RT_509

STANOING Utvrđene tražbine od 340 mil.

Intervju tjedna Dr. Miroslav Kopjar

U Varaždinu ćemo pokušati napraviti „one stop clinic“

Brumen se odrekao 10 milijuna, a Dretar došao na skoro 18 milijuna Str. 11.

Str. 8. - 9.

Regionalni Tjednik

40.000

Plus

Besplatan primjerak

ISSN 1846-8969

Broj 509 II 18. veljače 2014. II www.regionalni.com

APSURD Ministarstvo financija nije sklono ukinuti PDV na donacije, pa ni hrane

Sve gladniji, a hrana se baca jer je to jeftinije od doniranja Hrana koja je pred istekom roka trajanja može se donirati za razliku od one kojoj je rok prošao - ona se mora baciti. No u slučaju donacija, plaća se PDV. Uništenje te iste hrane košta 2,5 do 4 kune po kilogramu, a u pojedinim slučajevima na uništenu hranu vraća se i porez. Poduzetnicima se donacija jednostavno ne isplati

SUĐENJE Poticanje na teško ubojstvo

Marjanović: Na prevaru me oženila i probala dva puta ubiti!

Str. 17.

ZDRAVSTVO

Str. 27.

Brlek: Doplata lijekova je nedopustiva!

2

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 18. veljače 2014., br. 509

aktualno www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Hranić potpredsjednik ENVE povjerenstva Na sjednici povjerenstva Okoliš, klimatske promjene i energija (ENVE) u Bruxellesu načelnik Općine Vidovec Bruno Hranić izabran je za drugog potpredsjednika tog povjerenstva koje je jedno od šest pri Odboru regija EU. Još prije ulaska Hrvatske u EU Hranić, koji pripada grupaciji Europske pučke stranke, je sudjelovao u radu Odbora regija kao član promatrač hrvatske dele-

gacije, a ulaskom Hrvatske u EU postao je punopravan član odbora s kojim se mora savjetovati EK prilikom donošenja propisa. Hranić je jedini član hrvatske delegacije u Odboru regija, koja broji devet članova, izabran na dužnosničko mjesto u tom tijelu EU. Bruno Hranić ujedno je i član je Foruma za zaštitu okoliša pri Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.

APSURD Ministarstvo financija nije sklono ukinuti PDV na donacije jer se na taj način neće pun

Građani sve gladniji, a hra spaljuje jer je to jeftinije o Hrana koja je pred istekom roka trajanja može se donirati za razliku od one kojoj je rok prošao - ona se mora baciti. No u slučaju donacija, plaća se PDV. Uništenje te iste hrane košta 2,5 do 4 kune po kilogramu, a u pojedinim slučajevima na uništenu hranu vraća se i porez. Poduzetnicima se donacija jednostavno ne isplati Piše: Tihana Drumev tihana@regionalni.com

1,2 milijuna Hrvata živi na granici siromaštva

Ideja CEDRE: Revolucija socijalnog sustava U čakovečkom Centru za eko-društevni razvoj CEDRA zamislili su cijelu revoluciju socijalnog sustava. - Projekt “Model socijalnog dućana” u Međimurskoj županiji tek je na početku. Želja nam je da postane pilot-projekt za novi socijalni sustav, a prijavit ćemo ga i na europski socijalni fond. Ideja je uvođenje digitalnih kartica za korisnike socijalne pomoći kako bi se spriječilo da novac troše na alkohol ili cigarete što je čest slučaj. Na karticama bi bio određeni iznos koji bi mogli trošiti u socijalnoj samoposluzi i drugim predviđenim mjestima. Tako bi se otklonio

niz drugih problema koji sa sobom provlači isplata socijalne pomoći u “kešu”. Osim toga, pokušali bismo socijalnu samoposlugu učiniti trajno održivom – osim dobrovoljnih priloga trajno dogovoriti s trgovačkim lancima donacije robe pred istekom roka trajanja.

Svjesni smo toga da se na donirano plaća PDV i da će to biti teško ukoliko se zakon ne promijeni – priča o projektu CEDRA njegova autorica, inače Varaždinka, Zrinka Šajn. Ovaj projekt ne samo da ima socijalnu stranu, već i ekološku jer bi se njime u konačnici i smanjilo bacanje hrane.

Milijun i dvjesto tisuća Hrvata živi na granici siromaštva. Kopaju po kontejnerima, prodaju imovinu “za sitne pare”, ovise o socijalnoj pomoći. Istovremeno supermarketi, proizvođači hrane i mljekare godišnje spale trećinu proizvedene hrane (podaci UN-a). Koliko se točno hrane kojoj je istekao rok trajanja baca u Hrvatskoj, nismo uspjeli saznati. Agencija za zaštitu okoliša počela je o tome voditi računa tek nakon ulaska u Europsku uniju, doznali smo iz Ministarstva zaštite okoliša. Podatak o tome koliko takozvane bivše hrane završi na spaljivanju slučajno smo pronašli u prezentaciji direktora tvrtke Agroproteinka koja se bavi zbrinjavanjem organskog otpada. U 2010. spalili su šokantnih 845 tisuća tona te bivše hrane povučene iz trgovina šest trgovačkih lanaca.

Hladna matematika

Zoran Matić, direktor druge tvrtke koja se time bavi Kemis Termoclean - kaže pak da ne može točno reći koliko hrane s isteklim rokom trajanja njegova tvrtka spaljuje, ali da bi njegove grube procjene bile 100 tona godišnje.

- Nekad se radi o hrani koja je zdravstveno neispravna, ali imali smo primjer u kojem je jedan uvoznik čokolade spalio poveću količinu koju je povukao s polica mjesec dana prije isteka roka trajanja. Naime, uz potvrdu naše tvrtke da je roba uništena, taj dobavljač može sebi vratiti predporez koji je platio na tu robu prilikom uvoza – objašnjava Matić. A spaljivanje hrane u Kemis Termocleanu košta 2,5 do 4 kune po kilogramu.

U ovom objašnjenju nalazi se odgovor na pitanje koji bi

850 000 tona bivše hrane spalila je tvrtka Agroproteinka 2010. godine iz samo 6 trgovačkih lanaca u Hrvatskoj

sebi postavila svaka osoba koja razmišlja pa mogli bi čak i reći “zdravoseljački”: Zašto ta čokolada nije donirana?

Ok, čokoladom ne možemo nahraniti gladne, ali spaliti je? Stvar je jasna i radi se o čistoj matematici. Kada se hrana donira – na tu je vrijednost potrebno platiti PDV. I često je taj PDV skuplji od spaljivanja, a ako se radi

Uvoznik čokolade spalio je veću količinu mjesec dana prije isteka roka trajanja. Nije donirao jer mu se više isplatilo dobiti natrag pretporez.”

Zoran Matić, direktor tvrtke Kemis Termoclean, koja se bavi zbrinjavanjem hrane

o uvozu – ne dobije se ni povrat već plaćenog poreza.

Bezuspješno lobiranje

S tim problemom vrlo dobro su upoznati u Caritasu, organizaciji Banka hrane, kao i u varaždinskoj Socijalnoj samoposluzi te u međimurskoj CEDRI koja je tek počela raditi na pilotprojektu Socijalne samopo-

sluge u Međimurju koja bi napravila malu revoluciju socijalnog sustava. - Lobirali smo dugi niz godina da se taj porez na donacije ukine, ali ništa. Uspjeli smo u nekim konkretnim slučajevima, ali za to je trebalo niz papira, dokumentacije... Znam da jedna prehrambena tvrtka spaljuje juhu za četiri kune po kilogramu i to rade jer im se više isplati. A siromasi gladuju i ima ih sve više – kaže ravnatelj varaždinskog Caritasa Ante Šola u čijoj se pučkoj kuhinji dnevno pripremi 320 obroka.

Zamor volonterizma

Da ljudi nemaju za osnovne potrebe i da sve što skupe plane u dan-dva tvrdi Alen Lacko iz varaždinske Socijalne samoposluge sv. Antuna. - Otvoreni smo prošlog prosinca i funkcioniramo na način da dijelimo ono što naši volonteri skupe.

Skupljali smo namirnice po župama, školama i u trgovačkim centrima. Ovisimo o donacijama. Za sada je to dobro funkcioniralo, ali vidimo da su potrebe puno veće. Nismo išli prema tome da trgovačke lance molimo donacije pred istekom roka trajanja, ali vidim da bi to bilo trajno odlično rješenje veli Lacko. Jer ne samo da se trajno ne može oslanjati na donacije građana, već nakon nekog vremena dolazi i do zamora volontera.

Linićevi šute

Odgovor na jednostavno pitanje da li bi se mogao ukinuti PDV na doniranu hranu pred istekom roka trajanja pokušali smo dobiti u Ministarstvu financija.

Nevjerojatno, ali istinito - poslali su nam jednu rečenicu: “Šaljemo vaš upit za Poreznu upravu”. Od Porezne uprave kojoj je proslijeđen upit ni traga ni glasa o tom

Aktualno

18. veljače 2014., br. 509 || REGIONALNI TJEDNIK

3

Ministar Miljenić: Ovo je jedno od sređenijih pravosudnih područja Ministar pravosuđa Orsat Miljenić susreo se u Varaždinu sa sucima s područja triju županija povodom reorganizacije pravosudnog sustava kojom se želi postići racionalnije i učinkovitije sudovanje.

- Hrvatsku smo podijelili u 15 pravosudnih područja u kojima je županijski sud

te jedan temeljni, odnosno općinski sud, zatim državno odvjetništvo i prekršajni sud.

Ostali sudovi postaju stalne službe tog suda. Tako građani neće morati putovati, već će sve rješavati tamo gdje su i do sada, a suci će putovati po potrebi - pojasnio je Miljenić.

Na upit hoće li biti kakvih

promjena kod teritorijalne reorganizacije pravosudnih područja, Miljenić je odgovorio da je to stvar javne rasprave koja je u tijeku.

- Hrvatska je druga zemlja u Vijeću Europe s obzirom na broj sudaca po stanovniku.

Dakle, sudaca i državnih odvjetnika imamo dovoljno. No

niti proračun koji je već na klimavim nogama

ana se baca i od doniranja TRGOVINE U Sloveniji je sve moguće

Spremni na donacije U siječnju ove godine u susjednoj Sloveniji pokazalo se da se može podijeliti hranu koja je pred istekom trajanja. Tamošnji trgovački lanac Tuš zajedno s Mercatorom i Sparom učinio je ono što bi Banci hrane, ali i svim Socijalnim samoposlugama te, naravno, Caritasu pomoglo. Hranu pred istekom roka trajanja podijelili su aktivistima organizacija. Iz hrvatskog Mercatora poručili su da su trenutno u postupku realizacije istog projekta u Hrvatskoj. - Kako je riječ o iznimno logistički zahtjevnom poslu, projekt će zaživjeti kad se dogovore sve pojedinosti oko preu-

problemu. A razlog za totalno ignoriranje ove naizgled jednostavne problematike jest da se ukidanjem PDV-a na donacije neće puniti državni proračun. - Načelno jesmo za ukidanje PDV-a ili bar olakšice u smislu donacija. Vlada se u više navrata odricala PDV-a u konkretnim akcijama, vjerojatno će tako biti i u budućnosti, no i o tome se može govoriti samo hipotetski. Istina je da je proračun “u banani” i da vjerojatno takav potez ne bi naišao na odobravanje ministra Slavka Linića. To je pravi razlog zbog kojeg se o tome javno ne očituju – doznajemo od izvora iz Ministarstva socijalne politike.

Ovom ministarstvu takvi bi potezi dobro došli s obzirom na to da su njihovi izdaci za pomoći i naknade u 2011. kada su iznosili 1,72 miljarde kuna, a godinu kasnije 1,99 miljardu kuna. A sudeći prema trenutačnoj situaciji neće padati nego rasti. Isto ministarstvo već je išlo na ruku u vezi donacija i PDV-a.

No rupa koju su našli u zako-

zimanja te distribuiranja hrane jer potrebno je uskladiti sve aktivnosti sa zakonskim regulativama – kaže Dijana Dijanić iz Mercatora.

I ostali trgovački lanci, barem oni koji su nam se povratno javili – Spar, Kaufland i LIDL pozdravljaju bilo kakve inicijative oko donacija hrane te smanjenja PDV-a na donirano. Međutim, istovremeno, nitko od njih nije odgovorio na pitanje koliko takve hrane bacaju, već su samo izjavili da se radi o “minimalnim količinama” dok su u Kauflandu kratko odgovorili da oni ništa ne uništavaju već sve snize, rasprodaju i - podijele.

jalne skrbi riješiti da se na doniranu hranu ne plaća porez. No rečeno nam je da se ne može tek tako nekog osloboditi poreza te da za svaku pojedinačnu pošiljku koju zaprimimo moramo

Ante Šola, varaždinski Caritas

nu pokazala se predubokom.

- Prije godinu i pol uspjeli smo s Ministarstvom soci-

PROSVJED Ispred varaždinske vjećnice zbog stanja u državi

Ljudi su se okupljali, ali je samo jedan prosvjedovao

Prosvjed nezaposlenog prije puta u inozemstvo

Našli smo rupu. Za svaku donaciju morali smo ispuniti hrpu papira da bi Nenad Hutinski prosvjedovao je sâm jer mu se nitko od stotinjak pozvanih nakon nekoliko mjeseci naš donator nije pridružio. Umjesto komunalnog redara, odveo ga je gradonačelnik dobio porez plaćen Piše: Višnja gotal mogu nešto promijeniti ako većavaju. Današnji način vovgotal@regionalni.com na donaciju. to žele – kazao je Hutinski. đenja politike nije pravilan.

Ne gleda se stručnost nego Postupak smo podobnost. Ako ne može„Svi smo mi sirotinja“ – Redar i Habuš trebali ponoviti 15 jedna je od poruka koju je na Budući da prosvjed nije mo povećati izvoz, trebamo dugoj roli bijelog papira ispred prijavio jer, kako je rekao, slali smanjiti uvoz. Umjesto na puta. Donator je varaždinske Gradske vijećni- su ga iz jedne zgrade u drugu, domaću proizvodnju i otvarau međuvremenu ce napisao Nenad Hutinski. kako su se okupljali građani, nje novih radnih mjesta, miodustao” Nezaposleni inženjer radiolo- tako je stigao i komunalni lijarde kuna trošimo na uvoz.

Emilio Maćešić, organizacija Banka hrane

Sva naša lobiranja da se ukine PDV na donirano bila su bezuspješna. Uspjeli smo to riješiti samo u konkretnim slučajevima”

bez mobilnosti i većih područja, nisu podjednako opterećeni. Ovdje u Varaždinu imamo optimalnu opterećenosti i to je jedno od sređenijih područja - ustvrdio je ministar, dok je predsjednica Županijskog suda Snježana Hrupek Šabijan dodala da su reakcije sudaca na reorganizaciju dobre.

uputiti dopis ministarstvu te će se novac koji su donatori uplatili njima naknadno vratiti. Također, rečeno nam je da se nakon 10-15 puta koliko primimo donaciju donator kompletno oslobađa PDV-a u pogledu donacija nama.

No to je dug, birokratski postupak. Donatorima se jednostavno to ne isplati. Prvo moraju platiti taj PDV, nakon toga moraju čekati njegov povrat... Na kraju je taj naš donator odustao – kaže nam Emilio Maćešić iz međunarodne nevladine organizacije Banke hrane Hrvatska, koja djeluje u Rijeci.

I dok ljudi gladuju, hrana se baca, a o ukidanju PDV-a Ministarstvo financija vjerojatno od srama šuti, Italija, Mađarska, Češka i Turska to su već riješile. - Skandinavske zemlje to ni ne moraju riješiti. Njihov sustav ne treba banke hrane ni socijane samoposluge. No daleko smo mi od toga – zaključuje Maćešić.

gije koji posao traži već četiri godine, na taj je način iskazao svoje nezadovoljstvo stanjem u državi u kojoj, smatra, kako vlast uopće nema viziju u kojemu smjeru bi trebala krenuti. Hutinski je prosvjedovao sâm. – Uputio sam stotinjak poziva ljudima da mi se pridruže, ali čini se da nitko nije došao - kazao je. Ali to ga nije spriječilo da on prosvjeduje.

Inertni Hrvati

Na kon nekog v remena svojom je akcijom privukao pažnju prolaznika i uskoro su se ispred vijećnice počeli okupljati građani. No samo su šutke promatrali kako 29-godišnjak iz Kučana Donjeg ispisuje svoje parole - Hrvati su općenito inertni. Nedostaje im svijest o slobodi i demokraciji, a pogotovo izražavanju nezadovoljstva prosvjedima - objasnio je Hutinski svoje mišljenje zašto mu se nitko nije pridružio. - Svi smo mi povezani i muče nas neki problemi, ali ništa nećemo postići sjedeći kod kuće.

Trebamo barem pokazati što nas muči i da nas nije strah to javno i reći. Ljudi se trebaju sami osvijestiti i shvatiti da

redar. Ali i gradonačelnik Goran Habuš koji je nezadovoljnog mladića primio u svom uredu. – Mislim da je to bilo više reda radi, ali barem

U zemlji imamo niz problema koji svakim izborima ne nestaju, nego se i i povećavaju smo kratko razgovarali. Odgovorio mi je na neka pitanja i to je bilo sve - veli Hutinski.

Najavljuje da će i dalje povremeno prosvjedovati zbog želje da pokrene tu „hrvatsku inertnost“, a ne zbog vlastite nezaposlenosti. Nenad Hutinski možda ipak više neće pisati parole ispred varaždinske Gradske vijećnice. – Sumnjam da ću u Hrvatskoj tako skoro dobiti posao, pa sam prisiljen razmišljati o odlasku u inozemstvo. – Počeo sam učiti njemački jer ovdje, na žalost, ne vidim egzistenciju - veli Hutinski. - U zemlji imamo niz problema, a glasovanjem na izborima oni ne nestaju, nego se i po-

No njegov one man show izazvao je pozornost i u nacionalnim okvirima. Vjerojatno upravo zato što je njegov samostalan istup rekao puno više od njegovih parola. I otvara cijeli niz drugih pitanja o Hrvatima kao, kako ih je on nazvao, inertnom narodu koji želi pomjene, ali kad bi ih netko “odradio” za njih. Je li u pitanju mentalitet ili, što je, prema sociolozima, puno opasnije, mirenje s aktualnom situacijom? - U takvoj situaciji niti vlast neće shvatiti da radi krivo ili će se praviti da ne shvaća. Na ovim je prostorima, na žalost, uvijek trebala neka drastična situacija da bi se nešto promijenilo.

Prosvjedima ljudi pokazuju svoje nezadovoljstvo i sami se osjećaju vrednijima kad znaju da ih netko sluša. Koliko god bile opasne situacije u BiH i Ukrajini, evo, narod je uspio pokrenuti promjene. I time spriječiti puno gori scenarij.

Nenad Hutinski će, barem tako kaže, prosvjedovati dok ne nauči dovoljno njemački kako bi trbuhom za kruhom krenuo u Njemačku jer ondje, kako je čuo, ima posla za njegovu struku.

4

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 18. veljače 2014., br. 509

HDZ: Građani ne smiju plaćati zbrinjavanje bala koje će koštati 123 mil. kn Varaždinski HDZ podržava raspisivanje javnog natječaja kojim bi bale iz Brezja bile premještene na novu lokaciju. Zagovornici su varijante da se otpad izveze iz Hrvatske što je, kako je rekao predsjednik Gradske organizacije stranke Marijan Kovačić, na konferenciji za novinare u četvrtak, jeftinija i ekološki prihvatljivija solucija od do sada razmatranih. - No ne smije se dozvoliti da građani više plate ni lipu za bale iz Brezja.

Oni su Varkomu svoje već platili, a Varkom sada

nek se snađe kako će skupiti novac - rekao je Kovačić. - Varkom je novac prikupio, znači – imao. Ako ga je u međuvremenu potrošio na novu zgradu ili nešto drugo, neka digne kredit.

Nema govora da se ti troškovi prelamaju preko leđa građana - naglasio je Kovačić.

U Brezju je deponirano 137 tisuća tona smeća, a procjena je da će njihovo uklanjanje koštati 123 milijuna kuna. Dogovoreno je da će Grad sudjelovati s 40 posto – znači s 47 milijuna kuna,

SRAČINEC Atraktivna stambena zona Gaj

dok će ostatak platiti Fond.

- Svjesni smo da Grad treba platiti svoj dio, ali mislimo na Varkom, a ne na građane. Oni su ionako već platili svoje - rekao je Kovačić i podsjetio da se u Brezju ne nalazi samo otpad iz Grada već je 20 tisuća tona smeća iz četiri prigradske općine. - Varkom je do sada i od pravnih osoba već naplatio prikupljanje 35 tisuća tona smeća. Bit svega je da zbrinjavanje ne plaćaju građani - iznova je naglasio Kovačić.

STANOING U predstečajnoj nagodbi utvrđene tražbine 500-tinj

Brumen se odrekao Dretar došao na sko

Iako su ukupne utvrđene tražbine osjetno veće od 272 milijuna obveza, kako se tvrdilo lani, Upravi ne m

Bijeg iz grada: 20-ak kuća grade u Sračincu!

U stambenoj zoni, koja je od centra Varaždina udaljena svega 3 kilometra, prodana je većina parcela Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

I dok natječaj za prodaju parcela i dalje traje, stambena zona Gaj u Sračincu već je postala atraktivno naselje u izgradnji. Trenutno se gradi dvadesetak obiteljskih kuća, a uglavnom je riječ o mladim obiteljima s djecom koje su se odlučile na komforan život izvan grada.

Natječaj traje

- Ova je stambena zona udaljena samo tri kilometra od centra Varaždina, a nalazi se na samom ulazu u Sračinec idete li sporednom cestom iz Hrašćice.

Sva gradilišta kompletno su komunalno opremljena, od struje, vode, plina, telefona pa do asfalta do svake

Osim u zoni Gaj, Općina Sračinec prodaje i parcele u zoni iza OŠ Sračinec parcele te kanalizacije.

Treba reći i to da se stambena zona nalazi u blizini Osnovne škole Sračinec, u kojoj se već godinama provodi jednosmjenska osmogodišnja nastava, ali i u blizini ambulante te ljekarne. Zanimljivo je da se u toj stambenoj zoni nalaze novoimenovane ulice Dražena Petrovića, Dragutina Tadijanovića i Vlade Gotovca. Riječ je o pravom malom modernom naselju na rubu grada –

ističu iz Općine Sračinec.

Osim u stambenoj zoni Gaj, Općina Sračinec prodaje nešto veće i povoljnije parcele u zoni iza osnovne škole Sračinec. - U mirnom kvartu, slijepoj ulici u ne-

O natječaju za prodaju parcela više možete doznati u Općini Sračinec posrednoj blizini škole, ambulante, pošte i ljekarne nalaze se komunalno opremljene parcele koje čekaju na izgradnju obiteljskih kuća – ističu iz te općine.

Lijepi život

Napominju da se Općina Sračinec sastoji od dva naselja, uz Sračinec tu je još Svibovec Podravski.

Izuzetno kvalitetno organizirana Općina može se pohvaliti činjenicom o stalnom povećanju broja stanovnika, prije svega zbog novorođene djece.

Novodoseljene obitelji također povećavaju broj stanovnika, što je dokaz kako je u Općini Sračinec lijepo živjeti. Svi koji razmišljaju o gradnji kuće, trebaju brzo reagirati i iskoristiti priliku, jer je većina parcela već prodana.

Više informacija možete dobiti pozivom na broj telefona Općine Sračinec 042/712-110, na e-mail opcina.sracinec@vz.t-com.hr ili osobno u prostorijama Općine Sračinec u Varaždinskoj ulici 188.

Više od 340 milijuna kuna iznose sve vrste tražbina 500-tinjak vjerovnika Stanoiga, nekada najvećeg investitora i upravitelja stambenim zgradama na području sjeverozapadne Hrvatske, utvrđeno je na ročištu u predstečajnoj nagodbi koje je u srijedu održano u Zagrebu. Među vjerovnicima nema većinskog suvlasnika Stanoinga Eduarda Brumena koji je lani upisao pa izbrisao založna prava u visini od deset milijuna kuna, ali je zato suvlasnik Branko Dretar prijavio dodatna potraživanja, tako da njegove ukupne tražbine sada iznose gotovo 18 milijuna kuna, koliko ima, primjerice, i Porezna uprava.

Hypo + Hypo = 103 mil.

Na ročištu su ispitane i utvrđene tražbine 484 vjerovnika u ukupnom iznosu od 153,8 milijuna kuna, što je oko pet milijuna više nego što je prijavio dužnik. Među vjerovnicima su, primjerice, Hrvatske vode s 3,6 milijuna, Republika Hrvatska s pet milijuna, zatim Grad Varaždin s gotovo osam milijuna kuna te suvlasnik Branko Dretar s tražbinom od 11 milijuna s osnove neisplaćene dobiti. U toj je tablici, međutim, daleko najveći vjerovnik Zagorje-Tehnobeton s 44 milijuna kuna tražbina, a dodaju li se tome i tražbine tvrtke kćeri ZTB Stan na ime pričuva za pojedine zgrade kojima je upravljao Stanoing, zajednička tražbina ovih dviju tvrtki prelazi 50 milijuna kuna.

Sukladno Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, napravljene su još dvije tablice: tablica tridesetak izlučnih te tablica 14 razlučnih vjerovnika Stanoinga. Potonji vjerovnici, a riječ je uglavnom o bankama, imaju tražbine u ukupnom iznosu od 188 milijuna kuna. Daleko najveći razlučni vjerovnik je Hypo Alpe-Adria-Bank International AG sa 73 milijuna kuna, dok hrvatska Hypo Alpe-AdriaBank ima dodatnih 30 milijuna kuna potraživanja. Među razlučnim vjerovnicima nalazi se, primjerice, Porezna uprava

stečajnog postupka otvorio mogućnost završetka radova na Stanoingovom VTC-u te nastavak izgradnje oko 350 stanova na Grabanicama koji su u različitim fazama izgradnje.

Radi se novi plan

Eduard Brumen

Branko Dretar

Žalba i zahtjev za izuzeće - gdje su?

Ročište za utvrđivanje tražbina vjerovnika Stanoinga je održano, iako još nisu riješene dvije bitne stvari, sudeći po zapisniku i dokumentima koji nedostaju na web-stranicama FINA-e. Riječ je o žalbi na rješenje o otvaranju predstečajne nagodbe iz prosinca prošle godine u kojem je, kao što smo pisali, ukazano da je Stanoing u trenutku predaje zahtjeva za nagodbu imao tek jednog zaposlenika. Isto tako nije riješen ni zahtjev za izuzeće povjerenika predstečajne nagodbe Sanje Kraljek, što bi se moralo učiniti po hitnom postupku, a najkasnije do ročišta za utvrđivanje tražbina. Kao razlog za izuzeće navodi se njezino nerealno prikazivanje obveza i vrijednosti imovine Stanoinga, odnosno najave o zapošljavanju više od 100 zaposlenih, iako ni u najbolja vremena ova tvrtka nije ima više od 30 zaposlenika. Uz to, tvrdila je da je Stanoing 2011. poslovao uspješno, a istovremeno je priznala nepodmirene obveze prema Ministarstvu financija koje su dovele do blokade računa.

koja ima 7,6 milijuna tražbina, baš kao i Branko Dretar.

Imovina - 258 milijuna

Iako su ukupne utvrđene tražbine osjetno veće od 272 milijuna kuna obveza, koliko je

Najveći vjerovnik je Hypo Alpe-Adria-Bank International sa 73 milijuna kuna na varaždinskom Trgovačkom sudu lani navodila Sanja Kraljek, bivša predstečajna upraviteljica i aktualna povjerenica predstečajne nagodbe, Upravi nije manjkalo optimizma kada je u pitanju financijsko restrukturiranje i nastavak poslovanja Stanoinga koji ima imovinu knjigovodstvene vrijednosti

258 milijuna kuna, od čega 141 milijun otpada na „građevine u izgradnji“, a 82 milijuna na „gotove stanove i investicije u toku“.

- Nakon nepunih 50 godina, poduzeće je zapalo u probleme zbog određenih krivih poslovnih poteza i teškog gospodarskog stanja, osobito naglašenog u građevinskoj djelatnosti, stanogradnji i upravljanju stambenim zgradama. Zbog porezne obveze od oko 120 tisuća kuna, Porezna uprava je blokirala žiro-račun krajem 2011. godine, a do tog trenutka, kreditne i ostale obveze redovno su se podmirivale. Nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe započeti su pregovori s vjerovnicima te se nadamo da će doći do rješenja kroz nekoliko mjeseci - rekao je Denis Pavlic, direktor Stanoinga, naglasivši da bi pozitivan završetak pred-

U cilju nastavka i stabilizacije poslovanja, Pavlic je najavio novi, izmijenjeni plan financijskog restrukturiranja sukladno utvrđenim tražbinama i dodatnim pregovorima s vjerovnicima.

- Na njemu se intenzivno radi, a sve prema dogovorima i razgovorima s vjerovnicima.

Sve obveze počele bi se podmi-

Budućnost Stanoinga ovisi o glasovanju na ročištu koje tek slijedi rivati nakon završetka predstečajne nagodbe, pri čemu bi se posebna pažnja dala brisanju hipoteka sa stanova koji su useljeni te povrat novca na sve račune zgrada kojima je društvo upravljalo ili još uvijek upravlja - ustvrdio je Pavlic te dodao da je moguće postupno rješenje svih problema te ponovno pokretanje tvrtke uz podršku i razumijevanje Porezne uprave, odnosno Ministarstva financija, te svih ostalih vjerovnika.

Novi plan financijskog restrukturiranja trebao bi biti gotov do ročišta za glasovanje o planu financijskog i operativnog restrukturiranja koje će se zakazati pisanim putem. Na tom ročištu znat će se i hoće li razlučni vjerovnici, prije svega banke, sudjelovati u glasovanju o predstečajnoj nagodbi ili će zadržati pravo na odvojeno namirenje, što bi moglo biti presudno za budućnost Stanoinga pred kojim su samo dvije opcije: predstečajna nagodba ili stečaj koji je lani izbjegnut prvenstveno zahvaljujući nedosljednosti Nagodbenom vijeću koje je najprije tvrdilo da nagodba nije moguća jer je prije zahtjeva za nagodbu predan zahtjev za stečaj, a nekoliko mjeseci kasnije ipak je otvorilo postupak nagodbe. (ikr)

Aktualno

18. veljače 2014., br. 509 || REGIONALNI TJEDNIK

5

Grad Novi Marof posluje pozitivno već četvrtu godinu za redom Grad Novi Marof i prošlu godinu, kao i tri prethodne, završio je s tekućim viškom. Ovaj put riječ je o oko 300.000 kuna.

- Rezultat je to dugogodišnje promišljene financijske politike.

Zahvaljujući višku, konačno ćemo u cijelosti sanirati manjak iz 2009. godine koji je iznosio 5,5 milijuna kuna - naglašava Darko Hrenić,

novomarofski gradonačelnik.

Unatoč kriznim vremenima i stalnim nastojanjima da se manjak u novomarofskom proračunu iz godine u godinu smanjuje, nije se odustalo od velikih projekata.

Tako se tijekom ove godine planira započeti izgradnja javne rasvjete u Varaždinskoj ulici u vrijednosti od 750.000 kuna, asfaltiranje

nerazvrstanih cesta u iznosu od 700.000 kuna, izgradnja 1. faze kanalizacije u Grani u iznosu od 5.500.000 kuna, izgradnja nogostupa uz županijske ceste u vrijednosti od 3.000.000 kuna te ostali infrastrukturni projekti po mjesnim odborima poput dječjih igrališta, nadstrešnica i sl.

U ovo recesijsko vrijeme grado-

njak vjerovnika s više od 340 mil. kuna tražbina

o 10 milijuna, a oro 18 milijuna

načelnik Hrenić i dvojica njegovih zamjenika volontera nastoje ostvariti i ostvaruju ono što se mnogima čini nemoguće: održati novomarofski proračun stabilnim, iz godine u godinu smanjivati zaduženja, realizirati planirane projekte i uz sve to maksimalno štedljivo raspolagati gradskim novcem.

IMA SE Novi ugovori Grada Varaždina s odvjetnicima

manjka optimizma kada je u pitanju restrukturiranje i nastavak poslovanja

341

Na odvjetničke troškove u 2014. - 999.500 kuna!

milijun kuna iznos je utvrđenih tražbina vjerovnika Stanoinga, od čega na razlučne otpada 188 milijuna

Usluge Hačić, Kallay & partnera stoje pola milijuna, odvjetnika Petrića 375 000, a 125 000 kuna Odvjetničkog društva Brlečić i partneri Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

Nova čuda u predstečajnim nagodbama U sjeni slučaja Mirna – ugledne rovinjske tvrtke koja je otišla u stečaj jer se država nije htjela odreći 70-ak posto svog potraživanja od 30 milijuna kuna - nastavljen je postupak predstečajne nagodbe nad Stanoingom, nekada uglednim varaždinskim investitorom i upraviteljem zgrada. Iako još nije riješena žalba na otvaranje postupka nagodbe, kao ni zahtjeva za izuzeće predstečajnog vjerovnika, održano je ročište na kojem su utvrđene tražbine u iznosu od 340 milijuna kuna. To je osjetno više nego što se tvrdilo i od imovine tvrtke, pa će biti zanimljivo vidjeti što će ponuditi najavljeni novi plan financijskog restrukturiranja te tko će i kako o njemu glasovati.

Budućnost Stanoinga i sličnih tvrtki, međutim, ne ovisi samo o tome hoće li i kako glasovati (najveći) vjerovnici, prije svega banke, nego i o tome hoće li ih se i dalje financijski pratiti.

Naime, predstečajna nagodba tek je prilika za normalizaciju poslovanja kojeg nema bez (nove) financijske pomoći, kao što pokazuje slučaj Varteksa kojem je država oprostila 185 milijuna, ali ni to nije bilo dovoljno pa su uskočile banke. A hoće li i u kojoj mjeri banke pratiti posrnula poduzeća i nakon nagodbe, dobrim dijelom ovisi o tome kako stoje na tržištu, odnosno imaju li imovinu koju mogu ponuditi kao sredstvo osiguranja. Da tu Stanoing, blago

rečeno, ne stoji baš najbolje, ne govori samo spomenuti jaz između utvrđenih tražbina i prijavljene imovine te zaustavljena stanogradnja, nego i zabilježbe na nekretninama. Tako na nedovršenoj zgradi VTC-a, najvrednijem objektu Stanoinga, založno pravo od 8,3 milijuna CHF-a ima austrijski Hypo, Porezna uprava slijedi s nešto više od milijun, a država je upisala i zabranu otuđenja te opterećenja radi osiguranja zahtjeva od 5,5 milijuna, kao i radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi od 12 milijuna. Potonje je vezano uz kazneni postupak i sumnju u utaju poreza, pa će osobito zanimljivo biti vidjeti kako će o otpisu glasovati država. Uz sve to, zalog od 12 milijuna na VTC-u ima upisan i StanoingInženjering. Za razliku od prije spomenutih, ove tražbine nema niti u jednoj tablici, što otvara pitanje kako je to moguće i nisu li time - i mogućim sličnim slučajevima – prekršeni propisi.

Doda li se svemu ovome stanje na tržištu nekretnina te niz nedovršenih Stanoingovih stanova ili useljenih i isplaćenih, ali pod kupcima prešućivanim hipotekama banaka, uspješan završetak predstačajne nagodbe nad tom tvrtkom bio bi uistinu pravo čudo. No u nas - gdje se najprije gotovo u nebesa podižu porezi, a zatim se selektivno i netransparentno (samo) nekima opraštaju - svakakva su čuda moguća, osobito u predstečajnim nagodbama, zar ne?

Grad Varaždin potrošit će u godini dana 999.500 kuna za odvjetničke usluge svega tri odvjetnička društva, odnosno odvjetnika. Točnije, taj se novac već troši od 18. prosinca prošle godine, kada je potpisan ugovor s dva odvjetnička društva, dok je s jednim odvjetnikom ugovor potpisan pet dana ranije. Naime, Grad Varaždin je za rješenje pravnih problema odabrao odvjetničko društvo Hačić, Kallay & partneri, Odvjetničko društvo Brlečić & partneri te odvjetnika Marijana Petrića.

Lani-duplo manje

Za usluge Odvjetničkog društva Hačić, Kallay & partneri prema jednom ugovoru ide 312,5 tisuća, a istoga dana sklopljen je još jedan ugovor vrijedan 187 tisuća kuna. Sveukupno će biti, dakle, gotovo pola milijuna kuna. Odvjetnik Petrić zaradit će 375 tisuća dok će 125 tisuća kuna otići u blagajnu Odvjetničkog društva Brlečić i partneri. Isti su odvjetnici Grad Varaždin zastupali i lani kad su njihove usluge, prema podacima koje smo dobili od Grada Varaždina, plaćene 413.529,18 kuna. Dakle, dvostruko jeftinije. Jesu li odvjetničke usluge poskupjele ili se Varaždin dvostruko više parniči sa svojim tvrtkama i građanima, nismo uspjeli doznati. U odgovoru na pitanje o (pre)visokim troškovima parnica, iz Grada su nam odgovorili kako su nakon provedenog postupka javne nabave za odvjetničke usluge s prethodno navedenim odvjet-

ničkim društvima sklopljeni ugovori o zastupanju koje im je Grad povjerio u određenim parnicama koje se vode pred varaždinskim Trgovačkim sudom i općinskim sudovima.

