RT 636

Arheološka istraživanja

Prava senzacija: kod Ludbrega i Varaždina otkrivrena nova antička naselja, pronađeni luskuzna keramika i brončani ključ Str. 14. i 19.

Regionalni Tjednik

Plus

22.000 primjeraka

Besplatan primjerak

Broj 636 II 26. srpnja 2016. II www.regionalni.com

otkrivamo Rođenih sve manje, a obitelj Vincek krstila 10. dijete

AQUATEHNIKA

U Aquatehnici krimpolicija, što istražuju?

Str. 4.

LJETNI ROMAN

Ines Hrain

Pusti otok 1. dio

S desetero djece kuća puna veselja Str. 2.-3.

str. 7.

2

Aktualno

aktualno www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 26. srpnja 2016., br. 636

Za novu ginekološku ordinaciju treba 900 izjava Prikupljanje izjava za novu ginekološku ordinaciju u Varaždinu, koja će raditi preko HZZO-a, još traje. – Dosad je prikupljeno 400-tinjak izjava, što još nije dovoljno za pokretanje postupka otvaranja novoga ginekološkog tima. Da bi se postupak pokrenuo, potrebno je

prikupiti 1.500 potpisa uz razne potrebne suglasnosti, od kojih su neke i dobivene, a po otvaranju ambulante u roku od godinu dana potrebno je prikupiti još 3.000 pacijentica – rekao je Dražen Jagić, ravnatelj Doma zdravlja. Znači, sve žene koje žele još uvijek mogu

popuniti izjavu. – Izjavu je u originalu potrebno dostaviti u Upravu Doma zdravlja Varaždinske županije na 2. katu u Kolodvorskoj 20 u Varaždinu. Navedena tiskanica dostupna je i u Upravi i na web-stranicama Doma zdravlja Varaždinske županije – podsjetio je Jagić. (ihr)

ALARMANTNO Prema podacima o prirodnom kretanju stanovništva od 2011. do 2015. Župani

Varaždinska županija u pe izgubila općinu veličine Ja Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, šest gradova i 21 općina uVaraždinskoj županiji u 2015. imaju negativni prirodni prirast, a pozitivan je samo u Općini Petrijanec. Najniži vitalni indeks od 21,1 je u Općini Visoko, u kojoj je umrlo gotovo pet puta više osoba nego što je rođeno Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

prirodni prirast se nastavlja i svake godine sve nas je manje. U Općini Veliki Bukovec dajemo potpore roditeljima novorođene djece u iznosu od 2.500 kuna, a imamo više od 20 studenata koje stipendiramo. No, potpore su jednokratne, a pitanje je koliko će stipendista na kraju ostati u Općini, jer nemaju se gdje zaposliti. Prosječne plaće u našoj

Varaždinska županija prošle je godine ostala bez čak 911 svojih stanovnika, najviše u zadnjih pet godina! Prema podacima o prirodnom kretanju stanovništva u 2015. godini, koju je Državni zavod za statistiku objavio u četvrtak, u Varaždinskoj županiji je u 2015. rođeno 1.455 djece, dok je umrlo 2.366 stanovnika.

Mladi i obitelji bježe

Prošle godine je u Varaždinskoj županiji rođeno 1455 djece, najmanje u zadnjih pet godina

Višegodišnji trend izumiranja stanovništva u Varaždinskoj županiji tako se nastavio, a negativni prirodni prirast bilježi se konstantno zadnjih pet godina. Čak 3.382 stanovnika Varaždinska županija je izgubila u razdoblju od 2011. do 2015. godine, što je, primjerice, jedna općina veličine Jalžabeta, u kojoj je, prema podacima objavljenima na njihovim web-stranicama, 2011. živjelo 3.615 stanovnika!

Veći broj umrlih u odnosu na broj rođenih, odnosno negativni prirodni prirast u 2015. bio je u svih šest gradova i 21 općini na području Varaždinske županije. Najgore je u Općini Visoko, u kojoj je zabilježen najniži vitalni indeks (broj živorođenih na 100 umrlih), 21,1. U toj je općini u 2015. umrlo gotovo pet puta više stanovnika nego što je rođeno djece.

– Da, točno je, prošle godine je rođeno sedmero djece, dok su umrle 33 osobe. Naša općina je već 40 godina suočena s negativnim prirodnim prirastom, svakih 10 godina nas je 10 % manje, no prošla je godina ipak bila najekstremnija ako gledamo podatke o broju rođenih i umrlih osoba – rekao je Dragutin Mateković, načelnik Općine Visoko.

Samo u zadnjih nekoliko godina iz visočkog je kraja osmero mladih obitelji otišlo u inozemstvo, a mladi bježe za poslom u urbane sredine.

– Jedan od naših problema

Općina Visoko je već 40 godina suočena s negativnim prirodnim prirastom, svakih 10 godina nas je 10 % manje.”

Pozitivni prirodni prirast ima jedino Općina Petrijanec općini iznose 3.000 kuna neto, a prerađivačka industrija, koja je prisutna u ovom kraju, ne treba VSS – rekao je Zvonko Hlebar, načelnik Općine Veliki Bukovec.

I rode se svađale

No, nisu samo rubna područja Županije suočena s negativnim trendovima. I općine koje su bliže gradovima, pa čak je i što nemamo vrtić. No, i sami gradovi, ne mogu pobjepitanje je bi li opstao s obzi- ći od negativnoga prirodnog rom na ov a ko prirasta. U 2015. godini je čak i u Općini Sračinec, prvi put nakon niza godina, zabilježen negativni prirodni prirast: rođeno je 44 djece, a umrlo Čak i Općina Sračinec u 57 stanovnika.

– Prošla je godina bila 2015. bilježi negativni izuzetak, no mislim da ćemo prirodni prirast: već ove godine to ispraviti i rođeno je 44 djece, a završiti “u plusu”. Već u prvih pet i pol mjeseci u Općini umrlo 57 osoba. imamo 26 rođenih, a obično ih godišnje imamo oko 50 – ističe Božidar Novoselec, načelnik malen b r o j Općine Sračinec. djece – priznao je načelnik S obzirom na to da je načelOpćine Visoko. nik Općine Sračinec često u Slična situacija je i na dru- šali govorio da su za pozitivan gom kraju Županije, u Općini natalitet zaslužne i rode koje Veliki Bukovec, u kojoj je imaju gnijezdo na Općini, prošle godine vitalni indeks zanimalo nas je je li im se što bio 25,0. U toj općini je u dogodilo s obzirom na najno2015. rođeno šestero djece, a viju statistiku iz 2015.

24 osobe su umrle.

– Moram priznati da je bilo – Mi smo 2001. imali 1.578 problema na krovu, jer je novi stanovnika, a 2011. godine par roda pokušao otjerati 1.438 stanovnika, negativni stari par, no sad je sve u redu Dragutin Mateković načelnik Općine Visoko

SRAČINEC

Aktualno

26. srpnja 2016., br. 636 || REGIONALNI TJEDNIK

3

Za ravnateljicu Opće bolnice Varaždin imenovana je doktorica Sanja Zember Opću bolnicu Varaždin vodit će dr. Sanja Zember, specijalistica infektologije, dosadašnja vršiteljica dužnosti ravnateljice, odlučilo je Upravno vijeće prošlog utorka. – Nakon javnog natječaja, jedina valjana molba bila je upravo od dr.

Sanje Zember, koju smo, sukladno aktima, imenovali za

ravnateljicu. Sad suglasnost na njezino imenovanje još mora dati tehnički ministar zdravlja Dario Nakić – rekao je predsjednik Upravnog vijeća Bolnice Zoran Šantek, inače član HNS-a.

Zanimljivo je da je odluka donesena na redovnoj sjednici, no odluka o imenovanju rav-

nateljice naknadno je stavljena na dnevni red. I dok su Šantek (HNS) i Damir Habijan (HDZ) te stručni članovi Upravnog vijeća – poznati kirurg prim. dr. sc. Ranko Stare i medicinska sestra Ljiljana Levanić – glasali za imenovanje dr.

Zember, suzdržana je bila jedino Jasminka Begić (SDP).

Štoviše, ona je tražila da se natječaj poništi. Zašto? – Imenovanje ravnateljice je prevažna odluka koja direktno utječe na budućnost Bolnice.

Korektno bi bilo da o potvrđivanju odlučuje novi ministar, a ne tehnički ministar u Vladi koja je u ostavci. Budući da je mogućnost poništenja pred-

viđena i samim natječajem, dr. Zember je mogla nastaviti obnašati dužnost v.d. ravnateljice do izbora i imenovanja ravnatelja na novom natječaju – pojasnio je šef županijskog SDP-a Mario Habek zašto nisu dali podršku ravnateljici, koja nije članica nijedne stranke. (vms)

ija je ostala bez 3382 stanovnika OBITELJ Obitelj Vincek iz mjesta Pece krstila je svoje deseto dijete

Izvor: DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

et godina alžabeta!

PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA U 2015.

Županija

Varaždinska

Gradovi Ivanec Lepoglava Ludbreg Novi Marof Varaždin Varaždinske Toplice

Općine Bednja Beretinec Breznica Breznički Hum Cestica Donja Voća Gornji Kneginec Jalžabet Klenovnik Ljubešćica Mali Bukovec Martijanec Maruševec Petrijanec Sračinec Sveti Đurđ Sveti Ilija Trnovec Bartolovečki Veliki Bukovec Vidovec Vinica Visoko

vitalni indeks prirodni živorođeni umrli (živorođeni prirast na 100 umrlih) 1455

2366

-911

61,5

118 60 68 104 363

181 100 130 162 620

-63 -40 -62 -58 -257

65,2 60,0 52,3 64,2 58,5

44

90

-46

48,9

34 15 15

64 16 26

-30 -1 -11

53,1 93,8 57,7

11

22

-11

50,0

55 22

86 45

-31 -23

64,0 48,9

60

68

-8

88,2

25 20 15

56 31 26

-31 -11 -11

44,6 64,5 57,7

20

39

-19

51,3

32 47 72 44 32 31

53 94 60 57 56 39

-21 -47 12 -13 -24 -8

60,4 50,0 120,0 77,2 57,1 79,5

50

81

-31

61,7

6 43 42 7

24 60 47 33

-18 -17 -5 -26

25,0 71,7 89,4 21,2

i ponovno imamo mlade rode – doznali smo od Novoselca.

Jedina koja je imala pozitivni prirodni prirast, uz vitalni indeks od 120,0, je Općina Petrijanec. U toj je općini rođeno 72 djece, a umrlo 60 osoba.

– To je posljedica velikoga prirodnog prirasta u romskome naselju koje se nalazi na području naše Općine. Kad se gledaju ostala naselja u Općini Petrijanec, onda smo na “pozitivnoj nuli”. Mi smo općina

koja ima odlično riješen infrastrukturni i društveni standard, a ono što još treba riješiti su obrazovanje i radna mjesta za Rome. Već više godina očajnički pokušavam osigurati izgradnju multifunkcionalnog objekta u romskome naselju, u kojem bi imali riješeno pitanje obrazovanja i zdravstvene zaštite, no županijske i državne vlasti se oglušuju – rekao je Vladimir Kurečić, načelnik Općine Petrijanec.

Štefek i Ivanka Vincek su iz sela Pece, na području Ivanca, i u 17 godina braka dobili su Ivana (17), Anu (15), Mariju (13), Josipa (11), Magdalenu (10), Tomu (8), Marka (6,5), Petra (4,5), Franju (2,5) i Lovru (3 mjeseca)

Velika obitelj u kojoj caruju smijeh i veselje Štefek (49) je vjeroučitelj, a njegova šest godina mlađa supruga je domaćica. Žive u lijepoj obiteljskoj kući s nekoliko tisuća kvadrata okućnice i kažu da im baš ništa ne nedostaje!

Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

Dok natalitet u Hrvatskoj iz godine u godinu pada, Štefek i Ivanka Vincek iz mjesta Pece na području Grada Ivanca u subotu su slavili krštenje svoga desetog djeteta. U župnoj crkvi u Margečanu tromjesečnog Lovru krstio je varaždinski biskup Josip Mrzljak.

Obitelj Vincek posjetili smo u njihovoj kući u Pecama, gdje složno i u veselju žive djeca u dobi od tri mjeseca do 17 godina: Ivan (17), Ana (15), Marija (13), Josip (11), Magdalena (10), Tomo (8), Marko (6,5), Petra (4,5), Franjo (2,5) i Lovro (3 mjeseca).

I ne odbacuju mogućnost da će imati još djece. – Ništa ne planiramo. Kako se dogodi – rekli su nam s osmijehom.

Umjetnost

I prije nego su se vjenčali 1999. godine, Štefek (49) i šest godina mlađa supruga Ivanka razgovarali su o tome da žele veću obitelj. Štefek Vincek je vjeroučitelj u školi, a Ivanka domaćica. Velika obitelj živi u kući nadomak šume, ispred koje se nalazi park s desetak igrala, sve potrebno za zabavu djece. U velikoj kući s nekoliko

tisuća kvadrata okućnice svat- – umjetnost. Svi vole crtati i ko može birati želi li biti sam sve petero starije djece pohađa ili je završilo Glazbenu školu. ili se družiti s ostalima.

– Ivan svira tamburicu, “Strke” u njihovoj kući Ana flautu, Marija nema, kažu nam. klavir, Josip violi– Djeca imaju nu, a ja klarinet neki svoj red, – nabrojila nam kojeg se pridrPetero starije je Magdalena. žavaju. Stariji Posebno su se pobrinu za djece završilo je ili ipak ponosni sebe, pa za one mlađe. Kod nas pohađa Glazbenu na A nu, koja školu pohađa drugi raje kao i u svazred Druge gimnakoj drugoj obitelji, zije Varaždin, a ide i osim što nas je malo u srednju Glazbenu školu. više – govori Štefek Vincek.

Iako će većina pretpostaviti Dok razgovaramo, najmlađi brat „seli“ iz ruke i ruku, dio da roditelji desetero malodjece se igra, njih nekoliko ljetne djece nemaju vremena svira, a ostali pomažu stricu ni pomisliti na sebe, a kau pripremama za krstitke. I moli se baviti nekim hobijedni drugima – ne smetaju. jem, Ivanka veli suprotno.

– Suprug i ja možemo sami Iako različitih karaktera, Vincekovi dijele jednu sklonost otići kamo god i kad god to

TALENT

želimo. Djeca si sama znaju skuhati, pobrinuti se jedni za druge… Suprug je lovac, pčelar, član udruga – priča Ivanka, a nadovezuje se Štefek: – Niti mi ni djeca nismo ni u čemu uskraćeni – veli.

Kad je u pitanju nov ac , k a ž u d a i m aju b a š o n o l i ko ko l i ko t r e b a j u .

Od hrane malo toga kupuju u dućanu. Djeca najviše vole salatu, koju, kao i većinu povrća, imaju na vrtu. Šogor uzgaja svinje i krave, pčele daju med, začini su također u vrtu. Mama Ivanka peče kolače, pa u kući uvijek ima slatkiša dovoljno za sve. A voće si svatko sam ubere.

Tata Štefek sam je projektirao kuću i sam ju je, uz pomoć obitelji i susjeda, polako gradio. Sve što može napravi sam, što je za njega zadovoljstvo, a za obitelj ušteda.

Naravno da nije sve idilično.

Vincekovi 17 godina žive s pelenama u kući – ponekad i s nekoliko različitih veličina, nerijetko su u istoj godini slavili krštenje, pričest i firmu.

Teško je brinuti o jednom djetetu, a kamoli o njih desetero. No, za Ivanku i Štefeka svaka žrtva isplati se baš svakog dana, jer obiteljskom kućom u Pecama odzvanja smijeh i vlada veselje. A to se ne može kupiti.

4

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 26. srpnja 2016., br. 636

Šiljeg: Studente GTF-a vodim na bale, da im pokažem kako se ne smije raditi – Novci za sanaciju bala su osigurani i čuvaju se na računu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, no sad su na redu u Gradu Varaždinu da pokažu interes za konačno rješavanje ovog problema – rekao je zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode Mario Šiljeg na otvaranju reciklažnog dvorišta u Kne-

gincu, nedaleko kojeg su Brezje i bale smeća. Šiljeg je čelnicima Grada Varaždina poručio da su im na raspolaganju stručnjaci i pravne službe Ministarstva i Fonda. –Adekvatno rješenje postoji, samo je potrebno malo više dobre volje od svih strana. Kad se s pravne strane sve riješi, mi smo spremni u vrlo kratkom roku

riješiti cjelokupni problem bala u Varaždinu – poručio je Šiljeg, koji dobro poznaje bale. – Inače sam profesor na Geotehničkom fakultetu (GTF) u Varaždinu, tako da ponekad odvedem i svoje studente na bale da im pokažem kako se ne smije raditi – rekao je. Ovo je, inače, drugi dolazak zamjenika ministra u posljednja

dva tjedna u Varaždin. Početkom srpnja Šiljeg je zajedno s pomoćnikom ministra graditeljstva i prostornog uređenja Milanom Rezom bio u Varaždinu, gdje su sa saborskim zastupnikom Anđelkom Stričakom i predstavnicima tvrtke Čistoća iz Varaždina razgovarali o projektima “Varaždin na Dravi” i “Motičnjak”. (ihr)

OTKRIVAMO Aquatehnika na kraju 2015. ostvarila dobit, a u 2016. tvrtku-kćer Varkoma posjetila policija

Krimpolicija u Aquatehnici, a što istražuju, nije poznato 594

– Policija je postupala po prijavi protiv jedne druge tvrtke, s kojom smo povezani putem zajedničkoga gradilišta, na kojem je bilo više izvođača radova. Više od toga ne mogu vam reći – rekao je direktor Gordan Novak.

Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

I dok izvješća o poslovanju za 2015. godinu pokazuju da je varaždinska Aquatehnika uspjela stabilizirati poslovanje, sve je u drugi plan bacila vijest da je tvrtku posjetila krimpolicija. Da su policijski službenici bili u tvrtki koja je u 100-postotnom vlasništvu Varkoma, potvrdio je direktor Gordan Novak.

”Prvi glas”

– Postupali su po prijavi protiv jedne druge tvrtke, a mi smo povezani putem zajedničkoga gradilišta, na kojem je bilo više izvođača radova.

Više od toga ne mogu vam reći – rekao je Novak.

U kuloarima se mogu čuti priče da krimpolicija navodno istražuje radove koje je obavljala Aquatehnika. Direktor, međutim, o tome nema saznanja. – To mi je prvi glas.

Dokumente, pa tako i račune Aquatehnike, nitko nije pregledavao niti ih bilo kakvim dopisom zatražio – rekao je Novak.

Predsjednik Nadzornog odbora Aquatehnike Božidar Kolarić nam je u ponedjeljak

rekao da službenih informacija o provođenju istrage u toj tvrtki nema.

– Zatražio sam od Uprave tvrtke da se što je prije moguće sazove sjednica Nadzornog odbora, a vezano uz polugodišnje izvješće o poslovanju, ali i za raspravu o bilo kojoj drugoj temi. Dobio sam od-

Aquatehnika sudjeluje na izgradnji Aglomeracije Čakovec, projektu vrijednom 105 milijuna kuna govor da se nakon konzultacija s vlasnikom Varkomom kao mogući termin sjednice NO-a predlaže 15. kolovoza – naveo je.

Porezni gubici

Kad je u pitanju poslovanje u 2015. godini, Aquatehnika je ostvarila dobit u iznosu od gotovo 600.000 kuna, čime je zaustavljeno negativno poslovanje iz 2014. godine, kad je gubitak iznosio gotovo pet milijuna kuna.

OPREZ Ne nasjedajte na ponude nepoznatih

tisuće kuna dobiti ostvarila je Aquatehnika u 2015., nakon što je 2014. završila s 4,9 milijuna kuna gubitka Aquatehnika je u vlasništvu Varkoma, a specijalizirana je za gradnju vodovoda i kanalizacije

„Tijekom 2015. godine došlo je do stabilizacije poslovanja društva temeljem normalizacije općeg stanja u društvu, povećanog radnog angažmana svih zaposlenika te blagog oporavka tržišta u našoj branši. Društvo se prilagodilo na smanjenje financiranja projekata od strane Hrvatskih voda Zagreb, pa je sve veće težište stavljeno na javne natječaje na koje smo aplicirali sami ili u zajednici sa srodnim tvrtkama iz našeg okruženja.

Od takvih značajnih projekata svakako treba spomenuti suradnju na izgradnji Aglomeracije Čakovec, na projektu vrijednom 105 milijuna kuna“, naveo je Novak u izvješću o financijskom poslovanju za 2015.

Izdvojio je i projekt izgradnje cjevovoda Črešnjevo – Vidovec – Nova Ves – Petrijanec. „Na tom projektu smo dobili čak dva rebalansa sredstava od Hrvatskih voda, a zbog brzine ostvarivanja

planiranih rokova“, naveo je.

Međutim, iz izvješća Aquatehnike je vidljivo da društvo ima prenesene porezne gubitke iz prošlih godina. – Ukupni preneseni porezni gubitak za prijenos u sljedeća porezna razdoblja iznosi 5,5 milijuna kuna – navedeno je.

O čemu se radi, direktor Novak nije nam znao reći, te nas je uputio na voditeljicu knjigovodstva u Varkomu, tvrtki-majci, no nju prošlog tjedna nismo uspjeli dobiti.

5,5

milijuna kuna je na kraju 2015. iznosio ukupni preneseni porezni gubitak.

Direktor Novak nije nam znao reći na što se taj gubitak odnosi.

DOZNAJEMO Nakon pet godina donesena nepravomoćna presuda u aferi Spice

Baka (85) prevarena Milan Horvat oslobođen svih optužbi za 20-ak tisuća kuna Iz PU varaždinske su apelirali na građane da u stan ili kuću ne puštaju nepoznate osobe prije nego što se pouzdano uvjere o kome je riječ.

Povod je bila prevara u kojoj je 85-godišnja Varaždinka ostala bez čak 20-ak tisuća kuna.

Nazvala ju je ženska osoba i rekla da zove iz banke koja daje male kamate. Savjetovala joj je da podigne ušteđevinu u banci i donese joj novac, jer će pribaviti veću i bolju kamatu. 85-godišnjakinja je to učinila i svih 20-ak tisuća kuna predala prevarantici, za

kojom policija i dalje traga. Iz PU varaždinske pozivaju na oprez. – Ako se osoba predstavi kao službena, tražite od nje na uvid službenu iskaznicu. Ne nasjedajte na upornost nepoznatih osoba koje vam po svaku cijenu žele ući u dom pod izlikom prodaje raznih predmeta po “povoljnim” cijenama (primjerice uređaja za masažu, knjiga, posteljine, suđa, kućanskih uređaja i sličnog), zatim pod izlikom bolesti, traženja milostinje i sličnog. Time se izlažete riziku – upozoravaju.

Milan Horvat

Jedan od osnivača i bivši čelni čovjek varaždinske Fima Grupe Milan Horvat je prošlog tjedna nepravomoćnom presudom Županijskog suda u Zagrebu oslobođen svih optužbi u aferi „Spice“.

Sud je odbacio optužbe da je zajedno s bivšim potpredsjednikom Vlade Damirom Polančecom, bivšim čelnicima Podravke Darkom Marincem, Zdravkom Šestakom, Josipom Pavlovićem i Sašom Romcem te odvjetnikom Zora-

nom Markovićem pokušao preuzeti vlasništvo nad Podravkom, i to novcem

Sud je odbacio optužbe za zločinačko udruživanje te tvrtke.

Time su „pale“ optužbe USKOK-a za zločinačko udruživanje i nanošenje štete Podravci u iznosu od

gotovo 400 milijuna kuna.

I dok je USKOK u optužnici naveo da su Polančec i ostali planirali u nekoliko koraka preuzeti dionice koprivničke tvrtke, Sud je uvažio tvrdnje obrane da su to neutemeljene konstrukcije, jer su zapravo branili Podravku.

Suđenje je trajalo pet godina, tijekom kojih je održano 300-tinjak rasprava.

Ispitano je više od 130 svjedoka, a sudski spis je imao više od 50 tisuća stranica, objavio je Večernji list.

26. srpnja 2016., br. 636 || REGIONALNI TJEDNIK

oglas

5

6

aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 26. srpnja 2016., br. 636

U Vinici u nedjelju konjički mimohod U nedjelju, 31. srpnja, članovi Udruge „Konj, moj prijatelj“ će, već tradicionalno, konjičkime mimohodom obilježiti Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Dolazak svečane konjičke povorke kod spomen-obilježja hrvatskog viteza Mladena Kasuna očekuje se u vremenu od 16 do 16.30 sati, kad će u prisustvu predstavnika Općine

Predavanje za poduzetnike u N. Marofu

Vinica i UDVDR-a – Klub Vinica biti položeno cvijeće i zapaljene svijeće za sve poginule hrvatske branitelje.

– Pozivamo sve stanovnike naše općine da dočekaju konjičku povorku i pridruže se polaganju vijenaca te se na taj način uključe u obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja – pozivaju iz Općine Vinica.

Grad Novi Marof poziva zainteresirane poduzetnike na predavanje “Vrijeme je za nove mogućnosti”, koje će biti održano u utorak, 26. srpnja, u 17.30 sati u Kulturnom centru “Ivan Rabuzin” u Novome Marofu. Tehnički ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat će sa stručnim suradnicima prezentirati aktualne natječaje i javne pozive, a okupljeni

će moći postaviti pitanja. Predavanje se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva poduzetništva i obrta, a organiziraju ga Udruga “Ljubeška mladež”, Grad Novi Marof, Općina Ljubešćica i Poduzetnički centar Ljubešćica u sklopu projekta “Suradnja mladih, poduzetnika, obrtnika i lokalne zajednice za društveni i gospodarski razvoj”.

SVEČANO Općina Gornji Kneginec dobila reciklažno dvorište, prvo u Varaždinskoj županiji

Stare gume, cigle i ulje sad idu besplatno u reciklažno dvorište - Nakon Kneginca bit će otvoreno još pet reciklažnih dvorišta u Varaždinskoj županiji, koja su trenutno u fazi pripreme - najavio je Šiljeg Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

– Pozivam sve mještane Općine Gornji Kneginec da reciklažno dvorište koriste za odlaganje sveg onog otpada koji ne mogu odlagati kod kuće, dakle građevinskog materijala, guma do opasnog otpada, u koji spadaju, primjerice, ulja, kiseline i ambalaža od njih. Reciklažno dvorište radit će ponedjeljkom od 8 do 16 sati i mještani naše Općine sav spomenuti otpad moći će predati besplatno, naravno, uz predočenje osobne iskaznice – rekao je Goran Kaniški, načelnik Općine Gornji Kneginec, u srijedu na otvorenju reciklažnog dvorišta koje je izgrađeno na prostoru nekadašnjeg odlagališta smeća, koje je sanirano.

