RT_ 554-555

Regionalni Tjednik

Plus

Besplatan primjerak

ISSN 1846-8969

DVOBroj 554/555 II 30. prosinca 2014. II www.regionalni.com

U NOVOJ GODINI Što zaposlenima nose porezne izmjene

skandal u HSP-U

Mikec već 10 mjeseci nije član HSP-a, ali to nije znao?!

Str. 5.

Superbaka TEREZIKA

Str. 2. - 3.

Iako ima 102 godine, baka sve radi sama!

Str. 20. - 21.

Najniže plaće bit će svega 40 kuna više Prema Zakonu o porezu na dohodak, od 1. siječnja iznos osnovnog osobnog odbitka povećava se s 2.200 na 2.600 kuna, a za umirovljenike osobni odbitak povećava se s 3.400 kuna na 3.800 kuna mjesečno

2

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555

aktualno www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Varaždin: novorođenom djetetu od 1. siječnja po 2.000 kuna Grad Varaždin u narednoj godini davat će više svakom novorođenom djetetu. Od 1. siječnja 2015. godine povećat će iznos donacija za novorođeno dijete umjesto 1.500 kuna iznosi 2.000 kuna. Ova se donacija odnosi na sve bebe s prebivalištem na području grada Varaždina, a osim većeg iznosa jednokratne pomoći, potrebna do-

kumentacija za ostvarivanje prava na novac ostaje ista: uz Potvrdu o prijavi prebivališta za dijete navedeno u zahtjevu, potrebno je priložiti i Izvadak iz matice rođenih ili rodni list za dijete navedeno u zahtjevu, fotokopiju osobne iskaznice roditelja (podnositelja zahtjeva) te dvije fotokopije kartice tekućeg računa ili štedne knjižice

roditelja – podnositelja zahtjeva.

Svi dokumenti mogu biti fotokopije, uz original dokumenata na uvid.

Zahtjev, koji se podnosi Upravnom odjelu za društvene djelatnosti Grada Varaždina u Preradovićevoj 10 (od ponedjeljka do petka od 7:15 do 14:45 sati), može se pronaći na web-stranicama Grada Varaždina (www.varazdin.hr).

POREZI S prvim danom siječnja na snagu stupaju nove porezne izmjene, koje

Građanima s minimalce kuna plaće rastu za sveg

Od 1. siječnja iduće godine, prema Zakonu o porezu na dohodak, iznos osnovnog osobnog odbitka povećava se s 2.200 na 2.600 kuna, a za umirovljen Piše: MIHAELA ZAGORŠĆAK mihaela@regionalni.com

PODUZETNICI

S prvim danom siječnja na snagu stupaju i nove porezne promjene, pa tako građani mogu očekivati nešto veće plaće, ali će plaćati i porez na dohodak koji ostvare od kamata na štednju. Od 1. siječnja iduće godine iznos osnovnog osobnog odbitka povećava se s 2.200 na 2.600

Građani koji imaju štednju u bankama, plaćat će porez na kamate na štednju kuna, a za umirovljenike osobni odbitak povećava se s 3.400 kuna na 3.800 kuna mjesečno.

Ovom izmjenom Zakona o porezu na dohodak povećat će se neoporezivi dio plaće odnosno osobni odbitak, što znači da će osnovica za porez biti manja i da će po novom izračunu za istu plaću biti obračunat manji porez. Navedenim izmjenama minimalne plaće u Hrvatskoj (3.017,61 kuna bruto za 2014. godinu) ne bi bile oporezivane.

Porezni razredi

Prema najavljenim izmjenama Zakona o porezu na dohodak, porezne stope ostaju iste, ali će se mijenjati porezni razredi. Stopa poreza od 12 posto rezervirana je za osnovice plaća od 2.200 kuna, do 25 posto za osnovicu od 10.600 do 13.200 kuna, dok se prag za oporezivanje dohotka s najvišom stopom od 40 posto podiže s dosadašnjih 8.800 na 13.200 kuna. Prema tim izmjenama, nešto više od milijun zaposlenih Hrvata trebalo bi dobiti veće plaće u siječnju.

Prema izračunima, za one koji primaju najniže neto

Plaćanje PDV-a po naplaćenom računu Od 1. siječnja iduće go- konkurentnost našeg podine idu i izmjene Zakona duzetništva - komentirao je o PDV-u, prema kojima će ove promjene ministar pose malim poduzetnicima s duzetništva i obrta Gordan ukupnim godišnjim primi- Maras. Iako se time očekuje cima do tri milijuna kuna odgođeni prihod od naplate omogućiti plaćanje PDV-a PDV-a, Maras kaže da to ne po naplaćenom, umjesto bi trebalo značiti probleme za državni propo ispostavljeračun. nom računu.

To će, kažu u - Mislim da Ministarstvu je generalno poduzetništva puno veća i obrta utjetisuća obrtnika i korist u tome c at i na oko da će desetak 140.000 obrt- malih poduzetnika tisuća tvr tki nika i malih u Hrvatskoj trebalo imat i manje poduzetnika, bi imati olakšano pl irkovbi dl enmo sat is, obveznika poslovanje PDV-a kojima neće dolaziti će se olakšati pod ovrhe i poslovanje i neće morati omogućiti bolja likvidnost, strahovati za poslovanje, a time i redovito plaćanje nego što će država pričeradnika, podmirivanje ob- kati neki svoj prihod tri veza prema dobavljačima i mjeseca - rekao je Maras. plaćanje PDV-a iz vlastitih Predložene izmjene odredbi sredstava, umjesto kredi- Zakona o PDV-u obuhvatit tima. će ukupno 67.574 subjekta - Izmjena ovog zakona malog gospodarstva koji će sigurno će omogućiti da imati mogućnost prelaska u desetak tisuća tvrtki nema gotovinski sustav plaćanja problema s likvidnosti, da se PDV-a. Uz to, 71.765 fizičkih ne zatvaraju, već da im bude osoba (obrtnika) nastavit će olakšano poslovanje. Budući plaćati PDV u gotovinskom da je ovakva praksa prisutna sustavu kao i do sada, odnoi u drugim zemljama EU, sno neće s 1. siječnja 2015. sigurno je da će utjecati na prijeći u obračunski sustav).

140

plaće od oko 3.000 kuna, povećanje bi iznosilo oko 40 kuna, a za one s najvišim prosječnim neto plaćama koje su oko 10 tisuća kuna, povećanje bi bilo oko 300 kuna. Najviše bi, prema tom izračunu, za više od 950 kuna, trebale rasti neto plaće veće od 11 tisuća kuna.

Izmjene poreza na dohodak već su izazvale burne reakcije općina, gradova i županija, koje ostaju bez dobrog dijela prihoda. Udruga gradova stoga je zatražila ocjenu ustavnosti tih izmjena te zatražila privremenu suspenziju zakona do okončanja postupka konzultiranja s lokalnom samoupravom i iznalaženja obostrano prihvatljivog rješenja.

- Što se tiče naše županije, tu će, s ovim izmjenama, biti više štete nego koristi, jer su naše plaće među najnižima u zemlji, pa će i povećanje plaće biti

Izmjenama Zakona o porezu na dobiti, novosti očekuju i obrtnike malo. S druge strane, općine i gradovi izgubit će dosta novca, pa će to pokušati nadoknaditi i to uglavnom poskupljenjem komunalnih usluga, što je opet udar na građane - smatra sindikalist Siniša Miličić.

Novost od iduće godine je naplata poreza na kamate, pa će tako građani koji imaju štednju u bankama plaćati porez na kamate na štednju od 12 posto, a taj bi se novac trebao uplaćivati u lokalne proračune.

I za obrtnike ima novosti, pa tako izmjenama Zakona o porezu na dobit za obrtnike najvažnija je novost da se mijenja trenutak kada poduzetnik, fizička osoba

Iako bi iduće godine plaće trebale rasti, a i umirovljenicima se povećava

Izmjene Zakona o PDV-u sigurno će omogućiti da desetak tisuća tvrtki nema problema s likvidnosti, da se tvrtke ne zatvaraju Gordan Maras ministar poduzetništva i obrta

U Varaždinskoj županiji neće baš biti koristi od izmjena Zakona na dohodak, jer su naše plaće među najnižima u zemlji Siniša Miličić Regionalni industrijski sindikat

Aktualno

30. prosinca 2014., br. 554/555 || REGIONALNI TJEDNIK

3

Godinu dana od završetka zgrade Grad podijelio ključeve socijalnih stanova Godinu dana zgrada u Hrašćici stajala je gotova i prazna. U subotu se u stanove konačno uselilo 13 varaždinskih obitelji slabijeg imovinskog statusa. Useljenje u zgradu kojoj će se mjesečni najam po kvadratu plaćati 2,72 kune (za stan od 50 kvadrata najamnina iznosi 135 kuna) čeka još 15 obitelji, kada riješe papirologiju.

- Bilo je dosta problema s ovom zgra-

dom čija je gradnja počela 2009., a postupak dodjele dugo je trajao zbog strogih kriterija – rekao je varaždinski gradonačelnik Goran Habuš.

Problema je bilo - zgrada je trebala biti useljena još krajem 2012. Gradsko vijeće još prošle godine donijelo je odluku o najmu zgrade, a onda da će je kupiti od Gradskih stanova. Netom prije useljenja vijećnici su van snage stavili odluku o na-

jmu zgrade uz mogućnost kupnje. Novac za ovu zgradu bio je i prenamijenjen za izgradnju POS zgrada u Vilka Novaka.

Habuš je potvrdio da je zgrada sada u vlasništvu Grada, a rekao je i da je revizija ostalih stanova u tijeku. - Počeli smo rješavati stanje i probleme u Gradskim stanovima, a revizijom treba utvrditi da li obitelji koje žive u drugim stanovima u vlasništvu Grada još uvijek zadovoljavaju

e građanima donose nešto veće plaće

kriterije. Moguće je da se u pet godina promijenio status tih obitelji, da su djeca odrasla i zaposlila se. U tom slučaju te stanove treba dati na korištenje ljudima kojima je to najpotrebnije, s postojeće liste - rekao je. Inače, revizija je najavljena još u siječnju ove godine, a u evidenciji korisnika iz studenog prošle godine bilo je vidljivo da je mnogima još prije 10 godina istekao ugovor. (td)

OBVEZA Kvotno zapošljavanje osoba s invaliditetom

em od 3.000 ga 40 kuna

nike osobni odbitak povećava se s 3.400 kuna na 3.800 kuna mjesečno

IZMJENE Povećat će se neoporezivi dio plaće odnosno osobni odbitak, što znači da će osnovica za porez biti manja i da će, po novom izračunu, za istu plaću biti obračunat manji porez. Minimalne plaće u Hrvatskoj (3.017,16 kn bruto za prošlu godinu) ne bi bile oporezivane

Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom vodit će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Kazne za sve one koji neće zaposliti invalide U Udruzi slijepih članovima su pomagali napisati životopise i molbe te su ih uputili da pripreme potrebnu dokumentaciju kako bi se odmah nakon 1. siječnja 2015. mogli javljati poslodavcima Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

Članovi Udruge slijepih Varaždinske županije su proteklih dana pripremali dokumentaciju te slušali savjete kako napisati životopis i molbu za posao. S prvim danom nove godine počinje primjena novog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Ima nejasnoća

a osobni odbitak, svi strahuju od poskupljenja komunalnih usluga

koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, obvezno prelazi na sustav plaćanja poreza na dobit i vođenja dvojnog knjigovodstva.

Tri kriterija

Za velike obrtnike izmjene Zakona o porezu na dobit dobra su stvar, no za nas male obrtnike ustvari se ništa ne mijenja Mario Milak obrtnik

Tako fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti obvezno prelazi na sustav plaćanja poreza na dobit ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvarila ukupni primitak veći od tri milijuna kuna, a ne dva milijuna, kao što je to bilo dosad.

- To je dobra stvar za velike obrtnike, no za nas male obrtnike, ovim se izmjenama ne mijenja ništa. Nas stalno muči nelikvidnost kaže novomarofski obrtnik Mario Milak.

Pored spomenutog kriterija, fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti obvezno prelazi na sustav plaćanja poreza na dobit ako ispuni još

Neki će obrtnici od iduće godine morati voditi i dvojno knjigovodstvo neka dva od tri kriterija, a to su da mu je vrijednost dugotrajne imovine veća od dva milijuna kuna, da u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljava više od 15 radnika ili da je u prethodnom poreznom razdoblju ostvarila dohodak veći od 400 tisuća kuna.

Za članove Udruge slijepih, kao i za sve druge osobe s invaliditetom bez posla, to donosi nadu da će se uspjeti zaposliti. Svi poslodavci koji imaju 20 i više zaposlenika od 1. siječnja 2015. imaju obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom. Ogluše li se na to, morat će plaćati penale.

- U ovom trenutku još je uvijek puno nejasnoća, ali novi Zakon svakako je korak naprijed. Članovima smo pomagali napisati životopise i molbe, te smo ih uputili da prikupe dokumentaciju kako bi ih odmah s početkom nove godine mogli poslati poslodavcima – rekao nam je Davor Janjušević, predsjednik Udruge slijepih Varaždinske županije.

U županiji, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, živi 10.288 osoba s invaliditetom u radno aktivnoj dobi od 20 do 64 go-

dine. I dok je zaposleno oko 500 osoba s invaliditetom, u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – područnog ureda Varaždin u prosjeku je 250 do 300 nezaposlenih osoba s invaliditetom.

- Poslodavci ne moraju nužno zaposliti osobu pri-

Janjušević: Poslodavce koji ne mogu pronaći potrebni profil radnika, uputili smo na stipendiranje javljenu na Zavodu. Zbog toga smo poslodavce, koji su nas kontaktirali, uputili da se jave i u udruge koje okupljaju osobe s invaliditetom kako bi našli profil radnika koji im je potreban. Naš područni ured će, naravno, pomagati i posredovati pri zapošljavanju – kaže Jasenka Hutinski, predstojnica varaždinskog područnog ureda HZZ-a.

Od 1. siječnja 2015. očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom vodit će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. - U očevidnik se upisuju osobe s invaliditetom koje su prijavljene na mirovinsko osiguranje na temelju radnog odnosa, odnosno samostalnog obavljanja djelatnosti i kojima je status

osobe s invaliditetom priznat na osnovi različitih propisa – pojašnjavaju u HZMO-u na svojim web-stranicama.

S a mo one o s ob e koje će biti upisane u očevidnik ubrajat će se u kvotu zaposlenih osoba s invaliditetom kod poslodavca.

Više mogućnosti

Jedno od otvorenih pitanja je hoće li svi poslodavci, koji će poštovati zakon, uspjeti pronaći profil radnika koji im je potreban. Prema podacima HZJZ-a, oko 73 posto osoba s invaliditetom nema završenu osnovnu školu ili ima samo osnovnoškolsko obrazovanje, 20 posto ima SSS, dok je 2 posto osoba s visokom ili višom stručnom spremom.

- U našoj udruzi bilo je upita poslodavaca. One koji će teško moći naći profil radnika koji im je potreban uputili smo na Zakladu za školovanje slijepih Marko Brkić, dakle na to da stipendiraju slijepe učenike i studente – rekao je Davor Janjušević.

Poslodavci koji neće moći pronaći radnika, mogu se odlučiti na stipendiranje, a imaju i druge mogućnosti.

Kako će primjena novog zakona teći, tek će se vidjeti, no za vjerovati je da će poslodavci radije zapošljavati osobe s invaliditetom, nego plaćati penale ili tražiti “rupe u zakonu”.

4

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555

Ukrajinski vojnici bili na rehabilitaciji u bolnici u Varaždinskim Toplicama Gradonačelnica Varaždinskih Toplica Goranka Štefanić i dogradonačelnik Nedeljko Mihalić u Gradskoj su vijećnici primili ukrajinske vojnike koji su se nedavno liječili u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u Varaždinskim Toplicama.

U Varaždinskim se Toplicama liječilo i rehabilitiralo osmero pripadnika ukrajinske Nacionalne garde. U Hrvatsku su stigli sukladno ponudi hrvatske vlade o

pomoći hrvatskih liječnika u oporavku ranjenih vojnika, objavljenoj na rujanskom summitu NATO-a. U Varaždinskim su Toplicama, na teret hrvatskog državnog proračuna, boravili dvadesetak dana.

U Ukrajini je u sukobima u dvije istočne županije, u Donjecku i Luhansku, do sada poginulo više od četiri tisuće ljudi, vojnika i civila.

Do primirja 5. rujna poginulo je naj-

KRIZA Novomarofčani s proljećem na prijevremene izb

Komentar

HDZ, HSS i laburist s na čelo grada dolaz

Kakvog će izbora imati Marofčani na izborima?

Piše: Mihaela zagoršćak

Oni koje pamćenje služi, sjetit će se i onoga kad je HDZ u Novom Marofu bio u koaliciji s danas mu mrskim HNS-om te HSLS-om, a grad je vodio haeselesovac. To, naravno, nije potrajalo, jer gradonačelnik nije bio iz HDZ-a Da je novomarofski gradonačelnik slušao pamet, a ne srce, još bi danas bio gradonačelnik. Da je ostao u HNS-u, a ne prešao u reformiste, valjda bi ga HDZ i HSS ostavili da vodi Novi Marof do kraja mandata.

Jer upravo je to jedan od razloga za njegovu smjenu, odnosno za prijevremene izbore u Novom Marofu.

Nije ostao u HNS-u, pa je izgubljena vertikala vlasti.

Kaže to prvi čovjek novomarofskog HDZ-a. Koji bi, ruku na srce, sebe rado vidio u gradonačelničkoj

Tko je, kako i zašto otvorio poštu predsjednika Vijeća, pitanje je sad fotelji. Zato valjda u Novom Marofu ništa nije štimalo unatrag šest godina. Otkako HDZ nema gradonačelnika.

Jer je samo u njihovo vrijeme, onih gotovo 20 godina, sve bilo sjajno. Oni koje pamćenje služi, sjetit će se i onoga kad je HDZ u Novom Marofu bio u koaliciji s danas mu mrskim HNS-om te HSLS-om, a grad je vodio haeselesovac. To, naravno, nije potrajalo, jer gradonačelnik nije bio hadezeovac.

Pa su na brzaka raskinuli koalicijski sporazum i spetljali se, kao i sad, s HSS-om i dobili gradonačelnika.

Obračun s njom A haesesovac, koji je prije nekoliko mjeseci držao stranu sad već bivšem novomarofskom gradonačelniku, ali se u međuvremenu predomislio, pa prešao k hadezeovcima, iskoristio je posljednju sjednicu Grad-

manje 3660 ljudi, a od tada oko 400. To su samo procjene, jer se tvrdi da postoje i masovne grobnice. U borbama koje traju od proljeća gotovo je devet tisuća ljudi ranjeno.

Susretu topličkih čelnika i vojnika nazočili su i predstavnici Udruge branitelja.

Tijekom sastanka razgovaralo se o problemima s kojima se svakodnevno susreću ukrajinski borci. (vg)

skoga vijeća za obračun s gradskom službenicom.

Zato jer mu je otvorila poštu i nije ga istoga trena obavijestila o sadržaju. Umjesto da fino i kulturno to raspravi s njom nasamo. Ali mu se valjda lijepo vidjelo što su na sjednici kamere i novinari, pa ajmo iskoristiti svojih pet minuta. Koje su potrajale sat i pol. Tko je, kako i zašto otvorio poštu, po čijem nalogu i što se tu i koga opstruira. Da je na mjestu te gospođice bio muškarac iz HDZ-a ili HSS-a, od cijelog tog showa na Gradskom vijeću ne bi bilo niš. Ali eto, neka se pokaže moć, pa makar i na taj način.

Drži se HSP-a Zahvaljujući HDZ-u i HSS-u, ali i laburistu te bivšem esdepeovcu, koji čak nije mogao reći je li za ili protiv proračuna, već se suzdržao, kao da je to manja šteta, Novomarofčani će na nove izbore. Na kojima će opet birati i gradonačelnika i gradske vijećnike. Ako je suditi prema dosadašnjim izborima, neće imati baš što birati, jer se u novomarofskoj politici godinama vrte jedni te isti ljudi. Možda bi zato bilo najbolje da ovaj povjerenik kojeg će imenovati Vlada u Marofu ostane dovijeka. Ili da svi glasaju za HDZ, jer će samo tada sve biti u redu.

A da će u jednoj stranci ostati dovijeka, nadao se jedan županijski vijećnik, haespeovac. Nitko, naime, nije znao da ga se iz te stranke izbacilo još u veljači, jer on javno još uvijek djeluje kao stranački čovjek. Drži se HSP-a, iako ga stranka neće.

Ali on hoće nju. Jer nema pojma da su ga izbacili.

Glavna zamjerka proračunu je izostanak ulaganja u poduzetničke zone, a vijećnici HDZ-a su optužili vrijedno oko 50 milijuna kuna. - Nisam ni ljut ni uzbuđen. Nažalost, jedini cilj novomarofskog HDZ-a bi Piše: MIHAELA ZAGORŠĆAK mihaela@regionalni.com

Novomarofčani će na proljeće na izvanredne lokalne izbore. Posljedica je to posljednje sjednice Gradskoga vijeća, na kojoj većinom glasova HDZ-a, HSS-a i laburista nije izglasan proračun za iduću godinu. Marijan Kopjar, bivši SDP-ovac i bivši Hrenićev zamjenik, kod izglasavanja proračuna bio je suzdržan. Novi Marof tako je prvi grad u Varaždinskoj županiji koji će na prijevremene izbore jer nije prošao proračun.

- Nisam ni ljut ni uzbuđen, jer o tome smo dugo vremena čitali. Nažalost, politika koju HDZ vodi u Novom Marofu je politika rušenja i

Svašta bi se moglo ostvariti, samo da postoji dogovor između vlasti i oporbe, rekla je Mirjana Kuzelj jedini cilj bio je srušiti mene kao gradonačelnika. Ključeve Grada u veljači sam predavao maškarama, sad ću povjereniku. Vidjet ćemo tko će ih uzeti natrag – rekao je gradonačelnik Darko Hrenić nakon glasovanja.

U Novi Marof s drugim danom siječnja dolazi povjerenik, a na Vladi je da odredi datum izbora. Hrenić je dodao i da povjereniku Grad ostavlja u dobrom stanju, bez minusa i s kontroliranim dugovanjima prema dobavljačima.

Koči investicije

- Grad će novi izbori koštati minimalno 200.000 kuna, ali koštat će i 400.000 kuna, jer će tu biti sigurno još svega.

No, sve je to nevažno. Da

Ovo je kulminacija jedne promašene politike. Izlaskom gradonačelnika iz HNS-a izgubili smo vertikalu prema vlasti.”

Siniša Jenkač, HDZ

Većina vas bi me rado vidjela ne u Remetincu, nego u Sibiru, no na vašu žalost, Grad sam vodio dobro i mogu mirno spavati.”

Darko Hrenić, gradonačelnik

izbori koštaju i 20.000 kuna, to je 20.000 kuna potrošenih nizašto, jer u nijednoj riječi nismo čuli što će se to događati u Novom Marofu iduće godine ako pobijedi netko drugi.

Vrlo sam zabrinut i neka se ne vade na mene, da sam ja nešto kriv, ako dođu na vlast - rekao je Hrenić. Na pitanje hoće li se ponovo kandidirati, odgovorio je da će najprije razgovarati sa svojom obitelji, “jer u Marofu baviti se politikom je strašno”.

- Osjetio sam to na svojoj koži. To su stalni stresovi i napadi na osobnoj razini.

Mislim da mi to više ne treba i dobro ću razmisliti o tome, ali neću izaći iz politike - rekao je Hrenić.

Prvi čovjek novomarofskog HDZ-a Siniša Jenkač, pak, nakon što su srušili proračun, rekao je da na propuste vlasti HDZ upozorava već godinama.

- Ovo je kulminacija jedne promašene politike. Izlaskom gradonačelnika iz HNS-a izgubili smo vertikalu prema vlasti, pa time nemamo mogućnosti ni prema EU fondovima, ni prema ministarstvima, a vrlo malo mogućnosti imamo i prema Županiji - rekao je Jenkač.

Glavne zamjerke proračunu, kako su hadezeovci rekli na sjednici, jesu neulaganja u poduzetničke zone u Možđencu i Oštricama, zbog čega potencijalni investitori odlaze u druge sredine.

Optužili su Hrenića da koči investicije, jer “dva mjeseca iz neobjašnjivih razloga uskraćuje potpis t vrtci Knauf Insulation čime usporava i ugrožava investiciju vrijednu oko 50 milijuna kuna”, a zato što nije otkupljeno zemljište za srednju školu, Aquatehnika ne može nastaviti s gradnjom kanalizacije.

Novomarofski gradski vijećnici nisu p

Marof opet ruglo

Proračun su branili HNSovci, Hrenićevi bivši stranački kolege, pa je tako Draga Bitar rekla da proračun može biti i gori i slabiji, ali da njegovim izglasavanjem žele osigurati stabilnost, dok je Mirjana Kuzelj upitala vijećnike zar idu rušiti proračun, jer “jednostavno njime nisu zadovoljni?”.

- Proračun je sada kriv za sve. Njegovi su prihodi nikakvi, jer nema novca.

Koliko nam je firmi ostalo u gradu, koliko je ljudi ostalo bez posla? - upitala je M. Kuzelj.

Rekla je i da bi se svašta moglo ostvariti, samo da postoji dogovor između vlasti i oporbe, a proračun

Aktualno

30. prosinca 2014., br. 554/555 || REGIONALNI TJEDNIK

5

U Varaždinskoj županiji Ivi Josipoviću 50,26 posto glasova, a Kolindi Grabar Kitarović 27,24 posto Hoće li Hrvatska dobiti predsjednicu ili će i dalje imati predsjednika, bit će poznato tek nakon drugog kruga predsjedničkih izbora koji će biti održani 11. siječnja. Birači će moći birati između Ive Josipovića i Kolinde Grabar Kitarović. Prema privremenim neslužbenim rezultatima, u prvom krugu izbora u nedjelju Josipović je “tijesno” pobijedio s 38,46 posto glasova ispred Kolinde Grabar Kitarović, koja je osvojila svega

jedan posto glasova manje ili 37,22 posto.

U Varaždinskoj županiji izborni rezultati su drugačiji: Ivo Josipović osvojio je 50,26 posto glasova, Kolinda Grabar Kitarović 27,24 posto, Ivan Sinčić 17,91 posto, dok je Milanu Kujundžiću pripalo svega 3,22 posto glasova.

Kad su u pitanju Varaždin, Ivanec i Ludbreg, Josipović je osvojio natpolovičnu većinu glasova, a u preostala tri grada – Lepoglavi,

Varaždinskim Toplicama i Novom Marofu - prestigao je protukandidate. Najtjesnije je bilo u Novom Marofu, gdje su birači Ivi Josipoviću dali 37,95 posto glasova, dok je Kolinda Grabar Kitarović dobila svega jedan posto manje ili 36,79 posto glasova. Kandidatkinja HDZ-a je pobijedila u četiri općine – Breznici, Brezničkom Humu, Ljubešćici i Visokom, dok je u preostalim općinama najviše glasova pripalo Josipoviću. (vms)

bore, jer vijećnici nisu podržali proračun

srušili Hrenića, zi povjerenik

SKANDAL HSP optužuje za lažno predstavljanje

i Hrenića i da koči investicije, jer dva mjeseca uskraćuje potpis za ulaganje bio je srušiti mene kao gradonačelnika - rekao je Darko Hrenić

Ivan Mikec (desno) ne zna da još od veljače nije član Hrvatske stranke prava

Mikec 10 mjeseci nije član HSP-a, a to ni sam ne zna!

Mikec nije član HSP-a od 1. veljače ove godine te nema ovlasti nastupati uime HSP-a, kaže Danijel Srb, predsjednik stranke Piše: MIHAELA ZAGORŠĆAK mihaela@regionalni.com

Županijski vijećnik Ivan Mikec nije član HSP-a! Proizlazi to iz demantija HSP-a koji potpisuje predsjednik stranke Danijel Srb, reagirajući na tekst objavljen u 7Plus Regionalnom tjedniku o donošenju županijskog proračuna, kada je Mikec digao ruku za proračun.

podržali proračun za iduću godinu, pa će Novomarofčani na proljeće na prijevremene izbore

je nazvala “siročetom koje nema ni oca, ni mater”.

- Da je bilo iskrenosti, mogli ste predložiti amandmane na proračun i vjerujem da bi ih gradonačelnik

Draga Bitar (HNS): Proračun ne može biti gori i slabiji, ali izglasavanjem želimo osigurati stabilnost usvojio. Odluka o rušenju gradonačelnika donesena je puno prije i nemojte od nas raditi budale.

Marof je opet ruglo i cijela

županija nam se smije - rekao je, pak, Siniša Česi.

Prije nego što su vijećnici glasovali o proračunu, Hrenić je rekao da je sve radio pošteno i transparentno, te da će građanima napisati sve što je radio u proteklih šest godina i to radi njih, jer su ga oni izabrali na mandat od četiri godine, “a ne vi, koji ćete me sada rušiti”.

- Većina vas bi me rado vidjela ne u Remetincu, nego u Sibiru, no na vašu žalost, Grad sam vodio dobro i mogu mirno spavati, a i bilo tko može doći u kontrolu.

Zanima me samo, ako pobijedite, kako ćete doći pred Milanovića, a srušili ste mu dogradonačelnika iz SDP-a - rekao je Hrenić.

26,8 milijuna kuna trebao je iznositi novomarofski gradski proračun za iduću godinu, no većina vijećnika odlučila je da ga neće podržati, jer je “napuhan, nerealan i neprovediv”, pa se ide na izbore

Lažno se predstavlja

- Mikec nije član HSP-a od 1. veljače ove godine te nema ovlasti nastupati uime HSP-a ni na Županijskoj skupštini ni u medijima, pa je proračun mogao podržati samo u svoje ime, ali ne i u ime HSP-a - piše u demantiju.

Zanimljivo je da je Mikec, iako nije član HSP-a od veljače, 18. prosinca poslao priopćenje medijima u kojem navodi da “Hrvatska stranka prava Varaždinske županije ističe kako će na predstojećim predsjedničkim izborima podržati kandidaturu kandidatkinje HDZ-a Kolinde Grabar Kitarović.

O v i me poziv a mo s ve članstvo i simpatizere Hrvatske stranke prava da se

odazovu predsjedničkim izborima 28. 12. 2014. i da svojim glasom podrže kandidatkinju Kolindu Grabar Kitarović u njenim nastojanjima da postane prva hrvatska predsjednica”.

- Mikec se lažno predstavlja kao član HSP-a - tvrdi Mirela Bušljeta Felc, glavna tajnica HSP-a. Kaže i kako je Mikec 18. prosinca mogao

Mikec: Nitko me nije obavijestio da nisam član HSP-a niti sam dobio kakvo rješenje samo u svoje ime dati podršku kandidtkinji HDZ-a za predsjednicu. U ime HSP-a nije imao ovlasti niti je mogao, budući da nije ni član niti dužnosnik HSP-a.

Istaknula je i da je takva podrška u suprotnosti sa stavom HSP-a, koji je svoju podršku kandidaturi za predsjednika dao predsjedničkom kandidatu Milanu Kujundžiću, što je poznato javnosti.

Zanimljivo je i kako je lani Mikec glasao za proračun za 2014. godinu, a gotovo istodobno s time, imenovan

je u Nadzorni odbor Agencije za razvoj Varaždinske županije.

Nagrada AZRA

- Lažno predstavljanje u ime HSP-a kao i podrška proračunu Varaždinske županije ide na savjest Mikecu, koji je zbog te podrške nagrađen ulaskom u nadzorni odbor tvrtke u suvlasništvu Županije.

Stoga nas ne čudi što na stranicama Varaždinske županije nije navedeno da nije vijećnik HSP-a - kaže M. Bušljeta Felc.

Mikec, pak, nije imao pojma o tome da više nije član stranke.

- Nitko me o tome iz HSPa nije obavijestio niti sam dobio kakvo rješenje. Za to prvi put čujem i ne znam što bih na to rekao - kaže Mikec dodavši i da su ga o dopisu HSP-a u kojem navode da on više nije njihov član obavijestili na Badnjak iz Županije.

Kaže da je stranačke čelnike zadnji put kontaktirao u veljači, kada je na Glavnom stanu iznio svoj stav o “ famozna dva Sabora stranke i kandidatima za predsjednike”.

- Otada mi se nitko nije javio - rekao je Mikec.

6

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555

DVOJBE Čitateljici iz Varaždina u Medikolu otkazali pretragu PET/CT na teret HZZO-a

Otkazanu pretragu platila sama, a platio je i HZZO?!

Iz HZZO-a navode da ih je Medikol još 27. studenoga obavijestio da su zbog prekoračenja ugovorenog limita za 2014. prestali provoditi zdravstvenu zaštitu na njihov teret. Napominju da su ugovorili dodatna sredstva do kraja godine. Varaždinka o tome nije bila obaviještena Piše: Višnja gotal visnjagotal@gmail.com

Kad je napokon dočekala termin u Medikolu u Zagrebu za pretragu PET/CT, teško bolesna Varaždinka (podaci poznati redakciji), znala je da o toj pretrazi ovisi daljnji tijek njezina liječenja. Nakon

Čitateljica je na pretragu PET/CT bila upućena nakon operacije karcinoma debelog crijeva koji se proširio na jetru operacije karcinoma debelog crijeva koji je metastazirao na jetru, jedino su ovom pretragom onkolozi mogli odrediti zdravstveno stanje i odrediti daljnju terapiju.

Šok u Zagrebu

No prije 20-ak dana – šok.

Mjesec dana nakon operacije, termin koji je HZZO dogovorio prema ugovoru s Medikolom, otkazuje se. Bez riječi objašnjenja. Vremena nije bilo. Čitateljica odlazi u Medikol privatno i pregled plaća osam tisuća kuna.

I nije jedina kojoj je otkazana pretraga. Gotovo 1.500 pacijenata koji su u prosincu trebali obaviti neku od pretraga u Medikolu, na treret HZZO-a, ostalo je zatečeno kad im je dan-dva prije ugovorenog termina iz Medikola javljeno da se on otkazuje.

Pacijentima, među kojima mnogima pregled doslovno

znači život, ostale su dvije opcije. Ili pričekati da im HZZO odredi novi termin ili jednostavno – platiti pregled.

Vesna je nekako “skrpala” novac, no što je sa svima onima kojima je ovaj iznos nedokučiv?

Medikol je, naveli su iz HZZO-a, još 27. studenoga obavijestio Zavod da su zbog prekoračenja ugovorenog godišnjeg limita za 2014. godinu s navedenim datumom prestali provoditi zdravstvenu zaštitu na teret HZZO-a. Istovremeno su otkazali narudžbe već ranije zakazanih termina pregleda i dijagnostičkih pretraga. Iz tog je razloga HZZO od Poliklinike Medikol zatražio žurno očitovanje s obzirom na činjenicu da je Poliklinika, u skladu s ugovornim obvezama, bila dužna tijekom cijele godine osigurati dostupnost zdravstvene zaštite osiguranim osobama HZZO-a. Isto tako, HZZO je od Poliklinike Medikol zatražio popis svih pacijenata kojima su zakazani termini pregleda i dijagnostičkih pretraga, a potom naknadno otkazani istaknuli su iz HZZO-a.

Svi obaviješteni?

Što s pacijentima koji, poput čitateljice iz Varaždina, nemaju vremena čekati novi termin? - HZZO je preugovorio dodatna sredstva za provođenje dijagnostičkih/ terapijskih postupaka za razdoblje do 31. prosinca 2014. godine s Kliničkim bolničkim centrom Zagreb, Općom bolnicom Čakovec, Općom bolnicom Varaždin i

Što je PET/CT?

8.000

“Poz itronska emisijska tomografija (PET/C T) je metoda kojom se pomoću radiofarmaka prikazuje funkcionalno stanje tkiva i organa, odnosno metabolička aktivnost stanica. To je najosjetljivija molekularna slikovna metoda današnjice, te je standardna metoda u praćenju bolesnika sa različitim tumorima. PET/ CT je osobito koristan za lokalizaciju tumora, procjenu učinka provedene terapije, uznapredovalosti bolesti, detekciju lokalnog recidiva i udaljenih metastaza,a u novije vrijeme ova dijagnostika ima sve veći značaj u preciznijem planiranju radioterapije. U rutinskoj dijagnostici glavnina PET/CT pretraga s 18F-FDG se radi u onkoloških bolesnika, a osim u onkologiji 18F-FDG primjenjuje se i u kardiologiji (za dijagnostiku ishemijske bolesti srca) i neurologiji (epilepsije, demencije).”

kuna platila je teško bolesna čitateljica pretragu PET/CT u poliklinici Medicol u Zagrebu

Čitateljica uspjela “skrpati” novac i sama platiti, no kako su prošli oni koji nisu uspjeli naći novac?

Poliklinikom Medikol. Ugovaranje dodatnih sredstava bilo je nužno kako pacijenti kojima su već zakazane nužne pretrage i pregledi u Poliklinici Medikol ne bi ostali bez zdravstvene zaštite - navode iz Zavoda.

Napominju da su regionalni uredi i područne službe HZZO-a sve pacijente već

obavijestili u koju zdravstvenu ustanovu se mogu javiti kako bi obavili potrebane dijagnostičke pretrage.

No Varaždinku nitko nije obavijestio da je njezin pretraga otkazan, pa je sama platila 8.000 kuna znajući da joj svaki izgubljeni dan umanjuje šansu za uspješno liječenje.

- Sredstva su namijenjena isključio za provođenje dijagnostičko-terapijskih postupaka onim pacijentima kojima su zakazani dijagnostičko-terapijski postupci tijekom mjeseca prosinca u Poliklinici Medikol te potom naknadno otkazani. Odobrena sredstva ne mogu se prenamijeniti na druge ugo-

Izvor: Poliklinika Medikol

vorene sadržaje pojedine zdravstvene ustanove - naveli su iz HZZO-a. Što to konkretno znači za pacijenta? Ispada da je Varaždinka morala platiti pregled u prosincu iako ga je navodno, hitnim dogovorom, već platio HZZO. Iz Medikola ni nakon dva tjedna odgovore nismo primili.

NOVINE Gužve u varaždinskoj Općoj bolnici zbog uvođenja zajedničkog informatičkog sustava

Osoblje uči, pacijenti čekaju, a nervoza raste Piše: Višnja gotal visnjagotal@gmail.com

Smoljanec: Od 1. siječnja sve će funkcionirati besprijekorno

Svi koji su u prosincu morali obaviti nešto u Općoj bolnici Varaždin, trebali su se oboružati dodatnim strpljenjem.

Zbrku koja je, osim pacijentima, zadavala glavobolju i medicinskom osoblju, unijeli su novi računalni programi.

Uputnice su “lutale” na krive odjele, pacijenti se odjavljivali umjesto da su se prijavljivali.

Dok su pacijenti i medicinsko osoblje gubili živce, o čemu je zapravo bila riječ, objasnio nam je sanacijski upravitelj, Mladen Smoljanec. – Bolnica se morala integrirati u za-

jednički informatički sustav s bolnicama u Klenovniku i Novom Marofu čime će informatički sustav sve tri bolnice, osim medicinskog, biti proši-

Uputnice “lutale” na krive odjele, pacijente prijavljivali umjesto odjavljivali... ren i na poslovni dio - kazao je Smoljanec.

S implementacijom novog sustava započelo se početkom prosinca da bi se s kompletnom primjenom započelo s prvim

danom nove, 2015. godine.

– Nije to baš tako jednostavno. Ipak, ovo je bolnica i svaka pogreška može ugroziti nečiji život - govori liječnica varaždinske bolnice. Medicinsko osoblje imalo je najviše problema s integriranjem u novi sustav, s obzirom na to da upravo oni najviše vremena provedu radeći na računalima - kompletan unos podataka.

No, bilo je dovoljno vidjeti redove na šalterima i neugodnu nervozu. Mladen Smoljanec tvrdi kako za svaku novost treba vremena za prilagodbu te da će 1. siječnja sve funkcionirati besprijekorno. S njim se slaže i naša sugovornica, ipak malo

skeptičnija. – Treba vremena za prilagodbu. Jasno je da smo sada sporiji i da dolazi do češćih zabuna. Jedno vrijeme smo imali mogućnost, ako još nismo bili na „ti“ s novim programom služiti se starim, Ibisom, ali sad je s tim gotovo veli liječnica. - Da je bilo zbrke, bilo je. Recimo, zatvorila sam pacijenta nepotrebno i time blokirala drugima ulaz - veli naša sugovornica. Na primjedbu da medicinske sestre sve više vremena provode uz kompjutor, a sve manje uz pacijente, doktorica veli: – Na žalost, to je cijena informatizacije. Kao da i ovako nemamo problema s manjkom osoblja.

30. prosinca 2014., br. 554/555 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLAS

7

8

Život

REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555

Umjesto vatrometa pomoć djeci

život

Općina Gornji Kneginec neće organizirati doček Nove godine na svom trgu. Novac za vatromet i najam pozornice dali su djeci s teškoćama u razvoju, svakome po 500 kuna, što im je podijeljeno u ponedjeljak. - Ne bi bilo primjereno trenutku i situaciji u kojoj se nalazi cijela država trošiti sredstva na vatromet i najam pozornice.

Dio sredstava predviđenih u proračunu za organizaciju dočeka isplaćeno je za dvadesetero djece s teškoćama u razvoju s područja općine, koja su evidentirana pri Centru za socijalnu skrb Varaždin - javili su iz Općine Gornji Kneginec. I prošle godine Općina je isplatila “božićnicu” djeci s teškoćama u razvoju u istom iznosu.

www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

66

studenata potpisalo je prošlog utorka ugovore za korištenje stipendija s Varaždinskom županijom u akademskoj godini 2014./2015.

Za nadarene studente i utvrđena zanimanja od posebnog interesa za Varaždinsku županiju dodijelila se 31 stipendija, za studente loših socioekonomskih prilika dodijelilo se 25 stipendija, a učenici istog statusa dobili su ukupno 10 stipendija. Mjesečni iznos stipendija koje se dodjeljuju svih 12 mjeseci, za učenike iznosi tristo kuna, a za studente sedamsto kuna.

CENACCOLO U molitvenoj zajednici za ovisnike trenutno je 22 odraslih i osmero djece

Droge je danas najmanje, a sve je više internet-ovisnika Po izlasku se ne preporuča povratak u svoj grad gdje ćeš susretati staro društvo, ne preporuča se niti povratak roditeljima, nego kompletan život iznova u kojem ćeš zasukati rukave i raditi da bi preživio Piše: Višnja gotal visnjagotal@gmail.com

„Budite budni“ – poručuje Ivica, voditelj varaždinske molitvene zajednice Cenaccolo. Teško je opisati atmosferu u vrijeme našeg prvog, predbožićnog boravka zajednici u kojoj je trenutno 22 odraslih ovisnika i njihovih osmero djece. Tradicionalno se izrađuju jaslice za priredbe koje će

Kad jednom pronađeš svoje mjesto, osjećaš se dobro, smireno članovi održati Varaždincima.

Sve je živo, no istovremeno, ondje se doslovno osjeća neki drugi svijet od onoga iz kojega smo došli, kročivši kroz širom otvorena vrata Cenaccola.

Smireniji svijet.

Cenaccolo je poslije rata, devedesetih, bio klasična komuna za narkomane. - Rat je stvorio velik broj ovisnika.

Sad se promijenila jedna cijela generacija, a mi smo postali molitvenom zajednicom priča nam voditelj Ivica, koji u zajednici živi 13 godina, u njoj se oženio i dobio četvero djece. Nakon što je promijenio nekoliko zajednica, sada se s obitelji skrasio u Varaždinu.

– Našli smo svoje mjesto. Kad ga jednom pronađeš, osjećaš se dobro - smireno govori.

Djeca sada idu u vrtić kod uršulinki i nemaju problema s drugom djecom, ali iako Ivica ne želi priznati, rekla bih da se školskih dana i predrasuda ipak pribojava. Premda je sada u gradu otvorena i katolička škola, što ga smiruje.

On i supruga misle ostati u zajednici. – Zajednica treba ljude s iskustvom. Došli su novi klinci, nove droge, nove ovisnosti - govori i nemalo nas iznenađuje. – Uz kocku i depresiju, sve je više internet-ovisnika koji pokucaju na

vrata zajednice.

Kako bi se uopće ušlo u zajednicu, rade se pripreme po većim hrvatskim gradovima. Za to se vrijeme, u svojevrsnoj izolaciji, „skidaš“ s ovisnosti. Ulazak u komunu uvjetovan je ranijim prekidom ovisnosti. Potom se razgovara. Na tim se razgovorima procijeni je li osoba spremna za život u zajednici ili možda boluje od nekih psihičkih problema – ipak ovdje ima dosta djece, a mi nismo stručne osobe. Nekada je program trajao tri godine, sada je vrijeme neodređeno. Po izlasku se ne preporuča povratak u svoj grad gdje ćeš susretati staro društvo, ne preporuča se niti povratak roditeljima, nego kompletan život iznova u kojem ćeš zasukati rukave i raditi da bi preživio. Biti samostalan, odgovoran, stvoriti radne navike, biti iskren....

Miješana kuća

Cenaccolo ima sedam kuća u Hrvatskoj. Ova, varaždinska, jedina je miješana. Ima još jedna kuća za djevojke u Vrbovcu, dok su preostale kuće muške. Na pitanje znači li to da je puno više ovisnika muškoga spola, Ivica prepušta riječ Danijeli iz Sremske Mitrovice. – Žene puno puta

Droge je danas najmanje, a sve više su problem druge ovisnosti ne priznaju problem. Nisu niti svjesne da imaju problem ovisnosti. Dovoljno je spomenuti kupovinu, materijalizam - sve su to ovisnosti - veli. Iako, kad se spomene ovisnost i komuna, prva pomisao je droga. Danijela je došla iz Vrbovca. – Shvatila sam da sam na dnu i da mi je to zadnja šansa. U Varaždinu sam sada dvije godine – sviđa mi se ova realnost. U Vrbovcu smo, ipak,

Vjera, spol, rasa - nebitno

Priredbu Rođenje Krista Cenaccolo je izveo na Božić i Štefanje te će ju odigrati još dva puta – za Novu godinu i Tri kralja

Potreba za miješanom kućom osjetila se u zadnje vrijeme. – Mnogo mladih obitelji zajedno nam je pokucalo na vrata. Obitelji razorene zbog kocke, ovisnosti. Samohrane majke također su dobrodošle. Jednako tako, različitih smo vjeroispovijesti. Kršćani i muslimani zajedno mole.

Nema ograde, vrata su širom otvorena – svatko je slobodan doći ili izaći.

Nećemo ga sprečavati.

Ovdje su oni koji to žele.

Ne možemo mi vezati nekoga.

Internet-ovisnici Najteže je prepoznati kad internet od zabave preraste u ovisnost. Trenutno ih kod nas nema, ali u drugim je našim zajednicama po svijetu priličan broj internet-ovisnika. To su ljudi koji po cijele dane vise pred kompjutorom. Internet, igrice... od sve mlađe dobi. Kad dođu u društvo, ne znaju prozboriti riječi, primiti metlu... Droge je danas najmanje, a sve više su problem druge ovisnosti. Onih klasičnih, starih ovisnika, kako ih ljudi percipiraju – neurednih koji žicaju po gradu i kradu na sitno – gotovo pa i nema. Ovisnike valja prije tražiti pred kompjutorskim ekranom, priča i u njegovoj priči sve više prepoznajemo neke drage nam ljude.

same djevojke što ne odgovara realnom svijetu u koji se kadtad trebamo vratiti. Ipak, ono je za početak bilo, mislim, bolje – zatvorenije.

Bez poroka si dosadan

Da sam odmah došla ovdje, možda bih se izgubila, ne bih ništa napravila - kaže Danijela, koja je nedavno bila doma dva mjeseca. – Ljudima si dosadan vani. Ako ne piješ, ne pušiš... još se sprdaju s tobom, kao, zovu te „opatica“ - veli.

Ivica se nadovezuje: – Sve počinje u školi kad kao nisi

„in“ ako nemaš porok.

Cure se u zajednici bave kreativnim i kućanskim poslovima, hlače ne nose kako bi se „naučile“ ženstvenosti.

– Drukčije se morate kretati, drukčije sjediti, sagnuti se...

- kaže Danijela. U to ne ulazi šminka s obzirom na to da se smatra kako je bitna unutarnja ljepota. Kreativnim figurama, suvenirima, svime što izrade, zarađuju novac za svoju veliku obitelj. Dečki se bave poljoprivredom, kojom se velikim dijelom prehranjuju, pripremom drva, kućnim po-

pravcima... Posla uvijek ima.

– Ljudi niti ne znaju koliko su kreativni dok to ne izvučeš iz njih. Kreativa te otvara, oživ-

Žene nisu svjesne da imaju problem ovisnosti - kupovina, materijalizam... ljava. Jedino što sam mislio u životu da znam je oprati čaše i natočiti pivo. Bio sam, naime, konobar. Ovdje sam otkrio

puno drugih stvari. Imam traktorčić, obrađujem zemlju, to mi je gušt - priča Ivica. Uz donatore, pomažu i roditelji koliko mogu. I živi se.

- Svoj križ uvijek nosimo sa sobom, ali naučimo živjeti s njim. Svojim primjerom pokazuješ drugima da je moguće promijeniti se - kažu.

Najmlađa ovisnica, Klaudija, prije nekoliko je dana napunila dvadesetu. U zajednicu je ušla sa 16 godina. - Nemojte se čuditi. Danas je normalno da klinci s desetak godina postaju ovisnici - ističe.

30. prosinca 2014., br. 554/555 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi

9

10

općina martijanec

REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555

MARTIJANEC Marijan Horvat veliku važnost pridaje kulturnom i društvenom životu općine

Obrazovanje i poljoprivreda najbitniji su za razvoj općine U nedavno otvorenom Kulturno-informativnom centru općine Martijanec već je organizirano nekoliko predavanja, a radi se na opremanju knjižnice i čitaonice

KONTAKTI

U općini Martijanec, nadomak Ludbrega, velika pažnja pridaje se društevnom i kulturnom životu. Na dan općine prije mjesec i pol otvoren je Kulturno-informativni centar (KIC) koji vodi jedan od glavnih motivatora društevnog života u općini – KUD Martijanec. KUD stalno koristi prostore, a počele su i aktivnosti na opremanju knjižnice i čitaonice te nam je u tu svrhu Zagrebačka banka donirala tri kompjutera za rad na čemu smo im zahvalni. Odmah nakon otvorenja održan je i velik broj programa.

Udruga narcisa iz Ludbrega organizirala je predavanje

Na proljeće će početi dogradnja škole, a u Martijancu se nadaju da će početi i izgradnja vrtića dr. Dragice Lukić o važnosti prevencije raka dojke, a za poljoprivrednike je organizirano predavanje za rukovanje pesticidima.

Na kraju su i polagali ispite.

Slijedi i daljnja edukacija poljoprivrednika s naglaskom oživljavanja poljoprivredne proizvodnje i oživljavanje sela – kaže načelnik općine Martijanec Marijan Horvat.

Očuvan okoliš

Veli, Martijanec je poljoprivredni kraj, a sa stanjem u poljoprivredi, budućnost i ostanak mještana na zemlji vidi okretanjem ekološkoj proizvodnji, ali i drugim dohodovnim kulturama. Ekološki smo očuvani i ima mjesta za takvu proizvodnju. I ratarskih kultura, ali i peradi – objašnjava Horvat.

Načelnik Martijanca Marijan Horvat smatra da ljude treba zadržati na zemlji, a mladima dati dobro obrazovanje od malih nogu

PLANOVI

U 2015. riješiti problem poplava!

U narednoj godini dosta ćemo uložiti u rješavanje pitanja odvodnje zajedno s Hrvatskim vodama. Najbitnija je regulacija toka Plitvice koja je unatrag dvije godine četiri puta nanijela velike štete mještanima u Hrastovljanu. Polja su bila poplavljena, a stradale su i kuće – ističe Horvat. Planira se

Uz razvoj poljoprivrede, razvoj općine temelji se i na osiguranju obrazovanja.

- Trebamo zadržati mlade u mjestu i sve svoje snage unatoč skromnom proračunu tome usmjeravamo.

Ovog proljeća kreće se u dugoočekivanu dogradnju škole po modelu javno-pri-

asfaltiranje dionice ceste Martijanec - Madraševec, a na proljeće će se izvesti završni radovi asfaltiranja obilaznice oko Čičkovine, a Školska ulica obnovit će se poslije teških radova na dogradnji škole. Planira se i uređenje grobne kuće u Križovljanu te uređenje groblja u Slanju i Martijancu.

vatnog partnerstva za koji je raspisan natječaj. To će nam omogućiti prelazak na jednosmjensku nastavu.

Projekt izgradnje vrtića pak, naša velika želja, našao se na indikativnoj listi Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Gradnja bi također trebala početi 2015. jer

ističe građevinska dozvola – objašnjava Horvat.

U Općini Martijanec novčano potpomažu i studente i roditelje novorođene djece.

- Podijelili smo studentima i novorođenoj djeci po 500 kuna. Svake godine imamo približno jednak broj novorođenih, ove godine

NOVOGODIŠNJI KONCERT Tradicionalno uz KUD Martijanec

Blagdani u Martijancu uz glazbu i ples Na Kulturno-umjetničko društvo (KUD) Martijanec u ovoj su općini posebno ponosni. Oni su čuvari tradicije i oni koji najviše predstavljaju općinu Martijanec. U subotu su organizirali tradicionalni Novogodišnji koncert u sportskoj dvorani Osnovne škole Martijanec. Uz KUD Martijanec nastupila su i dva župna zbora - župni zbor župe svetog Martina Martijanec te zbor mladih župe

svetog Martina. Uz njih, na koncertu su nastupile i

Prigodne pjesme otpjevala su dva župna zbora župe svetog Martina mještanke Barbara Barica Dobrin, Terezija Krušec i Ines Grabarić.

bilo ih je 22, a roditeljima sam poručio da se nadam da ćemo se vidjeti i sljedeće godine – naglašava Horvat.

Važni kontakti

U proteklih godinu dana načelnik Horvat riješio je i jednu potragu za korije-

U Općini financijski potpomažu studente i roditelje novorođene djece nima.

- Preko e-maila ovog proljeća javio mi se Amerikanac u potrazi za korijenima.

Njegov djed potječe iz Sudovčine te me zamolio da mu pomognem naći rođake.

Načelnik Horvat Amerikancu čiji je djed porijeklom iz Sudovčine u samo nekoliko tjedana pomogao je naći njegove rođake. Dobre odnose održava i s francuskim hodočasnikom Hubertom Morelom koji je Martijanec posjetio na hodočašću putevima svetog Martina Uspjeli smo ga za samo nekoliko tjedana spojiti s rođacima, dati mu kontakte kao i fotografije. Najavio je posjet prvom prilikom, a ostali smo u kontaktu – kaže Horvat.

Dobre odnose održava i s francuskim hodočasnikom Hubertom Morelom koji je prilikom obilaženja puteva svetog Martina prošle godine prošao i kroz Martijanec.

- Naša općina je član Kulturnog centra Sveti Martin Hrvatska s kim u suradnji ovog ljeta planiraju postaviti stopu svetog Martina u župnu crkvu u Martijancu. Ta je crkva, baš poput kapele svetog Benedikta u Hrastovljanu i kapele Sv. Križa u Križovljanu gdje su u toku restauratorski radovi, veliko povijesno blago naše općine – kaže Horvat.

30. prosinca 2014., br. 554/555 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi

11

12

Poslovni svijet

poslovni svijet www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

SEMINAR

Kako zaključiti ugovore U Županijskoj komori Varaždin (Petra Preradovića 17, Varaždin) u četvrtak 29. siječnja od 10 do 14 sati održat će se seminar Kako uspješno zaključiti prodajne ugovore. Seminar je namijenjen poduzetnicima, direktorima i rukovoditeljima prodajnih odjela i cilj mu je upoznati polaznike kako efikasno voditi prodajni proces i u konačnici uspješno zaključiti prodajni ugovor. Seminar će voditi eminentna slovenska stručnjakinja u zaključivanju prodaje Metka Feher Pal. Svi koji žele sudjelovati na seminaru, trebali bi se prijaviti najkasnije do 15. siječnja. Kotizacija za seminar iznosi 50 eura. (mz)

POLJOPRIVREDA

U cilju održivosti i konkurentnosti uzgajivača svinja Varaždinske županije, Županija je sufinancirala nabavku, odnosno kupnju 103 nazimice za poljoprivredna gospodarstva. - Gledajući unatrag, ovo je već treći puta da Županija u suradnji s Udrugom uzgajivača svinja sudjeluje u procesu postupne zamjene genetskog materijala. Prije šest godina prijavilo se 17 obiteljskih gospodarstava koja su kupila ili zamijenila 215 nazimica, a 2009. godine realizirano je 11 zahtjeva za ukupno 93 nazimice.

Kako se u Varaždinskoj županiji poljoprivredna gospodarstva gase iz godine u godinu, cilj nam je svaku obitelj koja želi živjeti i raditi na poljoprivredi zadržati na njihovom gospodarstvu te da iz poljoprivrede ostvaruju osnovni i dopunski izvor prihoda - priopćili su iz Županije. (mz)

Olakšan pristup natječajima Hrvatska gospodarska komora predstavila je novu uslugu, tenderi. hgk.hr, osmišljenu s ciljem da se svim tvrtkama članicama olakša i automatizira pristup dostupnim informacijama o konkretnim poslovnim prilikama na inozemnim tržištima. Iz Komore pozivaju predstavnike tvrtki zainteresiranih za izvoz roba, usluga i radova na

inozemna tržišta da obave jednokratnu registraciju za besplatno korištenje ove usluge, nakon čega će im se, sukladno međunarodnim javnonabavnim kodovima (CPV) koje odaberu, elektronskom poštom automatski direktno dostavljati sve relevantne obavijesti o novoobjavljenim inozemnim javnonabavnim natječajima.

450

tisuća kuna na raspolaganju je LAG-u PRIZAG iduće godine. LAG će novac iskoristiti za provedbu dvije podmjere odnosno za aktivnosti animiranja stanovnika LAG područja, stjecanje vještina i provedbu lokalnih razvojnih strategija. Udruga će izdatke koji nisu prihvatljivi unutar IPARD programa financirati iz članarina i prihoda iz županijskih proračuna. LAG PRIZAG djeluje na području tri županije sjeverozapadnog dijela Hrvatske, odnosno u Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.

TURIZAM Novi proizvodi varaždinske turističke zajednice za 2015. godinu

Dinastija Habsburg kao motiv U TZ-u grada Varaždina iduće godine očekuju i porast broja dolazaka i noćenja na području grada za pet posto

200

Piše: MIHAELA ZAGORŠĆAK mihaela@regionalni.com

Glavni su nedostaci varaždinskog turizma nepostojanje cjelogodišnje atrakcije koja će produljiti vrijeme boravka turista u gradu Varaždinu, nedostatak različitih smještajnih objekata i nedovoljno umrežavanje turističke ponude u okruženju, prije svega na razini županije. Unatoč tome, u 2014. godini zabilježen je značajan porast dolazaka inozemnih turističkih grupa, dvoznamenkasti porast broja ostvarenih noćenja, kao i dobivena priznanja - Turistički cvijet – za najbolju turističku destinaciju na kontinentu te priznanje za provedbu festivala Špancirfesta, nominacija za najbolje turističko događanje.

Navodi se to u programu rada Turističke zajednice grada Varaždina za iduću godinu.

U projektu HTZ-a

Novac za nazimice

REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555

- Turistička zajednica program rada provodit će u skladu sa Strateškim planom te posebnim naglaskom na daljnji razvoj kulturnog turizma, kao i unapređenja i podizanja kvalitete ugostiteljske djelatnosti. U narednoj godini aktivno ćemo sudjelovati u projektu Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice Hrvatska 365, kao koordinatori PPS kluba – Sjever Hrvatske, s ciljem razvoja novih zajedničkih turističkih

tisuća posjetitelja očekuje se iduće godine na Špancirfestu

9 tisuća noćenja trebalo bi se ostvariti iduće godine u kolovozu Ove je godine zabilježen značajan porast dolazaka inozemnih turističkih grupa

proizvoda, te zaokruživanju, novim članovima destinacije Sjever Hrvatske.

