RT 762 by Regionalni Tjednik

Regionalni Varaždinska županija

Tjednik

Plus

40.000 primjeraka

Besplatan primjerak | Broj 762/763 | 25. prosinca 2018. | ISSN 1846-8969 | www.regionalni.com

NACIONALNA EKSKLUZIVA – OTKRIVAMO NAJVEćU TAJNU NAJVAŽNIJEGA HRVATSKOGA PISANOG SPOMENIKA LUDBREŠKI ZADRANIN Str. 11.

Nije svejedno je li se nešto zbilo u 11. ili 12. stoljeću.“ Leonard Eleršek

Baščanska ploča nastala je znatno prije 1100. godine! Str. 16. i 17.

BISKUP MRZLJAK:

“Trgovački centri postali su moderna svetišta kamo se mahnito hodočasti” Str. 6. i 7.

• Informirajte se • Iskoristite ugovaranje štednje s 15 % poticaja na štednju na uplaćeno kroz godinu dana • učlanjenje bez ulazne naknade ( 0,00 kn) • mogućnost ostvarivanja prinosa na plaćeni saldo RB Grupa , Varaždin , Zagrebačka 38 Mobitel: 098 464 615, tel.: 042 210 058 email: rbgrupa1@gmail.com

obavijest

Ovaj broj 7Plus Regionalnog tjednika izlazi 25. prosinca 2018. kao dvobroj. Prvi sljedeći broj izlazi 8. siječnja 2019.

Aktualno

Regionalni tjednik || 25. prosinca 2018., br. 762/763

stiže novac za uređenje aquacityja Na objavljeni Javni poziv za podnošenje zahtjeva za dodjelu potpora temeljem Programa razvoja javne turističke infrastrukture u 2018. godini, koji je objavilo Ministarstvo turizma u kolovozu ove godine, Grad Varaždin je prijavio projekt uređenja plaže na jezeru Motičnjak, odnosno na varaždinskom Aquacityju. Projektom je obuhvaćeno uređenje

aktualno

velike aktivne plaže i nekoliko manjih u uvalama jezera, nabava i ugradnja pet pametnih klupa sa solarnim panelima i instaliranje tri solarna tuša. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.650.000 kuna, a Ministarstvo turizma sudjeluje s 480.000 kuna, objavio je Grad Varaždin. Ovo je nastavak ulaganja Grada u uređenje “varaždinskog mora”.

Što se događa kada jedan od najboljih hrvatskih Zavoda za hitnu medicinu, Zavod Varaždin

Je li snaha istaknutog reform referentica među više od 60

Osim što zapošljava po političkoj liniji, ravnatelj Smoljanec je odlučio ukinuti rotacije vozača između Hitne i Saniteta, iako su i Radničko i zbog dobrobiti pacijenata. U Sanitetu su završili i vozači s 15 godina radnog staža, o čijem iskustvu i poznavanju cesta često može ovisit Piše: višnja gotal vgotal@regionalni.com

Radnici Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije ove godine prvi put neće imati predblagdansku feštu. Na poziv se odazvalo 10 od 157 zaposlenih radnika. Ignoriranje zajedničkog druženja odraz je letargije zaposlenika u jednoj od vodećih službi hitne medicine u Hrvatskoj. Dobar je rejting uvrstio Zavod među poželjnu „robu“ na tržištu političke trgovine, što je u njemu zatrovalo atmosferu dobre volje. Kad živim organizmom poput Hitne medicinske službe upravlja politički kadar, tada ne čudi, kažu anonimni sugovornici čiji su podaci poznati redakciji Regionalnog tjednika, da na natječaju za računovodstvenog referenta između više od 60 prijavljenih kandidata posao dobije vjerojatno najmlađa od njih, sa završenom srednjom školom i s jednom godinom radnog iskustva. Je li natječaj namješten? To ne možemo tvrditi, ali kako protumačiti činjenicu da je Regionalni tjednik imena odabranih kandidatkinja saznao dan prije obavljenih završnih intervjua natječaja, u srijedu, 19. prosinca? Baš kao što nam je rečeno u utorak navečer, posao su na neodređeno vrijeme dobile Dubravka Bakhit i Dunja Kapeš Kozjak. Prolazak Dubravke Bakhit na natječaju se očekivao s obzirom na to da već tri godine radi na tome radnome mjestu, a uz srednju ekonomsku završila je i FOI, ali zapošljavanje Dunje Kapeš Kozjak uzburkalo je učmalu, s politikom pomirenu radnu sredinu županijskog Zavoda za hitnu medicinu. Dunja Kapeš Kozjak je, naime, snaha predsjednika Upravnog vijeća Zavoda, reformista Vladimira Kozjaka, koji je u izbornoj utrci danas posebne županove savjetnice Natalije Martinčević za gradonačelnicu bio jedan od 25-ero kandidata stranačke liste za varaždinsko

Gradsko vijeće. Vladimir Kozjak je i predsjednik Savjeta za umirovljenike i osobe starije životne dobi Varaždinske županije, koji je Županija osnovala lani u veljači, a Savjet je pod patronatom Natalije Martinčević. Snaha Vladimira Kozjaka lani je u prosincu stigla na stručno osposobljavanje u Zavod, da bi jedva 12 mjeseci kasnije bila primljena u stalni radni odnos na mjesto računovodstvene referentice s 30 dana pokusnog roka.

”Kome se ne sviđa...”

Natječaj je objavljen 21. studenoga, a traženi su uvjeti bili SSS ekonomskog smjera, jedna godina radnog iskustva i poznavanje rada na računalu. Za isto radno mjesto u oglasu na portalu Moj posao trgovina Lidl traži VŠS/VSS, tri godine radnog iskustva na poslovima računovodstva, napredno poznavanje MS Office paketa, posebno Excel programa, poznavanje MSFI-ja te računovodstvenih i poreznih propisa, a poželjno je i znanje stranog jezika. No, Dunja Kapeš Kozjak nije pretendirala na mjesto referenta u Lidlu, nego u Zavodu za hitnu medicinu Varaždinske županije, za koje je i njezino skromno iskustvo, pokazalo se, bilo dovoljno. Iza sebe je ostavila više od 60 kandidata, koliko ih se javilo na natječaj. Nakon što je dio kandidata otpao iz birokratskih razloga (nepotpune molbe i slično), a neki su odustali, pisanom je ispitu pristupilo 26 osoba, od kojih je prošlo pet kandidata, koji su potom i pozvani na intervju. Činjenicu da rezultati pokazuju da je Dunja Kapeš Kozjak najbolje riješila pisani dio ispita sugovornici Regionalnog tjednika komentiraju kao “vjerojatno muljanje”. Oni vjeruju da je predsjednikova snaha ispit dobila unaprijed, a nakon što ga je riješila s najboljim rezultatom, usmeni je dio bio formalnost. Ravnatelj županijskog Zavoda za hitnu medicinu Mladen Smoljanec u ovom zapošljavanju ne vidi ništa sporno i odgo-

Nezadovoljni djelatnici Zavoda, najboljeg u državi uz onaj zagrebački, kažu da ih ravnatelj svojim odlukama tjera u inozemstvo

vara isto što i svi političari kad se sazna za odlična nova radna mjesta članova njihove obitelji: „Znači li to da ona sad zbog njega (Vladimira Kozjaka, op. a.) nigdje ne bi smjela raditi?“ Isto su nedavno retorički pitali premijer Plenković i ministar Zdravko Marić nakon što su članovi njihovih obitelji dobili nove poslove u državnoj službi. Ono što je za premijerovog ujaka i ministrovu sestru visokorangirani posao s topplaćom, to je za ekonomisticu sa srednjom školom i godinom dana radnog iskustva posao u varaždinskom Zavodu.