Važno razvrstavanje

Za izgradnju prvoga reciklažnog dvorišta u Varaždinskoj županiji potrošeno je 1,2 milijuna kuna, pri čemu je 80 % novca osigurao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

– Mi smo u izgradnju reciklažnog dvorišta išli prvi, jer shvaćamo važnost razvrstavanja otpada. Općina Gornji

PRAVILA

Kneginec je bila prva na udaru nekadašnjeg divljeg odlaganja otpada na ovom prostoru. Odlagalište smo 2006. zatvorili te ga nakon toga i uspješno sanirali, za što smo uložili 30 milijuna kuna vlastitih sredstva, a sedam milijuna kuna je osigurao Fond za zaštitu okoliša – podsjetio je Kaniški.

Reciklažno dvorište radit će samo ponedjeljkom, i to od 8 do 16 sati Nakon Općine Gornji Kneginec, na prostoru Varaždinske županije bit će izgrađena još pet reciklažnih dvorišta.

– Ona su trenutno u fazi pripreme. Uz već relativno dobro uspostavljen sustav razdvajanja otpada u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, izgradnjom reciklažnih dvorišta sjever Hrvatske definitivno će se pozicionirati na karti sjeverozapadne Hrvatske u uspješnom i ekološki osviještenom gospodarenju otpadom – istaknuo je Mario Šiljeg, zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode, koji je također bio u Knegincu.

U reciklažno dvorište otpad mogu odlagati mještani Kneginca, i to besplatno

Uz načelnika Kaniškog, vrpcu prerezao i zamjenik ministra Šiljeg

U Hrvatskoj je, trenutno, 20 reciklažnih dvorišta, što je premalo. – To je zato što smo s uspostavom cjelovitog sustava gospodarenja otpada u Hrvatskoj počeli relativno kasno, a s druge strane imamo postavljene visoke ciljeve, a prvi od njih je da do 2020. godine imamo 50-postotno odvajanje metala, papira, stakla i plastike. Bez velikog broja dobro raspoređenih reciklažnih dvorišta taj cilj ne možemo ostvariti – rekao je

Uz građane, otpad će moći predavati i korisnici poslovnih prostora. Svi su dužni sami predati otpad, odnosno dopremiti i odložiti otpad u spremnike reciklažnog dvorišta, uz kontrolu i nadzor djelatnika Čistoće, varaždinske tvrtke koja njime i upravlja. Šiljeg i dodao da će Hrvatska za uspostavljanje cjelokupnog sustava gospodarenja otpadom u sljedećem razdoblju imati čak 475 milijuna eura kroz program Konkurentnost i kohezija iz EU. – Od toga je oko 20 milijuna eura planirano samo za ovakve projekte. S obzirom na to da jedan košta 1,5 milijuna kuna, jasno je da se može napraviti puno reciklažnih dvorišta – rekao je zamjenik ministra.

NOVI MAROF U Gradu se radi na poboljšanju prometne infrastrukture, uređenju ulica i naplati parkiranja

Parkiraju u centru, pa autobusom odu u Zagreb O uređenju ulica Otona Ivekovića i Nikole Šubića Zrinskog u Novome Marofu govori se godinama. Ali tek se sad ulazi i u konkretnu realizaciju projekata. Kako bi ceste prijavio na natječaje za sufinanciranje, Grad mora imati gotove projekte. – Počet ćemo s projektiranjima.

Za Ulicu Otona Ivekovića povukli smo 110 tisuća kuna s kojima ćemo sufinancirati projektnu dokumentaciju za ovu, ali i za neke druge ulice – rekao je gradonačelnik Novog Marofa, Siniša Jenkač. – Ure-

đenje ceste s nogostupima u punom profilu ne bismo mogli sami financirati, pa moramo tražiti novac na natječajima. U gradu ima još takvih, nerazvrstanih cesta koje mi ne možemo samo riješiti, pa ćemo i za njih izraditi projekte, kako bismo tijekom idućih godina,u nekom kontinuitetu mogli i te ulice prijaviti na natječaj. Grad Novi Marof godinama asfaltira ceste u omjeru 60:40 posto. Od toga veći dio financira Grad, dok ostatak sufinanciraju građani.

Govorim o ulicama u kojima

živi mali broj ljudi, a dionice su duge, pa ipak moramo to riješiti - kaže Jenkač.

Kreću i s pripremom dokumentacije za uređenje parkirnih mjesta u centru. To je dugogodišnji problem Novog Marofa, a gradonačelnik smatra da je došlo vrijeme njegova rješavanja. Dokumentacija bi trebala biti kompletirana do kraja godine. – Tad ćemo krenuti s naplatom i s komunalnim redarom koji će rješavati probleme nepropisnog parkiranja - najavljuje. Gradonačelnik je svjestan da je

riječ o nepopularnom potezu.

– Sigurno će biti nezadovoljnih, ali nije nam u prvom planu kažnjavanje, nego uvođenje reda. Svi koji dođu, primjerice četvrtkom, kad je u Marofu sajmeni dan, dobro znaju da nema parkirnih mjesta.

Tako se mnogi parkiraju na pločnike, zelene površine…

Vjerujem da će nakon kratkog perioda svi biti zadovoljni jer će biti mjesta za parkiranje.

Nemali je broj onih koji rade van Novog Marofa, a ostave auto cijeli dan parkiran u gradu - upozorava Jenkač. (vg)

26. srpnja 2016., br. 636 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi

7

8

OPĆINA Gornji Kneginec

REGIONALNI TJEDNIK || 26. srpnja 2016., br. 636

SVEČANO Dan Općine Gornji Kneginec i blagdan sv. Marije Magdalene

Uz domaćina, na sjednici je bio ministar Darko Horvat, saborski zastupnik Josip Križanić i novomarofski gradonačelnik Siniša Jenkač

Nagrađeni u povodu Dana Općine U sklopu Dana Općine Gornji Kneginec podijeljene su nagrade za doprinos ugledu i promociji Općine Gornji Kneginec, koje su dobili NK Dubravka iz Turčina i paraolimpijka Helena Dretar Karić, a nagradu za iznimna dostignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju Udruga žena Đurđica iz Turčina i mladi glazbenik Jan Borak iz Donjega Kneginca. Diplomu općinskog načelnika za zapaženi rad u proteklom jednogodišnjem razdoblju dobili su Alenka Vuk, učiteljica njemačkog jezika OŠ Kneginec Gornji, te Diana Satončić i Laura Levatić, učenice Gospodarske škole Varaždin, za postignute rezultate na državnim natjecanjima.

Projekti idu dalje - prvo

vrtić, pa zabavni park

– Među projektima su Turističko-rekreativna zona na Banjšćini i izgradnja novoga dječjeg vrtića.

Pozivam vas da ih zajedno realiziramo, bez obzira na stranačke boje – rekao je načelnik Kaniški.

Bili smo i ostat ćemo među najboljim općinama. Projekata još imamo i pozivam vas da ih sve realiziramo, bez obzira na stranačke boje – poručio je Goran Kaniški, načelnik Općine Gornji Kneginec na svečanoj sjednici Općinskog vijeća održanoj u petak, 22. srpnja, u Zlatnim goricama na sam blagdan sv. Marije Magdalene.

Od potpora do Biciklijade U utorak, 19. srpnja, podijeljene su jednokratne novčane naknade novorođenima. Po 1000 kuna primili su roditelji 16-ero djece. U srijedu je otvoreno reciklažno dvorište, a u četvrtak je održan koncert zbora mladih Agape i ženskoga vokalnog sastava Kneginje. U subotu je održana likovna kolonija LU Kula Kneginec na kneginečkim ribnjacima, gdje je održan 1. Šaranski kup u organizaciji ŠRD Ostriž Kneginec Gornji. Održana je i jubilarna 10. Kneginečka biciklijada, a za dobru zabavu pobrinule su se Slavonske lole, Lajk, te jedan i neponovljivi Dražen Zečić.

Dobra suradnja

Načelnik Općine Gornji Kneginec podsjetio je na projekte koji su uspješno realizirani u proteklih godinu dana.

– Pušteno je u pogon reciklažno dvorište, izgradili smo rotor vrijedan pet milijuna kuna, pri čemu zahvaljujem tvrtkama Ytres i Lumini te Hrvatskim cestama, koje su osigurale novce za izgradnju. Pred nama je još izgradnja vrtića, projekt od 12,2 milijuna kuna, za što još čekamo suglasnost ministra financija.

Očekujem da će nam u tome pomoći ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat, koji je također ovdje – rekao je Kaniški te se osvrnuo na planove vezane uz Banjšćinu.

– Tijekom kolovoza raspisat ćemo javni poziv za dostavu ponuda za izradu master plana Turističko-rekreativne zone.

Drago mi je što imamo podršku Varaždinske županije, koja će nam pomoći s 50 %, što je oko 125.000 kuna – rekao je Kaniški.

Predsjednik Općinskog vijeća Miroslav Bubnjarić istaknuo je da je Općina primjer dobre suradnje.

– Sve ključne odluke u našoj općini donesene su jednogla-

NK Dubravka, jedan od dobitnika ovogodišnjih nagrada

sno, a načelnik u radu ima podršku općinskih vijećnika.

Naš fokus u idućem razdoblju bit će unapređenje obiteljskog života kroz izgradnju vrtića, suradnju s osnovnom školom, stipendiranje studenata i izgradnju zabavnog parka na Banjšćini – istaknuo je.

Među brojnim uzvanicima iz političkoga, kulturnoga, poslovnoga i društvenog života Varaždinske županije bio je i ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat, koji je govorio o iskorištavanju novca iz EU fondova.

– Ove ćemo godine na ras-

polaganju imati deset puta više novca nego prošle godine, i to treba iskoristiti – rekao je.

Uzvanike su pozdravili i župan Predrag Štromar i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i saborski zastupnik HDZ-a Josip Križanić.

– Općina Gornji Kneginec bila je i još uvijek je perjanica svih općina u Varaždinskoj županiji. Mi smo vas uvijek gledali u leđa, a vi i dalje vozite “u šestoj”. Ovdje su potegnuta brojna pitanja, čak i spajanje ili ukidanje općina. Moram vam reći da ja neću nikada dići ruku za to da se općine koje su

samodostojne ugase, ali jesam za to da Varaždin bude centar sjeverne regije, jer on to zaslužuje – poručio je Križanić.

Prije svečane sjednice izaslanstvo Općine predvođeno načelnikom položilo je vijence pred središnji križ na mjesnom groblju u Gornjem Knegincu u spomen na sve preminule sugrađane, te pred spomen-obilježje poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima s područja Općine Gornji Kneginec koji su položili svoje živote za Hrvatsku. U općinskom izaslanstvu bili su i članovi UDVDR-klub Kneginec te Udruge SJP „Roda“.

Nagrada i u rukama paraolimpijke Helene Dretar Karić

Među nagrađenima je i Udruga žena Đurđica iz Turčina

Dobitnik nagrade je i mladi Jan Borak iz D. Kneginca

Općina sveti ilija

26. srpnja 2016., br. 636 || REGIONALNI TJEDNIK

9

IZDVOJENO

Sunčane elektrane

SVEČANO Općina Sveti Ilija prvi put u svojoj povijesti dodijelila javna priznanja

Općina Sveti Ilija mogla bi biti prva u Varaždinskoj županiji koja je na sve objekte u svojem vlasništvu postavila sunčane elektrane. – Projektna dokumentacija za sunčane elektrane na devet objekata je dovršena, no čekamo raspisivanje odgovarajućih natječaja – ističe načelnik Marin Bosilj.

Dovršena je i dokumentacija za postavljanje solarnih kolektora na objektu NK Obreša. Za dogradnju i rekonstrukciju Društvenog doma u Doljanu ishođena je pak građevinska dozvola, a sve je spremno i za uređenje Centra vinogradara iznad poljoprivredne apoteke u Svetom Iliji.

Nagrada generalu Minđeku Na svečanoj sjednici povodom Dana Općine Sveti Ilija nagrada za životno djelo dodijeljena je brigadnom generalu Ivici Minđeku. Uz to je dodijeljeno još 21 javno priznanje, pri čemu su medalje Općine posthumno dodijeljene trojici branitelja Prvi put u svojoj povijesti Općina Sveti Ilija dodijelila je javna priznanja mještanima koji su u posljednje 23 godine svojim djelovanjem doprinijeli društvenom i gospodarskom razvoju te jačanju ugleda Općine u zemlji i svijetu. U subotu, na svečanoj sjednici Općinskog vijeća, održanoj povodom Dana Općine, nagrada za životno djelo dodijeljena je brigadnom generalu Ivici Minđeku, samozatajnom časniku i bivšem načelniku Općine.

To je heroj

- Ratni put, hrabrost i požrtvovnost koju je Ivica Minđek pokazao u obrani neovisnosti naše Domovine nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Spremnost da Domovini pokloniš vlastiti život najveći je čin ljubavi koji čovjek može iskazati vlastitom narodu.

Ivica Minđek naš je heroj i njegove zasluge u obrani Republike Hrvatske zadužile su nas da trajno čuvamo mir i teško stečenu slobodu – istaknuo je načelnik Marin Bosilj na sjednici, koja je prvi put održana u Beletincu, u školsko-sportskoj dvorani koja je otvorena prošle godine.

Brigadni general bio je

Nagrade Općine posthumno vlč.

Vilimu Cecelji i preč.

Ivanu Košćaku pripadnik Specijalne policije Policijske uprave varaždinske od ožujka 1991. do lipnja 1996. godine. Sudjelovao je na svim važnim bojištima i u oslobodilačkim akcijama od Dubrovnika do Vukovara, među kojima su Oluja,

Bljesak, Maslenica, Medački džep. Od vođe grupe i zapovjednika voda, napredovao je do zapovjednika postrojbe, a u nekoliko navrata bio je i zapovjednik kompletne linije Velebita. Umirovljen je 1996. u činu brigadnog generala, a primio je brojna odlikovanja, među kojima su Red kneza Domagoja

s ogrlicom za pokazanu osvjedočenu hrabrost i junaštvo u ratu i izravnoj ratnoj opasnosti, Red bana Jelačića za iznimno uspješno zapovijedanje postrojbama Oružanih snaga RH i za osobite vojne zasluge u njihovom ustroju i razvitku, te Red Nikole Šubića Zrinskog za junački čin u ratu i

izravnoj ratnoj opasnosti.

Medalje Općine Sveti Ilija posthumno su dodijeljene hrvatskim braniteljima Željku Holiju, Stjepanu Labašu i Draženu Obrstaru. Za društveni razvoj i jačanje ugleda Općine u zemlji i svijetu nagrade Općine posthumnno su dodijeljene velečasnom Vilimu Cecelji i prečasnom Ivanu Košćaku.

Nagrade je primilo još četvero dobitnika: Zlatko Kraljić te tvrtke Geobim, Croma i Piteks. Načelnik Marin Bosilj dodijelio je i 12 zahvalnica. Primili su ih tvrtke Štromar, Brežnjaktrans, Transporti Martines, Fidos, Hrastek, Gašo i Plinmont, zatim obrti Tokarska radiona Rajko Košćak, Tesarski i krovopokrivački obrt Barulek, Zajednički obrt za uzgoj cvijeća Cepanec te obiteljska poljoprivredna gospodarstva Josipa Zeljaka i Marka Tkalčeca.

NOVI PROGRAM

Pomoć za šest starijih osoba “Pomoć u kući starijim osobama“ program je Hrvatskog zavoda zapošljavanje koji se u Općini Sveti Ilija provodi od travnja ove godine. Riječ je o novom programu u koji je uključeno šest starijih osoba s područja Općine, a o kojima svakodnevno vodi brigu jedna osoba zaposlena putem HZZ-a. – Odlučili smo se za uvođenje ovoga programa kako bismo osigurali pomoć našim starijim sugrađanima.

Bude li i dalje interesa, nastavit ćemo s njegovim provođenjem – rekao je načelnik Marin Bosilj.

ULAGANJA Općina Sveti Ilija na natječajima ministarstava i Fonda uspjela povući više od dva milijuna kuna

Do kraja listopada bit će asfaltirano čak 12 dionica cesta

Načelnik općine Sveti Ilija Marin Bosilj

Do kraja listopada na području Općine Sveti Ilija bit će asfaltirano čak 12 dionica prometnica, u što će biti uloženo više od milijun kuna.

Zahvaljujući dobro pripremljenom projektu, Općina je uspjela dobiti 450.000 kuna na natječaju „Program održivog razvoja lokalne zajednice 2016“ Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a još 140.000 kuna na natječaju Ministarstva gospodarstva.

Ostatak novca će biti osigurano iz općinskog proračuna.

- Najpovoljnija ponuda je ona PZC-a Varaždin, a ne bude li

žalbe, radovi će se odvijati tijekom rujna i listopada, dok je rok za završetak 30. listopada – rekao je načelnik Marin Bosilj.

Asfaltirane će biti Ulica Prežburg, Ulica Tina Ujevića, Ulica Vladimira Nazora, Ulica Matije Gupca, Ulica Gustava Krkleca u Svetom Iliji, Kratka ulica u Beletincu, Ulica Vladimira Nazora u Žigrovcu, Ulica Vide Sokola i Ulica palih boraca u Seketinu, Vinogradska i Šenoina ulica u Križancu te cesta Doljan – Seketin.

Do kraja kolovoza će biti gotova i rekonstrukcija te energetska obnova Društvenog

doma u Beletincu. – U uređenje tavanskog prostora, gdje će biti uređenje prostorije za KUD Beletinec, i energetsku obnovu cijelog objekta bit će uloženo više od 1,5 milijuna kuna, što smo također osigurali putem natječaja Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, Ministarstva gospodarstva i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – kaže Bosilj.

Središte Beletinca će također biti uređeno. Do kraja godine će uz Društveni dom biti uređen mali trg sa zelenom površinom i klupicama, a uz to

će biti uređeno parkiralište te obnovljeno rukometno i košarkaško igralište. I za to ulaganje je vodstvo Općine uspjelo povući novac, ali od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. U Tomaševcu, u kojem je lani uređen nogostup, sad će biti rekonstruirana niskonaponska električna mreža, sve do naselja Doljan. Očekuje se i skori početak velikog ulaganja: u sklopu projekta Aglomeracije Varaždin domaćinstva iz Općine Sveti Ilija napokon će biti priključena na kanalizacijsku mrežu, a riječ je o ulaganju vrijednom 25 milijuna kuna.

10

Općina Breznica

REGIONALNI TJEDNIK || 26. srpnja 2016., br. 636

Žene iz “Prigorčice” pripremile su bogatu trpezu od isključivo domaćih namirnica, na licu mjesta su radile maslac

Najstarija prelja, Barica Šekerst, na sebi je imala haljinu od kudelje koju je sama ispr

ROĐENDAN Općina Breznica, na krajnjem jugu Varaždinske županije i na dvostrukoj tromeđi, proslavila

Na velikoj proslavi u maloj O prela se kudelja, rifljale krpe.

Najživlje je bilo na S tradicijskih proizvoda i zanata u Bisagu, na kojem se okupilo nekoliko stotina ljudi. Malo govora, puno glazbe, bogata trpeza su dobitna kombinacija. Sve je pod kotrolom držao načelnik Općine Stjepan Krobot, koji je neprestano švrljao uokolo pazeći da nikome ništa ne ned Breznica je ovog vikenda proslavila rođendan. Mala općina napravila je veliku i odlično posjećenu proslavu.

Najživlje je bilo na Sajmu tradicijskih proizvoda i zanata u Bisagu, na kojem se okupilo nekoliko stotina ljudi. Malo govora, puno glazbe, bogata trpeza i šarenilo štandova bili su dobitna kombinacija. Sve je pod kotrolom držao načelnik Općine Stjepan Krobot, koji je neprestano švrljao uokolo pazeći da nikome ništa ne nedostaje. I nije.

U toj svečarskoj atmosferi odlično su se snašle članice Udruge umirovljenika “Prigorčica”, kao domaćice među izlagačima i promotorima starih zanata. Dok je dio društva pjevao na pozornici u narodnim nošnjama, na

Recept za ljubavni napitak - tropica rakija, lavanda, šipak i zob. Djeluje li?

“Kupci se vraćaju po još”. njihovoj se velikoj, polukružnoj trpezi moglo počastiti kolačima, narodnim napitcima za svaku bolest, sirom, krumpir salatom, domaćim kruhom. Bio je tu i ljubavni eliksir, pripremljen po starinskom receptu, namijenjen muškarcima. Pripravila ih je Nada Novak. Recept je jednostavan – tropica rakija,

lavanda, šipak i zob – veli baka Nada. – Na pitanje djeluje li napitak, baka mudro odgovara da se „muškarci koji ga probaju vraćaju po još, pa mislim da vrijedi“.

Sve izloženo moglo se kušati, najesti se, ponijeti doma…

“Prigorčica”

Prigorčica je centar društvenog života brezničkoga kraja – u tri općine i četiri župe. Nema obitelji koja nema svog člana u Udruzi.

Iako nosi naziv „Umirovljenička“, u udruzi ima i puno mlađih, pridruženih članova.

– Imamo dramsku sekciju, pjevački zbor, idemo kud nas pozovu, mi pozivamo goste, heklamo, vezemo, bavimo se sportom… – govori nam Nadica Martan, predsjednica Udruge. Veliku su pozornost izazvali promotori starih zanata. Radilo se kudeljino platno na vretenu, prale ručno izvezene kuhinjske krpe u rifljači, ručno se mljeo kukuruz za brašno.

Starinske običaje tkanja prikazala je Udruga Gotali, koja je redovito rado viđen izlagač na svim sajmovima ili proslavama na kojima se njeguju tradicijski običaji. Za što je sve služila kvalitetna tkanina od kudelje odmah su i prezentirale. Nosile su haljine od kudelje, sašivene od plahti starih više od šezdeset godina. Zanimljive haljine od eko-materijala, koje bi kao ručni radovi stajale malo bogatstvo, one zovu „radnim odijelom“ za

svoju prezentaciju. Osamdesetogodišnja Barica Šekerst sama je, sa svojih 16 godina, prela i istkala svoju, nekad plahtu, danas haljinu. Dobro se sjeća vremena kad se od kudelje izrađivao sav kućanski tekstil.

– Prele smo, pa se onda tkalo, i dobile smo platno. S dvanaest godina sam počela

Prigorčica je centar društvenog života brezničkoga kraja – u tri općine i četiri župe. Svaka obitelj ima svog člana u Udruzi.

presti, imala sam volju i brzo sam naučila. Ali onda nismo od toga šivale haljine, nego podsuknje. Božena Kuna i Jasenka Kranjec su rifljale krpe sa sapunom iz svoje kuhinje. – Imali smo svinjske glave, nogice, loj… stavili tri-četiri sata kuhati. Kad se sve razišlo, ulijale smo to u stare protvanje, rezale sapu-

ne i stavile ih sušiti – govore.

– To vam je izgledalo kao hladetina – smiju se.

Suvremenu verziju haljine šivane od nekoliko desetaka godina starih plahti sajmom je pronijela predstavnica Varaždinske županije Vesna Dušak, županijska koordinatorica za ljudska prava. Umjesto prigodnih

Općina Breznica

26. srpnja 2016., br. 636 || REGIONALNI TJEDNIK

11

PROBLEMI I RJEŠENJA Glavni problemi jedne rubne općine u Hrvatskoj

Ruralne općine trebaju pomoć umjesto da ih se ograničava “Ulaskom u Europu na raspolaganju su bili mnogi fondovi. Međutim, kome? Nama ne. Jer naše agencije i ministarstva ne raspisuju natječaje. Propadaju nam građevinske dozvole, projektna dokumentacija.”

rela prije šezdeset godina

svoj 23. rođendan

Općini ...

a i šarenilo štandova bili dostaje. I nije. fraza, Vesna Dušak je, kako sama veli, sve rekla svojim izborom haljine. – Ovo što sam obukla govori sve – veli odjevena u haljinu od kudelje s malo čipke. – Vidim da se to radilo u doba moje bake i prabake. Nismo bogata županija, ali imamo te naše biserčiće, aktivne žene koje puno rade kako bi prezenti-

Tradicionalna izrada sapuna - četiri sata se kuhaju svinjske glave, nogice i loj ulije se u protvanj i nareže se na komade. Ostavi se na hlađenju. rale bogatu tradiciju i baštinu. Mislim da bi se kudelja mogla koristiti i u modernoj industriji. Ugodna je za nošenje, nema znojenja, iako je materijal čvrst, podatan je – rekla je Vesna Dušak.

Proslava

Dok se ispod šatora prela kudelja, rifljalo, častilo domaćim kolačima, pjevalo na pozornici… uokolo su se mogla pojesti i puno konkretnija jela od divljači, lokalnoga lovačkog društva.

Ručak s pogledom na vola koji se okretao na ražnju za večeru. Zaključak ne može biti drukčiji od početka priče – mala općina napravila je veliko rođendansko slavlje.

Uf, ne pitajte. Rekao je to načelnik Općine Breznica Stjepan Krobot kad smo ga pitali kako je to biti rubna općina u Županiji. Zašto je načelnik rezigniran najzornije govori jedan primjer – Osnovna škola u Breznici 21. je stoljeće dočekala bez vode. Škola je vodu dobila tek 2003. godine. Taj primjer najbolje dokazuje ono na što načelnik – koji je već 14 godina na tome mjestu – neprestano upozorava – da je ova, najjužnija općina Varaždinske županije „ne samo zanemarena, nego i šikanirana“. Ipak, ljudi ostaju u Breznici, natalitet nije problem i stvari polako dolaze na svoje mjesto. Sve to zahvaljujući isključivo lokalnim vlastima, jer Breznica od Županije nije očekivala, niti ne očekuje pomoć. Snalaze se sami i u tome uspijevaju.

– Svaka čast svima što ostaju ovdje. Nije točno da se ovdje mora potrošiti hrpa novaca da bi se živjelo u skladu s vremenom. Hrpa novaca se troši samo ako se radi po shemi ljudi koji nisu nikad živjeli na ovim prostorima, ne razumiju prioritete i ne znaju kako ih riješiti – odlučno tvrdi načelnik Krobot.

Dodaje:

Propadaju dozvole

– Ljudima treba pomoći, a ne ograničavati ih. Već dulje vrijeme, a osobito zadnjih godina, smo itekako ograničeni. Možda nije bilo s lošom namjerom, ali ulaskom u Europu na raspolaganju su bili mnogi fondovi. Međutim, kome? Nama ne. Jer naše agencije i ministarstva ne raspisuju natječaje. Propadaju nam građevinske dozvole, projektna dokumentacija – govori načelnik. Ovaj je problem kroničan i zbog njega Breznica još uvijek nema dječji vrtić.

