RT_510

VAraždinski Planinari na Himalaji

Intervju TJEDNA Dijana Oreški

Jedino nas znanje može izvući iz sadašnje krize

Put života na visinu od šest tisuća metara s koje se vidi vrh svijeta

Str. 20.-21.

Str. 8.

Regionalni 40.000

Plus

Tjednik

Besplatan primjerak

ISSN 1846-8969

Broj 510 II 25. veljače 2014. II www.regionalni.com

I TOGA IMA (Ne)očekivan poslovni rezultat nakon predstečajne nagodbe

Varteks: dobit 2013. + 69 milijuna kuna a 2012. gubitak - 126 mil.

Ova će godina za Varteks biti ključna: ne uspije li pozitivno poslovati, morat će u stečaj jer više nema kapitala i imovine kojom bi se iz godine u godinu pokrivali gubici od desetaka milijuna Str. 2.-3

SVINJOGOJSTVO

ZDRAVSTVO

Ako se tako nastavi, svinje ćemo proglasiti zaštićenom vrstom!

Str. 10.-11.

Interna će u Varaždinu dobiti novi kat

Str. 27.

2

Aktualno

aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 25. veljače 2014., br. 510

Jedan automobil Vlade kao 7 županijskih! od 762 tisuće kuna odnosi se na troškove leasinga u četiri godine – odgovorio je Štromar. Dodao je da će nova vozila u 90 posto slučajeva koristiti zaposlenici Županije koji rade na legalizaciji objekata. - Trebamo legalizirati više od 20.000 objekata, pri čemu će veliki dio troškova biti pokriven iz naknada za legalizaciju – napomenuo je.

60

tisuća kuna pomoći, odnosno pet tisuća mjesečno, Varaždinska županija će uplaćivati varaždinskom Caritasu i time pridonijeti smanjenju problema s nabavkom potrebitog.

Ugovor o tome potpisali su zamjenik varaždinskog župana Alen Kišić i ravnatelj Caritasa Varaždinske biskupije Ante Šola povodom Svjetskog dana socijalne pravde, odnosno dan nakon što je Županijska skupština jednoglasno prihvatila socijalni plan Varaždinske županije.

Zovite nas na 042/290-777

Varaždinska županija nabavila je sedam novih automobila za 762 tisuće kuna. - Sada su baš aktualni preskupi audiji koje je nabavila Vlada, pa me zanima za koga je i zašto Županija nabavljala nove automobile – upitala je vijećnica HDZ-a Nadica Dreven Budinski u srijedu župana Predraga Štromara. - Naših sedam vozila košta kao jedan Vladin automobil. Cijena

ČATEKS Ponude iz Praga i Varaždina?

VARTEKS (Ne)očekivan poslovni rezultat nakon velikog otpisa

www.regionalni.com

Čateks bi kupila češka tvrtka pa i - Varteks!?

Češka tvrtka SAFF s. r. o. odnos prema radnome mjestu pokazala je zanimanje za kup- i obavezama.

- I, što je najvažnije, razvoj nju Čateksa, čakovečku tekstilnu tvrtku s 140 godina u našem konceptu ne košta tradicije, koja zadnjih godina jer se sredstva već povlače posluje s gubicima. Katarini iz EU fondova, a s Čateksom Kupec, predsjednici Nadzornog iznos sredstava i projekt kao odbora, malo poznata češka takav može samo narasti. (…) tvrtka dostavila je službenu Mi nismo tekstilci, već inneobvezujuću ponudu za otkup vestitori. Imamo iskustva u dionica od malih dioničara koji vođenju proizvodnih pogona i zajedno imaju blizu 60 posto od znamo što možemo očekivati ukupno 246.201 dionice, dok u operativnom i upravljačkom MTČ Tvornica čarapa u stečaju smislu - navodi se u ponudi drži trećinu dionica koje će se koju u ime SAFF-a potpisuje prodati ovaj tjedan, a o kupnji direktor Florian Margan, koji je, sudeći prema podacima iz razmišljaju i u Varteksu!

- Mnogi su zainteresirani za čeških poslovnih registara, rote dionice, ali prvo treba platiti đeni Ljubljančanin s adresom u jamčevinu - veli stečajni upra- Pragu. SAFF je, kako naglašava, vitelj Želimir Uršulin kod kojeg respektabilna tvrtka „časnih smo pokušali doznati je li se Va- namjera kojoj ni na koji način rateks prijavio na dražbu. Dok nije niti u interesu niti u cilju na se o mogućem sudjelovanju spekulativan način pristupati Čateksu“.

Varteksa na dražbi malo - Znamo zna, ponuda i da imamo češke tvrtke namjeru objavljena je kupiti drušna Zabrebačt vo koje koj burzi. U kontinuiranjoj se navodi no iskazuje da u Čateksu gubitke u planira „rast, iznosima razvoj i nove Čateks nedavno dobio većim od investicije i deset milivišemilijunski posao razvoj novih juna kuna p r o i z v o d a izrade odora za MORH godišnje, a poput proto očekujejekta nanotehnologije“, od- mo i u ovoj godini. Smatramo nosno „proizvodnju zaštitnih da je sanacija tog gubitka isto materijala vrhunske kvalitete investicija u Čateks, znamo da za različite kategorije zaštite i za kupujemo visoko zaduženu različita zemljopisna područja“. tvrtku koja ne može servisirati - Za to su nam potrebni ljudi kreditne obaveze, znamo da sa specifičnim iskustvom i imamo namjeru kupiti društvo znanjem koje imate. (…) Za nas kojem iz godine u godinu pada odlazak radnika nije ušteda već vrijednost, znamo da kupujegubitak resursa za rast i razvoj, mo društvo koje osnovu svog pa ako hoćete, i zaradu. Jednako temeljnog kapitala temelji na tako to je i naš poraz jer tom nekretninama koje je u danas djelatniku nismo osigurali umjetnost prodati i za trećinu posao što znači da ni Čateksu realne cijene i na specifičnim nismo osigurali posao. To znači strojevima kojih se jednako da u tom slučaju nema ni razvo- tako teško riješiti ako ne rade… ja, ni rasta, ni dobiti - navodi Zato vjerujemo da je prijateljski se u ponudi tvrtke osnovane ulazak u Čateks dugoročno 2003. godine u Pragu. U tom pametan potez i za vas i za kontekstu, kako se naglašava, nas - zaključuje Margan, koji svi se djelatnici Čateksa d. d. malim dioničarima nudi 100 mogu osjećati sigurno jer će kn po dionici te isplatu u roku se poštovati svi propisi, ali od osam dana od sklapanja neće se tolerirati neodgovoran kupoprodajnog ugovora. (ikr)

Dobit Varteksa + 6 2012. gubitak - 12 Ova će godina za Varteks biti ključna: ne uspije li pozitivno poslovati, morat će u stečaj jer više nema kapitala i imovine kojom bi se iz godine u godinu pokrivali gubici od desetaka milijuna Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Varteks je 2013. ostvario čak 69 milijuna kuna dobiti, sudeći prema privremenim i nerevidiranim poslovnim izvješćima objavljenim na Zagrebačkoj burzi. Ovakav rezultat nije, međutim, posljedica boljeg poslovanja, nego mjera predstečajne nagodbe, prije svega velikog otpusta dugova i prodaje imovine.

Prodaja – 30 posto

Nakon godina gomilanja gubitaka, koji su 2012. došli do 126 milijuna kuna, nekada vodeća hrvatska tekstilna tvrtka završila je prošlu godinu s velikim plusom, što zbog velikog rasta poslovnih prihoda, što zbog osjetnog pada poslovnih rashoda. No to ne znači da se uistinu i tako dobro poslovalo.

Dapače.

Prihodi od prodaje lani su iznosili 146 milijuna kuna, što je pad za 55 posto u odnosu na 2012. kada je Varteks od prodaje prihodovao 227 milijuna kuna, odnosno 30 posto manje ako se uzme u obzir da sve stavke nisu usporedive zbog pripojenja društava početkom 2013. godine.

Veliki pad prihoda od pro-

196 milijuna kuna tražbina Varteksu otpisala država

Odakle obrat ministra Linića?

Za sudbinu zaposlenika Varteksa, koji je 1.757, najveću odgovornosti ima Uprava, odnosno poznati i nepoznati vlasnici, kojima je država izašla u susret kao nikome drugome u predstečajnoj nagodbi. Prema podacima Ministarstva financija, lani je 594-orim tvrtkama s 12.749 radnika država otpisala 982 milijuna kuna, a samo Varteksu, koja ima 13 posto od spomenutog broja zaposlenih, oprostila je 20 posto ili 196 milijuna! Nikada nije objašnjeno prema kojim kriterijima, ali ono što posebno zbunjuje oprečni su stavovi ministra Slavka Linića. Naime, za stanje u Varteksu ministar financija je prozivao neodgovorne vlasnike jer se brinu „za svoj džep“ i pokušavaju „nešto ishoditi preko potpredsjednika Čačića“, a zatim je pristao ne samo na velik otpis državne tražbine, nego i na to da država dobije dionice tvrtke za svega 15 milijuna kuna potraživanja. Time, bez sumnje, nisu (zasada) spašena samo radna mjesta, nego prije svega vlasnici. Je li to bilo opravdano ili ne - vidjet će se već ove, a sigurno iduće godine.

daje roba „amortiziran“ je iznimnim rastom ostalih po-

Predrag Štromar,

Nenad Bakić,

varaždinski župan

burzovni mešetar

slovnih prihoda koji u prvom redu obuhvaćaju prihode od

prodaje imovine, kao što je prodaja City Centra Zagreb.

Naime, ti prihodi su 2012. godine iznosili 32 milijuna kuna, a prošle su godine skočili na 223 milijuna kuna!

Zahvaljujući tome, poslovni prihodi Varteksa na kraju 2013. iznosili su ukupno 369 milijuna kuna, što je 43 posto više nego godinu dana ranije kada su bili 258 milijuna kuna.

Ukupni prihodi, koji uključuju i financijske prihode, neznatno su bili veći te su iznosili 372 milijuna kuna, a godinu dana ranije bili su 262 milijuna.

Ovakav rast prihoda utjecao je i na osjetno smanjenje rashoda. Naime, poslovni rashodi u godinu dana smanjeni su s 336 na 278 milijuna kuna, pri čemu su najviše pali materijalni troškovi. Dok su 2012. iznosili 198 milijuna kuna, lani su došli na 66 milijuna, što je i logično s obzirom na pad prihoda od prodaje roba i usluga. Uz to, značajno su smanjeni i financijski rashodi, koji su s 53 milijuna kuna pali na 27 milijuna kuna, tako da su ukupni rashodi 2013 iznosili 306 milijuna kuna.

Nitko kao država

Na ovakav poslovni rezultat Varteksa utjecala je

José Manuel Durão Barroso, predsjednik Europske komisije

Još barem 180 manje?

Bakić pao na 13,4 posto

Što će reći Bruxelles?

Što će biti s Varteksovim pogonima izvan Varaždina, prije svega u Ludbreg gdje je 180 zaposlenika? To pitanje postavili su laburisti varaždinskom županu na sjednici Županijske skupštine.

- Proizvodnja će biti u Varaždinu, neko će vrijeme biti i u Bednji, ali mislim da će biti malo teže nastaviti u Ludbregu - rekao je Štromar.

Nenad Bakić, osnivač portala Moj posao, koji se od njegove prodaje bavi burzovnim mešetarenjem, više nema 15,052 posto dionica Varteksa, iako je i dalje vlasnik 289.125 dionica, što pod svojim imenom, što pod skrbničkim računima. Naime, uslijed državnog upisa 300.00 dionica na ime tražbine od 15 milijuna, njegove dionice čine 13,44 posto.

Predstečajne nagodbe mogle bi se naći na udaru EK, koja je, primjerice, naredila Sloveniji da se vrati 10 milijuna eura pomoći Elanu. EK smatra da je oprost duga nedozvoljeni poticaj ako je tvrtka ranije primila potpore i to nije pomoglo, pa joj se sada oprašta dug, ako se najveći dio tog oprosta odnosi na državu i ako takav „kredit“ ne bi dao neki poduzetnik.

Aktualno

25. veljače 2014., br. 510 || REGIONALNI TJEDNIK

U veljači nove 1,262 nezaposlene osobe Krajem siječnja 2014. godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Područnom uredu Varaždin evidentirano je 11.445 nezaposlenih osoba. To znači da su se na Zavod u veljači prijavile 1.262 nove nezaposlene osobe. U toku ovog mjeseca u odnosu na prethodni mjesec PU varaždinska bilježi rast registrirane nezaposlenosti u svim ispostavama: na području Ispostave Ivanec bilježe 2.882,

Županijski prosvjetari u štrajku Općem štrajku solidarnosti zbog donošenja izmjena Zakona o radu pridružit će se i prosvjetari Varaždinske županije. U organizaciji Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama štrajk je najavljen za utorak 25. veljače od podneva do 14 sati. Kao konkretan razlog obustavi rada, iz Matice hrvatskih sindikata navode da su predviđene izmjene izričito pristrane na štetu radnika. Dan poslije generalnog štrajka, na zagrebačkom Markovom trgu održat će se i prosvjedni skup. Prema najavama predsjednika Matice Vilima Ribića, prosvjed bi se trebao održati istovremeno kad se u saborskoj proceduri očekuje donošenje spornoga zakona. (vg)

Ludbreg 1.265, Novi Marof 1.200, Cestica 713 i Varaždin 5.385 osoba. U odnosu na prethodni mjesec, broj nezaposlenih veći je za 4,0 % ili za 443 osobe, a u usporedbi s istim mjesecom (siječanj) 2013. godine broj nezaposlenih manji je za 514 osoba, odnosno 4,3 %. U ukupnom broju nezaposlenih osoba je 6.246 muškaraca ili 54,6 % dok udio žena u ukupnoj nezaposlenosti iznosi 45,4 % ili 5.199 žena. (vg)

dugova od strane države i prodaje nekretnina

69 milijuna, a 26 milijuna

3

HGK Grupacija lokalnih i regionalnih izdavača

Lokalne i regionalne novine država ne “gleda” kao dnevne

Ako su u Varteksu nalazili razloga za zadovoljstvo ranijih godina, sasvim sigurno će i sada

predstečajna nagodba, odnosno njezine mjere u sklopu poslovnog i financijskog restrukturiranja kao što je prodaja i ustupanje nekretnina. Na Zagrebačkoj burzi objavljeno je tromjesečno izvješće o njihovoj provedbi u kojem se vidi da Varteks državi ustupa, odnosno prodaje 22 nekretnine za namirenje 65 milijuna kuna tražbina.

Uz to, sukladno predstečajnoj nagodbi, država je najvećem hrvatskom tekstilnom poduzeću otpustila 161 milijun kuna duga te otpisala gotovo 35 milijun kuna kamata, dok je svega 15 milijuna kuna tražbina pretvorila u temeljni kapital. I ostalim vjerovnicima Varteksa bile su odriješene ruke, ali ni izdaleka toliko kao državi. Grad Varaždin otpustio je tako dug u iznosu od 3,7 milijuna kuna, a za milijun kuna uzet će jednu nekretninu. Financijske institucije bez razlučnog prava odrekle su se svega 8,5 milijuna kuna duga te 2,2 milijuna kuna kamata, a strateški i ostali dobavljači otpisali su ukupno 1,2 milijuna kuna kamata. Razlučni vjerovnici, kao što su ZABA, HBOR, PBZ, RBA i VABA, proveli su knjiženja nekretnina kroz poslovne knjige. Kojih, ne

navodi se, baš kao što se ne navodi ni što država dobiva.

Dio tražbina vjerovnika podmirit će se kreditom od 76 milijuna koji su ZABA i HBOR odobrili za dodatno financiranje Varteksa, a ostali dug ide u reprogram na 60 mjesečnih rata i poček od godinu dana. To se odnosi na 24 milijuna kuna tražbine države, pet milijuna tražbine Grada Varaždina, 11 milijuna tražbina dobavljača i milijun kuna tražbina financijskih institucija bez razlučnih prava.

Otpisom tražbina (zasada) spašena su radna mjesta, ali prije svega vlasnici Rupa u mirovinskom

Zahvaljujući svim ovim mjerama iz predstečajne nagodbe, Varteks je dugoročne obveze smanjio sa 174 na 80 milijuna kuna, pri čemu su obveze prema bankama pale sa 102 na dva milijuna kuna.

Osjetno su pale i kratkoročne obveze tvrtke, i to s 500 na 222 milijuna kuna.

Među potonjim, primjerice, obveze za poreze i doprinose na kraju prošle godine izno-

sile su tek osam milijuna kuna, a godinu dana ranije 140 milijuna kuna. To je i logično s obzirom na otpis potraživanja države koje će, uz ostalo, stvoriti „rupu“ u mirovinskom fondu, što će za posljedicu imati (novo) posezanje u ionako tanak državni proračun.

Naravno, mjere predstečajne nagodbe imaju i druge negativne posljedice. One se prije svega ogledaju u znatnom padu dugotrajne imovine koja sada iznosi 401 milijun kuna, dok je na kraju 2012. bila 781 milijun kuna. Tako Varteks sada ima zemljišta u vrijednosti od 72 milijuna te objekte u vrijednosti od 278 milijuna kuna, dok je prije godinu dana imao zemljišta vrijedna 185 milijuna i objekte za 505 milijuna kuna.

Sve to jasno govori da će ova godina biti ključna za Varteks čija je imovina u godinu dana osjetno smanjena, a istovremeno su potraživanja od kupaca skočila s 15 na 133 milijuna kuna. Ne uspije li pozitivno poslovati, morat će u stečaj jer više, jednostavno, nema kapitala i imovine kojom bi se pokrivali gubici od desetaka milijuna kuna, kao što se to činilo proteklih godina.

Pri Hrvatskoj gospodarskoj komori održan je sastanak Grupacije lokalnih i regionalnih izdavača informativnih tjednika/ novina. Nazočni predstavnici izdavača ukazali su na značaj lokalnih i regionalnih medija, a istovremeno na neravnopravni porezni i drugi tretman u odnosu na dnevne novine.

Tko je bitan?

- Još od 2011. godine količina papira koju koriste tjednici i regionalni listovi nadmašila je količinu papira koja se upotrebljava za tiskanje dnevnih novina. Distribucija i doseg dnevnih novina je, također, daleko od potpune nacionalne pokrivenosti - upozorio je Rajko Naprta, voditelj Odjela za papir, tisak i medije HGK. Večernji list, kako je rečeno, prošle je godine izlazio u prosječnoj dnevnoj nakladi od 63 tisuća primjeraka, odnosno prosječno oko tri tisuće po županiji, dok je prosječna dnevna naklada Jutarnjeg lista bila 53 tisuća primjeraka ili oko 2.500 po županiji. Oduzme li se od toga i preplata koja je uglavnom na području Zagreba, prodaja u županijama je još i manja.

- Zagorski list, Varaždinske vijesti, Međimurje, Glas Podravine i Bjelovarski list pokrivaju područje od otprilike 830 tisuća stanovnika, a svi zajedno se prodajemo u nakladi od 37 tisuća primjeraka tjedno. Ako to pomnožite sa sedam kuna, vidjet ćete da tjedno platimo više poreza nego bilo koji dnevni list zbog razlike u PDV-u od osam posto - upozorio je Mirko Jurič, direktor Varaždinskih vijesti i predsjednik Grupacije.

Lokalni i regionalni listovi, kako su ukazali nazočni, ta-

EPH i država U sklopu predstečajne nagodbe EPH najveće tražbine imaju banke koje ukupno potražuju više od 400 milijuna kuna, od čega samo one iz grupe Hypo oko 250 milijuna, što bi se dijelom podmirilo dionicama. Državi se predlaže da otpiše 758 tisuća kuna od 2,7 milijuna kuna svojih tražbina. Gotovo tolike tražbine imaju zaposlenici i suradnici. Tako Davor Butković na ime autorskog honorara potražuje 138.802 kune, Mladen Pleše 107.802, Nino Đula 90.752, Igor Alborghetti 80.832, Miljenko Jergović 71.684, Mark Cigoj 62.542, Jelena Lovrić 62.310, Nenad Polimac 71.842, Boris Dežulović 48.003… To su, kako tvrdi Ninoslav Pavić, dvomjesečna potraživanja s porezima jer Butković ima „neto plaću od dvadesetak tisuća kuna“.

Vlast i mediji Dio nazočnih zanimao se hoće li se uvesti rok lokalnoj samoupravi i njezinim tvrtkama da se maknu iz vlasničke strukture medija. - O tome se govori godinama, ali ništa se ne mijenja. Zato su apetiti vlasti sve veći, osobito u vrijeme izbora, a istodobno ne žele ulagati u medije u kojima su (su) vlasnici - upozorili su te zatražili informaciju od Ministarstva kulture i po tom pitanju.

kođer su informativni, kao i dnevni, ali ipak plaćaju PDV po stopi od 13 posto, dok dnevni plaćaju pet posto PDV-a. Uz to, ukazano je i na potrebu izjednačavanja rabata za distribuciju lokalnih novina koji iznosi 46 posto, dok je za dnevne 32 posto.

Ista kvalifikacija

- Uz sve to, dnevnim novinama pogoduje se kada se traži objava samo u takvim tiskovinama, a koji je to dnevni list koji se prodaje u Istri u nakladi većoj od 300 primjeraka - upozorio je Jurič. Lokalni i regionalni listovi, kako je dodao, imaju veći doseg i snagu te nemaju slabosti, ali imaju velike prijetnje, i to od vlastite države koja propisuje zakone koji im ne idu u prilog.

- Ne tražimo ništa drugo nego klasifikaciju koju trebamo imati. Ne možemo biti u istom košu zajedno s tarotom i erotikom - naglasio je.

Hrvatska je, kako je naglasio Mlade Hižak iz Medijskog klastera, ušla u EU gdje države cijene lokalne i regionalne tjednike, ali kod nas se ništa ne mijenja, iako nacionalni mediji ukidaju dopisništva, pa značaj lokalnih i regionalnih medija raste.

Budući da je Ustavni sud ukinuo odluku prema kojoj bi manji PDV plaćale samo dnevne novine s 25 tisuća riječi, okupljeni su uvjereni da bi to bilo dobra osnova da se pokrene i pitanje nejednakog odnosa prema dnevnim i tjednim novinama.

Stoga je najavljen sastanak u Ministarstvu kulture kako bi se razmotrila mogućnost da se informativne tjedne novine izjednače s dnevnim tiskom po pitanju PDV-a i troškova distribucije.

4

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 25. veljače 2014., br. 510

Posljednji ručak županijskih vijećnika, ubuduće kava i klipići Vijećnici Županijske skupštine su u srijedu vjerojatno posljednji put bili na ručku koji se redovno održavao tijekom stanke sjednica. Nakon što je lani to predložio HSS-ovac Zvonimir Sabati, ukidanje ručka je prošli tjedan zatražila i vijećnica Hrasta Snježana Sučić. - Domjenak možda nije skup, ali šaljemo krivu poruku. Ukinimo ga i novac preusmjerimo za kupnju udžbenika – predložila je. Predsjednica

Županijske skupštine Dubravka Biberdžić (SDP) je pojasnila da ručak priprema Minerva po povoljnim uvjetima, ali da će ga odmah ukinuti i umjesto toga uvesti stanku uz kavu i klipiće. - Godišnji trošak ručka za vijećnike je oko 20.000 kuna. Ako troškove prepolovimo, bit će 10.000 kuna za udžbenike, što je premalo pa je pitanje po kojim kriterijima ta sredstva rasporediti – rekao je župan Predrag Štromar.

Upravno vijeće ŽUC-a više nema pet, nego sedam članova. Četiri mjesta dobili su članovi Kukuriku koalicije Roni Konšćak, Mario Habek, Brankica Škrnjug i Ignac Lončar, a dva su pripala oporbi: Martini Bistrović (HDZ) i Davoru Golubu (laburisti). Sedmi član je zaposlenik ŽUC-a Ladislav Bedenik. HSP-ovac Ivan Mikac je od prosinca 2013. član NO-a AZRA-e.

NOVI VAL INVESTICIJA Varaždinska Županijska skupština većinom glasova pokrenula šest projekata

Svi učenici u jednosmjensku _ modelu JPP-a protiv bili H

I dok su HDZ-ovci i laburisti oštro kritizirali višestruko skuplju gradnju po JPP-u, HNS-ovac Stolnik je ustvrdio da novca kojim bi sami gradili škole nema Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

OSNOVNA ŠKOLA SVETI ILIJA Izgradnja nove škole i sportske dvorane za jednosmjensku nastavu. Planirana bruto razvijena površina školskog prostora iznosi 3.407 m2, a dvoranskog prostora 833 m2.

cijena

Klasični model gradnje: 39.482.250 kn Javno-privatno partnerstvo: 128.431.175

kn

PORUČNA ŠKOLA KLJUČ Izgradnja nove škole i sportske dvorane za jednosmjensku nastavu. Planirana bruto razvijena površina školskog prostora iznosi 3.365 m2, a dvoranskog prostora 780 m2.

cijena

Klasični model gradnje: 29.349.531 kn Javno-privatno partnerstvo: 97.302.342

kn

osnovna ŠKOLA MARTIJANEC Rekonstrukcija i dogradnja škole za rad u jednoj smjeni.

Bruto razvijena površina dogradnje iznosi 2.471 m2, a površina rekonstrukcije i sanacije 1.639 m2.

cijena

Klasični model gradnje: 29.182.156 kn Javno-privatno partnerstvo: 106.152.400 kn

OSNOVNA ŠKOLA IVANEC Rekonstrukcija i dogradnja škole za rad u jednoj smjeni.

Predviđa se rekonstrukcija 1.313 m2 postojeće školske građevine i dogradnja još oko 1.923 m2 prostora.

cijena

Klasični model gradnje: 17.190.093 kn Javno-privatno partnerstvo: 65.166.675

kn

PETA I ŠESTA OŠ VARAŽDIN Rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja zgrade V. osnovne škole te rekonstrukcija postojeće školske zgrade i dogradnja školske sportske dvorane V. osnovne škole.

cijena

Javno-privatno partnerstvo: 182.108.875 kn Izvor podataka o troškovima: Klub vijećnika HDZ-a NAPOMENA: Za razliku od klasične gradnje, u troškove izgradnje objekata po JPP-u ulaze troškovi izgradnje, opreme i održavanja objekata na rok od 25 godina.

Već ove jeseni trebala bi početi izgradnja novih škola i sportskih dvorana u Svetom Iliji i Oštricama kod Novog Marofa, dok će škole u Ivancu, Martijancu te V. i VI. osnovna škola u Varaždinu biti rekonstruirane i dograđene. U novim učionicama učenici će sjediti u školskoj godini 2015./2016.

Upravo je to na sjednici Županijske skupštine u srijedu najavio župan Predrag Štromar.

Bitna razlika

Svih šest objekata bit će izgrađeno, odnosno dograđeno po modelu javno-privatnog partnerstva (JPP), što su podržali vijećnici Kukuriku koalicije, ali i oporbenih HSS-a,

Izgradnja dvije nove škole i dogradnja četiri trebala bi početi već na jesen HSP-a i Hrasta. Za razliku od toga, protiv je bilo osam vijećnika HDZ-a, ali i tri vijećnika Hrvatskih laburista.

- Osim što ćemo pokrenuti nove investicije i potaknuti zapošljavanje, učenicima u Svetom Iliji, Novom Marofu, Ivancu i Martijancu osigurat ćemo pohađanje jednosmjenske nastave. Kada ovi objekti budu gotovi, u školama, u kojima je Županija osnivač, nastavu u dvije smjene pohađat će još samo učenici Medicinske škole Varaždin i OŠ Veliki Bukovec. Tu posljednju OŠ planiramo riješiti ove godine, ali na drugi način – istaknuo je Štromar.

Napomenuo je da se ovi JPP projekti, u odnosu na one pokrenute prije devet godina, značajno razlikuju po modelu financiranja.

- Prije devet godina 80 posto najamnina privatnim partnerima plaćala je Varaždinska županija, a preostalih 20 posto općine i gradovi. Nositelj novih projekata je Ministarstvo

GLASOVANJE

SDP i HSS su “okrenuli ploču” Vijećnik HDZ-a Anđelko Stričak primijetio je da su neke stranke promijenile stav kad je u pitanju gradnja po JPP-u. Kada se 2005. glasovalo o prvim JPP projektima, “za” su bili HNS i HSU, a protiv HDZ, HSS i SDP. Prošli tjedan, devet godina kasnije, stav nisu promijenili vijećnici HDZ-a, HNS-a i HSU-a. No SDP i HSS su “okrenuli ploču”: ovaj put su glasovali za JPP. - Točno je da smo 2005. bili protiv, ali zato što nismo imali viziju da ćemo uspjeti doći na vlast i da će resorno ministarstvo u najamninama participirati s 55 posto – ponudio je zanimljivo objašnjenje SDP-ov vijećnik Daniel Vlaisavljević.

znanosti, obrazovanja i sporta, koje će najamnine sufinancirati s 55 posto. Županija će trebati osigurati 35 posto, a općina, odnosno gradovi 10 posto. Siguran sam u uspjeh projekata. Bio bih presretan kada bi na natječaju bio izabran nekakav konzorcij tvrtki sa sjevera Hrvatske. No ako i ne bude tako, ako bude izabrana neka strana tvrtka, siguran sam da će 70 do 80 posto poslova kao kooperanti raditi naše tvrtke – istaknuo je Štromar.

NOVI MODEL Za nove JPP projekte 55 % daje država, 35 % Županija, 10 % općine i gradovi. Stare JPP projekte do lani s 80 % financirala Županija, a s 20 % općine i gradovi.

Ako na natječaju i bude izabrana neka strana tvrtka, siguran sam da će d

Ima li izbora?

Za podizanje školskog standarda, ali ne po višestruko skupljem JPP modelu, bili su HDZ-ovci i laburisti. - Jesmo za izgradnju škola, ali ne putem JPP-a, koji je prelijevanje javnog novca u privatne džepove – ustvrdio je laburist Siniša Miličić.

HDZ-ov vijećnik Anđelko Stričak iznio je usporedbu. Kada bi se navedeni objekti gradili, odnosno rekonstruirali klasičnim modelom, koštali bi 115 milijuna kuna s PDV-om,

Štromar: Djeci jednosmjena nastava, a građanima radna mjesta

odnosno 7.328 kuna po kvadratu. Izgradnjom po JPP-u koštat će 398 milijuna kuna, odnosno 25.239 kuna po kvadratu. Za provedbu i koordiniranje aktivnosti JPP projekta ovlašćuje se Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI), čiji trošak iznosi 4.094.157 kuna za samo četiri objekta čiji je osnivač Žu-

panija. Ovaj model je preskup.

Rješenje su EU fondovi – rekao je Stričak.

Maksimalna cijena

I dok je on izračunao da će za projekte, za koje će se privatnom partneru plaćati najamnina sljedećih 25 godina, trebati gotovo 400 milijuna kuna, župan Štromar je rekao da će

Aktualno

25. veljače 2014., br. 510 || REGIONALNI TJEDNIK

5

Rok za izdavanje računa nije propisan, ali je Univerzal PDV bio obvezan obračunati u rujnu - Odredbama Zakona o PDV-u i Općeg poreznog zakona nisu propisani rokovi u kojem porezni obveznici trebaju izdavati račune, nego je propisana obveza izdavanja računa – odgovorili su iz Porezne uprave – središnjeg ureda na upit je li određen rok u kojem mora biti ispostavljen račun za obavljenu uslugu. To pitanje smo im uputili nakon što je tvrtka Univerzal domaćinstvima iz Varaždina krajem siječnja poslala račune za odlaganje komunalnog otpada za kolovoz i rujan prošle godine, pet mjeseci

nakon obavljene usluge.

I dok rok u kojem treba izdati račun nije propisan, propisano je kada je porezni obveznik dužan obračunati PDV. - Sukladno članku 30. stavku 1. Zakona o PDV-u i članku 36. stavku 2. Pravilnika o PDV-u, oporezivi događaj nastaje kada su dobra isporučena ili usluge obavljene pri čemu obveza obračuna PDVa nastaje kada je nastao oporezivi događaj, a utvrđena obveza PDV-a iskazuje se u prijavi PDV-a za obračunsko razdoblje u kojem je obavljena isporuka

dobara ili usluga. Ako je oporezivi događaj nastao, a nije izdan račun, obveza obračuna PDV-a nastaje kada je nastao oporezivi događaj, tj. kada su dobra isporučena ili usluge obavljene. Poreznom obvezniku koji je obavio uslugu odlaganja komunalnog otpada u rujnu, a račun je ispostavio u siječnju iduće godine, obveza obračuna PDV-a nastala je za mjesec rujan te je porezni obveznik trebao obvezu iskazati u prijavi PDV-a koju je podnio za rujan – naveli su u pisanom odgovoru.

u školstvu po modelu javno-privatnog partnerstva SVETI ILIJA Nova škola, dvorana i vanjska igrališta

u nastavu po HDZ i laburisti

a ni država, a ni Županija, koja čak ne može uzeti ni kredit

OŠ Sveti Ilija ima 300 učenika i devet učionica, pa je nastava u dvije smjene

Po klasičnoj gradnji jedan kvadrat bi koštao 7.328 kuna, a po JPP-u će koštati čak 25.239 kuna.“ Anđelko Stričak, vijećnik HDZ-a

U novu školu iz učionica izgrađenih 1839. godine!

Iako ističe da je riječ o povijesnoj odluci, HDZ-ov načelnik Marin Bosilj napominje da model gradnje po JPP-u nisu birali sami, nego su ga odredili Varaždinska županija i resorno ministarstvo Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

do 80 posto poslova kao kooperanti raditi naše tvrtke, rekao je župan

trošak biti nešto veći od 300 milijuna kuna. Napomenuo je da, za razliku od klasične gradnje, u troškove izgradnje objekata po JPP-u ulaze troškovi izgradnje, kamata, ali i opreme te održavanja objekata na rok od 25 godina.

Nastavu u dvije smjene imat će još samo Medicinska škola i OŠ Veliki Bukovec - Tih nešto više od 300 milijuna kuna je maksimalna cijena koja će biti postavljena na natječaju, ponude iznad toga neće biti prihvaćene – rekao je Štromar.

Njegov stranački kolega, HNS-ov vijećnik Vladimir Stolnik podsjetio je da novca za klasičnu gradnju nema.

- Kada bismo imali 140 milijuna kuna, ne bismo puno razmišljali. Međutim, novca nema država, nema Županija, nemaju općine. Niti kredit ne možemo uzeti – rekao je Stolnik.