Radi se uglavnom o parnicama između T7 VIS-a i Grada te tužbi Crtorada protiv Grada.

Potonja tužba je novčano „najteža“: Crtorada tuži Grad zbog štete nastale odlukama iz 2012. godine o novoj regulaciji naplate koja iznosi, kako se tvrdi, više od 69 milijuna kuna.

Varaždinsko smeće i zemljište za POS naselja predmeti su nekoliko sudskih parnica.

Prvo je Grad podnio tužbu za utvrđivanje ništetnosti Ugo-

Tužba Crtorada protiv Grada je novčano „najteža“: navodi se šteta od 69 milijuna vora o interventnom odvozu i zbrinjavanju komunalnog otpada koji su potpisali gradska tvrtka Varkom i T7 VIS, kao i zbog povrata 9,2 milijuna kuna.

Istodobno, i T7 VIS je podnio tužbu protiv Grada i Varkoma zbog neisporuke komunalnog otpada. Odvjetnici Grada i T7 VIS-a pokušavaju za svoje klijente ishoditi i pozitivno rješenje spora oko zemljišta za POS naselja na Banfici i u Ulici Vilka Novaka. Riječ je o nekoliko različitih sporova koje je Grad pokrenuo protiv T7 VIS-a i u jednom slučaju protiv grupacije i tvrtke Prvi faktor. Podnesena je i protutužba. Vrijednost tog

spora je tri milijuna kuna.

Grad da služi, a ne tuži

Osim ovih sporova, Grad je često u sudnici i zbog cijelog niza manjih sporova u kojima tuži ili je tužen. Primjerice, Odjel za gospodartstvo tužio je troje poduzetnika jer nisu vraćali kredit dok samo Upravni odjel za komunal i urbanizam godišnje izda oko tisuću rješenja o ovrsi. Stoga je razumljivo da je pitanje o sporovima i njihovoj cijeni postavljeno i na varaždinskom Gradskom vijeću (zastupnik Željko Cecelja).

– Bavimo se s više sporova po više osnova, naslijeđenih od bivših vlasti i to su ti „kosturi iz ormara“ koje smo spominjali pri preuzimanju vlasti. No Grad neće dopustiti olako dijeljenje novca iz gradske blagajne - kazala je dogradonačelnica Natalija Martinčević odgovarajuči na pitanje Željka Cecelje.

Cecelja je ukazao kako Grad mora učiniti sve kako bi se izbjegli nepotrebni sporovi.

– Nedopustivo je da se Grad tuži sa svojim građanima. Grad je tu da im služi, a ne da se tuži.

Ista je stvar i s tvrkama na gradskom području - upozorio je, ali od toga male koristi. Ne samo da su se isplate odvjetnicima smanjile, već su za tekuću godinu potpisani dvostruko vredniji ugovori. Da stvar bude gora, oni zacijelo neće biti ni zadnji jer najveći slučajevi još nisu gotovi, a već se nadziru novi sporovi.

Bilo da će Grad tužiti ili biti tužen, što se odvjetnika tiče – nebitno je. Prema ugovorima je svejedno i hoće li Grad dobiti ili izgubiti u na sudu jer honorar odvjetnicima je isti.

6

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 18. veljače 2014., br. 509

Zbog poplava bile zatvorene tri prometnice, a zbog klizišta zatvorena pruga Novi Marof - Budinščina Poplave su prošli tjedan pogodile i Varaždinsku županiju, no od subote stanje se počelo smirivati. - Vodotoci se povlače u svoja korita, ali na snazi su još uvijek redovne mjere obrane od poplava – izvijestili su u ponedjeljak iz Županijskog centra 112. Zbog izlijevanja

vodnju, pa su brojne obitelji tražile pomoć vatrogasaca koji su im ispumpavali vodu iz podruma. - Vinica je nakon nepunih godinu dana suočena s izlijevanjem voda iz kanala za odvodnju i poplavama. Jedan od razloga je vremenska nepogoda na koju ne možemo utjecati, no

Novi Marof – Budinščina.

Klizište je nastalo na pruzi kod Podruta. Iz Centra 112 su izvijestili da će popravak trajati najmanje 15 dana, a za to vrijeme putnike će prevoziti autobusi.

Stanovnici diljem županije borili su se s vodom koja se izlijevala iz kanala za od-

Bednje bile su zatvorene županijske ceste Jalševec Svibovečki – Poljana Donja, Kaniža – Jerovec te Cerje Nebojse Maruševec.

Zbog pojave klizišta, naselja Beretinec, Črešnjevo i Tužno bila su bez pitke vode, dok je za promet od nedjelje zatvorena pruga

drugi razlog je onaj ljudski, činjenica da nakon poplava prošlog proljeća nadležne institucije po pitanju odvodnje oborinskih voda u naseljima Gornje Ladanje, Marčan i Vinica nisu učinile baš ništa – ogorčeni su bili prošli tjedan u Općini Vinica.

PROVJERILI SMO Iz Varkoma ističu da obračun cijene vode obavljaju po zakonu STRUJA Pritužbe na agente RWE energije

Cijena vode među najnižima u državi Ukupna cijena kubika vode u Varaždinu je 8,86 kuna, a u susjednom Čakovcu 11,36 kuna.

Najmanje plaćaju Dubrovčani, 7,48 kuna, a najviše na Krku, čak 52,15 kuna po kubiku!

Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

RWE obavio kontrolu prozvanog agenta, kupci bez primjedbi

“Lagao starici da će biti bez struje”

Varkom ima jednu od najnižih cijena pitke vode u Hrvatskoj, a cijena vode obračunava se sukladno propisima. Upravo su to istaknuli iz Varkoma, koji se nije našao na nedavno objavljenom popisu od svega pet distributera vode iz Hrvatske koji cijenu obračunavaju ispravno.

Prema analizi Instituta za javne financije, preostalih 118 tvrtki to čini pogrešno. Međutim, ti podaci se uopće ne odnose na Varkom. Analiza je napravljena na temelju izvješća

Cijena će u Hrvatskoj ove godine vjerojatno rasti: najavljen rast vodnih naknada Državne revizije, koja u Varkomu zbog cijena vode uopće nije bila. - Varkom obračunava cijenu vode sukladno Zakonu o vodama i uredbama. Cijena kubnog metra pitke vode, bez naknada i PDV-a, iznosi 5,58 kuna te je jedna od nižih u RH. Fiksna naknada za kućanstva je 15 kn bez PDV-a, a za korisnike u stambenim zgradama 12 kn bez PDV-a – odgovorili su iz Varkoma. Na osnovnu cijenu 5,58 kuna, koja je prihod Varkoma, obračunava se čak pet naknada. Uz to, na potrošeni kubni metar obračunava se i koncesija koja je prihod državnog proračuna. Kada se zbroji i doda PDV, domaćinstva kubni metar vode plaćaju 8,86 kuna po kubnom metru. Da je to jedna od najnižih cijena u državi, potvrđuju podaci iz analize Instituta: najvišu ukupnu cijenu vode - čak 52,15 kuna po m3 - imaju Ponikve Krk, a najnižu, 7,48 kn po m3 Vodovod Dubrovnik. Ukupna cijena vode u Čakovcu, gdje vodu distribuiraju Međimurske vode, jedna od pet tvrtki za koju su revizori utvrdili da obračun cijene obavlja po zakonu, ukupna cijena je 11,36 kn, a fiksni dio 16,85 kn mjesečno.

RWE Energija je ugovor o zastupanju potpisala s Directus Promotus Plusom.

Nezadovoljne kupce pozivaju da se jave na broj 0800/8777

Nedavno objavljena analiza cijena ne odnosi se na Varkom, jer revizija kod njih nije obavljena

Varkom: Cjenik za pitku vodu (na snazi od 2013.)

Struktura bruto cijene

6

Pogon i održavanje sustava vodoopskrbe Investicijsko održavanje (amortizacija) Naknada za razvoj regionalnih objekata - vodoopskrba Naknada za razvoj lokalnih objekata - vodoopskrba Naknada za razvoj objekata za zaštitu podzemnih voda Koncesija

7

Naknada za korištenje voda

8

Naknada za zaštitu voda

9

PDV (na st. 1., 2., 6.)

1 2 3 4 5

10%

Namjena sredstava

Domaćinstva Pravne osobe (kn/m3) (kn/m3)

Varkom

3,85

4,66

Varkom

1,73

1,73

RAZVOJ

0,36

0,84

RAZVOJ

0,30

*0,26 0,60

RAZVOJ

0,3

Državni proračun Hrvatske vode Zagreb Hrvatske vode Zagreb Državni proračun

VODOOPSKRBA - UKUPNO

0,3 °0,14

°0,14

1,35

1,35

0,41

(1,35) 0,41

0,56

0,65

8,86

*0,56

9,76 10,54

(1,35)

11,44

Napomene: ( ) Svi koji nisu priključeni na sustav odvodnje (BUPOV grada Varaždina) * Svi osim grada Varaždina

° Sadržano u st. 1 Cjenika FIKSNI DIO CIJENE

kn/dom/mj

Domaćinstva

15

Domaćinstva u kolektivnom stanovanju (obračun potrošnje po članu, ili podbrojila)

12

Pravne osobe Napomena: Na fiksni dio cijene obračunava se PDV - 10 %

kn/po/mj

22

- Agent koji zastupa tvrtku RWE Energija je 12. veljače gospođu staru 78 godina uvjerio da je Elektra Varaždin izgubila licencu za distribuciju električne energije te da s novim distributerom mora potpisati ugovor kako bi i dalje imala struju – javila nam se ogorčena čitateljica (podaci poznati redakciji).

Ističe da nije problem u potpisanom ugovoru, nego u načinu na koji je do njegovog potpisivanja došlo. - Ako tvrtka ima argumente koji mogu potaknuti korisnika da odabere njih kao distributera, ne vidim potrebe da se ovakvim lažima ljude prisiljava da potpišu nešto što u stvari ne žele – ustvrdila je. To je samo jedna pritužba na rad agenata navedene tvrtke. - RWE Energija potpisala je ugovor s tvrtkom Directus Promotus Plus o zastupanju u prodaji električne energije i prema ugovoru zastupnik se obvezuje da u komunikaciji s kupcima ni na koji način neće širiti neistinite, nepotpune, zavaravajuće ili dvosmislene informacije koje mogu dovesti do nezadovoljstva ili prigovora potencijalnog ili stvarnog kupca. Za svaku povredu ove obveze definirana je novčana kazna – navela je Kristina Perinčić, asistentica Uprave u RWE energiji u pisanom odgovoru.

Navela je da su ispitali pritužbe na rad navedenog agenta te ustanovili da je 12. veljače potpisao četiri ugovora s kupcima.

- Prema proceduri postupanja, kontaktirani su svi kupci, a iz razgovora s njima ustanovili smo kako su svi potpisani

ugovori u potpunosti sukladni ugovoru o poslovnoj suradnji između RWE Energije i tvrtke Directus Promotus Plus. Svi kupci su potvrdili da su dobili informacije na korektan način. Točnije, prodajni predstavnik im se predstavio da zastupa tvrtku RWE Energija i da će imati popust od 10 % za proizvod ideal. U cijelosti im je objašnjena i procedura prelaska na novog opskrbljivača – pojasnila je. Istaknula je da izražavaju žaljenje zbog spomenutih slučajeva. - Pozivamo sve nezadovoljne kupce da se obrate našoj službi za korisnike kako bismo zajedno riješili probleme. Primjedbe i kritike na rad prodajnih predstavnika kao i sva druga pitanja

Kupac ima pravo raskinuti ugovor bez navođenja razloga u roku od 14 dana potrošači mogu dojaviti Službi za korisnike, na besplatan telefon 0800 8777, a sve pritužbe na rad naših prodajnih predstavnika ispitujemo u najkraćem roku. Ako se utvrdi da su povrijedili Etički kodeks, tražimo prekid rada spomenutog prodajnog predstavnika, a prema tvrtki koja ga je angažirala poduzimamo ugovorom predviđene sankcije – napomenula je. Naglašava da kupac ima pravo raskinuti takav ugovor bez navođenja razloga u roku od 14 radnih dana od sklapanja ugovora.

18. veljače 2014., br. 509 || REGIONALNI TJEDNIK

oglas

7

8

Intervju tjedna

REGIONALNI TJEDNIK || 18. veljače 2014., br. 509

POD LUPOM Dr. Miroslav Kopjar, svjetski priznati ginekološki stručnjak, govori o

Najgori je ovaj, politikom u status prema liječnicima ko Naš cilj sa Sv. Nikolom je upravo taj – da prekopiramo ono što je dobro u svijetu. Da ne otkrivamo stalno novu pamet. Pokušat ćemo napraviti „one stop clinic“. Ta se metoda u svijetu, osobito u Engleskoj, primjenjuje već godinama. “One stop” znači da jednim dolaskom sve riješite. Od dijagnoze do rješenja. Tako se radi u svjetskim klinikama Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

Uđete u hotel, prođete mimo recepcionerke, uđete u sobu, legnete na krevet i gledate plazmu na zidu sobe. Ali niste došli turistički. Soba je dijelom Poliklinike Sv. Nikola, recepcionerka je medicinska sestra, krevet je ginekološki, a na ekranu ćete gledati sve što radi liječnik. Nema suvišne aparature, ali ekrana su tri. Dva za doktora i jedan za vas. Ništa se ne prepušta eventualnom previdu. Iako niste u nekoj od svjetskih klinika, već u Varaždinu, pregledat će vas osobno predsjednik Društva za ginekološku endoskopiju hrvatskog liječničkog zbora čiji su članovi pridruženi kao udruga najpoznatijoj svjetskoj američkoj asocijaciji ginekoloških laparaskopičara, dr. Miroslav Kopjar.

Nabrajati doktorove odrađene funkcije i priznanja oduzelo bi nam previše mjesta. Doktor koji je obišao svijet usavršavajući se svjestan je da hrvatsko zdravstvo ide velikom brzinom prema dolje, da doktori bježe glavom bez obzira, a pacijenti ostaju prepušteni sebi samima.

Nema jasnih pravila igre koja bi se, upravo zbog skupoće medicine, trebala jasno ustvrditi. Doktor koji niti jednoga trenutka ne skreće pogled dok razgovara s vama realno će ustvrditi - novac je ipak taj koji

U ovom trenutku nam nedostaje 4300 bolničkih doktora ključno odlučuje o kvaliteti.

Bolnice koje smo prije dvije godine sanirali i nakon sanacije proizvode gubitak. U varaždinskoj je bolnici taj gubitak u ovoj godini duplo veći nego lani. Što to znači? Nije da se ljudi nisu potrudili i da nisu željeli ekonomski poslovati. Međutim, tehnologija u medicini ide naprijed toliko brzim koracima da vi u medicini baziranoj na znanosti nakon četiri godine morate početi ispočetka. A to košta. Medicina će biti i već jest svake godine sve skuplja.

Zamislite koliko smo daleko od novih tehnoloških rješenja u liječenju naših bolesnika kad u Americi trenutno u operacionim dvoranama “radi” preko 1,1 tisuća robota pod kontrolom kirurga, a svaki košta oko dva

milijuna eura.

Plati pa ti se vrati

Proputovali ste svijet, upoznali se sa svjetskim zdravstvenim sustavom. Koji model vam se čini najprihvatljivijim za Hrvatsku?

U svakom slučaju nisam za američki model iako je američka medicina vrhunska. Nisam, jer se apsolutno sve plaća. Društvo će morati naći model koji može ekonomski podnijeti. U osnovnom se zdravstvenom

Nedostaje 4300 bolničkih doktora Koliko uopće studenata upisujete sada na medicinu?

Zagrebački fakultet oko 300 studenata, a sveukupno u Hrvatskoj oko 500600 ljudi.

Je li to malo?

To nije dovoljno niti za reprodukciju ovih koji idu u penziju ili koji umiru. Što se tiče liječnika po broju stanovnika, mi smo 50 posto ispod europskog prosjeka. U totalnoj smo komi. U ovom trenutku nam nedostaje 4300 bolničkih doktora. Evo, u vašem Regionalu piše da se spajaju tri bolnice. Moraju.

Nema tko raditi. U Varaždinu ima, ali to ne znači da ima u Koprivnici. Sada se pokušava od te tri bolnice napraviti jedna.

osiguranju treba pobrinuti za sve stanovnike, ali onda postoji nešto u što je Hrvatska tek krenula. Ukoliko želite viši i bolji nivo, uplaćivat ćete dodatno osiguranje osiguravajućem društvu. Za osnovno bi se i dalje trebala brinuti država. Belgija ima odličan sustav. Liječniku opće medicine i specijalistu možete doći jedino ako platite.

Naravno da vas u prvom momentu to šokira, ali taj novac odmah dobijete natrag od svog osiguranja.

A što ako baš u tom trenutku nemate novac, iako će vam biti vraćen? Ili ako uopće nemate novca za dodatno osiguranje?

E, to je druga stvar. O tim se ljudima mora pobrinuti društvo. Za to postoji socijala. Ne možete imati status siromašne osobe kojoj društvo mora platiti medicinsku uslugu, ako nemate

potvrdu da zaista i jeste siromašni. A ne kao u Hrvatskoj da čovjek vozi mercedes, a prima socijalu. Kad odredimo kriterij siromaštva, tada ćemo tim ljudima omogućiti jednako kva-

Struku dati stručnjacima, a ne politici litetnu zdravstvenu zaštitu, ali i po deset puta nižim cijenama.

Nepristojno je pitati, ali zasigurno ste skupa akvizicija Poliklinike. S vašom biografijom nije čudno da nema klinike koja vas ne bi poželjela u svom timu, ali kako to da ste prihvatili varaždinsku ponudu?

Osim u Varaždinu, radim i u drugim poliklinikama. Ali znate onu narodnu - nije u šoldima sve. Kad imate mogućnost da znanje prikupljeno po svijetu, a osobito kad imate godina koliko imam ja, počnete drukčije razmišljati. Nije vam drago da to znanje koje ste stjecali cijeli život bacite kroz prozor. Želite ga prenijeti drugima. To je i jedan od razloga što sam sa svojim kolegama još prije 15 godina krenuo u osnivanje Društva za ginekološku endoskopiju Hrvatskog liječničkog zbora. Liječenje metodom koja se bazira na poštednom, a ne agresivnom pristupu. Laparskopskim (operacija u trbuhu izvedena na par rupica 5-10 mm) odnosno histeroskopskim metodama (operacija maternice kroz rodnicu). Ne samo da smo osnovali Društvo, nego smo pri zagrebačkom Medicinskom fakultetu osnovali i školu koja intenzivno traje tjedan dana, a potom tri mjeseca do godinu dana s povremenim, dodatnim edukacijama na našim kliničkim i nekim općim bolnicama.

U svijetu je to etablirana metoda i zbog nje sam bio u Americi kod dr. Harryja Reicha, čovjeka koji je prvi još 1989. godine tom tehnologijom izvadio maternicu pomoću dvije-tri rupice, promjera 5 mm na trbuhu. Naučio sam tu priču i početkom ‘90-ih, počeo ju provoditi u Hrvatskoj, tada konkretno u Zaboku. Dakle, samo pet godina nakon dr.

Reicha. Na taj smo način postali pridruženi članovi Američke asocijacije ginekoloških laparaskopičara. S obzirom na to da sam bio osnivač, još uvijek sam i predsjednik. Od šestotinjak hrvatskih ginekologa, njih skoro

Miroslav Kopjar u ginekološkoj ordinaciji Poliklinike Sv. Nikola u Varaždinu

Intervju tjedna

18. veljače 2014., br. 509 || REGIONALNI TJEDNIK

9

o miješanju politike u medicinu, degradaciji doktora, skupom zdravstvu...

uvjetovan, podcjenjivački oji je sad prihvatio i narod polovica su naši članovi.

S operacije na posao

Nije li nešto više od 600 ginekologa malo?

Hrvatska je mala zemlja i to je dovoljno. Kroz našu školu, minimalno invazivne ginekološke kirurgije, tijekom ovih je godina prošlo preko 50 posto domaćih ginekologa. Dok su ostali uglavnom bili iz zemalja bivše Jugoslavije. Obično se škola obavlja u nekoj bolnici, pa se istovremeno uči teorija i praksa. Naš cilj sa Sv. Nikolom je prekopirati ono što je dobro u svijetu. A ne stalno pokušavati otkriti novu pamet. Najvažnije ja dati struku njenim poznavateljima - doktorima, sestrama, a ne politici.

Kod nas je to tako. Tek nakon političke odluke, za mišljenje se - i to samo eventualno - pitaju i stručnjaci. Primjerice, trebalo bi reorganizirati, ambulantnu ginekologiju. Metoda “one stop clinic” u svijetu se, osobito u Engleskoj, primjenjuje već godinama. One stop znači da jednim dolaskom sve riješite.

Na primjer, prokrvarite danas poslijepodne. Prema aktualnoj praksi, prvo idete liječniku opće prakse po uputnicu, potom ginekologu u dom zdravlja, zatim vas on mora poslati u bolnicu.

Kad dođete tamo, opet moraju odlučiti kojem ginekologu će vas uputiti - disperzija je velika. Takvo šarenilo u kojemu se gubi toliko hoda, vremena i novaca. Puno se više isplati rad „one stop“ – kad ste dobili neke simptome poput boli, krvarenja i slično, odmah dođete u kliniku i kažete ih na prijemu. Sestra vas automatski prosljeđuje ginekologu i momentalno dobivate dijagnostiku. U toj istoj klinici, osim što se daje točna, egzaktna dijagnoza, istovremeno se i rješava taj problem.

Doktor nema samo ultrazvuk, već i sva ostala pomagala za minimalno invazivnu kirurgiju.

Ako nema potrebe za daljnim zahvatom, pacijentica s eventualno nekim tabletama ode doma, a ako je neki polip, miom ili slično u pitanju, izvadite ga i pošaljete na analizu, a bolesnica iza tog zahvata može kući ili odmah na posao. Nema potrebe za bolovanjem.

Dakle, iako je u startu možda nešto skuplji postupak, na kraju je riječ o uštedi – brojni specijalisti, bolovanje, bolnice...

Naravno. Osnovna je prednost, bilo histeroskopije ili laparaskopije, ne samo neinvazivnost, preciznost, već i estetika jer nema reza kao kod plastične operacije. Kako je i oporavak za par sati ili za koji dan, imamo i puno kraće bolovanje. Čovjek urušenog zdravlja nesposoban je za rad, država se mora brinuti za njega, hraniti ga... Puno

Doktori u suknjama Da mi to pojednostavimo. Čovjeku se, dakle, jednostavno ne isplati više gubiti toliko vremena za prosječno plaćeni posao. Usto, za to vrijeme od nečega treba živjeti. I negdje.

Kad prošećete centrom Zagreba, vrlo često ćete vidjeti mlade muškarce, kratko ošišane, gotovo na ćelavo, jako zašiljene cipele, svi u kravatama i Armanijevim odijelima. Kak’ to već u trendu ide. Uz to obavezno ide BMW X5 ili X6.

To su menadžeri. Ljudi koji su jučer završili Ekonomski fakultet, koji traje, ajde recite koliko? Četiri godine.

Tako je. Pa tko će lud u toj situaciji onda studirati deset godina da bi vozio fićeka?

Zato smo dobili to što imamo. Mi sada imamo Medicinski fakultet i doktore u suknjama. Muškarci više ne upisuju medicinu. Jer, po našoj konzervativnoj, patrijarhalnoj sredini, muž je taj koji mora donijeti novce. A koje novce? Jedino ako počne krasti. A, što će ukrasti u bolnici? Jedino mrtvaca ako mu, ne daj Bože, pacijent umre. Kuverte? Prošlo svršeno vrijeme. Toga nema nigdje više.

Još od prošlog stoljeća. Ali nije dobro što doktori zarađuju koliko zarađuju.

Slijedi egzodus doktora Doktori su kod nas podcijenjeni, loše plaćeni, a kažete da ih već sada ima 50 posto manje no što bi trebalo. EU ih želi.

Mislite li da će otići?

Mislim da slijedi egzodus. Odoše van.

Kolege s kojima radite zaista pričaju o tome?

Apsolutno. Nema razloga da ne idu i zato masovno odlaze.

Dakle, što? Hoćemo li dovoditi liječnike iz trećih zemalja?

Apsolutno. O tome ne treba diskutirati.

Zar nije zagrebački Medicinski fakultet

skuplji proces. Ovim metodama odmah vidim sve unutra. Uočavam što nije normalno i baš iz tog dijela uzmem tkivo za analizu, a ne da to radim na slijepo – kiretažom. Naime, kiretaža je postupak gdje kiretom veličine pet mm treba postrugati kivo u prostoru šupljine maternice koji je otprilike deset puta veći.

Tako koji put treba naći komadić sumnjivog tkiva koji može biti i manji od pet milimetara.

Koji put pogodite, ali češće ne. Kad ne pogodite, fulali ste dijagnozu pa žena i dalje krvari, pa za tri mjeseca ponovno kiretirate. Pa kad se karcinom već proširio, onda ste sigurno pogodili. Zato danas u Belgiji, Nizozemskoj, zemljama koje si to mogu priuštiti – jer medicina košta – kiretaža gotovo više ne postoji.

Rekli ste da je u Hrvatskoj 600 ginekologa dovoljno. Vi ste profesor na zagrebačkom Medicinskom fakultetu. Iz godine u godinu prijava je sve manje. Je li to zbog pada rejtinga doktora, zbog potplaćenosti, rigoroznih kriterija upisa...

Medicina je težak i dugotrajan studij. A više se ne dobiva povrat uloženoga. Da biste završili opću medicinu, treba vam šest godina, pa stažiranje, pa specijalizacija – potrošite dobrih deset godina da biste uopće nešto postali.

u vrijeme Jugoslavije bio prestižno mjesto za studiranje? Kad se to srozalo?

Nije preko noći. Mi smo se postepeno srozavali dok nismo došli do toga, ponovno zahvaljujući politici koja nas je do toga dovela. Nekada je liječnik bio LIJEČNIK. Koliko god nije imao velika primanja, ali je bio gospodin čovjek. Doduše, ne tvrdim da nisu postojale plave kuverte, ne znam.

Ali je taj liječnik imao status u društvu. Kad ste došli na selo, imali ste popa, učitelja i doktora. Koga imate sad? Dobro, svećenik je ostao.

Stalno se spominju neke druge cifre plaća. Iskreno, koliko zarađuje specijalist?

Prvo morate biti stažist i specijalizant, a to traje pet do šest godina i završava uglavnom debelo poslije tridesete. Za to vrijeme ukupna neto primanja su oko tisuću eura sa svim dežurstvima i smjenama. To je vrijeme kad sklapamo brakove i

Kod nas se tek nakon političke odluke za mišljenje - i to samo eventualno - pitaju i stručnjaci započinjemo s odgojem jednog ili više djeteta kada se troškovi života drastično mijenjaju prema studentskim uvjetima, a naravno nedovoljni su za bilo koju struku, a kamoli za liječnika koji bi trebao biti ugledan član društva. Čekajte malo. Moj prijatelj je medicinski tehničar pa noćnim radom i dežurstvima zaradi gotovo pa jednako?

Tako je. Dogodio se jedan problem u našem društvu, opet zahvaljujući politici, koja se umiješala i poremetila činove.

Od generala do podoficira.

Imamo situaciju koju imamo.

Mladog doktora s četiri-pet go-

dina staža. Ajde, još nije dobio onaj čvarak da bude kapetan ili pukovnik i plaćen je kao i vodnik koji nema status oficira, dakle, kao običan vojnik.

A koliko dobije s „čvarkom“?

Eventualno, s generalskim činom može očekivati duplo.

Koliko mu treba do generala?

Pola života. Ona tako nešto može računati poslije pedesete ili kasnije.

Podcjenjivački status

Što je po vama trebalo učiniti kad je došla kriza da se, ako već ne spriječe, onda barem ublaže njezine posljedice?

Odmah se trebalo uskladiti.

Ovako ispada da radimo revoluciju. Da smo išli postepeno, svi bismo se lakše priviknuli na to – narod i mi. Da sam prije dvije godine došao na vlast, znam što bih napravio. Jer bih znao kojim novcem se raspolaže. Što je zapravo sa štrajkovima. Kako su došli, tako i prošli. A vjerujem da kad biste dvije trećine prosječnih Hrvata pitali kako se sve riješilo, nemaju pojma. Je li uopće imalo sve smisla i hoće li se moći ispoštovati sve što je ministar Ostojić obećao?

Nisu samo primanja u pitanju – to je u našem štrajku čak bilo periferno pitanje. Više je taj, sad

bismo već mogli reći, politikom uvjetovan, podcjenjivani status prema liječnicima koje je sad polako i narod počeo prihvaćati. Kao šarlatane. A neki se političari liječnici jako trude da to naprave zbog vlastite koristi. Jer valjda će se onda ti ljudi okrenuti i dolaziti k njima u ordinacije.

Kakav scenarij u hrvatskom zdravstvu vidite za godinu dana?

Tu treba razlikovati dvije grupacije liječnika. Oni koji su svoje školovanje završili u teškim materijalnim uvjetima i ti će, naravno, iskoristiti prvu priliku i otići. Tu pomoći nema - sve dok se ne oporavi gospodarstvo. Mene više brine ona druga grupa jer za njihov ostanak u Hrvatskoj ne treba neka posebna Linićeva kasa.

Reći ću vam na primjeru mladih liječnika kojima sam mentor i koje dobro poznajem, a koji imaju financijski zaokruženu priču. Ništa im ne nedostaje – imaju stanove u Zagrebu, auto... Znači, nema nekih egzistencijalnih razloga za odlazak jer materijalno žive relativno dobro. Uglavnom zahvaljujući primanjima roditelja. Ali nemaju ono što njima treba. Nemaju satisfakciju da im se vraća sve što su godinama ulagali u sebe.

Sada očekuju progres u sklopu svjetskih trendova, a to znači uvjete rada kao u razvijenim sredinama. Svakako žele biti cijenjeni adekvatno njihovom akademskom, više nego desetogodišnjem ulogu. Mi smo na žalost postepeno prešli i društvo gdje su nestale prave vrednote kao što su poštenje, ljubav, obrazovanje, kontinuirani rad. Moralne vrijednosti temeljem kojih pojedinac odskače od prosjeka. Ljudi kad završe medicinu imaju preko trideset godina i njima je neugodno od društva tražiti priznanje za ono što im po logici pripada pa da mogu živjeti adekvatno svom statusu, naobrazbi...

Doktori odlaze. Tko će nas liječiti u budućnosti?

Po svim će pokazateljima doći oni koji nemaju jezičnu barijeru. Moramo računati na one koji nisu u EU, a pripadaju bivšoj Jugoslaviji. BiH i Srbija.

Na koncu, već i dolaze.

Jesu li dobri lijećnici?

Ne mogu to reći. Sve ovisi od fakulteta do fakulteta, od doktora do doktora. Kao i kod nas. No poznata je priča da su se prije nekog desetljeća medicinske nauke mogle preko vikenda završiti u Nišu. Tada je ministar u Grčkoj poništio diplome svim polaznicima.

Povezao je sve smrtne slučajeve u raznim bolnicama s diplomama vikend-fakulteta. Ako takvi dođu u Hrvatsku, sigurno nam se ne piše dobro.

10

Poslovni svijet

REGIONALNI TJEDNIK || 18. veljače 2014., br. 509

poslovni svijet www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Tržište oživljava jer stranci kupuju sve više

Piše: Lucija Novoselec LUCERNA NEKRETNINE

Poslovno-osobni razvoj

Želje i ciljeve staviti u pozitivan kontekst Evo da nastavim… Flori- šaviti, poboljšati kondiciju, jan sve svoje želje i ciljeve oblikovati tijelo, započeti sa postavlja u negativnom kon- zdravim navikama, raditi netekstu odnosno: Ne želim što što vas ispunjava, zaraditi imati… Neću biti… Da ne- kroz dodatni prihod ili što mam….Da nisam… i slično. već? Ako jeste, onda ste (uz Svaka želja ili cilj izražen s gore navedeni ŠTO želite) rječicom NE stavlja vas u morali osloboditi neko vrijepoziciju da razmišljate što me i odrediti neke termine za sve NE smijete, NEćete, NE- te aktivnosti, jel’ da? Možda mate…. Nije baš motiviraju- i okupiti ekipu s kojom biste će, zar ne? Ali je opsesivno, krenuli u tu novu avanturu.

I tako ste kreprisiljava vas da nuli! I onda se mislite o silnim dogodi nešto NE-ima! Zato (ili sve) od nani najčešće spovedenog: upala minjan recept: mišića koja vas NE jedi puno obeshrabri, loše i više se kreći vrijeme zbog – NE pomaže! kojeg vam se ne A ko Florijan izlazi iz topline razmišlja kako doma, dnevne NE smije jesti, ili izvanredne ili kako je NEr- Piše: Alma Lisse vozan kada NE alma@lisse-savjetovanje.eu okolnosti zbog jede, neće biti www.lisse-savjetovanje.eu kojih ne stignete na odabranu rezultata pri mršavljenju. Emocije su izu- aktivnost, netko od ekipe ne zetno važne kod postavljanja može pa onda ni vi ne idete, želja i ciljeva, a njihov inten- nemogućnost promjene terzitet, odlučujući u realizaciji mina zbog novih obaveza, zacrtanog, a to znate jer sam komplikacije s poslodavcem, o tome sam već pisala. Stoga potraga za kooperantom, slijedi pravilo 3 – afirmati- prostorom…, promjene u van, pozitivan kontekst želje! nekoj regulativi i svi drugi, Svaka želja ili cilj trebaju „objektivni“ i vrlo uobičajeni biti izraženi u pozitivnom razlozi za odustajanje. I tek kontekstu: želim biti… že- ste započeli, a već je „viša lim imati… želim da sam…. sila“ uplela prste i „morali“ U Florijanovom slučaju to ste reducirati aktivnosti ili bi moglo biti: „Želim imati čak (!) i odustati. I što vam __ kilograma.“ ili možda: preostaje - samo da gurnete „Želim biti __ konfekcijski nezadovoljstvo malo dublje u broj.“ Pozitivan emocionalni sebe i pokažete svijetu svoje kontekst želje/cilja presudan uobičajeno, ležerno lice. je za realizaciju. I tu je sam No dobro, možda ste u početak, nulta faza u procesu onoj grupi ljudi koja ne ostvarenja želje/cilja. odustaje pod tim lažnim Pogledajmo sada situaciju i trivijalnim izgovorima.

Blaženke koja želi pokrenuti Prkosite svemu. Čestitam! vlastiti posao, želi raditi Ali ništa se bitno ne događa ono u čemu je vrlo dobra, s vašim tijelom i/ili hobijem, želi imati fleksibilno radno poslom: niti ste smršavili, vrijeme i samostalno dono- niti oblikovali tijelo, niti je siti odluke. Ona stvarno zna kondicija bitno poboljšana, ŠTO želi i sve to je izrazila u a jedina zdrava, ne navika pozitivnom obliku. Ona je već tjedni događaj je vježsamo jedna od onih robu- banje ili obilasci institucija snih žena koju ni sjekirom ili sastanci oko novog posla. ne bi mogli zatući. Barem Možda ste zadovoljni već se tako postavlja. No ipak, time što ste se pokrenuli i loša vijest je da bez obzira na pronašli način da se angaafirmativni kontekst želje- žirate ali i (možda) dodatno nog i njenu odlučnost, to još zaradite. No ipak, očekivani uvijek nije garancija da će u rezultat je izostao. svom naumu uspjeti. Zašto?

Voljela bih vam pokazati Postoje mnogi razlozi i ne- kako se Blaženka postavila moguće ih je sve nabrojati, i koji još način postoji da ali evo mogućih scenarija. bismo se mogli „zalijepiti“ Jeste li ikada odlučili kre- za svoje želje/ciljeve pa ako nuti u teretanu ili baviti se vas zanima, čitajte o tome nekim novim hobijem ili u sljedećem broju Regionalposlom jer ste željeli smr- nog tjednika.

Hrvatsko tržište nekretnina polako ponovo oživljava, i to zahvaljujući inozemnim kupcima.

Kupuju ponajviše u Istri i ostalom dijelu Jadrana, ali ne zaostaje ni potražnja za kontinentalnim dijelom i to pretežno nekretnina za odmor.

Prema službenim statistikama, pad kupnje nekretnina bilježi se od 2010. godine. Sada interes za kupnjom ponovo jača, sudeći po upitima. Najveća je potražnja za manjim kućama i apartmanima na moru, ali i kućama za odmor na području kontinentalnog dijela, a posebno Hrvatskog zagorja. Najviše

je upita Slovenaca i Nijemaca, a slijede Austrijanci, Šveđani, Nizozemci…

Nekretnine se najčešće kupuju za vlastite potrebe ili kao investicija što obično podrazumijeva da nekretnina ima turistički potencijal od kojih je moguće ostvarivati prihode.

Za potonje nekretnine je izu-

zetno bitna lokacija te realna cijena prilikom kupnje. Stoga se kupuju ponajprije kuće i vile na području Dubrovnika, Splita, Opatije i Istre, i to na elitnijim lokacijama namijenjenim elitnom turizmu. Posebno zanimanje za kupnju takvih nekretina pokazuju Rusi, Englezi, Kanađani, Danci i dr.

NOVA ŠANSA Financijska pismenost i dobar financijski plan nu

Vođenje kućanstva Za rješavanje osnovnih životnih pitanja u današnje je vrijeme potreban dobar financijski plan. Ne postoji povoljan kredit – banka je tu da „proda“ novac Piše: Višnja gotal visnjagotal@gmail.com

Radionica Financijska pismenost i poduzetništvo. Na prvi pogled pomislili bismo: neki seminar za menadžere u korporacijama. Zapravo – ona to i jest. U najvećoj korporaciji koja je u krugu interesa većine – kućanstvu. Radionica koju organizira udruga Njezina druga šansa pomaže polaznicima savjetima da prežive od prvog do prvog u mjesecu.

Da dobiju najviše za ono što ulažu. Jednako kao i brokeri na burzi ili menadžeri u kompanijama. Samo što ovdje nisu u pitanju dionice ili bareli, već režije, prehrana, školovanje...

Sve ono bez čega ne možemo živjeti, ali limitirani smo financijama. Da barem samo limitirani. Blokirani smo.

Financijski plan

– Za rješavanje osnovnih životnih pitanja potreban je dobar financijski plan. Kad pričamo s prijateljima ili poznanicima, obično svi znaju sve o financijama, odlično raspolažu svojim sredstvima.

Pritom zaboravljaju napomenuti da koriste dozvoljena ili nedozvoljena prekoračenja na tekućim računima s (pre) skupim kamatama - govori Nataša Mihinjač, predsjednica udruge koja je nakon odlično plaćenog i visoko rangiranog radnog statusa i sama ostala bez posla.

- Dogodi vam se ono o čemu slušate svaki dan, ali ne pada

Vođenje kućnog budžeta ozbiljna je stvar u kojoj možete biti dobar ili loš menadžer vam na pamet da ćete sutra i vi biti u tom redu, najduljem u zemlji – na Zavodu za zapošljavanje. Postati dijelom vojske koja svakim danom sve više raste - veli Nataša, dok njezina prijateljica i supatnica na tom putu traženja posla Sandra Mur potvrdno klima glavom.

Kako bi naučile svoje sugrađanke o značaju preciznog

Active i Indigo Green Udruga je trenutno partner u dva projekta financirana novcem iz EU fondova – projektu Active, kojem je cilj integracija predškolske i školske djece sa smetnjama u razvoju u redovno obrazovanje i društvo uz pomoć osobnih asistenata. Drugi projekt je Indigo GREEN. Putem tog će se projekta nezaposlenima ili nezaposlenima s invaliditetom kroz programe osnaživanja te poljoprivrednu edukaciju pomoći da postanu konkurentniji na tržištu rada Varaždinske županije. U sklopu tih je ciljeva krajem listopada održana prva radionica pod nazivom Poduzetnička piramida – Kako pokrenuti ili voditi vlastiti posao.

I Njezina druga šansa dobila svoju drugu šansu Udruga Njezina druga šansa osnovana je 2011. godine iz projekta financiranog iz EU fondova. Bila je to udruga nezaposlenih žena kojoj je cilj pružiti im pomoć i usmjeriti ih kako ostvariti svoja prava. U sklopu projekta sudionice su završile edukacije iz poduzetništva i informatike te stekle certifikate za samostalnog knjigovođu, kuharicu jednostavnih jela i slastica, dadilju i uzgajivačicu ljekovitog i aromatičnog bilja. Sve navedene aktivnosti bile su usmjerene na lakše zapošljavanje i samozapošljavanje. Završetak projekta rezultirao je osnivanjem udruge Njezina druga šansa. Od početka 2012. do sredine 2013. godine došlo je do znatnog pada aktivnosti. Razlog je što se mali broj sudionica edukacije odlučio na samozapošljavanje ili je izostalo očekivano radno mjesto. Sredinom lanjske godine i novim, aktivnijim vodstvom, udruga dobiva Njezinu drugu šansu.

financijskog planiranja, u Varaždinu je udruga proteklog vikenda održala radionicu na kojoj je prisutne o osnovama financijske pismenosti podučio Ivica Brlić.

- Vođenje kućnog budžeta ozbiljna je stvar u kojoj se možete pokazati kao dobar ili loš menadžer. Za početak treba napraviti tablicu prihoda i troškova da vidimo gdje možemo uštedjeti. Zatim plan dorađujemo s planiranjem tjednog menija prehrane. Jedan dan u tjednu obavimo kupovinu i

izbjegnemo neodlučno lutanje po trgovinama. Na to lutanje upravo računaju marketinški stručnjaci trgovačkih lanaca.

Jer kad ne znate što biste taj dan kuhali, zaboravite na uštedu. U košarici će se naći sve i svašta. Međutim, kad se držite svog menija, kupujete točno one namirnice koje su vam potrebne taj tjedan. Osim novca, štedimo i vrijeme te se usput kvalitetnije hranimo - govori Nataša Mihinjač, napominjući da je riječ tek o prvom koraku ka financijskom

Nastavljen rast imovine Vaba d. d. banke Vaba d. d. banka Varaždin, prema nerevidiranim podacima, prošlu je godinu završila s ukupnom imovinom u iznosu od 1,24 milijarde kuna, pri čemu su ukupni krediti iznosili 676,1 milijuna kuna.

Banka je lani ostvarila neto kamatni prihod od 28,1 milijuna, odnosno 72,6 milijuna kamatnih prihoda uz kamatne rashode u iznosu od 44,5 milijuna. Neto prihod od naknada i provizija u 2013. godini iznosio je 4,7

milijuna, što predstavlja povećanje od 4,5 milijuna u odnosu na 2012.

Ukupni depoziti iznosili su 970,1 milijuna kuna, što je porast u odnosu na kraj 2012. za 120,8 milijuna, odnosno 14,22 posto.

Kao posljedica poslovanja u dugotrajno otežanim makroekonomskim uvjetima te usklađenja s izmjenom regulative vezano uz formiranje ispravka vrijednosti, troškovi vrijednosnog usklađenja i rezerviranja

za gubitke iznosili su 76,7 milijuna, čime je ostvaren gubitak u iznosu 81,2 milijuna kuna. Dionički kapital Banke na kraju prošle godine iznosio je 75 milijuna, uz kapitalne rezerve od 92,8 milijuna koje u potpunosti pokrivaju gubitak ostvaren u prošloj godini.

Sukladno najavama, češka J&T banka i nadalje iskazuje interes za dokapitalizaciju Banke, što bi trebalo biti i potvrđeno nakon Povjereničkog odbora sazvanog krajem veljače.

Poslovni svijet

18. veljače 2014., br. 509 || REGIONALNI TJEDNIK

Pogoni spremni za proizvodnju čarapa, ali interesa - nema - Kada bi to netko stvarno želio, za tri dana bi u tim pogonima mogao proizvoditi čarape – kaže stečajni upravitelj MTČ Tvornice čarapa u stečaju Želimir Uršulin.

Prošlog četvrtka se na Trgovačkom sudu u Varaždinu održala deveta po redu javna dražba kojom se prodaje zemljište i imovina nekad uspješne tvornice. Ni ovaj, deveti put, nije bilo nikakvog interesa.

Odlučeno je da će se na sljedećoj javnoj

dražbi vrijednost imovine smanjiti za 10 posto. Tako će se četiri hektara zemljišta gotovo u centru Čakovca umjesto za 20,6 milijuna kuna pokušati prodati za 18,65 milijuna dok će se pokretna imovina čija je cijena danas bila 2,65 milijuna kuna pokušati prodati za 2,39 milijuna kuna.

Ukupna vrijednost na sljedećoj dražbi u ožujku bit će 21,045 milijuna kuna. - Oni koji u Hrvatskoj imaju novaca i kupuju –

užan i za najvažniju tvrtku - kućanstvo

kao i tvrtke

spekuliraju, takva je situacija. Vjerujem da bi se za 18 mlijuna mogle prodati nekretnine – smatra Uršulin. Čaraparija je u stečaju od siječnja 2012., a protiv njenih bivših direktora varaždinsko Županijsko državno odvjetništvo donijelo je nalog za provođenje istrage zbog sumnje počinjenja kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju krajem 2013. o čemu je već pisao Regionalni tjednik.

11

Upravni odjel za poljoprivredu i zaštitu okoliša Varaždinske županije, u suradnji s Udrugom za očuvanje tradicijske kulturne baštine Kučana i Zbelave „Hajdina“, organizira u petak 21. veljače u 11 sati u dvorani Županijske palače predavanje o heljdi o kojoj će govoriti Ruža Levatić i prof. dr. Ivan Kolak.

ZTB STAN Dvije godine uspješnog poslovanja na tržištu

Tvrtka Kućanstvo j. d. o. o.

S vremenom će vaš financijski savjetnik biti osoba koja vam je potrebna kao vaš osobni liječnik, zubar, odvjetnik. A gdje je u toj priči nestalo poduzetništvo iz naslova naše radionice? Upravo smo djelomice opisali kako bi trebala poslovati mala tvrtka zvana Kućanstvo d. o. o., ali koja ne bi trajala od tri do pet godina, koliko naše tvtrke obično traju. Kod nas se uspješnost tvrtke mjeri u veličini automobila vlasnika što je osnovni problem koji su zemlje iz priče odavno prerasle, slažu se Mur i Mihinjač.

planiranju.

– Normalno je da bismo svi voljeli kad ne bismo morali gledati na svaku kunu. Ali krizom nisu samo pogođeni nezaposleni jer si niti oni s prosječnom plaćom u Hrvatskoj ne mogu priuštiti „luksuz“ pa kupiti nešto iz čistoga gušta. Mogu, ali će osjetiti da im fali taj novac - veli Mihinjač. Mur se nadovezuje. - Kad ispraznimo sve kartice, podignemo novac od osiguranja ili stambene štednje, koji smo sakupljali godinama, tada pokušamo biti samo-

Financijski savjetnik će biti osoba koja vam je potrebna kao vaš osobni liječnik stalnim financijskim guruima. Odvažno odemo put banke i dignemo kredit.

Najgora varijanta jer time postajemo robovi - kaže.

Robovi banaka

- Ne postoji povoljan kredit. Banka je tu da zaradi. To je prvi i osnovni postulat njena djelovanja. Ne vjerujem da je ikome ikada njegov bankar rekao da je kod konkurencije kamata povoljnija - govori Mur. Stoga se na radionici preporučuju financijski savjetnici što je u bogatijim zemljama uobičajeno i svaki se, kratkoročni ili du- goročni korak planira. Nije li to

bahato u cijeloj neimaštini upošljavati financijskog savjetnika? – Je li jeftinije otići u banku i dići kredit koji ćete u konačnici platiti dvostruko skuplje ili imati osobu koja će vas točno uputiti u to koja je varijanta najbolja i najjeftinija baš u vašem, dakle, konkretnom slučaju? Bankaru je cilj prodati novac, a savjetniku da vam sačuva novac u novčaniku. Što je jeftinije? - logično nas pita Nataša Mihinjač.

U Hrvatskoj je to do sada shvatilo točno jedan posto stanovnika. Takvu situaciju Mur komentira.

- Osnovni problem je što mi sve znamo i ne trebamo nikakvu pomoć pa i pod cijenu da ostanemo bez kuća, auta i ostale imovine. Ali valja reći da niti svaki savjetnik nije savjetnik. A koga ugrize zmija i gušera se boji. Hrvati će radije otići po skupi kredit nego priznati da im treba savjetnik. Što će nama netko popovati? Pa smo danas u stanu, a sutra s nalogom za deložaciju u poštanskom sandučiću. Malo će tko priznati da je možda već bio prevaren navodnim savjetovanjem. Istina je da valja biti oprezan jer u moru lažnih stručnjaka ima onih koji vam obećaju rješenje svih problema nakon čega vaš novac završi na stranim računima.

Znamo da je teško naći nekoga u koga ćete imati povjerenja, ali treba shvati da u svakom žitu ima kukolja. S vremenom će tog kukolja biti sve manje - rečeno je na radionici u palači Herzer.

Češka J&T banka i nadalje iskazuje interes za dokapitalizaciju

ZTB Stan ishodio energetske certifikate uz subvencije za zgrade u Ul. Z. i Frankopana, Braće Radić i Trakošćanskoj

Obljetnica poslovanja u znaku velikog uspjeha Ostvarili smo što smo obećali suvlasnicima, pa i više, veli direktor ZTB Stana ZTB Stan postao je vodeći, odnosno najveći upravitelj stambenim zgradama u Varaždinskoj županiji.

U svega dvije godine poslovanja došao je do gotovo 3.500 suvlasnička prostora, i to zahvaljujući iznimnom trudu, velikom zalaganju i nadasve transparentnom te korektnom odnosu prema suvlasnicima stambenih zgrada i svima drugima.

Energetski certifikati za sve

- Izuzetno smo zadovoljni postignutim u protekle dvije godine.

Uspjeli smo ostvariti sve što smo najavljivali suvlasnicima na našim informativnim skupovima, pa i više, što se odrazilo na stalan rast broja zgrada kojima upravljamo - naglašava Zoran Maroslavac, direktor ZTB Stana, tvrtki kćeri Zagorje-Tehnobetona koji podržava njezino poslovanje.

U vodećem upravitelju stambenim zgradama u Varaždinskoj županiji suvlasnici imaju web-uslugu praćenja poslovanja zgrade, službe za hitne intervencije, velik izbor specijaliziranih i licenciranih kooperanata i pravnu podršku. No posebno su zadovoljni postignućima na području energetskog cerificiranja i energetske obnove.

- Za ishođenje energetskih certifikata, koji su zakonska obveza, prvo smo prijavili četiri zgrade kojima upravljamo. Sve su dobile odluku o subvencioniranju, jedna je odustala od provođenja energetskog pregleda, zbog čega se sada suvlasnici kaju jer je model koji smo ishodili i do osam puta jeftiniji u odnosu na pojedinačno certificiranje - upozorava Maroslavac. Naime, zgrade u Trakošćanskoj, Ulici braće Radića te Zrinskih i Frankopana ovih dana mogu od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost očekivati subvenciju u visini 30 posto troškova certificiranja. - To će biti prikazano transparentno na web-izvješću i programu upravljanja. Zahvaljujući toj subvenciji i modelu, ukupni troškovi certificiranja za vlasnika stana u Tra-

ili barem dvije tisuće kuna - naglašava Maroslavac.

Energetska obnova zgrada

Jedini izvan nagodbe ZTB Stan je jedini od većih upravitelja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj koji stabilno posluje i nije u predstečajnoj nagodbi.

Međutim, itekako ih prati. Tako je na ime pričuve, pozajmice i kamata bez koje su ostale zgrade kod ranijeg upravitelja, ZTB Stan prijavio u predstečajnoj nagodbi tražbinu u ukupnom iznosu od 6,2 milijuna kuna za cca 100 zgrada, što je u cijelosti priznalo Nagodbeno vijeće HR02.

- To je uspjeh koji dokazuje da se pravno zalažemo za svaku zgradu koliko je moguće i da štitimo interese suvlasnika. Naš trud vide i suvlasnici kojima smo prvi izbor jer sve manje vjeruju u slatkorječivost drugih iza koje nema rezultata ni primjerene usluge, kao što je uvid u plan upravljanja ili pravovremene intervencije - naglašava direktor ZTB Stana koji je za gruntovnicu kompletirao dokumentaciju za prvih desetak zgrada u vezi etažiranja, odnosno povezivanja knjige položenih ugovora sa zemljišnom knjigom.

Za zgradu koja će se u cijelosti energetski obnoviti suvlasnici će imati trošak od 47 lipa/m2 košćanskoj iznosili su 247 kuna, a da je u to išao samostalno, platio bi 2500

Nakon što je prvi i zasada jedini u Varaždinskoj županiji uspio ishoditi subvencije za energetsko certificiranje zgrada kojima upravlja, ZTB Stan otišao je korak dalje. - Na novi natječaj Fonda za subvencije u visini 40 posto troškova, prijavili smo 35 zgrada, a pozitivna rješenja odmah su stigla za sedam zgrada koje će ukupno dobiti 58 tisuća kuna. Očekujem da će i ostale proći jer smo već riješili birokratske nedostatke i sve dostavili Fondu u roku od 15 dana. Primjerice, nakon što smo iz državnog arhiva pribavili građevinsku dozvolu za zgradu iz 1973. godine, ona nije imala žig kojim se dokazuje pravomoćnost pojašnjava Maroslavac te dodaje da je sve spremno za idući natječaj, ukoliko sada ipak neće proći. Konačni cilj, kako naglašava, prijava zgrada kojima upravljaju na natječaj FZOEU, čim prođe program nadležnog ministarstva gdje se očekuju subvencije u visini 90 posto troškova certificiranja te 40 posto troškova izrade projekta i same energetske obnove.

- Uskoro očekujemo natječaj za subvencije troškova izrade projektne dokumentacije za energetsku obnovu zgrada na koji ćemo prijaviti tri zgrade koje već imaju certifikate. One mogu očekivati 40 posto od Fonda, a s još 10 posto možda će se uključiti i Grad Varaždin kod troškova same obnove.

Zahvaljujući tome, vlasnici stanova imat će dodana mjesečna izdvajanja od svega 47 lipa po kvadratu stana kroz deset godina kreditiranja, a kroz to vrijeme ostvarit će isto tolike uštede na energiji jer će zgrada dobiti kompletnu energetsku obnovu sa svim predloženim mjerama, koji će se kompletno obnoviti - veli Maroslavac te naglašava da će suvlasnici sami izabrati projektanta za izradu dokumentacije na temelju ponuda koje su prikupljene.

12

Život

REGIONALNI TJEDNIK || 18. veljače 2014., br. 509

KRIVOLOV Sve češći organizirani noćni pohodi, a češće se lovi žičanim zamkama nego puškama

Glad ih natjerala da svinju u zamci raskomadaju sjekirom

Dvije su vrste krivolovaca: oni koji love da bi se prehranili i oni koji preprodaju meso divljači. Varaždinski lovci znaju tko su krivolovci, a nemoćni su bez pomoći policije. Niske kazne, pak, poticaj su krivolovcima da se i dalje bave ovim nezakonitim poslom Piše: Tihana Drumev tihana@regionalni.com

NE PRIJAVLJUJU:

Divlja svinja ulovljena je na žičanu zamku. Životinja od sto kilograma cvili, baca se i polako na mukama umire. Do nje dolaze ljudi i sjekirama je ubijaju. Izmrcvare je na licu mjesta da bi došli do mesa.

Od jadne životinje na snijegu je ostala tek krv i iznutrice.

Prizor koji teško može zamisliti netko s asfalta i prizor s kojim su se zadnjeg dana siječnja susreli lovci – nažalost ne prvi put. - Dečki su mi tog dana s terena u Svibovcu Podravskom, na predjelu Trnovčak, javili da je krmača raskomadana. Na našu veliku žalost, krivolov je uzeo maha.

I mi točno znamo o kome se radi. Na području Svibovca postoji ekipa od desetero ljudi koji to rade planirano i to zato da bi se prehranili – govori nam predsjednik županijskog Lovačkog društva Ivan Kutnjak. Kaže, krivolovci koji se sumnjiče za ovo brutalno komadanje svinje, njima su poznati kao i policiji, ali niske kazne i siromaštvo tjeraju ih na krivolov. - Lovci kontroliraju lovišta koliko mogu, no i to je opasno. Prije otprilike dvije godine, jedan od krivolovaca potegnuo je pušku na kolegu. Jedino što je lovca spasilo bilo je to što metak nije proradio – veli Kutnjak.

Prošle godine evidentirano 11 leševa u zamkama, a lovci svjedoče o stotine oguljenih srnećih koža

Na crno

Rekli bismo, surovi način lova i surov odnos prema lovcima – zbog prehranjivanja. No istovremeno postoje i krivolovci koji meso prodaju na crno. U Lovačkom društvu “Lovnik” u Trnovcu Bartolovečkom s tim su itekako upoznati. - U čak 90 posto slučajeva znamo o kome se radi. To su sve ljudi iz ovoga kraja. Love i onda prodaju

NAJČEŠĆE LOKACIJE: - šume uz Dravu - šume Varaždinskih Toplica - mjesta od Bednje do Trakošćana

Žičane zamke najčešće su sredstvo lova divljih životinja

Jedan od krivolovaca na kolegu je potegnuo pušku.

Preživio je jer metak nije bio ispravan.”

Ivan Kutnjak, predsjednik županijskog Lovačkog društva

divljač po selu ili ugostiteljima – kaže nam Mladen Brezovec, lovnik Lovnika.

Najveći problem, kao i Kutnjak, vidi u niskim kaznama i složenoj proceduri dokazivanja krivnje. - Mi nađemo na stotine srnećih koža koje krivolovci ogule, pa ostave u šumi. Zadnji dan siječnja,

Srneća koža oguli se na licu mjesta, pa ostavi u šumi

kolega je u redovnoj kontroli našao srnu u zamci i istog trena nazvao policiju. Vidio je dvojicu koja su došla autom po srnu, ali kako policija nije došla odmah da ih privede na licu mjesta, jedino što je mogao je zapisati registracije – objašnjava Brezovec.

Krivolov je uzeo maha -

tvrde lovci, a policija smatra da se radi o „tamnoj zoni kriminaliteta“ jer u najvećem broju slučajeva lovci ne prijavljuju zatečene lešine životinja u zamkama – prošle godine evidentirano ih je tek 11, a stvarna problematika je znatno veća. U varaždinskoj policiji identificirali su dvije

ŽIVOT I SOCIJALNA SKRB

Piše: Siniša ČESI

Jednokratne novčane pomoći U posljednje vrijeme sve više građana zbog teških materijalnih uvjeta u kojima su se našli kuca na vrata Centra tražeći jednokratnu novčanu pomoć. Jednokratna pomoć je poseban oblik novčane ili materijalne pomoći samcu ili obitelji koji su se našli u položaju trenutačne materijalne ugroženosti iz razloga na koje nisu mogli, odnosno ne mogu utjecati, te zbog toga nisu u mogućnosti podmiriti

vrste krivolovaca – onih koji to rade za vlastitu prehranu kao i za lokalnu prodaju.

- Za sada ne postoji sumnja da bi u županiji postojao organizirani profesionalni lanac krivolova, ali postoje saznanja da se u počinjenju kaznenih djela udružuje više osoba koje zatim u noćnim

satima odlaze u šumska područja radi počinjenja djela i protupravnog dolaska do divljači – kaže načelnik varaždinske policije Darko Jurčec.

Policija je utvrdila da se najveći broj protuzakonitog lova obavlja u šumama uz Dravu, šumskim područjima oko Varaždinskih Toplica i oko mjesta Bednja – Trakošćan.

Krivolovci češće love žičanim zamkama neego puškama. U otprilike 30 % prijavljenih kaznenih djela su otkriveni počinitelji, a utvrđeno je da su u većini slučajeva već evidentirane zbog takvih kaznenih djela, odnosno postojala su neka saznanja da se bave tim radnjama. Sam način dokazivanja ovog kaznenog djela je dosta složen jer uključuje veći broj vještačenja – objašnjava Jurčec.

neke osnovne životne potrebe kao što su rođenje ili školovanje djeteta, bolest ili smrt člana obitelji, elementarne nepogode, nabavke osnovnih predmeta u kućanstvu, nabavke neophodne odjeće ili obuće i dr. Najveći iznos jednokratne novčane pomoći koja se može odobriti je 2500,00 kuna, a za veći iznos treba tražiti suglasnost nadležnog ministarstva.

Kako bi se izbjegle zloupotrebe,

mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, ravnatelj Centra za socijalnu skrb Varaždin Centar za socijalnu skrb Varaždin većinu jednokratnih novčanih

najveći iznos jednokratne novčane pomoći je 2500,00 kuna pomoći isplaćuje putem narudžbenice i to izravno korisniku (npr. dućanu za prehrambene namirni-

ce, režijske troškove isključivo dobavljaču, kupnju kućanskih aparata isključivo dućanu u kojem se kupuje itd). Ukoliko to nije moguće, iznimno se može odobriti i jednokratna pomoć u gotovini. Ukoliko se radi o korisniku koji nije poznat Centru, osim dokumentacije koju mora priložiti i koja dokazuje njegovu potrebu te loše materijalno stanje, soc. radnik izrađuje socijalnu anamnezu obitelji ili samca

te po potrebi izlazi na teren kako bi se uvjerio u loše materijalno stanje.

Jednokratnu pomoć može odobriti i jedinica lokalne samouprave. Nažalost i mnogi umirovljenici nemaju mirovinu dovoljnu za plaćanje režijskih troškova i prehrane te su i sami često puta prisiljeni pokucati na vrata Centra za socijalnu skrb i zatražiti jednokratnu pomoć, ukoliko nemaju djece niti rodbine koja bi im mogla pomoći.

18. veljače 2014., br. 509 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLASI

13

14

Školstvo

REGIONALNI TJEDNIK || 18. veljače 2014., br. 509

školstvo znanost www.regionalni.com/ zivotdrustvo/skolstvo

Zovite nas na 042/290-777

Anonimna prijava inspekciji zbog dvije učiteljice sa VI. OŠ Varaždin Zbog nepedagoških metoda rada u VI. osnovnoj školi Varaždin podnesena je anonimna prijava Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta – sektoru za inspekcijski nadzor. Prijava se odnosi na dvije učiteljice iz spomenute škole i to zbog njihovog ponašanja prema učenicima. Podnositelj prijave, između ostalog, navodi kako obje učiteljice viču na djecu, nazivaju ih pogrdnim imenima zbog čega djeca imaju strah

od predmeta koje te učiteljice predaju, čak i psihičkih problema. U prijavi se navodi kako jedna od njih takvo ponašanje ima generacijama, no bivša ravnateljica i novi ravnatelj ništa nisu poduzeli iako su im se roditelji žalili. Ravnatelj VI. osnovne škole Mario Stančić rekao je da je o prijavi doznao iz medija. Navodi kako ga cjelokupna situacija žalosti, no o prijavi će se očitovati pismeno nakon što mu pošaljemo upit.

20. Ne brinite se, znam sve što veljače (če t vrtak) u 19 sat i u Prvoj gimnaziji Varaždin održat će se koncert “Komm mit nach Varazdin/Hajd’mo u Varaždin” učenika Prve gimnazije Varaždin i učenika Spohn gimnazije iz Ravensburga, koji zajedno sa svojim profesorima od 17. do 21. veljače borave u Varaždinu.

Majstor za 6 Varaždinska VI. OŠ provodi projekt “Majstor za 6” kojim želi potaknuti učenike na pripremu zdravih obroka i svakodnevno vježbanje te samostalnost u obavljanju kućanskih poslova. Projekt se provodi od 17. do 21. veljače, kada će biti proglašena najbolja skupina kuhara te natjecatelja u kućanskim poslovima.

POMOĆ, POMOĆ Radionice Gradskog društva Crvenog križa Ivanec u OŠ Lepoglava

treba kad iz nosa curi krv!

Učenici 1. a i 1. b razreda su na radionicama koje organizira ivanečki Crveni križ naučili kako se pruža prva pomoć Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

Što učiniti ako ti iz nosa ide krv? Što ako razbijem koljeno ili razbijem glavu?

Kako postupiti u takvim situacijama učili su učenici 1. a i 1. b Osnovne škole Ante Starčevića u Lepoglavi na samo Valentinovo.

Prva pomoć

U toj školi održane su dvije radionice pod nazivom “Pomoć, pomoć” i to u sklopu projekta “Volim pomagati” Gradskog društva

Što odabrati?

Skupina učenika 7. i 8. razreda I. OŠ posjetila je Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK). Kroz zanimljive radionice doznali su sve o CISOK-u, a analiza različitih zanimanja i vlastitih interesa potaknula ih je na razmišljanje o budućem odabiru srednje škole. Koje zanimanje odabrati, na kojem fakultetu studirati i o čemu voditi računa prilikom odlučivanja, u utorak 18. veljače mogu doznati svi neodlučni budući studenti.

Od 14 do 15.30 sati u prostorijama CISOK-a (Ulica Ivana Kukuljevića 12) uz pomoć i podršku savjetnica te uz korištenje računalnog programa profesionalnog usmjeravanja “Moj izbor” imat će priliku preispitati vlastite profesionalne interese te utvrditi što je sve važno razmotriti da biste donijeli pravu odluku.

Deset ekipa iz Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije u srijedu 19. veljače odmjerit će snage na međužupanijskoj razini 10.

Vjeronaučne olimpijade za srednje škole. Domaćin natjecanja je Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola, a natjecanje će otvoriti biskup mons. Josip Mrzljak.

Radionice se u školama, ali i vrtićima održavaju u sklopu projekta “Volim pomagati” Crvenog križa Ivanec.

- Radionica “Pomoć, pomoć” održava se s ciljem razumijevanja pravila pružanja prve pomoći, upoznavanja s načinima pružanja prve pomoći i poticanja na razmišljanje o samopomoći i pomoći drugima.

Učenicima je, na njima primjeren način, prikazano kako postupiti u situacijama kao što su krvarenje iz nosa, porezotina na ruci, razbijeno koljeno, opeklina

od pirotehničkih sredstava, uganuće noge, razbijena glava i slično – pojasnila je ravnateljica ivanečkog Crvenog križa Jasminka Ruhek.

Učenici prvih razreda, njih ukupno 52, upoznali su se i sa sadržajem torbice prve pomoći. Nakon toga je počeo najuzbudljiviji dio: djeca su dobila priliku sami pokušati pružiti prvu pomoć u slučaju krvarenja iz nosa!

U tome su im pomogli članovi školskih ekipa prve pomoći Mladeži Hr vatskog Crvenog križa: Laura Gunek, Marko Veseljak, Monika Končevski, Marija Zver, Paula Štefanek, Iva Špac, Dajana Medved, Laura Štefanek, Darija Špac, Kristina Benčina i Denis Miler.

Pomagati drugima

Projekt “Volim pomagati” Gradsko društvo Crvenog križa Ivanec provodi od početka školske godine u vrtićima u Ivancu, Radovanu, Klenovniku, Lepoglavi i Maruševcu, kao i za učenike od prvog do četvrtog razreda OŠ Ivanec, područnih škola Salinovec i Prigorec te OŠ Lepoglava i OŠ Maruševec.

Cilj projekta je naučiti djecu kako se pruža prva pomoć, ali i upoznati ih s

Učenici su dobili priliku pokušati pružiti prvu pomoć u slučaju krvarenja iz nosa

Svih 52-oje učenika dobilo je slikovnice “ABC za početnike”

pojmom humanosti te ih poticati da pomažu drugima.

Osim u nižim razredima, projekt se provodi i među učenicima od petog od osmog razreda. Uz upoznavanje s poviješću Crvenog križa i aktivnostima kojima se ta organizacija bavi, cilj je kod učenika viših razreda osnovnih škola osvijestiti stavove i aktivnosti koje dovode do humanog ponašanja.

EU PROJEKTI Varaždinska III. OŠ uključila se u eTwinning zajednicu projektom “Christmas traditions”

Predstavili Hrvatsku, a upoznali Italiju i Poljsku Varaždinska III. OŠ uključila se u eTwinning zajednicu projektom “Christmas traditions” koji je završio u siječnju, a koji se provodio sa školama partnerima iz Italije i Poljske.

Tri faze projekta

Cilj projekta je bio predstaviti običaje svoje zemlje te upoznati običaje iz drugih država, razvijati komunikacijske vještine na materinjem i na stranom jeziku te vještine

uporabe informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

Voditeljice projekta, koji se odvijao u tri faze, bile su učite-

U projekt su bili uključeni učenici od 1. do 7. razreda ljice Ivana Fiket, Ivana Sukačić i Anica Vragović. U projekt su se uključili učenici od 1. do 7.

razreda te učiteljice Mirjana Orešković, Suzana Kućar, Mirjana Pospiš, Kamelija Habulin, Katarina Rajković, Željka Hutinski i Branka Pentić uz veliku podršku ravnateljice Jasenke Martinčević. Učenici su tijekom trajanja projekta bili aktivni, iznosili su prijedloge, provodili istraživanje, obrađivali podatke, izrađivali prezentacije, prevodili sadržaje na engleski, njemački i francuski jezik.

OGLAS

18. veljače 2014., br. 509 || REGIONALNI TJEDNIK

15

PRILIKA ZA TRGOVCE U svega 6 mjeseci Hrvati su na web-trgovinama ostavili više od 3 milijarde kuna

Dok trgovine propadaju, kupci se sele na internet Svjetski trendovi koji vrlo sporo prodiru u hrvatsku svakodnevicu jasno upućuju na činjenicu kako budućnost trgovine pripada internetu. Dok trećina Hrvata redovito kupuje online, misterija je zašto domaći trgovci u većoj mjeri ne love taj profit Više od 800 tisuća Hrvata lani je nešto kupilo putem interneta. Iako to nije mala brojka za zemlju veličine Hrvatske, ona je još uvijek daleko od svjetskog prosjeka. Dok u inozemstvu već duži niz godina obujam internetske trgovine raste dvoznamenkastim postocima, što nije nimalo čudno uzevši u obzir prodor internetske tehnologije u svaku poru svakodnevnog života, na hrvatskom tržištu trgovci su još uvijek dosta suzdržani kada je u pitanju osuvremenjivanje poslovanja.

Zašto, pokušali smo otkriti u razgovoru s Ivicom Kruhekom, direktorom varaždinske tvrtke Marker. Radi se o mladom no vrlo uspješnom informatičkom poduzeću, usko specijaliziranom upravo u segmentu izrade internetskih trgovina.

U kojoj mjeri su Hrvati skloni kupovini putem interneta? Činjenice da je prošle godine više od 800 tisuća Hrvata kupilo nešto putem interneta te da broj paketa koji dolaze iz svih dijelova svijeta raste iz godine u godinu jasno pokazuju kako se navike kupaca mijenjaju te da Hrvati itekako posjećuju web-trgovine i kupuju online. Nažalost, velika većina tog prometa izmiče domaćim trgovcima jer se odnosi na inozemne web-trgovine poput Amazona, eBaya i drugih koje Hrvati redovito posjećuju i na kojima kupuju.

Mogu li se inozemni trendovi iznimno velikog rasta kupovine putem interneta preslikati u Hrvatskoj?

Stvari kod nas nisu ništa drugačije nego bilo gdje drugdje u razvijenom svijetu, samo

“Unatoč recesiji, obujam internetske trgovine neprestano raste” dođu koju godinu kasnije.

Tamo gdje je Slovenija bila prije 3-4 godine, tu smo otprilike sada mi. Dobra je stvar da je web-trgovina vjerojatno jedino ili među rijetkim područjima koje usprkos velikoj gospodarskoj krizi i recesiji bilježi dvoznamenkasti rast prodaje. Prema većini stručnih analiza ovog tržišta, taj trend nastavit će se sljedećih pet i više godina.

Jednostavan alat

Recimo da sam ja trgovac i želim nešto početi prodavati na internetu - ­koliko je to za

mene kompliciran posao?

Trgovina putem interneta i dalje je trgovina. To znači da će se trgovci koji imaju iskustva s klasičnom trgovinom lako prilagoditi budući da imaju iskustvo rada s ljudima i poznaju zanat. To je iz naše perspektive daleko najvažnija stvar. Web-trgovina je samo novi prodajni kanal, odnosno alat s kojim trgovci mogu lakše doći do svojih redovitih kupaca, kao i do onih koje u

“Hrvatske webtrgovine trenutno gube utakmicu s EU konkurencijom” svojoj trgovini vjerojatno ne bi nikada vidjeli. Alati nikada nisu problem, dok je iskustvo rada s ljudima i poznavanje zanata neprocjenjivo. Što biste prikazali kao najveće probleme hrvatskog web shop tržišta?

Dva su ključna problema.

Prvi je svakako nedostatak ponude.

U doba bivše države, a i u vremenima prije negoli su nas preplavili trgovački centri, imali smo običaj po namirnice i odjeću ići u Trst, Nagykanizsu ili Graz. Razlozi su bili bolja ponuda i cijene što je proces koji se trenutno događa i na internetu. U Hrvatskoj je premalo web-trgovina pa Hrvati zbog bolje ponude, cijena i kvalitete usluge odlaze na strane online trgovine i tamo kupuju. S time da sada ljudi više ne moraju sjesti u automobil i ići preko granice, nego im je apsolutno svejedno hoće li web-trgovina slati svoju robu iz Zagreba ili Londona - i u domaćem i inozemnom, kupovina se obavlja iz udobnosti vlastitog naslonjača. Dok domaći trgovci mudruju koliko ima kupaca u Hrvatskoj i je li pravo vrijeme, strana konkurencija im već sada uzima kupce i zauzima tržišne pozicije koje naši trgovci više nikada neće moći vratiti u svoje ruke.

Drugi veliki problem je nepovjerenje domaćih kupaca prema hrvatskim web-trgovinama. Mnogo web-trgovina u Hrvatskoj izgleda neugledno, nepregledno i nefunkcionalno. To je, naravno, loše jer se tako potencijalnim kupcima šalje kriva poruka. Da uđete u klasičnu trgovinu u kojoj ne radi rasvjeta, koja ima polomljene police te u kojoj je roba skrivena u ladicama ili razbacana po podu, vjerujem da ne biste ništa kupili,

Ivica Kruhek, direktor varaždinske tvrtke Marker

Isplativ za sve Kolika je prosječna cijena jednog web shopa? Što sve uopće utječe na nju?

Teško je govoriti o prosječnoj cijeni jer ne postoji prosječan trgovac s prosječnim potrebama. Donedavno smo radili samo veće i kompleksne web-trgovine, no željeli smo pomoći i onom malom trgovcu koji ima jedan butik i koji jednostavno nema 50 000 kuna za investiciju u prvom trenutku. Nedavno smo razvili verziju web-trgovine baš za najmanje trgovce. Radi se o osnovnom modelu web-trgovine koji vas košta kao jedan gablec dnevno.

Bolje je nekada krenuti s manjim obujmom pa kada se posao pokrene, lako se onda početni model nadogradi.

posebice ako ju još vodi nezainteresirani prodavač. Na internetu takve stvari su još kudikamo izraženije. Budući da u virtualnoj trgovini ne možete primiti proizvod u ruke ili popričati s prodavačem, uspjeh prvenstveno ovisi o tome koliko je kvalitetno napravljena vaša web-trgovina i koliko se trgovac brine o njoj. Obje stvari u jednakoj mjeri utječu na cijeli posao i to je u konačnici razlika između uspješne i neuspješne web-trgovine.

Vi se dugo bavite izradom web-trgovina. Koliko je velika konkurencija i kako je uopće poslovati na tom tržištu? Što biste istaknuli kao najveći problem?

Konkurencije u našem poslu ima i nema. Jako je rašireno mišljenje da danas svatko može napraviti web-stranicu ili web-trgovinu. To je istina koliko i ona da svatko od nas može doma napraviti svoj

automobil. U teoriji može, pitanje je samo tko od nas vozi automobile iz domaće radinosti. Identična situacija je i kod web-trgovina. Mi smo fokusirani na maksimalnu kvalitetu i rješenja koja će

“Nema čarobne formule - web shop je profitabilan samo ako se održava” našim klijentima omogućiti da zarade. Kada tako radite, problema s konkurencijom gotovo nema. Web-trgovine kućne radinosti (one koje je besplatno ili za simboličan novčani iznos napravio susjed, prijatelj, poznanik) gotovo uvijek rezultiraju frustracijama, uzalud potrošenim novcima i, što je najgore, nepovratno izgubljenim vremenom. Ne kaže se bez

razloga u narodu koliko para, toliko muzike.

Redoviti rad

Recimo da ja uložim u web-trgovinu - ­koliko je brz povrat investicije?

Koliko ćete brzo vratiti uloženo ovisi o tome koliko ćete se njime baviti (smijeh). Zbilja, nema čarobne formule. Mi nažalost često viđamo trgovce koji izrade web-trgovinu i onda je ostave na milost i nemilost tržišta.

Ne bave se njome, očekuju rezultate i na kraju redovito budu razočarani. Web-trgovine koje se ne održavaju konstantno neće funkcionirati i veliko je pitanje hoće li se isplatiti. S druge strane, imamo ozbiljne trgovce koji se aktivno bave svojom webtrgovinom i uloženo vrate u svega par mjeseci. Koliko se nečemu posvetite, takav će biti i rezultat.

Mogu li hrvatske webtrgovine konkurirati inozemnim divovima poput Amazona? Imaju li lokalni trgovci kakve prednosti?

Naravno da mogu i naravno da imaju. Najveća prednost domaćih trgovaca je činjenica kako su njihovi kupci na internetu zapravo oni postojeći koji svakodnevno dolaze u lokalne prodavaonice. Dakle, to obično nisu neki novi ljudi, što znači da svoje mušterije treba samo preusmjeriti na vaš web koji je za kupca i trgovca jeftiniji od klasične trgovine. Veliki inozemni shopovi poput

Amazona nikada se neće prilagoditi jezikom, običajima i drugim stvarima malom tržištu poput hrvatskog. Tu je prednost - vi poznajete sve te ljude, znate kako kao narod razmišljamo i funkcioniramo.

No treba djelovati na vrijeme - ako s nečim zakasnite i propustite priliku, inozemna konkurencija neće čekati da se probudite i konačno posložite.

Gdje vidite trgovinu u narednih 10 godina? Hoće li se ona u potpunosti preseliti na internet?

Pogledajte svoju djecu, rođake, susjede... ma pogledajte sebe - cijeli život se sada vrti oko računala, tableta, pametnih telefona, Googlea. Danas je brže i prirodnije nešto naručiti putem interneta, nego li sjesti u auto, gužvati se u prometu, tražiti parking, shvatiti nakon pola sata traženja po trgovini da nema vaše veličine, čekati na blagajni pa sve ponoviti na drugome mjestu. Internet sigurno neće ugasiti klasičnu trgovinu, ali će je jako promijeniti. U budućnosti će postojati par trgovina koje će biti samo u funkciji izloga što znači da kada nešto ugledate što vam se sviđa, sjest ćete, primjerice, u obližnji kafić, otići na internet, naručiti taj proizvod i on će vas dočekati kod kuće. Vrijeme velikih zaliha i otvaranja dućana u svakom gradu i selu polako postaje prošlost koju si malo tko više može priuštiti.

Trgovina će se promijeniti prvenstveno iz razloga jer smo se mi promijenili.

16

Mozaik

REGIONALNI TJEDNIK || 18. veljače 2014., br. 509

mozaik www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

VIJEĆE MO LUDBREG

Rasprava o Otoku Mladosti

Budući da će Vijeće Mjesnog odbora Ludbreg prvi put raspolagati financijskim sredstvima, s oko 120.000 kuna koje je odobrilo Gradsko vijeće, izrađen je plan manjih komunalnih akcija u 2014. godini. Vijećnici VMO-a su od Lukoma zatražili da svoje poslove uskladi s traženjima građana, a to je postavljanje klupa u Šenoinoj, Školskoj i Kačićevoj ulici, postavljanje koševa za smeće uz pješačke zone, sadnja drvoreda uz školsku dvoranu te u Gajevoj, Krležinoj i Vinogradskoj ulici.

Vijećnici su zadovoljni planom radova i izgradnje infrastrukture u 2014. godini, no predložili su i prioritete - uređenje Kalničke ulice i asfaltiranje odvojaka u Bednjanskoj ulici.

Rasprava je vođena i o planu uređenja Otoka mladosti, za što se namjeravaju povući sredstva iz EU fondova. Dio

vijećnika smatra da se nedovoljno radi na vraćanju Otoka u vlasništvo Grada te da se više treba uključiti u osmišljavanje namjene i sadržaja na Otoku. Predloženo je da VMO potakne javnu raspravu koja bi započela predavanjem za građane Ludbrega o položaju i mogućnostima Otoka Mladosti. Vijećnici VMO-a nezadovoljni su radom komunalnog redara te ističu goruće probleme: neuređenost Pappove i Radašićeve kuće koje predstavljaju i opasnost za prolaznike, zanemarivanje obaveze čišćenja od snijega i leda ispred okućnica, kršenje javnog reda i mira tijekom vikenda od strane nekih ugostiteljskih objekata koji rade i van radnog vremena te svojom bukom izazivaju ogorčenost najbližih susjeda.

Milivoj Dretar, član VMO-a Ludbreg

REAGIRANJE Načelnik Općine Vinica o izjavama ravnatelja Doma zdravlja

Dom zdravlja naplaćuje najam, a pristup bi morala čistiti Općina!?

Poštovani gospodine Crnković, sve što ste odgovorili novinarki 7Plus Regionalnog tjednika, odgovorili ste protiv sebe i tako još jednom potvrdili moju tvrdnju da ste isključivo podoban (HNS), a ne sposoban ravnatelj jedne važne županijske zdrastvene ustanove.

Zašto? Prije svega, vaš pristup problemu je politički, a ne u svojstvu pronalaženja rješenja, jer meni nije poznato o kojem zakonu govorite i na koji se to zakon pozivate kada tvrdite kako je obaveza Općine čišćenje i posipavanje prilazne ceste zgradi ambulante i to u tuđem, odnosno županijskom vlasništvu budući da se ne radi o javnoj cesti nego o prilazu po privatnoj parceli.

Nadalje, nije mi jasno ni poznato kako netko tko naplaćuje najam za prostor nema, a drugi, u ovom slučaju Općina

Vinica, ima po vama nekakvu obvezu. Općina Vinica te ja kao odgovorna osoba moramo se naspram vas pridržavati zakona i propisa Republike Hrvatske, a koji (Zakon o fiskalnoj odgovornosti) zabranjuju trošenje sredstava za druge ustanove i pravne osobe!

Dakle, sve što smo radili u zadnjih deset godina, radili smo doista u interesu ljudi i žitelja, misleći također i o zajedničkom, tzv. partnerskom interesu. Zato smo i uputili zahtjev za povrat dijela troškova čišćenja snijega koje su porezni obveznici naše Općine plaćali čitavo vrijeme.

Drago mi je da ste spomenuli kako je vaš djelatnik u samo jednom čišćenju potrošio preko sto kilograma soli, što potvrđuje tvrdnju da smo mi u zadnjih deset

godina u prosjeku imali sedam čišćenja i posipavanja i tako potrošili sedam tona soli.

Stoga vam predlažem da nama podmirite troškove posipavanja solju kao i da se, dalje radeći svoj dobro plaćeni posao, ne ponašate kao da smo u 50-im godinama prošlog stoljeća. Nigdje u civiliziranom i demokratskom svijetu nije poznato da jedan ravnatelj zdravstvene ustanove stavlja sebe iznad svega, isključivo kao istaknuti političar HNS-a, nego mora raditi na dobrobit svih korisnika zdravstvenih usluga.

Ovime završavam svaku polemiku, a stvarne i nepodmirene troškove od strane Doma zdravlja Varaždinske županije rješavat ćemo putem nadležnih institucija naše države.

Načelnik Općine Vinica Marijan Kostanjevac

APEL Konzul Hrvatske u Austriji uputio pismo varaždinskom gradonačelniku

Molim da se Bal nastavi održavati Kao vodeće poduzeće u regiji ponosimo se činjenicom da uspješan tim stvara vrhunske madrace. Naša misija i dugoročni ciljevi su: kupci i zaposlenici. Zadovoljstvo kupaca postižemo vrhunskom kvalitetom svojih proizvoda.

Pozivamo vas da se pridružite našem uspješnom timu na radnom mjestu:

PRIPRAVNIK ZAŠTITE NA RADU (m/ž) mjesto rada: Pušćine 1 izvršitelj Osim općih uvjeta propisanih Zakonom o radu, kandidati moraju ispunjavati i sljedeće uvjete: • VSS dipl. ing zaštite na radu • Poznavanje rada na računalu • Psihofizičke sposobnosti za rad sa strankama • Vozačka dozvola Osnovna nadležnost je briga o primjeni mjera zaštite na radu, evidencija istoga uz pomoć ovlaštenog radnika za provedbu i unapređivanje zaštite na radu.

Presliku diplome, osobne podatke i životopis molimo dostaviti 8 dana od objave u tisku na adresu; „BERNARDA“ d.o.o. PUŠĆINE, Čakovečka 136a 40305 Nedelišće

Poštov a n i gospod i ne gradonačelniče, uz moje veliko žaljenje saznao sam da se Sjajni bal u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu ove godine neće održati.

Mnoge sam godine posjećivao Sjajni bal s velikom radošću, dovodio mnoge prijatelje i poznanike iz Štajerske i sve nas duboko se dojmila organi-

zacija i gostoljubivost organizatorice gospođe Jurić i gospođe Dučakijević.

Direktori Austrijskog kulturnog instituta u Zagrebu su, uz predstavnike Austrijskog veleposlanstva u Zagrebu i uz ostale veleposlanike, bili česti gosti Bala.

Prije dvadeset godina jedan od zaslužnih podupiratelja Bala bio je i

tadašnji direktor Austrijskog kulturnog instituta u Zagrebu prof. Leopold Melichar.

S mog stajališta, Sjajni bal je neizostavni, sastavni dio velikog truda i napora koji je učinio kulturni grad Varaždin prepoznat ljivim daleko izvan njegovih granica.

U ime mnogih prijatelja u Austriji i Hrvatskoj, mo-

lim da se ovaj Bal nastavi održavati, pri čemu su iskustvo i angažman imenovanih dama za dobru organizaciju od velikog značaja.

Poštov a n i gospod i ne graonačelniče, nadam se da ćete se složiti s mojim stavom.

Nikolaus Hermann, počasni konzul Republike Hrvatske u Austriji

Rotirka - sudnica

18. veljače 2014., br. 509 || REGIONALNI TJEDNIK

rotirka sudnica www.regionalni.com/ crna-kronika Zovite nas na 042/290-777

17

Ženu (52) udario vlak

Ozlijeđena u šetnji psa

U četvrtak poslijepodne vlakovi prema Ivancu nisu vozili gotovo dva sata. Naime, oko 17:40 vlak koji je iz Golubovca kretao prema Varaždinu udario je pješakinju koja je prugu prelazila iza zgrade u Supilovoj ulici.

Nagađa se da se nesretna žena spotaknula kada je prelazila prugu, a upravo taj dio pruge Varaždinci često koriste kako bi prečicom došli do Bille. Žena (52) koju je vlak udario odvezena je u varaždinsku Opću bolnicu.

- Djevojka (19) ozlijeđena je u prometnoj nesreći koja se dogodila u petak 14. veljače oko 14 sati u Zagrebačkoj ulici u Varaždinu. Vodila je psa kada je iza nje po nogostupu naišao biciklist, zakačio uzicu i s pješakinjom pao na asfalt - javlja varaždinska policija.

Djevojka je ozlijeđena i prevezena u bolnicu, a biciklist je otišao. Policija moli sve građane koji nešto znaju o ovoj nesreći da se jave u policiju ili na broj telefona 372-404.

SUĐENJE CRNOJ RUŽI Šimunković optužena za poticanje na teško ubojstvo iz koristoljublja

Anto Marjanović: Na prevaru me oženila i probala dva puta ubiti !

Varaždinac Anto Marjanović (54) nije prijavio svoju “suprugu na prevaru” za pokušaj ubojstva već je to učinio Zoran Oršuš, čovjek kojeg je htjela angažirati da izvrši ubojstvo njenog supruga. Njega je Ruža pak prijavila za lažno prijavljivanje Piše: Tihana Drumev tihana@regionalni.com

- Jedino što želim je da mi vrati 2500 kuna koje mi je uzela. Pokušala je doći do mog stana i moje mirovine.

Jednom me probala ubiti strujom tako da je u šteker uključila kabel na čijem su kraju bile gole žice i stavila ih iznad mog kreveta. Drugi put u cappucino mi je stavila tablete, omamila me i bacila van iz auta u polju kod Čakovca.

Kad sam se sav smrznut vratio kući, našao sam provaljena vrata i nestali su svi papiri mog stana kao i sportski bicikl iz hodnika – teško je prošle srijede na varaždinskom Županijskom sudu pričao Varaždinac Anto Marjanović (54) o nevoljama koje mu je navodno zadala njegova supruga Ruža Šimunković.

Miran život bolesnog ratnog invalida u stravu je preokrenula Ruža Šimunković (51) koja se u međimurski Pribislavec preselila iz Bosne i Hercegovine. Antu je upoznala još 2010., a on tvrdi da ga je oženila na prevaru.

- Cijela zgrada zna da sam uvijek živio sâm. Ona je navraćala kod mene, ali nikad nije ništa kuhala ni čistila niti ikad prespavala. Kada me pitala da li bi ona i ja bili kumovi njenim prijateljima iz Zagreba, pristao sam, ali

policiji ni državnom odvjetništvu. Ružu je prijavio Zoran Oršuš, čovjek iz Pribislavca kojeg je ona nagovarala da ubije njenog supruga tako da ga baci u Dravu i da izgleda kao da se sâm utopio o čemu je svjedočio na ročištu još u rujnu 2012. godine.

Laži zbog šume

Rekla mi je da ćemo biti kumovi, a onda smo se mi oženili” Anto Marjanović

se ispostavilo da smo se mi vjenčali. I to sve zato da bi došla do moje mirovine i stana – kaže Anto.

Mirovina i stan

Mirovina i stan. Za Ružu koja je nezaposlena domaćica, očito je bilo veliko bogatstvo.

Te dvije materijalne stvari, smatra Županijsko državno odvjetništvo, bile su njen cilj, a optužena je za poticanje na teško ubojstvo iz koristoljublja. Anto, bolestan i nemoćan kakav je, suprotno tome što je zaključio da ga je njegova poznanica i “supruga na prevaru” dva puta pokušala ubiti nije je prijavio ni

Ruža Šimunković odbacuje sve optužbe koje joj se stavljaju na teret. - Sve su to laži.

To mi je sve smjestio Vlado Toplek koji je iskonstruirao cijelu priču jer je želio da mu pripišem šumu – izjavila je na ročištu Ruža koja se predstavila kao nezaposlena domaćica bez ikakve imovine.

Okrivljena Ruža protiv svih svjedoka koji su potvrdili priče da je u Pribislavcu tražila nekoga da ubije supruga podigla je kaznene prijave za lažno svjedočenje i lažno prijavljivanje, a njena obrana tražila je, između ostalog, svjedočenje vozača Zorana Oršoša - Gorana Horvata, koji je, kako tvrde, “bio prisutan na svim sastancima Ruže i Oršuša i može reći o čemu su razgovarali”. Na jednom od sljedećih ročišta trebali bi, na zahtjev tužitelja, čuti i psihološko-psihijatrijsko vještačenje – iskaz stručnjaka kojim bi se utvrdio profil ličnosti te je li Ruža bila ubrojiva u vrijeme počinjenja djela.

SLUČAJ 2: Za vrijeme suđenja u slučaju Marjanović Ruža se u Međimurju predstavljala kao vidovnjakinja. T. Buterina iz Oroslavja omamila je i pokušala zadaviti na putu za ljubljanski aerodrom.

U Sloveniji je protiv nje podignuta optužnica, za pokušaj ubojstva, a slučaj prebačen na varaždinski sud Ruža Šimunković tvrdi da joj je sve namjestio dotični Vlado Toplek, koji je želio da mu pripiše šumu

Policijska potjera za Ružom u Sloveniji “Crnoj Ruži” inače ovo nije jedini postupak koji se protiv nje vodi. Ona je optužena za još jedan pokušaj ubojstva, a taj se događaj zbio u vrijeme kad joj se sudilo da je pokušala ubiti Antu. Večernji list pisao je da je Tihomila Buterina (65) iz Oroslavja upoznala kao vidovnjakinja. U to vrijeme on je primio pismo iz Madrida da je naslijedio 12,7 milijuna USD i s Ružom se uputio prema Ljubljani, odakle su trebali poletjeti za Madrid. Na let su nosili 12 tisuća eura, a Buterin je novinarima ispričao da mu je Ruža u kavu stavila tablete za spavanje, natjerala da skrene na seoski put i probala zadaviti te da ga je kamenom udarila u

sljepoočnicu. Kako se on nekako uspio osloboditi i našao pomoć na glavnoj cesti, pozvao je policiju i za Ružom je počela prava policijska potjera. Slovenija je Ružu nakon nekog vremena izručila u Hrvatsku, a zajedno s njom i cijeli spis s pravomoćnom optužnicom koja se trenutno prevodi. Ruža je i prije ovih pokušaja ubojstava imala sličan uzorak ponašanja. Pravomoćno je presudom Općinskog suda u Varaždinu osuđena za prijevaru jer je jednom penzioneru ukrala karticu te podigla tri tisuće kuna s bankomata i kupila bundu i dvije pidžame.

Zbog tih svih činjenica Ruži je produljen istražni pritvor i odbijen zahtjev.

AFERA PARKOVI Nakon osam mjeseci, bivši direktor Miljenko Ptiček ponovo na optuženičkoj klupi

Glavni svjedok preminuo, ispitat će se još njih 30 Bivši direktor Parkova Miljenko Ptiček na optuženičkoj klupi našao se prošlog lipnja na varaždinskom Županijskom sudu, a već na prvom ročištu njegova obrana osporavala je iskaz krunskog svjedoka Pere Kocijana. Kocijan je bio vlasnik tvrtke Ekofrut te ga je, prema optužnici, Ptiček u više navrata poticao na to da Parkovima izdaje fiktivne račune za poslove koje Ekofrut nije obavio. Na taj način Parkove je oštetio

za više stotina tisuća kuna.

Ptičekova obrana tvrdila je kako je Kocijan u trenutku

Vrhovni sud potvrdio je zakonitost iskaza Pere Kocijana - čitat će se davanja iskaza “bio ranjiv”, da je bio “pod čvrstom policijskom paskom te da je dao iskaz u skladu s očekivanjima

optužbe”. Zakonitost iskaza utvrđivao je Vrhovni sud te utvrdio da je iskaz zakonit.

Pero Kocijan je prošlog utorka trebao ponovno svjedočiti na glavnoj raspravi održanoj na varaždinskom Županijskom sudu, no on je preminuo samo nekoliko dana prije.

- Zakon o kaznenom postupku je vrlo jasan – iskazi preminulih svjedoka se čitaju, a kako je Vrhovni sud potvrdio zakonitost Kocijanova iskaza, tu ne vidim ništa spor-

no – rekao nam je zamjenik županijskog državnog odvjetnika Darko Galić.

Pio i jeo

Podsjetimo, optužnica Ptičeka tereti za više zloupotreba položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju i poticanju na krivotvorenje službene isprave, između ostalog i za to da su djelatnici Parkova brali grožđe u njegovu vinogradu, ali i da je s drugim osobama u svom privatnom

aranžmanu jeo i pio na račun Parkova u restoranu Aquacity.

Parkove je, sumnja se, svime time oštetio za više od milijun kuna. Nakon ponovno održane glavne rasprave, predsjednica sudskog vijeća Melita Mioč Felak zakazala je 14 ročišta u ožujku i travnju, na kojima će se ispitati više od 30 svjedoka među kojima su i ravnatelj Gradskih stanova Vladimir Kukec te bivši pročelnik gradskog komunala Marijan Bakulić. (td)

18

Kulturni obzor

REGIONALNI TJEDNIK || 18. veljače 2014., br. 509

kulturni obzor www.regionalni.com/kultura Zovite nas na 042/290-777

Eseji R. Bartoleca “England made me” u izdanju Modernist nakladništva, kojemu je Bartolec na čelu.

Koncepcijsku orijentaciju svoje nakladničke kuće Robertino Bartolec tako up ot pu njuje ovom zbirkom vlastitih eseja o Walteru Pateru, Beauu Brummel lu, Benjaminu Disraeliju, Algernonu Charlesu Swinburneu, Oscaru Wildeu i Philipu Larkinu.

Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture i Grada Varaždina. (dp)

Ludbreg petkom

Izložba Životinjski svijet U sklopu programa Ludbreg petkom u petak 21. veljače u galeriji ZB ART s početkom u 18 sati bit će otvorena tematska izložba pod nazivom Životinjski svijet. Predstavit će se 22 autora s 44 djela, različitih motiva i tehnika.

Izložbama tijekom godine galerija obilježava 35 godina rada. Naime, 1979. godine osnovan je ZB ART. Imao je svoje sjedište u Splitu, Zagre-

Varaždinski književnik Denis Peričić dobio je drugu nagradu uglednog crnogorskoga književnoga časopisa „Avlija“ za najbolju neobjavljenu pjesmu u regiji. Na trećem međunarodnom natječaju Peričić je dobio nagradu za pjesmu „To nije malo“ u konkurenciji 167 pjesama i 124 priče koliko ih je pristiglo na natječaj. Budući da je

žiri bio neodlučan, varaždinski je književnik nagradu podijelio s Dušanom Mijajlovićem Adskim iz Niša. Prvo su mjesto osvojila također dvojica pjesnika, Crnogorac Dragan Stodić i Slađana Golijanin iz BiH. Osim radova iz zemalja bivše Jugoslavije, na natječaju sudjeluju i književnici iz Bugarske, Austrije, Njemačke, Švicarske i Amerike. (vg)

U sklopu slovenskog pra zn i ka Prešernov dan, u varaždinskom Hrvatskom narodnom kazalištu odigrat će se drama autora Henrika Ibsena “John Gabriel Borkman”, u izvedbi Slovenskog narodnog gledališča.

SUSRET Mira Šincek, varaždinska spisateljica čija je peta po r

NOVA KNJIGA

Varaždinski esejist, kritičar, prevoditelj i nakladnik Rober t i no Bartolec objav io je novu autorsku knjigu „England made me – Libertinska misao u engleskoj književnosti“.

Knjiga okuplja šest opsežnih eseja o nekima od ključnih engleskih književnika 19. i 20. stoljeća, čija su djela u prvim prijevodima na hrvatski jezik proteklih nekoliko godina objavljivana

Nagrada Denisu Peričiću

bu, Varaždinu, Čakovcu, a od 2. rujna 1999. godine otvara galeriju ZB ART u Ludbregu, koja ove godine navršava 15 godina svog djelovanja.

Te m a t s ko m i z l o ž b o m «More» započelo je obilježavanje tih godišnjica. Bilo je zastupljeno 12 autora iz kolekcije Zlatka Baranašića, kolekcionara i likovnog kritičara, a sada slijedi izložba Životinjski svijet.

Zagledajte se, vidje

Urednik Božidar Prosenjak tri godine nije želio odustati od “Pričuljaka” . “Božju ovčicu”, jednu od 1 Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

“Čita se u jednom dahu, bez zastoja”. Ovako je za priču varaždinske spisateljice Mire Šincek “Božja ovčica” napisala prof. dr. sc. Karol Visinko i svrstala je uz bok, ni manje ni više nego Plesne haljine žutog maslačka Sunčane Škrinjarić. Tu priču izdvojila je kao izvrsnu među 16 priča za djecu Mire Šincek koje čine zbirku Pričuljci, nedavno predstavljenu u varaždinskoj knjižnici.

koja radi kao profesorica savjetnica za gospodarsku grupu predmeta u Gospodarskoj školi u Varaždinu, u javnosti se gotovo ništa ne zna. Treba li bolji povod za razgovor?

Ljubav na dlanu

Radite u školi i pišete za djecu. Ni jedno ni drugo danas nije baš popularno.

Moj životni poziv je biti u školi. Mislim da to dobro

Uspješna, a skromna

Ako se još zna da su Pričuljci izašli u nakladi ugledne izdavačke kuće Alfa, pri čemu urednik njihove Biblioteke za djecu i mladež Božidar Prosenjak nije htio odustati od izdavanja ove zbirke pune tri godine, onda je jasno da su to priče koje morate pročitati svojem djetetu ili sami, zbog vlastitog užitka. No možete ih i slušati. Hrvatski radio dosad je dramatizirao 37 priča Mire Šincek i emitirao ih u serijalima “Priče za laku noć” i “Priča za velike i male”.

U prosincu, uoči Božića u eteru je “oživio” Topli potok, koji je dio zbirke Pričuljci, a priča je to o majci Mire Šincek.

Iako su iza nje zavidni uspjesi, o ovoj skromnoj, marljivoj i samozatajnoj spisateljici, članici Varaždinskog književnog društva,

Pričuljke je ilustrirala profesorica Vera Kuntner

sam prekrasno djetinjstvo i prekrasne roditelje. Kroz s voje priče pok u šava m uljepšati djetinjstvo drugoj djeci, a odrasle vratiti u djetinjstvo.

Na predstavljanju ste otkrili da niste voljeli jesti, pa vam je mama uvijek čitala i hranila vas.

Mama mi je puno čitala, a i tata. Tata je izmišljao priče. Djetinjstvo mi je bilo prekrasno, jer kako bih ga drugačije nazvala kad mi je prva knjiga na dlanu bila ljubav. Priča “Topli potok” je posvećena mojoj majci koja je bila švelja i puno je radila.

No taj posao joj je dopuštao da radi i meni priča priče.

Prala je naše rublje na ruke, a većinom ga je morala ispirati u hladnoj vodi. Bilo mi je strašno žao nje, zato sam napisala priču “Topli potok”.

Posljednja priča u zbirci zove se „Tatekova priča“, a to je doista priča mojega oca, o stvarnom događaju koji mi je prepričao.

Događaji iz kvarta

radim. Trudim se, odgajam i obrazujem, nenametljivo.

Uz to pišem. To je talent koji imam i koji valjda ne bi bilo dobro baciti, “zakopati”, pa pišem koliko mi vrijeme dozvoljava. Volim što kroz pisanje mogu o nečemu progovoriti, pomoći nekome, obradovati nekoga. Imala

Iz naslova “Stonoga Kika traži posao”, jedne od priča iz “Pričuljaka”, jasno je da su vas nadahnuli stvarni događaji.

Većina priča u ovoj zbirci je o životinjama, mahom iz mojeg kvarta i mojeg dvorišta. Promatrajući te životinje i njihov život, nađu se priče, malo se doda, uključi ljude i imate bajku za pet. (smijeh) Te priče oslikavaju ljude, njihov život. Život

Iako kaže da je pisanje njezin talent ko

jest bajka, samo ako se malo bolje zagledate. Ova priča o stonogi je o tome kako je teško pronaći posao, ali i o tome kako roditelji imaju svoje ideje i ponekad djecu krivo usmjeravaju. Roditelji su maštali da Kiki uopće ne treba posao, a onda su željeli da se zaposli u kazalištu, da bude balerina. Međutim, kada je sama našla posao i

Belgijanci koji ubijaju djecu Nema tih riječi koje bih mogao izreći na račun belgijskih parlamentaraca koji su donijeli zakon o eutanaziji djece.

O čemu razmišljamo? Za što se borimo? Dok se sporimo oko gluposti, u Belgiji je upravo legalizirano ubijanje djece. Nebitno je jeste li zagovornik prava na život od začeća do smrti ili od rođenja do smrti. Siguran sam da niste zagovornik ubijanja djece. Pa „čak“ ni po djetetovoj želji, kako je u Belgiji propisano. Prvi put nakon

Hitlera i Himmlera i njihovih programa eugenike, eutanazije i holokausta, dakle ubijanja teško bolesnih ljudi i djece, politički nepodobnih osoba, homoseksualaca, ljevičara, Židova, Roma, Slavena… opet doživljavamo nešto slično. Kada, gdje? Sada, ovdje, u našoj EU! Maloljetne osobe nemaju pravo glasa, ne smiju kupovati cigarete i alkohol, ne smiju voziti, ne smiju stupati u brak kada zažele, ne smiju biti na ulici nakon 23 sata, ali imaju

pravo „odlučiti“ da ih se ubije. Tako barem misle Belgijanci, izvrćući sve ono što smo smatrali civilizacijskim dosezima.

Ej, Belgijanci! Radite upravo isto što i onaj gestapovac u seriji „Naše majke, naše očevi“, kada je malu ukrajinsku Židovku zaštitio mladi njemački časnik, a gestapovac se „kao“ složio s tim, ponudio djevojčicu bombonom, i onda joj pred svima – pucao u glavu.

Belgija mi je bila iznimno draga. U Bruxellesu sam proživio divne dane;

bio sam čest gost u tamošnjim institucijama; s ondašnjim kraljem Albertom II., koji je prije osam mjeseci odstupio u korist svog sina Phillipea, razgovarao sam o knjigama u jednom antikvarijatu, u koji je kralj dolazio kao običan kupac. Sada ne samo da mi je cijela Belgija rana na srcu, nego mislim da bi Hrvatska trebala istupiti iz ove iste EU za koju sam se toliko zalagao. Jer su EU i njezino belgijsko središte postali nacistički sinonimi za EUtanaziju!

Denis PERIČIĆ mr. sc.

Kulturni obzor

18. veljače 2014., br. 509 || REGIONALNI TJEDNIK

Izložba “4 slikarice”

Srijeda u muzeju: novo o Lonji i Humščaku

Četiri slikarice - Barbara Hammer, Christine Kertz, Angeli Flois te Linhong Zhao zajedno će se predstaviti varaždinskoj publici. Izložba autorica koje žive i rade na području austrijske Štajerske otvorit će se 20. veljače u prostorima Galerijskog centra na Stančićevom trgu. S obzirom na to da je Linhong Zhao Kineskinja koja godinama živi u Austriji, ovom će se izložbom ujedno obilježiti i 15 godina djelovanja Hrvatsko-kineskog društva prijateljstva. Izložba “4 slikarice” ostaje otvorena do 7. ožujka 2014. godine.

Najnoviji rezultati arheoloških istraživanja na lokalitetima Lonja i Humščak bit će temom Srijede u Muzeju 19. veljače u palači Herzer. Istraživanja se već nekoliko godina sustavno provode u okviru redovne djelatnosti Gradskog muzeja Varaždin. Na lokalitetu Lonja kraj Novog Marofa postoje tragovi naseljenosti još iz pretpovijesnih razdoblja. Na brdu Humščak također se, uz pomoć Općine Breznički Hum, već duže

et ćete da je život bajka

16 priča iz zbirke, prof. Karol Visinko svrstala je uz bok Plesne haljine žutog maslačka Sunčane Škrinjarić!

Napisala je...

Prva zbirka priča i igrokaza “Djetinjstvo na dlanu ljubavi” Mire Šincek objavljena je 1996. godine, a doživjela je još jedno izdanje 2002. godine. Nakon toga su uslijedile zbirke “Laku noć maleni – priče prije sna” (1999.), “Gore srca” (2003.), “Zgodbalice” (2006.) i “Pričuljci” (2013.). Objavila je i putopise “Kamenčići s planina” (2001.). Priče za djecu objavljuje u časopisima, ali i na radiju.

Hrvatski radio je dramatizirao 37 njezinih priča i emitirao ih na prvom programu u serijalu “Priča za laku noć”.

Mira Šincek radi kao profesorica savjetnica za gospodarsku grupu predmeta u Gospodarskoj školi Varaždin, suautorica je četiri udžbenika, a 2002. godine dobila je Ministrovo priznanje za odgojno-obrazovni rad. Diplomirala je na FOI-ju u Varaždinu, na Pedagoškoj akademiji u Čakovcu (VI. stupanj) i na Fakultetu za defektologiju u Zagrebu (VII. stupanj).

koji valjda ne bi bilo dobro “zakopati”, Mira Šincek otkriva da je njezin životni poziv – biti u školi

to spremačice, bila je najsretnija, jer je shvaćala da taj posao radi najbolje, a baš to ju je činilo sretnom. Ta, ali i sve druge priče imaju u sebi poruku, koju svatko može iščitati.

Priče s namjerom

Ne idealizirate svoje junake.

Ne, ali ipak sve dobro za-

vrši, jer u svima ima zrnce dobrote i to zrnce dobrote prevlada. Nitko nije tako zločest da ne bi bio i malo dobar.

Kažete da sve vaše priče imaju poruku, a dvije ste napisali s namjerom...

“Majstor Karlo” je priča posvećena dječaku iz mojeg susjedstva koji se doista zove Karlo. Sada ima 22 godine,

a i dalje je dobar i vrijedan.

“Susjeda Barica” je pak priča o mojoj izvrsnoj susjedi.

Ona mi i dan-danas priskoči u pomoć, baš kao i mnogima u ulici. Neke ljude uzimamo zdravo za gotovo, pa sam kroz tu priču htjela pokazati da ima dobrih ljudi koji nam čine dobro, a nikada im ne kažemo ni hvala, nekad ih čak ni ne primijetimo. Ujed-

Što čitati?

vrijeme provode arheološka istraživanja.

Nalazište je slično Lonji, a predmet istraživanja toga dijela je čardak, manji vojni objekt iz razdoblja turske opasnosti na ovim prostorima. O rezultatima istraživanja ovih dvaju lokaliteta, kao i razriješenim dvojbama i zagonetkama vezanima za njihov izgled, namjenu i podrijetlo govorit će muzejska savjetnica i voditeljica arheoloških istraživanja Marina Šimek. Ulaz je besplatan.

redu zbirka priča za djecu “Pričuljci” izašla u Biblioteci za djecu i mlade Alfa

Imala sam

prekrasno djetinjstvo i prekrasne roditelje. Kroz svoje priče pokušavam uljepšati djetinjstvo drugoj djeci, a odrasle vratiti u djetinjstvo.”

19

no sam susjedi Barici htjela reći “hvala”, ali i potaknuti druge da otvore oči i vide njezinu dobrotu, te se zapitaju jesu li joj rekli hvala. Da, to je bila priča s namjerom. Što su rekli susjeda Barica i Karlo kada je izašla zbirka?

Bili su dirnuti, a susjedu Baricu svi više cijene.

Zapažaju sve dobro što za

njih čini.

Pričuljke je ilustrirala prof. Vera Kuntner. Kako je došlo do suradnje?

Budući da sam radila na Prvoj gimnaziji do 1992. godine, sprijateljila sam se s prof. Kuntner, koja mi je uvijek bila simpatična i draga.

Otišla je u mirovinu, ali je ja i dalje posjećujem. Znala je da pišem i dulje vrijeme je predlagala da mi ilustrira knjigu. Međutim, kada sam predavala zbirku priča Zgodbalice, izdavač Znanje sam je odabrao ilustratora.

Kada su došli Pričuljci, pitala sam gospodina Prosenjaka

Hrvatski radio dosad je dramatizirao 37 priča za djecu Mire Šincek i u Alfi nisu imali ništa protiv da sama izaberem ilustratoricu. Poslala sam nekoliko oglednih primjeraka i odmah su prof. Kuntner objeručke prihvatili.

Na čemu trenutno radite?

Ništa novo, nego pripremam neke od priča koje nisu još dramatizirane. Imam materijala za tri nove knjige, tekstove koji su objavljivani u časopisima “Ljudima prijatelj” i “Veritas”. Bilo bi ih zgodno objaviti. Dio tih priča također je vezan uz moje djetinjstvo.

Dušan Vukotić – Božidar Stošić, Špiljo i Goljo, Prethistorijski ljudi, Udruga Art 9, Zagreb, srpanj 2013.

Evo malo stripa, i to ne bilo kakvoga! Punih 60 godina nakon što je izvorno objavljivan na stranicama „Kerempuha“, urednik Veljko Krulčić u jednoj je knjizi objedinio sve nastavke stripa „Špiljo i Goljo“, koji je prema scenariju Božidara Stošića 1953. crtao veliki hrvatski umjetnik, dobitnik Oscara za animirani film „Surogat“ Dušan Vukotić. Već samim time što je riječ o radu Dušana Vukotića, jasno je da „Špiljo i Goljo“ predstavljaju svojevrsno nacionalno kulturno blago, s kojim se sada mogu upoznati i mlađe generacije. Likovno negdje između Disneyjevog grafizma i karikaturalne stilizacije kasnije Zagrebačke škole crtanog filma, „Špiljo i Goljo“ je humoristički geg-strip o dva „prethistorijska čovjeka“. Stvoren sedam godina prije „Kremenkovih“, smješten je u prapovijest kako bi progovorio o – aktualnim zbivanjima. Zanimljivo, ta su zbivanja često političke naravi pa, iako su praljudi, Špiljo i Goljo, u svjetlu Titovog raskida sa Staljinom, ne propuštaju usmjeriti svoje satiričke opaske na račun Sovjetskog Saveza i istočnoeuropskih režima, što iz današnje perspektive djeluje krajnje neobično, jer su čitatelji srednje dobi navikli na znatno blaži, čak i vrlo afirmativni odnos prema „prijateljskim komunističkim zemljama“ u jugoslavenskim medijima 60-ih i 70-ih godina, što je pak bio rezultat normalizacije odnosa i ponovne Titove sklonosti „ruskoj braći“. Osim tog političkog kurioziteta, „Špiljo i Goljo“ pružaju užitak prave str ipovske umjetnosti, a cijelo izdanje, kao i sva koja potpisuje Veljko Krulčić, opremljeno je izdašnim podacima, popratnim tekstovima te likovnim i dokumentarnim materijalima. Bravo!

Denis PERIČIĆ

GMV Ususret izložbi Prvi svjetski rat na varaždinskom području (1)

Počeci Velikog rata u varaždinskim novinama Godine 1914. jedan je tragičan događaj pokrenuo niz zbivanja koja su odredila tijek svjetske povijesti. Riječ je o ubojstvu austrougarskog prijestolonasljednika kojem je 28. lipnja život oduzeo Gavrilo Princip. U tom je trenutku prije sto godina rat već bio neizbježan i da nije započeo tim događajem u Sarajevu, započeo bi vrlo skoro negdje drugdje. Na žalost, ta smrt za sobom je povukla više od

40 milijuna drugih tijekom četverogodišnjeg trajanja I. svjetskog rata.

Rat je uskoro stigao i u Varaždin. Vijesti o tome širile su se vrlo brzo, a prodaja novina enormno je porasla. U to vrijeme u Varaždinu je izlazilo dvoje novina: Naše pravice, glasilo Hrvatske ujedinjene samostalne stranke koje izlazi do 13. kolovoza 1914., te Hrvatsko pravo, tjednik Stranke prava koji počinje izlaziti 27.

lipnja 1914. te izlazi tijekom čitavog rata.

Na naslovnoj strani lista Naše pravice objavljen je 30. lipnja proglas Franje Josipa od 28. lipnja u kojem AustroUgarska objavljuje rat Srbiji.

Raspoloženje koje se može iščitati iz redaka novinskog teksta je kivnost prema Srbiji kao uzročniku rata te nada da se rat ipak neće proširiti na ostale zemlje Europe: „Mi, koji vjerujemo u čovječanstvo

i njegov put k savršenstvu ne možemo zamisliti, da bi moglo doći do užasa svjetskog rata, koji bi ugrozio evropsku prosvjetu i napredak, a svijetom prolio more krvi i nevolja.

Ako i dodje, državljani ove stare monarkije bez razlike vjere i plemena vršiti će svoju dužnost vijerno okupljeni oko svog sijedog vladara“. (Naše pravice, 30. 7. 1914., br. 31., str.

2). Na žalost, te nade ostale su uzaludne. Tako u posljed-

Petra Marincel dokumentarist GMV-a

njim Našim pravicama od 13. kolovoza 1914. vijesti započinju ovako: „Sva je Evropa u plamenu. Od obala vječnoga leda pa do žarkih afričkih obala, od atlanskog oceana do nepoznatih azijskih pustara stoje svi narodi pod oružjem“ (Naše pravice, 13. 8. 1914., br.

33., str. 1).

20

Duplerica

REGIONALNI TJEDNIK || 18. veljače 2014., br. 509

U OČEKIVANJU Varaždinska delegacija u posjetu Grazu, jednoj od bivših europs

Graz pruža podršku Varažd potencijalnoj prijestolnici Vjerujem kako će baš Varaždin biti prvi grad u Hrvatskoj kojemu će pripasti ta laskava titula – istaknuo je Siegfried Nagl, gradonačelnik štajerske Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

Dok je bila grčka ministrica kulture, Melina Mercouri je 1985. godine predložila europskim kolegama projekt kulturne prijestolnice Europe. Zamisao je bila svake godine imenovati grad koji će te godine imati status grada kulture. Ideja Meline Mercouri je prošla i održala se do danas. Tijekom te godine gradovi kulture, osim kulturoloških, bilježe i pozitivne ekonomske učinke.

Europskom prijestolnicom kulture 2020. godine mogao bi postati Varaždin. Kandidirao se jest, zadovoljava osnovne preduvjete, varaždinska kulturna događanja ionako su već odavno prešla državne granice.

- Put do Europske prijestolnice kulture dug je i složen, no Varaždin, grad prepoznatljiv po kvaliteti i raznolikosti svoje kulturne ponude, na tom će putu imati potporu Graza. Vjerujem kako će baš Varaždin biti prvi grad u Hrvatskoj kojemu će pripasti ta laskava titula – istaknuo je Siegfried Nagl, gradonačelnik štajerske metropole, na prijemu za izaslanstvo Grada Varaždina prošli tjedan u Grazu.

Vrijedno iskustvo

Tijekom dvodnevnih razgovora vodeći ljudi projekta Graz – Europska prijestolnica kulture 2003., podijelili su iskustva u organizaciji ove priredbe s izaslanstvom Grada Varaždina koje je vodio gradonačelnik Goran Habuš. Varaždinski gradonačelnik tom je prigodom posebno istaknuo kako će Varaždin podnijeti kandidaturu za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine, kako bi već u procesu kandidature novim programima obogatio kulturni život grada te Varaždin učinio još prepoznatljivijim na kulturnoj karti Europe.

- Titula Europska prijestolnica kulture 2020. godine za nas nije imperativ, već proces u kojem Varaždin promišlja svoju kulturnu ponudu i poziciju na europskoj karti gradova kulture. Pred nama je veliki izazov. U tom procesu želimo stvoriti nove kulturne vrijednosti, trajne i održive, koje će počivati na bogatoj kulturnoj tradiciji grada i njegove kulturne ponude, ali i novim, kreativnim idejama – naglasio je gradonačelnik Habuš, dodavši

Visoko varaždinsko izaslanstvo koje je posjetilo Graz

Dragocjena iskustva - Posjet Grazu bio je još jedna postaja na putu grada Varaždina prema kandidaturi za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine. Stoga su nam njihova iskustva bila od velike koristi, kao i savjeti koje smo dobili od njihovog tima stručnjaka istaknuo je Raymond Rojnik, ravnatelj Koncertnog ureda Varaždin. - Projekti poput obnove zgrade bivše sinagoge i Varaždinska kuća naša su infrastrukturalna prednost - dodao je.

kako je pritom upravo iskustvo Graza posebno vrijedno za pripremu tako složenog projekta kakav je Europska prijestolnica kulture.

Iako je postupak kandidature danas drugačiji nego prije desetak godina, osnovna ideja ostala je nepromi-

Cilj - učiniti Varaždin prepoznatljivijim na kulturnoj karti Europe jenjena, a Graz je i nakon desetak godina jedan od europskih gradova koji su najbolje iskoristili mogućnosti koje pruža program europske kulturne prijestolnice, posebice u dijelu promocije grada i implementacije dugoročno održivih kulturnih programa.

- Svakako najveća korist od ovog programa je novoostvarena vrijednost kroz kulturnu suradnju, no posebno nas veseli da smo kroz ovaj program, osim novih objekata, uspjeli u program uključiti velik broj građana, čime je stvorena nova samosvijest Graza. Naši su ljudi spoznali kako je upravo kultura klju-

čan čimbenik prepoznatljivog identiteta grada. To smo u Grazu uspjeli, stvorili smo novu živost u gradu i učinili da kulturni programi ostanu održivi. Bez programa Europske prijestolnice kulture to sigurno ne bismo ostvarili u tom obujmu i u tako kratkom vremenu – istaknuo je Helmut Strobl, jedan od ključnih ljudi projekta Europska prijestolnica kulture, dodavši kako je tijekom 2003. godine u Grazu ostvareno više od stotinu kulturnih projekata na što je utrošeno oko 60 milijuna eura.

Bogata scena

- Graz je prvo s uspjehom realizirao Europski tjedan kulture, 1993. godine, u vrijeme dok Austrija još nije bila članica Europske unije, pa je na tom valu donesena i odluka o kandidaturi za Europsku prijestolnicu kulture. No, za razliku od danas, Graz tada nije imao konkurenciju drugih gradova u Austriji. Beč zbog svoje posebnosti nije bio zainteresiran za domaćinstvo takve priredbe, dok drugi veći gradovi u Austriji očito nisu na vrijeme prepoznali mogućnosti koje pruža ovaj program kulture. Graz je svakako imao dobre temelje za realizaciju takve priredbe.

I tada smo imali vrlo bogatu kulturnu scenu, posebno tradicionalnu, no željeli smo razvijati i novu kulturu i što bolje iskoristiti kulturne veze koje smo ostvarili i organizacijom Europskog tjedna kulture. Sve je više naših građana, ne samo onih koji su profesionalno bili vezani za kulturu, spoznalo kako kultura nije u prvom redu trošak i balast gradskom proračunu, već nova i značajna razvojna šansa koja bi njihovom gradu mogla priskrbiti sasvim novi identitet i donijeti mnogostruke i dugoročne koristi te sasvim novu perspektivu za srednjoročni i dugoročni

Umjetni otok na Muri koji je napravljen u Grazu u sklopu programa Europske prijestolnice kulture

Nova dimenzija kulture Cilj projekta Europska prijestolnica kulture je promicanje međusobnog razumijevanja između građana Unije te istovremeno naglašavanje bogatstva europske kulture i raznolikosti. Europska prijestolnica kulture je službeno pokrenuta 1985. godine, a do sada je više od 40 gradova predstavljalo svoje kulturne vrijednosti i bogatstvo zahvaljujući ovom projektu.

Ove su godine prijestolnice švedska Umea i latvijska Riga.

- Posjet Grazu, europskoj prijestolnici kulture 2003. godine, svakako nam je bio od izuzetne koristi, jer smo od najužeg

razvoj Graza – naglasio je Helmut Strobl.

Vizija postala realnost

Iako je u početku realizacije projekta bilo nerazumi-

Projekt može priskrbiti sasvim novi identitet i donijeti mnogostruke i dugoročne koristi jevanja, prije svega u politici, ali i u dijelu austrijskog tiska, vodstvo projekta Europska prijestolnica kulture na čelu

tima koji je organizirao taj projekt imali prigodu slušati o iskustvima u organizaciji takve priredbe. U razgovorima su nam prezentirani ključni trenuci u pripremi projekta, moguće zamke koje nas čekaju na tom putu, kao i benefiti koje grad organizator dugoročno ostvaruje organizacijom takve priredbe. Veseli me što smo i ovaj put dobili snažnu podršku prijatelja iz Graza, koji su nas ohrabrili u našem nastojanju da kulturi Varaždina u skoroj budućnosti dodamo sasvim novu dimenziju i kvalitetu - istaknuo je varaždinski dogradonačelnik Vjeran Radelić.

s intendantom Wolfgangom Lorenzom uspjelo je postići konsenzus svih političkih opcija u gradu.

- Vizija je postajala realnost. Obnovljen je primjerice, glavni željeznički kolodvor u Grazu, započela je gradnja Otoka na Muri. Mnogi su i tada prigovarali kako je taj projekt preskup, no to je bila točka identifikacije građana Graza s programom Europska prijestolnica kulture. Sada je svaki stanovnik Graza mogao vidjeti da se u gradu priprema nešto veliko i važno, nešto što će imati strateški značaj i gradu donijeti sasvim novu poziciju na karti Europe – rekao je Strobl. - Već u ranoj fazi

pripreme projekta posebno smo vodili računa o tome da programi ostanu dugoročno održivi. Promišljali smo što će od programa ostati i nakon što prestanemo biti u fokusu europske kulturne javnosti.

Da bi programi živjeli na dulji rok, osim novih objekata i kulturnih institucija, morali smo ponuditi nove i originalne programe te u grad privući što više posjetitelja, ne samo onih koji se prvenstveno zanimaju za kulturne programe. Stoga smo gotovo dvije trećine proračuna za organizaciju Europske prijestolnice kulture namijenili promidžbi i marketingu – rekao je Max Aufischer, jedan od ključnih ljudi projekta Graz – Europ-

Duplerica

18. veljače 2014., br. 509 || REGIONALNI TJEDNIK

21

skih kulturnih prijestolnica Proslava Prešernov dan u Varaždinskoj županiji

dinu kao kulture metropole, na prijemu za izaslanstvo Varaždina

Nova pravila za dodjelu Stalni predstavnici zemalja članica EU unije na zadnjem zasjedanju Vijeća Europske unije i Europskog parlamenta donijeli su odluku o pravilima nagrade za Europsku prijestolnicu kulture u razdoblju 2020. - 2033.

Odbor Europskog parlamenta za kulturu i obrazovanje također je prihvatio ovu odluku, koja će službeno biti usvojena tijekom grčkog predsjedanja Unijom.

Novom se odlukom zadržava opća struktura tekuće inicijative, kao i broj postojećih elemenata. No od 2020. na snagu stupa nova odluka vezana za odabir gradova domaćina. Do sada je Europski parlament donosio konačnu odluku, a od 2020. će gradove direktno birati zemlje članice.

Hvaljeni, ali i osporavani Kulturhaus u središtu Graza

ska prijestolnica kulture.

Premašeni rekordi

Na radnom sastanku s izaslanstvom grada Varaždina, u kojem su bili i dogradonačelnik

“Ohrabrujemo Varaždin da krene u ovaj projekt” Turistički ured Graza Vjeran Radelić, ravnatelj Koncertnog ureda Raymond Rojnik i stručni suradnik Matko Topić, posebno je istaknut rast turističkog prometa, budući da je 2003. godine Graz ostvario gotovo 25 posto više noćenja.

- Projekt Europska prijestol-

nica kulture svakako je bio enormni poticaj i za turistički razvoj Graza i cijele Štajerske, ali i našega gospodarstva. Zahvaljujući tom projektu uspjeli smo ponovo oživjeti grad, kulturne smo programe učinili dostupnim svim građanima, a naši su stanovnici počeli uživati u svom gradu i njegovoj ponudi. Već deset godina Graz živi i vikendom, što ranije nije bio slučaj. Stoga Varaždin, grad koji ima vrijednu kulturnu baštinu i značajni potencijal za daljnji razvoj kulturnih programa, želim ohrabriti da krene u ovaj projekt, jer će si tako priskrbiti novu poziciju na kulturnoj karti Europe – poručio je direktor Turističkog ureda Graza.

Nakon službenog djela proslave, u Županijskoj palači održan je i kulturni program

Preko kulturne suradnje do budućih kapitalnih projekata Varaždinski dožupan složio se sa slovenskim predstavnicama kako je kulturna suradnja dokazano polazište za realizaciju kapitalnih zajedničkih projekata na korist oba naroda i njihovih država Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

Različita mjesta, različiti program i različiti sudionici.

Povod isti – Proslava slovenskog nacionalnog praznika Prešernova dana. Na sjeverozapadu Hrvatske, gdje je stanovništvo egzistencijalnim i krvnim srodstvom vezano uz Slovence, neka druga priča nego u ostatku Hrvatske. Dok Slovenci i Hrvati u Bruxellesu ne mogu naći zajednički jezik, u pograničnom području slovenski se praznik obilježava raznim događanjima. Za to je zaslužno Vijeće slovenske nacionalne manjine Varaždinske županije, slovensko

Iako nije održano u Cestici, slavlje su dijelom obilježili mladi upravo iz te pogranične općine kulturno društvo „Nagelj“ iz Varaždina, varaždinsko Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva te predstavnici slovenske nacionalne manjine Grada Varaždina i Općine Cestica.

Ove je godine, za razliku od prijašnjih kada je proslava kulminirala svečanim obilježavanjem praznika u Županijskoj palači, bilo obrnuto.

Kultura - početak

Proslava dana najvećeg slovenskog pjesnika započela je kulturnom večeri u velikoj dvorani Županije.

Slučajno ili namjerno, datum se poklopio s obilježavanjem Dana zaljubljenih.

U palači stotinjak metara od gradskoga Korza te su se večeri na zajedničkoj proslavi našli pripadnici slovenske nacionalne manjine u Varaždinskoj županiji, njihovi gosti i predstavnici županijskog političkog života.

Na samom početku gosti su imali priliku saznati koliko je kultura značajna u povezivanju dvaju naroda.

To su im, svaka na svoj način ispričale čelnice udruge županijskih Slovenaca, Barbara Antolić Vupora, Martina Lesjak i Ana Županić.

Potom su pozvale pripadnike slovenske manjine da se u što većem broju aktivno uključe u djelovanje slovenskih udruga u županiji. U ime domaćina Varaždinaca, službeni je dio priredbe „odradio“ zamjenik župana Predraga Štromara Alen Kišić. Složio se sa slovenskim predstavnicama kako je kulturna suradnja dokazano polazište za realizaciju kapitalnih zajedničkih projekata na korist oba naroda i njihovih država.

Aktivna Cestica

Nakon službenog dijela

večeri u kojemu su se svi, dakle, složili oko uzajamnih ciljeva – ili barem onih kulturoloških – započeo je ležerniji dio druženja. Gosti su doveli skupinu Pushluschtae („Pušlušte“) iz Ljubljane.

Primjereno njihovom originalnom imenu, jednako je originalan bio i nastup ove a capella skupine. Osim njih, nastupile su i učenice Druge varaždinske gimnazije, Lea Juričić i Mia Kužir čiji je mentor Miroslav Gradečak, profesor slovenskog jezika i književnosti. Potom je došao red na mlade umjetnike iz Cestice. Ormoške gimnazijalke Anu Antolić, Luciju

Besplatno u HNK na predstavu Henrika Ibsena 21. veljače Pšak i Helenu Talan. I još iz Cestice – članovi Mlainske skupine Slovenskog kulturnog društva, „Nagelj“ - Lucija Vupora, Ivona Jurajec, Marko Turšćak, Marija Majhen, Ana Hip, Iva Klarić i Elena Ivančić pod vodstvom Patricije Hip uprizorile su Cankareve „Sluge.

Ne čudi što je većina izvođača bila iz Cestice. Općina u kojoj je više od polovice

brakova međunarodnih, u kojoj gotovo svi studenti studiraju u Sloveniji gdje kasnije i ostaju raditi. Kombinacija rada u Sloveniji i života u Hrvatskoj im paše – preko granice su veće plaće, a doma imaju DOM. Jedno vrijeme ih je slovenski status Europljana i onaj hrvatski, koja nije bila u EU poremetio njihov miran život. Zato se ulazak Hrvatske u Europsku uniju u Cestici, uz ostalo, slavio iz konkretnih, egzistencijalnih razloga.

Iako nije održano u Cestici, županijsko slavlje najvećim su dijelom upravo obilježili mladi iz te pogranične općine. Čija kuća je u Cestici, a dvorište u Sloveniji. Nemali broj njih je iz hrvatsko-slovenskog mješovitog braka.

Besplatno u HNK

Prešernovi dani u Varaždinskoj županiji završit će 21. veljače. I ovoga puta u palači, ali palači kulture – Hrvatskom narodnom kazalištu.

U nacionalnom će teatru besplatno nastupiti glumačka skupina Slovenskog narodnog kazališta Maribor s nagrađenom predstavom “John Gabriel Borkman” Henrika Ibsena. Lani je na proslavi u kazalištu varaždinski gradonačelnik Goran Habuš izjavio kako je upravo kultura ta koja može spajati narode.

S obzirom na to da je Varaždin najavio svoju kandidaturu za kulturnu prijestolnicu 2014. godine, ne bi bilo zgorega lobirati kod slovenskih kulturnih i političkih gostiju tijekom Prešernovih dana, da pomognu svojim iskustvima iz Maribora prije dvije godine varaždinskoj kandidaturi.

22

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 18. veljače 2014., br. 509

sport

U susretu 18. kola Premijer lige rukometaši GRK Varaždin pobijedili su ekipu Gorice s visokih 33:25 (16:10). Silovito su krenuli Varaždinci na svom parketu i u 15. minuti susreta vodili su već 8:2, a do kraja poluvremena uspješno su održavali stečenu prednost. U drugom dijelu domaći rukometaši imali su prednost i od 11 golova, ali su susret završili s 8 golova prednosti. Na prvenstvenoj ljestvici i dalje vode Varaždinci s 32 osvojena boda ispred ekipe Poreča, koja je u dosadašnjem dijelu prvenstva prikupila bod manje. U sljedećem kolu Varaždin odlazi na susret kod posljednjeplasirane Moslavine.

www.regionalni.com/sport Zovite nas na 042/290-777

Društvu za sportsku rekreaciju Lančić-Knapić iz Ivanca pripalo je prestižno priznanje Hrvatskog saveza sportske rekreacije Sport za sve - Medalja Mirko Relac, koja se dodjeljuje za razvoj sportske rekreacije u 2013. godini. DSR Lančić-Knapić primilo je i Priznanje za uspješnu organizaciju i provedbu sportsko-rekreacijskih natjecanja i aktivnosti Sport za sve na lokalnoj razini u 2013. godini.

Grafičar bolji u derbiju U 17. kolu A-2 košarkaške lige Sjever Grafičar je pobijedio Bjelovar 103:92, Ivančica je izgubila od Međimurja 93:78, a Vindija i Petar Zrinski naknadno će odigrati susret. Na prvenstvenoj ljestvici vodi Grafičar s 33 boda, jednim više od Podravca, Vindija je peta s 27 bodova i susretom manje, a Ivančica je deveta s 22 boda.

- Bjelovar je ekipa koja poslije nas zabija najviše po susretu, više od 90 koševa. Imaju najboljeg strijelca lige, juniorskog reprezentativca Božića, dva posuđena juniora iz KK Zagreba, izvrsnog centra Cukrova (2,07 m) i godinama najboljeg strijelca lige Vrinjanina, i nalaze se na 3. mjestu na tablici - ukratko je opisao ekipu Bjelovara trener pobjedničke ekipe Grafičara Dražen Cesar.

450

natjecatelja iz Hrvatske i BiH nastupilo je na međunarodnom stolnoteniskom turniru Memorijal Đuro Dubenik u Dugom Selu. Od članova STK Ljubešćica na pobjedničkom postolju su bile najmlađe kadetkinje Janja Matijašec, koja je bila 2., te Ivona Štriga, koja je zauzela 3. mjesto. Korak do postolja bili su Leona Šantek u kategorijama kadetkinje i juniorke te Patricija Sakač u kadetkinjama.

2:2

Rutinska pobjeda Varaždinaca

rezultat je susreta 12. kola 1. HMNL-a između Novog Marofa i dubrovačke ekipe Square. Novomarofčani su na prvenstvenoj ljestvici 9. dok su Dubrovčani na 4. mjestu.

ZSUGV Javna rasprava o izmjeni i dopuni Kriterija vrednovanja sportskih udru

Slab odaziv udruga na kriterija i u javnoj raspr Obaviješteno je 112 udruga da se uključe u izradu prijedloga, na javnoj raspravi pojavili su se predstavnici njih 11, a prijedloge su poslale samo dvije udruge Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

Zajednica sportskih udruga Grada Varaždina na skupštini održanoj 26. studenog prošle godine donijela je odluku o pokretanju postupka izmjena i dopuna Kriterija vrednovanja sportskih udruga Grada Varaždina, članica Zajednice, te je u srijedu 12. veljače održana javna raspra-

Volonteri nisu imali puno vremena razmišljati o Kriterijima va o dospjelim prijedlozima.

Skupština

“Uz prisutnost predstavnika Zajednice, a nakon održane konstruktivne rasprave, donesen je prijedlog da se dio predloženih dopuna Kriterija od strane ŽRK Koka usvoji. Prvenstveno je riječ o dopunama postojećih Kriterija koji se odnose na ekipne sportove. Konačnu riječ o usvajanju prijedloga dopune Kriterija dat će Skupština Zajednice športskih udruga

Grada Varaždina, najvjerojatnije sljedećeg mjeseca.”, piše u zaključku s javne rasprave.

Treba naglasiti da su se na javnu raspravu odazvali predstavnici samo 11 sportskih udruga, a da je od strane Zajednice obaviješteno svih 112 sportskih udruga, članica Zajednice i za podnošenje prijedloga i za sudjelovanje u javnoj raspravi.

Samo dvije su udruge poslale svoje prijedlog - ŽRK Koka i Odbojkaški klub Varaždin Volley.

“Predloženi kriteriji su stručni rad profesora Nenada Rogulje s Kineziološkog fakulteta u Splitu i Vladana Papića s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu.”, piše u obrazloženju prijedloga OK Varaždin Volley.

“Postojeći Kriteriji vrednovanja sportskih udruga Grada Varaždina rađeni su na temelju ovog stručnog rada, samo su koeficijenti znatno promijenjeni pa je izgubljena početna objektivnost. A kako su se svi već složili s ovim elementima vrednovanja, predlažemo da usvojimo originalne kriterije s originalnim koeficijentima, kako piše

Prihvaćen je dio prijedloga ŽRK Koka o vrednovanju ekipnih sportova, v

u ovom stručnom radu. Ovi Kriteriji bili bi ionako prijelazno rješenje, jer s obzirom na to da pred nama predstoji važan rad na izradi Strate-

Strategija razvoja sporta u gradu Varaždinu trebala bi biti ishodište za buduće Kriterije gije razvoja sporta u Gradu Varaždinu, koja je ishodište za buduće kriterije, smatram da nema potrebe ulaziti u šire rasprave, a pomak bi već

bio napravljen usvajanjem originalnih koeficijenata.

Prijedloge za buduću Strategiju razvoja sporta u Gradu Varaždinu treba što prije razmotriti na javnoj raspravi i nakon te stručne podloge krenuti u izradu kvalitetnih i usklađenih Kriterija vrednovanja sportskih udruga Grada Varaždina.”, piše u obrazloženju prijedloga OK Varaždin Volley.

Volonteri

U Zajednici objašnjavaju činjenicu slabog daziva na izradu prijedloga “da u velikom broju sportskih klubova u Varaždinu nema

PLIVANJE Karlo Rajković osvojio tri medalje, a Gregor Stadaas fin

Sve kvalitetniji rezultati članova P Plivači Baroka nastupili su na dva natjecanja. Karlo Rajković nastupio je na Regionalnom prvenstvu za osobe s invaliditetom na kojem je osvojio tri odličja, a senior Gregor Stadaas nastupio je na jakom međunarodnom mitingu u Rijeci na kojem je u utrci 200 delfin ostvario ulazak u finale.

Karlo Rajković nastupio je na Regionalnom prvenstvu za osobe s invaliditetom koje se održalo u Zagrebu. Natjecanje je okupilo 80-ak natjecatelja, a

s obzirom na to da je otvorenog tipa, osim hrvatskih nastupili su i klubovi iz Srbije i Slovenije.

Karlo je nastupio u tri discipline: 50 slobodno, 100 delfin i 100 mješovito. U seniorskoj kategoriji bio je najbolji na 100 delfin, drugi na 100 mješovito i treći na 50 slobodno. U svibnju će Karlo nastupiti na Prvenstvu Hrvatske za osobe s invaliditetom u Splitu.

Gregor Stadaas nastupio je na iznimno jakom međunarodnom mitingu „Victoria Pri-

morje 2014“. Miting je okupio 500 plivačica i plivača iz 49 plivačkih klubova iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije, Italije, Njemačke i Hrvatske, a u konkurenciji je bilo i nekoliko velikih plivačkih imena, osvajača medalja na Europskim i Svjetskim prvenstvima, Univerzijadi i Mediteranskim igrama.

Stadaas je ostvario lijep uspjeh plasmanom u finale u utrke 200 delfin u kojoj je na kraju bio 10.

Nastupio je još i u trci 200 mješovito u kojoj je bio 25.

Karlo Rajković na regionalnom

Sport

18. veljače 2014., br. 509 || REGIONALNI TJEDNIK

Dolaze mlade snage Šahovski klub Mladost Varaždinske Toplice u prošloj se godini natjecao u 3. ligi i Kupu. U Kupu su bili treći dok su ispali iz 3. lige u niži rang natjecanja. Kadeti su se natjecali u Hrvatskoj kadetskoj B-ligi centar. Prva ekipa osvojila je 7., a udruga 16. mjesto od ukupno 55 prijavljenih ekipa. Kadeti su odigrali i ligu zajedno s Međimurskim

uga Grada Varaždina

izradi pravi

Komentira se drugi dan

Nakon poraza i remija svi se nadaju pobjedi Nakon dva kola Premijer lige varaždinski hrvači osvojili su samo jedan bod i nalaze se na četvrtome mjestu prvenstvene ljestvice profesionalaca, već se većina poslova radi volonterski, i da nisu imali puno vremena razmišljati o Kriterijima.

Zajednica sportskih udruga Grada Varaždina zahvaljuje svima koji su se uključili u javnu raspravu i pomogli da postojeći kvalitetni Kriteriji za vrednovanje športskih udruga Grada Varaždina postanu još bolji.”, piše u zaključku s javne rasprave.

Na kraju ipak ostaje otvoreno pitanje pravih uzroka slabog odaziva i profesionalnih kadrova koji bi trebali imati vremena za razmišljanje o Kriterijima, ali i Strategiji razvoja varaždinskog sporta.

nale na 200 m

PK Barok

m prvenstvu

U zaleđu

Piše: Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Varaždinski hrvač Tonimir Sokol nastupio je i na FILA turniru Zagreb Open

vezan za izmjenu i dopunu Kriterija

Na redovnoj sjedn i c i S ku p š t i n e MNK Črešnjevo, predsjednik kluba Nikola Žganec os v r nu o s e na uspjeh osvajanja 1. mjesta na 34.

Zimskom prvenstvu Varaždina u malom nogometu, te su usvojena sva izvješća, kao i novi grb kluba.

savezom. Djevojčice iz OŠ V. Toplice pobjednice su županijskog natjecanja, dok su dječaci drugi. Kadeti su nastupili i na četiri pojedinačna turnira, u Varaždinskim Tolicama, Svetom Martinu na Muri, Svetoj Nedelji i Oroslavlju. Mladi šahisti iz Varaždinskih Toplica kroz sva ova natjecanja ostvarili su u prošloj godini povećanje rejting bodova.

HRVANJE Bez pobjednika - Vindija i Sesvetski Kraljevec

23

Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

U 2. kolu Premijer lige, najvišeg ranga natjecanja hrvatskih hrvačkih klubova, ekipa varaždinske Vindije još uvijek čeka prvu ovosezonsku pobjedu.

Četvrti

Aktualni prvaci hrvatske u prvom su kolu izgubili od Sesveta 5:3, a u subotu su u Školsko-sportskoj dvorani Varaždin u Graberju odigrali 4:4 s ekipom Sesvetski Kraljevec. Pobjede za Varaždince ostvarili su Sandro Frankol,

Benjamin Šokman, Tonimir Sokol i Dejan Šokman.

Evo i svih rezultata: u kategoriji 55-59 kg Sandro Frankol - Franko Gruber 3:0 PB (4:0),

Treće kolo održat će se 8. ožujka, a ekipa HK Vindija putuje u goste HK Lika do 65 kg Benjamin Šokman - Petar Stjepić 4:0 TT (8:0) 1,20 min, do 71 kg Nikola Težak - Danijel Janečić 0:4 TT (0:9) 1,15 min, do 75 kg

Tonimir Sokol - Filip Šačić 4:0 TT (8:0) 0,56 min, do 80 kg Petar Zorec - Stipo Kopljar 0:5 TUŠ (0:2) 3,25 min, do 85 kg Ivan Ratković - Tomislav Mičuda 1:3 PB (1:5), do 98 kg Alen Plečko - Frano Grebenar 0:5 TUŠ (2:6) 1,25 min, 98-130 kg Dejan Šokman - 5:0 BB. Na prvenstvenoj ljestvici prva je ekipa Gavrilovića s dvije pobjede, a Varaždinci su na četvrtome mjestu s jednim osvojenim bodom, koliko imaju i Slatina i Lika na petom odnosno šestom mjestu. Treće kolo održat će se 8. ožujka, a ekipa HK Vindija putuje u goste HK Lika.

STOLNI TENIS STK MGH Drava Žabnik prvi u 1. HL-u Istok

Ambiciozna mlada ekipa Stolnotenisačice STK MGK Drava iz Žabnika natječu se u 1. Hrvatskoj stolnoteniskoj ligi Istok za žene i trenutno su na prvome mjestu s impozantnim skorom 10:0 u susretima. U posljednja dva susreta pobijedile su ekipe Mihovljana i Šenkovca čime su ostale uvjerljive na vrhu prvenstvene ljestvice. Drugoplasiranu ekipu Mihovljana pobijedile su 4:3 Martina Jukić - Mikac Sara 2:3, Milošević Martina - Dora Cividini 3:0, Anja Vručina - Bojana Kolarić 3:2, Jukić/ Milošević - Mikac/Kolarić 1:3, Martina Milošević - Sara Mikac 0:3, Martina Jukić - Bojana Kolarić 3:0, Anja Vručina - Dora Cividini 3:0), dok su trećeplasiranu ekipu Šenkovca pobijedile 4:1 (Martina Jukić Anja Novak 3:2, Martina Milošević - Dina Ratajec 3:0, Anja Vručina - Mia Stipan 2:3, Jukić/Milošević - Ratajec/Stipan 3:1, Martina Milošević - Anja Novak 3:2).

Nema niti jednog trene- nje da se poslije utakmice ra, navijača ili posjetitelja malo što može učiniti da sportskog događanja da nije igrači u budućnosti budu barem jedanput pun adre- bolji, a drugi, mnogo važniji nalina komentirao susret razlog je što je siguran da neposredno nakon završet- u tom momentu pred sobom nema sve ka ili za vrijeinformacije uz me trajanja. pomoć kojih bi Ponekad tre- Jose Murinho mogao objekneri “još vrući” navodno nikada tivno ocijeniti od uta k m ice učinak i rezulprijeđu i gra- ne odlazi u nicu verbalnog svlačionicu poslije tat svih sudionika utakmice. dobrog ukusa, Ut a k m i c a j e a zna biti i fi- utakmice emociona l no zičkih razračunavanja trenera s onima koji intenzivan i snažan dogaga ne prate u njegovoj zami- đaj za igrače i trenere, pa sli. Savjet vjerojatno pretpo- i za gledatelje, a pod utjestavljate: nije dobro odmah cajem takvog stanja perkomentirati i razračunavati cepcija utakmice sigurno se s igračima. Jedan od nije objektivna. Zato pravi najpoznatijih nogometnih treneri snimaju utakmice, trenera Jose Murinho na- bilježe statistiku i nakon vodno nikada ne odlazi u toga naprave analize, pa svlačionicu poslije utakmi- tek tada ocjenjuju, razgovace, bez obzira je li njegova raju s igračima i ispravljaju ekipa pobijedila ili izgubila. eventualne pogreške. Takav Jedan od razloga je mišlje- je put sigurno kvalitetniji.