– Gradilište je otvoreno i

vorno tvrdim da bez lokalne vlasti,selo ne bi opstalo. Vidimo kako se država brine o selu – govori Krobot, ističući ono što se svakodnevno čuje iz ruralnih sredina – da ne može netko drugi bolje znati lokalne probleme i potrebe od onih koji se i sami s njima suočavaju.

Završena je obnova Društvenog doma Jarak-Jales, dok su radovi na Domu u Bisagu u tijeku.

Gotov je projekt za led rasvjetu, uređuje se groblje. Općina stipendira studente, pomaže učenicima, financira Vatrogasnu zajednicu...

Žilavost

Načelnik Stjepan Krobot osobito je osjetljiv na preispitivanje (ne)sposobnosti lokalnih vlasti

već nekoliko godina čekamo Mjeru 7 za obnovu ruralnog područja, koja se nikako ne raspisuje. Vrijeme nam istječe i bojim se da ćemo prijeko potreban vrtić morati graditi iz proračuna. Čini se da mjerodavni u ministarstvima ne znaju da građevinske dozvole imaju rok trajanja – uz sarkazam govori načelnik.

Takav stav ne čudi, jer je građevinska dozvola već produživana, a kad je opet prijetilo istjecanje dozvole, u Breznici su odlučili otvoriti gradilište.

– Sad sa strepnjom čekamo hoćemo li novim pravilnikom biti izbačeni iz natječaja za EU fondove, jer je započela gradnja. Činjenica je da čekamo pet godina i da dokumentacija i dozvole nisu bile jeftine, slušamo samo prazna obećanja, a ne događa se ništa – veli načelnik.

Očigledno je da su stanovnici Breznice vjerni svojoj općini jer, unatoč nedostatku osnovnih uvjeta za obitelj, ostaju u Općini. Samo iz te općine sad ima 50-ero djece spremne za vrtić, pa Breznica nema vremena čekati. Tako načelnik veli da će, unatoč tome što država ima

novac za tu namjenu, na kraju, izgleda, vrtić morati platiti iz ionako škrtoga općinskog proračuna. Slična je situacija i s izgradnj om

Nijedni izbori nama ne pomažu. Svaki nam odmažu i problem su za nas. Što ih je više, nama je gore. Jer se onda opet mjesecima ništa ne radi, ali svi imaju izgovor. školske dvora- ne u sklopu Osnovne škole Bisag. Dvorana je bila isprojektirana, a građevinska dozvola je propala, i sve to zbog JPP-a koji Općina tad nije mogla prihvatiti. Ove je godine napravljeno novo idejno rješenje, a Općina je u slučaju potrebe sama spremna platiti projektnu dokumentaciju, iako osnivačka i upravljačka prava ima Županija. Kako će se situacija razvijati s obzirom na

predstojeće izbore? – Nijedni izbori nama ne pomažu. Svaki nam odmažu i problem su za nas. Što ih je više, nama je gore.

Jer se onda opet mjesecima ništa ne radi, ali svi imaju izgovor. Najlakše je na televiziji pričati o silnim iznosima koji postoje, ali kako ih lokalna uprava nije spremna iskoristiti – govori načelnik, očigledno rezigniran izjavama političara o „nespremnoj lokalnoj vlasti“, iz čega proizlazi pitanje treba li ih ukinuti. Stjepan Krobot osobito je osjetljiv na preispitivanje (ne)sposobnosti lokalnih vlasti. – Omalovažavaju se lokalne uprave, ispada da smo svi mi bedasti, dok pametni sjede u nekakvoj agenciji. Treba nekoga pozvati na odgovornost zašto se neki natječaj ne raspisuje već četiri godine. Stvarnog razloga nema – govori i kaže da se zbog tlapnji o nesposobnosti lokalnim vlastima ukidaju ovlasti. – Oni govore o ovlastima, ali to su samo obveze koje nisu popraćene novcem. Pa onda nije teško upirati prstom i govoriti o našoj nesposobnosti. Odgo-

– Mi imamo već razrađene programe prema kojima sve skupa puno jeftinije rješavamo nego veći sistemi, ali smo, nažalost, ograničeni – govori Stjepan Krobot.

Breznica, kako veli načelnik, može Bogu zahvaliti na tvrtki Omega, koja većinom radi za izvoz i u kojoj ljudi imaju dobre plaće, kao i nekoliko privatnih autoprijevozničkih kuća koje zapošljavanju i također dobro plaćaju kao i obrtnici. Kada bi u jednoj rečenici morao predstaviti Općinu Breznica, Stjepan Krobot bi rekao: – Površinom smo među srednjima, brojem stanovnika također, financij-

“Mogli bismo služiti za primjer, samo da nas ne koči nedostatak natječaja.” ski smo stabilni. Mogli bismo služiti za primjer, samo da nas ne koči nedostatak natječaja da iskoristimo svoje projekte – zaključuje načelnik. I dodaje: – Mi smo najjužniji, nekad su nas zvali i najtužniji, ali žilavi smo i unatoč svemu veseli – zaključuje. Nakon razgovora sa Stjepanom Krobotom postaje jasnije zašto ga mještani već 14 godina biraju za načelnika i ne napuštaju Breznicu. Sve bi bilo puno lakše kada bi im se pomoglo, a ne ograničavalo.

SVEČANO Općina Breznica za rođendan je dobila svoj prvi grb i zastavu

Simbolizira se preporod i vraćanje života Općina je sebi i mještanima za rođendan poklonila grb i zastavu, što dosad nisu imali.

Na grbu Breznice su, između ostalog, mladica breze koja se uzdiže iz panja i simbolizira preporod te ukazuje da se život vraća u naselje.

Jer, jednom posječeno uvijek se može povratiti ako za to postoji volja. Tu je i simbol vatrogasne trube, ključne u preporodu Općine. Srebrna truba je nositelj i podsjetnik

važnosti Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Općine i limene glazbe, koji su palili srca njezinih stanovnika.

Zastava je zelene boje. Grane s lišćem kao i zelena boja zastave predstavljaju šume i prirodu, koji su svojstveni brezničkom kraju u tom dijelu Varaždinske županije te se nastavljaju na simboliku i priču panja i mladice kao i preporoda prirode i stanovništva toga kraja.

12

Život

REGIONALNI TJEDNIK || 26. srpnja 2016., br. 636

U ponedjeljak, 1. kolovoza, u palači Herzer gostuju Zdravko Tomac i Josip Jurčević Nova tribina u organizaciji Hrvatskoga žrtvoslovnog društva na rasporedu je već u ponedjeljak, 1. kolovoza, s početkom u 19.45 sati, također u palači Gradskog muzeja Varaždin. Gosti su široj hrvatskoj javnosti nadaleko poznati znanstvenici prof. dr. Zdravko Tomac i prof. dr. Josip Jur-

čević, članovi Hrvatskoga nacionalnoga etičkog sudišta.

Profesori Tomac i Jurčević govorit će o lustraciji, s naglaskom na etičku osudu Josipa Broza Tita i njegovih sljedbenika, što će istovremeno biti i prilika za predstavljanje dviju knjiga urednika odnosno autora prof. dr. Zvonimira

Šeparovića, koji je, kao i prof.

Tomac, bio član ratne Vlade nacionalnog jedinstva Republike Hrvatske.

Sudionici tribine argumentirat će točke optužnice po kojima je Hrvatsko nacionalno etičko sudište osudilo Tita. Bit će riječi i o samolustraciji kao o vlastitom ispitu savjesti –

dobrovoljnom odustajanju od protuustavnih radnji, odnosno od zatajivanja hrvatskih nacionalnih interesa.

Ponovno se očekuje sudjelovanje predstavnika Matice hrvatske, HAZU i Društva povjesničara, no pozivaju se i svi zainteresirani građani; ulaz je slobodan.

TRIBINA Bivši državni odvjetnik Željko Olujić teško optužio poznatu političarku

Olujić: „Vesna Pusić agentica britanske tajne službe MI6“?!

Tribinu je organiziralo Hrvatsko žrtvoslovno društvo, a na njoj je predstavljeno djelovanje Hrvatskoga nacionalnoga etičkog sudišta, čiji su osnivači Zvonimir Šeparović, Josip Jurčević, Zdravko Tomac, Andrija Hebrang, Zvonimir Hodak, Slobodan Novak i drugi intelektualci

Sporna matura?

Vesna Pusić. Njoj je najvećim dijelom bila posvećena ova tribina, na kojoj je Željko Olujić argumentirao točke etičke optužnice protiv bivše ministrice vanjskih poslova i bivše predsjednice Hrvatske narodne stranke.

Piše: Denis Peričić

U organizaciji Hrvatskoga žrtvoslovnog društva, u ponedjeljak, 18. srpnja, u palači Herzer Gradskog muzeja Varaždin održana je vrlo posjećena javna tribina na kojoj je, u razgovoru s Josipom KocijaGrađanski rat? nom, sudjelovao Željko Olujić, Vesni Pusić se u prvom poznati zagrebački redu stavlja na teret privatni odvjetšto “kontinuirano nik, ali i prvi djeluje na izjeddržavni odnačavanju žrvjetnik (javtve i agresora Hrvati u BIH „na ni tužilac) u Domovinniskoj civilizacijskoj skom ratu”, Repu bl i ke H r v a t s ke . sustavno ga razini da bi Olujić je, izproglašavajumogli dopisno među ostaloći građanskim ga, i istaknuti ratom, a istoglasovati“! član Hrvatskoga vremeno proglanacionalnoga etičšavajući Hrvatsku kog sudišta (HNES), agresorom u Bosni i organizacije koju je prije dvi- Hercegovini. Pritom je, kako je godine osnovala skupina kaže Olujić, krivotvorila čidomoljubnih intelektualaca njenice i lažno optuživala RH, s ciljem da moralno osudi državno vodstvo i generale, „pojedince ili pojave koji na podržavajući Carlu del Ponte temelju pomno sakupljenih te pokušavajući povući hrvati raspoloživih dokaza mogu sku tužbu protiv Srbije pred biti ocijenjeni izdajničkim Haaškim sudom. Također, u odnosu na životno važne više je puta izjavila da podrinterese hrvatskog naroda i žava pravo Srbije da aktivira Republike Hrvatske“. optužnice i presude vojnog Među političarima koje tužilaštva i suda JNA protiv HNES smatra krivima za ve- hrvatskih branitelja, bezuleizdaju su Stjepan Mesić, Ivo vjetno podržavajući ulazak Josipović, Milorad Pupovac i Srbije u EU i prije razrješenja

Nikad nije demantirala optužbe da nije završila srednju školu.

Jednom je navela da je pala razred te s ocem otišla u SAD. Po povratku je doktorirala na temu Uloga kolektivnog odlučivanja u realizaciji radničkih interesa.

Pusić:

Voditelj Josip Kocijan i gost tribine Željko Olujić

tema granica, nestalih osoba, naknade ratne štete i drugih otvorenih pitanja. U vezi pak Deklaracije o domovinskom ratu, izjavila je: „Ona je načelno besmislena i sadržajno netočna. Najbolje da ju se marginalizira“. Iskazala je i svojevrsni šovinizam prema Hrvatima u BIH, tražeći da im se ukine pravo glasa i dopisnoga glasovanja, rekavši

da su „na niskoj civilizacijskoj razini da bi mogli dopisno glasovati“. Olujić također tvrdi da je išla na ruku Sloveniji – a na štetu hrvatskih štediša – u slučaju Ljubljanske banke, te da je obmanjivala javnost oko izgradnje Pelješkog mosta.

Pala razred

Olujić je također dodao da, zbog svega navedenoga,

„postoji razumna sumnja da je Vesna Pusić agentica britanske tajne službe MI6“. Rekao je da se sama kandidirala za glavnu tajnicu Ujedinjenih naroda, a „tek potom ju je brže-bolje podržao Zoran Milanović, kad je njegova Vlada već pala“.

Nazočne je posebno zaintrigirala sumnja da Vesna Pusić, iako sveučilišna profesorica,

možda uopće nije završila srednju školu. Jednom je i sama rekla da je pala treći razred te s ocem otišla u SAD. No, Olujić tvrdi da nema traga nikakvoj nostrifikaciji. To što je Vesna Pusić takve navode „bahato prešutjela“, Olujić smatra indikativnim, jer se slične kontroverze javljaju i u vezi s političkim djelovanjima njezina oca i njegovih ujaka.

Kolumnist prvi, Vesna Pusić – zadnja

Piše: mr. sc. Denis PERIČIĆ, književnik

Zna se dogoditi da nešto predvidim ili prvi predložim, pa se onda to ostvari, no rijetko kad to ističem, da se baš ne hvalim. Ipak, moram istaknuti sljedeće: prije 7 dana objavio sam da je, kad već to nisu učinili njezini prethodnici, krajnje vrijeme da predsjednica Republike odlikuje Vladimira Barovića, admirala JNA koji je 1991. odbio izdati naredbu za napad na hrvatske jadranske gradove te se potom ubio. Prije 5 dana takav prijedlog iznio je i Hrvatski hel-

sinški odbor.

HHO je zatražio i odličje za Krstu Đurovića, časnika JNA koji je postupio slično kao Barović, pa su ga nasmrt pretukli. Đurovićev mi slučaj nije bio poznat, što samo govori da nisam u kontaktima s Čičkom i ljudima iz HHO-a. S druge strane, ne vjerujem da su oni čitali moj tekst; ali, da – ponosan sam što sam se prvi javno založio za nešto što i drugi u ovoj zemlji drže moralnim i važnim!

I tako, vaš kolumnist bio je prvi,

a Vesna Pusić – zadnja. Ma što god mislili o optužbama koje je protiv nje iznio Željko Olujić, činjenica je da se gđa Pusić nije proslavila u UN-u: dobila je najlošije ocjene od svih kandidata. I sama njezina kandidatura za glavnu tajnicu UN-a bila je, blago rečeno, netransparentna. Štoviše, Jutarnji list piše da se „vidjelo da nema znanja o UN-u i uz to je bila bahata“.

Možemo mi reći „baš nas briga“, ali kandidatura Vesne Pusić nije samo njezina osobna stvar.

Njezin debakl je, pomalo, i sramota za cijelu Hrvatsku. Zato se slovenski mediji naslađuju naslovima u stilu „Türk drugi, Pusičeva zadnja“! Žarko Puhovski ne isključuje mogućnost da ju je sabotirala Vlada, jer drugačije ne može objasniti da su „države koje su puno slabije imale bolji pristup ljudima u UN-u, poput Slovenije“.

Stručnjak je zaboravio da je Danilo Türk još prije 16 godina bio pomoćnik glavnog tajnika UN-a Kofija Anana…

26. srpnja 2016., br. 636 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLAS

13

14

Duplerica

REGIONALNI TJEDNIK || 26. srpnja 2016., br. 636

OTKRIĆA Pronađeni novi antički lokaliteti na području Varaždinske županije, te se karta rimski

Prava senzacija: kod Ludbreg otkrivene rimske vile i luksuz

Iako su nam poznate točne lokacije, kustosica Arheološkog odjela Gradskog muzeja Varaždin Lovorka Štimac-Dedić zamolila nas je da ih ne objavljujemo zb građevine – govori kustosica Štimac-Dedić.

Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

Varaždinski arheolozi Oprez zadnjih su nekoliko mjeseci Inače, rimska gospodaru okolici Grada pronašli stva smještana su uvijek u nekoliko novih antičkih optimalnim uvjetima. lokaliteta. Tako se karta – Uvijek je to u blizini rasprostranjenosti rimskih rijeka, plodnih ravnica te nalazišta popunjava in- uz cestovnu mrežu, koja je tenzivnom brzinom građena dolaskom i slika antičke rimske vojske na karte varažosvojena podinskog dručja. Sve područja ove uvjete postaje nalazimo Osim kao kulturna s ve preu pitobaština, ova bi glednija. resk nom nalazišta mogla Također, pejzažu pronađea nt i č k i h puno pridonijeti i no je i nagospodarrazvoju županijskog skih imanja lazište dosad najbliže na varaždinturizma samom Gradu skom područVaraždinu. Iako je ju. Mislimo da je preliminarnim istražiovo jedno od njih – govanjima gotovo sigurno da vori Lovorka Štimac-Dedić. je riječ o vrlo bogatim naIako očigledno sigurna u lazištima antike, arheolozi su oprezni s iznošenjem podataka u javnost, jer prvo treba obaviti iskapanja.

Iako su nam poznate točne lokacije, kustosica Arheološkog odjela Gradskog muzeja Varaždin Lovorka Štimac-Dedić zamolila nas je da ih ne objavljujemo zbog amatera koji neovlašteno nerijetko uništavaju nalazišta. Tako ih pr vo valja službeno zaštititi. pa tek potom otkriti lokalitete.

Turizam

Alatke

Arheolozi već otprilike – zahvaljujući prikupljenim podacima u dugogodišnjim sistematskim istraživanjima – imaju naznake gdje bi se što moglo pronaći. Tako je i njih same iznenadilo kad su na području koje

Rimska gospodarstva smještana su uvijek u idealnim uvjetima gravitira Ludbregu – antičkoj Joviji (Iovia) – otkrili nešto posve novo. Prema dosadašnjim istraživanjima i saznanjima ništa nije dalo naslutiti da je na tome mjestu bogato antičko nalazište. Tako je to potpuno novo otkriće.

– Da se zaista radi o antičkom gospodarskom objektu, dokaz su dvije alatke korištene u obradi zemlje.

Otkrivene su prilikom oranja, uz mnoštvo antičke krovne opeke, koja upućuje da se u zemlji nalaze ostaci

Pećnjak s prikazom Svete obitelji iz 16. stoljeća

ovo otkriće, kustosica, kao ozbiljna arheologinja, prije obavljenih iskapanja ne želi iznositi zaključke.

Brončani ključ

Tragovi antičke građevine pronađeni su i na dosad najbližem lokalitetu Varaždinu, u neposrednoj blizini Grada.

Pronađen je građevinski materijal i rimska luksuzna keramika, koja je trgovinom dopremana iz udaljenih djelova Carstva.

– Između ostalog je pronađen i brončani ključ, kao tip nalaza koji se uglavnom nalazi u naseobinskim objektima. S obzirom na blizinu Grada Varaždina, ovaj pronalazak moguće antičke građe je zaista zanimljiv. O čemu se točno radi,

Kustosica Arheološkog odjela Lovorka Štimac-Dedić : Ovo je područje u antici bilo dio velike državne tvorevine, koja je za sobom ostavila pr

Najnovija arheloška istraživanja u Petrijancu Prije nekoliko je tjedana vršeno iskipavanje na području antičkog nalazišta u Općini Petrijanec. Iako se zna da je Petrijanec arheološki zlatni rudnik - još u 19. stoljeću je pronađena zlatna ostava nakita i novca pa potom kasnije i dijelovi rimske arhitekture s kupališnim kompleksom, ostava srebrnog posuđa i 27 735 komada posrebrenog novca - nova su otkrića iznimno vrijedna. Dodatni su dokaz da je u Petrijancu bila postaja Aqua Viva, koja se spominje na rimskim kartama. – Ovogodišnja zaštitna istraživanja vršena su u dvo-

rištu obiteljske kuće u blizini glavnog trga i pokazala su višeslojnost ovog naselja.

Detaljna obrada

Osim antičkih nalaza iz 3.

Stoljeća, pronađeni su slojevi nastambe iz 16. stoljeća koja je stradala u požaru. Na njoj je izgrađena kamena arhitektura u 18. stoljeću uništena modernom gradnjom. Izvori nam govore da je u Petrijancu u 18. stoljeću od kamena bila građena crkva, župni dvor i gostionica, no na kojoj od navedenih građevina je vršeno iskopavanje znat će se više nakon detaljne obra-

de arheološkog materijala – priča Lovorka Štimac – Dedić.

Arheolozi su vrlo zadovoljni suradnjom s Općinom Petrijanec i njezinim mje-

Suradnja - mještani zovu arheologe u svoja dvorišta. štanima. Jer, nerijetko im se događa da ljudi ili skrivaju nalazišta ili ne dozvoljavaju iskapanja. U Petrijancu to nije slučaj. Štoviše. Mještani sami zovu arheologe da pogledaju što su to oni pronašli

u svom dvorištu.

- Suradnja Općine Petrijanec i GMV-a započela je prilikom pripreme natječajne dokumentacije za EU fondove u kojima se, na zadovoljstvo struke, aheologija počela uključivati u faze razvitka naselja. Time se za Općinu, ali i za ovaj dio kontinentalne Hrvatske otvaraju nove mogućnosti razvoja u sklopu kulturnog turizma – slaže se i kustosica. Još će se neko vrijeme morati pričekati kako bi se pomoću arheoloških istraživanja dobili konačni odgovori.

Ines Hrain

Pusti otok 1. dio

B

ila je sredina srpnja. Vrući dani sporo su se vukli. Još je gotovo dva tjedna do prvog kolovoza.

A tada će uslijediti „dan D“.

Dan kad će izvesti smišljen i potpun napad na Željka. Na njegovo srce.

Dan kada će on konačno shvatiti da ona više nije klinka nego komad stani-pani. Ženska s kojom treba računati.

Emina je oduvijek bila strpljiva. Pogotovo u posljednjih desetak godina. Dvije trećine njezina života. Dakle, ona je od svoje pete godine luda za njim. Skroz-naskroz. Otkad ga je prvi put ugledala, već je bio totalni frajer. Imao je stav. Odupirao se starcima sve dok nije bilo po njegovom. Stoički je trpio i špotancije i udarce po guzici i kazne.

Bio je nekako uzvišen, nedodirljiv. Nikad cendrav, nije prihvaćao glupe kompromise kao ona. Ako budeš dobra, kupit ćemo ti sladoled. Ne možeš sad dobiti tu lutku, ali evo ti lizalica. Ako brzo zaspiš, ujutro ćemo na tobogan.

Ne. Željko to nije gutao. On kao da je oduvijek bio odrastao. I pametan. A tek zgodan! Prekrasan! Odmalena on je rastao u njezinim očima i pretvarao se u superheroja. Otkad su se starci upoznali i postali nerazdvojni.

Bilo je to davno. Željkov je otac počeo raditi u banci u kojoj je radio i Eminin.

Odmah su se nanjušili. I djeca su im bila sličnih godina. Ona pet, a Željko šest. Kao, igrat će se oni autićima i bebicama. No Željko je bio rođeni avanturist.

Taj prvi put kad su Brasovi došli k njima već ju je poveo do šumice kod groblja da pogledaju jelene na nekakvoj ograđenoj farmi. Ona ni u ludilu ne bi smjela otići tako daleko. Srećom, nije se saznalo.

Tako se to nastavljalo godinama. Dok su starci pili i kartali se, oni su bauljali okolo i istraživali. Bio je totalno zanimljiv. Ako bi ih poneki put i prokužili da su bili na nekom zabranjenom mjestu, Željko je odmah preuzimao krivicu na sebe. Emini je to s jedne strane godilo, ali s druge, to je razbijalo njihovo partnerstvo. Ona je uvijek ispadala klinka. Nju se nije moglo nizašto kriviti. On je bio inicijator svega.

A ona balavica koja bi i kroz prozor skočila zbog njega. No, barem su bili zajedno tih godina. Gotovo svakog petka: petak, dan za metak. Tako su se starci stigli oporaviti još do kraja vikenda.

Posljednjih par godina stvari su se promijenile. Željko je sve rjeđe dolazio na ta obiteljska druženja. Imao je sad svoju škvadru i šesnaest godina. Nije mu se više dalo obilaziti okolo sa starcima. Ni ona više nije odlazila k njemu posljednjih mjeseci. Iz ponosa. Nek’ vidi da i ona ima škvadru.

To što se s njima vani igra skrivača, to on ne mora znati.

A Željko već izlazi u grad. Već se kreće po kafićima. Već poznaje pravi život. No zapravo, kao da ga je oduvijek i poznavao…

Kakvo neobično i prekrasno prezime, Bras. Željko Bras. Emina Bras. Ravnateljica Arheološkog muzeja u Varaždinu. Emina

Bras, jedna od najpoznatijih glumica hrvatskog filma. Poznata i u svijetu. I najljepša. Uspjeh zahvaljuje podršci svog muža Željka. Ona i Željko putuju po svijetu. On je vodi po neistraženim divljinama Afrike.

Otkrivaju posljednje indijansko pleme Amazone. Željko i Emina… Obične dane provode u svojoj maloj i modernoj kućici kuhajući kineske specijalitete. On je lud za njom. A ona za njim, da ne govorimo.

Ali ne želi mu pokazati. Nek’ trči za njom i u braku.

Ah, Željko! Da ne stanuje dvije ulice dalje od nje, ne bi ga gotovo ni viđala u posljednje vrijeme. Ovako ga je srela sedamnaestog svibnja, ujutro, kad je išla u dućan, i dvadesetog lipnja, u Gimnaziji, kad je došla proučiti uvjete upisa. Ona se uspjela upisati u prvi razred, a on će krenuti u drugi. Tad su skupa išli kući.

Divota! Razgovarali su o upisima i o situaciji na Gimnaziji. Kakvi su profesori, kakvo je gradivo, kakva je atmosfera. Prvi put obraćao joj se ravnopravno. Sad je i ona gimnazijalka. Više nisu klinci. Život sad kreće drugačijim smjerom. A iduće školske godine viđat će se svaki dan, pod odmorima. Možda budu skupa ujutro odlazili u školu i vraćali se kući. On će je svaki dan ispred škole čekati s osmijehom.

I tako par godina. Poslije će zajedno na fakultet. Nakon toga, zna se.

Sve je to stigla izmaštati hodajući uz njega toga prekrasnoga sunčanog dana. Htjela ga je upiti cijelog. Hodala mu je tako blizu da su im se dodirivale ruke. Morao je biti toga svjestan. I nije ustuknuo.

Uživala je u njegovom profilu. Tamne, prekrasne oči, pomalo orlovski nos. Red divnih bijelih zubi i širok, ponešto arogantan osmijeh. Sjena tuge ili nekakve iskonske mudrosti u pogledu. Visok, vitak, snažan, širokih ramena. Ruke su mu bile žilave, čvrste i tamne. Kako je uživala nekad zimi kod nje gledajući ga kako slaže puzzle… Koncentriran pogled, spretni prsti.

I sad ga je mogla promatrati do mile volje. Tamne, muške sjene na njegovom licu…

Hodali su tako u pravcu njihovih kuća ulicom prepunom mirisa cvijeća i ljeta, ali ona je upijala samo miris njegove crne majice i laganog dezodoransa. Još joj sad stoji u nosnicama.

Na pola puta, idila bi naprasno prekinuta.

– Hej, Žec! – mahao mu je neki tip s terase picerije. Željko mahne u stilu – stižem.

– Ok, ja ću tu ostati. Ajde bok! – bile su njegove posljednje riječi.

– Bok – Emina je kao i uvijek pokušavala glumiti ravnodušnost.