Očekuje se porast smještajnih jedinica na području grada, a temeljem jačanja turističke ponude i povećanog broja kreveta, očekujemo porast broja dolazaka i noćenja za pet posto. Očekivani porast noćenja i dolazaka temeljimo i na planiranoj promotivnoj aktivnosti u suradnji s TZ-om Varaždinske županije, kroz projekt Hrvatska 365 i intenzivnim promotivnim kampanjama putem društvenih mreža - ističu u TZ-u grada Varaždina.

Bogata prošlost

Uz već postojeće projekte i manifestacije, u Turističkoj zajednici za iduću godinu planiraju i nove proizvode, a jedan od njih je Varaždin - biser u habsburškoj kruni.

U programu je i trodnevni Festival varaždinskih dvorišta Inspiracija za taj proizvod je izložba koja prikazuje prisutnost vladarske dinastije Habsburg u životu grada Varaždina kroz više od če-

tiri stoljeća, čije je otvorenje planirano za listopad iduće godine.

- Turistička zajednica grada Varaždina će u suradnji s Gradskim muzejom Varaždin, kulturnim i turističkim sektorom grada, razraditi program turističke ponude, baziran na enogastronomiji uz dodatan glazbeno-scenski program, koji će biti ponuđen na turističkom tržištu.

Interijer i eksterijer objekata uključenih u program bit će prigodno uređen - ističu u TZ-u grada.

Tu su i Priče (s) varaždinskih prozora/Priče iza zida.

- Objekti unutar povijesne jezgre kao i bogata prošlost grada daju nam mogućnost spojiti značajne događaje i ljude iz prošlosti i kreativno umjetničko izražavanje suvremenih autora. U programu je i trodnevni Festival varaždinskih dvorišta kojim želimo prikazati mogućnost njihovog korištenja u razvoju turističke ponude. Predviđa se otvaranje šest dvorišta, u kojima će se organizirati različiti sadržaji i ponuda: od glazbeno-scenskih programa, multimedije, izložbe, ugostiteljske ponude i kreative - ističe se u programu.

LEPOGLAVA Ove je godine lepoglavsko područje posjetilo otprilike 15.000 turista

Kreće prva faza realizacije Centra pavlina

Marijan Škvarić zadovoljan je rezultatima Turističke zajednice

Ove je godine Lepoglavu posjetilo oko 15.000 turista.

Brojka je to koja se odnosi samo na registrirane turiste pa se može kazati da je broj turista koji je u 2014. godini boravio u Lepoglavi bio i veći.

Taj podatak, koji Lepoglavu potvrđuje kao turističko mjesto, iznesen je na skupštini Turističke zajednice Grada Lepoglave.

- Ovi rezultati pokazuju da je Lepoglava turističko mjesto.

Posjetitelji velik interes pokazuju za lepoglavsku čipku,

samostan i Gaveznicu. Ima i puno posjetitelja koji dolaze na područje Ivančice i Ravne gore - rekao je predsjednik Skupštine, lepoglavski gra-

Iduće bi se godine realizirao i projekt uređenja Gaveznice donačelnik Marijan Škvarić, najavivši daljnje korake u realizaciji projekta koji će turističku ponudu Lepoglave

dići na veću razinu. Riječ je o Centru za posjetitelje - Centar pavlina.

- Krećemo s prvom fazom, a to je izrada arhitektonskog i idejnog rješenja Centra za posjetitelje koje nam financira Ministarstvo turizma s 360.000 kuna. Nadamo se da će nam nakon dobivanja idejnog rješenja objekta Ministarstva turizma sufinancirati ishodovanje građevinske dozvole kako bismo projekt aplicirali na EU fondove – rekao je Škvarić. (mz)

Poslovni svijet

30. prosinca 2014., br. 554/555 || REGIONALNI TJEDNIK

13

PODUZETNO Bernarda Cecelja rezimira godinu na izmaku i govori o planovima za nadolazeću

Bernarda d.o.o. otvara firmu i prodajni prostor u Bjelorusiji Država vam daje mogućnost jeftinog pristupa tržištu od 180 milijuna ljudi. Bjelorusija, Rusija i Kazahstan formiraju neku vrst euroazijske unije s istim sistemom kao u Europskoj uniji. Međusobno trgovanje bez carine i PDV-a Za Bernardu Cecelja kraj godine završio je jednako kao što je i počeo – uspješno. Bernarda uvijek iznenađuje svojom poslovnom logikom koja se ne može naučiti – čovjek se jednostavno mora roditi s njom.

Tako je, unatoč embargu, i dalje prisutna na ruskom tržištu na kojemu se milijuni bude na njenim krevetima, jastucima... Zajedno s 13

S obzirom na veliki izvoz, rekla bih da smo mi već 17 godina u Uniji hrvatskih poduzetnika posjetila je bjelorusku pokrajinu Brest, koja je na granici s Poljskom, 220 kilometara udaljena od Varšave. Cilj posjeta bio je potpisivanje slobodne zone između Varaždina i Bresta te razgovor o obostranom investiranju.

Bernarda ide dalje od samo obilaska Bresta – otvorit će ondje firmu. – To je bescarinska zona s jako dobrim uvjetima. Primjerice, jedan hektar zemljišta, znači 10 tisuća kvadrata s kompletnom infrastrukturom, možete dobiti u najam na 99 godina za tisuću dolara godišnje.

Mogu se kupiti i drvene hale jer nisu strogo vezani nekakvim gabaritima. Država vam daje mogućnost jeftinog pristupa tržištu od 180 milijuna ljudi.

Bjelorusija, Rusija i Kazahstan formiraju neku vrst unije s istim sistemom kao u Europskoj uniji. Međusobno trgovanje bez carine i PDV-a. Štite svoje tržište i proizvodnju i u te, nazovimo ih, zemlje euroazijske unije, mogu plasirati samo oni koji ondje i proizvode.

Također ćemo otvoriti i prodajni prostor ondje - govori.

Dvije smjene?

Tvrtka Bernarda prilično, čak ako i zanemarimo carine, osjeća ruski problem.

- Itekako. Kad sam počela, za jedan euro se dobivalo oko 40 rubalja, da bi sada tečaj bio čak i 80 rubalja za euro. Uvozna roba automatski poskupljuje. Plus carine i eto užasa. U novoformiranoj uniji isplati mi se izvoz u Rusiju jer je bez tih nameta.

Kako bi se radna mjesta otvarala u Pušćinama, a ne u Bjelorusiji, većina proizvoda napravit će se

POSPANKO

ovdje dok će se onda u Bjelorusiji finiširati. - Mi smo jako knap s vremenom. Već sada imamo puno narudžbi za sljedeću godinu. Ako se ostvari taj plan, morat ćemo raditi u dvije smjene. Bernarda ima svoje poslovne prostore u Makedoniji, Srbiji, Švicarskoj, Rusiji i evo sad otvaramo ovaj u Bjelorusiji.

Bez jastuka Pospanko iz našeg asortimana ne mogu zamisliti spavanje. Čak ga sa sobom nosim i na put, pa su mi napravili manju verziju

Bolje nego lani

Kad bi rezimirala lanjsku godinu, veli da je zahvaljujući izvozu, unatoč svjetskoj krizi, godina ipak bila uspješna. Ova će godina, nada se poduzetnica rodom iz Varaždinskih Toplica, biti još uspješnijom.

- Mislim da će rezultati biti i bolji nego lani. O uspješnosti tvrtke Bernarda govori već i podatak da punih 17 godina redovno ispunjavamo sve naše obaveze, kredite, plaću... isplaćujemo 500 kuna božićnice, djeca naših radnika uvijek dobiju prigodne blagdanske darove, svake godine idemo na zajednički izlet na račun firme. Primjerice, ove smo

1000 dolara godišnje košta najam deset tisuća kvadrata zemljišta u Bjelorusiji koji je tvrtka Bernarda ove godine unajmila na 99 godina.

Kad bih rezimirala godinu, unatoč krizi ali zahvaljujući izvozu, godina je ipak bila uspješna. Mislim da će rezultati biti i bolji nego lani.”

Bernarda Cecelja godine bili na Bledu. I to sve za 180 ljudi. K tome će još biti i nekakva dobit. Kad pogledate da čitav niz firmi,

Otvaranjem firme u Bjelorusiji Bernardi će rusko tržište i dalje ostati otvoreno pod povoljnim uvjetima na žalost, ne ispunjava svoje obaveze niti za desetak radnika, zaista možemo reći da poslujemo uspješno. Ipak, još nismo dosegnuli zadnju godinu prije recesije, 1998., ali smo blizu - ističe.

Na pitanje je li Europska unija unijela kakve pro-

Jastuk je zaista individualna stvar i teško je naći koji vam u svemu odgovara - ističe.

Kad sam prvi put, prije dvije godine, razgovarala s Bernardom Cecelja, spavala je na madracu Lahor. Spava i danas. Je li to vjernost i navika ili? - Moram promijeniti madrac. Preći ću na Sportivo ili na Energy.

Medalja do medalje Antidekubitalni madrac, na tržištu tek od listopada, osvojio je medalju u Zagrebu, srebrnu medalju u Bruxellesu, zlatnu medalju rumunjskog ministarstva znanosti.

Evo, baš sada sam doznala da smo osvojili srebrnu medalju u Varšavi te Kini kao i brončanu u Seulu i medalju u Južnoj Koreji. kaže Bernarda.

mjene u tvrtku, Bernarda Cecelja veli da im je isto.

- S obzirom na veliki izvoz, rekla bih da smo mi već 17 godina u Uniji. Niti velika dvorana ne bi bila dovoljna za izložiti sve medalje i priznanja kojima se okitila tvrtka iz Pušćina.

Na pitanje je li to po broju medalja, najuspješniji

proizvod, Bernarda veli: – Ne znam niti sama. Nisam brojala. Evo, antidekubitalni krevet je u roku od samo dva mjeseca dobio deset medalja.

Favorit - Pospanko

Iako nema proizvoda koji nije dobio barem neko od strukovnih priznanja, ipak

pitamo Bernardu Cecelja ima li ona svog favorita u asortimanu.

– Teško je izdvojiti, ali recimo bez jastuka Pospanko ne mogu zamisliti spavanje. Čak ga sa sobom nosim i na put, pa su mi napravili manju verziju. No, ako je meni Pospanko dobar, to ne mora značiti da će biti i drugome.

Bernarda Cecelja niti sama ne zna broj osvojenih medalja Čisto da probam - smije se Bernarda Cecelja.

Na ormariću iza nje tablica s natpisom “Tajna vječne mladosti krije se u radosti”.

Ako je suditi prema njezinoj vitalnosti i izgledu, radosti joj sigurno ne nedostaje.

14

Rotirka - sudnica

rotirka sudnica www.regionalni.com/ crna-kronika Zovite nas na 042/290-777

OPTUŽNICA

Fišerima na ruku - rokovi Optužnica podignuta krajem svibnja protiv bivšeg glavnog urednika i direktora Varaždinskih vijesti Ernesta Fišera, voditelja marketinga Davora Mašića te zamjenika direktora i Fišerovog sina Svebora Fischera te poduzeća Varaždinske vijesti i Varaždinac plus nije potvrđena prošlog utorka na

Optužnica nije potvrđena, ŽDO najavilo žalbu varaždinskom Županijskom sudu. Razlog zbog kojeg je optužno vijeće odbacilo optužnicu bilo je, kako doznajemo, istek roka za njeno podizanje. No, ovo rješenje još je uvijek nepravomoćno, a varaždinsko Županijsko državno odvjetništvo na njega je uložilo žalbu.

Protiv Fišera i Mašića istraga je pokrenuta prije tri i pol godine, a optužnica ih tereti za zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju i utaju poreza. Pod tim se podrazumijeva korištenje službenog automobila u privatne svrhe, nepostojeća službena putovanja, ali i obnova privatne kuće novcem Varaždinskih vijesti.

REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555

Namjerno je zapalio traktor i radni stroj Požar koji se ove subote navečer dogodio na ograđenom i zaključanom parkiralištu u Jalkovečkoj ulici u Varaždinu, namjerno je izazvan. Varaždinska policija izvijestila je da je zasad nepoznati počinitelj otvorenim plamenom prvo zapalio traktor, a nakon toga i radni stroj u vlasništvu varaždinske tvrtke

te 25-godišnjaka. - Očevidom je utvrđeno da je požar na traktoru marke Steyr izazvan otvorenim plamenom nepoznatog izvora uslijed čega se zapalila unutrašnjost kabine traktora koja je u potpunosti izgorjela, te je oštećena vodilica stranice prikolice.

Također je na isti način izazvan požar i na radnom stroju, kojem

je djelomično nagorjela unutrašnjost kabine - izvijestila je varaždinska policija. Požar koji se dogodio između 21 i 22 sata ugasili su varaždinski vatrogasci, a materijalna šteta procjenjuje se na oko sto tisuća kuna.

Policijski službenici poduzimaju mjere i radnje u cilju pronalaska počinitelja ovog kaznenog djela.

ISTRAGA Sumnjivo uređenje stanova i prodaja auta tvrtke sudskog vještaka

Možina pred stečaj izvukao 1,4 milijuna?

Istraga koju je prošlog tjedna pokrenulo Županijsko državno odvjetništvo trebala bi dokazati da je Možina odgovoran za dva kaznena djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju i utaju poreza Piše: Tihana Drumev tihana@regionalni.com

društvu kompenzirao svojim potraživanjem s osnova pozajmica društvu. - U trenutku otvaranja stečajnog postupka društvo nije imalo

Protiv stalnog sudskog građevinskog vještaka Antuna Možine (60) iz Varaždina varaždinsko Županijsko državno odvjetništvo, kako doznajemo, donijelo je prošlog tjedna rješenje o provođenju istrage. Možinu se sumnjiči za dva kaznena djela zluporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju te za utaju poreza.

Čuo sam nešto o istrazi, ali ne bih htio ništa komentirati.”

Sebi i kćeri

Možina je, sumnja se, kroz svoju tvrtku Možina d.o.o. za vještačenje, projektiranje, consulting, inženjering, istraživanje i razvoj, marketing

Državni proračun neplaćanjem poreza oštetio za više od 2,7 milijuna kuna i posredovanje uredio stan sebi i svojoj kćeri. Naime, u listopadu 2009. je kao direktor sklopio ugovor o uređenju poslovnog prostora tvrtke, ali umjesto tvrtke uređen je

Antun Možina Antun Možina je bio stalni sudski građevinski vještak. Ukoliko istraga dokaže sumnje, i njemu bi se moglo suditi

njegov stan kao i stan njegove kćeri. - Sve radove na tim stanovima platila je tvrtka u vrijednosti većoj od 1,3 milijuna kuna, a sumnja se da je okrivljenik neosnovano iskoristio račune izvođača radova ispostavljene njegovom trgovačkom društvu za odbijanje pretporeza jer radovi nisu obavljeni u korist društva, ishodivši tako odbijanje pretporeza za društvo u

iznosu većem od 200 tisuća kuna na štetu proračuna Republike Hrvatske – stoji u priopćenju ŽDO-a.

Pred stečaj

U odvjetništvu sumnjaju da je tijekom 2011. Možina shvatio da mu je tvrtka pred stečajem te da mu je cilj bio izvući svu imovinu iz tvrtke da bi izbjegao platiti poreze i doprinose. - Umjesto plaćanja

poreza i doprinosa isplatio je sebi neto plaću od 1,4 milijuna kuna što je iskoristio za davanje pozajmica svom društvu – navodi se u rješenju o istrazi.

Osim toga, kao direktor tvrtke te je iste godine prvo sebi prodao poslovni prostor i jedan automobil, a onda još po jedan automobil svojoj kćeri i sinu, a plaćanje poslovnog prostora i vozila

više nikakve imovine niti novca na računu čime je, osnovano se sumnja, oštetio proračun Republike Hrvatske neplaćanjem poreza i doprinosa za više od 2,7 milijuna kuna – stoji na stranicama odvjetništva.

Kontaktirali smo i osumnjičenog Možinu, međutim, nije htio ništa govoriti. - Čuo sam nešto o istrazi, ali ne bih htio ništa komentirati – bio je kratak.

U Možininoj tvrtki stečaj je otvoren u ožujku 2013., a tvrtka je likvidirana u svibnju ove godine.

AFERA PARKOVI Prošlog tjedna ispitani svi svjedoci bivšeg direktora Miljenka Ptičeka

Vitezu riješili voluharice, a Šimencu sve u redu - Bio sam načelnik PU varaždinske i smatrao sam da je zbog mog položaja “najčišće” da mi posao odrade radnici Parkova.

Imao sam problema s održavanjem okućnice u Črncu zbog voluharica, pa sam angažirao Parkove putem ponude koju mi je dostavio tadašnji direktor Miljenko Ptiček. Imao sam i problema s navodnjavanjem, a uredili su mi i travnjak – rekao je na ročištu u utorak Dražen Vitez. On se uz druge Varaždince “s položaja” spominjao kao osoba kojoj su radnici Parkova besplatno uređivali dvorište, no baš kao i bivši šef

Sanaderova kabineta Ratko Maček, i Vitez je sudu pokazao račune o obavljenim uslugama, njih tri.

Bez problema

Svjedočio je i Borislav Šimenc koji je od 2004. do 2011. obnašao funkciju člana Nadzornog odbora i predsjednika Nadzornog odbora. Iako je Šimenc bio član Nadzornog odbora za vrijeme kada se Ptičeku na teret stavlja više kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, Šimenc tvrdi da nikad nije bilo nikakvih problema. - Na mene osobno

Imao sam problema s održavanjem okućnice u Črncu zbog voluharica, s navodnjavanjem, a radnici Parkova uredili su mi i travnjak.”

Dražen Vitez

nikad nije vršen pritisak, a nisam ni primijetio da bi Ptiček nad radnicima vršio nekakav mobing. Sjećam se samo jednom prilikom da sam rekao direktoru Ptičeku da sam vidio radnike kako u parku piju pivo te je on nakon toga oštro i burno reagirao – rekao je Šimenc.

Ptičeka jedna od točaka optužnice tereti i da je tijekom 2009. i 2010. naredio da mu se na ime posebne nagrade za 2008. isplati iznos od 623.220 kuna, što je pet posto iznosa prijenosa realizirane revalorizacijske rezerve u zadržanu dobit, iako je znao da nema pravo

na isplatu tog iznosa. Naime, zarada od blizu 20 milijuna kuna nije nastala iz redovnog poslovanja Parkova, već izvanrednim priljevom od prodaje (gradskog) zemljišta trgovačkom lancu – Mercatoru. No, za Šimenca tu ništa nije sporno.

- Na toj sjednici Nadzornog odbora na kojoj se odlučivalo o bonusu bio je pravnik, dato nam je mišljenje revizora, a sjećam se da su rekli da je sve u skladu sa zakonom – prisjetio se Šimenc. U ovom slučaju ispitani su svi svjedoci, a proces se nastavlja u veljači ispitivanjem financijske vještakinje.

30. prosinca 2014., br. 554/555 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi

15

16

Kulturni obzor

REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555

kulturni obzor

“Poslastica” - Generalić u Zlatom ajngelu “Poslastica” - tom su riječju iz galerije Zlati ajngel nazvali 11. izložbu ove godine - izložbu crteža Ivana Generalića iz kolekcije Vladimira Malogorskog. Izložba velikana hrvatskog slikarstva otvorena je dva dana prije 100. obljetnice njegova rođenja. Ivan Generalić rođen je u Hlebinama

www.regionalni.com/kultura Zovite nas na 042/290-777

HNK

Koncerti Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

Na ovogodišnjem Silvestarskom gala koncertu, uz Varaždinski komorni orkestar pod ravnanjem dirigenta Anđelka Igreca, na velikoj će sceni u 18 sati nastupiti Jelena Štefanić, Sofija Cingula, Blanka Tkalčić, Armando Puklavec i Tvrtko Stipić.

Prvoga dana nove godine na istoj će se sceni u 18.45 sati održati novogodišnji koncert Valceri, polke i druge špelancije. Pod ravnanjem Siniše Leopolda, nastupit će Tamburaški orkestar HRT-a s gostima.

Repertoar HNK-a cijeli će tjedan biti bogat kazališnim ostvarenjima. Primjerice, 23. prosinca ujutro u 9.30 na pozornicu će se uspeti glumci predstave “I ti ljubav nekom daj”. Istovremeno, u velikoj koncernoj dvorani na repertoaru je program Kazališnog studija mladih HNK Varaždin i podjela darova djeci socijalno ugroženog statusa. Istoga dana, u 17 i 18.30 sati odigrava se “Božićna priča”, program varaždinskog Društva Naša djeca. Na blagdane će kazalište biti zatvoreno, a vrata će ponovno otvoriti 28. prosinca, kada će i na jutarnjoj i večernjoj predstavi nastupiti Kerekesh teatar. U 11 sati Ljubomir Kerekeš i njegovi glumci odigrati će Grimmix, dok će u 20 sati nastupiti sa Skupštinom.

1914. godine, a preminuo 27. studenog 1992. godine. Za njegova je života otvoreno više od sedamdesetak samostalnih izložbi. Generalićeva su djela bila zastupljena i na više stotina grupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Bio je i ostao prestiž izlagati djela barda hrvatske naive, Ivana Generalića.

Izložba u Zlatom ajngelu bit će tek naznaka Generalićevog opusa od impozantnog broja umjetnina u posjedu varaždinskog kolekcionara darovanih gradu Varaždinu. Neprocjenjiva donacija čeka adekvatni smještaj i prezentaciju. Program galerije Zlati ajngel podržava Ministarstvo kulture.

TRAKOŠĆAN Na rođendanskoj izložbi predmeti iz muzejske čuvaonice

Draškovići prikupili vrlo vrijednu zbirku umjetnina Dvorac Trakošćan, unatoč recesijskim vremenima kad se prvo štedi na kulturi, ne samo da nije izgubio publiku, nego je zabilježio porast posjeta za 15 posto u odnosu na lani Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

DESETLJEĆA U OBNOVI

Dvor Trakošćan proslavio je 60. rođendan. Rođendansko slavlje bilo je dobra prilika za pokazati čime su se sve restauratori u dvorcu bavili tijekom zadnja dva desetljeća kontinuirane restauracije muzejske građe. Tako će do

Obnova Trakošćana trajala je desetljećima. Ministrica je stoga ubuduće najavila oko milijardu kuna za slične projekte, no, kako je rekla, uz poštovanje rokova obnove. Europska komisija, naglasila je ministrica, svake je godine za obnovu dvorca i kurija u Hrvatskoj te restauratorske radove i radove na očuvanju kulturne baštine Hrvatskoj dodijelila oko 150 milijuna kuna do 2020. godine.

Trakošćanski je posjed bio temelj rasta bogatstva i moći plemenitaša Draškovića nove godine u dvorcu, zaštićenom kulturnom dobru, biti predstavljeni restauratorski predmeti zbirki slika i namještaja iz muzejske čuvaonice, koje nisu izložene u stalnom postavu.

Vrijedna zbirka

Trakošćan je prošao sve povijesne turbulencije ovih prostora. Nastao je krajem 13. stoljeća kao manja osmatračka utvrda u obrambenom sustavu hrvatskog sjeverozapada. Iz utvrde se nadzirao put od Ptuja prema bednjanskoj dolini. Prema najvjerodostojnijoj legendi, ime je dobio po tračkoj utvrdi – arx

Thacorum, koja je navodno postojala u vrijeme antike.

Trakošćanski je posjed bio temelj rasta bogatstva i moći plemenitaša Draškovića.

Upravo to bogatstvo omogućilo im je stjecanje neprocjenjivih umjetnina. Važnost trakošćanske zbirke, osim u brojnosti i kvaliteti, jest njezina očuvanost, pa tako tvori jedinstvenu povezanost muzejske građe s dvorcem.

Draškovićima je Trakošćan, bit će, dosadio, kad su se u drugoj polovici 18.

stoljeća odlučili preseliti.

Onako zapušten, počinje naglo propadati da bi tek polovicom 19. stoljeća obitelj iznova pokazala interes za svoj titularni grad.

Nacionalizacija

To je bilo vrijeme povratka prirodi i obiteljskim tradicijama. U tom duhu podmaršal Juraj V. Drašković grad obnavlja u rezidencijalni dvorac, a parkovni okoliš pretvara u romantičarski perivoj.

Iduće generacije u Trakošćanu borave samo povremeno sve do 1944. kad se

Muzej sa stalnim postavom osnovan je 1954. godine iseljavaju u Austriju, ubrzo zatim dvorac je nacionaliziran. Muzej sa stalnim postavom, u kojemu su izložene vrijedne zbirke oružja,

namještaja, slika i grafika te fotografija, osnovan je 1954. godine. Vlasnik dvorca danas je Republika Hrvatska.

Da dvorac Trakošćan, unatoč recesijskim vremenima kad se prvo štedi na kulturi, ne samo da nije izgubio publiku nego je zabilježen porast posjeta za 15 posto u odnosu na lani. Kriza je od Trakošćana ipak “udaljila” organizirane grupe školaraca, pa se ovaj porast gostiju gotovo u cijelosti odnosi na strance.

„Razlog da vjerujemo…“

Piše: mr. sc. Denis PERIČIĆ, književnik

Mnoge od nas HTV katkad razveseli dokumentarcima o velikanima rock glazbe. Nedavno smo gledali film o Bruceu Springsteenu, socijalno osviještenom pjesniku čija je glazba već desetljećima sinonim ne samo za žestoki rock, nego i za sjetne i iznimno promišljene kantautorske tekstove.

Zato je šteta što nam HTV ovaj put nije u titlovima pružio prijevod tekstova, kao što je to bio slučaj u dokumentarcu o grupi Pink Floyd.

Naime, Springsteenovu liriku po-

nekad je teško pratiti i onima koji dobro znaju engleski, jer su mnogi kritičari odavno ustvrdili da u svojim pjesmama Bruce uspijeva izreći ono za što je drugim autorima potreban – cijeli roman.

Tako u jednoj svojoj poznatoj pjesmi, „Reason to believe“, Springsteen pjeva o tragičnima, beznadnima ljudskim sudbinama, ali na kraju svake strofe kaže, otprilike: „Začudim se kako na kraju svakog teško zasluženog dana ljudi pronađu razlog da vjeruju“.

Ove godine upravo mi je Springsteen (koji je inače katolik, ali to ovdje nije presudno) dao ideju za moju već tradicionalnu blagdansku kolumnu. Doista se ponekad čudimo – sami sebi i svojim bližnjima – kako još uvijek, unatoč svemu, imamo snage živjeti i nadati se svjetlu na kraju tunela. To je blisko božićnoj simbolici novoga života i nove nade. Bili vjernici ili ne, uvijek postoji razlog da vjerujemo – u bolje sutra. „Hura, još živimo!“, kaže austrij-

ski pisac Simmel. Zato, na kraju svakog dana – kao i na kraju ove godine – zaboravimo sve što nas muči: neimaštinu, probleme, kredite, posao, politiku, birokratske zavrzlame, svjetske strahote, nepotrebne prijepore, budale, zavidnike i sve druge koji nam crpe volju za život.

Sve je to manje bitno; prave vrijednosti su negdje drugdje i iskreno vjerujem da su duboko usađene u sve ljude dobre volje. Stoga – sretna vam predstojeća 2015. godina!

30. prosinca 2014., br. 554/555 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi

17

18

KNJIŽEVNOST

U

ovom trenutku na Facebooku postoje 3282 osobe s ovim imenom i prezimenom: Martin Martinez.

Ako se pozabavimo statistikom iz 2013. godine, po kojoj tu društvenu mrežu koristi nešto više od milijarde i stotinu milijuna ljudi, što iznosi otprilike sedmine čovječanstva, možemo pretpostaviti da na Zemlji živi oko 23.000 Martinā Martinezā. Taj se broj stalno mijenja, jer svakog tjedna zacijelo umre po jedan, ali neki novi Martin Martinez rodi se zasigurno svaki dan, ako ne i češće.

Neću vas gnjaviti onime što možete i sami naći na Wikipediji, ali znam da vas moram zainteresirati, jer vaš eventualni specifični interes za Martine Martineze teško da je usporediv s mojim.

Stoga ću samo spomenuti da prezime Martinez znači „sin Martina“, a da ime Martin proistječe iz latinskog imena Marsa, rimskoga boga rata i plodnosti. No danas je ime Martin općeprihvaćeno u kršćanskome svijetu ne zbog svojih poganskih korijena, nego zbog sv. Martina od Toursa, sveca iz 4. stoljeća, koji je rođen u (bliskom mi) Szombathelyu u Mađarskoj, potom je odrastao u također nam susjednoj Italiji, u Paviji, da bi većinu života proveo u Francuskoj, zbog čega ga se drži simbolom duhovnog jedinstva Europe. Tko-nam-je-u-kra-o-du-šu? Nisam to – duhovno jedinstvo – nikada odviše razumijevao, osim ako se takvo duhovno jedinstvo odražava u krštenju mladog vina, po čemu je sveti Martin itekako omiljen među našim stanovništvom, a još više među pasioniranim prometnim policajcima koji jedanaestoga dana u jedanaestome mjesecu obožavaju loviti zatravljene vinske krstitelje i pokrštenike. Do-šel-je-dooo-šelsve-ti-Mar-tin…

Martinez, ili Martínez, je, naravno, u prvom redu španjolsko prezime, rašireno, dakle, ne samo na Iberijskom poluotoku, nego i po cijelome hispanskome svijetu, ponajviše u Latinskoj Americi, a posljednjih desetljeća, zbog prirodnog priraštaja „latinosa“, sve više i u Sjedinjenim Američkim Državama, ali, zbog globalizacije i imigracijskih putova, i u raznim zemljama Europske Unije.

Martinezā ima i u Hrvatskoj. Matična hispanska a i svjetska antroponimija, onomastika i genealogija začudo su zanemarile tu enklavu, tu neobičnu hrvatsku oazu Martinezā. A ona se nalazi u Hrvatskom zagorju, točnije u Varaždinštini, kraju koji gravitira baroknome gradu. Izvorište Martinezā je u Beletincu, naselku od nekih tisuću stanovnika, od kojih se barem stotinu – u sto godina proteklog stoljeća – prezivalo… znate već kako.

Sada ih je manje, nekih tridesetak, jer su se većim dijelom odselili u Varaždin, gdje ih je više od stotinu, a manjim dijelom u mjesto Sv. Ilija, gdje ih je nešto manje od stotinu; naravno, ima ih dvadesetak i u Zagrebu, što je razumljivo za svako hrvatsko prezime, ali i petnaestak u Beretincu, mjestu koje nipošto ne valja miješati s obližnjim, izvorišnim nam Beletincem.

Naravno, pretpostavili ste već: i ja se zovem Martin Martinez.

Izgleda da je u hispanskoj tradiciji uobičajeno davati takva (barem po meni) smiješna imena, kao što su „Petar Petrović“ ili „Bogić Bogićević“.

Ili, Martin Martinez.

Upisom u Google s naznakom „Zemlja: Hrvatska“ ili provjerom sajta „imenik.hr“ pronaći ćete mnoge Martineze, ali nijednog Martina Martineza, pa čak ni mene, jedinoga hrvatskoga Martina Martineza: a i to je samo zato jer moj telefonski broj nije prijavljen i što svoje javno djelovanje potpisujem pseudonimom.

Da, malo se sramim spoja svog imena i prezimena, iako je, očito, moj pokojni otac mislio da je to baš dobra fora. No opraštam svom ocu: nikada nije bio u mojoj… …oprostite mi sada i vi, jer malko sam zadrijemao… …dakle, u mojoj koži.

A u mojoj koži nitko ne bi želio biti.

Ja, naime, patim od narkolepsije. I to od rođenja.

Ukratko… oprostite, opet sam nakratko zadrijemao, samo na trenutak… obećavam, bit ću kratak: naučio sam, naime, u životu biti razuman. Sve što radim mora biti brzo, kratko, jasno, promišljeno i učinkovito, jer nikada ne mogu znati kada ću zaspati – bilo na nekoliko sekundi, bilo, ponekad, i na više od dvadeset i četiri sata.

Narkolepsija je, ukratko, teški poremećaj spavanja, kojemu se ne zna ni uzrok niti za nj postoji pravi lijek. „Pretjerana pospanost“ i „iznenadni napadaji sna“ u primjerenim, ali i u neprimjerenim situacijama, to su dobre definicije. Za detaljniji uvid u problematiku rado bih vas uputio u svu onu stručnu literaturu koju sam iščitao – možda, ako vam se dadne, bacite pogled barem na: Nishino S, Mignot E. Pharmacological aspects of human and canine narcolepsy. Prog Neurobiol. 1997 May;52(1):27-78 – ali od toga za mene nikakve velike koristi nije bilo, a – s obzirom na to da svaki čas mogu opet zaspati, i to duboko – bolje bi bilo da vam opišem vlastita iskustva s narkolepsijom; iskustva koja slijede mogli biste upravo u nekim od tih stručnih radova detektirati kao ekstremne primjere jednog pacijenta: naravno da se tamo ne navode imena, ali taj, nenavedeni, sam baš ja.

I otkud to da pamtim tvoje snove? Kaže, mislim, Štulić. I još nešto kaže, u drugoj pjesmi: Idi za svojom sudbinom.

Moj narkoleptički poremećaj zamijećen je odmah po rođenju. Rođen sam u snu. Ne u majčinom snu – ona je bila itekako budna, danima prije i danima poslije moga rođenja – nego, kad sam izašao iz majčine utrobe, ja sam spavao. Nisam zakmečao, nisam zaplakao. Mislili su da sam mrtvorođenče. Trajalo je to, navodno, satima i satima.

Roditelji i liječnici već su bili izgubili svaku nadu, iako su mi pokazatelji vitalnih funkcija bili više nego uredni. Napokon, negdje kasno popodne – a rođen sam oko 8 sati ujutro – probudio sam se, i započeo živjeti. Kao da se ništa čudno nije dogodilo.

Sve do ponoći, kada sam opet duboko zaspao.

REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555 U prvim mjesecima i godinama života spavao sam krajnje isprekidano.

Ja se toga ne sjećam, nego su mi to govorili roditelji i liječnici.

Nije to, isprva – ako izuzmemo spomenuto rođenje u snu – bilo baš tako neobično, jer se sva mala djeca svako malo bude i svako malo zaspu; noć ili dan, svejedno: što dijete zna što je noć ili dan? glavnog bossa argentinskog „Tijelo od snova“ je priča za I tako… narkokartela. Hiperbolična, irokoju je varaždinski pisac (i naš … nična, vrtoglava fantastika ovog kolumnist) Denis Peričić 23. …sve dok uskoro nisam ušao u dob u kojoj bi se ta isprekidapripovjednog hoda po rampi svibnja u Umagu dobio uglednost budnosti i usnulosti trebala iole već ujednačiti. između sna i jave ostvaruje se nu književnu nagradu „Lapis To isprva i nije bilo zamijećeno zbog sljedeće neobične pona više razina, zahvaljujući autohistriae“. jave: iako bih spavao znatno više od prosječna djetešca, noću rovom umijeću povezivanja vrlo Na 9. Međunarodni književni bih uglavnom spavao, a danju, ma koliko kratko, ipak bih samo natječaj za kratku priču Lapis raznorodnih elemenata: medidanju bio budan. Dobro, većim dijelom noći bih spavao, a macinskih dijagnoza, citata iz knjiHistriae 2014 s temom “Hod po njim dijelom dana bih bio budan, i to je bilo važno, to što nije ževne tradicije, parapsiholoških rampi” ove su godine pristigle bilo – obrnuto. fenomena, rock stihova, prizora 173 priče na hrvatskom, srpKada sam već prohodao, budio bih se uglavnom oko podneva. iz hrvatske provincije i senzacioskom, slovenskom, talijanskom, Zaspao bih nešto iza ponoći. Uz kratke stanke u budnome i nalističkih opisa života jednog bosanskom i crnogorskom jeziusnulom stanju. argentinskog narkobosa. Autor ku. Pošiljke su stizale iz Hrvatske, Kao da to već nije bilo dovoljno zabrinjavajuće… Trebam li se poigrava s identitetom i statuSrbije, Slovenije, Bosne i Herreći da pretrage nisu ništa pokazale? Kaži barem pravu riječ… som pripovjedača, suočavajući cegovine, Italije, Crne Gore, S vremenom, sve je bilo gore… Tada sam već postao predmesvog Martina Martineza, kao i Njemačke, Švedske, Francuske, tom interesa stranih znanstvenika, jer na našem tlu nije bilo svoje potencijalne čitatelje s Češke, Poljske i Mađarske! Žiri specijalistā; ako ih je i bilo, nije bilo opreme. Besplatno smo bili crnohumornim pitanjem: Tko književnog natječaja Lapis Hipo vrhunskim njemačkim i francuskim klinikama, štoviše, monam je ukrao dušu?“ striae 2014 činili su spisateljica jim su roditeljima i plaćali da me dovedu na ispitivanja. Koja sam Samo nekoliko dana nakon i anglistica dr. sc. Daša Drndić, ja, ispitivanja, uglavnom, prespavao. Jer stvari su kretale nagore. ovog uspjeha, Denis Peričić je talijanistica dr. sc. Elis DeghengSvakakvih je teorija bilo, ali ne i lijeka. Kljukali su me već i tada i u varaždinskoj Gradskoj knjižnici hi Olujić i književnik i slovenist dr. kljukao sam se i sve donedavno s metifenidatima, amfetaminima, predstavio još 17 drugih kratkih sc. Marcello Potocco. metemfetaminima, mofadafinilima, armodaflinima, kodeinima, priča ukoričenih u svojoj knjizi Obrazloženje žirija: „U priči seligilinima i amotoksetinima, ali, vjerujte mi na riječ – jer znam „Ljubav, zlo i naopako“ (inforTijelo od snova Denisa Peričida ste u nekima od ovih farmaceutika prepoznali i teške droge macije i narudžbe putem: http:// ća narkoleptični prevoditelj iz – nikako u narkomanskom smislu, nego samo u propisanome, www.hena-com.hr). jednog varaždinskog naselodnosno: neučinkovitome. S vremenom je sva farmakologija pala Zajedno s još sedam priča ka, po imenu Martin Martinez, u vodu i preostale su samo, podjednako neučinkovite, teorije koje su ušle u najuži izbor, Periuvodi čitatelja u „otajstvenost“ o autoimunima, stečenima i/ili psihogenim boleštinama. Kad čićeva priča je tiskana u knjizi povezanosti vlastite egzistensam malo stasao, najzanimljivija mi je bila ona koju je netko od Lapis Histriae 2014. cije s djelovanjem istoimenog francuskih doktora polušapatom izrekao: da bi to mogla biti neka kombinacija aspekata vezanih uz činjenicu da me majka rodila malko prerano. Trudovi i porođaj su, naime, počeli u 8 sati ujutro 21. kolovoza 1968. godine, nakon što se rodilištem pronijela vijest da su Rusi ušli u Prag i da je svijet na pragu Trećega svjetskog rata.

Nipošto ne želeći umanjiti majčin razumljiv stres, mislim da bi bilo idiotski da svoje boljke pripisujem takvoj nekoj gotovo biblijskoj situaciji. Naučio sam, naime, u životu biti razuman.

Itekako. I uzduž ulice poteći će moj dah…

Iznenada, u dobi kada sam trebao poći u osnovnu školu, nešto se ipak promijenilo. Mogao sam se probuditi, recimo, oko 5 sati ujutro, pa bih pristigao na prve satove. Prisustvovao bih im s punom budnošću i pozornošću; samo tu i tamo bih klonuo, tek (Doppelgänger na nekoliko sekundi ili minuta; potom bih se posve razbudio i nadalje pratio nastavu ili se normalno družio s vršnjacima tijekom Have I not indeed been living in a dream? And am odmorā. Čak bih i stizao kući – moji roditelji dolazili su autom I not now dying a victim to the horror and the po mene – oko 13, 13.30 sati, da bih, ne stigavši do kraja ručati, opet padao mystery of the wildest of all sublunary visions? u dubok i trajan, rijetko Edgar Allan Poe, William Wilson tek isprekidan san, koji bi trajao barem 7 sati, do navečer, a nerijetko i Bioy Cesares večerao je sa mnom, i nas do ponoći. dvojica dugo smo se zadržali za stolom, No, bila su to lijepa vatreno raspravljajući o pisanju romana u vremena, važna upravo za mene. Kada bih i zaprvom licu, pri čemu bi pripovjedač izosspao nakratko u toku sata (školskog sata), nastavnici, a ubrzo i vršnjaci iz školskih klupa, imali su za to hoću reći, da mi je bilo dobro – najbolje, mogu razumijevanja; ako su se i reći – u osnovnoj školi. To su, kažu, formativne smijali, ja to nisam čuo, a godine, i u smislu edukacije, i još važnije, u kada bih se probudio, nisu smislu socijalizacije. Dobro, nisam se baš puno me ismijavali. Čuli su već za igrao nakon nastave, jer bih tada već tvrdo moj poremećaj, a u socijalizćorio, a navečer s roditeljima pisao zadaće ili mu se nisi smio javno smijati prolazio gradivo, ili samo gledao televiziju, poremećenom. Kakav sam što je sve smanjivalo zabrinutost započetu nedvojbeno bio. Poremećen. onima mojima najprvijima trenutcima na Tko-nam-je-u-kra-o-du-šu? ovome svijetu.

Dobra je stvar pritom bila da Takvo, ma koliko i nadalje teško narkolepjenović il M n ra : Vje sam mogao razmjerno kvalitičko stanje, nastavilo se i u gimnazzzz…

Ilustracija tetno pratiti nastavu pa su već … zarana do izražaja došle neke … moje sasvim osobne komparativne prednosti, …i u gimnaziji, da. Nisam stigao reći – malo me opet shrvalo kojima se – eto, reći ću i to: ni u snu – nadao nisam.

– da sam bio odličan učenik u osnovnoj školi i da sam bio izvanNo, tu nije kraj iznenađenjima, jer da mislim da je moja priča redan u njemačkome. Bili bi me slali i na državna natjecanja iz dosadna, onda vam je ne bih pripovijedao. Dakle, osim što sam njemačkog jezika, ali kud ćeš sa mnom? Da zaspim usred državjedan od tolikih tisuća Martinā Martinezā na svijetu, jedini od nog finala? Usput sam, malo preko televizije, malo preko nekih više stotina Martinezā u Hrvatskoj koji se još i zove Martin, i što vježbenica koje sam čitao kada bih se noću iznenada probudio, bolujem od možda najtežega i najčudnijega oblika narkolepsije usvojio i engleski, a onda u gimnaziji, kada sam nakon samo pola ikada zabilježenoga, ja sam, usto, i lingvističko čudo. semestra razgovarao s profesorom latinskoga na mrtvom jeziku Nekad lingvističko čudo od djeteta, a sada lingvističko čudo starih Rimljana, u jutarnjem terminu gledao neki Buñuelov film od sredovječnog dosadnjakovića. Ili, bolje rečeno: glosolalijsko koji nisam shvatio, ali sam odmah shvatio jezik, i počeo govoriti čudo. španjolski kao da sam odvajkada „hablao espanjol“.

Koja je razlika između lingvističkoga i glosolalijskog čuda? LinTada kada su se u nas počele prikazivati prve meksičke i ine gvisti su poligloti, nevjerojatno talentirani pojedinci koji zarana latinoameričke telenovele – I bogati plaču, Divlja ruža, Marisol, uviđaju strukturalne veze između jezika, istražuju te jezike, uče Esmeralda – ja sam već zarađivao za život prevodeći ih. ih i upijaju te time stječu logičnu nadgradnju za usvajanje novih Bog uzima, ali Bog i daje. Ako Ga ima. Ako mi je već uzeo i novih jezika. Ja sam više glosolalijsko čudo, iako i u mene ima toliko toga, onda mi je i dao puno. Jer da nije bilo španjolskoga, elemenata lingvističkoga talenta, poliglota. toga moga upravo glosolalijskoga znanja tog jezika – jer usvajanje Rekao sam vam maloprije da sam zzzz… za ono… pardon, ma, njemačkoga, engleskoga i latinskoga zacijelo je bio plod nekih

Objavljujemo na

Denis

Tijelo od

KNJIŽEVNOST

30. prosinca 2014., br. 554/555 || REGIONALNI TJEDNIK

MIJAT GAVRAN

agrađenu priču

Peričić

od snova story)

tavio ili izvitoperio činjenice ili zapao u proturječja, što bi neke – doduše vrlo rijetke – čitatelje navelo da sagledaju užasan ili banalan rasplet. Iz udaljenog kraja hodnika vrebalo nas je zrcalo. Otkrili smo – a takvo je otkriće u pozno doba noći neizbježno – da zrcala imaju u sebi nečeg čudovišnog. Bioy napomenu da je jedan od herezijarha iz Uqbara rekao kako su zrcala i spolni čin odvratni, jer umnožavaju ljude.

Jorge Luis Borges, Tlön, Uqbar, Orbis tertius mojih lingvističkih talenata, ali hitro usvajanje španjolskoga moralo je biti plod nekakvoga otkrivenja – onda nikako ne bih mogao preživjeti studentske godine, kojih jedva da se sjećam, jer sam na prvoj godini studija – hispanistike i anglistike, naravno – počeo spavati po 17, 18 sati dnevno, i to uglavnom danju.

Hvala svima… iz vremena ruža… u ondašnjem visokoškolskom sustavu koji su mi omogućili da steknem diplomu razumijevajući moju neobičnu zdravstvenu dokumentaciju i omogućivši mi da ispite polažem i bez slušanja obaveznih predavanja; ne znam bi li takvo što bilo moguće u današnjim „bolonjskim“ uvjetima. A i ne zanima me.

I zato živim čudan život.

Prvo, žene nemam – žene nemaš i teško da ćeš je i steći, veli Štulić – ni djece. Neću tajiti da katkad „imam“ pokoju damu, u intimi. Ali bile to dame boljega ili lošijega soja, odavno si već ne utvaram da ću s ikojom – ikakvom – od njih ostvariti trajniji odnos. Je li vam se ikada dogodilo da zaspite na dami? Ili čak – bit ću krajnje otvoren – u dami? Možda, ali tada je ta vaša dama to mogla i očekivati, puno prije nego što se ista s vama, pijanim ili drogiranim, u to uopće upuštala. Uostalom, kaže Dylan, true love tends to forget… but every day of the years’ like playing Russian roullette. Dakle, od toga, što se mene tiče, ništa; uostalom, rekao sam već da nemam vremena zzzz… …za naširoko pojašnjavanje. Stoga, drugo: primijetili ste možda već da mi svako malo na um padaju neke pjesme. Ja ih stalno čujem, čujem i neke glasove, i u glavi „vidim“ neke slike: to vam je, naime, karakteristika hipnagogijskog stanja. A to je stanje kada ste stalno na rubu između sna i jave. Ja mogu razaznati da su mi neke slike i glasovi plod toga stanja, ali zarazne melodije i stihovi javljaju se i mnogima – tako su mi rekli – koji nemaju problema poput mojih, zar ne? Pa, ako vam se sada u glavi možda vrti novi hit Jelene Rozge ili Severine, onda se nemojte

čuditi meni: meni je u svijesti – kakofonija. Kao! Kao-ka-ka-o…

Treće, i najvažnije: da, budan sam, prosječno, samo 6 do 7 sati u okviru kalendarskog dana. Neobično sam to izrazio? Neobičnije je ono što sam time izrazio. Zar sam mogao reći da sam budan samo 6 do 7 sati dnevno? Nisam, jer nije tako. Ovako je: budan sam, prosječno, samo 6 do 7 sati u okviru kalendarskog dana, a kada će to biti – ta velika „šihta“ – to nikada ne znam.

Uglavnom je to po danu. Ali, kakve su to varijacije! Potpuno nepredvidljive! Barem dva-tri puta mjesečno znam biti budan i 15 sati u kontinuitetu, ali i spavati 20 sati u komadu; jednom sam spavao 30 sati, a jednom čak i 35 sati, tek se tu i tamo na tren ili dva nakratko budeći, nedovoljno da taj detalj i zapamtim kao bitan podatak. Četvrto, možda ne toliko važno, ali za mene jest važno: od studentskih dana morao sam svoj kratkodnevni život pomno organizirati. Ako sam budan samo 6 do 7 sati dnevno, morate razumjeti da barem 2 do 3 sata od tog Bogom danog vremena moram posvetiti radu na prijevodima sa španjolskoga, koji mi osiguravaju sredstva za život – pa ma kako mi život skraćen bio.

U ostatku tog i takvog života moram nešto pojesti, neko vrijeme posvetiti higijeni (sjećate li se kako ste se prljavo osjećali onda, jednom ili dva puta kao mladci, kada ste se probudili nakon 11, 12 ili 14 sati mamurnoga sna? Pa zamislite onda još da zaspite, duboko, tijekom obavljanja velike nužde!), a moram i nešto pročitati ili pogledati. Da, doslovce od svojih prvih studentskih godina pomno sam birao što ću čitati i gledati. Premalo mi je vremena preostalo za gluposti. Na sreću, dovoljno sam se već bio obrazovao – i oblikovao – da sam znao koje su bitne knjige koje valja pročitati i koji su bitni filmovi koje valja pogledati, a da se to ne ispostavi trošenjem vremena na popularne trendove ili banalne serije: sa takvima sam, uostalom, u redovitom kontaktu, jer mi njihovo prevođenje osigurava egzistenciju.

S glazbom nisam imao takvih problema; glazba je uvijek oko mene kad sam budan; stalno je slušam; iako, s obzirom na ono moje gotovo pa trajno hipnagogijsko stanje, kada mi se sva glazba vrti u glavi, ne znam koliko je to dobra odluka; ali bez glazbe ne mogu, glazba je moj prijatelj, kažu Doorsi: Let the music be your friend… untill the end, untill the… eeeeeend!

E sad, nemojte mi reći da ste sve shvatili. Zzzz… …zar ste mislili da je to sve? Dosadno vam je? O, da znate kako je tek meni, koji svaki čas zapadam u san? Izdržite, vrijedit će!

O, kažu Bachman Turner Overdrive: You ain’t seen nothing yet!

Ništa još niste vidjeli!

Jer, uhapsili su me.

I to je bilo pravo otkrivenje.

Nisu me uhapsili onak’ kak’ hapse ove naše, političare vrle: trla baba lan, pa ti dođe ekipa na vrata, kamere skupa s njima.

Ne, kod mene je bilo u velikom stilu, doslovce. Kornjače (specijalci potpuno oklopljeni), duge cijevi, s „ovnom“ kroz vrata, ne samo MUP, nego i EUROPOL, INTERPOL i FBI. Legni na pod, ruke na potiljak, ovo-ono, američki film. U mom malom hrvatskom gradu.

Onda je bilo: ne smijem reći da su me tukli, pa ću vam onda reći ono što je bilo. U najzadnjem trenutku sam uspio spriječiti da me odvuku u Guantanamo ili Abu Ghraib ili bogtepitajgdje.

Ne pretjerujem.

Osnovana sumnja? Oni tvrde: da sam ja ne ovaj nego onaj Martin Martinez, nedavno utvrđeni boss narkokartela u Argentini, rođen 21. kolovoza 1968. godine, istog dana kao i ja, iako ne u Varaždinu nego na Uskršnjem otoku, i čija rijetka ali vjerodostojna fotografija pruža lik čovjeka koji je, s razlikom njegove malo jače kose i tipičnih latinoameričkih brčića (ja ne gajim nikakve brkove), potpuno identičan meni. Štoviše, i DNK nam je – isti.

Rekao sam vam: You ain’t seen nothing yet!

No, nisam završio u Guantanamu, niti u Abu Ghraibu, ali da su ubili boga u meni, e jesu, bogami. A kako to ukratko opisati?

Sve, sve, ama baš sve je dokazivalo da sam baš ja onaj Martin Martinez, megaboss argentinskoga narkokartela, čovjek koji je skidao glave kao od šale, pa čak i mnoge glave operativaca CIA-e.

S druge strane, moje se male i kratke dnevne putove može lako utvrditi. Čak i kad sam budan, uglavnom sam doma; svakodnevno šaljem mailove s prijevodima i čujem se s naručiteljima poslova; odem svaki dan u usrani dućan; tu i tamo se nađem s nekom damom, uvijek onom koja to ne treba tajiti nego naš susret može potvrditi; ostatak dana spavam, i to svi znaju, prvenstveno moji (neuspješni) liječnici. Pa kako ćete mene poistovjetiti s čovjekom koji žari i pali po Južnoj Americi?!

Da, izgledam isto kao on. Da, imamo isti DNK. Rođeni smo istog dana, ali ja u Varaždinu, a on na prokletim jebenim (oprostite mi, vi ne biste bili izvan sebe?) Uskršnjim otocima. Imam prijatelja koji ima dva sina, jednojajčane blizance, i otprije znam da takva braća imaju isti DNK. Naravno, nisam ja pitao, nego sam rekao tima svakovrsnima i svevišnjima istražiteljima da pitaju moju majku je li, Bože dragi, moguće rodila dvojicu, ne samo mene? Čak me to i zaintrigiralo, čitao sam Tamnu polovicu Stephena Kinga, o zlobratu iskoprcanomu iz tijela glavnoga lika, a znam osobno i profesoricu, u mom malom gradu, kojoj su, umjesto pretpostavljenog tumora na mozgu, iz glave izvukli oko i neke još druge ostatke prvotnoga blizanca koje je njezino tijelo apsorbiralo još dok je bila fetus, možda čak i embrio.

Naravno, moja majka je sve te superpolicajce istjerala van, rekavši da je to – glupo. Reagirala je, unatoč godinama, onako kako treba reagirati kad vam tko dođe s glupošću. Dobro, tada nije bilo ultrazvuka, trudnice nisu išle doma od ginekologa mužu sa sličicom mališa u utrobi, ali neke stvari su itekako provjerljive: na primjer, još su živi neki doktori i neke sestre koje su me prije 45 godina iznijeli na svijet, i oni su ispitani, i grohotom su se nasmijali. Jer, „halo, dajte, najte“…

19

Da, i?

Pustili su me. Očito je netko „preuzeo moj identitet“. Danas je sve moguće. U ovo doba koje nam je Snowden opisao.

Ali mene to nije zadovoljilo.

Saznao sam, naime, da je Martin Martinez, taj moj dvojnik iz Argentine, nakon što je proveo djetinjstvo na prokletom jebenom Uskršnjem otoku, preselio. Taman tada kada se meni dogodila promjena u ritmu spavanja.

I onda mi je nešto sinulo.

Primijetio sam da se frajer selio u Argentinu taman tada kada su moji duži napadi spavanja točno odgovarali vremenskim razlikama kada je on bio budan.

Tada sam shvatio da moja narkolepsija nije od ovoga svijeta.

Ja sam spavao kada je on bio budan. I bio budan kada je on spavao.

Vrag mater.

Nije bilo druge nego poći za njim.

Kako sam ja to mogao?

Ne znam. Ali kako sam mogao 45 godina živjeti tako da spavam kada je on budan, a da sam budan kada on spava?

Zar to nije dovoljno otajno?

Mislim da jest. Pa onda, ako sam osjetio nekakav sudbinski zov, zov da pođem za njime, i da ga nađem, onda je i taj zov bio podjednako otajan. I neobjašnjiv. Idi za svojom sudbinom… …i ne vraćaj se više.

Nije to, gospodo moja, bilo lako.

Prvo, trebalo je sve ove policije svijeta uopće uvjeriti da mi ostave putovnicu.

Kada su ipak shvatili da ja nisam The Martin Martinez, ostavili su mi putovnicu, a ja sam odletio za Buenos Aires. Izabrao sam let koji kreće, preko Frankfurta naravno, tada kada sam predmnijevao da on spava. Sletio sam manje-više dobro, u argentinskoj noći – mom danu.

O da, trebalo se drndati tim autobusima. Trebalo je znati da ću zaspati možda i na cesti, ili, dao Bog, u ocvalom hotelčiću. I događalo se to, uhaj! mnogo puta. Trebalo se znati zaštititi od lopova koji bi vam uzeli sve i kada ste potpuno čili. Zato sam – možda je banalno – jeo čili, misleći da ću od njega biti budniji.

A znao sam da mogu biti budan samo dok on spava.

Kako sam prošao sve, kako sam ga našao?

Pa rekoh vam: ako mi se to dogodilo, ako me to mučilo 45 godina, onda me valjda nešto i vodilo do njega. Nešto što ni sebi ne mogu rastumačiti, pa ne očekujte stoga da to rastumačim vama.

Zanimljivo: u njegovu skrivenu hacijendu, koju ni agenti CIAe, sa svim svojim usranim satelitima i dronovima nisu mogli (ili nisu htjeli? ne zanima me) locirati, ja sam ušao kao Pavao u Damask. Malo su me čudno pogledali njegovi čuvari, jer su (ispravno) mislili da on spava, ali ja sam bio – on. Izgledao sam isto, imao sam isti DNK, pustio sam brčiće i nalijepio nešto kosice, pa da su mi i rožnicu oka na biometriju stavili… Nije im palo ni na pamet. A kako bi im i moglo?

I eto, gledam ja, Martin Martinez, narkoleptični prevoditelj rodom iz nekoga obližnjega varaždinskog naselka, Martina Martineza, glavnog bossa argentinskoga narkokartela, kojega ni CIA ni FBI ni EUROPOL ni INTERPOL a kamoli hrvatski MUP ne mogu locirati, gledam ga kako sam, bez očekivanih krasnih uslužnih dama, spava pod svojim svilenim plahtama. Ne izgleda moćan, nimalo. Sitan je kao i ja, čovječuljak obični. Ali znam da ako se malo zakašlje u snu, ako se na trenutak probudi, tada ja padam u san, i stvar je svršena.

Stoga, gledam ga, vadim pištolj i mislim si: Što ćemo sada, prijatelju Martine? Što će se sada dogoditi?

Smjestit ću ti metak u glavu sada dok spavaš, to sigurno. Moram biti brz, da mi se ne zakašlješ i nakratko probudiš. Zašto mi tek sada pada na pamet činjenica da zapravo ti vodiš priču?

Ti nikada nisi zaspao kada sam se ja probudio. Nikada nisi ovisio o meni. Nego samo ja o tebi. Što to znači? Da si ti glavni, a ja neka lošija verzija tebe? Zao i dobar blizanac, iako nismo blizanci? Zašto se toga nisam dosjetio prije? Koji je nebog to osmislio? Ne, molit ću Boga. Ne želim u ovim trenucima griješiti dušu. Ako se i nisam puno molio u životu, molit ću se sada. Ali što će se dogoditi kada ti smjestim metak u čelo? Hoćeš li samo ti umrijeti, ili ću istovremeno umrijeti i ja, tvoj astralnom pupčanom vrpcom vezani blizanac, tvoja zrcalna hrvatska preslika?

Pa ćemo se onda naći zajedno u Paklu, jer tebe Pakao sigurno čeka, a mene, kojega bi čekao Raj, ako postoji, ali morat ću i ja u Pakao jer ću te sada ubiti? Hoćemo li se možda naći u nekom desetome svijetu, ti i ja, sretni, zajedno, i zajednički ostvareni?

Cjelina zrcalnih polovica, savršena kugla dviju polutaka, spojeni, ostvareni, kao jedno do sada odvojeno biće? Ili te uopće neću ubiti, nego ću ubiti sebe?

Ili ću te ubiti, vrag ti mater, Martine Martinezu, pa ću onda jednostavno izići i zamijeniti te, nastaviti sve tvoje narkokartelske kriminalne poslove? Ne bi mi bilo teško. Znam dobro španjolski. I odlično znam tebe, Martine Martinezu. Nitko te tako dobro ne razumije kao ja. Kaže Štulić.

