RT 604

VAŽNE OBLJETNICE

HRVATSKI APSURDI

Informatika obavezna od 5. razreda, a 2015. uče po programu iz 2006. godine!?

U Varaždinu je prije punih sto i dvadeset godina zasjala prva električna žarulja Str. 15.

Str. 6.

Regionalni Tjednik

Plus

22.000 primjeraka

Besplatan primjerak

Broj 604 II 15. prosinca 2015. II www.regionalni.com

DVOJBE Je li Županija osigurala novac za prijevoz umirovljenika

GRAD VARAŽDIN

Od 1. siječnja više plaće, a obećali štednju Str. 2.-3.

PILOT-PROJEKT

Otpad pod zemljom Str. 8.

Autobusi besplatni?

Str. 4.

str. 31.

2

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 15. prosinca 2015., br. 604

Habijan: Budžet za 2015. suprotan je zakonu

aktualno

Već peti po redu prijedlog rebalansa proračuna Varaždina za 2015. potvrđuje da je budžet neostvariv i suprotan Zakonu o proračunu, istaknuo je Damir Habijan iz HDZ-a u subotu. – Predlažu da se proračun umanji za čak 107,7 milijuna kuna, ali podaci ukazuju da će ostvarenje biti još manje i da čak 40 posto proračuna neće biti ostvareno – navodi. Napominje da svaki planirani prihod mora imati jasnu i

www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

OTKRIVAMO Kakav je prijedlog proračuna Varaždina za 2016.

Komentar

Lako je žrtvovati Gorana Habuša Piše: Vesna Margetić-slatki

Baš je bila divna 2015. Čak dva puta smo izbjegli ovrhe, za bale smo optužili ministra Sjećate li se što se sve zbivalo ove, 2015. godine u Varaždinu? Burno je počelo. Ni puna dva mjeseca otkako je usvojen proračun iliti plan kako razumno i svrsishodno trošiti javni novac, gradska vlast je morala stati na kočnicu. Objasnili su da se to zove “mjere privremene obustave izvršenja proračuna”, a gradonačelnik Goran Habuš je poručio da Grad nije pred bankrotom. Taman smo odahnuli i već u svibnju nova frka. Zbog dugova Gradskih stanova stiže ovrha na 9,3 milijuna kuna i račun Grada je pred blokadom. Gradonačelnik sa suradnicima pokreće upravni spor i plaćanje dugova odgađaju. Do kada?

Možda do 2016., možda do 2017. Sudski sporovi dugo traju, tko bi se time zamarao.

Zaboravit će građani, zaboravit će i gradski vijećnici.

Zašto bi pitali koliko se troši za plaće?

Pa možda će nečija žena trebati posao Negdje u isto vrijeme trebalo je vratiti i dug po ovrsi Hypo banke, opet oko 10 milijuna kuna s kamatama. Opet je gradska vlast našla rješenje: plaćanje dugova je odgodila.

Plaće idu uredno, gradski vrtići neće poskupjeti, privatni neće gnjaviti, udruge će biti zadovoljne. Pa tko će pitati zašto je 600.000 kuna potrošeno na kamate! Ionako su zaboravili i na sve propale natječaje, više pojma nemaju koji su sve članovi HNS-a i SDP-a gdje zaposleni. Nečija supruga u Aquatehnici, nečija kći u Varkomu, a nečija u Gradu. Ma tko bi to pamtio.

Bale. Eh, to je pravi problem Varaždina. Njih je teško zaboraviti kad tako lijepo naslagane stoje na ulazu u grad i smrde. Srećom, cijela ta priča oko bala je toliko komplicirana da je ne kuže ni svi gradski vijećnici, a kamoli građani. Iz

realnu osnovu, što nije slučaj s iznosom od 95 milijuna kuna za bale, koji je uvršten u proračun iako resorno ministarstvo i Fond dvije godine nedvosmisleno navode da model aktualne vlasti ne mogu sufinancirati.

- U sljedećoj godini, figurativno rečeno, gradska vlast može obećati izgradnju svemirskog centra, a onda u prosincu umanjiti stavku uz pojašnjenje: „Nema prihoda, pa nema niti rashoda!“ – pojasnio je.

Ministarstva zaštite okoliša i Fonda su, doduše, jasno rekli da 70 milijuna kuna žele dati.

Ali ne mogu jer su Habuš i njegovi suradnici pogriješili još 2012. kada su bale odlučili riješiti koncesijom, za što nikako nije moguće dati novac.

I to je riješeno: gradonačelnik je rekao da laže ministar, a on je žrtvovan. Eto! Bliži se Božić i u Varaždin je stigla adventska čarolija.

Klizalište, borovi, ukrasi...

Nitko ne pita za cijenu, jer koga briga što će biti spiskano 300 tisuća kuna kada je grad tako lijep i divan. Doista, ova 2015. je tako odlično prošla i sada je pred gradskom vlašću samo jedna sitnica: nagovoriti 13 od 25 vijećnika da ih podrže, da bez puno pitanja dignu ruke za proračun za 2016. godinu. Učinili su to lani, zašto ne bi opet? Koga briga za silne probleme. Nikome u Gradskom vijeću ne pašu prijevremeni izbori! Jedni nemaju pravog kandidata, drugima je baš dobro, treći se boje rezultata, a četvrtima će se malo zaprijetiti... I tako jedan po jedan glas i valjda će skupiti tih 13, možda i više.

Nema veze kakav je proračun, pa tih 13 vijećnika neće valjda pitati kako će se pokriti minus, manjkovi se stvaraju svake godine. Neće tražiti da se skresaju troškovi za zaposlene. Možda će baš njihova supruga trebati posao. Neće reći da izbace sve što si ne možemo priuštiti. Jer čim u 2016. zapne, lako će promijeniti priču. Tko će pitati zašto su digli ruku za proračun, zašto amandmanima nisu pokušali natjerati vlast da štedi i radi u korist Varaždina? Ako stvari krenu po zlu, za sve će okriviti Habuša! Tada će im to odgovarati, jer to je baš zgodno u godini 2016., prije redovnih izbora. Bit će dovoljno uprijeti prstom u bale na ulazu u grad i reći: “Dragi naši Varaždinci, Habuš čak ni bale nije uspio riješiti. Glasujte za nas! Mi znamo, mi imamo rješenja!”

A odgovornost? Tko zna, možda će i to stići na dnevni red.

Kakav plan: u 2016 svoje plaće, a najav

Manjak u proračunu iznosi 32 milijuna kuna, a u 2016. se za sanaciju planira svega 3,2 milijuna kun se to i trošak novih proračunskih korisnika, troškovi za zaposlene rastu za čak pet milijuna kuna! To otv Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

Varaždinski gradonačelnik Goran Habuš objavio je u petak prijedlog proračuna za 2016. godinu, dokument na temelju kojeg će gradski vijećnici 21. prosinca odlučivati o tome hoće li ostati na čelu Grada ili će u Varaždinu u proljeće biti održani prijevremeni izbori. S čime namjerava dobiti podršku?

Prihodi nerealni

na kuna koja se odnosi na povrat ovih dugovanja od 32 milijuna kuna, kao što su tražili vijećnici. Ove godine planiramo tri milijuna i nešto, iduće godine gotovo četiri milijuna kuna i tako dalje – rekao nam je Habuš.

Iz toga proizlazi da će manjak biti riješen tek za desetak godina, i to pod uvjetom da se ne stvaraju novi minusi! Istovremeno, za povrat duga Gradskih stanova u budžetu za sljedeću godinu nije rezervirana niti kuna.

Prema prijedlogu proračuna, troškovi su 1,5 milijun kuna viši od prihoda. Ukupni A odgajateljice? prihodi i primici iznoIako je Grad optese 358,8 milijuna rećen dugovima, kuna, a rashodi z a k apit a l ne i izdaci 360,3 investicije je milijuna. predviđeno Razlika od 37,8 miliGradonačelnik Habuš juna kuna, 1,5 milijun kuna pri čemu je navodno već planira se se najviše, osigurao podršku 13 „pokriti “ 6,6 m i linei skor iod 25 vijećnika, čak i juna kuna štenim diza žestokih kritičara e nplanira jelom kredita e r ge t s k u iz 2013. godine obnovu Dječjeg u iznosu od 4,7 vrtića Varaždin, milijuna. Ostatak od 3,2 koja je bila najavljena milijuna kuna namijenjen je još 2013. za pokriće dijela proračunNo neće se štedjeti ni na skog manjka. zaposlenima u gradskoj upVeć iz tih brojki je vidljivo ravi i ustanovama. U 2016. da, unatoč najavama, priho- se za plaće i ostale troškove di i rashodi nisu planirani planira gotovo 59 milijuna realno: predloženi proračun kuna. To je oko 11 milijuna je čak 130 milijuna kuna kuna više nego će biti poviši u odnosu na ovogodišnji trošeno ove godine, a 10-ak koji će, prihvate li vijećnici milijuna kuna više u odnosu uoči Božića peti rebalans, na 2013. i 2014. godinu! iznositi 230,5 milijuna kuna.

Od 1. siječnja plaće će biti Drugi problem je što se u povećane pet do deset posto. proračunu za sljedeću godi- Toliko su bile smanjene u nu ne vidi ozbiljna namjera svibnju 2014. uz odredbu da da se napokon započne sa će se osnovica za obračun 1. sanacijom dugovanja, koja siječnja vratiti na 5.108 kuna. se procjenjuju na 60-ak mi- Iz Grada su nam još ranije lijuna kuna. Od toga se 32 objasnili da je gradonačelnik milijuna kuna odnosi na ma- u međuvremenu potpisao njak u proračunu, a ostatak kolektivni ugovor, pa osnovina dugovanja Javne ustanove cu više ne može samostalno Gradski stanovi. mijenjati, nego isključivo - Ako ste pozorno pročitali kolektivnim pregovaranjem. proračun, a očito da niste, Međutim, viša osnovica onda ćete vidjeti da u njemu nije jedini razlog ogromnog postoji stavka od 3,2 miliju- povećanja izdataka za zapo-

IZNENAĐENJA?

Proračun će, prema službenim informacijama, podržati HNS, SDP i HSU, Laburisti, HSLS, Hrast, HSS i nezavisni Cepanec

BALE Planira čak 115,5 milijuna kn

Habuš bez rješenja!

Proračunom za 2016. gradonačelnik Habuš je potvrdio da nema rješenje za balirani otpad.

Nakon što je u ovogodišnji budžet uvrstio 95 milijuna kuna za bale, pa to rebalansom povlači, sljedeće godine planira čak 20,5 milijuna kuna više.

Iako su sufinanciranje na temelju koncesije odbili kao nezakonito, od Fonda zaštite okoliša Habuš planira dobiti 69,3 milijuna kuna, a putem kredita 30,2 milijuna. Priznao je da su zaboravili na bale iz četiri općine, ali i da moraju osigurati pet milijuna

kuna za sanaciju zemljišta ispod bala! – Morali smo dodati 15,5 milijuna kuna za bale iz četiri općine.

Moraju s nama to riješiti da bi se moglo pristupiti sanaciji – rekao je.

Novac od Fonda opet planira bez odluke o sufinanciranju, a planira i 16 milijuna kuna prihoda (podatak iz pr ijedloga Programa za komunal) od općina Trnovec, Vinica, Sveti Ilija i Petrijanec! Za to nema ni dokument niti obećanje: iz tri od četiri općine su poručili da su zbrinjavanje svojih bala već platili.

Aktualno

15. prosinca 2015., br. 604 || REGIONALNI TJEDNIK

3

N. Martinčević: Djelatnice Dječjeg vrtića Varaždin najavile tužbu protiv Grada Varaždin je pred novom tužbom, upozorila je u ponedjeljak Natalija Martinčević iz Reformista. - Uz niz pokrenutih sporova, tužbu protiv Grada najavljuju i djelatnice Dječjeg vrtića Varaždin, jer gradonačelnik Habuš s njihovim sindikatima od 2012. nije sklopio kolektivni ugovor – navela je. Istaknula je da prijedlog proračuna Grada za 2016. ne može podržati. – Osim što

Grad ima velike obveze, ogromna nenaplaćena potraživanja i što odgađa plaćanje obveza JUGS-a, iz prijedloga se vidi da će i u 2016. izostati državne investicije, ali i realizacija projekata sufinanciranih iz EU fondova. Na taj način smo, primjerice, mogli obnoviti Dom željezničara, a umjesto toga je HŽ zatražio povrat tog objekta. Međutim, najopasnije je to što u proračunu nema

gradonačelnik Habuš uputio pred vijećnike?

6. će povećati vili su štednju

planiranih sredstava za prijavu projekata na EU fondove. Gospodin Habuš je uspio izjaviti da ništa ne pripremaju, jer nema novaca za sufinanciranje. To je nevjerojatno ako znamo da od lani postoji Fond za EU projekte putem kojeg država osigurava potrebna sredstva za svaki projekt kojega EU odobri – navela je Martinčević. U kuloarima se moglo čuti da će podržati proračun i Habuša,

no to je oštro demantirala. - Uoči donošenja proračuna stvara se atmosfera da gradonačelnik ima većinu, valjda zato da pojedini vijećnici pronađu alibi da podrže proračun. Građani nisu birali samo gradonačelnika, nego i vijećnike Gradskog vijeća, tijela koje je kontrolni mehanizam. Ako izvršna vlast radi na štetu Grada, onda je dužnost i obveza vijećnika takvu vlast smijeniti - rekla je .

OPASNO Prijeti li Varaždinu nova ovrha zbog JUGS-a

na. Istovremeno, od 1. siječnja plaće će biti povećane 5 do 10 posto. Izuzme li vara pitanje: je li novih 40-ak ljudi već zaposleno ili to planiraju 2016.?

48,6

milijuna kuna bio je trošak zaposlenih u Gradu Varaždinu i gradskim ustanovama 2013. godine

58,9

, a protiv su HDZ, Reformisti i nezavisni Podolnjak. Neodlučni su

slene. Ove godine je u prvih šest mjeseci potrošeno 23,7 milijuna kuna, što znači da će stvarni trošak na kraju godine biti oko 47,5 milijuna.

Prava godina za usporedbu je 2013. Osnovica će 2016. biti ista kao i 2013., a tada je potrošeno 48,6 milijuna kuna. Sada se planira 10-ak milijuna kuna više.

U obrazloženju proračuna je navedeno da trošak raste zbog povećane osnovice, ali i zato što će na zahtjev Ministarstva financija proračunski korisnici postati Gradski bazeni, Gradski stanovi i Koncertni ured Varaždin.

Međutim, računica ne štima, jer trošak zaposlenih u te tri ustanove iznosi oko pet milijuna kuna. Otkud onda dodatnih pet milijuna kuna?

Ovaj podatak upućuje na to da je u zadnje dvije godine povećan broj zaposlenih ili

da se nova zapošljavanja planiraju 2016. Uzme li se da je trošak jedne prosječne bruto plaće 10.000 kuna, riječ je o čak 40-ak zaposlenika!

Zanimljivo je da plaće neće rasti u Dječjem vrtiću Varaž-

Povećanje plaća u gradskoj upravi i ustanovama Habuš “blagoslovio“ kolektivnim ugovorom din iako resorni sindikati već tri godine upozoravaju im Grad isplaćuje niže plaće od onih propisanih zakonom.

Gradonačelnik Habuš je prije dva mjeseca izjavio da će 2016. biti potrebno osigurati dodatnih milijun kuna za

milijuna kuna se planira potrošiti na zaposlene u Gradu i gradskim ustanovama 2016. godine usklađenje. Od toga ništa: sljedeće godine planira svega 200.000 kuna više u odnosu na 2015.

Hoće li proračun za 2016. biti usvojen? U kuloarima se može čuti da je Habuš već uspio prikupiti većinu, a to je 13 od ukupno 25 vijećnika.

Među njima su navodno i vijećnici koji su dosad oštro kritizirali gradsku vlast, pa po tome ispada da su odluku o podršci donijeli prije nego što su vidjeli kakav je plan prihoda i rashoda. Službeno se pak može čuti da će proračun podržati osam vijećnika iz HNS-a, SDP-a i HSU-a, dok će protiv glasovati njih devetero, vijećnici HDZ-a, Reformista te nezavisni Robert Podolnjak i Zlatan Avar.

Neodlučno je osam vijećnika iz redova Laburista, HSLS-a, Hrasta, HSS-a i nezavisni Stjepan Cepanec.

Habuš smatra da opasnosti nema, a plaćanje duga po ovrsi Hypo banke opet planira odgoditi!

APN: Vratite dug što prije, rokovi su istekli JUGS od 2013. nije vraćao poticajna sredstva APN-u, iz kojeg poručuju da je u interesu dužnika što prije vratiti dug s kamatama Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

Dugovanja Javne ustanove Gradski stanovi će sljedeće godine biti još veća prijetnja za Grad Varaždin: na temelju rješenja Ministarstva financija ulaze u gradsku riznicu, što znači da će se u slučaju ovrhe novac naplaćivati direktno iz gradskog proračuna. Unatoč tome i činjenici da dospjele obveze iznose 23 milijuna kuna, za sanaciju duga u prijedlogu proračuna za 2016. godinu gradonačelnik Goran Habuš ne planira niti jednu kunu.

Kamate rastu

Podsjećamo, 9,3 milijuna kuna duga se odnosi na nenamjenski potrošena sredstva za izgradnju POS stanova, koja JUGS, odnosno Grad Varaždin moraju vratiti u državni proračun prema ovršnom rješenju Ministarstva financija. Drugih deset milijuna kuna duga po ovrsi Hypo banke već je došlo na naplatu Gradu, no aneksom ugovora plaćanje je odgođeno do travnja 2016. Preostalih tri milijuna kuna je dug Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN).

- U ovom trenutku nema stvarne opasnosti za gradski proračun – uvjeren je gradonačelnik Habuš.

Smatra da je ulazak JUGS-a u gradsku riznicu potencijalna opasnost ponajprije zbog ovrhe Hypo banke. – Vjerujem da

ćemo opet uspjeti prolongirati plaćanje, jer se kamate ipak vraćaju sukladno sporazumu – rekao je, čime je potvrdio da ne namjerava osigurati sredstva za povrat glavnice iako će zbog prve odgode za kamate otići oko 600.000 kuna.

U ovršnom rješenju Ministarstva financija ne vidi opasnost. – To rješenje osporavamo na Upravnom sudu.

Ako bi se bilo koja od ovih situacija dogodila, tada ćemo iz proračuna ta dugovanja

Avar: Dug se mora platiti, APN ga dosad nije naplatio samo zbog inercije sustava morati vratiti i odustati od nekih projekata. Je li to razlog da to sebi unaprijed stavljamo kao nekakvu obvezu? Mislim da nije. Proračun Grada je dovoljno jak da može izdržati jednu ili obje takve situacije.

Nije realno da se u 2016. takvo što dogodi – rekao je Habuš.

Slikovito rečeno, smatra da požar treba gasiti tek kad se rasplamsa.

Dug utvrđen

Takav stav ima u trenutku dok se provodi vještačenje poslovnih knjiga JUGS-a i utvrđuju sve obveze. Iz APNa su nam u petak potvrdili da su revizijskoj kući dosta-

vili tražene podatke o svojim potraživanjima, a da je iznos dospjelih obveza utvrđen nalazom Proračunskog nadzora Ministarstva financija, kao i vještačenjem revizijske kuće.

Vrlo su jasni.

- Rokovi povrata sredstava su istekli te je u interesu dužnika izvršiti povrat duga, zajedno s kamatom, što prije. APN ne može otpisati potraživanja, jer se prvenstveno radi o dugu prema državnom proračunu – naveli su u pisanom odgovoru.

Proračunskim nadzorom je utvrđeno da je JUGS još 2013. prestao vraćati poticajna sredstva od prodanih i iznajmljenih POS stanova. Iz APN-a sada jasno poručuju da je taj novac već trebao biti vraćen, iz čega se može zaključiti da bi Gradu mogla stići nova ovrha!

Predsjednik Upravnog vijeća JUGS-a Zlatan Avar ističe da je nevjerojatno da se u 2016. ne planira sanacija dugovanja JUGS-a.

– Činjenice su jasne. Grad novac mora vratiti, na što stalno upozoravamo. APN dug dosad nije naplatio samo zbog inercije državnog sustava. Međutim, gradonačelnik Habuš se okružio savjetnicima koji očito ne shvaćaju da je nevraćanje novca u državni proračun nezakonito postupanje. Dugovi propalih projekata morat će se vratiti iz gradskog proračuna. To nije popularno priznati, ali stvarnost je takva – istaknuo je Avar.

4

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 15. prosinca 2015., br. 604

Dom zdravlja: Crnković dao ostavku!

Nakon što je 15 godina vodio Dom zdravlja Varaždinske županije, Ivan Crnković je prošli tjedan podnio ostavku na dužnost. Upravno vijeće ju je prihvatilo te ga imenovalo vršiteljem dužnosti do izbora novog ravnatelja.

Crnković ističe da nije bilo nikakvih pritisaka da ode s mjesta ravnatelja, nego je odluku donio sam nakon što je od 2000. godine vodio ustanovu, uz

POLITIKA

Iz stranke u stranku Jesu li varaždinski Reformisti u problemima? To je u četvrtak indirektno poručio predsjednik varaždinskog HNS-a Goran Habuš, koji je ustvrdio da se u HNS vraća 50-ak članova Reformista. Međutim, na konferenciji za novinare pojavio se samo Nenad Rožić, sada bivši predsjednik 5. temeljnog ogranka Reformista. – Ne bih to komentirao – kratko je odgovorio na pitanje kako to da je uopće napustio HNS. Uz njega, još je Robert Roth javno potvrdio da se vratio u HNS. U petak je pak Božidar Kolarić, predsjednik županijskih Laburista, priopćio da je nekoliko desetaka njihovih članova izrazilo želju za povratkom u Laburiste, a među njima ima i Reformista. - Volio bih da gospodin Kolarić javno objavi o kojim je to članovima riječ, jer takvih, koliko znam, nema. Mi nismo „uhljebičari“ poput nekih bivših HNS-ovaca – komentirao je Željko Šprem iz Reformista, bivši laburist.

Juraj Rožić, reformist iz Biškupca, u ponedjeljak je istaknuo da „Roberta Rotha poklanjaju HNS-u i Goranu Habušu za Božić“. (vms)

prekid od svega pet mjeseci. – Povlačim se, jer je bilo dosta. U 15 godina smo u Domu zdravlja puno toga napravili: integrirali smo ustanovu, prvi smo ustrojili hitnu medicinsku službu, ulagali smo u infrastrukturu, od krovišta do kotlovnice, obnovili smo vozni park, zahvaljujući čemu ustanova danas ima 37 sanitetskih vozila – rekao nam je Crnković. (vms)

V. Kukec tužio JUGS, predlaže mirenje U roku od osam dana bit će poznato hoće li Javna ustanova Gradski stanovi prihvatiti mirenje s bivšim ravnateljem Vladimirom Kukecom. Na Općinskom sudu u Varaždinu u četvrtak je održano ročište u sporu u kojem Kukec tuži JUGS zbog razrješenja s mjesta ravnatelja te otkaza ugovora o radu.

Varaždinski gradonačelnik Goran Habuš je svjedočio da je s Kukecom bio dogovorio da se povuče s mjesta ravnatelja. – Dogo-

vorili smo da u JUGS-u ostane raditi dok ne napuni 60. i stekne uvjete za mirovinu, a da ćemo sistematizirati radno mjesto za njega ako ne postoji. Nazvao me drugi dan i rekao mi: “Pao mi je kamen za srca“ – naveo je Habuš, koji kaže da je o dogovoru bilo obaviješteno i Upravno vijeće, koje ga, međutim, prije donošenja odluke o razrješenju i otkaza nije upoznalo sa sadržajem tih dokumenata. (vms)

DVOJBE Što se krije iza županovog projekta besplatnog prijevoza za umirovljenike

Gdje su u proračunu novci za prijevoz umirovljenika?

Vijećnik HSU-a Škvorc tvrdi da su novci osigurani u stavci proračuna “Skrb o osobama treće životne dobi”, no vijećnik HDZ-a Stričak upozorava da toga nema u tom dijelu, niti bilo gdje drugdje u proračunu te da je HSU-ovce župan obmanuo Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

obra zloženje prorač u na, može se uočiti da se u sklopu navedene stavke navode tri Gdje je u proračunu Va- programa: Program pomoći raždinske županije za 2016. u kući, Novčane potpore/doosiguran novac za besplatan nacije osobama treće životne prijevoz umirovljenika i koliko dobi ili udrugama koje skrbe o osobama treće životne će se na to potrošiti? dobi i Dnevni centar. Župan Predrag Dakle, o besplatŠt rom a r n a nom prijevozu zadnjoj niti slova! sjednici por učio je ŽupanijHDZ predlaže da se Stričak u ske skup4,7 milijuna kuna priopćenju štine je “ostalih nespomenutih poslanom u rekao da ponedjeljak. su novci rashoda poslovanja” Na zaza prijepreusmjeri za prijevoz dnjoj sjednivoz umici Županijske rovljenika i umirovljenika skupštine Klub osoba starijih vijećnika HDZ-a je od 65 godina osizatražio uvršavanje u dnevgurani u proračunu i da prijevoz ide dalje, no sada se ni red i donošenje Odluke o postavlja pitanje je li ponovno pravu na besplatan prijevoz osoba starijih od 65 godina i obmanuo javnost? umirovljenika s prebivalištem na području Varaždinske žuVijećnici HSU-a protiv Naime, u stavci “Skrb o panije na svim redovnim liniosobama treće životne dobi” jama AP Varaždin na području - iznadzakonski standard“, cijele Varaždinske županije. na koju se je pozvao župan, Protiv toga bili su SDP, HNS a prošli tjedan i HSU Varaž- i, kao najveće iznenađenje – dinske županije, tih novaca vijećnici HSU-a.

Njegove navode čelnik HSUnema. Upozorio je to čelnik županijskog HDZ-a i županij- a Varaždinske županije Milan Škvorc nazvao je besmislenim. ski vijećnik Anđelko Stričak.

- To je samo još jedno po- Ako se pažljivo prouči

litičko podmetanje od strane HDZ-a, koji su pokušali predložiti isto ono što je već bilo uključeno u prijedlog proračuna pod stavkom “Skrb o osobama treće živote dobi - iznadzakonski standard“ reagirao je Škvorc u priopćenju u kojem ne navodi koliko je točno novaca izdvojeno za taj projekt, ali iznosi podatak da su u mjesec dana realizirane 10.142 vožnje od 2.269 korisnika, što je pokazatelj uspješnosti projekta.

RJEŠENJE

Opet na dnevni red

Štite li članovi HSU-a doista prava onih koje predstavljaju?

- Jedino tko podmeće HSUu su oni koji su ih i uvjerili da u proračunu za 2016. pod spomenutom stavkom postoje sredstva za tu namjenu. Župan je izjavio da je riječ o pilot-projektu koji proračun Varaždinske županije ne košta ništa, a tu se spominje 10.142 vožnje od 2.269 korisnika. Pitamo se: na čiji onda trošak? - kaže Stričak. Klub vijećnika HDZ-a na idućoj sjednici Skupštine ponovno će inzistirati da se spomenuta odluka uvrsti na dnevni red, a da se novci koji se u proračunu vode pod stavkom “Ostali nespomenuti rashodi poslovanja” u iznosu od 4, 7 miiljuna kuna preusmjere za prijevoz umirovljenika.

ŠTO SE ČEKA Još su dva tjedna do kraja godine, a novog natječaja za intendanta HNK Varaždin nema

Intendant HNK: natječaj tek u siječnju zbog - proračuna Iako se očekivalo da će najnoviji natječaj za izbor intendanta HNK Varaždin biti raspisan ujesen, kako je, uostalom, u srpnju i najavio gradonačelnik, dva tjedna prije kraja 2015. natječaja još nema, a od nove predsjednice Kazališnog vijeća HNK Varaždin Jasminke Vujasinović (SDP) doznajemo da ga do kraja ove godine neće ni biti!

Treba financijski okvir

- Kandidat mora dobiti točan financijski okvir na temelju kojeg će izraditi program rada

za četiri godine, a on će biti poznat tek nakon donošenja proračuna – objasnila je Vuja-

Nikome ne radimo nikakve ustupke, već poštujemo proceduru i zakon tvrdi Vujasinović sinović. Kazališno vijeće je, navodi, predložilo da se natječaj raspiše ranije, no upravo su ih

iz Ministarstva kulture savjetovali da pričekaju donošenje proračuna Grada Varaždina za 2016. - Ako se proračun usvoji na idućoj sjednici Gradskog vijeća, očekujem da će natječaj biti raspisan sredinom siječnja – poručila je Vujasinović.

No, zašto se tako dugo čekalo i neće li to opet biti u zadnji tren? - Natječaj nismo mogli ranije raspisati jer sam i ja tek u listopadu ove godine potvrđena za predsjednicu Kazališnog vijeća. Budite sigurni da nikome ne radimo nikakve ustupke,

već poštujemo proceduru i zakon – poručila je predsjednica Kazališnog vijeća. Inače, rješenjem Gradskog vijeća od 17. srpnja Jasna Jakovljević dužnost v. d. intendantice obavlja do imenovanja intendanta. U slučaju da opet ne bude imenovan intendant, dosadašnji v. d. intendanta ponovno može biti imenovan, poručuju iz Ministarstva kulture, iako u Statutu HNK Varaždin jasno piše da je dužnost v. d. intendanta moguće obavljati godinu dana. (ihr)

15. prosinca 2015., br. 604 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi

5

6

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 15. prosinca 2015., br. 604

Novi stručnjaci s FOI-ja

U ponedjeljak, 14. prosinca, počela je isplata božićnica za umirovljenike s područja Varaždina čija je mirovina do 1.900 kuna mjesečno i osobe s invaliditetom koje su isključivo korisnici osobne invalidnine prema popisu Centra za socijalnu skrb. Božićnice u iznosu od 120 kuna putem poštanskih uputnica dobit će 2.307 umirovljenika i

U petak je u HNK Varaždin održana promocija 90 magistara informatike i 78 magistara ekonomije s FOI-ja. Novi magistri informatike završili su jedan od sljedećih diplomskih studija informatike na FOI-ju: Informacijsko i programsko inženjerstvo, Organizacija poslovnih sustava, Baze podataka i baze znanja te diplomski studij Informatika u obrazovanju. Magistri ekonomije završili su diplomski studij Ekonomike poduzetništva. Voditelj promocije bio je dekan prof. dr. sc. Neven Vrček.

177 korisnika osobne invalidnine i to na adrese koje imaju prijavljene u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno prema podacima Centra za socijalnu skrb. Reklamacije se mogu podnijeti svaki radni dan od 7 do 10 sati i to od 21. prosinca ove godine do 7. siječnja 2016. u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti Varaždin u Preradovićevoj 10, a možete i nazvati na brojeve telefona 042/658-043, 042/658-044.

ISTRAŽUJEMO Trebaju li učenici imati informatiku od prvog razreda osnovne škole?

Apsurdi: informatika od 5. razreda, a u 2015. uči se po programu iz 2006.!?

OŠ Visoko bila je među rijetkim školama koja je imala informatiku od 1. razreda, a provodila je i edukaciju mještana kroz projekt iZajednica Visoko. Sada toga više nema zbog Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi . izvannastavnu aktivnost.

Kada smo dobivali prvu suglasnost od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za zapošljavanje informatičara, onda smo morali obrazložiti u kojim razredima će se održavati nastava informatike, na koji način te koja će sva zaduženja učitelj imati. Tada smo imali dovoljno prostora za organizacijom nastave informatike u višim i nižim razredima - rekla je Nada Horvat, ravnateljica OŠ Visoko.

No, ne samo to. U toj školi Korak unatrag Sve veći broj europskih ze- održavali su se i informatički tečajevi za građanstvo, malja uvodi učenje koje je podupirala informatike od država. p o č e t ka ob - Pokrenuli razovanja. smo projekt Tako se inInformatika iZajednica format i ka V i s oko, z a od najranirazvija logičko koji smo od je dobi uči i proceduralno M i n ist a ru Ve l i ko j Britaniji, razmišljanje, zato je stva znanosti, obrazovanja Španjolskoj, važna i sporta dobili Belgiji, Finskoj, 165.0 0 0 kuna za Francuskoj, Izraeuređenje i opremanje inlu, Poljskoj... U Hrvatskoj informatika je u progra- formatičke učionice. U sklopu mu tek od 5. razreda osnovne tog projekta organizirali smo i škole kao izborni predmet, edukaciju mještana. Tako je 25 dok se uvođenje informatike mještana završilo tečaj osnovod 1. razreda planira tek s nog informatičkog osposobljadevetogodišnjom osnovnom vanja, 30-ak mještana steklo školom. Ipak, OŠ Visoko je je ECDL start diplomu, dok još do prije dvije godine bila je 40-ak djece dobilo e-Kids među rijetkim školama u kojoj diplomu. Sve je to odrađivao su učenici informatiku mogli naš informatičar – doznali smo od ravnateljice. učiti od 1. razreda.

Uz rad na računalu, mještani - Učenici nižih razreda informatiku su imali kao ove male općine na krajnjem Trebaju li učenici imati informatiku od prvog razreda osnovne škole? Ako pitate učenike nižih razreda OŠ Visoko, onda je odgovor na ovo pitanje potvrdan.

- Informatika je super! Naučili smo kako se zove koja tipka i za što služi, a učitelj nam je pokazao kako iznutra izgleda računalo – otkrili su učenici 2. i 3. razreda OŠ Visoko koji nastavu informatike imaju kao izvannastavnu aktivnost.

UČENJE

5. do 8. razreda i ništa drugo izvan toga. Dakle, u našoj školi, gdje imamo uvjete za učenje informatike od prvog razreda te smo to poticali, zbog Pravilnika iz 2014. vraćeni smo korak natrag. To je jedan apsurd, baš kao i činjenica da se informatika danas radi u školama po programu iz 2006. – doznajemo od ravnateljice Horvat.

Zna, ali nema novca

Uz učenike viših razreda, u OŠ Visoko informatiku trenutno imaju i učenici 2. i 3. razreda

NOVO OŠ Visoko uključena u projekt e-Škola

Još bolja informatizacija OŠ Visoko OŠ Visoko sada je ušla u kvotu od 150 škola u kojima se kreće s programom e-Škole i to od iduće školske godine, što će samoj školi omogućiti još bolju informatičku opremljenost. - U informatičkom kabinetu sada imamo 25 prijenosnih računala i pametnu ploču te je omogućen mul-

jugu Varaždinske županije međusobno su se družili te je projekt odlično prihvaćen.

No, prije dvije godine ovakvi projekti, kao i učenje informatike od prvog razreda, su

timedijalni rad, a s obzirom na to da smo u sustavu e-Dnevnika, u svakoj učionici je računalo. Kroz projekt e-Škole dobit ćemo tablete potrebne za provođenje nastave, a projekt će nam omogućiti još veći stupanj informatizacije škole – rekla je ravnateljica OŠ Visoko Nada Horvat.

onemogućeni zbog Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, koji je stupio na snagu u ožujku 2014. i kojim nisu bili zakinuti samo infor-

matičari, već i mnogi učitelji.

- Konkretno, informatičarima se tim pravilnikom u satnicu priznala isključivo izborna nastava, što podrazumijeva učenje informatike samo od

Iako su izmjenama Pravilnika u kolovozu 2014. neke stvari poboljšane, učenje informatike od prvog razreda i dalje nije moguće.

Tih problema, ističe ravnateljica OŠ Visoko, svjestan je i sam ministar Vedran Mornar.

- Na potpisivanju ugovora škola i CARNET-a u vezi projekta e-Škole, u koji je uključena i OŠ Visoko, ministar je rekao da nije dobro da se informatika uči tek od petog razreda, no da trenutno nema novaca da se to promijeni - rekla je ravnateljica OŠ Visoko, koja zaključuje da je informatika itekako važna u školama.

- Danas se u javnosti može čuti da djeci informatika uopće nije potrebna jer su od malih nogu na računalima i mobitelima. Upravo obrnuto.

Smatram da je informatika vrlo važna te je itekako potrebna jer, osim informatičke pismenosti, riječ je o području koje razvija logičko i proceduralno razmišljanje – ustvrdila je Horvat.

NEVJEROJATNO IKT sektor među najvitalnijima u Hrvatskoj, a informatika u društvu sustavno zapostavljana

Za informatiku nikad nije bilo mjesta u reformama Da društvo trpi tešku i dugoročnu štetu izostavljanjem informatike iz popisa obveznih kolegija smatra i dekan Fakulteta organizacije i informatike (FOI) prof. dr. sc. Neven Vrček.

Digitalna generacija

Prof. dr. sc. Neven Vrček

- Tu prije svega mislim na učenje programskih jezika.

Danas se puno govori o tzv.

digitalnoj generaciji, međutim malo ih uistinu zna programirati i napraviti nešto kreativno. Velik dio mladih su digitalni u smislu da su konzumenti proizvoda (mobitela, tableta). Informatika kao obvezni kolegij bi ih učinila produktivnima u smislu realizacije kreativnih ideja te razvoja problemskog razmi-

šljanja – kaže prof. dr. sc. Vr-

Mi danas nemamo dovoljno kvalitetnih nastavnika informatike ček. Usprkos svim reformama

obrazovnog sustava, pitanje informatike nikad nije došlo na dnevni red.

- Za to nije bilo političkog pritiska kao za neke druge predmete koji su se uvodili praktično preko noći. Od sustavnog zapostavljanja informatike teško se možemo oporaviti i nisam optimističan da će neka nova obrazovna re-

forma napraviti iskorak. Zbog sustavnog zanemarivanja sada nemamo dovoljno kvalitetnih nastavnika. Paradoks je da je IKT sektor jedan od najvitalnijih u našoj državi i da se dobri informatičari zapošljavaju bez problema, ali svi ti pokazatelji nisu dovoljni da netko sustavno potakne rješavanje tog problema – zaključio je.

15. prosinca 2015., br. 604 || REGIONALNI TJEDNIK

oglas

7

8

Život

REGIONALNI TJEDNIK || 15. prosinca 2015., br. 604

Noćno kolinje: provalio, odabrao najveću svinju, zaklao je i pobjegao!

Lopov se noću ušuljao na farmu, zaklao najveću svinju i s plijenom pobjegao! Zvuči nevjerojatno, ali upravo se to dogodilo u noći sa 6. na 7. prosinca u Koretincu. - Nepoznati počinitelj provalio je u farmu u vlasništvu 55-godišnjakinje, gdje je zaklao svinju težine 140 kilograma te se s njom udaljio iz objekta – izvijestili su iz PU varaždinske. Od 35-godišnjeg vlasnika farme (podaci poznati redakciji) doznajmo da nitko od ukućana nije

život www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

ništa čuo. - Prostor gdje su smještene svinje udaljen je oko 500 metara od kuće - ispričao je vlasnik farme, koji sumnja da je ovo “tajno noćno kolinje” mogla obaviti samo jedna osoba. - Tako nešto sam ne bi mogao učiniti.

No, neka policija napravi svoj posao. Nadam se da će se pronaći krivac - rekao je. Visina materijalne štete procijenjuje se na nekoliko tisuća kuna, a policijski službenici tragaju za počiniteljem ovoga kaznenog djela. (ihr)

RADOVI U Parku Ivana Pavla II. u Varaždinu počela je investicija koja je bila najavljena još za srpanj

Napokon uređenje parka za pse

Park za pse sastojat će se od dvije odvojene cjeline – za male i velike pse, bit će ograđen, imat će osam klupa za sjedenje, koševe za smeće i koševe za pseći izmet s vrećicama za sakupljanje te 12 sprava za pse, gume za provlačenje, stupiće, viseće kolutove, mostove, tunele i grede

2,4

Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

S pet mjeseci zakašnjenja u Varaždinu je počelo uređenje parka za pse, u koji će biti uloženo 180 tisuća kuna. Park za pse gradonačelnik je obećao još u srpnju, potom je obećanje „stavljeno na čekanje”, da bi napokon započela realizacija. Priznao je to i sam Goran Habuš novinarima dok je s direktorom Parkova Marinom Bašićem u petak obišao mjesto budućeg parka. - Ovo je nešto što smo obećali započeti još prije nekoliko mjeseci, ali započeli smo danas - rekao je Goran Habuš u budućem parku za koji se tvrdi da će biti najveći u ovom dijelu Europe.

Park se u ređuje na zelenoj površini iza Trakošćanske ulice, uz Ulicu Ratimira Hercega. Konkretnije, preko puta groblja – u Parku Ivana Pavla II. Gradonačelnik je izrazio zadovoljstvo zbog promjene lokacije. - Prva je trebala biti s druge strane ceste, uz groblje. Ovo je puno veća lokacija, 2.400 četvornih metara, od toga 400 staza, uz 12 sprava po šest za velike i male pse - rekao je Habuš te dodao da će dio novca biti osiguran iz dobiti

tisuće četvornih metara je površina na kojoj će biti uređen varaždinski park za pse

180 Park se uređuje na zelenoj površini iza Trakošćanske ulice, uz Ulicu Ratimira Hercega

koje je ostvarila tvrtka Par-

kovi.

Park za pse sastojat će se od dvije odvojene cjeline – za male i velike pse, bit će ograđen, imat će osam klupa za sjedenje, koševe za smeće i koševe za pseći izmet s vrećicama za sakupljanje te 12 sprava za pse,

gume za provlačenje, stupiće, viseće kolutove. Ako se nastavi lijepo vrijeme, gradonačelnik se nada da će park biti otvoren do Božića.

U međuvremenu su se i vlasnici pasa pobunili zbog prerevnih komunalnih redara koji su ih učestalo počeli zaustavljati i pisati im opomene ako, primjerice, nisu sa sobom imali vrećice za izmet, vodili pse na uzici ili imali njihove putovnice.

Da su umjesto opomena pisali kazne, vlasnici bi za

svaki „grijeh“ platili 500 kuna. Vlasnici koji su se žalili da bi njihovi kućni

Ako vrijeme i dalje bude lijepo, gradonačelnik se nada da će park biti gotov do Božića ljubimci mogli poslužiti kao dodatni izvor prihoda za krpanje proračunskog

manjka sada će napokon dobiti mjesto na kojem će svoje ljubimce moći pustiti da se istrče.

Istovremeno, javljaju se i čitatelji zbog neodgovornih vlasnika pasa koji za svojim kućnim ljubimcima ne čiste izmet. Zima je topla i u gotovo svim varaždinskim četvrtima se na ulicama, zelenim površinama, u parkovima, čak i na igralištima za djecu mogu vidjeti pseći izmeti.

Hoće li park za pse riješiti

tisuća kuna stajat će uređenje parka za koji iz Grada Varaždina ističu da će biti najveći u ovom dijelu Europe taj problem? Svi vlasnici pasa, koji o svojim ljubimcima vode brigu i za njima čiste, zasigurno se nadaju da će tako biti.

Međutim, veliko je to pitanje, jer ako je neodgovornima sada teško ponijeti sa sobom vrećicu za izmete, hoće li onda imati volje svojeg ljubimca odvesti u park?

U svakom slučaju, čini se da je napokon došlo vrijeme da svi neodgovorni to napokon osjete na vlastitom novčaniku.

PILOT-PROJEKT Kod Studentskog doma u Varaždinu izgrađeni podzemni spremnici za odlaganje smeća

Studenti otpad bacaju - pod zemlju

Plan je da se podzemni spremnici izgrade i kod zgrada

Studenti koji žive u varaždinskom Studentskom domu već nekoliko godina razvrstavaju otpad, a od ponedjeljka papir, plastiku i ostali komunalni otpad odlažu pod zemljom. Kod Studentskog doma izgrađeni su podzemni spremnici koji zamjenjuju čak šest dosadašnjih kontejnera. Riječ je o pilot-projektu tvrtke Čistoća, koja zajedno

s Gradom Varaždinom podzemne spremnike planira izgraditi u svim varaždinskim čet vrtima sa stambenim zgradama.

- Podzemni spremnici imaju puno prednosti. Osim što zauzimaju manje prostora od postojećih kontejnera, lako se održavaju, iz njih se ne šire neugodni mirisi, nema rasipanja smeća, a prostor oko

njih je čist i uređen – rekao je direktor Čistoće Davor Skroza.

Kod Studentskog doma slijede novi radovi: nakon što su podzemni spremnici postavljeni, slijede elektrotehnički radovi, točnije bit će ugrađeni čitači za pristup odlaganju u pojedine spremnike, što znači da će svaki korisnik na taj način biti identificiran,

poklopci će se otključavati elektronski, senzor će javljati da su spremnici puni, a cijeli taj sustav napajat će se solarnom energijom.

Projekt izgradnje podzemnih spremnika kod zgrada Grad Varaždin planira kandidirati prema europskim fondovima, odnosno prema Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

15. prosinca 2015., br. 604 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLAS

9

10

Grad lepoglava

GRAD I LJUDI “Na prvom mjestu ljudi”

REGIONALNI TJEDNIK || 15. prosinca 2015., br. 604

GRAD Marijan Škvarić, gradonačelnik Lepoglave, nakon pro

Prošlost, sadašnjos

Unatoč manjem proračunu od dosadašnjih, u Lepoglavi ne namjeravaju ukinuti nijednu priviligiju građ nećemo dirati standard”, rezolutan je gradonačelnik.

Od kolijevke sve do penzionerskih dana Kako veli gradonačelnik, “u Gradu su na prvom mjestu ljudi”. Lepoglava o svojim stanovnicima brine od njihove najranije dobi.

Potpora za bebe je za prvo dijete 1,5 tisuća kuna, za drugo dijete dvije tisuće, a treće 2,5 tisuća kuna. Iako je drastičan demografski pad zaustavljen, nažalost moramo reći da smo još uvijek u trendu smanjenja broja novorođenih.

Lepoglava ima 9.313 stanovnika. Ove godine do sad je rođeno pedesetak beba i očekuje se još njih desetak.

Kada djeca krenu u Dječji vrtić, Grad godišnje sufinancira troškove s 1,1 milijun kuna, što je ukupno 80-ak posto ukupnih troškova Vrtića. Jedan od prioritetnih projekata u sljedećoj godini je adaptacija i rekonstrukcija Dječjeg vrtića, za koji je projektna dokumentacija dovršena i sad je u fazi dobivanjeagrađevinske dozvole.

Kandidirat ćemo se prema programu ruralnog razvoja, mjera 7.4. Vrijednost investicije je 7,4 milijuna kuna.

Obuhvaćena je adaptacija, opremanje i uređenje okoliša. Srednjoškolci imaju besplatan prijevoz. Kad malo ostare i krenu na fakultet, lepoglavski studenti mogu se kandidirati za gradske stipendije. Stariji pak stanovnici, s penzijom manjom od 1,5 tisuća kuna, dobivaju od Grada 10 0 kuna.

Grad Lepoglava ravnopravno dijeli sredstva svim udrugama s gradskog područja. – Prije svega tu bih spomenuo Zajednicu sportskih udruga, jer ipak smo ove godine i prvi Europski grad sporta u Hrvatskoj. Za tu titulu ne trebate imati svjetske prvake, velebne stadione... nego samo pružiti mogućnost svim građanima bavljenje sportom. To je gospodarska, turistička, socijalna i zdravstvena komponenta. Tu su i vatrogasci, koje Grad posebno podupire, a u planu je i izgradnja Vatrogasnog centra za DVD Lepoglava te adaptacija društvenih domova u naseljima.

Gradska i komunalna infrastruktura

Ulaganja u vrijednosti preko 10 milijuna kuna U Lepoglavi osobito ističu završetak kapitalne investicije – izgradnje pročistača u Kamenici. To je prvo naselje u Gradu koje sad ima dovršeni sustav kanalizacije s pročistačem. – Za taj smo pročistač iz IPARD programa dobili povrat u iznosu od 670 tisuća kuna. Govoreći o programima i projektima te razine, valja reći da smo koristili i skoro milijun kuna iz nacionalnih fondova, prvenstveno iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, preko kojega smo proveli nekoliko projekata. Nećemo se šaliti ako kažemo da smo unijeli malo više svjetlosti u naš grad, postavili novih 700 energetski učinkovitih rasvjetnih tijela.

Oko 100 tisuća kuna vrijednost je projekta postavljanja javne rasvjete na području Zlogonja te smo na gradskom području postavili 21 zeleni otok. Kad govorimo o kapitalnim investicijama, treba spomenuti i da smo uz podršku Hrvatskih voda, u iznosu od

10 posto, realizirali projekt od 4,5 milijuna kuna kanalizacije u zapadnom djelu grada. Kad zaokružimo tu cjelinu, koju smo nazvali „fazom 5“, ukupan iznos je 8,5 milijuna kuna.

Za nešto manje od pola milijuna kuna napravljen je kilometar ceste na području grada.

Dvostruko više je potrošeno na 400 m ceste u Vulišincu, koja obuhvaća i kanalizaciju, cestovnu odvodnju i izgradnju nogostupa. Elementarne nepogode, konkretno dva klizišta – Donje Višnjice i Kameničkog Podgorja - sanirali smo s milijun kuna vlastitog novca.

Moramo spomenuti i tekuće održavanje, koje obuhvaća održavanje naših lokalnih i nerazvrstanih cesta, javne rasvjete, zelenih površina i zimsko čišćenje, to je dodatnih 2,5 milijuna kuna, znači da je cjelokupno ulaganje na području Grada Lepoglave preko desetak milijuna kuna.

Ponavljam da su pritom maksimalno iskorištene potpore raznih izvora, govori Škvarić.

- Izvorni proračun doU Lepoglavi se, komotno se može reći, sve odrađuje sad je bio oko 10 milijuna sistematično, ni sa čim se kuna, dok će ove godine biti ne brza, niti se ne upušta u uspjeh ako to bude oko šest nedorečene projekte. Takav milijuna. No, istovremeno, je način razmišljanja i rada dok će izvorni dio biti 40 doveo Lepoglavu tu gdje je posto manji, očekivane danas – Grad s povećanim potpore ove su godine gobrojem zaposlenih, ubrza- tovo dvostruko veće – iznos nim rastom gospodarstva, koji smo ove godine uspjeli turistički zanimljivim sa- maksimalno iskoristiti bio držajima, senzibilitetom je oko 3,5 milijuna. Ove prema seljaku i ruralnom će godine biti više nego razvoju... Grad koji je među dvostruko veći, oko 7,5 milijuna kuna, govori vodećima u Hrvatskoj gradonačelnik po povlačenju Š k v a r ić . I novc a i z Eurezimira: ropskih fon- D adova. Grad Moj zadatak kao k l e , ko j i u z a gradonačelnika je da m o se veže žemo parolu osiguram ravnomjeran govo„Grad razvoj cijelog područja. riti o pr i mjer Zaista smo uspješno izvordobre n i m pr a k s e“. realizirali većinu p r o Vjerojatzacrtanoga. računno je to i skim prirazlog što je Marijan Škvarić hodima od gradonačelnik desetak miliMarijan Šk varić juna kuna. Uključujubilarnu, desetu godinu na mjestu prvog čovjeka jući potpore, nadamo se da će krajnji proračun biti tek Grada. nešto manji od lanjskog – između 15 i 17 milijuna Rezime Upravo završena proslava kuna.

– Istovremeno ne namjeDana Grada prilika je za rezime protekle godine, kao ravamo ukinuti nijednu prii za najavu očekivanja u go- vilegiju naših građana niti dini pred Gradom. Iako bi povećati njihova davanja se mnogi prepustili samo- Gradu, kao, primjerice, koočajavanju kad bi im, kao munalnu naknadu, dopriLepoglavi, izvorni proračun nose ili prirez. Usporedbe bio znatno manji u odnosu radi, komunalna naknada na lani, u Gradu se vode jed- je oko 450 do pola milijuna nakim entuzijazmom kao i kuna, dok samo struja koju za vrijeme donošenja lanj- potrošimo na 1400 lamskog, puno većeg izvornog pi na gradskom području proračuna. Jer, dok vijesti godišnje nas stoji oko 800 iz ostalih gradova govore o tisuća kuna. Vjerujem da rekordnim proračunima, u to dovoljno govori da se lepoglavskoj će blagajni biti trudimo pronaći druge izvore sredstava za održamanje novca nego lani.