Kao, svejedno je njoj kamo on ide. Ima i ona svojih obveza. Otišla je dalje ne okrećući se. Naravno da je nije pozvao. Ali ionako se ne bi znala ponašati. Ona još ne izlazi u grad, ne zna te fore. Ona je zapravo još osnovnoškolka, derište!

No, ipak, uskoro je prođu prvobitni bijes i jad, pa je do kuće letjela ozarena, na krilima ljubavi. Na ruci je osjećala njegovu ruku, a u nosu njegov miris. Bio je to ipak najveći doživljaj u posljednje vrijeme!

A sad ovo! Ovakva iznenadna sreća!

Ove divne vijesti! Živjeli starci! Volim vas, mama i tata! Naime, prvog kolovoza njezina obitelj kreće na Pag. Znala je da Željko sa svojima ide na Silbu. Nije ju to previše rastuživalo. Ionako je izgubila svaku nadu da će se družiti do jeseni. Pa onda bolje da vrijeme čekanja provede na moru nego doma. No iskrsnuo je novi dogovor. Negdje oko petog osmog njezini će posjetiti Brasove da malo zajedno profeštaju. Divota jedna! Nek’ se i djeca malo zabave. Eminici će sigurno biti dosadno skroz samo s mamom i tatom. Ma da. Kad bi oni znali kakve ona maštarije ima o Željku, ne bi je tako olako gurali njemu u ruke. Dakle, još trinaest dana. I onih par na moru. Emina odluči napraviti plan…

Budući da je ionako bila dovoljno, pa i previše vitka, za početak će morati ojačati mišiće. Za početak. Zatim preplanuti. Na smeđoj kosi napraviti plave pramenove. I novu frizuru. Kupiti neku seksi garderobu.

Mama je ionako rekla da se moraju obnoviti prije mora. Promijeniti stil oblačenja.

Probušiti uši. S tim je trebalo požuriti, jer prvih desetak dana nakon bušenja moraju se nositi one socijalne točkaste naušnice.

A ona želi male okrugle srebrne. Pročitati nekoliko pametnih knjiga. Kupiti Labelo u boji, ljubičasti. Najbolje da napravi popis.

Tako neće ništa zaboraviti, a znat će i što su prioriteti, odnosno što se mora učiniti odmah. Kao bušenje ušiju.

Nakon petnaestak minuta njezin je plan izgledao ovako: 1. probušiti uši i kupiti male srebrne naušnice – ODMAH DANAS 2. svaki dan – voziti bicikl – odlaziti na kupanje – sunčati se uz dobru kremu za tropsku preplanulost 3. kupiti seksi garderobu 4. skratiti i pofarbati kosu (neposredno prije mora) 5. kupiti Labelo 6. proučiti neke modne časopise i uskladiti stil oblačenja 7. pročitati: Stepskog vuka Gospodara prstenova (barem prvi dio) Autobiografiju jednog jogija.

Tako, popis je gotov. Što se tiče knjiga, čitat će svaku večer. Umjesto da vani igra glupe igre s klincima. „Stepski“ je zakon, svatko imalo pametan ga je pročitao. „Gospodar“ je zastrašujuće dug, ali se i s prvim dijelom već može baratati. Danas je in reći da si pročitao čak i knjigu, a ne samo odgledao filmove. Nakon što su svi ismijali glavnu glumicu koja knjigu nije ni pipnula. Što se jogija tiče, ta stvar je od ove godine bila hit u njihovom razredu.

Sve orijentalno ima prolaz.

Jedino s čim je Emina u potpunosti bila

zadovoljna bile su njezine grudi i ten. Propupale su još u sedmom razredu i naglo se zaokružile i popunile. Ten joj je pak bio sasvim svijetao i proziran, a prištići koji su se povremeno pojavljivali samo su isticali besprijekornost njezine kože. Uz to, lako je tamnila. Na moru je obično pocrnila kao crnac, a kosa bi joj posvijetlila. Po tome je znala da joj svijetla boja uz potamnjelo lice super pristaje.

Vremena za gubljenje nije bilo. S planom treba započeti odmah. Mama joj je bila profesorica pa je već na godišnjem, a tata će raditi još tjedan dana.

– Mama, idemo danas u grad?

– Pošto?

– Pa… htjela bih probušiti uši.

– Sad prije mora? Znaš da rana mora zarasti.

– Treba joj deset dana.

– Pa može ako hoćeš. Oko pet?

– Super!

To je sređeno. Usput će kupiti neki modni časopis.

Poslije ručka Emina se odmah zaputi biciklom na kupanje.

– Sad? Po toj vrućini? – mama se čudom čudila.

– Meni ne smeta.

S kupanja se vratila prije pola pet. Plivala je dugo i daleko velikim umjetnim bajerom koji je postao turistička atrakcija. Osim toga, do tamo ima barem dvadeset minuta vožnje biciklom. I to ulazi u rekreaciju.

U želucu ju je pomalo frkalo zbog predstojećeg bušenja, ali za Željka bi učinila sve. Mora pronaći hrabrosti u sebi.

Kad su se vratile kući, Emina pobjedonosno pokaže tati male točkice u ušima.

– I? Je li boljelo?

– Pa i nije baš.

– Samo sad ne smiješ namakati te ranice.

Kako ćeš na kupanje?

– Neću močiti glavu. Idem sad do knjižnice i malo se provozati.

– Oho, pa nije ti bilo dosta rekreacije za danas? – mama zavjerenički pogleda tatu.

– Valjda se hoće malo nabildati prije mora.

– Morat ćemo je skrivati na Pagu da je ne ukradu Talijani!

– Ili kakav domaći galeb!

Emina ode zalupivši vratima. Koji kreteni! A misle da su otkačeni!

Za dva sata Emina se vrati kući noseći u vrećici brdo knjiga.

Odmah se javi tata.

– Valjda joj je neki atomski fizičar zapeo za oko.

– Hahaha, nije, sudeći po knjigama, radi se o filozofu – odvrati mama.

– Istraživaču.

– Čarobnjaku.

– Fakiru! – krepavali su od smijeha premećući i pregledavajući naslove.

– Baš ste bezobrazni! – plane Emina i suze joj granu na oči, pa odjuri u svoju sobu.

Mama i tata dođu za njom.

– Što ti je, lutkice? Samo te malo zezamo.

16

ljetni Roman

Pa nama je drago što čitaš.

– Znaš da se mi volimo šaliti.

– Evo, zezaj i ti nas!

– Ništa mi nije – procijedi Emina skrivajući suze.

Mama i tata izmijene poglede koji su značili samo jedno – pubertet!

Ah, nemaju oni pojma ni o čemu!

Dani su prolazili, uši su zacjeljivale, garderoba je kupljena, mišići su ojačali.

Uspjela je pročitati „Stepskog vuka“ i prešla na „Gospodara prstenova“. To je bila prava knjiga. Za razliku od onog starkelje koji ne zna kud bi sa sobom i ne snalazi se u vlastitom životu. Nek’ napravi plan, kao ona.

Međutim, Frodo i Gandalf, to su bili pravi tipovi. Istog bi časa krenula s njima. Ali i njezin život bit će jedna velika avantura, to je čvrsto odlučila. Njezin i Željkov.

Sutra je prvi kolovoza. A danas je dan za frizuru. Već se dogovorila s mamom, ona ima dobru frizerku. Nadajmo se.

– Onda dušo, kako da te uredimo? – zapita je frizerka.

Mama odmah skoči.

– Ove repove joj malo porežite, onako, nek’ bude modernija frizura, pa tu i tamo neki svjetliji pramen, no, ne baš bijeli…

– Mama!

– Dobro, dobro, reci ti sama.

– Htjela bih da mi kosu skratite postupno i napravite plave pramenove. Sasvim svijetle.

– Odlično će ti stajati. To je danas ionako najpopularnija frizura. A uz tvoje lice baš bude pasalo. Pramenovi jako osvježe kosu i cijelu osobu.

Nakon dva sata Emina se nije mogla prepoznati. Strahovita i prekrasna transformacija. Iz klinke u curu! Iz ružnog pačeta u labuda!

Mama je također bila oduševljena, a isto tako i tata.

– E, sad više nemamo malu djevojčicu, sad je to već djevojka.

Najljepši kompliment što ga je čula u proteklih pet godina.

Navečer je isprobavala nove majice do pupka i one s jednom i dvije naramenice.

Kratke hlače i sportska minica. Japanke za plažu i visoke sandale od pluta. Naušnice.

Labelo. Fenomenalno! Sva se nekako izdužila i zaokružila na ženstvenim mjestima.

Djelovala je zdravo, mišićavo i seksi. Ovog puta bila je zaista zadovoljna sobom. * Na put su krenuli noću. Svih proteklih godina Emina je običavala spavati u autu.

Ali ne i ove godine. Ako ne spavaju starci, ne mora ni ona. Sjedeći udobno zavaljena na zadnjem sjedištu, promatrala je svjetla autoputa kako promiču kraj nje. Misli su joj nježno plovile bez napora i tkale mističnu mrežu njezine budućnosti. Maštala je o Željku, o dalekim putovanjima, o uspjehu, o poljupcima koji će tek doći.

Prve jutarnje zrake zaplavile su nebo nad Likom. Uskoro je svanuo dan. Osjećala se potpuno budnom i sretnom. Kakvi zanimljivi krajolici, kakva divna priroda! A ona je to uvijek prespavala. Probudila bi se na moru, uskočila u vodu i nije izlazila iz nje četrnaest dana. Ni za što drugo nije ju bilo briga. No u posljednje vrijeme u njoj se probudila neka nova energija, u oku joj se mogla nazrijeti tajanstvena ženstvenost.

– Tunel! – vikne tata, a zatim su ona i mama vrištale u čast te crne rupe sve do izlaza.

– Još nekoliko tunela, pa ćemo prema Paškom mostu.

– Ma mi smo začas na Pagu. Ova nova cesta zbilja je odlična, sjećam kako smo se nekad vukli po serpentinama, nikad kraja… - zaključi mama.

– Zbilja, čini mi se da se sjećam toga – nadoveže se Emina.

Cijeli svijet je zbilja odličan. Sve to skupa je uistinu savršeno. Život je divan i čeka na nju. * Na Pagu je bilo super. Za svoj dvotjedni boravak unajmili su prostran apartman, bolje reći kućicu, po vrlo povoljnoj cijeni.

Zapravo, bio je to donji kat starinske kuće

REGIONALNI TJEDNIK || 26. srpnja 2016., br. 636 u samom centru Paga. Gazdarica Mare stanovala je gore, ali nije dosađivala onim unakrsnim ispitivanjem koje bi trebalo biti znak uljudnosti. – A di ste bili? A na koji plaži? A pođite doli, tamo vam je ljepše.

Već idete ća? Već ste se vratili? Jeste za bevandu, mala sok? Oćete ribu da van ispržin?

Jao i pomagaj! Prošle godine u Baškoj naletjeli su baš na takvu. Nisu imali mira ni sekunde. Stalno su morali s njom piti kavu, rakiju, slušati njezine priče o pokojnim muževima i rođacima u Americi. Zvati je na večere, jer je ona stalno nudila njih. Trpjeti izraze kao što su „curica“ i „fakinka“.

Koji su se, naravno, odnosili na nju.

Ove godine u njihovom je apartmanu vladao božanstveni mir. Čim su stigli, Emina baci stvari na krevet te izvuče ručnike i badekostim.

– Kamo ćeš već ti? – majka se upravo latila velikog spremanja.

– Idem na plažu.

– A ne bi se malo odmorila? Ili pomogla raspremiti?

– Moje stvari ne moraš dirati. Ja ću ih složiti u ormar kad se vratim. I to za pet minuta.

– Ne, ti ćeš ih složiti odmah sada i još pomoći tati da donese stvari i povrće iz auta!

Grozota. Svake godine ista priča. Prvo rad, onda zadovoljstvo. Da mama ode na Himalaje, i tamo bi joj falile krpa i metla.

No, najbolje da se primi posla čim prije i pokaže im kako iz tog raspakiravanja ne treba raditi drame.

Emina skoči najprije do auta. Tata je već bio bolje volje. On će radije jedan sat nositi stvari kao konj nego da se nađe s mamom na megdanu.

– Oho, kćerce, i ti si mi došla u pomoć?

– Bolje to nego da gledam mamu kako živčani.

– Čuj, daj da mi odnesemo ove stvari unutra, a onda nekamo šmugnemo na kavu?

– Super!

Nakon desetak minuta tata stane hrabro pred mamu.

– Evo, Ana, sve je sređeno. Idemo sad Emina i ja skočiti do ribarnice, još je dovoljno rano, možda uhvatimo kakvu ribu za večeru.

– Emina još ima nekih obaveza.

Emina pogleda tatu kolutajući očima.

– Popuši ti jednu vani, ja odmah stižem.

Ovaj „odmah“ pecne mamu.

– Ne čini mi se da ćeš odmah biti gotova.

Stvari treba uredno složiti, a ne kao da ih je voda donijela. Pa da ja onda moram ispočetka za tobom sve slagati!

Međutim, Emini u dušu navre neko radosno raspoloženje, pa složi stvari brzo, pažljivo i s lakoćom, i još na izlasku, u letu, dobaci mami pusu. Mama mahne glavom lijevo-desno, što je trebalo značiti – vražji curetak.

U ribarnici je bilo svega. Od malih girica do ogromnih zubataca i listova. Dagnje su bile po pet kuna! U Varaždinu su dvadeset. Škampi su tu sedamdeset.

– Tata, da uzmemo dagnje za danas?

– Ok mala, jedno tri kile, ha?

– Tri kile?! Tko će to pojesti?

– Pa svaki kilu. To ti se stisne, od kile ti ostane mala šačica.

– Onda dobro. Ostatak od moje šačice stat će u tvoju mješinu.

Otac se s ljubavlju pogladi po pozamašnom trbuhu.

Sjeli su u kafić uz rivu. Kava se sastojala od tatinoga Ožujskoga i Emininoga soka od jagode.

– Jao, tata, ja se moram jednom baciti u more!

– Pa tu, gdje su čamci?

– Evo tamo, malo dalje. Vidiš da se neki kupaju.

– A imaš li badekostim?

– Imam.

– Dobro, ali nemoj reći mami. Dezinficirala bi te!

Emina u tren skine majicu i kratke hlače, pa odjuri do mola i baci se na glavu. Tata se pravio da kul ispija svoje pivo, no svaki mišić bio mu je napet, spreman da sudjeluje u akciji spašavanja kćeri.

No kći se nije nalazila u opasnosti. Dubo-

ko je disala i uživala u plavoj vodi. Sunce je treperilo u kapljicama, valići su svjetlucavo skakutali. Ovo je pravi lijek za dušu i tijelo.

Kad je izlazila iz vode, osjećala se poput neke savršeno građene filmske dive. Poput Grete Garbo. Kao da su svi pogledi uprti u nju. Rođenje Venere. Zvijezda izlazi iz vode. Polako otkriva dio po dio. Škljocaji aparata. Nekoliko novinara…

Izađe, te mokra lagano odšeta do terase, do tate.

– O, mala, dobro si mi se zaokružila u posljednje vrijeme.

Emina je pucala od ponosa i samosvijesti. To je novi imidž koji razvija specijalno za Željka. Prekrasna i nedodirljiva. Nasmije se tati najšarmantnijim osmijehom.

Pritom pokaže sve svoje bijele zube. Za vježbu.

– Nisi se valjda kupala! – bilo je prvo što je mama uočila kad su se vratili.

Emina već zausti da kaže nešto o tome kako su skoknuli do plaže, ali se naglo predomisli. Dosta je bilo dječjih laži i izvlačenja. Odsad će stajati iza svojih postupaka.

– Skočila sam s mola u vodu.

– Ivo, nije valjda skočila?!

– Skočila.

– A gdje si ti bio?!

– Pio pivo.

– Ti si zbilja gori od tog djeteta!

Tata nikad nije bio živčan tip. On je uvijek znao sve izgladiti. Tako i sad priđe mami, pa je zagrli.

– Jesi gotova sa stvarima? Hajde, obuci onaj svoj prekrasni bikini, pa idemo svi na plažu. Poslije možemo na picu. Za večeru sam kupio dagnje. To ću ja pripremiti na roštilju. Moj specijalni recept.

Taj se plan očigledno dopao mami.

Nasmije se i ona širokim bjelozubnim osmijehom. Dakle, ona je to već odavno uvježbala.

Ana je bila jako zgodna mama. Vitka kao i Emina, plave pofarbane i nakovrčane kose do ramena. A ni tata nije bio loš.

Samo ga je bilo malo previše sprijeda. Sve u svemu, mogli su je zadesiti i gori starci.

Po principu reinkarnacije svatko dobije starce kakve zaslužuje, pa se nemamo pravo žaliti.

To je podsjeti na nepročitane knjige.

Upravo je započela čitati drugi dio „Gospodara prstenova“. Nemoguće je pročitati i drugi i treći dio te cijelu „Autobiografiju jednog jogija“. Nemoguće u roku od pet dana, do susreta sa Željkom. Sve i da čita dan i noć. A to bi bilo i glupo. Propustila bi toliko morske uživancije! Ona je osoba koja zna uživati u životu. Osim toga, „Gospodar“ je toliko dobar da ga je šteta sažvakati na brzinu. Više ga do kraja ljetovanja neće ni pipnuti, a onda ima vremena za čitanje u miru, do početka školske godine. Uostalom, sad se pokazalo da to gutanje knjiga i nije najvažnije. Važan je ovaj novi osjećaj koji se probudio u njoj, to je nešto što bi moglo privući muškarca. Radost, vedrina i samosvijest.

Te prve večeri nisu izlazili u grad. Vratili su se s plaže već u sumrak, tata je napravio školjke, pojeli su i shrvao ih je umor. Emina je čak imala i svoju sobu. Nije ju dospjela još ni pošteno razgledati. Čim je dotaknula krevet, već je odlebdjela u svijet snova.

Idući dan protekao je u kupanju, a bilo je i puno dobre riblje klope. Te su večeri izašli u šetnju Pagom. Emina je tih dana odlučila nositi onu običniju garderobu, jer je čuvala udarnu majicu i hlače za peti. Tako je sad obukla kratku haljinicu s naramenicama.

Grad je bio prepun. Šareni štandovi i kafići jedva su se vidjeli od rojeva ljudi.

Oba mosta ispunili su šetači. Poneki je ribič lovio na rivi. Neki su klinci pecali na prst s mosta. Vesela i uzbudljiva atmosfera.

Starci Emini kupe sladoled.

– Da sjednemo negdje? – predloži tata.

Naravno, od te vrućine grlo mu se osušilo, i samo ga pivo može rashladiti.

Na jednoj terasi upravo se ukazalo prazno mjesto.

– Vi sjednite – reče im Emina. – A ja ću malo sama prošetati.

– Pazi da se ne izgubiš!

– Ne idi daleko!

– Ne blizu vode!

– Nemam pet godina! – odbrusi ona. Šetala bi ona i s njima, ali sjedilo joj se nije. Krasno je upijati morski zrak u sumrak i lagano njihati tijelo u hodu. Kako je sve magično… A još tri dana do Željka.

Samo da joj ovo stanje potraje. Da se ne

ljetni Roman

26. srpnja 2016., br. 636 || REGIONALNI TJEDNIK

zakoči opet pred njim i pretvori u glupavu klinku koja ne može smisliti dvije suvisle rečenice. Opet, ne smije mu pokazati ni da je luda za njim. Samo nek’ joj uspije držati se kao ovih dana, zadržati taj osjećaj.

Ostalo će se riješiti samo. Nema čak ni bojazni da će Željko odustati od izleta. On je kapetan broda! Njegov tata je puno puta naglašavao kako njihov čamčić vozi njegov sin. Dakle, sigurno će ga voziti i sada. Ne bi odolio tako dugoj nautičkoj avanturi. Od Silbe do Vira i natrag. Jer, njezini će auto ostaviti na Viru, kod Brasovih prijatelja.

Tamo su i oni ostavili svoj. Do Vira nije daleko, a parkiralište je sigurno i besplatno.

Tu će ih onda Brasovi pokupiti čamcem.

To će biti zapravo taj najavljeni izlet. A nakon toga provest će cijeli dan na Silbi s njima. Predvečer ih vraćaju na Vir, odakle putuju natrag za Pag. No, znajući svoje i Brasove, te njihove vinske apetite, Emina se nadala da će se izlet produžiti do drugog dana. Uz dobar roštilj i dobru kapljicu, tata Ivo i tata Martin neće se razdvojiti do sitnih jutarnjih sati. Ona, Emina, prespavat će kod Željka. Prespavati! Možda u istoj sobi. Navečer će izaći van i šetati otokom.

Sjediti uz more, razgovarati, možda i više od toga. Sami, njih dvoje. Držim fige da bude tako – pomisli Emina. Međutim, i jedan dan je puno. Više nego nijedan.

– Hej, hej, hej, koga ja to vidim! – neki glas je prene iz razmišljanja.

– Nije li to mala Željkova prijateljica?

Nije mogla vjerovati. Bio je to onaj Željkov kompić koji ju je prošli put razdvojio od njega. Da nije tu i Željko?! Ma, gluposti, nisu vezani pupčanom vrpcom.

– Bok! – veli mu ona. – I ti si tu?

– Pag ti je Varaždin u malom – odvrati on.

Ona ne odoli da ga ipak ne upita.

– A s kim si tu?

– Sa starcima. Ali viđam ih samo ujutro kad ustanem. Ti si Emina, ne?

Pričao mu je o meni, pričao mu je o meni!

– zapjeva Emina u sebi.

– Baš sam prošli put pitao Željka koji mu je to komad kad ste išli zajedno, a on mi veli – pusti, to je klinka, kći prijatelja mojih staraca.

Emini naglo splasne raspoloženje.

– Ja mu velim, – nastavi on – šta klinka, čovječe! Trebao si je pozvati za stol, mala je dobar komad! Onda se jedva nekako složio, ali već si bila predaleko. Ljubomoran je da mu te ne preotmem, to je!

Emini ponovno skoči raspoloženje. Željko ljubomoran! Kad bi barem tako bilo…

Nije znala o čemu da razgovara s ovim tipom. Malo je prenabrijan za nju. Za njezina dosadašnja iskustva. Ali oni valjda tako međusobno razgovaraju. Red je, dakle, da i to svlada. Zato ga upita.

– Šećeš?

– Ne, tu sam s ekipom na molu. Gledamo kako klinci pecaju. Poslije ćemo kupiti neko vino, pa na plažu.

– Da? – u tome se već nije snalazila. Još nikada nije probala vino. Valjda zato jer su joj starci petkom znali ići na živce sa svojim raskalašenim cerekanjem.

– A ti? S kim si? Sama?

– Starci su mi u kafiću.

– No, krasno. Umjesto da si ti u kafiću, a starci doma crkaju. Ideš s nama?

– Pa, ne znam… Moram ih pitati. Kako dugo ste vi vani obično?

– Do jutra! Šalim se. Kako koju noć. Do dva, tri, tako.

Koje li razlike, pomisli Emina.

– Dobro, pitat ću ih – reče. – Ali sigurno je da ne budem smjela ostati tako dugo.

– Ja ću te otpratiti u koje god doba bude trebalo.

– Oprosti, ali nisi mi rekao kako se zoveš?

– Alen.

– Alen. Ok. Bit ćete na molu?

– Da. Čekamo te.

Emina požuri natrag do onoga kafića. To se zove uspjeh. Skompati se sa Željkovim najboljim frendom! E, sad će imati o čemu razgovarati na Silbi. Ona je dio ekipe!

Možda se tako nastavi i u Varaždinu.

Nek’ se čudi Željko kad doma, u vlastitoj ekipi zatekne nju, klinku. Hm, ljubomoran… nije baš u to vjerovala. Možda ju je zaštitio iz pristojnosti. Ne baca se klinka među vukove.

– Mama! Tata! – s treskom i zadihana, Emina se spusti na prazni stolac.

– Što je sad? – iznenadi se mama. – Vi-

djela si morskog psa?

Ne, uskršnjeg zeca! – pomisli Emina u sebi. S dudicom u ustima!

– Mogu ići s nekim prijateljima malo van, do plaže?

– S kojim prijateljima? Već si našla prijatelje? – snebivao se tata.

– Ma jednog poznajem iz Varaždina, Alena, pa su me pozvali da idem s njima.

– Kako to da su te pozvali? – upita mama.

– A zašto me ne bi pozvali?

– Tko je taj Alen, otkud ga poznaješ?

– On se druži sa Željkom.

– S kojim Željkom?

– Pa sa Željkom Brasom! Često ga viđamo doma.

Mrzila je samu sebe zbog te laži i zbog stotinu opravdanja koje još mora izreći prije nego se konačno smiluju.

– Dobro – konačno odluči mama. – Ali ne duže od deset.

– Deset! – zgrozi se Emina. – Do deset ni vi nećete biti doma!

– Onda do pola dvanaest – javi se tata prepun razumijevanja. – Nazovi ako bude kakvih problema!

Emina se nije željela dalje prepirati. Na kraju bi moglo ispasti i da je ne puste. I samo da je ne počnu nazivati tamo negdje oko jedanaest.

– Dobro, do pola dvanaest – pristane uz uzdah.

Konzerve!

– Ostavit ćemo ti otključano! – vikne mama za njom, no Emina je već uzbuđeno trčala prema mostu.

Tamo je stajao Alen, sâm.

– Evo me – Emina će zadihano. – Gdje su drugi?

– Otišli su po vino. Čekaju nas na plaži.

Idemo?

– Samo da dođem do daha.

– Pa zašto si trčala? Ja bih te čekao i sat vremena.

Ovo je malo štrecne. Previše udvornički.

Sviđa li mu se zaista, ili govori takve stvari Željku u inat? Još bi bilo gore da mu se zbilja sviđa. Morala bi ga odbiti, a on bi joj se osvećivao i ismijavao je pred Željkom.

No, već će nekako biti.

Krenu prema glavnoj plaži. Tamo je neko nisko raslinje pružalo zaklon Alenovoj ekipi. Sjedili su na pijesku. Već je bilo poprilično mračno. Jedva se nazirala boca vina koja je kružila među njima. Jedan dečko svirao je gitaru. Kraj njega je sjedila cura duge raspuštene kose. Bio je tu još jedan par. Dečko s malo dužom kosom i cura s potpuno kratkom. Ustanovila je to po pozamašnom poprsju. Uhvati je trema.

Kako da se snađe među ovima? Ovi su nabrijani do daske.

– Ovo je Emina – predstavi je Alen.

– Miro.

– Jasna.

– Bojan.

– Nina.

Prekinuli su svirku i pjevanje da bi joj pružili ruku. Vrlo uljudno, ne bih to očekivala, pomisli ona. Pružili su joj odmah i bocu. Ona zastane na trenutak i zatim prinese grlić ustima. Navlaži usne vinom.