Ima jedan krasan film od Hitchcocka, kada frajer uperi pištolj sebi u glavu, zapravo u kameru, ali kamera stvara privid njegova izravnog pogleda u crnu rupu cijevi. To ja sada činim.

Ima krasna Carpenterova verzija starog filma The Thing, gdje na kraju, na rubu svijeta, ostaju samo Kurt Russell i Keith David. Oni znaju čije je od njih obličje poprimio Stvor, ali mi ne znamo. Ja ne znam tko je od nas dvojice Stvor.

Dakle, sada, kada se Martin Martinez, argentinski narkoboss, polako već trza iza sna, a ja istovremeno gubim budnost, ja okrećem pištolj malo prema sebi, malo prema njemu, malo ustranu…

Sudbina će dati…

Uostalom, svaki dan u životu je ruski rulet.

20

Duplerica

REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555

SUPERBAKA Terezika Pavković iz Čukovca rođena je 1912., a u životu ništa ne bi mijenjala

RECEPT ZA DUG ŽIVOT U životu ima radosti i žalosti. Rakijica za dobro jutro pomaže. Ne valja se previše žaliti.”

Jako sam zadovoljna svojim životom iako je bilo dobrih i loših trenutaka. Nemam neostvarenih želja. Kada bih se ponovno rodila, sve bih ponovila kako je bilo. - Meni je navek bilo lijepo - otkrila je gospođa Terezika

Baka Terezika ima 102 godine i sve radi sama Vitalna i lucidna Terezika rođena je u Globočecu. S 20 godina, daleke 1932., se zaljubila, udala za Valenta i preselila u Čukovec, gdje je ostala do danas. U sretnom braku je rodila četvero djece. Nadživjela je supruga i tri kćeri, dok sin živi u Njemačkoj, pa je financijski zbrinuta Piše: Višnja gotal visnjagotal@gmail.com

Terezika Pavković iz Čukovca ništa ne bi mijenjala u svom dosadašnjem životu.

Izjava kao izjava i nije toliko raritetna. Ali kad znate da je Terezika Pavković rođena 1. rujna 1912. godine, pa shvatite da ima 102 godine, njene riječi poprimaju drukčiju notu. Baš ništa ne mijenjati u 102 godine?

- Jako sam zadovoljna svojim životom iako je bilo dobrih i loših trenutaka.

Nemam nikakvih neostvarenih želja. Kada bih se ponovno rodila, sve bih ponovila kako je bilo. Meni je navek bilo lijepo – istaknula je baka.

Draga i lucidna

Iako baka živi sama, ne osjeća samoću. S njom je stalno Petrica, crni mješanac koji nije prestajao lajati

jer ga je baka ostavila vani dok je pričala s nama. Pomažu joj, kako kaže, “dečki” i dobri susjedi.

Nas je do bake doveo Valent Pavković. Ona mu je strina, a pazi na nju baš kao i svi susjedi. Premda se ne bi reklo da baku uopće

Iako živi sama, ne osjeća samoću. S njom je stalno pas Petrica, a pomažu joj susjedi treba paziti. Istina je da su godine donijele svoj danak i da se Terezika teže kreće, ali većinu stvari u svakodnevnom životu odrađuje sama.

Kad smo stigli, u nevjerici smo gledali u dvorište: baka u 103. godini je baš bila gurala tačke! - Dela sam na tačke zemljicu kaj su

Još uvijek vozi tačke. - Kad radim vani, jako sam smirena – objasnila je

krti nakopali, da zamećem grabice di su bili oleandri – objašnjava nam.

Gospođa Terezika ima tri oleandra koje svake jeseni vadi iz zemlje, pa ih u proljeće iznova sadi. – Dečki mi izvade oleandre, to je ipak teško za mene, ali ovu šakicu zemlje valjda mogu sama maknuti. Kad radim vani, na svježem zraku, pa dođem unutra, jako sam smirena - veli nam baka.

Tako lucidnu i inteligentnu osobu rijetko sretnete i među onima dvostruko mlađima. Kad nam je govorila kada je rođena, prvo je rekla godinu, a onda stala i rekla da je pogriješila jer “datum ide najprije”. Terezika Pavković jednako se sjeća onoga što je bilo prije 95 dana, kao i onoga prije 95 godina. Svoju je biografiju ispričala ukratko.

– Rođena sam u Globočecu od dobrih roditelja koji

21

30. prosinca 2014., br. 554/555 || REGIONALNI TJEDNIK

Duplerica

su me naučili svemu što bi trebala naučiti i današnja djeca. Biti poštena, poštovati starije, odbaciti zlo i takve stvari. Ljepše se živi tako - priča baka.

Udala se s 20 godina, a u braku je bila 40 godina, sve do suprugove smrti. Valent Pavković, u čiju je kuću u Čukovcu doselila nakon udaje, bio je postolar. - Bilo mi je lijepo i uvijek smo si bili dobri. Radili smo, ali smo uvijek našli vremena za zabavu – kaže nam kratko i jasno.

U sretnom braku rodilo se četvero djece. Tri je kćeri nadživjela, a najmlađe dijete - sin - živi u Njemačkoj, pa je baka financijski zbrinuta. Jer kad bi ovisila o 500 kuna koliko dobiva od države...

Ima šestero unučadi i jednako toliko praunučadi. Na naše pitanje njezinom nećaku je li dobro zbrojila, baka nas je pogledala sućutnim pogledom i nabrojala jedno po jedno unuče i praunuče.

nekadašnjeg i današnjeg života, bez razmišljanja veli da je nekada bilo bolje.

– Djeca su se znala ljepše igrati. Lijepo nam je bilo i u školi. Imali smo dobru ali strogu učiteljicu, jako dobro je podučavala. Zvao je mene i ondašnji ravnatelj Građanske škole Miškulin da idem na daljnje školovanje, ali odgovorila sam da me mamica ne pusti. Nisam mu htjela reći da imam jake glavobolje. Voljela sam puno čitati, ali glava me zaista jako boljela – govori nam baka i otkriva da je najviše voljela čitati bajke.

- Onda su se kod nas u selu teško i nabavljale druge, naučne knjige - dodaje. Čukovec je multikulturalno selo u kojemu nikada nije bilo nacionalnih tenzija. – Oduvijek mi je, kao i danas, svejedno tko je pravoslavac, a tko katolik - veli baka koja je prošla tri rata. Najgori joj je ipak bio Drugi svjetski rat.

Istančani ukus

Odličan đak

Iako baka djeluje krhko i veli da je uvijek bila malena, Terezika Pavković snažna je i inteligentna žena koja sa svoje 102 godine (upozorava nas da će 1. rujna 2015. napuniti 103) razbija pre-

Na našu pretpostavku kako u vrijeme njezine mladosti nije bilo škole za djevojčice, baka je prvi i jedini put žešće reagirala.

– Kako nije bilo škole? Još i kako smo išli u nju. Morali smo biti pametni, mirni, poštovati druge, pozdravljati ljude koje smo sretali – prisjetila se vremena prije

Odgojena je da živi pošteno i poštuje starije, a ističe da tako treba djecu i danas odgajati

Baka Terezika ima šestero unučadi i jednako toliko praunučadi 90-ak godina kada je bila odlična učenica četverogodišnje pučke škole. Još i danas čuva svjedodžbu zadnjeg, četvrtog razreda, u kojoj su sve ocjene „veoma dobar“. Pandan današnjem odličnom.

Na pitanje je li se brzo nakon školovanja udala, energično odgovara: – Ma kakvi, imala sam punih 20 godina. Već sam skoro bila stara cura! - kaže.

I dok je na početku 20. stoljeća 20-godišnjakinja već spadala u “stare cure”, brakovi po dogovoru roditelja nisu dolazili u obzir. Barem kad su u pitanju bili Terezika i Valent.

– Ne daj Bog! Moj Valent i ja smo se zaljubili i jako sretni oženili - veli.

U dobrim odnosima je bila i sa svojom svekrvom, koja im je kuhala sve dok se nije razboljela i završila u krevetu.

Gospođa Terezika ju je njegovala punih sedam godina, a uz to i radila na zemlji.

Nekad bolje

Kako u današnje vrijeme doživjeti 102 godine, pitali smo za savjet baku Tereziku. – Ima tu i radosti i žalosti. Rakijica za dobro jutro pomaže. Ne valja se previše žaliti – otkriva nam “recept” za dugovječnost.

Na pitanje o usporedbi

- Kad si zdrav, možeš sve. Samo ovisi hoćeš li to iskoristiti – poručila je baka

Papa joj dodijelio apostolski blagoslov Tereziki Pavković je papa Benedikt XVI. prije šest godina dodijelio apostolski blagoslov kao zalog milosti i nebeske pomoći za dugogodišnji doprinos u životu i radu.

A 102-godišnjakinja se doista trudila živjeti skromno i pošteno. Cijeli je život pjevala u crkvenom zboru.

Kad nam je zapjevala, teško je bilo povjerovati da taj glas, intonacija, pje-

vačka vještina pripadaju ženi od 102

Baka, koja je cijeli život pjevala u crkvenom zboru, i danas prekrasno pjeva godine. Kao da se vratila u dvadesete.

Od današnje mlađe generacije pjevača ne može izabrati koga bi favorizirala, ali nam je otkrila da je nekada jako voljela Ivu Robića, Gabi Novak, Terezu Kesoviju.

Na pitanje bi li voljela da je mogla postati pjevačicom, jer to joj je očigledno jedna od najmilijih ljubavi, odgovara nam kratko i jasno: – Dosta sam se ja napjevala i ovako.

drasudu za predrasudom.

- Brzo sam shvaćala sve što sam čula, ali mislim da su drugi to malo preuveličavali, uzdizali me više nego što jesam - veli skromno o svom intelektu.

Mi ne bismo rekli da je bilo tko preuveličavao kad je Tereziku Pavković nazvao iznimno inteligentnom. A uz to i iznimnom domaćicom. U njezinoj kući je kao u “apoteci”. Svaka stvar na svome mjestu, uredno, spavaća soba je predivni primjerak starinskih soba koje bi danas koštale bogatstvo. Tu i tamo neki šlingani milje... Vidi se da baka ima istančani ukus i ne dozvoljava da se kuća zapusti.

– Održavam kuću koliko mogu. Dva puta na mjesec dođe žena koja mi opere prozore ili obriše paučinu, što ja više ne mogu – rekla je baka, čijeg bi se domaćinskog umijeća posramile i puno mlađe žene. Izvlači iz ormara prekrasan veliki pokrivač za krevet koji je izradila kad je dolazila u Čukovec, dakle prije 83 godine. Kao da je rađen jučer.

Kad smo odlazili, vitalna baka nam je rekla kako ništa čovjeku ne treba poželjeti osim zdravlja.

– Kad si zdrav, možeš sve.

Samo ovisi hoćeš li to iskoristiti - još jednom nas je začudila svojom lucidnošću.

Osim reume koja ju muči “tu i tamo”, Terezika Pavković je zdrava. Zdrava, lucidna i žilava starica čije bi bore na licu ispričale tko zna koliko priča.

22

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555

U vodstvu Lacković i Belović

sport

Održano je 3. kolo 18. Fit-sport zimske brdske lige Ivančica 2014/15. Nastupila su 72 natjecatelja, a pobijedili su Josip Lacković i Valentina Belović. Oni vode i u ukupnom poretku s maksimalnim brojem bodova, s po tri pobjede. Do sada su nastupila 93 natjecatelja u muškoj i 16 u ženskoj konkurenciji. Organizator ZBL Ivančica 2014/15 TK Marathon 95 najavio je 4. kolo, od ukupno sedam, za 4. siječnja 2015. godine na standardnoj stazi duljine 10 km, a starta se u 8 sati ujutro iz Prigorca dok je cilj na samom vrhu Ivančice.

www.regionalni.com/sport Zovite nas na 042/290-777

OK Varaždin Volley organizira Školu dobojke za najmlađe.

Poz i v aju s e u čeni c i osnovnih škola da se tijekom zimskih praznika uključe u rad škole u sportskoj dvorani VI. OŠ Varaždin, utorkom i petkom od 9,30 sati. Sve informacije možete dobiti i na broj mobitela 098/379-446.

PLIVANJE Vrlo dobri rezultati PK Barok na Ekipnom C prvenstvu Hrvatske u Zadru

Šest novih normi članova PK Barok za pojedinačni PH Dražen Besek potpisao je jednogodišnji ugovor s kineskim drugoligašem Songijang Tianjinom. Nakon razlaza s dosadašnjim klubom Wuhan Zallom, Besek ostaje i dalje u Kini. Novi Besekov klub je u prošloj sezoni osvojio 7. mjesto u drugoj kineskoj ligi, a cilj za sljedeću je viša pozicija i možda jedno od dva mjesta koja vode u prvu ligu. Beseku će asistirati kondicijski trener Nikola Jaroš.

Songijang Tianjin je mlad klub, osnovan je prije osam godina, ali ciljeva ne nedostaje. Nalazi se u gradu Tianjina sa 7,5 milijuna stanovnika, 300 km južno od Pekinga.

Perec ide na EP

Već otprije isplivane norme potvrdile su i mlađe juniorke: Leu Ćelić na 200 prsno i Martinu Štefinec na 100 prsno Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

U Zadru je održano Ekipno C prvenstvo Hrvatske u plivanju na kojem su nastupili i plivači i plivačice varaždinskog PK Barok.

Pojedinci

U konkurenciji 10 ekipa plivači su zauzeli 4. mjesto, dok su se plivačice plasirale na 5. mjesto u konkurenciji 9 ekipa. Za žensku ekipu nastupile su: Stela Grobotek, Maja Berkopić, Martina Štefinec, Lea Ćelić, Dora

U mlađejuniorskoj konkurenciji čak 5 normi isplivao je Martin Kocijan Mihinjač i Elena Škrapec.

Muški dio ekipe činii su: Mario Vlahinja, Gregor Stadaas, Martin Kocijan i Neven Lončarić.

Plivači i plivačice Baroka na ovom natjecanju isplivali su dobre pojedinačne rezultate čemu u prilog govori podatak da je ukupno njih šest ost varilo norme za nastup na pojedinačnom prvenstvu Hrvatske koje se održava u Rijeci od 19.

Tanja Perec ostvarila je normu za Europsko prvenstvo u kategoriji zračna puška 10 metara, koje će se održati u ožujku u Nizozemskoj.

Perec je normu za najveće europsko natjecanje izborila na tri kvalifikacijska natjecanja. Najbolji rezultat ostvarila je na posljednjem koje je održano u Osijeku gdje je osvojila prvo mjesto s 415 pogođenih krugova.

Uspjeh je tim veći jer je u plasmanu bila ispred srebrne hrvatske olimpijke Snježane Pejčić.

Članovi PK Barok koji su sudjelovali na Ekipnom C prvenstvu Hrvatske u Zadru

Rajković na 5. međunarodnom mitingu Brescia U Bresciji je održano 5. međunarodno plivačko natjecanje za osobe s invaliditetom na kojem se okupilo više od 100 plivača i plivačica iz 41 talijanskog kluba te četiri reprezentacije (Češka, Kamerun, Slovenija i Hrvatska).

Natjecanje se održalo u 50-metarskom bazenu i rezultati su priznati za IPC ranking listu. Kako su se prema propozicijama

natjecanja rezultati bodovali samo ekipno, nije bilo individualnih plasmana. Iz

Hrvatske su nastupile četiri ekipe s ukupno 18 natjecatelja (11 muških i 7 ženskih).

Osim dviju ekipa HPO-a, još su nastupili i PK Forca te PK Natator.

Plivač PK Baroka Karlo Rajković bio je član prve ekipe hrvatske reprezentacije koja je ukupno zauzela 2. mjesto.

Karlo je nastupio u disciplinama: 50 slobodno, 400 slobodno, 100 prsno i 100 delfin. U svim disciplinama isplivao je osobne rekorde.

BOWLING U Bowling centru Stadium održan 1. Božićni turnir

Karlo Kreš osvojio Božićni turnir

BK Stadium, sudionici 1. Božićnog turnira

U Bowling centru Stadium odigran je 1. Božićni bowling turnir u organizaciji BK Stadium. Odaziv igračica i igrača bio je puno veći od očekivanog, pa su se igrala dva kruga kvalifikacija. Nakon kvalifikacija šest igrača se plasiralo izravno u završnicu, dok su se preostala dvojica tražila u dodatnim kvalifikacijama nazvanim „Djed Mraz kvalifikacije“. Borba u četvrtfinalima i polufinalima je bila vrlo nepredvidljiva i puna pre-

okreta. Najprecizniji i najsmireniji bili su Karlo Kreš iz BK Stadium te Željko Barunčić iz BK Zagreb koji su odigrali finale na dvije dobivene igre. U vrlo uzbudljivom finalu slavio je Karlo Kreš s 2:1 i time osvojio naslov prvaka. Od domaćih igrača visoko 5. mjesto osvojio je Vjekoslav Kovačić, 6. mjesto Davor Fučkar, dok je 7. mjesto osvojio Dario Čop.

Tim rezultatom je za BK Stadium zaokružena vrlo uspješna godina.

do 22. ožujka 2015. Velik uspjeh isplivavanjem Anormi ostvarili su seniori Mario Vlahinja i Gregor Stadaas, mlađa seniorka Maja Berkopić te mlađi juniori Martin Kocijan, Lea Ćelić i Martina Štefinec.

Mario Vlahinja je ostvario dvije A-norme u disciplinama 100 i 200 delfin, a Gregor Stadaas u disciplini 200 prsno.

Mlađa seniorka Maja Berkopić A-normu je isplivala u disciplini 200 prsno. U mlađejuniorskoj konkurenciji čak 5 normi isplivao je Martin Kocijan i to u disciplinama: 50, 100 i 200 slobodno te 100 i 200 delfin. Već otprije isplivane norme potvrdile su i mlađe juniorke Lea Ćelić na 200 prsno i Martina Štefinec na 100 prsno.

Cilj

Ovo natjecanje označilo je vrhunac zimske sezone natjecanja u 25-metarskim bazenima. Sezona natjecanja se nastavlja, ali od sada uglavnom u 50-metarskim bazenima.

Ciljano natjecanje zimske sezone za Barok je Prvenstvo Hrvatske koje se održava u Rijeci u ožujku.

Prvo sljedeće natjecanje članove Baroka očekuje krajem siječnja.

Sport

30. prosinca 2014., br. 554/555 || REGIONALNI TJEDNIK

Mladi “dabrovi” i dalje neporaženi Odigran je i 5. krug 1. HMKRL - Sjever. Utakmice su se odigrale u sportskoj dvorani srednje škole u Ivancu, a “mladi dabrovi” GRK Varaždin 1930 ostali su i dalje neporaženi u ovoj ligi. U derbiju s RK San sport, susjedima iz Čakovca, slavili su 22:17, a utakmicu s RK Varaždinom nisu odigrali jer protivnička ekipa nije došla.

Za GRK Varaždin 1930 igrali su: Vresk, Tači 4, Stolnik 4, Vojnović 3, Divjak 2, Car, Cerovečki, Risek, Buljubašić 3, Puček 1, D.Artić, Vugrinčić, Žganec Brajša 1, Bobičanec 4, Baranašić, Šantek.

23

Nikola Frančić, iz ludbreškog aeromodelarskog kluba Rudolf Fizir, na osnovu postignutih natjecateljskih rezultata na domaćim i inozemnim natjecanjima osvojio je drugo mjesto za 2013. godinu, a u 2014. godini plasirao se na treće mjesto prema izboru Hrvatskog zrakoplovnog saveza. Nikola se već više godina bavi aeromodelarstvom i postiže zapažene rezultate na svim natjecanjima.

MALI NOGOMET 35. Zimsko prvenstvo Varaždina u malom nogometu Nedolazak

Malonogometna ekipa CB Bolero iz Varaždinskih Toplica pokazala odličan mali nogomet

Juniori MNK Ljubešćice nisu se pojavili u dvorani na terminu odigravanja utakmice s trnovečkim Auto Florijanićom, izravno gurnuvši svoje sumještane iz ekipe Transporti Horvatić na drugo mjesto skupine i plasman u idući krug.

Naime, kako su Transporti Horvatić i Auto Florijanić međusobno remizirali (4:4), a juniori Ljubešćice u petak izgubili od Transporta Horvatić 0:7, Florijaniću je trebala uvjerljivija pobjeda od tih sedam razlike. Nedolazak znači (samo) 0:5 b.b. i Trnovčani su ostali na trećem mjestu, bez prilike boriti se za drugo mjesto koje sigurno vodi u 1/16 finala.

Uskoro slijedi drugi krug natjecanja za najbolje ekipe U utorak su na rasporedu posljednje utakmice prvog dijela natjecanja, a zatim slijedi najzanimljiviji dio turnira Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

Ponedjeljak i utorak zadnji su dani utakmica prvoga kruga po skupinama. Skraćeni nedjeljni program pak obilježila je zadnja utakmica večeri i ugodno iznenađenje topličkog CB Bolera.

Iznenađenje

U toj posljednjoj utakmici Automobilu Lončar trebala je pobjeda, bilo kojim rezultatom, za izravni plasman u osminu finala varaždin-

skog turnira. Dvije prethodne pobjede uz gol-razliku 11:0 značile su u slučaju trećeg troboda uzimanje broja 2 za nastavak natjecanja. Sve u svemu, „automobilistima“ bi bio trasiran vrlo povoljan put čak do polufinala, s malim šansama da prije same završnice nalete na nekog od velikih papirnatih favorita.

Bilo kako bilo, CB Bolero iz Varaždinskih Toplica imao je svoju računicu, dobrim rezultatom uzeti što bolji broj za sebe (prolaz su već osigurali), možda čak i pobijediti, pa

uzeti i prvo mjesto u skupini.

I zaista, već u 5. minuti Zlatko Planinc je jedan ubačaj s desne strane prsima ugurao

Dnevni program počinje u 16 sati iza leđa Lončarova vratara Hranića – 0:1. Momčad Automobila Lončar htjela je što brže izjednačiti, preuzela u potpunosti dominaciju na terenu, ali Bolero je toj ambiciji suprotstavio odlično

organiziranu obranu, pravi bedem ispred svojeg vratara Modrića. Napadi Lončara i udarci prema golu redali su se kao na tekućoj vrpci, međutim, u pravilu su završavali ili u bloku ili daleko iznad ili pokraj gola. Sve do osam minuta prije kraja, kad je Bruno Piskać ipak uspio pogoditi s nekih 11-12 metara za poravnanje. I završnica utakmice protekla je u uzastopnim napadima varaždinske momčadi, međutim Bolero se uspio obraniti i skratiti Automobil Lončar za dva zlata vrijedna boda.

KAJAK I KANU 44. štefanjsko-novogodišnji spust na Savi u Zagrebu

Ukupni pobjednik Emil Milihram Emil Milihram, član KKK Varteks, ukupni je pobjednik tradicionalnog 44. štefanjskonovogodišnjeg spusta na Savi u Zagrebu. Milihram je u konkurenciji kajakaša, na stazi dugoj 12 kilometara, zauzeo prvo mjesto ispred Sudića iz Bosne i Hercegovine. Uspjeh Varaždinaca upotpunio je Damir Kukec, također iz KKK Varaždin, koji je osvojio treće mjesto.

Pobjedom je Milihramu pripao tradicionalni prijelazni pehar Sportskih novosti. Na 44. šte-

fanjsko-novogodišnjem spustu nastupilo je oko 90 posada.

Osim iz Hrvatske nastupili su natjecatelji iz Srbije, Slovenije te BiH. Pobjednik 19. memorijala Tibor Šaramo, voženog također u sklopu tradicionalnog štefanjsko-novogodišnjeg spusta na Savi, je Zagrepčanin Tomislav Lepen. Organizator štefanjsko-novogodišnje utrke bio je Hrvatski kajakaški savez, Kajakaški savez Zagreba i Kajak kanu klub Zagreb.

Emilu Milihramu povijesni peti uzastopni naslov svjetskog prvaka

Solomun seli u Sloveniju Ivica Solomun u narednom razdoblju vodit će slovenskog prvoligaša NK Zavrč. Dosadašnji trener Željko Orehovec nije se dogovorio oko produljenja ugovora, a iz kluba odlazi i šest bivših varteksovaca Šafarić, Antolek, Kresinger, Kristić, Jertec i Mrmić. NK Zavrč se nalazi na petom mjestu 1. slovenske nogometne lige, a prvi Solomunov cilj je pomladiti ekipu i napraviti selekciju za sljedeću sezonu. Među igračima koji su ostali u klubu još je nekoliko igrača s varaždinskog područja, a već se govori i o dovođenju novih mladih igrača. Ovo je novi trenerski izazov za Solomuna, koji je u svojoj trenerskoj karijeri do sada vodio mlađe uzraste Varteksa, bio pomoćnik Zlatka Dalića u Saudijskoj Arabiji, a posljednji angažman bio mu je NK Varaždin u 3. HNL Istok.

U Lepoglavi, Europskom g r adu sporta 2015. godine, u siječnju će započeti tradicionalnoi 11. otvoreni zimski turnir u malom nogometu - Karlovačko kup Lepoglava.

Ovaj malonogometni t urnir, v rlo popularan u varaždinskom kraju , organiziraju Klub igrača malog nogometa Lepoglava i Zajednica sportskih udruga Grada Lepoglave, a igrat će se u Školskoj sportskoj dvorani u Lepoglavi od 10. siječnja do 22. veljače.

Sve malonogo-

metne ekipe zainteresirane za nastup na lepoglavskom turniru moraju se prijaviti organizatorima na broj telefona 098/806370, najkasnije do 8. siječnja. Za pobjednike ovog prestižnog turnira osigurane su nagrade.

Šesto Otvoreno prvenstvo Ljubešćice 6. otvoreno prvenstvo Ljubešćice u stolnom tenisu na kojem se očekuje nastup oko 250 igrača i igračica iz Hrvatske i Slovenije održat će se 3. i 4. siječnja 2015. To je jedinstveni turnir u Hrvatskoj na kojem se igraju sve kategorije - od onih najmlađih (2006. i mlađi) do najstarijih kategorija (preko 60 godina). Propozicije za turnir s popisom kategorija koje se igraju te okvirnim satnicama mogu se vidjeti na web-stranici kluba: www.stk-ljubescica.hr.

24

SPORT

REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555

PK V. Toplice održao klupsko natjecanje Održano je 2. klupsko natjecanja plivača Plivačkoga kluba Varaždinske Toplice. Nastupilo je ukupno 35 plivača, a nakon natjecanja podijeljene su medalje najboljima. Postignuto je čak 38 osobnih rekorda.

Plivački klub Varaždinske Toplice obavještava i sve zainteresirane, posebno djecu koja žele plivati i naučiti plivati da upisuje polaznike za novu

KARATE PH za mlađe seniore i seniorke

Enes Garibović, Eugen Kanjir i trener kluba i izbornik reprezentacije Esad Garibović

Garibović zlatni, a Kanjir srebrni Ovaj PH bio je i izborno natjecanje za predstojeće Europsko prvenstvo u Švicarskoj U Rijeci je održano Prvenstvo Hrvatske u borbama za mlađe seniore i seniorke.

Natjecanje se odvijalo u novoj sportskoj dvorani na riječkom Zametu. Nastupilo je 128 natjecatelja iz 52 kluba.

Uspjeh

Boje Karate kluba Varaždin branili su prošlogodišnji državni prvaci: Eugen Kanjir u

Enes Garibović u finalu je pobijedio Hrvoja Đukića iz KK Susedgrad kategoriji mlađi seniori -75 kg i Enes Garibović u kategoriji mlađi seniori -84 kg.

Eugen Kanjir je prvo kolo bio slobodan, a u polufinalu je pobijedio predstavnika KK Hercegovina Zagreb Vinka Smoljana. U finalu je izgubio od drugog predstavnika Karate kluba Hercegovine Zagreb Ivana Martinca, inače prošlogodišnjeg juniorskog

prvaka Hrvatske.

Enes Garibović je prvo kolo bio slobodan. U drugom kolu je pobijedio predstavnika karate kluba TAD Rijeka Zvonimira Živkovića rezultatom 2:0, prošlogodišnjeg državnog prvaka u toj kategoriji. Treće kolo, polufinale, susreo se s predstavnikom Karate kluba Hercegovina Zagreb Ivanom Kvesićem kojeg je pobijedio rezultatom 3:2. Ivan Kvesić je ovogodišnji seniorski viceprvak Balkana i član je seniorske ekipe koja je nastupila na Svjetskom prvenstvu u Bremenu. U finalu je pobijedio člana Karate kluba Susedgrad Zagreb Hrvoja Đukića rezultatom 3:0 i tako postao državni prvak za 2014. godinu.

Ovo državno prvenstvo ujedno je bilo i izborno natjecanje za predstojeće Europsko prvenstvo koje će se održati u Švicarskoj - u Zürichu - od 5. do 8. veljače 2015. Osvajanjem 1. mjesta Enes će tako nastupati na Europskom prvenstvu u kategoriji mlađi seniori -84 kg.

plivačku godinu. Treninzi su od ponedjeljka do petka u trajanju od 18.15 do 19.55 h, a cijena je 170 kn mjesečno.

Upisati se može svakog radnog dana od 18.30 sati na bazenima Minerva u Varaždinskim Toplicama na 099/24 666 51 kod tajnice kluba ili kod Autotihi d.o.o. na autobusnom kolodvoru Nov i Marof i na mail info@pkvt.eu.

RAFTING Ženska ekipa Rafting kluba Matis nabavila novu opremu

U pobjede i uspjehe s novom opremom

Od sada će djevojke nove pobjede i nove uspjehe postizati u novoj opremi u čiju se nabavku uključila i Zajednica športskih udruga Grada Varaždina Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

Rafting klub Matis u samo nekoliko godina treniranja i djelovanja postao je jedan od najzanimljivijih sportskih predstavnika grada Varaždina, a pogotovo mlada ženska ekipa koju čine najbolje raftingašice u Hrvatskoj.

Za djevojke iz RK Matis pročulo se širom Hrvatske kad su ovo proljeće spasile utopljenika iz Drave.

