Regionalni tjednik 584

GRAD DOBIO SPOR

JE LI TO MOGUĆE

Crtorad najavljuje žalbu na prvostupanjsku presudu Str. 4.

Plan za bale koji će zadovoljiti i Fond i biti “unutar” koncesije?

Str. 3.

Regionalni Tjednik

Plus

22.000 primjeraka

Besplatan primjerak

Broj 584 II 28. srpnja 2015. II www.regionalni.com

EKOLOŠKA BOMBA Stanovnici upozoravaju na zapuštena gradilišta Stanoinga

Str. 2. i 3.

Grabanice su naselili štakori, kune i zmije

2

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 28. srpnja 2015., br. 584

aktualno www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

HZZO: Bolnici Varaždin dodatni novac, poziv “primarcima” za EU novac Opća bolnica Varaždin je jedna od 31 hrvatske bolnice kojima će HZZO isplatiti dodatna sredstva, ukupno 85 milijuna kuna. Odluku je prošli tjedan donijelo Upravno vijeće Zavoda na temelju podataka o tome koliko je usluga obavila svaka od zdravstvenih ustanova. - Bolnice koje su dobro radile ostvarile su dodatna sredstava, što će ih zasigurno potaknuti da izvršavaju zdravstvenu zaštitu u što većem obimu i

time je učine dostupnijom pacijentima te da stalno rade na skraćenju lista čekanja – uvjereni su u HZZO-u.

Domove zdravlja i koncesionarske ordinacije primarne zdravstvene zaštite su pak pozvali da iskažu interes za dobivanje sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, i to za opremanje ordinacija. - Natječaj će biti trajno

otvoren uz uvjete natječajne dokumentacije, a njegova objava očekuje se u drugoj polovici kolovoza na web portalima Ministarstva zdravlja i HZZO-a – najavili su.

Napomenuli su da za novčana sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj pravo ima konkurirati ukupno 15 županija iz I. i II. skupine županija po indeksu razvijenosti, odnosno koncesionarske ordinacije iz navedenog područja te 36 domova zdravlja.

EKOLOŠKA BOMBA Stanovnici Grabanica ponovno upozo

“Džungla” u Varažd ambrozije, štakora i

LEPOGLAVA Javnozdravstvena akcija

Iskorjenili ambroziju na pokusnom polju Kako bi podiglA svijest o važnosti suzbijanja ambrozije, Varaždinska županija je u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo i Gradom Lepoglavom organizirala iskorjenjivanje ambrozije u četvrtak, 23. srpnja, na pokusnom polju tikvi u blizini Sportsko-rekreacijskog centra Lepoglava. U akciji su sudjelovali zamjenik župana Alen Kišić, zamjenik gradonačelnika Lepoglave Hrvoje Kovač i ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije Dražen Jagić, a akciju su provodili djelatnici u sklopu javnih radova i obveznici radova

za opće dobro.

- Imamo pozitivne primjere u Županiji poput Grada Varaždina, koji vrlo uspješno surađuje s braniteljskim udrugama na suzbijanju ambrozije, te Ludbrega, gdje ne postoji javna parcela na kojoj raste ambrozija. Postoje i one jedinice u kojima se ambrozija zanemaruje i ne radi se na suzbijanju. Ovom javnozdravstvenom akcijom želimo osvijestiti javnost da od suzbijanja ambrozije svi imamo koristi, jer se smanjuje mogućnost oboljenja od alergena - rekao je tom prilikom Alen Kišić. (ak)

PRITUŽBE Čitatelji se žale na ambroziju

Kazne jesu visoke, ali očito nedovoljno

Da je ambrozija sve veći problem, najbolje govore česta javljanja čitatelja koji se “tuže” na tu otpornu biljku. Mnogima nije jasno kako to da su pojedine površine obrasle ambrozijom kad postoje jasne naredbe o njezinom uklanjanju.

Tako se više čitatelja požalilo da ambrozije ima puno oko Aquacityja, čitateljica se požalila da raste čak i u Zagrebačkoj ulici u Varaždinu, a javili su se i drugi čitatelji iz različitih dijelova Županije. Iz Ministarstva poljoprivrede ističu da su njihovi redari svake godine na terenu kako bi se broj takvih slučajeva barem donekle smanjio.

- Na području Varaždinske županije su dva poljoprivredna inspektora tijekom 2014. godine obavila

54 inspekcijska nadzora kojima je obuhvaćeno 18.636 hektara poljoprivrednih površina - odgovorili su iz Ministarstva poljoprivrede na naš upit o učestalosti inspekcijskih nadzora.

Kazne iznose od 500 do 15.000 kn za fizičku osobu, a za pravnu i do 30.000 kn - Kazne iznose od 10.000 do 30.000 kuna za pravnu osobu te od 500 do 15.000 kuna za fizičku osobu koja ne održava poljoprivredno zemljište pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju - upozoravaju iz Ministarstva. (ak)

Zar je normalno da se djeca igraju uz “džunglu” punu glodavaca, udišu pelud i “uživaju” u “opojnom li što biti poduzeto do rujna. Iz Stanoinga ističu da će korov pokositi “ako bude mogućnosti”, ali da sve o glu” pod svojim prozorima, Stanoing pošalje nekoliko radnika koji pokose korov.

I dok je za 14. rujan na Međutim, sada u Stanoingu Trgovačkom sudu u Va- nisu posve sigurni hoće li raždinu zakazano sklapa- korov pokositi do jeseni.

- Ako bude mogućnosti nje predstečajne nagodbe nad tvrtkom Stanoing, na korov će se pokositi, ali sve tablama ispred njihove ne- ovisi o financijskim sreddovršene zgrade na ulazu u stvima te primjeni Zakona naselje Grabanice osvanuli o financijskom poslovanju su natpisi: “I ovdje žive lju- i predstečajnoj nagodbi. O di” te “Naš grad treba kositi. cjelokupnoj situaciji koja je vezana za društvo StanoTko je kriv?”. ing te o trenutnom stanju Opet isto postupka - Pog lepredstedajte kako čajne ponovno n a izgleda U večernjim satima go dgradiredovito viđamo be, lište p a t v r t ke kapitalne primjerke kuna, i o S t a štakora, a sigurni smo da pronoi n g , ima i drugih glodavaca, blekoje se m u nalazi pa i zmija, navodi s košneposredčitateljica n j o m no uz naše trave, obastanove. Sve vijestili smo je puno ambrogradonačelnika zije i raznog drugog korova, opet se gušimo od otprilike prije tri tjedna peludi i smrada - pokazu- na sastanku u Gradu, te se je nam Žarko Topolovec, nadamo da ćemo uspjeti samo jedan od stanovnika riješiti problem korova na Grabanica koji nas je po- gradilištima - naveo je Dezvao u pomoć, jer je za- nis Pavlic iz Stanoinga u brinut za zdravlje djece, pisanom odgovoru.

Međutim, nije korov jeali i odraslih koji žive u toj dini problem, napominju četvrti. stanari. - Korov se svake godine širi na okolni pločKorov od 2 metra Stanari su očajni: sva- nik, koji zbog toga propada. ke godine se u njihovom Osim što je sve puno amnaselju u Jalkovečkoj ulici brozije, tko zna što još sve ponavlja ista priča. - Nedo- raste i živi u tom raslinju i vršene zgrade su ruglo zbog zapuštenim zgradama?! U višegodišnjeg propadanja, večernjim satima redovito a korov i nisko raslinje, viđamo kapitalne primjerke koje ove godine nitko nije kuna, štakora, a sigurni smo pokosio ni posjekao, samo da ima i drugih glodavaca, “upotpunjuju” cjelokupni pa i zmija - tvrdi čitateljica. dojam. Korov, bez pretjerivanja, seže i do dva metra Smrad i vrućine - ljuta je čitateljica (podaci Upozorava i na smrad, poznati redakciji). koji je posebno intenzivan Ističe da se svake godine tijekom ljetnih vrućina. ponavlja isto: tek nakon - Zgrade se nalaze u razlišto se potuže medijima, jer čitim fazama izgradnje, a u više ne mogu gledati “džun- nedovršenim podrumima

Piše: Ana marija Klarić

GLODAVCI

Stanari: U nedovršenim podrumima i garažama nakuplja se voda i kvart

STANOING Počinje li revitalizacija?

“Nadamo se pomoći lokalne uprave” Iz Stanoinga ističu da su sva njihova gradilišta zatvorena i osigurana 25. siječnja 2012. godine, a oni obavljaju periodične provjere, dok je 27. kolovoza 2014. godine otvoren redovni postupak predstečajne nagodbe te društvo posluje sukladno Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.

- Zbog situacije u kojoj se društvo našlo te možebitne štete za vjerovnike, građane, pa i samo društvo, nadamo se da ćemo uz pomoć i razumijevanje lokalne uprave pronaći način za što lakši izlazak iz trenutne kri-

ze, a u korist svih vjerovnika društva Stanoing - naveo je Denis Pavlic iz Stanoinga u pisanom odgovoru.

O nastavku radova na svim nedovršenim zgradama, pa i onim u Grabanicama, još je teško govoriti. - Vezano za buduće poslovanje društva Stanoing, prihvaćen je Plan financijskog i operativnog restrukturiranja društva od strane vjerovnika te se nadamo da ćemo uskoro početi izvršavati obveze prema izglasanom planu, započeti revitalizaciju društva te samim time sukcesivno nastaviti izgradnju na našim gradilištima - istaknuo je.

Aktualno

28. srpnja 2015., br. 584 || REGIONALNI TJEDNIK

Upisi: gimnazije pune, nitko neće u kožare i obućare U ljetnom upisnom roku u srednje škole u Varaždinskoj županiji upisano je 2.064 djece, od čega 1.854 iz naše, a 210 iz drugih županija, izvijestio je u petak dožupan Alen Kišić.

Popunjeno je 92 posto upisnih mjesta, pri čemu su, kao i prijašnjih godina, sva mjesta popunjena u Medicinskoj školi

i Prvoj te Drugoj gimnaziji. U ostalim školama je ostalo pet do 20-ak slobodnih mjesta, osim u Srednjoj strukovnoj školi, gdje su nepopunjena ostala 63 mjesta. – Nažalost, za deficitarna zanimanja kožar, obućar i tekstilac, koja jamče posao odmah po završetku škole, gotovo da nije bilo interesa.

3

Uspjeh: testove riješili 100 posto Desetero maturanata Prve gimnazije Varaždin bilo je odlično na ispitima državne mature. Test iz fizike su 100 posto riješili Martin Bunić, Ilija Domislović, Leonardo Kokot i Nikola Šalgaj, test iz engleskog A razine 100 posto je riješila Mirna Baksa, a jednak učinak imali su Petar Korade i Matija Križanec iz engleskog B razine te David Trojko iz njemačkog B razine. Test iz psihologije je 100 posto riješila Dora Daraboš, dok je Jakov Hrenić test iz logike riješio 96,97 posto. Odličan je bio i učenik Druge gimnazije Varaždin Nikola Besek, koji je 100 posto riješio test B razine iz matematike.

Slično je bilo i u slučaju agrogimnazije, novog programa, za koji nije stiglo dosta prijava za formiranje jednog razreda. Za razliku toga, u Poljoprivrednoj školi Arboretum Opeka u Vinici upisali su 66 učenika, što je relativno dobro – rekao je Alen Kišić. Drugi upisni rok je od 24. kolovoza do 2. rujna.

zoravaju na zapuštena gradilišta Stanoinga

dinu: žive kraj i ustajale vode

m mirisu” ustajale vode? - očajni su stanovnici Grabanica. No pitanje je hoće ovisi o financijskim sredstvima i ishodu postupka predstečajne nagodbe

2012.

U siječnju prije tri i pol godine zatvorena su gradilišta Stanoinga

2015.

Za 14. rujna ove godine zakazano je sklapanje predstečajne nagodbe

tom se širi neugodan miris ustajale vode

rava naša čitateljica, sigurno ne mogu biti dobri za zdravlje, posebno kada se nalaze samo nekoliko metara od kuhinja, dnevnih boravaka i spavaćih soba.

- Treba se isto zapitati je li koja od inspekcija – građevinska, poljoprivredna,

Žarko Topolovec: Ponovno se gušimo od peludi i smrada

i podzemnim garažama nakuplja se voda od oborinskih kiša, nakon čega se kvartom često širi neugodan i jak miris ustajale vode.

Najgore je na gradilištu koje se nalazi na jugoistočnom dijelu Grabanica, odmah pored zgrade kućnog broja 98 - navodi stanovnica

Grabanica.

Stanari ističu da se ništa od toga ne rješava, nego je iz godine u godinu sve gore, pa se njihovo naselje pretvara u potencijalnu ekološku bombu.

Prašina, pelud, ustajala voda, glodavci svih vrsta te zahrđala armatura, upozo-

Pavlic: O problemu s košnjom trave obavijestili smo gradonačelnika otprilike prije tri tjedna sanitarna ili neka treća inspekcija tijekom godine izašla na teren i barem jednom posjetila Grabanice?

Je li ikad itko od nadležnih podnio bilo kakvu prijavu protiv Stanoinga u vezi tog problema? - pitaju se ljutiti stanovnici Grabanica.

Predsjednik Općinskog vijeća Kneginca Gornjeg Bubnjarić: Bale su prijetnja za naše mještane

OTPAD Zbrinite bale, apeliraju iz Gornjeg Kneginca

C.I.O.S.: Plan za bale će biti završen tijekom ljeta

I dalje je nepoznato kako će Grad uspjeti dobiti 45 milijuna kuna iz Fonda, a istovremeno poštovati koncesijske uvjete Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

- Apeliram na gradske i županijske vlasti da riješe gorući problem baliranog otpada u Brezju. Ne nalazi se na području naše općine, ali je ekološka i zdravstvena prijetnja za naše stanovnike, ali i stanovnike cijele županije. Ne riješi li se hitno ovaj problem, posljedice zagađenja okoliša, trovanje voda i zraka osjetit će, nažalost, naša djeca – istaknuo je prošli utorak Miroslav Bubnjarić, predsjednik Općinskog vijeća Gornjeg Kneginca.

”Zahtjevan projekt”

Najnoviji apel da se problem bala riješi upućen je sa svečane sjednice Općinskog vijeća. Međutim, i dalje je nepoznato kada će se iz Brezja početi odvoziti prve bale.

Grad Varaždin u godinu dana nije uspio dovršiti Plan zbrinjavanja bala i dostaviti ga Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Kao što je mjesecima poznato, samo na temelju Plana zbrinjavanja, koji će biti izrađen sukladno zakonskim odredbama, Fond će sa 60 posto ili 45 milijuna kuna sufinancirati zbrinjavanje bala.

Nakon što je zagrebačka tvrtka Ecoina izradila Plan zbrinjavanja otpada, prije dva mjeseca – uoči izbora za vijeća mjesnih odbora – sve je krenulo ispočetka. Iz Grada su

obrazložili da su Ecoinin Plan dostavili zajednici ponuditelja CE-ZA-R, Komunalac i Ekoflor Plus na očitovanje, budući da je tim tvrtkama Gradsko vijeće dodijelilo koncesiju. Oni su predložili novu analizu, za što su angažirali austrijski Montanuniversität. I ta analiza je gotova, a sada u C.I.O.S.-u izrađuju konačni prijedlog plana.

- Procjena je da će konačni prijedlog plana načina obra-

Nezavisni vijećnik Avar još u lipnju zatražio da Grad napravi analizu rizika de bala i dinamike provedbe projekta biti završen tijekom ljeta, uzimajući u obzir da je riječ o iznimno zahtjevnom ekološkom, logističkom i financijskom projektu – navela je Tajana Tomašević iz Ureda uprave C.I.O.S.–a.

(Ne)moguća misija?

Što će biti predloženo, tek će se vidjeti. No bit će zanimljivo usporediti po čemu će se taj plan razlikovati od onog tvrtke Ecoina. Oni su predložili dvije varijante zbrinjavanja bala.

Prva varijanta podrazumijeva da se otpad koji zadovoljava uvjete zbrine postupkom D1, tj. odlaganjem na uređeno odlagalište, dok bi se na ostatak

primjenjivao postupak R3 s ciljem da se dio produkta reciklira, dio energetski oporabi, a neiskoristivi i biostabilizirani ostatak zbrine postupkom D1.

Druga varijanta također predviđa odlaganje na uređeno odlagalište, dok se za bale starijeg datuma predlaže zbrinjavanje postupkom D10, tj. spaljivanjem u nekoj od spalionica izvan Hrvatske, a novije bale bi se, kao i u prvoj varijanti, oporabile postupkom R3.

No pogleda li se koncesijski natječaj koji je Grad raspisao u listopadu 2012., vidljivo je da su kao predmet koncesije navedena samo dva postupka: D1 koji podrazumijeva odlaganje otpada u ili na tlo te D10 koji podrazumijeva spaljivanje otpada. Dakle, nema postupka R3 (podrazumijeva recikliranje, uključujući kompostiranje i druge procese biološke pretvorbe), a Ekoina je i taj postupak predložila u Planu.

Podsjećamo, Fond je prije dvije godine odbio dati već ugovoreni iznos za sanaciju bala upravo zato što je Gradsko vijeće koncesiju dodijelilo za postupak D1, dakle za „obično“ premještanje bala na drugu lokaciju. Je li moguće napraviti Plan zbrinjavanja bala koji će zadovoljiti Fond, a istovremeno biti „unutar“ koncesije? Upravo zato je nezavisni vijećnik Zlatan Avar još u lipnju od gradskih službi zatražio da naprave procjenu rizika. Od toga zasad ništa.

4

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 28. srpnja 2015., br. 584

Živi zid: Varkom isključenima i dalje ne da vodu Živi zid Varaždinske županije je u nedjelju uputio novi apel direktoru Varkoma Vladi Vlašiću da svim korisnicima koje su isključili iz sustava vodoopskrbe omoguće da ponovno koriste vodu.

“Nakon našeg prosvjeda te ukazivanja na vaše nehumane i nezakonite radnje isključiva-

nja 494 kućanstava i 38 trgovačkih društava i obrtnika iz sustava vodoopskrbe, uvidjeli smo da ste se oglušili na naše zahtjeve da sve ove korisnike uključite natrag u sustav te da im dozvolite da koriste vodu, a problem duga riješite otplatom na rate ili ovrhom“, naveli su u apelu.

Petrijanec: nove vreće za otpad U Općini Petrijanec su djelatnici Čistoće prošli tjedan započeli s podjelom vreća za odvojeno odlaganje plastike, stakla i tekstila, čime će biti ispunjena zakonska obveza razvrstavanja otpada na „kućnom pragu“. Vreće će do 15. kolovoza biti podijeljene svim mještanima, koji će ujedno do-

Najavili su da neće stati s akcijama ukazivanja na Varkomove postupke sve dok isključene korisnike ne vrate natrag u sustav vodoopskrbe. „Naši se prosvjedi nastavljaju ispred Varkoma, ispred Gradske vijećnice i, ako će biti potrebno, ispred domova odgovornih osoba“, istaknuli su.

biti edukativni materijal kako razvrstavati otpad. - Djelatnici Čistoće ujedno obavljaju reviziju baze korisnika, pa molimo građane da pripreme OIB te osobnu iskaznicu vlasnika nekretnine koji je definiran kao korisnik javne usluge prikupljanja komunalnog otpada – apelirali su iz Općine.

PRESUDA Grad Varaždin na Trgovačkom sudu dobio nepravomoćnu presudu protiv tvrtke Crtorad

Na snazi ostaje besplatni parking od 15 minuta, a pravna bitka ide dalje

Crtorad je tražio da se vrate pravila iz 2009. godine, kada su na snazi bile dnevna karta i pet minuta besplatnog parkiranja. Međutim, sudac Radovan Raduka je takav zahtjev odbio kao neosnovan te sve „vratio“ na 2006. godinu, kada se karta mogla kupiti u roku od 10 minuta Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

Grad Varaždin do daljnjega neće morati mijenjati Odluku o načinu i naplati parkiranja prema kojoj korisnik parkirnu kartu može kupiti u roku od 15 minuta. Tužba tvrtke Crtorad protiv Grada u petak je nepravomoćnom presudom Trgovačkog suda u Varaždinu odbijena kao neosnovana.

Ključan Pravilnik

Kao što je poznato, Crtorad je tužbom, koju je podnio početkom 2013., tražio da Grad ispuni obveze koje su preuzeli ugovorom o koncesiji iz prosinca 2007. godine.

Konkretno, tražili su da im se omogući naplata parkiranja na 856 parkirnih mjesta bez mogućnosti jednostrane izmjene tog dijela ugovora o koncesiji, kao i to da cijena dnevne parkirališne karte bude 100 kuna te da korisnici kartu moraju kupiti u roku od pet minuta.

Do spora je došlo nakon što je u prosincu 2012. godine Gradsko vijeće izmijenilo Odluku o organizaciji i načinu naplate parkiranja.

Umjesto dnevne karte, tada su uvedene satna i višesatna parkirna karta. U posljednjih osam godina mijenjao se i rok u kojem korisnici

IZMJENE

moraju kupiti karte: 2007., kada je sklopljen koncesijski ugovor, svi su imali pravo na 10 minuta besplatnog parkiranja. Dvije godine kasnije to je smanjeno na pet minuta, a potom je 2012. besplatno parkiranje produženo na 15 minuta.

Crtorad je u tužbi tražio da se vrate pravila koja su vrijedila 2009. godine. Međutim, sudac Radovan Raduka je sve

Odvjetnici Crtorada su najavili da će se žaliti na prvostupanjsku presudu „vratio“ na 2006. godinu. „Ugovoreno je da su cijena i vrijeme parkiranja utvrđeni (isključivo) Pravilnikom o načinu i naplati parkiranja na javnim parkiralištima na području Grada Varaždina iz 2006., a navedeni Pravilnik nigdje ne spominje dnevnu kartu, već u članku 20. za povredu odredbi iz članka 19. (protuustavno) predviđa plaćanje ugovorne kazne.

Dakle, ne postoji obveza tuženika prema tužitelju s osnove Ugovora o koncesiji da mu omogući naplatu s ‘cijenom parkiranja dnevne

Sudac Raduka: Crtorad nije osporio činjenicu da parkiranje naplaćuje na oko 1.220 mjesta u gradu

parkirališne karte u iznosu od 100 kuna’, pa je već to prvi razlog neosnovanosti tužbenog zahtjeva“, naveo je sudac Radovan Raduka u obrazloženju presude.

Način naplate

Iz presude je vidljivo da se u slučaju smanjenja broja parkirnih mjesta mora smanjiti koncesijska naknada.

U Crtoradu tvrde da je broj parkirališnih mjesta pod naplatom za 109 manji u

odnosu na koncesijski ugovor. Međutim, sudac Raduka

Grad: Presudom je potvrđeno da je postupanje Gradskog vijeća bilo zakonito je u obrazloženju presude napomenuo da Crtorad nije osporio činjenicu da parki-

ranje naplaćuje na oko 1.220 mjesta, znatno više od 856 parkirnih mjesta na kojima traži da mu Grad omogući naplatu parkiranja osobnih vozila.

Iz Grada ističu da su tom presudom potvrđene njihove tvrdnje da je dosadašnje postupanje Gradskog vijeća bilo zakonito. - Pogodnosti koje je ostvarivao koncesionar nakon sklapanja Ugovora o koncesiji iz 2007. godine, a koje su naknadno ukinute,

U zadnjih osam godina mijenjao se rok u kojem se mora kupiti karta: 2007. svi su imali pravo na 10 minuta besplatnog parkiranja. Dvije godine kasnije to je smanjeno na pet minuta, a potom je 2012. besplatan parking produžen na 15 minuta nisu predmet nezakonitih akata Gradskog vijeća, kako se tvrdilo od strane Crtorada – istaknuli su u priopćenju.

Odvjetnik Crtorada Josip Kozjak najavio je žalbu na presudu Trgovačkog suda u Varaždinu.

Inače, Grad je počeo pripremati novu Odluku od parkiranju, pa su prije nekoliko mjeseci pozvali građane da se očituju o predloženim izmjenama. Prijedlog još nije stigao pred Gradsko vijeće.

ODAHNULI Poreznici tvrdili da Društvo Naša djeca na Rabu obavlja ugostiteljsku djelatnost

DND-u naredili da plate 500.000 kuna - rješenje poništeno

“Ministarstvo financija je uvažilo sve naše argumente“

Nakon što im je godinu dana „visjelo za vratom“ hoće li morati platiti više od pola milijuna kuna PDV-a, u Društvu Naša djeca Varaždin su ovaj mjesec napokon odahnuli.

Rješenje varaždinskog ureda Porezne uprave, kojim im je bilo naloženo da plate 371.000 kuna PDV-a, 105.000 kamata i dodatne zatezne kamate, poništilo je Ministarstvo financija, točnije njihov Samostalni sektor za drugostupanjski upravni postupak.

- Drugostupanjskim rješenjem potvrđeni su svi naši argumenti koje varaždinski poreznici nisu željeli uvažiti.

Zaključili su da je DND četiri godine, od 2010. do 2013., obavljao ugostiteljsku djelatnost u Dječjem odmaralištu na Rabu te je stoga trebao biti u sustavu PDV-a. U obzir nisu uzeli Zakon o PDV-u, kojim su sve isporuke koje se odnose na odgoj i obrazovanje djece i mladeži oslobođene plaćanja PDV-a, kao ni činjenicu da

DND obavlja odgojne, obrazovne i socijalne djelatnosti.

Sve smo to naveli u žalbi, koja je prihvaćena, a rješenje je poništeno i vraćeno na ponovni postupak – rekla je ravnateljica DND-a Đurđica Dropuljić na konferenciji za novinare u ponedjeljak.

U DND-u smatraju da je to bio jedan od razloga zbog kojeg je Grad Varaždin Dječje odmaralište na upravljanje dao Gradskoj tržnici. Istaknuli su da su im neprihvatljivi pla-

novi Grada da na Rabu ljetuju umirovljenici, jer bi to moglo rezultirati gubitkom statusa „Grada prijatelja djece“, koji dodjeljuje UNICEF. – Da bi odrasli mogli boraviti na Rabu nužne su preinake i ulaganja, a smještajni kapaciteti bi se smanjili za 50 posto. Zašto taj novac Grad ne uloži u apartmane u Selcu, koje ima u vlasništvu, a sezonu na Rabu produži, primjerice, organiziranim boravkom studenata?

– zapitala se Dubravka Novak.

28. srpnja 2015., br. 584 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLAS

5

6

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 28. srpnja 2015., br. 584

Ludbreg: Hitno popraviti loše izvedene radove u Frankopanskoj Na tek obnovljenoj Frankopanskoj ulici u Ludbregu, na dionici od prijelaza preko željezničke pruge do križanja sa Zagorskom ulicom, asfalt je pun neravnina, a poklopci na šahtovima nisu dobro „sjeli“. Na to je gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić još početkom lipnja, kada su radovi bili dovršeni, upozorio Županijsku upravu za ceste. Prošli tjedan

im je uputio zahtjev da od izvođača radova zatraže da žurno otklone sve nedostatke.