Marijan Škvarić

vanje standarda, osobito u komunalnoj infrastrukturi, na zavidnoj razini.

Zahvala

Marijan Škvarić ovom je prilikom zahvalio svima koji su postali partner Gradu na način da su pre-

Gradonačelniku Marijanu Škvariću ovo je jubilarna 10. godina na poziciji prvog čovjeka Grada

“ Proslava Dana Grada Lepoglave prilika je da rezimiramo sve što smo odradili, ali i ono što ćemo raditi u budućnosti, rekao je gradonačelnik Marijan Škvarić o sedmodnevnom slavlju tijekom kojega su održani brojni zabavni, kulturni i duhovni sadržaji te položeni vijenci na grobove poginulim braniteljima.”

Grad Lepoglava

15. prosinca 2015., br. 604 || REGIONALNI TJEDNIK

11

oslave Dana Grada rezimira proteklu godinu

st i budućnost

đana ili povećati njihova davanja. “Pronaći ćemo druge izvore financiranja,

TROŠAK Usporedbe radi, komunalna naknada je oko 450 do pola milijuna kuna, dok samo struja koju potršimo na 1400 lampi na gradskom području godišnje nas oko 800 tisuća kuna.

poznali trud i upornost te na bilo koji način pomogli u realizaciji projekata - Ministarstvo gospodarstva, ministarstvo graditeljstva, Ministarstvo branitelja, Ministarstvo turizma, ali i Hrvatske vode, Varkom, Ivkom, ŽUC, Varaždinska

županija, Elektra...

- Moj zadatak kao gradonačelnika je da osiguram ravnomjeran razvoj cijelog područja. Zaista smo uspješno većinu zacrtanog realizirali, pokušavamo i dalje, ne ovisi samo o nama, ali zahvaljujući partnerima

i suradnicima uspijevamo i želim zahvaliti i svima koji su radili kao izvođači radova te se preporučamo za buduće projekte - rekao je na kraju svog govora uzvanicima na svečanoj sjednici povodom Dana Grada Marijan Škvarić.

NOVITETI Dva nova Centra - gospodarski i turistički

Centar drvne industrije i Centar pavlina O turističkom potencijalu Lepoglave govore i brojke – grad je posjetilo 20 tisuća turista u jednoj sezoni Za projekt Centra drvne industrije, vrijednosti 60-ak milijuna kuna, Lepoglava je dobila potpore od Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova te je također i na nacionalnoj listi potpora.

Građevinska dozvola je dobivena. – Centar bi trebao biti alat za naše poduzetnike s ciljem njihove bolje tržišne konkurentnosti, ističe gradonačelnik Škvarić.

Industrija je temelj razvoja.

U poljoprivredi je za preko 10 tisuća kuna bespovratnih sredstava omogućeno seljacima da različitim programima „podignu“ proizvodnju te budu više tržišno orijentirani.

Turizam

Također će se otvoriti i Centar za posjetitelje - Centar pavlina, uz podršku Ministarstva za turizam i Ministarstva kulture. Idejno arhitektonsko rješenje je završeno, zatražena je potpora za II. fazu projekta – izrada glavnog projekta i izdavanje građevinske potpore. – Želimo napraviti centar

ne samo lokalnoga nego i regionalnog razvoja, gdje će do izražaja doći svi potencijali Grada i šire regije. Projekt je od nacionalne važnosti, a bit će to centar svih kulturnih, društvenih i ostalih događanja u Gradu, veli Škvarić, te podsjeća da je Lepoglava na listi UNESCO- a. - Cilj Centra je obuhvatiti sve sadržaje koje Grad ima, zaključuje grado-

Gospodarstvo i turizam međusobno se nadopunjuju u razvoju Grada načelnik.

Turizam je bitan segment razvoja Lepoglave, a, među ostalim, temelji se na lepoglavskoj čipki, poludragom kamenu ahatu, bogatoj kulturnoj i povijesnoj baštini.

Dakle, Lepoglava je na listi UNESCO-a, ima bogatu povijesno-kulturnu tradiciju – tu su pavlini s njihovom prvom

gimnazijom, sveučilištem, nalazištima ahata... Odličan zemljopisni položaj – između dviju planina, Ravne gore i Ivanšćice u udolini rijeke Bednje, omogućuje Lepoglavi prije svega razvoj izletničkog turizma, adrenalinskog turizma, otvaranje biciklističkih staza...

Ravna gora idealna je za školu u prirodu učenicima. O turističkom potencijalu Lepoglave govore i brojke – 20 tisuća posjetitelja u jednoj sezoni. Preko Turističke zajednice odradili su bitne projekte za razvoj turizma, primjerice dodatno su uredili Gaveznicu, a treba spomenuti i manifestacije koje svake godine izazivaju interes sve većeg broja posjetitelja.

- Kad govorimo o manifestacijama, Lepoglavski dani služe kako bi pokazali sve sadržaje koje Lepoglava ima, a Međunarodni festival čipke tradiciju lepoglavskoga, hrvatskoga i europskog čipkarstva te ostale kulturne sadržaje. Također, održano je i obilježavanje 600. obljetnice posvećenja lepoglavske crkve.

GOSPODARSTVO Potpore gospodarstvu i poljoprivredi

Razvoj Poduzetničke zone Jedan od osnovnih ciljeva koji su si zacrtali u lepoglavskom Gradskom poglavarstvu je očuvanje radnih mjesta, kao i otvaranje novih. U tome i uspijevamo, pa je ove godine stotinjak ljudi manje na Zavodu za zapošljavanje nego lani. – To valjda govori nešto o gospodarskom ulaganju, revitalizaciji i potencijalu, na čemu Grad ustraje i dalje. Također razvijamo i našu Poduzetničku zonu, 11 parcela na četiri hektara zemljišta, za koje će se na idućoj sjednici Gradskog vijeća raspisati natječaj. Naša zona je kompletno komunal-

no uređena, a u ime Grada mogu reći da će u nama imati dobroga i pouzdanoga gospodarskog partnera, govori

Na idućoj sjednici Gradskog vijeća raspisat će se natječaj za 11 parcela u Poduzetničkoj zoni načelnik Škvarić. U Lepoglavi se industrija bazira na drvnoj, metalnoj i tekstilnoj industriji, dobro razvijenom obrtništvu. – Jedna od pred-

nosti koje valja istaknuti je da preko programa Poduzetnik 2 našim poduzetnicima pokrivamo do četiri posto kamata na kredite dobivene za gospodarska ulaganja. Samo ove godine za to je izdvojeno 200 tisuća kuna. Grad Lepoglava pomagao je kroz potpore i gospodarstvenicima, ali i poljoprivrednicima, za što je izdvojeno više od 650 tisuća kuna. U poljoprivredi je za više od 10 tisuća kuna bespovratnih sredstava omogućeno seljacima da različitim programima „podignu“ proizvodnju te budu više tržišno orijentirani.

12

Poslovni svijet

poslovni svijet www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 15. prosinca 2015., br. 604

Zgrada Općine Vinica dobiva toplinsku fasadu, 40 posto dao Fond Na zgradi Općine Vinica, nekadašnjeg Društvenog doma u Marčanu izgrađenog još 1946. godine, u ponedjeljak su počeli radovi na povećanju energetskih svojstava vanjske ovojnice. Radovi su vrijedni gotovo 250.000 kuna, od čega je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Općini dodijelio maksimalnih 40 posto pomoći, što iznosi nešto više od 150 tisuća kuna. Ostatak je osiguran u općinskom

proračunu. – Nakon uređenja toplinske fasade, potrošnja energenata bit će svedena na minimum – zadovoljni su iz Općine. To nisu jedini radovi u toj općini.

Prošli tjedan je počelo proširenje vodovodne mreže u predjelu Slatnjak Donji, čime će se stvoriti uvjeti da se na mrežu priključi 20-ak obitelji. Investicija će se financirati iz naknade za razvoj lokalnih radova, a izvođač radova je Varkom.

ULAGANJA Ministar turizma Darko Lorencin s Bernardom Cecelja razgovarao o ulaganju u turizam

U V. Toplicama tvrtka “Bernarda nova” otvara hotel vrijedan 40 milijuna kuna Hotel će imati 30-ak soba s unutarnjim i vanjskim bazenima u kojima će se koristiti termalna voda. Pružat će usluge fizikalne terapije te se povezati s lokalnim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koji će ih opskrbljivati svojim proizvodima.

Piše: Višnja gotal visnjagotal@gmail.com

NOVAC

prikupljanje kompletne dokumentacije za početak radova, Bernarda Cecelja odlučila je detaljnije ispričati o novoj investiciji.

Kao što je već ranije najavila, Bernarda Cecelja i njezina tvtrka “Bernarda Nova” kreću s ulaganjima u zdravstveni Četiri ili pet zvjezdica? turizam u Varaždinskim To- Izgraditi ćemo hotel s plicama. Nakon što je preuzela 30-ak soba s unutarnjim i pansion na ulazu u Grad, usko- vanjskim bazenima u kojima ro započinje i izgradnja hotela planiramo koristili termalnu vrijednog 40 milijuna vodu. Namjera nam kuna. O svojim je pružati usluge namjerama infizikalne teravestiranja u pije te povezdravstveziv a nje s “Varaždinske Toplice n i t u r ilokalnim imaju veliki potencijal zam, kao obitelji o dosas k i m razvoja zdravstvenog dašnjem poljopriturizma, ali za sada r a d u vrednim fali smještajnih njezine gospotvrtke za darstvima kapaciteta.” proiz vodkoji bi nas nju madraca opskrbljivali Bernarda Cecelja i kreveta Bers voji m proinarda d.o.o. - kozvodima, kako jima je osvojila europske bismo u svom restoralance prestižnih hotela te goto- nu posluživali zdravu hranu vo da nema strukovne nagrade uzgojenu u našem kraju, koji koju nije osvojila – poduzet- je poznat po tome što nema nica je u sjedištu svoje tvrtke nikakvih industrijskih zagađeu Pušćinama razgovarala s nja, rekla je Bernarda Cecelja, ministrom turizma Darkom koja za sada jedino dvoumi Lorencinom. hoće li graditi hotel s četiri ili Nakon što je strpljivo ot- pet zvjezdica. kupljivala parcelu na kojoj Hotel će financirati vlastitim će graditi – 4500 četvornih sredstvima, kreditom te EU metara na kojima su se nalazile fondovima. Ukoliko se sve stare kuće - te je sada u tijeku bude odvijalo prema predvi-

Bernarda Cecelja i Darko Lorencin razgovarali su o ulaganjima poduzetnice u turizam

đenim rokovima, Bernarda Cecelja vjeruje da bi se hotel mogao otvoriti za pet godina, s 30 zaposlenih za početak.

Ovaj rok uzrokovan je i činjenicom da se radi o staroj jezgri Varaždinskih Toplica pa će, s obzirom na rimsku prošlost Varaždinskih Toplica, posla imati i konzervatori. Na projektu će biti angažirani domaći poduzetnici. Ovo nije prvo ulaganje Bernarde Cecelje u turizam, jer tvrtka “Bernarda nova” već iznajmljuje svoje apartmane u Novalji na otoku

Pagu te dvije vile na Krku i, kao što smo rekli, ovog je proljeća preuzela pansion u Varaždin-

Darko Lorencin: Svakako treba iskoristiti potencijal Varaždinskih Toplica skim Toplicama.

Svoju odluku o ulaganju u zdravstveni turizam Bernarda Cecelja, koja je i sama iz

Varaždinskih Toplica, pojašnjava dobrom perspektivom projekta razvoja Specijalne bolnice Varaždinske Toplice te planiranom izgradnjom novog hotela i spinalnog centra. - Varaždinske Toplice imaju veliki potencijal razvoja zdravstvenog turizma, ali trenutno nedostaju smještajni kapaciteti pa se nadam da će i naše ulaganje pridonijeti iskorištavanju tog potencijala, pojasnila je Bernarda Cecelja.

S njom se složio i ministar turizma Darko Lorencin, koji

Tvrtka “Bernarda nova” hotel će financirati vlastitim sredstvima, kreditom te sredstvima EU fondova. Hotel bi trebao biti gotov za 5 godina. Za sada je u planu zapošljavanje 30 osoba. u cijelom projektu vidi i toliko željeni, a slabo realizirani, razvoj kontinentalnog turizma.

- Cijela Hrvatska ima dobre predispozicije za turistički razvoj. Potencijal kao što su, primjerice, Varaždinske Toplice i mogućnosti za razvoj zdravstvenog turizma svakako treba iskoristiti - istaknuo je.

Inače, novi će hotel, jednako kao i postojeće turističke akvizicije, biti opremljeni proizvodima tvrtke Bernarda, koja 70 posto svojih prihoda ostvaruje od izvoza.

SPORAZUM Fakultet organizacije i informatike (FOI) i studentska tvrtka Tourgent potpisali sporazum

Sustav startup@foi pruža podršku studentskim poduzećima FOI i tvrtka Tourgent, poduzeće Matije Matije i Milana Kovačića, studenata preddiplomskog studija Informacijski i poslovni sustavi, te Ivana Jolića s preddiplomskog studija Fakulteta elektrotehnike i računarstva potpisali su sporazum.

Tourgent “probio led”

Potpisivanjem ovog sporazuma poduzeće Tourgent postalo je prvo studentsko poduzeće koje je ušlo u sustav podrške studentskih poduzeća - startup@foi - uspostavljen na

FOI-ju. Ova inicijativa na

Studenti kroz sustav startup@foi mogu dobiti besplatne korisne savjete tragu je svjetskih trendova poticanja poduzetništva uspostavom sveučilišnih akceleratora za razvoj studentskih startupova.

Startup@foi studentskim poduzećima pruža podršku u

vidu besplatnog savjetovanja te spajanja s uspješnim predstavnicima. Inače, poduzeće Tourgent bavi se razvojem istoimene aplikacije koja putem cloud usluge olakšava poslovanja nelinijskim autobusnim prijevoznicima. Uz Tourgent tako mogu pratiti prodaju i troškove autobusnih tura te analizirati profitabilnost po klijentu ili turi. Matija Matija ideju za aplikaciju dobio je prateći izazove s kojima se susretala prijevoznička kompanija njegovog oca, a s Ivanom Jolićem razvio ju je za natjecanje “Core Hub”

u sklopu Core Inkubatora u Zagrebu. Na tom su natjecanju ušli u konkurenciju od deset najboljih timova te su proveli četiri mjeseca razvijajući ideju u plan ulaska na tržište u Core Inkubatoru. U međuvremenu su ušli i u finale Software Startup Academy u organizaciji Microsofta Hrvatska, a timu se pridružio i Milan Kovačić, također student FOI-ja. Svi zajedno su na ovogodišnjem Shift Challengeu, natjecateljskom dijelu najpoznatije regionalne startup konferencije Shift u Splitu, osvojili prvo mjesto.

Oglasi

15. prosinca 2015., br. 604 || REGIONALNI TJEDNIK

13

ŽUC Tomislav Osonjački, ravnatelj ŽUC-a rezimira završetak poslovne 2015. godine

Toplo vrijeme štedi novac ŽUC-u Od ukupnog proračuna, 50 milijuna kuna - u koji ulaze i zimska služba i redovno održavanje – uloženo je oko 20- ak milijuna i pet dodatnih za asfaltne „tepihe“.

Prosinac je za Županijsku upravu za ceste mjesec rezimiranja rezultata te prelazak iz ljetnog u zimsko održavanje cesta. Ali, zahvaljujući sve ćudljivijim i nepredvidivim klimatskim promjenama, još uvijek se vrše radovi na županijskim i lokalnim cestama kojih je pod upravom žuc-a 940 kilometara.

Tijekom r a z govor a s ravmateljem ŽUC-a, Tomislavom Osonjačkim, gledamo prognozu prema kojoj će ralice još neko vrijeme ostati čekati u punoj pripravnosti u stacionarima u Varaždinu, Ivancu, Novom Marofu i Ludbregu. Jer, iako je u vrijeme našeg razgovora bilo pet stupnjeva, dani pred nama predviđali su dvostruko veće temperature, desetak stupnjeva. – Bez obzira na sredinu prosinca sreća je što nas još nije „dohvatila“ neka sniježna fronta. Osobito, ako znamo da je prije dva do tri tjedna u Lici i Gorskom Kotaru pala velika količina snijega. Službe za upravlja

nje cest a ma imale su ogromne troškove.

Srećom, taj nas je snijeg zaobišao, što nam je, ugrubo rečeno, uštedjelo barem milijun kuna, govori Osnjački. – Svi Tomislav Osonjački vole bijeli Božić, ali da je samo Božić sniježan, a ne i dani koji ga slijede, veli i dodaje kako Toplo vrijeme produžilo je radove na cesti se, prema prognozama, još uvijek ne zna hoće li uskoro biti snijega. Štoviše, prema jednom od meteoroloških portala na Božić nas očekuje 10 stupnjeva. I tako sve do Nove godine.

Zima=trošak

Što će biti kasnije, u današnjim je uvjetima, neozbiljno prognozirati – Što se tiče novca koji se izdvaja za zimsku službu, naravno da je to dobro. Jer zimska je služba isključivo trošak.

Imamo jedan proračun, što znači da u slučaju veće

Usporivač prometa na ulazu u Črešnjevo

20

milijuna kuna potrošeno je do sada plus pet za asfaltne “tepihe” od ukupnog proračuna koji za ljetnu i sezonu iznosi 50 milijuna potrošnje zimi, ostaje manje novca za ljetnu sezonu. Za poslove koji su trajniji – nove ceste, novi asfalti, nova proširenja... Lakše se rješavaju i klizišta, ako imamo veća sredstva, govori ravnatelj.

S obzirom na vremensku situaciju još se na nekoliko mjestim jzavršavaju klizišta, kojih je bilo jako mnogo...

Osonjački kratko sumira: Dosta toga se odradilo. Bila je ovo intenzivna godina. Unatoč svemu, neke radove smo prekinuli zbog službenog proglašenja zimske sezone.

Nastavljamo ih na proljeće.

Zbog jednog smo klizišta morali zatvoriti cestu u Šaši, na području Bednje.

U tijeku je izrada projektne dokumentacije, nakon čega slijedi sanacija i ponovno otvaranje ceste. Na nekim smo cestama uspjeli sanirati klizišta na samom početku, tako da smo spriječili dodatna oštećenja i njihovo zatvaranje. Županijska uprava za ceste odradila je veliki posao na području cijele Županije pa je nezahvalno izdvajati samo neke radove. Recimo samo da je „potegnuto“ desetak kilometara asfaltnog tepiha i na više desetaka mjesta su se obavljali razni radovi, rješavalo se desetak klizišta, u suradnji s MUPom napravili usporivač na ulazu u Črešnjevu. Jedan “bubreg” koji usporava promet na ulazu u mjesto što ga čini sigurnijim.

Jer upravo je to ono što mi radimo – ulažemo u županijske ceste kako bi bile što sigurnije za promet, zaključuje Tomislav Osonjački.

14

Mozaik

REGIONALNI TJEDNIK || 15. prosinca 2015., br. 604

AFRIČKA PUSTOLOVINA Varaždinka Janja Žnidarić dva je mjeseca volontirala u sirotištu u Tanzaniji

Afričku djecu naučila sam pjevati “Ja sem Varaždinec” Jedan ludi san, novac iz “afričke” kasice i više od deset sati leta Janju su odveli na avanturu života, u zemlju u kojoj vrijeme nije važno, u zemlju u kojoj je u lipnju bila zima, sezona papaje, gdje su mnoga djeca čekala njezin zagrljaj. Djeci je donijela 40 kilograma darova i puno igre i smijeha Piše: Ana marija Klarić

Ja sem Varaždinec, Varaždinec, domovine sin! - zapjevala su u lipnju djeca iz sirotišta u Tanzaniji i osvojila srca svih koji su pogledali video koji je nastao zahvaljujući mladoj i hrabroj Varaždinki Janji Žnidarić. Jedan ludi san, novac iz “afričke” kasice i više od deset sati leta nju su odveli na avanturu života – u zemlju u kojoj vrijeme nije važno, u zemlju u kojoj je u lipnju bila zima, sezona papaje, gdje su mnoga djeca čekala njezin zagrljaj.

U sirotištu boravi 35-ero djece između 4 i 18 godina

Ugali, ždralovi i svahili

- Ta me ideja već dugo “mučila”, ali nitko nije vjerovao da ću zaista otići volontirati u Afriku.

Skupljala sam novce, kupila jednu lijepu afričku kasicu sa žirafama i slonićima, dugo štedjela i skupila za kartu. Roditeljima nije baš bilo drago, bojali su se za mene i pokušali me odgovoriti.

I mene je na avionu za Afriku

Učionice u Tanzaniji imaju obojeni zid umjesto ploče

Janja je tri puta preboljela malariju ulovio ogroman strah, ali ipak je sve ispalo odlično – objašnjava Janja, kojoj je odlazak u Afriku bio vrhunac dugačkog volonterskog staža. - U Sirotištu sv. Ante u Songei boravi 35-ero djece između četiri i 18 godina. Klinci su dragi, dobri, zahvalni i U Africi rijetko tko jako pristojni.

Igrali smo se, ima sat i svi su spori. pjevali, izraFascinantno, ali za đivali Erikove aviončiće vrijeme učenja uvijek pozitive i netko uvijek nađe ždralove, podmetali si nekakav sat pa znaju kad s vožohare, ma radom je učenje završilo” dili smo si sva– p r ikakve spačke. Svi sjeća se Janja Žnidarić se vole čuvati u krilu, Janja, kojoj nositi, grliti, nevjerojatni se svidio lokalsu. Budila sam ih, spremala za ni fast food koji se školu, učila s njima... Oni govore sastoji od prženih ili kuhanih engleski, koji je u Tanzaniji, uz banana te jela chips my eye. svahili, službeni jezik. Ja sam Druga lekcija koju je naučila bila svladala neke osnove svahilija – je da Afrikanci nikad ne žure. objašnjava. Kad ju je Tanzanija pozdravila s Mambo, a ona joj Pole, pole... spremno odzdravila s Poa, nije - Pole, pole, polako, polako, ni slutila što će sve u sljedeća dva to su mi klinci stalno govorili mjeseca otkriti o toj čudesnoj i kad sam ih spremala u školu. U siromašnoj zemlji u kojoj se pre- Africi rijetko tko ima sat, a svi su tvorila u – vegetarijanku! - Hra- spori. Oni uopće nemaju pojma na je loša i to je jedina stvar na o vremenu, osim kad trebaju koju se ne bih mogla priviknuti. učiti. Fascinantno, onda netko Dva mjeseca nisam jela meso, uvijek nađe nekakav sat i znaju iako ima mesa i oni ga jedu ne- kad je vrijeme za učenje završilo djeljom, a ribu petkom. Ali odeš – smije se Janja. na plac i vidiš kako izgleda meTreća lekcija – školstvo. Obosnica... Jela sam puno riže i ugali, jen zid umjesto ploče, državna bijelo kukuruzno brašno kuhano matura u četvrtom i sedmom

Janju je začudilo koliko se djeca vole maziti

(završnom) razredu, razredi od 60-70 učenika... - U školu je uključen i obrok, pa mnoge majke djecu šalju u školu samo kako bi se najela. Međutim, mi smo iz sirotišta jako ponosni jer su naši klinci uvijek među najboljima u razredu. Oni stvarno puno uče, a školovanje im ne bi bilo moguće

S djecom je radila Erikove aviončiće, pozitive i ždralove bez kumova iz Hrvatske, koji im preko udruge Kolajna ljubavi uplaćuju školarine – objašnjava Janja, koja je tri puta preboljela malariju i kaže da to nije ništa strašno. - To je kao gripa, ali traje tri dana. Testiraš se, kupiš lijek, odležiš i zdrav si – otkriva. Redukcija struje, teško siromaštvo, nesigurne ulice, život bez ulične

rasvjete, bez perilice rublja i ostalih modernih “blagodati”, razdoblje suše, puno je toga na što se teže priviknuti. A kako je klince naučila “varaždinsku” pjesmu?

- Uzeli su moj mobitel i gledali pjesme i slike. Na mobitelu sam imala i pjesmu Ja sem Varaždinec. Ona im je na prvu bila jako smiješna, a onda su je htjeli i naučiti. Odabrali su par starijih, koji su naučili druge stihove, a onda su veliki učili male. Napisala sam na ploču riječi i bilo je urnebesno. Nakon videa smo stalno mogli čuti nekoga tko pjeva po dvorištu “Ja sem Varaždinec” – smije se Janja, koja je u Afriku nosila 8 kilograma svoje prtljage i 40 kilograma donacija za djecu koje je skupila od prijatelja i sugrađana. To je odnijela u Afriku. A što je donijela sa sobom? Prepuno srce i uspomene za cijeli život.

Pronašla je vremena i za safari...

... i za razne igre i “spačke” s djecom iz sirotišta

MOZAIK

15. prosinca 2015., br. 604 || REGIONALNI TJEDNIK

15

VAŽNI DATUMI Obilježeno 120 godina električne energije u Varaždinu i 40 godina rada HE Varaždin

U Varaždinu dvije nove ELEN punionice za električna vozila Varaždin je 17. prosinca 1895. godine zasjao u električnom svjetlu i time postao jedan od prvih gradova u Hrvatskoj u kojem su stanovnici mogli uživati u prednostima električne energije Prošlog je petka, 11. prosinca, svečano obilježena velika obljetnica, 120 godina postojanja električne rasvjete u Varaždinu, ali i još jedan važan jubilej - 40 godina rada Hidroelektrane Varaždin.

I dok je prije 120 godina električna energija omogućila snažan razvoj obrta i industrije pretvarajući barokni grad u gospodarsko središte tadašnje i današnje Hrvatske, stanovnici Varaždina i Županije povodom te su važne obljetnice od HEP-a na poklon dobili dvije nove ELEN punionice za električna vozila, vrijedne 140.000 kuna.

Otvorene su u Ulici braće Radić te na Trgu bana Josipa Jelačića, pa Varaždin sada ima tri punionice, budući da je prošli mjesec prva otvorena na Croduxovoj benzinskoj postaji u Optujskoj ulici. HEP u idućih nekoliko godina želi izgraditi

prestano ulaže u jačanje pouzdanosti opskrbe električnom energijom. - Elektra Varaždin je u 2015. godini u održavanje i razvoj elektroenergetske mreže uložila 23,8 milijuna kuna, a približno Investicije i razvoj U HEP-u kontinuirano jednak iznos planira uložiti i u 2016. godini - naulažu u poboljšanje javio je Zvonko kvalitete opsrRožmarić, krbe električdirektor nom enerElektre gijom.

Elektra Varaždin je u Va r a ž Sljednik 2015. godini u održavanje din. pokrePetača i razvoj elektroenergetske r ic a elekmreže uložila 23,8 Ju k ić , trifipredkacije milijuna kuna, a približno sjednik Varažjednak iznos planira Uprave dina, uložiti i u 2016. godini.

H r v atE lek t r a ske elekVaraždin, Zvonko Rožmarić troprivrede, da na s opnapomenuo je skrbljuje više da HEP kontiod 70.000 kupaca nuirano ulaže u distribuciju na području Varaždinske i manjeg dijela Krapinsko- i proizvodnju električne zagorske županije te ne- energije. mrežu ELEN punionica na području cijele Hrvatske te uspostaviti sustav daljinskog upravljanja i nadzora punionicama.

- Samo u 2015. godini HEP Operator distribucijskog sustava je na području cijele Hrvatske uložio gotovo milijardu kuna, a HEP Proizvodnja je nastavila s ulaganjima u revitalizaciju hidroelektrana u sklopu višegodišnjeg ciklusa vrijednog 3,6 milijardi kuna. Time je HEP zadržao ulogu jednog od najvećih investitora hrvatskoga gospodarstva - napomenuo je Jukić.

Korist za proračune

Jedan od najvećih projekata u sklopu tog ciklusa revitalizacija je hidroelektrane Varaždin.

- U tijeku su pripreme 370 milijuna kuna vrijednog projekta revitalizacije HE Varaždin, koji će završiti 2021. godine - najavio je Miljenko Brezovec, direktor Proizvodnog područja HE Sjever.

Hidroelektrana Varaždin

prva je od ukupno tri izgrađene hidroelektrane na rijeci Dravi u Hrvatskoj. HE Varaždin je puštena u pogon 1975. godine, a zajedno s hidroelektranama Čakovec i Dubrava predstavlja lanac kojim se od 1998. godine upravlja iz Centra daljinskog nadzora i upravljanja u Varaždinu. U 40 godina rada proizvela je 18,4 milijardi kWh električne energije.

Brezovec je dodao da, uz proizvodnju električne energije i obranu od poplava, tri dravske hidroelektrane donose i izravnu korist za proračune gradova i općina na čijem se području nalaze objekti hidroelektrana. Tako je HEP Proizvodnja samo za Hidroelektranu Varaždin u 2014. godini isplatila ukupno pet milijuna kuna na ime naknade za korištenje prostora, a za sve tri dravske hidroelektrane ukupno oko 13,5 milijuna kuna.

5

milijuna kuna isplatila je HEP proizvodnja za HE Varaždin na ime naknade za korištenje prostora

370

milijuna kuna vrijednost je projekta revitalizacije HE Varaždin

UDARNA VIJEST U članku starom više od stotinu godina očito je veselje koju je izazvala električna rasvjeta

Carevka, himna i veseli poklici za neviđeno bajno električno svjetlo - Dan 17. toga mjeseca bio je znameniti dan u kulturnoj povjesti našega grada, koji je kao slobodni kraljevski grad po starini drugi pod krunom Sv. Stjepana; stariji je naime od njega grad Kremnica u Ugarskoj.

Taj dan predala se u gradu Varaždinu električna razsvjeta javnoj poradbi.

Nakon što je godine 1838. prvi put u obće naš grad bio obskrbljen javnom, uljenom razsvjetom, koju je godine 1866. zamjenila naprednija kamenitim uljem, sada je poslije 57 godina naš grad zasjao bajnim elek-

mreži, kojom je ostvarena prva javna rasvjeta grada Varaždina. Varaždinska “munjara” nalazila na kraju Zagrebačke ulice. Na 120. godišnjicu njezine izgradnje upozorio nas je i čitatelj Bogdan Sloboda, koji sebe naziva starim Varaždincem koji voli čeprkati po bogatoj povijesti Grada i Županije.

Slavlje i divljenje

Munjara se nalazila na kraju Zagrebačke, nekadašnje Duge ulice

tričnim svjetlom - pisalo je na naslovnici Varaždinskog viesnika u prosincu davne 1895. godine. Udar-

na vijest tog je dana bila svečana proslava završetka radova na varaždinskoj termoelektrani i električnoj

- Termoelektranu je sagradio Julio Willert. Električne dinamo-strojeve proizvela je mađarska tvrtka “Ganz”, a tri parna stroja i tri parna kotla mađarska tvrtka

“Nicholson”. Začetnik ideje bilo je “Varaždinsko industrijalno društvo”, koje je okupilo 106 dioničara. Prije ovog događaja, u ondašnjoj Hrvatskoj prvi se put električna struja koristila za rasvjetu u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu 1873. godine. U Zagrebu je prvi put korištena struja za javnu rasvjetu 1877. godine na raskršću Gundulićeve ulice i Ilice, ali koristeći galvanske članke – ističe Sloboda. - Čim je presvietli gosp. veliki župan burnimi “živio” izprekidan izrekao pozsljednje rieči, u

taj tren zasja nikad nevidjenim bajnim električnim svjetlom čitav naš grad, a pred gradskom viećnicom zasvira gradska glasba najprije carevku a onda našu hrvatsku pjesmu: “Liepa naša domovino!” a širom toga razliegahu se radostni uzklici. Sad krenu uz svirku glasbe množtvo obćinstva gradom, u kojem je u najglavnijim ulicami još do pod kasnu noć vrvilo tisuću obćinstva, diveći se preliepo u svakom pogledu uspjeloj razsvjeti – riječi su kojima završava članak star više od stotinu godina.

16

Školstvo

REGIONALNI TJEDNIK || 15. prosinca 2015., br. 604

školstvo

Dvadeset novih stipendista u Varaždinskim Toplicama Dvadeset studenata i učenika Varaždinskih Toplica 2015./2016. školovanje ili studij će nastaviti uz pomoć gradskih stipendija.

Prema ugovorima potpisanima s gradonačelnicom Gorankom Štefanić, osam studenata dobilo je stipendije po kriteriju nadarenosti, dok je četvero studenata lošijeg imovinskog statusa. Što se učenika tiče, stipendije je dobilo troje nadarenih, četvero

www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

na osnovu lošeg socijalno-imovinskog statusa te je dodijeljena i jedna učenička stipendija za učenike s posebnim potrebama. Čestitajući stipendistima, gradonačelnica ih je upoznala s novim gradskim projektima. - Neka vam ovi projekti budu poticaj za daljnje obrazovanje, jer zahvaljujući njima otvorit će se nova radna mjesta, rekla je gradonačelnica te im poručila neka ne odustaju od zacrtanih ciljeva.

EKSPERIMENTALNI PROGRAMi Strojarska i prometna škola Varaždin

Programi su dobri, od jeseni u svim školama!

Eksperimentalni programi provode se već treću godinu i to za tri zanimanja: tehničar cestovnog prometa, tehničar za vozila i vozna sredstva i strojarski računalni tehničar TRNOVEC BARTOLOVEČKI

Dodijeljena 41 stipendija Općina Trnovec Bartolovečki sklopila je u subotu ugovore o stipendiranju 41 studenta s područja Općine u vrijednosti 181 tisuće kuna. Čak 17 stipendista dobilo je stipendije

Čak 17 stipendista dobilo je stipendije za nadarene studente za nadarene studente. Zadovoljan što je od ukupnog broja stipendija ovako velik broj stipendija upravo za nadarene, načelnik Općine Zvonko Šamec naglasio je da na području Općine ima veliki broj mladih i sposobnih ljudi koji su zaslužili da ih Općina financijski prati.

Dodijeljeno je i šest stipen-

dija za studente prvih godina diplomskih sveučilišnih studija i specijalističkih stručnih studija te 13 stipendija za redovne studente druge, treće i četvrte godine sveučilišnih i stručnih studija. Također, osigurano je i pet stipendije za redovne studente prve godine sveučilišnih i stručnih studija.

Svi koji studiraju u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji mjesečno će primati 300 kuna, dok će za ostale studente mjesečna stipendija iznositi 500 kuna. - Svi vi koji ste danas ovdje ste budućnost naše općine. Ujedno razgovaramo s poduzetnicima koje kadrove trebaju u budućnosti kako bi mogli školovati upravo takve kadrove i osigurali našim mladim mještanima i zaposlenje u Općini – izjavio je prije potpisivanja ugovora načelnik Šamec. (vg)

U Strojarskoj i prometnoj školi Varaždin već treću godinu provode se eksperimentalni programi za tri zanimanja: tehničar cestovnog prometa, tehničar za vozila i vozna sredstva i strojarski računalni tehničar. Riječ je o programima koji su financirani sredstvima EU u sklopu IPA programa i provodi ih Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, a namjera je razviti moderan sustav strukovnog obrazovanja koji će biti u stanju odgovoriti na izazove koje nameću današnje društvo i potrebe tržišta rada.

Praksa je važna

U sklopu provođenja ovog programa u četvrtak je u Strojarskoj i prometnoj školi Varaždin održan stručni skup pod nazivom “Implementacija strukovnih kurikuluma u eksperimentalnoj provedbi”, koji je okupio 20-ak nastavnika strojarske skupine predmeta iz srednjih škola iz Karlovca, Kri-

ževaca, Koprivnice, Zagreba, Čakovca i škole domaćina.

- Cilj stručnog skupa je razmjena iskustava, mišljenja i zapažanja s ciljem dodatnog poboljšanja programa. Dosad se pokazalo da se programi u strojarstvu mogu još više poboljšati uvođenjem praktične nasta-

Skup je održan s ciljem razmjene iskustava i mišljenja o dosadašnjem provođenju ve, koja je važna u zanimanjima u eksperimentalnoj provedbi. Sva ta zapažanja poslat ćemo Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih kako bi se poboljšani programi već u idućoj školskoj godini mogli primjenjivati u svim školama – rekao je dipl. inž.

Stjepan Krsnik iz Strojarske i prometne škole Varaždin,

Stručni skup okupio 20-ak nastavnika iz područja strojarstva

koji je, uz dipl. inž. Vericu Koprivu-Kozjak i dipl. inž.

Ivica Štrleka, sudjelovao u radnoj skupini koja je izrađivala Standarde i Kurikulum.

Inače, eksperimentalni programi kreirani su uzimajući u obzir potrebe tržišta rada, a u program su uključene i nove tehnologije.

- Tako su u strojarstvu uvedeni nov i predmeti, primjerice industrijska automatizacija, dizajniranje

proizvoda pomoću računala, CAD-CA M tehnologija, IT sustavi na vozilima, obnovljivi izvori energije te alternativni pogoni vozila.

Važno je naglasiti da smo kod formiranja predmeta osluškivali želje i potrebe poslodavaca, a onda vidjeli što je propisano Kurikulumom i tako pronašli zajednički jezik prema kojem smo definirali nastavni plan i program – objasnio je dipl. inž. Krsnik.

ERASMUS+ Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola u Varaždinu u projektu “The school we like to learn in”

Kako mlade zadržati u školi i motivirati na učenje?

Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola u Varaždinu jedna je od šest škola iz EU uključenih u Erasmus + projekt pod nazivom “The school we like to learn in”.

Škola je prijatelj

Riječ je o projektu koji pokušava dati odgovor na pitanje kako različite pedagoške metode mogu doprinijeti stvaranju prijateljskog školskog okruženja i sprečavanju napuštanja škola te povećanju motivacije učenika za obrazovanjem.

U sklopu ovog projekta ravnatelj Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole Zoran Hajek te Ana Sambolec i Damir Posavec su od 26. do 30. listopada sudjelovali na prvom me-

đunarodnom sastanku u Mistelbachu u Austriji, gdje su uz predstavnike iz Latvije, Austrije, Italije, Španjolske i Portugala razmjenjivali iskustva vezana uz rano napuštanje škola. Cilj sastanka bio je razmijeniti primjere dobre prakse među zemljama partnerima i dogovoriti planirane aktivnosti kojima bi se stvorilo prijateljsko okruženje u školama.

Uz kreativne radionice i predavanja Varaždinci su sudjelovali na nastavi i stekli nova iskustva. Škola domaćin im je predstavila terapijske pse koje su uveli u nastavni proces i koji pomažu pri motivaciji slabijih i hiperaktivnih učenika.

Kroz projekt se želi sprije-

Austrijska škola domaćin koristi terpijske pse koji pomažu kod motivacije slabijih i hiperaktivnih učenika

čiti rano napuštanje škole u partnerskim školama dijeleći primjere dobre prakse i učenja jednih od drugih.

Naime, u Europi se unazad nekoliko godina velika pozornost pridaje prevenciji ranog napuštanja školovanja mladih u dobi između 18 i 24 godine.

Statistike pokazuju kako više od šest milijuna mladih Europljana napušta obrazovanje ili ga završava s nižom srednjom stručnom spremom: u 2013. godini u EU je to bilo 13 posto, a prema podacima Eurostata iz 2011. za Hrvatsku govore da čak 4,1 posto mladih nije u sustavu obrazovanja.

Idući sastanak sudionika u projektu je u ožujku u Portugalu.

15. prosinca 2015., br. 604 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi

17

18

Kulturni obzor

kulturni obzor www.regionalni.com/kultura

REGIONALNI TJEDNIK || 15. prosinca 2015., br. 604

“Ususret Božiću”, naziv je koncerta, revije orguljaša, koji Glazbena škola u Varaždinu i biskupija varaždinska priređuju u srijedu, 16. prosinca u 18.30 sati.

Na koncertu u Katedrali uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, nastupaju učenici orguljaši, saksofonisti i pjevači Glazbene škole.

Promocija “Književnosti uživo” Promocija trećeg ovogodišnjeg broja mrežnog i tiskanog časopisa za književnost i umjetnost “Kniževnost uživo”, održati će se u subotu 12. prosinca u caffe baru “Long play”, s početkom u 18 sati.

Novo izdanje časopisa predstaviti će članovi uredništva,

Milan Zagorac i Milena Fuš.

Ovo je ujedno i deseti do sada objavljeni svezak, a do kraja godine u planu je još jedan broj koji će biti objavljen na samom kraju prosinca.

Broj su uredile Dunja Matić, Mirela Fuš, Tea Marković i Tamara Čapelj.

IZA UGLA Otvorene izložbe u Državnom arhivu i u novom prostoru HDLU-a

Atraktivna umjetnička scena PROMOCIJA

“Biti čovjek” Varaždinski književnik, Dragutin Pakšec, predstavio je svoju treću zbirku pjesama “Biti čovjek”. Riječ je o nastavku pjesničkog ciklusa započetog knjigama “Poslije kiše” i “Apokalipsa”. Ovom knjigom, promoviranom u varaždinskoj knjižnici i čitaonici “Metel Ožegović”, prema riječima kritike “Pakšec dostiže svoj tematski te izražajni vrhunac”.

MUZEJ ANĐELA

Knjiga i triptih Muzej anđela predstaviti će u petak, 18. prosinca u 18 sati knjigu “Anđeli i Božićni običaji”, autora Dana Šercara i Željke Tokić. Okupljeni će imati priliku postavljati pitanja i saznati zanimljive činjenice o Božiću.

Muzej će također od 16. prosinca do kraja sijećnja 2016. godine biti domaćin izložbe “Oltareki”, triptiha samostalnog varaždinskog umjetnika, Željka Prsteca.

Samostalni varaždinski umjetnik, Željko Prstec, već duže vrijeme podsjeća nas na davninu svojim triptisima, koji baš poput malih oltara, plijene pažnju posjetitelja Muzeja anđela.

Obje su izložbe održane nakon desetljeća bitke da Arhiv i HDLU napokon riješe pitanje hoće li i gdje udomiti svoju vrijednu građu Piše: Višnja gotal visnjagotal@gmail.com

Dvije izložbe održane prošlog tjedna s dvije različite tematike, u dvije ustanove – imale su jednu zajedničku emociju. Za njihove ravnatelje te su izložbe značile puno više od prikaza reprezentativnih postava.

Obje su održane nakon desetljeća bitke da njihovi domaćini napokon riješe pitanje hoće li i gdje udomiti svoju vrijednu građu.

Tako je u Kuli stražarnici varaždinskog Starog grada otvorenjem izložbe „HDLU božićni art sajam“ ujedno otvorena i prva vlastita galerija u 80 godina povijesti Hrvatskog društva likovnih umjetnika Varaždin. Izložba koja će biti postavljena do Badnjaka, tako će ući u povijest HDLUa. Jer, nije mala stvar, nakon niza neispunjenih obećanja i maćehinskog odnosa Grada prema društvu koje okuplja 40-ak većinom akademskih likovnih umjetnika i čija je udruga na listi Ministarstva kulture, kao važna za hrvatsku kulturu, napokon imati dom.

HDLU u Kuli

Samo još prije koji mjesec bilo je pitanje hoće li HDLU završiti na cesti, jer nisu imali 10 tisuća kuna za plaćanje najamnine gradskog prostora u kojemu su do tada djelovali. Prije toga su se naslušali raznih obećanja od Grada o trajnom udomljavanju, ali sve

“HDLU božični art sajam”

do sad su ostali podstanari „na crno“. U igri su bili palača Sermage, pa palača Patačić i, prije gotovo jednog desetljeća, prostor Tiska u Uskoj ulici, u koji je umjesto likovnjaka

Prva vlastita galerija HDLU-a u 80 godina postojanja udruženja uselila županijska Turistička zajednica. Kao šlag na tortu praznih obećanja uslijedila je odluka o plaćanju 10 tisuća kuna najma ili otkaz gostoprimstva u gradskom prostoru, u neuglednom prostoru gotovo ruševne kućice u središtu grada.

Tad se, što je i objavljeno u Regionalnom tjedniku, spekuliralo da će HDLU udomiti GMV upravo u Kuli stražarnici, ali ravnatelj Miran Bojanić

“Štit, kaciga i plašt” i “Od papira do stvarnosti”

Morandini to nam nije mogao potvrditi. „Prema neslužbenim informacijama, Grad neće priznati da se zaletio izbacivanjem HDLU-a pa će preko GMV-a, na elegantan način donijeti konačnu odluku o dodjeli prostora likovnjacima“, napisano je tada u Regionalnom tjedniku. Predviđanje se, na zadovoljstvo HDLU-a, i ispunilo. - Kula je spletom okolnosti ostala prazna i sad je to naš prostor, zadovoljno je na otvorenju izložbe rekao predsjednik HDLU-a Nenad Opačić.

Udomljeni Arhiv

U istom je tekstu i kontekstu spomenut i slučaj varaždinskog Državnog arhiva, koji, također, nikako nije mogao do jedinstvenog prostora u koji će smjestiti vrijednu građu, koja je sada smještena na nekoliko lokacija. Arhiv je doslovno preko noći morao iseliti građu

GRAD I HDLU i dio Arhiva gotovo je završio na ulici. Prvi zbog neplaćanja najamnine Gradu, drugi zbog “zaboravljivosti” gradskih čelnika iz dviju zgrada koje je Grad darovao Sveučilištu i time taj dio Arhiva izbacio na ulicu.

Znali su arhivari da se sele u prostor bivše vojarne u Optujskoj, ali Grad ih je puna četiri mjeseca „zaboravio“ obavijestiti o svojoj darežljivosti prema Sveučilištu, pa se selidba, vrijedna 10 milijuna kuna,

morala obaviti navrat-nanos.

Ipak, uspjeli su učiniti osnovno, preseliti građu, napraviti mjesta za novu i, koliko god ih je gradsko „iznenađenje“ stajalo novaca i živaca, napokon odahnuli. U takvom su ozračju otvorene izložbe „Štit, kaciga i plašt“ autora Davora Hrelje i izložba „Od papira do stvarnosti“ Ladislava Ilčića.

Na Hreljinoj je izložbi predstavljeno gotovo cjelokupno gradivo iz Zbirke grbovnica iz 16. do 18 stoljeća. – „Nadamo se da ćemo u godinama koje slijede uspjeti obraditi i predstaviti daleko veću količinu sfragističkog materijala sakrivenog u tami naših arhivskih spremišta...“, rekao je Davor Hrelja.

Izložba „Od papira do stvarnosti“ prezentira građevinsku dokumentaciju i dozvole tijekom povijesti“. Izložbe su otvorene za razgled do konca veljače.

„Hitler iz našeg sokaka“?!

Piše: mr. sc. Denis PERIČIĆ, književnik

„Ako je netko nacionalni neprijatelj broj jedan“, kaže Miljenko Jergović, „onda mu se ništa, ali baš ništa, ne smije prigovarati“.

Dobro, Jergović to kaže za Olivera Frljića, ali ja ću ovdje malo stati u obranu – iako mi to osobno neće koristiti, nego samo štetiti – Ladislava Ilčića. Iako se s njim u mnogočemu ne slažem, doista mislim da je Ilčić u dijelu javnosti nepravedno proglašen nacionalnim neprijateljem i da je izložen pravoj medijskoj hajci.

Što je to Ilčić, zapravo, rekao da ga se uspoređuje s Hitlerom?

Ništa, založio se za žicu na granici, zbog izbjeglica. Legitiman (pr)istup. To je njegovo mišljenje, kakvo ne samo da razmatraju, nego i provode mnoge zemlje EU. Onda je i Miro Cerar pravi Hitler.

Nije li?

Osobno mislim da je jedina dobra stvar koju je Milanović ostvario u izbjegličkoj krizi ta da nije digao žicu niti zid. Ali je također činjenica da svaka zemlja ima

imigracijsku politiku – liberalnu ili restriktivnu, svejedno – samo Hrvatska, zahvaljujući Milanovićevoj Vladi, nema nikakvu. Ilčićev je problem taj što je bio izravan, naglašavajući razlike između etničkih i vjerskih skupina, pri čemu je izjavom da su muslimanski imigranti „biološki jači od Europljana“ zapravo uvrijedio samo nas, Europljane, a ne i imigrante.

Ali ljudi se razlikuju. Pa kako Hrvati ne bi bili različiti od Sirijaca ako sam ja toliko različit

već od svog sugrađanina Ilčića?

On, na primjer, sigurno češće ide u crkvu od mene. On je izvrstan glazbenik, ja svirati ne znam.

Ja sam, zacijelo, bolji pisac od njega. I ja, za razliku od njega, odavno mislim da mu je potreban savjetnik za odnose s javnošću.

Jer da ga Ilčić ima, bio bi umio „umiveno“ iznijeti iste stavove a da se ne izloži ovakvoj hajci. Ali to je već stvar političke mudrosti, koja se ne stječe preko noći, niti na temelju strasti.

15. prosinca 2015., br. 604 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi

19

20

OGLAS

REGIONALNI TJEDNIK || 15. prosinca 2015., br. 604

15. prosinca 2015., br. 604 || REGIONALNI TJEDNIK

oglas

21

22

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 15. prosinca 2015., br. 604

Grafičar u osmini finala Kupa

sport

Ludbreški košarkaši uvjerljivo su pobijedili ekipu Vern iz Zagreba 104:79.

Ekipa Grafičara krenula je agresivno, ali koncentrirano u susret. Osim toga, visok postotak realizacije donio im je rezultat 29:13 u prvoj četvrtini, da bi u sljedećoj bili skoro jednako dobri, 25:16. Drugi dio otvorili su šuterski najraspoloženije, o čemu govori rezultat treće četvrtine 30:20, u zadnjem dijelu

www.regionalni.com/sport Zovite nas na 042/290-777

utakmice malo je posustao ludbreški stroj, ali konačni rezultat 104:79 više je nego uvjerljiv. Ludbrežani tako po prvi put ulaze u ždrijeb osmine finala Kupa, te s veseljem očekuju ime protivnika.

U A2 ligi Sjever Ludbrežani također igraju bez greške, tako su u županijskom derbiju slavili protiv Ivančice sa89:69. Grafičar je trenutno na trećem mjestu prvenstvene ljestvice.

RUKOMET GRK Varaždin 1930 pobijedio na gostovanju ekipu Umaga 26:21

Iva Gerić, HK Ludbre g , o s vo ji l a j e srebro n a pr vom Prvenstvu Balkana za uzrast dječaka i djevojaka 2000./02. u Senti u Srbiji.

U izuzetno jakoj konkurenciji Iva je došla do ovog velikog uspjeha pobjedama protiv srpske i bugarske predstavnice, tušem. Ovaj putanesavladiva prepreka ostala je predstavnica iz Turske, no i u toj borbi Iva je pokazala zavidno znanje. Turske predstavnice pokazale su se superiorne na cijelom prvenstvu, osvojivši skoro sva zlatna odličja.

Na natjecanju su sudjelovale najveće zemlje hrvačkog svijeta poput Moldavije, Turske, Bugarske, Rumunjske, tako da je konkurencija uistina bila vrlo jaka i time je ovaj uspjeh još veći i vredniji. Uz Ivu Gerić bili su treneri Ignac Horvat i Alen Gerića.

TOP 12 u Varaždinu

Najbolji mladi stolnotenisači natjecat će se na pozivnom turniru u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin. U domaćinstvu STK Starr 19. i 20. prosinca u Varaždinu će se natjecati najbolji mlađi kadeti, mlađe kadetkinje, juniori i juniorke.

Susreti će se održati u maloj dvorani te će to biti prilika za mlade varaždinske stolnotenisače da u svom gradu pokušaju ostvariti što bolje rezultate, uz već dokazane organizacijske sposobnosti varaždinskog kluba.

STK Starr organizirat će početkom siječnja i kamp Regionalnog stolnoteniskog centra Varaždin, u kojem će dodatno trenirati s mladim i perspektivnim igračima i igračicama iz cijele regije, uz renomirane trenere.

“Posljednjih 15 minuta lomimo sve ekipe lige!”

Ovom pobjedom praktično je osigurano drugo mjesto na prvenstvenoj ljestvici i korak bliže plasmanu u Ligu za prvaka.

Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

ne uđemo sto posto, utakmica može krenuti u smjeru koji mi ne želimo. Ne smijemo dozvoliti nikakvo opuštanje.

U 16. kolu Premijer lige GRK Varaždin 1930 pobijedio je na gostovanju ekipu Umaga 26:21 (12:12). Ovom pobjedom praktično je osigurano drugo mjesto na prvenstvenoj ljestvici i korak bliže plasmanu u Ligu za prvaka. Mlada varaždinska ekipa tako je potvrdila činjenicu da se upornim i kvalitetnim radom mogu relativno brzo postići zapaženi rezultati.

Nastavak

Osim utakmice s Karlovcem, u srijedu će se u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin odigrati i susret SEHA lige između PPD Zagreb i mađarskog Vesprema.

Treninzi se nastavljaju 4. siječnja, a već su dogovorene i prijateljske utakmice

Kontinuitet

Trener Dabrova Vladimir Vujović zadovoljan je viđenim, ne samo u utakmici s Umagom već i u posljednjih nekoliko utakmica.

- Kao što sam rekao na po-

Praznik rukometa u Varaždinu, 16. prosinca Varaždin 1930 - Karlovac, te SEHA liga PPD Zagreb - Veszprem četku sezone, da ćemo tek u prosincu pokazati naše pravo lice. Nismo toliko podigli samu igru, jer za taktičku zrelost treba vremena, ali

serija od devet utakmica bez poraza ipak dovoljno govori sama za sebe. Sve je to plod napornih treninga i teškog rada. Mi sada u posljednjih 15 minuta susreta lomimo naše suparnike i na snagu i na taktiku. To se pokazalo i na utakmici u Umagu.

- Slično je baš bilo i u Umagu, do 45 minute bilo je izjednačeno, malo smo mi vodili, pa malo oni, a onda smo mi digli u brzinu više i oni nas

nisu mogli pratiti. Nismo im dozvolili da lako postignu gol.

Na kraju su nam svi čestitali.

U srijedu je posljednja utakmica ovog dijela prvenstva.

Igrate s ekipom Karlovca, trenutno posljednjeplasiranom ekipom Premijer lige.

- Mi se za srijedu spremamo kao da igramo s najboljom ekipom lige. Svaku utakmicu treba ozbiljno shvatiti. Treba znati da će to biti sraz dvije najmlađe ekipe lige i ako se

- Bit će to praznik rukometa u Varaždinu, svi ljubitelji rukometa moći će vidjeti nas, a nakon toga Zagreb i Veszprem te smatram da je to jedan od najkvalitetnijih sportskih događaja u gradu ove godine.

- Nakon toga mi nastavljamo s treninzima do 23. prosinca, a zatim od 4. siječnja krećemo u novi ciklus.

Prvenstvo se nastavlja 6. veljače, a mi ćemo do tada trenirati i odigrati nekoliko prijateljskih utakmica s ekipama iz Mađarske i Slovenije te najvjerojatnije i s Vidovcem i Čakovcem.

STRELIČARSTVO Članovi SK Ceklin vrlo uspješni na turniru u Sisku

Sedam medalja za Cekin Jedanaest članova SK Cekin sudjelovalo je na turniru u Sisku, a sedmero se vratilo s medaljama.

U kategoriji djevojčica do 12 godina, standardni luk, Mia Međimurec je u ujednačenom ritmu osvojila zlato.

U kategoriji dječaka do 14 godina Matija Hanžek je i ovaj put uhvatio zlato i Matko Dupor koji je osvojio broncu, na

podiju se ovaj put pridružio i desetogodišnji Fran Gašparić, koji je osvojio srebro. Matko Zlatić i Jan Međimurec morali su se zadovoljiti 5. i 6. mjestom.

U kategoriji seniora, olimpijski luk, Stjepan Gašparić zauzeo je 8. mjesto, dok je Goran Gojković u istoj konkurenciji zauzeo 11. mjesto. U kategoriji seniora, standardni luk, Nenad

Čalušić nastavlja svoj put prema gore. Broncu osvojenu na svom prvom turniru, na svom drugom turniru zamijenio je srebrom. Svakako treba reći i da mu je za svega nekoliko krugova izmaklo zlato.

U kategoriji veteranki, olimpijski luk, Božena Šimek-Šuplika osvojila je zlato, dok je u istoj kategoriji Erika Kanešić Dupor osvojila broncu.

Sport

15. prosinca 2015., br. 604 || REGIONALNI TJEDNIK

Valetnić putuje u London U novoj dvorani SRC Gorčica u Šenkovcu, u organizaciji STK Starr iz Varaždina i STK Šenkovec odigrane su kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u ping pongu 2016, koje će se održati u Londonu. Prvo mjesto osvojio je Žarko Valentić iz Zagreba, pobjedivši prošlogodišnjeg pobjednika Marka Habijanca iz

Velike Gorice rezultatom 2:1.

Treće mjesto osvojio je Željan Gačina iz Zagreba pobijedivši Varaždinca Marka Gredelja rezultatom 2:0. Peto i šesto mjesto podjelili su Dražen Borovec iz Varaždina i Nenad Raičević iz Crne Gore. Uz igrače iz Hrvatske nastupili su i igrači iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

23

Nastavlja se Zimsko prvenstvo Varaždina u košarci, popularni Memorijal Zdravko Kranjec. Nakon nekoliko godina pauze ponovno će se u Varaždinu igrati košarka u zimskom razdoblju. U organizaciju su se uključili KK Vindija, ŽKK Vindi i ŽKS Varaždin. Prijave ekipa su do kraja prosinca, a natjecanja će početi sredinom siječnja. Raspored igranja bit će po sistemu svaki sa svakim, a igrat će se nedjeljom u dvorani u Graberju.

STOLNI TENIS Počela pozivna natjecanja najboljih mladih igrača

Rezultat sve bolje igre Najbolji mladi stolnotenisači okupili su se u Žabniku i međusobno odigrali zanimljive mečeve

Petra Petek, STK Varaždin

Visoka mjesta za mlade Varaždince na turnirima U svim uzrasnim kategorijma pozvani su najblji mladi s varaždinskog područja Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

Protekli vikend počela su natjecanja najboljih stolnotenisača i stolnotenisačica u svim uzrasnim kategorijama.

Najmlađi

U Zaboku je odigran 1.

Pozivni turnir najmlađih kadetkinja Hrvatske. Od 12 najboljih najmlađih kadetkinja po službenoj ranglisti HSTS-a, prvo mjesto je osvojila i najbolja s rangliste, Bruna Borovec iz STK Starr iz Varaždina. Zbog odlične igre i rezultata u ovoj sezoni Bruna je dobila poziv trenera reprezentacije za nastup na

TOP 12 za mlađe kadetkinje, koji će se održati 19. i 20. u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin. Jelena Vukelić iz

Bruna Borovec dobila je poziv trenera reprezentacije za nastup na TOP 12 za mlađe kadetkinje STK Varaždin osvojila je 4. mjesto. Jasmina Klopotan iz STK Ljubeščica bila je 11. s jednom pobjedom. Varaždinka Petra Petek osvojila je u

Zagrebu TOP 8 turnir za seniorke.

Ovim uspjehom Petra će na novoj HSTS- ovoj rang listi biti prva, te je na taj način i potvrdila nastup na Svjetskom prvenstvu u Maleziji u veljači sljedeće godine.

U Žabniku je održan 1.

Pozivni turnira najmlađih kadeta Hrvatske, a drugo mjesto osvojio je Simon Vincek iz MGK Drava, dok je Vito Milak, također iz MGK Drava, ušao u turnir kao rezerva i osvojio 11. mjesto.

Fran Wagner iz STK Varaždin je osvojio 5. mjesto. Janja Matijašec, STK Ljubešćica, u kadetskoj konkurenciji imala je skor 6:5 i bila vrlo dobra šesta.

Stariji

U Osijeku je na TOP-12 kadeta Leon Šantek, STK Ljubešćica, osvojio izvrsno 2. mjesto u konkurenciji s dvije godine starijim protivnicima.

U 13. kolu 1. HRK za žene ekipa ŽRK Koka pobijedila je ekipu Osijeka s 33:22 te se na najljepši način oprostila od svojih navijača u ovom dijelu natjecanja. Prvi dio susreta bio je izjednačen, ali su u drugom dijelu varaždinske rukometašice zaigrale puno borbenije i agresivnije te su kroz kontre i polukontre lakše dolazile do golova.

U utakmici sve su igračice dobile priliku, a u strijelce su se upisale Tomić s 10 golova, Jalušić s 7, Domjan s 5, Poljak s 4, Babić, Vujević i Zadravec s po 2 i Furjan s 1 golom. Golubić je bila odlična na golu s velikih 18 obrana.

Sada slijedi prvenstvena stanka i odmor za igračice, a prvenstvo se nastavlja 30. siječnja 2016. godine.

Zlatni u Dubrovniku Članovi Karate kluba Varaždin Enes i Elma Garibović od 11. do 13. prosinca nastupili su na Prvenstvu Balkana za kadete, juniore, mlađe seniore u Dubrovniku, a sa zlatnom medaljom vratio se Enes.

Na Prvenstvu je nastupilo 630 sportaša iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, BiH, Crne Gore, Kosova, Makedonije, Albanije, Rumunjske, Bugarske i Turske.

Enes je pobijedio u svojim mečevima te dao velik doprinos u osvajanju zlata.

- Ova medalja mi je izuzetno draga i posebna zato što smo, mi kao ekipa, osvojili zlato, i zapravo svaki od nas je pridonio sa svojim pobjedama. Za ekipu je nešto posebno boriti

se i cijela dvorana je bila uz nas i vrlo glasno bodrila svaki naš poen – rekao je Enes Garibović, koji je dan prije ekipnog dijela osvojio peto mjesto u pojedinačnoj konkurenciji kod mlađih seniora do 84 kilograma.

Na Prvenstvu Balkana nastupila je i Enesova sestra Elma Garibović, koja je izgubila u drugom kolu od predstavnice Srbije u kategoriji mlađih seniorki do 55 kilograma.

KICKBOXING Članovi SD Mladost uspješni na Croatia Openu u sportskoj dvorani u Podsusedu

Čak petnaest odličja za borce varaždinske Mladosti Na međunarodnom turniru Croatia Open koji je održan u Zagrebu u sportskoj dvorani u Podsusedu, članovi SD Mladost osvojili su ukupno 15 odličja, od čega tri zlatne, pet srebrnih i sedam brončanih medalja. Na turniru je sudjelovalo 408 natjecatelja iz osam država i 77 klubova, što pokazuje da je to jedan od najjačih t u rn i ra k ickbox i nga u Hrvatskoj.

Za sportaše SD Mladost bio je to turnir kojim su

Zlatne medalje osvojili su Patrik Grđan i dva puta Ivan Horvat zaokružili 2015. godinu te su zadovoljni ostvarenim rezultatima. Sada se okreću pripremama za na-

dolazeću sezonu. Treneri koji su vodili natejcatelje bili Anđelko Mladenović i Emerik Večerić.

Os vajači meda lja su: Patrik Grđan, zlato, stariji kadeti do 57 kg; Juraj Primorac i Dominik Videc, bronce, stariji kadeti do 69 kg; Sandra Slunjski i Lora Dobovičnik, bronce, starije kadetkinje do 55 kg ; Patricija Špolja rić, srebro, starija kadetkinja +65 kg; Nikola Lenardić,

bronca, junior do 57 kg; Ivan Horvat, zlato, junior do 63 kg; Antonio Rukavina, srebro, junior do 89 kg; Tea Požgaj, srebro, juniorka do 50 kg; Meri Novak, bronca, juniorka do 50 kg; Emi Mla kar, bronca, juniorka +70 kg; Kristina Sokolić, srebro, seniorka do 55 kg; Karla Novak (LK), srebro, starije kadetkinje do 65 kg; Ivan Horvat (LK), zlato, juniori do 63 kg. Članovi SD Mladost s osvojenim medaljama u Podsusedu

24

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 15. prosinca 2015., br. 604

PLIVANJE Uspjeh PK Varaždin

Lovro Pintarić i Karlo Hajdinjak, PK Varaždin

Četiri medalje i dvije norme U PK Varaždin zadovoljni su nastupom svojih članova na 5. mitingu “Sveti Nikola” Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

Članovi PK Varaždin nastupili su vrlo uspješno na domaćem “terenu” Gradskih bazena Varaždin, gdje je održan 5. Međunarodni miting “Sveti Nikola”. PK Varaždin su predstavljali

Hajdinjak je osvojio zlato na 100 m prsno te srebro na 200 m prsno , a uz to je isplivao i dvije norme za Prvenstvo Hrvatske Anamaria Cmreačak, kao jedina plivačica, te plivači Marin Domislović, Karlo Hajdinjak, Martin i Nikola Ključarić, Lovro Pintarić, Karlo Rosenthal, Lovro Trojnar te Willi Tropp.

Lovro Pintarić je nastupio u četiri discipline i postigao zapažene rezultate u delfin disciplinama. Osvojio je sre-

brnu medalju na 100 delfin te brončanu medalju na 200 delfin. Osim delfina, nastupio je i na 100 i 200 kraul te u obje discipline isplivao osobne rekorde.

Karlo Hajdinjak je safantastičnim rezultatom 1.12,11 na 100 prsno osvojio zlatnu medalju. Na 200 prsno, s vremenom 2.41,97, bio je srebrni. Uz medalje, isplivao je i dvije norme za Prvenstvo Hrvatske, i to na 200 delfin, gdje je bio četvrti, i 200 mješovito, gdje je bio osmi.

Karlo sada ima pet isplivanih normi za PH. Uz Lovru i Karla, odlična je bila i Anamaria Cmrečak, koja je zauzela osmo mjesto na 100 prsno te isplivala osobne rekorde na 200 prsno i 200 mješovito. Osobne rekorde otplivali su i Marin Domislović (100 prsno), Lovro Trojnar (100 kraul i 100 leđno), Nikola Ključarić (100 prsno i 200 prsno gdje je bio deseti), Martin Ključarić (100 kraul), Karlo Rosenthal (100 kraul, 100 leđno, 200 mješovito i 200 leđno gdje je bio osmi) te Willi Tropp (100 i 200 kraul te 100 prsno).

PLIVANJE PK Barok organizirao već tradicionalni 5. Međunarodni plivački miting Sveti Nikola

Pet medalja i pohvale za organizatora turnira

Članovi PK Barok koji su nastupili na Mitingu “Sv. Nikola”

Na Gradsk im bazenima Varaždin, u organizaciji PK Barok održan je jubilarni 5.

Međunarodni miting plivački miting „Sv. Nikola“. Na mitingu je nastupilo 339 natjecatelja iz 19 klubova iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Mađarske. Na mitingu je nastupilo i 30 članova PK Barok, koji su osvojili ukupno pet medalja. Medalje za Barok osvajali su: Nika Dobovičnik, Petra Gašparac, Melani Kli-

ček i Leona Juriša. Posebno su novčanim nagradama sponzora nagrađeni plivač i plivačica s najvrednijim zbrojem dvaju rezultata te njihovi treneri.

Kod plivačica nagradu je zaslužila Tesa Novak iz Olimpa, a kod plivača nagradu je odnio Vid Mihovilović iz Zagrebačkog plivačkog kluba. Natjecanje je održano u jutarnjem i popodnevnom dijelu, a plivalo se ukupno 11 disciplina u muškoj i isto toliko u ženskoj

konkurenciji.

PK Barok na domaćem plivalištu predstavljalo je 30 natjecatelja, od kojih 16 muških i 14 ženskih. Osvojili su ukupno pet odličja od kojih jedno zlatno i četiri srebra.

Jedino zlato za PK Barok osvojila je mlađa kadetkinja Nika Dobovičnik, koja je bila najbrža u utrci 200 slobodno, a još je osvojila i srebrnu kolajnu u disciplini 400 slobodno.

Osim toga bila je i dva puta

četvrtoplasirana.

U istoj kategoriji srebrne medalje još su osvojile Leona Juriša i Melani Kliček. Leona je bila druga u disciplini 100 delfin, a Melani u utrci 100 prsno. U kadetskoj konkurenciji srebro je osvojila Petra Gašparac u disciplini 200 leđno. Petra je, isto kao i Nika, još dva puta bila četvrta. Na korak do medalje osvajanjem četvrtih mjesta ostali su: Matej Čok, Erik Hunjek i Luka Štuberger.

15. prosinca 2015., br. 604 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi

25

26

Vidokrug

REGIONALNI TJEDNIK || 15. prosinca 2015., br. 604

vidokrug www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Antonija i Franjo Hip čestitke su primili i od svoje petero unučadi

Priredba Kaj vu duši: poseban pljesak za sve izvođače iz Vinice Sudeći prema broju posjetitelja te pljesku, stanovnici Općine Vinica u nedjelju su ponovno pokazali velik interes za glazbenu priredbu”„Kaj vu duši“, koju su u direktnom prijenosu iz viničke dvorane mogli pratiti svi slušatelji Radija Kaj. Posebno oduševljenje izazvali su vinički izvođači. – Neki su već jako dobro poznati na sceni, poput

Viničkih tamburaša, Tamburaškog sastava Krijesnice i naše glazbene uzdanice Gabriele Hrženjak, ali i sve prepoznatljivijih članica Ženskog vokalnog sastava Leluja, koje djeluju u sklopu KUD-a Vinica, a predstavile su se svojim autorskim skladbama “Nek popevka zleči vse“ i “Vinica moja, moj rodni kraj“ – istaknuli su iz Općine Vinica.

Misno slavlje povodom zlatnog pira Marije i Stjepana Boraka predvodio je njihov sin Vlado

50 GODINA BRAKA Zlatni pir proslavili Antonija i Franjo Hip te Marija i Stjepan Borak

Pola stoljeća ljubavi i predanosti

U crkvi Uzvišenja sv. Križa u Radovcu istog su se dana dva para prisjetila obećanja danog davne 1965. godine - obećanja o vječnoj ljubavi koja ih je pratila kroz njihove posve različite životne priče Krajem studenoga 1965. godine dva su mlada i zaljubljena para s cestičkog područja dala čvrsto obećanje koje je preživjelo sve životne brodolome i jačalo svakim trenutkom sreće – obećanje o vječnoj ljubavi. Križovljanski župnik Ivan Dugi vjenčao je Antoniju Štehec i Franju Hipa 27. studenoga, a Mariju Petric i Stjepana Boraka 29. studenoga, prije 50 godina. Zajednički prst sudbine još je jednom dotaknuo ta dva para 28. studenoga ove godine, kada su se u crkvi Uzvišenja sv. Križa u Radovcu prisjetili tog davnog obećanja. Međutim, tu prestaju sve zajedničke crte,

jer su priče o ljubavi, obitelji i zajedništvu dugom čak pola stoljeća posve različite.

Isti je tek zaključak – najvažnija je ljubav!

Čestitali unuci

Pedesetu godišnjicu vjenčanja i zajedničkog života Antonija i Franjo Hip proslavili su u krugu obitelji, a slavlje je započelo zahvalnom misom koju je predvodio križovljanski župnik vlč. Zorislav Šafran. Inače, Franjo se nakon vjenčanja zaposlio u Tvornici Automobila Maribor (TAM) te nakon toga i u pogonu VIS-a u Babincu, a od 1992. godine u invalidskoj je mirovini.

Supruga Antonija vodila je svoje petero unučadi. brigu o domaćinstvu i odgoju troje djece, sina Stanka Zapjevala klapa te kćeri Dragice i BožiŽivotna priča Marije ce. Kroz pedeset i Stjepana Borasu se godina ka nije nimalo Antonija i idilična, ali DUGOVJEČNOST Franjo iz poka zuje mladog, da se i Križovljanski župnik zaljunajteže blježivotne Ivan Dugi vjenčao je n o g p r e Antoniju Štehec i Franju para preke premogu Hipa 27. studenoga, a tvorili svlaMariju Petric i Stjepana u nadati uz Boraka 29. studenoga smijal j u b a v, nu ba k u vjeru i 1965. godine. i djeda koji međusobnu su s veseljem potporu. Ispoprimili čestitke četka su supruž-

nici radili u Mariboru, a kući su dolazili tek preko vikenda. Godine 1966. rodio im se prvi sin Vlado, a dvije godine kasnije i mlađi Zdravko. Preko tjedna su o djeci isprva brinuli Marijini roditelji, a stasanjem sinova za školu Marija je napustila posao u Mariboru te se posvetila njihovom odgoju te domaćinstvu. Stjepan je 1990. godine prešao u tvrtku Varkom, gdje ostaje do umirovljenja 1995. godine. Sinovi Vlado i Zdravko odrastali su vezani uz crkvu u kojoj je Stjepanov otac bio orguljaš više desetljeća te su se obojica odlučila za svećeništvo.

Nažalost, Zdravko je kao

svećenik Župe sv. Benedikta u Donjim Mostima smrtno stradao u prometnoj nesreći kod Valpova 2003. godine, kada se vraćao sa susreta sa Svetim Ocem u Osijeku.

Stariji sin Vlado svećenik je u Župi Sveti Đurđ kod Ludbrega te je upravo on predvodio misno slavlje povodom 50. godišnjice braka svojih roditelja. Na proslavi zlatnog pira Marije i Stjepana okupila se brojna rodbina i prijatelji, a pjesmom su im čestitali i članovi klape Lanterna iz Zadra. Tako je druženje u Vatrogasnom domu DVD-a Križovljan Cestica potrajalo do kasnih noćnih sati.

USPOMENE Sastali se bivši učenici V. OŠ Varaždin

Opet u školskim klupama Nakon što su obnovili uspomene i nasmijali se starim školskim dogodovštinama, bivšim se učenicima VIII. a razreda varaždinske V. osnovne škole činilo kao da su još jučer zajedno sjedili u školskim klupama.

Međutim, oni su osnovnu školu završili davne 1970. godine, a 45. godišnjica ukazala se kao odlična prilika za ponovni susret starih

prijatelja. U razredu ih je

Nakon druženja pala je jednoglasna odluka - odsad će se sastajati svake godine bilo 35-ero, a na proslavu

obljetnice došlo ih je 21. Životni putovi odveli su ih na razne strane - u međuvremenu su završili srednju školu, a mnogi i studij, neki su otišli sreću i posao potražiti u inozemstvu, oženili su se ili udali, dobili djecu i unuke, imali karijere, a većina ih je stigla i do mirovine. Nakon druženja svi su se složili u jednom - odsad će se sastajati svake godine.

VIDOKRUG

15. prosinca 2015., br. 604 || REGIONALNI TJEDNIK

27

SPEKTAKULARNO Adventski koncert

Gala koncert u HNK Varaždin

Adventski Gala koncert u HNK Varaždin uz potporu je varaždinskog Koncertnog ureda održan prošlog tjedna.

Na Gala koncertu nastupio je Komorni studio Zagrebačke filharmonije kojim je dirigirao Ivan Josip Skender. U bogatom i raznovrsnom programu nastupila je sopranistica Valentina Fijačko, Dubravka Šeparović (mezzosopran), tenor Domagoj Dorotić te plesači Edina Pličanić i Azamat Nabiullin.

20.

prosinca (nedjelja) u Varaždinskim Toplicama u 14 sati na Trgu Hrvatske Republike počinje Adventski sajam. Atmosferu na adventu u organizaciji gradske Turističke zajednice zagrijat će plesno rekreativna skupina Rock Stars, pod vodstvom trenerice Marte Žugec, dvjema plesnim točkama božićnog karaktera.

NOVI MAROF Zapaljena treća svijeća

Advent i druženje s groficom Lujzom Ove su subote Marofčani mogli doživjeti čaroliju “Adventa s groficom Lujzom” i tako se prisjetiti brojnih grofičinih dobroč i n st av a koji h je u vrijeme adventa bilo najviše. Od 17 do 18 sati dvojnica grofice Lujze družila se s najmlađim posjetiteljima kroz radionicu izrade božićnih anđela i pripovijedanje božićnih priča, nakon čega je i upalila adventsku svijeću ispred Kulturnog centra u Novom Marofu. Na svečanosti palje-

nja svijeće, uz patra Vitomira i gradonačelnika Sinišu Jenkača, bili su nazočni članovi crkvenog z b o r a “Kraljica mira” iz Podruta, koji su pjevali prigodne adventske pjesme. Otvorena je i izložba statua i dekorativnih predmeta od šećera pod nazivom “Sve od šećera!” umirovljene učiteljice Rozalije Kurjaković iz Zagreba, a okupljeni su u novomarofskoj Gradskoj knjižnici i čitaonici imali priliku vidjeti papirnate jaslice.

TZ grada Čakovca i ove je godine pripremila kulturno-turističku manifestaciju “Advent u gradu Zrinskih” u sklopu kojeg će se ovog četvrtka 17. prosinca u Centru za kulturu Čakovec (CZK) u 20 sati održati tradicionalni Božići koncert. Na repertoaru su glazbena djela hrvatskih i svjetskih skladatelja, a nastupit će: Gradski puhački orkestar, Gradski pjevački zbor “Josip Štolcer Slavenski” Tamburaški orkestar “Stjepan Bujan-Stipić” te Dixieland band Čakovec kojima se ove godine prigodnim programom pridružuje i Studio suvremenog plesa “Teuta”. Najbrojnija događanja održat će se u subotu, 19. prosinca.

NUM ZIMSKE IGRE Zabavni program Nezavisne udruge mladih

“Quiz night”, grudanje i ljubavni okršaj Spretnost, brzinu, snalažljivost i hrabrost morat će pokazati sudionici “NUM zimskih igara”, koje započinju ovog petka, 18. prosinca. Naime, Nezavisna udruga mladih iz Lepoglave osmislila je bogat program aktivnosti za sljedeća dva mjeseca s ciljem upotpunjavanja slobodnog vremena mladih sa šireg područja. Tako će u petak uslijediti deset natjecateljskih igara za ekipe sastavljene od četiri člana u lepoglavskom Domu kulture, a 27. prosinac rezerviran je za skraćeno, božićno izdanje “Quiz nighta”. - S prvim snijegom dolazi vrijeme za veliki snježni okršaj u lepoglavskom parku. Strateška

bitka u grudanju i natjecanje u kreiranju najvećeg snjegovića igre su u kojima će, osim standardnih ekipa, vještine odmjeriti i „obiteljske“ ekipe - poručuju iz NUM-a.

Izložba kovanica i novčanica iz 20ak svjetskih zemalja bit će otvorena 22. siječnja. Dvomjesečne aktivnosti zaključit će veliki ljubavni okršaj dva dana prije Valentinova, u kojem će parovi imati priliku pokazati koliko dobro poznaju svog partnera.

Za sve aktivnosti organizatori su pripremili vrijedne nagrade sponzora.

Cijeli je program nastao unutar projekata Info-centra za mlade Lepoglava i Next Step, a temelji se na volonterizmu, tako da organizatori pozivaju sve koji žele doprinijeti provedbi ovog programa u praksi da im se jave te se priključe organizacijskom timu.

28

Zdravlje

REGIONALNI TJEDNIK || 15. prosinca 2015., br. 604

SLOBODA? Prof. dr. sc. Sakoman o liberalnom odnosu prema marihuani

zdravlje Mladi, izgradite svoj stav

i poslušajte svoju savjest!

www.regionalni.com

Povodom obilježavanja Mjeseca borbe protiv ovisnosti Povjerenstvo za suzbijanje zlouporaba droga Varaždinske županije organiziralo je predavanje „Mladi, kako biti jači od ovisnosti?“

Zovite nas na 042/290-777

Piše: Ana marija Klarić

ŽIVOT I SOCIJALNA SKRB SINIŠA ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, ravnatelj Centra za socijalnu skrb Varaždin

Sukobi i podjele Čini se da je sve više sukoba interesnih skupina ili pojedinaca, čemu svjedočimo svaki dan slušajući vijesti ili čitajući novine i portale. Pravi cilj djelotvornog rješavanja sukoba nije slaganje sukobljenih osoba već razumijevanje onog što se događa. Zato je najvažnije u postupku rješavanja sukoba imati mogućnost da izrazite svoje osjećaje i stavove te čujete što misli i osjeća druga strana.

Da biste u tome bili uspješni, važno je biti svjestan svojih tjelesnih reakcija u vezi s konkretnim sukobom. Ako osjetite mogućnost da gubite kontrolu i postajete nasilni, uzmite si malo vremena, izađite iz prostorije i vratite se diskusiji nakon što ste se smirili. Ukoliko ne možete fizički izaći, dišite duboko i ravnomjerno, opustite svoje mišiće i tada se vratite diskusiji. Nasilno i bezobrazno ponašanje samo prikriva i zamagljuje prave probleme vašeg odnosa kojih se treba prihvatiti i riješiti ih. Kako biste provjerili svoju posvećenost djelotvornom rješavanju sukoba, odgovorite si na ova pitanja. Jeste li spremni slušati? Tražiti rješenje koje je zadovoljavajuće za obje

strane? Čuti stvari koje vam se ne sviđaju i koje vas mogu povrijediti bez da budete nasilni? I na kraju, ono najvažnije, prihvatiti da će se nešto promijeniti? Moramo biti svjesni da je ponekad pojedincima ili skupinama sukob nužan i

Ako osjetite da gubite kontrolu, uzmite si vremena i nakratko izađite u interesu im je da ga produbljuju kako bi došli do vlastitih ciljeva. Pokušajte izbjeći nadmetanje u tome čije je rješenje bolje. Nemojte npr. reći „moj plan je puno bolji od tvoga“, „to ti je glupa ideja“ i slično. Radije se zapitajte što bismo mogli učiniti da to riješimo sada, ali i ubuduće, ili što bismo mogli učiniti da to popravimo. To nije lako, jer smo puno puta preplavljeni emocijama koje nam ne dozvoljavaju da činimo ono što bi trebalo činiti, no samo vježba i upornost može nas dovesti do zadovoljavajućih rezultata.

Što znači biti slobodan? Biti kao ptica i letjeti visoko? Biti kao balon pušten s uzice koji vjetar nosi nebu pod oblake?

Može li čovjek dostići tu slobodu, može li na svijet gledati svisoka, ničim sputan, ničim vezan, ni za što ne mareći?

Kad si mlad često odabireš krive putove za testiranje te bezgranične slobode, pa tvoj let među oblacima traje prekratko, a cijena je daleko previsoka.

Tako bismo ukratko mogli sažeti sadržaj kratkometražnog filma “Balon, ptica i ja”, koji je izradila videoskupina Učeničkog doma Varaždin, a koji govori o mladoj ovisnici o drogi. Upravo je tim potresnim filmom započelo predavanje pod nazivom “Mladi, kako biti jači od ovisnosti?” koje je prošle srijede, 9. prosinca, u Županijskoj palači u Varaždinu održao prof. dr. sc. Slavko Sakoman, predsjednik Sekcije za ovisnosti o drogama Hrvatskog društva za alkoholizam i druge ovisnosti Hrvatskog liječničkog zbora.

Kratkometražni film “Balon, ptica i ja” koji je izradila videoskupina Učeničkog doma Varaždin

320 - 969

Od ptica do krtica

- Droge ne pretvaraju mlade u ptice, nego ih prečesto kao krtice smještaju pod zemlju.

Proučavao sam jedan slučaj mladića iz dobre, imućne obitelji, sina brižnih roditelja, koji je utjehu zbog vršnjačkog nasilja potražio u kanabinoidu Galaxy. Do kud ga je to dovelo?

Ispisan je iz gimnazije, bježao s psihijatrije, činio nezamislivo suluda djela, imao teške halucinacije i ne prepoznaje više ni svoju majku – ispričao je prof. dr. sc. Sakoman, istaknuvši da je 14 posto svih shizofrenija potaknuto konzumacijom kanabinoida. Pred dvoranom prepunom učenika varaždinskih škola ispričao je više priča s još potresnijim ishodima, a samo jednom porukom. - Svi ćete se vi zasigurno naći u prilici da vam netko ponudi da probate marihuanu. Važno je da izgradite svoj stav, ojačate svoje ličnosti i donosite mudre

- Popularizacija marihuane i priča da je marihuana lijek stvorila je dojam da je ona bezazleno sredstvo.

Nigdje nema dokaza da marihuana liječi rak ili da je ona lijek za bilo što! Ona, doduše, ublažava simptome nekih bolesti, ali sve ostalo su tek marketinški trikovi. Svaka psihoaktivna droga je pogubna za vrijeme odrastanja! prof. dr. sc. Slavko Sakoman odluke - poslušajte svoju savjest i nećete pogriješiti – poručio je mladima te istaknuo da, iako je alkohol na našem području znatno veći problem od droga, opasnost predstavlja pogrešna percepcija marihuane.

- Popularizacija marihuane i priča da je marihuana lijek stvorila je dojam da je ona bezazleno sredstvo. Nigdje nema dokaza da marihuana liječi rak ili da je ona lijek za bilo što! Ona, doduše, ublažava simptome nekih bolesti, ali sve ostalo su tek marketinški trikovi. Svaka psihoaktivna

droga je pogubna za vrijeme odrastanja! - upozorava prof.dr. sc. Sakoman, koji je govorio i o problemu sintetičkih droga koje se po pojedinim zagrebačkim prodavaonicama prodaju kao osvježivači prostora. Dr. med.

Irena Stipešević-Rakamarić iz Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije napominje da se i u Varaždinu događaju takvi problemi. – I u našoj županiji imamo slučajeve konzumacije sintetskih kanabionida, a i problem sa sličnim prodavaonicama. O svakoj drogi koja je nova na području Žu-

CK VARAŽDIN Uspješna akcija “Solidarnost na djelu“

U akciji prikupljeno 27.600 kuna Gradsko društvo Crvenog križa Varaždin i ove je godine sudjelovalo u tradicionalnoj akciji Hrvatskog Crvenog križa “Solidarnost na djelu“, a u prikupljanje dobrovoljnih novčanih priloga su se, kao i prijašnjih godina, uključili učenici gotovo svih osnovnih i srednjih škola grada Varaž-

broj je telefona Odjela za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, na koji možete nazvati i potražiti savjet stručnjaka

dina i okolnih općina.

- Ove godine je prikupljeno 27.678,45 kuna, od čega 5.260 kuna u gradskim osnovnim školama, 15.645,5 kuna u općinskima, a 5.260 kuna u srednjim školama.

Polovica iznosa prikupljenog u školama bit će vraćena na žiroračune škola budući da

moraju opremiti ormariće prve pomoći ili platiti školski izlet za djecu iz socijalno ugroženih obitelji. Ostatak sredstava bit će utrošen za kupnju prehrambenih paketa za socijalno ugrožene obitelji i dijelit će se povodom božićnih blagdana – izvijestili su iz varaždinskog Crvenog križa.

panije obavještavamo Ured za suzbijanje zlouporabe droga i njihovu informacijsku jedinicu, pa sukladno tome slijedi intervencija – objašnjava te dodaje da su u sustavu za tretman ove godine imali 260 osoba, pretežno opijatnih ovisnika. - Od tog je broja u tretmanu novih 25 osoba, od kojih pak su troje heroinski ovisnici najtežeg tipa, dok su ostali došli zbog konzumacije marihuane, odnosno kanabinoida. Još se uvijek drži granica negdje iznad 14. godine kao početak eksperimentiranja s drogama – ističe.

Centar za duhovni razvoj Brahma Kumaris u subotu 19. prosinca od 10 do 12 sati na Banfici u prostoru Mjesnog odbora organizira radionicu “Hoću novinu u svome

životu”.

Moderatorica je Tatjana Novosel, magistra edukacije s iskustvom u vođenju programa samorazvoja, koja zagovara pristup radosti i ljubavi. Prijaviti se možete do petka, 18. prosinca na mail bkvarazdin@ gmail.com ili na 095 5282 608.

15. prosinca 2015., br. 604 || REGIONALNI TJEDNIK

NATJECANJE Srednja škola Novi Marof

Proglašena su tri najbolja suvenira

Suveniri Srednje škole Novi Marof, OŠ Donja Voća i Strukovne škole Varaždin najbolja su tri suvenira s natjecanja učenika u izradi i brendiranju suvenira regije koje je provela Srednja škola Novi Marof. Na natjecanju je sudjelovalo 15 timova, a održano je u okviru EU projekta “Poduzetništvo - moj izbor”. Na početku natjecanja sve je pozdravila rav-

nateljica Srednje škole Novi Marof Jasminka Behin, koja je istaknula da je vrijednost projekta koji se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda 146.797 kuna i da traje devet mjeseci. Cilj projekta je poticanje poduzetničke kulture te razvoj pozitivnog odnosa prema cjeloživotnom učenju. Događanje je podržao i novomarofski gradonačelnik Siniša Jenkač.

416

provostupnika preddiplomskih studijskih programa te 63 magistrica i magistara struke koji su obranili diplomske radove na studijima Poslovne ekonomije i Odnosa s javnostima u protekloj godini bit će promovirano od 16. do 19. prosinca na Sveučilištu Sjever. Zanimljivo je da će čak 88% promoviranih prvostupnika biti promovirano u području biomedicinskih i tehničkih znanosti, čime Sveučilište Sjever još jednom pokazuje trajnu opredijeljenost obrazovanju kadrova u deficitarnim znanstvenim područjima (STEM, biomedicina, informacijske i komunikacijske tehnologije).

PROMOCIJA U petak, 18. prosinca, u 17 h

Slikovnica o puhici Sari U petak, 18. prosinca, s početkom u 17 sati u Odjelu za djecu odjela Gradske knjižnice “Metel Ožegović” Varaždin održat će se predstavljanje slikovnice “Dogodovštine puhice Sare”. Riječ je o djelu zadarskog autora Ante Jergana, a ilustracije u slikovnici potpisuje Julije Jelaska. Radnja slikovnice odvija se na Velebitu.

Puhica Sara se s ocem i dje-

dom u potrazi za božićnim drvcem susreće s čarima šume, a u bajci je prikazan i negativan lik štakora kojem gradsko vijeće puhova ipak oprašta sve krađe i dopušta ostanak u malenom selu puhova. Slikovnica je primjerena za djecu starije predškolske dobi i učenike nižih razreda osnovnih škola, a na promociji će se moći i kupiti.

MOZAIK

29

30

Ženski svijet

ženski svijet www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 15. prosinca 2015., br. 604

Od sada zdravi i u formi uz udrugu “Žena u formi” Zbog užurbanog načina života i brojnih obaveza, mnoge žene često zapostavljaju važnost vježbanja, kretanja i zdrave prehrane. No, u Općini Gornji Kneginec tome su odlučili stati na kraj! Naime, osnovano je udruga Društvo sportske rekreacije “Žena u formi” kojoj je cilj potaknuti

žene na zdrav načina života i pozitivno razmišljanje. Udruga će organizirati radionice i predavanja s tematikom uloge i položaja žene u današnjem društvu, a pokušat će motivirati žene da se uključe u rekreativno vježbanje. “Žene u formi” imat će 17. i 22. prosinca u Društvenom

OTKRIVAMO Koga (ne)vole muškarci

Smeta ih previše kontrole

Muškarci, baš kao i žene, imaju svoje kriterije u odabiru partnerice. Tako im neke žene mogu biti zanimljive za hodanje, zabavu i druženje, no ne i za zajednički život. No, postoje žene s kojima ni pod koju cijenu muškarci ne žele imati posla. To su žene koje misle

da su najpametnije i da znaju sve. Ovaj tip žene voli zapovijedati, nametati svoje mišljenje i sve kontrolirati, a muškarcima to baš ne odgovara. Baš kao i žene koje ih žele promijeniti ili one koje ih kažnjavaju za svaki pogrešan potez. Muškarcima nisu ni mile žene koje su ljubomorne na sve žene. One su po prirodi drage, ali ljubomorne da rijetko koji muškarac to može izdržati. Jednako tako, nisu im drage žene koje su svoj život podredile samo njima. Možda ih vole, ali stalno podilaženje kod muškaraca izaziva odbojnost i nepoštovanje.

84

% žena spava s mužem kako bi im on kasnije pomogao oko poslova u kući! Seksualni stručnjaci ističu da je malo “podmićivanja u krevetu” u stabilnoj vezi čak i poželjno, a studije su pokazale da su žene zainteresanije za seks ako je kuća čista. Ovo bi trebalo da potakne muškarce da se malo uhvate krpe i usisavača.

Te m p e r a t u r e RAŽDIN oko nule i hla- VA dan sjeverni vjetar zabundao je naše sugrađanke, no i tako utopljene i sakrivene pod slojevima odjeće nisu propustile priliku pokazati svoju vitku figuru. Znaju Varaždinke dobro da su jakne i kaputi tu da ih griju.

No, ako prate liniju tijela, prava jakna ili kaput može istaknuti njihov vitak struk i savršenu liniju tijela. Topli šalevi, čizme i gležnjače već su odavno u upotrebi, a jesu li uz njih odabrale suknju, haljinu ili uske hlače ovisilo je isključivo o tome koliko su bile spremne trpjeti hladnoću. Ipak, koliko god vjetar jako puhao, a temperature “plesale” na rubu plusa i minusa, Varaždinke još ne dopuštaju da im kape i šeširi kvare frizure! Kako su Varaždinske dočekale prve hladnije dane pogledajte na fotografijama fotoreportera Regionalnog tjednika Ivana Agnezovića.

ŠTO JE BOLJE Seks u hotelu ili kod kuće?

Odmah unajmite hotelsku sobu Ako ste nakon seksa u hotelu pomislili kako vam je bilo bolje nego inače, to nije bilo slučajno! Ian Kerner, psihoterapeut i seksualni savjetnik kaže da to nije samo puki osjećaj, već se u našem mozgu događaju reakcije kojih nema u spavaćoj sobi. Kad se par prepusti čarima seksa u spavaćoj sobi novi prostor će, navodi Kerner, stimulirati prijenos dopamina u mo-

Ivan Agnezovic zak, a on ima važnu ulogu u seksualnom uzbuđenju.

Osim toga, promjena okoline opusti partnere, pa se lakše prepuste osjećajima.

Dakle, želite li isprobati, unajmite hotelsku sobu!

Niz je stvari koje u trenu ženu mogu natjerati da se osjeća poželjno i da poželi seks, a jedna od njih je poljubac u vrat. To je nešto od čega će ženu proći trnci i u trenu pomisliti na seks. Tu je i spontanost.

Nema žene koja ne voli spontanost, ali s dozom zaigranosti. Žene vole i masažu, ali i kad ih muškarac dugo promatra. Time im muškarci daju do znanja da brinu za njih i da im žele fizički ugoditi. Žene vole i komplimente, a osvaja ih i odijelo!

domu u Turčinu “Dane otvorenih vrata” u 19.30 sati. - Pozivamo sve žene da sa sobom ponesu spor tsku odjeću, osvježavajući napitak i dobro raspoloženje - poručuje Mirjana Borak, predsjednica udruge od koje možete dobiti sve informacije i to na broju telefona 098/494-492.

Oglasi

15. prosinca 2015., br. 604 || REGIONALNI TJEDNIK

Na temelju članka 77. stavka 2.,3.,4.,5.,6. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Narodne novine, broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07 - OUSRH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 - O, RUSRH i 60/15 OUSRH ) i Odluke Senata Sveučilišta Sjever sa II. sjednice u akademskoj godini 2015./2016., od 19. studenoga 2015. godine, Sveučilište Sjever objavljuje

NATJEČAJ

za upis studenata u I. godinu diplomskih sveučilišnih studija Sveučilišta Sjever u akademskoj godini 2015./2016.

Sveučilište Sjever će na Sveučilišnom centru Varaždin provoditi upis studenata u I. godinu diplomskih sveučilišnih studija u akademskoj godini 2015./2016. i to na diplomski sveučilišni studij Odnosi s javnostima te diplomski sveučilišni studij Poslovna ekonomija sa dva smjera; Međunarodna trgovina i Turizam u sljedećim kvotama:

Diplomski studiji

Redoviti studenti

Izvanredni studenti

Ukupno

Odnosi s javnostima

0

60

60

Poslovna ekonomija; (Međunarodna trgovina i Turizam)

0

90

90

UVJETI UPISA: • Diplomski sveučilišni studij Poslovna ekonomija; smjer Međunarodna trgovina i smjer Turizam - studij bez razlikovnih kolegija mogu upisati osobe koje su završile sveučilišni preddiplomski studij iz polja ekonomije.

- za pristupnike koji su završili preddiplomski stručni studij ili sveučilišni studij iz drugog područja i polja znanosti (u slučaju odabira kandidata), Stručno vijeće odjela donijet će odluku o polaganju razlikovnih kolegija u iznosu do max. 30 ECTS bodova. Detaljnije informacije mogu se potražiti na www.unin.hr.

• Diplomski sveučilišni studij Odnosi s javnostima - studij bez razlikovnih kolegija mogu upisati osobe koje su završile sveučilišni preddiplomski studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti.

- za pristupnike koji su završili preddiplomski stručni ili sveučilišni studij iz drugog područja i polja znanosti (u slučaju odabira kandidata), Stručno vijeće odjela donijet će odluku o polaganju razlikovnih kolegija u iznosu do max. 30 ECTS bodova. Detaljnije informacije mogu se potražiti na www. unin.hr.

A) PRIJAVE: Prijave za razredbeni postupak podnose se na posebnom obrascu koji se preuzima u Studentskoj službi Sveučilišta Sjever – Sveučilišni centar Varaždin, 104. brigade 1, 42000 Varaždin, prizemlje/soba br. 104. Detaljnije informacije mogu se potražiti na www.unin.hr.

Prijave se primaju od 10. prosinca 2015. godine do 13. siječnja 2016. godine u vremenu od 12:00 – 16:00.

Objava rang liste – 15. siječnja 2016. godine, na oglasnoj ploči i web stranici Sveučilišta.

B) UPISI: Upisi će se provoditi 21. i 22. siječnja 2016. godine, a prema vremenu i rasporedu upisa koji će biti oglašen uz rang-liste.

Obrasci potrebni za upis te ostale informacije dobivaju se u Studentskoj službi Sveučilišta Sjever – Sveučilišni centar Varaždin. 104. brigade 1, 42000 Varaždin, prizemlje/soba br. 104. Detaljnije informacije mogu se potražiti na www.unin.hr.

C) TROŠKOVI ŠKOLARINE u akademskoj godini 2015./2016. za oba studijska programa iznose 7.370,00 kn.

Sve potrebne informacije mogu se potražiti u: Studentskoj službi Sveučilišta Sjever – Sveučilišni centar Varaždin, 104. brigade 1, 42000 Varaždin, prizemlje/soba br. 104, kao i na web stranici Sveučilišta Sjever www.unin.hr.

31

32

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

Mali oglasi

Mali oglasi

7Plus Regionalni tjednik Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (kod Gradske tržnice) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h Srijeda-petak: 7.30 - 15 h

www.regionalni.com

LEGALIZACIJA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE Izlazak na teren i savjetovanje ne naplaćujemo. Informirajte se bez obaveze.

Planum j.d.o.o.

091 720 0212 EUROEstate – ovlašteni posrednik u prometu nekretnina; ponuda i uvjeti poslovanja na www. euroestate-nekretnine. hr; URED: Zagrebačka 30, Varaždin; 042/488-402; 098/652-059 ozn.556c

KUĆE MEN-ARS NEKRETNINE kupnja, prodaja, najam, najveći izbor nekretnina u gradu, ured agencije; Zagrebačka 31, Varaždin, www. men-ars.hr, 042/200-117, 098/16 444 83 ozn.141c PRODAJE se kuća u Sračincu, Varaždinska 266, tel.: 042/711-147 ozn.3252 PRODAJE se uređena kuća u Jalkovcu na atraktivnoj lokaciji. Moguća zamjena. Mob.: 091/526-7870 ozn.3309 PAUREVIĆ NEKRETNINE Varaždin, 098/9706-575.

Zbog povećanog interesa kupaca, potražujemo više kuća i stanova u Varaždinu.

Ozn.167c

Ostala prijamna mjesta: Varaždin GIFT SHOP LETIZIA

Ivana Kukuljevića17 Radno vrijeme: pon - sub: od 7 - 20, nedeljom i blagdanima od 7 do 14 h

NOVI MAROF

Benjak Remetinec 290 pon - pet: 7.30 - 15 h subotom: 7.3012 h

LUDBREG

CVJEĆARNICA „RUŽA“ P. Krešimira 19 Radno vrijeme: od 8 do 16 subotom od 8 do 14 sati

IVANEC

Poljodom Gospodarska 2, Vočarna „BAGREM“

Trg hrvatskih ivanovaca 9a

VARAŽDINSKE TOPLICE Cvjećarnica BEŠENIĆ Bana Jelačića 3 Telefon: 671 160

Lepoglava Cvječarnica „BAGREM“

Hrvatskih pavlina 3a

Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/533-4669

www.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-774

REGIONALNI TJEDNIK || 15. prosinca 2015., br. 604

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

STANOVI DVOSOBNI STANOVI etažno g.: Kozarčeva 38m2, 1. kat, R. Boškovića 40m2, vis. prizemlje. Filićeva novogradnja 44m2, 46 000 €, e.r.D i B. WENS NEKRETNINE, 042/561-319, 099/832-5065, 091/390-3175 ozn.378c

ozn.3932 PRODAJEM stan na Banfici 53 m2, energetski razred B, cijena na upit 099/4352863. Mogućnost dobivanja „zelenog“ kredita.

Ozn.3903 JEDNOSOBNI stan, prizemlje, 34m2, Ruđera Boškovića, mob.: 099/8848-790; 091/926-8849 ozn.3914 HITNO POTRAŽUJEMO! Jednosobne, dvosobne, trosobne stanove za kupnju! Lucerna nekretnine, 091/784-48-68, 098/16214-32 ozn.62c SUPER PONUDA, stan 66 m2 kompletno novouređen – etažno grijanje – samo 48 000 €, Lucerna nekretnine, 091/784-48-68, 098/16214-32 ozn.62c

ZEMLJIŠTA PRODAJU se gradilišta u lijepom dijelu Hrašćice od 500 m2 i 600 m2, mob.:

VOZILA 099/3883-663 ozn.3952 NAJKVALITETNIJA i najjeftinija gradilišta u okolici Varaždina prodajem.

098/1743 718. ozn. 588c

NAJAM IZNAJMLJUJEM kuću u centru grada (strogi centar), pogodno i za studente.

Kontakt: 099/229-9439 ozn.3865 IZNAJMLJUJEM jednu etažu kuće sa terasom, u prvom dijelu Varaždina, tel.: 040/314-073 ozn.3942 IZNAJMLJUJEM namještenu kuću u Knegincu Gornjem. Mob.: 098/335750 ozn.3938 IZNAJMLJUJEM garsonjeru kod Kauflanda u Varaždinu, zaposlenoj osobi, mob.: 099/838-6978

AUTOSTAKLO S.A.S. GARANCIJA KVALITETE! • izmjena i popravak autostakala • triplex i plexiglass • parking senzori • zatamnjivanje autostakala • poliranje farova • plaćanje u ratama • za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin.

Tel/fax: 042/232- 80 0, 231-298 ozn.19c AUTO TIHI D.O.O. prodaje već 15 godina odlične provjerene automobile! 25 vozila na lageru koje možete kupiti putem Master card ZAB-e, putem American EXPRES do 60 rata te kreditima PBZ-a. Nudimo zamjene i otkupe za vaša vozila uz realne procjene!

Info 095/6011-001, info@ autohihi.com ; www.autotihi.com ozn. 595C

KUPUJEM traktore, automobile, kombije i kamione ispod cijene, mob.: 098/927-9560 ozn. 3495 AKCIJA ! EURO-KUKE za sva vozila, nadstrešnice za automobile, rabljene gume. Mob.: 098/9833-910 ozn.38c PRODAJE SE Citroen C5 2,0 HDi 2004. g., karamboliran, za dijelove u cijelosti, mob.: 092/336-8259 ozn.3935

POSAO

KONOBARICU sa iskustvom tražimo, mogućnost rada na neodređeno, uvjeti odlični, mob.: 099/1931660 ozn.560c KONTURA D.O.O. prima u stalni radno odnos više zidara. Ponude na mob.: 091/523-6679 ozn. 153c TRAŽIM stalan posao, može na farmi, pomoćni radnik, imam B kategoriju, Slovenija – Njemačka, mob.: 091/975-9702 ozn.3946 TRAŽIMO kuhara/kuharicu te osoblje za rad za šankom, mob.: 095/5270032 ozn. 218c TRAŽIMO konobare, konobarice i kuharice za rad u restoranu. Uvjeti odlični. Upitati 099/218-0133.

Ozn.588c USLUGE KRALJEŽNICA – Ukliješten vam je živac – „prerezalo“ vas je? Namještanje bezbolnom metodom. I. Gundulića 19, Mihovljan, 40 0 0 Čakovec, w w w. atl as - bab ic .hr, mob.

098/744-980 ozn 1c

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/639-9932 ozn.1c ENTRY - AKCIJA GARAŽNIH VRATA -Sekcijska i krilna, vrhunske njemačke kvalitete. Veliki izbor panela i boja. Višegodišnje jamstvo! U ponudi motori za ograde. Ugradnja i servisi. Tel. 042/351511, 095/969-1251, www. entry.hr ozn.5c ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c ODČEPL JIVANJE od vodnih c ijev i sa po sebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c CENTRALNO GRIJANJE, plinske instalacije, vodovod i kanalizacija, klimatizacija, solarni sustavi, montaža sanitarija, hidrofora. Master j.d.o.o.

0 91/739 - 6751, w w w. master-instalacije.com ozn.898a

NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt. Uređenje dvorišta, iskopi i navozi. Mob.: 099/3530-180. Ozn.1430 KERAMIČARSKI OBRT Toplek, postavlja keramiku, brzo i kvalitetno. Povoljno! Mob.: 098/473-421 ozn.3653

15. prosinca 2015., br. 604 || REGIONALNI TJEDNIK

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

042/311-434 ozn.7c BR AVARIJA-M AČEK: Novo inox! Spavaće kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije. Mob.: 098/961-5016 ozn.14c METALNE konstrukcije, ograde i nadstrešnice.

RECON d.o.o., 098/227-024 ozn.48c

GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449583 ozn.285c

STANKO d.o.o. – postavljamo parkete, laminate, linoleume, tepihe, suhe glazure, stepenice, unutarnju stolariju. Obnavljamo stare parkete, ličilački radovi. Mob.: 095/9170-675 ozn.517c

GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c

STANKO d.o.o. - adaptacije, fasade, knauf sistemi, ličilački i podopolagački radovi, keramika, vodovodne i el. instalacije. Mob.: 097/660-2525, 095/9170675 ozn. 517c

S OB O SL I K A R SKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.099/500-4859 ozn.151c GRAĐEVINSKI RADOVI, adaptacije i sanacije kuća i stanova, sanacije krovova, gipskartonski i soboslikarski radovi. Garancija na radove. Ninex Mob. 098/414-128 ozn.

303C IZRADA svih vrsta termofasada, gipskartonski i soboslikarski radovi. Na sve radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.303c.

VODOVOD , centralno g.,vodomjeri, odštopavanje. American, Diners, rate. Mob. 098/570-158 ozn. 298c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob.: 098/931-7570 ozn.184c SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe nudimo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob.: 098/704-257 ozn.353c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, ekokožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje.

ADI SERVIS, 098/329-811,

BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri.

Mob.: 091/511-1999 ozn.

24c PARKETI SJAJ - ogledalo Vašeg doma! Sve vrste parketa, podova, te obnova starih parketa i stepeništa.

Nazovite s povjerenjem!

Tel.: 040/682-988, mob.: 098/242-190 ozn.564c MIŠAK – iskopi, navozi, rušenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih površina, malčiranje. Mob.: 091/5723895 ozn.445c SOBOSLIKARSKI – fasaderski obrt: bojanje unutarnjih i vanjskih zidova, izrada toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistem, spušteni stropovi, pregradni zidovi.

Mob.: 098/ 9254 – 731 ozn.570c FOTOGRAFIJE za dokumente: 29 kn – 8 fotografija. Studio Nuvola – Tel.: 042 561 051. Ozn.510C SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader. com , mob.: 098/791-092, 042/647-168 ozn.314c FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob.: 099/672-6574 ozn.405 VISOKO i niskogradnja, izvodimo adaptacije, fasade, krovišta, strojnu žbu-

ku i keramiku, Zifgradnja d.o.o. Mob. 095/903-3767 ozn. 357c TEPIH-SERVIS, dubinski čistimo tepihe, čupavce, kutne-garniture, trosjede i autosjedala.

Mob.: 099/198-5959. www. ekokod.hr ozn.475c VODIMO POSLOVNE knjige za pravne i fizičke osobe, godišnje porezne prijave i financijske izvještaje. Kontakt: 042/233077, 042/232-046 ozn.90c INOX I ALU ograde, postava keramike, laminata, knaufa, obrada špaleta, montaža klupčica i stolarije te izrada kliznih staklenih stijena. Mob.: 095/5366233 ozn.100c STOLARIJA ŠLJIVA kvalitetno izrađuje kuhinjski i ostali namještaj po mjeri te vanjsku i nutarnju stolariju, mob.: 098/169-7838 ozn.

3835 SPREMANJE, čišćenje stanova, poslovnih prostora, pomoć starijim i nemoćnim osobama, u popodnevnim satima, mob.: 099/4464-381 ozn.3927 INTERIJERI JURAK, parketi i laminati, brušenje, postava, lakiranje – keramika, mob.: 098/906-6889 ozn. 3729 ČUVANJE, igranje i učenje sa vašom djecom. Povoljno i sigurno! Mob.: 095/5139203 ozn.3955 VRŠIMO tapeciranje namještaja, obnova lokala, stolarija, prijevoz osiguran, mob.: 095/826-6198 ozn.3943

ŽIVOTINJE PRODAJU se pilići težine 3,5 – 4 kg, cijena 10 kn/kg.

Tel.: 042/657-173, mob.: 095/829-1010 ozn.3919 PRODAJE se svinja, oko 180 kg. Upitati na broj mob.: 091/511-7252 ozn.3960

POTOS d.o.o.

Zagrebačka 215 42 000 Varaždin

NATJEČAJ za popunu sljedećih radnih mjesta: - SERVISER RASHLADNIH I KLIMA UREĐAJA - više izvršitelja Životopis sa svim referencama (stručna sprema, iskustvo, vozačka dozvola itd.) dostaviti osobno u poduzeće POTOS.d.o.o. od 8 - 16 sati uz obaveznu najavu na tel: 042/ 240 - 450

Mali oglasi

OSTALO PRODAJE M BENKOVAČKI kamen, različitih debljina i obrađeni kamen „Bunja“; otkupljujem drvene jednokratne palete 800x1200. Mob. 098/9828338 ozn.147c DRVA za ogrjev, bukva, grab ili agacija, moguće piljenje, mob.: 095/513-0088 ozn.3741 KUPUJEMO TRUPCE hrasta i jasena na području cijele Hrvatske. Mogućnost rušenja. Isplata odmah. Mob.: 099/637-9016 ozn.3496 BOŽIĆNA DRVCA, Sračinec, tel.: 042/711-147 ozn.3871 BOROVI živi na plantaži u Jakopovcu kod autoceste, mob.: 099/7948-456 ozn.3875 PRODAJE se trosjed, 2 fotelje i stol. Puno drvo.

Mob.: 095/968-1049 ozn.3918 PRODAJEM top za pakiranje božičnih drvaca, promjera 45 cm i očišćene orahe. Mob.: 098/562-862 ozn.3911 PRODAJEM pocinčani kotao 80 l, korito za svinje, trajnožareća peć i cirkular.

Tel.: 042/240-909 ozn.3920 PRODAJE se kutna garnitura, trosjed, dvosjed i fotelja, 600,00 kn, mob.: 091/510-3700, tel.: 042/204-274 ozn.3937

33

VINO MLADO kvalitetno, šipon, graševina, sauvignon, 9 kuna, mob.: 091/543-5890 ozn.3931 P OK L A N JA M st ablo 50-god. bora za rušenje i odvoz, tel.: 042/488-520 ozn.2328/1/1

KREDITI ZAPOSLENI i umirovljenici do 30.000 €. Pozajmice - odmah: male mirovine, male plaće. Mogućnost otplate trajnim nalogom (Varteks, Konzum, Boxmark...) Zatvaranje crnih lista, blokada... www. kredit ivarazdin.com, 091/4909-296, 042/561192 ozn.568c KREDITI, pozajmice. Najpovoljnije autoosiguranje – veliki popusti. Kreditne kartice gratis. Zatvaramo blokade i ovrhe. Reprogram postojećih kredita. Mob.: 091/796-2322 ozn.2418 KREDITI, pozajmice. Najpovoljnije autoosiguranje – veliki popusti. Kreditne kartice gratis. Zatvaramo blokade i ovrhe. Reprogram postojećih kredita. Mob.: 091/796-2322 ozn.2418 BANKA VAM JE ODBILA KREDIT? Rješavamo blokade, cl… Zajednička primanja u kred. sposobnost. Firme koje ne vrše A Z. Pozajmice na blokirani rn. EXPRES POZAJMICE. Info: 092/285-5079 ozn.3744

34

Mali oglasi

NAJPOVOLJNIJI licencirani krediti! – NOVO ! GOTOVINSKI KREDITI ZA ZAPOSLENE I UMIROVLJENIKE BEZ OVJERE POSLODAVCA! Za zatvaranje blokada, ovrha i c.l.! Novi krediti na ostatak primanja! Reprogram postojećih! Priznajemo putne troškove, dnevnice i zaštitni dodatak u k.s.. NOVO! Pozajmice za zatvaranje blokada.

Expres pozajmice za zaposlene i umirovljenike!

Poklanjam kreditne kartice! INF., Željka Matušin, 098/591-533, 098/9038995 ozn.138c KREDITI s najnižom kamatom do 15 g., obustave – 2/3 p, male i inozemne mirovine – 85 g. NOVO – brzi beskamatni krediti bez ovjere – TRAJNI NALOG. Pogodnosti Boxmark, Calzedonia…

Pozajmice – zatvaranje blokada. Licencirani ured, Šenoina 3/1. kat, Andreja – 099/837-1958 ozn.430c

TR-AG informacije o pozajmicama, tel.: 042/321701 ozn.284c NOVAC za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, tehničke robe, starina u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c

REGIONALNI TJEDNIK || 15. prosinca 2015., br. 604

KREDITI I POZAJMICE! Rješ avamo: blokade, sudužništvo. Zaposlene: Trgonom, Boxmark, Konzum i sl., umirovljenici od 1500 mir. Poklanjamo kr. kartice. Danica 099/5795712 ozn.138c

MALI OGLASI

KREDITI za zaposlene i umirovljenike do 30.000 €, krediti za mirovine ispod 1.500 kn. Mogućnost kreditiranja do 15 g., do 85. god. starosti. Pozajmice odmah, do 30.000 kn. Zatvaranja ovrha, blokada. Akcija - Varteks, Konzum, Boxmark, Calzedonia, 091/2034 666, 042/561-192 ozn.568

40kuna!!!

KREDITI I POZAJMICE! Rješ avamo: blokade, sudužništvo. Zaposlene: Trgonom, Boxmark, Konzum i sl., umirovljenici od 1500 mir. Poklanjamo kr. kartice. Danica 099/5795712 ozn.138c NAJPOVOLJNIJE zatvaranje C.L. i blokada! Krediti i pozajmice, brzo i povoljno ZA SVE. Razne mogućnosti. PROVJERITE! Info: 099/40-60-950 Najbrže do gotovine putem kreditnih kartica ( Amex, Diners, Master, Maestro, Visa, Pbz ), mob.: 097/6525-923

već od

ozn.589c

EXPRES POZAJMICE u AKCIJA! NAJPOVOLJNIJI danu do 40 000 kn, bez krediti, bez ovjere, pozaj- uvida u Hrok, zaposleni mice, zatvaranje dugova- i umirovljenici, mob.: nja. Brza Realizacija! Mob.: 095/790-6522 ozn. 594c 098/1777-541 ozn.3644

FENOMENALNI LICENCIRANI KREDITI do 15. g. do 65% primanja! Rješavamo Boxmark, Varteks, Calzedoniu … Umirovljenički do 78 g. Pozajmice! Mob.: 095/399-2761; 098/9209798 ozn. 176c NOVČANE POZAJMICE odmah do 30 000 kn, mogućnost zatvaranja blokiranog računa. Mob.: 099/407-1634 ozn. 594c KREDITI bez hrok-a! Zatvaramo ovrhe i blokade!

Pozajmice odmah! Mob.: 098/928-2449; 091/7830977 ozn.100c

REPROGRAM KREDITA kamata 6,99 %, zatvaranje ovrha i blokada.

Brzi zajam odmah do 20 000 kn, mob.: 099/7906381 ozn.594c

POZNANSTVA VRUĆA I POHOTNA za tebe uvijek spremna i dostupna od 0-24, nazovi 064/400-909, tel./mob.: 2,33 kn/3,58 kn/min. ozn.166c

ZAHVALE I SJEĆANJA

15. prosinca 2015., br. 604 || REGIONALNI TJEDNIK

SJEĆANJE

ZAHVALA

POSLJEDNJI POZDRAV

na dragog

U nedjelju 6.12.2015. godine napustio nas je naš dragi suprug, otac i djed

našem

STJEPANA KOREN 17. 12. 2006. – 17. 12. 2015.

U svakom si našem danu.

S ljubavlju, supruga Danica i djeca s obitelji

ZAHVALA U velikoj boli duboko dirnuti iskrenom pažnjom i ljubavlju koju su rođaci i mnogobrojni prijatelji i poznanici iskazali našoj dragoj

DRAGICI LOVRENČIĆ rođ. NEMEC otprativši je na vječni počinak. Zahvaljujemo svima na riječima utjehe, stisku ruke, zagrljaju, na cvijeću i svijećama. Hvala osoblju doma za starije i nemoćne osobe u Varaždinu koji su se za nju godinama brižno i nesebično skrbili kako bi joj pomogli i olakšali dane njezinog boravka. Zahvaljujemo brojnim prijateljima i poznanicima koji su nam pismom ili osobno izrazili sućut.

Hvala svećeniku mons. Leonardu Logožaru koji ju je riječima utjehe za nas, a nade za nju, otpratio u njen novi dom.

Ožalošćena obitelj

JURAJU FODERU

SMILJAN VITEZ

10. 4. 1953. – 8. 12. 2015.

Ponosni smo što smo Te imali u životu i jako tužni što smo Te izgubili.

Hvala rodbini, susjedima, svim dragim prijateljima koji su ga voljeli, poštivali, molili za njegovo ozdravljenje te ga ispratili na vječni počinak. Rastanak je bolan i beznadno težak ali vaše iskreno suosjećanje s nama učinilo ga je podnošljivim. Hvala svim liječnicima i medicinskom osoblju KBC Jordanovac, a posebno doktoru Antunu Koprivancu, koji su tijekom njegove teške bolesti bili uporni u liječenju, pružali mu nježnost i riječi potpore. Hvala velečasnom Karlu Koračeviću na veličanstvenom i dostojanstvenom ispraćaju našeg Smiljana.

Supruga Jelka i sin Mladen s obitelji

SJEĆANJE na

JOSIPA SVETEC 19. 12. 2008. – 19. 12. 2015.

Tugujuća obitelj

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

*****

Supruga Gizela i obitelj Svetec

POSLJEDNJI POZDRAV Hvala Ti dragi Smiljane za sve što si učinio za nas, bio uvijek s nama u teškim i tužnim trenucima, podržavao nas i razumio u svemu. Bio si uvijek strpljiv, brižan i pun beskrajne ljubavi prema nama.

SJEĆANJE

RUŽICA ZAVRTNIK 16. 12. 2014. – 16. 12. 2015.

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

Tužni smo što smo te izgubili, a ponosni što smo te imali i voljeli.

Zauvijek u mislima i molitvama.

Kćeri Ljiljana i Martina, zetovi te unuci Jasmin i Leon

Tvoja supruga Nada, djeca Tomislav i Petar s obitelji

SJEĆANJE

DRAGUTIN JURINJAK

SJEĆANJE

17. 12. 2010. – 17. 12. 2015.

MIRKO ROZMAN

U srcu tuga, na grobu tišina, a u domu našem velika praznina.

18. 12. 2008. – 18. 12. 2015.

Kći bosiljka s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV dragom suprugu, tati, djedu i svekru

TUŽNO SJEĆANJE

STANKU ROŽIĆU

na

Ljubav je prevelika, bol preteška, a tuga za Tobom vječna.

Sjej svijeća i molitve naše neka Te prate, kad ne mogu da nam Te vrate.

Supruga Marija, sin Dražen, unuk Adrian, snaha Snježana i ostala tugujuća rodbina

ZAHVALA povodom smrti našeg voljenog supruga, tate, djeda i tasta

STJEPANA TEŽAČKI

S ljubavlju i tugom čuvam uspomenu na Tebe.

Supruga Marija, šogor Janko i Dorica

preminulom 10. 12. 2015. u 76. godini.

MIRKA ROZMANA

preminulog 6. 12. 2015. u 68. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i djelatnicima Doma Lekić, koji su bili uz nas u najtežim trenucima, izrazili sućut, okitili mu tihi dom cvijećem i svijećama te ga zajedno s nama ispratili na večni počinak.

Ožalošćeni: supruga Marija, kćeri Gordana i Silvija, unuke i zet

Uvijek u našim mislima.

ZAHVALA

Tvoji: Josip, Vesna, Danijel, Daliborka, Martin, praunuci Janja, Tena i Marin

povodom smrti naše majke, bake i prabake

MAGDE PAVLINA

SJEĆANJE POSLJEDNJI POZDRAV

35

BOŽIDAR ZAGOREC

koja je preminula 6. prosinca 2015. u 81. godini.

FRANJI PAL

16. 12. 2013. – 16. 12. 2015.

Najiskrenije zahvaljujemo svima na izrazima sućuti, cvijeću, svijećama i prisustvovanju na posljednjem ispraćaju.

Dobrostiva je ljubav, ne nadima se, ne traži svoje, ne pamti zlo, raduje se istini, svemu se nada, sve podnosi …

Vrijeme prolazi, a tuga i bol ostaju.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Tvoja sestra Marija Posavec s obitelji

Kćeri Zdenka i Vesna sa obitelji

Kći Željka, zet Zoran, unuci Dario i Renato

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

MILICA VUGRINEC

JAGODI VAJDIĆ SEVŠEK

VID POMPER

Hvala Ti majko za sve što si učinila za nas.

Otišla si tamo gdje boli i suza nema, a nama je ostala samo uspomena.

Darko, Darinka, Goran i Davor

Susjedi Vrbanec i Mumlek

12. 12. 2002. – 12. 12. 2015.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga Štefanija i kćeri sa obiteljima

SJEĆANJE

SJEĆANJE na

ANTUNA CAFUK 2010. – 2015.

Posljednji pozdravi, zahvale i sjećanja sa slikom već od 100 kuna!!!

Kako srcu reći da ne plače, Kad je tužno i boli sve jače.

Tvoji: supruga Marija, unuci Alen, Antonio i Ana

IVAN VLAH

TEREZA VLAH

1928. - 1994.

1932. – 2008.

S poštovanjem i ljubavlju.

TUŽNO SJEĆANJE

Obitelj Vlah

na voljenu

MARIJU ŽITNJAK 18. 12. 2012. – 18. 12. 2015.

Hvala Ti za ljubav i dobrotu koji su nam dala.

Tvoji najmiliji: suprug Franjo te sinovi Danijel i Dražen s obiteljima

SJEĆANJE

ZVONKO MOHARIĆ 19. 12. 2010. – 19. 12. 2015.

Svaki si dan u našim mislima i srcima.

Supruga Štefica i Tvoji najmiliji

36

ZAHVALE I SJEĆANJA

REGIONALNI TJEDNIK || 15. prosinca 2015., br. 604

ZAHVALA povodom smrti naše drage mame, sestre, bake, prabake i punice

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

STJEPAN PRIZL

na našu majku, baku i prabaku

17. 12. 2008. – 17. 12. 2015.

MARIJU LEVANIĆ

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

MARIJE MARTINEC preminule 6. 12. 2015. u 85. godini.

14. 12. 2014. – 14. 12. 2015.

Bol nije u riječima, nego u srcu gdje si ostala voljena i nikad zaboravljena.

Tvoja obitelj

Od srca zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju drage nam pokojnice.

Tvoji: Marica, Josip i Anica sa svojim obiteljima

SJEĆANJE

Ožalošćeni: kći Ruža, sin Zdravko, sestre Dragica, Anica i Đurđa, unučad Jasminka, Goran, Lana i Marko, zet Ivan, praunučad i ostala tugujuća rodbina

BRANKO KRANJEC

SJEĆANJE

2007. – 2015.

SJEĆANJE

Neće Te izbrisati ni vrijeme, ni tama, sve dok nas ima živjet ćeš i Ti s nama.

na naše drage

PLANTAK

Supruga Marija i djeca s obiteljima

DRAGUTIN GRABAR 17. 12. 2008. – 17. 12. 2015.

SJEĆANJE

Zauvijek u našim mislima.

SIDONIJA TRUPKOVIĆ

Obitelji: Grabar, Cvek, Katalenić i Terzić

17. 12. 2011. – 17. 12. 2015.

Tvoji najmiliji: Krešek, Nonek i Karmen s obitelji

SJEĆANJE

MARIJAN BREDAR – MAREK 19. 12. 2014. – 19. 12. 2015.

ZAHVALA

Živiš u našim srcima i mislima.

povodom smrti našeg dragog supruga, oca i djeda

Supruga Slavica, sinovi Mario i Goran, snaha Natalija, unuci Ivano i Ema

na našu voljenu

ANDREJU KLENOVŠEK rođ. KEDMENEC U srcu i mislima uvijek si s nama.

Hvala svima koji Te čuvaju od zaborava.

Mama i sestra Edita s obitelji

JURAJA 9. 10. 1983.

VLADIMIRA 7. 6. 2003.

Kćeri i sestre Božena, Mira i Anica s obiteljima

IVANA BESAKA preminulog 2. prosinca 2015. u 64. godini života.

SJEĆANJE

MARIJU 19. 12. 2009.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i svima ostalima koji su s nama podijelili tugu i bol, okitili odar i ispratili ga na vječni počinak. Također zahvaljujemo vlč. Mirku Kemivešu, Domu Bistričak, Društvu multipleskleroze te stanarima Zrinskih i Frankopana 9.

Ožalošćeni: supruga Marija, kći Anita, unuci Valerijo i Leon

SJEĆANJE

ANTUN BAJS 15. 12. 2010. – 15. 12. 2015.

Zvijezda dobrote i ljubavi Tvoje zauvijek nam sja.

Tvoja kći Miljenka, Štef, unuk i praunuci

TUŽNO SJEĆANJE

ENIS ĆURIĆ

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

DRAGUTIN STANKOVIĆ 13. 12. 2004. – 13. 12. 2015.

dragom, voljenom bratu i šogoru

Mislimo na Tebe i sjećanja krenu i opet smo skupa bar u jednom trenu.

IVANU BESAKU

Tvoji najmiliji

Sestra Marija, Ana, Vera, brat Josip, Franjo šogor Drago s obiteljima

SJEĆANJE

Ne postoji zaborav, samo uspomena, ljubav i sjećanje na Tebe.

Tvoji najmiliji

17. 12. 2014. – 17. 12. 2015.

FRANJO NOVAČKO

TUŽNO SJEĆANJE

ALIS LADIĆ 14. 12. 2010. – 14. 12. 2015.

SJEĆANJE

20. 12. 2013. – 20. 12. 2015.

NEDELJKO MARASOVIĆ

S ljubavlju,

15. 12. 2013. – 15. 12. 2015.

Uvijek si u našim mislima i srcima.

Tvoji najmiliji

Uvijek si u našim srcima i mislima.

Tvoji Miljenko i Ksenija

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

MIŠKO KOVAČIĆ

TUŽNO SJEĆANJE

15. 12. 2012. – 15. 12. 2015.

SJEĆANJE

na voljenog supruga

DANU MAJSTOROVIĆA

Zauvijek ćeš ostati u našim mislima i molitvama.

na kumove

18. 12. 2014. – 18. 12. 2015.

Supruga Marica, kćeri Ivanka i Katica s obiteljima

NOVOSEL

Još uvijek ne shvaćam sudbinu.

Tvoja Biserka

STJEPANA SJEĆANJE

TOMO NOVAK 19. 12. 2010. – 19. 12. 2015.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

i

21. 12. 2008. – 21. 12. 2015.

BISERKU 14. 5. 2015. – 21. 12. 2015.

Ostavili ste neizbrisiv trag u našim životima i zauvijek ćete ostati u našim mislima, molitvama i srcima.

Kuma Jagoda te kumče Alen i Dejan

Sin Vlado s obitelji

SJEĆANJE

DEVID BABA – OGHLI 18. 12. 2008. – 18. 12. 2015.

S ljubavlju i poštovanjem.

Tvoji: supruga, sin i kći s obiteljima

SJEĆANJE SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

na naše voljene

na dragog tatu

na dragog supruga, oca i djeda

PAVLA JOVAN 12. 12. 2000.- 12. 12. 2015.

RUDOLFA BALENT 16. 12. 2006. – 16. 12. 2015.

ROZU SKRBNIK

PAVLA SKRBNIK

Život nestane u trenu, a sjećanje i ljubav na Tebe ostaje zauvijek.

21. 11. 2014.

17. 12. 2014.

Supruga Nevenka i djeca s obitelji

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na vas.

Vaši najmiliji

Neće Te izbrisati vrijeme, niti sakriti tama.

Naš si anđeo čuvari i vječno ćeš živjeti s nama.

Tvoji: supruga i sinovi s obitelji

zahvale i sjećanja

15. prosinca 2015., br. 604 || REGIONALNI TJEDNIK

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

na našeg

na voljene

SJEĆANJE

MILICA LIBER rođ. DROŽĐEK 25. 1. 1946. – 17. 12. 2006.

S ljubavlju, ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

POSAVEC FRANJU

i

Suprug Ivan, kći Renata i sin Mario s obiteljima

KATU

21. 12. 2008.

10. 12. 2010.

Godine prolaze ali vi i dalje živite u našim srcima, mislima i molitvama. Hvala svima koji vas se sjećaju.

ZAHVALA

Vaši najmiliji

povodom iznenadne smrti dragog supruga, tate, svekra, tasta i djeda

ZAHVALA

NIKOLU OŽEGA

Dal´ u zvijezdama si sada il´Te nosi svježi zrak, nema Te. Dal´u snijegu Tvoj je dah, il´u vjetru pogled plah, nema Te, odnio Te san.

Tvoji roditelji, sestre Žaklina, Mihaela, Jelena, Ana i Aleksandra s obiteljima

JOSIPA SKUPNJAK

povodom smrti naše drage majke, bake i prabake

13. 12. 2013. – 13. 12. 2015.

ANE ĐURKAS koja je blago preminula 5. 12. 2015. u 82. godini života.

preminulog 6. 12. 2015. u 79. godini života.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, susjedima i prijateljima koji su nam izrazili riječi utjehe. Hvala vlč. Hadrović na dostojanstvenom ispraćaju i molitvama. *****

Najiskrenije zahvaljujemo svima na izrazima sućuti, cvijeću, svijećama i prisustvovanju na posljednjem ispraćaju.

POSLJEDNJI POZDRAV

Ožalošćeni: sin Antun, kćeri Marija i božena, zet Stjepan te unuci i praunuci

Mnoge godine skupa smo bili, sreću i tugu zajedno smo dijelili.

Hvala Ti. Tvoja supruga Slavica

TUŽNO SJEĆANJE

*****

na

ZAHVALA Naša voljena majka, baka i prabaka,

MILICU FUTAČ

POSLJEDNJI POZDRAV

15. 12. 2009. – 15. 12. 2015.

DRAGICA ŠAMARIJA rođ. BAČANI

Po dobroti Te pamtimo, a u srcu vječno čuvamo.

Otišao je otac moj polako, s mirisima jutra, dal´ je znao da se nikad vratiti neće.

30. 10. 1933. – 7. 12. 2015. napustila nas je tiho i spokojno, kao što je i živjela.

Draga rodbino, kumovi, susjedi, prijatelji, kolege s posla i svi dragi ljudi koji ste nam pomogli da pokojnicu dostojanstveno ispratimo na vječni počinak, iskreno vam hvala na svakoj riječi utjehe, na svakoj molitvi, na svakom cvijetu i svijeći te na svakom drugom obliku pomoći.

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA

Ljubav je prevelika, bol preteška, a tuga za Tobom vječna.

povodom smrti naše drage mame, sestre, bake, prabake i svekrve

Majko, hvala Ti na svemu i počivaj u miru!

Tvoja kći Snježana i zet Zlatko

MILICE ČAJAVEC

*****

14. 9. 1926. – 3. 12. 2015.

POSLJEDNJI POZDRAV

Hvala svima na izraženoj sućuti i dostojanstvenom ispraćaju.

SJEĆANJE

Tvoj sin Slavek i snaha Mirjana

Kćeri Marina i Snježana s obiteljima

Tužni i zahvalni: Štefica, Stanko i Nada s obiteljima

Sin Rudi, unuk Ivica sa Jelenom, praunuka Lana, sestra Marija i snaha Marica

Za svaku dobru reč kaj reči si znal, za svaki osmijeh Tvoj od srca deda Ti fala.

Tvoji unuci: Dino, Alen i Petra

na voljenog sina

MILJENKA TOT 19. 12. 2012. – 19. 12. 2015.

SJEĆANJE

S ljubavlju našem anđelu Miljenku.

na voljenu

SJEĆANJE

Tvoji mama i tata

BARBARU TRTINJAK

na našu dragu

15. 12. 2007. – 15. 12. 2015.

ZVONKO KRANJČIĆ 2010. – 2015.

ĐURĐICU KOLAR

Vrijeme prolazi, tugu ne briše, a sjećanje na Tebe boli sve više.

Tvoj dragi lik, ljubav i dobrota, živjet će u nama do kraja života.

S ljubavlju,

SJEĆANJE

15. 12. 2014. – 15. 12. 2015. Živjet ćeš vječno u našim srcima.

Suprug Ivan, kći Nataša i sin Nikola sa obiteljima

suprug Mato, sin i kći s obitelji te sestre i brat

TUŽNO SJEĆANJE

Katarina

na drage roditelje

SJEĆANJE

JOSIP KOZULIĆ

ZAHVALA

Ljubav i sjećanje na Tebe živjeti će zauvijek.

IVANA DUIĆ

Supruga Marija, kći Jadranka, sin Predrag sa obiteljima

preminulog 5. 12. 2015. u 92. godini života.

SJEĆANJE

VLADO POLJAK

Ožalošćeni: Tvoja supruga Ana, sin Željko, kći Violeta, zet Zdravko, unuci Helena i Filip

13. 12. 2007. – 13. 12. 2015.

Počivaj u miru Božjem.

Zauvijek si u našim srcima i mislima.

Magdalena, Željka, Ema, Emir, Erik i Nela

i

SLAVEKA

1998.

1977.

Vaši najmiliji

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, bake i prabake

MARIJE KOLIĆ preminule 8. 12. 2015. u 83. godini.

SJEĆANJE na našu dragu

SJEĆANJE

KATARINU KROG

na drage roditelje

Tvoja obitelj Borovec

MILKICU

Godine prolaze, a sjećanja ostaju.

Od srca zahvaljujemo rodbini, susjedima i prijateljima na riječima utjehe, položenom cvijeću i svijećama. Puno hvala svima.

11. 12. 1995. – 11. 12. 2015.

SIROČIĆ

14. 12. 2000. – 14. 12. 2015.

povodom smrti dragog supruga, oca i djeda

Zaborava nema, iako je i 20. godina prošla, uvijek si s nama u našim mislima i molitvama.

37

MIRKA

i

19. 12. 1985.

ZDENKU 14. 11. 1987.

RANTEŠ Vesna i obitelj

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima na cvijeću, svijećama i riječima utjehe u teškim trenucima te ispraćaju drage nam pokojnice. Posebno hvala djelatnicima Caritasovog doma Ivanec.

Ožalošćeni: kći Štefica, sinovi Juraj, Milan, Miroslav ,Marijan, unuci Ana, Martina, Marko, Luka, praunuke Maša, Mirta, snaha Verica i Vesna

38

S raznih strana

REGIONALNI TJEDNIK || 15. prosinca 2015., br. 604

s raznih strana www.regionalni.com www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Nagrađene najljepše okućnice u N. Marofu Novomarofska Turistička zajednica, Grad i Mjesni odbor i ove su godine u sklopu akcije “Zeleni cvijet 2015.” odabrali najljepše uređeni balkon, okućnicu, dvorište i okoliš poslovnog prostora.

Na svečanoj je dodjeli po dvoje najboljih iz svake kategorije Mjesni odbor Novi

Marof nagradio sa 600 i 400 kuna za kupnju sadnog materijala, kako bi im pripomogli da i u budućnosti jednako predano uređuju svoje okućnice. Također, svi ostali sudionici primili su od Grada 200 kuna u obliku narudžbenica za sadni materijal. Turistička zajed-

nica svima je prijavljenima također dodijelila nagrade i priznanja.

Siniša Jenkač, gradonačelnik Novog Marofa, zahvalio je svima koji uređenjem svojih okućnica pridonose ljepšem izgledu Grada te samim time i promociji Grada Novog Marofa.

22.

prosinca u 20 sati u varaždinskoj K at e d r a l i bit će održan tradicionalni adventski koncert ansambla Lado. Na programu su božićne pjesme i kolende zadarskog područja, a i hrvatske božićne pjesme za mješoviti zbor i orkestar. Cijena ulaznice je 50 kuna.

KREATIVNOST U službeno najljepšem vrtićkom vrtu u Hrvatskoj - vrtu Dječjeg vrtića “Tratinčica”

Savršeni recept za ljubav djece i povrća - vlastiti vrt U vrtu su upoznali i cijeli svijet kukaca koji su dodatno proučavali. Osobito su ih fascinirale pčele i kako rade med, pa su posjetili pčelare, bili na sajmu meda u Varaždinu, pa na kraju napravili i medenjake.

Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

tića. Vesela i energična, Linda Novačić toplički je vrtić dovela na zavidnu razinu koji u svemu može parirati i vrtiće u velikim sredinama. Ona je i osmislila parolu “Tratinčice” - Vrtić u prirodi, priroda u vrtiću.

Linda Novačić u velikim blokovima bilježi svaku promjenu ili fazu u vrtu.

domaće krumpire. Zaredali su luk, paprika, celer, mahune, paradajz, zelj, kelj, jagode... Djeca sama sakupljaju kompost, veli Linda. Na kraju prve knjige velika je slika s receptom za štrukle od jabuka koje su sami uzgojili. Od sijanja do prve berbe prošlo je dva mjeseca – prvo je ubran grašak. - Djeca su ga pobrala, očistila zajedno s tetama i negdje usput zaboravila da

Na tanjuru mrkva i mahune dinstane na luku i paradajzu, pire krumpir i zelena salata kao prilog. Za desert kolač od jagoda. Na stolu vaza sa sušenim grančicama lavande ili svježim cvijećem. Za stolom? Mališani iz Dječjeg vrtića “Tratinčica” iz Varaždinskih Toplica. Nitko Autohtone sorte nema prigovor na jelov- U vrtu je bio samo nik. Štoviše. Tete zapušteni voćnjak iz Varaždinskih sa starim sorToplica, na čelu tama jabuka. s ravnateljiPala nam je com Lindom n a p a me t Kad dođu u Novačić, ideja da bi“Tratinčicu”, odrasli smislile su smo mogli savršeni oplemeniti se čude koliko djeca recept za vrt. Kupili znaju o vrtu ljubav djece smo dje č ji i povrća – vlaalat i krenuli u stiti vrt. Još od akciju. Mališani 2012. godine sami su odmah pokazali ga štihaju, sade, zalijevaju, interes, žene su počele beru... Njihov je vrt - osim što donositi sjemenje, donose i je slastan zalogaj - nedavno sjeme autohtonih sorti, pa u proglašen i najljepšim vrtom voćnjaku imamo stare sorte u kategoriji vrtića u Republici jabuka, šljiva, krušaka... jedan Hrvatskoj. tata nam redovito preore vrt...

- Svih 120 mališana na neki I tako smo oformili povrtnjak, je način uključeno u rad na priča Linda Novačić, listajući vrtu. Sve ono što inače baš i ne blok i sama se prisjećajući svih vole, kroz rad u vrtu nesvjesno trenutaka. - Prvo smo posadili su se baš u to zaljubili, priča krumpir i dobili čak pet sanduLinda Novačić, ravnateljica vr- ka, pa smo cijelo ljeto jeli naše

Mališani Tratinčice već pune tri godine sami štihaju, sade, zalijevaju, beru... rade sve u svom vrtu

Vrtlari

su do tada uvijek mrmljali kad je na tanjuru bio grašak, priča Linda Novačić.

Kad dođu u “Tratinčicu”, odrasli se čude koliko djeca znaju o vrtu. Znanje im prenose tete iz vlastitog iskustva.

Trenutno je vrijeme mrtve sezone u vrtlarenju. Ipak, mališani se bavi prikupljanjem komposta, redovitim čišćenjem gredica... Odlazak iz vrta unutra doživljavaju kao kaznu.

Jer, njihov je vrt trenutno njihova najveća ljubav.

PLAC Milka Mirović, prema glasovima kupaca proglašena najkumicom varaždinskog placa

Punih 40 godina za štandom na placu Milka Mirović iz Štefanca najkumica je varaždinskog placa.

Tu je titulu ponijela zahvaljujući glasovima kupaca u osmom izboru Gradske tržnice za najkumicu. Drugo mjesto pripalo je Barici Hleb, dok je trećeplasirana Vesna Fajfar. - Iznenađena sam, jer ovo nije prvi put da sam pobijedila, rekla je Milka Mirović. Nije ona jedina u obitelji s titulom najomiljenijeg prodavača na tržnici – i njezin muž je ranije ponio tu titulu. - Na placu radim već 40 godina i ništa mi ne fali.

Tu sam među prijateljima, uvijek porazgovaram s kupcima i dan

brzo prođe, veli najkumica i dodaje da je teži dio njezinog posla na obiteljskom gospodarstvu – onaj na polju.

Iako kaže da zarada nije kao prije, veli da neće lagati i reći da

se ne može nešto zaraditi.

Prvi čestitari bili su njezini vjerni kupci, pa potom i glumac Stojan Matavulj, Krunoslav Čolo, koji je za tu prigodu odjenuo odijelo Djeda Mraza, te

direktor Gradske tržnice Predrag Ciglar. Poslije službenog dijela izbora, počela je fešta uz klapu “Mirakul” iz Vrpolja kod Šibenika. Ribarnica Bepo sve je počastila ribicama s roštilja. (vg)

S RAZNIH STRANA

15. prosinca 2015., br. 604 || REGIONALNI TJEDNIK

39

Spomen obilježje braniteljima

Udruga Puma obilježavaju 23. obljetnice osnutka

Na varaždinskom groblju počeli su radovi na uređenju spomen-obilježja hrvatskim braniteljima Varaždinske županije smrtno stradalim i nestalim u Domovinskom ratu. Temeljem izvedbenog projekta autora prof. dr. sc. Jesenka Horvata, Grad Varaždin je osigurao sredstva za izgradnju u iznosu od 370.000 kuna.

Radove će izvoditi Graniti Lučko i Parkovi Varaždin. Mjesto gdje su počeli radovi obišao je i varaždinski gradonačelnik Goran Habuš.

Udruga veterana 7. gardijske brigada „PUMA“ poziva sve pripadnike te obitelji nestalog, poginulih i preminulih pripadnika 7. gardijske brigade „PUMA“ i članove Udruge na obilježavanje 23. obljetnice osnutka 7. gardijske brigade „PUMA“. Program obilježavanja počinje 19. prosinca polaganjem vijenaca kod spomen-obilježja 5. bojne 1.A brigade ZNG na Vinici, misom u kapelici u bivšoj vojarni te druženjem u Memorijal-

no-rekreacijskom centru hrvatskih branitelja u Varaždinu. Nastavlja se u srijedu, 23. prosinca, misom u varaždinskoj katedrali, povjesnicom 7. gardijske brigade „PUMA“ kod spomenika u Parku 7. gardijske brigade Hrvatske vojske „PUMA“ u Varaždinu, uz sudjelovanje varaždinskih osnovnoškolaca te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Križa zahvalnosti kod crkve sv. Nikole u Varaždinu.

NAJAVA Priča o Božiću u Varaždinu

Žive jaslice opet u izvedbi Cenacola Cilj „Help-Portraita“ je da fotografi omoguće da se ljudi osjećaju lijepima i važnima

HUMANI BLIC Foto klub Varaždin sudjelovao u projektu „Help-portrait“

Kao zvijezde: besplatni portreti Članovi Foto kluba Varaždin su fotografije, ali i prigodne poklon paketiće, poklonili članovima udruga Sunce, Stakleno zvono i Ludbreško sunce te korisnicima Centra za socijalnu skrb Piše: Ana marija Klarić

HELP-PORTRAIT DAY

U varaždinskoj su Gradskoj vijećnici 5. prosinca toliko bljeskali fotoaparati da se isprva činilo kao da je u tijeku posjet nekih istaknutih političara ili kakvih drugih poznatih osoba.

Međutim, ispred objektiva ovog su se puta našli tek „obični“ Varaždinci, a iza objektiva članovi Foto kluba Varaždin, koji su im dokazali da su i oni posebni i važni te im fotografiranjem poklonili uspomenu na te sretne trenutke.

Lijepi i važni

Sve je to, naime, dio velikog svjetskog fotografskog humanog projekta pod nazivom

Snimljeno 10 tisuća portreta „Help-Portrait“ osmislili su i pokrenuli poznati američki celebrity fotografi Jeremy Cowart i Kyle Chowning 2008. godine. Ideja je ubrzo prerasla lokalne okvire, pa sada određenog dana u prosincu fotografi diljem svijeta pronalaze ljude u potrebi, fotografiraju ih i poklanjaju im njihove portrete. Ove je godine “Help-Portrait Day” obilježen 5. prosinca u 18 zemalja. Snimljeno je i podijeljeno oko 10.000 portreta, a sudjelovalo više od 2.000 volontera. Sljedeći “Help-Portrait Day” održat će se 3. prosinca 2016. godine.

„Help-Portrait“, kojem se pridružio i Foto klub Varaždin.

- Cilj „Help-Portraita“ je da fotografi svojim umijećem i voljom manje sretnim ljudima u svijetu pruže priliku da se na

dan „Help-Portraita“ osjećaju lijepima i važnima. Tako smo i mi šestu godinu zaredom fotografirali građane Varaždina koji si ne mogu priuštiti fotografiranje – izvijestili su

iz Foto kluba.

Odmah nakon fotografiranja, portrete, ali i prigodne poklon paketiće, poklonili su članovima udruga Sunce Varaždin, Stakleno zvono Varaždin i Ludbreško sunce te korisnicima Centra za socijalnu skrb Varaždin. - Posebno nas raduje što je svjetski dobrotvorni projekt “Help-Portrait” Foto klub Varaždin prigodno upriličio uz blagdan sv. Nikole, Dan Grada Varaždina. Stoga nam je bilo posebno zadovoljstvo poklanjati portrete građanima Varaždina kojima je najpotrebnije malo ljubavi i ljudskosti u ovo vrijeme blagdana – zaključio je Stanko Toth, predsjednik Foto kluba Varaždin.

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA I dalje magla i oblaci, a time i niža temperatura. Tijekom petka veća mogućnost za sunčana razdoblja. N Za vikend južina i djelomično razvedravanje. Zato će za vikend vjerojatno biti malo više sunca, a temperatura zraka će biti u laganom porastu. Dodajmo da je šansa za bijeli Božić ove godine vrlo mala. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“.

(Prognozu napisao: Kristijan Božarov.

Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel.

0800-1234, prognoza izrađena 14.12.)

IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Svilarska 2 42000 Varaždin REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

UPRAVA Zdenka Jagić Sandra Hrman

fotoreporter Ivan Agnezović foto@regionalni.com

GLAVNA UREDNICA Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com

GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić vlatka@regionalni.com

ZamjeniCA GLAVNE UREDNICE Irena Harači Pintarić iharaci@regionalni.com NOVINARKA Višnja Gotal, vgotal@regionalni.com

Mirta Brozičević mirta@regionalni.com SURADNICI Damir Ivančić Denis Peričić Ana Marija Klarić

PRODAJA:

Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 MALI OGLASI: malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774

Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica) pon: 7,30 - 12 h uto: 7,30 - 14 h sri,čet i pet: 7,30 - 15 h Gift shop Letizia Ivana Kukuljevića17 Radno vrijeme: pon - sub: od 7 - 20, nedeljom i blagdanima od 7 do 14 h

Betlehem “u malom” na 80-ak kvadratnih metara moći ćete razgledati 25. i 26. prosinca te 2., 3. i 6. siječnja u Varaždinu. Naime, Udruga Sveti Lovro – Zajednica Cenacolo i ove godine organizira manifestaciju “Žive jaslice” u Bratovštini „Sv. Josip Radnik“ u Varaždinu na adresi Cehovska 6. Velika štalica, kovačnica, svratište, dućan, most, bunar te kovači, pastiri, plesači, stolari, Sveta obitelj, građani Betlehema i domaće životinje ispričat će autentičnu priču o Božiću.

Uprizorenje „Živih jaslica“ predstavlja biblijsku priču

o Isusovom rođenju – od navještenja do rođenja.

Predstave počinju u 18 sati i traju dvadesetak minuta, nakon čega posjetioci mogu

Manifestacija “Žive jaslice” 25. i 26. prosinca, kao i 2., 3. i 6. siječnja prošetati Betlehemom, slikati se s glumcima, životinjama ili dobiti informacije o Zajednici Cenacolo na info-štandu.

rođeni: DJEVOJČICE: Marija Ribić, Ines Hrković, Matea Banić, Maira Huzjak, Ana Hranić, Dunja Biškup, Nika Roginek, Mila Strugar, Nika Jendrek, Lana Trojko, Katja Bešvir, Magdalena Benković, Dea Horvat i Rita Horvat.

DJEČACI: Andrej Šenjug, Ivan Kapusta, Noel Čaklec, Emanuel Hiržin, Mateo Vitez, Luka Geček, Nikola Rižmarić, Ognjen Klarić, Axel Kolačko, Marsel Jurković, Rafael Namjesnik i Rafael Pukec.

Umrli: Marija Martinec (84), Ivan Duić (91), Kata Golubić (85), Jovan Ćirić (75), Smiljan Vitez (66), Ljudmila Čajavec (89), Marija Kolić (82) i Stjepan Jelaković (79).

IVANEC

NOVI MAROF

Poljodom Gospodarska 2

Benjak Remetinec 290

Voćarna Bagrem Trg hrvatskih ivanovaca 9a

LEPOGLAVA

LUDBREG

Cvjećarnica Bagrem Hrvatskih pavlina 3a

Cvjećarnica Ruža Petra Krešimira 19 Radno vrijeme: od 7 do 16 h

Tiskara Novi list

Redakc ija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka o g l a s a . Te k s t o v i koji se označuju u za g l a v lj u s t ra n i ce imenom oglašivača (tvr tke, opć ine, grada, polit ičke stranke…), plaćeni su tekstovi.

40

Zadnja

REGIONALNI TJEDNIK || 15. prosinca 2015., br. 604

ADVENT U sklopu Adventa u Maruševcu održan Adventski sajam

Božićne čestitke, peciva i heklani nakit za jelku Adventski će se program u Maruševcu nastaviti ovog vikenda. U 14 sati tradicionalno će se kititi jelka ispred crkve sv. Jurja uz tradicionalne božićne napjeve.

Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

Tradicionalni Adventski sajam, središnje događanje Adventa u Maruševcu, okupilo je u nedjelju velik broj gostiju u Općini. Općina Maruševec, KUD Klaruš i Kuburaške udruge organizirale su u Domu kulture u Čalincu prodaju prigodnih božićnih proizvoda, ukrasnih i religioznih motiva.

Našlo se tu za svaku generaciju ponešto - suveniri, božićni nakit, čestitke, aranžmani, tradicionalna božićna peciva, pa sve do ručnih radova s božićnim motivima i unikatnog heklanog nakita za bor. Posjetitelji su tako na jednom mjestu

Najmlađi su se posjetitelji mogli okušati u izradi božićnih čestitki i ukrasa u besplatnim radionicama

pjesama pridonijeti blagdanskoj atmosferi.

Najmlađi su se posjetitelji mogli okušati u izradi božićnih čestitki i ukrasa u besplatnim radionicama.

Adventski će se program u Maruševcu nastaviti i sljedećeg vikenda, kad će se u 14 sati tradicionalno kititi bor ispred crkve sv. Jurja. Kićenje bora svečano će se popratiti tradicionalnim božićnim napjevima, dolaskom Djeda Mrazova na motociklima te posjetom djece iz vrtića Maja Pčelica. Naravno, kuhano vino i vrući čaj nezaobilazni su dio blagdanskog ugođaja, pa tako ni ovog puta neće izostati.

Svi programi su bili i bit će besplatni, pa organizatori pozivaju sve da svojim dolaskom dodatno uveličaju obilježavanje adventskog razdoblja u Maruševcu.

pronašli sve potrebno kako bi si ovo blagdansko vrijeme učinili što veselijim, istovremeno poštujući tradicionalne običaje. Pritom su iskoristili priliku u šarolikoj ponudi izabrati i prigodne božićne darove.

Uz degustaciju domaće kapljice i tople napitke nakon razgledavanja su mogli pogledati raznovrstan kulturno-umjetnički program KUD-a Klaruš, Ženskog vokalnog sastava “Đurđice”, tamburaškog KUD-a “Klaruš”, kao i zbor Srednje škole u Maruševcu. Njihov je zadatak bio izvođenjem tradicionalnih božićnih

NE PROPUSTITE Božićna bajka Lumini shopping centra

Na druženje s Djedom Mrazom!

U Lumini shopping centru od 19. do 24. prosinca održat će se božićni sajam uz lokalne domaće delicije.

Na sajmu će se moći isprobati i kupiti varaždinski kulen, čvarci, kobasice i razne vrste sireva, domaće rakije i likeri, ali i božićne dekoracije. Trgovine su pripremile pregršt predblagdanskih popusta, o čemu više informacija možete pronaći na www. lumini.hr. Za najmlađe tu

je kuća Djeda Mraza, koja se može razgledati svako-

ga dana, dok je druženje s omiljenim djedicom predviđeno u sljedećim terminima: 11. prosinca od 17 do 19 sati, 12., 13., 18., 19. i 20. prosinca od 11 do 13 sati te od 17 do 19 sati. Dana 21., 22. i 23. prosinca mališani će se s Djedom Mrazom moći družiti od 17 do 19 sati, a na sam Badnjak, 24. prosinca, od 13 do 15 sati. Djed Mraz svima će pokloniti zajedničku fotografiju te nagraditi najbolje dječje crteže.

18.

prosinca u varaždinskom kinu Galerija očekuje vas 3. Maraton kratkometražnih filmova. U 18 sati će početi prikazivanje filmova za djecu pod nazivom “Priče iz prirode”, a riječ je o europskim naslovima namijenjenima najmlađim gledateljima.

U 20 sati bit će prikazan blok filmova “Prvi filmovi poznatih redatelja” u kojemu se nalaze kratkometražni naslovi četiri francuska renomirana autora.

PRIGODNO Advent u Sračincu

Izložba i koncert U Sračincu je treća nedjelja adventa obilježena brojnim događanjima.

U subot u je u Domu kulture održana tradicionalna, 10 . m a n i f e stacija “Božić v Sračincu”, na kojoj su posjetitelji imali prigodu razgledati prodajnu izložbu ručnih radova, ukrasa i kolača. Nastupila su i djeca iz dječjeg vrtića Bambi Sračinec s božićnim pjesmama, pjevači iz OŠ Sračinec i folkloraši, a na dramskoj večeri nastupili su Udruga žena Preslica, Komedijaši iz Stažnjevca i Udruga žena Reka. U nedjelju je u župnoj crkvi u Sračincu

KARIKATURA

održan prvi Adventski koncert, koji su organizirali članice i članovi KUD-a Zavičaj Sračinec, vokalnog sastava Acapella. Održana je i treća Večer poezije humanitarnog karaktera, koju je organizirala pjesnikinja Snežana Liber.

Prikupljana su sredstva za pomoć obitelji djevojčice Ane koja je teško bolesna, a inače je članica literarne sekcije OŠ Sračinec.

crta: Željko Pilipović