RT 638 by Regionalni Tjednik

Regionalni Tjednik

Plus

22.000 primjeraka

Besplatan primjerak

Broj 638 II 9. kolovoza 2016. II www.regionalni.com

Odluka Zlatan Avar više neće biti predsjednik Upravnog vijeća JUGS-a

Petrijanec

PRODAJA Bunić: Prodavanje gradske imovine ispod knjigovodstvene vrijednosti u domeni je kaznene odgovornosti.

Tijekom praznika beru krastavce kako bi zaradili džeparac Str. 14. i 19. LJETNI ROMAN

Ines Hrain

Pusti otok 3. dio

Dao ostavku zbog POS-a u Hrašćici

Str. 2.-3.

str. 13.

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 9. kolovoza 2016., br. 638

aktualno www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

KOKA I dalje se radi previše, nema radnika

Prekovremeni sati nisu svima plaćeni? Piše: Ivan Tomašković ivan@regionalni.com

Prije tri tjedna postignut je dogovor između čelnih ljudi Koke i Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV) da će radnicima Koke prekovremeni sati koje su imali do 30. lipnja biti plaćeni u tri rate. No, vrijede li za sve ista pravila? To pitanje postavio je radnik (podaci poznati redakciji) zaposlen na jednoj od farmi Koke koji je nazvao našu redakciju i rekao da nisu svi radnici dobili plaćene prekovremene sate rada.

Đuras bez komentara

– Očekivao sam da ćemo dobiti plaćene prekovremene sate koje smo odradili, no ništa nam nije plaćeno. Ispada da su samo oni koji su prekinuli s radom u Koki dobili plaćene prekovremene. Što smo mi, druga firma? – upitao je i otkrio da on sam trenutno ima oko 200 sati prekovremeno! – Ne možemo dobiti slobodan dan jer nas je premalo na poslu. Jednostavno više nitko ne želi raditi na farmi pilića, naročito mlađi ljudi. Teško je danas i dobiti kvalitetne radnike – rekao je. Požalio se i na gablece koje dobivaju na farmi. – Dobivamo uvijek jednu te istu salamu kojoj je rok trajanja pri kraju. Već smo se žalili, no ništa se nije poduzelo – dodao je. O svemu tome izvijestio je i sindikalista Božidara Đurasa. – Non-stop smo na farmi i ne mogu vjerovati da se naš sindikalist za nas nije uspio izboriti. Kad sam ga upitao zašto nama nisu plaćeni prekovremeni sati rada, on mi je odgovorio kako je na-

čelno dogovoreno da ćemo za prekovremene sate dobivati slobodne dane – dodao je. Međutim, Đuras o problemima nije želio razgovarati. – Na godišnjem odmoru sam i ništa ne želim komentirati – rekao je. Zašto su nekim radnicima Koke plaćeni prekovremeni sati, a drugima nisu, upitali smo Šimu Oreškovića, predsjednika Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske. – Za to ne znamo. Sporazum je postignut za sve radnike Koke, a ne samo za one koji su prekinuli s radom. Neka nam se obrate oni kojima nisu plaćeni prekovremeni sati – pozvao je radnike Orešković. Pojedini radnici Koke su, kako doznajemo, prvu ratu

Sporazum je postignut za sve radnike Koke, za neplaćanje ne znam - kaže Orešković za prekovremene sate dobili prije nešto manje od dva tjedna, a preostale su još dvije rate. Također, dogovorom između Sindikata i uprave tvrtke otprije tri tjedna zacrtana je i drugačija organizacija rada, no izgleda da se dogovor ne poštuje. – Koliko nam je poznato, radnici i dalje rade prekovremeno i sve to će im biti plaćeno. Nema dovoljno kvalitetne radne snage na burzi rada, no vjerujemo da će se to popraviti – rekao je Orešković, koji se nada da će se njegov sindikat u rujnu izboriti za veće plaće radnicima.

Predsjedništvo Živog zida Varaždin podnijelo je ostavke Prije nepuna četiri tjedna izabrani su na rukovodeće dužnosti gradske organizacije Živog zida Varaždin, a u subotu su dali neopozive ostavke: predsjednik Denis Mladenović, dopredsjednica Valentina Drk i tajnik Ivan Pavlinić. U priopćenju koje su poslali navode da su nezadovoljni i razočarani

zbog načina na koji se radilo u Živom zidu. – Uvidjeli smo da se spremaju nepotističke radnje u smislu stavljanja životnih partnera, supružnika i prijatelja na listu za predstojeće izbore, a zatekli smo i nejasno financijsko stanje, čak smo morali podmiriti neke prijašnje dugove (najam štanda za hu-

manitarnu akciju). Osim toga, potvrđeno nam je da i dalje postoji spor između članova stranke i da situacija još uvijek nije pravno riješena, a nama je rečeno da je to gotovo. Razočarani smo. Naivno smo “uletjeli” u jednu naočigled sumnjivu priču, naša ostavka je logična – poručili su. (ihr)

OTKRIVAMO U godinu i pol ostavku podnio već treći predsjednik

Avar: Dao sam osta JUGS-u svjesno stv

Nezavisni Avar odlučio je otići nakon što su preostali članovi UV-a donijeli odluku o prodaji POS nekret vrijednost 6,9 milijuna kuna. Nakon Marijana Meseka (SDP) i Roberta Podolnjaka (nezavisni), on je treći p preostali članovi Upravnog vijeća – Josip Košutić (HSLS), Bruno Ister (SDP), Božica Nezavisni vijećnik Zla- Čićek-Mutavdžić (Laburisti), tan Avar podnio je ostav- Zvonko Vugrinec (HNS) i Kaku na dužnost predsjedni- tica Darabuš (HSU) – podrka Upravnog vijeća Javne žali prijedlog gradonačelnika ustanove Gradski stanovi Gorana Habuša (HNS). Ukupni dugovi JUGS-a (JUGS). Ostavku je podnio predsjedniku Gradskog iznose čak 193 milijuna kuna, vijeća Josipu Hehetu s 20. a sad će se stvoriti novi minusrpnjem, i to zbog načina na si, upozorava Avar. Navodi koji se žele prodati nedovr- da je u nekoliko navrata s aktualnom gradskom šene POS zgrade na vlašću pokušao lokaciji Rajčul u „dogovoriti “ Hrašćici. Za da se krene s kupnju triju vraćanjem nedovršeduga, ali nih zgraSva trojica predsjednika nije nada i triju i š ao n a gradilišta UV-a odstupili su zbog interes je Grada, Podolnjaku je na podršku. Štoviiskazao potpis čak dana odluka š e , k a d varaždinje krajem ski podukoju Vijeće nije svibnja pozetnik Kišidonijelo stalo jasno da ček, koji na toj većina gradskih lokaciji planira vijećnika neće podrizgraditi Dom umižati prodaju POS nekretnina rovljenika. po cijeni nižoj od knjigovodstvene, Habuš i njegovi su“Čisto pogodovanje” – Upravno vijeće JUGS-a radnici su, navodi nezavisni je 8. srpnja većinom glasova vijećnik, iz donošenja odluke donijelo odluku o prodaji isključili Gradsko vijeće. – Upravno vijeće je odluku nekretnina B1 – B6 Rajčul po početnoj cijeni od 4,5 o prodaji donijelo temeljem milijuna kuna. Stvarna vri- mišljenja Odbora za statujednost nekretnina je 6,9 tarno-pravna pitanja, premilijuna kuna, no Upravno ma kojem je Gradsko vijeće vijeće nije obrazložilo kako proglašeno nenadležnim za će Ustanovi biti nadoknađe- odlučivanje o prodaji imovine no 2,5 milijuna kuna. Nisam Grada Varaždina čija vrijedprotiv gradnje Doma umirov- nost prelazi milijun kuna. ljenika, ali ne mogu podržati To je protivno Statutu Grada odluku kojom će se Gradskim i zdravom razumu! Nije se stanovima svjesno stvoriti vodila briga o hijerahiji zanovi minusi. Čim se prodaju kona, već je očito da se samo nekretnine, Ustanova će u pogodovalo vladajućima. Za državni proračun, sukladno mene, koji sam bio na čelu Zakonu o POS-u, morati Upravnog vijeća, to je potpuuplatiti 5,3 milijuna kuna. To no neprihvatljivo. Ako odluke je iznos poticaja koje je država ne temeljimo na zakonu, ako dala za izgradnju POS zgrada nemam podršku Upravnog u Rajčulu. Ako se zgrada pro- vijeća, onda je bolje da odstuda za 4,5 milijuna kuna, tko pim – objasnio je Avar. će JUGS-u osigurati razliku? – pita se Avar, koji je na taj Jedan po jedan problem već javno upozorio. Time je postao već treći On jedini nije glasovao za predsjednik Upravnog vijeća prodaju ispod knjigovod- JUGS-a koji je u razmaku od stvene vrijednosti, dok su nešto više od godine i pol Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

ALARMANTNO

Avar: Odluka o prodaji je protivna Statutu Grada i suluda

podnio ostavku. To već postaje alarmantno: sva trojica sad već bivših predsjednika su kao glavni razlog ostavke navela loš odnos Grada Varaždina prema JUGS-u, odnosno loše odluke gradonačelnika Habuša i njegovih suradnika. U prosincu 2014. godine ostavku je dao Marijan Mesek (SDP), koji je tad naveo da je glavni razlog to što „Grad Varaždin u svojem postupanju ne vodi računa o dobrobiti JUGS-a“, a svojim je odlukama uzrokovao „lošu

situaciju u Ustanovi“. Naslijedio ga je nezavisni

“Prodavanje gradske imovine ispod knjigovodstvene vrijednosti u domeni je kaznene odgovornosti” vijećnik Robert Podolnjak, koji je na toj dužnosti bio

Aktualno

9. kolovoza 2016., br. 638 || REGIONALNI TJEDNIK

Reformisti proveli anketu: u 2. MO građanima smetaju gužve i loš zrak, a Grad za to ne mari Rezultati ankete koju je proveo 2. MO Varaždin i u kojoj je ispitano ukupno 466 osoba, pokazali su da gotovo polovica ispitanih (44,8 %) smatra da Grad Varaždin ne brine dovoljno o tome mjesnom odboru! – Prometne gužve na rampi, buka koju stvara željeznički promet te pješački pothodnik

koji nije prilagođen potrebama suvremenog čovjeka, a posebice roditelja s dječjim kolicima i osobama s invaliditetom, građanima navedenoga mjesnog odbora veliki su problem. Građani smatraju da bi se gradska vlast trebala ozbiljnije pozabaviti pronalaskom rješenja kojima bi omogućila

kvalitetniju prometnu povezanost ovog dijela Grada s centrom – navodi Mirko Šemiga, predsjednik Vijeća 2. MO iz redova Narodne stranke – Reformisti, na čiju inicijativu je anketa i provedena. Tu su i drugi problemi: nogostupi su loši, mnogi nisu adekvatno sanirani, a javna rasvjeta u

Ulici grada Koblenza i uz istočnu obilaznicu ni ove godine neće biti riješena, iako je to gradonačelnik javno obećao. Mještani su zabrinuti i zbog kvalitete zraka. – Često smo izloženi neugodnim mirisima koji dolaze iz smjera pročistača koji se nalazi na Motičnjaku, obližnje Energane u vlasništvu

Univerzala, a često i “zapuhne” i nesnosni smrad bala. Grad bi trebao pronaći novce za kupnju pokretne stanice koja se po potrebi može koristiti za mjerenje kvalitete zraka na području cijelog Varaždina – upozorava Šemiga. Ne riješe li se problemi, građani 2. MO spremni su na prosvjed. (ihr)

k Upravnog vijeća Javne ustanove Gradski stanovi

tavku jer neću varati minuse!

tnina u Hrašćici, i to po cijeni od 4,5 milijuna kuna, iako je knjigovodstvena predsjednik koji je dao ostavku zbog loših odluka ili poteza gradske vlasti.

Grad je zasad za kiosk platio polovicu, odnosno 57.035 kuna, ali i 2.063 kune zateznih kamata

NEVJEROJATNO Novac nije osiguran, a ugovor potpisan

Kiosk će biti kupljen: Gradu stigla ovrha! Zlatno zrno, vlasnik montažnog objekta, pokrenulo je ovrhu, jer je Habuš ugovor vrijedan 114.000 kuna s njima potpisao još u ožujku Interes za kupnju POS nekretnina iskazao je poduzetnik Kišiček

GRAD VARAŽDIN Zašto su otišli Mesek, Podolnjak i Avar

Svi pobjegli od odgovornosti?! Je li aktualna gradska vlast odgovorna za to što su čak trojica predsjednika Upravnog vijeća JUGS-a podnijeli ostavke? U Gradu ističu da su ostavke „rezultat kompleksnosti situacije u kojoj se nalazi ta Ustanova“. – Tom kompleksnom situacijom prijašnji i dosadašnji predsjednik Upravnog vijeća nisu se znali nositi. Kada bi svi

članovi Vijeća postupali kao Avar, dali ostavku zbog neslaganja sa zakonskim utvrđenjima, postavlja se pitanje tko bi upravljao i nadzirao pravne osobe. Ovo je neznanje i bijeg od odgovornosti – poručuju iz Grada Varaždina. Ističu da još nije poznato tko će biti novi predsjednik, s obzirom na to da odluku o tome donosi Gradsko

vijeće na prijedlog Odbora za izbor i imenovanje. No, neslužbeno se u javnosti već spominje Avarov nasljednik. Navodno se radi od SDP-ovu Bruni Isteru, dosadašnjem članu Upravnog vijeća Gradskih stanova. Očekuje se da će novi predsjednik Upravnog vijeća biti imenovan na prvoj sjednici Gradskog vijeća u rujnu.

svega pet mjeseci. Glavni razlog njegova odlaska bio je još dramatičniji: naveo je da mu je na potpis dana i odluka koju Upravno vijeće nije donijelo! U srpnju ove godine ostavku podnosi i Avar. Za HSLS-ovog Željka Bunića, koji je bio na čelu Povjerenstva za utvrđivanje poslovnog i financijskog stanja JUGS-a, ali je maknut odlukom gradonačelnika, Avarova odluka da odstupi je časna i jedino što je mogao

napraviti nakon svega. – Ne znam zašto gradonačelniku smeta cijena od 6,9 milijuna kuna, zašto gradonačelniku smeta da ravnatelj novac dobiven prodajom utroši prema zakonu i zašto gradonačelniku smeta da o ovome odlučuje Gradsko vijeće? To je enigma koju vjerojatno bolje znaju gradonačelnikovi savjetnici, mentori i donatori, koje sluša bolje nego što sluša glas razuma. Prodavanje gradske imovine ispod njezine knjigovodstve-

ne vrijednosti je u domeni kaznene odgovornosti. Ekipa iz Upravnog vijeća mora biti svjesna da JUGS nije biznis. Nije mi jasno zašto članovi Upravnog vijeća JUGS-a svojim odlukama pogoduju privatnicima umjesto da štite javni interes – pita se Bunić. Avarovu ostavku još moraju prihvatiti članovi Gradskog vijeća, nakon čega će biti donijeta odluka o novom predsjedniku Upravnog vijeća JUGS-a.

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

A REKAO JE…

Grad Varaždin će ipak postati vlasnik trošnoga kioska koji se nalazi na raskršću Merlićeve i Krešimirove ulice u Varaždinu, na gradskom zemljištu nasuprot Studentskog doma. Dosadašnji vlasnik ovog montažnog objekta, Zlatno zrno iz Trnovca Bartolovečkog, pokrenuo je ovrhu protiv Grada zbog nepoštivanja ugovora!

Povlačim otkup kioska. To što odustajem je glup potez, ali to sam učinio samo zato da usvojimo rebalans proračuna.”

Nisu se žalili

Iako u gradskom proračunu novac za otkup kioska nije osiguran, gradonačelnik Goran Habuš je još u ožujku ove godine sa Zlatnim zrnom potpisao kupoprodajni ugovor vrijedan 114.070 kuna s PDVom. Upravo na temelju tog ugovora je pokrenuta ovrha, ali zasad ne na cijeli iznos. – S obzirom da Grad, nakon sklapanja ugovora, u utvrđenom roku nije izvršio uplatu cijene montažnog objekta, u lipnju je Zlatno zrno pokrenulo ovrhu protiv Grada za ukupan iznos od 57.035 kuna uvećan za zakonske zatezne kamate i troškove postupka. Donijeto je rješenje o ovrsi temeljem kojeg je Grad 19. srpnja platio navedeni iznos glavnice, a dan kasnije, 20. srpnja, zatezne kamate u iznosu od 2.063,31 kune – navode u Gradu. Zanimljivo je da je Habuš

Goran Habuš, 1. srpnja 2016.

ugovor potpisao u ožujku, a potom tek u svibnju prvi put od gradskih vijećnika tražio da prihvate da se u proračunu osigura novac za kupnju kioska. Većina vijećnika je to dva puta odbila, ističući da otkup montažnog objekta nije od javnog interesa, nije prioritet niti kapitalna investicija. Unatoč tome, potpisani ugovor nije bio raskinut, pa je Zlatno zrno pokrenulo ovrhu u lipnju. Ovrha je već bila pokrenuta, a Habuš je na sjednici Gradskog vijeća održanoj 1. srpnja vijećnicima rekao da „privremeno odustaje od kupnje“. Svega 18 dana nakon toga Grad je isplatio polovicu ugovorenog iznosa za kiosk. Na rješenje o ovrsi nisu se žalili: navode da su novac isplatili da bi „izbjegli

daljnje sudske i odvjetničke troškove“. Međutim, na temelju čega je ugovor potpisan ako u proračunu nije planiran novac za tu svrhu? U Gradu navode da su u proračunu za 2016. osigurana sredstva za otkup nekretnina, odnosno da je za otkup zemljišta osigurano 730.000 kuna. – U trenutku prihvaćanja proračuna bilo je poznato da će se otkupljivati zemljišta, a Gradsko vijeće je na sjednici trebalo samo „pozicionirati“ plaćanje unutar tog programa. Sve je u okviru planiranog otkupa nekretnina – tvrde iz Grada. Drugim riječima, osim sredstava namijenjenih za kupnju konkretnih projekata, kao što su, primjerice, kupnja zemljišta za pješačko-biciklističku stazu u Črncu ili za dječji vrtić u Kučanu Donjem, u proračunu je ostavljeno „prostora“ za eventualne potrebe kupnje ostalih nekretnina. – O kupnji tih nekretnina do iznosa od milijun kuna odlučuje gradonačelnik, sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Statutu Grada Varaždina – navode. Ako je tome tako, i ako gradonačelnik sam može donositi odluke do iznosa od milijun kuna, zašto je onda novac za kupnju kioska pokušao osigurati rebalansom proračuna? I to čak tri puta.

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 9. kolovoza 2016., br. 638

SMEĆE Na Piškornicu se trpaju velike količine otpada iz cijele Hrvatske, što zabrinjava građane

Otpad iz Rijeke, bale iz Varaždina… Piškornica postaje ekološka bomba? – Godišnje ćete na Piškornici zbrinjavati oko 140.000 tona otpada, na odlagalištu koje je kilometar udaljeno od tvornice dječje hrane Podravka i glavnog gradskog vodocrpilišta. Hoćete li donirati novce za izgradnju Onkološkog odjela koprivničke bolnice? – pitao je Siniša Bosanac iz Koprivnice Jozinovića, koji je zbog njegovih pitanja o ilegalnom odlaganju otpada i prijavama prekinuo sazvanu konferenciju za novinare u Zagrebu. Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

– Svakog mjeseca iz Rijeke stiže 5.000 tona otpada, a sad ste već počeli i bale smeća iz Varaždina dopremati na Pištkornicu! Izjavili ste da niste protiv Plana gospodarenja otpadom tehničkog ministra Slavena Dobrovića, ali da ga treba redigirati, a na Županijskoj skupštini izjavljujete da ćete taj plan zaustaviti te će se natrag vratiti Plan koji je pustio u javnu raspravu ministar Mihael Zmajlović,

Već dulje vrijeme u javnosti se spominje da će se više od 100.000 bala deponirati na Piškornici a koji će vam omogućavati zbrinjavanje oko 140.000 tona godišnje otpada u Piškornici, i to na odlagalištu koje je tek kilometar udaljeno od tvornice dječje hrane Podravka, Belupa i glavnoga gradskog vodocrpilišta. Hoćete li tad donirati i novac za izgradnju Onkološkog odjela koprivničke bolnice, s obzirom na utjecaj na zdravlje i kvalitetu života građana Koprivnice? – pitao je Siniša Bosanac iz Koprivnice direktora Piškornice Mladena Jozinovića na konferenciji za novinare Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom (HUGO) u utorak u Zagrebu.

Bale u PIškornici?

Iako je tema bio Dobrovićev Plan gospodarenja otpadom, koji, prema HUGO-u, ima brojne nedostatke te je neodrživ, ta je tema pala u drugi plan.

Jozinović je u nekoliko navrata pokušao zaustaviti Bosanca, no on se nije dao smesti, pa je upozorio i na ilegalno odlaganje otpada na Piškornici, zbog čega je protiv Jozinovića podignuta prekršajna prijava. Na kraju je Jozinović, vidno uzrujan, prekinuo konferenciju za novinare. No, je li istina da su se bale smeća počele već dopremati u Piškornici i na temelju čega to tvrdi Bosanac? Već dulje vrijeme u javnosti se spominje da će se više od 100.000 bala bez prethodne obrade deponirati na Piškornici, kamo se trpa smeće i iz Marinšćine kod Rijeke, gdje je Regionalni centar za gospodarenje otpadom, koji, navodno još nema uporabnu dozvolu. – Kako znam? Pa evo, pogledajte, ovdje imate tekst i fotografiju na kojoj se jasno vide bale, koje su zabrinule građane, no direktor Jozinović tvrdi da je to gorivo za daljnju prodaju – rekao je Bosanac pokazujući nam objavljeni tekst koji se može pronaći na Facebook stranici „Koprivnica kakvu zaslužujemo“. Jozinović pak ističe da i sam već mjesec dana sluša o dovozu bala iz Varaždina u Piškornicu, no tvrdi da je ta informacija netočna. No, potvrdio je da Piškornica skladišti gorivo koje se dobiva iz otpada (RDF) koje nastaje nakon mehaničkobiološke obrade. – S tvrtkom C.I.O.S. MBO Varaždin sklopili smo komercijalni ugovor o privremenom skladištenju tog materijala koji oni planiraju plasirati na tržište, a mi na skladištenju zarađujemo. Oni nemaju prostora, a mi imamo dozvolu za gospodarenje otpadom na 137.000 tona – rekao je. Umjesto da se skladišti, to gorivo bi trebalo odlaziti direktno u cementare,

Više CIJENE

Konferencija za novinare HUGO-a završila je optužbama Bosanca i direktora Jozinovića

Iako Ministarstvo to još razmatra, direktor Piškornice Mladen Jozinović je već u nekoliko navrata istaknuo da je sve spremno za izgradnju Regionalnog centra za gospodarenjem otpadom sjeverozapadne Hrvatske u Piškornici. Zadnji put je to najavio na sjednici Skupštine Varaždinske županije. Iako se još nije krenulo s izgradnjom, cijene su već definirane i Jozinović ističe da će biti iste za sve gradove u Hrvatskoj. – Imat ćemo dvije pretovarne stanice, Varaždin i Zabok, i cijena će biti ista za sve korisnike. Mi ćemo subvencionirati transportne troškove – rekao je. No, najavljuje da će cijene porasti. – U odnosu na sadašnjih 30-ak, 40-ak kuna, očekujem da će cijene po kućanstvu porasti na 80-ak kuna za sakupljanje, prijevoz, obradu i deponiranje – rekao je. Svaka osoba godišnje proizvede 386 kilograma miješanoga komunalnog otpada koji je potrebno obraditi.

Bosanac je pokazao ovaj tekst kao dokaz za dovoženje varaždinskih bala u Koprivnicu

gdje bi se koristilo u procesu proizvodnje. No, u MBO-u su na Danima otvorenih vrata rekli da nema interesa cementara, pa ga moraju skladištiti!

