RT 639

Regionalni Tjednik

Plus KRUNOSLAV LUKAČIĆ

22.000 primjeraka

Besplatan primjerak

Broj 639 II 16. kolovoza 2016. II www.regionalni.com

IZBORI 2016. U 3. izbornoj jedinici za 14 mjesta bori se 238 kandidata

Prvi EU natječaj, 22. kolovoza, prijavite projekte Str. 8. - 9.

LJETNI ROMAN

Ines Hrain

Pusti otok 4. dio

Na novim izborima sraz istih kandidata Str. 2.-3.

str. 5.

2

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 16. kolovoza 2016., br. 639

aktualno www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

NOVI MAROF Solarna wi-fi pristupna točka

Preminuo ugledni profesor FOI-ja prof. dr. sc. Boris Zver Iznenada, u 76. godini života, prošlog tjedna je preminuo ugledni profesor FOI-ja prof. dr. sc. Boris Zver. Rođen je 17. studenoga 1940. godine u Sestrancu, u Općini Lepoglava. Osnovnu školu završio je u Lepoglavi 1955., a Srednju ekonomsku u Čakovcu 1959. godine. Di-

plomirao je 1965. godine, a magistrirao 1978. godine u području poslovnog upravljanja. Na FOI-ju je počeo raditi 1975. godine. Kreator je nastavnog plana i programa te utemeljitelj predmeta Teorija odlučivanja s naglaskom na poslovne aspekte odlučivanja. Doktorirao

je u području društvenih znanosti (ekonomije) na FOI-ju 1981. godine, bio je prodekan, te dekan u dva mandata. Područja njegova nastavnoga i istraživačkog rada bila su poslovno odlučivanje s naglaskom na deskriptivnu teoriju odlučivanja, upravljanje i mjerenje

uspješnosti informacijskih sustava. Kreator je nastavnog plana i programa te utemeljitelj predmeta Teorija odlučivanja s naglaskom na poslovne aspekte odlučivanja, kao i predmeta Ekonomika informacijskih sustava. Autor je i nekoliko knjiga.

DONOSIMO Na prijevremenim parlamentarnim izborima u 3. izb

Opet okršaj Štromara Stričaka, Čačića te Po Na pametnoj klupi pune se mobiteli Isprazio vam se mobitel?

U Novome Marofu možete ga napuniti ispred Srednje škole u Novome Marofu.

Tamo je, naime, u petak predstavljena pametna solarna klupa na kojoj se mogu puniti smart telefoni! Time je završio projekt Solarna wi-fi pristupna točka, koji je uključio i instaliranje wi-fi mreže za besplatni internet te kamere, a na kojem su radili mladi Novomarofčani u sklopu Programa Mladi – snaga zajednice i koji tijekom 2016. godine provode Europska zaklada

za filantropiju i društveni razvoj i Grad Novi Marof.

Cilj projekta je povećanje i ohrabrivanje sudjelovanja mladih ljudi od 17 do 30 godina u razvoju svoje lokalne zajednice. Na ovom projektu radila su petorica mladića: Tomislav Ferčak iz Novog Marofa, Dominik Đurin iz Remetinca, Valentino Ivanušić iz Remetinca, Stjepan Radić iz Oštrica i Denis Koren iz Ključa, ali i brojni donatori kojima su na svečanosti u petak podijeljene zahvalnice. Projekt je vrijedan oko 17.000 kuna.

NOVO Grad Varaždin raspisao natječaj

Hologram žezla u Gradskoj vijećnici

Hologramski uređaj na kojem će se prikazivati projekcija pod nazivom “Žezlo varaždinskog gradskog suca” uskoro bi trebao biti postavljen u novouređenom predvorju varaždinske Gradske vijećnice. Grad Varaždin je raspisao bagatelni postupak javne nabave za

dopremu i instalaciju hologramskog uređaja i postolja, kao i izradu te instalaciju videoprojekcije na temu žezla. Procijenjena vrijednost uređaja je 34.400 kuna, a rok za dostavu ponuda bio je četvrtak, 11. kolovoza. Žezlo varaždinskoga gradskog suca, koje je još 1464. izrađeno od srebra, a potom pozlaćeno, čuva se u Gradskome muzeju Varaždin, a trebalo bi biti prvi povijesni predmet za koji će biti izrađena hologramska projekcija.

Time će porasti i ukupni troškovi uređenja ulaza u Gradsku vijećnicu. Naime, za kliznu staklenu stijenu, novu drvenu portu i novu podnu oblogu od kamenih ploča bit će izdvojeno gotovo 400.000 kuna. (vms)

Interes za politiku na sjeveru Hrvatske ne jenjava: u odnosu na prošlogodišnje redovne izbore, kad se Državnom izbornom povjerenstvu predana je jedna lista više. Unatoč tome, svega četiri do pet lista im Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

Gotovo 350.000 birača iz Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije će na prijevremenim parlamentarnim izborima 11. rujna moći birati svoje zastupnike u Saboru između čak 238 kandidata istaknutih na 17 samostalnih i koalicijskih lista. Zanimanje za ulazak u parlament u 3. izbornoj jedinici ne jenjava: u odnosu na prošlogodišnje redovne izbore, kad se za glasove birača borilo 16 lista, do subote u ponoć Državnom izbornom povjerenstvu predana je jedna lista više.

Tko je gdje?

Unatoč tome, svega četiri do pet lista ima šanse izboriti mandate u Saboru. Najveći favorit je Narodna koalicija (SDP-HNS-HSS-HSU), koja je na lanjskim izborima (u drugom sastavu s Laburistima, a bez HSS-a) osvojila osam mandata.

Njihovu listu u 3. izbornoj jedinici opet predvodi Siniša Hajdaš Dončić (SDP), drugi je varaždinski župan Predrag Štromar (HNS), treći čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač (SDP), a četvrti međimurski župan Matija Posavec (HNS). Saborski zastupnik Mario Habek je na petome mjestu, a iz Varaždinske županije na listi su još Renata Potočnik (SDP), predsjednica Gradskog vijeća Ludbrega, na devetome mjestu, Božica Makar (HNS) je na 10., Zvonimir Sabati (HSS) na 12. mjestu, a Milorad Batinić (HNS) je na posljednjem, 14. mjestu.

Samostalnu listu HDZ-a, koji je na lanjskim izborima kao dio Domoljubne koalicije osvojio četiri saborska mandata, opet predvodi Žarko Tušek, predsjednik krapinsko-zagorskog HDZ-a. Na drugome mjestu je Anđelko Stričak, predsjednik HDZ-a Varaždinske županije, a slijedi Darko Horvat, predsjednik

međimurskog HDZ-a i aktualni tehnički ministar. Na 4. mjestu će biti kandidat iz Varaždinske županije, i to Josip Križanić, dosadašnji saborski zastupnik i bivši načelnik Jalžabeta.

Iz Varaždinske županije na listi su još Viktorija Horg, predsjednica županijske Mladeži HDZ-a kao osma, Martina Car Matišić, potpredsjednica ivanečkog HDZ-a je 11., a Dragutin Gotić, poduzetnik iz Ljubešćice, nalazi se na 12. mjestu.

Novosti nema ni kad je u pitanju lista MOST-a, koju, baš kao i prošle godine, predvodi Robert Podolnjak, dok je od ostalih kandidata iz Varaždinske županije najbolje plasiran Marijan Lončarić iz Gornjega Kneginca, koji je na petome mjestu.

Prvi na listi koalicije „Za premijera“ je Radimir Čačić,

HNS

SDP

Predrag Štromar

Mario Habek

REFORMISTI

MOST

Radimir Čačić

Robert Podolnjak

Najveći favoriti su Narodna koalicija, HDZ, MOST i koalicija “Za premijera“ predsjednik Reformista, dok je na drugome mjestu Natalija Martinčević, potpredsjednica te stranke.

U odnosu na prošle parlamentarne izbore, kad su izašli sa samostalnom listom, Reformisti na prijevremene izbore idu u koaliciji sa strankom Milana Bandića, Novim valom, BUZ-om i HSS-om Stjepan Radić. Na trećemu mjestu je, kao i lani, aktualna međimurska dožupanica Sandra Hrman. Vjeranu Radeliću, nedavno izabranom predsjedniku varaždinske podružnice stranke Bandić Milan 365, pripalo je peto mjesto.

(Bez) iznenađenja

Listu je istaknuo i Živi zid, koji je lani prešao izborni prag osvojivši 5,26 posto glasova, no to je bilo premalo za mandat u Saboru. Bit će zanimljivo

IZBORI U brojkama

14 350

zastupnika će u Sabor biti izabrano iz 3. izborne jedinice, a birači će kandidate moći birati sa 17 lista

tisuća birača živi na području Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije

Aktualno

16. kolovoza 2016., br. 639 || REGIONALNI TJEDNIK

3

Država Županiji dužna 11 milijuna kuna, no ovrha nije pokrenuta

”Želimo čist i uredan grad, maknite stare kontejnere” naziv je on-line peticije koju je pokrenuo Dejan Žmuk iz varaždinskog POS naselja. – Ovo želimo i mi! – navodi inicijator peticije, koji nam je poslao fotografiju snimljenu u Čakovcu. Više o peticiji na www.regionalni.com.

– Država Varaždinskoj županiji, čiji proračun iznosi oko 55 milijuna kuna, trenutno duguje gotovo 11 milijuna kuna.

Teško nam je raditi. Prema Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, mi sve naše obveze moramo uredno plaćati, a država svoje nama ne plaća. Varaždinska županija je pokrenula ovrhe

prema državi, zatražila je očitovanje i isplate, no odgovora ni na jedan upit nema – rekao je na prošlotjednoj konferenciji za novinare HNS-a u Zagrebu varaždinski župan Predrag Štromar. Iz Varaždinske županije su izvijestili da od Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture na

dan 10. kolovoza potražuju 1.363.740,17 kuna po projektu JPP-a, no najveći dužnik im je ipak Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Njihov dug na dan 10. kolovoza iznosi više od osam milijuna kuna: 1.008.793,55 kuna za prijevoz učenika, 7.468.418,33 za za JPP te 966.093,84 za projekt

“Veliki za male”. No, ovrha, ipak, još nije pokrenuta. – Nije pokrenuta ovrha, nego zahtjev o mirnom rješenju spora prije nego što se pokrene ovršni postupak. Protekom tromjesečnog roka, a u nedostatku dogovora, pokrenut će se odgovarajući sudski postupak – poručili su iz Županije. (ihr)

bornoj jedinici čak 238 kandidata

a, Habeka, odolnjaka

Jalkovečka ulica, Varaždin

e za glasove birača borilo 16 lista, do subote u ponoć ma šanse podijeliti 14 zastupničkih mandata HDZ

Sve liste u 3. izbornoj jedinici • • • • •

Anđelko Stričak

• •

HDZ • • • • • • • • • •

Josip Križanić

pratiti hoće li nakon manje od godinu dana uspjeti ponoviti takav rezultat.

Sve ostale liste lani su osvo-

Iako su lani osvojili manje od 1 posto glasova, u utrci opet A–HSP i lista Željka Knapića jile manje od 1 posto glasova, ali to neke od njih nije spriječilo da se ponovno kandidiraju. Tako u izbornu utrku opet kreću A–HSP, Međimurski demokratski savez i Neovisna

SDP – HNS – HSS - HSU; HDZ; MOST; Bandić Milan 365 – Reformisti – Novi val – HSS – SR – BUZ; Živi zid – Promijenimo Hrvatsku – Akcija mladih – Abeceda demokracije – HDSS – Međimurska stranka; Laburisti; Nezavisna lista Stipe Petr ina – Slobodna Hrvatska – Pokret Zajedno – OraH; Zagorska stranka – Stranka umirovljenika; A-HSP; Međimurski demokratski savez; HSP A S – DESNO – HKDU – DR. MARKO VESELICA – USP – HDS; Pametno – Za grad; Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske; Neovisna lista Željko Knapić; HSP – HČSP – ABH – OS; Hrvatska stranka reda; Blokirani – deblokirajmo Hrvatsku.

lista Željka Knapića.

Osim njih, svoje kandidate su istaknuli i koalicija Nezavisne liste Stipe Petrine, Slobodne Hrvatske, Pokreta Zajedno i OraH-a, ali i Laburisti, koji više nisu partneri SDP-a i HNS-a nego izlaze sa samostalnom listom.

Tu su još koalicija Zagorska stranka – Stranka umirovljenika, Hrvatska stranka reda, koalicija HSP AS – DESNO – HKDU – Dr. Marko Veselica – USP – HDS, koalicija Pametno – Za grad, samostalna lista Braniteljsko domoljubne stranke Hrvatske, koalicija HSP – HČSP – ABH – OS, kao i lista Blokiranih.

Drava, Varaždin

Trpimirova ulica, Biškupec

OGORČENJE Čitatelji iz svih dijelova Varaždina upozoravaju na ambroziju

Ambrozija buja: Grad odlučio da je neće uklanjati branitelji Nakon 15 godina Udruga branitelja oboljelih od PTSP-a ne uklanja ambroziju. U Gradu ističu da je to zbog nepotpune dokumentacije, a u Udruzi kažu da nisu mogli prihvatiti uvjete.

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

– U Ulici Zinke Kunc u Varaždinu, svega 50-ak metara od pedijatrijske ordinacije, raste ambrozija i ostali korov visok već dva metra. Unutra već ima zmija, miševa, štakora i tko zna čega još. Zašto se to ne ukloni i tko je za to odgovoran? – ogorčen je Varaždinac (podaci poznati redakciji) koji, međutim, nije jedini koji se požalio na ambroziju.

Tko će kazniti Grad?

U zadnjih 10-ak dana u redakciju su stigle brojne pritužbe čitatelja zbog ove alergene biljke koja je prava pošast za alergičare, posebno sad, krajem kolovoza, kad je u punom cvatu. Fotografiju ambrozije, koja raste na javnoj površini uz samu Jalkovečku ulicu, poslali su nam stanovnici POS naselja, a visoka trava zajedno s ambrozijom “caruje” i uz dravski kanal.

Gradski komunalni odjel početkom kolovoza izdao je upozorenje građanima na obvezno uklanjanje ambrozije uz napomenu da će svi koji je ne uklone sa zemljišta kojem su vlasnici biti kažnjeni u iznosu od 500 do 5.000 kuna, ovisno o veličini parcele i tome radi li se o fizičkoj ili pravnoj osobi.

To je, međutim, izazvalo veliko

To nije lak posao. Čupali smo ambroziju i na temperaturama od 38 °C.” Ivica Pintarić, bivši predsjednik Udruge

ogorčenje među građanima, uklanjanju ambrozije i drugih koji se pitaju hoće li i Grad alergenih biljaka na području onda platiti kazne, s obzirom Grada Varaždina obavljali na to da ne uklanja ambroziju su članovi Udruge hrvatskih s javnih površina? Zbog toga branitelja liječenih od PTSPa Varaždinske župaje reagirao i predsjednije. Međutim, nik Vijeća 7. MO ove godine ta Biškupec Juraj je suradnja, Rožić. koja t r aje – Zahtjev Zbog situacije vezane o d 2 0 01. da se kogodine, rov u Uliuz ambroziju Ivica prekinuta. ci k neza Pintarić je čak dao Što se doTrpimira ostavku na funkciju godilo? ukloni Udruga poslao predsjednika Udruge se i ove gosam još te iz nje istupio dine javila na početkom raspisani javni svibnja Upravpoziv Grada za nom odjelu za udruge, i to za isti pokomunal, no do sada je pokošena samo jedna od tri sao: iskorijevanje ambrozije parcele u vlasništvu Grada. i drugih alergenih biljaka na Komunalne službe trebale bi području Grada Varaždina.

– Zbog nepotpune dokubolje obavljati svoj posao – mentacije financijska donacija ustvrdio je Rožić.

Dugi niz godina poslove na nije im odobrena. Suzbijanje

OSTAVKA

ambrozije i drugih alergenih biljaka s područja grada Varaždina na površini od otprilike 160.000 četvornih metara ove godine izvodi trgovačko društvo Parkovi – poručili su iz Grada.

Očekivani nered?

– Nije istina da je to zbog nepotpune dokumentacije!

Prije smo dostavljali mišljenje liječnika, jer nama se taj posao računao kao radna terapija, a sad je Grad pred nas postavio uvjete koje naša udruga nije mogla prihvatiti. Među ostalim, tražilo se da budemo osposobljeni za rad s motornim flaksericama – rekao je Ivica Pintarić, koji je zbog cjelokupne situacije čak podnio ostavku na mjesto predsjednika Udruge i iz nje istupio!

Ostavku je, ističe Pintarić, dao i tajnik Vladimir Barulek.

Bivšeg predsjednika Udruge ne čudi što se brojni građani žale na ambroziju koju nitko ne uklanja te kaže da je to i očekivao nakon što Grad ove godine nije povjerio taj posao njima.

– To nije lak posao. Mi smo proteklih godina ambroziju čupali na temperaturama od 38 ºC, a dali su nam izuzetno zahtjevne i jako obrasle parcele. Bez obzira na to, posao smo savjesno obavili i od ambrozije očistili do 200.000 kvadrata površina – rekao je Pintarić.

4

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 16. kolovoza 2016., br. 639

Produženi boravak u OŠ Trnovec i OŠ Šemovec plaćat će i roditelji, a tek kad počne nastava bit će poznato koliko U novoj školskoj godini produženi boravak djece u OŠ Trnovec i OŠ Šemovec više neće biti besplatan za roditelje, jer će Općina Trnovec Bartolovečki podmirivati polovicu troškova, dok će 50 % plaćati roditelji. Ta je odluka donesena na zadnjoj sjednici Općinskog vijeća, a protiv nje glasao je samo vijećnik Predrag Hrman iz redova Reformista. – Svake godine općinska

vlast servira informacije o odličnom punjenju proračuna, pa nismo zadovoljni obrazloženjem vladajućih da bi taj trošak, u dosadašnjem obliku, bio preveliki izdatak za Općinu – rekao je Hrman. Načelnik Općine Zvonko Šamec ističe da su na takvu odluku bili primorani zbog sve većeg interesa roditelja da djecu daju u produženi boravak.

– Zato su porasli troškovi koje je

dosad u potpunosti financirala Općina – istaknuo je Šamec. Iz Općine pojašnjavaju da su dosad pokrivali troškove rada stručne osobe u produženom boravku s djecom, pa je tako u 2015. za produženi boravak u OŠ Trnovec izdvojeno 77.188,35 kuna, a u OŠ Šemovec 23.878,54 kune. Ove godine samo u prvih šest mjeseci za produženi boravak u OŠ Trnovec

izdvojeno je 57.443,93 kune, a u OŠ Šemovec 42.552,52 kune. S obzirom na da je u prvoj polovici godine već potrošen planirani godišnji iznos, u Općini ističu da nisu imali izbora te su morali donijeti odluku da i roditelji sudjeluju u plaćanju u iznosu od 50 %. No, koliko će to roditelje stajati? U Općini ističu da će se to znati tek nakon što počne školska godina.

RADOVI Iako je vrijeme godišnjih odmora, radovi na cestama Varaždinske županije u punom jeku

ŽUC aktivan: proširuju se prometnice, grade nogostupi i sanira pet klizišta U tijeku je realizacija projekata vezanih uz proširenje cesta i izgradnju nogostupa. Riječ je o investicijama koje ŽUC radi s općinama i gradovima.

Iako je vrijeme godišnjih odmora, na cestama Varaždinske županije radovi su u punom jeku. Županijska uprava za ceste, u špici građevinske sezone, aktivirala je ili će u najkraćem roku aktivirati mnoga gradilišta na području Varaždinske županije.

Brojni radovi

– U suradnji s gradovima i općinama u tijeku je realizacija

Na nekim cestama radovi su već počeli, a na nekima će početi ovih dana projekata vezanih uz proširenja cesta i izgradnju nogostupa. U pojedinim gradovima ili općinama radovi su već počeli, a u nekim će početi ovih dana – rekao je Tomislav Osonjački, ravnatelj ŽUC-a.

Od cesta, na red će doći one u Trnovcu u Općini Trnovec Bartolovečki, Svibovcu Podravskom u Općini Srači-

Jedno od većih klizišta je u Šinkovici Šaški u Općini Bednja

nec, Kaštelancu na području Općine Jalžabet, Vrlinovcu s područja Grada Varaždinskih Toplica, Jerovcu s područja Grada Ivanca, Pleši u Općini Bednja, Strmcu Podravskom u Općini Petrijanec, Dugi Vrh u Općini Gornji Kneginec, Remetinec na području Grada Novog Marofa, Višnjica na području Grada Lepoglave, a tu su još radovi na županijskim

prometnicama u Svetom Đurđu, Klenovniku, Trakošćanu, Žarovnici te Frankopanskoj ulici u Ludbregu.

Uz projekte vezane uz proširenje cesta i nogostupa, ŽUC je započeo sa sanacijom nekoliko klizišta, pa se tako obavljaju radovi na klizištu Donja Voća, zatim na klizištu koje se nalazi na samom ulasku u Varaždinske Toplice, klizištu u Goru-

U Dugom Vrhu se radi na proširenju nogostupa

ševnjaku na području Općine Vinica, klizištu u Šinkovici Šaški na području Općine Bednja te klizištu na Haliću koje je na području Općine Gornji Kneginec.

Uz proširenje cesta i izgradnju nogostupa, na postojećim dionicima u planu je i presvlačenje novim slojem asfalta nekoliko kilometara cesta, poručili su iz ŽUC-a.

IZGRADNJA Nastavlja se uređenje pješačkih staza u Remetincu

Za sigurnost djece i mještana

U Remetincu ovog ljeta nema predaha: naveliko se radi

Započeli su radovi na daljnjem uređenju pješačke staze u Remetincu. Zasad je napravljena pješačka staza u duljini od 200 metara, za što je utrošeno 400 tisuća kuna. Sredstva za taj dio projekta osigurali su ŽUC i Grad Novi Marof. Slijedi nastavak izgradnje pješačke staze, koja znači veću sigurnost. Izvođač radova je Colas, a sredstva također daju ŽUC i Grad.

– Za mještane Remetinca, naročito djecu, ovo je vrlo važna pješačka staza. Ovo je županijska prometna cesta i mještani su dugo vremena tražili i očekivali da nadležni počnu s gradnjom.

Izgradili smo 200 metara pješačke staze lani i sad nastavljamo od ulaza županijske ceste prema školi

pa sve do centralnog dijela naselja Remetinec, a vrijednost radova je 600.000 kuna – kaže gradonačelnik Siniša Jenkač.

Radi se i na drugim lokacijama, primjerice u Strmcu.

Riječ je o izgradnji potpornog zida, nakon čega će u potpunosti biti sanirato klizište na predjelu Janošice.

Nakon dovršetka izgradnje potpornog zida, do kraja ljeta prometnica će dobiti i novi sloj asfalta.

U planu za iduću godinu je i postavljanje autobusnog stajališta te realizacija projekta izgradnje javne rasvjete. Za izgradnju potpornog zida utrošeno je oko 100 tisuća kuna. Riječ je o sredstvima ŽUC-a te sredstvima iz gradskog proračuna. (it)

Riješeno je i klizište u Donjoj Voći

REFORMISTI IV. mjesni odbor Varaždin

Postavite uspornike i označite prijelaz – Raskrižje Križanićeve i Vidovečke ulice predstavlja veliki problem građanima IV. MO Varaždin, jer na ulazu u Vidovečku ulicu ne postoji nikakav pješački prijelaz. Vozači Križanićevom ulicom jure i do 90 kilometara na sat, što predstavlja veliku opasnost – upozoravaju Reformisti IV. MO Varaždin te apeliraju na gradsku vlast da postave ležeće policajce, signali-

zaciju i pješački prijelaz.

Upozoravaju i na nogostup u Ulici Antuna Handžića, jer postoji samo s jedne strane ulice, a uz to nikad nije do kraja dovršen.

– Na travnatom dijelu nalazi se i šaht koji je 10 centimetara iznad razine zemlje, zbog čega predstavlja opasnost po stanare i djecu. To treba čim prije riješiti –poručuju na kraju Reformisti iz IV. MO.

16. kolovoza 2016., br. 639 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi

5

6

Život

REGIONALNI TJEDNIK || 16. kolovoza 2016., br. 639

HRVATSKI SJEVER ZASLUŽUJE BOLJE, ZATO – HDZ! Treća Izborna jedinica – lista kandidata: 1) ŽARKO TUŠEK 2) ANĐELKO STRIČAK 3) DARKO HORVAT 4) Dr. sc. JOSIP KRIŽANIĆ 5) SUNČANA GLAVAK

Kandidati s područja Varaždinske županije: 2) ANĐELKO STRIČAK – mag. oecc. – rođen 1973. godine. 2011. diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu iz područja marketinga. Član HDZ od 1993. Bio načelnik Općine Visoko od 1999. do 2009. Obavljao niz stranačkih dužnosti, a sada je predsjednik ŽO HDZ Varaždinske županije, zastupnik u Saboru RH i vijećnik Skupštine Varaždinske županije. Sudionik Domovinskog rata, te HRVI zbog zadobivenih ozljeda kod ranjavanja kao pripadnik SJP „Roda“.

