RT_530

LJUBO JURČIĆ

Str. 28.

Str. 10.-11.

Hrvatska nema razloga da se u njoj ne bi živjelo dvostruko bolje, izuzev nesposobne vlasti

Regionalni Tjednik

Plus

Besplatan primjerak

ISSN 1846-8969

Broj 530 II 15. SRPNJA 2014. II www.regionalni.com

OUTSOURCING Varaždinski gradonačelnik bi štedio tamo gdje bi se zadnje očekivalo

Grad Varaždin želi dati otkaze čistačicama, ali vijećnici drže da je to glupost?!

“Outsourcing je jedno od rješenja koje se u praksi pokazuje bolje od plaćanja vlastitih službenika i namještenika za obavljanje poslova kao što su zaštitari, čišćenje i održavanje, prijevoz, dostava, računovodstvo i slično”, obrazlaže Habuš zašto predlaže izmjenu Odluke o ustrojstvu gradske uprave iza koje se krije prestanak radnog odnosa za šest čistačica. Oporbeni vijećnici, ali i oni iz HSLS-a i HL-a ističu da takav prijedlog neće podržati Str. 2.-3.

SPOR Ravnatelj Doma zdravlja “neposlušnim” liječnicima UGOVOR Varkom angažirao Promociju Plus

Zaprijetio ukidanjem koncesije: kamo će 100.000 pacijenata?

Str. 6.

DOZNAJEMO Tko je na zebri “pokosio” 14-godišnjakinje

Varaždinac s 3,16 promila i 50 prijava

Str. 16.

Za bolju komunikaciju 30.000 kuna Str. 3.

2

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 15. srpnja 2014. , br. 530

aktualno www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Pada nezaposlenost u Varaždinskoj županiji Broj nezaposlenih osoba, kojih je krajem lipnja u evidenciji varaždinskog Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo 9.015, manji je za 443 osobe ili 4,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, a u usporedbi s lipnjem prošle godine, broj nezaposlenih manji je za 1.387 osoba ili 12,3 posto. Nezaposlenost je smanjena u svim ispostavama, a najviše u novomarofskoj (8,1) i varaždinskoj (6 posto).

Tijekom proteklog mjeseca evidentirana je 841

nova nezaposlena osoba, a prijavljeno je 738 slobodnih radnih mjesta, što je za 91 radno mjesto ili 14,1 posto više nego u proteklom mjesecu, odnosno 89,2 posto ili 348 slobodnih radnih mjesta više nego u istom mjesecu prošle godine.

Iz evidencije nezaposlenih osoba varaždinskog Područnog ureda zaposlene su ukupno 722 osobe na temelju radnog odnosa, što je dva posto manje nego u prethodnom mjesecu i 0,6 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.

36

posto porastao je broj kor isnika jednokratne pomoći, a za 12 posto isplate naknada za uzdržavanje koje isplaćuju centri za socijalnu skrb, rečeno je tijekom sjednice Savjeta za socijalnu skrb Varaždinske županije.

OUTSOURCING Gradonačelnik Goran Habuš pred gradske vijećnike uputio prijedlog kojim

Varaždin želi dati otkaze či vijećnici jasni: Gluposti, to

“Outsourcing je jedno od rješenja koje se u praksi pokazuje bolje od plaćanja vlastitih službenika i namještenika za obavljanje poslova kao što su zaštitari Habuš zašto predlaže izmjenu Odluke o ustrojstvu gradske uprave iza kojeg se krije prestanak radnog odnosa za šest čistačica. Oporbeni vijećnici, ali i oni iz Piše: Tihana Drumev tihana@regionalni.com

Ovog utorka pred varaždinskim gradskim vijećnicima naći će se “Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o ustrojstvu gradske uprave”. U tom prijedlogu, koji potpisuje gradonačelnik Goran Habuš, predviđeni su otkazi za šest čistačica koje su zaposlene u Upravnom odjelu za poslove gradonačelnika.

Oni su “upakirani” u trendovski termin “outsourcing” što na hrvatskom znači izdvajanje.

- Svrha predložene Odluke je racionalizacija organizacijske strukture i smanjivanje troškova poslovanja te usmjeravanje tih sredstava u druge projekte. Outsourcing je jedno od rješenja koje se u praksi pokazuje bolje od plaćanja vlastitih službenika i namještenika za obavljanje poslova kao što su zaštitari, čišćenje i održavanje, prijevoz, dostava, računovodstvo i slično – obrazlaže Habuš svoj prijedlog.

U tom istom obrazloženju stoji da su u Gradu Varaždinu već izračunali uštede, i to na temelju ponuda dviju tvrtki koje se bave uslugama čišćenja.

- Na godišnjoj razini trenutno troškovi čišćenja internih prostora iznose 535.853 kune, a prema ponudama trgovačkih društava oni iznose 229.703 i 247.500 kuna čime bi se ostvarila ušteda od 300 tisuća kuna godišnje - navodi se.

GRAD VARAŽDIN U 10 godina zaposleno 57 osoba

Bunić (HSLS): To je živa komedija U deset godina u Gradu Varaždinu zaposleno je 57 osoba. Ime i prezime osobe, radno mjesto na koje je primljena, kao i kako je zaposlena, navedeno je u tablici koju su gradske službe pripremile kao odgovor na pitanje HDZ-ove vijećnice Otilije Cvetko. Također, u istom odgovoru u Gradu navode da je iz raznih razloga u tih 10 godina prestala služba za 32 namje-

štenika. - Lijepo piše na koji su se natječaj javili i za koje radno mjesto. Jedino ne piše iz koje su stranke. To je živa komedija kako se zapošljavaju pročelnici i direktori tvrtki.

Kako je mogao uopće postati imenovan pročelnikom netko tko nije plaćao komunaknu naknadu, a onda još poslije i postati direktorom – komentirao je vijećnik Grada Varaždina Željko Bunić (HSLS).

Svi pričaju

U Gradu Varaždinu tražili smo dodatna pojašnjenja, no samo su nam poručili da treba pričekati do sjednice Gradskog vijeća. Za razliku od gradske uprave, sindikat, kao i oporbeni i neoporbeni vijećnici, pa i dogradonačelnica (doduše, razvlaštena) Natalija Martinčević, itekako su uoči sjednice imali što reći o novim mjerama štednje.

Upitan za komentar ove odluke, varaždinski povjerenik Sindikata državnih i lokalnih

Za čistačice Opet se radi nešto samo zato jer je popularno.

Odluka je užasno pripremljena.”

Zlatan Avar, nezavisni

Zar stvarno nema mjesta za šest čistačica ni u jednoj instituciji i ustanovi Grada?”

Robert Podolnjak, nezavisni

Bio bih licemjer kad bih glasao za. Potpisnik sam referenduma protiv outsourcinga.”

Božidar Kolarić, laburisti

Ne naplaćuju se milijunski iznosi za komunalnu naknadu, a čistačice su ušteda.”

Petar Čavlović, sindikat

službenika i namještenika Republike Hrvatske Petar Čavlović rekao nam je da su mu ovi potezi neshvatljivi.

- Grad želi dati otkaze čistačicama da bi uštedio 300 tisuća kuna. No realno se na papiru i

u najboljem slučaju radi o 200 tisuća kuna uštede. Bitno je za naglasiti da se radi o šest žena koje po obrazovnoj i dobnoj strukturi spadaju u teško zapošljivu i ranjivu skupinu na tržištu rada, a naći će se na cesti. Iz gradskog proračuna sada dobivaju plaću, a onda će iz državnog proračuna dobivati naknadu za nezaposlene i socijalnu pomoć. Tako da tu uštede za porezne obveznike nema – smatra Čavlović.

U cijeloj priči ga posebno pogađa činjenica da Grad ništa ne poduzima da naplati milijunske iznose potraživanja na ime komunalnih naknada i ostalih gradskih poreza dok se štedi na plaćama čistačica i sredstvima za čišćenje.

- Samo još da stvari stavimo i u ovaj kontekst. U gradsku upravu je u protekle dvije godine na rukovodeće pozicije s najvišim koeficijentima za obračun plaća zaposleno više od šest osoba, a izdaci za jednu godišnju bruto plaću jednog pročelnika gotovo su jednaki ukupnoj uštedi tog “outsourcinga” – navodi Čavlović.

Bez plana

Na nelogičnost ovog poteza upozorava i razvlaštena zamjenica gradonačelnika.

- Načelno jesam za racionalizaciju, ali ovo izdvajanje napravljeno je bez jasnog plana, vizije i jasnog objašnjenja. Iz samih materijala ne vidi se je li proveden javni natječaj, tko se javio na taj javni natječaj i što će se dogoditi s ljudima. Gradska uprava treba postati efikasna i jeftina i mora biti na usluzi građanima. Ova gradska uprava je preglomazna, a za to nisu odgovorni ljudi, već oni koji njima upravljaju. Sada se ide u “outsourcing”, a istovremeno se isplaćuju izdašne otpremnine osobama koje idu u redovnu mirovinu – veli Martinčević.

I partneri protiv

Zanimljivo, i ovu odluku gradonačelnika kritiziraju

Aktualno

15. srpnja 2014. , br. 530 || REGIONALNI TJEDNIK

3

U Varaždinskoj i Međimurskoj županiji slabo plaćeni, ali zato u vrhu ljestvice konkurentnosti Nacionalno vijeće za konkurentnost svrstalo je na ljestvici konkurentnosti Varaždinsku županiju odmah iza Grada Zagreba, a Međimursku županiju na četvrto mjesto, dok je Istarska na trećem mjestu. Tim povodom međimurski župan Matija Posavec je rekao da ovi rezultati Nacionalnog vijeća nisu novost jer međimursko gospodarstvo bilježi pozitivne trendove u posljednjih šest godina, iako se govori o krizi.

- Konstantno se bilježi rast prihoda i povećanje izvoza, pogotovo od sredine prošle godine otkako je Hrvatska ušla u EU. Međimursko gospodarstvo sada čini 4,2 posto hrvatskog izvoza, a tek 1,9 posto hrvatskog uvoza. Već šestu godinu imamo suficit robne razmjene s inozemstvom, rastu nam investicije, u zadnjih šest mjeseci otvoreno je 1450 novih radnih mjesta i stiglo je 40 milijuna kuna iz raznih fondova i temeljem

planira uštedjeti 300 tisuća kuna godišnje

natječaja ministarstva, a EK je jednom projektu na kojem je sudjelovala i MENEA dao 15 milijuna eura. To je posljedica briga za investicije, učinkovite javne uprave o čemu svjedoči i izdavanje dozvola za rekordnih osam dana - istaknuo je Posavec.

Međimursku su županiju na ljestvici konkurentnosti, kako je ukazao, „srušile“ male plaće te obrazovna struktura stanovništva odnosno relativno mali broj visokoobra-

zovanih.

- Nismo i nikada nećemo biti zadovoljni s tako niskim prosjekom plaća. Svjesni smo da više plaće diktira obrazovna struktura stanovništva koja je također nepovoljna za nas te zato i toliko inzistiramo na projektu Centra znanja temeljem kojeg bismo počeli s privlačenjem i investitora, ali bismo i otvarali radna mjesta s toliko neophodnom visokom stručnom spremom – zaključio je Posavec.

UGOVOR Varkom angažirao tvrtku Promocija Plus

istačicama, a nisu uštede!

i, čišćenje i održavanje, prijevoz, dostava, računovodstvo i slično”, obrazlaže z HSLS-a i Hrvatskih laburista ističu da takav prijedlog neće podržati njegovu koalicijski partneri – HSLS. Vijećnik Željko Bunić kaže da kao partneri nisu unaprijed o ovome obaviješteni, ali i da odluka uopće nije stavljena na Odbor za financije uoči Gradskog vijeća. No ima još argumenata u rukavu zbog kojeg će glasovati protiv.

- Nije vrijeme za dijeliti otkaze čistačicama, a osim toga prijedlog odluke nije cjelovit kao što niti ne piše kakvi bi bili dugoročni efekti tih otkaza. A nema niti toga što piše u ponudama. Bi li vanjski servis radio svaki dan ili svaki drugi? To je premalo informacija za tako ozbiljnu odluku – tvrdi Bunić.

Da nešto tu ne štima misli i nezavisni vijećnik Zlatan Avar.

- Na taj način ne radi se outsourcing. Ovaj prijedlog odluke je tipično hrvatski model, radi se nešto jer je popularno, a cilj izdvajanja nije nekog poslati na burzu. Osim toga, zašto se govori samo o čistačicama? Mogu se isto tako izdvojiti i pravni poslovi i računovodstvo– veli Avar.

Protiv će glasati i HDZ kojem nije jasno zašto se ne štedi drugdje. Tako posebno ukazuju da su predlagali uštede spajanjem Galerijskog centra Gradskom muzeju, ali to nikad nije ni razmotreno.

Da štedjeti treba negdje drugdje, slaže se i laburist Božidar Kolarić koji napominje da je potpisnik referenduma protiv outsourcinga, pa bi ispao licemjer da glasa za otkaze čistačicama.

Protiv potonjeg su i vijećnici Nezavisne lis te Rob er t a Po dol nja ka .

- Nigdje nema mjesta za tih šest čistačica. Ni u jednoj instituciji ni ustanovi Grada Varaždina. Samo će njih šest donijeti uštede proračunu – komentirao nam je Podolnjak. - Ma to je notorna glupost – kratko je poručio Željko Cecelja iz HRAST-a.

Uglavnom, čini se da je većina vijećnika stala uz čistačice koje mogu odahnuti. Za sada.

ŽUPANIJA Već 8 godina bez čistačica

Tvrtki Fiona više od 200.000 kuna godišnje za čišćenje Već godinama Varaždinska županija nema čistačice na plaći. Oni su se “outsourcali” još 2006. godine kada su podijelili otkaze trima čistačicama. Tri godine nakon toga, točnije 2009. godine,

Privatna tvrtka Fiona je na popisu donatora kampanje Predraga Štromara s tvrtkom Fiona potpisan je četverogodišnji ugovor.

Temeljem toga za čišćenje su im iz županijskog proračuna do 2013. isplaćene 834.432 kune. S porezom, to je nešto više od milijun kuna. S istom tvrtkom je potpisan i novi ugovor temeljem postupka bagatelne nabave, a u planu nabave za dvije godine stoji da će se za čišćenje uredskih prostorija utrošiti oko pola milijuna kuna zajedno s porezom. U Varaždinskoj

županiji tvrde da je ugovorena godišnja vrijednost bez PDV-a 167.880,00 kn te da unajmljivanjem vanjske tvrtke uštede 20 do 30 posto.

- Kako imamo tri ispostave, trebalo je uz te tri osobe zaposliti još jednu do dvije i troškovi bi bili minimalno 20 do 30 posto veći od istih koje Županija sada plaća za navedene usluge – poručuju iz Županije. Upravo se za tvrtku koja čisti Varaždinsku županiju priča da bi u slučaju otkaza čistačica mogla čistiti i Grad. - To me uopće ne bi iznenadilo s obzirom na to da je ta tvrtka nešto i donirala u predizbornoj kampanji koalicije – veli jedan od izvora koji je bio uključen u kampanju HNS-a.

I uistinu, Fiona doista je na popisu donatora kampanje Predraga Štromara, ali tek s dvije tisuće kuna dok te navode nismo mogli potvrditi provjerom donatora kampanje Gorana Habuša jer su predani obrasci o donacijama - prazni.

Sindikat: Zašto Grad štedi na plaćama čistačica i sredstvima za čišćenje, a ništa ne poduzima na naplati ogromnih potraživanja?

Za bolju komunikaciju platit će 30 tisuća kuna Uprava je angažirala tvrtku za odnose s javnošću, jer smatraju da trebaju promijeniti način komunikacije s korisnicima Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

Varkom će ubuduće bolje komunicirati sa svojim potrošačima: komunalna tvrtka je potpisala ugovor s Promocijom plus, zagrebačkom tvrtkom za odnose s javnošću i istraživanje tržišta.

Na 60 dana

- Vrijednost ugovora je 30.000 kuna, a sklopljen je na 60 dana – doznali smo od direktora Varkoma Vlade Vlašića.

Međutim, tu informaciju nije objavio Varkom, nego vijećnik HDZ-a Robert Maček na posljednjoj sjednici Županijske skupštine. - Raspolažemo informacijom da je Varkom sklopio ugovor s tvrtkom Promocija Plus koja se bavi istraživanjem tržišta, ispitivanjem javnog mijenja, odnosima s javnošću te organizacijom seminara komunikacijskog menadžmenta. Nisam upoznat da li ostale gradske komunalne tvrtke diljem Hrvatske trebaju posebno istraživanje tržišta, odnosno promociju i seminare komunikologije da bi prodali građanima vodu iz gradskog vodovoda. Zato moje pitanje glasi: o kojem financijskom iznosu se radi i za što konkretno? – zanimalo je Mačeka.

Sudeći po odgovoru Vlade Vlašića, angažiranje tvrtke za odnose s javnošću bilo je nužno.

- Uprava društva je smatrala da, u trenutku kad zakonoda-

Cilj je da se javna usluga pruža odgovornije i profesionalnije.”

Trebaju li seminari komunikologije da bi se prodavala voda?”

Vlado Vlašić, direktor Varkoma

Robert Maček, vijećnik HDZ-a

vac mijenja poziciju Varkoma iz klasičnog komunalnog društva u pružatelja javne usluge vodoopskrbe i odvodnje, to iziskuje i potrebu za promjenom komunikacije s korisnicima u

za javnu uslugu koju Varkom pruža – pojasnio je.

Napomenuo je da je to potrebno i zato što se od te tvrtke očekuje da u sljedećih pet godina bude nositelj investicija na području čitave Varaždinske županije. - Riječ je o investicijama većim od 100 milijuna eura financiranih iz EU fondova. Projekti se baziraju na ekonomskoj isplativosti i to će korisnicima javnih usluga trebati profesionalno i pravovremeno predstaviti. To su razlozi koji su Upravu naveli na potrebu angažiranja, po našim saznanjima, renomiranog društva u pružanju takvih usluga – zaključio je Vlašić.

Varkom želi profesionalno predstaviti investicije “teške” 100 milijuna eura cilju odgovornijeg i profesionalnijeg pružanja javne usluge te transparentnosti i dostupnosti informacija vezanih

4

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 15. srpnja 2014. , br. 530

Više nije članica UV-a Fonda za zaštitu okoliša Jelena Zrinski Berger (HNS), bivša pomoćnica ministra gospodarstva i bivša pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, turizam i međunarodnu suradnju Grada Varaždina, više nije članica Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Vlada ju je prošli tjedan na zatvorenom dijelu sjednice razriješila dužnosti članice Upravnog vijeća Fonda, u kojem je bila

predstavnica Ministarstva gospodarstva.

Ta odluka je uslijedila dva mjeseca nakon što je na osobni zahtjev razriješena dužnosti pomoćnice ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka za energetiku, rudarstvo i industrijsku politiku.

Vratila se na posao u Grad Varaždin, gdje je od ovoga mjeseca obnaša dužnost pomoćnice pročelnice za gospodarstvo Goranke Grgić.

Bivši vojni objekt na fondove EU Varaždinska i Krapinsko-zagorska županija te gradovi Zlatar i Ivanec zajednički kreću u projekt privođenja svrsi napušteni vojnog objekta na Ivanščici, u skladu sa strategijom zajedničkog razvoja planinskog turizma koju su još prije nekoliko godina izradile Zagorska razvojna agencija i Agencija za razvoj Varaždinske županije. Dogovoreno je to u Ivancu na sastanku kojem su bili prisutni župani

Predrag Štromar i Željko Kolar, kao i gradonačelnici Milorad Batinić i Stanko Majdak. Kako su naglasili, cilj je zapušteni kompleks na Ivanščici urediti i namijeniti obrazovnim, turističkim i sportskim sadržajima, pri čemu će dvije županije i dva grada partnerski nastupati u kandidiranju toga projekta za financiranje fondovima EU i raspoloživim izvorima za financiranje takvih projekata na nacionalnoj razini.

USPJEH Europska komisija daje bespovratno gotovo 15 milijuna eura za projekt u Draškovcu

TOYOTA U SCHOLZU

C.I.O.S.-u zamah za nove projekte u Varaždinu Toyota Tsusho Corporation (TTC), nakon što su dobivene sve potrebne suglasnosti od institucija za praćenje koncentracije tržišne moći i tržišnog natjecanja, preuzela je 39,9 % udjela u Scholz Holding GmbH, koji je suvlasnik C.I.O.S. grupe, čime je realiziran dogovor o toj investiciji postignut u travnju. - Stvorili smo vrlo dobru bazu za budućnost.

Ulaskom Toyote u holding počinje novo poglavlje u razvoju naše kompanije i značajno jačanje naše reciklažne grupe. Otvaraju se raznovrsne strateške perspektive - rekao je tim povodom glavni izvršni direktor Scholz grupe Oliver Scholz. Jedan od prvih rezultata Toyotine investicije je da će svi financijeri Scholz grupe i dalje financirati grupu po povoljnim uvjetima, a to uključuje i C.I.O.S.-ove razvojne i investicijske projekte.

Pripuz: neki planovi i preuzimanja ostvarit će se brže nego je dosad planirano - Veseli nas da je Toyotina delegacija i nakon zaključenja preuz ima nja najprije došla baš u C.I.O.S., jer to pokazuje da nije samo za vrijeme pregovora procjenjivala vrijednost C.I.O.S.-a, nego od nas očekuje da i dalje budemo predvodnik regije te da baš na nas računa za daljnje širenje i nove projekte. Ulazak Toyote u vlasništvo grupe dokaz je kvalitete našeg poslovanja i razvojnih planova, jer nisu svi entiteti Sholza ostali u grupi - upozorio je predsjednik Uprave C.I.O.S. grupe Petar Pripuz te naglasio da će se neki planovi i preuzimanja u Hrvatskoj i u regiji ostvariti brže nego je dosad planirano.

Geotermalna elektrana za hotel, industrijsku zonu i domaćinstva Od milijardu eura iz drugog poziva programa financiranja NER 300 odobrena su prvi put sredstva za jedan projekt u nas Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

jama, energiji vjetra, energiji oceana, pametnim mrežama i prvi put izdvajanju i skladištenju CO2 (CCS). Tih 19 projekata provodit će se u 12 država članica EU: Cipru, Hrvatskoj, Danskoj, Estoniji, Francuskoj, Irskoj, Italiji, Latviji, Portugalu, Španjolskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.

S milijardu eura prihoda od onečišćivača Europska komisija financirat će projekte u području čiste energije diljem Europe, a među njima je prvi put i jedan projekt u Hrvatskoj: izgradnja geotermalne elektrane u međimurskom Draškovcu, za koji je dodijelila gotovo 15 milijuna eura.

U UK 300 milijuna

Milijarda za 19 projekata

Na temelju drugog poziva za podnošenje prijedloga u okviru tzv. programa financiranja NER 300, Europska komisija odobrila je za 19 projekata sufinanciranje u visini od milijardu eura. Riječ je o financijskim sredstvima za projekte koja potječu od prihoda dobivenih prodajom emisijskih jedinica u okviru sustava EU za trgovanje emisijama. Tako onečišćivači postaju pokretači razvoja novih inicijativa za smanjenje emisija ugljika, odnosno posredni sudionici borbe protiv klimatskih promjena.

- Ovim potpuno novim projektima pridonijet ćemo zaštiti klime i povećanju energetske neovisnosti Europe. Dodjeljujemo sredstva u visini od milijarde eura, što će potaknuti privatna ulaganja u visini od dodatnih 900 milijuna eura.

Dakle, ovdje u Europi uložit će se gotovo dvije milijarde eura u klimatski prihvatljive tehnologije. To predstavlja doprinos smanjenju troškova energije u Europi koji trenutačno iznose više od milijardu eura dnevno, koliko se izdvaja za uvozna fosilna goriva - naglasila je Connie Hedegaard, povjerenica EU za klimatsku politiku.

Energija za Cipar i Maltu

Odabranim projektima, kako je ukazala, povećat će se go-

Energija i za Terme Hortus Croatiae Projekt se zasniva, kako je objašnjeno prilikom njegove prezentacije u Prelogu, na inovativnoj ideji o korištenju prirodnih geotermalnih izvora za lječilišno-turistički kompleks Terme Hortus Croatiae te za proizvodnju električne i toplinske energije.

Bodo von Düring i dr.

Steffen Hasselwander, inicijatori projekta iza kojeg stoji društvo AAT Geothermae, naglasili su kako je ova elektrana sasvim novi tip geotermalne elektrane i ne šteti okolišu već funkcionira na temelju zatvorenoga kruga. Zahvaljujući ovom

projektu, čiji je lokalni koordinator Peter Vesenjak, osigurala bi se radna mjesta u lječilištu i znatno jeftinija toplinska energija za 20.000 kućanstva, ali i za industrijsku zonu i poljoprivrednike.

Početak radova najavljen je za jesen, a prvi dio budućih toplica kroz dvije godine.

Vrijednost prve faze projekta Terme Hortus Croatiae ili Hrvatski vrt iznosi 30 milijuna eura, a grupa investitora iz Slovenije i Hrvatske najavila je da bi investirala do 140 milijuna eura u spa hotel, vile, apartmane u etno stilu i golf-igrališta kod Draškovca.

dišnja proizvodnja energije iz obnovljivih izvora u EU za gotovo 8 teravatsati (TWh), što odgovara zajedničkoj godišnjoj potrošnji energije Cipra i Malte.

Samo u okviru projekta CCS izdvojit će se 1,8 milijuna tona CO2 godišnje, što odgovara povlačenju milijun automobila iz prometa.

Sredstva iz NER 300 utrošit će se da bi se pokazale tehnologije koje će kasnije pridonijeti povećanju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora diljem EU, kao i one tehnologije koje će omogućiti izdvajanje i skladištenje emisija ugljika.

Projekti koji će se sufinancirati na temelju drugog poziva zasnivaju se na nizu tehnologija: bioenergiji, koncentriranoj solarnoj energiji, geotermalnoj energiji, fotonaponskim ćeli-

Upravo u potonju zemlju odlazi najviše novca, čak 300 milijuna eura, i to za prvi CCS projekt širokih razmjera u EU. U sklopu njega upotrebljavat će se tehnologija oksi-goriva kako bi se izdvojilo 90 % CO2 nastalog spaljivanjem ugljena u elektrani Drax blizu Selbyja u Yorkshireu.

Osigurano je i osam milijuna eura za sufinanciranje prvog projekta fotonaponskih ćelija u okviru programa NER300, koji je smješten u Portugalu, dok je za projekt koncentrirane solarne elektrane na Cipru odobreno 60,2 milijuna eura, a za sličan projekt u Italiji 40 milijuna. Španjolska je za dva projekta vjetroelektrana dobila 67 milijuna eura te još 29 milijuna za projekt koji se temelji na bioenergiji.

Za prvi prekogranični projekt NER 300 kojim će se izgraditi geotermalna tvornica za proizvodnju električne energije i topline na francusko-njemačkoj granici blizu Strasbourga dodijeljeno je 16,8 milijuna eura.

U okviru NER 300 dodijeljena su i sredstva za razvoj geotermalne elektrane u Hrvatskoj, najnovijoj članici EU. Riječ je o 14,7 milijuna eura za projekt u Draškovcu kod Preloga koji predviđa proizvodnju električne i toplinske energije iz geotermalnih vodonosnika i popratnog prirodnog plina.

Predviđa se proizvodnja 3,1 MWe iz geotermalnih izvora.

Aktualno

15. srpnja 2014. , br. 530 || REGIONALNI TJEDNIK

5

Stiže 30 milijuna kuna iz fonda EU Gastrocomu, Machiper opremi i Bomark Paku Među 28 projekata malih i srednjih poduzetnika vrijednih 640 milijuna kuna, koji su prošli tjedan odabrani za sufinanciranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj s ukupnim iznosom od 250 milijuna kuna, tri su s područja Varaždinske županije, a jedan iz Međimurske županije. U sklopu mjere Jačanje konkurentnosti

turizma, varaždinskom je Gastrocomu za rekonstrukciju postojećeg i dogradnju novog hotela “Park” 4* odobreno gotovo 12 milijuna kuna, dok je vrijednost projekta 32,3 milijuna kuna. U sklopu mjere Jačanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva tvrtka Machiper Oprema iz Trnovca Bartolovečkog dobila je sedam milijuna kuna za

projekt proširenja tehnoloških kapaciteta vrijedan 12,5 milijuna kuna, dok je ludbreški Bomark Pak dobio 11 milijuna kuna za izgradnju i opremanje tvornice papirnih cijevi u što će ukupno uložiti gotovo 30 milijuna kuna. Za povećanje prostornih i tehnoloških kapaciteta radi održivog rasta i inovacija Sobočan-interijeri dobili su pet milijuna

kuna, dok ukupno ulaganje iznosi gotovo 12 milijuna kuna. - Ovo je za nas povijesni trenutak jer su prvi put poduzetnicima dodijeljena sredstva iz strukturnih fondova u ovako velikom iznosu. No ovih 250 milijuna kuna odobrenih sredstava je tek početak. Ujesen očekujemo puno novih natječaja i siguran sam da će se sva dostupna sredstva iz

EU fondova iskoristiti na najbolji mogući način te da ćemo puno više novca povući iz fondova, nego što uplaćujemo - rekao je ministar obrta i poduzetništva Gordan Maras dodavši kako se radi o vrlo kvalitetnim projektima među kojima je najniži iznos pojedinačno dodijeljene potpore 4,34 milijuna kuna, a najviši 26 milijuna kuna.

MEĐIMURJE

Međimurski HDZ čvrsto uz Piškornicu BALE U Gradu Varaždinu traže način kako do novca za zbrinjavanje otpada u Brezju

Fond i proračun, a građani ništa!?

Habuš: Umjesto kreditnog zaduženja, najelegantniji je model da koncesionar naplati zbrinjavanje kroz 5-6 godina Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Tek kada zaokružimo financijsku konstrukciju možemo si priuštiti potpisivanje koncesijskog ugovora za zbrinjavanje bala, a zatim i zatražiti sufinanciranje od Fonda. Prije ne, rekao nam je u četvrtak varaždinski gradonačelnik Goran Habuš naglašavajući kako želi vjerovati da se ide prema skorom rješenju bala koje su već deset godina u Brezju.

Ide rebalans...

Da bi se do rješenja uistinu moglo napokon doći, govori i to da će se na sjednici varaždinskoga Gradskog vijeća, koja će se održati u utorak, vrlo vjerojatno naći prijedlog rebalansa gradskog proračuna.

- Koncesija je lani raspisana

na 94 tisuće tona bala iz Varaždina, iako ih je u Brezju više jer postoji i otpad iz općina koje će također morati donijeti odluku kako će ih zbrinuti. Ili će se raspisivati koncesije ili će se inspekcijskim rješenjem bale njima uzeti jer one nisu donijele odluku o odabiru koncesionara. Grad Varaždin je donio takvu odluku i tu ništa nije nezakonito. Poznata nam je rashodovna strana od 95-96 milijuna kuna, a sada na Gradskom vijeću moramo još riješiti prihodovnu stranu uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša - pojasnio je Habuš.

Ima nekoliko varijanti kako osigurati prihode za zbrinjavanje bala, odnosno kako kroz rebalans povećati prihodovnu stranu gradskog proračuna.

- Postoje dvije glavne varijante kako doći do novca.

Prema prvoj, dio novca osi-

gurao bi Grad Varaždin, dio građani, a dio Fond. No tu ima više problema jer, primjerice, kako izbjeći da zbrinjavanje ne plaćaju oni koji nekada nisu ni bili u Varaždinu? Kako to riješiti? Na kraju krajeva, građani nisu ni krivi za sve ovo. Stoga

Moramo naći način da za postojeću koncesiju dobijemo sufinanciranje je najelegantnije za građane da sve plati Grad, odnosno uz pomoć Fonda - rekao je varaždinski gradonačelnik.

...i izmjene ugovora

I kod ove varijante bez sudjelovanja građana postoje dvije mogućnosti.

- Prva je da se Grad kreditno zaduži, a za svako zaduženje odobrenje mora dati Ministarstvo financija. Upravo zbog toga, umjesto kreditnog zaduženja, najelegantniji je model naplate zbrinjavanja kroz 5-6 godina. Takvu mogućnost obročne otplate ponudio je u jednom trenutku koncesionar. Ako i dalje stoji iza toga, onda bi Grad na sebe preuzeo sav preostali iznos.

Dakle, građane ne bi teretili ni za jednu lipu, no sve ovisi o koncesionaru jer nije svejedno kakve će uvjete ponuditi za obročnu otplatu, kakve kamate i slično. U svakom slučaju, moja je želja da građani ne plate ništa ili minimalno, a to je moguće u slučaju obročne otplate. Tu varijantu zasada zastupam, a naravno da računam kako će 60 posto dati Fond koji plaća bez PDV-a -

rekao nam je Habuš.

Radi osiguravanja novca za zbrinjavanje bala vode se razgovori kako s koncesionarom, tako i s Fondom.

- Želimo vidjeti što još treba eventualno napraviti da bismo dobili sufinanciranje.

Moramo naći način da za postojeću koncesiju dobijemo sufinanciranje Fonda, što znači da ćemo trebati postojeću koncesiju uskladiti s novim zakonom. Naravno, izmjene su moguće samo sukladno zakonu. O tome razgovaramo i tražimo model. Ne izlažemo se nikakvom sporu jer ostali koji su se natjecali za koncesiju nisu uopće udovoljili uvjetima natječaja, dakle nisu diskvalificirani zbog cijene ili roka, već zbog dokumentacije. Stoga uopće nisu u prilici da se žele, iako je i to moguće - rekao nam je Habuš.

OTPAD Primarna selekcija u domaćinstvima postaje stroga obveza

Kreću inspekcijski nadzori primarne selekcije Unatrag godinu dana događaju se tektonski pomaci na području gospodarenja otpadom i može se reći da se Hrvatska probudila, ustvrdio je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović u Čakovcu gdje je najavio početak inspekcijskih nadzora po općinama i gradovima u vezi primarne selekcije komunalnog otpada. Obveza odvojenog skupljanja otpada, kako je upozorio, postoji još od 2005. godine jer je već tada primarna selekcija bila zakonska obveza, ali se desetak godina ništa nije poduzimalo, izuzev u nekoliko svijetlih primjera kao što je Čakovec. - U zadnjih godinu dana, odnosno od stupanja na snagu Zakona o održivom gospodarenju otpadom, 250 gradova i općina pokrenulo je projekte primarne selekcije vrijedne 337 milijuna kuna. Godinu dana ranije radilo se o samo 47 gradova

i općina i projektima gotovo deset puta manje vrijednosti. To je jasan pokazatelj da su jedinice lokalne samouprave shvatile ozbiljno svoje obaveze - ustvrdio je Zmajlović ukazavši i na potpore za komunal-

Zmajlović: Rok je bio godinu dana i moglo se puno toga učiniti nu opremu koje daje Fond za zaštitu okoliša. Da su jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile svoje obveze, ministar je uvjeren kako će pokazati i prvi krug inspekcijskih nadzora nakon što 24. srpnja istekne zakonski rok za uvođenje primarne selekcije. - Oni koji su sporiji uvijek traže izgovore. Rok je bio godinu dana i tijekom njega moglo se puno učiniti. Podzakon-

ski akti ne mogu biti izgovor, što pokazuje i primjer Čakovca. Uostalom, obveza odvojenog prikupljana otpada postoji desetak godina i ne postoji niti jedna prepreka da se uvede - upozorio je ministar.

Zmajlović je rekao da se ne može propisati koliko kanti treba imati domaćinstvo u svakom gradu ili općini jer to ovisi o njihovim posebnostima. - No svatko treba imati plan gospodarenja otpadom u kojem se i to navodi, zatim što se s otpadom događa i, naravno, podijeliti kante. Tome valja dodati i zelene otoke, reciklažna dvorišta. To je ono što gradovi i općine moraju ispuniti jer su imali dosta vremena i sredstava budući da Fond bespovratno dodjeljuje čak do 80 posto za sve projekte primarne selekcije - ukazao je Zmajlović dodavši da se selekcijom štiti okoliš i stvaraju radna mjesta. (ikr)

Hibridna vozila u Čakomu Čakovec je grad koji često navodimo kao primjer što se sve može postići upornim radom i dosljednom primjenom načela gospodarenja otpadom, odnosno što želimo da bude u svim našim gradovima već ove godine, naglasio je ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović u Čakovcu prigodom prošlotjedne primopredaje dva kamiona marke Fuso Canter 7C15, prvih hibridnih vozila za odvoz kontejnera s komunalnim otpadom u Hrvatskoj. Uz ministra i čakovečke gradske čelnike, svečanosti je bio nazočan i Sven Müller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji je s 40 posto sufinancirao nabavku kamiona ukupno vrijednih 850.000 kuna. Direktorica Čakoma Snježana Tkalčec Avirović ukazala je da se zahvaljujući korištenju električne energije troškovi goriva smanjuju za 25 posto, a od konvencionalnih vozila jeftinija su i za održavanje.

Iza projekta Regionalnog centra za gospodarenje otpadom (RCGO) Piškornica stali su, nakon vijećnika Skupštine Varaždinske županije, i međimurski vijećnici. Dogodilo se to u četvrtak na sjednici Županijske skupštine, odnosno dan nakon što je predsjednik ŽO HDZ-a Međimurske županije Darko Horvat javno ustvrdio da se najsjevernija županija ne bi smjela odreći udjela u tom projektu zbog duga od 600 tisuća kuna.

- Odricanje od udjela u poduzeću Piškornica, okosnici budućeg Regionalnog centra za gospodarenje otpadom, na ime duga od 600 tisuća kuna, dugoročno bi nam donijelo višemilijunski gubitak

Horvat: RCGO Piškornica za Vladu strateški projekt - upozorio je Horvat tvrdeći da u vladajućoj međimurskoj koaliciji nisu svi skloni projektu kod Koprivnice. Za Međimurje je rekao da je odmaklo u načinu zbrinjavanja i razvrstavanja otpada te može poslužiti kao pozitivan primjer ostatku Hrvatske. . - Članstvo u EU obvezalo je našu zemlju da u sklopu Poglavlja 27 – Okoliš do kraja 2018. uvede integralni sustav gospodarenja komunalnim otpadom u sklopu kojeg je planirana izgradnja do 21 centra za gospodarenje otpadom. Tako bi sjeverna regija problem zbrinjavanja otpada trebala dugoročno riješiti izgradnjom RCGO Piškornica, koji bi trebao imati jedno od tehničkotehnološki najsuvremenijeg postrojenja. Projekt RCGO Piškornica zadovoljava uvjete za sufinanciranje sredstvima Kohezijskog fonda EU odakle bi došlo 85 posto investicije koja se procjenjuje na 30 mil.

EUR za sanaciju i 70 mil. EUR za nove investicije, ustvrdio je Horvat te dodao da je Vlada RH RCGO – Piškornicu proglasila strateškim projektom u interesu Hrvatske.

6

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 15. srpnja 2014. , br. 530

SPOR Dopis ravnatelja Doma zdravlja doktorima koji nisu potpisali anekse ugovora o zakupu

Zaprijetio ukidanjem koncesije: 100.000 pacijenata bez doktora?!

Anekse ugovora nije potpisala većina od stotinjak obiteljskih doktora, pedijatara, ginekologa i stomatologa, čije se ordinacije nalaze u prostorima Doma zdravlja. Ističu da od njih traže da plaćaju maksimalnih 1.560 kuna zakupnine iako se u pojedinim ambulantama prozori ne daju zatvoriti, a podovi i stropovi su u katastrofalnom stanju Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

Ravnatelj Doma zdravlja Varaždinske županije Ivan Crnković je doktorima medicine i dentalne medicine, čije se ordinacije nalaze u prostorima te zdravstvene ustanove, prošli tjedan zaprijetio ukidanjem koncesije. Kada bi se to ostvarilo, doktori više ne mogli obavljati svoju djelatnost, a više od 100.000 pacijenata iz Varaždinske županije ne bi imao tko liječiti!

Ništetnost

Većina od stotinjak obiteljskih doktora, pedijatara, ginekologa i stomatologa nije potpisala anekse ugovora pre-

U zgradi Doma zdravlja u Varaždinu instalacije dotrajale, a telefonske linije često u kvaru ma kojima bi svaki mjesec Domu zdravlja zakupninu plaćali 1.560 kuna s PDV-om.

Crnković ih je u dopisu, koji je poslao 7. srpnja, upozorio da će, ne potpišu li anekse ugovora u roku od osam dana, njihovi ugovori postati ništetni, jer ne sadrže bitan sastojak – visinu zakupnine. “S 31. srpnja će radi ništetnosti svi ugovori koji nemaju potpisane anekse biti raskinuti po samom zakonu te će uslijediti daljnja procedura u vezi ukidanja koncesije koju će provesti Županija”, upozorio ih je.

- Nažalost, ostali smo razočarani načinom komunikacije gospodina Crnkovića. Zahvaljujući županu Predragu Štromaru, u Varaždinskoj županiji održana su dva sastanka na kojima je zaključeno da ćemo daljnje pregovore o visini zakupnine voditi s ravnateljem

Doma zdravlja. Za nas je predložena zakupnina od 1.250 kuna plus PDV neprihvatljiva.

Međutim, ravnatelj ni s kim od nas nije razgovarao. Umjesto toga, poslao nam je dopis u kojem prijeti gubitkom koncesije – rekla je dr. Zrinka Huđek Leskovar, specijalistica obiteljske medicine koja je predsjednica županijske podružnice Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM).

Zbog čega je uopće došlo do spora? Doktori primarne zdravstvene zaštite, koji su zakupci prostorija Doma zdravlja, dosad toj zdravstvenoj ustanovi nisu plaćali zakupninu, nego su Varaždinskoj županiji plaćali 1.250 kuna koncesijske naknade mjesečno.

Polovicu tog iznosa, nešto manje od 650.000 kuna godišnje, Županija je vraćala Domu zdravlja.

Na što se troši?

No Ustavni sud je ukinuo odredbu Zakona o zdravstvenoj zaštiti prema kojoj su doktorima koji su u prostorima Doma zdravlja zakupninu plaćale županije. Doktori zakupci iz cijele Hrvatske stoga će sami plaćati zakupninu, ali se očekuje očitovanje Ministarstva zdravlja o tome trebaju li doktori zakupci plaćati dvostruki iznos - maksimalnu cijenu koncesijske naknade od 1.250 kuna i uz to još 1.250 kuna plus PDV za zakupnine.

- Očekujemo da Ministarstvo zdravlja vrlo brzo ponudi rješenje, a na temelju toga bismo dalje sve mogli dogovoriti s Domom zdravlja Varaždinske županije – rekla je dr. Huđek Leskovar.

Međutim, aneksi ugovora koje im je poslao Dom zdravlja za njih nisu prihvatljivi ni zbog stanja prostora u kojima rade.

- Dom zdravlja godinama nije ulagao ni kune u opremanje, a u velikom broju slučajeva ni u uređenje ambulanata koje su

ŽUPANIJA

“Nadležnost Doma zdravlja”

Do spora je došlo nakon što je Ustavni sud ukinuo odredbu po kojoj zakupninu plaćaju županije.

Doktori očekuju da će rješenje vrlo brzo ponuditi Ministarstvo zdravlja

Razočarani smo načinom komunikacije gospodina Crnkovića. Umjesto poziva na sastanak, dobili smo dopis u kojem nam prijeti gubitkom koncesije.”

Dr. Zrinka Huđek Leskovar, podružnica KoHOM-a

u njihovom vlasništvu. Zbog toga se, primjerice, u nekim ambulantama prozori ne daju zatvoriti, a stropovi i podovi su u katastrofalnom stanju.

Od koncesijske naknade koju

uplaćujemo Županiji, Dom zdravlja je lani dobio više od 600.000 kuna, a uz to dobiva i decentralizirana sredstva koja uplaćuje Ministarstvo zdravlja – ističe dr. Zrinka Huđek

Leskovar.

Pitanje namjenskog trošenja sredstava otvara i dr. Mirjana Kolarek Karakaš, specijalistica pedijatrije. Njezina ordinacija nalazi se u zgradi Doma zdravlja u Kolodvorskoj ulici.

– Iako su sredstva za najam prostorija uredno uplaćivana Domu zdravlja, u uređenje zajedničkih prostorija ne ulaže se dovoljno. Ne sjećam se kada su zadnji put okrečeni zidovi hodnika koje zajednički koristimo. Ne brine se dovoljno o instalacijama koje su zastarjele i dotrajale. Problem su i telefonske linije. Naši pacijenti, koji žele dobiti informaciju putem telefona, nerijetko dobivaju poruku da se ta linija više ne koristi – nabraja pedijatrica.

Njezina kolegica dr. Huđek Leskovar upozorava da Dom zdravlja nije ulagao ni u opremu. - Naše ordinacije opremljene su spirometrima, EKG-

U Varaždinskoj županiji smo pitali postoji li mogućnost da se uključe u pregovore između Doma zdravlja i doktora zakupaca o visini cijene zakupnine ili su stava da je jedina mogućnost da mjesečni iznos zakupnine iznosi 1.250 kuna plus PDV. - S obzirom na to da je Upravno vijeće Doma zdravlja donijelo Odluku o visini zakupnine u iznosu 1.250 kuna bez PDV-a te da je 40 koncesionara potpisalo ugovore s Domom zdravlja Varaždinske županije, daljnji tijek potpisivanja ugovora u nadležnosti je ravnatelja navedene ustanove – kratko su odgovorili.

ima, inhalatorima, uređajima za fizikalnu terapiju, uređajima za krioterapiju, dermatoskopima, pulsnim oksimetrima...

Riječ je o standardnoj, ali i nadstandardnoj opremi u koju smo sami uložili kako bismo osigurali kvalitetniju skrb za naše pacijente – navodi.

Župane, pomozi!

Napominje da su uvijek za dogovor. – Nismo ni dobili pravu priliku za razgovor.

Zbog toga smo se prošli tjedan ponovno obratili za pomoć županu Predragu Štromaru, kojeg smo zamolili da se uključi u pregovore u kojima će se uvažavati i naši argumenti – zaključila je.

I dok smo iz Županije doznali da je anekse ugovora potpisalo 40 koncesionara, intervenciju župana zatražilo je gotovo dvostruko više doktora medicine i dentalne medicine, njih 70-ak.

DVOJBE Troši li Dom zdravlja Varaždinske županije novac od zakupnina namjenski

Novcem od zakupnina plaća rad Uprave?

Ivan Crnković

Doktori imaju pravo uime svojih pacijenata pitati za što se koriste sredstva od koncesijskih naknada koje su platili.

Prostorije Doma zdravlja su javno dobro građeno sredstvima naših pacijenata, a i nas samih, smatra dr. Mirjana Kolarek Karakaš. Na sjednici Županijske skupštine je upitala zbog čega Dom zdravlja treba 1,8 milijuna kuna, koliko bi

prihodovao s maksimalnim iznosom zakupnine, ako je u 2013. poslovao pozitivno sa 647.000 kuna, koliko im je za zakupnine uplatila Županija.

Ravnatelj Ivan Crnković je u pisanom odgovoru naveo da se novcem od zakupnina mora financirati Uprava Doma zdravlja! “Budući da Dom zdravlja pruža primarni nivo zdravstvene zaštite na

27 lokacija, a decentralizirana sredstva su vrlo niska (svega

Županija: Sredstva korištena namjenski 400.000 kuna), sredstva za investicijsko i tekuće održavanje svih tih lokacija su nedostatna, jer je i od Županije za 2013.

godinu prihodovano svega 647.500 kuna. U stavu HZZO-a od 2003. godine jasno je istaknuto da se rad Uprave Doma zdravlja MORA financirati kroz sredstva zakupnine (minimalno 650.000 kuna godišnje)!”, istaknuo je Crnković.

Je li novac trošen namjenski? - Županija je sklopila s Domom zdravlja Ugovor o međusobnim pravima i obve-

zama na području primarne zdravstvene zaštite temeljem kojeg su uplaćivana sredstva Domu zdravlja, koji je sredstva koristio sukladno namjeni.

Sredstva za decentralizirane funkcije u zdravstvu troše se namjenski, sukladno godišnjem Popisu prioriteta na koji suglasnost daje Ministarstvo zdravlja – odgovorili su iz Županije.

15. srpnja 2014. , br. 530 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglas

7

8

Život

REGIONALNI TJEDNIK || 15. srpnja 2014. , br. 530

život www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

I TOGA IMA Kopali i samo raskopali

“Na Dravi kamenom razbili naš i još tri automobila” - Budući da radimo cijele dane, nedjelja nam je bila prilika da idemo na Dravu, jer je to jedino mjesto za koje ne trebamo novaca i gdje “nema stresa”.

Bilo nam je jako lijepo, ali kada smo odlučili krenuti kući – šok. Staklo na automobilu bilo je razbijeno kamenom!

Ne samo na našem automobilu, nego su još dva automobila bila oštećena – požalila se čitateljica iz Varaždina (podaci

poznati redakciji). Ona ne sumnja tko je za to odgovoran. - Romi su, nažalost, u stanju svašta napraviti. Najgore je što ti se, ako se požališ, kaže: “Pa nemojte ići na Dravu”. Zar su oni jedini zaštićeni?

Zar njima nitko ništa ne može? Pitam se samo jedno: hoćemo li mi obični ljudi biti sigurni barem na Dravi ako već ne možemo ići na more? - navodi čitateljica.

MUKE PO STRUJI Varaždinka u šoku nakon što joj je isključena struja

Invalid zatočen u kući zbog radova

550

U Gradu Varaždinu slažu se da su ceste u Hrašćici u katastrofalnom stanju Piše: Tihana Drumev tihana@regionalni.com

- Više od mjesec dana ne mogu izaći iz svoje kuće.

Naime, živim u Hrašćici, u Ulici Nikole Tavelića, gdje su kopali za optički kabel.

To sve ne bi bio problem da

Ivan se osjeća jadno jer je Hrašćica puna rupa koje mu otežavaju kretanje nisam u invalidskim kolicima i da zbog toga ne mogu ulaziti u dvorište niti izlaziti iz njega. Da ni ne spominjem da u samom tijeku radova nisam ni mogao na ulicu – kaže nam Ivan Kišić. Pita se zašto ni nakon četiri tjedna otkada je ulica raskopana ništa nije asfaltirano. - Općenito je cijela Hrašćica puna graba koje mi otežavaju kretanje. Osjećam se jadno i bespomoćno, pogotovo zato što mjesečno izdvajam 156 kuna za Grad Varaždin, koji se, vidite, uopće ne brine za Hrašćicu – ogorčen je Kišić.

U Gradu se slažu da je velik dio ulica u Hrašćici u lošem stanju. - Točna je konstatacija da je veliki dio ulica u Hrašćici u katastrofalnom stanju

nakon uvođenja kanalizacije prije više od deset godina.

Varkom je u vrijeme izvođenja radova sanirao prekope, ali očito na neadekvatan način. Stoga Grad Varaždin pregovara s Varkomom da se uključi u sanaciju pojedinih ulica, u skladu s financijskim mogućnostima i prioritetima koji će se odrediti u suradnji s Mjesnim odborom Hrašćica. U međuvremenu, Grad Varaždin, koliko je to moguće nastoji ublažiti problem odvodnje oborinskih voda, kao i kroz popravke propalih dijelova kolnika u pojedinim ulicama. U suradnji s Mjesnim odborom Hrašćica, određene su kao najprioritetnije ulice za sanaciju, Ulica Ljudevita Gaja i Ulica B. Radić. Navedene bi trebale biti prve na redu za sanaciju u tijeku 2015. godine - poručuju u Gradu. Što se tiče prekopa koji sprečava našeg čitatelja da izađe iz kuće – kažu da ga je vršio T-com.

- Odmah po saznanju o nedovršenoj sanaciji kontaktiran je podnositelj zahtjeva od kojeg je zatraženo da hitno izvrši sanaciju prekopa do kraja (asfaltiranje).

Provjerom na licu mjesta ustanovljeno je da se sanacija prekopa obavlja 8. srpnja – poručili su iz Grada.

kupaca mjesečno Elektra iskopča iz mreže zbog visine ili starosti duga

Elektra: U pet godina poslali smo 19 opomena Varaždinka je ogorčena što su joj struju isključili dva dana prije roka plaćanja koji je pisao na opomeni, a u Elektri tvrde da su struju isključili po prethodnoj opomeni, onoj izdanoj u svibnju Piše: Tihana Drumev tihana@regionalni.com

Ljuta i ogorčena. Nakon što je Varaždinki (podaci poznati redakciji) Elektra isključila struju, odlučila je javiti nam se.

- Ja jednostavno ne mogu vjerovati. Elektra govori o nekakvoj socijalnoj osviještenosti, a isključuju struju suprotno opomenama. S njima se ništa ne može dogovoriti. Razmišljala sam da prijeđem na nekog drugog distributera, ali u ovom slučaju želim do kraja istjerati svoja potrošačka prava – kaže nam Varaždinka.

Bacanje hrane

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Augusta Šenoe 10, Varaždin, uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com. Zovite nas na broj telefona: 042/290-777. Pratite nas na www.regionalni.com i na Facebooku.

Priznaje, ima dugovanja prema Elektri, ali struja joj je 30. lipnja isključena suprotno pravilima igre. Došla sam taj dan s posla, normalno popodne, i nije mi radio hladnjak.

Uopće mi ni na kraj pameti nije bilo da bi mi mogli isključiti struju, već sam mislila da nam je hladnjak “otišao”. Nakon što sam bacila svu hranu, shvatila sam da uopće nemam struje

Pomislila sam da mi je hladnjak pokvaren, a ne da mi je struja isključena.” Čitateljica

– priča nam Varaždinka.

Na kraj pameti joj nije bilo iskopčanje jer je nekoliko dana prije, 24. lipnja, platila jednu ratu struje, a na opomeni koju je primila tog istog dana jasno je stajalo: “Navedeni iznos dužni ste platiti do 2. 7. 2014.”

- Dva dana prije roka, isk ljuči li su m i struju.

Tada me najviše i zasmetalo samo ponašanje djelatnika Elektre. To istog dana otišla sam do njih, do dežurne službe. S dežurnom službom nisam mogla razgovarati osim preko telefona na porti. Rečeno mi je da moram sve platiti, sve 664 kune, ako želim da mi odmah uključe struju, a dotični se nije htio spustiti

i pogledati tu opomenu na kojoj piše da je rok za uplatu 2. srpnja. Rekao mi je da to nije u njegovoj nadležnosti – veli nam Varaždinka.

Stara opomena

U Elektri ne smatraju da su pogriješili.

- Prema našoj evidenciji, korisnica je od 26. 2. 2009. do 26. 6. 2014. dobila ukupno 19 opomena za iznose duga između 433,97 kuna i 980,94 kune. Na svakoj opomeni koju šaljemo kupcu između ostalog stoji sljede-

Kao jedini propust Elektra navodi to što su predugo čekali s iskopčanjem kupca iz mreže će: „Ukoliko navedeni dug ne platite u roku, na temelju članka 94 općih uvjeta za opskrbu električnom energijom (NN 14/2006), bez posebnog upozorenja obustavit ćemo vam isporuku električne energije.

Svu odgovornost za nastalu štetu koju ćete imati zbog obustave električne energije snosit ćete sami“, objašnjavaju u Elektri.

Vele da su struju zapravo isključili na temelju opomene poslane 20. svibnja.

- Tog dana kupac je imao dug star šest mjeseci od 572,73 lipe. Dug nije plaćen u traženom roku, a ni do datuma 16. lipnja kada su se radili novi zahtjevi za iskopčanje. Do navedenog datuma kupac nije osporavao dug niti je na neki drugi način pokušao dogovoriti rješavanje svojeg duga.

Prema tome, smatramo opravdanim naš postupak otvaranja zahtjeva za obustavom isporuke električne energije našem kupcu – poručuju iz Elektre.

Kao svoj propust navode jedino to da su kupca predugo čekali na podmirenje duga i provođenje postupka obustave električne energije.

Mjesečno Elektra na području Varaždinske županije iz svoje mreže isključi 550 kupaca, zbog visine ili pak starosti duga.

15. srpnja 2014. , br. 530 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi

9

10

Intervju tjedna

REGIONALNI TJEDNIK || 15. srpnja 2014. , br. 530

OTVORENO Ljubo Jurčić, predsjednik Novog vala - stranke razvoja, iznosi viđe

Hrvatska nema razloga d dvostruko bolje, izuzev Sadašnja je politika, a to je valjda sada jasno svakome, nesposobna i jedina prepreka boljem životu u Hrvatskoj. Svima je jasno da država ne ide u dobrom smjeru jer, unatoč svim bogatstvima s kojima Hrvatska raspolaže - počevši od zemlje, šuma, voda i rudnog bogatstva do ljudi rezultati izostaju

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Hrvatska apsolutno nema prirodnih ili nekih drugih razloga da se u njoj ne bi živjelo dvostruko bolje, izuzev nesposobne vlasti. Tvrdi to prof. dr. Ljubo Jurčić, predsjednik Novog vala - stranke razvoja i Društva ekonomista Hrvatske, koji je bio u četvrtak u Varaždinu gdje je osnovana druga podružnica ove nove političke stranke. Za predsjednika podružnice izabran je Nino Lučić, koji je već najavio jačanje organizacije, iako nije krio zadovoljstvo okupljenim članovima za koje je rekao da će voditi afirmativnu politiku te nuditi stručna rješenja za bitne društvene probleme, a ne baviti se sukobima i traženjem krivaca.

Zašto Novi val

- Zbog neiskorištenih resursa i nesposobne vlasti, javila se inicijativa za osnivanje Novog vala – stranke razvoja koja će okupiti ljude koji će svojim znanjem, iskustvom, voljom i energijom organizirati politiku da Hrvatska ostvari dvostruko bolji standard od današnjeg, za što postoje sve mogućnosti, osim sposobne politike. Sadašnja je politika, a to je valjda sada jasno svakome, nesposobna i jedina prepreka boljem životu u Hrvatskoj. Svima je jasno da država ne ide u dobrom smjeru jer, unatoč svim bogatstvima s kojima Hrvatska raspolaže počevši od zemlje, šuma, voda i rudnog bogatstva do ljudi - rezultati izostaju. Umjesto njih stvara se iluzija o nafti i plinu kao spasonosnom i brzom rješenju, iako je to na dugačkom štapu. Nasuprot nafte i plina, imamo bolje resurse koje može-

Stvara se iluzija o nafti i plinu kao spasonosnom i brzom rješenju mo brže iskoristiti, a to su prije svega ljudi. Nažalost, trenutno imamo oko pola milijuna radno sposobnih ljudi koji nisu uključeni u proces rada, a naša infrastruktura može izdržati dvostruko veći BDP, naši postojeći kapaciteti mogu ostvariti dvostruko veću proizvodnju, naše poljoprivredne površine i prehrambeni kompleks može proizvoditi hranu za 20 miliju-

na ljudi….

Za što od toga nudite rješenja i kakva?

Hrvatska, kao i svaka obitelj, ima stotine problema. Naš cilj nije riješiti sve probleme, već smo odabrali glavne po važnosti. Tako se i okupljamo oko programa kojim želimo otvoriti

Naš je prvi cilj povećanje proizvodnje, zaposlenosti i izvoza i za to imamo politike proces rješavanja desetak bitnih hrvatskih problema. Naravno, postoje i drugi, ali mi smo odabrali one koje držimo bitnim. A ako od tih deset riješimo sedam, mnogi od ostalih problema će nestati ili će biti manji te ćemo ih puno lakše rješavati.

Kako, na primjer?

Okupljamo se oko dva bloka pitanja: gospodarstvo, zapošljavanje i smanjivanje dugova te izgradnja hrvatske države na nacionalnom identitetu i proeuropskim standardima.

U sklopu prvog bloka nudimo rješenje za to kako ljude, poduzeća i države osloboditi od dugova. Naš je prvi cilj povećanje proizvodnje, zaposlenosti i izvoza i za to imamo definirane konkretne politike, za razliku od sadašnjih općih politika koje ne daju rezultate.

Konkretne politike su sektorske, dakle što treba napraviti u svakom sektoru, počevši od poljoprivrede, tekstila, drvne, metalske, kemijske industrije i tako dalje. Cilj nam je u svakom sektoru iskoristiti kapacitete, što je različito od dosadašnje politike. Mi nismo za politiku rezanja i smanjivanja potrošnje jer Hrvati su treći po potrošnji odostraga u EU, dakle spadamo među najsiromašnije zemlje. I to ne bilo kakve potrošnje, već one koja će povući prije svega domaću proizvodnju. Uistinu je bitno povećanje proizvodnje, odnosno potrošnje. Naš cilj nisu stope poreza i slično.

Za veću potrošnju

Potrošnje nema bez konkurentnih proizvoda. A ima li ih Hrvatska i u kojoj mjeri?

Ima. No veliki izvoz ne možete napraviti bez politika.

Da biste izašli u velikoj mjeri na rusko tržište morate se to

dogovoriti s ruskom politikom.

Da izađete na europsko, morate se dogovoriti s europskom.

Europsko tržište kontroliraju oligopoli, pa hoće li vas pustiti u neki lanac, morate se dogovoriti s njima. Uz postojeće kapacitete i znanje, može se podići proizvodnju, a time i bazu.

Aktualna vlast se igrala, i to prvenstveno sa stopama, dok dohodak uopće ne dira, nego se dohodak ostvaruje automatizmom. Uveo bih pristojne stope kao što su u nekim zemljama, a glavni instrumenti bili bi fokusirani na dizanje porezne baze, odnosno dohotka i proizvodnje.

A to se ne postiže rezanjem, dizanjem cijena energenata, poreznih stopa... I to može pomoći, ali u obrnutom smjeru. Pored dizanja proizvodnje, morate povući i potrošnju, i to zbog standarda građana.

Kako biste to postigli?

Bez povećanja potrošnje, nema ni povećanja proizvodnje.

Onaj dio koji bi dolazio iz uvoza mislimo nadoknaditi povećanim izvozom. I tu imamo specifične sektore koji to mogu. Želimo proširiti i turističku sezonu jer tu vidimo prostor za rast. Primjerice, potrošnju

Zdravstvo plaća u velikim rokovima, a ako bi u kraćim, tražio bih odmah diskont u restoranima želimo uključiti kao porezni odbitak, pa bismo imali manju poreznu osnovicu za potrošnju u restoranima kako bismo pomogli ugostiteljskom sektoru. Za oko dvije do tri milijarde kuna podigli bismo mirovine kako bismo povećali potrošnju umirovljenika koja će završavati u domaćoj proizvodnji. Isto tako smanjili bismo i poreze.

Veće mirovine

Veće mirovine, manji porezi. Kako to? Što će biti s javnim sektorom?

Javni sektor treba restrukturirati.

Kako? Zdravstvo, a i drugi, već sada ukazuju da nemaju dovoljno novca.

Zdravstvu nedostaje oko dvije do tri milijarde kuna. Zdravstvo, kao i svaka djelatnost, ima tehnološku optimalnost. Dakle, postoji tehnologija po kojoj se

Za zelenu industriju Poduzetništvo i poduzetničke aktivnosti trebaju djelovati u ravnoteži s ekološkim i biološkim sustavima Hrvatske da bi zemlja sačuvala svoju budućnost. Protivimo se izgradnji nuklearne elektrane, premještanju postojećih smetlišta iz gradova u prirodu i nerazvijene dijelove Hrvatske, a zalažemo se za planski razvoj “zelene industrije”

Postojeće nepravedno stanje posljedica je niza političkih odluka koje se mogu i trebaju promijeniti, a svi z u suprotnom će Hrvatska ostati zemlja koja pripada manjini i u kojoj većina ne može živjeti od svog rada

Intervju tjedna

15. srpnja 2014. , br. 530 || REGIONALNI TJEDNIK

11

enje (ne)prilika u Hrvatskoj, njezinih uzroka i predlaže moguća rješenja

da se u njoj ne bi živjelo naše nesposobne vlasti

zajedno moramo pridonijeti tome jer

Boravak Jurčić kod „najbogatijeg Hrvata“

Što (ni)je Jurčić radio u Luksemburgu O sadržaju poslovnih razgovora javno se ne priča.

Zbog toga propadne više od 60 posto akvizicija u svijetu.

To je vani dobro poznato, ali ne i kod nas, pa često na to upozoravam, osobito u vezi istupa ministra gospodarstva. Na sastancima se možete i svađati, pa i s predstavnicima MOL-a, ali o tome se javno ne govori. Kada završi poslovni sastanak, javno se ne bi smjela reći loša riječ o partneru koji je s druge strane. Međusobni odnosi rješavaju se na druge načine.

Tko o tome ne vodi brigu i javno otkrije sadržaj povjerljivog poslovnog sastanka, neće imati probleme samo s partnerom s kojim trenutno

obavlja posao, a tu su i razni uređaji, ultrazvuk, operacijske sale i drugo. S druge strane imamo potrebu hrvatskih građana i s treće cijene svega toga. Naš je cilj tehnološku optimalnost dovesti na razinu financijske optimalnosti u roku od četiri godine.

Budući da hrvatsko zdravstvo plaća u velikim rokovima, moja ideja je bila plaćati u roku od 30 dana i odmah u početku tražiti cijene niže za 20 posto.

S druge strane nužna je tehnološka optimalizacija bolnica prema gustoći stanovnika, strukturi bolesti i drugim parametrima. Time bi se povećala kvaliteta zdravstvene zaštite, a vjerojatno bi došlo do promjene statusa nekih bolnica.

Možda i nekih zatvaranja. U mom programu iz 2007. godine bila su predviđena i dva do tri helikoptera za hitne slučajeve jer ne morate u svakom dijelu Hrvatske imati sve budući da nismo velika zemlja.

Restrukturiranje ne bi stalo samo na zdravstvu, zar ne?

Naravno. U Hrvatskoj ne treba sve mijenjati, ali neke stvari treba. Odgoj i obrazovanje trebaju pratiti promjene koje se događaju. Pripremili smo mjere za dizanje odgovornosti i vrednovanje kvalitete u obavljanju svih javnih usluga umjesto jednostranog zatvaranja radnih mjesta. Naš cijeli jedan blok pitanja odnosi se na organizaciju suvremene države na nacionalnom identitetu.

Nema potrebe da budemo ni kao Švicarska, ni kao Austrija ili Njemačka, već trebamo biti Hrvatska. Ne postoje dvije iste zemlje u svijetu, nema dva ista nacionalna identiteta, ali ako izgrađujete suvremenu državu na

razgovara ili pregovara, nego će ga zaobilaziti i drugi jer će biti uvjereni da će i sadržaj njihovog razgovora završiti u javnosti, iako nije trebao.

Kakve sve mogu biti posljedice iznošenja sadržaja dijelom privatnih, a dijelom poslovnih razgovora, osjetili ste i na vlastitoj koži. kada je Ivan Žilić, navodno najbogatiji Hrvat, ustvrdio da ste bili kod njega u Luksemburgu i nudili mu kupnju Gredelja.

Možda uistinu ima sve te silne milijune eura, ali on ne može ništa pametno napraviti na takav način. Bio sam u Luksemburgu, ali nisam posredovao u kupnji tog ili bilo kojeg drugog poduzeća.

Naš razgovor je imao sasvim

drugačiji povod i tijek, a i drugi su bili sudionici. Žilić se zanimao o propisima u Hrvatskoj, pa tako i stečajnom postupku za koji sam mu rekao da je sličan njemačkom. Razgovarali smo i o nizu imena iz hrvatskog poslovnog svijeta, tako da sam stekao dojam da zapravo želi dobiti sliku s kime bi bilo vrijedno poslovati, a s kime ne. Govorio je i o želji da kupi neku banku. Stekao sam dojam da je niz osoba bilo kod njega, pa i neki u vezi Gredelja. Iako smo govorili o tome da je njegova vrijednost oko 200 milijuna, on je rekao da će dati dvostruko.

Rekao sam da može raditi sa svojim novcem što želi, ali

da treba imati u vidu stečajni postupak. Shvatio sam da se priprema na neka ulaganja, među kojima je i kupnja hotela u Splitu. Rekao sam mu da je teško dogovarati i sklapati pojedinačne projekte samo u Luksemburgu, već ako se uistinu odlučio na ulaganja, bilo bi puno bolje i profesionalnije da za to osnuje fond u Hrvatskoj s profesionalcima jer kupnja poduzeća nije jednostavan posao. Napomenuo sam mu da se ne bavim posredovanjima niti me to zanima, ali mogu pripomoći kod određenih stvari. No vjerojatno su se pomiješali ljudi i događaji, što me ne čudi ako je imao toliki broj susreta kao što govori.

nacionalnom identitetu, onda ljudi prepoznaju tu državu kao svoju i puno lakše provodite one mjere iz prvog, ekonomskog bloka. Vrlo je loša situacija kada narod ne osjeća državu kao svoju, odnosno kada ne osjeća da vlast radi u njegovu korist, nego osjeća da vlada kažnjava

sadašnjost posljedica prošlosti, ali prošlošću se nećemo baviti, već ćemo iz prošlosti učiti da ne bismo ponovili greške. Nećemo se baviti ni religijom koja utječe na gotovo sva društva, ali uvažavat ćemo njezinu poziciju i status, njezin doprinos kulturi i identitetu hrvatskog naroda. Mi ćemo napraviti što mislimo da treba napraviti, a od mnoštva okolnosti ovisi hoćemo li biti prepoznati. Nužan uvjet da nas se prepozna je da građani počnu tražiti rješenja. Od listopada ćemo se češće pojavljivati.

Nakon ljetne stanke, Novi val će krenuti u osnivanje novih podružnica u svim ostalim mjestima u Hrvatskoj, počevši od Dubrovnika, Splita, Zadra, Pule i Rijeke, pa do Karlovca, Krapine, Bjelovara, Slavonskog Broda, Vinkovaca, Osijeka i drugih sredina. Osnivanje stranačke infrastrukture namjeravamo okončati krajem listopada s osnivačkom skupštinom gradske organizacije u Zagrebu, čime bi i formalno počela naša predizborna kampanja i naše političko predstavljanje u cjelini na hrvatskom političkom tržištu. Trebat će nam nekoliko mjeseci da nas se počne zamjećivati kao novu stranku. To će biti početkom iduće godine, što je u redu s obzirom na izbore koji su iduće godine. Ako građani u većem broju počnu tražiti rješenja za bitne probleme, mi ih imamo.

I tu je naša šansa. Ako građani neće tražiti nova rješenja, onda što god da nudite, koristi nema.

Vrtimo se oko istih? Ili primjer OraH-a govori da nije tako?

U Italiji su građani desetljećima birali dvije stranke.

Tridesetak puta su se mijenjali

socijalisti i demokršćani, a onda je Talijanima pukao film i nisu izabrali ni lijeve ni desne.

Već Berlusconija. Slično je bilo u Sloveniji gdje su izabrali Jankovića. U Splitu su pak Keruma. Na zadnjim izborima za Europski parlament uspjela je Mirela Holy zbog toga što se na nju gleda kao na žrtvu, a glasove je dobila i radi situacije u SDP-u.

No Dragutin Lesar nije uspio, iako je govorio što narod želi čuti, ali morate početi nuditi rješenja bez čega nema dugoročnog opstanka.

Mi ćemo napraviti što možemo, ponuditi dobar program, ali bitno je da ljudi počnu tražiti nova rješenja. Mora postojati potražnje, nije dovoljno imati superprogram. SDP se pokazao nesposobnim, što narod nije ni mogao znati, a HDZ je posebna priča. Sada se otvara novi put.

Bitka će biti za 30 posto glasova, a prije je bilo manje. Drago mi je da se nova rješenja počinju tražiti i da nas se već sada prepoznaje. Na izborima smo dobili 70 do 80 tisuća glasova, pa da smo bili u jednoj jedinici,

U nas neće biti promjena dok ljudi masovno ne udare glavom o zid. Tek onda kada će ih ozbiljno zaboljeti glava, potražit će pravi lijek vlastiti narod. Mi ne želimo kažnjavati vlastiti narod, već mu dati šansu da radi, živi i troši te vratiti osmijeh na lica hrvatskih građana. A uzimajući u obzir sve kapacitete koji postoje u Hrvatskoj, uz dobru politiku, naša zemlja za dvije godine može biti država s najbržim rastom u Europi.

Glavom o zid

Koliko ima šanse da Novi val bude prepoznat kao stranka koja nudi rješenja za bitne probleme?

To ovisi o okolnostima. U nas neće biti promjena dok ljudi masovno ne udare glavom o zid. Tek onda kada će ih ozbiljno zaboljeti glava, potražit će lijek. Do tada će zabavljati raznim predstavama, baviti se partizanima i ustašama, heteroseksualnima i onima koji to nisu, vjerskim dogmama i tome slično. Mi znamo da je

Nitko nije pokazao jasan program, osim želje da participiraju u vlasti imali bismo kao i HDSSB tri do četiri zastupnika. No i sada u Hrvatskom saboru imamo zastupnika Jakšu Baloevića.

Razmišljate li o koaliciji?

Na hrvatskoj političkoj sceni za sada ne vidimo s kime bismo surađivali. Nitko nije pokazao jasan program i politiku, osim želje da participiraju u vlasti. Mi

75

postotna zaposlenost osoba od 20 do 64 godine cilj je Novog vala do 2020.

7

ciljeva ima Novi val: razvijena, obrazovana, zaposlena, poštena, solidarna, ponosna i sretna Hrvatska

3

načela: ne kritiziranje bivših, nego rješavanje problema, prošlost povjesničarima, ali očuvanje digniteta te suradnja svih sudionika društva bez obzira na položaj i svjetonazor nismo išli isključivo s formom i političkom retorikom, već smo se koncentrirali prije svega na sadržaj, na okupljanje ljudi koji znaju napraviti sadržaj i ostvariti ga, a zatim ćemo raditi formu. Tek nakon sadržaja i forme razmišljat ćemo tko bi nam bio eventualno partner.

Za to ima vremena. Kao što sam rekao, do kraja listopada ćemo izgraditi organizacijsku strukturu, početi s promocijom naših ideja i programa te pratiti što rade drugi sudionici na političkoj sceni. Što pričaju i planiraju. Onda ćemo vidjeti postoje li sličnosti i eventualno zajednička suradnja. Sada je još prerano za to.

12

Poslovni svijet

poslovni svijet www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Tehnološki park II – projekt zajednice (4) Andrija Skupina mjera koje su prePetrović, sudne za uspjeh projekta TPV II direktor zasigurno su mjere iz područja Tehnološkog gospodarstva i zapošljavanja. parka Varaždin Rizika je ovdje mnogo. Polazna tucija i fondova, sinergija se točka za privlačenje investitora pojačava. Dakle, tematizirana u području visokih tehnologija je svakako investicijska klima zona je dobra platforma za daljjednako kao i za ostale inve- nji razvoj cijelog društva. Tada studenti i nastavnici surađuju s stitore, ali spomenuti traže tvrtkama na projektima, zajedmnogo dodatnih sadržaja.

U našem društvu aktualna je nički se pripremaju financijske konstrukcije, strategije opretema inertnost gospodarstva, manja, kombiniraju se resursi, što doista može biti presudno pravovremeno se pripremaju i za ovaj projekt. Zabrinjavajuće budući zaposlenici, nastavnici je što tvrdnje dolaze s najviših sjede u njihovim upravama, razina. Smatram to potpuno pogrešnim pristupom. Stva- razmjenjuju se iskustva i jednostavno radi se zajedno. Za svaki ranje pozitivne investicijske sektor gospodarstva u TPV II klime je složeni proces koji postoji prepoznata visokoškolleži u domeni javnog sektora. ska institucija, npr. za područje Države se bore s privlačenjem strojogradnje – Fakultet strobilo kakvih investitora, malo njih može birati investicije, no jarstva i brodogradnje Zagreb, za privlačenje visokotehnološ- za IT- Fakultet organizacije i kih tvrtki valja pristupiti vrlo informatike Varaždin itd.

S druge strane, kod netemasveobuhvatno i sistematično, tiziranih zona međudjelovanja ako je cilj društvo znanja.

Mjere u području gospodar- nema jer npr. proizvođača plastičnih dijelova za automobile stva i zapošljavanja Pokretanjem mjera samo u i logističkog centra malo toga smislu jednokratne financijske povezuje. Općine često prodaju parcele u zonama u trajno pomoći nije dovoljno. Kad bi i takve mjere bile konstanta vlasništvo kako bi napunile proračun i financirale daljnju u dužini povrata investicije, infrastrukturu u zoni. Tako bilo bi bolje. S druge strane, iz zone postaju slabo iskorištene. područja akademske zajednice, često se govori o inertnosti po- Malo zona planira dugoročno.

Zona Brezje i okruženje duzetnika kada imaju problem Projekt TPV II nalazi se u zoni u stručnom smislu - ne dolaze Brezje. U okruženju se nalazi pitati za rješenje u institute i nekoliko već započetih zona fakultete. Točno je da većina pod nadležnošću Varaždina poduzetnika ne dolazi po svako rješenje na akademsku zajedni- i drugih općina. Ideja je prilikom privlačenja investitora cu, ali važnije je pitanje zašto je u tehnopark dati širu sliku to tako. Stoga, prije definiranja mjera u području gospodarstva okruženja gdje bi se moglo i zapošljavanja dobro je znati nakon inkubacije nastaviti s da se u projektu TPV II očekuje poslovanjem, odmah ponuditi cijenu izgradnje poslovne aktivnost poduzetnika, ali na zgrade, pripremiti dokumendrugačijoj osnovi. Dosadašnja iskustva pokazuju veliku zain- taciju i sve ostale poslove koji poduzetnika opterećuju. Ovaj teresiranost poduzetnika kada je natječaj jasan, svi kriteriji posao je nužno učiniti kako bi prema kojima će se njihov pro- tvrtke koje nastanu u inkubaciji u tehnoparku ostale u ovoj srejekt ocjenjivati nedvosmisleni i najvažnije kada osjete da dini i dalje stvarale nova radna mjesta. natječaji nisu namješteni. Tada Kad bi zone bile tematizisu poduzetnici vrlo uključeni. rane, moglo bi se istraživanje Tematizacija poduzetničkih zona i razvoj usmjeriti prema poU nastavku će biti opisana jedna od složenijih mjera koja trebama investitora u zonama. Postoji mnogo javnog nužno mora biti realizirana u lokalnoj zajednici kako bi pro- bespovratnog novca za spajekt TPV II u cijelosti uspio, a to janje akademske zajednice i gospodarstva. Ovo je prirodni je tematizacija poduzetničkih put nastanka klastera. Ubrzazona u okruženju. Tematizirati poduzetničku zonu znači odre- vanje razvoja zona izvodi se diti koji tip investitora je dobro- tematizacijom i dovođenjem došao, ali ne isključivo. Borave- ključnih investitora. Pri razvoju projekta TPV II krenut će se s ći u zoni između kompatibilnih prijedlogom tematizacije ili poduzetnika javlja se sinergijski barem ulančavanja ponude u učinak. On je veći ako je zona stručno moderirana. Uključi- prvom koraku. Smatram kako vanjem akademske zajednice, rizike ne treba opisivati jer su razvojno-istraživačkih insti- sami po sebi jasni.

REGIONALNI TJEDNIK || 15. srpnja 2014. , br. 530

Još 1,25 milijuna kuna za fasade i stolariju Varaždinaca Grad Varaždin raspisat će novi natječaj za subvencioniranje termofasada i stolarije. Javni poziv raspisat će se početkom kolovoza, a najavio ga je prošlog tjedna gradonačelnik Goran Habuš. Program provodi Grad Varaždin u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a sufinancirat će se 50 % opravdanih troškova pojedinog domaćinstva do maksimalnog iznosa od 20.000,00 kuna po jednom korisniku. Za subvenciju ju

osigurano ukupno 1.250.000,00 kuna, čak 500.000 kn više nego lani, kad je prvi put raspisan takav natječaj. U Gradu procjenjuju kako će se programom obuhvatiti najmanje 45 projekata zamjene vanjske stolarije, 25 projekata ugradnje termofasade, pet projekata ugradnje plinskog kondenzacijskog kotla u sustav grijanja i dva sustava prozračivanja prostora ugradnjom uređaja za povrat topline otpadnog zraka (tzv. rekuperatora).

Na natječaj će se moći javiti vlasnici ili suvlasnici obiteljskih kuća s područja grada Varaždina koji će projekte izvoditi nakon provođenja postupka odabira korisnika subvencije i sklapanja ugovora s Gradom Varaždinom. Za prijavu na javni poziv građani će biti obvezni dostaviti dokumentaciju kojom dokazuju legalnost i vlasništvo objekta te projektnu dokumentaciju, odnosno troškovnik za planirani sustav energetske učinkovitosti.

DVOJBA Napušta li austrijski trgovački lanac naše tržište ili ostaje

bauMax odlazi ili ipa

Dok prazni centri upućuju na zaključak o njihovu skorom zatvaranju, bauMaxovi punomoćnici n Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Popusti od 30, pa zatim 40, 45 pa i do 70 posto. U početku se činilo da je u trgovačkom centru bauMax u Varaždinu posrijedi samo iznimno povoljna ljetna rasprodaja, budući da se nagađalo kako u sklopu restrukturiranja posrnuli austrijski trgovački lanac ipak neće zatvoriti vrata svoje prve trgovine u Hrvatskoj, kao ni onih u Zagrebu

Austrijski mediji pišu da će se zatvoriti loši centri i u Hrvatskoj i Rijeci. No nakon što su iza kupaca ostale prazne police u Gospodarskoj ulici koje nitko ne puni robom tjednima, nameće se pitanje ne zatvara li i taj svoj trgovački prostor poznati austrijski lanac koji je zapao u ozbiljne probleme o kojima se u Austriji raspravlja mjesecima, a u Hrvatskoj je pokrenuta i predstečajna nagodba?

Gubici (i) u Hrvatskoj

U sklopu programa oporavka i restrukturiranja, koji je donesen zbog gomilanja gubitaka od početka krize u regiji, bauMax je već zatvorio vrata sedam svojih trgovina u Turskoj i još nekim zemljama.

Turska je podružnica pretprošle godine imala gubitak od 14 milijuna eura, rumunjska podružnica zabilježila je gubitak od oko 26 milijuna eura, bugarska gubitak od 6,5 milijuna eura… Ukupno gledajući, bauMax je 2012. imao gubitak od 126 milijuna eura, pa je donesena odluka o napuštanju slabih tržišta Jugoistočne Europe, uključujući i hrvatsko. Barem djelomice, ako ne u cijelosti.

U Hrvatskoj, gdje posluje desetak godina i ima osam trgovačkih centara, bauMax je 2012. završio s 81 milijunom kuna gubitaka ili gotovo 11 milijuna eura. Dobrim dijelom posljedica je to pada prihoda od prodaje koji su iznosili 452 milijuna kuna, dok su 2011. iznosili 537 milijuna, ali i tada je ostvaren nemali

Obveze od 433 milijuna kuna i 486 radnika Sredinom svibnja hrvatski je bauMax podnio prijedlog za otvaranje predstečajne nagodbe u kojoj je naveo da ima obveze od 433 milijuna kuna te 486 radnika.

- Predlaže se provođenje postupka koji će dužniku omogućiti financijsko restrukturiranje temeljem kojeg će postati likvidan i solventan te biti u mogućnosti nastaviti svoje poslovanje - navodi se u prijedlogu za nagodbu iz kojeg bi se moglo zaključiti da bauMax ipak ne napušta (cjelokupno) hrvatsko tržište.

Blokada računa

No hrvatskom bauMaxu neće biti lako nastaviti poslovanje uz obveze koje samo prema bankama iznose 240 milijuna kuna, od čega 38 milijuna otpada na bivšu Volksbanku, odnosno današnju Sberbanku koja mu je 26. svibnja blokirala račun, što nije prošlo bez reakcije druge strane koja je zatražila privremenu mjeru obustave ovrha.

Punomoćnici bauMaxa upozorili su da bi blokada računa do donošenja rješenja o otvaranju redovnog postupka predstečajne nagodbe „ozbiljno ugrozila sve ciljeve koji se žele postići kroz taj postupak te bi dovela u pitanje uspješnost

restruktur iranja dužnika i očuvanje radnih mjesta njegovih radnika“.

Što tvrdi Sberbank

Krajem svibnja FINA je donijela privremenu mjeru kojom su zaustavljeni postupcima ovrhe i osiguranja nad bauMaxom. Na to se žalila Sberbanka koja se u

Sberbanka je blokirala račun s 38 milijuna kuna posebnom podnesku od 6. lipnja usprotivila otvaranju predstečajne nagodbe.

- S obzirom na to da dužnik ima namjeru povući se sa hrvatskog tržišta do 30. lipnja, nije jasno na koji način isti namjerava namiriti svoje vjerovnike i nastaviti poslovanje. Naime, vjerovnik u prilogu dostavlja objave iz javnih medija u kojima se jasno naznačuje da dužnik ima namjeru još ove godine u potpunosti napustiti poslovanje u Hrvatskoj. O istom se govori i u drugim službenim dokumentima dužnika i njegovih konzultanata, ali je na istima oznaka „strictly confidental” odnosno nose oznaku tajne. Predlaže se Nagodbenom vijeću kao i

povjereniku pozvati dužnika predstečajne nagodbe na očitovanje i dostavu dokumentacije prezentirane i predane svim kreditorima na sastanku u Beču. 28. 4. 2014. godine, te na sastanku samo s “exit-country” kreditorima u Beču 13. 5. 2014. godine, iz koje je vidljiv plan samog dužnika za napuštanjem Hrvatske. Nesporno je da je jedan od ciljeva same predstečajne nagodbe da se omogući dužniku nastavak poslovanja, a s obzirom na to da je ovdje dužnik, prije negoli je podnio sam prijedlog predstečajne nagodbe, odlučio da ne želi nastavak poslovanja, vjerovnik smatra da isti zlouporabi svoja zakonska ovlaštenja podnošenjem prijedloga za predstečajnu nagodbu.

Iz bauMaxa su odgovorili da novinski članci o napuštanju Hrvatske „ni na koji način ne predstavljaju pravno relevantan izvor značajan za utvrđenje činjenica u predstečajnom postupku“, a da je radi restrukturiranja poslovanja, uspostavljanja likvidnosti i solventnosti, odnosno izbjegavanja za vjerovnike nepovoljnijeg stečaja, angažirao o međunarodnu tvrtku koja će dopuniti prijedlog za nagodbu do 15. srpnja.

Poslovni svijet

15. srpnja 2014. , br. 530 || REGIONALNI TJEDNIK

13

Turizam postaje okosnica razvoja Međimurja i treba pomoć Turizam je postao okosnica razvoja Međimurja i obveza je Međimurske županije potpomagati ga, naglasio je međimurski župan Matija Posavec na imanju Seljačkog domaćinstva i vinogradarstva Vere Turk u Vučetincu gdje je predstavljeno pet projekata iz programa Turističkih potpora Međimurske županije u 2013. godini.

Zahvaljujući i bespovratnoj potpori od 200.000 kuna Međimurske županije, ti su

projekti danas ili dovršeni ili su pred samim završetkom, čime je Međimurje kao turistička destinacija obogaćena za pet novih turističkih proizvoda od TZ-a Općine Sveti Martin na Muri, Vinogradarstva i podrumarstva Tomšić, OPG-a Novak-Posavec Marija, Seljačkog domaćinstva i vinogradarstva Vere Turk te OPG-a Šardi Tatjana.

Bilo je riječi i o projektima koje je Hrvatska turistička zajednica odlučila poduprijeti iz tri programa: potpore turističkim zajednicama na

turistički nerazvijenim područjima, projekti koji koriste ili će aplicirati za korištenje sredstava iz EU fondova te potpore događanjima. Više od milijun kuna ili 10,44 % ukupno dodijeljenih sredstava otišlo je u Međimursku županiju. Najviše je dobio projekt cikloturizma, manifestacija Porcijunkulovo i Svjetsko prvenstvo u lovu ribe udicom na plovak dobili su 65.000,00 kuna, dok je za projekte koji su se ili će se kandidirati za EU fondove odobreno 440.659 kuna.

je nakon predstečajne nagodbe

ak ostaje?

navode da se želi zadržati poslovanje i radnici

50 radnih mjesta upitno je u varaždinskom centru bauMaxa

gubitak - 48 milijuna kuna.

Podaci o poslovanju u prošloj godini nisu dostupni, ali s obzirom na ukupno stanje u hrvatskom gospodarstvu, vrlo vjerojatno je nastavljen daljnji pad prihoda.

Pritisnut dugovanjima, koji prema austrijskim medijima dosežu milijardu eura, bauMax je u prosincu 2012. sklopio aranžman s bankama o prolongiranju većine obveza po kreditima na rujan 2015. godine. Radi spašavanja oko 9.000 radnih mjesta u grupaciji, vlasnik bauMaxa Karlheinz Essl, koji je tvrtku osnovao prije više od 40 godina, otišao je i korak dalje.

Početkom ove godine ponudio je austrijskoj vladi na prodaju zbirku suvremene umjetnosti sa sedam tisuća djela vrijednih oko 250 milijuna eura, ali je ta ponuda odbijena. Nakon toga najavljuje zatvaranje sedam trgovina u Turskoj te preispitivanje poslovanja u drugim zemljama do kraja travnja. Tada, međutim, podnosi ostavku na mjesto predsjedatelja Nadzornog odbora koje preuzima sin Martin Essl.

Usprkos tome, krajem travnja privedeni su kraju razgovori s bankama kao najvećim vjerovnicima oko daljnjih koraka zahvaljujući kojima bi tvrtka trebala biti ponovno zdrava.

- Naš cilj je uspostaviti

zdravo poduzeće do 2015.

Zbog toga se moramo rastati od onih poslovnih mjesta s najvećim gubicima - rekao je za austrijske medije Michael Hürter, predsjednik Uprave bauMaxa, koji je ukazao na pozitivne trendove, kao što je dvoznamenkasti rast prodaje u Austriji.

Što se (ne) zatvara?

Više od dvije trećine budućih poslovnih aktivnosti odvijat će se u Austriji gdje od ukupno 156 poslovnica bauMax ima 65 centara, kao i u Češkoj i Slovačkoj gdje ih je 24, odnosno 14. Tih stotinjak centara ostvaruje promet od milijardu eura. Promjene se ne očekuju ni u 15 mađarskih trgovačkih centara, kao ni u tri slovenska, iako su i oni bilježili gubitak u poslovanju.

Iako se svojedobno iz hrvatskog bauMaxa poručivalo kako “nema zatvaranja prodajnih mjesta u Hrvatskoj”, austrijski mediji pišu da će mjere dogovorene s bankama dovesti do zatvaranja ili prodaje neprofitabilnih

bauMax: novinski članci o napuštanju Hrvatske nisu pravno relevantni trgovačkih centara u Turskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i Hrvatskoj.

Donedavno se tvrdilo da će biti zatvoreni prodajni prostori u Sesvetama, Osijeku, Zadru, Karlovcu, Rijeci i Splitu, dok bi njihovu sudbinu mogli izbjeći bauMaxovi centri na zagrebačkom Jankomiru te u Rijeci i Varaždinu.

Prazne police u potonjem trgovačkom centru, međutim, ukazuju da bi i on mogao zatvoriti vrata zbog nagomilanih dugova. Ili su to ipak tek teškoće koje će se prevladati tijekom predstečajne nagodbe? Ne dogodi li se potonje - što se čini izglednije, usprkos drukčijim uvjeravanjima, uskoro ćemo biti svjedoci žalosnoga kraja prve strane trgovine otvorene u Varaždinu, kraja zbog kojeg će u evidenciju HZZ-a ući pedesetak njegovih radnika.

Kinezi na međimurskim bregima zbog vina, ali i kupnje kuće

Cabernet otiša u Kinu!

Nije do toga došlo samo zbog kvalitete i pristupačnosti međimurskih vina i vinara, nego i poslovnih odnosa Dmitra Maravića iz Nedelišća koji sežu sve do Kine Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

U Kinu se izvoze međimurska vina! Riječ je o tisuću butelja caberneta sauvignona iz Vinogradarstva i podrumarstva Tomšić koje će na najveće svjetsko tržište stići zahvaljujući međimurskom poduzetniku Dmitru Maraviću i njegovom dugogodišnjem poslovanju na inozemnim tržištima, na kojima je stekao ne samo velik broj poslovnih partnera, već i prijatelja, među kojima su vodeći ljudi nekih velikih kineskih poduzeća i banaka.

- Hrvatski potencijali u gastronomiji u najširem smislu su fantastični, a tu je Međimurje sa svojom ponudom vina apsolutno u hrvatskom vrhu jer nema nijedne naše regije koja ima takav fantastičan odnos kvalitete i cijene - smatra gastronom i publicist Rene Bakalović.

Ove riječi, izrečene na ovogodišnjem festivalu međimurskih vina Urbanovo, koji je obišao i predsjednik Vlade Zoran Milanović, dobile su svoju potvrdu i u prvom izvozu vina međimurskog vinara Alojza Tomšića iz Železne Gore na kinesko tržište. No do toga nije došlo samo zbog kvalitete i pristupačnosti međimurskih vina i vinara, nego i poslovnih odnosa Dmitra Maravića iz Nedelišća koji sežu sve do Kine. Poslovanje njegove tvrtke Maring, međutim, nema veze s vinima, već s metalskom proizvodnjom, ali i to bi se moglo promijeniti ukoliko uslijede nove i veće narudžbe.

- Nakon povratka iz Njemačke, u kojoj sam radio od 1969. do 1980. kao strojobravar i serviser za grijanje, otvorio sam obrt u Velenju, a zajedno sa suprugom Brigitte te kćerkama Majom i Sisi počeo graditi kuću u Nedelišću. Ovdje, nakon deset godina rada u Sloveniji i po gotovo cijeloj bivšoj Jugoslaviji,

- Isporučiti vino izvan Europske unije je velika stvar. Nadam se da će sve dobro proći i da će naše vino biti dobro prihvaćeno u Kini. Bude li tako, što je izgledno s obzirom na dosadašnja iskustva, očekujem i druge narudžbe. Dakle, ovo bi trebao biti samo početak jer su to zavrijedila hrvatska, a posebno međimurska vina - veli Alojz Tomšić.

A. Tomšić, Brigitte Maravić i Dmitar Maravić

otvorio sam poduzeće te počeo s proizvodnjom razdjelnika za

Očekujem da će se otvoriti prostor i za druge vinare već idućih mjeseci kaže Maravić grijanje. Posao je otpočetka dobro krenuo, pa smo preselili pogon u Čakovec. Godišnje napravimo oko 50 tisuća komada

razdjelnika, a nemamo nijednu reklamaciju. Najmanje 92 posto proizvodnje ide na strana tržišta, a godišnju proizvodnju rasprodamo najkasnije do kraja studenog prethodne godine kaže Maravić, ističući da ima i tvrtku u Njemačkoj koja mu uglavnom služi za distribuciju.

Zahvaljujući kvaliteti i inovativnosti, koji su ih doveli na tržišta zapadnoeuropskih zemalja, razdjelnici međimurske tvrtke Maring naći će se uskoro i u Bjelorusiji, pa čak i u Kini, i to pod vlastitom tržišnom

markom MIK. - Kada sam bio pozvan u Kinu, točnije provinciju Anhui, već sam našao svoj razdjelnik s oznakom MIK na stolu jer su ga Kinezi izabrali među konkurencijom zbog specifičnosti.

Ponudili su otvaranje zajedničkog poduzeća za proizvodnju razdjelnika u Kini samo za kinesko tržište. Ondje sam upoznao i čelnike tvrtke Seefy optoelectronic te im predložio pokretanje zajedničke tvornice LED rasvjetnih tijela u Hrvatskoj radi nastupa na europskom tržištu - prisjeća se Maravić.

Spomenute tvrtke još nisu osnovane jer, primjerice, za ulaganje u Hrvatsku Kinezi ne očekuju samo neoporezivanje dobiti, nego i subvencije za investicije kakve nude druge zemlje te stabilne uvjete poslovanja. Usprkos tome, stvoren je prisan poslovan odnos o kojem svjedoči i uzvratan posjet kineskih poslovnih ljudi u Hrvatsku, odnosno Međimurje.

- Zajedno smo iz Toplica Sveti Martin, u kojima sam ih smjestio, obilazili vinske kuće na međimurskoj vinskoj cesti kod Štrigove. Ne samo da im se dopala njihova ponuda, osobito Tomšićeva vina, nego i krajolik, pa su čak izrazili želju da kupe kuće u Međimurju - kaže Maravić, dodavši da tri puta godišnje odlazi u Kinu i sa sobom nosi međimurska vina.

No što zbog kvalitete, a što zbog dobrih dojmova, to se ubrzo pokazalo nedovoljnim te su ove godine njegovi kineski partneri odlučili pokrenuti posebnu tvrtku za uvoz međimurskih vina.

- Kina je u svjetskom vrhu po potrošnji vina te jedan od tri najveća uvoznika. S proizvodnjom još nisu tako dobri, ali se trude. Vjerojatno je ovo razlog i njihovog uvoza tisuću butelja Tomšićevog vina. Očekujem da na ovome neće stati, što znači da će se otvoriti prostor i za druge vinare već idućih mjeseci - kaže Maravić.

14

Mozaik

REGIONALNI TJEDNIK || 15. srpnja 2014. , br. 530

mozaik www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

HNS-ovi župani na čelu konkurentnih županija Prema podacima mjerenja konkurentnosti hrvatskih županija, na drugom mjestu je Varaždinska županija na čelu s HNS-ovim županom Predragom Štromarom, dok je na četvrtome mjestu Međimurska županija na čelu s Matijom Posavcem.

- Ti podaci svjedoče i potvrđuju kvalitetu HNS-ove politike te HNS-ovih župana. Isto tako daju čvrstu sliku o tome kako u Hrvatskoj pod istim zakonima i istim uvjetima postoje oni koji rade svoj posao za građane, investitore i poduzetnike, a postoje i oni drugi koji rade nešto drugo, ali se vrlo često znaju žaliti na to kako ih država onemogućuje. Tamo gdje vodimo imamo vidljive rezultate - istaknuo je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak čestitajući HNSovim županima te je podsjetio i na priznanje Financial Timesa Ivancu koji vodi HNS-ov gradonačelnik Milorad Batinić.

Od najvažnijih ostvarenja koja su doprinijela plasmanu Varaždinske županije na drugo mjesto konkurentnosti, župan i

predsjednik Središnjeg odbora HNS-a Predrag Štromar izdvojio je i korištenje sofisticirane tehnologije u gospodarstvu, zastupljenost proizvodnje više dodane vrijednosti, ulaganje poduzeća u istraživanje i razvoj, suradnju poduzetnika sa sveučilištima i institutima, korištenje suvremenog marketinga u poduzećima te odabir menadžera prema kvaliteti, a ne prema rodbinskim vezama.

Napomenuvši da Varaždinska i Međimurska županija imaju manji prosjek plaća nego ostatak Hrvatske, međimurski župan Matija Posavec ukazao je na rast investicija u Međimurju koje već šestu godinu ima suficit robne razmjene s inozemstvom, a u zadnjih šest mjeseci tu je otvoreno i 1450 novih radnih mjesta.

Skupština Varaždinske županije

Stričak: HDZ najaktivniji Klub vijećnika HDZ-a najaktivniji je klub u ovom sazivu Skupštine Varaždinske županije kada se u obzir uzmu podaci o nazočnosti vijećnika, broj postavljenih pitanja, rasprava po točkama dnevnog reda te danih inicijativa, naglasio je u petak Anđelko Stričak, predsjednik HDZ-a Varaždinske županije.

Od deset vijećnika HDZa, kako je dodao, zabilježen je izostanak tek jednog po sjednici.

- Vijećnici HDZ-a postavili su 68 pitanja na „aktualnom satu“ ili 42 posto svih pitanja, a najaktivniji su i po broju rasprava. Uz to, od pet inicijativa, četiri su HDZ-a: osnivanje Arheološkog muzeja, kupnja udžbenika svim učenicima, ukidanje naknade za korištene cestovnog zemljišta te referendum o gradnji škola sredstvima EU ili JPP-om.

Sve to govori da poštujemo povjerenje birača - naglasio je Stričak.

Reformisti Sastanak u Varaždinu

Više od 500 članova

Na sastanku vodstva Udruge Inicijativa za osnivanje narodne stranke – reformisti grada Varaždina i Varaždinske županije Natalija Martinčević je iznijela podatak o konstantnom rastu broja članova udruge. Iako postoji nešto više od tri mjeseca, trenutno na području grada Varaždina udruga broji petstotinjak članova.

- Građani Varaždina očito su buduću Narodnu stranku reformista prepoznali kao ozbiljnu, odgovornu i principijelnu poli-

tičku opciju u gradu Varaždinu - napomenula je Martinčević.

Pozvavši okupljene da zajedno kreiraju modernu i ideološki neopterećenu stranku koja će svoj program zasnivati isključivo na rješenju problema, Radimir Čačić se osvrnuo na stanje u zemlji, a osobito je govorio o prognozama gospodarskog oporavka. Iznio je i nekoliko rješenja koja buduća Narodna stranka reformista misli predložiti i sprovesti u cilju poboljšanja kvalitete života svih građana.

Još ništa od oslobođenja od naknada Primjena novog Pravilnika o korištenju cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih djelatnosti na javnoj cesti prati donošenje i Pravilnika o uvjetima za projektiranje i gradnju priključaka i prilaza na javnu cestu koji se trenutno nalazi pri Mini-

starstvu graditeljstva gdje čeka na suglasnost. Dok i potonji pravilnik ne stupi na snagu, oslobođenje naknade se ne može primjenjivati. Iako se vijest o inicijativi Varaždinske županije počela tumačiti kako je već u primjeni Pravilnik o korištenju ce-

stovnog zemljišta i obavljanju pratećih djelatnosti na javnoj cesti, iz prije navedenog razloga nije tako jer treba pričekati i drugi spomenuti pravilnik da bi oslobođenje stupilo na snagu.

Renata Ivanović, glasnogovornica MPPI-ja

Pohvala Htjeli bismo zahvaliti direktoru Varkoma g. Vladi Vlašiću i eipi koja je riješila lupinje šahta u Ludbreškoj ulici na Banfici. Bili su brzi u postavljanju novog šahta tako da stanari Creske, Ludbreške i Preloške ulice mogu odahnuti od buke i lupanja koju je stari šaht stvarao.

Zahvalni stanari

STANOING Građani koji su ostali bez svojih stanova upozoravaju

Bude li pojeo vuk magare, odgovorna će biti - vlast!

Sud postoji zato da se zaštiti oštećene i nemoćne, a ne da konstatira kako je nešto propalo, kako su upropaštene stotine milijuna kuna te stotine ili čak i tisuće ljudskih sudbina po sistemu „pojeo vuk magare“ Izvijestili ste da je na ročištu Fine u Zagrebu održanom 4. srpnja 2014. odbijen prijedlog predstečajne nagodbe koji je dala Uprava tvrtke Stanoing, u vezi čega bismo htjeli ukazati na neke stvari kao vjerovnici.

Zašto ništa od plana?

Plan financijskog i operativnog restrukturiranja Stanoinga predviđao je pokretanje izgradnje stanova angažiranjem svih resursa tvrtke, pa i prodajom nekih nekretnina, kao što je palača Zakmardy te pojedina zemljišta, a sve uz moguću dokapitalizaciju zainteresiranog, zasad tajnog investitora. Na osnovi ovih premisa izrađen je plan podmirenja obveza Stanoinga prema svim vjerovnicima u punom iznosu, uvećan za 4,5 % kamate.

Većina vjerovnika (i financijska i brojčana većina) je prihvatila takav plan, ali budući da nije prihvaćen dvotrećinskom većinom, cijeli je program je odbijen. Izuzetno je interesantno da među onima koji program

nisu prihvatili su glavni izvoditelj radova za Stanoing, kao i suvlasnik koji drži 49,9945 % udjela u Stanoingu, a prihvatile su ga čak i, inače nemilosrdne,

Vjerovnike, nas građane, ali i tvrtke, potrebno je namiriti financijske institucije. Znaju li oni nešto što mi ostali vjerovnici ne znamo ili možda imaju bolji program razrješenja ovog problema? Voljeli bismo to znati. Ako se pojavio investitor i ako se slaže s predloženim planom restrukturiranja, tada mu treba omogućiti da taj plan bude i proveden (uz obavezne odgovarajuće materijalne garancije). Ako je mogući prijedlog glavnog izvoditelja radova i drugog suvlasnika bolji, i njima također treba omogućiti da uz iste garancije takav plan i provedu. Na nadležnima je da donesu pravovaljanu i pravednu odluku uz potpunu odgovor-

Besplatni udžbenici

Tko je zapravo bio prvi Općinsko vijeće Sračinec je na sjednici održanoj 17. lipnja odbilo prijedlog Kluba vijećnika HDZa, HSS-a, HSLS-a i DC-a da se učenicima i roditeljima pomogne u kupnji udžbenika s 300 kuna.

A moglo bi se i više, kako se čulo na Zboru građana Sračinca koji je održan u svibnju ove godine na moj prijedlog. Investicije ne bi bile zakinute. A ionako ih nema.

U odbijanju prijedloga osobito se isticao načelnik i vijećnici koalicije HNS-SDP-HSU. Glasali su protiv dobre odluke samo zato što to nije bio njihov prijedlog. A novaca ima.

Za odvjetnički tim općina plaća godišnje 60.000 kuna. Stoga je mene, kao i kolege, začudila vijest da će Općina Sračinec izdvojiti 45.000 kuna odnosno po učeniku nešto više od 100 kuna. Ta odluka nije donesena na sjednici Općinskog vijeća niti je u proceduri. Isto tako je i netočna izjava varaždinskog župana da su se u projekt uključile sve općine i gradovi gdje je na vlasti HNS s partnerima. Isto tako

nije točno da je sufinanciranje udžbenika ideja aktualne vlasti, već da postoji od ranije. Još 2005.

Općinski ogranak HSLS Sračinec zalagao se za sufinanciranje školskih udžbenika. Iste godine je u redoviti postupak na Općinsko vijeće podnesen prijedlog i inicijativa potpisanog vijećnika da se učenicima prvog i drugog razreda OŠ Sračinec pomogne u nabavci udžbenika s najmanje 500 kuna ili kupe knjige u cijelosti i da se u naredne dvije godine obuhvate svi niži razredi - od prvog do četvrtog, a do kraja 2009. svi učenici.

Jasno, to se odbilo, a bilo je novaca. Isti zahtjev ponavljao se više puta ponovno do posljednjeg u lipnju ove godine kada je odbijena pomoć od 300 kuna. Znala je to i Varaždinska županija, ali nije se brinula o učenicima, kao sada.

Puno im je trebalo da shvate dobru stvar. I sada idu s polovičnim prijedlogom - višim razredima 200 kn, a nižim ništa. Ne možeš vjerovati.

Stanko Friščić, vijećnik, HSLS

nost prema svim vjerovnicima.

Ako se dokumentirano dokazuje da je cijeli slučaj rješiv na zadovoljavajuć način za sve vjerovnike, onda je odgovornost za konačni ishod potpuna na strani svih koji su nadležni za donošenje odluka.

Gdje je istina?

Već dvije i pol godine poslovanje Stanoinga je pod nadzorom državnih kontrolnih tijela kao što su porezna uprava, Trgovački sud, Općinsko i Županijsko državno odvjetništvo.

Dakle, u ovom razdoblju se nisu smjele događati nikakve knjigovodstvene promjene, a pogotovo ne na umanjivanju bilo kakve imovine. Prema tome, stanje se nikako nije smjelo pogoršati i tu je potpuna odgovornost svih razina za krajnji ishod.

Međutim, kad gledamo kronološki navedeno razdoblje, kroz izjave odgovornih i rukovodnih osoba u dnevnom i lokalnom tisku, stvari su se ipak mijenjale. Prvo je dokazivano da su sva dugovanja višestruko

pokrivena imovinom tvrtke, a tvrdilo se da posluje i s četrdeset milijuna kuna dobiti, koje se jedan suvlasnik odriče, a drugi je, tražeći je, pojavljuje kao vjerovnik. Na kraju se iskazuje manjak i nedostatak pedeset milijuna kuna. Gdje je istina?

Sve se ovo događa kad državna kontrola i pravosudna tijela imaju potpunu kontrolu poslovanja.

Dakle, najveća odgovornost leži na nadležnim državnim tijelima jer se problem sigurno neće riješiti sam. Vjerovnike, nas građane, ali i tvrtke, potrebno je namiriti. Uostalom, sud i postoji zato da se zaštiti oštećene i nemoćne, a ne da konstatira kako je nešto propalo, kako su upropaštene stotine milijuna kuna te stotine ili čak i tisuće ljudskih sudbina po sistemu „pojeo vuk magare“. Ako se može dogoditi nešto takvo, tada su u potpunosti odgovorne sve tri grane vlasti, i oštećeni moraju potražiti pravdu na drugim razinama.

Grupa vjerovnika

Nisu ležeći policajci nego uspornici Dana 13. 6. 2014. godine obavljeni su radovi na postavi tzv. vibracijskih traka koje služe za upozoravanje vozača na približavanje pješačkim prijelazu te na potrebu za smanjenjem brzine kretanja vozila. Dakle, ne radi se o postavi „ležećih policajaca“, budući da se oni na području grada Varaždina više ne koriste nekoliko godina zbog problema koje su uzrokovali u zimskoj službi, kao i zbog razaranja cesta na mjestima postave uslijed čega je dolazilo do njihova propadanja. Sami radovi su obavljeni temeljem zahtjeva gradskog vijećnika i predsjednika III. mjesnog odbora, zbog dodatne zaštite pješaka pri prelasku Ulice Miroslava Krleže. Za navedene radove Grad Varaždin je ishodio suglasnost PU varaždinske. Za rješenje s vibracijskim trakama odlučili smo se ponajprije jer je u neposrednoj blizini, u Ulici Zrinskih i Frankopana, prije sedam-osam godina Županijska

uprava za ceste Varaždinske županije implementirala isto takvo rješenje ispred svakog pješačkog prijelaza, samo što su tamo vibracijske trake izrađene frezanjem u asfaltnoj podlozi te, prema našim saznanjima, osim nekoliko prigovora na povećanu razinu buke odmah nakon uvođenja istih nije bilo nikakvih primjedbi stanara okolnih zgrada, a u Ulici Miroslava Krleže je primijenjeno rješenje ugradnjom hladne plastike. Implementirano rješenje s vibracijskim trakama se do sada pokazalo kao uspješno, a neusporedivo je jeftinije u odnosu na moguće alternative. Ugradnja navedene opreme za smirivanje prometa izvedena je u skladu s Pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 33/05, NN 64/05 – ispravak, NN 155/05, NN 14/11).

Roberto Krajcer, Upravni odjel za komunalni sustav i urbanizam Grada Varaždina

Mozaik

15. srpnja 2014. , br. 530 || REGIONALNI TJEDNIK

15

Grad Lepoglava reagirao na pritužbe: planira se uređenje dijela korita potoka Borje i Šumec Grad Lepoglava reagirao je na pritužbe građana vezane za uređivanje pojedinih vodotoka te je zbog utvrđivanja nadležnosti i planiranja njihove sanacije kontaktirao Hrvatske vode, čija je predstavnica, sa zamjenikom gradonačelnika Hrvojem Kovačem, obišla lokacije

na koje su upozorili građani - potok Borje u predjelu Gečkovca i potok Šumec na raskrižju Patačićeve i Zagorske ulice.

- Grad će kroz program radova za opće dobro počistiti obalu uz korita, dok će ih Hrvatske vode, ukoliko to bude potrebno, svojim

strojevima dodatno urediti.

Time ćemo riješiti pitanje komunalne uređenosti, ali i daljnje nadležnosti – istaknuo je nakon obilaska terena zamjenik gradonačelnika Kovač, dodavši da su vlasnici parcela kroz koje teče potok dužni održavati njegovo korito. Dakle, Grad će, s

obzirom na to da je riječ o potocima u građevinskoj zoni, urediti jednu stranu obale, a bude li potrebno, s mehanizacijom će mu se priključiti Hrvatske vode.

- Ubuduće će ovakvi zahvatiti teretiti vlasnike parcela – poručio je Kovač.

Grad Lepoglava

OČITOVANJE Uprava Bora Novi Marof povodom članka objavljenog u prošlom broju

Što se zbilo u novomarofskom Boru Radi istinite i objektivne informiranosti javnosti vezane za situaciju i stanje u trgovačkom društvu Bor d. o. o. Novi Marof smatram potrebnim da se objavi očitovanje Uprave, a vezano je za objavu članka „Ne vraćamo se do otvaranja stečaja“.

Ne ulazeći u sadržaj izjava pojedinih radnika u navedenom članku, potrebno je navesti sljedeće: Bor d. o. o. Novi Marof kao jedan od rijetkih finalni proizvođača namještaja u Republici Hrvatskoj posluje više od 65 godina. Kao i ostali finalisti u RH posluje s poteškoćama više od 10 godina, odnosno zbog izvozno orijentirane proizvodnje i nemijenjana tečaja stranih valuta u odnosu na rast troškova u zemlji, društvo je bilo u ozbiljnim financijskim problemima krajem 2005. i početkom 2006. god., a kada su se već stekli uvjeti za prekid proizvodnje te pokretanje stečajnog postupka, budući da tvrtka nije imala osiguran repromaterijal i ostale elemente za nastavak poslovanja.

No tada je na prijedlog i odlukom malih dioničara u Boru dogovoreno da u vlasništvo Društva uđe tvrtka Trgonom d. o. o iz Novog Marofa te je novi vlasnik otkupivši dionice malih dioničara krajem 2006. god. i početkom 2007. god. preuzeo Društvo te je u prvom redu sanirao dugovanja društva Bor d. o. o. Novi Marof prema bankama, te ostalim vjerovnicima i nastavio već ugaslu proizvodnju. Nakon toga novi vlasnik je izvršio dodatna ula-

ganja modernizacijom u nova tehnološka rješenja investicijom u nabavci opreme (linija za krečenje nove parionice i sušare) radi usklađenja tehnološkog procesa proizvodnje te je redovito dodatnim pozajmicama za održavanje likvidnosti isplaćivao i sredstva za isplatu zaostalih osobnih plaća.

Nastupom recesije u Europi tijekom 2008. god. društvo je zbog izvozne orijentiranosti zapalo u nove poteškoće vezane za zaposlenost i ugovaranje novih poslova.

Do 2010. god. društvo, zajedno s vlasnikom, vodilo je poslovanje uz velike poteškoće. Vlada RH je nakon dvije godine recesije u poslovanju donijela „Program C“, kojim je društvima koja se nalaze u poteškoćama (a u tu grupu je spadalo i društvo Bor) predložila određene mjere restrukturiranja. One su se odnosile na djelomični otpis duga prema državi ili preuzimanje udjela u društvu za dug. Društvo Bor je izradilo plan restrukturiranja i predložilo resornom Ministarstvu jednu i drugu opciju samo da se riješi problem društva. U dvije godine trajanja navedenoga postupka nije od strane Ministarstva prihvaćena niti jedna opcija, tako da ni Vlada RH ni Ministarstvo, a ni Hrvatske šume radi osiguranja sirovine nisu željele pružiti ni podršku ni pomoć tvrtki Bor d. o. o., koja je bila u cijelosti izvozno orijentirana kao proizvodna tvrtka u realnom sektoru s osiguranim izvozom u Europsku uniju s više od 200 zaposlenih radnika.

Nakon toga donesen je Zakon

o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi i kao porezni dužnik društvo je podnijelo prijedlog za predstečajnu nagodbu koja je otvorena u 3. mj. 2013. godine.

Budući da je vlasnik Bora u dosadašnjem poslovanju uložio znatna financijska sredstva u Bor, te je i sam narušio svoje likvidno financijsko stanje poslovanja, više nije mogao

Nema više realne mogućnosti da se nastavi s proizvodnjom bez znatnih financijskih ulaganja mogućih partnera odobravati daljnje pozajmice i praćenje takvog poslovanja koje je rezultiralo gubicima u proizvodnji namještaja.

S obzirom na to da proizvodnja u Boru nije iskazivala pozitivan rezultat poslovanja, unatoč poduzetim mjerama restrukturiranja, nije preostala druga mogućnost, već poduzeti radikalne mjere, koje nažalost u ovom trenutku nisu moguće da se realiziraju bilo kakvim daljnjim nastavkom proizvodnje i poslovanja tvrtke Bor. Radi toga je i izrađen Nacrt predstečajne nagodbe (s ulaskom strateškog partnera u vlasništvo Bora) koji je trebao biti na glasovanju, a umjesto pozitivnog glasovanja i prihvaćanja programa po Ministarstvu financija, Porezna uprava u

Varaždinu je podnijela zahtjev za prekidom predstečajne nagodbe.

Prihvaćanjem zahtjeva društvo Bor je nakon određenog prekida predstečajne nagodbe od 9. mj. 2013. god. poslovalo izuzetno teško, tako da je svaki materijal za proizvodnju moralo plaćati dobavljačima unaprijed. Zbog inače narušene likvidnosti, zbog čega je društvo i pokrenulo postupak predstečajne nagodbe, svaki sljedeći mjesec poslovanja je bio sve teži. Cijelo vrijeme su isplaćivane plaće radnicima do trenutka kada više nije bila mogućnost da se isplati u cijelosti plaća za mjesec ožujak 2014. god.

Krajem svibnja 2014. god. isplaćeno je 50 % plaće za ožujak i održan je skup zaposlenika 11.

6. 2014. god. u prisutnosti predstavnika Sindikalne središnjice sindikata drvne i papirne industrije RH na kojem je donesen zaključak da se zbog neisplaćenog dijela plaće za mjesec ožujak i zaostale plaće za mjesec travanj i nemogućnosti daljnjeg nastavka poslovanja pokrene stečajni postupak od strane radnika.

16. 6. 2014. godine Trgovačkom sudu u Varaždinu je podnesen prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nad društvom Bor d. o. o. U međuvremenu radnicima je isplaćeno drugih 50 % plaće za mjesec ožujak.

Kako društvo nije bilo u mogućnosti isplatiti plaću do kraja 6. mj., još i plaću za mjesec travanj, radnici su zajedno sa sindikalnim povjerenikom i njihovim županijskim i republičkim predstavnicima zatražili sastanak s

Upravom, nakon čega je održan i skup radnika.

Kako više nije bilo mogućnosti za organiziranje proizvodnje za sve radnike, predloženo je da se odredi kolektivni godišnji odmor za radnike do 15. 7.

2014. god.

U međuvremenu Trgovački sud u Varaždinu je svojim rješenjem tražio dopunu prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, što je učinjeno 2. 7. s time da je prijedlog ispravljen u pogledu neisplate plaće tako da je umjesto plaće za mjesec ožujak zatražen stečaj zbog neisplaćene plaće za travanj i svibanj (jer je za svibanj u međuvremenu dospjela 30. 6.).

Očekuje se odluka Trgovačkog suda o pokretanju stečaja i imenovanju stečajnog upravitelja.

Do tada će radnici koristiti još preostali godišnji odmor ili će biti upućeni doma zbog prekida proizvodnje i završetka ugovorenih usluga sušenja i parenja trećim pravnim osobama.

- U društvu Bor d. o. o. u cijelosti su se primjenjivale odredbe Zakona o radu, o čemu postoje i zapisnici o brojnim inspekcijskim kontrolama koje su prijavljivali radnici.

Isto tako u društvu nije isplaćena niti jedna plaća ispod minimalne plaće, odnosno isplaćivana je u skladu s odredbama Zakona o minimalnoj plaći (iako je Kolektivnim ugovorom za granu drvne industrije utvrđena u manjem iznosu). Također u navedenom razdoblju nije otkazan niti jedan ugovor radniku niti je poslodavac na bilo koji način utjecao da to učine radnici sami, osim što je prestao radni

odnos radnicima koji su imali sklopljene ugovore o radu na određeno vrijeme.

Dakle, radnici su od 11. 6. do 1. 7. bili dva puta putem skupa radnika detaljno informirani od strane vlasnika, Uprave i pravnika o cjelokupnoj situaciji u kojoj se društvo Bor d. o. o. nalazi, kao i o njihovim pravima koja ostvaruju u stečaju. Izjave pojedinih radnika u navedenom članku su njihova osobna stajališta o stanju koja ne odgovaraju stvarnom stanju u kojem je društvo poslovalo u proteklih 8 godina od kada je vlasnikom društva postao Trgonom d. o. o. Novi Marof i koji je svojim ulaganjima produžio poslovanje u društvu za narednih 6 godina.

Naime, društvo Bor d. o. o. je zbog navedenih poteškoća u poslovanju ispunjavalo uvjete za stečaj već 2006. god. i kao što je poznato da je u tom vremenu pokrenut stečaj, zbog istih problema kao i u Boru, nad Mundusom, ITC-om i Lepom u Varaždinskoj županiji.

Sve te poteškoće u proizvodnji, koje se sada reflektiraju u Boru, rezultat su stvaranju većih rashoda nad prihodima u proizvodnji, stalnog gubitka nadsupstanci, vezano za teško stanje u drvnoj industriji RH posebno kod proizvođača finalnih proizvoda - namještaja, kakav je bio Bor d. o. o. To sve je dovelo do sadašnjeg teškog stanja u kojem nema više realne mogućnosti da se nastavi s proizvodnjom bez znatnih financijskih ulaganja mogućih zainteresiranih partnera.

Branko Jurković za Bor d. o. o.

16

Rotirka - sudnica

rotirka sudnica www.regionalni.com/ crna-kronika Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 15. srpnja 2014. , br. 530

Optužnica protiv nastavnika tjelesnog za “pipanje učenica” Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv 54-godišnjaka zbog počinjenja tri kaznena djela spolne zlouporabe djeteta mlađeg od petnaest godina. Tereti ga se da je od siječnja do travnja 2014. godine kao profesor u jednoj školi počinio bludne radnje nad tri

učenice. Neslužbeno doznajemo da se radi o profesoru tjelesnog u Osnovnoj školi Nedelišće.

Nastavnik tjelesnog još u travnju je priveden te je zadržan u istražnom zatvoru zbog sprečavanja utjecaja na svjedoke, a pušten je krajem svibnja. Ravnatelj škole Ivica Paić još u svibnju nije htio ništa komentirati, a međimurski

mediji pisali su da je osumnjičenog prijavilo više roditelja nakon što su se djevojčice požalile da ih je nastavnik “neprimjereno dirao”. Optuženom nastavniku, ako se dokaže da je kriv, prijeti kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, a i samo podizanje optužnice nakon istrage je znakovito.

VJEŠTACI O ženi optuženoj za poticanje na ubojstvo supruga oženjenog na prevaru

S Ružom je sve u redu, samo je pomalo narcis i psihopat Ruža Šimunković (51) iz Pribislavca optužena je za poticanje na ubojstvo svojeg supruga, Varaždinca Ante Marjanovića (54). Sumnja se da ga je oženila da bi došla do njegovog stana i ratne mirovine Piše: Tihana Drumev tihana@regionalni.com

Priča o Ruži Šimunković (51) jedna je od najneobičnijih koja je u posljednje vrijeme dospjela u varaždinske sudnice. Ova nezaposlena domaćica koja je iz Bosne i Hercegovine stigla u Međimurje optužena je za poticanje na ubojstvo svojega supruga Antu Marjanovića (54), ratnog vojnog invalida iz Varaždina. No da stvar bude interesantnija, on nije taj koji

Optužena je bila ubrojiva i znala je što radi, psihijatar Nenad Horvat je prijavio Ružu, već je to bio Zoran Oršuš iz Pribislavca, kojeg je Ruža nagovarala da ubije Antu tako da ga baci u Dravu. Sve svjedoke koji su potvrdili priče da je tražila likvidatora po Pribislavcu Ruža je istovremeno kazneno prijavila za lažno svjedočenje.

Tablete u cappuccino

No brak Ruže i Ante nije bio običan. Kako je i Anto svjedočio na jednom od prvih ročišta, njih dvoje su se družili i jednom prilikom Ruža mu je rekla da

joj dolaze prijatelji iz Zagreba i da bi im trebali biti kumovi. Tek naknadno, Anto je shvatio da su se ustvari on i Ruža vjenčali, a sudu je rekao da Ruža nikad nije živjela s njim. - Pokušala me dva puta ubiti. Jednom mi je prilikom stavila tablete za spavanje u cappuccino, pa me bacila van iza auta na zimu u polje kod Čakovca. Kad sam se sav smrznut vratio kući, našao sam provaljena vrata i nestali su svi papiri mog stana kao i sportski bicikl iz hodnika. Drugom prilikom stavila mi je gole žice od struje iznad kreveta. Ne želim ništa od nje osim da mi vrati novce koje mi je uzela – svjedočio je Marjanović još u veljači.

nastaviti u rujnu, nije ni prvi ni zadnji protiv Šimunković. Ruža je već pravomoćno optužena za krađu bankovne kartice jednom penzioneru za što si je kupila bundu i dvije pidžame, a protiv nje je nedavno i podignuta optužnica za pokušaj ubojstva.

Naime, optužena je da je Tihomila Buterina iz Oroslavlja, kojem se predstavila kao vidov-

Ruža je optužena i za pokušaj ubojstva Tihomila Buterina kojeg je omamila i udarala kamenom u glavu

Isto misle

Zbog svih okolnosti, ponašanje optužene “crne Ruže” ispitivali su i stručnjaci. Sudski vještak i psihijatar Nenad Horvat te klinička psihologinja Draženka Pavišić Topolnjak. Iako Horvat nije prisustvovao raspravi prošlog tjedna, a njegovo ispitivanje u sudnici izričito traži optužba, uspjeli smo doznati rezultat njegovog vještačenja.

- Optužena je osoba bez duševne bolesti, bez privremene duševne poremećenosti i nije ovisnica. Nositeljica je osrednje dimenzioniranog mješovitog poremećaja ličnosti s narcisoidnim i disocijalnim crtama.

Ruža Šimunković

RUŽIN SVJEDOK

“Pil sam, ne sjećam se” Ruža Šimunković je u nekoliko navrata u sudnici spomenula da joj je cijeli proces namjestio dotični Antun Novak jer mu nije htjela prepisati šumu. O tome je trebao svjedočiti njezin svjedok Vladimir Toplek, kojeg je policija nakon nekoliko pokušaja i dovukla na suđenje. - Znam

da je Ruža posudila neke novce i Novaku dala drva iz šume umjesto novaca. Ali to nije bilo dosta, pa je Novak rekao da će mu ona već platiti, a ako mu ne bude platila, da će je tužiti. Inače, ja se svega toga baš ne sjećam jer sam onda dosta pil – rekao je Toplek.

U doba počinjenja kaznenog djela bila je ubrojiva i znala je što radi – zaključio je psihijatar.

Gotovo jednako mišljenje dala je i klinička psihologinja. - Kod optuženice su registrirana odstupanja u misaonoj, afektivnoj, moralnoj i ponašajnoj sferi koja ukazuju na poremećaj ličnosti koji odgovara narcisoidnoj strukturi sa psihopatskim obilježjima – smatra Pavišić Topolnjak.

Bunda i pidžame

Ovaj sudski proces, koji će se

njakinja, omamila i nakon toga ga pokušala zadaviti te ga udarala kamenom u sljepoočnicu.

To se sve dogodilo u Sloveniji kada se Tihomil vozio s Ružom na aerodrom u Ljubljanu odakle su trebali letjeti u Madrid kako bi s 12 tisuća eura podigli nasljedstvo od 12 milijuna eura.

Kako je Buterin uspio pobjeći, za Ružom je organizirana policijska potjera i završila je u slovenskom pritvoru, a kasnije su je Slovenci izručili Hrvatskoj.

Upravo zbog nalaza vještaka, kao i nove optužnice, Šimunković će i dalje ostati u pritvoru.

UŽASNA NESREĆA Dvije djevojčice stare 14 godina stradale usred bijelog dana u Trstenjakovoj ulici

Na zebri ih autom pokosio pijan s 3,16 promila Dvije djevojčice stare 14 godina bore se za svoje živote u varaždinskoj Općoj bolnici.

Iako su odmah nakon nesreće koja se desila u subotu u 18:10 u Trstenjakovoj ulici u Varaždinu prevezene u bolnicu i jedna od njih podvrgnuta je hitnom neurokirurškom postupku, nalaze se na intenzivnom liječenju. - Obje djevojčice zadobile su teške ozljede glave. Obje su kardiorespiratorno stabilno i trenutno su izvan životne opasnosti. Svjesni smo da su

to teške ozljede i vrlo je teško bilo što prognozirati u ovom trenutku. One zahtijevaju dalj-

Varaždinac (47) iza sebe ima više od 50 prekršajnih prijava nje intenzivno liječenje - rekao je dan nakon nesreće zamjenik sanacijskog upravitelja varaždinske bolnice neurokirurg Nenad Kudelić. Djevojčice su

nastradale prelazeći zebru nakon što im je sa suprotne strane stao automobil. Autom je tada pijan naletio vozač (47), a od siline udara odbačene su na cestu. Varaždincu koji je vozio auto zagrebačkih registracija izmjereno je čak 3,18 promila alkohola u krvi, javila je varaždinska policija. Kako neslužbeno doznajemo on iza sebe ima više od 50 prekršajnih prijava!.

- Uz to što je vozio pod utjecajem alkohola navedeni već ima nekoliko osuda i prekršaja koji

se tiču ugrožavanja sigurnosti u prometu. Iz tog razloga nakon ispitivanja predložit ćemo istražni zatvor - rekao je glasnogovornik varaždinskog Županijskog državnog odvjetništva Darko Galić. Nesreća je potresla mnoge Varaždince koji, ogorčeni, ostavljaju komentare na našem Facebooku.

Kako i ne bi bili, kad se svima nameće pitanje kako je uopće pored svih tih prekršaja, ovom vozaču bilo dopušteno sjesti iza upravljača. (td)

15. srpnja 2014. , br. 530 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi

17

18

Kulturni obzor

REGIONALNI TJEDNIK || 15. srpnja 2014. , br. 530

kulturni obzor www.regionalni.com/kultura Zovite nas na 042/290-777

POVIJEST

Potpore Ministarstva kulture varaždinskim književnicima Objavljeni su rezultati Natječaja Ministarstva kulture za potporu knjizi, na kojem su dobro prošli i Varaždinci.

Ministarstvo će tako poduprijeti izdavanje dviju knjiga Denisa Peričića – zbirke priča „Tajna izvješća“ u nakladi tvrtke Hangar 7 iz Zagreba i zbirke pjesama „Nordijski

čvor“ u nakladi kuće Partenon iz Zaboka. Odobrene su i potpore za čak četiri izdanja Modernist nakladništva iz Varaždina, koje vodi Robertino Bartolec, i to za knjige Ines Hrain, Miroslava Klemma, Nives Rog i Petrane Sabolek.

Potpora knjizi Ines Hrain „Pusti otok“ definitivna je

potvrda kvalitete književnog stvaralaštva ove zapažene spisateljice, autorice triju provokativnih romana.

I Miroslav Klemm je kućni autor Modernist nakladništva: njegov „Varaždinski zvjerinjak“ bit će već četvrta njegova knjiga u odličnom nizu o varaždinskoj kulturnoj

baštini. Nives Rog zacijelo je među najmlađim autoricama koje su ikada dobile potporu Ministarstva, i to već za prvi, debitantski roman „Trenutak od stakla“. Potporu je dobila i Modernistova autorica Petrana Sabolek iz Čakovca za knjigu „Tarzan pod smokvom“ namijenjenu djeci i mladima.

MLADEN KERSTNER Sjećanje na velikog ludbreškog pisca i režisera

Naš dobri Dudek!

Grb star 550 godina Na modrom okruglom polju, koje je zlatom damascirano, stoji anđeo, obučen u odijelo smeđe boje. Anđeo ima žute vlasi i crvena krila, pa objema rukama drži kasnogotski štit koji je na donjoj strani zaokružen.

U tome štitu, koji čini pravi grb grada Varaždina, vidi se osam greda koje su bijele i crvene boje. Sredinu tih greda ispunjava bijeli gradski toranj koji ima četiri ugla.

Toranj je pokriven modrim krovom nad kojim sjaji zlatni križ. Na crvenoj gredi lijevo od tornja nalazi se zlatna zvijezda, a desno zlatan polumjesec. Oko cijelog tog okruglog polja nalazi se bijeli okvir s natpisom “Sigillum majus civitatis Varasdien” (veliki pečat Grada Varaždina) – opis je ovo grba Varaždina.

U subotu 12. srpnja prošlo je točno 550 godina otkako je kralj Matija Korvin u Budimu (Budimpešti) izdao dokument kojim je dao pravo građanima Varaždina da se služe grbom koji su oni već i ranije koristili. Te iste godine kralj je izdao još dvije povelje u korist Varaždinaca - naredio je da se nikakva carina ne smije uzimati od ljudi koji dopremaju daske u grad.

Mladen Kerstner potpisuje kultne serije Gruntovčani, Mejaši, Dirigenti i muzikaši, a napisao je više od 30 radiodrama i četiri kazališne komedije Piše: Tihana Drumev tihana@regionalni.com

kao i s onim poštenjačinama koji su na margini i u tome mu nikakvu barijeru nije predstavljao ni kajkavski. Naravno, ljubav prema ludbreškom i podravskom kraju uvijek je nosio

Najpoznatiji ludbreški novinar, pisac i režiser Mladen Kerstner stvorio je likove Dudeka i Regice, Presvetlog i Cinobera... likove koji su oživjeli u Gruntovčanima i putem malih ekrana došli do naroda. Osim Gruntovčana, Kerstner potpisuje i kultne serije Mejaši te Dirigenti i muzikaši, a napisao je više od 30 radiodrama i četiri kazališne komedije.

Kerstneru je dugo vremena trebalo da dobije svoje mjesto u književnosti, a za to je najzaslužniji sadašnji ludbreški gra-

Meni je mileše gladen sedeti pod svojom hruškom, nek se bogactvo sveta imeti””

Kerstner je ludbreški zavičaj nosio u sebi i kada je bio miljama daleko

U glavi je imao takve pretince u kojima je znal spremiti svu mudrost kraja.”

Trebao je biti trgovac

Martin Sagner

donačelnik Dubravko Bilić koji je još 1998. organizirao i prvi znanstveni skup o Kerstneru.

I knjižnica u Ludbregu nosi njegovo ime, pa se upravo tamo prošlog tjedna, povodom Kerstnerovog rođendana, održao program “Sjećanje na Mladena Kerstnera – naš dobri Dudek”.

Mudrost kraja

Na sam program stigao je i glumac koji je utjelovio Dudeka, jednog od omiljenih likova hrvatske, pa mogli bismo reći, i jugoslavenske publike. - U raz-

Mladen Kerstner rođen je 1928. u Ludbregu, koji je već tada bio mali grad s bogatim društvenim životom. U međuratnom razdoblju Ludbreg je imao i muški i ženski teniski klub, ljudi su se bavili automobilizmom, postojala je knjižnica i čitaonica, organizirala su se poljoprivredna predavanja, postojale su dvije banke kao i velik dućan. Uz to u Ludbregu je bila jaka židovska zajednica s oko 300 ljudi koja je nosila građanski život.

Mladen Kerstner rođen je u obitelji koja

govorima oko svega, Mladena sam doživljavao kao pritajenog mudraca, koji nikad nije isticao svoje poznavanje, a u glavi je imao takve pretince u kojima

je došla iz Gradišća, a bili su imućni te su ga kao jedinog sina usmjeravali na posao i poslali na Trgovačku akademiju. On se u tome nije našao i nakon rata je krenuo u kazalište. U Ludbreg je dolazio relativno često jer su ga za rodni kraj vezale njegove sestre. Mještani ga se sjećaju još kad je radio u knjižnici ‘50-ih, ali i kao čovjeka koji je bilježio riječi. Kerstner je umro 1991. vrlo nenadano u Zagrebu i nikad se nije vratio pod rodnu “hrušku”.

je svu mudrost kraja u kojem je živel znal jako dobro spremiti. I u tome je bilo moje uživanje u društvu Mladena Kerstnera – rekao je Martin Sagner.

Uspjeh Kerstnerovih serija ležao je u samim pričama. Ljudi su mogli prepoznati likove i situacije, poistovjetiti se i sa sitnim i krupnim lopovlucima

u sebi, čega se prisjetio i njegov sin Mladen Kerstner mlađi.

- Sjećam se boravka u staroj kući na Trgu, potom u goricama kod tete Bojane, pa opet kod tete Vlatke u centru. Kao klinac nisam mogao shvatiti koliko je ludbreški kraj značio mom ocu. No danas sam posve svjestan da je moj tata ovaj kraj doživljavao na poseban način: kao zavičaj u heideggerovskom smislu. Taj ludbreški zavičaj on je nosio u sebi do kraja, makar bio stotinama kilometara daleko od njega – naveo je Kerstner mlađi. U sklopu programa KUD Gruntovec iz Koprivničkog Sigeteca izveo je predstavu “Cinober se ženi”, a ludbreška Kazališna družina Trio V u predstavi “Prvi april” podsjetila je na Dudeka u danima djetinjstva. Monolog je izveo Aleksandar Horvat.

– Mladen Kerstner mi je dao Ludbreg i njegov sam vječni dužnik i zahvalnik. On će u Ludbregu živjeti još dugo – poručio je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Penali i političari Razmišljam već danima o jednoj utakmici netom završenog Svjetskog prvenstva. Ne o finalu, ne o katastrofi Brazila protiv Njemačke, nego o ispadanju Nizozemske u polufinalu nakon izvođenja jedanaesteraca.

Svi već znamo: Louis van Gaal propustio je učiniti ono zbog čega su ga nakon pobjede nad Kostarikom kovali u zvijezde. Nije čuvao mogućnost zadnje izmjene pa nije mogao uvesti sjajnog Krula te je na golu ostao Cillessen koji u životu nije obranio

penal; osim toga, dozvolio je Vlaaru da (neuspješno) puca prvi, s izlikom da su „dva igrača to odbila“.

Ali tu nekaj ne štima. Ako su, recimo, Robben i Sneijder odbili pucati, opet su mu ostali iskusni Kuyt i Huntelaar, kojega je u 105. minuti uveo umjesto Van Persieja, „koji više nije mogao“, pa više nije imao pravo zamijeniti golmana.

Mislim da ništa od toga nije točno.

Pokušat ću ponuditi jedno neobično tumačenje: mislim da se Van Gaal

zabunio. Mislim da je bio uvjeren da će Huntelaar zabiti prije kraja 120. minute (kao što je u zadnjem trenutku odlučio utakmicu protiv Meksika), da je mislio da će Vlaar zabiti prvi penal jer je do tada bio najbolji igrač, pa i da je možda zaboravio da je iskoristio sve tri izmjene.

Nije se teško zabuniti u životu, pa tako ni u nogometu. Pod pritiskom ste, želite najbolje, ali gotovo nikada ne možete držati sve konce u rukama.

Jedan dan ste genijalac, već sutra ste

– gubitnik.

Do sada ste se već sigurno zapitali kakve veze penali imaju s političarima. Evo ovako. I naši se političari znaju zabuniti. Vrlo često. Ili kažu neku glupost, ili povuku krivi potez, ili ne dođu kamo su trebali doći, ili se slikaju gdje im nije mjesto. Ili ne naprave ono što su morali. Zabune se svaki dan, od početka do kraja svojih mandata. Zato nikad nisu genijalci.

No, rijetko kad su i gubitnici. Gubitnici smo – svi mi.

mr. sc. Denis PERIČIĆ

književnik

porcijunkulovo

15. srpnja 2014. , br. 530 || REGIONALNI TJEDNIK

19

OBARAJU REKORDE Boška Ban Vlahek, direktorica Turističkog ureda TZ-a grada Čakovca

Porcijunkulovo nikad bolje!

Na jubilarnom, 50. Porcijunkulovu, bit će oboren niz rekorda: posjetitelje očekuje čak pet velikih koncerata, predstavit će se najveći broj izlagača, a spravljat će se i međimurski štrukli s tikvama. Nije to sve: ova tradicionalna manifestacija bit će sufinancirana novcem iz EU Po mnogočemu će biti posebna ovogodišnja kulturnoturistička manifestacija Porcijunkulovo u Čakovcu. Od 30. srpnja do 3. kolovoza bit će održana jubilarni, 50. put, a posjetitelje očekuju nikad bolji koncerti.

No nije to sve: prvi put će biti pripremljeni međimurski štrukli s tikvama, prvi put stižu gosti iz inozemstva i prvi put će ova manifestacija biti sufinancirana novcem iz Europske unije! Više nego dovoljno povoda za razgovor s Boškom Ban Vlahek, voditeljicom Turističkog ureda Turističke zajednice grada Čakovca. Dužnost voditeljice Turističkog ureda TZ-a grada Čakovca počela je obnašati prije dva mjeseca, a tradicionalnoj manifestaciji već je pridodala novosti koje će je zasigurno učiniti još atraktivnijom.

Koncerti

30. srpnja Severina 31. srpnja Zvonko Bogdan

Mađari i Slovenci

Turizam grada Čakovca ove je godine u znaku broja 50.

Turistička zajednica grada Čakovca slavi 50., jubilarnu godišnjicu postojanja, jer je 8. veljače 1964. godine osno-

1. kolovoza Plavi orkestar

Porcijunkulovo je proštenje i mi se time ponosimo.

Ove godine bit će najveće dosad vano prvo Turističko društvo Čakovec. Ujedno slavimo 50. godišnjicu Međimurskog fašnika, koji je prošao, dok je pred nama 50. po redu Porcijunkulovo, manifestacija koja će upravo zbog jubileja biti najbogatija dosad.

Pripremili ste bogat koncertni program – u pet dana posjetitelje očekuje pet velikih koncerata.

Točno. Prvoga dana, 30. srpnja, u Čakovec stiže Severina, a i Massimo, ali on će toga dana biti samo gost, dok će koncert održati posljednjeg dana Porcijunkulova, u nedjelju 3. kolovoza. Uz njih dolaze Zvonko Bogdan, Tomislav Bralić i Klapa Intrade, a nakon 20 godina, u Čakovcu će ponovno pjevati i Plavi orkestar.

Već ste oborili rekorde kad su u pitanju izlagači.

Ove godine ćemo imati 170ak izlagača, što je doista puno, posebno ako se zna da je prije deset godina na Porcijunkulovu bilo 30-40 izlagača.

Praktično a lijepo

No možete se pohvaliti i s onim u čemu mnogi u Hrvatskoj nisu uspjeli: ovogodišnja manifestacija će s čak 70 posto biti financirana iz fondova Europske unije.

Da, to je definitivno važna

2. kolovoza Tomislav Bralić i Klapa Intrade

3. kolovoza Massimo

Turistička zajednica GRADA ČAKOVCA

Prvi u Hrvatskoj na - portugalskom Vidjeli smo kod vas u Turističkoj zajednici studente koji razgovaraju na portugalskom.

O kome je riječ?

Kod nas su četiri studenta iz Portugala koji su putem Međimurskog veleučilišta došli ovamo u sklopu međunarodne razmjene.

Ovdje ostaju tri mjeseca tijekom kojih će raditi upravo kod nas budući da studiraju turizam. Već prevode našu brošuru na por-

novost. U travnju ove godine započelo je provođenje programa Four Towers (Četiri kule), koji je odobren u sklopu programa prekogranične suradnje Mađarska - Hrvatska.

Projektni partneri TZ-a grada Čakovca su Grad Nagykanzsa, TZ grada Koprivnice, Grad Kaposvar i Sveučilište Pannon. Glavni cilj projekta je formiranje i promocija turističkog brenda Četiri kule,

tugalski, a na svoj materinji jezik će prevesti i našu internetsku stranicu. Bit ćemo prva hrvatska turistička zajednica s internetskim stranicama na portugalskom. (smijeh) Na Porcijunkulovo stižu i volonteri iz europskih zemalja.

Doći će 30 volontera iz cijele Europe i to preko Matice iseljenika, a sudjelovat će u realizaciji Porcijunkulova.

koji će se temeljiti na zajedničkom kulturno-povijesnom naslijeđu gradova partnera. Za Porcijunkulovo je predviđeno 70 posto sredstava. Zahvaljujući tome, doći će izlagači i prezentatori starih zanata iz Nagykanzse, Kaposvara i Koprivnice. Bit će to prvi put da imamo izlagače iz drugih zemalja. Osim Mađara, doći će i Slovenci, pa možemo reći da smo ovu tradicionalnu

manifestaciju podigli na međunarodnu razinu. „Šuška“ se o još jednoj novosti. Je li točno da će nad centar Čakovca „stići“ i oko 500 kišobrana?

Da! Odlučila sam da ćemo ove godine grad i vizualno promijeniti, jer nije sve u koncertima i štandovima. Nad centrom će biti postavljeno oko 500 kišobrana. No neće imati samo estetsku, nego i

praktičnu funkciju. Tijekom odvijanja manifestacije u centru je uvijek vruće, na što su se posjetitelji žalili. Govorilo se o postavljanju tendi, no umjesto njih postavit ćemo kišobrane.

Vjerujem da će jako lijepo izgledati.

Osim koncerata, brojnih štandova i prezentacije starih zanata, među kojima su i ispirači zlata, čekaju nas i Konjičke igre.

Iznad centra Čakovca bit će postavljeno oko 500 kišobrana Jedan od programa bit će Konjičke igre i husarska alka Husarske garde Varaždinske županije i Zrinske garde Čakovec. Posjetitelji će ove godine imati priliku prvi put vidjeti i probati najveće Međimurske štrukle s tikvama.

Baš primamljivo za nep-

ce...

A uz to će posjetitelji kupnjom štrukli pomoći djeci.

Prihod od prodaje je namijenjen kupnji uređaja neurofeedback za čakovečki Centar za odgoj i obrazovanje. Riječ je o uređaju za pomoć djeci s teškoćama u razvoju. Često se uspoređuju Špancirfest i Porcijunkulovo. Je li Porcijunkulovo međimurski Špancifest?

Ne, nikako. Te dvije manifestacije se uopće ne mogu uspoređivati. Već kada se gledaju proračuni, razlika je ogromna: proračun za Špancirfest je oko četiri milijuna kuna, dok je naš proračun svega 600 tisuća kuna. Oni naplaćuju ulaz na koncerte, a kod nas su svi programi besplatni i to nikako ne mislimo mijenjati. Konačno, Špancirfest se naziva festivalom, a Porcijunkulovo nikada nije organizirano s ciljem da jednog dana postane festival.

Porcijunkulovo je proštenje i mi se time ponosimo.

20

Duplerica

REGIONALNI TJEDNIK || 15. srpnja 2014. , br. 530

OKO NAS Zlatko Kišiček živi u ruševini, može napraviti nekoliko koraka, prima 8

Taman kad pomislite da se gore živjeti, dogodi se da

Mlad. Invalid. Živi u ruševini do koje ne vodi niti put. Jedino što želi jest srušiti ovu, ionako polusrušenu kuću i na istome mjestu sagraditi sobu od d Piše: Višnja gotal visnjagotal@gmail.com

Mršavi čovjek pokušava ustati s niske stepenice da bi nas pozdravio. Oslanja se na tanak štap ručne izrade, jedna noga nekoliko centimetara kraća. Svježe obrijan, a na žici do njega nekoliko komada odjeće koju je, kako veli, sam „ižuljio“ na ruke u vodi koju mu donesu susjedi. Vode nema, struje nema, o plinu ili nekom drugom „luksuzu“ da i ne govorimo. Na toj stepenici sjedi od pet sati ujutro. I tako dok ne padne mrak. Slušam ptice, prođem nekoliko koraka jer više ne mogu - govori ovaj 45-godišnjak ne skrećući pogled s vaših očiju dok govori.

Zlatka Kišičeka iz Žarovnice sudbina nije štedjela.

Sve je počelo još kad je imao

Kad padne mrak, Zlatko Kišiček legne i čita uz svijeću.

“Kratim si vrijeme.

Imam sreću što mi jako dobri susjedi donesu uvijek neke novine da mi nije dosadno”, kaže deset godina. U četvrtom osnovne, kad je pao s trule grane oraha, nije mogao niti sanjati kamo će zaigrani dječački pad usmjeriti njegov život.

Krivo zarasle kosti. Kralježnica nepovratno stradala što je s godinama sve više dolazilo do izražaja.

Kad ga je, pak, koju godinu kasnije pogazio traktor, jedva je preživio; mjesec i pol dana je proveo u bolnici. No naizgled bezopasniji „obični“ pad prouzročio je puno teže posljedice. Kako zdravstvene, tako i životne.

Razgovor u pet

Zlatko Kišiček na svojoj stepenici „priča s ptičekima“.

- Sjedim ovdje i slušam. Što ću drugo? Ponekad mi nedjeljom dođu susjed Dejan ili njegov otac, poštar Joža, pa malo razgovaramo.

Ali ljudi imaju svog posla i nemaju baš vremena, što je normalno. Kad dođu, taj mi je dan ispunjen - priča Zlatko Kišiček. Iza njega, kroz vrata, vidimo trule

zidove, truli pod... Unutra jedna fotelja na kojoj stoji odjeća, peć na drva, vitrina i kauč. Na kauču šilterica s hrvatskim grbom. Grbom zemlje koja se zove socijalnom, a svoje siromašne građane ostavlja da žive ili bolje rečeno preživljavaju s 800 kuna na mjesec. Toliko, naime, iznosi Kišičekova mjesečna socijalna pomoć. Čudi nas što Zlatko Kišiček nema nikakvu osobnu invalidninu.

– Nisam nikada bio na procjeni invaliditeta. Nitko mi nije rekao - govori Kišiček. Novac koji dobije dâ poštaru Joži, koji mu onda kupi sve što mu treba za cijeli mjesec. I ne žali se.

– Barica, Jožina žena, fino kuha, osobito volim kad skuha juhicu. Ako hoću, kupi nareske ili paštetu skromno govori Kišiček, niti jednom riječju ne žaleći se na mala primanja. Imao je i on snove. Veli da ih je zaboravio.

- Što će mi kad ništa ne mogu. Izgubio sam volju za bilo što. Nikuda ne mogu.

Kao i svaki dječak, maštao sam o svemu i svačemu. Šest godina išao sam u školu, ali sam zbog neimaštine i bolesti morao prekinuti - govori Kišiček kao da prepričava neku knjigu ili film, a ne vlastiti život. Nije želio biti astronaut, pilot ili policajac.

Zlatko Kišiček maštao je o zidariji. Danas mu je zidarija također najveći problem – želio bi samo materijal za nekoliko četvornih metara sobice u koju bi stali peć i krevet. Njegovi susjedi zazidali bi mu sami sobičak, koji mu je životni san.

Živ u zemlju ne mogu

Dok ovo pišem, na televizoru iza mene komentator priča o tome kako su „Brazilci isplakali Amazonu suza“ zbog izgubljene nogometne utakmice od Njemačke. Na prvenstvo su potrošili 11 milijardi dolara.

Manje od 0,0001 posto tog novca bilo bi dovoljno da jedan čovjek također isplače Amazonu suza – od sreće zbog sobe s kaučem i peći.

Siromašni i bogati. Stara priča. Oduvijek i zauvijek.

Ali neke priče ostave dublji trag. Priča o Zlatku Kišičeku jedna je od njih. Nije samo siromašan, nego invalid koji od svoje nastambe, ili ne znam kako bih nazvala „to“ gdje živi, jedva može pet koraka dalje. Pitali smo ga što mu je najveća želja

Lijepo prosim - Jedino bih molio ako bih prije smrti živio u sobici u kojoj bih imao peć i krevet. I maleni zahod. To bih lijepo prosio. Desetak kvadrata. Samo materijal, zidare imam, moji dečki bi mi to napravili. Rekli su mi: „Probaj se snajti za materijal. Mi bumo zazidali“ - Zlatko Kišiček je racionalan pa ne ramišlja o bacanju materijala ove „bajtice“. - Mogli bismo iskoristiti drva za grijanje - kaže.

Duplerica

15. srpnja 2014. , br. 530 || REGIONALNI TJEDNIK

21

800 kn socijalne pomoći i jedino što želi je materijal za deset kvadrata sobička

se ne može siromašnije i upoznate Zlatka Kišičeka

deset kvadrata, u kojoj bi i dalje uz svjetlost svijeće čitao novine, ustajao u pet ujutro, slušao ptice i napravio par koraka

45

-godišnjak iz Žarovnice čita novine koje mu daju susjedi, uz svijeću kada padne mrak

ŽELJA Ne želi automobil, ne želi kuću, ne želi više novca, ne želi biti nikome na teret... Jedino što želi jest srušiti ovu, ionako polusrušenu kuću, i na istome mjestu sagraditi sobu od deset kvadrata

u životu. – Da vam pravo kažem, više ništa. Jer kad me to tako pogodilo, više mi se često ne da niti živjeti.

Ozbiljno. Ne mogu nikud...

Pogledajte gdje i kako živim.

Je li to život? A živ u zemlju ne mogu - priča čovjek od samo 45 godina. Jedino što želi je sobičak za kauč i peć. O wc-u koji nikada nije imao ne usudi se niti sanjati.

Kad padne mrak, Zlatko Kišiček legne i čita uz svijeću. - Kratim si vrijeme.

Imam sreću što mi jako dobri susjedi donesu uvijek neke novine da mi nije dosadno, govori. Istovremeno

se muči učiniti svaki korak koji ga fotograf zamoli kako bi ga slikao. Strah nas je da ne padne.

- Nisam nikada bio na procjeni invaliditeta. Nitko mi nije rekao govori Kišiček – Ajoj, koliko puta sam tu pao! Ne mogu izbrojiti - smije se.

U novinarskom poslu

upoznate jako siromašne ljude koji jedva preživljavaju. I taman kad pomislite da ne može gore – dogodi se upravo to. Upoznate Zlatka Kišičeka. Mlad, invalid, živi u ruševini do koje ne vodi niti put. Ne želi automobil, ne želi kuću, ne želi više novca, ne želi biti nikome na teret... Jedino što želi jest srušiti ovu, ionako polusrušenu kuću, i na istome mjestu sagraditi sobu od deset kvadrata. U kojoj bi i dalje uz svjetlost svijeće čitao novine, ustajao u pet ujutro, slušao ptice i napravio par koraka.

22

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 15. srpnja 2014. , br. 530

Početkom kolovoza počinju nogometne lige

sport

Nakon završetka Svjetskog nogometnog pr venst va kreću i natjecanja na županijskim razinama. Tako će nova Međužupanijska nogometna liga ČK-VŽ početi 9. i 10. kolovoza, 1. ŽNL Varaždin 16. i 17. kolovoza, 2. ŽNL Varaždin 16. i 17. kolovoza, dok će se Plenum klubova

www.regionalni.com/sport Zovite nas na 042/290-777

1. i 2. ŽNL održati u četvrtak 24. srpnja. 1. liga NS Ludbreg počet će 16. i 17. kolovoza, 2. liga NS Ludbreg također 16. i 17. kolovoza, dok će se Plenum klubova NS Ludbreg održati u petak 25. srpnja. Sve tri lige veterana počet će 18. kolovoza, dok će se Plenum klubova održati u ponedjeljak

11. kolovoza. Početak Lige Limača U-8 i U-10 ovisi o broju prijavljenih ekipa. Seniorski kup ŽNS Varaždin/NS Ludbreg odigrat će se prema sljedećem rasporedu: pretkolo 2. i 3. kolovoza, 1. kolo 5. i 6. kolovoza, 2. kolo 9. i 10. kolovoza, 3. kolo 3. rujna, četvrtfinale 8. listopada 2014. godine.

SPORTSKE IGRE MLADIH Nakon županijskih natjecanja slijede finala u Splitu

Interes za sportske igre ne jenjava među mladima

U Koprivnici je završen Hartmann kup, turnir iz kalendara Hrvatskog teniskog saveza za dječake i djevojčice do 12 godina.

Na turniru je nastupilo tridesetak natjecatelja, a natjecanje se odvijalo u pojedinačnim konkurencijama za dječake i djevojčice te u dvije konkurencije parova. Mlada Varaždinka Lara Hrašćanec u paru s Tarom Wurth iz Zagreba osvojila je prvo mjesto u konkurenciji parova za djevojčice.

7. mjesto osvojila je Višnja Bunić na jubilarnoj, 25. uličnoj utrci Ravensburg lauf od 10 km, održanoj u povijesnom njemačkom gradu Ravensburgu. Nastupio je 651 trkač iz Austrije, Italije, Francuske i Hrvatske.Kao predstavnici grada Varaždina nastupili su Ivan Čorba, Marcel Labaš i Višnja Bunić. U muškoj konkurenciji od 463 trkača najbrži je bio Geronimo von Warburg iz Montelimara, Francuska. Varaždinski predstavnik Marcel Labaš zauzeo je 21. mjesto, a Ivan Čorba 32. mjesto. U ženskoj konkurenciji od 188 trkačica najbrža je bila Ricard Coline iz Montelimara, Francuska; dok je predstavnica Varaždina Višnja Bunić bila sedma.

Kako su predstavnici Varaždina uz ulogu sportaša imali ulogu promotora varaždinskog sporta, po povratku iz Ravensburga uz sportske uspjehe, razmijenivši kontakte s organizatorima i sportašima iz sportsko-prijateljskih zemalja, donijeli su i smjernice za daljnji kvalitetniji razvoj sporta u Varaždinu, sa željom da se i nagodinu vrate u Ravensburg.

Ova manifestacija uz sportski ima i drugi važan karakter koji se prezentira kroz upoznavanje i druženje mladih u Splitu gdje se održavaju završnice u svim sportovima za ekipe i pojedince koji su se kvalificirali Najbrojniji

Piše: Tihana Drumev tihana@regionalni.com

Proteklog su tjedna završene ovogodišnje kvalifikacije za Varaždinsku županiju u sklopu Sportskih igara mladih. U petak su završena natjecanja u malom nogometu, a nekoliko dana ranije u rukometu i odbojci.

Sedam ekipa i dva pojedinca putuju na završnicu Sportskih igara mladih i Varaždina Kvalifikacije

Sportske igre mladih još su jedan primjer kvalitetnih aktivnosti za mlade tijekom ljetnih mjeseci. Ova manifestacija uz sportski ima i drugi važan karakter koji se prezentira kroz upoznavanje i druženje mladih u Splitu

gdje se održavaju završnice.

Iako je tijekom godina bilo propusta glavnog organizatora, ipak je održan zamišljeni pozitivan cilj Igara.

Ekipe i pojedinci koji su se plasirali na završnicu, većinom su članovi varaždinskih sportskih klubova pa je ovdje prisutna i njihova zasluga, kao i ZSUGV u organizacijskoj logistici i provođenju kvalifikacijskih natjecanja.

Najbolje momčadi izborile su plasman na završnicu Sportskih igara u Splitu.

Tako će u rukometu Varaždinsku županiju predstavljati ekipa „Kladivci“ iz Varaždina u kategoriji 1996. i mlađi kod mladića te ekipa „Kokice“ u istoj kategoriji kod djevojaka. Što se tiče odbojke, predstavnici u muškoj kategoriji 1996. godište i mlađi su varaždinski „Tulipani“, dok je kod djevojaka u istoj uzrasnoj kategoriji najbolja ekipa „Varaždin“ iz Varaždina.

Već uobičajeno najbrojnije prijave i ovoga su puta bile za mali nogomet tako da put Splita odlaze tri momčadi.

U uzrasnoj kategoriji 1996. i mlađi pobjednici su „Marofčani“ iz Novog Marofa, dok je kod godišta 1999. i mlađi pobjednik momčad „Varaždinci“ iz Varaždina. U najmlađoj uzrasnoj kategoriji, 2003. i mlađi, pobjednik je ekipa „Mali nogomet“ iz Ludbrega.Održano je i natjecanje u stolnom tenisu. Domaćin turnira bio je Trgovački centar Lumini,

Odlasci na završnicu u Split, za one koji su se plasirali, besplatni su a najbolji pojedinci, koji su također izborili završno natjecanje u Splitu, su Bruna Borovec iz Varaždina te Dario Kraljić iz Selnika.

Oboje su se natjecali u istoj uzrasnoj kategoriji, 1999. i mlađi. Vrijedi istaknuti da sve informacije o terminima smjena po sportovima u Splitu, kao i voznom redu vlakova, možete pronaći na stranici http://www.igremladih.org. Odlasci na završnicu u Split, za one koji su se plasirali je besplatno.

KOŠARKA Košarkaški kamp KK Grafičar za početnike i napredne u Varaždinu

Naglasak je na individualnoj tehnici

Tradicionalni Košarkaški kamp na Rabu

KK Grafičar u suradnji s TTS Sport Centrom u Varaždinu organizira košarkaški kamp za početnike, ali i napredne mlade košarkaše.

Kamp će se održavati u TTS Sport Centru u Varaždinu svakog radnog dana od 14. do 25. u sljedećim terminima: od 9 do 10:30 grupa početnika i od 10 do 11:30 naprednija grupa. Tijekom kampa poseban naglasak pridodat će se individualnoj tehnici mladih

igrača. Osim toga, u suradnji s trenerima iz TTS-ovog fitnescentra radit će se na motorici i snazi igrača izvođenjem vježbi primjerenih godištu.

Po završetku kampa organizirat će se razna natjecanja, a najbolji će dobiti i nagrade.

Cijena kampa je 50 kuna tjedno po igraču. Informacije vezane za kamp možete dobiti na sljedećim brojevima telefona: voditelj sportskih aktivnosti TTS centra - Ro-

nald Ređep (091/332-6973) ili trener na kampu - Tomislav Horvat (099/806-2960). Zainteresirani se mogu javiti na jedan od brojeva telefona ili doći u ponedjeljak 14. srpnja najkasnije do 9 sati u TTS Sport Centar u Varaždin.

U istim terminima od 9 do 12 sati u TTS sportskom centru traje i Varaždinska ljetna sportska škola Zvrk za najmlađe. Ovaj tjedan na rasporedu je odbojka.

Sport

15. srpnja 2014. , br. 530 || REGIONALNI TJEDNIK

Počinje EP za juniore u bejzbolu

23

Slovačka. Utakmice će biti odigrane na igralištu Srednjoškolac, koje će za ovu priliku biti posebno uređeno, i na igralištu u Karlovcu.

Utakmice po skupinama počinju u utorak 15. srpnja, susretom između Velike Britanije i Mađarske, s početkom u 10 sati. Dnevno su na rasporedu po četiri susreta, tri u Varaždinu te jedan u Karlovcu.

U prošlom broju Regionalnog tjednika u tekstu pod nazivom Klupske sportske škole greškom je napisan broj voditelja Ljetne škole odbojke OK Varaždin Volley. Sve informacije o upisima mogu se dobiti na 099/404-3651 ili na odbojka.varazdin@gmail. com.

PLIVANJE Regionalno prvenstvo u Sisku s 300 natjecatelja iz 12 klubova

Nepotopivi kajak za TK 042

Grad Varaždin i Bejzbol klub Vindija od 14. do 19. srpnja domaćini su Europskog prvenstva za juniore u bejzbolu. Ovo natjecanje okupit će u našem gradu oko 200 igrača bejzbola do 18 godina iz osam reprezentacija.

Uz domaćina Hrvatsku igrat će Litva, Mađarska, Velika Britanija, Poljska, Švicarska, Bjelorusija i

Članovi Plivačkog kluba Barok na Regionalnom prvenstvu u Sisku ostvarili su zapažene rezultate i nadaju se još boljima

Rekordna 24 odličja za mlade varaždinske plivače

Triatlon klub 042, zahvaljujući višegodišnjoj suradnji sa sponzorom Matis Adria d. o. o., dobio je donaciju u opremi. U klub je stigao nepotopivi kajak RTM koji će im biti od velike koristi prilikom održavanja trening-liga i natjecanja. Tako će lakše moći nadzirati plivače, a spasioci će moći brže reagirati u slučaju nezgoda. Matis Adria je i glavni pokrovitelj 6. FELT triatlon lige, koja se održava na prostoru SRC-a Aquacity, gdje se tijekom srpnja i kolovoza, već šestu godinu zaredom, održava međunarodna triatlon liga, koja okuplja natjecatelje iz pet hrvatskih županija te redovne natjecatelje iz Slovenije.

Plivači i plivačice PK Barok osvojili su ukupno 24 odličja od kojih 4 zlatna, 10 srebrnih i 10 brončanih te spadaju u red najuspješnijih sportskih kolektiva u ovom sportu

Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

U Sisku je održano Regionalno prvenstvo u plivanju na kojem je nastupilo 300 natjecatelja iz 12 klubova. PK Barok nastupio je ukupno s 21 članom od kojih 12 ženskih i 9 muških.

Medalje

Plivači i plivačice Baroka osvojili su ukupno 24 odličja od kojih 4 zlatna, 10 srebrnih i 10 brončanih. Najuspješniji predstavnik Baroka na ovom

natjecanju bio je mlađi kadet Jakov Igrec koji je osvojio ukupno 5 odličja od kojih 2 zlata, 2 srebra i broncu, a još je bio i dva puta 4. Najbrži je

Juniorka Klara Vresk bila je 5. na 50 prsno te je isplivala dvije B-norme za PH bio u utrkama 200 mješovito i 100 delfin, srebra je osvojio u

utrkama 400 slobodno i 100 leđno, dok je na 50 delfin bio brončani. Zlatom se okitio i kadet Luka Cvetko koji je zabilježio odlične nastupe. Luka je bio najbolji u utrci 100 slobodno, dok je na 400 slobodno bio srebrni. Uz to je bio i dva puta 5. Važno je istaknuti da je Luka u utrci 100 slobodno izborio A normu za nastup na Prvenstvu Hrvatske. Četvrto zlato Baroku donio je najstariji član Mario Vlahinja, koji je bio najbrži u utrci 200 slobodno popravivši osobni rekord za više od sekunde. Mario je uz

odlične nastupe osvojio još srebro na 50 delfin te dvije bronce na 100 slobodno (uz osobni rekord) i 100 leptir.

Mario je ostvario čak 3 Bnorme, ali nije uspio ostvariti niti jednu A-normu koja je preduvjet za nastup na PH.

Uspjeh

Odlične rezultate postigli su i kadetkinja Martina Štefinec osvojila je ukupno čak 7 odličja, seniorka Tihana Gazdek s dva srebra, a po jednu medalju osvojili su Martin Kocijan, Lea Ćelić i Ivan Vitković.

SPORTSKI PLES Jurica Kavran i Tihana Vusić na WDSF turniru u San Marinu

Drugo i treće mjesto za pamćenje Na velikom međunarodnom WDSF turniru u sportskom plesu održanom u San Marinu, mladi varaždinski plesni par Jurica Kavran i Tihana Vusić, članovi SPK Varaždin, oduševili su nastupom i postigli izniman uspjeh te su na trodnevnom turniru osvojili drugo i treće mjesto u standardnim plesovima, u svojoj kategoriji Junior II (14 i 15 god. starosti), u konkurenciji parova

iz Italije, Rusije, Islanda, Bugarske i drugih zemalja.

Osim toga, i u latinoameričkim plesovima Tihana i Jurica bili su odlični i otplesali četvrtfinale i polufinale, te u finalu najboljih šest parova završili nastup na 5. mjestu.

Osim u svojoj, nastupili su i u starijoj kategoriji, Youth (starija mladež), gdje su također imali zapaženi nastup, probili se kroz natjecanje i otplesali

tri polufinala. Ovi sjajni rezultati Tihane i Jurice nisu slučajni, jer su ove godine dvostruki prvaci RH, u standardnim i latinoameričkim plesovima.

Tijekom ljeta će se intenzivno pripremati za velika natjecanja koja su pred njima, za državno prvenstvo u kombinaciji 10 plesova te Svjetsko prvenstvo u standardnim plesovima, koje će se krajem godine održati u Rigi.

Vrlo uspješne VŽ atletičarke Proteklog vikenda u Varaždinu je održano Pojedinačno prvenstvo Hrvatske za seniore i seniorke, a atletičari i atletičarke AK Sloboda osvojili su čak 12 medalja. Najbolje rezultate na dvodnevnom Prvenstvu Hrvatske ostvarila je Lucija Pokos. S osobnim rekordima na 100 m, 11.97 i 200 m, 24.07, dvostruka je seniorska prvakinja Hrvatske. Mirko Mičuda osvojio je drugo mjesto u bacanju kladiva s najboljim ovogodišnjim rezultatom 70.30. Posebno treba istaknuti 400-metrašice Kristinu Dudek i Mariju Hižman koje su rezultatima

54.74 i 55.34 osvojile drugo, odnosno treće mjesto. Štafete 4 x 100 (Jambrović, Pokos, Dudek, Hižman) 46.23 i 4 x 400 m (Jambrović, Dudek, Roško, Hižman) 3.45.90, s novim varaždinskim rekordima osvojile su uvjerljivo prva mjesta. Drugo mjesto ostvario je i Mirko Hižman u utrci na 100 m – 11.14 isto kao i Vlatka Sekirnik u utrci na 100 m prepone s rezultatom 14.47. Danijela Roško osvojila je 3. mjesto u utrci na 800 m 2.16.63. Brončanu medalju osvojila je i Višnja Bunić u utrci na 5000 m rezultatom 19.42.58 i na 3000 m s rezultatom 11.19.47.

Sudec ponovo u Podravini

Jurica i Tihana u San Marinu

Slobodan Sudec ponovo je prvi trener NK Podravina.

Nakon odlaska prijašnjeg trenera Zorana Kastela, trenersko mjesto bilo je povjereno Velimiru Špikiću, a u međudvremenu Uprava kluba odlučila se

ponovo za Sudeca. Sa Slobodanom je klub je u sezoni 2010./2011. ostvario jedan od svojih najvećih uspjeha, naslov prvaka III. HNL-a, ranga natjecanja u kojem će se ponovno natjecati i u narednoj sezoni.

24

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 15. srpnja 2014. , br. 530

SJEDEĆA ODBOJKA Ženska reprezentacija održala trening u sportskoj dvorani u OŠ Martijanec

Za reprezentaciju u sjedećoj odbojci nikad nema odmora

Reprezentacija i sljedeću sezonu, koja počinje u listopadu, igra u Hrvatskoj ligi u sjedećoj odbojci, ravnopravno s 14 muških klubova koliko ih postoji u Hrvatskoj Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

Prva bronca za podstrek

U školskoj sportskoj dvorani OŠ Martijanec u subotu 12. srpnja okupila se hrvatska ženska reprezentacija u sjedećoj odbojci gdje je održan trening u OŠ Martijanec u sklopu ljetnih priprema.

Prvi začeci sjedeće odbojke u Hrvatskoj datiraju iz 1969. godine kad se osniva Sportsko društvo „Hrabri“ te se počinje redovito trenirati i odlazi se na prve susrete. Muška reprezentacija u sjedećoj odbojci osnovana je 1992. godine.Danas u Hr vatskoj postoji 14 aktivnih muških klubova, muška reprezentacija i ženska reprezentacija. Ženska reprezentacija osnovana je krajem listopada 2012. prvim okupljanjem na pripremama u Daruvarskim toplicama. - Osnovala nas je nekolicina sportaša velikog duha u Savezu sjedeće odbojke, ali kao što sami možete pretpostaviti, put do vrhunskog sportaša je dug i trnovit - sjeća se Andreja Giba, kapetan ženske reprezentacije.

Trening

Pod vodstvom izbornika Branimira Andrušića na treningu su bile prisutne Sanja Soldo (Osijek), Vlatka Šopljarić (Garešnica), Zora Herceg (Zagreb), Ružica Modrić (Zaprešić), Romana Bulj (Sinj), Sanja Mutavdžija (Sisak), Sindy Budimir (Zagreb), Lana Rosić (Martijanec) i Andreja Giba (Zagreb).

- Prije samog treninga zahvalile smo ravnateljici OŠ Martijanec, Sonji Huzjak, na u st upa nju dvora ne, a pomoć smo imale i od profesora tjelesnog odgoja Davora Vuka, koji nam se i pridružio, sjeo na pod i

Reprezentaciju čine ženske osobe iz cijele Hrvatske, s tjelesnim hendikepom većinom donjih ekstremiteta zaigrao s nama - rekla je Andreja Giba, kapetan hrvatske ženske reprezentacije u sjedećoj odbojci.Reprezentacija i sljedeću sezonu,

koja počinje u listopadu, igra u Hrvatskoj ligi u sjedećoj odbojci, ravnopravno s 14 muških klubova koliko ih postoji u Hrvatskoj. Igranje u ligi odlično nam je za uigravanje s obzirom na to da dolazimo iz različitih dijelova Hrvatske i ne treniramo skupa, već u matičnim muškim klubovima, a od jeseni osim lige očekuju nas i pripreme za nadolazeće Europsko prvenstvo u sje-

Rekordi 6. Felt triatlon lige

Drugo kolo 6. izdanja Felt triatlon lige na varaždinskom Aquacityju okupilo je 43 natjecatelja. Natjecanje je započelo dječjom Aquatlon. Od dječaka prvi je bio Marko Štefan, a od djevojčica Sara Domislović iz TK 042, a druga Tea Domislović iz TK 042. U kategoriji sprinta nastupilo je 17 natjecatelja. Najbrži je bio Igor Goričanec iz TK Međimurje. Drugi u cilj sti-

že Goran Pongračić TK042 te treći Leon Kovačec, TK Maraton Ptuj. Od žena u sprint utrci prva je stigla Marija Dubičanec iz TK Petrinja, druga Jasmina Ilijaš iz TK Marathon 95 te treća Zrinka Vlahek iz TK Međimurje. U supersprint utrci startao je 21 natjecatelj.

Prvi je ciljem prošao Denis Pleše iz Zrinski Novatec koji je postavio novi rekord staze, drugi Luka Dodlek iz BK Puls te treći Martin Štefan iz TK Trimax. Kod žena prva je bila Viktorija Sakač iz TK 042 za, druga Lidija Levačić iz USR „Sport za sve“ te treća Marina Obelić TK Međimurje.

Od jeseni, osim lige, reprezentativke očekuju i pripreme za nadolazeće Europsko prvenstvo dećoj odbojci - najavila je Andreja Giba te u ime cijele reprezentacije pozvala sve da se svi zainteresirani pridruže i podrže ovaj sport.

- Trenutno našu reprezentaciju čine ženske osobe iz cijele Hrvatske, s tjelesnim hendikepom većinom donjih ekstremiteta, ali veoma smo aktivne u životu i borbenog duha. To smo pokazale i na terenu te smo u vrlo kratkom vremenskom periodu ostvarile dvije međunarodne pobjede, protiv poljske reprezentacije prošle godine te ove godine pobijedivši mađarsku reprezentaciju na turniru u Budimpešti.

Prije tog odlaska organizirali smo okupljanje i trening u Osijeku, gdje su nas podržali mediji, a i odbojkaši OK Murse, odigravši s nama prijateljsku utakmicu u dvorani Gradski vrt.

Ispraćeni smo televizijom i novinama, a vratile smo se kući s broncom - dodala je Andreja Giba.

Prepreke

- Uvijek smo rapoložene za upoznavanje novih ljudi, širenje informacija o našem sportu te, naravno, stjecanje novih prijatelja i poznanstava.

Mi se nadamo da ćemo našim borbenim duhom potaknuti i druge osobe da ne odustaju nego da savladaju prepreke koje im se pojave u životu - dodala je Andreja Giba.

TRIATLON Prvenstvo Hrvatske u sprint triatlonu u Gornjoj Stubici

Srebrni Pichler je najstariji triatlonac Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

Prvenstvo Hrvatske u sprint triatlonu održano je u Gornjoj Stubici. Utrku je organizirao domaći klub Rudolf Perišin i to 13 puta za redom.

Posebnost utrke je to što ima dvije tranzicije. Plivanje 750 m je na jezerima u Bedekovčini, 20 km biciklom - dijelom nizinskom cestom, dijelom brdskom do Stubice. Druga tranzicija je u središtu grada, odakle se trči 5,5 km u dva kruga do Gupčeve lipe. Do lipe se treba malo potruditi jer uzima zadnje snage triatloncima,

Teodor Pichler, drugi na PH

zbog brdskog trčanja. U ulozi glavnog organizatora bio je poznati triatlonac i maratonac

Željko Lukina. Utrka je počela iz Bedekovčine. Pobjednik u muškoj konkurenciji, apsolut-

no je Matija Krivec, a u ženskoj Željka Šaban Miličić. Jedini natjecatelj iz Varaždina bio je ujedno i kao najstariji natjecatelj, Teodor Pichler (1951). Nastupio je u društvu s poznatim triatloncima s najviše ironman distanci u Hrvatskoj. Poredak u kategoriji M 60 je bio Josip Dikon (1954) prvi, drugi Pichler, a treći Frano Kršinić (1952).

Raritet je da je u toj kategoriji Kršinić s 10 ironman dinstanci, a Dikon je rekorder Hrvatske s 13 ironman dinstanci, a ima i šest duplih ironman dinstanci, na jednoj trci je bio svjetski prvak i ima jednu trostruku ironman distancu.

15. srpnja 2014. , br. 530 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi

25

26

Zdravlje

REGIONALNI TJEDNIK || 15. srpnja 2014. , br. 530

zdravlje www.regionalni.com/ znanost/medicina Zovite nas na 042/290-777

Sigurnije putovanje na trajektima i putničkim brodovima Stanovnici Varaždinske županije, ali i ostalih hrvatskih županija bit će sigurniji na godišnjem odmoru, na putu do hrvatskih otoka. Putem nacionalnog programa “Pokreni srce - spasi život” koji provodi Ministarstvo zdravlja, Hrvatski zavod za hitnu medicinu i Hrvatski zavod za javno zdravstvo opremili su trajekte i putničke brodove Jadrolinije s ukupno 27 automatskih vanjskih defibrilatora (AVD).

- Iznenadni srčani zastoj može se dogoditi bilo kome, a mogućnost preživljavanja se povećava jedino brzom intervencijom, unutar 3 do 5 minuta. Budući da je osoba koja je doživjela srčani zastoj tijekom plovidbe nedostupna hitnoj medicinskoj službi, na najprometnijim linijama sigurnost smo odlučili povećati postavljanjem AVD uređaja – izvijestio je u ponedjeljak dr. Nenad Korkut, glasnogovornik Mini-

starstva zdravlja.

Uređaji su postavljeni na trajekte Marko Polo, Dubrovnik, Zadar, Petar Hektorović, Korčula, Tin Ujević, Biokovo, Jadran, Hrvat, Marjan, Lastovo, Brestova, Ilovik, Mate Balota, Cres, Lubenice, Sv. Juraj, Vladimir Nazor, Bartol Kašić, Hanibal Lucić, Supetar, Sveti Krševan, Laslovo, Ston i Šoltanka te na putničke brodove Postira i Premuda.

HEPATITIS Mjesec svjesnosti od ozbiljne virusne bolesti jetre Samo jedan nepromišljeni seksualni odnos s neznancem bez zaštite može rezultirati zarazom hepatitisom

Kako izbjeći zarazu? ČAKOVEC Radionice “Procvjetajmo”

Djeci pomogli i u borbi protiv stresa “Procvjetajmo” naziv je ciklusa radionica koje su Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije - Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti i Knjižnica “Nikola Zrinski” Čakovec provodili tijekom prošle školske godine u 1. i 3. osnovnoj školi Čakovec. Provedeno je osam radionica, a polaznici su bili učenici od prvog do osmog razreda.

- Teme su bile izgradnja i unapređivanje znanja i vještina potrebnih za uspješnu

prilagodbu školi, vršnjacima, obavezama, i sveukupno izazovima u društvu. Tako su se radionice usmjeravale na jačanje samopouzdanja, nošenje sa stresom, načine efikasnog učenja, osvješćivanje emocija, rješavanje sukoba i druge sadržaje promicanja pozitivnih životnih vrijednosti – izvijestili su iz Zavoda za javno zdravstvo. Radionice su vodile Blaženka Hunjadi Bašek kao djelatnica Knjižnice “Nikola Zrinski” Čakovec te Berta Bacinger Klobučarić, psihologinja Zavoda.

Hepatitis je ozbiljna virusna bolest jetre. Simptoma najčešće nema, a posljedice mogu biti teške: kronični hepatitis, ciroza jetre, rak ili zatajenje jetre, ali i smrt Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

Znate li da se sa samo jednim spolnim odnosom s nepoznatom osobom bez zaštite ili odlaskom na tetoviranje na mjesto gdje uvjeti nisu sterilni možete zaraziti hepatitisom C ili B?

Testirajte se

Najgore je što dugo vremena možete biti zaraženi, a da to uopće ne znate, jer simptoma najčešće nema, a posljedice mogu biti teške: kronični hepatitis, ciroza jetre, rak ili zatajenje jetre, ali i smrt.

Na teške posljedice hepatitisa, ozbiljne virusne bolesti jetre, upozorava Hrvatska udruga liječenih i oboljelih

od hepatitisa Hepatos koja će različitim aktivnostima u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar obilježiti Mjesec svjesnosti o virusnim hepatitisima –

Godišnje u Hrvatskoj po 400 novih infekcija hepatitisom C i B srpanj. Njihov cilj je podići svijest o virusnim hepatitisima kao javnozdravstvenom problemu. - Više je vrsta hepatitisa, a najopasniji su B i C. Samo ranim otkrivanje i liječenjem možemo spriječiti širenje i

ŠTITITE SE... odno1. Apstinencijom, sno suzdržavanjem od rizičnih seksualnih odnosa.

ilnom i redo 2. Prav v itom upotrebom

prezervativa - od samog početka do kraja snošaja.

dro3. Izbjegavanjem ge; izbjegavanjem razmjene pribora, igala i šprica.

teto4. Izbjegavanjem viranja i piercinga tamo gdje nije zajamčena sterilnost instrumenata.

Piše: Sonja Veir Labaš mag. psihologije

Na socijalni i emocionalni razvoj djeteta snažan utjecaj imaju roditeljski stavovi o odgoju i odgojni postupci koje primjenjuju. Brojnim istraživanjima stručnjaci su zaključili da su posebno važne dvije dimenzije roditeljstva: roditeljska toplina i roditeljski nadzor. Roditeljska toplina predstavlja količinu podrške, ljubavi i ohrabrivanja, a nasuprot kojih se nalaze odbacivanje, postiđivanje. Roditeljski

nadzor je stupanj u kojem je dijete disciplinirano, nadzirano i upravljano, a nasuprot je koliko je nenadzirano, ostavljeno. Kombinacijom ove dvije dimenzije Diana Baumrind (1991.) navodi četiri roditeljska stila koji imaju različite ishode u razvoju djeteta. Autoritativni stil karakterizira visoka razina topline i nadzora. Ovi su roditelji topli, brižni i osjetljivi na potrebe svoga djeteta,

razvoj bolesti sa svim njezinim komplikacijama. Testirati bi se svakako trebale osobe koje uzimaju ili su uzimale opojne droge, djeca majki zaraženih hepatitisom, osobe rizičnog seksualnog ponašanja, osobe na dijalizi, hemofiličari, osobe koje su primale transfuziju ili su liječene krvnim derivatima prije travnja 1993. godine i sve one koje žele znati jesu li zaražene – ističu iz Hepatosa.

Iz HZZO-a su lani naveli da se u Hrvatskoj godišnje evidentira po 400-tinjak novootkrivenih hepatitis B i C infekcija, dok se zahvaljujući preventivnim aktivnostima, broj novootkrivenih nositelja virusa hepatitisa B i C - sa simptomima bolesti i bez njih - posljednjih godina smanjuje.

RIJEČ PSIHOLOGA

Roditeljski odgojni stilovi i razvoj djeteta ali postavljaju jasne granice i održavaju okolinu predvidivom. Djeca takvih roditelja su znatiželjna, samouvjerena, odgovorna, neovisna, akademski uspješna. Autoritativni stil odgoja primjenjuju roditelji koji su nisko na dimenziji topline, a visoko na dimenziji nadzora.

Oni su odbacujući i hladni te često omalovažavaju dijete podcjenjujući ga. Uspostavljaju kontrolu na način da viču, na-

ređuju (Učini to jer sam ja tako rekao/rekla). Djeca čiji roditelji primjenjuju ovaj odgojni stil su tjeskobna, agresivna, nesretna, često imaju problema u ponašanju. Popustljivi stil karakteriziraju toplina i prihvaćanje, ali i niska kontrola ponašanja djeteta. Djeca ovih roditelja mogu jesti i ići u krevet kada ona to žele, gledati na televiziji što ona hoće. Često nemaju nikakvih zaduženja. Zahtjevna

su i ovisna o odraslima, impulzivna, neposlušna i buntovna. Ravnodušni (neuključeni) roditelji su nisko na dimenziji topline i nadzora. Postavljaju malo ograničenja, ali istovremeno pružaju i malo pažnje, zanimanja, emocionalno su distancirani. U ekstremnim slučajevima ovaj odgojni stil je oblik zlostavljanja djece koji nazivamo zanemarivanjem. Ako se on primjenjuje već od samih

početaka djetetova života, onda ometa doslovno sve aspekte razvoja uključujući kogniciju, privrženost, emocionalne i socijalne vještine.

Zašto onda možemo reći da je najučinkovitiji autoritativni odgojni stil? Zato jer roditelji daju djeci do znanja da su sposobni pojedinci koji mogu biti uspješni te na taj način učvršćuju visoko samopoštovanje te kognitivnu i socijalnu zrelost.

Zdravlje

15. srpnja 2014. , br. 530 || REGIONALNI TJEDNIK

27

Aplikacija za alergičare: putem mobitela moguće doznati koji se pelud pojavljuje u zraku Koji alergeni su prisutni u zraku i peludnu prognozu za sljedeće dane, osobe oboljele od alergije mogu doznati putem mobitela.

Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar je u suradnji s partnerima razvio inovativnu aplikaciju Alergo Alert koja je besplatno dostupna svim korisnicima pametnih telefona s iOS

i Android operativnim sustavima.

- Korisnicima je dostupan i kratak opis biljaka, kao i podatak o periodu pojavljivanja peludi pojedinih biljaka u zraku. Trenutno su podaci dostupni isključivo za područje grada Zagreba, ali se planira i postepeno proširenje na druge gradove u Hrvatskoj kako bi se na taj način što većem

broju alergičnih osoba omogućilo aktivno praćenje pojavnosti pojedinog peluda u zraku – najavili su iz Zavoda.

Aplikacija nudi niz mogućnosti.

- Izradom korisničkog računa ili povezivanjem s osobnim Facebook profilom, korisnici dobivaju obavijesti o biljkama čija im pelud uzrokuje zdravstvene probleme,

a uz to mogu unositi podatke o tome kako se koji dan osjećaju te ih uspoređivati s aktualnim stanjem pojedinog alergena – pojasnili su. Registrirani korisnici mogu ujedno fotografirati lokacije na kojima raste ambrozija i druge alergene biljke te to prijavljivati nadležnima. Više na www. stampar.hr/AlergoAlert.

ZDRAVSTVENA SKRB Nakon tragične smrti liječnika dr. Miroslava Kovačeka

Ordinaciju je preuzela liječnica Doma zdravlja

CRVENI KRIŽ IVANEC

Više od 2.000 pacijenata upućeno je u ordinaciju dr. Đurđice Jadanić Dolovski, no u ponedjeljak je u ordinaciji dr. Kovačeka počela raditi doktorica iz Doma zdravlja Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

dr. Kovačeka počela raditi liječnica koja je zaposlenica Doma zdravlja. Zahvaljujući tome pacijenti bi trebali imati kontinuiranu zdravstvenu zaštitu. Riječ je o ordinaciji koja je radila na temelju ugovora s HZZO-om i koncesijskim ugovorom s Varaždinskom županijom.

Sada će tu ordinaciju preuzeti Dom zdravlja.

Više od 2.000 pacijenata s lubreškog područja ostalo je u srijedu bez svojeg liječnika. Dr. Miroslav Kovaček, 52-godišnji liječnik koji je u Ludbregu vodio ordinaciju opće medicine, preminuo je

Sve pacijente dr.

Kovačeka su prošli tjedan u ordinaciji dr. Jadanić vodili kao hitne

Kobna cesta

u prometnoj nesreći. Vijest je potresla njegove kolege, pacijente, ali i sve stanovnike ludbreškoga kraja.

Pacijenti zbrinuti

Varaždinska županija je u četvrtak izvijestila da je Županijski dom zdravlja osigurao zdravstvenu skrb za pacijente. - S obzirom na tragičnu smrt dr. Miroslava Kovačeka, koji je svoju djelatnost obavljao u prostoru kojem je vlasnik Dom zdravlja Varaždinske županije, Varaždinska županija poduzela je sve zakonom predviđene mjere i aktivnosti te uputila Dom zdravlja da osigura zdravstvenu skrb za pacijente

Vijest o smrti dr. Kovačeka potresla je njegove kolege i pacijente

navedenog tima – naveli su.

Istaknuli su da se pacijenti preminuloga dr. Kovačeka obratiti mogu u ordinaciju dr. Đurđice Jadanić Dolovski. Međutim, to je

vrijedilo samo za četvrtak i petak, kada su primali hitne pacijente. Nisu mogli izdavati potvrde za bolovanje i druge slične dokumente. U ponedjeljak je u ordinaciji

Zašto je u srijedu došlo do nesreće na državnoj cesti kod Ludbrega, nije utvrđeno. 52-godišnji liječnik je te srijede u svojem automobilu iz Sigeteca Ludbreškog išao prema Selniku. Koban je bio ravni dio ceste. - U jednom trenutku na ravnom cestovnom potezu 52-godišnjak je iz neutvrđenih razloga prešao na lijevu stranu kolnika. U tom trenutku je iz suprotnog smjera naišlo teretno vozilo s pridodanom cisternom, kojim je upravljao 53-godišnji državljanin BiH. Uslijed udara prednjih dijelova vozila, teretno je vozilo s cisternom odbačeno u desni cestovni jarak, a osobno vozilo u lijevi cestovni jarak.

Zbog zadobivenih ozljeda, 52-godišnjak je preminuo na mjestu događaja - izvijestili su iz Policijske uprave varaždinske.

U prvih šest mjeseci ove godine krv su darovale 1.132 osobe, od čega 51 prvi put Više od 1.000 doza krvi prikupilo je Gradsko društvo Crvenog križa Ivanec u prvih šest mjeseci ove godine. - Od siječnja do lipnja ove godine

Ivanečki Crveni križ na 19. mjestu u državi po broju doza na 100 stanovnika organizirali smo 11 akcija dobrovoljnog darivanja krvi na kojima smo prikupili 1.081 dozu krvi. Najveći broj, 547 doza krvi, prikupljen je u Transfuzijskoj službi, prema mjestu stanovanja (456 doza) te mjestu rada (78). Akcije je provela ekipa za Transfuzijsku službu Opće bolnice Varaždin – navela je Jasminka Ruhek, ravnateljica ivanečkog Crvenog križa.

Krv su dala 1.132 darivatelja, od kojih je zbog razlitičih

zdravstvenih razloga odbijen 51 darivatelj. - Prvi put krv je darovala 51 osoba, što je dvostruko više u odnosu na isto razdoblje protekle godine – napomenula je Jasminka Ruhek. Ističe da će do kraja godine ostvariti sve planove, jer imaju više od 1.700 darivatelja koji se aktivno odazivaju na njihove akcije. - Od ukupno 105 mjesta u Hrvatskoj, nalazimo se na visokom 19. mjestu po broju prikupljenih doza krvi na 100 stanovnika s 5,82 doze na 100 stanovnika – navela je.

Crveni križ Ivanec zahvaljuje svim darivateljima koji su pomogli u spašavanju ljudskih života te svim aktivistima, volonterima, voditeljima aktiva, koji im pomažu pri organiziranju akcija. - Naredne, ljetne akcije odvijat će se sukladno potrebama zdravstva za krvi i krvnim pripravcima – najavljuje ravnateljica.

mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, ravnatelj Centra za socijalnu skrb Varaždin

Je li loše ljutiti se? loša emocija. Ljutnja može često puta biti naš saveznik, jer nas tjera da se izborimo za ono do čega nam je stalo.

U redu je ljutiti se, no to mora biti u pravo vrijeme, na pravome mjestu, i na adekvatan način, pazeći da ne povrijedimo osobu s kojom komuniciramo. Ako se „pravilno“ ljutimo, možemo popraviti odnose i postići bolje rezultate, kako u pri-

Raste broj osoba koje daruju krv

Piše: Siniša Česi

Život i socijalna skrb

U današnjem vremenu posvemašnje krize i depresije, sve više smo svjedoci ljutitih ljudi oko sebe. Ljutnja je jedna od najsnažnijih emocija.

Svi se ponekad ljutimo, i to je životna činjenica.

Još uvijek kod nekih ljudi postoje predrasude da je loše ljutiti se, te ponekad u svojoj okolini vidimo primjer roditelja koji svojoj djeci daju poruku da je ljutnja

Od siječnja do lipnja održano 11 akcija

vatnom, tako i u poslovnom životu. Ljutnja može imati i

Nije loše biti ljut, ali probajmo se “kvalitetno” ljutiti negativne posljedice ukoliko izgubimo cilj i samokontrolu u pojedinim situacijama

te ona preraste u verbalnu agresiju ili svađu te tako gubimo mogućnost za rješavanje problema koji imamo. Čini mi se da u posljednje vrijeme u okolini ima sve više ljutitih ljudi, što ne mora biti nužno negativno. Ljutnja na postojeću situaciju pokreće čovjeka da iznalazi razne načine kako riješiti svoje životne probleme. To nam daje nadu da su ljudi spremni na

aktivnost te da su spremni izboriti se za sebe. Ona nam služi za zaštitu od neke vrste fizičke ili emocionalne boli.

Ljutnja može biti i negativna ako preraste u cinizam ili agresiju.

Cinik vidi svijet oko sebe kao opasno i nesigurno mjesto i tako percipira osobe oko sebe, što mu daje malu mogućnost za izlaženje iz problema koji ima, jer bez

nedostatka povjerenja teško može izaći iz svog začaranog kruga. Agresija koja prerasta u nasilje razara odnose i šteti i okolini i samoj osobi koja ju čini. Ona je najgora posljedica svake ljutnje.

Biti ljut ne znači da trebate kontrolirati, zlostavljati i vrijeđati druge. Probajmo se „kvalitetno“ ljutiti i sigurno ćemo dati pozitivan doprinos okolini u kojoj živimo.

28

ŠPANCIRFEST

Ulični program

Ulični program, svojevrsna duša i srce Špancirfesta, u 2014. bit će kvalitetniji nego ikad. Na ulicama i trgovima Varaždina nastupit će vodeći europski performeri, umjetnici te profesionalne skupine novog teatra, a uz njih će se ugostiti i prvi međunarodni susret verglaša te cijeli niz što poznatih, što potpuno novih nastupa i događanja, od onih obilježenih poviješću i tradicijom pa sve do završne produkcije EU projekta „Circus as a way of life“. I ulični svirači bit će brojniji no ikad s posebnim naglaskom na vrhunske varaždinske glazbenike, a povećanom otvorenošću i prohodnošću Korza i glavni će gradski trg moći ugostiti više i češće nastupe glazbenika i performera.

Park kreative Ovogodišnji program Parka kreative sastavljen je od vrhunskih kreativnih radionica pod vodstvom eminentnih profesionalnih mentora.

Vraćaju se i popularne dječje predstave, a nakon svake od njih bit će organizirane dodatne tematske radionice tako da zabave, edukacije i poticanja na kreativnost za najmlađe zasigurno neće nedostajati.

Kao posebni dodatak javnom prostoru Parka kreative, kreirat će se i za igru prepustiti nove interaktivne i zabavne igračke izrađene od recikliranih materijala od kojih će dio možda i ostati u parku nakon Špancirfesta.

Uska ulica Uska ulica i ove godine ostaje ulica umjetnika, ovaj put namijenjena mladim, svježim snagama uz dodatak jednako mladih, ali već afirmiranih produkt-dizajnera. Špancirfest upravo na području razvoja lokalne kreativne industrije, koju aktivno potiče i promiče, pokazuje svoju snagu i ulogu generatora novih, kreativnih, ali i komercijalnih ideja, a dio tih nastojanja je upravo i prilika da mladi umjetnici dobiju priliku izravno sudjelovati na velikoj kulturno -turističkoj manifestaciji pod posebno povoljnim uvjetima. Što još?

Varaždinske ulice bit će ponovno

ukrašene cipelama i njihovim

tragovima, a novo će ruho dobiti i

kućice te štandovi. Posjetitelji će

ponovno moći razgledati, kupiti,

kušati i popiti nešto iz bogate izložbeno

-prodajno-gastronomske palete koju Špancirfest nudi svake godine, a posebnost je da će se posebno svojim okusima, ukusima i vizurama predstaviti Turistička zajednica Kvarnera. Za one kojima nakon završetka redovnog programa treba još uzbuđenja, tu je i popularni after-program na koji će voziti Pan noćni bus.

REGIONALNI TJEDNIK || 15. srpnja 2014. , br. 530

U kakvim glazbenim, kazališnim i drugim poslasticama će posjetitelji moći uživati na ovogodišnjem, šesnaestom po redu Špancirfestu, koji će se na ulicama i trgovima varaždinske povijesne jezgre održavati od 22. do 31. kolovoza, otkrili su u četvrtak u restoranu Zlatna guska predstavnici organizatora Branka Tropp, direktorica ureda TZ-a grada Varaždina te voditelj projekata Damir Levak.

Novine

- Došli smo do najtežih, tinejdžerskih godina, kada možete izrasti u krasne ljude ili postati nestašni. Špancirfest je postao najsloženiji festival u Hrvatskoj jer je namijenjen

svim strukturama: i građanima Varaždina, ali i njihovim gostima, zatim posjetiteljima svih dobnih uzrasta, ali i raznih glazbenih i drugih ukusa. Nije lako ni jednostavno to pomiriti, no uspijevamo. Zahvaljujući tome što si postavljamo sve više ciljeve i standarde, HTZ nas je uvrstio među deset vodećih manifestacija u Hrvatskoj, od čega su izvorne domaće svega tri, britanski turistički vodič „RoughGuides“ Festival dobrih emocija stavio je na popis najboljih hrvatskih festivala, a

Habuš: U Varaždinu 15 posto više gostiju te 14 posto više noćenja The New York Times dolazi u Varaždin snimati prilog naglasila je Tropp zahvalivši na podršci predstavnicima Grada Varaždina, sponzora i medija. Unatoč ne jednostavnim vremenima, tijekom deset festivalskih dana moći će se vidjeti niz kvalitetnih glazbenih, kazališnih i drugih događanja, od koji će većina biti besplatna za posjetitelje. I ove godine ima i novina u programu.

- U dvorištu Županijske palače bit će glazbeni program, ali i komedije. Na ulicama ćemo imati ulični teatar, a dolaze nam izvođači koji još nisu nastupali u Hrvatskoj. Varaždin ima novu

Glavnu pozornicu Špancirfesta uz varaždinski Stari grad otvara Varaždin 90’s All Stars band koncertom 22. kolovoza. Riječ je o sastavu iskusnih varaždinskih glazbenika koji će predstaviti iznimno živu i kvalitetnu varaždinsku rockscenu ‘90 -ih.

Među velikim regionalnim i svjetskim imena koja će tu potom nastupiti valja izdvojiti kultnu njujoršku grupu Blondie, koja svira u ponedjeljak 25. kolovoza, te izvrsni britanski Stereo MCs, koji će koncert održati u petak

gen e raciju umjetnika i o n i ć e biti tu. Imat ćemo i Park kreative s radionicama i dječjim predstavama. Predstavit ćemo i dva europska projekta od kojih je jedan Cirkus kao stil života, a bit će tu i niz koncerata od kojih će one u jazz zoni prirediti naš partner, TZ Kvarnera najavila je Tropp dodavši da će se prvi put ove godine prodavati paket-aranžmani u Hrvatskoj i u inozemstvu radi povećanja turističkog prometa.

Čestitke i zahvala

Čestitke na ovogodišnjem programu i ostvarenim rezultatima uputio je Goran Habuš, varaždinski gradonačelnik i predsjednik TZ-a grada Varaždina.

29. kolovoza.

Uz Stari grad, tu je ponovno popularna i stilski veoma raznolika pozornica na Trgu Miljenka Stančića. Iako svi koncerti zaslužuju posebnu pažnju, izdvojiti valja zborski spektakl Viva Vox koji nastupa 22. kolovoza, dan kasnije stižu genijalci ritma Les Tambours du Bronx, kao i Radu Šerbedžiju i njegov Zapadni kolodvor 24. kolovoza te nastup legendarnog Lačnog Franca 30. kolovoza.

Umjesto pozornice na Korzu, ove godine će se otvoriti novi prostor - dvorište Županijske palače. Tu će biti kombinacija glazbe

- Program je odličan i raznovrstan. Čestitam vam i zahvaljujem na svemu što ste napravili tijekom ovih šesnaest godina.

Na temelju i toga želimo postati Europska prijestolnica kulture 2020. godine. Zbog vašeg rada Špancirfest je danas u vrhu festivalskih događanja, a ne treba govoriti o njegovom značenju za Varaždin koji je u vrijeme festivala do sada posjetilo 2,5 milijuna ljudi.

Posebno veseli da je u prvoj polovici godine Varaždin posjetilo 15 posto više gostiju, koji su ostvarili 14 posto više noćenja nego u isto vrijeme lani - naglasio je Habuš napomenuvši da se procjenjuje kako se uloženo u Špancirfest vrati barem osam do devet puta. Što će se događati u Vindilandu i tijekom Bijele noći govorila je Petra Košćak Hopwood, Petra Švarc o aktivnostima pivovare Carlsberg Croatia tijekom festivalskih dana, a zadovoljstvo što i ove godine mogu podržati najveći hrvatski festival ispred Coca Cole izrazili su Igor Ćutuk i Slavica Tomić. -Kako Špancirfest pruža dobre emocije, tako Coca Cola veselje i radost - poručio je Ćutuk.

i teatra, a 22. kolovoza nastupa suvremena diva sevdaha Amira Medunjanin s programom „Amulette“. Posebni značaj imaju i dva subotnja koncerta jedinstvenog Špancirfest festivalskog orkestra u suradnji s Komornim mješovitim zborom i orkestrom Kapela Paulina Warasdin, sastavljenoga od ponajboljih varaždinskih klasičnih glazbenika i okupljenog posebno za ovu priliku.

Iako na Korzu neće bit i po zornice, glavni gradski trg bit će prepun glazbe zahvaljujući posebnom izdanju otkačenih Soulfingersa, jedinstvenim European Symbolic Orchestra i drugima.

OGLASI

15. srpnja 2014. , br. 530 || REGIONALNI TJEDNIK

29

SNIŽENJA Isplati se kupovati ljeti jer su cijene niže od 20 do 70 posto

Lumini ima ljetni plan za sve posjetitelje Lumini je jedna od postaja tradicionalne kneginečke biciklijade povodom blagdana Sv. Magdalene gdje će se održati igre i dijeliti nagrade za bicikliste Lumini shopping centar u Donjem Knegincu, u neposrednoj blizini Varaždina, ne prestaje biti aktivan ni za vrijeme ljetnih vrućina – osim što sada možete kupovati po cijenama nižim od 20 pa do čak 70 posto, tijekom srpnja i kolovoza neće nedostajati zanimljivih zabavnih sadržaja za male i velike posjetitelje.

Lumini shopping centar biti jedna od postaja tradicionalne kneginečke biciklijade.

Kotizacije nema, a prijave i start su na Trgu dr. Franje Tuđmana u Turčinu u 15:00 sati, dok je dolazak u Lumini predviđen za 15:30. Sudionike biciklijade u Lumini centru očekuju okrjepa

50 kuna koji se mogu isko-

Svakog vikenda u Luminiju se održavaju sportske aktivnosti za velike i male

Nagrade biciklistima

U sklopu obilježavanja blagdana Sv. Magdalene i

Nagrade: poklonbonovi od 50 i 100 kuna, tri muške UMBRO majice, tri ženske Champion majice i pet Sport Vision šilterica dana Općine Gornji Kneginec, organizirane su razne aktivnosti u kojima sudjeluje i Lumini. Tako će 20. srpnja

te tradicionalne igre poput skakanja u vreći, potezanja užeta i slično. Svim sudionicima biciklijade Stadium Bowling poklanja kuglanje, a za najbolje u igrama Lumini priprema 30 Lumini poklon-bonova u iznosu od

ristiti u naznačenim prodavaonicama, UPIM nagrađuje s tri poklon-bona u iznosu od 100 kuna, dok Sportvision poklanja tri muške UMBRO majice, tri ženske Champion majice i pet Sport

Vision šilterica.

Očekujte puno smijeha i zabave, sjednite na bicikl i pridružite se kneginečkim biciklistima!

Graničar u Luminiju

Svake subote i nedjelje, počevši od 12. i 13. srpnja pa do 2. i 3. kolovoza, od 16:00 do 20:00 sati bit će organizirane

sportsko-zabavne aktivnosti za djecu od 5 do 14 godina.

Svi mališani tako će se moći okušati u igrama poput graničara, malog nogometa ili igrama preciznosti i rekreacijskim igrama za djecu.

Dio igara odvijat će se na otvorenom, a dio u unutrašnjosti Lumini shopping centra. Za klince koji će sudjelovati u aktivnostima, s.Oliver,

dm, Ciciban, Galeb, Adidas i Cinestar pripremili su i mala poklon-iznenađenja. U isto vrijeme i dalje će potpuno aktivna biti igraonica u klimatiziranoj unutrašnjosti centra s veselim animatorima kojima će se pridruživati i drugi zabavni sadržaji za djecu poput maskota crtanih junaka, klaunova i drugih simpatičnih dječjih likova.

30

Ženski svijet

ženski svijet www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 15. srpnja 2014. , br. 530

Ne zaboravite, namažite se pola sata prije sunčanja Većina preparata za zaštitu od sunca sadrži tzv. kemijske filtere koji se aktiviraju kada sunčeve zrake uđu u kožu te ih tada upijaju ili raspršuju. U nekim preparatima prisutni su tzv. fizikalni ili mehaničPiše: sanja petek-modrić ki filteri, koji ultraljubidr. med. specijalist, dermatovenerolog časte zrake odbijaju ili Vinka Međerala 4a, Varaždin raspršuju, a oni su češće 042/302-904, www.dermatologija.hr

PRIZNANJE Ureda za ravnopravnost spolova

Bernarda u izboru za ženu godine Ured za ravnopravnost spolova Vlade i ove će godine, u srijedu 16. srpnja, održati izbor za Ženu godine. Kandidatknje su direktorica Odjela ljudskih resursa i korporativnih komunikacija tvrtke Metro Cash & Carry Nela Bučević, vlasnica tvrtke Olival Vlasta Pojatina, ravnateljica Hine Branka Gabriela Valentić, vlasnica tvrtke Jan-spider Jasna Nemčević, a iz našega kraja za ženu godine kandidirana je vlasnica tvrtke “Bernarda” Bernarda Cecelja. Ona nije zaslužila kandidaturu samo zato jer je uspješna poduzetnica, već je inovatorica s naslovom vitezice inovacije, koji je zaradila u Bruxellesu, a njezin jastuk Pospanko nagrađen je Zlatnom kunom za inovacije Hrvatske gospo-

prisutni u preparatima namijenjenim djeci. Vrlo je važno da preparati pružaju zaštitu od ultraljubičastih (UV) zraka A i B spektra. Zaštita od UVB zraka označena je Sun Protection Factor (SPF), što označava koliko se puta dulje možemo izložiti suncu a da ne dođe do razvoja opeklina. Primjerice, ako bez zaštite pocrvenimo za 10 minuta, krema sa SPF 30 omogućava da na suncu ostanemo 30

puta duže, dakle 300 minuta.

Važna je i zaštita od zraka UVA spektra, koje u kožu prodiru dublje te pripomažu oštećenjima, alergijama i starenju kože. Kod svega ovog ne zaboravite: proizvode za zaštitu od sunca potrebno je nanijeti pola sata prije izlaska na sunce te ponavljati njihovo nanošenje svaka dva do tri sata, češće nakon kupanja i tuširanja.

FESTIVALSKA MODA Zabranjene su bilo kakve štikle, a glavni moto

Uniforma: čizme hlače i majica s p

Ljeto je doba glazbenih festivala. Na njima vrijede drugačija pravila odijevanja, a daleko od istine je da po Piše: Tihana Drumev tihana@regionalni.com

darske komore. Jednako tako, ove je godine gđu Bernardu Cecelju predsjednik Republike odlikovao redom Danice hrvatske s likom Nikole Tesle za osobite zasluge u izumiteljstvu – najprestižnijom nacionalnom nagradom u Republici Hrvatskoj.

Mislite li da polaznici glazbenih festivala ne slijede trendove i da ih uopće nije briga kako izgledaju? To je vrlo daleko od istine. Oni koji idu na glazbene festivale,

5. ŽENSKI BUSINESS CAFFE

Iza kreativnosti mora stajati jasna vizija i cilj Žene su, još uvijek, češće te koje se bave kreativnim zanimanjima. No da bi posao dobro išao, potrebno je više od kreativnosti, pogotovo ako se želi probiti na zahtjevno međunarodno tržište. Upravo su internacionalizacija, povezivanje i kreativa bili tema petog varaždinskog Ženskog business caffea održanog prošlog četvrtka u hotelu Varaždin.

O svojim iskustv ima na tom polju g ovo r il e su č ako večka dizajnerica Ksenija Vrbanić čije se kreacije prodaju u 26 zemalja svijeta, od Rusije do Italije, i koja još uvijek sve šije u Hrvatskoj. - Već 28 godina sam u poslu i moram reći da kreativne ideje nisu nikad dovoljne. Iza svake kreativne ideje stoji puno rada i truda, ali uvijek treba i malo sreće. Najbitnije je pogoditi što ljudi traže – veli Ksenija. Na međunarodno tržište odlučila se probiti u vrijeme kada je u Hrvatskoj sve stalo – u ratno doba. - To je bilo vrijeme kada se na-

metalo samo da li od svega odustati ili probati nešto novo. Van sam otišla jer se samo tamo mogla dobiti nekakva međunarodna potvrda kvalitete – objašnjava Ksenija. Nešto kraće od nje na tržište se svojim kreativnim idejama, kroz produkt-dizajn, probija i Suzana Bernat pod markom “©by Suzika”. Kako sam se ško lovala u Austriji i tamo poč i nj a l a , sad se tamo i vraćam.

Moram reći da se tamo još teže probiti. Jednako kao što je i prodaja na webu. Ako se želiš probiti, treba imati dobro razrađenu ideju i viziju. Nije dovoljno biti prisutan i vješt, već treba misliti kako što kvalitetnije raditi – objašnjava Suzana.

Na business caffeu predstavljen je i projekt Hillary Clinton “Invest for future”, čiji je cilj motivacija žena da budu što uspješnije u poslu. Postavljena je i putujuća izložba “Visual women story” koja prikazuje žene u poslu.

Vrećasti ruksaci vratili su se u modu, a praktičniji su od torbica uglavnom u dobnoj skupini od 20 do 30 godina (koji zapravo imaju najviše vremena razmišljati o tome što će obući) itekako misle što će obući i kako će izgledati. Odjevni stil odudara od onoga što se može vidjeti na svečanim događajima, a visoke pete nisu nešto što ćete naći kod ijedne cure koja kampira na festivalu. Kada vidite nekoga na štiklama na festivalu, možete samo pomisliti: “Neuka početnica koja je sigurno zalutala”.

Dakle, ako krećete nekamo na takav put ovog ljeta, u garderobi vam se uz osnovno (kao što su kratke i duge hlače te nekoliko para čistih čarapa i donjeg rublja) moraju naći i gumene čizme i kabanica.

Gumenjaci - prijatelji

Gumenjake nemojte zaboraviti ni pod koju cijenu, a upravo je ovaj komad jeftine obuće postao nezaobilazan dio garde-

POPIS gumene čizme kabanica kratke hlače majice ruksak kišobranom, pa je i kabanica nešto što ne smijete propustiti. S kabanicama ne možete pogriješiti.

Ako je

robe na engleskom G l a stonburry festivalu gdje je blato znalo biti i preko koljena. Osim toga, gumenjaci su danas postali najnormalniji dio obuće (a ne nešto sramotno samo za vrt i ribičiju), pa ako kupujete, možete uzeti model koji ćete u kišnim danima nositi i na posao. Kako zna svaki festivalac, unutra ne smijete ući s

stav ite na one odlične gumene čizme koje ste kupili i na kratke traperice, čak i žuta ribička može izgledati super. A sigurno je da neće promakati.

Na festivale ne biste smjeli zaboraviti uzeti ni neke kožne

čizme, najbolje neke gležnjače bez podstave. Ne samo da dobro izgledaju na kratke hlače, već ćete tako izbjeći blatne i mokre patike i lako ćete ih održavati. Na festivalu ne možete pogriješiti s kaubojkama, a ako uspijete doći do nekih s cvjetnim uzorkom, još bolje.

Slama i naočale

Uz kišu na festivalu morate biti spremni i na ljetne vrućine. Slamnati šeširi i jeftine sunčane naočale (lenonice su se opet vratile) za to su idealne. Haljinice i suknjice mogu proći, no jednostavno nisu praktične za stil života koji uključuje spavanje u šatoru i neprestano hopsanje od

Ženski svijet

15. srpnja 2014. , br. 530 || REGIONALNI TJEDNIK

31

Piling za glatke noge i ruke koje su san svake žene Glatke i vitke noge i ruke, san su svake žene. Njegu svojega tijela možete započeti eksfolijacijom prema tipu kože. Piling tijela koji kožu oslobađa od nečistoća, umiruje ju i poboljšava obnovu stanica, neka bude vaš prvi korak u brizi za tijelo. Koža će postati ponovo

meka i blistava. Piling za suhu kožu koji opušta tijelo, ujedno i hrani kožu, pa ona postaje meka i remineralizirana, a gruba koža nestaje.

Osim što preporučujem da napravite piling tijela, kako biste se pripremili za ljeto, preporučujem vam i profesionalnu depilaciju tijela

kojom će vaše noge i ruke biti savršeno glatke, a vi bezbrižni do nekoliko tjedana.

Za oblikovanje tijela, preporučujem anticelulitni piling u kombinaciji s anticelulitnom masažom tijela ili tretman za tijelo aparatom koji će vas izdrenirati, učvrstiti, smanjiti obujam i

rješiti vas celulita. Tretman za mršavljenje i oblikovanje s pet djelovanja idealno je rješenje ako želite postići brze rezultate prije svojega godišnjeg odmora.

Riješite se opuštene kože na rukama i nogama, zategnite i podignite opuštene mišiće te na taj način izgle-

o je nositi sve što se inače ne može

e, kratke printom

olaznike festivala uopće ne zanima što će staviti na sebe

POPIS FESTIVALA (u blizini)

17. 7. - 21.

7. Seasplash (Pula)

3. - 5. 8.

Superuho festival (Šibenik)

11. - 18. 8.

Sziget festival (Budimpešta)

14. - 16. 8.

Frequency festival (St. Polten, Austrija) koncerta do koncerta.

Kratke hlačice zato su idealne za festival, a džepovi dobro dođu da izgurate neke novce i maramice u njih. Traperice visokog i niskog struka sa što

više rupa i konaca nešto su što morate ponijeti ovog ljeta.

Osim toga, printevi, aplikacije, uzorci - sve je to dobrodošlo na kratkim hlačama. Sve ono što ne možete obući na posao ili na fakultet, obucite na festival.

Majice s printevima dio su festivalske uniforme. Ako već nemate majicu benda koji svira, možete nabaviti neku s natpisom “Ja sam s bendom”.

Ostavite doma

Na festivalu zaboravite i na torbice, pogotovo one šminkerske u koje ne stane apsolutno ništa. U modu su se vratili mali vrećasti ruksaci (poput onih kožnih s početka devedesetih) što je definitivno praktično rješenje, a možete i razmisliti o torbicama oko pojasa.

Najvažnije je ipak da zapamtite jednu stvar: osjećajte se dobro u onome što nosite.

Kišni tjedan u RAŽDIN srpnju i zahla- VA đenje usred ljeta natjerali su Varaždinke da posegnu za onim već odloženim jaknicama, majicama dugih rukava i patikama. Kišobrani su prošlih dana bili dodatak bez kojeg se nije izlazilo na ulicu. Ružno vrijeme podsjetilo nas je i na ono što ćemo nositi ove jeseni. Varsity jakne (baseball jakne, baš kao iz američkih filmova), dio su ormara unatrag dvije godine, a osim što su tople i udobne, trendi su “casual” kombinacija. Ne možete pogriješiti ukoliko ih kombinirate s uskim trapericama i tenisicama odnosno “air” tenisicama ili starkama. No one odvažnije Varaždinke varsity jakne mogu kombinirati sa suknjama, kratkima i dugima, pa čak i štiklama. Varaždinke koje su se usred ljeta vratile jesenskim odjevnim komadima snimio je fotoreporter Regionalnog tjednika Ivan Agnezović.

Čak i šator može biti “fashion” Festival ne može proći bez šatora. Veli se da tko nije kampirao na festivalu, zapravo nije bio na tom istom festivalu. Daleko je to kampiranje od onog koje se plaća na morskim obalama, a šatori su zbijeni jedni do drugih i niknu na najčudnijim mjestima. U takvoj situaciji dobro je imati šator dizajna koji odudara od drugih. Baš poput ovog s cvjetićima.

Ivan Agnezovic

dajte mlađi.

Rezultati će biti vidljivi: povećan osjećaj zadovoljstva, dotjeranost figure, djelovanje protiv starenja kože! Uživajte u ljetu i ponosni Piše: Petra Kolak Đinđić prošećite plažama Beauty centar Čarolija, Varaždin svoje novo, vitko i Krešimira Filića 78, zavodljivo tijelo! mobitel: 098/168-6705

32

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

Mali oglasi

Mali oglasi

Varaždin Augusta Šenoe 10 (kod gradske tržnice) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 8 - 12 h Utorak: 8 - 13 h Sri - pet: 8 - 16 h

REGIONALNI TJEDNIK || 15. srpnja 2014. , br. 530

Prijamna mjesta: Varaždin IANA Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 10 - 18 h subotom: 8 - 13 h

NOVI MAROF Benjak Remetinec 290 pon - pet: 7.30 - 15 h subotom: 7.30- 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Petra Zrinskog 7 42230 Ludbreg Radno vrijeme (ljetno) od 14-19h info 091 92 99 329

IVANEC Poljodom Gospodarska 2 VARAŽDINSKE TOPLICE Cvjećarnica BEŠENIĆ Bana Jelačića 3 Telefon: 671 160

www.regionalni.com

LEGALIZACIJA, izrada kompletne dokumentac ije, najpovoljnija usluga. GTEXOR d.o.o.

098/173-69 41 ili 091 /444 08 49 ozn.466c

KUĆE

„ N EK RE T N I N E D OM I NUS“ – Prodaja, kupnja, najam, zakup svih vrsta nekretnina na atraktivnim lokacijama !!! www. nekretninedominus.hr, 042/321-936, 095/9140200, 098/494-585. Ured agencije: Frana Kurelca 9, Varaždin ozn.351c „LUC ERNA NEKRETNINE“ Najbolja ponuda nekretnina: kuća, stanova, poslovnih prostora, zemljišta, apartmana po SUPER CIJENAMA! 042/321-635, 091/784-4868, 098/162-1432. Ured agencije: A. ŠENOE 10, VARAŽDIN, www.lucerna-nekretnine. com ozn.62c MEN-ARS NEKRETNINE kupnja, prodaja, najam, najveći izbor nekretnina u gradu, ured agencije; Zagrebačka 31, Varaždin, www. men-ars.hr, 042/200-117, 098/16 444 83 ozn.141c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prodaji nekretnina. Mob. 098/267070, e-mail: grabar.tihomir@gmail. com ozn.335c PRODAJEM staru kuću sa gradilištem cca 570 m2 . Blizina bolnice.

Mobitel: 098/466-604, isključivo iza 15 sati. ozn.895a

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

www.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-774

LEGALIZACIJA PROJEKTIRANJE Povoljno, brzo i kvalitetno!!!

Zelena gradnja j.d.o.o.

Varaždin www.zelena-gradnja.hr

099/385 0177 PRODAJEM kuću u Leštakovcu, uredni papiri sa okućnicom, vrtom i oranicom. Tel. 095/904-0146 ozn.3132 ZBOG povećane potražnje kupaca, tražimo kuće u Varaždinu.

Paurević Nekretnine Varaždin, 098/9706-575, 042/261-247. ozn.167c

STANOVI

EN razred B: novogradnja 35 m2, EN razred C: Z. i Frankopana 38 m2, EN razred D: Z. i Frankopana 51 m2 39.999 €, Vukovićeva 61 m2 44.000 €. Wens nekretnine 042/200- 055, 091/390 -3175, 099/830 6645 ozn.378c STANOVI U NOVOGRADNJI, niskoenergetski razred „A“, cijene već od 1000 €/m², ključ u ruke, MEN-ARS NEKRETNINE, Zagrebačka 31, Varaždin, www.men-ars. hr, 042/200-117, 098/412-682, 098/164-4483 ozn.141c PRODAJEM trosobni stan 68,5 m2 u Trakošćanskoj br. 16 u Varaždinu. Cijena 53000 €. Mob. 091/792-7831 ozn.3081

ENERGETSKI PREGLED

LEGALIZACIJA BESPRAVNO IZGRAĐENIH OBJEKATA

I CERTIFICIRANJE

stanova, kuća, stambenih i javnih zgrada

ENERGETSKO PROJEKTIRANJE

KOMPLETNA USLUGA

LEGALIZACIJA OBJEKATA AEDIFICON d.o.o.

AKODA d.o.o. Varaždin 098-222895, 042-500802

Mob. 091/211-5529 E-mail:

zarko.kraljic1@inet.hr NAJJEFTINIJI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi od 50m2, 60m2, 85m2 i 95m2. Živiš u višestambenom objektu a kao da živiš u vlastitoj kući. Nudimo najpovoljnije kredite. Upitati na tel. 330-868 MDV CENTAR. ozn.63c Z B O G p o v e ć a n o g i nte re s a kupaca,hitno potražujemo stanove u Varaždinu (može i rohbau).

Paurević Nekretnine Varaždin, 098/9706-575, 042/261-247. ozn.167c

APARTMANI VODICE, iznajmljujem sobe s upotrebom kuhinje, blizu plaže, centar grada. Vlastito parkiralište.

Mobitel: 091/794-3004, 022/440469 ozn.887a IZNAJMLJUJEM apartmane u okolici Zadra (Karin), novi, potpuno opremljeni, 20-40 €. Mob. 098/962-1694 ozn.76/3/1 APARTMANI – Sabunike, za 3-5 osoba, parking, klima, grill, pješčana plaža, popust u posezoni.

Mob. 091/536-3041, 023/272-777 ozn.2911 IZNAJMLJUJEM apartmane, Sv. Filip Jakov. Mob. 098/9105291, www.apartmanitusek.com, ozn.2916

IZNAJMLJUJU se apartmani na Pašmanu. Mob. 099/3172-943 Biserka ozn.545c VODICE, super povoljno iznajmljujemo nove komforne apartmane, www.appvodice.com, 098/9096-768, 021/378-358 ozn.889a APARTMANE, Vrsi Mulo, blizina mora, iznajmljujem. Mob. 091/507-9788 ozn.2691e U PREKRASNOJ uvali Rovenska u Velom Lošinju povoljno iznajmljujem dvokrevetne sobe. Neposredna blizina mora. Javiti se na mail: bdzebic123@gmail.com ili na broj telefona 098/412-083 IZNAJMLJUJEM apartman dvosobni, klima, parking na otoku Rabu, Kampor. 098/448-863 ozn.896a IZNAJMLJUJEM apartman na otoku Krku za 2 i 4 osobe. Zvati na: 051/841 – 088 ozn.3060

ZEMLJIŠTA

GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem.

Mob. 091/352-0083, 091/232-0350 ozn.2690e PRODAJEM zemljište u Grabanicama a 3 kuće uz dogovor za 30.000 €. Mob. 095/8295-078 ozn.3105 PRODAJEM 4 gradilišta u nizu u bližoj okolici Varaždina vrlo povoljno upitati na mob 098/1743718 ozn.3116

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEM poslovni prostor, Vrazova 15 Vž - kuća s parkiralištem (kancelarija, salon i sl.). Mob. 091/1211-509 ozn.2828 IZNAJMLJUJE se poslovni prostor u centru grada, 71 m2, pogodan za foto radnju zbog blizine MUP-a. Cijena prostora na upit.

Tel. 042/332-822, 098/187-3553. ozn.892a ZBOG povećanog interesa kupaca i najmoprimaca, potražujemo hale u Varaždinu i okolici. Paurević Nekretnine Varaždin, 098/9706-575, 042/261-247.ozn.167c

NAJAM IZNAJMLJUJEM 3 studentima/ studenticama trosoban stan u maloj zgradi, blizina centra. Uređen, centralno grijanje, klima, perilica posuđa i rublja, balkon. Zvati na: 099/530-7707 ozn.3032 UREDAN smještaj za terenske radnike; centar-parking. Povoljno.

099/7969-166 ozn.3062 GARSONJERE i stan; centar; uredno; parking. Povoljno. 099/7969166 ozn.3062 IZNAJMLJUJEM sobu s uporabom kuhinje i kupaonice ženskoj osobi, centralno i poseban ulaz.

Tel. 042/232-235, 098/9921-479

ozn.2623 IZNAJMLJUJEM dvosobni stan zaposlenom bračnom paru/ženskim osobama/studentima. Mob. 098/983-7826 ozn.3109 IZNAJMLJUJE SE jednosobni namješteni stan u Ulici Frana Supila 48. Mob. 098/395-109 ozn.3122 IZNAJMLJUJEM jednosobni polunamješteni stan u zgradi u Trakošćanskoj ulici na duže vrijeme. Tel. 091/253-8588 ozn.3121 TRAŽIM manji stan u Varaždinu ili Trnovcu (dio kuće) 095/3939012 ozn.3117

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

15. srpnja 2014. , br. 530 || REGIONALNI TJEDNIK

LEGALIZACIJA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE Izlazak na teren i savjetovanje ne naplaćujemo. Informirajte se bez obaveze.

Planum j.d.o.o.

091 720 0212 IZNAJMLJUJEMO namješten jednosobni stan u zgradi. Prednost učenici i studenti. Telefon: 310-685 ozn.221/2/1 IZNAJMLJUJEM donji kat kuće sa dvije sobe, kuhinjom i kupaonom u blizini Veleučilišta. Mob. 091/6030-942 ozn.3144 IZNAJMLJUJEM jednosobni stan u Varaždinu 36 m2. Vlastita brojila. tel. 099/832-1232 ozn.3142 IZNAJMLJUJEM veći jednosoban stan u zgradi, novo adaptirani, vrlo lijepo namješten. Tel. 091/7952262. Poslije 15 h ozn.894a IZNAJMLJUJEM jednokrevetnu sobu s upotrebom kupaonice i mini kuhinje (850 kn s režijama), Vodovodna 29. Tel. 098/681-088 ozn.897a POLJOPRIVREDNI STROJEVI

SERVIS traktora „Darko“ prodajem – kopačicu F. 300 frezu labinku 8 ks, agregat Honda 2,5 kw i kosilice razne. 091/253-7964 Var. ozn.3114

VOZILA

AUTOSTAKLO S.A.S. GARANCIJA KVALITETE! • izmjena i popravak autostakala • triplex i plexiglass • parking senzori • zatamnjivanje autostakala • plaćanje u ratama • za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin.

Tel/fax: 042/232- 80 0, 231-298 ozn.19c AUTO-FLORIJANIĆ prodaje razne modele rabljenih vozila. Plaćanje karticama (MASTER, ZABA I AMERICAN), auto krediti (RBA, ERSTE, ZABA, PBZ). Mogućnosti zamjene vozila - staro za novo.

Mob. 098/390-644, 098/379-885 ozn.52c

BRZA I POVOLJNA KOMPLETNA USLUGA!

- LEGALIZACIJA BESPRAVNIH GRAĐEVINA - ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Arsing d.o.o., mob: 099/211-60-40 RENT-A-CAR, Krištofić trans najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c KUPUJEM automobile, traktore, kombije, ispod cijene. Mob. 098/9279-560 ozn.2997 PRODAJEM kombi hladnjaču marke Ford Transit, 2006. g., 2.4 tdci, ful oprema u jako dobrom stanju. Mobitel: 091/515-2483 ozn.2694e PRODAJE se motor BMW K 1200 RS, 1997 g. kao nov. Prijeđenih samo 19000 km. Cijena 5500 e.

Moguća zamjena za automobil.

Cijena u zamjeni 6000 e. Kontakt tel. 091/300-111-3 ozn.2695e PRODAJE se kombi Mercedes MB 310, 1991 godište. Produžen, atestiran za vožnju 7 ljudi. Kompletno uređena limarija, nanovo polakiran, bijele boje, spreman za registraciju. Prijeđenih 290000 km.

U odličnom stanju. Cijena 3500 €.

Tel. 091/300-111-3 ozn.2695e PRODAJE se Opel Corsa b 1.2 city 1997 g. registrirana, zračni jastuci, alu felge, bijele boje, bez ulaganja 099/778-0060 ozn.460c OPEL Vectra 1.6i 1992. g., metalik boja, dobro stanje, reg. 02/15, centralno zaključavanje, cijena 550€ 091/484-9726 ozn. 3129 POSAO ZAPOŠLJAVAMO mlade i komunikativne osobe spremne za dodatnu edukaciju, nije potrebno radno iskustvo. Zvati od pon – pet 9-17. Mob. 099/5058-651 ozn.522c HITNO tražimo konobarice i konobare za rad u restoranu.

Uvjeti odlični. Mob. 098/1743-718 ozn.3116 TRAŽIMO djevojke za rad u Caffe baru. Info: 095/911-5102 ozn.218c CAFFE bar prima u radni odnos mlađu žensku osobu. Tel. 098/551470 ozn.3148 DOSTAVLJAČA hrane te osobu za zaprimanje narudžbi tražim. Tel. 091/2626-152 ozn.3146

USLUGE

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi.

Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395-722, 098/744980 ozn.1c ENTRY - AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin! U ponudi krilni i klizni motori za ograde, ugradnja i servisi. Novo u ponudi – PVC stolarija!.

Tel. 042/351-511, 095/9691251, www.entry.hr ozn.5c ART-LAB SERVIS računala preselio na novu adresu Tome Blažeka 3, Varaždin.

Reparacija matičnih, čišćenje računala i instalacije op. sustava. www.pcserviser.com, 321-702 ozn.365c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…

Mob.098/783-060 ozn.107c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c ODČEPLJIVANJE odvoda strojem „TIMO“ adaptacija kupaonica, sa svim radovima, vodovod, keramika, knauf, termofasade…Mob. 097/654-5646 ozn.503c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c BRAVARIJA-MAČEK: Novo inox!

Spavaće kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije.

Mob.098/961-5016 ozn.14c ZABIJANJE cijevi za vrtne pumpe.

Mob. 097/6545-646 ozn.503c IZRADA svih vrsta toplinskih fasada, usluga soboslikarskih radova.

Ninex, 098/414-128 ozn.303c VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje insta-

lacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija.

Garancija na sve radove. Mob. 095/ 8540-727 ozn.69c ISKOPI, navozi, rušenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih površina, malčiranje. Mob. 091/572-3895 ozn.445c METALNE konstrukcije, ograde i nadstrešnice. RECON d.o.o., 098/227-024 ozn.48c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob. 098/284-922 ozn. 205c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader. com ,mob. 098/791-092, 042/647168 ozn.314c KOMPLETNO uređenje Vašeg doma! Adaptacije, knauf sistemi, soboslikarski i ličilački radovi, elektro instalacije, stolarija, stepeništa, keramika, parketi, ostale podne i zidne obloge. Mob. 097/660-2525 ozn.517c STANKO d.o.o. – postavljamo parkete, laminate, linoleume, tepihe, suhe glazure, stepenice, unutarnju stolariju. Obnavljamo stare parkete, ličilački radovi.

Mob. 095/9170-675 ozn.517c SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob. 098/704-257ozn.353c TERMOFASADE, knauf sustavi, soboslikarstvo, polaganje keramike, laminata. Uredno i povoljno.

Mob. 098/478-900 ozn.2707 GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl.

Mob. 098/449-583 ozn.285c VODA – Postavljamo cijevi (voda), navodnjavanje (polja) ručno i strojno. Čišćenje cijevi, montaža pumpe/hidropaka gratis.

GEO-MUCKO, 091/1330-182 ozn.2845 SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.099/500-4859 ozn.151c

Mali oglasi

33

34

Mali oglasi

REGIONALNI TJEDNIK || 15. srpnja 2014. , br. 530

REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO U VARAŽDINU

Na temelju čl. 5. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine br. 104/13“), te čl. 2. i 4. Uredbe o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi („Narodne novine br. 74/10, 142/11 i 53/12“), uz prethodno odobrenje Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske KLASA: 119-02/14-04/309, URBROJ: 514-03-01-01-0114-02, Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu raspisuje,

VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329811, 042/311-434 ozn.7c KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o. Varaždin, I. Režeka 4.c, tel. 042/214-711, fax: 200-713, e-mail:ured@biro-lipic.hr. Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn.40c NGT – iskopi, navozi, postava tlakavaca, asfalta, kanalizacija, ograda, rušenje građevnih objekata, hidroizolacije, adaptacije objekata, uređenje interijera. Tel. 042/210-461, mob. 095/821-2456, 095/8212-456 ozn.290c KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, stubišta, građevinska limarija, gromobrani, sve vrste materijala. Mob. 098/417-373 ozn.343c AKCIJA – fasada, stiropor, vuna.

Soboslikarski radovi, knauf, kompletna uređenja kuća i stanova.

Garancija! Mob. 095/9077-070 ozn.2872 OGRADE – žičane, vrtne, ulične, ručni i strojni iskopi, čišćenje dvorišta. Postava – tlakavaca, rubnika, septičkih i kanalizacija. Mob. 098/632-428 ozn.2933 NAJPOVOLJNIJE cijene građevinskih radova žbukanje, toplinske fasade, farbanje, gletanje, knauf sistemi. Nazovite i provjerite! Mob. 098/931-2260 ozn.84/3/1 INOX i alu-ograde već od 400 kn. Postava keramike, laminata, knaufa, obrada špaleta, montaža klupčica i stolarije. 095/536-6233 ozn.120/1/1 FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.3063 UREĐENJE, održavanje terena, izrada travnjaka, šišanje živice, čišćenje, košnja, odvoz 099/4127863 ozn.307c PRANJE i peglanje rublja u mojoj kući. Donesete, a odnesete čisto i ispeglano. Upit – 091/591-7546 ozn.3123 NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, sipine, kamena, zemlje. Akcija pilanskih drva, bukovi okrajci. Odvoz šute, uređenja dvorišta i okoliša. Mob. 099/3530-180 ozn.3125 TOPLINA d.o.o. – toplinske fasade – stiropor i vuna, farbanje fasada, soboslikarski radovi, knauf sistemi.

Mob: 098/1320-197 ozn.123/1/1

ŽIVOTINJE PILIĆI živi ili očišćeni Bartolovec Vžd. 81, 657-172, 098/651-089 ozn.3068 PRODAJEM odojke, upitati na broj 657-389 Žganec, Žabnik 11 ozn.3088 ŠTENCI njemačkog ovčara, čistokrvni bez rodovnice, cijepljeni, stari

tri mjeseca. Mob. 098/185-3395 ozn.3140

OSTALO PRODAJEM benkovački lomljeni kamen, različitih debljina i obrađeni kamen „Bunja“; otkupljujem drvene jednokratne palete 800x1200.

Mob. 098/9828-338 ozn.147c PRODAJEM vrtić za bebu, novi, nekorišten, 180 kuna. Mobitel: 099/698-3312 ozn.2694e DRVA za ogrjev, bukva, grab, agacija. Besplatna dostava. Uz mogućnost piljenja. Mob. 098/555522 ozn.2918 DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210461, 095/900-8646, 095/8212-456 ozn.290c DRVA za ogrjev, bukva, grab, agacija + piljenje, 095/513-0088 ozn.3039 PRODAJU se daske (fosne) od hrasta i divlje trešnje debljine 5 cm te se prodaju betonski stupovi za vinograd. Upitati na tel: 042/747515 ozn.3069 SVINJA za klanje, koštice golice, kukuruz u zrnu i češnjak domaći tel. 683-541, mob. 098/188-4084 ozn.3080 JA Ramadani Asim odričem se svog oca Ramadani Izmita. ozn.3075 BALKONSK A vrata sa šalaporkama, nekorištena perilica suđa, hladnjak gorenje, povoljno.

042/230-203 ozn.3100 VINO – sort. sovinjon, laški rizling, seleni silvaner, šipon i kukuruz. Tel. 099/687-5588 ozn.3101 AUTOGUME zimske 5 kom. 13 cola, napu kuhinjsku, frižider Quadro novi 88x60x50. Tel. 091/8974777 ozn.3139 PRODAJE se stari kombinirani cirkular, cijena po dogovoru. Tel. 370-460 ozn.3128 USTUPAM grobno mjesto na starom dijelu varaždinskog groblja.

Hitno. 091/2500-965 ozn.3130 PRODAJE se kukuruz do 1.60 kn i sjeme perkija zelena gnojidba. Moguća dostava. Upitati na 091/5017936 ozn.219/2/1 OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere. Ne bacajte jer mi to plaćamo! Tel. 042/505024, 099/8233-156 ozn.352c BOBIČEVA suha industrijska drva bukva 700kn, 095/516-5493, 729006 ozn.86/3/1

KREDITI

NA JBR ŽE do gotov ine putem kreditnih kartica (Amex, Diners, Master, Maestro,Splitska, RBA) 12 do 60 rata. ISPLATA ODMAH! Mob. 098/987-0078 ozn.2897 NAJTRAŽENIJI gotovinski kredit - REPROGRAM svih nepovoljnih zaduženja na period od 12 g., kamatna stopa 7% bez jamaca. Mob. 099/4000-613 ozn.460c

Najbrže do

KREDITA

Pomažemo kod realizacije svih vrsta kredita, reprograma već postojećih kredita i otklanjanja ovrha. Obratite nam se s povjerenjem!

Karizma d.o.o.

Bakačeva 6, Varaždin -licenca Min. financijaAna :

098/916-2109

NAJPOVOLJNIJI licencirani krediti! Bez uvida u HROK 10.000 € (kta 8,60%, ex 9,46%). Za zatvaranje blokada, ovrha i c.l.! Na ostatak plaće ili mirovine! Hipotekarni na 20 g.! Reprogram postojećih! Umirovljenički do 78 g.! Krediti za inozemne mirovine! Umirovljeničke pozajmice na 5 g. bez HROKa! Expres pozajmice! INF., Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c KREDITI bez HROK-a, pozajmice odmah, na određeno, inozemne i naše mirovine do 78 g., zatvaranje ovrha. Mob. 099/84 4- 5802 ozn.888a NOVI HIPOTEKARNI krediti, smanjena kamatna stopa - priznaju se sva primanja u kućanstvu - rok otplate na 15 g. Mob. 099/790-6381 ozn.460c BRZI bankovni krediti - bez promjene matične banke - na ostatak primanja. Analiziramo sve vrste kredita. Mob.099/778-0060 ozn.460c UMIROVLJENIČKI krediti- zatvaranje svih nepovoljnih kredita, ovrha, blokada, kreditnih kartica na period od 12 g. bez jamaca i sudužnika. Mob.091/926-7739 ozn.460c NOVAC za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, tehničke robe, starina, rabljenih vozila u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c POZAJMICE isti dan. Brzi krediti obustave -70 % - trajni nalog.

Zaposleni određeno bez sudužnika. Zatvaramo ovrhe. Andreja, 099/837-1958 ozn.430c

TR-AG – informacije o pozajmicama. 042/321-701 ozn.216/2/1 KREDITI do 30.000 € kta od 8 %. Umirovljenici i zaposleni, može – Varteks, VIS, YTRES, BOXMARK. Pozajmice u roku od 24 h. Tel 099/579 5712, 098/175 7325 ozn.3053 NAJPOVOLJNIJI krediti – bez jamaca i bez troškova obrade! Nagrada banke za urednost otplate.

Licencirani kreditni ured VERCON, Varaždin, Kukuljevićeva 18, mob. 099/488-5559 ozn.3092 NOVI krediti za zaposlene na određeno, stalno, bez HROK-a.

Male mirovine, naše, inozemne.

Zatvaramo blokade putem banaka.

Mob. 097/610-9793 GOTOVINSKI krediti za zaposlene i umirovljenike – 15 g. bez HROK-a 10 g. hipotekarni – 20 g. pozajmice – 5 g. Tel. 092/285-5079 ozn.3133 MODELI kredita do 2/3 primanja, bez troškova obrade, zatvaramo zaduženja i ovrhe. Pozajmice odmah.

Mob. 099/4070-651 ozn.3136 NOVO krediti gotovinski do 15 god. zatvaranje postojećih. Info 099/579-5712 ozn.3147 NAJPOVOLJNIJI krediti! Na 12 g. uz zatvaranje svih zaduženja do 78 g. Gdin. Baturić, 091/303-8054 ozn.176c NAJBOLJA akcija kredita na ostatak primanja na trajni nalog. Pozajmice – 24 h! Ankica – 095/392-4062 ozn.176c

POZNANSTVA EROTIČNA BLONDINA! Moj erotski naboj i stas za tebe su jedini spas 0-24 svaki dan. 064/400-909 (tel/mob: 2,33kn/3,58kn/min). ozn.166c „DVOJE” za osamljene, posreduje pri odabiru životnog partnera. Tel: 040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c MUŠKARAC 51 godina, traži žensku osobu za ozbiljnu vezu.

Mob:091/153-9845 ozn.3055 ZAPOSLEN slobodan muškarac 52 g. traži ženu od 50 g. može i siromašnija. 092/1777-336 ozn.3070 SLOBODAN muškarac 58 god., živi na selu, rado bi upoznao slobodnu ženu sa sela, može i s obavezom. Mob. 099/500-0035 ozn.3134 SITUIRANI gospodin traži dame od 18 do 40 god. za druženje u diskreciji. Dajem financijsku potporu.

Mob. 098/1642-831 ozn.3120

JAVNI NATJEČAJ za prijam namještenika u državnu službu u Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu na radno mjesto - dostavljač - vozač – 1 izvršitelj/ica na neodređeno vrijeme Opis radnog mjesta: obavlja poslove otpreme i dostave akata državnog odvjetništva, te preuzima poštu za državno odvjetništvo, upisuje poštu u dostavne knjige, i to za otpremu poštom i za otpremu u zgradu Županijskog suda u Varaždinu i Općinskog državnog odvjetništva u Varaždinu, vodi prijemnootpremnu knjigu za područje grada Varaždina i Varaždinske županije, obavlja osobnu dostavu poziva i drugih pismena strankama, upisuje izrađene i otpremljene akte u CTS- sustav, vrši elektroničku dostavu, koristi službeno vozilo za obavljanje poslova otpreme i dostave, te obavlja i druge poslove.

Stručni uvjeti: - srednja stručna sprema upravne, upravno-birotehničke, ekonomske, informatičke ili tehničke struke - položen ispit za vozača „B“ kategorije - poznavanje rada na računalu i ostalim uredskim poslovima i strojevima Osim navedenih uvjeta, kandidati moraju ispunjavati i opće uvjete za prijam u državnu službu propisane člankom 48. Zakona o državnim službenicima, te kod njih ne smiju postojati zapreke propisane u čl. 49. istog zakona.

Na natječaj se mogu prijaviti osobe oba spola.

Kandidat/kinja se prima u državnu službu uz obvezan probni rad od 2 mjeseca.

U prijavi na natječaj potrebno je navesti osobne podatke podnositelja: osobno ime, ime roditelja i djevojačko prezime majke, datum i mjesto rođenja, adresu stanovanja, broj telefona, te adresu elektroničke pošte, ako postoji, time da je prijavu potrebno vlastoručno potpisati.

Uz prijavu, kandidati su dužni priložiti: • • • •

• • •

životopis dokaz o hrvatskom državljanstvu – presliku osobne iskaznice, vojne iskaznice, putovnice ili domovnice presliku svjedodžbe o završnom ispitu presliku radne knjižice s osobnim podacima i podacima o stažu, odnosno elektronički zapis ili potvrdu o podacima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, te uvjerenje poslodavca o radnom iskustvu na odgovarajućim poslovima i dr. dokaz prava prednosti pri zapošljavanju uvjerenje nadležnog suda da se protiv podnositelja prijave ne vodi kazneni postupak, koje nije starije od 3 mjeseca dokaz o položenom ispitu za vozača „B“ kategorije i druge dokaze o stečenim i posebnim znanjima i stručnim uvjetima.

Isprave se prilažu u neovjerenoj preslici, a prije izbora kandidati su dužni predočiti izvornike.

Urednom prijavom smatra se ona koja sadrži sve podatke i priloge navedene u natječaju.

Kandidat/kinja koji/a ne podnese pravovremenu i urednu prijavu ili ne ispunjava formalne uvjete, ne smatra se kandidatom prijavljenim na natječaj.

Kandidat/kinja koji/a ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnim propisima dužan/na je u prijavi na natječaj pozvati se na to pravo i ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima, te je dužan/na priložiti propisane dokaze o tom statusu.

Za kandidate prijavljene na natječaj koji ispunjavaju formalne uvjete provest će se testiranje, probna vožnja i razgovor (intervju).

Vrijeme i mjesto održavanja testiranja, razgovora i probne vožnje objavit će se najmanje pet dana ranije na web-stranici Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i na oglasnoj ploči Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu.

Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta podnose se u roku od 8 (osam) dana od dana objave oglasa na web-stranici Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, www.dorh.hr, na web-stranici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, www.hzz.hr, u Regionalnom tjedniku broj 530 od 15. srpnja i na oglasnoj ploči Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu, neposredno ili poštom na adresu: Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu, Braće Radić 2, 42000 Varaždin, s naznakom: „Javni natječaj za prijam namještenika“. ŽUPANIJSKO DRŽAVNO ODVJETNŠTVO U VARAŽDINU

ZAHVALE I SJEĆANJA

15. srpnja 2014. , br. 530 || REGIONALNI TJEDNIK

SJEĆANJE

ZAHVALA

TUŽNO SJEĆANJE

PETAR VITEZ

Duboko dirnuti velikom pažnjom i suosjećanjem u trenucima rastanka od naše drage majke, bake, prabake i svekrve

na dragog supruga, oca i djeda

15. 7. 1997. - 15. 7. 2014.

Godine prolaze, spomeni i sjećanja ostaju.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

JURAJ SAKAČ 15. 7. 2010. - 15. 7. 2014.

Obitelj Sakač i Pilipović

SJEĆANJE

IVANKA HRGAR 20. 7. 2010. - 20. 7. 2014.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na tebe

ZITE NOVOSEL preminule 10. srpnja 2014. godine u 90. godini života iskreno zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima iz ulice i kvarta, poznanicima i brojnim prijateljima na riječima sućuti, vijencima, svijećama i dostojanstvenom ispraćaju drage nam pokojnice. Posebno hvala sestri Nadici i dr. Tatjani Šelović, ekipi Hitne medicinske pomoći, medicinskim sestrama i liječnicima JIL Odjela za interne bolesti, Kardiološkog i Neurološkog odjela Opće bolnice Varaždin na brizi i dugotrajnom liječenju.

Zahvaljujemo na riječima utjehe Hrvatskoj bratskoj zajednici u Americi, Lions klubu Varaždin, djelatnicima Sveučilišta Sjever, Društvu Naša djeca Varaždin te djelatnicima poduzeća Gastrocom Varaždin. Posebno hvala župniku vlč. Stjepanu Najmanu na riječima utjehe, ispraćaja i molitve.

Ožalošćeni sin Darko, snaha Anica, unuke Ingrid i Tatjana s obiteljima

MARIJANA MURIĆA 15. 7. 2007. - 15. 7. 2014. Živiš s nama u svakom djeliću vremena i prostora, u našim mislima i srcima, a opet nam beskrajno nedostaješ.

Tvoji najmiliji: supruga Tonka, sinovi Kristijan i Matko, kći Morana, snahe Ana-Marija i Bojana, zet Kristijan, unuci Lara, Marta, Luka, Borna, Mila i Martin

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, tate, djeda, zeta, brata, ujaka, strica, svekra i punca

KRUNOSLAVA KANIŽIĆA

FRANJO MAGDALENIĆ

ZITI NOVOSEL

3. 7. 2001. - 3. 7. 2014.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i znancima koji su bili uz nas u najtežim trenucima, pružili riječi utjehe te dostojanstveno ispratili našeg dragog pokojnika na vječni počinak. Posebno hvala obitelji Kovačević i familiji Kanižić na velikoj potpori, pomoći i suosjećanju. Zahvaljujemo djelatnicima Gradskih bazena Varaždin, DVD-u Kneginec te župniku Jadranku.

Još jednom svima veliko HVALA.

Tražimo Te među zvijezdama i izvorima sna, Tražimo Te u licima prolaznika, Tražimo Te u oku koje suzom vlažimo, Znamo da je uzalud, ali Te ipak tražimo.

OŽALOŠĆENI Supruga Vesna, kći Ana, sinovi Goran i Vinko, snaha Danijela, zet Tomislav, unuke Rea i Eva, brat Đuro, sestre Ana i Nada te ostala tugujuća rodbina

Obitelj Hrgar i Tušek

*****

SJEĆANJE

U mislima čuvamo uspomenu na Tebe supruga, djeca, unuci i praunuci

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom već od

35

0 0 1 ! ! ! a n u k

www.regionalni.com Pratite nas i na svom mobilnom uređaju

Preuzmite besplatnu aplikaciju

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj majci, svekrvi, baki i prabaki

S ljubavlju koju smrt ne prekida, Nosit ćemo Te u svojim srcima, Mislima i uspomenama.

Tvoji najmiliji: sin Darko, snaha Anica, unuke Ingrid i Tatjana s obiteljima *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj majci

ZITI Draga mama, hvala Ti za život, brižnost, bdijenje i nesebičnu ljubav, hvala Ti na plemenitom i velikom srcu i zato ćeš biti vječno voljena, a u mislima nikad zaboravljena.

Tvoj sin Darko

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog

MARIJA CIKAČA koji je iznenada preminuo 7. 7. 2014. u 42. godini života Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, kumovima, susjedima i znancima koji su našeg Marija ispratili na vječni počinak. Zauvijek ćeš biti s nama u našim srcima i mislima.

Tvoja majka Maria i sestra Jelena s obitelji.

POSLJEDNJI POZDRAV dragom

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

PETRU BUŠNJA

voljenoj baki i prabaki

S ljubavlju i tugom čuvat ćemo uspomenu na Tebe.

ZITI Otišla si kao rosa sa cvijeta, Od sada pa dovijeka...

Bol i suze ne mogu Te vratiti, al’ naša ljubav i molitve, U tišini vječnog mira zauvijek će Te pratiti.

Tvoje unuke Ingrid i Tatjana, Dalibor i Goran i Tvoji mali “anđeli” Matej, Tin, Eva i Dora

ZAHVALA

Grozdana, Stanko, Maja, Janja i Monika

TUŽNO SJEĆANJE

BERNARDA IVASIĆ 6. 7. 2013. - 6. 7. 2014.

Puno je suza iz oka palo Otkad je Tvoje srce stalo.

Bol i tuga još su veći Jer ni zbogom nisi stigla reći.

Kćer Biserka s obitelji

povodom iznenadne smrti drage nam i voljene

VERE GLUVAKOVIĆ rođ. ZAGOREC preminule 7. 7. 2014. u 61. godini života

SJEĆANJE na

STANKA PETAKA 19. 7. 2009. - 19. 7. 2014.

Najiskrenije zahvaljujemo rođacima, susjedima, prijateljima i znancima na upućenim nam izrazima sućuti, položenim vijencima i svijećama te prisustvovanju posljednjem ispraćaju na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo sestrični Miri koja se našla u posljednjim trenucima uz nju te vlč. Ivanu Žmegaču na lijepim i utješnim riječima ispraćaja i svetoj misi zadušnici.

Uvijek u našim mislima i molitvama.

Ožalošćeni nećak Dejan s obitelji, Branko Cilar i kumovi Sambolec

MARIJA TOMAŠINJAK

SJEĆANJE na

Supruga, sinovi, snahe Iva, Ema, Luka

SJEĆANJE 17. 7. 2009. - 17. 7. 2014.

Nije sve mrtvo što zemlja pokriva, niti je zaboravljeno tko u njoj počiva.

Obitelj Crnčec i Tomašinjak

JOSIPA TROJAKA 17. 07. 2004. g Deset godina zemlja Te krije vrijeme zaborav donijelo nije.

Jožica, tako nam nedostaješ.

Hvala svima koji posjećuju tvoj tihi dom.

Tvoja supruga Dragica i djeca Miljenka i Braco s obiteljima

MALI OGLASI već od 40 kuna!!!

36

ZAHVALE I SJEĆANJA

REGIONALNI TJEDNIK || 15. srpnja 2014. , br. 530

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenu suprugu, mamu i baku

na voljenu kćerku

na

IRENU FEJZULAHU

STJEPANA KRIŽANIĆA

ANICU KEREŽIJA 14. 7. 2013. - 14. 7. 2014.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

13. 7. 2012. – 13. 7. 2014.

Tvoj dragi lik, Tvoja dobrota, ostaje u mom srcu i mislima.

Tvoja mama

Suprug Zlatko i sin Vladimir, unuci Tihomir i Jasmina s obitelji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na

na dragu

ANU KEREŽIJU

IRENU FEJZULAHU

14. 7. 2013. - 14. 7. 2014.

Zauvijek si u našim mislima i srcima.

Teško je bol u srcu kriti, u duši plakati, u licu nasmijan biti.

S tugom i poštovanjem, sestra Katica i nećaci Branko i Mladen s obiteljima

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

9. 7. 2013. - 9. 7. 2014.

Prerano tvom životu došao je kraj Znam, dobre duše odlaze u raj.

Volio si rad, prirodu i cvijeće, Ali za dug život nisi imao sreće.

Prošla je tužna godina dana Tebe nema, nisi s nama.

Oči te traže, srce te voli Stvarno te nema, to jako boli.

Otišao si tiho, srce ti ne diše Nedostaješ nam, tata, sve više i više.

Počivao u miru.

Supruga Elizabeta i sin Josip

Tvoj brat s obitelji

Hvala svima koji te se sjećaju

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

Dragom sinu i tati

MARKO PIŽETA

Nedeljku PretkovićU

na našeg

VILKA CMUKA 20. VII. 2013. - 20. VII. 2014.

Otišao si tiho i nema Te više, uspomena na Tebe nikad se ne briše.

Tvoji supruga Marija, kćeri Verica, Vesnica, zetovi Vjeran, Tomislav, unučice Doris, Erika i ostala tugujuća rodbina

12. VII. 2004. - 12. VII. 2014.

20. 8. 1972. – 20. 7. 2004.

Uvijek si u našim srcima.

U srcima našim ista je rana, Nek’ s anđelima tvoja duša mirno spi Sve dok ima nas, živjet ćeš i ti.

Darinka, Vlatka i Marko

Tvoja mama, tata, sestra i kći Josipa

SJEĆANJE SJEĆANJE na našu dragu

TEŽAČKI

Višnju Šoštarić SJEĆANJE

20. 7. 2013. - 20. 7. 2014. Živjet ćeš vječno u našim srcima

na drage roditelje

Tvoji najmiliji

MIKAC

SJEĆANJE

ANDRIJA

ANĐELA

13. 6. 2001.

15. 7. 2011.

Ni godine koje su prošle, ni život koji teče, ljubav i sjećanje na vas izbrisati neće.

MARIJA

Vaši: Tibor, Laci i Anđelka

JOSIPINA KRAŠOVEC MARKELJ 17. 7. 2011. – 17. 7. 2014.

SJEĆANJE

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

na dragog

Franjo s obitelji

STANISLAVA LEVANIĆA

Sin Vjekoslav s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE na

VJEKOSLAVA PEČEKA 16. 7. 2012. - 16. 7. 2014. Čuvajte ga, anđeli, neka spava mirnim snom.

GABRIJEL

i

18. 7. 2007 – 18. 7. 2014 18. 1. 2007. - 18. 7. 2014.

Vrijeme prolazi, a naše sjećanje na vas ne blijedi.

Zahvalni smo i ponosni na vas.

18. 7. 2002. - 18. 7. 2014.

Vrijeme prolazi, a ljubav i sjećanje ostaju zauvijek.

TUŽNO SJEĆANJE

VLADIMIR VIDOVIĆ

Tvoji supruga Ljubica, kćeri Andreja i Stanislava, unuci Laura i Luka

15.07.2009. – 15.07.2014. ... vrijeme prolazi, ostaje samo bol i praznina, al’ voljeni ne umiru, nego se vole još jače...

Supruga i kći s obitelji

Tvoji: Štefica, Andreja, Nataša, Ivica, Kruno, Danvid, Ivan, Ena, Anja, punica Marija

SJEĆANJE

U SPOMEN

SJEĆANJE na drage roditelje

na dragu

ZVONIMIR VITEZ

MARIJU ŠTEFANEC

14. 07. 2009. - 14. 07. 2014.

2004. - 2014.

U našim si mislima i molitvama.

Vrijeme prolazi, a praznina za Tobom ostaje.

Tvoji roditelji

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

KOLARIĆ JELENA

TOMO

† 2012.

† 1996.

Iako ste daleko, u srcima ste s nama.

Djeca s obiteljima

MARIJA MELNJAK Uvijek si u našim srcima, mislima i molitvama.

Tvoji najmiliji

na dragog

STJEPANA KOCIJANA 2013. - 2014.

Nije sve mrtvo što zemlja pokriva niti je zaboravljeno tko u njoj počiva Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE na voljenu

LJUDMILU MILU ŠTEFANEK 13. 7. 2013. - 13. 7. 2014.

Uvijek si s nama u sjećanjima i mislima.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

JOSIP ZADRAVEC 13. VII. 2006. – 13. VII. 2014.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe Tvoji Dragica, Dražen i Karlo

SJEĆANJE

VLATKA LEVAK

SJEĆANJE

17. 7. 2009. - 17. 7. 2014. Život nestane u trenu, a ljubav i sjećanje ostaju zauvijek.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

13. 7. 1991. - 13. 7. 2014.

Tvoja mama Jadranka

SJEĆANJE

ANDRIJA BEK

SJEĆANJE

JELENA KOVAČIĆ Vrijeme leti, godine se nižu, a Ti si nam u sjećanju uvijek blizu.

Sin Vjekoslav i kći Marina s obitelji

SJEĆANJE

15. VII. 1984. - 15. VII. 2014.

BARBARA POKOS

Prošlo je trideset tužnih godina otkada te nema s nama.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomene na Tebe.

† 19. 7. 2009.

SILVESTRA VUGLAČA

S ljubavlju i poštovanjem.

15. 7. 2004. - 15. 7. 2014.

Prolaze godine, a Ti zauvijek ostaješ u našim srcima i mislima.

Tvoja supruga i djeca s obitelji

Kći Snježana

Misa zadušnica bit će u subotu 19. srpnja u 19 sati u katedrali.

na

Tvoji najmiliji

zahvale i sjećanja

15. srpnja 2014. , br. 530 || REGIONALNI TJEDNIK

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenog sina

na dragog i voljenog supruga, oca, djeda i tasta

STJEPANA SKUPNJAKA 23. VII. 2006. - 23. VII. 2014.

IVANA CINGESARA

Teško je bez Tebe biti, Teško je svoju bol kriti.

Duša će uvijek patiti, Srce će uvijek boljeti, A mi ćemo, dragi sine, Zauvijek Tebe voljeti.

Vrijeme prolazi, ali sjećanje na Tebe zauvijek ostaje.

Neka te čuvaju anđeli i dragi Bog.

37

SJEĆANJE

IRENA FEJZULAHU 13. 7. 2012. – 13. 7. 2014.

14. 7. 2011. - 14. 7. 2014.

Supruga Marija, kćeri Melanija i Ivana s obiteljima.

S ljubavlju i tugom Tvoji: Visar, Violeta, Robert

Mama, tata i Zvjezdana

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom stricu

SEBASTIJAN MJEDA

BOŽENI MISSONI

† 08. 07. 2014.

Kako je obrisati suze i zapaliti svijeće, al uspomene na Tebe zaboravit se nikad neće.

U srcima žalost, na grobu tišina u nama je ostala velika praznina Neka ti Boh osvjetli put a anđeli isprate na počinak dug.

Počivao u miru.

preminuloj 4. 7. 2014. u 88 godini života.

A ti si u srce nam tako puno sunca dala što drugo nego reči od sveg ti srca hvala!

ZAHVALA

FRANJO PONGRAČIĆ Ožalošćeni gubitkom dobrog supruga, oca, djeda i tasta od srca zahvaljujemo na izraženoj sućuti, posljednjem ispraćaju i položenom cvijeću i svijećama.

U tim teškim trenucima velika utjeha bili su nam bivši i sadašnji susjedi Slavenske 7 kao i Vraždinbrega te dragi prijatelji iz Košljuna s kojima smo proveli 30 nezaboravnih godina.

Veliko hvala svim prijateljima iz Varaždina, nećakinji s familijom, prijateljima iz Preloga.

Zahvaljujemo mojim sestričnama i bratićima i njihovim obiteljima, kao i prijateljima Općinskog i Okružnog suda.

Hvala našoj Mariji Božinec koja nam je prva priskočila u pomoć.

Hvala velečasnom Miji Horvatu kao članu obitelji na toplom ispraćaju.

Tvoj nećak Bernard, Ana Marija i Andreas

BLAŽ ŠIMUNIĆ 17. 7. 2013. - 17. 7. 2014.

U srcu i mislima zauvijek si s nama.

IRENA FEJZULAHU rođ. PAVLOVIĆ

Tvoji najmiliji

S ljubavlju Tvoji najmiliji

IVAN dr. CIK

na drage roditelje

Uvijek u mislima s Tobom.

Tvoji najmiliji

BESAK SJEĆANJE

MARIJA

i

ĐURO

VLADIMIRA IGRECA

† 07. 04. 2006.

19. 07. 1940. - 18. 03. 2012.

TUŽNO SJEĆANJE

Vječno ćete živjeti u našim srcima i mislima

TEREZIJA ŠTORGA

Vaše Verica, Katica i Josipa s obiteljima

Nije teška suza što iz oka teče, već je teška tuga što u srcu peče.

Supruga BARICA s obitelji

12. 7. 2013. - 12. 7. 2014.

TUŽNO SJEĆANJE

16. 07. 2011. - 16. 07. 2014.

18. VII. 2000. – 18. VII. 2014.

12. 07. 2010. - 12. 07. 2014.

Tvoje kćeri Ljiljana i Zdenka

na

BERTU KOŠIĆ

SJEĆANJE

Teško je bez Tebe biti i živjeti, Još je teže u duši plakati, a nasmijan biti

Isuse, tebi živim, Isuse,tebi umirem Isuse, tvoja sam živa i mrtva.

Neka te i naše molitve prate

SJEĆANJE

IN MEMORIAM

2012. - 2014.

Tvoj tata

na

DARINKU PLANTAK

na gospodina

Tvoja obitelj

Supruga Terezija, kćeri Božena i Ivanka s obiteljima

SJEĆANJE

18. 7. 2011. - 18. 7. 2014.

Zauvijek u mislima, srcu i molitvi.

17.07. 2009. - 17. 07. 2014.

Kažu, da vrijeme liječi rane.

Ali u ove dane kao da nemam snage, baš kao da je pjesmi kraj.

Suze niz lice same klize, a u srcu bol steže, sve više i više.

S ljubavlju i ponosom, čuvamo uspomene na Tebe.

SJEĆANJE

Tvoja obitelj

BOLNO SJEĆANJE

SLAVKA NOVOTNY BRACEKA

Supruga Nevenka, kći Snješka, unuk Miki, zet Milan

ZAHVALA voljenoj mami, baki i prabaki

POSLJEDNJI POZDRAV našem dragom

SJEĆANJE

IVANU ČANADI

na našu dragu

† 11. 7. 2014.

Zauvijek ćemo čuvati uspomenu na Tebe!

20. 7. 2013. - 20. 7. 2014

Sin Marko, sestra Marija, brat Josip, unuka Klara, snaha Aleksandra i ostala tugujuća rodbina

VIŠNJU ŠOŠTARIĆ Živjet ćeš vječno u našim srcima Tvoji najmiliji

na voljenog

RUDOLFA KRIŽANIĆA 20. 7. 2010. - 20. 7. 2014.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

ANDRIJA BESTEN

GABRIJELU NOVAK

Ljubav ne umire kad najdraži odlaze, Sunce nikad ne nestaje, samo se sakrije, Jer što se duboko u srcu čuva ni smrt otet’ ne može.

Teško je tugu kriti, još teže bez tebe biti.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

Tvoji namiliji

Sin Vlado s obitelji

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

12. 7. 2011. - 12. 7. 2014.

na mamu i baku

DRAGICU HRANIĆ

MARIJAN PAGON

21. 7. 2012. - 21. 7. 2014.

S poštovanjem, ljubavlju i zahvalnošću čuvamo uspomenu na Tebe.

† 04. 07. 2014.

Mladen i Sonja s obitelji

SJEĆANJE

MARIJA STOLNIK 14. 7. 2011. - 14. 7. 2014.

Godine prolaze, bol i tuga ostaje.

Zauvijek u našim si srcima i mislima.

Tvoji najmiliji.

15. 07. 2013. - 15. 7. 2014.

MIRKICA ŽGANEC 13. 7. 2013 – 13. 7. 2014.

Uvijek u našim mislima.

Od obitelji

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

na voljenu mamu

na voljenu majku, svekrvu baku i prabaku

NEVENKU NOVKO 20. 7. 2009. - 20. 7. 2014.

Uvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji: sin Saša, kći Nataša, snaha Jasmina i unuci Karlo, Leonardo i Luka

ANU LETINU rođ. SIMON 21. 7. 2008. - 21. 7. 2014.

Uvijek si s nama u sjećanjima i mislima.

Tvoj sin Branko s obiteljima

38

S RAZNIH STRANA

s raznih strana

REGIONALNI TJEDNIK || 15. srpnja 2014. , br. 530

Hrvatski kuhari na Svjetskom kongresu kuhara u Norveškoj Damir Crleni, predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza, i dopredsjednici Zoran Stanisavljević i Branko Čukelj sudjelovali su na Svjetskom kuharskom kongresu, koji je u organizaciji WACS-a - svjetske krovne udruge kuhara - održan u norveškom Stavanegeru. U sklopu kongresa, održan je i sajam hrane i gastronomskih inovacija te završni-

www.regionalni.com www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

ca prestižnih individualnih kulinarskih natjecanja. U kvalifikacijama su sudjelovali i hrvatski državni prvaci Anđelko Levanić i Zlatko Novak, no nisu uspjeli izboriti završnicu. Titulu su ponijeli domaći predstavnik Christopher Davidsen te u juniorskoj kategoriji Kasper Christensen iz Danske. Najbolji slastičar bio je Chen Li Che iz Tajvana.

PROSLAVA U Svibovcu Podravskom obilježen Dan svetog Benedikta

OSNOVNA ŠKOLA PETRIJANEC

Sreli se nakon 50 godina Na proslavi 50. obljetnice „male mature“ ovih se dana u Petrijancu našlo 30-ak bivših učenika OŠ Petrijanec koji su osmoljetku ovdje završili daleke 1964. godine. Neki od njih nisu se ni vidjeli minulih 50 godina, neki se nisu prepoznali, pa je proslava obljetnice bila zanimljivija i upečatljivija. Počela je misnim slavljem za preminule učenike i učitelje koje

je u župnoj crkvi sv. Petra i Pavla u Petrijancu predvodio župnik Ivan Sakač, a potom je nastavljena veselim druženjem u obližnjoj Novoj Vesi.

Petrijanečki „zlatni maturanti“ plesom do četiri sata ujutro pokazali su da su i dan-danas u odličnoj formi, a dogovorili su se da na novo okupljanje više neće čekati sljedećih pedeset godina već će se naći – dogodine.

OPĆINA TRNOVEC BARTOLOVEČKI

Po 1.000 kuna za bebe Roditeljima 13 novorođenih stanovnika Općine Trnovec Bartolovečki načelnik Zvonko Šamec u petak je uručio po 1.000 kuna jednokratne novčane pomoći. Općina je ove godine osigurala jednokratnu financijsku pomoć za svih 19 novorođenih do 10. srpnja, što je nastavak brige

za najmlađe u financijski teška vremena. Načelnik Šamec je podsjetio da će Općina izdvojiti 200 kuna po učeniku 2. do 4. razreda za nabavu udžbenika, dok će za prvašiće nabaviti besplatne udžbenike. Iz proračuna će za to biti izdvojeno gotovo 100 tisuća kuna.

Promocija na FOI-ju Na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu je 4. srpnja održana promocija 12 diplomanata sveučilišnih spec ijalista tr i poslijediplomska studija Fakulteta: Menadžment poslovnih sustava, Upravljanje sigurnošću i revizijom informacijskih sustava i Inženjerstvo i reinženjerstvo - organizacija informacijskog doba.

Voditelj promocije bio je prof. dr. sc. Vjeran Strahonja, a promotor prof. dr. sc.

Neven Vrček.

Od štrukli i zlevki do smotre folklora Ove godine se posebno isticala prezentacija “Svibovski štrukli i zlevke”: posjetitelji su mogli uživati u više od 30 vrsta ovih tradicionalnih slastica

Velika proslava Dana svetog Benedikta, zaštitnika Svibovca Podravskog, mjesta u Općini Sračinec, održana je u subotu i nedjelju. Dva dana događanja privukla su brojne mještane i njihove goste.

Proslava je započela u subotu na “Svibovskom sejmu” na kojem su predstavljeni ručni radovi mnogobrojnih udruga.

No ove godine posebno se isticala prezentacija „Svibovski štrukli i zlevke“. Žene iz

Predsjednik MO-a Branko Crnčec zahvalnice dodijelio Ivanu Kocijanu i Općini Cestica Svibovca izradile su i svima zainteresiranima ponudile svoje domaće štrukle i zlevke, a posjetitelji su mogli uživati u više od 30 vrsta ovih tradicionalnih slastica.

Na prezentaciji “Svibovski štrukli i zlevke - Benediktovo 2014.” sudjelovale su Franciska Darabuš, Marta Soldat, Danica Crnčec, Jadranka Crnčec, Miljenka Mežnarić, Ana Krobot, Marija Crnčec, Ružica Križanec, Štefica Crnčec, Jelica Miholjek, Mirjana Videc, Ljiljana Jeretić, Branka Bešenić, Marica Krobot, Marijana Lukačić, Ružica Lukačić, Danijela Ferenec i Katarina Rodić, a za svoj trud nagrađene su zahvalnicama koje je dodijelio predsjednik Mjesnog odbora Svibovec Podravski Branko Crnčec.

Na Svibovskom sejmu sudjelovale su brojne udruge kojima su također dodijeljene zahvalnice: Udruga žena Preslica, Učenička zadruga ZVIR, KUD Petrovke Petrijanec, Čipkarska sekcija KUD-a Zavičaj i Udruga žena Đurđica – Turčin.

Zahvalnice im je dodijelila predsjednica Vezilja KUD-a Benedikt Svibovec Podravski Biljana Smodek. Na svečanoj sjednici Mjesnog odbora Svibovec Podravski predsjednik MO-a Branko Crnčec dodijelio

PLANOVI Zamjenik načelnika Krunoslav Lukačić

U planu kulturno-informativni centar Na svečanoj sjednici MO-a Svibovec Podravski je u svečarskom tonu napravljena svojevrsna inventura protekle godine, a ujedno su najavljeni novi projekti. - Planovi za veliki. Zgradu kojom se koristi udruga Črepičar želimo preurediti u Kulturno-informativni centar s dvoranom kapaciteta 120 do 150 ljudi te manjom kuhinjom, dok bi u potkrovlju svaka udruga dobila svoju prostoriju. Time bi se uredila posljednja neuređena zgrada, a u budućnosti bi se, ako zbor građana to podrži, spomenuta zgrada

je zahvalnice - za dugogodišnji rad u Općinskom vijeću i doprinos razvoju Svibovca Podravskog Ivanu Kocijanu, dok je za pomoć u realizaciji Dana svetog Benedikta zahvalnica dodijeljena Općini Cestica.

U večernjim satima održana je Smotra folklora, a svojim su se tradicionalnim pleso-

koristila kao Društveni dom, sadašnji dom bi se u suradnji sa Županijom prenamijenio u područnu školu kakvu zaslužuju naša djeca.

Postojeća područna škola postala bi pak dječji vrtić – istaknuo je zamjenik načelnika Sračinca Krunoslav Lukačić. Najavio je i da će, zahvaljujući sredstvima dobivenima na natječaju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Općina mještanima s 50 posto sufinancirati izradu termofasade ili ugradnju stolarije, odnosno izradu energetskog certifikata.

vima i pjesmama predstavili folkloraši KUD-a Zavičaj, KUD-a Voća, KUD-a Vinica i domaćina KUD-a Benedikt iz Svibovca Podravskog. Cijeli program suvereno je vodila Mateja Križnjak.

U nedjelju je održana svečana sveta misa, a u poslijepodnevnim satima svi su se preselili

na nogometne terene gdje su snage u prijateljskim utakmicama odmjerili nogometaši udruge Črepičar protiv Svibovskih legendi, te NK Podravac i NK Sračinec. U pauzi između utakmica svoje su vještine pokazali najmlađi vatrogasci DVD-a Svibovec Podravski.

Vodič

15. srpnja 2014. , br. 530 || REGIONALNI TJEDNIK

39

PROGNOZA VREMENA ZA 7 DANA – MOGUĆI PLJUSKOVI, ALI SVE TOPLIJE

U utorak oblaci i sunce, a povremeno može biti kiše ili lokalnih pljuskova s grmljavinom. Zapuhat će povremeno umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar, pa će se činiti svježe. Kombinacija sunčanih i oblačnih razdoblja čeka nas u srijedu. Maksimalna temperatura do 27 °C. Slično vrijeme moglo bi se nastaviti i u četvrtak. Nema velike vrućine, a uz izmjenu sunca i oblaka povremeno je moguć kakav pljusak praćen grmljavinom. U petak i subotu više sunca i postupno sve toplije. Nedjelja bi mogla biti najtopliji dan u ovom tjednu. Puno sunca, ali i južine. Temperatura zraka mogla bi prijeći 30 °C. Čini se da će nas nova fronta zahvatiti u nedjelju kasno navečer ili ponedjeljak kad je opet vjerojatno nešto oblačnije vrijeme uz čestu kišu ili pljuskove praćene grmljavinom. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 kn/min iz fiksnih te 4,78 kn/ min iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d. d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234.

(Prognoza izrađena 14. 7.)

VAŠE FOTOGRAFIJE

Svoje fotografije šaljite nam na foto@regionalni.com

rođeni: Dječaci: Fran Slivar, Roko Oreški, Mihael Molnar, Patrik Levanić, Mateo Šantek, Emanuel Barulek, Matija Kocijan, Jan Borko, Ivan Šanjek, Toni Kelemenić Djevojčice: Lana Rožić, Irina Lončarić Picek, Ema Klopotan, Nela Mihalinec, Emilija Podbojec, Dita Habuzin, Iva Majhen, Eli Stipan, Nea Simon, Mila Grgevčić, Karla Đurinić, Leona Mešnjak, Ema Kušec, Eva Nestić Blizanci: Anđela i Željka Bešenić

Umrli: Marija Čunko (93), Franjo Ferenčak (89), Vera Gluvaković (60), Stanislava Gazzari (69), Danijel Kovačević - Baja (71), Zita Novosel (89), Ivan Čanadi (75), Ivan Auker (75), Marija Benjak (65), Sebastijan Mjeda (65), Nera Šparing (78)

ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE

Radionica u Ljubešćici!

Maja Dugi Pravila za slanje fotografija - Svatko smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 2 MB. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete nećemo objaviti.

Cingula i Rušec u atriju Mezzosopranistica Sofija Cingula i gitarist Darko Rušec nastupit će u srijedu 16. srpnja u atriju varaždinskoga Staroga grada s početkom u 20 sati u sklopu Ljeta u Varaždinu. Izvodit će djela Josepha Haydna, W. A. Mozarta, Ludwiga van Beethovena, Franza Schuberta, Felixa Mendelssohna, Roberta Schumanna, Frédérica Chopina i drugih.

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KINO KINO NA OTVORENOM (Kino Galerija u palači Sermage) 17. srpnja (četvrtak) LOU REED: BERLIN dokumetarni u 21,00 sati

19. srpnja (subota) NIMFOMANKA: PRVI DIO, u 21,00 sati 13. srpnja (nedjelja) NOĆNI VL AK Z A LISABON, igrani, drama, triler u 21,00 sati

KONCERTI ​ 6. srpnja 2014. (srijeda) 1 SOFIJA CINGULA, mezzosopran & DARKO RUŠEC, gitara u 20,00 sati, Atrij Starog grada​ 18. srpnja (petak) THE FARPOINT STATION: JAM u 21,00 sati, Kazališni trg Fontana 19. srpnja (subota) TIMELESS u 21,00 sati Kazališni trg Fontana

SRIJEDA - ČETVRTAK - PETAK 7:30 - 14:00 SUBOTA 7:30 - 12:00

MUZEJI Stari grad utorak – petak 9,00 – 17,00 subota i nedjelja 9,00 – 13,00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav – Galerija starih i novih majstora utorak – petak 9,00 – 17,00 subota i nedjelja 9,00 – 13,00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Palača Herzer 18.06 - 02.11.2014 NAROD U NEVOLJI Veliki rat na varaždinskom području Stalni postav – Svijet kukaca utorak – petak 9,00 – 17,00 subota i nedjelja 9,00 – 13,00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića utorak – nedjelja 10,00 – 13,00 i 17,00 – 20,00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU

KNJIŽNICA Ljetno radno vr ijeme (sv i odjeli): PONEDJELJAK - UTORAK 14:00 - 20:00

Kino 17.-28. srpnja PLANET MAJMUNA, REVOLUCIJA 2D i 3D SF triler u 18,45 PJESMA KOJA LJUBAV ZNAČI u 21,00 sati

Ove subote, 19. srpnja, u 18 sati u Ljubešćici će prvi put biti održane radionice za mladež, ali i za sve druge zainteresirane na temu “Alternativni izvori energije”.

No bit će to tek početak: radionice će se ubuduće održavati svakog mjeseca, jer je cilj podučiti mlade i sve druge zainteresirane

kako kod kuće napraviti korisne uređaje i sisteme koji uvelike koriste kućanstvu te smanjuju ukupne troškove.

Prezentaciju i radionicu će održati inovator i student Varaždinskog FOI-ja, autor “GreenEnergy HomeProjects” stranica Zoran Posavec sa svojim članovima, a na poziv ekoudruge Ljuba voda.

U srijedu na kavu sa zmijama Udruga VUDU i varaždinska ljubiteljica zmija Spomenka Lazar će povodom Svjetskog dana zmija ove srijede 16. sr pnja s v i m zainteresiranima u Varaž-

IMPRESSUM UPRAVA Zdenka Jagić Ivica Kruhoberec Vesna Margetić-Slatki

dinu omogućiti nesvakidašnju kav u sa zmija ma. Sa z m ija m a se možete družiti u srijedu od 16 sati na terasi caffe bara Lavra.

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Augusta Šenoe 10 42000 Varaždin

LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović GLAVNI UREDNIK Ivan Agnezović Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com foto@regionalni.com GRAFIČKA REDAKCIJA Zamjenik Vlatka Lešić GlAVNOG UREDNIKA vlatka@regionalni.com Vesna Margetić-Slatki Mirta Brozičević vmargetic@regionalni.com mirta@regionalni.com Maja Denac POMOĆNIK maja@regionalni.com GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić PRODAJA: iharaci@regionalni.com Zdenka Jagić voditeljica prodaje NOVINARI zjagic@regionalni.com Tihana Drumev marketing@regionalni.com tihana@regionalni.com Tel. 042/290-778 Višnja Gotal Mira Ljubić vgotal@regionalni.com mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775 SURADNICI MALI OGLASI: Damir Ivančić malioglasi@regionalni.com Gordana Igrec Tel. 042/290-774 Denis Peričić Fax 042/290-789 Ljiljana Risek

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-789

Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Augusta Šenoe 1o pon: 8 - 12 uto: 8-13 sri - pet: 8 - 16 Blukids Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 8 - 20 h subotom: 8 - 13 h NOVI MAROF Benjak Remetinec 290 pon - pet: 7,30 - 15 h subotom: 7,30 - 12 h LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Petra Zrinskog 7 pon - pet: 14 - 19 h info: 091 92 99 329 IVANEC Poljodom Gospodarska 2

Tiskara Novi list

40

Zadnja

REGIONALNI TJEDNIK || 15. srpnja 2014. , br. 530

NAJLJEPŠI BALKON Agata Colnarić (79) pobjednica je natječaja u Domu umirovljenika

Za cvijeće je najbolja kišnica i dobra volja!

Pobjednici tradicionalnog izbora “Najljepši balkon” su Agata Colnarić, Stjepan Petric, Marko Pavičić, Ljudmila Dedić i Đurđica Cerovečki Piše: Tihana Drumev tihana@regionalni.com

U dom se doselila tek nedavno, prije godinu i pol, a već je njen balkon najljepši. Na tradicionalnom izboru “Najljepši balkon” u varaždinskom Domu za starije i nemoćne osobe prvu nagrada je primila Agata Colnarić (79). Njen balkon vrvi biljkama i cvijećem, a rajčica koja se tamo našla samo

Cajnger plac

Cajnger plac naziv je manifestacija tradicijske kulture koja će se u subotu 19. srpnja održati u Ludbregu s početkom u 16 sati. Bit će tu licitara, vinara i drugih majstora koji će posjetitelje nakratko vratiti u prošlost, a od 18 sati moći će se zabaviti na 13. folklornim susretima folkloraša iz Ludbrega, Remetinca, Pleternice, Kršana

i Kupinečkog Kraljevca.

Uz njih, nastupit će i Hrvatski gajdaški orkestar.

Cvetlinski etnofestival 28. Etnofestiva l „Cvetlin 2014.“ održat će se u subotu 19. srpnja s početkom u 17 sati.

Poslije natjecateljskog dijela tradicionalno će se održati zabavni dio pod nazivom „Vužgi bajs!“ na kojem nastupaju pobjednici festivala. Organizator

festivala već tradicionalno je Dobrovoljno vatrogasno društvo Cvetlin.

U vrijeme osnivanja prije trideset godina, DVD je bio jedina udruga u Cvetlinu te je pokrenula održavanje festivala.

Kiki i FPS kod fontane Agati nagrada nije bitna, već samo da joj je prostor u kojem živi što ljepši

Priznanja su podijeljena i članovima ekogrupe koji uređuju okoliš doma je još jedan dodatak koji krasi sve to balkonsko zelenilo. - Ja sam uzela zemlju od kuće, a zalijevam samo i isključivo kišnicom. Jako se trudim da mi prostor u kojem živim bude što ljepši jer je lijepo kad je sve uređeno. Nagrada mi uopće nije bitna – rekla je Agata.

Ona je dobila prvu nagradu, ali nije jedina primila nagradu za najljepše uređeni balkon.

Ukupno ih je dodijeljeno pet, a među dobitnicima je i dvoje muškaraca. Tako je drugo mjesto pripalo Stjepanu Petricu, a treće Marku Pavičiću. Četvrtu nagradu primila je Ljudmila Dedić, a petu Đurđica Cerovečki.

ocijenio je i stručni žiri.

- Ne samo da su naši korisnici doprinijeli ljepoti doma, već je to korisna aktivnost i za njih.

U našoj ekogrupi koja uređuje okoliš doma sudjeluje 15 članova i njima smo podijelili zahvalnice. Rad na tome za njih

...drugi su ga gledali

Aquacity spreman za kupače Aquacity je spreman za kupače, ali i za sportaše. Prošlog petka, koji je bio još jedan u nizu kišnih dana, gradonačelnik Goran Habuš, direktor Aquacityja Dražen Hrain i tehnički direktor Gastrocoma Zlatko Vidaček pokazali su napredak u donedavno zapuštenom varaždinskom jezeru. - Mogu se koristiti i tri teniska terena, košarkaško, nogometno i odbojkaško igralište, a sljedećeg tjedna postavit će se i vanjski tuševi. Vjerujemo da će se ljudi vratiti na omiljeno kupalište, a htjeli bismo i nakon isteka ugovora o najmu ostati ovdje. Ovdje

smo zaposlili 10 novih zaposlenika - veli Vidaček.

G r adon ač e l n i k Habuš istaknuo je da cijena najma nije toliko bitna koliko je bitno Aquacity očuvati od daljnjeg propadanja. - Kroz ovo vrijeme dosta je propalo, a bilo je čak i krađa. Sada se to više neće događati - veli Habuš. Aquacity više nema plavu zastavu, ali kvaliteta vode je u redu. - Dva puta mjesečno Zavod za javno zdravstvo kontrolira kvalitetu vode i sve je u redu. Jedino je kupanje još uvijek na vlastitu odgovornost - veli Hrain.

Ferdinand Buhanec na basu.

Ritam-sekcija bit će pojačana bugarskim etnoudaraljkama Marija Bandića, a bit će tu i vrsna pjevačica Željka Skok i gitarist Damir Barabaš, koji će se priključiti kod izvedbe jednog western-swing standarda. Na kraju će se na binu popeti i legenda varaždinske televizije Kristijan Petrović Kiki, nekad vodeći reper u ovom dijelu svijeta, koji će “odrepati“ svoje viđenje pjesme “Silly Walk“ s drugog albuma FPS-a.

Mala radionica bojanja

Dok su jedni korisnici doma izvodili program...

I okoliš

Svi oni doprinijeli su ljepšem izgledu doma u kojem žive, a njihove male cvjetne kutke

U petak 18. srpnja s po čet kom u 21 sat na trgu uz varaždinski HNK (kod fontane) svirat će grupa The Farpoint Station u posve drugačijem izdanju. Uz rokersku polovicu benda koju čine Nenad Resnik na gitari, Zlatko Ivanković na bubnjevima te Neven Resnik na orguljama, bit će tu i jazz dio koji čine Gordan Perši na saksofonu i

je radna terapija – kaže ravnateljica Doma Vesna VidovićOreški. Prije samog proglašenja pobjednika izbora “Najljepši balkon” prigodni kulturnoumjetnički program izveli su sami korisnici - članovi domskog pjevačkog zbora i literarno-dramske sekcije. Njih su uvježbali vanjski suradnik Miro Rogar i Jelena Šamarija, radna terapeutkinja u Domu.

Od petka do nedjelje varaždinska Supernova priređuje malu radionicu bojanja. Ovaj zabavni događaj održavat će se na parkiralištu u neposrednoj blizini dječjeg igrališta, i to od 10 sati

KARIKATURA

do kasnog poslijepodneva. Mališani će se imati priliku kreativno izraziti uz vesele predloške za bojanje, a moći će se kupiti i različite dekoracije za ukrašavanje dječjih soba, rođendane i slično.

crta: Željko Pilipović