- Od trenutka kada su radovi dovršeni učestala su negodovanja građana zbog kvalitete izvedenih radova , kao i pitanja kada će se prometnica sanirati. O tome se raspravljalo i na sjednici Gradskog vijeća Ludbrega 16. srpnja, na kojoj je zaključeno

Poziv IT tvrtkama

da izvođač radova mora pristupiti otklanjanju svih nedostataka loše izvedenih radova – naveo je Bilić.

Da su radovi loše izvedeni potvrdio je i izvještaj tvrtke Ramtech, koju je ŽUC angažirao da ispita kvalitetu površine asfaltnog sloja. Izvođač radova bila je zajednica ponuditelja Niskogradnja Hren i Niskogradnja Huđek.

Centar za razvoj poduzetništva Ludbreg, koji je počeo s radom u naselju Hrastovsko, poziva sve zainteresirane pojedince i tvrtke koji žele sudjelovati na razvoju informatičkih rješenja da im se jave. Kontaktirati ih možete na robert.majhen@ludbreg.hr ili na kontakte s web stranice Centra www.lucera.hr.

DOZNAJEMO U Ludbregu u četiri godine povećan broj kućanstava koja se bave poljoprivredom

Pokušaj spašavanja poljoprivrede: 100 tisuća kuna više za poticaje

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, kojih je u Ludbregu stotinjak više nego 2011. godine, pokazala su veliki interes za subvencije za podizanje plastenika i sustave navodnjavanja, a i za poticaje za podizanje trajnih nasada

3.000

Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

Grad Ludbreg pokušava spasiti svoju poljoprivrednu proizvodnju. Nakon što su za poticaje u poljoprivredi u proračunu za ovu godinu osigurali 100.000 kuna, pokazalo se da to neće biti dovoljno, pa su rebalansom osigurali dodatnih 100.000 kuna.

hektara bila je površina poljoprivrednog zemljišta 2011., dok ove godine iznosi oko 1.000 hektara manje

Bez dvojbi

- Nismo dvojili oko dodatnih izdvajanja, jer su naši sugrađani prepoznali subvencioniranje iz gradskog proračuna. Nekada se ovaj kraj mogao nazvati poljoprivrednim, pa ćemo pokušati učiniti sve što možemo kako bismo ga vratili gdje je bio. Poljoprivreda u Gradu Ludbregu je još uvijek je važna grana proizvodnje, što pokazuje povećani broj obiteljskih

Ludbreg je specifičan po potporama za osjemenjivanje krmača i goveda poljoprivrednih gospodarstava, dok istovremeno sve više staračkih domaćinstava odustaje od proizvodnje u smislu ratarstva - istaknuo je gradonačelnik Dubravko Bilić na prošlotjednoj konferenciji za novinare.

Dobra je vijest da se ludbreško cvjećarstvo brže oporavlja od krize nego ostale poljoprivredne grane. To potvrđuje veliki interes cvjećara za subvencije iz gradskog proračuna.

- Sustave navodnjavanja i podizanje plastenika sufinanciramo s 10 tisuća kuna po investiciji. Međutim, tu su i klasični poticaji za podizanje trajnih nasada – kaže gradonačelnik.

Da su poticaji za trajne nasade itekako važni, potvrđuje podatak da se na području Grada Ludbrega povećao broj proizvođača vina. Trenutno je registrirano njih 30, pri čemu su dva proizvođača vina kontroliranog podrijetla. Pove-

2.668 kućanstava se 2011. bavilo poljoprivredom, a ove godine se njihov broj povećao na 2.756

NOVO U sklopu manifestacije Dana Svete Nedjelje

Jednodnevni Poljoprivredni sajam Da Ludbreg ozbiljno u budućnosti računa na poljoprivredu, govori i podatak da će se od ove godine u sklopu Dana ludbreške Svete Nedjelje održati jednodnevni poljoprivredni sajam.

- U razgovoru s brojnim akterima poljoprivredne proizvodnje razvila se ideja o organizaciji sajma ovakve vrste. Odlučili smo ga smjestiti u vrijeme kada imamo najviše posjetitelja i očekujemo brojne sudionike, ne samo iz ludbreškoga kraja već

ćane su i površine na kojima su zasađeni trajni nasadi kao što aronija, orasi, lješnjaci…

Na području Ludbrega djeluje i 80 pčelara, koji raspolažu s 5.000 košnica, kao i pčelarska zadruga API-CRO Ludbrega koja okuplja 86 pčelara, koji pak raspolažu sa 7.000 košnica.

Svi zajedno godišnje proizvedu ukupno 525.000 kilograma meda, što plasiraju uglavnom na domaće tržište.

No poljoprivrednici potpore

i znatno šire. Interes je već sada velik. Bit će tu proizvođači poljoprivrednih strojeva, opreme za poljoprivrednike. Specifičnost bi bila i izložba malih životinja, tako da ćemo na jednome mjestu imati zanimljivost za cijelu obitelj, a pripremit ćemo i prigodan program. Nadam se da će sajam biti uspješan, a već dogodine i dužeg trajanja. Grad Ludbreg svakako će stajati iza ovakve inicijative i biti maksimalna podrška – poručio je gradonačelnik Dubravko Bilić.

mogu dobiti i za osjemenjivanje krmača i goveda. – Po tome

Poljoprivrednoj politici SDP-ovog gradonačelnika Bilića podršku dao HSS-ovac Sabati smo vjerojatno jedinstveni. Cilj je povećati stočni fond i olak-

šati našim poljoprivrednicima i taj segment. Bez kvalitetnog sjemenskog materijala nema ni dobre stočarske proizvodnje, pri čemu surađujemo s našom Veterinarskom stanicom – napomenuo je Bilić.

Dostojanstvo

O ludbreškoj poziciji nekad i sad na poljoprivrednoj karti Hrvatske dovoljno govori usporedba podataka iz 2011. godine i prve polovice 2015.

VAŽNO Da su poticaji za trajne nasade itekako važni, potvrđuje podatak da povećao broj proizvođača vina. Trenutno je registrirano njih 30 Poljoprivredno zemljište se 2011. godine prostiralo na površini većoj od tri tisuće hektara, a ove godine na oko 1.000 hektara manje.

Za razliku od toga, povećao se broj kućanstava koja se bave poljoprivredom: 2011. bilo ih je 2.668, a sada ih je 2.756, dakle stotinjak više.

Iz toga je jasno da poljoprivrednu proizvodnju Ludbrega, slično kao i u drugim dijelovima Hrvatske, karakterizira

rascjepkano poljoprivredno zemljište, nekonkurentna gospodarstva, nepovezanost proizvođača i nedostatak prepoznatljivosti lokalnih proizvoda.

Ne čudi da brojna gospodarstva propadaju, što povlači za sobom nezaposlenost i iseljavanje stanovnika sa sela.

- Trudimo se i trudit ćemo se seljaku vratiti dostojanstvo, a poljoprivredu na ludbreška polja, oranice i pašnjake - ističe Bilić.

Za to je dobio potporu Zvonimira Sabatija, predsjednika županijskog HSS-a. - I više sam nego zadovoljan, jer su u Gradu Ludbregu prihvaćene i realizirane inicijative HSS-a.

Rebalansom proračuna je potvrđeno da se planira izdvojiti još više sredstava za subvencioniranje poljoprivredne proizvodnje. Nadamo se da će to biti dodatan poticaj obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima da vrate povjerenje u institucije, prvenstvo u lokalnu zajednicu, te da se dugoročnije posvete ovome poslu – zaključio je Sabati.

28. srpnja 2015., br. 584 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi

7

8

Život

REGIONALNI TJEDNIK || 28. srpnja 2015., br. 584

VIDOVEC Komunalni radovi i projekti

Za poljske putove 250 tisuća kuna Općina Vidovec je izdvojila više od 250.000 kuna za uređenje poljskih puteva u šest naselja, Nedeljancu, Preknu, Zamlači, Krkancu, Domitrovcu i Tužnom, izvijestio je načelnik Bruno Hranić na prošlotjednoj sjednici Općinskog vijeća. Napomenuo je da se ulaže i na području MO-a Cargovec-Zamlača, gdje se započelo s obnovom dječjeg igrališta, ali i s radovima kojima će biti riješena odvodnja oborinskih voda.

Hranić je najavio da će u

Vidovcu biti uređene pješačke staze, dok će projekt izgradnje dječjeg vrtića kandidirati za dobivanje novca iz fondova Europske unije putem Programa ruralnog razvoja za 2015. godinu.

- Sva potrebna dokumentacija za gradnju vrtića je spremna, uključujući i građevinsku dozvolu. U planu je gradnja vrtića površine oko 1.200 četvornih metara, čime ćemo osigurati smještaj za svu djecu predškolskog uzrasta s područja Općine – naveo je načelnik.

ULJEPŠAVANJE Radovi na plus 40

NAGRADE Nagrada za doprinos ugledu i promociji Općine Gornji Kneginec u zemlji i svijetu uručena je Ivani Cvek Vidić, dok je diplomu općinskog načelnika za zapaženi rad primio učenik Damjan Ivanjko

GORNJI KNEGINEC Svečana sjednica Vijeća povodom Dana Općine

Općina koja zna kamo ide Zahvaljujući tome što kontinuirano ostvaruje višak prihoda u proračunu od 2010., Općina Gornji Kneginec stalno ulaže te ima sredstava za pripremu EU projekata Izgradnja novog dječjeg vrtića i Vatrogasnog centra putem EU fondova te izgradnja reciklažnog dvorišta uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost trenutno su tri najveća projekta Općine Gornje Kneginec. Istaknuo je to Goran Kaniški, načelnik jedne od najuspješnijih općina u Hrvatskoj, na svečanoj sjednici Općinskog vijeća održanoj prošli utorak povodom Dana Općine i blagdana sv. Marije Magdalene.

Niz radova

Most kod Šintarije dobiva novi asfalt Unatoč temperaturi koja je dosezala 40 stupnjeva Celzijusa, radnici čakovečke tvrtke Beton Pavlić su prošli tjedan „punom parom“ uljepšavali most preko rijeke Drave kod Šintarije u Varaždinu. Investitor je HEP, koji je most, o kojem vode brigu, odlučio sanirati. Osim što će novi sjaj dobiti ograda i plinske cijevi, na mostu će biti postavljen i novi asfalt.

RADOVI Naselje Pešćenica Vinička

Traje rekonstrukcija električne mreže U naselju Pešćenica Vinička traje rekonstrukcija niskonaponske električne mreže i kabliranje. Investitor je HEP ODS Elektra, dok će Općina Vinica financirati postavljanje novih rasvjetnih tijela na stupove. Iz Općine najavljuju da se nastavak rekonstrukcije niskonaponske mreže očekuje i u naselju Vinicabreg.

Goran Kaniški, nagrađena Ivana Cvek Vidić i predsjednik Općinskog vijeća Miroslav Bubnjarić

- Projekte izgradnje vrtića i Vatrogasnog centra prijavit ćemo na Program ruralnog razvoja za 2015. Intenzivno smo radili i sva dokumentacija je spremna, jedino za Vatrogasni centar još nedostaje studija izvodljivosti – rekao je Kaniški.

Najavio je i niz komunalnih radova: u Ulici V. Nazora, Pri Gori i na Jugovom putu, radove na elektromreži na Banjšćini i Malom Vrhu u suradnji s Elektrom, ali i izgradnju rotora na Kučanskoj ulici u suradnji sa ŽUC-om.

– Očekujemo i izgradnju kružnog toka na spojnoj cesti na autocestu, što je važno

“Nadam se nastavku Zabavnog parka nakon izbora za Sabor”

zbog investitora u Poslovnoj zoni – rekao je Kaniški te zahvalio tvrtkama Ytres i

Gradnja vrtića i Vatrogasnog centra bit će kandidirani za EU fondove Lumini.

Sredstva za projekte Općina ima, jer od 2010. godine stalno ostvaruje višak prihoda, koji je u 2014. iznosio gotovo 4 milijuna kuna. - Ne želim više govoriti o izvozu naše Općine, broju zaposle-

nih u Poslovnoj zoni te drugim pokazateljima koji nas dižu u sam vrh razvijenosti.

Općina zna gdje se trenutno nalazi, ali i gdje želi biti u budućnosti. Nadamo se da polako i u našoj državi dolazi vrijeme kada će se vrednovati uspješne sredine. Nadam se i da će poslije parlamentarnih izbora konačno biti nastavljena realizacija Zabavnog parka na Varaždinbregu, za što imamo investitore – istaknuo je Kaniški.

Uspješni

Načelnik je zajedno s predsjednikom Općinskog vijeća Miroslavom Bubnjarićem

nagradu za doprinos ugledu i promociji Općine u zemlji i svijetu uručio Ivani Cvek Vidić, općinskoj vijećnici, koja je kao volonterka na čelu općinske Turističke zajednice organizirala niz manifestacija, među kojima su „Zapleši repu“, „Poišči kraj u Knegincu“, dječje dramske i folklorne susrete „Domaći cajti“ i „Veseli Varaždinbreg – tradicija u vinu, zanatu i običajima“. Ponovno je aktivirala i rad KUD-a Knegingrad.

Diplomu općinskog načelnika za zapaženi rad u proteklom jednogodišnjem razdoblju primio je pak Damjan Ivanjko, svestrani učenik OŠ Gornji Kneginec.

Njegova pjesma „Videl sam leptireka“ odabrana je između gotovo 400 lirskih pjesama na kajkavskom narječju i uvrštena u zbirku od 35 pjesama namijenjenih javnom izvođenju. Sudjelovao je i na Lidranu s pjesmom „Tišina“ i kritičkim osvrtom „Gledatelj vidi i čuje“, a i na Županijskoj smotri likovnog stvaralaštva 2015. No, osvojio je i prvo mjesto na Županijskom natjecanju iz biologije, dok je na Državnom natjecanju u Zadru bio odličan šesti.

OTVORENJE U promet pušten rotor kod Bauhausa vrijedan 1,5 milijun kuna

Sigurnija vožnja kroz Gospodarsku ulicu

Izgradnja rotora financirana putem MUP-ovog programa

U Gospodarskoj ulici u Varaždinu je prošli tjedan u promet pušten novi rotor.

Kružni tok kod Bauhausa završen je prije roka, a u njega je uloženo nešto više od 1,5 milijuna kuna.

- Nakon postavljanja semafora u Optujskoj ulici i izgradnje rotora u Ulici braće Radić, ovo je treći projekt koji Grad Varaždin provodi zajedno s Ministarstvom unutarnjih poslova kroz Program poboljšanja nacionalne si-

gurnosti na prometnicama.

Ovim rotorom povećali smo sigurnost prometa u ovoj zoni grada, a uređen je drugačije u odnosu na druge rotore – istaknuo je gradonačelnik Goran Habuš, koji je zahvalio sugrađanima na strpljenju zbog prometnih gužvi.

Sredstva za građevinske radove u iznosu od gotovo 1,3 milijuna kuna Grad Varaždin je osigurao putem MUP-a, dok je za dodatne radove iz proračuna izdvojeno 241.500 kuna.

Općina Ljubešćica

28. srpnja 2015., br. 584 || REGIONALNI TJEDNIK

9

ULAGANJA U Općini Ljubešćica dovršene tri kapitalne investicije vrijedne 7,7 milijuna kuna

Protupožarni centar gotov, pri kraju rotor, a i vodovod Ovoga petka će biti svečano otvoren novi Protupožarni centar u koji je uloženo 3,2 milijuna kuna. U modernom objektu bit će održana svečana sjednica Općinskog vijeća, čime će početi proslava Dana Općine Ljubešćica

3,2

Dođe li do požara ili potrebe za bilo kojom drugom intervencijom, članovi DVD-a Ljubešćica će od sljedećeg tjedna na mjesto događaja dolaziti puno brže. Umjesto na tri različite lokacije, njihova oprema i vozila napokon će biti na jednom mjestu, u novoizgrađenom Protupožarnom centru.

milijuna kuna uloženo je u Protupožarni centar

3,3

Petsto kvadrata

Moderni objekt, čija je gradnja trajala nešto više od godinu dana, prostire se na površini od 500 četvornih metara. U njemu se nalaze tri garaže, na međukatu su spavaonice i sanitarni prostori za dežurne vatrogasce, dok će na katu biti smješten područni ured Centra 112. Tu je i dvorana kapaciteta 120 osoba, opremljena za održavanje edukacija, sjednica i drugih događanja. Profitirale su i ljubeške udruge, jer je uređen i ured za njihove potrebe.

Centar će svečano biti otvoren ovoga petka, 31. srpnja, kada će u njemu biti održana

Završila rekonstrukcija vodovoda – prošli tjedan obavljen tehnički pregled i svečana sjednica Općinskog vijeća. Time će započeti proslava Dana Općine Ljubešćica, koji se obilježava 5. kolovoza.

- Investicija je vrijedna 3,2 milijuna kuna, od čega je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije osiguralo 250.000 kuna, a sve ostalo Općina Ljubešćica iz proračuna. Nažalost, u državni proračun smo morali uplatiti 800.000 kuna PDV-a, pa ispada da nas se kažnjava zato što ulažemo i brinemo o sigurnosti mještana i imovine – kaže načelnik Nenad Horvatić.

No razloga za zadovoljstvo

milijuna kuna uloženo je u rekonstrukciju vodovoda

1,2

Vatrogasna oprema i vozila će napokon biti na jednom mjestu, a u novom Centru će biti smješten i ured Centra 112

ima. Iako općinski proračun iznosi svega pet milijuna kuna, dovršavaju tri kapitalne investicije vrijedne 7,7 milijuna kuna za koje su uspjeli dobiti sredstva ministarstava odnosno državnih tvrtki.

Sigurnost prometa

I dok je Protupožarni centar već dovršen, na ulazu u Ljubešćicu bi do kraja ovoga tjedna trebao biti dovršen i rotor.

- Kružni tok se gradi na najfrekventnijem čvorištu, na mjestu spoja državne ceste D24 s lokalnom cestom. Dnevno tuda prođe 500-tinjak kamiona na putu prema kamenolomu, tvrtkama i obrtima te Poduzetničkoj zoni Ljubešćica. Ovime ćemo povećati sigurnost svih sudionika u prometu, jer će

Nenad Horvatić

Ovaj tjedan bit će gotov rotor na čvorištu D24 s lokalnom cestom

zbog rotora biti nužno smanjiti brzinu, a ujedno ćemo riješiti i problem ulaska u Poduzetničku zonu – objašnjava načelnik.

Ulaganje je vrijedno 1,2 milijuna kuna. Općina je riješila

imovinsko-pravne odnose, izradila svu potrebnu dokumentaciju te ishodila građevinsku dozvolu, dok su investitor Hrvatske ceste.

Nije to sve. Pri kraju je i treća

velika investicija: rekonstrukcija Ljubeškog vodovoda u dužini od 12.600 metara, vrijedna 3,3 milijuna kuna. Nakon što je Općina još prije tri godine izradila idejno rješenje, a po-

milijuna kuna uloženo je u izgradnju rotora tom ishodila sve potrebne dozvole, važnu investiciju u potpunosti financiraju Hrvatske vode. Radovi su počeli u travnju prošle godine, a prošli tjedan obavljen je tehnički pregled. – Cijevi su zamijenjene, a sada još slijedi zamjena priključaka te postavljanje novih vodomjera, odnosno šahtova – najavljuje Horvatić.

Uoči Dana Općine zahvaljuje svima koji su im pomagali, posebno udrugama i volonterima te vijećnicima svih političkih opcija. – Sve pozivam da nam se pridruže ovoga vikenda, od petka, 31. srpnja, do nedjelje, 2. kolovoza, na proslavi Dana Općine. U programu, koji smo pripremili zajedno s udrugama, sve generacije mogu naći nešto i za sebe – ističe načelnik.

OTKRIVAMO U rujnu se očekuje izdavanje građevinske dozvole za uređenje javnog prostora u centru Ljubešćice

Novi Ljubeški trg s ljetnom pozornicom

Projekcija izgleda Ljubeškog trga

I dok su tri velika ulaganja gotova, načelnik Općine Ljubešćica Nenad Horvatić najavljuje novu veliku investiciju.

Riječ je o uređenju Ljubeškog trga, čime će ova općina dobiti prekrasan prostor u centru Općine s ljetnom pozornicom, idealnom za manje priredbe.

– Do rujna ćemo ishoditi građevinsku dozvolu, a oče-

kujemo da će radovi biti gotovi sljedeće godine – rekao je Horvatić.

Osim velikih radova, na području Ljubešćice su u posljednjih godinu dana dovršeni i mnogi manji komunalni projekti. Među njima je i sanacija klizišta u Ljublju, za što su Županijska uprava za ceste i Općina izdvojili 330.000 kuna.

Općina kontinuirano po-

maže i svojim mještanima: godišnje izdvaja po pola milijuna kuna za sufinanciranje smještaja djece u vrtiću, svi redovni studenti s područja Općine dobivaju stipendije, za što je godišnje potrebno 170.000 kuna, a svim umirovljenicima, bez obzira na visinu mirovine, isplaćene su božićnice i uskrnice.

Načelnika Horvatića jedino

brine sve veći broj mještana koji dolaze u Općinu tražeći pomoć, jer ne mogu plaćati račune ili nemaju za podmirenje osnovnih egzistencijalnih potreba.

– Nadam se da će se i to uskoro promijeniti te da u Općini nećemo morati rješavati socijalna pitanja, nego se baviti razvojem mjesta i poduzetničkih zona – zaključio je.

10

Život

REGIONALNI TJEDNIK || 28. srpnja 2015., br. 584

EUROPARLAMENT Sanja Labaš, studentica iz Varaždina, stažirala je mjesec dana u Bruxellesu

Uz belgijske vafle niti deset sati rada na dan nije bilo teško Stažistica kod europarlamentarne zastupnice Dubravke Šuica rado bi se, kaže, vratila u Europski parlament, jer to iskustvo smatra zanimljivim izazovom. Pratila je rasprave o svjetskom terorizmu, ISIS-u, izbjegličkim logorima i djeci koju ISIS regrutira iz tih logora Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

1.400

terijale, zapisuju sve podatke, pišu izvještaje. – Posla je puno.

Radili smo od devet ujutro do devet navečer, ali sve nas je taj posao zanimao, pa nam nije bilo teško - ističe.

Puno rada i vafli - to su dvije stvari po kojima će Varaždinka Sanja Labaš najviše pamtiti Bruxelles. Ova mlada članica HDZ-a je imala priliku mjesec Bruxelles - izazov dana stažirati kod Dubravke Sanja Labaš u stranci je Šuica, hrvatske zastupnice u osam godina. Politikom ju je Europskom parlamentu. “zarazio” stariji brat. Čim se – Posebno sam sretna što aktivirala, zaredale su funksam imala priliku prisustvo- cije – prvo je bila tajnica u 4. vati sjednicama Odbora za temeljnom ogranku, bastionu vanjsku politiku, čiji HDZ-a u Varaždinu, rad me posebno potom tajnica zanima - otkrigradske i župava studentinijske mlaca. dež i, bi l a Ne volim kad ljudi Sanja je članica samo komentiraju i Labaš Gradskog ovogokritiziraju, žele brda i odbora za dišnje će vrijeme doline a da za ta ista mjesne Kovačićebrda i doline ne rade izbore v a pre dpamtiti po sjedanja, baš ništa.” dvije stvada bi nakon Sanja Labaš ri. Baš je toga raspuštanja dana otputovala ostala u Povjena jednomjesečni renstvu staž u Bruxelles, a ujedno Gradskog odbora HDZ-a je prvi put letjela avionom. Grada Varaždina. Tada ju Strah od prvog leta avionom je predsjednik Županijskog umalo je presudio da ostane HDZ-a Anđelko Stričak odluu Hrvatskoj, no želja da ode u čio poslati u Bruxelles.

Belgiju i na licu mjesta vidi što – Nije mi bilo svejedno. rade europarlamentarci ipak Bojala sam se hoću li to znati, je bila jača. moći, odraditi sve kako valja - priznaje.

– Rado bih još par mjeseci Stažist i tri asistenta -Stažisti rade u uredima boravila u Bruxellesu. Sve su to naših zastupnika zajedno s životni izazovi. Politikom imanjihovim asistentima. U uredu mo priliku kreirati aktualna gospođe Šuica bila sam s tri svjetska zbivanja - kaže Sanja.

Kao i drugi stažisti, i ona njezina asistenta. Oni su mi pomogli u stjecanju golemog je od Europarlamenta dobila iskustva. Moram priznati da 1.400 eura. To zvuči puno za su zaista kvalitetan tim: složni hrvatske prilike, ali... – To je i dobro organizirani - prisjeća taman dovoljno da pokrijemo se. Kad se govori o konkretnim troškove smještaja, prehrane, zadacima stažista, njihov rad- leta i vlaka od Strasbourga ni dan traje deset sati. Odlaze do Bruxellesa. Ili se vratimo na sjednice, prikupljaju ma- s nulom ili u minusu. Neki

eura je svota koju stažisti dobiju od Parlamenta. To je taman dovoljno za avionsku kartu, smještaj i hranu, pa se kući svi stažisti vrate “na nuli” ili u minusu ako su si priuštili izlet u Pariz ili Amsterdam, otkriva Sanja

Sanja Labaš s europarlamentarcima provela je mjesec dana

Hrvatske, svi ćemo raditi za Hrvatsku - kaže.

- Ne volim kad ljudi samo komentiraju i kritiziraju, žele brda i doline, a da za ta ista brda i doline ne rade baš ništa.

Tijekom stažiranja u Bruxelle-

Strah od prvog leta avionom umalo nije presudio (ne)odlasku Sanje Labaš u Belgiju stažisti iskoriste odličnu priliku da u vrijeme slobodnih vikenda odu na izlet do Pariza, Amsterdama ili Londona otkriva.

Na pitanje što je korisnoga naučila u tih (pre)kratkih mjesec dana, Sanja Labaš bez razmišljanja navodi sjednice Odbora za vanjsku politiku.

– Dubravka Šuica pratila je Odbor za vanjsku politiku, u sklopu kojega se puno razgovaralo o meni zanimljivim temama – svjetskom terorizmu, ISIS-u, izbjegličkim logorima, djeci koju ISIS regrutira iz tih logora. Puno se govorilo o tome da bi Europska unija trebala pomoći maknuti djecu

iz tih logora da ne postanu teroristi. Baš u vrijeme mog boravka tema su bili Libanon i Sirija - ispričala je.

Na pitanje osjećaju li se međustranačka trvenja među hrvatskim europarlamentarcima u Belgiji, bez razmišljanja odgovara: “Ne”. - Baš se osjeća zajedništvo. Ako smo iz

su iznenadila me je iscrpljenost koju sam vidjela licima na ljudima koji tamo rade, a osjetila sam je i na svojoj koži.

Kada se održava plenarna sjednica u Strasbourgu, do tamo se pet sati putuje vlakom i direktno se odlazi u Parlament. Radi se do 23 sata ili do ponoći - otkrila je Varaždinka.

USPJEH Agencija za razvoj Varaždinske županije uspješna u osiguranju EU sredstava za obrazovne projekte

AZRA osigurala 164.000 kuna ludbreškoj školi

Krunoslav Lukačić, novi direktor AZRA-e

Agencija za razvoj Varaždinske županije uspješno osigurava EU sredstva za projekte u obrazovanju. Za Srednju školu Ludbreg su izradili projekt „Promocija obrtničkih i strukovnih zanimanja u duhu razvoja poduzetništva“, za koji je u sklopu poziva „Obrazovanje za poduzetništvo i obrt“ Ministarstva rada i mirovinskog sustava odobreno 164 tisuće kuna bespovratnih sredstava.

- O uspješnosti govori činjenica da je za sredstva konkuriralo više od 450 projekata,

a za financiranje je odobreno njih 83, ukupne vrijednosti 17,9 milijuna kuna - istaknuo je direktor AZRA-e Krunoslav Lukačić.

AZRA je izradila i projekt „Osiguravanje pomoćnika učenicima u školama Varaždinske županije“, zahvaljujući kojem je u prošloj školskoj godini za 92 učenika u osnovnim i srednjim školama kojima je Županija osnivač osigurano 92 pomoćnika u nastavi. Projekt ukupne vrijednosti 3.043.908 kuna je u stopostotnom iznosu financiran sredstvima Eu-

ropskog socijalnog fonda. - I u školskoj godini 2015./2016. pomoćnici će se jednim dijelom financirati EU sredstvima, stoga AZRA i ove godine intenzivno radi na pripremi novog projekta - ističu.

Odnedavno je u provedbi i projekt Srednje škole Arboretum Opeka „Inovativni kurikulum ‘Cvjećara’ u skladu s europskim standardima kvalitete FLORA+“, koji je vrijedan 1.649.762 kune, u kojem AZRA odrađuje upravljanje provedbom projekta. Za financiranje je odobren u sklopu

poziva Modernizacija školskih kurikuluma u strukovnim školama u skladu s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom i potrebama tržišta rada – faza II. U sklopu istog poziva AZRA je odradila i tehničku pomoć Srednjoj školi Ivanec, čiji je projekt SMUN, ukupne vrijednosti 1.514.150 kuna, također odobren za financiranje.

Znanje i iskustvo AZRAinih stručnjaka u pripremi i provedbi EU projekata stoji na raspolaganju svim dionicima koji u korištenju EU sredstava vide priliku za daljnji razvoj.

Život

28. srpnja 2015., br. 584 || REGIONALNI TJEDNIK

11

USPJEH Morana Bunić (19) i Karla Skok (20) upisale najprestižniji umjetnički fakultet u Hrvatskoj VANIMA Polaznice nižu uspjehe

Temelji su tu, sad je sve na mladima!

Morana Bunić i Karla Skok slažu se da bi im Akademija bila nedostižna da nisu pohađale VANIMU. - I kolega Hrvoje Selec i ja jako smo ponosni na djevojke koje su upisale Akademiju likovnih umjetnosti, i ove i prošle godine. Vjerujemo da je to posljedica kontinuiranog rada VANIME koji sustavno i strateški provodimo već godinama, želeći stvoriti novu generaciju koja će naći život, posao, ali i ljubav u onome što radimo i mi sami, te nam se jednog dana priključiti i pomoći da još više i opsežnije radimo na razvoju audiovizualne djelatnosti, pa tako i animiranog filma u Varaždinu. Temelji su napravljeni, sad je sve na mladima – istaknula je Sandra Malenica, voditeljica VANIME, koja se nada da će studio stvoriti okolinu u koju će se mladi eventualno htjeti i moći vratiti nakon završenog fakulteta. I dok Morana i Karla tek čekaju početak predavanja, Sara i Mateja, djevojke koje su prošle godine upisale Akademiju, već briljiraju i nižu uspjehe.

- Veseli nas čuti i da su Sara Bernat i Mateja Štefinščak najbolje studentice na godini, a profesori o njima imaju samo riječi hvale. Vjerujem da će takvi komentari dolaziti i za Moranu i Karlu – ponosna je Sandra Malenica.

Njihov životni poziv su - crtići Moranu i Karlu, osim velike nadarenosti i ljubavi prema animaciji, povezuje i to što su obje Varaždinke, bivše gimnazijalke, te im je objema “odskočna daska” do toliko željenog studija Animiranog filma i novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu bio Filmsko–kreativni studio VANIMA Piše: Ana marija Klarić

Prije mnogo godina dvije su djevojčice više od svega voljele crtati. Dok su se njihovi vršnjaci igrali ili dremuckali poslije ručka, one su uzimale olovke u ruke i pustile maštu da ih vodi u neke druge svjetove, gdje je sve moguće i gdje ne postoje granice. Danas su Morana Bunić (19) i Karla Skok (20) talentirane i uspješne mlade umjetnice koje su iz djetinjstva ponijele upravo to, bezgraničnu maštu i ljubav prema crtanju. Nedavno je njihov talent dobio priznanje kakvim se malo tko može pohvaliti: upisale su najprestižniji umjetnički fakultet u Hrvatskoj - Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer Animirani film i novi mediji.

Talent i rad

I nije to mala stvar, mjesta je bilo samo za 12 polaznika

te su prošli samo najbolji. studij Animiranog filma i Moranu i Karlu, osim na- novih medija, istražila sam darenosti i ljubavi prema što sve treba za upis, išla na pripreme i evo - uspjeanimaciji, povezuje la sam! - s veseljem i to što su obje naglašava MoVaraždinke, rana. Brojne bivše ginagrade s ramnazijalVeć su drugu godinu znih festivake, te im la svjedoče je objema zaredom po dvije o njezi noj o d sko čpolaznice VANIME kreativnosti na daska upisale i talentu. do toliko - Dugo sam željenog Akademiju! se pripremala, studija bio išla sam na inFilmsko–krestrukcije i puno raat iv n i st ud io dila. Moj najveći strah je VANIMA. Već drugu godinu zaredom dvije pola- bio da ću biti baš ispod crte, znice VANIME upisale su da će mi malo nedostajati za Akademiju, što jasno govori upis – objašnjava Morana. o izvrsnosti i kvaliteti varaždinskog studija.

Poput sna - U VANIMI sam naučila Upravo se to prošle godikako se radi animirani film ne dogodilo Karli: na rang i to me oduševilo. Prije ot- listi je bila 13., a primali su prilike dvije godine odlučila ih 12. Karlu taj peh nije obesam da se baš time želim shrabrio, vjerovala je u sebe, baviti i dalje u životu. Prou- pauzirala jednu godinu te čavala sam koji sve fakulteti je ove godine bila sedma! postoje i čim sam vidjela - Uspjela sam s nesretnog

Čim sam saznala za studij, istražila sam što sve treba za upis, išla na pripreme i evo - uspjela sam!”

POHVALNO

NOVI MAROF Srednjoj školi bespovratna sredstva

Morana Bunić

Bilo je mjesta tek za 12 najboljih, a one to stvarno jesu doći na sretan broj! Bila sam još nervoznija ove godine, jer, ako i sad zabrljam, kamo

Kad sam prošla na prijemnom, osjećala sam veliku radost i olakšanje.

To je bio moj viši cilj, moj san.”

Karla Skok

ću? A kad sam prošla, osjećaj je bio neopisiv, i nakon godinu dana osjetila sam ve-

liku radost i olakšanje. Upis na Akademiju bio mi je neki viši cilj, moj san - smije se.

U VANIMU je krenula krajem osnovne škole. - Na početku sam preferirala slikarst vo, ali na jednoj radionici susrela sam profesoricu s odsjeka Animiranog filma i novih medija te me ona pitala jesam li ikad razmišljala o animiranom filmu. Tada sam shvatila da bih se zaista voljela okušati u tome – objašnjava Karla.

Na 19. Filmskoj reviji mladeži 7. Four River Film Festivala je s crtićem “Feather” osvojila prvo mjesto u konkurenciji Revije za najbolji film slobodnog stila. - Ubrzo me nazvala grupa Overflow koja ga je htjela iskoristiti kao svoj videospot, pa sam napravila još neke scene kako bi crtić trajao tri minute – objašnjava Karla kako je nastao spot za pjesmu “Mrt voj drugarici XXX (kad u noći sve se smiri)”.

FOI Gotovo 200.000 kuna iz Europskog socijalnog fonda

Pokreću Sajam poduzetništva “3P” za jačanje poduzetništva Zahvaljujući projektu „Poduzetništvo – moj izbor“ Srednje škole Novi Marof, u tom gradu će se izravno subvencionirati obrtnička zanimanja, pokrenut će se Sajam poduzetništva i poduzetničkog obrazovanja te promovirati poduzetništvo.

Za projekt, čije će provođenje trajati devet mjeseci, školi je dodijeljeno 146.800 kuna bespovratnih sredstava iz

programa „Obrazovanje za poduzetništvo i obrt“. Riječ je o programu iz Operativnog

Za “Poduzetništvo moj izbor” dobili su 146.800 kuna programa razvoja ljudskih potencijala, čiji je nositelj bilo Ministarstvo rada i mirovin-

skog sustava. Riječ je o jednom od ukupno 83 najbolje ocijenjenih projekata.

- Drago mi je i ponosna sam što je našoj školi odobren ovaj projekt koji će usmjeriti daljnje aktivnosti i razvoj škole prema poduzetništvu i povezivanju s obrtnicima te na taj način doprinijeti stvaranju pozitivne poduzetničke klime u gradu – istaknula je ravnateljica Jasminka Behin.

Na varaždinskom FOI-u počinje provedba projekta „3P – Planiram, poduzimam, promoviram!“, čiji je cilj povećati aspiracije srednjoškolskih učenika i studenata prema poduzetništvu te povećati kapacitet srednjoškolskih i visokoškolskih nastavnika za razvoj poduzetničke kulture. FOI-u je dodijeljeno gotovo 200.000 kuna bespovratnih sredstava iz Europskog socijalnog fonda.

Partneri su im Ekonomska i trgovačka škola Čakovec te

Gospodarska škola Varaždin. U sklopu projekta odvijat će se brojne aktivnosti, uključujući međunarodnu konferenciju o poduzetništvu, motivacijska predavanja poduzetnika, natjecanje u snimanju promotivnih videa o poduzetništvu, istraživanje poduzetničkih aspiracija učenika i studenata... Pozivamo studente da se u što većem broju odazovu aktivnostima koje će im biti ponuđene u okviru projekta – ističu s FOI-a.

12

Rotirka - sudnica

rotirka sudnica

www.regionalni.com/ crna-kronika Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 28. srpnja 2015., br. 584

Odgođeno ročište bivšem atletičaru Željku Knapiću Na Općinskom sudu u Varaždinu 21. je srpnja trebalo početi suđenje poznatom atletičaru Željku Knapiću, kojeg umirovljena javna bilježnica Bojana Štimac tuži zbog klevete. Ročište nije održano jer je Knapić demonstrativno napustio sudnicu. Na to se odlučio jer sud nije omogućio da se ročište održi u velikoj dvorani kako bi moglo nazočiti svih dvadesetak osoba koje je Knapić pozvao, a među kojima

su bili i članovi Živog zida. Podsjećamo, Bojana Štimac tuži Knapića jer je tijekom studenog 2013. godine ispred zgrade suda postavio transparent s natpisom da je članica pljačkaške bande. Nju, uz pojedine varaždinske suce i državne odvjetnike, Knapić godinama javno proziva zbog kriminala, jer tvrdi da je omogućila da Ivan Žaja (od kojeg je posudio novac) dođe do njegovih nekretnina na otoku Šipanu.

PALEŽ Drvena kućica Žarka Horvata, na Šintariji, namjerno zapaljena

IVANEC

75-godišnji revolveraš Policijski službenici PP Ivanec dovršili su kriminalističko istraživanje nad 75-godišnjakom iz Ivanca za kojeg se sumnja da je ilegalno posjedovao oružje. Po nalogu Županijskog suda u Varaždinu policija je pretražila kuće i druge prostorije osumnjičenog, te su pronađena dva revolvera, tri pištolja, četiri puške, jedan automatski pištolj „Uzi“, dva prigušivača za oružje i više tisuća komada streljiva raznih kalibara. Protiv 75-godišnjaka policijski su službenici podnijeli kaznenu prijavu za kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari.

2,65

promila alkohola u krvi imao je 23-godišnji biciklist koji je 24. srpnja oko 21.40 sati u Petrijancu izgubio nadzor nad upravljačem bicikla, pao na nogostup i ozlijedio se. Dan kasnije, oko 22 sata u Jalkovcu, 58-godišnjak je upravljao biciklom pod utjecajem alkohola u koncentraciji od 2,19 promila te pao s bicikla na kolnik. Medicinska im je pomoć pružena u Općoj bolnici Varaždin.

Od kuće ostali samo temelji, vlasnici sumnjaju u osvetu

Žarko Horvat tvrdi da konstantno trpi maltretiranje novopridošlih Roma, a sada su mu zapalili teško stečenu vikendicu pokraj Drave. - Nismo svi Romi isti. Molim institucije da poduzmu nešto oko nastale situacije – očajan je Piše: Ana marija Klarić

U Kumičićevoj ulici u Varaždinu 18. je srpnja izgorjela drvena kućica u vlasništvu 44-godišnjeg Žarka Horvata romske nacionalnosti. Kućica se nalazila na predjelu zvanom Šintarija uz stari tok rijeke Drave, a od nje je ostalo tek zgarište i razbijene betonske klupice i stol.

Traže krivce

Kućicu je netko namjerno zapalio, a svakom prolazniku očito je da se radi o teškom iživljavanju i vandalizmu, jer je i dvorište kućice znatno stradalo.

- Očevidom je utvrđeno da je do požara došlo uslijed otvorenog plamena nepoznatog izvora, pri čemu su se zapalili drveni dijelovi kuće koja je u potpunosti izgorjela.

Tehnički uzrok požara se isključuje. Policijski službenici podnose prijavu protiv nepoznatog počinitelja za kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, te nastavljaju daljnji rad u cilju pronalaska počinitelja - izvijestili su iz Policijske uprave varaždinske prošli tjedan.

Materijalna se šteta procjenjuje na nekoliko tisuća kuna, a vlasnici su očajni.

- To je bila naša kućica za odmor u kojoj smo vikendom uživali u miru i prirodi.

Uređivali smo okoliš i hranili napuštene životinje, mačke i pse koje su nam dolazili gladni i željni pažnje. Jedva smo skupili novce za kupnju, a sad smo nepravedno ostali bez nje.

Sumnjam da su za ovo odgovorni zavidni novopridošli Romi sa Štoosovog trga, koji se ponašaju vrlo nasilnički i stalno izazivaju probleme. Nismo svi Romi isti i meni je ova nepravda dojadila te molim institucije da poduzmu nešto oko nastale situacije. Policija je dosad bila nemoćna, ti proble-

matični Romi im stalno lažu i sve se brzo zaboravi – jadan

Samo želimo malo mira kako bismo konačno mogli normalno živjeti sa svoje četvero djece, kažu supružnici je Horvat.

I sam je nekad živio na Što-

osovom trgu, ali tvrdi da se zbog novopridošlih Roma koji su ih konstantno maltretirali morao preseliti u stambenu zgradu podalje od njih. - Na Štoosovom trgu ostao je živjeti moj najstariji sin, da naša baka ne bi bila sama. I njega stalno maltretiraju te se bojimo za njegovu sigurnost. Nasilnički se ponašaju i prema Hrvatima, a stalno su pijani i pod utjecajem droga. Sad više nisu znali

kako bi se osvetili, pa su nam zapalili kućicu – tvrdi Horvat.

Kućica na Dravi bila mu je vrlo važna, jer s obitelji voli boraviti u prirodi i ne sviđa mu se život u gradu. Njegova supruga jako voli životinje i nada se da nijedna nije stradala za vrijeme požara. Samo žele malo mira kako bi konačno mogli normalno živjeti sa svoje četvero djece.

PROSVJED Ivica Pintarić prošli tjedan opet upozorio na sumnjivu kupoprodaju stanova za branitelje u Varaždinu

„Neka zatvore mene ili otvore istragu po kaznenoj prijavi“

Branitelj Ivica Pintarić

Tri mjeseca nakon što je odlučio prekinuti štrajk glađu, branitelj Ivica Pintarić u četvrtak je ponovno stigao pred Županijski sud u Varaždinu. Upozorio je da je prošao rok od 90 dana koji je dao Županijskom državnom odvjetništvu da ponovno ispita kaznenu prijavu koju je podnio zbog sumnje u kriminalne radnje pri prodaji stanova braniteljima

u varaždinskom naselju Grabanice.

- Stigao sam ovdje kako bih pokazao da ću ustrajati u svojim zahtjevima tako dugo dok mene ne zatvore ako iznosim lažne optužbe ili tako dugo dok se otvori istražni postupak protiv onih koje optužujem, a za što sam Županijskom državnom odvjetništvu predao opsežnu dokumentaciju –

rekao je Pintarić.

Po d sje ć a mo, Pi nt a r ić navodi da je Ministarstvo branitelja za stradalnike Domovinskog rata stanove u Grabanicama kupovalo po cijeni od 1.460 eura po četvornom metru, a stanovi su na tržištu istovremeno prodavani po 200 do 300 eura nižoj cijeni po kvadratu. Oglašavano je bilo i to da su u cijenu stana bili uključe-

ni garaža, odnosno parkirno mjesto, dok su ih branitelji morali dodatno platiti.

Pintarić je prije 90 dana prekinuo štrajk glađu ispred Suda Županijsko te Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu su odbacili kazne-

nu prijavu koju je podnio protiv sedam osoba zbog sumnje da su kupoprodajom stanova za branitelje oštetili državni proračun, a i same branitelje. Pintarić se u travnju, nakon prekida štrajka glađu, bio susreo sa županijskom državnom odvjetnicom i tada je izrazio vjeru da će njegove prijave i dokumenti ponovno biti proučeni.

28. srpnja 2015., br. 584 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglas

13

14

Mozaik

REGIONALNI TJEDNIK || 28. srpnja 2015., br. 584

mozaik www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Pismo branitelja: Pokosite travu da svi imamo “svoje” mjesto!

Početkom srpnja, u ranim poslijepodnevnim satima, išao sam se okupati na šetnicu iza dravskoga kupališta i smjestio se na ulegnutu travu u sjeni.

Nakon nekog vremena došla je grupa od tri žene i petorice muškaraca koji su me verbalno napali u želji da se udaljim s “njihovog” mjesta. Upozorio sam ih da sam invalid iz Domovinskog rata te da sam prošao sedam operacija, ali oni

su me počeli naguravati te su vrijeđali mene, grad i državu.

Ovim putem pozivam nadležno komunalno poduzeće da izvrši košnju trave na šetnici uz staru ogradu iza dravskog kupališta kako se ovakva situacija ne bi i dalje ponavljala, poglavito u trenutku kada većina sugrađana nema sredstava za boravak na moru.

Milorad Žeravica

REAGIRANJE Državni arhiv u Varaždinu prostor za rad pokušava pronaći od 80-ih godina 20. stoljeća

Osiguranje prostora za Državni arhiv – zakonska obveza Grada Demanti Grada Varaždina na tekst pod naslovom „Iz Grada zaboravili javiti da se dio građe hitno preseli“ objavljenom u Regionalnom tjedniku od 21. srpnja zahtijeva dodatni osvrt i određena pojašnjenja kako bi se mogla sagledati puna istina o rješavanju prostorne problematike Državnog arhiva u Varaždinu.

Na samom početku treba navesti da Zakon o arhivskom gradivu i arhivima izričito navodi: “Prostor za rad i spremišni prostor područnih državnih arhiva osiguravaju gradovi u kojima arhiv ima svoje sjedište, a opremu im osigurava Republika Hrvatska“. Dakle, osiguranje prostora potrebnog za rad Državnog arhiva u Varaždinu zakonska je obveza Grada Varaždina.

Upravo je ta zakonska odredba temelj brojnih pokušaja Arhiva da osigura potreban radni i spremišni prostor. Iako traženje dodatnih spremišnih prostora u Varaždinu traje još od 80-tih godina 20. stoljeća, o čemu postoji i opsežna dokumentacija u našem Arhivu, ograničit ćemo se na posljednjih 10-ak godina.

Točna je tvrdnja iznesena u demantiju Grada da je Arhiv 11. travnja 2003. sklopio s Gradom Varaždinom Ugovor kojim mu je dana na upravljanje zgrada površine 1.560 m² te zemljište potrebno za dogradnju najmanje

2.000 m² u bivšoj vojarni u Križanićevoj ulici. Točna je i tvrdnja da je prema Ugovoru rečeni objekt trebalo adaptari i dograditi, što nikad nije realizirano. Pritom će svaki neobavješteni čitatelj, vjerujem, pretpostaviti da do realizacije ovog projekta nije došlo zbog pasivnosti i nečinjenja Arhiva.

No, prava je istina da smo - osiguravši potrebna sredstva tijekom 2004. - dali izradititi kompletnu projektnu dokumentaciju za adaptaciju postojeće zgrade uz izradu idejnog rješenja dogradnje. Projektna je dokumentacija bila dovršena u veljači 2005., no već na proljeće te iste godine, bez prethodnih konzultacija s Arhivom, Grad Varaždin opoziva svoju odluku o dodjeli zgrade u Križanićevoj ulici Arhivu s obrazloženjem da je potrebna za nove veleučilišne sadržaje.

Umjesto početka građevinskih radova, počinje se tražiti novo rješenje (ne „zaslugom“ Arhiva, već Grada Varaždina). O tome smo obavijestili i Ministarstvo kulture, a sačuvani su i dopisi kojima se očitujemo na novi ishitren prijedlog Grada Varaždina o građenju arhivske zgrade u zoni male privrede u Jalkovcu.

Na inicijativu Arhiva, u rješavanje naših prostornih problema uk ljučuju se i predstavnici Ministarstva kulture i Hrvatskog arhiv-

skog vijeća, o čemu je također sačuvan pisani trag.

Nap o s lje t k u , Grad će 2007. godine za izg rad nju nove zgrade Arhiva namijeniti parcelu na prostoru Ribnjaka, gdje je trebao niknuti i sveučilišni kampus. No, za trećinu parcele koju je Grad predvidio za izgradnju Arhiva vodio se p o s t u p a k r ad i povrata ranijim vlasnicima, pa je i ovo bilo zapravo samo „kupovanje vremena“ i odlaga nje ozbi ljnog rješavanja tada već gorućeg problema.

Budući da Grad nije imao rješenje za naše prostorne potrebe (arhivska spremišta su u potpunosti popunjena), obratili smo se početkom 2014. DUUDI-ju sa zamolbom da nam se dodijeli prostor na području bivše vojarne u Optujskoj ulici. Naš zahtjev poduprli su svojim pismom podrške i Grad Varaždin i Ministarstvo kulture. Između DUUDI-a i Državnog arhiva u Varaždinu sklopljen je 28. kolovoza 2014. Ugovor ko-

jim se Arhivu bez naknade ustupa na korištenje zgrada neto površine 3.500 m². Njezinim uređenjem Arhiv će dugoročno rješiti svoje prostorne probleme. Prostor, koji dakako treba urediti sukladno standardima arhivske struke, osigurala je država, a Grad je dao svoju moralnu podršku.

Istinita je i tvrdnja iznesena u demantiju Grada da smo znali da ćemo morati napustiti prostor u Ulici Petra Krešimira IV., koji je darovn im ugovorom od 24. listopada 2012. postao vlasništvo Studentskog centra Varaždin. No, i Grad je, vjerujemo, znao da St udent skom centru Varaždin daruje i objekte u kojima je pohranjeno arhivsko gradivo za čiju pohranu prostor treba osigurati upr avo Gr ad Varaždin. No, zamjenski prostor Grad nije pronašao.

I naposljetk u, Grad se doista aktivno uključio u iznalaženje rješenja za osnovno uređenje prostora u Optujskoj ulici, koji je Arhiv dobio od DUUDI-a.

U gradskom aranžmanu napravljena je okvirna analiza troškova najnužnijih radova, a Grad je obećao i određena novčana sredst va te podržao naš zahtjev upućen Ministarstvu kulture da se sredstva odobrena za izradu

projektne dokumentacije i sanaciju krovišta prenamjene za privremeno uređenje prostora za interventni prihvat arhivskog gradiva.

Ipak, u Arhivu držimo da osiguranje određenih sredstava potrebnih za uređenje ne bi trebalo nazivati „znakom dobre volje Grada“, već jednostavno, izvršavanjem zakonske obaveze iz članka 52. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima.

Istine radi, potrebno je istaknuti da problem arhivskih prostora u Varaždinu, kao i u mnogim drugim gradovima, ne postoji od jučer, već je prisutan od 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća. Stoga i naše primjedbe o premaloj skrbi za neprocjenjivo kulturno blago koje se čuva u Arhivu ne treba shvatiti kao prigovor upućen aktualnoj gradskoj upravi. Već desetljećima ovaj problem postoji, gura se na stranu i ne rješava se, pa upravo zbog toga Arhiv, ali i Grad, moraju prihvaćati improvizirana rješenja (kao što je i ovo trenutno), koja često nisu i najsretnija. Vjerujemo da ćemo nakon izrade projektne dokumentacije dio sredstava za adaptaciju zgrade u Optujskoj ulici uspjeti osigurati i iz europskih fondova te napokon pozitivno riješiti prostorne probleme varaždinskog Arhiva.

Damir Hrelja, ravnatelj Državnog arhiva u Varaždinu

OTVORENO PISMO Na inicijativu Hrasta više od 5.000 roditelja apelira na ministricu Milanku Opačić

Nemojte ukidati olakšice za četvrto i svako sljedeće dijete!

U protekla dva tjedna 5.366 zabrinutih roditelja poslalo je ministrici Opačić, povodom njezine najave poreznih reformi, a na inicijativu stranke Hrast - pokret za uspješnu Hrvatsku, dopis sljedećeg sadržaja: „Poštovana gospođo ministrice, roditelji se teže odlučuju za rađanje drugog djeteta nego prvog. Još se

teže odlučuju za rađanje trećeg djeteta, a još teže za četvrto ili peto. Obzirom na to, logično je da država potiče rođenje primjerice trećeg djeteta više nego rođenje prvog djeteta. Upravo to čine brojne europske države.

Sva pomoć koju država daje roditeljima za djecu, od poreznih olakšica do dječjih doplataka, nikako ni izbliza

ne može pokriti izdatke za hranu, odjeću, obuću, obrazovanje, veći stambeni prostor, veći auto i sve druge financijske izdatke koje roditelji imaju s djecom. U tom smislu, rođenje svakog sljedećeg djeteta predstavlja sve veći i veći izazov za obiteljski proračun.

Obzirom na sve rečeno, pozivam Vas da ne izjednačavate porezne olakšice

za djecu i da ne ukidate porezne olakšice za četvrto i svako sljedeće dijete!

Rađajući djecu, roditelji državi daruju ono što je ključno za rast i razvoj – a to su djeca. Pozivam Vas i potičem da unaprijedite i da nikako ne unazadite odnos države prema djeci, obitelji i hrvatskom natalitetu!“ Hrast – pokret za uspješnu Hrvatsku

Kulturni obzor

28. srpnja 2015., br. 584 || REGIONALNI TJEDNIK

kulturni obzor

15

Novi uspjeh Denisa Peričića: posebna pohvala žirija na Petrarca festu Varaždinski književnik Denis Peričić, dobitnik brojnih nagrada i priznanja, može se pohvaliti još jednim uspjehom. Na rođendan velikog Francesca Petrarce, u ponedjeljak, 20. srpnja, uz podršku Hrvatskog društva pisaca, u vrtu Ateliera Meštrović u Zagrebu održan je Petrarca

www.regionalni.com/kultura Zovite nas na 042/290-777

fest, završna večer međunarodnoga pjesničkog festivala posvećenog sonetima. Na raspisani natječaj prijavilo se osamdesetak autora s dvjestotinjak soneta na šest jezika.

Denis Peričić ovaj put nije bio među nagrađenima, ali je, kao jedini sudionik, dobio posebnu pohvalu žirija za izu-

zetno uspješno sudjelovanje!

Pohvalu je zaslužio za sonet „Miroslav Krleža u postelji bolničkoj (na Vaništinom crtežu)“.

Nagrade su dobili poznati književnici: prvu Goran Čolakhodžić, drugu Fikret Cacan, a treću su podijelili Milko Valent i Krešimir Butković.

IZMJENE Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu nakon nacionalnog statusa dobilo novi Statut

HNK će voditi intendant i tri ravnatelja, svi mogu “fušati” Avar: Nevjerojatno je da intendant, zajedno s poslovnim i umjetničkim ravnateljima, može raditi u “fušu“. Da je ta odredba iz Zakona o kazalištima aljkava, govori formulacija prema kojoj poslovni ravnatelj, koji bi po struci trebao biti ekonomist, može obavljati “umjetničke poslove” izvan kazališta Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

HNK u Varaždinu i dalje će voditi Jasna Jakovljević kao vršiteljica dužnosti intendantice.

Istovremeno, ta je ustanova ostala bez predsjednice Kazališnog vijeća, ali je dobila novi Statut. Takve odluke su donesene na prošloj sjednici Gradskog vijeća, na kojoj je prihvaćena ostavka Martine Kučar na mjesto predsjednice Kazališnog vijeća zbog osobnih razloga.

Natječaji ujesen

Novi član Vijeća, ali i novi intendant, bit će, prema najavama, birani već ujesen, i to prema novim pravilima: na snazi je novi Statut koji su vijećnici prihvatili većinom glasova.

Za intendanta uvjet više nije pet godina rada u kulturi. Na natječaj će se moći javiti sve osobe koje su magistri struke ili stručni specijalisti društvene, humanističke ili umjetničke struke ako imaju najmanje pet godina radnog iskustva na rukovodećim poslovima ili deset godina radnog iskustva.

Novost je da će Uprava kazališta imati četiri člana: uz intendanta, u njoj će biti poslovni ravnatelj te dva umjetnička voditelja-ravnatelja, jedan za dramsku, a drugi za glazbeno-plesnu umjetnost. Pritom

INTENDANT

će intendant sam birati s kim će surađivati, pa će poslovni ravnatelj i umjetnički voditelji imati mandat na četiri godine te dobiti ugovor na određeno vrijeme.

Jedini koji je glasovao protiv izmjena Statuta je nezavisni vijećnik Zlatan Avar. Zašto? – Nevjerojatno je da je Statutom definirano i to da intendant, zajedno s poslovnim i umjet-

Novi kriteriji Za intendanta uvjet više nije pet godina rada u kulturi, nego je dovoljno imati visoku stručnu spremu društvene, humanističke ili umjetničke struke te radno iskustvo

Predsjednica Kazališnog vijeća Martina Kučar dala je ostavku zbog osobnih razloga ničkim ravnateljima, može za vrijeme mandata raditi u “fušu”.

Iako je namjera bila da se taj članak izbaci, upozoreno je da se takva odredba nalazi u Zakonu o kazalištima. Da je napravljena vrlo aljkavo i prozirno, govori i formulacija prema kojoj poslovni ravnatelj, koji bi po struci trebao biti ekonomist, može obavljati “umjetničke poslove” izvan kazališta – navodi Avar.

Za njega je neprihvatljiv bio i novi stavak kojim se intendantu kazališta dopušta da uz suglasnost gradonačelnika (do 1.000.000 kuna) ili Gradskog vijeća (iznad 1.000.000 kuna)

može opteretiti ili otuđiti nekretnine kazališta, može jamčiti imovinom kazališta za obveze trećih osoba i uzimati zajmove. - Ne vidim razlog ni zašto se napravila izmjena kojom intendant može odlučivati o ulaganju i preraspodjeli dobiti bez da o tome dobije ičiju suglasnost. Logično bi bilo da dobije suglasnost gradonačelnika ako se novim odredbama ta suglasnost oduzela Gradskom vijeću – pojašnjava Avar.

Radnik u kulturi

Međutim, najveća rasprava

vodila se o pitanju definicije “radnika u kulturi” koji može postati član Kazališnog vijeća, očito zbog ostavke Martine Kučar.

– Novim Statutom je definirano da članovi Kazališnog vijeća mogu biti osobe koje se bave kulturnom djelatnošću, ali to nije ograničeno samo na osobu koja je zaposlena u ustanovi kulture, primjerice u Gradskom muzeju ili Knjižnici, nego su to i osobe koje rade u kulturi, primjerice glazbenici iz nekog orkestra - pojasnio je Robert Podolnjak, nezavisni

vijećnik koji je bio jedan o najaktivnijih u raspravi.

Avar nije zadovoljan. - Na kraju je postavljena vrlo široka definicija, iako je čak iznesen i argument da je u suprotnosti s odredbama Zakona o kazalištima. Ipak je ostavljena uz opasku gradonačelnika da se ne smije zloupotrijebiti – rekao je.

Sada je izričito propisano i to da član Kazališnog vijeća mora imati prebivalište u Varaždinu. - Smatramo da prebivalište na području Grada mora biti uvjet, a protegnuli smo ga i na

sve druge ustanove i tvrtke u kojima je Grad osnivač ili suvlasnik. To je nesporno prihvaćeno – istaknuo je Podolnjak.

Avar upozorava da jedna kontradiktornost izrazito bode u oči. - Kad je u pitanju “fuš” intendanta i ravnatelja, striktno se poštuju odredbe Zakona o kazalištima, a kad je u pitanju definicija “radnika u kulturi”, tu se Zakon ne gleda tako usko. Previše potencijalne financijske štete i kontradikcija da bih glasovao bilo kako drugačije nego “protiv“ – zaključio je.

“Daj mi jedan dobar liz-liz!”

Piše: mr. sc. Denis PERIČIĆ, književnik

Ljeto je, pa ćemo se i mi posvetiti ležernim temama, ali „ležernost“ o kojoj ovdje govorim nažalost je čest „gost“ estradnih i sličnih rubrika u našim medijima.

Uzmimo za primjer Studio, tjedni prilog Jutarnjeg lista. Imaju tamo nekakvu listu „Top 5 osoba“.

Pomislili bismo, to su najuspješniji ljudi tjedna. No, prije desetak dana na vrhu te liste završio je Arsen Dedić i to zato jer je operirao kuk i slijedi mu dvomjesečna rehabilitacija. Želimo mu uspješan

oporavak. Ali malo je čudno da si uspješan ako si bolestan.

Drugi na listi je neki klinac iz benda One Direction koji je „na užas i razočaranje mnogobrojnih svjetskih fanova“ objavio da će postati otac. To jest, da će njegova partnerica roditi. To već jest uspjeh. Danas. Iako baš ne razumijem „užas i razočaranje“.

Na trećem mjestu je bivša ministrica kulture Andrea Zlatar Violić i to zato što je pala s balkona, s visine od osam metara. Ne znam

što je veći „uspjeh“: ostvariti takav pad ili proglasiti to uspjehom. Četvrti je Billy Idol, jer je imao, kažu, dobar koncert u Zagrebu.

Billy time jako odudara od ostalih na ovoj listi, jer je doista ostvario uspjeh. Valjda su se urednici zabunili. Listu zaključuje Rade Šerbedžija, ali ne znaš zašto točno: zbog novih uloga ili zato što razmišlja o odlasku iz Hrvatske zbog, kako kaže, „neimaštine i nema prostora u kojem mogu raditi“.

Dakako, Severina je izvan kon-

kurencije. Nema je na takvim listama, ona dobiva po nekoliko stranica jer joj se dogodilo nešto novo: opet se zaljubila!

Ali vrhunac sezone, barem u tom kontekstu „velikih vijesti“ i još „većih uspjeha“, zasigurno je reklama za Ledo, u kojoj Severina svojim putenim usnama zorno predočava ono što za što cijeli svijet već odavno zna da je često i predano radila… A to je: konzumiranje sladoleda, naravno. A što ste vi mislili?

16

Duplerica

REGIONALNI TJEDNIK || 28. srpnja 2015., br. 584

POGLED U NEBO U Ludbregu je prošlog vikenda održano 3. Svjetsko prvenstvo s radi

Zbog Prvenstva prelet

U Ludbregu se okupilo više od 300 natjecatelja, „helpera“ – pomagača i „supportera“ – logističara iz 33 svjetske zemlje sa svih kontinenata. Jedan bolji model natjecatelj ima ih barem pet. Svjetsko prvenstvo organizirao je ludbreški Aeroklub “Rudolf Fizir”, čiji su članovi bili i jedini piloti koji su nastupili za hrvatsku rep Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

Zaljubljeni muškarci, njihtristotinjak, promatralo je svoje ljepotice dok lebde nad ludbreškim nebom. I brojali sekunde dok im se ponovno ne pridruže. Koliko ih sve to stoji, bit će da su ludo zaljubljeni. Svi odreda s kojima smo razgovarali, priznaju da jesu. U svoje vitke, elegantne ljepotice, na koje troše tisuće i tisuće eura - modele aviona upravljanih radiouređajima.

To su prvi dojmovi koje smo stekli na velikoj ludbreškoj čistini pored Svetišta, za vrijeme prošlotjednog održavanja 3. Svjetskog prvenstva s radioupravljanim avionima u F3K kategoriji. Iako puno ljudi ni ne zna za postojanje ovog neeksponiranog sporta, broj natjecatelja, pratnje... ne odgovara ovoj tezi. Jer, u Ludbregu se okupilo više od 3oo natjecatelja, „helpera“ – pomagača i „supportera“ – logističara iz 33 svjetske zemlje sa svih kontinenata. S bacališta žamor i „tjeranje“ aviona više, pod šatorima uokolo natjecatelji i pratnja. Šarenilo boja nacionalnih reprezentacija, zastave pred svakim šatorom, natjecatelj iz Hong Konga snima najbolje Novozelanđane, većina ovih ljudi za život i ova, vrlo skupa putovanja, zarađuju u avioindustriji. Ali redovito dolaze u velikom broju. U Ludbregu se, naime, održalo i 12 europskih kupova.

- Primjerice, samo je Amerikanaca dvadesetak. Dođu cijele obitelji. Između svih tih ljudi nije bilo i prošli tjedan aktualnog svjetskog prvaka kategorije, Nijemca...

- Ludbreg je imao smještajne kapacitete za sve njih, a osiguran im je i prostor za kampiranje, govori Siniša Križan, direktor događaja.

Elitni sport

Kad se zbroje svi troškovi, sigurni smo da piloti i pratnja kampiraju iz gušta, a ne uštede. Za njih 70-ak Grad je osigurao struju, vodu... Neki su smješteni u Prelogu, Rusi u Štrigovi. Valjda jedino oni od ekipa, rječnikom i naglaskom sličnim hrvatskom, znaju točno izgovoriti ime mjesta. Dok modeli aviona lete zrakom, mi na 34 stupnja u hladu razgovaramo s natjecateljima. Saznaju se tu zanimljive stvari. Na primjer, da ono najvažnije u sportu, avion i – najviše stoji.

- Jedan bolji model, s kojim je veća vjerojatnost za pobjedu, stoji oko tisuću dolara. Svaki ozbiljniji natjecatelj ima ih barem pet. To je samo za početak. E, kad se bavite time, idete i na natjecanja. Sve to

stoji. Vjerovali smo da je tenis skup sport, ali radiomodelarstvo, rekli bismo, ne zaostaje.

Primjerice, novozelandsku je ekipu ovo Svjetsko prvenstvo stajalo oko 50 tisuća novozelandskih dolara. Nakon 45 sati leta, brojnih presjedanja... evo ih u Ludbregu. Ili, kako vele – na drugoj strani svijeta.

Na natjecanje u Ludbreg stigla su četiri novozelandska pilota.

Tim je odabran prije dvije godina, vježbaju tri do četiri dana tjedno, po dva sata dnevno.

Oni imaju i tim menadžera Jonathana Shorera. On brine da natjecateljima ništa ne fali – da ne budu žedni, gladni, da u pravo vrijeme budu na pravom mjestu, kaže ova “Katica za sve” Kiwija.

Ovo je vrlo skup hobi.

Ali vrijedi svakog penija.

Također, F3K vrlo je teška kategorija.” pilot Brazila

Ve ć i nom sve plaćaju sami. Na pitanje znači li to da je riječ o sportu za bogate, Jonathan veli: „za posvećene“. Prva pomisao pri slijetanju u Hrvatsku bila mu je „vrućććće“. U Novom Zelandu smo usred zime. Došli smo iz zemlje okovane snijegom, gdje puše jak vjetar i temperature koje smrzavaju, u ovu vrućinu.

Preveliki kontrast, pedesetak stupnjeva razlike. Najmlađi u reprezentaciji, Alex, uz baca-

Ovo je bio močvaran i šumoviti teren koji smo morali urediti nje aviona bavi se i kriketom.

Kršni Hrvati ni jedno ni drugo ne bi nazvali sportom. Ali tradicionalni novozelandski sport itekako je „muški“ – ragbi.

Zašto on ne igra ragbi? – Igrao sam, ali previše je tu ozljeda, kaže. Ima 26 godina, leti 20, radi kao inženjer za motore u aviokompaniji. - Već dugo nisam iskusio toliko vrućine s tako malo vjetra. Dolazim iz oblačnog, vjetrovitog gradića blizu mora... govori. Za ovo prvenstvo je štedio dvije godine. – Ovo mi je prvo prekooceansko natjecanje. Čim se vratimo, moram početi štedjeti za iduće, realan je.

Najbolji na svijetu, najdugo-

vječniji na vrhu je Joe Wurts.

- Ako gledate povijest, na vrhu sam, pogledate li u budućnost – starim.

Najbolji od najboljih

Sada su mu 54 godine, a još uvijek je na vrhu. Svako pravilo ima iznimaka. Natječe se na svjetskim prvenstvima od 1991. godine i nema velikog natjecanja koje nije osvojio.

Ima 24 medalje sa svjetskih prvenstava. I on je, kao i većina natjecatelja, iz aviobranše – inženjer aeronautike. – Ići na svjetska prvenstva, osobito s Novog Zelanda, jako je skupo.

Ono što ga najviše inspirira i zbog čega nijedan dan ne požali što se bavi ovim sportom su društveni kontakti.

– Upoznajete ljude iz cijelog svijeta, različite kulture, i to je neprocjenjivo, kaže.

Nekoliko desetaka metara dalje – šator Brazilaca. Zeleno-žute majice odmah asociraju na ono po čemu je Brazil najpoznatiji – nogomet. Mladi pilot, taman se vratio s bacanja. Veli da je tvrdnja o Brazilcima koji od nogometa ne vide dalje od nosa neistinita. Kao i svi, priznaje da je ovo vrlo skup hobi. - Ovo prvenstvo me stajalo oko pet tisuća dolara. Ovo mi je, istina, vrlo skup hobi. Skupo je, ali vrijedi svakog penija. Ovo je vrlo teška kategorija. Čak bih rekao, najteža. Nekoliko je vrlo unikatnih stvari koje je razlikuju od drugih kategorija.

Primjerice, u drugima, pilot stoji mirno i upravlja zrakoplovom, dok ovdje mora trčati, skakati... govori uspuhano.

Hrvatski piloti ovdje nisu autsajderi. Miljenko Frančić ovim se sportom bavi 23 godine. Slaže se s kolegama da je riječ o težoj kategoriji od ostalih zbog, kako su rekli, potrebnih atletskih vještina. Hrvati kukaju o lošem standardu, krizi, dok istovremeno aktivno sudjeluju u vrlo skupom sportu kao što je ovaj. – Imamo sreću da smo počeli prije krize, pa je nešto ostalo i otprije. U ovom sportu godine su bitne, jer važni su refleksi, snaga izbačaja... kaže. Nadovezuje se direktor događaja, Siniša Križan. - Iako je Ludbreg, dakle, naviknut na aviomodelarska natjecanja, ova kategorija sa sobom nosi i svoja pravila. Pa tako, primjerice, i veličinu terena. – Ovo je bio močvaran i šumoviti teren koji smo morali urediti u igralište. Na pitanje kako si hrvatski pilot može priuštiti odlazak na putovanja, jedan od njih dobacuje: “Nikako. Zato smo si organizirali Svjetsko prvenstvo doma”.

H

Najbolji na svijetu je Joe Wurts. - Ako sam, pogledate li Sada su mu 54 go vrhu. Svako pravil na svjetskim prve Ima 24 medalje sa

Brazilci Bruno Pavani, Marco Aurelio S. Fracao i Rodrigo Wamser

Duplerica

28. srpnja 2015., br. 584 || REGIONALNI TJEDNIK

dioupravljanim avionima u F3K kategoriji

tjeli globus

17

ZABAVA Noćni život Čakovca dobio novu dimenziju

l, s kojim je veća vjerojatnost za pobjedu, stoji oko tisuću dolara. Svaki ozbiljniji prezentaciju .

Zabava i Green Garden se vole Prošlog su petka partijaneri dobili novo nezaobilazno odredište

Hrvatska ekipa s pilotima Miljenkom i Nikolom Frančićem te Danielom Horvatićem

Jonathan Shorer, Alex Hewson, Kevin Botherway i Joe Wurts s Novog Zelanda

u i najdugovječniji na vrhu ko gledate povijest, na vrhu i u budućnost – starim, veli. odine, a još uvijek je na lo ima iznimaka. Natječe se enstvima od 1991. godine. a svjetskih prvenstava.

Noćni život Čakovca dobio je posve novu dimenziju uz nezaobilaznu vikend destinaciju koja nudi samo najbolje provode i nezaboravna iskustva.

Naime, 24. je srpnja otvoren novi lounge bar & night club Green Garden, na adresi Dr. Ivana Novaka 36, u blizini čakovečkog željezničkog kolodvora. Green Garden nasljednik je nekadašnjeg Tabooa, ali u posve redefiniranom izdanju.

- Htjeli smo posjetiteljima pružiti nešto novo i posebno, nešto čega nema u našim krajevima, pa sam tako bio motiviran na totalno preuređenje cijelog interijera – ističu vlasnici Nikola Šimunić i Gjergj Kuqi. Preuređenje je uspjelo u potpunosti, a nakon mukotrpnih radova rezultati stvarno oduzimaju dah. Moderan i atraktivan ambijent, suvre-

1200 partijanera bilo je na otvorenju i oduševilo se odličnom atmosferom meni materijali i zapanjujući svjetlosni efekti pružaju osjećaj kao da ste u nekom drugom svijetu, u svijetu gdje postoji samo pjesma, ples, prijatelji i zabava. Green Garden će posjetiteljima nuditi cijeli niz raznovrsnih sadržaja, tematskih tuluma, nastupa brojnih DJ-eva, bendova i tamburaških sastava, a uz to i prihvatljive akcijske cijene pića. U skoroj će budućnosti zaživjeti i drive by fast food s dostavom.

Nezaboravno otvorenje

Otvorenje Green Gardena bilo je ludo i nezaboravno, klub je posjetilo oko 1200 ljudi, atmosfera je bila na vrhuncu, a zabava trajala do jutarnjih sati. DJ Nicola Moreno, party pića, hostese i vatromet dodatno su užarili

vruću ljetnu noć. Tko god je posjetio Green Garden - nije zažalio, a tko nije, za to će itekako biti sjajnih prilika.

- Tijekom manifestacije “Porcijunkulovo” radimo svaki dan. U četvrtak, 30. srpnja, u goste nam dolazi tamburaški sastav Primus iz Zagreba, a u petak, 31. srpnja, iz susjedne županije dolazi odličan mladi bend Putnici. U subotu, 1. ko-

lovoza, za zabavu će sa svojim mnogobrojnim hitovima biti zadužen DJ Nenno.

Sve ostale dane za glazbu će se pobrinuti DJ Nicola Moreno, a onaj najglasniji u klubu bit će MC BERTO – najavili su vlasnici, koji pozivaju sve partijanere da dožive najbolje tulume u gradu u novoj i atraktivnoj oazi čiste zabave, klubu Green Garden u Čakovcu.

18

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 28. srpnja 2015., br. 584

sport www.regionalni.com/sport Zovite nas na 042/290-777

Jasmina Ilijaš postavila hrvatski rekord Na 26. Međunarodnom otvorenom prvenstvu Mađarske u triatlonu ironman distance u Nagyatadu Jasmina Ilijaš, 27-godišnja članica Trkačkog kluba Marathon 95 iz Varaždina, postavila je novi hrvatski rekord.

Jasmina je utrku ironman duljine, 3,8 km plivanja, 180 km biciklizma i 42,2 km trčanja, završila za

10 sati, 36 minuta i 51 sekundu.

U konkurenciji 65 natjecateljica osvojila je izvanredno drugo mjesto, dok je u svojoj kategoriji bila prva. Za 2 minute poboljšala je državni rekord koji je od 2011. držala Željka Šaban iz TK Swibir Zagreb. U Mađarskoj je nastupilo šestero varaždinskih triatlonaca.

Karla Čović osvojila je 35. mjesto.

Kod muškaraca u konkurenciji 555 natjecatelja Goran Pongračić osvojio je 26. mjesto, Saša Moslavac 80. mjesto, Nevesin Samac 462. mjesto, a Miljenko Rožmarić 529. mjesto. Nakon velikog rezultata u Mađarskoj, Jasmina, koja se u triatlonu natječe “već” dvije godine, možda će promijeniti neke planove za sljedeću godinu.

NOGOMET U NK Varaždin u tijeku su pripreme za novu trećeligašku sezonu, a

Va r a ž d i n sk i bici k l i st K ri st ija n Đu ra sek zav ršio je najpoznatiju biciklističku utrku Tou r de Fr a nce na odličnom 76. mjestu. Kristijan nastupa za ekipu Lampre Meride i ovo mu je drugi završeni Tour de France. Prošle godine bio je 46., a ove 76., što govori da je i dalje ostao u samom vrhu svjetskog biciklizma. Ekipa za koju nastupa ukupno je završila na 15. mjestu.

Pobjednik ovogodišnje utrke je Christopher Froome iz Velike Britanije, koji vozi za ekipu Team Sky, a Kristijan je zaostao za njim 3:02:14 sati.

Canjuga u ŽRK Koka

Potrebno je dovesti bare iskusnijih igrača za ozbil Velike promjene u klubu donijele su i odlazak dijela trenera i igrača, ali se na njihova mjesta dovode novi treneri i novi igrači Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

Nakon konačnog dogovora oko rješenja statusa perjanice varaždinskog nogometa, u novom NK Varaždin predstavljeni su konkretni planovi.

Novi ustroj Škole nogometa NK Varaždin predstavio je voditelj Škole Goran Labaš.

Škola

- Dogodile su se velike promjene u odnosu na prošlu sezonu. Tijekom prošle sezone imali smo jako puno selekcija i jako puno problema. Malo trenera, a puno liga. Puno utakmica igrali vikendom i tu smo se dosta trošili. Bili smo dva kluba i bio je problem sve to organizirati i posložiti, ali uspjeli smo to riješiti. Od sada - samo je jedan klub, te će sva djeca će biti registrirana u jednom klubu, što nama trene-

Cilj je stvoriti kvalitetu, nećemo ići u neku veliku masovnost

Vladimir Canjuga novi je trener ŽRK Koka.

Jedan od najeminentnijih rukometnih stručnjaka i bivši iznornik ženske rukometne reprezentacije prihvatio je poziv uprave varaždinskog kluba. Mladi sastav varaždinskih rukometašica dolaskom novog trenera mogao bi ostvariti veliki napredak, uz uvjet da više ne bude odlazaka iz kluba.

Pripreme u ŽRK Koka počinju 3. kolovoza i tada će biti objavljeni svi dolasci, ali i svi odlasci igračica, te planovi za narednu sezonu.

rima omogućuje da možemo potentniju djecu stavljati u starija godišta i na taj način raditi selekcije. Na taj će način isplivati najkvalitetniji igrači iz Škole nogometa. Ono što je bitno, izgubili smo tri trenera koji su radili prošle godine.

Morali smo dovesti nove trenere, ali i u tome smo uspjeli.

Doveli smo jednog iskusnog

Trener NK Varaždin Rade Herceg provjerit će kvalitetu juniorskog pogona u prvih nekoliko prijateljskih utakmica

trenera i dva trenera koji su završili Kineziološki fakultet, usmjerenje nogomet, koje smo priključili u rad s mlađim uzrasnim kategorijama.

Koliko selekcija postoji u novom, jedinstvenom klubu?

U cijelom klubu postoji deset selekcija koje će se natjecati. Jedna seniorska i devet mlađih uzrasnih kategorija od 1997. do 2006. godišta.

Trener seniora je Rade Herceg, trener juniora Miljenko Telebar, trener kadeta 2 je Goran Labaš, trener kadeta 1 Dražen Škvorc, trener pionira 1 Robert Težački, a u Regiji A nam se natječu pioniri, mlađi pioniri i limači i tu su treneri Tomislav Sedlar i Dejan Mašić

te u ligi Sjever B je trener Mihael Liber. S tih osam trenera pokrili smo sve kategorije. Od ove godine i službeno smo uključili i trenera vratara, a to

Kroz pripremne utakmice moći će se vidjeti što se može očekivati od mladih igrača je Jurica Valentić. On će svaki tjedan imati po nekoliko treninga isključivo s vratarima.

Kakva je situacija s mlađim uzrasnim kategorijama, jesu roditelji upoznati s novim

klubom i novim ustrojem?

Počeli smo s pojedinačnim roditeljskim sastancima u kojima roditelje upoznajemo sa svim njihovim pravima, obvezama, rangom natjecanja, članarinama i sl. Bitno je naglasiti da smo u dogovoru s klubom snizili članarine kako bi roditeljima financijski olakšali dolaske na treninge, jer ima djece koja su iz udaljenijih mjesta. Roditelji su na prvim sastancima bili jako zadovoljni i oduševljeni tom idejom i podržali su novi ustroj Škole nogometa. Dosta je ljudi i oko kluba uz nas i daju nam podršku, a kao i uvijek ima i onih koji su protiv i koji nas malo miniraju, ali

ja vjerujem da ćemo se mi sa svojim radom pokazati u najboljem svjetlu. Jer će od sada trener biti samo trener a ne sve ostalo, tako da ćemo uspjeti kvalitetno raditi i da ćemo stvarati igrače koji se mogu natjecati i u višim rangovima natjecanja. Htio bi naglasiti kako ova Škola nogometa nije zamišljena da proizvodi samo igrače za naše seniore, nego je zamišljana da proizvodi igrače i za niželigaške klubove.

Igrači koji neće moći isplivati kvalitetom da ih priključimo radu naših seniora vratit će se u svoje domicilne klubove i kao školovani igrači moći će puno pomoći domicilnim klubovima. Treninzi su već

Šimunčić prvakinja u planinskom trčanju Prvenstvo Hrvatske u planinskom trčanju održano je u Gospiću u organizaciji AK Velebit 2001. Po iznimno vrućem vremenu nastupilo je i četvero atletičara varaždinskog AK Sloboda. Teške vremenske prilike atletičari su lakše podnosili uz hla-

dovini velebitskih šuma i svježi planinski zrak. Najbolja je bila juniorka Paula Šimunčić, koja je suvereno i neočekivano pobijedila kod juniorki na četiri km i osvojila zlatnu medalju.

Kod seniora na 12 km, Marcel Labaš je vrh Velebita

osvojio kao odličan peti.

Isti plasman, peto mjesto, kod juniora osvojio je i Goran Strelec, a kod seniorki na osam km Višnja Bunić osvojila je sedmo mjesto.

Pet prvoplasiranih u glavnim utrkama osvojili su i novčane nagrade.

Sport

28. srpnja 2015., br. 584 || REGIONALNI TJEDNIK

40 godina Poljoprivrednika iz Kapele Povodom obilježavanja 40. obljetnice osnutka Nogometnog kluba Poljoprivrednik iz Kapele Podravske organiziran je niz događanja, a jedno od njih je odigravanje humanitarne nogometne utakmice između druge momčadi GNK Dinamo iz Zagreba i NK Poljoprivrednik.

Humanitarna nogometna uta-

kmica održat će se u srijedu, 29. srpnja, u Kapeli Podravskoj s početkom u 18 sati. Program

započinje u 17.30 sati. Donacije u vidu financijskih sredstava namijenjene su Udruzi Ludbreško sunce - Udruzi za osobe s invaliditetom.

Središnja svečanost obljetnice kluba održat će se u nedjelju, 2. kolovoza, a započet će tradicionalnom podravskom budnicom uz pratnju limene glazbe, što dokazuje brigu o starim običajima kraja.

ali i novi ustroj u Školi nogometa

em četiri-pet ljnije rezultate Još nema pojačanja Iako se govorilo u NK Varaždin kako bi se već ovih dana trebala znati imena igrača koji će pojačati redove, još ništa od konkretnih imena. U razgovorima su bili i Nikola Šafarić i Matija Kristić, ali informacije o postignutom dogovoru nema, ve ć s u s e n avo d no obojca odlučili za susjedni NK Međimurje.

Poraz u Ludbregu U prvoj prijateljskoj utakmici nogometaši NK Varaždin poražen i su od N K Podravina u Ludbregu rezultatom 2:0. Golove za Ludbrežane postigli su Siniša Fajt i Ivan Vađunec. Mladi Varaždinci nastavljaju s treninzima i očekuju bolji rezultat s Dravom iz Ptuja već u srijedu. počeli pretprošli tjedan, već smo u full pogonu, a od jučer su počeli s radom i najmlađi.

Tu samo malo tanki s igračkim kadrom, pa pozivam sve roditelje i djecu koji su zainteresirani igrati u NK Varaždin, godišta 2004., 2005. i 2006. da nam se priključe. Treninzi su od 19 sati.

U prošlu subotu je bio odr-

žan i jedan zajednički sastanak igrača i roditelja na zapadnoj tribini i odaziv je bio veliki.

Koliko ima ukupno djece i mladih nogometaša sada u klubu?

U Školi nogometa ima od 160 do 200 djece. Tu je i dvadesetak seniora, tako da nas je sa seniorima uvijek oko 200.

Cilj je stvoriti kvalitetu, nećemo ići u neku veliku masovnost. Cilj je selekcijom stvoriti kvalitetu u svakom godištu.

Uvijek su u bivšem Varteksu i današnjem Varaždinu igrala najbolja djeca iz cijele županije i to je cilj u nekom dvogodišnjem roku da vratimo najbolju djecu u ovaj klub.

Kvaliteta

Rad sa seniorskim sastavom i planovima u narednoj sezoni predstavio je trener seniorske momčadi Rade Herceg.

- Treninzi su počeli prošli tjedan, a na prvu prozivku se odazvalo dvadeset igrača.

Bilo je osam starosjedilaca odnosno igrača koji su prošle godine igrali 3. HNL Istok, to su Karlo Sambolec, Siniša Čeko, Ivan Režić, Filip Holi, Dejan Pučko, Nikola i Luka Prahić te Goran Spasić. Priključeno je sedam igrača iz Škole nogometa, koje sam ja trenirao prošlu godinu i to su pretežno juniori Nikola Črnko, vratar, Luka Vukek, Jasmin Gorski, Dejan Strahonja, Damjan Keretić, Josip Šestak i Mateo Bandalo, te dva kadeta, Ivan Sinković i Luka Modrić.

S nama treniraju i tri igrača s kojima još traju pregovori Slaven Slišić, Moris Kuhta i vratar Jurica Valentić. Ovih dana priključit će nam se i

Luka Ivanov. Pregovaramo s još četiri do pet igrača i nadamo se da će doći do dogovora.

Kakav je raspored do početka sezone u 3. HNL Istok?

- Imamo dogovoreno sedam prijateljskih utakmica. Počeli smo susretom s Podravinom u Ludbregu, zatim igramo u Varaždinu s Dravom iz Ptuja, slovenskim drugoligašem, ponovno u Varaždinu igramo 1. kolovoza s međužupanijskim ligašem Međimurcem iz Dunjkovca, 8. kolovoza u Varaždinu s Međimurjem, 12. kolovoza s četvrtoligašem Radobojem, 15. kolovoza u Varaždinu s ekipom Mladost Ždralovi i 19. kolovoza s Maksimirom u Varaždinu.

Pla n i ra mo od rad it i 35 treninga, a tjedni program treninga je ponedjeljkom i utorkom dva treninga, srijeda utakmica, četvrtak jedan trening, petak dva treninga i subota utakmica, ako je ima.

Kakva su očekivanja u narednoj sezoni i jesu li postavljeni konkretni ciljevi u vidu plasmana?

- Teško mi je nakon ovih nekoliko treninga reći nešto o očekivanjima, jer tek slažemo kadrovsku križaljku. Moramo u svakom slučaju dovesti četiri do pet igrača da bi oni pojačali ne samo konkurenciju nego da dobijemo na kvaliteti. Juniori koji su priključeni teško da će moći biti nositelji kvalitete, jer ipak je velika razlika između Županijske lige i 3. HNL. Za dvije ili tri utakmice moći ću više reći, kada vidim kako će oni reagirati. Kroz desetak dana moći ću konkretnije reći što se od njih može očekivati.

A kada popunimo kadrovsku križaljku saznat ću još više.

Lucija Pokos prva i u Italiji U subotu je u Gorizi, Italija, održan međunarodni atletski miting CUS Trieste.

U jakoj međunarodnoj konkurenciji najbrža Varaždinka Lucija Pokos, članica AK Sloboda, pobijedila je na 100m s 11.78 sek. Unatoč velikoj vrućini i vjetru u prsa Lucija je pobijedila jaku kon-

kurenciju iz Italije i Slovenije te potvrdila dobru formu pred Državno prvenstvo u Varaždinu idući vikend.

Nakon pobjede, nastupila je i na 200 m, gdje je osvojila 3. mjesto s 23.73 sek. Kod seniora, nastupio je mladi sprinter Ivan Novko i istrčao 11.80 sek.

19

Tanja Perec nastupila je u Mariboru na EP prije odlaska na Svjetski kup u Gabalu u Azerbajdžan.

Rezultati u Mariboru ispod su očekivanja, tako je u gađanju iz zračne puške zauzela 42. mjesto, bolji rezultat ostvarila je u trostavu 3x20 te se svi nadaju kako će u Azerbajdžanu rezultati biti na njezinom nivou.

KAJAK I KANU Spust na Uni u Bosanskoj Krupi

Potvrda Kukecove dobre norme za SP U kategoriji turističkih kanua dvosjeda pobijedili su Miroslav Hutinski i Ervin Mijatović Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

Članovi Kajak kanu kluba Varteks nastupili su na spustu koji se održao na rijeci Uni u Bosanskoj Krupi u Bosni i Hercegovini. Natjecanje je održano je na kružnoj stazi dužine 2 km, a nastupile su 54 posade iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine.

Ovisno o kategoriji vozilo se

od jednog kruga za kadete do tri kruga za seniore.

Rezultati

Od varaždinskih natjecatelja najbolji rezultat ostvario je junior Damian Kukec, koji je nastupio u kategoriji seniora i osvojio 3. mjesto, te time pokazao da je u dobroj formi pred nastup na Svjetskom prvenstvu u Americi, gdje će nastupiti u kategoriji juniora.

U kajaku jednosjedu kod kadetkinja pobijedila je Maja Štimac, a veteran Michel Ivić plasirao se na peto mjesto.

Varaždinci su bili uspješni i u kategoriji turističkih kanua dvosjeda, gdje su pobijedili Miroslav Hutinski i Ervin Mijatović, drugi su bili Darko Tomašek i Igor Krajcar, treći Željko Kukec i Ratko Razlog, a četvrti Veljko Malašić i Miroslav Kolenko.

PING-PONG Uspješan turnir u Sv. Martinu

Nakon turnira slijedi i liga U organ i zaciji varaždinske Udruge Starr održan je nagradni tunrir u ping-pongu u Ter ma ma Sveti Martin.

Turnir je održan u sportskoj dvorani u Te r m a m a Sveti Martin u cilju promocije ovog sporta. Nakon turnira u Lumini shopping centru u Varaždinu, i turnir u Međimurju bio je vrlo dobro posjećen. Ukupno se natjecalo 75 igrača raspoređenih u tri kategorije. Do 16 godina pobjednik je bio Dario Kraljić, drugi je bio Stjepan Škoda, a treći Lovro Zovko. Iznad 16 godina seniori, prvi je bio Marko Gredelj, drugi Dražen

Borovec, treći Nino Bašek, a četvrti sudionik iz Slovenije Miran Močan.

Iznad 16 godina seniorke, prva je bila Maja Tr upkov ić, druga Martina Jukić, treća Martina Milošević, dok je četvrto mjesto pripalo Bruni Borovec. Seriju turnira u ping-pong STK Starr prate uz Terme Sveti Marin, koji su osigurali vrijedne nagrade za sve sudionike i pobjednike, zatim Bavaria i Croatia zdravstveno osiguranje te zlatarna Beriša, koja je osigurala srebrne naušnice za pobjednicu u ženskoj konkurenciji. Nakon pokazanog interesa očekuje se uskoro i liga u ping-pongu, koja bi se igrala u Varaždinu od ove jeseni.

20

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 28. srpnja 2015., br. 584

PLIVANJE Prvenstvo Hrvatske u plivanju za sve dobne skupine održano na ŠRC Mladost u Zagrebu

Osobni rekordi i sve bolji rezultati Najbolji rezultat ostvarila je Martina Štefinec u disciplini 100 metara prsno osvajanjem 4. mjesta, uz podatak da je mlađa od većine plivačica Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

U Zagrebu je na otvorenom 50-metarskom bazenu ŠRC Mladost održano Prvenstvo Hrvatske u plivanju za sve dobne skupine, na kojem je nastupilo 35 klubova, te ukupno 480 natjecatelja koji su tijekom sezone isplivali norme.

Kontinuitet

Plivački klub Barok predstavljalo je osmero članova: senior Mario Vlahinja, mlađi juniori Martin Kocijan, Luka Cvetko, Lea Ćelić, Mirta Piskač, Elena Škrapec i Martina Štefinec te kadet Jakov Igrec. Nastupili su u ukupno 21 pojedinačnoj utrci te otplivali 14 osobnih rekorda i ostvarili šest plasmana u finala.

Najuspješnija je bila Martina Štefinec, koja je nastupila u utrkama 100 i 200 prsno te 200 mješovito. U svim disciplinama je ostvarila osobne rekorde te ostvarila dva plasmana u finala. U disciplini 100 prsno zauzela je 4. mjesto, na 200 prsno 6. mjesto te na

200 mješovito 21. Martina je ove godine ulazno godište mlađih juniorki, što znači da se natjecala s godinu dana starijim plivačicama.

Ako se promatraju rezultati plivačica njezinog godišta, bila je najbolja na 100 prsno i druga na 200 prsno te se od nje sljedeće godine mogu očekivati i medalje.

Mlađi junior Martin Kocijan nastupio je u disciplinama 50, 100 i 200 slobodno te 100 delfin. U sve četiri utrke ostvario je osobne rekorde, a na 100 i 200 slobodno se plasirao u finala. Na 100 slobodno bio je 9., na 200 slobodno 12., na 100 delfin 16. te na 50 slobodno 17.

Elena Škrapec nastupila je na 100 i 200 leđno. U obje utrke postigla je svoje najbolje vrijeme te se na 200 leđno plasirala u finale. Na 200 leđno bila je 11., a na 100 leđno 15.

Kadet Jakov Igrec, koji je ulazno godište, nastupio je u utrkama: 200 delfin, 400 mješovito i 800 slobodno.

Na 200 delfin bio je 10. Na 400 mješovito bio je 11., a od svog godišta 4. isplivavši osobni rekord i plasiravši se

u finale. Na 800 slobodno zauzeo je 14. mjesto isplivavši svoje najbolje vrijeme.

Luka Cvetko, koji je ove sezone ulazno godište mlađih juniora, nastupio je u utrkama 50 i 100 slobodno.

Na 50 slobodno bio je 14., a od svog godišta 5., te na 100 slobodno 26.

Mirta Piskač nastupila je

STRELIČARSTVO Turnir Vitez Grada Čakovca

Brojne medalje za Varaždince

U organizaciji Streličarskog kluba “Katarina Zrinska”, u Čakovcu je održan turnir Vitez Grada Čakovca WA 2x70.

Po idealnom vremenu na turniru su se natjecali članovi svih klubova u sastavu Streličarskog saveza Varaždinske županije i postigli sjajne rezultate.

Za SK “Minerva” u kategoriji do 14 godina, standardni luk, nastupio je sve bolji Toni Dvorski i osvojio zlatnu medalju.

Za SK “Grebengradski streličari” u kategoriji seniora, goli luk, nastupio je Dobroslav Oštrek i također osvojio zlato.

Na turniru je sudjelovalo i šest streličara Streličarkog kluba “Cekina”, koji su i ovaj put pokazali svoju kvalitetu

osvajanjem triju zlatnih i dviju brončanih medalja, a u raspucavanju na jabuku osvojili su i Malog viteza Grada Čakovca, koji je zasluženo otišao u ruke Matije Hanžeka.Uza sve nabrojeno postavljen je i još jedan državni rekord. U kategoriji dječaka do 14 godina, olimpijski luk, Matija Hanžek osvojio je zlato. U istoj kategoriji Matko Dupor osvojio je broncu, dok je Jan Međimurec izborio 5. mjesto. U kategoriji vateranki, olimpijski luk, zlato je osvojila Božena Šimek-Šuplika i usto postavila novi državni rekord.

U istoj kategoriji Erika Dupor osvojila je broncu. U kategoriji veterana, standardni luk, Vjekoslav Rutić osvojio je zlato.

na 100 i 200 prsno isplivavši u obje trke osobni rekord.

Na 100 je bila 14., a na 200 je zauzela 21.mjesto Lea Ćelić plivala je utrke 200 prsno i 200 mješovito.

Na prsnome je bila 22., a na mješovitom 26.

Najstariji član Mario Vlahinja nastupio je u utrkama 50, 100 i 200 delfin. Na 50

delfin je bio 30, na 100 38., a na 200 26. Ženska mlađa juniorska štafeta nastupila je u utrkama 4x100 slobodno i 4x100 mješovito i zauzela 8. odnosno 11. mjesto.

Nada

Iz Plivačkog kluba Varaždin nastupio je samo Karlo

Hajdinjak i nastupio je na 100 i 200 prsno.

U disciplini 200 prsno Karlo je zauzeo 17. mjesto u kategoriji kadeta. Uspješniji je bio na 100 prsno, gdje je isplivao svoj osobni rekord i zauzeo 16. mjesto, a ako bi se gledali rezultati plivača njegovog godišta, onda je ostvario treći rezultat.

28. srpnja 2015., br. 584 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi

21

22

Vidokrug

REGIONALNI TJEDNIK || 28. srpnja 2015., br. 584

PITALICA

Točno reci pa se ženi!

U skladu s običajima vezanima za blagdan svete Ane, nastala je i zanimljiva pitalica koja se koristila unutar svadbenih običaja novomarofskog kraja. Ženik sa svojom pratnjom nije mogao ući u nevjestinu kuću sve dok nije ponudio točne odgovore na pitalice koje bi mu upućivao predstavnik nevjestina doma. Vrlo često pitalo se sljedeću pitalicu: „Koj se na polju pase od Janina do Miholja?“ Odgovor je upravo tikva ili tikve.

DONOSIMO Tradicionalni recepti za jela od tikvi koja su se spravljala uz blagdan svete Ane

Tenki štrukli i fina topla juha, na Janino zrela tikva se kuha

Blagdan svete Ane, koji se slavi 26. srpnja, u kajkavskim krajevima poznatiji je pod nazivom Janino. U novomarofskom kraju proslavljao se brojnim običajnim radnjama, ali i jelima čiji je glavni sastojak trebala biti svježe ribana tikva Piše: Tibor Martan

tikvu potrebno je staviti kuhati u slanu vodu. Kada tikve omekšaju, u njih se stavlja Blagdan svete Ane, koji se zafrig, prepečeno brašno slavi 26. srpnja, u kajkavskim na svinjskoj masti uz dodakrajevima poznatiji je pod tak češnjaka i malo crvene, nazivom Janino. U novoma- slatke usitnjene paprike. Da rofskom kraju proslavljao se bi tikve na juhi bile bolje i brojnim običajnim radnja- dobile svježinu te kiselost, u ma, ali i jelima čiji je glavni juhu je potrebno dodati malo sastojak trebala biti svježe kiselog mlijeka ili vrhnja.

Uz tikve na juhu može se ribana tikva. poslužiti druzgani kramper (pire krumpir).

Prava domaćica Tereza Kerep iz Kamene Tereza nadalje pojašnjava Gorice i u devetom kako prije blagdane desetljeću živosvete Ane tikve ta živo se sjenisu koristili ća janinskog za prehranu, jelovnika, nego od JaRibane tikve kuhati ali i radnina pa do u slanoj vodi. Kada nji koje M i holja, su pretblagdana smekašaju, dodati hodile svetog zafrig, češnjaka i n j e go vo j Mihov i la slatke crvene paprike (29. rujna), realizaciji.

Svaka prakada je tikve te malo vrhnja va domaćica s polja bilo pokoja je držala do trebno dopremiblagdana svete Ane ti kućama. Nakon – prisjeća se Tereza – odla- Miholja tikve se isključivo zila je na sam blagdan rano koristilo samo u prehrani ujutro prije izlaska sunca u domaćih životinja. polje pronaći i kući donijeti prvu dozrelu tikvu.

Prava delikatesa Od te tikve domaćica bi Ana Stepančec iz Madtrebala napraviti neko jelo žareva redovito je za svoj te ga poslužiti ukućanima imendan pripremala “tikviza jedan od sljedećih obje- ne mišeke” (uštipke). Ova da: forštuk (doručak), obed plemenita i pobožna žena (ručak), južinu (užinu) ili redovito je “mišekima” darivečeru. vala svu djecu iz susjedstva.

Tereza Kerep je nekad, ali Izrada je vrlo jednostavna. i danas vješta u pripremi Potrebno je izraditi nešto tikvi na juhu. Svježe ribanu gušće tijesto za palačinke te

JUHA

Tenki janinski štrukli od maka i tikvi Tijesto: Nadjev: 20 dkg mljevenog maka ½ kg glatkog brašna 30 dkg svježe ribane tikve ½ dl ulja 15 dkg šećera 1 žličica soli

Priprema: Od navedenih sastojaka se umijesi tijesto pomoću mlake vode. Gotovo tijesto premazati uljem i ostaviti da odstoji oko tri sata. Tijesto rastegnuti rukama na cijelu površinu stola, debele rubove tijesta odstraniti nožem, površinu tijesta pouljiti, staviti nadjev (prvo na površinu tijesta posipati tikve, pa mak i na kraju šećer) i smotati štrukle. Štrukle ne rezati na pojedinačne komade, već cijelo tijesto smotati u namašćeni lim. Po štruklima se može namazati kiselo vrhnje i narezati listići putra.

Tenki janinski štrukli od sira i tikve Nadjev: Tijesto: ½ kg glatkog brašna ½ kg svježeg kravljeg sira

½ dl vrhnja

½ dl ulja 2 jaja

30 dkg svježe ribane tikve

1 žličica soli malo šećera i malo soli

10 dkg kukuruznog brašna

Priprema: Od navedenih sastojaka se umijesi tijesto pomoću mlake vode. Gotovo tijesto premazati uljem i ostaviti da odstoji oko tri sata. Tijesto rastegnuti rukama na cijelu površinu stola, debele rubove tijesta odstraniti nožem, površinu tijesta pouljiti, staviti nadjev i smotati štrukle. Štrukle ne rezati na pojedinačne komade, već cijelo tijesto smotati u namašćeni lim. Po štruklima se namaže kiselo vrhnje i narežu listići putra.

u njega dodati svježe ribanu tikvu i svježi kravlji sir.

Smjesu je potrebno dobro promiješati kako bi se svi sastojci dobro sjedinili te je ostaviti neko vrijeme da odstoji. U međuvremenu je potrebno dobro ugrijati veću količinu svinjske masti za pečenje. Manje količine smjese treba uzimati većom žlicom i stavljati na mast. Mišeke je potrebno peći s jedne i druge strane do blage rumenosti te ih poslužiti tople.

Obje spomenute kazivačice ističu kako se prava delikatesa Janina krije pod

Tikvini mišeki: u gušće tijesto za palačinke dodati svježe ribanu tikvu i svježi kravlji sir nazivom tenkih ili rezvlečenih štruklov. Janinski tenki štrukli dolaze u dvije osnovne varijante, a u obje glavninu nadjeva za štrukle čine tikve pomiješane sa sirom ili makom. Pripremu tenkih janinskih štruklov prezentirala nam je Ana Martan iz Madžareva, koja je recepturu i umijeće izrade ovih štruklov naslijedila od svoje majke Mariške (Marije) Turković, te ju je ljubazno podijelila.

Proučite recept i pokušajte i vi za Janino pripremiti ove delikatese!

Zdravlje

28. srpnja 2015., br. 584 || REGIONALNI TJEDNIK

zdravlje www.regionalni.com

23

Na teret HZZO-a šest novih lijekova za hepatitis C i rak prostate Na Osnovnu listu lijekova Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZZO) stavljeno je ukupno šest novih lijekova i to za liječenje kroničnog hepatitisa C, odnosno karcinoma prostate, izvijestili su prošli tjedan iz HZZO-a.

Za liječenje kroničnog hepatitisa C na listi su sada tri nova lijeka - sofosbuvir, dasabuvir i ombitasvir+paritaprevir+ ritonavir, a ujedno je proširena indi-

kacija za primjenu lijeka simeprevir.

- Riječ je o novoj generaciji lijekova čijom se primjenom postiže visoki postotak izlječenja hepatitisa C (do 90 posto), koji je veliki javnozdravstveni problem. HZZO će plaćati terapiju po terapijskom ishodu, što znači da će plaćati troškove liječenja za one oboljele kod kojih se postigne izliječenje. Nositelji odobrenja

preuzimaju troškove neuspješnih liječenja – naveli su iz HZZO-a.

Za liječenje karcinoma prostate na Osnovnu listu također su stavljena tri nova lijeka - kabazitaksel, enzalutamid i abirateron.

Iz HZZO-a ističu da će značajno doprinijeti uspjehu liječenja, poboljšanju kvalitete života bolesnika i produženju života.

OTKRIVAMO Učestalost ureza međice u varaždinskom rodilištu zadnjih godina smanjena za oko 30 posto

Urez međice danas više nije rutinski postupak pri porodu Brojna istraživanja su dokazala da je urez međice svrsihodan, ali kod pravilno postavljenih indikacija, primjerice kod potrebe da se porod ubrza u interesu djeteta, navodi dr. sc. Aleksandra Špoljarić, pročelnica Službe za ginekologiju i opstetriciju Opće bolnice Varaždin Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

Je li urez međice pri porodu potreban? Urez međice ili epiziotomija je porodnička operacija koja je 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća postala rutinski postupak radi sprečavanja razdora zdjeličnog dna, posebno kod žena koje prvi put rađaju. Dosezala je visokih 90 posto, doznali smo od dr. sc. Aleksandre Špoljarić, pročelnice Službe za ginekologiju i opstetriciju Opće bolnice Varaždin. Međutim, urez međice danas se pokušava izbjeći kad god je to moguće.

Suvremeni pristup

- Brojna su kontrolirana istraživanja u posljednjem desetljeću dokazala da rutinska epiziotomija nije medicinski opravdana. Za razliku od toga, kod pravilno postavljenih indikacija, primjerice kod potrebe da se ubrza porod u interesu djeteta ili kod opstetričkih operacija u vaginalnom porodu, poput vakum ekstrakcije, epiziotomija pokazuje svoju svrhovitost i danas – navodi dr. sc. Špoljarić.

Učestalost epiziotomija u varaždinskom rodilištu je posljednjih godina smanjena je u prosjeku oko 30 posto, pri čemu kod prvorodilja s

POTVRDA

čak 95 posto na 51 posto, kod drugorodilja sa 70 na 21 posto, a kod višerodilja s 24 na devet posto.

U varaždinskom rodilištu je urez međice ili epiziotomija posljednjih godina kod prvorotkinja smanjena s čak 95 posto na 51 posto.

To potvrđuje da se učestalost ureza međice može smanjiti

Ručna zaštita

Iskustva iz varaždinskog rodilišta, koja potvrđuju da se učestalost ureza međice može smanjiti, prenijele su svojim kolegama i kolegicama primalja Erika Spirić i dr. Špoljarić na stručnom skupu pod nazivom “Pelveoperine-

Primalja Spirić i dr. Šoljarić su iskustva prenijele kolegama na nedavnom stručnom skupu u Varaždinu ologija - suvremeni pristup”.

Na skupu koji su u svibnju organizirali Služba za ginekologiju i opstetriciju Opće bolnice Varaždin, Klinička bolnica “Sv. Duh”, Sveučilište Sjever, Hrvatski liječnički zbor - Podružnica Varaždin i Hrvatska komora primalja, prisustvovalo je sedamdesetak primalja, specijalizanata i specijalista ginekologije i opstetricije, kao i drugih zainteresiranih sudionika iz cijele Hrvatske.

- U stručnom dijelu pro-

Na skupu “Pelveoperineologija - suvremeni pristup” okupilo se 70-ak primalja i liječnika

Dr. sc. Aleksandra Špoljarić

grama sudjelovali su gosti iz zagrebačke kliničke bolnice “Sv. Duh” prof. dr. sc. Dubravko Habek, dr. sc. Ingrid Marton i dr. Matija Prka, koji su prikazali nove spoznaje o ručnoj zaštiti međice, uz pravodobno prepoznavanje i zbrinjavanje opstetričkih ozljeda analnog sfinktera – izvijestila je dr. Špoljarić.

Nakon predavanja su bile održane i praktične vježbe. – Vježbe su održane na opstetričkom modelu sa svrhom svladavanja manualne perinealne protekcije.

Kako postići zrelost u partnerskom odnosu? udovoljiti jedno drugom. S vremenom se, međutim, sve više uočavaju razlike među partnerima, što je neizbježno, jer se radi o dvije različite osobe. Neke osobine i navike kod partnera/ice, koje nismo prije primjećivali, počinju nam smetati.

Prepoznavanje i razumijevanje vlastitih misli i osjećaja, koji proizlaze iz slike

Urez međice je rutinski postupak postao 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća cijelog opstetričkog tima – ističe pročelnica varaždinske Ginekologije.

Ističe da im je Sveučilište Sjever ustupilo svoje suvremeno opremeljene prostore, predavaonicu i kabinete opremljene opstetričkim modelima. – Ovaj stručni skup su prepoznali kao priliku za povezivanje i druženje kolega i kolegica iz regije, te upoznavanja studenata i predavača Sveučilišta Sjever sa suvremenim pristupom porodu. Bila je to i promocija Sveučilišta Sjever kao vodeće visokoobrazovne ustanove sjeverozapadne Hrvatske – zaključila je dr. Špoljarić.

SINIŠA ČESI

ŽIVOT I SOCIJALNA SKRB

Svaki partnerski odnos (veza) ima svoju razvojnu dinamiku. Odnos obično započinje fazom zaljubljenosti, u kojoj su uobičajena velika očekivanja i romantični ideali. U toj fazi ne dolaze do većeg izražaja međusobne razlike u temperamentu, karakternim crtama, stavovima, interesima i navikama, jer partneri nastoje

Zajedno su vježbale primalje i ginekolozi, još jednom dokazujući da je za dobar ishod u rađaonici nužna suradnja

o sebi i drugima oko sebe, te kvalitetna komunikacija s partnerom/partnericom prvi stupanj u prihvaćanju prava na različitost i ravnopravnost u odnosu.

Dinamiku partnerskih odnosa možemo zamisliti kao kontinuum na kojemu od početne preklapajuće situacije (faza „medenog mjeseca“) dolazi do djelomičnog

TEMELJI Rad na sebi te kvalitetna komunikacija temelji su za dobru i zrelu vezu

mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, ravnatelj Centra za socijalnu skrb Varaždin preklapanja, povremenog razdvajanja, ali onda, ako se veza održi i preraste u nešto trajno, ponovnog vraćanja u djelomično preklapanje.

Važno je shvatiti da se dobra veza ne može temeljiti samo na potpuno stopljenom odnosu, a naravno ni u duljoj izolaciji. Rad na sebi, prepoznavanje svojih osjećaja, misli i uvjerenja,te

kvalitetna komunikacija temelji su za uspostavu dobre i zrele veze, u kojoj nijedno od partnera nema osjećaj da je manje vrijedno od onoga drugoga.

Upravo riječ partnerstvo karakterizira svaku dobru vezu, jer partnerstvo pretpostavlja jednakost i prihvaćanje onoga drugoga bez obzira na različitosti.

24

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

Mali oglasi

Mali oglasi

7Plus Regionalni tjednik Varaždin Augusta Šenoe 10 (kod gradske tržnice) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h Srijeda-petak: 7.30 - 15 h

www.regionalni.com

LEGALIZACIJA BESPRAVNO IZGRAĐENIH OBJEKATA

KOMPLETNA USLUGA AKODA d.o.o. Varaždin 098-222895, akoda1@optinet.hr

KUĆE

„NEKRETNINE DOMINUS“

Prodaja, kupnja, na jam, zakup svih vrsta nekretnina na atraktivnim lokacijama !!! www. nekretninedominus.hr, 042/321-936, 095/9140200, 098/494-585. Ured agencije: Frana Kurelca 9, Varaždin ozn.351c EUROEstate – ovlašteni posrednik u prometu nekretnina; ODLIČNA PONUDA i POVOLJNE CIJENE na www.euroestate-nekretnine.hr ; URED: Zagrebačka 30, Varaždin; 042/488-402; 098/652059; EUROEstate - SIGURAN IZBOR ! ozn.556c POVOLJNO! Kuća sa okućnicom u Jalkovcu, mirna ulica, novija. Odmah useljiva, uređena. Upitati na mob.

099/517-9982 ozn.1822 PRILIKA!Povoljno se prodaje starija kuća – kurija sa velikim dvorištem, mirna lokacija. Upitati na mob. 099/5179982 ozn.1822 PRODAJEM kuću katnicu, u varaždinu, 2 stana, balkoni, podrumi, struja, vofa.

Tel.211-675. ozn.207/2/1 LUCERNA NEKRETNINE“ Najbolja ponuda nekretnina : kuća, stanova, poslovnih prostora, zemljišta, apartmana po SUPER CIJENAMA! 042/321-635, 091/784-48-68, 098/162-14-32. Ured agencije : A. ŠENOE 10, VARAŽDIN, www.lucerna-nekretnine.com. ozn.62c MEN-ARS NEKRETNINE kupnja, prodaja, najam, najveći izbor nekretnina u gradu, ured agencije; Zagrebačka 31, Varaždin, www.men-ars.hr, 042/200117, 098/16 444 83 ozn.141c

LEGALIZACIJA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE Izlazak na teren i savjetovanje ne naplaćujemo. Informirajte se bez obaveze.

Varaždin

BLUKIDS Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 8 20 h subotom: 8 13 h

KUĆA u centru Varaždina, iznajmljuje se studentima na kontakt 091/268-4724

VRLO POVOLJNO, kompletno renovirana kuća, 90m2, 300 m2 okućnice, Varaždin, mob.098/498-292 ozn.1980

IZNAJMLJUJE se jednosoban namješten stan u kući od 28m2 studentima u blizini veleučilišta. Mob. 098/937-0844 ozn.1971

PRODAJEM jednosobni namješteni stan (33m2) s etažnim grijanjem, visoko prizemlje, ulica Vilka Novaka 13, 1.000,00 € / m2. Kontakt: 099/3390803. ozn.1948 JEDNOSOBNI STANOVI: Ludbreška 43m2, etažno g. 34000 eura, energ. razred C; Trakošćanska 31 m2, 26 000 eura, energ.razred E. WENS NEKRETNINE 042/561-319, 091/390-3175, 099/832-5065

APARTMANI IZNAJMLJUJEM apartmane, blizina mora, Vrsi Mulo kod Zadra. Mob. 091/4896-457, 098/5733-49, 023/360440 LUN, TOVARNELE – otok Pag, iznajmljujem vikendicu apartmanskog tipa blizu mora, mob: 092/165-77-30 ozn.100c IZNAJMLJUJEM apartman Starigrad – Paklenica kod Zadra od 23. 8., blizu mora, kompletno opremljen, 4 osobe, parking, 29 eura dnevno. Tel.042/214788 ili mob. 091/886-7301

ZEMLJIŠTA PRODAJEM šumu u Tužnom, upitati u Varaždinu Ante Kovačića 12 ili na tel.

042/210-171 ozn.1899 NAJKVALITETNIJA i najjeftinija gradilišta u okolici Varaždina prodajem.

098/1743 718. ozn. 100C

POSLOVNI PROSTORI PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM ulični poslovni prostor za sve namjene u centru. Mob.091/526-7870 ozn.1481

NAJAM IZJAJMLJUJEM jednosoban stan 45m2, Banfica, 3. kat, etažno grijanje, lift ,balkon. Mob.091/537-7516

MJENJAMO kuću u ulici Vilka Novaka, 109 m2 s većim dvorištem, prikladnu za stambeni i poslovni prostor, za stan ili manju kuću uz doplatu. Može i prodaja.

Mob.091/586-1193

IZNAJMLJUJEM kafić Inporium, u naselju Grabanice, Jalkovečka 100.

Mob.098/395-188, 098/296-963 ozn.1938 IZNAJMLJUJEM namješten jednosoban stan u Varaždinu, Aleja Kralja

CVJEĆARNICA „RUŽA“ P. Krešimira 19 Radno vrijeme: od 8 do 16 subotom od 8 do 14 sati

IVANEC

Poljodom Gospodarska 2,

TRGOVAČKI OBRT „BAGREM“

Trg hrvatskih ivanovaca bb

VARAŽDINSKE TOPLICE Cvjećarnica BEŠENIĆ Bana Jelačića 3 Telefon: 671 160

Lepoglava

TRGOVAČKI OBRT „BAGREM“

Hrvatskih pavlina bb

Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/533-4669

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

IZNAJMLJUJE se jednosoban namješten stan. Mob.091/7626-876.

vrhu. Cijena 7.000,00 eura. Tel. 099/2157037 ozn.1969

STANOVI

LUDBREG

Iznajmljujem KUĆU U Varaždinu sa velikom okućnicom, upitati na mob.

098/268-315.

091 720 0212

STANOVI U NOVOGRADNJI, niskoenergetski razred „A“, cijene već od 1000 €/m², ključ u ruke, MEN-ARS NEKRETNINE, Zagrebačka 31, Varaždin, www.men-ars.hr, 042/200-117, 098/412-682, 098/164-4483 ozn.141c

NOVI MAROF

Benjak Remetinec 290 pon - pet: 7.30 - 15 h subotom: 7.3012 h

Zvonimira 2, 2 kat. Mob. 098/403-492

IZNAJMLJUJEM studentima dvije zasebne sobe sa kuhinjom, blagovaonom i kupaonom. Ulaz poseban.

099/3149-105

Planum j.d.o.o.

PRODAJE se atraktivna kuća u Jalkovcu, papiri čisti, moguća zamjena.

Mob.091/526-7870 ozn.1481

PRODAJEM vikend kuću na Dugom

Ostala prijamna mjesta:

www.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-774

REGIONALNI TJEDNIK || 28. srpnja 2015., br. 584

IZNAJMLJUJE SE dvosoban namješten stan u ulici Zrinskih i Frankopana, studentima ili mlađem bračniom paru.

Mob. 095/581-5046, ozn.1975 IZNAJMLJUJE SE 3-soban stan (studentima), kompletno renoviran, novo namješteno i opremljeno, sva brojila zasebna. Mob. 098/791-092 ili 095/1968187 ozn.314c

VOZILA

AUTOSTAKLO S.A.S. GARANCIJA KVALITETE! • izmjena i popravak autostakala • triplex i plexiglass • parking senzori • zatamnjivanje autostakala • poliranje farova • plaćanje u ratama • za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin.

Tel/fax: 042/232- 80 0, 231-298 ozn.19c KUPUJEM automobile, traktor, kamion ispravan, neispravan, karamboliran, isplata i dolazak. Mob.092/287-5661.

ozn.100c KUPUJEM traktore, automobile, kombije, kamione ispod cijene. Mob. 098/927-9560 ozn. 1760

RESTORAN traži kuhara ili kuharicu u stalni radni odnos. Mob. 098/449-419 ozn.1811

EURO-KUKE za sva vozila, nadstrešnice za automobile, rabljene gume. Mob. 098/9833-910 ozn.38c

PRIMA se u radni odnos zidar, tesar, radnik sa iskustvom u građevini. Ninex d.o.o., 042/421-901, 098/414-128 ozn.303c

PRODAJEM skuter 1996.god., redovito servisiran, 49ccm, mašina vrlo dobra i za brijeg, malo teži, uz kacigu 2.100,00 kuna. Mob.299-8559 Ozn.1893

TRAŽI SE DJELATNICA za rad u Caffe Baru! Upitati na 091/539-1436. ozn.1783

PRODAJEM Opel Vectru 2.0 , 1993/94. godina, reg. 12/2015, uščuvan, povoljno.

Mob. 098/651-560 ozn.1939

TRAŽI SE ŽENSKA OSOBA (po mogućnosti sa medicinskim iskustvom) za pomoć osobi sa Parkinsonovom bolešću. Tel.091/7988-941 ozn.1928

PRODAJE M kombi H1 teretni, god.2006., cijena 45.000,00 kn., registrirani. 098/894-702 ozn.1989

TRAŽIM žensku osobu za pomoć u kućii njegu bolesnika. Kontakt 042/350505 ozn.1947

OPEL VECTRA 1,6, 16V, 1996. god.,neregistrirana, 3.000,00 kn. mob.091/4686-288

Tražimo konobarice i kuharice za rad u restoranu. Uvjeti odlični. Upitati 098/1743 718. Ozn.100

FORD curier, 2002. god. dizel, može i za cijelove. Mob. 098/446-443

CAFFE BAR traži mlađu žensku osobu za rad na šanku, uvjeti odlični.

Mob.098/284-218. ozn.1615

POSAO

KONOBARICU , djevojku za rad u lokalu u Varaždinu tražimo, prijava na neodređeno, tel.099/193-1660 GRAĐEVINSKA FIRMA traži 5 radnika montažera knauf konstrukcija, poželjno znanje njemačkog jezika za rad u Njemačkoj. Tel.091/511-0682.

Ozn.1691

CAFFE BAR u Varaždinu traži konobaricu/konobara. Javiti se tel. 097/7281899. Ostalo po dogovoru.

PEKARA za rad u pekarnici tražim, upit mob.098/267-910 ozn.1953 TRAŽIM vozača C i E kategorije za međunarodni prijevoz., vikendi slobodni, plaća 8.500,00 kuna. Autoprijevoznik Dubravko Šrajbek, Varaždin, Telefon: 098/725-638, 098/591-958 ozn.1962 TRAŽE SE cure za rad u pizzeriji na šanku. Upitati na br. telefona 091/5783062. ozn.1966

TRAŽI se pizza majstor i konobar za rad na moru od 1. 8. do 15. 9., te za rad u restoranu u Varaždinu, informacije na 095/404-0455.

USLUGE

ATL A S – namještanje bezbolnom metodom.

Uklanjanje problema s kralježnicom, bolova u leđima i ostalih posljedica. - Za nezaposlene i penzionere 10% popusta. I. Gundulića 19, Mihovljan, 4000 Čakovec, www.atlas-babic.hr, mob. 098/744-980 ozn 1c

28. srpnja 2015., br. 584 || REGIONALNI TJEDNIK

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/639-9932 ozn.1c ENTRY - AKCIJA GARAŽNIH VRATA - Sekcijska i krilna, vrhunske njemačke kvalitete. Veliki izbor panela i boja. Višegodišnje jamstvo! U ponudi motori za ograde. Ugradnja i servisi. Tel. 042/351511, 095/969-1251, www. entry.hr ozn.5c MALČIRANJE, vršimo usluge malčiranja, košnje, održavanja zapuštenih zelenih površina, brzo i efikasno. Tel. 099/1971843 TEPIH – SERVIS, čistimo dubinski i kemijski trosjede, autosjedala, tepihe i čupavce. Mob. 099/198-5959, www. ekokod.hr SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe nudimo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob. 098/704-257ozn.353c FASADER d.o.o. nudi izradu stilopor fasada uz povrat 50% sredstava iz fondova EU-a. sanacija starih objekata i fasada te ostali građevinski radovi.

Mob.098/843-874.ozn.10 ODŠTOPAVANJE kanalizacije i svih odvodnih cijevi. Na uslugu ne naplaćujem PDV. Daniel mob. 098/467-510 ZABIJAM cijevi za vrtne pumpe i navodnjavanje do 2 cola, mob. 098/467510 ozn.1853 FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob. 099/6726574 ozn.405 SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe nudimo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob. 098/704-257ozn.353c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449583 ozn.285c

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi.

Mob.099/500-4859 ozn.151c

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

na, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob. 098/284-922 ozn. 205C METALNE konstrukcije, ograde i nadstrešnice. RECON d.o.o., 098/227024 ozn.48c

VODOVOD, centralno g., kanalizacija, vodomjeri, elektroinstalacije, odštopavanje. Mogućnost plaćanja American, Diners, na rate. Mob. 091/734-0043 ozn.298c

PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2C

GRAĐEVINSKI RADOVI, adaptacije i sanacije kuća i stanova, sanacije krovova, gipskartonski i soboslikarski radovi. Garancija na radove. Ninex Mob. 098/414-128 ozn. 303C

TOPDACH ograde visina 1,5 m, stup, s betonskim parapetom; cijena s postavom 165.00 kn dužni metar. Pune betonske ograde od pranog kulira, cijena s montažom 650.00 kn dužni metar. Cijene su sa PDV-om. Popust na količinu i got. Plaćanje. Mob: 095/9154977, mail - gradnjas@net.hr. Besplatna izmjera i ponude. ozn.558c

IZRADA svih vrsta termofasada, gipskartonski i soboslikarski radovi. Na sve radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.303c.

SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www. soboslikar-fasader.com ,mob. 098/791092, 042/647-168 ozn.314c Soboslikarski radovi – POVOLJNO! Mob: 091/540-2681 GRAĐEVINSKI RADOVI, adaptacije i sanacije kuća i stanova, sanacije krovova, gipskartonski i soboslikarski radovi. Garancija na radove. Ninex Mob. 098/414-128 ozn. 303C IZRADA svih vrsta termofasada, gipskartonski i soboslikarski radovi. Na sve radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.303c.

PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob. 098/284-922 ozn. 205C TEPIH SERVIS – čistimo dubinski trosjede, stolice, tepihe i tepisone.

Tel; 099/198 5959, www.ekokod.hr. ozn. 475C LIMENI POKROVI svih tipova, građevinska limarija, najpovoljnije uz garanciju. Mob. 098/172 – 9903 ozn. 500c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c STANKO d.o.o. - Kompletno uređenje Vašeg doma, adaptacije kuća i stanova,knauf i podopolagački radovi.

Mob. 097/660-2525 ozn.517c STANKO d.o.o. – postavljamo parkete, laminate, linoleume, tepihe, suhe glazure, stepenice, unutarnju stolariju.

Obnavljamo stare parkete, ličilački radovi. Mob. 095/9170-675 ozn.517c TERMOFASADE, KNAUF SUSTAVI, soboslikarstvo, polaganje keramike, laminata. Uredno i povoljno. Mob. 098/478-900 ozn.69 BRAVARIJA-MAČEK: Novo inox!

Spavaće kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije. Mob.098/9615016 ozn.14c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kame-

BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c PARKETI SJAJ - ogledalo Vašeg doma!

Sve vrste parketa, podova, te obnova starih parketa i stepeništa. Nazovite s povjerenjem! Tel. 040/682-988, mob.

098/242-190 ozn.564c MIŠAK – iskopi, navozi, rušenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih površina, malčiranje. Mob. 091/572-3895 ozn.445c SOBOSLIKARSKI – fasaderski obrt: bojanje unutarnjih i vanjskih zidova, izrada toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistem, spušteni stropovi, pregradni zidovi. Mob. 098/ 9254 – 731 ozn.570c ODČEPLJIVANJE odvoda strojem „TIMO“ adaptacija kupaonica, sa svim radovima, vodovod, keramika, knauf, termofasade…Mob. 097/654-5646 ozn.503c KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, stubišta, građevinska limarija, gromobrani, sve vrste materijala. Mob. 098/417-373 ozn.343c FOTOGRAFIJE za dokumente: 29 kn – 8 fotografija. Studio Nuvola – Tel: 042 561 051. Ozn.510C VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija.

Garancija na sve radove. Mob. 095/ 8540-727 ozn.69c TOPLINSKE FASADE,soboslikarsko ličilački radovi, knauf sistemi, strojno žbukanje i kompletno uređenje doma.

Mob.098/931-2260. Ozn.436C SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www. soboslikar-fasader.com ,mob. 098/791092, 042/647-168 ozn.314c STOLARSKI popravci namještaja, prozora, vrata, bajcanje, lakiranje. Soboslikarske radove izvodimo + emajliranje kada. 099/852-9197 ozn.352c NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva bukovi okrajci. Uređenje dvorišta iskopi, navozi, postava tlakavaca, odvoz šute.

Mob. 099/3530 180. Ozn.1430 PRIMAMO na skrb stare i nemoćne u Ludbregu, za samo 2.500 kuna. 091/7338351 ozn.1919 AKCIJA čišćenje zapuštenih terena, izrada travnjaka, košnja, šišanje živica, odvoz, mob. 099/412-7863 KERAMIČARSKI OBRT Toplek postavlja keramiku kvalitetno, povoljno.

Mob.098/473-421. ozn.1677 KOSIM travu, šišam živicu, uređujem dvorišta, sadim bilje i manji kućanski popravci. Povoljno. Tel. 042/211/226,

Mali oglasi

25

Firma Lim-AL d.o.o., Optujska 70 c, Varaždin,

traži djelatnike za građevinsku limariju i bravariju.

Potrebna vozačka dozvola B kategorije.

Telefon 091/1111266 mob.098/9188-338 TOPLINA D.O.O. – toplinske fasade-stiropor i vuna, farbanje fasada, soboslikarski radovi, knauf sistemi, mob.098/1320-197

ŽIVOTINJE ODOJCI i slama u balama, 097/90118-96 PRODAJU se svinje od 120 do 200 kg, i malo veći muški odojci. Tel.042/683-339 PRODAJU se živi pilići težine do 3 kg po cijeni 10 kn/kg, očišćeni po narudžbi.

Prodaja se vrši svaki dan od 20-21 sat.

Informacije na tel.099/228-3922 ili 729-581, adresa: Biljevec 76, kod Cerjan PRODAJU SE odojci od 23 do 28 kg, Varaždin, Mob.099/694-7344 ozn.1937 SVINJE više komada od 140 do 160 kg, 1 kg=13 kn, moguća obrada. Varaždin, mob.099/406-2642 ozn.1944

OSTALO BALDIAK d.o.o., armaturne mreže, željezo, savijanje vilica svih profila, gotovi koševi. Mob. 098/489-021 ozn. 360C BOBIČEVA INDUST.drva pogodna za centralno i kamin 750kn mob.095/5165493 tel.042/729-006. Ozn.72/3/1 PRODAJEM vino od kupine ili mjenjam za svinje ili kukuruz. 049/412-028 BESPLATAN odvoz dotrajale rabljene bijele tehnike, željezo, peći, aute za otpad plaćamo 099/4010-300 ozn.1373 VINO kvalitetno (šipon, graševina, rizling) Vinica breg, mob.091/543-5890 PRODAJEM bijelo vino cijep, kvalitetno 5 kn/l. Upitati 099/837-2882 ozn.1914 PRODAJEM TV Sony lcd 70, DVD resiver LG, video Sanio, glazbenu liniju JVC. Mob.091/584-9944 ozn.1940 DRVA za ogrjev, bukva, grab, moguće piljenje. Mob. 513-0088

KREDITI

ZAPOSLENI i umirovljenici do 30.000 €. Pozajmice - odmah: male mirovine, male plaće. Mogućnost otplate trajnim nalogom (Varteks, Konzum, Boxmark...) Zatvaranje crnih lista, blokada... www. kredit ivarazdin.com, 091/4909-296, 042/561192 ozn.568c BRZE POZAJMICE do 30 000 kn u 24 h! 099-407-1634

KREDITI za zaposlene i umirovljenike do 30.000 €, krediti za mirovine ispod 1.500 kn. Mogućnost kreditiranja do 15 g., do 85. god. starosti. Pozajmice odmah, do 30.000 kn. Zatvaranja ovrha, blokada. Akcija - Varteks, Konzum, Boxmark, Calzedonia, 091/2034 666, 042/561-192 ozn.568c KREDITI I POZAJMICE Rješavanje u dva dana.

Zaposleni kr sposobnost putni tropkovi i terenski.

Umirovljenici mirovina + zaštitna. Zatvaramo sve ovrhe. tražimo ljude za posao. Info.099/579-5712 ozn.138c

NAJPOVOLJNIJI licencirani krediti! – GOTOVINSKI KREDITI NA 15 G. ZA ZAPOSLENE I UMIROVLJENIKE! Za zatvaranje blokada, ovrha i c.l.! Novi krediti na ostatak primanja!

Reprogram postojećih!

Umirovljenički do 85 g. na 1/2 mirovine! Krediti za inozemne mirovine!

Umirovljeničke pozajmice na 5 g. bez HROKa! Expres pozajmice! Poklanjam kreditne kartice! INF., Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c

POZAJMICE do 30.000,00 kn bez HROK-a. Isplata u danu. Mob 098/916-2109, Ana.

26

Mali oglasi / Zahvale i sjećanja

REGIONALNI TJEDNIK || 28. srpnja 2015., br. 584

Trgovački sud u Varaždinu, po sucu toga suda Mariji Levanić-Škerbić, kao stečajnom sucu, u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom DOMAGOJ INVEST d.o.o. „u stečaju“ Varaždin, Zagrebačka 53/a, MBS: 070021926, OIB: 72147534720, temeljem odredbe čl. 164. st. 4. Stečajnog zakona i odgovarajuću primjenu pravila o ovrsi na nekretnini, dana 16.06.2015. godine, donosi slijedeći BERNARDA d.o.o. za proizvodnju kreveta i madraca, Čakovečka 136 a, Pušćine

OGLAŠAVA SLOBODNO RADNO MJESTO 1. Tapetar - više izvršitelja - poželjno radno iskustvo Ponudu za navedeno radno mjesto molimo poslati 8 dana od objave u tisku na adresu: “Bernarda” d.o.o. Pušćine, Čakovečka 136 a, 40305 Nedelišće.

ZAKLJUČAK O PRODAJI

BANKA VAM JE ODBILA KREDIT? Tu smo mi.

Rješenje za blokade i sve što smeta za real.

Kredita. Pozajmice – odmah! Tel:092/285-5079. ozn.100c FENOMENALNA AKCIJA krediti bez jamaca do 15 g. umirovljenici do 78. g. starosti. Expresne pozajmice!!!

Mob.095/399-2761, 098/920-9798. ozn.176c NOVAC za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, tehničke robe, starina, rabljenih vozila u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7.

Mob. 095/4088-840 ozn.233c

TR-AG- INFORMACIJE o pozajmicama. Tome Blažeka 3 042/321-701. ozn.175/2/1 KREDITI s najnižom kamatom do 15 g., obustave – 2/3 p, male i inozemne mirovine – 85 g. Modeli bez HROK-a, zaposleni inozemstvo, obrti…, krediti na ostatak. Pogodnosti Boxmark, Calzedonia…Express realizacija. Pozajmice – uplatnice. Licencirani ured, Šenoina 3/1. kat, Andreja – 099/837-1958 ozn.430c AKCIJA! Brzi krediti, najpovoljnija kamata na zaštitni dodatak, pozajmice odmah! MOB.098/1777-541. OZN.1686 Najbrže do gotovine putem kreditnih kartica (Amex, Diners, Master, Maestro, Visa, Pbz), mob. 097/6525-923 ozn.1941 KREDITI bez hrok-a do 60.000,00 kn isti dan. Mob.092/259-0140 Pozajmice - zatvaranje očevidnika Fine do 50 000 kn, bez Hroka 099/4000-613 BRZI ZAJAM u 24 h!!! na ostatak primanja do 20 000 kn gđa. Ana 091/930-2606

POZNANSTVA VRUĆA I POHOTNA za tebe uvijek spremna i dostupna od 0-24, nazovi 064/400-909, tel./mob: 2,33 kn/3,58 kn/ min. ozn.166c TRAŽIM curu ili razvedenu ženu od 40 do 45 godina, za ozbiljnu vezu. Zvati na broj 091/931-7331 ozn.1904 MUŠKARAC (46) traži slobodnu žensku osobu za vezu, brak iz varaždinske županije do 48 godina. Mob.095/5569635 MUŠKARAC 50 g. traži slobodnu ženu za trajnu vezu. Mob. 091/734-1583 ozn.1972

29. 7. 2010. – 29. 7. 2015.

U našim si mislima i srcima.

Supruga Danijela, sinovi Saša i Vanja i ostala familija

SJEĆANJE na naše drage

I Određuje se 18. javna dražba za prodaju nekretnine stečajnog dužnika DOMAGOJ INVEST d.o.o. „u stečaju“ Varaždin, Zagrebačka 53/a, MBS: 070021926, OIB: 72147534720, za dan

MILICU i FABIJANA MLINARIĆA 25.08 2015. g. u 12,30 sati

2010. – 2015.

kod Trgovačkog suda u Varaždinu, Ulica B. Radića 2, soba 223/II kat

Obitelji Feher, Lončar i Turković

- prodaje se nekretnina upisana u zk. ul. 3167 k.o.

Bartolovečki Trnovec, čkbr. 297/1, oranica Med puti, površine 1634 m2 - početna cijena iznosi 78.000,00 kn II Uvjeti prodaje:

KREDITI U ROKU 24 SATA „Totalno drugačiji od drugih“ – KREDITI IZ SNOVA u kn i fiksnu kamatu: poklon luksuzno PUTOVANJE - brzi krediti do 30 000 € / hipotekarni krediti - na ostatak primanja / 65 % prim.

- za umirovljenike - za osobe zaposlene na određeno, - zatvaramo crne liste i ovrhe -BEZ POLICE ŽIVOTNOG OSIGURANJA Licencirani ured Omicron d.o.o.

Mob. 098/482-001, 098/822270

SJEĆANJE

DAVORIN KRIŽANEC

• Na nekretnini razlučno pravo ima RH Ministarstvo financija, Porezna uprava Varaždin.

• Nekretnina se ne može prodavati ispod početne cijene navedene u točki I izreke.

ZAHVALA povodom smrti naše voljene mame, bake, punice, sestre i snahe

BERNARDE IMBRIHALEC koja je preminula 19. 7. 2015. u 57. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, radnim i školskim kolegama na pomoći, izrazima sućuti, svijećama i cvijeću. Posebno zahvaljujemo medicinskom osoblju Bolnice Klenovnik i velečasnom Bogadiju na dostojanstvenom ispraćaju i riječima utjehe.

Tvoji: sin Nikola, kći Valentina, unuci Adam i David, zet Nino, svekrva Marija, brat i sestre s obiteljima.

• Poreze i pristojbe u vezi s prodajom, kao i troškove uknjižbe plaća kupac.

• Nekretnine će se prodavati na usmenoj javnoj dražbi, a kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do zaključno 24. kolovoza 2015. godine uplatile jamčevinu od 10 % od utvrđene vrijednosti nekretnine na žiro-račun ovoga suda broj: HR4023900011300002754, s pozivom na broj spisa St-145/12, a kupac je dužan potvrdu o uplati predočiti sudu prije nego što pristupi dražbi. Uplaćena jamčevina uračunava se u kupovninu.

• Od polaganja jamčevine oslobođeni su razlučni vjerovnici.

• Pravo nadmetanja imaju sve fizičke i pravne osobe u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske.

• Kupac je dužan položiti kupovninu u roku od 30 dana od donošenja rješenja o dosudi. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu smatrat će se da je odustao od kupnje, a položena jamčevina se zadržava. Iz položenog osiguranja namirit će se troškovi nove prodaje (članak 100. stavak 1., 2., i 3. Ovršnog zakona).

• Ako bude više ponuditelja, sud će u rješenju o dosudi odrediti da će se nekretnina dosuditi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili, a ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne polože kupovninu u roku koji im je određen, u tom slučaju sud će donijeti posebno rješenje o dosudi svakom slijedećem kupcu koji je ispunio uvjete da mu se nekretnina dosudi, u kojem će odrediti rok za polaganje kupovnine. Sud će u tom rješenju najprije oglasiti nevažećom dosudu kupcu koji je ponudio višu cijenu (članak 98. stavak 6. Ovršnog zakona).

• Ročište za javnu dražbu održat će se i ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj (članak 95. stavak 1. Ovršnog zakona).

• Nekretnine se prodaju po principu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca na nedostatke, pravne ili činjenične naravi.

• Ponuditeljima čija ponuda ne bude prihvaćena, uplaćena jamčevina vratit će se odmah nakon zaključenja dražbe (član 94. stavak 4. Ovršnog zakona).

• Nakon što kupac položi kupovninu i rješenje o dosudi postane pravomoćno, sud će zaključkom o predaji nekretnine kupcu, ukoliko to nije određeno rješenjem o dosudi, odrediti upis prava vlasništva u korist kupca te brisanje tereta na nekretnini.

• Nekretnine koje su predmet prodaje, kao i procjena sudskog vještaka, mogu se razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na mob. 091 485 7880.

TUŽNO SJEĆANJE na suprugu, majku i baku

ANU PEHARDA 27. 7. 2014. – 27. 7. 2015.

Uvijek si u našim mislima i srcima.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA povodom smrti dragog nam supruga, oca, svekra i djeda

MARTINA POKOSA preminulog 20. 7. 2015. u 72. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, kumovima i znancima na upućenim riječima utjehe i sućuti, položenom cvijeću i svijećama na odar, te svim prisutnima na ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Počivao u miru Božjem.

Supruga Đurđa, sinovi Damir i Josip, snahe Ljubica i Barbara, unuci Dario, Mario, Ana i Luka

Zauvijek ćemo čuvati uspomenu na Tebe.

ZAHVALA povodom smrti dragog supruga, oca, svekra, djeda i brata

PAVLA TUĐANA koji je preminuo nakon duge i teške bolesti u 73. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim dobrim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak.

Također velika hvala medicinskom osoblju Bolnice Novi Marof.

Supruga Rozalija, sin Dražen, snaha Gordana *****

Posljednji pozdrav voljenom djedu, unuci Lovro i Patrik

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu

PAVLU TUĐANU od sestre Anđele, šogora Ivana i obitelji Žmuk

Zahvale i sjećanja

28. srpnja 2015., br. 584 || REGIONALNI TJEDNIK

ZAHVALA

27

Posljednji pozdrav

povodom smrti našeg voljenog supruga, oca, brata i ujaka

ZVONKA ČREPINKA

našem dragom kolegi

preminulog 22. 7. 2015. u 80. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, prijateljima i znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama.

Posebno zahvaljujemo velečasnom Mirku Kemivešu na molitvama i riječima ispraćaja.

RAJKU GUNEKU

Ožalošćeni: supruga Marija, sin Miljenko, sestra Ivanka i nećak Božidar s obitelji

Duboko smo potreseni preranim odlaskom našeg Rajka iz naše sredine.

Dragog kolegu i prijatelja zadržat ćemo u trajnom sjećanju.

POSLJEDNJI POZDRAV

ZDRAVKO MARTINČEVIĆ Ljubav je prevelika, bol preteška, sjaj svijeća i molitve moje, neka Te svuda prate kad već ne mogu da mi Te vrate.

Majka Terezija *****

Kolege iz SPP-a

POSLJEDNJI POZDRAV

ZDRAVKO MARTINČEVIĆ Utjeha ne postoji, bol je preteška, tuga za Tobom je vječna.

ZAHVALA

ZAHVALA

POSLJEDNJI POZDRAV

Ožalošćeni gubitkom naše drage i voljene mame, bake, prabake, punice, tete, ujne, gospođe

povodom smrti naše voljene i neprežaljene majke i bake

ZDRAVKO MARTINČEVIĆ

IVKE MAJHEN

Brat Stjepan i šogorica Ivanka *****

Neka Te čuvaju anđeli bijeli.

Nećak Nikola s obitelji i nećakinja Sanja

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu

ZDRAVKU MARTINČEVIĆU Od brata Mirka i nećaka Andreje, Mateje i Filipa

27. 2. 1923. – 19. 7. 2015.

U nemogućnosti da svima osobno zahvalimo, dirnuti pažnjom, podrškom i suosjećanjem u našim najtežim trenucima, ovim putem zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima i znancima na na toplim riječima utjehe i izrazima sućuti. Posebno zahvaljujemo medicinskom osoblju tima dr. Nanovski Kardiološkog odjela Bolnice Varaždin, te dr. Bušiću što su omogućili da kvalitetno proživi duboku starost. Zahvaljujemo velečasnom Mirku Kemivešu na dirljivim riječima oproštaja od naše mame.

Zahvaljujemo svima koji su je svojom nazočnošću molitvama, cvijećem i svijećama ispratili na počinak.

Ožalošćena obitelj

SJEĆANJE

ZAHVALA

ZORAN ZOKI POZDER 1. 8. 2004. – 1. 8. 2015.

povodom iznenadne smrti našeg dragog sina, brata, prijatelja i branitelja

Zoki među anđelima Ti si sada i promatraš nas.

Znaš da Te volimo i mislimo na Tebe svaki čas.

Nedostaješ nam.

koji je preminuo 20. 7. 2015. u 46. godini života.

IVICE FOGECA

Vole Te roditelji i sestre s obitelji

Zahvaljujemo kumovima Novak i Cvrtila, obiteljima Presečki i Zgrebec, djelatnicima i direktoru Magnolije, Hrvatskoj vojsci, gospođi Barici na molitvi i svim ostalim prijateljima.

SJEĆANJE

Počivao u miru Božjem.

na supruga, oca i djeda

Vole Te mama Dragica i sestra Katarina

30. 7. 2014. – 30. 7. 2015.

POSLJEDNJI POZDRAV

Supruga Marija s djecom i unucima

Naša draga

DRAGICA KUNOVIĆ

IVAN GORIČANEC 30. 7. 2013. – 30. 7. 2015.

Uspomena na Tebe živi u nama.

Kći Gordana s obitelji

Napustila je ovu suznu dolinu, ali ostala je duboko u našim srcima.

Zahvalne smo joj za svu ljubav i pažnju koje je nesebično dijelila. Humanost koju je nosila u sebi prema svim svojim prijateljima i suradnicima bogatstvo je koje nam je ostavila. Na tome joj neizmjerno hvala.

Za saku dobru reč, Kaj reči si nam znala, Za saki pogled Tvoj, Za saki smeh tvoj FALA.

SJEĆANJE na roditelje

preminule 20. 7. 2015. u 75. godini života.

Dirnuti pažnjom koja nam je iskazana u trenucima naše tuge, zahvaljujemo obitelji, rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i svim dragim ljudima koji su bili uz nas i izrazili nam usmene riječi utjehe i dostojanstveno ispratili našu voljenu Elizabetu na vječni počinak. Zahvaljujemo se Općoj bolnici Varaždin, Odjelu interne, 3.kat. Posebno hvala velečasnom Petru Golubu na molitvama i dirljivim riječima ispraćaja.

Ljubav ne prestaje odlaskom, ni sjećanje vremenom. Živjet ćeš u svakoj našoj radosti, tuzi, osmjehu i suzi.

Kći Smiljana, sin Bojan i zet Janko

Bako, hvala Ti za sve.

Znaj da ćemo Te uvijek voljeti i da ćeš nam zauvijek biti u srcu.

Unuke Tamara i Lorena *****

POSLJEDNJI POZDRAV Voljela si ljude, voljela si cvijeće ali za dug život nisi imala sreće.

Susjedo, nije teška suza što iz oka teče, već je teška tuga što u srcu peče.

Tvoja susjeda Binasa Šiškić s familijom

SJEĆANJE

KRUNOSLAVA ISTERA

TUŽNO SJEĆANJE

ELIZABETE ROŠKO

na

KATARINU RIBIĆ 2013. – 2015.

S ljubavlju i tugom.

Sestra s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

DRAGUTIN ZAGORŠĆAK 1. 8. 2009. – 1. 8. 2015.

Zauvijek si sa nama u mislima, razgovorima, sjećanjima i molitvama.

Volimo Te. Tvoja obitelj

Tvoje prijateljice i suradnice Mira, Milica, Dubravka i Ružica

SJEĆANJE SJEĆANJE

ANU VIDOVIĆ 29. 1. 2015. – 29. 7. 2015.

i

ERNESTA VIDOVIĆA 20. 7. 1997. – 20. 7. 2015.

na

BORISA PINTARIĆA

U našim ste mislima, hvala svima koji vas se sjećaju.

26. 7. 1977. – 26. 7. 2015.

Sinovi Pero i Vladimir s obitelji

Tvoji najmiliji

BOŽIDAR POSAVEC 3. 7. 2015. – 3. 8. 2015.

Teška je istina da Te nema, ali gledaj nas s neba.

Neka Te naše molitve prate, jer suze ne mogu da Te vrate.

Tvoj brat Stanko s obitelji i Tvoja sestra Anica s obitelji

28

Zahvale i sjećanja

REGIONALNI TJEDNIK || 28. srpnja 2015., br. 584

ZAHVALA

SJEĆANJE

Duboko dirnuti sućuti i pažnjom kojom su rođaci i prijatelji iskazali našoj dragoj pokojnici

na voljenog i neprežaljenog

ŠTEFANIJI BRKNJAČ rođ. GLOBAN – ČEPI 21. 8. 1927. – 16. 7. 2015.

Isprativši je na vječno počivalište, zahvaljujemo svima na utjehi i cvijeću. Duboko potreseni nenadanim i naglim odlaskom naše drage, uvijek vedre i radišne bake Čepe, još uvijek nismo svjesni njezinog odlaska. Živjeći aktivno do posljednjeg trenutka, nismo se mogli pripremiti na ovaj nenadani kraj. Zato još jednom zahvaljujemo svima na iskazanoj sućuti. Posebno zahvaljujemo Župi Dobrog pastira i našem dragom župniku Miji Horvatu na toplim riječima zagovora kojom smo ispratili našu dragu pokojnicu te je smjernim obredom predali Bogu.

Naša draga mama, sestra i baka Čepa otišla je usred punog aktivnog života, radeći i brinući se za sve nas kako je to činila cijeli život.

28. 7. 2009. – 28. 7. 2015.

30. 7. 2011. – 30. 7. 2015.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.

Tvoja duša s anđelima spava, dok nas ima živjet ćeš u nama.

Mjesto gdje snivaš tiho je, naš dom bez Tebe prazan je..

KćI Marija i obitelj Bobić

ZAHVALA

Tvoji roditelji i sestra

povodom smrti naše voljene supruge, majke i bake

*****

SJEĆANJE

OLGICE VINCEK

MARIN KUHARIĆ 30. 7. 2011. – 30. 7. 2015. Život nestane u trenu, ali ljubav i sjećanje na nećaka ostaju zauvijek.

Obitelj Golubar *****

BAKA ČEPA

SJEĆANJE

Ti si u našim srcima i mislima.

Dok mi živimo, i Ti ćeš živjeti s nama.

na nećaka i unuka

Volimo Te, počivala u miru.

na dragu

MATILDU BOBIĆ

MARINA KUHARIĆA

*****

Puno ljubavi, tvoji kći Dubravka i sin Miljenko, sestra Zdenka i šogor Dražen, snaha Nadica, zet Tomislav, unuci Iva, Domagoj, Anja i Leon i ostala tugujuća familija

SJEĆANJE

preminule 22. 7. 2015. u 75. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim dragim rođacima, prijateljima, susjedima, gospodinu Drk Dragutinu, djelatnicima Vindije d.d. i Šumarije Varaždin, koji su nam u najtežim trenucima izrazili sućut te našu dragu pokojnicu ispratili na posljednji počinak.

Tvoji: Stjepan, Igor, Silvija, Tea, Dario, Lana i ostala tugujuća rodbina

MARINA KUHARIĆA

ZAHVALA

Godine prolaze, a Ti ostaješ zauvijek u našim srcima.

Bio si i ostat ćeš zauvijek dio nas.

našoj dragoj majci, punici, bakici i prabakici

Tvoja baka Ljubica i teta Jasmina

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

JURAJ KOMES

na

30. 7. 2010. – 30. 7. 2015.

MARINA KUHARIĆA

Život se gasi u trenutku, ali sjećanje i uspomene traju zauvijek.

Počivaj u miru vječne ljubavi onoga u koga si vjerovao i čije si istine živio.

Zauvijek u srcu, molitvi i mislima.

Supruga Marija, kći Gordana i sin Dražen s obiteljima

Tvoji baka Jagica, deda Ivan i ujak Alenko

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na

VALENTA MINĐEKA

KATICI VUKOTIĆ preminuloj 20. 7. 2015. u 78. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, poznanicima i svim ljudima čije živote je obilježila naša draga Katica. Hvala što ste nam u ovim teškim trenucima pomogli nositi se s tugom i vjerodostojno se oprostiti od naše drage pokojnice.

Zahvaljujemo vam na svakoj lijepoj riječi sućuti, svakoj molitvi, svakom cvijetu i svakoj svijeći koji su uljepšali njezin odlazak s ovoga svijeta.

Ožalošćeni: kći Vesna, zet Mladen, unuk Goran, unuka Maja sa suprugom Daliborom i praunuka Eva

SJEĆANJE

28. 7. 2003. – 28. 7. 2015.

ANĐELI KELEKOVIĆ

na našeg dragog

Godine prolaze, sjećanje na Tebe ostaje.

21. srpnja 2015.

ANTUNA ŠAMARIJU

Sin Zdravko s obitelji

IN MEMORIAM

JOSIP PLANTAK

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini i prijateljima, susjedima te djelatnicima Autobusnog prijevoza na izrazima sućuti i ispraćaju pokojnice na vječni počinak.

Ožalošćeni: kći Smiljenka, zet Ninoslav, unuka Petra i suprug Aleksandro te praunuka Nikki

31. 7. 2011. – 31. 7. 2015.

ZAHVALA

SJEĆANJE

ROBERT AMAN 27. 7. 2008. – 27. 7. 2015.

Tvoji najmiliji

ŠTEFANIJE VITEZ

Hvala Ti za svu dobrotu i ljubav.

preminule 18. 7. 2015. u 97. godini života.

Unuke Marina i Aleta s obitelji

Tugujući: sinovi Vladimir i Željko, snahe Estika i Anica, unuci Valter, Goran i Gordana, praunuka Ema i ostala tugujuća rodbina

29. 7. 2012. – 29. 7. 2015..

ZAHVALA povodom smrti našeg voljenog

MARIJANA TURKOVIĆA

na voljenog sina, supruga i oca

MARKO KAUZLER 29. 7. 2011. – 29. 7. 2015.

Zauvijek si u našim srcima i mislima.

Kad u san dođeš Ti, tad osmijeh vratiš mi.

Sva patnja i bol života mog nestaje tad.

Sjećanja nas bole, voljeni ne umiru već se više vole.

na

HERMINU MRĐENOVIĆ

TUŽNO SJEĆANJE

31. 7. 2013. – 31. 7. 2015.

Supruga i djeca s obiteljima

povodom smrti drage mame, bake, prabake i svekrve

SJEĆANJE

KRUNU ČANJEVCA

Prošla je tužna godina otkako Te nema među nama, a bol i tuga vječno ostaju u našim srcima.

SJEĆANJE

Sin Martin s obitelji

Tvoj dragi lik, Tvoja ljubav i dobrota, živjet će u nama do kraja života.

25. 7. 2014. – 25. 7. 2015.

Tvoja obitelj

preminulog 13. 7. 2015. godine nakon teške bolesti u 62. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svima koji su nam pomagali u svim teškim trenucima borbe s njegovom bolešću te u ovim najtužnijim trenucima izrazili riječi utjehe i ispratili našeg dragog Marijana dostojanstveno na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga Jelica, djeca Barbara i Nikola te brat Mladen s obitelji

SJEĆANJE

Tvoja obitelj

SJEĆANJE na

DANIJELA COPAKA

SJEĆANJE

23. 7. 2010. – 23. 7. 2015.

na

MILKU KABLAR 28. 7. 2013. – 28. 7. 2015.

Uvijek ćeš biti u našim srcima i sjećanjima.

Tvoji brat i sestre s obiteljima

ANGJELA BIŠKUP

JOSIP BIŠKUP

1. 8. 2014. – 1. 8. 2015.

13. 4. 2006. – 13. 4. 2015.

Uvijek ste u našim mislima.

Vaša djeca i unuci

Suza iz oka na Tvoju sliku pada, anđeo si sada.

Nikad to nećemo preboljeti, znaj da zauvijek ćemo Te voljeti.

Tvoja mama i sestra

Zahvale i sjećanja

28. srpnja 2015., br. 584 || REGIONALNI TJEDNIK

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

TUŽNO SJEĆANJE

na voljenog supruga, oca, svekra i djeda

našem dragom i voljenom ocu

na dragu suprugu, mamu, baku i sestru

PAVLA JAGAČIĆA

STJEPANU ČMIGOVIĆU

24. 7. 2009. – 24. 7. 2015.

S ljubavlju i poštovanjem mislimo na Tebe.

Tvoji: supruga i sin s obitelji

preminulom 23. srpnja nakon teške bolesti u 83. godini života.

Laka mu bila ova naša rodna gruda.

Ožalošćeni: kći Gordana, zet Tomislav i ostala tugujuća rodbina

IGNAC HORVAT 27. 7. 1999. – 27. 7. 2015.

Zauvijek u našim mislima i srcima.

Supruga i djeca s obitelji

ZAHVALA povodom smrti naše voljene i neprežaljene mame i svekrve

MARIJE VARŽIĆ rođ. SVETEC preminule 18. 7. 2015. u 89. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo dragim rođacima, prijateljima, susjedima i poznanicima na izrazima sućuti, cvijeću, svijećama i pomoći pri ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak.

Posebno zahvaljujemo osoblju Obiteljskog doma Sv. Rozalija iz Družbinca, a osobito gospođi Snježani na pruženoj skrbi, brizi i pomoći do zadnjeg dana života drage nam pokojnice.

Ožalošćeni: sin Miroslav, snaha Dragica i ostala rodbina

TUŽNO SJEĆANJE

na naše voljene

VALENTA KOŠČAKA

28. 7. 2010.

JOSIPU OSONJAČKI rođ. RUŽA 27. 7. 2014. – 27. 7. 2015.

S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na Tebe.

U našim mislima i molitvama živiš zauvijek.

Tvoji najmiliji

*****

SJEĆANJE

MARIJU KOŠČAK

29

7. 9. 1975.

Tvoja duša zna koliko smo Te voljeli i koliko Te i sada volimo.

I da ćeš zauvijek biti s nama.

Voljeni nikad ne umiru dok žive oni koji ih vole, koji ih se sjećaju.

Nek Te čuvaju anđeli i dragi Bog dok spavaš mirnim i vječnim snom.

Tvoji: kći Gordana i zet Tomislav

Počivao u miru Božjem. Amen

SJEĆANJE na

GORANA HLEBA … u nebeskim dubinama našao si svoje utočište i mir …

Mama Renata i braća Marko i Tino

IN MEMORIAM

JOSIP PALJAK 2. 8. 2012. – 2. 8. 2015.

ZAHVALA povodom smrti dragog oca, djeda, tasta i šogora

Dragi naš Josipe!

Svakodnevno si u našim mislima i srcima, i svima nam jako, jako nedostaješ.

Tvoji: supruga Štefica i djeca Tomislav i Ivana s obiteljima

ELKA VUKOVIĆA koji je preminuo u 57. godini života.

Zahvaljujemo medicinskom osoblju Bolnice Novi Marof, svim zaposlenicima Varkoma, gospodinu Milivoju Cmrečaku, kolektivu Dječjeg vrtića Bajka, vokalnoj skupini Zrinski, svećeniku Tihomiru, ostaloj rodbini, kumovima te prijateljima i svima koji su bili uz nas u najtežim trenucima.

Bio si godinama dio naših života, sreće i radosti, znao si nas voljeti, na čemu Ti velika hvala.

Hvala Ti za ljubav i dobrotu koju si nam dao.

Teško će nam biti sve to preboljeti, a mi ćemo Te još više voljeti.

Uvijek ćemo ostati u mislima s Tobom.

Počivao u miru Božjem, čuvali Te svi nebeski anđeli.

Ožalošćeni: kćeri Romana i Mateja, zet Igor, unuk Armando, šogor Zdravko, Srećko i Nevenka, punica Marija te ostala tugujuća rodbina

SJEĆANJE

ANKA MAKŠAN 1. 8. 2011. – 1. 8. 2015.

Uvijek u našim mislima i molitvama.

Obitelj Makšan

SJEĆANJE

KATICA NOVAK 28. 7. 2013. – 28. 7. 2015.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoja djeca s obiteljima

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomene na vas.

Vaši najmiliji

SJEĆANJE

ANDRIJA PAVLOVIĆ

ZAHVALA U ponedjeljak, 20. srpnja, u 65. godini života iznenada nas je napustio naš voljeni suprug, otac, brat i djed

Ožalošćeni: supruga Viktorija, kći Ksenija, zet Jasmin, sestra Božica s obitelji, unuci Emanuel, Mihael i Laura *****

27. 7. 2014. – 27. 7. 2015.

Život bez Tebe tužan je, kuća bez Tebe prazna je, a ljubav prema Tebi vječna je.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami, baki i svekrvi

KATARINI LISJAK preminuloj 18. 7. u 88. godini života.

Zauvijek ćeš živjeti u našim mislima.

na dragu mamu, baku i prabaku

U svakom kutu Tvoja je sjena, živiš s nama za sva vremena.

SJEĆANJE

BORIS RAUŠ 26. 7. 2014. – 26. 7. 2015.

23. 7. 2009. – 23. 7. 2015.

Prošla je godina… zauvijek si u našim mislima i srcima.

Zauvijek u našim mislima i sjećanju.

Tvoje kćeri Ines, Ivana i Irena s obiteljima

Supruga Francika, kćeri Radmila i Andreja s obitelji

SJEĆANJE

KUČAR i

Supruga Ivanka s obitelji

Tvoja obitelj

STJEPAN MAJCEN

30. 7. 2005.

STJEPAN VIDEC 29. 7. 2006. – 29. 7. 2015.

SJEĆANJE

BARBARU

Supruga Štefica, sin Predrag s obitelji i sin Željko

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

na drage roditelje, baku i djeda

27. 7. 2014. – 27. 7. 2015.

Godine prolaze, a tuga ostaje.

SJEĆANJE

Neka Te čuvaju anđeli dok spavaš mirnim snom.

TUŽNO SJEĆANJE

IVAN USKOKOVIĆ – VANJČA

Sin Marijan, snaha Spomenka i unuci Nikola i Matija

28. 7. 2004. – 28. 7. 2015.

voljenom suprugu, ocu i djedu.

Tvoji najmiliji

Supruga Fanika i kći Natalija s obitelji

JALŽU HREN

POSLJEDNJI POZDRAV

IVKA ŠOPAR

29. 7. 2013. – 29. 7. 2015.

MLADEN HORVAT Veliko i najiskrenije hvala obitelji Stjepana Dukarića, obiteljima Sokol i Holi koje su nam odmah priskočili u pomoć u najtežem trenutku i obiteljima Košić i Plećko. Zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima, prijateljima i svim dragim ljudima koji su došli ispratiti ga na vječni počinak na položenim svijećama, novčanim potporama, riječima utjehe i izrazima sućuti. Veliko hvala ekipi Hitne pomoći na brzoj intervenciji i trudu, velečasnom Izidoru Fereku na dostojanstvenom ispraćaju, obiteljskoj liječnici dr.

Nives Topolnjak i sestri Marini. Zahvaljujemo Općini Sveti Ilija i Pogrebnom poduzeću Kaselj.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

FRANJU 17. 8. 2001.

na

na dragog

BRANIMIRA MIKULIĆA

TOMU MIŠAKA

27. 7. 2011. – 27. 7. 2015.

27. 7. 2006. – 27. 7. 2015.

Otišli ste tamo gdje boli nema, bol je ostala u nama koji vas volimo.

U srcu voljen, u molitvama nikad zaboravljen.

U našim srcima, mislima i molitvama ostaješ voljen i nikad zaboravljen.

Vaša djeca s obiteljima

Tvoja obitelj

Tvoji najmiliji

30

S raznih strana

s raznih strana www.regionalni.com www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

ANINO U OPĆINI VINICA

Proštenje i sport

Povodom blagdana svete Ane u Općini Vinica je u subotu i nedjelju održano niz događanja. U Gornjem Ladanju je pod pokroviteljstvom Općine održan 3. turnir u odbojci u pijesku, na kojem je sudjelovalo 13 mješovitih ekipa iz Varaždinske županije, a prvo mjesto je osvojila ekipa „Žerek“ iz Varaždina, drugo ekipa „Trollo“ iz Ivanca, a treće „Gmajna“ iz Maruševca. Na nogometnom JANA kupu prvo je mjesto osvojila ekipa NK Rudar 47 iz Donjeg Ladanja, koja je u finalu s 3:0 pobijedila NK Vratno. Treći je bio NK Vinica, a četvrti NK

Donja Voća. U Gornjem Ladanju su članovi DVD-a Vinica organizirali su pokaznu vatrogasnu vježbu nakon koje je kod pila sv. Ane služena sveta misa, na kojoj je bio i načelnik Marijan Kostanjevac. Sveta misa je služena i u župnoj crkvi sv. Marka, a pred crkvom je održano već tradicionalno proštenje.

MARTIJANEC Učenici čuvaju baštinu

Mala škola vezenja Dvanaest učenika iz Martijanca pronašlo je način ka ko ugodno i korisno provesti ljetne praznike, a usput pridonijeti očuvanju tradicije svog kraja. Naime, tijekom ljetnih školskih praznika u Kulturno-informativnom centru Martijanec sekcija vezilja KUD-a Martijanec organizirala je malu školu vezenja za učenice i učenike tamošnje osnovne škole. Učenici se tako imaju prilike upoznati s izradom tradicionalnih narodnih vezova, za

što su pokazali velik interes, što jamči očuvanje i prenošenje ove tradicije na mlađe generacije. Posebno je pohvalno što roditelji potiču te podupiru rad i nastojanje svoje djece u aktivnostima za očuvanje kulturne baštine.

Iz KUD-a također zahvaljuju gospodinu Draženu Jagiću, koji je načelniku Općine poklonio jednu narodnu nošnju za KUD Martijanec. (ak)

REGIONALNI TJEDNIK || 28. srpnja 2015., br. 584

Likovne radionice Umjetnička likovna organizacija “Art klub - Moje vrijeme” organizira likovne radionice u Centru za mlade Grada Varaždina, bivšem Domu željezničara.

Radionice, kombinacije likovnih tehnika i motiva, održavat će se jednom tjedno, uz stručno vodstvo, u terminima prema dogovoru. Prijave se primaju do 31. srpnja na e-mail dpevacdu@gmail.com ili na mobitel 099/ 414 86 58.

23.

kolovoza bit će održan novi Dječji sajam u hotelu Turist u Varaždinu. Prijave za rezervaciju stolova i sve ostale informacije primaju se na e-mail varazdinskidjecjisajam@gmail.com. Na prošlom Dječjem sajmu, koji je održan 28. lipnja, zaboravljena su dva dječja šeširića, pa se moli osoba koja ih je zaboravila da se javi na e-mail kako bi ih preuzela.

VARAŽDINSKE TOPLICE Dan Grada proslavit će se od 1. do 10. kolovoza

Bogati desetodnevni rođendanski program Program je bogatiji nego prethodnih godina, jer su se u proslavu uključili i neki gradski ugostitelji.

Tako će uz službene programe, tradicionalne koncerte pod šatorom biti održani i brojni partyji Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

Deset će dana, od 1. do 10. kolovoza, uz bogati program Grad Varaždinske Toplice slaviti Dan Grada. Program je osmišljen tako da se za svakoga nađe ponešto, što uz nekoliko programa na dan neće biti teško.

Prvoga dana proslave, 1. kolovoza, u subotu, s početkom u 11 sati, proslava će službeno započeti otvaranjem izložbe fotografija Borisa Topličaneca “Ani od mene” u čast Ane Bešenić.

Potom će u 17 sati u Vinogradskoj ulici na broju 20 svečano biti otvorena vila Toplissa.

U nedjelju će službeni program započeti na topličkom NK Mladost, kada su u 18 sati na rasporedu Prijateljski susreti veterana NK Mladost iz Varaždinskih Toplica i NK Polet iz Tuhovca. Žuja party u Caffe baru “Martin” na programu je u utorak, 4. kolovoza.

Za Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja, u srijedu, 5. kolovoza, održat će se cjelodnevna svečanost. Gosti će se u 7 sati okupiti kod

Vatrogasnog doma Varaždinske Toplice, da bi u 7.15 krenuli od Doma do župne crkve sv. Martina, gdje će u 7.30 sati biti služena misa u spomen na poginule i nestale hrvatske branitelje. Nakon mise, okupljeni će u 8 sati položiti vijenac na spomenik poginulim braniteljima Domovinskog rata. Misno će se slavlje u 9 sati održati i u svibovečkoj crkvi Sveta tri kralja, nakon čega će biti položeni vijenci na mjesnom groblju.

U 11 sati počet će turnir u beli kod OŠ u Svibovcu, u organizaciji kluba Udruge dragovoljaca DR-a Jalševec.

Središnja proslava, u organizaciji HVIDR-e, Podružnice i Kluba UDVDR-a, započet će u 20 sati na glavnom trgu u Varaždinskim Toplicama.

Dan kasnije, 6. kolovoza, posvećen je djeci. Prvo će od 8 do 11 sati biti održatn Dan otvorenih vrata Dječjeg vrtića “Tratinčica”, dok će u 18 sati klinci moći uživati u Noći crtića. To će im zadovoljstvo priuštiti Toplička udruga mladih u kinodvorani Varaždinskih Toplica.

Sladoled party bit će održan u Caffe baru “Nympha”, dok je za odrasle Bambus party u

Caffe baru “Bolero”.

Danom otvorenih vrata Zavičajnog muzeja Varaždinskih Toplica, u kojemu je postavljena arheološka zbirka naselja Aqua Iasae, od 9 do 14 sati započet će svečani program u petak, 7. kolovoza.

Program je osmišljen tako da će svatko moći odabrati nešto po svom guštu Polaganje vijenaca i svijeća na spomenik poginulim braniteljima DR-a bit će u 9.30 sati, nakon čega će uslijediti svečana sjednica Gradskog vijeća u kinodvorani.

U podne počinje ležeran program. Prvo će se na promenadi kod Konstantinovog doma predstaviti proizvodi i usluge na sajmu rukotvorina.

Potom će se u 17 sati djeca moći povući u svoj, Dječji kutak – igraonicu i radionice za djecu na Trgu Republike, u organizaciji Društva Naša djeca Varaždinskih Toplica.

Večer je rezervirana za feštu pod šatorom kod OŠ u Varaždinskim Toplicama,

kada će nastupiti Maja Šuput.

Istovremeno će prikladno biti održan Gemišt party u Caffe baru “Diana”.

Drugi vikend slavlja, 8. kolovoza, započeti će u 9 sati Streličarskim turnirom u Parku, u organizaciji SK “Minerva”. U 10 će u organizaciji novomarofskog “ Minnie T”, na Trgu Republike Hrvatske biti postavljen mini trampolin.

“Toplički vinogradar svome gradu”, naziv je priredbe koja će početi u 11 sati, kad će ljubitelji dobre kapljice moći uživati u degustaciji vina Udruge vinogradara i voćara “Sveti Martin” na promenadi kod Konstantinovog doma.

Dan će kulminirati koncertom “Begina”, uz predgrupu “Akordi” u 20 sati pod šatorom kod škole. Istovremeno će Caffe bar “As” organizirati Kava party.

U nedjelju program počinje u 10 sati, šahovskim turnirom “Lovrečevo 2015.” u vili Toplissa. Svečana misa na Blagdan Svetog Lovre služit će se u 11 sati u Lovrentovcu.

Dan kasnije, 10. kolovoza u 11 sati sveta misa će biti služena u župnoj crkvi sv.

Martina u Varaždinskim Toplicama.

Vodič

28. srpnja 2015., br. 584 || REGIONALNI TJEDNIK

31

Jubilarne Konjičke igre u Hrastovskom

Ekipa Staroga grada ukupni je pobjednik 4. Selskih igara Tuhovec 2015. Pobjedu su ostvarili nadmašivši pet ekipa - Selščak, Štuk, Trg Slobode, Berek i Tuhovečke zete. Ekipe su se natjecale u nogometu, potezanju užeta, skakanju u vreći, voženju tački i piljenju drva starinskom pilom. Održane su i vatrogasne igre za djecu. - Cilj Selskih igara je privući što veći broj mještana kako bismo se što više povezali i zabavili u ova teška vremena istaknuo je Marko Sopić, predsjednik ŠNK Polet.

Udruga Ljubitelji konja ove godine organizira jubilarne 5. „Konjičke igre“ koje će se održati 2. kolovoza na ranču u Hrastovskom, koji se proteže uz rijeku Bednju. Posjećenost ove manifestacije svake je godine sve veća, pa je lani na igre konjara iz cijele Hrvatske i Slovenije došlo oko pet tisuća posjetitelja. Konjanici će se na ranču u Hrastovskom okupljati od osam sati da

Festival Predstavljen program ovogodišnjeg, 17. Špancirfesta

Očekuje se deset dana dobre kreativne vibracije

bi sat vremena kasnije započeli mimohod ulicama Hrastovskog i Ludbrega.

Na već tradicionalnim konjičkim igrama sudionici će se natjecati u vožnji između čunjeva, timskoj stazi, krosu i paradnim skokovima. Djeci koju roditelji povedu sa sobom sigurno neće biti dosadno - za njih je pripremljena jahaonica, vožnja kočijom i lunapark. (vg)

VANIMA Projekcija godišnje produkcije

Na nekoliko gradskih pozornica smjenjivat će se izvođači za sve generacije - od Gatuza i Sare Renar preko Bajage i Instruktora i Dubioza kolektiva do Massima, Josipe Lisac, Vlatka Stefanovskog Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

Ovogodišnji Špancirfest bogat je raznolikim programima.

Održavat će se niz kreativnih radionica - Akupunktura grada, Dizajn, računalne igre, glazba, kreativnost. Najveći je interes za radionicu Arhitektonskog fakulteta, Akupunkture grada, u sklopu koje će kreirati izgled i identitet novog trga u varaždinskoj Habdelićevoj ulici.

Ulični program Špancirfesta također je bogat događanjima. Primjerice, Uska će ulica postati atelier i galerija za 30 mladih umjetnika izabranih iz cijele Hrvatske, ali i Slovenije; francuski ulično-akrobatski program Transe express; Factoria circular-Rodafonio; Dynamogene; Senor Marckusen; Orkestra Mendoza; Circo Pitanga; Teatar Irrwisch; Zebra i druge ulične performere i svirke. Neće izostati ni odlično prihvaćen “Park kreative”. Špancirfest je uvršten u program Randez-vousa, festivala Francuska u Hrvatskoj.

Petard, Rachid Taha, Rambo Amadeus i Detour.

Na pozornici palače Bedeković u petak, 21. kolovoza svira maksim Mrvica, u subotu, 22. kolovoza - Rundek Cargo Trio, u nedjelju, 23. kolovoza - Massimo, petak 28. kolovoza - Josipa Lisac Trio, u subotu - Vlatko Stefanovski&Tadić te u nedjelju, 30. kolovoza Amira Medunjanin.

Cijeli će Špancirfest i početi u francuskom štihu – prvoga dana održati će se koncert Nouvelle Vague. Veleposlanica je najavila i Francuski doručak, u kojemu će jednog nedjeljnog jutra Festivala uživati gurmani koji se zateknu u gradu.

U sklopu festivala, od subote, 22. kolovoza, do ponedjeljka, 24. kolovoza, predstavit će se Šibenik, kao ovogodišnji grad partner Festivala.

Pozornica Stari grad i dalje donosi kombinaciju velikih, svjetskih glazbenih zvijezda te najznačajnijih regionalnih

bendova i izvođača. Nastupit će Mando Diao, Gatuzo i Sara Renar i to 21. kolovoza, Bajaga i Instruktori i Buđenje stižu 22. kolovoza, Parov Stelar Band, Jonathan i Markiz 23. kolovoza, potom 28. kolovoza S.A.R.S i Bad Copy, 29. kolovoza Edo Majka, Dječaci i High5, a u nedjelju, 30. kolovoza, Dubioza kolektiv i Gogolo Bordello. Na Stančićevom trgu će, uz već spomenuti Nouvelle Vague, nastupiti Pankrti, Strojamachine, Miroslav Evačić i Čardaš blues band, Movits, La Fanfare En

Uska će ulica postati atelier i iz cijele Hrvatske ali i Slovenije Od kazališnih predstava očekuje nas Kerekesh teatar s predstavom “Ljubaf” u ponedjeljak 24. kolovoza, Zijah Sokolović “Kobjagi donijela me roda” 25. kolovoza, u srijedu 26. kolovoza u goste dolazi Teatar Gavran s predstavom “Pivo” i u četvrtak, 27. kolovoza zabavljat će nas Vid Balog s “Drobilicom”.

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA U utorak bi dan mogao proći uglavnom suho sa sunčanim razdobljima i uz temperaturu oko 27 Celzijevih stupnjeva. U srijedu veći dio dana suho, djelomično sunčano i vruće. Prema večeri i tijekom noći na četvrtak očekuje se promjena vremena uz moguće pljuskove i grmljavinu. U četvrtak promjenjivo i svježije. Od petka pa za vikend čini se ponovno stabilnije. Temperatura ponovno prijeći 30 Celzijevih stupnjeva.

Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/ min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel.

0800-1234, prognoza izrađena 27.7.)

IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Svilarska 2 42000 Varaždin REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-789

mirta@regionalni.com

UPRAVA Zdenka Jagić Sandra Hrman

NOVINARKA Višnja Gotal vgotal@regionalni.com

GLAVNA UREDNICA Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com

SURADNICI Damir Ivančić Denis Peričić Ana Marija Klarić

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić vlatka@regionalni.com Mirta Brozičević

MALI OGLASI: malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

ZamjeniCA GLAVNE UREDNICE Irena Harači Pintarić iharaci@regionalni.com

PRODAJA:

Zdenka Jagić

Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica) pon: 7,30 - 12 h uto: 7,30 - 14 h sri,čet i pet: 7,30 - 15 h Blukids Kapucinski trg 5

Filmska proslava 29. rođendana Vanima će svoj 29. rođendan, u subotu, 1. kolovoza u 21.15 sati u dvorištu palače Sermage - u sklopu ljetnog kina Galerija - proslaviti besplatnom projekcijom filmova nastalih na godišnjim grupama i na 11. Ljetnim filmskim radionicama.

VANIMA je startala kao mali školski klub na varaždinskoj 2. OŠ pod vodstvom Dubravke Kalinić-Lebinec i Srećka Lebinca, da bi danas bila jedna od najaktivnijih varaždinskih udruga. Uz godišnje grupe za animirani film, organizira i ljetne filmske radionice, VAFI, te vodi kino Galeriju - jedino nezavisno kino u Varaždinu. Ujedno je zadužena za razvoj audiovizualne djelat-

nosti u Varaždinu.

U ovogodišnjoj produkciji VANIME, uz Hrvoja Seleca i Sandru Malenica, kao voditeljice godišnjih grupa sudjelovale su i mlade članice Iva Šobak i Morana Bunić, a na 11. Ljetnim filmskim radionicama Dubravka KalinićLebinec, Anja Strelec i Ana Sever. Voditelji VANIME Hrvoje Selec i Sandra Malenica vodili su i radionice na 55.

Međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku, u Koprivnici u sklopu platforme EDIT COMICS koju financira Zaklada Kultura nova, a uz već održane 11. Ljetne filmske radionice u Varaždinu održat će i radionice u Starom Gradu na Hvaru, Ogulinu i Dubrovniku. (vg)

rođeni: Djevojčice: Patricija Melnjak, Maša Bek, Maša Đuras, Leona Rajter, Tia Kresinger, Nela Novosel, Ana Hrnčić, Eva Roki i Judita Petrinić.

Dječaci: Jan Jambriško, David Lazar, Ivano Magić, Ivan Kozjak, Gabrijel Lacković, Leon Črepinko, Liam Čavlek, Jakov Didač, Ivan Šarko, Jan Vuk i Anđelo Bedeković.

Umrli: Katarina Lisjak (87), Gabrijel Sviben (86), Marija Varžić (89), Štefanija Vitez (96), Branko Lesjak (77), Dragica Francetić (82), Elko Vuković (56), Ivka Majhen (92), Gabrijel Cesarec (67), Katica Vukotić (86), Antun Bubanić (87), Anđela Keleković (85), Olga Vincek (74) i Zvonko Črepinko (80).

IVANEC

NOVI MAROF

Poljodom Gospodarska 2 Trgovački obrt Bagrem Trg hrvatskih ivanovaca bb

Benjak Remetinec 290

LUDBREG

Trgovački obrt Bagrem Hrvatskih pavlina bb

Cvjećarnica Ruža Petra Krešimira 19 Radno vrijeme: od 7 do 16 h

LEPOGLAVA

Tiskara Novi list

Redakc ija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka o g l a s a . Te k s t o v i koji se označuju u za g l a v lj u s t ra n i ce imenom oglašivača (tvr tke, opć ine, grada, polit ičke stranke…), plaćeni su tekstovi.

32

Zadnja

REGIONALNI TJEDNIK || 28. srpnja 2015., br. 584

JESTE LI ZNALI Toplice imale najluksuzniji hotel kontinentalnog turizma Glazba Dva dana u Varaždinskoj županiji

U “Josipovoj kupelji“ odmarali su se biskupi

Koncerti vrhunskog zbora iz Južne Koreje

Hotel je prvi imao lift, kinodvoranu, elektroinstalacije. Gradio ga je najpoznatiji elitistički arhitekt svog vremena Aladar Baraday.

Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

U centru Varaždinskih Toplica, između lječilišta i arheološkog nalazišta, mali je park. Njime dominira nevelika skulptura posvećena borcima NOB-a. U jednome je dijelu park okružen starom, kamenom ogradom i do njega se mora stubama. Istim se tim stubama nekada ulazilo u najelitniji hotel kontinentalnog turizma u Hrvatskoj onoga vremena – Josipov hotel, koji je odmah prekršten u „Josipovu kupelj“ i pod tim imenom ušao u povijest najreprezentativnijih primjera lječilišno-hotelske namjene nastalih početkom stoljeća u Hrvatskoj. Cigla koja se još uvijek može vidjeti

Zaštićena zona

“Josipova kupelj” najreprezentativniji primjer lječilišnohotelske namjene

Na spomen potencijalne obnove hotela, Spomenka Vlahović veli da bi kao prvo za to trebao ogroman novac, drugo - sektor u kojemu se nalazi točka gdje je nekada bila Josipova kupelj zaštićena je zona kulturne baštine, što znači da podliježe posebnim konzervatorsko-restauratorsko i drugim uvjetima izgradnje.

na kosini podno parka, dio je hotelskog kina, čija je, u potpunosti sačuvana dvorana, ukopana ispod parka.

Aladar Baranay

- Hotel je izgradio zagrebački Kaptol, dugogodišnji vlasnik topličkog posjeda, za potrebe kupališnog hotela višeg standarda. Gradnja je povjerena najpoznatijem secesijskom arhitektu, Aladaru Baranayu, projektantu većine kontinentalnih zgrada elitističkog tipa svog vremena, odvodi nas u prošlost ravnateljica Zavičajnog muzeja Varaždinskih Toplica Spomenka Vlahović.

Hotel, imenovan po austrijskom caru Josipu, izgrađen je na mjestu srednjovjekovne kupališne drvene zgrade, koja

Spomenka Vlahović

se dokumentarno spominje još 1420. godine, ali se pretpostavlja da je starija. Na mjestu kupelji, 1906. godine izgrađen je luksuzni hotel. Zgrada je bila u obliku slova L, južno je krilo s mansardama imalo pet etaža, dok ih je na zapadu bilo četiri. Bilo je tu 54 luksuznih soba, elegantno kupalište sa 16 posebnih kabina za sumporno-blatne kupelji. Hotel je prvi imao kinodvoranu, elektroinstalacije, lift... U nekoj od

hotelskih kupki – američkoj, porculanskoj, blatnoj, kupelji s ugljičnom kiselinom, električnom kupelji, bisernoj... svoje su boljke liječili ugledni gosti - ministri, biskupi...

Elitizam

Kao što svoj elitizam može zahvaliti djelomice svojoj solidnoj gradnji, jednaki je razlog i „presudio“ sudbini Josipove kupelji. – Njemački SS je tražio solidnu zgradu za smještaj i

izabrao upravo hotel. Kad su partizani, koncem rujna 1943. godine, zauzimali Grad, kako bi slomili otpor Nijemaca, nakon puna tri dana, upotrijebili su vatrogasnu štrcaljku s 200 litara benzina. Izgorjelo je krovište i sve međuetažne konstrukcije. Zauzećem Josipove kupelji oslobođen je cijeli taj kraj i postavljena narodna vlast. Tako izgorjela, zgrada je stajala još do 1947. godine, kad je srušena u potpunosti, govori Spomenka Vlahović.

Kupališno lječilište 1946. godine preuzima Ministarstvo zdravlja NR Hrvatske. Kako bi osigurali ciglu potrebnu za gradnju doma, članovi DVD-a prihvaćaju prijedlog za rušenje i raščišćavanje ostataka zgrade. Dobiveno je čak 100 tisuća komada cigle, no naredbom vlasti opeka završava kao građevinski materijal Zadružnog doma u Tuhovcu. Priča je ovo o nastanku, razvoju i uništenju jednog od najreprezentativnijih hotela kontinentalnog turizma.

NAJAVA Od petka do nedjelje proslava Dana Općine u Ljubešćici

Koncerti Kavalira i Gazdi, igre i Gulašijada Veselo i zabavno bit će ovoga vikenda – od petka, 31. srpnja, do nedjelje, 2. kolovoza - u Ljubešćici, koja slavi Dan Općine. Posjetitelje očekuju čak tri besplatna koncerta: u šatoru kod sportske dvorane u petak u 20 sati nastupaju Kavaliri i Gordana Ivanjek, u subotu u 21 sat počinje koncert Mirka Švende Žige te Željka Lapeca & 2Amadea, dok će u nedjelju od 20.30 sati pjevati poznati

sastav Gazde.

To je samo dio događanja.

U subotu će u 14 sati početi Gulašijada, slijedi pokazna

vježba DVD-a Ljubešćica u 15.30 sati, a u 16 sati počinju Sportske seoske igre.

I nedjelja je „bogata“: u 14 sati počinje 8. Ljubeški sejem, u 16 sati će u šatoru kod dvorane Šareni svijet izvesti predstavu za djecu „Tko donosi najljepši dar – jaje, zeko ili dimnjačar“, u 18 sati na redu su „Snoboki“, oživljavanje ljubeških običaja, i to kod Etno kuće, dok u 19 sati u dvorani počinju Etno susreti.

KARIKATURA

Jedan od najboljih pjevačkih zborova u svijetu, Koncertni zbor Sveučilišta Yonsei iz Južne Koreje (Yonsei University Concert Choir), održat će 28. i 29. srpnja koncerte duhovne glazbe na području Varaždinske biskupije.

U srijedu, 29. srpnja, najbolji korejski zbor, koji dolazi iz zemlje sjajnih glazbenika poznatih po cijelom svijetu, nastupit će u varaždinskoj katedrali od 19.30 sati. Organizator je koncerta Varaždinska biskupija, a u katedralu zbor dolazi na poziv biskupijskog povjerenika za zaštitu orgulja, orguljaša i zborovođe mo. Višeslava Jaklina. Na programu će biti sakralna djela Bacha, Mozarta, Brahmsa, Palestri-

ne i drugih autora. Ulaz je slobodan. Dan ranije zbor će nastupiti u župnoj crkvi sv.

Martina u Varaždinskim Toplicama. U utorak, 28. srpnja, u 20 sati održat će koncert duhovne glazbe u organizaciji Grada Varaždinske Toplice, Zavičajnog muzeja i Župe sv.

Martina biskupa. Prije koncerata u Hrvatskoj nastupit će u nekoliko europskih katedrala.

Riječ je o zboru koji nastupa po cijelom svijetu i redovito osvaja nagrade na prestižnim zborskim natjecanjima. Osnovan je 1966. godine i pionir je akademskih zborova u Južnoj Koreji. Od početka zbor je u svome radu postavio visoke standarde te nastupa diljem svijeta u raznim prigodama.

Ljeto u Varaždinu Austrijski koncerti

Glazbena poslastica

Omladinski komorni zbor i Djevojački crkveni zbor Pjevačke škole u Koblenzu “Jugendkammerchor Koblenz” - nastupit će u atriju varaždinskoga Staroga grada u utorak, 28. srpnja, u 20 sati.

Zborove iz grada partnera Varaždina vodi Manfred Faig, glazbena su pratnja svetim misama i koncertima u crkvama u Koblenzu te sve aktivnije koncertiraju i na raznim gradskim kulturnim manifestacijama.

U prosincu 2012. godine izdali su CD pod nazivom “Jauchzet und Frohlocket” s adventskim i božićnim pjesmama, da bi tri godine kasnije, 2015., izdali CD poznatih narodnih pjesama. Osvajaju

i brojne nagrade, pa su tako 2013. godine osvojili prvo mjesto na prestižnom natjecanju zborova Horbacher Chortage, dok je Djevojački crkveni zbor zauzeo 6. mjesto na natjecanju dječjih i omladinskih zborova u Erwitteu te posebnu nagradu za najbolju interpretaciju popa/jazza.

Do sada su, osim u Austriji, nastupili u Francuskoj i BiH.

crta: Željko Pilipović