HSS-ovac Zvonimir Sabati je napomenuo da je cilj starih, a i novih projekata osigurati jednosmjensku nastavu, a time iste uvjete za svu djecu. – Kako to postići? Vlastita sredstva nemamo, a pitanje jesmo li kreditno sposobni. Financiranje iz EU fondova također je upitno, jer ni oni nisu bunar bez dna da svatko može zagrabiti koliko želi. Međutim, puno je rizika i pitanja o JPP-u: hoće li općine i gradovi moći podmirivati obveze, hoće li te škole za 15 godina biti prazne, jer se rađa sve manje djece... Iako smo svih tih rizika svjesni, podržavamo nove JPP projekte kako bi sva djeca imala isti standard – zaključio je Sabati.

Jesmo za gradnju škola, ali ne po JPP-u, koji je prelijevanje javnog novca u privatne džepove.“ Siniša Miličić, vijećnik laburista

Cilj je osigurati isti standard za svu djecu. Novca nemamo, a EU fondovi nisu bunar bez dna.“ Zvonimir Sabati, vijećnik HSS-a

Uč en ic i i n a s t av n ic i Osnovne škole Sveti Ilija imaju vjerojatno najlošije uvjete za rad u cijeloj županiji: nastava se još uvijek odvija u dvije smjene, jer na raspolaganju imaju samo devet učionica od kojih su četiri u zgradi izgrađenoj davne 1839. godine!

Nastava tjelesnog odvija se u “dvorani” veličine jedne i pol učionice, a dva vanjska igrališta ne mogu koristiti zbog pojave klizišta.

No u jesen bi u toj općini trebala početi izgradnja nove škole i sportske dvorane, uz koje će biti tri igrališta.

Odluku o gradnji po modelu javno-privatnog partnerstva Općinsko vijeće jednoglasno je donijelo u srijedu, istoga dana kada je “zeleno” svjetlo dao i osnivač, Varaždinska županija.

Iako ističe da je riječ o povijesnoj odluci, HDZ-ov načelnik Marin Bosilj napominje da model gradnje po JPP-u nisu birali sami, nego su ga odredili Varaždinska županija i resorno ministarstvo.

- Općina će sljedećih 25 godina zajedno sa Županijom i Ministarstvom

Općina će godišnje plaćati 513.000 kuna, više od službeno navedenih 10 posto.”

Marin Bosilj, načelnik Svetog Ilije

sufinancirati najamninu privatnom partneru. Cijena samog građenja sa svom

Loši uvjeti: u OŠ nastava u “dvorani” veličine 1,5 učionice, na igralištu - klizište opremom je 45,5 milijuna kuna, ali ukupna cijena u 25 godina iznosi 128.431.000 kuna, u što, uz građenje i

opremu, ulaze konzultantske usluge, kamate i održavanje. Država će sufinancirati 55 posto najamnine, što je 2,8 milijuna kuna godišnje, ali im se 1,2 milijuna vraćaju kroz povrat PDV-a. Županija će plaćati 35 posto ili 1,8 milijuna kuna, pri čemu im se za pola milijuna kuna smanjuje trošak održavanja koji je uključen u najamninu, za što dobivaju decentralizirana sredstva.

Godišnja obveza Općine je 513.000 kuna, a to je više od službeno navedenih 10 posto – naveo je Bosilj.

Nova škola bi trebala biti izgrađena 2015. godine. Prema našim izračunima, najamninu neće biti lako plaćati, neke projekte neće biti moguće provesti, ali nećemo imati problema s likvidnošću – kaže načelnik.

Ravnateljica OŠ Sveti Ilija Anđelka Rihtarić istaknula je da je Općinsko vijeće doista donijelo povijesnu odluku.

- Školu ne čine zidovi, oprema i prostor, nego duh učenika i učitelja. Međutim, činjenica je da tehnologija i znanje idu naprijed, pa je naša obveza djeci pružiti sva znanja koja su na raspolaganju. Nova zgrada je veliki poticaj u rastu i napretku našega kraja – istaknula je.

6

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 25. veljače 2014., br. 510

Vlašić: Varkom nije nikada naplaćivao punu cijenu trajnog zbrinjavanja otpada Vlado Vlašić, direktor Varkoma, reagirao je na istup predsjednika varaždinskog HDZ-a Marijana Kovačića u vezi troškova zbrinjavanja varaždinskih bala. (…) Cijena postupanja s komunalnim otpadom sastoji se od tri elementa: cijene sakupljanja, prijevoza i razvrstavanja (28,50 kn/domaćinstvo/mjesečno), zatim cijene obrade, baliranja i

privremenog skladištenja (341,44 kn/tona) te dodatka za investicije – otpad (148,95 kn/tona) - prihod proračuna Grada.

Kad je riječ o prikupljanju sredstava s osnove “dodatka za investicije – otpad” od 1. 4. 2005. do 31. 12.

2013. godine ukupno je naplaćeno i evidentirano kao prihod proračuna Grada Varaždina 5.771.588,33 kn.

Ova sredstva utrošena su u iznosu 5.747.619,22 kn (prvenstveno pogon za baliranje – Brezje). Varkom je obavljao poslove baliranja otpada i za Općine Trnovec Bartolovečki, Petrijanec, Vinica i Sveti Ilija. (…)

Na zahtjev Vinice i Petrijanca dio prikupljenih sredstava Varkom je uplatio u proračun općina. (…)

Iz svega je navedenog jasno vid-

ljivo kako Varkom nikada nije korisnicima naplaćivao punu cijenu trajnog zbrinjavanja komunalnog otpada. (…) Prikupljena sredstva namjenski su evidentirana i trošena, stoji u reagiranju te se dodaje kako je „razvidno da navodi čelnika jedne varaždinske stranke nisu bili usmjereni objektivnom informiranju javnosti, već nekim drugim ciljevima”.

HDZ Svečano proslavljena 24. obljetnica osnivanja HDZ-a Varaždinske županije

HNS varaždin

Isključeni Martinčević i Koračević Sud časti varaždinskog HNS-a donio je nepravomoćnu odluku o isljučenju Natalije Martinčević i Zlatka Koračevića iz stranke. Varaždinska dogradonačelnica i saborska zastupnica i bivši zastupnik na ovu se odluku imaju pravo žaliti u roku od osam dana. Natalija Martinčević je, nakon gotovo dvosatne sjednice, očigledno ne očekujući ovakav rasplet situacije, emotivno potresena dala izjavu. - Sjednica je izgledala jednako kao i sama prijava – nesuvislo i bez argumenata - kazala je Marinčević po izlasku sa sjednice. - Mislim da je samo odlučivanje trajalo 20 minuta. Ovo je ljudski apsolutno neprihvatljivo i pravno potpuno neutemeljeno. Radi se o osvetničkom pohodu vrha HNS-a protiv neistomišljenika - ustvrdila je Martinčević. Odluka Suda časti, kako ja dodala, nastavak je destrukcije HNS-a koja je započela izbacivanjem bivšeg predsjednika stranke i potpredsjednika hrvatske vlade Radimira Čačića. Najavila je da će i dalje nastaviti raditi u Hrvatskom saboru i Gradu Varaždinu te da se nada da je u tome neće onemogućavati ni stranka ni pojedinci.

-Sjednice Suda časti održane su temeljem prijava protiv Martinčević i Koračevića zbog teške povrede Statuta HNS-a i nepoštivanja odluka tijela HNS-a, izvijestili su HNS-a Varaždinske županije napominjući da ih je prijavo Milorad Batinić, v.d. predsjednika Sjeverozapadnog regionalnog saveza HNS-a.

Sud časti izvršio je uvid u spise predmeta i nakon toga su obje strane iznijele dokaze u svezi prijave. Nakon iznijetih dokaza i provedene rasprave, kako se navodi, Sud časti je utvrdio da su Martinčević i Koračević počinili teške povrede Statuta HNS-a i nisu poštivali odluke nadležnih tijela Stranke te da su time počinili veću štetu ugledu HNS-a. (vg)

Predsjednik HDZ-a pruža ruku R. Čačiću!?

Dok je birao riječi govoreći o mogućoj suradnji s bivšim prvim potpredsjednikom Vlade, Radimirom Čačićem, Karamarko nije štedio premijera Zorana Milanovića i Vladu Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

svemu, ova nas je Vlada vođena katastrofalnom politikom sve skupa dovela na prosjački štap - naglasio je predsjednik HDZ-a.

Tko god se želi uklopiti s nama, taj je dobrodošao. Mi smo otvoreni za sve koji žele dobro Hrvatskoj, rekao je u četvrtak predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko upitan bi li mu za suradnju odgovarao Radimir Čačić ukoliko osnuje novu regionalnu stranku.

Objašnjavajući što misli pod dobrim za Hrvatsku, Karamarko je rekao da se radi o dobru malom čovjeku koji jako loše živi i smanjenju nezaposlenosti.

Na prosjački štap

Dok je birao riječi govoreći o mogućoj suradnji s bivšim prvim potpredsjednikom Vlade, predsjednik HDZ-a nije štedio premijera Zorana Milanovića i Vladu.

- Vjerujem da će HDZ na idućim izborima biti pobjednička stranka koja će vratiti dostojanstvo građanima koji žive jako loše zahvaljujući ovoj vladi. Danas imamo oko 380

Imamo politiku koja je nedostojna sadašnjeg trenutka, naglasio je Karamarko tisuća nezaposlenih, a oni koji rade dobrim dijelom imaju male plaće koje nisu dostatne za normalan život - ustvrdio je Karamarko uoči proslave 24. obljetnice HDZ-a Varaždinske županije.

Iako na smanjenje plaća u javnom sektoru gleda pozitivno, smatra da do toga nije trebalo ni doći da se radilo kako valja.

- Naša vlada je 2011. imala rast BDP-a u dva kvartala, a sadašnja vlada već deveti kvartal za redom bilježi pad.

Dnevno nekoliko stotina ljudi gubi radno mjesto. Iz Hrvatske je 2012. iselilo 15 tisuća mladih s uglavnom visokom stručnom spremom, a lani još više. Ne usudim se ni pomisliti kako će biti ove godine. Sve u

Tomislav Karamarko

Bogati bogatiji

U glazbenom dijelu svečanosti održane u varaždinskom HNK nastupila je Sofija Cingula

Na svečanost je došao veliki broj uzvanika čiji su domaćini bili Anđelko Stričak i njegova supruga

Na proslavu došli Sabati, Hižak, Mikec, Jenkač...

Među tridesetak uzvanika na proslavi obljetnice HDZ-a Varaždinske županije našli su se i čelnici drugih stranaka.

Tako je viđen predsjednik HSS-a Varaždinske županije Zvonimir Sabati te predsjednik varaždinskog HSS-a Mladen

Karamarko i predsjednik HDZ-a VŽ županije

Hižak, zatim varaždinskog HSP-a Ivan Mikec te predsjednik HSLS-a Varaždinske županije Ivan Jenkač.

Franjo Gregurić, Ivan Jarnjak i Stjepan Adanić

Govoreći o tome zašto HDZ nije za novi Zakon o radu, ustvrdio je da ništa ne rješava u kvalitativnom smislu, a dovest će do novih razlika u kvaliteti života: bogati će biti bogatiji, a siromašniji još siromašniji.

- Zakon je posljedica imperativnog tona Vlade koja je potpuno destruirala socijalni dijalog.

Više se ne zna s kime razgovara.

U nekakvoj su svađi sa svim društvenim kategorijama, od sindikata, Crkve pa do oporbe.

Ne znam tko im uopće valja. Čak se unutar sebe svađaju, tako da imamo politiku koja je nedostojna sadašnjeg trenutka rekao je Karamarko dodavši da podržava najavljene prosvjede, ukoliko će biti u okviru demokratskih normi.

Vladi je Karamarko posebno predbacio bezidejnost u pogledu gospodarskog razvoja.

- Samo se govori o investicijama, ali ništa se ne radi za otvaranja novih radnih mjesta.

Umjesto toga, govori se o novim porezima. Ali svemu dođe kraj, pa će i ovakvoj politici. Čitave radne dane u protekle dvije i pol godine premijer samo spočitava što je HDZ radio, a ja pitam što su napravili u svom mandatu?

Ovo je jedinstveni slučaj u Europi da se samo gleda što je netko radio i kakav ima program, a ne kako oni rade. Zbog izostanka kontrole njihova rada, vidite kuda su nas doveli. Njima je za sve kriv HDZ, ali njima nema pomoći, iako ćemo još neko vrijeme trpjeti tu retoriku - ustvrdio je Karamarko.

Za svakog tko završi u pritvoru, kako je dodao, uvijek se tvrdi da je član HDZ-a, iako to nije tako.

- Za sve je kriv HDZ, a pogledajte što sada izlazi na vidjelo, a da ne velim što će još izaći - rekao je Karamarko osvrćući se na kupnju vozila dužnosnika pri čemu je ustvrdio da nije izabrana najpovoljnija ponuda.

25. veljače 2014., br. 510 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLAS

7

8

Intervju tjedna

REGIONALNI TJEDNIK || 25. veljače 2014., br. 510

RAZGOVOR Dijana Oreški, prva doktorica znanosti Općine Klenovnik i među najmlađima u zemlji

Jedino nas znanje može izvući iz sadašnje krize

- Položaj mladih znanstvenika u Hrvatskoj nije sjajan. S obzirom na stupanj obrazovanja, ni plaće nisu velike, ali se s njima može preživjeti – otkriva 27-godišnja mlada znanstvenica, asistentica na Katedri za razvoj informacijskih sustava FOI-ja koja zasad ne planira otići iz Hrvatske Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Moj odabir je baviti se znanošću i to ovdje, u Hrvatskoj.

Samo nas znanje može izvući iz krize i dovesti do toga da budemo ravnopravni čimbenici u Europskoj uniji, a ja želim barem malo tome doprinijeti – kaže 27-godišnja Dijana Oreški, prva doktorica znanosti Općine Klenovnik i jedna od najmlađih u Hrvatskoj čija je doktorska disertacija još “friška”.

Točnije, disertaciju kompliciranog naziva nama laicima “Evaluacija tehnika otkrivanja kontrasta za potrebe selekcije atributa radi klasifikacije” obranila je 6. veljače na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike (FOI).

Ne bježi iz Hrvatske

Mlada znanstvenica specijalizirala se za područje rudarenja podataka i sigurno je među rijetkim školovanim mladim ljudima koji u ovo vrijeme krize, visoke nezaposlenosti i slabih gospodarskih aktivnosti ne bježi iz Hrvatske. Štoviše, čak o tome ni ne razmišlja. Zašto svoju profesionalnu budućnost vidi upravo u Varaždinu i imaju li mladi znanstvenici uopće u današnje vrijeme prostora za razvoj i napredovanje u našoj zemlji, bio je povod za razgovor sa simpatičnom Dijanom Oreški, asistenticom na Katedri za razvoj informacijskih sustava varaždinskog FOI-ja.

Koji su vaši profesionalni planovi? Planirate li ostati ovdje, na FOI-ju, Varažidinu i Hrvatskoj ili otići u inozemstvo?

Imam ugovor s FOI-jem do 2019. i planiram ga odraditi.

Moj odabir je baviti se znanošću, a u mom području, području rudarenja podataka koje

Po izdvajanjima za znanost Hrvatska je već godinama na europskom dnu se može primijeniti u svakoj domeni, ima toliko prostora za napredak. Trenutno ne razmišljam da odem u inozemstvo za stalno, osim na usavršavanje, a jedan od razloga za ostanak ovdje je i moja ljubav prema ovom gradu. Ima li ljepšeg mjesta za život?

Ipak, mnogi mladi ne razmišljaju kao vi i čini se da čekaju prvu priliku da pobjegnu iz Hrvatske. Koji su tome glavni razlozi? Mislite da će se

odlazak mladih, visokoobrazovanih ljudi sada, nakon što smo ušli u EU, povećati?

Razlog za razmišljanje o odlasku u inozemstvo je loša gospodarska situacija i činjenica da je po izdvajanjima za znanost Hrvatska već godinama na samom europskom dnu. Dok Europa danas za tu djelatnost izdvaja oko 2 posto BDP-a, Hrvatska iz-

NE INOZEMSTVU Mlada znanstvenica ima ugovor s FOI-jem do 2019. godine. Trenutno ne razmišlja o odlasku u inozemstvo, osim na usavršavanje.

I mi smo radnici na određeno vrijeme i to nas dovodi u socijalno upitnu situaciju

dvaja samo 0,75 posto. Nedavno sam čitala i rezultate jednog znanstvenog istraživanja koje govori da četvrtina mladih razmišlja o odlasku u inozemstvo.

Informacija da u zemlji kojoj općenito prijeti depopulacija četvrtina mladih razmjerno ozbiljno razmišlja o emigriranju je zabrinjavajući trend. Ali ja Dijete FOI-ja: Dijana Oreški je diplomirala i doktorirala na FOI-ju koji je upisala jer je smatrala da informatičari lako nalaze posao ne vjerujem da će svi ili većina njih realizirati iskazane nakane. što kao asistent steknem uvjete torirala i na tome je fokus mog dokazuje podatak da je FOI državnih matura, sveučilišnog Glavni razlog zbog kojeg mladi za napredovanje, ne znači da znanstvenog rada: poboljšati uspješno prošao proces reakre- obrazovnog sustava, anketiodlaze ili razmišljaju o odlasku ću i napredovati. S obzirom na i razviti te primijeniti metode ditacije studijskih programa i ranjem studenata, statističkih je ekonomske prirode s obzirom stupanj obrazovanja, plaća nije koje će efikasno „izvući“ znanje proces vanjskog vrednovanja podataka na državnoj razini, na gospodarsku krizu koja je velika, ali je plaća s kojom se kvalitete i time je stekao status podataka iz gospodarstva te zahvatila i Hrvatsku. Znači može preživjeti. akreditirane institucije čija je uključivanjem stručnjaka iz radi se o potrazi za poslom diploma priznata u zemljama gospodarstva. Pomoću naHOBIJI ili potrazi za boljim poslom u unutar Europske unije. Nada- prednih tehnika rudarenja Dijete FOI-ja nekoj drugoj zemlji jer ne rade lje, tu su brojni međunarodni Kakav je položaj znanstveu struci za koju su se školovali. nika danas u društvu? Mislite projekti na kojima FOI radi Ili u najboljoj situaciji rade za li da su potencijali kojima i međunarodne studentske Nisam se našla nekoliko puta manju plaću od raspolažu fakulteti premalo razmjene koje dokazuju našu u situaciji koja one koju bi imali u inozemstvu. iskorišteni, da se znanstvenici konkurentnost.

Može li mladi znanstvenik, premalo pitaju za mišljenja?

Koji su vam hobiji, što bi mi potvrdila poput vas, u Hrvatskoj, u VaVrlo često smo u situaciji da radite u slobodno vriProjekt FOI-ja raždinu, danas “opstati”? Mi- nas se kroz različita povjerenjeme?

Godinama smo svjedo- da je politička slite li da mladi znanstvenik stva traži određeno mišljenje, Držim se one: U zdraci neusklađenosti politike podobnost važnija ima dovoljno mogućnosti za ali se događa da vrlo argumenvom tijelu zdrav duh, pa obrazovanja i potreba na daljnji razvoj i napredovanje? tirani stavovi ne budu usvojeni. igram badminton, a i retržištu rada. Što bi, po vašem od stručnosti Položaj mladih znanstvenika Tako da smatram da su potendovito šećem, trčim ili mišljenju, u samom sustavu u Hrvatskoj nije sjajan, ali ja cijali kojima fakulteti raspolažu vozim bicikl. Ne igram, ali obrazovanja, posebno u sred- podataka pravile bi se analize i vjerujem da se može opstati premalo iskorišteni. intenzivno pratim nogonjim školama i fakultetima, izvješćivanja za zainteresirane uz puno rada. Ne treba uvijek strane na različitim razinama Asistentica ste na Katedri met od malih nogu. Kad trebalo promijeniti? čekati da netko drugi nešto za za razvoj informacijskih suimam vremena, čitam i Nužno je da obrazovni pro- te prediktivni modeli i, ono najvas učini, treba ponekad djelo- stava. Otkud uopće interes za pogledam dobar f ilm. grami budu odraz potreba koje važnije, optimizacije u sustavu. vati proaktivno i biti snalažljiv. informacijske sustave, kako je Stječe se dojam da je u našoj Volim se družiti s prijateljiiskazuju poslodavci i društvo Postoji puno raznih stipendija sve to započelo, za što ste se ma kroz društvene igre ili u cjelini. Stoga treba definirati zemlji politička podobnost za školovanje i usvaršavanje specijalizirali? kartanje. Pratim društvemehanizme koji omogućuju najvažnija, a ne stručnost. u inozemstvu, nude se razne Ja sam dijete FOI-ja, diplomina zbivanja, a i nastojim brzo reagiranje sustava na Što mislite o tome? Bi li nam mogućnosti stažiranja, projekti rala sam i doktorirala na FOI-ju biti društveno korisna, promjenjive zahtjeve tržišta, možda bilo bolje da je obrfinancirani od strane EU. Treba koji sam upisala iz razloga jer pa u slobodno vrijeme među ostalim, adekvatnom nuto? se samo dobro informirati i sam smatrala da su informatiJa se na sreću još nisam našla volontiram. Ali ni sa čim prilagodbom obrazovne ponudjelovati. čari jedni od rijetkih stručnjaka se ne bavim dugotrajno i de i kurikuluma. Projekt koji bi u situaciji koja bi mi potvrdiKoliko je vaš posao siguran koji lako nalaze posao. Kroz uporno kao znanošću. se upravo time bavio priprema la da je politička podobnost i, ono najvažnije, može li se od diplomski studij sam se zaintetim suradnika na FOI-ju na čelu važnija od stručnosti. Nadam plaće normalno živjeti? resirala za područje rudarenja s prof. dr. sc. Kličekom. Projekt se da ni neću. Ako politička Glavni problem ovog posla je podataka i kasnije sam se kroz iz velike količine podataka. bi imao za cilj uvođenje poslov- podobnost prevladava nad znavjerojatno sigurnost zapošlja- rad u nastavi i doktorski studij Radite na FOI-ju. Koliko ne inteligencije za upravljanje njem, stručnošću i objektivnim vanja. Mi smo radnici na odre- specijalizirala za ovo područje. je FOI prepoznat na među- procesom obrazovanja. Ideja zahtjevima posla, to pogubno đeno vrijeme i to nas dovodi u Rudarenje podataka je interdis- narodnom tržištu znanja, je iskoristiti dokazanu sposob- utječe na funkcioniranje držasocijalno vrlo upitnu situaciju, ciplinarno podpodručje raču- koliko je naša znanost konku- nost naprednih alata poslovne ve. Hrvatska neće ići naprijed što može prouzročiti negativnu narskih znanosti jer uključuje rentna na svjetskom tržištu inteligencije za predikciju isho- bez depolitizacije uprave i selekciju i odljev u druge djelat- umjetnu inteligenciju, strojno znanosti? da poslovnih procesa. Projekt ugrađivanja načela stručnosti, nosti ili druge zemlje. Danas učenje, statistiku i baze podaFOI je prepoznat na među- bi se ostvario povezivanjem i rezultata rada u sve pore vredsustav djeluje tako da i nakon taka. U tom području sam dok- narodnom tržištu znanja. To različitih podataka iz sustava novanja i rada društva.

Volontiranje, nogomet...

25. veljače 2014., br. 510 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi

9

10

Poslovni svijet

REGIONALNI TJEDNIK || 25. veljače 2014., br. 510

poslovni svijet

Kupnja nekretnina stranih državljana u RH

Svi državljani EU prilikom kupnje nekretnina na području RH izjednačeni su s hrvatskim državljanima, što znači da pravne i fizičke osobe iz područja EU kupuju nekretnine u Piše: Lucija Novoselec Hrvatskoj pod

www.regionalni.com

LUCERNA NEKRETNINE

Zovite nas na 042/290-777

istim uvjetima kao i hrvatski državljani, tj. potupuno ravnopravno državljanima Hrvatske. Strani državljani izvan EU također mogu kupovati nekretnine na području RH, ali im je prillikom kupnje potrebna suglasnost Ministarstva pravosuđa i Ministarstva vanjskih poslova. Prema propisima koji

reguliraju postupak stjecanja vlasništva nad nekretninom u RH od strane stranih pravnih i fizičkih osoba suglasnost mogu dobiti državljani onih zemalja s kojima Republika Hrvatska ima potpisan ugovor o reciprocitetu. Iznimni su slučajevi kada tu suglasnost mogu dobiti i ostali.

Kada nekretninu na području

RH kupuju strani državljani izvan EU, dužni su Ministarstvu pravosuđa uputiti pisani zahtjev, zahtjevu je potrebno priložiti propisanu dokumentaciju. Kako bi si olakšali postupak kupoprodaje nekretnine, mogu angažirati agenciju za promet nekretnina, odvjetnika ili druge stručne osobe.

HRANA Hrvatska ovisna o uvozu - nakon mljekarstva na izdisaju i svinjogojstvo jer svinjog

Svinje ćemo proglasiti zaštić

“Domaći svinjogojci propadaju zbog prekomjernog uvoza. Hrvati jedu meso koje u svojim zemljama više ne može ići na normalnu preradu, već m dobivaju po izuzetno povoljnim cijenama, a oni tamo su sretni da ga se riješe. Naparfimiraju ga i - na hrvatske police” Piše: Višnja gotal visnjagotal@gmail.com

Hrvatska je postala prehrambeno ovisna zemlja.

Dok se Vlada na konvenciji održanoj za vikend proglasila najboljom do sada, sve više Hrvata nije u stanju sami sebe nahraniti. Laskavu kvalifikaciju sebe i ministara premijer je potkrijepio pričama o smanjenju svojih plaća, o rezanju jednih, povećanju drugih prava...

O hrani niti riječi. Kamoli svinjogojstvu. Možda je i bilo, ali tek na domjenku.

Ili privatnim večerama. Ako je i bila servirana svinjetina, sigurno se nitko od „najuspješnijih vladara“ između dva zalogaja nije upitao je li im servirano domaće meso ili ono iz uvoza. S obzirom na to da vlastitom proizvodnjom podmirujemo samo 35 posto domaćeg tržišta, oklade na uvoz su izvjesnije.

Poražavajuć podatak da ovisimo o tuđoj hrani i činjenica da je proizvodnja hrane od strateškog interesa na europskoj i globalnoj razini, u Hrvatskoj je preskočena. U novoj industrijskoj strategiji također nije među top-interesima. Ovisnici smo o uvozu hrane.

Rapidno nizbrdo

Što se dogodilo i događa s mljekarstvom - znamo, da je sve više zemlje neobrađeno – znamo, o svinjetini smo mislili da sve znamo, ali

Od prodaje svinjetine u nas mogu živjeti samo veliki trgovci i mešetari gore je nego što smo mislili.

- Dok su 2007. godine 22 tisuće seoskih gospodarstava držale svinje, danas ih na svojim imanjima ima svega 6.000 seljaka. Tove oko tisuću komada svinja. Gotovo pa bismo ih mogli proglasiti zaštićenom vrstom - kazao nam je Dragutin Vincek, pročelnik Varaždinske županije za poljoprivredu.

- Problemi koji tište svinjo-

Jedno vađenje krvi = 85 kn • 2 puta godišnje treba vaditi krv svinjama • Na 10 svinja, krv se vadi od svih 10 • Na 10 000 svinja, krv se vadi od 29 svinja • 25 posto PDV-a košta svaki input hrvatskog svinjogojca • 8 posto PDV-a košta svaki input slovenskog svinjogojca godinu dana uz stopirani promet. Naša županija je bila najjača po proizvodnji odojaka u državi i, gle čuda, evo kuge. Nije li to za metnuti pod znak upitnika?

- rezigniran je Jagić i nije jedini koji vjeruje u namjerno uništavanje hrvatskog svinjogojstva. Ali je jedini koji je to javno rekao.

Dragutin Vincek

gojce nisu od jučer, svi sve znaju (ili ne znaju) o njima.

Evo, vrijeme na žalost prolazi i ništa se ne pokušava riješiti - kaže prvi čovjek županijske poljoprivrede.

A problema je mnogo.

- Ne znam kud bih se okrenuo a da nema problema.

Nizbrdo je krenulo u svinjogojstvu otkad imamo Lijepu Našu, ali od 2007. urušava se rapidnom brzinom - kaže Zdenko Jagić, predsjednik Udruge svinjogojaca Varaždinske županije, aludirajući na svinjsku kugu koja je gotovo uništila tada još relativno pristojnu proizvodnju. - U prvom momentu nismo bili svjesni što nam se događalo, a država je provodila rigorozne mjere.

Kako bismo se pokazali i dokazali Europskoj uniji, prvo smo morali stopirati promet svinjama, a potom dosta toga i eutanazirati. To se debelo odrazilo na daljnju proizvodnju - kaže Jagić.

- Uništili su svinjogojstvo zbog svinjske kuge koja je postojala i nije postojala.

Razlog? Interesi lobija – dovesti svinjogojstvo na koljena. Uništiti malog proizvođača i ostvariti monopol.

Svaka dva mjeseca je, kao, buknulo novo žarište. I tako

Kuga, aujecki...

Taman kad su se donekle počeli oporavljati od svinjske kuge, pojavio se aujecki – svinjska bjesnoća. Opet u

“Ispada da svaka vrsta životinje ima neku bolest koja sada zatvara granice”, D. Vincek Hrvatskoj. - Ispada da svaka vrsta životinje ima neku bolest koja sada zatvara granice - oštar je Vincek. Svi do jednoga, mali i srednji proizvođači, reći će da je Vincek oštar s pravom. Dragutin Vincek ulazi u ono što većina agronoma vjeruje da je bit problema. Politika. - Domaći proizvođaći skupo su platili i dalje će skupo plaćati loše ispregovarane uvjete najprije sa Svjetskom trgovinskom organizacijom, onda i s EU, što je hrvatsko tržište pretvorilo u brisani prostor za uvoz. Sada, kao članica Unije, Hrvatska je prepuštena slobodnom tržištu, nema granica, protok robe je slobodan. Ali goveda ne mogu prema EU zbog leukoze, svinje do sada nisu mogle zbog svinjske kuge, a sada zbog bolesti aujecki. Zaista ispada kako su granice zatvorene za

uvoz mesa iz Hrvatske, kaže Vincek. - Postavlja se pitanje što je država radila svih ovih godina pregovora i nakon njihovog završetka, ako se znalo što nas čeka. Zašto nismo krenuli u suzbijanje bolesti paralelno s onim što je ispregovarano? - zaključuje Vincek.

Kako bi se utvrdilo je li krmača zaražena aujeckim, za koji su svinjogojci prvi put čuli tek kada je postao preprekom izvozu, može se znati tek vađenjem krvi.

- Puno ljudi će se opet napatiti. To je mjera koju nam je nametnula država, u cilju izvoza živih svinja u Europsku uniju. Zeleno svjetlo ćemo dobiti kad dobijemo takozvani slobodan status od tog aujeckog. Budući da je mjeru donijela država, smatram da bi ju država trebala i financirati. Decidirano sam pitao na sastanku u Zagrebu što to konkretno znači – koliko krmača mora vaditi krv.

Velim, imam 30 krmača i recite mi. U tablici piše - na 19 svinja. Toliko matematike znaju i svinjogojci. Onaj s preko 10 tisuća vadi na 29.

Prepušteno stihiji

Jagić za 30-ak svinja mora dva puta godišnje vaditi krv od njih 19, dok, primjerice, Ivica Todorić, čije stado, pretpostavljamo, broji daleko više od onih 10 000, mora vaditi krv od njih 29. - Ne znam je li im cilj da nestanemo, ali... Država je donijela mjeru po kojoj takvu krmaču odmah šalje na klanje. Ja sam ju, dok je imala 100 kg platio 500 eura, a ako ju šaljem na prinudno klanje, za nju ću dobiti 1500 kuna. Tko će mi platiti razliku? - ljut je Jagić, čije sumnje uopće ne djeluju irealno. Preko 80 posto tovilišta u državi je prazno, a na tržištu se ne osjeća manjak svinjetine. - Netko to debelo nadomješta izvana - siguran je Jagić. Prema dostupnim podacima, hrvatski svinjogojci propadaju zbog prekomjernog uvoza. Uvozi se živa stoka, zamrznuto meso i prerađevine.

- Ulaskom u EU, poljoprivredni sektor nije ništa

Zdenko Jagić: Ne znam ni je li kon - Podravka ima brend i trebala bi biti naša perjanica kod odrezaka i sl., a istovremeno zatvaraju klaonicu.

Hoće li oni uslužno klati u Vrbovcu, kod Todorića?

Nema klaonica u županiji.

Idemo se vezati – ja sam proizvođač i treba mi sigurnost plasmana, a oni su

trgovci i treba im sigurna sirovina. No kako oni razmišljaju? Dok ima mesa na brodovima u Amsterdamu koje se prodaje budzašto samo da ga se riješe jer ističe rok, oni odlaze i kupuju.

Istovremeno me ucjenjuju cijenom. Ja bih Podravkin mesni narezak trebao kupiti

dobio, osobito svinjogojstvo. Dapače, samo smo njima otvorili dodatno tržište. Jednosmjerno. Ja sam među najmađim članovima u udruzi. Tko će za pet godina to raditi? Vodi li netko u Ministarst vu o tome računa? Kako da sada digneš neki kredit, a ne možeš računati ni na koga iza sebe? - veli Jagić.

rope. Domaći proizvođač, zbog ogromnog PDV-a i loših zakona, nema nikakvu šansu. Kilogram tovljenika žive vage morao bi koštati, izračunali su svinjogojci, 13 kuna plus PDV, kako bi zaradili niti cijelu kunu.

Analitičari tvrde da proizvođači danas plaćaju loše ispregovarane uvjete s Europskom unijom. Vjeruju da nitko iz Hrvatske nije niti pokušao pozorno pročitati sve što je napisano u balama papira poglavlja. Sve u interesu ulaska u Uniju.

- Nije Unija kriva. Nitko nas nije vukao za rukav. Je li pod svaku cijenu trebalo sagnuti glavu, nagnuti se i

Hrvati - najveći uvoznici

Proizvodnja je spala na to da č a k Špa njolci ma prodajemo kukuruz, a oni nama kasnije svinje koje tim kukuruzom hrane. Tako Hrvatska spada u najveće uvoznice svinjetine iz Eu-

Poslovni svijet

25. veljače 2014., br. 510 || REGIONALNI TJEDNIK

Jesu li Terme Tuhelj smjele naplatiti 9 milijuna kuna?