Ne smije sad razmišljati o tome kako su svi već zaslinili flašu. U škvadri se sve dijeli bratski. A kako bi tek glupa ispala da je rekla – ne hvala, ne pijem! Alisa u zemlji čudesa. Mogla bi se odmah okrenuti i vratiti starcima.

– Sjedni – povuče je Alen za ruku.

Ovi su sjedili u turskom sjedu, ali ona podvuče noge ispod sebe u stranu, zbog haljine. Na što sve treba računati kad se čovjek zaputi u društvo…

Pjesma se nastavi. Barem je znala te stvari. Vrte se već mjesecima po svim stanicama. Svi oko nje su pjevali, uključujući i Alena.

– Šta, ti ne pjevaš? – prekine Miro svirku i obrati joj se.

Pocrvenjela je kao rak, ali, srećom, bio je mrak.

– Ne znaš ovu stvar? Hoćeš neku samo za tebe?

Jasna ga srdito pogleda. U ljubavnom svijetu oduvijek je vladala nesmiljena konkurencija. I među otkačenima i među uštogljenima.

– Ne, ne – promuca Emina. – Samo ti

17

sviraj. Odlična je stvar. I odlično sviraš.

– Treba joj još malo crnjaka – uzme je Alen u zaštitu.

– Pa dajte joj, ljudi! – sisata je bila pokroviteljski nastrojena i odmah joj pruži flašu.

Od srama i nelagode Emina potegne dobar cug. Pruži bocu dalje. Ukrug. Još je prošlo nekoliko krugova dok se nije ispraznila. Miro nastavi svirati. A Emina uskoro zapjeva, čak najglasnije od svih.

Ni sama nije znala otkud joj to. Drugi je nisu stišavali, već su i sami pojačali ton.

Vrijeme je prolazilo. Emina se nekontrolirano smijala, a more pred njom počelo se opasno ljuljati.

– Joj! – skoči ona naglo. – Koliko je sati?

– Pet do jedanaest – javi se netko.

– Ja bih sad stvarno morala… – svijet oko nje dobrano se njihao. U želucu ju je napinjalo kao da će povraćati. Još bi mogla malo ostati s ovima, ali ne pada joj na pamet da se tu blamira. Da vide kako se napila od pet gutljaja vina. Da je vide kako povraća!

Alen odmah skoči.

– Ja ću te otpratiti.

– Ma ne, ne treba…

– Nije mi teško. Ok, ljudi, vidimo se.

– Idemo – obrati se Emini.

Možda joj se u hodu stanje popravi, nadala se.

Prešli su most i krenuli prema njezinoj kući. Stanje se nije popravljalo. Svijet se i dalje ljuljao. Kad bi barem postojao način da sve to izbaci iz sebe! Sve otrove i gluposti! Da opet bude normalna. Nikad više!

Jao, jao! Ne smije ni zamisliti što će biti ako se takva pojavi pred mamom i tatom!

– Možemo prošetati još malo uz more?

– promuca ona jedva.

Sad ponos više nije igrao ulogu. Baš ju briga. Nek vidi da joj je slabo. Nek je ismijava skupa sa Željkom. Slobodno!

Bolje nego da tu krepa. Bolje nego da se pretvori u alkoholičarku. Bio bi to jadan život. Radije bi se ubila nego da u ovakvom stanju provodi dane!

– Može, može, dapače.

Alen je bio vidno zadovoljan zbog njezina prijedloga. Zapravo, tako nešto imao je i sam na umu. Samo je odgađao. Cura je malo pripita, pa da ne napravi scenu. Te su klinke spremne na kojekakve gluposti.

Rasplakati se i zvati mamu. Ali ova mala zna što hoće. Otkačena je. Zna se zabavljati. Na kraju je pjevala k’o luda. A sad još i sama predlaže šetnju! Šetali su jedno vrijeme uz rivu, pa dalje uz kamene kuće. Kod jedne smokve, Alen se zaustavi.

– Tu ćemo malo predahnuti, može?

Emina se jednostavno nasloni uz smokvu. Nije imala snage za drugo. Alen se rukama nasloni na drvo iznad njezine glave.

Počne približavati svoje usne njezinima.

Emini se smuči. No on je svojim jezikom već rastvarao Eminina usta. Od ovoga joj se snažno zavrti. Zatim joj jednu ruku zavuče pod haljinu i prstom stane vući gaćice nadolje. Ona svojom rukom pokuša odgurnuti njegovu. No bio je jači. Prstima je stane pipati između nogu. A usnama ju je čvrsto prikovao uz deblo. Emini se želudac napuhavao i nadizao, što od vina, što od gađenja. On konačno odmakne usta od njezinih i počne se spuštati prema njezinim grudima. Iz Emine naglo bruhne snažan mlaz i polije ga po glavi i cijelom tijelu.

On preneraženo odskoči.

– Zrigala si se!!! Fuj! Krupni komadi hrane i crvene tekućine slijevali su mu se niz kosu, niz majicu, niz lice, dok se gadan smrad povraćanja širio naokolo.

– Odvratna balava kučko! – tresao je sa sebe komadiće iz njezinog želuca.

Zatim naglo odjuri što su ga noge nosile, valjda da se opere u moru.

Osmijeh olakšanja preplavi Eminino lice.

Kakva sreća! Ona spuzne niz smokvu u čučanj, pa povrati još jednom. Sad se već osjećala gotovo dobro. Prije svega što se izvukla od onoga odurnog manijaka. Opet je uhvatila konce. Nikad više! Već je i na početku skužila da je kreten. Eto, sad barem ima više iskustva. Sreća, velika sreća, izvukla je živu glavu! Nek’ je trača okolo, baš je briga, tračat će i ona njega. Manijak!

18

ljetni Roman

Silovatelj! Idiot! Emina ode do mora i umije ruke i lice. Najradije bi se oprala cijela, od njegovih gnjusnih dodira. Pa i oprat će se.

Ode do uzane plažice, već blizu svoje kuće, skine haljinu i uđe u tamnu vodu. Nije osjećala nikakav strah. Vodila ju je samo jedna misao – oprati se i očistiti, skinuti sa sebe sve tragove ove grozne večeri!

Dugo je bila u vodi, a zatim obukla haljinu, uzela torbicu i požurila u apartman.

Haljina se zalijepila uz mokro tijelo. Što je prikrilo nekoliko flekova od povraćanja.

Super, mama je spavala. Tata je gledao televiziju.

– Stigla? – tata je pogleda.

– Kakva si to?

– Mokra – pokuša ona obično zvučati.

– Pa od čega?

– Malo smo se kupali, sad, tu dolje.

– Znaš li ti koje su opasnosti od noćnog kupanja? Kamenje, ježevi, nitko ne vidi ako ti se što dogodi…

– Ali ima i svojih čari – pokuša Emina ispasti ljupka.

Gadilo joj se što onaj oduran događaj s onim odvratnim debilom mora prikazivati u takvom radosnom svijetlu.

– Obriši se sad i u krpe.

– Idem, idem, totalno sam umorna.

Ona mu mahne iz pristojne udaljenosti, da ne nanjuši alkohol. U normalnim okolnostima dobio bi pusu.

Kad je konačno legla u krevet, zahvaljivala je Bogu što je sve dobro prošlo. Sutra će opet biti sve po starom. Opet će uživati u novom danu. Ali sa starcima. Haljinu je objesila na prozor. Nek’ se do jutra osuši, pa će je strpati u prljavi veš.

Uskoro zaspi kao klada.

Osvanuo je i treći dan njihovog boravka na Pagu. Emina se probudila vrlo svježa.

Izbrisani su tragovi prethodne večeri. Srećom, ništa se konkretno nije dogodilo, kao, na primjer, silovanje! Bilo bi to grozno…

Ode do prozora da provjeri haljinu. Još je bila vlažna. Zato je objesi u ormar na vješalicu. Nek’ se još tamo malo posuši, mama neće kopati po ormaru. Čim je sjela za stol, tata odmah izlane.

– Znaš li, mama, kako naša mala obožava noćno kupanje? Sinoć je došla mokra k’o miš.

Mama spusti kruh i zabrinuto je pogleda.

– Da nisi pala u vodu?

– Ma ne, tu na plažici smo se malo okupali.

– A tko to?

– Pa onaj dečko i još neke cure.

– Koliko vas je bilo?

– Pet, šest, pa nemoj me ispitivati kao Gestapo!

– Samo bih ti htjela ukazati na neke stvari. Kupali ste se goli, naravno?

– Ma nismo. No, jesmo. Ali bio je mrak.

– Čuj, Emina, mi ti vjerujemo, ali ima svakakvih tipova. Nemoj to više raditi, molim te. Svašta se događa. Razumiješ me?

– Zbilja, dušo – javi se i tata. – Ti i ne znaš na koga bi sve mogla naletjeti. Imaš sreće što ovo društvo poznaš iz Varaždina.

Svaki dan se čita o silovanjima i ubojstvima.

– No, ne baš svaki dan. Sad već pretjeruješ. Ali imate pravo. Bilo je to glupo. I opasno. Više to neću raditi. Dobro?

Starci se zgranuto pogledaju. Tome se nisu nadali. Očekivali su otpor, izrugivanje, suze, histeriju, ali ovako olaka predaja? Tata je bio prilično promućuran kada je bila u pitanju njegova kćerkica.

– Da ti se nije jučer nešto ružno dogodilo?

– Ne – brzo odgovori ona. – Niti govora.

Onda bi zvala tebe u pomoć, ne? – kvrcne ga po bradi.

Pritisak je prošao. Sve je zaboravljeno.

REGIONALNI TJEDNIK || 26. srpnja 2016., br. 636

– Što ćemo danas? – upita mama kad su sjedili uz kavu na terasi.

– Možemo iznajmiti sandoline, pa preveslati preko – tata pokaže na drugu stranu zaljeva. – Tamo ima zgodnih uvalica i jedan dobar restorančić.

– Super! - oduševi se Emina.

– Dobra ideja – složi se mama.

Uskoro su krenuli. Tata i ona u jednoj, a mama u drugoj sandolini. Starci su već bili prekaljeni morski vuci. I ona će biti za dvadeset godina.

Na drugoj strani pronađu prekrasnu čistu kamenitu plažicu. More je bilo svijetlozelene boje. Vidio se svaki kamenčić, jež i morski krastavac. Voda je bila duboka i ulazilo se sa stijene. Dio plaže bio je u hladu.

Tu su proveli cijeli dan. Hlad je poslijepodne obuhvatio cijelu uvalu. pa su mogli malo i odspavati. Emina je spavala najduže.

– K’o kad si bila mala beba – reknu joj kad se probudila.

Sad je zaista bila svježa, i opet ona stara.

Iako su već ručali u restorančiću na brdu, odluče tu i večerati. Jer klopa je bila odlična.

Oko osam sati odluče se vratiti u Pag. More je bilo lagano valovito, pa je tata inzistirao da veslaju uz obalu, dužim putom, a ne poprijeko.

Na kraju su stigli u posljednji tren da vrate sandoline i masno ih plate.

– Eto, to je bilo sve što ćete vidjeti od broda ove godine – reče otac snuždeno, vraćajući bijedan ostatak od petsto kuna u novčanik.

– Aha, varaš se dragi moj! – sjeti se mama. – Prekosutra se vozimo k Brasovima! Baš sam se danas čula s Ljerkom.

– No da, mislio sam – o mojem trošku!

Ah, prekosutra, zatreperi Emina. Kako je to blizu! Dan koji je toliko čekala. A što ako je i Željko takav? Kao i njegov dični prijatelj Alen? Ma nije. Da jest, jurio bi petkom k njoj i iza zatvorenih vrata ne bi slagali puzzle. No dobro, možda je gleda kao klinku. Što ako je takav s drugim curama?

Ne, ne, sigurno nije. To se odmah osjeća, već u razgovoru. Kreten se osjeća. Željku to nije potrebno. Toliko je zamišljala poljupce s njim. Valjda joj ovaj događaj neće sve zgaditi.

Kasnije navečer Emina krene u šetnju sa starcima.

– Da znate, ja bih lako gricnuo još neku sitnicu – tatu je mamilo bogatstvo mirisa pica, ribe, roštilja.

Iz restorana uz rivu zaista su se širili zamamni mirisi.

– Pa i ja sam se dosta izmučila veslanjem.

Već sam potrošila onu večericu – mama je također bila gurmanka kad bi joj se pružila prilika.

– No dobro – uhvati ih Emina oko vrata.

– Onda pravac picerija, i ne cendrajte više!

Starci se ozare kao da im je odobren kredit.

Za stolom uz čemprese ukaže se mjesto.

Ljudi su se upravo zadovoljno pridizali.

Oni se brzo uvale. Tu se za mjesto trebalo čekati, a ne kao doma. Sretni su da te vide.

U očekivanju pice, Emina promotri okolinu. Sve stranci. Sa zadovoljnim facama. To joj je baš bilo drago. Nek’ vide kako je kod nas lijepo. Na Tahitiju, na primjer, ne možeš prst umočiti u vodu da ti ga ne odgrize morski pas ili neka otrovna riba.

Tad joj se pogled sledi. Dva stola iza njih sjedila je ona škvadrica od jučer. I Alen s njima. Uhvatila je njegov prezrivi pogled.

Prođu je neki žmarci straha. Odluči ga ignorirati. On je kreten, a ne ona. Ne treba se ona njega bojati. Nek’ bude sretan što nikom nije rekla.

Više se nije okretala. Srećom, starci ga ne poznaju. Bilo bi grozno da još i pročavrljaju s njim.

– Danas ne izlaziš? – pita je mama.

– Pa izašla sam.

– Mislim s onim društvom od jučer.

– Ne. – Kako to? Nije ti bilo dobro?

– Dosadni su i glupi. Radije sam s vama.

– A mi kao nismo, ha? – tata će na to.

Ipak se značajno pogledaju. Sinoć je tu nečeg bilo, slali su poruke jedno drugom.

Pa, pustimo je na miru, očigledno je dobro prošlo. Nek’ zna da naši savjeti nisu prazne riječi.

Kad su završili s večerom krenu još malo prošetati. I to baš pokraj Alenova stola.

Emina ga pogleda. Hrabro i izazovno. On ju je gledao podmuklo i s prezirom. Ona namjerno svrne pogled na njegov stol. Bilo je tu nebrojeno pivskih flaša i samo jedna pica, razrezana na pet dijelova. Bijednici.

Bijedni alkoholičari! Digne pogled s flaša i neznatno podrugljivim osmijehom dâ mu do znanja što misli. Ostali su se pravili da je ne poznaju. Zapravo, nisu je ni dobro vidjeli noćas. Ne bi ni ona njih prepoznala da nisu s Alenom. I bolje.

Emina ode sa starcima dalje, visoko uzdignute glave. Nek’ vide da ona nije u njihovom rangu. Četvrti dan prošao je u kupanju i roštiljanju. Navečer su otišli loviti ribe na mol. Palo je nekoliko šparića i cijela povorka baba.

– Opet baba – uzdisao je tata i pljas, bacao ih natrag u vodu Špariće su ispekli za večeru zajedno s kupljenim zubacem.

Na spavanje su otišli oko jedanaest.

– Sutra se rano dižemo! – objavi tata. – Rekao sam Martinu da stižemo na Vir u osam. Popijemo kavu i putujemo za Silbu.

– Naći ćemo se kod njihovih auta? – Emina je glumila nezainteresiranost.

– Da, kod tih ljudi.

– Samo da ne bude nekakve bure. Danas je opet malo popuhivalo – mama se brinula, po svom običaju.

– Ako bude, nismo imali sreće – tata je bio optimističniji. – Ali to ti je svaki dan tako, malo se mreška, ništa konkretno.

Pa to bi bila katastrofa! Emina se naježi.

U slučaju nekakve bure proveli bi par sati zajedno na Viru i razlaz. A Brasovi bi vjerojatno ostali kod tih ljudi dok se bura ne smiri. Ništa od izleta, ništa od spavanja, ništa od poljubaca. E, pa ne smije biti nikakva bura! Nek’ padaju i sjekire, ali ona ide na Silbu!

Prije spavanja trnci iščekivanja strujali su joj niz tijelo. Kako je mrzila Alena! Pomračio joj je ljetovanje, pomračio susret sa Željkom, ugušio njezin odličan osjećaj.

No zbilja, mora čim prije zaboraviti na to!

Možda da sve ispriča Željku i skine taj teret s glave. Odmah će se vidjeti i Željkova reakcija. Što on o tome misli. Je li kreten ili nije.

Ova je odluka umiri. Ona spokojno zaspi.

Sutra je veliki dan. * Ujutro su ustali u šest. Dogovor je bio u osam.

– Ja sam za jedan sat tamo – procijeni tata. – A sad trk u kupaonicu i da ste izašle za pet minuta.

Mama je zaista i izašla za pet minuta. A tada je ušla Emina. Na brzinu se istuširala i oprala kosu. Posušila ju je fenom da bi dobila volumen. Namazala je cijelo tijelo kremom za sunčanje s mirisom kokosa. Na usne, labelo. Odmah su poprimile krasan

O autorici: INES HRAIN (1967.) pripada novijoj generaciji hrvatskih pisaca, a na književnoj sceni prisutna je više od deset godina. Piše romane (Najdeblja, Kolagen, Sjajni je bal, Pusti otok, Švedska grenčica) urbanoga, modernoga i prepoznatljivog stila, koje je čitalačka publika sjajno prihvatila.

Po zanimanju je diplomirana učiteljica te je autorica brojnih dramskih tekstova za djecu.

ljubičasti sjaj. Odlučila se za tamnoplavi bikini s bijelim cvjetovima. Konačno je obukla i majicu i hlače, pomno čuvane za ovu priliku. Majica je bila do pupka. Obukla ju je na gornji dio badekostima. Grudi su joj se lijepo isticale, a potamnjeli trbuščić bio je ravan i mišićav. Hlače su bile kratke, mekane, od izlizanog trapera. Japanke ili sandale? Japanke. Ipak idu na izlet, na kupanje. Sandale bi bile prenapadne. Pogleda se u veliko ogledalo. Mlada, zgodna, vitka cura. Kosa joj je potpuno posvijetlila, što od pramenova, što od sunca. To je bio krasan kontrast uz tamnu kožu lica. I ljubičasti labelo odlično joj je pristajao. Crveni ruževi baš ne idu uz njezin ten. Bila je zadovoljna.

Ništa neće nositi sa sobom osim ručnika i mobitela. Samo bi joj još falilo da tegli punu torbu gluposti sa sobom. To nikako ne bi bilo kul. Ovako izgleda više avanturistički.

Ipak, u mali džep hlača strpa labelo.

Kad je izašla iz kupaonice bilo je već pola sedam. Starci su sjedili na stolicama, okrenuti u smjeru kupaonice. Ispred majke se, naravno, nalazila ogromna torba.

– Dobro, ideš ti na bal ili na Silbu? Tamo ti nema diskača! – plane nervozno mama.

– Ne idem na nikakav bal niti u diskač! Pa mogu se valjda oprati!

– Jesi spakirala stvari?

– Kakve stvari?

– Tebi ništa ne treba? Ništa ne nosiš sa sobom?

– Nosim ručnik. Vidim da ti nosiš za sve nas.

Tata brzo uskoči. Ovo bi se moglo zahuktati.

– Ajde, ajde cure, idemo. Nemamo vremena za vaše rasprave.

Mama joj je zbilja ponekad išla na živce.

Bolje da je došla na more samo s tatom. Ako joj se čisti, nek’ čisti, a ostale nek’ pusti na miru.

Njoj, Emini, ne treba ništa. Sve si može učiniti sama. Ako treba i skuhati. Ali bez tolikih komplikacija. Ma to je to, mama u klimakteriju, kći u pubertetu. Najgora kombinacija.

Konačno su sjeli u auto.

– Ivo, jesi li uzeo ono vino? A kruh? Da naberemo malo ružmarina?

Opet je počela. Emina se zavali otraga i više je ništa nije bilo briga. Blaženi Ivo jednostavno upali auto i krene.

– Ima svega toga i na Silbi.

– Ti i tvoja kćer zbilja ste isti. Vama je sve svejedno! A na kraju ja moram tegliti sve sama. Zato vam je i svejedno. Jer sve nalazite gotovo. Jer ja mislim za vas.

– Sretni smo što te imamo – odgovori tata.

Nije se imao namjeru svađati. Bio je ovo i za njega poseban dan. Dan za feštu, za veselje. I za mamu je bio. Samo da konačno dođe k sebi. Neće valjda tako histerično cvingetati i pred Željkom. Koja sramota!

Začas su stigli na Paški most. Vjetar je poprilično puhao.

– Jao, odnijet će nas!

– Čvrsto drži volan!

– Možda poletimo!

Emina i mama su ponovno bile u kompi..

Hvala Bogu, napetost se smirila.

– Zašto ga ne zatvore kad tako puše! – upita mama s vidnim olakšanjem što su prošli.

– Ma tu uvijek pomalo puše. Vidiš da je na kopnu mirno. Tamo ti se s Velebita svako malo stušti nekakva burica – umiri je tata. – Eto, mogli bismo usput svratiti do Nina, malo smočiti noge u blatu, imamo vremena…

Nastavak u sljedećem broju...

Sadržaj vam omogućuje

DUPLERICA

26. srpnja 2016., br. 636 || REGIONALNI TJEDNIK

ih nalazišta popunjava intenzivnom brzinom

ga i Varaždina zna keramika

19

NAŠA POSLA Restauracija oltara franjevačke crkve

zbog amatera koji neovlašteno nerijetko uništavaju nalazišta

NOVO Na novootkrivenome nalazištu kod Ludbrega pronađen antički gospodarski objekt

GRAD U neposrednoj blizini Grada pronađeni tragovi antičke građevine - građevinski materijal, rimska luksuzna keramika i brončani ključ

Brončani ključ

Alatka korištena u obradi zemlje

regršt materijalnih tragova, što je fascinacija i neiscrpno vrelo za istraživače

znat će se nakon arheoloških iskopavanja.

Oba su otkrića značajna u antičkoj priči varaždinskog područja.

Varaždinska županija je u vrijeme Rimskog Carstva bila sastavni dio provincije Panonije.

– Činjenica da je naše područje u antici bilo dio jedne tako velike državne tvorevine, koja je za sobom ostavila pregršt materijalnih tragova, fascinacija je i neiscrpno vrelo za istraživače – veli kustosica Arheološkog odjela Gradskog muzeja Varaždin.

Vodeći se time, Arheološki je odjel krenuo u obilazak antičkih lokaliteta, točnije rimskih vila, da bi se utvrdilo stanje poznatih nalazi-

šta, ali i pronašla neka nova, što se pronalaskom ovih lokaliteta dosad pokazalo iznimno uspješnim.

Osim kao kulturna baština, ova bi nalazišta mogla puno pridonijeti i razvoju

Obilazak antičkih lokaliteta dosad se pokazao iznimno uspješnim županijskoga gospodarstva.

Točnije, kao jedinstvena turistička ponuda. Preostaje jedino nadati se da će u Gradu i Županiji biti sluha za daljnja istraživanja antike na varaždinskom

području.

Određena skepsa je prisutna zbog činjenice da je vrlo vrijedna Egipatska zbirka Gradskog muzeja – u kojoj se nalazi i najstariji predmet egipatskog porijekla u Hrvatskoj – već dulje vremena beskućnik.

Zbirka se ne može razgledati jer u Muzeju nema mjesta za njezino izlaganje, iako broji tek sedam predmeta. Zato se sad kustosica nada prebacivanju zbirke u virtualni prostor da bi javnost imala priliku pogledati predmete koji svjedoče o bogatoj egipatskoj prošlosti, prožetoj mističnošću.

Preostaje nadati se da neće ista sudbina zadesiti i ostale zbirke Gradskog muzeja Varaždin.

Zbog zabrane zapošljavanja restauratora, u Centru se restauriraju samo prioriteti

Restauratora je devet, a treba ih dvaput više  Ako sve bude u redu, obnova oltara će završiti do 2020. godine. Dakle, punih 12 godina od početka radova.

Piše: VIŠNJA GOTAL vgotal@regionalni.com

Iako je restauracija oltara varaždinske franjevačke crkve sv. Ivana Krstitelja započela još 2008. godine, niti osam godina kasnije vjernici se u crkvi ne mogu pomoliti pred vrijednim djelom sakralne umjetnosti s početka 18. stoljeća. Prema procjenama Restauratorskog centra Hrvatskoga restauratorskog zavoda u Ludbregu – koji obavlja posao restauracije – paravan ispred oltara visokog 13 metara, 10 metara širokog i „dubokog“ 3,5 metra, ostat će ondje barem još tri do četiri godine. Jer, za restauraciju tih oko 250 kvadrata površine, dvadesetak slika i tri metra visokih skulptura i 15 kvadrata pozlaćenih rezbarenih površina, potrebni su novac i restauratori. Ono čega u Zavodu nedostaje, pa će se tako posao, ako sve bude u redu, završiti do 2020. godine. Dakle, punih 12 godina od početka radova.

– Nije čudno što su mnogi Varaždinci nestrpljivi, vjerojatno već i ljuti, govori Venija Bobnjarić-Vučković, konzervatorica-savjetnica i voditeljica Restauratorskog centra Ludbreg.

Crvotočina Odluka o restauraciji donijeta je nakon što je oltar doslovno postao opasan za vjernike, jer mu je zbog crvotočine drveta prijetilo urušavanje. Namjera je bila samo odraditi posao statičke sanacije. Međutim, odmah na početku radova restauratorima je bilo jasno da je oltar zreo za obnovu. – S konzervatorima je dogovorena kompletna restauracija da bi se oltaru vratio izvorni izgled. A to

je sve promijenilo – govori voditeljica. Tu počinje nova priča, koja traje do danas. Nedostajali su novac i kadar, na što u Zavodu ne mogu utjecati. Obje stavke ovise o Ministarstvu kulture.

Za obnovu oltara potrebno je, ugrubo, oko dva milijuna kuna, a Ministarstvo godišnje odobrava između 80 i 150 tisuća. Ipak, od ove će godine novca biti više, jer će Franjevačka provincija Ćirila i Metoda davati onol i ko koliko

OPASAN Odluka o restauraciji oltara franjevačke crkve je donesena, jer je postao opasan za vjernike ć e za tu godinu dati i Ministarstvo. Zahvaljujući tome, na projektu je sad zaposlena i privatna restauratorska radionica, pa su se stvari napokon intenzivirale. – Za

Franjevačka provincija će za obnovu davati koliko i Ministarstvo kulture ovu se godinu planira montirati atika oltara – vrh – pa će nakon dugog vremena dio oltara ponovno biti vidljiv. Danas je ispred njega plastična zavjesa, da se ne bi vidjele skele – govori voditeljica.