Pokušao izbjeći

Na optužbe Bosanca o ilegalnom radu odlagališta i prekršajnim prijavama Jozinović je naveo da postoje nadležna

tijela koja kontroliraju rad svih odlagališta otpada i koja mogu svaki dan, u bilo koje vrijeme, doći na odlagališta to provjeriti. – Drago mi je da brinete za okoliš, brinem i ja, ali imamo sve dozvole – poručio je izbjegavajući direktni odgovor o ilegalnom odlaganju otpada. – Navedite mi neko hrvatsko

odlagalilšte koje je bilo zatvoreno u određenom trenutku jer nije imalo dozvolu? Jakuševac nije godinama imao uporabnu dozvolu, gradsko odlagalište u Koprivnici, to koje smo mi kupili, od 2004. do 2009. nije imalo nikakvu dozvolu, a sad ima uporabnu dozvolu i sve ostale. Digli smo nivo kvalitete, uložili milijune kuna za

podizanje kapaciteta, za mjere zaštite, automatizaciju, videonadzor i 24-satnu zaštitarsku službu – rekao je. Na kraju je ipak potvrdio da je inspekcija bila na terenu te da je pokrenut prekršajni postupak na Prekršajnom sudu u Koprivnici, ali da su u međuvremenu sve potrebne dozvole dobili.

DVOJBE Aleksandra Anić Vučinić je predsjednica HUGO-a, profesorica na GTF-u i direktorica tvrtke AAVA savjetovanje

Je li predsjednica koja vodi HUGO-a i tvrtku u sukobu interesa? Predsjednica Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom (HUGO) Aleksandra Anić Vučinić poslala je opsežan materijal s primjedbama ministru Slavenu Dobroviću, kojim traži da se nacrt prijedloga Plana gospodarenja otpadom 2016. – 2022. povuče iz procedure. O manjkavosti tog plana bilo je riječi na konferenciji za novinare HUGO-a u utorak u Zagrebu, no umjesto nje, o tome su govorili njezin zamjenik

Danko Fundurulja te Mladen Jozinović, direktor Piškornice i voditelj Grupacije centara za gospodarenje otpadom pri HGK.

I za HDZ i SDP

Zanimljivo je da predsjednica HUGO-a i profesorica na Geotehničkom fakultetu (GTF) u Varaždinu, a vodi i tvrtku AAVA savjetovanje d.o.o. iz Zagreba koja je osnovana 2011. godine. Prema podacima s njihovih internetskih stra-

nica, tvrtka pruža usluge savjetovanja u području zaštite okoliša i gospodarenja otpadom. Je li Anić Vučinić time u sukobu interesa? – Tvrtka nije ovlaštena za izradu elaborata i to lako možete provjeriti na stranicama Ministarstva, a za sukob interesa ne znam što reći. Poslovi koje moja tvrtka trenutno obavlja nemaju nikakve veze s centrima za gospodarenje otpadom – rekla je Anić Vučinić i istaknula da tome u prilog

idu i kolegiji koje predaje na GTF-u. Međutim, na internetskim stranicama Fakulteta piše da docentica

Moja tvrtka nije ovlaštena za izradu elaborata - tvrdi Anić Vučinić Anić Vučinić, diplomirana inženjerka prehrambene tehnologije koja je doktorirala u području obrade

otpadnih voda u biljnim uređajima, predaje dva kolegija: Gospodarenje otpadom i Odlagališta otpada! Nije to ni prvi put da se njezino ime dovodi u kontekst sukoba interesa. Bila je asistentica prof. dr. sc. Nikole Ružinskog, voditelja Katedre za zaštitu okoliša na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, koji je ujedno bio i državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša. Prema pisanju Večernjeg lista iz studeno-

ga 2011., Anić Vučinić je pisala studije utjecaja na okoliš, koje je potom njezin šef, tajnik u Ministarstvu, odobravao. – Radila sam, pisala mišljenja i Pravilnike i za HDZ-ovu i SDP-ovu vladu. Ja sam već deset godina u tome, a nakon što ministar Dobrović ode, i dalje ću raditi što i sad radim, pa ne vidim razloga zašto bih zastupala nečije interese – zaključila je Anić Vučinić. (ihr)

9. kolovoza 2016., br. 638 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 9. kolovoza 2016., br. 638

OTKRIVAMO Nova ravnateljica dr. Sanja Zember o planovima razvoja Opće bolnice Varaždin

Hitni bolnički prijem prioritet

- Sama izgradnja Hitnoga bolničkog prijema neće riješiti problem preopterećenosti bolničke službe. Sad se događa da bolesnik “s ulice” može doći u bolnicu i zatražiti pregled. Nužna je reforma primarne zdravstvene zaštite i uvođenje dežurstava liječnicima u domovima zdravlja - ističe dr. Zember. Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

– Program mog djelovanja stavit će u središte interesa kvalitetu pružene usluge bolesnicima, a zdravstvenim djelatnicima omogućiti usvajanje novih znanja, vještina i tehnologija – poručuje dr. Sanja Zember, specijalistica infektologije koja je u srpnju imenovana ravnateljicom Opće bolnice Varaždin, koja je, kao i mnoge hrvatske bolnice, suočena s manjkom prihoda, ali i liječnika. Nakon što je program sanacije obustavljen jer nije donio željene rezultate, varaždinska bolnica opet se vratila Varaždinskoj županiji. Kako najbolje poslovati u trenutnoj situaciji, mogu li pacijenti očekivati nove usluge i zahvate, što će biti s izgradnjom Hitnoga bolničkog prijema i Kirurgije i u kojem smjeru će se dalje razvijati Opća bolnica Varaždin bila su samo neka od pitanja o kojima smo razgovarali s novom ravnateljicom.

KIRURGIJA

onarno liječenih bolesnika u proteklom šestogodišnjem periodu, broja pregledanih i zbrinutih bolesnika u subspecijalističkim i specijalističkim ambulantama, dnevnim bolnicama i dijagnostičkim jedinicama. Postavlja se logično pitanje je li moguće ostvariti veći broj pruženih usluga s manjim brojem djelatnika a da se ne krše prava zaposlenika, ne

Izgradnja Kirurgije ovisi o financijskim mogućnostima

ODLASCI

Liječnicima stimulacija!

Uštede se mogu ostvariti racionalnom potrošnjom energenata, lijekova, uredskog materijala...

smanje prava pacijenata niti umanji kvaliteta pružene usluge? Jasno da ne. Uštede mogu ostvariti racionalizacijom potrošnje energenata i vode uspostavljanjem sustava kontrole potrošnje, racionalizacijom upotrebe lijekova, medicinskoga potrošnoga i uredskog materijala te izdataka za živežne namirnice, kao i racionalnim korištenjem ”Sagorijevanje” bolničkih prostora, imaPreuzeli ste ustanovu jući u vidu funkcikoja je suočena onalne cjeline s manjkom u pr u ž a nju prihoda, no zdravst vefinancijsko Moramo biti vodeći nih usluga. p o slov aHoće li nje Bolu području invazivne biti novonice poradiologije, liječenja sti u organajprije mucanja te nuklearne nizaciji ovisi o r ad a z aM i n idijagnostike.” poslenika? starstvu Jeda n od z d r avlja i Dr. Sanja Zember mojih prioriHZZO-u. tetnih zadataka F i n a n c i j s ko je da funkcionalnom i poslovanje Bolnice uvjetovano je visinom do- kadrovskom reorganizacijom značenog limita definiranog rada svedem na minimum u Ministarstvu zdravlja i profesionalno sagorijevaHZZO-u, što znači da svaka nje zdravstvenih djelatnika, izvršena i fakturirana usluga koji su, smatram, prednost i iznad limita nije naplaćena. potencijal Opće bolnice VaNastojat ću da se limit za raždin. Njima treba osigurati našu ustanovu objektivno kontinuiranu edukaciju. Jedefinira temeljem izvrše- dino sustavnom edukacijom nja postojećih zdravstvenih svih profila zdravstvenih djeusluga u proteklom razdoblju latnika, pomnim planiranjem te ponuđenih novih zdrav- specijalizacija te razrađenim stvenih usluga i sadržaja, a sistemom izbora kandidata uvažavajući broj liječnika za poslijediplomski doktorski specijalista, dugovanje i liste studij formirat će se zdravstveni kadar koji će timskim čekanja. Je li moguće ostvariti do- radom optimalno iskoristiti datne prihode, odnosno znanje i iskustvo, a s ciljem vrhunskog liječenja i zdravuštede? Prostora za uštede neće stvene njege bolesnika. biti u segmentu smanjenja Na koji način ćete to reaizdataka za plaće djelatnika, lizirati? jer je sam postupak sanacije Kroz suradnju sa Sveutemeljen na racionalizaciji čilištem Sjever, kao i kroz poslovanja. Tom odlukom projekte EU za edukaciju obuhvaćeno je smanjenje zdravstvenoga, ali i nezdravbroja rukovodećega kadra, stvenog osoblja. Posebno smanjenje broja zaposlenih želim istaknuti i važnost uvoprirodnim odljevom, dakle đenja sestrinsko-istraživačodlaskom u mirovinu, kao i kog rada u sestrinsku praksmanjenje broja dežurnih te su, priznavanja formalnog zaposlenika u pripravnosti. obrazovanja na diplomskoj i S druge strane, evidentan je postdiplomskoj razini, kao i trend povećanja broja staci- donošenja smjernica i defini-

Opća bolnica Varaždin suočena je s odlascima liječnika. Kako to spriječiti? Kolege liječnici moraju biti motivirani za ostanak u našoj bolnici ako im se pruži mogućnost stručnog usavršavanja, kao i pravednijeg napredovanja u struci. Zadatak nam je iznaći sredstva financiranja poslijediplomskih doktorskih studija, kao i uvesti kriterije za pravedan odabir kandidata. Ostanku liječnika u Varaždinu će doprinijeti i bolja organizacija rada te povećanje broja izvršitelja u sustavu, kao i omogućavanje dopunskog rada liječnicima kod poslodavaca iz iste djelatnosti. Slažem se i s predloženim mjerama Hrvatske liječničke komore, poput poštivanja europskih kriterija vremenskokadrovskih normativa u pružanju zdravstvenih usluga, kao i s jednostavnijom i uč inkov it ijom procedurom priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Dakle, u prvom redu stimulacija, a ne represija. Dr. Zember: Treba štedjeti, ali ne u segmentu smanjenja izdataka za plaće djelatnika

ranja standarda pri pružanju zdravstvenih usluga. Sve ovo neću moći bez svog tima, koji u medicinskom segmentu čine: Goran Benko, dr. med., Spomenka Kiđemet-Piskač dr. med., Damir Poljak, dipl. med. techn., a u nemedicinskom dijelu Snježana Cerjan, mag. iur. i Karmen Verteš, dipl. oec.

Nove usluge

Hoće li biti novih usluga, pretraga ili zahvata? Opća bolnica Varaždin razvija suvremenu neurokirurgiju, a detaljnija dijagnostika bolesti živčanog sustava danas je nezamisliva bez nuklearne magnetske rezonancije (NMR). Uređaj NMR bio bi namijenjen potrebama bolesnika triju bolnica županija sjeverozapadne Hrvatske. Nemaju ga, naime, ni Županijska bolnica Čakovec, ni Opća bolnica “Tomislav Bardek“ u Koprivnici. Nabavkom NMR uređaja dokinula bi se trenutačna situacija u kojoj je ta iznimno

važna radiološka tehnika slabije dostupna građanima Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije u odnosu na druge županije, točnije dostupna je samo u privatnim poliklinikama. No, to bi bio i primjer

Među prioritetima nam je nabavka nuklearne magnetske rezonancije (NMR) funkcionalnog spajanja triju bolnica. Uz nabavku NMR uređaja, što je još u planu? Jedan od prioritetnih ciljeva je daljnji razvoj kirurgije i onkokirurgije. Želja nam je biti vodeća ustanova sjeverozapadnog dijela Hrvatske u segmentu invazivne radiologije, perifernih vaskularnih zahvata, logopedskih programa liječenja mucanja te

nuklearne dijagnostike. Nisu li to preambiciozni planovi s obzirom na trenutnu situaciju u Bolnici? Ne. Mišljenja sam da je navedeno moguće postići stalnim unapređenjem partnerskih odnosa s Ministarstvom zdravlja, HZZO-om i Varaždinskom županijom kao osnivačem, polazeći od premise da je zdravlje populacije od interesa za RH.

Kirurgija i Hitni prijem

Više od deset godina se govori o izgradnji Hitnog prijema i dogradnji Kirurgije. Vaš zamjenik dr. Benko kaže da treba prvo riješiti Hitni prijem. Slažem se. Bolnička Hitna služba trenutno je organizirana na sedam trijažnih radilišta, gdje su oformljene prijemne, hitne, ambulante. S lipnjem 2016. godine, u konzultaciji s HZZO-om, morali smo privremeno zatvoriti Hitnu infektološku ambulantu zbog nedostatka liječnika. To

je, međutim, samo privremeno, do ekipiranja infektologa. Izgradnja Hitnoga bolničkog prijema (OHBP) je prioritetni cilj razvoja Opće bolnice Varaždin, a s obzirom na mogućnost etapne gradnje, u skladu s financijskim mogućnostima, biti će planirana i izgradnja Kirurgije. Koliko će Hitni prijem olakšati ili otežati rad liječnika i medicinskih sestara? Sama izgradnja OHBP-a neće riješiti problem preopterećenosti bolničke službe. Sad se praktično događa da bolesnik samoinicijativno “s ulice” može doći u Bolnicu i zatražiti pregled zbog, primjerice, banalnih tegoba poput grlobolje ili proljeva. Smatram da je nužna reforma primarne zdravstvene zaštite i uvođenje dežurstava liječnicima u domovima zdravlja, čime Hitni bolnički prijem ne bi bio preopterećen, smanjile bi se gužve i dugotrajna čekanja, a najhitniji bolesnici bili bi prioritetno zbrinuti.

9. kolovoza 2016., br. 638 || REGIONALNI TJEDNIK

oglas

Život

REGIONALNI TJEDNIK || 9. kolovoza 2016., br. 638

Polaganje vijenaca

U uređenje Ivekovićeve i Šubićeve ulice u Novom Marofu

U povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja izaslanstvo Općine Vinica položilo je cvijeće i zapalilo svijeće na grobu hrvatskog viteza Mladena Kasuna, Daria Gašparića te kod centralnog križa za sve ostale hrvatske žrtve. U izaslanstvu su bili vinički načelnik Marijan Kostanjevac, Mirjana Jambriško, zamjenica općinskog načelnika i Ivan Krajcer, predsjednik UDVDR-a Kluba Vinica.

Grad Novi Marof kreće u projektiranje uređenja dviju ulica u centru grada, Ulice Otona Ivekovića i Ulice Nikole Šubića Zrinskog. Spomenute ulice će se potpuno sanirati i dobiti pješačku te biciklističku stazu. Za izradu projektne dokumentacije i modernizaciju – asfaltiranje nerazvrstanih cesta na području Novog Marofa Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja

odlučilo im je dodijeliti 110.000 kuna, a nakon izrade projektne dokumentacije, sredstva za izvođenje radova tražit će se preko Mjere 7.4 Ruralnog razvoja. Novomarofski gradonačelnik Siniša Jenkač najavljuje rješavanje još jednog problema: pripremom prometnog elaborata kako bi se u centru Novog Marofa uredila parkirna mjesta s naplatom i prometnim redarom.

Na području Općine Trnovec u svibnju su evidentirane 202 nezaposlene osobe. U lipnju je nezaposlenost dodatno pala za 12 osoba. – To Općinu Trnovec Bartolovečki čini jednom od jedinica lokalne uprave i samouprave s najmanjom stopom nezaposlenosti u Varaždinskoj županiji – zaključio je načelnik Zvonko Šamec.

NAPOKON Vodovod stigao i do zaselaka na području Brezove gore u Općini Bednja

Vodu iz slavine u vlastitom domu popit će prvi put u 21. stoljeću! Projekt, sveukupne vrijednosti dva milijuna kuna, započeo je 2008. godine i u sljedeće je četiri godine položeno oko 6,5 kilometara cjevovoda. Najveći dio, 80 posto, su platile Hrvatske vode, dok je ostatak financiralo ivanečko komunalno poduzeće Ivkom. Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

novnici su se počeli vraćati – rekao je načelnik Općine Bednja Mirko Bistrović dok Započela je treća i po- je s novinarima obilazio sljednja faza vodoopskrbe zaselke u Brezovoj gori. Nana području Brezove gore čelnik je također rekao da u Općini Bednja, na granici se osiguravanjem osnovnih sa Slovenijom. U ovoj će životnih uvjeta – kao što je fazi – vrijednoj 400 tisuća pitka voda u kući, pa time kuna – vodu dobiti zaseoci i oživljavanje bednjanskih bregova – u ovom slučaju Ilijevci, Ptičeki i Vuzmi. Projekt, sveukupne vri- čuva i državna granica. – Vođeni slovenskim prijednosti dva milijuna mjerom, ljude želikuna, započeo je mo stimulirati 2008. godine za od ržavai u sljedeće nje zelenih je četiri gopovršina i dine poloVoda koju će piti ostanak na ženo oko mještani zaselaka na ovim bregi6, 5 k ilometara Brezničkoj gori dolazi ma – rekao je načelnik cjevovočak s Ivanšćice Bistrović. da. Najveći – Ivkom je s dio, 80 poHrvatskim vosto, su platile dama – rekao je Hrvatske vode, gradonačelnik Ivanca, dok je ostatak financiralo ivanečko komunalno Milorad Batinić – razradio dugoročnu politiku stvarapoduzeće Ivkom. nja preduvjeta da se građani ne iseljavaju. – Bez kvalitetŽivotni uvjeti – Isprazno je u 21. sto- ne politike ravnomjernog ljeću govoriti o značenju regionalnog razvoja, izgubit vodovoda za stanovništvo će se ovakvi zaselci. Zato nekog kraja. Ljudi su odav- smo na Skupštini drušde iseljavali zbog neriješene tva odlučili da uz potporu infrastrukture, ali kad je u Hrvatskih voda krenemo ravničarskom djelu Brezove u ovaj projekt – rekao je gore došla pitka voda, sta- gradonačelnik Ivanca.

Isprazno je u 21. stoljeću govoriti o značenju vodovoda za stanovništvo. Ljudi su odavde iseljavali zbog neriješene infrastrukture, ali kad je u ravničarskom dijelu Brezove gore došla pitka voda, stanovnici su se počeli vraćati.”

VODA

Bez kvalitetne politike regionalnog razvoja male su šanse opstanka ovakvih zaselaka

Mirko Bistrović se osvrnuo i na druge probleme s kojima se susreću ljudi bednjanskoga kraja, od kojih je nezaposlenost veliki problem. – Gašenje Varteksovog pogona katastrofa je za Općinu Bednja, i to se osjeća u svakom pogledu. – Zato smo zahvalni svima koji su se zauzeli za rješavanje besplatnoga učeničkog prijevoza, jer iz Bednje karta stoji više od 1.200 kuna –

rekao je Bistrović te ispričao da su u njegov ured dolazili roditelji i najavili ispisivanje

Gašenje pogona Varteksa katastrofa je za Bednju

vodoopskrbog projekta Ivkom će na svom području ostvariti 95-postotnu priključenost.

Ivanšćica

djece iz škole ako će morati plaćati prijevoz. Ineče, završetkom ovoga

O koliko je zahtjevnim radovima riječ najbolje govori podatak da voda koju će piti u ovim zaselcima dolazi čak s Ivanščice. Također, dogovoreni su i vodoopskrbni radovi u zaselku Zagoranski. Među-

Mirko Bistrović, načelnik Općine Bednja

tim, za te je radove drukčije rješenje – selo će nakon gradnje vodovoda biti priključeno na vodoopskrbni sustav u susjednoj Sloveniji. Kako je pojasnio načelnik Bednje Mirko Bistrović, ovakvo rješenje za Zagoranske rezultat je dugogodišnje dobre i uspješne suradnje Bednje s prekograničnom Općinom Videm i njezinim načelnikom Friderikom Bračičem.

PRORAČUN Vijećnici Općinskog vijeća Trnovec Bartolovečki raspravljali o izvršenju proračuna u prvih šest mjeseci

Šamec: Imamo spremne projekte, no sve stoji jer nema natječaja Vijećnici Općinskog vijeća Općine Trnovec Bartolovečki na sjednici održanoj u srijedu prihvatili su izvršenje proračuna za prvih šest mjeseci ove godine, koje je ostvareno u iznosu od 5,65 milijuna kuna. Riječ je o ostvarenju proračuna od 31,1 posto od ukupnih 18,1 milijun kuna koliko iznosi proračun za ovu godinu.

Prema planu, ali...

Izvršenje većine stavki u proračunu je u skladu s planiranim,

dok su već odstupanja kod planiranih sredstava kapitalne pomoći iz državnog proračuna i pomoći koja se odnosi na prijenos financijskih sredstava iz fondova EU. – Radi se o planiranim sredstvima u iznosu od 7,48 milijuna kuna, od čega je ostvareno tek 43.000 kuna. Nažalost, sredstva nisu realizirana s obzirom na to da nisu provedeni natječajni postupci, iako smo mi kao općina već davno pripremili projekte i svu potrebnu dokumentaci-

ju – rekao je načelnik Općine Zvonko Šamec.

Za gradnju se trebalo potrošiti 7,75 milijuna kuna, a potrošeno je 583.000 kuna Zbog istog razloga, dodao je Šamec, i rashodovna strana proračuna ostvarena je u iznosu od

31 posto, odnosno s 5,7 milijuna kuna. Kroz program građenja planirani su rashodi u iznosu od 7,75 milijuna kuna, a ostvareni su u iznosu od 583.000 kuna. – Upravo zbog toga jer nisu raspisani natječaji, nisu realizirani projekti izgradnje Društvenog doma i projekt izgradnje nerazvrstanih cesta. Nadamo se da će nakon novih izbora doći do promjene i da će nova vlast znati pokrenuti nove projekte, odnosno raspisati natječaje – rekao je Šamec.

9. kolovoza 2016., br. 638 || REGIONALNI TJEDNIK

oglas

Općina Ljubešćica

REGIONALNI TJEDNIK || 9. kolovoza 2016., br. 638

Miinistar regionalnog razvoja i EU fondova u Ljubešćicu je donio lijep “poklon” - ugovor za izgradnju dijela vodovoda

Poduzetnik, Danijel Štriga kupio je u poslovnoj zoni 2200 kvadrata zemljišta za inve

ROĐENDANI Prvog dana rođendanske proslave u Općinu Ljubešćicu su stigla dva ministra - Tomislav Tolušić i D

Ljubešćica za svoj rođendan do darove vrijedne dva milijuna k

Za prvu bebu roditelje u Ljubešćici Općina daruje s tri tisuće kuna, za drugu s četiri, a za treću s pet tisuća kuna. Možda je i to pridonijelo podat prvih sedam mjeseci ove godine rođeno više djece nego cijele lanjske godine. Ljubešćica je za rođendan na natječaje Ministarstva dobila vrijedne darove – oko regionalnog razvoja i dobili milijun kuna za modernizaciju sredstva. Ovi projekti se rade u prometnica i izgradnju dijela najudaljenijim mjestima Općivodovodne mreže. Ugovori su ne, a želja ove vlasti je da žitelji potpisani prvog dana proslave Općine, bez obzira na to gdje Dana Općine s Mariom Vdo- žive, imaju iste uvjete – izjavio vićem iz PZC-a i ministrom je načelnik Horvatić, dodajući regionalnog razvoja i fondova da dok se god ne realiziraju svi Europske unije Tomislavom projekti, njegova Općina uporTolušićem. Istog dana je u no će se javljati na natječaje. Općinu stigao i ministar poMinistar Tolušić je kazao duzetništva i obrta Darko da se radi o novcu koji je Horvat, da bi prisustvovao Općina Ljubešćica zaslužila postavljanju kamena svojim radom i predtemeljca za prvo loženim projekpodu zeće u tima. Tolušić o p ć i n s ko j je rekao da Vjerujem da će Poslovje Varažnoj zoni. dinska Ljubešćica, nastavimo Sve je županija li ovakvim tempom, ovo vrlo dobar postati perjanica značajno pr i mj e r za Ljuza požupanijskoga bešćicu vlačenje gospodarstva. i l i , k a ko europskog je rekao nanovca i novNenad Horvatić čelnik Nenad ca iz fondova Horvatić, Opći– S obzirom na na nije mogla požebroj pripremljenih ljeti ništa ljepše za rođendan. projekata, siguran sam da Nova cestovna infrastruk- će Varaždinska županija u tura stajat će oko 760 tisuća narednom razdoblju biti pri kuna – od čega će pola mili- samom vrhu po povlačenju juna kuna dati Ministarstvo sredstava iz fondova Europregionalnog razvoja i fondo- ske unije. Projekti koji su mi va Europske unije – dok će predstavljeni odnose se na obse 1,5 kilometar vodovodne novu školskih dvorana, vrtića, mreže, vrijedne 232 tisuće društvenih domova, a važno kuna, financirati novcem iz je naglasiti da su orijentirani namjenskog Fonda za razvoj na podizanje kvalitete života brdsko-planinskih područja stanovnika ruralnih područja, resornog ministarstva. koji su često nepravedno zabo– Projekti nisu realizirani ravljeni – naglasio je ministar u proteklih 15 dana, već smo Tolušić. dio sredstava predvidjeli u Tako je Ljubešćica dobila taj, prošlogodišnjem proraču- najljepši rođendanski poklon. nu. Na vrijeme smo se javili Nakon završetka službenog

za potrebe potpore gospodarstvu na raspolaganju još tri milijarde eura. Na pitanje je li se bilo teško odvažiti na ovu investiciju, Štriga priznaje da nije bilo lako. – Ipak, moramo ići naprijed. Došli smo na stepenicu gdje smo morali odlučiti hoćemo li ići gore ili ostati na mjestu – rekao je Danijel Štriga. Također veli da poslovanje u Hrvatskoj ide nabolje. – Sve je više posla za poduzetnike. Tko želi raditi, uvijek ima posla – zaključio je Štriga.

Bez minusa

dijela posjeta, ministar Tolušić je obišao i etno kuću, o kojoj u Ljubešćici brine Udruga umirovljenika na čelu sa Šteficom Horvatić. Kuća je namještena vrijednim starinama. U knjigu dojmova ministar Tolušić je napisao: – Prekrasna etno kuća u kojoj možemo vidjeti prošlost i naličje ove predivne Općine kao primjer za budućnost i našu djecu. Položeni su i vijenci kod spomenika četirima poginulim braniteljima s područja Općine. Istog poslijepodneva je u Ljubešćicu stigao Tolušićev kolega iz Vlade, ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat. Jer, tog je dana Poslovna zona u Ljubešćici dobila prvog „stanara“. U zoni veličine 100 tisuća

kvadrata postavljen je kamen temeljac za tvrtku Mehanika Štriga – koja se bavi servisiranjem građevinskih strojeva i

U Općini je 3,8 posto nezaposlenih, a prosječna plaća je 4.700 kuna – što je druga po visini prosječna plaća u Županiji isporukom rezervnih dijelova – čije se otvorenje očekuje u travnju. Bio je to – nakon potpisivanja ugovora s ministrom Tomislavom Tolušićem

i Mariom Vdovićem iz PZC-a za projekte vrijedne milijun kuna – drugi svečani događaj tijekom prvog dana rođendanskog slavlja Općine Ljubešćica. Mladi poduzetnik Danijel Štriga kupio je u Poslovnoj zoni 2.200 kvadrata zemljišta za investiciju vrijednu dva milijuna kuna. Za to se morao kreditno zadužiti, ali Općina Ljubešćica pomoći će mu u vraćanju dijela kamata – sa sveukupno 125 tisuća kuna tijekom sedam godina. Čestitajući Danijelu Štrigi, ministar Horvat je rekao da je u zadnjih šest mjeseci došlo do reanimacije privatnog poduzetničkog sektora. – Hrvatska ima najpovoljnije investicijsko okruženje u regiji – rekao je Horvat te dodao da su danas

Poslovna zona u Ljubešćici kompletno je infrastrukturno uređena, a zemljište je otkupljeno od čak 156 vlasnika. – Ovdje svoj uspjeh više ne mjerimo kilometrima ceste, najvažnije je poduzetništvo. Podupiremo svoje studente, ali što vrijede ako nakon obrazovanja neće imati gdje raditi. Tako ruralne sredine ne mogu opstati. Priče u kojima domaći poduzetnik stavlja egzistenciju svoje obitelji na kocku zbog ulaganja u gospodarstvo ćemo podupirati i pomoći u svakom pogledu da mu se to i isplati – rekao je načelnik Ljubešćice Nenad Horvatić. On je siguran da će dobar postotak od samo 3,8 posto nezaposlenih i s prosječnom plaćom od 4700 kuna – što je druga po visini prosječna plaća u Županiji – uskoro biti još i bolji – rekao je načelnik Horvat. Isto priznanje općinskim gospodarstvenicima načelnik Horvatić je ponovio i pred brojnim uzvanicima na sveča-

9. kolovoza 2016., br. 638 || REGIONALNI TJEDNIK

Općina Ljubešćica

VESELO Na programu Ljubešćice u srcu bio je cijeli niz zabavnih događanja

Pjevalo se sa Škorom, igrao

se tenis, degustirao gulaš... U Ljubešćici su se doista mogla zadovoljiti sva osjetila. Bilo je tu vrhunskih nota, Gulašijada, Ljubeški sejem, Etno susreti, Sportske seoske igre, Otvoreno prvenstvo u tenisu, malonogometni turnir...

esticiju vrijednu dva milijuna kuna.

Darko Horvat

obila kuna

tku da je u Ljubešćici u noj sjednici održanoj poslije polaganja kamena temeljca. – Vjerujem da će Ljubešćica, nastavimo li ovakvim tempom, postati perjanica županijskog gospodarstva. Inače, ovo je deveta godina Horvatićevog mandata i deveta godina bez minusa u blagajni. I to unatoč tome što je ovih godina izostalo 250 tisuća kuna za brdsko-planinsko područje. – Svi kukaju, ali moram reći da smo zadovoljni tempom ulaganja. Ponosno sam ovdje pred svojim Ljubešćanima, ne želim politizirati. Možda će iduće godine netko drugi stajati ovdje i obraćati se sumještanima. Sloga nas je dovela do toga da, recimo, vrtić sufinanciramo s 50 posto za prvo dijete, 75 posto za drugo i 100 posto za treće. Za prvu bebu roditelje darujemo s tri tisuće kuna, za drugo s četiri, a za treće s pet tisuća kuna – veli Horvatić. Možda je i to pridonijelo podatku da je u Ljubešćici u prvih sedam mjeseci ove godine rođeno više djece nego cijele lanjske godine. Zbog toga je Ljubešćica i radosno morala imati rebalans proračuna. – Zbog svega toga ćemo u svibnju čistog srca i obraza izaći pred ljude i tražiti novi mandat – zaključio je Nenad Horvatić. Svečanoj su sjednici, uz ministra Horvata, prisustvovali brojni uzvanici, između kojih i varaždinski dožupan Alen Kišić, saborski zastupnik Anđelko Stričak te gradonačelnici, načelnici ili njihovi zamjenici brojnih općina Varaždinske županije.

Četverodnevna proslava Dana Općine Ljubešćica – Ljubešćica u srcu – bila je zanimljiva i vesela. Bogati program garantirao je zabavno događanje za svih 2.000 stanovnika Općine i njihove goste. Jer, osim niza koncerata popularnih glazbenika – od kojih je prvi nastupio ujedno i najpoznatiji, Miroslav Škoro – bilo je tu i niz gospodarskih i sportskih događanja, akcija za zdravlje i drugih zabavnih programa.

Događanja

Tako je Ljubešćica tih dana sličila onoj Ljubešćici iz prošlosti. Općina je bila poznata kao veliko sajmište za koje je grofica Eleonora Patačić ishodila dozvolu održavanja 15 puta godišnje. Jedino što se, za razliku od nekad, nije trgovalo stokom. Ali, kao i onda, bilo je to središnje općinsko događanje, na kojem su se družili svi mještani i gdje je svaki gost dobrodošao. U Ljubešćici su se doista mogla zadovoljiti sva osjetila. Bilo je tu vrhunskih nota, Gulašijada, Ljubeški sejem, Etno susreti, Sportske seoske igre, Otvoreno prvenstvo u tenisu, malonogometni turnir. Osim svjetovnih, u Ljubešćici će biti i sadržaja za dušu – služila se svečana misa povodom blagdana Majke Božje Snježne, u istoimenoj baroknoj crkvi iz 1724. godine. Sva protokolarna događanja održana su prvog dana, pa je načelnik Nenad Horvatić imao vremena posvetiti se svojim mještanima i, kao uvijek, biti dobar domaćin gostima.

Špancirfest

REGIONALNI TJEDNIK || 9. kolovoza 2016., br. 638

ŠPANCIFEST Kroz Kreativnicu će se predstaviti najbolji mladi hrvatski dizajneri

Deset kreativnih dana u Uskoj ulici Uska ulica bit će “prošarana” i malim punktovima za odmor, kojima želimo pozvati špancirere da uspore ritam u prolazu kroz ovu ulicu i osjete svu njezinu čar i posebnost - otkrila je Maja Patafta, koja je s Anom Bacinger koordinatorica projekta Kreativnica. Posebno mjesto na svakom Špancirfestu, čije ovogodišnje izdanje počinje 19. kolovoza, zauzima Uska ulica, koja u deset festivalskih dana postaje pravo kreativno središte Varaždina. Nije ni čudno, stoga, da gotovo i nema posjetitelja Špancirfesta koji njome barem jednom ne prođe tijekom Festivala. Mjesto je to već tradicionalno rezervirano za umjetnike i kreativce, a tako će biti i ove godine. U sklopu projekta Kreativnica u srpnju je bio organiziran natječaj na koji su se mogli prijaviti svi kreativci. Ukupno su se za Kreativnicu prijavile 33 osobe, a njih 20 odabrano je za sudjelovanje te će njihovi proizvodi i projekti biti prezentirani na prodajnoizlagačkom prostoru Uske ulice. Radi se uistinu o nekima od najboljih mladih hrvatskih dizajnera. Kroz Kreativnicu se želi predstaviti najbolje od različitih domena hrvatskog dizajna te posebno valorizirati kvalitetu, promišljanje, originalnost i inovativnost predstavljenih projekata ili proizvoda. Naglasak će tako biti na grafičkom, produkt dizajnu, tekstilnom i modnom dizajnu te ilustraciji.

si neke inovacije koje će sigurno oduševiti sve posjetitelje. – Uska ulica ima tradiciju. Ove godine malo je promijenjen koncept. Bit će vrlo dinamično, vikendom će u pozadini svirati lagana glazba, a naglasak je ove godine više na interaktivnosti, pa zato pozivamo sve šetače da se više zadrže u Uskoj ulici – naglasile su Maja i Ana.

Plakatiranje

Jedan od projekata koje će posjetitelji Kreativnice moći posjetiti je i Plakatiranje –

Posebna atrakcija bit će svjetleća tijela na kojima će biti radovi ilustratora, rekla je Maja Patafta Ove godine malo je promijenjen koncept u Uskoj ulici, pa će tako, između ostalog, vikendom u pozadini svirati lagana glazba

Razmjena ideja

– Jedan od ciljeva Kreativnice je živa razmjena ideja i mišljenja između posjetitelja i izlagača kroz prezentaciju njihova načina rada, radionice i slične aktivnosti koje će se odvijati na lokaciji ovih 10 dana. Uz izlagačko-prodajni dio, Uska ulica će biti “prošarana” i malim punktovima za odmor kojima želimo pozvati špancirere da uspore ritam u prolazu kroz ovu ulicu i osjete svu njezinu čar i posebnost – rekla je Maja Patafta, koja je s Anom Bacinger koordinatorica projekta Kreativnica, a upravo ta dinamična i interaktivna atmosfera jedna je od inovacija koje donosi ovogodišnja Kreativnica. Ove godine Uska ulica dono-

Naglasak je i na interaktivnosti između izlagača i posjetitelja. O čemu je točno riječ provjerite 19. kolovoza, kad počinje Špancirfest.

višegodišnji projekt portala Vizkultura.hr u kojem domaći i regionalni dizajneri, umjetnici, ilustratori i ostali autori s područja suvremenih vizualnih umjetnosti svakog tjedna rade plakate aktualne društveno-kulturno-umjetničke tematike. Projekt je bio izlagan na na brojnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu, a pojedini plakati iz kolekcije osvajali su nagrade te pojedinačno sudjelovali na dizajnerskim izložbama i festivalima. Kustos projekta je Ivan Dorotić. Tijekom Špancirfesta će tako biti izloženo svih 145 plakata, i to od 19. do 25. kolovoza u Galerijskom centru Varaždin, u Uskoj ulici, dok će u periodu od 26. do 28. kolovoza cijela kolekcija biti postavljena na prodajno-izložbenome mjestu u samoj ulici. – Posebna atrakcija bit će svijetleća tijela na kojima će biti radovi ilustratora – ističe Patafta. Dakle, razloga za posjet Uskoj ulici zasigurno neće nedostajati: očekuje nas ponovno deset kreativnih dana u varaždinskoj Kreativnici.

POZIV Traže se bubnjari, trubači, ali i brojni drugi “glumci” za kazališno-cirkusku predstavu Mu Transe Expressa

Budite dio najvećega uličnog performansa ikad izvedenog! Nakon prošlogodišnjeg nastupa na Špancirfestu francuska ulična trupa Transe Express priprema novo iznenađenje za sve posjetitelje varaždinskog festivala, kazališno-cirkusku predstavu Mú, koja će biti najveći ulični performans dosad izveden u Hrvatskoj.

Možete se prijaviti

Da bi to ostvarili potrebni su im statisti, volonteri koji će se uključiti u predstavu. Traže se bubnjari, trubači,

ali i brojni drugi “glumci”, jer se radi o uistinu velikom performansu, s brojnim elementima. Mú je osmišljen za izvođenje na otvorenim monumentalnim prostorima, a svjetlost, glazba i tehnička rješenja dočaravaju “rađanje svijeta”. Osmišljen kao uranjanje u materiju, performans uključuje divovske strukture koje se otvaraju kao glazbene kutije, a skulpture koje lebde u zraku otvaraju dimenziju

spektakl Mu je osmišljen za izvođenje na otvorenim prostorima, a svjetlost i glazba dočaravaju “rađanje svijeta”

univerzuma. Za pomoć u predstavi nije potrebno nikakvo glumačko predznanje, samo dobra volja i ponešto vremena. Performans Mú bit će održan u subotu, 20. kolovoza, a francuski umjetnici pozivaju sve ljude dobre volje da im se pridruže. Nekoliko dana prije bit će održane i pripreme za ovaj veliki performans, a Francuzi obećavaju odličnu zabavu svakome tko im se pridruži.

9. kolovoza 2016., br. 638 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi

Duplerica

REGIONALNI TJEDNIK || 9. kolovoza 2016., br. 638

ULAGANJE Općina je u plantažu krastavaca uložila 30 tisuća kuna, a kroz berbu će dob

“Izvukli smo mlade s r i pokazali im da se isp

Umjesto da vrijeme provode za računalnim igrama i Facebookom, 55-ero mladih studenata i učenika iz Petrijanca tijekom ljeta beru krastavce. Pritom se d Piše: Maja Grbić Alimanović

ne odlučili napraviti korak dalje. Na pola hektra općinskog zemljišta zasijali su krastavce da bi na održavanju nasada i u berbi angažirali nezaposlene, studente i srednjoškolce s područja Petrijanca.

Zalutate li jutrom u Općinu Petrijanec, naići ćete na pomalo nesvakidašnji prizor. Na općinskoj plantaži krastavaca petnaestak tinejdžera, u svakoj u tri grupe, dva puta tjedno od Pomoć stručnjaka 8 do 10 sati beru krastavce Kroz javne radove zapoi pritom se dobro zabavljaju. slili su sedam ljudi, od kojih Kasnije biciklima odlaze dvoje svakodnevno radi na do centra Općine, zgrade održavanju nasada, i 55 nekadašnje poljoprivredne mladih iz Općine koji su se zadruge, gdje poseban stroj javili na oglas. Podijelili su sortira njihov urod i pripre- ih u tri grupe te preko Fama ga za prodaju, a oni će za cebooka dobivaju obavijesti svoj rad biti uredno plaćeni. kad trebaju doći na berbu, Riječ je o projektu što ovisi o vremenskim koji je ove godine uvjetima. pokrenula OpNa pl a nt aćina Petrijaži smo sreli nec da bi dvije sepotaknula zonske za“Djeca koja su sezonsko poslenice z a p o koje svaki tu uglavnom šljavanje dan rade doma imaju neku nezapopuno radpoljoprivredu pa im slenih i no vrijeme omogućila i brinu da nije problem studentima nasadi ostaraditi” i srednjoškolnu zdravi. Ova cima da tijekom je god i na bi la ljeta zarade nešto za dosta kišna, što podžeparac. Općina je osi- goduje razvoju štetočina i gurala sve, od zemljišta, bolesti, ali su uz minimalna nasada i stručne pomoći tretiranja uspjeli održati do plasmana proizvoda, a nasad zdravim. Osigurali zaposlenici i mladi trebaju su navodnjavanje nasada odraditi svaki svoj dio posla putem sustava “kap po kap”, i tako zaraditi novce. a dobili su i stručnu pomoć šefa Podravkinog sektora Prkose žalopojkama razvoja Zdravka Matota– Izvukli smo mlade ljude na, koji je doktorirao na s kompjutera, igrica i svega krastavcima, te pomoć počega su danas zaljubljenici ljoprivredne Savjetodavne ili zarobljenici. Dođu ovdje službe. Krastavci se razvrstavaju u grupama, zabavljaju se i kroz to rade nešto korisno u tri klase, ovisno o veličini. Najmanji ulaze u ekstra klasu, koja služi za kiseljenje, i oni postižu najvišu cijenu, Općina je osigurala a slijede prva i druga klasa. nasad, i od mladih Prevelike krastavce doniberača otkupljuje sve raju pučkoj kuhinji. Stoga je važno krastavce brati što uberu, te povrće redovito da bi dobili što više ekstra klase, a redovitim se prodaje Podravci branjem biljku potiče na za društvo i sebe, a to je stvaranje novih cvjetova i najbitnije. Vidite kakvo plodova. – Imamo vrt, ali ovo je je danas vrijeme, samo se priča da se ništa ne isplati prvi put da berem za novce. raditi, a mi želimo prkositi Super je jer se družimo, takvoj priči – govori nam a i nemam ništa za raditi načelnik Općine Petrijanec preko ljeta. Djeca koja su Vladimir Kurečić, inicijator tu uglavnom doma imaju projekta, inače i sam diplo- neku poljoprivredu pa im nije problem raditi, ali mimirani agronom. Općina Petrijanec se- slim da puno njih ne bi ovo dam godina subvencionira voljela raditi – govori nam proizvodnju povrća malih Ena, koja je ovog ljeta upiproizvođača na njihovim sala gimnaziju u Varaždinu. Anamarija je maturanpovršinama, a ove su godi-

radno ljeto

Načelnik Općine Petrijanec Vladimir Kurečić s učenicima i studentima koji cijelo ljeto marljivo beru krastavce kako bi zaradili za džeparac

Nije im teško raditi, kažu mladi berači

Općina je nabavila sortirnicu za razvrstavanje kra

Ines Hrain

Pusti otok 3. dio

jutro kad se probudila, Sunce je već bilo visoko na nebu. Bilo joj je vruće. Željka nije bilo kraj nje. Naravno. Već baulja okolo i pravi se da je Robinzon. Nema on vremena za emocije. – Hej! – mahne joj s plaže kad se podigla. – Jesi se probudila? – Ti si već dugo budan? – Dugo. Prošetao sam malo okolo ali nisam išao daleko. Čekao sam tebe. Spavala si kao top, nisi se ni pomaknula kad sam se izvlačio iz rupe preko tebe. Danas bismo mogli istražiti otok. – Da, jasno. Čekaj da se prvo okupam i rastegnem. – Nisi baš dobro spavala? Tvrdi krevet, a? – Ne baš. A ti? – Ja sam super. Ti si meni bila odličan radijator. –No da, i ti meni. – Ali ipak, kad sam se probudio, bio sam skroz smrznut. Dobro da si spavala duže, pa te sunce već ugrijalo. – Da, dobro mi je, toplo. On joj se približi. – Tužna si? Zbog staraca? – Ma da. Želim vjerovati da će sve biti dobro. Uopće ne kanim razmišljati o tome da im se nešto dogodilo.. – Super, tako treba. Sad se moramo pobrinuti za sebe. Starcima naši kosturi neće značiti ništa. Našao sam skupinu dagnji. Tamo, u onom malom zaljevu. – Tu je zbilja krasna čista voda. Jesi ih već jeo? – Čekam tebe. – Aha, ne usuđuješ se? – Ma ne, čekam damu na doručku. Imao si damu u krevetu, pa ništa, pomisli ona. Nesposobnjaković! Ili ima drugu? U Varaždinu? Nije to nikad primijetila. Ali normalno, ne bi takav zgodan gimnazijalac bio sam. Sigurno su ga salijetale mnoge. Osim ako nije homoseksualac. Ne bi joj ga bilo žao. Nek’ mu bude, kad nju neće! No, ispitat će ona sve to, ima vremena. – Ideš se i ti kupati? – upita ga. – Idem – odgovori on, pa se zatrči u vodu i skoči. Ah, tipični muškarci. Emina je u vodu ulazila polako, razgledavajući kamenje po kojem je hodala. Tu i tamo poneki jež. Zaista nije pametno zalijetati se. Puno pužića i rakova. Kamenje glatko, isprano, obrađeno od mnogih oluja. Ovo je zasigurno bilo otvoreno more. Konačno se baci i ona. Željko, koji je već bio daleko, vrati se do nje. – Hajde da otplivamo do one uvalice, na doručak. – Može. Do tamo je bilo dosta daleko. Plivali su polako i nisu se previše udaljavali od obale. Jučerašnje iskustvo pokazalo im je da more ima i svoju drugu stranu. Instinktivno su bili oprezni i nesigurni. Nakon petnaestak minuta nađu se u uvalici. – Evo – pokaže Željko. – Na onom

velikom bijelom kamenu. – Ne vidim ih! – Ispod vode su. Dođi da ti pokažem. Otplivaju do kamena. Tu se već moglo stajati. Cijeli je kamen ispod vode bio obrastao dagnjama. Bile su prilično sitne. – Izvoli. Navali – galantno joj Željko pokaže školjke. – Poslije tebe – reče ona. On iščupa jednu. Bila je zatvorena. – Razbit ću je. Pa uzme jedan manji kamen iz vode i njime razbije dagnju na velikom kamenu. Pažljivo odstrani komadiće oklopa. Pokaže se meso. Ali ne onakvo okruglo i narančasto sočno kao na pici, već sivo i smeđe, razvučeno u nekakve trake, žile. Željko to sastruže prstom i stavi u usta. Počne žvakati. – Fino. Probaj. Emina s gađenje uzme i sama jednu dagnju. Ako može on, može i ona. Osim toga trebat će energije. Ponovi isti postupak. No kad je strpala meso u usta, odmah ga proguta bez žvakanja. Ne bi nipošto mogla uživati u toj anemičnoj hladetinastoj tvari. U ustima joj ostane malo slanog okusa. – Nije strašno. Pojedu još par komada. – Jedi još – nutkao ju je Željko. – Trebat će ti snage. Sad krećemo u planinarski pothvat. Ona pojede još dvije. – Dosta sam se najela. Zapravo, kad se jede bez žvakanja, čovjek ne može ni procijeniti je li mu dosta ili nije. Ali Emini je svakako bilo dosta tog opreznog gutanja i nastojanja da joj okus ne dotakne nepce. – Onda krećemo – objavi Željko. Izađu oprezno iz vode. Tu je bilo puno ježeva. U kupaćim kostimima, u kojima su spavali i kupali se, krenu u istraživanje. Posušit će se usput. – Idemo ovim putom. Tu sam istraživao dok si spavala. Uspon nije tako strm. Ima i malo trave. Dalje možda ima i kupina. Počnu se penjati. Bili su bosi, pa su radije hodali po kamenju. – Sve neki pikači – požali se Emina. – Nema ni jedne normalne biljke. – I kupine su pikaste – odvrati Željko. – Imam osjećaj da ih tu ima. Među pikastim prijateljima. Uistinu, uskoro naiđu na kupine. No nisu to bili nekakvi raskošni grmovi s velikim sočnim plodovima, već niske puzeće biljke sa sitnim crnim bobicama. Kisele i pikaste. – To nisu prave kupine, ali dobre su – Emina ih je pažljivo brala. Konačno hrana koju je mogla i žvakati. – To su možda one trnine, ili kako ih već zovu. One imaju takve male bobice. Nema veze, pune su vitamina. Kad su obrstili nekoliko grmova, krenu dalje. – Još malo i na vrhu smo – dovikne Željko, koji je uvijek bio par metara ispred nje. Emina se svim silama trudila da ga dostiže, da mu dokaže da je spretna koliko i on. Još samo par koraka, činilo se Emini, i na vrhu

smo. Onda možemo razgledati okolinu. Shvatiti možda gdje smo. Stignu na vrh. Dalje od vrha spuštala se duboka kotlina, a iza nje, u daljini se uzdizao još jedan vrh. Brdo veće od ovoga. – Dakle, to je to – kimao je Željko glavom. – Tek smo na početku. Tko zna koliko još do najvećeg vrha. A s druge strane se valjda sve opet spušta prema moru. To ti je to. More i stijene. Nema tu ničega. – Možda je druga strana otoka okrenuta prema kopnu. Pa će nas lakše naći. Ima više čamaca… – Idemo još malo, do drugog vrha. Možda bude bolji vidik. Jer s ovog mjesta vidjeli su samo travnate padine, stijene i, dolje ispod sebe, na zapadnoj strani s koje su došli, more. – Hajdemo – krene Emina odlučno. Hodanje je postajalo sve napornije. Spuštanje pa dizanje. Sve manje glatkog kamenja na koje bi mogli stati. Morali su hodati po pikastoj travi. Napredovali su oprezno, ali noge su im bile već mjestimično izbodene od trnja. Još su nekoliko puta naišli na kupine i počastili se njima. Emini se sad zaista činilo da je sita. Sita, ali žedna. – Možda gore ima vode – dovikne ona Željku, koji je već opet odbrzao. – Čisto sumnjam. Tu je sve isto kao i dosad. Već su se približavali vrhu. – Evo nas na vrhu – zaključi Željko. – A ne, još par metara. – Tu smo – reče konačno. No iznad njih moglo se popeti još malo više. – Idemo još malo – veli mu Emina. Pa još malo i još malo. Nigdje vrha. – Onaj vrh koji smo prošli bio je viši od ovog na kojem stojimo sad – pokaže Željko iza njih. – Ma to ti se čini. Oba su iste visine. – Idemo onda još malo, da vidimo što je s druge strane. – Već znam. Ovo brdo na kojem stojimo cijeli je otok u malom. Gore-dolje, gore-dolje, i na kraju dolje, do mora. To ti je to. – Da, izgleda. Emina se popela još par metara dalje. Željko za njom. Tu doživješe novi šok. Brdo na kojem su stajali spuštalo se prema dolje u bezbroj malih vršaka i kotlinica, a u daljini je sve počinjalo ispočetka. Nove uzvisine bez kraja i konca. – Ma dalje ne idemo – okrene se Emina. – Već su mi sve noge izbodene. – Da, bolje da se vratimo. Da pokušamo možda uz obalu. – To ti je dobra ideja. Ili plivajući. Pa svako malo predahnemo. – Može, ako treba i cijeli dan. Samo da se izvučemo iz ovog žbunja. Okrenu se natrag. No put kojim su se popeli nije im se više činio baš prikladan. – Hajdemo bolje lijevo – predloži Željko. Ovdje smo već sve vidjeli i ničega nema. Tu je stjenovitije. Možda nađemo i kakvu mlaku. – E, to bi bilo lijepo. Stijene su bile tople i glatke. No mjestimič-

no su ipak morali prelaziti travnate pojaseve. – Joj! – jaukne Emina u jednom trenutku. – Što je? Što ti je? – Željko se umah stvorio kraj nje. – Nekakav gadan trn. – Da vidim, daj da ga izvadim. Željko čučne kraj nje. Uto se biljke pokraj njih uskomešaju i ogromna svjetlucava crnosiva zmija pobjegne kroz travu. Oni oboje skoče u suprotnom smjeru. – Isuse! Gotovo sam sjela na zmiju! Kako je odvratna i ogromna. Pa kako ćemo dalje do dolje?! Tu je sve puno tih gadova, sigurna sam! – Ne boj se, sve je dobro. Vidiš da bježe od nas. – Da, ali da sam baš stala na nju… – Pusti to, dolje kod nas ih nema. Više se nećemo penjati. Željko je zagrli. Uhvati je svojim snažnim rukama oko struka, a glavu približi njezinom vratu. Ona ga zagrli oko vrata, sasvim prirodnim pokretom: zagrljaj koji je nastao sam od sebe, jednostavan i vječan. Željko ju je lagano njihao, da je utješi. Da utješi sestricu, pomisli opet Emina i vrati joj se jad i neraspoloženje. Već se spremala skinuti ruke s njega. Ali on ju je privio još čvršće. Izbočina u njegovim kupaćim gaćicama zaista je porasla i dodirivala njezin donji dio trbuha. Postane joj neopisivo ugodno. Ipak je ne doživljava kao sestricu! A iz te izbočine kao da je strujala neka toplina, neka probadajuća energija, u tome je ležala neka velika tajna. Njoj još uvijek skrivena. Ovako se još nikad nije osjećala. To je, dakle, ta tjelesna ljubav, ta veza hormona između muškarca i žene. Ona lagano pomakne glavu, sad će se poljubiti. Ali Željko je pusti. – Hajdemo polako. Hodao je ispred nje, kao da mu je bilo neugodno. Skrivao se. Žurio samo naprijed. Emina se trudila da ga dostigne. Lagani osmijeh zadovoljstva lebdio joj je na usnama. Ovaj put je pokazao više nego ikad dosad. Nek’ mu samo bude neugodno. I to je početak. To je već neki ravnopravan odnos. Više nisu bratac i sestrica! Nakon par stjenovitih silazaka, oštrih i trnovitih platoa, nađu se upravo iznad svoje kuće. – Tu smo – oduševi se Željko i konačno je pričeka. Ona se isto obradova, pa požuri prema njemu. Željko joj ponovno pruži ruku i pomogne pri silasku. Sve je bilo kao i prije. Spuste se dolje. – Idemo se kupati – povuče je Željko. Nisu dugo plivali. Sjednu u plićak, a noge ostave u vodi, da se hlade od uboda trnja. – Nije kasno – procijeni Emina. – To nam se samo činilo da smo dugo hodali. – Par sati. Tek je rano poslijepodne. – A već sam žedna k’o zmija. Koju smo gore vidjeli. – I ja. – Ali gore se više ne kanim penjati.

Ljetni roman

Jedva hodam. – Možemo još do sumraka prošetati plažom, po plićaku. Možda nešto nađemo. – Može. Sve za kapljicu vode. Krenu lagano obalom ulijevo, suprotno od njihovog nalazišta školjki. – Mada sumnjam da je na ovoj strani drugačije nego na onoj – uoči Emina. – Ionako nemamo drugog posla. Mogli bismo tako obići cijeli otok. – Mogli bismo, ozbiljno. Kad nas zatekne noć, prespavali bismo negdje, bilo gdje, makar se i smrzavali. A ujutro dalje. Barem bismo znali na čemu smo. – Točno. Tko zna kakve se sve raskoši kriju na ovom otoku. Možda ima i smokvi. – Ili ovaca. Mogli bismo ispeći koju. Upaliti vatru kamenom. – To ti je bajka. Nikad mi to nije uspijevalo. – Možda kapljicom vode i suhom travkom. – I to ti je komplicirano. Ali ako nađemo ovcu, učinit ćemo sve da stvorimo vatru. No kako ćemo je oderati? Razrezati? – Oštrim kamenom skinemo vunu i kožu, pa na štap. – Da, a tko će je ubiti? – Tko pita. – Ah, dobre su i kupine i dagnje. Možemo ispeći koju zmiju! One su ukusne. – Takva sila još nije. To može ako ćemo zaista krepavati od gladi. Ma samo da imamo vode, sve bi bilo super. – Hodamo već više od sta. Sve je isto. – Nije li ono tamo špilja? – Bome jest. – Hajde da pogledamo. Priđu bliže. Zaista, u stijeni je bila rupa. Tamna i duboka, nije joj se nazirao kraj. – Imaš hrabrosti? – upita Emina Željka. – Nemam izbora. Željko krene prema špilji. Emina za njim. Bace unutra nekoliko kamenova. Ništa ne izađe. – Ni ptice ni zmije – reče Emina. – Dno špilje je poplavljeno. Valjda to životinjama smeta. – Osim ako tu ne žive nekakvi gadni, otrovni morski crvi. Željko uđe u rupu. Morao se sagnuti. Unutra se, međutim, uspravi. Prostor se naglo širio, a bilo je i donekle vidljivo. Svjetlost je dopirala izvana. Emina uđe za njim. Nije ga ni mislila pustiti samoga. – Tlo je poplavljeno, ali može se hodati uz rub, po kamenju – reče Željko. – Hajdemo onda. Pri kraju, špilja se sužavala. Ostajao je samo mali prolaz od nekoliko desetaka centimetara. – S druge se strane sigurno otvara prekrasna dvorana sa stalaktitima i stalagmitima. U sredini jezero. S pitkom vodom… – Sto posto – odgovori Željko. – No, tuda se zaista ne možemo provući. A i nemamo svjetla. Uostalom, svašta bi moglo biti u toj tami. – Možda se mrijeste morske zmije. Gledala sam na televiziji. Bilo je to u Australiji, ali… – Ništa nije isključeno. Možda žive kakvi otrovni ježevi, ribe, tko zna. On se uhvati rukom za stijenu iznad otvora, pa pogleda unutra. – Mrak, mrak, najcrnji mrak. Tada pomiriši svoju ruku. Ruka mu je bila mokra. Po stijeni je curkala nekakva voda. On polizne dlan. – Nije slano! Emina skoči i nasloni ruku na to mokro. – Curi, zbilja! Polizne i ona dlan. – Voda! I to fina! Tada oboje stanu jezicima lizati stijenu. Emina primijeni novu tehniku. Ispruži jezik i nasloni ga na stijenu, pa kad nakupi dovoljno za gutljaj, ona slasno i proguta. – Probaj ovako! – posavjetuje ona Željka. Bila je to dobra tehnika, no trebalo je dugo čekati. – Valjda neće presušiti. Valjda nije otrovna. Željko je uspijevao i govoriti između gutljaja. Emina ne, ona je upornošću mrava skupljala vodu na jeziku i gutala je. – Nije ti još dosta? Zbilja si bila žedna. – K’o da ti nisi – Emina se konačno uspravi. – Jezik mi je totalno hladan.

REGIONALNI TJEDNIK || 9. kolovoza 2016., br. 638 – Da probam. Željko iznenada spusti svoje usne na njezine i dotakne joj jezik svojim jezikom. Ona se zapanji, ugodno zapanji. On se brzo odmakne. – Zbilja ti je hladan – reče. – I tvoj. To je već previše, pomisli Emina u sebi. On je jednostavno sramežljiv. Možda da ga konačno jasno i glasno pita sviđa li mu se i kakve su mu namjere na kraju krajeva. Što sve to znači… – Idemo van? – upita je Željko. Emina ga uhvati za ruku. – Još par gutljaja. Kad je popila, ustane, uhvati ga za ramena i poljubi jezikom. Znala je kako se to radi, instinktivno. Bila je to najprirodnija stvar na svijetu. Ono Alenovo guranje jezika bilo je odvratno. Ali ovo je nešto drugo. Ovo je tako magično, uzbudljivo. Ovaj put Željko nije oklijevao. Nježno je obujmi, sagne glavu i nastavi s poljupcima. Nije bio neiskusan, to ne. Jednostavno, nije bio ni nasrtljiv. Nakon par minuta Emina se odvoji. – Idemo? Krenu oprezno van. Pomagali su jedno drugom koliko su mogli. Emina se posklizne i zagazi u crnu vodu. Bila je do koljena. – Fuj! – brže je bila vani nego unutra. – Onda, ima kakvih ljepljivih krakova? – Samo otrovni ježevi. Sad ćeš mi vaditi bodlje. Izađu van. – Ah, konačno! Sunce! – Željko se rastegne. – Siti jesmo, žedni nismo, možemo doma – uhvati je oko vrata, a ona njega oko struka. Bila je sretna. Svaki je djelić svoje kože pokušavala priljubiti uz njegovu. Najradije bi stala i opet ga poljubila. No, polako. – Problem je taj – osvrne se Željko prema špilji – što baš nećemo moći svako malo skočiti piti vodu. Na primjer, po noći, kad ožednimo, nikako. – Mene špilja neće vidjeti ni po danu, bez tebe. Na pojilo odlazimo samo u čoporu. Makar jednom dnevno. – Ni ja baš ne bih išao bez tebe. Odličan si mamac za divovske lignje. Inače, to se da istrenirati, organizam se privikne da piješ jednom dnevno. – Govorimo kao da se spremamo ovdje ostati mjesecima – Emina će kroz smijeh. – Ili zauvijek. Jesi gledala „Plavu lagunu“? – Jesam – oblije je lagano rumenilo. U filmu su dobili i dijete. – No, mi smo pametniji od njih. Izmislit ćemo već nešto – Željko se, hvala Bogu, nije dosjetio tog detaljčića s djetetom. Ili možda je? – Mi prije zime moramo biti na kopnu. Zamisli da se tu temperatura spusti, možda padne i snijeg, a mi bez ičega… – Da, nešto moramo smisliti. Ovih dana stvarno moramo pretražiti otok do kraja. Nisam vjerovao da ima vode, ali sad vjerujem u sve! – tu je privije malo čvršće uz sebe, kao da je i ona dio „svega“. – Možda nađemo kakvo drveće, za splav, pa se otisnemo na zapad – nastavi on. – To ne bi bilo teško. Nije ovo Tihi ocean. Po lijepom vremenu morali bismo nekamo stići. Od jutra do mraka mogli bismo prevaliti veliku udaljenost. – Netko od nas mogao bi gurati splav. Pa se tako izmjenjujemo. – Mogli bismo i oboje veslati nogama, pa kad se umorimo, predahnemo. Tu ne kruže jata morskih pasa i kitova. – Oni prokleti dokumentarci koje stalno puštaju svima su nam utjerale strah u kosti. Nisam to ni trebala gledati. A istina je da te ovi naši psi samo malo gricnu i odu dalje. Nije im fino. – No ipak bi bilo nezgodno da ti odgricnu komad nogice. Ne bi mogla dalje veslati. Morao bih sve sam. – Možda tebi odgricnu kakav komad! Joj, joj, nije to mislila reći! Oboje zašute na časak. Je li to uvijek tako? Moraš li vagati svaku riječ kad počneš s nekim? A gdje su tek tjelesne potrebe?! Evo, njoj se, na primjer, trenutno baš piški. To je od one vode. Dosad je to obavljala u moru. No, ne samo da joj se piški, nego joj se i kaka!

Ljetni roman

9. kolovoza 2016., br. 638 || REGIONALNI TJEDNIK Što sad? Hodali su i dalje zagrljeni, nasmiješeni. Kako da prekine ovu idilu! A evo, šarafi je u trbuhu. Vjetrovi! Najgore što se može dogoditi! Kakva sramota. Evo, novi napadaj! Najradije bi čučnula. – Pogledaj, komad nekakve daske! – uzvikne Željko. – Možda je i kakav čavao! Za ribe. Onda bih ti upalio i vatru! On je cmokne. – Zamisli, pečena riba! Spas u zadnji čas. – Odi ti pogledaj, idem ja na wc. – Dobro. On odjuri u more, tu se kod stijene valjala ta daska. Ona požuri natrag, dalje od njega. Tu ne može, tuda će prolaziti do špilje. Ne može ni u more, voda bi mu mogla donijeti rezultate do mjesta gdje je proučavao dasku. Zato se popne malo gore, uz stijenu, i konačno obavi nuždu. Nastala je poveća hrpica. Ona je pokrije kamenjem. E, to je već bilo super. Emina odjuri u more pa dopliva do Željka. Voda umjesto wc papira. Njega uopće nisu zanimale njezine probavne tegobe. Kako je bila glupa! Pa to je sve tako normalno. Samo ona radi dramu iz svega. Njemu su normalni i poljupci i kakanje, općenito, u svim se situacijama odlično snalazi. Odsad će i ona biti prirodna. Kao što je to još početkom ljeta odlučila. Iako je ljeto još i sada bilo u punom jeku, njezine su joj se prijašnje odluke činile daleke i kao da su pripadale prošlom životu. A tek su tu dva dana! – Vidiš, ima neki hrđavi čavao. Možda da njime mlatnem neku ribu. – Probaj. Ostatak dana proveo je u mlataranju daskom po vodi dok je ona pomela njihovu rupu i promijenila travu. Našla je čišću i frišku. Prava idila. Kao u kamenom dobu. Muž u lovu, a žena čuva kuću. Povremeno bi pogledavala prema moru da vidi što on radi. A on je povremeno dovikivao. – Sad je imam! – Moja je! – Ovaj put sto posto! Tras! No, ništa nije uspio uhvatiti. Eminu je već pomalo i glad počela moriti. Željko se vrati u sumrak i pažljivo odloži dasku na stijenu. – Odmah se vraćam – reče i nestane. Pojavi se za par minuta te ode u more. – Konačno mi je proradila probava – reče joj. Eto, tako se radi, pomisli Emina. Noć je bila lijepa i sjajna. Rano su pošli u krevet. Oboje su se nadali poljupcima. Čim su legli, okrenu se jedno prema drugom. Željko joj je dirao kosu i odmicao je s čela. – Super ti je ova nova frizura. Strašno si zgodna. Ostao sam paf kad sam te vidio… – I ti si zgodan. Nisam znala da si tako dobro građen. Nasmiju se. – Ja sam mislio da si ti još curica. Jedanput me Alen zezao u vezi tebe u Varaždinu. Znaš, onaj koji je bio u piceriji. Kad smo se vraćali iz Gimnazije. Bilo mi je totalno čudno što te je gledao kao nekog komada. A onda sam i sam shvatio da si postala prava ljepotica. – Ti cijelo vrijeme misliš da sam ja klinka, ne? Govorila mu je bez ikakvog ogorčenja ili optužbe, nježno ga škakljajući po ramenu. Sad je sve bilo otvoreno, poput tamnog, plavog neba. – Pa mislio sam. Uvijek smo se skupa igrali. Ali ja sam ipak stariji od tebe. Ranije sam se prestao igrati. Već sam izlazio u grad, a ti si se još vani igrala skrivača. – Pa što, to je baš super. – Pa da – nasmiješi se on. – A taj Alen, on je tvoj najbolji prijatelj? – Ustvari mi baš i nije neki prijatelj. Stalno se pravi nekakav frajer. Te komadi, te cuga, a školu jedva da je završio. Gura se u naše društvo. No ipak, nije tako loš. – On ide s tobom u razred? – Ne, on je stariji od mene godinu dana. – Nešto mi se ružno dogodilo s njim… – S njim? Pa ja sam mislio da ste se vidjeli jedanput u životu! – U Varaždinu par puta u prolazu. Ali

sreli smo se na Pagu. – Da čujem, baš me zanima. On zaustavi ruku kojom ju je dodirivao. Postane pažljiv. Ljubomora, ili oprez? Odlično. Emina mu sve u detalje ispriča. Željko najprije prasne u smijeh. – Zrigala si se po njemu! Super! Odlično! To mu treba. Ne bih mogao smisliti ništa pametnije za njega. Da mi je bilo vidjeti tu facu! Tada se uozbilji. – I na kraju ti je još rekao da si kučka! E, koja svinja. Obavit ćemo mi važan razgovor kad se vratim doma! Emina je sjala. – Ma zamisli ti njega! – nastavi Željko. – Kako je samo pokvaren, podmukao! Uostalom, to je i njemu slično. Ni s jednom curom nije bio duže od pol sata. Kao, brzo mu dosade. Sad mi je sve malo jasnije! – A ti? – Ja? – Koliko dugo si ti s curom? – Kako s kojom. Emina proguta knedlu. – S kojom si bio najduže? – S jednom u sedmom razredu. Sedam mjeseci. – Da? Nisam znala. – Nitko nije znao. Samo smo mi znali. I nikad se nismo držali za ruke ili slično. Tu i tamo smo se poljubili kad smo bili sami. Ostalo je bila stvar pogleda. Emina se nasmiješi. Kao, puna je razumijevanja. No, u njoj je kuhalo. Sve je to bilo tu blizu, preblizu. Nije to kao kad njezin tata zeza mamu da je prije dvadeset i pet godina hodao s misicom. Ta je misica danas već stara baba. A ove Željkove tek danas su komadi! Pa kad se sretnu, s osmijehom od uha do uha: „Hej, gdje si ti, nismo se vidjeli sto godina, hajdemo na pivo!“ Grozota! No morala je saznati i dalje. Pa da to skine s repertoara. – A poslije nje? – Par vezica koje ne računam. Pa onda u osmom jedna od tri mjeseca. Znači, onu iz sedmog itekako računa! – I zadnje ovo s Larisom. Kakvom Larisom? Kakvom sad Larisom?! Znala je jednu Larisu, ta je prokletnica bila totalni komad! Koje zadnje?! Što zadnje?! Mora biti taktična. – I kako je to bilo? – Počeli smo na proljeće. Sve je bilo super, ali je bila previše posesivna. Stalno bi se držala za ruke, pod svakim malim odmorom dolazila mi je u razred, čekala me pred zahodom i slično. – Ona ne ide s tobom u razred? – prisili se da joj glas ne drhti. – Ide u paralelku. Vrata do vrata. – Zgodna? – Svi vele da je jako zgodna. U svakom slučaju totalno isfurana. Ima dugu kosu i sve to. Tad je ponovno pogleda. – Ali nije kao ti. Emini malo lakne. – I kako ste prekinuli? – Nismo prekinuli. Prije mora smo još zapravo bili skupa. Prije mora?! Ali to je bilo prije par dana! Emina je progutala knedlu. – Ustvari, ja sam se već nekako ohladio od nje. Ali sam htio pričekati da se vratim pa da onda vidim. – I sad, kad se vratiš? – Nikad se neću vratiti – nasmije se on. Krivi odgovor! Loš odgovor. Trebao je reći – odmah ću prekinuti, volim samo tebe, ti si mi sve, kakve Larise, za mene postojiš samo ti! Ali ne! On se lukavo našalio. Krivi odgovor! Emina se ukoči. Veselje joj splasne. On to primijeti. Pokuša joj okrenuti lice prema sebi. No, naiđe na otpor. – Aha, ljubomorna si! Baš mi je drago! To je malo razgali. – A ti? – upita on dalje. – Ti si bila s nekim u zadnje vrijeme? – Ništa konkretno. Cijeli život sam luda za tobom, glupane. Odluči prekinuti s durenjem. Ako ništa drugo, ovo je prilika da sazna razne važne stvari. – Jeste li spavali skupa? – upita ga. Željko malo pošuti, pa reče: – Jesmo, dvaput. – Ti si već prije nje spavao s curama?

– Ja nisam. Ali ona je. – Dakle, bila ti je prva. Krasno, pomisli u sebi. Ona ima dečki koliko hoće. Ali je zapela baš za mene. Čudno. I zbilja je naporna. – Nema tu ništa čudno. Totalno si zgodan. Opet je osjećala bliskost. – Dobro da tu nema nikoga da mi te otme! – reče on njoj. Lijepo rečeno, neperspektivno. Može se shvatiti da je sve bajka dok smo tu, a poslije, Bog te pitaj! Tvrd je orah taj njezin Željko. – I što ćeš na kraju? S Larisom? – Sad imam tebe, ne? – on je privuče k sebi. Možda se on zapravo boji reći – ostavit ću je i bit ću s tobom. Jer što ako ona odgovori da sve to za nju nije ozbiljno, nego nekakva robinzonska avantura? Polako, polako, tješila se. Nek’ se sve samo pokaže. Sad je drugo na redu. Počnu se ljubiti. Nježno i polako. On joj je prelazio rukom preko ramena, struka, bedara. Pređe i preko grudiju. Ljubio ju je u vrat. Stiskali su se svom snagom. Željko gotovo legne na nju. Pa ona na njega. – Ti još nisi spavala s dečkom, jel’da? – prošapće on. – Ne. Ali nema veze, doda u sebi, sve što god želiš, ljubavi. Željko nije bio Alen. Dirali su se i nastavljali sa stiskanjem, ali nije je pokušavao svlačiti, osim što joj je otkopčao gornji dio badića. To i nije bilo tako strašno. Što bi bilo da ga je izgubila u oluji. – Imaš prekrasne grudi – šapne joj na uho. Njegov joj se glas učini totalno erotski. Ona ga još čvršće zagrli, pa prebaci nogu preko njegovih i nastave s maženjem sve do prvih jutarnjih zraka sunca. Tad su konačno zaspali, Emina u Željkovom naručju. Bila je presretna. Sad su stvarno cura i dečko. Prokleta Larisa! Isfurana ljepotica! Zapela baš za Željka. A na Gimnaziji će sve biti takve. Strašna konkurencija. Treba se pripremiti. Vježbati, čitati, sve kako je i započela. Njezin plan, napismeno sročen, upalio je. Kad se probudila, Željka opet nije bilo. Sunce je već bilo visoko na nebu. Emina nije osjećala umor. Samo ogromni elan i veselje. Rastegne se. Svejedno je što ga nema. Valjda negdje naganja kakve ribe. On je njezin i ne može nikamo pobjeći. Barem ne dok su ovdje. A poslije ove noći oboje su shvatili koliko bi si još mogli pružiti u godinama koje dolaze. Željku ni traga. Emina se počne zabrinjavati. Prošeće desno, do dagnji, lijevo, u pravcu vode. Valjda bi je pričekao, da idu zajedno piti. Pozove ga par puta. Pogleda zabrinuto prema moru. Da ga nije pojeo morski pas? Glupost! Ne, nije glupost. Onda bi glupost bila i oluja i to što su ovdje. Pa ipak se dogodilo. Krenu joj suze na oči. Počne se penjati uzbrdo. Možda je na kupinama. No, već bi se vratio. – Željko! – prodere se plačnim glasom. – Željko! Željko! – još glasnije i još plačnije. – Željkooo! Vikala je i trčala po stijenama. Nije ju bilo briga za pikače. Odjednom, zdesna, u daljini spazi njegov lik. Spuštao se s brda. Polako, kao da je umoran. Ona pojuri u njegovom pravcu. On previše mirno dođe do nje, zagrli je i poljubi. – Hoćemo na kupine? – Gdje si bio?! – uhvatila mu je glavu rukama. – Šetao sam. Istraživao. Nisam te htio buditi. – Tako daleko? – Da. Nisam htio da se i ti maltretiraš po brdima. – I što ima tamo? – Isto što i ovdje. Bio joj je nekako sumnjiv. Vidi se da je htio biti sam, valjda razmisliti o svemu. Krenu do kupina. Jeli su u tišini. Uspoređuje me s Larisom, pomislila je. Krenu dalje držeći se za ruke. – Kupanac? – upita je. – Naravno. – Žedna? – reče joj kad su izašli. Kao da potencira neki ustaljeni protokol, na silu, tko zna s kojim razlogom.

ljetni roman

Do špilje su išli zagrljeni, uz malo riječi. Bez šala i zezancije. Do vode u tišini. Pili su svaki za sebe. Bez ohlađenih jezika. Natrag do njihove plaže. Željko se izvali i povuče je na sebe. Malo su se ljubili. Gledao je u nebo. – Što ti je? O čemu sad razmišljaš? – upita ga Emina konačno. – Ništa. Umoran sam. Lijepo mi je ovako. – Pa zašto si ustao tako rano i otišao u istraživanje? I ja sam malo umorna. – Nije mi bilo teško. Bio sam dobre volje. – A više nisi? – Jesam. – Pa što te onda muči? – Ništa. On je poljubi. – Nešto ipak. Larisa? – bubne ona. – Pa izgleda da će me uskoro i mučiti. Emina se odmakne od njega. On se ipak primakne bliže i zagrli je. – Čim se vratimo reći ću joj da je gotovo. – A zašto će te onda mučiti? – Jer znam kakva je. Hobotnica. Teško je se riješiti. – Vidim. Stalno je u tvojoj glavi. – Ni govora! – Vidim! On je stisne. – Ti si mi u glavi. Samo ti. – Možda dva dana. A s njom si od proljeća. – Više nisam. Emina shvati da zvuči poput ljubomorne glupače. Poput Larise. – Onda dobro – reče zato pomirljivo. Privije se uz njega i poljubi ga. On joj poljubac ne uzvrati baš strastveno kao noćas. Gledao ju je u oči. Pogled mu je bio nekako dalek i odsutan. Dubok. S druge strane, trudio se da je drži što čvršće i što tješnje privije uz sebe. – Zašto me tako gledaš? – Lijepa si mi. Ipak ju je gledao čudno. Kao da sluti rastanak. Možda mu je do svijesti doprla misao da će ova idila uskoro završiti. Da će u Varaždinu sve opet biti po starom. Ali, ne mora biti tako! To ovisi o njemu… Emini krenu suze na oči. – Idem se okupati – reče mu samo da se makne. Jer jako joj se plakalo. Otpliva daleko i počne plakati. Dugo je plivala i dugo plakala. Željko je sjedio na obali i promatrao je. Nije došao za njom. Nema sumnje, ponašao se čudno. Ne smije mu pokazati kako se osjeća. Vraćajući se do plaže većinom je ronila, da prikrije suze. Kad konačno izađe, Željko skoči. – Zašto si išla tako daleko?! – Da se malo opustim. Do podneva su razgovarali vrlo malo. Išli su po kupine. Emini nije bilo do dagnji. Nije joj bilo ni do čega. Mogla je jasno osjetiti kako se Željkova ljubav topi. Bio je totalno smušen i dalek. Stalno ju je promatrao. Kad bi mu uhvatila pogled, nasmiješio bi se, trudio se da je cijelo vrijeme drži za ruku. Očigledno pati od grižnje savjesti! Boji se da mu Emina ne pročita misli. Da u njima ne nađe Larisu! – Dođi kraj mene – pozove je Željko. Ležao je na plaži. U depresiji. Posljednja šansa. Emina legne kraj njega. On je odmah stisne čvrsto, čvrsto. Ležali su potpuno mirno, no uskoro, Željko je zaspao. Zaspao?! Dok su nju mučile njegove misli! Njemu je svejedno. Sigurno sanja Varaždin! Kako se samo blaženo osmjehuje! Samo da starci dođu po njih! Nijednom nije pomislila da im se nešto dogodilo. Ni ona ni Željko. Stvorili su ovdje svoj svijet, svijet sreće, bez crnih misli, samo pozitivne. A eto, sad on taj svijet

REGIONALNI TJEDNIK || 9. kolovoza 2016., br. 638 potkopava iznutra. Emina se izvuče iz njegovog stiska i ustane. Željko se ne probudi. Na licu mu je i dalje lebdio osmijeh. Gad! Jasno je o čemu sanja. Nje kao da i nema. Nije ni osjetio da je više ne drži. Kad u snu ima koga dodirivati! Emini pukne film i potrči prema brdu. Na uzbrdici očne hodati polakše, ali odlučno. Hodala je i hodala, uporno i bez prestanka i to na nepoznatu stranu, lijevo, suprotno od njihovoga posljednjeg pokušaja. Odavno je prošla poznati teritorij. Na trnje se nije obazirala, a i tabani su joj već nekako očvrsnuli. Hodala je, žurila se, bez cilja. Samo da se ispuše, da izbaci iz sebe tugu. Prođe jedno brdo i stane se penjati uz drugo. Ovaj put nikakva je malodušnost neće sprečavati da nastavi dalje, preko sto brda, ako treba. Kad se gospodin probudi, nje neće biti tamo. Ona će biti s druge strane otoka. Spavati sama, u zaklonu kakvog bora. Nek’ se pita gdje je! Ako mu je uopće stalo. I žurila je uporno dalje, gonjena nevidljivom silom bijesa i tuge. Prošla je već nekoliko brda. Svugdje je bilo isto. No sljedeće brdo na kojem se našla učini joj se ipak više od ostalih. To je valjda bio centar otoka. Dalje slijedi silazak na drugu stranu. No ne baš pravocrtan. Ponovno gore-dolje. Po kamenju i travi. Trnje ju je već dobrano izgreblo. Ništa strašno. Nije od pekmeza. Uostalom, što je dalje napredovala, i krajolik se počeo mijenjati. Bilo je više glatkog kamenja. I raslinje je bilo nekako mekše. S ove strane valjda ne šibaju tako opasni vjetrovi. Sve više zimzelenih grmića. U daljini, nazirao se i bor. Emina pojuri prema njemu kao prema dobrom prijatelju. Obujmi mu deblo i duboko udahne miris. Pomazi si noge na njegovim otpalim iglicama. Otrgne meku svježu grančicu i ponese je sa sobom. Da joj miriši i daje snage za nastavak puta. Sad je izgledalo kao da zaista ima neki cilj. Kojem je sve bliže. Grmovi, bor, glatko kamenje činili su se kao putokazi, bodrili su je da nastavi u tom smjeru. Još jedno brdo, brdašce. Ona udahne miris borove grančice, zakači je za naramenicu kupaćeg kostima, pa pojuri dalje. Na ovo se brdo popela s lakoćom. Bor joj je vratio snagu. Još malo i na vrhu je! A na vrhu se sve zeleni od grmlja. S druge strane mogla bi biti i borova šumica! Ne bi joj bilo žao ni da se sad vrati istim putom. Bio je ovo divan izlet, samo njezin. Kao posjet dragim ljudima. Još par koraka i na vrhu je. Emina zastane i još jednom izvadi grančicu. – Nek’ s druge strane bude puno tvojih prijatelja i neko lijepo mjesto za život. Za mene i Željka. Nek’ Željko opet bude onaj stari! – reče i poljubi pikaste iglice. Još korak i na vrhu je. S druge strane pukne pogled na more. Emini od ushita zastane dah. More, more, plavo more, a u daljini maglovita masa. Kopno! Možda Velebit! Nisu ni daleko. Spusti pogled na uvalu ispod sebe. Bijeli kvadratići. Usidrene jahte! Selo!!! Nije mogla vjerovati. Pa naravno, selo je gledalo prema kopnu. Oko sela sve se zeleni. Ugodna klima i bujno raslinje. Drugi svijet! Što sad? Bi li se trebala spustiti? Da pozove pomoć? Ne, vratit će se po Željka! Ovo je preveliko otkriće! Ovo moraju podijeliti zajedno. Okrene se poput srne i pojuri natrag. Natrag u bespuće i divljinu. Jurila je ne obazirući se na neravni teren. – Željko! Željko! – zvala je u ushitu, znajući da je on ne može čuti. Smijala se naglas i vikala. – Selo! Mama! Tata! Evo nas! Stižemo! Željko! Skakutala je poput koze i euforično vikala. Bila je izvan sebe. Spašeni su! Vraćaju se!

Uskoro ipak malo uspori. Uspori je nova misao. Da, vraćaju se. Vraćaju se u Varaždin. Što će tamo naći? Što ako starci nisu… dobro? U ovoj oazi sna sve su opasnosti izgledale nerealno. No stvarnost je drugačija. Ona počne hodati polako. Ma sve je u redu! Mora biti, mora! – Mora! – prodere se. Ponovno počne trčati. Uskoro je napuste crne misli o starcima. U zdravom tijelu zdrav duh! No, Željko ima prekrasno i zdravo tijelo, pa je ipak cijeli dan u depresiji. Što će učiniti kad sazna za ovo? Hoće li je zgrabiti i dići u zrak? Poljubiti je i reći „spašeni smo, draga moja, sad možemo nastaviti romansu u Varaždinu“? Ili će se snužditi još više, znajući da joj mora reći zbogom… Vratiti se Larisi? Ne daj Bože… Je li sad ona, Emina, prava Željkova cura? To se pitanje još uvijek nije razjasnilo. Kad se sretnu u Varaždinu, u gradu, hoće li se cmoknuti kao službeni par? Hoće li je možda izbjegavati? Ali ona je luda za njim! Konačno ga je dobila! Ne smije ga izgubiti! Učinit će sve za njega! Sve da ostanu zajedno. Potreban im je još dan-dva da se do kraja zbliže. Da on shvati da je ipak voli! Da skroz zaboravi Larisu! Da se još koji put stišću i ljube do jutra. Možda da mu o svojem otkriću ne veli odmah? Nego recimo, sutra, ili prekosutra? To ništa neće promijeniti. Spas je ionako bio siguran. Samo da se ne naljuti kad mu ona iznese tu najvažniju informaciju za zaostatkom od par dana! Evo, ovako. Za par dana reći će mu da želi malo prošetati, maknut će se nekamo na par sati, vratiti se i objaviti vijest. No, ako on nastavi s onim svojim ponašanjem, onda će mu reći još danas! Onda nema smisla. Onda ništa nema smisla. Ako je dočeka radosno i pokaže zabrinutost zbog njezina izbivanja, onda je to druga stvar. Već se naslađivala njegovom brigom, njegovim poljupcima. Ah, Željko! Držala ga je na rukama, ljubila ga je! Ostvario se njezin san! Sâm Bog joj je poslao ovakve okolnosti. Samo još da su starci živi i zdravi! Ona ponovno pojuri k’o raketa, Željku u zagrljaj. Ma sve je dobro! On me voli. Još par dana i odlazimo doma! Trčanje kao da je aktiviralo ugodne misli. Doma, doma! Možda mu veli i odmah! Ako je voli, nema veze. Ako je ne voli, ‘ko ga šljivi! Više od ovoga ne može učiniti. Zar bi se drugi put trebali izgubiti na Marsu? Kraj svojeg je bora odavno projurila. Sad se već spuštala prema njihovom djeliću mora, na njihovu stranu. Kako je bijedna i draga njihova kućica u usporedbi s onim svijetlim, bijelim selom. Ipak, bilo je to najljepše što joj se u životu dogodilo. Još par uspona i silazaka i evo je. Raslinje joj postane poznato. Tu su već bili. Još malo, pa posljednji silazak. Trčala je kroz travu, kad je jedan trn strahovito ubode. Ona zastane. Zmija je promicala kroz travu. Na onom istom mjestu gdje ju je vidjela i zadnji put! Pogleda gležanj. Dvije crvene točkice. Mali mlazić krvi. Ne! Ne! – Željko! Željko! – počne urlati i potrči prema dolje užasnuta. Željko je jurio prema njoj. – Emina! Emina! Tražim te satima! Jesi normalna?! Gdje si bila?! Bio je sav zadihan. – Željko, zmija! Željko, zmija! – derala se kroz plač. On odmah shvati da nije tako histerična samo zato jer je vidjela zmiju. – Što je bilo? Što je, Emina? Eminica! Ugrizla te?! U trenu se stvorio do nje, uzeo je u naručje

O autorici: INES HRAIN (1967.) pripada novijoj generaciji hrvatskih pisaca, a na književnoj sceni prisutna je više od deset godina. Piše romane (Najdeblja, Kolagen, Sjajni je bal, Pusti otok, Švedska grenčica) urbanoga, modernoga i prepoznatljivog stila, koje je čitalačka publika sjajno prihvatila. Po zanimanju je diplomirana učiteljica te je autorica brojnih dramskih tekstova za djecu.

i odnio dolje. Njoj se činilo da već gubi razum od otrova. Stisnula se uz njega. Ako mora umrijeti, neka umre na njegovim grudima. On je na plaži hitro spusti na pijesak. Stan isisavati krv iz rane i pljuvati je na pijesak. – Željko, bila sam na drugoj strani. Ugrizla me kad sam se vraćala. Tamo je… selo. Ljudi. Čamci! – govorila mu je dok se on užurbano trudio oko rane. Očekivala je da će zastati, skočiti, no on samo nastavi sa sisanjem i pljuvanjem. – Znam – promrmlja naposljetku između dva ispljuvavanja. – Bio sam tamo ujutro. – Nisi mi rekao? – Htio sam da još malo budemo sami. Bojao sam se onoga što ćemo naći u Varaždinu. – Zbog staraca… – Da. – Toga se i ja bojim. – Mirna budi. Idem po svoje hlače. Pojuri do njihove špiljice. Znači, to je to. I njega su pucale slične misli. Nije htio naprasno prekinuti ovu robinzonsku idilu. Suočiti se sa strahom za mamu i tatu. Ipak je voli. Lažno je optužen. Sad može i umrijeti. Noga ju je jako pekla. Možda od sisanja. Željko dojuri natrag sa svojim poderanim hlačama. Razdere ih još više, pa načini od njih debelu traku i zaveže joj nogu ispod koljena. – Da se otrov ne širi. Radio je užurbano, panično. Tad joj uhvati glavu rukama. – Eminica, molim te… Odmah se vraćam, molim te drži se. Povremeno ovo odveži, pa opet zaveži. Ako ti bude loše, ne diraj ništa. Samo se odmaraj. Volim te, obožavam te! – poljubi je nježno i sa suzama u očima. – Odmah se vraćam. Jurim! Tu sam za pol sata! Digne se da odjuri prema selu. Emina mu još uhvati ruku. – Znači, hodamo? Upita ga hrabro. Mora znati. Prije smrti. – Što hodamo, ženimo se! Ti si jedina žena za mene. Poznajemo se cijeli život. Ne bih mogao više biti ni s jednom drugom curom. Zapravo sam te oduvijek volio! – I ja tebe! On joj poklopi ruku svojom, stisne je i odleti poput vjetra. Začas nestane. – Pazi da tebe ne ugrize! – dovikne ona za njim. Zbilja se bojala za njega. Sad kad je čula ono što je oduvijek željela čuti. Iako joj je noga strahovito pulsirala i pekla je, bila je smirena. Gledala je prema pučini i uživala. Željko je voli. Čak joj je i rekao! Sve je dobro. Baš je sve lijepo. Ležala je tako sama dok su galebovi kliktali iznad nje, a noga joj se pretvarala u napuhani balon. Konačno se dosjeti, pa otpusti povez. Osjeti snažne trnce. Ali nekako je ništa nije smetalo. Ponovno zaveže povez, ali ne tako čvrsto. Zbog Željka. Zbog sebe nije brinula. Ona je bila zadovoljna. I da ju je ugrizlo sto zmija. No kako je vrijeme prolazilo, noga je počne strahovito boljeti. Ovo je kraj. Samo da još prije vidim Željka, razmišljala je u omaglici. Počne micati nogom. Rastezati je i grčiti. Tako joj je bilo lakše. Kao kad je imala gripu. Paše joj uvijanje i frkanje. No Željko je rekao da bude mirna. Pa i mirna je, nikud ne hoda. Nastavi s istezanjem i grčenjem. Bol je već postala nepodnošljiva. Uto začuje oštar zvuk. Zvuk kakav odavno nije čula. Zvuk kojem uopće nije mjesto u ovoj tišini. Zvuk motora. Nastavak u sljedećem broju...

Sadržaj vam omogućuje

DUPLERICA

9. kolovoza 2016., br. 638 || REGIONALNI TJEDNIK

biti 120 tisuća novostvorene vrijednosti

računala plati raditi”

POSAO Rad preko učeničkoga i studentskog servisa

dobro zabavljaju i svaki će zaraditi džeparac od oko 2.000 kuna.

astavaca u tri klase

SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO

Uskoro i trajni nasadi borovnica u Petrijancu Pl ant až a kras t avac a samo je uvod u još veću priču, govori nam načelnik Petrijanca Vladimir Kurečić i najavljuje da od ove jeseni kreću u podizanje trajnih nasada, najvjerojatnije borovnica. Na dva hektra općinske zemlje posadit će se više sorti borovnica, od sibirskih do američkih sorti, kako bi sezonu branja proširili na razdoblje od svibnja do listopada i time osigurali dobre otkupne cijene. – Tu će moći raditi nezaposleni, socijalni slučajevi, studenti i učenici, slično po modelu krastavaca. To će biti jezgro na koje će se organizacijiski moći priključiti i mali kooperanti s manjim parcelama. Mi ćemo im sve osigurati, od savjeta, sadnica, plasmana i financiranja putem kredita koji će moći vraćati kroz proizvodnju – opisuje poduzetni načelnik viziju poljoprivredne kooperative na tlu svoje općine. Objašnjava nam da već dugo godina proučava

tica i kaže da joj nije teško raditi jer i kod kuće pomaže svojima u radovima, a ovo je ujedno prilika da nešto zaradi. – Novce ću štedjeti za prijevoz i fakultet – kaže Boris, koji u Čakovcu studira održivi razvoj, smjer termotehnika.

Neki štede za fakultet, a drugi će zarađenime novcem platiti vozački ispit ili dijelove za bicikl Tijekom dva mjeseca svaki će u prosjeku raditi ukupno 20 do 25 dana po dva do maksimalno tri sata dnevno i zaradit će oko 2.000 kuna, ovisno o tome koliko se puta odazvao pozivu i koliko je nabrao. Nakon branja, krastavci se odvoze na sortirnicu i bilježi se koliko je

modele talijanskih i austrijskih kooperativa te njihove sustave veletržnica. Svjestan je da su tranzicija i otvaranje tržišta devastirali domaće poljoprivrednike koji se teško sami upuštaju u poduzetništvo. Smatra da Općina može nešto poduzeti kroz razvoj socijalnog poduzetništva.

“Godinama vodim naše proizvođače u Italiju. I mi bismo mogli imati njihov model veletržnica.” – Privatnik gleda isključivo svoj profit i kako će uštedjeti, a Općina može poslovati s nulom ili malim gubitkom ako će time donijeti dobrobit i stvoriti novu vrijednost za zajednicu, kao što smo napravili s krastavcima – govori Kurečić, dodajući da za borovnice već ima zainteresirane kupce iz Rusije i Turske. tko nabrao te Općina otkupljuje njihov urod i dalje ga plasira Podravci s kojom ima sklopljen ugovor. – Mislim da im je zarada motivirajuća i da će svakome dobro doći. Jedna djevojka kaže da će si platiti vozački ispit, druga da će kupiti dijelove za bicikl. Svi su mladi prijavljeni preko učeničkog tj. studentskog servisa, imaju otvorene žiro račune, osigurani su i ovih će dana dobiti prvu tranšu novca, a krajem kolovoza drugu. Općina je u projekt uložila 30-ak tisuća kuna i do kraja kolovoza ukupno će se ubrati 25 do 30 tona krastavaca. Računamo li da je prosječna otkupna cijena četiri do pet kuna po kilogramu, to znači da ćemo dobiti 120 tisuća kuna novostvorene vrijednosti. Time je ulaganje Općine potpuno opravdano i pokazali smo da se isplati raditi – smatra Kurečić.

Sudeći prema brojkama, učenici su vrlo marljivi radnici, a uglavnom rade kao konobari

Rekordan broj učenika radi da zaradi džeparac  Porast: Učenički servis ima 795 članova, od čega je njih čak 593 novih, učlanjenih samo do kolovoza ove godine Piše: VIŠNJA GOTAL vgotal@regionalni.com

Ljeto je i školski su praznici. Dok većina školaraca vrijeme provodi ne razmišljajući o nikakvim obvezama, sve je veći broj onih koji si taj luksuz ne mogu priuštiti. Oni mogu birati – ili biti slobodan i bez kune u džepu ili pronaći sezonski posao i jesen dočekati s novcima na računu. Ili pak odraditi prvi dio ljeta, pa sa zarađenime otići na ljetovanje. Bez obzira na što će ga potrošiti, oni su odlučili novac zaraditi. Za to im je najbolja varijanta rad preko učeničkoga ili studentskog servisa. Sudeći prema brojkama, srednjoškolci su postali vrlo marljivi radnici.

Više učenika

Učenički servis ima 795 članova, od čega je njih čak 593 novih, učlanjenih do kolovoza ove godine. Toliki broj novih iskaznica iznenadio je i Karmelu Bajsić i Aleksandru Malec iz računovodstva, koje brinu o učeničkom servisu. – Ove godine je, slobodno mogu reći, abnormalni interes – veli Karmela Bajsić. I potražnja je veća no ikad. Nikad nije bilo ni toliko potpisanih ugovora za posao, čak 1.648, dok ih je prošle godine bilo 1.200. U učeničkom servisu nema, kao u studentskom, ponude poslova. Najviše je konobarenja i, sad u sezoni, odlazaka na more, gdje rade na poslovima pomoćnih radnika u hotelima i restoranima – na pospremanju, kao pomoć u kuhinji… Konobarenje na moru je najunosnije, zaradi se i po 25 kuna po satu. Na kontinentu poslove najčešće nude veliki trgovački lanci za punjenje polica i rad na blagajni, ali i neke tvrtke u proizvodnji.

Ove godine je, slobodno mogu reći, abnormalni interes. I potražnja je veća no ikad. Nikad nije bilo ni toliko potpisanih ugovora za posao, čak 1.648, dok ih je lani potpisano 1.200. Očekuje ih se još stotinjak do kraja godine.” Karmela Bajsić, učenički servis

Ove je godine, čujemo od učenika, popularna velika tvrtka iz Breznice koja ima korektan odnos i učenike plaća 20 kuna po satu. Prosječna je zarada 15 kuna za sat rada. Ipak, ponekad se “potrefe” i jako dobro plaćeni poslovi. – Baš su navalili na berbu krastavaca u Petrijancu – istaknula je Aleksandra Malec. Koliko čujemo, posao nije lagan, ali je dobro plaćen. Međutim, nisu svi poslodavci korektni prema ovoj, najmlađoj radnoj snazi na tržištu. Ima tvrtki koje podcjenjuju rad marljivih učenika, pa im za poslove u pogonima plaćaju devet kuna po satu, što je čisto iskorištavanje. Još gore – ima i onih koji uopće ne plate, pa se djeca tako vrlo rano nađu u nerijetkoj hrvatskoj situaciji na tržištu rada – bitki za svoj zarađeni novac. Ali za takve se tvrtke brzo pročuje, pa će ih ubuduće, nadaju se računovotkinje, učenici izbjegavati. U učeničkom servisu nema,

kao u studentskom, ponude poslova. Prema reakcijama koje čuju od učenika, Bajsić i Malec zaključuju da je sve veći broj članova rezultat nedostatka novaca. – Djeca više ne mogu očekivati da im roditelji kupe što žele, pa se moraju sami pobrinuti za to. Svi su zadovoljni. Djeci dobro dođe novac, roditeljima pomoć, a poslodavcima vrijedna radna snaga – vele.

A studenti?

Sa studentima je malo drukčija priča. Dok je sve više učenika koji rade, u studentskom je servisu tek 3 % članova nego lani. Iako im je priča olakšana jer imaju na raspolaganju veliki broj poslova – svakodnevno je aktivno 50-ak oglasa – od velikog broja upisanih u studentski servis tek je njih oko 3.000 aktivnih. Čak je i poslodavaca 18 % više nego lani – njih 1.280 – ali tek je petstotinjak ugovora više. S obzirom na to da je veća potražnja, sve je više studenata koji ljeti traže posao tako da preciziraju u koji grad žele i točno od kada do kada. Od poslova studentima se nudi uglavnom ugostiteljstvo, pomoćni poslovi u turizmu, prerađivačka poduzeća... Studentski servis ima i „crnu“ listu poslodavaca koju dijeli s ostalim servisima u Hrvatskoj. Studenti posao mogu naći sami ili preko studentskog servisa kao posrednika. Ako je riječ o poslu preko servisa, tad on i garantira naplatu. – Studenti su na prvome mjestu i mi smo ovdje zbog njih. Pomažemo im olakšati studij na svaki način, pa tako i na ovaj financijski – govori ravnatelj Studentskog centra Nenad Milijaš.

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 9. kolovoza 2016., br. 638

sport www.regionalni.com/sport Zovite nas na 042/290-777

Kristijan Đurasek 18. na Olimpijskim igrama u Riju na Olimpijskim igrama, bolji je bio samo August Prosenik 1936. koji je u Berlinu bio 13. Kristijan je odlično odradio utrku duljine 237,5 km, sa svim usponima i nizbrdicama i ušao u krug među 20 najbolji svjetskih biciklista današnjice. Za ilustraciju, pobjednik Tour de France cestovnu utrku na OI završio je na 12. mjestu.

Varaždini biciklist Kristijan Đurasek završio je svoj nastup na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru u cestovnoj utrci na 18. mjestu. Svega tri i pol minute Kristijan je prošao ciljem iza pobjednika Belgijca Grega Van Avermaeta. Ovaj rezultat drugi je u povijesti nastupa hrvatskih biciklista

PLIVANJE Članovi PK Varaždin nastupili na utrkama u Zadru i Biogradu

Članovi KKK Varteks Katja Bengeri, Maja Štimac i Roko Bengeri nastupili su u sastavu hrvatske reprezentacije na utrkama Europskoga kupa u slalomu za mlađe dobne kategorije u Českim Budejovicama Na utrci slaloma varaždinski kajakaši ostvarili su sljedeće rezultate, u kajaku jednosjedu Katja Bengeri zauzela je 13. mjesto i ušla u finalnu vožnju, gdje je zauzela također 13. mjesto, dok je Maja Štimac završila na 28. mjestu, Katja Bengeri vozila je slalom i u disciplini kanu jednosjed, gdje se plasirala na 8. mjesto te se uvrstila u finale, gdje je osvojila 7. mjesto. Roko Bengeri je u disciplini kajaka jednosjeda završio na 28. mjestu. Na utrci slaloma u kajaku jednosjedu Katja Bengeri zauzela je 16. mjesto, a u disciplini kanu jednosjed zauzela je 11. mjesto, dok je Maja Štimac završila na 21. mjestu, Roko Bengeri u disciplini kajaka jednosjeda završio je na 33. mjestu.

Zapaženi nastupi članova PK Varaždin na maratonima Karlo Rosenthal, 2002. godište, uspješno je preplivao dionicu od 5 kilometara te zauzeo izvrsno 16. mjesto u kategoriji do 15 godina, a u ukupnom poretku sa starijim natjecateljima bio je na 54. mjestu, što je također odličan rezultat. Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

Članovi PK Varaždin aktivni su i tijekom ljeta. Nastupili su na dvije plivačke priredbe u Zadru i Biogradu.

Mladi

U organizaciji Plivačkoga kluba Zadar održan je tradicionalni 44. Plivački maraton Zadar – Preko, na dionici od 5 km. Prijavilo se ukupno 109 natjecatelja, koji su razvrstani u nekoliko starosnih

Ema Tropp osvojila je broncu na velikome maratonu u Biogradu kategorija. Član PK Varaždin Karlo Rosenthal, 2002. godište, uspješno je preplivao dionicu od 5 km s odličnim vremenom 1 sat i 23 minute te zauzeo izvrsno 16. mjesto u kategoriji do 15 godina. U ukupnom poretku Karlo je zauzeo 54. mjesto. U Biogradu na Moru PK Dupin organizirao je 13. Bi-

Karlo Rosenthal na maratonu u Zadru

ogradski maraton. Plivao se veliki maraton od 3,5 km te mali maraton u duljini od 1 km, posvećen prerano preminulom plivaču PK Dupina Dinu Eškinji. Maratonci PK Varaždin Ema Tropp, Neven Marđetko i Nino Petek bili su iznimno uspješni. Ema Tropp je plivala veliki maraton od 3,5 km te je u kategoriji 30-39 godina osvojila brončanu medalju, s odličnim vremenom 1.14,22. Neven Marđetko je otplivao mali maraton duljine 1 km te je u kategoriji 30-39 godina

s vremenom 24,47 također osvojio brončanu medalju. Nino Petek prvi je putanastupio na plivačkome maratonu i

Neven Marđetko osvojio je broncu na malome maratonu u Biogradu stazu duljine 1 km otplivao je u vremenu 20,17 u kategoriji 40 godina te stariji i zauzeo peto mjesto.

Članovi PK Varaždin na maratonu u Biogradu

STOLNI TENIS Borovec i Vukelić na predselekcijskom Eurotalents kampu

Teniski turnir Ljubeščica U Ljubešćici je povodom dana Općine L j u b e š ć i ce o d i g r a n otvoreni teniski turnir. Sudjelovalo je ukupno 30 igrača, a igralo se u kategorijama seniori (do 35 god), veterani (+35) i parovi. Pobjednic i po ka tegor ijama su: Max Kostić Ferček, Dražen Štriga te par Max Kostić Ferček Max/Hrvoje Šipuš.

Novi izlasci mladih na europsku scenu

Bruna Borovec i Jelena Vukelić

Bruna Borovec, mlada talentirana stolnotenisačica STK Starr i polaznica Regionalnoga stolnoteniskog centra Varaždin, sudjeluje na predselekcijskom kampu u Kiskunfélegyházi u Mađarskoj u sklopu programa Europske stolnoteniske federacije ETTU Eurotalents, uz još jednu mladu varaždinsku stolnotenisačicu, Jelenu Vukelju.Bruna je dobila pozivnicu izbornika hrvatske stolnoteniske reprezentacije Nikice Vukelje. Njih dvije pokušat će svojim radom i talentom ući u posebni razvojni program

koji financira Europska stolnoteniska federacija ETTU. Ovogodišnji ciklus ocjenjivanja i odabira mladih stolnotenisača i stolnotenisačica rođenih 2005./06. provodi se tijekom četiri Eurotalents kampa, dva predselekcijska kampa te na kraju najbolje čeka završni selekcijski kamp. Ukupno u kampovima sudjeluje više od 400 najboljih mladih stolnotenisača Europe koje odaberu njihovi matični savezi, a na kraju ciklusa bit će odabrano samo njih desetak. Predselekcijski kamp u Mađarskoj je sjajno

organiziran, vodi ga šest mađarskih trenera i osam sparing partnera te je jedan od najboljih za izobrazbu mladih stolnotenisača u Europi. Regionalni stolnoteniski Varaždin RSTCVZ i voditelj Ronald Ređep u suradnji s klubovima postigli su izvanredan uspjeh za ovaj kraj i mlade talente pripremajući i koordinirajući pripreme i treninge za najveću mladu nadu na prostorima Hrvatske, a sada dokazano i na području Europe u stolnom tenisu, Leona Šanteka. U Eurotalents program jedini iz Hvatske

prošle je godine uspio ući mladi stolnotenisač STK Starr i STK Ljubeščica Leon Šantek. Ove godine napravio je i korak više te ušao među pet najboljih mladih stolnotenisača Europe rođenih 2003./04. u razvojnom projektu Eurotalents putem kojeg mu se financiraju trening kampovi i stručna pomoć najboljih europskih stručnjaka za individualne razvojne programe. Za nekoliko tjedana sudjelovat će na kampu u Luxembourgu, na koji dolaze u sklopu projekta vrhunski treneri i sparing partneri iz Kine.

9. kolovoza 2016., br. 638 || REGIONALNI TJEDNIK

oglasi

Vidokrug

REGIONALNI TJEDNIK || 9. kolovoza 2016., br. 638

Među tri najljepše plemkinje ove godine se plasirala i Lucija Antolić iz Sudovca

Za najprincezu je izabrana Ema Antolić, također iz Sudovca pored Novog Marofa

DANI PLEMSTVA Na 15. Danima plemstva u Gornjoj Rijeci izabrane su najljepše dame

Ema Antolić najprinceza, a Lucija Antolić pratilja najljepše plemkinje Ema Antolić je postala najprinceza, a Lucija Antolić izabrana je za pratilju najljepše plemkinje na 15. Danima plemstva u Gornjoj Rijeci Ema Antolić iz Sudovca na čemu se temelji ova kulkraj Novog Marofa postala je turno-turističko-sportskonajprinceza, a Lucija Antolić gastronomska manifestacija. iz Sudovca proglašena je pratiljom najljepše plemkinje na Povratak u povijest 15. Danima plemstva koji su Bogata povijest podkalničodržani u Gornjoj Rijeci. Ove koga kraja glavni je razlog godine titula najplemkinje zbog kojeg se krenulo u orgapripala je Luciji Kos iz Križe- nizaciju Dana plemstva, koji vaca, a uz Sudovčanku Luciju se održavaju u kolovozu, uoči Antolić pratiljom je blagdana Velike Gosproglašena i Vepe. Uz Općinu ronika MikloGornja Rijeka bušec iz Doi OŠ Sidoninje Obreži. Riječ je o manifestaciji ju Rubido Pratilje E rdö d y, koja se temelji na najprinorganizabogatoj povijesti ceze su tor Dana Melani plemst va podkalničkoga kraja, Lovrić iz je Udruga a održava se uoči Križevaca i Podkalnički Patricia Vrplemenitaši, Velike Gospe tar iz Donje koja je osnovaRijeke, dok je najna 2000. godine princ Nikola Oreški iz i bavi se očuvanjem Gornje Rijeke. kulturno-povijesne tradicije Na ovom izboru, koji je potkalničkoga kraja, odnosno sastavni dio tradicionalne istražuje povijesnu istinu o manifestacije Dani plemstva, plemićima i plemkinjama koji ocjenjuje se lijep izgled i su živjeli na potkalničkim profinjeno, uglađeno drža- prostorima. Organizacijom nje svojstveno nekadašnjim Dana plemstva nastoji se plemićima i njihovu životu, spasiti od zaborava i oživjeti

POVIJEST

S plesom oduševili članovi Udruge Podkalnički plemenitaši

Tko je bila Sidonija Erdödy Rubido? Sidonija Erdödy Rubido bila je grofica, operna pjevačica i vatrena zagovornica ilirizma. Roditelji su joj pružili izuzetno obrazovanje, pa je tako Sidonija uz strane jezike (francuski, njemački, latinski) koje je morao poznavati svaki pripadnik plemstva u to doba, učila i hrvatski, što u ono doba baš i nije bilo uobičajeno. Godine 1833. u dobi od samo 14 godina u zagrebačkoj Streljani izvela je Gajevu budnicu “Još Hrvatska ni propala” uz neviđene ovacije publike. Bilo je to zaista nevjerojatno čudo, jer su se sve kazališne i kulturne priredbe onoga doba izvodile isključivo na njemačkom jeziku. Time su životni put i slava mlađahne grofice bili osigurani. Sidonija je također bila jedna od rijetkih žena koje su se

istinski priključile ilirskom pokretu. Nakon Revolucije 1848. društveni angažman popularne grofice prestaje pod pritiskom Bachova apsolutizma, da bi 1861., nakon ponovnog uspostavljanja građanskih sloboda, grofica Sidonija bila izabrana za pokroviteljicu Hrvatskoga glazbenog zavoda. Sidonija Erdödy Rubido vodila je uzoran obiteljski život. Godine 1843. u Mariji Bistrici udala se za svoga velikog obožavatelja Antuna pl. Rubido od Zagorja, s kojim je imala dvoje djece, no jedno je umrlo. Nakon muževe smrti povlači se u dvorac Gornja Rijeka, gdje nastavlja u miru živjeti sa svojim sinom Radoslavom, vodeći uzorno gospodarstvo i pomažući okolnim seljacima.

davna vremena u kojima je živjela Sidonija Erdödy Rubido, grofica, operna pjevačica i vatrena zagovornica ilirizma, pa se sama manifestacija organizira u blizini dvorca gdje je nekad živjela. Manifestaciju prati vrlo bogat kulturno-zabavni program, a sam događaj i ove je godine privukao brojne goste. Tako su u Gornju Rijeku stigli saborski zastupnici Anđelko Stričak, Anka Mrak-Taritaš te Branko Hrg, koji je ujedno i gradonačelnik Grada Križevaca, a od drugih uzvanika u Gornju Rijeku stigli su gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić, njegova zamjenica

Melita Samoborec, načelnik Općine Novigrad Podravski Mladen Mađer, načelnik Općine Kalnik Mladen Kešer, načelnik Općine Sveti Petar Orehovec Franjo Poljak, ravnateljica HPA Marija Vukobratović i brojni drugi. Uzvanike je pozdravio naačelnik Gornje Rijeke Darko Fištrović. – Sredstva za manifestaciju osigurali smo u općinskom proračunu, a pomogao nam je i Grad Križevci – istaknuo je. U programu su, uz Udrugu Podkalnički plemenitaši, nastupili Povijesno-plesna udruga Kontea iz Konjščine te plesna skupina Sidonija.

Na 15. Dane plemstva u Gornju Rijeku stigli su brojni uzvanici i saborski zastupnici, među kojima je bio i Anđelko Stričak

9. kolovoza 2016., br. 638 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi

Oglas

REGIONALNI TJEDNIK || 9. kolovoza 2016., br. 638

Mali oglasi

9. kolovoza 2016., br. 638 || REGIONALNI TJEDNIK

Mali oglasi

7Plus Regionalni tjednik Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h Srijeda-petak: 7.30 - 15 h

Ostala prijamna mjesta: Varaždin

GIFT SHOP LETIZIA Ivana Kukuljevića17 Radno vrijeme: pon - sub: od 7 - 20, nedeljom i blagdanima od 7 do 14 h

NOVI MAROF

Benjak Remetinec 290 pon - pet: 7.30 15 h subotom: 7.30- 12 h

LUDBREG

CVJEĆARNICA „RUŽA“ P. Krešimira 19 Radno vrijeme: od 8 do 16 subotom od 8 do 14 sati

IVANEC

Lepoglava

Vočarna „BAGREM“

Hrvatskih pavlina 3a

Poljodom Gospodarska 2,

Cvječarnica „BAGREM“

Trg hrvatskih ivanovaca 9a

www.regionalni.com

KUĆE

EUROEstate – ovlašteni posrednik u prometu nekretnina; ponuda i uvjeti poslovanja na www.euroestate-nekretnine.hr; URED: Zagrebačka 30, Varaždin; 042/488-402; 098/652059 ozn.556c AKCIJSKA CIJENA do 20.06.! Starija kuća-kurija, dvorište 1170 m2, ograđeno, mirna lokacija, energetski certifikat F, mob.: 099/517-9982 ozn. 388c MEN-ARS NEKRETNINE kupnja, prodaja, najam, najveći izbor nekretnina u gradu, ured agencije; Zagrebačka 31, Varaždin, www.men-ars.hr, 042/200-117, 098/16 444 83 ozn.141c PRODAJE se vinograd sa vikendicom u Radovanu. Povoljno, mob.: 098/136-9074 ozn.1558/1/1 PRODAJEM vinograd s berbom, održavanu klijet, struja, asfalt, voda uz dvorište, pogled, intima, inventar. Voćnjak i šumu. Ukupno 8 000 m2, općina Cestica, mob.: 095/831-2346 ozn.3149

STANOVI HITNO POTRAŽUJEMO ZA NAŠE KUPCE!!! Jednosobne, dvosobne i trosobne stanove!! Obiteljske kuće na području grada!! LUCERNA NEKRETNINE, mob.: 0 9 8/162-1 432; 091/784-4868 ozn.62c

Z. Frankopana: jednosobni stan 31 m2 28 000 €, 1. kat, dvosobni stan 52 m2, 37000 €, en. razredi D, Wens nekretnine, 042/561-319; 091/390317 5; 0 9 9 / 8 3 2 - 5 0 6 5 ozn.378c VARAŽDIN: kupuje se garsonjera ili jednosobni stan. Isplata gotovina. PAUREVIĆ NEKRETNINE, 098/9706-575 ozn.167c TROSOBNI stan u Varaždinu, en.r. B, 90 m2, blizina centra, vrlo povoljno, upitati na mob.: 091/1899-702 ozn.3135

Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/533-4669

www.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-774

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

KUPUJEM stan do 50 m2 u POS naselju kod Jalkovečke i Križanićeve ulice, mob.: 098/1809-152 ozn.3141

ZEMLJIŠTA UZIMAM oranice u zakup u okolici Varaždina po najboljim uvjetima, mob.: 098/936-2545 ozn.2928

TRAŽIM zemlju u najam na području Bartolovca, Trnovca, Zbelave, Kučana i Kneginca, mob.: 091/542-9409 ozn.3172

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEM p.p. na Korzu od 18, 90 i 35 m2, može i zajedno. Mob.: 091/581-7493 ozn.3192 UHODAN fast-food u centru grada iznajmljujem povoljno. Mob.: 091/2626-152 ozn.516c IZNAJMLJUJE se ugostiteljski objekt sa opremljenom kuhinjom, stanom i garažom, B. Radića 105, Varaždin, informacije na mob.: 091/3030-568 ozn.3166 IZNAJMLJUJEM novourešeni poslovni prostor, centar, 60m2, parking, mob.: 091/232-0350; 091/352-0083 ozn.612c

NAJAM HITNO POTRAŽUJEMO ZA NAJAM!!! Jednosobne, dvosobne i trosobne stanove!! LUCERNA NEKRETNINE, 098/162-1432; 091/784-4868 ozn.62c IZNAJMLJUJEM namješten dvosoban stan, en.r. C, etažiran, u zgradi, mob.: 098/395-962 ozn.3163 IZNAJMLJUJEM garsonjeru, poseban ulaz, en.r. C, blizu Kauflanda, mob.: 099/838-6978 ozn.3175 STUDENTI ili samci, iznajmljujem tri zasebne sobe, kuhinja, kupaona, ulaz poseban, en.r. B, mob.: 099/3149-105 ozn.3187 IZNAJMLJUJEM novouređeni stan, centar, 60 m2, 2 sobe, kuhinja i kupaona, parking. Mob.: 091/232-0350; 091/352-0083 ozn.612c

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. GARANCIJA KVALITETE! • izmjena i popravak autostakala • triplex i plexiglass • parking senzori • zatamnjivanje autostakala • poliranje farova • plaćanje u ratama • za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/fax: 042/232- 80 0, 231-298 ozn.19c

KUPUJEM automobile, traktore, kombije, kamione, poljoprivredne priključke, ispod cijene, mob.: 098/927-9560 ozn.2907 AKCIJA ! EURO-KUKE za sva vozila, nadstrešnice za automobile, rabljene gume. Mob.: 098/9833-910 ozn.38c

POSAO TRAŽI se pomoćna kuharica sa završenom ugostiteljskom školom za rad u Austriji. Tel.: 0043/676/300-7980 ozn.2707 TRAŽI se radnik za montažu knaufa sa znanjem gletanja i farbanja, mob.: 091/510-3072 ozn.2706 CAFFE BAR prima mlađu curu u stalni radni odnos. Radi se 40 sati tjedno. Plaća 4.000,00 kn. Mob.: 097/6051-249 ozn.651c GRADNJA KOJIĆ prima kv zidara, tesara i pomoćnog radnika u radni odnos, mob.: 098/449-583 ozn.285c TRAŽIM samostalne soboslikare, špatlere i fasadere, mob.: 091/250-1040 ozn.586c TRAŽIMO hitno dadilju na neodređeno vrijeme u Švicarskoj. Posao obuhvaća čuvanje dvoje dječaka (4 i 8) i pomaganje u kućanskim poslovima. Neophodno je osnovno znanje njemačkog jezika. U obzir dolaze pouzdane, iskrene, strpljive i marljive osobe

do 45 god. Kontakt: mirjana. sama@gmail.com ili telefonom 0041/78-699-8042 od 18:00 sati. Ozn.100c BRINULI bi o starijoj ženskoj ili muškoj osobi, može i bračnom paru, po dogovoru, mob.: 098/9060-658 ozn.352c TRAŽIMO konobara/konobaricu za rad u kafiću kod Kauflanda. Javiti se na broj mobitela 091/4334-004 ili doći osobno. Ozn.1a BENČEK TRANSPORT d.o.o. Zamlača – traži 1 vozača C katerogije – locco vožnja, 1 vozača C+E kategorije – locco vožnja, 2 vozača C+E kategorije za domaći prijevoz (novootvoreni posao). Info.: osobni dolazak: Zamlača, Plitvička 42, mob.: 098/267-169 ozn.3165 PEKARA KATARINA iz Sračinca traži 2 prodavačice za rad. Info: 091/514-7212 ozn.627c MEDICINSKU SESTRU sa položenom vozačkom dozvolom traži Dom za staree i nemoćne osobe, upitati: 098/973-5565 ozn.3117 ATELJER KERAMIKE traži suradnika, ženska osoba 45 – 50 godina, isključivo iz Varaždina. Kontakt mob.: 098/975-3637 poslije 15 h, ozn.3116 FAST FOOD u Varaždinu traži jednog pizza majstora i jednog djelitelja letaka. Javiti se na broj: 091/2626-152 ozn.3120 TRAŽI se pekar sa ili bez iskustva. Upitati: 091/509-6601 i osoba za čišćenje lokala mob.: 091/5933-113 ozn.252c

USLUGE RUŠT IZRAĐUJE KROVIŠTA i krovopokrivačke radove te zidarske radove s materijalom i bez njega. Brzo i kvalitetno. Upitati: Strahoninec, Žrtava fašizma 74, tel.: 040/333-873 ili mob.: 099/353-6134, www.rust.hr ozn. 655c

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/639-9932 ozn.1c

ODČEPL JIVANJE od vodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c

ENTRY - AKCIJA GARAŽNIH VRATA -Sekcijska i krilna, vrhunske njemačke kvalitete. Veliki izbor panela i boja. Višegodišnje jamstvo! U ponudi motori za ograde. Ugradnja i servisi. Tel. 042/351511, 095/969-1251, www. entry.hr ozn.5c

CENTRALNO GRIJANJE, plinske instalacije, vodovod i kanalizacija, klimatizacija, solarni sustavi, montaža sanitarija, hidrofora. Master j.d.o.o. 0 91/739 - 6751, w w w. master-instalacije.com ozn.898a

ART-LAB SERVIS računala, Tome Blažeka 3, Varaždin – reparacija matičnih ploča, čišćenje računala i instalacije op. sustava, asus, acer, hp, lenovo, toshiba. www.pcserviser. com, 042/321-702 ozn. 365c ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c

KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o. Varaždin, I. Režeka 4.c, tel. 042/214-711, fax: 200713, e-mail:ured@biro-lipic.hr. Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn.40c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob.: 099/672-6574 ozn.602c

Mali oglasi

REGIONALNI TJEDNIK || 9. kolovoza 2016., br. 638 KREDITI U ROKU 24 SATA “Totalno drugačiji od drugih” • NOVO: Isplata u danu do 40.000 kn (samo sa osobnom iskaznicom i bez ovjere poslodavca) • Brzi krediti do 30.000 € • Krediti do 75 % primanja • Umirovljenički do 84. god. • Za zaposlene na određeno • Zatvaramo crne liste i ovrhe • BEZ POLICA ŽIVOTNOG OSIGURANJA Licencirani ured Omicron d.o.o. B. Radić 20, Varaždin Mob: 098/482-001 098/267-696

TOPLINSKE fasade: iskoristite sredstva EU fondova, knauf sistemi, farbanje, gletanje, mob.: 098/1320-197 ozn.118/1/1

TERMO FASADE, strojna žbuka, strojne glazure i pjeskarenje, GRANOM d.o.o., mob.: 098/267065, tel.: 042/612-774, granom@ granom.hr, www.granom.hr ozn.203c FASADE – sve vrste fasada, knauf sistemi, soboslikarsko-ličilački radovi, kompletno uređenje doma. Povoljno. Mob.: 098/9312260 ozn.59/3/1 BU-JAN TIM j.d.o.o. – izvodimo : novogradnja, kompletna adaptacija kuća, izrada te prekrivanje krovišta, izrada stiropor fasada, razni strojni iskopi te postava tlakovaca, mob.: 098/974-5950 ozn.650c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.: 098/284-922 ozn. 205C INOX, alu i staklene ograde, klizne staklene stijene, knauf i postava keramike, mob.: 095/536-6233 ozn.113/1/1 KERAMIČARSKI OBRT Toplek postavlja keramiku brzo, kvalitetno, povoljno, mob.: 098/473-421 ozn.603c

KUĆNI MAJSTOR – obavljamo električarske, vodovodne i ostale manje građevinske radove. Uredno i povoljno, mob.: 097/6051304 ozn.3169 SOBOSLIKARSKE, keramičarske te manje zidarske radove i bojanje fasada, radimo. Kade emajliramo, mob.: 099/401-0300 ozn.352c PRIJEVOZE, selidbe, postave po gradu i cijeloj Hrvatskoj. Cijena najpovoljnija, mob.: 098/9060658 ozn.352c NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva. Uređenje dvorišta, iskopi i navozi. Mob.: 099/3530180. ozn. 600c NGT iskopi, navozi, postava tlakavaca, ograde, rušenja objekata, adaptacije i ostali građevinski radovi, mob.: 095/821-2456, tel.: 042/210-461 ozn.290c INSTALACIJE VODOVODA, centralnog grijanja, adaptacije kupaonica, ugradnja hidropaka, vodomjera, sitni popravci! Kvaliteta prioritet! Mob.: 095/7384425 ozn.3181

GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.091/588-5740 ozn.151c

KERAMIČARSKE i manje zidarske radove izvodim kvalitetno i po pristupačnim cijenama, mob.: 091/121-4565, tel.: 042/214-565 ozn.3154

GRAĐEVINSKI RADOVI, adaptacije i sanacije kuća i stanova, sanacije krovova, gipskartonski i soboslikarski radovi. Garancija na radove. Ninex Mob. 098/414128 ozn. 303c

SOBOSLIKARSKE radove i knauf sustave izvodim ,kvalitetno i po pristupačnim cijenama, mob.: 091/121-4565, tel.: 042/214-565 ozn.3154

IZRADA svih vrsta termofasada, gipskartonski i soboslikarski radovi. Na sve radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.303c.

STANKO D.O.O. adaptacije, fasade, knauf sistemi, podopolagački radovi, mob.: 095/917-0675 ozn.517c

V O D O V O D , ce nt r a l n o g.,vodomjeri, odštopavanje. American, Diners, rate. Mob. 098/570-158 ozn. 298c

SOBOSLIKARSKI RADOVI, povoljno, mob.: 091/540-2681 ozn. 151c

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob.: 098/931-7570 ozn.184c

PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi i podopokrivalački, tel.: 042/331-200, mob.:097/771-2313 ozn. 2C FASADE – izrađujemo toplinske fasade sa mat. po izboru ili bez mat. U dogovorenom roku po najpovoljnjjim cijenama, vrhunska kvaliteta i pismena garancija, posjedujemo sve certifikate i licence. www.gradicop.hr mob.: 091/511-0682 ozn.81c KNAUF – izrađujemo spuštene stropove, pregradne zidove, obloge zidova, špahtlanje, gletanje, bojanje po najpovoljnijim cijenama u dogovorenom roku, vrhunska kvaliteta i pismena garancija, www.gradicop.hr mob.: 091/511-0682 ozn.81c

SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe nudimo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob.: 098/704-257 ozn.353c BRAVARIJA-MAČEK: Novo inox! Spavaće kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije. Mob.: 098/9615016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob.: 091/511-1999 ozn. 24c PARKETI SJAJ - ogledalo Vašeg doma! Sve vrste parketa, podova, te obnova starih parketa i stepeništa. Nazovite s povjerenjem!

Tel.: 040/682-988, mob.: 098/242190 ozn.564c MIŠAK – iskopi, navozi, rušenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih površina, malčiranje. Mob.: 091/572-3895 ozn.445c SOBOSLIKARSKI – fasaderski obrt: bojanje unutarnjih i vanjskih zidova, izrada toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistem, spušteni stropovi, pregradni zidovi. Mob.: 098/ 9254 – 731 ozn.570c FOTOGRAFIJE za dokumente: 29 kn – 8 fotografija. Studio Nuvola – Tel.: 042 561 051. Ozn.510c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader.com , mob.: 098/791-092, 042/647-168 ozn.314c VISOKO i niskogradnja, izvo-

dimo adaptacije, fasade, krovišta, strojnu žbuku i keramiku, Zifgradnja d.o.o. Mob. 095/9033767 ozn. 357c ŽIVOTINJE SVINJE 150-170 kg, 1 kg/10 kn, moguća obrada, Varaždin, mob.: 099/406-2642 ŠTENCI njemačkog ovčara, mob.: 095/829-4353 ozn.3087

OSTALO PRODAJEM BENKOVAČKI kamen, različitih debljina i obrađeni kamen „Bunja“; otkupljujem drvene jednokratne palete 800x1200 i euro. Mob. 098/9828338 ozn.147c PRODAJE se grah trešnjevac 6,00 kn/kg, i zelenček, mob.: 091/5429409 ozn.3172 PRODAJE se vino mješane sorte, tel.: 042/647-535 ozn.3182 VINO MIJEŠANO Z. silvanac, muškat, sauvignon, gra-

Mali oglasi / Zahvale i sjećanja

9. kolovoza 2016., br. 638 || REGIONALNI TJEDNIK

POSLJEDNJI POZDRAV dragom prijatelju

MIRI ŠPOLJARIĆU Neće Te izbrisati vrijeme, ni sakriti tama, anđeo si koji nas prati i vječno ćeš živjeti s nama. Hvala Ti. Od prijatelja Iveka i obitelji Težak

POSLJEDNJI POZDRAV bratu, šogoru i ujaku

MARIJANU BANECU Počivao u miru Božjem. Od sestre Dragice i Zdenke, nećakinje Sandre, nećaka Danijela i Ervina, šogora Dragutina.

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, brata, ujaka i strica

MARIJANA BANECA koji je preminuo 2. 8. 2016. u 65. godini života. Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te dostojanstveno ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak.

N A J N OV I J I M O D EL I KREDITA!! BESPLATNA FINANCIJSKA ANALIZA, reprogramiranje nepovoljnih kredita. Zatvaranje blokada i crnih lista. AKCIJA, Varteks i Boxmark. REALIZACIJA 1-2 DANA, mob.: 098/969-1655 ozn. 176c ševina, moslavac – markice, analiza, mob.: 091/528-6765 ozn.1562/1/1 PVC BIJELU rabljenu stolariju, raznih dimenzija, prodajemo povoljno! Tel.: 042/606-137 ozn.3126 KUPUJEM neispravne motorne pile, kosilice, freze, flakserice i razne priključke, mob.: 098/9799666 ozn.3137 PRODAJEM stol hrast 220*90, zamrzivač Gorenje – ladičar, motornu pilu – Stihl 024 elektronik, aparat za zavarivanje – Lematec LS 116, mob.: 095/847-2306 ozn.116/1/1 VINO bijelo kvalitetno, cijena po dogovoru, mob.: 098/968-0408

ozn.117/1/1

KREDITI

ZAPOSLENI i umirovljenici do 30.000 €. Pozajmice - odmah: male mirovine, male plaće. Mogućnost otplate trajnim nalogom ( Var tek s , Konzum, Boxmark...) Zatvaranje crnih lista, blokada... www.kreditivarazdin. com, 091/4909-296, 042/561-192 ozn.568c

NAJPOVOLJNIJI licencirani krediti! – NOVO ! GOTOVINSKI KREDITI ZA ZAPOSLENE I UMIROVLJENIKE NA 15 GODINA! Za zatvaranje blokada, ovrha i c.l.! Novi krediti na ostatak primanja! Reprogram postojećih! Priznajemo putne troškove, dnevnice i zaštitni dodatak u k.s.. NOVO! Pozajmice za zatvaranje blokada. Expres pozajmice za zaposlene i umirovljenike! Poklanjam kreditne kartice! INF., Željka Matušin, 098/591533, 098/903-8995, VŽČK-KC ozn.138c

RIJEŠITE SE OVRHA, NEPOVOLJNIH KREDITA – do 15 g. za zaposlene i umirovljenike, na ostatak bez obustave na plaći… Rješenje za sve probleme na jednom mjestu… Express pozajmice – bez HROKA. NE TRAŽITE DALJE – IMAMO RJEŠENJE. Info: 099/837-1958 ozn.430c

Ožalošćeni: supruga Katica, sestre, braća, nećaci, nećakinje i ostala tugujuća rodbina *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom suprugu

MARIJANU Supruga Katica i ostala tugujuća rodbina

TUŽNO SJEĆANJE

BLOKIRANI? Više ne! KREDITI – POZAJMICE – zaposleni, umirovljenici. Rješavamo c.l., priznajemo putne tr. na ostatak pr. EXPRES POZAJMICE! Licencirani kred. ured. Mob.: 0 92/285- 5079; 091/572-3570 ozn.244c

na našu najdražu mamu, baku i prabaku

KATICU PLAVEC 15. 8. 2014. – 15. 8. 2016. Jako nam fališ. Nikola i Bojana s obitelji

RJEŠIVO u 2 dana! Bez ovjere. Za sve. KREDITI i POZAJMICE bez hrok-a. Za blokirane, jamce i sudužnike. Info: 099/4060-950 ozn.585c KREDITI I POZAJMICE!! Za blokirane, za jamce i sudužnike, za firme koje ne vrše ustege. Za Calcedoniu i Ytres na određeno. Info: 099/579-5712 ozn.138c KREDITI za zaposlene i umirovljenike do 30.000 €, krediti za mirovine ispod 1.500 kn. Mogućnost kreditiranja do 15 g., do 85. god. starosti. Pozajmice odmah, do 30.000 kn. Zatvaranja ovrha, blokada. Akcija - Varteks, Konzum, Boxmark, Calzedonia, 091/2034 666, 042/561-192 ozn.568c

NOVO –krediti i pozajmice za sve vaše potrebe: rasterećenje plaće, zatvaranje blokada, na tn, bez hroka… Nema nerješivog, provjerite!!! Mob.: 091/427-0722 ozn.430c

POZAJMICE do 30 000 kn bez HROK – a! Isplata odmah! VERCON VARAŽDIN, Kukuljevićeva 18, mob.: 099/488-5559 ozn.607c

NAJBRŽE do gotovine putem kreditnih kartica (Amex, Diners, Master, Maestro, Visa, Pbz), mob.: 097/6525-923 ozn.589c

NOVAC za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, tehničke robe, starina u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088840 ozn.233c

FENOMENALNI novi krediti

za svakoga!!! Rješavamo blokade, najniže kamate, realizacija 1-3 dana. Mob.: 095/399-2761; 098/920-9798 ozn.176c TR-AG informacije o pozajmicama, tel.: 042/321-701, mob.: 098/702-701 ozn.284c

POZNANSTVA VRUĆA I POHOTNA za tebe uvijek spremna i dostupna od 0-24, nazovi 064/400-909, tel./ mob.: 2,33 kn/3,58 kn/min. ozn.166c MUŠKARAC 44 g. traži ženu od 35 do 45 g. za ozbiljnu vezu, mob.: 097/6746-278 ozn.3127

Zahvale i sjećanja

REGIONALNI TJEDNIK || 9. kolovoza 2016., br. 638

SJEĆANJE

na nezaboravnu

na voljenog supruga, oca i djeda

LJUBICU GRABARIĆ 11. 8. 2002. Živiš u svakoj našoj radosti, tuzi, osmijehu i suzi. Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

SLAVKO KOS 9. 8. 2006. – 9. 8. 2016. S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe. Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

IVAN RIČKO 9. 8. 2014. – 9. 8. 2016. Kad bismo Ti barem mogli dati djelić života svog, da Ti srce zakuca, da Ti pogled zablista, da Ti se lice nasmije i da sve bude kao prije. Tvoja voljena obitelj

SJEĆANJE

IVAN RIČKO 9. 8. 2014. – 9. 8. 2016. Uspomene lijepe ćemo čuvati zauvijek u našim srcima i nositi.

JOSIPA BOGOVIĆA 7. 8. 2001. – 7. 8. 2016.

MARA ŠĆURIC 7. 8. 2013. – 7. 8. 2016 U mislima i molitvama uvijek si s nama.

Od supruge Ane s obitelji

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

ZVONIMIR MRAZ 9. 8. 2015. – 9. 8. 2016. Po dobroti Te pamtimo, s ljubavlju spominjemo i uvijek Te se rado sjećamo.

SLAVKO HRGAR 2011. – 2016. S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe. Tvoja obitelj

Tvoji najmiliji

ZAHVALA

povodom smrti naše

povodom iznenadne i prerane smrti moje supruge, majke i bake

MIRKE KOŠČAK preminule 26. 7. 2016. u 93. godini života, nakon duge i teške bolesti

Iskreno i od srca zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i znancima koji su nam izrazili sućut, položili vijence i svijeće uz njen odar te prisustvovali ispraćaju drage nam naše majke, bake i prabake na vječni počinak. Veliko hvala zdravstvenom osoblju kirurgije O.B. Varaždin, palijativnog odjela B bolnice Novi Marof te ordinaciji Opće medicine dr. Željke Perčinlić. Od srca hvala i vlč. Josipu Vidoviću na prekrasnim riječima zahvale i molitve.

Mama i brat Stanko s obitelji Ožalošćeni:

SJEĆANJE

kći Gabrijela, sin Božidar, zet Rudolf, unuci Igor i Patrik sa suprugom Franjicom i praunuke Marta, Klara i Jana

NENE GRUDIČEK rođ. TOPOLOVEC koja je preminula 20. 7. 2016. u 57. godini života. Najiskrenije se zahvaljujem braći, kumovima, susjedima, prijateljima, upravitelju Zatvora u Varaždinu, djelatnicima Zatvora u Varaždinu kao i svim članovima NK Sloboda Tužno koji su bili uz mene u tim najtežim trenucima i dostojanstveno ispratili moju suprugu na vječni počinak. Zahvaljujem se vlč. Alojziju Pakracu i vlč. Marku Šmuc na lijepim riječima ispračaja i molitve. U tišini vječnog mira pratit će Te moje misli. Ožalošćeni: Tvoji najmiliji

DRAGUTIN JAGAČIĆ 6. 8. 2011. – 6. 8. 2016 Daleko na nebu Tvoj je dom, mi Te čuvamo u srcu svom. Supruga Trezija s obitelji

SJEĆANJE

STJEPAN TOT 8. 8. 2012. – 8. 8. 2016. U mislima i molitvama uvijek si s nama.

SJEĆANJE

Kćeri Natalija i Mirjana s obitelji

SJEĆANJE

RADOJKA BREŽNI 6. 8. 2013. – 6. 8. 2016. S velikom ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomene na Tebe. Tvoja obitelj

IVKU MEŠANOVIĆ rođ. LEVATIĆ 4. 8. 2015. – 4. 8. 2016. Naša bol i suze ne mogu da Te vrate, ali naša ljubav i molitve uvijek Te prate. Kćeri Verica i Nadica s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

STJEPAN CVRTNJAK 8. 8. 2006. – 8. 8. 2016. Zauvijek si u našim mislima i srcu.

SJEĆANJE na dragu mamu

BARBARU BEŠTEK 8. 8. 2014. – 8. 8. 2016.

Tvoji najmiliji Djeca s obiteljima

SJEĆANJE

DRAGUTIN MEDVEDEC 11. 8. 2014. – 11. 8. 2016.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE na našu dragu

MILKU CANJUGA 11. 8. 2014. – 11. 8. 2016. Navršava se 2. godina boli i samoće. Prazan i pust je naš dom bez Tebe. Hvala Ti na svemu što si za nas učinila. Hvala svima koji Te se sjećaju. Tvoji Tomek i Ivek

TUŽNO SJEĆANJE na dragog brata

JERONIMA ŠPREMA 8. 8. 2003. – 8. 8. 2016.

SJEĆANJE na

SJEĆANJE

EMU VIDOVIČ

na našu voljenu

Dragoj majci O Ti dušo moje duše, O Ti srce srca mog, kuda pošla kamo došla, pratio Te dragi Bog.

ŠTEFANIJU VESELIĆ 8. 8. 2015. – 8. 8. 2016. U našim si mislima i srcima. Suprug Josip i kći Jasminka s obitelji

Kći Mirjana s obitelji

SJEĆANJE

VLADIMIR HOSNI 13. 8. 2003. – 13. 8. 2016.

SJEĆANJE

MARA SEKETIN rođ. GREGURAŠ 13. 8. 2010. – 13. 8. 2016. U mislima i molitvama uvijek s Tobom! Tvoja obitelj

Tvoja obitelj

SJEĆANJE na

STJEPANA MAŠIĆA 10. 8. 2011. – 10. 8. 2016.

Zaborav ne postoji. Srest ćemo se u vječnosti.

Zauvijek s Tobom.

Tvoja braća i sestre s obiteljima

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

ANTUN SEVER 7. 8. 2015. – 7. 8. 2016. Vrijeme prolazi, ali sjećanja i slike žive. Tvoji: Vera, Draženka i Vesna s obiteljima

Zahvale i sjećanja

9. kolovoza 2016., br. 638 || REGIONALNI TJEDNIK

POSLJEDNJI POZDRAV dragom

POSLJEDNJI POZDRAV

BOŠKU MARTINJAKU Postoji nešto što nikad umrijet neće, a to je ljubav, ponos i sjećanje na Tebe. Od Vesne, Tonke i Mirka

našem dragom prijatelju i kolegi POSLJEDNJI POZDRAV

BOŽIDAR MARTINJAK

BOŽIDARU MARTINJAKU

Hvalimo Bogu što si bio dio naših života. Adriana i Jadranka

ZAHVALA povodom smrti voljene mame, svekrve, bake i prabake

IVKE MIHINJAČ rođ. REPIĆ

Od SPP-A

preminule nakon duge i teške bolesti 3. 8. 2016. godine u 86. godini života.

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom smrti dragog brata, šogora i ujaka

VLADIMIR ROHTEK 8. 8. 2004. – 8. 8. 2016.

Dirnuti iskrenom pažnjom koja nam je ukazana u trenucima boli i tuge, najiskrenije zahvaljujemo rođacima, susjedima i prijateljima koji su u ovim teškim trenucima bili uz nas, uputili nam riječi utjehe, izrazili sućut te našu voljenu Ivku ispratili na vječni počinak. Zahvalnost upućujemo i kapelanu Marku Zadravcu na toplim i dirljivim riječima ispraćaja i molitve. Ožalošćeni: sin Stjepan i kći Božena s obiteljima

STANKA HRMANA preminulog 3. 8. 2016. u 61. godini života. Najiskrenije zahvaljujemo rodbini i susjedima iz Dravske ulice i svim prijateljima koji su bili uz nas, izrazili nam sućut i dostojanstveno ispratili Bracija na vječni počinak. Hvala svima na vijencima, cvijeću i svijećama. Hvala vlč. Hadroviću na lijepim riječima i molitvi.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA SJEĆANJE na našeg voljenog

MATIJU BAJIĆA

povodom smrti naše drage mame, bake, prabake i svekrve

IVANKE KOVAČIĆ rođ. BLAŽINA preminule 2. 8. 2016. u 87. godini života.

13. 8. 2014. – 13. 8. 2016.

Ožalošćeni: sestra Ana, šogor Josip, nećak Kristijan, ujak Toma s obitelji i ujna Anka s obitelji

Gdje mi duša spava nikad nećeš saznati, pokrit će me tada žuto lišće ljubavi.

POSLJEDNJI POZDRAV

BRACIJU

Počivaj u miru Božjem, anđele naš. Vole Te Tvoji: mama, tata, sestra Anita, brat Hrvoje, nećaci Nika, Andro i Luka, šogor Mario

Ujna Anka i bratić Pepek

TUŽNO SJEĆANJE POSLJEDNJI POZDRAV nećaku i bratiću

SJEĆANJE

Veliko hvala dr. Silviji Cikač i osoblju ambulante. Od srca hvala dr. Vilimu Kolariću i medicinskom osoblju bolnice Klenovnik koji su joj olakšali posljednje trenutke života. Zahvaljujemo gđi Jelici i gđi Slavici na molitvama, djelatnicima MIV-a, planinarskom društvu MIV-a, kuglačima MIV-a, pjevačima Arka, ordinaciji dr. Ćaleta-Cupek. Hvala vlč. Mirku Kemivešu na riječima oproštaja, molitve i utjehe. Sinovi Nenad i Josip s obiteljima

na voljenu

TEREZIJU MIKLOŠIĆ 14. 8. 2012. – 14. 8. 2016.

STANKU HRMANU – BRACI Ujak Tomo, ujna Ana, sestrična Ksenija sa suprugom Miljenkomi kćerima Lorom i Karlom te sestrična Kristinika sa obitelji

Zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, znancima i susjedima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, izrazili sućut, okitili odar cvijećem i svijećama te dostojanstveno ispratili našu dragu pokojnicu na vječni počinak.

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami, baki, prabaki i svekrvi

IVANKI KOVAČIĆ Prošle su 4 godine, tuge i boli, otkad Te nema. Živjeti bez Tebe bolno je, kuća bez Tebe prazna je. Tvoja dobrota i lik neizbrisiv je. Tvoji: Đurek, sinovi i ostala rodbina

Hvala Ti za svu dobrotu i ljubav koju si nam pružila. Sin Nenad s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV

FRANCA HERCEG

dragoj mami, baki i svekrvi

12. 8. 2015. – 12. 8. 2016.

SJEĆANJE

Neće Te izbrisati vrijeme, niti sakriti tama, anđeo si koji nas prati i vječno ćeš živjeti s nama.

RAJKO JALUŠIĆ 11. 8. 2012.

Uvijek ćeš biti u našim mislima i srcima.

Tvoja obitelj

Tvoja duša s anđelima spava, sve dok nas ima, živjet ćeš s nama..

Sin Josip, snaha Nevenka i unuka Ivana

SJEĆANJE na

DRAGUTINA VALENTA 6. 8. 2009. – 6. 8. 2016. Uspomena na Tebe živi u našim mislima. Tvoja obitelj

IVANKI KOVAČIĆ

Šogor Miljenko s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE *****

Tko je ljubavlju vezan, nikad se ne rastaje. Hvala svima koji Te se sjećaju. Tvoji najmiliji: Seka, Tejči, Vanjček, tast i punica

IVAN JURAJEC 13. 8. 2014. – 13. 8. 2016. U svakom kutu Tvoja je sjena, živiš s nama za sva vremena. Tvoji najmiliji

S raznih strana

s raznih strana www.regionalni.com www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

HERCERICA Roman Leljak 16. kolovoza

Na tribini i film o stratištu Huda jama U utorak, 16. kolovoza, u palači Herzer inicijativa građana organizira tribinu na kojoj će Roman Leljak govoriti o stratištu u Hudoj jami. Roman Leljak vodeći je slovenski istražitelj Udbinih arhiva i jugokomunističkih zločina, o čemu je napisao više od deset knjiga, među kojima je i ona pod naslovom „Huda jama – strogo čuvana tajna“, objavljena prošle godine. Huda jama je rudnik u Općini Laško, u koji su Titovi egzekutori

između 25. lipnja i 6. lipnja 1945. doveli, kako se pretpostavlja, oko 3.0 0 0 ljudi te ih najvjerojatnije žive zakopali i zazidali, jer na posthumnim ostacima žrtava koje je 2009. godine pronašla slovenska državna komisija nema prostrijelnih rana. Među žrtvama je oko deset posto žena. U okviru tribine bit će prikazan i dokumentarni film o tom zločinu i ekshumacijama. Početak tribine je u 19.45 sati, a ulaz je slobodan. (dp)

OBILJEŽAVANJE Ivanečki branitelji

Sjećanja na Oluju i poginule kolege Nizom programa branitelji ivanečkog područja obilježili su Dan pobjede i domovinske za hva lnosti te Dan hrvatskih branitelja. U četvrtak su odali počast stradalim bran itelji ma kod sp omen- obilježja u Ivancu te na gradskom groblju u Ivancu, a u petak, povodom blagdana Majke Božje Snježne i Dana pobjede i domovinske zahvalnosti zr Dana hrvatskih branitelja, sudjelovali su na misnom slavlju u kapelici Majke Božje Snježne u Žarovnici, a kasnije i u župnoj crkvi svete Marije Magdalene u Ivancu. U Viš-

njici su u petak odali počast Stjepanu Križancu. Završna mani-

festacija održana je u nedjelju u Margečanu i Gačicama, a na kojoj je obilježeno 25. godina od pogibije Dražena Šešeta iz Gačica. Počast mu je najprije odana na njegovu grobu u Margečanu, zatim svetom misom u kapelici u Gačicama, a nakon toga i svečanošću na igralištu u Gačicama.

REGIONALNI TJEDNIK || 9. kolovoza 2016., br. 638

Na Entomološkom odjelu i kukci stari 400 milijuna godina Stalni postav Entomološkog odjela Gradskog muzeja Varaždin “Svijet kukaca” dopunjen je novim sadržajima. Zasad je dopunjen prijamni prostor za posjetitelje, i to modelima nekoliko vrsta kukaca, pa se tako može vidjeti prva leteća vrsta otprije 400 milijuna godina, a stigle su i sjedalice u obliku gusjenica i jajašaca te aplikacije leptira. – Taj dio prostora namijenjen je i za kraće uvodno izlaganje grupama posjetitelja prije

samog početka razgleda postava - poručili su iz Gradskog muzeja Varaždin. No, ovo je tek početak intervencija u stalni postav “Svijet kukaca”. – Nastavak projekta uključuje uređenje kutka za istraživače i dio koji se odnosi na prezentaciju života i rada prof. Franje Košćeca – najavljuju iz Muzeja. Projektanti uređenja su arhitekti Vesna i Reno Vrbanec, prema idejnom konceptu muzejske savjetnice u GMV-u Antice Bregović. (ihr)

TRIBINA U organizaciji Hrvatskoga žrtvoslovnog društva u palači Herzer

“Tito je iz Varaždina dirigirao pokoljem čak 560.000 ljudi!” Josip Jurčević: “Lustracija se može provesti tako da ne glasamo za neokomuniste!” Piše: Denis Peričić

– Nijedan komunistički sustav, uključujući i SSSR, nije osudio i pogubio toliko ljudi koliko Titov režim. U Jugoslaviji je pogubljeno 644 svećenika, časnih sestara i sjemeništaraca, 45 puta više nego u Slovačkoj. Blaženi Stepinac je samo jedan od 100.000 osuđenih na 30.000 montiranih procesa – rekao je prof. dr. Josip Jurčević na vrlo posjećenoj, dvoipolsatnoj tribini koju je u palači Herzer u ponedjeljak, 1. kolovoza, organiziralo Hrvatsko žrtvoslovno društvo, a vodio ju je Josip Kocijan. – Tito je upravo iz Varaždina, i to poslije rata a ne u ratnom kaosu, dirigirao pokoljem u kojem je, prema Rankoviću, likvidirano više od 560.000 ljudi, a 3 milijuna ih je provedeno kroz logore. Dosad je otkriveno 1.700 masovnih grobnica. Ako ne vjerujete da je Tito zločinac, dođite u Hudu jamu, gdje je živo zazidano 3.000 ljudi. Takav komunizam proizveo je velikosrpsku politiku, a u Srbiji su na vlasti Nikolić, Vučić i Dačić, sljedbenici Miloševića i Šešelja. Iskrivljava se prošlost i izdaje se hrvatski nacionalni interes, zbog čega smo kao članovi Hrvatskoga nacionalnoga etičkog sudišta osudili Tita, ali i Mesića, Josipovića, Pusićevu, Pupovca i druge koji to čine – rekao je prof. dr. Zdravko Tomac,

Voditelj je bio Josip Kocijan, a govorili su prof. dr. Josip Jurčević i prof. dr. Zdravko Tomac

nekoć istaknuti sudionik komunističkog sustava, ali potom i „samolustrirani“ obraćenik.

U istočnoj Europi samo u Hrvatskoj i BIH nije provedena lustracija! Stoga je lustracija nužna, iako je prilika za to propuštena još 90-ih, istaknula su obojica profesora. Sve postkomunističke zemlje provele su neku vrstu lustracije, ba-

rem u vidu administrativnih zabrana obnašanja javnih dužnosti, osim Hrvatske i BIH. Ne radi se samo o Titu, „desetome najvećemu masovnom ubojici 20. stoljeća“, nego i o „ubojicama za pisaćim stolom“ (kako je Hannah Arendt nazvala intelektualce i činovnike u nacizmu). Nastala je biološka, demografska rupa i duhovna pustoš potpuno poremećenih vrijednosti i simbola. U obrazovnom, kulturnom i medijskom sustavu „ni vjetrić demokracije nije zapuhao“, veli Jurčević. Neshvatljivo je, istaknuto je, kako je u većinski katoličkoj

zemlji za predsjednika mogao biti izabran Josipović, čovjek koji se kao deklarirani agnostik izjašnjava protiv vjere kao humanističke vrijednosti. No, „ne treba se čuditi zločincima, nego onima koji glasaju za neokomuniste, stoga provedimo lustraciju ili samolustraciju, jer oni ne smiju naprijed“. Lustracija nije osveta, nije zlostavljanje, nego prosvjetljenje, pročišćenje. Možemo se i sami lustrirati, što možemo učiniti tako, ističe Jurčević, „da ne glasamo za one koji rade štetu Hrvatskoj i njezinim građanima“.

Evo zašto su Tomac i Jurčević u pravu!

Piše: mr. sc. Denis PERIČIĆ, književnik

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić je četnički vojvoda, a bio je i Šešeljev nasljednik u stranci i potpredsjednik Miloševićeve Vlade. Premijer Aleksandar Vučić bio je glavni tajnik Šešeljeve stranke, a potom i Nikolićev zamjenik u istoj stranci. Bivši premijer Ivica Dačić bio je Miloševićev zamjenik, a potom i nasljednik u stranci, a sad je Vučićev zamjenik u Vladi i ministar vanjskih poslova Republike Srbije. Citirao sam u uvodu samog sebe: sve sam to napisao i objavio u ovom

listu prije točno godinu dana. Nimalo slučajno upravo tad, jer su spomenuta „gospoda“ i onda nešto kokodakala u vezi Oluje. Zašto stalno treba ponavljati zločinačku prošlost aktualnoga srbijanskoga državnog vrha? Iz istog razloga zbog kojeg su profesori Tomac i Jurčević to naglasili i na prošlotjednoj tribini u Varaždinu: zato jer se u nas, slučajno ili namjerno, stalno zaboravlja da su u Srbiji opet na vlasti – fašisti. Molim vas, potražite na youtubeu

prilog „Ivica Dačić – Najsmešnije pijane izjave“. Ako niste vični računalima, zamolite nekoga mlađeg da vam pomogne. Jer to se mora vidjeti. To bi naše televizije trebale prikazivati kad god se Dačić oglasi kakvom notom. Taj i takav Dačić nama šalje diplomatske note?! Pa mi bismo mu mogli poslati cijelu – simfoniju. Doživjeli smo, eto, i zagrebački „antiratni protest protiv slavljenja ratne pobjede“ u Oluji i Domovin-

skom ratu. Ti ljudi se čude što to nekom smeta. I što su ih neki, već na licu mjesta, nazvali četnicima. Pa, idite, na primjer, „antiratno protestirati protiv slavljenja ratne pobjede“ u Drugom svjetskom ratu početkom svibnja na Crvenom trgu u Moskvi, na plažama Normandije, pred Slavolukom pobjede u Parizu… Pa da vidimo: nekom ćete – oh, gle čuda – zasmetati! I nazvat će vas, sasvim logično – fašistima. A u Oluji smo pobijedili fašiste.

S raznih strana

9. kolovoza 2016., br. 638 || REGIONALNI TJEDNIK

110

tisuća kuna bit će izdvojeno iz proračuna Općine Trnovec Bartolovečki za sanaciju krovišta i tornja kapelice Majke Božje Snježne u Trnovcu. Ta je odluka donijeta na prošlotjednoj sjednici Općinskog vijeća.

Lovrečevo u Starom gradu

Blagdan Velike Gospe

Ove srijede, 10. kolovoza, s početkom u 19 sati u kapelici Staroga grada bit će održano tradicionalno misno slavlje u povodu blagdana svetog Lovre, kojem je kapelica posvećena. Misu će služiti svećenik iz župne crkve sv. Nikole. Kapelica u Starom gradu dio je stalnoga izložbenoga postava Kulturnopovijesnog odjela Gradskog muzeja Varaždin, a otkad ju je 2000. godine nanovo blagoslovio prvi varaždinski biskup mons. Marko Culej, u njoj je obnovljeno i održavanje misnog slavlja na blagdan svetog Lovre.

U ponedjeljak, 15. kolovoza, je blagdan Velike Gospe, kad mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta. Blagdan Velike Gospe tradicionalno se obilježava u Biškupcu. Središnje misno slavlje u 11 sati u crkvi Uznesenja BDM na

LOVREČEVO Obilježavanje Dana Grada Varaždinskih Toplica do 15. kolovoza

nebo predvodit će prečasni Josip Golubić, župnik iz Župe sv. Petra u Zagrebu. Prije, od 7 i 9 sati na rasporedu su također dva misna slavlja, a ono od 18 sati predvodit će velečasni Ivan Cujzek. Održat će se i tradicionalno proštenje. (it)

agra Od 20. do 25. kolovoza u Gornjoj Radgoni

Čak 1.798 izlagača iz 30 zemalja svijeta Pozornost AGRA-e ove je godine usmjerena na mahunarke

Antičke pripovjetke, bela, gemišt party i E.T. Varaždinske Toplice slave Dan Grada – Lovrečevo 2016. Na programu ovogodišnje, čak dvotjedne proslave – od 3. do 15. kolovoza – svi će građani i njihovi gosti zasigurno pronaći nešto za sebe.

Brojni programi

Bit će tu kulturnih događanja, od kojih izdvajamo predstavljanje “Antičkih pripovjetki” Vladimira Čajavca i knjižnicu na otvorenom, a tu su i brojna druga zabavna događanja: postavljanje klopoca, prezentacija va-

trogasne opreme, gradsko vatrogasno natjecanje, srednjovjekovni sajam, toplički sajam, a održat će se i Prvi glas Toplica uz karaoke. Od sportskih događanja tu su turnir u odbojci na pijesku, prezentacija ekstremnog biciklizma, Aqua Dirt Jim Martina Ranteša, vozača Red Bull ekipe, turnir u beli, šahovski turnir, otvorena vrata dječjih vrtića i bazena. Tu su i brojni tematski partyji – pizza party, juice votka party, pan party, stock cola party, rebarca party, sladoled party, crni burger

party, gemišt party. Održat će se i dva velika koncerta – grupa El Combo nastupa u petak, 12. kolovoza, dok je E. T. na programu u subotu, 13. kolovoza. U sklopu proslave Lovrečeva obavit će se i protokolarna događanja. Svečana sjednica Gradskog vijeća na rasporedu je u petak, 12. kolovoza. U povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, položeno je cvijeće i zapaljene svijeće poginulim i nestalim braniteljima.

Ovogodišnji Međunarodni poljoprivredni-prehrambeni sajam AGRA u Gornjoj Radgoni održava se od 20. do 25. kolovoza, kad će se predstaviti 1.798 izlagača iz 30 zemalja na izlagačkom prostoru veličine 70.800 četvornih metara. Posebna pozornost posvećena je Međunarodnoj godini mahunarki, dok je država partner Mađarska. S državnim i regionalnim nastupima predstavit će se i Bjelorusija, Poljska, Zagrebačka županija i Županijska komora Sisak iz Hrvatske te Srbija s pokrajinom Vojvodinom.

Zdrava hrana

AGR A će predstaviti u svijetu najprepoznatljivije robne marke poljoprivredne mehanizacije, sve ono što je potrebno za proizvodnju zdrave hrane, na način koji nije štetan za okoliš, te vrhunske prehrambene proizvode, hranu i vino iz Slovenije. Na izložbenim prostorima, kao i kod pripreme stručnih događanja i prezentacija, sudjeluju najistaknutije gospodarske i stručne institucije. Ekološkoj

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA U utorak pretežno sunčano i vrlo toplo, no navečer nam stiže pogoršanje, pa će srijeda biti svježija. Promjenjivo i svježe vrijemezadržat će se i tijekom četvrtka. U petak i za vikend o djelomično sunčano i malo toplije vrijeme. Jutra će biti dosta svježa, mjestimice uz kratkotrajnu maglu, no bez nesnosnih vrućina. Dobro je tijekom tjedna pratiti prognozu na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 7.8.)

IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o. Svilarska 2 42000 Varaždin REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

UPRAVA Zdenka Jagić, Sandra Hrman

Ivan Tomašković, itomaskovic@ gmail.com

GLAVNA UREDNICA Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com

fotoreporter Ivan Agnezović foto@regionalni.com

ZamjeniCA GLAVNE UREDNICE Irena Harači Pintarić iharaci@regionalni.com

GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić vlatka@regionalni.com

NOVINARI Višnja Gotal, vgotal@regionalni.com

Mirta Brozičević mirta@regionalni.com

SURADNICI Damir Ivančić Denis Peričić Ana Marija Klarić PRODAJA:

Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

MALI OGLASI: malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN

proizvodnji hrane, gospodarenju šumama i drvom, poljoprivrednoj mehanizaciji za siguran i prihvatljiv rad, pridružit će se i izložba životinja u stajama. Bit će predstavljene slovenske autohtone životinjske pasmine i male životinje te ribe u ribnjaku. Za sve one posjetitelje koji se poljoprivredom bave profesionalno ili iz hobija, namijenjene su izložbe na glavnom sajamskom vrtu, permakulturnom vrtu, kao i na sajamskoj njivi, gdje će osim sadnica biti moguće

vidjeti vrtne trave, jestiv kukuruz, industrijsku konoplju te začinsko i aromatično bilje. Oaza zelene poslovne mogućnosti prikazat će nasad hmelja, slovenskog izbora sadnica vinove loze, stare vrste jablana, kao i šumske nasade i nasade za parkove. AGRA-u prate značajna stručna savjetovanja, društveni susreti, tržnice, degustacije, natjecanja i zabavna događanja. Bienalno, održava se i 20. Međunarodni sajam ambalaže, tehnike pakiranja i logistike INPAK.

rođeni: DJEVOJČICE: Lejla Hlebec, Sara Mažar, Tena Bešvir, Lana Mikac, Marta Pejaković, Zita Krušelj, Flora Čikan, Franka Dolenec, Larissa Mesar, Leona Tomiša, Dora Jurković, Lidija Vajdić, Iva Brodar, Ines Furmeg, Adela Korpar, Larisa Kaniški, Mia Kocijan, Lana Medvedović i Anastazija Travančić. DJEČACI: Gabrijel Peharda, Edi Županić, Mateo Žiher, Viktor Svrta, Luka Bartolec, Gabrijel Bolšec, Ivano Bencek, Juraj Slatki, Jakov Grgić, Franc Benjak, Adam Cikač, Ivano Tutić i Mateo Sukanec.

Umrli: Stanislav Brezovec (85), Božidar Martinjak (55), Marijan Banec (64), Ivanka Kovačić (87), Mira Kušen-Bonefačić (88), Miroslav Špoljarić (65), Anica Galović (87) I Ivka Mihinjač (85).

Radno vrijeme: pon - sub: od 7 - 20, nedeljom i blagdanima od 7 do 14 h IVANEC Poljodom Gospodarska 2

Radno vrijeme: od 7 do 16 h NOVI MAROF Benjak Remetinec 290 LEPOGLAVA

Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica) pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h sri,čet i pet: 7,30 - 15 h

Voćarna Bagrem Trg hrvatskih ivanovaca 9a LUDBREG

Cvjećarnica Bagrem Hrvatskih pavlina 3a

Gift shop Letizia Ivana Kukuljevića17

Cvjećarnica Ruža Petra Krešimira 19

Tiskara Novi list

Redakc ija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka o g l a s a . Te k s t o v i koji se označuju u za g l a v lj u s t ra n i ce imenom oglašivača (tvr tke, opć ine, grada, polit ičke stranke…), plaćeni su tekstovi.

Zadnja

REGIONALNI TJEDNIK || 9. kolovoza 2016., br. 638

PROŠTENJE Ljeto u Trnovcu i proslava blagdana Gospe Snježne

LJETO NA STANČIĆU

Pet koncerata, a kraj u nedjelju uz bend Face

Blagdan uz najslasniju trnovečku makovnjaču

Čak pet programa na rasporedu je ovog tjedna u sklopu manifestacije Ljeto na Stančiću. U srijedu, 10. kolovoza, na rasporedu je Fenomen bend, koji se sastoji od pet članova. Riječ je o bendu koji ima čak tri singla: „Zašto sa mnom“, „Ti“ te „Anonimna“. Dan kasnije, u četvrtak, 11. kolovoza, nastupa Timeless bend u sastavu Domagoj Dumbović (gitara), Mitja Posavec (klavijature), Vlado Dombović (bas), Dražen Dretar (ritam gitara), Srećko Vuković (bubnjar) te pjevačica Lara Vuković. Uz Timeless čeka vas dobra zabava uz pop i rock glazbu. U petak, 12.

kolovoza, nastupa Zodiac bend, a u subotu, 13. kolovoza na rasporedu je DJ Nixou iz Čakovca. Ovogodišnja priča Ljeta na Stančiću završava u nedjelju, 14. kolovoza, kad će nastupiti bend Face. Riječ je o pop-rock bendu iz Zagreba koji je spojio nespojivo, odnosno pop i rock s tamburicama. (ihr)

Udruga Trnovečko srce prezentirala je kako se sprema prava domaća trnovečka makovnjača

Trnovec je imao veseli vikend. Mještani su sa svojim gostima slavili dan općinske zaštitnice Gospe Snježne, pa je održano i proštenje. Iako je vrijeme godišnjih odmora, na događanju pod nazivom Ljeto u Trnovcu okupio se veliki broj mještana i gostiju. Ujutro je u crkvi odslužena sveta misa, a poslijepodne su se posjetitelji najvećim dijelom okupili ispod velikog šatora, slušali tamburaški sastav Gloria

i kušali nadaleko poznatu trnovečku makovnjaču.

Udruge Branka Makšan. Vrijedne žene su ispekle oko 150 metara dugačku makovnjaču. Na proslavu pod šatorom došao je i načelnik Općine Zvonko Šamec sa suprugom. Pridružio se veselom Trnovečkom srcu u razvlačanju tijesta za makovnjaču. Iako im je, priznaje, vjerojatno samo smetao. – Nisam baš vješt u kuhinji. Motam se dok me žena ne potjera. Bolji sam za stolom, zahvalan

sam degustator – smije se Šamec. Proslava se nastavila seoskim igrama u subotu, u kojima je snage odmjerilo šest ekipa. Obje večeri goste je zabavljao lokalni KUD Mak sa svojim gostima – talijanskim KUD-om, koji je stigao u četverodnevni posjet Trnovcu. Crkvu je čuvao i jedan zaštitar, koji ju je povremeno obišao da se ne bi ponovili lanjski neredi. (vg)

Duga 150 metara

Žene iz udruge Trnovečko srce prezentirale su kako se slaže makovnjača, koja je na listi zaštićenih proizvoda, i njih dvadesetak su bile prava duša trnovečkog događanja. – Često se okupljamo i sve smo aktivne članice. Kod nas nema onih koje rade i onih koje gledaju. Što god da radimo – veli predsjednica

ZABAVA Počeo 7. Jailhouse festival, koji nudi vrlo raznolik program

Aerodrom i stand up komičar Štampar Započeo je 7. Jailhouse festival, koji organiziraju članovi NUM-a iz Lepoglave. Prvi dan Festivala, petak, obilježili su koncerti grupa Krešo i kisele kiše, Lemon 3 i Media Stres. U subotu je održana radionica animiranog filma VANIMA-e, ljudski stolni nogomet te NUM košarkaški hakl 3 na 3. Dan poslije, nedjelja, bio je rezerviran za lov na blago i kino pod zvijez-

dama, a ponedjeljak za Photo Contest u Gradskom parku i predavanje Astronomskog društva. U utorak će se održati Quiz night, u srijedu je na rasporedu dramska radionica Kerekesh teatra, a kasnije od 21 sat njihova predstava “Očeš nečeš, doktore”. U subotu će od 20.30 sati svi uživati u svirci kultnog Jurice Pađena & Aerodroma. Jailhouse će završiti u

nedjelju sportskim igrama, predavanjem Pamele Konjevod i nastupom

poznatoga čakovečkog stand up komičara Vlatka Štampara. (it)

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović