RT_ 508

Intervju tjedna Štefan Čelan

HGK Zlatna kuna

Str. 8. - 9.

Stranci će se grijati našim smećem i to ćemo im još plaćati

Plakete za ostvarene rezultate

Str. 11.

Regionalni Tjednik

40.000

Plus

Besplatan primjerak

ISSN 1846-8969

Broj 508 II 11. veljače 2014. II www.regionalni.com

BOLNICE NA SJEVERU Spajanje bolnica Varaždin, Čakovec i Koprivnica

Umjesto sva tri, dežurat će samo jedno rodilište?

Neracionalno je da imamo sva dežurstva, sva rodilišta, sve interne... Doista se moraju funkcionalno povezati.”

Ljubica Đukanović, pomoćnica ministra zdravlja GP Stanorad Igor Gregorec

Str. 13.

“Još uvijek smo najveći upravitelj na sjeverozapadu”

DOZNAJEMO

Str. 13.

Istraga protiv bivšeg čelnika Varaždin-busa

2

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 11. veljače 2014., br. 508

aktualno www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Iz Sračinca u - Bruxelles

VABA nije prodana

Ravnatelj Centra za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar i dugogodišnji član HNS-a Varaždinske županije Marin Vučić uz Jozu Radoša bit će kandidat na zajedničkoj listi za Europski parlament, odlučilo je predsjedništvo HNS-a na sastanku prošle subote u Osijeku. - Izbor Vučića za kandidata zajedničke liste za EU parlament pokazatelj je da je HNS u Varaždinskoj županiji snažan i utjecajan te predstavlja jedinstvo i snagu stranke na sjeveru Hrvatske - poručuju u HNS-u te dodaju da je Vučić član podružnice HNS-a Sračinec, jedne od najjačih podružnica u županiji, koja ga je i kandidirala. (td)

Za dokapitalizaciju VABA banke u vlasništvu Alternative upravljanja za sada su došle ponude dvije financijske institucije s kojima se finaliziraju pregovori u cilju postizanja što boljih uvjeta za daljnji razvoj Vaba banke, javljaju iz Ureda uprave i pravnih poslova. Rok za odabir ponuditelja za kupnju dionica i provedbu dokapitalizacije je produljen.

REORGANIZACIJA Kako će se ubuduće raditi u Općoj bolnici Varaždin i njezinim novim sl

Spojene bolnice: ambulante a umjesto pacijenata putova Djelatnosti koje imaju sve bolnice bit će objedinjene, primjerice radiološka dijagnostika i laboratoriji, ali će se većina usluga i dalje pružati na sve tri lokacije. – Pojedini liječnici će morati raditi na dvije lokacije – najavio je novi sanacijski upravitelj Mladen Smoljanec Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

KRITIČNO

ješteni putem medija, a i mi ćemo ih kontaktirati – naveo je.

Potvrdio je da će ambulantu bivše bolnice u Klenovniku iz zgrade Doma zdravlja u Kolodvorskoj ulici u Varaždinu vrlo brzo preseliti na Interni odjel varaždinske bolnice.

Istaknuo je da je oduševljen kako su promjene prihvatili liječnici u varaždinskoj bolnici. – Svi su manje-više shvatili dobru namjeru, da je to bila neminovnost, jer smo došli pred zid – ustvrdio je.

U bolnici u Novom Marofu, koja je 1. siječnja pripojena Općoj bolnici Varaždin, neće biti ukidanja zdravstvenih usluga i otpuštanja radnika. Suprotno tome, u novomarofsku bolnicu će se ulagati i povećat će se broj kreveta za palijativnu skrb. Upravo je to poručila pomoćnica ministra zdravlja Ljubica Đukanović u petak na izvanrednoj sjednici Gradskog vijeća Novog Marofa.

Opća bolnica Varaždin u sanaciju je ušla s 110 milijuna kuna manjka, a lani nastao novi dug od 49 milijuna kuna!

Zatečeni odlukom

Novi Marof: Vratiti samostalnost bolnici!

Iako su joj zahvalili na dolasku, pomoćnica ministra zdravlja Ljubica Đukanović, a ni dogradonačelnik i sanacijski upravitelj Opće bolnice Varaždin Mladen Smoljanec nisu novomarofske vijećnike uvjerili u opravdanost pripajanja njihove bolnice varaždinskoj.

Gradsko vijeće je donijelo zaključak prema kojem tijekom sanacije traže zadržavanje svih zdravstvenih usluga i radnih mjesta, a nakon sanacije vraćanje statusa samostalne bolnice.

Protiv su bili jedino vijećnici HDZ-a, ali zato što su tražili da se bolnici odmah vrati

pravni subjektivitet. - Nije postojao razlog za sanaciju bolnice, jer je imala svega 1,2 milijuna kuna manjka, a kamoli za pripajanje varaždinskoj bolnici koja je veliki gubitaš. Ovo je isključivo politička odluka – ustvrdio je Siniša Jenkač, vijećnik HDZ-a.

Sjednica je sazvana na zahtjev vijećnika oporbenog HDZ-a koji su, baš kao i njihovi kolege iz vladajuće Kukuriku koalicije, ostali zatečeni iznenadnom odlukom Vlade o pripajanju bolnica.

- Niste imali dovoljno informacija, pripajanje je išlo naglo, pa razumijem vaše bojazni.

No za njih nema mjesta, jer ćemo već ove godine ulagati, a građani će dobiti još kvalitetniju zdravstvenu uslugu, jer će ubuduće upravo ovamo dolaziti pojedini liječnici iz varaždinske bolnice – istaknula je Ljubica Đukanović.

Novi sanacijski upravitelj Opće bolnice Varaždin Mladen Smoljanec napomenuo je da će bivše bolnice u Novom Marofu i Klenovniku uštedjeti po 400.000 kuna samo na tome što više neće morati plaćati dolazak specijalista iz drugih bolnica. – Zbog manjka liječnika, i to radiologa, patologa i fizijatra morali smo sklapati ugovore na djelu, slično kao i bolnica u Klenovniku. Toga više neće biti. Posao će biti preraspodijeljen, a učinkovitost poboljšana. Pojedini liječnici ubuduće će raditi na dvije lokacije – rekao je Smoljanec, koji je u petak iz resornog ministarstva dobio odgovor da nije u sukobu interesa kao sanacijski upravitelj i zamjenik gradonačelnika Novog Marofa.

Bivše bolnice sada su službe Opće bolnice Varaždin, pri čemu Novi Marof ostaje centar

Nikad gore

U bolnici u Novom Marofu neće biti ukidanja usluga, a ni otpuštanja.

Usluge će biti kvalitetnije.“ Ljubica Đukanović, pomoćnica ministra zdravlja

za palijativnu skrb, a Klenovnik referentni centar za plućne bolesti i TBC. Djelatnosti koje su imale sve tri bolnice bit će objedinjene, primjerice radiološka dijagnostika i me-

Smoljanec: Doktori su shvatili da je to bila neminovnost, jer smo došli pred zid dicinsko-biokemijski laboratoriji, a svaka će imati jednog rukovoditelja. Smoljanec ističe da će velika većina ambulanti i dalje raditi na sve tri lokacije, a najavio je da će, umjesto pacijenata, putovati liječnici.

– Ne očekujem da će biti puno promjena lokacija, ali u svakom slučaju pacijenti će o tome na vrijeme biti obavi-

Financijska situacija u varaždinskoj bolnici nikada nije bila gora: nakon pripajanja, mjesečni limit HZZO-a iznosi 18,6 milijuna kuna, a nakon što se isplate plaće, ostaje svega 200 do 300 tisuća kuna! Alarmantan je podatak da je prošle godine, kada je Vlada preuzela osnivačka prava i započela sa sanacijom, Opća bolnica ostvarila čak 49 milijuna kuna novog manjka. To je gotovo dvaput više nego 2012. godine!

- Situacija je kao i u drugim bolnicama. Poslujemo vrlo teško. Čekamo da se krajem ovog ili početkom sljedećeg mjeseca napravi asignacija iz 2012., to bi nam dalo pauzu da se konsolidiramo i da počnemo raditi dohodak – rekao je Smoljanec.

To znači da Vlada tek treba riješiti dug od 110 milijuna kuna s kraja 2012. koji je ušao u sanaciju. U međuvremenu je nastao novi manjak od čak 49 milijuna kuna, za koji je odgovorna upravo država koja je lani dodatno „srezala“ limite ionako nedostatne za normalno poslovanje. - Limiti nisu smanjeni zato što bismo mi htjeli, nego zato što u proračunu nema novaca. Hrvatska je ušla u EU, proračun se morao smanjiti i nas sada već promatra Europska komisija.

Možemo trošiti koliko imamo i zato sa svim mogućim reorganizacijama želimo zadržati kvalitetu, ali i smanjiti ukupne troškove – odgovorila je Ljubica Đukanović.

Aktualno

11. veljače 2014., br. 508 || REGIONALNI TJEDNIK

3

Bakić: Ne zanima me dividenda

Stier i Valjalo u Varaždinu

Financijski stručnjak i jedan od značajnijih mešetara Zagrebačke burze povećao je svoj udio u Varteksu na više od 15 posto. Bakić je prvi put pokazao veći interes za posrnuli Varteks prošle godine kada je postao vlasnikom više od 10 posto dionica.

Trenutno je najveći pojedinačni dioničar varaždinske modne kompanije. Bakić je za Večernji list izjavio kako misli iskoristiti sva prava koja ima kao vodeći dioničar kako bi “tvrtka postala dinamična i počela stvarati vrijednosti za sve: dioničare, radnike, lokalnu zajednicu i državu”. Tvrdi da ga dividenda uopće ne zanima, već želi da tvrtka reinvestira svu dobit.

Varaždin je u petak posjetio HDZ-ov zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier te se susreo s predstavnicima Fakulteta organizacije i informatike. - Mislim da je izuzetno važno da se Hrvatska pozicionira u ICT sektoru, a pogotovo Varaždin, jer vidimo da u tom smislu prednjači. To je sektor koji usred ekonomske krize raste osam puta godišnje - rekao je Stier. U ponedjeljak je Varaždin posjetio još jedan europarlamentarac SDP-ovac Oleg Valjalo. Gradske vlasti predstavile su mu projekte Razvojne agencije Sjever – DAN i Agencije za razvoj Varaždinske županije AZRA.

lužbama u Novom Marofu i Klenovniku

e na 3 lokacije, at će doktori

VINICA Led na putu do ambulanti u zgradi Doma zdravlja

49 18,6 200

milijuna kuna manjka ostvarila je Opća bolnica u 2013., daleko više nego 2012. kada je bio 27,5 milijuna

milijuna kuna mjesečnog limita od HZZO-a dobiva Opća bolnica nakon pripajanja dviju bolnica

do 300 tisuća kuna ostaje Općoj bolnici od limita nakon što isplati plaće zaposlenicima

Mještani Vinice po zaleđenom a strmom putu tjedan dana nisu mogli doći k doktoru i zubaru

Teško slomio nogu, tko je odgovoran?

Tko će stradaloj osobi nadoknaditi troškove liječenja, pita načelnik Općine Vinica Marijan Kostanjevac i traži da se problem s čišćenjem hitno riješi Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

Mladen Smoljanec (prvi slijeva) na izvanrednoj sjednici novomarofskog Gradskog vijeća

TEK POČETAK Bolnice Varaždin, Čakovec i Koprivnica

Slijedi funkcionalno povezivanje!

Ako joj u noći pukne vodenjak i počnu trudovi, hoće li trudnica iz Varaždina ili Novog Marofa prvo morati provjeriti koje rodilište je dežurno i ovisno o tome krenuti u varaždinsku, čakovečku ili koprivničku bolnicu? Hoće li i na drugim odjelima dežurstva umjesto u sve tri biti organizirana samo u jednoj bolnici? Da bi ovako mogao biti organiziran rad bolnica na sjeveru Hrvatske moglo se shvatiti iz odgovora pomoćnice

ministra zdravlja Ljubice Đukanović na pitanje slijedi li povezivanje bolnica u

“Neracionalno je da imamo sva dežurstva, sva rodilišta, sve interne” Varaždinu, Čakovcu i Koprivnici.

- Naravno da će biti funkcionalnih spajanja, pa sami

znate da su se svi u Europi čudili što je Hrvatska s 4,5 milijuna stanovnika imala 65 bolnica. Neracionalno je da na svim razinama imamo sva dežurstva, sva rodilišta, sve interne, sve postupke i da su, posebno kada govorimo o radu izvan redovnog radnog vremena, timovi u svim bolnicama.

Ne trebaju biti na tako puno mjesta, doista se moraju funkcionalno povezati uz danas postojeću komunikaciju – ustvrdila je.

Nakon prošlotjednog zatopljenja, mještani Vinice su odahnuli. Zbog snijega i leda tjedan dana nisu mogli k liječniku i zubaru: po zaleđenom putu bilo je nemoguće popeti se na brijeg do ambulanti u zgradi u vlasništvu Doma zdravlja Varaždinske županije.

- Pristupni put nitko nije čistio, što je još jedan odraz potpune nebrige i nonšalantnosti ravnatelja Doma zdravlja. Ljudi nisu mogli ni do jedne ordinacije. Snalazili su se na razne načine, uz puno padova, dok je jedna osoba pri padu zadobila i težak prijelom noge – ogorčeno je prošli tjedan reagirao načelnik Općine Vinica Marijan Kostanjevac.

Istaknuo je da je Općina taj put o svom trošku posipavala i čistila desetak godina, isključivo radi svojih mještana i korisnika zdravstvenih usluga. No s tim su prestali jer su obje doktorice sklopile ugovor o zakupu prostora s Domom zdravlja, čija je obveza održavati prostor ambulanti i okoliša.

– Općina je zatražila refundaciju troškova. Na dopis upućen ravnatelju, predsjedniku Upravnog vijeća i županu nikada nismo dobili odgovor, pa smo prestali s čišćenjem – naveo je Kostanjevac.

Javno je pozvao da se problem hitno riješi. – Tko će stradaloj osobi nadoknaditi troškove

Čišćenje pristupnih

puteva ambulantama je obveza lokalne zajednice.“

Čišćenje pristupnog puta ambulantama je obveza Županijskog doma zdravlja.“

Ivan Crnković

Marijan Kostanjevac

liječenja i svega ostaloga? Protiv odgovorne osobe potrebno je pokrenuti postupak kako se takvi propusti ne bi ubuduće događali – ustvrdio je.

Ravnatelj Doma zdravlja Ivan Crnković istaknuo je da su zbog izvanrednih vremenskih uvjeta u Vinicu poslali radnika, koji je posipao sve prilaze ambulanti te utrošio više od stotinjak kilograma soli. Napomenuo je da Dom zdravlja u županiji ima više od 20-ak ambulanti, a neposredne ulaze uvijek počiste radnici na čišćenju prostorija ambulanti, što organiziraju koncesionari – zakupci.

- U posljednjih 11 godina prilazne ceste ambulanta-

ma od Breznice i Brezničkog Huma, preko Bednje, Cestice, Donje Voće sve do Malog Bukovca za svoje stanovništvo uvijek su čistile i čiste općine, odnosno lokalna zajednica, te nikad Domu zdravlja nisu ispostavljane fakture za čišćenje snijega – istaknuo je.

Potvrdio je da mu je načelnik Kostanjevac uputio dva dopisa, i to 11. siječnja 2011. te 21. siječnja 2013., a na oba je Dom zdravlja odgovorio.

- Čišćenje pristupnih puteva ambulantama zadatak je i obveza lokalne zajednice, jer se to čišćenje ne radi za potrebe Doma zdravlja već isključivo za potrebe stanovništva svog područja – zaključio je.

4

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 11. veljače 2014., br. 508

“Zdravlje ljudi trebalo bi biti ispred profita pojedinca” U petak je održan nastavak druge sjednice Stručnog savjetodavnog povjerenstva za Ciglanu Cerje Tužno na kojoj je prihvaćena Studija utjecaja na okoliš. Protiv je bio samo načelnik Općine Maruševec.

- Povjerenstvo je donijelo odluku na temelju Dvokutova Separata o dimnjaku

KOPRIVNICA

Kupuje se zemljište za RCGO U Koprivnici je održana 18. sjednica Skupštine društva Piškornica na kojoj se raspravljalo o daljnjim koracima u uspostavljanju cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području sjeverozapadne Hrvatske. Direktor Piškornice Mladen Jozinović iznio je zadovoljstvo suradnjom s državnim institucijama koje su uključene u projekt. Tvrtka je, kako je naglasio, početkom godine s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potpisala Ugovor o neposrednom financiranju usluga izrade projektne i studijske dokumentacije potrebne za prijavu projekta RCGO Piškornica na sufinanciranje iz fondova Europske unije. Za to je dobiveno 279.700

RCGO Piškornica priprema se za prijavu na EU fond radi sufinanciranja kuna. Skupština je dala suglasnost na Sporazum o ulaganju sredstava Fonda u pripremu i provedbu projekta izgradnje RCGO Piškornica za prijavu na sufinanciranje iz sredstava EU fondova, izgradnje pretovarnih stanica i sanacije odlagališta otpada na području četiriju sjeverozapadnih hrvatskih županija. Upravni odbor Fonda donio je Odluku o ulaganju sredstava Fonda u otkup zemljišta koje se nalazi u obuhvatu RCGO „Piškornica“ i pretovarne stanice „Zabok“ u iznosu od tri milijuna kuna.

Donesena je i Odluka o ulaganju sredstava Fonda u pripremu dokumentacije za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području sjeverozapadne Hrvatske – RCGO Piškornica radi prijave za sufinanciranje iz kohezijskog fonda Europske unije. U tu svrhu ide 3,5 milijuna kuna.

Usvojen je Financijski plan za 2014. (ikr)

tunelske peći koji nije dostupan javnosti, čime se krši Arhuška konvencija. Ukoliko se ovaj dokument ne učini dostupan javnosti, prijavit ćemo MZOIP institucijama EU - upozoravaju u udruzi Okoliš.

Nepravilnosti u Studiji i Zahtjevu koje su dostavili,

kako dodaju, Povjerenstvo nije uzelo u obzir i to na izričito traženje predsjednice Anamarije Matak.

- Dimnjak tunelske peći visok je 10 metara, dva je metra niži od sljemena krova, a upola je manji od prethodnog! Kako je onda ispravan - pitaju u udruzi.

Također upozoravaju da su u ciglani filteri vrlo važni jer je petrol-koks kruto gorivo koje sadrži lakohlapive ugljikovodike, teške metale, sumpor i drugo, pa je nužno imati i nadzor nad kvalitetom petrol-koksa.

- Bojimo se da je petrolkoks samo korak prema

spaljivanju goriva iz otpada (RDF), a u blizini ciglane su prve kuće, prva djeca.

Zdravlje ljudi trebalo bi biti ispred profita pojedinca, a MZOIP bi se trebao početi ponašati u skladu s nazivom Ministarstva, dakle štititi okoliš i prirodu te građane naglašavaju.

DOZNAJEMO Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio među

Habuš: Do novca za ba će se doći - prodajom p Razgovarali smo o tome s bankama kojima bi novac vraćali korisnici kroz više godina, pri čemu bi Grad Varaždin snosio trošak kamata, a možda i više, veli varaždinski gradonačelnik Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

U Gradu Varaždinu razmatraju kako će se platiti trajno zbrinjavanje baliranog otpada kojeg je u Brezju već oko 137.000 tona, za što je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio u petak međunarodni natječaj.

Ne odlaganju u Hrvatskoj

- Od ponuditelja očekujemo prijedlog tehnologije, detaljan terminski i radni plan sve pod uvjetom da se predloženo može obaviti na zakonski propisan način i u periodu manjem od godine dana - pojasnio je u četvrtak ministar Mihael Zmajlović.

Fond u prvoj fazi traži zainteresirane ponuditelje za uslugu uklanjanja baliranog miješanog komunalnog otpada s lokacije Brezje, kao i utovar, vaganje, prijevoz, istovar te postupak obrade, sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom. Postupak zbrinjavanja otpada, kako naglašavaju u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode (MZOIP), ne smije uključivati opciju odlaganja neobrađenog ili djelomično obrađenog otpada na jedno ili više odlagališta diljem Hrvatske.

Habuš: Zbog bala računi ne bi smjeli porasti za više od 15-20 kuna

Nakon prve faze natječaja komisija će pregledati ponude i odabrati tehnologiju zbrinjavanja, a zatim slijedi druga

iznosu od minimalno 40 posto – naglašavaju u MZOIP-u koje se nada da će u travnju imati ponuditelja koji zadovoljava kriterije.

Bude li Grad Varaždin trebao dati oko 50 milijuna, korisnici će vraćati po 3.000 kuna

Računi (ne)znatno veći

faza postupka u kojoj će se zatražiti financijske ponude od ponuditelja koji zadovolje uvjete.

- Postupak zbrinjavanja obavit će se o trošku Grada Varaždina, ali će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirati troškove u

Ako se uspiju riješiti sve pravne dvojbe i Fond uistinu odobri 40 ili čak 50 posto novca za zbrinjavanje bala, pitanje je odakle namiriti drugu polovicu troška koja bi mogla iznositi oko 60 milijuna kuna, uzme li se u obzir da je u Brezju 137.000 tona bala, a da je na lanjskom (neuspjelom) natječaju slovačka tvrtka za spaljivanje tražila 899 kuna po toni (bez PDV-a).

- Najprije treba vidjeti koliku će cijenu dati ponuditelji, a

realno je očekivati i da će Fond sufinancirati trošak zbrinjavanja s više od 40 posto. Nadalje, Varkom ima za tu svrhu više od dva milijuna kuna, a još devet milijuna kuna avansa je kod T7 VIS-a u vezi čega se vodi spor. Ostatak će se najvjerojatnije namiriti prodajom potraživanja jer je to jednostavnije, iako ima više modela.

Razgovarali smo o tome s bankama kojima bi novac vraćali korisnici kroz više godina, pri čemu bi Grad Varaždin snosio trošak kamata, a možda i više jer su građani najmanje krivi za to što se godinama otpad odlagao u Brezju - rekao nam je varaždinski gradonačelnik Goran Habuš, koji naglašava da zbog zbrinjavanja bala računi za otpad ne bi smjeli porasti za više od 15-20 kuna.

Uzme li se da će za zbrinjavanje trebati 50 milijuna kuna, kao i da na području Varaždina ima 17 tisuća korisnika kojima računi zbog bala ne bi porasli više od 20 kuna, ispada da će svaki od njih trebati platiti gotovo 3.000 kuna, i to kroz 12 godina! Takav rok otvara pitanje (nemalog) troška kamata, pa se s razlogom nameće dvojba hoće li se na kraju uopće dobiti toliko najavljivano (financijski) prihvatljivije rješenje?

U Ministarstvu zaštite okoliša i prirode

OTKRIVAMO Ministarstvo zaštite okoliša i prirode o dosada javnosti nepoznatom radu energane Univerza

Spaljeno 18.255 t biomase i čak 9.273 t otpada, a Zako Radimo u skladu sa zakonom i vodimo brigu oko zaštite okoliša i zdravlja ljudi, ustvrdio je ovih dana Marijan Kovačić, predsjednik NO Univerzala i predsjednik varaždinskog HDZ-a, dodavši da je glavno gorivo energane ove tvrtke čiji je suvlasnik biomasa, a još suspaljuje samo 5 - 8 posto goriva iz otpada. No sudeći po podacima iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode (MZOIP), to nema apsolutno nikakve veze s istinom.

- U 2012. godini na lokaciji

PJ Energana u tehnološkom je procesu spaljeno 18.255,01 t bi-

MZOIP: naređeno stalno mjerenje i prijenos podataka te zbrinjavanje pepela omase te suspaljeno 9.723,041 t otpada, dok je u periodu od 1. 1. do 31. 7. 2013. godine suspaljeno 14.179,70 t biomase te suspaljeno 4.415,01 t otpada

Plavšić: Što je vrijeme izlaganja duže, to su rizici za zdravlje veći

- doznajemo u MZOIP-u.

Sudeći prema ovim podacima, Energana je i prije dobivanja koncesije za novonastali varaždinski komunalni otpad termički obrađivala otpad, i to u daleko većim količinama nego što se tvrdi. Kakav i koje vrste, pitanje je na koje i dalje tražimo odgovor.

Tijekom prošle godine inspekcija zaštite okoliša provela je tri nadzora u energani i tom prilikom utvrđene su povrede Zakona o zaštiti zraka.

- Kontinuirana mjerenja

Aktualno

11. veljače 2014., br. 508 || REGIONALNI TJEDNIK

5

„Savez za Hrvatsku“ za lustraciju prema europskoj praksi „Savez za Hrvatsku“, koji čine ABH, A-HSS, HDSSB, HRAST, HZ, HSP, OS i ZZH, predstavio je Polazišta u kojima se naglašava razvoj hrvatskoga gospodarstva na ekosocijalnom tržišnom modelu i održivom razvoju, temeljenim na načelima etike i morala.

Ukazuje se i na nužnost zau-

stavljanja propadanja hrvatskog sela i otoka, osiguranje vladavine prava, demografsku obnovu i zaštitu obitelji, trajno očuvanje dostojanstva Domovinskog rata, racionalizaciju i preustroj državne uprave, trajnu zaštitu prirodnih i nacionalnih bogatstava te očuvanje baštine i tradicije

unarodni natječaj za zbrinjavanje bala u Brezju

ale vjerojatno potraživanja

kao jamstva očuvanja hrvatskog nacionalnog bića.

Polazišta „Saveza za Hrvatsku“ navode i provedbu lustracije u skladu s europskom praksom te zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske s posebnim naglaskom na trajnoj zaštiti Hrvata u Bosni i Hercegovini i jačanje veza

Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine.

Polazišta nalažu preispitivanje odluka i zakona koji su nanijeli štetu hrvatskome narodu, procesuiranje odgovornih i povrat protupravno stečene imovine. U Polazištima se daje naglasak na jačanje izravne demokracije kroz

referendumsko izjašnjavanje građana u pitanjima od vitalnog i nacionalnog interesa.

Koordinacija Saveza na temelju prethodno pribavljenih mišljenja članica Saveza rukovodit će vođenjem i financiranjem izbornih kampanja i odlučivati o sastavljanju svojih lista na izborima.

NOVOOSNOVANA ČISTOĆA Upravo će oni uvesti zelenu kantu

Zec je u šumi.

Sve ćemo reći kada Fond odobri sufinanciranje zelene kante.”

Miljenko Ernoić, predsjednik NO Čistoće

137.000 tona bala nalazi se u Brezju, pokazale su preliminarne analize, uzevši u obzir sastav, utjecaj vlage i folije kojom su omotane bale

Uvođenje zelene kante nije tako jednostavno; uz kante je potrebno imati i posebne kamione

“Znamo, ali ne želimo reći koliko to košta” Najave o zelenoj kanti u Varaždinu stare su više od 10 godina. U listopadu ove godine kante će doći u dvorišta i to zato jer na to prisiljava novi zakon Piše: Tihana Drumev tihana@regionalni.com

Varaždinci će dobiti kantu u kojoj će odlagati zeleni otpad.

Ova najava bila je itekako revolucionarna prije nešto više od deset godina kada je to obećanje dano. Nešto manje revolucionarna bila je u studenom 2012. kada je gradonačelnik Varaždina Goran Habuš najavio da je s Varkomom dogovorio da s prvim danom 2013. kreće treća kanta za biorazgradivi otpad kako bi se otpad selektirao na mjestu nastajanja.

e nadaju se da će u travnju imati ponuditelja za trajno zbrinjavanje bala u Brezju koji zadovoljava kriterije

zala i kršenjima zakona koje je utvrdila inspekcija

on o zaštiti zraka je prekršen nisu provođena u skladu s Pravilnikom o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak te je izdano rješenje kojim je naređeno kontinuirano mjerenje onečišćujućih tvari u zrak, odnosno osiguranje kontinuiranog prijenosa podataka računalnom mrežom u sustav za praćenje emisija AZO-a.

Zbog utvrđenih nepravilnosti, Univerzalu je zabranjeno zbrinjavanje lebdećeg pepela od izgaranja treseta i neobrađenog drva odlaganjem na odlagalište neopasnog otpada

- naglašavaju u MZOIP-u.

Budući da je u energani 2010.

Plavšić: i kod malih prelazaka GV rizik za zdravlje veći ako je izlaganje dulje izmjereno 736 mg/m3 dušikovih oksida (NOx), a granična vrijednost (GV) iznosila je 500, Hrvatski toksikološki zavod pitali smo je li i koliko to štetno.

- Vjerojatno kratkotrajna prekoračenja GV neće izazvati teže štetne posljedice za zdravlje izloženih građana (kod NOx uglavnom štetni učinci na dišnim putovima), ali problem predstavlja dugotrajno izlaganje. Mi to zovemo površina ispod krivulje koncentracije/vrijeme: što je vrijeme izlaganja duže to su rizici za ljudsko zdravlje veći, čak i kod koncentracija koje malo prelaze GV - upozorava toksikolog prof. dr. sc. Franjo Plavšić.

Nova tvrtka

Od tada je prošlo godinu dana, saga o varaždinskim balama dobila je još nekoliko epiloga, a “svježe smeće” počeo je odlagati Univerzal, a nastavio skupljati i odvoziti Varkom.

Sve do 1. siječnja ove godine kada je zbog novog Zakona o vodama svim tvrtkama koje se bave vodoopskrbom, javnom odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda naloženo da se ne smiju obavljati nikakve druge djelatnosti. Zbog toga je iz Varkoma izdvojena Radna jedinica Čistoća koja je postala nova tvrtka na čelu koje je direktor Davor Skroza.

Upravo je na njih pala odgovornost uvođenja te nikako uvedene treće kante koju Grad Varaždin u 2014. mora uvesti - jer još je u srpnju 2013.

Novi računi, ali ništa novog Ovog mjeseca na adrese Varaždinaca stići će računi za smeće, točnije za skupljanje i odvoz komunalnog otpada i za zbrinjavanje komunalnog otpada. Nove ugovore građani, tvrde u Čistoći, ne moraju potpisivati s tvrtkom ukoliko to ne traže, a računi koji će stizati, obećavaju, bit će na lipu isti kao i oni koje je do sada za te usluge slao Varkom. - Jednočlano domaćinstvo do sada je plaćalo Varkomu za uslugu “gospodarenje komunalnim otpadom” 36,50 kuna bez PDV-a, a sada će plaćati Čistoći za uslugu “skupljanje” 28,50 kuna te za uslugu “zbrinjavanje” 8 kuna bez PDV-a – objasnio je na primjeru Skroza. Ernoić, koji je privremeni predsjednik Nadzornog odbora, i Skroza ni sami ne znaju koji je smisao ovog zakonskog izdvajanja Čistoće od Varkoma. - Vrijeme će pokazati je li to bila dobra ili loša stvar – kažu obojica.

donesen novi Zakon o gospodarenju otpadom koji nalaže da se otpad sortira na mjestu nastajanja – u kućanstvima.

Njegove odredbe trebale bi se primijeniti u roku godinu dana od stupanja na snagu zakona.

Rok listopad

- U to zašto se kanta za zeleni otpad nije uvela još 2002. i 2003. godine, ne bih htio ulaziti. Da se to i dogodilo, danas bi bilo puno manje problema – rekao je prošlog petka na press-konferenciji povodom osnivanja Čistoće direktor Skroza. U Čistoći predviđaju da će se kanta uvesti u listopadu ove godine, ali ne žele reći koliko će koštati kamioni, kante i kako će uopće provesti tu svu silnu logistiku, pa ni

koliko će to sve koštati.

- Zec je u šumi. Znamo koliko će sve koštati, ali ne želimo reći dok se ne provede javna nabava i do trenutka kada Fond za energetsku učinkovitost ne odobri projekt i njegovo sufinanciranje. Tada ćemo javno iznijeti sve detalje - tajnovit je u vezi zelene kante predsjednik Nadzornog odbora Miljenko Ernoić.

I u ovom slučaju Fond će sufinancirati projekt koji po Zakonu mora provesti Čistoća tj. jedinica lokalne samouprave – Grad Varaždin. Gdje će Grad naći novac za ovaj projekt, koji sigurno nije jeftin, nije poznato. Za pretpostaviti je da će ga Varaždinci platiti iz svog džepa, baš kao i posao zbrinjavanja bala.

6

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 11. veljače 2014., br. 508

politička posla Nakon preispitivanja članstva na zahtjev varaždinskog HNS-a Vesna Pusić odlučila

Martinčević na “čekanju” “Iznenađena sam cijelom ovom situacijom i zgrožena argumentima koji su navedeni kao razlog mog mogućeg isključenja.”

Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

Natalija Martinčević i Zlatko Koračević na mjesec su dana suspendirani iz HNS-a. Tako je odlučila predsjednica stranke Vesna Pusić na sjednici predsjedništva stranke u Osijeku.

Kao razlozi su navedeni kršenje odredbi Statuta, nanošenja štete stranci i postupanju suprotno odlukama viših tijela HNS-a.

To je epilog slučaja izazvan samostalnom tiskovnom konferencijom dogradonačelnice i otvorenom podrškom bivšeg zastupnika Zlatka Koračevića isključenom Radimiru Čačiću.

Premda se u slučaju Natalije Martinčević bivši predsjednik ne spominje, nije bilo sporno da je tiskovna konferencija bila povod za uklanjanje dvaju Čačićevih simpatizera.

Iako je bilo gotovo sigurno da će Martinčević i Koračević morati vratiti članske iskaznice, nakon medijskih napisa o čistki u HNS-u, Vesna Pusić ipak nije otišla toliko daleko, pa je za sada samo suspendirala dvoje varaždinskih HNS-ovaca.

Okretanje leđa

Samo nekoliko dana prije osječke sjednice bilo je očigledno da je sjeverozapad Hrvatske okrenuo leđa dojučerašnjim uglednim članovima. Konkretno onima koji su na bilo koji način poduprijeli bivšeg

Štromar: Nitko ne okreće leđa njima, oni okreću leđa stranci prvog potpredsjednika hrvatske vlade.

Izbacivanje Martinčević i Koračevića spominjalo se kao gotova stvar.

- Natalija Martinčević svojim je potezom očigledno sama donijela odluku i odabrala svoj put - rekao je Štromar.

- O stavovima i razmišljanjima Natalije Martinčević dovoljno govori činjenica da na konferenciji za novinare

predstavljati rezultate rada Hrvatskom saboru, no stranka bi trebala o tome biti barem obaviještena. Ovo što se dogodilo mimo je dosadašnje stranačke prakse - veli varaždinski gradonačelnik. Nije zadovoljan ni s načinom na koji je njegova zamjenica predstavila svoj rad u Gradu Varaždinu, točnije Upravnom odjelu za gospodarstvo, turizam i međunarodnu suradnju. - Nije

Brifing za novinare u HNS-u

nije bilo niti jednog stranačkog obilježja, a stranku je spomenula svega dva puta - dodao je Štromar.

- Iznenađena sam cijelom ovom situacijom i zgrožena argumentima koji su navedeni kao razlog mog mogućeg isključenja. Smatrala sam da u stranci koja se 20 godina poziva na demokraciju imam pravo iznijeti svoje mišljenje i svoj stav. Ne razumijem zašto odjednom za mene vrijede druga pravila? Argumenti da sam premalo puta spomenula HNS i da nisam imala zastavicu stranke ne zavrjeđuju ozbiljan komentar. Ono što je posebno zabrinjavajuće jest činjenica da su se iznosile i neistine, koje su po njihovu žalost lako provjerljive – kazala je Martinčević referirajući se na navodni sastanak kojemu se ona i Koračević - uz, kako je rekao Štromar, “lažne izgovore” - nisu odazvali, dok se treći, donedavno puno glasniji Čačićev zagovornik, gradonačelnik Novog Marofa Darko Hrenić odazvao. Time je izbjegao sudbinu dvoje stranačkih kolega.

- Osim odgovornosti koju imam prema 13,5 tisuća građana Novog Marofa, imam i odgovornost prema tisući novomarofskih članova HNS-a s kojima sam zajedno stvarao i jačao stranku u Novom Marofu, pa je situacija takva kakva je - veli Hrenić, gradonačelnik Novog Marofa.

I zagarantirao člansku iskaznicu za budućnost. Isto se, unatoč, “samo suspenziji”, za

Nataliju Martinčević i Zlatka Koračevića, gotovo sigurno ne bi moglo reći. Potez Vesne Pusić smatra se samo dobivanjem na vremenu kako bi se poboljšao rejting stranke, koji je zbog svih ovih događaja

Osim odgovornosti prema građanima, imam i prema članovima HNS-a došao u pitanje.

Na pitanje nije li izbacivanje predrastičan potez u odnosu na “grijeh”, Štromar je rekao da su liberalni, ali zna se stranački kodeks.

- Na kodeks se na sastanku u Osijeku pozvala i Vesna Pusić, kada je prema prijedlogu ŽO HNS-a o preispitivanju članstva dogradonačelnice i Koračevića. Nitko ne okreće leđa njima, oni okreću leđa stranci – istaknuo je Štromar.

- U HNS-u nema raskola i nadalje smo najjača stranka sjeverozapadne Hrvatske, u nekoliko je navrata istaknuo.

- Članovi nas ne napuštaju.

Istina je da ćemo sami morati napraviti reviziju stranke - kazao je župan.

Mimo prakse

O situaciji Natalije Martinčević oglasio se i njezin šef u Gradskoj vijećnici, gradonačelnik Goran Habuš.

- Za istup Natalije Martinčević doznao sam iz medija.

Ne sporim da zastupnici mogu

Habuš nije zadovoljan potezom svoje zamjenice prihvatljivo niti korektno bilo kakvo svojatanje projekata jer su oni rezultat timskog rada, odnosno naše koalicije.

Možete li zamisliti da jedan ministar govori o svojim projektima bez da spomene Vladu? pita Habuš.

- U vezi samostalnog istupa o projektima na gradskoj razini razgovarat ću sa svojom zamjenicom te ću joj dati do znanja da tako ne ide, dok u vezi rada u Saboru riječ prepuštam stranci - veli Habuš koji naglašava da ne voli dvoličnost, već očekuje izlazak iz HNS-a od svih koji se ne slažu s politikom stranačkog vrha, a ne da budu spavači.

Budući da su stranačka previranja u narodnjacima počela izbacivanje Radimira Čačića, logično je za pretpostaviti da Mar tinčev ić i Koračević plaćaju cijenu podrške bivšem šefu. Bez obzira na to hoće li se nakon suspenzije u stranku vratiti ona ili njezina, tada možda nevažeća članska iskaznica.

Suspenzija Suspenzija podrazumijeva mirovanje svih prava i obveza člana u razdoblju suspenzije, odnosno da članovi tijekom razdoblja suspenzije ne sudjeluju niti se pozivaju na sjednice stranačkih tijela čiji su članovi. Jednako tako, tijekom suspenzije članovi nemaju pravo istupati u javnosti kao punopravni članovi stranke.

IZDVOJENO O čemu je Natalija Martinčević govorila tijekom susreta s novinarima u hotelu Varaždin

Od zakonskih inicijativa do gradskih projekata Govoreći o svom radu u Hrvatskom saboru tijekom susreta s novinarima u hotelu Varaždin, koji je za njezino članstvu u HNS-u (zamalo) bio koban, Martinčević je izdvojila svoje sudjelovanje u pripremi Zakona o JPP-u, zatim Zakona o strateškim ulaganjima te Zakona o unapređenju investicijskog okruženja. Posebno je ukazala da

je do sufinanciranja prijevoza srednjoškolaca došlo zahvaljujući amandmanu HNS-a, dok sufinanciranje EU projekata nije prošlo. Ukazala je i na zakonske inicijative, kao što je promjena Zakona o kazalištu zahvaljujući kojoj je varaždinski HNK dobio nacionalan status te Zakona o obrtu protiv kojeg je glasovala jer nisu uvažene primjedbe na

koje je ukazano na okruglom stolu u Varaždinu.

- Iako se naknade za pristup županijskim prometnicama neće ukinuti, za što su se zalagali obrtnici, ipak će se smanjiti nakon promjena Zakona o cestama - najavila je.

Najavila je i novu inicijativu za državno sufinanciranje EU projekata općina i gradova, privremeno ukidanje

komunalnog doprinosa za sva ulaganja u proizvodnju te pomoć tekstilnoj industriji.

Kao rezultat svog i rada suradnika u Gradu Varaždinu Martinčević je izdvojila osnivanje kreditnog fonda od 15 milijuna kuna, sufinanciranje kamata, fonda svježih ideja, projekta Centar živi te rad na Strategiji razvoja Grada Varaždina.

- Idemo u dogradnju varaždinske opće bolnice te V. i VI. osnovne škole Varaždin. Tu je i projekt energetske učinkovitosti za javne ustanove i obiteljske kuće, a uz to je vezan projekt osvjetljavanja gradske jezgre i bedema Staroga grada koji bi se mogao u potpunosti sufinancirati, baš kao i dovršetak obnove sinagoge koja ide na EU na-

tječaj - naglasila je.

Od projekata u pripremi još je izdvojila kamp na Dravi, kuću leptira i osnivanje centra za investicije unutar Upravnog odjela za gospodarstvo. Najavila je i otvaranje ureda HUP-a u Tehnološkom parku, Varaždinski gospodarski sajam u travnju te trodnevno događanje Okusi Hrvatske u svibnju.

11. veljače 2014., br. 508 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglas

7

8

Intervju tjedna

REGIONALNI TJEDNIK || 11. veljače 2014., br. 508

Štefan Čelan, gradonačelnik Ptuja, govori kako je Ptuj riješio pitanje otpada, kako da Hrva

Jaki europski lobiji na polj našim smećem. A mi ćemo Živimo materijalistički koncept u kojem smo postali robovi alata koji smo sami izmislili - novca. Ako to ne promijenimo, nema nam spasa. Ako želite novac iz fondova, prvo i osnovno je unaprijed znati u kojemu pravcu ide država i europska zajednica. Unaprijed morate znati prioritete. Tada već znate i za što će se dobivati novac pa kalkulirate Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

Kad biste nekoga iz Europske unije upitali o odnosima Hrvata i Slovenaca, bez imalo razmišljanja bi rekao: katastrofa. Čas se tužakamo oko Piranskog zaljeva, pa Savudrijske vale, potom prijeđemo na zaštitu terana, a sad je na redu istarski pršut. Na sreću, odnose animoziteta dviju zemalja na državnoj razini ne dijele i stanovnici pograničnih općina.

Barem onih na kopnu. Sjeverozapadna Hrvatska ne samo da živi u dobrosusjedskim odnosima sa Slovencima već se, kao pravi susjedi, i oslanjaju jedni na druge. Štefan Čelan, gradonačelnik Ptuja, bez problema će s Hrvatima podijeliti svoja itekako dobra iskustva, o prokušanim metodama uzimanja novca iz EU fondova. Ili, kako sam kaže, trikove. Ured gradonačelnika Ptuja kreativan je i ugodan prostor. Uz australske suvenire okruženi zelenim biljem na podu i slike jarkih boja na zidovima – staklena figura varaždinske vijećnice.

Svi se slažu u jednom. Gradonačelnik, kojem ove godine istječe treći mandat, a još nije siguran hoće li ući u borbu za četvrti – odličan je sugovornik.

Koje god teme se dotaknete, ima svoje mišljenje, koje će vam argumentirano obrazlo-

Da dođem samo jedan dan na vlast, sve bih okrenuo naglavce. Prvo bih sve banke nacionalizirao žiti. Govorite li o državnim, vjerskim, gospodarskim pitanjima... ili razgovarate o kvalitetnim čajevima, filozofskim pitanjima i životu općenito.

Netom prije nego je ušao u kabinet na intervju zbog kojega je otkazao tri dogovorena sastanka, jer smo zbog uvjeta na cestama prilično zakasnili, fotograf i ja smo u žaru rasprave zaključili kako su ljudi najveće životinje. Budući je ušao usred konverzacije zanimalo me što on misli o toj tezi: - Ne samo da je bitno, nego je to najbitnije pitanje koje bi svaki čovjek sebe trebao pitati.

Uvjeren sam da, ako zapad-

na civilizacija ne promijeni ponašanje, a potom politički i ekonomski sistem, nemamo velikih šansi preživjeti vis a vis Euroazije - Kine, Indije i Rusije.

Tamo je 2,5 milijardi ljudi koji funkcioniraju sasvim drukčije nego mi. Zapadnjaci su dobili priliku da vode nekakav razvoj i politiku, a propustit ćemo ju, ako hitno nešto ne promijenimo. Taj materijalistički koncept u kojem smo postali robovi alata koji smo sami izmislili - novca. Umjesto da

EU fondovi Dajte neki savjet hrvatskoj vladi.

To nije tako laka priča, a mislim da radite jednake greške kao i mi. Prva najveća greška je da se država „stavi“ na čelo i kaže: „Jedino mi možemo voditi postupak trošenja europskog novca.“ Niti jedna europska zemlja to više ne radi. Vele da je to novac za regionalni razvoj i sav su novac usmjerili na niže nivoe vlasti. Novac ide direktno tamo gdje će se potrošiti. A kod nas idu prvo u centralu, pa iz centrale javni pozivi, pa podjela, bla, bla bla... Tu se gubi strahovito puno vremena.

Prvo i najbitnije je da unaprijed znate u kojemu pravcu ide država i europska zajednica. Unaprijed morate znati prioritete.

Tada već znate za što će se dobivati novac pa kalkulirate.

imamo alat kojim bismo si pomagali da bolje živimo, mi smo postali robovi tog alata.

Ako to ne promijenimo, nema nam spasa. Skroz smo materijalistički usmjereni.

Gdje onda po toj teoriji uopće vidite Europsku uniju?

Totalni je kaos – dok jedni pristaju na sve kompromise da se pridruže Uniji, drugi prijete izlaskom.

Da dođem samo jedan dan na vlast, sve bih okrenuo naglavce.

Prvo bih sve banke nacionalizirao. U privatnom vlasništvu je 90 posto banaka. To su uglavnom dioničari. Danas u svijetu postoji 93 posto virtualnog novca. Novca iza kojega ništa ne stoji. Bez pokrića. Zašto smo uopće izmislili novac? Da ne

nosimo zlato amo-tamo. Tri tisuće godina je vrijedilo pravilo “jedna jedinica novca jednaka je jednoj jedinici zlata”. Rekao sam – nacionalizirati banke, ukinuti burze. Što je burza

Ovi današnji su ustanovili da je svjetski rat bez veze – „mi to možemo raditi burzom i bankama“ uopće? To je science fiction. Čista prognoza bez egzaktnih podataka. Sve je temeljeno na spekulacijama.

To je lopovluk - genocidni nacrt bankara. Svi traže ideju: Ein Führer, ein Gott, ein Geld – jedan vođa, jedan Bog, jedan novac. To je ideja svih velikih psihopata kroz povijest. Hitler je bio zadnji koji je to pokušao odraditi svjetskim ratom. Ovi današnji su ustanovili da je svjetski rat bez veze – „mi to možemo raditi burzom i bankama“.

Stranački političari

U vašoj stranci su stalna previranja. Često ste mijenjali predsjednike, jedni su sami davali ostavke, za druge se izglasavalo povjerenje, odlazili su na pola mandata...

Kako uopće danas funkcionira slovenska politika?

Drnovšek je, po meni, bio zadnji slovenski državnik. Europskoj uniji, a pogotovo ovim našim prostorima fale jaki državnici. Ne bih se miješao u hrvatsku politiku, ali mislim da neću pogriješiti kažem li da niti vi nemate jednog jedinog državnika. Niti poduzetnika. Mi imamo stranačke političare i menadžere. Stranački političar brine se samo o preživljavanju svoje stranke i njezine politike i nitko se ne brine o državi nego samo o svojim malim, parcijalnim interesima. Više nema niti pravih poduzetnika koji žive za svoj posao. Imate menadžere koji sklapaju ugovore, u kojima ih zanima jedino koliko će dobiti ako ih smjene.

Kako danas živi prosječan Slovenac s troje djece, kao vi?

Slovenija je još uvijek zemlja gdje onaj tko želi, može raditi i zaraditi. Ali, uzmi što ti se nudi. Ako živiš u tom svjetonazoru, onda se posao lako nađe.

Dakle, kako živi prosječan

Borba za četvrti mandat?

Hoćete li se kandidirati na ovogodišnjim izborima.

Razmišljam.

Pa nemate baš puno vremena Ja imam. Konkurencija nema.

Koliko loši odnosi Slovenije i Hrvatske na državnom nivou utječu na ovo pogranično područje?

Uvijek kaže - prijatelje možeš birati, Štefan Čelan, gradonačelnik Ptuja

susjede ne. Zato sa susjedima uvijek treba imati dobre odnose. Osobno nemam niti jednu primjedbu na Hrvatsku, barem na razini na kojoj mi surađujemo.

Starosjedilac sam na Ugljanu 30 godina.

Proputovao sam svijet, ali ono što imaju hrvatski otoci ne postoji na ovom planetu. Nikada, ali baš nikada nisam doživio loše iskustvo s Hrvatima.

Intervju tjedna

11. veljače 2014., br. 508 || REGIONALNI TJEDNIK

9

atska izvuče što više novca iz EU fondova te zašto je ideja komunizma bolja od kapitalističke

siniša sović

ju otpada grijat će Bečane o im plaćati što ga odvoze!

Slovenac?

Još 1989. godine studirao sam u Njemačkoj. Kad sam svom profesoru, koji je imao unajmljeni stan, pričao o privatnim nekretninama u Sloveniji, čovjek nije vjerovao. A, to imamo i danas. Većina ljudi ima stanove ili kuće, dosta njih vikendice, nešto zemlje. Toga nigdje u Europi nema. Po tom smo pitanju još uvijek strahovito bogata nacija. To su sve neki manevri koji dopuštaju da se u Sloveniji može relativno pristojno živjeti.

Mislite li da je pametno rasprodavati zemlju, kao što to radimo u Hrvatskoj?

Po meni je kapitalizam gori sistem od komunizma. Mislim

Naglo smo bačeni u hladnu vodu i morali smo brzo isplivati na čistu ideju. Da čovjek živi po potrebama – s onoliko koliko mu treba. Dok s druge strane imate sistem života po svojim sposobnostima – kapitalizam.

Nije bitno koliko trebaš nego koliko si sposoban zaraditi. Pa imaš tri kuće, pet auta... Znate koliko na planetu Zemlji ima površine pogodne za život? Tri posto. Kad odbijete dvije trećine voda, prašume, pustinje.

U kapitalizmu - stanovništvo raste, a resursi padaju. Kako kapitalistička filozofija može biti filozofija uspjeha? Kako?

Ne može. Biološki kapacitet zemlje potrošen je 1980. godine. Do tada smo još živjeli u ravnoteži s prirodom. Koliko smo trošili, toliko je priroda uspjela vratiti. Sad je to 1,3.

Trideset posto više trošimo, nego što nam priroda može vratiti. Postoji jedna tablica – ecological footprint – kladim se da je vaš oko 2,5. To znači, ako bi svih sedam milijardi ljudi živjeli istim standardom

kao vi, zemlja bi trebala biti 2,5 puta veća. Po prosječnom Amerikancu - devet puta veća.

Dok 3,5 milijardi ljudi ima oko 0,5 ili 0,8. Jer ovima ne damo, a ovi troše preko devet puta više no što zemlja podnosi.

Stabilna ekonomija

Ptuj je 2005. godine bio centar malih i srednjih poduzetnika, a kako je danas?

U Hrvatskoj su mali i srednji poduzetnici najgore prošli u recesiji. Što se tiče gospodarstva, imamo stabilnu situaciju jer su ovdje dvije velike firme – Perutnina Ptuj, koja raste, pa okuplja oko sebe brojne mikropoduzetnike kao kooperante.

U tvornici je zaposleno 3,8 tisuća ljudi. Druga je tvornica aluminija, Talun s oko 900 radnika. U vrijeme kad smo stvarali državu, u Ptuju su bili pogoni mnogih tvrtki čija su sjedišta bila van grada. Recimo, Sava je bila u Kranju, Tam u Mariboru... svi ptujski pogoni su propali. Tada smo imali oko 30 posto nezaposlenih. Bili smo rekorderi.

Kako ste se izvukli?

Zamah je uzelo malo i srednje poduzetništvo. Naglo smo bačeni u hladnu vodu i morali brzo isplivati. Sad su ti, u ono vrijeme mikro, mali i srednji poduzetnici, narasli i već zapošljavaju po 600-700 ljudi.

Mislite li da je to stvar mentaliteta ili dobrih, možda poticajnih zakona, brže birokracije...

Mislim da je toliko poduzetnika zato što nije bilo drugih mogućnosti.. Kao svugde i naša birokracija je spora. A ljudi su navikli na nju i nekako se več snalaze.

Je li bolje otkad ste u Uniji ili lošije?

Reći ću iskreno. Po meni je EU za stvaralačke nacije – ako si od malih nogu odgajan da bez stvaralaštva i rada nema ništa, onda je Unija prava zemlja za tebe. Tko ima to u

Varaždinski otpad u Ptuju?

Budući da ste, na kraju je ispalo, savršeno riješili pitanje smeća, a velite da sa susjedima Hrvatima nemate problema, jeste li ikada razmišljali o suradnji na tom polju?

S bivšim gradonačelnikom Čehokom često smo razgovarali o tome. Jedno vrijeme smo čak bili na tragu nekog dogovora da pokušamo vidjeti kako bismo mogli to riješiti međunarodnom suradnjom. Kako bi smeće iz Varaždina išlo u Ptuj. Raspitivali smo se da li bi to bilo moguće. Razmišljalo se o tome da bi se smeće moglo deponirati u Sloveniji.

S današnjim gradonačelnikom?

Razgovrali smo o puno toga, ali o smeću još nismo.

Vidite li neko riješenje tog gorućeg pitanja u budućnosti? Ne samo za Hrvatsku.

Kako da ne. Jaki europski lobiji na polju otpada grijat će Bečane našim smećem. A mi ćemo im još plaćati što ga odvoze.

CERO GAJKE

Registrirano za prikupljanje, sortiranje, kompostiranje i odlaganje.

17 općina 77 tisuća stanovnika 100 tisuća tona 18 hektara 12 za odlaganje

sebi, može naći svoju priliku i profitirati.

Koliko vi kao gradonačelnik imate utjecaja pri, na primjer zapošljavanju ili pogodovanju?

Uopće nemam. Mi smo strahovito centralistička zemlja kao što je i EU. Bez dodatnih državnih i europskih novaca ne možemo živjeti. To auto-

matski podrazumijeva razvoj po diktatu. Kako oni propišu.

Toliko će novaca ići za ovo, toliko za ono. Nitko vas ne pita treba li vam to uopće u gradu. Ako želite raditi nešto kao gradonačelnik, “take it or leave it”. Uzmi ili ostavi.

Koliko znam, za vas vele da ste stručnjak u uzimanju europskog novca. Dok,

na primjer, Hrvatska još uopće nema ideju kako će do 2020. godine potrošiti četiri milijarde koje ima na raspolaganju. Čak je sve raširenije uvjerenje da ih nećemo iskoristiti.

Ako bi u proračunu imali samo svoj novac, on ne bi bio 32, nego 24 milijuna eura. Od 24, 20 je milijuna unaprijed raspoređeno. Znači, četiri milijuna mi ostaje za sve investicije - vrtiće, škole, infrastrukturu... A što bih mogao s četiri milijuna? Grad, država EU – sistem financiranja. Ove godine u strukturi 36 posto ide za investicije. Rekord europskih novaca u jednoj je godini bio 17 milijuna eura. Da nema europskog novca – katastrofa.

Vi ste se dobro snašli. Ali Ptuj ima sreću, pa ima gradonačelnika koji je bio na čelu ZRS Bistra čija je jedna od djelatnosti upravo izvlačenje novca iz EU. Istina. Sve trikove sam naučio već tamo, pa mi nije bio problem upotrijebiti ih i u Gradu. Prvo i najbitnije je da unaprijed znate u kojemu pravcu ide država i europska zajednica. Unaprijed morate znati prioritete. Tada već znate za što će se dobivati novac pa kalkulirate. Radije se pripremaš za projekt koji će 99 posto dobiti najviše novca, nego za onaj koji ti je potrebniji, ali nećeš dobiti niti pola potrebnog novca. Treba znati igru.

Koliko je Ptuj do sada uspio izvući novca iz Fondova?

Znam za bivšu Skupštinu Občine Ptuj, koju sada čini 16 občina – otkada smo u EU, povukli smo 240 milijuna eura.

Iznad prosjeka smo ostalih gradova.

Koliko je to pridonijelo gradskom BDP-u?

Svaki euro, dobiven iz budžeta EU, po meni je ekvivalent 10 eura dobrog posla. Devet se potroši na troškove. Tko taj novac baci, taj nema pojma što je ekonomija.

Tužba protiv države zbog deponija smeća Cero Gajke Znate problem Varaždina s otpadom. Vi ste svoj riješili odlagalištem Cero Gajke. Je li bilo problema do konačnog rješenja kao u Varaždinu?

Naša država ima anarhiju gotovo na svim poljima, a ovdje je najveća. Do sada nismo imali dovoljno jakog ministra s dovoljno jakom kičmom koji bi presjekao sve budalaštine na tom polju.

Otvorili smo neke poluprivatne firme koje se bave time kako zaraditi, a sve ostalo

gdje nema zarade s tim neka se bavi Grad. U Ptuju smo ipak uspjeli uspostaviti udruženje općina i izgradili smo i još gradimo taj Centar.

Odlagalište je uzrokovalo i tužbu Ptuja protiv države?

Tužili smo državu i dobili spor na Višem sudu jer su Zakoni donošeni retroaktivno.

A sve zbog privatnih interesa koji su strahovito povezani s državnim lobijima. Tri smo se godine tužili s državom i dobili tužbu na kraju. Dakle, tri smo godine, zbog sudova-

nja, čekali dozvolu za gradnju sljedeće faze deponija.

Zamislite budalaštinu - u početku gradnje postupak je, po zakonu, vodila država. Država ju je smjestila u prostor; 18 hektara u prostornim planovima namijenjeno je deponiju. Između izgradnje prve i druge faze promijenili su propise i sad kad smo trebali preći na fazu tri, ustvrdili su da „nismo postojeći deponij“. Po novom propisu, to je novi deponij. Nije više onaj stari, ucrtan. Trebali bismo

sve Jovo nanovo. Tri godine smo se tužili i na kraju dobili.

Još imamo rezervu prostora za pola godine, a onda je deponij pun.

Dakle, imate iskustva, a poznat vam je varaždinski slučaj. Imate li kakvu sugestiju kako ga riješiti?

Moj savjet je - promijenite što prije zakone u kojima će jasno pisati da za smeće odgovaraju grad i država.

Ako je to u javnom interesu, onda se nikoga više ništa ne pita. Tko misli da nije, u

redu - neka tuži. Sud će dati zadnju riječ. To je princip cijele EU. Nijemci nikoga ne pitaju gdje će ići autoput, željeznica ili gdje će biti deponij. Oni vele – to je nacionalni interes i tu će biti deponij. Kod nas se uvijek nađe netko tko veli „ne dam zemlju“. Grad i država ti ponudi otkupnu cijenu, ti tražiš više, oni ne daju i idete na sud. Ali, deponij se cijelo vrijeme gradi bez zastoja.

Neovisno o sudskom sporu oko cijene otkupa.

10

Poslovni svijet

REGIONALNI TJEDNIK || 11. veljače 2014., br. 508

poslovni svijet www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Zamjena nekretnina

Piše: Lucija Novoselec LUCERNA NEKRETNINE

Poslovno-osobni razvoj

Ništa se neće ostvariti ako se toga ne hapimo U prošla sam dva nastavka, razmišljanje koje vas sputava pojednostavljeno, pojasnila u razvijanju osobnih potenkako se formira karakter i koji cijala. Znate onu rečenicu je njegov utjecaj na funkcio- koja se toliko često prevali niranje osobe. Danas ću do- preko usana: „Ja sam takva/ dati još jedan detalj koji nas, takav i bok!“ Koristi se kao također određuje, genetski je mantra kod svakog malo uvjetovan (hvala roditeljima i većeg zahtjeva koji si postanjihovim roditeljima i njiho- vite i uvjerljiv je razlog da se vim…!) a odnosi se na tipičan ništa niti ne pokuša – jer ste način emocionalnog doživlja- takvi… kakvi već jeste.

Da bi sve te gluposti (Tavanja i ponašanja – temperakva sam! Ja ne ment! Vjerujem mogu! Ovo da ste se u žinije za mene. Ja votu susretali s ne znam. Kod osobama koje mene je specisu nestrpljive, fična situacija. nabrijane, ek… dopunite niz splozivne, grivašim uobičazu i puknu ko’ jenim izgovokokica, diplorima) stale u matski rečeno glavu, morali burno reagiraju smo počistiti i ponašaju se. Piše: Alma Lisse Oni su kolerici. alma@lisse-savjetovanje.eu dijelove mozga u Drugi su dru- www.lisse-savjetovanje.eu kojima bi trebala biti pamet i zdrav željubivi, veseli, puni energije i potrebe za razum. Zato vas sada čeka komunikacijom, a njihovo se veliki posao na ponovnoj orponašanje neće promijeniti ganizaciji stvari u glavi. Koji ni kod ozbiljne disfunkcije je razlog da nekima nikako crijevne flore. Oni su pravi ne uspijeva onaj ŠTO žele sangvinici. Melankolici vas pretvoriti u stvarnost. Zašto mogu uvući u depresiju samo se želje i ciljevi ne ostvaruju? tako, turobnim raspolože- Već je pola odgovora u pretnjem, katastrofičnim razmi- hodnom pitanju! Zato jer šljanjem i samotnjaštvom. očekujemo da će nam drugi, Naprosto su talentirani za situacija, Božja pravda ili što stvaranje nezadovoljstva i već, posložiti stvari. A istina osjećaja mizerije. A onda je da se ništa neće ostvariti vam flegmatik svojom smi- ako se sami toga ne hapimo! renošću, ravnodušnošću i Pa idemo sada na sljedeću natruhama optimizma može stepenicu - KAKO biti/podoći kao melem za dušu (ako stići/imati.

Za ovu fazu važno je znati ste sangvinik ili pomalo melankolik) ili vam kidati živce da sve što zamislimo možesporošću i neopravdanim mo i ostvariti, ali…! Da, kvaka optimizmom ako ste kolerik. je u ali, a ali je u planiranju i Vratimo se na trenutak organizaciji. Voljela bih vam Florijanu i Blaženki pa ih, za to pokazati na primjeru Florivježbu, svrstajte u neku od jana koji želi smršaviti. On je kategorija prema tempera- svoju želju ovako objasnio: ne mentu. Možda će Florijan, želi nositi rastegnute majice djelomično, ući u kategoriju kako bi pokrio trbuh i ne želi flegmatika zbog ravnoduš- biti predmet šala zbog svoje nosti ili…? Možda je Bla- figure. Vjerujem da je svima ženka sangvinik s natruha- jasna Florijanova želja. Isto ma kolerika, tko bi ga znao. tako sam sigurna da imate Premalo znamo o njima da gotov recept KAKO će to bismo ih svrstali u kućice i i ostvariti. Možda tako da tako ih definirali (za ostatak manje jede i više se kreće?! života). Stoga je vrijeme za Samo nagađam! Kada biste uvođenje pravila broj 2 – Ne mu to u lice rekli, mislim da etiketirati! Kada nekome bi vas pogledao pogledom dodajete etiketu (kolerik, koji čuva samo za najgluplje lijen, neupotrebljiv, pohlepan, i najnesposobnije pojedince. ljubazan, taktičan, licemjer, Zašto? Nekako si mislim da je škorpion…) vodite računa da to zato jer je taj i slične recepto može postati ograničenje te već čuo, ali nije pomoglo, u cjelovitom sagledavanju recept mislim. Pa što bi onda osobe. Isto vrijedi ako sebe trebao raditi? Jednostavno, stavite u određenu kategoriju trebalo bi… pogledati u slje– to postaje ograničavajuće deći nastavak.

U prometu nekretninama pojavljuje se često i potreba za zamjenom nekretnina. U praksi je najčešća potreba za zamjenom kuća, stanova, a ponekad i zemljišta i poslovnih prostora ili nekretnina za odmor. Najčešće stranke u praksi traže zamjenu kuće za stan ili pak ve-

ćih stanova za manje stanove uz nadoplatu. Prilikom zamjene nekretnina, stranke određuju cijene nekretnina, a eventualnu razliku u vrijednosti nekretnina rješavaju međusobno dogovorom. Takve zamjene nekretnina moraju se riješiti ugovorom koji je ujedno i obveza za reguliranje poreznih obveza, i prijenos vlasništva za-

mijenjenih nekretnina u zemljišne knjige. Zakonom o porezu na promet nekretnina regulirane su porezne obveze stranaka prilikom obavljanja pravnog posla zamjene nekretnina. Pri zamjeni obveznik poreza na promet nekretnina je svaki sudionik u zamjeni i to za vrijednost nekretnine koju stječe. Osnovica poreza na promet

nekretnina je tržišna vrijednost nekretnine u trenutku stjecanja.

Porezna uprava je ovlaštena procjenom utvrditi tržišnu vrijednost nekretnina. Porez na promet nekretnina plaća se po stopi od 5 %.

Porezna obveza nastaje u trenutku sklapanja ugovora, odnosno drugoga pravnog posla, kojim se stječe nekretnina, stoji u Zakonu.

STANOING Ročište za utvrđivanje tražbina vjerovnika ove srije

Pavlic: Pred Stanoin nagodba vjerovnika Nama je svaki vjerovnik bitan i stoga smo spremni na razgovor sa svima, veli Pavlic Piše: Višnja gotal visnjagotal@gmail.com

U srijedu 12. veljače na Zagrebačkom velesajmu održat će se ročište za utvrđivanje tražbina vjerovnika varaždinskog Stanoinga nad kojim je u prosincu otvorena predstečajna nagodba.

Ništa osporavano

- Vjerovnici su imali mjesec dana za prijavu svojih tražbina za koje ne očekujem da će biti osjetno

Pavlic: Vjerujem da ćemo dobiti glasove vjerovnika koji imaju 66 posto tražbina drugačije od onih s našeg popisa obveza koji smo već dostavili nagodbenom vijeću. Prema tom dokumentu, obveze Stanoinga prema 492 vjerovnika iznose 279 milijuna kuna. Uz to, tražbine osamnaest zaposlenika s osnova bruto plaća iznose 565 tisuća kuna te 196 tisuća za otpremnine - veli Denis Pavlic, direktor Stanoinga dodavši da se sada plaće za osmero zaposlenika isplaćuju gotovo redovito.

Budući da ne očekuje bitna odstupanja prijavljenih tražbina, a osobito ne iznad zakonom utvrđenog mogućeg odstupanja, Pavlic očekuje nastavak predstečajne nagodbe nad nekada najvećim investitorom u stanogradnji i upraviteljem zgrada u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

- Ne vidim prepreke za nastavak predstečajne nagodbe jer smo svim vjerovnicima u principu priznali sve što su tražili. Nikome nismo ništa osporavali jer smo imali usklađena stanja, a odluku će donijeti nagodbeno vijeće HR 02. To se osobito odnosi na kupce nedovršenih stanova kojima smo nudili zamjenske nekretnine, ali uglavnom na to nisu pristajali - veli direktor Stanoinga dodavši da će se sanirati i pričuva.

Svima je u interesu, kako nag la šav a, da se predstečajna nagodba završi pozitivno, a hoće li, vidjet će se nakon idućeg ročišta na kojem će v jerov n ici glasovati o predstečajnoj nagodbi.

- Komunikacija s predstečajnim povjerenikom je na dnevnoj bazi, a preko njega imamo kontent s nagodbenim vijećem. Već tjednima vodimo razgovore

279 milijuna kuna ukupne su tražbine, a banke imaju tražbine u iznosu od 133 milijuna kuna

Za daljnje poslovanje za koje je osiguran određeni kapital. Njime bi se kren

s ključnim vjerovnicima, prije svega bankama Hypo iz Klagenfurta i Hypo Hrvatska. Na temelju tih razgovora vjerujem i nadam se da ćemo osigurati glasove vjerovnika te da će se prihvatiti plan financijskog i poslovnog restrukturiranja, iako možda ne kakav smo dostavili, već izmijenjen veli Pavlic.

Što će država i kupci?

Prema evidenciji Stanoinga, Hypo Alpe-AdriaB a n k I nt e r n at ion a l i z Klagenfurta ima tražbinu

od 65 milijuna kuna, hrvatski Hypo 29 milijuna, Partner banka 24 milijuna i Imex banka 15 milijuna kuna. Tu je i ZagorjeTehnobeton kao najveći pojed i načn i v jerov n i k, Bran ko Dretar s deset, Grad Varaždin šest milijuna… Među Stanoingovim vjerovnicima je i Ministarstvo financija koje ima 18 milijuna kuna tražbina, od čega je veći dio vezan uz kazneni postupak, kao i dobit iz prošle godine.

Tu je i niz kupaca koji su prijavili uvjetne tražbine

AZRA Seminar iz područja novih europskih direktiva u suradnji s Ministarstvom podu

Seminar za male i srednje tvrtke „CE oznaka – Agencija za razvoj Varaždinske županije – AZRA u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta, organizira seminar namijenjen malim i srednjim poduzetnicima. Seminar pod nazivom „CE oznaka – putovnica proizvoda“ održat će se 13. veljače 2014. godine u Varaždinu, u Županijskoj palači (Mala dvorana, Franjevački trg 7) s početkom u 9 sati.

Cilj seminara je upozna-

Poticanje kapitalnih ulaganja u turizmu Agencija za razvoj Varaždinske županije predstavila je 146.588 eura vrijedan projekt INVEST-PRO, odnosno Poticanje kapitalnih ulaganja u prekograničnom području Mađarska-Hrvatska, koji provodi zajedno s partnerima - Gospodarskom komorom županije Zala (Mađarska), Gospodarskom komorom Somogy (Mađarska) te Viso-

kim Gospodarskim učilištem u Križevcima. - Ovaj projekt, usmjeren na poticanje kapitalnih ulaganja u turizam u prekograničnom području Mađarske i Hrvatske, jedan je od brojnih prekograničnih projekata u kojima Varaždinska županija sudjeluje s Republikom Mađarskom. Naša razvojna agencija trenutno surađuje na tri prekogranična

projekta - rekao je zamjenik župana Varaždinske županije Alan Košić te dodao kako će rezultati ovog projekta zasigurno biti od velikog značaja za daljnje strateško planiranje turističkog razvoja Varaždinske županije te kako su kroz analize i publikacije izrađene kroz projekt naznačeni razvojni pravci i mogućnosti ulaganja u ovo područje.

Poslovni svijet

11. veljače 2014., br. 508 || REGIONALNI TJEDNIK

CO osiguranja automobila jeftinije do 25 posto Prosječni vozač od 40 godina s automobilom snage motora od 50 kW i bonusom od 50 posto od veljače plaća policu obveznog osiguranja automobila do 25 posto jeftinije.

Nove police Croatia osiguranja nude vozačima mogućnosti dodatne zaštite od nezgoda, ali i brojne popuste za pojedine kategorije te dobre i vjerne vozače.

Novost uz policu obveznog AO je i 50 % popusta na ugovaranje osiguranja kazneno-pravne zaštite i novčane naknade za ozljede vozača - AO plus, fiksna cijena djelomičnog kaska za vjetrobranska stakla za 330 kuna ili zaštita od udara životinja u vozila za 225 kuna. Novost je i osiguranje od nezgode kojim je vozač do sada bio osiguran samo tijekom vožnje, a od

ede na Zagrebačkom velesajmu

sada vrijedi 24 sata dnevno i to po cijeni od tek 10-ak kn mjesečno. Nove police su povoljnije za rent-a-car, kao i za građane koji automobile kupuju na leasing. Višestruko su smanjene cijene osiguranja automobila za sedlaste tegljače, čime je CO udovoljila zahtjevima prijevoznika. Uvodi se i popust na plaćanje premije odjednom i za osiguranike s više vozila.

11

Udruga Njezina druga šansa poziva na besplatnu radionicu „Financijska pismenost i poduzetništvo“ koja će se održati 15. veljače s početkom u 9 sati u Palači Herzer. Radionica je namijenjena svima koji su u doticaju s financijskim produktima ili u poslu ili u svakodnevnom životu jer svako kućanstvo je mala tvrtka. Cilj radionice je osvijestiti građane o velikoj važnosti planiranja financija. Sudjelovanje treba potvrditi na udruga.h2c@gmail.com.

HGK VARAŽDIN Plakete Zlatna kuna za najuspješnije u 2012. godini

ngom je ili a ili stečaj!

Plakete Termoplinu, Ivančici i We-kru, posebno priznanje Hoiću Stanoing-nekretnine

nulo u završavanje stanova, veli Pavlic

budući da banke nisu maknule hipoteke sa stanova za koje su platili više desetaka tisuća eura. Budu li banke ostale u predstečaj-

Ministarstvo financija ima tražbine od 18 milijuna kuna noj nagodbi, upravo bi stav države i kupaca mogao biti presudan hoće li doći do nje ili slijedi stečaj.

- Pred Stanoingom samo dvije mogućnosti: ili stečaj

Predstečajna nagodba otvorena je i nad tvrtkom Stanoing-nekretnine čiji je račun deblokiran 4. veljače, a ročište za utvrđenje tražbina zakazano je za 18. ožujka.

- Vjerujem u dobar ishod jer su ukupne tražbine manje od tri milijuna kuna - naglašava Pavlic.

ili nagodba vjerovnika i daljnje poslovanje za koje je osiguran određeni kapital.

Njime bi se krenulo u završavanje stanova i počele skidati hipoteke sa stanova.

O tome će se voditi pregovori s bankama nakon nagodbe jer se ništa ne može raditi dok ona nije sklopljena. Stečaj nije rješenje.

Nama je svaki vjerovnik bitan i stoga smo spremni na razgovor sa svima, pa i Zagorje-Tehnobetonom koji je podnio prijedlog za stečaj, ali to nije prošlo na sudu - veli Pavlic.

uzetništva i obrta

– putovnica proizvoda“ ti poduzetnike s novim europskim direktivama (usklađenje tehničkih normativnih dokumenata i tehničkog zakonodavstva) kojima su definirani temeljni sigurnosni zahtjevi i koji moraju biti zadovoljeni kako bi se proizvodi slobodno distribuirali unutar Europske unije.

Seminar se provodi u okviru projekta odobrenog iz programa Poduzetnički impuls 2013., za čiju su

provedbu osigurana bespovratna sredstva od strane Ministarstva poduzetništva i obrta, u okviru mjere C Razvoj poduzetničke infrastrukture i poslovnog okruženja, aktivnost C3 Razvojne agencije i poduzetnički centri.

Svi zainteresirani prijavitelji mogu se informirati u Agenciji za razvoj Varaždinske županije, na tel.

042/422-201 ili ispuniti prijavnicu na www.azra.hr.

Cesarec: To su tvrtke koje su ne samo perjanice varaždinskog, nego i hrvatskoga gospodarstva U varaždinskoj Županijskoj gospodarskoj komori podijeljene su “Plakete Zlatna kuna” za iznimne rezultate u 2012. godini te doprinos u razvitku gospodarstva na području Varaždinske županije.

Plaketa i Varteksu

Plaketu za ostvarene rezultate kao veliko poduzeće dobio je Termoplin, najuspješnije srednje trgovačko društvo je Ivančica, a malo poduzeće We-Kr iz Donje Višnjice. Posebno priznanje dobio je Duravko Hoić, dok su priznanja povodom godišnjica uspješnog poslovanja i doprinosa razvitku gospodarstva Varaždinske županije dobili Varteks za 95 godina rada, Hidroing za 60 godina, Holcim mineralni agregati za 55 godina poslovanja, Oprema strojevi i Oprema uređaji te Colas Hrvatska za 50 godina, kao i ugostiteljsko seljačko gospodarstvo Držaić iz Žarovnice za 40 godina rada.

- Ovo, kao i ostala priznanja koja smo dobili, čast je za poduzeće. Posljedica je to 43 godine mukotrpnog rada i razvoja. Zahvaljujući tome, Termoplin je došao na razinu značajnog distributera ovoj regiji pa i šire, distributera koji može konkurirati na hrvatskom tržištu, a pripremamo se i za veći iskorak. Kao što industriju i ulagače muče određene stvari, a naročito nestabilnost u pravnom smislu jer se stalno mijenjaju zakonski okviri, tako i Termoplin to osjeća jer je tvrtka povezana s proizvodnjom, tvrtka koja daje energent bez kojeg se ne može - rekao je Ivan Topolnjak, direktor

Tajna uspjeha Calzedonije Tajna uspjeha Calzedonije je internacionalizacija, odnosno prisutnost na što je više moguće tržišta. Bitna je i neprekidna inovacija te nepodložnost strahu od prepreka. Problem u Hrvatskoj je masa prepreka koje sami stvaramo. Jako puno poteškoća ima na niskim razinama, dok se na razini države može puno riješiti. No kada se spuštamo na razinu državnih poduzeća i javnih ustanova, nailazimo na gotovo nepremostive teškoće ili premostive uz jako dugi rok. Drugi problem je neusklađenost između zakona i primjene na terenu koji u zadnje vrijeme vrlo često susrećemo. Tako su još u srpnju komunalne tvrtke pokrenule pitanje odlaganja industrijskog mulja koji ne utječe štetno na okoliš, no do današnjeg dana na nižim razinama nisu donesene provedbene mjere. Stoga masa tvornica i gradova ima taj problem s odlaganjem, a to znači i zaustavljanje proizvodnje - rekao je Hoić.

Ovisno o tvornici, kako je dodao, prosječne neto plaće kreću se u Calzedoniji od 2.500 do 3500 pa i 4000 kuna.

- Bilo bi i više da nas te plaće u principu ne koštaju više nego dvostruko. Država je skupa. No nije problem samo u opterećenju plaća, nego i što se za to dobiva. U Skandinaviji je isto visoko opterećenje, ali tamo se za to dobiva puno puno više - upozorio je.

Termoplina. Čedomil Cesarec ukazao je na doprinos Termoplina u stvaranju Slobodne zone,

u Hrvatskoj bilo bi apsolutno drugačije - ustvrdio je Cesarec.

“Kada bi nas se slušalo, stanje u bi bilo drugačije”

Govoreći o prošloj godini, upozorio je da egzaktnih pokazatelja nema jer se podaci više ne vode po županijama, nego samo na državnoj razini.

- No i dalje se trudimo, pogotovo kod izvoza. Imamo i rast dobiti, tako da s ovdašnjim tvrtkama možemo biti zadovoljni. To tim više što smo 1. srpnja izgubili dobar dio tržišta na što smo upozoravali, zatim tu je povećanje PDV-a, što je utjecalo na potražnju i ponudu. Nažalost, standardno zaostajemo s plaćama za 20 do 30 posto,

kao i trud koji ulaže ivanečka Ivančica koja je postala sinonim za kožarsku industriju.

- To su tvrtke koje su ne samo perjanice varaždinskog, nego i hrvatskog gospodarstva i to se jasno vidi. Mi imamo drugačiju strategiju nego što ima država, pokazujemo na koji način treba raditi, ali nitko nas ne sluša.

Kada bi nas se slušalo, stanje

Podataka - nema

ali nadam se da će se jednog dana to promijeniti jer će se shvatiti da stvarni rad treba platiti - rekao je Cesarec.

Da nije bilo Dubravka Hoića, kako je ustvrdio uručujući mu priznanje, ne bi bilo ni Calzedonije u Varaždinu, - A to znači da ne bi bilo ni 5.000 radnih mjesta. I ne samo to. To pokazuje da ima perspektive u kožarskoj i tekstilnoj industriji i da je to dobra proizvodnja, samo se treba znati raditi - naglasio je.

Problemi koje imamo u gospodarstvu Hrvatske, kako je rekao Hoić, postaju sve veći i veći, a uvjetovaniji su našom vlastitom, nego europskom krizom.

- Calzedonija kao grupa posluje u skoro cijelom svijetu, a prošlu je godinu završila s 1,7 milijardi eura ukupnog prihoda te više od 4000 trgovina u cijelom svijetu. Zadnja investicija bila je Ducal u kojoj su sudjelovali i neki koji su danas nagrađeni. Infrastrukturu smo dobili brzo i na vrijeme. Već su krenule prve isporuke iz Jalžabeta u cijeli svijet, i to na razini od nekoliko stotina milijuna eura godišnje. Daljnji planovi su širenje u regiji, na čemu radimo, te proširenje postojećih kapaciteta, ovisno o potrebama tržišta - najavio je Hoić. Čestitke nagrađenima uputili su saborska zastupnica Natalija Martinčević, varaždinski gradonačelnik Goran Habuš te Vesna Trnokop Tanta uime HGK koja je izrazila nadu da će se ove tvrtke poduprijeti sukladno gospodarskoj strategiji koja je predstavljena u ponedjeljak.(ikr)

12

Oglas

REGIONALNI TJEDNIK || 11. veljače 2014., br. 508

S RAZNIH STRANA

11. veljače 2014., br. 508 || REGIONALNI TJEDNIK

13

GP STANORAD Razgovor s Igorom Gregorecom, voditeljem tehničke službe i varaždinske podružnice

“Vodeći smo na sjeverozapadu” promo

- Dugotrajnost postupka predstečajne nagodbe nije utjecala na primarnu djelatnost upravljanja zgradama – poručio je Gregorec

Primarna djelatnost GPStanorad, koja djeluje i u Varaždinu, je upravljanje zgradama. Ovu djelatnost tvrtka uspješno obavlja, a daljnjim aktivnostima nastojat će podići standard života u višestambenim zgradama. Poslovanje Stanorada i planovi za dalje bili su i povod za razgovor s Igorom Gregorecom, voditeljem tehničke službe i varaždinske podružnice.

Zadržati poziciju

Što je s postupkom predstečajne nagodbe?

S iznimnim zadovoljstvom mogu reći da je u petak konačno u potpunosti uspješno dovršen postupak predstečajne nagodbe. Sretni smo jer dugotrajnost postupka nije utjecala na našu primarnu djelatnost upravljanja zgradama, kao ni na odnos sa suvlasnicima ili dobavljačima. Unatoč priželjkivanju konkurencije, nismo dozvolili da taj postupak utječe na naše poslovanje. Stanorad je još uvijek najveći upravitelj

Kotlovnice ili etažno?

U Varaždinu je važno pitanje kotlovnice ili etažno?

U zadnje dvije godine proveli smo postupak uvođenja etažnog grijanja na više od 250 stanova u Varaždinu. Na upravljanju imamo i tri zgrade koje su preuzele kotlovnicu na samoupravljanje te za njih radimo obračune i dostavljamo račune. Od srpnja 2013. na snazi je Zakon o tržištu toplinske energije prema kojem su kotlovnice prioritet te je potrebna 100 % suglasnost suvlasnika za etažno grijanje. Prije to nije bilo tako, pa je sada postupak uvođenja etažnog grijanja kod zgrada u kojima su kotlovnice nešto teži. No, pozivamo sve zainteresirane da nam se jave u našu pravnu službu, kako bi dobili točne informacije.

u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i trudimo se zadržati tu poziciju.

Kakva je situacija s konkurencijom?

O konkurenciji sve najbolje, svatko neka svojim poslovanjem dokaže svoju sposobnost. Ipak, na varaždinskom području situacija s konkurencijom prilično je “prljava”.

U Varaždinu smo uveli etažno grijanje na više od 250 stanova Nije uobičajeno da se direktno kontaktiraju predstavnici ili suvlasnici zgrada koje su na upravljanju kod drugog upravitelja; štoviše, zabranjeno je i po statutu “Udruge upravitelja Hrvatske” kao i “Kodeksa časti upravitelja” koji smo potpisali svi mi ozbiljni upravitelji u Hrvatskoj. Ista ta konkurencija pokušava ponudama “ispod stola” lobirati za prelazak zgrade kod njih. No upravljanje je posao na duge staze, nečija isprazna obećanja i lažne nade

Igor Gregorec: Podizanje standarda u zgradama, naš je cilj

će isplivati na površinu.

Svi pričaju o toplinskim fasadama i dobivanju novaca iz EU fondova.

Stječe se dojam da novci leže i samo ih treba pokupiti, no istina nije ni blizu tome. Za provođenje projekata energetske učinkovitosti, koji bi mogli konkurirati na natječaje za

sredstva Fonda za zaštitu okoliša i fondova EU potrebno je ispuniti nekoliko bitnih preduvjeta. Prvi i osnovni preduvjet je energetski certifikat. To je osnovni dokument kojim se snima postojeće stanje zgrade (kroz energetski pregled) te se predlažu mjere poboljšanja energetske učinkovitosti. Na-

kon toga potrebno je izraditi glavni projekt za poboljšanje energetske učinkovitosti, izraditi troškovnike radova, i tek nakon toga se mogu podnijeti zahtjevi za sredstva. Sam postupak je dugotrajan, precizan i zahtjeva angažman, ne samo upravitelja i stručnjaka s područja graditeljstva i energetike, već i samih suvlasnika, tj. vlasnika stanova. Od suvlasnika je potrebna suglasnost za izradu certifikata i projekata, ali i njihova stvarna volja za obnovom zgrade.

Kod velikih radova potrebna je stopostotna suglasnost suvlasnika za izvođenje i plaćanje radova, što je u stvarnosti jako teško postići.

Stanorad je jedan od vodećih upravitelja u Hrvatskoj što se tiče provedbe energetske obnove i uključeni smo u razvoj projekata i podzakonskih akata na nacionalnoj razini.

Sve naše zgrade, koje su kandidati za pristupanje sredstvima fonda, a suvlasnici su iskazali volju donošenjem odluke, prijavljuju se kontinuirano na sve aktualne natječaje Glavnina natječaja očekuje se u ožujku/travnju ove godine.

ŽUC VARAŽDINSKE ŽUPANIJE Izgledne uštede na troškovima za održavanje prometnica tijekom zime

Teškoća u prometu ipak je bilo, ali ne toliko zbog snijega, koliko zbog kiše koja se uslijed niskih temperatura ledila na tlu Ako neće opet pasti veći snijeg, što znači i nove troškove za čišćenje i posipanje, mogli bismo tijekom proljeća i ljeta imati više novaca za investicije, veli Tomislav Osonjački, ravnatelj Županijske uprave za ceste Varaždinske županije, koji ne krije zadovoljstvo prošlotjednim zatopljenjem.

Sve u roku

Prvi snijeg koji je ove zime pao krajem siječnja nije izazvao veće teškoće u prometu u Varaždinskoj županiji, barem ne na županijskim i lokalnim cestama.

- Snijeg je s 930 kilometara županijskih i lokalnih cesta očišćen u zakonskom roku, a to znači u roku od 24 sata. Na terenu je bilo tridesetak ekipa, a zahvaljujući tome nikada nismo došli ni blizu situacije da zbog većih količina snijega zatvaramo prometnice i

Za održavanje cesta lani utrošili više od 14 milijuna kuna, što je 60 posto više od prosjeka time spriječimo moguće nesreće - veli Osonjački dodavši da ŽUC ne vodi brigu o drugim prometnicama, kao što su one u državnoj nadležnosti ili na

području grada Varaždina.

Teškoća u prometu ipak je bio, ali ne toliko zbog snijega, koliko zbog kiše koja se uslijed niskih temperatura ledila na tlu.

- Skliski kolnici stvarali su probleme sudionicima u prometu, ali srećom bez težih posljedica. Vozači su se odgovorno ponašali, tako da nije zabilježena teža prometna nesreća. Osim toga, sigurnosti u prometu pridonijeli smo posipanjem kolnika. Tako smo tijekom deset dana utrošili oko tisuću tona soli, što je četvrtina količine osigurane za cijelu sezonu - doznajemo od Osonjačkog.

Novi planovi

ŽUC je spreman, kako dodaje, pribaviti dodatne količine soli ukoliko će to biti potrebno, ali u to ne vjeruje s obzirom na temperature koje su bile sve do kraja siječnja, odnosno koje su opet izmjerene krajem

promo

Ako neće pasti novi snijeg, bit će više novaca za investicije u ceste

prošlog tjedna.

- Prošle zime prvi snijeg je pao još u listopadu pa sve do travnja, tako da smo za održavanje cesta utrošili više od 14 milijuna kuna, što je 60 posto više od prosjeka. Ove zime vjerujem da neće biti tako, potraje li zatopljenje kojem smo

svjedoci zadnjih dana - veli ravnatelj ŽUC-a.

Uštede na troškovima za održavanje prometnica tijekom ove zime usmjerit će se za ulaganja tijekom toplijih dana.

- Neke dionice presvući ćemo novim asfaltnim tepihom, a sanirat ćemo

i klizišta. No hoće li biti i drugih ulaganja ne ovisi samo o nama, nego i mogućnostima jedinica lokalne samouprave. Naravno, i tome hoće li nam vrijeme ići na ruku, kao što nam je išlo početkom zime, odnosno ovih dana - upozorava Osonjački.

14

Kulturni obzor

kulturni obzor www.regionalni.com/kultura Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 11. veljače 2014., br. 508

Radionica varaždinske kovnice Sorlini Gradski muzej Varaždin, kao popratni program izložbe Varaždinska kovnica Sorlini, organizira radionicu s profesorom Damirom Mataušićem i studentima 4. i 5. godine njegove klase Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Radionica će se održati u utorak 18. veljače ove godine, u razdoblju od 16 do 19 sati, u palači Herzer.

Autor je više od 150 medalja u zlatu i

srebru, a oblikovao je i desetak javnih nagrada koje se dodjeljuju za postignuća u kulturi, športu i javnom životu. U varaždinskoj kovnici Sorlini nastajale su medalje, kao i različiti drugi predmeti poput odličja, vojnog znakovlja i značaka, predstavljenih do 26. veljače na izložbi u varaždinskome muzeju.

Ulaz na izložbu i radionicu u ovom je terminu besplatan.

PERFORMANS Ivan Mesek, varaždinski performer, sudjelovao na riječkom festivalu

Izložba

Sermage Akademski slikar Željko Lesar predstavit će u palači Sermage Gradskog muzeja Varaždin svoj najnoviji ciklus Varia Animalis. Izložba će se u sklopu Srijede u muzeju otvoriti 12. veljače i trajati do 2. ožujka. Varia Animalis motivski je sazdana od prikaza raznih životinjica realiziranih u kombiniranoj tehnici ugljena i akrila.

KONCERT

Štigleci Dječji zbor Štigleci održat će koncert uz Valentinovo pod nazivom ‘’Ljubav je slatka kao med’’ u subotu 15.veljače 2014. u velikoj dvorani Glazbene škole u Varaždinu. Koncert počinje u 12 sati, a ulaznice se mogu kupiti prije početka koncerta.

Mesek performansom izbio unutarnje glasove U glavama se nalazio svinjski mozak, pa je živo meso Mesekovim bjesomučnim udaranjem maljem frcalo na sve strane - kao i većina performansa i ovaj je imao, laički rečeno, svoju dozu šoka za gledatelje Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

Pe r fo r m a n s mo ž e b it i u mjet nost t ijela i brojn i umjetnici opisuju svoje aktivnosti kao žive umjetnosti, akcijske umjetnosti ili interpretaciju – piše u Wikipediji.

Također piše da u performansu do izražaja dolaze osnovni elementi u igri – vrijeme, prostor, tijelo umjetnika, dramaturgija.

Varaždinskom ravnatelju Galerijskog centra Ivanu Meseku po zanimanju i performeru po vokaciji svejedno je kako se definira performans.

Već 20 godina redovito izvodi svoje performanse od kada se, kako veli, inficirao njima na ljetnoj akademiji likovnih umjetnosti u Salzburgu. Tako je Mesek sudjelovao i na riječkom performansu, prva dva dana u veljači, na Festivalu performansa, održanom u organizaciji Muzeja suvremene umjetnosti i multimedijalnog centra.

Voices in head

Performans Voices in head Mesek je izveo tako što je na zid Malog salona na Korzu postavio tri torza muških meneken-lutaka s portretnim karakteristikama. – Svi su bili slični meni. Paralelno se na tri zvučnika čula kakofonija

rečenica. Iz svake se glave čuo tekst koji je dočaravao frojdovsku trodiobu ličnosti – id, ego, superego - opisuje nam Mesek svoj riječki performans. Vrhunac predstave je kad Varaždinac maljem razbija glave sve tri lutke. Simbolika? Izbiti im te misli iz glave.

Kao i većina performansa i ovaj je imao, laički rečeno, svoju dozu šoka za gledatelje.

Brutalnosti. U glavama se, naime, nalazio svinjski mozak pa je živo meso, Mesekovim bjesomučnim udaranjem maljem frcalo na sve strane. – Taj

Ležao sam „mrtav“, kako bih osjetio slavu je čin predstavljao i terapijski učinak na samog umjetnika.

Izbacivanje negativne energije - govori ležerno Ivan Mesek, koji zaista djeluje kao da je još uvijek pod utjecajem terapije – mirno i flegmatično.Svojim je sugrađanima, Varaždincima, Mesek između ostalih priredio i poznati performans Kratodemija.

Tada je dva mjeseca subotom s balkona Gradske vijećnice transparentima protestirao protiv građana, umjesto obrnuto. Serija je završila natpisom „Ma jebeš, kome to

treba“ i skokom s balkona.

Mrtav = slavan

Podsjetili smo Meseka na legendarnog zagrebačkog performera Toma Gotovca koji je s ovoga svijeta otišao jedva preživljavajući da bi se sada njegove izložbe otvarale u svjetskim kulturnim centri-

ma. – To je jako tužno. Dok je bio živ, pao je na razinu ridikula, a sada izložbe u Portugalu, Parizu... - veli. Budući da je to, na žalost, sudbina većine umjetnika – da tek svojom smrću postaju „vrijedni“, Ivan Mesek priredio je performans u zagrebačkoj džamiji – kako veli, mauzoleju hrvatskih

umjetnika. – Upravo kritika na ovo o čemu pričamo. Ležao sam „mrtav“, kako bih osjetio slavu. U pozadini je svirala Moja domovina, ali usporeno pa je zvučala poput Posmrtnog marša - kaže. Kad smo spmenuli da je to svjetski trend, Mesek nam je odgovorio da je kod nas slučaj o ekstremu. – Navedite mi jednog živućeg umjetnika koji može živjeti od svog umjetničkog rada. Rado bih prodao koji svoj rad. Umjetnici ne očekuju postati bogati, ali bilo bi lijepo živjeti od svog rada. Osnovni problem je nepostojanje tržišta umjetnina, a njega neće niti biti dok se ne promijeni zakon prema kojem će se kao u inozemstvu kupovina umjetničkog djela odbijati od poreza.U svemu tome kriju se i razlozi Mesekovom okretanju performansu. – Kao prvo, riječ je o direktnoj formi - obraćam se publici sada i ovdje. Kao drugo - neimanje novca pa su umjetnici prisiljeni koristiti svoje tijelo kao način izražavanja. Teško je zamisliti da bi si mladi umjetnik mogao priuštiti za kubike mramora da, na primjer, iskleše skulpturu - kaže Ivan Mesek. Sudeći prema svemu, još ćemo se nagledati maljem „razbucanih“ svinjskih mozgova ili živih umjetnika koji na odru glume mrtvaca.

Zločin i kazna

Denis PERIČIĆ mr. sc.

U posljednje vrijeme, pod sumnjom da su počinili vrlo teške zločine, pod lupom hrvatskih (i stranih) „institucija sustava“ našla su se tri vremešna čovjeka, optužena za sudjelovanje u politički motiviranim ubojstvima otprije najmanje 40, pa i dvostruko više godina. Optuženi su da su te zločine počinili na stranama i u ime dvaju različitih, suprotstavljenih režima, u tri različita, ali povezana vremenska konteksta: Jakob Dencinger (89) kao čuvar u

Auschwitzu i još tri nacistička logora za Drugoga svjetskog rata, Josip Boljkovac (93) kao lokalni šef Ozne neposredno nakon istog rata, te Josip Perković (68) kao čelnik Udbe u slučaju ubojstva Stjepana Đurekovića 1983. godine.

U vezi Jakoba Dencingera javio se Efraim Zuroff, direktor Centra „Simon Wiesenthal“, apelirajući na vlasti da ubrzaju istragu. Načelno, mislim da je to jako dobro. Svi osumnjičeni za tako teška djela moraju

biti brzo procesuirani, bez obzira na poodmaklu dob i bez obzira na ideološki predznak koji nose ili su nosili.

Dakle, postupanje vlasti mora biti istovjetno u sva tri slučaja. Govoreći o Dencingeru, Zuroff kaže da takvi „ne zaslužuju nikakvu sućut zbog godina ili slabosti“. To ćemo, ipak, još vidjeti. To nije u domeni Zuroffove „starozavjetne“ odrješitosti, a niti nečijeg katoličkog milosrđa: to je u domeni „institucija sustava“, koje raspolažu i instrumentima olakot-

nih okolnosti. Podsjetimo se da je, primjerice, predsjednik De Gaulle umanjio kaznu maršalu Pétainu, tom „francuskom Paveliću“, prvenstveno zbog maršalove poodmakle dobi: bilo mu je 89 godina.

Dakle, kako će završiti ovi procesi, to nitko ne može znati. Svi moramo biti odlučni u procesuiranju osumnjičenih, ali nitko ne smije prizivati najstrožu, ali niti najblažu (ili nikakvu) kaznu. Štoviše: nitko čak ne bi smio ni prejudicirati krivnju…

Školstvo

11. veljače 2014., br. 508 || REGIONALNI TJEDNIK

školstvo znanost www.regionalni.com/ zivotdrustvo/skolstvo Zovite nas na 042/290-777

LiDraNo u Novom Marofu U Kulturnom centru Ivan Rabuzin u Novom Marofu u petak je održan županijski susret LIDraNo, smotra literarnog, dramskog i novinarskog stvaralaštva učenika osnovnih i srednjih škola Varaždinske županije. U dramsko-scenskom stvaralaštvu osnovnih škola

nastupilo je 16 učenika u kategoriji pojedinačnih nastupa te 18 skupnih nastupa, sveukupno 133 učenika iz 19 osnovnih škola, dok je u kategoriji dramskog izraza sudjelovalo 12 učenika u pojedinačnim scenskim nastupima te dvije dramske družine.

15

“Zvernice z večne puti”, “Preprosto je najlepše: pripovedi za otroke”, “Pikica in Tonček” neki su od naslova knjiga koje su predane knjižnici Osnovne škole Cestica. Predsjednica Vijeća slovenske nacionalne manjine Varaždinske županije Barbara Antolić Vupora donirala je ukupno 125 knjiga na slovenskom jeziku knijžnici te škole. Knjige će moći posuđivati svi učenici škole, osobito oni koji polaze nastavu slovenskog jezika.

POZITIVA U trnovečkoj školi otvorena suvremena kuhinja s blagovaonicom EKO PROJEKT Dječji vrtić Bajka

Za čistu rijeku Dravu!

Varaždinski vrtić “Bajka” prijavio se na eko-natječaj ”Zajedno za naše čisto plavo more”. No kako su djeca iz “Bajke” stanovnici kopne-

Djeca su proučavala kako odbačeni otpad utječe na floru i faunu

Trnovec - općina znanja Uređenje blagovaonice i kuhinje treća je faza projekta uređenja škole koju pohađa 400 učenika, s čijom je izgradnjom i kompletnim uređenjem završila lanjska godina Piše: Višnja gotal visnjagotal@gmail.com

Ako Trnovec nastavi ovim tempom ulaganja u najmađe, ostvarit će se jedan od zacrtanih planova načelnika Zvonka Šameca – učiniti Trnovec općinom znanja. Trnovec je jedina općina čiji predškolski program traje tri godine, unatoč zakonskoj obvezi o godinu dana predškole. Sva vrtićka djeca također, na račun Općine, besplatno uče strani jezik, a već od ranih školskih dana djeca na račun Općine stječu informatičku pismenost. Pridodamo li tome eko-školu, mali Trnovčani vjerojatno uživaju jedan od najboljih obrazovnih sustava u regiji.

Dobar tek

Kako bi se 400 djece i 45 profesora u školi osjećala što ugodnije, prošli su tjedan otvorene i preuređene kuhinja i blagovaonica. Ugodan prostor u čijem interijeru prevladava žuta boja, financiran je sa 770.000 kuna županijskog novca. Prostor je uređen suvremenim namještajem na koji je Općina potrošila 85 tisuća kuna. S 20 tisuća kuna pomogao je i Boxmark, kojem je zbog toga Zvonko Šamec izrazio veliku zahvalnost.

S uređenjem blagovaonice i kuhinje u sklopu projekta „Prenamjena i rekonstrukcija stare dvorane u učionički prostor, kuhinju, blagovaonicu te knjiž-

Mladost = budućnost Puno novaca ulažemo u našu mladost jer to je naša budućnost. S tom ćemo praksom nastaviti i ubuduće, kazao je načelnik Općine Zvonko Šamec. - Ulaganjem u djecu ulažemo u budućnost, u bolje sutra. Do sada smo financirali i 16 studenata godišnje, a od sada ćemo stipendije davati svim sveučilištarcima čiji je prosjek veći od 4.0. Također ćemo se pobrinuti da sufinanciranjem potičemo školovanje za ona zanimanja koja su potrebna u našoj općini - zaključio je Zvonko Šamec.

Zahvaljujem županiji i Boxmarku.”

Zvonko Šamec, načelnik općine Trnovec Bartolovečki

nicu i čitaonicu“ počelo se još 2010. godine zbog nedostatnog i neodgovarajućeg prostora za izvođenje jednosmjenske nastave.

- Zbog povećanja broja učenika i manjka prostora morali smo osigurati primjerene uvjete - kazao je župan Predrag Štromar, koji je na ručak sa školarcima stigao u pratnji pročelnika Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport, Miroslava Huđeka.

To nije sve

Uređenje blagovaonice i kuhinje treća je faza projekta uređenja škole s čijom je izgradnjom i kompletnim ure-

đenjem završila lanjska godina.

- U prvoj etapi krenulo se s rekonstrukcijom i stavljanjem u funkciju starih, nikad dovršenih svlačionica i gradnjom triju učionica u prizemlju dvorane. Godinu kasnije izgradila se i uredila blagovaonica te dvije učionice na katu dvorane.

Ostaje nam još jedna faza, a to je uređenje dvije učionice te knjižnice i čitaonice sa sanitarnim čvorom, što ćemo

Trnovčani vjerojatno uživaju jedan od najboljih obrazovnih sustava u regiji sigurno uraditi u 2014. godini.

Planiramo osigurati i jedan dio sredstava za opremanje školske dvorane, kao i poslati prijavu na energetsku učinkovitost za stari dio zgrade kako bismo je zaštitili izvana i smanjili po-

trošnju energije – istaknuo je župan Štromar. I dok su župan i načelnik s gostima razgledavali odrađeno, ravnateljica Radmila Sačić pazila je da njeni učenici ostave dobar dojam na ugledne goste. Dok ih je s lakoćom autoriteta bez problema svrstala u liniju koja je potom redom zauzimala mjesta na malim crvenim stolicama s naslonjačima od mesinga, uspjela je reći da su se deset godina gužvali u maloj blagovaonicu koja je zapravo bila u hodniku naše stare škole. - Od kad je krenula ideja jednosmjenske nastave, broj učenika povećao se s 330 na 400, pa smo krenuli s prenamjenom dvorane. To nam je omogućilo da u prostoru stare blagovaonice dobijemo novu knjižnicu - rekla je, između ostalog, ravnateljica škole Radmila Sačić. Prvi obrok u novoj blagovaonici blagoslovio je župnik trnovečke župe Josip Hadrović.

nog dijela Hrvatske, inicirali su projekt podizanja sv ijesti o zagađenju korita i okoliša D rave “Zajedno za našu čistu, zelenu Dravu”.

Djeca starijih skupina, Lavići, Ježici, Sunčeka i Zvjezdice sa svojim roditeljima i odgojiteljicama Nikolinom Franjčić, Gordanom Cupar, Martinom Hađinom, Natašom Štrlek, Aleksandrom Brkinjač, Kristinom Šajatović Ledić, Majom Domović i voditeljicom projekta

28.

Ninom Jukić, učila su o rijeci Dravi, štetnostima nekontroliranog odlaganja smeća u rijeku i oko rijeke, a istraživali su vrste bačenog otpada i njihovo vrijeme raspadanja, te kako sve to utječe na biljnu i životinjsku floru. Bili su i na Dravi, gdje ih je dočekalo kritično stanje: na svakom koraku bačene plastične vrećice, boce, limenke, građevinski materijal, kartoni, papiri i još mnogo toga. Kako bi pomogli Dravi, djeca su u pomoć pozvala ronioca Rober ta Dodika iz Kluba podvodnih aktivnosti Drava koji ih je upoznao s načinom čišće- nj a D r av e “iznutra”, upoznali su se s ronilačkom opremom, a Dodik im je pokazao i videosnimke podmorja, biljnog i životinjskog svijeta u rijeci te im ispričao na koji način ronioci čiste korito Drave i koji sve otpad pronađu u rijeci.

veljače zadnji je rok za prijavu na natječaj koji je raspisala Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu kojim će se dodijeliti 434 studentske stipendije od 1000 kuna mjesečno u 10 rata. Stipendiraju se deficitarna zanimanja, osobito uspješni studenti, studenti s invaliditetom, studenti pripadnici romske manjine, aktivni sportaši, mladi umjetnici i studenti koji su bili smješteni u udomiteljskim obiteljima.

Informacije možete dobiti na broju telefona 091/153-4585 ili na e-mail zaklada@nzpuss.hr.

Ravnatelji u Varaždinu Varaždin je bio domaćin članova predsjedništva Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja koji su u Županijskoj palači raspravljali o programu rada Udruge u ovoj godini, ali i o aktualnim problemima s kojima se bori cjelokupno hrvatsko školstvo. Tema sastanka bila su financijska izvješća Udruge za prošlu godinu i plan i program rada za 2014. go-

dinu. Također, dogovorena je organizacija proljetnog stručnog skupa i proslave 20. godišnjice Udruge kao i organizacija konferencije Europske udruge ravnatelja u Dubrovniku, koji će se održati od 27. do 29. listopada 2014. Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja osnovana je s ciljem unapređenja srednjeg školstva Hrvatske.

16

Mozaik

REGIONALNI TJEDNIK || 11. veljače 2014., br. 508

mozaik www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Komentar

Okrugli stol Udruga civilnog društva Udruga Njezina druga šansa uz potporu Grada Varaždina poziva na okrugli stol Udruga civilnog društva osoba koje se nalaze u nepovoljnom položaju, koji će se održati 11. veljače u 11 sati u palači Herzer.

Predstavnice Grada bit će dogradonačelnica i saborska zastupnica Natalija Martinčević te pročelnice Danijela Vusić i Goranka Grgić.

Ciljevi okruglog stola su osnivanje tima predstavnika udruga u svrhu definiranja potreba svake od udruga, ispitivanja mogućnosti financiranja ili iz sredstava EU ili nadležnih Ministarstava te okupiti udruge civilnog društva u svrhu aktivnijeg uključenja u izradu Strategije razvoja Grada Varaždina 2014. - 2020.

Udruga Njezina druga šansa

Pozivamo sve članove Športsko-ribolovnog kluba Azzuro Varaždin na godišnju skupštinu Kluba koja će biti održana u subotu 15. veljače s početkom u 9 sati u restoranu River pub u Varaždinu. ŠKR Azzuro Varaždin

REAGIRANJE O izjavi predsjednice Sindikata hrvatskih učitelja

ivica kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com

Otpad naš svagdašnji Komunalni otpad u Trogiru ovih su dana držali u kamionima, a zbog nemogućnosti zbrinjavanja smeća, u Makarskoj su u pomoć zvali i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Zadrani nisu zadovoljni brzinom gradnje novog odlagališta, a Zagrepčani su svjesni da neće još dugo moći samo istovarivati otpad u Jakoševac. Čelnici Koprivnice vode sudske sporove u vezi odlagališta Piškornica za čije prerastanje u regionalni centar će trebati čak 100 milijuna eura, a Slavonci se pribojavaju odštete od 80 milijuna kuna zbog nezakonitog raskida ugovora s konzorcijem koji je trebao trajno riješiti slavonski otpad…

U usporedbi s ovim, situacija u Varaždinu po pitanju gospodarenja otpadom danas izgleda - sjajna: novonastali otpad više se ne odlaže u Brezju, a i tamošnja piramida od bala trebala bi se riješiti zahvaljujući upravo raspisanom natječaju. Međutim, da je Varaždin našao ili je pred nalaskom primjerenih rješenja za svoj otpad, nešto je što se čini samo na prvi pogled.

Ako se malo pozornije pogleda, vidi se da tu puno toga još ne valja, odnosno da rješenja i nisu tako blizu niti jeftina.

Tako dok se u koncesionaru za zbrinjavanje tekućeg otpada javno kunu da sve radi po zakonu, gotovo iz dana u dan otkriva se nova činjenica koja govori da nije ni izda-

leka tako. I što onda radi?

Valjda poneseni političkim i tko zna kojim još zaleđem pokušavaju relativizirati i minimizirati prekršaje uz istovremeno obrušavanje na one koji ukazuju na njihovo stvarno ponašanje. Žalosno i jadno, ali razumljivo jer se to tolerira i još javno potpomaže, prvenstveno od strane onih koji bi se prvi trebali zapitati što to zapravo radi s obzirom na to da je u pitanju zdravlje, ali i javni novac.

Ni rješenje za varaždinske bale neće biti tako skoro ni povoljno, kako se nekima čini.

Upitno je, primjerice, može li država sufinancirati prisilno uklanjanje bala budući da u inspekcijskom rješenju iz 2007., kao i u Zakonu o otpadu, jasno stoji da trošak prisilnog izvršenja snosi osoba kojoj je izvršenje naređeno.

Uostalom, kakvo bi to bilo prisilno izvršenje koje (dijelom) plaća država, odnosno kakva bi se to poruka time poslala?

Ostavljajte otpad gdje želite jer će na kraju to država riješiti i (djelomice) platiti?

No čak i da država sufinancira bale, već sada je jasno da novo rješenje neće biti ništa jeftinije od osporavanog, nego čak i skuplje jer je u međuvremenu porastao broj bala. A još nisu završili ni milijunski sporovi niti se zna tko će platiti sanaciju zagađenog tla! S obzirom na to, nuđeni kompromis s javnim suvlasništvom u MBOu uistinu se olako odbacio.

Hrvatsku na noge podići mogu isključivo ujedinjeni sindikati Ovim člankom želim se obratiti gospođi Sanji Šprem povodom njezinih izjava u članku “Dići ću Hrvatsku na noge” koji je objavljen u prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika. Poštovana gospođo Šprem, nažalost, moram vam reći da osobno smatram da vaša misija neće uspjeti. Razlog tome je prošlo vrijeme i razjedinjeni sindikati. Kada su štrajkale radnice “Kamenskog” u Zagrebu, nosile su

transparente na kojima je pisalo: “Pomozite! Danas mi, sutra vi”. U tom trenutku trebali su svi sindikalni vođe sa svojim članovima izaći na ulice i podržati malobrojne i očajne radnice “Kamenskog”. U sindikatu mora biti pravilo - svi za jednoga, jedan za sve.

Sindikati u Hrvatskoj liče na otvorenu šaku ispruženih prstiju koje je lako jednog po jednog lomiti. Ako prste savijete u pesnicu, tada ih je nemoguće lomiti

ili razdvojiti. Podržavam vas, na vašoj sam strani, ali bez dobre strategije i poznavanja protivnika rat ne možete dobiti.

Davnih sedamdesetih godina bio sam predsjednik sinikata u jednoj tvrtki. Uz svoje radne obaveze, bila mi je čast obavljati dužnost predsjednika sindikata. Na svu sreću, tada se nismo trebali boriti za radnička prava, jer su bila nedodirljiva i pravedna. Vodili smo računa o radnicima

na bolovanju, posjećivali ih u bolnicama i kod kuće.

Slali smo radnike na more i u toplice, sve na račun sindikata. To su bila dobra vremena za radničku klasu, ali to je sada prošlo vrijeme.

Vi imate pred sobom daleko teže probleme. Ako uspijete, bit ćete heroj. Ako ne uspijete, bit ćete samo jedna od mnogih za koju će reći: “Mnogo je htjela, mnogo započela, loša organizacija nju je pomela”.

Ivan Vitez

AKTUALNO IZ BRUXELLESA

Dužni smo svojoj djeci ostaviti Hrvatsku bez mafije Predajom Josipa Perkovića njemačkom sudu učinjen je prvi konkretan korak u demontaži jedne zločinačke organizacije koja je nakon pada komunizma i uvođenja višestranačja u Hrvatskoj izgubila ideologiju, ali zadržala svoj mafijaški karakter.

Nije u pitanju samo sudbina uhićenog i transferiranog agenta bivše Udbe i rasvjetljavanje ubojstva Stjepana

Đurekovića, već nužno otvaranje novog procesa demokratizacije Hrvatske kako bi ona mogla disati punim plućima i osigurati prosperitet svim svojim građanima, a ne samo pripadnicima starih struktura i njihovoj djeci.

Takav novi proces demokratizacije nije i ne smije se pretvoriti u lov na vještice niti poticati besplodne ideološke ratove na liniji

ustaše - partizani. Naprotiv, demontažom udbaških struktura omogućit će se zatvaranje starih rana našeg društva koje je ta zločinačka organizacija vješto koristila i potencirala kako bi mogla ostvarivati svoje mafijaške ciljeve.

Nakon loših iskustava s Rumunjskom i Bugarskom, Europa je svjesna potrebe otvaranja procesa konačne

DAVOR IVO STIER zastupnik u Europskom parlamentu

demokratizacije Hrvatske i zato je toliko inzistirala na

Proces demontaže struktura iz bivšeg sustava mora se nastaviti i produbiti ukidanju sramotnog „Lex Perkovića“. Vladajuće struk-

ture u Zagrebu su nakon neopreznog pokazivanja mišića prema Europskoj komisiji na kraju kapitulirale, a izručenje Josipa Perkovića 24. siječnja 2014. je potvrdilo da je famozni „lex“ donesen s isključivom namjerom zaštite udbaša koji su se našli na europskom uhidbenom nalogu iz Njemačke.

Mnogima je sada jasno da se proces demontaže struk-

tura iz bivšeg totalitarnog sustava mora nastaviti i produbiti. Tek nakon tog procesa ćemo zaista imati slobodnu i neovisnu Hrvatsku. Za to je potrebna prvenstveno politička volja i usredotočenost na budućnost.

Prošlost više ne možemo promijeniti, ali dužni smo našoj djeci ostaviti Hrvatsku bez mafije i s maksimalnim prilikama za sve.

Mozaik

11. veljače 2014., br. 508 || REGIONALNI TJEDNIK

Pomozimo obitelji: pet mjeseci su bez struje i grijanja Udruga Čista pozitiva organizira sakupljanje sredstava, donacije ili financijsku pomoć obitelji koja se nalazi u teškoj životnoj okolnosti.

Naime, već 5 mjeseci su bez struje, tople vode i grijanja.

Snalaze se na sve moguće načine, a trenutno im je najviše potrebna pomoć u sakupljanju sredstava da

vrate kuću u normalu i budu obitelj na okupu.

Obitelj iz razloga želi ostati anonimna, a svi koji budu htjeli pomoći, mogu se obratiti za informacije predsjedniku udruge Čista pozitiva Mariju Koliću na broj telefona 099/6377- 800 ili na e-mail mario.kolic10@gmail.com.

Osobno možete upoznati obitelj i doći do njih, uputiti im pomoć koju najviše možete dati i bit će vam zahvalni, jer ćete im pomoći vratiti dom onakav kakav je bio prije nepravde koja im se dogodila.

Hvala!

Mario Kolić, predsjednik udruge Čista pozitiva

17

Petero djece treba hranu Molim sve dobre ljude koji mogu pomoći sirotoj obitelji koja živi od socijalne pomoći na Trgu Pavla Štoosa 37. Samohrana sam majka petero male djece i molim za pomoć u obliku odjeće, obuće, posteljine, pelena i ponajprije hrane za djecu od starosti od dvije do osam godina. Javiti se možete na broj mobitela.

Hvala svima unaprijed.

Marija Petrov, 097/754-8893

REAGIRANJE Poduzeće iz Varaždina je 71 sat bila bez interneta i telefonskih linija

Telekom-operateri mogu raditi što hoće Samo dva tjedna nakon što je naša tvrtka priključena na novog telekomoperatora Iskon Internet, u petak 31. siječnja ostali smo bez mogućnosti korištenja usluge interneta i telefonskih linija. Kvar je odmah prijavljen službi za korisnike.

Tijekom par telefonskih razgovora ustanovljeno je da je problem u telekomunikacijskoj opremi (routeru); kvar nije otklonjen.

Služba za korisnike obećava poslati tehničare kako bi zamijenili neispravni router. Uz napomenu da smo obveznici fiskalizacije, očekivali smo da će kvar biti otklonjen odmah u subotu.

U subotu 1. veljače ponovno smo u jutarnjim satima kontaktirali službu za korisnike te dobili odgovor koji nas je doslovce šokirao: “Tehničari vikendom ne rade, morat ćete pričekati do ponedjeljka”.

Biti bez usluge od petka do ponedjeljka?

Obveznici smo fiskalizacije, a po Zakonu smo obvezni fiskalizirati sve izdane račune u roku od 48 sati. Nitko nas nije mogao kontaktirati na telefon, jednostavno nismo mogli

normalno funkcionirati.

U ponedjeljak, napokon, u poslijepodnevnim satima je otklonjen kvar.

Važno je napomenuti da u ovakvim slučajevima Iskon Internet nema podršku na ovom području, nego tehničari dolaze iz Zagreba.

Tražili smo od Iskon Interneta potvrdu na kojoj će stajati točno navedeno vrijeme od kad do kad nismo bili u mogućnosti koristiti ugovorenu uslugu (71 sat), međutim to još uvijek nismo dobili, pitanje je i da li ćemo je uopće dobiti.

Nije nam jasno, operatori su u obvezi pružati uslugu vikendom, a otklanjanje kvarova ne.

Za konske od redbe u ovakvim slučajevima su, možemo slobodno reći, „nikakve“ u slučaju zaštite potrošača.

Na HAKOM-ovim stranicama, vezano za korisnike (česta pitanja) pronašli smo: „Linija mi je u kvaru i uopće ne mogu koristiti uslugu (usluge). U kojem roku operator mora obaviti popravak? Rok za popravak nije propisan.

Međutim, za svaki kvar u djelokrugu odgovornosti operatera koji traje dulje

Zamjena opreme obavljena prvi radni dan Kvarovi se otklanjaju tijekom vikenda u slučaju da se Korisnička podrška može daljinskim putem spojiti na opremu korisnika i na taj način otkloniti poteškoće, ili ako korisnik uz asistenciju Korisničke podrške uspije osposobiti opremu za daljnje korištenje.

U slučaju da to nije moguće, promptno se šalje nalog prema vanjskim partnerima.

Zamjena opreme, potrebna i u slučaju korisnika (...), tada se izvršava unutar jednog radnog dana od dana slanja naloga

prema partneru. Kako je do kvara opreme korisnika (...) došlo u petak u poslijepodnevnim satima, zamjena je izvršena prvi idući radni dan, tj. u ponedjeljak.

Korisnik prema Općim uvjetima poslovanja (članak 13) ima pravo na umanjenu mjesečnu naknadu za pristup za pripadajući mjesec razmjerno danima trajanja tehničke smetnje s obzirom na to da je usluga pretplatniku bila onemogućena dulje od 24 sata.

Odjel za odnose s javnošću Iskon Internet d. d.

od 24 sata imate pravo na umanjenje mjesečne ili tromjesečne naknade za pristup komunikacijskom sustavu, razmjerno duljini trajanja kvara.“ Ništa bolje ne stoji ni u „Uvjetima korištenja Iskon Interneta”.

To što ćemo dobiti umanjen račun od Iskon Interneta za 5 ili 10 kuna, to nam baš ništa ne znači, kad imamo daleko veću štetu.

Tko će nam nadoknaditi štetu zato što nismo imali normalne uvjete poslovanja, a nismo krivi?

Razmišljamo o promjeni operatera, ali se bojimo, tj. mislimo da su svi isti te da time nećemo puno napraviti. Još ću o tome razmisliti. Zasad mogu jedino čekati kada ćemo opet ostati bez usluge. Pa zar to nije žalosno, kako normalno poslovati?

Doista apsurdno! I ponovno i stalno se ponavlja!

Potrošač se neprestano nalazi u koliziji zakona koje mora poštovati i nije zaštićen ni na koji način.

Telekom-operatori mogu raditi što hoće i nitko im ne može ništa! Zar nije vrijeme da se nešto mijenja? Čitatelji (podaci poznati redakciji)

PRIOPĆENJE Savjet mladih Ivanca krenuo s inicijativom Mladi su bitni!

Cilj: neka mladi osmisle sadržaje Nakon uspješno odrađenog projekta “Ivanščica za bolje sutra”, zatim ponovnog pokretanja emisije za mlade na Radiju Ivanec te brojnih drugih aktivnosti iz okvira djelokruga njihovog rada, Savjet mladih Grada Ivanca aktivno nastavlja s radom i u 2014. godini. Zadnjih sedam mjeseci mandata ovog saziva, članovi i članice Savjeta mladih posvetit će se radu na inicijativi pod nazivom “Mladi su bitni!”, koju su pokrenuli početkom mjeseca veljače.

Inicijativa naglašava važnost aktivnog uključivanja mladih sugrađana u društvenu sferu lokalne zajednice – onu kulturnu, sportskorekreativnu, zabavnu i edukativnu, pritom imajući za cilj potaknuti organizacije civilnog društva koje u svo-

me radu okupljaju mlade te također mlade aktivne kroz neformalne inicijative na pokretanje novih i brojnijih aktivnosti namijenjenih upravo mladima.

Inicijativa poziva sve zainteresirane na aktivno djelovanje u interesu svih mladih u gradu Ivancu, zagovarajući te promovirajući prava, potrebe, interese i potencijale mladih u našoj zajednici.

Jedan od ciljeva je i poticanje mladih da unutar svojih matičnih organizacija, ali i izvan njih, sami osmišljavaju i realiziraju sadržaje u čijem su fokusu mladi. Jednako tako, mladi savjetnici kroz inicijativu žele naglasiti i važnost jačanja partnerstva te razvijanja suradnje među udrugama s gradskog područja.

Sukladno navedenome,

Savjet mladih održao je službeno predstavljanje Inicijative te zajednički sastanak s predstavnicima organizacija civilnog društva (udrugama, klubovima, društvima), zatim predstavnicima Grada, zainteresiranim mladima te predstavnicima lokalnih medija kao početak suradnje, koji se održao u utorak 4. veljače s početkom u 18 sati u Gradskoj vijećnici u Ivancu.

Sastanku se odazvao velik broj udruga i interesnih grupa (Društvo mladih Bedenec, DVD Ivanec, BBK Ivanec, Forum mladih SDPa, Mladi HDZ-a, Interesni odbor mladih HNS-a, UŠR Stažnjevec, Planinarski klub Ivanec, HPD Ivančica, Trkački klub Ivančica Ivanec, DŠR Lančić-Knapić, ŽOK Ivanec, KUD Rudolf Rajter, Nezavisna udruga mladih,

Savjet mladih Varaždinske županije, Savjet mladih Grada Lepoglave te predstavnici Srednje škole Ivanec - grupa Građanski odgoj), a na njemu su iznesene razne teme i problemi s kojima se suočavaju mladi, ali i moguća rješenja te ideje za aktivnosti.

Promocija treće zbirke pjesama mladog ivanečkog autora Josipa Kraša pod nazivom Ivonjski spisi prva je aktivnost Inicijative, s namjerom zadovoljenja kulturnih potreba mladih, podizanja svijesti mladih o značaju kulture te promoviranja umjetničkih talenata našega kraja. Promociju organizira Gradska knjižnica i čitaonica Gustav Krklec, a održat će se u petak 7. veljače s početkom u 18 sati.

Predsjednik savjeta Nikola Sedlar

PRIJEDLOG Promjene zbog suša

Pomoći poljoprivrednicima!

Poljoprivrednike Varaždinske županije zadnjih 13 godina pogađaju suše.

Sušne godine su učestale i štete vrlo velike (...), a niski prihodi imaju za posljedicu ekonomsko propadanje ratara i stočara.

Država je tek ove godine dala sredstva za štetu od suše u 2013. Ali poljoprivrednicima se može pomoći i poticajima iz proračuna

općina, ali i Županije za proljetnu sjetvu u 2014. Pomoći se može i smanjenjem raznih nameta, primjerice zašto plaćati biljeg 70 kuna kad može biti samo kuna? Župan, županijske službe i načelnici trebali bi “sjesti” i vidjeti kako pomoći poljoprivrednicima ne samo kad je suša, nego i kad treba prodati ljetinu.

Stanko Friščić

18

Rotirka - sudnica

rotirka sudnica www.regionalni.com/ crna-kronika Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 11. veljače 2014., br. 508

Tijelo nestalog Varaždinca Zlatka J. nađeno na brani Varaždinac Zlatko J. (50) nestao je 22. prosinca, obučen u smeđu kožnu jaknu. Na glavi je imao crnu štrikanu kapu, a na nogama crne cipele s metalnim ukrasom. Kako se nakon jednog dana nije vratio kući, njegov nestanak prijavljen je varaždinskoj policiji koja je započela potragu. Potraga je završila na najgori mogući način prošlog petka.

Zaposlenici Hidroelektrane Čakovec čistili su branu te pronašli tijelo nepoznatog muškarca. Naknadno je utvrđeno da se radi upravo o nestalom Varaždincu, a mrtvozorničkim pregledom na lešu nisu pronađeni tragovi nasilja, javila je međimurska policija. O događaju se podnosi posebno izvješće Županijskom državnom odvjetniku u Varaždinu.

PROPAST VARAŽDIN-BUSA Otvorena istraga protiv bivšeg direktora Frane Krište i vlasnika tvrtke Marinka Zovka

Gotovo sav gradski novac potrošili na - “muljanje” s mini busevima!?

Regionalni industrijski sindikat (RIS) godinama je upozoravao na nezakonitosti u poslovanju Varaždin-busa. U rujnu 2012. podnijeli su kaznenu prijavu koja je početkom siječnja odbijena, ali je očito rezultirala otvaranjem istrage Piše: Tihana Drumev tihana@regionalni.com

Varaždinski “buseki” bili su dobra ideja. Iako u malom gradu poput Varaždina većina proljetnog, ljetnog i jesenskog prijevoza otpada na bicikle, “buseki” su bili omiljeno prijevozno sredst vo za penzionere, srednjoškolce i Varaždince bez auta koji su htjeli u oveći šoping. Dobra ideja ovog projekta od samih početaka,

Od samih početaka tvrtku Varaždin-bus pratile su afere, a građani se žalili na nepouzdanost prijevoza od 2006. godine, sa sobom je nosila niz problema – Varaždinci su se najčešće bunili na nedostatak voznog reda, na to da im vozači ne staju na stanicama kao i na čudne krugove koje bi vozači vozili po gradu, tj. ne baš dobro isplanirane linije. To je bila jedna dimenzija promašenog pokušaja uvođenja gradskog prijevoza, no ne i razlozi zbog kojih je tvrtka Varaždin-bus propala. Od samih početaka poslovanje tvrtke Varaždin-bus pratile

Frano Krišto

su mnogobrojne afere, na što je upozoravao Regionalni indstrijski sindikat (RIS).

Koncesiju za prijevoz putnika Grad Varaždin prvotno je dodijelio tvrtci Imex Car d. o. o., a kasnije je ona prenesena na Varaždin-bus d. o. o.

Grad bio tiho

- Pod vodstvom direktora Varaždin-bus grubo je kršio čitav niz propisa. U RIS-u smo bezuspješno upozoravali Grad Varaždin na loše poslovanje koncesionara.

Gradske vlasti nisu željele reagirati usprkos činjenici da su inspekcijske službe višekratno utvrdile brojne nepravilnosti. Najveći problem bila je organizacija radnog vremena i neplaćanje prekovremenih sati.

Vozači su mjesečno odradili oko četrdeset sati prekovremenog i dvadesetak sati

noćnog rada koji im uopće nisu bili plaćeni.

-Sredinom 2008. godine IM EX car prodao je Varaždin-bus tvrtci Zovko Zagreb. Iako je početak poslovanja s novim vlasnikom za radnike bio obećavajuć, ubrzo se pokazalo da je osnovni cilj bilo brzo izvlačenje novca. Tako se dogodilo da nije bilo sredstava za radničke plaće dok si je vlasnik u isto to vrijeme isplatio dobit od 300 tisuća kuna – još u rujnu 2012., upozoravali su u RIS-u.

Kaznena prijava

God i ne upozorava nja rezultirale su kaznenom prijavom protiv bivših direktora te samog poduzeća podnesenom u rujnu 2012.

Početkom siječnja ove godine, nakon godinu i pol, RIS je primio rješenje Općinskog državnog odvjetništva u kojem se kaznena prijava odbacuje. No očito je da je kaznena prijava otkrila neke druge nepravilnosti u radu.

Samo mjesec dana nakon što je RIS dobio rješenje o odbacivanju kaznene prijave, varaždinsko Županijsko državno odvjetništvo izdalo je rješenje za otvaranje istrage kojom bi se trebalo dokazati da su direktor Varaždin-busa Frano

Kada su “buseki” vozili, ovo je bilo okretište, sada služi za “drive in” jednog fast fooda

Krišto (prvoosumnjičeni) i direktor Croatia Zovko busa Marinko Zovko (drugoosumnjičeni) “muljali” autobusima.

Sporni ugovori

Naime, postoji osnovana sumnja da je Zovko nagovorio Krištu da Varaždin-bus na osnovi dva ugovora o najmu više autobusa plati izdane račune u iznosu većem od 450 tisuća kuna

Zovku Zagreb, iako se radilo o fiktivnim računima. Izdavanje tih računa trajalo je od rujna 2009. sve do lipnja 2010. godine.

Mogli bismo reći – Krišto i Zovko pronevjerili su gotovo cijelu subvenciju za prijevoz koju su dobivali iz proračuna Grada Varaždina.

Mjesečno su na račun Varaždin-busa u svrhu subvencije isplaćivane 42 tisuće

kuna što je godišnje 504 tisuće kuna. Ne samo da je Varaždin-bus završio u stečaju 31. kolovoza 2010., a stečaj i dvije godine kasnije zaključen, već je stečaj pokrenut u studenom 2012. i nad tvrtkom Zovko Zagreb.

Od varaždinskog javnog prijevoza ostali su tek autobusi Autobusnog prometa u stečaju za koje gotovo nitko ne zna gdje i kada voze, te najpouzdaniji - bicikli.

PREVRNUTA CISTERNA Iscurila otopina toksičnog formaldehida, srećom radilo se o bezopasnoj koncentraciji

Nesreća zbog koje su vatrogasci na terenu bili 14 sati - Isprva nismo znali s čim imamo posla. Na cisterni nije bilo nikakvih oznaka, nije bilo nikakvih papira o teretu koji se prevozi... Tek nam je vozač koji je bio na nosilima Hitne pomoći uspio dobaciti da je prevozio otopinu formaldehida – ispričao nam je zapovjednik varaždinskih vatrogasaca Ivica Labaš. Srećom nije se radilo o većoj koncentraciji formaldehida, bezbojnom otrovnom plinu koji je kan-

cerogen ukoliko se njim barata bez zaštitne opreme, već o 10-postotnoj otopini koja nije opasna.

Cisterna slovenskih registracijskih oznaka koja se prevrnula u utorak prijepodne na varaždinskoj zaobilaznici zadala je puno posla vatrogascima. Čak 14 sati bili su na terenu. Naime, vozač (30) koji je upravljao kamionom u jednom trenutku prešao je na desnu stranu ceste i

sletio u jarak, a cisterna se prevrnula na desni bok. Vozač je prošao samo s lakšim ozljedama. Najveći problem

u prometnoj nesreći, uz paraliziranje prometa, bila je upravo cisterna koja je puštala. - Nakon nekoliko sati od nesreće došla je druga cisterna i gotovo do ponoći prepumpavali smo sadržaj – objasnio je Labaš. Na teren je uz vatrogasce izašla i policija, ali i inspektorica za zaštitu okoliša. Promet je na toj traci bio zatvoren od 11 sati prijepodne u utorak do 2 sata ujutro u srijedu.

Oglasi

11. veljače 2014., br. 508 || REGIONALNI TJEDNIK

Trgovački sud u Varaždinu, po sucu toga suda Mariji Levanić-Škerbić, kao stečajnom sucu, u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom DOMAGOJ INVEST d.o.o. „u stečaju“ Varaždin, Zagrebačka 53/a, MBS: 070021926, OIB: 72147534720, temeljem odredbe čl. 164. st. 4. Stečajnog zakona i odgovarajuću primjenu pravila o ovrsi na nekretnini, dana 27. siječnja 2014. godine, donosi sljedeći

ZAKLJUČAK O PRODAJI I. Određuje se 10. (deseta) javna dražba za prodaju nekretnina stečajnog dužnika DOMAGOJ INVEST d.o.o. „u stečaju“ Varaždin, Zagrebačka 53/a, MBS: 070021926, OIB: 72147534720, za dan 3. ožujka 2014. g. u 12,00 sati kod Trgovačkog suda u Varaždinu, Ulica B. Radića 2, soba 223/II kat na kojoj će se prodavati: a) nekretnina upisana u zk. ul. 3285 k.o. Bartolovečki Trnovec, čkbr. 297/9, koja u naravi predstavlja oranicu u Jamini sa 1.233 m2,

Na temelju čl. 77. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 139/13) i odluke Senata Sveučilišta sa II. sjednice u akademskoj godini 2013./2014., od 19. prosinca 2013. godine, Sveučilište Sjever objavljuje

NATJEČAJ za upis studenata u I. godinu diplomskih sveučilišnih studija Sveučilišta Sjever u ak.god. 2014./2015.

Sveučilište Sjever će na Sveučilišnom centru Varaždin provoditi upis studenata u I. godinu diplomskih sveučilišnih studija u akademskoj godini 2014./2015. i to na diplomski sveučilišni studij Odnosi s javnostima te diplomski sveučilišni studij Poslovna ekonomija sa dva smjera; Međunarodna trgovina i Turizam u sljedećim kvotama: Diplomski studiji

Redovni studenti

Izvanredni studenti

Ukupno

Odnosi s javnostima

0

60

60

Poslovna ekonomija; (Međunarodna trgovina i Turizam)

0

90

90

- početna cijena iznosi 211.410,00 kn.

UVJETI UPISA:

b) nekretnina upisana u zk. ul. 14348 k.o. Varaždin (u osnivanju), čkbr. 9364/4, koja u naravi predstavlja dvorište Gornji Čikovec površine 2.169 m2, - početna cijena iznosi 656.100,00 kn.

II. Određuje se 5. (peta) javna dražba za prodaju nekretnine stečajnog dužnika DOMAGOJ INVEST d.o.o. „u stečaju“ Varaždin, Zagrebačka 53/a, MBS: 070021926, OIB: 72147534720,

1. Diplomski sveučilišni studij Poslovna ekonomija; smjer Međunarodna trgovina i smjer Turizam

- studij bez razlikovnih kolegija mogu upisati osobe koje su završile sveučilišni preddiplomski studij iz polja ekonomije - za pristupnike koji su završili preddiplomski stručni studij ili sveučilišni studij iz drugog područja i polja znanosti (u slučaju odabira kandidata), odjelni pročelnik donijeti će odluku o polaganju razlikovnih kolegija u iznosu do max. 30 ECTS bodova Razlikovni kolegiji: Uvod u ekonomiju, 7.5 ECTS Mikroekonomija 1, 7.5 ECTS Makroekonomija 1, 7.5 ECTS Računovodstvo i financije, 7.5 ECTS

upisane u zk. ul. 3167 k.o. Bartolovečki Trnovec, čkbr. 297/1, oranica Med puti sa 1634 m2, - početna cijena iznosi 568.879,20 kn, koja će se prodavati isti dan, 3. ožujka 2014. g. u 12,00 sati kod Trgovačkog suda u Varaždinu, Ulica B. Radića 2, soba 223/II kat.

III Uvjeti prodaje: 1) Na nekretnini pod Ia) razlučno pravo imaju Hrvatska poštanska banka d.d. Zagreb i RH Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Varaždin, a na nekretninama pod Ib) i IIa) razlučno pravo ima RH Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Varaždin.

2) Nekretnine se ne mogu prodavati ispod početnih cijena navedenih u točci I i II izreke.

3) Poreze i pristojbe u vezi s prodajom, kao i troškove uknjižbe plaća kupac.

4) 1) Nekretnine će se prodavati na usmenoj javnoj dražbi, a kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do zaključno 28. veljače 2014. godine uplatile jamčevinu od 10 % od utvrđene vrijednosti nekretnine na žiro-račun ovoga suda broj: HR4023900011300002754, s pozivom na broj spisa St145/12, a kupac je dužan potvrdu o uplati predočiti sudu prije nego što se pristupi dražbi. Uplaćena jamčevina uračunava se u kupovninu.

5) Od polaganja jamčevine oslobođeni su razlučni vjerovnici.

6) Pravo nadmetanja imaju sve fizičke i pravne osobe u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske.

7) Kupac je dužan položiti kupovninu u roku od 30 dana od donošenja rješenja o dosudi. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu smatrat će se da je odustao od kupnje, a položena jamčevina se zadržava. Iz položenog osiguranja namirit će se troškovi nove prodaje (članak 100. stavak 1., 2., i 3. Ovršnog zakona).

Ako bude više ponuditelja, sud će u rješenju o dosudi odrediti da će se nekretnina dosuditi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili, a ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne polože kupovninu u roku koji im je određen, u tom slučaju sud će donijeti posebno rješenje o dosudi svakom slijedećem kupcu koji je ispunio uvjete da mu se nekretnina dosudi, u kojem će odrediti rok za polaganje kupovnine. Sud će u tom rješenju najprije oglasiti nevažećom dosudu kupcu koji je ponudio višu cijenu (članak 98. stavak 6. Ovršnog zakona).

8) Ročište za javnu dražbu održat će se i ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj (članak 95. stavak 1.

Ovršnog zakona).

9) Nekretnine se prodaju po principu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca na nedostatke, pravne ili činjenične naravi.

10) Ponuditeljima čija ponuda ne bude prihvaćena, uplaćena jamčevina vratit će se odmah nakon zaključenja dražbe (član 94. stavak 4. Ovršnog zakona).

11) Nakon što kupac položi kupovninu i rješenje o dosudi postane pravomoćno, sud će zaključkom o predaji nekretnine kupcu, ukoliko to nije određeno rješenjem o dosudi, odrediti upis prava vlasništva u korist kupca te brisanje tereta na nekretnini.

12) Nekretnine koje su predmet prodaje, kao i procjena sudskog vještaka, mogu se razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na 098 268 856.

U Varaždinu, 27. siječnja 2014. g.

Stečajni sudac Marija Levanić-Škerbić,v.r.

2. Diplomski sveučilišni studij Odnosi s javnostima

- studij bez razlikovnih kolegija mogu upisati osobe koje su završile sveučilišni preddiplomski studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti - za pristupnike koji su završili preddiplomski stručni ili sveučilišni studij iz drugog područja i polja znanosti (u slučaju odabira kandidata), odjelni pročelnik donijeti će odluku o polaganju razlikovnih kolegija u iznosu do max. 30 ECTS bodova Razlikovni kolegiji: Komunikologija, 4 ECTS Uvod u medije, 5 ECTS Povijest novinarstva, 4 ECTS Pisanje vijesti, 7 ECTS Hrvatski jezik u medijima, 5 ECTS Politički pojmovi i ideologije, 5 ECTS

PRIJAVE: Prijave za razredbeni postupak podnose se na posebnom obrascu koji se preuzima u Studentskoj službi Sveučilišta – Sveučilišni centar Varaždin, 104. brigade 3, 42000 Varaždin. prizemlje/soba br. 12.

Izbor pristupnika za upis na diplomske sveučilišne studije obavlja se na temelju rang-liste za upis temeljene na razredbenom postupku koji obuhvaća vrednovanje uspjeha postignutog u prethodnom visokoškolskom obrazovanju (prosjek ocjena). Prednost pri upisu daje se pristupnicima koji su završili sveučilišni preddiplomski studij iz polja ekonomije, odnosno sveučilišni preddiplomski studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti.

Uz prijavu, obvezno treba priložiti sljedeće dokumente - izvorne dokumente ili ovjerene preslike: - domovnicu, - rodni list, - svjedodžbu/diplomu o završenom odgovarajućem preddiplomskom ili stručnom studiju, - ovjereni prijepis svih ocjena na završenom preddiplomskom ili stručnom studiju, - dokaz o uplati troškova razredbenog postupka u iznosu od 300,00 kn uplaćenihna žiro račun Sveučilišta Sjever HR4923600001501447065 (ZABA) (uz naznaku OIB-a pristupnika u rubrici “Poziv na broj” i uz naznaku opisa “za razredbeni postupak”).

- poštansku omotnicu (format A4) sa točnom adresom pristupnika i poštanskom markom u vrijednosti 13,00 kn.

Prijave se predaju osobno u Studentskoj službi Sveučilišta – Sveučilišni centar Varaždin, 104. brigade 3, 42000 Varaždin, prizemlje/soba br. 12. Prijave bez traženih priloga neće se razmatrati.

Prijave se primaju od 10. – 19. veljače 2014. godine u vremenu od 10:00 – 16:00.

Objava rang liste – 21. veljače 2014. godine, na oglasnoj ploči i web stranici Sveučilišta

UPISI: Upisi će se provoditi 24. i 25. veljače 2014. godine, a prema vremenu i rasporedu upisa koji će biti oglašen uz rang-liste. Obrasci potrebni za upis dobivaju se u Studentskoj službi Sveučilišta – Sveučilišni centar Varaždin, 104. brigade 3, 42000 Varaždin, prizemlje/soba br. 12.

Uz popunjene obrasce pristupnici prilažu: - dokumente u originalu: domovnica, rodni list, svjedodžba/diploma o završenom odgovarajućem preddiplomskom ili stručnom studiju (ako nisu predani kod prijave), - dvije fotografije formata 4x6 cm, - uplatnicu na iznos 300,00 kuna za troškove upisa (uračunati obrasci, indeks, osiguranje i studentska iskaznica) i - potvrdu o uplaćenim troškovima školarine, odnosno rati školarine.

TROŠKOVI ŠKOLARINE u akademskoj godini 2014./2015.

iznose 7.300,00 kn. Iznos školarine, odnosno 7.300,00 kuna može se uplatiti jednokratno na žiro račun Sveučilišta HR4923600001501447065 (ZABA) prilikom upisa ili se omogućuje plaćanje školarine do 4 (četiri) rate. Student koji uplaćuje školarinu u 4 (četiri) rate obvezuje se da će ugovoreni iznos školarine uplatiti na žiro račun Sveučilišta na sljedeći način: I. rata iznosi 2.300,00 kn – prilikom upisa II. rata iznosi 2.000,00 kn – do 30. travnja 2014.

III. rata iznosi 1.500,00 kn – do 31. svibnja 2014.

IV. rata iznosi 1.500,00 kn – do 15. lipnja 2014.

Sve potrebne informacije mogu se potražiti u: - Studentskoj službi Sveučilišta Sjever – Sveučilišni centar Varaždin na Veleučilištu u Varaždinu, prizemlje/soba br. 12, 104. brigade 3, 42000 Varaždin, 042/493-312, - Studentskoj službi Sveučilišta Sjever – Sveučilišni centar Koprivnica, Trg bana Jelačića 6, 48000 Koprivnica, 048/240-294, 048/240-308

19

20

Duplerica

REGIONALNI TJEDNIK || 11. veljače 2014., br. 508

BOGATSTVO Već trinaest godina u Lepoglavi se, u organizaciji ivanečkog Pučkog uči

Polaznice lepoglavske Čipkars od zaborava čuvaju znanje i b

Onaj tko ponedjeljkom, srijedom ili petkom između pet i osam sati poslijepodne prođe kraj lepoglavske Gradske vijećnice, kroz prozor na prizemlju žena kako predano na nečemu rade. Istovremeno će čuti neobičan zvuk koji, onaj tko ne zna o čemu je riječ, nema šanse prepoznati Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

Da je Danica Brössler danas živa, imala bi više razloga za prekrižiti se. Uglavnom u čudu. Ova „majka“ lepoglavske čipke prvo bi se vjerojatno začudila da je ručni rad kojim je kratila vrijeme postao djelom kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a s oznakom izvornosti. Potom, nacrti čipke za koju je sama crtala mustre, trenutno se digitaliziraju kako bi se dodatno zaštitile. Do sada su se crtale ručno pa kopirale.

Znalo se dogoditi da na kopirki „malo pobjegne. Sve su mustre definirane u mjerama. Kontrolira ih Povjerenstvo za zaštitu na osnovu čijega suda čipke dobivaju markicu izvornosti koja ju štiti pri Državnom zavodu za intektualno vlasništvo.

Markica, koncem pričvrćena za čipku, garantira da je od početka do kraja izrađena po zadanim standardima. Svaka čipkarica svoj rad odnese na Povjerenstvo koje joj dodijeli ili ne markicu. Badava. Za čipkarice. Grad financira.

Zbog digitaliziranja se Dejan Belivuk, predsjednik udruge Eko muzej Lepoglava, ovih dana sprema u Državni zavod za intelektualno vlasništvo kako bi obnovio zaštitu. Istovremeno, o ženi koja je svojom čipkom donijela prestiž hrvatskoj kulturnoj baštini, nema stranice u Wikipediji. Severina, Celebrity, Big brother... za sve se našlo mjesta. Za Danicu Brösssler nije.

Škola u Vijećnici

Onaj tko ponedjeljkom, srijedom ili petkom između pet i osam sati poslijepodne prođe kraj lepoglavske Gradske vijećnice, kroz prozor na prizemlju vidjet će desetak žena kako predano na nečemu rade.

Istovremeno će čuti neobičan zvuk koji, onaj tko ne zna o čemu je riječ, nema šanse prepoznati. Brzo „kuckanje“ komadića drveta. I tu bi se Danica Brössler vjerojatno prekrižila. Čipkarska škola, pa u Vijećnici. Dovoljno da se zaključi koliki značaj Lepoglava pridaje istoj onoj čipki koju je i sama izrađivala kako bi si skratila vrijeme i držala na policama. Miljeići što su, možemo samo pretpostaviti, njoj predstavljali ukras na stoliću u kutu ili polici regala, danas su djelovi muzejske zbirke Eko muzeja Lepoglava. Žene koje smo spomenuli ranije učenice su tečaja za čipkarstvo Pučkog otvorenog učilišta u Ivancu.

No kompletna se nastava odvija u Lepoglavi. S dvije učenice

Novi Eko muzej Lepoglave Za budući postav muzeja predviđen je digitalni oblik, ručna muštra i gotova čipka. Projektna dokumentacija Eko muzeja Lepoglava u novom kompleksu kod lepoglavske ambulante je u tijeku. Otvaranje Muzeja predviđa se za otprilike tri godine. Društvo, za sada registrirano kao udruga, postalo bi muzejskom ustanovom. S čipkarstvom kao centralnim postavom, ali uz to i kompletnom kulturnom baštinom Lepoglave i okolice.

Tečaj u trajanju od 180 sati raspoređenih u tri semestra tijekom šest mjeseci, trenutno polazi devet učenica iz Ivanca.

Tečajevi su započeli još 2001. godine, kad smo dobili rješenje Ministarstva. - Nismo znali što da očekujemo - kaže Belivuk.

Gradonačelnik Lepoglave, pak, Marijan Škvarić, s pravom forsira čipku kao nešto po čemu bi Lepoglava bila uvrštena na svjetsku kartu kulturnih turističkih destinacija. - Odricanjem i zalaganjem čipkarice su pridonijele očuvanju naše baštine i njezino prenošenje na mlađe generacije. Zahvaljujući čipki i čipkaricama, naš je grad stekao brojne prijatelje i postao dio svjetske kulturne baštine – istaknuo je Škvarić podsjetivši kako je Grad Lepoglava unatrag deset godina u razvoj čipkarstva uložio oko četiri milijuna kuna. Ulagat će se i dalje, a jedno od najznačajnijih ulaganja bit će izgradnja Ekomuzeja čipke i čipkarstva

u Lepoglavi. Ovo je gradonačelnik rekao na 15. rođendanu čipkarskog Društva Danica Brössler. Još jedno „križanje“ za gospođu Danicu.

Zanimljiv je podatak da 11 milijuna Europljana danas živi od društvenog poduzetništva što bi mogao biti putokaz kako iskoristiti tržišnu vrijednost čipke i osigurati egzistenciju čipkaricama.

Zanimanje čipkarica

Svim polaznicama tečaja, nakon diplome, u radnu će se knjižicu upisati i zvanje čipkarice. - Ovaj nam je tečaj dosta značajan s obzirom na sve veći pad broja čipkarica što je prijetilo da se izgube ta specifična znanja. U evidenciji ima oko 150 čipkarica. Ovo dodatno zvanje mogu koristiti u, primjerice, registraciji nekog oblika kućne radinosti ili obrta. Mi kroz Eko muzej, putem programa poticanja zapošljavanja, zapošljavamo dvije čipkarice. Izrađuju čipku za muzej kako bi se izradile sve čipke koje imamo u nacrtima, da kompletiramo katalog kaže Belivuk, sjedeći po strani za vrijeme nastave. Na pitanje je li njemu ikada palo na pamet učiti izrađivati čipku, prvo se zbunio, a potom odgovorio: “Možda, u mirovini.” Uopće nije djelovao uvjerljivo. Jednako kao da je odgovorio bilo tko od lepoglavskih muškaraca tijekom ovih 13 školskih godina – nikada se ni jedan nije prijavio. S obzirom na to da smo na Sajmu čipke vidjeli dječake koji su vrlo zainteresirano gledali to umijeće brzog preplitanja batića kroz prste, očigledno je da se njihov entuzijazam izgubi u predrasudama.

Dedek i batići

Tečaj u trajanju od 180 sati raspoređenih u tri semestra tijekom šest mjeseci, trenutno polazi devet učenica. Tri puta tjedno puna tri sata sjednu na svoje mjesto, pred sebe stave dedeka (omanja vreća punjena piljevinom, nabitom kuhačom) u košaricu od slame. Batiće u ruke i počnu raditi čaroliju. Batići mogu biti od šljive, trešnje, a one rade s jelovima koje izrađuje Rudolf Funda, 80-ogodišnjak, kojega čipkarice iz milja zovu Rudek.

Mentorica je Štefica Špiljak. Već osam godina svoje znanje prenosi drugim ženama. – Osim što mi dobro dođe dodatni izvor prihoda zbog čega nekada zanemarim obitelj, puna je važnija „psihoterapija čipkarstvom“ – kad mi je najteže, sjednem za dedeka i zaboravim na svijet oko

Učenice (koje taj dan nisu markirale): Vesna Brković (28) –Učila sam u školi, ali s godinama prestala raditi i zaboravila. Ako ne treniraš svakodnevno ili barem povremeno, zaboravi se.

Natalija Držajić (29) – U školu sam krenula prije gotovo sedam godina, zatrudnjela, morala čuvati trudnoću.

Sada imam troje djece i vratila sam se.

Mirjana Filipović (42) – Oduvijek sam željela naučiti, ali želja iz ovog ili onog razloga nikada nije realizirana.. Meni vam je to psihoterapija. Svi mislimo da nema šense, ali kad krenete... Đurđica Pavleković (54) – Počela sam

sebe - kaže mentorica potekla iz prve generacije čipkarske škole. – S čipkom sam počela na slobodnim aktivnostima u četvrtom osnovne, a zapravo i puno ranije – radila je baka, a

Treba jako puno strpljenja, volje i odricanja kad sam čula taj zvon batića i vidjela da baka može svih 16 batića primiti u ruku, to me fasciniralo. Škola se ranije plaćala 5400 kuna, ali Grad Lepoglava i Ivanec su, mogu reći, darežljivi, pa oni plaćaju školovanje budućim čipkaricama - kaže mentorica. Koliko

prije 13 godina, prekinula i sada se vratila. Bilo bi bolje ranije jer sad je vid lošiji, a on je vrlo bitan – sve su to detalji. Štefanija Žuliček(45) – Prvi put uopće imam batiće u rukama. Dulje vremena sam na bolovanju i moji su me dečki nagovorili da probam. Čovjek se navuče na to. Evo, danas sam imala goste, nisam sjela za dedeka i baš mi je falio.

Ana Marija Grabar (25) - Nikada ranije nisam „okrenula“ s batićima, a nedavno sam izradila čipku za markicu izvornosti „Uz dobru učiteljicu...“.

god nekome 180 punih sati djeluje puno, to je vrijme zapravo dovoljno samo za osnove. I to pod uvjetom kontinuiranog rada, kako na tečaju, tako i doma. Tek se kasnije dobiva na brzini i kvaliteti.

Došli smo baš na početak drugog semestra tečaja. Inače, na kraju svakog se semestra polaže ispit pred četveročlanom komisijom - predstavnikom Grada, direktorom pučkog otvorenog učilišta, jedne iskusne čipkarice, direktora Eko muzeja i mentorice.

U ovom će semestru raditi ružice.

Dejan Belivuk nije rekao učenicama da ćemo doći kako se ne bi uplašile, ali nije se trebao bojati. Šaroliko društvo veselih

žena, svaka za svojim dedekom, naizgled usredotočene na rad, prisluškivale su što koja govori valjda smišljajući što će same reći, ali ionako nisu trebale - riječi su samo tekle.

Premda im je svima zajednička ljubav prema ručnome radu, ipak svaka ima svoju priču.

Nikad nije kasno

Još je jedna stvar zajednička svim čipkaricama, bivšim i današnjim. Na čipki se neće obogatiti. Ako se uspoređuje sa satnicom drugog posla, ovo iznimno znanje itekako je podcijenjeno. Na primjer, za izradu jedne ružice treba tri sata, a cijena je 14,50 kuna. Za jednu čipku šumice trebalo je 12 ružica – pa nije teško izračunati

Duplerica

11. veljače 2014., br. 508 || REGIONALNI TJEDNIK

ilišta, školuju nove čipkarice

21

AVANTURA Članovi udruge “Lov na avanturu” pohodili ledenu Ravnu goru

ske škole baštinu

u vidjet će desetak

Oko sokolovo ne bi škodilo Iako nije uvjet, s dobrim je vidom lakše. - Ako se slabije vidi - malo mučenje. Konac je jako tanak, broj 200. U prvom semestru se radilo s debljim, ali sada se prešlo na original. Pribadače su također dosta tanke.

Problem je kad se s heklicom treba prepelati prek rupice i potegnuti konac van. Heklica je dosta tanka. Konac je 100 posto pamuk i ako ga heklica slučajno ne primi u komadu, on se razrilja i pukne. Dodatno opterećenje - kaže gospođa Špiljak. Zaista, dovoljno je pogledati pa da vam se igla i konac, u usporedbi s ovim, čine kao uže i omča.

Namatati, zabadati, zavijati...

Prvo se uči namatati batiće, potom vezati batiće tkalačkim čvorom, nakon toga starica na cijelo, pa starica na pol, pa mrežica, pa izrada ukrasnog vanjskog zabadanja, pa izrađivanje zavoja koji se povezuju šćapcima, onda se uče špice cijelo-pol, špice pol na pol, da bi se mogli spojiti elementi u čipki. U špicama se pokljekljaju... moraju odraditi i stazice prijelaza jedno preko drugoga i onda se ide na ispit prvog semestra. Za drugi semestar se rade ružice, usavršavaju se špice na ružicama, izrađuju frkači... - Treba jako puno strpljenja, volje i odricanja. Čipku radim 20 godina i za ovo bi mi trebalo 10-15 sati rada. Čipka se prodaje u bescjenje.

Na žalost, došla su vremena kad se prodaje po principu „bolje išta nego ništa“.

vrijeme rada i cijenu prodaje.

– S tim da su to detalji, a gdje je sve ostalo... Potrebno je puno više elemenata da se dođe do

Ovo iznimno znanje itekako je podcijenjeno. Na primjer, za izradu jedne ružice treba tri sata, a cijena je 14,50 kuna cjeline. Čipka ima puno elemenata koji se povezuju - govori nam Štefica Špiljak.

Sve učenice se nadaju jednome - do kraja tečaja dosta toga

savladati. Iako nam čipkarice vele da uvijek ima još nešto što ne znaš. Nikada do kraja ne usavršite izradu lepoglavske čipke, slažu se.

Koliko su čipkarice na cijeni, dovoljno govori predrasuda koju su neke od ovih žena imale prije upisa na tečaj - mislile su da je riječ o nekakvom „ekskluzivnom klubu“ za koji je potrebna veza učlaniti se.

Mislila je tako i gospođa koja je prije dvije godine na tečaju proslavila 68. rođendan.

- I danas nas redovito nazove sva sretna kad joj uspije neki novi motiv - govori Štefica Špiljak, ističući kako nikada nije kasno za naučiti izrađivti lepoglavsku čipku. Barem osnove.

Kretanje nije bilo toliko zahtjevno: zaleđene su bile samo površine pa su bez problema gazili po snijegom prekrivenim putevima

Nezaboravno: Ravna gora pod ledom ostavlja bez daha Pokazalo se da su na planini bili sigurniji od onih koji su u nedjelju 2. veljače morali svladavati zaleđene nogostupe usred grada. Za uspon je bila dovoljna osnovna planinarska oprema Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

Izleti i pohodi

Dodaje da je “Lov na avanturu” mlada udruga avanturista - planinara i zaljubljenika u prirodu koja službeno postoji tek od početka ove godine, ali iza sebe imaju već dosta zapaženih rezultata. Organiziraju razne izlete po Hrvatskoj, ali i inozemstvu, od laganih izletničkih ruta pa sve do zahtjevnijih odredišta. Pokrenuli su lani “Sajam rabljene planinarske i izletničke opreme”, u čemu su ih podržali Županijski planinarski savez i Gradska tržnica Varaždin, ali i seriju predavanja “Pustolovna predavanja u slici i riječi”.

Novu avanturu udruga priprema za fašnik. - Budući da su ljudi bili oduševljeni na-

Dva vikenda, isto odredište, a dva potpuno različita pejzaža. Članovi varaždinske udruge “Lov na avanturu” na Ravnu goru uputili su se prije zatopljenja, u nedjelju 2. veljače kada je najsjevernija planina bila okovana snijegom i ledom.

Najveći umjetnik

Nisu požalili: već na samom početku uspona bilo im je jasno da ih očekuje nešto posebno.

- Nezaboravan pejzaž! Ledena kiša koja je padala tog vikenda je na Ravnoj gori oblikovala svaki puteljak, svaki grm i svaku grančicu u posebne oblike. Šuma je dobila potpuno novo ruho. Takve prizore treba doživjeti i uživo ih pogledati, jer priroda je ipak najveći umjetnik – otkrio nam je Zlatko Kociper, predsjednik udruge “Lov na avanturu”.

Pokazalo se da je peteročlana grupa na Ravnoj gori bila daleko sigurnija od onih koji su te nedjelje morali svladavati zaleđene nogostupe usred grada!

- Kretanje nije bilo toliko zahtjevno koliko bi čovjek očekivao. Zaleđene su bile samo površine i bez problema smo gazili po snijegom prekrivenim putevima. Najosnovnija planinarska oprema, gojzerice, štapovi i gamašne, bila je dovoljna za ovakav uspon.

Budući da nije bilo previše hladno, cijelim putem imali smo vremena uživati u svakom detalju. Pejzaž nas je ostavio bez riječi – kaže Kociper.

Cijelim putem uživali su u svakom detalju

Zlatko Kociper, predsjednik udruge “Lov na avanturu”

Nova avantura za fašnik: pohod na Grebengrad pod maskama uz kuhano vino i čaj šom noćnom pustolovinom za Halloween prošle godine, kada je nas 30-ak pod svjetlošću baklji i lampaša krenulo na Ravnu Goru, nešto slično odlučili smo napraviti i za fašnik. Plan je da se pod maskama ide od Mađareva na Grebengrad, pri čemu bi bili osigurani čaj i kuhano vino – otkriva predsjednik udruge.

Fašnički pohod predviđen je 22. siječnja, a detalji će biti objavljeni na njihovoj Facebook stranici “Lov na avanturu”.

22

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 11. veljače 2014., br. 508

Varaždinci s bodom iz Umaga

sport

Rukometaši GRK Varaždin odigrali su neriješeno, 31:31 u 17. kolu Premijer lige u Buzetu s istoimenom ekipom. Domaćini su poveli i vodili 6:3 u 10. minuti, ali Varaždinci izjednačuju na 7:7 u 14. minuti te 2 minute kasnije vode 11:9. U završnici poluvremena domaćini sustižu Dabrove i u posljednjim sekundama postižu gol za 15:14. U drugom dijelu domaćini startaju uspješnije, a 10 minuta prije kraja vode 28:25. Varaždinci u završnici imaju više snage i koncentracije i izjednačuju na 28:28, da bi dvije minute prije kraja poveli s 31:29. Međutim, rukometaši Umaga stižu Varaždince i utakmica završava bez pobjednika 31:31.

www.regionalni.com/sport Zovite nas na 042/290-777

NK Varaždin s natjecanjem u 3.

HNL-u Sjever počet će 1. ožujka, 16. kolom, susretom s Međimurjem. Iako se svako dnevno izmjenjuju vijesti o problemima u klubu od stečaja do štrajka, prva ekipa u prijateljskoj je utakmici pobijedila Čukovec sa 7:0.

RUKOMET U 17. kolu 1. HRL-a za žene ŽRK Koka - ŽRK Split 2010 27:20

Na međunarodnom atletskom Otvorenom prvenstvu Budimpešte Mateja Jambrović na 200 m bila je 2. s rezultatom 25,40, dok je na 60 m bila 6. Vlatka Sekirnik osvojila je 2. mjesto na 60 m prepone i to s rezultatom 8,68, što je njen osobni rekord. Kristina Dudek bila je 3. na 400 m s rezultatom 56,55, što je također osobni rekord. Odlični su bili i atletičari Danijela Roško, Bernard Gavez i David Šalamon, ostvarivši osobne rekorde.

Pobjeda Varaždinki u srazu sa Splićankama Vrijedna dva boda Varaždinki u nastojanju da “uhvate” Ligu za prvaka, u nastavku natjecanja Prve hrvatske rukometne lige Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

u Ploče odigrati utakmicu osmine finala Kupa protiv ekipe Dalmatinke. Ta utakmica poslužit će nam kao priprema za susret sa Zametom. Taj tjedan ostaje nam još za dorađivanje taktike i dočekati svi zdravi taj susret u Rijeci. Ići ćemo pokušati napraviti dobar rezultat.

Varaždinske rukometašice očekivano su pobijedile ekipu Split 2010, u 17. kolu 1. HRL-a za žene rezultatom 27:20 (15:9). Nakon početne izmjene golova Varaždinke već u 10. minuti vode 6:3 i u završnici polu-

Najefikasnija u redovima ŽRK Koka bila je Ana Marija Maljak sa 6 pogodaka

1.

vremena od 11:9 Varaždinke na odmor odlaze s 15:9.

Rutinski

ožujka Tanja Perec nastupit će na EP u streljaštvu, koje će se održati u Moskvi. Tim povodom nabavila je novu opremu, novu pušku u vrijednosti od 19.000 kuna te sportsko odijelo od 14.000 kuna. U financiranju nove opreme pomogli su Hrvatski streljački savez, Hrvatskog olimpijskog odbora te ZSUGV. Susret između Varaždinki i Splićanki bio je pravi prvoligaški

GRADSKA SPORTSKA DVORANA 14. 2. 2014.

- kongresna dvorana - stručni seminar “Obveze prema državnim institucijama u svezi vođenja dokumentacije u području zaštite okoliša” s početkom u 08,00 sati - kuglana - KK Željezničar Vž - KK Dubravčan u 18,00 sati 15. 2. 2014.

- velika dvorana - GRK Varaždin - HRK Gorica u 19,00 sati - mala dvorana - GRK Varaždin 2 - RK Concordia u 15,00 sati - kuglana - KK Varaždin - KK Sloboda Tvin u 15,00 sati 16. 2. 2014.

- kuglana - KK Varteks - KK Cesta u 10,00 sati

U nastavku susreta nije se dogodilo ništa što bi dovelo u pitanje pobjednika. Utakmica je rutinski privedena kraju što zasigurno odaje zrelost mlade varaždinske ekipe. U domaćim redovima istaknula se Ana Marija Maljak s postignutih šest golova i postotkom realizacije od 86 posto, također odlična bila je i Ines Domjan s postignutim golom manje.

Trener ŽRK Koka Neven Hrupec ovako je nepo-

U zaleđu

sredno nakon utakmice komentirao igru domaćih rukometašica: - Očekivana pobjeda, iako imam osjećaj da smo malo igrali „pod ručnom“. Očito je da nam je inače drugačiji bioritam. Obično treniramo u 8 sati, a zbog koncerta smo igrali ovaj rani termin.

Imam osjećaj da nismo bili u pravom ritmu, a i ekipa Splita je igrala dosta sporo i jednostavno se sve skupa umrtvilo, ali čestitam curama, čista pobjeda od sedam razlike. Greške koje ćemo raditi popravljat ćemo i okrećemo se novim utakmicama koje nam slijede.

Sljedeće kolo Koka je slobodna pa će tek za dva tjedna igrati prvenstvenu utakmicu sa Zametom.

Imamo jedan tjedan dobrog i kvalitetnog rada, a u drugi ponedjeljak idemo

Kakva je procjena: li je riječka ekipa jača ili slabija u odnosu na prošli dio sezone?

Teško je to sada procijeniti. Ne znam u kakvom će biti sastavu. Ne znam hoće li vratiti Serena Milošević, ali bez obzira na to, mi imamo dosta rezerve i do sada smo pokazali da možemo dobro igrati i sigurno

U sljedeći ponedjeljak igra se susret osmine finala Kupa protiv Dalmatinke u Pločama idemo u Rijeku pod bod, ako ne i po dva. Napravit ćemo sve da probamo dobiti utakmicu.

Piše: Damir IVANČIĆ

Ne bi bilo prvaka da svi odustanu na prvoj prepreci Vjerojatno ste svi vidjeli sportaša na terenu koji izgleda izgubljeno, ramena spuštena, unezvjereno gleda uokolo, blijed u licu. Strah od neuspjeha može dovesti do toga da se ukoče mišići, izgubi mentalni fokus i da se potpuno poremeti koncentracija. Susret s ovakvim situacijama može biti vrlo frustrirajuć za mladog sportaša, iako svakodnevno čuje „Na greškama se uči“ i „Neuspjeh je sastavni dio sporta“.

Onaj koji se uspije s takvim neugodnim

Rezerve

urednik sportske rubrike damir@regionalni.com

situacijama „nositi“ ima velike šanse da postane dobar sportaš. Nitko nije došao na sportski teren i sve uvijek odradio bez greške, uspjeh je ipak dugotrajni proces u kojem ima i uspona i padova. Vrhunski sportaši nikada nisu zadovoljni osrednjim rezultatima, ne vole kada griješe i gube, uvijek teže savršenstvu, ali vrhunski sportaši greške i poraze shvaćaju kao važan dio procesa, kao nešto što mora dogoditi na tom putu do postizanja vrhunskih re-

zultata. Evo primjera jednog od najboljih košarkaša NBA lige Michaela Jordana: „U svojoj karijeri imao sam 9 tisuća promašaja, izgubio sam više od 300 utakmica, 26 puta sam preuzimao odgovornost u posljednjim sekundama i promašio koš.

U životu i sportu imao sam neuspjehe, ali njih sam shvatio kao put prema uspjehu.“ Zato se ne treba prerano predavati i odustajati na prvoj prepreci ili se pomiriti s ulogom gubitnika.

Sport

11. veljače 2014., br. 508 || REGIONALNI TJEDNIK

ŽOK Ivanec najbolji u Ivancu

23

Odbojkaši OK Varaždin Volley izgubili su susret mini lige za ulazak u I. skupinu 1. HOL-a na gostovanju u Zadru 3:0 (25:19, 25:12, 29:27). Varaždinci tako ostaju na osam bodova koliko ima i četvrtoplasirani Zadar.

Ženski odbojkaški klub Ivanec proglašen je najboljom ekipom u Ivancu u 2013., a najbolja sportašica grada u 2013. je Jelena Nišević, kapetan i najbolja igračica ŽOK Ivanec. - Naše igračice su bile sretne i ponosne na osvojenu srebrnu medalju u županijskom kupu prošle godine - rekao je dopredsjednik ŽOK Ivanec Nikola Nišević. - To je našim odbojkašicama dalo još više snage, borimo se još žešće u ovoj prvenstvenoj sezoni gdje čvrsto držimo 3. mjesto na tablici treće lige, a pobjeda nad ekipom Štrigove zamalo nam je izmakla kao i drugo mjesto na tablici - dodao je Nišević.

PLIVANJE PK Barok nastupio na 3. i 4. kolu Lige regije 4 u Sisku

PH za veterane u Varaždinu

Članovi PK Barok koji su nastupili na Ligi regije 4 u Sisku ostvarili su zapažene rezultate i svake godine pokazuju napredak

Lana Sokač i Tihana Gazdek isplivale A-norme za PH Uspješan nastup imao je i najstariji plivač Baroka senior Mario Vlahinja, koji je u utrkama 50 i 100 delfin doplivao do B normi, kao i mlađa juniorka Lea Ćelić, koja je isti uspjeh ostvarila u utrci 200 prsno Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

Plivački klub Barok nastupio je sa svojih devet članova na 3. i 4. kolu Lige regije 4, koja se u subotu 8. veljače održala u Sisku.

Forma

Na natjecanju je nastupilo ukupno oko 200 plivača iz 10 klubova, a plivalo se ukupno 16 pojedinačnih disciplina. Natjecanje je poslužilo kao prva provjera

forme na početku sezone natjecanja u 50-metarskim bazenima.

Svi natjecatelji varaždinskog Baroka pokazali su zadovoljavajuću razinu forme, a vrijedi istaknuti da su dvije plivačice isplivale A-norme i tako osigurale nastup na Prvenstvu Hrvatske, koje se održava krajem ožujka u Splitu. Mlađa juniorka Lana Sokač isplivala je A-norme u disciplinama 200 leđno, 200 prsno, 400 mješovito te B-normu na 100 slobodno.

Seniorka Tihana Gazdek A-normu je ostvarila u utrci 50 prsno, a B-normu u utrci

Provjera forme na početku sezone natjecanja u 50-metarskim bazenima 200 prsno.

Uspješan nastup imao je i najstariji plivač Baroka

senior Mario Vlahinja koji je u utrkama 50 i 100 delfin doplivao do B-normi, kao i mlađa juniorka Lea Ćelić, koja je isti uspjeh ostvarila u utrci 200 prsno. Na Ligi su nastupili i Martin Kocijan, Neven Lončarić, Luka Cvetko, Karlo Rajković te Klara Vresk.

Sljedeću subotu, 15. veljače, plivač PK Barok Karlo Rajković nastupa na Regionalnom prvenstvu za osobe s invaliditetom koje se održava u Zagrebu.

STOLNI TENIS Kadet Marko Vidaček STK IGEA Željezničar, Varaždin

Na putu za Europsko prvenstvo

Marko Vidaček (desno), STK IGEA Željezničar

Marko Vidaček, član STK IGEA Željezničar, u samom je vrhu hrvatskog stolnog tenisa u konkurenciji kadeta.

Veliku utrku za 1. mjesto na službenoj kadetskoj rangljetsvici HSTS vodi s Lukom Martinekom, iz STK Dugo Selo. Obojica su članovi kadetske reprezentacije. - Marko i Luka svojim igrama i rezultatima odskaču od ostatka konkurencije - rekao je Luka Rozmarić, trener Marka Vidačeka te voditelj reprezentativne ekipe kadeta Hrvatske.

- Na službenoj rang-listi HSTS

zauzimaju prva dva mjesta s ogromnom prednošću pred ostatkom konkurencije. U međusobnim mečevima ove sezone imaju omjer pobjeda i poraza 3:3 te se gotovo redovno sastaju u finalima svih važnijih turnira. Pohvalio bih Marka Vidačeka kao uzornog i marljivog mladića koji osim sportskih nimalo ne zapostavlja školske obaveze - dodao je Rozmarić. Pred Markom i Lukom je i odlazak na Europsko omladinsko prvenstvo koje će se održati u srpnju u Italiji.

Prvenstvo Hrvatske u stolnom tenisu za veterane održat će se u Varaždinu 15. ožujka ove godine. Organizator prvenstva je STK STARR, a pokrovitelji su Grad Varaždin i Varaždinska županija.

Prvenstvo će se održati u Sportskom centru TTS, a pravo nastupa imaju sve registrirane i neregistrirane igračice i igrači uz uvjet da su državljani RH i stariji od 40 godina. Prijave se mogu poslati do zaključno 13. ožujka na e-mail adresu: info@stolni-tenis.com.hr.

Prijaviti se može na info pultu TTS centra u Varaždinu zaključno do 12. ožujka do 20:00 h. Prijavnina za turnir je 80 kuna. Žrijeb će se održati na dan natjecanja 15. ožujka u 9.30 sati. Do tog vremena prijave se primaju i u dvorani prije početka natjecanja, uz uplatu prijavnine i doplatu od 20 kuna.

Vaterpolo U Kopru je održan 2. turnir međunarodne vaterpolo Alpe Adria lige u kojoj sudjeluje osam ekipa iz Hrvatske, Slovenije i Italije. Ekipa VK Garestin iz Varaždina u prvoj utakmici pobjedila je ekipu WP Trieste (Ita) 7:5, u drugoj i trećoj utakmici izgubili su od ekipe VK Albamaris Biograd (Hrv) 8:6 te od ekipe ŠD Žusterna Koper (Slo) 7:2. Nakon dva turnira

VK Garestin nalazi se na trećem mjestu. Prve četiri ekipe izborit će plasman na završni turnir. Sljedeći turnir na rasporedu je 9. ožujka u Zadru. Na ljestvici strijelaca na vrhu se nalazi igrač VK Garestin Dino Zgrebec s 13 postignutih pogodaka.

24

oglas

REGIONALNI TJEDNIK || 11. veljače 2014., br. 508

11. veljače 2014., br. 508 || REGIONALNI TJEDNIK

Odlukom direktora VIS Konfekcija d.d. Varaždin od 06.02.2014. godine raspisuje se

NATJEČAJ

za zasnivanje radnog odnosa većeg broja izvršitelja na radnom mjestu 1. ŠIVAČ u Pogonu Konfekcija Vinica 2. ŠIVAČ u Pogonu Konfekcija Jalžabet Kandidati moraju ispunjavati slijedeće uvjete: pod 1. i 2.

- SSS, KV ili PKV (odjevni tehničari, šivači, krojači), a u obzir dolaze i kandidati sa završenim tečajem krojenja i šivanja pod 1.

- radno iskustvo u proizvodnji ženskog modnog programa pod 2.

- radno iskustvo u proizvodnji intimnog rublja (gaćice, grudnjaci, body i kupaći program).

Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, uz mogućnost stalnog zaposlenja. Rok za dostavu ponuda je 15 dana od dana objave natječaja.

Uz ponudu priložiti: - dokaz o stručnoj spremi - preslik osobne iskaznice - kratak životopis Ponude dostaviti u Kadrovsku službu „VIS“ Konfekcija d.d. Varaždin, Svilarska 2, s naznakom „za natječaj“.

Oglasi

25

26

Zdravlje

REGIONALNI TJEDNIK || 11. veljače 2014., br. 508

zdravlje www.regionalni.com/ znanost/medicina Zovite nas na 042/290-777

Tko je doula i što ona radi?

“Tko je doula i što ona radi?” naziv je besplatne radionice koja će biti održana 15. veljače u 17 sati u Aninoj 2 u Varaždinu, a u organizaciji varaždinskih doula Antonele Brajković Cesar i Tihane Glavice. - Na radionici ćemo objasniti što i kako rade doule te koja je njihova uloga u periodu trudnoće, poroda i prvih šest tjedana nakon poroda. Također ćemo pokazati i neke od tehnika koje koriste kako bi trudnici olakšale bol u trenucima trudova - najavljuju organizatorice. Trudnice i njihove partnere te druge zainteresirane mole da svoj dolazak prijave na mail udrugadona@gmail.com zbog ograničenog broja mjesta.

DOZNAJEMO Veliki interes za poznate bioenergetičare Bori

Snaga bioenergije

Za bavljenje bioenergijom treba puno edukacije i odricanja, a bioenergetičari se uvijek moraju usa

NOVO Poklinika Sveti Nikola

Većina bioenergetičara je učila, poput drugih stručnjaka, kako razviti svoje urođene talente do vještine iscjeljvanja.

Vježbanjem se kod bioenergetičara razvija visokoosjetilna percepcija kojom osjećaju razine energetskog polja, a zatim i razine hare (središte snage u donjem dijelu trbuha), središtenje unutar aure, a to uključuje i vježbanje kanaliziranja marljivim izvođenjem mnogih vježbi koje smo naučili da povećavaju osjetljivost njihovih čula.

Stalno usavršavanje

Poliklinika je referentni centar tvrtke “Richard Wolf” za jug i jugoistok Europe za litotripsiju i endourologiju

Liječenje kamenaca bezbolnom metodom Poliklinika Sveti Nikola pruža mogućnost liječenja bubrežnih kamenaca pomoću ekstrakorporalne litotripsije udarnim valovima (Extracorporeal shock wave lithotripsy - ESWL) koja je neinvazivna metoda liječenja kamenaca u bubrezima i gornjem dijelu mokraćnih

Ekstrakorporalna litotripsija (ESWL) je neinvazivna metoda liječenja kamenaca u mokraćnom traktu putova, a u kliničku praksu ju je 1982. godine uveo Chaussy. Danas je to metoda izbora u liječenju kamenaca koja se primjenjuje kod više od 90 posto pacijenata.

Pojednostavljeno rečeno, velika količina energije rastvara kamen u sitne dijelove koji se potom spontano izmokre. Kontrola usitnjavanja kamenaca obavlja se pomoću RTG-a i ultrazvuka.

Poliklinika Sveti Nikola je referentni centar tvrtke “Richard Wolf” za jug i jugoistok Europe za litotripsiju i

endourologiju, pa se za ove procedure koristi piezoelektrični specijalni aparat, jedan od najmodernijih danas dostupnih Piezolith 3000 by “Richard Wolf” GmbH. Zahvat se najčešće izvodi ambulantno uz prethodnu pripremu. Ako je potrebno, pacijentu se osigurava dan ležanja u poliklinici. Zahvat je gotovo bezbolan, bez traumatizacije okolnog tkiva i traje od 20 do 30 minuta, odnosno 4.000 udaraca.

Bolovi se mogu javiti nakon zahvata kod mokrenja prilikom izlaska sitnih dijelova razbijenoga kamenca. Kod pojave većih bubrežnih kamenaca preporuča se i postavljanje “JJ” proteze koja omogućava konstantnu drenažu bubrega. Ponekad je, zavisno od veličine i lokalizacije kamenca, proceduru potrebno ponoviti više puta ili je pak kombinirati s drugim metodama liječenja.

Prije izvođenja procedure ESWL sve pacijente mora pregledati liječnik, što podrazumijeva ultrazvučni pregled bubrega, laboratorijske analize krvi i mokraće uključujući i testove za zgrušavanje krvi, a u nekim je slučajevima potrebno učiniti i intravensku urografiju.

Bioenergetičar uči koristiti ta čula izvan normalnog opsega ljudske percepcije. Mnogi bioenergetičari mogu osjetiti, čuti ili vidjeti energetsko polje, ali i opažati. Osim što su naučili osjećati polje, bioenergetičaritakođer mnogo mora naučiti o radu s energetskim poljem i iscjeljivanje kroz njegove razine, o ljudskoj anatomiji, fiziologiji, bolestima i iscjeliteljskog etici.

Bioenergetičar uči koristiti čula izvan normalnog opsega ljudske percepcije Visokoosjetilnom percepcijom bioenergetičari razlikuju razine ljudskog energetskog polja.

Budući da svaki sloj tog energetskog polja prožima i tijelo, oni ga također osjećaju unutar ljudskog tijela.

- Dobro izvježbani bioenergetičari također razvijaju sposobnost osjećanja energetskog polja cijelog tijela, samo jedne stanice, a ponekad čak i manje čestice. Korištenjem visokoosjetilne percepcije imaju pristup mnogim obavijestima kojima se mogu koristiti u procesu iscjeljivanja - objašnjavaju Slavko i Boris te poručuju da se bioenergijom nije lako baviti.

Neki ljudi pročitaju knjigu o bioenergiji, prođu tečaj koji traje dan-dva i misle da će moći baviti se bioenergijom.

No praksa uvijek pokazuje drugačije. Za bavljenje bioenergijom treba puno edukacije i odricanja, a bioenergetičari se uvijek moraju usavršavati jer bez znanja nema ni uspjeha.

Slavko Sambolec učio je od najpoznatijih svjetskih majstora alternativne medicine.

Slavko Sambolec je 2008. sudjelovao na seminaru Maharishi Swami Dev Murtija u Zagrebu

bila je i Jugoslavija.

Bioenergiju, reiki Vježbe za kralježnii radiesteziju učio cu koje je sustavno je kod najpoznarazradio rezultati tije slovenske insu njegovog dugostruktorice Dragodišnjeg izučagice Tratnjek, te je vanja potreba suzavšio za majstora vremenog čovjeka učitelja reikija. i pružaju rezultat - Završio sam već pri 7-minutnajpoznatiju školu nom svakodnevhipnoze u svijetu nom vježbanju.

Omin Hypnosys Demonstrirao Trpining Centar je neke psihičke u SAD-u. Ujedno moći poput viđesam i član National nja budućih doBoard Of Hypnosis gađaja, zalagao (Američkog saveza se za pomirenje za hipnoterapiju) i svih vjera i izbjestekao sam stručni Boris Buden posjeduje niz priznanja i certifikata za rad gavanje ratnih naziv Board Certified Hypnotist – dozna- alternativnom medicinom. sukoba, a u Indiji ima status žili smo od Slavka Samboleca.

Tisućama ljudi je pomogao po- vuće legende. Najveći je živući Uz sva ta stručna znanja, vratiti zdravlje, a bio je i učitelj znalac misterija veda, a dovoljSambolec ističe da mu je naj- Sawaharalu Nehrua i Indire no je i upoznat sa zapadnom draži seminar 2008. godine Gandhi – ispričao je Slavko znanošću da može svoja znanja formulirati da budu jasna i na Filozofskom fakultetu u onima koji nisu upoznati s tim Zagrebu koji je vodio najstariji prastarim učenjima – ispričao Indijac, 105 godina star Maha- Slavko i Boris je Slavko Sambolec, koji je svorishi Swami Dev Murti. ljudima pomažu je znanje i iskustvo prenio na Ostvario san terapijama hipnoze kolegu Borisa Budena za kojeg tvrdi da je najtalentiraniji al- Kao jedan od rijetkih alternativac u Hrvatskoj. Slavko ternativaca imao sam čast i bioenergije i Boris posjeduju niz priznaprisustvovati jednom takvom seminaru. To je san svakog Sambolec koji kaže da je Swa- nja i certifikata priznatih od alternativca. Indijac Maharishi mi Dev Murti javnosti poznat Ministarstva pravosuđa te su Swami Dev Murti baratao je i po tome što je 1958. krenuo iz članovi Hrvatskog udruženja za prirodnu duhovnu i eners čak 50 različitih metoda. U Indije pješice u Europu.

- Zemljama kojima je pro- getsku medicinu (HUPED) Zapotpunosti je ovladao duhom i tijelom te je posjedovao nad- lazio dočekivale su ga tisuće greb. Zajedno polaze seminare ljudske sposobnosti koje je ljudi, a tijekom svog putova- u Europi kako bi se usavršavali povremeno prikazivao kako nja u svakoj se zemlji kratko jer uvijek treba učiti kako bi bi potaknuo interes ljudi za zaustavljao, a jedna od njih mogli što više pomoći ljudima.

Zdravlje

11. veljače 2014., br. 508 || REGIONALNI TJEDNIK

Kako pripremiti brz i uravnotežen doručak, koji je važan za optimalno funkcioniranje organizma za cijeli dan, učenicima Gospodarske škole pokazali su stručnjaci za zdravu prehranu iz trgovine bio&bio. Većini se najviše dopao napitak Energy od badema, datulja, zobenog napitka i sirovog kakaa.

isa Budena i Slavka Samboleca

i hipnoze

27

Varaždinske Toplice dobile udrugu stručnjaka “Mrav” Poticanje školskog postignuća, razvoj znanja i vještina vezanih za savladavanje nastavnog gradiva, vježbanje vještina aktivnog učenja i poučavanja, prevencija socijalno neprilagođenog ponašanja, kao i svih vrsta ovisnosti, samo su neki od ciljeva nove udruge Mrav iz Varaždinskih Toplica. Na inicijativu logopedinje Mirjane

Darabuš, udrugu su uz potporu Grada Varaždinske Toplice na samom kraju prošle godine osnovali iskusni i stručni ljudi na području rada s djecom, logopedi, učiteljice, psiholozi i socijalni pedagozi. Za predsjednika udruge Mrav izabran je Devid Kos. Trebate li pomoć ili savjet, obratiti im se možete na e-mail udruga.mrav@gmail.com.

OTKRIVAMO U Hrvatsku stigli novi GNLD-ovi proizvodi za kontrolu težine

avršavati jer bez znanja nema ni uspjeha POMAŽU Alternativnim načinima liječenja

Rješavaju glavobolje, pušenje, otvaraju čakre...

Varaždinski bioenergetičari Slavko i Boris zahvaljujući sposobnostima koje su im date i dugogodišnjoj edukaciji pomažu kod bolesti kralježnice, glavobolje, išijasa, migrene, psihičkih poteškoća, cirkularnih problema, bronhitisa, astme, alkoholizma, pretilosti, mucanja, strahova, depresije, škripanja zubima, grickanja noktiju, pušenja i niza drugih problema koji se tiču svakodnevnice. Slavko i Boris

provjeravaju i stanje čakri te rade njihovo balansiranje i otvaranje, bioenergetskim tretmanima pomažu kod fizičkih i duhovnih tegoba i problema, rade radiestezijsku dijagnostiku osoba i prostora u kojem se živi i radi te blokiraju životni i radni prostor od geopatogenih i tehničkih zračenja.

Međutim, ne mogu pomoći kod epilepsije, šizofrenije, Alzheimerove bolesti, raka, leukemije i paralize.

REKLI SU O Slavku i Borisu samo riječi hvale

Skupnjak: “Oni pomažu!”

Josip Skupnjak (55) iz Trnovca imao je strašne bolove u kralježnici.

- Bolovi su bili takvi da ni tablete više nisu pomagale. Po noći nisam mogao spavati, zbog bolova teško sam radio i nisam uopće imao apetita, a svog svega toga bio sam nervozan i neraspoložen. Iz Regionalnog tjednika sam doznao o Slavku i Borisu te sam odlučio potražiti pomoć kod njih. Nevjerojatno, no već nakon jedne terapije bolovi su se smanjili, a nakon šest potpuno nestali! Obratite im se s povjerenjem jer sve što piše o njima je istina, oni uistinu pomažu, uvjerio sam se u to na vlastitoj koži – rekao je Skupnjak.

Same riječi hvale o varaždinskim bioenergetičarima ima i Nadica M. iz okolice Varaždina koja je godinama imala užasne glavobolje.

- Nikad nisam imala pravu dijagnozu, a liječnici su mi

rekli da su to migrene. Međutim, mene je glavobolja toliko mučila da više nisam mogla normalno funkcionirati. Zahvaljujući Slavku i Borisu otkrila sam da me ne muči migrenska, već opća glavobolja koja je uzrokovana pušenjem. Napravila sam pet terapija bioenergijom i terapiju hipnozom kako bih prestala pušiti. Danas više nemam glavobolja i više ne pušim. Preporodila sam se, ja sam jednostavno novi čovjek – oduševljena je Nadica.

Kako do nas?

Potražite nas na novoj adresi, u Ulici Ive Režeka 1 u Varaždinu i već danas rezervirajte svoj termin.

Nazovite nas na brojeve telefona 099/506-04-09 (Boris) ili 091/723-79-40 (Slavko).

Program kakav ste željeli: zdravo i sigurno mršavljenje Program, koji čine dva sjajna proizvoda Neolife Shake i Neolife Tea, učinkovit je i siguran s pet obroka dnevno, bez brojanja kalorija i gladovanja K rajem siječnja, t vr tka GNLD International plasirala je u Europu, pa tako i u Hrvatsku, novu liniju proizvoda za svakodnevnu prehranu i kontrolu tjelesne težine. Novi program kontrole tjelesne težine te zdravog i sigurnog mršavljenja temelji se na znanosti o staničnoj prehrani i tehnologiji kontrole glikemijske reakcije. Učinkovit je, siguran s 5 obroka dnevno te održava željenu težinu. Savršeno se uklapa u užurbani život modernog čovjeka i vodi do željenog cilja – bez brojanja kalorija, posjećivanja savjetovališta, bez gladi. U osam tjedana programa prosječno

U osam tjedana prosječno se gubi od 8 do 14 kg se gubi od 8 do 14 kilograma te najmanje 35 centimetara.

Tijelo dobiva sve hranjive tvari, mišići ostaju čvrsti.

Novi proizvodi Neolife tvrtke GNLD revolucionarni su i drugačiji od ostalih, jer se temelje na staničnoj prehrani i znanstveno dokazanoj tehnologiji kontrole glikemijske reakcije GR2. Program pruža cjelovitu, uravnoteženu prehranu za podršku programu za kontrolu tjelesne težine, a čine ga dva sjajna proizvoda: Neolife Shake i Neolife Tea. Neolife Shake zaštićena je mješavina bjelančevina i vlakana. Jedini je proizvod koji

DOKAZANO Novi program temelji se na klinički dokazanoj tehnologiji kontrole glikemijske reakcije koja pomaže smanjenju skladištenja masnih naslaga i potiče sagorijevanje masnoća.

Neolife Shake Neolife Shake za svakodnevnu prehranu i zdrav početak jutra, za dan ispunjen energijom i vitalnošću, stvoren kao podrška optimalnoj staničnoj prehrani za mlade i odrasle. Uz Shake gubite i masnoću, minimizirate masne naslage, ubrzava se sagorijevanje masnoća, održava se mišićna masa.

Neolife Tea Čaj daje posebnu vitalnost i energiju, pa se preporuča studentima, sportašima i radno aktivnim osobama, a ne samo osobama u programu kontrole tjelesne težine.

je kompletiran sa sve 22 aminokiseline, uključujući i devet esencijalnih i razgranatih lanaca, 26 vitamina i minerala.

Riječ je o nadmoćnom profilu aminokiselina iz soje i mlijeka.

Proteini su jako zasitni i daju osjećaj popune sitosti, pokreću

metabolizam i sagorijevanje masnoće te promiču gubitak tjelesne mase. Održavaju mišićnu masu i štite od oksidacije.

Brzo regeneriraju organizam kod fizičke aktivnosti.

Vlakna su iz cjelovitog izvora: soje (nije genetski modificirana), zobi i ječma. Pruža osjećaj sitosti i regulira probavu.

Neolife Tea je zaštićena mješavina čajeva (zeleni, crni i

bijeli čaj) i biljaka (korijen ginsenga, kodonopsisa i izdanaka crvene rodiole) s prirodnim kofeinom, limunom i medom. Čisti organizam, daje energiju i snagu, topi masne stanice.

Stimulira imunološki i živčani sustav. Povećanje vitalnosti bez umjetnih i opasnih stimulatora. Odličan napitak te se može uzimati i bez Shakea.

Informacije na 098/206-520.

28

Ženski svijet

ženski svijet www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

PREPORUKA TJEDNA

“Od ponedjeljka do petka” “Od ponedjeljka d o p e t k a”, ro m a n A l i ce Peterson zavest će vas od prve stranice i zagrijati vam srce. Gilly Brown je slomljena nakon što je ostavljena pred samo vjenč anje od savršenog muškarca Edwarda, kojeg susreće s - novom zaručnicom. Dok se nje-

zin bivši zaručio, Gilly i njezin pas Rusk in je z agl av il a.

Potporu joj pruža njezino društvo šetača pasa... Što se dalje događa proč itajte sami u k nj iz i koja je s “vlasti” svrgnula veliki hit “Pedeset nijansi sive”.

Muškarci se prvi zaljube Muškarci se prvi zaljube, pokazalo je jedno novo istraživanje. Kod počinjanja veza, prije četvrtog spoja zaljubi se 25 % muškaraca i samo 15 % žena. Da sa ženama nije lako pokazuje to da se čak 50 % njih u istraživanju izjasilo da im je potrebno oko 20 spojeva da vide jesu li zaljubljene. Međutim, kad vole, i muškarci i žene vole podjednako, ali ipak na različite načine. Vjerovali ili

Izložba modnih skica Marije Habijan U petak je otvorena izložba modnih cr teža Varaždinke Marije Habijan pod nazivom “Ja u ljubav vjerujem”. Riječ je o modnim skicama koje su nastale na računalu. Izložbom je autorica, javnosti poznatija kao prva ravnateljica Druge gimnazije Varaždin i predsjednica Udruge vrtlara Varaždin-

ske županije, ostvarila svoj san vezan uz modu koja je, otkrila je, njezina velika ljubav.

Za oblikovanje i sam postav izložbe zaslužni su Elizabeta Igrec i Dubravko Martinez, a svi koji žele, izložbu modnih skica Marije Habijan mogu pogledati u Gardens baru u Varaždinu do 7. ožujka.

MIRELIN KUTAK Poznate Varaždinke na stolici varaždinske vi

Elegantna poslovn

Moja svakodnevna šminka sastoji se od hidratantne kreme, malo maskare, ponekad i sjenila. Volim – otkrila je Bernarda Cecelja, uspješna poduzetnica, vlasnica tvrtke Bernarda iz Pušćina Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Bernarda Cecelja

- Svaki dan obavezno na lice stavim hidratantnu kremu, a od šminke malo maskare, ponekad i sjenilo.

Ništa drugačije nije ni za svečanije prilike. Jednostavno, volim decentnu šminku i toga se držim u svim prilikama – otkrila je Bernarda Cecelja, naša poznata poduzetnica koja najbolje zna na čemu treba spavati kako bismo se ujutro probudili odmorni i sretni.

Hrabro dalje

ne, muškarci su naivniji i više vjeruju u ljubav za cijeli život, dok su žene razumnije, opreznije i praktičnije kad su u pitanju osobe u koje će se zaljubiti i za njih se udati.

Oblik je ženama važan! Žene će najčešće privući muškarci sa širim licem, no s njima će najčešće kratko ostati u vezi, prenosi Daily Mail.

Iako žene privlače muškarci širokog lica jer ih doživljavaju muževnijima, agresivnijima i dominantnijima, ne žele ih za supruga. Možda su nabrojene osobine ženama privlačnije, no na duge staze radije će izabrati nekog sigurnijeg.

OTKRIVAMO Što muškarci ne vole?

Gdje si bio, što si radio?

“Kada ćemo se ponovno vidjeti?” jedno je od pitanja koje muškarci baš ne vole čuti, posebno ako je veza tek u nastajanju. To je njima pritisak, pa iako je sve super prošlo, zbog tog pitanja moglo bi se dogoditi da ga više nikad ne vidite. Isto tako, nemojte ga pitati “Zašto me nisi nazvao?”. Da, trebao je, ali zašto to nije učinio neće vam reći, a nakon ovakvog pitanja pitanje je hoće li vas sljedeći put uopće nazvati.

Oni koji su u nešto dužim vezama trebali bi izbjegavati pitanja poput “Gdje si bio?” jer time samo pokazujete

REGIONALNI TJEDNIK || 11. veljače 2014., br. 508

koliko ste nesigurne, a izbjegavajte pompozne izjave poput “Moramo razgovarati”.

To će ga samo šupiti. I, za kraj, jedna od najgorih izjava koju možete izreći je “Kamo sve ovo vodi?”. Možda je do tog trenutka nekamo i vodilo, no nakon ovakve izjave možda vaše veze više neće biti.

Tvrtka Bernarda iz Pušćina, koju uspješno vodi od 1998. godine, poznata je po kvalitetnim krevetima, madracima, jastucima, prekrivačima i krevetnini u koje se vole uljuškati mnogi, čak i predsjednici Hrvatske.

Dobar san utječe na čovjeka da dobro izgleda, ističe Bernarda Cecelja Kreativnost i posebnost proizvoda s potpisom Bernarde prepoznala je Hrvatska i gotovo cijela Europa, a uskoro će i Istok.

- Među najvažnijim zadaćama trenutno nam je ot varanje novih tržišta, prvenstveno ruskog i švicarskog tržišta. Za mjesec i pol otvorit ćemo prodajni salon od 200 četvornih metara u St. Petersburgu, a u Švicarskoj planiramo otvoriti prodajne salone u najvećim gradovima. Pred potpisivanjem ugovora smo i za Dubai, tržište na kojem dosad nismo baš bili prisutni – otkrila je uspješna poduzetnica u čijoj tvrtci se kontinuirano prati znanost, tehnologija i svjetski trendovi te u skladu s tim stvaraju novi proizvodi. Poznati su i po stalnim inovacijama koje postavljaju nove standarde zdravog spavanja za koje su dosad nagrađivani brojnim nagradama i priznanjima na domaćim i međunarodnim sajmovima.

KREŠIMIR GECI, G2 studio-Gettzy Foto Trg kralja Tomislava 4 (Korzo) Varaždin http://www.facebook.com/gettzy,

tel. 042/200-161

- Međunarodnim sajmovima osvojili smo Zagreb, Bruxelles, Nürnberg, a sad moramo još Moskvu i Ženevu, gdje se održava jedan od najvećih svjetskih sajmova inovacija za koje smo ovog proljeća spremili novitet, grijaći madrac koji je poseban po tome što sterilizira sam sebe tako da se zagrijava na 85 stupnjeva čime se uništavaju grinje i svi ostali toksini u njemu, a tu je još

i dječji medicinski madrac za koji smo dobili certifikat. Ono

idemo s njima u proizvodnju koju ćemo i dalje “držati” u

Ružičasti ruž svjetlijih tonova osvježava cjelokupnu šminku

što je svakako važno istaknuti je da mi te inovacije kasnije komercijaliziramo, odnosno

Pušćinama – najavljuje vlasnica tvrtke Bernarda u kojoj se proizvodi pod motom “Dobar san za zdrav život”.

Jer moda, zdravlje i ljepota, međusobno su povezani.

- Ako ste dobro naspavani i imate unutarnji mir, onda

Ženski svijet

11. veljače 2014., br. 508 || REGIONALNI TJEDNIK

2

godine i devet mjeseci nova je krizna godina za sve parove. Dosad se sedma godina smatrala kriznom za svaku vezu, no prema novoj studiji. granica se znatno pomaknula. Studija koja je proučavala utjecaj modernog načina života na parove otkrila je kako su današnje veze znatno kraće nego one prijašnjih generacija, a za ranije prekide veza u velikoj mjeri odgovornima se smatraju društvene mreže, najviše Facebook i Twitter. Krizna sedma godina više ne postoji, sada poručuju znanstvenici.

29

U borbu s aknama i u tridesetima zbog stresa, lijekova...

Već dugo akne nisu bolest samo mladenačke dobi.

Sve je više odraslih koji imaju problema s masnom kožom i aknama, a jedan od razloga njihovog nastajanja je – kronični stres! Ritam života koji nas tjera da balansiramo između brojnih profesionalnih i obiteljskih obaveza, dakle, ta stalna napetost, vodi do pojačanog rada nadbubrežnih žlijezdi i pojačane proizvodnje loja ili sebuma, pa tako i akni. No, uz stres, na nastajanje akni utječu neke druge bolesti organizma, uzimanje lijekova (npr. antidepresiva, antiepileptika), pušenje, loše prehrambene navike, a ne manje važni su i vanjski

čimbenici: nestručno istiskivanje, nepravilna njega kože, uporaba neadekvatne i preteške dekorativne kozmetike… Važno je znati da terapija namijenjena tinejdžerima nije prikladna i za kožu odrasle dobi. Koža u dvadesetim i tridesetim godinama puno je osjetljivija i tanja, pa snažni tretmani namijenjeni tretiranju akni mladenačke dobi mogu na zreloj koži izazvati upravo suprotan učinak: pojačano ljuštenje i suhoću kože, nove mitesere i upalne promjene. Stoga je najbolje Piše: sanja petek-modrić za pomoć i savjet obratiti se stručnjacima dr. med. specijalist, dermatovenerolog dermatolozima.

Vinka Međerala 4a, Varaždin 042/302-904, www.dermatologija.hr

vizažistice Mirele Magdić-Fotak

vna dama

m decentnu šminku i toga se držim u svim prilikama to utječe na čovjeka da dobro binaciju pojačala sam naizgleda – tvrdi Bernarda Ce- nošenjem smeđe olovke za celja, koja si jednom tjedno, oči, a sve zaokružila crnim za opuštanje, priušti masa- tušem i crnom maskarom žu, a kad ima vremena, radije na trepavicama – otkrila je Magdić Fotak. će prošetati nego Rumenilo sjesti u automobil je nježno, i odvesti se gdje Savjet plus Ako nos a cjelokutreba. ite n pnu šminIako zatrpana te malo jače aočale, stav isj ku varažbrojnim poslov- maskaru kako enilo, tuš i dinska nim obaveza- s e o č i n e vizažistica ma, prošlog je izbi izgubile a okv ira . finiširala je tjedna uspješnanošenjem na poduzetnir u ž ič a s t o g ca uspjela izdvoruža. jiti malo vremena i sjesti na - Upravo će svijetli, ružistolicu vizažistice Mirele časti ruž osvježiti i podići Magdić Fotak. cjelokupnu šminku koja je prije svega elegantna, Zemljani tonovi - Šminka naše sugovornice primjerena za svakodnevne bit će upravo onakva kakvu poslovne obaveze i sastanke voli: decentna. Ovog puta kojima obiluje radni dan odlučila sam se za tople, ze- naše uspješne poduzetnice mljane tonove, točnije, kom- – zaključila je na kraju vabinaciju smeđeg i zlatnog raždinska vizažistica Magić sjenila na očima. Tu kom- Fotak.

Čizma, kažu, glavu čuva, a tople jakne i kaputi i dalje griju Varaždinke na gradskim ulicama. Iako se proteklih dana temperatura popela u plus, a Varaždinom zavladala za mnoge neugodna južina, glavno pravilo mode je “Najvažnije da je toplo”. Dakle, zima je popustila, ali ne i Varaždinke. One i dalje gradom šeću zabundane, no ipak ne do kraja! Šalovi su još uvijek tu, no kape i i rukavice ipak su ostavile u ormarima. Samo one odvažne ispod kaputa i jakna do koljena obukle su suknje, pa su tako prošlih dana u gradu malo provirila i - koljena! Sve u svemu, uželjeli smo se malo topline i veselimo se skorom dolasku proljeća. Što su radile i kako su prošli tjedan šetale Varaždinke provjerite na fotografijama fotoreportera Regionalnog tjednika Siniše Sovića.

Provirila su koljena

Zabundane, ali ne do kraja!

OSVAJANJE Uleti koje muškarci obožavaju, a žene ih ne mogu smisliti

Protuzakonito je da izgledaš tako dobro. Hik!

Šminka:

Mirela Magdić Fotak profesionalna vizažistica, stalna suradnica HNK Varaždin e-mail: mirela.fotak@gmail.com

“Sviđa mi se tvoja haljina, a još više bi mi se sviđala da je nemaš” jedan je najgorih uleta koje žena može doživjeti. Iako su muškarcima ovakve izjave simpatične, istraživanje Flirt Planeta, aplikacije za upoznavanje partnera, pokazalo je da ih većina žena ne može smisliti i smatra ih najgorom mogućom vrstom uleta kod upoznavanja.

Ništa bolje nisu izjave poput “Jesi li umorna? To je zato što si mi cijelu noć trčala po mislima” ili “Moram zvati policiju

jer je protuzakonito da izgledaš tako dobro”. Uleti s takvim rečenicama neće proći kod čak 95 posto žena, pokaza-

koristio i kod upucavanja drugim ženama.

Možda vam je ulet bio dobar, no čašica-dvije previše neće proći lo je istraživanje. Ženama se, naime, ne sviđa kad muškarac ima unaprijed pripremljene izjave koje je vrlo vjerojatno

Više od pripremljenosti cijene spontanost, pa će im biti draže ako im frajer jednostavno priđe i ponudi im piće, bez

unaprijed smišljenih izjava.

No jednako kao što djevojke i žene ne vole ovakve ulete, ne vole ni kada se frajer odmah razveže o aktualnoj političkoj situaciji, a neće biti dobro ni ako popijete koju čašicu više. Ulet vam je možda bio dobar, no čašicadvije previše neće proći kod čak 41 posto žena, pokazalo je istraživanje. Isto tako, muškarci koji odmah pokušavaju ženu odvući u krevet loše će proći. Žene će jednostavno otići i više se neće vratiti.

30

Vidokrug

REGIONALNI TJEDNIK || 11. veljače 2014., br. 508

PROHODATI GALILEJU Planinar i putnik Goran Strahija s grupom entuzijasta u 12 dana prošao je 120 kilometara

Ćaskati s ribarima, spavati pod zvijezdama i planinariti Sve što je grupa Hrvata prošla u 12 dana može se obići autobusom za samo jedan dan. No svi znaju da to onda ne bi bilo to - ne bi doživjeli polovicu onoga što im se dogodilo kada su taj isti put prehodali Piše: Tihana Drumev tihana@regionalni.com

Nezaboravno putovanje.

U dvanaest dana, koliko su boravili u Izraelu - Svetoj Zemlji, prošli su više od 120 kilometara i to pješke.

- Sve to mogli smo proći autobusom za jedan dan, ali tada to ne bi bilo to, ne bi bilo ćaskanja s ribarima, upoznavanja

i Židovima, kršćanima te muslimanima, apsolutno je nemoguće.

Nazaret moderan

Put grupe počeo je u Nazaretu i završio u ovom povijesnom gradu koji je u posljednje vrijeme postao planinarski centar. - Kada čovjek čuje “Naz a r e t ”, o d m a h pom isli na Biti u nešto Izraelu drevno.

Arbel - i kam en i zelenilo No Nai ne u klancima zaret je ispreplitati se s da na s mo deran povijesti na svakom grad u kojem su svega dvijetri stare ulice. Ono čemu se koraku, apsolutno turisti nadaju da će doživjeti nalazi se pet kilometara je nemoguće van grada. Selo u kojem se sa stijenskim jazavcem i život odvija kao u prvom spavanja pod vedrim nebom stoljeću - maslinici i poljo– rekao je putnik, planinar privreda. Tamo smo sreli i

Kada se nakon dugog hoda popnete na brdo i pruža se ovakav pogled na Galileju, zaboravi se bol u nogama

SAVJETI Može se i jeftino proći

Sigurno je, treba se samo paziti zmija i škorpiona

Brežuljak kao iz filmova, a pod njim cvjeta poljoprivreda

Ribarski brod na Galilejskom jezeru

i predavač Goran Strahija na putopisnom predavanju koje je organizirala udruga Lov na avanturu, održanom prošlog tjedna u palači Herzer. U grupi od sedam osoba prije nekoliko godina Goran se otisnuo na put koji je nazvao Putem jedne knjige. I doista - biti u Izraelu, pješačiti oko Galilejskog jezera i ne ispreplitati se s povijesti, Isusovim životom

jednu Hrvaticu koja je već tada u Izraelu boravila pet godina – veli Goran.

Svaki dan grupa je prošla oko 15 kilometara, više na nogama, nego u autobusu ili brodu, prolazili su kroz nenaseljene dijelove i zastajkivali u selima i gradićima.

Jedan dio svojeg puta hodali su po jednom od najstarijih rimskih puteva, Via maris – cesti koja spaja Sredozemno

- Kao prvo, ovu zemlju nemojte posjećivati u ljeto, pogotovo ako mislite planinariti. Temperature koje se dižu i do plus 50 nisu za pješačenje. Najbolje vrijeme za posjetiti Izrael jest proljeće – kaže Strahija. Iako Izraelci imaju visok standard i cijene su više nego u Hrvatskoj, avanturisti i oni koji na put ne kreću da bi uživali u luksuzu i boravili u dosadnim hotelima već da bi doživjeli zemlju ne moraju imati brdo novaca. - Može se spavati u hotelu u kojem je noćenje 100 eura kao i svugdje u svijetu, ali može se naći smještaj u hostelu koji košta 12 eura. Sve je stvar dobre pripremljenosti i logistike koja ne bi trebala biti problem u svijetu u kojem se sve dogovara preko interneta. Kako smo mi puno hodali, a unaprijed smo znali koje su naše destinacije s jednom turističkom agencijom, dogovorili smo samo da nam prtljagu prevezu s mjesta gdje smo noćili do mjesta gdje ćemo prenoćiti. Čak i put van sezone ne košta puno – od Zagreba ili Sarajeva do Tel Aviva može se naći povratna avionska karta za 1800 kuna – objašnjava Strahija. Na predavanju je i slomio mit o tome da je Izrael nesigurna zemlja. – Sjever zemlje, pogotovo turistička mjesta, nisu na meti terorista, a što se tiče nekog “običnog kriminala”, razina je manja nego u Njemačkoj – veli. Jedino čega se planinar u Izraelu treba plašiti su škorpioni i zmije otrovnice kojih ima svuda.

more i Galilejsko jezero, i to da bi došli do planine Arbel.

Planina Arbel

- Ne radi se o visokoj planini, ali je predivan krajolik u kojem se izmjenjuju klanci, goli kamen i zelenilo, a s vrha Arbela pruža se divan pogled na Galilejsko jezero – kaže Goran. Na ovom putu presreli su i niz mjesta gdje je Isus izvodio čuda.

Jedno od njih bilo je i ono gdje je nahranio pet tisuća ljudi, a za kršćanski svijet bitno je i mjesto gdje je Ivan krstio Isusa. - Tamo smo susreli veliku grupu američkih baptista koji su grupno uranjali u vodu i izranjali iz nje – prisjetio se Goran.

Iako je Izrael, pogotovo njegov sjever, naseljen i velik dio puta grupa avanturista i planinara prolazila je kroz

Najbitnije izraelsko jezero - Galilejsko

Ovakvo planinarenje u Izraelu nije moguće u ljeto

gradove, sela i zaseoke, jedan dan bio im je usamljen.

Na tom potezu od Sardenita do Kfar Kiša, dugom 22 kilometra, iz nekog razloga nije bilo nikoga. Taj dan bio je pustolovan, kao i noć koju će ova ekipa uvijek pamtiti.

- Prespavali smo u šatorima pod zvjezdanim nebom koje je bilo drugačije, predivno i uvijek ćemo ga pamtiti. Jedino što je bitno kad se spava

u šatoru jest da se cipele ne ostave vani. Škorpioni se baš vole zavući, a nije da ih u toj vrućoj zemlji na Bliskom istoku nema – veli putnik.

Izrael je za njega zemlja koju bi posjetio još nekoliko puta jer s ovog putovanja vuče samo dobre uspomene. Goran Strahija, predavač i planinar, jedan je od rijetkih Hrvata koji i govori i razumije hebrejski – učio ga je u svom Čakovcu.

11. veljače 2014., br. 508 || REGIONALNI TJEDNIK

AedifiCon d.o.o.

Varaždin

LEGALIZACIJA OBJEKATA

IZRADA KOMPLETNE DOKUMENTACIJE STAMBENI I POLJOPRIVREDNI OBJEKTI DOGRADNJA I POMOĆNI OBJEKTI

Mob. 091/211-5529 Tel./fax: 213-903

KUĆE

MEN - AR S NEKRE T NINE, kupnja, prodaja, najam, najveći izbor nekretnina u Varaždinu, www.men-ars. hr, Zagrebačka 31, 042/200117, 098/1644-483 ozn.141c

„ NEKRE T NINE D OMI NUS“ – Prodaja, kupnja, najam, zakup svih vrsta nekretnina na atraktivnim lokacijama !!! www. nekretninedominus.hr, 042/321-936, 095/9140200, 098/494-585. Ured agencije: Frana Kurelca 9, Varaždin ozn.351c „LUCERNA NEKRETNINE“ Najbolja ponuda nekretnina kuća, stanova, posl. prostora, zemljišta, apartmana po SUPER CIJENAMA! 042/321- 635, 091/784-4868, 098/1621432. Ured agencije: A. ŠENOE 10, VAR A ŽDIN ozn.62c POTRAŽUJEMO kuće u Varaždinu do 100.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 098/162-1432 ozn.62c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prodaji nekretnina. Mob. 098/267-070, e-mail: grabar.tihomir@gmail.com ozn.335c KUĆA katnica, nedovršena, 3 etaže, podrum, balkoni, terasa, struja, voda. Tel. 212-675 ozn.14/2/1 JAKOPOVEC, kod Varaždina, prodaja obit. kuće 120 m², kompl. namještena, garaža, okućnica 1545 m², E-certifikat. Cijena po dogovoru. Može i zamjena na istarskom priobalju. Mob. 098/9250-324 ozn.339

STANOVI

STANOVI U NOVOGRADNJI, niskoenergetski razred „A“, cijene već od 1.000 €/m², ključ u ruke, MEN-ARS NEKRETNINE, Zagrebačka 31, www.men-ars.hr, 042/200117, 098/1644-483 ozn.141c

LEGALIZACIJA BESPRAVNO IZGRAĐENIH OBJEKATA

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

Mali oglasi

31

LEGALIZACIJA, izrada kompletne dokumentac ije, najpovoljnija usluga. GTEXOR d.o.o.

098/173-69 41 ili 091 /444 08 49 ozn.466c

KOMPLETNA USLUGA AKODA d.o.o. Varaždin 098-222895, 042-500802

LUDBREŠK A ulica, dvoip o l s o b ni s t an 67 m ², etažno plinsko gr ijanje, odmah useljiv, energetski razred D, 46.000 €. Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390 -3175, 099/830 6645 ozn.378c PRELOŠKA ulica, trosobni stan 68 m², etažno plinsko grijanje, odmah useljiv, energetski razred B, 750 €/m². Wens nekretnine, 0 4 2/20 0 - 055 , 0 91/39 0 317 5 , 0 9 9 / 8 3 0 - 6 6 4 5 ozn.378c AKO ŽELITE prodati nekretninu pribavljamo energetski certifikat u suradnji s ovlaštenim certifikatorom.

Izrada certifikata s odgodom plaćanja. Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390 -3175, 099/830 6645 ozn.378c ULICA Braće Radić, dvosobni stan 55 m², bez ulaganja, odmah useljiv, energetski razred B, 45.000 €. Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390 -3175, 099/830 6645 ozn.378c NOVOGRADNJA! Dvosobni 46 m² u M. Laginje (ključ u ruke), energetski razred B – povoljno!

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 098/162-1432 ozn.62c POTRAŽUJEMO jednosobne stanove za poznate kupce! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 098/162-1432 ozn.62c POTRAŽUJEMO dvosobne i trosobne stanove za poznate kupce!

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 098/162-1432 ozn.62c KUPUJEM manji stan od 25-35 m² u užem centru (B. Radića, Meštrovićeva…). Mob. 098/249748 ozn.527 PRODAJEM stan 28 m² u Zagrebu, Vrhovec 8a, pokraj Vinogradske bolnice, s mogućnošću dogradnje.

Mob. 098/268-555 ozn.162c

APARTMANI APARTMAN NOVOGRADNJA! Apartman 43 m² ključ u ruke u Pakoštanu, energetski razred A super cijena! Lucerna nekretnine, 091/784-4868 ozn.62c

ZEMLJIŠTA GRADILIŠTE, Hrašćica, Jug, veličine 500-1100-2170 m² s geodetskom podlogom za projekt, prodajem. Mob. 099/8530-930 ozn.583 GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem.

Mob. 091/352-0083, 091/232-0350 ozn.2638e

NAJAM

IZNAJMLJUJEM sobu s upotrebom kuhinje, kupaonice, Internet, muškim studentima. Mob. 091/569-5545 ozn.530 IZNAJMLJUJEM namješten jednosobni stan u zgradi. Upitati na telefon 233-447 ozn.542 IZNAJMLJUJEM jednokrevetnu sobu s upotrebom kuhinje i kupaone, novogradnja, internet, poseban ulaz, 1.100 kn s režijama. Mob. 098/9710-350 ozn.594 IZNAJMLJUJE se nova kuća u Knegincu Gornjem, Školska 16, veličine 90 m² s velikom okućnicom. Mob. 091/7876-649 ozn.326c IZNAJMLJUJEM jednosoban novouređen, namješten stan u Zagrebačkoj ulici. Mob. 099/2641190 ozn.605 STAN u najam u Vž traži zaposlena žena, punoljetna kći i kunić.

Mob. 099/505-1155 ozn.25/2/1 POVOLJNO iznajmljujem dvosoban, namješten stan, poseban ulaz, centralno g., okolica Getroa, 900 kn. Mob. 091/797-5956 ozn.608 IZNAJMLJUJU se sobe studentima, pet minuta do centra grada, vrlo povoljno. Mob. 091/567-5865 ozn.615 IZNAJMLJUJEM donji kat kuće s posebnim ulazom u Hrašćici. Mob. 099/213-4302 ozn.649 DVOSOBNI stan, 55 m², centralno grijanje, poseban ulaz, iznajmljujem. Mob. 092/2454-043 ozn.2639e

VOZILA AU TO-FLORIJANIĆ prodaje razne modele rabljenih vozila. Plaćanje karticama (MASTER, ZABA I AMERICAN), auto krediti (RBA, ERSTE, ZABA, PBZ). Mogućnosti zamjene vozila - staro za novo.

Mob. 098/390-644, 098/379-885 ozn.52c RENT-A-CAR, Krištofić trans najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c KUPUJEM automobile, traktore, kombije i karambolirana vozila ispod cijene. Mob. 098/927-9560 ozn.470 FIAT PUNTO 1.2, 1994. godina, reg. 1. godinu, met. zelena boja, cijena 8.000 kn. Mob. 099/3460079 ozn.620

CHEVROLET LACETTI 1.4i, 2004. g., odlično stanje, 1. vlasnik, sva oprema, povoljno! Mob. 095/528-4571 ozn.644 FORD FOCUS 1.8 Tddi, sačuvan, registriran 1 god., full oprema.

Mob. 095/514-0028 ozn.644

POSAO TRAŽIM vozača C i E kategorije za međunarodni prijevoz. Tel. 330347, 098/725-638 ozn.560 TRAŽI se telefonistica s iskustvom za honorarni posao u internetskoj trgovini. Mob. 098/9515-755 ozn.577 SAVJETNIK u osiguranju dodatni/ osnovni posao. Rad u uspješnom mladom timu, stimulativna primanja. Mob. 099/7805-582 ozn.613 KUHARA – samostalnog i vrsnog majstora kuhinje, dostavljača hrane na našem skuteru, studenta-icu za zaprimanje narudžbi vikendom, tražim. Mob. 091/2626-152 ozn.516c TRAŽI se djevojka za rad u novootvorenom kafiću - može i studentica. Stan ili prijevoz osigurani. Samo ozbiljne ponude! Mob. 091/578-3062 ozn.622 KV vozača C i E kategorije za međunarodni promet. Okolica Varaždina. Mob. 098/9430-108 ozn.338c CAFFE BAR traži djevojku za rad – može studentica. Rad vikendom, prijava, plaća odlična. Mob. 098/185-7132 ozn.635 TRAŽI se mlađa ženska osoba za rad u caffe baru. Mob. 098/9420978 ozn.524c TRAŽI se ženska osoba za rad u kuhinji, informacije na broj: 095/4040-455 ozn.469c NA području Varaždinske županije u radni odnos primamo 5 mladih, veselih i komunikativnih djelatnika. Mob. 099/505-8651 ozn.522c

USLUGE

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi.

Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395-722, 098/744980 ozn.1c

ENTRY - AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin!

U ponudi krilni i klizni motori za ograde, ugradnja i servisi. Novo u ponudi – PVC stolarija!.Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry. hr ozn.5c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda specijalnim strojevima, odvoz fekalija 0-24 h.

Izrada vodovodne i odvodne instalacije. Mob. 098/9621694 ozn.512c KNJIGOVODST VENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn.

40c

ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…

Mob.098/783-060 ozn.107c SERVIS računala, instalacija op. sustava 99,00 kn, reparacije matičnih od 199,00 kn, čišćenje laptopa od 99,00 kn, www.pcserviser.com, 321-702 ozn.365c

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c

32

Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

REGIONALNI TJEDNIK || 11. veljače 2014., br. 508

LEGALIZACIJA PROJEKTIRANJE Povoljno, brzo i kvalitetno!!!

Zelena gradnja j.d.o.o.

Varaždin www.zelena-gradnja.hr

099/385 0177 ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija.

Garancija na sve radove. Mob. 095/ 8540-727 ozn.69c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.099/500-4859 ozn.151c INTERIJERI KA-MA-GO izvodi uređenje potkrovlja, pregradnih zidova, obloga zidova, spušteni stropovi Armstrong i drugi spušteni stropovi. Tel-fax: 042/647164, mob: 098/792-289, e-mail: vladimir.novosel@vz.t-com.hr ozn.165c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710301, 095/801-1776 ozn.209c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader. com ,mob. 098/791-092, 042/647168 ozn.314c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c

VODOINSTALATER od 00-24 sata: nove instalacije i sitni popravci, sniženje na sanitariju -25%.

Više na www.aquainstal-dakovic. hr, mob. 095/906-3361ozn.231c GR ADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c VODOINSTALATER – Izrada instalacija vode, kanalizacije, grijanja, odčepljivanje odvoda, adaptacije i rekonstrukcije stambenih i poslovnih prostora. Mob. 098/570-158 ozn.298c SELIDBE , prijevoz i skladištenje robe obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob. 098/704-257ozn.353c ISKOPI, navozi, rušenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih površina, malčiranje.

Mob. 091/572-3895 ozn.445c DIMNJACI – postavljanje inox dimnjaka, sanacija dimnjaka, prekrivanje krovišta, lim, crijep, sanacija krovišta. Mob. 091/4686288 ozn.489c FOTOGRAFIJE za dokumente: samo 30 kn za 8 fotografija! Foto Mondo, T. Blažeka 3 (kod Zagrebačke banke), T: 042/561-051 ozn.510c STANKO d.o.o. – postavljamo parkete, laminate, linoleume, tepihe, suhe glazure, stepenice, unutarnju stolariju. Obnavljamo stare parkete, obavljamo sitne kućanske popravke. 10 % popusta u siječnju i veljači. Mob. 095/9170675 ozn.517c

OKVŽ-Poslovno knjigovodstvo j.d.o.o., Varaždin, Branka Vodnika 4, tel:320-986.

Vodimo poslovne knjige za fizičke i pravne osobe, te izradu završnih računa i poreznih prijava po povoljnim cijenama. Osim toga pružamo besplatne savjete o poslovanju u obrtu i trgovačkom društvu. ozn.519c INOX I CRNA BR AVARIJA: ograde, stepeništa, balkoni, nadstrešnice, rukohvati, konstrukcije... Mob. 091/5321-533, www. amk-strojarstvo.hr ozn.523c SOBOSLIKARSKE ličilačke usluge, obrade špaleta, postavljanje keramičkih pločica, izvođenje svih zidarskih radova, popravak i tapeciranje namještaja. Mob. 099/691-3586 ozn.342 ODČEPLJIVANJE odvoda strojem „TIMO“ adaptacija kupaonica, stanova, sa svim radovima, vodovod, keramika, knauf…Mob. 097/6545646 ozn.519 TERMOFASADE, knauf sustavi, soboslikarstvo, polaganje keramike, laminata. Uredno i povoljno.

Mob. 098/478-900 ozn.522 KERAMIČARSKI obrt Toplek postavlja keramiku, te kompletna adaptacija kupaonice. Mob. 098/473-421 ozn.601 OREZIVANJE, sadnja voćki, vinograda, čempresa, grmlja, živice, rušenje, krčenje, čišćenje terena.

Mob. 099/501-2110 ozn.651 KERAMIČAR postavlja pločice, kamen, laminat, popravci, kompletne adaptacije. Mob. 098/637097 ozn.638

ŽIVOTINJE PRODAJEM štence njemačkog ovčara, ekstra leglo, roditelji prisutni.

Mob. 095/829-4353, 091/799-3763 ozn.624

OSTALO

OGRJEVNO drvo I. klasa, bukva, hrast, rezano i kalano, paleta, rinfuza i metrica . Grafoinvest d.o.o., mob.098/226-301 ozn.347c BOBIČEVA industrijska drva pogodna za kamin, centralno, 700 - 800 kn. Tel. 729 - 0 0 6, 0 95/516 - 5493 ozn.21/3/1 UGLJEN za loženje. Akcija 150 kg za 300,00 kn s dostavom.

Mob. 091/9191-998, 042/711-378 ozn.425c NAJPOVOLJNIJA ogrjevna drva bukva-grab-agacija-hrast, dostava gratis, mogućnost piljenja. Mob. 099/799-4894 ozn.378

DRVA za ogrjev, bukva, grab, agacija. Besplatna dostava. Uz mogućnost piljenja. Mob. 098/555522 ozn.489 PRODAJE se sijeno 12 kn bala i slama 6 kn bala. Tel. 240-510 ozn.536 ŠIVAĆA mašina Nechi, garderobni obućarski ormar, krom suđe 18/10 svicherland, motorna pila za šume. Mob. 091/582-8910 ozn.581 BUKVA, hrast, grab, industrijska, akcija, 100 % suha, 1 tona, 699 kn ili 2 tone, 1.350,00 kn. Mob. 092/287-5661 ozn.609 DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210461, 095/900-8646, 095/8212-456 ozn.290c ZBRINJAVAM veš mašine, peći i dr. Kupujem kosilice, traktore IMT-539/-533 neispravne i skupljač sjena. Mob. 098/9320-638 ozn.28/2/1 PRODAJEM peć na kruta gnojiva.

Tel. 042/331-462 ozn.29/2/1 PRODAJE se pola grobnice na groblju u Varaždinu. Mob. 099/6399559 ozn.619 UGLJEN lignit (Stanari), drva, šljunak, sipina i usluge prijevoza.

Tel. 042/714-191, 098/9430-108 ozn.338c

KREDITI

NAJBRŽE do gotovine putem kreditnih kartica (Amex, Diners, Master, Maestro, RBA) 12 do 60 rata. ISPLATA ODMAH! M o b . 0 9 8 /9 8 7 - 0 0 7 8 ozn.843a NAJPOVOLJNIJI licencirani krediti! Bez uvida u HROK 10.000 € (kta 8,60%, ex 9,46%). Za zatvaranje blokada, ovrha i c.l.! Na ostatak plaće ili mirovine! Hipotekarni na 20 g.! Reprogram postojećih! Umirovljenički do 78 g.! Krediti za inozemne mirovine! Umirovljeničke pozajmice na 5 g. bez HROKa! Expres pozajmice! INF., Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c NOVAC za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, tehničke robe, starina u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c KREDITI do polovice primanja uz najnižu kamatu i troškove. Tu smo radi Vas! Mob. 091/303-8054

Najbrže do

KREDITA

Pomažemo kod realizacije svih vrsta kredita, reprograma već postojećih kredita i otklanjanja ovrha. Obratite nam se s povjerenjem!

Karizma d.o.o.

Bakačeva 6, Varaždin -licenca Min. financijaAna :

098/916-2109

ozn.176c FENOMENALNI krediti uz najniže kamate do polovice i na ostatak primanja (može i na trajni nalog).

Umirovljenički do 80 g. starosti.

Pozajmice bez HROK-a. Mob. 095/399-2761 ozn.176c NAJPOVOLJNIJE pozajmice i krediti za zaposlene na određeno i stalno te umirovljenike! Crna lista i zaštićeni račun ne smetaju!

Bez ovjere u poduzeću! Povrat uplatnicama! Istraživanje i savjetovanje najboljeg rješenja! Mob.: 091/194-6993 ozn.590 TR-AG – informacije o pozajmicama. Mob. 042/321-701, 098/702-701 ozn.1/2/1 KREDITI za zaposlene i umirovljenike, brzo i jednostavno. Mob. 099/831-6563 ozn.842a NOVOOTVORENI kreditni ured Vercon, Varaždin, Kukuljevićeva 18. S nama najpovoljnije do kredita, bez troškova obrade i javnog bilježnika uz nagradu banke! Mob. 099/488-5559 ozn.570 OTPL ATITE dugove jednim pozivom. Mi možemo što drugi ne mogu. Krediti svih vrsta. Mob. 095/4000-613 ozn.460c

BANKOVNI kredit-umirovljenički do 12 g. bez jamaca na trajni nalog. Mob. 095/790-6381 ozn.460 ZAPOSLENI na određeno i neodređeno, zatvaranje ovrha, blokada i crne liste. Mob. 099/778-0060 ozn.460c POZAJMICE isti dan. Novo – super brzi krediti, fiksna kamata 7,4 %. Mob. 097/7723-592 ozn.470c POUZDANO i sigurno do gotovine isti dan. Sve vrste bankovnih kredita i osiguranja. Mob. 099/7805-582, 098/9581-789 ozn.613 BRZI bankovni krediti, pozajmice, ne treba zatvarati postojeće.

Zaposleni/12 g., umirovljenici/78 g. i inozemni. Zatvaramo ovrhe, blokade, CL. Mob. 097/610-9793 ozn.630 NOVO! Krediti bez HROK-a, - 10 g., kta 7,99. Na ostatak primanja.

Male mirovine. Inozemne mirovine, Rješavanje ovrha. Expres pozajmice. Mob. 092/285-5079 ozn.640 KREDITI!!! Najpovoljnije za umirovljenike i zaposlene do 10.000 € bez HROK-a, 30.000 € zatvaranje svih zaduženja, na ostatak primanja do 50.000 kn. Mob. 095/5179286 ozn.645 KREDITI!! Za zaposlene i umirovljenike, zatvaranje svih blokada (FINE) do 30.000 €, pozajmice do 30.000 kn. Mob. 098/175-7325 ozn.645 POZNANSTVA EROTIČNA BLONDINA! Moj erotski naboj i stas za tebe su jedini spas 0-24 svaki dan. 064/400-909 (tel/mob: 2,33kn/3,58kn/min). ozn.166c

ZAHVALE I SJEĆANJA

11. veljače 2014., br. 508 || REGIONALNI TJEDNIK

Subota je. Opraštam se od velikog prijatelja i brata

PERE KOCIJANA Zapravo, oprostili smo se mi u prošlu subotu, kad mi je rekao: „Još jednu subotu smo bliži vječnosti!“ – samo nismo znali da je to oproštaj.

Otišao je u četvrtak 6. 2., da ne kažem, umro je, jer umrijeti znači propasti…

JEDINO SIGURNO U ŽIVOTU JE SMRT, SIGURNO K’O ONIM ČIJ’ JE POGLED UPRT U ONO ŠTO ĆE BITI POSLIJE NJE, DA SMRT NIJE PROPAST NEGO IZBAVLJENJE! Bio je zagledan… i nije drugo gledao nego u ono što će biti poslije smrti.

Zato znam da nije umro nego je otišao smjerom svog pogleda.

IN MEMORIAM

ZAHVALA

NIVES FLAJŠMAN-RATKAJ

povodom iznenadne smrti našeg voljenog supruga, oca, djeda i svekra

16. 2. 2005. – 16. 2. 2014.

Uvijek je tu i ostaje kraj mene trag Tvog života - Tvoja ljubav, Tvoja kopija nezaboravljena.

Kroz njega zauvijek ostaješ u mom bolnom srcu.

Tvoja mama *****

Postoji nešto što nikad umrijeti neće, a to je ljubav i sjećanje na Tebe.

Brat Mihael s Martinom i nećak Arsen *****

Godine prolaze, sjećanja ne blijede.

LJUDEVITA CEROVCA preminulog 6. veljače 2014. g. u 71. godini života.

Zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima na izraženoj sućuti i ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak. „Sve baš, sve je mrtvo: oči, dah i ruke, Sve što očajanjem htjedoh da oživim U slijepoj stravi i u strasti muke.

U dvorani kobnoj, mislima u sivim.

Samo kosa tvoja još je bila živa, Pa mi reče: Miruj! U smrti se sniva.“

Stjepan

A. G. Matoš

Doviđenja, dragi prijatelju, vidimo se u vječnosti… ako mi Bog dâ, da i ja dođem tamo!

Zauvijek Tvoj prijatelj Marko

Ožalošćeni: supruga Ivka, sin Božidar, snaha Ružica, unuci Ivana i Karlo

SJEĆANJE

NIVES FLAJŠMAN-RATKAJ

POSLJEDNJI POZDRAV

16. 2. 2005. – 16. 2. 2014.

na voljenu

mojem dragom bratu, ujaku i šogoru

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

BARBARU LONČAR rođ. KONTREC

LJUDEVITU CEROVCU

Tvoji: Đurđa, Antun, Dalibor, Martina i Ivano

iznenada preminulom 6. veljače 2014. g. u 71. godini života.

SJEĆANJE

16. 2. 2013. - 16. 2. 2014.

Snagom Tvoje dobrote i ljubavi živiš i dalje u našim srcima.

Hvala svima koji Te se sjećaju i posjećuju Tvoj tihi dom.

Počivala u miru Božjem i čuvali Te anđeli nebeski.

Suprug Rok, kći Jadranka, unuci Kristina i Tomica, zet Josip

SJEĆANJE na dragog oca, svekra, djeda i pradjeda

Tvoje je srce prestalo kucati, Tvoje su oči utonule u san, ali u mislima našim živjet ćeš svaki dan.

ZLATKA CAFUKA

Tugujuća sestra Marija, nećak Miljenko i šogor Zvonko

5. 2. 2009. – 5. 2. 2014.

S poštovanjem i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoji najmiliji

dragom

TUŽNO SJEĆANJE

MIJO HRNČIĆ 15. 2. 2004. – 15. 2. 2014.

S poštovanjem i ljubavlju uvijek Te se sjećamo i čuvamo uspomenu na Tebe.

Obitelji Hrnčić i Marić

33

VALENTU SKRBNIKU preminulom 5. 2. 2014. u 86. g. života.

TUŽNO SJEĆANJE na zauvijek našu

Ima neka moć u dobrim ljudima, oni su jaki i poslije smrti.

Događa se da i dalje žive po svojim riječima i djelima, a najviše po dobroti srca.

Počivao u miru Božjem.

ANU VUGRINEC 14. 2. 2002. – 14. 2. 2014.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji: Gabrijel, Verica, Gordana i Kristina

Ožalošćeni: supruga Anđela, kći Katarina, zet, unuci Vlado i Ivica sa suprugama, praunuci Zdravko, Nikola, Krunoslav i Vlatka s obitelji

Gastro-tim d.o.o. Braće Radića 102 iz Varaždina,

SJEĆANJE

*****

na voljenu majku

ZAHVALA

raspisuje :

JOSIPU KEČKAN

NATJEČAJ

15. 2. 2011. – 15. 2. 2014.

Za popunu radnih mjesta: 1. Kuhar/ kuharica 2. Pomoćno kuharsko osoblje Životopise sa svim referencama (stručna sprema, iskustvo, vozačka dozvola itd.), kao i kontaktom (broj telefona, adresa) slati isključivo poštom na adresu: Gastro-tim d.o.o. Braće Radića 102, 42 000 Varaždin s naznakom “ZA NATJEČAJ” Natječaj je otvoren 10 dana od datuma objave.

Draga majko, prošle su tri godine od našeg rastanka.

Još uvijek ostaje bol i tuga u sjećanju, Tvom sinu Vjekoslavu.

Mnogo zahvaljujem svima koji posjećuju Tvoj grob.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, kumovima, prijateljima i znancima koji su svojom prisutnošću ispratili dragog pokojnika na vječni počinak, cvijeću i svijećama te riječima utjehe. Zahvaljujemo vlč. Ivanu Sakaču na riječima oproštaja i DVD-u Strmec Podravski.

Ožalošćene obitelji Skrbnik i Martinčević

TUŽNO SJEĆANJE

Sin Vjekoslav

na naše najdraže

SJEĆANJE na

KRUNOSLAVA

ŠTEFANIJU

IVICU

JOSIPU KEČKAN

29. 2. 1992. – 29. 2. 2014. 14. 2. 2011. – 14. 2. 2014. 16. 10. 2012. – 16.2. 2014.

15. 2. 2011. – 15. 2. 2014.

VUKELIĆ

Zauvijek u našim mislima.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Vaši najdraži

na

SJEĆANJE

MARIJU VALENT

MARIJAN PONGRAČIĆ

14. 2. 2013. – 14. 2. 2014.

13. 2. 2007. – 13. 2. 2014.

Prošla je tužna godina, ali Ti si zauvijek u našim mislima i srcima.

Sjećanje na Tebe bolno je, vrijeme koje prolazi tužno je, ali ljubav prema Tebi vječna je.

Tvoji najmiliji

Obitelj Pongračić i Fothergill

SJEĆANJE na dragog supruga, oca, djeda, svekra i tasta

STJEPANA BLAŽIJA 8. 2. 1994. – 8. 2. 2014.

SJEĆANJE

STJEPAN GREDELJ 16. 2. 2005. – 16. 2. 2014.

Zauvijek si u našim srcima i mislima.

Uvijek si u našim mislima i molitvama.

Tvoji najmiliji

Supruga i djeca s obiteljima

34

ZAHVALE I SJEĆANJA

REGIONALNI TJEDNIK || 11. veljače 2014., br. 508

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

našem dragom suprugu, ocu, bratu, šogoru, uji i stricu

VUKOVARSKOM BRANITELJU

MIRKU DROŽĐEKU preminulom 4. veljače 2014. u 47. godini života.

MIRKU DROŽĐEKU – MIRKECU

Zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima na riječima utjehe i sućuti.

preminulom 5. veljače 2014. godine u 47. godini života.

*****

Bio si osoba velikog srca jer si znao voljeti, davati i opraštati.

Bio si i ostat ćeš uzor svima nama.

Malo je vječnosti ostalo da Ti pokažemo koliko smo Ti zahvalni, koliko nam nedostaješ, koliko si nam značio i koliko je samo ljubavi prema Tebi ostalo koju Ti nismo stigli iskazati.

Riječ hvala je malo naspram onog što mi dugujemo Tebi…

Naša istina je bolna i teška jer Tvoj je život nestao u trenu.

Postoji nešto što nikad umrijeti neće, a to je ljubav, ponos i sjećanje na Tebe…

VOLIMO TE!

Obitelji Drožđek iskazujemo iskrenu sućut povodom gubitka njima dragoga člana obitelji, koji je svojom nesebičnom hrabrošću dosljedno do zadnjeg dana branio GRAD VUKOVAR kao pripadnik Zasebne policijske postrojbe Varaždin.

Načelnik Općine Sračinec sa zamjenikom, predsjednik Općinskog vijeća s vijećnicima, zaposlenici Općine te svi mještani Općine Sračinec

Ožalošćeni: supruga Katarina, djeca Nikola, Željka, Petra i Petar, braća Božena, Josip, Marija i Stanko, nećaci i nećakinje

ZAHVALA

SJEĆANJE

ZAHVALA

povodom smrti dragog supruga, oca i djeda

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i brata

MILIVOJA JANUŠIĆA

IVANA BEDIĆA - BUČA

preminulog 1. 2. 2014. u 76. g. života.

ŠOŠTAREK MIRKO

KLARA

† 8. 2. 2013.

† 16. 2. 1999.

Nije vas izbrisalo vrijeme, niti sakrila tama, vječno ćete živjeti s nama.

Barbara i Marija s obiteljima

Zahvaljujemo svima koji su nam pomogli u najtežim trenucima.

Ožalošćeni: supruga Ivka, sin Franjo i kći Mirjana s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE na voljenu

preminulog 27. siječnja u 65. godini.

Zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, prijateljima i kumovima koji su bili uz nas u teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti i ispratili dragog nam pokojnika na posljednje počivalište. Veliko hvala svim liječnicima i medicinskim sestrama u bolnicama za plućne bolesti Klenovnik i Jordanovac na pruženoj pomoći i njezi.

Supruga Mira, kći Željka, sin Franjo i ostala tugujuća rodbina

KATARINU ŽMUK

SJEĆANJE

16. 2. 2012. – 16. 2. 2014.

ZAHVALA

MIRKO FAJT

S ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Hvala svima koji Te se sjećaju.

povodom smrti voljenog

15. 2. 2008. – 15. 2. 2014.

Tvoja duša sada s anđelima spava, dok nas ima, živjet ćeš u nama.

MIJE KOVAČIĆA

Suprug Franjo, sin Ivica, sin Josip, snaha Draženka, unuci Marin i Doris

preminulog 2. 2. 2014. u 84. g. života.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE supruga, majka i baka

ZORA STOJANOVIĆ

SJEĆANJE

Iskreno zahvaljujemo rodbini, susjedima i prijateljima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama, prečasnom Valentu Posavcu na toplim riječima i molitvi dragog nam pokojnika.

ZLATKO TURKOVIĆ

Ožalošćeni: supruga Jelica, sin Božidar, snaha Barica i unuk Željko

13. 2. 2011. – 13. 2. 2014.

2008. – 2014.

S ljubavlju, tugom i poštovanjem,

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

Tvoji Dragutin, Gordana i Branko s obitelji

SJEĆANJE SJEĆANJE

na

PAVLA BRODARA

LJERKA OBLAK

14. 2. 2004. – 14. 2. 2014.

10. 2. 2011. – 10. 2. 2014.

S ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

S ljubavlju i poštovanjem, Tvoja obitelj

Supruga i djeca s obiteljima

IVAN MATEČKO

MIJO MATEČKO

2005. – 2014.

1995. – 2014.

S ljubavlju čuvamo uspomene na vas.

Vaši najmiliji

SJEĆANJE

STJEPAN SKUPNJAK 10. 2. 2010. – 10. 2. 2014.

U tišini vječnog doma uvijek su s Tobom naše molitve.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

VLADO BENČIĆ 14. 2. 2009. – 14. 2. 2014.

Teško je tugu kriti i u oku suzu skriti, a još je teže bez Tebe biti.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

JOSIPA ŠAFRANEC 12. II. 2007. – 12. II. 2014.

S ljubavlju čuvamo sjećanja i uspomene na Tebe.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

JOSIP ŽUGEC

SJEĆANJE na supruga, oca i djeda

MIRKA HEREGU

16. II. 2009. – 2014.

9. 2. 2009. – 9. 2. 2014.

U tišini vječnog mira ostat ćeš nikad zaboravljen.

S poštovanjem i tugom,

Nakon pet godina ostaju nam uspomene i sjećanja.

ožalošćena supruga Vera

Tvoji najmiliji: supruga Francika, kćeri, zet i unuci

SJEĆANJE

VINKO KUDUMIJA 9. 2. 2007. – 9. 2. 2014.

Godine prolaze, uspomene ostaju.

Tvoji najmiliji

ZAHVALE I SJEĆANJA

11. veljače 2014., br. 508 || REGIONALNI TJEDNIK

ZAHVALA

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom smrti oca, djeda i tasta

povodom smrti našeg dragog

povodom smrti naše drage supruge, majke i bake

VALENTINA PETEKA

JOSIPA KRANJČECA

EMICE ČEHOK

† 2. 2. 2014.

preminule 5. 2. 2014. u 73. god. nakon kratke i teške bolesti.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i znancima na izrazima sućuti, vijencima, cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju. Hvala zaposlenicima OŠ Trnovec i vlč. Petru Golubu na molitvi i ispraćaju na vječni počinak.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svima koji su nam uputili tople riječi utjehe i ispratili ga na put vječni, te svećeniku Stjepanu Mostečaku na dostojanstvenom ispraćaju.

Ožalošćeni: kćeri Antonija i Marija, zet Vlado te unuci Stjepan, Antonio i Anamarija s Matijom

Supruga Ivanka, sin Antun, kćeri Vesna i Jasmina, zetovi Ivan i Zlatko, unuci Danijel, Jasmin, Ivan, Hrvoje, Ana-Marija i Sara, sestra Milica

*****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom

OCU, TASTU i DJEDU

*****

Iskreno zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i svim ostalim dobrim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i molitvi.

Ima nešto što nikad ne umire, a to su ljubav i sjećanje na Tebe, majko.

Ožalošćeni: suprug, kćeri, zetovi i unučad

Hvala Ti za sve lijepe dane koje si mi u životu pružio.

SJEĆANJE

Supruga Ivanka

STANKO PLANTAK

Po dobru ćemo Te pamtiti, u srcu vječno čuvati.

Ožalošćena obitelj

ZAHVALA povodom smrti drage supruge, majke, bake

MATILDE BUĆ preminule nakon kratke i teške bolesti 4. 2. 2014. u 75. god. života.

Zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima na riječima utjehe i ispraćaju na vječni počinak. Zahvaljujemo Odjelu kirurgije varaždinske bolnice na pruženoj njezi, a posebno dr. Kopreku i sestri Dragici, te osobnoj liječnici dr. Marti Kudelić.

Suprug Marko i obitelji Nušak i Buć

ZAHVALA 31. 1. 2014. napustio nas je nakon duge i teške bolesti naš voljeni

DRAGUTIN KOPREK u 79. godini života.

Duboko dirnuti iskrenim suosjećanjem i podrškom zahvaljujemo rodbini, prijateljima i znancima na riječima utjehe i sućuti, cvijeću te dostojanstvenom ispraćaju. Hvala osoblju Kirurgije, JIL, osoblju Bolnice N. Marof, a posebno doktorici Nives Topolnjak, sestri Marini i sestrama iz kućne njege Valentini i Mateji. Hvala na pomoći i svim dragim susjedima iz Seketina i N. Marofa.

Ožalošćeni: supruga Ivanka, sin Josip, kći Anica, zet Marijan, snaha Ingrid, unuci Ines, Karin, Mario, Anastazija

9. 2. 2007. – 9. 2. 2014.

ZAHVALA

Ima nešto što nikad ne umire, a to su ljubav i sjećanje na Tebe.

povodom smrti voljenog oca, djeda, pradjeda i svekra

Tvoji najmiliji

KARLA ČRNILE – DRAGE

Najiskrenije zahvaljujemo prijateljima, susjedima, rodbini i svima koji su bili uz nas i pružili nam utjehu, pomoć i sućut u najtežim trenucima i zajedno s nama dostojanstveno ga ispratili na vječni počinak. Također najiskrenije zahvaljujemo djelatnicima Odjela za opće pravne i kadrovske poslove kao i Tehničko-uslužne službe Opće bolnice Varaždin.

Ožalošćeni: sinovi Vladimir i Josip, snaha Danica, unuke Maja sa suprugom, Vlatka i Sanja, praunuk Jakov

SJEĆANJE

preminulog 4. 2. 2014. u 74. godini života.

Iskreno i od srca zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima, znancima i svim dragim ljudima na svakom zagrljaju, stisku ruke i pomoći te riječima suosjećanja, na položenom cvijeću i svijećama. Veliko hvala gđi Verici Kutnjak kao i velečasnom Josipu Jankoviću na dirljivim riječima utjehe i molitve prilikom ispraćaja dragog nam pokojnika.

Ožalošćeni: supruga Marija, kći Mihaela, sinovi Ivica i Dragan s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE

VLADIMIR HERKOV 11. 2. 2011. – 11. 2. 2014.

SJEĆANJE

VELIMIR

MARKO

† 24. 11. 2009.

† 11. 2. 1998.

Zauvijek ćete živjeti u našim mislima i srcima.

Vaša obitelj

SJEĆANJE na

17. 2. 2013. – 17. 2. 2014.

ANTUNA JAMNIĆA

Uvijek si s nama u našim mislima i srcima.

11. 2. 1993. – 11. 2. 2014.

Obitelj Kralj, Petra i Miroslav

SJEĆANJE

NINO JAMBRIŠKO 17. 2. 2013. – 17. 2. 2014.

Tvoja duša sada s anđelima spava, dok nas ima, živjet ćeš u nama.

U mislima s Tobom.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

MILKA LIPOVEC 10. 2. 1998. – 10. 2. 2014.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

NINO JAMBRIŠKO

SJEĆANJE

17. 2. 2013. – 17. 2. 2014.

MARIJA MIHALINEC

I kad riječi šute i kada se ime Tvoje ne spominje, tu si u svakoj sitnici, u svakoj minuti, u svakoj molitvi i zauvijek ćeš ostati dio nas.

Čuvamo uspomenu na Tebe.

16. 2. 2002. – 16. 2. 2014.

Suprug August i Trezika

Obitelj Jambriško

SJEĆANJE ZAHVALA

EMILIJA PAVLEKOVIĆ 1920. – 2014.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i znancima koji su nam izrazili sućut, dijelili našu tugu i zajedno s nama ispratili našu dragu Milicu Pavleković. Posebno zahvaljujemo svim djelatnicima Doma za starije i nemoćne „Novi život“ iz Radovca koji su se s puno pažnje, strpljenja i suosjećanja brinuli za našu majku.

Nevenka Hlebar i Vladimir Pavleković s obiteljima

Tvoj dragi lik ostat će uvijek u našim srcima.

Tvoji: supruga Marija, kći Manuela, zet Eduard, unuci Luka, Margareta, Sofija i Barbara

NJEGOVEC

NINO JAMBRIŠKO

ZAHVALA

MIHALJA KOSA – MIŠKA

SJEĆANJE

preminulog 7. 2. 2014. godine u 84. godini života, nakon iznenadne smrti.

Supruga Martina i sin Matej

povodom smrti našeg voljenog supruga, oca, brata, svekra, tasta i djeda

OBAVIJEST O SMRTI U dubokoj boli javljamo svim rođacima, prijateljima i znancima žalosnu vijest, da je naš dragi

na dragog nam sina, brata i ujaka

ZLATKA LAZARA PUPANA 7. II. 2009. - 7. II. 2014.

Mama, sestra i nećakinja

SJEĆANJE

JOSIP RUŠEC – JOŽA 16. 2. 2012. -16. 2. 2014. Živiš u našim srcima.

Supruga Marija, sin Josip i kći Vesna s obiteljima

na voljenu suprugu, mamu i baku

PETAR KOCIJAN (PERO)

TUŽNO SJEĆANJE

KATARINU KOLARIĆ

blago u Gospodinu preminuo 6. veljače 2014. u 65. godini života.

MIRKO OREŠKI

13. 2. 2007. – 13. 2. 2014.

35

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Počivao u miru Božjem!

Tvoja obitelj

Ožalošćena obitelj i ostala tugujuća rodbina

15. 2. 2002. – 15. 2. 2014.

Supruga Franciska i kćeri Vesna i Jasminka s obiteljima

36

ZAHVALE I SJEĆANJA

REGIONALNI TJEDNIK || 11. veljače 2014., br. 508

ZAHVALA

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom smrti naše drage mame, bake i svekrve

povodom smrti našeg dragog sina, brata, ujaka

DRAGICE KORPAR

don IVANA PAJTAKA

povodom smrti naše drage majke, sestre, bake, prabake, svekrve i punice

preminule 22. siječnja 2014. u 70. godini života.

preminulog 23. siječnja u 61. godini života, 42. godini redovništva i 31. godini svećeništva.

Iskreno zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, susjedima koji su svojim prisustvom uveličali ispraćaj drage nam pokojnice, te velečasnom Martinu Mezaku na riječima utjehe i ispraćaju drage nam pokojnice.

Svima iskreno hvala.

U srcu nam je tuga, na grobu tišina, a u našem domu velika praznina.

Ožalošćeni: sinovi Dragutin, Ivan i Josip, snahe Marija i Dragica, unuci Darko, Petra, Valentina, Matija, Stjepan, Brankica

POSLJEDNJI POZDRAV dragom

PETRU NOVOSELU Ništa Te više vratit’ neće, tu u život moj, samo Tvoja pjesma stara, brate moj.

S ljubavlju, brat Miro s obitelji

SJEĆANJE na

MARIJU BILIĆ 7. 2. 2012. – 7. 2. 2014.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, kumovima, prijateljima, svim dragim ljudima koji su nam izrazili sućut. Veliko hvala prečasnom Valentu Posavcu, župljanima Župe sv. Marka Vinica koji su došli ispratiti dragog nam pokojnika. Hvala sestri Annemarie, djelatnicima Stepinčevog doma što su se tako lijepo brinuli o njemu u posljednjim danima. Hvala braći salezijancima na izrazima sućuti i na organiziranom sprovodu i domjenku. Don Peji Orkiću veliko hvala na dirljivim riječima oproštaja od dragog nam Ivana. Hvala i braći svećenicima što su u tako velikom broju ispratili našeg Ivana.

MARIJE CIKAČ rođ. ŠAMBAR koja je blago u Gospodinu nakon kratke i teške bolesti preminula 3. veljače 2014. u 77. godini života.

Ovim putem zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima koji su nam u ovim teškim trenucima izrazili sućut, okitili odar cvijećem te zajedno s nama ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Veliko hvala braći kapucinima Župe sv. Vida, posebno fra Vizjaku na duhovnoj brizi i podršci u vjeri kojom su hrabrili pokojnicu za vrijeme njezine bolesti.

Ožalošćeni: kći Željka, sin Božidar, brat Izidor, unuci Nela i Filip, praunuke Klara i Jana, snaha Verica i zet Stipan te ostala tugujuća rodbina

Ožalošćeni: mama Dorica, sestra Marija, šogor Tomaš, sestra Katarina, nećakinje Vesna, Anica, Marija te ostala tugujuća obitelj

ZAHVALA povodom smrti naše drage sestre i tete

SJEĆANJE

ŠTEFANIJE BAČAN

KATARINA NOVAK 11. 2. 2010. - 11. 2. 2014.

Ima neka moć u dobrim ljudima, oni su jaki i poslije smrti.

Događa se da i dalje žive po svojim riječima i djelima, a najviše po dobroti srca.

Kći Marija, unuke Spomenka, Irena i Sanja s obiteljima

iznenada preminule 2. 2. 2014. u 67. godini života.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, susjedima, svim prijateljima i znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju drage pokojnice na vječni počinak.

Zahvaljujemo osoblju Doma „Sv. Rozalija“ i vlč. Siniši Dudašeku na dirljivom ispraćaju.

Brat Mijo, nećak Bojan s Petrom

Sestra Slava s obitelji

SJEĆANJE SJEĆANJE

SJEĆANJE

ANĐELICA PERIĆ

SLAVKO MIKAC

9. 2. 2013. – 9. 2. 2014.

9. 2. 2012. – 9. 2. 2014.

Bolno je živjeti bez Tebe, ali doći će vrijeme da budem kraj Tebe.

Čuvamo uspomenu na Tebe.

na voljenu

AGATU KOZULIĆ 8. 2. 2012. – 8. 2. 2014.

S ljubavlju čuvam uspomenu na Tebe.

Hvala svima koji Te se sjećaju.

Suprug Branko, kćeri s obiteljima

Tvoja obitelj

Tvoj sin Milorad

TUŽNO SJEĆANJE SJEĆANJE

16. 2. 2013. – 16. 2. 2014.

na drage roditelje

Prošla je godina, a Tebe nema, ostala je praznina, tuga i uspomena.

BOROVIĆ TEREZIJU

U tišini vječnog doma neka Te prate naše misli i molitve.

Tvoja šogorica Anđela i Jelena s obitelji

Tvoji: supruga, sinovi, snahe i unučad

i

RUDOLFA

2013. – 2014.

*****

ANDRIJA MATIJEVIĆ

2002. – 2014.

BARBARA LONČAR rođ. EVAČIĆ

Zahvalna djeca s obiteljima

10. 2. 2005. - 10. 2. 2014.

Godine prolaze, uspomene ostaju.

Tvoji najmiliji

na voljenog

PREDRAGA JAGAČIĆA 11. 2. 1995. – 11. 2. 2014.

Stazom do groba hodimo i Bogu se molimo, jer Te još uvijek volimo.

S ljubavlju i poštovanjem, Tvoja mama i brat s obitelji

Hvala svima koji posjećuju njegov tihi dom.

na drage roditelje

SJEĆANJE

Nije vas izbrisalo vrijeme, niti sakrila tama, uvijek živite u nama.

TUŽNO SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE na voljenog brata

DOMISLOVIĆ ANDRIJU

i

BARICU

† 25. 1. 1982.

† 14. 2. 2007.

Nije vas izbrisalo vrijeme, niti sakrila tama, vječno ćete živjeti u nama.

Vaša djeca

DRAGUTINA ZAPLATIĆA 12. 2. 2010. – 12. 2. 2014.

Zauvijek si u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji braća i sestre i ostala familija

SJEĆANJE

IVAN LJUBIĆ 9. 2. 2006. – 9. 2. 2014.

Nije Te izbrisalo vrijeme, ni sakrila tama, vječno ćeš živjeti s nama.

Supruga Štefica, djeca Tatjana i Željko s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom

MIJI GOLUBIĆU † 25. 1. 2014.

Počivao u miru Božjem.

Kći Ljubica, zet Selim, unuci Martina, Kristina, Dalibor i Marijo te praunuci, sestre i ostala tugujuća rodbina

SJEĆANJE na

VLADIMIRA VINCEKA 10. 2. 2004. – 10. 2. 2014.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Obitelji Silaj i Milojević

SJEĆANJE

PETAR ŠALAMUN † 13. 2. 2011. Život je prolazan, ali ljubav i poštovanje ostaju zauvijek.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

na našeg dragog

MARIJAN PRGOMET

JOSIPA PISKAČA

11. 2. 2009. – 11. 2. 2014.

8. 2. 2013. – 8. 2. 2014.

Godine prolaze, a sjećanja na Tebe ostaju.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Godine prolaze, sjećanja ostaju.

Supruga Marija, sinovi Siniša i Saša

Tvoji najmiliji

Obitelj Tomašković

JOSIP TOMAŠKOVIĆ † 28. 1. 2009.

ZAHVALE I SJEĆANJA

11. veljače 2014., br. 508 || REGIONALNI TJEDNIK

TUŽNO SJEĆANJE

ZAHVALA

ZAHVALA

na dragog nam sina

povodom smrti naše voljene supruge, majke, sestre, svekrve, punice i bake

povodom smrti naše drage mame, bake i svekrve

IVANA LIBERA 16. 2. 2013. – 16. 2. 2014.

Na grobu smo svakog dana, palimo Ti svijeće, ali znamo da nitko Tebe vratiti nam neće.

Gledamo sliku Tvoju na mramornoj ploči, mislimo da nas pitaš, da li ćemo Ti opet doći.

Kako ne bi, sine, tu smo svakog dana, Ti si dio nas, Ti si naša rana.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

Majka Kata i otac Stanko

DANICE MIŠAK preminule 1. 2. 2014. u 62. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo braći, rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima koji su nam izrazili sućut, položili cvijeće i svijeće te je ispratili na vječni počinak.

Zahvaljujemo vlč. Josipu Hadroviću na molitvama i dostojanstvenom ispraćaju naše drage Danice.

Ožalošćeni: suprug Stjepan, sinovi Alen, Siniša, kći Ivančica, snaha Natalija, unuci Emilija, Vedran, Emanuel, Anja, Ivano *****

SJEĆANJE

IVAN LIBER 16. 2. 2013. – 16. 2. 2014.

Vrijeme ne liječi rane, ne odnosi bol i tugu!

Nedostaješ nam Ti…

Život bez Tebe tužan je, kuća bez Tebe prazna je, a ljubav prema Tebi vječna je.

Suprug Stjepan

MARJETE BEŠENIĆ preminule 31. 1. 2014. u 73. g. života.

Iskreno zahvaljujemo kumovima, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak. Hvala vlč. Stjepanu Mostečaku na molitvi i dirljivim riječima oproštaja. *****

Draga mama, neizmjerno Ti zahvaljujemo na svemu što si nam pružila u životu.

U našim srcima Tvoja ljubav, toplina i suosjećanje nikad neće izblijedjeti.

Kći Božena i Ankica, sin Franjo, zet Zlatko, unuci Ivan i Ana Marija

*****

S poštovanjem čuvat ćemo uspomenu na Tebe.

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, brata, djeda, šogora i svekra

Tvoji Jadranka i Mijenko

Sin Siniša, sin Alen s obitelji i kći Ivančica s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

VJEKOSLAVA KRKLECA

IVAN LIBER

dragoj mami, punici i baki

16. II. 2013. – 16. II. 2014.

DANICI MIŠAK

preminulog 30. 1. 2014. g. nakon kratke i teške bolesti u 68. godini života.

U molitvama, mislima i snovima Ti si uvijek s nama, tamo gdje Ti nas čekaš, ne postoji tama.

Postoji nešto što umrijeti ne može, to su ljubav, poštovanje i ponos što si bila naša mama…

*****

Tvoji: sestra Mirjana, šogor Mladen, nećak Mateo, nećak Marko s Mirjanom i Matiasom

Kći Ivančica, zet Tomislav, unuci Anja i Ivano *****

POSLJEDNJI POZDRAV TUŽNO SJEĆANJE

JURICA CVEK 14. 2. 2013. – 14. 2. 2014.

Nije teška ona suza što iz tužnog oka teče, već je teška ona koja na dnu duše peče.

Palimo svijeće, brišemo suze, a u srcima našim duboka je rana.

U tišini vječnog mira Tvoj je dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

37

voljenoj kćeri

DANICI MIŠAK Otišla si cestom raja, koja Te s Bogom spaja.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, svim prijateljima, znancima i susjedima na izrazima sućuti, cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju dragog nam pokojnika. Veliko hvala dr. Renati Kelemenić-Dražin te sestrama Odjela za hematologiju i onkologiju, dr. Ivanu Bogadiju, spec. internistu, dr. Branislavu Kocmanu - KB „Merkur“ Zagreb, te njegovoj liječnici dr. Ivani Kudelić-Kos i sestri Katarini. Zahvaljujemo na prisustvu i položenom cvijeću MI „Vajda“ Čakovec, Poreznoj upravi Varaždin, Varteksu d. d., radnim kolegama Varaždinske županije te Župi kapucina Varaždin.

Ožalošćeni: supruga, sinovi, unuci, snahe, ostala tugujuća rodbina i prijatelji

Tvoja mama *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj sestri i teti

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj majci, svekrvi, baki i prabaki

DANICI MIŠAK

JOSIPI KEREŽI

SJEĆANJE

Tvoje oči su zaspale tihi san, a u našim srcima i mislima živiš svaki dan.

Sklopila si svoje umorne oči, Gospodin je znao da ćeš k njemu doći.

na nećaka i bratića

Sestra Marija i nećak Dražen

Tata i mama

JURICU CVEKA

*****

14. 2. 2013. – 14. 2. 2014.

POSLJEDNJI POZDRAV

Premalo je riječi, a previše tuge da Ti kažemo koliko Te volimo i koliko nam nedostaješ...

dragoj sestri, šogorici i teti

Teček Stjepan, teta Branka, bratići Nikola, Marina, Maja i Gabriel

DANICI MIŠAK Iako si nas napustila prerano, nećemo Te zaboraviti nikada.

Brat Stjepan s obitelji

*****

Sin Stanko, snaha Mira s obitelji

SJEĆANJE

MARICA LESKOVAR rođ. BEDENIK 11. 2. 2009. – 11. 2. 2014.

U mislima i molitvama uvijek s Tobom.

Suprug Stjepan, obitelji Skok i Majcenović

*****

SJEĆANJE na nećaka i bratića

JURICU CVEKA Vrijeme prolazi, a sjećanje i uspomene na Tebe vječno ostaju…

Teček Anđelko, teta Verica, bratići Mihael, Valentina i Roman

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

dragoj sestri

na neprežaljenog

DANICI MIŠAK

BOŽIDARA KRANJČIĆA

Hvala za sve divne trenutke provedene s Tobom.

U raj poveli Te anđeli!

10. II. 2006. – 10. II. 2014.

Tvoj brat Antun s obitelji *****

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

JURICA CVEK

dragoj sestri, šogorici i teti

14. 2. 2013. – 14. 2. 2014.

Tuga je bol, bol u srcima našim.

Tuga je bol, godinu dana duga.

Dejan, Dada, Aron, Dora

DANICI MIŠAK Ugasilo se Tvoje srce, utihnuo Tvoj je glas, otišla prerano si od nas.

Brat Pavao sa suprugom, nećaci Željko, Danijel i Mario s obitelji

S tugom u srcima i dalje mislimo na Tebe.

Zauvijek Tvoji supruga Ivanka te sinovi s obiteljima

SJEĆANJE

PALJ KERHONI 10. 2. 2009. – 10. 2. 2014.

Uvijek u našim srcima i mislima.

Supruga Marija i djeca s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE na

DARINKU VITEZ 8. 2. 2013. – 8. 2. 2014.

Prošla je godina dana, al’ Ti ćeš zauvijek ostati u našim mislima i molitvi.

Tvoji: suprug, kćeri, zetovi, unuci i praunuci

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

dragom tati, tastu i djedu

IVANU KORENU

PALJ KERHONI

preminulom 30. 1. 2014.

10. 2. 2009. – 10. 2. 2014.

Nikada nećeš biti zaboravljen.

Kći Željka, zet Tomislav i unuka Zrinka

Obitelj

38

s raznih strana

s raznih strana www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 11. veljače 2014., br. 508

Humanitarni koncert “Pružimo ruku nade djeci Benina” U nedjelju 23. veljače u crkvi sv. Nikole u Varaždinu s početkom u 19 sati održat će se prvi humanitarni koncert “Pružimo ruku nade djeci Benina” na kojem će nastupiti Antonio Tkalec, kojim se želi pomoći siročadi Benina. Riječ je o državi u zapadnoj Africi izrazito loše ekonomske situ-

acije i dubokog siromaštva.

Bez znanja o tome kako promijeniti svoj život i okruženje nabolje, stanovništvo nema mogućnost utjecaja na stanje u kojem se nalazi, a u takvim uvjetima, školovanje i sigurna egzistencija je nešto o čemu mogu samo sanjati. Kako bi omogućili djeci izlazak iz tog

začaranog kruga siromaštva i bijede te im osigurali uvjete za školovanje, humanitarna udruga Acordis pokrenula je akciju organiziranja niza humanitarnih koncerata i aktivnosti kroz koje planira skupiti potrebna sredstva za školovanje siročadi Benina i izgradnju studentskog doma u Beninu.

FOTOGRAFIJA GODINE Varaždinac Dino Šimek oduševio žiri Bosne i Hercegovine

ČESTITKA

Sretna vam 50. godišnjica braka!

50

Drava na kojoj je dašak slikarstva i umjetnosti Fotografija “Jesenski vjetar” pobijedila je u kategoriji priroda na bosansko-hercegovačkom festivalu fotografije “Fotografija godine 2013”, a s još njih 49 čini putujuću izložbu po gradovima

Risović (Srbija) i Mario Periša (Hrvatska).

Piše: Tihana Drumev tihana@regionalni.com

Priznanje i nagrada

Jedan sasvim običan jesenski dan na Dravi, ništa više, ali ulovljen na sasvim drugačiji način. Vlati trave pokleknule pred vjetrom koje je fotoaparatom sni-

Našim dragima Tereziji i Dragutinu Šimunić čestitamo 50. godišnjicu braka u želji da u zdravlju i veselju dočekaju zajedno još puno, puno godina.

Sin Dražen s obitelji

Radionica o emocijama U Tehnološkom parku, u dvorani na 2. katu, od 10.30 do 15 sati u subotu, 15. veljače održat će se vikend-radionica “Kako izaći iz emocionalne patnje”. - Emocionalnu patnju uzrokujemo sebi kad mislimo da nam je daju drugi ljudi, situacije ili događaji. To je jedna od najvećih zabluda u našem životu. Sedam je uzroka emocionalne patnje: izdaja, ogovaranje, prevara,

15.

odbacivanje, ignoriranje, razočaranje i uvreda. Ova će nam radionica osvijetliti sve dubioze naših povreda i patnje i odgovoriti na važna pitanja zbog kojih ne možemo živjeti slobodno – poručuju organizatori radionice.

Radionica je besplatna, a na nju je potrebno prijaviti se putem maila bkvarazdin@ gmail.com ili na broj telefona 095 5282 608.

i 16. veljače (subota i nedjelja) u gledalištu HNK Varaždin s počekom u 18 sati održat će se predstava “Snježna kraljica” plesnog studija Vindi. Mali i veliki plesači dočarat će novu zimsku bajku prema motivima Andersenove bajke “Snježna kraljica”. Ulaznice se mogu kupiti na blagajni kazališta.

NAJAVA U nedjelju u Turistu

Sajam rabljene odjeće U varaždinskom Hotelu Turist u prostorima bivšeg casina održava se prvi put Varaždinski sajam rabljene odjeće i obuće za odrasle.

Sajam će se održati u vremenu od 9 do 14 sati.

Organizatorice, Tihana

Glavica i Nataša Hutinski, poručuju kako su sva mjesta već rezervirana, no ovim putem želimo pozvati širu javnost da nas posjeti i pronađe jeftinu rabljenu, ali očuvanu odjeću i obuću za odrasle.

Dino je nagradu primio u Sarajevu, a uz priznanje osvojio je i web-domenu mio Varaždinac Dino Šimek osvojile su žiri na festivalu fotografije u Bosni i Hercegovini.

Naime Dino je svoju fotografiju “Jesenski vjetar” prijavio na festival “Fotografija godine 2013”. Njegova je fotografija proglašena najboljom u kategoriji Priroda.

- Vjetar u vlatima trave prikazan na ovaj način priča o prolaznosti prirode dok korištena tehnika fotografiranja daje fotografiji dašak slikarstva i suvremene umjetnosti – ocjena je osmeročlanog žirija koji su činili Regina Azenberger (Austrija), Mario Romulić (Hrvatska), Dražen Stojčić (Hrvatska), Mladen Pikulić (BiH/Nizozemska), Amer Kapetanović (BiH), Jan Vermer (Nizozemska), Marko

Vjetar u vlatima trave prikazan na ovaj način priča o prolaznosti prirode, kaže žiri

- Nadao sam se, ali nisam očekivao da će baš moja fotografija pobijediti, meni je velik uspjeh bio što sam uopće ušao u izbor od 50 najboljih – kaže Dino koji je uz priznanje u Sarajevu primio i nagradu – web-domenu.

Dino se fotografijom bavi amaterski, a zanat je izbrusio na kruzerima gdje je osam godina radio kao fotograf.

- Naslikao sam se ljudi i ljudi. Zato valjda nakon povratka u Varaždin toliko bježim k prirodi – veli Dino.

Drava koja mu je donijela nagradu njegov je čest motiv, ali i šume, planine i gore koje obilazi kao član Gorske

Šimekova želja je da predstavi svoje radove publici na nekoj maloj izložbi

Osam godina fotografirao je na kruzeru. Dino se amaterski bavi fotografijom, a inspiraciju traži na rijeci, u šumama i planinama. Član je Gorske službe spašavanja

službe spašavanja.

Njegova fotografija Drave zajedno s ostalih 50 najboljih na festivalu putovat će po gradovima BiH, a želja varaždinskog fotografa je da se predstavi publici. - Da mogu negdje imati malu izložbu svojih radova, bio bih jako sretan – rekao nam je Dino.

JUBILEJ Turistička zajednica grada Čakovca proslavila je 50. rođendan

Popevke, kuhano vino i tamburaši Jubilarni, 50. rođendan, Turistička zajednica grada Čakovca proslavila je prigodnom svečanošću u zgradi Scheier u petak na kojoj su bili Ivo Bašić, savjetnik ministra turizma, Meri Matešić, direktorica Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, predstavnici Hrvatske turističke zajednice te predstavnici Grada Čakovca i Međimurske županije. Program su etno-programom uveličali poznati Međimurci, Mirko Švenda Žiga i cimbulaš Andrija Maronić, a nastupili su i gosti s Jadrana: mandolinski orkestar KUD-a

“Tribunj. Tijekom programa gosti su upoznali i novu brošuru grada “Čakovec - sva lica grada”. Proslava je nastavljena u subotu druženjem

Predstavljena i nova brošura grada “Čakovec - sva lica grada” sa sugrađanima ispred Turističkog ureda uz besplatno kuhano vino i čaj te tamburaše, a svi koji su istog dana slavili rođendan dobili su i prigodne poklone.

Vodič

11. veljače 2014., br. 508 || REGIONALNI TJEDNIK

39

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – VELJAČA PREVRTAČA

U utorak opet oblačnije i malo hladnije. Povremeno će biti kiše. Ujutro od 4 do 6 °C, a slična temperatura ostat će i tijekom dana. I u srijedu dosta oblaka. Moguća je još uvijek slaba kiša.

Bit će vjetrovito uz umjeren i pojačan sjeveroistočni vjetar i temperaturu uglavnom od 5 do 7 °C. Četvrtak će biti ljepši uz više sunca. Petak nam donosi djelomično sunčano i ponovno toplije vrijeme. U subotu suho, djelomično sunčano i toplo. Pravi ranoproljetni dan. Nedjelja oblačnija i hladnija, povremeno s kišom. Zahladnjet će. Krajem dana i u noći na ponedjeljak nije isključeno da osim kiše bude i malo susnježice ili mokrog snijega. U ponedjeljak su oborine moguće još u prvom dijelu dana, a zatim će uslijediti prestanak oborina, smirivanje vremena i moguće razvedravanje. Preporučamo da pratite našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 kn/min iz fiksnih te 4,78 kn/min iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d. d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (Prognoza izrađena 10. 2.)

VAŠE FOTOGRAFIJE

Svoje fotografije šaljite nam na foto@regionalni.com

rođeni: DJEVOJČICE: Dora Njegovec, Maša Ivšak, Ela Kosec, Viktorija Čovran, Mirta Grubić, Klara Plantak, Laura Kopjar, Nika Meštrić, Lucija Copak, Vita Valentak, Sara Žugec, Nela Kolarić i Julija Hampl.

DJEČACI: Nino Polak, Fran Sakač, Branko Šincek, Ian Sever, David Petek, Marko Hranj, David Juranko, Ivano Jalševec, Niko Baranić, David Bešenić, Nikola Funtek, Jasmin Vrtar, Lovro Draganić, Janko Bosilj, Deni Jupić, Jan Benko, Lovro Erhat i Janko Kutnjak.

BLIZANCI: Vito i Niko Hrnčić.

UMRLI: Matilda Buć (74), Mirko Drožđek (46), Pero Kocijan (64), Stjepan Bobek (65), Ljudevit Cerovec (71), Karlo Črnila (83), Marija Koren (88), Slavko Korpar (90), Franjo Conar (70) i Zlatko Jambrović (49).

IMPRESSUM UPRAVA Zdenka Jagić Ivica Kruhoberec Vesna Margetić-Slatki

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Augusta Šenoe 10 42000 Varaždin

LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović GLAVNI UREDNIK Ivan Agnezović Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com foto@regionalni.com

Tea Kiđemet Pravila za slanje fotografija - Svatko smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 2 MB. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete nećemo objaviti.

Enya čeka svoje ljude Enya je ljepotica stara oko 4 mjeseca, na visokim nožicama pa će biti srednjeg do većeg rasta. Vrlo je nježna, ali i zaigrana, voli se igrati s ostalim psima i maziti s ljudima. Bila bi idealno društvo obitelji s djecom, a udomljava se u kuću s dvorištem jer će joj kad poraste trebati dovoljno prostora za trčanje i igru. Pomozite napuštenoj EnyJi da ne odraste u azilu i pružite joj topli dom.

Udruga Spas 330 004

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KAZALIŠTE 13. veljače (četvrtak) • Tri kavaljera frajle Melanije (Velika scena) u 19.30 sati 14. veljače (petak) • Premijera Kraljević i prosjak (Velika scena) u 10.00 sati

• Filumena marturano (Velika scena) u 20.00 h 15. i 16. veljače (subota i nedjelja) • Snježna kraljica (Velika scena) u 18.00 h

KNJIŽNICA Odjel za odrasle (Trg slobode 8a) i Odjel za djecu (vila Bedeković, A. Cesarca 10) PON – PET 7.30 – 19.30 h SUB 7.30 – 13.00 h Odjel za mlade, Odjel strane lite-

rature (vila Bedeković, A. Cesarca 10) i Ogranak Banfica (N. Tesle 20) PON, UTO, SRI 13.30 – 19.30 h ČET, PET 7.30 – 15.00 h SUB 7.30 – 13.00 h

MUZEJI Stari grad UTO-PET 9.00 – 17.00 h SUB, NED 9.00 – 13.00 h Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav – Galerija starih i novih majstora UTO-PET 9.00 – 17.00 h SUB, NED 9.00 – 13.00 h Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca UTO – PET 9.00 – 17.00 h SUB, NED 9.00 – 13.00 h Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE Galerijski centar Varaždin

Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića UTO-PET i svake prve subote u mjesecu 10.00 – 13.00 h Ponedjeljkom i nedjeljom zatvoreno Galerija K 10 Varaždin • KERAMEIKONOVA zbirka suvremene svjetske keramike UTO, SRI I PET 18.00 – 20.00 h ČET, SUB I NED 11.00 – 13.00 h Ponedjeljkom i praznikom zatvoreno.

KINO GALERIJA

14. veljače (petak) • Varaždinska plesna razglednica u 17.30 h (ulaz besplatan) • Streetcar u 18.00 h (ulaz besplatan) • Hrđa i kost u 19.00 h (ulaznica 15 kuna, za parove 20 kuna) 15. veljače (subota) • Izgubljeni u prijevodu u 19.00 h (ulaznica 10 kuna) 16. veljače (nedjelja) • Crni Orfej u 18.00 h (ulaznica 10 kuna)

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU 11. veljače (utorak) • Večer šansone – Srđan Depolo (dvorana Zrinski) u 19.30 h • Nimfomanka 1 u 18.00 h • Projekcije u 20.00 h 12. veljače (srijeda) • Šetnja s dinosaurima (3D) 10.00 i 12.00 h 13. veljače (četvrtak) • Tribina ČČ: Krešimir Gojanović: Od postanka do vječnosti (izložbeni prostor) u 19.00 h • Teatar Exit & kazalište Planet art: Plemena 14. veljače (petak) • The lego movie (3D) u 18.00 h • Gangster te voli u 20.00 h 15. i 16. veljače (subota i nedjelja) • The lego movie (3D) u 16.00 i 18.00 h • Američki varalice u 20.00 h 17. veljače (ponedjeljak) • The lego movie (3D) u 18.00 h • Američki varalice u 20.00 h

GRAFIČKA REDAKCIJA Zamjenik Vlatka Lešić GlAVNOG UREDNIKA vlatka@regionalni.com Vesna Margetić-Slatki Mirta Brozičević vmargetic@regionalni.com mirta@regionalni.com Maja Denac POMOĆNIK maja@regionalni.com GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić PRODAJA: iharaci@regionalni.com Zdenka Jagić voditeljica prodaje NOVINARI zjagic@regionalni.com Tihana Drumev marketing@regionalni.com tihana@regionalni.com Tel. 042/290-778 Višnja Gotal Mira Ljubić vgotal@regionalni.com mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775 SURADNICI MALI OGLASI: Damir Ivančić malioglasi@regionalni.com Gordana Igrec Tel. 042/290-774 Denis Peričić Fax 042/290-789 Ljiljana Risek

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-789

Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Augusta Šenoe 1o pon: 8 - 12 uto: 8-13 sri - pet: 8 - 16 Blukids Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 8 - 20 h subotom: 8 - 13 h NOVI MAROF Benjak Remetinec 290 pon - pet: 7,30 - 15 h subotom: 7,30 - 12 h LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Petra Zrinskog 7 pon - pet: 14 - 19 h info: 091 92 99 329 IVANEC Poljodom Gospodarska 2

Tiskara Novi list

40

Zadnja

REGIONALNI TJEDNIK || 11. veljače 2014., br. 508

HVALEVRIJEDNO Na Dan zaljubljenih vole i žele pomoći drugima

VALENTINOVO U petak 14. veljače u Ivancu

“Zebice – tičeki se ženiju” Na Dan zaljubljenih, u petak 14. veljače, u ivanečkom gradskom parku (kod paviljona) u 16 sati počinje nova dječja manifestacija “Zebice – tičeki se ženiju”.

Riječ je o priredbi koju je inicirala Udruga udomitelja Nada uz potporu i logistiku Grada Ivanca, a u nju se uključuju i Dječji vrtić Ivančice, udruga Ivanečko sunce, Društvo Naša djeca, Udruga građana Margareta Margečan, KUD Salinovec, Srednja i Osnovna škola Ivanec, školske učeničke zadruge, udruga Rukotvorine,

ZAGRLJAJ ZA FILIPA Kupite ulaznicu po cijeni od 20 kuna i dođite na Valentinovo u Graberje.

Prihod je namijenjen za pomoć Filipu, poručuju iz DND-a Varaždin.

Društvo prijatelja narodnih običaja Maska, Savjet mladih Grada Ivanca i drugi. Želeći obnoviti nekadašnje običaje, kada su na blagdan Sv. Valentina roditelji djecu upućivali u trnace da potraže ptičje svatove i “štučice” (sit ne pok lončiće koje su, po predaji, ptice ostavljale malim gostima), djeca će, nakon kraćeg programa, po parku tražiti te darove.

Cilj je očuvanje ivanečkih običaja i tradicija, o kojima će malim sudionicima pričati žene iz društva Maska.

14.

Humanitarno Valentinovo DND Varaždin organizira humanitarni koncert za pomoć Filipu koji boluje od cerebralne paralize, a ludbreški bajkeri prikupljaju pomoć za siromašne obitelji Valentinovo, koje će mnogi zaljubljeni proslaviti ovog petka, 14. veljače, ove godine u Varaždinskoj županiji ima humanitarni karakter.

Društvo Naša djeca (DND) Varaždin tako na sam Dan zaljubljenih organizira humanitarni koncert “Zagrljaj za Filipa” kojim će se prikupljati novci kako bi pomogli mladiću koji boluje od cerebralne paralize.

Pomažu drugima

Filip je odličan učenik varaždinske VI. OŠ i živi u zgradi u kojoj nema lifta, što predstavlja veliki problem njemu i njegovim roditeljima koji ga svakodnevno, čak i po nekoliko puta, moraju nositi po stepenicama. Kako Filip ne bi ostao zarobljen u stanu članovi DND-a Varaždin odlučili su Filipu prirediti koncert kojim će se prikupljati novci za ugradnju lifta u zgradi u kojoj Filip živi. - Humanitarna pri-

redba održat će se 14. veljače u 18 sati u Graberju. Program će voditi voditelji VTV-a Lea i Kristijan, a u programu će biti puno pjesme, plesa, igre djece od tri do 18 godina. Ulaznice po cijeni od 20 kuna mogu se kupiti radnim danom na blagajni DND-a Varaždin u Ulici kralja Petra Krešimira IV 15/1 i sat vremena prije priredbe na blagajni sportske dvorane u Graberju.

Dođite i pomognite Filipu - poručuju iz DND-a

Bajkeri će prikupljene namirnice predati obiteljima na Dan zaljubljenih Varaždin.

Osim u Varaždinu, Valentinovo će i u ludbreškom kraju proći u humanitarnom tonu.

LJUBAV Ide (i) kroz - želudac

Valentinovo u Kneginečkoj hiži

Ludbreški bajkeri iz MK Crazy Hill su uz pomoć tvrtke Tentorium pokrenuli nekoliko projekata kojim prikupljaju hranu, odjeću i ogrjev za 10 obitelji. Humanitarna akcija “Ludbreško srce” je počela prošlog tjedna, a trajat će do ovog petka, 14. veljače, kada će biti upriličena predaja prikupljenih namirnica. Nakon što su u trgovačkim centrima u Ludbregu proteklog vikenda

prikupljane namirnice, od 11. do 13. veljače u prostorijama MK Crazy Hill na Trgu Svetog Trojstva 16 (istočni ulaz) bit će upriličeno prikupljanje odjeće i obuće za obitelji slabijeg imovinskog stanja u dogovoru s Gradom Ludbregom, koji ovu akciju podržava.

- Pozivamo sve da se odazovu ovoj humanitarnoj akciji i pomognu obiteljima kojima je pomoć potrebna - poručuju organizatori. (ihr)

VALENTINOVO Doživite nesvakidašnju ljubavnu romansu 14. veljače

Valentinovska plesna afera u Kinu Galerija Na Valentinovo doživite romansu s plesom. Centar za izvedbene umjetnosti (CIU) Varaždin u petak 14. veljače, na sam Dan zaljubljenih, u varaždinskom kinu Galerija od 17.30 sati predstavit će plesnu videorazglednicu “Pozdrav iz Varaždina”, a u 18 sati plesni film “Streetcar”.

“Pozdrav iz Varaždina” je kratka priča grada ispričana pokretom i plesom, a snimljena je tijekom prošlogodišnjih Dana suvremenog plesa. Ovo je prva plesna razglednica u nizu koje se planiraju razviti u smjeru plesno-turističke inovacije u

veljače (petak) u svečanoj dvorani dvorca Batthyany u 19 sati nastupa vokalni sastav Kaliope iz Ivanca. Na programu skupine koju čini sedam djevojaka u dobi od 15 do 18 godina bit će repertoar djela duhovnoga karaktera, glazbenih evergreena te domaća djela s naglaskom na zagorskoj melodiji i kajkavskom narječju. Nastup Kaliopa za Valentinovo u petak dio je programa Ludbreg petkom kojemu je cilj promocija kulturnih aktivnosti. (vg)

obliku online razglednica grada i smartphone aplikacije.

“Streetcar” je pak plesni dokument o čovjeku primoranom da osjeti svu težinu svoje smrtnosti vozeći se javnim prijevozom kući. Zvijezda ove

himne urbanom životu je Peter Chin, jedan od najboljih kanadskih plesača i koreografa. Ovim programom nastavlja se niz plesnih poslastica kojima će CIU Varaždin počastiti Varaždince t ijekom ove godine, a ulaz je besplatan. U 19 sati u kinu Galerija bit će prikazan film “Hrđa i kost”, jedna od najboljih ljubavnih priča zadnjih godina.

KARIKATURA

Bliži nam se najromantičniji dan u godini, Valentinovo, a ako nemate ideje što učiniti i kako razveseliti partnera, dođite u Kneginečku hižu. Poznato je da ljubav ide kroz želudac. Iznenadite partnera romatničnom večerom uz

svijeće, uz pucketanje toplog kamina i romantičnu atmosferu uz dva ukusna menija. Što su sve u Kneginečkoj hiži pripremili za ovogodišnji Dan zaljubljenih, provjerite na internetskoj stranici www. kneginecka-hiza.com.

LUMINI Predstava za Valentinovo

Dođite na “Dan zaljubljenih” Bliži se Va l e n tinovo, D a n z a ljubljenih.

Tim povodom Lumini centar pripremio je prigodni program za svoje najmlađe posjetitelje.

U četvrtak, 13. veljače u 18 sati u Lumini igraonici održat će se lutkarska predstava “Dan zaljubljenih”.

Nakon predstave mališani će moći izraditi suvenir srce i pokloniti ga mami, tati, sestri, bratu, baki, djedu ili simaptiji za Valentinovo.

crta: Željko Pilipović