Slučaj franjevačkog oltara primjer je s kakvim se problemima svakodnevno susreću restauratori u dr-

žavnoj službi. Zorno govori o odnosu resornog ministarstva prema očuvanju bogate hrvatske kulturne baštine. Konkretno, zabranjeno je zapošljavanje novih restauratora, zbog čega se u Zavodu, pa tako i u ludbreškom centru, već duže vrijeme restauriraju samo prioriteti – ono čemu i doslovno prijeti raspadanje. Ali, niti za te prioritete nema dovoljno restauratora, pa ludbreški centar, kao i drugi odjeli Zavoda, vapi za stručnim kadrovima.

– Zavodu bi trebalo dvostruko više restauratora od njih 9, koliko ih radi danas.

Sve više diplomiranih restauratora izlazi s Akademije. Ali iako bi za sve njih bilo posla, zapošljavanje restauratora je zabranjeno – sliježe ramenima voditeljica Zavoda.

Nelogičnosti Tu nije kraj nelogičnostima s kojima se susreću restauratori. U Ludbregu su milijuni uloženi u svrsishodno uređenje dvorca Batthyany za njihove potrebe – dvorac je obnovljen tako da se u njemu, osim restauratorske djelatnosti, organiziraju i stručni skupovi. Ispočetka je to funkcioniralo, međutim, kako su se rezala sredstva Ministarstva, zadnjih pet godina pa i više ih gotovo i nema – veli voditeljica.

– A infrastruktura je tu – dvije predavaonice, dormitorij, oprema za održavanje skupova... Samo dva skupa godišnje platila bi barem dio održavanja zgrade. Ovako se mogu osloniti jedino na novac matičnoga, Hr vatskoga restauratorskog zavoda, odnosno Ministarstva. Koliko para, toliko muzike – rezignirano zaključuje Venija Bobnjarić-Vučković

20

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 26. srpnja 2016., br. 636

sport

Katja i Maja četvrte na Europskom prvenstvu u Austriji Članice Kajak kanu kluba Varteks Maja Štimac i Katja Bengeri nastupile su u sastavu hrvatske reprezentacije na Europskom prvenstvu za juniore u spustu i sprintu, koje je održano na rijeci Muri u Austriji od 22. do 24. srpnja.

U klasičnom spustu, u konkurenciji kajaka jednosjeda

www.regionalni.com/sport Zovite nas na 042/290-777

Maja Štimac je osvojila 26. mjesto, a u konkurenciji kanua jednosjeda Katja Bengeri osvojila je 12. mjesto. U kvalifikacijskome natjecanju u sprintu na stazi dužine 350 metara u kajaku jednosjedu Maja Štimac osvojila je 21. mjesto, dok je Katja Bengeri zauzela 11. mjesto i plasirala se u nedjeljno

finale. U konkurenciji kanua dvosjeda posada Bengeri-Štimac plasirala se na 4. mjesto te također osigurala nastup u finalu. U finalu u sprintu Katja Bengeri je u disciplini kanu jednosjed osvojila 10. mjesto, a u disciplini kanu dvosjed Katja Bengeri i Maja Štimac osvojile su 4. mjesto.

STOLNI TENIS STK Starr kreće s europskim natjecanjima 17. i 18. rujna

U subotu, 23. srpnja, s početkom u 19 sati imat ćemo prilike gledati najb olje sp e e dw ay vozače susjednih zemalja na utrci državnog prvenst va H r vat ske i Slovenije na stazi Milleniuo u Donjem Kraljevcu. Iako se prvenstvo već godinama vozi između dviju država, nastupit će i vozači iz Mađarske, što će dodatno pojačati konkurenciju. Njima se također pridružuju i talijanski vozači. Borbu našeg Jurice Pavlica i slovenskoga najboljeg vozača Mateja Žagara moći ćete vidjeti već u trećoj vožnji.

Sistem utrke je dvadeset vožnji te finalna utrka s najboljom četvoricom iz redovnog dijela. Ovo je četvrta utrka od ukupno pet koje se voze za prvenstvo, a trenutno vodeću poziciju ima Matej Žagar s 54 boda, a za njim je Jurica Pavlic s 46 bodova. Zadnja utrka prvenstva održava se 30. srpnja na mađarskoj stazi u Gyuli.

Supersprint

Utrkom supersprinta na varaždinskom Aquacityu počela je kratka međužupanijska liga u triatlonu.

U disciplini supersprint nastupilo je trideset natjecatelja i natjecateljica.

Bit će održano ukupno tri kola, a u prvom kolu prvi je bio Luka Dumančić iz TK 3Max, drugi Denis Pleše iz TK Zrinski Novatec, a treći Martzin Štefan iz TK 3Max. U konkurenciji triatlonki prva je bila Jasmina Ilijaš iz kluba organizatora, TK Marathon 95, druga Višnja Čonkaš iz AK Međimurje, dok je treća bila Marina Obelić iz TK Međimurje.

STK Starr u ETTU kupu s vrhunskim klubovima STK Starr bit će domaćin skupine C, a s njima u skupini su još tri respektabilna stolnoteniska kluba s tradicijom u europskim natjecanjima: belgijski Sokah Hoboken, turski Telekom Ankara te portugalski Juncal Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

to da će ovo biti povijesni susret za naš klub i Grad Varaždin. Prvi put smo u ovakvom europskom natjecanju, suparnici su atraktivni, a riječ je državama u kojima se igra vrhunski stolni tenis.

Nadam se da ćemo dostojno promovirati Grad, Županiju i hrvatski stolni tenis – bile su prve riječi predsjednika STK Starr Ronalda Ređepa, koji je komentirao i premještanje kluba u prvi krug natjecanja.

Varaždinski STK Starr ove sezone natjecat će se i u prestižnom ETTU kupu, u kojem su pravo natjecanja izborila 32 europska kluba. U prvoj fazi natjecanja igrat će 16 klubova iz deset zemalja, među kojima su i Varaždinci.

Prvi susreti igraju se 17. i 18. rujna.

Prvi krug

Iako su se trebali uključiti u natjecanje tek u drugoj fazi natjecanja, dan uoči ždrijeba uočena je pogreška kod bodovanja igrača te je STK Starr kao posljednje rangirani klub drugoga kru-

Dogovori

STK Starr od ove sezone nastupa prvi put u prestižnom ETTU kupu

NATJECANJA

U terminu ETTU kupa u Varaždinu se igra ITTF turnrir

STK Starr će se ove sezone natjecati na četiri nivoa, u dvije lige i dva kupa: u hrvatskoj Superligi, europskoj Superligi te ETTU kupu i hrvatskom kupu

ga ispao i natjecat će se od prvoga kruga.

Međutim, dobra vijest je da će STK Starr biti domaćin skupine C, a s njim u skupini su još belgijski Sokah Hoboken, turski Telekom Ankara te portugalski Juncal. Dva najbolja kluba iz svake skupine izborit će drugi krug natjecanja.

– Zadovoljan sam bilo kojim ždrijebom, s obzirom na

– Dosta nezgodna situaciji za nas. Sve smo već imali dogovoreno, dvoranu, sponzore, igrače, prijenos itd., a sad je to sve palo u vodu. U tom terminu je ITTF turnir u Varaždinu, tako da tražimo najbolje moguće rješenje.

Lista klubova i igrača je došla tri tjedna prije ždrijeba, trebalo je reagirati na vrijeme.

Ipak, pristali smo u duhu fair playa, da ne bismo radili probleme. Skupina je prolazna, Tan Ruiwu će teško nastupiti u prvom krugu, zbog obveza u kineskoj Superligi, a na njega smo ionako računali od drugoga kruga natjecanja – zaključio je Ređep.

Termini drugoga kruga su 29. i 30. listopada, a osam klubova čekaju na svoje suparnike, među njima je i drugi hrvatski predstavnik, Libertas Marinkolor iz Dubrovnika.

SAVATE Europsko juniorsko prvenstvo u savate boksu u Sofiji, u Bugarskoj

Dvije bronce za Varaždince

Hrvatski predstavnici na EP u savateu za juniore u Bugarskoj

U glavnom gradu Bugarske Sofiji je od 14. do 17. srpnja održano Europsko juniorsko prvenstvo u savate boksu u disciplini assaut. Na njemu je nastupila hrvatska juniorska assaut reprezentacija, na čijem su se popisu našla i tri borca iz Savate saveza Varaždinske županije: Antonija Sokolić iz Savate

kluba Omega Varaždin, Luka Pokos iz Savate kluba Omega “Gym” Kneginec i Luka Sakač iz Fight Cluba Kovačić.

A nton ija Sokol ić je u kategoriji juniorki do 56 kilograma u borbi za broncu pobijedila pr vakinju Njemačke. Luka Sakač je također osvojio brončano odličje u kategoriji do 80

kilograma, a u odlučujućoj borbi bio je bolji od predstavnika prvaka Bugarske.

Luka Pokos ispao je u kvalifikacijama.

Za savate borce nema pauze. Seniorska reprezentacije u Varaždinu se priprema za seniorsko prvenstvo koje se održava od 8. do 11. rujna u Areni Varaždin.

Sport

26. srpnja 2016., br. 636 || REGIONALNI TJEDNIK

Sveučilište Sjever dobilo nagradu za fair play Futsal ekipa Sveučilišta Sjever na ceremoniji dodjele medalja za najušpješnije ekipe Europskih sveučilišnih igara bila je ugodno iznenađena dobivši nagradu za fair play.

– Moto ovih igara je bio fair play, pa samim tim ova nagrada odlazi u prave ruke

– istaknuo je je u svom govoru tehnički delegat Euse za futsal Tomasz Aftanski, objasnivši tako dodjelu ove nagrade.

U svome prvome nastupu na Sveučilišnim igrama studenti Sveučilišta Sjever nisu mogli na bolji način promovirati Sveučilište

Sjever.

– To je jedan izuzetan primjer odnosa prema sportu i poštivanja osnovnih načela sporta naših studenata – istaknuo je Nedeljko Pavlec, prof., prigodom dodjele nagrade i najavio daljnji razvoj studentskog sporta na Sveučilištu Sjever.

21

GRK Varaždin 1930 saznao je protivnika u 1. kolu EHF kupa. Bit će to ekipa Ankaraspor iz Turske.

Utakmica bi se trebala igrati 3. ili 4. rujna u Varaždinu, a uzvrat u Ankari tjedan dana kasnije. Pobjednik će u sljedećem kolu igrati s ruskim St. Petersburgom 8. listopada. Pripreme varaždinskog premijerligaša započet će 3. kolovoza.

PLIVANJE PK Varaždin na PH Hrvatske do prve medalje NOGOMET Prijateljski susret NK Varaždin - Al Nassr

Povratak nogometa Jedan od najtrofejnih klubova s Bliskog istoka - Al Nassr iz Rijada dolazi u Varaždinu na prijateljsku utakmicu protiv NK Varaždin

Članovi PK Varaždin koji su nakon isplivanih normi nastupili na Prvenstvu Hrvatske u Zagrebu

Brončana medalja za Karla Hajdinjaka na 100 m prsno Karlo Hajdinjak, Jakov Igrec i Lovro Pintarić predstavljali su PK Varaždin na PH i ostvarili dosad najbolje rezultate Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

Jakov Igrec je nastupio je u četiri discipline i također u svima isplivao osobne rekorde. Zauzeo je 12. mjesto

U Zagrebu, na novom plivalištu na Sveticama, od 21.do 24. srpnja održano je Prvenstvo Hrvatske u plivanju.

Okupilo se 500-tinjak najboljih plivačica i plivača iz ukupno 32 hrvatska kluba. Tri kadeta PK Varaždin, Karlo Hajdinjak, Jakov Igrec i Lovro Pintarić, ostvarili su odlične rezultate, kako na klupskome, tako i na osobnome nivou.

Rekordi

Karlo Hajdinjak je osvojio svoju prvu medalju na Prvenstvu Hrvatske, što je ujedno i prva medalja za PK Varaždin na nivou države.

Karlo je s isplivanim osobnim rekordom bio brončani na 100 m prsno. Na 200 m

Hajdinjak je na 200 m bio peti, na 200 m mješovito 13., a na 100 m delfin 15. na 200 delfin, 15. mjesto na 400 mješovito, 17. mjesto na 400 slobodno te 26. mjesto na 200 mješovito. prsno zauzeo je visoko peto mjesto, a istaknuo se i na 100 m slobodno, gdje je prvi put isplivao ispod minute (59,24). Na 200 mješovito zauzeo je 13. mjesto, a na 100 delfin 15. mjesto. U svim disciplinama je isplivao osobne rekorde.

Pauza

Lovro Pintarić je nastupio na 200 delfin i u kategoriji s godinu dana starijim plivačima zauzeo 19. mjesto.

Ovim natjecanjem PK Varaždin završava vrlo uspješnu sezonu te slijedi ljetna pauza do rujna.

STOLNI TENIS Turnir za amatere i profesionalce

Prijave za 6. VzPong u Areni Za stolnotenisače amatere i profesionalce odličan uvod u novu sezonu je VzPong turnir, koji će ove godine prvi put biti održan u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin. Po šesti put bit će to dvodnevni turnir za amatere i profesionalce, 27. i 28. kolovoza, a prijave

se mogu slati na adresu STK Starr, organizatora manifestacije 6. VzPong – Otvoreni dani stolnog tenisa. Za rek reativce – neregistrirane igrače na e-mail amaterski@ stolni-tenis.com.hr, a za registrirane igrače na e-mail profesionalni@ stolni-tenis.com.hr.

U NK Varaždin ubrzano se pripremaju za novu sezonu, u kojoj ciljaju na mogući ulazak u viši rang, u 2. HNL. U igračkom kadru ostali su Luka Jagačić i Dario Jertec, a pridružili su im se Ivan Režić, Ivan Conjar i Dino Kresinger, a tu je i Nikola Šafarić, s tim da je još uvijek otvorena mogućnost povratka nekih od poznatih varaždinskih nogometnih imena u matični klub.

Poziv

Prva provjera nove postave varaždinskog trećeligaša bit će već ovog četvrtka,

28. srpnja, u 18.30 sati. Na varaždinskom gradskom stadionu gostovat će ekipa Al Nassr, koju odnedavno vodi Zoran Mamić.

Trener varaždinskog sastava Miljenko Telebar tako

će predstaviti domaćim navijačima i varaždinskim ljubiteljima nogometa novu postavu NK Varaždin, te se svi u klubu nadaju da će dobiti dodatnu podršku s tribina.

22

oglas

REGIONALNI TJEDNIK || 26. srpnja 2016., br. 636

oglasi

26. srpnja 2016., br. 636 || REGIONALNI TJEDNIK

23

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB VARAŽDIN KLASA: 080-01/16-01/1 URBROJ: 2186-80-01-16-02 Varaždin, 22.07.2016.

Upravno vijeće Centra za socijalnu skrb Varaždin , na temelju čl. 40.89 i čl. 41. Zakona o ustanovama (‚‘ Narodne novine‘‘ 76/93,29/97,47/99 i 35/99) , čl. 133. st. 2. Zakona o socijalnoj skrbi ( ‚‘ Narodne novine‘‘ 157/13,152/14 i 99/15) , čl. 37. Statuta Centra za socijalnu skrb Varaždin i odluke Upravnog vijeća od 21.07.2016. godine raspisuje

NATJEČAJ

za izbor i imenovanje ravnatelja/ice Centra za socijalnu skrb Varaždin

Uvjeti koje kandidat/kinja mora ispunjavati su slijedeći: • Hrvatsko državljanstvo, • Završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada, socijalne politike, prava, psihologije, socijalne pedagogije ili edukacijske rehabilitacije, • Najmanje pet godina radnog staža na stručnim poslovima u propisanom akademskom zvanju i akademskom stupnju u djelatnosti socijalne skrbi, • Položen stručni ispit, • Da ne postoji zapreka iz čl. 213. st. 1. Zakona o socijalnoj skrbi Ravnatelja/icu Centra imenuje Upravno vijeće Centra za socijalnu skrb Varaždin uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, na mandat od četiri godine . Osoba imenovana za ravnatelja sklapa s Upravnim vijećem ugovor o radu na određeno vrijeme.

Prijavi je potrebno priložiti: • Životopis • domovnica • diploma o stečenoj stručnoj spremi • dokaz o radnom stažu ( elektronički zapis o radnom stažu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i ugovor o radu u djelatnosti socijalne skrbi) • uvjerenje nadležnog suda da protiv osobe nije pokrenut i da se ne vodi kazneni postupak ( ne starije od mjesec dana) • uvjerenje o položenom stručnom ispitu ili dokaz o oslobađanju od polaganja stručnog ispita. Prijave na natječaj s navedenim dokumentima o ispunjavanju traženih uvjeta, podnose se u roku od 8 dana od dana objave ovog natječaja u “Narodnim novinama”.

Prijava se dostavlja putem pošte preporučenom pošiljkom ili osobno na adresu: Centar za socijalnu skrb Varaždin, V. Nazora 22, 42 000 Varaždin, s naznakom “Natječaj za ravnatelja/icu- ne otvarati”. Nepotpune i nepravovremene prijave neće se razmatrati. Kandidati će o rezultatima natječaja biti pisano obavješteni u zakonskom roku.

Centar za socijalnu skrb Varaždin

24

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

Mali oglasi

Mali oglasi

7Plus Regionalni tjednik Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h Srijeda-petak: 7.30 - 15 h

REGIONALNI TJEDNIK || 26. srpnja 2016., br. 636

Ostala prijamna mjesta: Varaždin

GIFT SHOP LETIZIA Ivana Kukuljevića17 Radno vrijeme: pon - sub: od 7 - 20, nedeljom i blagdanima od 7 do 14 h

NOVI MAROF

Benjak Remetinec 290 pon - pet: 7.30 15 h subotom: 7.30- 12 h

LUDBREG

CVJEĆARNICA „RUŽA“ P. Krešimira 19 Radno vrijeme: od 8 do 16 subotom od 8 do 14 sati

IVANEC

Lepoglava

Vočarna „BAGREM“

Hrvatskih pavlina 3a

Poljodom Gospodarska 2,

Cvječarnica „BAGREM“

Trg hrvatskih ivanovaca 9a

www.regionalni.com www.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-774

Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/533-4669

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

LEGALIZACIJA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE

TRAŽIMO žensku osobu za prodaju odjeće u trgovini na Vž placu, mob.: 095/3903-009 ozn.2985

091 720 0212

POMOĆNI RADNIK na farmi 3 sata na dan, može i malo starija osoba, Varaždin, mob.: 099/406-2642

Projekti Energetske Obnove obiteljskih kuća i višestambenih zgrada.

Planum j.d.o.o. planum@planum.hr

KUĆE EUROEstate – ovlašteni posrednik u prometu nekretnina; ponuda i uvjeti poslovanja na www.euroestate-nekretnine.hr; URED: Zagrebačka 30, Varaždin; 042/488-402; 098/652-059 ozn.556c MEN-ARS NEKRETNINE kupnja, prodaja, najam, najveći izbor nekretnina u gradu, ured agencije; Zagrebačka 31, Varaždin, www.men-ars.hr, 042/200-117, 098/16 444 83 ozn.141c

STANOVI HITNO POTRAŽUJEMO ZA NAŠE KUPCE !!! Jednosobne, dvosobne i trosobne stanove!! Obiteljske kuće na području grada!!

LUCERNA NEKRETNINE 098/162-1432; 091/7844868 ozn.62c

okolici Varaždina po najboljim uvjetima, mob.: 098/9362545 ozn.2927 PRODAJEM zemljište u Donjem Knegincu 3000 m2 (mogući svi priključci), mob.: 099/512-4826 ozn.3003 PRODAJE se vinograd sa vikendicom u Radovanu. Povoljno, mob.: 098/136-9074 ozn.1504/1/1

POSLOVNI PROSTORI PRODAJEM lokal u Čakovcu, centar, parking, neuređen, povoljno. Mob.: 095/588-1546 ozn.599c

NAJAM IZNAJMLJUJEM stan, dvosoban, Zrinskih i Frankopana.

Upitati na mob.: 095/5209655 ozn.2933

Stanovi, etažno g: jedTRAŽIMO kuću u najam nosobni Tina Ujevića 35 na duži rok. Moguće i druge m2, dvosobni Masarykokombinacije. Samo Vž. Mob.: va 50 m2, 42 000, tro091/5060-714 ozn.2996 sobni A. K.Zvonimira 52 m2, 47 000, en.razredi trosobni D, Wens Nekretnine, IZNAJMLJUJEM

stan, namješten, tel.: 042/210042/561-319; 091/390204 ozn.3013 317 5; 0 9 9 / 8 3 2 - 5 0 6 5 ozn.378c SAMCI ili studenti, 3 zasebne sobe, kuhinja, kupaona, dnevni boravak , APARTMANI iznajmljujem,en.r.B, mob.: APARTMANI na Pagu, za 2-8 099/314-9105 ozn,.3009 osoba, iznajmljujem., 7. i 8. mjesec. Mob.: 095/588-1546 IZNAJMLJUJEM dvosoban stan namještenu kući, zapoozn.2513 slenom paru i samcu, mob.: NIN-VRSI, iznajmljujem 095/531-8496 ozn.3007 apartman, 2-4 osobe, od 15.08, mob.: 092/336-9636 IZNAJMLJUJE se jednosobni stan. Informacije iza 16,00 sati ozn.2930 na 091/2390-601 ozn.3005 BIOGRAD – Sveti Petar, apartman, pogled na more, IZNAJMLJUJEM studentima 30m od plaže (klima, tv/sat. i dvije jednokrevetne sobe sa parkiralište). Od 30. 07. 2016. korištenjem kuhinje, kupao– 05. 08. 2016. Mob.: 091/510- ne, priključak interneta, mob.: 091/751-0522 ozn.2990 3001 ozn.2502

ZEMLJIŠTA UZIMAM oranice u zakup u

IZNAJMLJUJEM dvosobni stan, useljiv odmah, en.r. D. Info na mob.: 091/5157-237;

098/801-553 ozn.2975

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. GARANCIJA KVALITETE! • izmjena i popravak autostakala • triplex i plexiglass • parking senzori • zatamnjivanje autostakala • poliranje farova • plaćanje u ratama • za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin.

Tel/fax: 042/232- 80 0, 231-298 ozn.19c

AKCIJA ! EURO-KUKE za sva vozila, nadstrešnice za automobile, rabljene gume.

Mob.: 098/9833-910 ozn.38c PRODAJEM Peugeot 106 XN 1,0 1999. g. u odličnom stanju. Upitati 091/567-5865 ozn.2998 PRODAJEM Daewod Nexia, registrirana do 20. 07. 2017. u odličnom stanju, mob.: 099/658-5915 ozn.2962

POSAO KULTURAN kafić traži simpatičnu djevojku za rad. Uvjeti odlični, primanja iznad prosječna. Mob.: 097/6039448 ozn.651c TRAŽIMO DADILJU na neodređeno vrijeme u Švicarskoj,

koja bi bila spremna brinuti se o dvoje djecaka (4 i 8 god.) i pomagati u kucanskim poslovima. Neophodno je osnovno znanje njemackog jezika, a vozacka dozvola B kat. je pozeljna. Ako ste pouzdana, iskrena i marljiva osoba izmedu 25 i 45 god. vedre naravi, strpljiva s dosta razumijevanja i iskustva u radu s djecom, javite se mailom na: mirjana. sama@gmail.com ili telefonom 0041/78/699-80-42 u vremenu između 18:00 i 22:00 sata,( a u vremenu od 22.07.

- 06.08.2016 zbog, godisnjeg odmora, na mob.: 098/9163837). Ozn.100c TRAŽIM samostalne soboslikare, špatlere i fasadere, mob.: 091/250-1040 ozn.586c SOBOSLIKARA – ličioca, samostalnog u radu, tražim, tel.: 042/331-200, mob.: 098/9775323 ozn.2c LOKAL pored Vž. traži žensku osobu, smještaj osiguran, mob.: 095/588-1546 ozn.599c BRINULI bi o starijoj ženskoj ili muškoj osobi, može i bračnom paru, po dogovoru, mob.: 098/9060-658 ozn.62c TRAŽI se osoblje za lokal, mob.: 098/176-0814 ozn.615c OBITELJSKI DOM iz okolice Varaždina traži u stalni radni odnos med. sestru te njegovateljicu/njegovatelja sa završenim tečajem, mob.: 098/198-4362 ozn.582c TRAŽI se djevojka za rad u kafiću u Varaždinu, zamjena ili za stalno, mob.: 097/9459157 ozn.611c

USLUGE

ART-LAB SERVIS računala, Tome Blažeka 3, Varaždin – reparacija matičnih ploča, čišćenje računala i instalacije op. sustava, asus, acer, hp, lenovo, toshiba. www.pcserviser. com, 042/321-702 ozn.

365c

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/639-9932 ozn.1c

ODČEPL JIVANJE od vodnih c ijev i sa po sebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c

ENTRY - AKCIJA GARAŽNIH VRATA -Sekcijska i krilna, vrhunske njemačke kvalitete. Veliki izbor panela i boja. Višegodišnje jamstvo! U ponudi motori za ograde. Ugradnja i servisi. Tel. 042/351511, 095/969-1251, www. entry.hr ozn.5c

CENTRALNO GRIJANJE, plinske instalacije, vodovod i kanalizacija, klimatizacija, solarni sustavi, montaža sanitarija, hidrofora. Master j.d.o.o.

0 91/739 - 6751, w w w. master-instalacije.com ozn.898a

ODČEPL JIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c

KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o. Varaždin, I. Režeka 4.c, tel. 042/214-711, fax: 200-713, e-mail:ured@ biro-lipic.hr. Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn.40c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika.

Mob. 098/710-301, 095/801-

26. srpnja 2016., br. 636 || REGIONALNI TJEDNIK

1776 ozn.209c FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob.: 099/6726574 ozn.602c TERMOFASADE, knauf sustavi, soboslikarsko-ličilački radovi, polaganje keramike, laminata. Uredno i povoljno, mob.: 098/478-900 ozn.647c KROVIŠTA, nadstrešnice, limarija, potkrovlja i stubišta. Nazvati 098/417-373 ozn.343c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.: 098/284-922 ozn. 205C TERMO FASADE, strojna žbuka, strojne glazure i pjeskarenje, Granom d.o.o., mob.: 098/267-065, tel.: 042/612-774, granom@ granom.hr, www.granom.hr ozn. 203c FASADE – sve vrste fasada, knauf sistemi, soboslikarsko ličilački radovi, kompletno uređenje doma. Povoljno.

Mob.: 098/931-2260 ozn.