Još u svibnju 2012. otvoren je stečaj nad varaždinskim građevinskim poduzećem Meteor grupa. Već tada je direktor posrnule tvrtke Duško Paripović tvrdio da su u poslovne teškoće zapali zbog projekta Termi Tuhelj gdje su imali velike izvantroškovničke radove koji nisu priznati. Meteor u stečaju nije nastavio raditi, a upravo s Termama Tuhelj poduzeće u stečaju vodi nekoliko sudskih sporova. Drugo ročište

sudskog spora u kojem Meteor grupa u stečaju tuži Terme Tuhelj jer tvrde da nisu trebali naplatiti 9 milijuna kuna bankovne garancije nakon što je prestao vrijediti ugovor o građenju održano je prošlog tjedna na varaždinskom Trgovačkom sudu. - Nije sporno da je bankovna garancija naplaćena. No time smo samo sebi naplatili dio štete koji nam je uzrokovao raskid ugovora o građenju. Ukupna šteta je oko 30 milijuna

ćenom vrstom

možda na spaljivanje. Onda nastupaju naši menadžeri koji to meso

Parfimirano meso “Sanitarna služba morala bi tražiti da meso koje dolazi na police zadovoljava zdravstvene standarde - iste one koje mi proizvođači moramo zadovoljiti. Ti su standardi daleko veći od onih koji se traže u EU. Najviše nas muči to što u trgovine dolazi svakojako meso, koje je dulje vremena negdje stajalo zamrznuto, pokupljeno s nečijih rezervi. To meso u svojim zemljama više ne može ići na normalnu preradu; već možda na spaljivanje. Onda nastupaju naši menadžeri koji to meso dobivaju po izuzetno povoljnim cijenama, a oni tamo su sretni da ga se riješe. Naparfimiraju ga i - na hrvatske police.”

nzerva hrvatska u Hrvatskoj zato da bih kupovao domaće, a oni istovremeno ne bi kupovali hrvatsko meso. Ne znam ni je li konzerva hrvatska. A tako rade sve velike firme.

Jedino država tu može uvesti reda, ali ili nema interes, ili su nesposobni ljudi na čelu - rekao je Jagić.

reći: radite kaj hoćete, samo nas primite? E, pa mislim da nije. Razočarani smo.

Barem u poljoprivrednom sektoru. S kompletnom novom postavom ministara koji su došli prije dvije godine. Mislili smo da imaju viziju, strategiju. A nemaju niti jedno niti drugo - kaže Jagić, koji još nije odustao.

- Kad bi se promet odvijao dvosmjerno, sve bi bilo u redu. Kvaliteta našeg mesa sigurno bi, makar možda i nešto skuplja zbog naših zakona, našla svoje kupce.

Samo kad bi uspjela doći do polica Europske unije.

Ali to se sustavno sprečava - siguran je Jagić.

- Ako nema garantiranog otkupa, bit će to jako teško, no u kontaktu smo s nekim otkupljivačima. Za sada opstajemo tako što prodajemo samo malim mesnicama.

Nakon što ja uložim u nove nazivnice 90 tisuća kuna, pa dođu prvi odojci, prođe godina dana. A u Lijepoj Našoj se u godinu dana promijeni pun kufer stvari da je možda onaj s kojim smo imali ugo-

Goveda ne mogu prema EU zbog leukoze, svinje do sada nisu mogle zbog svinjske kuge, a sada zbog bolesti aujecki vor već propao - dodaje Jagić.

Kako zainteresirati domaću mesnu industriju za otkup? - Njima je država ostavila toliko lufta da oni komotno mogu sjediti na dvije stolice.

Uvijek se prilagode strani koja je povoljnija za njih.

Kad država posloži te parametre... Znam, stalno

O programu poticanja poduzetništva i obrtništva – Poduzetnički impuls 2014 bit će govora na informativnoj radionici koju Ministarstvo poduzetništva i obrta, Agencija za razvoj Varaždinske županije - AZRA i Razvojna agencija Sjever - DAN organiziraju u petak 28. veljače od 10 do 13 sati u prostorijama Sportske dvorane Arena Varaždin.

kuna – rekla je odvjetnica tuženih Termi Tuhelj. Taj 21 milijun kuna koji Terme nisu uspjele naplatiti pokušat će dobiti sudskim sporom koji su pak oni pokrenuli protiv Meteor grupe. Na sljedećem ročištu pokušat će se utvrditi jesu li Terme Tuhelj smjele naplatiti bankovnu garanciju u iznosu od 9 milijuna kuna nakon što je ugovor prestao vrijediti. U ovaj spor kao umješač uključen je i bivši direktor Duško Paripović. (td)

ogojci skupo plaćaju loše pregovore s EU

govorim država, država, ali ona je gazda i kreira odnose između proizvođača i krajnjeg korisnika. I mesnih industrija koje to prerade i finaliziraju za trgovinu.

Da im bude stimulativno surađivati s domaćim proizvođačem. Na žalost, senzibiliteta za domaćeg proizvođača nema.

Hrvatska poljoprivredna gospodarstva odustaju od proizvodnje svinja. Uglavnom zbog preskupe hrane, otežanog plasmana, niske otkupne cijene te nikakve državne pomoći. Gašenje proizvodnje mlijeka i mesa sigurno će narušiti uvjete života, izazvati demografski poremećaj i u konačnici uništiti selo. Na Odjelu za poljoprivredu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori priznaju da je stanje u svinjogojstvu teško i da ta stočarska grana nije bila spremna za EU. Prisjetimo se toga kad vidimo reklamu za carsko meso po 20 kuna kilogram. Da ga naši veletrgovci nisu kupili, sada bi vjerojatno bio samo hrpica pepela u nekoj europskoj klaonici.

11

ZAPOSTAVLJENI Ogorčen odnosom države prema mljekarima

21 % pad proizvodnje mlijeka u Varaždinskoj županiji u posljednjih godinu dana

Broj krava se od 2001. kad ih je bilo 16.350 prošle godine smanjio na 4491 u Varaždinskoj županiji

“Nije ih briga što će krave na klanje, a mi na burzu” S obiteljske farme Kuzmić u Visokom godišnje se u mljekarsku industriju dostavi 220 tisuća mlijeka. Josip Kuzmić smatra da hrvatski mljekari ne mogu biti konkurentni s onim europskim Piše: Tihana Drumev tihana@regionalni.com

- Koga je briga što smo zbog nefunkcioniranja pravne države i nedostatka poljoprivrednog zemljišta primorani kupovati skupu stočnu hranu i proizvoditi jeftino mlijeko? Koga briga ako moje krave uskoro završe u klaonici, sin, snaha i unuk na Zavodu za zapošljavanje, a ja u Centru za socijalnu skrb – ogorčen je situacijom u hrvatskom mljekarstvu Josip Kuzmić (75) iz Visokog koji se poljoprivredom i stočarstvom bavi cijeli život. Javio nam se potaknut tekstom objavljenim u siječnju u kojem smo iznijeli alarmantne podatke o stanju u mljekarskom sektoru u Hrvatskoj, ali i u Varaždinskoj županiji. Naime, u posljednjih godinu dana u Hrvatskoj je proizvedeno 17 posto manje mlijeka, a od ulaska u Europsku uniju uvoz mlijeka, sira i ostalih mliječnih prerađevina porastao je za 86 posto. Varaždinska županija nije nikakva iznimka, proizvodnja mlijeka pala je u godinu dana čak 21,74 posto, a broj krava na farmama postepeno pada više od 10 godina.

U našoj županiji 2001. godine evidentirano je 16.350 krava, u 2007. godini svega 7.500 krava da bi broj krava u 2013. pao na 4491.

Nije mogao vratiti zemlju - Još prije 16 godina podnio sam zahtjev za povrat imovine koja je mom ocu oduzeta u vrijeme bivše države, a tijekom povrata PZ Sloga iz Novog Marofa nezakonito je prisvojila zemljište u Breznici po tadašnjem načelniku općine koji je zatim to prodao novomarofskom Domu zdravlja. Ista zadruga je na isti način prodala 17 hektara državnog zemljišta u Varaždinskim Toplicama i za to nitko nije snosio odgovornost. Ja sam 2002. zbog svega podnio i kaznene prijave, ali bez uspjeha.

Odbijene su, a nisam dobio niti zamjensko zemljište. A biti poljoprivrednik bez zemlje je vrlo teško – kaže Kuzmić.

Josip Kuzmić

Sve pogrešno

- Svi problemi proizlaze iz toga što država nema sluha za rješavanje problema s kojima se susrećemo. Ono što se čini često se radi pogrešno. Stotine milijuna kuna uložene su u farme koje sada zjape prazne.

Država je poticala gradnju tih farmi i nabavu mliječnih krava, a kada su otkupljivači i prerađivači u dogovoru srezali otkupne cijene mlijeka, leđa su okrenuta

proizvođačima koji su grcali u kreditima – kaže Kuzmić koji zajedno sa sinom vodi farmu od 35 muznih krava. Godišnje proizvode 220 tisuća litara mlijeka koje prodaju mliječnoj industriji. - Najviše od svega muči nas cijena hrane za stoku. Kako je moguće da je umjetno gnojivo proizvedeno u Kutini jeftinije u Sloveniji nego kod nas? I kako da sada, kada smo ušli u Europsku uniju, konkuriramo europskim poljoprivrednicima čije su kamate na kredite 1 do 2 posto, a naše 6 do 7 posto – pita se Kuzmić.

Kao čovjeka koji je cijeli život proveo na selu muči ga što mladi ljudi više ne vide perspektivu u poljoprivredi. - To je težak i odgovoran posao, a zašto bi netko išao u to kada vidi da od toga nema koristi – zaključuje Kuzmić.

12

Čitatelji zovu

REGIONALNI TJEDNIK || 25. veljače 2014., br. 510

OPASNA VODA Mještani Čalinca u manje u godinu dana dvaput morali spašavati kuće i gospodarske zgrade

Traktorom preorao dvorište da spasi kuću od vodene bujice

Problem su kanali za odvodnju oborinskih voda koji su godinama zatrpavani. Načelnik Općine Maruševec Ivan Šagi ističe da bi Općina zacijevila kanale, ali ne mogu ništa bez dozvole vlasnika. - Sazvati sastanak s MO-ima kako bismo dogovorili širu akciju – najavljuje Šagi

20

Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

Godinama zatrpavani i neodržavani kanali za odvodnju oborinskih voda postaju ogroman problem. To je na najgori mogući način osjetilo nekoliko mještana Čalinca, mjesta koje se nalazi u Općini Maruševec: obitelji Pižeta i Korpar su u manje od godinu dana morale dva puta braniti svoje kuće od vodene bujice. A ne žive u blizini rijeke Bednje ili Drave.

tisuća kuna štete zbog poplava imao je Josip Pižeta. Voda je uništila perilicu, ledenicu, bačvu...

70

Šok za šokom

- Problem je kanal koji se iz Gornjeg Čalinca niz brijeg spušta prema nama. Neke cijevi su začepljene, pa kad je razina podzemnih voda visoka, voda nema kamo ići nego ravno na naših nekoliko kuća.

Kritično je bilo prošle godine za Uskrs. Voda je dolazila s dvije-tri strane, u pomoć smo zvali vatrogasce, ali se nismo uspjeli obraniti. U podrumu je voda bila visine 1,20 metara. Šteta je bila oko 20 tisuća kuna.

Voda nam je uništila perilicu rublja, ledenicu, inox bačvu s 200 litara vina... O vlazi da ne govorim. Još uvijek se osjeća iako sam potrošio pet boca plina za isušivanje – žali se Josip Pižeta.

Nije to bilo sve. Da bi preusmjerio vodu, traktorom je tada preorao cijelo dvorište zajedno s rubnicima. Dvorište su ponovno uredili da bi sredinom ovoga mjeseca uslijedio novi šok: kući njegove obitelji ponovno je zaprijetila voda.

- Ponovno sam morao preorati dvorište. Iskopao sam pola metra jarka kako bi voda mogla otjecati, a uz pomoć oca i susjeda slagao sam zečje nasipe da obranimo kuću.

Ovako više ne možemo živjeti, Općina Maruševec mora hitno regulirati te kanale – ispričao

tisuća kuna zbog poplava imao je Ivo Korpar. Lani je u kući voda bila visine dva metra Josip Pižeta je uz pomoć oca i susjeda prije dva tjedna slagao zečje nasipe da obrani kuću

nam je Pižeta.

U akciju

Njegov susjed Ivo Korpar prošao je još gore: šteta mu je bila oko 70 tisuća kuna! No

Problem je i potok Črna mlaka koji plavi oranice, no Općina je izradila projekt osim na zatrpane kanale, on upozorava i na potok Črnu mlaku. - Na potoku su tri-četiri mosta bez propusta i voda nam plavi oranice. S druge strane su kanali koji nam plave dvorišta i podrume. Za Uskrs

su mi u podrumu bila dva metra vode. Sada smo, niti godinu dana kasnije ,dežurali pet dana i pet noći. Dosta nam je. Prijavili smo štetu Općini, nismo dobili ni lipe. Obećali su da će riješiti problem, ali ni od toga ništa – ogorčen je Korpar, baš kao i njegov susjed. Načelnik Općine Maruševec Ivan Šagi dobro je upoznat s problemom.

- Budući da je varaždinski župan proglasio elementarnu nepogodu od poplava, popisali smo i prijavili štetu. Međutim, država je odlučila isplatiti samo štetu od suša – rekao je.

Tko je odgovoran za poplave? - Teško je to reći. S jedne strane, ljudi su sami zatrpali kanale i grabe, izgradili su kuće tamo gdje su izgradili, a s druge strane, 20 godina nismo imali

Kanali su zatrpani, a voda nekud mora proći

takve poplave – kaže Šagi.

Ističe da bi Općina uredila te površine i zacijevila kanale, ali problem su imovinsko-pravni odnosi. - Ne možemo početi raditi ništa bez dozvole vlasnika. Upravo zbog toga ćemo sazvati sastanak s mjesnim odborima ne bismo li dogovorili širu akciju i riješili pitanje odvodnje – najavljuje Šagi.

Kad je u pitanju potok Črna mlaka, načelnik ističe da je Općina izradila projekt koji su već proslijedili Hrvatskim vodama.

To nam je potvrdio mr. sc.

Leonard Sekovanić, direktor Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu. - Dokumentacija je na pregledu. Mi ćemo pomoći i sufinancirati proširenje profila – rekao je Sekovanić.

TRNOVEC Otkako je u susjedstvu prije dvije godine zacijevljen kanal, Sonja Šamarija bori se protiv poplava

Čim pada kiša, dežura cijele noći

Sonja Šamarija: Kanal pregrađen i voda nema kud

- Svaki put kada pada obilnija kiša, posebno zimi nakon otapanja snijega, moram dežurati cijele noći ka ko bi h spriječila pro dor vode u podrum, u kojem se nalazi peć za centralno

grijanje. Problemi su počeli prije dvije godine. Tada su u susjedstvu pregradili kanal, voda nema kuda i plavi mi dvorište, prijeti kući – žali se Sonja Šamarija iz Trnovca Bartolovečkog.

Ističe da su problemi počeli još prije dvije godine, ali ih nikako ne uspijeva riješiti.

Požalila se i mr. sc. Leonardu Sekovaniću, direktoru Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu Hrvatskih voda.

- Primili smo pritužbu

i provjerit ćemo u čemu je problem. Ako je riječ o kanalu u našoj nadležnosti, provjerit ćemo je li za radove ishođena vodopravna dozvola i je li po njoj postupljeno – rekao nam je mr.

Sekovanić.

Napominje da je odvodnja zaobalnih voda uglavnom komunalni problem, i to sve veći. - Suočavamo se s pritiskom lokalne zajednice da se zacijeve pojedini kanali, što se često čini bez vodopravnih dozvola. Ka-

nali su godinama bili suhi, nisu bili održavani, pa ima dosta primjera da su ljudi proširili gradilišta, zasadili voćke i slično, a bez stručno napravljenog prijelaza preko vodotoka – kaže Sekovanić.

Napominje da su se problemi počeli pokazivati tek sada kada su došle ekstremne oborine. - Sada su kanali dupkom puni i ljudima stvaraju probleme. Apelirao bih na građane da počnu voditi brigu o tome i pridržavaju se propisa – istaknuo je.

čistoća Varaždin

25. veljače 2014., br. 510 || REGIONALNI TJEDNIK

13

ČISTOĆA VARAŽDIN d. o. o. Novi način sakupljanja glomaznog otpada iz kućanstava UPUTE Prilikom predaje/preuzimanja glomaznog otpada potrebno je ispuniti kupon (korisnici su ga dobili uz račun Čistoće, veljača 2014. godine) te ga predati radnicima Čistoće prilikom predaje/preuzimanja glomaznog otpada. Potreba odvoza glomaznog otpada prijavljuje se telefonskim putem na broj Čistoće 212-996 pri čemu je koordinatoru za poslove s korisnicima potrebno dati sljedeće podatke: •

•

• •

•

točna adresa (lokacija) s koje se odvozi glomazni otpad prezime i ime vlasnika građevine na toj lokaciji šifru korisnika ili broj računa kontakt-telefon na koji će Čistoća povratno javiti točan datum preuzimanja okvirnu količinu i sadržaj glomaznog otpada

Odvoz glomaznog otpada na poziv dva puta svake godine Iz Čistoće mole građane da glomazni otpad ne iznose na javnu površinu bez prethodnoga dogovora. Detaljnije informacije mogu se zatražiti na broj telefona 042/212-996 svakim radnim danom, od ponedjeljka do petka od 7 do 14 sati S obzirom na zakonsku obvezu usklađenja obavljanja djelatnosti javne vodoopskrbe, javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda s odredbama Zakona o vodama (NN 153/09, 130/11 i 56/13) TD Varkom d. d. morao je iz svojeg poslovanja ukloniti sve djelatnosti koje se ne odnose na pružanje usluga javne vodoopskrbe, javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, pa

Čistoća d. o. o. osnovana zbog obveze iz Zakona o vodama je stoga izrađen Plan podjele društva, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima.

Podjela trgovačkog društva Varkom d. d. provela se odvajanjem, tj. osnivanjem novog trgovačkog društva ČISTOĆA d. o. o.

Odvajanje se provelo prijenosom dijela imovine, obveza i pravnih odnosa društva koje se dijeli (tako da isto društvo - TD Varkom d. d. nije prestalo postojati)

na novo trgovačko društvo osnovano radi provođenja odvajanja, na način da je TD Varkom d. d. zadržao obavljanje djelatnosti vodnih usluga, a obavljanje djelatnosti koje je obavljala RJ “Čistoća” (sakupljanje i odvoz otpada, obrada otpada, čišćenje javnih površina…) prenijelo se na novoosnovano društvo ČISTOĆA d. o. o.

Odlukom Skupštine TD Varkom d. d. od 25. studenog 2013. godine odobren je Plan podjele i donesena odluka o podjeli društva (podjela s osnivanjem) s identičnim udjelima vlasništva (26 jedinica lokalne samouprave s područja Varaždinske županije) u novoosnovanom društvu Čistoća d. o. o., koji su definirani u TD Varkom d. d..

Upisom u sudski registar Trgovačkog suda u Varaždinu, dana 31. 12.

2013. godine, trgovačko društvo ČISTOĆA d. o. o., Varaždin, sa sjedištem u Varaždinu, na adresi Ognjena Price 13, OIB: 02371889218, započelo je samostalno obavljati djelatnosti upisane u sudski

VAŽNO

GLOMAZNI OTPAD

Plaćanje računa

Što ga čini?

Račun Čistoće d. o. o. građani ne mogu platiti na blagajni Varkoma d. d.

U tijeku su pregovori s nekim tvrtkama na području grada Varaždina u vezi plaćanja računa Čistoće d. o. o. bez uzimanja provizije.

Odmah po sklapanju sporazuma o plaćanju računa bez provizije građani će biti obaviješteni o lokaciji na kojoj će se ovo moći ostvariti. Molimo za strpljenje i razumijevanje.

• drvo (drveni stolovi, stolice, ormari, ostali predmeti od drva...)

• plastika (plastični stolovi, stolice, plastične bačve i posude, kanistri, gajbe…)

• metali (metalni stolov i, stolice, metalno posuđe, limovi, mehanički aparati, metalni namještaj...)

• ostalo (madra ci, kauči, tekstil, odjeća...)

registar.

Temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), jedinica lokalne samouprave dužna je osigurati korisnicima javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada uslugu prijevoza krupnog (glomaznog otpada) komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge. Ovu uslugu na zahtjev korisnika usluge dužan

je osigurati davatelj usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada (Čistoća d. o. o., Ognjena Price 13, Varaždin).

Tijekom kalendarske godine, svaki vlasnik građevine koji ima sklopljen ugovor o sakupljanju i odvozu komunalnog otpada te redovito plaća ovu uslugu ostvaruje pravo na dva odvoza glomaznog otpada bez plaćanja

dodatne naknade u maksimalnoj zapremini od 2 m³ po jednom odvozu.

O točnom terminu odvoza, koji će se obaviti najkasnije u roku od 20 dana od prijave, korisnici će biti obaviješteni naknadno nakon

Pravo na odvoz bez naknade imaju vlasnici građevina, uredni platiše provjere točnosti podataka, provjere urednosti plaćanja računa i nakon izrade plana sakupljanja. Molimo građane za suradnju, razumijevanje i dostupnost.

Detaljnije informacije mogu se zatražiti na broj tel. 212996 svakim radnim danom (ponedjeljak – petak) od 07:00 - 14:00 sati. Slikovni prikaz skupljanja i odvoza glomaznog otpada vidljiv je iz priložene sheme.

Molimo građane da glomazni otpad ne iznose na javnu površinu bez prethodnog dogovora s Čistoćom d. o. o. jer su za odlaganje glomaznog otpada na ne-

propisan način, sukladno zakonskim odredbama, predviđene novčane kazne.

Na dan odvoza glomaznog otpada korisnik je u obavezi biti prisutan prilikom predaje/preuzimanja te ispunjeni i potpisani kupon predati radnicima Čistoće d. o. o.

Napominjemo da se glomaznim otpadom iz kućanstava ne smatra građevinski otpad (beton, opeka, crijep, pločice, keramika, drvena i plastična stolarija, građ. materijali od azbesta i gipsa, šuta…), opasni otpad, električni i elektronički otpad, otpadne gume, otpadna vozila, otpadne baterije i akumulatori… Navedene vrste otpada sakupljaju se i zbrinjavaju putem ovlaštenih sakupljača ili koncesionara.

Građevinski otpad Čistoća d. o. o. može odvesti i zbrinuti na zakonom propisani način, ali isključivo uz naplatu. Cijena ovisi o količini glomaznog otpada.

Molimo građane da se pridržavaju navedenih naputaka kako bi se izbjegle nepotrebne reklamacije i nesporazumi te onečišćenje javnih površina grada Varaždina.

14

Školstvo

REGIONALNI TJEDNIK || 25. veljače 2014., br. 510

školstvo znanost

Kampanja ‘’Odaberi svoju školu’’ počinje 17. ožujka Kampanja “Odaberi svoju školu” provodit će se i ove godine. Kampanja započinje 17. ožujka u OŠ Ludbreg, a završava 28. ožujka u Drugoj gimnaziji Varaždin. Tijekom kampanje, koja se provodi sedmu godinu, učenicima osmih razreda predstavit će se sve srednjoškolske ustanove s područja Varaždinske županije i zanimanja koja nude kako bi se onima još uvijek neodlučnima pomoglo

www.regionalni.com/ zivotdrustvo/skolstvo Zovite nas na 042/290-777

s odabirom budućeg zanimanja, odnosno škole. Pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije Miroslav Huđek na kolegiju ravnatelja održanom prošli tjedan rekao je kako u sljedećoj školskoj godini ima slobodnih 2200 mjesta u prvim razredima, dok je učenika koji završavaju osme razrede 1839. Mjesta ima, no sigurno je da svi osmaši neće upisati željenu školu.

ŽUPANIJSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE SVEČANO U Strojarskoj i prometnoj školi ispraćaj zimskih maturanata i uručene nagrad

Najuspješniji osmaši U IV. OŠ Varaždin u utorak je održano 55. županijsko natjecanje iz matematike za osnovnoškolce, na kojem je sudjelovalo ukupno 164 učenika. Među četvrtim razredima najuspješniji su bili Marko Dvorski i Hrvoje Hostnjak, učenici OŠ A. i I. Kukuljevića Sakcinskog iz Varaždinskih Toplica, Jan Kasper Lepoglavec iz OŠ I. K. Sakcinskog iz Ivanca i Iva Vresk iz OŠ Gustav Krklec iz Maruševca.

Od petaša najsupješniji su bili Alisa Pevec iz VI. OŠ Varaždin, Gašpar Haramija iz OŠ Ludbreg i Leonardo Žugec iz OŠ Novi Marof, a među šestašima

Vedran Cifrek, Ida Kolmanić i Mateja Vuradin iz OŠ Novi Marof, Andrea Križanić iz VI. OŠ Varaždin, Nina Sokol iz III. OŠ Varaždin i Ivan Inkret iz OŠ Gustav Krklec iz Maruševca. Od učenika sedmih razreda najbolji su bili Petar Benjak i Dora Kermek iz VI. OŠ Varaždin te Marta Mihih iz OŠ Ludbreg. Među učenicima osmih razreda najviše bodova osvojili su Benjamin Taourirt iz OŠ I. K. Sakcinskog iz Ivanca, Adam Ban iz OŠ A. i I. Kukuljevića Sakcinskog iz Varaždinskih Toplica i Aleksandra – Saša Božović iz VI. OŠ Varaždin.

Najuspješniji srednjoškolci Domaćin županijskog natjecanja za srednje škole iz matematike u utorak je bila Strojarska i prometna škola Varaždin. Sudjelovalo je ukupno 57 mladih matematičara koji su snage odmjerili u dvije kategorije: A (matematičke gimnazije) i B (sve druge škole). U A-kategoriji najuspješniji učenici među prvim razredima bili su učenici Prve gimnazije Varaždin Marin Kišić, Josip Kelava i Josipa Vincetić, a među učenicima drugih razreda Jurica Genc iz Elektrostrojarske škole Varaždin te Barbara Mikašek i Anabela Ljubić iz Prve gimnazije. Među učenicima trećih razreda najuspješniji su bili Nikola Šalgaj iz Prve gimnazije, Maja Puček iz Druge gimnazije i Petra Jambriško iz Prve gimnazije Varaždin, dok su najbolji među učenicima četvrtih

razreda bili učenici iz Prve gimnazije Varaždin Matea Čelar i Frano Mihaljević.

U B-kategoriji Benjamin Mavrek iz Elektrostrojarske škole te Borna Zbodulja i Ivan Sedlanić iz Srednje škole Ivanec prva su tri plasirana među učenicima prv i h r a zre da .

Među učenicima drugih razreda najbolji su bili Karlo Videc i Antonia Peček iz Srednje škole Ivanec te Matija HercegRušec iz Elektrostrojarske škole Varaždin. Među trećim razredima najuspješniji su bili Lea Ledinščak i Maja Piskač iz Srednje škole Ivanec, Martina Jurašković iz Druge gimnazije Varaždin i Ivan Ratković iz Elektrostrojarske škole. Nikola Vrbanić iz Elektrostrojarske škole, Anja Šoštar iz Srednje škole Ivanec i Ana Blazinarić iz Prve gimnazije bili su najuspješniji među četvrtim razredima.

VJERONAUČNA OLIMPIJADA Ukupno 11 ekipa iz Međimurske, Koprivničko-križevačke i Varaždinske županije sudjelovalo je na Vjeronaučnoj olimpijadi za osnovne škole održanoj u srijedu. Najuspješniji među osnovnoškolcima bili su učenici OŠ Hodošan. Isti dan održano je natjecanje za učenike srednjih škola. Okupilo se 19 srednjoškolskih ekipa, a najuspješniji su bili učenici Srednje škole Koprivnica. Obje prvoplasirane ekipe sudjelovat će na državnom natjecanju od

Pobjednici iz Koprivnice

2. do 4. travnja u Šibeniku.

Deset najboljih ekipa (pet iz osnovne i pet iz srednje škole) bit će nagrađeno tradicionalnim zajedničkim izletom u organizaciji biskupijskog Katehetskog ureda.

Maturanti koji će b

- Gotovo polovica učenika koji su završili obrazovanje za zanimanje obrađivač na numerički upravlja Strojarske i prometne škole Milan Žunar. Iako se radi o posljednjoj generaciji, obrazovanje za ovo zanim Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

U Strojarskoj i prometnoj školi Varaždin u petak je bilo razloga za dvostruko slavlje. Ispraćeni su takozvani zimski maturanti, točnije, posljednja generacija učenika koji su završili zanimanje obrađivač na numerički upravljanim alatnim strojevima, čije je obrazovanje trajalo tri i pol godine. Nakon što su učenicima uručene završne svjedodžbe, podijeljene su nagrade najsavjesnijim vozačima u provedenoj akciji Dan ljubaznosti u prometu.

Zimski maturanti

- Ovo je naša četvrta generacija takozvanih zimskih maturanata, učenika koji su se školovali za zanimanje obrađivač na numerički upravljanim alatnim strojevima. Riječ je o zanimanju koje je, zbog složenosti, trajalo tri i pol godine. Zbog promjene obrazovnih programa, ovo zanimanje sada se zove CNC operater/operaterka, traje tri godine, a prva generacija će svoje školovanje završiti na ljeto - rekao je Milan Žunar, ravnatelj

Posljednja generacija svoje školovanje završila je s vrlo dobrim i izvrsnim uspjehom Strojarske i prometne škole Varaždin. Školovanje je po “starom” programu završilo ukupno 19 učenika, a u Strojarskoj i prometnoj školi ponosni su što su svi završili s vrlo dobrim i odličnim uspjehom.

No dobra je vijest da svi koji su završili ovo zanimanje

26.

Dobar izbor U Strojarskoj i prometnoj školi Varaždin nedavno je održan sastanak s gospodarstvenicima, predstavnicima Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore te Zavoda za zapošljavanje.

- Razlog zbog kojeg smo održali ovaj sastanak je taj što smo htjeli upisnu politiku uskladiti s potrebama gospodarstva. Na tom sastanku dobili smo vrlo vrijedne informacije, iz kojih se pokazalo da su upravo strojarska i prometna zanimanja tražena na tržištu rada – rekao je ravnatelj Strojarske i prometne škole Varaždin.

19 učenika završilo je za zaimanje obrađivač na numerički upravljanim alatnim strojevima neće dugo biti na burzi.

- Njihova mogućnost zapošljavanja je izuzetno dobra i očekuje se da će polovica njih odmah dobiti posao. To je, rekli bismo, jako dobra vijest, a ujedno pokazuje da su strojarska i prometna zanimanja najotpornija na krizu. To je ujedno i poruka osmašima koji sada trebaju izabrati svoje zanimanje da se ne vode samo srcem, nego da odgovorno promišljaju

veljače (srijeda) u prostorijama CISOK-a u Kukuljevićevoj 12 u Varaždinu bit će predstavljeno zanimanje diplomiranog informatičara te inženjera elektrotehnike i strojarstva. Pozivaju se svi neodlučni da dođu na predstavljanje ovih zanimanja u 16.30 sati.

svoju budućnost. Kada se u nekom području u doba krize u tako velikom broju zapošljava toliko ljudi odmah po završetku školovanja, onda to znači da je pravi izbor za buduće zanimanje Strojarska i prometna škola

Zlatko Kranjčić iz Strmca Podravskog, Mile Vukšić i Ivanka Žužul iz Varaždina su najsavjesniji vozači Varaždin – rekao je Žunar.

Nakon podjela svjedodžbi o završenom školovanju posljednjoj generaciji zimskih maturanata, koja je popraćena prigodnim programom u kojemu su nastupili članovi KUD-a Hrvatskih željeznica Varaždin, održana je podjela nagrada najsavjesnijim vozačima koji su tu titulu stekli u ovogodišnjoj akciji učenika Strojarske i prometne škole Dan ljubaznosti u prometu.

Svjedodžbe o završenom školovanju

Dobri vozači

- Varaždin je poznat kao grad kulture, a prometna kultura je dio toga. Strojarska i prometna škola već drugu godinu zaredom želi dati svoj doprinos obilježavanju Dana grada Varaždina, koji se slavi 6. prosinca. Mi na taj dan provodimo akciju Dan ljubaznosti u prometu, dakle učenici naše škole bilježe podatke o savjesnim i nesavjesnim vozačima, odnosno postupcima tih vozača na pješačkim prijelazima i evidentiraju one koji su savjesni, odgovorni i kulturni, a potom djelatnici PU varaždinske provjeravaju te vozače i na kraju izaberu tri najsavjesnija vozača.

Istodobno, na pješačkim

Podijeljene su i nagrade najsavjesniji

prijelazima dijelimo i letke kojima ih upozoravamo na prednost pješaka – doznajemo od ravnatelja Žunara.

Akciju “Dan ljubaznosti u prometu” vozači su dobro prihvatili.

- Htjeli bismo da ova akcija

STRUČNO PREDAVANJE 26. veljače (srijeda) u 18 sati u Maloj dvorani Kulturnog centra “Ivan Rabuzin” u Novom Marofu održat će se stručno predavanje “Jezično-govorni razvoj te poremećaji jezika i govora u djece predškolske i školske dobi”. Predavačica je Dijana Težak Strahonja, mag. logopedije iz Varaždina.

Pozvani su svi koje zanima ova problematika.

Školstvo

25. veljače 2014., br. 510 || REGIONALNI TJEDNIK

15

Ravnatelj Stančić: Službeni prigovor nismo zaprimili, učenicima jamčimo dostojanstvo

de najsavjesnijim vozačima u akciji “Dan ljubaznosti u prometu”

brzo do posla

na članak objavljen u prošlom broju Regionalnog tjednika u kojem se navodi kako je zbog dvije učiteljce s te škole podnesena anonimna prijava inspekciji. Ravnatelj VI. OŠ u nadalje ističe kako se svaki pojedinačni prigovor roditelja shvaća ozbiljno, a rješenje problema odnosno novo zajedničko polazište traže kroz redoviti dijalog svih obrazovnih čimbenika: učenika i roditelja, razrednika, predmetnih učitelja, stručne službe

i na kraju ravnatelja. - Roditeljima i učenicima uvijek jamčimo njihovo dostojanstvo. Uz poštovanje prava na različita pojedinačna mišljenja, objavom istih u medijima, a bez provedenog redovitog postupka, neopravdano se narušava ugled škole te integritet i dostojanstvo učitelja. Službeni prigovor naveden u članku nismo zaprimili. Ako do njega dođe, postupat ćemo u skladu s uputama nadležnih institucija – poručio je Stančić.

AKTUALNO Hoće li biti ukinute male i područne škole?

Ilustracija

Varaždinska VI. OŠ njeguje suradnju i partnerski odnos s roditeljima kao jednu od temeljnih vrijednosti uspješnog rada. Roditelji su redovito uključeni u život i rad škole, a posebno važnom smatramo njihovu ulogu u obrazovanju i socijalizaciji usmjerenu na stvaranje pozitivne radne klime i odnosa učenika prema školi. Zajednički nam je cilj: dobrobit učenika – navodi Mario Stančić, ravnatelj VI. OŠ Varaždin u svom očitovanju

anim alatnim strojevima odmah će dobiti posao – rekao je ravnatelj manje i dalje se provodi kroz smjer CNC operater/operaterka

Župan Štromar najavio je da će učiniti sve da ne dođe do zatvaranja nijedne škole

“Neće biti zatvaranja” Što će biti sa školama u Donjoj Voći, Kamenici, Visokom, Podrutama i Svibovcu?, pitao je županijski vijećnik Josip Krtanjek (HDZ) Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

posljednjoj generaciji zimskih maturanata predao je ravnatelj škole Milan Žunar na svečanosti u petak

Hoće li u Varaždinskoj županiji biti zatvoreno 30-ak područnih škola, ali i matične škole u Donjoj Voći, Kamenici, Visokom, Podrutama i Svibovcu?

Protiv zatvaranja

To pitanje je na sjednici Županijske skupštine u srijedu postavio vijećnik HDZ-a Josip Krtanjek i to nakon što su nacionalni mediji objavili da u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta namjeravaju ukinuti područne, ali i matične škole s manje od 150 učenika. – Nadam se da

im vozačima - masivne peke

postane tradicionalna. Imamo puno djece, puno pješaka i vrlo je važno kako se vozači odnose prema njima – rekao je Žunar.

Akcija se provodi u suradnji s djelatnicima PU varaždinske i Hrvatskog autoklu-

Zimski maturanti postali su povijest, školovanje sada traje 3 godine

ba, a ravnatelj očekuje da će iduće godine akciji svoj doprinos dati i Grad Varaždin u smislu osiguranja nagrada za najsavjesnije vozače.

Ove godine ta titula pripala je Zlatku Kranjčiću iz Strmca Podravskog, Mili

Vukšiću iz Varaždina i Ivanki Žužul, također iz Varaždina. Najsavjesniji vozači kao nagradu dobili su masivnu peku, proizvod učenika Strojarske i prometne škole te prigodne nagrade PU varaždinske i HAK-a.

Predstavici International University Sarajevo (IUS) boravit će u srijedu i četvrtak 26. i 27. veljače na Drugoj gimnaziji Varaždin. Predstavnici IUS-a će prezentirati fakultet učenicima završnih razreda, a u sklopu svog posjeta za njih će biti održan prijem u Varaždinskoj županiji, gdje će održati i radni sastanak. Inače, Druga gimnazija Varaždin je prva škola u Hrvatskoj koja dobiva certifikate, odnosno stipendje za tri direktna upisa na njihovo sveučilište koje pohađaju vrhunski studenti iz 44 različite države svijeta. Njihovi osnivači su grupacija iz Turske i dio su Sveučilišta iz Istanbula.

za zatvaranje škola nećemo doznati iz medija, kao što smo doznali za spajanje bolnica.

Ministar Željko Jovanović

Isto je bilo i 2005., kada se željelo zatvoriti 10 do 15 škola, ali nismo dopustili je, osim ukidanja područnih, najavio i zatvaranje manjih škola, pa me zanima što će biti sa školama u Donjoj Voći, Kamenici, Visokom, Podrutama i Svibovcu? – pitao je Krtanjek.

Župan Predrag Štromar je istaknuo da će učiniti sve da u županiji ne bude zatvorena niti jedna škola.

– Prije devet godina, 2005. godine, bila je namjera da se zatvori 10 do 15 škola, ali mi to nismo dopustili, a nećemo dopustiti ni danas. Podsjećam vas da je Županijska skupština donijela mrežu škola u koju su uključene dvije nove u Novom Marofu i Ludbregu, što je prihvaćeno. Mi nemamo razloga za zabrinutost i zbog toga što će, ako se to i dogodi, biti zatvorene škole s 15 do 20 učenika, a sve naše škole imaju više od 20 učenika – ustvrdio je na kraju varaždinski župan Štromar.

16

Mozaik

REGIONALNI TJEDNIK || 25. veljače 2014., br. 510

mozaik www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

REAGIRANJE Nevjerodostojni podaci o vjerovnicima i bilanci tvrtke Stanoing

Komentar

ivica kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com

JPP: Za i(li) protiv Javno-privatno partnerstvo, model gradnje koji izaziva kontroverze i u zemljama Zapadne Europe gdje je i osmišljen, ponovno je podijelio političku scenu u Varaždinskoj županiji, koja je s njime prva krenula prije desetak godina, odmah nakon Koprivnice. Dok su tada njegovi žustri zagovornici bili čelnici HNS-a i partneri, a najveći oponenti HDZ i HSS, sada je nešto drukčije. Svi su vijećnici varaždinske Županijske skupštine digli ruke za izgradnju preostalih škola u Varaždinskoj županiji za potrebe nastave u jednoj smjeni po tom modelu, izuzev laburista i HDZ-a. - Klub vijećnika HDZ-a je predlagao, još tijekom prošle godine, da županija prijavi navedene objekte za financiranje sredstvima EU fondova jer Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa svakih šest mjeseci raspisuje Javni poziv za dostavu projektnih prijedloga za pripremu zaliha infrastrukturnih projekata za Europski fond za regionalni razvoj 2014 – 2020. godine, naveli su u HDZ-u objašnjavajući zašto su protiv JPP modela, a za korištenje fondova EU. Objašnjavajući zašto su sada za JPP, a prije su bili protiv, čelnik HSS-a Zvonimir Sabati je naglasio da je upitno financiranje iz EU fondova, a sada se i država odmah uključuje u sufinanciranje JPP-a koji je jedina preostala opcija u okolnostima kada se nema vlastitog

Druženje bivših radnika Vame Pjesmom “Za dobra stara vremena” započelo je još jedno druženje radnika bivše Vame održano 22. veljače u restoranu Lav u Varaždinu. Naime, svake veljače se već tradicionalno okupljaju bivši radnici nekadašnjeg velikog trgovačkog poduzeća VA-MA. Na druženje iz godine u godinu dolazi sve veći broj bivših radnika i s velikom se nostalgijom prisjećaju vremena kada se živjelo puno bolje nego danas. Ovo je ujedno poziv svim “vamovcima” da se na druženje 2015. godine odazovu u što većem broju.

Bivši radnici Vame

novca. Da Varaždinska županija uistinu nema vlastitog novca potrebnog za izgradnju nova četiri školska objekta kojima je osnivač, lako je zaključiti. Naime, ukupni kapitalni troškovi njihove gradnje iznose više od 115 milijuna kuna, odnosno više od polovice županijskog proračuna, pa bi kreditno zaduživanje bilo neminovno ukoliko bi Varaždinska županija i općine krenule u gradnju objekata samostalno, mimo JPP-a. Međutim, bila bi to skuplja opcija nego JPP. Naime, Varaždinska županija i općine dat će tijekom 24 godine oko 160 milijuna kuna najma privatnom partneru, koji osigurava kapital, opremu i održavanje. A ukoliko bi se uzeo kredit samo za gradnju od 115 milijuna na rok od 24 godine i kamatnu stopu od šest posto, kamate bi prelazile 80 milijuna kuna, što znači ukupno gotovo 200 milijuna kuna! Dakle, u okolnostima kada država daje 55 posto najamnine, Varaždinskoj županiji i općinama prihvatljiviji je JPP od samostalnog kreditnog zaduživanja čak i kada bi bio moguć. Drugo je pitanje zašto u vrijeme smanjivanja plaća prosvjetnim i drugim djelatnicima nadležno prihvaća JPP, odnosno pristaje da CEI daje ocjenu o povoljnosti takvog financiranja u odnosu na klasične modele ili sufinanciranje iz EU fondova, a uz suglasnost daje Agencije za JPP i Ministarstva financija…

Kamo je nestala imovina vrijedna 25 milijuna kuna?

U 7Plus Regionalnom tjedniku od 18. veljače objavili ste podatke s ročišta predstečajne nagodbe za Stanoing. Fina je dala listu svih vjerovnika s iznosima potraživanja. U tim listama se ne vide podaci o založnim pravima koja su provedena u guntovnici u ime vlasnika tvrtke, njihovih obitelji, kao i založna prava njihovih tvrtki kćeri osnovanih kapitalom izvučenim iz Stanoinga. To su tvrtke B&B Consulting, Stanoing inženjering, Stanoing opremanje i druge. U prethodnim napisima spomenuta su takva terećenja založnim pravima u milijunskim iznosima, pa se iz podataka koji su se mogli na taj način prikupiti može govoriti o založnim pravima veličine 50 do 60 milijuna kuna. Ovih zabilježbi nema u listama Fine, pa je sada pitanje jesu li ta založna prava brisana ili tek slijedi njihovo upisivanje.

Prema objavljenim tabelama Fine, tražbine vjerovnika s prosincem 2013. godine iznose 341 milijun kuna, a Stanoing posjeduje imovinu visine 258 milijuna kuna prema procjenama knjigovodstva tvrtke. Znači da je već sada nastao manjak sredstava u visini od 83 milijuna kuna, a ako se pojave vlasnici tvrtke, njihovi članovi obitelji te njihove kćeri tvrtke sa zahtjevima za založna prava visine 50 do 60 milijuna kuna, onda se dugovi

penju na više od 130 milijuna kuna. Sigurno je da se tijekom 2013. dogodilo da su knjižene nove kamate vjerovnika, ali to iznosi 10 do 15 milijuna kuna, ali ne 130 milijuna ili više.

Sada se postavlja pitanje vjerodostojnosti bilanci poslovanja. Naime, 19. veljače 2013. za tiskovine je direktor Denis Pavlic naveo podatke o poslovanju za 2012. u kojima navodi da je tvrtka i te godine radila uspješno iako su od 28. prosinca 2011. blokirani te da su postigli sljedeće poslovne rezultate: prihodi 59.300.000 kuna, rashodi 34.500.000 kuna, dobit prije oporezivanja 24.700.000 kuna, ostvarena neto dobit 19.700.000 kuna.

Jasno je da su nakon takvih

bilanci dvojica suvlasnika, koji čine skupštinu društva, donijeli odluku o podjeli dobiti koje se Brumen navodno odrekao. Jednako tako je i Trgovački sud preko imenovane privremene stečajne upraviteljice utvrdio da u tom trenutku imovina tvrtke iznosi 283 milijuna kuna, a obveze prema vjerovnicima 240 milijuna kuna. Sada se postavlja pitanje kamo je u nekoliko mjeseci nestala imovina vrijedna 25 milijuna kuna, a kako su porasle obveze prema vjerovnicima za više od 100 milijuna kuna, aktiviranjem založnika prava vlasnika po raznim nazivima možda i za 150 milijuna kuna.

Iz svega proizlazi da se

ovdje netko jako posvađao s matematikom i davao nevjerodostojne podatke i bilance, a za kontrolu zakonitosti poslovanja su prije svega zaduženi revizori i Porezna uprava, koji su to mogli uočiti i na vrijeme reagirati. Koliko se sjećam, građani su putem tiska i nadležne u sudstvu upozoravali da se postupak predugo razvlači i da knjigovodstvenom dokumentacijom, a i imovinom tvrtke raspolažu oni koji su je i doveli u ovakvu situaciju. Moraju li kod nas doista nastati stomilijunske štete da bi se započelo s kakvom-takvom reakcijom nadležnih? Čitatelj (podaci poznati redakciji)

AKTUALNO IZ BRUXELLESA

Važnost europskih izbora u svibnju Kao zastupnik HDZ-a i član Skupine Europske pučke stranke proteklih sedam mjeseci aktivno promičem hrvatske interese u Europskom parlamentu. Ustrajno se zalažem za prioritete programa Hrvatski glas u Europi. A to su: gospodarski i regionalni razvoj, zapošljavanje i obitelj, poljoprivreda i ribarstvo, infrastrukturno povezivanje i okoliš, hrvatski identitet i potpora Hrvatima u BiH. Mandat zastupnika u Europskom parlamentu je univerzalni mandat svih

građana Hrvatske budući da je za europske izbore cijela zemlja jedna izborna jedinica. Naš mandat podrazumijeva i kontinuiranu političku i projektnu suradnju sa županijama.

Preostalo je malo više od 100 dana do općih izbora za Europski parlament koji će se održati 25. svibnja ove godine. Na lanjske ad hoc europske izbore u travnju izašlo je samo 20 posto birača. Nadam se da će aktualna kampanja „Djeluj.

Biraj. Utječi.“ koju provo-

ANDREJ PLENKOVIĆ zastupnik u Europskom parlamentu

di Europski parlament, uz sudjelovanje nas europskih zastupnika, barem djelomično kompenzirati ponovljenu informativnu pasivnost Vlade, koja je odgovorna za prošlogodišnji neuspjeh.

Stoga imam dodatnu odgovornost da svojim radom i inovativnim pristupom pridonesem senzibiliziranju građana o relevantnosti Europskog parlamenta kao bitne zakonodavne institucije Europske unije.

Oko 70 posto svih nacionalnih zakonskih akata

vezano je za europsku legislativu. Rijetke su teme koje utječu na svakodnevni život građana, a da barem dijelom nisu dio europskih politika. Kao član Odbora za proračun sudjelovao sam u donošenju sedmogodišnjeg financijskog okvira Europske unije za razdoblje 2014. - 2020. koji iznosi 960 milijardi eura. Hrvatska ima na raspolaganju oko 85 milijardi kuna koje trebaju biti impuls gospodarskog oporavka i razvoja. Nedopustivo je da Vlada pokazuje sporost

u pripremi projekata i lošoj apsorpcijskoj sposobnosti europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Smatram kako je potrebno graditi kulturu sudjelovanja na europskim izborima i demokratskog legitimiranja hrvatskih zastupnika u Strasbourgu i Bruxellesu.

Iskustvo koje sam na europskim poslovima imao kao diplomat, državni tajnik, promatrač Hrvatskog sabora, a posebno sad kao član Europskog parlamenta, osnažilo je moj stav da je za države

- koje u Europski parlament upućuju relativno mali broj zastupnika (Hrvatska ima 11 od 751) - izuzetno važno da ti zastupnici pripadaju glavnim i najutjecajnijim političkim skupinama. Samo koncentrirani i snagom političke skupine multiplicirani glasovi mogu pridonijeti snažnom i ostvarivom zastupanju hrvatskih interesa.

Nova politička platforma Europske pučke stranke pravi je okvir za realizaciju ciljeva koji će pridonijeti i razvoju Hrvatske.

Rotirka - sudnica

25. veljače 2014., br. 510 || REGIONALNI TJEDNIK

rotirka sudnica www.regionalni.com/ crna-kronika Zovite nas na 042/290-777

17

Oduzeli su više od 300 kg rezanog duhana Varaždinci, kao i ostatak Hrvatske, u posljednje vrijeme okrenuli su se kupovanju domaćeg rezanog duhana “na kile”. Iako u varaždinskoj policiji nisu još utvrdili radi li se o domaćem ili uvoznim duhanu, očito je da su krenuli u suzbijanje baš tog lanca.

- Unatrag dva mjeseca varaždinski policajci temeljem naloga sudova pretresli su više desetaka obiteljskih kuća, stanova i poslovnih prostora gdje je pronađeno i oduzeto više od 300 kilograma rezanog duhana, kao i više od 1000 komada ručno rađenih cigareta punjenih

rezanim duhanom. Općinskom državnom odvjetništvu podneseno je nekoliko kaznenih prijava za kazneno djelo nedozvoljene trgovine, a o svemu je obaviještena i Carinska ispostava koja obračunava trošarine u iznosu od 450 kuna za kilogram duhana - izvijestili su.

PROPAST MTČ-a Nakon otvorene istrage, ponavlja se suđenje zbog navodnih “muljanja” s autima

Otplaćene luksuzne BMW-e direktori prodavali sebi pa ih onda iznajmljivali Ivan Krajačić i Darinka Krička, bivši čelnici MTČ Čaraparije, prošle veljače oslobođeni su optužbi da su “muljali” s autima i oštetili poduzeće koje je loše poslovalo, ali Vrhovni sud poništio je tu presudu Piše: Tihana Drumev tihana@regionalni.com

Od MTČ Tvornice čarapa, nekad ugledne tvrtke, ostali su samo zapušteni pogoni u središtu Čakovca, koji se ni nakon devete nedavno održane javne dražbe nisu usjeli prodati. Atraktivna lokacija, tvornica u kojoj bi netko za tri dana mogao proizvoditi čarape - nikoga ne zanima.

Radnici su ostali na cesti s nenamirenim dugovima, a kako je propao MTČ, predmet je nedavno otvorene istrage koju

Još 2008. kada su otkupljivali skupe aute, Čaraparija je poslovala s minusom vodi varaždinsko Županijsko državno odvjetništvo. U otvorenoj istrazi sumnjiče se bivši direktori i čelni ljudi MTČ Tvornice čarapa i MTČ Tvornice dječje trikotaže Darinka Krička, Ksenija Preininger, Ivan Krajačić te Špiro Krička da su u 10 godina iz nekad stabilnih poduzeća uspjeli izvući 21 milijun kuna uzimanjem nikad vraćenih pozajmica te ispostavljanjem računa za intelektualne usluge, koje nikad nisu vratili. Ova otvorena istraga, o kojoj smo već pisali u

Regionalnom tjedniku, trebala bi potvrditi sumnje kako su direktori namjerno uništili tekstilno poduzeće i dovesti do podizanja optužnice i u konačnici do suđenja. Neki od ovih aktera – Ivan Krajačić i Darinka Krička već su se našli na optuženičkoj klupi zbog navodnih nezakonitih radnji u MTČ Tvornici čarapa. Šteta za koju su bili optuženi da su nanijeli Čarapariji bila je daleko manja od 21 milijun kuna – nekih 150 tisuća kuna, koje su stekli “muljanjem” s ugovorima oko dva luksuzna BMW-a. Prošle godine u veljači varaždinski Županijski sud nepravomoćno je Kričku i Krajačiča oslobodio tih optužbi s objašnjenjem da nije dokazano da su radili dogovorno i bili svjesni štetnosti ugovora budući da se nijedno tijelo MTČ Tvornice čarapa nije očitovalo o šteti. Međutim, Vrhovni sud uvažio je žalbu državnog odvjetništva, ukinuo presudu i Krički i Krajačiću ponovno će se suditi.

Petica i sedmica

Optužba ostaje ista – traži se da ih se proglasi krivima što su namjerno sklopili štetne ugovore za MTČ. U prvom dijelu optužnice tereti se kao drugookrivljena tadašnja predsjednica Uprave Čaraparije Darinka Krička da je BMW X 5, nakon što je u srpnju 2008. za taj luksuzni automobil

Radnici ostali na cesti, a protiv čelnih ljudi otvorena je istraga kojom se treba dokazati da su u 10 godina priskrbili 21 milijun kuna

Čaraparija otplatila leasing, prodala svojoj suradnici, također čelnici MTČ-a Kseniji Preininger, za 72 tisuće kuna.

Samo tri mjeseca kasnije, prvookrivljeni Ivan Krajačić kao predsjednik Uprave Čaraparije s Preininger je sklopio ugovor o najmu “petice” koji je mjesečno tvtrku koštao gotovo 17 tisuća kuna zajedno s porezima. Takav je “deal” trajao od listopada 2008. do studenog 2009. te je Čarapariju, koja je ionako u to doba poslovala s minusom,

koštao 154 tisuće kuna minus 72 tisuće kuna za koliko su ga

Sporni auti s leasinga su BMW X petica i BMW sedmica prodali. - Bili su svjesni da, u slučaju da je BMW ostao u vlasništvu tvrtke, ne bi morali plaćati najam, ali sklopili su

štetan ugovor i time prouzročili štetu tvrtki gdje su bili zastupnici – stoji u optužnici.

Leasing i najam

Sličan scenarij Ivan Krajačić odigrao je s limuzinom BMW 7 u listopadu 2008. Kada je sedmicu leasingom otplatila Čaraparija, Krajačić je prodao automobil za 72 tisuće kuna Darinki Krička, koja tada nije bila direktorica i nije imala pravo na povlaštenu cijenu od 20 posto, a automobil je

tada koštao 225 tisuća kuna.

Nekoliko dana nakon što je Krički prodan auto, Krajačić je s njom sklopio ugovor u kojem se Čaraparija obvezuje plaćati mjesečnu najamninu, koja je zajedno s porezima iznosila gotovo 17 tisuća kuna, a takav najam je trajao 11 mjeseci i koštao je tvrtku 146 tisuća kuna manje, naravno, 72 tisuće.

Prethodno nepravomoćno oslobođeni Krajačić i Krička uskoro će se zbog ovih optužbi naći pred nekim novim sucem.

OPREZ, PREVARA Fantomski odvjetnički uredi šalju lažne tužbe preporučenim pošiljkama

“Tužbe” platite 300 kuna, a dobijete - reklame

Lažne tužbe šalju se preporučeno poštom

Igraju na kartu “prepad”.

Kada dobijete preporučenu pošiljku, a poštar vam kaže da se radi o “tužbi odvjetničkog ureda iz Zagreba” – nemojte platiti tih sto, dvjesto ili tristo kuna koliko od vas traži za otkupninu pisma jer ćete dobiti reklame. Nekoliko građana iz Varaždinske županije unatrag dva mjeseca već je nasjelo na ovu poštansku prevaru koja se očito odvija u cijeloj Hrvatskoj i cijeli slučaj prijavilo policiji. No-

vinari Večernjeg lista otkrili su da je takve lažne tužbe slao fantomski odvjetnički ured Vida Perišića čija je adresa bila adresa Trešnjevačkog placa na kojem, naravno, tako nešto nije registrirano. - Ne možemo govoriti o imenima pošiljatelja, ali u ovih nekoliko prijava građana radi se o različitim pošiljateljima, tj. odvjetničkim uredima – rekla nam je glasnogovornica varaždinske policije Marina Kolarić. Iako ih je

bilo tek nekoliko prijavljenih na području Varaždinske županije, policija smatra da

U nekoliko slučajeva različita imena odvjetničkih ureda iz Zagreba ih je bilo puno više. Iako se radi o fiktivnim uredima s nepostojećim adresama, vjerujemo da će policija u

suradnji s Hrvatskom poštom (HP) vrlo brzo naći prevarante. - Hrvatska pošta svojim sustavima tehničke zaštite osigurati istražni ili dokazni materijal. Prilikom slanja pošiljaka s otkupninom, otkupni iznos pošiljatelju se dostavlja na jedan od dva moguća načina - poštanskom uputnicom na adresu prebivališta ili mu se isplaćuje na račun (HUB uplatnica) – objašnjava glasnogovornica HP-a Jo Kempen.

18

Kulturni obzor

REGIONALNI TJEDNIK || 25. veljače 2014., br. 510

kulturni obzor www.regionalni.com/kultura Zovite nas na 042/290-777

Virtuoz za djecu Sirije Piše: vIŠNJA gOTAL vgotal@regionalni.com

Malek Jandal, sirijski pijanist svjetskoga glasa, nastupom u varaždinskom HNK započeo je svoju europsku turneju. Pijanističkom virtuozu pred punom se dvoranom nacionalne kuće s vremena na vrijeme pridružio i Varaždinski komorni orkestar, koji je izvodio njegova djela.

Varaždinski je koncert kao i većina Jandalovih izvedbi bio humanitarnoga karaktera.

Većina prihoda od njegovih nastupa diljem svijeta namijenjena je djeci Sirije, u zemlji razorenoj diktaturom. U manje od tri godine u Siriji je ubijeno 15 tisuća djece. O događanjima u Siriji Jandal je prije koncerta u Gradskoj vijećnici razgovarao i s varaždinskim gradonačelnikom Goranom Habušem.

Protokolarni susret pijanista i gradonačelnika, odmah nakon upoznavanja, krenuo je u drukčijem smjeru od uobičaje-

“Biskup na prvoj crti” U župnoj crkvi sv. Martina u Varaždinskim Toplicama predstavljena je knjiga biskupa Vlade Košića, “Biskup na prvoj crti”.

Knjiga je to u kojoj su sabrane izabrane propovijedi biskupa Košića izrečene tijekom njegova petogodišnjeg biskupskog služenja u ponovno uspostavljenoj Sisačkoj biskupiji.

Predstavljanju knjige nazočila su čak tri hrvatska biskupa – uz autora Vladu Košića u Toplicama su bili i varaždinski biskup Josip Mrzljak te požeški biskup Antun Škvorčević.

PREŠERNOV DAN Ibsenov „John Gabriel Borkman“ u izvedbi mariborsk

Volja za moći izna

Volja za moći propalog bankara Borkmana koja nadilazi njegovu ljubav, kao i njegova opsjednuto nalaze se u pozadini osobne i obiteljske drame nog. Jandal je zainteresiranom Habušu pričao o strahotama koje se događaju u zemlji koja je čovječanstvu podarila, primjerice, pismo i notni sustav.

- Hvala vam što ste potporom mom koncertu dali glas djeci i stanovnicima Sirije - istaknuo je glazbenik, dodavši kako ga je topli prijem Varaždinaca i šarm Varaždina ponukao da upravo varaždinskoj kazališnoj kući ponudi svjetsku praizvedbu svoje opere koju upravo završava. Osim Vijećnicu i gradonačelnika, Jandal je posjetio i varaždinsku Glazbenu školu.

Proslava slovenskog kulturnog praznika Prešernova dana na području Varaždinske županije okončana je u petak pred punim gledalištem varaždinskog HNK. Kako i ne bi, kada je tu nastupila nagrađivana glumačka ekipa mariborskog Slovenskog narodnog gledališča s dramom Henrika Ibsena „John Gabriel Borkman“. Volja za moći propalog bankara Borkmana koja nadilazi njegovu (prvu) ljubav, kao i njegova opsjednutost osobnim poslanjem da (za)vlada okolinom, nalaze se u pozadini osobne i obiteljske drame

Borkman (Igor Samobor) i Ella Rentheim (Nataša Matjašec Rošker)

Gunhild Borkman (Ksenija Mišič), Ella

norveškog književnika koji propitkuje moralne vrijednosti i osobne ciljeve. Iako je djelo nastalo davne 1896. godine i ima trag prošlih vremena, ipak se doima moderno i danas kada smo svjedoci brojnih financijskih i koruptivnih skandala.

No redateljici Mateji Koležnik, dobitnici slovenske nagrade za najveća postignuća u kulturi Nagrade Prešernovega sklada, financijske makinacije nisu u prvom planu, već njezine posljedice: razaranje obitelji i pojedinaca koji se ne mogu pomiriti s društvenim padom, gubitkom bliskih osoba i dru-

Borkman i Vilhelm Foldal (Vlado Novak)

Borkman, Frida (Eva Kraš) i sobarica (

Pripreme Varaždina za kulturnu prijesto Piše: vIŠNJA gOTAL vgotal@regionalni.com

Galerija Ajngel Ivan Prerad prvi je slikar čije je radove u sklopu svog novog programa početne prezentacije predstavila galerija Ajngel. Mladi zagrebački umjetnik bavi se slikanjem područja gdje je proveo dio svojega djetinjstva. Tako su na većini slika osebujnom tehnikom koja sliči prikazu nekog ranijeg izgleda zastave, prikazani uglavnom novozelandski motivi. Osim autorskog predstavljanja, cilj je pružiti uvid u svježu produkciju hrvatske likovne scene.

Izložba otvorena prošlog tjedna moći će se razgledati do 9. ožujka.

U nastojanju da prikupi što više iskustva kako bi se što bolje pripremili za kandidaturu Varaždina za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine, izaslanstvo Varaždina, predvođeno gradonačelnikom Goranom Habušem, boravilo je u Mariboru, gradu koji je

2012. bio Europskom prijestolnicom kulture. Smatrajući kako Maribor nije na najbolji način iskoristio sve prednosti koje nosi status prijestolnice, mariborski gradonačelnik dr.

Andrej Fištravec rekao je da, prvenstveno zbog prevelikog utjecaja politike, grad nije uspio ostvariti sve planirane ciljeve. - Premalo se razmišljalo o dugoročnoj održivosti pro-

grama, no Maribor je te godine ugostio niz vrhunskih kulturnih događanja – naglasio je Fištravec, spomenuvši kako je baš Maribor imao jedan od najskromnijih budžeta od svih dotadašnjih prijestolnica. Ipak, broj noćenja u Mariboru te je godine bio za 60 posto veći, a grad je dobio veliku reklamu u europskim medijima.

- I na primjeru Maribo-

NE govoru mržnje na internetu!

Pripadam jedinstvenoj generaciji.

Prve uratke napisao sam rukom, kao i pisci prije dvjesto-tristo godina.

Kada su se moje spisateljske ambicije pokazale prilično ozbiljnima, otac mi je kupio mali „Unisov“ narančasti pisaći stroj, što je bilo čudo tehnike i događaj godine, kao kada je u kuću stigao prvi televizor u boji. Nije prošlo mnogo, a pojavila su se osobna računala. Dok su se moji vršnjaci više zanimali za igre ili pak za tehnološke aspekte, mene je opsjedao program

koji je omogućavao sasvim drugačiji način pisanja, s izravnim oblikovanjem teksta, a bez potrebe za silnim prepisivanjima u „čistopisu“.

Tisućljetna tehnička revolucija u samo nekoliko godina! I vrlo pozitivna – sve dok se nije pojavio internet.

Naravno da je i internet dobra stvar, ili bi barem trebao biti. No, dok mi novinari i pisci objavljujemo pod punim imenom i prezimenom, izlažući se osobnoj, društvenoj, pa i kaznenoj odgovornosti, svaki naš tekst već

desetljećima na internetu može komentirati bilo koji anonimus, ismijavajući nas i nekažnjeno vrijeđajući na najgore moguće načine.

To se zove – govor mržnje. S hvalevrijednim iznimkama, takav način komunikacije prenio se na internetske komentare, blogove, forume, društvene mreže… a nerijetko se pretvara i u prava grabežna nedjela obmane, zavođenja i terora. I zato podržavam Nacionalnu kampanju „NE govoru mržnje na

internetu“. Drago mi je što će trajati cijelu godinu. Štoviše, mislim da bi trebala trajati trajno, zauvijek, kao i kampanje usmjerene protiv pedofilskih stranica i sličnog internetskog smeća. Takve bi kampanje trebale trajati trajno, kao i kampanje za osnovna ljudska prava, ili protiv elektroničkog nadzora, ili protiv svih oblika „kulture smrti“, što je pojam za koji smo donedavno točno znali što znači, a sada se rijetko spominje. Zašto?

Denis PERIČIĆ mr. sc.

Kulturni obzor

25. veljače 2014., br. 510 || REGIONALNI TJEDNIK

Srijeda u Muzeju

„Anđeli iznad grada“

Predavanje na temu Vinica – nezaobilazan topos na karti društvenog i crkvenog života sjeverozapadne Hrvatske, naći će se 26. veljače u programu Srijede u Muzeju. O Vinici, njenom kulturološkom i vjerskom značaju u Varaždinštini i ostalim djelovima sjeverozapadne Hrvatske gostima će govoriti rektor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu, Anđelko Košćak. Program se priređuje u palači Herzer Gradskog muzeja Varaždin, s početkom u 19 sati, a ulaz je besplatan.

„Anđeli iznad grada“ naziv je skupne izložbe slika novomarofskih slikarica Zvjezdane Bukovčan i Vesne Gužvinec.

Autorice su raznim tehnikama na svoj specifičan način prikazale različite motive – pejzaže i anđele. Izložba je u Gradskoj knjižnici i čitaonici Novog Marofa otvorena od 28. siječnja do 28. veljače i može se razgledati tijekom radnog vremena knjižnice.

kog Slovenskog narodnog gledališča HNK VARAŽDIN Gostovanje Baleta HNK Zagreb

ad ljubavi

ost osobnim poslanjem da (za)vlada okolinom,

(Mateja Pucko)

gim dramama koje su izvrsno prikazali glumci Igor Samobor, Ksenija Mišič, Viktor Meglič, Nataša Matjašec Rošker, Maša Žilavec, Vlado Novak, Eva Kraš i Mateja Pucko. Obilježavanje Prešernova dana u Varaždinskoj županiji tradicionalno su organizirali Županijsko vijeće slovenske nacionalne manjine, Slovensko kulturno društvo Nagelj, Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva Varaždin te predstavnici slovenske nacionalne manjine grada Varaždina i Općine Cestica. Kazališnu publiku, u kojoj su bili i glavni tajnik Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva Andrija Karafilipović, saborski zastupnik Dubravko Bilić, zamjenik gradonačelnika Varaždina Vjeran Radelić te predstavnik Općine Cestica Žarko Rodeš, prije predstave pozdravili su čelnici slovenskih udruga na području Županije Barbara Antolić Vupora, Martina Lesjak, Igor Šerdoner i Ana Županić. (ikr)

tolnicu 2020. godine ra uvjerili smo se kako je za uspjeh Europske prijestolnice kulture ključno dugoročno planiranje potreba u kulturi, kako bi programi ostali održivi. Europska prijestolnica kulture sigurno je velika šansa da programe u kulturi, koji uključuju i uređenje kulturne infrastrukture, realiziramo brže i učinkovitije – rekao je Goran Habuš.

Riječ je o pravom obogaćenju programa HNK u Varaždinu, veli Jakovljević

Giselle - prvi cjelovečernji klasični balet još od 1998.

U subotu 1. ožujka u 20 sati na Velikoj sceni HNK u Varaždinu gostuje Balet HNK u Zagrebu s baletom Giselle francuskog skladatelja Adolphea Adama. Nakon nekoliko baletnih izvedbi davne 1967. i 1968. godine, kao i nešto bliže 1998. godine, Balet HNK u Zagrebu prvi put će u varaždinskom kazalištu gostovati s cjelovečernjim klasičnim baletom.

Klasično baletno djelo Giselle od svoje praizvedbe 1841. u Parizu doživjelo je mnoge koreografske preobrazbe, a najdulje se zadržalo na repertoaru u rukopisu koreografskog klasika Mariusa Petipaa. Trajno izazovan plesačima i privlačan publici, ovaj se balet zadržao više od 170 godina u standardnim repertoarima svih velikih baletnih kuća. Romantična priča Theophila Gautiera

i glazba Adolphea Adama zahtijevaju visoku razinu plesnoga umijeća, vrhunsku

tehniku i sposobnost dramatskog oblikovanja likova, što je zagrebački Balet mogao pružiti još 21. siječnja 1897. godine, na prvoj hrvatskoj izvedbi Giselle.

Ova predstava, koju Balet HNK iz Zagreba predstavlja posjetiteljima HNK u Varaždinu, u koreografiji Iraide Lukašove (prema Jeanu Coralliju i Julesu Perrotu, u redakciji Mariusa Petipaa), u scenografiji Dinke Jeričević i kostimografiji Karla Klemenčiča, premijerno je izvedena 21. siječnja 2014.

Najavljujući ovaj izniman događaj u društvu prvaka baleta Azamat Nabiullina, ravnateljica varaždinskog HNK Jasna Jakovljević istaknula je da je riječ o pravom obogaćenju programa koje je varaždinskom nacionalnom kazalištu omogućilo matično kazalište – HNK u Zagrebu.

19

Što čitati?

Karin Slaughter, Krhotine, prev. Mirta Jambrović, Znanje, Zagreb, kolovoz 2013. Čini mi se da je američki krimić (kao i njemu srodni žanrovi) u popriličnoj krizi.

Nije riječ samo o eksploziji europskog (čitaj: nordijskog) trilera, nego kao da Amerikanci više ne znaju pisati tako dobro kao što su to nekad znali Hammett, Chandler, Spillane ili McBain. Primjerice: James Patterson mi je neprobavljiv, Cody McFadyen me nije oduševio, a razvikani „Sindikat jidiških policajaca“ Michaela Chabona ostavio me ravnodušnim. A onda je stigla divna Karin Slaughter. Njezine „Krhotine“ potpuno su me osvojile. Pregledno izložen, životni zaplet, s teškom atmosferom američkog Juga već bi bio dovoljna preporuka, ali ono što doista „čini razliku“ je lik inspektora Willa Trenta. Naišli smo na svakakve istražitelje, ali ideja da inspektor bude disleksičan već je na prvu pomisao – suluda. Ali ne i kod Karin Slaughter, koja je tu ideju razvila do savršenstva. Kako to već zna biti kod ljudi koji su svoj hendikep nadoknadili razvivši druge sposobnosti, tako je i Will Trent izvanredno lucidan i pronicljiv. Ipak, najbolji trenuci romana nisu u dijelovima kada Trent briljira opažajima i zaključcima, nego kada ga usporava njegova disleksija. Prizor kada mu jedan lik pokazuje rukopis glavnog osumnjičenika, po kojemu bi svakome trebalo biti jasno da je upravo autor tog rukopisa ubojica, ali ne i Trentu, koji ne može razaznati što na tom papiru piše, a pravi se da može, jednostavno je – antologijski. U izdanju Znanja dostupan je i prijevod „Triptiha“, prvog romana o Willu Trentu, a Algoritam je prije objavio i „Zaslijepljenu“. Nisam ih još pročitao, ali učinit ću to s velikim očekivanjima i, ne sumnjam, velikim zadovoljstvom.

GMV Ususret izložbi „Prvi svjetski rat na varaždinskom području“ (2)

Cenzura i obustava izlaženja pojedinih novina Objava rata promijenila je svakodnevicu građana Varaždina, bez obzira na to što sukobi još nisu bili započeli.

U Varaždinu je 28. srpnja 1914. bubnjanjem i proglasom gradskog poglavarstva proglašen prijeki sud „za zločinstvo bune, umorstva, razbojstva, paleža i javnog nasilja zlobnom oštetom tudjega vlastništva“. Kazna za počinjenje tih zločina bila je smrt. Određena je

djelomična sprema austrougarske vojske, tj. mobilizacija vojnih obveznika do 37 godina te djelomičan poziv pučkog ustanka, tj. mobilizacija pučkih ustanika do 42 godine. Prema podacima iz „Naših pravica“, ovom pozivu odazvali su se vojni obveznici iz zagorskih i podravskih krajeva u domobranstvo i redovitu vojsku čak i u većem broju negoli je to bilo predviđeno, pa su

tako „svi vlakovi puni vojnih obvezanika, koji putuju na svoja odredišta, a kolodvor je kod dolaska i odlaska opsjednut narodom, koji želi svojim junacima sretan put i dobru sreću.“ (Naše pravice, 30. 7. 1914., br. 31., str. 5).

Budući da je gradska redarstvena straža bila mobilizirana, pozvani su svi članovi građanske čete i I. hrvatskog dobrovoljnog vatrogasnog zbora u Va-

raždinu koji nisu poslani na bojišta, da se stave u redarstvenu službu u svrhu čuvanja reda, mira i zaštite imovine građana Varaždina.

Odmah nakon mobilizacije, određene su i iznimne mjere za slučaj rata. Sabori su odgođeni, a ustavna prava obustavljena, zabranjeno je posjedovanje oružja, izdane su naredbe kojima se ograničuje promet na granicama, imenovani su vladini povje-

Petra Marincel dokumentarist GMV-a

renici za pojedine županije, ukinuta je porota i uveden vojnički kazneni postupak za delikte protiv vojne sile.

Također, uvedena je cenzura tiska i obustavljeno izlaženje pojedinih novina, ograničen je brzojavni i telefonski promet te zabranjeno posjedovanje goluba pismonoša.

20

Duplerica

REGIONALNI TJEDNIK || 25. veljače 2014., br. 510

ŠETNJA MEĐU OBLACIMA Devet varaždinskih planinara provelo tri tjedna kročeći po najvišim

Put života na visinu od šest t s koje se vidi vrh svijeta – M

Zemlja bez pravila u prometu, zemlja u kojoj svastika predstavlja sreću i zemlja u kojoj se nalaze najviši vrhunci planeta Zemlje. Nepal je skromna Piše: Tihana Drumev FOTO: HPD MIV

- Ne postoji niti jedno drugo takvo mjesto na svijetu, niti jedan drugi planinski lanac na svijetu koji toliko privlači kao Himalaja. Tu se pisala povijest sporta i tu se penjači vraćaju. I ja bih se opet vratio kao i, vjerujem, svaki od nas – još uvijek pod dojmom priča Petar Babić, planinar varaždinskog Hrvatskog pl a n i n a rskog društva MIV o trekkingu u Nepalu na koji je na tri tjedna prošlog listopada krenuo s ekipom u kojoj su uz njega bili Ivan Plačko, Barbara Planinc, Marko Sajko, Maja Vrbanić, Boris Hanžek, Nikola Šebrek, Predrag Horvat i Davor Maračić.

Prošlog četvrtka u kinu Galerija održao je i predavanje “Šetnja među oblacima” u organizaciji udruge Lov na avanturu.

Ništa bez šerpi

Tri tjedna, na drugoj strani kugle zemaljske ovih se devet dobro pripremljenih Varaždinaca penjalo što bliže najvišem vrhu svijeta Mount Everestu na 8848 metara.

Njihov cilj bio je “samo” dvije tisuće metara niži – 6090 metara visok Lobuche East.

Naravno, u svemu su im pomagali i Nepalci. Devetorici njih na ovom napornom putu

U Lukli se nalazi najopasniji aerodrom na svijetu s kojeg sportskim avionima polijeću svi planinari pomagale su šerpe.

Predivni krajolici sasvim drugačiji od onih europskih i alpskih, gotovo izvanzemaljska jezera na četiri tisuće metara nadmorske visine, spavanje u šatorima, osvajanje vrhunaca i dobro društvo.

Zvuči kao avantura koju bi svatko htio doživjeti. No ovaj divan dio putovanja koji se vidi na fotografijama ima i onu drugu stranu.

Hramovi i žuljevi

- Hodanje, penjanje, budistički hramovi, prekrasna sela i još divniji pejzaž doline

Khumbu na jednoj od najdivnijih planina samo su jedna strana naše avanture. Tu je i cijeli spektar bolesti koje ovakav trekking na koji smo se odlučili nudi: visinska bolest, temperatura, žuljevi i natisci, a neizbježan je i proljev koji je jedan od nas imao čak 17 dana – prisjeća se Petar. Uz to, dodaje, tu je i spavanje u šatorima na snijegu na podebljim minusima, kao i sve ono što ide s takvim kampiranjem – ne baš najbolji higijenski uvjeti. - Ja sam dobio i visinsku bolest pa sam se morao odlučiti hoću li se spustiti i odvojiti od grupe, no saznao sam da je isto jutro jedan dečko od 26 godina ignorirao ozbiljne simptome i umro samo nekoliko metara dalje.

No to su sve rizici ovog sporta kojih si itekako svjestan.

Tko nije na to spreman i ne želi, neka igra mali nogomet u dvorani – kaže Petar. No da biste uopće došli do ovih rizika, treba preživjeti i put malim sportskim avionom iz Lukle, najopasnijeg svjetskog aerodroma.

- Nakon što smo preživjeli put tim malim avionom, prvog dana stigli smo u seoce Monjo gdje smo noćili, a već idućeg jutra krenuli smo prema Namche Baazaru gdje smo proveli dva dana kako bismo se aklimatizirali usponima na oko četiri tisuće metara. Posjetili smo selo Khumjung, bolnicu i školu sir Edmonda Hillaryja, japanski Everest View Hotel te se divili pogledima na Everest i još bližu i strašniju Amu Dablam. Sljedeća postaja bio je Tengboche, selo s najvećim budističkim samostanom u regiji, bratskim samostanom onog u Rongboku, u Tibetu.

Tamo smo ostali jednu noć i već tamo iskusili hladne noći i pomalo se uljuljkali u jednoličnost nepalske kuhinje – prepričava Petar doživljaje prvih dana, kada su još napori bili ljudski, a bolesti još nisu došle na vidjelo.

Avanturisti i planinari: Ivan Plačko, Barbara Planinc, Marko Sajko, Maja Vrbanić, Boris Hanžek , Nikola Šebrek, Petar Babić, Predrag Horvat i Davor Maračić

Početak avan ture u

malom nepal skom

selu

Tipično nepalsko selo

Poginuli alpinisti

Nakon što su avanturisti prošli prvih pet tisuća metara i koliko-toliko se prilagodili rijetkom zraku, ekspedicija je krenula dalje. Prošli su impresivnu stijenu Lobuche Easta, a kao podsjetnik da na planini uvijek vreba neka opasnost, prošli su pored

Snježne pad ine prema sa mom vrhu

00 metara gotovo 50 Jezero na

Duplerica

25. veljače 2014., br. 510 || REGIONALNI TJEDNIK

21

svjetskim vrhovima, po nepredvidljivoj Himalaji TRADICIja Deseti izlet bregima PD-a Ravna gora

tisuća metara Mount Everest

a zemlja zapanjujućih krajolika, a njihov je obilazak san svakog planinara

Spavanje u šatoru na minusu

Most u stilu Indiane Jonesa

Ledeni usponi

spomen-mjesta poginulim alpinistima. - Na toj visini meni se već ozbiljno počelo “mantrati” i vratio sam se u selo Pheriche. Otporniji dečki smrzavali su se u šatorima na 5300 metara nadmorske visine, a vođeni veteranom Everesta šerpom Karmom Riteom popeli su se na 6090 metara visok Lobuche East – veli Petar. Nakon ovog uspjeha i uspona, razdvojena ekipa ponovno se susrela puna impresija i i krenula natrag.

- U ovoj zemlji, ma koliko dobro bili pripremljeni, doživjeli smo kulturni šok.

Nema pravila u prometu, oni nemaju ustav, posvuda se nalazi svastika, koja je kod njih simbol sreće, a na to je ipak teško prilagoditi europsku svijest, sve je prljavo i općenito vlada nedostatak higijene. Unatoč tome, ljudi su sretni, veseli, pristupačni

Od devetorice Varaždinaca na ekspediciji, petorica najotpornijih uspela se na 6090 metara visok Lobuche East i svatko nabada barem nešto engleskog. Doživjeli smo i trodnevnu hinduističku Novu godinu – Diwali festival kada smo se spustili u sela, baš kao neku vrstu nagrade. Nakon svih tih spavanja i kuhanja u šatoru, problema s bolestima i probavom, sela su nam se činila kao velegradi. Divili smo se WC-ima s kotlićima, posvađali oko toga tko će se prvi tuširati i pojeli sve do čega smo stigli – priča Petar.

Trening i ljubav

Ništa bez šerpi

Manje teškoće na putu

Na ovo putovanje, naravno, nisu krenuli nespremni.

Trenirali su kao i obično – svakodnevno trčanje, bicikl i stalne ture po lokalnim “bregima”. - Znamo se otprije, radili smo i pripremne ture, zajedno otišli prije toga na Mont Blanc, ali mislim da je ono što nas je najviše vezalo prevladalo, a to je ljubav prema osvajanju vrhunaca – zaključuje Petar. Svim budućim osvajačima nekih od nižih vrhova Himalaje poručuje da kontaktiraju neku od agencija od tisuća koje postoje u Kathmanduu i da s njima dogovore sve. I da nose svoju opremu jer je ona koja se iznajmljuje loša. - Bolje platiti još jednog nosača i uzeti svoju opremu nego na Himalaji biti s lošom opremom – savjetuje.

U Lužecu za okrepu čaj, koji su oni iskusniji planinari začinili rakijom “za bolju cirkulaciju”

Nakon pune 94 godine po ruti prvih planinara!

Davnog 29. veljače 1920. varaždinski planinari prošli su istom rutom kao i više od 60 entuzijasta prošle subote Piše: Tihana Drumev tihana@regionalni.com

Većina Varaždinaca sivu kišnu subotu vjerojatno je provela kod kuće uz topao čaj. No za više od šezdeset planinara kiša i blato nisu bili nikakva prepreka da po deseti put prođu Tragom prvih varaždinskih planinara.

To je naziv pohoda dugog deset kilometara od Presečnog preko Lužeca sve do Varaždinskih Toplica, a ruta je vrlo slična onoj koju su prije 94 godine, 29. veljače 1920., prošli prvi varaždinski planinari.

Je li i njima bilo kišovito i hladno kao i grupicama koje su prema Varaždinskim Toplicama krenule put varaždinskih brega, ne znamo, no znamo da je zajedničko sigurno bilo druženje u prirodi. Lagani put koji kreće preko Lužeca ne zahtijeva neku punu fizičku spremu, pa se na put uz grupicu mlađih entuzijasta otisnuo i popriličan broj umirovljenika, a u grupi se našao i mali pas.

Ovaj izlet idealan je i za početnike. Izuzev jednog probijanja kroz granje zbog zaobilaženja većeg blata, na putu nije bilo većih prepreka.

Pohod “Tragom prvih varaždinskih planinara” dugačak 10 km

Probijanje kroz šikaru - jedina većina prepreka na putu

Lagano ali blatno

- Ne planinarim toliko često, ali ovaj put je stvarno lagan. Treba proći samo dva lakša uspona. Kad ne bi bilo ovog blata i kiše, bila bi to još ljepša šetnjica – rekla nam je Hana, koja je rutu prošla prvi put. Sigurno ju je i ohrabrio dolazak na prvo mjesto za odmor, u Lužecu, gdje su svima pothlađenima nudili biljni čaj iz lokalnog okružja koji su oni iskusniji planinari začinili rakijom “za bolju cirkulaciju”.

Među mlađom ekipom našlo se i onih koji su se više

Ni blato ni kiša planinare ne mogu spriječiti da udišu friški zrak

puta zaputili putem prvih planinara. - Idem već peti put i svaki put mi je zabavno. Malo svježeg zraka u plućima, špeka i luka po putu i dobrog društva. Prošlih godina je bilo toplije, pa je bilo i više lokalnih stanovnika koji su nas zvali na gemišt i rakiju.

Valjda smo se zato i izgubili – ispričao nam je planinar Mitko. Šetnja po blatnoj šumi trajala je tek nešto više od tri sata, a završila je u restoranu Fortuna u Varaždinskim Toplicama uz gulaš, vino i ples.

Ovo je deseti put da je PD Ravna gora organizirao izlet.

22

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 25. veljače 2014., br. 510

Varaždinci i dalje na vrhu lige

sport

U 19. kolu Premijer lige GRK Varaždin pobijedio je u Kutini ekipu Moslavine 24:19 (15.13) te Varaždinci i dalje ostaju na čelu prvenstvene ljestvice. Najviše golova za Varaždince postigao je Ivan Horvat, sedam, dok su Ante Kuduz i Martin Marčec postigli pet odnosno četiri gola.

www.regionalni.com/sport Zovite nas na 042/290-777

Čak 87 mladih hrvača natjecalo se u Varaždinu u sklopu PH u hrvanju za kadete.

HK Vindija ekipno je osvojio treće mejsto, a pojedinačni rezultati su sljedeći: Marko Đigunović, do 58 kg srebro, a Mihael Bešenić (54 kg), Antun Novko (69), Jan Siročić (76 kg), Nikola Conar (85 kg), Petar Runac (100 kg) i Vinko Smodek (100 kg) osvojili su brončane medalje.

Hodošan “pao” u Varaždinu U 15. kolu Super lige stolnotenisačice STK Varaždin pobijedile su ekipu Hodošana 4:3. U prvom susretu Mihaela Brodar izgubila je od To So 3:0, Bojana Poljak zatim je pobijedila istim rezultatom Paulu Markati, u trećem susretu Petra Petek pobjeđuje Anu Švarc s 3:0. U igri parova Poljak/Petek bolje su od To/Švarc 3:1. Zatim Brodar gubi od Markati 3:0, a istim rezultatom gubi Petek od To, da bi četvrtu pobjedu Varaždinkama donijela Poljak, koja je bila bolja od Švarc 3:1. Na prvenstvenoj ljestvici Varaždinke su trenutno druge s 24 boda iza HASTK Mladost s 27 bodova, dok je na trećemu mjestu STK Dr. Časl s 23 boda manje, ali i dvije utakmice manje.

1200

gledatelja pratilo je borilačku pripredbu u Prelogu na kojoj su članovi FC Kovačić ostvarili nove pobjede. Jasmin Škoranec postao je juniorski prvak Europe u K1 po WKU federaciji, a njegov brat Jurica pobjedom je postao seniorski internacionalni prvak Hrvatske u

full contactu. Pobjede su ostvarili i Petra Delić, Luka Vrbanec i Wilson Kuqi.

Dabrovi u srijedu 26. veljače s početkom u 19 sati u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin igraju kup susret 1/8 finala protiv Đakova, dok će u subotu 1. ožujka u 19 sati igrati susret 20. kola Premijer lige s ekipom Karlovca, trećeplasirane ekipe prvenstva.

U p onedjeljak 3. ožujka 2014. s p o če tko m u 18:00 sati održat će se redovna godišnja skuština Županijskog nogometnog saveza Varaždin. Skupština će se održati u dvorani za sastanke ŽNS-a Varaždin na adresi Zagrebačka 94.

SPORT OSOBA S INVALIDITETOM Ratko Kovačić ponovo izabran za pr

Financiranje sporta u Varaždinu je velik pro Izborna skupština HPO-a, koja je održana u Varaždinu, potvrdila je glavne ciljeve HPO-a, a to je prije svega povećanje standarda i uvjeta razvojnih programa HPO-a Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

Izborna skupština Hrvatskog paraolimpijskog odbora održana je u Varaždinu, a za predsjednika je ponovo izabran Ratko Kovačić.

Osim izbornog dijela, kakvi su postali zaključci skupštine HPO-a?

Zaključci su orijentirani na ono što su nam i inače glavni ciljevi. To je prije svega povećanje standarda i uvjeta razvojnih programa HPO-a.

Znači, uključivanje što većeg broja osoba s invaliditetom u sportske aktivnosti, ali isto tako i omogućavanje ostvarenja vrhunskih rezultata našim vrhunskim sportašima i reprezentativcima u raznim sportovima.

Zakon

Kako je riješen sustav financiranja osoba s invaliditetom?

Financiranje je najveći problem za sve naše programe i za sve aktivnosti. Potrebno je ustrojiti bolji sustav financiranja, pogotovo na lokalnoj razini.

Kako to mislite rješavati?

Mi smo dali jedan prijedlog promjene Zakona o sportu u

dijelu financiranja da se ugradi odredba o obvezi financiranja sporta osoba s invaliditetom u određenom postotku u odnosu na ukupna izdvajanja za sport.

Moramo uspostaviti sustav koji mora biti na odgovarajuć način financiran iz proračuna lokalne samouprave, a, jasno, i iz državnog proračuna.

Svakodnevno se radi na uključivanju što većeg broja osoba s invaliditetom u sportske aktivnosti HPO-a U pripremi su i neke nove promotivne aktivnosti.

To radimo kontinuirano.

Imamo plan promovirati sport osoba s invaliditetom kroz Paraolimpijski dan i razne promotivne akcije kako bismo što više osoba s invaliditetom uključili u sport.

U pripremi je i akcija obilježavanja 50 godina HPO-a u svim većim gradovima.

Prezentirat ćemo razne sportove osoba s invaliditetom u središtima svih većih gradova. Sve te akcije usmje-

Hrvatski paraolimpijski odbor zasjedao je u Varaždinu, a Ratko Kovačić

rene su prema senzibiliziranju javnosti za sport osoba s invaliditetom.

Olimpijci

Od ostalih aktualnosti iz HPO-a treba izdvojiti činjenicu da na Zimske paraolimpijske igre u Sochi idu dva skijaša.

Omogućili smo im maksimalne pripreme. Mi kao mala zemlja u kojoj baš i nema uvjeta za razvoj skijanja možemo biti zadovoljni Dinom Sokolovićem i Damirom Mizdrakom, koji su postigli zahtjevne norme. Sokolović postiže odlične rezultate u trkama Svjetskog kupa i ostalim međunarodnim

natjecanjima te mislim da možemo očekivati dobre i radosne vijesti iz Sochija.

Pripremate se već i za Paraolimpijadu u Riju 2016.

Europske igre mladih 2015. u Varaždinu!

U Londonu je bilo 25 sportaša u 5 sportova, ja vjerujem da ćemo to ponoviti iako je konkurencija sve veća i norme su sve više.

Kako Varaždin kotira u HPO-u?

Imamo jako radosne uspo-

ODBOJKA Druga ekipa OK Varaždin Volley osigurala naslov prvakinja 3. MŽ

Kvalitetan podmladak varaždinskih od

OK Varaždin Volley 2 uvjerljivo i u Štrigovi

U 13. kolu 3. međužupanijske odbojkaške lige regije Centar za žene skupina Sjever, mlade odbojkašice okupljene u ekipi OK Varaždin Volley 2 pobijedile su ekipu Štrigove 3:0 (25:19, 25:16, 25:23) i time i teoretski osigurale prvo mjesto na prvenstvenoj ljestvici za ovu sezonu. Odbojkašice Štrigove su na drugom mjestu sa sedam bodova zaostatka,

dva kola prije kraja prvenstva. Mlade varaždinske odbojkašice organiziraju proslavu naslova prvakinja u sljedećem kolu koje se igra u subotu 1. ožujka u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin s početkom u 19 sati, nakon susureta s ekipom Ivanca.

Za ekipu su nastupale: Lucija Tesla, Lucija Kociper, Tamara Đolonga, Daria Jarmić, Martina Deglin,

Sport

25. veljače 2014., br. 510 || REGIONALNI TJEDNIK

3.

Rijeka dva puta bolja u tjedan dana U 10. kolu drugog dijela natjecanja 1. HOU skupine 2 u mini ligi za ulazak u 1. skupinu odbojkaši OK Varaždin Volley doživjeli su i drugi uvjerljivi poraz od ekipe MOK Rijeka u samo tjedan dana. Neredoviti i loši treninzi nakon odlaska trenera Tome Pauna uzeli su svoj danak i varaždinska ekipa potpuno je neprepoznatljiva. Nakon teškog poraza u Rijeci od 3:0 (25:17, 25:9, 25:17) izgubili su i na svojem terenu 0:3 (13:25, 18:25, 23:25). Nadu u bolju budućnost dao je mladi i talentirani 14-godišnji tehničar Gabrijel Ivančić, koji je ušao u trećem setu kada je OK Varaždin Volley gubio s 10:1 te razigrao deprimiranu ekipu. Kod 23:24 griješi pri servisu kapetan domaćih, pa je izostala prilika za iznenađenje.

redsjednika HPO-a KARATE Velik uspjeh varaždinskih karatista u Zürichu

Dva zlata za Varaždince na Swiss karate Openu Enes Garibović i Ivona Ciglar osvojili su prva mjesta dok je Elma Garibović bila druga, a Eugen Kanjir treći u jakoj konkurenciji Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

ŽOL Centar - Sjever

dbojkašica Sara Pevec, Sara Bobnjarić, Maja Bosilj, Luna Labaš, Lara Kunić, Stela Pevec, Ivona Jerešić, Iva Breški, Ana Novak, Melani Domjan, Gabriela Bek, Lorena Šmic, Iva Horvat, Lucija Horvatić, Lara Benković, Ela Marković, Nika Šimunec, Paula Sieber, Martina Klepač, Ivana Solar, Maja Vučković, Lucija Vukšić, Marija Jakopec.

U zaleđu

Pobjeda ne čini pobjednika

KK Varaždin, trener Esad Garibović, Eugen Kanjir, Elma Garibović, Ivona Ciglar, Enes Garibović

mene na Varaždin. Tu smo održali nekoliko državnih prvenstava npr. u atletici i stolnom tenisu te EP u atletici 2010. godine. Imamo ovdje jako dobre sportaše, reprezentativace, osvajače medalja na velikim međunarodnim natjecanjima te sudionike Paraolimpijskih igara. Varaždin je naše vrlo važno odredište, ali nažalost problematika financiranja sporta u Varaždinu i Varaždinskoj županiji nije na zadovoljavajućem nivou, pa tako tu imamo velikih problema. Ja se nadam da će se to promijeniti, a planiramo iduće godine u Varaždinu organizirati Europske igre mladih.

i 4. mjesto dijeli ml. kadetkinja Stela Marčec, STK MGH Drava Žabnik na 37.

Memorijalu Đuro Dubenik Dugo Selo. STK MGH Drava Žabnik nastupio je s devet mladih igrača u svim uzrasnim kategorijama.

Piše: Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

oblem

sve je upoznao s novim aktivnostima

23

Članovi KK Varaždin nastupili su na 6. međunarodnom karate turniru „Swiss Open 2014“ koji se održao u Zürichu. Na turniru su nastupila 1183 natjecatelja iz 22 zemlje.

Samopouzdanje

Elma Garibović osvojila je 2. mjesto u kategoriji juniorke -53 kg. Eugen Kanjir osvojio je 3. mjesto u kategoriji mlađi seniori -78 kg.

Enes Garibović osvojio je 1. mjesto u kategoriji juniori

-76 kg. Ivona Ciglar osvojila je 1. mjesto u kategoriji mlađe kadetkinje -42 kg.

Natjecatelje je na ovom, jednom od najjačih europ-

Zavidna forma uoči Prvenstva Hrvatske za mlađe uzraste skih turnira, vodio izbornik reprezentacije Hrvatske i trener KK Varaždin Esad Garibović. - Jako sam zadovoljan nastupom naših natjecatelja na Swiss Ope-

nu. Trebao nam je izlazak na ovako jakom turniru za naša dva reprezentativca Enesa i Eugena koji su prije dva tjedna nastupili za Hrvatsku na EP u Lisabonu i vratili se nezadovoljni svojim nastupom. Na ovom turniru su došli do postolja i, nadam se, vratili samopouzdanje i vjeru u svoje kvalitete. Elma je očekivano odradila, a posebno me veseli nastup naše mlade natjecateljice Ivone koja je dobila sve borbe bez ijednog izgubljenog boda i pokazala svoju kvalitetu i zavidnu formu uoči Prvenstva Hrvatske za mlađe uzraste.

Pobjeda ne čini pobjed- pobjednikom i sportskim nika, kao što niti poraz ne uzorom.

Pravi pobjednik nije nužno čini gubitnika. Puno je više u tome tko si ti i kako se najbolji sportaš na terenu, odnosiš prema utakmici ili vrlo često je to netko tko određenom natjecanju. Skra- se ne eksponira previše, tko “leti ispod ćivanje staze, radara”. To je nezalaganajčešće onaj nje, varanje i Pravi pobjednik tko čini puno slične st vari nije nužno malih dobrih osiromašuju s t v a r i, koje sport. Nepo- najbolji sportaš često mislimo štovanje sui- na terenu da se podragrača i protivnika, omalovažavanje onoga zumijevaju, a bez kojih bismo tko izgubi stvara samo lošu bili moralno siromašni. Onaj sliku o onome tko to radi i tko čini dobro okruženje oko sebe, onaj tko ohrabruje govori.

Radeći i boreći se najbolje ekipu kada je najteže, onaj što znaš u svakoj utakmi- tko svojim pozitivnim staci i na svakom natjecanju, vom prkosi svim mogućim poštujući svoje suigrače i nedaćama, onaj tko prvi protivnike, dajući sve od sebe hrabro, uzdignute glave i na svakome mjestu i u svakoj bez oklijevanja ulazi u teren prilici, dostojanstveno igra- i kada zna da će izgubiti, onaj nje po pravilima bez obzira tko ponosno brani boje svoga na kojem ste mjestu čini vas kluba - to je pobjednik!

Preferans klub upisuje nove članove Održana je godišnja skupština Preferans kluba Varaždin 2010. Predsjednik Zlatko Krstić pohvalio je uspjehe članova na PH i drugim turnirima. Prema bodovanju nastupa, najuspjeliji natjecatelj u prošloj godini bio je Boris Abramović, ispred Stjepana Turkovića i Petra Žitnika. Iz kluba pozivaju sve zainteresirane da se priključe radu kluba u sportskom natjecanju petkom od 16 sati u prostorijama V. MO-a.

KONJIČKI SPORT CDN dresurni turnir

Premijera u Austriji

KICKBOXING KBK Mladost na WAKO European Cup - Karlovac Open

Osam medalja za Varaždince Sedam članova Kickboxing kluba Mladost Varaždin nastupilo je na WAKO European Cup - Karlovac Open 2014. Na ovom jakom međunarodnom turniru, u četiri discipline ukupno se natjecalo 1245 natjecatelja iz 117 klubova iz 15 država. Članovi KBK Mladost postigli su zapažene rezultate. U disciplini kick light juniorskoj kategoriji -63 kg Leo Amidžić bio je treći, a -50 kg Petra Jalšovečki druga. U seniorskoj konkurenciji -74 kg Marino Pranjić bio je drugi, a -94 kg Roko Škarica prvi. Prvo mjesto osvojila je i Irena Žunec +70 kg. U disciplini light contact u juniorskoj konkurenciji

KBK Mladost Varaždin uspješno je nastupio u Karlovcu

-50 kg Petra Jalšovečki bila je druga. U disciplini low kick junior -54 kg Tomislav Jalšo-

večki bio je prvi, a u seniorskoj konkurenciji -65 kg Mariji Kosi pripalo je treće mjesto.

Na imanju Reitsportcluba Graz-Nord održao se CDN dresurni turnir na kojem su sudjelovale i jahačice Konjičkoga kluba Varaždin ‘95, juniorska jahačica Karla Horvat i seniorske jahačice Ines Kovačević i Pia Damjanić. Karla Horvat je na kobili Jamaica G nastupila u tri utakmice kategorije A i L te je u utakmici L3 bila

u plasmanu na 7. mjestu, dok je u utakmicama A3 i A4 zauzela 10. i 12. mjesto.

Ines Kovačević je na kobili Allerailauch u utakmici LM1 zauzela 21. mjesto, a s kobilom Jamaica G u utakmici L6 bila je u plasmanu na 5. mjestu. Pia Damjanić nastupila je s kobilom Allerailauch u utakmici LM2 te je zauzela 21. mjesto.

24

oglas

REGIONALNI TJEDNIK || 25. veljače 2014., br. 510

25. veljače 2014., br. 510 || REGIONALNI TJEDNIK

Termoplin d.d., Vjekoslava Špinčića 78, Varaždin oglašava

PRODAJU RABLJENIH VOZILA 1. ) Marka: FIAT, tip: DOBLO 1.9 DS, boja: BIJELA, vozilo registrirano do 17.05.2014.g.

Snaga motora u Kw 46, radni obujam u cm3: 1910, godina proizvodnje: 2001.g., gorivo: Eurodiesel, prijeđeni kilometri: 176.118 km, teretno vozilo, registarske oznake: VŽ 405-EJ, broj šasije: ZFA22300005029096 Početna cijena: 11.000,00 kn bez PDV-a 2.) Marka: FIAT, tip: DOBLO 1.9 D, boja: BIJELA, vozilo registrirano do 03.08.2014.g.

Snaga motora u Kw 46, radni obujam u cm3: 1905, godina proizvodnje : 2001.g., gorivo: Eurodiesel, prijeđeni kilometri: 216.760 km, teretno vozilo, registarske oznake: VŽ 781-EM, broj šasije: ZFA22300005053312 Početna cijena: 10.000,00 kn bez PDV-a I. Vozila se mogu pregledati na adresi Termoplina d.d. u Varaždinu, Vjekoslava Špinčića 78, radnim danom od 08:00 do 10:00 sati (uz prethodnu najavu na broj telefona 042/231-444) II. Prodaja se provodi prikupljanjem pisanih ponuda uz prethodnu uplatu jamčevine u iznosu od 10 % početne cijene vozila za koje se ponuda predaje, na račun Termoplina d.d. broj HR2324840081100286552, svrha doznake: jamčevina za natječaj.

Ponuđačima čija ponuda ne bude prihvaćena, jamčevina će biti vraćena u roku od 8 dana. Ponuđač s kojim će biti zaključen ugovor o prodaji, jamčevina se uračunava u cijenu. Ako odabrani kupac ne potpiše ugovor o prodaji vozila ili ne uplati ugovoreni iznos u roku od 8 dana od dana potpisivanja ugovora, jamčevina se ne vraća.

III. Rok za dostavu ponuda je 10.03.2014. godine do 09:00 sati.

Ponude se dostavljaju u pisanom obliku preporučenom poštom na adresu Termoplin d.d., Vjekoslava Špinčića 78, 42000 Varaždin ili osobnom dostavom u poslovne prostorije Termoplina d.d., uz naznaku „Ponuda za kupnju rabljenog vozila – ne otvaraj“.

Zakašnjele ponude neće se razmatrati.

IV. Prodaja se vrši po načelu „viđeno-kupljeno“ te se isključuju eventualni prigovori.

V. Utvrđena početna cijena za pojedino ponuđeno vozilo je najniža cijena koju ponuditelji mogu ponuditi. Ponuđene cijene ponuditelja se uvećavaju za PDV. VI. Ponuda mora sadržavati sljedeće: – podatke o ponuditelju (ime, prezime i adresu – za fizičke osobe ili naziv i sjedište pravne osobe i MB/OIB) - ime i prezime osobe ponuditelja za kontakt s brojem telefona i adresom e-pošte – izvod iz sudskog registra za pravne osobe - dokaz o uplaćenoj jamčevini i podatak o broju žiro računa (IBAN), odnosno tekućeg računa za povrat jamčevine sudionicima čije ponude ne budu prihvaćene - naziv odnosno marku, tip i model vozila za koje se ponuda predaje – iznos ponuđene cijene izražen u kunama bez PDV-a (koja ne može biti niža od početne cijene) Valjanost ponude treba biti 30 dana od dana otvaranja ponuda.

Otvaranje ponuda neće biti javno.

Prodavatelj zadržava pravo odustati od izbora ponuđača i prodaje vozila bez posebnog obrazloženja kupcu.

VII. Izbor najpovoljnije ponude: VII.a. Najpovoljnijim ponuditeljem smatrat će se ponuda onog ponuditelja koji ponudi najvišu cijenu, ukoliko je uplaćena jamčevina.

VII.b. Ako dva ponuditelja ponude istu cijenu, najpovoljnijom ponudom smatrat će se ona ponuda koja je zaprimljena ranije.

VII.c. Svi ponuditelji će u roku od 5 dana od otvaranja ponuda biti obaviješteni o odabiru.

VIII. Ugovaranje: VIII.a Ponuditelj čija ponuda bude prihvaćena kao najpovoljnija dužan je u roku od 8 dana od primitka obavijesti o prihvaćanju njegove ponude zaključiti ugovor o kupoprodaji s Termoplinom d.d., te u roku od 8 dana od dana sklapanja ugovora platiti kupoprodajnu cijenu umanjenu za iznos uplaćene jamčevine.

VIII.b. Ako ponuditelj u roku iz točke VIII.a. ne uplati utvrđenu cijenu, smatrat će se da je odustao od kupovine. U tom slučaju vozilo će biti prodano sljedećem najpovoljnijem ponuditelju.

Kupac snosi sve pristojbe i porezne obveze koje proizlaze iz ove kupoprodaje.

IX. Rok i predaja imovine: Nakon uplate utvrđene cijene i dostavljanjem dokaza o uplati, odabrani ponuditelj mora odmah preuzeti vozila.

X. Prodavatelj zadržava pravo poništenja javnog nadmetanja.

Ponuditelj snosi sve troškove koji se odnose na pripremanje i podnošenje ponuda. Prodavatelj ni u kojem slučaju nije odgovoran niti obvezan ponuditelju nadoknaditi troškove, bez obzira na način vođenja i konačni rezultat ove prodaje.

Sve daljnje informacije zainteresirane osobe mogu dobiti na broj telefona 042/231-444, g. Josip Meštrić.

Termoplin d.d. Varaždin

Oglasi

25

26

Zdravlje

REGIONALNI TJEDNIK || 25. veljače 2014., br. 510

zdravlje www.regionalni.com/ znanost/medicina Zovite nas na 042/290-777

O Hitnoj službi u OŠ Martijanec Kako reagirati kada se netko guši ili ostane bez svijesti učenicima OŠ Martijanec su 14. veljače pokazali zaposlenici Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije koji su im objasnili i što je to Hitna služba, kako funkcionira i kako trebaju razgovarati s medicinskim dispečerima. OŠ Martijanec bila je prva u nizu škola u kojima će u sklopu projekta “Što trebate znati o Hitnoj medicinskoj službi” biti održana predavanja i vježbe.

13.

veljače Gradsko društvo Crvenog kr iža Varaždin počelo je edu cirati policijske službenike PU varaždinske za pružanje prve pomoći.

- Policijski službenici najčešće među prvima dolaze na mjesto nesreće, pa mogu pružiti prvu pomoć te na taj način unesrećenom spasiti život – ističe ravnateljica Sandra Mintas.

DAN BORBE PROTIV RAKA Onkološka rehabilitacija u Kliničko

Kvalitetniji život s ka

Glavni učinci onkološke rehabilitacije su poboljšanje sveukupne kvalitete života, čime se postiže i v mr. sc. Nada Kraljević. Onkološka rehabilitacija započinje već pri postavljanju dijagnoze, a proteže s Piše: GORDANA IGREC

Svake godine u Hrvatskoj oko 21.000 osoba oboli od karcinoma, dok više od 13.000 osoba umre zbog raka. Najčešći tumori u muškaraca su rak pluća (19 %), rak prostate (15 %), i rak debelog crijeva (15 %), dok su u žena najčešći karcinom dojke (22 %), karcinom debelog crijeva (13 %) i karcinom pluća (8 %), izvijestili su iz HZZO-a povodom Svjetskog dana borbe protiv raka koji se svake godine obilježava početkom veljače. U istom mjesecu, 11. veljače obilježava se i Svjetski dan bolesnika.

Tjelesno i duhovno

Oboljeli od malignih bolesti se već od postavljanja dijagnoze, a potom sve do izlječenja, odnosno palijativne skrbi susreću s onkološkom rehabilitacijom. Što se, međutim, krije iza naziva – onkološka rehabilitacija? Odgovore smo dobili od mr. sc. Nade Kraljević, specijalista fizijatra, voditeljice Kliničke jedinice za rehabilitaciju onkoloških bolesnika Klinike za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu, na lokaciji Ilica 197 u Klinici za tumore.

- Onkološka rehabilitacija je subspecijalizacija fizikalne medicine i rehabilitacije koja se bavi širokim područ-

U onkološkoj rehabilitaciji radim od 1990. godine, a od tada su tisuće bolesnika bile uključene u rehabilitaciju.”

Mr. sc. Nada Kraljević

jem funkcioniranja bolesne osobe, uključujući tjelesne, psihičke, socijalne, duhovne i profesionalne aktivnosti.

Cilj je postizanje maksimalno moguće kvalitete života na svim područjima unutar ograničenja nastalih zbog same bolesti i/ili postupaka liječenja. Ograničenja nastaju u odnosu na fiziološko ili anatomsko oštećenje, ograničenja okoline te želje i životne planove - kazala je mr. sc. Kraljević.

Onkološka rehabilitacija započinje već pri postav-

Kod muškaraca najčešći rak pluća, prostate i debelog crijeva, a kod žena

ljanju dijagnoze, proteže se kroz sve modalitete liječenja, kroz sve stadije bolesti i oporavljanja, a u terminalnom stadiju postaje dio palijativne skrbi.

- U našu Kliničku jedinicu za rehabilitaciju uglavnom dolaze bolesnici koji se i liječe u Klinici za tumore, a to su bolesnici sa solidnim tumorima, tumorima dojke, glave i vrata, probavnog i urogenitalnog trakta.

Bolesnici dolaze iz raznih dijelova Hrvatske, ali najviše iz Zagreba i županija koje gravitiraju Zagrebu.

U onkološkoj rehabilitaciji radim 23 godine, od 1990.

godine, a od tada su tisuće bolesnika bile uključene u rehabilitaciju – rekla je mr.

Kraljević.

Dodaje da su na onkološkoj rehabilitaciji najviše zastupljene žene s tumorima dojke, jer se već tradicionalno najveći broj ovih bolesnica i liječi u Klinici za tumore, bivšem Središnjem institutu za tumore.

- Glavni učinci rehabilitacije su poboljšanje sveukupne kvalitete života, čime se postiže i veće preživljenje što dokazuju brojne svjetske onkološke studije – napominje.

POZIV Udruga oboljelih od celijakije u Čako OPREZ Antibiotici postaju sve otporniji

Razumno s antibioticima!

- Samoinicijativno liječenje antibioticima bez savjeta liječnika, kao i pritisci pacijenata na liječnike za propisivanjem antibiotika, značajni su čimbenici u poticanju prevelike potrošnje.

U našoj sredini se čak 96 % antibiotika troši izvan bolnice – upozorila je dr. Marina PayerlPal, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije.

Građane žele osvijestiti zašto je

važno razumno koristiti antibiotike. - Uslijed preširoke, često nepotrebne uporabe antibiotika, bakterije su razvile brojne mehanizme otpornosti. To je ugrozilo dosadašnja postignuća suvremene medicine, kao što su transplantacija organa, liječenje malignih oboljenja, brojni kirurški zahvati. Ugrožena je i budućnost liječenja bakterijskih infekcija – ističe dr. Payerl-Pal.

Naučite kako priprem Kako pripremiti kruh i druge proizvode od bezglutenskog brašna, naučiti možete sljedeći petak. Udruga oboljelih od celijakije sjeverozapadne Hrvatske poziva osobe na bezglutenskoj prehrani da ih posjete 7. ožujka od 16 do 19 sati u prostorijama u Kalničkoj 22 u Čakovcu. - Izrada proizvoda od bezglutenskog

brašna, čija je ponuda sve veća, vrlo je teška i teško se savladava. Zato nudimo svoju pomoć, jer ako se ljudi na početku razočaraju i pokolebaju u svojim kuharskim neuspjesima, kasnije će teško imati veći interes za pripremu bezglutenske hrane kod kuće – ističe predsjednica Udruge Draženka Habuš.

Zdravlje

25. veljače 2014., br. 510 || REGIONALNI TJEDNIK

27

HZZO: Dijabetičari nisu ostali bez terapije, jer je inzulin drugog proizvođača i dalje besplatan!

- Svjedoci smo neobjektivnog pisanja medija koji šire paniku među oboljelima od dijabetesa uvjeravajući ih da su ostali bez svoje terapije zato što je nakon referiranja cijena lijekova inzulin detemir proizvođača Novo Nordiska prešao iz Osnovne na Dopunsku listu lijekova HZZO-a. Istina je da se na tržištu

nalaze dva dugodjelujuća inzulinska lijeka koji su međusobno zamjenjivi, jer se ne razlikuju u terapijskoj indikaciji i primjenjuju se u potpunoj istoj populaciji bolesnika, uključujući djecu i trudnice – reagirali su prošli tjedan iz HZZO-a.

Napomenuli su da se na Osnovnoj listi lijekova, dakle

oj jedinici KBC Sestre milosrdnice

onih koji su za pacijente besplatni, nalazi inzulin glargin proizvođača Sanofija, koji je najpropisivaniji inzulinski pripravak na svijetu te predstavlja tvz. zlatni stardard u liječenju dijabetesa. - Drugi dugodjelujući inzulin detemir je 3. veljače prešao na Dopunsku listu zato što proizvođač nije htio pri-

hvatiti referentnu cijenu te se sada preko udruga pacijenata i medija uvjerava bolesnike kako im je HZZO oduzeo mogućnost liječenja i nametnuo doplatu lijeka od 23 kune. Prava istina je da je proizvođač taj koji nije prihvatio nižu cijenu iz samo njemu poznatih razloga - ustvrdili su u priopćenju.

Napomenuli su da pacijenti koji ne mogu ili ne žele plaćati doplatu za detemir neće biti oštećeni ako, uz konzultaciju liječnika, promijene terapiju.

- Postupak pregovora HZZO-a i Novo Nordiska o vraćanju inzulina detemir na Osnovnu listu lijekova je u tijeku - zaključili su.

NOVA NAJAVA Potpisivanje ugovora za dogradnju Kirurgije ovaj tjedan?

1

arcinomom

milijardu kuna bi mogli biti ukupni troškovi adaptacije i dogradnje Kirurgije, dogradnje Interne, izgradnje nadzemnih hodnika te opreme po modelu JPP-a na rok od 25 godina. Uz postojeću zgradu bit će dograđen objekt od 9.000 četvornih metara u kojem će biti smješten objedinjeni hitni prijem. Peti kat Interne dograđuje se pak za Centar za hemodijalizu.

veće preživljenje, što dokazuju brojne studije, ističe se kroz sve stadije bolesti i oporavljanja

a dojke, debelog crijeva i pluća

Traje doživotno

Maligne bolesti su u porastu, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, podsjeća.

- Ranim otkrivanjem bo-

Očekuje se uvođenje rehabilitacije kao standarda u liječenju onkoloških bolesnika lesti i multimodalnim liječenjem povećava se stopa i duljina preživljenja čime

većina malignih bolesti postaju kronične bolesti.

Rezultat toga je i povećana potreba za rehabilitacijom kao sastavnim dijelom kompleksnog liječenja onkoloških bolesnika. I djeca oboljela od malignih bolesti također zahtijevaju rehabilitaciju koja se provodi u onim ustanovama u kojima se djeca i liječe. Principi su isti, ali prilagođeni dobi i posebnim potrebama malih bolesnika – pojašnjava mr. sc. Kraljević.

Napominje da onkološka rehabilitacija traje doživotno, ali u različitim oblicima i različitog je intenziteta ovisno o individualnim potrebama onkološkog bolesnika kako bi se održala i sačuvala najviše moguća kvaliteta života. Primjerice, nekome je potrebna samo psihosocijalna rehabilitacija, a nekome rehabilitacija lokomotornog sustava...

- Svakako, očekuje se daljnji razvoj i uvođenje onkološke rehabilitacije kao standarda u sveukupnom liječenju onkološkog bolesnika, a što je i rezultat stvaranje jedinstvene europske strategije u skoroj budućnosti kako bi se na nivou Europe smanjile razlike u stopi smrtnosti i preživljenja, a time i kvalitete života svakog bolesnika.

Te razlike su sada vrlo velike od zemlje do zemlje, pa i unutar samih država od regije do regije – zaključila je mr. sc. Kraljević.

ovcu 7. ožujka organizira novi tečaj kuhanja

miti bezglutenski kruh Napominje da su gotovi bezglutenski proizvodi skupi, pa se oboljeli često ne pridržavaju stroge dijete.

- Nepridržavanje stroge bezglutenske prehrane isto je kao i nedijagnosticirana celijakija. Oboljeli time ugrožavaju svoje zdravlje - upozorava.

Upravo zbog toga Udruga organizira tečajeve

pripreme proizvoda od bezglutenskog brašna, koje pohađaju i djeca kako bi odmalena naučila pripremiti bezglutenski kruh, koji im doslovno spašava život.

Za više informacija možete se obratiti predsjednici Udruge Draženki Habuš na broj 098/172-1980 i dopredsjednici Sanji Cikač na broj 098/161-8363.

Internoj novi kat, četiri zgrade spajat će - nadzemni hodnici Županija ogromnu investiciju neće plaćati ni kunu, jer je osnivač bolnice od lani Ministarstvo zdravlja, pa će 25 godina sami plaćati najamninu po JPP-u, najavio je župan Štromar Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

I dok se i dalje nagađa na koji način će biti povezane bolnice na sjeveru Hrvatske, župan Predrag Štromar je prošli tjedan najavio da će u roku od desetak dana biti potpisan ugovor za adaptaciju i dogradnju zgrade Kirurgije.

To bi značilo da bi već ovaj tjedan u Varaždinu mogao biti potpisan ugovor prema kojem će uz Kirurgiju biti izgrađen novi objekt od oko 9.000 kvadrata, ali će biti dograđen i peti kat na zgradi Interne, a uz to će nadzemnim hodnicima biti povezane zgrade Kirugije, Interne, Ginekologije i Neurologije.

Bit će to drugi ugovor potpisan za dogradnju Kirugije: prvi je još 2009. godine s tadašnjim čelnicima Vlade potpisao bivši župan Zvonimir Sabati. Država i Županija su trebale dati po 50 posto novca, ali taj ugovor nije rezultirao čak ni polaganjem kamena temeljca.

Sada je u „igri“ potpuno drugačiji model, javno-privatno partnerstvo. Nositelj će biti Ministarstvo zdravlja, a Varaždinska županija ne bi trebala izdvojiti ni kune. – Ministarstvo će u stopostotnom iznosu plaćati najamninu privatnom

Urologija ide na Ginekologiju?

Moguće je da pokojeg odjela neće biti.

No najveći mogući broj djelatnosti ostat će u Varaždinu.“ Predrag Štromar, varaždinski župan

partneru tijekom 25 godina.

Naime, prema odluci Vlade iz 2012., ulaganja u bolnice s 90 posto financira Ministarstvo, a s 10 posto osnivač. Budući da je osnivač Opće bolnice trenutno Ministarstvo zdravlja, Županija nema obvezu sudjelovati u financiranju. Moramo biti

- Nakon spajanja varaždinske bolnice s onima u Klenovniku i Novom Marofu, prva akcija je reorganizacija Interne, a Urologija će navodno biti preseljena u prostore Ginekologije. Prema mojim informacijama, slijedi preseljenje Ortopedije i Oftalmologije u Koprivnicu, Neurologije u Čakovec, dok će rodilište ostati u Varaždinu. Neka netko demantira te informacije ako nisu točne. Doista je nužan javan i konkretan odgovor – istaknuo je Zvonimir Sabati, vijećnik HSS-a na sjednici Županijske skupštine u srijedu. Naveo je da je Opću bolnicu u zadnje tri godine napustilo 12 specijalista, a da ima najava o novim odlascima u EU.

sretni, jer je riječ o ogromnom projektu koji će na 25 godina možda iznositi i oko milijardu kuna – istaknuo je Štromar.

Centar zdravlja

Po njemu, to ulaganje potvrđuje da će upravo Opća bolnica Varaždin zadržati svoj regionalni status. - Budući da masterplan bolnica nije donesen, još uvijek se ne zna koje djelatnosti bi bile spojene, nego je riječ isključivo o nagađanjima – rekao je župan.

Međutim, nije demantirao da neće doći do ukidanja pojedinih djelatnosti. - Moguće je da pokojeg odjela u našoj županiji neće biti. Međutim, ako se ide u dogradnju Kirurgije, čime će biti osigurani suvremeni

uvjeti za zdravstvene radnike i pacijente, onda je prirodno da će najveći mogući broj djelatnosti ostati u Varaždinu.

Budući da je varaždinska bol-

Svi na oprezu: ugovor za dogradnju Kirurgije bio je potpisan i 2009. godine nica nakon pripajanja bolnica u Novom Marofu i Klenovniku postala peta bolnica po veličini u Hrvatskoj, siguran sam da će upravo naša bolnica biti centar zdravlja za sjever Hrvatske – ustvrdio je.

28

Ženski svijet

ženski svijet www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 25. veljače 2014., br. 510

Svjetski hit, flamboyage pramenovi, sada i u Varaždinu Jeste li čuli za flamboyage? Radi se o tehnici bojanja koja ima nekoliko prednosti kao što je pomlađivanje te postizanje prirodnog izgleda. Zahvaljujući svojim učincima, flamboyage je Piše: MARIJANA GREGURIĆ već sada najFrizerski salon Gloss popularniji Ive Režaka 4a, Varaždin način bojanja tel. 042/200-420

kose među zvijezdama širom svijeta. Ombre je označio početak revolucionarnog načina bojanja kose uz pomoć pramenova, a flamboyage je sve dignuo na još veću razinu. Flamboyage podrazumijeva bojanje pramenova, odnosno postizanje sunčanog efekta u kosi. Rezultat flamboyage tehnike oslanja se na lijepo stapanje pra-

menova i osnovne boje, zbog čega se postiže prirodni look, zbog čega lice izgleda svježije, odmornije, toplije i mekše. Izrast kose se boji tamnijom nijansom nakon čega se stavlja nekoliko svjetlijih pramenova. Ako želite malo sunca u kosi, znate što vam je činiti. Posjetite nas u frizerskom salonu Gloss!

MIRELIN KUTAK Poznate i uspješne na stolici varaždinske

Zgodno lice s m

Poznata urednica i novinarka voli prirodne tonove, jedino ne voli ruž koji ima samo kod snimanja. D Ipak, od šminkanja poznata Čakovčanka puno više pažnje posvećuje onome što jede i čime njeguje lice j Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

MODA Revija Humane Nove

tamara peras

- Brzi ritam, puno promjena, neizvjesnost, stres, pritisak... To sam ja, to su uvjeti u kojima najbolje funkcioniram – otkriva Tamara Peras, urednica HRT-ovih dopisništava u Čakovcu i Varaždinu koju smo donedavno gledali kao urednicu i voditeljicu vijesti, večernjih i jutarnjih te podnevnog dnevnika na prvom programu HRT-a.

Ljepota iznutra

Ovog proljeća budite - eko!

U Gardens bar & clubu u Varaždinu u subotu 15. veljače održana je modna rev ija Humane Nove koja je i ovom prilikom predstavila svoju viziju ekološki osviještene mode za nadolazeće proljeće. Publika je s interesom popratila reviju, a najsretniji su na tomboli i sami mogli poslati vlasnicima unikatnog i recikliranog proizvoda izrađenog od

kreativnih ruku Humane Nove. Reviju su nosile djevojke Martina Pakšec, Lidija Botić, Sanja Florijanić, Laura Palazzar i, Ana Baturina i Sara Lacko.

Za frizure su bile zadužene Marijana Gregurić i Nikolina Šalomun iz frizerskog Salona “Gloss”, a za makeup se pobrinula Sabina Šafarić iz kozmetičkog salona “Sabina”.

DI CAPRIO Na Sajmu vjenčanja u Zagrebu

Moderni mladoženja U Areni Zagreb 14. i 15. veljače održan je sajam vjenčanja, a svoju ponudu odjeće za svečane prilike predstavila je Varteksova modna marka Di Caprio kojoj je zaštitno lice Massimo. Osim na izložbenom prostoru, p osjet itelj i su Di Caprio modele mogli vidjeti na revijama koje su se održavale svakog dana trajanja Sajma vjenčanja. Svi koji planiraju uskočiti u bračnu luku, svakako neka posjete

Facebook stranicu DiCaprioFashion. Uz malo truda, mladoženje mogu osvojiti odijela za sebe i ekipu i postati - Di Caprio “Face”.

Urednica i novinarka s dvije diplome, Fakulteta političkih znanosti i Pedagoške akademije, koja je svoju novinarsku i uredničku profesiju izbrusila i na brojnim edukacijama u inozemstvu, često je mijenjala i svoje nadređene u

Brzi ritam, puno promjena, neizvjesnost, stres, pritisak... To sam ja Zagrebu bez dana odmora.

No, trenutno je od “zagrebačkog angažmana” uzela mali predah.

- Odgovornost koju nose svi ti poslovi i rad na tri adrese jednostavno te potroši – navodi poznata Čakovčanka za koju je, poznavajući njezin temperament i ritam rada na koji je navikla, ovaj predah trenutan i pitanje je dana kada će ponovno donositi “friške” vijesti s malih ekrana.

Rad pod reflektorima sa sobom nosi i “tešku” šminku, pa ne iznenađuje što se Tamara najviše veseli vikendima kad se uopće ne šminka.

- Moj a s v a ko d ne v n a šminka ovisi o danu, o raspoloženju. Dok imam vremena, a to je rijetko, volim se malo poigrati s bojama, no češće sam gotova u pet minuta. Volim prirodnu šminku, prirodne tonove, jedino ne volim ruž. Njega imam samo kod snimanja – otkriva Tamara koja od

KREŠIMIR GECI, G2 studio-Gettzy Foto Trg kralja Tomislava 4 (Korzo) Varaždin http://www.facebook.com/gettzy,

tel. 042/200-161

šminkanja puno više pažnje posvećuje njezi lica.

U s vom životu ona se vodi onom starom “ ljepota dolazi i z n u t r a” i puno pažnje posvećuje onome što jede i čime njeguje lice.

- Nikad nisam otišla na spava nje sa šminkom, a zadnje otkriće

za njegu kože mi je Bi-Oil, prirodno ulje na bazi lavande i ru žmarina koje ispravlja sve nepravilnosti kože i odlično hidratizira. Redovito na lice stavljam maske i to one koje sama r ad i m po bakinom receptu, a to je maska od kvasca i mlijeka ili limuna

i maslinovog ulja. Zahvaljujući genetici nemam bore,

Nikad nisam otišla na spavanje sa šminkom, redovito na lice stavljam maske jednom tjedno obavezno odem u saunu, jedem puno voća i povrća, pijem puno vode, a kondiciju održavam uz pomoć tai-boa i workouta. Mislim da izreka da “ljepota dolazi iznutra”

Ženski svijet

25. veljače 2014., br. 510 || REGIONALNI TJEDNIK

6

je modnih pravila koje možete prekršiti ove zime, a jedno od njih je da se bijelo nosi samo ljeti. Ako ste buntovnice u duši, tada prekršite i sljedeća: uzorci na odjeći trebaju biti na samo jednom komadu, nikad ne kombinirajte zlato i srebro, metalik sjaj je samo za večernje izlaske, nosite uvijek samo jednu nijansu trapera i čizme su za zimu, a sandale za ljeto. Prkosite modnim trendovima, budite svoje, budite – “in”.

29

Talasoterapija lica vraća ravnotežu umornom licu Sve žene koje se žele počastiti pravim talasoterapijskim tretmanom, kako bi aktivirale kožu i vratile ravnotežu vitalnim funkcijama, preporučujem Aquarelle tretman morskim algama. Ovaj profesionalni tretman poboljšava prijemčivost kože za određene tretmane protiv starenja ili za vlaženje lica. Prvo dobro očistimo kožu lica i pripremimo je morskim pilingom.

More je veliki izvor života. Koristeći iskustvo i znanje o djelovanju algi i koncentrirajući se na prirodne sastojke koje tijelo najbolje prihvaća, preporučujem

vam proizvode za njegu lica i tijela na bazi morskih algi koji su izrazito učinkoviti, potpuno sigurni i vrlo blagi za kožu. Nakon pilinga, slijedi relaksirajuća masaža lica, vrata i dekoltea, nakon koje slijedi topla maska od morskih algi bogata mineralima. Mikronizirane morske alge nanesene kao maska osiguravaju pravi talasoterapijski trePiše: Petra Kolak Đinđić tman. Prirodna bogatsva minerala i vitamina Beauty centar Čarolija, Varaždin otpuštaju se uz nježnu, pročišćujuću toplinu Krešimira Filića 78, koja uklanja stanični otpad. mobitel: 098/168-6705

vizažistice Mirele Magdić-Fotak

malih ekrana

Dnevna šminka ovisi joj o raspoloživom vremenu i trenutnom raspoloženju. jer se u životu vodi onom starom - “ljepota dolazi iznutra”

nije floskula i u to sam se uvjerila na vlastitoj koži – kaže Tamara, koja uspješno “pliva” između poslovnih i privatnih obaveza ponajviše zbog toga što ima puno razumijevanje svog sina Mihaela, studenta druge godine prava u Splitu, s kojim otvoreno razgovara o svemu i velika su podrška jedan drugom.

Kombinacija smeđeg i zlatnog sjenila s crnim tušem naglašava Tamarine oči Iako radi “sto na sat”, uspjela je prošli tjedan pronaći malo vremena. Nakon što se prepustila frizerima čakovečkog frizerskog salona “Backstage”, sjela je na stolicu varaždinske vizažistice Mirele Magdić Fotak i prepustila se čarima šminkanja.

Prirodni look - Ta ma ri

Šminka:

Mirela Magdić Fotak profesionalna vizažistica, stalna suradnica HNK Varaždin e-mail: mirela.fotak@gmail.com

ć u naglasiti oči. Odlučila sam se za kombinaciju smeđeg i zlatnog sjenila, dakle, prirodnih tonova koje Tamara i sama preferira, a kombinaciju sjenila pojačala sam nanošenjem linije crnim tušem. Ispod oka povukla sam crtu smeđom olovkom, a unutar oka stavila sam bijelu olovku koja još dodatno povećava oči – doznajemo od Magdić Fotak.

Umjesto rumenila, varaždinska vizažistica stavila je bronzer na obraze, a za usne se odlučila za sjajilo prirodnih tonova. Ovaj prirodni i postojani makeup izdržat će sve izazove zahtjevnog Tamarinog radnog dana.

Kada se radi o čizmama, ove sezone najizraženiji modni trend su čizme iznad koljena.

No kada pogledamo Varaždinke, očito je da one ove sezone ne robuju tom trendu. Ako pogledamo gradske ulice, nose se svakakve čizme, ali ne i one koje slove kao najveći ovogodišnji hit.

Zašto se u Varaždinu ne nose čizme iznad koljena?

Odgovor na ovo pitanje ne znamo, no možemo zaključiti da su ove zime Varaždinke najodanije klasici: čizmama do koljena i to ravnih peta. To su čizme koje se mogu kombinirati uz “kojekaj”: mnoštvo odjevnih kombinacija, nositi uz haljine, suknje, uske traperice, ali i nekoliko sezona. Kakve čizme nose Varaždinke, žive li na “visokoj nozi” ili dolje, na zemlji, pogledajte na fotografijama našeg fotoreportera Siniše Sovića.

U prolazu..

Mačke u čizmama

30

OGLASI

REGIONALNI TJEDNIK || 25. veljače 2014., br. 510

25. veljače 2014., br. 510 || REGIONALNI TJEDNIK

Mali oglasi

Varaždin Augusta Šenoe 10 (kod gradske tržnice) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 8 - 12 h Utorak: 8 - 13 h Sri - pet: 8 - 16 h

LEGALIZACIJA PROJEKTIRANJE Povoljno, brzo i kvalitetno!!!

Zelena gradnja j.d.o.o.

Varaždin www.zelena-gradnja.hr

099/385 0177 KUĆE

MEN - AR S NEKRE T NINE, kupnja, prodaja, najam, najveći izbor nekretnina u Varaždinu, www.men-ars. hr, Zagrebačka 31, 042/200117, 098/1644-483 ozn.141c

„LUCERNA NEKRETNINE“ Najbolja ponuda nekretnina kuća, stanova, posl. prostora, zemljišta, apartmana po SUPER CIJENAMA! 042/321- 635, 091/784-4868, 098/1621432. Ured agencije: A. ŠENOE 10, VAR A ŽDIN ozn.62c

Varaždin IANA Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 8 - 20 h subotom: 8 - 13 h

www.regionalni.com

„ NEKRE T NINE D OMI NUS“ – Prodaja, kupnja, najam, zakup svih vrsta nekretnina na atraktivnim lokacijama !!! www. nekretninedominus.hr, 042/321-936, 095/9140200, 098/494-585. Ured agencije: Frana Kurelca 9, Varaždin ozn.351c

LEGALIZACIJA OBJEKATA

IZRADA KOMPLETNE DOKUMENTACIJE STAMBENI I POLJOPRIVREDNI OBJEKTI DOGRADNJA I POMOĆNI OBJEKTI

VARAŽDINSKE TOPLICE Cvjećarnica BEŠENIĆ Bana Jelačića 3 Telefon: 671 160

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

ozn.162c PRODAJEM 2-sobni stan 50 m² u Ulici Z. i Frankopana. Upit na broj 098/482-004 ozn.891

ULICA Braće Radić, dvosobni stan 55 m², bez ulaganja, odmah useljiv, energetski razred B, 45.000 €. Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390 -3175, 099/830 6645 ozn.378c

POTR AŽUJEMO kuće u Varaždinu do 100.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 098/162-1432 ozn.62c

LUDBREŠK A ulica, dvoipol sobni stan 65 m² + lođa, etažno plinsko grijanje, odmah useljiv, en. razred D, 45.000 €. Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390 -3175, 099/830 6645 ozn.378c

STANOVI U NOVOGRADNJI, niskoenergetski razred „A“, cijene već od 1.000 €/m², ključ u ruke, MEN-ARS NEKRETNINE, Zagrebačka 31, www.men-ars.hr, 042/200117, 098/1644-483 ozn.141c

Reklamacije vezane uz distribuciju novina 7Plus Regionalnog tjednika javite na mobitel 0914601501.

IVANEC Poljodom Gospodarska 2

AKODA d.o.o. Varaždin 098-222895, 042-500802

VAR A ŽDIN, Biškupečka ulica, kuća 95 m² sa svim priključcima na parceli od 654 m², energetski razred G, 45.000 €. Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390 -3175, 099/830 6645 ozn.378c

STANOVI

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Petra Zrinskog 7 42230 Ludbreg Radno vrijeme (ljetno) od 14-19h info 091 92 99 329

KOMPLETNA USLUGA

Mob. 091/211-5529 Tel./fax: 213-903

KUĆA katnica, nedovršena, 3 etaže, podrum, balkoni, terasa, struja, voda. Tel. 212-675 ozn.14/2/1

NOVI MAROF Benjak Remetinec 290 pon - pet: 7.30 - 15 h subotom: 7.30- 12 h

LEGALIZACIJA BESPRAVNO IZGRAĐENIH OBJEKATA

AedifiCon d.o.o.

Varaždin

AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prodaji nekretnina. Mob. 098/267-070, e-mail: grabar. tihomir@gmail.com ozn.335c

31

Prijamna mjesta:

www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-774

Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

TROSOBNI stanovi Z. I Frankopana, 52 m², 1. kat i 68 m², etaž. brojila, energ. cert. razred C. BEGINN j.d.o.o., 042/301-234, 091/301-2334 ozn.499c KOZARČEVA, dvosobni stan 59 m² i dvoetažni stan S. Vukovića 68,90 m², energ. cert. razred: C. BEGINN j.d.o.o., 042/301-234, 091/301-2334 ozn.499c

APARTMANI APARTMAN NOVOGRADNJA! Apartman 61 m² ključ u ruke u Pakoštanu, energetski razred A - super cijena! Lucerna nekretnine, 091/784-4868 ozn.62c

ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKO zemljište površine 4660 m², Grabanice.

Mob. 098/680-447 ozn.834 GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem.

Mob. 091/352-0083, 091/2320350 ozn.2641e GRADILIŠTE u Hrašćici od 2000 m² i započetu gradnju na Beretinščak Bregu, prodajem.

Mob. 099/8177-732 ozn.870

POSLOVNI PROSTORI DAJE se u najam poslovni prostor u centru Varaždina - Korzo, II. kat, prostorije od 20 do 60 m², ukupno 300 m². Parkiralište osigurano. Mob. 091/7876-649 ozn.105c

NAJAM

IZNAJMLJUJE se dvosobni stan u Gornjem Kučanu, poseban ulaz i brojila. Povoljno! Mob. 091/517-8602 ozn.816

IZNAJMLJUEJM 1-sobni komforni stan u zgradi na I. katu nasuprot ulaza u bolnicu. Mob. 091/253-8588 ozn.857

DVOSOBNI stan 60 m², namješten, 1. kat, centar grada. Mob. 098/9215-732, 040/363-747 ozn.849

IZNAJMLJUJE se 1-sobni namješten stan u Trakošćanskoj ulici. Tel. 042/260-436 ozn.868

NOVI trosobni, polunamješten stan (POS-ove zgrade), iznajmljujem. Ozbiljni upiti na: 099/2127-493 ozn.48/2/1

POTRAŽUJEMO jednosobne stanove za kupnju! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 098/162-1432 ozn.62c

IZNAJMLJUJE se dvosobni, namješten stan, 57 m², u ulici B. Radića, sva brojila etažna.

BEGINN j.d.o.o., 042/301-234, 091/301-2334 ozn.499c

POTRAŽUJEMO dvosobne i trosobne stanove za kupnju!

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 098/162-1432 ozn.62c

DAJE se u najam kuća u Knegincu Gornjem, Školska 16, veličine 90 m². Mob. 091/7876649 ozn.105c

SOBA s upotrebom kupaone i kuhinje, centralno, iznajmljujem povoljno ženskoj osobi s primanjima. Mob. 095/5248826 ozn.867

PRODAJEM stan 28 m² u Zagrebu, Vrhovec 8a, pokraj Vinogradske bolnice, s mogućnošću dogradnje. Mob. 098/268-555

NAMJEŠTEN jednosobni stan u Zrinskih i Frankopana, iznajmljujem. Mob. 091/584-2216 ozn.788

IZNAJMLJUJU se sobe studentima, pet minuta do centra grada, vrlo povoljno. Mob. 091/567-5865 ozn.893

IZNAJMLJUJEM jednosoban, namješteni stan u zgradi, studentu, nepušaču. Tel. 310-685 ozn.49/2/1

IZNAJMLJUJEM dvosobni namješteni stan paru/obitelji, vlastita brojila, etažno grijanje.

Mob. 098/9716-860 ozn.874 IZNAJMLJUJE se trosoban namješten stan u M. Krleže 4.

Mob. 091/203-2032 ozn.876 TRAŽIM u najam kuću s gospodarskim zgradama (štale) isključivo na selu (obiteljsko polj. gospodarstvo). Mob. 097/9181451 ozn.902 TRAŽIM sustanara u stanu 66 m², poseban ulaz, vlastita soba, zajednička uporaba ostalih prostorija. Može i studenti.

Mob. 091/1763-880, 098/821814 ozn.905

32

Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

REGIONALNI TJEDNIK || 25. veljače 2014., br. 510

BRZA I POVOLJNA KOMPLETNA USLUGA!

- LEGALIZACIJA BESPRAVNIH GRAĐEVINA - ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Arsing d.o.o., mob: 099/211-60-40

LIMENI krovovi svih vrsta, građevinska limarija, izolacije, garancija, NAJPOVOLJNIJE. Tel. 098/172-9903 ozn.500c

LEGALIZACIJA, izrada kompletne dokumentac ije, najpovoljnija usluga. GTEXOR d.o.o.

098/173-69 41 ili 091 /444 08 49 ozn.466c NA području Varaždinske županije u radni odnos primamo 5 mladih, veselih i komunikativnih djelatnika. Mob. 099/5058651 ozn.522c PIZZERIA TONI traži djelatnicu za rad, za šankom, uz mogućnost stanovanja. Mob. 095/8913-512 ozn.20c CAFFE BAR prima mlađu žensku osobu za ispomoć kroz vikend. Može i studentice. Mob. 098/284-218 ozn.897 LICENCIRANI kreditni ured traži komunikativne i ambiciozne osobe za hon./stalni posao zastupnika u osiguranju.

Mob. 099/7805-582 iza 17.00 h ozn.855 TRAŽE se konobarice za rad u lokalu, u Varaždinu. Tel. 042/230-029 ozn.490c POSAO PODUZETNIK nudi honorarni posao komunikativnim osobama s iskustvom u prodaji i marketingu. U obzir dolaze i umirovljenici. Mogućnosti rada u Varaždinskoj, Međimurskoj i Koprivničko - Križevačkoj županiji. Uvjeti: najmanje SSS i automobil. Informacije od 16 do 20 sati na mobitel 098/206-520. ozn.2642e

PRIMAMO ozbiljne honorarne suradnike. Mogućnost dobre zarade. Mob. 097/610-9793 ozn.879 DJEVOJKE (2) mlađe i komunikativne za rad u caffe baru, može i početnice, uvjeti odlični. Mob. 095/803-1580 ozn.850a CAFFE BAR „Danica“ traži djevojku za rad – može studentica, rad vikendom. Uvjeti odlični.

Mob. 098/185-7132 ozn.885

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/9317570 ozn.184c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c TRAŽI se pizzamajstor (kuhar) s iskustvom za rad u pizzeriji „Špan“. Upitati: 091/5752-707, 042/209-444 ozn.888 TRAŽI se mlađa ženska osoba za rad u caffe baru, Knegincu Gornjem. Mob. 098/9420-978 ozn.889 CAFFE BAR u centru grada traži osoblje s iskustvom za ispomoć Mob. 099/4101-222 ozn.526c TRAŽI se konobarica ili konobar u stalni radni odnos. Upitati: 091/2502-144 ozn.904

USLUGE

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi.

Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395-722, 098/744980 ozn.1c

ENTRY - AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin!

U ponudi krilni i klizni motori za ograde, ugradnja i servisi. Novo u ponudi – PVC stolarija!.Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry. hr ozn.5c

KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c LEGALIZACIJA bespravno sagrađenih objekata. Sređivanje zemljišnoknjižnog i katastarskog stanja nekretnine. Informacije na tel.

042/200-586, 098/9814-734 ozn.670 SERVIS računala, instalacija op. sustava 99,00 kn, reparacije matičnih od 199,00 kn, čišćenje laptopa od 99,00 kn, www.pcserviser.com, 321-702 ozn.365c

ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…

Mob.098/783-060 ozn.107c

ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311434 ozn.7c VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija.

Garancija na sve radove. Mob. 095/ 8540-727 ozn.69c S OB O SL I K A R SKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.099/500-4859 ozn.151c INTERIJERI KA-MA-GO izvodi uređenje potkrovlja, pregradnih zidova, obloga zidova, spušteni stropovi Armstrong i drugi spušteni stropovi. Tel-fax: 042/647-164, mob: 098/792289, e-mail: vladimir.novosel@ vz.t-com.hr ozn.165c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c

SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader.com ,mob. 098/791-092, 042/647-168 ozn.314c KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, stubišta, građevinska limarija, sve vrste materijala. Mob. 098/417-373 ozn.343c ISKOPI, navozi, rušenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih površina, malčiranje.

Mob. 091/572-3895 ozn.445c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove.

Mob: 098/241-042 ozn.330c ODČEPLJIVANJE odvoda strojem „TIMO“ adaptacija kupaonica, stanova, sa svim radovima, vodovod, keramika, knauf…

Mob. 097/654-5646 ozn.519 ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c V O D O I N S TA L AT E R o d 00-24 sata: nove instalacije i sitni popravci, sniženje na sanitariju -25%. Više na www. aquainstal-dakovic.hr, mob.

095/906-3361ozn.231c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449583 ozn.285c VODOINSTALATER – Izrada instalacija vode, kanalizacije, grijanja, odčepljivanje odvoda, adaptacije i rekonstrukcije stambenih i poslovnih prostora. Mob. 098/570-158 ozn.298c

25. veljače 2014., br. 510 || REGIONALNI TJEDNIK

Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

33

Ministarstvo poduzetništva i obrta, Agencija za razvoj Varaždinske županije AZRA i Razvojna agencija Sjever - DAN d.o.o. pozivaju Vas na informativnu radionicu

„Program poticanja poduzetništva i obrtništva – Poduzetnički impuls 2014“

Najbrže do

KREDITA

Pomažemo kod realizacije svih vrsta kredita, reprograma već postojećih kredita i otklanjanja ovrha. Obratite nam se s povjerenjem!

Karizma d.o.o.

Bakačeva 6, Varaždin -licenca Min. financijaAna :

098/916-2109

POSTIGNITE što bolju energetsku učinkovitost na svojoj kući.

Toplinske fasade svih vrsta i debljina. Deset godišnja garancija i mogućnost obročne otplate do 60 rata. Ninex završni radovi, 098/414-128 ozn.303c SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob. 098/704-257ozn.353c DIMNJACI – postavljanje inox dimnjaka, sanacija dimnjaka, prekrivanje krovišta, lim, crijep, sanacija krovišta. Mob. 091/4686-288 ozn.489c FOTOGRAFIJE za dokumente: samo 30 kn za 8 fotografija!

Foto Mondo, T. Blažeka 3 (kod Zagrebačke banke), T: 042/561051 ozn.510c STANKO d.o.o. – postavljamo parkete, laminate, linoleume, tepihe, suhe glazure, stepenice, unutarnju stolariju. Obnavljamo stare parkete, obavljamo sitne kućanske popravke. 10 % popusta u siječnju i veljači. Mob. 095/9170-675 ozn.517c PRUŽAM knjigovodstvene usluge: vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje financijskih izvještaja. Mob.: 099/6746-442 ozn.518c

28. veljače (petak) 2014. godine u trajanju od 10.00 do 13.00 sati

NOVI POČETAK UZ NOVE KREDITNE MODELE . MODELI NA OSTATAK PRIMANJA DO 1800KN . MODELI ZA UMIROVLJENIKE DO 78g . MODELI ZA POLJ. GOSPODARSTVA . ZATVARANJE OVRHA, BLOKADA I CL.

u prostorijama Sportske dvorane Arena Varaždin –Varaždin, Šetalište Franje Tuđmana 1 ( Kongresna dvorana ) Program predstavljaju: Predstavnici Ministarstva poduzetništva i obrta

Ulaz je besplatan.

Veselimo se vašem dolasku !

Dodatne informacije i prijave slati na slijedeće kontakte: Agencija za razvoj Varaždinske županije - AZRA Ivana Kosec Ivana.kosec@azra.hr Tel. 042 422 200 Fax. 042 422 208

099 55 45 445 099 824 1484 INOX I CRNA BRAVARIJA: ograde, stepeništa, balkoni, nadstrešnice, rukohvati, konstrukcije... Mob. 091/5321-533, www. amk-strojarstvo.hr ozn.523c SOBOSLIKARSKE ličilačke usluge, obrade špaleta, postavljanje keramičkih pločica, izvođenje svih zidarskih radova, popravak i tapeciranje namještaja. Mob. 099/691-3586 ozn.342 TERMOFASADE, knauf sustavi, soboslikarstvo, polaganje keramike, laminata. Uredno i povoljno. Mob. 098/478-900 ozn.522 FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.671 KERAMIČARSKI obrt Toplek postavlja keramiku, te kompletna adaptacija kupaonice. Mob. 098/473-421 ozn.764 INOX i ALU ograde, postava keramike, laminata, knaufa, obrada špaleta, montaža klupčica i stolarije. Mob. 095/536-6233 ozn.127/1/1 NJEGOVATELJICA prima na čuvanje i skrb stare i nemoćne osobe, medicinski nadzor. Mob. 099/418-4632 ozn.803

TOPLINSKE fasade i obnova starih, soboslikarski i ličilački radovi, knauf sistemi, ostali radovi u graditeljstvu. Mob. 098/931-2260 ozn.833 DOM za starije i nemoćne u Klenovniku nudi njegu 24 sata.

Tel. 042/763-385, 099/794-8502 ozn.27/3/1 PRUŽAMO brigu i skrb o starim i nemoćnim osobama 24 h u vlastitom domu, u Varaždinu.

Mob. 092/1932-003, 042/494686 ozn.871 KERAMIČAR postavlja pločice, kamen, laminat, popravci, adaptacije stanova. Mob. 098/637097 ozn.890

ozn.881

ozn.901

ozn.851

PRODAJEM krmaču cca 230 kg i svinje za klanje 230-260 kg.

Mob. 098/1781-885 ozn.882

OGRJEVNA drva -bukva-piljena ili industrijska povoljno prodajem. Mob. 098/970-5855 ozn.30/3/1

NOVAC za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, tehničke robe, starina u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088840 ozn.233c

OSTALO

BOBIČEVA industrijska drva pogodna za kamin, centralno, 700-800 kn. Mob. 098/914-8430 ozn.895 OGRJEVNO drvo I. klasa, bukva, hrast, rezano i kalano, paleta, rinfuza i metrica . Grafoinvest d.o.o., mob.098/226-301 ozn.347c

VOZILA AUTO-FLORIJANIĆ prodaje razne modele rabljenih vozila.

Plaćanje karticama (MASTER, ZABA I AMERICAN), auto krediti (RBA, ERSTE, ZABA, PBZ). Mogućnosti zamjene vozila - staro za novo. Mob. 098/390644, 098/379-885 ozn.52c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c KUPUJEM automobile, traktore, kombije i karambolirana vozila ispod cijene. Mob. 098/927-9560 ozn.470 KUPUJEM automobil do 17 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene!

Isplata odmah! Mob. 098/9656624 ozn.745 RENAULT 19, reg. 1./2015., motor 1.4, u dobrom stanju. Mob. 092/175-1562, 230-838 ozn.847 KUPUJEM automobil, traktor, ispravan, neispravan, karambolirani, može i stara olupina. Mob. 092/287-5661 ozn.854

ŽIVOTINJE SVINJE, više komada, 120-150 kg, 14 kn/kg, sa obradom, Varaždin. Mob. 099/406-2642 ozn.674 PRODAJEM krmaču. Mob. 099/7914-287 ozn.800 PRODAJEM mušku svinju 125130 kg, silokombajn Claas jednoredni voženi na hidraulik.

Vitez, Kneginec D., 042/690374, 098/132-4242 ozn.873 SVINJA za klanje 130 kg i kukuruz u zrnu. Mob. 091/890-4778

INDUSTRIJSKA drva pogodna za kamin, centralno, 700 kn. Mob. 095/516-5493 ozn.28/3/1 NAJPOVOLJNIJA ogrjevna drva bukva-grab-agacija-hrast, dostava gratis, mogućnost piljenja. Mob. 099/799-4894 ozn.378 DRVA za ogrjev, bukva, grab, agacija. Besplatna dostava.

Uz mogućnost piljenja. Mob. 098/555-522 ozn.489 UGLJEN za loženje. Akcija 150 kg za 300,00 kn s dostavom.

Mob. 091/9191-998, 042/711378 ozn.425c BALDIAK d.o.o., armaturne mreže, željezo, savijanje vilica svih profila, gotovi koševi – stupovi, serklaži. Prijevoz osiguran.

Mob. 098/489-021 ozn.360c SIJENO u balama te očišćeni orasi. Upitati: 098/1653-441 ozn.790 DRVA za ogrjev – industrijska, 1 tona 600 kn ili 2 tone 1.200 kn. Mob. 099/2801-510 ozn.795 DRVA za ogrjev bukva – grab agacija, moguće piljenje. Mob. 092/1658-313 ozn.826 SOBNA kutna garnitura, stol sa šest stolica, hladnjak „Gorenje“ 200 l. Tel. 731-329, 092/3078682 ozn.852 BUKVA, hrast, grab, industrijska, akcija, 100 % suha, 1 tona, 699 kn ili 2 tone, 1.350,00 kn.

Mob. 092/287-5661 ozn.854 UŠTEDITE do 30 % kod produljenja registracije Vašeg automobila. Mob. 099/6586-133

KREDITI

FENOMENALNI krediti – najniže kamate do polovice i ostatak primanja – trajni nalog, bez HROK-a. Umirovljenički do 78 g. Info.: Ivana Baturić Makovac, mob.

095/399-2761 ozn.237c LICENCA Ministarstva financija - „Bona Consilio“ d.o.o., Mali plac 20, Varaždin – Posredovanje u potrošačkom kreditiranju i financijsko savjetovanje. Mob. 095/790-6381, 099/4000613 ozn.460c UMIROVLJENIČKI krediti do 85 g. na trajni nalog bez prijenosa mirovina. Mob. 099/7780-060 ozn.460c

NAJPOVOLJNIJI licencirani krediti! Bez uvida u HROK 10.000 € (kta 8,60%, ex 9,46%). Za zatvaranje blokada, ovrha i c.l.! Na ostatak plaće ili mirovine! Hipotekarni na 20 g.! Reprogram postojećih! Umirovljenički do 78 g.! Krediti za inozemne mirovine! Umirovljeničke pozajmice na 5 g. bez HROKa! Expres pozajmice! INF., Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c KREDITI bez HROK-a, umirovljenici do 78 g., inoz. mirovine do 7.000 €, zaposleni na ostatak plaće. Mob. 099/844-5802, 097/7449028 ozn.896 JEDNOSTAVNE pozajmice i krediti! Zaposleni na određeno i stalno! Umirovljenici! Zaštićeni račun, HROK i crna lista ne smetaju! Bez ovjere u poduzeću!

Vraćanje uplatnicama! Istraživanje i savjetovanje najboljeg rješenja! Mob.: 091/194-6993

KREDITI do polovice primanja uz najnižu kamatu i troškove.

Tu smo radi Vas! Mob. 091/3038054 ozn.237c NOVI modeli kredita do 2/3 primanja do 12 g., umirovljenici do 80 g., pozajmice odmah. Mob. 099/4070-651 ozn.515c

KREDITI – gotovinski, stambeni, pozajmice, zatvaranje skupih kredita i ovrha putem banaka uz licencu Min. financija. Mob. 092/311-8004 ozn.514c NOVO – Modeli Boxmark, Ytres…U zatvaranje blokada, niže kamate. Akcije male mirovine. Pozajmice odmah. Mob. 099/8371-958 ozn.430c TR-AG – informacije o pozajmicama. Mob. 042/321-701 ozn.774 SVE vrste kredita bez jamaca.

Podižemo kreditnu sposobnost.

Kamata od 5,5 %, 30 g. Mob. 091/507-6660 ozn.811 NOVOOTVORENI kreditni ured Vercon, Varaždin, Kukuljevićeva 18. S nama najpovoljnije do kredita, bez troškova obrade i javnog bilježnika uz nagradu banke! Mob. 099/488-5559 ozn.835 POZAJMICE isti dan. Novo – super brzi krediti, fiksna kamata 7,4 %. Mob. 097/7723-592 ozn.470c LICENCIRANI kreditni ured – savjetovanje Vaših financijskih situacija. Rješavanje CL, blokada. Krediti – pozajmice. Mob. 095/515-8209 ozn.855 POUZDANO i sigurno do gotovine isti dan. Jednostavni bankovni krediti. Nove brze linije. Lic./kreditni ured. Mob. 099/7805-582, 098/9581-789 ozn.855 BRZI bankovni krediti i pozajmice za zaposlene i umirovljenike do 30.000 €. Mob. 091/5304-094 ozn.862

34

Mali oglasi/zahvale i sjećanja

REGIONALNI TJEDNIK || 25. veljače 2014., br. 510

Temeljem odluke Odbora vjerovnika donijete dana 01. listopada 2013. godine, stečajna upraviteljica društva Viko d.o.o. u stečaju objavljuje sljedeći

OGLAS

KREDITI, reprogrami, pozajmice bez HROK-a. Pomoć u rješavanju Vaših financijskih problema. Mob. 099/663-7362 ozn.877 KREDITI bez HROK-a, pozajmice odmah. Zaposleni do 30.0000 € na ostatak. Umirovljenici naši i inozemni. Zatvaramo ovrhe, blokade, putem banaka.

Mob. 097/610-9793 ozn.879 KREDITI! Do 30.000 € zatvaranje postojećih zaduženja (FINA) bez HROK-a do 10.000 €, umirovljenički do 30.000 kn. Mob. 098/175-7325 ozn.899 KREDITI na ostatak primanja bez HROK-a, za umirovljenike do 30.000 kn i do 78 godina starosti. Mob. 099/415-9778 ozn.899 KREDITI! Najnovije za Boxmark do 30.000 €. Bez HROK-a za zaposlene do 70.000 kn, umirovljenici do 30.000 kn,. Mob. 097/902-5578, 092/119-0041 ozn.899

MALI OGLASI

već od 40 kuna!!!

1. Opel Corsa 1.4 I, god.proizvodnje 1994. proc. vrijednost 4.000,00 kn 2. Mercedes 312 DKA, 2.9 Sprinter, god.proiz.2000. proc.vrijednost 30.150,00 kn 3. Mercedes 312 2.9 D Sprinter, god. proizv. 1999. proc.vrijednost 33.500,00 kn Kupac je na navedene iznose dužan platiti pripadajući PDV te snositi troškove prijenosa prava vlasništva. Prodaja se obavlja po načelu viđenokupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupaca. Motorna vozila se prodaju po procijenjenoj vrijednosti utvrđenoj od strane sudskog vještaka umanjenoj za 10% vrijednosti. Zainteresirane osobe sve informacije o vozilima mogu dobiti kod stečajne upraviteljice na broj telefona 042-302-243.

POZNANSTVA EROTIČNA BLONDINA! Moj erotski naboj i stas za tebe su jedini spas 0-24 svaki dan. 064/400-909 (tel/mob: 2,33kn/3,58kn/min). ozn.166c DEČKO 44 g., sportaš iz Vža, slobodan, traži ženu do 46 g., može i udana. Mob. 095/5449182 ozn.785 SIMPATIČNU gospođu do 50 godina za ozbiljnu vezu, tražim.

Mob. 092/1658-313 ozn.827 UMIROVLJENIK 56 g. traži za suživot slobodnu oko 50 g. ženu bez djeumirovljenicu/primateljicu socijalne pomoći. Mob. 098/180-9688 ozn.832 TRAŽIM ženu bez obaveze, mlađu. Tel. 212-675 ozn.45/2/1

sa slikom već od

0 0 1 ! ! ! a n ku

blago u Gospodinu preminule 15. 2. 2014. u 57. g. života, nakon kratke i teške bolesti.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima na dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak, izrazima utjehe u najtežim trenucima te cvijeću i svijećama. Veliko hvala dr. Škoraku i medicinskom osoblju Bolnice Klenovnik, a posebno osoblju 3. kata na nesebičnom zalaganju i brizi te vlč.

Josipu Jagarčecu na molitvama i dostojanstvenom ispraćaju.

Ožalošćeni: kći Maja, sin Tihomir, sestra Slavica, brat Andrija i ostala tugujuća rodbina *****

Dugo u noć, u zimsku gluhu noć Moja mati bijelo platno tka.

Njen pognuti lik i prosijede njene kose Odavna je već zališe suzama.

Anđeli s neba, nježnim rukama, Spuštaju smrzle zvjezdice na zemlju Pazeć da ne bi zlato moje probudili.

Tihomir i Maja

ZAHVALA TTI d.o.o., Kralja Tomislava 54, 42223 Varaždinske Toplice, objavljuje

NATJEČAJ 1. Autoelektričar za teretna vozila

-KV autoelektričar -znanje engleskog jezika u govoru i pismu -informatička znanja -poželjno iskustvo u teretnom programu

preminule 18. 2. 2014. u 76. godini života.

1 djelatnik

2. Prodajni predstavnik za DAF kamione 1 djelatnik -SSS, ekonomskog ili tehničkog smjera -odlično znanje engleskog jezika u govoru i pismu (potvrda škole stranih jezika) -informatička znanja -poželjno iskustvo u prodaji teretnih vozila 3. Prodavač rezervnih dijelova -SSS, ekonomskog ili tehničkog smjera -znanje engleskog jezika u govoru i pismu -informatička znanja -poznavanje dijelova teretnog programa

povodom smrti naše drage majke, supruge, bake i prabake

MARIJE SAČIĆ

za radna mjesta

Zahvaljujemo rodbini, prijateljima, kumovima i znancima koji su nam pružali podršku, izrazili nam sućut i okitili odar cvijećem.

Ožalošćeni: suprug Antun, kćeri Đurđica i Gordana, sin Srećko, snaha Ljubica, zetovi Zvonimir i Đihad, unuci i praunuci te ostala tugujuća rodbina

Bože jedini, kada dođe pred Tebe, daj joj da se odmori odmah kraj Tebe, vjeruj, vjeruj mi, ona to zaslužuje…

1 djelatnik

U obzir će se uzimati isključivo pismene molbe na e-mail: posao@dafhrvatska.com

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

povodom smrti naše drage majke i sestre

ŠTEFANIJE CUKOVIĆ rođ. BUNIĆ

radi prodaje motornih vozila prema načelu „viđeno-kupljeno“

NOVO – Ured u N. Marofu nudi kredite i pozajmice; niže kamate, zatvaramo blokade.

Akcije – umirovljenici. Mob. 099/837-1958 ozn.430c

ZAHVALA

Natječaj je otvoren 10 dana od objave. www.dafhrvatska.com

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj majci

MARIJI SAČIĆ S ljubavlju i poštovanjem koju smrt ne prekida, živjet ćeš, majko, vječno u mome srcu.

Tvoja Đurđica

Temeljem odluke Skupštine vjerovnika od 13.12.2013.g. stečajna upraviteljica Kemex-delta d.o.o. u stečaju objavljuje slijedeći

OGLAS

radi prodajepokretnina prema načelu „viđeno-kupljeno“ • • • •

viljuškar duda varalica poklopci za kutijice kutijice plastične

• • • •

stabilna šalica poklopci za šalice euro palete rezervi dijelovi

Pokretnine će se prodati zainteresiranom kupcu po početnoj cijeni utvrđenoj od strane stalnog sudskog vještaka, a sve prema načelu“ viđeno-kupljeno“, što isključuje sve naknadne prigovore kupaca. Za sve informacije o prodaji javiti se stečajnoj upraviteljici na tel. 099/312-4155.

TUŽNO SJEĆANJE

DRAGUTIN ŽUPANIĆ 2. 3. 2012. – 2. 3. 2014.

S velikim poštovanjem i ponosom čuvam uspomenu na Tebe.

Supruga Ljubica

SJEĆANJE na voljenog brata

RUDOLFA BUŽANIĆA 1. 3. 1967. – 1. 3. 2014.

Tiho kao što si živio otišao si toga dana bez riječi, bez pozdrava, bez povratka i zauvijek sklopio svoje blage oči koje su toliko vapile za životom.

I ja vjerujem, dragi moj brate, da je svaki novi preživjeli dan korak bliže našem ponosnom susretu kod Gospodina.

Hvala svima koji Te se rado sjećaju.

Tvoji najmiliji: supruga Mirjana, kći Tajana, seka Barbara, brat Josip sa suprugom Maricom, tajo Stjepan, nećak Dalibor, nećakinja Irena, sestrične, bratići, kumovi, punica Katica i ostala rodbina

SJEĆANJE na voljenog supruga i oca

JERONIMA BEDENIKOVIĆA 25. 2. 2012. – 25. 2. 2014.

S tugom i lijepim uspomenama nosimo Te u našim srcima.

Tvoja obitelj

zahvale i sjećanja

25. veljače 2014., br. 510 || REGIONALNI TJEDNIK

ZAHVALA

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom smrti naše drage mame, svekrve, punice, bake i sestre

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, svekra i brata

povodom smrti naše drage supruge, majke, bake, prabake i svekrve

KATICE PRIZL preminule 18. 2. 2014. g. nakon duge i teške bolesti.

Iskreno zahvaljujemo braći, prijateljima, rodbini, susjedima na izrazima sućuti, cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju drage nam pokojnice. Veliko hvala dr. Zrinki Huđek – Leskovar, dr. Juragi te sestrama Bolnice N. Marof. Veliko hvala prečasnom Valentu Posavcu na dostojnom ispraćaju i riječima utjehe.

Svima vam od srca hvala.

Ožalošćeni: sin Vinko i snaha Ružica, kći Ružica i zet Darko, unuci Tomislav i Marko sa suprugom Liljom

DRAGUTINA ŠIMEKA

KATARINE KUŠTER

preminulog 19. 2. 2014. g. nakon duge i teške bolesti u 71. godini života.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i znancima na izrazima sućuti, vijencima i svijećama te na ispraćaju na vječni počinak. Veliko hvala dr. Hren-Obranić, sestri Verici te dr. Vilimu Kolariću , dr. Dragici, sestrama i medicinskom osoblju Bolnice Klenovnik na nesebičnoj pomoći tijekom liječenja.

Zahvaljujemo pateru Željku na toplom i dirljivom ispraćaju dragog nam pokojnika.

preminule 20. 2. 2014. u 72. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima koji su nam izrazili sućut i ispratili našu dragu pokojnicu na vječni počinak.

Ožalošćeni: suprug Antun, sin Zdravko, snaha Ljubica, unuka Valentina, zet Bojan, praunučad Lorena i Patrik i ostala tugujuća rodbina

POSLJEDNJI POZDRAV

Ožalošćeni: supruga Dragica, sinovi Tihomir i Željko, unuka Sara, unuci Ivan, Lovro, Filip i Petar, snahe Darija i Đurđica

*****

Po dobrom ćemo Te pamtiti, u srcu vječno čuvati.

voljenom suprugu, tati, djedu, sinu i bratu

*****

Sin Vinko, snaha Ružica i kći Ružica s obitelji

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i brata preminulog 16. 2. u 89. godini života.

dragom

Ožalošćeni: supruga Katica, sinovi Josip i Mijo, kćeri Jagica i Slavica, snahe, zet, unuci i unuke

DRAGUTINU ŠIMEKU Počivao u miru Božjem.

Obitelj Kalčev, Vitez i Duković

na voljene roditelje

blago u Gospodinu preminulog 20. 2. 2014. g. u 82. godini života, nakon kratke i teške bolesti.

IVANA

† 26. 2. 2005.

† 27. 10. 2013.

S ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na vas.

Kći i sin s obiteljima

*****

ZAHVALA Zahvaljujemo svima koji su bili s nama u teškim trenucima i koji su odali počast dragom pokojniku na groblju u Varaždinskim Toplicama. Hvala osoblju Bolnice Varaždin, doktorima Bogadiju i Vojnoviću, zaposlenicima i učenicima OŠ Varaždinske Toplice i OŠ Svibovec, a najviše njegovom 7. B razredu. Posebno zahvaljujemo župniku Stjepanu Mostečaku, ravnateljici OŠ Varaždinske Toplice i ravnatelju OŠ Svibovec na dirljivom ispraćaju i riječima utjehe.

Ožalošćena obitelj

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, tasta, djeda i pradjeda

IVANA JAGAČIĆA

DRAGICU

Ožalošćeni: supruga Mira, kći Tamara, sin Nenad, mama Zdenka, sestra Mika, unučad Filip, Petar i Satia, zet Predrag i snaha Marija

ZAHVALA

TUŽNO SJEĆANJE

HORVAT

preminulom 18. veljače 2014. godine u 63. godini života.

Tvoja obitelj

POSLJEDNJI POZDRAV

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima koji su nam izrazili sućut te ispratili dragog pokojnika na vječni počinak i okitili odar cvijećem.

Veliko hvala dr. Juragi i njegovim sestrama na Odjelu 2 Bolnice u Novom Marofu. Veliko hvala vlč. Alojziju Pakracu i vlč. Odilonu na molitvama i dirljivom ispraćaju na vječni počinak.

ANTUNU SOPIĆU

Nikada Tvoj lik ne spozna tama, niti ga smrt u sjećanju ruši, uvijek si bio i uvijek ćeš biti u našim srcima i našoj duši.

JURJA VINCEKA

Zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima, kumovima, kolegama i znancima na velikoj pažnji, izrazima sućuti i dostojanstvenom ispraćaju. Posebno hvala dr. Maji Dokuzović i sestri Mariji te velečasnom Hadroviću.

Ožalošćeni: supruga Jelica, kći Nadica, zet Zlatko, unuke Petra i Ines s obitelji te praunuci Alan, Lara, Vilim i Andre

ZAHVALA povodom smrti drage nam majke, bake, sestre i tete

MARIJE ZORE KOVAČIĆ preminule 15. 2. 2014. u 82. g. života.

Zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima, kumovima te velečasnom Koračeviću na dirljivim riječima oproštaja te molitvi.

Veliko hvala svima.

Tvoji najmiliji

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom

SJEĆANJE

DJEDU i PRADJEDU

VJEKOSLAV NOVAK Neka je uz naše molitve vječni mir Tvojoj duši.

Teška je istina da Te nema više.

Zastalo je Tvoje dobro srce, utihnuo Tvoj mili glas: otišao si zauvijek od nas.

Volimo Te, dobri deda naš!

Supruga Jadranka i djeca s obiteljima

Tvoje unuke i praunuci

23. 2. 2008. – 23. 2. 2014.

SJEĆANJE

VJEKOSLAV PTIČEK 24. 2. 2005. – 24. 2. 2014.

Ima nešto što nikad ne umire, a to su ljubav i sjećanje na Tebe.

Tvoji najmiliji

STJEPANA MODRIĆA 23. 2. 2009. – 23. 2. 2014.

dragom ocu, svekru, djedu i pradjedu

IVANU MOHENSKOM preminulom 20. 2. 2014 u 93. godini života.

Zahvalni smo Ti za sve što si nam pružio i ostat ćeš vječno u našim srcima.

Počivao u miru Božjem.

Ožalošćeni: sin Andrija, snaha Olgica, unuci Predrag i Željko s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

IVANA TEŽAKA

TUŽNO SJEĆANJE

23. 2. 2013. – 23. 2. 2014. na najdraže roditelje

Prošla je godina dana, a Ti si još uvijek u srcu i mislima s nama.

Supruga Barica, unuci Jasmin, Tea i Krunoslav, kći Davorka s obitelji

SJEĆANJE na

35

SJEĆANJE

ZVONKO ŠAFRANEC 23. II. 2012. – 23. II. 2014.

Godine prolaze, a sjećanje na Tebe ostaje.

S ljubavlju čuvamo sjećanja na Tebe.

Tvoji najmiliji

Tvoja obitelj

ŽITNJAK IVKU

GABRIJELA

i

† 1. III. 1999.

† 20. VI. 1994.

Uvijek ćete biti s nama u našim srcima i mislima.

Sin Ivek s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE na

SJEĆANJE

SJEĆANJE

TEREZA LIBER

PAULA LEVATIĆ

25. 2. 2011. – 25. 2. 2014.

26. 2. 2013. – 26. 2. 2014.

Godine prolaze, ali ne i sjećanja na Tebe.

Postoji nešto što nikad umrijeti neće, a to je ljubav, ponos i sjećanje na Tebe.

S tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

Tvoji najmiliji

Tvoji najmiliji

Ružica

VINKA OREŠKOVIĆA 26. II. 1994. – 26. II. 2014.

36

ZAHVALE I SJEĆANJA

REGIONALNI TJEDNIK || 25. veljače 2014., br. 510

ZAHVALA

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom smrti našeg dragog oca, djeda i tasta

povodom prerane smrti naše drage supruge, mame, bake, sestre, tete, ujne

povodom smrti našeg dragog supruga i oca

PETRA ŠKERBIĆA Iskreno zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i svim dragim ljudima koji su nam izrazili sućut i ispratili našeg dedu na vječni počinak. Veliko hvala djelatnicima BMV-a, SDP-a Kneginec Gornji, NK Dubravki i ILCO Klubu Varaždin. Hvala velečasnom Jadranku Benjaku na molitvi i dirljivim riječima oproštaja.

Kći Renata, zet Krunoslav, unuci Josip, Antonio i Matea i ostala tugujuća rodbina

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog sina, supruga i djeda

JOSIPA GRABROVCA

NEVENKE GADŽE rođ. CAR

preminulog 18. 1. 2014. godine u 33. godini života.

preminule 15. 2. 2014. g. u 60. godini.

Najiskrenije hvala rodbini, prijateljima, kolegama iz njenog Belupa, susjedima i znancima koji su bili s nama u najtežim trenucima te je s nama ispratili u zagrljaj Božji. Veliko hvala prečasnom Josipu Đurkanu na dostojanstvenom ispraćaju i lijepim riječima utjehe i nade. ...Ima nešto u dobrim ljudima, da i nakon smrti žive vječno u ljudskim srcima....

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas, pružili nam potporu u najtežim trenucima, izrazili sućut, položili cvijeće i svijeće te dostojanstveno ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Posebno hvala djelatnicima Mipcro d. d. na dirljivim riječima i pruženoj utjesi i pomoći.

Ožalošćeni: supruga Đurđica, sinovi Valentino i Ivan te kćeri Valentina, Iva i Eva

Ožalošćeni: suprug Nikola, kći Ksenija i zet Branislav, sin Nenad i snaha Sanja, unuci Angelina i Maksim, sestre, braća i ostala tugujuća rodbina

BORISA LEVATIĆA

SJEĆANJE na drage

BOLNO SJEĆANJE

preminulog 4. veljače 2014. u 63. godini.

na voljenog supruga, sina, oca, djeda i tasta

Iskreno zahvaljujemo svoj našoj rodbini, prijateljima, susjedima koji su svojim prisustvom uveličali ispraćaj našeg dragog Borisa.

Hvala na položenom cvijeću, svijećama i pismeno izraženoj sućuti.

LUKINEC

NIKOLU ČVRKA 23. II. 2012. – 23. II. 2014.

Tvoje je srce prerano prestalo kucati, Tvoje oči su zaspale tihi san, a u našim srcima i mislima živiš svaki dan.

Tugujući: mama Nada, supruga Mirjana i djeca s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE na dragog supruga, oca, djeda i tasta

ZVONIMIRA KATALENIĆA 23. II. 2009. – 23. II. 2014.

Godine ne brišu sjećanje na Tebe, jer Ti si bio i ostaješ dio naših života.

Uvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

VJEKOSLAVA

† 2011.

† 2005.

S tugom i poštovanjem,

Tvoji najmiliji

sin i kći s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenog supruga, oca, djeda i tasta

na drage

AUGUSTA MALOGORSKOG 20. 2. 2008. – 20. 2. 2014.

Zauvijek u našim mislima i srcima.

Tvoji: supruga Katica, kćeri Biserka i Jadranka s obiteljima

DANICU

ZLATU

FRANJU

† 22. 2. 1995.

† 11. 2. 1988.

Supruga Marija, sin Stjepan i kći Ivanka s obitelji

IVKO S tugom i poštovanjem, vaši najmiliji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

TOMISLAV SKUPNJAK

SJEĆANJE

23. 2. 2012. – 23. 2. 2014.

2011. – 2014.

Sinovi Petar i Dragutin s obiteljima

SJEĆANJE na voljenu majku, baku, prabaku, punicu i sestru

TEREZIJU GOLUBIĆ 26. 2. 2012. – 26. 2. 2014.

U tišini vječnog mira neka Te prati naša ljubav.

Obitelj

na našu dragu mamu

PETRAČ

24. 2. 2013. – 24. 2. 2014.

KATICU VITEZ

AGATA SKUPNJAK Godine prolaze, uspomene ostaju.

na drage roditelje

SLAVICU

MILANA

† 5. 10. 2006.

† 24. 2. 2013.

Tvoje kćeri Biserka i Danica s obitelji

Vaši najmiliji

SJEĆANJE na naše drage

SJEĆANJE

MARIJU

MIROSLAV PAVLIČEVIĆ

† 13. 2. 1970.

PAVLA † 26. 2. 1994.

27. 2. 2013. – 27. 2. 2014.

HAJEC

Čuvali Te anđeli dok spavaš mirnim snom.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Godine prolaze, a sjećanje na vas ostaje.

Tvoja supruga i djeca

SJEĆANJE

Vrijeme prolazi, a tuga ostaje.

Fališ nam!

Sin Ivan s obitelji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

2. 3. 2013. – 2. 3. 2014.

PAVAO GOLUBIĆ

ZLATA HABEK – PLIC

2000. – 2014.

22. 2. 2012. – 22. 2. 2014.

Kraj Tvog groba stojimo, tiho se molimo, u srcu Te nosimo.

U molitvama i mislima s Tobom.

Uspomene ostaju, ali traju vječno.

LJUBICA LAZAR

Tvoji najmiliji Varga, Brkić, Malčec i Lazar

SJEĆANJE

VLADIMIR ŠANJEK 25. 2. 2012. – 25. 2. 2014.

Supruga i djeca

POSLJEDNJI POZDRAV tati, djedu i pradjedu

STJEPANU ĐURASEKU

Počivao u miru Božjem.

Utihnulo je srce, nastala je tama, ali ćeš živjeti uvijek s nama.

Supruga Ana, kćeri Mira i Ruža s obiteljima

Kći Vesna s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoj suprug

SJEĆANJE

LADISLAV LIBER 27. 2. 2013. – 27. 2. 2014.

Uvijek si s nama u našim mislima i srcima.

Obitelj Liber i Lovričić

SJEĆANJE na

dragom bratu

ZVONKA BAJERA

† 24. 1. 2014.

STJEPANU ĐURASEKU

25. II. 2004. – 25. II. 2014.

Hvala, mama.

Od sestre Kate, Josipe i Marije s obitelji

Fališ nam.

Već Te deset godina nema.

Od Kermele i Nevenke, unučadi i praunučadi

Hvala gospođi Štefici Sarić na molitvi.

Tvoji najmiliji

TEREZIJI SCHENWÖVALD

zahvale i sjećanja

25. veljače 2014., br. 510 || REGIONALNI TJEDNIK

SJEĆANJE

ZAHVALA

SJEĆANJE

na voljene

povodom iznenadne smrti našeg dragog sina, brata, strica, ujaka, bratića i šogora

22. 2. 2006. – 22. 2. 2014.

ŽELJKA BOSAKA preminulog 14. 2. 2014. u 53. god. života.

MIJU

JOSIPA

PETRA

2000. – 2014.

1998. – 2014.

1992. – 2014.

CIKAČ

Iskreno zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na izrazima sućuti, cvijeću i svijećama i ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak. Posebnu zahvalu upućujemo vlč.

Tomislavu Dodleku i fra. Josipu Šoštariću na dirljivim riječima oproštaja.

Ožalošćene obitelji: Bosak i Lacković

Prolaze godine, ostaje bol i uspomene.

Usamljena supruga i mama

SJEĆANJE

MIROSLAV PRSTEC 25. 2. 2009. – 25. 2. 2014.

ZAHVALA

U tišini vječnog mira neka Te prate naše misli i molitve.

povodom smrti naše drage majke, bake, prabake i punice

Tvoji najmiliji

MARIJE DOLENC

37

MARIN GRUBIŠIĆ Ima nešto što nikad ne umire, a to su ljubav i sjećanje na Tebe.

Tvoji: mama, tata, Smiljana i Karlo

ZAHVALA povodom iznenadne smrti naše drage mame i tete

RUŽICE LJUBOJA rođene STEPANČEC preminule 15. 2. 2014. u 77. godini života.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, susjedima i prijateljima, a posebno obitelji Canjuga na izraženoj sućuti i ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak.

Ožalošćeni: sin Marinko, obitelj Čamić i Stepančec

preminule 15. 2. 2014. u 82. godini života.

TUŽNO SJEĆANJE

Iskreno zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima i susjedima na izrazima sućuti i ispraćaju pokojnice na vječni počinak.

Ožalošćeni: kćeri Ljerka i Nada s obiteljima

*****

IVICA BUREK

POSLJEDNJI POZDRAV

26. II. 2006. – 26. II. 2014.

dragoj teti

Otišao je otac naš polako, otišao je s mirisima jutra, kao da u šetnju nekud kreće, dal’ je znao da se vratit neće.

Još i danas sve nas na njeg’ sjeti.

SJEĆANJE

Počivala u miru Božjem.

Tvoji najmiliji

na voljene

RUŽICI LJUBOJA Nisi mi stigla reći zbogom, al’ zbog Tvoje neizmjerne ljubavi i dobrote uvijek ću u mislima biti s Tobom.

Tvoja Darinka

Počivala u miru Božjem.

PAVETIĆ

SJEĆANJE ZAHVALA

ŠTEFICU

FRANJU

povodom smrti naše drage majke, punice, bake, prabake, tete i sestrične

Sinovi s obiteljima

BOLNO SJEĆANJE

VINKO ĐURINEC 1. 3. 2007. – 1. 3. 2014.

Mili sine, ljubav je prevelika, tuga preteška, a sjećanje na Tebe vječno.

SLAVICA KRAČUN

DRAGICA rođ. KRAČUN

† 27. 2. 2012.

† 3. 3. 2012.

Zauvijek ste u našim srcima i mislima.

Vaši: suprug i tata Ivan, unuk i nećak Dejan, Brankica i Mateo

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

na drage roditelje

PETRIĆ

Brat Stanko, teta Marica, sestrična Dragica s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj mami

ANI BUBEK † 15. 2. 2014.

Po dobrom ćemo Te pamtiti, u srcu vječno čuvati.

Sin Stjepan, snaha Ana, unučad Karmen i Damir s obiteljima

SJEĆANJE

ANDRIJU 10. XI. 1988. – 10. XI. 2014.

*****

dragoj baki

ZORU rođ. GREDELJ

i

Najtoplije zahvaljujemo svoj rodbini, susjedima, prijateljima na dirljivom ispraćaju od Antonije. Veliko hvala vlč. Petru Golubu na molitvi, obiteljima A. Horvat, V. Čvrk, susjedama Anki i Aniki na krunici, Marici Novak, kumici Katici, DVD-u Štefanec, HOST-u.

POSLJEDNJI POZDRAV

† 4. II. 2014.

Počivao u miru Božjem.

preminule 14. 2. 2014. u 75. g. života.

Ožalošćeni: kći Slavica, zet Marijan, unuka Silvija s Markom, praunuka Julija

SJEĆANJE

MIRKO DROŽĐEK MIRKEC

ANTONIJE ŽMUK rođ. HORVAT

22. II. 2009. – 22. II. 2014.

TONI Hvala Ti na svemu.

Tvoji: Mihael, Petra, Mateja

Vaši najdraži

SJEĆANJE

ZAHVALA

na dragog

povodom smrti naše drage majke i bake

JURJA MAŠIĆA 1. 3. 2002. – 1. 3. 2014.

ANE MITER

Uvijek si s nama u našim srcima, mislima i molitvama.

preminule 18. veljače u 82. godini.

Supruga Antonija i sin Antonio

SJEĆANJE

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i znancima na pomoći i izrazima sućuti. Posebno zahvaljujemo Odjelu kardiologije i dr. Bušiću na pruženoj njezi, vlč. Najmanu na molitvama i ispraćaju naše drage pokojnice.

Svima od srca hvala.

IVAN SEVER

MIRKO MLINARIĆ

28. 2. 2007. – 28. 2. 2014.

24. 2. 2012. – 24. 2. 2014.

Prošlo je godina 7, iz duše svoje ja Te ne dam.

Uvijek u našim srcima i mislima.

Tvoja kći Marina s obitelji i supruga Marija

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

MATIJA BUNIĆ

ANTUN DROŽĐEK

FLORIJANA MELNJAKA

26. 2. 2011. – 26. 2. 2014.

25. 2. 2006. – 25. 2. 2014.

26. 2. 2003. – 26. 2. 2014.

S neizmjernom ljubavlju i zahvalnošću nosimo Te stalno u svojim srcima i mislima.

Godine prolaze, a sjećanje na Tebe ostaje.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Mama Đurđica, tata Blaž i brat Marko

Verica s obitelji

Supruga Ana s obitelji

Postoji nešto što umrijeti ne može, to su ljubav, poštovanje i ponos što si bila naša mama…

Ožalošćene kćeri, unuci i ostala tugujuća rodbina

SJEĆANJE na

38

s raznih strana

s raznih strana www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 25. veljače 2014., br. 510

U Vinici 8. ožujka izložba vina VINEA 2014.

Tradicionalna, već 14. po redu izložba vina “VINEA 2014.” bit će održana u subotu 8. ožujka. Postavljena će biti u dvorani u zgradi Općine Vinica, a svečano otvorenje planira se za 11 sati.

Izložbu već tradicionalno organiziraju članovi Udruge vinogradara “VINEA” iz Vinice u suradnji s Općinom Vinica.

Sljedeće subote bit će poznato čija su vina iskusni enolozi, članovi ocje-

ROĐENDAN Zrinske garde

njivačkog suda, ove godine ocijenili najboljima, jer će rezultati ocjenjivanja biti prezentirani u Katalogu izložbe vina. Zaslužena priznanja vinogradari će moći preuzeti na Vinskom balu, koji će biti održan točno tjedan dana kasnije od održavanja ove tradicionalne izložbe vina, dakle u subotu, 15. ožujka. Vinski bal održat će se također u dvorani u zgradi Općine Vinica.

NOVO Varaždin uskoro dobiva centar za posjetitelje u centru grada

Varaždinska atrakcija Varaždinska kuća bit će jedini centar za posjetitelje u široj regiji koji će objediniti turističkoinformativnu djelatnost, kulturne i edukativne sadržaje te uslužne djelatnosti

Državno priznanje za deseti rođendan Zrinska garda Čakovec proslavila je deseti rođendan.

Jedan od poklona donio je osobno i hrvatski predsjednik Ivo Josipović - Priznanje Republike Hrvatske za osobite zasluge u promociji hrvatske povijesti i kulture, očuvanju baštine Zrinskih te promicanje međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske. Rođendanski poklon Predsjednik je uručio predsjedniku garde Alojziju Sobočancu.

- Zahvaljujem predsjedniku Josipoviću što je prepoznao značenje djelovanja Zrinske garde. Priznanje nam, uz čast, donosi i dodatnu obavezu u budućim aktivnostima. Predsjednik

Zrinske garde goste je pozvao da što dostojanstvenije proslave 30. travnja – dan koji je odlukom Hrvatskog sabora proglašen spomendanom na državnoj razini koji slave uz vječno geslo: Navik on živi ki zgine pošteno.

Niti Ivo Josipović s proslave održane u Časničkom domu zagrebačkog učilišta nije otišao bez prigodnih poklona.

Zrinska garda darovala mu je posebno uvezano izdanje zbornika radova. Među brojnim vojnim i civilnim dužnosnicima, kulturnim i crkvenim predstavnicima, u prvim se redovima našla i kuma zastave Zrinske garde, poduzetnica Bernarda Cecelja. (vg)

PROMOVIRALI Varaždinsku županiju

Husari na Carskom balu Husarska garda Varaždinske županije sudjelovala je na 6.

Carskom balu u Korneuburgu pokraj Beča. Bal je org a n i z iran pod pokroviteljstvom n a d vojvode Karla von Habsburga – Lothringen, a balu je prisustvovao vel i k i broj predstavnika austrijskog d r ušt venog i pol i t i č ko g života te predstavnika povijesnih postrojbi. Bal je bio izvrsna prilika za uspostavljanje novih kontakata s austrijskim, ali i drugim povijesnim postrojbama. Zapovjednik Husarske garde Kemal Salihović istaknuo je zadovoljstvo sudjelovanjem na balu te je naglasio kako su se husari odlično uklopili u cijeli događaj.

- Na ovom balu smo upoznali predsjednika Saveza europskih povijesnih vojnih postrojbi Helmuta Eberla s našim radom i djelovanjem, a posebno je bio srdačan susret sa zapovjednikom au st rijskih konjaničkih postrojbi Franzom Prendstetterom - rekao je Salihović te dodao kako je i zn i m no važno njegovati suradnju s eu ropsk im povijesnim postrojbama jer se na taj način promovira povijest i tradicija Varaždinske županije. Uz Husarsku gardu Varaždinske županije u Beču je boravila i Varaždinska građanska garda, popularni purgari koji su se zajedno s husarima susreli i s dr. sc. Zdenkom Weber, savjetnicom za kulturu u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Austriji.

Centar za posjetitelje Varaždinska kuća, za koji se očekuju sredstva iz strukturnih fondova EU, bit će turistička atrakcija koja će zadovoljavati potrebe gostiju te utjecati na revitalizaciju kompletne varaždinske povijesne gradske jezgre, najavili su to iz Turističke zajednice grada Varaždina.

Veliki planovi

- Kompletirali smo građevinsku i projektnu dokumentaciju te smo za sredstva iz strukturnih fondova EU prijavili projekt regionalnog centra za

U 3D printing studiju printat će se unikatni suveniri prema željama gostiju posjetitelje Varaždinska kuća, u vrijednosti od 13,7 milijuna kuna - izvijestili su iz TZ-a grada Varaždina.

Varaždinska kuća, objekt u Ulici Ljudevita Gaja 10 i Uskoj ulici 7, bit će jedini centar za posjetitelje u široj regiji koji će objediniti turističko-informativnu djelatnost, kulturne i edukativne sadržaje te uslužne djelatnosti. Uz turističko-informativni centar u prizemlju, na prvom će se katu objekta opremiti Informativna točka baroka.

- U tom će se prostoru kroz najsuvremeniju hologramsku

tehnologiju posjetiteljima posredovati informacije o baroknom nasljeđu i sadašnjosti grada. U dvorišnom dijelu opremit će se 3D printing studio, gdje će se printati unikatni suveniri prema njihovim željama.

Ta će se oprema koristit i i za printanje proizvoda lokaln e kreativne industrije te će se na taj način brzo odgovarati na potrebe posjetitelja, ali i potaknuti razvoj kreativnog sektora - najavljuju iz TZ-a grada Varaždina.

Opremit će se i suvenirnica za prodaju proizvoda kreativne industrije te tradicionalnih uporabnih i prehrambenih proizvoda. Dvorište Varaždinske kuće pretvorit će se u javni prolaz između Ulice Ljudevita Gaja i Uske ulice. Bit će to prostor stalnih multimedijalnih projekcija, a u njemu će se održavati i razna kulturna te edukativna događanja.

Uz Turističku zajednicu grada Varaždina u realizaciji sudjeluju Koncertni ured i Tehnološki park Varaždin.

Do boljeg turističkog prometa - Da bi grad kao Varaždin bio konkurentan na turističkom tržištu, svi se zainteresirani subjekti moraju aktivno uključiti u osmišljavanje i u realizaciju turističkih aktivnosti. Ukoliko svatko kvalitetno odradi svoj dio posla, velika je vjerojatnost da će rezultati biti pozitivni - rekla je Branka Tropp, direktorica Turističkog ureda TZ-a grada Varaždina na prošlotjednom sastanku na kojem su sudjelovali predstavnici Grada, Upravnog odjela za gospodarstvo, turizam i međunarodnu suradnju te Upravnog odjela za komunal, kao i ugostitelji i pružitelji usluga smještaja.

Raspravljalo se o poboljšanju uvjeta rada te o mogućnosti unapređenja suradnje i podizanja konkurentnosti varaždinskog turističkog proizvoda. U neformalnoj i poticajnoj atmosferi definirane su konkretne aktivnosti koje bi već tijekom ove godine trebale rezultirati povećanjem turističkoga prometa.

TZ GRADA VARAŽDINA Poziv za korištenje kućica otvoren do 18. ožujka

Javite se za Trg tradicijskih obrta Trg je postavljen s ciljem prezentacije i očuvanja tradicijskih vrijednosti Varaždina, a posljednjih je nekoliko godina smješten na proširenju Uršulinske ulice u samom središtu Varaždina.

Rok u ožujku

Turistička zajednica grada Varaždina raspisala je poziv za besplatno korištenje prodajno-prezentacijskih

kućica na Trgu tradicijskih obrta koji je već 12 godina jedna od turističkih atrakcija grada.

Kako bi poboljšala ponudu na Trgu tradicijskih obrta, Turistička zajednica grada Varaždina uputila je poziv proizvođačima predmeta tradicijskih obrta da se prijave za korištenje drvenih

kućica na trgu. Prodajnoprezentacijske kućice daju se

Prodajnoprezentacijske kućice daju se na korištenje bez naknade na korištenje bez naknade, a ostali uvjeti poziva, koji traje do 18. ožujka, nalaze se na web-stranicama Turističke zajednice grada Varaždina www.tourism-varazdin.hr.

Vodič

25. veljače 2014., br. 510 || REGIONALNI TJEDNIK

39

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – SUNCE I KIŠA

Utorak nam donosi prohladno jutro sa slabim mrazom, možda i maglom. Danju djelomično sunčano i ugodno toplo. Jutarnja temperatura bit će oko 0° C ili malo iznad, a najviša dnevna bit će oko 11 °C. Slično, ugodno vrijeme ostaje i u srijedu. Četvrtak bi mogao biti nešto oblačniji, možda i stupanj-dva svježiji. Ipak bi trebalo ostati suho ili samo ponegdje uz malo kiše.

Dosta oblaka ćemo imati i tijekom petka. Moguća su kraća sunčana razdoblja, ali ponegdje i malo slabe kiše. Ako i bude kiše, to će biti vrlo malo i mjestimično. Dakle, ne radi se o nekoj ozbiljnoj kiši. Temperatura zraka se neće bitno mijenjati. Za vikend se baš i ne čini lijepa prognoza. Povremeno će padati kiša. Temperatura će ipak biti relativno visoka, pa se čini da nema zimskih uvjeta na vidiku. Preporučamo da pratite našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 kn/min iz fiksnih te 4,78 kn/min iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d. d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (Prognoza izrađena 24. 2.)

VAŠE FOTOGRAFIJE

Svoje fotografije šaljite nam na foto@regionalni.com

rođeni: DJEVOJČICE: Lana Novak, Maša Posavec, Sara Martinuš, Magdalena Petran, Viktorija Kuzmić, Mia Breško, Lena Caf, Jana Hrašćanec, Nikolina Mlinarić i Magda Kreš.

DJEČACI: Ivan Rožić, Marko Kramarić, Filip Črepinko, Andrej Bernik, Petar Puškadija, Karlo Borak, Bartol Mesec, Nikola Presečki, Rafael Biškup i Roko Kolarić.

Umrli: Marija Sačić (75), Ana Miter (81), Branko Momčilović (75), Dragutin Šimek (70), Dragica Đunđek (84), Ivka Pust (57) i Marija Korpar (74).

I ove će se g o dine, četvrtu godinu zaredom, održati izložba bučinih ulja s područja Međimurske, Krapinsko-zagorske, Varaždinske i Zagrebačke županije 28. ožujka, a domaćin je Varaždinska županija. Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem ispunjenih obrazaca, koje moraju najkasnije do kraja ovog mjeseca dostaviti u Upravni odjel za poljoprivredu i zaštitu okoliša, Franjevački trg 7, 42000 Varaždin, na e-mail: jasna.vresk@vzz.hr ili na broj faksa: 042/390-553, 042/390-553. Prikupljanje uzoraka za ocjenjivanje provodit će se 4. ožujka. Za sva dodatna pitanja možete se obratiti u Upravni odjel za poljoprivredu i zaštitu okoliša, Varaždinske županije (042/390-580, 042/390-580).

IZLOŽBA BUČINOG ULJA

Dominika Prevolčić

UDRUGA GREDICA

Pravila za slanje fotografija - Svatko smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 2 MB. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete nećemo objaviti.

Nađen psić Ovaj preslatki mladi pas pronađen je u okolici Varaždina. Malog je rasta, dobroćudan i drag. Dali smo mu ime Neno. Nije čipiran i ovim putem se traži vlasnik. Ukoliko se vlasnik ne javi, Neno traži novi i sigurniji dom gdje bi uveseljavao svoje ukućane.

Udruga Spas 042/330-004

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KAZALIŠTE 25. veljače (utorak) • Bogi Ivač znova (Scena Z. Rogoz) u 20.00 h (ulaznice u slobodnoj prodaji) 1. ožujka (subota) • Gostovanje baleta HNK Zagreb Giselle, balet u dva čina (Velika scena) u 20.00 h (ulaznice u slobodnoj prodaji)

KONCERTI 27. veljače (četvrtak) • Nikola Mrvoš, harmonika (Klub Europa media) u 19.00 h

KNJIŽNICA Odjel za odrasle (Trg slobode 8a) i Odjel za djecu (vila Bedeković, A. Cesarca 10) PON – PET 7.30 – 19.30 h SUB 7.30 – 13.00 h Odjel za mlade, Odjel strane literature (vila Bedeković, A. Cesarca 10) i Ogranak Banfica (N. Tesle 20) PON, UTO, SRI 13.30 – 19.30 h

ČET, PET 7.30 – 15.00 h SUB 7.30 – 13.00 h

MUZEJI Stari grad UTO-PET 9.00 – 17.00 h SUB, NED 9.00 – 13.00 h Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav – Galerija starih i novih majstora •Izložba Varia animalia (Ž. Lesar) UTO-PET 9.00 – 17.00 h SUB, NED 9.00 – 13.00 h Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca UTO – PET 9.00 – 17.00 h SUB, NED 9.00 – 13.00 h Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića

UTO-PET i svake prve subote u mjesecu 10.00 – 13.00 h Ponedjeljkom i nedjeljom zatvoreno Galerija K 10 Varaždin • KERAMEIKONOVA zbirka suvremene svjetske keramike UTO, SRI I PET 18.00 – 20.00 h ČET, SUB I NED 11.00 – 13.00 h Ponedjeljkom i praznikom Galerija K10 je zatvorena; organizirane grupe mogu dogovoriti posjet na broj 091/1744-000

KINO GALERIJA 28. veljače (petak) • Čin smaknuća u 19.00 h (ulaznica 10 kuna) 1. ožujka (subota) • Oskarovska subota: Albama Monroe u 19.00 h (ulaznica 15 kuna) 2. ožujka (nedjelja) • Variete ciklus Bajke i mitovi: Večernji posjetitelji u 18.00 h (ulaznica 10 kuna) Informacije na www.kino-galerija.hr, info@kino-galerija.hr ili na

Razmjena sjemenja Udruga za promicanje održivog načina življenja Gredica i ove godine organizira već tradicionalnu predsezonsku razmjenu sjemenja uz zanimljiva predavanja. Predavanja i razmjena održat će se subotu 1. ožujka u varaždinskom kinu Galerija od 10 do 12 sati. Ulaz je besplatan, a pozvani su svi koje zanimaju ekološke metode vrtlarenja te čuvanje starih sorti sjemena.

098/361-878098/361-878.

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU 25. veljače (utorak) • Pompeji (3D) u 18.00 h • Nimfomanka 2 u 20.00 h 27. veljače (četvrtak) • Gostovanje HNK Varaždin, Bogi Ivač znova u 20.00 h 28. veljače (petak) • Snježna kraljica (3D) u 18.00 h • Hitac u 20.00 h 1. veljače (subota) • Crnogorac u krevetu u 19.30 sati 2. veljače (nedjelja) • Snježna kraljlica (3D) u 16.00 i 18.00 h • Odred za baštinu u 20.00 h 3. veljače (ponedjeljak) 2. Međunarodna revija filmova za djecu i mlade • Male šanse u 10.00 h • Emil i detektivi u 12.00 h • Šegrt Hlapić u 14.00 h • Snježna kraljica (3D) u 18.00 h • Odred za baštinu u 20.00 h

IMPRESSUM UPRAVA Zdenka Jagić Ivica Kruhoberec Vesna Margetić-Slatki

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Augusta Šenoe 10 42000 Varaždin

LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović GLAVNI UREDNIK Ivan Agnezović Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com foto@regionalni.com GRAFIČKA REDAKCIJA Zamjenik Vlatka Lešić GlAVNOG UREDNIKA vlatka@regionalni.com Vesna Margetić-Slatki Mirta Brozičević vmargetic@regionalni.com mirta@regionalni.com Maja Denac POMOĆNIK maja@regionalni.com GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić PRODAJA: iharaci@regionalni.com Zdenka Jagić voditeljica prodaje NOVINARI zjagic@regionalni.com Tihana Drumev marketing@regionalni.com tihana@regionalni.com Tel. 042/290-778 Višnja Gotal Mira Ljubić vgotal@regionalni.com mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775 SURADNICI MALI OGLASI: Damir Ivančić malioglasi@regionalni.com Gordana Igrec Tel. 042/290-774 Denis Peričić Fax 042/290-789 Ljiljana Risek

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-789

Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Augusta Šenoe 1o pon: 8 - 12 uto: 8-13 sri - pet: 8 - 16 Blukids Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 8 - 20 h subotom: 8 - 13 h NOVI MAROF Benjak Remetinec 290 pon - pet: 7,30 - 15 h subotom: 7,30 - 12 h LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Petra Zrinskog 7 pon - pet: 14 - 19 h info: 091 92 99 329 IVANEC Poljodom Gospodarska 2

Tiskara Novi list

40

Zadnja

REGIONALNI TJEDNIK || 25. veljače 2014., br. 510

MASKENBAL Humanitarni NC Lions Club Millennium

TRIBINA Akademik Paar u Varaždinu

O znanosti i vjeri 25. veljače Znanstvena tribina “Zašto znanost i vjera nisu u suprotnosti?” na kojoj će govoriti poznati akademik i znanstvenik prof. dr. sc. Vladimir Paar održat će se u utorak 25. veljače u 19 sati u dvorani biskupijskog Pastoralnog centra u Varaždinu (Zagrebačka 3).

Predavač će izložiti dijaloški pristup razumijevanja i odnosa znanosti i vjere, govorit će o Einstenovu znanstvenom pristupu vjeri te doprinosu svećenika znanstvenoj ideji teorije Velikoga praska.

Organizatori tribine su

1. nagrada!

Klaun i Crvenkapica proglašeni najboljima Najbolji maskirani par su Kišni oblak i Sunce, a Alieni najbolja grupna maska. Prikupljena sredstva, oko 5.000 kuna, su za kupnju pomoćnih ležajeva za Dječju kirurgiju Klaun u muškoj konkurenciji, a Crvenkapica u ženskoj proglašeni su najboljim pojedinačnim maskama na humanitarnom maskenbalu koji je New Century Lions Club Varaždin Millennium subotu organizirao u caffe & cocktail baru Aquamarin. Drugonagrađeni - Polarni medo i Tutankamonica - nisu bili previše tužni što im je iz ruku “iskliznula” pobjeda.

O š t r a je bi l a i kon k u renc ij a među maskiranim parovima, ispred Shreka i Fione, koji kao da su se u Varaždin “spustili” direktno iz popularnog animiranog filma. Pobjedu su na kraju odnijeli originalni Kišni oblak i Sunce. Za najbolju grupnu masku progla-

šeni su pak Alieni.

Veselo i zabavno bilo je na tradicionalnom, već sedmom po redu maskenbalu Lions Cluba Millenuim, koji je i ove godine održan pod motom “Humano i zabavno”.

- Prodajom ulaznica i tombola prikupili smo oko 5.000 kuna, čime smo jako zadovoljni. Sav prihod namijenjen je za kupnju sklopivih pomoćnih ležajeva za Odjel dječje kirurgije varaždinske bolnice – rekla nam je dr. Sanja Petek Modrić.

Nove sklopive ležajeve koristit će majke koje će biti uz svoju djecu k o j a moraju ostati na bol n ičkom liječenju.

Shrek i Fiona

veljače (četvrtak) u 18 sati u igraonici Lumini centra na rasporedu je prigodna predstava za ovo doba godine “Karneval”. Vrijeme je maškara i rasveselite se uz predstavu i fašnički ples, a potom izradite najoriginalniju masku za sebe.

Vidimo se na još jednoj Lumini igraonici!

Osnivačka skupština podružnice URV-a 1. gbr. “Tigrovi” Udruga ratnih veterana 1. gardijske brigade „Tigrovi“ poziva na osnivačku skupštinu podružnice URV-a 1. gbr. “Tigrovi” za Varaždinsku županiju koja će se održati 1. ožujka u varaždinskoj palači Herzer s početkom u 10 sati. Pozivamo sve bivše pripadnike 1. gardijske brigade “Tigrovi” iz Varaždinske županije, a posebno pripadnike 5. bojne 1. gbr. “Tigrovi” na osnivačku

skupštinu podružnice za Varaždinsku županiju - poručuje Tomo Medved, predsjednik URV-a 1. gbr. “Tigrovi”.

HUMANITARNA PREDSTAVA

“Ufuraj se i pukni” za Vesnu Ekipa predstave “Ufuraj se i pukni” (Zoran Pribičević, Jan Kerekeš i Ljubomir Kerekeš) u suradnji sa Zakladom Ana Rukavina i GD Histrion organizira humanitarnu izvedbu 10. ožujka u 20 sati u Histri-

Oblak i Sunce

fašnik 2014.

KARIKATURA

Fašničke povorke i ovog vikenda Fašničke će povorke već tradicionalno prošetati i ulicama gradova Varaždinske županije. Svima je zajedničko jedno – dobra fešta i zanimljiva događanja te kulminacija odabirom najbolje maske i paljenjem fašnika.

U Varaždinskim Toplicama povorka počinje u u nedjelju 2. ožujka u 13 sati okupljanjem ispred škole.

Nakon šetnje Gradom na repertoaru su Fašničke špelancije, suđenje i presuda Fašnjaku, Fašnjački vatromet i After maškare tulum. Istoga dana Črni mačak ludbreški budnicom će ulicama grada već u ranim jutarnjim satima probuditi su-

27.

Hrvatsko katoličko društvo prosvjetnih djelatnika i Varaždinska biskupija.

građane. Drugi dio programa počinje u 13 sati, kada će se maškare okupiti kod Gradske sportske dvorane i u 14 sati u povorci krenuti prema Trgu Svetoga Trojstva gdje će im biti predani ključevi grada. U subotu 1. ožujka fašnička će povorka proći i ulicama Novog Marofa. I Marofčanske će mačkare dobiti ključeve grada te uz krafne i dobru zabavu iskoristiti priliku vladanja gradom barem na jedan dan. A u Ptuju već je počelo Kurentovanje s 10.000 likova koje traje do 4. ožujka.

onskom domu za pomoć zagrebačkoj glumici Vesni Ravenšćak oboljeloj od leukemije. Jedan sat prije predstave Zaklada Ana Rukavina organizirat će akciju upisa u Registar dobrovoljnih darivatelja matičnih stanica u predvorju Histrionskog doma.

Cijena ulaznice je 60 kuna.

crta: Željko Pilipović