4) Dr. sc. JOSIP KRIŽANIĆ – dr.vet.med. – rođen 1968. godine. 1993. diplomirao na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, a 2005. obranio i doktorsku disertaciju iz područja biomedicine i zdravstva. Objavio desetak znanstvenih i stručnih radova i publikacija.

Predsjednik je uprave Veterinarske stanice Varaždin d.d. član predsjedništva Hrvatske veterinarske komore i predsjednik Hrvatske veterinarske komore regije Sjever.

Od 2012. godine član je Predsjedništva HDZ, u dva mandata bio je načelnik općine Jalžabet, te vijećnik Skupštine Varaždinske županije, a sada je zastupnik u Saboru RH.

8) VIKTORIJA HORG – bacc. oecc – rođena 1984. godine. Na Ekonomskom fakultetu

6) STANKO BELINA 8) VIKTORIJA HORG

u Zagrebu 2011. stekla zvanje bacc. oecc trgovinskog poslovanja i zaposlena kao referent prodaje u „Grafičaru“ iz Ludbrega. Aktivna je članica Mladeži HDZ, te obnaša dužnost Predsjednice MHDZ Varaždinske županije i članica je Predsjedništva MHDZ na nacionalnoj razini, bila je vijećnica u Gradskom vijeću Grada Ludbrega i vijećnica je aktualnog saziva Skupštine Varaždinske županije.

9) NEVENKA BENIĆ

11) MARTINA CAR – MATIŠIĆ – mag. oecc. – rođena 1979. Na Ekonomskom fakultetu

7) MIRKO KRZNAR

10) NIKOLINA BABIĆ 11) MARTINA CAR MATIŠIĆ 12) DRAGUTIN GOTIĆ 13) MARTINA RUBIL SKITANIĆ 14) DRAŽEN SRPAK

u Zagrebu 2002. godine diplomirala na smjeru financije. Od 2003. godine zaposlena je u Uredu državne uprave u Varaždinskoj županiji, Ispostava Ivanec gdje trenutačno radi kao upravna savjetnica za gospodarstvo. Kao dugogodišnja djelatnica u sustavu državne uprave zalaže se za djelotvornu javnu administraciju koja će biti na usluzi građanima, osobito poduzetnicima.

12) DRAGUTIN GOTIĆ – rođen 1953. godine. Vlasnik i direktor poduzeća KIRCEK d.o.o. iz Ljubešćice koje zapošljava 65 djelatnika i čak 98 posto prihoda ostvaruje od izvoza drvnih proizvoda. Predsjednik je grupacije drvoprerađivača pri HGK – Županijska komora Varaždin, dobitnik više društvenih priznanja i nagrada za svoj rad, a među ostalim i Zlatne kune za 2005. i 2013. godinu. Član je HDZ-a od 1990. godine, a uz niz drugih stranačkih dužnosti predsjednik je Zajednice obrtnika i poduzetnika Varaždinske županije, te član Odbora za poduzetništvo i obrt HDZ.

ZALAGAT ĆEMO SE ZA: 1. Dogradnju Kirurgije Opće bolnice Varaždin (hitni bolnički prijem i dnevna bolnica) 2. O b n ov u i e l e k t r i f i ka c ij u p r u g e Varaždin – Novi Marof – Konjšćina – Zabok – Zagreb 3. Dodjelu zemljišta i objekata vojarne u Optujskoj Sveučilištu Sjever za daljnji razvoj znanosti i obrazovanja 4. Izgradnju i dogradnju potrebnih škola i školskih dvorana: škole Peta i Šesta OŠ Varaždin, OŠ Vladimir Nazor Sveti Ilija, OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog Ivanec, OŠ Martijanec; dvorane – OŠ Donja Voća, OŠ Bisag, OŠ Remetinec 5. Realizaciju projekta Aglomeracije Varaždin 6. Revitalizaciju parka Arboretum Opeka u Vinici… … i još mnogo više

NAJMLAĐi O pacijentima pedijatrijske ambulante trenutno skrbi specijalistica obiteljske medicine u mirovini

Ambulanta u Lepoglavi i dalje će raditi, no još traže trajno rješenje Ravnatelj Doma zdravlja Varaždinske županije Dražen Jagić demantira glasine koje kruže Lepoglavom i kaže kako u rujnu očekuje da se u ambulanti angažiraju varaždinski pedijatri koji su ponudili pomoć. - Zatvaranje ambulante ne dolazi u obzir - ističe Jagić.

Piše: Maja grbić alimanović

Nakon što je lepoglavska ambulanta ostala bez pedijatrice, u Domu zdravlja Varaždinske županije zasad je pronađeno privremeno rješenje za pedijatrijsku ambulantu. Angažirana je liječnica specijalistica obiteljske medicine koja, suk ladno propisima, može obavljati tu djelatnost. Ravnatelj Doma zdravlja Dražen Jagić ističe da nikome nije u interesu zatvaranje ambulante. Pritom demantira glasine oko rada ambulante koje navodno kruže Lepoglavom.

Ambulanta radi

– Nažalost, prema našim

sa znanjima, društ venim mrežama se šire dezinformacije oko rada ambulante, pa bih želio naglasiti da pedijatrijska ambulanta u Lepoglavi radi i radit će nadalje sa sadašnjom liječni-

com kao privremenim ili s drugim pedijatrima kao trajnim rješenjem. Zatvaranje ambulante ne dolazi u obzir, jer to nije u interesu ni Doma zdravlja ni HZZO-a, a ponajmanje malih pacijenata i njihovih roditelja – naglašava ravnatelj ističući da je liječnica obiteljske medicine

U Varaždinu pedijatri imaju oko 1500 pacijenata, a standard je 950 u lepoglavskoj pedijatrijskoj ambulanti privremeno rješenje preko ljeta. Za to, kaže, ima i podršku HZZO-a, “jer je i njima u interesu da ambulanta nastavi raditi”.

U lepoglavskoj je ambulanti upisano 610 djece, za koju je potrebno osigurati adekvatnu pedijatrijsku skrb.

Nakon što je bivša pedijatri-

Nedostatak pedijatara nije samo problem u Varaždinskoj županiji nego i u cijeloj Hrvatskoj

ca dala otkaz, varaždinske su pedijatrice, njih ukupno pet, ponudile rješenje prema kojem bi zajednički preuzele lepoglavsku ambulantu te bi svaki dan u Lepoglavu dolazila jedna od njih. Prijedlog je

iznijela predsjednica Savjeta za zdravlje Varaždinske županije i pedijatrica Mirjana Kolarek-Karakaš.

Trajno rješenje

Prema njezinim riječima,

nakon toga su razgovarale s ravnateljem i nakon toga ih više nitko nije obavijestio o tome što se odlučilo s lepoglavskom ambulantom.

Upoznate su s tim da u njoj trenutačno radi liječnica

obiteljske medicine, ali smatraju da to nije dobro trajno rješenje. Prije je već istaknula da je nedostatak pedijatara problem ne samo za Varaždinsku županiju nego i cijelu Hrvatsku.

Ravnatelj Doma zdravlja pak kaže da se nastavljaju razgovori s pedijatrima Opće bolnice Varaždin i koncesionarima koji su izrazili spremnost uključivanja u rad pedijatrijske ambulante u Lepoglavi.

– Tijekom rujna očekujemo njihov angažman u ambulanti. U međuvremenu je završen natječaj za zapošljavanje pedijatra, ali nije bilo prijave te je natječaj ponovljen i objavljen je u više medija nego prije. Trajno rješenje bilo bi zapošljavanje liječnika s upućivanjem na specijalizaciju iz pedijatrije.

Stoga smo dopunili Plan specijalizacija za ovu godinu i Ministarstvo zdravlja ga je prihvatilo – zaključuje Jagić.

16. kolovoza 2016., br. 639 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglas

7

8

AZRA

REGIONALNI TJEDNIK || 16. kolovoza 2016., br. 639

OTVORENO Direktor Agencije za razvoj Varaždinske županije Krunoslav Lukačić uo

Budite spremni, što p

Nakon što je početkom ovog mjeseca objavljen novi Pravilnik, 22. kolovoza bi trebao biti objavljen prvi natječaj iz Programa ruralnog razvoja, i to tip o poljoprivredi donijela konačne odluke za sve jedinice lokalne samouprave o dodjeli sredstava u sklopu Podmjere 7.1 za izradu strategija razvoja. Općinam Velika su očekivanja od ulaganja u poljoprivredu i ruralni razvoj do 2020. godine. S obzirom na aktualnu političku situaciju u Hrvatskoj, često su postavljana pitanja što je s korištenjem sredstava iz EU fondova, objavljivanjem natječaja te mogućnošću gubitka EU sredstava, što je bio i glavni povod za susret s Krunoslavom Lukačićem, direktorom Agencije za razvoj Varaždinske županije. S njim smo razgovarali o skorom otvaranju dugoočekivanih natječaja iz Programa ruralnog razvoja i mogućnostima koje će biti na raspolaganju jedinicama lokalne samouprave, kao i drugim novinama na području privlačenja sredstava iz EU.

Napokon odluka

Situacija oko raspisivanja dugo najavljivanih natječaja nikad nije bila neizvjesnija.

Točno. Međutim, u petak je službeno objavljeno da će 22. kolovoza biti objavljen natječaj za tip operacije 7.2.1. Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014. – 2020. Već je bilo nekoliko najava otvaranja natječaja za Mjeru 07 – Temeljne usluge i obnova sela, koja je najzanimljivija općinama i gradovima. Ipak je donesena dobra odluka i ti natječaji će napokon biti otvoreni.

Osim toga, početkom kolovoza objavljen je i novi Pravilnik o provedbi Mjere 07 iz Programa ruralnog razvoja.

To nije jedina dobra vijest.

Nakon što je u svibnju 2015. godine zatvoren natječaj u sklopu Podmjere 7.1. Programa ruralnog razvoja, namijenjenog za sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj jedinica lokalne samouprave, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju donijela je konačne odluke za sve jedinice lokalne samouprave (JLS) o dodjeli sredstava za spomenute projekte. To je posebno važno za sve općine

AZRA priprema novi ciklus edukacija za pripremu i provedbu EU projekata i gradove koji imaju do 10.000 stanovnika, a kojima će se sufinancirati do 100 % ukupno prihvatljivih troškova, od 5.000 do 70.000 eura za sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj jedinica lokalne samouprave iz Programa ruralnog razvoja. Konkretno, riječ je o osam jedinica lokalne samouprave s područja Varaždinske županije.

Uspješna priprema

Kakav je bio interes za taj natječaj? Koliko su uspješne općine i gradovi s područja Varaždinske županije?

U sklopu natječaja odobrena

su sredstva za ukupno 240 jedinica lokalne samouprave s područja RH u iznosu potpore od 20.993.191,59 kuna, dok je AZRA za općine i gradove s područja Varaždinske županije prijavila ukupno 9 projekata, od kojih je odobreno 8 projekata, ukupne vrijednosti 575.000 kuna. Također, prijavljeni su i projekti izrade strategija razvoja i za 9 gradova i općina izvan područja Varaždinske županije, od kojih je odobreno njih 7, vrijednosti 512.750 kuna. S obzirom na to da su prihvatljivi troškovi za izradu ili izmjenu strategija, prostornog plana uređenja ili strateških planova razvoja pojedinih gospodarskih sektora bili od datuma prijave na natječaj, važno je spomenuti da je većina njih pred samim završetkom te se ujesen mogu očekivati prve isplate, a AZRA, osim što je

Za Mjeru 07 općinama i gradovima je na raspolaganju oko 266 milijuna eura pružala stručnu podršku, radi i na izradi spomenutih strategija, koje su temelj za daljnju prijavu na sve EU natječaje.

AZRA je nedavno prijavila još jedan projekt u sklopu Poziva za iskaz interesa Regionalnim koordinatorima.

Riječ je o projektu vrijednosti 1,42 milijuna kuna, koji je i odobren te je pred potpisivanjem ugovora. Njime će se kroz informativno-edukativne aktivnosti ojačati mreža podrške i profesionalni kapaciteti zaposlenika javnopravnih tijela s područja Varaždinske županije za pripremu i provedbu projekata, a kroz savjetodavnu potporu AZRA-e, kao regionalnoga koordinatora.

Također, unaprijedit će se i kapaciteti djelatnika AZRA-e kroz sudjelovanje u aktivnostima stručnog osposobljavanja i usavršavanja na temu ESI fondova s ciljem povećanja apsorpcijske sposobnosti potencijalnih korisnika sredstava iz fondova Europske unije. Isto tako, potaknuti dobrim odazivom i uspješnim rezultatima, AZRA priprema, u suradnji s Gospodarskom školom i Varaždinskom županijom, novi ciklus edukacija za pripremu i provedbu EU projekata te se nadamo da će se i na taj način povećati kompetencije, vještine i znanja potencijalnih korisnika EU sredstava, a detaljnije o početku provedbe edukacije će svi zainteresirani biti obaviješteni putem medija i web-stranice AZRA-e.

Kakva su očekivanja od Mjere 07 za JLS-e i kakva je pripremljenost naših općina i gradova?

AZRA je posebno aktivno

Varaždinska županija je, još jednom uspješno uz pomoć Agencije za razvoj Varaždinske županije, predala projekte na natječaje za osiguranj

IZDVOJENO AZRA provodi projekte za jedinice lokalne samouprave

Dobra suradnja s općinama i gradovima Kakva je suradnja AZRA-e te općina i gradova s područja Varaždinske županije?

AZRA kontinuirano, od samog osnivanja, uspješno surađuje sa svim jedinica lokalne samouprave, a to je vidljivo i kroz zajedničke projekte koje smo provodili za općine i gradove, kroz partnerstvo u projektima ili pružanje tehničke pomoći.

Pružamo našim općinama i gradovima, kao i Varaždinskoj županiji, sve potrebne informacije o natječajima, mogućnostima prijava te im pružamo cjelokupnu pomoć od

prijave projekta do završne faze. Isto tako, osim savjetovanja i podrške, pružamo edukaciju za sve JLS-e, te smo tako i u sklopu različitih nacionalnih i EU projekata provodili edukacije za predstavnike JLS-a u području pripreme i provedbe EU projekata, strateškog planiranja, mogućnosti korištenja EU fondova za razdoblje 2014. – 2020., kao i za financijsko upravljanje u kontekstu projekata.

Odradili smo niz edukacija.

Nažalost, iako su pravovremeno obaviješteni, dosta općina i gradova

se ne odaziva na te edukacije, što je možda i zbog smanjenih ljudskih kapaciteta ili jednostavno

Osim savjetovanja i podrške, AZRA pruža edukaciju za sve jedinice lokalne samouprave zbog nedostatka vremena.

No, nitko ne može reći da ne informiramo sve naše općine i gradove ili da im ne pružamo potrebne informacije i pomoć, a

po nekoliko puta ih i obilazimo i direktno komuniciramo s njima, kao i s Varaždinskom županijom.

Međutim, na svakom JLS-u je odluka hoće li za neki projekt angažirati županijsku razvojnu agenciju ili privatne konzultante.

Također, sve jedinice lokalne samouprave su uključene i u aktivnosti izrade Županijske razvojne strategije kroz članstvo u Partnerskom vijeću i sudjelovanjem na tematsk im radnim skupinama, no o njima ovisi hoće li će se i koliko aktivno uključiti.

AZRA

16. kolovoza 2016., br. 639 || REGIONALNI TJEDNIK

9

uoči skorašnje objave natječaja iz Programa ruralnog razvoja za općine i gradove

prije prijavite projekte

operacije 7.2.1. - Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju, pročišćavanje otpadnih voda. Treba reći i da je Agencija za plaćanja u ama i gradovima koji imaju do 10.000 stanovnika sufinancirat će se do 100 % ukupno prihvatljivih troškova, od čega je njih 8 iz Varaždinske županije Od prvotnog plana objave natječaja Ministarstva poljoprivrede, prema kojem je planirano raspisivanje natječaja za JLS-e bilo za lipanj, srpanj i kolovoz 2016., prošlog tjedna je službeno najavljeno da je raspisivanje natječaja za tip operacije 7.2.1. predviđeno za 22. kolovoza.

Također, iako je bila neizvjesna i situacija za mjeru 4.1. i izdavanje odluka za financiranje, počele su dolaziti privremene odluke, a mi i dalje savjetujemo i pripremamo korisnike za nove natječaje za podmjere 4.1. i 4.2. te očekujemo objavu novog pravilnika.

Istovremeno, u tijeku je i isplata sredstava za jedan projekt iz mjera ruralnog razvoja, za preradu poljoprivrednih proizvoda. Iz Programa ruralnog razvoja trenutno su tek objavljeni natječaji za Mjeru M08 „Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma“, Podmjera 8.6. „Potpora za ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu, mobilizaciju i marketing šumskih proizvoda“.

Očekivanja

je pomoćnika u nastavi za ukupno 46 učenika s teškoćama u razvoju

bila angažirana na predstavljanju mogućnosti za prijavu projekata iz Programa ruralnog razvoja svim jedinica lokalne samouprave s obzirom na to da su ti projekti posebno važni općinama i gradovima. JLS-i s područja Varaždinske županije već se duže vrijeme pripremaju za raspisivanje tih natječaja te većina njih u potpunosti ima spremnu projektnu dokumentaciju za projekte usmjerene na razvoj ruralnih područja i temeljne usluge i obnovu sela te samo čekamo objavu natječaja.

Za Mjeru 7. Temeljne usluge i obnova sela, koja je namijenjena jedinicama lokalne samouprave, od ukupno raspoloživog iznosa do 2020. iz Programa ruralnog razvoja otpada tek nešto više od 11 %, odnosno na raspolaganju je oko 266 milijuna eura.

Uzmemo li u obzir činjenicu da je u Republici Hrvatskoj ustrojeno ukupno 555 jedinica lokalne samouprave, i to 428 općina i 127 gradova, te pretpo-

stavimo da će svaki JLS na svom području prijaviti minimalno jedan projekt za financiranje iz EU fondova, a znamo da je maksimalni iznos definiran Pravilnikom o provedbi Mjere 07 – prema kojem prijavitelj može ostvariti milijun eura – dolazimo do zaključka da nema dovoljno sredstava iz navedenog Programa za sve JLS-e u RH. One općine i gradovi s kojima komuniciramo na dnevnoj bazi su upućeni u sve to te su dobro pripremljeni, dok ovim putem pozivam i one jedinice lokalne samouprave s područja Varaždinske županije koje možda ne koriste toliko usluge AZRA-e da prijave svoje projekte u prvom raspisu natječaja, uzimajući u obzir ključan faktor, a to su ograničena sredstva, da bi vjerojatnost dodjele sredstava bila veća. Za svu pomoć im stojimo na raspolaganju.

A termini raspisivanja natječaja?

Stvari se napokon pokreću.

O kakvim se konkretno projektima za jedinice lokalne samouprave radi?

Kao što sam naveo, krajem kolovoza će prvo biti raspisan natječaj za tip operacije 7.2.1. „Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju, pročišćavanje otpadnih voda“, podmjere 7.2. „Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije“. Zahtjeve za potporu bit će moguće podnositi u AGRONET-u od 5. rujna do 5. listopada. Prihvatljivi korisnici u tipu operacije 7.2.1 su javni isporučitelji vodnih usluga javne vodoopskrbe ili javne odvodnje.

Prihvatljiv projekt/operacija je građenje i/ili opremanje javnog sustava za vodoopskrbu i/ili odvodnju i/ili pročišćavanje otpadnih voda. Najniži iznos javne potpore po projektu iznosi 30.000 eura u protuvrijednosti u kunama. Najviši iznos vrijednosti projekta/operacije za koji se može podnijeti Zahtjev za potporu iznosi 1.250.000 eura, a najviši iznos javne potpore po projektu iznosi 1.000.000 eura u protuvrijednosti u kunama.

Potom se očekuje raspisivanje natječaja u okviru operacije 7.4.1. – Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu. Općine i gradovi će moći prijaviti projekte izgradnje, rekonstrukcije ili pak opremanja dječjih vrtića, društvenih i vatrogasnih domova, kulturnih centara, sportskih građevina, biciklističkih i pješačkih staza, tržnica, groblja i ostale društve-

EU NATJEČAJI

Prvi natječaj 22. kolovoza • Raspisivanje natječaja za tip operacije 7.2.1. „Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju, pročišćavanje otpadnih voda“, podmjere 7.2. „Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije“, predviđeno je za 22. kolovoza. Zahtjeve za potporu bit moguće podnositi u AGRONET-u od 5. rujna do 5. listopada.

• Očekuje se i raspisivanje natječaja u okviru operacije 7.4.1. Općine i gradovi će moći prijaviti projekte izgradnje, rekonstrukcije ili pak opremanja dječjih vrtića, društvenih i vatrogasnih domova, kulturnih centara, sportskih građevina, biciklističkih i pješačkih staza, tržnica, groblja i ostale društvene infrastrukture.

Od natječaja, svakako treba ne infrastrukture.

Očekuje se i raspisivanje na- izdvojiti da je otvoren „E-imtječaja za nerazvrstane ceste u puls 2016.“, u sklopu kojeg je okviru operacije 7.2.2. (izgrad- mikro i malim poduzećima na nja ili rekonstrukcija), koje će raspolaganju 250.000.000 kuna općine i gradovi također moći za razdoblje 2014. – 2020. za poticanje investicija u početna prijaviti.

Koji od aktualnih natječaja ulaganja povezana s osnivanjem biste izdvojili, posebno za nove poslovne jedinice ili proširenjem kapaciteta postojeće poduzetnike?

Treba spomenuti da, osim poslovne jedinice u sektorima angažiranja u pružanju podrške proizvodnje i proizvodnih usluga. Iznosi pojedinačnih potpora i pomoći JL(R)S-ima, dosta male vrijednosti kretat radimo i s poduzetće se od 30.000 do nicima, pri čemu 300.000 kuna mislim na uz maksimakon k ret no lan intenzitet Sredstva za Mjeru pružanje potpore od pomoći, 07 su ograničena, 65 % besod savjepa pozivam općine povratnih tovanja, sre d s t av a edukacije, i gradove da svoje za mala popripreme projekte prijave duzeća te 85 i provedbe u prvom raspisu % za mikro projek at a , poduzeća. pružanja tehnatječaja ničke pomoći, izrade poslovnih plaJavite se AZRA-i! nova, izrada feasibility studija, To nisu jedini natječaji. izrada studija izvodljivosti s Trenutno su i dalje aktuuključenom analizom troškova alna dva natječaja za MSP-e, i koristi, do pripreme dokumen- otvorena do kraja 2016., od tacije zahtjeva za garanciju ili kojih je jedan usmjeren na pokredit HAMAG-a, HBOR-a te dršku razvoju MSP u turizmu komercijalnih banaka. Poduzet- povećanjem kvalitete i dodatnici nam se s povjerenjem jav- ne ponude hotela, namijenjen ljaju za pomoć, jer preuzimamo pravnim ili fizičkim osobama odgovornost za prijavu njihova koje su mikro, malo ili srednje projekta i vođenje kroz cjeloku- poduzeće, za koji je iz Europpni projekt. Kako bismo svim skog fonda za regionalni razvoj zainteresiranim poduzetnicima osigurano 304.000.000 kuna. i potencijalnim investitorima Drugi natječaj odnosi se na predstavili mogućnosti ulaga- Kompetentnost i razvoj MSP s nja u Varaždinskoj županiji, ciljem jačanja regionalne konAZRA radi i na izradi kataloga kurentnosti kroz razvoj malog poslovnih zona s mogućnostima i srednjeg poduzetništva te rai prednostima koje nude. zvoj novih kompetencija i stva-

POZIV

ranje novih radnih mjesta, na koji su prihvatljivi mali i srednji poduzetnici te obrtnici, za koji je iz Europskog fonda za regionalni razvoj osigurano 867.000.000 kuna za razdoblje 2014. – 2020.

Otvoren je i natječaj Poticanje društvenog poduzetništva, kroz koji se želi unaprijediti znanja i vještine zaposlenika postojećih i novih društvenih poduzeća te poticati razvoj njihova poslovanja, a isto tako je otvoren i natječaj Inovacije novoosnovanih MSP-a.

Ti natječaji su otvoreni, a vi ste i ove godine pomogli Varaždinskoj županiji da preda svoje projekte.

Varaždinska županija je, još jednom uspješno uz pomoć AZRA-e, upravo predala projekte na natječaje Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posred-

Za pomoć nam se mogu obratiti općine i gradovi, poduzetnici, udruge i svi ostali subjekti nika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojnoobrazovnim ustanovama, za ukupno 46 učenika, vrijednosti gotovo 2 milijuna kuna, dok je na natječaj za udruge koje pružaju usluge pomoćnika u nastavi učenicima s teškoćama u razvoju prijavljen projekt koji bi trebao osigurati pomoćnike za dodatnih 10 učenika, vrijednosti oko 385.000 kuna.

Od novijih natječaja, nama zanimljivi su nedavno otvoreni natječaji u području zdravstva koji se odnose na ulaganja u primarnu zdravstvenu zaštitu radi bolje dostupnosti u udaljenim i depriviranim područjima, ulaganje u hitnu zdravstvenu zaštitu te poboljšanje isplativosti i pristupa dnevnim bolnicama i dnevnim kirurgijama, na koje su prihvatljivi prijavitelji i Varaždinska županija te Opća bolnica Varaždin. Još je otvoren i javni poziv temeljem Programa razvoja javne turističke infrastrukture u 2016. namijenjen JL(R)S-ima za aktivnosti usmjerene na plaže, centre za posjetitelje ili interpretacijske centre te javnu cikloturističku infrastrukturu.

Puno je mogućnosti za različite prijavitelje.

Tako je, a nadamo se i skorom otvaranju novih natječaja. Stoga još jednom pozivamo jedinice lokalne samouprave, poduzetnike, udruge i ostale pravne i fizičke subjekte da nam se obrate za pomoć i da pripremaju svoje projektne ideje i iskoriste mogućnosti koje su im na raspolaganju za poboljšanje njihova poslovanja, razvijanja usluga i konkurentnosti te zapošljavanja.

10

Život

REGIONALNI TJEDNIK || 16. kolovoza 2016., br. 639

LOVREČEVO 2016. Drugi Aqua Dirt Jam

SUSRET Goranka Štefanić, gradonačelnica Varaždinskih Topl

Stižu Slovaci i Isla a uskoro veliko u Ekstremni biciklisti ostavljali bez daha Proslava Dana Grada Varaždinskih Toplica „Lovrečevo 2016.“ trajala je od 3. do 15. kolovoza, a među brojnim programima najatraktivniji je zasigurno bio drugi po redu Aqua Dirt Jam, na kojem su se okupili BMX i MTB vozači iz Hrvatske, ali i Slovačke. U ekstremnom biciklizmu posjetitelji su u Varaždinskim Toplicama mogli uživati zahvaljujući Marinu Rantešu,

najboljem hrvatskom BMX vozaču.

Ovaj 20-godišnjak pobrinuo se da publika ostane bez daha. Izveo je novi trik pod nazivom „360 quad barspin“: u zraku je čak četiri puta zavrtio upravljač svog bicikla!

Vratolomije u zraku su, uz vozače iz Hrvatske, u Varaždinskim Toplicama izvodili Jakub Nemec i Michael Beran iz Češke.

ODBOJKA U TUHOVCU

Na petom turniru u odbojci na pijesku u Tuhovcu, koji su 7. kolovoza organizirali Mladi Tuhovečke Miline, natjecalo se 20 parova iz Varaždinske županije. Prvo mjesto pripalo je paru „Dire“ iz Varaždina, koji čine Vanja Kušen i Vedran Vrbanec.

JEDINSTVENO U Ulici nad zidom

Knjižnica na otvorenom radit će sve do listopada U Ulici nad zidom u Varaždinskim Toplicama sve do listopada najmlađi mogu besplatno listati slikovnice, odrasli čitati knjige, a svi zajedno mogu zaigrati i šah. Tamo se, naime, nalazi „Knjižnica na otvorenom“, koja je otvorena u sklopu proslave Dana Grada, a zahvaljujući Udruzi „Put prirode“. – Riječ je o multifunkcionalnoj

knjižnici čiji su sadržaji u potpunosti besplatni za sve – istaknuo je Luka Krainc, predsjednik Udruge. Objekt, koji se može koristiti i u noćnim satima zahvaljujući solarima, u Varaždinskim Toplicama ostaje trajno, a preteča je nove gradske knjižnice koju čelnici Grada planiraju realizirati u suradnji s Ministarstvom kulture.

Varkom i Hrvatske vode su pred dobivanjem građevinske dozvole za Aglomeraciju Varaždinske Toplice, će biti izgrađena u V. Toplicama, Tuhovcu, Jalševcu i Svibovcu. Ulaganje je vrijedno 45 milijuna kuna, što ć

Ova jesen, ali i cijela sljedeća godina mogli bi biti velika prekretnica za razvoj Varaždinskih Toplica. Uskoro stižu investitori iz Slovačke zainteresirani za gradnju golf terena, a i predstavnici Islanda zbog geotermalnih izvora. I dok s potencijalnim investitorima već traju ili će započeti razgovori, sljedeće godine bi trebala početi izgradnja kanalizacije, što će biti dosad najveće ulaganje u komunalnu infrastrukturu. O tome smo povodom obilježavanja Dana Grada razgovarali s gradonačelnicom Gorankom Štefanić.

Potpuno spremni

Što očekujete od posjeta Islanđana u rujnu?

Nadamo se da će za istraživanje geotermalnih izvora izabrati upravo Varaždinske Toplice! Institut Hrvoje Požar nas je kandidirao za istraživanja jer se na području Grada nalaze 23 izvora, od kojih je njih pet istraženo 2000. godine. Ako nas Islanđani izaberu, tada bismo dobili značajnu donaciju te bi nam se otvorile mogućnosti za izgradnju toplinsko-energetskih postrojenja, putem kojih bismo, primjerice, mogli grijati sve javne prostore.

„Naš cilj je iskoristiti konkurentne prednosti Grada, njegov geostrateški položaj, odličnu infrastrukturu i p

NOVE TOPLICE

Pripremljeni projekti za gradnju vrtića, ceste u Hrastovcu i adaptaciju kulturne baštine Za golf terene interes su nedavno pokazali Šveđani, a uskoro stižu i Slovaci.

Točno, očekujemo ih krajem kolovoza. Za investitore imamo baš sve pripremljeno, jer je prošlog mjeseca dovršena analiza imovinsko-pravnih odnosa. Za svaku parcelu uz dolinu rijeke Bednje, na prostoru na kojem bi se prostirali golf tereni, imamo sve potrebne podatke, tako da investitori točno znaju na čemu su. Osim toga, dovršen je i Registar imovine Grada, pa smo jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji se s tim mogu pohvaliti.

Poznato je da bi možda već sljedeće godine mogla početi gradnja novoga autobusnoga kolodvora, a i zapadne obilaznice. No, najveći projekt je gradnja kanalizacije.

Varkom i Hrvatske vode su pred dobivanjem građevinske dozvole za Aglomeraciju Varaždinske Toplice, pa bi

Sve je spremno za investitore: u Varaždinskim Toplicama je prošloog mjeseca dovršena analiza imovinsko-pravnih odnosa na prostoru uz dolinu rijeke Bednje, gdje bi se prostirali golf tereni s 18 rupa. radovi trebali početi sljedeće godine. Projektom je predviđena izgradnja kanalizacije na području samoga grada i naselja Tuhovec, Jalševec i Svibovec. Ulaganje je vri-

jedno 45 milijuna kuna, što će biti najveća investicija u komunalnu infrastrukturu u povijesti Grada.

I dok se čeka početak tog i drugih velikih projekata, u

Gradu je u proteklih godinu dana ostvareno puno manjih komunalnih ulaganja.

Uloženo je 2,5 milijuna kuna, pri čemu najviše u sanaciju klizišta Hrastovec, Svi-

Život

16. kolovoza 2016., br. 639 || REGIONALNI TJEDNIK

plica, o projektima i planovima

anđani, ulaganje

11

SVEČANO Na svečanoj sjednici u petak dodijeljena su javna priznanja

pa bi radovi trebali početi 2017. godine. Kanalizacija će biti najveća investicija u povijesti Grada.

2,5

milijuna kuna uloženo je na području Grada Varaždinske Toplice u proteklih godinu dana

0

povoljnu vrijednost nekretnina.“

Laureatima su javna priznanja uručena na svečanoj sjednici Gradskog vijeća povodom Dana Grada Varaždinske Toplice

Pojedinci, tvrtke, udruge ponos Varaždinskih Toplica

Ovogodišnji dobitnici javnih priznanja Grada Varaždinske Toplice su Željko Matkun, Goju Ryu Karate klub “Antun i Ivan Kukuljević”, Bernarda Cecelja, Specijalna bolnica za medicinsku kuna je iz državnog rehabilitaciju, Miroslav Mikulčić, slastičarnica Nympha, Udruga žena Naši Cajti i Branko Posavec proračuna stiglo Željko Matkun, Goju Ryu skog obrta, doprinos kod zapou Grad, iako je Karate klub “Antun i Ivan šljavanja stanovnika s područja Kukuljević”, Bernarda Cecelja, Grada Varaždinskih Toplica, prijavljeno više Specijalna bolnica za medicinte nesebično sudjelovanje u sku rehabilitaciju Varaždinske humanitarnim aktivnostima projekata nego Toplice, Miroslav Mikulčić, i gradskim manifestacijama prošlih godina slastičarnica Nympha, Udruga Medalja Grada uručena je

bovec, Petkovec, Martinkovec izmijenio cjevovode u Dugoj i Varaždinske Toplice. Asfal- ulici, Cvjetnoj i Selničkoj tirali smo ceste u Svibovcu, ulici. Svima zahvaljujem na Črnilama, Grešćevini, ulice uloženim sredstvima.

Radili ste i na projektnoj u V. Toplicama, Perivoj M. R. Strozzi, igralište u Leskovcu, dokumentaciji.

Pripremljeni su projekti adaptirali društvene domove u Drenovcu i Gornjoj Poljani. za izgradnju dječjeg vrtića, Rasvijetlili smo Jarke Hor- ceste u Hrastovcu, a projekti za biciklističke staze vatićeve, naselje Hrvatskog i ostalu turističku proljeća i Ludbrešku infrastrukturu ulicu s 35 solarnih prijavljeni su svjetiljki. Varu suradnji sa kom je izgraslovenskim dio vodovod V. Toplice su jedan partneriBoričevec – ma. Sve je Hrastovec i od rijetkih gradova spremno dio vodovokoji je izradio i za proda u naselju Registar imovine jektiranje Petkovec, adaptacije sve na koji se doGrada kulturne baštimaćinstva već ne. Čekamo samo mogu priključiti. objavu EU natječaja.

U pripremi je i dokumentacija za drugu etapu Međutim, moram reći da smo izgradnje vodovoda Hrasto- 2014. iz državnog proračuna dobili 2,5 milijuna kuna, vec II. 2015. godine 3,5 milijuna kuna, a ove godine, nažalost, Hvala svima Na području Grada inve- ništa, unatoč tome što smo stirale su i Hrvatske ceste, prijavili više projekata nego prošlih godina. Nadamo se Hrvatske vode te ŽUC. ŽUC je asfaltirao cestu u da ćemo u budućem radu Drenovcu i sanirao klizišta ostvariti financijsku pomoć u Vrtlinovcu, Jarkima, V. iz državnog proračuna i EU Toplicama – Đurina hiža I., fondova. Osim toga, otvoreni a upravo traju pripreme za smo prema investitorima i sanaciju klizišta Đurina hiža usmjereni ka gospodarstvu.

II. Hrvatske ceste projektiraju Naš cilj je iskoristiti konmost Tuhovec – Svibovec, a kurentne prednosti Grada, Hrvatske vode regulirale su njegov geostrateški položaj, rijeku Bednju kroz naselja odličnu infrastrukturu i poTuhovec, Jalševec i Črnile te voljnu vrijednost nekretnina. regulirale potoke Drenovec To je naša budućnost, jamac i Čurilovec. Termoplin je još većeg razvoja i napretka.

IMOVINA

žena Naši Cajti i Branko Posavec ovogodišnji su dobitnici javnih priznanja Grada Varaždinske Toplice.

Nagrade su im uručene u petak na svečanoj sjednici Gradskog vijeća povodom Dana Grada, na koju je stigao veliki broj uzvanika.

Iznimna dostignuća

Nagrada za iznimna dostignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju dodijeljena je Željku Matkunu za uspješno vođenje Športskoga šahovskoga kluba “Mladost”, koji je u protekloj godini ostvario značajne sportske pobjede.

No nagrada mu je pripala i za uloženi trud i entuzijazam u upravljanju tamburaškom sekcijom Kulturno-umjetničkoga kluba “Toplice”.

Goju Ryu Karate Do klubu “Antun i Ivan Kukuljević” također je dodijeljena Nagrada za dugogodišnji uspješan rad, koji je u protekloj godini rezultirao

Goranka Štefanić s poznatom poduzetnicom Bernardom Cecelja

brojnim pobjedama na prvenstvima Hrvatske u katama i borbama.

Nagrada za doprinos ugledu i promociji Grada Varaždinske Toplice u zemlji i svijetu uručena je poznatoj poduzetnici Bernardi Cecelja, rođenoj Topličanki. Ona je nagradu primila za sveobuhvatnu promociju i širenje pozitivnog stava o Gradu, uz ponosno isticanje topličkoga građanstva na svim poslovnim putovanjima i susretima diljem Europe i svijeta.

Ista Nagrada dodijeljena je Specijalnoj bolnici za medicin-

sku rehabilitaciju Varaždinske Toplice, koja kao najistaknutiji centar medicinske rehabilitacije u Hrvatskoj doprinosi

Priznanja dodijeljena za iznimna dostignuća, ali i humanitarni rad ugledu Grada, koji promovira i poticanjem medicinskog istraživačkog rada te uspjesima u sferi zdravstvenog turizma i gastronomije.

Za uspješno vođenje tokar-

Miroslavu Mikulčiću. Medalja Grada dodijeljena je i slastičarnici Nympha za šezdeset godina uspješnog poslovanja obrta tijekom kojeg se, kako prepoznatljivim obiteljskim slastičarskim proizvodima, tako i korištenjem suvremenih promotivnih aktivnosti, doprinosilo stvaranju prepoznatljive slike Grada.

Humanitarni rad

Udruga žena “Naši cajti” Medalju je primila za kreativno osmišljavanje i izradu izvornih topličkih suvenira, nesebičnu pomoć u provedbi manifestacija u organizaciji gradskih ustanova, kao i za skrb oko očuvanja i promocije tradicionalnih vještina ručnih radova. Medalja Grada dodijeljena je i Branku Posavcu za istaknuto sudjelovanje u svim aktivnostima Udruge branitelja Jalševec, humanitarni rad i dugogodišnji doprinos akcijama davanja krvi.

Fluid boja mog vrta „Glazba i boja“, „Ruže“, „Žuto-plavi ritam“, „Različak i neven“ dio su od ukupno 30 likovnih radova s kojima se umirovljenica Silvija Novak iz Varaždinskih Toplica prošlog tjedna predstavila publici. U hotelu Minerva je otvorena njezina prva samostalna izložba pod nazivom „Flu-

id boja mog vrta“. Silvija Novak je učiteljica mentorica glazbene i likovne kulture, a ozbiljnije je počela slikati prije nekoliko godina. U zadnje vrijeme uglavnom slika uljanim bojama na platnu, a najčešći motivi na njezinim slikama su cvijeće, mrtva priroda i pejzaži.

12

Kulturni obzor

kulturni obzor www.regionalni.com/kultura Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 16. kolovoza 2016., br. 639

Peti festival postmoderne keramike u Varaždinu Već dugi niz godina Kerameikon, Hrvatsko keramičarsko udruženje, slavi keramiku kao posebnu vrstu umjetnosti.

Jedna od glavnih manifestacija udruge je međunarodna izložba Ceramica multiplex kao vrhunac petoga Međunarodnog festivala postmoderne keramike. U subotu, 20. kolovoza, u atriju Staroga grada u 12 sati bit će održano otvorenje izložbe i dodjela nagrada te se mogu pogledati

tri izložbe. Nakon otvorenja u galeriji K10 moći će se vidjeti centralna izložba Ceramice muliplex, radovi iz cijelog svijeta odabrani na temu Ispod površine.

I za kraj, u 15.30 sati u multimedijskoj dvorani palače Herzer bit će održan Artist’s Day, gdje će autori imati priliku, uz projekcije, prezentirati svoje stvaralaštvo, a zainteresirani saznati nešto više i porazgovarati s umjetnicima. (it)

STRUČNI OSVRT „Antičke pripovijetke“, zbirka priča dosad nepoznatog autora iz Zbelave

Vladimir Čajavec prvom knjigom priredio književno iznenađenje!

Dosljedno i akribično provedena istraživanja rimske vladavine našim sjevernohrvatskim prostorima – od Ptuja do Ludbrega, od Petrijanca do Varaždinskih Toplica – samo su nužan temelj pregledno koncipiranih priča mahom usredotočenih na duhovni univerzum ondašnjeg čovjeka Piše: Denis Peričić, književnik i kritičar

je i kantautorski nastup na Zagrebfestu) te se amaterski bavi astronomijom i arheoOdabrana publika koja se u logijom. Zasigurno je ovaj srijedu, 3. kolovoza, odazva- potonji, arheološki interes, la pozivu ravnateljice Zavi- posebice vezan uz antiku, čajnog muzeja Varaždinske konkretno rimsku vladavinu Toplice Spomenke Vlahović ovima našim prostorima, zacijelo nije ni slutila da će bio presudan u osmišljavaprisustvovati prvom pred- nju „Antičkih pripovijetki“. stavljanju možda najveće- Čajavec je tako stvorio tematski novitet u hrvatskoj ga književnog iznenađenja književnosti: dok posljednjih godina se o Rimljaniu sjevernohrvatma na dalmaskim ok viritinskom tlu ma. Autor dosta pisaovog osvrta Umirovljeni inženjer lo, njihov može to arboravak u gumentigrađevinarstva Panoniji rano ustvrposve je posvećen nije dosad diti, jer je umjetnosti: piše, poprimio imao i čast l iterarno biti urednislika, sklada… uobličenje. kom zbi rke Naime, radnje priča „ Antičke priča iz njegove zbirpripovijetke“ autora Maxa Aquile, što je pseu- ke odvijaju se tu, „kod nas“, donim Vladimira Čajavca na području koje omeđuju Poetovia (Ptuj), Aqua Viva iz Zbelave.

(Petrijanec), Iovia (Ludbreg) i Aqua Iasae (Varaždinske Panonsko tlo Iznenađenje je tim veće što Toplice).

Kako bi to ostvario, Čajaje Čajavcu ovo prva knjiga i što prije nije nigdje objav- vec je proveo temeljita istraljivao, pa je kao pisac dosad živanja, stoga zbirka ima više bio posve nepoznat. Iako od stotinu fusnota: ništa nije inženjer građevinarstva u prepušteno slučaju, pa ako mirovini, Čajavec je sav po- spominje pojedinoga tad svećen umjetnosti, pa tako, aktualnoga rimskog cara, osim što piše, također i slika iz fusnote se točno može i sklada (nekada davno imao utvrditi kad je taj vladao, a

Nadahnut

Štefica Novak (interpretatorica), Vladimir Čajavec (autor) i Denis Peričić (urednik)

tako i u kojem se razdoblju odvija radnja priče. Sličnom akribijom provedena je i zemljopisna, mitološka, vojna, upravna i sva druga terminologija Rimskog Carstva. No, sve je to ipak samo temelj, nužan preduvjet prave dimenzije priča – one književne. Na način na koji to rijetko koji pisac uspijeva, Čajavec uvjerljivo „ulazi u duše“ svojih junaka, mahom običnih, „malih“ ljudi s ruba

golemog imperija, i tka priče toliko specifične po vremen-

Kao i svako pravo književno djelo, i ove priče odlikuje temeljito istražena povijesna pozadina sko-prostornom određenju, a opet posve univerzalne i

bezvremenske.

Duhovni spektar

Čajavec piše vješto i decentno, koristeći isprepletene narativne postupke, ali nadasve pregledno, prilagođeno svim uzrastima čitatelja.

Ipak, posebna vrijednost „Antičkih pripovijetki“ je spomenuto uranjanje u duhovni spektar ondašnjih ljudi. Na tragu „Hadrijanovih memoara“ Marguerite

Yourcenar, Čajavec ocrtava duhovni zemljovid homo romanusa: njegovih promišljanja, bojazni i iskupljenja, „metafiziku postojanja“. To je ono što nam, za razliku od književnosti, znanost ne može predočiti, ili može samo kad se pretače upravo u književnost, kao kod npr.

Johana Huizinge. Na posve suptilan način, kao u nekome mutnom ogledalu, u tom duhovnom zemljovidu rimskog čovjeka gotovo se magijski zrcali unutarnja topografija suvremenih ljudi: naših slutnji, strahova, ljubavi i nadanja... Preporuke su izrečene, a knjiga se može kupiti u suvenirnici na Korzu!

„Mi nemamo neprijatelja“

Piše: mr. sc. Denis PERIČIĆ, književnik

Utvaram si da sam i pjesnik i novinski komentator. Novinskim komentarom štošta se može izreći, pa i ono što ne stane u pjesmu, ali uvijek se začudim nad onime što može pjesma.

Primjerice, povodom jučerašnjeg blagdana Velike Gospe htio sam napisati nešto o značenju Majke Božje, u čijoj se patnji pod Križem očituju boli svih majki svijeta. Često se prisjetim kako je te boli Mel Gibson u filmu „Pasija“ majstorski prikazao samo jednim krupnim

kadrom frapantno dojmljivog lica Monice Belucci. Marija je „kraljica Hrvata“, iako je, što je malo poznato, službeni zaštitnik Hrvatske zapravo njezin suprug sveti Josip.

Josip, Marija i Isus su Sveta obitelj, prauzor temeljnih vrednota svake zemaljske obitelji.

Htio sam se u tom kontekstu dotaknuti i blaženog Alojzija Stepinca, koji i „u ovom strašnom času“ nailazi na blaćenja: ne samo da se osporava njegova kanonizacija, nego se osporava i poništenje

presude koja mu je 1946. izrečena u montiranom komunističkom procesu. Htio sam dodati da je i Stepinac uzor temeljnih vrednota, poput hrabrosti, ili tolerancije, koja nam je toliko potrebna u ovo vrijeme radikalnih tenzija.

I onda sam shvatio da je sve to – i puno više od toga – još 1950. izrazio veliki hrvatski pjesnik Viktor Vida, emigrant tragične sudbine, u pjesmi „Željezni zastor“, koju ovdje prenosim u cijelosti: Sanjao sam, da je Uskrs. / Za

istim stolom sjedimo / moja majka, vremešna ženica, / sva ko u pamuku tišine, / moj otac, pognut pod teretom godina, / ja, i meni sučelice / Gospodin Nadbiskup Alojzije Stepinac, / Metropolit Hrvatske. / On nas blagoslovi. / Potom reče: / „Mi nemamo neprijatelja, / i njihovi mrtvi zajedno su s nama“. / Oko nas puno uskrsnoga zraka. / On položi na stol svoje dobre ruke. / Vani pada snijeg. / Zatim gledamo bijeli stolnjak. / Ja jedem kruh i plačem.

Špancirfest

16. kolovoza 2016., br. 639 || REGIONALNI TJEDNIK

13

VTV TELEVIZIJA U deset dana uživo s glavnog varaždinskog trga donose najbolje emocije u vaše domove

Špancirfest uz VTV televiziju Za gledatelje VTV Televizija, pripremila je i zanimljiva nagradna iznenađenja, pa se stoga svakako isplati u Špancirfestu uživati i uz program Špancirfest i ove godine nudi doista bogat izbor najrazličitijih sadržaja koji će preplaviti varaždinske pozornice, parkove, ulice i trgove, a dobra je i prihvaćena tradicija da to bogatstvo festivalske atmosfere u brojne domove širom cijele sjeverozapadne Hrvatske donosi VTV Televizija. Štoviše, mnogi kažu da je baš praćenje

Bogatstvo festivalske atmosfere u brojnim domovima sjeverozapada posebnih festivalsakih emisija VTV Televizije posvećenih Špancirfest najbolji i jedini način da se vidi sve ili skoro sve što se u deset dana trajanja ove najveće turističke manifestacije u ovom dijelu Europe događa u Varaždinu.

Bogat program

I ovaj put svih deset dana trajanja manifestacije svake večeri iz studija VTV Televizije smještenog na glavnom varaždinskom trgu emitirati će se uživo bogat i raznovrstan

Reporterke i reporteri predstavlit će svojim gledateljima brojne zabavljače

program s brojnim prilozima o događanjima na Špancirfestu.

U prvom su planu glazbena događanja, odnosno koncerti, no pratiti će se i sva ostala zbivanja koja čine i stvaraju dobro poznatu atmosferu festivala. Reporterke i reporteri VTV Televizije predstavlit će svojim gledateljima brojne

zabavljače, ulične performere, sudionike raznih kreativnih radionica, čuvarice i čuvare starih zanata, te brojne druge zanimljivosti. Tu su i priče o svemu onome što se događa “iza kulisa” ovako velike manifestacije, te prezentacije bogate ugostiteljske ponude i svih onih drugih sadržaja koji

u Varaždin privlače za trajanja Španirfesta desetke tisuća posjetitelja i turista.

Dobre emocije

Sam studio na otvorenom VTV Televizije na popularnom Korzu jedna je od točaka uz koju često zastaju mnogi posjetitelji i svojevrsni je me-

Studio VTV Telev izije na Korzu jed na je od točaka uz zastaju mnogi po sjetitelji

dijski prozor kroz koji dobre emocije Špancifesta izlaze u cijelu Hrvatsku, pa i šire. U samom studiju svakoga dana voditelji VTV Televizije ugostit će poznate goste, od samih sudionika festivala, pa do više ili manje poznatih osoba koji dolaze uživati u bogatoj ponudi Špancirfesta i Varaždina.

Tako će svi oni koji ne mogu biti svakog dana u Varaždinu dobiti potpunu sliku o festivalskim zbivanjima. Za gledatelje VTV Televizija, pripremila je i zanimljiva nagradna iznenađenja, pa se stoga svakako isplati u Špancirfestu uživati i uz program VTV Televizije.

14

Å pancirfest

REGIONALNI TJEDNIK || 16. kolovoza 2016., br. 639

Ines Hrain

Pusti otok 4. dio

I

za stijene ukaže se gliser i naglo se približi obali, pa stane, napravivši vodeni val. Željko iskoči poput metka i dojuri do nje.

– Emina! – klikne.

Ona se nasmiješi. Usnice su joj drhtale.

On je na brzinu digne i odnese u čamac. Čovjek koji je vozio već je izašao da mu pomogne, pa je dignu i smjeste na zadnje sjedalo. Željko joj je glavu čuvao u krilu.

Olabavi joj povez. Noga je bila toliko natečena da ga je meso gotovo prekrilo.

– Nisu tu baš ljute otrovnice – govorio je čovjek. – Ali natekneš. Natekneš i od bumbara, ‘di nećeš i od zmije. Skini joj sad to s noge. Nek’ joj dođe krvi.

– Evo nas, još malo. Ima u našoj ambulanti svih protuotrova. I protiv zmije i protiv ribe. Divalj je ovaj naš otok. Moraš paziti i kuda hodaš i kuda plivaš. E, jadna dico, teška vas je sudba zadesila. Srećom, sve je dobro ispalo. Željko pogladi Eminu. Valjda će sve biti dobro.

– Emina, starci su živi!

Ona digne pogled prema njemu.

– Živi su! – nastavi on – Već su nas tražili ovdje i u selu. A prošli su i pored naše plažice. Obišli su cijeli otok okolo-naokolo.

Valjda smo baš tad bili u planinama.

Emina se nasmiješi. Srce joj preplavi val sreće. Plakala bi kao kiša, ali sve je previše boli. Zato ponovno zatvori oči. Željko ju je mazio, pipao joj puls, zaklanjao je od sunca.

– Evo nas – uskoro objavi čovjek.

Pristanu uz mali mol. Željko sam iznese Eminu iz čamca na rukama.

– Možeš, mali?

– Mogu.

Vidio je čovjek da je veza među ovim mladima više od prijateljstva, pa pusti Željka da je nosi sam. Sigurno se ne bi odvajao od nje ni sekunde.

– Brzo! – pokaže on prstom.

– Tamo je ambulanta. Doktor već zna za vas.

Pojure do visoke bijele kuće s crvenim križem iznad vrata.

– E, Jure! – pozdravi doktor susjeda.

– Vodim ti ovu dicu, što ih traže.

– E, a malu ujela zmija, a? Da vidimo.

Polegnu Eminu na krevet i doktor je pregleda.

– Neće biti strašno. Opiši mi tu zmiju, da čujemo – obrati se Emini.

Emina je polako opiše. Srebrna, svjetlucava, duga.

– Ma nije strašno – tješio ju je doktor.

– Ti si velika cura. Začas će ti biti dobro.

Da joj nekakvu injekciju. Željko se približi doktoru.

– Doktore, hoće li joj biti dobro?

– Dijete bi moglo umrit’, ali ‘di će ovakva cura! Ti si joj stavio povez?

– Jesam.

– Dobro da si ga skinuo. S tim je već moglo biti komplikacija. Ali ako ste preživjeli brodolom, onda ćete i ovo. Željko odahne. Vrati se do Emine i uhvati

je za ruku.

– ‘Di će dica odsjest’? Kod tebe? – upita doktor Juru.

– Da, na moja je vrata mali i banuo. Žena je već zvala policiju. Sad će mrak, ali sutra njihovi dolaze po njih. Zvat ću još i ja.

– Nek’ se ne žure, reci da su dica dobro.

Da ne vide nakon svega malu ovakvu.

– Reći ću da su živi i zdravi i nek’ ih pokupe ujutro.

– E, tako.

– Eto, mali! Sad samo da ti se cura odmori, sve će biti dobro. Noga će već splasnuti do jutra.

– Hvala vam, doktore.

On ponovno podigne Eminu u naručje.

Jure i doktor izmijene poglede. Doktor namigne. Jure pusti Željka da je nosi do njegove kuće. Žena je već čekala vani.

– Ajd’ brzo!

Smjeste ih u prozračnu sobu. Dva kreveta, čista i prozračna posteljina. No, Željko to nije uspio uočiti. Kako bi se inače obradovao da nije bilo toga nesretnog ugriza…

Emina je, izgleda, spavala. Samo se povremeno trzala, a lice joj se grčilo kao od bola. Željko legne kraj nje i zagrli je.

Do jutra nije ni oka sklopio. Gledao ju je, micao joj kosu sa znojnog lica, osluškivao dah. Nekako se smirila. Noga joj je upola uža. Valjda zbog poveza koji su skinuli.

– Mali, odi jest! – Jure je par puta dolazio u sobu.

– Nisam gladan, hvala.

– Ma kako nisi. Danima nisi ništa jeo.

– Jesam. Kupine i školjke.

– Ali si žedan. Dođi sa mnom. Neće ti cura pobjeć’. Ni’ko još nije umro od ovih naših zmija. To ti je otrov samo za miša.

Kad je moga sina ugrizla, nismo ni išli po lijek. Malo se naduo, no drugi dan već je bilo dobro. Jedino da je u vrat, to bi bilo opasno. Željka ipak utješe ove riječi. Pođe s njim u kuhinju.

– Evo, pužići s piletinom. Nešto kontinentalno.

– Sigurno ribu ne možeš ni vidjet’ – iznese gazdarica jelo.

– Da budem iskren, nisam je ni vidio u zadnje vrijeme.

– No, jedi samo, povrati snagu. Dosta si učinio. Željku navru suze na oči. Spustio je glavu da se ne vide i jeo. U grlu ga je gušio plač.

Popije sok. Koje li raskoši!

Prođe mu trenutak tuge, pa zdušno navali na jelo. Pojede tri tanjura.

– Jedi samo, mali, jedi, ima još – Jure je uživao promatrajući ga. – Nikad nisam vidio nekog da jede s tolikim tekom. Željko popije i tri čaše soka. Koje bogatstvo okusa! Šteta što Emina ne može jesti.

– E tako. Idem sad natrag u sobu, hvala na večeri.

– Hoćeš se istuširat’?

– Ne, ne treba.

– Obuci barem ovu majicu i hlače.

Jer Željko je još uvijek bio samo u kupaćim gaćicama. On odjene robu. Osjećao

se kao preporođen. Kao čovjek. Još samo da Emini bude dobro. Da se barem i ona mogla tako slasno najesti. Željko se vrati u sobu i legne kraj nje. Sad je disala mirno, nije se trzala. Do jutra je bio zabrinut i pazio je na nju. A s prvim zrakama sunca, otvorila je i ona oči.

Najprije ugleda njegovo ispijeno lice.

Zatim ga odmjeri.

– Pa ti imaš majicu!

On je poljubi sretno i stisne k sebi.

– Ne vidiš da sam instalirao krevet u našu špiljicu?

Emina se nasmije i popipa bijele plahte.

– Koja raskoš!

– Da vidimo nogu. Željko je otkrije.

– Sasvim je u redu. Prema onome kakva je bila. Opet si zdrava!

Oboje se počnu smijati.

– Ti si mi rekao za starce ili sam to sanjala?

– Rekao sam ti. Očekujemo njihov dolazak Emina zaroni glavu u njegov vrat i počne plakati. Sve jače i jače. Za sve ove dane, za sve ovo što su prošli. Za brodolom, za strah, za glad, za zmiju. Željko ju je njihao dok su i njemu tekle suze.

Gazdarica proviri u sobu da vidi što se događa. Ostavi robu za Eminu na rubu kreveta, pa polako zatvori vrata i vrati se u kuhinju.

– Jesi ih pozvala na doručak? – upita je muž.

– Plaču. Nek’ istresu bol.

– Zbilja, puno su prošli. No barem su imali jedno drugo. Zamisli da se mala sama našla na otoku. Ili dečko.

– Bilo bi to grozno.

– Sreća u nesreći.

– Sudbina.

Nakon nekog vremena Željko i Emina pojave se u kuhinji, nasmiješenih lica i vlažnih očiju.

– O, koga to vidimo! – gazdarica srdačno krene prema njima. Željko je pridržavao Eminu, koja se nije oslanjala na bolesnu nogu.

– Idemo van, djeco, na sunce – predloži Jure, pa počne na terasu iznositi mlijeko, sir, kruh i jaja.

Emina pohlepno pogleda hranu. Čim su sjeli, započne trpati u sebe.

– Lakše malo, bit će ti slabo – nasmije se Željko.

– I ti si se, mali, jučer dobro namlatio – podsjeti ga Jure.

– Ah, mlijeko! – nagne Emina zdušno iz šalice.

– Mogu dobiti i čašu vode? – upita ipak. Željko je pogleda i nasmiješi joj se. Oboje se prisjete onog lizanja u špilji s vodom.

Koja je ovo blagodat. Hoćeš vode, okreneš pipu i eto je.

– A što ste tamo pili? – upita ih Jure.

– Bila je nekakva špilja, po stijeni je curila voda.

– Morebit’ da to naša kanalizacija negdje pušta.

Emina i Željko zgranuto se pogledaju.

– Ma šalim se.

Ali nije ih baš uvjerio.

– Evo vodice – vrati se gazdarica s cijelim vrčem i dvjema čašama.

Kad su se konačno najeli i napili, Jure iznese kavu.

– Jeste za kavu?

Oni pristanu, mada je inače nisu običavali piti. Ovo su bile specijalne okolnosti.

Sad im je sve bilo fino.

– Moram na wc – reče Emina nakon prvog gutljaja.

– Idem s tobom – reče Željko. – Kroz jednu rupu unutra, kroz drugu van – još joj šapne.

– Mogu već pomalo hodati – nasmije se ona.

– Ipak ću te otpratiti, da ne padneš.

Na zahodskoj školjci Emina je dugo sjedila. Kako se već bliski, razmišljala je.

Općenito, više nema nikakvog srama, ni pred kim. Očeličila je.

Kad je bila gotova, Željko ju je čekao pred vratima.

– Pa nisi me trebao čekati.

– Nije mi teško. Kako se osjećaš?

– Super!

– Što sad misliš o zmijama? Groziš se?

Bojiš? – upita je kad su izlazili iz kuće.

– Ma nisam navukla nikakav patološki strah, znaš. Jednostavno, sigurno sam joj stala na rep. I ja bih nekog ugrizla da stane na mene – I ja.

Sjedili su dalje na terasi i uživali. Pijuckali kavu, nisu razgovarali o starcima, ali u zraku se osjećalo pritajeno uzbuđenje.

Razgovarali su o svemu što im se dogodilo. Jure i njegova žena samo su se križali i zdvajali kad su čuli o oluji i o tome kako su izvukli živu glavu. Konačno im spomenu i roditelje.

– Vaši su bili izvan sebe. Mame na apaurinima. Tvoj tata – tu pogleda Eminu – doslovce se tukao po glavi. Ponavljao je da je on kriv. Kad je shvatio da nisi u čamcu, skočio je za tobom. Ali te nije našao. Jedva su ga izvukli natrag. Tješio se da imaš jastučić. Da se oluja smiruje.

Poslije su vas tražili tamo, plivali i ronili.

Tvoj je tata, Željko, ponavljao samo jedno te isto: „Željko je hrabar, on će se snaći, Željko je hrabar…“ Izgledali su k’o luđaci.

Ispitivali su nas u selu o vama, drugi dan nakon oluje. Naš se Šime baš vratio s mora. Maltretirali su ga po ure da vas nije slučajno vidio. Tada su s policijom krenuli dalje. I mi svi smo vas tražili. I iz drugih sela. Svima nam je javljeno. I ja sam prošao kraj vaše plažice, ali ništa nisam uočio.

– Valjda smo bili na brdu.

– Da ste barem ostavili kakav trag.

– Nismo ništa imali.

– No, netko bi vas već našao. Ne bi stalno bili u brdima.

– Veli Đuro, policajac iz Lošinja – javi se žena – da su sinoć vaše morali doslovno držati jer su htjeli odmah krenuti ovamo.

Po noći.

16

ljetni roman

– No, eto policije! – uoči Jure.

S terase je pogled pucao na mol. Jurina je kuća bila na malom brežuljku.

– To su oni! – zaključi i njegova žena.

Emina i Željko ustanu. Nisu znali da li da potrče prema dolje ili da čekaju.

– Znaju oni gdje smo? – upita Željko.

– A, znaju da ste u selu. A sad baš koja kuća…

– No, hajde vi, djeco, dolje. Hajde samo.

I mi ćemo s vama.

Emina je bila odjevena u gazdaričinu dugu haljinu s naramenicama. Srećom joj se nije vidjela noga.

– Da mi mama ne doživi infarkt kad čuje za zmiju – podigne ona haljinu, pa je spusti.

– Hajdemo.

Krenu žurno prema dolje. Oni naprijed, a Jure i žena za njima.

– Ej, djeco, ne jurite tako! – vikne Jure.

No žena mu stisne ruku u znak da šuti.

Jedno vrijeme, kad su se našli iza kuća, pogled prema molu bio im je zaklonjen.

No tada se spuste do dolje, do rive, i jasno ugledaju starce kako se žurno iskrcavaju iz policijskog čamca. Emina, koja je još šepala, potrudi se da hoda normalno.

– Neću da odmah skuže – veli ona Željku.

Pa krenu polako prema molu.

Tad Eminina mama podigne pogled prema njima. Zastane kao ukopana, otvorenih usta. Izusti samo: – Oh! – te se zaleti prema Emini, stane je ljubiti, grliti, jecati.

Emina nije mogla govoriti. U grlu ju je stezalo. Mama prigrli i Željka, pa su se sve troje njihali u zagrljaju bez riječi.

Uto dojuri i Željkova mama, iščupa Željka i izljubi ga plačući. Sad su već dojurili i tate, pa su se svi zajedno našli u nerazmrsivom zagrljaju. Samo poneki „oh!“ ili „živi ste!“ prekidali su tišinu. Jure i žena stajali su sa strane.

Kad se klupko konačno razmrsilo, Jure predloži.

– Ostanite danas kod nas na ručku, da se na miru ispričate, a popodne ću vas ja odvest’ do Lošinja.

– Može – slože se roditelji. Željkov tata ode do policajaca da im tako objasni.

– Dobro, ali na povratku svakako svratite u policijsku postaju. Da sastavimo zapisnik.

Policijski čamac polako ode. Veselo društvo krene prema Jurinoj kući. Mama je Eminu držala oko vrata. Otac za ruku.

Tako su i Željkovi grlili svog sina.

– Ti šepaš! – uoči Eminin tata.

– Nešto ti je s nogom?

– Ma, zmija me ugrizla.

– Što?!

Eminina se mama skoro onesvijesti.

– Da vidim! – digne joj haljinu i pogleda nogu.

– Isuse Bože!

Svi se približe i čučnu da razgledaju nogu.

– No, sad je dobro, da ste vidjeli prije…

– Grozno!

– Jadna moja curica!

– Boli te?

– Pa kako te ugrizla?

– Jesi primila lijek?

Svi su odrasli govorili u isti glas. Emina preko njihovih glava pogleda Željka. U očima su mu se zrcalili razumijevanje i ljubav. Oni su imali svoju tajnu. Oni su znali ono što nitko nije. Oni su prošli nešto što drugi ni sanjati ne bi mogli. Emina umiri sve po redu, pa krenu dalje. Do ručka su sjedili vani i morali ispripovijedati sve u detalje. Naravno, sve u vezi njihove ljubavi su prešutjeli. To je samo njihova stvar.

Sjedili su jedno nasuprot drugome i nadopunjavali se u priči. Djelovali su tako mirno i sigurni u sebe.

– Hrabra moja dječice.

– Kako ste samo uspjeli!

– Mi smo se već htjeli ubiti, doslovno.

– Tražili smo vas. Još smo satima plutali tamo gdje ste nestali. Plivali, ronili… – tati grunu suze na oči.

– Nije vas bilo.

– Tad smo pomislili da je najbolje krenuti do prvog otoka, pozvati pomoć, pretražiti sve.

REGIONALNI TJEDNIK || 16. kolovoza 2016., br. 639 – I krenuli smo.

– No našli smo se već sasvim blizu Lošinja, a vi na sasvim drugom kraju.

– Sad je sve dobro.

Starci su govorili o svojim strahovima za njih, o tome što su sve proživljavali.

– No, baš smo sebični, vama je bilo sto puta teže! – uhvati Eminu mama za ruku.

– Daj da vidim nogicu…

Emina pokaže. Svi opet približe glave. A Željko se ponovno nasmiješi Emini preko njihovih glava. Bilo je to njihovo tajno komuniciranje.

Nakon obilne janjetine, odmarali su se još malo prije puta.

– Evo ti tvoje ovce – reče Emina Željku.

Starci se pogledaju. Željkova mama pokuša nešto upitati, no tata joj da znak da pusti djecu na miru, samo oni znaju što su prošli.

Poslijepodne se pozdrave s gazdaricom, zahvale na svemu i krenu. Još su svratili usput do doktorove kuće na neformalan pregled.

– O, to je već dobro! – doktor je bio zadovoljan.

– Ma ti si cura i pol!

Pozdrave se i s doktorom, pa ih Jure ukrca u svoj gliser. Na prvo sjedalo sjedne Eminina mama, čvrsto obgrlivši kćer, a tata do njih. Na sredini Željko i njegovi.

Da im djeca opet ne ispadnu. Jure upali motor. Krenu put Lošinja. * U Lošinju su morali nekoliko puta ponoviti svoju priču na policiji, radi zapisnika. A valjda i radi znatiželje. Jer njihovi su roditelji napravili totalnu paniku alarmirajući policiju duž cijelog Jadrana.

Inzistirali su i na tome da se stupi u kontakt i s talijanskim obalnim službama. I to im je obećano, ako se djeca ne pronađu na našoj strani.

Emini i Željku svega je već polako bilo dosta. Mame i tate svakog bi ih časa ponešto zapitkivali. Nisu ni na sekundu mogli ostati sami. Navečer su uzeli sobe u hotelu. Ujutro će krenuti kući. Poslije večere u hotelskom restoranu, Emina ode na terasu hotela. Željko dođe za njom.

Stajala je naslonjena na ogradu i promatrala more. Loše se snalazila u cijeloj toj zbrci. Najradije bi bila sama sa Željkom, na nekom usamljenom mjestu. Željko joj priđe s leđa, zagrli je i poljubi sa strane u lice. Emina mu uhvati ruke, pa se čvrsto stisnu. Uto se začuju glasovi.

– Tu negdje!

– Ove stube. Željko je pusti i stane pored nje uz ogradu. Mame nahrupe na terasu.

– A tu ste, klinci!

– Tražile smo vas.

– Što je zlato, ne osjećaš se dobro? – prigrli Eminu mama.

– Dobro mi je. Super.

– Mi znamo da ste svašta prošli. Osjećamo kako vam je.

– Ne morate ništa skrivati pred nama.

Možete i plakati i vikati i pričati što god hoćete.

– Samo da vam bude lakše.

– Da vam to ne ostane u podsvijesti. Da se ne pretvori u kakvu kočnicu ili strah.

– Možemo doma otići i do neke stručne osobe.

– Psihijatra? – upita Željko. – Mislim da nema potrebe. Mi smo savršeno dobro.

– No, samo ako budete htjeli. Ili možda samo ti, Eminice, zbog zmije.

– Nisam to tako dramatično doživjela. I nemam sad paničan strah od zmija. Znam, mama, da se brineš. Ali vjeruj mi, sve je dobro. Dobro se osjećam. Zdravo, čvrsto.

Vesela sam!

– Odite s nama dolje – predloži Željkova mama. – Zašto ste tu sami, svaki u svojim mislima…

– Idemo malo do grada, na sok, sladoled.

Pa ih uhvate pod ruke i odvuku sa sobom.

Iako im je roditeljska briga odgovarala, ipak nikako nisu mogli uhvatiti ni trenutak nasamo. Valjda će ih pustiti za par dana.

U prvom kafiću do hotela starci su pili kavu i sok.

– Oho, nema pivice, tata? – začudi se

Emina.

– Više neću popiti ni kap alkohola.

Nikad!

– Ni ja! – nadoveže se Željkov tata.

– Pa što vam je? – upita Željko.

– Previše smo pili onog dana – odgovori mu tata. – Bio sam jako kuražan. Bez potrebe. Alkohol od čovjeka čini idiota.

– Općenito, svi smo bili previše opušteni u tom čamcu. Trebali smo odmah zaključiti da nije vrijeme za izlete. Čim smo se otisnuli iz Vira – doda i Željkova mama.

– Ali ne, na pameti nam je bila samo fešta na Silbi.

– Evo djeco, ovako – započne Eminin tata.

– Kako? – nasmije se Emina ovoj patetici.

– Mi vas, zapravo, molimo da nam oprostite.

– Znamo da više ništa ne možemo učiniti, osim biti spremniji drugi put. U sličnoj situaciji. Trijezni.

– Opet nas mislite dovesti u takvu situaciju? – upita Željko.

– Mislimo, ako se ikad nešto slično ponovi – požuri se objasniti Eminina mama.

– Obećavamo da će nam barem glave biti na mjestu, bistre.

– Evo, ja se već na proljeće kanim upisati na nautički tečaj – objavi Željkov tata. – Da ipak steknem neku stručnost. Za ubuduće.

– Ja na tečaj spašavanja – doda Eminin tata.

– Mi na karate – pogledaju se mame. – Da malo ojačamo. Da budemo spremnije za sve izazove. Željko i Emina zgranuto su ih promatrali.

– Vi niste normalni – zaključi Emina.

– Zezate nas, ne? – upita Željko.

– Ne zezamo vas. To smo odlučili ovih dana. Ako vas nađemo žive, nikad više nećemo popiti ni kap alkohola i svaki od nas mora se obučiti u nekakvoj vještini. Razviti snagu ili znanje – objasni Eminin tata.

– Da nas više nikakve situacije ne zateknu nespremne – doda i mama.

– Sjedili smo u onom čamcu kao idioti i ogledavali se za vama, potpuno nesposobni da išta učinimo – Željkov tata spusti glavu. – Onda je Ivo skočio i skoro se utopio.

– Jedva ste još i mene izvukli.

– Bili smo hrpa idiota. No čim se nevrijeme malo smirilo, poskakali smo u vodu svi zajedno, roneći i tražeći vas.

– Poslije smo se tješili da ste se već nekako snašli – nastavi Eminina mama. – Ti si imala jastučić. Mislili smo da je Željko s tobom.

– Od vas smo očekivali da se snađete, a sami nismo mogli ništa učiniti.

Svi spuste glave.

– Oprostite nam, djeco - zaključi Željkov tata.

– Joj, dajte se smirite! – Željku su već išli na živce. – Živi smo i zdravi, a vi zaista niste mogli ništa učiniti. Evo, mene je spasila Emina, bez ikakvog tečaja, a ja sam se objesio kao klada kad me vukla van. A mislio sam da se razumijem u spašavanje.

– Pa i ti si skočio za mnom.

– Da, i na kraju se skoro sam utopio.

Nikakve koristi.

Starce ovo još više posrami. Željko je skočio za Eminom, Emina mu je spasila život, zajedno su opstali u divljini, a oni, starci, sjedili su k’o bukove klade i gledali kako im nestaju djeca.

– No, dajte dođite k sebi! – bubne Emina tatu u rebra.

– Jeste za noćno kupanje?

Odrasli je zgroženo pogledaju.

– Ne znam kad ću sljedeći put dobrovoljno umočiti prst u more – reče Željkova mama.

– Kamoli po noći! – složi se i Eminina.

– Idemo se malo prošetati? – Željko pogleda Eminu i uputi pitanje samo njoj.

– Joj, nemojte sad, djeco! Kasno je! – graknu odmah starci.

– Sutra se rano dižemo. Daleko je do

ljetni roman

16. kolovoza 2016., br. 639 || REGIONALNI TJEDNIK

doma.

– Treba čuvati snagu!

Jednostavno, ne puštaju ih!

Eminina mama je grčevito stiskala ruku svoje kćeri.

– No dobro. Ne idemo, ali nemojte se toliko bojati! To već postaje zamorno!

– Kad dođemo doma, onda možete kud hoćete.

– Tamo je siguran teren. Tvrda zemlja, asfalt, nema zmija, nema oluja, nema morskih pasa.

Tako im je propala i posljednja prilika da ovdje u Lošinju budu zajedno. Krenu prema hotelu. Martin zagrli Željka, a Ivo Eminu. Emina ispod oka pogleda Željka.

Obožavala je svog tatu, ali ipak bi radije da se drugačije preslože. Željko je mislio isto.

U hotelu ode svaki u svoju sobu. Emina sa svojima, a Brasovi posebno. Ni noću se nisu željeli odvajati od djece. Emina je zaspala kao top. Ovo je prvi put da spava u krevetu nakon dužeg vremena, u normalnom stanju. Ono jučer se ne računa.

Kako je to sa zmijom sad bilo daleko… I njihova špiljica. A kako je tek bio dalek Varaždin, Pag. Kao da je bila tamo prije deset godina. Mama i tata slabo su spavali.

Jedno su vrijeme sjedili na rubu njezinog kreveta, gledali je i držali se za ruke. Suze su im se nijemo slijevale niz obraze. Poslije ponoći otišli su na mali balkon s kojeg se pružao prekrasan pogled. Točkasta, treperava svjetla grada, ljeskavo more, odsjaj zvijezda.

– Ne bih mogla dalje živjeti da je nismo našli živu, Ivo. Zadnje riječi mama prozbori kroz plač.

– Ja bih se ubio. Ne bih si oprostio.

– Ovo je čudo! Zahvaljivat ću Bogu do kraja života.

– Prvo, hvala Bogu na tom jastučići koji je imala!

– Zamisli, Željko je skočio za njom.

– Pa oni su kao brat i sestra.

– Sad su se još više zbližili.

– Tko zna što su sve prošli. Oni to sve govore malo uljepšano, da nas utješe.

– Što bi bilo da Željko nije bio s njom na otoku?

– Bi li se snašla sama?

– Pa valjda bi preživjela tih par dana. A o zmiji ne smijem ni misliti.

– Taj dio nije mi baš jasan. Što je radila sama kad ju je ugrizla zmija?

– Valjda je išla piškiti ili kakati.

– A zašto nisu već prije pozvali pomoć ako je Željko znao gdje je selo?

– Vidjeli su ga tek dan prije s vrha brda.

Odlučili su da će se drugo jutro zaputiti tamo, da ih ne uhvati noć. Ali tad se dogodilo to sa zmijom…

– Ali kad su ga već vidjeli, onda nije bilo daleko!

– Pusti, bili su dosta napaćeni. Sigurno su se bojali da ih mrak ne uhvati negdje na brdu.

– Nije mi to baš jasno.

– Valjda su u tom trenu mislili tako. Ne možeš znati što se mota nekome po glavi tko je upravo preživio potop i suočio se sa smrću.

Mami opet krenu suze.

– Glavno da su živi. Glavno da su živi.

Ne mogu zamisliti…

Tata je zagrli.

– Dođi, idemo se i mi naspavati. Ujutro vozim.

Njihovi automobili već su bili u Lošinju.

Lošinj im je bio polazna točka za vrijeme potrage. Iz Lošinja su jurcali na sve strane, ispitivali ljude, ribare, obilazili otočiće, pratili policiju, činili sve što je bilo u njihovoj moći. A sad su konačno mogli odahnuti. Zaspati spokojno i u miru. Sutra se vraćaju kući. * Ujutro nisu čekali doručak. Popiju samo kavu i dogovore se da će krenuti. Raspodijele se svaki u svoj auto i Emina i Željko

opet nisu uspjeli razmijeniti ni riječi.

Eminin tata vozio je strahovito oprezno.

Najviše sedamdeset. Na autocesti nikad iznad sto deset.

Neće valjda ostati tako dosadno uštogljen do kraja života, pomisli Emina.

– Možeš dati malo gasa tata, na autoputu smo!

– Nikud nam se ne žuri, uživaj u vožnji.

Da, zaista, kad su se vozili prema moru, ona je uživala u vožnji. A sada kao da je ostarjela deset godina. Svijet joj je nekako drugačiji. Više definitivno nije klinka.

I onda je razmišljala o Željku, ali sada razmišlja drugačije. Osjeća ga u grudima.

Postao je dio nje. Više ne mora izmišljati načine kako da ga zavede. Sad je njezin Željko.

S tim ugodnim mislima i osmijehom na licu, Emina zaspi.

Probudi se tek prije Zagreba.

– Još malo – objavi tata. – Začas smo doma! Idemo po staroj cesti do Varaždina…

Nakon jednog sata nađu se na Varaždinbregu. Varaždinbreg su krasili zeleni brežuljci, polja, vinogradi i šumice. U dolini su se vidjele kuće, zgrade i dimnjaci Varaždina. Desno od grada, jezero. Ravnica uz Dravu.

– Kako je krasan naš kraj! Kako pitom!

– uzvikne mama.

Svi su bili ganuti. Kao i svaki Varaždinac koji se vraća s daleka puta i s tog brijega ugleda svoj grad.

Spuste se nizbrdicom i uđu u Varaždin.

Emina je promatrala ulice pokušavajući spaziti nekoga poznatoga.

Kod semafora u Zagrebačkoj ulici zaista i spazi nekoga. Larisu!

U nekakvoj kratkoj minici i s ruksakom na leđima išla je s društvom, vjerojatno na bazen. Emina ju je znala po viđenju.

Nije to htjela priznati Željku. Htjela je da sam iznese svoj sud o njoj. Ali ovo je bilo previše! Kosu je obojila u crveno te se

17

činilo da oko glave ima vatrenu aureolu koja se bujno spuštala po leđima. Tijelo joj je bilo gipko, vitko i zrelo. Hod siguran.

Sunčane naočale najmodernijeg dizajna.

Crvene usne, nadmoćan osmijeh. Bila je jednostavno prekrasna! Grozno! I još prijeđe preko zebre ispred njih. Kao da želi poručiti Emini da je ona tu glavna. Morska je pričica gotova, dobro došla u realnost!

Kako si uopće mogla i pomisliti da bi se Željko odlučio za tebe?!

Emina se skutri na zadnjem sjedalu da je Larisa ne primijeti. Odmah padne u depresiju. Vrate joj se sve one crne misli koje je već potpuno zaboravila. Zaista, kako će sad dalje? U trenu je izgubila svu hrabrost. Ima li ona uopće sad pravo nazvati Željka? Ili ga poljubiti ako se sretnu?

Ovo je zaista bio realan svijet, njihova je avantura stvar prošlosti. Pitanje je kako će se Željko prema njoj držati. Valjda bi trebao on nazvati nju?

– Zašto si snuždena, pikice? Evo nas! – mama je pogladi.

Stanu pred kućom. To joj povrati malo radosti. Izađu iz auta i protegnu se. Ponovno iznošenje stvari. Kako su sve te stvari sad izgledale nepotrebno. Važno je sa sobom nositi goli život!

No da, za par dana stvari će opet postati važne, znala je Emina. Nesmiljena konkurencija, isfurani komadi, najmodernija odjeća. To je ono što mlade čini mladima.

Boravci na pustim otocima ne mogu se odjenuti navečer u grad.

Ali ipak, to je samo njihovo, njezino i Željkovo, uvjeravala se Emina.

Bilo je rano poslijepodne. Starci se dogovore da će pozvati Brasove na večeru.

Sad im je bilo još ugodnije s njima, nakon zajedničke patnje. Emini poskoči srce.

– Mama, ja bih sad mogla frizeru. Da se malo uredim nakon svega.

– Dapače, srce! Samo se ti uredi. Hoću da se oporaviš do kraja. Da zaboraviš na sve ovo. Mladost je pred tobom. Uživaj, zabavljaj se! – mama je zagrli i poljubi.

Kad se vratila kući nakon dva sata, kosa joj je bila potpuno plava.

– Oho, opet promjena! – obiđe je tata sa svih strana.

– U znak novog početka! Nasmije se ona.

I Željkovoga večerašnjeg dolaska, doda u sebi.

Navečer odjene tamnoplavu haljinu. S ovom je kosom djelovala totalno isfurano.

Tamnoplava haljina isticala je kontrast kose i tena. Na licu siguran, iskusan izraz.

U želucu žmarci. Neka borba počne! * Stigli su oko sedam. Svi su se izljubili.

Pa i Željko i Emina.

– Evo, sjednite malo, dok dovršim tjesteninu – reče im Eminina mama noseći kavu.

– Ne valjda s morskim plodovima? – upita Martin.

– A ne! Jedno me vrijeme morski plodovi neće vidjeti!

– Idemo mi u sobu – Emina reče Željku, glumeći ležernost. Kao da će slagati puzzle.

– Može.

Starci ne kažu ništa. Konačno su ih malo pustili na miru. Nastave se zalijevati kavom i sokovima. Jadnici! Toliko odluka zbog njih, a ne znaju da je njima baš ova avantura nešto najljepše što im se u životu dogodilo. Čim uđu u sobu, Željko je zagrli.

– Prekrasna si.

– Sviđa ti se? – Emina je mislila na frizuru.

– Ma ti si prekrasna. A frizura ti je super.

Pa se stanu ljubiti sjedeći na krevetu.

Kao da nikad nisu ni prestali. Emini padne kamen sa srca.

– Da stavim muziku? – reče u jednom predahu.

– Može.

– Odi izaberi na kompu.

On izabere neki lagani album.

Uto uđe Eminina mama u sobu. Bez kucanja, kao što je i uvijek ulazila.

– O, slušate muziku? Odite sad na večeru.

– Stižemo za par minuta.

– Što nam rade dječica? – upitaju mamu

18

ljetni roman

kad se vratila u kuhinju.

– Slušaju ploče.

– Misliš, valjda, gledaju holograme s koncerata!

– No dobro, prčkaju nešto po kompjuteru… Isto ti je to.

Emina i Željko dođu u kuhinju.

Nakon večere Željko iznenadi Eminu.

– Idemo Emina i ja sad malo do grada. Da se prošećemo. Dugo već nismo bili doma…

– O, može, može. Dapače – skoče starci.

– Samo vi idite.

Pa počnu vaditi novac.

– Evo vam za sok.

– Evo i od mene.

– Evo još trideset. Za picu.

– Pa sad smo večerali!

– No, za svaki slučaj.

Trudili su se na sve načine da im ugode.

Da pokažu koliko ih vole.

Kad su otišli, reče Eminina mama: – Dobro da idu malo van.

– Da, nek’ se proluftaju.

– Sad su već odrasli. Više se ne igraju s kockicama.

– Imaju o čemu razgovarati.

– Da, nek’ to prožvakaju sami, tako je najzdravije.

– Mi smo ipak izvan svega toga.

– Samo da su živi i zdravi.

– Hvala Bogu – reče Željkova mama.

– Hvala Bogu – ponove ostali u zboru i dignu čaše s cedevitom. * Čim su izašli iz kuće, Željko uhvati Eminu oko vrata.

– Što misliš, kuže starci da smo mi zajedno?

– Ne bih rekla, ne djeluju da kuže.

– Nisu valjda toliko blesavi.

– Misle da smo kao brat i sestra.

– Zbilja nisu normalni.

– Sad se časte s cedevitom.

– Ipak, drago mi je da se više ne nataču.

Išli su mi na živce.

– I meni.

Do centra nije bilo daleko. Hodali su polako, razgledavali oko sebe kao da su ponovno rođeni.

– Kako je sve lijepo – zaključi Emina.

Sjednu u jedan kafić. Emina odluči biti otvorena prema njemu.

– Malo sam zbunjena. Ja dosad baš i nisam izlazila.

– I bolje. Svaki dan ti je isto. Uvijek iste dosadne face – pa mahne nekim dečkima za udaljenim stolom.

Hvala Bogu, nije bilo Larise.

Poslije kafića dugo su još šetali gradom. Željko je još par puta pozdravio neke ljude u prolazu. Eminini prijatelji već su doma spavali.

Bilo je divno ovako šetati sa Željkom.

Tako prisno i ugodno. Bio je to samo njihov svijet.

Kod plakata za kino uoče da se daje dosta dobar film.

– Idemo sutra u kino? Barem su nas s lovom nadijelili… – predloži Željko.

– Može – Emina ga stisne jače.

Kakvi divni dani su pred njima! Koliko trenutaka samo za njih dvoje!

Na povratku kući prođu kroz mali park, pa sjednu na klupicu. Tu su proveli još nekih pola sata ljubeći se. Konačno stignu do Eminine kuće.

– Pa gdje ste vi tako dugo? – planu odmah starci.

– Već smo pomislili da vam se nešto dogodilo!

– No, opustite se malo – odgovori Emina. – Nismo mala djeca.

REGIONALNI TJEDNIK || 16. kolovoza 2016., br. 639 – U gradu je sve živo. I sve radi – nadoveže se Željko.

Da nisu pili sok, ne bi ni pitali gdje su im djeca, pomisli Emina. Ovako će mjeriti svaki njihov korak. Dok se malo ne ohlade.

– Sutra idemo u kino – najavi Željko.

Da ne bi kasnije bilo pritužbi.

– Tko? –Pa Emina i ja.

–A, vi. Može – Eminin tata malo se iznenadio.

– Dapače! – prihvati odmah i mama.

Bilo im je u prvi mah malo čudno što sad izlaze zajedno. No brzo im sine. Pa oni sad imaju poseban odnos. Posebnu bliskost.

Bliskost koja povezuje one koji su gledali smrti u oči.

Raziđu se ponovno, uz svestrano ljubljenje. Tako je i Emina uspjela dobiti od Željka još pusu za laku noć.

Na vratima Željku zazvoni mobitel. Starci su im telefone uspjeli spasiti iz čamca i osušiti ih.

– Molim?... Da?... Da. Jesam… Ne. Dobro, ali na pet minuta… Da, baš i ja tebe trebam. Ok. Može… Dobro.

– Ne pakiraš se valjda sad još van? – još je Emina čula Željkovu mamu na odlasku.

– Samo da nešto obavim. Na pet minuta – uspjela je čuti i Željkov odgovor.

Daljnji mamini komentari nisu se više mogli razabrati. Eminu stisne u grlu. Naravno, Larisa. Tko drugi. Možda je čula da se vratio, pa ga želi vidjeti. Ili joj je netko rekao da je viđen s njom. Sad mu se želi baciti oko vrata, sto posto!

No ako je tako, ako on ponovno počne s Larisom, onda ona više i ne želi biti s njim.

Ta je misao utješi. Znala je da nije tako.

Vjerojatno će reći Larisi istinu. Ili joj jednostavno objasniti da više ne hodaju. Kako se već to radi.

Larisa je, očigledno, mogla biti vani neograničeno dugo, kad bez pardona zove tako kasno.

Emina legne u krevet s vjerom u Željka.

Njihova ljubav prejaka je da bi je bilo što pomutilo. * Za to vrijeme Željko se konačno uspio izvući od staraca. Reče im da će doći kući pješice. Začas, samo da nešto obavi.

– Pusti ga – šapne tata mami. – Valjda je neka cura u pitanju. Željko ode u isti onaj kafić u kojem je bio i s Eminom.

Tu je sjedila Larisa sa svojim curama.

– Žec! – ona raširi ruke kad ga ugleda, a crvena kosa prospe joj se niz lakte. Željko priđe, nasmiješi se i cmokne je u obraz.

– Bok! Kako si?

Ona mu stavi ruke na ramena.

– Nećeš me poljubiti?

Ostale cure budno su promatrale što se zbiva.

– Jesam te.

– Pa daj malo vatre!

Pred njom je već bio ispijeni bambus. I to sigurno ne prvi.

– Larisa, idemo sjesti malo sami.

– Oho, otkud sad to? – ona koketno pogleda prijateljice. – Ali ako ti tako odgovara, dapače! Kamo ćemo?

– Evo, tu je prazno – on pokaže stol na terasi koji je bio gotovo u mraku.

– Ja sam mislila da idemo na neko drugo mjesto.

Iako je zračila sigurnošću, bila je nekako premekana. Bila je na oprezu.

– Gle, Larisa… – počne on kad su sjeli.

Dosad su, zapravo, uvijek bili u društvu.

Larisa je voljela publiku i divljenje. Osim onih par intimnih trenutaka kod nje, kad su joj starci bili u goricama. No tada gotovo uopće nisu razgovarali.

– Vidiš – započne on. – Ja ne znam kako si ti shvatila našu vezu, ali mi smo se zapravo vidjeli samo nekoliko puta…

– Dvanaest puta smo bili zajedno, od toga dva puta kod mene!

Ova ga računica pokoleba. Zato pokuša nježnije.

– Dobro. Ja još tad nisam bio siguran da želim neku vezu. Nisam ni bio spreman. A sad su mi se dogodile razne stvari…

– Sve znam, rekla mi je tvoja sestrična.

Moraš mi sve po redu ispričati.

– Da, nije samo to. U svemu tome važna je jedna cura, Emina… – zaključi da je ipak najbolje biti direktan. Riješiti stvar čim prije.

– To je ona mala s kojom si se cijelu večer našetavao?! Vidjela sam te. Kako si mi to mogao učiniti? Pred svima?!

– Nisam imao osjećaj da smo ti i ja u nekoj čvrstoj vezi. Ni prije mora nismo se baš viđali. Niti smo se čuli. Ti si preko ljeta imala svoje zabave. Nije mi se činilo da računaš sa mnom otkako je škola završila.

– E pa računam, srce – ona ga pokuša poljubiti. – Spremna sam malu zaboraviti… Željko se malo odmakne.

– Larisa, ne mogu više biti s tobom, hodam s Eminom. S njom me vežu dublje stvari.

– S tom klinkom! Mene si već izguštirao!

Svinjo!

– Moram sad ići. Rekao sam ti svoje.

– Nemoj misliti da ću patiti za tobom!

Imam takvih k’o ti koliko god hoću!

– Baš mi je drago zbog toga – Fuj, komarac! – pljesne se ona po licu.

– Mrzim tu gamad, te kukce, tu glupu prirodu i tebe i tvoju balavu glupačicu!

Jednog dana vidjet ćeš da sam ja bila bolja od nje! Idiote!

Tu se digne i prkosno se vrati curama. Željko odahne. Bilo je žalosno i naporno.

Njoj je, izgleda, bilo zbilja stalo do njega.

Ali ona je za njega bila samo lijepa lutka.

Nije osjećao nikakvo strujanje između njih. Kao što je osjećao s Eminom. Uostalom, nijedna cura na svijetu ne bi mu mogla zamijeniti Eminu. Nju poznaje odmalena. Skupa su rasli. To se više ne da ponoviti ni s kim! Zapravo, jedino je i Eminu volio cijeloga svog života. Ali nije bio toga svjestan. Ah! Konačno je slobodan! Život pred njim djeluje tako ispunjeno i radosno. Jedva čeka da sutra idu u kino, da se opet ljube, stišću.

Na izlazu iz kafića sudari se s Alenom.

– Pa gdje si, čovječe?! – lupi ga Alen po ramenu. Pa namigne.

– Čujem da si uhvatio onu malu. Totalni si frajer, čovječe! Ja sam pokušao na moru, ali otkantala me. Rekla ti je?

– Rekla mi je da se zrigala po tebi.

– Ha, ha, ha, to je baš bio štos! Taman smo se žvalili, a mala očigledno nije bila naučena na alkohol i…

– Ok, idem, vidimo se.

Nema smisla čitati mu bukvicu. Dobio je što je tražio. A odsad će on paziti na Eminu. I ići s njom na more. * Sutradan Željko dođe po Eminu.

– Bok! Spremna? – pita je uz široki osmijeh.

Ona mu uzvrati osmijehom.

– Zamisli, i moji se pakiraju van, s tvojima.

– Idemo na sok! – proleprša mama kraj

O autorici: INES HRAIN (1967.) pripada novijoj generaciji hrvatskih pisaca, a na književnoj sceni prisutna je više od deset godina. Piše romane (Najdeblja, Kolagen, Sjajni je bal, Pusti otok, Švedska grenčica) urbanoga, modernoga i prepoznatljivog stila, koje je čitalačka publika sjajno prihvatila.

Po zanimanju je diplomirana učiteljica te je autorica brojnih dramskih tekstova za djecu.

njih obuvajući sandale.

– Daj, idemo brže! – izgura Emina Željka van da ne bi morali ići zajedno sa starcima.

– Kako su dosadni s tim sokovima! – zavrti Željko glavom.

Uspiju zamaknuti iza ugla prije nego što su starci izašli iz kuće, pa se uhvate za ruke.

Pođu po karte za kino. Prije kina malo prošeću. Smijali su se i zabavljali. Željko je bio sretan i slobodan, sretniji nego jučer.

Emina je uočila da se sinoć nešto dogodilo, nešto za nju svakako pozitivno.

– Jučer sam rekao Larisi da sam s tobom.

– I kako je reagirala?

– Poručila je da će ti iskopati oči. Uobičajeno. Za pol sata je valjda našla drugoga.

Eminu to obraduje. Obraduje je ovaj nonšalantni Željkov ton.

– A sreo sam i tvojeg Alena.

– Mojeg?!

– Rekao mi je da ste se žvalili, ali je tebi naglo pozlilo.

– Koji gad! Trebala sam ga tužiti tati!

– Onda te više nikamo ne bi puštali.

To je istina.

Nakon kina prošeću još po Korzu. Film je trajao dva i pol sata. Bilo je već kasno.

– Idemo sutra na kupanje? – upita je Željko.

– Idemo, super, već sam se zaželjela slatke vode!

Oboje prasnu u smijeh. Kad god su dotakli bilo kakvu vodenu temu, bilo im je smiješno.

– Prije par dana još smo plakali – sjeti se Emina.

– A sad se smijemo, vidiš kako je to super!

Okrenu se jedno prema drugome i zagledaju se u oči. Poljube se sasvim polako, zagrle se čvrsto. Nasred Korza.

S terase gradske kavane četiri para očiju nije moglo vjerovati.

– Ivo, uštipni me!

– Isuse, to su naši klinci!

– Gle kako se ližu!

– Ovo je ludo!!!

– Tko bi se tome nadao! – komentari su padali rafalno.

– Moja Eminica! Pa još je curica!

– Zamislite vi to!

– Bolje on nego netko drugi…

– Sad mi je sve jasnije.

– Što li su samo radili na tom otoku?! – dosjeti se Željkova mama.

– Ne smijem ni pomisliti! – reče Eminina mama.

– Razgovaraj s njom o kontracepciji – reče tata.

– Ivo! – Što je, tu je.

– Zamisli ti našeg Željka! Kako to samo stručno radi! – proučavao ih je Martin.

– Pazite da nas ne vide. Tiše malo! Bilo bi im neugodno…

– Kako to da im sad nije neugodno!

– Ma dajte! – zaključi na kraju Eminin tata. – Još je dobro ispalo. Najbolje moguće.

– Kako ništa nismo posumnjali…

– Koji smo idioti!

– Bože dragi…

Konobar priđe stolu.

– Još četiri soka od jagode! – naruči Martin. – Ovo moramo proslaviti! Željko i Emina nježno se odvoje, pa zagrljeni krenu dalje. Nesvjesni svega oko sebe, zaljubljeni i sretni.

Kraj

Sadržaj vam omogućuje

16. kolovoza 2016., br. 639 || REGIONALNI TJEDNIK

Å pancirfest

19

20

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 16. kolovoza 2016., br. 639

Tanja Perec 29. na Olimpijskim igrama

sport

Varaždinska streljačica Tanja Perec nastupila je na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru u disciplini mali kalibar 50 metara trostav te osvojila 29. mjesto. U kvalifikacijama je pogodila 572 kruga.

– Nadala sam se barem tri kruga više, ali zadovoljna sam s obzirom na to da su mi ovo prve Olimpijske igre. Mislim da sam tek započela svoju karijeru i moje vrijeme tek dolazi – rekla je Tanja Perec, koja se nada da će nastaviti pu-

www.regionalni.com/sport Zovite nas na 042/290-777

cati na visokoj razini i tako izboriti nastup na sljedećim Olimpijskim igrama u Tokiju.

Malo nam je dočarala i atmosferu iz Rio de Janeira.

– Atmosfera je odlična, jučer se slavilo i nazdravljalo drugom zlatu za Hrvatsku, a nadamo se da će biti i još – zaključila je Perec.

Podsjetimo, Tanja je nastup na Olimpijadi izborila šestime mjestom na Europskom prvenstvu u Györu.

NOGOMET Odigrani susreti drugoga kola nogometnoga Kupa ŽNS Varaždin

Diljem Europe se održavaju manji ali atraktivni atletski mitinzi na kojima nastupaju atletičari koji se nisu plasirali na Olimpijske igre.

Dio članova AK Sloboda nastupili su u sjevernoaustrijskom gradiću Andorfu. Nastupili su atletičari iz 30 zemalja Europe i Afrike.

Najbolji rezultat ostvario je ponovno David Šalamon, ali ovaj put na sprinterskoj disciplini 200 m. Novim osobnim rekordom od 22,41 s plasirao se na ukupno 6. mjesto. Isti plasman ostvario je i Damir Posavec skočivši uvis 194 cm.

U kvalifikacijama na 100 m nastupio je Karlo Marcijuš i istrčao vrijeme od 11,81 s.

Koka - Ptuj neriješeno Rukometašice ŽRK Koka odigrale su drugu pripremnu utakmicu na domaćem terenu, i to protiv ekipe Ptuja. Susret je završio bez pobjednika 31:31.

Bila je to nešto lošije odigrana utakmica s više grešaka u obrani, ali i u napadu, kako s jedne tako i s druge strane. U posljednjem napadu gošće su imale sedmerac za pobjedu, no vratarka Koke Sara Dominić je obranila. Najraspoloženija kod Varaždinki bila je Masnić s 10 golova, zatim Domjan s pet, te Furjan, Babić i Dragišić s po četiri gola. Sljedeću pripremnu utakmicu varaždinske rukometašice igraju u Dugom Selu.

Nogometna natjecanja počela na svim razinama Sljedećeg vikenda počinju susreti u županijskima nogometnim ligama Županijskoga nogometnog saveza Varaždin.

Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

Nogometaši su bili aktivni proteklog vikenda, te su odigrali utakmice 2. kola županijskoga nogometnoga kupa.

Derbi

U općinskom derbiju Bednja je u Beletincu pobijedila Obreš 1:0, a jedini gol na utakmici postigao je Marin Ivančić. Nogometaši Varaždina gostovali su kod Podravine u Ludbregu i slavili s

Nogometaši Varaždina gostovali su kod Podravine u Ludbregu i slavili s 2:0 2:0. U 61. zabio je Mujanović, dok je konačan rezultat postavio Marić u drugoj minuti sudačke nadoknade.

U 2. kolu postignuti su sljedeći rezultati: Vindija – Sračinec 7:4, Vinica – Mladost (M) 2:0, Plitvica – Novakovec 3:1, Ajax – Varteks 1:9, Lepoglava – Dubravka Zagorac 0:1, Plitvica (S) – Podravac (SE) 4:1, Drava – Sloga 4:1, Mladost (Š) – Sloboda ŠN 4:6, Novi Marof – Mladost (VT) 6:0, Dinamo (B) – Budućnost 0:3, Zadrugar – Dinamo (A) 4:5, Nedeljanec – Mladost (SP) 5:0, Orač – Radnički 4:1,

Kreće i MŽNL ČK-VŽ

S nestrpljenjem u 3. HNL

U Međužupanijskoj nogometnoj ligi Čakovec – Varaždin sljedećeg vikenda također počinje liga. U 1. kolu sastat će se Mladost Komet – Sloboda (S), Međimurec – Zelengaj, Rudar – Nedeljanec, Sloga (Č) – Varteks, Nedelišće – Pušćine, Plitvica (G) – Zadrugar, Podravina – Jalžabet, Polet (SMnM) – Novi Marof.

U 3. HNL Istok ligaška natjecanja počinju za dva tjedna.

Tako će NK Varaždin otvoriti sezonu 27. kolovoza na svom stadionu, gdje će dočekati ekipu Belišća u utakmici 1. kola.

U pripremnoj utakmici Varaždin je pobijedio ekipu Bjelovara 5:1. Golove za Varaždin postigli su Šafarić, Mujanović, Režić te dva Drožđek.

Podravina – Varaždin 0:2, Jalžabet – Mladost (VŽ) 3:0, Bednja – Obreš 1:0.

Osmina finala županijskoga kupa igra se 7. rujna, a sastat će se: Vindija – Bednja, Nedeljanec – Budućnost, Novi Marof – Jalžabet, Orač – Dinamo (A), Vinica – Plitvica, Varteks – Dubravka

Lige

Nakon utakmica Kupa, sljedeći tjedan kreću i utakmice 1. kola 1. ŽNL: Bednja – Budućnost, Sloga – Podravac, Mladost (M) – Lepoglava, Dubravka-Zagorac

– Obreš, Ivančica – Mladost (Š), Rudar 47 – Polet (C), Drava – Plitvica (S). Županijski drugoligaši također kreću s natjecanjima 20. i 21. kolovoza, a sastat će se: Polet (T) – Novakovec, Karlovec – Orač, Sloboda (T) – Sloboda-ŠN, Bukovčan – Vinica, Sračinec – Dinamo

(B), Nova Ves – Dinamo (A), Mladost (VŽ) – Čevo.

U istim terminima kreću s natjecanjem i županijski trećeligaši. U 1. kolu sastat će se: Trnje (slobodno), Bratstvo – Vindija, Beretinec – Udarnik 32, Omladinac – Podravac, Vratno – Mladost (VT).

STOLNI TENIS 6. VzPong u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin

Počinje stolnoteniska sezona

Poznati pobjednici Završena je 4. Ljetna cross liga Čevo. Ukupni pobjednici su Marina Horvat i Josip Lacković. Nakon uobičajeno lijepog druženja na Čevu svi su pozvani na 1. kolo Lige “Godišnja doba na Čevu”, koje će biti održano oko Martinja.

Zagorec, Plitvica (S) – Varaždin, Drava – Sloboda ŠN.

Prošlogodišnji VzPong okupio je velik broj igrača

U Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin 27. i 28. kolovoza bit će održan stolnoteniski turnir za amatere i profesionalce 6. VzPong.

Natjecanje će se provoditi u svim dobnim kategorijama, kako u muškoj tako i u ženskoj konkurenciji za registrirane igrače – pro-

fesionalce i neregistrirane igrače – amatere. Prijave se primaju na e-mail, za neregistrirane igrače na e-mail amaterski@stolni-tenis.com. hr, a za registrirane igrače na e-mail profesionalni@ stolni-tenis.com.hr. U prijavi treba obvezno navesti ime i prezime te godište.

Organizator turnira, STK Starr osigurao je nagrade za sve sudionike i pobjednike.

Kotizacija za turnir je 35 kuna, a svi sudionici za kotizaciju dobivaju pizzu u bistrou Time Out te besplatan nastup na ping pong turniru.

Ovim turnirom počinje nova stolnoteniska sezona.

16. kolovoza 2016., br. 639 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi

21

22

Zdravlje

zdravlje www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 16. kolovoza 2016., br. 639

Zmijski otrov opušta mišiće, a s masažom relaksira Ritual Supreme je potpuni tretman za mimičke bore, znakove preuranjenog starenja i proteka vremena. Osnovni aktivni sastojci su zmijski otrov, koji opušta mišiće, omekšava i smanjuje mišićne kontrakcije tijekom gestikulacija te u kombinaciji s posebnom masažom potpuno relaksira crte lica;

morski kolagen, koji popravlja DNA, te elastin, koji obnavlja sintezu fibroblasta; aktivni stimulatori stanica i imunološkog sustava, koji jačaju i revitaliziraju stanične procese; vitamini A i F, koji obnavljaju, hrane i stimuliraju elastičnost kože. Provodi se posebna antiage masaža lica, vrata i dekoltea

koja učvršćuje mišiće, posebno oko usta i čeljusti. Zajedno s osteopatskom tehnikom masaže pruža se opuštajući osjet i olakšanje na području vrata.

Nakon pomlađujuće masaže na lice i vrat stavljamo specijalnu lifting masku koja pomlađuje i popravlja tonus mišića. Rezultati su vidljivi odmah.

Piše: Petra Kolak Đinđić Beauty centar Čarolija, Varaždin Krešimira Filića 78, mobitel: 098/168-6705

OTKRIVAMO Dokazana uspješnost poznatih bioenergetičara Slavka Samboleca i Borisa Budena

Oni su drugačiji: sve što se govori o njima, istina je – Najbolje je da se ljudi prvo jave za pomoć liječnicima klasične medicine, a ako klasična medicina ne uspijeva u liječenju pojedinih bolesti, obratite se nama – savjetuju Slavko i Boris, koji su dosad pomogli mnogima u rješavanju zdravstvenih problema stvene tegobe. Naime, zbog neizdrživih glavobolja i bolova u kralježnici svako malo posezala sam za lijekovima, ne uspijevajući izaći iz tog svijeta bolova. Trebalo mi je jedno vrijeme da se odlučim otići k njima, jer i prije sam obilazila liječnike klasične medicine, ali i alternativne, kojih ima mnogo u Zagrebu.

Međutim, svi oni jako su mi malo pomogli. Gledala sam Učinkovite terapije – Mlad čovjek se ne štedi i Slavka i Borisa na televiziji, a radi jednako u svim uvjetima, o njima mnogo sam čitala i u i ljeti i zimi, što se odrazi novinama, pa sam rekla sama na zdravlje u starosti. Svake sebi: “Hajde da probam još i godine odrade mi šest tera- njih kad sam već ionako bila pija, nakon kojih puno lakše sve po svud“. Sad mogu reći funkcioniram cijelu godinu. da su Slavko i Boris drugačiji – poručila je Nada Boris i Slavko ne mogu Radojčić. vratiti mladost, K nji ma je ali mogu madolazila šest knuti i ubladana, po žiti bolove Mnogo sam im jedan sat. u mojim – Oni go d izahvalna jer su primijenama. fantastični, sad mogu njuju pet Sa zareći da su Slavko i Boris metodovoljda u sat stvom drugačiji.” vremena. mogu reći Ve ć n a da se posliNada, Zagreb ko n p r v o g je njihovih tretmana sam tretmana osjeosjećala pomak, ćam fantastično a nakon šest tretmana – rekao je Pavao Vinčić.

Iskustvo gospodina Pavla, bolovi su jednostavno nekoji posjećuje Slavka i Borisa, stali. Nakon toga, predložili najbolje su potvrde učinkovi- su mi da prestanem pušiti. tosti njihovih tretmana, pri Nisam to planirala, zapravo, čemu pojedini klijenti ističu ni u snu nisam pomišljala da da su u početku bili skeptični bih mogla, nakon 40 godina prema alternativnoj medici- pušačkog staža, prestati puni s obzirom na to da su u šiti. Malo sam se u početku potrazi za ublaživanje svojih dvoumila, a i mislila sam zdravstvenih tegoba prošli kako ću piti kavu bez cigagotovo sve što nudi klasična rete? Slavko i Boris rekli su medicina, ali na kraju ipak se mi da je to vrlo jednostavno obrate Borisu i Slavku, koji riješiti hipnozom. I uspjeli kod nekih tegoba postižu su! Sad mogu reći da uživam u ispijanju kave bez cigarete, fantastične rezultate.

Riječi hvale za Slavka i Bo- a prije sam mislila da je to risa ima i Nada Radojčić (69) nemoguće. Mnogo sam im zahvalna jer su fantastični. iz Zagreba.

– Ne bih željela da se moje I opet naglašavam, drugačiji ime koristi za nekakve re- – ispričala je nasmiješena i klame, ali moram iskreno vesela Nada Radojčić, koja zahvaliti Borisu i Slavku na kaže da se ponovno rodila.

– Konačno sam sretna i svemu što su tijekom tretmana napravili za moje zdrav- zadovoljna žena – rekla je.

KAKO DO SLAVKA I BORISA?

Pavao Vinčić (78) iz Varaždina dolazi svake godine na tretman kod bioenergetičara Borisa Budena i Slavka Samboleca. Ovaj 78-godišnjak ima godinama izrazite probleme s kralježnicom jer je cijeli svoj život radio kao profesionalni vozač, a nekad uvjeti rada nisu bili idealni a kamioni udobni kao danas.

Potraž ite nas na novoj adresi, na Vidovskom trgu u Varaždinu ili Kozjaku u Zagrebu i već danas rezervirajte svoj termin.

Nazov ite nas na brojeve telefona 099/506-04-09 (Boris) ili 091/723-79-40 (Slavko).

OTKRIVAMO Tko su Boris i Slavko?

Imaju veliko iskustvo u liječenju brojnih bolesti Boris Buden i Slavko Sambolec sposobnostima koje su im dane i metodama koje su naučili kroz stručne edukacije dosad su pomogli mnogima tamo gdje je klasična medicina bila nemoćna. Dugogodišnji su članovi

Svake godine odrade mi šest terapija. Poslije njihovih tretmana osjećam se fantastično.”

Pavao Vinčić (78) Varaždin

Slavko i Boris članovi su HUPED-a i stalno se educiraju Hrvatskog udruženja za prirodnu, energetsku i duhovnu medicinu (HUPED), prošli su sve postojeće stručne edukacije iz alternativne medicine i stekli velika iskustva u liječenju mnogih bolesti, a za bavljenje bioenergijom dosad su dobili niz zahvalnica i priznanja.

Oni pomažu kod bolesti

kralježnice, glavobolje, išijasa, migrene, psihičkih poteškoća, cirkularnih problema, bronhitisa, astme, alkoholizma, pretilosti, mucanja, strahova, depresije, škripanja zubima, grickanja noktiju, pušenja i niza drugih problema koji se tiču svakodnevnih problema.

Međutim, ne mogu pomoći kod epilepsije, šizofrenije, Alzheimerove bolesti, raka, leukemije i paralize. Slavko i Boris provjeravaju i stanje čakri te rade njihovo balansiranje i otvaranje, bioenergetskim tretmanima pomažu kod fizičkih i duhovnih tegoba i problema, rade radiestezijsku dijagnostiku osoba i prostora u kojem se živi i radi te blokiraju životni i radni prostor od geopatogenih i tehničkih zračenja.

Poznati i priznati bioenergetičari postižu vrhunske rezultate u kratkom vremenu bioenergijom, akupresurom, hipnozom, kiropraktikom, EFT-metodom te indijskot u rskom metodom, koju jedino oni rade na ovom području.

Pomogli mnogima

– Najbolje je da se ljudi prvo jave za pomoć liječnicima klasične medicine, a ako kla-

Slavko i Boris dosad su pomogli mnogima tamo gdje je klasična medicina bila nemoćna sična medicina ne uspijeva u liječenju pojedinih bolesti, obratite se nama – uvijek savjetuju Slavko i Boris, koji su bioenergijom nadareni od rođenja i koji sposobnostima koje su im dane i metodama koje su naučili kroz stručne edukacije dosad pomogli mnogima tamo gdje je klasična medicina bila nemoćna.

Zdravlje

16. kolovoza 2016., br. 639 || REGIONALNI TJEDNIK

23

Rješavanje sukoba: nasilno i bezobrazno ponašanje prikriva prave probleme u odnosu Čini se da je sve više sukoba, bilo interesnih skupina, bilo pojedinaca. Pravi cilj djelo­ tvornog rješavanja sukoba nije slaganje sukobljenih osoba, nego razumijevanje onoga što se događa. Zato je najvažnije u postupku rješavanja sukoba imati mogućnost da izrazite svoje osjećaje i stavove i da

čujete što misli i osjeća druga strana. Da biste u tome bili uspješni, važno je biti svjestan svojih tjelesnih reakcija u vezi s konkretnim sukobom. Ako osjetite mogućnost da gubite kontrolu i postajete nasilni, uz­ mite si malo vremena, izađite iz prostorije i vratite se diskusiji nakon što ste se smirili. Ako

ne možete fizički izaći, dišite duboko i ravnomjerno, opusti­ te svoje mišiće i tad se vratite diskusiji. Nasilno i bezobrazno ponašanje samo prikriva i za­ magljuje prave probleme vašeg odnosa kojih se treba prihvatiti i riješiti.

Najbitnije je u svakoj ko­ munikaciji jest provjeriti kod

osobe je li vas je razumjela te shvaća li vašu interpretaciju pojedinog problema. Pokušajte izbjeći nadmetanje u tome čije je rješenje bolje. Nemojte, primjerice, reći: „Moj plan je puno bolji od tvog“, „To ti je glupa ideja“ i slično. Radije postavite sljedeća pitanja: “Što bismo mogli učiniti da to ri­

NOVO Optika Fokus povodom Špancirfesta otvara novu poslovnicu

ješimo sad, ali i ubuduće?” ili “Što bismo mogli učiniti da to popravimo?”

To nije lako, jer smo puno puta preplavljeni emocijama koje nam ne dozvoljavaju da činimo ono što bi trebalo čini­ ti, no samo vježba i upornost može nas dovesti do zadovo­ ljavajućih rezultata.

Piše: SINIŠA ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, ravnatelj Centra za socijalnu skrb Varaždin

MOĆNA BILJKA

Aronija - super ljekovito voće

Sve više ljudi iz Varaž­ dinske županije u posljed­ njih nekoliko godina uzgaja aroniju, čija berba je počela.

Za zdravlje vaših očiju po­brinut će se mr. sc. Nataša Brijačak, spec. oftalmologije i optometrije

Dođite u Šenoinu: čeka vas akcija “1 + 1 gratis” Individualni pristup, ljubazno i stručno osoblje sad vas očekuje i u novouređenom prostoru u centru Varaždina, u Šenoinoj 15, preko puta ulaza na tržnicu, odnosno nasuprot Bipe Optika Fokus, koja uspješ­ no radi već pet godina, u u Ulici Augusta Šenoe 15 u Varaždinu otvara novu poslovnicu, i to 19. kolovoza povodom početka jednog od najpoznatijih festivala na ovim prostorima, Špan­ cirfesta.

Posebna ponuda!

Za vrijeme trajanja Festi­ vala uličnih šetača Optika Fokus će otvoriti vrata i naj­ upornijim šetačima, pa će radno vrijeme biti od 8 do 22 sata. – Budući da je slogan Špancirfesta „Pokreni svoju kreativnost“, pokrenuli smo svoju kreativnost i nudimo ono što drugdje ne možete naći: akciju „1 + 1 gratis“ – ističu.

U Optici mo­ž ete obaviti kompjutersku kontrolu vida pod stručnim vodstvom dok­ torice oftalmologa dr. Nataše Brijačak i izabrati nove na­ očale iz njihove bogate ko­ lekcije dioptrijskih i sunčanih naočala. Više od 900 dioptrij­ skih okvira tvrtki Furla, Po­ lice, Givenchy, Fila, Tommy

AKCIJA

Posjetite ih Optika Fokus, Augusta Šenoe 15, Varaždin

042/200-443 www.poliklinikafokus.hr

Akcija “1 + 1 gratis” na dioptrijske i sunčane naočale čeka u poslovnici Optike Fokus u Šenoinoj 15 tijekom trajanja Špancirfesta

Hilfiger, Guess, Carrolina vida je besplatna za sve kup­ Herrera, Sting te drugih ce Optike Fokus. Za zado­voljit će i naj­ zdravlje vaših oči­ izbirljivije kupce. ju po­brinut će se Najm lađ i po­ mr. sc. Nataša sjetitelji svoje Brijačak, spec. nove naočalice of talmologije popusta na mogu potražiti i optometrije, operacije sive u šareno ure­ ko j a i m a 2 0 mrene đenom dječjem godina iskustva kutku koji će odu­ u oftalmologiji i ševiti svako dijete. više od 6.000 ope­ rativnih zahvata.

Besplatna kontrola – Mi možemo učiniti sve Kompjuterska kontrola očne preglede i liječenje da

30 %

bi vama osigurali kristalno bistar vid. Bezbolnim ambu­ lantim operativnim zahvati­ ma vraćamo vid pacijentima sa sivom mrenom, a osmijeh na vašem licu nakon operaci­ je bit će naša najveća nagrada – ističe mr. sc. Brijačak.

Tijekom Špancifesta poslovnica u Šenoinoj ulici bit će otvorena od 8 do 22 sata Ako ujutro primijetite da godine odjednom idu brzi­ nom svjetlosti i pojava bora na licu vas čini bezvoljnim, li­ ječnica očne ordinacije Opti­ ke Fokus vratit će vaše godine unatrag aplikacijom botoxa ili intradermalnih file­r a, a kap­ke zategnuti estet ­s kim operacijama po vrlo povolj­ nim cijenama.

Detaljne informacije potra­ žite na web-stranici: www. poliklinikafokus.hr

Više informacija o ovom supervoću uz mogućnost kupnje 100 % čistog soka na 091/150-9614 Riječ je o biljci iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito veliku ljekovitu

moć za ljudski organizam.

Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja.

Sprečava bolesti srca i krvnih žila, regulira krvni tlak, jača imunitet, štiti zdravlje urinarnog sustava, ima antiupalna svojstva, stimulira rad štitnjače, po­ boljšava pamćenje i kon­ centraciju, regulira razinu šećera u krvi, povoljno dje­ luje na probavni sustav te štiti od virusa i bakterija.

Više informacija o ovom supervoću uz mogućnost kupnje 100 % čistog soka na mobitel: 091/150-9614.

NAJAVA Informatizacija zdravstva

Od 1. rujna HZZO uvodi e-kartone E-ka r to­ n i, pa met­ ne kartice s podacima o pacijentu, bit će puštene u probni rad 1. rujna, rekao je ravnatelj H r v a t s ko g zavoda za zdravstveno osigu­ ranje (HZZO) Fedor Dorčić.

Najavio je punu informati­ zaciju zdravstvenog sustava u idućih godinu dana, kakvu nema nijedna druga zemlja u Europi. Sve bolnice informa­ tički bi trebale biti povezane s HZZO-om i uvest će se cen­ tralni kalendar naručivanja, kojim će se izbjeći udvostru­ čenja narudžbi, jer će one biti vezane uz OIB pacijenta.

U HZZO-u izrađuju in­

t e r ne t s k i porta l na kojem ć e svaki osi­ guranik, doktor pr i m a r ne zdravstve­ ne zaštite i bolnički liječnik imati uvid u liste čekanja i provesti narudžbu putem aplikacije. Plan je da novi sustav u punoj formi zaživi za 6 do 12 mjeseci.

Osim e-kartona, postupno će biti pušteni u rad i mobilna aplikacija za naručivanje, euputnice, e-nalazi i e-fakture.

Pacijente starije dobi, koji se ne služe internetom, na­ ručivat će doktori primarne zdravstvene zaštite ili mlađi članovi obitelji. (mga)

24

oglas

REGIONALNI TJEDNIK || 16. kolovoza 2016., br. 639

16. kolovoza 2016., br. 639 || REGIONALNI TJEDNIK

Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

7Plus Regionalni tjednik Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h Srijeda-petak: 7.30 - 15 h

Mali oglasi

25

Ostala prijamna mjesta: Varaždin

GIFT SHOP LETIZIA Ivana Kukuljevića17 Radno vrijeme: pon - sub: od 7 - 20, nedeljom i blagdanima od 7 do 14 h

NOVI MAROF

Benjak Remetinec 290 pon - pet: 7.30 15 h subotom: 7.30- 12 h

LUDBREG

CVJEĆARNICA „RUŽA“ P. Krešimira 19 Radno vrijeme: od 8 do 16 subotom od 8 do 14 sati

IVANEC

Lepoglava

Vočarna „BAGREM“

Hrvatskih pavlina 3a

Poljodom Gospodarska 2,

Cvječarnica „BAGREM“

Trg hrvatskih ivanovaca 9a

www.regionalni.com Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/533-4669

www.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-774

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

KUĆE

EUROEstate – ovlašteni posrednik u prometu nekretnina; ponuda i uvjeti poslovanja na www.euroestate-nekretnine.hr; URED: Zagrebačka 30, Varaždin; 042/488-402; 098/652059 ozn.556c AGENCIJA „GRABAR“, posredujemo u prodaji nekretnina. Mob. 098/267-070, e-mail: grabar.tihomir@gmail.com ozn.335c

ZEMLJIŠTA UZIMAM oranice u zakup u okolici Varaždina po najboljim uvjetima, mob.: 098/936-2545 ozn.2928

MEN-ARS NEKRETNINE kupnja, prodaja, najam, najveći izbor nekretnina u gradu, ured agencije; Zagrebačka 31, Varaždin, www. men-ars.hr, 042/200-117, 098/16 444 83 ozn.141c

TRAŽIM zemlju u najam na području Bartolovca, Trnovca, Zbelave, Kučana i Kneginca, mob.: 091/542-9409 ozn.3172

PRODAJE SE lijepa kuća: 170 m2 stan – prostora, sa okučnicom 1230 m2 te dvije oranice u Kutima oko 1,400 čhw i Štuk Marof 1,425 čhw, blizu sela u Svibovcu Pod. Mob.: 091/919-6396 ili 0049/731/712-632 ozn.3243

IZNAJMLJUJEM novouređeni poslovni prostor, centar, 60m2, parking, mob.: 091/232-0350; 091/352-0083 ozn.612c

STANOVI Trakošćanska 31 m2, jednosoban stan, 1. kat, etažno g.; Masarykova 50 m2, dvoipolsobni, etažno, PVC stolarija, 42000 EUR, en. raz. E, D., Wens nekretnine, 042/561-319; 091/390-3175; 099/8325065 ozn.378c

POSLOVNI PROSTORI

NAJAM IZNAJMLJUJEM jednosoban stan u zgradi, blizina studentskog doma, en.r. G, mob.: 098/953-1213 ozn.3213 IZNAJMLJUJEM dvosobni stan u kući, poseban ulaz s dvorištem, mob.: 091/788-6584 ozn.3207 IZNAJMLJUJEM novouređeni stan, centar, 60 m2, 2 sobe, kuhinja

Za našeg partnera, poduzeće mvz consulting GmbH, Stadionstrasse 4, 70771 LeinfeldenEchterdingen, tražimo:

VOZAČA KAMIONA (m/ž) Opis radnog mjesta • sigurno upravljanje • vožnja u nacionalnom okruženju • utovar i istovar • prijevoz i istovar građevinskog materijala Vaš profil • vozačka dozvola CE, C1E • karta vozača • Modul 95 • iskustvo s tegljačem • srednja razina njemačkog jezika Što vam nudimo?

• izvrsna primanja • mogućnost preuzimanja • kompletnu podršku i savjetovanje • ugodno radno okruženje Što možete očekivati?

• nudimo vam širok spektar usluga i ugovor na neodređeno vrijeme Pošaljite nam svoj životopis na njemačkom jeziku na adresu: info@mvzconsulting.com Kontakt-osoba (hrvatski i njemački jezik): 0049/711-504-76-030.

i kupaona, parking. Mob.: 091/2320350; 091/352-0083 ozn.612c IZNAJMLJUJEM 1 sobni stan u centru grada, 35 m2, studentima/ cama. Poseban ulaz, en.r.C, kontakt 098/982-2130 ozn.3242 IZNAJMLJUJEM sobe u trosobnom stanu, internet, centralno, terasa. Vrlo povoljno! Mob.: 091/928-1264 ozn.5a

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. GARANCIJA KVALITETE! • izmjena i popravak autostakala • triplex i plexiglass • parking senzori • zatamnjivanje autostakala • poliranje farova • plaćanje u ratama • za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin.

Tel/fax: 042/232- 80 0, 231-298 ozn.19c KUPUJEM automobile, traktore, kombije, kamione, poljoprivredne priključke, ispod cijene, mob.:

098/927-9560 ozn.2907 AKCIJA ! EURO-KUKE za sva vozila, nadstrešnice za automobile, rabljene gume. Mob.: 098/9833910 ozn.38c ALFA ROMEO 146, 2000.g., u odličnom stanju, prvi vlasnik, 109 000 km, registriran do 07/2017., 11.000,00 kn. Mob.: 098/284-564 ozn.3224 PRODAJE se traktor Tomo Vinković 20 ks, 1987. g. plug i freza te se prodaje malčer Orsi 135cm i dvobrazni plug batuje 10 cola, pomični.

Mob.: 098/953-2523 ozn.3206

POSAO TRAŽE se djelatnice za rad u kafiću na Gradskoj tržnici. Rad samo u jutarnjoj smjeni. Mob.: 091/5783062 ozn.611c CAFFE BAR prima mlađu curu u stalni radni odnos. Radi se 40 sati tjedno. Plaća 4.000,00 kn. Mob.: 097/6051-249 ozn.651c GRADNJA KOJIĆ prima kv zidara, tesara i pomoćnog radnika u radni odnos, mob.: 098/449-583 ozn.285c TRAŽIM samostalne soboslikare,

Za našeg partnera, mvz consulting GmbH, Stadionstrasse 4, 70771 LeindfeldenEchterdingern, tražimo:

BRAVARE, VARIOCE, METALSKE RADNIKE (m/ž) Opis radnog mjesta • MAG zavarivanje • varenje cijevi 1,5 mm – 2 mm • montaža čeličnih i metalnih konstrukcija • čitanje nacrta • brušenje metalnih dijelova Vaš profil • SSS varioc, bravar, metalska struka ili prekvalifikacija za navedena radna mjesta • iskustvo u radu • pouzdanost, fleksibilnost i samostalan rad • srednja razina njemačkog jezika Nudimo vam: • izvrsna primanja • mogućnost preuzimanja • kompletnu podršku i savjetovanje • ugodno radno okurženje Što možete očekivati?

• nudimo vam širok spektar usluga i ugovor na neodređeno vrijeme. Želite raditi u Njemačkoj? Pošaljite nam svoj životopis na njemačkom jeziku na e-mail: info@mvzconsulting.com Kontakt osoba (hrvatski i njemački jezik): 0049/711-504-76-030.

špatlere i fasadere, mob.: 091/2501040 ozn.586c TRAŽIM stariju osobu za uzdržavanje. Ostalo po dogovoru. Mob.: 099/708-7545 ozn.3203 TRAŽIMO montera centralnog grijanja sa znanjem varenja crnih čeličnih cijevi, B kategorija. Informacije na 098 268 773 ozn. 100c AUTOMEHANIČARA traži ovlašteni Honda i Kia servis Dinamic-trade d.o.o., Braće Garner 6, Čakovec. Molbe slati poštom ili na e-mail: barbara.z@dinamic-trade. hr ozn.3232 TRAŽE SE kuhari i konobari za

rad na Špancirfestu te djelatnici za rad na langošima, informacije na: 095/4040-455 ili 091/927-3286 ozn. 469c

USLUGE RUŠT IZRAĐUJE KROVIŠTA i krovopokrivačke radove te zidarske radove s materijalom i bez njega.

Brzo i kvalitetno. Upitati: Strahoninec, Žrtava fašizma 74, tel.: 040/333-873 ili mob.: 099/353-6134, www.rust.hr ozn. 655c

26

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

Mali oglasi

REGIONALNI TJEDNIK || 16. kolovoza 2016., br. 639 SOBOSLIKARSKI – fasaderski obrt: bojanje unutarnjih i vanjskih zidova, izrada toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistem, spušteni stropovi, pregradni zidovi.

Mob.: 098/ 9254 – 731 ozn.570c

B.M.V. d.o.o.

Varaždin, Zagrebačka 94 42 000 Varaždin

NATJEČAJ

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/639-9932 ozn.1c ENTRY - AKCIJA GARAŽNIH VRATA -Sekcijska i krilna, vrhunske njemačke kvalitete. Veliki izbor panela i boja. Višegodišnje jamstvo! U ponudi motori za ograde. Ugradnja i servisi. Tel. 042/351511, 095/969-1251, www. entry.hr ozn.5c ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c

ODČEPL JIVANJE od vodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c

Poduzeće B.M.V. d.o.o. objavljuje natječaj za primanje djelatnika na sljedeća radna mjesta:

FOTOGRAFIJE za dokumente: 29 kn – 8 fotografija. Studio Nuvola – Tel.: 042 561 051. Ozn.510c

• krojač kožne obuće • krojač umjetnih materijala • radnici u pripremi proizvodnje (širfanje, peglanje, crtanje) • šivači gornjih dijelova obuće • pomoćni poslovi u šivaoni obuće

SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader. com , mob.: 098/791-092, 042/647-168 ozn.314c

Zainteresirani se mogu javiti na broj telefona 204 089 ili doći osobno u poduzeće B.M.V. d.o.o.

Zagrebačka 94 od 6 – 14 sati od 18.08.2016. godine.

CENTRALNO GRIJANJE, plinske instalacije, vodovod i kanalizacija, klimatizacija, solarni sustavi, montaža sanitarija, hidrofora. Master j.d.o.o.

0 91/739 - 6751, w w w. master-instalacije.com ozn.898a

042/612-774, granom@granom.hr, www.granom.hr ozn.203c FASADE – sve vrste fasada, knauf sistemi, soboslikarsko-ličilački radovi, kompletno uređenje doma. Povoljno.

Mob.: 098/931-2260 ozn.59/3/1

FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob.: 099/672-6574 ozn.602c

BU-JAN TIM j.d.o.o. – izvodimo : novogradnja, kompletna adaptacija kuća, izrada te prekrivanje krovišta, izrada stiropor fasada, razni strojni iskopi te postava tlakovaca, mob.: 098/974-5950 ozn.650c

TERMO FASADE, strojna žbuka, strojne glazure i pjeskarenje, GRANOM d.o.o., mob.: 098/267-065, tel.:

DUBINSKO I KEMIJSKO čišćenje trosjeda, madraca i tepiha. Kemijski

bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi.

Mob.091/588-5740 ozn.151c GRAĐEVINSKI RADOVI, adaptacije i sanacije kuća i stanova, sanacije krovova, gipskartonski i soboslikarski radovi. Garancija na radove. Ninex Mob. 098/414-128 ozn. 303c

VISOKO i niskogradnja, izvodimo adaptacije, fasade, krovišta, strojnu žbuku i keramiku, Zifgradnja d.o.o. Mob. 095/903-3767 ozn. 357c KROVIŠTA, nadstrešnice, limarija, potkrovlja i stubišta. Nazvati 098/417-373 ozn.343c

ŽIVOTINJE

čistimo automobile. Mob.: 099/1985959, www.ekokod.hr ozn.475c

IZRADA svih vrsta termofasada, gipskartonski i soboslikarski radovi. Na sve radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.303c.

SVINJE 150-170 kg, 1 kg/10 kn, moguća obrada, Varaždin, mob.: 099/406-2642

PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.: 098/284-922 ozn. 205C

VODOVOD , centralno g.,vodomjeri, odštopavanje. American, Diners, rate. Mob. 098/570-158 ozn. 298c

PRODAJEM tri dojne koze, cijena vrlo povoljna, mob.: 099/813-1808 ozn.3194

INOX, alu i staklene ograde, klizne staklene stijene, knauf i postava keramike, mob.: 095/536-6233 ozn.113/1/1

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob.: 098/931-7570 ozn.184c

PRODAJU se svinje za klanje. Cijena prema dogovoru, tel.: 042/717-096 ozn.3245

SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe nudimo u Hrvatskoj i inozemstvu.

Mob.: 098/704-257 ozn.353c

ODOJCI mob.: 091/606-1134 ozn.1596/1

KERAMIČARSKI OBRT Toplek postavlja keramiku brzo, kvalitetno, povoljno, mob.: 098/473-421 ozn.603c LIMENI POKROVI svih tipova, građevinska limarija, najpovoljnije uz garanciju. Mob.: 098/172 – 9903 ozn. 500c

BRAVARIJA-MAČEK: Novo inox!

Spavaće kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije. Mob.: 098/961-5016 ozn.14c

KUĆNI MAJSTOR – obavljamo električarske, vodovodne i ostale manje građevinske radove. Uredno i povoljno, mob.: 097/605-1304 ozn.3169

BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri.

Mob.: 091/511-1999 ozn. 24c

STANKO D.O.O. adaptacije, fasade, knauf sistemi, podopolagački radovi, mob.: 095/917-0675 ozn.517c

PARKETI SJAJ - ogledalo Vašeg doma! Sve vrste parketa, podova, te obnova starih parketa i stepeništa. Nazovite s povjerenjem! Tel.: 040/682-988, mob.: 098/242-190 ozn.564c

SOBOSLIKARSKI RADOVI, povoljno, mob.: 091/540-2681 ozn. 151c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi i podopokrivalački, tel.: 042/331-200, mob.:097/771-2313 ozn. 2C FASADE – izrađujemo toplinske fasade sa mat. po izboru ili bez mat.

U dogovorenom roku po najpovoljnjjim cijenama, vrhunska kvaliteta i pismena garancija, posjedujemo sve certifikate i licence. www.gradicop.hr mob.: 091/511-0682 ozn.81c KNAUF – izrađujemo spuštene stropove, pregradne zidove, obloge zidova, špahtlanje, gletanje, bojanje po najpovoljnijim cijenama u dogovorenom roku, vrhunska kvaliteta i pismena garancija, www.gradicop.hr mob.: 091/511-0682 ozn.81c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova,

MIŠAK – iskopi, navozi, rušenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih površina, malčiranje. Mob.: 091/572-3895 ozn.445c

OSTALO PRODAJE se grah trešnjevac 6,00 kn/ kg, i zelenček, mob.: 091/542-9409 ozn.3172 PREŠA za grožđe Mamut 500 kg, muljača rosfraj klasična. Povoljno, Tel.: 042/230-303, zvati poslije 16.00 sati. Ozn.3227 PLINSKI PLAMENIK za peč, odličan, malo korišten, tel.: 042/313-234 ozn.3218 PRODAJE se vino rajnski rizling, kvalitetno, 1500 l, cijena 12 kn/l.

Mob.: 091/196-3670, tel.: 042/768107 ozn.3212 PRODAJEM lijepu malo korištenu kožnu kutnu garnituru, 220 x 170, mob.: 099/847-3929 ozn.3252 MOBILNI KLIMA uređaj, neko-

Mali oglasi / Zahvale i sjećanja

16. kolovoza 2016., br. 639 || REGIONALNI TJEDNIK

SJEĆANJE

ZAHVALA

ZVONKO PAHIĆ

povodom oproštaja od

27

19. 8. 2010. – 19. 8. 2016.

U našim si mislima i srcima.

Supruga Danica s obiteljima

LIDIJE KOLJNREKAJ rođ. VRŽINA

rišten, delonghi NF 170, 2,10 kw, 1.000,00 kn, mob.: 098/901-7828 ozn.1587/1 VINO CIJEP mješane sorte 7,00 kn/ litar, crno 10 kn/litar, mob.: 095/3744550 ozn.61/3/1

KREDITI

ZAPOSLENI i umirovljenici do 30.000 €.

Pozajmice - odmah: male mirovine, male plaće. Mogućnost otplate trajnim nalogom ( Var tek s , Konzum, Boxmark...) Zatvaranje crnih lista, blokada... www.kreditivarazdin. com, 091/4909-296, 042/561-192 ozn.568c

KREDITI za zaposlene i umirovljenike do 30.000 €, krediti za mirovine ispod 1.500 kn. Mogućnost kreditiranja do 15 g., do 85. god. starosti. Pozajmice odmah, do 30.000 kn. Zatvaranja ovrha, blokada. Akcija - Varteks, Konzum, Boxmark, Calzedonia, 091/2034 666, 042/561-192 ozn.568c NAJPOVOLJNIJI licencirani krediti! – NOVO !

GOTOVINSKI KREDITI ZA ZAPOSLENE I UMIROVLJENIKE NA 15 GODINA! Za zatvaranje blokada, ovrha i c.l.! Novi krediti na ostatak primanja! Reprogram postojećih! Priznajemo putne troškove, dnevnice i zaštitni dodatak u k.s..

NOVO! Pozajmice za zatvaranje blokada. Expres pozajmice za zaposlene i umirovljenike! Poklanjam kreditne kartice! INF., Željka Matušin, 098/591533, 098/903-8995, VŽČK-KC ozn.138c POZAJMICE do 30 000 kn bez HROK – a! Isplata odmah! VERCON VARAŽDIN, Kukuljevićeva 18, mob.: 099/488-5559 ozn.607c

SIGURNI KREDITI do 15 godina! POZAJMICE bez HROK-a. Z AT VARAMO ovrhe i blokade! NOVI umirovljeničk i krediti! PUTNI + TERENSKI u KR. SPOSOBNOST. Rad n a o d r e đ e n o! I n f o: 099/4060-950 ozn.585c

RIJEŠITE SE OVRHA, NEPOVOLJNIH KREDITA – do 15 g. za zaposlene i umirovljenike, na ostatak bez obustave na plaći… Rješenje za sve probleme na jednom mjestu… Express pozajmice – bez HROKA. NE TRAŽITE DALJE – IMAMO RJEŠENJE. Info: 099/837-1958 ozn.430c

BLOKIRANI? Više ne! KREDITI – POZAJMICE – zaposleni, umirovljenici.

Rješavamo c.l., priznajemo putne tr. na ostatak pr. EXPRES POZAJMICE! Licencirani kred. ured.

Mob.: 0 92/285- 5079; 091/572-3570 ozn.244c

Dirnuti iskrenom sućuti i pažnjom koju smo osjetili gubitkom naše supruge, majke, bake i svekrve, iskreno zahvaljujemo svim vjernim prijateljima koji su kako Lidiji, tako i nama, nesebično pružali pomoć, utjehu i oslonac u bolnim trenucima kroz koje smo prolazili te nam dali snagu da dostojanstveno ispratimo našu Lidiju s kojom je bilo tako divno živjeti.

Ujedno zahvaljujemo rodbini, poznanicima, svećenstvu i svim zdravstvenim djelatnicima iz Varaždina, Zagreba i Čakovca na ukazanoj dugogodišnjoj brizi i njezi.

Ožalošćeni: suprug Vičenc, kćeri Mateja i Marcela, sinovi David i Simon, unuci Eli i David, zet Tomislav

NAŠA LIDIJA TR-AG informacije o pozajmicama, tel.: 042/321-701, mob.: 098/702-701 ozn.284c NOVAC za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, tehničke robe, starina u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c NAJBRŽE do gotovine putem kreditnih kartica (Amex, Diners, Master, Maestro, Visa, Pbz), mob.: 097/6525923 ozn.589c

POZNANSTVA

I dalje si s nama.

Obitelji Pehnec, Kale i Bratić

SJEĆANJE

STJEPAN PINTARIĆ 17. 8. 2008. – 17. 8. 2016.

Fališ nam.

Tvoji najmiliji

VRUĆA I POHOTNA za tebe uvijek spremna i dostupna od 0-24, nazovi 064/400-909, tel./mob.: 2,33 kn/3,58 kn/min. ozn.166c

povodom smrti

SLOBODNA ŽENA traži slobodnog muškarca bez djece, 56-59 g., za zajednički život. Ostali neka se ne javljaju. Mob.: 097/946-5710 ozn.3220

preminule 9. 8. 2016. u 79. godini života, nakon duge i teške bolesti.

MUŠKARAC 53.g. traži bračni par ili stariju gospođu udovicu, mob.: 091/173-0623 ozn.10/1

ZAHVALA

GABRIJELE MLAKAR

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima i prijateljima koji su nam izrazili sućut, položili vijence i svijeće i ispratili dragu nam suprugu, majku, baku i prabaku na vječni počinak.

Hvala vlč. Hadroviću na lijepim riječima i molitvi.

Suprug Stanislav, kćeri Zvjezdana i Tanja s obitelji i ostala rodbina *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj i neprežaljenoj sestri

GABRICI Sestre Ana i Ivanka s obiteljima *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj teti

GABRICI Počivala u miru Božjem.

Obitelji Kosec i Oštrkapa

TUŽNO SJEĆANJE na dragog supruga, oca, djeda, tasta i svekra

VJEKOSLAVA CVEKA 21. 8. 2015. – 21. 8. 2016 Teška je istina da Te nema više, a sjećanje na Tebe nikad se ne briše.

Tvoji: supruga, sinovi, kćeri, unuci, zetovi i snahe

28

Mali oglasi

REGIONALNI TJEDNIK || 16. kolovoza 2016., br. 639

SJEĆANJE na

TUŽNO SJEĆANJE

ZAHVALA

na dragu mamu

povodom smrti dragog nam supruga i oca

NADU KOZLEK

ŠTEFANIJU KRANJČEC

12. 8. 2013. – 12. 8. 2016.

1998. – 2016.

DRAŽENA JAMBREŠIĆA

Tamo na nebu Tvoj je dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

preminulog 4. 8. 2016. u 68. godini života.

Mario s obitelji

Kći Ina, zet Robert, unuci Robina i Roman

SJEĆANJE

SJEĆANJE

Najiskrenije zahvaljujemo rođacima, prijateljima, susjedima i svima koji su nam uputili izraze sućuti te dostojanstveno ispratili pokojnika na vječni počinak.

ANTUN TEŽAČKI – TONČEK

Veliko hvala Hrvatskim braniteljima i vojnicima na ispraćaju i odavanju vojnih počasti.

na drage roditelje

15. 8. 2007. – 15. 8. 2016.

Hvala svima koji ga se sjećaju.

Obitelj

ČUS MARIJU

i

Posebno hvala obitelji Mladena Šestanja na nesebičnoj podršci i pomoći tijekom bolesti i najtežim trenucima rastanka.

MARIJANA

24. 8. 2015.

12. 8. 2001.

Zahvaljujemo djelatnicima Osnovne škole Sračinec, Veterinarskoj stanici Varaždin te djelatnicima kontrolinga i informatike Croatia osiguranja.

Ožalošćeni: Ljubica, Krešimir i Davor

SJEĆANJE

Kćeri s obiteljima

na roditelje

POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE

mojem neprežaljenom suprugu

na

MALIŠA

ANTUNA KOBALA 13. 8. 2012. – 13. 8. 2016.

Dubravka, Siniša i Borna

BRANKA

i

7. 7. 2012. – 7. 7. 2016.

MILKU 20. 8. 2015. – 20. 8. 2016.

Sin Stanislav s obitelji

dr. DRAGUTINU HRMANU koji me je napustio u svojoj 79. godini života. Živjet ćeš u srcima mnogih i mnogih ljudi kojima si tolika dobra, toliko truda i života uložio da ih izliječiš, pomogneš i olakšaš bol.

SJEĆANJE

JAGODA ŽMEGAČ 15. 8. 2000. – 15. 8. 2016.

Zauvijek si u našim srcima i sjećanju.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

Ovu ranu, tugu i bol vrijeme ne liječi.

na voljenu mamu

Živjet ćeš u mojem srcu, duši i molitvama i mislima

ANTONIJU BAJS 15. 8. 2011. – 15. 8. 2016.

Ostavila si tragove koji se ne brišu, dobrotu koja se pamti, vječno češ živjeti u meni kroz najljepše uspomene koje podsjećaju na Tebe.

Tvoja Miljenka, Stjepan, unuk Mihael s Martinom, praunuci Borna, Arsen i Viktor

na dragu majku, baku i prabaku

ANU IVKO 17. 8. 2011. – 17. 8. 2016.

Hvala Ti što si postojala.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

VLADIMIR MIKAN 18. 8. 2015. – 18. 8. 2016.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga Julijana i nećaci

SJEĆANJE

BRANKO SAČIĆ

*****

ZAHVALA povodom smrti

dr. DRAGUTINA HRMANA specijaliste opće medicine Veliko hvala liječnicima i osoblju u jedinici Intenzivne njege Opće bolnice Varaždin koji su velikom profesionalnom, ljudskom i etičkom žrtvom uloživši ogromne napore da mu pomognu i olakšaju posljednje trenutke.

Kći Marija *****

SJEĆANJE

Vrijeme prolazi, a uspomene i sjećanja ostaju zauvijek.

ANDRIJA ĐURAS

ZAHVALA

16. 8. 2009. – 16. 8. 2016.

povodom smrti neprežaljenog supruga, oca i djeda

Živiš u svakoj našoj radosti, tuzi, osmijehu i suzi.

Supruga Marija, kćeri s obiteljima, sestra i brat s obiteljima

SJEĆANJE

IVAN VIDOVIĆ 18. 8. 2011. – 18. 8. 2016.

SJEĆANJE

Teška je istina da Te nema, ali gledaj nas s neba.

Neka Te naše molitve prate, jer suze ne mogu da Te vrate.

na

STJEPANA KOLARIĆA

Tvoji najmiliji

Godina je prošla kao tiha rijeka, ali sjećanje na Tebe trajat će dovijeka.

21. 8. 2015. – 21. 8. 2016.

Supruga Marija, sinovi Vladimir i Damir s obiteljima

SJEĆANJE

19. 8. 2014. – 19. 8. 2016.

ZAHVALA

Svaka Tvoja lijepa riječ, svaki dodir i svaki osmijeh bio nam je od srca poklonjen.

Bez Tebe više ništa nije isto i bol za Tobom je preteška!

Hvala svima koji Te se sjećaju.

povodom smrti naše voljene

Svi Tvoji

SJEĆANJE IGNAC KOLENKO

2010. – 2016.

STJEPAN KOLENKO

2011. – 2016.

ANE GALOVIĆ rođ. ŠIMUNIĆ koja je preminula 3. kolovoza u 88. godini života te sahranjena na varaždinskom groblju 6. kolovoza 2016.

Zahvaljujemo osoblju varaždinske bolnice, napose dr. Draganu Slunjskom i dr. Marku Kekiću kao i svim ostalim liječnicima te medicinskom osoblju koje je brinulo o našoj majci, baki i punici tijekom boravka u bolnici. Također hvala fra Mirku Kemivešu i svima koji su je došli ispratiti na posljednji počinak, našoj rodbini, prijateljima i susjedima!

Uvijek u mislima s vama.

Obitelj Kolenko

dr. DRAGUTINA HRMANA specijaliste opće medicine koji nas je napustio u dubokoj tuzi 7. 8. 2016. u 79. godini života.

Zahvaljujemo svima koji su nam u ovim teškim trenucima izrazili iskrenu sućut i ispratili ga na posljednji počinak.

Supruga Štefanija, Kći Marija, unuci Bartol i Rudolf

SJEĆANJE

IVANKA VLAHOVIĆ

na voljenu

MIRJANU VUK

KATARINA KOLENKO

Supruga Štefica

16. 8. 2011. – 16. 8. 2016.

Tvoji najmiliji

17. 8. 2006. – 17. 8. 2016.

do posljednjeg susreta u vječnosti.

Ožalošćena obitelj

8. 8. 2011. – 8. 8. 2016.

S ljubavlju koju smrt ne prekida, živjet ćeš vječno u našim srcima.

Obitelji Vlahović i Lončar

BOLNO SJEĆANJE na voljenog supruga i oca

STJEPANA ORAKA 16. 8. 1995. – 16. 8. 2016.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

Zahvale i sjećanja

16. kolovoza 2016., br. 639 || REGIONALNI TJEDNIK

SPOMEN

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na drage roditelje

našem dragom i voljenom suprugu, ocu, djedu i tastu

BORISU ZVER

VUSIĆ VERU

i

JOSIPA

18. 8. 2015.

22. 8. 1997.

Hvala vam što ste postojali.

Hvala vam što ste bili moji roditelji.

Hvala vam za život koji smo proveli zajedno.

LUKA BUČEVIĆ

Kći Štefanija s obitelji

Sjećanje na 18. 8. 2015., ali i na vrijeme koje je ostavilo neizbrisiv trag u našim životima.

Marija, Igor i Kristijan

SJEĆANJE

SJEĆANJE

ŠTEFANIJA CESAR 15. 8. 2014. – 15. 8. 2016.

18. 8. 2011. – 18. 8. 2016.

Tvoji najmiliji

Prazninu koja je nastala Tvojim iznenadnim odlaskom ispunjavamo ljubavlju, toplinom i lijepim uspomenama za koje smo Ti beskrajno zahvalni.

U mislima ćeš uvijek biti uz nas, promijenio si samo način svog bivovanja.

Ponosni smo na Tvoju dobrotu i plemenitost i sretni što smo Te imali. *****

Dirnuti iskrenom pažnjom koja nam je pružena u najtežim trenucima, od srca zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima i poznanicima koji su bili uz nas i ispratili našeg dragog i voljenog Borisa na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga Željka, kći Alica, unuci Anja i Andrej, zet Marko i ostala tugujuća rodbina

S ljubavlju i tugom, Sin Zvonko, snaha Štefica, unuci Karlo i Ella

SJEĆANJE

DAVORIN ŠUPLIKA Neće Te izbrisati vrijeme, niti sakriti tama, anđeo si koji nas prati i vječno ćeš živjeti s nama.

29

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog

STJEPANA SEVERA koji je preminuo 6. kolovoza 2016. u 86. godini života.

MILIVOJ SEVER 17. 8. 2006. – 17. 8. 2016.

Sjećanje na Tebe dio je naših života u kojem ćeš nam uvijek nedostajati.

Tvoja obitelj

TUŽNO SJEĆANJE

ZLATICA MIKULČIĆ 14. 8. 2013. – 14. 8. 2016 Ni godine što prolaze, ni život koji teče, ljubav i sjećanje na Tebe nikad izbrisati neće.

Tvoji najmiliji

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, pr ijateljima, susjedima i znancima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraz sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te dostojanstveno ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga, sin, kći, snaha, unuke s obiteljima i ostala tugujuća rodbina

SJEĆANJE

IVAN ZAGOREC

SJEĆANJE

18. 8. 2006. – 18. 8. 2016.

na našeg

Uvijek si s nama u našim mislima i molitvama.

Tvoji najmiliji

NIĐU KELKOCEVA 14. 8. 2010. – 14. 8. 2016.

Barek s obitelji

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca i djeda

RAJKA BANFIĆA koji je iznenada preminuo 9. 8. 2016. u 63. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te dostojanstveno ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Veliko hvala upravi i djelatnicima Prehrambene industrije „Vindija“ d.d. na iskazanoj sućuti.

Ožalošćeni: supruga Štefica, kćeri Tajana sa Krunoslavom i Petra sa Tomislavom te unuke Emma, Tia i Zita

ZAHVALA povodom smrti supruge

SJEĆANJE

RUŽICE KUČKO rođ. KOVAČ

JELENA ROŽMARIĆ

preminule 6. srpnja 2016. u 62. godini.

16. 8. 2014. – 16. 8. 2016.

Od srca zahvaljujem rodbini, prijateljima i susjedima koji su mi izrazili sućut i ispratili Ružicu na vječni počinak.

Posebno se zahvaljujem vlč. Dragecu Bogadi na dostojnom ispraćaju.

Ožalošćeni suprug Josip i tugujuća rodbina

SJEĆANJE

JOSIP MEĐERAL 19. 8. 2015. – 19. 8. 2016.

Sjećanje na Tebe bolno je, vrijeme koje prolazi tužno je, život bez Tebe težak je, al´ ljubav prema Tebi vječna je.

Supruga Nada

SJEĆANJE na

MILIVOJA BOSILJA 17. 8. 2009. – 17. 8. 2016.

Nedostaješ nam.

Hvala svima koji Te nisu zaboravili.

Tvoja obitelj

Uvijek u mislima i sjećanju.

Josip

TUŽNO SJEĆANJE

JERKO NOVAK 16. 8. 2015. – 16. 8. 2016.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

ĐURĐICA KUŠĆER

na

21. 8. 2002. – 21. 8. 2016.

Tvoja duša s anđelima spava, sve dok nas ima, živjet ćeš s nama.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

IVANA LEVANIĆA 16. 8. 2015. – 16. 8. 2016.

Dragi Ivane, prošla je duga i teška godina u tuzi i boli za Tobom, i još će mnoge proći.

Supruga Angela

na voljenog sina i brata

DENISA BEKA 22. 8. 2011. – 22. 8. 2016.

Teško je stazom do Tvog groba doći, a još teže bez Tebe kući poći.

Spavaj mirno nisi sam, u našim si mislima svaki dan.

SJEĆANJE na

STJEPANA ŽUGECA 22. 8. 2014. – 22. 8. 2016.

U mislima i molitvama uvijek si s nama.

Tvoja obitelj

Tvoji: tata Miljenko, mama Gordana, brat Mario

Hvala svima na zapaljenim svijećama.

30

S raznih strana

s raznih strana www.regionalni.com www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 16. kolovoza 2016., br. 639

Kupite figuricu ili sliku te pomozite djeci oboljeloj od dijabetesa Lions k lub NCLC Va ra žd in Millennium i ove će se godine uključiti u Špancirfest. U kućici Kluba tijekom svih deset dana Špancirfesta moći će se kupiti figurice, drvene slike i drugi predmeti koje su izradili polaznici Centra za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar, štićenici Cenacola i mnogi drugi, a sredstva prikupljena njihovom prodajom

namijenjena su za odlazak djece oboljele od dijabetesa u edukativne kampove Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga. – Pozivamo sve posjetitelje ovogodišnjeg Špancirfesta da nas i ove godine posjete i svojim donacijama podrže u nastojanju da olakšamo život djece i mladih oboljelih od šećerne bolesti – pozvala je predsjednica Lions kluba NCLC

Varaždin Millennium Vlatka Lončar-Lučev. U znak zahvale, stručno osoblje Društva za zaštitu od dijabetesa Varaždin svaki će dan u kućici Kluba od 10 do 13 sati obavljati besplatno mjerenje razine šećera u krvi, uz davanje savjeta. Kućica će biti otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 13 sati te od 17 do 22 sata, a subotom i nedjeljom od 10 do 23 sata.

Psihomodo pop, Jole i Mejaši

AGRA Od 20. do 25. kolovoza

U Gornjoj Radgoni Pomurski sejem U Gornjoj Radgon i održat će se 54. po redu AGRA, na kojoj će se od 20. do 25. kolovoza predstaviti 1.798 izlagača iz 30 zemalja na izlagačkom prostoru veličine 70.800 četvornih metara. S državnim i regionalnim nastupima predstavit će se tako Bjelorusija, Poljska, Zagrebačka županija i Županijska komora Sisak iz Hrvatske te Srbija s pokrajinom Vojvodinom, dok je država partner Mađarska.

Posebna pozornost posvećena je Međunarodnoj godini mahunarki. AGRA će predstaviti u svijetu najprepoznatljivije robne marke poljoprivredne mehanizacije. Na izložbenim prostorima, kao i kod pripreme stručnih događanja i prezentacija, sudjeluju najistaknutije gospodarske i stručne institucije.

Bienalno, bit će održan i 20. Međunarodni sajam ambalaže, tehnike pakiranja i logistike INPAK.

Ljubitelji zabave ove godine moći će uživati uz legendarni Psihomodo pop, koji će koncert održati u četvrtak, 1. rujna, u šatoru kod dvorca Batthyany. U petak je zabava zajamčena uz koncert Jole, a u subotu će se za dobru atmosferu pobrinuti svima dobro poznati Mejaši. Svi koncerti bit će održani u šatoru kod dvorca Batthyany, a počinju u 21 sat.

USUSRET Dani ludbreške Svete nedjelje počinju 21. kolovoza

Središnje misno slavlje predvodi biskup Košić Programi započinju u nedjelju, 21. kolovoza, hodočašćem vatrogasaca, a potrajat će sve do 4. rujna, kad će biti održano i središnje misno slavlje Ludbreg je jedinstveno euharistijsko proštenište u ovom dijelu Europe. Svake godine prve rujanske nedjelje u Ludbregu se održava euharistijsko slavlje u spomen na događaj – čudo koje se dogodilo davne 1411. godine. Tako više od šesto godina vjernici hodočaste u taj grad, a tim povodom održava se najveća ludbreška manifestacija, Dani ludbreške Svete nedjelje.

Brojni programi

I ove godine manifestacija obuhvaća brojne vjerske, kulturne, gospodarske i zabavne programe, koji počinju u ne-

djelju, 21. kolovoza, hodočašćem vatrogasaca, a nastavljaju se u petak, 26. kolovoza, kad započinju svakodnevni programi koji će potrajati sve do 4. rujna kad će središnje euharistijsko slavlje predvoditi sisački biskup msgr. Vlado Košić uz suslavlje biskupa msgr.

Vjekoslava Huzjaka, biskupa bjelovarsko-križevačkog, i varaždinskog biskupa mons.

Josipa Mrzljaka te sudjelovanje ostalih svećenika i redovnika.

Od kulturnih programa koje donosi ovogodišnja manifestacija izdvajamo promociju knjige “C’est la vie” Snježane Pavičić Jantolek, koja će

biti održana u maloj dvorani Centra za kulturu „Dragutin Novak“ u utorak, 30. kolovoza, u 19 sati, dok će u petak, 2. rujna, u 16 sati biti predstavljena

Ludbreški sejem bit će otvoren 1. rujna u 17 sati knjiga Ivana Lupića i Bojane Schubert “Prvi hrvatski Shakespeare” u dvorcu Batthyany.

U sklopu Dana ludbreške Svete nedjelje bit će održana i brojna gospodarska događanja. Tako će u četvrtak, 1.

rujna, u 17 sati biti otvoren Ludbreški sejem na Trgu sv.

Trojstva, a u 18.30 sati počinje gastro izložba u hotelu Amalija. U petak, 2. rujna, u 15 sati na Trgu sv. Trojstva bit će otvorena etno-gastro izložba u organizaciji hrvatskih obrtnika Ludbreg, a subota, 3. rujna, rezervirana je za 2.

Međunarodnu izložbu stoke i malih životinja ludbreškoga kraja, koja će biti otvorena u 9.30 sati na prostoru livade u Ulici Rudolfa Fizira.

Od 2. do 4. rujna u atriju dvorca Batthyany održava se Sajam antikviteta i izložba čajeva uz degustacije.

80 godina DVD-a BLAGDAN Na Veliku Gospu jedni bili na misama, a drugi na proštenju Sigetec Ludbreški Velika Gospa proslavljena u Biškupcu Mnogi vjernici u ponedjeljak su pohrlili u Marijina svetišta da bi proslavili blagdan Velike Gospe. Inače, već tradicionalno proslava je održana u Biškupcu. Središnje misno slavlje u crkvi Uznesenja BDM na nebo predvodio je prečasni Josip Golubić, župnik iz Župe sv. Petra u Zagrebu, a večernje velečasni Ivan Cujzek. Tim povodom održano je proštenje.

I dok su jedini bili na misama, najmlađi su najviše vremena proveli na štandovima. (it)

S raznih strana

16. kolovoza 2016., br. 639 || REGIONALNI TJEDNIK

Dvije ludbreške frizerke “sredile” reprezentativce za Euro U Koprivnici je u tijeku Europsko rukometno prvenstvo za kadete, no prije natjecanja mladi reprezentativci su se odlučili za zanimljive frizure. U tome su im malo pomogle dvije ludbreške frizerke koje napravile kockice na njihovim glavama. Martina Makar iz Globočeca “sredila” je 16 mladih rukometaša, iako je u šestome mjesecu trudnoće.

– Ma, nije me poziv nimalo iznena-

dio. Nisam dvojila ni sekunde s obzirom na iskustvo u ovom poslu, a imam i iskustva upravo s takvim frizurama.

Naradila sam se kockica za vrijeme Europskoga nogometnog prvenstva – otkrila je vlasnica Frizerskog salona Art. U tri sata ona je ošišala 16 reprezentativaca te tako dokazala da je brza i spretna frizerka. Preostala dvojica reprezentativaca ošišala su se kod Du-

31

Završilo je sedmo izdanje Jailhouse festivala u Lepoglavi koje je trajalo od 5. do 14. kolovoza. Zadnji vikend Festivala obilježio je nogač, nastup grupe Aerodrom te nastup stand up komičara Vlatka Štampara. Inače, Festival je organizirala Nezavisna udruga mladih te je u provedbi Festivala pomagalo više od 40 volontera. (it)

bravke Petrošanec u Frizerskom salonu Lady. – Nadam se da će im naše frizure pomoći da postignu najbolji rezultat na prvenstvu Europe! – veselo nam je rekla Dubravka, kojoj je po frizuri trebalo oko 20 minuta. Kako stvari stoje, mladim reprezentativcima frizure su bile sretne, s obzirom na to da su osvojili prvo mjesto u skupini, izborivši drugi krug natjecanja. (it)

GOTOVO Završilo ovogodišnje izdanje Ljeta na Stančiću, tijekom kojeg je održano 25 programa

Ljetne večeri uz 9.000 posjetitelja Ljeto na Stančiću započelo je 3. lipnja, a do 14. kolovoza na pozornici na Stančiću održano je 25 programa, a osam ih je otkazano zbog vremena. Manifestacija će biti održana i sljedeće godine, a organizatori se nadaju i boljoj financijskoj potpori.

Nastupom benda Face na 25, više nego prošle godine, Stančiću u nedjelju, 14. kolovo- kad je bilo najavljeno 17 konceza, koji spajaju nespojivo – pop rata, a samo je jedan odgođen. i rock s tamburicama – završi– Zadovoljni smo ovogodišla je ovogodišnja manifestacija njim izdanjem Ljeta na StančiLjeto na Stančiću. Sve je po- ću. Bili bismo sretniji da nismo čelo 3. lipnja nastupom benda morali odgađati osam ljetnih Tragovi iz Ludbrega, a nakon večeri, uključujući i prošle toga gotovo dva mjeseca na godine izuzetno dobro pripozornici u samom hvaćene Tamburice u srcu Varaždina ringu, no unatoč izmjenjivali tome pozorsu se brojni nicom na Bili bismo sretniji bendov i : St a nčićeThe Grovom trgu da nismo morali ovebox, prošli su odgoditi osam večeri, Vizija mnogi ali zadovoljni smo s band, poznati Zodiac bendoovogodišnjim izdanjem band, vi koji su Ljeta na Stančiću.”

Neki novi privukli klinci, Baveliki broj Martina Pakšec, lašević triposjetitelja – PR Lady bute band, Parekla je Martina stire, Studio band, Pakšec iz PR marApokalipso band s ketinške organizafrontmenicom Eminom Ara- cije PRLady, organizatora ove pović, dr. Vinko Puclin sa manifestacije. svojom milicijom i brojni Najposjećenija su bila dodrugi. Svatko od njih pridonio gađanja petkom i subotom, a je na svoj način atmosferi na kroz tjedan manje.

Stančiću.

– Smatramo da je to zato što smo ove godine dosta rano krenuli s programom, s ciljem Brojni posjetitelji Iako je vrijeme moglo biti da se Varaždincima omoguće bolje, od najavljene 33 ljetne dobri koncerti koji traju što večeri održano ih je ukupno dulje. No, očito su Varaždinci

i dobri radnici, pa kroz tjedan nisu dolazili na koncerte jer drugi dan nisu željeli zakasniti na posao – našalila se Pakšec.

Ipak, u konačnici, zadovoljna je s brojem posjetitelja.

– Pa prema našoj procijeni, više od 9.000 posjetitelja je ove godine bilo na Ljetu na Staničiću, što je po meni jako dobra brojka – rekla je Pakšec.

Ovogodišnja manifestacija tek je završila, no pripreme za novu samo što nisu počele.

– Definitivno će Ljeto na Stančiću biti održano i sljedeće godine. Od Nove godine već lagano krećemo s pripremama. Smatramo da je ova manifestacija jedan dobar projekt za Varaždin i nadamo se da ćemo iduće godine imati još bolju financijsku potporu, jer samo tako se može realizirati više kvalitetnih programa, što ove godine i nije bilo baš izvedivo. Primjerice, imali smo dobar projekt pripremljen uz Euro 2016., no zbog financija morali smo odustati – rekla je Pakšec.

Uz organizatora, marketinšku organizaciju PRLady, generalni sponzori Ljeta na Stančiću bila su četiri ugostiteljska objekta: Myway, Sermage, Mea culpa te kavana Galerija.

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA U utorak nas čeka malo kiše, a temperatura do 26°C. U srijedu, četvrtak i petak slično, ali s malo više sunca, dok vikend donosi stabilizaciju i temperature iznad 30°C. U nedjelju navečer mogući su ponovno lokalni pljuskovi. Nova promjena je vjerojatna u ponedjeljak kad bi osim pljuskova trebalo doći i do osvježenja praćenog sjevernim vjetrom.

Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža.

Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 15.8.)

IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Svilarska 2 42000 Varaždin REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

UPRAVA Zdenka Jagić, Sandra Hrman

Ivan Tomašković, itomaskovic@ gmail.com

GLAVNA UREDNICA Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com

fotoreporter Ivan Agnezović foto@regionalni.com

ZamjeniCA GLAVNE UREDNICE Irena Harači Pintarić iharaci@regionalni.com

GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić vlatka@regionalni.com

NOVINARI Višnja Gotal, vgotal@regionalni.com

Mirta Brozičević mirta@regionalni.com

SURADNICI Damir Ivančić Denis Peričić Ana Marija Klarić PRODAJA:

Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

MALI OGLASI: malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN

rođeni: DJEVOJČICE: Hana Ranđić, Franka Sudžuković, Hana Šarić, Laura Horvat i Ida Đurasek.

DJEČACI: Borna Skupnjak, Alek Chamae, Tin Bistrović, Lukas Troha, Vilim Bajec, Emanuel Kovačević, Sandro Trtinjak, Ivan Martan i Nino Majcenović.

Umrli: Dražen Jambrešić (67), Milka Vrbanec (81), Lidija Koljnrekaj (52), dr. Dragutin Hrman (78), Stjepan Sever (85), Vinko Martinjak (74), Boris Zver (75), Rajko Banfić (62), Marija Šmaguc (82), Mato Petriško (84), Željko Sović (67) i Vladimir Borović (72).

Radno vrijeme: pon - sub: od 7 - 20, nedeljom i blagdanima od 7 do 14 h IVANEC Poljodom Gospodarska 2

Radno vrijeme: od 7 do 16 h NOVI MAROF Benjak Remetinec 290 LEPOGLAVA

Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica) pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h sri,čet i pet: 7,30 - 15 h

Voćarna Bagrem Trg hrvatskih ivanovaca 9a LUDBREG

Cvjećarnica Bagrem Hrvatskih pavlina 3a

Gift shop Letizia Ivana Kukuljevića17

Cvjećarnica Ruža Petra Krešimira 19

Tiskara Novi list

Redakc ija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka o g l a s a . Te k s t o v i koji se označuju u za g l a v lj u s t ra n i ce imenom oglašivača (tvr tke, opć ine, grada, polit ičke stranke…), plaćeni su tekstovi.

32

Zadnja

REGIONALNI TJEDNIK || 16. kolovoza 2016., br. 639

OŽIVLJENA POVIJEST Srednjovjekovni sajam u Varaždinskim Toplicama LUMINI Nagrađuje špancirere

Kupujte u Luminiju i osvojite ulaznice!

Vitezovi okupirali Toplice - U Varaždinskim Toplicama je bilo živo i veselo i u srednjem vijeku. Tako su se nedjeljama organizirali veliki sajmovi - otkrila je Lana Husnjak, TZ Grada Varaždinske Toplice.

Vitezovi u sjajnim oklopima i štitovima, naoružani mačevima, sjekirama, lukovima i strijelama u subotu su zaposjeli Varaždinske Toplice. Riječ je o Srednjovjekovnom sajmu koji je održan u sklopu Dana Grada Varaždinske Toplice “Lovrečevo 2016.”

Za srednjovjekovni štih pobrinuli su se članovi udruge Viteški red sv. Nikole iz Varaždina.

nimalnom iznosu od 200 kuna i s računom trebate odšpancirati do grada . Ta mo potražite Lumini hostesu, koja će biti odjenuta u Lumini majicu i kapu. Pružite joj račun, a ona će vam predati kartu za željeni koncert, a u izboru će biti: Manu Chao & La Ventura, Tony Cetinski, Zvonko Bogdan, Hladno pivo, Neno Belan i Pips Chips & Video Clips.

U dva špancir vikenda (petak, subota i nedjelja) bit će nagrađeno ukupno 60 kupaca.

Izložbeni postavi Gradskog muzeja Varaždin tijekom održavanja Špancirfesta, od 19. do 28. kolovoza, bit će otvoreni dulje. Od utorka do nedjelje izložbe će se moći pogledati od 10 do 20 sati, no u ponedjeljak, 22. kolovoza, Muzej će ipak biti zatvoren. Posjetitelji i gosti mogu pogledati stalni postav Kulturnopovijesnog odjela u Starom gradu, stalni postav Entomološkog odjela “Svijet kukaca” u palači Herzer i izložbu “Varaždin pod krunom Habsburgovaca”, koja je postavljena u palačama Sermage i Herzer.

NAJAVA 18. Škola medijske kulture

Na Trakošćanu sve o filmskoj umjetnosti

Živi srednji vijek

– Naša udruga promiče

tradiciju srednjeg vijeka i nastojimo posjetiteljima dočarati što se radilo i kako se živjelo u to vrijeme. Sastavni dio naših nastupa je i gađanje mete lukom i strijelom, koje će moći isprobati samo oni najhrabriji – rekao je Luka Boršćak, tajnik udruge koja djeluje od kraja 2011. godine.

Uz streličarstvo i borbe mačevima, posjetitelji su mogli na radionici u sklopu Sajma izrađivati i predmete od kože.

Direktorica TZ Grada Varaždinske Toplice Lana Husnjak istaknula je da su se

I ove godine Lumini shopping centar nagradit će kupce za vrijeme Špancirfesta. Sve što trebate učiniti je od 19. do 28. kolovoza, za vrijeme trajanja Špancirfesta, prošpancirati se do Luminija i obaviti shopping. Svatko tko potroši minimalno 200 kuna dobit će cool vrećicu Luminija, a vikendima od 19. do 21. kolovoza te od 26. do 28. kolovoza bit će organiziran poseban nagradni natječaj u kojem se mogu osvojiti ulaznice za najatraktivnije koncerte!

Shopping morate obaviti u mi-

ovom manifestacijom željeli vratiti u vrijeme srednjeg vijeka.

– Varaždinske Toplice nisu poznate samo po rimskoj povijesti, već je u njima bilo vrlo živo i veselo i u srednjem vijeku. Naime, poveljom Zagrebačkoga kaptola iz 1420. godine Varaždinske Toplice dobile su mogućnost slobodnog trgovanja i suđenja, pa su svake nedjelje ovdje bila velika sajmišta. Kroz manife-

staciju Srednjovjekovni sajam to vrijeme želimo približiti građanima i gostima – rekla je Husnjak.

Posjetitelji su mogli probati gađati metu lukom i strijelom Gradonačelnica Varaždinskih Toplica Goranka Štefanić istaknula je da je riječ o

projektu koji je još u začecima i od kojeg bi voljeli u budućnosti stvoriti veliku turističku atrakciju. Zadovoljna sam jer je zanimanje građana za Srednjovjekovni sajam veliko, samo još moramo poraditi na samom sadržaju, ali i tome da se odjeća prilagodi vremenu srednjeg vijeka, dakle nešto poput Aquafesta, kad se oblačimo u Rimljane i Rimljanke i odlazimo u rimsko doba – najavila je Štefanić.

ŠPANCIRFEST Vrlo bogat glazbeni program na novoj pozornici Festivala

U Kraljevskoj zoni Elemental, Gustafi, Zabranjeno pušenje i Teška industrija Novitet na ovogodišnjem Špancirfestu je pozornica Kraljevska zona kod Starog gradaa, gdje će svirati cijeli niz najpopularnijih hrvatskih bendova i izvođača. Sve počinje s legendarnim Zabranjenim pušenjem, u petak, 19. kolovoza. U subotu će svirati Neki novi klinci – Balašević tribute band, dok će u nedjelju svirati Leteći odred i Teška industrija. Ponedjeljak donosi Opću opasnost, utorak je rezerviran za

Picksiebnere, a u srijedu dolaze još jedne rock legende, Atomsko sklonište. Prostor Kraljevske zone u četvrtak će ugostiti Elemental, kao zagrijavanje za “udarnu” završnicu, i koncerte Gustafa (petak), Kawasaki 3P (subota) te Žige i bandista za kraj u nedjelju. Svaki dan imat će i svoj after program, glazbu do 2 sata (u tjednu) te vikendima do 4 sata, što će ujedno biti i jedini službeni afteri Špancirfesta. (it)

U Trakošćanu će se od 18. do 28. kolovoza održavati 18. Škola medijske kulture “Dr. A nte P e t e r l i ć ”, obrazovni program koji organizira Hrvatski filmski savez s partnerima: Akademijom dramske umjetnosti u Zagrebu, Općinom Bednja i OŠ Bednja.

Tijekom deset radnih dana, kroz dva seminarska programa i 13 radioničkih programa nastavnici osnovnih i srednjih škola, odgajatelji, voditelji film-

KARIKATURA

skih i videodružina, ali i nezav i sn i autori i svi z a i nt ere s irani filmski e nt u z ij a s t i ot k rivat će tajne filmske umjetnosti.

Mentori su vodeći hrvatski teoretičari filma, filmolozi, redatelji, snimatelji, montažeri, filmski stručnjaci i kritičari, a svake večeri na Trakošćanu će se priređivati i projekcije cjelovečernjih filmova, druženja i prezentacije uradaka polaznika škole uz analizu svakog rada koju vodi prof. dr. sc. Hrvoje Turković.

crta: Željko Pilipović