53/3/1 LIMENI POKROVI svih tipova, građevinska limarija, najpovoljnije uz garanciju. Mob.: 098/172 – 9903 ozn. 500c KERAMIČARSKI OBRT Toplek postavlja keramiku brzo, kvalitetno, povoljno, mob.: 098/473-421 ozn.603c NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva. Uređenje dvorišta, iskopi i navozi. Mob.: 099/3530-180. ozn. 600c NGT iskopi, navozi, postava tlakavaca, ograde, rušenja objekata, adaptacije i ostali građevinski radovi, mob.: 095/821-2456, tel.: 042/210461 ozn.290c AKCIJA, stiropol fasada, soboslikarski radovi, postava knaufa sa garancijom 095/907-8011, ozn.118c KUĆNI MAJSTOR – obavljamo električarske, vodovodne i ostale manje građevinske radove. Uredno i povoljno, mob.: 097/605-1304 ozn.2965 SOBOSLIKARSKE, keramičarske te manje zidarske radove i bojanje fasada, radimo. Kade emajliramo, mob.: 099/401-0300 ozn.352c PRIJEVOZE, selidbe, postave po gradu i cijeloj Hrvatskoj.

Cijena najpovoljnija, mob.: 098/9060-658 ozn.352c STANKO D.O.O. adaptacije, fasade, knauf sistemi, podopolagački radovi, mob.: 095/917-0675 ozn.517c SOBOSLIKARSKI RADOVI, povoljno, mob.: 091/540-2681 ozn. 151c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi i podopokrivalački, tel.: 042/331200, mob.:098/977-5323 ozn.

2C FASADE – izrađujemo toplinske fasade sa mat. po izboru ili bez mat. U dogovorenom roku po najpovoljnjjim cijenama, vrhunska kvaliteta i pismena garancija, posjedujemo sve certifikate i licence. www.gradicop.hr mob.: 091/511-0682 ozn.81c KNAUF – izrađujemo spuštene stropove, pregradne zidove, obloge zidova, špahtlanje, gletanje, bojanje po najpovoljnijim cijenama u dogovorenom roku, vrhunska kvaliteta i pismena garancija, www.gradicop.hr mob.: 091/511-0682 ozn.81c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl.

Mob. 098/449-583 ozn.285c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.091/588-5740 ozn.151c GRAĐEVINSKI RADOVI, adaptacije i sanacije kuća i stanova, sanacije krovova, gipskartonski i soboslikarski radovi. Garancija na radove.

Ninex Mob. 098/414-128 ozn. 303c IZRADA svih vrsta termofasada, gipskartonski i soboslikarski radovi. Na sve radove dajemo garanciju.

Ninex, 098/414-128 ozn.303c.

VODOVOD , centralno g.,vodomjeri, odštopavanje.

American, Diners, rate. Mob.

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

098/570-158 ozn. 298c

ozn.2989

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob.: 098/9317570 ozn.184c

PRODAJEM svinju od 200 kg, odojke 25 kg, mob.: 097/933-5438, zvati poslije 16 h ozn.2978

SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe nudimo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob.: 098/704257 ozn.353c

SVINJE 150-170 kg, 1 kg/10 kn, moguća obrada, Varaždin, mob.: 099/406-2642

BRAVARIJA-MAČEK: Novo inox! Spavaće kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije. Mob.: 098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-tlock cilindri. Mob.: 091/5111999 ozn. 24c PARKETI SJAJ - ogledalo Vašeg doma! Sve vrste parketa, podova, te obnova starih parketa i stepeništa.

Nazovite s povjerenjem! Tel.: 040/682-988, mob.: 098/242190 ozn.564c MIŠAK – iskopi, navozi, rušenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih površina, malčiranje.

Mob.: 091/572-3895 ozn.445c SOBOSLIKARSKI – fasaderski obrt: bojanje unutarnjih i vanjskih zidova, izrada toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistem, spušteni stropovi, pregradni zidovi. Mob.: 098/ 9254 – 731 ozn.570c FOTOGRAFIJE za dokumente: 29 kn – 8 fotografija.

Studio Nuvola – Tel.: 042 561 051. Ozn.510c

PRODAJEM BENKOVAČKI kamen, različitih debljina i obrađeni kamen „Bunja“; otkupljujem drvene jednokratne palete 800x1200 i euro.

Mob. 098/9828-338 ozn.147c DRVA za ogrjev, bukva-grab, mob.: 095/513-0088 ozn.2884 VINO mješanih sorti te sortnog zelenog silvanca, okolica Vinice, mob.: 099/687-5588; tel.: 042/724-017 ozn.2707 PRODAJEM drva za ogrjev.

Bukva, agacija, hrast s dostavom. Mob.: 099/369-2656 ozn.397-002-01 ROLETE 50,00 kn komad.

Klupa za dvorište, ulazna vrata, bačva 150 litara, dvosjed na razvlačenje, kaučtrosjed, Upitati: 042/320-440 ozn.2991 PRODAJE se kvalitetno vino.

Cijena po dogovoru, mob.: 098/968-0408 PRODAJEM vino Sauvignon/ graševina po 9,00 kn. Miješane sorte po 6,00 kn. Rakija 25,00 kn. Mob.: 099/8020-658 ozn.404-002-01

KREDITI

VISOKO i niskogradnja, izvodimo adaptacije, fasade, krovišta, strojnu žbuku i keramiku, Zifgradnja d.o.o.

Mob. 095/903-3767 ozn. 357c

ŽIVOTINJE

PRODAJU se odojci, Poljana biškupečka, tel.: 042/731-638 ozn.2917 PRODAJEM tri burske koze s jarcom. Cijena po dogovoru, mob.: 098/899-331 ozn.2920 PILIĆI živi ili očišćeni, Bartolovec Vžd, 81, tel.: 042/657172, mob.: 098/651-089

25

OSTALO

SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikarfasader.com , mob.: 098/791092, 042/647-168 ozn.314c

PRODAJEM štence njemačkog ovčara. Upitati na: 099/332-4415 ozn.2435

Mali oglasi

ZAPOSLENI i umirovljenici do 30.000 €.

Pozajmice - odmah: male mirovine, male plaće. Mogućnost otplate trajnim nalogom ( Var tek s , Konzum, Boxmark...) Zatvaranje crnih lista, blokada... www.kreditivarazdin. com, 091/4909-296, 042/561-192 ozn.568c

KREDITI za zaposlene i umirovljenike do 30.000 €, krediti za mirovine ispod 1.500 kn. Mogućnost kreditiranja do 15 g., do 85. god. starosti. Pozajmice odmah, do 30.000 kn. Zatvaranja ovrha, blokada. Akcija - Varteks, Konzum, Boxmark, Calzedonia, 091/2034 666, 042/561-192 ozn.568c KREDITI I POZAJMICE!!

Za blokirane, za jamce i sudužnike, za firme koje ne vrše ustege. Za Calcedoniu i Ytres na određeno. Info: 099/579-5712 ozn.138c

NAJPOVOLJNIJI licencirani krediti! – NOVO !

GOTOVINSKI KREDITI ZA ZAPOSLENE I UMIROVLJENIKE NA 15 GODINA! Za zatvaranje blokada, ovrha i c.l.! Novi krediti na ostatak primanja! Reprogram postojećih! Priznajemo putne troškove, dnevnice i zaštitni dodatak u k.s.. NOVO! Pozajmice za zatvaranje blokada.

Expres pozajmice za zaposlene i umirovljenike!

Poklanjam kreditne kartice! INF., Željka Matušin, 098/591-533, 098/9038995, VŽ-ČK-KC ozn.138c

26

Mali oglasi/ZAHVALE I SJEĆANJA

REGIONALNI TJEDNIK || 26. srpnja 2016., br. 636

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na

na voljenog

TOMU KEČKANA

ANDRIJU PAVLOVIĆA

27. 7. 1996. – 27. 7. 2016.

29. 7. 2013. – 29. 7. 2016.

U mislima uvijek s nama.

Na sve one trenutke sreće nježnosti i radosti koje si nam pružio.

Supruga Marija s obitelji

Supruga Fanika i kći Natalija s obitelji

ZAHVALA

RIJEŠITE SE OVRHA, NEPOVOLJNIH KREDITA – do 15 g. za zaposlene i umirovljenike, na ostatak bez obustave na plaći… Rješenje za sve probleme na jednom mjestu… Express pozajmice – bez HROKA. NE TRAŽITE DALJE – IMAMO RJEŠENJE. Info: 099/837-1958 ozn.430c BLOKIRANI? Više ne! KREDITI – POZAJMICE – zaposleni, umirovljenici.

Rješavamo c.l., priznajemo putne tr. na ostatak pr. EXPRES POZAJMICE! Licencirani kred. ured.

Mob.: 0 92/285- 5079; 091/572-3570 ozn.244c TR – AG informacije o pozajmicama, tel.: 042/321-701, mob.: 098/702-701 ozn.284c NOVAC za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, tehničke robe, starina u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c NOVO –krediti i pozajmice za sve vaše potrebe: rasterećenje plaće, zatvaranje blokada, na tn, bez hroka… Nema nerješivog, provjerite!!! Mob.: 091/427-0722 ozn.430c NAJBRŽE do gotovine putem kreditnih kartica (Amex, Di-

ners, Master, Maestro, Visa, Pbz), mob.: 097/6525-923 ozn.589c

POZNANSTVA VRUĆA I POHOTNA za tebe uvijek spremna i dostupna od 0-24, nazovi 064/400-909, tel./mob.: 2,33 kn/3,58 kn/ min. ozn.166c

SLOBODAN muškarac traži slobodnu gospođu za ozbiljnu vezu od 57 do 60 godina.

Mob.: 099/741-4819 ozn.2976 MUŠKARAC 50 g. želi upoznati slobodnu žensku osobu za ozbiljnu vezu, mob.: 092/331-8610 ozn.2960 RASTAVVLJEN i usamljen muškarac, 54. g. traži ženu za ozbiljnu vezu do 54 g.

Mob.: 091/598-7523 ozn.405002-01

SJEĆANJE

BRANKE PIJANEC rođ. NAĐ

KATARINU RIBIĆ

koja je preminula 20. 7. 2016. u 83. godini života.

12. 1. 1931. – 26. 7. 2013.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima, prijateljima, svim znancima i ostalima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te dostojanstveno ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak.

Počivala u miru Božjem.

Ožalošćeni: sin Josip, kćeri Verica i Smiljana, snaha, zetovi, unuci i praunuci i ostala tugujuća obitelj

SLOBODAN, kulturan muškarac, 56. g., 174/85/19, jako aktivan, traži curu, damu, udatu ženu za intimno druženje, nježno maženje. Moguća duža veza, mob.: 099/8469267 ozn.2943 MUŠKARAC 45. godina, traži ženu za masažu i druženje, mob.: 092/3466-343 ozn.3001

povodom smrti naše drage majke, bake, prabake i svekrve

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, tate, brata, djeda, pradjeda i svekra

ANDRE MOŽANIĆA koji je preminuo 14. 7. 2016. u 94. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima i dragim prijateljima na izrazima sućuti i dostojanstvenom ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Ljubav, dobrota i briga za druge krasili su Tvoj život!

Hvala Ti! Neka Te čuvaju anđeli.

Supruga Štefanija, kći Emilija, sestra,unuci, praunuci, snaha i zet

na

U srcu i molitvi.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA povodom smrti naše mame, bake, prabake, svekrve i punice

AGATE SAČIĆ preminule 13. 7. 2016. nakon duge i teške bolesti u 88. godini života.

Najiskrenije se zahvaljujemo rođacima, kumovima, susjedima i prijateljima na riječima sućuti, koji su okitili odar cvijećem i svijećama. Posebna zahvala gđi. Jasminki Vrbanić i osoblju Obiteljskog doma Vrbanić na višegodišnjoj njezi pokojnice.

Zahvala župniku Josipu Hadroviću na dirljivim riječima prilikom posljednjeg ispraćaja.

Sin Ivan s obitelji, kći Marija s obitelji, snaha Štefica s obitelji *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami Molitva i vjera daju mi snagu u ponovni susret.

Nek´Ti je blagoslovljen put koji si otišla.

U miru počivaj i sa anđelima uživaj.

Kći Marija s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

JOSIPA OSONJAČKI rođ. RUŽA 27. 7. 2014. – 27. 7. 2016.

DAMIR HRBUD 17. 9. 1967. – 18. 7. 2016.

Tvoji najmiliji

TRAŽIM curu za ljetovanje o mojem trošku, VSS, 24-34 godine, idejovita i praktična, voliš trčati, mob.: 098/9083628 ozn.403-002-01

ZAHVALA

SJEĆANJE na

IVKU ŠOPAR 27. 7. 2014. – 27. 7. 2016.

Godine koje prolaze i život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

Tvoji najmiliji

U dubokoj boli i tuzi koja nas je snašla iznenadnom smrću našeg voljenog supruga, oca, tasta, tetka i šogora, preminulog 18. 7. 2016. godine u 48. godini života.

Duboko dirnuti brojnim izrazima sućuti, nazoćnošću na posljednjem ispraćaju, cvijeću i vijencima, ovime najiskrenije zahvaljujemo dragoj rodbini, prijateljima, susjedima i znancima, osoblju Hitne pomoći. Posebno hvala svim njegovim kolegama iz MUP-a RH, DVD-u Maruševec, Kuburaškoj udruzi Maruševec, Kuburaškoj udruzi Hum na Sutli, kao i dečkima iz Policijske uprave Ivanec koji su sa srcem i dostojanstveno odnijeli pokojnog Damira na vječno počivalište.

Počivao u miru Božjem!

Ožalošćena supruga i djeca s obiteljima

SJEĆANJE na

POSLJEDNJI POZDRAV

NOVAK

mojem dragom tetku

DAMIRU HRBUDU KATICU

i

JOSIPA

† 28. 7. 2013. † 15. 5. 2006.

S ljubavlju, poštovanjem i ponosom čuvamo uspomene na vas.

Hvala Ti na lijepim riječima, djelima i trenucima provedenim s Tobom.

Neka Te čuvaju anđeli.

Nećakinja Lucija

Vaša djeca s obiteljima

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca i djeda

SJEĆANJE

MILICU

na naše drage

STJEPANA TOPOLOVCA

MLINARIĆ

preminulog blago u Gospodinu 22. 7. 2016. u 79. godini života.

i

† 2010.

FABIJANA † 2013.

Vaša djeca s obiteljima

Od srca zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima koji su nam izrazili sućut, posložili vijence i svijeće i ispratili našeg Stjepana na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga Katica, sin Branko, kći Marica, snaha Draženka, unuci Tea i Jakov

ZAHVALE I SJEĆANJA

26. srpnja 2016., br. 636 || REGIONALNI TJEDNIK

ZAHVALA povodom smrti našeg voljenog supruga, oca, sina i brata

MLADENA HORVATIĆA koji je preminuo 16. 7. 2016. godine u 57. godini života

Dirnuti pažnjom i pomoći koja nam je iskazana u trenucima naše tuge i boli zbog gubitka voljene osobe, najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima koji su bili uz nas, izrazili usmene ili pisane riječi sućuti i utjehe te dostojanstveno ispratili našeg voljenog supruga i oca na vječni počinak. Od srca zahvaljujemo dr. Tatjani Jurkin Vnučec i medicinskom osoblju Palijativnog odjela bolnice u Novom Marofu koji su do posljednjeg trenutka bili uz našeg voljenog Mladena.

Hvala Vam na požrtvovnoj, stručnoj i brižnoj skrbi te potpori koju ste nam pružali. Zahvaljujemo Hrvatskoj vojsci, djelatnicima MIV-a, Varteksa, Ytresa, Sindikatu RIS-a na ukazanoj pomoći i dostojanstvenom ispraćaju. Veliko hvala velečasnom Tomislavu Dodleku na lijepim riječima ispraćaja i molitve.

Ožalošćeni: supruga Verica, kćer Marijana, majka Štefica braća Vladimir, Stjepan i Petar šogor, šogorice, nećaci i nećakinja *****

POSLJEDNJI POZDRAV A Ti, da se vratiš Ti, da još jednom ja Te vidim, da me barem na tren zagrliš.

povodom smrti našeg dragog

FRANJE LUKAČA

Ožalošćeni: mama Ana, supruga Biserka, kći Mirjana, sinovi Ivica i Damir, zet Stjepan, snahe Laura i Andrea, unuci Nikolina, David, Anita i Vanesa, brat Slavko s obitelji, sestra Nada s obitelji, šogor Vlado s obitelji

Hvala Ti za svu Tvoju ljubav, vedrinu i dobrotu što si nam pružao.

Biserka, Ivica, Lana i Vanesa

Mladenu

dragom tati, tastu i djedu

FRANJI LUKAČU Zauvijek ćeš živjeti u našim mislima i srcima.

POSLJEDNJI POZDRAV

Tonica, Zvonko, Jurica i Dudo s Petrom *****

Hvala Ti što si nas naučila vrijednostima života.

Sin s obitelji *****

Molitvom si živjela.

Znam da si anđeo na nebu sa krunicom i buketom cvijeća.

Snježana s obitelji

Naša bratska ljubav je posebna.

Hvala Ti na lijepim godinama.

Brat Juraj s obitelji

Po dobroti ćemo Te pamtiti, s ljubavlju spominjati.

NAŠOJ DRAGOJ I NEPREŽALJENOJ

Damir, Andrea, David i Anita

BISERKI JAKOPIC koja je preminula 10. svibnja 2016. godine

POSLJEDNJI POZDRAV dragom stricu, sinu, bratu i šogoru

FRANJI LUKAČU 28. 9. 1951. – 20. 7. 2016.

Ožalošćeni: mama Ana, brat Vjekoslav, šogorica Nevenka i nećak Josip s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV

Brat Stjepan, šogorica Dubravka i nećaci Dominik i Natalija

Voljeni nikad ne umiru.

*****

*****

Majka Štefica i braća Vladimir, Petar i Stjepan

Po dobrom ćemo Te pamtiti, u srcima čuvati i za Tebe moliti.

Hvala Ti za sve dobro što si učinio.

U raj nebeski poveli Te anđeli.

dragoj majci, punici i baki

Mirjana, Stjepan, Nikolina i baka Ljuba.

Smrt ne postoji!!!

Ljudi umiru tek kad ih svi zaborave!

U našim srcima živjeti ćeš vječno!

MLADENU HORVATIĆU

*****

POSLJEDNJE ZBOGOM

POSLJEDNJI POZDRAV

Zahvalni smo Tebi i Bogu za pruženu dobrotu tokom našeg zajedničkog života.

Naše suze ne mogu da Te vrate, a naša ljubav i molitve Te prate.

Nek s anđelima Tvoja duša spava.

dragom bratu, stricu i šogoru

Ožalošćena obitelj

*****

FRANJI LUKAČU

Dragom sinu i bratu

Izražavamo našu zahvalnost svim kumovima, rođacima i susjedima što su u trenutku velike boli i tuge bili uz nas. Hvala na svakom trenutku za njezina života, kojeg ste podijelili s njom.

Hvala Udruzi žena Vidovec i Kelemen. Posebno hvala svim svećenicima i crkvenom zboru na molitvi i pjesmi.

POSLJEDNJI POZDRAV

*****

*****

ROZA – RUŽA BREZOVEC

*****

dragom tati, svekru i djedu

Kći Marijana

Blago u Gospodinu preminula je naša posebna

preminulog 20. srpnja 2016. u 65. godini života, nakon duge i teške bolesti.

Supruga Verica

Otišo´ je otac moj polako, Otišo´ je stazom što vijuga.

Pratile ga neke stare pjesme, sve do rijeke kojim teče tuga.

ZAHVALA

ZAHVALA

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas u teškim trenucima. Zahvala dr.

Nives Topolnjak i sestri Marini na pomoći i liječenju, dr. Jadranki Premužić na svom trudu i zalaganju, vlč. Izidoru Fereku na molitvama i dostojanstvenom ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak.

27

POSLJEDNJI POZDRAV

Ovih smo dana trebali proslaviti Tvoj 78. rođendan, no Ti si prerano otišla na svoj vječni počinak. Otišla si tiho kako odlaze dobri i skromni ljudi, otišla si nenadano i naglo, a da si nismo stigli ni zbogom reći. Draga suprugo, majko, bako i punice, stotine Ti velikih hvala za nesebičnu ljubav, razumijevanje, brižnost i požrtvovnost koju si za nas imala i iskazivala do zadnjeg dana svoga života. Hvala Ti za svaki blagi pogled, svaki Tvoj osmijeh, stisak ruke, zagrljaj i svaku toplu i nježnu riječ. Čuvali Te anđeli, s našim mislima i molitvama za Tebe.

Počivaj u miru Božjem.

Tvoja tugujuća obitelj ***** U očima suze, a srce puno tuge i boli, srce koje Te neizmjerno i iskreno voljelo i voli.

sinu

Neutješni suprug

FRANJI LUKAČU ZAHVALA

Mirno spavaj sinko moj, u mislima si majci svojoj.

Nikad Te neću zaboraviti, Zašto si me morao ostaviti?

Nakon duge i teške bolesti zaklopio je oči

Ožalošćena majka

MARIJAN HABULAN

POSLJEDNJI POZDRAV poštovanom

POSLJEDNJI POZDRAV

MLADENU HORVATIĆU

dragom bratu

Svojim malim srcem ostavio si veliki trag.

Ostale su divne uspomene.

Hvala Ti na tome!

Obitelji Koprek i Kovačić

POVODOM SMRTI

SENADU JANKOVIĆU „Da kad bih kroz dolinu sjene smrti hodio, zla se neću bojati: jer Ti si samnom prut Tvoj i štap Tvoj pružaju mi utjehu!

Ps 23,4 Vjerom u uskrsnuće i nadom u ponovno zajedništvo u nebeskom kraljevstvu u Kristu Gospodinu.

Tvoja braća i sestre Crkve Pobjednici

FRANJI LUKAČU

Hvala svima koji su ga liječili i borili se za njegov život. Hvala svima koji su ga ispratili do vječnog počivališta. Njegova je vrijednost bila u srcu. Bio je kao biljka koja cvjeta i uvene. Živjet ćeš u mojem sjećanju.

Otišao si tiho kao što odlaze dobre duše, otišao si tamo gdje nema boli i tuge.

Supruga Ivana

Tvoja sestra Nada s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

Počivao u miru Božjem.

na roditelje

POSLJEDNJI POZDRAV

KUČAR

prerano preminulom dragom prijanu

DAMIRU HRBUDU Prebrzo si izašao iz naših života, ali si nam ostavio divne uspomene.

Obitelj Vincek

BARBARU

i

† 30. 7. 2005.

FRANJU

† 17. 8. 2001.

Voljeni ne umiru nikad, oni žive vječno u našim sjećanjima.

Vaša djeca s obitelji

28

zahvale i sjećanja

REGIONALNI TJEDNIK || 26. srpnja 2016., br. 636

ZAHVALA

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom rastanka od naše voljene supruge, majke, bake, prabake, punice i sestre

povodom smrti naše drage mame, bake, prabake, punice i svekrve

na

KATICE ŠEGOVIĆ rođ. ZORKO

MARIJE SADLEK

preminule 14. 7. 2016. u 72. godini života.

Od srca zahvaljujemo rodbini, dragim susjedima i svima koji su u ovim teškim trenucima bili uz nas i ispratili ju na vječni počinak.

SVIMA OD SRCA HVALA. Ožalošćena obitelj *****

POSLJEDNJI POZDRAV supruzi, majci i baki

ANU LETINA 21. 7. 2008. – 21. 7. 2016.

koja je preminula 16. 7. 2016. u 77. godini života.

Uvijek si u našim mislima i molitvi.

Tvoj suprug Dragutin i kćeri s obitelji

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te dostojanstveno ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak.

Zahvaljujemo vlč. Tomislavu Dodleku na lijepim riječima ispraćaja i molitve. Veliko hvala medicinskom osoblju bolnice Novi Marof, a posebno doktoru Tihomiru Pintarecu. Zahvaljujemo firmi „Strabak“, radnim kolegama i šefu Andriji Pavkoviću.

SJEĆANJE

ANA PEHARDA 27. 7. 2014. – 27. 7. 2016.

Voljeni ne umiru dok žive oni koji ih vole.

Ožalošćeni: sin Đuro i kći Štefica s obiteljima

Tvoja obitelj

KATICI ŠEGOVIĆ rođ. ZORKO Hvala Ti za svu dobrotu i ljubav koju si nam pružila.

ZAHVALA

SJEĆANJE

Suprug, sinovi i kćeri s obiteljima

povodom iznenadne smrti našeg dragog supruga, tate, djeda, tasta i brata

25. 7. 2014. – 25. 7. 2016.

*****

MARJANA MUŠIĆA

Godine prolaze, bol ostaje.

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj baki i prabaki Kad se sjetim svoje bake, nema svatko bake takve.

Uvijek nježna, uvijek mila, To je moja baka bila.

Unuke i unuci s obiteljima

ZAHVALA povodom smrti dragog nam oca, brata, djeda, pradjeda i šogora

JOSIPA BAJZA preminulog 16. srpnja 2016. godine, nakon duge i teške bolesti, u 74.godini života.

Od srca zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, obitelji Novak, susjedima i ostalim znancima koji su nam u trenucima najveće boli izrazili sućut i ispratili našeg Josipa na vječni počinak. Veliko hvala liječnicima i osoblju intenzivne njege Opće bolnice Varaždin, dr. Vidak, sestri Verici, vlč. Jadranku Benjaku na riječima oproštaja i molitve.

Ožalošćeni: sin Anđelko, kći Nadica, snaha Mirjana, zet Marijan, unuci Mario, Dario, Kristijan, Josip, praunuci Karlo i Kiara, Nives, Petra te ostala tugujuća rodbina *****

POSLJEDNJI POZDRAV Tiho si oči sklopio, umorno tijelo Bogu predao.

Neka Te molitve naše prate, kada bol i suze ne mogu da Te vrate.

Tvoji najmiliji

preminulog 10. srpnja 2016. u 62. godini života.

Otišao si iznenada i tiho, stazom s koje povratka nema.

Uspomena na Tebe nestati neće, a svaka suza u oku jako peče.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na

MARINA KUHARIĆA 30. 7. 2011. – 30. 7. 2016.

U mislima s nama.

Prijatelji iz DVD-A ZBELAVA

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima i znancima koji su nam uputili izraze sućuti, bili uz nas u ovim teškim trenucima, okitili odar cvijećem i svijećama te dostojanstveno ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Veliko hvala dr. Silviji Cikač, zdravstvenom osoblju prijemne interne ambulante, gastroenterološkom odjelu interne OB Varaždin i palijativi odjela B bolnice Novi Marof. Zahvaljujemo vlč. Mirku Kemivešu na dirljivim riječima ispraćaja i molitvi.

Ožalošćeni: djeca i unuci s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE

MARKO KAUZLER 29. 7. 2011. – 29. 7. 2016.

Zauvijek si u našim srcima i mislima.

Tvoja obitelj

TOMU

i

IVKU

27. 7. 2006. – 27. 7. 2016.

28. 2. 2016. – 28. 7. 2016.

Teško je do vašeg groba doći, a još teže bez vas kući poći.

Vaši najmiliji

SJEĆANJE na voljenu

KATICU KROBOT 26. 7. 2015. – 26. 7. 2016.

Tvoji najmiliji

na dragog i voljenog

MARINA KUHARIĆA

SJEĆANJE

STJEPAN ŠKVORC

30. 7. 2011. – 30. 7. 2016.

25. 7. 2000. – 25. 7. 2016.

Tvoj prerani odlazak mi nećemo nikada preboljeti, znaj Marine da ćemo Te zauvijek u srcu nositi i voljeti.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na voljenog

na

MARINA KUHARIĆA U srcu tuga, na grobu tišina, u našim srcima velika praznina.

Tvoji roditelji i sestra

ANASTAZIJE REMAR preminule 12. 7. 2016. u 84. godini života, nakon kratke i teške bolesti.

MIŠAK

SJEĆANJE

*****

povodom smrti naše drage mame, bake, prabake i svekrve

na roditelje

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA

SJEĆANJE

Ožalošćeni: supruga Božena, sinovi Tomica i Ivica, kći Valentina, snaha Mirjana, zet Damir, unuci Mateja, Martin, Štefek, Dario, Jasmina, Ivek i braća s obitelji

Tvoji roditelji i sestra

Sestre Ljubica, Božica, Anica, Nadica, šogori Vlado i Ivan

Kći Anica s obitelji

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima i svim dragim ljudima koji su nam u trenucima najveće boli izrazili sućut, odar okitili cvijećem i svijećama.

*****

S ljubavlju i tugom čuvat ćemo uspomene na Tebe i zauvijek ćeš biti u našim srcima i molitvama.

JAKOB MIHELČIĆ

KRUNU ČANJEVCA 31. 7. 2013. – 31. 7. 2016.

Neka Bog Ti da sve što nisam ja…

Koliko Te volimo samo On to zna…

Tvoja obitelj

SJEĆANJE SJEĆANJE

na dragog

MARIN KUHARIĆ

BRANIMIRA MIKULIĆA

Željeli bi da na nebu postoji vrijeme posjete…

Samo na trenutak da zagrlimo Te…

27. 7. 2011. – 27. 7. 2016.

Uvijek si u našim srcima voljen, a u mislima i molitvama nikad zaboravljen.

Danijela i Kruno

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenog sina

na

STJEPANA SKUPNJAKA

ANTUNA KRUHOBERECA

23. 7. 2006. – 23. 7. 2016.

28. 7. 2011. – 28. 7. 2016.

Ljubav je prevelika, bol preteška, a tuga za Tobom vječna.

Sjaja svijeća i molitve naše neka Te prate, kad ne mogu da nam Te vrate.

Postoji nešto što umrijeti ne može, a to je ljubav, poštovanje i sjećanje na Tebe.

Nedostaješ nam.

Tvoji mama, tata i sestra

Supruga Ljubica , sin Marijan i snaha Nevenka

zahvale i sjećanja

26. srpnja 2016., br. 636 || REGIONALNI TJEDNIK ZAHVALA

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom srmti našeg dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

povodom smrti našeg dragog oca, tasta, djeda i brata

povodom smrti našeg dragog brata, tasta, susjeda i tetka

TOME PINTARIĆA

STJEPANA ŽITNJAKA

VIKTORA CEROVEČKOG

preminulog 17. 7. 2016. godine u 90. godini života

preminulog 16. 7. 2016. u 84 godini.

koji je preminuo 17. 7. 2016. u 86. godini.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima koji su prisustvovali njegovom ispraćaju na vječni počinak. Veliko hvala vlč. Miji Horvatu na lijepim riječima oproštaja i molitve.

Počivao u miru Božjem.

Ožalošćeni: supruga Josipa, kći Božena, zet Josip, unuk Veljko sa suprugom i praunuke Gabrijela i Elizabeta

SJEĆANJE

MILAN REMAR – KLOPOTEC

Zahvaljujemo rodbini, kumovima i susjedima koji su našu bol ublažili riječima utjehe i sućuti te svojom nazoćnošću učinili dostojanstvenim ispraćaj dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Posebno zahvaljujemo obitelji Vincek i obitelji Kuščer te velečasnom Karlu Koračeviću na toplom ispraćaju i duhovnoj okrepi.

Ožalošćeni: kći Ana, sin Zlato, zet Josip, unuka Nikolina, braća Josip i Ivan

na dragu mamu, baku i prabaku

preminulog 16. srpnja 2016. u 65. godini života

JURAJ KOMES 30. 7. 2010. – 30. 7. 2016.

Najiskrenije zahvaljujemo svima koji su nam uputili izraze sućuti, položili cvijeće i svijeće uz njegov odar te ga dostojanstveno ispratili na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga Antonija, kći Janja, sin Slaven, unuke Svea i Valentina, braća Marijan i Branko s obiteljima

Nedostaješ nam. Volimo Te. Supruga Marija, kći Gordana i sin Dražen s obiteljima

POSLJEDNJI POZDRAV stričeku

SJEĆANJE na

IGNACA HORVATA 27. 7. 1999. – 27. 7. 2016.

S ponosom i tugom čuvamo Te u našim srcima.

Tvoja obitelj

ANDRIJI Hvala Vam za sva dobra djela.

S poštovanjem ćemo čuvati uspomenu na Vas. Vaši Suzana i Danijel

POSLJEDNJI POZDRAV

ANDRIJA SLUNJSKI SJEĆANJE na

MARIJU PLANTAK

Otišo´si kao što odlaze dobre duše.

SJEĆANJE

ANA KIŠIĆ 26. 7. 2014. – 26. 7. 2016.

Neće Te izbrisati vrijeme, ni sakriti tama, anđeo si koji nas prati, vječno ćeš živjeti s nama.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

LOVRO HOSNI 24. 7. 2014. – 24. 7. 2016.

U mislima i molitvama uvijek si s nama.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na

STJEPANA VIDECA Godine prolaze, sjećanja na Tebe ne prestaju.

SJEĆANJE

Supruga Ivanka s obitelji

ĐURĐICA ŠVAGELJ SJEĆANJE

GORAN HLEB

Nedostaješ…

30. 7. 2011. – 30. 7. 2016.

Tvoji najmiliji

Mama Renata, braća Marko i Tino

Obitelj Hren

Tvoja braća: Marijan i Branko s obiteljima

25. 7. 2015. – 25. 7. 2016.

Otišao si s mirisima jutra, ali uvijek si tu u našim srcima.

JALŽU HREN 28. 7. 2004. – 28. 7. 2016.

29. 7. 2006. – 29. 7. 2016.

26. 7. 2011. – 26. 7. 2016.

Sinovi Ivan i Stjepan s obiteljima

Sestra Tonka, zet Radovan, Mira i Štef i ostala rodbina

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i brata

S ljubavlju i poštovanjem,

SJEĆANJE

Počivao u miru.

SJEĆANJE

ANDRIJE SLUNJSKOG

Kći Nataša, unuci Jurij i Janko i zet Neven

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima i dragim prijateljima na izrazima sućuti i dostojanstvenom ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak,.

ZAHVALA

25. 7. 2011. – 25. 7. 2016.

29

SJEĆANJE

IVAN CIKAČ 31. 7. 2014. – 31. 7. 2016.

Vrijeme prolazi, tuga se ne briše, a sjećanje na Tebe boli sve više.

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

na

SJEĆANJE na dragu nam suprugu, majku, svekrvu i baku

VALENTA MINĐEKA 28. 7. 2003. – 28. 7. 2016.

SJEĆANJE na dragu mamu

ANU KORAČEVIĆ

Vrijeme prolazi, a uspomene i sjećanja ostaju zauvijek.

ANĐELU KELEKOVIĆ

26. 7. 2009. – 26. 7. 2016.

Tvoj sin s obitelji

21. 7. 2015. – 21. 7. 2016.

Tvoj svijetli lik ostaje trajno u našim srcima i mislima.

Tugujući suprug, sinovi Zlatko i Miroslav, snaha Lilijana te unuci Ivan, Ana, Silvija i Iva Novak

SJEĆANJE

BISERKA VINDIŠ 27. 7. 2015. – 27. 7. 2016. Život je prolazan, a ljubav, poštovanje i sjećanje ostaje.

Tvoja obitelj

VOLJENOJ SESTRI

BIBI Postoji nešto što nikad umrijet´neće, a to je ljubav, ponos i sjećanje na Te! Seka i obitelj

Zauvijek ćemo čuvati uspomenu na Tebe.

ZAHVALA povodom smrti našeg sina, brata, šogora i ujaka

DOBRIVOJA DAGOVIĆA 17. 4. 1966. – 17. 7. 2016.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima na izrazima sućuti i dostojanstvenom ispraćaju dragog pokojnika na vječni počinak..

Mama Dragica, sestra Vesna i šogor Ivan te ostala tugujuća rodbina

Kći Smilja s obitelji

SJEĆANJE na

MILKU KABLAR 28. 7. 2013. – 28. 7. 2016. Živiš u našim srcima.

Tvoji brat i sestre s obiteljima

SJEĆANJE SJEĆANJE

na

IVAN USKOKOVIĆ

DANIJELA COPAKA

27. 7. 2014. – 27. 7. 2016.

23. 7. 2010. – 23. 7. 2016.

Uvijek u našim mislima.

I eto prođe mi još jedna godina više, a noć još uvijek na Tebe miriše.

Obitelj Uskoković

Mama Štefanija i sestra Danijela s obitelji

30

S raznih strana

s raznih strana www.regionalni.com www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 26. srpnja 2016., br. 636

Uključite se i vi u akciju “Kretanje - zdravlje” Hrvatsko planinarsko društvo “Ivančica” Ivanec organizira u nedjelju, 31. srpnja, već tradicionalnu akciju “Kretanje – zdravlje” u suradnji s Društvom za sportsku rekreaciju Ivanec i Društvom “Maska” Ivanec.

Pohod počinje u 6 sati na prvoj kontrolnoj točki u središtu Ivanca, gdje je i prijavljivanje sudionika. Otud se kreće prema Prigorcu, pa preko Žganog vina,

izvora Mrzljak i Černih mlaka na vrh Ivančice, gdje se dolazak očekuje oko 10.30 sati. Nakon što svi stignu gore, slijedi prijava zainteresiranih za sportska natjecanja.

Svi koji žele mogu se prijaviti za kuglanje na visećoj kuglani, skok u dalj s mjesta, pikado i potezanje užeta. Natjecanja počinju u 11 sati, a nakon sportskih natjecanja slijede zabava i druženje.

ŠPANCIRFEST Akupunktura grada

GLOBALNO Vikend u Ludbregu - Dan obitelji, Globalno selo i Crtanje na ulici

Na Korzo će opet biti vraćen bunar?

Studenti iz osam zemalja častili nacionalnim jelima

U Varaždinu će u sklopu Špancirfesta i ovoga kolovoza biti održan projekt Akupunktura grada, čiji je ci lj k roz niz ma lih i preciznih intervencija u javnom prostoru poboljšati kvalitetu urbanog života. – I dok se lani radilo na idejnom rješenju za Habdelićev trg, ove godine radi se na dvije nove atraktivne lokacije: bunar na Korzu te parcela ispred Studentskog doma,

križanje Merlićeve ulice i Ulice kralja Petra Krešimira IV. – najavljuju iz Turističke zajednice Grada Va ra žd i na.

Radionica će trajati od 24. do 27 kolovoza, a zadatak joj je ispitivanje različitih mogućnosti uređenja i načina korištenja predmetnih lokacija. Voditeljica projekta je, kao i lani, dr. Kristina Careva s Arhitektonskog fakulteta, a broj prijava je ograničen.

DOGAĐANJA Priznanje Festivalu

Renesansni festival među top 10 Koprivnički Renesansni festival ponovno je uvršten među top-događanja u Hrvatskoj. Time su gradski turistički djelatnici opravdali sve epitete koji se vežu uz ovu, od struke i publike prepoznatu manifestaciju. Također se pokazalo da je 200 tisuća kuna, koje je lani Hrvatska turistička zajednica dodijelila Festivalu, dobro uloženi novac, pa će nacionalna turistička zajednica i ove godine Fesivalu dodijeliti jednaki iznos.

– Time će se Festivalu omogućiti zadržavanje visoke kvalitete sadržaja koje nudi ova manifestacija – rekao je gradonačelnik Mišel Jakšić u razgovoru s novinarima Predstavljen

je i program ovogodišnjega Renesansnog festivala, koji je na programu gradskih događanja od 25. do 28. kolovoza.

Dolazak na Renesansni festival najavile su viteške skupine desetak europskih zemalja pa će na Festivalu nastupiti preko tisuću sudionika. Za ovogodišnji Festival najavljen je i gastro iskorak. Gosti će imati priliku kušati jela od fazana, divljači, pečenog vola, renesansnim picekima u medu… Na trpezi će se naći i brojna jela od kopriva, biljke kojoj Grad „duguje“ ime. I neće biti – plastike.Cilj je Renesansnim festivalom oživ jeti autohtoni duh vremena.(vg)

O svojim su im zemljama govorili studenti iz Italije, Egipta, Indije, Meksika, Poljske, Tunisa i Ukrajine, koji su stigli u Ludbreg u sklopu Global Villagea / Globalnog sela Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

Crtalo se na ulici, igralo, isprobavala zanimljiva jela internacionalne kuhinje... U Ludbregu je protekle subote bilo živo i zanimljivo.

Na glavnom su gradskom trgu održane dvije tradicionalne, zbog lošeg vremena prije odgođene priredbe – Međunarodni dan obitelji i Crtanje na ulici.

Uz ove, već dobro poznate manifestacije na kojima se okupe brojne ludbreške

Mladi iz raznih krajeva svijeta predstavljaju kulturu, tradiciju, kuhinju, glazbu i običaje zemalja iz kojih dolaze obitelji, ove su se godine Ludbrežani imali priliku upoznati i s vrlo zanimljivim stranim kulturama. O svojim su im zemljama govorili studenti iz Italije, Egipta, Indije, Meksika, Poljske, Tunisa i Ukrajine, koji su u jednodnevni posjet Gradu stigli u sklopu Global Villagea / Globalnog sela, s projektom „Discover Nort Croatia / Otkrijmo sjevernu Hrvatsku”. Dio je to događanja

Djeca su se odlično zabavljala crtajući na ulici

Grad Ludbreg je premium parner svjetskog događanja

na kojemu mladi iz raznih krajeva svijeta predstavljaju kulturu, tradiciju, kuhinju, glazbu i običaje zemalja iz kojih dolaze.

Grad Ludbreg je Premium

partner projketa, čime je, kako je rečeno, Ludbreg kao jedini grad iz Županije prepoznao vrijednost ovoga studentskog projekta, u organizaciji AISEC-a Varaždin. Kroz projekt

se omogućuje stranim studentima – po petero njih iz svake zemlje – sudjelovanje na šestotjednoj volonterskoj praksi. Praktikanti će „otkrivati sjevernu Hrvatsku“ pisanjem blogova, izradom videa i slika. – O ludbreškoj kulturnoj baštini i zanimljivostima tako će pročitati mnogi, čime ćemo im približiti Grad, našu tradiciju i ljepotu – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. Upoznavanjem drugih kultura AISEC pokušava kod ljudi probuditi svijest da sve ljude, ma kako udaljeni bili, dijeli više sličnosti nego razlika. Time se ispunjava AISECova vizija mira i ispunjenja ljudskog potencijala.(vg)

ŠEMOVEC Održano 11. natjecanje orača Varaždinske županije

Najbolji Josip Bogadi i Krunoslav Mužic U organizaciji Udruge za organizaciju natjecanja orača Varaždinske županije u suradnji s Agroudrugom Općine Trnovec Bartolovečki u Šemovcu je održano jedanaesto natjecanje orača Varaždinske županije.

Na natjecanju je sudjelovalo deset orača s područja cijele Županije. Sedam natjecatelja oralo je dvobraznim plugom ravnjakom, dok su u kategoriji plugom premetnjakom orala tri natjecatelja. U jakoj konkurenciji prvo mjesto u

kategoriji ravnjaka osvojio je Krunoslav Mužic, drugo mjesto Matija Golenja, a treće mjesto David Višnjić. U kategoriji premetnjaka, uz prilično zahtjevan zadatak, prvo mjesto osvojio je Josip Bogadi, drugo mjesto Teo Novosel, a treće mjesto Luka Tomiša. Od ukupno deset natjecatelja, dva prvoplasirana, Josip Bogadi i Krunoslav Mužic sudjelovat će na državnom natjecanju koje će 27. kolovoza biti održano u Velikoj Gorici. (it)

S raznih strana

26. srpnja 2016., br. 636 || REGIONALNI TJEDNIK

“Ljubešćica u srcu”: seoske igre, gulaš i Miroslav Škoro Niz sportskih, zabavnih i gospodarskih programa te koncerata očekuje mještane Ljubešćice od 4. do 7. kolovoza, kad se slavi Dan Općine Ljubešćica pod nazivom “Ljubešćica u srcu”. Već prvog dana, 4. kolovoza, nakon svečane sjednice Općinskog vijeća i polaganja kamena temeljca u Poduzetničkoj zoni, mještane Ljubešćice čeka veliki koncert Miroslava Škore. U petak, 5. kolovoza, bit će održano 6. Otvoreno prvenstvo Ljubešćice u

Promjenjivo vrijeme će se zadržati i sredinom tjedna. Najviša dnevna temperatura tijekom utorka, srijede i četvrtka između 25 i 28 Celzijevih stupnjeva. U petak i subotu, a vjerojatno i veći dio nedjelje sparno, temperatura preko 30 Celzijevih stupnjeva. Tijekom nedjelje navečer ili ponedjeljka bi nas mogla zahvatiti oslabljena hladna fronta.

Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža.

Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 25.7.)

IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Svilarska 2 42000 Varaždin REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

Članovi Živog zida gradske organizacije Varaždin i Varaždinske županije u subotu su na Franjevačkom trgu u Varaždinu organizirali humanitarnu akciju za djecu „Igračka za dječji osmijeh“. Podijelili su igračke, slikovnice, crtiće i slično, koje su prikupili među članovima stranke da bi razveselili male Varaždinke i Varaždince. – Djeca su naše bogatstvo, a osmijeh na licu djeteta je neprocijenjiv – rekao je predsjednik gradske organizacije Živog zida Varaždin Denis Mladenović, napomenuvši da je to tek prva akcija u nizu.

tenisu, a za zabavu će se u 20.30 sati pobrinuti Grupa Akord. U subotu će biti održano humanitarno natjecanje u pripremi gulaša – Gulašijada – te seoske igre, a navečer nastupa Fenomen bend. Zadnjeg dana proslave, u nedjelju, bit će održan 20. Ribički kup i već tradicionalni 8. Ljubeški sejem, na kojem će se i ove godine predstaviti udruge zetnici.

Bit će održani i etno-susreti, a sve će završiti navečer s glazbom pod šatorom TS Kadenca.

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA

UPRAVA Zdenka Jagić, Sandra Hrman

Ivan Tomašković, itomaskovic@ gmail.com

GLAVNA UREDNICA Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com

fotoreporter Ivan Agnezović foto@regionalni.com

ZamjeniCA GLAVNE UREDNICE Irena Harači Pintarić iharaci@regionalni.com

GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić vlatka@regionalni.com

NOVINARI Višnja Gotal, vgotal@regionalni.com

Mirta Brozičević mirta@regionalni.com

SURADNICI Damir Ivančić Denis Peričić Ana Marija Klarić PRODAJA:

Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

MALI OGLASI: malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN

31

rođeni: DJEVOJČICE: Anđela Ereiz, Lea Štefanek, Erika Novoselec, Tena Debeljak, Anja Margeta, Ema Jurgec, Una Đuranec, Tea Zagorec, Isabel Lisičak, Jana Stjepanović, Tea Grozdek, Lara Jukić, Adela Dukarić, Iva Komes i Vanesa Prekupec.

DJEČACI: David Marić, Ivano Vrbanec, Timon Mlinarić, Vito Logožar, Lukas Majdak, Noa Predečki, Ivano Šaško, Jakov Lončar, Jakov Conar, Borna Jerec, Adrijan Sanković, Rian Balog, Tin Jerebić, Petar Šoltić i Aleksandar Sačer.

Umrli: Andrija Slunjski (64), Jela Jungić (74), Dobrivoj Dagović (50), Viktor Cerovečki (85), Tomo Pintarić (89), Marija Sadlek (76), Mladen Horvatić (57), Vjekoslava Obraček (92), Stjepan Žitnjak (83) i Senad Janković (35).

Radno vrijeme: pon - sub: od 7 - 20, nedeljom i blagdanima od 7 do 14 h IVANEC Poljodom Gospodarska 2

Radno vrijeme: od 7 do 16 h NOVI MAROF Benjak Remetinec 290 LEPOGLAVA

Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica) pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h sri,čet i pet: 7,30 - 15 h

Voćarna Bagrem Trg hrvatskih ivanovaca 9a LUDBREG

Cvjećarnica Bagrem Hrvatskih pavlina 3a

Gift shop Letizia Ivana Kukuljevića17

Cvjećarnica Ruža Petra Krešimira 19

Tiskara Novi list

Redakc ija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka o g l a s a . Te k s t o v i koji se označuju u za g l a v lj u s t ra n i ce imenom oglašivača (tvr tke, opć ine, grada, polit ičke stranke…), plaćeni su tekstovi.

32

Zadnja

REGIONALNI TJEDNIK || 26. srpnja 2016., br. 636

SPEKTAKL Na varaždinskom aerodromu održan aeromiting CIAV 2016. LJETO NA STANČIĆU

Dr. Vinko and The Milicija te Studio bend I ovog tjedana nastavljaju se programi manifestacije Ljeto na Stančiću. Već u srijedu, 27. srpnja, na rasporedu je Dr. Vinko and The Milicija. Riječ je o rock bendu iz Varaždina kojem je frontmen Vinko Puclin i koji svira Stinga, covere Simple Mindsa, Black Keyja, Depeche Modea, Musea i drugo. U slučaju kiše, Dr. Vinko and The Milicija nastupit će slje-

dećeg dana, u četvrtak, 28. srpnja. U petak, 29. srpnja, na rasporedu je zagrebački Studio bend, profesionalni i studijski glazbenici koji su surađivali s poznatim hrvatskim imenima poput Akija i Kristijana Rahimovskog, Nine Badrić, Davora Radolfija, Marije Husar, Vanne i Filipa Dizdara. U subotu nastupa DJ Nixou iz Čakovca.

Varaždinci oduševljeni akrobacijama na nebu Tijekom dva dana varaždinskim su se nebom izmjenjivali ponajbolji zračni asovi izvodeći atraktivne i smione letačke figure, a publiku je najviše oduševila akrobatska grupa “Krila Oluje” Piše: Maja Grbić Alimanović

Unatoč paklenim vrućinama, varaždinski je aerodrom proteklog vikenda vrvio posjetiteljima svih uzrasta koji su došli uživati u spektakularnim akrobacijama pilota iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Italije.

Varaždinski aeromiting – CIAV 2016. organizirao je Aeroklub Varaždin, a u njemu je sudjelovalo više od trideset letjelica.

Publiku su osobito oduševili atraktivni preleti nadzvučnih borbenih zrakoplova iz Hrvatske i Mađarske, među kojima je bio i let brigadira Ivana Selaka u MIG-u 21 Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva (popularna “kockica”) te JAS 39 Gripen, borbeni zrakoplov Mađarskoga ratnog zrakoplovstva i slovenski Galeb G-2.

Najveći pljesak i ovacije publike izmamio je 20-minutni show akrobatske grupe “Krila Oluje”, kojim su pokazali zašto ih ubrajaju među najbolje akrobatske grupe na svijetu.

– Uvijek rado dolazim na aeromiting u Varaždin, jer svojom profesionalnom organizacijom podsjeća na aeromitinge izvan Hrvatske – kazao je vođa grupe bojnik Damir Barišić.

I ja ću biti pilot

Veliku pozornost publike

privukle su i zračne akrobacije slovenskog pilota Petera Podlunšeka, europskog viceprvaka u akrobatskom letenju, koji je varaždinskime nebom zagospodario u svome novom zrakoplovu Edge 540v2.

Stoga ne čudi da smo među publikom sreli grupu Slovenaca

iz Lendave oboružanu solidnim fotoaparatima. Kratko su nam kazali da su za varaždinski aeromiting saznali preko Facebooka.

– Prvi put smo na aeromitingu. Došli smo vidjeti MIG 21 i našeg suseda Podlunšeka – kazali su Slovenci.

Prema nekim procjenama, ovogodišnji je aeromiting privukao više posjetitelja nego lani, a velik dio publike činila su djeca, koja su s oduševljenjem pratila svaki potez hrabrih pilota.

Karlo iz Varaždina završio je 2. razred osnovne škole te nam je otkrio da je još prošle godine želio na aeromiting, ali mu se tek sad želja ostvarila.

– I ja bih htio ovako letjeti, a najbolji su mi “Krila Oluje” – kazao je sa sjajem u očima.

Organizatori su ove godine posjetiteljima omogućili simulaciju letenja u MIG-u 21 i akrobatskom zrakoplovu Extra EA 300 te je publika iz neposredne blizine mogla razgledati letjelice i razgovarati s pilotima.

USUSRET U petak, 29. srpnja, počinje Porcijunkulovo

Zabava uz Rozgu, Bajagu, Grdovića i Parni valjak Sve je spremno za 52.

Porcijunkulovo, koje počinje u petak, 29. srpnja, i za kojeg organizatori najavljuju da će biti najbolje dosad. Porcijunkulovo će trajati sve do 3. kolovoza, a ni ove godine neće nedostajati radionica starih zanata, prezen- tacije streličarstva, oldtimer susreta i drugih događanja, a održavat će se kreativne radionice za djecu. Bit će održan i bogat zabavno-glazbeni program, pa tako već prvog dana, u petak, nastupa Jelena Rozga, u subotu Klapa Cambi, a u nedjelju omiljeni Mladen Grdović.

U ponedjeljak, 1. kolovoza, u Čakovec stiže Bajaga,

u utorak, 2. kolovoza, Parni valjak, a u srijedu, 3. kolovoza, nastupit će Klapa Kampanel. Svi koncerti održavaju se na Trgu i počinju u 21.30 sati. Ove godine obilježava se 800 godina prvoga porcijunkulovskog oprosta, pa je pripremljen i bogat vjerski program. Nakon svete mise u ponedjeljak, 1. kolovoza, bit će predstavljena knjiga fra Darka Teperta „Porcijunkulski oprost“. Procesija na blagdan Gospe od Anđela kreće u 9.30, a glavnu misu u 10 sati vodit će krčki biskup fra Ivica Petanjak.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović