RT 637

Regionalni Tjednik

Plus

22.000 primjeraka

Besplatan primjerak

Broj 637 II 2. kolovoza 2016. II www.regionalni.com

OTKRIVAMO U Zajednici sportskih udruga Grada VaraĹždina zaposlena dvojica novih djelatnika

LJETNI ROMAN

Ines Hrain

Pusti otok 2. dio

Stvarno potrebni ili preko veze zbrinuti?

Str. 2. - 3.

str. 5.

2

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 2. kolovoza 2016., br. 637

Kolarić istupio iz Povjerenstva za bale, želi “čist obraz”

aktualno

– Zbog čistoće svojeg obraza i dosljednosti u stavovima koje zagovaram dajem neopozivu ostavku na mjesto člana Povjerenstva koje se bavi problematikom rješavanja bala. Dalje ću, kroz rad u Gradskom vijeću, dati sve od sebe da na pravi način riješimo taj problem – poručio je predsjednik županijskih Laburista i gradski vijećnik Božidar Kolarić. U priopćenju koje je poslao u povodu istupanja iz Povjerenstva navodi da je članom postao isključivo zbog

www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

namjere da se konačno riješi problem bala, a podsjetio je da nije bio za raspisivanje koncesije, već da se bale obrađuju u tvornici koja je uz njih. – Kako je problematika bala duboko ušla pravnu zavrzlamu, ne vidim više svrhu postojanja Povjerenstva. Što god mi zaključili na Povjerenstvu nema učinka, jer nekakav pravni akt stopira inicijativu Povjerenstva. Sad imamo i tužbu koncesionara, a bale su i dalje gdje su bile – rekao je Kolarić. (ihr)

OTKRIVAMO U samo mjesec dana u Zajednici sportskih udruga Grada Varaždina zaposleno je dvoje

U Zajednici sportskih udru sin predsjednice Županijsk

I dok je 20. lipnja zaposlen Vedran Biberdžić, sin SDP-ove članice Dubravke Biberdžić, 11. svibnja je zaposlen hrvač Benjamin Šokman. Obojica rade na odr neposredno nakon što je predsjednik Zajednice postao Alen Runac, predsjednik Hrvačkoga kluba Vindija. Tajnik Zajednice Košćak ističe da radnika na održav Piše: Ivan Tomašković ivan@regionalni.com

Zajednica sportskih udruga Grada Varaždina ima dva nova zaposlenika. Riječ je o Benjaminu Šokmanu, hrvaču varaždinske Vindije, koji je zaposlen 11. svibnja ove godine, te Vedranu Biberdžiću, sinu SDP-ove predsjednice Županijske skupštine Dubravke Biberdžić, koji je zaposlen mjesec dana poslije, 20. lipnja. Obojica su zaposlena na radnome mjestu održavatelj 2, na određeno vrijeme od tri mjeseca, a mjesečna bruto plaća iznosi im po 3.773 kune.

(Bez) veze

Do posla su došli bez javnog natječaja, i to neposredno nakon što je predsjednik Zajednice krajem travnja postao Alen Runac, predsjednik Hrvačkoga kluba Vindija. S obzirom na to da je Šokman hrvač, a Biberdžić sin visokopozicionirane članice SDP-a, zapošljavanja su otvorila sumnje jesu li novi radnici doista bili potrebni.

I dok Dubravka Biberdžić nije željela ništa komentirati, predsjednik Zajednice Runac odmah je pristao dati izjavu.

– Nije bilo nikakvih političkih pritisaka oko zapošljavanja. Uostalom, lijeva

Od 16-ero zaposlenika u Zajednici, 12-ero ih radi na održavanju opcija nikad nije ni bila moja opcija – rekao je Runac.

U Zajednici je broj zaposlenih sad povećan na ukupno 16 ljudi, a njihove plaće se financiraju javnim novcem. Iz proračuna Grada Varaždina je lani u Zajednicu stiglo 6,6 milijuna kuna,

Nije bilo nikakvih političkih pritisaka oko zapošljavanja.

Drago mi je što su zaposlili Šokmana jer smatram da sportaši koji su zadužili Grad trebaju imati prednost.”

Alen Runac, predsjednik Zajednice sportskih udruga Grada Varaždina

Potrebno nam je čak 15 osoba na održavanju terena.

I dalje imamo premalo ljudi koji rade na održavanju.”

Patrik Košćak, tajnik Zajednice sportskih udruga Grada Varaždina

Mjesečna bruto plaća novih djelatnika je 3.773 kune, a zajedno s još 10 radnika održavaju stadione Sloboda, Varteks, Graberje...

čak 20 posto manje nego 2014., pri čemu je na plaće i druge troškove radnika otišlo 1,4 milijuna kuna. U situaciji kad se za javne potrebe u sportu izdvaja sve manje novca, postavlja se pitanje je li opravdano zapošljavati nove radnike.

Međutim, Alen Runac je pojasnio da su tajnik Zajednice Patrik Košćak te član Izvršnog odbora Stjepan Smernjak istaknuli kako trebaju ljude na održavanju terena, pa su zbog toga zaposlili dvojicu novih djelatnika.

– Na to ni na koji način nisam utjecao, ali mi je drago što su zaposlili upravo Šokmana jer smatram da sportaši koji su zadužili Grad trebaju imati prednost kod zapošljavanja, a ne da se zapošljavaju ljudi koji uopće nisu iz Varaždina. Žalosno je što se Emilu Milihramu, vrhunskom sportašu koji je šest puta bio svjetski prvak,

ne može naći posao u Va- deset ljudi, s tim da je jedna raždinu – rekao je Runac te osoba dulje na bolovanju. jasno poručio da će sportaši, Kad je sezona, vrlo je teško ako se njega pita, uvijek ima- organizirati rad u smjenama ti prednost kod zapošljava- i jednostavno smo morali nja.Tajnik Zajednice Patrik zaposliti još dvije osobe – Košćak je pak naveo da objasnio je Košćak. su duže vrijeme Iz toga proizlazi ra zm i šlja l i o da u kancelazapošljavarijama radi nju nov ih četvero ljuljudi. di, dok ih Košćak: Održavamo – Preje na odr136.000 kvadrata ma sižavanju stemasada 12. travnatih površina, tizaciji A zašto što je nemoguće s 10 p oslov a, su novi potrebno ljudi, od kojih je jedna radnici zanam je čak posleni bez osoba na dužem 15 osoba na raspisanog bolovanju održavanju tejavnog natjerena, a to su stačaja? U Zajeddioni Sloboda i nici tvrde da Varteks, igralište u Hrašćici je sve u skladu sa Statutom. te dvorane Srednjoškolac i – Da, istina je, zaposleni Graberje. Riječ je o čak 136 su bez javnog natječaja, no tisuća kvadrata travnatih za spomenuta radna mjesta površina i nemoguće je bilo nije ni potrebno njegovo sve to skupa održavati s raspisivanje. Prema Statutu

premalo?

Zajednice sportskih udruga, javni natječaj raspisuje se jedino za glavnog tajnika.

Odluku o zapošljavanju donose Izvršni odbor na čelu s predsjednikom – objasnio je tajnik Košćak, koji je na to mjesto imenovan prošle godine.

Ni to nije prošlo bez problema. Košćak je, podsjećamo, sve do proljeća prošle godine bio v.d. tajnika. Iako je trebala, Zajednica je s raspisivanjem javnog natječaja za tajnika kasnila godinu dana. Tadašnji predsjednik Zajednice Goran Vučetić bio je objasnio da je to „zbog štednje“, no sumnjalo se da se s raspisivanjem natječaja oteže kako bi se Košćaku omogućilo da stekne radno iskustvo propisano Statutom za mjesto tajnika. Kad je natječaj lani napokon raspisan, javilo se puno kandidata, a unatoč dvojbama ima li potrebno radno isku-

Aktualno

2. kolovoza 2016., br. 637 || REGIONALNI TJEDNIK

Zbog smrti radnika direktori pod istragom Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu donijelo je rješenje o provođenju istrage protiv 41-godišnjaka i 40-godišnjaka te trgovačkog društva iz Ljubešćice zbog osnovane sumnje na počinjenje teškoga kaznenog djela protiv opće sigurnosti. Sumnja se da su oni 26. kolovoza 2015. kao odgovorne osobe trgovačkog društva postu-

3

U nesreći dvoje ozlijeđenih, iscurjelo gorivo

pili suprotno propisima o zaštiti na radu time da su organizirali obavljanje poslova čišćenja i otklanjanja otpadaka na liniji za obradu trupaca za vrijeme dok je tračna pila bila u pogonu. Pomoćni radnik je prilikom otklanjanja otpadaka pao na otvoreni list tračne pile u pogonu i zadobio ozljede od kojih je iskrvario i preminuo. (it)

U Križovljanu kod Ludbrega u srijedu se dogodila teška prometna nesreća.

Osobnim vozilom upravljao je 24-godišnjak iz smjera Varaždina prema Ludbregu te izlaskom iz Križovljana iz neutvrđenih razloga prešao na suprotnu stranu ceste. U tom trenutku iz suprotnog smjera naišlo je teretno vozilo s pridodanom prikolicom kojim je upravljao 39-godišnjak, te je došlo do

udara osobnog vozila u bočni lijevi dio teretnog vozila i poluprikolicu. Nakon toga osobno vozilo se zarotiralo te lijevim bočnim dijelom udarilo u lijevi dio drugoga teretnog vozila, a kojim je upravljao mladić u dobi od 25 godina.

Od udara je to vozilo izletjelo u desni cestovni jarak. Ozlijeđena su dvojica vozača osobnih automobila. Iscurjelo je i gorivo, koje su sanirali vatrogasci. (it)

e novih djelatnika na poslovima održavanja terena

uga zaposlen ke skupštine

ržavanju, primljeni su na određeno vrijeme od tri mjeseca, bez natječaja, a vanju nisu imali dovoljno te da natječaj nisu morali raspisivati .

Planove razvoja Učilišta Malenica zasad još ne otkriva - čeka da završi službena procedura

DVOJBE Tko sve koristi službeni kombi Zajednice?

IMENOVANJA Promjene u vodstvu POU Varaždin

U “sportskom” kombiju se Nova ravnateljica Malenica, vozili glumci HNK Varaždin još potvrda Gradskog vijeća

Tko sve vozi kombi Zajednice sportskih udruga Grada Varaždina i vodi li se briga o tom vozilu, odnosno registrira li se redovno? To pitanje postavlja se nakon što se proširila priča da su mladi bejzbolaši na jedan od turnira putovali u neregistriranom kombiju, što se otkrilo tek kad ih je zaustavila policija.

– Kombi je bio registriran. Vozilo je na leasing i vlasnici o tome vode brigu, no dogodila se nekakva greška i ispalo je da je tehnički pregled trebao

biti obavljen dan ranije.

Sve smo uspjeli riješiti i Zajednica neće trebati platiti nikakvu kaznu –

stvo, tajnik je ipak postao Košćak.

godine zaposleno ih je petero: u 2013. godini dvoje, u 2014. stručna suradnica na neodređeno s neto plaćom u iznosu od 6.000 kuna, a sada dvoje ljudi na održavanju na određeno.

Košćak je otkrio da je 60.000 kuna potrebnih za plaće dvojice novih djelatnika osigurano posljednjim rebalansom gradskog proračuna. Time će rashodi za djelatnike opet porasti.

I dok je trošak radnika u Zajednici 2011. iznosio 1,2 milijuna kuna, u 2014. je „skočio“ na čak 1,6 milijuna kuna. Lani je „bujanje“ zaustavljeno, no bit će zanimljivo vidjeti koliko će za radnike biti potrošeno ove godine. Tim više ako će, kao što najavljuje Košćak, biti još zapošljavanja.

- I dalje imamo premalo ljudi koji rade na održavanju terena. Ljudi nam nedostaje – poručio je Košćak.

“Fenomenalni”

A on je s dvojicom novih djelatnika više nego zadovoljan.

– Dečki rade fenomenalno, imaju sve reference za poslove koje obavljaju i, ono

Zajednica je 2015. iz proračuna dobila 6,6 milijuna kuna, a 1,4 je trošak za radnike najvažnije, svi su zadovoljni s njihovim radom i govore da su jako vrijedni te da se trude – poručuje Košćak.

Iako je riječ o radu na određeno vrijeme, sa zapošljavanjem Šokmana i Biberdžića nastavio se trend novozapošljavanja u Zajednici. Samo u zadnje tri

HNK je Zajednici posudio dvoranu za proglašenje najboljih sportaša, a Zajednica HNK-u službeni kombi rekao je tajnik Zajednice Patrik Košćak.

Istaknuo je da Zajedni-

ca kombi isključivo daje na korištenje sportskim klubovima koji im plaćaju naknadu. Iako je istaknuo da kombi ne daju vanjskim korisnicima, tajnik Košćak je priznao da su ga posudili HNK-u Varaždin.

– Dva do tri puta posudili smo ga glumcima varaždinskoga HNK. Naime, HNK nam je ustupio svoje dvorane za potrebe proglašenja najboljih sportaša Grada Varaždina, a mi smo njima zauzvrat ustupili kombi za odlazak na bliža gostovanja kazališta –objasnio je. (it)

6,6

milijuna kuna je Zajednica u 2015. dobila za sport, a 1,4 milijuna kuna ide na plaće zaposlenika

16

osoba trenutno je zaposleno u Zajednici, a samo u zadnje tri godine zaposleno je čak njih petero

Očekuje se da će imenovanje ravnateljice POU-a biti na sjednici u rujnu, jer dosadašnjoj ravnateljici mandat ističe u listopadu Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Potvrdi li je Gradsko vijeće, Sandra Malenica, dosadašnja voditeljica Filmsko-kreativnog studija VANIMA, od listopada ove godine bit će nova ravnateljica Pučkoga otvorenog učilišta (POU) Varaždin.

Dvije molbe

Da će Malenica zamijeniti dosadašnju ravnateljicu POU Varaždin Mirjanu Premuž, kojoj je ovo drugi mandat, odlučili su članovi Upravnog vijeća ove ustanove na sjednici održanoj u utorak. Za Malenicu je bilo dvoje od ukupno troje članova Upravnog vijeća.

– Na natječaj za ravnateljicu raspisan krajem lipnja javile su se dvije kandidatkinje: dosadašnja ravnateljica Premuž i Malenica. Upravno vijeće je na sjednici u utorak donijelo prijedlog Odluke prema kojoj

je za ravnateljicu izabrana Malenica. Taj prijedlog još mora potvrditi Gradsko vijeće. Očekujemo da će se sjednica održati na jesen, s obzirom na to da sadašnjoj ravnateljici mandat ističe početkom listopada– rekla je Nevenka Suhić,

Na natječaj se uz Malenicu javila i Mirjana Premuž predsjednica Upravnog vijeća POU-a, u kojem su još Matija Orešković i Anka Božić.

Malenica je profesorica hrvatskog jezika i književnosti i komparativne književnosti.

Dugi niz godina organizirala je VAFI, a sudjeluje i u vođenju Kina Galerija.

Kako to da se uopće javila na natječaj te kakvi su njezini planovi razvoja POU-a, zasad

ne otkriva. Poručuje da će o tome govoriti nakon što prođe službena procedura oko imenovanja, odnosno ako je potvrdi Gradsko vijeće.

Inače, POU Varaždin se dugi niz godina bavio dvjema djelatnostima: kinoprikazivačkom i obrazovnom, no 2012., zbog gospodarskih razloga, zatvorena je kinoprikazivačka djelatnost, pa glavna postaje obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje.

Međutim, i dalje imaju problema s poslovanjem, a to pokazuje i Izvješće o radu POU-a Varaždin za 2013., prema kojem je te godine ostvaren gubitak u iznosu od 273.602 kune. Likvidnost je ustanovi omogućila pozajmica Grada.

Iako su prošlu godinu, kako doznajemo, uspjeli zaključiti s “pozitivnom nulom”, sasvim sigurno je da pred Malenicom, potvrdi li je Gradsko vijeće, nije lak posao.

Udruženje hrvatskih ugostitelja i turističkih djelatnika Varaždin – koje djeluje pri Obrtničkoj komori Varaždinske županije – uputilo je Gradu Varaždinu zahjev za izmjenu Odluke o gradskim porezima. Upravo su visoki porezi jedan od razloga što su deseci ugostitelja zatvorili lokale. Varaždinski ugostitelji tvrde da plaćaju i najviši porez na potrošnju u državi - 3 %. Ugostitelji su Gradu Varaždinu lani platili milijun kuna poreza na potrošnju. – Molimo da nam se pomogne smanjenjem poreza – navodi se u priopćenju varaždinskog Udruženja hrvatskih ugostitelja i turističkih djelatnika. Također, smatraju da bi trebalo smanjiti i porez na tvrtku. (vg)

4

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 2. kolovoza 2016., br. 637

Stižu semafori kod Turista, a konačno radovi i u Viničkoj ulici u Varaždinu Na vrlo prometno raskršće Zagrebačke i Prešernove ulice u Varaždinu, kod Turista, stižu semafori! Radovi su počeli u utorak, izvodi iz tvrtka Colas, a dovršetak radova na monaži i puštanje u rad očekuju se do kraja kolovoza ove godine.

Vrijednost radova je 71.706,84 kune te se u cijelosti financira-

ju iz gradskog proračuna. Dan kasnije počela je i dugoočekivana rekonstrukcija Viničke ulice u Varaždinu. Radovi u toj ulici su nužni s obzirom na stanje kolnika i oborinske odvodnje, poručili su iz Grada Varaždina, u kojem već nekoliko godina u suradnji s gradskim komunalnim tvrtkama

pripremaju izvođenje spomenutih radova. Tijekom svibnja i lipnja ove godine izrađena je projektna dokumentacija kroz Program održavanja nerazvrstanih cesta za 2016. godinu.

– Radovima na rekonstrukciji prometnice prethode radovi na rekonstrukciji plinske i vodovodne mreže s priključ-

cima. Rekonstrukciju vodovodne mreže financira i izvodi Varkom, dok radove na rekonstrukciji plinske mreže financira i izvodi Termoplin – izvijestili su iz Grada Varaždina. Ukupna vrijednost radova je milijun kuna, a trebali bi biti gotovi do kraja rujna ove godine.

– Dječje igralište između ulica Miroslava Krleže i Stjepana Vukovića, koje je jedno od najvećih u Varaždinu, zbog nebrige nadležnih opasno je i neadekvatno za igru – upozorio je Nenad Koščak, predsjednik Vijeća 3. MO (Reformisti).

Već je uputio nekoliko zahtjeva i molbi prema Gradu Varaždinu za sanaciju igrališta. – U sklopu dječjeg igrališta nalazi se i atomsko sklonište prekriveno limom koji viri i predstavlja opasnost za djecu da se ozlijede, a nažalost imali smo slučaj gdje se djevojčica na taj lim porezala. Ovakva nebriga je nedopustiva, izvršite sanaciju igrališta! – poručuje Koščak.

NAPOKON Započela sanacija odlagališta komunalnog otpada Meka u Ludbregu

Oko 150.000 tona smeća seli se iz centra Ludbrega Sanacija 34 tisuće kvadrata divljeg odlagališta – na koje se smeće odlagalo od 1994. godine, a zatvoreno je 1. siječnja lani – stajat će 37 milijuna kuna, od kojih je 85 posto stiglo iz EU fondova, dok je ostatak platio hrvatski Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

30

Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

Započela je sanacija ludbreškoga divljeg odlagališta otpada Meka, na kojem je deponirano oko 150 tisuća tona otpada.

Na početak radova u Ludbreg u četvrtak su stigli ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović, potpredsjednik Vlade Božo Petrov, potpredsjednik Sabora Robert Podolnjak i varaždinski župan Predrag Štromar.

Oni su zajedno s domaćinima, ludbreškim gradonačelnikom Dubravkom Bilićem i njegovom zamjenicom Verom Jadanić, obišli odlagalište, gdje su radovi još od jutra tog dana u punom tijeku. Radovi trebaju biti gotovi do početka prosinca.

Smeće od 1994.

Sanacija 34 tisuće kvadrata divljeg odlagališta – na koje se smeće odlagalo od 1994. godine, a zatvoreno je 1. siječnja lani – stajat će 37 milijuna

milijuna kuna moglo se zaraditi prodajom minimalno 50 tona korisnog materijala s Meke.

Istovremeno je država uvozila potrebne sirovine.

Sustavnim odvajanjem otpada to se neće događati.

U Ludbregu je promoviran i projekt digitalnog praćenja otpada, pa se u Gradu nadaju i budućoj naplati prema stvarnim količinama

mu je drago što se investicije događaju i da se štiti okoliš.

– Deseci milijuna kuna propali su na ovom odlagalištu.

Treba težiti novom planu gospodarenja otpadom. Hrvatska treba štititi ono po čemu je poznata i zbog čega ljudi dolaze, a to je zeleni, čisti okoliš. To je karta na koju trebamo igrati – zaključio je Petrov.

Čeka se natječaj za izgradnju reciklažnog dvorišta kuna, od kojih je 85 posto stiglo iz EU fondova, dok je ostatak platio hrvatski Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

– Riječ je o jednom od najvećih projekata rađenih u Ludbregu. Ovo je važan trenutak za Grad – rekao je gradonačelnik Bilić te podsjetio da je Grad prije tri godine raskinuo ugovor s Fondom, kojim je bilo predviđeno da Grad plati 60 posto troškova sanacije.

– To je oko 20-ak milijuna kuna, što je za nas bilo neprihvatljivo. Tako smo s bivšim ministrom Mihaelom Zmajlovićem i bivšim direktorom Fonda Svenom Mullerom, odlučili ishoditi ovakvo rješenje. Drago mi je da je ova

I na Meki o balama

rokovi Sanacija Meke, na

Vlada to i podržala – rekao je Bilić te izrazio nadu da će do kraja godine izaći i natječaj za prijavu izgradnje reciklažnog dvorišta, za koji već postoji gotov projekt i građevinska dozvola.

U Ludbregu je promoviran i projekt digitalnog praćenja otpada, pa se u Gradu nadaju i budućoj naplati smeća prema stvarnim količinama. Župan Štromar je izrazio zadovoljstvo što se, nakon Ivanca, sanira i drugo odlagalište u Županiji.

– Sanacije ne bi bilo bez

kumentaciP i š ko r n ikojoj je oko 150.000 je odradilo ce, koja je tona otpada, treba na vrijeme, pripremila biti gotova do za razliku, dokumentaka ko je reciju i borila početka prosinca kao, od nekih se za novac te drugih institucija uz pomoć Grada koje su kasnile i nisu odradila i kompletnu dokumentaciju. Nadam se da posao odradile kako treba. ćemo stići završiti do prosin- Župan je još rekao kako se ca, kad ističe rok za povlačenje nada da će se uskoro jednako sredstava. U suprotnom po- učinkovito riješiti najveći žustoji opasnost da će Ludbreg panijski problem – problem morati vratiti dio novaca Eu- varaždinskih bala.

– I ono je sanacija odlagaliropskoj uniji – poručio je župan te zahvalio Ministarstvu šta, a ne, kako neki prikazuju, što je svoj dio posla oko do- da je ono “nešto drugo”, što

Grad treba sanirati sam – poručio je.

Ministar Dobrović je rekao da se u Meki radi o radovima kojima se nastoji minimalizirati dugogodišnja šteta.

– Što dalje? Okrećemo se cirkularnoj ekonomiji. Na ovom je odlagalištu bilo minimalno 50-ak tona korisnog materijala, koji se mogao prodati i zaraditi tridesetak milijuna kuna. Istovremeno je država uvozila potrebne sirovine – rekao je ministar, dok je potpredsjednik tehničke Vlade Petrov ustvrdio da

Novinare je zanimalo može li i Varaždin očekivati novčanu pomoć u rješavanju problema s balama.

– Tu je problem pravne prirode zbog koncesijskog ugovora, a koji mora razriješiti Grad, koji ga je i uspostavio.

Ministarstvo i Fond tu nemaju nikakvu moć. Treba se postaviti pitanje odgovornosti onih koji su doveli do ovakve situacije. Država može i treba pomoći, ali ne tako da joj netko uvjetuje način rješavanja.

To je uništen materijal, koji je spakiran u folije i stavljen na sunce. Idejni bi tvorci trebalo reći kako su to zamislili i što sad s tim –poručio je ministar Dobrović u Ludbregu.

2. kolovoza 2016., br. 637 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi

5

6

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 2. kolovoza 2016., br. 637

Predizborna kampanja od 15. kolovoza U nedjelju, 31. srpnja, počeli su teći izborni rokovi nakon što je u Narodnim novinama objavljena odluka predsjednice Kolinde Grabar Kitarović o raspisivanju prijevremenih parlamentarnih izbora. Od tog dana Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) podnose se kandidacijske liste za izbore koji će biti održani u

nedjelju, 11. rujna. Liste mogu predati sve do ponoći 13. kolovoza, nakon čega DIP ima 48 sati za provjeru i objavu pravovaljanih lista. Nakon što ih objavi, počet će službena izborna kampanja koja traje do 10. rujna, kad nastupa predizborna šutnja. Novi saziv Sabora bira se u nedjelju, 11. rujna.

Bandić Milan 365 U Varaždinu

Za najslabije i najosjetljivije veliki je problem privlačiti sredstva iz strukturnih fondova. Da bismo pokrili “tu rupu”, osmislili smo E-impuls, koji se financira novcima iz EU, u sklopu kojeg je na raspolaganju 250 milijuna kuna, a za dodatnih 50-ak milijuna javni poziv objavit ćemo ovih dana – najavio je Darko Horvat, ministar poduzetništva i obrta, koji je u srijedu u Novome Marofu održao predavanje “Suradnja mladih, poduzetnika, obrtnika i lokalne zajednice za društveni i gospodarski razvoj”.

U Ludbregu male hidroelektrane?

– Ludbreg ima znatne razvojne mogućnosti u sektoru energetike jer se nalazi u blizini lokacija pogodnih za gradnju malih hidroelektrana – rekao je zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode Mario Šiljeg u srijedu u Ludbregu, gdje je o gradnji malih hidroelektrana na širem području Grada

razgovarao s gradonačelnikom Dubravkom Bilićem. – Ministarstvo će nastaviti pružati podršku svim gradovima i općinama koji se opredjeljuju za zeleni razvoj. Želimo pomoći Ludbregu da postane ugodniji, okolišno prihvatljiviji i, na kraju krajeva, jeftiniji grad – istaknuo je Šiljeg.

IZBORI Tko je na listi Narodne koalicije u III. izbornoj jedinici?

Habek: U III. izbornoj jedinici očekujemo najviše mandata SDP-ovci iz Varaždinske županije dobili su znatno bolje pozicije na listi nego na prošlim parlamentarnim izborima: Mario Habek je 5., a Renata Potočnik 9. na listi

Bandić i Radelić najavili su proširenje članstva u Varaždinu.

Šef varaždinskog ogranka Radelić Osnivanje Ogranka pozdravili Radimir Čačić, Natalija Martičević, Anđelko Stričak...

Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti dobila je svoj varaždinski ogranak.

Za predsjednika je izabran dogradonačelnik Varaždina Vjeran Radelić, nedavno izbačen iz SDP-a. Iako varaždinski ogranak stranke trenutno ima 20 članova, predsjednik Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik, nakon Osnivačke skupštine najavio je i proširenje članstva.

– Zovu me ljudi koji su čuli da osnivamo varaždinsku podružnicu i vele da bi se željeli učlaniti – rekao je Bandić članovima, simpatizerima i novinarima nakon Skupštine. Osnivanje Ogranka došli su pozdraviti reformisti Radimir Čačić i Natalija Martičević – Bandićevi koalicijski partneri na predstojećim izborima, nezavisni Marijan

Cingula, a bio je tu i predsjednik županijskog HDZ-a Anđelko Stričak.

Iako su iz HDZ-a rekli da neće oformiti veliku koaliciju, nego će u pojedinim izbornim jedinicama eventualno odabrati partnere na izborima u rujnu, Radelić je rekao da u Varaždinu nije bilo govora o koaliranju HDZ-a sa strankom Milana Bandića. Radelić je rekao da mu je čast biti prvi predsjednik varaždinskog ogranka stranke Bandić Milan 365.

– Participacijom u budućoj Vladi možemo riješiti najvitalnija pitanje za Varaždin, kao što je pitanje smeća – rekao je Radelić.

U vodstvo varaždinskog ogranka su izabrani Krunoslav Čolo kao dopredsjednik, tajnik je Petar Markušić, a u Fredsjedništvu je još i Franjo Pavletić, dok su u Glavnom odboru Dražen Pizek te Iva i Neva Čolo.

OČEKIVANJA

Piše: Ivan Tomašković ivan@regionalni.com

Glavni odbor SDP-a u četvrtak, 28. srpnja, potvrdio je kandidate koji će se na predstojećim izborima 11. rujna boriti za novi mandat na Markovu trgu.

- Na prošlim izborima osvojili smo osam mandata, a sad očekujemo i vjerujem da ćemo osvojiti još i više - rekao je Mario Habek

Po pobjedu

Nositelj liste za III. izbornu jedinicu, kojoj uz Varaždinsku županiju pripadaju Međimurska i Krapinsko-zagorska županija, je SDP-ovac Siniša Hajdaš Dončić, a uz njega socijaldemokrati su dobili još šest mjesta: na 3. mjestu je čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač, na 5. mjestu saborski zastupnik i predsjednik županijske organizacije SDP-a Mario Habek, na 7. pregradski gradonačelnik Marko Vešligaj, na 8. Petra Novinšćak, na 9. predsjednica ludbreškog Gradskog vijeća Renata Potočnik, a 11. Agata Cvitić. SDP-ovci iz Varaždinske županije ovog puta su u povoljnjijoj poziciji nego na prošlim izborima.

– Na prošlim izborima SDPovi kandidati iz naše županije bili su na 7. i 10. mjestu, a sad su na 5. i 9. mjestu. Smatram da je takav pomak, kao i više mjesto u odnosu na prošle izbore za mene kao predsjednika Županijske organizacije SDP-a Varaždinske županije,

Mario Habek i Zoran Milanović puni optimizma

HNS-ovci se skidali na Ivanščici – Skidam majicu koju sam nosio, svi je znaju jer je donijela 16.700 glasova, i predajem vam povjerenje.

Znam da će učiniti sve kako bi naš sjever ubuduće imao još više utjecaja u izvršnoj vlasti. Gospodine Batiniću, zadatak vam je vrlo jednostavan, pobijediti zahvaljujući preferencijalnim glasovima i Narodnoj koaliciji donijeti 10 ili 11 mandata kako bi mogla samostalno osvojiti vlast i napraviti kvalitetniju i bolju Vladu – rekao je Predrag Štromar, zamjenik predsjednika HNS-a saborskom zastupniku HNS-a i gradonačelniku Ivanca Batiniću na vrhu Ivanščice predajući mu majicu s brojem 14. Na Ivanščici je bio i predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak.

pokazatelj dobrog rada naše organizacije i činjenice da je SDP ojačao u našoj županiji, osobito stabilizacijom i novim vodstvom naše najveće orga-

nizacije u Varaždinu – rekao je Mario Habek, šef županijskog SDP-a.

HNS-ovci su, kao što je poznato, dobili šest mjesta na

listi,. Drugi na listi je aktualni župan Predrag Štromar, na 4. međimurski župan Matija Posavec, na 6. Marija Puh, na 10.

Božica Makar, na 13. Bernarda Topolko, a na 14. saborski zastupnik i gardonačelnik Ivanca Milorad Batinić.

Na 12. mjestu liste Narodne koalcije je Zvonimir Sabati iz HSS-a, bivši varaždinski župan.

– Narodna koalicija u III. izbornoj jedinici očekuje najbolji rezultat od svih izbornih jedinica, odnosno najviše osvojenih mandata, kao što je to bio slučaj i na prošlogodišnjim izborima. Tad smo osvojili osam mandata, a vjerujem da ćemo sad i više – zaključio je Habek.

PRIJEVOZ Iako je Šustar najavio da sufinanciranje prijevoza ide “po starom”, prepucavanja nisu prestala

Za prijevoz nije znao samo Štromar, koji Odluku o tome - želi vidjeti Sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca ove jeseni nastavit će se po istome modelu kao što je to bilo dosad. Najavio je to prošlog tjedna tehnički ministar Predrag Šustar te rekao da su novci osigurani preraspodjelom sredstava unutar samog Ministarstva.

Prosvjedi i odluke

Nije dugo trebalo da se javi HNS-ov župan Predrag Štromar, koji je zasluge za to pripisao vlastitom angažmanu.

– Drago mi je da nas je mi-

nistar Šustar poslušao i da su svi naši apeli urodili plodom – poručio je Štromar, koji se vozio u autobusu sa srednjoškolcima i prosvjedovao u dva navrata: na Autobusnom kolodvoru u Varaždinu i ispred Ministarstva, da bi ukazao na važnost nastavka sufinanciranja prijevoza po istome modelu. Šef županijskog HDZ i saborski zastupnik Anđelko Stričak pita se kako to da je 20 župana znalo da će se sa sufinanciranjem prijevoza

nastaviti, jedino Štromar nije.

– Uvijek sam isticao da će Vlada osigurati novce za prijevoz

Ovog puta Odluka je donesena na vrijeme - podsjetio je Stričak – rekao je Stričak i podsjetio da je ovog puta to odlučeno na vrijeme, što, nažalost, nije bio slučaj u vrijeme Milanovićeve

Vlade, koja je u 2015. Odluku donijela na telefonskoj sjednici 7. rujna, kad je nastava već počela, a u 2014. godini 27. kolovoza. – Zašto i onda nije prosvjedovao? Usporedba ovih datuma najbolji je odgovor na politikantske pritiske i zloporabu djece u organizaciji “prosvjeda” koje je, kao dio svoje predizborne kampanje, provodio župan – poručio je Stričak. Nakon toga je župan potom pozvao članove HDZ-a da pokažu Odluku, ako je ona uistinu donesena. (ihr)

Aktualno

2. kolovoza 2016., br. 637 || REGIONALNI TJEDNIK

7

OBRAZOVANJE Reformisti za kvalitetno obrazovanje dostupno svim učenicima u Hrvatskoj

Reformisti: Besplatni prijevoz i udžbenici za sve srednjoškolce!

Osiguranje besplatnih udžbenika i besplatnog prijevoza za sve učenike srednjih škola u Hrvatskoj jedan je od ključnih ciljeva programa koalicije stranaka Bandić Milan 365 i Narodna stranka – Reformisti, najavili su čelnici te stranke u Varaždinu i dodali da to treba postati zakonski standard Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Osiguranje besplatnih udžbenika i besplatnog prijevoza za sve učenike srednjih škola u Hrvatskoj jedan je od ključnih ciljeva programa koalicije stranaka Bandić Milan 365 i Narodna stranka – Reformisti.

Ovu ekskluzivnu informaciju predsjednik Reformista i saborski zastupnik Radimir Čačić objavio je u četvrtak u Varaždinu.

Prvi počeo

– Želimo da standard u obrazovanju, koji ima Zagreb i dio sjevera, a koji ne uključuje samo besplatan prijevoz srednjoškolaca nego i besplatne udžbenike, postane zakonom reguliran standard za cijelu Hrvatsku. Upravo je to pretpostavka za naš cilj, a to je obavezno srednjoškolsko obrazovanje. Obrazovanje se ne smije svoditi na lobiranja – poručio je Čačić samo dan nakon što je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta potvrdilo da će se od ove jeseni nastaviti postojeći model sufinanciranja prijevoza srednjoškolskih učenika, što znači da će država i dalje prijevoz financirati u iznosu od 75

%, dok će razliku pokrivati županije i sami roditelji.

Prvi čovjek Reformista u četvrtak je potvrdio da je dogovor o nastavku tog modela postignut već pri donošenju proračuna, s tim da je otvorena mogućnost sufinanciranja iz EU fondova koja nije realizirana, pa će u skladu s tim

S modelom besplatnog prijevoza Čačić je započeo 2005. godine kao župan ukupan iznos biti, kao i dosad, pokriven iz proračuna. Točnije, ministar Predrag Šustar je najavio da će se novac za prijevoz osigurati preraspodjelom do 5 % na svim stavkama, što je u ovom trenutku jedino moguće. Čačić podsjeća da je upravo on taj model koncipirao još 2005. godine, kad je postao župan Varaždinske županije.

– Što se tiče tog projekta, vi znate da sam ga ja 2005. koncipirao, prvi i jedini uveo u Varaždinskoj županiji bez ijedne lipe državnog novca, nakon čega sam, kao prvi potpredsjednik Vlade, inzi-

Paljak: Dok ostali pričaju i prosvjeduju, Čačić - radi Predsjednik Županijske organizacije Reformista Tomislav Paljak naglasio je da se kao dugogodišnji ravnatelj osnovne škole i čovjek koji u obrazovanju radi više od dvadeset godina, ali i kao roditelj četvero školaraca, nebrojeno puta neposredno uvjerio kako se politička indolentnost, a kako angažiranost, znanje i sposobnost poput Čačićevog u vrijeme vođenja Varaždinske županije,

stirao da se uvede na razini cijele Hrvatske te ga je Vlada konačno i uvela 2012. godine.

Ne lako i ne u cjelini, na razini od 75 %. Sve što su nakon mog odlaska iz Vlade trebali učiniti je da taj model stave u zakonsku formu i tada se ne bi događalo da ministru Vedranu Mornaru iz SDP-ove Vlade ili ministru Predragu Šustaru iz HDZ-ove Vlade pada na pamet da to ukidaju.

Nažalost, Štromar se nije uspio izboriti čak niti za to

konkretno odražavaju na živote svih koji su na bilo koji način uključeni u obrazovni sustav, posebice učenike i njihove roditelje.

– Za razliku od svih drugih koji o tome puno pričaju i puno prosvjeduju, jedini koji je besplatan prijevoz uspio osigurati u Varaždinskoj županiji kada je bio župan, i u Vladi kada je bio prvi potpredsjednik, je Čačić – poručio je Paljak.

– istaknuo je Čačić, koji sad obećaje korak dalje.

– Stvarnu sigurnost trajnosti održanja i unapređenja ovog modela na 100 % financiranja pružit će samo odlučujući utjecaj koalicije stranaka Bandić – Reformisti u budućoj Vladi – najavio je Čačić.

Obrazovanje važno

Potpredsjednica Reformista Natalija Martinčević, predsjednica varaždinskih

Reformista i gradska vijećni- vrijeme župana Čačića stvorica, istaknula je da sve što je li su ključne preduvjete za to. učinila ova Vlada i sve što je Sljedećim korakom koji smo propustila učiniti prošla Vla- uspješno realizirali temeljem da jasno pokazuje da uopće ne zakonskog prijedloga Reforrazumiju što je obrazovanje i mista, a to je osnivanje Sveučilišta Sjever, koji sam osobno njegova važnost.

– Izjave, poput one mini- predstavila i branila u Saboru, strice Šikić, kako mi u Hr- omogućili smo našoj djeci da studiraju ovdje vatskoj imamo višak u Varaždinu, visokoobrazovajer znamo nih, su veliki kakve su problem. n a š e U s it u aReformisti će inzistirati plaće i c iji kad na tome da obvezno i ka ko u Hrbesplatno srednjoškolsko j e vatskoj teško imamo obrazovanje postane rodi18,5 % ustavna kategorija kako teljiviše i ma da visokose neki ministar ne bi svojoj obrazosjetio to ukinuti. djeci v a n i h, a omoguće u sjevernoj Natalija Martinčević studiranje regiji 10,5 %, u Zagrebu ili dok je prosjek u negdje drugdje – EU 30 %, govori u istaknula je Martinčević. prilog tome da ti ljudi ništa Reformisti će inzistirati na ne razumiju. Naš ključni cilj je podizanje broja visoko tome da obvezno srednjoškoli višeobrazovanih, prven- sko obrazovanje, što uključuje stveno u sjevernoj regiji i potpuno besplatan prijevoz Varaždinskoj županiji. U tom i udžbenike, kao i osnovno smislu izgradnja i dogradnja obrazovanje, postane ustavna 34 škole i dvorane, uvođenje kategorija kako se neka mujednosmjenske nastave u 90 drica od ministra ili župana % škola, uvođenje centara iz- neće sutra sjetiti i nešto od vrsnosti, studentski krediti te toga ukidati – zaključila je na besplatan prijevoz učenika za kraju Martinčević.

8

Život

REGIONALNI TJEDNIK || 2. kolovoza 2016., br. 637

Modernizacija gradske rasvjete u centru Novog Marofa Grad Novi Marof kreće s modernizacijom javne rasvjete u Zagorskoj ulici, Ulici kralja Tomislava i na šetnici uz potok Korošćak. Riječ je centralnom dijelu grada u kojemu je rasvjeta stara i energetski neučinkovita. Grad će dobiti 250 ekoloških, energetski učinkovitih rasvjetnih tijela. U Gradu se razmišlja i o promjeni

kompletne gradske rasvjete. - S obzirom da je grad površinski velik, u tome ne možemo računati na Fond. Jer, natječaji imaju stroge propozicije, koje bi nas, usprkos sufinanciranju, preskupo koštale - rekao je gradonačelnik Siniša Jenkač i dodao kako u Gradu razmišljaju o mogućim modelima financiranja, kako

bi se potom znatno štedjelo na javnoj rasvjeti. – U centru Grada su 30 godina stare živine sijalice, novom će se rasvjetom uštedjeti potrošnja električne energije. Radovi će početi slijedeće godine jer prvo valja sve isprojektirati. Ove godine zatražit će se sufinanciranje projektne dokumentacije a slijedeće povući novac za radove.

U tijeku su radovi na uređenje korita i kanala rijeke Bednje između mosta u Presečnom i Ključu, ali i na potoku Mala Bednja u Podevčevu i potoku Koroščak u Remetincu, a uređuje se i put uz Bednju koji će se koristiti za održavanje i čišćenje vodotoka. Uređenje korita Bednje znači i konačno rješavanje problema plavljenja dijela uz rijeku, posebice u Poslovnoj zoni. Za uređenje Bednje između mostova u Presečnom i Ključu bit će potrošeno milijun kuna, a novce su osigurale Hrvatske vode.

BLISKA BUDUĆNOST U V. Toplicama uskoro Autobusni kolodvor, šoping centar i zaobilaznica

Kolodvor bi gradili Presečki i Vincek, a šoping centar Lidl, Konzum i Interšpar Trasa zaobilaznice bi bila sljedeća: – Na naplatnim kućicama za Varaždinske Toplice na autocesti Zagreb – Goričan skrenulo bi se desno prema Vrtlinovcu i izašlo bi se kraj restorana Đurina hiža. Umjesto asfaltirane ceste, na tom je potezu sad makadamski put.

Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

Varaždinske Toplice korak su bliže izgradnji zapadne zaobilaznice, autobusnoga kolodvora i šoping centra.

Vijećnici su na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća izglasali prodaju gradskih nekretnina na kojima će se graditi kolodvor i šoping centar. Interes za izgradnju šoping centra – uz koji će se graditi i benzinska crpka – iskazali su Konzum, Lidl i Interšpar. Cijena toga, 11 tisuća kvadrata velikog zemljišta je 540 tisuća kuna, dok će investitor u autobusni kolodvor – zainteresirani su Vincek i Presečki – zemljište platiti više od 1, 7 milijuna kuna.

Izgradnja autobusnoga kolodvora iznova je aktualizirala dvadeset godina staru ideju gradnje zapadne zaobilaznice.

Jer, na kolodvor bi se dolazilo i odlazilo direktno sa zaobilaznice, spojene na autocestu, pa tako autobusi uopće ne bi morali prolaziti kroz grad.

Izgubljeno-nađeno

Ne samo da bi promet bio rasterećen, nego bi i sigurnost pacijenata Specijalne bolesti za medicinsku njegu i rehabilitaciju, kao i stanovnika grada, bila znatno veća. A napokon bi se zaštitilo i središte Topli-

KONKRETNO

ca, koje je zaštićeni kulturni spomenik.

Da uopće postoje projekti zapadne zaobilaznice, gradonačelnica Goranka Štefanić je saznala kad je po osvajanju mandata otišla u Hrvatske ceste po sasvim drugom poslu. Tad su je vodeći ljudi poduzeća pitali zna li za projekt izgradnje zapadne zaobilaznice, pa je po povratku potražila dokumentaciju. Tako je našla papire s idejnim projektom Goranka Štefanić iz 1997. godine. Izgradnja

S obzirom na to da su u tijeku finalni potezi za izgradnju autobusnoga kolodvora – koji je također obećavan godinama, ali tek se sad zamisao konkretizira – došlo je vrijeme da se pokuša ubrzati izgradnja zaobilaznice

Novi ulaz u grad vodio bi direktno do bazena , a autobusi bi izlazili na zaobilaznicu je, očigledno, bila planirana u sklopu gradnje ceste Zagreb – Goričan. – Zaobilaznica je već bila iskolčana, međutim, od toga nije bilo ništa – veli Štefanić. Gradonačelnica je pronađenu dokumentaciju odnijela u Hrvatske ceste. – Zaključeno je da je zaobilaznica nužna za rasterećenje prometa u Toplicama. Kompletno bi se preusmjerio kamionski i autobusni promet, kao i oni automobili čija destinacija nisu Varaždinske Toplice – rekla

Izgradnjom 1800 m zaobilaznice rasteretio bi se centar grada, koji je zaštićeni spomenik kulture

je gradonačelnica. Također bi se dobio novi ulaz u grad, koji bi vodio direktno do bazena, pa se brojni posjetitelji ne bi morali voziti kroz grad, što njih usporava, a građane i turiste koji borave u Toplicama čini nesigurnima u prometu. A sve bi se to moglo ostvariti sa samo 1800 metara dugačkom zaobilaznicom.

Trasa bi bila sljedeća: – Na naplatnim kućicama za Va-

raždinske Toplice na autocesti Zagreb – Goričan skrenulo bi se desno prema Vrtlinovcu i izašlo bi se kraj restorana Đurina hiža. Umjesto asfaltirane ceste, na tom je potezu sad makadamski put – pojasnio je zamjenik gradonačelnice Nedjeljko Mihalić.

S obzirom na to da su u tijeku finalni potezi za izgradnju autobusnoga kolodvora – koji je također obećavan

godinama, ali tek se sad zamisao konkretizira – došlo je vrijeme da se pokuša ubrzati izgradnja zaobilaznice. Prema dogovorima, projekt je sad u fazi izračuna troškova, dok će se projektna dokumentacija raditi 2017./18. godine. Jer, za mještane s područja Grada je ipak prioritetna izgradnja novog mosta u Tuhovcu, umjesto sadašnjega jednosmjernoga i opasnog mosta na kojem

se često događaju prometne nesreće, i cesta Slanje – Tuhovec. Za građane samoga Grada prioritetna je pak zaobilaznica, koja će doći na red nakon što se odrade prva dva projekta. To bi, dakle – ako sve bude kako je planirano – bilo za godinu dana. Tada bi si u Toplicama mogli napokon priuštiti da uže središte grada – zaštićeni kulturni spomenik – bude, , pretvoreno u pješačku zonu.

INVESTICIJE Rebalansom proračuna Hrvatskih voda osigurat će se novci za izgradnju kanalizacije u Gornjem Ladanju

Prvo kanalizacija od Tabana do Arboretuma, a onda i proširenje ceste – Sretan sam što će konačno doći do velikog i pozitivnog pomaka vezanog uz zacjevljenje i rekonstrukciju ceste u Gornjem Ladanju.

Prema mojim saznanjima, generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković rebalansom će proračuna osigurati sredstva za izgradnju kanalizacije u Gornjem Ladanju, na potezu od Tabana do Arboretuma, dok će ŽUC izvršiti sve potrebne radnje na proširenju ceste i

izgradnji nogostupa – rekao je načelnik Općine Vinica Marijan Kostanjevac, zadovoljan što se konačno kreće u realizaciju ovog projekta.

Istaknuo je kako se u proteklom razdoblju pokušavalo sve da do realizacije ne dođe unatoč prikupljenoj peticiji, dopisima od strane općine upućenima ŽUC-u, policiji, ali i Hrvatskim vodama.

– Bivši direktor Hrvatskih voda bio je neugodno izne-

nađen činjenicom da se nije krenulo u realizaciju zacjevljenja, usprkos postojećoj

Nije bitno koje je boje dres , bitno je što je tko napravio dokumentaciji i svim dozvolama dobivenima još prije devet godina – istaknuo je Kostanjevac.

Sad će se konačno, zahva-

ljujući tome što su osigurana sredstva, poboljšati stanje na toj županijskoj cesti te zaštititi svi sudionici u prometu. – Zahvaljujem svima koji su pomogli da konačno do te realizacije i dođe, a oni koji su sve to politizirali i stopirali, neka se za svoje nečasne poteze srame. Nije bitno koje je boje dres, koji je broj , već je bitno što je i tko napravio za svoju sredinu – zaključio je Općine Vinica.

2. kolovoza 2016., br. 637 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglas

9

10

Život

REGIONALNI TJEDNIK || 2. kolovoza 2016., br. 637

Fakultet organizacije i informatike (FOI) objavio je jesenske upisne rokove i postupke kod upisa u prvu godinu preddiplomskih sveučilišnih studija “Informacijski i poslovni sustavi” i “Ekonomika poduzetništva” te stručnog studija “Primjena informacijske tehnologije u poslovanju” akademske godine 2016./2017. Prema objavljenim podacima, mjesta još ima za studij “Informacijski i poslovni sustavi” i “Ekonomika poduzetništva”, za koje se upisi održavaju 23. rujna, kada će se održati i upisi u prvu godinu studija PITUP. - Upisi u prvu godinu studija PITUP-a u Sisku, Zaboku i Križevcima bit će 1. listopada. (mga)

Na FOI-ju počeli upisi na stručni studij PITUP koji nudi konkretna znanja Na FOI-ju su od 27. srpnja počeli upisi u jedan od smjerova koji nudi stručna i vrlo konkretna znanja u području primjene informacijske tehnologije. Riječ je o preddiplomskom stručnom studiju Primjena informacijske tehnologije u poslovanju (PITUP) koji će ove godine samo u Varaždinu upi-

sati stotinjak što redovnih što izvanrednih studenata iz cijele Hrvatske. - Danas se na tržištu nude brojni programi obrazovanja s temama povezanim s informacijskim tehnologijama, ali 15 godina iskustva u izvođenju ovog stručnog studija dovoljan su dokaz njegove kvalitete - ističu na FOI-ju. Zavr-

šeni prvostupnici osposobljeni su za samostalno rješavanje stručnih problema u području razvoja, uvođenja, održavanja i unaprijeđenja jednostavnijih programskih rješenja za potporu operativnim poslovnim procesima, kao i u području održavanja postojeće informacijske tehnologije. (mga)

SUSRET Josip Kelava i Marin Kišić osvojili su prva dva mjesta na ovogodišnjem Infokupu

Ne mogu bez računala: traju praznici, no rješavaju zadatke!

Nakon Državnog prvenstva obojica varaždinskih gimnazijalaca izborila su se za ulazak u hrvatsku reprezentaciju te nedavno sudjelovala na 23. Srednjoeuropskoj informatičkoj olimpijadi u Rumunjskoj. Dok Josip trenutno odmara uz igrice, Marin se priprema za Olimpijadu u Kazanu.

Piše: Maja Grbić Alimanović

Na Državnom prvenstvu iz informatike vodeća mjesta već tradicionalno osvajaju učenici zagrebačke Prirodoslovno-matematičke gimnazije (MIOC). No ove su godine na Infokupu u skupini učenika trećih razreda srednje škole čak dva prva mjesta osvojili učenici varaždinske Prve gimnazije: Josip Kelava i Marin Kišić. Da stvar bude zanimljivija, obojica idu u isti razred.

Na Olimpijadu

Josip je pod mentorstvom profesora Vladimira Mikaca uvjerljivo pobijedio u kategoriji “algoritmi” za učenike trećih razreda srednjih škola, dok je Marin zauzeo drugo mjesto. Nakon toga obojica su bila pozvana na izborne pripreme za Informatičku olimpijadu. Marin je svojim rezultatom izborio ulazak u četveročlanu reprezentaciju Hrvatske, dok je Josip završio na 5. mjestu kao prva rezerva.

S obzirom na to da jedan od reprezentativaca nije mogao sudjelovati u natjecanju, Josip ga je za-

interneta, a prije toga su obojica sudjelovala na kampu Hrvatskog saveza informatičara na Krku.

– Kamp je spoj učenja i druženja. Pripreme vodi Hrvatski savez informatičara, išli smo i na predavanja u Zagreb, mi smo jedini reprezentativci izvan Zagreba. Na predavanja dolaze bivši natjecatelji koji su sve to prošli, pa nam drže predavanja i objašnjavaju zadatke – opisali su kako Marin i Josip od nižih će im izgledati ovo radrazreda odlaze na no ljeto.

Kad je riječ o natjecaprvenstva iz matematike, njima, obojica već imaju informatike, fizike, dosta “utakmica u nogakemije i logike, na ma” jer od nižih razreda kojima osvajaju vodeća odlaze na prvenstva iz matematike, informatike, mjesta fizike, kemije i logike, na kojima osvajaju vodeća mjesta.

– Tata me još prije osnovu Rumunjsku i druženje s pedesetak mladih iz Europe ne škole učio matematiku. za njih je bilo nezaboravno Mislim da je to ključno, iskustvo. Za Josipa sad ko- ako se nešto na početku načno počinje ljetni odmor, nauči, onda je poslije puno a za Marina i dalje traju lakše – govori nam Josip pripreme, jer sredinom ko- kako je počela njegova ljulovoza putuje u ruski grad bav prema brojkama. U Kazan, gdje će od 12. do 19. slobodno vrijeme rado igra kolovoza sudjelovati na Me- šah i računalne igrice, a u đunarodnoj informatičkoj budućnosti se planira baviti programiranjem. olimpijadi (IOI).

Iako su mu igrice hobi, Svakodnevno dobiva zadatke i predavanja preko objašnjava nam kako su mijenio, tako da su obojica varaždinskih gimnazijalaca sudjelovala na 23. Srednjoeuropskoj informatičkoj olimpijadi (CEOI), koja se održavala od 18. do 23. srpnja u Rumunjskoj, u gradu Piatra Neamt. Iako nisu osvojili medalje, putovanje

za njihovo programiranje potrebni puno jači alati od onih koji su mu trenutačno na raspolaganju. Nakon Gimnazije planira upisati Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.

– Što se tiče informatike, puno su bitniji algoritmi, možda me i ne zanimaju toliko, ali su puno korisniji – kaže Josip.

ISKUSTVO

Čarobne brojke

I Josip i Marin matematiku vole od malih nogu

Njegov kolega iz školskih klupa Marin Kišić živi u Svetom Đurđu kod Ludbrega i matematičkim je zagonetkama također opčinjen od malih nogu.

– Zanimaju me algoritmi kao način razmišljanja i općenito rješavanje kompleksnih problema. Volim rješavati takve zagonetke – kazuje Marin, koji ipak svoje slobodno vrijeme ne provodi samo za računalom, nego voli i sport. U osnovnoj je školi trenirao rukomet.

Kao državni prvaci, nakon mature imaju izravan upis na fakultet, no Marin ima ambicioznije planove, pa će svoju šansu pokušati pronaći izvan granica Hrvatske. Njegov je prvi izbor, ni manje ni više, nego Cambridge u Engleskoj, a ako ne uspijem upisat će zagrebački FER.

OLIMPIJADA Varaždinci su se s 23. srednjoeuropske informatičke olimpijade vratili praznih ruku, no puni dojmova

Zadaci su ove godine bili jako teški, ali je zato atmosfera bila super!

Hrvatski informatičari i stručni voditelji u Rumunjskoj

Varaždinski gimnazijalci Marin Kišić i Josip Kelava bili su dio četveročlane ekipe koja je predstavljala Hrvatsku na 23. Srednjoeuropskoj informatičkoj olimpijadi – CEOI 2016.

Olimpijada se održavala u gradu Piatra Neamt na sjeveroistoku Rumunjske, a uz Marina i Josipa u ekipi su bili Domagoj Bradač i Vilim Lendvaj, učenici zagrebačkog MIOC-a. U konkurenciji 52 natjecatelja iz

osam država članica (Češka, Hrvatska, Mađarska, Njemačka, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) te četiri gostujuće reprezentacije (Bugarska, Gruzija, Moldavija i Švicarska) mladi hrvatski informatičari osvojili su zlatnu i brončanu medalju.

Domagoj je osvojio zlato, a Vilim broncu. Varaždinci su se vratili praznih ruku, no puni dojmova.

– Natjecanje za mene nije bilo baš lijepo. Zadaci su bili

teški i riješio sam slabije nego što sam očekivao. Inače, atmosfera je bila super

Na CEOI 2016.

Domagoj i Vilim osvojili zlato i broncu i dobro smo se zabavili u slobodno vrijeme – kazao je Marin nakon povratka.

Nastup hrvatskih učenika na međunarodnoj olim-

pijadi organizira Hrvatski savez informatičara uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja te Hrvatske zajednice tehničke kulture.

Učenike su na put u Rumunjsku pratili stručni voditelji Adrian Satja Kurdija i Frane Kurtović. Prema pravilima, CEOI natjecanje sastoji se od rješavanja šest problemskih zadataka u programskim jezicima Pascal i C/C++ pod operativnim sustavom Linux.

2. kolovoza 2016., br. 637 || REGIONALNI TJEDNIK

oglas

11

12

Kulturni obzor

REGIONALNI TJEDNIK || 2. kolovoza 2016., br. 637

STRUČNI OSVRT Fascinantan pothvat pisca i germanista, „Varaždinca, domovine sina“

Boris Perić na njemački preveo cijele Balade Petrice Kerempuha Akademik Viktor Žmegač, jedan od najvećih svjetskih germanista i neprikosnoveni krležolog, za Perićev je prepjev ustvrdio: „Prvi put imamo Krležine balade na stranom jeziku tako savršeno prevedene da nema zamjerke. Hrvatima je teže čitati original nego Nijemcima ovaj kongenijalni prijevod.“ Piše: mr. sc. Denis Peričić, književnik i prevoditelj

Osamdeset godina nakon prvoga, ljubljanskog izdanja „Balada Petrice Kerempuha“ Miroslava Krleže, ova ključna pjesnička zbirka ne samo kajkavske nego i cjelokupne hrvatske književnosti dobila je svoj prvi integralni prijevod na njemački jezik.

No, prevoditelj, kao što bismo to možda očekivali, nije Nijemac, ni Austrijanac, pa čak niti Švicarac… Autor ovoga iznimnog pothvata je Boris Perić, Varaždinac sa zagrebačkom adresom, poznati hrvatski germanist, filozof, književnik i publicist. Široj javnosti možda najpoznatiji kao vampirolog (!) i istraživač hrvatskih mitova i legendi (o kojim je temama, što samostalno, što sa „šulkolegom“ prof. dr. sc. Tomislavom Pletencom, objavio nekoliko knjiga), Boris Perić u prvom je redu, ipak, prozni pisac i prevoditelj. Osim što je objavio niz romana i zbirki priča te publicističkih djela, Perić je dosad s njemačkoga na hr-

Boris Perić je živio u Optujskoj ulici, kao i Krležina baka vatski preveo 30-ak vrhunskih knjiga autora kao što su Hesse, Grass, Handke, Schnitzler, Jaspers, Roth, Bernhard, Sacher-Mazoch, Schulze, Jaroschka, Loidolt, Gstrein ili Johanna Spyri.

No, iako i sam nerijetko piše izravno na njemačkom jeziku, tek se nedavno prihvatio zadaće kakve se laćaju samo najveći znalci vlastitoga i stranog jezika: da prevodi s hrvatskoga na njemački. I to ne s hrvatskog standarda (štokavskog), nego – s kajkavskog jezika.

Nakon što je u lanjskom dvobroju časopisa za međunarodne književne veze “Most / The Bridge” Društva hrvatskih književnika objavio prepjeve moderne kajkavske lirike 20. i 21. stoljeća (u izboru mr. sc. Ernesta Fišera), među kojima, dakako, i nekoliko uspješno ponijemčenih „Balada“, Periću, valjda, „vrag ni dal mira“, pa se poduhvatio nečega što se uglavnom smatralo nemogućim: prepjeva svih “Balada” na njemački, objavljenih prije nekoliko dana u biblioteci časopisa “Most” kao „Die Balladen des Petrica Kerempuh“. I

Čudan stav

Od države – niti lipe!

Doista je upravo šokantno zazvučao podatak da Ministarstvo kulture za (uistinu veličanstveni!) projekt Perićevog prepjeva Krležinih „Balada Petrice Kerempuha“ na njemački jezik iz proračunskih sredstava predviđenih odgovarajućima namjenskim javnim pozivima za izdavanje knjiga, odnosno za potporu autorima i prevoditeljima, nije odobrilo – niti lipe. „Uletio“ je Grad Zagreb.

Saznajemo da bi se institucije Grada Varaždina mogle uključiti u međunarodnu promidžbu, barem u Austriji: bilo bi to sjajno!

Zanimljiv uvod u „Kajkavsko-njemački prevoditeljski projekt“

Ponijemčio i moderne kajkavske pjesnike! „Kajkavsko-njemački prevoditeljski projekt“ Borisa Perića započeo je lani, kad je časopis za međunarodne književne veze “Most / The Bridge” Društva hrvatskih književnika u svom dvobroju 1-2/2015. objavio prvi antologijski izbor moderne kajkavske lirike 20. i 21. stoljećima u prijevodima na njemački jezik.

Pjesme je izabrao te

u tome uspio; štoviše, na fascinantan način.

Tajna veza

Bit će da ima „neka tajna veza“. Neslučajno, napisao je Perić i roman „Povratak Filipa Latinovića“ (čiji se naslov od onoga Krležina razlikuje samo u „ć“ umjesto „cz“ na kraju…) Svoje mladenačke godine Perić je proveo u Optujskoj ulici u Varaždinu, dakle u istoj onoj ondašnjoj „Petavskoj ulici“ u kojoj je živjela i Krležina baka Terezija Goričanec, čija je pripovijedanja njezin slavni unuk proglasio jednim od temeljnih jezičnih i motivskih izvorišta svojih „Balada“.

Osim toga, Perić je i bliski rođak Miljenka Stančića, genijalnoga varaždinskog slikara svjetskoga glasa i

uvodnim esejom popratio mr. sc. Ernest Fišer, a nadahnuto ih prepjevao Perić. Kronološkim redom, uvršteni autori su Antun Gustav Matoš, Dragutin Domjanić, Fran Galović, Zvonko Milković, Miroslav Krleža, Tomislav Prpić, Nikola Pavić, Ivan Goran Kovačić, Vinko Kos, Stjepan Bence, Božena Loborec, Ivan Golub, Vladimir Koro-

ugleda (s kojim ga veže, odlaskom na drugu obalu kako kažu oni koji su po- Aheronta, zapleću Parke, te znavali Stančića, upravo uklete Prelje smrti“. frapantna fizička sličnost); a Stančić je uistinu bio jeVažno Varaždinu! dan od rijetkih ljudi koje Upio je Boris Perić štoje Krleža istinski šta od toga krlecijenio, pišući žijansko-stano njegovim čićevskog slikama „ spleena“, primjerikoji se do Njemački prepjev ce ovako: devede„On slisetih još „Balada“ Europi ka svoju osjećao u će otvoriti vidike vlastitu Varaždinoć, svonu (nisam i na Varaždin. je vlastite siguran Neprocjenjivo, sumrake i osjeća li se zar ne? svitanja, svojoš i danas), je varaždinsko ali nikakva ga groblje, kada je kao mladenačka iskudijete bespomoćno zurio u stva zacijelo nisu mogla dječje truplo mrtvog brata, pripremiti za pothvat poput a sve je bilo isprepleteno njemačkog prepjeva „Balafantastičnim nitima pakle- da“: tomu su temelji samo nog pletiva kojim nas, pred – veliko znanje, veliki talent

Neprocjenjivo

taj, Zlatko Crnec, Pajo Kanižaj, Ivica Jembrih, Ivo Kalinski, Ivan Kutnjak, Ernest Fišer, Zvonko Kovač, Božica Jelušić, Božica Brkan, Božica Pažur, Tomislav Ribić, Zdenka Maltar, Valentina Šinjori i (vaš kolumnist) Denis Peričić. Posrijedi je prvi takav antologijski izbor kajkavske lirike u prijevodu na neki od najvećih svjetskih jezika!

i veliki trud! Zato su i prve reakcije najvećih stručnjaka – slavodobitne. Akademik Viktor Žmegač zapisao je: „Prvi put imamo Krležine balade na stranom jeziku tako savršeno prevedene da nema zamjerke. Hrvatima je teže čitati original nego Nijemcima ovaj kongenijalni prijevod“.

Stoga je objava Perićevih „njemačkih Balada“ veliki datum za cijelu hrvatsku kulturu, no posebice za Varaždin. Ne radi se samo o tome da je Boris Perić Varaždinac, nego su i Krleža, a posebice njegove „Balade“, suštinski premrežene s našim gradom i njegovom baštinom. Autor ovog osvrta je u suradnji s pokojnim mr. sc. Ivanom Grabarom 2007. o tome objavio knjigu „Zavičajnost Miroslava Krleže“

u izdanju Zavoda HAZU te još nekoliko naslova, stoga ovdje sažima tek osnovno: ne radi se samo o tome da je Krležina baka živjela u Optujskoj ulici, nego je i sâm lik Petrice Kerempuha nastao u Varaždinu, 1834. u knjižici iz pera Jakoba Lovrenčića. No, najvažnije je da je Krleža upravo u „Baladama“ raskrstio s ilirskom štokavskom „agresijom“ na kajkavski jezik: koliko god svoj osebujni kajkavski jezični konstrukt sazdao iz različitih poddijalekata, najviše je crpio iz djela starih kajkavskih pisaca: Pergošića, Vramca, Habdelića, Belostenca, Brezovačkog, Mikloušića, Kristijanovića, Lalanguea… dakle mahom – Varaždinaca.

I Kerempuh je Varaždinac: stvorio ga je Jakob Lovrenčić 1834. u našem gradu Krleža je stoga najzaslužniji za vraćanje digniteta kajkavskom, danas i međunarodno priznatom jeziku, kojem je upravo Varaždin prirodno središte i ishodište, upravo – “mjera i obrazac”…

Možda je u pravu Boris Perić kad skromno veli da će „njemačke Balade“ otvoriti nove vidike tek užoj, stručnijoj europskoj javnosti: ali otvorit će im i vidike i na naš grad. Kako se ono kaže…

Neprocjenjivo, zar ne?!

2. kolovoza 2016., br. 637 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi

13

14

Vidokrug

REGIONALNI TJEDNIK || 2. kolovoza 2016., br. 637

NA PLANINE Zaputite se do slovenskih Kamniško-Savinjskih Alpi i dobro se provedite

Odmor u Alpama uz savršen omjer sunca i svježeg zraka Slap Rinka, zelena Logarska dolina, egzotična staza do doma na Okrešlju i planinski vrhunci samo su neke od atrakcija nama najbližih Alpi Piše: Maja Grbić Alimanović

Triglavski ledenjak, to je jedini preostali ledenjak u Sloveniji.

Na ulazu u dolinu smještena Sve je više onih koji svoj je recepcija, gdje se za ulazak ljetni odmor ili ljetne vikend plaća 8 eura po automobilu, izlete umjesto na moru od- osim ako dolazite kasno nalučuju provesti pored rijeke večer. U dolini je smješteno ili u planinama. Osim što nekoliko ugostiteljskih objeće izbjeći prometne gužve, kata i privatnih obiteljskih pretrpane plaže i paklene kuća sa sobama, igralištima vrućine, planine će im pružiti za djecu, prostorom za rekredobitnu kombinaciju sunca i aciju i ograđenim prostorima svježeg zraka. Za one koji žele s domaćim životinjama poput iskusiti drukčije ljetovanje, konja i krava. dobar izbor može biti izlet u U Logarskoj dolini je dvadeLogarsku dolinu i na obronke setak slapova, od kojih većina Kamniško-Savinjskih Alpi u nastaje tijekom proljeća i jeseobližnjoj Sloveniji. ni, a slap Rinka je najveći Ovaj se planini među najljepšima u ski lanac prostiSloveniji, pa je i pore na sjeveru pularna turističSlovenije uz ka destinacija. granicu s Pozornost će Zelena livada pored Austrijom, vam sigurno planinarskog doma a od Varažodmah privuna Kamniškom dina se do ći Orlovo gnipodnožja jezdo, drvena sedlu na visini od planina može nastamba sa1864 m stići za oko dva građena na visoi pol sata vožnje koj stijeni koja služi automobilom. Stoga kao kafić, suvenirnica i ne čudi da je ovo omiljeno promatračnica s koje možete odredište planinara i alpinista uloviti najbolje kadrove prštevaraždinskoga kraja, ali i ostat- ćeg slapa. Od parkirališta do ka Hrvatske. podnožja slapa vodi šetnjica od petnaestak minuta, a od Rinke kreće planinarska staza prema Posljednji ledenjaci Prvenstveno, ovo je pod- Frischaufovom domu na Okreručje jedno od najšumovitijih šlju. Dom je smješten na oko dijelova Slovenije. Iz Varaž- 1400 metara nadmorske visine dina i Zagreba do Logarske i odatle kreću planinarske se doline može bez problema staze prema svim vrhovima stići lokalnim cestama, pa se Kamniško-Savinjskih Alpi. ne mora plaćati slovenska vinjeta za autoceste. Već je sam Egzotična staza ulazak u dolinu veličanstven, Put do doma mjestimice je jer se uokolo pruža pogled na strm i zahtjevan, ali se njime plavičaste planinske masive rado prošeću i obitelji s djecom s nakupinama snijega koji se jer je staza dobro uređena i može vidjeti i tijekom najto- vrlo zanimljiva, a uspon traje plijih ljetnih dana. Jedna od oko sat i pol. Na oko dvije treatrakcija Kamniških Alpi je ćine puta dolazi se do stijena i Ledenjak pod Skutom. Uz odakle izvire rijeka Savinja.

Voda se odatle strmo spušta preko kamenja i raslinja uz male slapove i bazene te se na kraju izlijeva kroza slap Rinku.

Voda zatim ponire pod zemlju i nakon nekoliko kilometara izvire na površinu stvarajući hladnu i bistru rijeku Savinju.

Na putu od slapa do doma na Okrešlju možda ćete se na trenutke osjećati kao da ste u nekom egzotičnom raju, zbog huka vode, bujne vegetacije i cvijeća raskošnih boja.

Na trećini puta naći ćete se točno iznad slapa Rinke. Potok (koji se pretvara u slap) prelazi se preko mostića i put dalje vodi uzvodno preko drvenih ljestvi i kamenja. Stignete li

U SEDLU

JOTA U domu se pripremaju domaće juhe i variva

Preko Facea provjerite vrijeme Planirate li izlet u Logarsku dolinu ili na Kamniške Alpe ali niste sigurni u vremensku prognozu, jutro prije puta provjerite preko Facebooka kakvo je stanje na licu mjesta.

Na Facebook profilu pod imenom Frischaufov dom na Okrešlju gotovo svakog ćete jutra pronaći svježu fotografiju koja zorno prikazuje svitanje dana i vremenske prilike podno Kamniškog sedla.

To je među prvim jutarnjim zadacima vrijedne ekipe koja vodi dom.

Dobro je znati da uz

člansku iskaznicu bilo kojeg planinarskog društva u slovenskim domovima redovito ostvarujete upola nižu cijenu noćenja.

Hrana i piće prilično su skupi za naše prilike, ali se svakako isplati isprobati domaću juhu, najčešće pripremljenu sa začinima ubranim ana planini, ili slovensku varijantu graha s kupusom ili repom, popularnu jotu.

U malom kamenjaru ispred Fr is chaufovog doma među posađenim ili presađenim planinskim začinskim i cvjetnim

biljem možete v idjeti kako izgledaju nježne svijetlozelene i bijele latice čuvenog runolista. Tako ćete znati prepoznati ovaj zaštićen i rijedak alpski cvijetak, a ako ćete imati sreće, i nabasati na njega na svojim pohodima kroza stjenovite planinske staze.

A želite li malo zaviriti na austrijsku stranu Alpi, krenite od doma prema Savinjskom sedlu i nakon dva i pol sata stići ćete na slovensko-austrijsku granicu označenu visoko u stijenama.

Slap Rinka visok je 105 metara i ubraja se u najveće i najljepše slovenske slapove u Frischaufov dom za lijepa i vedra dana, sa zaravni ispred doma uživat ćete u predivnom pogledu na planinske vrhunce. Oni koji imaju dovoljno iskustva i potrebnu opremu odavde mogu nastaviti prema planinarskom domu na Kamniškom sedlu.

Frischaufov dom na Okrešlju prilično je omiljen među hrvatskim planinarima. Velikim dijelom zahvaljujući Belom, slovenskom planinaru koji je donedavno vodio dom u kojem se umjesto slovenskih narodnih popevki mogla čuti isključivo rock glazba. Beli u domu više nije gazda. Navodno pokušava naći posao na nekom svjetioniku, jer mu je na Okrešlju postalo predinamično.

Ines Hrain

Pusti otok 2. dio

M

alo morgen, pomisli Emina.

U blatu! Doći pred Željka s prljavim noktima!

Put joj je prolazio nekako u omaglici. Od silnog uzbuđenja, koje je samo raslo i raslo, uopće nije mogla razmišljati. Ni maštati. Jednostavno, sva je bila u grču. Opet će pred njim ispasti blesava klinka. Zato počne duboko disati. Kako ide ono iz joge? Kroz trbuh pa na gore. Pa kroz trbuh pa van. Napravila je jedno dvadesetak takvih udisaja. Zbilja joj je bilo malo bolje. Barem se nečim zaokupila. Tada odluči usmjeriti pažnju na jednu točku. Vrh retrovizora. Gledala je netremice u taj vrh, a kad osjeti da će joj oči zasuziti, ona ih zatvori. Vrh joj je i dalje stajao pred očima, iza zatvorenih kapaka. Trajalo je to nekoliko trenutaka. Koncentracija joj polako prođe. Ona se jako protegne i otvori oči. E da, sad se osjećala bolje. Još kad bi mogla malo izaći van i rastrčati se! Životna sila je opet ulazila u nju. Nestalo je onog čvora u želucu koji ju je gušio. Smiješak joj se vrati na lice. I starci su bili dobre volje. Ona pogleda mobitel. Samo neke dosadne poruke na fejsu. Iako je bila prijateljica sa Željkom, nikad se nisu dopisivali. Tu i tamo mu je nešto lajkala. Nije se željela nametati. On njoj nije lajkao ništa. Valjda nije ni primjećivao njezine postove.

– Evo nas! Vir! – vikne tata.

– Već? – iznenadi se Emina.

– Ti znaš točno gdje su ti ljudi? – pita ga mama.

– Pa bio sam s Martinom za Uskrs. Dovezao je neki materijal za Silbu. To su mu oni prevezli kad je bilo ljepše vrijeme.

– Odakle se znaju? – upita Emina.

– Nekad su zajedno studirali. I ta kućica na Silbi je bila kuća njihove bake. Pa su je prodali Brasovima. Vrlo povoljno.

– Što ti nisi studirao s nekim takvim? Sad bismo besplatno odlazili na ljetovanje!

– Ma moji su bili svi neki čudaci. Držali su se posebno i derali samo svoj dalmatinski. Imali su svoje klape, samo su se međusobno družili.

– Onda je ovaj s Vira zapravo čudak. Mislim, među njima – zaključi mama.

– Znaš, to je razumljivo. I ja bih se, da dođem u Split na studij, držao samo svojih. Barem u početku. Teško je u nepoznatom gradu. Tu je i nepoznati dijalekt, nepoznate face, ulice, običaji. Kod njih je sve otvorenije. Već i trgovci u dućanu drukčije se ponašaju. A kod nas je opet drukčije. Makar mi to zvali bečkom školom, ipak moramo priznati da smo ustvari zatvoreni i netemperamentni. No, svakom svoje. Evo i njihovog Citroena. Tu smo, cure!

Tu smo, jao, jao, poludjet ću! – Emina je sva titrala u sebi.

– Izgleda da ih još nema – uoči mama.

Kućedomaćin izađe van.

– A, Varaždinci! Dobro jutro, dobro došli!

Kako ste, Ivo? A to su vaše cure? Ne zna se koja je kći, a koja majka. Lipe cure!

Ako je ovo bio kompliment za majku, za kćer nikako nije bio.

Svi se unakrsno izljube. Još se priključila i njegova žena.

– Sjednite tu vani, sjednite. Hoćete unutra?

Ne? Ljepše je na terasi. Malo popuhuje, ali to

baš osvježava.

– Martina još nema? – upita tata.

– Sad će oni svaki čas. Zvali su.

– Da, i mi smo se čuli. Onda dobro, malo ćemo pričekati.

– Jeste za kavicu, rakijicu?

– Pa… može jedna mala rakijica. I kavica – reče tata.

– E onda ću i ja – javi se i mama.

Ne da se ni ona.

– Hoće li i mala rakijicu?

– Niti govora! – odgovore sve troje u isti glas.

– Pa što, domaća je, lijek.

– Za djecu nije alkohol – reče tata.

– Ni za tebe – doda mama.

– Onda, živili!

Svi nazdrave dižući čaše. Osim Emine.

– A što će mala?

– Ne, hvala, ništa – odgovori Emina.

Svi o njoj govore u trećem licu. Kao da je nema. Ili kao da je u dječjim kolicima.

– Popij nešto, sok, mlijeko. Hoćeš čokolade?

Ovo je bilo previše.

– Ipak ću kavu s mlijekom, molim vas.

Starci je pogledaju. Inače nije pila kavu.

Mama je pogladi po kosi. – No, malo kavice slobodno popiješ.

– Znam da slobodno!

Minute su prolazile. Odrasli su živahno razgovarali. Ponekad bi pala uobičajena replika domaćina. – E, sad će oni.

– Pa nazovi ih, Ivo – predloži mama.

– Pričekat ćemo još koju minutu.

Kad nabrojim do deset, pojavit će se, započne Emina staru igru. Jedan, dva, tri… Evo ih! Ne, to su neki drugi ljudi. Počne odbrojavati iznova.

Ovaj put bez previše nade. Tek toliko da joj prođe vrijeme. Jedan, dva, tri, četiri, pet, šest, sedam, osam, devet, deset. Na deset zatvori oči. Pričeka tako par sekundi. Zatim ih otvori.

Brasovi se približavaju uličicom! Nije moguće!

Ona se malo lecne na stolici. Zbilja, to su oni.

To je on! Na trenutak se zabuljila u njega kao opčinjena, ali brzo se sjeti da treba zauzeti ležerniju pozu. Zato se udobnije namjesti, a noge ispruži ispred sebe. Poza je trebala djelovati u stilu – no konačno, već sam krepala od dosade.

– No konačno! – skoči tata. – Kasnite!

– Valići su, pa je Željko sporije vozio.

– Da ne bi bilo kakve oluje… – uvijek zabrinuta mama.

Mogla bi sve pokvariti! Emina bi je najradije munula laktom u rebra.

– Ma do Silbe se budemo dokoturali, a onda, ako treba, možete i sutra natrag.

Bravo, Martine! Emina mu oda priznanje u sebi.

Svi su spontano ustali, pa ustane i Emina.

Nakon ovih par uvodnih rečenica počne opet unakrsno ljubljenje. Doma se petkom nikad nisu ljubili. Ako bude morala poljubiti Željka, Emina će se onesvijestiti! Što morala, smjela! Ako joj bude dozvoljeno. Ako joj sudbina ukaže takvu milost! Jer, kako je izgledao… Na što je ličio…

Na Apolona! Nije ga mogla ni gledati. Zračio je kao Sunce. I on je na sebi imao izlizane traperice, do iznad koljena. Samo to. Tijelo mu je bilo preplanulo, mišićavo. U uhu mala naušnica.

Kosa malo posvijetlila i porasla. Kao da ima dvadeset godina. Lice tamno i opako. Opako

zgodno. Oči tamne, zubi bijeli. Svako malo, svojim bi blic-pogledima uočila neki novi detalj.

Na kraju on dođe i do nje. Nakon što se već izljubio sa svima, i ona s njegovima. Vidno zastane, kao da se prestrašio. Nije bio plitke sorte kao njegov prijatelj Alen da bi je odmjeravao pogledom. Gledao joj je kosu.

– O – reče on.

Prvi put da ga je vidjela zbunjenog. Nadala se, oh, kako se nadala, da je to zbog njezina izgleda, a ne zbog nečeg drugog. Na primjer, Alenovog tračanja putem mobitela.

– O, nova frizura – pa joj pruži ruku.

Stajali su tako sekundu u nedoumici, a tada mu ona približi lice. Dva puta su se poljubili.

Njezini su poljupci bili usisavajući. Usisavala je u tom kratkom trenutku njegov miris, usisavala je mekoću njegove kože, njegov tamni izgled.

Valjda ga nije zaslinila! Oni najprije odmaknu glave, a tek malo kasnije puste i ruke. Što mu je? – pitala se Emina. Nije se mogla nadati da je zadivljen njome. Ali ponašao se čudno. To je jasno. Kad su se konačno razdvojili, ona se brzo okrene k starcima, praveći se da je uključena u razgovor. Okrene se i on. Stajali su jedno pored drugoga i gotovo se dodirivali, ali ona se svejedno nije usuđivala pogledati ga.

Trebao joj je predah da dođe k sebi. Usne su joj bridjele, na ruci je osjećala njegov stisak, duboko je udisala njegov miris. Miris mora, soli i zdrave kože. Miris muškog tijela.

Starci se dogovore da će krenuti odmah da se to vrijeme nekud ne razvije. Opet ljubljenje i opraštanje s Viranima.

– Onda bok!

– Bok! – Mi se još danas vidimo, Varaždinci!

– Svrati i ti, Martin, na čašicu, kad ih dopremiš!

– Ako ne bude prekasno.

– Sretan put, dobro more!

– Mogli ste još malo ostati!

– Lijepo se zabavite!

– Vidimo se!

– Book!

Konačno. Krenuli su prema molu za čamce u centru Vira.

– Evo naše jahte – pokaže Željkova mama poveći gumenjak s motorom.

– Super je!

– Krasan!

– Velik!

Do ove lučice hodali su u parovima. Mame naprijed, tate u sredini, a ona i Željko otraga.

Na pristojnoj udaljenosti. Nisu prozborili ni riječi. Ona se pravila kao da razgledava Vir i kuće oko sebe. Što je on radio, nije znala, nije se usuđivala promotriti.

Kao za inat, na par metara od čamčića nalazio se mali kafić. Terasa je imala suncobrane od trstike i sve je djelovalo vrlo tropski.

– E, ovo te naprosto mami – Martin zagrli Ivana.

– Petnaest minuta gore-dolje – odvrati spremni Ivo. – Malo gasa za put – već je Martin sjedao za stol.

– Odite, mačke! Klinci!

– Ivo – mama je strijeljala tatu pogledom. – Ne misliš valjda sad tu nasjedavati!

– Samo par minuta.

– Samo jedno pivce – javi se i Martin.

– Pusti – uključi se Željkova mama. – Nek’ popiju čim prije to prokleto pivo, pa da idemo.

Ako ćemo se sad još s njima natezati, tome nikad kraja!

– E pa onda ću i ja pivo – izjavi prkosno Eminina mama.

– Bogami, onda ću i ja – složi se i Željkova mama.

Emina i Željko se prvi put pogledaju i zasmijulje.

– Hoćeš da malo prošećemo rivom? – Željko razbije tišinu.

– Može, super, da ih ne gledamo.

– Što ćete vi, djeco? – zvao je Eminin tata. – Dođite, sjednite!

– Mi ćemo se radije malo prošetati! – dovikne mu Emina.

– Samo bez kupanja!

Ova mala zavjera protiv staraca opet ih je zbližila. Dođu do ruba mola.

– Pogledaj kakvi cipli! – pokaže Željko prstom na jato.

– Zbilja su ogromni.

– Samo, to ti slabo grize. Ne možeš ga uloviti.

Jednostavno pljune udicu van.

– Ja sam dosad lovila samo babe i špariće.

– Hoćeš da pecamo na Silbi? Tamo ti je sve puno riba. Često se mogu vidjeti i delfini.

– I morski psi? – nasmije se Emina.

– Pa zapravo, ima ih. U posljednja dva tjedna ribari su ulovili čak tri!

– Tri?! Onda se tamo ne kanim kupati.

– Ma to su ti mali modrulji. Taj te ne bi napao ni da skočiš direktno pred njega.

Gdje ima malih, ima i velikih, pomisli Emina u sebi. No, ako treba, plivat će s njim i do Italije.

Uživala je u svakom trenutku. Grijala se na Željkovom suncu. Kupala u njegovoj auri.

Sasvim je svejedno gdje su. Ovdje ili na Silbi.

Dobro, plaža i more pružali su više romantičnih mogućnosti. Ali, dobro je. Odlično. Izgleda da ništa nije znao o njezinoj avanturi s Alenom.

Kasnije će mu sama ispričati.

Sjednu na mol. Valovi su ih prskali po nogama.

– Znaš voziti po valovima?

– Ma nije to ništa. Tu ti je more uvijek malo valovito. Vozio sam čamac i po pravim olujama.

– Otkad znaš voziti?

– Pa i kod kuće sam znao veslati s prijateljima.

Drava ti je još opasnija od mora. Pogotovo naše jezero. Tamo te struje lako potegnu i utopiš se i da si najbolji plivač na svijetu. Tu na moru nema frke. More te drži, ne toneš. Uvijek možeš doplivati do nekakvog kopna.

– Ako te prije nešto ne pojede.

– A misliš da kod nas u jezeru nema opasnosti? Moj je prijatelj uhvatio soma od dvadeset kila. Ne bi ti bilo ugodno da ga spaziš dok plivaš.

– Samo sam se jednom kupala u našem jezeru.

I zbilja, skoro me odnijela struja. Isplivala sam kod nekakvog šipražja dvjesto metara dalje.

– Da, tamo još uvijek teče stara Drava. Trebaš znati na kojim se mjestima smiješ kupati.

Možda me ti naučiš, kad se vratimo doma, pomisli Emina.

Razgovor se dobro odvijao. Kao i cjelokupna situacija. Mame, tate i njih dvoje. Odlična

16

Ljetni roman

podjela.

– Mašu nam – primijeti Željko.

– Izgleda da krećemo.

Vrate se do kafića.

– Djeco, krećemo!

– Ovo je bilo brzo – šapne Emina Željku.

Gumenjak je bio privezan uz rivu. Poskakivao je na valovima.

– Idemo, ukrcavanje! – objavi Željkov tata. – Prvo žene i djeca.

– Prvo ideš ti da preuzmeš stvari – poklopi ga njegova žena.

Martin uđe u čamac i uzme dvije torbe koje su imali. Stajao je u čamcu i vješto održavao ravnotežu poput iskusnog mornara. Zatim pruži ruku Ani, pa svojoj ženi, Emini i njezinom tati, a Željko uđe posljednji.

On je i odvezao uže.

– Evo i kapetana – objavi Martin kad je Željko uskočio. – Smjestite se udobno i čvrsto se uhvatite.

Gumenjak je imao tri pregradne daske. Emina i njezina mama sjednu na zadnju, najbližu krmi. Željko je sjedio sasvim otraga, kod motora. U sredini Željkova mama, okrenuta prema otraga, i Eminin tata, okrenut prema naprijed. Na prvoj dasci sjedio je Martin. Željko ih veslom odgurne od obale, a onda pruži veslo tati. Sam uhvati drugo, s poda čamca. Tako su zajedno veslali jedno dvadesetak metara sve dok se nisu otisnuli dalje od obale. Tad puste vesla, a Željko nategne sajlu motora. U drugom pokušaju, motor upali. On usmjeri kormilo prema otvorenom moru.

– Pravac Silba – najavi pritom. Čamac se počeo udaljavati od Vira. Najprije se cijeli gradić mogao pregledno vidjeti, a zatim su se kuće počele smanjivati sve dok se nisu pretvorile u točkaste nakupine. Prava morska slika. Plavo more, kamenita obala i ponegdje bijelo primorsko naselje. Čamac je dobrano jahao na valovima. Bili su to neki raspršeni valovi, udarali su i skakutali sa svih strana. Nisu se lijeno valjali i nadizali kao u pjesmama. Mama dohvati mali napuhani jastučić i pruži joj ga.

– Sjedni na ovo, dušo.

– Ne treba mi.

– Onda nek’ ti barem bude pod nogama.

– Mama, nećemo se potopiti. Uostalom, znam plivati.

– Samo ga stavi blizu!

Neki autoritativno zabrinuti sjaj u majčinom oku natjera je da ipak uzme jastučić. Stavi ga kraj sebe i na njega nasloni lakat.

– Zadovoljna?

– Samo ga čvrsto drži.

– Ne boj se, Ana – uoči Željkova mama njezin strah. – nije to ništa. Mi se često vozimo i po gorem nevremenu.

Vrijeme se zaista počelo pretvarati u nevrijeme. Lagano je počeo popuhivati vjetar, a valovi su se nekako zaokružili i provaljivali se.

– Sad smo takoreći na otvorenom moru – javi se Željkov tata da prikaže, valjda, kako je ovo uobičajena stvar za otvoreno more.

– Vir se više ne vidi – Ana bi zapravo najradije da se vrate.

– Mislim da je Silba sad i bliže – reče Željkova mama utješno.

– Ma stići ćemo nekako – zaključi Martin.

Starci su bili puni hrabrosti. Uzeli su oni dobru popudbinu. No Eminin zdrav i nezamagljen razum postajao je sve zabrinutiji. Ona pogleda Željka hoteći ga upitati o njegovoj prognozi. No njegov je pogled bio smrknut, uperen u daljinu.

Obrve su mu se skupile iznad tamnih očiju, lice mu je odavalo posvemašnju zabrinutost. Očito je u ovim valićima uočio veću opasnost nego svi ostali. No izgledao je muževno i prekrasno.

Kad bi sad mogla skočiti do njega, obuhvatiti mu glavu rukama i utješiti ga riječima „ništa ne brini dušo“, kao neka odrasla žena. Kao da mu je djevojka. Poljubiti ga lagano u usta. A njegovo bi se lice opustilo i razlilo u osmijeh.

No njegovo je lice samo postalo još kruće.

On donese odluku.

– Tata, moramo se vratiti. Do Vira je ipak sigurnije.

– Isto ti je sinko, prije ćemo stići do Silbe.

– Vratit ćemo se do prvog otoka!

– Tako možemo i naprijed.

– Tata, pogledaj malo oko sebe!

– Istina, gadno je, ali izvući ćemo se nekako.

Pusti mene otraga.

– Svejedno tko je otraga. Tamo naprijed pada totalna kiša. Moramo natrag. Ako još stignemo.

Ispred njih sterale su se maglovite zavjese kiše.

REGIONALNI TJEDNIK || 2. kolovoza 2016., br. 637 – Ajde, makni se – Martin se već vukao do motora. Željko se makne. Možda je mislio da će tata ipak okrenuti čamac. Ili nije želio ispasti kukavica. S Martinom se sad, u svakom slučaju, nije dalo raspravljati. Njemu je pred očima samo bio roštilj i kanistar vina. Eminini roditelji su šutjeli. Mama od straha, a tata još nije odlučio što bi bilo najpametnije.

– Dobro, Martine – prozbori Ivo konačno. – Djeca su tu. Što je sigurnije, naprijed ili natrag?

Ili do prvog otočića?

– To s otočićem je malo teže – pogleda Martin u sivilo oko sebe. – Vratit ćemo se.

Pa počne nešto prtljati oko kormila.

Oko njih se smračilo. More je poprimilo olovnu boju. Zahladilo je. Na sve strane potpuna tišina. Kao da se nalaze ispod neke sive kupole. Nisu se usuđivali ni govoriti. Kao kukci poklopljeni velikom čašom. Zlokobno tamno more oko njih potpuno se smirilo. Mjestimično je izgledalo kao ulje. Tu su mirnoću presijecali samo neki fini rebrasti valići za koje se činilo da odlaze dalje od njih. U ušima im je nastao pritisak.

Motor čamca bio je ugašen. Valjda ga je Martin ugasio, od straha. Stajali su potpuno mirno, orahova ljuska pod lupom okrutnog čudovišta.

Znali su da sad mora uslijediti nešto strašno.

Imali su osjećaj da će se ugušiti ako ovo još potraje. Ili jednostavno poludjeti.

Svi su šutjeli. Kao da im se riječi ionako ne bi čule. Kao da je ova zlokobna tišina trajala vječno.

Tad ih zapuhne dašak toplog vjetrića. Nježno i ugodno. Posljednja okrutnost poludjelog nevremena.

More s njihove lijeve strane iznenada se silno uzburka. Kraj njih se stvori siva vjetrovita zavjesa. Kiša se iznenada stušti na njih. Gromovi proparaju nebo. Stanu bljeskati paklene munje.

Najednom se čamac počne nadizati. Sve više i više, kao da je dignut repom ogromne morske nemani. Činilo se da su se uspeli visoko, visoko, da će pomoliti glave iznad ove stravične oluje.

Tad se počnu spuštati. Sve dublje i dublje. U beskrajno vodeno crnilo. Okolo njih tamni zidovi i sparina. Bez zraka. Kao da će se spustiti na dno mora i biti poklopljeni tom vodenom stihijom.

Nisu se usuđivali ni gledati oko sebe. Sve dublje i dublje, sve tamnije i tamnije. Ustreptala voda oko njih.

Kad su već osjetili da će se ugušiti, a njihova je jeza dostigla vrhunac, krenu ponovno u zrak.

Ovaj su uzlet doživjeli kao svojevrsno olakšanje.

Ako već moraju poginuti, nek’ to bude s plućima punima zraka. Ono gušenje bilo je stravično.

Ponovno visoko, visoko, na vrhu vodenog brijega. No barem je klaustrofobija malo popustila. Nebo je postalo otvorenije, kupole je nestalo. Oko njih šibao je vjetar i kiša. Gromovi su urlali nebom, sive igličaste kapi i ogromni valovi, valovi visoki kao zgrada.

Izašli su iz samog centra oluje. To je bio onaj zlokoban miran krug. Ona izluđujuća tišina.

Sad je orkan pokazao svoje pravo lice. Strašno i smrtonosno. Trebalo je čekati koji će ih od ovih valova potopiti.

Visoko gore, duboko u bezdan. A čamac je plutao poput orahove ljuske.

U jednom trenutku, kad su se nalazili u vodenoj rupi, na dnu golemog vala, majka uhvati Eminu za ruku. Izgledalo je da će se crni zid od ustreptale vode stropoštati ravno na njih i progutati ih. Poput kakve grabežljive lignje usisati u svoja usta i samljeti ih. Emina stisne maminu ruku. Ovo je valjda smrt, mislila je. Tata ispruži ruku prema njima, pa ih dotakne. Martin je nijemo gledao pred sebe. Željkova mama uhvati Željka. Kao u nekoj igri preklapanja ruku.

Val ih počne ponovno dizati. Ovo još nije smrt. Opet krenu u zrak, sve više i više. Na vrhu vala bilo je hladnije nego dolje u rupi. Dolje je vladala zagušujuća sparina.

S vrha vala, međutim, moglo se i vidjeti oko sebe. Ne daleko, ali utješno.

Gore, dolje. Gore, dolje. More se poigravalo s njima. Visoko gore, duboko dolje. Gore, pa opet dolje.

Nakon, kao što se činilo, nekoliko sati beskrajnog užasa, orkan se lagano počne smirivati. Kiša je gotovo prestala. Munje su se samo još nazirale u daljini, gromovi su se jedva čuli. Nebo je bilo potpuno sivo, a voda još tamnija. No barem se moglo razlikovati što je gore, a što dolje. Još do malo prije sve je izgledalo kao jedan ogromni crni pakao.

Plutajući na vrhu vala osjete tračak nade.

Martin progovori. – Najgore je prošlo. Možda

prođe i ovo.

Glas mu se dobro čuo, ali još uvijek se činilo kao da govori iz bačve.

– Samo se čvrsto držite, ovaj gumenjak se ne da tako lako potopiti!

Jahanje se nastavilo. Šutjeli su i dalje. No konačno im se vratila sposobnost razmišljanja.

Dotad su samo tupo zurili. Mrtvilo kao obrana od užasa. Tako se zablokiraju životinje kad ih napadne jači grabežljivac. Mozak milostivo luči neki svoj morfij.

Ali sad, kad su im se vratile misli, sva težina situacije padne im na glavu. No taj povratak razuma značio je i mogućnost djelovanja, prestanak smrtne opasnosti, priliku za život.

Ispod njih još su uvijek promicali ogromni valovi te ih spuštali i nadizali. Ali ne više tako visoko ni tako duboko. Na lica im se gotovo vrate osmijesi.

– Izdržite još malo – hrabrio ih je Martin. – Dići ću spomenik ovom gumenjaku!

Emina konačno svjesno pogleda Željka. Živ je i zdrav, s licem punim nade.

– Gdje smo? – upita Eminin tata.

– To nitko ne zna – odvrati Željkova mama.

– Kad se smiri, znat ćemo – Martin je bio gotovo sretan. Kao da je osobnom zaslugom pobijedio oluju.

– Ne nadajmo se prerano. Smrt je još oko nas – javi se Eminina mama.

Emina joj pusti ruku. Dosad je to bio stisak ohrabrenja, ali ove riječi bile su toliko zloslutne da joj Emina u tome nije željela davati podršku.

Zato joj se obrati.

– Mama, nadaj se najboljem, primi se za čamac i šuti! Zar bi zbilja bila najsretnija da poginemo? Da možeš reći, valjda na nebu – „jesam vam ja govorila“!

– Eminić! – mama je ponovno uhvati. – Nije sad vrijeme za svađu.

Svađa! A tu priča o smrti! Emina joj ponovno pusti ruku i uhvati gumeni jastučić.

Mama je tužno pogleda.

– Što sad! Prije si rekla nek’ primim jastučić!

Ostali se nisu obazirali na njih. Promatrali su stišavanje oluje i već polako razmišljali o svjetlijim temama.

– Možda nismo daleko od Silbe – reče Martin.

– Još nije ništa izgubljeno – nadoveže se njegova žena Ljerka.

– Već se okolo pomalo svijetli – zaključi Ivo.

– Možda ugledamo kakav otok.

– Ma kad se ovo stiša – bio je uporan Martin – mi začas doplovimo do Silbe.

– Eto, i to je prošlo… – uzdahne Eminina mama da se ponovno dodvori kćeri.

No glavom su joj i dalje zujale najzlokobnije misli.

– Morat ćemo se tri dana oporavljati od ovog šoka – reče Ivo. – To obično nastupa nakon opasnosti. Mislim, šok.

– Oporavljat ćete se kod nas, ako treba i tjedan dana! – Martin će.

– A ne, vraćamo se čim bude moguće natrag na Pag, most je ipak most! – Ana pokuša popratiti ove riječi osmijehom. – A imamo i plaćeno.

– Ma glavno da smo živi i zdravi, sad smo već na konju – zaključi Ljerka.

Odjednom primijete kako se iz uzburkane vodene mase oko njih naglo uzdiže jedan oštar val s ogromnom krestom. Kreće ravno prema njima. Još jedan veliki, pomisle oni. Ali ovaj se nije valjao kao drugi, bio je visok i gotovo šiljast pri vrhu, zaobljen prema naprijed, prema njima.

Najednom se u svoj snazi uzdigne nad čamcem i kao da je sekundu-dvije pričekao naslađujući se prije nego će se obrušiti na njih.

– Držite se za čamac! Uhvatite se za…

Martinov povik bi grubo prekinut. Golemi val stušti se na njih. Poklopi ih svom silinom.

Emina ugleda vodu i mjehuriće oko sebe. Oči su joj bile otvorene. Jastučić je čvrsto stezala na grudima. Zraka joj je nestajalo. Oko nje strahovit kovitlac. Nogama je udarala o razne tvrde predmete. Možda u čamac, možda u ljude.

Počela se gušiti. Trebala je zraka! Samo zrak, zrak, vrištalo je u njezinom mozgu! Pokušavala je plivati odgurujući se nogama. Sad je zahvaćala samo vodu. Beskrajnu plavu i slanu vodu.

Nije znala što je gore, a što dolje. Nije znala tone li u dubinu ili se uzdiže prema vrhu.

Najednom je neka sila izbaci na površinu.

Jastučić joj je spasio život! Ona pohlepno stane gutati zrak kao nešto najslađe što je ikad okusila.

Minutu-dvije udisala je zatvorenih očiju, sva obamrla. Tad se naglo sjeti mame, tate, Željka, njegovih! Počne razgledavati oko sebe. Samo more i valovi. Ponovno dizanje i spuštanje.

Jedan veći val visoko je podigne. Ona pogledom pretraži okolicu. Nigdje ničega. Ni ljudi, ni čamca, ni bilo kakvih predmeta koji bi svjedočili o njihovoj tragediji. Jesu li završili na dnu mora?

Poklopljeni tonama okrutne vode?!

Ljetni roman

2. kolovoza 2016., br. 637 || REGIONALNI TJEDNIK

Prikaže joj se slika morskog dna i posvemašnjeg mira koji je tamo vladao. Dolje nije bjesnilo nevrijeme. Bilo bi tako ugodno jednostavno se prepustiti, potonuti, ispustiti jastučić. Pridružiti se svojima. Bio bi to kraj svega.

Obuzme je obamrlost. Jastučić joj počne kliziti iz ruku.

Tad se ponovno trgne. Što ako je iz čamca ispala samo ona? Ako su svi ostali živi i zdravi u čamcu? I traže je. Ili će je tražiti kad prestane oluja?! Ne, treba se boriti za život!

Još nije sve izgubljeno. Uostalom, zadnje što je čula bio je Martinov povik neka se drže za čamac. A ona je umjesto toga uhvatila jastučić.

Tako je. Sigurno je samo ona ispala iz čamca!

Moralo je biti tako! Ne može biti drugačije.

Njezini jednostavno ne mogu biti mrtvi. Ni mama ni tata! Ni Željko! Ni njegovi. Bilo bi to preokrutno. Njezin je mladi život tek počinjao.

Sve će to završiti dobro.

Ona ponovno stegne jastučić i prepusti se valovima. Nek’ je nose kud hoće. Negdje će isplivati. Možda u Italiji. Možda je pronađe kakav brod.

U tom divljem skakutanju nijednom nije pomislila na morske pse. Ta bi joj misao pomutila ove optimistične nade u spas.

Ali sad, kad se sve počelo smirivati, ona se prisjeti i toga. No, pa nije ovo ocean! Valjda su i morski psi potražili kakvo skrovište. No, oluja prolazi, pa bi mogli polako i izaći…

Odluči ipak ne misliti na to. Odluči se ne bojati. Željko je rekao da kod nas ima samo nekih malih pasa koji ne napadaju ljude.

Ona čvrsto odluči preživjeti.

Razgleda oko sebe ne bi li se ipak negdje moglo nazrijeti kopno. No bilo je previše sivo.

Kopnu ni traga. Ni čamcu.

Ipak, u daljini, jedan je oblak izgledao gušći od ostalih. Možda je ipak kakav otočić.

Pokuša se usmjeriti prema tamo. Nekako su se i valovi kotrljali u tom pravcu. Smanjili su se i imali bijele kreste na vrhu. Jedan takav, sto puta veći, potopio je i njih. Nju. Odlučila je tako razmišljati. Samo ju je to tjeralo naprijed. Misao da su njezini živi.

Ovo više nisu valovi otvorenog mora, pomisli Emina. To su oni koje su vidjeli na početku, kad su isplovili s Vira.

Možda je ipak kopno, poveseli se.

No u tom trenutku, podosta dalje od sebe, između valova ugleda nešto crno. Peraja! Bila je

to prva pomisao. Kao opčinjena gledala je u tom smjeru. Sad je nestala. Valjda joj se pričinilo.

No kad je sljedeći val opet podigne uvis, crna se točka ponovno ukaže. Samo na trenutak, ali sad je bila sigurna da ju je stvarno vidjela. Nema smisla da počne bježati u suprotnom pravcu.

Ionako se nije kretala vlastitom snagom, nego su je nosili valovi. A i nalazila se na putu prema otoku. I to crno je bilo nošeno na istu stranu.

Onda nije bila peraja, nadala se. Možda je neki komad s čamca.

Pokuša ipak zaplivati prema tome. Mahala je nogama, ali nije bila sigurna napreduje li uopće ikamo. Na sljedećem valu ponovno ugleda tu stvar, sad bliže sebi. Očigledno se ipak uspjela približiti za nekoliko metara.

Nije bilo sumnje, bila je to nečija glava! Netko je bio u vodi! Netko od njezinih! U to nije bilo sumnje. Samo, je li živ ili mrtav? Da je mrtav, već bi potonuo.

Ona pokuša dozvati tog čovjeka.

– Hej! Ovdje sam! Emina ovdje! Tko je tamo?! Čak podigne ruku i mahne. Nije bila ni svjesna koliko joj je ukočena. Ruka joj je bila kao od olova. Valjda od grčevitog držanja jastučića.

Noge su joj bile promrzle, koža smežurana, snaga na izmaku, ali pojava ove glave probudila je u njoj zadnju uspavanu energiju.

Nije bilo odgovora.

Ona ponovno zapliva prema glavi. No glavu kao da je nosila struja, pa je nikako nije mogla sustići. Zapravo, i nju je nosila struja, zbog toga joj se činilo da doista pliva, i to dosta brzo.

Ona tamna masa u daljini poprimila je crnu, maglovitu boju. Ukaže se špičasti vrh koji se širio na obje strane. Poput ogromnog trokuta.

Oblaci tako ne izgledaju. Bilo je to ipak kopno.

Otok! Još malo!

Ponovno krene prema glavi. Sad ju je vidjela cijelo vrijeme, više je valovi nisu skrivali. Samo dvadesetak metara od nje!

Nije se moglo razabrati tko je to. Sve bliže i bliže. Emina se trudila iz sve snage. To joj je postao jedini cilj, svu je pažnju, energiju i želju usmjerila tome.

Desetak metara!

Glava lagano potone. Izgleda da ju je ponovno prekrio val. Ali više se ne pojavi. Na tom istom mjestu u vodi još se nešto zacrni, no ne ispliva ništa. Da nije ipak morski pas zaronio?! Ma nek’ me pojede! Ionako sam već jednom nogom u grobu, pomisli ona.

Strah za nju više nije postojao. Nije imalo smisla bojati se sad. Svom se snagom odgurne nogama i zapliva desnom rukom, dok je jastučić držala samo lijevom. Konačno stigne do mjesta gdje je glava nestala. Ispod vode ugleda nešto tamno, nalik velikoj ribi. Bez razmišljanja posegne za tim. Bilo je preduboko. Zato se pokuša jače istegnuti držeći se još uvijek za jastučić.

Izgleda da je tijelo tonulo. Emina odluči. Ispusti jastučić i zaroni. Objema rukama i otvorenih očiju. Na metar ispod površine ugleda Željka.

Lagano je tonuo, lebdio u vodi. Uzdignutih ruku, kao u nekoj predaji. Otvorenih očiju.

Emina se uspaničeno približi njegovom licu.

Vidi li je on? Je li živ?

Uhvati ga ispod ruku i pokuša ga podići.

Bio je pretežak. Pokuša mu šakama obuhvatiti glavu i dići ga. No ne makne se s mjesta. Nije reagirao. Konačno, u krajnjem užasu zgrabi jednom rukom njegovu kosu i zapliva snažno prema gore. Uspjela ga je pomaknuti s mjesta.

Micali su se! Dizali prema površini. Kao da je i on zamahnuo rukom. Ili mu je to učinila voda.

Do vrha je bilo samo pola metra, ali Emina je napredovala sporo, centimetar po centimetar.

Nestajalo joj je zraka. Kako je tek njemu?! On je u vodi puno duže! Je li uopće živ? Živ! Željko ne smije biti mrtav! Posljednjim atomima snage snažno se uzdigne prema gore, vukući nemilosrdno za sobom punu šaku kose s pripadajućim tijelom. Željko se trgnuo nogama. Pomicao je ruke.

Kao da je želi dohvatiti. U sljedećoj sekundi izrone na površinu.

– Aaaaah – Emina snažno udahne zrak.

Sad uhvati Željka ispod ruku, pa ga malo pridigne. Pokuša ga protresti. Pokuša ga nagnuti lijevo, desno. Udari ga dlanom u grudi.

Izgledalo je kao da ne diše. Ne! Ne sad! Kad bi on sad potonuo pred njezinim očima, ona bi se jednostavno pustila za njim. Pustila da sasvim mirno odlebdi na dno s njim.

Nije se micao. Ona počne opuštati svoje tijelo.

Uhvati je totalna apatija. Više se nije moglo učiniti ništa. Iskliznut će joj između ruku. I ona će s njim.

No tad, sasvim blizu svoje ruke, ugleda jastučić. Čarobni jastučić! Kao da ju je čekao. Blaženi jastučić! Istegne se da ga dohvati. No jastučić se izmakne taman toliko da ga ne uspije uhvatiti.

Još nekoliko sličnih pokušaja, i ništa.

Razmišljala je brzo. Možda bi Željko izdržao sekundu-dvije na površini dok se ona ne vrati s jastučićem. Kad bi mu napunila pluća zrakom.

Zašto se toga nije već ranije sjetila! Učili su o tome na prvoj pomoći!

Ona čvrsto privi njegovu glavu na svoje grudi, pa mu nekako rastvori usta, plivajući za to vrijeme samo nogama. Duboko udahne hladan svježi zrak i polako ga ispusti u njegova usta. Ponovi to još jednom, pa još jednom.

Tad ga podigne malo na površinu i pusti. Ona sama baci se za jastučićem, zgrabi ga i vrati se u trenu do Željka.

Nije potonuo. Emina gurne jastučić ispod njegovih grudiju. U tom času Željko se uhvati za jastučić i zakašlje. Emini na oči granu suze.

Zgrabi ga oko ramena desnom rukom, a lijevom se i sama držala za rub jastučića. Željko je kašljao i pljuckao, kašljao i disao!

A Emina je plakala, glasno jecajući, nesvjesna svega oko sebe, sretna što srce drugog čovjeka kuca uz njezino.

Otočić u daljini približavao se. Plutali su prema njemu mašući nogama. Željko kašljucajući, Emina plačući.

Ispod sivih oblaka promolila je prva sunčeva zraka. Eminin se plač pretvori u smijeh, pa zatim opet u plač. A onda se polako smirila uz još poneki jecaj.

Plivali su tako zagrljeni, bez riječi, bez misli, napaćenih pogleda, orijentirani samo na obalu ispred sebe. Ravno, samo ravno, još malo, još malo! Minute su prolazile, napredovali su sporo, kao da je otok stajao uvijek na istom mjestu. No njihova upornost, slijepa upornost, žudnja za kopnom, konačno bi nagrađena.

Nakon pola sata ispod sebe ugledaju pijesak.

Valići su bili gotovo pitomi, sunce je u oblacima načinilo pukotinu. Pijesak je izgledao zelen, prekrasan i spasonosan.

Otočić je bio pred njima!

Emina spusti noge i dotakne dno. Ponovno je preplave suze. Željko je bio preslab. Ona ga stade vući na jastučiću prema plaži.

Sad je sunce upržilo svim svojim ljetnim žarom. Plaža je bila pješčana. Emina izvuče Željka na kopno. Noge su mu još uvijek bile u

17

vodi. Nije imala snage povući ga dalje. A on je, opušten, bio neizmjerno težak.

Emina ga pokuša još jednom povući. On se na kraju uspije odgurnuti nogama te oboje padnu na suho i istog trena zaspu. * Emina se probudi. Željko ju je nosio. Bila mu je u naručju. Prvo što je ugledala bile su njegove grudi. Podigne pogled do njegove brade. Priljubi glavu uz njega, na trenutak zaboravljajući na ostalo.

No tad je naglo poklope crne misli. Ona se u djeliću sekunde dosjeti gdje su i što se dogodilo.

– Budna si. Hvala Bogu. Jesi dobro?

– Jesam. A ti?

– Dobro se osjećam. Spavanje me skockalo.

Iznio sam te iz vode. Plima nas je već skoro ponovno potopila.

Sjednu malo dalje na suhi pijesak. Bilo je kasno poslijepodne. Temperatura je bila visoka, a sunce je pržilo uobičajenom ljetnom toplinom.

Kao da oluje nije ni bilo.

Pogledi su im bili uprti u daljinu, na pučinu.

Nikakvo se drugo kopno nije naziralo. Samo plavo, beskrajno more.

Eminu stisne oko srca.

– Sve mi ispričaj, kako si se našao u vodi, što znaš o našima, sve, sve čega se možeš sjetiti.

– Bili su ogromni valovi, to znaš. Baš kad su se malo stišali i kad je izgledalo da ćemo se izvući, pojavila se ona gromada, onaj vodeni neboder. Svi su nešto vikali, da se držimo za čamac i slično. U djeliću sekunde vidio sam da si ispala iz čamca. Držala si se za jastučić. Učinilo mi se da te vidim pored čamca. Nitko drugi te, izgleda, nije primijetio. Bili su u posvemašnjoj panici. Skočio sam u vodu, instinktivno, u val koji nas je još uvijek valjao. Imao sam te namjeru dohvatiti jednom rukom, a drugom se primiti za čamac. No kad sam se našao u vodi, nastao je strašan kovitlac. Voda mi je udarala lice, oči, više te nisam vidio. Još sam jednom ugledao čamac, nije se prevrnuo, mislim da sam vidio i glave u njemu.

– Hvala Bogu!

– Ali nisam bio siguran. Pokušao sam plivati prema njima, svom snagom. No svaki me je zamah totalno iscrpljivao. Nakon tri zamaha nisam se više mogao ni pomaknuti. Ostao sam nemoćan, paraliziran. Grozno. Čamac je nestao, oko mene samo plavo, samo voda. Nisam mogao skužiti ni u kojem su smjeru otplutali, niti gdje je nestala tvoja glava. Pokušao sam još nekako plivati, ali bez smisla. Prepustio sam se valovima. Samo sam se održavao na vodi. Nije bilo ni teško. Valovi su me dizali i spuštali. K’o u nekom transu. Ne znam koliko dugo sam tako skakutao. Sve mi se počelo činiti jako blisko, razumiješ, kao da je voda moj element, kao da mi je tu najugodnije.

– Shvaćam. I meni se tako činilo. Kao da bi bilo zgodno potonuti u morske dubine. Kao da me more voli, kao da se vraćam kući.

– Točno to. Odmah mi je postalo jasno da je taj osjećaj lažan. Čitao sam već prije o tome. To mozak ispusti nekakvu drogu da zaštiti tijelo od boli. Da ti se smrt ne čini tako stravična. Zato sam skupio svu snagu i jahao dalje. Pokušavao sam realno gledati oko sebe. Sunce još nije bilo visoko, još nije bilo ni podne. Valovi su bili sve manji, oblaci sve prozirniji, sivilo oko mene svjetlije, dakle, oluji je kraj. Kad se sve smiri, razmišljao sam, u miru ću otplivati u nekom pravcu. Na istok. Ili da me pronađe kakav patrolni čamac, obalna straža, starci. Samo da ne izgubim svu snagu.

Emina je sjedila tik do njega i upijala njegove riječi. Bio je tako krhak, a opet snalažljiv i pametan. Snažan. I… skočio je za njom.

– Što je onda bilo? – upita ga ona.

Najradije bi ga zagrlila oko vrata, ta sad su bili prisni, nisu bili doma, ovo je nešto drugo.

Ali tvrdo kopno, mirno more i spokojno predvečerje oduzmu joj hrabrost. Ona se opet povuče.

– Dugo je vremena prošlo dok te nisam ugledao. Valjda sati. Tako mi se barem činilo.

Odmah sam shvatio da si to ti. Po jastučiću.

Emina se osvrne oko sebe.

– Nema ga više. Voda ga je odnijela dok smo spavali. Da nije bilo njega…

– Hvala ti, jastučiću! – Željko ispruži ruke prema moru.

– Lijepo plovi! – nadoveže se Emina.

Pošute par trenutaka.

– Pričaj dalje.

– Kad sam te, dakle, uočio po slavnom jastu-

18

ljetni roman

čiću, pokušao sam plivati prema tebi. Ali ruke me nisu slušale. Totalno sam se šokirao. Skroz paraliziran. Nešto malo sam se možda i maknuo s mjesta, ali struja je bila prejaka. Jednostavno me vukla. A ti kao da si se udaljavala od mene.

– Mislila sam da si morski pas.

Tu oboje prasnu u smijeh. Smijali su se sve više i više, na kraju su se već i valjali po pijesku.

Nisu mogli prestati. Smijeh je pomalo prelazio u histeriju. Nije se znalo smiju li se ili plaču. Grčili su se po tlu barem jedno petnaestak minuta dok se konačno nisu smirili.

– Tako se smiju u ludnici… – promrmlja on, i opet prasnu, uhvati ih još jedan napadaj.

Ležali su sad na pijesku, još su im samo trbusi podrhtavali. No bili su osvježeni i pročišćeni.

Glave su im bile bistrije.

– Da čujem do kraja – Emina se okrene na trbuh i podboči se laktima.

– No tako, nisam mogao do tebe, ti si se udaljavala, bilo mi je već svega dosta, izgubio sam svaku nadu. Snaga me napustila, definitivno.

Dok nisam osjetio da me ti vučeš.

– Mogao si se bar malo potruditi – nasmiješi se ona i priprijeti prstom.

– Odmah sam se sjetio utopljenika koji mlataraju rukama i grabe svog spasitelja, pa se na kraju i jedan i drugi utope.

– I zato si se opustio kao klada? Imao si sto kila!

– To mi je jedino bilo u glavi. Samo mirno, ne mlati, ne grabi, pusti neka te vuku kako hoće.

I tako si me izvukla. Spasila si mi život! Prava junakinja. Dat ću te u novine! – on je rukom pogladi po leđima.

Emina nasloni glavu na pijesak i pogleda ga sa strane.

– Pa i ti si mene pokušao spasiti… Samo da su naši živi.

– Sigurno su živi.

– Ako nisu skočili za nama.

– Nadajmo se da nisu. Za tebe su znali da imaš jastučić. A moji valjda imaju toliko povjerenja u mene da znaju da ću se nekako izvući.

– Ah, što je povjerenje u usporedbi s onim smakom svijeta… Bojim se, ipak, da moj tata nije skočio.

– Pametnije im je da nas traže nego da su se utopili bez razloga.

– Da, ali u onoj gužvi nitko nije tako trezveno razmišljao.

– Ne brini. Ne smijemo misliti na to. Moramo se sad nekako snaći, inače nikakva korist od svega. Starci sigurno ne bi htjeli da tu očajavamo, nego da nešto učinimo, da se snađemo. Ali nisi mi još ispričala što se s tobom događalo.

– Isto što i s tobom. Ispala sam iz čamca, borila se s valovima i našla tebe.

– I spasila me!

– Da. I doplivali smo ovamo, Bog te pitaj kamo.

– Kako si me na kraju uspjela izvući?

– Za kosu. Išlo je nekako. A poslije smo se držali jastučića. Ti si kašljao cijelo vrijeme.

– A ti si plakala. Sjećam se.

– Od sreće što si živ.

– Super si.

Nasmiješe se jedno drugom.

Na crvenom predvečernjem suncu njihove su priče izgubile dramatičnost. Umjesto opasnosti, među njih se uvukla romantika. Ili je barem Emina tako mislila. Jer Željko naglo ustane, nimalo zanesen, već vrlo praktičan i okrenut realnosti.

– Uskoro će mrak. Moramo malo razgledati okolo. Naći mjesto za spavanje. Po noći neće biti tako toplo.

Oni se pogledaju. Željko je još uvijek na sebi imao traperice, no sve nekako poderane i u dronjcima. Eminina kratka majica do pupka izgubila se negdje u oluji. No ostao joj je gornji dio badekostima i njezine kratke hlačice, začudo neoštećene.

Jasno, smrzavat će se po noći takvi, osim ako

REGIONALNI TJEDNIK || 2. kolovoza 2016., br. 637 se tijesno ne priljube.

– Idemo na ovu stranu – Željku sanjarenje nije bilo ni na kraj pameti.

Oni krenu udesno.

Stjenovita obala iznad plažice, a gore visoko, nedostupno brdo. Povremeno neko raslinje.

Nanosi morske trave, još uvijek vlažne. Kao i njihove hlače.

– Skinimo hlače da se osuše, trebali smo to već prije napraviti – sjeti se Emina.

Oni se skinu u kupaće gaćice, a hlače su nosili u ruci.

– Evo jedne zgodne udubine – pokaže Željko na stijenu. Ima dosta mjesta, a i zaklonjena je nekako. Kad istjeramo pauke i škorpione bit će nam sasvim udobno. Ni Robinzon nije imao bolje za početak.

Emina se poveseli udubinici, tu će se svakako nastiskati.

– Idemo pogledati ima li nečega suhog – Željko već krene.

Nju naglo obuzmu crne misli. Kakva sam glupača! Emina naglo zastane. Zar mi je samo ljubav na pameti? Ili seks? A još se s nikim dosad nisam ni pošteno poljubila. Kakva sam odvratna pohotnica! S tim slinavljenjem samo ga mogu otjerati. Uostalom, ovdje se radi o životu i smrti, o preživljavanju. A ne o romansi. Željko se brine o tome da ne umremo, a ja o tome kako da ga zgrabim. Toga je dosta! Sve dok on ne pokaže neki osjećaj. I jadni mama i tata! Dok oni krepavaju od brige za mene, ja razmišljam o stiskanju sa Željkom!

– Evo malo suhe trave! – povikne ona.

Odlučila se maksimalno uključiti u posao.

– E, odlično. Ima je još tamo, ispod stijene.

Od prijašnjih oluja.

Oni nakupe dosta trave. Željko nekakvom granom pomete kameni pod njihove nastambe.

Bila je to rupa u stijeni, visoka nešto više od pola metra, a duboka ni metar. Naprijed, prema plaži, nastavljao se mali plato ograđen kamenom gromadom. Kao špilja s malom terasom.

– Nema ničega – zaključi on, pa počnu slagati suhu travu po podu.

– S čim ćemo se pokriti? – upita Emina i odmah se ugrize za jezik.

Jer prva joj je pomisao bila – vlastitim tijelima.

– Možda nađemo još kakve trave. Stisnut ćemo se nekako po noći. Sutra valjda već naiđe kakav čamac. A možda je potraga već i započela.

Kako je realan. Stisnut ćemo se! Ona je zbilja za njega samo klinka. Sad je bila sigurna.

Nađu još malo trave. Ležaj je izgledao kao pravo lisičje leglo. Inače se ne bi u to uvukla ni za živu glavu, no ovo su bile specijalne okolnosti.

– Jesi li gladna?

– Valjda jesam. Ja bih špagete s morskim plodovima.

– Morske plodove možeš dobiti.

– Zbilja dosad nisam razmišljala o jelu. A ni sad nemam neku želju ni apetit.

– Ni ja. Ali znaš da moramo jesti. Sad je već premračno da potražimo kakve kupine ili slično. Mogu jedino naći kojeg pužića. Hoćeš?

– Sirovog?

– Nego kakvog? Pa sve iz mora se može jesti sirovo. Misliš da ti u restoranu ne serviraju polusirovo?

– Ipak, ti pužići budu morali malo pričekati.

Dok totalno ne ogladnim, pa mi bude svejedno.

– Dobro, onda sutra. Danas odlazimo na spavanje praznih želudaca. Hajdemo malo do mora, još je rano.

Oni sjednu na dva istaknuta kamena tik do mora. Sunce je već zašlo, no nebom su se još uvijek razlijevale zagasite boje predvečerja.

– Lijepo je ovdje – reče Emina. – Ali lijepo bi bilo gledati nebo i s Paga ili Silbe.

– No vidiš kako je život prilagodljiv! Gdje god da jesi, nekako se snađeš. Samo da preživiš. I u vodi i na kopnu. Život ne traži nikakav luksuz,

ni šampone ni finu odjeću. Samo malo hrane, vode i sna.

– E vidiš, žedna sam.

– To je sad već teži slučaj. Mogli bismo se popeti malo gore, uz stijene, možda ima kakva zaostala barica od kiše.

– Može. Odmah sad. Nisi trebao spominjati vodu. Sad umirem, jednostavno umirem od žeđi!

– Idemo onda.

Blizu njihove nastambe, uspon uz brdo bio je nešto blaži. Skakali su uz stijene dok se sumrak sve više spuštao i ometao ih u potrazi.

– Evo jedne lokvice! – Željko je na jednoj stijeni, u malom udubljenju, pronašao vodu.

Emina požuri pa se sagne da popije.

– Malo je slana, ali ipak se da piti.

– Slana je od kamenja i morskih kapljica.

Ipak se ta lokvica zadržala tu od kiše – sagne se i on i ubrzo nestane sva nakupljena voda s tog mjesta.

– Gle! – razgleda se Emina oko sebe. – Ima tu još lokvi.

– Popij koliko možeš, do sutra će već ishlapiti.

Oni popiju gotovo svu vodu koja se nakupila na toj ravnoj stijeni s rupama.

– Odvratna je, valjda nam neće biti slabo.

Ali barem više nisam žedna, štoviše, gadi mi se svaka pomisao na vodu!

– Eto vidiš – odgovori on. – Hajdemo sad dolje.

Grozno! Bio je gotovo već mrkli mrak. Jedva su pronalazili put niz stijene, iako se zapravo nisu visoko ni popeli. Svega par metara. Željko je išao prvi i pružao ruku Emini da se lakše spusti.

Nekako su konačno uspjeli sići, pa sjednu ponovno na ono kamenje na plaži. Na nebu su se pojavile prve zvijezde. Beskonačan svemir i dvije male točkice izgubljene u njemu. Emina i Željko.

– Što misliš, hoće li nas već sutra tražiti?

– upita ga Emina.

– Sigurno. Možda su nas već i danas tražili.

– Tko zna gdje su se starci iskrcali. Možda isto na nekom takvom otočiću.

– Ali imaju mobitele!

– Sumnjam da rade, koliko su vode popili.

Ali oni s Vira budu sigurno shvatili da nešto nije u redu. Zvali budu moje starce, sto posto.

Skužili su da se ne javljaju. Pa vidjeli su da ona oluja nije mogla samo tako proći. Ne brini.

Potraga je već započela. Možda i sad ugledamo kakav helikopter iznad nas.

– Nemamo vatru za signalizaciju. A i ovo malo granja oko nas uskoro bi potrošili. Ovaj se otok ne bi dao zapaliti. Samo mokri kamen.

– Sutra će biti samo suhi kamen. Obavezno moramo naći nekakvu vodu.

– Ti se, znači, spremaš na dulji ostanak…

– Ne, ali moramo biti spremni na sve. A ne čekati kao kokoši da pocrkamo od gladi i žeđi.

Da nađu samo kosture.

Ona ga dodirne rukom po leđima, sasvim bratski, uvjeravala se.

– Ma pronaći ćemo vodu. I jest ćemo pužiće.

– Mojem starom su sirovi priljepci odličan specijalitet. I dagnje. On tvrdi da je to šteta kuhati. I ja sam probao sirove dagnje. Nisu loše.

Slane su. Nemaju neki poseban okus. Okus po moru. I po gnjecavosti.

– Sutra ćemo sve istražiti i razgledati – ona makne ruku da bi obgrlila samu sebe.

– Postaje hladno.

– Idemo doma – nasmije se Željko.

Zaista se činilo da se vraćaju u toplinu vlastite kuće nakon prohladne večeri provedene vani. A njihova ih je špilja svojom mračnom dubinom pozivala da se uvuku u nju.

Hodali su plažom prema svojoj stijeni. Željko je zagrli.

– Još malo i doma smo.

O autorici: INES HRAIN (1967.) pripada novijoj generaciji hrvatskih pisaca, a na književnoj sceni prisutna je više od deset godina. Piše romane (Najdeblja, Kolagen, Sjajni je bal, Pusti otok, Švedska grenčica) urbanoga, modernoga i prepoznatljivog stila, koje je čitalačka publika sjajno prihvatila.

Po zanimanju je diplomirana učiteljica te je autorica brojnih dramskih tekstova za djecu.

Ovo je bio san. Ona i Željko vraćaju se zagrljeni kući, u svoj dom. Da se stisnu jedno kraj drugoga. Sve ono o čemu je godinama maštala.

Jedino je dom izgledao mao drugačije.

– Uvuci se u travu – reče joj on. – Stijena je ustvari vrlo topla.

– Valjda se neće po noći ohladiti.

Hlače su im bile još uvijek vlažne, no one ionako ne bi pružile nikakvu zaštitu od hladnoće.

Samo bi ih žuljale.

Uvuku se u morsku travu.

– Ispod je ima dovoljno – zaključi Emina. – Ali kao pokrivač neće baš poslužiti.

No u njihovoj jazbini ipak je bilo toplo. Željko je predložio Emini da se uvuče unutra do zida, do stijene, no ona se grozila te rupe. Nekako joj se tu činilo klaustrofobično. A bojala se i kukaca. Bilo joj je draže da joj tijelo bar djelomično izviruje van, na plato pod mjesečinom.

Oni legnu.

– Stavit ću hlače pod glavu – zaključi Emina.

– Šteta što je voda odnijela jastučić.

Oboje se okrenu na istu stranu, prema moru.

Tijela su im se dodirivala svom dužinom. Emina se sva ukočila. Osjećala je dobro Željkove grudi, trbuh, izbočinu u kupaćim gaćicama…

Nije mogla zaspati. Sva je bila u napetom iščekivanju. Što će sada biti? Možda da se okrene prema njemu? Hoće li se ljubiti? Nije li mu ona izbočina porasla? Nije se usuđivala ni pomaknuti. Ležala je tako, osjećajući da je ovo vrhunac njezina života. Noć sa Željkom nakon strahovite i gotovo smrtonosne avanture. Njegovo tijelo uz njezino.

Jedno je vrijeme žmirila, a zatim otvori oči. Gledala je u daljinu, između stijena koje su obrubljivale njihovu nastambu. Gledala je daleko prema moru i zvijezdama. I osjećala njegov dodir.

U misli joj uđu roditelji. Bilo je to prebolno.

Ona odbaci bilo kakve crne pretpostavke iz glave. Dobro su i traže ih. To je sve. Jednog dana će ih naći. I daj Bože da to ne bude tako brzo, ušulja joj se u glavu usput. Što sad radi Željko? O čemu razmišlja? Ima li otvorene oči? Udiše li njezinu kosu? Možda nije siguran u to što bi ona htjela?

U tom času Željko glasno uzdahne, prebaci svoju ruku preko njezina tijela, čvršće je privuče k sebi i dublje zagnjuri glavu u njezinu kosu.

Emina sva zadrhti. Mora nešto učiniti. Dati mu neki znak. Pokazati da joj je ugodno, da želi biti s njim. Zato spusti svoju ruku na njegovu, svom dužinom. Dlanom obujmi njegovu nadlanicu na svojem trbuhu. Još mu malo i stisne ruku, u znak bliskosti.

Sad se nešto mora dogoditi! Željko nije reagirao na njezin stisak. Disanje mu je postalo duboko i ujednačeno. Zaspao je!

Spavao je kao da ništa nije bilo. Kao da ona i nije tu kraj njega. Ona, mlada, zgodna i zrela žena. Sad je sve jasno! Ona mu u životu predstavlja mlađu sestru! Nekoga za koga se mora brinuti. Uopće ne vidi nikakvu romantiku u svemu ovome!

A ona ga je spasila. Spasila od sigurne vodene smrti. Već je bio potonuo! Da, jadnik. Možda je zaista iscrpljen do krajnjih granica, pa je zato zaspao tako brzo. Zašto onda nije i ona već zaspala? Nego se tu gnjavi s glupavim sentimentalnim razmišljanjima o njemu.

Nek’ dođu već ti starci! Čim prije!

Emina teatralno makne ruku s njegove. No on to nije osjetio. Minute su prolazile. Emina se durila. Na kraju ipak vrati ruku na njegovu.

Takva prilika se ne propušta. Što je, tu je; na kraju krajeva, ipak spavaju zagrljeni.

Pa uskoro zaspi i ona.

Nastavak u sljedećem broju...

Sadržaj vam omogućuje

Oglasi

2. kolovoza 2016., br. 637 || REGIONALNI TJEDNIK

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB VARAŽDIN Klasa: 080-01/16-01/1 Urbroj:2186-80-01/1-16-4

Upravno vijeće Centra za socijalnu skrb Varaždin donosi Odluku o ispravku natječaja za izbor i imenovanje ravnatelja/ice objavljenog u Narodnim novine br.: 69, 27.07.2016., 7 Plus Regionalnom tjedniku, Varaždinskim vijestima, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje - web-stranici i oglasnoj ploči Centra za socijalnu skrb Varaždin

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA SREDNJA ŠKOLA IVANEC Eugena Kumičića 7, 422 40 Ivanec Klasa: 602-03/16-01/7 Ur.br.: 2186-054-16-61 Ivanec, 29.07. 2016. godine Na temelju članka 35. Pravilnika o standardima i normativima te načinu i postupku utvrđivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih, Srednja škola Ivanec objavljuje

JAVNI POZIV

ISPRAVAK NATJEČAJA U alineji 3. iza broja 99/15., dodaje se broj ‘’52/16.’’

U naslovu natječaja umjesto: ‘’natječaj za imenovanje ravnatelja/ice Centra za socijalnu skrb Varaždin’’ treba pisati: ‘’natječaj za izbor i imenovanje ravnatelja/ice Centra za socijalnu skrb Varaždin’’.

U dijelu teksta natječaja koji se odnosi na ’’prijavi je potrebno priložiti’’ treba pisati: ‘’Uz prijavu na natječaj kandidati/kandidatkinje su dužni priložiti sljedeće dokumente u izvorniku ili ovjerenom presliku’’ Rok za podnošenje prijava iznosi 8 dana i teče od objave ispravka u Narodnim novinama.

U ostalom dijelu natječaj ostaje nepromijenjen.

Centar za socijalnu skrb Varaždin

19

za upis polaznika u program obrazovanja odraslihosposobljavanje za poslove: REFERENTA/ICE POSLOVNE PODRŠKE Broj polaznika: 12 (6 muških i 6 ženskih) Trajanje programa: 195 sati Način izvođenja: multimedijska nastava (e-učenje) i praktične vježbe u školi Uvjeti upisa: na natječaj se mogu prijaviti kandidati oba spola, sa šireg ivanečkog područja, pod uvjetom da: • su stariji od 18 godina • imaju završenu srednju školu u četverogodišnjem trajanju • nemaju navršenih 30 godina na dan objave javnog poziva • poznaju osnove rada na računalu.

Način prijave: kandidati su kod prijave dužni priložiti • popunjeni obrazac prijavnice/upisnice u Program koji je moguće preuzeti na web stranici: www.ss-ivanec.hr/ • preslika svjedodžbe završnog ispita ili mature ili presliku svjedodžbe o državnoj maturi ili svjedodžbe o završnom radu • presliku uvjerenja nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak (ne starije od 6 mjeseci) • životopis.

Odabir kandidata za upis u Program izvršit će Srednja škola Ivanec u suradnji sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje.

Plaćanje/financiranje programa: Program je besplatan Sve troškove programa, nastavne materijale i prijevoz za polaznike u visini dnevne autobusne karte osigurava Srednja škola Ivanec kroz projekt „Inovativno obrazovanje za inovativno poslovanje“ sufinaniran iz Europskog socijalnog fonda. Projekt se povodi u sklopu Operativnog programa „Razvoj ljudskih potencijala 2007.-2013.“ iz poziva „Jačanje kapaciteta ustanova za obrazovanje odraslih – faza II“.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.361.244,09 kuna, a visina dodjeljenih bespovratnih sredstava je 1.283.870,22 kuna.

Po uspješnom završetku programa polaznicima će se izdati Uvjerenje o osposobljavanju za Referenta/icu poslovne podrške koje se upisuje u e-radnu knjižicu.

Planirani početak nastave: sredina kolovoza 2016. godine Rok za podnošenje prijava je od 02.08.2016. do 11.08.2016. godine.

Prijave za upis u Program s potrebnom dokumentacijom podnose se na e-mail adresu Srednje škole Ivanec: info@ss-ivanec.hr s naslovom „za natječaj – referent/ica“ Osoba za kontakt: Kristina Jug, voditeljica projekta Inovativno obrazovanje za inovativno poslovanje *Program je razvijen kroz EU projekt „Inovativno obrazovanje za inovativno poslovanje“ koji, kao vodeći partner, provodi Srednje škole Ivanec, te je izrađen na temelju potreba poslodavaca, odnosno analize tržišta rada. Program omogućava polaznicima stjecanje teorijskih i praktičnih znanja iz najtraženijih područja ekonomije (prodaje, nabave, skladišta, marketinga, administracije i financija) odnosno upravljanje cjelokupnim poslovnim procesom kroz ERP poslovni sustav.

20

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 2. kolovoza 2016., br. 637

sport www.regionalni.com/sport Zovite nas na 042/290-777

Al Nassr bolji od NK Varaždin 2:1 (2:1) NK Varaždin odigrao je prvu prijateljsku utakmicu u novom sastavu u kojem bi trebao “napasti” Drugu ligu. Protivnik je bio saudijski Al Nassr, a utakmicu je došlo pogledati čak oko 1.200 gledatelja.

S 2:1 slavili su nogometaši iz Rijada, koje je vodio Zoran Mamić. Poveli su nogometaši Zorana Mamića u 9. minuti. Režić je srušio gostujućeg napadača, a sudac Mario Zebec je pokazao na bijelu točku.

Siguran je bio Hassan Al-Raheb. Izjednačenje je stiglo devet minuta kasnije, kad se Dario Jertec odlično ubacio u prazan prostor i odmjerenim udarcem pogodio suprotni kut vrata gostiju. Ipak, samo dvije minute kasnije gosti su ponovno poveli. Na ubačaj iz kuta najbolje je reagirao Omar Hawsawi zabivši za 1:2.

U drugom dijelu zabilježili smo još dvije izgledne prigode sa svake strane.

OLIMPIJSKE IGRE Naši sportaši na XXXI. Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru

Varaždinski trio za Rio Varaždinsku županiju u Rio de Janeiru predstavljat će jedan sportaš i dvije sportašice: Kristijan Đurasek u biciklizmu, Ludbrežanka Sara Kolak u bacanju koplja i Tanja Perec u gađanju malokalibarskom puškom Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

U jedinst venom parku prirode Grabovača kod Perušića održana je prva špiljska utrka u Hrvatskoj, prvi lički maraton od špilje do špilje, na kojem su natjecatelji morali ulaziti i 400 m u dubinu zemlje. Srebro u ženskoj konkurenciji osvojila je Jelena Sekelj, članica SRD 315 Sjeverozapad.

Lika Cave Trek, prvi špiljski trekking, okupio je prošle subote u Perušiću 584 trkača u četiri kategorije. Bila je to utrka od špilje do špilje, na udaljenostima kao kod cestovnog maratona odnosno polumaratona, samo u ovom slučaju s promjenljivom konfiguracijom terena i s visinskim razlikama.

Nastupili su još od Varaždinaca Zenil Vugrinec, koji je bio osmi, Ivan Plačko, koji je bio deveti, i Ranko Orehovec, koji je bio 35.

ŠAH

Za nekoliko dana počinje najveća svjetska sportska manifestacija – Olimpijske igre.

Sportaši s područja Varaždinske županije također će imati svoje predstavnike u Rio de Janeiru.

U bivšem glavnom gradu Brazila pokušat će ostvariti san svakog sportaša Kristijan Đurasek u biciklizmu, Ludbrežanka Sara Kolak u bacanju koplja i Tanja Perec u streljaštvu.

Sara

Svi odlaze s podjednakim šansama za uspjeh, ali među njima posebno se ističe Sara Kolak. U odličnoj je formi, što je pokazala i proteklog vikenda na pojedinačnom PH u atletici, održanom u Zagrebu. Imala je čak četiri hica preko 60 m, a pobjednički je bio 62,90 m, što je njezin drugi rezultat karijere i samo 60 cm kraći od njezinoga državnog rekorda.

Bio je to ujedno i novi rekord prvenstava Hrvatske. Sara dosad ima tri bronce s velikih natjecanja. Prvo je osvojila broncu na Europskom juniorskom prvenstvu 2013., zatim 2014. na Svjetskom juniorskom prvenstvu i na nedavnom seniorskom Europskom prvenstvu u Amsterdamu.

oI Sara Kolak, bacanje koplja

U bivšem glavnom gradu Brazila pokušat će ostvariti san svakog sportaša

nice sportskih udruga Grada Varaždina te njezini najbliži, dok će u Rio de Janeiru nastupiti 11. kolovoza u disciplini 50 m tri pozicije puška. – Malo sam euforična.

Odradila sam pripreme u Novom Sadu i Osijeku. Nadam da ću pucati najbolje što mogu i vidjet ćemo. Ako se sve posloži, sve je moguće – rekla je Perec. Odrađenim pripremama zadovoljan je i Tanjin trener Josip Plečko. – Na posljednjim treninzima rezultati su bili odlični. Odlazak na Olimpijske igre je smisao tog sporta i presretni smo što smo nakon 15 godina zajedničkog rada to i ostvarili – dodao je Plečko. Podsjetimo, Tanja je nastup na Olimpijadi izborila šestim mjestom na Europskom

Tanja

Tanji Perec organiziran je svečani ispraćaj iz Varaždina.

Ispratila ju je delegacija Zajed-

Špiranec prvakinja Vidovčanka Noemi Špiranec osvojila je naslov državne prvakinje u šahu. Noemi je do te titule stigla na Prvenstvu Hrvatske u Vinkovcima i najbolja je bila u kategoriji U17.

Riječ je o šahistici koja nastupa za Varaždin i Podsused, a ovom titulom izborila je nastup na Svjetskom prvenstvu u Urugvaju iduće godine.

Kristijan Đurasek, cestovna utrka

Tanja Perec, streljaštvo

prvenstvu u Györu.

Kristijan

Biciklist Kristijan Đurasek, član momčadi Lampre–Merida, biciklizmom se počeo baviti s 11 godina. Na najpoznatijoj biciklističkoj utrci na svijetu, Tour de France, Kristijan Đurasek ove godine ostvaruje svoje ponajbolje rezultate. U 17. etapi utrke, do cilja u Finhaut-Emossonu stigao je četvrti, što mu je donijelo najbolji plasman u povijesti za jednoga hrvatskog biciklista u ovoj utrci. Ovo mu je bio treći Tour de France, a ove godine ukupno je bio 51. Treba podsjetiti da je Đurasek prošle godine ostvario pobjedu na etapnoj utrci Tour of Turkey, vozeći za talijansku momčad Lampre–Merida. Kristijan je već spreman za cestovnu utrku na XXXI. OI.

PLIVANJE Prvenstvo Hrvatske za mlađe dobne kategorije na Sveticama u Zagrebu

Martina Štefinec do bronce na 100 m prsno Na Prvenstvu Hrvatske u plivanju za mlađe dobne skupine, održanom u Zagrebu, u konkurenciji 526 natjecatelja iz 32 kluba nastupilo je i šestero članova PK Barok: Luka Cvetko, Elena Škrapec, Mirta Piskač, Lea Ćelić, Martina Štefinec i Petra Gašparac.

Martina Štefinec ponovno je oduševila svoje navijače i osvojila brončanu

medalju u disciplini 100 m prsno.

Os im ovog nastupa, Martina je plivala u C finalu discipline 200 m prsno i ostvarila ovogodišnji najbolji rezultat, te zauzela 8. mjesto u ml. juniorskoj konkurenciji.

U klubu imaju razloga za veselje, jer su i svi ostali plivači ostvarili svoje osobne rekorde, ukupno

14. Uz Martininu medalju, plivačice i plivači PK Barok još su sedam puta plivali u finalima.

Mirta Piskač je tri puta plivala u B finalima, i to na 50, 100 i 200 m prsno, popravljajući osobne rekorde i u kvalifikacijama i finalima. Mirta je u juniorskoj kategoriji ostvarila 6. mjesto u sve tri prsne discipline.

Sport

2. kolovoza 2016., br. 637 || REGIONALNI TJEDNIK

Besek radi odličan posao na Malti Varaždinski nogometni strateg Dražen Besek radi odličan posao u malteškome nogometnom klubu Birkirkara. U pretkolima Europske lige eliminirali su Široki Brijeg te škotski Hearts.

“Imamo dobru atmosferu u klubu i znam da smo iznenadili mnoge jer smo došli iz trećeg kvalifikacijskog kruga, ali mi nismo iznenađeni jer znamo koliko naporno radimo i siguran sam da idemo

Varaždinski Trkački klub Marathon 95 i ove godine organizira povoljniju grupnu prijavu i prijevoz na 21.

Ljubljanski maraton koji će biti održan 30. listopada 2016. godine. Rok za grupne prijave je 18. kolovoza, a za uplate najkasnije do 16. kolovoza 2016. godine. Nakon tog roka bit će moguće samo individualne prijave.

Zainteresirani za zajednički odlazak na Ljubljanski maraton mogu se javiti na mail: krunoslav@gmail.com

Startnina za grupnu prijavu je 30 eura, a za one koji posjeduju chip 27 eura. Cijena prijevoza će biti 100 kuna, s uplatom kao i startnine do 16. kolovoza.

u pravom smjeru. Selekcionirao sam igrače koji me mogu pratiti u visokim ambicijama. Imamo respekt prema svima, ali u 90 minuta svašta se može dogoditi”, izjavio je Besek nakon odlične utakmice sa Škotima. U međuvremenu, u sljedećem krugu eurospkog natjecanja izgubili su protiv ruskoga Krasnodara 3:0, ali 4. kolovoza je uzvrat, a Maltežani se nisu predali.

PLIVANJE Kaja Sabol ostvarila izniman rezultat na PH u Zagrebu

Odlične rezultate Kaja Sabol ostvaruje uz pomoć i podršku trenera

21

Čakovečkoga plivačkog kluba Gorana Kolarića

Varaždinka Kaja Sabol trostruka prvakinja

Šalamon uspješan na EP Dav id Šalomon, AK Sloboda, nastupio je na Sv jetskom juniorskom at le t skom prvenstvu u Bydgoszczu u Poljskoj.

Svoj nastup završio je u polufinalu utrke na 400 metara, među 24 najbolja atletičara na svijetu u toj disciplini. Šalamon je nakon polufinala 21. junior svijeta i peti Europljanin u toj disciplini. U polufinalu je nastupio u trećoj skupini, gdje je zauzeo osmo mjesto s osobnim rekordom 47.51. U kvalifikacijama utrke na 400 metara Šalamon je trčao u šestoj skupini, u kojoj je zauzeo šesto mjesto s rezultatom 47.79. U polufina-

le plasirala su se trojica prvoplasiranih u svakoj skupin i te šestorica s najboljim rezultatima. Šalamon je imao šesti najbolji rezu lt at u kvalifikacijama, te je nastupio u polufinalu.

Zanimljiva je, ali i žalosna činjenica da u finalu nije nastupio nijedan Europljanjin.

Velik napredak Davida Šalamona treba zahvaliti i potpori koju dobiva iz programa HOO-a i posebnom statusom u klubu. Prema riječima trenera Ivana Domislovića, Davidovog trenera, on se razvija u vrsnog trkača na 800 m, nije sklon ozljedama i zdravlje ga dobro služi.

Pojačanja u ŽRK Koka

Osim tri zlata na 200 m leđno, 400 m slobodno i 800 m slobodno, osvojila je i broncu na 1.500 m slobodno, a ukupno je dosad osvojila 20 odličja na državnim prvenstvima Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

Na novoizgrađenim i novouređenim bazenima na Sveticama, u Zagrebu je održano Pr venst vo Hrvatske u plivanju za mlađe dobne skupine.

Nastupili su plivači i plivačice s isplivanim normama iz 32 hrvatska kluba, u svim uzrasnim kategorijama.

Varaždinka Kaja Sabol, koja trenira i nastupa za Čakovečki plivački klub, ponovno je dokazala da je najbolja plivačica hrvatskog sjevera, osvojivši tri naslova državne prvakinje u konkureciji mlađih juniorki, čemu je pridodala i jedno treće mjesto, te time postala jedna od najuspješnijih sudionica Prvenstva.

Zlatne medalje Kaja je osvojila u disciplinama 800

m slobodno (9.42,92), 200 m leđno (2.27,45) i 400 m

S četiri osvojene medalje Kaja je jedna od najuspješnijih sudionica PH slobodno (4.41,20), dok je broncu osvojila u disciplini 1.500 m slobodno

(18.42,79).

S nove četiri medalje Kaja je broj osvojenih odličja na državnim prvenstava povećala na 20, od čega sedam zlatnih, ranije u konkurenciji kadetkinja, a sada mlađih juniorki.

Kaja, koja već 10 godina pliva u Čakovečkom plivačkom klubu, za svoje uspjehe posebne zasluge pripisuje svom treneru Goranu Kolariću.

HRVANJE Marta Busija, HK Ludbreg, nastupila na EP za kadete

Veliko iskustvo za cijeli klub

Marta Busija kao članica reprezentacije Hrvatske u Švedskoj

U Stockholmu je održano Europsko prvenstvo za kadete u hrvanju. Za HK Ludbreg ovo je bilo povijesno natjecanje, jer su prvi put imali predstavnika, odnosno predstavnicu na ovako velikome natjecanju.

Marta Busija nastupila je u ženskoj konkurenciji u kategoriji do 52 kg. Ždrijeb joj nije bio naklonjen, dodijelivši joj u prvom kolu jaku rusku reprezentativku. Marta je pružila solidan otpor, međutim Ruskinja je ipak bila prejaka. Čekalo

se da Ruskinja uđe u finale i povuče Martu u repesaž. Međutim, u polufinalu je u tijesnoj borbi Mađarica pobjeđuje i Marta ostaje bez prilike za još najmanje jednu borbu. Marti treba čestitati na prvome nastupu te na odrađenima napornim pripremama, trenirala je i po dva puta dnevno. Skidale su se i kile da bi se ušlo u nižu kategoriju, a trebalo je i pobijediti tremu i cijeli ambijent velikog natjecanja. U svakom slučaju veliko iskustvo za Martu.

Vladimir Canjuga okupio je seniorke ŽRK Koka u sklopu priprema za novu sezonu.

Rukometašice Koke za novu sezonu Prve hrvatske lige za žene pojačale su se s dvije nove igračice. Riječ je o Ivani Dragišić i Silviji Masnić. Iz Koke je jedino otišla krilna igračica Nikolina Zadravec, koja će u novoj sezoni braniti boje Podravke. Za novu

sezonu varaždinska ekipa se pojačala. Stigle su Ivana Dragišić, bivša igračica Podravke, te Silvija Masnić, koja je u svojoj karijeri igrala za Sinj i Zamet. Obje su, naime, vanjske igračice, pa će biti velika pojačanja za vanjsku liniju ekipe koja je protekle sezone osvojila peto mjesto lige.

Prva provjera bit će 10. kolovoza u Dugom Selu.

Senzacionalna Ilijaš Jasmina Ilijaš, TK Marathon 95, pobijedila je na 27. izdanju dugog triatlona (3800 m plivanja, 180 km biciklizma i 42,2 km trčanja) u mađarskom Nagyatadu. U konkurenciji 69 triatlonki Jasmina je utrku završila za 10 sati, 19 minuta i 37 sekundi te s 18 minuta prednosti pobijedila ispred Hajnal Adrienn iz Ma-

đarske, koja je nakon plivačke i biciklističke dionice imala više od 20 minuta prednosti pred u tom trenutku četvrtoplasiranom Jasminom Ilijaš. Međutim, odličnim trčanjem Jasmina je istrčala maratonsku dionicu za 3:26:37 i uvjerljivo pobijedila u jakoj konkurenciji.

22

Zdravlje

REGIONALNI TJEDNIK || 2. kolovoza 2016., br. 637

AKTIVNO HPD Ivančica organizirala akciju “Kretanje - zdravlje”

zdravlje

Kretanjem i sportskim igrama do zdravlja

www.regionalni.com

Ovogodišnja akcija na Ivanščici okupila 400-tinjak planinara i izletnika Piše: Maja Grbić Alimanović

Zovite nas na 042/290-777

Na Ivanščici se ove nedjelje, posljednje u mjesecu srpnju, okupilo 400-tinjak planinara i rekreativaca da bi uživali u svježini šumskog zelenila, a svi su bili sudionici akcije pod nazivom “Kretanje – zdravlje”.

Ovu tradicionalnu akciju već 33. godinu zaredom tijekom ljetnih mjeseci organizira Planinarsko društvo “Ivančica” iz Ivanca u suradnji s društvom “Maska” i Društvom za sportsku rekreaciju Ivanec. Planinari su krenuli iz Ivanca preko kontrolnih točki na Žganom vinu, izvoru Mrzljak i Černoj mlaki do vrha Ivanščice.

Dio njih stigao je ostalim planinarskim putovima, a bilo ih je i sa zagorske strane.

Coprnice i sportske igre

Planinare su, kao i prijašnjih godina, po putu plašile vještice “coprnice”. Akcija je i ove godine privukla mnoštvo planinara i izletnika, koji su se na vrhu mogli okušati u raznim igrama koje su počele od 11 sati. Za sve dobrovoljce organizirana su bila pojedinačna i ekipna natjecanja u disciplinama: kuglanje na visećoj kugli, skok u dalj s mjesta,

pikado i potezanje užetom. S obzirom na to da je članovima društva DŠR Lančić – Knapić ovo bila treća uzastopna pobjeda, prijelazni im je pehar predan u trajno vlasništvo.

Nakon sportsko-rekreativnog programa, sudionici su uživali u planinarskoj veselici uz druženje i zabavu, a nekoliko se njih odvažilo na ples uz domaći glazbeni sastav.

HEPATITIS

Većina ne zna da ga ima Svjetski dan hepatitisa obilježava se 28. srpnja u svijetu i u Hrvatskoj.

Virusni hepatitisi u Hrvatskoj su i dalje važan javnozdravstveni problem s obzirom na to da se procjenjuje da je oko 25.000 osoba kronično zaraženo virusom hepatitis B, a 39.000 virusom hepatitisa C. Većina zaraženih, njih čak do 75 posto, nije svjesno infekcije, odnosno ne zna da je zaraženo.

Globalno, do 2030. godine cilj je povećati broj izliječenih od hepatitisa za 80 posto.

U svijetu, pa i u H r vat skoj, 27. srpnja obilježen je Svjetski dan tumora glave i vrata, s ciljem usmjeravanja pažnje na učinkovito liječenje i prevenciju.

Tumori glave i vrata na godinu se otkriju u više od 500.000 osoba na svijetu, a smrtnost iznosi 200.000 osoba godišnje.

Tumori glave i vrata jedni su od najučestalijih tipova raka i u Europi. Glavni čimbenici rizika su pušenje i alkohol te infekcija HPV-om.

2. kolovoza 2016., br. 637 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi

23

24

Mali oglasi

REGIONALNI TJEDNIK || 2. kolovoza 2016., br. 637

Mali oglasi

7Plus Regionalni tjednik Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h Srijeda-petak: 7.30 - 15 h

Ostala prijamna mjesta: Varaždin

GIFT SHOP LETIZIA Ivana Kukuljevića17 Radno vrijeme: pon - sub: od 7 - 20, nedeljom i blagdanima od 7 do 14 h

NOVI MAROF

Benjak Remetinec 290 pon - pet: 7.30 15 h subotom: 7.30- 12 h

LUDBREG

CVJEĆARNICA „RUŽA“ P. Krešimira 19 Radno vrijeme: od 8 do 16 subotom od 8 do 14 sati

IVANEC

Lepoglava

Vočarna „BAGREM“

Hrvatskih pavlina 3a

Poljodom Gospodarska 2,

Cvječarnica „BAGREM“

Trg hrvatskih ivanovaca 9a

www.regionalni.com www.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-774

KUĆE

STANOVI

EUROEstate – ovlašteni posrednik u prometu nekretnina; ponuda i uvjeti poslovanja na www.euroestate-nekretnine.hr; URED: Zagrebačka 30, Varaždin; 042/488-402; 098/652059 ozn.556c

Jalkovečka novogradnja, 85 m2, 80 000 €, R. Boškovića, 78 m2, 55 000 €. ,T.Ujevića, 56,74 m2, 42 000 € ,er. B, F, D, Wens nekretnine, 042/561-319; 091/390-3175; 099/8325065 ozn.378c

AGENCIJA „GRABAR“, posredujemo u prodaji nekretnina. Mob. 098/267-070, e-mail: grabar.tihomir@gmail.com ozn.335c MEN-ARS NEKRETNINE kupnja, prodaja, najam, najveći izbor nekretnina u gradu, ured agencije; Zagrebačka 31, Varaždin, www.men-ars.hr, 042/200-117, 098/16 444 83 ozn.141c

Jednosobni: Zrinskih i Frankopana, 32 m2, 1.kat, 28 000 €, Trakošćanska, 31 m2, 28 000 €, dvosobni ,Kolodvorska, 43 m2 36 000 €, er .E ,D, F, Wens nekretnine, 042/561-319; 091/390317 5; 0 9 9 / 8 3 2 - 5 0 6 5 ozn.378c PRODAJEM ili iznajmljujem trosobni stan, polunamješten, POS naselje, en.r. C, ozbiljne ponude na 099/212-7493 ozn.3062

ZEMLJIŠTA

PRODAJE se kuća, imanje, klijet, lijepi pogled, asfalt, 5 min do autoputa, metalna garažna vrata, mob.: 098/9335252 ozn.3020

UZIMAM oranice u zakup u okolici Varaždina po najboljim uvjetima, mob.: 098/936-2545 ozn.2928

AKCIJSKA CIJENA do 20.06.!

Starija kuća-kurija, dvorište 1170 m2, ograđeno, mirna lokacija, energetski certifikat F, mob.: 099/517-9982 ozn. 388c

NAJKVALITETNIJA i najjeftinija gradilišta u okolici Varaždina prodajem.

098/1743 718. ozn. 588c

PRODAJEM drvenu klijet, mirno mjesto za odmor, Sudovčina, mob.: 098/940-1457; 097/672-6578 ozn.3064

POSLOVNI PROSTORI HITNO! Poslovni prostor – 36 m2 ( 32 000 €) na Malom placu, B. Radića 20, Varaždin, etažiran s

Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/533-4669

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

IZI COMMERCE D.O.O. MURSKO SREDIŠĆE Traži se

serviser bijele tehnike i malih kućanskih aparata obavezno vozačka dozvola B kategorije kontakt telefon: 098/241-364; mail: servis@izi-prom.hr

vlastitim brojilima, čajnom kuhinjom i wc-om, uređeni (sve namjene), mob.: 098/446-066 ozn.3108

NAJAM IZNAJMLJUJEM SOBE u objektu, namjenjen za studente u VARAŽDINU. Centralno grijanje, internet, dvije kupaone, dva posebna wc-a, perilica rublja i zajednički prostor. Čistačica jedanput na tjedan. 10 min. Od centra i 15 min. do studentskog restorana. 1.250,00 kn MJESEČNO po sobi sa jednim ležajem. Upitati na br. 098/267-034 ozn.3075 SOBU u centru Varaždina, Anina 15, povoljno iznajmljujem, uporaba kuhinje, kupaonice, wc, en.r.F, mob.: 098/248-672 ozn.2604

095/848-7557 ozn.3037 IZNAJMLJUJE se namještena garsonjera, 25m2, zasebna brojila, en.r. B, Banfica – Var.vrtovi, mob.: 095/9681049 ozn.3051 IZNAJMLJUJE se dvosobni stan, en.r. D, mob.: 098/9128988 ozn.3054 IZNAJMLJUJEM jednosobni stan u zgradi, en.r.B, namještan, tel.: 042/330933, mob.: 098/925-0443 ozn.3019 TRAŽIMO kuću u najam na duži rok. Moguće i druge kombinacije. Samo Vž. Mob.: 091/5060-714 ozn.3086 IZNAJMLJUJE se dvosoban stan, sva brojila vlastita, odmah useljiv, en.r. D, upitati na br. 098/801-553 ozn.3096

IZNAJMLJUJEM kuću (3 sobe) studentima, en.r. D, tel.: 042/330-240, mob.: 098/924-9029 ozn.3030

IZNAJMLJUJEM stan studentima ili obiteljima, en.c.G, mob.: 091/7277-156 ozn.3099

IZNAJMLJUJEM studentima/studenticama više soba u središtu grada, poseban ulaz, centralno, kuhinja, Internet. Cijena povoljna. Mob.:

DAJE SE dvosobni stan u najam, Banfica, kontakt: 098/527-991 ozn.490c IZNAJMLJUJEM stan u Kozarčevoj ulici, en.r.C, dvo-

sobni, namješten i jednoipol sobni namješten u Zagrebačkoj ulici, en.r. C, mob.: 092/297-7123 ozn.3107c

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. GARANCIJA KVALITETE! • izmjena i popravak autostakala • triplex i plexiglass • parking senzori • zatamnjivanje autostakala • poliranje farova • plaćanje u ratama • za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin.

Tel/fax: 042/232- 80 0, 231-298 ozn.19c

KUPUJEM automobile, traktore, kombije, kamione, poljoprivredne priključke, ispod cijene, mob.: 098/9279560 ozn.2907 AKCIJA ! EURO-KUKE za sva vozila, nadstrešnice za automobile, rabljene gume.

Mob.: 098/9833-910 ozn.38c PRODAJE se Astra Clasic.

12. mj.2005. reg. skoro godinu dana. 235 tkm, odlična.

Povoljno. Mob.: 091/4451133 ozn.3040

POSAO Traže se 2 djelatnika za primanje u radni odnos za radno mjesto na pilani: POMOĆNI RADNIK za obradu drva i RADNIK na obradi drva-STOLAR. Poželjno radno iskustvo do godine dana. Za sve ostale informacije javiti se na broj 099/315-6848 radnim danom od 07:00 do 14:00 sati ili osobno dolazak na adresu ŽELJEZNIČKA ULICA 15,SVETI ILIJA. Ozn.587c TRAŽIMO DADILJU na neodređeno vrijeme u Švicarskoj, koja bi bila spremna brinuti se o dvoje djecaka (4 i 8 god.) i pomagati u kucanskim poslovima. Neophodno je osnovno znanje njemackog jezika, a vozacka dozvola B kat. je pozeljna.

Ako ste pouzdana, iskrena i marljiva osoba izmedu 25 i 45 god. vedre naravi, strpljiva s dosta razumijevanja i iskustva u radu s djecom, javite se mailom na: mirjana. sama@gmail.com ili telefonom 0041/78/699-80-42 u vremenu između 18:00 i

Mali oglasi

2. kolovoza 2016., br. 637 || REGIONALNI TJEDNIK

22:00 sata,( a u vremenu od 22.07. - 06.08.2016 zbog, godisnjeg odmora, na mob.: 098/916-3837). Ozn.100c TRAŽIMO konobara/konobaricu za rad u kafiću kod Kauflanda. Javiti se na broj mobitela 091/4334-004 ili doći osobno. Ozn.1a KULTUR AN kafić traži simpatičnu djevojku za rad. Uvjeti odlični, primanja iznad prosječna. Mob.: 097/6039-448 ozn.651c PEKARA BANFICA traži pekara majstora. Plaća po dogovoru, zvati na mob.: 099/616-3799 ozn.635c TRAŽI se pomoćna kuharica sa završenom ugostiteljskom školom za rad u Austriji. Tel.: 0043/676/3007980 ozn.2707 TRAŽIM djelatnicu za rad u kafiću, stalni radni odnos, plaća 4.000,00 kn. Mob.: 098/9686-296 ozn.656c TRAŽI se radnik za montažu knaufa sa znanjem gletanja i farbanja, mob.: 091/510-3072 ozn.2706 TRAŽIM posao od 02. 08.

Do 14.08., može i bauštela, B kat., mob.: 091/585-4546 ozn.3093 TRAŽI se djevojka za rad na šanku u Varaždinu, samo jutarnja smjena. Ostalo po dogovoru. Mob.: 097/9459157 ozn.611c CAFFE BAR traži mlađe muške/ženske osobe sa iskustvom za rad u caffe baru.

Mob.: 098/268-773 ozn.549c TRAŽI se pekar sa ili bez iskustva. Upitati: 091/509-

25

6601 ozn. 252c TRAŽI se ženska osoba za rad u lokalu (šank). Kontakt : 098/527-991 ozn. 490c GOSPOĐU za čišćenje lokala u Optujskoj ulici u Varaždinu tražimo. Mob.: 091/739-5898 ozn.560c BRINULI bi o starijoj ženskoj ili muškoj osobi, može i bračnom paru, po dogovoru, mob.: 098/9060-658 ozn.352c HITNO tražimo konobarice, konobare, kuharice i kuhare za rad u restoranu za stalni radni odnos. Uvjeti odlični, upitati 098/1743-718 ozn.588c GRADNJA KOJIĆ prima kv zidara, tesara i pomoćnog radnika u radni odnos, mob.: 098/449-583 ozn.285c TRAŽI djelatnica za rad u kafiću u Varaždinu sa ili bez iskustva, mob: 098/176-0814 ozn.615c CAFFE BAR prima mlađu curu u stalni radni odnos. Radi se 40 sati tjedno.

Plaća 4.000,00 kn. Mob.: 097/6051-249 ozn.651c DIMAX j.d.o.o. TRAŽI DJELATNIKA ZA RADNO MJESTO DIMNJAČAR. Ostale informacije na 099/720-1280 ozn.100c

USLUGE RUŠT IZRAĐUJE KROVIŠTA i krovopokrivačke radove te zidarske radove s materijalom i bez njega.

Brzo i kvalitetno. Upitati: Strahoninec, Žrtava fašizma 74, tel.: 040/333-873 ili mob.: 099/353-6134, www.rust.hr ozn. 655c

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/639-9932 ozn.1c

ENTRY - AKCIJA GARAŽNIH VRATA -Sekcijska i krilna, vrhunske njemačke kvalitete. Veliki izbor panela i boja. Višegodišnje jamstvo! U ponudi motori za ograde. Ugradnja i servisi. Tel. 042/351511, 095/969-1251, www. entry.hr ozn.5c ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c ODČEPL JIVANJE od vodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c CENTRALNO GRIJANJE, plinske instalacije, vodovod i kanalizacija, klimatizacija, solarni sustavi, montaža sanitarija, hidrofora. Master j.d.o.o.

0 91/739 - 6751, w w w. master-instalacije.com ozn.898a FASADE BOŽIĆ d.o.o.: sti-

ropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob.: 099/672-6574 ozn.602c BU-JAN TIM j.d.o.o. – izvodimo : novogradnja, kompletna adaptacija kuća, izrada te prekrivanje krovišta, izrada stiropor fasada, razni strojni iskopi te postava tlakovaca, mob.: 098/974-5950 ozn.650c AKCIJA, stiropol fasada, soboslikarski radovi, postava knaufa sa garancijom 095/907-8011, ozn.118c

žanja financijskih usluga, obavlja usluge naplate potraživanja u izvansudskom postupku. Upitati na br.

098/446-785 ozn.3080

NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva. Uređenje dvorišta, iskopi i navozi. Mob.: 099/3530-180. ozn. 600c

DUBINSKO I KEMIJSKO čišćenje trosjeda, madraca i tepiha. Kemijski čistimo automobile. Mob.: 099/198-5959, www.ekokod.hr ozn.475c

SOBOSLIKARSKI obrt Zoky vrši radove bojenja unutarnjih prostorija, vanjskih fasada, pregradni zidovi i knauf, mob.: 091/179-5940 ozn.2715

ŠIŠAM ŽIVICU, uređujem dvorišta, uredno i povoljno, mob.: 098/9188-338, tel.: 042/211-226 ozn.3097

FASADE – sve vrste fasada, knauf sistemi, soboslikarsko-ličilački radovi, kompletno uređenje doma.

Povoljno. Mob.: 098/9312260 ozn.59/3/1 KUĆNI MAJSTOR – obavljamo električarske, vodovodne i ostale manje građevinske radove. Uredno i povoljno, mob.: 097/6051304 ozn.3084 NAPLATA BERO d.o.o. za naplatu potraživanja i pru-

NGT iskopi, navozi, postava tlakavaca, ograde, rušenja objekata, adaptacije i ostali

građevinski radovi, mob.: 095/821-2456, tel.: 042/210461 ozn.290c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.: 098/284-922 ozn.

205C SOBOSLIKARSKE, keramičarske te manje zidarske radove i bojanje fasada, radimo. Kade emajliramo, mob.: 099/401-0300 ozn.352c PRIJEVOZE, selidbe, postave po gradu i cijeloj Hrvatskoj. Cijena najpovoljnija, mob.: 098/9060-658

26

Mali oglasi

REGIONALNI TJEDNIK || 2. kolovoza 2016., br. 637 ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl.

Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449583 ozn.285c

ozn.352c INOX, alu i staklene ograde, klizne staklene stijene, knauf i postava keramike, mob.: 095/536-6233 ozn.113/1/1 STANKO D.O.O. adaptacije, fasade, knauf sistemi, podopolagački radovi, mob.: 095/917-0675 ozn.517c SOBOSLIKARSKI RADOVI, povoljno, mob.: 091/5402681 ozn. 151c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi i podopokrivalački, tel.: 042/331-200, mob.:097/7712313 ozn. 2C FASADE – izrađujemo to-

plinske fasade sa mat. po izboru ili bez mat. U dogovorenom roku po najpovoljnjjim cijenama, vrhunska kvaliteta i pismena garancija, posjedujemo sve certifikate i licence. www.gradicop.hr mob.: 091/511-0682 ozn.81c KNAUF – izrađujemo spuštene stropove, pregradne zidove, obloge zidova, špahtlanje, gletanje, bojanje po najpovoljnijim cijenama u dogovorenom roku, vrhunska kvaliteta i pismena garancija, www.gradicop.hr mob.: 091/511-0682 ozn.81c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.091/5885740 ozn.151c GRAĐEVINSKI RADOVI, adaptacije i sanacije kuća i stanova, sanacije krovova, gipskartonski i soboslikarski radovi. Garancija na radove.

Ninex Mob. 098/414-128 ozn. 303c IZRADA svih vrsta termofasada, gipskartonski i soboslikarski radovi. Na sve radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.303c.

VODOVOD , centralno

g.,vodomjeri, odštopavanje. American, Diners, rate.

Mob. 098/570-158 ozn. 298c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob.: 098/931-7570 ozn.184c SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe nudimo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob.: 098/704-257 ozn.353c B R AVA R I J A - M A Č E K : Novo inox! Spavaće kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije. Mob.: 098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob.: 091/511-1999 ozn. 24c PARKETI SJAJ - ogledalo Vašeg doma! Sve vrste parketa, podova, te obnova starih parketa i stepeništa.

Nazovite s povjerenjem!

Tel.: 040/682-988, mob.: 098/242-190 ozn.564c MIŠAK – iskopi, navozi, rušenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih površina, malčiranje. Mob.: 091/572-3895 ozn.445c SOBOSLIKARSKI – fasaderski obrt: bojanje unutarnjih i vanjskih zidova, izrada toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistem, spušteni stropovi, pregradni zidovi. Mob.: 098/ 9254 – 731 ozn.570c FOTOGRAFIJE za dokumente: 29 kn – 8 fotografija.

Studio Nuvola – Tel.: 042

561 051. Ozn.510c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader.com , mob.: 098/791-092, 042/647-168 ozn.314c VISOKO i niskogradnja, izvodimo adaptacije, fasade, krovišta, strojnu žbuku i keramiku, Zifgradnja d.o.o.

Mob. 095/903-3767 ozn.

357c

ŽIVOTINJE SVINJE 150-170 kg, 1 kg/10 kn, moguća obrada, Varaždin, mob.: 099/406-2642 ŠTENCI njemačkog ovčara, mob.: 095/829-4353 ozn.3087 PRODAJU se odojci i svinja za klanje, tel.: 042/647-535 ozn.3085 PRODAJEM patke očišćene ili neočišćene, svinju 140 kg, grah u mahuni i kukuruz, mob.: 092/285-8912 ozn.3079 PRODAJU se odojci. Moguća zamjena za kukuruz, mob.: 098/994-5634 ozn.3095 PRODAJU se odojci, tel.: 042/731-638, Poljana Biškupečka ozn.3063

OSTALO PRODAJEM BENKOVAČKI kamen, različitih debljina i obrađeni kamen „Bunja“; otkupljujem drvene jednokratne palete 800x1200 i euro. Mob. 098/9828-338 ozn.147c

PRODAJEM hrastove fosne raznih dimenzija, 2,5 m3 i lim bakreni 20 ploča 1000 x2000 x 0,6, mob.: 091/5134057 TERMO FASADE, strojna žbuka, strojne glazure i pjeskarenje, GRANOM d.o.o., mob.: 098/267-065, tel.: 042/612-774, granom@ granom.hr, www.granom.hr ozn.203c PRODAJU se odojci. Moguća zamjena za kukuruz. Mob.: 098/994-5634 ozn.3095 PRODAJEM 5 francuskih ležajeva, dim.140 x 200, I 12 mini bara, mob.: 098/1743718 ozn.588c

KREDITI

ZAPOSLENI i umirovljenici do 30.000 €.

Pozajmice - odmah: male mirovine, male plaće. Mogućnost otplate trajnim nalogom ( Var tek s , Konzum, Boxmark...) Zatvaranje crnih lista, blokada... www.kreditivarazdin. com, 091/4909-296, 042/561-192 ozn.568c RIJEŠITE SE OVRHA, NEPOVOLJNIH KREDITA – do 15 g. za zaposlene i umirovljenike, na ostatak bez obustave na plaći… Rješenje za sve probleme na jednom mjestu… Express pozajmice – bez HROKA. NE TRAŽITE DALJE – IMAMO RJEŠENJE. Info: 099/837-1958 ozn.430c

Zahvale i sjećanja

2. kolovoza 2016., br. 637 || REGIONALNI TJEDNIK

SJEĆANJE

JURAJ KOLARIĆ

FRANJU BARTOLEKA

8. 8. 2012. – 8. 8. 2016.

5. 8. 2012. – 5. 8. 2016.

Fališ nam.

Hvala svima koji Te nose u sjećanju i posjećuju Tvoj tihi dom.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

ANTUN SIROVEC 1. 8. 1992. – 1. 8. 2016.

KREDITI za zaposlene i umirovljenike do 30.000 €, krediti za mirovine ispod 1.500 kn. Mogućnost kreditiranja do 15 g., do 85. god. starosti. Pozajmice odmah, do 30.000 kn. Zatvaranja ovrha, blokada. Akcija - Varteks, Konzum, Boxmark, Calzedonia, 091/2034 666, 042/561-192 ozn.568c SIGURNI KREDITI do 15 godina! POZAJMICE bez HROK-a. Z AT VARAMO ovrhe i blokade! NOVI umirovljeničk i krediti! PUTNI + TERENSKI u KR. SPOSOBNOST. Rad n a o d r e đ e n o! I n f o: 099/4060-950 ozn.585c POZAJMICE do 30 000 kn bez HROK – a! Isplata odmah! VERCON VARAŽDIN, Kukuljevićeva 18, mob.: 099/488-5559 ozn.607c NAJPOVOLJNIJI licencirani krediti! – NOVO !

GOTOVINSKI KREDITI ZA ZAPOSLENE I UMIROVLJENIKE NA 15 GODINA! Za zatvaranje blokada, ovrha i c.l.! Novi krediti na ostatak primanja! Reprogram postojećih! Priznajemo putne troškove, dnevnice i zaštitni dodatak u k.s..

NOVO! Pozajmice za zatvaranje blokada. Expres pozajmice za zaposlene i umirovljenike! Poklanjam kreditne kartice! INF., Željka Matušin, 098/591533, 098/903-8995, VŽČK-KC ozn.138c

NOVAC za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, tehničke robe, starina u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c NAJBRŽE do gotovine putem kreditnih kartica (Amex, Diners, Master, Maestro, Visa, Pbz), mob.: 097/6525-923 ozn.589c NOVO –krediti i pozajmice za sve vaše potrebe: rasterećenje plaće, zatvaranje blokada, na tn, bez hroka… Nema nerješivog, provjerite!!! Mob.: 091/4270722 ozn.430c

S ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga Nada s kćeri i obitelji

ANTUN KUŠTER

na dragu

2. 8. 2015. – 2. 8. 2016.

LJUBICU IGREC

Uvijek u našim mislima.

1. 8. 2015. - 1. 8. 2016.

Obitelj Kušter i Herkov

Otišla sam z mala vu svet, na kraju se vrnula puna briga i let.

Došla sam nazaj, vu selo drago, vu rodni moj kraj.

Tvoja sestra Fana te nećakinje Darinka i Anica s obiteljima

SJEĆANJE

Ivan KOPREK

SJEĆANJE

MLADEN NJEGOVEC 5. 8. 2006. – 5. 8. 2016.

Spavaj mirno nisi sam u našim si mislima svaki dan.

Mama i Dražen

6. 8. 2015. – 6. 8. 2016.

U mislima i molitvama uvijek si s nama.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

IVANA ŠRETERA 2. 8. 2010. – 2. 8. 2016.

VRUĆA I POHOTNA za tebe uvijek spremna i dostupna od 0-24, nazovi 064/400-909, tel./mob.: 2,33 kn/3,58 kn/min. ozn.166c

posljednji

40 kn

Vrijeme brzo prolazi, ali sjećanje na Tebe od onih koji Te vole ostaje vječno.

SJEĆANJE

Sjećanja,

već od

JOSIP ČEH 3. 8. 2011. – 3. 8. 2016.

SJEĆANJE

MUŠKARAC 45. godina, traži ženu za masažu i druženje, mob.: 092/3466-343 ozn.3001

Mali oglasi

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

POZNANSTVA

DEČKO 45.g, samac, traži žensku osobu za ozbiljnu vezu, mob.: 098/917-6197 ozn.3081

SJEĆANJE

na dragog supruga, tatu i djeda

Tvoja obitelj

27

pozdravi i zahvale sa slikom

Nije teška suza što iz oka teče, već je teška tuga što u srcu peče.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na dragog tatu

BORISA RAUŠA – BOBU 26. 7. 2014. – 26. 7. 2016.

U našim si mislima i srcima.

Ines, Ivana i Irena s obitelji

SJEĆANJE na našu voljenu

MILICU ŠPREM 1. 8. 2011. – 1. 8. 2016.

Da se barem sretnemo na tren.

Počivaj u miru mamice.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE na dragog djeda i oca

IVANA ČUJIĆA 3. 8. 1998. – 3. 8. 2016.

S ljubavlju, poštovanjem i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

već od

100 kuna

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

STJEPAN CEROVEČKI 4. 8. 2007. – 4. 8. 2016.

Nije Te izbrisalo vrijeme, niti sakrila tama, zvijezda si koja nas pratiš i vječno ćeš živjeti s nama.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

LOVRO VIDAČEK 3. 8. 2011. – 3. 8. 2016.

Uvijek ćeš ostati u našim mislima i srcima.

Tvoji najmiliji

28

Zahvale i sjećanja

REGIONALNI TJEDNIK || 2. kolovoza 2016., br. 637

SJEĆANJE

ZAHVALA

SJEĆANJE

na

povodom smrti naše drage majke, bake, prabake i sestre

na naše voljene

ANTUNA HRUPEKA

ANĐELE LABAŠ rođ. MIŠAK

31. 7. 2007. - 31. 7. 2016.

preminule 25. srpnja 2016. godine u 75. Godini života.

Uvijek si u našim mislima i molitvi.

Tvoja obitelj

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas te nam uputili izraze sućuti te dostojanstveno ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo firmi Lorenz shoe group d.o.o. i firmi Viko.

SJEĆANJE

JELENA PERIN 5. 8. 2015. – 5. 8. 2016.

Vrijeme prolazi, a uspomene i sjećanja ostaju zauvijek.

Ožalošćeni: sin Ivan, kćeri Štefica, Mirjana i Snježana, unuci i praunuci

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, svekra i djeda

SJEĆANJE

STJEPANA DOMBAJA

BOŽENA SLUNJSKI

koji je preminuo 27. 7. 2016. u 69. godini života, nakon kratke i teške bolesti.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

MIRJANA LIBER

ANKU

i

ĆIRILA

1. 8. 2011.

9. 9. 2015.

Uvijek ste u našim srcima, mislima i molitvama.

Vaši najmiliji

SJEĆANJE ZAHVALA

Sinovi, snahe, unuci i praunuci

5. 8. 2015. – 5. 8. 2016.

Zaborav ne postoji, dok žive oni koji Te se s ljubavlju sjećaju.

MAKŠAN

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te dostojanstveno ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Zahvaljujemo vlč. Siniši Dudašeku na lijepim riječima ispraćaja i molitve. Veliko hvala djelatnicima Opće bolnice Varaždin i bolnice Klenovnik na njezi i brizi u posljednjim danima njegovog života.

DRAGUTIN ZAGORŠČAK 1. 8. 2009. – 1. 8. 2016.

Kako godine prolaze, sve više nam nedostaješ…

Tvoja obitelj

SJEĆANJE na

MARIJU ŽUGEC S ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoja obitelj

6. 8. 2015. – 6. 8. 2016.

Neće Te izbrisati vrijeme, ni sakriti tama, anđeo si koji nas prati, vječno ćeš živjeti s nama.

Suprug Lovro i Tvoji najmiliji

Voljeni ne umiru dok žive oni koji ih vole. Živjet ćeš vječno voljen i nikad zaboravljen.

SJEĆANJE

Ožalošćeni: supruga Vjera, sin Damir, unuk Matija i snaha Anita

na

2. 8. 2004. – 2. 8. 2016.

TUŽNO SJEĆANJE

ZAHVALA

na voljenu

povodom smrti naše drage mame, svekrve, bake i prabake

MARIJU BAČAK

VJEKOSLAVE OBRAČEK

6. 8. 2014. – 6. 8. 2016.

koja je preminula 17. 7. 2016. u 92. godini života.

Uvijek u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te dostojanstveno ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak.

SJEĆANJE

IVANA SIROČIĆA – IVICU Tvoja obitelj

SJEĆANJE

BOŽICA BRATIĆ 4. 8. 2012. – 4. 8. 2016.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Obitelj Bratić

Ožalošćeni: sin Miroslav, snaha Anđela te njihova djeca s obiteljima

na drage roditelje

SJEĆANJE SJEĆANJE

BOROVEC PAVLA

i

ALEKSA VITEZ

MARIJU

2. 8. 1986. – 2. 8. 2016.

na dragog

7. 3. 1995. – 2. 8. 2016.

4. 8. 1997. – 4. 8. 2016.

S ljubavlju i ponosom.

Godine prolaze, tuga, bol i suze za Tobom ostaju.

Vaša djeca s obitelji

BRANKA KRIŽMARIĆA 4. 8. 2013. – 4. 8. 2016.

Postoji nešto što umrijeti ne može, a to je poštovanje i sjećanje na Tebe.

Nedostaješ nam.

Obitelj Damira Novoseleca

Supruga Suzana i kći Branka

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom smrti naše drage mame, bake i prabake

TUŽNO SJEĆANJE

ZLATKO KRIŽANOVIĆ

VIKTORIJE HORVAT

na voljenu mamu

6. 8. 2014. – 6. 8. 2016.

preminule 22. 7. 2016.

U 89. godini života.

ELVIRU LEVATIĆ rođ. SKUPNJAK 3. 8. 2007. – 3. 8. 2016.

Od srca zahvaljujemo rodbini, prijateljima, znancima i susjedima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, izrazili sućut i dostojanstveno ispratili pokojnicu na vječni počinak.

Sjećanje na voljenu mamu nikada neće prestati..

Tvoji sinovi: Leon i Matej

Posebna zahvala osoblju Doma Darabuš koji su bili uz našu mamu, pružali joj svu potrebnu njegu, a isto tako i šogorici Ankici Tomašić koja nam je pomagala svih ovih godina.

POVODOM SMRTI

*****

dragom suprugu i ocu

SJEĆANJE na voljenu kći, sestru, šogoricu i tetu

Ožalošćeni: sin Žarko, snaha Biserka, unuka Diana, kći Ivanka i zet Drago s obitelji

SJEĆANJE

JOSIP LAZAR

Tvoji: Milica, Andreja i Goran

Tvoja supruga Ana-Marija i djeca Teo, Luka, Emanuel i Karlo

SJEĆANJE

3. 8. 1988. – 3. 8. 2016.

SENADU JANKOVIĆU „Samo u Bogu je mir dušo moja, smo u njemu je spasenje“ (Ps 62) S vjerom i nadom u ponovno zajedništvo u nebeskom kraljevstvu u Kristu Gospodinu.

Zauvijek živiš u našim srcima.

Obitelji Skupnjak

Kažu, u oblacima žive samo neostvareni snovi…

Ali griješe…

Tu zapravo, borave naši voljeni, sa kojima se nismo imali vremena ni vidjeti ni oprostiti…

Koji će vječno biti u našim srcima…

Supruga Jelena, kći Nada, sin Ivan, snaha Eda, zet Dragutin

na naše drage

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

ĆIRILA MIKULIĆA

MLINARIĆ MILICU

i

2010.

FABIJANA 2013.

Obitelj

8. 8. 2002. – 8. 8. 2016.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga, kći i sin s obitelji

Zahvale i sjećanja

2. kolovoza 2016., br. 637 || REGIONALNI TJEDNIK

SJEĆANJE

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

na

na našu voljenu

IVKU MEŠANOVIĆ rođ. LEVATIĆ

LJUBICU HARAČI

na

STJEPANA MARTINČEVIĆA 3. 8. 2001. – 3. 8. 2016.

4. 8. 2015. – 4. 8. 2016.

S ponosom i tugom čuvamo Te u našim srcima.

Naša bol i suze ne mogu da Te vrate, ali naša ljubav i molitve uvijek Te prate.

Tvoji: supruga Štefica i djeca s obiteljima

Kćeri Verica i Nadica os obiteljima

SJEĆANJE

SJEĆANJE

Tvoji Andrija, Irena, Dario i Niki

na voljenog supruga

DRAGICU PAVLIĆ

BRANKA MASTENA

29. 7. 2015. – 29. 7. 2016.

3. 8. 2015. – 3. 8. 2016.

IVEK

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

STJEPAN

i

JOSIP

7. 8. 2009.

SJEĆANJE

Bol nije u suzama, ni u riječima.

Bol je u našim srcima gdje ćeš ostati zauvijek, voljena i nikad zaboravljena.

TUŽNO SJEĆANJE

na

Kćeri i sinovi s obiteljima

31. 7. 2001.

Ni tužna godina koja je prošla, ni život koji teče, tugu, bol i sjećanje na Tebe izbrisati nikad neće.

Tvoja Barbara

Ostat ćete zauvijek u našim srcima i mislima.

MIRSAD DEDIĆ

Vaši najmiliji

*****

3. 8. 2012. – 3. 8. 2016.

TUŽNO SJEĆANJE

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima.

na dragog tatu, svekra i djeda

SJEĆANJE

Tvoji: Dubravka, Alan, Jasna, Lovorka, Dino, Korina i Neva

BRANKA MASTENA 3. 8. 2015. – 3. 8. 2016.

Nije istina da vrijeme što prolazi donosi zaborav i tugu briše, jer svakim danom fališ nam sve više.

SJEĆANJE

Tvoji: Robert, Izabela, Dominik i Stela

na naše roditelje

JOVANKA PJEVAC

JOSIP VARGA

MARIJAN ŽGANEC

2. 8. 2013.

8. 10. 2011.

2. 8. 1986.

Vaši najmiliji

MIHALINEC TEREZIJU

i

6. 8. 2014. – 6. 8. 2016.

29

SJEĆANJE

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na vas.

FRANJO ŠUPLJIKA

Vaša djeca s obitelji

6. 8. 2006. – 6. 8. 2016.

Tvoj lik i dobrota ostat će s nama do kraja života.

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE na dragog brata

MIJU 2. 6. 1993. – 2. 6. 2016.

*****

BRANKA MASTENA 3. 8. 2015. – 3. 8. 2016.

Prošla je tužna godina dana, a Ti si dalje s nama u našim mislima i molitvama.

Sestra Ana i brat Josip s obiteljima

Sin Krešo s obitelji

na

SJEĆANJE

MARINA KUHARIĆA

JOSIP HAJEC

30. 7. 2011. – 30. 7. 2016.

SJEĆANJE

Bio si i zauvijek ćeš ostati naš Marin.

Vrijeme prolazi al´sjećanje na Tebe zauvijek ostaje u našim srcima.

1. 8. 2013. – 1. 8. 2016.

Zaborav ne postoji, dok žive oni koji Te se sjećaju.

na drage roditelje

Tvoja obitelj

Tvoja teta Jasmina i baka Ljubica

SJEĆANJE na

JELENEČKI ANDRIJU

i

1. 8. 1994. – 1. 8. 2016.

19. 5. 1973. – 2. 8. 2016.

MARINA KUHARIĆA

S ljubavlju i ponosom.

30. 7. 2011. – 30. 7. 2016.

Vaša djeca s obitelji

U srcu tuga na grobu tišina, u našim srcima velika praznina.

Tvoji: baka Jagica, djed Ivan i ujak Alenko

SJEĆANJE na našeg voljenog sina i brata

ŽELJKA TURKOVIĆA SJEĆANJE

STJEPAN JAKOPOVIĆ 5. 8. 2012. – 5. 8. 2016.

Uvijek si u našim srcima i mislima.

Supruga i djeca s obiteljima

5. 8. 2014. – 5. 8. 2016.

2. 8. 2015. – 2. 8. 2016.

Uvijek u našim mislima i molitvama.

Ljiljana s obitelji

S ljubavlju Tvoji: mama Jelena, tata Ivan i brat Marijan s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE na voljenu mamu i suprugu

EMINU ÖLMEZ 5. 8. 2014. – 5. 8. 2016.

S ljubavlju čuvamo sjećanja na Tebe.

Tvoji: Halit, Emi i Hasan

SJEĆANJE

MARIJA MIŠAK

*****

4. 8. 2011. – 4. 8. 2016.

SJEĆANJE

S ljubavlju koju smrt ne prekida, živjet ćeš vječno u našim srcima.

na kći i sestru

Tvoji: suprug Ivan, sin Pero i kći Nadica s obiteljima

Dirnuti pažnjom i iskrenom sućuti povodom smrti naše majke i bake

KOSARE SUDŽUKOVIĆ Ovim putem želimo zahvaliti svima koji su u tim teškim trenucima bili uz nas, uputili nam riječi utjehe te našu voljenu ispratili na vječni počinak.

Tugujuća obitelj

Prazninu i ljubav vrijeme ne briše, što dalje ide, fališ nam sve više.

Ostaje nam ponos što ne želimo kriti, bio si najbolji i uvijek ćeš to biti.

SJEĆANJE

VINKO PURGAR

ZAHVALA

VJEKOSLAVU

SJEĆANJE na

JOSIPA HRNČIĆA 7. 8. 2014. – 7. 8. 2016..

Kad sreću zamijeni tuga, osmijeh ugasi tama, ostaje samo ljubav i sjećanje na Tebe duboko u nama.

Supruga Nada i sin Antonio *****

SJEĆANJE na

JOSIPA HRNČIĆA 7. 8. 2014. – 7. 8. 2016.

S kime podijeliti tugu, s kim podijeliti sreću kad Ti možemo samo zapaliti svijeću.

Zauvijek si u našem srcu i mislima.

Mama i Ivanka

Kći Tamara, zet Bojan i unuka Nika

30

S raznih strana

s raznih strana www.regionalni.com www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 2. kolovoza 2016., br. 637

Više od stotinu vjernika na misi na otvorenom kod kipa sv. Ane Unatoč ljetnoj vrućini, više od stotinu vjernika prisustvovalo je misi na otvorenom, kojom je u utorak, 26. srpnja, pred kipom svete Ane u Ulici Vilka Novaka u Varaždinu obilježen blagdan ove važne kršćanske svetice. Štovatelji svete Ane i svetog Joakima, majke i oca Blažene Djevice Marije, okupili su se na svetoj misi koju je predvodio vlč.

Stjepan Najman, župnik Župe svetog Nikole

biskupa, a koncelebrirao franjevac fra Vjekoslav Kocijan. Fra Vjekoslav ove je godine zlatomisnik: slavi 50 godina misništva, a djetinjstvo je proživio upravo u neposrednoj blizini kipa svete Ane u Novakovoj ulici.

U propovijedi je naglašen značaj obitelji: sveti Joakim i sveta Ana uzor su kršćanske obitelji, jer je zahvaljujući vjeri sveta Ana u poznoj životnoj dobi rodila kćer Mariju, koja će postati Bogorodica. (dp)

SVEČANO Od 4. do 7. kolovoza “Ljubešćica u srcu” u povodu Dana Općine

Gulašijada, seoske igre i koncert Miroslava Škore U Ljubešćici će se doista moći zadovoljiti sva osjetila. Bit će tu vrhunskih nota, Gulašijada, Ljubeški sejem, Etno susreti, Sportske seoske igre, Otvoreno prvenstvo u tenisu, malonogometni turnir VESELO Uz Anino 11. Smotra folklora

Vikend pjesme i plesa u Beletincu Program proslave Dana Općine Sv. Ilije nastavljen je u subotu i nedjelju proslavom Aninog u Beletincu.

Prvog dana, u subotu, održana je 11. Revijalna smotra folklora odraslih skupina KUD-ova, da bi se bogat program nastavio idućeg dana.

Nedjelja je započela svetom misom u crkvi u Beletincu, dok je u poslijepodnevnim satima započela druga po redu Dječja smotra folklora KUD-ova. Pjesme, plesa i dječjeg veselja proteklog vikenda u Beletincu nije nimalo nedostajalo. (it)

Općina Ljubešćica će od 4. do 7. kolovoza proslaviti Dna Općine. Bogati program pod nazivom „Ljubešćica u srcu“ učiniti će rođendansku proslavu zabavnim događanjem za svih 2000 stanovnika Općine i njihove goste.

Brojna događanja

Jer, osim niza koncerata popularnih glazbenika – od kojih prvi nastupa ujedno i najpoznatiji, Miroslav Škoro – bit će tu i niz gospodarskih i sportskih događanja, akcija za zdravlje i drugih zabavnih

U subotu je na rasporedu kuhanje svečano Blagdan Majke Božje Snježne gulaša, a u nedjelju će biti održan 8.

Ljubeški sejem

Crkvu u Trnovcu čuvat će zaštitari Općina Trnovec Bartolovečki 5. kolovoza slavi blagdan svoje zaštitnice, Majke Božje Snježne. No, ove godine župnu crkvu od 5. do 7. kolovoza čuvat će zaštitari, jer su prošle godine tijekom tih dana porazbijana stakla na crkvi i napravljen je nered, izvijestio je vjernike svećenik na nedjeljnoj misi.

U sklopu proslave kod Vatrogasnog doma u Trnovcu

bit će održano tradicionalno proštenje, a sljedećeg dana, 6. kolovoza, bit će organizirane seoske igre.

Udruga žena “Trnovečko srce” poziva sve na “Dane makovnjača”, koji će također biti održani 5. kolovoza s početkom u 16 sati, a prezentacija izrade kolača je u 19 sati. U 20 sati počinje kulturno-umjetnički program u izvedbi KUD-a “Mak”.

programa.

Tako će Ljubešćica tih dana sličiti onoj Ljubešćici iz prošlosti. Općina je bila poznata kao veliko sajmište za koje je grofica Eleonora Patačić ishodila dozvolu održavanja 15 puta godišnje. Jedino što se, za razliku od nekad, neće trgovati stokom. Ali, kao i onda, bit će to središnje općinsko događanje, na kojem se druže svi mještani i gdje je svaki gost dobrodošao.

U Ljubešćici će se doista moći zadovoljiti sva osjetila.

Bit će tu vrhunskih nota, Gu-

U sklopu programa obilježavanja Dana Općine Ljubešćica na rasporedu su seoske igre

IZDVOJENO 4. kolovoza, četvrtak 21 sat - Koncert Miroslava Škore

5. kolovoza, petak

Koncert Miroslava Škore bit će održan u četvrtak, 4. kolovoza

lašijada, Ljubeški sejem, Etno susreti, Sportske seoske igre, Otvoreno prvenstvo u tenisu, malonogometni turnir. Osim svjetovnih, u Ljubešćici će biti i sadržaja za dušu – služit će se svečana misa povodom blagdana Majke Božje Snježne, u istoimenoj baroknoj crkvi iz 1724. godine. Sva protokolarna

događanja bit će održana prvog dana, pa će načelnik Nenad Horvatić imati vremena posvetiti se svojim mještanima i biti dobar domaćin svim gostima. Tako će u četvrtak biti položen kamen temeljac u Poduzetničkoj zoni, a potom će biti održana i svečana sjednica Općinskog vijeća.

9.00 - Otvoreno prvenstvo Ljubešćice u tenisu 14.00 - Pokazni malonogometni turnir 20.30 - Grupa Akord

6. kolovoza, subota

14.00 - Gulašijada 2016.

16.00 - Sportske seoske igre 20.30 - Fenomen bend

7. kolovoza, nedjelja

15.00 - 8. Ljubeški sejem 19.00 - Etno susreti 2016.

Rade i Kolinda, reprize i Brijuni…

Piše: mr. sc. Denis PERIČIĆ, književnik

Ovog ljeta HTV je po reprizama nadmašila sebe samu. Svake godine repriziraju stare serije, ali ne sjećam se da su u samo nekoliko mjeseci emitirali valjda baš sve serije koje su ikad snimili: i „Velo misto“ i „U registraturi“ i „Nikolu Teslu“ i „Prosjake i sinove“ i „Mejaše“… i znate već što nas još čeka.

Sve su to sjajne serije, ali mali je problem što ih mi stariji znamo napamet, a mladi ih ne gledaju. A što me uopće ne čudi: kako bi ih i mogli gledati kad se već i meni

– koji sam odrastao na njima – doimaju kao da su snimane u doba nijemog filma.

Ali hajde, bit će neke koristi za Radu Šerbedžiju, koji „simultano“ nastupa u sve tri svoje ponajbolje tv-role: i kao Ivica Kičmanović i kao Matan i kao Tesla. Barem će mladi, onako usput škicnuvši pokoju scenu, shvatiti da Rade nije uvijek bio kosmati djed poznat samo po stereotipnim ulogicama ruskih generala iz američkih filmskih hitova. Mislim da će poneki-

ma to biti veliko otkriće; kao onom gradskom djetetu koje se prvi put uživo vidjevši kravu, začudilo što nije – ljubičasta.

Predsjednica Republike odmara se na Brijunima, zarekavši se da će sve sama platiti, poentiravši tako na afericu u kojoj se otkrilo da je podosta novaca poreznih obveznika potrošio premijer Orešković (koji će to naknadno platiti), a prije njega još i više bivši premijer Milanović (koji to neće naknadno platiti). Aferica moguća jedino u

zemlji koja nema pravilnik koliko koji dužnosnik smije potrošiti. I koliko se starih serija smije istodobno reprizirati.

Rade i njegovo društvo također su (opet) na Brijunima. Kao i svake godine, djelovanje njegova Teatra Ulysses financijski prati država.

Istina, u nešto manjoj mjeri nego prije, ali čak ni „ozloglašeni“ ministar Hasanbegović nije mogao posve „odoljeti“ Radi. A što Rade i društvo na Brijunima rade? Ah, pa rade nešto…

S raznih strana

2. kolovoza 2016., br. 637 || REGIONALNI TJEDNIK

“Dan sjećanja na Dražena Šešeta” bit će održan u nedjelju, 7. kolovoza, a započet će u 17 sati odavanjem počasti na njegovu posljednjem počivalištu na groblju u Margečanu. Nakon toga, u kapelici u Gačicama od 17.30 sati služit će se sveta misa zadušnica, nakon čega se program nastavlja na sportskom igralištu koje se nalazi u blizini Draženove rodne kuće. Tamo će se u 18.30 sati kratkom biografijom prisjetiti Dražena, a potom će biti održana pokazna vatrogasna vježba ženske ekipe DVD-a Gačice odigrana memorijalna nogometna utakmica između DVD-a Gačice i branitelja.

31

Obilježena 20. obljetnica blagoslova kapele u Peščenici Viničkoj U nedjelju je u Peščenici Viničkoj misnim slavljem obilježena 20. obljetnica blagoslova Kapele Marijina uznesenja na nebo. Kapelu je prije 20 godina blagoslovio prvi varaždinski biskup, mons. Marko Culej. U prisustvu velikog broja vjernika misno slavlje predvodio je varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak uz pratnju svećenika iz

ZAJEDNICA GOJKO ŠUŠAK I MLADEŽ HDZ-A

drugih župa te domaćina, prečasnog Valenta Posavca, viničkog župnika. Mrzljak je u propovijedi naglasio da je uvijek potrebno graditi sakralne objekte, crkve i kapelice, koji su onda naša “živa crkva”. – Svaki susret važan je u ovim beščutnom vremenu kad je najvažnije ono materijalno, što nije dobro. Katolička crkva je

stup svakog naroda. Zato nitko nema pravo, kao što nije ni blaženi Alojzije Stepinac, izdati Crkvu i Isusa – istaknuo je Mrzljak. Na obljetnici i misnom slavlju bile su Čuvarice starinskih običaja iz G. Ladanja, a prisutni su bili i predsjednik Općinskog Vijeća Marijan Mihalić te načelnik Općine Vinica Marijan Kostanjevac.

SVEČANO Povodom Dana pobjede i Dana hrvatskih branitelja

Konjički mimohod u Vinici - Ovo je spomen na Mladena i sve hrvatske branitelje - rekao je načelnik Kostanjevac

Na Grebengradu se tradicionalno družili Povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, u organizaciji Zajednice branitelja HDZ-a Gojko Šušak i Mladeži HDZ Varaždinske županije održano je druženje na Grebengradu.

Na samom početku, kod spomenika hrvatskim branitelja s novomarofskog područja počast su odali te se obratili nazočnima

pre d sje d n i k Z aje d n ice branitelja Željko Dvekar i predsjednik Županijskog odbora HDZ-a Varaždinske županije i saborski zastupnik Anđelko Stričak, a vijenac je položila predsjednica Mladeži Viktorija Horg.

Druženje je nastavljeno uz sport, a za sve je pripremljen i vojnički grah. (it)

Tradicionalnime konjičkime mimohodom članova Udruge “Konj, moj prijatelj”, u Općini Vinica obilježen je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

Brojni uzvanici

Prilikom polaganja cvijeća i paljenja svijeća, u prisutnosti majke poginuloga hrvatskog viteza Mladena Kasuna, Ankice Kasun, i članova obitelji, bili su prisutni predsjednik Mirko Kramberger i članovi Udruge “Konj, moj prijatelj”, predstavnici Općine Vinica Marijan Mihalić i Marijan Kostanjevac, članovi UDVDR-a Vinica na čelu s predsjednikom Ivanom Krajcerom, članovi UDVDR-a Kluba Petrijanec te članovi Udruge pripadnika 104. brigade s ratnim zapovjednikom pukovnikom Ivanom Rukljićem.

– Ovo je spomen ne samo na Mladena, već i na sve hrvatske branitelje, a poglavito one koji su svoje mlade živote ugradili u temelj naše domovine. Ovaj dan jedostavno mora biti uvijek i s velikim pijetetom usađen u sve one koji Hrvatsku vole – poručio je načelnik Općine Vinica Marijan Kostanjevac. (it)

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA Od utorka do četvrtka bit će pretežno sunčano, većinom suho i postupno iz dana u dan sve toplije. U petak sunčano, suho i vruće s temperaturama do 33 Celzijeva stupnja. U subotu slijedi manje osvježenje, a onda opet stabilno vrijeme uz puno sunca i topline. Pratite prognozu na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 31.7.)

IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Svilarska 2 42000 Varaždin REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

UPRAVA Zdenka Jagić, Sandra Hrman

Ivan Tomašković, itomaskovic@ gmail.com

GLAVNA UREDNICA Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com

fotoreporter Ivan Agnezović foto@regionalni.com

ZamjeniCA GLAVNE UREDNICE Irena Harači Pintarić iharaci@regionalni.com

GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić vlatka@regionalni.com

NOVINARI Višnja Gotal, vgotal@regionalni.com

Mirta Brozičević mirta@regionalni.com

SURADNICI Damir Ivančić Denis Peričić Ana Marija Klarić PRODAJA:

Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

MALI OGLASI: malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN

rođeni: DJEVOJČICE: Helena Čovran, Lana Hančić, Tara Hrašćanec, Dea Lacković, Morena Kuhta, Lea Soldatek, Sara Sambolec, Mila Džono, Tena Keglević, Katrin Bedeković, Tia Škrinjar, Dora Prikratki i Neva Zadravec.

DJEČACI: Matej Čurila, Luka Pečevski, Luka Županić, Petar Sakač, Vibor Skok, Karlo Hranić, Erik Dreven, Jakov Bušić, Karlo Piskač, Mihael Sajko, Fabian Melinček, Borna Zidarić, Luka Vusić, Marko Vusić, Ivano Horvatić, Karlo Kurtek, Jakov Skupnjak i Matej Marijanović.

Umrli: Darinka Primorac (61), Viktorija Horvat (88), Stanko Lazar (80), Agata Valentak (89) i Stjepan Dombaj (68).

Radno vrijeme: pon - sub: od 7 - 20, nedeljom i blagdanima od 7 do 14 h IVANEC Poljodom Gospodarska 2

Radno vrijeme: od 7 do 16 h NOVI MAROF Benjak Remetinec 290 LEPOGLAVA

Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica) pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h sri,čet i pet: 7,30 - 15 h

Voćarna Bagrem Trg hrvatskih ivanovaca 9a LUDBREG

Cvjećarnica Bagrem Hrvatskih pavlina 3a

Gift shop Letizia Ivana Kukuljevića17

Cvjećarnica Ruža Petra Krešimira 19

Tiskara Novi list

Redakc ija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka o g l a s a . Te k s t o v i koji se označuju u za g l a v lj u s t ra n i ce imenom oglašivača (tvr tke, opć ine, grada, polit ičke stranke…), plaćeni su tekstovi.

32

Zadnja

REGIONALNI TJEDNIK || 2. kolovoza 2016., br. 637

Zanimljivo Janjac Janko živi na Varaždinbregu kao kućni ljubimac LJETO NA STANČIĆU

Ex Zodiac, Prvi april i zabava uz Dj Zrin@C

Slavonski sirotan Janko našao dom na bregu

Bliži se završnica ovogodišnje manifestacije “Ljeto na Stančiću”, no prije toga čeka nas još jedan tjedan dobrih koncerata. U srijedu, 3. kolovoza, nastupa Ex Zodiac, bend koji dolazi iz Varaždina i koji je već 15 godina na glazbenoj sceni.

Riječ je o jednom od najboljih cover bendova s ovih

prostora, koji je bio prateći sastav mnogim poznatim imenima hrvatske estrade.

U petak, 5. kolovoza, nastupa Prvi april, šesteročlani bend iz Varaždina koji je nakon godinu i pol postojanja obišao cijelu Hrvatsku. U subotu, 6. kolovoza, nastupa DJ Zrin@C uz najbolje od pop i r’n’b hitova.

Janko najviše voli jesti pseće krekrere, voli se voziti automobilom, a ne voli se kupati Janko pije mlijeko na bočicu, voli pseće krekere i vožnju automobilom, a mrzi se kupati.

On je dvomjesečno janje iz Borova koje živi na Varaždinbregu, u domu Sanele, Davora, Borne i Dore Cupar kao kućni ljubimac. Dvorište i pažnju Cuparovih dijeli s psima Lunom i Beethovenom (majka i štene), mačkom Sivcem, mačićem Nigerom i bezimenim zecom.

Svi su ga gazili

Janka je mama napustila pa je, kad su Cuparovi prije dva mjeseca došli u Sanelinu rodnu kuću u Borovo, bio sitan i iznemogao.

– Ovce su ga gazile, siromah je stalno bio pod nekom bačvom. Sažalili smo se i uzeli ga – priča Sanela.

– Kao da imamo još jednog psa. Odaziva se, sjedne, trči, voli se maziti – govori. Ipak, Janko se, reći će, malo previše uživio u ulogu šteneta, pa izgrize sve čega se domogne.

Vjerno kopira postupke možda koji tjedan starijeg Beethovena.

Svi se dobro slažu, pa čak i jedu iz iste zdjelice!

Janko je bio siroče, no sad ima puno prijatelja

Mama Luna jednako tretira – mazi i kažnjava – obojicu.

Janko pije mlijeko na bočicu s dohranom za janjad, ali Cuparovi su počeli s odvikavanjem. Ipak, najviše voli zajedno s ostalim životinjama jesti Lunine i Beethovenove pseće krekere. Uglavnom ga hrani šestogodišnja Dora. Janko sluša Doru, pa kad ona vozi bicikl, on trči za njom. – Voli se on i šetati i sve zna – veli Dora.

Kad su se u dvorištu „stvorili“ napušteni mačići, Janko je pao u depresiju. Janje koje nikako nije željelo biti na svom emjestu u drvenoj kućici, odjednom se nije dalo van iz nje puna tri dana.

– Nismo ga mogli izvući.

Osjećao se zanemarenim.

Kad su otišli mačići, Janko se vratio u normalu – vele Sanela i Davor.

Janko i njegova životinjska obitelj očigledno uživaju u suživotu, pa je dvorištu Cuparovih scena kad mačke, psi, zec i janje jedu iz iste posude – svakodnevni prizor. (vg)

DOGAĐANJA U srijedu, 3. kolovoza, završava Porcijunkulovo

Održano obećanje - vrhunska zabava Organizatori najveće čakovečke godišnje priredbe, Porcijunkulovog, održali su obećanje i posjetiteljima priuštili odličan provod. I to prave narodne veselice, kako je prema riječima direktorice TZ-a Čakovec Boške Ban-Vlahek, i zamišljeno Porcijunkulovo. Pod ulicom kišobrana izlagalo je oko tristotinjak izlagača s isključivo zanatskim predmetima iz domaće radinosti.

Održan je koncert Jelene Rozge i klape Cambi, a u ponedjeljak je održan koncert Bajage.

Dobra zabava traje još dva dana, pa je tako u utorak, 2. kolovoza, na rasporedu Parni valjak, a ovogodišnje Porcijunkulovo završava u srijedu, 3. kolovoza, nastupom klape Kampanel.

Predviđalo se da će ovogodišnje Porcijunkulovo posjetiti oko 200.000 posjetitelja, a prvi pokazatelji govore da će te brojke biti premašene.

JAILHOUSE FESTIVAL Od 5. do 14. kolovoza

Radionice, koncerti i lov na blago u Lepoglavi U Lepoglavi od petka, 5. kolovoza, kreće sedmo izdanje Jailhouse festivala i traje do nedjelje, 14. kolovoza. Glavni organizator je Nezavisna udruga mladih, koja i ove godine priprema razne sportske, zabavne i edukativne aktivnosti, od dramskih radionica do stolnog nogometa te koncerata i igara kao što je lov na blago. Partner festivala je Turističko-kulturno-informativni centar iz Lepoglave, a financijsku podršku osigurali su sponzori te glavni pokrovitelj, Grad Lepoglava. U provedbi Festivala Udruzi će

KARIKATURA

pomagati volonteri. Za pojedine radionice i aktivnosti potrebno se prijaviti na vrijeme popunjavanjem obrazaca koji će biti dostupni na Facebook i web-stranici Festivala.

crta: Željko Pilipović