Unatoč tome što su naj-

Za djevojke se pročulo širom Hrvatske kad su ovo proljeće spasile utopljenika iz Drave bolje u Hrvatskoj, djevojke su dosada trenirale i s više nego skromnom opremom, a često se događalo da na natjecanja dolaze u različitoj opremi.

Odsada će djevojke nove pobjede i nove uspjehe postizati u novoj opremi u čiju se nabavku uključila i Zajednica športskih udruga Grada Varaždina. Zahvaljujući donaciji, nabavljeni su oprema, odijela i kacige za trening i natjecanje, koje su na nedavnom druženju u prostorijama Zajednice djevojkama iz kluba preda-

Ekipa Rafting kluba Matis na natjecanjima

li predstavnici Zajednice sportksih uduruga grada Varaždina.

- Ovo je lijepa božićna priča. Ponosni smo na djevojke i zbog njihovog hrabrog čina i zbog sportskih rezultata. Iskoristili smo priliku i da ih malo promoviramo predajom skromne donacije. Najviše veseli kad sportašima damo nešto što im treba - rekao je Goran Vučetić, predsjendik ZSUGV i dodao da se i ovim primjerom razbijaju predrasude da se u Varaždinu sve vrti oko dva-tri sporta.

Rafting klub Matis postoji pet godina, a ženska ekipa oko godinu i pol.

- U Hrvatskoj rafting nije jako proširen, ali postaje sve više. Samo su dvije ženske ekipe. Nadam se da će ih biti više. Ove godine osvojile smo dva natjecanja, na Cetini i u Donjoj Dubravi, u obje kategorije sa šest i četiri veslačice - rekla je članica kluba Anamarija Bunić, koja se ženskoj ekipi priključila prije osam mjeseci.

Samo dvije ekipe

Varaždinski gradonačelnik organizirao je prijem za članice RK Matis

Dodala je da je u čamcu najbitnija usklađenost, što je slučaj u varaždinskom klubu u kojem se djevojke druže i privatno i na sportskom planu.

U Raftingu klubu Matis i sljedeće godine očekuju dobre rezultate s natjecanja u čemu će im pomoći i donirana oprema.

KUGLANJE Božićni tandem turnir i kup

Medalje za domaće jili su osam medalja. Medalje su osvojili Barbara Stričak, Mihaele Habunek, Vladimir Vrbanec U-12, Vana Varga, Mirna Petrinec U-14 i Mia Šestak, Ema Hofer i Lucia Hojski U-18. Turnir je organizirao Kuglački savez Varaždinske županije i Škola kuglanja Varaždin.

Rafting klub Matis prilikom dodjele nove opreme

Oprema

KUGLANJE 15. Trofej grada Varaždina U kuglani Gradske sportske dvorane Varaždin održan je tradicionalno kuglačko natjecanje 15. Trofej grada Varaždina na kojem je nastupilo 50 mladih kuglača i kuglačica iz Čakovca, Koprivnice, Zaboka i Varaždina u šest uzrasnih kategorija.

Varaždinski kuglači osvo-

Na turniru 12 najboljih mlađih kadeta u stolnom tenisu po službenim rang-listama HSTS odlične rezultate postigli su mladi stolnotenisači MGK Drava Žabnik. U kategoriji najmlađe kadetkinje: 2. je bila Lucija Sitar, a 4. Sara Marčec, dok je kod najmlađih kadeta osmi bio Simon Vincek.

Željezničari najbolji

Pobjednička ekipa KK željezničar

Kuglači su bili aktivni do samoga kraja prosinca. Održan je 1. Božićni tandem turnir, na kojem je bilo prijavljeno 19 tandema, 16 najboljih iz kvalifikacija ušlo je u završnicu gdje se igrao kup sistem na ispadanje. Ljubomir Pintarić i Samir Borčak pobjednici su 1. Božićnog tandem turnira.

Odigrao se i 19. Božićnonovogodišnji turnir narodnim načinom. Prijavljeno je deset ekipa, a najbolji rezultat postigli su kuglači KK Željezničar oborivši ukupno 542 čunja.

Najboljim igračem proglašen je Bojan Plevnjak sa 136 čunjeva, a kod kuglačica Valentina Milak sa 110 čunjeva.

30. prosinca 2014., br. 554/555 || REGIONALNI TJEDNIK

PUČKO OTVORENO UČILIŠTE VARAŽDIN Hallerova aleja 1/II Varaždin

Objavljuje upis polaznika u besplatni tečaj :

1. Osnove komunikacije u poduzetništvu - u trajanju od 8 sati Prijave se primaju do 16. siječnja 2015. godine.

Početak edukacija u veljači 2015. godine.

Pozivamo sve zainteresirane da se prijave osobno u Pučko otvoreno učilište Varaždin ili na broj telefona 042/313-191 Edukacija se provodi uz financijsku pomoć iz EFRR fondova u okviru Operativnog programa Slovenija – Hrvatska 2007.-2013. - projekt akronima „Mala škola poduzetništva SI–HR“

Oglasi

25

26

Općina cestica

REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555

Freske furlanskih majstora u crkvici u Križanču dobile novi sjaj Freske furlanskih majstora u Križanču, u crkvici Uznesenja Marijina dobile su novi sjaj. Ovaj mjesec završila je obnova i restauracija zidnog oslika uz potporu Općine Cestica, ali i Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Posao je povjeren akademskim slikaricama i restauratoricama iz Zagreba, Ivi Prpić i Dubravki Uvodić, a injektiranje i postavljanje skele preuzeo je Zlatko Genc iz Bednje.

Crkvicu Uznesenja Marijina su na svojem

posjedu, u pograničnom dijelu općine Cestica i župe sv. Barbara Natkrižovljan, 1872. godine dali izgraditi supružnici Ana i Tomo Mikl, a potom su je 1896. godine, dali ukrasiti i freskama. Izradili su ih poznati majstori iz obitelji Brollo iz talijanske pokrajine Furlanije. Prema istraživanju Andreje Žigon, objavljenom u Zborniku za umjetnost i povijest u Ljubljani 1976., na oslikavanju kapele radili su otac i sin, Jakob i Antun, a do tog vre-

TRADICIJA Božićni koncert u Križovljanu

mena, od 1861. godine otac Jakob je samostalno ili u suradnji s ostalima, oslikao 69 crkava, kapela i zidova u ostalim zgradama i izradio brojne slike različitih svetaca i veličina za oltare te napravio 15 kompleta križnoga puta. Po završetku oslika u Križanču Jakob se 9. kolovoza 1896. vratio u domovinu, a poslove je prepustio sinu Antunu koji je 1911. godine oslikao i crkvu sv. Filipa i Jakova u Vukovaru.

OŠ CESTICA Božićnim druženjem do modernizacije nastave

Skupili 19.720 kuna!

Na štandovima je bila prava čarolija božićnih ukrasa, čestitki, nakita, čak i domaća tjestenina koju su pripremile kuharice i čistačice OŠ Cestica

Ove godine prvi put žive jaslice Mještani su uživali u 15 božićnih pjesama, a potom i u uprizorenju jaslica Jedanaesti puta u župi Križovljan održan je božićni koncert, na kojem je u nedjelju 21. prosinca izvedeno 15 božićnih pjesama, a uz tradicionalni nastup zbora Kulturno umjetničkog društva općine Cestica, zapjevali su i mladi iz župe Uzvišenja

Po završetku programa održano je druženje Svetog Križa te muški zbor i ženska klapa Angeluš. U jednosatnom programu predstavili su se i mladi čitači, a na kraju programa svi su uz pratnju na orguljama Marijana Županića, zapjevali pjesmu Narodi nam se kralj nebeski. U sklopu programa bile su i žive jaslice, a uz malog Isusa, Mariju i Josipa bili su i anđeli koji su s

upaljenim svijećama bili iza svete obitelji.

Svim sudionicima ovogodišnjeg božićnog koncerta zahvalio je župnik, velečasni Zorislav Šafran, a nakon toga mogle su se razgledati i postavljene jaslice u kapeli Majke Božje koje je ove godine restaurirao Antonio Kišić.

U župi Križovljan su ove godine prvi puta bile uprizorene i žive jaslice. Vlč. Šafran zahvalio je svim mještanima koji su sudjelovali.

Po završetku programa u crkvi za sve izvođače i posjetitelje pred crkvom u Radovcu organizirano je druženje koje su priredili članovi Udruge zbor Sancta Crux župe Križovljan, a u pripremi kuhanog vina bijelih i crnih sorti grožđa pomogli su i članovi KUD-a, kao i posluživanju gemišta, sokova i čaja.

Učenici i djelatnici Osnovne škole Cestica u petak 19. prosinca priredili su manifestaciju Božićno druženje koja je bila humanitarnog karaktera, a u sklopu koje su se na brojnim štandovima svojim radovima predstavili polaznici škole.

Božićni štih

Učitelji i učenici potrudili su se urediti štandove, njih ukupno 14, u blagdanskom duhu, a ukrašavala ih je prava čarolija božićnih ukrasa, čestitki, nakita, vjenčića, proizvoda od lavande, aranžmana, jaslica i drugih proizvoda. Na jednom od štandova mogla se kupiti

U sklopu Božićnog druženja održan je i prigodni program i domaća tjestenina koju su pripremile kuharice i čistačice OŠ Cestica!

O v o m hu m a n i t a r n o m druženju svojim proizvodima uključile su se i udruge: Udruga mladih Hiperaktivni, Udruga umirovljenika i Udruga ručnih radova Vezilje i Interesni odbor mladih HNS-a Cestica.

Drugo Božićno druženje otvoreno je nastupom školskog zbora, a sve je pozdravila ravnateljica škole Nevenka Turščak. Nastupili su i članovi Dječjeg zbora župe Križovljan, ženske klape Angeluš i

Muški vokalni ansambl župe Križovljan, dok su se učenici 7. c razreda OŠ Cestica predstavili recitacijom “Svjetlo se ne smije ugasiti”. Na kraju programa sve posjetitelje su

razveselili učenici PŠ Lovrečan pjesmom i plesom.

Svi su se posjetitelji mogli okrijepiti toplim napicima, klipićima, langušima, mini pizzama, domaćim štrukli-

ma, kobasicama i grahom te nezaobilaznim kolačima koji su pripremile vrijedne ruke učiteljica, mama i baka.

- Na druženju se prikupilo 19.720 kuna koje će se upotrijebiti za modernizaciju nastave i nabavu informatičke opreme i pomagala - zadovoljna je ravnateljica OŠ Cestica Turščak koja je zahvalila svima koji su na bilo koji način sudjelovali u realizaciji ovog Božićnog druženja: Općini Cestica, srednjim i osnovnim školama i brojnim sponzorima i podupirateljima, kao i učenicima i djelatnicima škole koji su osmislili i sudjelovali u realizaciji božićnog programa i druženja.

JEDINSTVENO Brojni izvođači nastupili na koncertu u dupkom punoj župnoj crkvi svete Barbare u Natkrižovljanu

Božićni koncert na 325 metara nadmorske visine U župnoj crkvi svete Barbare u Natkrižovljanu, koja broji oko 1.200 vjernika, u subotu 20. prosinca održan je božićni koncert. Do crkve na 325 metara nadmorske visine popeli su se brojni izvođači i župljani, koji su crkvu dupkom ispunili.

Prvo se, pod ravnanjem prof.

Gordane Kos Kolar, pjesmama “Oj djetešce moje drago” i “Pristupite vjerni” predstavio zbor KUD-a općine Cestica.

Zbor je nastupio uz klavirsku pratnju Lucije Vočanec, koja je potom pratila i izvođenje pje-

sme “Mary did you know” koju je otpjevala mlada glazbenica Martina Sabljak iz Varaždina.

Uslijedio je nastup svih učenika škole iz Natkrižovljana, a djeca su uz podršku vjeroučiteljice Sandre Priher otpjevala pjesmu “Aleluja” te nakon toga u pauzama glazbenog dijela recitirala božićne pjesme. Potom je na programu bio zbor Sancta Crux iz župe Križovljan. Nastupio je muški zbor i ženska klapa Angeluš, a zatim se pjesmama “Kad zazvone zvona” i “Sad pjevaj-

mo” predstavio mješoviti zbor crkve sv. Antuna Padovanskog iz Tužnog, iz župe Margečan.

Uz pratnju Lucije Vočanec

Nastupili KUD Cestica, zborovi Sancta Crux, Angeluš... (klavir), Martine Sabljak (violina) i Danka Furjana (saksofon), posljednji dio programa bio je rezerviran za Gabrielu

Hrženjak iz Vinice, a potom je svim izvođačima na pjevanju i sviranju te vjernicima na dolasku zahvalio vlč. Mario Filipović, župnik župe sveta Barbara Natkrižovljan.

Na kraju koncerta svi izvođači i vjernici otpjevali su uz pratnju na orguljama Marijana Hutinskoga pjesmu “Narodi nam se kralj nebeski”, a vrijedni župljani nakon toga su na parkiralištu kod crkve za sve pripremili domjenak uz vino sa svete Barbare, sokove i topli čaj.

30. prosinca 2014., br. 554/555 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi

27

28

Zdravlje

REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555

Bolnica Zabok – bolnica hrvatskih veterana U Općoj bolnici Zabok prošli tjedan službeno je obilježen početak rada te ustanove kao bolnice hrvatskih veterana. Tamo se još od rujna mogu liječiti ratni vojni invalidi te svi koji imaju braniteljski status i ostvaruju svoja prava kroz Zakon o braniteljima. - Prva iskustva

branitelja su pozitivna – istaknuo je predsjednik Udruge stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida prve skupine Đuro Glogoški.

Ministar zdravlja Siniša Varga je napomenuo da je u tijeku ugovaranje zdravstvenih usluga za 2015. godinu te da će zabočka bolnica

svakako dobiti značajnija sredstva. - U tijeku je suradnja sa švedskom vladom i dva kirurga zabočke bolnice idu na edukaciju u Švedsku u tamošnji centar izvrsnosti za dekubitalne rane, što je jedna od tegoba branitelja stopostotnih invalida – rekao je Varga.

Članovi Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – podružnice Varaždinske županije na Badnjak su Odjelu za pedijatriju Opće bolnice Varaždin donirali televizor i prigodne darove.

Riječ je o samo jednoj humanitarnoj akciji ove udruge, koja je bolesnoj djeci željela olakšati dane koje provode na liječenju.

EKSTREMNO Varaždinski liječnik dr. Pavao Vlahek bio na Kon

Kad na Antarktici pa doktor se oslanja sa ŽIVOT I SOCIJALNA SKRB SINIŠA ČESI mag. socijalne pedagogije, univ. spec. soc. rada

Piše: Tihana Drumev tihana@regionalni.com

Kako je najbolje odgajati dijete?

Jedan je stručnjak držeći seminare o odgoju djece jednom rekao: “Kad sam bio mlad, imao sam šest teorija o odgoju djece. Danas imam šestero djece i niti jednu teoriju“.

Prolazeći kroz obrazovanje, čini mi se da smo učili mnoge nepotrebne stvari, a da nas nitko nije naučio o onoj najbitnijoj, kako dobro odgajati vlastito dijete.

Mogao bih pisati o mnogim teorijama, no budući da to moram sažeti, reći ću samo ono najvažnije. Budite emocionalno topli i otvoreni prema svojem djetetu, izgrađujte međusobnu komunikaciju od malih nogu. Budite otvoreni za njegove pogreške, ali i svoje. Uvijek se ispričajte svojem djetetu ako pogriješite, tako ga učite da i on bude samokritičan prema sebi i da je ljudski pogriješiti. Jedno istraživanje je pokazalo da prosječni roditelj provede dnevno u prosjeku 14,5 minuta komunicirajući sa svojim djetetom.

Od toga 12,5 minuta potroši

Ljudi se penju preko najviših planina, kreću se u uvjetima ekstremnih temperatura i još uvijek tako ni dostupne zdravstvene skrbi kakvu poznajemo. Tu nastupaju liječnici koji su spremni pru

na kritiziranje djeteta i njegovog ponašanja. Nije čudo da mnoga djeca zaključe kako roditeljima nisu važna i kako ništa ne mogu učiniti kako treba. Roditelji koji svoju djecu odgajaju kroz prihvaćanje, ohrabrivanje, odobravanje, razumijevanje i općenito ponašanje usmjereno na dijete, i koriste puno objašnjavanja u discipliniranju djeteta, kod većine djece ima za posljedicu pojačavanje odgovornosti, samopouzdanja i samokontrole.

Roditelji koji su previše kritični, skloni su omalovažavanju i vrijeđanju, pa i fizičkom kažnjavanju „proizvode“ agresivnu djecu koja se stalno bune protiv autoriteta. Ako želite da vam djeca budu moralno i socijalno zrela kad odrastu, odgovor je jednostavan: Volite ih, uživajte u njima, budite u njihovom društvu. Nemojte stvarati dom koji će samo vama biti ugodan. Nemojte djecu gledati kao teret koji pod svaku cijenu treba kontrolirati.

U baznom kampu Himalaje iznad 5.000 metara nema trčanja na Hitnu kada temperatura naraste iznad 37,5 stupnjeva, u prašumama Papue Nove Gvineje nema pregleda grla koje boli nekoliko dana, a na Antarktici nema lista čekanja kojom bi se preko interneta provjerilo koliki je red za ultrazvuk.

Ljudi svejedno odlaze na takva mjesta, u ljudskoj prirodi je da se istražuje, putuje, otkriva nove prostore, događaje i iskustva.

Iako to nije bitno za preživljavanje, ljudi se i dalje penju preko najviših planina, zaviruju u dubine, kreću se u uvjetima ekstremnih temperatura i još uvijek ekstremnih krajolika gdje civilizacije nema tisućama kilometara. Pa tako ni dostupne zdravstvene skrbi kakvu poznajemo.

Teško do iskustva

Tu nastupaju liječnici koji su spremni pružiti medicinsku pomoć u takvim uvjetima, a svake godine oni se okupljaju na jednom od najvećih stručnih događaja - Svjetskoj konferenciji ekstremne medicine.

Ovogodišnjoj je konferenciji u Londonu prisustvovao i varaždinski liječnik fizijatar dr.

Pavao Vlahek.

- Ovo je bila prilika slušati svjetsku kremu po pitanju liječenja u ekstremnim uvjetima budući da je takva iskustva teško

Na 5.000 metara ambulanta je šator, a oprema su liječnici steći čitanjem udžbenika ili stručnih članaka na internetu.

Sâm sam trkač, nekoliko puta sam završio utrku Ironman (uključuje 3,6 kilometara plivanja, 180 kilometara vožnje na biciklu te 42 kilometra trčanja), a kao liječnik bavim se sportašima i trkačima koji preživljavaju velike napore što također spada

u ekstremnu medicinu. U Hrvatskoj ne postoji neka uska specijalizacija na medicinskom fakultetu jer su situacije u koje spada ekstremna medicina vrlo rijetke. Jedino slično u Hrvatskoj je djelovanje liječnika i medicinskog osoblja u okviru Hrvatske gorske službe spašavanja – kaže Vlahek.

Ledena voda

Dr. Pavao Vlahek kao liječnik bavi se trkačima koji proživljavaju ekstremne napore. Zna što proživljavaju, i sam je završio nekoliko utrka Ironman koje uključuju 3,6 km plivanja, 180 km vožnje bicikla i 42 km trčanja.

SLUČAJ

Sat vremena pod ledom Švedska liječnica Anna Bagenholm na skijanju je pala pod ledenu koru.

Pola sata je disala u ledenoj vodi, a gotovo sat vremena bila je potopljena. Kada su je izvukli, bila je mrtva. Nakon intenzivne reanimacije, pet sati nakon pada u vodu, počela je disati.

Dva tjedna nakon intenzivnog liječenja probudila se i bila je oduzeta od vrata naniže. Godinu dana intenzivne rehabilitacije vratilo ju je u normalan život. O svojem iskustvu održala je predavanje. Ovaj slučaj promijenio je medicinu i ušao u sve medicinske udžbenike.

Trodnevna konferencija uključivala je niz tema, kaže Vlahek, od predavanja o kanibalizmu, postupaka što učiniti s osobom koja padne u ledenu vodu sve do toga što učiniti s ultramaratoncem koji danima trči u pustinjskim uvjetima, dehidrirao je i ne želi odustati i otići u bolnicu.

Ipak, Vlahek izdvaja predavanje dr. Suzy Stokes, mlade liječnice koja je ove godine radila u ambulanti na baznom kampu na putu za Mt. Everest iznad 5.000

U Hrvatskoj jedino slično ekstremnoj medicini postoji u okviru GSS-a metara. - Ambulanta je zapravo jedan šator s crvenim križem na bijeloj podlozi, a oprema su osnovni lijekovi, glave i ruke mlade liječnice. Doduše, bio je prijenosni ultrazvuk na baterije, ali baterijama je u hladnim uvjetima rok trajanja kratak. I baš tada se u travnju ove godine dogodila velika nesreća s mnogo ozlijeđenih i poginulih osoba u lavini koja se sručila malo iznad kampa. A ona je bila jedan od dva liječnika koji su organizirali skrb o ozlijeđenima – veli Vlahek.

Izdržljivost tijela

Imao je priliku i uživo čuti predavanje o primjeru koji je promijenio paradigme reanimacije i koji je pokazao koliko je izdržljivo ljudsko tijelo.

- Mlada švedska liječnica Anna Bagenholm je prilikom skijanja na sjeveru Norveške 1999. pala u potok ledene vode

Dr. Vlahek je slušao i predavanja o tom

te zaglavila gornjim dijelom tijela ispod ledene kore. Na sreću imala je mali prostor sa zrakom koji ju je održavao na životu još pola sata, nakon čega je izgubila svijest i utonula u vodu. Sve vrijeme je kraj nje bio kolega anesteziolog koji nije mogao ništa učiniti jer je bila zaglavljena ispod leda i vode. Ubrzo je došlo još ljudi, s obzirom na to da je skijalište kilometar od gradića, koji su je pokušali izvući i osloboditi. Dok im to nije uspjelo, prošlo je još dodatnih 60 minuta gdje je bila pod vodom.

Kada su je oslobodili, srce nije radilo i nije disala – pokazivala je sve znakove smrti. Započeli su reanimaciju te je helikopterom prebacili u bolnicu gdje su joj izmjerili tjelesnu temperaturu od 14 stupnjeva. Počeli su s grijanjem tijela ostalim reanimacijskim intenzivnim postupcima te kad se tijelo zagrijalo na 28 stupnjeva, njeno je srce počelo raditi. To se desilo pet sati nakon pada u vodu! Potrebna su bila dva tjedna intenzivnog liječenja da bi se probudila. Probudivši se,

Zdravlje

30. prosinca 2014., br. 554/555 || REGIONALNI TJEDNIK

U 2015. godini na preventivne preglede!

- U 2015. godini HZZO će i dalje financirati preventivne nacionalne programe: Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice, Nacionalni program prevencije raka dojke te Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Provođenje nacio-

nalnih programa važan je dio preventivne zdravstvene zaštite, te je važno da se građani odazovu na pozive za preglede jer pravovremeno otkrivanje bolesti u početnom stadiju može spasiti ljudske živote – istaknuli su iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

nferenciji ekstremne medicine u Londonu

acijent oboli, amo na znanje

k ekstremnih krajolika gdje civilizacije nema tisućama kilometara, pa užiti medicinsku pomoć u ekstremnim uvjetima

Poliklinika Živa, Optujska 52, Varaždin, tel: 042 303 979, fax: 042 303 989,

Poliklinika Živa

Što su UZV srca i kolor dopler i zašto su te pretrage uspješne?

UZV srca i kolor dopler su neinvazivne metode pregleda srca. Predstavljaju gotovo rutinske postupke u obradi i dijagnostici kardiovaskularnih bolesti.

Najznačajnije od tih bolesti su dilatativna kardiomiopatija, popuštanje srca kao pumpe, povišen krvni tlak, bolest srčanih zalistaka, sumnja na upalu srčane ovojnice, kao i moguće prisustvo trombotskih masa unutar srčanih šupljina.

U 2D prikazu dobije se uvid u veličinu srčanih šupljina, debljinu i pomičnost srčanih stijenki, kao i vizualna informacija o stanju srčanih zalistaka.

Kolor dopler vizualizira protok krvi, čime se vrlo uspješno dijagnosticiraju bolesti srčanih zalistaka.

Mjerenjem brzine protoka krvi vrlo se uspješno registriraju moguća postojeća suženja (stenoze) srčanih zalistaka.

Može se odrediti i elasticitet srčanih stijenki koji, ako je smanjen, također dovodi do popuštanja srca kao pumpe.

Parametrima koji se dobiju ultrazvukom srca, u velikoj mjeri olakšava se postavljanje dijagnoze različitih bolesti srca i krvnih žila i određivanje pravilne i uspješne terapije.

Bolesti živčanog sustava: EMNG, kronična bol, neuropatska bol, križobolja, išijas, periferne polineuropatije, bolna dijabetička polineuropatija, postherpetička neuralgija.

U ambulanti na Himalaji zbog hladnoće ne može raditi ni prijenosni ultrazvuk na baterije

bila je oduzeta od vrata naniže, međutim s vremenom se funkcija živaca počela oporavljati te se kroz godinu dana rehabilitacije vratila u normalan život.

Njezin je primjer ušao u mnoge medicinske udžbenike, a zemlje gdje postoji mogućnost da oso-

be dožive slično (skandinavske zemlje, Kanada) promijenile su svoje algoritme liječenja.

Najimpresivnije je bilo da je upravo ona održala to predavanje. Njezin slučaj je pokazao da osobe koje se pothlade i stanu im životne funkcije imaju veće

šanse za preživljavanje uz dugotrajne postupke reanimacije i intenzvnog liječenja jer prilikom pothlađivanja dolazi do smanjenja metabolizma, pa mozak duže vrijeme može izdržati bez kisika da se ne ošteti - ispričao je Vlahek.

Piše: DAMIR VARGA, dr. med. internist kardiolog

ZDRAVSTVENI PROGRAMI POLIKLINIKE ŽIVA

Preventivni sistematski pregledi: Klinički pregled, dijagnostika, zaključno mišljenje, savjetovanje.

Bolesti srca i krvnih žila: UZV srca i CD velikih krvnih žila vrata, ruku i nogu, 24-satno mjerenja tlaka, EKG i 24-satni EKG, ergometrija.

me što učiniti s osobom koja padne u ledenu vodu, kao i što s maratoncem koji ne želi odustati

29

Bolesti probavnih organa: UZV trbušnih organa, gastroskopija, rektoskopija, kolonoskopija.

Ultrazvučna dijagnostika: UZV prostate, UZV štitnjače, UZV dojke.

Psihijatrijski poremećaji: Nemir, tjeskoba, sniženo raspoloženje, tjelesni znaci i psihološki simptomi tjeskobe, panični poremećaj, nesanica, nezadovoljstvo, kronični stres, psihoterapija.

30

Ženski svijet

ženski svijet www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555

Mogu li se sulfati u šamponima izbjeći?

Kada nakon pranja osjetite da vam ko s a š k r i puca jer je potpuno čista, Piše: MARIJANA GREGURIĆ z n a j t e da šamFrizerski salon Gloss pon koji Ive Režaka 4a, Varaždin tel. 042/200-420

UDRUGA ŽENA KELEMEN

I Viski za rođendan

ste koristili ima veliku količinu sulfata, sredstva za čišćenje, odnosno, deterdženata koji vežu nečistoće i uklanjaju prljavštinu iz kose. Internetom kruže razne priče da su sulfati kancerogeni, ali to još uvijek nije dokazano. Istina je da vam sulfati mogu smetati i iritirati kožu ako imate osjetljivo vlasište ili izrazito suhu kosu. Sulfate je u šamponima skoro

nemoguće zaobići, ali možete odabrati šampone koji ne sadrže toliko agresivne deterdžente! U frizerskom salonu Gloss možete pronaći novi Revlon 2 u 1 šampon i regenerator bez sulfata posebno formuliran kako bi zadovoljio potrebe svakog tona.

Ne samo da čisti i njeguje vašu kosu, nego i stvara zaštitni sloj koji čuva intenzitet boje do sljedećeg bojenja.

ŠMINKANJE Poznate Varaždinke na stolici varaždinske vizažistic

Zavodljivo u nov

- Zadovoljna sam jer sam u poslu uspjela spojiti svoje dvije ljubavi: novinarstvo i sport, koji sam o kao novinarka – otkrila je Jelena Toth, koja radi za K99 Viziju, službenu agenciju Hrvatskog rukome Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Udruga žena Kelemen iz općine Jalžabet u subotu 29. studenog proslavila je 10. godišnjicu postojanja uz pjesmu i ples.

Nakon igrokaza “Radionica” na scenu su stupile plesačice s dvije koreografije: “Balada Boa” i “Viski”,

a održana je i modna revija na kojoj su članice Udruge žena Kelemen prezentirale odjeću kakva se nosila nekad.

Uz članice udruge, proslava 10. rođendana okupila je i žene iz susjednih općina te su se svi dobro zabavili.

Novo istraživanje koje je naručila tvrtka za intimnu njegu Wet pokazuje da bi barem 33 posto žena novogodišnju zabavu moglo završiti u krevetu s potpuno nepoznatim muškarcem.

Time se potvrdilo da je Nova godina proslava tijekom koje će žene vjerojatnije završiti u krevetu nepoznatog muškarca nego bilo kojeg drugog dana u godini, piše portal magazin.hr.

MODA Lookbook hrvatskih dizajnera

Kreacije predstavila i Ana Kraš-Šoštarić Čak 33 hrvatska dizajnera predstavila su nove, jesensko-zimske kolekcije u lookbooku hrvatskih modnih dizajnera portala među kojima se našla i varaždinska dizajnerica Ana Kraš-Šo-

štarić.

Ideje što obući za svakodnevne prilike, kako dnevni pretvoriti u večernji look ili

- Oduvijek se volim šminkati. Kroz dan to je sasvim lagana šminka, malo sjenila zemljanih tonova, maskare, rumenila i sjajilo. Za večernje ili svečane prilike jače naglasim oči i obavezno stavim ruž, a crveni jednostavno obožavam. No, iako se volim šminkati, mislim da imam jednu dobru vrlinu: gotova

Volim se šminkati, ali imam jednu dobru vrlinu: gotova sam za 10 minuta! sam za 10 minuta! - otkrila je Varaždinka Jelena Toth, diplomirana novinarka, dugogodišnja zaposlenica Radija Sjeverozapad koja sada radi za K99 Viziju, službenu PR agenciju Hrvatskog rukometnog saveza.