Upisi u klub brdskog trčanja Sportsko-rekreativno društvo 315 Sjeverozapad prima nove članove zainteresirane za sportove u prirodi. Svi koji se žele učlaniti u klub mogu to napraviti putem interenta na stranici http://315-sjeverozapad.hr/uclani-se/. Prošlogodišnji članovi ne trebaju ispunjavati pristupnicu, dovoljno je samo da podmire članarinu u iznosu od 100 kn na: SRD 315 Sjeverozapad, M. Krleže 1/1, 42000 Varaždin, IBAN: HR89 23600001102366811, opis plaćanja: članarina za 2014. - ime

i prezime. Plan utrka za ovu godinu je Ivančica Trek (10, 25, 40 km) 17. 5., Ravna gora Trail (10, 28, 42 km) 6. 9., Liga Konj Vertical proljeće 30. 3./6. 4./13.

4./20. 4./26. 4./4. 5., Liga Konj Vertical jesen 5. 10./12. 10./19.

10./26. 10./2. 11./9. 11.

GRADSKA SPORTSKA DVORANA 19.02.2014.

- kuglana - KK Obrtnik 2011 - KK Zanatlija u 20,00 sati 21.02.2014.

- kuglana - KK MIV - KK Obrtnik Krt u 18,00 sati 22.02.2014.

- velika dvorana - streličarski turnir “WA Turnir 2x25 + 2x18 m” u 09,00 sati - kuglana - KK Ivančica - KK Elektra Kž u 15,00 sati - KK Lepoglava - KK Željezničar Vž u 18,00 sati 23.02.2014.

- velika dvorana - OK Varaždin Volley - OK Rijeka u 17,00 sati - kuglana - KK Cesta - KK Obrtnik Or u 17,00 sati Martina Milošević, STK MGH Drava Žabnik

24

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 18. veljače 2014., br. 509

ODBOJKA Varaždinke su 3. u 2. A ligi i nastavljaju borbu za ulazak u 1. B ligu

Procvat ženske odbojke u OK Varaždin Volley Prošle sezone Varaždinke su ušle u 2. A ligu, a već ove godine bore se za ulazak u viši rang Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

Preporođene Varaždinke ove sezone osigurale su doigravanje za ulazak u 1.

B HOL za odbojkašice.

Napredak

Pobjedom u 12. kolu 2.

HOL regije Centar skupine Istok nad ekipom ŽOK

U Ligi za prvaka i ulazak u 1. B ligu ulaze po tri ekipe iz dvije skupine 2. A lige Kaštel 3:1 (25:21, 18:25, 25:22, 25:18) osvojile su treće mjesto koje vodi u nastavak natjecanja s prve tri ekipe skupine Zapad.

U novu Ligu za prvaka i za ulazak u 1. B HOL ući će uz OK Varaždin Volley ŽOK Bjelovar i OK Velika Gorica, a iz skupine Zapad

Varaždinske odbojkašice u ovoj su sezoni ostvarile najbolji rezultat u povijesti

HAOK Mladost 2, OK Sisak i OK Karlovac.

Za seniorsku ekipu OK Varaždin Volley u dosadašnjem dijelu sezone igrale su: Mirna Horvat, Jelena Tunjić, Martina Komes, Ana Mijatović, Petra Koljnrekaj,

Martina Novak, Romana Merkl, Tea Martinčević, Marijana Težak, Ana Videc, Marina Đuras, Iva Vuković, Andrea Felbar, Ana Kralj, Ela Ptiček, Mateja Rožmarić, Tanja Klaneček i Iva Kiš. Velika vrijednost

ovog rezultata je što je sve postignuto s igračicama iz vlastite škole odbojke. Dobri rezultati u radu s mlađim uzrasnim kategorijama garantiraju da će se ženska odbojka u Varaždinu i dalje razvijati i napredovati.

www.regionalni.com Pratite nas i na svom mobilnom uređaju Preuzmite besplatnu aplikaciju

18. veljače 2014., br. 509 || REGIONALNI TJEDNIK

oglas

25

26

Zdravlje

REGIONALNI TJEDNIK || 18. veljače 2014., br. 509

zdravlje www.regionalni.com/ znanost/medicina Zovite nas na 042/290-777

Crveni križ Ivanec dobio lutke za učenje postupka oživljavanja Gradsko društvo Crvenog križa Ivanec ubuduće će kvalitetnije i lakše educirati građane o osnovnim postupcima održavanja života. - Osam kompleta MiniAnne proizvoda, lutki za učenje postupka oživljavanja, doniralo nam je Društvo Crvenog križa Varaždinske županije, a koristit će nam za popularizaciju edukacije

oživljavanja i provođenja pokaznih vježbi s ciljem osvješćivanja javnosti o važnosti kardiopulmonalne reanimacije – istaknula je ravnateljica ivanečkog Društva Jasminka Ruhek.

Dodaje da će nova nastavna sredstva i pomagala koristiti u edukacijama iz nastavnog predmeta Pružanje prve pomoći za vo-

zače, za tečajeve osposobljavanja radnika, ali i za osposobljavanje građana, volontera, pripadnika vatrogasnih postrojbi, policije, učenika u školama. - U pripremi je i provođenje novih edukativnih programa u cilju zdravstvene izobrazbe i prosvjećivanja stanovništva o važnosti rane defibrilacije u spašavanju života – najavila je.

SUPERHRANA U bio&bio Kakao u prahu itke, “Hrana bogova” za tvoje slastice i nap bogat magnezijem

or esencijalnih amiKakao prah i kakao zrna su izv ao se od davnina m. Kak nokiselina i bogati magnezije m zbog čega je i naico smatra dragocjenom namirn 300 različitih spojeva koji rži sad ao Kak . ova bog zvan hrana nja (hormoni sreće), kao što utječu na podizanje raspolože mid, dopamin, feniletilanda su serotonin, triptofan, ana že koristiti kao afrodizijak, mo min i arganin. Kakao prah se ti stres) i opuštanje. Zbog (an nja ože pol ras nje za poveća snižavanju krvnog tlaka. U sadržaja magnezija pomaže koji povećava sposobnost in, kakau se nalazi i feniletilam rije. mo koncentracije i kapacitet me

Primjena: čokolade, keksa, slastica, Prah se koristi za pripremu zrna imaju blago gorak ao preljeva. Svježe smrvljena kak kim ili suhim voćem, orasiokus, pa su savršen spoj sa slat a, jogurtu, frapeu, voćnim ma ili sjemenkama, u pahuljicam kupovima, svježim kolačima...

Superhranu čini skupina namirnica s izvanredno visokom razinom esencijalnih nutrijenata, koji pozitivno utječu na cjelokupno zdravlje ili na pojedinu funkciju organizma.

Maca prah

za smoothije, “Ginseng s Anda” vla bogat izvor kana

NOVO Antiage linija Natura Siberica Absolut

Ruski brand po 129 kuna

Četiri proizvoda iz nove kozmetičke antiage linije ruskog branda Natura Siberica:

Absolut, Kolagenski koncentrat za popunjavanje bora, Extra lifting krema za lice, Revitalizirajući serum za lice i Lifting krema za područje oko očiju s efektom hlađenja, predstavljeni su u Zagrebu. Cijena svih proizvoda je 129 kuna, a dostupni su u bolje opremljenim ljekarnama, trgovinama zdrave hrane i bio&bio trgovinama.

o ciona lno koristi ka Maca prah se tradi je podjednako među mušjen izvor snage, a cijen og svojeg djelovanja poznat je i Zb a. m na že i a im a sadrži visok karc ». Korijen maca prah kao «ginseng s Anda ari koje su neophodne za život: tv postotak hranjivih fosfor, željezo, cink, vitamine B1, lij, ka , zij ne kalcij, mag insku kiselinu lavin, tiamin, askorb maca tijelo of rib E, i C 2, B1 , B2 da kiseline. Poznato je i esencijalne masne ijom, povećava izdržljivost, ublaerg e simptome, brzo opskrbljuje en , ublažava menstrualn žava kronični umor anjuje hormonalne poremećaje, sm tijekom menopauze e, daje koži m ladenački izg led, nj će m pa a poboljšav stiju i zubi. pridonosi zdravlju ko

Primjena: oručuje se žličice dnevno. Prep Koristi se 1-3 čajne u frapeima. m ili piti sa sokom, vodo

PUSTA 10% PO tke prehrani na doda 19. veljače i 26. veljače

aždin bio&bio, Trg slobode 1, Var

Superhrana na bio&bio policama je 100 % organska, termički neobrađena (raw) i njihov apsolutni bestseller zbog izvrsnog omjera cijene i kvalitete. Odaberite nešto za sebe iz njihove ponude organskih biljnih prahova i sjemenki bogatih fitonutrijentima i vrijednim nutritivnim sastojcima.

e Chia sjemenk

dni masne kiseline, priro Sadrže omega 3 i 6 ina am izvor minerala i vit

e masnim kiseChia sjemenke su bogat ima. Sadrže kn vla i a nim linama, protei omega-3 masnih nevjerojatne količine ambenim vlahr pre i ju ilu kiselina. Ob ralnih žitarica), eg int od i še (vi a im kn ć apsorpcije temo u žn sna koja imaju nki olakšava gubitak me kućine. Unos chia sje jem apsorpcije i razgradnjom tjelesne težine ubrzavan dugotrajan osjećaj sitosti i ju masnoća, a također da indeks. Idealan su dodatak i ijsk kem gli ak i brzu imaju niz omogućuju učinkovitu prehrani za sportaše, jer h tkiva. Budući da ne sadrže ali regeneraciju mišića i ost dne za ljude koji su na njega gluten, također su pogo ju. Chia sjemenke pomažu alergični ili ga izbjegava inu lošeg kolesterola u krvi raz jačanju kose, smanjuju menopauze te menstrualne će ko teš po ju ava te ublaž probleme.

Primjena: nuta i ih najmanje 10-ak mi Preporučuje se namočit bez termičke obrade.

NA POSEBIJA AKC 23,90

kn

KICE Psyllium LJUS utenski kruh, bezgl Idealno za pudinge i probavu u tič po a vlakn

c često se koristi u Psyllium ili indijski trputa haridne sluzi koje sadrži g fitoterapijske svrhe. Polisa sposobnost povećavanja svojaju im na sebe vežu vodu i ovo iz ni ive dob h pra i ce ski volumena čak do 15 puta. Ljuse kao izvor vlakana. Nemaju nice indijskog trpuca koriste kombinacije, a najčešće se okus i uklapaju se u brojne ovima. Možete ih koristiti sok konzumiraju u blendanim kruhova i raznih pekarskih h ski ten glu bez adu i za izr no šavinama zamjenjuju pšenič m proizvoda, budući da u mje lliu psy ji, api ter fito koj jač adn brašno i gluten. Osim u zap oj i kineskoj medicini. se često koristi u ayurvedsk

Primjena: razmutite u jogurtu, vodi ili 1-3 čajne žličice psylliuma ili dodajte smjesi za kruh. ne ući tek soku i popijte s mnogo

Zdravlje

18. veljače 2014., br. 509 || REGIONALNI TJEDNIK

27

Počinje edukacija: čak 97 posto stanovnika županije u hitnoj službi zbog nehitnih stanja “Što treba znati o Hitnoj medicinskoj službi” naziv je kampanje koju su pokrenuli Zavod za hitnu medicinu Varaždinske županije i Varaždinska agencija za marketing i promidžbu u suradnji s resornim županijskim upravnim odjelom. Cilj je senzibilizirati javnost i povećati razinu educiranosti građana o radu Hitne medicinske službe.

- Kroz tri mjeseca će na 60 vrlo

frekventnih lokacija na području Varaždinske županije biti postavljeni plakati koji će dati odgovore na pitanja kako pozvati Hitnu medicinsku službu, što će vas pitati medicinski dispečer, kako s njim razgovarati – najavili su iz Županije.

Da je edukacija potrebna, pokazuju i statistički podaci. - Prema statistikama, 97 posto svih dolazaka u prostore

Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije nisu hitna stanja koja direktno ugrožavaju život. To, naravno, ne znači da ti svi ljudi ne trebaju dolaziti u Hitnu službu, ali radi se o intervencijama koje su ponekad mogle biti riješene na neki drugi način, primjerice telefonskim pozivom na broj 194. To će također biti na vizualima akcije koju smo pokrenuli – istaknuo je dožupan Alen Kišić.

LIJEKOVI Od početka veljače dvije vrste inzulina i još 160-ak lijekova nije besplatno

Brlek: Doplata je nedopustiva Iz Društva za zaštitu od dijabetesa Varaždin ističu da će zamjenska inzulinska terapija rezultirati većim zdravstvenim oštećenjima Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

- Stavljanje inzulina na dopunsku listu lijekova u potpunosti je neprihvatljivo. Nadoplata za inzuline Levemir FlexPen i NovoMix 30 Penfill kao lijekova koji su doslovno uvjet za život je nedopustiva - reagirala je u priopćenju Antonija Brlek, predsjednica Društva za zaštitu od dijabetesa Varaždin i dopredsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga.

Osnovna i dopunska

Od početka ovoga mjeseca navedene vrste inzulina više nisu na osnovnoj listi lijekova, koji su za pacijente besplatni, nego ih je HZZO stavio na dopunsku listu pa ih pacijenti moraju doplatiti bez obzira na to imaju li dopunsko zdrav-

Od ovog mjeseca doplata i za pojedine lijekove za snižavanje tlaka i kolesterola stveno osiguranje. Doplata za Levemir je 25,52 kune, a za NovoMix 4,2 kuna.

No to su samo dva od 160-ak lijekova koji više nisu besplatni. Na dopunskoj listi lijekova sada su i dosad često korišteni

25,52 kune dijabetičari od početka ovoga mjeseca doplaćuju za inzulin Levemir FlexPen, a 4,2 kune za NovoMix

lijekovi za snižavanje kolesterola, odnosno za snižavanje krvnog tlaka. Na toj listi su završili nakon što je proveden javni natječaj, istaknuli su iz HZZO-a u Večernjem listu.

– Pojedini nositelji odobrenja nisu prihvatili referentne cijene lijekova i time su neki lijekovi prešli na dopunsku listu – pojasnili su.Napomenuli su da se pacijenti, ako ne mogu ili ne žele doplaćivati određeni lijek, trebaju konzultirati sa svojim obiteljskim liječnikom ili bolničkim specijalistom.

Oni im mogu prepisati lijek s istom djelatnom tvari, koji je na osnovnoj listi i sukladno tome besplatan.

Razmotrite odluku!

Za dijabetičare je takvo objašnjenje neprihvatljivo. Zamjenska inzulinska terapija, bez doplate ili uz nižu doplatu, rezultirat će neminovno većim zdravstvenim oštećenjima.

Zar mi bolesnici s dijabetesom i TIP1 i TIP2 na inzulinskoj terapiji nismo dovoljno kažnjeni?

Treba li nam još otežavati i ono

malo preduvjeta i prostora za život tako što nam poskupljujete terapiju koju je propisala struka? - pita Antonija Brlek.

Ističe da su teška vremena i da treba štedjeti. - Pametan štedi gdje smije štedjeti, opravdano i razumno. Doplata za inzuline uz osnovno i dopunsko osiguranje sigurno nije ekonomski opravdana ušteda. Dapače, i dijabetičare i zdravstveni sustav vodi u pogrešnom smjeru. Iz proračuna HZZO-a se za troškove dijabetičara godišnje izdvaja 2,5 milijardi kuna, od čega 86 posto na saniranje posljedica dijabetesa, tj. troškove liječenja, a 14 posto za lijekove, ortopedska pomagala kao što su aparati za mjerenje šećera u krvi, trakice i slično te za preventivu.

- Jasno je vidljivo da odnos i smjer ulaganja sredstava za borbu protiv dijabetesa ide u pogrešnom smjeru. Jedna kuna uložena u preventivu desetorostruko umanjuje trošak kurative. A što rade Ministarstvo zdravlja i HZZO? Čuvaju svoj preskupi i neracionalni zdravstveni sustav tako što smanjujući troškove za lijekove i ortopedska pomagala danas, sutra povećavaju troškove saniranja pogubnih posljedica u milijunima kuna. Vjerujemo da će HZZO još jednom dobro razmotriti svoju odluku i odlučiti u korist dijabetičara – zaključila je.

Skupština dijabetičara Društvo za zaštitu od dijabetesa Varaždin poziva svoje članove na godišnju izvještajnu skupštinu koja će biti održana ove subote, 22. veljače, u 10 sati u prostorijama Sindikalne dvorane Kirurgije Opće bolnice Varaždin. Osim o izvještaju o radu te financijskom poslovanju za 2013. godinu, na dnevnom redu je i plan rada za ovu godinu.

Antonija Brlek, predsjednica Društva za zaštitu od dijabetesa

Dean Jambrošić Učitelj duhovnog iscjeljivanja iz Mihovljana kod Čakovca

Izravnavanje kralježnice bez dodira i boli

- Osnovni dio moje terapeutske aktivnosti je provjerena metoda ispravljanja čovjekova tijela, i to metodom duhovne korekcije spuštenog zdjeličnog ustroja. Na taj

se način u samo jednom tretmanu postiže trajno izjednačavanje dužine nogu, poravnavanje ramena i izravnavanje kralježnice, koliko tijelo dozvoli.

Pritom je važno naglasiti da se ovaj postupak izvodi bez dodirivanja tijela, manipulacije kostima i boli, već samo snagom inteligentnog duha, a rezultat je uklanjanje uzročnog lanca svih energetskih blokada na duhovnoj i na tjelesnoj razini.

A takvo je ozdravljenje potrebno svakom čovjeku, bez

DEAN JAMBROŠIĆ Nova energija d.o.o.

Mihovljan, Prvomajska 23 40000 ČAKOVEC Telefon 040/347-328 Mob.: 098/164-5791 www.nova-energija.hr

obzira na uzrok i stupanj oboljenja – ističe učitelj duhovnog iscjeljivanja Dean Jambrošić, uz pojašnjenje da je ispravljanje kralježnice multidimenzionalno proširenje svijesti u smjeru individualnog ozdravljenja na

svim razinama ljudskog postojanja, koje dovodi ljudski duh u božanski poredak. Samo se tako tijelo može dovesti u red, a životna energija usmjeriti u pravcu ozdravljujućeg mehanizma. Ispravljanje tijela je ispravljanje duha, što je osnova za cjelovito ozdravljenje.

- One koji inače imaju problema s držanjem tijela, ali i ostalim bolestima, pozivam da mi se jave, bez obzira na

uzrok i stupanj oboljenja. Ova metoda može se primijeniti i kod duševnih patnji, to jest u svim životnim krizama, a primjena je moguća i preventivno kod ljudi svih dobi – od djece do odraslih u visokoj starosti – naglašava Jambrošić, koji kao neposredni dokaz učinkovitosti svoje duhovne terapije fotografski bilježi razliku u dužini nogu prije tretmana i nakon uspostave božanskog reda.

Slikano prije i poslije tretmana

28

Ženski svijet

ženski svijet www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

PREPORUKA TJEDNA

Ne zapostavljajte frendice!

Kada ste zadnji put otputovale u društvu najbližih prijateljica daleko od svakodnevice ili s nekom od njih na miru popile kavu?

Moderni stil života često nas dovodi u situaciju da se stavljamo za zadnje mjesto jer nikada ne stignemo baviti se sobom!

Iz tog razloga nastao je festival La Femme, koji će se održati od 10. do 13. travnja u Dubrovniku. - U današnje vrijeme nikako ne smijemo zapostaviti

ženska prijateljstva, biti jedna drugoj poticaj i podrška - rekla je Danijela Pintarić, poznata hrvatska sopranistica, ujedno i ambasadorica ovog festivala.

Dakle, zgrabite frendicu i krenite na La Femme festival! Organizatori su pripremili druženja puna zanimljivih sadržaja, zabave i opuštanja, a više o programu, c ijenama i paket ima pogledajte na web - stranic i w w w. lafemmefest.com.

Mirisne svijeće u Lesnini Novi projekt poznate dizajnerice interijera Mirjana Mikulec “M-home” nova je kolekcija mirisnih svijeća za interijere, od kojih su prva tri mirisa dostupna u Lesnini: opojna mandarina-bergamot, mističan iris i zavodljiv miris sandalovine i bosiljka.

Mirišljave svijeće “M-home” su 100 % hrvatski proizvod, a

Zbogom ombre: platinaste plavuše i brinete osvajaju!

Kad govorimo o trendovima što se boje kose tiče, u prvom planu je jednostavnost. Pramenovi i ombre, odnosno prelijevanje boje iz tamnije u svjetliju više nije “in”. Sada se traže čiste, monokromatske boje Piše: Melanija Galunić kojima nisu potrebne Frizerski salon Gloss intervencije da bi pliIve Režaka 4a, Varaždin jenile pažnju. tel. 042/200-420

Ako je suditi po modnim pistama, platinasto plava je hit-boja kose za proljeće i ljeto 2014. No ova se boja nosi monokromatski: dakle, čista plava bez ikakvih primjesa pramenova. Monokromatska smeđa, bilo da je riječ o toploj čokoladi ili hladnijoj tamnoj nijansi, jednobojna smeđa ove sezone također je hit. Dakle, traži

se odvažna, jasna smeđa koja će plijeniti pažnju, a jednako tako ovog proljeća bit će popularna bakrena, medena i zlatna boja kose.

Iako je ombre pramenovima odzvonilo, ne znači da se neće i dalje nositi. Zato, drage Varaždinke, s novom bojom kose dočekajte proljeće i budite začetnice novih trendova!

POSJETILI SMO Prvi Varaždinski sajam rabljene odjeće i ob

Krpice za malo

Balerinke su se mogle kupiti za 20 kuna, majice za 10 do 15 kuna, koliko su koštale i traperice, mušk Fishbone kaput koji se prodavao za 50 kuna. Svašta se moglo pronaći i povoljno kupiti na sajmu u Tur Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Košulje, hlače, suknje, tunike, veste, kaputi, čizme, balerinke, torbe... Nema toga što se nije moglo pronaći na prvom Varaždinskom sajmu rabljene odjeće i obuće za

Prvi sajam rabljene odjeće za odrasle u Turistu premašio je sva očekivanja mogu se kupiti na svim prodajnim mjestima Lesnine po cijeni od samo 29,90 kuna.

Proteklog vikenda, od 14. do 16. veljače, u Areni Zagreb održan je Sajam vjenčanja, a svoju ponudu odjeće za svečane prilike predstavila je Varteksova modna marka Di Caprio kojoj je zaštitno lice Massimo. Osim na izložbenom prostoru, posjetitelji su Di Caprio modele mogli vidjeti na revijama koje su se održavale svakog dana trajanja Sajma vjenčanja, a osobito svečano je bilo u subotu na gala reviji. Svi koji planiraju uskočiti u bračnu luku, svakako neka posjete Facebook stranicu DiCaprioFashion. Uz malo truda, mladoženje mogu osvojiti odijela za sebe i ekipu te postati Di Caprio “Face”.

DI CAPRIO

LJUBAV Radionice Obiteljskog centra

Prijavite se za besplatno “Dekodiranje ljubavi” Kako poboljšati ljubavni život i otkriti zablude koje ga upropaštavaju? Kako ukloniti nepotrebnu ljubavnu patnju?

Kako se oporaviti nakon gubitka partnera i uključiti u život? To su samo neka od pitanja na koja odgov o r e možete doznati na edukaciji Obiteljskog centra Varaždinske županije. Uskoro započinje novi ciklus treninga “Dekodiranje ljubavi”. Kroz osam susreta u trajanju od dva

REGIONALNI TJEDNIK || 18. veljače 2014., br. 509

sata naučite sve o odnosima među partnerima, ljubavi, naučite kako unijeti promjene u odnos i ljubavni život učiniti kvalitetnijim. Prva radionica započ inje 6. ožujka (čet vrtak) u 18 sat i.

Kroz treninge će vas voditi ravnatelj Obiteljskog centra Dubravko Šokčević. Radionica je besplatna, a svi zainteresirani mogu se prijaviti na broj telefona 042/303-075 ili putem e-maila obiteljski-centar@ocvz.hr.

odrasle održanom u nedjelju u hotelu Turist.

Ponuda je bila raznolika, a cijene povoljne, od pet kuna naviše, ovisno o tome koliko se koja “s t v a r č i c a ” nosila.

Za sve

- Najskuplja stvar koju imam je 60 kuna, a imam i punu kutiju stvari na akciji, za samo pet kuna. Neke su nošene, a neke skroz n o v e , poput ove košulje, koja još ima etiketu – pokazivala

nam je prodavačica koja je imala pune ruke posla od prodaje hlača, haljina, majica i ostalih artikala sa štanda brojnim mušterija-

ma, a tako je bilo na gotovo svakom štandu.

Balerinke su se mogle kupiti za 20 kuna, majice za 10 do 15, kao i traperice, muške i ženske, a pronašli smo i jedan očuvan Fishbone kaput koji se prodavao za

50 kuna. Svašta se moglo pronaći i povoljno kupiti, no trebalo si je uzeti vremena, biti srpljiv, obilaziti štanove i tražiti. Priznala nam je to i mještanka Sračinca, koja je na sajam došla sa svojom snahom.

SAJMIŠTE Kupovina rabljene odjeće, obuće i modnih dodataka na varaždin

Proljetna jakna 20 kuna, traperice Proljetna jakna za 20 kuna, traperice za 10, a majica za samo pet kuna. Je li to moguće?

Da, ako ste prošlog četvrtka u šopingu bile na varaždinskom sajmištu. Iako će rijetko koja javno priznati da kupuje nošeno, kupovina rabljene odjeće i obuće među Varaždinkama je u posljednje vrijeme sve popularnija.Sve je više pripadnica ljepšeg spola koje četvrtkom i subotom zaviruju u ponudu varaždinskog buvljaka “pod mostom” na Banfici u potrazi

za košuljom, majicom, haljinom, jaknom ili torbom kojom će, za malo kuna, upotpuniti svoj styling.

- Nedavno sam si kupila super hlače, skoro nove, marke Max Mara za 15 kuna – otkrila nam je Varaždinka koja, zapravo, prodaje odjeću na sajmištu, no ponekad zna i sebi nešto kupiti.Svoje ime i prezime nije željela otkriti, no ističe kako se uvijek treba cjenkati.

- Tada se cijena može još više spustiti i majica, hlače, sako ili

Ženski svijet

18. veljače 2014., br. 509 || REGIONALNI TJEDNIK

4

godine “magična” je brojka nakon koje seks postaje sve bolji i bolji, pokazala su najnovija istraživanja. U anketi čiji su rezultati objavljeni u britanskom magazinu The Sun većina ispitanika potvrdila je da se naslobodnije s partnerom osjeća tek nakon četiri godine veze i da je to idealno vrijeme za otkrivanje najskrivenijih seksualnih maštarija. Dakle, ako vam partner odgovara na svim drugim poljima, budite strpljivi jer će i seks s vremenom postati bolji!

29

Zima je, no vaša stopala i sada zahtijevaju pažnju!

Uz kožu cijelog tijela vrlo je važna njega stopala, na što tijekom hladnih zimskih mjeseci često zaboravljamo. Ljeti više pažnje posvećujemo stopalima, a zimi čim počinjemo nositi zatvorene cipele mislimo da im ne treba dodatna njega. Međutim, da bi koža stopala, a posebno pete, ostala lijepa, potrebna je njega tijekom cijele godine. Ovo doba godine bit će pogodno za liječenje gljivične infekcije na noktima jer se tijekom terapije tabletama protiv gljivica koja traje oko šest mjeseci ne smijemo izlagati suncu. Za

kućnu njegu vam je dovoljno svega nekoliko minuta dnevno da bi vaša stopala blistala. Ujutro namažite stopala kremom osvježavajućeg djelovanja i sa svojstvom brzog upijanja, dok navečer svojim stopalima priuštite kremu smirujućeg djelovanja i malo masnije teksture. Kada nanosite kremu, masirajte svako stopalo nekoliko minuta jer time radite podražaj na sve živce i potičete cirkulaciju. Bilo bi dobro jedanput mjesečno posjetiti pedikera.

Piše: Željka SLATKI

Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, Kolodvorska 5a, o42/201 392

buće za odrasle u hotelu Turist

o kuna

ke i ženske, a pronašli smo i jedan očuvani ristu, no trebalo je imati strpljenja, obilaziti štandove i tražiti

KAKO KUPOVATI? • Najvažnije pravilo kod kupnje rabljene odjeće je da imate vremena kako biste sve obišli i vidjeli što se nudi.

• Drugo važno pravilo kod kupovine rabljene odjeće su trud i strpljenje.

Vjerojatno odmah nećete naći ništa, no uz malo truda i traženja, iz gomile odjeće možete iskopati

mještanka Sračinca koja kaže da bi takvih sajmova trebalo biti češće. I bit će ih, najavljuju Tihana Glavica i Nataša Hutinski, organizatorice.

Nakon uspješno organiziran i h s ajmo v a r abljene a bil vam iko kol to Bez obzira na odjeće, obuće u jeć u od lijepa, kupljenu rabljen i opreme za te! eri op o prije nošenja svakak djecu od rođenesite Kapute, jakne i sakoe od nja do 12 godiljine na, odlučile su, na kemijsko čišćenje, ha ci, a na poticaj mnoi suknje operite u perili kita i gobrojnih majmodne detalje poput na olom! ki, organizirati torbi dezinficirajte alkoh sajam rabljene - Kupili smo majice, odjeće i obuće za odrasle.

- Interes prodavača i kupahlače, jakne... Potrošili smo 100 kuna, a napunili cijelu ca stvarno nas je iznenadio. vrećicu! Isplati se kupovati, Samo tjedan dana otkad no treba tražiti – rekla je smo oglasili da ćemo orga-

NE ZABORAVITE!

nešto uistinu posebno i po izuzetno niskoj cijeni.

• Ciljana kupnja nije preporučljiva za kupnju rabljene odjeće jer sigurno nećete pronaći točno ono što ste zacrtale. Važno je sajmove, second hand dućane ili sajmište obilaziti bez jasnog cilja: nekad ćete kupiti pet stvari, a nekad nećete pronaći ništa.

nizirati sajam, popunili smo sva mjesta i mnoge zainteresirane za prodaju morali smo odbiti. Prvi sajam ok upio je 70 - a k prodavač a, a o t kad smo otvorili vrata, kupaca je sve više i više - zadovoljne su organizatorice koje će, najavljuju, ubuduće izmjenjivati sajmove za djecu i odrasle.

inskom sajmištu sve je popularnija među Varaždinkama

10 kuna, majica 5 kuna... košulja s potpisom kupiti za tri, četiri kune – otkrila je.

No i bez cjenkanja, cijene odjeće na sajmištu su pristupačne, a jedan od hit-artikala u četvrtak bio je ženski sako.

Ponuda je bila velika, a ljubiteljice sakoa mogle su birati između mnoštva modela, ali i popularnih modnih marki.

Nažalost, ne i veličina jer ono što smo pronašli uglavnom su bili mali brojevi. Tako smo u gomili svega i svačega uspjeli pronaći sivi ženski sako mar-

ke Tally Weijl po cijeni od 20 kuna! Oni marke s’Oliver, Esprit ili Amadeus bili su

Nedavno sam kupila super hlače, skoro nove, marke Max Mara za 15 kuna 10 kuna skuplji. Zlobnice će reći da je to sve “preskupo” s obzirom na to da su se za 20

kuna u četvrtak na sajmištu mogle pronaći moderne ženske proljetne jakne ili pončo marke X nation, a povoljne su bile i veste.

- Danas je kod mene posebna akcija na veste - za koju god se odlučili, cijena joj je 10 kuna – mamila je kupce prodavačica u četvrtak na sajmištu na kojem se može pronaći dobra i kvalitetna roba, samo je treba tražiti. Bez dobre volje i stprljenja neće biti povoljnog šopinga na varaždinskom buvljaku.

Crvena boja osvojila je Varaždin. Našim sugrađankama očito je dosadilo zimsko sivilo i tumurne boje, pa su prošlog tjedna odlučile crvenom bojom rasplamsati gradske ulice.

Crvena se boja pojavila u rasponu od najrazličitijih nijansi, od svjetlijih do tamnih, a iako se ova snažna boja najčešće veže uz svečani outfit, Varaždinke su pokazale da se crveno može kombinirati i svaki dan. Modni znalci kažu da je dovoljan tek jedan modni detalj u crvenom da se osvježi najklasičnija odjevna kombinacija, no naše su se sugrađanke prošlog tjedna razigrale kombinacijama crvenih torbi s kapama ili crvenih torbi s čizmama, a nije nedostajalo ni jakni u crvenoj boji. Kako Varaždinke nose crveno pogledajte na fotografijama našeg fotoreportera Siniše Sovića.

Ona voli crveno

Osvojile crvenom

30

putopis

REGIONALNI TJEDNIK || 18. veljače 2014., br. 509

PUT NA DALEKI ISTOK Varaždinac Darko Štefić s prijateljem Dinom proputovao Filipine

Totalna idila: bijeli pijesak i kokosove palme

Predivna zelena polja riže

Zemlja košarke, tisuću otoka i prekrasnih pješčanih plaža Sa svoja 193 centimetra osjećao sam se kao dobar div u divnoj zemlji s divnim ljudima koji košarku žive na svakoj ulici. Utakmice se igraju, ali i prikazuju u svim restoranima, zračnim lukama i na autobusnim stajalištima Piše: Darko Štefić

Prije dvije godine posjetio sam Tajland i Kambodžu, budističke zemlje. Sad smo ja i moj prijatelj Dino, koji inače živi u Bangkoku, odlučili posjetiti Filipine - milijunsku katoličku zemlju. Možda ne biste pomislili, ali Filipini su zemlja u kojoj je 80 posto katolika, što je posebno zanimljivo jer su u ovom podneblju zemlje budističke poput Tajlanda ili muslimanske poput Indonezije. Filipini su država u kojoj je promet fantastično reguliran i to bez semafora - osim u milijunskim gradovima. Na ulicama su motori, tricikli, tzv. jeepnyji (stari američki džipovi prenamijenjeni za vožnju 10 15 ljudi) kojih je na tisuće u većim mjestima. “Polako se vozi i svugdje se stigne” je tamošnji prometni moto dok promet izgleda doista kaotično.

Američki utjecaj

Glavni jezik je tagalog iako svi više-manje govore engleski, koji je ostao kao drugi službeni jezik još od vremena kada su Filipini bili kolonija SAD-a (1898. - 1945.). Američki utjecaj vidljiv je i u načinu života, na trgovinama su nazivi na engleskom, a i dalje se koriste engleska imena. Klima je drugačija, sve je puno mladih ljudi i djece koja se druže na

ulicama, a svako malo selo ima svoju školu i obavezno košarkaško igralište. Baš je ta, isto tako američka igra, prvi sport ove otočne države. Košarka se igra svugdje, ali i gleda se u svakoj zračnoj luci, restoranu, pa čak su i na autobusnom stajalištu postavljeni ekrani gdje

Hrana je jeftina i egzotična, ali i za Europljane nađu se pekarnice i svinjetina se vrte utakmice. Ja sam bivši košarkaš i ta mi je činjenica stvarno godila!

Za razliku od naših hrvatskih obitelji s dvoje djece, prosječna filipinska obitelj ima četvero ili petero djece. Prosječna plaća je oko 200 dolara, stoga je život jeftiniji nego u Hrvatskoj, što je za putnika koji voli jesti jeftino i egzotično - dobitna kombinacija. Filipinsko otočje sastoji se i od tri velika otoka: Negrosa na jugu, Palawana na zapadu i Luzona na sjeveru.

Filipini su otočje vulkanskog porijekla, bujne tropske vegetacije, a jedna od naljepših plaža nalazi se upravo na otoku Palawanu, tj. mjestu El Nido.

Palawan je otok dugačak oko 700 kilometara, na kojem živi čak milijun Filipinaca, koji

Stari busevi daju

poseban šarm javnom

prijevozu

plažama Palawan, otok s predivnim

letjeti kao Superman ili padati s drveća, samo su neke od akrobacija od kojih se podiže adrenalin nadobudnih turista.

Bambusova žlica

Djeca su više na ulici i vani nego kod nas

govore na čak 50 različitih dijalekata. Zanimljivo je da sâm Palawan nije na istoj tektonskoj ploči kao i ostatak Filipina.

Idealne plaže

U gradu Puerto Peincesi nalazi se Honda bay, zaljev s prekrasnim otocima, idealan za ronjenje. Plaže su pune kokosovih stabala, mekanog, bijelog puder-pijeska, velikih kornjača, plavih i žutih ribica iz poznatog crtića “U potrazi za Nemom” - raj za oči, odmor za dušu i tijelo. Treba napomenuti da su Filipini idealna zemlja za ronjenje, puna koraljnih grebena i neobičnih riba.

mladi na u licama igra ju najpopula rniji sport - košarku

Na jednoj od najljepših plaža, kupajući se, može se doživjeti nešto jedinstveno i neobično, što se dogodilo i meni. Odjednom sam u moru osjetio kao da je stotinu iglica probadalo moju kožu, što su bili samo planktoni. Oni koji se ipak boje putovati zbog gastronomskih razloga, ne moraju se plašiti. Za razliku od Tajlanda, koji sam prije posjetio, Filipini imaju pekarnice, slastičarnice, svinjetinu - hrana je na sve strane prilagođena Europljanima.

Još jedna super stvar koju sam primijetio prilikom vožnje busom na četvrtom otoku po naseljenosti - Luzonu - je

što većina buseva ima Wi-Fi, a to je za modernog putnika itekako korisno. Na tom otoku, koji ima “samo” 45 milijuna stanovnika, nalazi se bivša američka vojna baza Subic Bay, a nju su Filipinci iskoristili za adrenalinski park-Tree adventure. Kako preživjeti u džungli,

Kako na Filipinima bambus raste svugdje, vrlo je interesantno bilo vidjeti kako od njega napraviti žlicu, vilicu pa čak i tanjur. Filipini su posebni po tome što tamo nema puno turista kao na Tajlandu, a osim toga, manje je jezičnih prepreka budući da se govori engleski. Ovo je divna zemlja s još divnijim stanovnicima koju vrijedi posjetiti. A ja sam se sa svoja 193 centimetra tamo osjećao kao dobar div.

18. veljače 2014., br. 509 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLAS

31

32

Mali oglasi

NOVI, BRŽI, POVOLJNIJI KREDITNI MODELI

. MODELI NA OSTATAK

PRIMANJA DO 1800 kn . MODELI ZA UMIROVLJENIKE DO 78 g. . MODELI ZA POLJ. GOSPODARSTVA (OPG) . REPROGRAMIRANJE STARIH MODELA S NOVIM POVOLJNIJIMA ZATVARANJE OVRHA, BLOKADA I CL.

099 55 45 445 099 824 1484

KUĆE

MEN - AR S NEKRE T NINE, kupnja, prodaja, najam, najveći izbor nekretnina u Varaždinu, www.men-ars. hr, Zagrebačka 31, 042/200117, 098/1644-483 ozn.141c

„ NEKRE T NINE D OMI NUS“ – Prodaja, kupnja, najam, zakup svih vrsta nekretnina na atraktivnim lokacijama !!! www. nekretninedominus.hr, 042/321-936, 095/9140200, 098/494-585. Ured agencije: Frana Kurelca 9, Varaždin ozn.351c

„LUCERNA NEKRETNINE“ Najbolja ponuda nekretnina kuća, stanova, posl. prostora, zemljišta, apartmana po SUPER CIJENAMA! 042/321- 635, 091/784-4868, 098/1621432. Ured agencije: A. ŠENOE 10, VAR A ŽDIN ozn.62c VARAŽDIN: kuća prizemnica, 95 m², parcela 654 m², svi priključci, energetski razred:G, 46.0 0 0 €. BEGINN j.d.o.o., 042/301-234, 091/301-2334 ozn.499c POTRAŽUJEMO kuće u Varaždinu do 100.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 098/162-1432 ozn.62c

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

AedifiCon d.o.o.

Varaždin

LEGALIZACIJA OBJEKATA

IZRADA KOMPLETNE DOKUMENTACIJE STAMBENI I POLJOPRIVREDNI OBJEKTI DOGRADNJA I POMOĆNI OBJEKTI

AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prodaji nekretnina. Mob. 098/267-070, e-mail: grabar.tihomir@gmail.com ozn.335c KUĆA katnica, nedovršena, 3 etaže, podrum, balkoni, terasa, struja, voda. Tel. 212-675 ozn.14/2/1 PRODAJEM kuću u Vidovcu s gospodarskim zgradama, okućnicom od 5 000 m². Tel. 042/741-664, 099/698-5886 ozn.738

STANOVI

STANOVI U NOVOGRADNJI, niskoenergetski razred „A“, cijene već od 1.000 €/m², ključ u ruke, MEN-ARS NEKRETNINE, Zagrebačka 31, www.men-ars.hr, 042/200117, 098/1644-483 ozn.141c ULICA Z. i frankopana, trosobni stan 52 m², I. kat, pogled na tri strane, et. plinsko grijanje, bez ulaganja, odmah useljiv, en. razred D. Wens nekretnine, 042/2000 55 , 0 91 / 3 9 0 - 317 5 , 099/830-6645 ozn.378c LUDBREŠK A ulica, dvoipol sobni stan 65 m² + lođa, etažno plinsko grijanje, odmah useljiv, en. razred D., 45.900 €. Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390 -3175, 099/830 6645 ozn.378c

LEGALIZACIJA BESPRAVNO IZGRAĐENIH OBJEKATA

LEGALIZACIJA, izrada kompletne dokumentac ije, najpovoljnija usluga. GTEXOR d.o.o.

098/173-69 41 ili 091 /444 08 49 ozn.466c

AKODA d.o.o. Varaždin 098-222895, 042-500802

e-mail: icediamond.hr@gmail. com Kontakt: 040/897-035 ili 091/603-7391 ozn.525c

KOMPLETNA USLUGA nu. Mob. 098/983-7826 ozn.695

Mob. 091/211-5529 Tel./fax: 213-903

POTRAŽUJEMO za predbilježene kupce, više jednosobnih, dvosobnih i trosobnih stanova. Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390 -3175, 099/830 6645 ozn.378c Z. I FRANKOPANA, 3 sobni, 52 m², 1. kat, etažna brojila, energetski razred: D, 49.900 €. BEGINN j.d.o.o., 042/301234, 091/301-2334 ozn.499c KOZARČEVA, dvosobni stan 59 m², etažno grijanje, vodomjeri, kompletno adaptiran, energ. razred: C. BEGINN j.d.o.o., 042/301-234, 091/301-2334 ozn.499c NOVOGRADNJA! Dvosobni 46 m² u M. Laginje (ključ u ruke), energetski razred B – povoljno! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 098/162-1432 ozn.62c POTRAŽUJEMO jednosobne stanove za kupnju! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 098/162-1432 ozn.62c POTRAŽUJEMO dvosobne i trosobne stanove za kupnju!

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 098/162-1432 ozn.62c PRODAJEM stan 28 m² u Zagrebu, Vrhovec 8a, pokraj Vinogradske bolnice, s mogućnošću dogradnje. Mob. 098/268-555 ozn.162c

APARTMANI APARTMAN NOVOGRADNJA! Apartman 61 m² ključ u ruke u Pakoštanu, energetski razred A - super cijena! Lucerna nekretnine, 091/784-4868 ozn.62c

ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem.

Mob. 091/352-0083, 091/2320350 ozn.2640e KUPUJEM zemljište 3 000 do 5 000 m² na lokaciji od Jalžabeta do Ilije. Mob. 095/9038-825 ozn.783

POSLOVNI PROSTORI

DAJE se u najam poslovni prostor u centru Varaždina - Korzo, II. kat, prostorije od 20 do 60 m², ukupno 300 m². Parkiralište osigurano. Mob. 091/7876-649 ozn.105c IZNAJMLJUJEM poslovni prostor 24 m², Pavlinska 5, Coning, etaža 23, prostor 23, 24,40 m².

Tel. 042/232-772, 099/3530-876 ozn.737

NAJAM HITNO se iznajmljuje kuća u centru Kneginca Gornjeg, veličine 90 m² s velikom okućnicom. Mob. 091/7876-649 ozn.848a ŽENSKA osoba traži cimericu.

Zasebna soba u dvosobnom sta-

REGIONALNI TJEDNIK || 18. veljače 2014., br. 509

IZNAJMLJUJEM namještenu garsonjeru na Banfici, 800 kn + režije. Mob. 099/8644-257 ozn.727 POVOLJNO iznajmljujem dvosoban, namješten stan u centru grada s vlastitim brojilima, studentima/parovima. Mob. 099/490-9197 ozn.736 IZNAJMLJUJEM dvosobni stan 64 m², vlastito etažno g., sva brojila, namješten. Mob. 098/971-6860 ozn.754 IZNAJMLJUJE se soba s upotrebom kuhinje i kupaonice, muškoj osobi. Mob. 091/7886584 ozn.757 IZNAJMLJUJEM jednokrevetnu sobu s upotrebom kuhinje i kupaone, novogradnja, internet, poseban ulaz, 1.100 kn s režijama. Mob. 098/9710-350 ozn.760 IZNAJMLJUJE se dvosobni, nenamješten stan u zgradi, sve etažno. Mob. 091/570-2055 ozn.776 IZNAJMLJUJEM 2 sobe studentima ili samcima, poseban ulaz, s kuhinjom i kupaonom.

Mob. 099/3149-105 ozn.780 IZNAJMLJUJEM trosobni stan, polunamješten. Samo ozbiljne ponude na mob. 099/2127-493 ozn.38/2/1

VOZILA RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c KUPUJEM automobile, traktore, kombije i karambolirana vozila ispod cijene. Mob. 098/927-9560 ozn.470 RENAULT 5, benzinac, 1991. g., 112 500 km, prvi vlasnik, registriran, sačuvan, povoljno.

Mob. 091/556-9248 ozn.685 FIAT PUNTO 1.2, 1994. g., reg.

1. g., met. zelena, nove gume, centr., zračni, 7.500 kn. Mob. 099/364-0079 ozn.

KUPUJEM automobil do 17 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene!

Isplata odmah! Mob. 098/9656624 ozn.745 KUPUJEM automobil, traktor, ispravan, neispravan, karambolirani, može i stara olupina. Mob. 092/287-5661 ozn.759 DAEWOO TICO, 2000 g., sačuvan, 1. vlasnik, 67 000 km, servisna knjiga, reg. 10./2014., 1.100 €. Mob. 095/5184-814 ozn.761 PRODAJEM/mijenjam/iznajmljujem kombi Peugeot Boxer, skuter Kymco i Mitsubishi Galant ‘97. g. za dijelove. Mob. 092/130-1563 ozn.769 FIAT PUN TO SX60, 1995. god., cijena 6.000,00 kn. Mob. 098/9685-913 ozn.782

POSAO TRAŽIMO telefonisticu za rad od kuće. Zahtjevi: snažna radna etika, komunikacijske vještine, pouzdanost i odgovornost. Nudimo izvrsnu plaću i službeni telefon. Životopis poslati na

TRAŽIMO odgovorne i komunikativne osobe za posao trgovačkog zastupnika za prodaju i promociju vrhunskih proizvoda. Nudimo usavršavanje i stimulativno nagrađivanje.

Uvjeti: dobre komunikacijske i prezentacijske vještine. Ozbiljne ponude sa životopisom poslati na: icediamond.hr@ gmail.com. Kontakt: 040/897035 ili 091/603-7391 ozn.525c NA području Varaždinske županije u radni odnos primamo 5 mladih, veselih i komunikativnih djelatnika. Mob. 099/5058651 ozn.522c PRIMA se u stalni radni odnos jedna njegovateljica. Mob. 091/576-5692 ozn.666 GOSPOĐA 50 g. njegovala bi bolesnu pokretnu osobu u Varaždinu, peglala, pomagala u domaćinstvu. Mob. 098/1833339 ozn.680 KV vozača C i E kategorije za međunarodni promet. Okolica Varaždina. Mob. 098/9430-108 ozn.338c DJEVOJKE (2) mlađe i komunikativne za rad u caffe baru, može i početnice, uvjeti odlični. Mob. 095/803-1580 ozn.846a

USLUGE

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi.

Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395-722, 098/744980 ozn.1c

ENTRY - AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin!

U ponudi krilni i klizni motori za ograde, ugradnja i servisi. Novo u ponudi – PVC stolarija!.Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry. hr ozn.5c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda specijalnim strojevima, odvoz fekalija 0-24 h.

Izrada vodovodne i odvodne instalacije. Mob. 098/9621694 ozn.512c LEGALIZACIJA bespravno sagrađenih objekata. Sređivanje zemljišnoknjižnog i katastarskog stanja nekretnine. Informacije na tel.

042/200-586, 098/9814-734 ozn.670

VODOVOD, centralno grijanje, kanalizacija, klimatizacija te ovlašteni servis plinskih trošila od 0 – 24 h.

INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c

LEGALIZACIJA PROJEKTIRANJE Povoljno, brzo i kvalitetno!!!

Zelena gradnja j.d.o.o.

Varaždin www.zelena-gradnja.hr

099/385 0177 ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…

Mob.098/783-060 ozn.107c LIMENI krovovi svih vrsta, građevinska limarija, izolacije, garancija, NAJPOVOLJNIJE. Tel. 098/172-9903 ozn.500c NAJPOVOLJNIJA legalizacija bespravne gradnje – komplet. Informacije na mob.

098/591-918 ozn.728 ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/9317570 ozn.184c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mult-lock cilindri. Mob: 091/5111999 ozn. 24c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311434 ozn.7c VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija. Garancija na sve radove. Mob. 095/ 8540-727 ozn.69c KNJIGOVODSTVENE usluge i izrada završnih računa, jeftino i kvalitetno obavlja firma s dugogodišnjim iskustvom. Mob. 091/7876-649 ozn.105c SOB OSLIK AR SKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.099/500-4859 ozn.151c INTERIJERI KA-MA-GO izvodi uređenje potkrovlja, pregradnih zidova, obloga zidova, spušteni stropovi Armstrong i drugi spušteni stropovi. Tel-fax: 042/647-164, mob: 098/792289, e-mail: vladimir.novosel@ vz.t-com.hr ozn.165c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader.com ,mob. 098/791-092, 042/647-168 ozn.314c ISKOPI, navozi, rušenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih površina, malčiranje. Mob. 091/572-3895 ozn.445c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c

18. veljače 2014., br. 509 || REGIONALNI TJEDNIK ozn.671

KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, stubišta, građevinska limarija, sve vrste materijala. Mob. 098/417-373 ozn.343c ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c DIMNJACI – postavljanje inox dimnjaka, sanacija dimnjaka, prekrivanje krovišta, lim, crijep, sanacija krovišta. Mob. 091/4686-288 ozn.489c V O D O I N S TA L AT E R o d 00-24 sata: nove instalacije i sitni popravci, sniženje na sanitariju -25%. Više na www. aquainstal-dakovic.hr, mob.

095/906-3361ozn.231c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449583 ozn.285c VODOINSTALATER – Izrada instalacija vode, kanalizacije, grijanja, odčepljivanje odvoda, adaptacije i rekonstrukcije stambenih i poslovnih prostora.

Mob. 098/570-158 ozn.298c STANKO d.o.o. – postavljamo parkete, laminate, linoleume, tepihe, suhe glazure, stepenice, unutarnju stolariju. Obnavljamo stare parkete, obavljamo sitne kućanske popravke. 10 % popusta u siječnju i veljači.

Mob. 095/9170-675 ozn.517c SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob. 098/704-257ozn.353c FOTOGRAFIJE za dokumente: samo 30 kn za 8 fotografija!

Foto Mondo, T. Blažeka 3 (kod Zagrebačke banke), T: 042/561051 ozn.510c INOX I CRNA BRAVARIJA: ograde, stepeništa, balkoni, nadstrešnice, rukohvati, konstrukcije... Mob. 091/5321533, www.amk-strojarstvo.hr ozn.523c OD Č EPLJI VAN JE o dvo da strojem „TIMO“ adaptacija kupaonica, stanova, sa svim radovima, vodovod, keramika, knauf…Mob. 097/654-5646 ozn.519 TERMOFASADE, knauf sustavi, soboslikarstvo, polaganje keramike, laminata. Uredno i povoljno. Mob. 098/478-900 ozn.522 PRIMAMO na smještaj starije i nemoćne pokretne i nepokretne osobe, cijena 1.800 kn mjesečno. Mob. 091/576-5692 ozn.666 MAGISTRA kemije daje instrukcije. Mob. 091/880-7315 ozn.667 FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob. 099/672-6574

NAJP OVOLJNIJE cijene soboslikarskih i fasaderskih radova, uređujemo potkrovlja gips pločama, obrada špaleta, ugradnja klupčica. Zimski p opust 20 %.

Ostavljamo čisto! www.soboslikarborovic. com, 098/806-315 ozn.689 POSTIGNITE što bolju energetsku učinkovitost na svojoj kući. Toplinske fasade svih vrsta i debljina. Deset godišnja garancija i mogućnost obročne otplate do 60 rata. Ninex završni radovi, 098/414-128 ozn.303c KERAMIČARSKI obrt Toplek postavlja keramiku, te kompletna adaptacija kupaonice. Mob. 098/473-421 ozn.764 TOPLINA – Toplinske fasade - stiropor i vuna, farbanje fasada, soboslikarski radovi, knauf sistemi. Mob. 098/1320-197 ozn.24/1/1 INOX i ALU ograde, postava keramike, laminata, knaufa, obrada špaleta, montaža klupčica i stolarije. Mob. 095/5366233 ozn.127/1/1 OREZIVANJE, sadnja voćki, vinograda, čempresa, grmlja, živice, rušenje, krčenje, čišćenje terena. Mob. 099/501-2110 ozn.25/3/1

ŽIVOTINJE SVINJE, više komada, 120-150 kg, 14 kn/kg, Varaždin. Mob. 099/406-2642 ozn.674 PRODAJU se odojci. Mob. 098/903-7293 ozn.756 PRODAJEM svinje za klanje od 120-140 kg. Mob. 098/965-5634 ozn.35/2/1 PRODAJU se svinje za klanje, pasmine križano Landras-Piatren. Cijena prema dogovoru.

Tel. 042/717-096 ozn.37/2/1 PRODAJE se svinja oko 120 kg težine i kvalitetno sijeno u balama. Tel. 645-163 ozn.42/2/1

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

NAJPOVOLJNIJA ogrjevna drva bukva-grab-agacija-hrast, dostava gratis, mogućnost piljenja. Mob. 099/799-4894 ozn.378 DRVA za ogrjev, bukva, grab, agacija. Besplatna dostava.

Uz mogućnost piljenja. Mob. 098/555-522 ozn.489 PRODAJE se nova kožna garnitura, trosjed i fotelja. Mob. 095/579-4693 ozn.654 STOČNI merkantilni i sjemenski krumpir sorte marabel i balatonska ruža, prodajem. Mob. 099/372-0765 ozn.693 PRODAJEMO kvalitetne ručno očišćene orahe i jestivi krumpir. Informacije: 042/759-372, 098/995-3218 ozn.22/3/1 PRODAJEMO: stolarske alate – mašine „Diker“ i „Bansek“, svinju 130 kg, vino graševina i frankovka. Mob. 091/7300-153, 637-544 ozn.732 UGLJEN lignit (Stanari), drva, šljunak, sipina i usluge prijevoza. Tel. 042/714-191, 098/9430108 ozn.338c UGLJEN za loženje. Akcija 150 kg za 300,00 kn s dostavom.

Mob. 091/9191-998, 042/711378 ozn.425c DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/900-8646, 095/8212-456 ozn.290c PRODAJE se pištolj Broving 7,65 m sa dozvolom. Tel. 042/232-772, 099/3530-876 ozn.737 PRODAJEM sjemenski krumpir crveni i bijeli, kiseli kupus i domaći hren. Tel. 042/741-664, 099/698-5886 ozn.738 VINO – muškat žuti, izrazite arome, polusuho. Mob. 095/903-0911 ozn.740

KREDITI

NAJBRŽE do gotovine putem kreditnih kartica (Amex, Diners, Master, Maestro, RBA) 12 do 60 rata. ISPLATA ODMAH! M o b . 0 9 8 /9 8 7 - 0 0 7 8 ozn.845a

OSTALO

BOBIČEVA industrijska drva pogodna za kamin, centralno, 700 - 800 kn. Tel. 729 - 0 0 6, 0 95/516 - 5493 ozn.24/3/1 OGRJEVNO drvo I. klasa, bukva, hrast, rezano i kalano, paleta, rinfuza i metrica . Grafoinvest d.o.o., mob.098/226-301 ozn.347c OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere. Ne bacajte jer mi to plaćamo! Tel. 042/505-024, 099/8233-156 ozn.352c BUKVA, hrast, grab, industrijska, akcija, 100 % suha, 1 tona, 699 kn ili 2 tone, 1.350,00 kn.

Mob. 092/287-5661 ozn.759 BALDIAK d.o.o., armaturne mreže, željezo, savijanje vilica svih profila, gotovi koševi – stupovi, serklaži. Prijevoz osiguran. Mob. 098/489-021 ozn.360c

NAJPOVOLJNIJI licencirani krediti! Bez uvida u HROK 10.000 € (kta 8,60%, ex 9,46%). Za zatvaranje blokada, ovrha i c.l.! Na ostatak plaće ili mirovine! Hipotekarni na 20 g.! Reprogram postojećih! Umirovljenički do 78 g.! Krediti za inozemne mirovine! Umirovljeničke pozajmice na 5 g. bez HROKa! Expres pozajmice! INF., Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c

Mali oglasi

33

NOVAC za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, tehničke robe, starina u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088840 ozn.233c JEDNOSTAVNE pozajmice i krediti! Zaposleni na određeno i stalno! Umirovljenici! Zaštićeni račun, HROK i crna lista ne smetaju! Bez ovjere u poduzeću!

Vraćanje uplatnicama! Istraživanje i savjetovanje najboljeg rješenja! Mob.: 091/194-6993 ozn.714 KREDITI bez HROK-a, umirovljenici do 78 g., inoz. mirovine do 7.000 €, zaposleni na ostatak plaće. Mob. 099/8445802, 097/7449-028 ozn.847a NOVOOTVORENI kreditni ured Vercon, Varaždin, Kukuljevićeva 18. S nama najpovoljnije do kredita, bez troškova obrade i javnog bilježnika uz nagradu banke! Mob. 099/4885559 ozn.696 NOVO! Krediti bez HROKa, - 10 g., kta 7,99. Na ostatak primanja. Male mirovine. Inozemne mirovine, Rješavanje ovrha. Expres pozajmice. Mob. 092/285-5079 ozn.718

KREDITI – gotovinski, stambeni, pozajmice, zatvaranje skupih kredita i ovrha putem banaka uz licencu Min. financija. Mob. 092/311-8004 ozn.514c NOVI modeli kredita do 2/3 primanja do 12 g., umirovljenici do 80 g., pozajmice odmah.

Mob. 099/4070-651 ozn.515c KREDITI – do 10.000 € bez HROK-a, umirovljenici do 78 g. starosti, reprogrami, zatvaranje C/L, ovrha, krediti na ostatak plaće, kartice! Mob. 098/492873 ozn.364c POZAJMICE isti dan. Novo – super brzi krediti, fiksna kamata 7,4 %. Mob. 097/7723-592 ozn.470c NOVO – male mirovine bez HROK-a, zatvaranje blokada, krediti na ostatak od 1.500,00 kn…Pozajmice odmah. Mob. 099/837-1958 ozn.430c BRZI bankovni krediti, pozajmice, ne treba zatvarati postojeće. Zaposleni/12 g., umirovljenici/78 g. i inozemni.

Zatvaramo ovrhe, blokade, CL. Mob. 097/610-9793 ozn.762 TR-AG – informacije o pozajmicama. Mob. 042/321-701 ozn.774 KREDITI do 30.000 €, zatvaranje postojećih zaduženja (FINA) bez HROKa do 10.000 €. Mob. 099/579-5712 ozn.775 KREDITI na ostatak primanja, za umirovljenike bez HROKa – do 30.000 kn. Mob. 097/7552695 ozn.775

JEDNOSTAVNI krediti! Otplata općim uplatnicama! Bez ovjere! Nema provjere HROK i CL! Zaposleni – određeno i stalno! Umirovljenici! Mob. 098/446-600 ozn.781 KREDITI, pozajmice, kartice!

Bez HROK i CL! Zaposleni na određeno i stalno! Umirovljenici! Refinanciranje! Mob. 098/181-6961 ozn.781 UMIROVLJENIČKI kredit do 85 g. starosti na trajni nalog. Zatvaranje ovrha. Mob. 099/4000613 ozn.849a BRZI bankovni krediti! Zaposleni određeno i neodređeno. Crna lista ne smeta. Mob. 099/7780-060 ozn.849a

POZNANSTVA

EROTIČ NA BLONDINA! Moj erotski naboj i stas za tebe su jedini spas 0-24 svaki dan. 064/400-909 (tel/mob: 2,33kn/3,58kn/min). ozn.166c

Najbrže do

KREDITA Pomažemo kod realizacije svih vrsta kredita, reprograma već postojećih kredita i otklanjanja ovrha. Obratite nam se s povjerenjem!

Karizma d.o.o.

Bakačeva 6, Varaždin -licenca Min. financijaAna :

098/916-2109

ZGODNU damu, vitku, do 40 g, za intimnu vezu, diskrecija, traži privlačan gospodin. Mob. 092/1848-609 ozn.749

34

ZAHVALE I SJEĆANJA

REGIONALNI TJEDNIK || 18. veljače 2014., br. 509

ZAHVALA

ZAHVALA

TUŽNO SJEĆANJE

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i svekra

IVANA DREVENA

IVANA VUGRINCA

VLADE HOSNI

preminulog 12. 2. 2014. g. nakon duge i teške bolesti u 68. god. života.

preminulog 12. 2. 2014. g. nakon kratke i teške bolesti u 63. godini života.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima, djelatnicima Varteksa Službe zaštite, Isplati konfekcije i svim dragim ljudima koji su nam izrazili sućut, položili cvijeće i svijeće te ga ispratili na vječni počinak. Veliko hvala dr. Vilimu Kolariću te sestrama Bolnice Klenovnik, dr. Kudeliću i sestrama Odjela neurokirurgije te dr. Hlišću i sestri Nevenki na pruženoj pomoći i njezi. Također zahvaljujemo vlč. Josipu Hadroviću na molitvama i dostojanstvenom ispraćaju našeg dragog pokojnika.

Ožalošćeni: supruga Magda, sin Roland, kći Snježana, snaha Mirjana, zet Miroslav, unuci Ivana, Nikola, Leo, praunuci Lara i Mauro

Iskreno zahvaljujemo rodbini, svim prijateljima, znancima i susjedima na izrazima sućuti, cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju dragog nam pokojnika. Veliko hvala dr. Grđan, Kelemenić, Cikač i Biškup, sestri Antoniji i sestrama Dnevne bolnice OB Varaždin. Zahvaljujemo na prisustvu i položenom cvijeću djelatnicima poduzeća Varkom d. d., Koka d. d., kondukterima HŽ-a Vžd te gosp. Grđanu iz poduzeća Ivkom. Veliko hvala vlč.

Alojziju Pakracu na dostojnom ispraćaju i riječima utjehe.

Svima vam od srca hvala.

Ožalošćeni: supruga, sinovi, unuci, snahe, ostala tugujuća rodbina i prijatelji

*****

Supruga Magda

na

JOSIPA MELIŠA 23. 2. 2009. – 23. 2. 2014.

Zauvijek si u našim srcima i mislima.

Tvoja obitelj

FRANJO IVANUŠA S ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

VLADI HOSNI

Sin Roland i kći Snježana s obiteljima

Supruga Đurđa, sinovi Mario i Miljenko, snahe Andrea i Elizabeta, unuci Toni, Matea i Jana

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog

STJEPANA MASTENA preminulog u 59. godini života.

TUŽNO SJEĆANJE

MARIJA PURGAR 12. 2. 2013. – 12. 2. 2014.

dragom zetu, svaku i tečeku

U tišini vječnog mira osjećaj nas prati kao da si živa.

VLADI HOSNI

Tvoji: suprug Vinko, kći Ljiljana s obitelji

Tvoje oči su zaspale tihi san, a u našim srcima i mislima živiš svaki dan.

SJEĆANJE

Tvoji: punica Marija i šogor Stjepan s obitelji

na našu voljenu mamu

VIKTORIJU-SLAVKU LESKOVAR

Ovim putem zahvaljujemo susjedima, kumovima, rodbini, prijateljima, znancima i mještanima na riječima utjehe, cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak. Veliko hvala doktorima i medicinskom osoblju Vaskularne kirurgije i Intenzive OB Varaždin, doktorima i osoblju Bolnice Klenovnik na nesebičnom zalaganju i brizi, LD-u „Fazan“ Maruševec gospodinu Stjepanu Cvrtila na riječima oproštaja, Hrvatskoj vojsci na dostojanstvenom ispraćaju te vlč. Martinu Mezaku na vjerskom obredu i molitvi.

*****

SJEĆANJE

22. 2. 2012. – 22. 2. 2014.

S poštovanjem ćemo čuvati uspomenu na Tebe.

Nisi mi stigao reći zbogom, al’ zbog Tvoje neizmjerne dobrote, ljubavi i plemenitog srca ja ću uvijek u mislima živjeti s Tobom.

Tvoji najmiliji

našem dragom suprugu, ocu, djedu i svekru

*****

Ožalošćeni: supruga Terezija, kći Snježana, sin Jurica, Boris, Helena, unuke Anamarija i Magdalena, brat Boris s obitelji i punica Vika

Bolno je živjeti bez Tebe, al’ doći će vrijeme da budemo ponovno kraj Tebe.

POSLJEDNJI POZDRAV

Po dobrom ćemo Te pamtiti, u srcu vječno čuvati.

Svima iskrena od srca hvala.

17. 2. 2009. – 17. 2. 2014.

SJEĆANJE

*****

Život bez Tebe tužan je, kuća bez Tebe prazna je, a ljubav prema Tebi vječna je.

na

ZAHVALA Nakon kratke i teške bolesti preminuo je u Gospodinu naš dragi otac, djed, svekar i brat

STJEPAN DROŽĐEK – PEČO 21. 12. 1951. – 11. 2. 2014.

Ovim putem zahvaljujemo rođacima, kumovima, prijateljima na izrazima sućuti, položenim vijencima i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju drage nam osobe. Zahvaljujemo doktorici Lauri Afrić i sestrama 2. odjela Bolnice Klenovnik na pruženoj njezi, kapelanu Igoru Radašiću na molitvi i dirljivom ispraćaju na vječni počinak.

Ožalošćeni: sinovi Dalibor i Dean, kći Danijela, snahe Jelena i Jelena, unuci Davor i Nadja, sestra Marija

*****

Tvoji Ljiljana i Ivo s obiteljima

SJEĆANJE na

BOŽIDARA PRSTECA 20. 2. 2013. – 20. 2. 2014. Čuvamo uspomene na Tebe.

Supruga Štefica i djeca s obiteljima

SJEĆANJE

ĐURO TRAKOŠTANEC

SJEĆANJE

Supruga Terezija

15. II. 1999. – 15. II. 2014.

Sjećanje na Tebe bit će zauvijek dio naših života.

21. 2. 2012. – 21. 2. 2014.

Uvijek u našim srcima i mislima.

na roditelje

Samo mirno, tata, snivaj, nek’ Te krije slatki san, snivaj tiho i počivaj, još je daleko, daleko je dan…

Hvala Ti za svu ljubav, dobrotu i trenutke provedene s Tobom.

STANISLAVU

ROKA

MICIKA ČANJEVAC

Kći Snježana i sin Jurica

† 17. 2. 2013.

† 13. 6. 1996.

13. 2. 2013. – 13. 2. 2014.

Tvoji najmiliji

MESARIĆ SJEĆANJE

Uvijek ste s nama u mislima, molitvama i sjećanju.

POSLJEDNJI POZDRAV

Kćerka, zet, unuci i praunuci

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomene na Tebe.

Tvoj sin Pero s obitelji

dragom bratu, šogoru i stricu

STJEPANU MASTENU preminulom 9. 2. 2014.

Počivao u miru Božjem.

Brat Boris, šogorica Ružica, nećakinje Mateja i Irena

SJEĆANJE

SJEĆANJE na kćer i sestru

IVANKU NOVOSEL 12. 2. 2011. – 12. 2. 2014.

U mislima i molitvama uvijek s Tobom.

Neka Te čuva dragi Bog i Majčica Nebeska.

Tvoja majka, sestre i braća

SJEĆANJE na voljenog

VLADIMIRA LUKŠIĆA – MRVICU 18. II. 1999. – 18. II. 2014.

U svakoj si našoj priči, uspomeni, patnji i sreći!

Tvoja obitelj

na našu voljenu

ANICU MOHARIĆ

TUŽNO SJEĆANJE

18. 2. 2012. - 18. 2. 2014.

Neće Te izbrisati vrijeme što teče, ni sakriti zemlja u kojoj spavaš, zvijezda si sjajna koja nas pratiš i uvijek ćeš biti s nama.

na tatu, djeda i pradjeda

Uvijek si u našim srcima i mislima.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji Stjepan, Sanja i Siniša

Tvoji najmiliji

Tvoji najmiliji

ANDRIJU SAMBOLCA 21. 2. 2012. – 21. 2. 2014.

SJEĆANJE

JOSIP VIDAČEK 20. 2. 2013. – 20. 2. 2014.

ZAHVALE I SJEĆANJE

18. veljače 2014., br. 509 || REGIONALNI TJEDNIK

ZAHVALA

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA

povodom smrti naše drage supruge, majke, punice, bake i tete

dragoj

povodom smrti voljene kćeri, supruge, majke, bake i punice

VALERIJI GAVRANOVIĆ

FRANCISKE VAĐUNEC

Noću, kad gledaš u nebo, i ti namigni meni.

Neka to bude tajna.

Usprkos danima sivim kad vidiš neku kometu da nebo zarumeni, upamti: to ja još uvijek šašav letim, i živim.

blago u Gospodinu preminule 14. 2. 2014. g. u 70. godini života, nakon kratke i teške bolesti.

Zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima, kumovima, kolegama i znancima koji su pružali podršku za vrijeme njene bolesti, izrazili nam sućut i okitili odar cvijećem te je s nama ispratili u zagrljaj Božji. Hvala vlč. Tomislavu Dodleku na dostojanstvenom ispraćaju i lijepim riječima utjehe i nade.

Uprava i djelatnici MSS VETING d. o. o.

…on će biti Bog s njima.

I otrt će im svaku suzu s očiju te smrti više neće biti, ni tuge, ni jauka, ni boli više neće biti …

BRANKA PETRIĆA

povodom smrti oca, djeda, pradjeda i tasta

JOSIPA JURIŠA preminulog 14. veljače 2014. u 82. godini života.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i susjedima na izrazima sućuti, vijencima i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju. Hvala osoblju Doma „Novi život“ iz Radovca na pruženoj njezi. Veliko hvala djelatnicima Autobusnog prometa i Varaždintoursa. Još jednom hvala svima koji su ga voljeli i poštovali.

Ožalošćeni: kći Mira, zet Slavko, unuci Maja i Igor, praunuk Luka

preminulog 8. veljače 2014. u 74. godini života.

ZAHVALA Svima koji su nam uputili riječi suosjećanja i utjehe u našoj tuzi, svima koji su počastili uspomenu na našeg supruga, oca, djeda, brata, tasta i svekra

VLATKA SKENDERA svojom nazočnošću na ispraćaju na Čakovečkom groblju, riječima oproštaja i pjesmom, kao i cvijećem i svijećama, od srca zahvaljujemo. Zahvaljujemo liječnicima i osoblju Županijske bolnice Čakovec koji su se skrbili za njegovo zdravlje u posljednjim danima života.

ZAHVALA

JOSIP

DAVOR Zauvijek u našim srcima i mislima.

Hvala svima koji vas se sjećaju.

Verica i Miljenko

15. 7. 1946. – 9. 2. 2014.

Najiskrenije zahvaljujemo svima koji su svojom nazočnošću doprinijeli dostojanstvenom ispraćaju našeg voljenog pokojnika.

Teška je istina da Te nema, ali pogledaj nas s neba i budi tu kad nam treba.

Tvoja duša s anđelima spava, sve dok nas ima, živjet ćeš s nama.

Neka Te čuvaju anđeli!

Tvoja dobrota, ljubav prema nama i Tvoj dragi lik, ostat će zauvijek u našim srcima i mislima.

Supruga Terezija, djeca Ivica, Edo i Vlatka, sestre Agneza, Đurđa i Ljubica, braća Ivan i Danijel, unuci, snahe i zet

BREGOVIĆ

Ožalošćeni: supruga Monika, sin Goran, snaha Marijana, unuka Mia, sestre Ružica i Zdenka s obiteljima

STJEPAN HRNČIĆ

Veliko hvala rodbini, prijateljima, kolegama i susjedima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama. Zahvaljujemo cvjećarnici Kaselj te svećeniku Zoranu Gložiniću na toplom i dirljivom ispraćaju drage nam pokojnice.

Počivao u miru Božjem.

SJEĆANJE

Iskreno zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, prijateljima i susjedima na velikoj pažnji, izrazima sućuti i dostojanstvenom ispraćaju. Zahvaljujemo vlč. Stjepanu Mostečaku na riječima oproštaja. Veliko hvala dr. Renati Babok-Flegarić, te svim djelatnicima Opće bolnice Varaždin koji su se brinuli o njemu.

ZAHVALA

preminule 14. 2. 2014. u 61. godini života.

ZAHVALA

Otkrivenje 20-21

povodom smrti našeg dragog supruga, oca i djeda

BERNARDE HALABUKA

Majka, suprug, kćeri, zetovi i unučad

Ožalošćeni: suprug Jakob, kći Tatjana-Helga, zet Saša, unuk Jan, te ostala tugujuća rodbina

ZAHVALA

35

TUŽNO SJEĆANJE na našeg dragog supruga, tatu i dedu

MARKA GERBUSA 21. 2. 2011. - 21. 2. 2014.

Ponosni smo što smo Te imali, a tužni što smo Te prerano izgubili.

Anica, Miljenko i Marko s obiteljima

Brat Ivan, nećak Matija, nećakinja Štefica s obitelji

SJEĆANJE

na ispraćaju dragog supruga, tate i djeda,

PERE KOCIJANA PEREKA Najiskrenije hvala njegovim sestrama, braći, nećacima, šogoricama i šogoru te ostaloj rodbini, prijateljima, susjedima i znancima koji su bili uz nas, izrazili nam sućut, dijelili i dijele našu tugu te zajedno s nama ispratili našeg najdražeg, na vječni počinak u Gospodinu.

Također zahvalu upućujemo djelatnicima Srednje škole „Arboretum Opeka“ Marčan, djelatnicima Neurologije OB Varaždin, članovima Udruge DMS-a Varaždinske županije te djelatnicima Centrometala iz Macinca.

Posebnu zahvalu upućujemo vlč. Siniši Dudašeku, župniku iz Sračinca koji je vodio obred, pastoru Dejanu Stanjiću iz Adventističke crkve Varaždin, na riječima oproštaja, pjevačima „ARKE“ i franjevcima iz franjevačkog samostana Varaždin.

Tugujuća supruga i djeca

SJEĆANJE

MIRKO ŠOBAK 20. 2. 2004. – 20. 2. 2014. Živiš u našim srcima, u našim mislima.

MARKO GERBUS 21. 2. 2011. - 21. 2. 2014 Sestra i braća s obiteljima

U SPOMEN

IVAN KELEMEN

ZDRAVKO DVORSKI 20. 2. 2006. – 20. 2. 2014.

Sim Mirko i kći Amalija

SJEĆANJE

SJEĆANJE

ŠTEFANIJA PLANTAK rođ. MELINČEK

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji Marko, Toni, Filip i Marija *****

22. 2. 2009. – 22. 2. 2014.

20. 2. 2009. – 20. 2. 2014.

S nama si uvijek u mislima i molitvi.

U srcima našim ista je rana, iako nisi već pet godina s nama.

Živiš vječno u našim mislima i molitvama.

Obitelji Dvorski, Zrinski, Husnjak, Loborec i Rožić

Tvoj suprug Franjo i kći Ljerka s obitelji

Supruga i kćeri s obiteljima

SJEĆANJE

JOSIP KIŠIĆ 20. 2. 1987. – 20. 2. 2014.

S ljubavlju i poštovanjem,

SJEĆANJE

MARIJAN PLASAJ

SJEĆANJE na voljenog

DRAGANA PETROŠANCA

23. 2. 2007. – 23. 2. 2014.

21. II. 1982. – 21. II. 2014.

Zauvijek si u našim srcima i mislima.

Bogu se molimo jer Te još uvijek volimo.

Smiljka, Petra i Paola

Tvoji najmiliji

roditelji i braća

SJEĆANJE SJEĆANJE

STJEPAN ŠAVORIĆ

SJEĆANJE

na

na voljenu

ZVONKA PURGARA

ROZALIJU MIŠAK

20. 2. 2010. – 20. 2. 2014.

14. 2. 2009. – 14. 2 .2014.

Naše misli, molitve i sjećanja uvijek Te prate.

22. 2. 2013. – 22. 2. 2014.

S ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Kći i sin s obiteljima

Tvoji najmiliji

Tvoji najmiliji

36

zahvala i sjećanja

REGIONALNI TJEDNIK || 18. veljače 2014., br. 509

SJEĆANJE

SJEĆANJE

ZAHVALA

na supruga, oca, djeda, čovjeka i prijatelja

SLAVKO OSONJAČKI

povodom iznenadne smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i tasta

ZVONIMIRA SRAGU 20. 2. 2012. – 20. 2. 2014.

S tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

22. 2. 2012. – 22. 2. 2014.

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav.

Sjećanje na Tebe dio je naših života u kojima nam jako nedostaješ.

Uvijek smo u mislima i molitvama s Tobom.

Supruga Ana, kćeri, zetovi i unuci

ZAHVALA

ZAHVALA

Dana 6. II. 2014. u 86. godini života tiho je otišao naš voljeni suprug, otac, djed, tast i tetak, gospodin

povodom smrti drage mame, bake i prabake

ANTUN PRSTEC

DRAGICE LIPOVEC

Zahvaljujemo svima na ispraćaju do posljednjeg počivališta u Varaždinskim Toplicama 8. II. 2014. kao i svima koji su nam uputili izraze sućuti.

† 5. 2. 2014.

Ožalošćena obitelj dede Tončeka

SJEĆANJE

FRANJE CONARA preminulog 8. 2. 2014. u 71. godini života.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, susjedima i prijateljima na izraženoj sućuti i ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga Ivka, kći Natalija, sin Romeo, unuci Mateo, Mihael, Lana i Niko te zet Davor *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom šogoru i tetku

FRANJI CONARU Od Marije i Blaža te Spomenke i Ljiljane s obiteljima

Najiskrenije zahvaljujemo susjedima, obitelji Franje Maruševca, Tome i Kate Gazdić, Jagi Gazdić i svima ostalima koji su je ispratili na vječni počinak i okitili odar cvijećem i svijećama.

ZAHVALA

Ožalošćeni: kći Marija, unuci Natalija, Božidar i Štefanija s obiteljima

povodom smrti našeg dragog sina, brata i ujaka

DANICA ŠAFER 16. 2. 2013. – 16. 2. 2014.

SJEĆANJE

Duša će uvijek plakati, srce će uvijek boljeti, a Tvoj će Te suprug do groba voljeti.

TOMO SLUNJSKI 15. II. 2012. – 15. II. 2014.

Tvoji: suprug Marin, sestre Jelena i Štefanija, brat Stjepan, šogori, šogorica, nećaci i nećakinje te ostala tugujuća rodbina

Uvijek si tu, dio naših života, misli i sjećanja.

POSLJEDNJE ZBOGOM

TUŽNO SJEĆANJE

dragom šogoru i tetku

MIŠKU KOSU † 4. 2. 2014.

Bog je vidio da si umoran, zagrlio Te i rekao: Pođi sa mnom.

Ožalošćene obitelji: Mihalković, Smetiško, Kovačić i Malja

Obitelj Slunjski

SINIŠA SMODEK 17. 2. 2001. – 17. 2. 2014.

Nije Te izbrisalo vrijeme, niti sakrila tama, vječno ćeš živjeti s nama.

STJEPANA BOBEKA preminulog 6. II. 2014. u 65. g. života.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima koji su nam u ovim teškim trenucima izrazili sućut, okitili odar cvijećem i svijećama te ga ispratili na vječni počinak. Posebno hvala vlč. Karlu Koračeviću na riječima utjehe i molitvama.

Tvoja mama Ana, sestra Danica s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE na naše drage

Tvoja obitelj

Pokoj mu vječni.

SJEĆANJE

VLADIMIRA KUČARA

IVKU VRČEK

SJEĆANJE

IVAN VUGRINEC

14. II. 2004. – 14. II. 2014.

1. III. 2007. – 1. III. 2014.

na supruga, oca i djeda

14. 2. 2002. – 14. 2. 2014.

Zauvijek ćete ostati u našim srcima i molitvama.

JOSIPA CIGLARA

Sve prolazi i proći će, a sjećanje na Tebe zauvijek ostat će.

Vaše obitelji

17. 2. 2009. – 17. 2. 2014.

Bit ćeš uvijek u našim mislima.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

Dražen s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE SJEĆANJE

JOSIP JOVAN 5. 2. 2012. – 5. 2. 2014.

BISERKA KLIČEK

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

17. II. 2009. – 17. II. 2014.

Tvoja supruga, djeca i unuci

Suprug Zlatko s obitelji

SJEĆANJE na voljenu

SJEĆANJE

BISERKA KLIČEK 17. 2. 2009. – 17. 2. 2014.

Ni godine koje prolaze, ni život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

Mama i sestra s obitelji

SJEĆANJE

ZVONIMIR KREČAK 18. II. 2008. – 18. II. 2014.

S velikim poštovanjem i ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

MARIJU GALUNIĆ 20. II. 2010. – 20. II. 2014.

Suprug Janko, sin Ivan, snaha Višnja, unuci i praunuci

na voljenog

NIKOLU GRABARA 17. 2. 2009. – 17. 2. 2014.

Teška je istina da Te nema, ali gledaj nas neba i budi s nama kad nam treba.

Tvoji mama Božica, sestra Anita, šogor Igor, nećakinje Sara i Tara, nećak Ivano

TUŽNO SJEĆANJE

ANTUN BORAK 21. 2. 2013. – 21. 2. 2014.

Teško je bez Tebe biti, teško je svoju bol kriti.

U mislima i molitvama s Tobom.

Supruga s obitelji

SJEĆANJE

STJEPAN NOVOSELEC

SJEĆANJE

nastavnik

na

21. 2. 2011. – 21. 2. 2014.

JOSIPA IVETIĆA

Godine prolaze, a sjećanja na Tebe ostaju zauvijek.

17. 2. 2001. – 17. 2. 2014.

Tvoja obitelj

S ljubavlju i poštovanjem, Tvoji najmiliji

Supruga i sin s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE

JOSIP ROG 16. 2. 2009. – 16. 2. 2014.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

dragom ocu, svekru, djedu i pradjedu

VIDU HRUŠKARU preminulom 8. 2. 2014. u 89. godini života.

Ožalošćeni: sin Stjepan, snaha Vesna, unuci Božo i Kruno s obiteljima

SJEĆANJE

ANĐELA MUSIJA rođ. ŠOKOVIĆ 23. 2. 2011. – 23. 2. 2014.

Ima nešto što nikad ne umire, a to su ljubav i sjećanje na Tebe.

Djeca Ljiljana, Krunoslav i Mirjana s obiteljima

ZAHVALE I SJEĆANJE

18. veljače 2014., br. 509 || REGIONALNI TJEDNIK

37

ZAHVALA

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom iznenadne smrti našeg dragog supruga i oca

povodom smrti naše drage supruge, mame, sestre, kćeri

povodom smrti moje drage majke, tete, sestrične i šogorice

SLAVKA KOŠIĆA

ŠTEFANIJE PLASAJEC

preminulog 5. veljače u 71. godini života.

preminule 11. 2. 2014. g. u 55. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima koji su nam izrazili sućut te ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga Marija, sin Zdravko

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu

SLAVKU KOŠIĆU

MARIJE KOREN rođ. STIPAN preminule 10. 2. 2014. godine.

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, kumovima, kolegicama s posla, svima koji su ispratili pokojnicu na vječni počinak i okitili odar cvijećem. Posebno zahvaljujemo Odjelu intenzivne njege Bolnice Klenovnik, dr. Golubu, dr. Brodar, sestri Božici, poduzeću Elektromehanika Zebec, vlč. Martinu Mezeku na divnim riječima ispraćaja te cvjećarnici Vera Slivar.

Dirnuti iskrenom pažnjom svih dragih ljudi, prijatelja i znanaca koji su bili s nama u najtežim trenucima i izrazili nam sućut, a svojim prisustvom uveličali posljednji ispraćaj moje drage majke i naše drage tete, izražavamo iskrenu zahvalnost. Posebnu zahvalnost izražavam mojim dragim kolegama i kolegicama iz Dječjeg vrtića Varaždin.

Ožalošćeni: suprug Tomislav, sin Vlado, snaha Gordana, mama Anka, sestra Nada s obitelji, svekrva Slava te ostala tugujuća rodbina

Ožalošćeni: kći Nada, nećaci, nećakinje, sestrična i šogorica

preminulom 5. veljače 2014.

SJEĆANJE

Počivao u miru Božjem.

SJEĆANJE

Tvoj brat Stanko s obitelji

na mamu

SJEĆANJE

22. 2. 1992. – 22. 2. 2014.

STJEPAN HORVAT

Sin Nedeljko

na voljene

ZLATU KOVAČIĆ

VINCEK LUDMILU

STJEPANA

24. 2. 2004. – 24. 2. 2014.

Deset je godina prošlo otkako nisi s nama, ali Ti si uvijek u našim mislima i molitvama.

SJEĆANJE

Godine prolaze, a sjećanja na vas ostaju.

IVAN HABUNEK

Tvoji: sestra Anka, nećak Nenad i nećakinja Dubravka s obitelji

Tvoji najmiliji

21. 2. 2011. – 21. 2. 2014.

19. 2. 2008. – 19. 2. 2014.

Voljeni uvijek žive u našim srcima.

TUŽNO SJEĆANJE

10. 3. 2010. – 10. 3. 2014.

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

na našu dragu

ANTONIJU SEKOVANIĆ 19. II. 2002. – 19. II. 2014.

Uvijek si s nama u našim mislima i molitvama.

Tvoji najmiliji

IVAN KOLARIĆ 19. 2. 2013. – 19. 2. 2014.

NENA

SLAVKO

Zauvijek u srcu.

† 2. 11. 1988.

† 22. 2. 2004.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na našu dragu

IVKU ŽEDAK 17. II. 2011. – 17. II. 2014.

Uvijek si s nama u mislima i molitvama.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

KRISTINA CAR

Sjećanja na Tebe dio su naših života u kojima ćeš uvijek nedostajati.

Suprug Vid i kći Božena s obitelji

20. 2. 2012. – 20. 2. 2014.

na voljenog

DRAGUTINA FLEGARA

SJEĆANJE

KRISTINA CAR 20. 2. 2012. – 20. 2. 2014.

Postoji nešto što nikad umrijeti neće, a to je ljubav, ponos i sjećanje na Tebe.

Tvoj tata

SJEĆANJE

DRAGUTIN SIMON 18. 2. 2004. – 18. 2. 2014.

Ima nešto što nikad ne umire, a to su ljubav i sjećanje na Tebe.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na

SJEĆANJE

ANTUN MAJCENOVIĆ 22. 2. 2011. – 22. 2. 2014.

Tvoji najmiliji

DRAGUTINA TUĐANA 19. 2. 1981. – 19. 2. 2014.

DAMIR MRĐENOVIĆ

Tvoji najmiliji

22. II. 2011. – 22. II. 2014.

Tvoje srce prerano je stalo kucati, Tvoje oči su zaspale tihi san, a u našim srcima i mislima živiš svaki dan.

Supruga Zlata, djeca s obiteljima i teta

SJEĆANJE na voljenu

IVANKU MELNJAK rođenu BIŠKUP 20. II. 1994. – 20. II. 2014.

U rano proljeće kad cvijeće procvjeta, a Tebi eto prođe već 20 ljeta.

U znak ljubavi i poštovanja, Tvoji: suprug Stjepan, sinovi Ivan i Slavko, kći Valentina, snahe Vesna i Đurđica, zet Franjo, unuci Alen, Danijel i Matija, unuke Ivana, Mihaela, Dorica i Barbara

Uvijek si u našim srcima i mislima.

SJEĆANJE

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

TUŽNO SJEĆANJE

Oko nas praznina i sjećanja sama, a Ti, iako snivaš, vječno živiš s nama.

Mama Zvjezdana, brat Kristijan, Ines i David

20. 2. 2012. – 20. 2. 2014.

Vječno ćete živjeti u našim srcima.

Vaši najmiliji

SJEĆANJE

KATA ŠOKMAN

POTOČKI

SJEĆANJE

7. 2. 2008. – 7. 2. 2014. Život je prolazan, ali sjećanja ostaju…

Tvoje kćeri Marina i Aleta

TUŽNO SJEĆANJE

IVAN PREMUŽ 14. 2. 2003. – 14. 2. 2014.

Godine prolaze, a Tebe nema.

Samo ostaju tužne uspomene i bol.

Uvijek ostaješ u našim mislima i molitvi.

Laka Ti bila zemlja koja Te pokrila.

Počivaj u miru.

Tvoja kći Terezija i zet Franz

SJEĆANJE na našeg voljenog supruga, oca, tasta i djeda

IVANA PETRANA

SJEĆANJE

GABRIJEL VITEZ

SJEĆANJE

STJEPAN BORŠČAK

22. 2. 2011. – 22. 2. 2014.

22. 2. 2012. – 22. 2. 2014.

Sve naše suze ne mogu da nam Te vrate, ali srca naša, dok živimo, kucat će za Te.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Hvala svima koji Te se sjećaju.

Tvoja obitelj

Tvoji najmiliji

Sinovi, snahe, unuci i unuke

14. 2. 1994. – 14. 2. 2014.

38

s raznih strana

s raznih strana www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 18. veljače 2014., br. 509

Počinje novi serijal predavanja: u četvratak na krovu svijeta - Nepalu Hodati među oblacima i biti okružen prizorima najviših vrhova svijeta, osjećaj je za koji je teško naći odgovarajuće riječi. U novoj epizodi serijala “Pustolovna predavanja” u slici i riječi, pustolov i planinar Petar Babić pokazat će upravo tu avanturu i opisati taj osjećaj

JUBILEJ 60 godina braka supružnika Stančin

60

u četvrtak 20. veljače u 18 sati u kinu Galerija. Ulaz je besplatan. Devet planinara, pod organizacijskim vodstvom Nikole Šebreka, predsjednika Visokogorske sekc ije HPD MIV prošle je godine napravilo velik pothvat za koji im definitivno treba “skinuti kapu”.

Barbara Planinc, Maja Vrbanić, Petar Babić, Boris Hanžek - Hanza, Predrag Horvat - Kiki, Davor Maračić, Ivan Plačko, Marko Sajko i Nikola Šebrek, više su od dva tjedna proveli na treking-avanturi po Nepalu, te su se popeli i osvojili neke od vrhova Himalaje.

LUDBREŠKO SRCE Bajkeri iz MK Crazy Hill i tvrtka Tentorium darivali potrebite

Na Dan zaljubljenih pokazali veliko srce

Paketi puni ulja, šećera, mlijeka i drugih namirnica u petak su stigli u ruke 13-ero obitelji sa šireg ludbreškog područja koje teško žive Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Ljubav duga šest desetljeća Doživjeti 60 godina braka doista je vrijedno pažnje. Upravo toliko godina zajedničkog života proslavili su Štefanija i Stjepan Stančin iz Komarice Ludbreške.

Na zajednički životni put krenuli su daleke 1954. godine. Vjenčali su se 1. veljače 1954. godine u crkvi svetog Juraja u Svetom Đurđu. Zajedno su prošli dobro i zlo, tugu, radost i sreću. No ma kako teško bilo, uz međusobno poštovanje, razumijevanje i ljubav, sve životne prepreke supružnici Stančin uspješno su prebrodili. Štefanija i Stjepan imaju dva sina, Franju i Branka, snahe Nadicu i Đurđicu, unuke Martinu sa suprugom Mariom, Andrijanu sa suprugom Josipom i Marinu sa dečkom Marijanom te praunuke Karla, Marka i paunuku Lanu. Svoju šezdesetu godišnjicu braka proslavili su u krugu obitelji, koja želi da im Bog podari zdravlja te još puno zajedničkih godina života.

U SUBOTU Dan turističkih vodiča

Upoznajte gradove!

Društvo turističkih vodiča i pratitelja Varaždin u suradnji s Turističkom zajednicom grada Varaždina i ove će se godine uključiti u obilježavanje Međunarodnog dana turističkih vodiča, organizacijom besplatnog vođenja po Varaždinu ove subote, 22. veljače, u vremenu od 10 do 12 sati.

Osim u gradu Varaždinu, besplatno vođenje organizirat će se i u Varaždinskim Toplicama u suradnji s Turističkom zajednicom grada Varaždinske Toplice i u Ivancu u suradnji s Turističkom zajedicom grada Ivanca. Ove godine će u Varaždinu za razgled biti otvorena i palača Varaždinske županije od koje će u Varaž-

dinu krenuti razgledavanje grada s početkom u 10 sati. U Ivancu je “pokret” u isto vrijeme ispred Gradske vijećnice, a u Varaždinskim Toplicama razgledavanje počinje u 10 sati ispred Zvičajnog muzeja (Stari grad).

- Naravno da mi ova pomoć puno znači. Živim sam, nigdje ne radim – sretan je bio Pero Krajinović iz Selnika pred čiju su kuću u petak, na samo Valentinovo, stigli članovi Moto kluba Crazy Hill iz Ludbrega i predstavnici tvrtke Tentorium ruku punih paketa u kojima su bili mlijeko, šećer, ulje i još

5,5 tona

Odaziv humanitarnoj akciji premašio je očekivanja organizatora puno drugih namirnica, higijenskih potrepština i odjeće.

Pet i pol tona

To je tek dio namirnica i odjeće teške ukupno pet i pol tona koja je prikupljena u protekla dva tjedna u humanitarnoj akciji “Ludbreško srce” koju su zajednički organizirali članovi Moto kluba Crazy Hill i tvrtka Tentorium uoči Valentinova.

- Akcija se sastojala od dva dijela, pr vo smo pr i k uplj a l i namirnice, a onda odjeću i obuću.

Uspjeli smo sveukupno skupiti pet i pol tona na m i rn ica, higijenskih potrepština, odjeće i obuće. Veći dio podijelili smo 13ero obiteljima sa šireg lud b re š ko g područja na Valentinovo, obiteljima s puno djece, starima i nemoćnima te samcima koji teško žive, a ostatak ćemo preko crkve darovati Caritasu – doznajemo od organizatora akcije, predstavnika MK Crazy Hill

namirnica i higijenskih potrepština prikupljeno je u humanitarnoj akciji “Ludbreško srce”. Četiri tone podijeljene su potrebitima na Valentinovo, a ostalo će se dati Caritasu.

i tvrtke Tentorium, koji su oduševljeni odazivom ovoj Valentinovskoj humanitarnoj akciji koji je premašio sva očekivanja.

- Mnogi su se uključili i dali donaciju, od pojedinaca do obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, trgovina i velikih trgovačkih lanaca.

Zahvaljujemo svima koji su se protekla dva tjedna uključili u akciju i dali donaciju kako bi se pomoglo onima kojima je pomoć potrebna – doznajemo o d organizatora.

Ludbrešk i bajkeri poznati su po svojem humanitarnom d j e l o v a n ju .

Dio pr i hoda na kon svakog moto -su sret a doniraju udruzi “Ludbreško sunce”, a ovog puta odlučili su udružiti snage s tvrtkom Tentorium, koja također pomaže potrebitima.

Iako je ovo bila njihova prva humanitarna akcija za Valentinovo, organizatori poručuju da sigurno neće biti zadnja.

Vodič

18. veljače 2014., br. 509 || REGIONALNI TJEDNIK

39

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – DINAMIČNO

U utorak dosta oblaka, ali većinom suho. Jutro malo hladnije, a danju lagano zatopljenje do 10 Celzijevih stupnjeva. Južina se nastavlja i u srijedu. Izmjenjivat će se oblaci uz kraća sunčana razdoblja. Povremeno može biti slabe kiše ili prolaznih kraćih proljetnih pljuskova.

Puhat će umjeren jugozapadni vjetar. Malo toplije. Dnevna temperatura zraka bit će oko 15 Celzijevih stupnjeva. U četvrtak promjenjivo, u noći i prijepodne uz malo kiše. Popodne povoljnije uz više suhog vremena. Vjetar će okrenuti na sjeverne smjerove pa će malo zahladiti.

I do kraja tjedna vrijeme će biti promjenjivo, povremena kiša moguća i u petak i u subotu. U nedjelju i ponedjeljak više suhog i sunčanog vremena. Jutra će biti hladnija uz moguć slab mraz, a danju djelomično sunčano i onako, ugodno toplo. Pratite našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 kn/min iz fiksnih te 4,78 kn/min iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d. d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (Prognoza izrađena 17. 2.)

VAŠE FOTOGRAFIJE

Svoje fotografije šaljite nam na foto@regionalni.com

rođeni: DJEVOJČICE: Nela Drvar, Sara Bosilj, Marija Šešet, Gabrijela Gal, Lana Čep, Lena Novak, Mila Friščić, Margareta Ivšak i Marija Magdalena Kelemen.

DJEČACI: Saša Banić, Borna Težak, Noa Gluhak, Niko Ljubek, Vito Svrta, Andro Godina, Leon Benjak i Jakov Katanović.

Vjenčani: Ivančica Hrkec i Alen Vinceković, Elena Marić i Dejan Brdarić, Nina Martinković i Stjepan Mislović, Jelena Rojc i Davorin Vitez, Klaudija Krsto i Tomislav Hrgarek, Antonija Balaš i Davor Kliček, Zrinka Jaklin i Daniel Mario Novak, Kristina Vručina i Kristijan Cesar.

Umrli: Jela Konjević (89), Magdalena Holetić (91), Stjepan Hrnčić (67), Franjo Papp (72), Mirko Kolovrat (72), Stjepan Kovačić (74), Franciska Vađunec (70), Ljuboja Ružica (76), Bosak Željko (53), Stjepan Terglav (85) i Marija Dolenc (81).

20.

Ivan Mateuš Pravila za slanje fotografija - Svatko smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 2 MB. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete nećemo objaviti.

Odlutali psi Prije dva tjedna na području Petrijanca iz dvorišta su zajedno odlutali zlatni retriver Tedi i erdel terijer Bubi. Bubi je udomljen prije 7 godina iz udruge. Psi su dobroćudni i miroljubivi. Ako ih netko vidi, molimo sugrađane da ih zadrže i odmah nazovu 098 983 0987.

Udruga Spas 330 004

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KAZALIŠTE 18. veljače (utorak) • Ruke po Ranku (Z. Rogoz) u 20.00 sati 19. veljače (srijeda) • Šah brat (Z. Rogoz) u 20.00 sati 21. veljače (petak) • John Gabriel Borkman (Velika scena) u 19.30 sati 22. veljače (subota) • Koncert Glas za djecu Sirije (Koncertna dvoran) u 19.00 sati Malek Jandali, klavir, Varaždinski komorni orkestar 23. veljače (nedjelja) • Kraljević i prosjak (Velika scena) u 17.00 sati 24. veljače • Bogi Ivač znova (Z. Rogoz) u 20.00 sati

KNJIŽNICA Odjel za odrasle (Trg slobode 8a) i Odjel za djecu (vila Bedeković, A. Cesarca 10) PON – PET 7.30 – 19.30 h

SUB 7.30 – 13.00 h Odjel za mlade, Odjel strane literature (vila Bedeković, A. Cesarca 10) i Ogranak Banfica (N. Tesle 20) PON, UTO, SRI 13.30 – 19.30 h ČET, PET 7.30 – 15.00 h SUB 7.30 – 13.00 h

SUB, NED 9.00 – 13.00 h Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Srijeda u Muzeju (19.veljače u 19 sati) Predavanje Lonja i Humščak: O zidovima, slojevima i fragmentima

MUZEJI

GALERIJE

Stari grad UTO-PET 9.00 – 17.00 h SUB, NED 9.00 – 13.00 h Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića UTO-PET i svake prve subote u mjesecu 10.00 – 13.00 h Ponedjeljkom i nedjeljom zatvoreno

Palača Sermage Stalni postav – Galerija starih i novih majstora UTO-PET 9.00 – 17.00 h SUB, NED 9.00 – 13.00 h Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca UTO – PET 9.00 – 17.00 h

Galerija K 10 Varaždin • KERAMEIKONOVA zbirka suvremene svjetske keramike UTO, SRI I PET 18.00 – 20.00 h ČET, SUB I NED 11.00 – 13.00 h Ponedjeljkom i praznikom Galerija K10 je zatvorena; organizirane grupe mogu dogovoriti svoj posjet izvan radnog vremena na broj 091/1744-000

veljače (četvrtak) s početkom u 16.30 sati u maloj dvorani Kulturnog centra Ivan Rabuzin (Antuna Mihanovića 3, Novi Marof) održat će se javna tribina pod nazivom “Suradnja i partnerstvo organizacija civilnoga društva, jedinica lokalne i regionalne samouprave i poslovnog sektora“. U raspravi će sudjelovati i Mladen Smoljanec, dogradonačelnik Novog Marofa te Hrvoje Kovač, dogradonačelnik Lepoglave. Cilj tribine je okupiti predstavnike i predstavnice organizacija civilnoga društva, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, poslovnog sektora te zainteresirane građane kako bi potaknuli raspravu i interes za međusektorsku suradnju.

Newton - alkemičar

Kulturna udruga Nova Akropola - podružnica Varaždin u srijedu 19. veljače organizira predavanje uz projekciju ‘’Newton - alkemičar’’. Početak predavanja je u 20 sati. Isaac Newton jedan je od najvećih znanstvenika svih vremena.

Njegovi radovi iz alkemije u javnosti su bili ili nepoznati ili se prelazilo preko njih, iako je sam Newton ovom svom djelovanju davao veliku važnost.

KINO GALERIJA 22.veljače (četvrtak) • Šetnja među oblacima, putopisno predavanje, u 18.oo sati 21. veljače (petak) • SickFuckPeople, dok. film u 19.00 sati (15 kuna) 22. veljače (subota) • Šuti, igrani film, u 19.00 h (15 kuna) 23. veljače (nedjelja) • Sammy 2, animirani film, u 16.00 h (ulaznica 10 kuna) Informacije na info@kino-galerija.hr ili na 098/361-878.

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU 20. veljače (četvrtak) • Glazbeni spektakl keltskih harfi 20.00 sati 21. veljače (petak) • Pričaj mi o Gorkome u 19.00 sati 23. veljače (nedjelja) • Kućni duhovi ili nevidljivi recept za sreću 16.00 sati

IMPRESSUM UPRAVA Zdenka Jagić Ivica Kruhoberec Vesna Margetić-Slatki

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Augusta Šenoe 10 42000 Varaždin

LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović GLAVNI UREDNIK Ivan Agnezović Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com foto@regionalni.com GRAFIČKA REDAKCIJA Zamjenik Vlatka Lešić GlAVNOG UREDNIKA vlatka@regionalni.com Vesna Margetić-Slatki Mirta Brozičević vmargetic@regionalni.com mirta@regionalni.com Maja Denac POMOĆNIK maja@regionalni.com GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić PRODAJA: iharaci@regionalni.com Zdenka Jagić voditeljica prodaje NOVINARI zjagic@regionalni.com Tihana Drumev marketing@regionalni.com tihana@regionalni.com Tel. 042/290-778 Višnja Gotal Mira Ljubić vgotal@regionalni.com mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775 SURADNICI MALI OGLASI: Damir Ivančić malioglasi@regionalni.com Gordana Igrec Tel. 042/290-774 Denis Peričić Fax 042/290-789 Ljiljana Risek

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-789

Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Augusta Šenoe 1o pon: 8 - 12 uto: 8-13 sri - pet: 8 - 16 Blukids Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 8 - 20 h subotom: 8 - 13 h NOVI MAROF Benjak Remetinec 290 pon - pet: 7,30 - 15 h subotom: 7,30 - 12 h LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Petra Zrinskog 7 pon - pet: 14 - 19 h info: 091 92 99 329 IVANEC Poljodom Gospodarska 2

Tiskara Novi list

40

Zadnja

REGIONALNI TJEDNIK || 18. veljače 2014., br. 509

VALENTINOVO Proslavljeno u Varaždinskoj županiji

HUMANO i Zabavno

BABINEC

HDZ-ovci su građane počastili tortom Katarina Zrinski

Ljubav je zeznuta Na Valentinovo u Lepoglavi predstava “Ljubav Iveka i Micike” Da je ljubav zeznuta stvar puna intriga te uzrok brojnih peripetija, ali i komičnih situacija, na Valentinovo su se u lepoglavskom Domu kulture uvjerili brojni posjetitelji prateći predstavu “Ljubav Iveka i Micike”.

Veselo posvuda

Članovi KUD-a Lepoglavski pušlek na sebi su svojstven i zabavan način prikazali ljubavne zgode i jade dvoje zaljubljenih i njihov odnos s roditeljima koji čine sve da, kad je u pitanju ljubav njihove djece, ne budu po strani. Ta je briga rezultirala brojnim komičnim situacijama

Načelnik Općine Trnovec proveo je Valentinovo u trnovečkom Domu za starije i nemoćne koje su na valentinovsku večer nasmijale gledatelje na Tawanu Doma kulture u Lepoglavi.

Inače, “Ljubav Iveka i Micike” predstava je koju su osim lepoglavske publike imali priliku vidjeti gledatelji u brojnim drugim mjestima diljem Hrvatske, pa čak i izvan državne

granice, u kojima su gostovali lepoglavski glumci amateri.

Uz Lepoglavu, Valentinovo se slavilo i u trnovečkom Domu za starije i nemoćne osobe Vito Vita, čiji su stanovnici Dan zaljubljenih proslavili s načelnikom Općine Zvonkom Šamecom i njegovom suprugom.

S njima su na Dan zaljubljenih u dom stigle i članice Udruge žena “Cvijet” te ih iznenadile humorističnim skečevima koje su izvele članice njihove dramske skupine. Osim vesele priredbe, korisnici doma za Dan zaljubljenih darivani su i prigodnim poklonima.

Veselo je na Valentinovo bilo i u Domu sv. Ane u Babincu, gdje su korisnici Dan zaljubljenih proslavili uz tradicionalni ples srca. Dvoranu gdje je održan ples korisnici su ukrasili licitarskim srcima i dekoracijama koje su sami izradili na kreativnim radionicama. Prvi plesni par te večeri, Jelica Đukić i Josip Bregović, dobili su veliki pljesak za najljepši valcer. Uz živu muziku, korisnici su se zabavili i na tomboli gdje je svatko okušao koliko je sretne ruke u izvlačenju nagrada. Za vesele plesne ritmove pobrinuo se glazbeni gost Neven s kojim su brojni korisnici zapjevali. (ihr, vg)

Srčeka, ruže i čokoladice Valentinovo je obilježeno i u Varaždinu. Zajednica žena HDZ-a “Katarina Zrinski” na inicijativu Sanje Tušek, a u suradnji s Mladeži HDZ-a Varaždinske županije obilježili su Dan zaljubljenih pr igodnom podjelom licitarskih srčeka, ruža i slasne torte Katarina Zrinski. Tom prigodom dijeljeno je i oproštajno pismo utamničenog grofa Petra Zr inskog, hrvatskog bana, svojoj voljenoj Katarini “Moje drago serce!”, jedno od najljepših ljubavnih pisama toga doba napisano večer prije smaknuća. Članovi Foruma mladih SDP-a Varaždin građane su na Valentinovo darivali prigodnim čestikama i čokoladicama na varaždinskom Korzu. Akciji forumaša prisustvovao je i varaždinski dogradonačelnik i predsjednik gradske organizacije SDP-a Varaždin Vjeran Radelić.

PRIJAVE Za tradicionalnu kulturno-turističku manifestaciju

Fašnik u Lepoglavi 2. ožujka, prijavite se!

Turistička zajednica grada Lepoglave i ove godine obilježava tradicionalnu kulturnoturističku manifestaciju “Fašnik u Lepoglavi 2014.” Fašnička povorka organizirat će se u nedjelju 2. ožujka s početkom u 14.30 sati, a krenut će ispred Doma zdravlja (Trg kralja Tomislava) te će se nastaviti kretati Ulicom hrvatskih pavlina prema terasi restorana Ivančica, gdje će na pozornici sudionici izvesti kraći prigodni program. Na kraju službenog dijela programa, članovi Odreda

“Selfi” mladih iz varaždinskog SDP-a povodom Valentinova

izviđača Lepoglava spalit će Fašnika. Za sve sudionike bit će osigurani topli napici i krafne, a za grupne maske pismena zahvala za sudjelovanje, gulaš i druženje u restoranu Ivančica. Za sudjelovanje potrebno je ispuniti prijavnicu koju možete preuzeti na službenim stranicama Turističke zajednice grada Lepoglave www. lepoglava-info.hr, a za više informacija možete se javiti Ljubici Dubovečak na broj 099/7330-569.

Lepoglava se nasmijala uz zgode Iveka i Micike

Maskenbal NCLC Varaždin U petak 21. veljače s početkom u 20 sati u caffe & cocktail baru Aquamarin u Varaždinu održat će se humanitarni maskenbal u organizaciji NCLC Varaždin Millennium. Nastupa DJ Tony D, a očekuju vas pića po promotivnim cijenama i izbor najbolje maske. Ulaznica je 50 kuna, a studenti imaju slobodan ulaz uz dobrovoljni prilog. Prikupljena sredstva namijenjena su kupnji sklopivog ležaja za Odjel dječje kirurgije u varaždinskoj Općoj bolnici.

22.

veljače (subota) u varaždinskom H N K održat će se humanitarni koncert za djecu Sirije. Održat će ga Malek Jandali, svjetski priznati glazbenik, pijanist i kompozitor najviše međunarodne reputacije. Malek Jandali upravo u Varaždinu započinje svoju ovogodišnju svjetsku turneju. Koncertira u najvećim glazbenim centrima s najuglednijim orkestrima te je svojim glazbenim opusom posvećenim žrtvama rata u Siriji stekao ogroman ugled glazbene publike i mirotvornih organizacija.

DAN ŽENA

Klape u Areni

Veselo je bilo i u trnovečkom Domu za starije

KARIKATURA

Još jedan veliki koncertni spektakl je pred nama i to na Dan žena, 8. ožujka, s početkom u 20 sati. Nakon točno dvije godine od velikog koncerta “Klape u Areni Varaždin” u Varaždin ponovno stiže Tomislav Bralić i klape Intrade, Maslina i Šufit, a kao gost će im se pridružiti Goran Karan.

crta: Željko Pilipović