Dvije ljubavi

Upravo je naša sugrađanka bila dio ekipe zaslužne što će se EP u rukometu za muškarce 2018. godine održati u Hrvatskoj, a u rodnom gradu nedavno je boravila i zbog utakmica koje su se igrale u varaždinskoj

Savjet pl us

što obući za novogodišnji party možete doznati u najnovijem lookbooku jesen/ zima koji u vaše domove stiže neposredno pred novu, 2015. godinu kao svojevrsna čestitka svim čitateljicama i čitateljima, poručuju s por tala moda.hr. Fotografije ove sezone potpisuje Franjo Matković, a stylinge Željka Kosanović i Ivana Pavić.

Šljokice su za najvažn dobrodošle u šmin ci ij budite um u noć u godini! Ip ak je na jedno rene i imajte ih sa , m m haljini. U mjestu - licu, kosi o protivnom ili izgledat , će blještavo te kao b no drvce! ož ić-

Areni u sklopu Europskog rukometnog prvenstva za žene. Jer sve što se tiče hrvatske muške ili ženske rukometne reprezentacije i njihove prezentacije u javnosti prolazi kroz njezine ruke, od organizacija konferencija za novinare do eventa.

- Dobar je to posao, zanimljiv i dinamičan. Definitivno se u njemu vidim i idućih godina iako je totalno drugačiji

JELENA TOTH KREŠIMIR GECI, G2 studio-Gettzy Foto Trg kralja Tomislava 4 (Korzo) Varaždin http://www.facebook.com/gettzy,

tel. 042/200-161

od novinarstva. Zadovoljna sam jer sam u poslu uspjela spojiti svoje dvije ljubavi: novinarstvo i sport koji sam oduvijek voljela i rado ga pratila kada sam radila kao novinarka. Vjerojatno zato i imam dosta solidarnosti

prema novinarima, kao i moj direktor, pa im volimo pripremati materijale, a i ne šaljemo im pozive baš u zadnji tren – našalila se Jelena koja je prije dvije godine rodni grad zamijenila Zagrebom i već se naviknula živjeti s koferom u

jednoj ruci. Zadaci u PR agenciji Hrvatskog rukometnog saveza u zadnje dvije godine odveli su je u brojne zemlje svijeta.

Otkako živi u Zagrebu, Jelena u Varaždin ne dolazi često.

No, božićne blagdane provela

Ženski svijet

30. prosinca 2014., br. 554/555 || REGIONALNI TJEDNIK

31

U novu, 2015., uđite u koži, čipki ili jednostavno u maloj crnoj haljini!

I ove godine većina građana Hrvatske dočekat će novu godinu u svojim domovima ili domovima svojih prijatelja, kao i na gradskim trgovima. Razlog za to je, što drugo, nego loša ekonomska situacija u zemlji i većina ljudi nema novaca priuštiti si lude i nezaboravne dočeke. Ipak, ima i onih koji će se

ce Mirele Magdić-Fotak

vu, 2015!

počastiti i u 2015. ući na nekoj od organiziranih zabava. No, što obući? Modni stilisti poručuju da bi žene svakako novu godinu trebale dočekati u haljini koja će ih istaknuti. Jedna od takvih haljina je ona napravljena od imitacije kože bez naramenica.

Takva ženstvena i seksi haljina privlačit će poglede i omogućit

vam sretan ulazak u 2015. Za one koje vole romantični štih, dobar izbor je haljina s detaljima od čipke koja simbolizira sretne i vedre početke, a uvijek prolazi i mala crna haljina. Za djevojke koje vole biti elegantne u crnom, ovo je idealan izbor, a mala crna haljina je, poručuju stilisti, nepogrešiv izbor za

brojne svečane prilike, pa tako i za lude novogodišnje tulume!

Možete odabrati onu koja je u kombinaciji s perlicama, čipkom ili perjem, no jedno je sigurno: s malom crnom haljinom dobit ćete sve: eleganciju i seksepil.

Razlog više za ovu haljinu je što ćete je moći koristiti i nakon Nove godine.

SPECIJAL Što se nosilo 2014.?

VARAŽDIN

oduvijek voljela i rado ga pratila kada sam radila etnog saveza, i zna sve o hrvatskim rukometašima

je u krugu obitelji i malo napunila baterije za izazove koji su pred njom, a mi smo iskoristili priliku i posjeli je na stolicu varaždinske vizažistice Mirele Magdić-Fotak. Jelena priznaje da još ne zna hoće li novu godinu dočekati u Varaždinu ili Zagrebu, no Mirela Magdić-Fotak pobrinula se da zabljesne u novogodišnjoj noći gdje god je provela.

Bez šljokica?

- Šljokice su uvijek dobrodošle u novogodišnjoj noći!

Međutim, za Jeleninu novogodišnju šminku neću ih koristiti te sam, umjesto blještavog, radije odabrala mat makeup.

Decentno a svečano moj je izbor za Jeleninu šminku za najvažniju noć u godini, pa sam tako na oči nanijela bijelo sjenilo čime sam postigla pro-

Jelenine oči naglašene su crnim tušem, a ruž je sjajan crven finjenost te ih naglasila debelom linijom crnog tuša i puno slojeva crne maskare. Rumenilo je neutralno, a ruž sjajan i jarko crven ruž – ispričala je vizažistica Magdić-Fotak. Šminka:

Mirela Magdić Fotak profesionalna vizažistica, stalna suradnica HNK Varaždin e-mail: mirela.fotak@gmail.com

Zašto naša koža traži više njege tijekom zime?

Zimi se temperature spuštaju i ispod nule, a to uveliko utječe na vašu kožu lica i tijela. Više vremena boravimo u zatvorenim prostorima gdje ugrijani zrak isušuje našu kožu bez obzira na tip kože jer i masna koža dehidrira zimi.

U dodiru s hladnim zrakom koža gubi svoju prirođenu sposobnost zaštite te stoga izlučuje manje vode i zaštitnog sebuma. Zbog toga koža pati, ali ne pokazuje to odmah, no kad primijetite peru-

tanje, osjećaj zategnutosti ili više sitnih bora, koža se već napatila.

Kako biste spriječili preuranjeno starenje i ostale posljedice zime, preporučujem vam da ove zime preduhitrite takve štete i pomognete svojoj koži na vrijeme. Rješenje je njega lica koja uključuje nježan piling lica, vrata, masažu lica kremama na bazi morskih algi i prirodnih lipida koji joj upravo sad nedostaju i na kraju topla, baršunasta maska od koje

će vaše lice blistati, a koža trenutno postaje mekša, podatnija i ima veću toleranciju na zimske uvjete. Osim profesionalnog tre tmana njege lica, pomozite svojoj koži odabirom Thalgo profesionalnih, Piše: Petra Kolak Đinđić hranjivih krema za Beauty centar Čarolija, Varaždin ekstremne uvjete Krešimira Filića 78, koje će rezultate mobitel: 098/168-6705 pokazati odmah!

32

Oglasi

REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555

TRGOVINA IZ SUSJEDSTVA Više od 100 humanitarnih paketa podijeljeno potrebitima

Humanitarna akcija Kitroa Pred sam Božić Bernarda Kramar iz trgovine Kitro uručila pakete Šestom mjesnom odboru (Banfica) i samohranoj majci Ireni Kolenko Svake godine Kitro tijekom prosinca tradicionalno daruje poklon-pakete potrebitima. - Naše poduzeće tijekom cijele godine pomaže ljudima i udrugama kojima je to potrebno proizvodima iz svojeg asortimana, a akciju božićnog darivanja provodimo već nekoliko godina –

majku dviju djevojčica u dobi od 3 i 10 godina, Irenu Kolenko. - Jako sam zahvalna, ovo će mi puno pomoći. Nezaposlena sam već tri godine i jako je teško naći posao kada poslodavcu kažeš da imaš dvoje male djece. Puno hvala Kitrou na ovim paketima – veli Irena.

Znak pažnje

Ovo je mali znak pažnje i dokaz da ljudi nisu sami u nevoljama, kažu u Kitrou rekla je Bernarda Kramar iz trgovačkog lanca Kitro.

U ovo božićno vrijeme podijelili su preko 100 paketa pomoći, a kod odabira kome će ih podijeliti, traže pomoć od Crvenog križa i Centra za socijalni rad.

- Naše trgovine nalaze se u četiri županije te nastojimo obuhvatiti što više obitelji kojima treba pomoć – pojasnila je Kramar.

Uoči Božića tako je poklonima Kitroa razveselila

Irena Kolenko, majka dviju djevojčica, već tri godine ne može naći posao.

Kitro joj je pomogao da ima ljepši Božić

Pokloni u Kitro centru pripremljeni su za darivanje

U Šestom mjesnom odboru darovi će otići djeci u potrebi

Pakete je primio i Ivan Škorjanec iz Šestog mjesnog odbora, u čijoj blizini se nalazi još jedan Kitro market.

- Puno nam znači ova donacija. Svake godine skupljamo po tvrtkama darove i dijelimo djeci kojoj je to najpotrebnije. Na području našeg mjesnog odbora imamo 17 obitelji slabijeg imovinskog statusa – kazao je Škorjanec.

Iz Kitroa naglašavaju da im je čast što mogu pomoći ljudima kojima je pomoć najpotrebnija.

- Ovo je mali znak pažnje i dokaz da ljudi nisu sami u svojim nevoljama te im želimo obilje zdravlja i sreće u novoj godini – poručila je Kramar.

30. prosinca 2014., br. 554/555 || REGIONALNI TJEDNIK

Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

7Plus Regionalni tjednik Varaždin Augusta Šenoe 10 (kod gradske tržnice) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 8 - 12 h Utorak: 8 - 13 h Sri - pet: 8 - 16 h

www.regionalni.com

LEGALIZACIJA BESPRAVNO IZGRAĐENIH OBJEKATA

KOMPLETNA USLUGA AKODA d.o.o. Varaždin 098-222895, akoda1@optinet.hr

KUĆE

EUROEstate– ovlašteni posrednik u prometu nekretnina; ODLIČNA PONUDA i POVOLJNE CIJENE na www.euroestate-nekretnine.hr ; URED: Zagrebačka 30, Varaždin; 042/488-402; 098/652-059; EUROEstate - SIGURAN IZBOR ! ozn.556c „NEKRETNINE DOMINUS“

Prodaja, kupnja, na jam, zakup svih vrsta nekretnina na atraktivnim lokacijama !!! www. nekretninedominus.hr, 042/321-936, 095/9140200, 098/494-585. Ured agencije: Frana Kurelca 9, Varaždin ozn.351c

„LUCERNA NEKRETNINE“ Najbolja ponuda nekretnina : kuća, stanova, poslovnih prostora, zemljišta, apartmana po SUPER CIJENAMA! 042/321-635, 091/784-48-68, 098/162-14-32.

Ured agencije : A. ŠENOE 10, VARAŽDIN, www.lucernanekretnine.com. ozn.62c

MEN-ARS NEKRETNINE kupnja, prodaja, najam, najveći izbor nekretnina u gradu, ured agencije; Zagrebačka 31, Varaždin, www.men-ars.hr, 042/200117, 098/16 444 83 ozn.141c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prodaji nekretnina. Mob. 098/267-070, e-mail: grabar.tihomir@gmail.com ozn.335c KATNICA s 2 stana, podrum, balkoni, terasa, struja, voda, nedovršena. Tel. 042/212-675 ozn.325/2/1 KUĆA u Varaždinu, 90 m² (Vidovski trg 9/1), 62.000 eura. Tel.: 098/852-402 ozn.2758e

33

Ostala prijamna mjesta: Varaždin

BLUKIDS Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 8 20 h subotom: 8 13 h

NOVI MAROF

Benjak Remetinec 290 pon - pet: 7.30 - 15 h subotom: 7.3012 h

LUDBREG

CVJEĆARNICA „RUŽA“ P. Krešimira 19 Radno vrijeme: od 8 do 16 subotom od 8 do 14 sati

IVANEC

Poljodom Gospodarska 2,

TRGOVAČKI OBRT „BAGREM“

Trg hrvatskih ivanovaca bb

VARAŽDINSKE TOPLICE Cvjećarnica BEŠENIĆ Bana Jelačića 3 Telefon: 671 160

Lepoglava

TRGOVAČKI OBRT „BAGREM“

Hrvatskih pavlina bb

Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/533-4669

www.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-774

Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

LEGALIZACIJA BESPRAVNE GRADNJE (dopunite zahtjev, ovjerite izjavu ovlaštenog projektanta) PROJEKTI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI (zamjena stolarije, fasade....)

MOGUĆNOST BESK AMATNOG PL AĆANJA NA VIŠE MJESEČNIH RATA KONTAKT:490-710, 099/8729-555 ADRESA: Primorska 28, Varaždin

STANOVI TINA UJEVIĆA, jednosobni stan 28 m², en. razred D, 23.000 €; Ludbreška ulica 72 m², etažno g., 49.900 €, en. razred C. Wens nekretnine, 042/200 - 055, 091/390-3175, 099/8306645 ozn.378c STANOVI U NOVOGRADNJI, niskoenergetski razred „A“, cijene već od 1000 €/m², ključ u ruke, MEN-ARS NEKRETNINE, Zagrebačka 31, Varaždin, www.men-ars.hr, 042/200-117, 098/412-682, 098/164-4483 ozn.141c PRODAJE se novi dvosobni stan od 50 m² u Dravskoj ulici. Mob. 098/867-079 ozn.5563

ZEMLJIŠTA PRODAJEM građevinski teren, Sv. Ilija, 1.600 m², pogled na Varaždin, građ. projekt. Mob. 091/1152-928 ozn.954a

GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem.

Mob. 091/352-0083, 091/2320350 ozn.2757e

ozn.252c

USLUGE

POSLOVNI PROSTORI PRODAJEMO poslovni prostor u Varaždinu, Jalkovačka 100a, prizemlje, 85,55 m², roh-bau.

Mob. 098/568-455 ozn.534c

NAJAM IZNAJMLJUJEM namještenu kuću u B. Radića, Jalkovec, 3 km od grada, na dulji period. Mob. 095/542-8538 ozn.5580 IZNAJMLJUJEM sobu studentu/studentici u obiteljskoj kući, u Varaždinu, cent. grij., internet, korištenje kuhinje i kupaonice, blizina Veleučilišta.

Mob. 091/300-1113 ozn.2759e

POSAO HITNO SE traži pekar-pekarica. Upit: 091/509-6601

GARAŽNA VRATA – sekciska termoizolirana vrata po mjeri – motorni pogon s dva daljinska upravljača – veliki izbor panela – višegodišnje jamstvo – osiguran servis i ugradnja – automatika za dvorišna vrata (krilna i klizna) – najbolje cijene! Mob. 091/5041-218, www.garaznavrata.hr ozn.566c

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 098/744-980 ozn.1c ENTRY - AKCIJA GARAŽNIH VRATA --Se kcijska i krilna, vrhunske njemačke kvalitete. Veliki izbor panela i boja. Višegodišnje jamstvo! U ponudi motori za ograde. Ugradnja i servisi. Tel. 042/351511, 095/969-1251, www. entry.hr ozn.5c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda specijalnim strojevima, odvoz fekalija, 0-24 h. Mob. 098/962-1694 ozn.146/3/1

34

Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

095/ 8540-727 ozn.69c

ART-LAB SERVIS računala, Tome Blažeka 3, Varaždin - Reparacija matičnih ploča, čišćenje računala i instalacije op.

Sustava, asus, acer, hp, lenovo, toshiba. www. pcserviser.com, 321-702 ozn.365c ODČEPL JIVANJE od vodnih c ijev i sa po sebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/9317570 ozn.184c ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c ODČEPLJIVANJE odvoda strojem „TIMO“ adaptacija kupaonica, sa svim radovima, vodovod, keramika, knauf, termofasade…Mob. 097/654-5646 ozn.503c VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija.

Garancija na sve radove. Mob.

PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob. 098/284-922 ozn. 205c V O D O I N S TA L AT E R o d 00-24 sata: nove instalacije i sitni popravci, sniženje na sanitariju -25%. Više na www. aquainstal-dakovic.hr, mob.

095/906-3361ozn.231c VODOVOD, centralno g., kanalizacija, vodomjeri, elektroinstalacije, odštopavanje. Mogućnost plaćanja American, Diners, na rate. Mob. 091/734-0043 ozn.298c AKCIJA! Žičane ograde visina 1,5 m, stup čelični, pocinčani, bojani, s betonskim parapetom; cijena s postavom 125 kn dužni metar. Betonske ograde od pranog kulira dim 3,0 m x 1,5 sa stupom; cijena s montažom 550.00 kn dužni metar. Mob: 095/9154-977, mail - gradnjas@ net.hr. Besplatna izmjera i ponude. ozn.558c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c

GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449583 ozn.285c FOTOGRAFIJE ZA DOKUMENTE: 29 kn – 8 fotografija!

– Studio Nuvola, Varaždin, T. Blažeka 3, www.nuvola.hr ozn.510c STANKO d.o.o. - Kompletno uređenje Vašeg doma, adaptacije kuća i stanova,knauf i podopolagački radovi. Mob. 097/660-2525 ozn.517c STANKO d.o.o. – postavljamo parkete, laminate, linoleume, tepihe, suhe glazure, stepenice, unutarnju stolariju. Obnavljamo stare parkete, ličilački radovi.

Mob. 095/9170-675 ozn.517c AKCIJA – fasada, stiropor, vuna.

Soboslikarski radovi, knauf, kompletna uređenja kuća i stanova. Garancija! Mob. 095/9077070 ozn.193/1/1 BRAVARIJA-MAČEK: Novo inox! Spavaće kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije. Mob.098/9615016 ozn.14c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi.

Mob.099/500-4859 ozn.151c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije

REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555

građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311434 ozn.7c METALNE konstrukcije, ograde i nadstrešnice. RECON d.o.o., 098/227-024 ozn.48c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ISKOPI, navozi, rušenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih površina, malčiranje.

Mob. 091/572-3895 ozn.445c KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, stubišta, građevinska limarija, gromobrani, sve vrste materijala. Mob. 098/417-373 ozn.343c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader.com ,mob. 098/791-092, 042/647-168 ozn.314c PARKETI SJAJ - ogledalo Vašeg doma! Sve vrste parketa, podova, te obnova starih parketa i stepeništa. Nazovite s povjerenjem! Tel. 040/682-988, mob.

098/242-190 ozn.564c KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o. Varaždin, I. Režeka 4.c, tel. 042/214-711, fax: 200713, e-mail:ured@biro-lipic.hr.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn.40c FAJNA j.d.o.o. – Montaža dimnjaka, postavljanje keramike, laminata i klupčica, obrada

špaleta, zidanje roštilja, malarski radovi, električarske instalacije. Informacije: 098/852-935 ozn.542c IZRADA dokumentacije za legalizaciju objekata, kompletna usluga. Mob. 099/215-2936, 099/215-2065 ozn.411c FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob. 099/672-6574

ozn.5242

VOZILA AUTO FLORIJANIĆ - Nudimo velik izbor rabljenih vozila (cca 60 automobila). Auto krediti, kartice, leasing…Uvoz po narudžbi, staro za novo. A clasa 2008, C clasa 2010, Golf VI 2009, Berlingo 2011, Mazda 6 2010…

Kontakt: 098/390-644, 098/379885 ozn.52c

Mali oglasi/zahvale i sjećanja

30. prosinca 2014., br. 554/555 || REGIONALNI TJEDNIK

35

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

TOMISLAVA ŠČULECA 8. 1. 2014. – 8. 1. 2015.

AUTOSTAKLO S.A.S. GARANCIJA KVALITETE! • izmjena i popravak autostakala • triplex i plexiglass • parking senzori • zatamnjivanje autostakala • poliranje farova • plaćanje u ratama • za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin.

Tel/fax: 042/232- 80 0, 231-298 ozn.19c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c KUPUJEM traktore, kombije, automobile, oldtimere, poljoprivredne strojeve. Mob. 098/9279560 ozn.5122

ŽIVOTINJE PRODAJU se odojci oko 25 kg.

Tel. 042/657-402 ozn.5570

OSTALO UGLJEN za loženje, visoko kaloričan, 30/1, 150 kg, za 300,00 kn s dostavom. Mob. 091/9191-998 ozn.425c PRODAJEM benkovački lomljeni kamen, različitih debljina i obrađeni kamen „Bunja“; otkupljujem drvene jednokratne palete 800x1200 (10 kn). Mob. 098/9828-338 ozn.147c DRVA za ogrjev, bukva, grab, agacija. Besplatna dostava.

Uz mogućnost piljenja. Mob. 098/555-522 ozn.5112 DRVA za ogrjev bukva-grabagacija. Brza i besplatna dostava.

Mob. 095/5130-088 ozn.5316 BOBIČEVA indust. drva pogodna za centralno i kamin, 750 kn.

Mob. 095/516-5493, 729-006 ozn.153/3/1 VINO – muškat žuti, poluslatko, izrazite arome. Mob. 095/9030911 ozn.5579

KREDITI

NAJBRŽE do gotovine putem kreditnih kartica (Amex, Diners, Master, Maestro, Splitska, RBA) 12 do 60 rata. ISPLATA ODMAH! Mob. 098/9870078 ozn.5557 NIGDAR NI BILO, DA NEKAK NI BILO. Krediti bez jamaca, na trajni nalog, na ostatak primanja do 30.000,00 €, inozemne mirovine, umirovljenici do 78 g., mirovine ispod 1.500,00 kn, pozajmice do 50.000,00 kn odmah, zatvaranje blokada i ovrha. Tel. 091/20-34- 666 ozn.568c NOVO – KREDITI!! Samo jednim pozivom? Odobrenje u dva dana, Zatvaranje - postojećih zaduženja (blokada). Na duži rok manja kamata. Pomoć kod otplate. Info.: 099/579-5712, 095/658-9000 ozn.138c

KREDITI BEZ JAMCA DO 30.000,00 €, na 15 g.. za zaposlene i umirovljenike. Zatvaranje blokada i ovrha, krediti na ostatak primanja. Krediti za umirovljenike do 78 g., reprogram postojećih kredita mirovine ispod 1.500,00 kn, krediti na inozemne mirovine. Tel. 091/49-09-296 ozn.568c NAJPOVOLJNIJI licencirani krediti! NOVO! – GOTOVINSKI KREDITI NA 15 G. ZA ZAPOSLENE I UMIROVLJENIKE! Za zatvaranje blokada, ovrha i c.l.! Na ostatak plaće ili mirovine! Hipotekarni na 20 g.! Reprogram postojećih! Umirovljenički do 78 g.! Krediti za inozemne mirovine! Umirovljeničke pozajmice na 5 g. bez HROKa! Expres pozajmice! INF., Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c DOČEKAJTE božićne blagdane bez financ. briga. Zatvaramo postojeće kredite, ovrhe, finu, male mirovine, pozajmice. S nama rješenje uvijek postoji!

Mob. 099/7777-150 ozn.138c KREDITI! Nova godina bez ovrha. Jedna rata. Pomažemo kod dobivanja kredita na duži rok. Zatvaranje svih neželjenih.

Mob. 097/904-8722 ozn.138c BRZE KREDITNE POZAJMICE zatvaranje ovrha, blokada, zaposleni i umirovljenici do 85 g. starosti. Mob. 099/790-6381 ozn.460c

Bio si poseban, jedinstven i neponovljiv.

Ni cijena vječnosti neće umanjiti tugu, popuniti prazninu, umiriti dušu, izbrisati sjećanje.

S ljubavlju i ponosom ostat ćeš uvijek u našim srcima, mislima i molitvama.

Hvala svima koji neizbrisiv trag Tvoje dobrote i ljubavi zauvijek nose u srcu.

Tvoji najmiliji: mama, tata, brat s nevjestom i nećakinjom, dida, baka i Tvoja voljena Marta

BANKOVNI KREDITI smanjena kamata - zatvaranje svih nepovoljnih zaduženja - BRZI KREDITI na ostatak primanja.

POZAJMICE U 24 h! Mob. 099/407-1634 ozn.460c EXSPRES POZAJMICE na zaštićeni račun, zatvaranje blokada Fine. KREDITI na 15 godina.

Mob. 095/790-6522 ozn.460c NAJPOVOLJNIJI krediti obustave 2/3 p, umirovljenici od 1 100 p, do 78. g. Novo – gotovinski do 15 g., bez HROK-a, zatvaranje nepovoljnih zaduženja, pozajmice - uplatnice. Šenoina 3, I. kat, Andreja 099/837-1958 ozn.430c KREDITI - zaposleni i umirovljenici od 1.100 kn bez HROK-a.

Zatvaramo ovrhe. Pozajmice – trajni nalog. Mob. 097/772-3592 ozn.470c NOVAC za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, tehničke robe, starina, rabljenih vozila u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c TR-AG – informacije o pozajmicama – T. Blažeka 3, Varaždin, T: 042/321-701 ozn.284c NOVO! Danas poziv - sutra kredit! Rješavamo i pronalazimo najpovoljnije kredite za zaposlene i umirovljenike. Mob. 098/1777-541 ozn.5531 NAJBOLJE rješenje kreditiranja i pozajmica! Zaposleni na određeno, stalno i umirovljenici!

Ovrhe, zaštićeni račun, CL,

IN MEMORIAM

TOMISLAV ŠČULEC Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

Obitelj Đinđić i Obajdin

ne smetaju! Mogućnost bez HROK-a , bez ovjere, vraćanje uplatnicama! Mob.: 091/1946993 ozn.5551

POZNANSTVA VRUĆA I POHOTNA za tebe uvijek spremna i dostupna od 0-24, nazovi 064/400-909, tel/mob: 2,33kn/3,58kn/min. ozn.166c „DVOJE” za osamljene, posreduje pri odabiru životnog partnera. Tel: 040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c

STRIPTIZ! Zgodna crnka koja zabavlja na momačkim večerama i rođendanima. Mob. 099/777-9597 ozn.5483

MALI OGLASI

već od !! ! a n u 40 k

36

ZAHVALE I SJEĆANJA

REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555

POSLJEDNJI POZDRAV

TUŽNO SJEĆANJE

ZAHVALA

dragom suprugu, ocu, djedu i bratu

na voljenog supruga, oca i tasta

MARIJANU BRDARU

JOSIPA ZADRAVCA

Iskreno dirnuti pažnjom i iskazanim suosjećanjem u trenucima bolnog oproštaja od naše mame, bake, sestre, tete i svekrve

iz Tužnog

† 19. 12. 2014.

29. 12. 2006. – 29. 12. 2014.

Nije Te izbrisalo vrijeme, niti Te sakrila tama, zvijezda si koja nas prati i vječno ćeš živjeti s nama.

Zamolit ćemo anđele da nam Te vrate, da nas u krilu maziš, nitko ne zna kao Ti da nas paziš.

Tvoj vedri duh i ljubav koju si nam pružio vječno žive u našim srcima.

Ožalošćeni: supruga Slavica, sinovi Mario i Goran, snahe Natalije, unuci Ivano i Ema i ostala tugujuća rodbina

Tvoji najmiliji: supruga Agata, sin Nenad, kći Željkica i zet Vladimir

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na drage roditelje

na našeg dragog supruga, tatu i djeda

RUDOLFA CRNČECA

ANU

† 1. 1. 1998.

† 3. 10. 2013.

od srca zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima i znancima na izrazima sućuti, vijencima i cvijeću te ispraćaju na vječni počinak. Zahvaljujemo i medicinskom osoblju koje joj je pomagalo u trenucima bolesti te vlč. Žmegaču na molitvama i riječima oproštaja.

Dani su čovjekovi kao sijeno, cvate kao cvjetak na njivi, jedva ga dotakne vjetar i već ga nema…

Ali milost je Božja vječna…

Psalam 103

28. 12. 2011. – 28. 12. 2014.

Stalno si s nama u našim srcima, mislima i molitvama.

BOŽIĆ STJEPANA

MARIJE POCEDULIĆ preminule 22. prosinca 2014. u 83. godini,

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoja obitelj

dragoj mami, baki i svekrvi

MARIJI POCEDULIĆ

U mislima i molitvama uvijek ste s nama.

TUŽNO SJEĆANJE

Sin s obitelji

SLAVICA KOBAL 29. 12. 2006. – 29. 12. 2014.

SJEĆANJE na voljenog

ZLATKA PETRIČIĆA

Hvala Ti za život, ljubav i dobrotu koju si nam dala!

Neka Tvoja duša sada uživa u nebeskim cvjetnim livadama!

Uvijek si u našim srcima i mislima.

Mladen, Zlatko, Martin, Viktor i Renata

Tvoji najmiliji

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

31. 12. 2012. – 31. 12. 2014.

Zauvijek ćeš ostati u našim mislima i srcima.

dragoj seki

SJEĆANJE

MARIJI POCEDULIĆ

na

Tvoja obitelj

TUŽNO SJEĆANJE

IVANA LADIĆA

Ljubav i sjećanje na Tebe živjet će zauvijek.

27. 12. 2007. – 27. 12. 2014.

Tvoja Štefica

Obitelj Ladić

IVAN VINCEK

SJEĆANJE

1. 1. 2005. – 1. 1. 2015.

Godine prolaze, sjećanje na Tebe zauvijek ostaje.

SJEĆANJE

Tvoja obitelj

na voljene roditelje

TUŽNO SJEĆANJE

na dragu mamu i brata

KERHONI

ROŽĐAK

ZOJA

na voljenu majku

IVANKU FRANČIĆ 30. 12. 2012. – 30. 12. 2014.

IVANA

FRANCU

† 12. 12. 1972.

† 2. 1. 2012.

Sin Josip s obitelji

PALJ

26. 12. 1991. – 26. 12. 2014.

10. 2. 2009. – 10. 2. 2015.

S ljubavlju i poštovanjem, vaši najmiliji

Sin Zdenko

TUŽNO SJEĆANJE

FRANJO FUTAČ

SJEĆANJE

FRANJO KOŠĆAK

TUŽNO SJEĆANJE na dragog

ALOJZA MRKOCIJA

30. 12. 2009. – 30. 12. 2014.

5. 1. 2014. – 5. 1. 2015.

Uvijek s Tobom u mislima i molitvama.

Godine prolaze, a sjećanje na Tebe ostaje.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoja Sofija

Tvoji najmiliji

Supruga i kći s obitelji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

SJEĆANJE

ČIRIL FILIPAŠIĆ

na

na

31. 12. 1984. – 31. 12. 2014.

30. 12. 2010. – 30. 12. 2014.

Uvijek ćeš biti u našim mislima.

Tvoja obitelj

ŠTEFICU POSAVEC

MIJU TELEBARA

28. 12. 2009. – 28. 12. 2014.

1. 1. 2014. – 1. 1. 2015.

Po dobroti Te pamtimo, s ljubavlju spominjemo, u srcima čuvamo.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji: suprug, kćeri, zetovi i unuci

Supruga Jela, djeca Pavao i Marija s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE

NADA ŠEMIGA 3. 1. 2014. – 3. 1. 2015.

Mjesto gdje snivaš mirno je i tiho, samo se čuju koraci naši, to dolazimo mi, Tvoji najmiliji.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE na voljenu suprugu

SJEĆANJE

SJEĆANJE

FLORIJAN PERIN

ELIZABETA KANIŽAJ

31. 12. 2008. – 31. 12. 2014.

2. 1. 2014. – 2. 1. 2015.

S ljubavlju i tugom čuvam uspomenu na Tebe.

Supruga Katica

SJEĆANJE

Zauvijek u našim srcima.

Suprug Martin i djeca s obiteljima

SJEĆANJE

RUŽICA TOT

LJUBICU DEVENIČAR

KREŠIMIR ŽITNJAK

2. 1. 1999. – 2. 1. 2015.

1. 1. 2013. – 1. 1. 2015.

Stalno si sa mnom u srcu i mislima.

Tvoju ljubav i dobrotu čuvamo u srcima.

S ljubavlju, tugom i ponosom čuvamo Te u svojim srcima.

Suprug Alojz

Tvoja obitelj

Tvoji najmiliji

30. 12. 1996. – 30. 12. 2014.

ZAHVALE I SJEĆANJA

30. prosinca 2014., br. 554/555 || REGIONALNI TJEDNIK

ZAHVALA

37

ZAHVALA

ZAHVALA

Dirnuta iskrenim suosjećanjem i pažnjom u trenucima bolnog rastanka od mog voljenog supruga

povodom smrti dragog supruga, oca, djeda, svekra i brata

U dubokoj boli koja nas je zadesila gubitkom dragog nam supruga, tate, svekra, tasta, djeda i pradjeda

DANE MAJSTOROVIĆA

preminulog 23. 12. 2014. u 74. godini života.

najtoplije zahvaljujem rođacima, prijateljima, susjedima, znancima i svim dobrim ljudima koji su ga poštovali, izrazili mi saučešće i ispratili ga na vječni počinak te mu tihi dom okitili cvijećem i svijećama. Posebna hvala našoj dragoj prijateljici Barici koja je sa mnom proživljavala moje najteže trenutke u životu. Veliko hvala kapelanu župe sv. Nikole Marku Zadravcu na dostojanstvenom ispraćaju.

VJEKOSLAVA JURIĆA

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima na izrazima sućuti i utjehe, cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak. Veliko hvala ordinaciji dr. Knapić i obitelji dr. Kolara.

Također zahvaljujemo Crkvi Dobrog pastira na toplom ispraćaju.

Ožalošćena obitelj

STJEPANA HRENA preminulog 24. 12. 2014. u 71. godini života nakon duge i teške bolesti, iskreno zahvaljujemo svoj rodbini, susjedima, prijateljima, kumovima te djelatnicima Conssorsa, Midala, Gradnje Mikulić te Exkluziv imobilije na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Tvoji najmiliji: supruga, sinovi, kćeri, snahe, zetovi, unuci i praunuk

Neutješna supruga Biserka

POSLJEDNJI POZDRAV POSLJEDNJI POZDRAV

dragom

dragom suprugu

VJEKOSLAVU JURIĆU

DANI MAJSTOROVIĆU

Ostat ćeš vječno u našim mislima.

Srest ćemo se opet, Ti mi vrata otvori i više neće biti ni tuge, ni jada, ni boli.

Obitelj Švarc i Ipša

Tvoja Biserka *****

POSLJEDNJI POZDRAV gospodinu

U povodu smrti drage mame, sestre, bake i prabake

Ožalošćeni: suprug Stjepan, sin Ivica, kćeri Terezija i Ana, snaha Snježana, zetovi Krešimir i Josip, unuci i praunuci

MARIJE CESAR preminule 23. 12. 2014. u 83. godini,

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima i prijateljima koji su s nama podijelili tugu i bol. Posebno zahvaljujemo osoblju Doma za stare i nemoćne, kao i djelatnicima Zavoda za mirovinsko osiguranje te vlč. Tihomir Kosecu na dostojanstvenom ispraćaju drage nam pokojnice.

Ožalošćeni: kći Zdenka, zet, unuci i praunuci

ANTUNA MEŽNARIĆA

ZAHVALA

preminulog 23. prosinca 2014. u 77. godini života.

povodom iznenadne smrti našeg dragog

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na pruženoj pomoći, iskazanoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama. Posebno zahvaljujemo djelatnicima Koke farma 4 i NK Majerju. Veliko hvala vlč. Siniši Dudašeku i vlč. Slavku Gabudu na molitvi i dostojanstvenom ispraćaju na posljednje počivalište.

Svima od srca veliko hvala.

Ožalošćeni: supruga Zdenka, sinovi Zlatko i Branko, kći Nada, snaha Miljenka, unuci te praunuci

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu

ANTUNU MEŽNARIĆU Od Jakoba, Anke i obitelji

ZAHVALA

Iskreno zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i poznanicima na pomoći i izraženoj sućuti, a posebno na pomoći susjede Štefice.

Tugujuća obitelj

IVICU VLAŠIĆA 6. 1. 2012. – 6. 1. 2015.

Ana i Marija

Ožalošćena majka Ana, sestra Marija, šogor Željko, nećakinje s obitelji

SJEĆANJE SJEĆANJE

STJEPAN MARCIUŠ

na

6. 1. 2008. – 6. 1. 2015.

STJEPANA HAJSOKA

Godine prolaze, ali ljubav i sjećanje na Tebe ostaje.

3. 1. 2013. – 3. 1. 2015.

Dani i godine prolaze, a sjećanje na Tebe zauvijek ostaje.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

Supruga Božica i djeca

TUŽNO SJEĆANJE

ĐURĐICA CUKOR 31. XII. 1989. – 31. XII. 2014.

DRAGUTINA ŠPREMA

S tugom, ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

2. 1. 1983. – 2.1. 2015.

Obitelj Cukor i Golubić

preminulog 20. 12. 2014.

Tvoji: supruga Terezija, kći Miljenka s obitelji, sinovi Željko i Darko s obitelji

POSLJEDNJE ZBOGOM našoj mami, baki i prabaki

LJUBI RADULOVIĆ SJEĆANJE

TEREZIJA KAPEŠ 26. 12. 2012. – 26. 12. 2014.

SJEĆANJE

Zahvaljujemo rodbini, prijateljima i svima koji su nam izrazili sućut te ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak.

na

Prolazi vrijeme i život dalje teče, al’ sjećanje na Tebe nikad proći neće.

Ožalošćeni: supruga, kći, zet i unuka

preminule 22. 12. 2014. u 80. godini života nakon duge i teške bolesti.

preminulog 24. 12. 2014. u 52. godini života.

VLADIMIRA MATIJAŠECA Od srca zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i znancima na izrazima sućuti, cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak.

IVKE BARIĆ (LIBER)

U SJEĆANJE

na dragog

povodom smrti našeg supruga, oca, tasta i djeda

ZAHVALA povodom smrti voljene supruge, majke, bake i prabake

VLADIMIRA VUGRINCA

*****

Neka Te naše molitve prate, kad suze ne mogu da Te vrate.

JOSIPE MARTINEZ preminule 23. 12. 2014. g. u 75. g. života.

Zahvaljujemo rodbini, prijateljima i svima koji su nam izrazili sućut te ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak.

DANI MAJSTOROVIĆU

ZAHVALA

povodom smrti naše drage supruge, majke, bake i prabake

ZAHVALA

Neki ljudi čine svijet posebnijim time što žive u njemu.

S poštovanjem, Tvoji Aneta, nećakinje i nećaci s obiteljima

ZAHVALA

Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

preminuloj 22. 12. 2014. u 87. godini.

Tvoji ožalošćeni: sin Ivan Bahun i snaha Marija, unuk Rajko, supruga Nikolina, djeca Petar, Mihael, unuk Vladimir, supruga Tihana, kći Rajka Jendričko, zet Slavko, unuka Tihana

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

KUZMINSKI

SJEĆANJE na

MIJO

i

27. IX. 1924. – 10. I. 1991.

BARICA 26. X. 1925. – 23. III. 2011.

S ljubavlju i velikim poštovanjem nosimo vas u srcu.

Kćeri Dragica i Vera s obiteljima

DANICU LESKOVAR 30. 12. 2002. – 30. 12. 2014.

Mirjana i Robert

na našeg

STJEPANA BERGERA 6. 1. 2007. - 6. 1. 2015.

Utjeha ne postoji, bol je teška, a tuga za Tobom bit će vječna.

Počivao u miru Božjem.

Tvoji najmiliji

38

S RAZNIH STRANA

s raznih strana www.regionalni.com www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555

Prijem povodom 22. obljetnice Puma Povodom 22. obljetnice osnutka 7. gardijske brigade Puma, župan Predrag Štromar i njegov zamjenik Alen Kišić u Županijskoj su palači upriličili prigodni prijem za pripadnike te brigade. Predsjednik Udruge veterana 7. gardijske brigade Puma Robert Puja zahvalio je županu na prijemu te istaknuo kako Županija uvijek pomaže radu udruge.

- Suradnja s Varaždinskom župa-

nijom je jako dobra i siguran sam da će tako i ostati. Nas kao udrugu ne zanima politika jer želimo promovirati sve vrijednosti za koje smo se borili u Domovinskome ratu, a one nadilaze svaku politiku - rekao je Puja.

Sedma gardijska brigada Pume, inače, bila je gardijska motorizirana brigada Hrvatske vojske ustrojena 23. prosinca 1993. godine.

TRADICIJA Koncert u Svibovcu Podravskom kraj jaslica u prirodnoj veličini

Božićne pjesme na - 17!

Na šestom koncertu po redu nastupili su Župni zbor Sračinec, KUD i crkveni zbor iz Donje Voće i domaćini, KUD Bendikt

PUČKA KUHINJA

Biskup uz potrebite Varaždinski biskup mons.

Josip Mrzljak posjetio je na Badnjak Caritasovu pučku kuhinju u Varaždinu gdje se susreo s predstavnicima lokalne civilne vlasti, donatorima i karitativnim djelatnicima i volonterima te tom prigodom zahvalio svima koji pomažu potrebitima koji su u ova krizna vremena u osobito teškim životnim prilikama.

- Božićni su blagdani prilika da darujemo one kojima je pomoć najpotrebnija. Drago mi je da su korisnici pučke kuhinje osjetili da nisu sami te se nadam da smo im barem malo uljepšali predstojeće blagdane - rekao je biskup. U pučkoj kuhinji svakodnevno se priprema 330 toplih obroka, dok za blagdane korisnici dobiju gotove pakete.

Idila u Klenovniku

Iako su mnogi priželjkivali bijeli Božić, snijeg je zakasnio koji dan, no pokrivačem kojim je u nedjelju prekrio Varaždinsku županiju, napravio je pravu blagdansku atmosferu. Crkva u Klenovniku obavijena svjetlom i omotana pahuljama snijega strpljivo čeka svoje hodočasnike, a bor i lampice na centralnom mjesnom trgu pokazuju raskoš i blještavilo novogodišnjeg ambijenta.

Ni temperatura koja se u subotu spustila na minus 17 stupnjeva nije u subotu odgodila već tradicionalni, šesti po redu Božićni koncert u Svibovcu Podravskom. Nastupili su Župni zbor Sračinec, KUD i crkveni zbor iz Donje Voće te domaćini iz KUD-a Benedikt iz Svibovca Podravskog. Ugođaj je bio poseban, jer su izvođači nastupili pokraj božićnih jaslica u prirodnoj veličini.

Entuzijasti

Jaslice su postavljene sedmu godinu zaredom, za što su zaslužni entuzijasti Ivan – Krpo Jeretić, Andrej Crnčec, Dragutin Kovačić, Ivica Crnčec i Branimir Crnčec predvođeni

U Sračincu je Božićni koncert održan u organizaciji KUD-a Zavičaj glavnim majstorima Antunom Đurasekom – Tondorom i Vladimirom Đurasekom – Čadijem. Odlučili su postaviti fiksnu kućicu, a pri montaži su im pomogli članovi udruga iz Svibovca, kao i mještani. Članice KUD-a Benedikt predvođene predsjednicom i idejnom začetnicom ovog projekta Ljiljanom Jeretić zaslužne su pak za postav jaslica.

- Izuzetno smo ponosni na rad naših udruga s područja općine Sračinec. Ove je godine prvi put u organizaciji svih

udruga iz Svibovca, a pod vodstvom umjetnice Nine Šobak, napravljen veliki adventski vijenac, uslijedilo je Nikolinje kad je Općina pripremila 1.000 poklona za svoje najmla-

đe. KUD Benedikt uz Udruge žena Preslica organizirali su Večer smijeha, Udruga žena Preslica organizirala je jubilarni deseti Božić v Sračincu uz pregršt događanja za sve,

Općina je darivala više od 80 studenata i pomogla umirovljenicima s malim mirovinama u Sračincu - naglasio je zamjenik načelnika općine Sračinec Krunoslav Lukačić.

No nije to bilo sve. Na Štefanje je i u Domu kulture u Sračincu održan Božićni koncert u organizaciji KUD-a Zavičaj Sračinec. Nastupili su folkloraši koje je uvježbao koreograf Pjerino Hrvaćanin, a pratili su ih tamburaši pod vodstvom Franje Plantaka.

Predstavila se ponovo okupljena vokalna ženska i mješovita skupina KUD-a Zavičaj, koju vrlo uspješno vodi prof.

Zdenka Knapić. Nastupili su i Prvi srakarski tamburaši, koji su sastav osnovali točno na Štefanje prije osam godina.

HUMANO Tvrtka Schiedel d.o.o. odlučila je pokloniti korisne blagdanske darove stanovnicima Gunje - pet dimnjaka

“Želja nam je osigurati tople i sretnije blagdane” Nakon katastrofalnih poplava koje su zadesile Gunju i okolicu, potrebno je učiniti još mnogo toga kako bi se mjesto vratilo u svoju rutinsku svakondnevicu.

Uništene kuće i nedostatak novca za potpunu obnovu samo su neki od problema s kojima se susreću napaćeni stanovnici.

Tvrtka Schiedel d.o.o. odlučila je pokloniti izuzetno korisne blagdanske darove stanovnicima Gunje – pet vrijednih

dimnjaka.

– Bilo bi lijepo kad bi što više stanovnika zimu dočekalo u što toplijim uvjetima. Schiedel, kao lider u proizvodnji i prodaji dimnjaka u zemlji i svijetu, odlučio im je to omogućiti. Želimo u ovo vrijeme blagdanskog darivanja osigurati tople i bezbrižne blagdane onima kojima je trenutno to najpotrebnije. Najvažnije je sjetiti se onih kojima je potrebna pomoć te odvojiti dio svog vremena i novca kako bismo

napravili pravu stvar i pokušali i drugima stvoriti sretan Božić - istaknuo je direktor tvrtke Schiedel d.o.o. Damir Matijević. Direktor je s predstavnicima tvrtke i poznatom televizijskom voditeljicom Mirnom Maras obiteljima u Gunji uručio dimnjake.

Toplija zima

- Kad vidim sreću na njihovim licima, znam da smo napravili najbolje što smo mogli odrekavši se naših tra-

dicionalnih darivanja i preusmjeravajući sva ta sredstva ljudima kojima će zima sada biti ipak toplija i blagdani bezbrižniji. U ovo zimsko vrijeme trenuci topline, obitelj na okupu i sretna lica nešto su što je najbitnije i što čini blagdane blagoslovljenima - rekao je Damir Matijević. S obzirom na to da pet sretnih obitelji koje je darivao Schiedel sveukupno imaju 14-ero djece, predstavnici Schieldela i njima su uručili božićne poklon-pakete.

S obzirom na to da pet sretnih obitelji koje je darivao Schiedel sveukupno imaju 14-ero djece, oni su dobili poklon-pakete

Vodič

30. prosinca 2014., br. 554/555 || REGIONALNI TJEDNIK

39

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – LEDENI ULAZAK U 2015.

U utorak većinom suho uz promjenjivu naoblaku i vrlo hladno. Ponegdje slab snijeg. Bit će vjetrovito. Jutarnja temperatura od -13 do -6 °C. Danju od -7 do -3 °C. U srijedu bi trebalo biti suho, djelomično sunčano i vrlo hladno. Puhat će povremeno umjeren SI vjetar. Novogodišnja noć nam donosi većinom vedro, suho i ledeno vrijeme. Temperatura zraka u ponoć mogla bi biti oko -16, a do jutra čak i -20 °C. Četvrtak suh i hladan uz sunčana razdoblja. Tijekom dana će temperatura porasti do -5 °C. Od petka će hladnoća polako popuštati. Za vikend više oblaka, ponegdje uz slabe oborine. Nije isključena ni pojava poledice. Želimo vam sretnu i zdravu 2015. godinu!

Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu Kad će Kiša. (Za detaljniju vremensku prognozu nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 kn/min iz fiksnih te 4,78 kn/min iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d. d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (Prognoza izrađena 29. 12.)

VAŠE FOTOGRAFIJE

Svoje fotografije šaljite nam na foto@regionalni.com

rođeni: DJEVOJČICE: Stela Majcen, Lara Vugrin, Anja Đurđek, Ida Domiter, Lorena Završki, Nikki Medved, Mia Novak, Kaja Habek i Lora Novak.

DJEČACI: Jan Kolarić, Ivan Žitnjak, David Posavec, Erik Vuradin, Danijel Borovec, Fran Jug, Mihael Stepančec, Luka Posavec, Emanuel Benjak, Fran Šipek, Dino Sulima i Mak Kurolt.

BLIZANCI: Matija i Antonija Rabuzin.

Umrli: Marijan Brdar (68), Ivan Škerbić (71), Draženka Levačić (52), Zdravko Sršen (66), Vladimir Matijašec (78), Julijana Verži (87), Stjepan Željezić (84), Vjekoslav Jurić (73), Marija Pocedulić (82), Vjekoslava Kolarić (92) i Marija Cesar (82).

BERETINEC EU projekt zove: Volontiraj!

Zapošljavanje mladih Lidija Rijavec Pravila za slanje fotografija - Svatko smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 2 MB. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete nećemo objaviti.

Mačak Bart traži dom, a voli i pse Bart je veliki bijeli mačak s narančastim oznakama star oko godinu dana. Izuzetno je umiljat i zahvalan, uredan je i zdrav, naučen na suživot sa psima i drugim mačkama. Bart je spašen s ceste u teškom stanju, udaren automobilom s posljedicama povrede oka, repa i čeljusti.

Liječen je i oporavio se, no Bart zbog toga slabije vidi.

Zbog toga mu tražimo dom gdje bi bio kućni ljubimac i boravio isključivo unutra. Pružite Bartu dom i uljepšajte si novu godinu novim članom obitelji.

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN

SUB 7.30 DO 13.00 h

KAZALIŠTE

MUZEJI

31. prosinca (srijeda) • Silvestarski gala koncert (Velika scena) u 18.00 h organizatori koncerta: Varaždinski komorni orkestar, Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu i Koncertni ured Varaždin; ulaznice u slobodnoj prodaji 1. siječnja (četvrtak) • Novogodišnji koncert 2015. valceri, polke i druge špelancije Tamburaški orkestar HRT-a i gosti, dirigent: Siniša Leopold; ulaznice u slobodnoj prodaji

KNJIŽNICA • Odjel za odrasle (Trg slobode 8 a) O PON – PET 7.30 – 19.30 h SUB 7.30 – 13.00 h Odjel za djecu i Odjel za mlade i stranu literaturu (vila Bedeković, A. Cesarca 10) te Ogranak Banfica (N. Tesle 20) PON, UTO, SRI 13.30 – 19.30 h ČET, PET 7.30 – 15.00 h

Stari grad UTO – PET 9.00 – 17.00 SUB i NED 9.00 – 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage • Stalni postav - Galerija starih i novih majstora UTO – PET 9.00 – 17.00 SUB i NED 9.00 – 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer • Stalni postav – Svijet kukaca UTO – PET 9.00 – 17.00 SUB i NED 9.00 – 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE Galerija starih i novih majstora UTO – PET 10.00 – 14.00 h SUB i NED 10.00 – 13.00 h ponedjeljkom zatvoreno Galerijski centar Varaždin • Stalni postav – zbirka Miljenka

Stančića UTO – NED 10.00 – 13.00 i 17.00 – 20.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Galerija K 10 Varaždin • Izložba Hrvatska keramika u Irskoj UTO, SRI i PET 18.00 – 20.00 ČET, SUB i NED 10.00 – 12.00 Ponedjeljkom i praznikom zatvoreno (grupe mogu dogovoriti posjet izvan radnog vremena na 091/1744-000)

KINO GALERIJA

uss, prigodne melodije koje su rado slušane u blagdansko vrijeme, ali i bisere svjetske klasične glazbe. Dirigent je Ivan Repušić, a solisti Sara Domjanić (violina) i Marin Maras (violina).

2. siječnja (petak) • Noć u muzeju: Tajna grobnice u 18.00 h • Samba u 20.00 h 3. i 4. siječnja (subota i nedjelja) • Medvjedić Paddington u 16.00 h • Noć u muzeju: Tajna grobnice u 18.00 h • Samba u 20.00 h 5. siječnja (ponedjeljak) • • Medvjedić Paddington u 18.00 h

Beretinečka udruga mladih (BUM) i Općina Beretinec započeli su provedbu partnerskog projekta “Volontiraj!

Pokreni sebe, pokreni ljude oko sebe”. Načelnik te općine Igor Kos navodi kako je projekt financiran u okviru Europskog socijalnog fonda (ESF), sheme za dodjelu bespovratnih sredstava “Mikro projekti podrške inovativnim aktivnostima malih organizacija civilnog društva za lokalni razvoj”. Svečano predstavljanje projekta održano je 22. prosinca u prostorijama Vlade. Vrijednost projekta je 199.535,84 kuna, a ciljevi su ojačati kapacitete Beretinečke udruge mladih – BUM za neposredan rad s mladima iz ruralnih sredina u Općini Beretinec te u susjednim općinama (Općina Vidovec, Općina

IMPRESSUM UPRAVA Zdenka Jagić Sandra Hrman

Sveti Ilija) kako bi se povećala njihova zapošljivost te jačanje resursa, umreženost i praktična znanja članova BUM-a za osmišljavanje većih projekata na području zapošljivosti i socijalne uključenosti mladih u skladu sa standardima Europskog socijalnog fonda i primjerima dobre prakse iz Hrvatske/drugih zemalja članica EU.

IZDAVAČ

REDAKCIJA:

Regionalni tjednik d.o.o.

Augusta Šenoe 10 42000 Varaždin

Tel. 042/290-777

FOTOREPORTERI Siniša Sović Ivan Agnezović foto@regionalni.com

GLAVNA UREDNICA Vesna Margetić-Slatki GRAFIČKA REDAKCIJA vmargetic@regionalni.com Vlatka Lešić vlatka@regionalni.com ZamjeniCA Mirta Brozičević GlAVNE UREDNICE mirta@regionalni.com Irena Harači Pintarić Maja Denac iharaci@regionalni.com maja@regionalni.com NOVINARKE Tihana Drumev tihana@regionalni.com

PRODAJA:

ČAKOVEC

Zdenka Jagić voditeljica prodaje Višnja Gotal zjagic@regionalni.com vgotal@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Mihaela Zagoršćak mihaela@regionalni.com Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775 SURADNICI Damir Ivančić

Centar za kulturu

Denis Peričić

3. siječnja (subota) • Ruka u ruci, francuska romantična komedija u 19.00 h (ulaznica 15 kuna)

30. prosinca (utorak) • Novogodišnji koncert u 20.00 h Tradicionalni Novogodišnji koncert Simfonijskog orkestra HRT donosi nam glazbu obitelji Stra-

LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

• Noć u muzeju: Tajna grobnice u 20.00 h

Fax 042/290-789

Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Augusta Šenoe 1o pon: 8 - 12 uto: 8-13 sri - pet: 8 - 16 Blukids Kapucinski trg 5 NOVI MAROF Benjak Remetinec 290 LUDBREG Cvjećarnica Ruža Petra Krešimira 19 Radno vrijeme: od 7 do 16 h IVANEC Poljodom Gospodarska 2 Trgovački obrt Bagrem Trg hrvatskih ivanovaca bb

MALI OGLASI:

LEPOGLAVA malioglasi@regionalni.com Trgovački obrt Bagrem Tel. 042/290-774 Hrvatskih pavlina bb Fax 042/290-789

Tiskara Novi list

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.

40

Zadnja

REGIONALNI TJEDNIK || 30. prosinca 2014., br. 554/555

DOČEK 2015. godine

Na trg prije ponoći

ZA BOŽIĆ Djed Đuro i unuk Dominik već godinama zajednički slažu jaslice

Atrakcija u Zbelavi

U Varaždinskim Toplicama za sve građane pripremili su zabavu za ulazak u 2015.

Na Trgu Republike od 22 sata sve do jutarnjih sati svirat će Fenomen band.

Doček za građane pripremili su i u ostalim gradovima: u Ivancu, Novom Marofu, Ludbregu i Lepoglavi, kao i u Varaždinu.

Varaždinci će ove godine slaviti na Kapucinskom trgu. Pripreme počinju već tijekom dana.

Na Staru godinu u 11:30 građanima će biti podijeljeno 1000 porcija sarmi, a navečer od 20 sati kreću pripreme za doček. Nakon DJ-a svirat će Ex Zodiac bend.

Jaslice su počeli graditi prije mjesec dana i uspjeli ih završiti na vrijeme – na Badnjak!

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Jaslice sada slažemo u sjenici u dvorištu naše kuće. Sami radimo figurice od gipsa, imamo i drveni mlin, a koristimo stiropor te mahovinu. Svake godine imamo nešto novo, a ove godine svoje smo jaslice još malo povećali u odnosu na prošlu godinu – ispričao je Đuro.

Kad se jaslice grade, nitko, otkrivaju, ne može blizu. Tek kad su gotove, ukućani ih mogu vidjeti. Ni ove godine nije bilo drugačije.

- Počeli smo ih raditi prije mjesec dana i nitko nije smio blizu! Takva su pravila. Svaki dan nešto smo napravili i složili, a bilo je i dana kada nismo ništa složili. No, zadnjih dana prije Božića dobro smo zapeli i uspjeli ih složiti na vrijeme – ponosni su unuk i djed.

Tako su i ove godine Dominik i Đuro na sam Badnjak složili nove jaslice. Uz ukućane i članove obitelji, ovih su se dana i mnogi mještani Zbelave uputili do njihovog dvorišta kako bi vidjeli jaslice čija se prava ljepota, ističu “graditelji”, u potpunosti može doživjeti navečer, zbog svjetlosnih efekata.

- Imao sam sedam godina kad sam sjeo na vlak za Varaždin i uputio se na varaždinski plac po prve figurice za jaslice.

To je bilo prije više od 50 godina – ispričao je Đuro Kobal iz

Dok se jaslice grade, nitko ne može blizu, takva su pravila Zbelave. Otada, pa sve do danas, Đuro za Božić slaže jaslice.

- Iako je u tih pedeset godina bilo godina kad ih nisam radio, kao kad sam bio u vojsci, otkako se rodio moj unuk Dominik Višnjić, prije 14 godina, svake godine slažem jaslice. Naravno, sada mi je i Dominik glavni pomagač u gradnji i slaganju – ponosan je djed Đuro.

Zapeli pred kraj

Djed i unuk u početku su jaslice slagali u kući, no kako se njihova veličina iz godine u godinu povećavala, morali su za njih pronaći novo mjesto.

GORNJA VOĆA Žive jaslice uprizorene na Badnjak

Spustili se s brda i svijetlili bakljama Baš kao u davna vremena, na sam Badnjak s gornjovoćanskih brda spustili su se bakljari.

Dolaskom do kapele svetog Ivana vatrenim bakljama osvijetlili su prostor oko štalice. Pod takvom su svjetlosti žive jaslice uprizorili glumci glumačke skupine Stare Brvi, a zbor umirovljenika popratio je događaj predivnim božićnim pjesmama.

Ovakav Badnjak nije mo-

gao proći nezapaženo, a oduševljeni mještani nagradili su glumce i pjevače gromoglasnim pljeskom.

Nakon polnoćke organizirano je druženje uz kolače, kuhano vino i čaj.

31. prosinca, na Staru godinu, u 11 sati po 17. put motorizirani djedice dobrujat će na Kapucinski trg gdje će malo predahnuti kod kućice Djeda Mraza. Članovi Moto kluba Baroker iz Varaždina organiziraju Moto Mrazeve te pozivaju svu djecu na bombone i voće koje će dijeliti Djed Mraz, a roditelji će se moći ugrijati uz kuhano vino i čaj. Nakon Kapucinskog trga djedice na motorima tradicionalno će posjetiti i darivati korisnike Doma za starije i nemoćne Varaždin kamo stižu u 13 sati.

Stara godina

do 17:00

do 18:00

Sveta tri kralj a

do 14:00

SupernovaVarazdin www.SUPERNOVA.hr KARIKATURA

crta: Željko Pilipović