Za mir u kući

Kad ravnatelj Smoljanec pravda političare, onda je to, kažu naši sugovornici, dio njegova svakodnevnog života i „radna obveza“. On je ekonomist koji je dugo vremena radio kao šef prodaje propale tvrtke Bor, da bi zadnjih 10 godina proveo na mjestima menadžera u zdravstvu. U bolnički establišment je ušao na mjestu ravnatelja Specijalne bolnice Novi Marof,

gdje je proveo 4,5 godine, kad je njegov stav prema doktorima, promoviran za ravnatelja Opće izrečen ne jednom, a zadnji bolnice Varaždin. Bolnicom je put na sastanku u Županiji. upravljao 2,5 godine, nakon Također, doktori i osoblje Hitne čega je prije 30-ak mjeseci se žale na manjak edukacija u postao šef županijskog Zavoda njegovu mandatu u odnosu na prije. I sve to u trenutku za hitnu medicinu. Žukad se na nacionalpan Radimir Čačić noj razini rade ne želi oponente strategije za u Županijskoj Nezadovoljni zadržavanje skupštini, pa vjeruju da je liječnika i je, između medicinostalih, i s Kozjakova snaha ispit skog osoSDP-om dobila unaprijed, blja u Hrsklopio vatskoj. de a l . Je nakon čega je – On dan od usmeni dio bio tek edukaciju, zaloga dospecija libre volje je i formalnost zante i specimjesto ravnajalizacije smatra telja Zavoda za troškom, a ne ulasocijaldemokrata ganjem u budućnost. Smoljanca. Mladenu Smoljancu u Zavo- Ne shvaća struku i za njega su du spočitavaju manjak razu- specijalizanti trošak. Za gumijevanja za zaposlene i njegov bitke ostvarene drugu godinu loš, kažu i bahat stav prema zaredom, a prije njega je Zavod kadrovima. U trenutku kad vla- bio u pozitivi, kaže da će ih se snik Boxmarka ili Calzedonije riješiti kad se riješi specijalizaneće za radnika reći „neka ode nata. Ravnatelj se bunio i zbog ako mu se ne sviđa“, naši sugo- „prevelikog broja prijevoza“ i vornici tvrde da je upravo to tražio da se isti smanji za 20

posto. I što onda? Karikiram: pozovete Hitnu, imate srčani udar, ali prošla je kvota za prijevoz, pa se snađite sami??!! Ne može se nekoga ne prevesti jer se previše vozi – kaže naš sugovornik. Jedna je pak odluka Mladena Smoljanca izazvala ljutnju i rezignaciju vozača u marofskom Zavodu. – Oduvijek smo radili rotacije s vozila Hitne na vozila Saniteta i obrnuto. Ravnatelj je to preko noći ukinuo, pa su vozači s po 15 godina radnog staža završili na kolima Saniteta. To je loša odluka iz više razloga. Ljudi koji danas voze samo sanitet vrlo su stručni, educirani za svakojake situacije, prošli su svašta, iza njih nema iznenađenja ili nemoći. Međutim, njemu ti ljudi iz nekog razloga ne trebaju kao vozači Hitne. Neka objasni pacijentima zašto ih u najtežem trenutku, možda i u borbi za život, ne vozi najbolji vozač koji zna svaku rupu uz cestu i prečac do bolnice te prema stanju bolesnika zna kako i kojom cestom voziti. Iz vlastitog je inata, neznanja ili tko zna

Aktualno

25. prosinca 2018., br. 762/763 || Regionalni tjednik

Varaždinska županija dobiva novac za škole građene po JPP-u Vlada RH je 20. prosinca prihvatila odluku o davanju suglasnosti Ministarstvu znanosti i obrazovanja za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u razdoblju od 2020. – 2038. temeljem sporazuma o sufinanciranju troško va najamnina za školske građevine izgrađene po modelu javno-privatnog partnerstva (JPP) na području

Varaždinske županije. Odobren je iznos od ukupno 255.851.017 kuna. Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar ovakvo je rješenje najavio dan ranije. – S moje koordinacije je upućen prijedlog Vladi za trajno rješenje financiranja škola izgrađenih po modelu JPP-a. Vjerujem da ćemo sutra na sjednici Vlade

taj prijedlog i usvojiti. Obećano – učinjeno. Izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Ministarstvo znanosti i obrazovanja ministrice Blaženke Divjak omogućilo je trajno rješenje za JPP. To u konačnici znači da će se Varaždinskoj županiji isplaćivati 274 milijuna kuna i to do 2038. godine. Dok god sam u Zagrebu, u ovoj Vladi, brinut ću o sjeveru

Hrvatske, kao i o svim dijelovima naše zemlje. Ostavimo osobne razmirice, politikantstvo i neslaganja u stavovima po strani. Moramo svi zajedno ići samo naprijed – napisao je o ovome Štromar na svome Facebook profilu. Ovo je komentirao i Radimir Čačić, župan Varaždinske županije, koji je istaknuo da je takvo rješenje nepotrebno.

nske županije, postane talac političke trgovine?

mista najbolja 0 prijavljenih?

i Stručno vijeće liječnika službeno savjetovali rotaciju iskusnih timova ti i život, kad su sekunde u pitanju. Ravnatelj se, kaže, boji anarhije?!

Mladen Smoljanec

Bez konkretnih odgovora Zašto ste uopće donijeli odluku o prestanku rotacija i zašto ne poštujete odluku Stručnog vijeća? – Zavod mora postupati po važećim pravnim propisima, kao i po zahtjevu HZZO-a, koji je proveo kontrolu i decidirano zatražio formiranje posebnih timova Hitne pomoći i Saniteta. Zatražili ste da se prijevoz Hitnom smanji za 20 posto. Kako to mislite izvesti a da ne bude na štetu pacijenata? – Sanitetski se prijevoz od 2014. do 2017. povećao za 264 %. Činimo sve da dobijemo više timova Saniteta ili da se broj prijevoza svede u realne mogućnosti. Koliko je novaca u zadnjih pet godina ukupno odobreno za edukacije? – Svima koji su to zatražili ili je bilo potrebno podmireni su svi troškovi. Koliki je ukupan broj zaposlenih liječnika, tehničara i vozača? – Točno koliko nam propisuje ugovor s HZZO-om. To je 31 liječnik (od kojih je čega, oduzeo pacijentima pravo na najbolju skrb. Neka se ne zavarava, vozač Hitne je vrlo važna karika u spašavanju pacijenta. On na ovaj način tjera ljude van i ostavlja pacijente bez najboljeg kadra. A novi se vozači ne guraju u Hitnu. Nedavno je na natječaj pristiglo nekoliko molbi, a prije ih je bilo stotinu – kaže još jedan sugovornik. I Stručno povjerenstvo je omjerom 4:2 glasalo za sustav rotacija. – Mislim da je korisnija rotacija na mjesečnoj bazi iz razloga medicinske skrbi za pacijente. Smisao bolje skrbi je da sve medicinske sestre/ tehničari/vozači s potrebnom radnom sposobnošću budu uključeni u Hitnu medicinsku službu jer u suprotnom dolazi do propadanja specifičnih znanja i vještina. Tako obučeni zdravstveni radnici spremni su i primijeniti hitne medicinske postupke ako dođe do pogoršanja stanja pacijenta ili njegove pratnje – obrazložila je članica Povjerenstva dr. Anđela Simić. Ravnatelj im je tom prilikom

njih šest na specijalizaciji), 56 vozača i 55 tehničara. Kolika je ukupno prijeđena kilometraža vozila Hitne i koja su godišta proizvodnje vozila? – Zavod ima jedan od najmlađih i najsuvremenijih voznih parkova u Hrvatskoj i raspolažemo svom potrebnom opremom. Vozila su u pravilu do pet godina starosti ili prijeđenih 250.000 kilometara. Kako tumačite da je RT dan prije službene objave znao tko će dobiti posao računovodstvenog referenta? Sumnja se da je natječaj namješten za snahu predsjednika UV-a Zavoda. – Na natječaj se prijavilo 66 kandidata, testiranju je pristupilo njih 26 jer se ostali nisu odazvali. Zaposlene su dvije kandidatkinje s najboljim rezultatima usmenog i pisanog dijela testiranja. Svi eventualno nezadovoljni mogu pogledati svoj test, dok Zavod nema pravo kandidate pitati kojoj vjeri, naciji ili političkoj opciji pripadaju.

odgovorio da on daje dignitet struci, ali: „Sustav mora biti jednoobrazan. Bilo kakvo odstupanje dovelo bi do anarhije.“ Ravnatelj kaže da je „dr. Simić tada mislila tako, ali sad se predomislila.” U odgovoru RT-u Mladen Smoljanec je rekao istinu da HZZO nalaže dostavu popisa timova Hitne i Saniteta, me-

“Nek’ ravnatelj objasni rodbini pacijenta zašto ga u borbi za život ne voze najbolji vozači.” đutim, nije rekao da je raspored individualna stvar Zavoda, a HZZO treba jedino valjani popis u tom trenutku. Njih ne zanima hoće li popis dobivati jednom godišnje, tjedno ili mjesečno, bitno je da ga imaju i da je točan. Čudi ih što se ravnatelj olako rješava najboljih vozača, jer je

za njih voziti Sanitet jednako prijavi na Zavod za zapošljavanje. Vratiti se nakon 15 godina na početak, kažu, nema smisla. – Od 1. siječnja za hrvatske je radnike otvorena i Slovenija. Zašto ne bismo radili u Ormožu za trostruko veći novac? Zato što volimo biti na svome, a tjera nas se?… – sliježu ramenima. On bi, kažu nam, na ovo odgovorio: „Ako hoće, neka idu.“ Za njega je sve crno-bijelo, uopće ne shvaća problematiku trenutka. Osim liječnika, iz Zavoda odlaze i tehničari s 15 godina staža i više. – To je jako vrijedan kadar. U zadnje su vrijeme otišla četvorica tehničara. On je dobio novi kadar, ali to je neusporedivo s 15 godina iskustva – govore nam. I retorički pitaju: – Može li Hitna biti talac političke trgovine? Ako je u toj situaciji neki zavod, ustanova… ništa se neće dogoditi, osim gorkog okusa u ustima. Ali ovdje su u pitanju ljudski životi ništa se neće dogoditi, osim gorkog okusa u ustima. Ali ovdje su u pitanju ljudski životi.

Pet vrtića u Varaždinskoj županiji dobilo novac

Europski novac za dogradnju vrtića u Vinici Vinički načelnik je zahvalio premijeru, ministrici Murganić i ministru Tolušiću na podršci te osiguranim bespovratnim sredstvima Piše: sandra županić szupanic@regionalni.com

U Zagrebu je 21. prosinca upriličeno svečano potpisivanje ugovora za financiranje izgradnje, rekonstrukcije i opremanja dječjih vrtića diljem Hrvatske iz natječaja za operaciju 7.4.1. za ulaganja iz Sektora dječjih vrtića Programa ruralnog razvoja. Gradu Varaždinu dodijeljen je iznos potpore od 5.221.483,45 kuna, što je 80 posto od ukupno prihvatljivih troškova. Iznos će se iskoristiti za izgradnju dječjeg vrtića u Kućanu Donjem, u kojem će se nakon izgradnje stvoriti devet novih radnih mjesta na puno radno

vrijeme i jedno na pola radnog vremena. Također, Općina Vinica prijavila je projekt dogradnje (rekonstrukcije) dječjeg vrtića na ovaj natječaj. Projekt Općine Vinica Agencija za plaćanja

Novac za vrtiće dobili su još Grad Varaždin te općine Sv. Ilija, Jalžabet i Klenovnik

u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju, kao nacionalno tijelo, ocijenilo je pozitivno te je načelnik Općine Marijan Kostanjevac pozvan u Zagreb na svečano potpisivanje ugo-

vora o financiranju za Sektor dječjih vrtića. Ugovorom o bespovratnoj potpori za dogradnju dječjeg vrtića osigurano je 2.519.792,09 kuna, odnosno preostali potreban iznos za investiciju, s obzirom na to da je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku već osiguralo dio financijskih sredstava. Načelnik Kostanjevac zahvalio je premijeru Plenkoviću, ministrici Murganić i ministru Tolušiću na podršci te osiguranim bespovratnim sredstvima. Novac za vrtiće iz ovog natječaja dobile su još općine Sveti Ilija, Jalžabet i Klenovnik, dakle, ukupno pet vrtića u našoj županiji.

VARKOM IZBJEGAO SUDSKE SPOROVE

Spašena Aglomeracija Varaždin Varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok je na aktualnom satu zadnje sjednice Gradskog vijeća istaknuo svoju uvjerenost da će se nastaviti radovi u sklopu Aglomeracije Varaždin. Naime, odgovarajući na pitanja HDZ-ovog vijećnika Roberta Puje i Danijela Kuserbanja iz Glasa o radovima koji stoje na dionicama A1 i A2, ustvrdio je da je ugovor sa slovenskim izvođačem radi eklatantnog sukoba interesa sporazumno raskinut te da su izbjegnuti penali. Najavio je i

skoro raspisivanje novog natječaja. – Sve je to rezultat šlamperaja i javašluka bivše Uprave Varkoma, koja je kadrovirala iz redova SDP-a. Moram pohvaliti aktualnog direktora Varkoma Željka Bunića i zahvaliti Hrvatskim vodama na suradnji, jer uspjeli smo napraviti gotovo nemoguće. Minimalno ćemo platiti potrošen materijal i izvedene radove. Riječ je o 5 milijuna kuna od ukupno 800 milijuna kuna, koliko stoji cijeli posao – naglasio je gradonačelnik.

Aktualno

Regionalni tjednik || 25. prosinca 2018., br. 762/763

Predsjednica je smotru postrojbi obavila u pratnji načelnika Glavnog stožera OSRH-a general zbora Mirka Šundova

Bojnik HV-a Zlatko Iživkić

U VARAŽDINSKOJ VOJARNI ZAPOVJEDNIK JE SLAVONAC

Zlatko Iživkić: “Kažu mi da sam ‘Sokol’, a nema veće ‘Pume’ od mene!” Novoobnovljena vojarna u Optujskoj ulici od četvrtka nosi naziv legendarne 7. gardijske brigade “Puma”. Na svečanosti otvaranja i imenovanja vojarne bila je predsjednica Republike Hrvatske i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga RH Kolinda Grabar-Kitarović. Piše: Josip Novak jnovak@regionalni.com

Dio vojničkoga graha Pume su darovale Pučkoj kuhinji

I “Pumice” su bile u stroju

Dobrodošlicu su Pumama zaželjeli varaždinski gradonačelnik i župan

Hrvatska je vojska od prošlog tjedna ponovno u svom Varaždinu, u vojarni u Optujskoj ulici, koja od četvrtka nosi naziv 7. gardijske brigade “Puma”. Na svečanosti otvaranja i imenovanja vojarne bila je predsjednica Republike Hrvatske i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga RH Kolinda Grabar-Kitarović.

Žute beretke

Povratak pripadnika 2. mehanizirane bojne „Pume“ iz vojarne u Našicama proslavljen je u prisutnosti obitelji poginulih i nestalih branitelja, predstavnika državne i lokalnih vlasti te građana. U prigodnom obraćanju okupljenima predsjednica RH je izjavila da je ispunjena ponosom jer se obilježava doista važan dan. – Od prvog dana Pume su neraskidivo vezane uz ovaj prelijepi hrvatski barokni grad. Iz Varaždina su Pume krenule u sve pobjede Domovinskog rata i u završne bitke olujne hrvatske slobode – naglasila je Grabar-Kitarović. A baš na tu, neraskidivu vezu Varaždina i pripadnika „Puma“ u svom emotivnom govoru osvrnuo se i general Željko Dvekar, jedan od ratnih zapovjednika 7. gardijske brigade. – Zbog jedne, nazovimo je, neprilagođene politike, svojevremeno je 7. gardijska brigada morala napustiti Varaždin. A mi, pripadnici „Puma“, morali smo s tugom i gorčinom gledali odlazak

Pume su u Varaždin stigle 18. prosinca, nakon 184 kilometra duge hodnje

naših suboraca. Ova vojarna, ne koju je blagoslovio vojni u kojoj smo u spomen na naše biskup msgr. Jure Bogdan. Nakon ulaska pripadnika 2. poginule i nestale subormehanizirane bojne ce podigli kapeliu vojarnu, brojcu, prepuštena n a i z a sla nje zaboravu i Ministar stva položila vandalima. su vijence Jedino su obrane Damir i zapalila ve t er a n i Krstičević je svijeće za „ P u ma“ poginule, vodili pripadnicima “Puma” nestale brigu o zaželio uspješan rad i umrle kapelici. pripadniNo, sada u novoj vojarni ke 7. gardijsu se, zaske brigade hva ljujući u kapelici sv. dragom Bogu, Jurja. Slijerazumu i shvadilo je postrojavanje ćanju našeg državnog vrha, „Pume“ konačno vratile pripadnika 2. mehanizirane svojoj kući – rekao je Dvekar. bojne „Pume“ uz prigodPotom je s gener a lom ni program. Dodajmo da Zdravkom Jakopom otkrio će u novouređene prostore amblem s imenom vojar- vojarne useliti i 28 novih

pripadnika bojne. Riječ je o mladim gardistima, kojima su prošlog tjedna dodijeljene prepoznatljive žute beretke. Njihov zapovjednik bojnik Zlatko Iživkić otkrio nam je da je rodom Vinkovčanin te da je dosta aktivnih dočasnika i časnika iz postrojbe sudjelovalo u Domovinskom ratu. – Ponosan sam na ovakav spoj mladosti i iskustva. Osam godina sam pripadnik 2. mehanizirane bojne „Pume“ i velika mi je čast da zadnjih godinu dana zapovijedam njezinim pripadnicima. A onima koji me „bockaju“ kao bivšeg pripadnika 5. gardijske brigade i čude se da jedan „Sokol“ vodi „Pume“, poručujem da nema veće od mene – rekao je kroz smijeh Iživkić.

Oglasi

25. prosinca 2018., br. 762/763 || Regionalni tjednik

VRIJEME JE ZA

Zimska sniženja

Kupite i sebi nešto.

Aktualno

Regionalni tjednik || 25. prosinca 2018., br. 762/763

Uoči božićnih blagdana varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak o

Trgovački centri postali su se mahnito hodočasti s

Iduće godine biskup Mrzljak navršava 75 godina te se mora javiti i staviti svoju službu na raspolaganje Papi. Je li po Piše: Ivan Tomašković ivan@regionalni.com

Josip Mrzljak na čelo Varaždinske biskupije stigao je ožujku 2007. godine zamijenivši prvoga varaždinskog biskupa Marka Culeja, koji je preminuo u kolovozu 2006. godine. Iduće, 2019. godine Mrzljak će napuniti 75 godina, što je ujedno kanonska dob za mirovinu. O tome hoće li u mirovinu i tko o tome odlučuje, ali i o stavu crkvenih poglavara oko rada nedjeljom, crnoj demografskoj slici u Hrvatskoj te nedavnom posjetu papi Franji i ulozi Caritasa razgovarali smo s varaždinskim biskupom Josipom Mrzljakom.

Potrošačko ludilo

Bliži nam se Božić. Svjedoci smo općega potrošačkog ludila i konzumerizma. Kako se suspregnuti od toga? Bilo bi dobro pitati starije ljude kako su nekada proživljavali advent, koji je bio sličan korizmenom vremenu. Advent je duhovna priprema za Božić, a to činimo i danas misama zornicama. No, društveni dio, gdje prevladava konzumerizam – to je prevršilo svaku mjeru. Gotovo me sve podsjeća na izreku „kruha i igara“. Kao da je važno da imamo svega u izobilju, no to bi u došašću trebalo izbjeći. Kao da ne postoji Božić. I prije su se kupovali darovi i pripremao se najbogatiji stol u najsiromašnijim vremenima. Bilo je u tom siromaštvu malo više bogatstva te više

Mladi izbjegavaju manje žrtve koje bi podnijeli u svom domu, ističe Mrzljak radosti i veselja. Sada kao da Božić dolazi na kraju i splasne sva radost Božića. Dolazi kao jedno opterećenje, a ne kao početak radosnog vremena. Potrošačko ludilo povezano je s radom nedjeljom i blagdanima. Koji je Vaš stav i stav Crkve oko rada nedjeljom i blagdanima? Stav crkvenih poglavara je općepoznat. Trebali bismo slijediti primjere Austrije i Njemačke, gdje se ne radi nedjeljom i blagdanom. Mi radimo svetkom i petkom, pa kako to da nismo bogatiji od tih zemalja? Pozdravljamo primjer Općine Martijanec, koja se uspjela dogovoriti s trgovcima da se ne radi nedjeljom i blagdanom. Pozdravljamo i nastojanja drugih

općina Varaždinske županije da slijede taj primjer. Trgovački centri postali su moderna svetišta kamo se mahnito hodočasti svake subote i nedjelje. Ne smijemo biti egoisti, već moramo misliti na svakog čovjeka, naročito na sve radnike i radnice koji tamo

Varaždinski biskup s ostalim hrvatskim biskupima bio je kod pape Franje na pohodu “Ad limina apostolorum” rade. Također, te radnike se mora nagraditi, ali i ostaviti mogućnost da bude slobodna nedjelja i blagdan.

Odlazak mladih

Ono što je danas aktualno je loša demografska slika Hrvatske i sve veće iseljavanje mladih u inozemstvo. Tko je za to odgovoran? Može li Crkva na to utjecati? Demografska slika je doista crna. Neki dan mi je župnik iz Maruševca rekao da je ove godine imao 105 sprovoda i 50 krštenja. To je 50 posto manje rođenih nego umrlih. Kada danas govorimo da trebamo poboljšati demografsku sliku, onda to neće ići bez obitelji. Koliko radimo za obitelj jako je važno. Iz godinu u godinu nas je sve manje. Stvara se neka klima – vani je sve jako dobro. Tako mladi izbjegavaju manje žrtve koje bi podnijeli u svom domu. Neki i žale što su otišli, ali sramota ih je vratiti se. Kao da nemaju mogućnosti vratiti se. Za to je društvo odgovorno, a mi kao Crkva smo dio ovog društva i činimo sve što je u našoj moći. Mi ne možemo davati radna mjesta, ali možemo stvarati ozračje da za našu domovinu i obitelj moramo podnijeti žrtvu. Možda je bolje živjeti malo više u skromnosti i ustrajati u dobrim planovima. No, najodgovorniji su oni koje izabiremo na izborima. Na njima je odgovornost da donesu dobre zakone i omogućuju ljudima rad. Predsjednik ste Hrvatskoga Caritasa. Koliko se zapravo pomaže i kolika je potreba za tom vrstom pomoći? Caritas je onaj koji želi pomoći u mnogim stvarima. Caritas Gospićko-senjske biskupije zaposlio je radnike na uzgoju krumpira. Kad bi Caritas mogao organizirati neke djelatnosti, ne bi bilo

Crkva i odgojnoobrazovne ustanove Sestre uršulinke osnovale su Katoličku osnovnu školu, a imaju i dječji vrtić. Nedavno je Varaždinska biskupija osnovala svoj prvi vrtić – u Belici. Sigurno je da se Crkva želi uključiti u sve pore društvenog života. Važan nam je odgoj mladih ljudi. Prva zadaća je to oca i majke, a želimo da su mladi i dio proširene obitelji koja se zove Crkva. Nema tu indoktrinacije, već se djeca odgajaju u katoličkom duhu. Važno je puno toga znati, no što ako se to znanje iskoristi na pogrešan način? Uz znanje, važni su dobrota, poštenje i istine za kojima čovjek teži – rekao je biskup Mrzljak.

loše. Bilo je takvih pokušaja, biskupima na pohodu „Ad no možda se mi ne snalazi- limina apostolorum“. Kakvi mo baš u tim inicijativama, su dojmovi? To je čin vjere – dolazak na iako su one same po sebi doprag apostola. Prvi čin bre. Caritas bi tu mogao je bila naša sveta mnogo više učiniti. misa na grobu Mnogi također svetog Petra traže novac I prije su se ispod bazida ot plate l i ke s vesvoje dugokupovali darovi i tog Petra. ve, ali Capripremao se najbogatiji Papa nas ritas nije je potom u mogućstol u najsiromašnijim primio u nosti davremenima.“ bratskom vati velike okružiznose, već mons. Josip ju. Bi lo je eventualno Mrzljak razgovora o da ljudima pr i l i ka ma u pokrije dugove Hrvatskoj, o svećeod režija. ničkim zvanjima, obitelji, pastoralu, no i nekih stvari Kod pape Franje Krajem studenoga ove go- koje ostaju tajna. On je pozvan dine bili ste kod Svetog Oca u Hrvatsku, ali kada će se to zajedno s ostalim hrvatskim dogoditi, nemamo saznanja.

Aktualno

25. prosinca 2018., br. 762/763 || Regionalni tjednik

otvoreno o nizu tema, od konzumerizma do odlaska u mirovinu:

u moderna svetišta kamo svake subote i nedjelje

otrebno da ode u mirovinu i hoće li se pristupiti traženju njegova nasljednika? Cijeli postupak trajat će dvije godine.

Božićna poruka mons. Josipa Mrzljaka:

“Božić je susret Boga i čovjeka” Draga braćo i sestre!

Je li bilo razgovora oko kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca? Bilo je govora o Alojziju Stepincu. Ima još nekih teškoća koje treba riješiti. Sveti Otac želi da Stepinac zasja u što većem svjetlu u svojoj svetosti.

mogu tu ništa nagađati. Odluči li Papa preko svojih nuncija da ste za mirovinu, kako biste opisali svoj rad na čelu Varaždinske biskupije? Činili smo onoliko koliko je bilo moguće. Posebno smo se posvetili pastoralu obite-

Mirovina?

Sveti Otac želi da Stepinac zasja u što većem svjetlu u svojoj svetosti

Uskoro navršavate 75 godina, kanonska je to dob za mirovinu. Jeste li razmišljali o mirovini? Prema propisu, kad navršim 75 godina, moram se javiti i staviti svoju službu na raspolaganju Papi. Što će Papa dalje učiniti, to nije u našoj nadležnosti. Je li potrebno da idem u mirovinu ili će se pristupiti traženju mog nasljednika? To bi trebalo potrajati godinudvije. Spremno čekam odluku koju će donijeti Papa i ne

lji – osnovali smo Obiteljski centar, izgradili Pastoralni centar u Ludbregu te smo osnovali Povjerenstvo za pastoral Roma i Povjerenstvo za pastoral invalida. Dakako da može više i bolje, no ovisno o personalnim snagama koje imamo.

Pri završetku građanske godine, a pri samom početku liturgijske godine, slavimo Božić – svetkovinu utjelovljenja Riječi Božje u čovjeku iz Nazareta – Isusu Kristu. Veliko je to otajstvo naše kršćanske vjere, koje nas ispunja radošću i nadom. U došašću kroz četiri nedjelje palimo postupno četiri svijeće kojima želimo ražariti i više rasvijetliti svjetlo vjere u našim dušama. Neizostavni dio proslave Božića je došašće, u kojem molimo u jednoj od misa zornica: „Svemogući Bože, daj da budno dočekamo dolazak tvoga Jedinorođenca: da mu spremni i s upaljenim svjetiljkama hrlimo ususret kako nas uči On sam, začetnik našega spasenja.“ Potrebno je biti budan s upaljenom svjetiljkom vjere. Opasnost je da nas, kako kaže jedna druga molitva, „zemaljske obveze i brige smetu“ u tom čekanju. Događaj u Bet lehemu prije 2018 godina događaj je povijesti koji nadilazi povijest. To je svevremenski događaj ili neprestano događanje. Isus je došao u jednom povijesnom trenutku, ali On i neprestano dolazi. Božić je susret Boga i čovjeka. Bog je prvi i pruža ruku svakom čovjeku. Čovjek u svojoj slobodi može odbiti pruženu ruku, može nezainteresirano proći pokraj Božje ponude, može je uslijed nedovoljno svjetla u duši ne vidjeti ili ne prepoznati kao ljubav koja mu je ponuđena. Čovjek može napustiti i zaboraviti Boga, ali Bog ne napušta i ne zaboravlja čovjeka. Mnogi u Betlehemu nisu u malom Djetetu, koje je rodila Marija, prepoznali Boga. Odbacili su Mariju i Josipa pravdajući se zaposlenošću i dnevnim brigama koje su ih okupirale. No, u tom Djetetu prepoznaju Boga priprosti pastiri i onda čuju pjesmu anđe-

la koji navješćuju: „Slava Bogu na visini, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim.“ Nismo li i mi danas u sličnoj opasnosti poput stanovnika Betlehema, obuzeti svojim brigama i poslovima, svojim kupovanjem i trgovanjem, svojim zabavama i igrama, ne vidjeti Božju ponudu ljubavi prema svakom čovjeku? Bog je ušao u našu ljudsku povijest, ali nije izašao. On ostaje među nama. Došao je u prošlosti, ali i danas dolazi. Možemo li prepoznati Boga koji danas dolazi?! Dolazi u svojoj riječi koja je stalna i nepromijenjena, koja je neprestano živa i suvremena, koja ne može zastarjeti. Tu riječ povjerio je zajednici vjernika – Crkvi koja je čuva i o njoj svjedoči. U svjetlu te Božje riječi mi prepoznajemo i danas nje-

gov dolazak. Dolazi u čovjeku, dolazi u nerođenom djetetu kojem neki ne dopuštaju doći na svijet.

Događaj u Betlehemu prije 2018 godina događaj je povijesti koji nadilazi povijest Dolazi u djetetu koje umire od gladi. Dolazi u prognaniku i izbjeglici. Dolazi u obespravljenom i siromašnom. Dolazi u beskućniku. Dolazi u onima nad kojima se vrši nasilje u bilo kojem obliku.

Dolazi u žrtvi bezobzirnih ubojica i terorističkih napada čiji smo svjedoci i u ovom našem vremenu. Dolazi u svima onima koji umiru. I sam je iskusio smrt da bi nas vodio u život. Ne samo da bi nas vodio u vječni život nego da nas vodi ovozemaljskim vremenitim životom. Prihvaćamo li to vodstvo ili ćemo se ispričati da znamo i mi sami, opijeni svojom ljudskom mudrošću i veličinom? Zaključit ćemo zbornom molitvom koju molimo u božićnoj misi: „Svemogući Bože, Ti nas obasjavaš novim svjetlom svoje utjelovljene Riječi. To nam svjetlo po vjeri sja u srcu. Molimo te da odsijeva i u našem življenju.“ Želim svima obilje Božjeg svjetla koje nam svijetli o svetkovini Božića.

Život

Regionalni tjednik || 25. prosinca 2018., br. 762/763

Još je jedna uspješna godina iza Svetog Đurđa

Bez megalomanstva i poslovnih zona, briga za malog čovjeka Jedna od načelnikovih ideja za veći standard je i kupovina općinskog autobusa. Bila bi to, smatra, višestruka korist, koja bi brzo isplatila ulaganje. Zadržati malog čovjeka doma osnovni je cilj općinskih vlasti Svetog Đurđa. U trendu odlazaka mladih, ali i cijelih obitelji iz Hrvatske, načelnik Svetog Đurđa Josip Jany smatra da sve akcije trebaju biti podređene tom cilju. – Maksimalno se trudimo. Zadnja intencija je bio pokušaj dogovora za nerad trgovina nedjeljom. Međutim, dok je u susjednome Martijancu dogovor s vlasnicima trgovina prošao bez problema, u Svetom Đurđu se neradnoj nedjelji suprotstavio samo Metss. Budući da je dogovor „svi ili nitko“, trgovine će nedjeljom i ubuduće ostati otvorene, ali nadam se ne zadugo. Ako se

ULAGANJA Općina Sveti Đurđ sve je uređenija, a i dalje se puno ulaže. Više od 2,5 milijuna kuna uloženo je u obnovu društvenih domova, groblja i rasvjete. U sport je uloženo 600.000 kuna, a u vatrogastvo oko 900.000 kuna, za što su kupljena čak četiri vozila. U mlade se godišnje ulaže oko 1,5 milijuna kuna. Najvažnija investicija koja predstoji je izgradnja dječjeg vrtića, vrijedna 9, 3 milijuna kuna, od kojih je 7 milijuna dobiveno natječajem. U tijeku je izrada Projektnog plana za najveći projekt, Aglomeraciju, koji bi trebao početi sljedeće i završiti 2024. godine. Projekt je vrijedan 220 milijuna kuna, a zajednička je realizacija triju općina i Grada Ludbrega.

U općinskom dječjem vrtiću Općina će sama diktirati cijenu, što će biti velika razlika mi ne uspijemo dogovoriti s čakovečkim trgovcem, vjerujem da će Vlada donijeti odluku na nivou cijele države – ljut je načelnik Jany, koji se ipak ponadao da će se vlasnik Metssa pridružiti zaštiti radnika pa stići u Martijanec na potpisivanje Sporazuma. Međutim, Sporazum je potpisao samo Dražen Levak, načelnik Martijanca, jer na sreću njegovih mještana, na području Općine nema trgovina Metss. Načelnik Jany sa sastanka je otišao rezigniran, ali još sigurniji u namjeru zatvaranja trgovina nedjeljom.

Šansa u OPG-ima

Bila je ovo tek zadnja u nizu inicijativa koje poduzimaju čelnici Općine Sveti Đurđ u zalog boljeg standarda mještana. Jedna od hitnih mjera je, smatra, i povećanje plaća na razini cijele Varaždinske županije. Kao najveću kočnicu većim plaćama Josip Jany vidi poreznu politiku, pa vjeruje da je nužno pod hitno podići limit neoporezivog dijela plaće. U Svetom Đurđu su svjesni da ne mogu na područje Općine dovesti velike tvtke, ali oni su misao o poslovnoj zoni ionako odavno odbacili. – Poslovne zone su u općinskim planovima zacrtane još prije dva desetljeća. Kad ih nisu napravili moji prethodnici, sad više nema smisla. Zone su blizu jedna drugoj, nama su konkretno zone Jalžabet i Prelog pred pragom i zaista ne bi bilo smisla gurati još jednu na tom malom prostoru – realan je.

Ideja koja plijeni POZORNOST

Božićnice krmačama i kravama Josip Jany se domislio dati općinske božićnice krmačama i kravama. Dok ova ideja kod nekih izaziva cinizam, načelnik Jany zna dobro što i zašto to radi. Domaće je domaće, a isto uništavamo uvozom nekvalitetne inozemne robe. Domaćeg je svakog dana sve manje. Općina je s 300 pala na 200 krava, što je velika šteta. Zbog toga pokušavamo

Predviđena poslovna zona trebala je zauzimati 35 hektara, od kojih je samo jedan hektar u općinskom vlasništvu, a ostale bi trebalo otkupiti. – To je more malih parcela, a ideja bivšeg načelnika je bila megalomanska. Osobito u trenutku kad su, što smo i spomenuli, oko vas druge poslovne zone. Zbog toga Sveti Đurđ svoju šansu vidi u razvoju OPGova, seoskog turizma i malih obrta. – Trebamo pomoći malima da ovdje otvore obrte i male tvrtke, napreduju i u konačnici uspješno posluju. Na nama je osigurati im infrastrukturu – kaže načelnik. S tom je mišlju napravljen i novi Prostorni plan, fokusiran na male obrte i tvrtke. Sveti Đurđ je poznat po peradarstvu i načelnik smatra da se općinsko gospodarstvo treba bazirati na onome za što

barem malo pripomoći poljoprivrednicima u njihovoj hrabrosti da i dalje drže stoku, pa za krmaču izdvajamo 100 kuna po komadu, a za kravu 200. Moramo na sve načine probati nagovoriti ljude da se održe. Hrvatska vlast preživljava na PDVu, koji proračun od 140 milijardi kuna puni sa 60 milijuna. Komu su sad pomogli s novim načinom oporezivanja radničkih

nagrada, ali i plaća? Samo sebi. Mi nećemo dobiti naš prihod, ljudi će više trošiti i država će marljivo PDV stavljati u kasu. Nisu oni glupi. Nama su skinuli, oni su dobili, čista matematika. Zašto u prosincu nisu ukinuli PDV? To bi bila dobra volja na korist građana. Također, više nema tko što raditi za manje od 5000 kuna i vidjeli biste, svi bi se poslodavci snašli.

ima predispozicije, na seoska hrane i radnih bilježnica, koje domaćinstva. Upravo je na s iznosom od 350.000 kuna području Svetog Đurđa naj- kompletno sami financiramo. Također, nakana nam jača tvrtka za nesilice u je otvoriti vlastiti, Hrvatskoj, Loneta. općinski vrtić Zaposleni gdje ćemo mještani SveSveti Đurđ sami biti tog Đurđa svoju šansu vidi u u pr i l ic i uglavnom diktirati rade u razvoju OPG-ova, cijenu. Preloseoskog turizma i Ovako g u, d aOpćina na s s ve malih obrta. S tom donese jačem je mišlju napravljen i odluku o centru rastu sredhrvatskonovi Prostorni stava za suga gosp o plan. financiranje, darstva. što privatnik Budući je opodmah iskoristi za ćinski cilj briga za podizanje cijene. To nam se malog čovjeka, što podrazumijeva osigurati mu viši dogodilo i lani. Općina ne trestandard, a sve počinje od ba zaradu na vrtiću, privatnik je mora imati jer u suprotnobrige za djecu. – Trudimo se rasteretiti me neće otvarati vrtić. Naša roditelje dodatnih troškova, je bit pokriti trošak – govori. Demografska slika Općine poput plaćanja školske pre-

nije sjajna, ali se barem stabilizirala. – Prošle i ove godine rođeno je po 25-ero djece. Prije recesije smo imali 35 do 45 novorođenih u godini, tijekom nekoliko je godina broj padao, da bi se sad, nasreću, stabilizirao – zadovoljan je Josip Jany.

Vlastiti bus

Jedna od načelnikovih ideja za veći standard je i kupovina općinskog autobusa. Bila bi to, smatra, višestruka korist, koja bi brzo isplatila ulaganje. – Busom bismo sami mogli prevoziti školarce, a čiji prijevoz sad plaćamo u cijelosti. Autobus bi koristili i sportski klubovi, KUD, umirovljenici za izlete. Također, Općina svake godine organizira višekratne odlaske na more za mještane. Ove ih je godine s 12 autobusa na more otišlo

700. Općinski bi autobus bio idealna solucija. Godišnje nas prijevoz stoji oko 400.000 kuna, što je jako puno. Ovako bismo zaposlili vozača, i to je to – govori. Općina Sveti Đurđ se brine o svojim ljudima, a načelnik bi trebao biti primjer onoga što od njih traži, pa danas u Općini rade petorica muškaraca starijih od 50 godina čije su tvrtke propale. – Oni su moj tim. Njih petorica starijih od 50 godina, a u proljeće nam dolazi još jedan – najavljuje. Josip Jany planira za svog mandata u Svetom Đurđu izgraditi i starački dom. – Mladi odlaze, a tko će se brinuti o starcima? Oni bi najradije ostali u svom kraju, gdje su proveli život. Počinjemo s izradom projekta, pa ćemo se dobro raspitati za eventualne natječaje u toj sferi. Načelnik Jany smatra da Općina zna s fondovima. Kao zorni primjer spominje općinsku zgradu, u kojoj je i njegov ured. – Ova je zgrada bila predviđena za rušenje, ali uz novac iz fondova kompletno je obnovljena. Danas u njoj, uz općinsku zgradu, iznajmljujemo i nekoliko poslovnih prostora, pa zapravo novcem od najma plaćamo režijske troškove Općine i održavanje zgrade – ponosan je načelnik. A kad si načelnik općine koja je još donedavno bila jedna od najsiromašnijih u Županiji a danas po standardu ne zaostaje za većinom drugih općina, nema razloga ne biti ponosan.

Oglas

25. prosinca 2018., br. 762/763 || Regionalni tjednik

. 2 1 . 6 2 E Od SRIJED 30.12. E J L E J D E do N S retnu i uspješnu Novu godinu želi Vam B ranka!

Pjenušac rose Radgonske Gorice 0,75L

Vino Graševina 1L Šafran

1L=33,29kn

1L=2,65kn

1L=7,99kn

Rum Maraboo 0,7L

1kg=49,85kn

Liker Matiss čokolada 0,7L

1L=7,98kn

Kupus rezani 500g Prehrana ili Agropomper

Kupus glavica Prehrana ili Agropomper

1L=8,49kn

Pivo Kroner 0,5L

Voda Kalnička gazirana 1,5L

Sok Sky Cola 2L

Vino bijelo 3L

Vino Vranac 2L

1L=48,53kn

1L=74,24kn

Pršut bez kosti Salama Čajna

za kg

97 kn

1kg=28,53kn

Majoneza Gea 620g

97 kn

1kg=24,15kn

Ajvar Doora 700g

za kg

97 kn

1kg=17,10kn

Krastavci 4-7cm 360g ocijeđene mase

97 kn

1kg=19,36kn

Kare De Luxe

1kg=6,94kn

Meso mljeveno 700g

97 kn

Sir dimjan 225g Gligora

97 kn

1kg=79,86kn

Vratina dimljena u ovitku

za kg

Sir Gauda

za kg

97 kn

Optujska ulica 182 | Zrinskih i Frankopana 2 RADNO VRIJEME: PON - SUB od 7:00 do 21:00h | NED Hipermarket od 8:00 do 13:00h Supermarket od 7:00 do 13:00h

10 Vidokrug

Regionalni tjednik || 25. prosinca 2018., br. 762/763

Podjela paketa župljanima na banfici

Vidokrug

Povodom božićnih blagdana Caritas Župe sv. Josipa na Banfici u Varaždinu, koji vode župnik Ivan Žmegač i Anica Turković, organizirao je podjelu paketa župljanima slabijega imovinskog stanja te osobama s posebnim potrebama i nezaposlenima. Naime, Caritas Župe sv. Josipa neprekidno djeluje od 1998. godine, a danas dobrotvorni rad obavlja sedam volonterki

koje su iskusne u izradi rukotvorina, nakita i prigodnih ukrasa. Izrađuju i cvjetne aranžmane koji se mogu kupiti prije svetih misa, čime se osiguravaju sredstva za pakete koje daruju potrebitim župljanima. Unazad četiri godine, ovaj Caritas organizira i besplatne instrukcije učenicima srednjih i osnovnih škola slabijega imovinskog statusa, a volonterke tijekom cijele godine posjećuju stare i bolesne župljane.

Proglašeni najbolji sportaši među varaždinskim umirovljenicima

Svi su super, ali V. mjesni odbor tek je za nijansu uspješniji

Nakon zajedničkog druženja sa svim gradskim umirovljenicima, V. podružnica je priredila i tradicionalni predblagdanski domjenak za svoje članove, na kojem je 26 sportaša, sudionika natjecanja, dobilo prigodne poklone od predsjednika Podružnice Stjepana Jagića Ekipa umirovljenika V. trajala do duboko u noć. mjesnog odbora ukupni je pobjednik sportskih natjeNema dosade canja „umirovljeničke lige“ Varaždinskim umirovljeniGrada Varaždina. cima, osim ako sami ne vole Gradski se umirovljenici druženja, rijetko kad je dosadsa svojim ekipama-podruž- no. Udruženje umirovljenika nicama tijekom cijele godine Grada Varaždina tijekom cijele natječu u šest disciplina godine, a osobito u prosincu, – šahu, streljaštvu, visećoj organizira kolektivna družekuglani, staznoj kuglanja svojih članova, koja se ni, pikadu i kartanakon protokolarnog nju bele. Na dijela pretvore kraju godine u prave fešte, Čestitke se zbrajaju kao što je to rezultati i bi l a i ov a, natjecateljima i proglašaodržana pobjednicima između vaju poprije desebjednici tak dana. ostalih je uručio i u pojeNakon gradonačelnik Ivan dinačnoj zajedničkog i ek ipnoj druženja sa Čehok kategoriji, a svim gradskim zbroj rezultaumirovljenicita donosi najboma, V. podružnica ljeg u tekućoj godini. je priredila tradicionalOve je godine tako pobi- ni predblagdanski domjenak jedila ekipa-podružnica V. za svoje članove, na kojem je mjesnog odbora. Čestitke 26 sportaša, sudionika natjesvim natjecateljima i nagra- canja, dobilo prigodne poklone de pobjednicima između od predsjednika Podružnice ostalih je uručio i grado- Stjepana Jagića. načelnik Varaždina Ivan Ova je Podružnica primjer Čehok. da umirovljenici mogu imati Nakon prvoga, službenog itekako dinamičan društveni dijela druženja, uslijedila je život. Društvo se, njih više od zabava, koja je, kao što je to stotinu, sastaje svakog utorka običaj kad su varaždinski u prostorijama svoga Mjesnog umirovljenici u pitanju, po- odbora, gdje igraju pikado, šah

ADVENT

“Peti je za pet”

Umirovljenici se natječu u šest disciplina – šahu, streljaštvu, visećoj i staznoj kuglani, pikadu i beli

ili kartaju, a često i zaplešu. Također, redovito odlaze na izlete, cijenom prilagođene umirovljeničkom budžetu, pa su između ostaloga bili na

adventima u Zagrebu i Mariji Bistrici te na Salailandu, imanju pokraj Čazme poznatom po nebrojenim božićnim lampicama kojima domaćin ukrasi

svoj posjed. Osim što se zabavljaju, umirovljenici V. podružnice smatraju da nikad nije kasno za stjecanje novih znanja, pa na Pučkom otvorenom učilištu pohađaju tečajeve jezika ili rada na računalu. Ovih su dana predsjednik Jagić i suradnici svojim članovima slabijega imovinskog stanja podijelili poklon-donacije Varaždinske županije. Zajednička druženja, izleti i proslave svih blagdana za umirovljenike nisu samo zabava – sve to im pruža najvažniji osjećaj: da ni u starijoj dobi nisu sami.

Predblagdanski domjenak u V. mjesnom odboru Varaždin održali su i predstavnici mjesne uprave. Na druženju pod nazivom „Peti je za pet“ pridružili su im se i predstavnici gradske vlasti, među kojima i predsjednik Gradskog vijeća Damir Habijan te zamjenica gradonačelnika Sandra Malenica. Oni su pohvalili rad predsjednika Vijeća Darka Novoselca, koji je u svome mandatu organizirao uređenje zgrade i dvorišta Odbora, postavljanje novih igrala na dječje igralište, postavljanje prometnih ogledala... Uskoro počinje uređenje pristupa za invalide u Harambašićevoj ulici, uređenje Kumičićeve ulice, sadnja drvoreda, uređenje nogostupa u Ulici Antuna Vramca, a sve kako bi se povećala sigurnost djece. Predsjednik Novoselec je istaknuo i rad Udruge umirovljenika te predsjednika Stjepana Jagića, zbog kojih umirovljenici s njihova područja žive kvalitetniji život. Na područje V. mjesnog odbora proteklih su se dana vratile i Pume. Stanovnicima je to, rekao je Darko Novoselec, jako drago jer „grad koji ima svoje vojnike je siguran grad“.

Ludbreškim vatrogascima suvremena autocisterna vrijedna 700.000 kuna

Donacija Grada Ludbrega gradskom DVD-u Gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić uručio je DVD-u Ludbreg ključeve novoga vatrogasnog vozila, autocisterne MAN. Vatrogasci su vrlo zadovoljni donacijom jer sa svakim je vozilom, kažu, veća mogućnost sigurnog spašavanja života i imovine u požaru, ali i u brojnim drugim situacijama, kad jedino vatrogasci mogu pružiti potrebnu pomoć. Zapovjednik DVD-a Jurica Havaić zahvalio je u ime svojih vatrogasaca Gradu

Ludbregu na, kako je rekao, realizaciji projekta i prepoznavanju njihova volonterskoga, humanitarnog rada. S novim će vozilom ludbreški vatrogasci još spremnije obavljati sve izazove zadataka pred kojima se nađu. Autocisterna uvezena iz Velike Britanije omogućava trenutnu opskrbu većom količinom vode, 6000 litara, dostatne za djelovanje kod složenijih požarnih intervencija, i to je prvo takvo vozilo na području

ludbreške regije. Budući da zadovoljava sve higijenske standarde, u slučaju potrebe može obavljati i opskrbu pitkom vodom. Pri predaji je ključeva gradonačelnik Bilić istaknuo zadovoljstvo činjenicom da je Grad sa 700.000 proračunskih kuna sam financirao cijeli projekt nabavke vozila. – Ova je donacija zapravo uvod u veliku vatrogasnu obljetnicu sljedeće godine. Slijede obnova i uređenje Vatrogasnog doma – najavio je gradonačelnik.

25. prosinca 2018., br. 762/763 || Regionalni tjednik

Oglasi

12 Život

Regionalni tjednik || 25. prosinca 2018., br. 762/763

U Varaždinskim Toplicama izglasan proračun za iduću, 2019. godinu

U gradskoj blagajni 27,3 milijuna kuna – nastavak kapitalnih investicija – Proračun ne predstavlja samo građenje i velike kapitalne projekte već sve segmente društvenog života. Ova gradska vlast je u više navrata svojim potezima potvrdila da su joj djeca i mladi visoko na listi prioriteta – rekla je gradonačelnica Dragica Ratković.

Na 16. sjednici Gradskog najmlađe sugrađane i njihove vijeća Grada Varaždinskih roditelje. Povećali smo iznos za Toplica izglasan je proračun za novorođenu djecu, koji je dosad iznosio maksimalnih 2019. godinu u iznosu 2000 kuna. Sada će od 27,3 milijuna roditelji za prvo kuna. Proračun dijete u obije predstaviZa održavanje telji dobiti l a g r ado 2000 kuna, načelnica komunalne za druDragica infrastrukture go 3 0 0 0, Ratković, za treće istaknuvu Gradu su 5000, a za ši pritom osigurali 3 čet vrto i kako se vosvako sljededilo računa milijuna kuna će 7500 kuna. o ravnomjerNastavljamo sa nom ulaganju sufinanciranjem u sve segmente boravka djece u dječživota u Varaždinjim vrtićima bez obzira na to je skim Toplicama. li riječ o gradskom ili privatnom dječjem vrtiću. Roditeljima Pravi potezi – Proračun ne predstavlja ostaje doplata od 500 kuna do samo građenje i velike kapital- pune ekonomske cijene, dok su ne projekte već sve segmente ranije morali izdvajati po 650 društvenog života. Ova gradska kuna. Također, nastavljamo s vlast je u više navrata svojim uređenjem senzorne dvorane potezima potvrdila da su joj u Dječjem vrtiću „Tratinčidjeca i mladi visoko na listi pri- ca“, projektom vrijednim 3,2 oriteta. Stoga smo proračunom milijuna kuna – istaknula je za 2019. godinu predvidjeli broj- gradonačelnica Ratković. Grad nastavlja i s financirana izdvajanja upravo za naše

na, revitalizacija Perivoja Marije Ružičke Strozzi 1,2 milijuna, dok smo za sanaciju klizišta na širem gradskom području osigurali 750.000 kuna – rekla je gradonačelnica Ratković.

Pomoć

njem produženog boravka za djecu u osnovnim školama, a učitelji i mentori koji prate učenike na natjecanjima nastavit će dobivati pune iznose dnevnica i ostale troškove. Osigurano je i oko 400.000 kuna za stipendije u iznosu od 500 kuna mjesečno za sve redovne studente s područja Grada. – Bitno je istaknuti da smo za kulturu, programe i udruge u kulturi osigurali 500.000 kuna. Jednaki iznos namijenjen je za sport i Vatrogasnu zajednicu, dok će sve ostale

udruge na raspolaganju imati 200.000 kuna. Za rad Crvenog križa i Gorske službe spašavanja u proračunu je osigurano 65.000 kuna – dodala je Ratković. Za održavanje komunalne infrastrukture, u koju spadaju svi javni prostori, ceste, dječja i sportska igrališta, u Gradu su osigurali 3 milijuna kuna. Preostalih 12,75 milijuna kuna bit će utrošeno na građenje i druge komunalne investicije. – Puno je velikih projekata koje smo započeli, a koji će se

nastaviti i u sljedećoj godini. Želim istaknuti nastavak radova na grobnoj kući u Rukljevini i projekt Aglomeracije, za koji smo ovog trenutka osigurali 650.000 kuna, odnosno 5,77 posto ukupnih troškova. Od kapitalnih investicija planirana je izgradnja, rekonstrukcija, modernizacija i proširenje javne rasvjete, ukupne vrijednosti 910.000 kuna. Projekt reciklažnog dvorišta vrijedan je 3 milijuna kuna, uređenje Trga Republike Hrvatske 1,3 miliju-

Grad nastavlja i sa subvencioniranjem poljoprivredne proizvodnje. Dok su ove godine subvencije mogla dobiti obiteljska poljoprivredna gospodarstva za plasteničku proizvodnju, u 2019. godini pomoći će se pčelarima u širenju proizvodnje i promocijama na pčelarskim sajmovima. – Mnogo je aktivnosti koje se ne vide u proračunu, a za koje je potrebno puno energije i angažmana kako bismo ih uspješno realizirali. Tako radimo na izmještanju dalekovoda kako bi zemljište postalo zanimljivo potencijalnim investitorima i pripremamo projektnu dokumentaciju za obilaznicu s priključkom na naš budući autobusni kolodvor – zaključila je gradonačelnica Dragica Ratković.

Korisnici plaćaju visoke cijene plina, a tvrtke imaju višemilijunske dobiti

Grupa građana: Marković pokušava odbaciti odgovornost za visoke račune Termoplina Skupina Varaždinaca je ogorčena na SDP-ovca, bivšeg člana NO-a Termplina, zbog njegova stava prema potrošačima Grupa građana poslala je još jedan odgovor SDP-ovcu i bivšem članu Nadzornog odbora Termoplina Miroslav u Markoviću. Pismo prenosimo u nastavku. Poštovani gospodine Markoviću, nažalost, upravo se dogodilo ono što smo i nagađali da će se dogoditi. Umjesto da nam na naša vrlo jednostavna i konkretna pitanja odgovo+rite isto tako konkretnim i jednostavnim odgovorima vi, iz ne znamo kojih razloga, u tekstu pokušavate odbaciti dio svoje odgovorenost za neuspješan rad u Nadzornom odboru, za previsoke iznose po računima Termoplina, bježite od srži teme u kaljužu politike te ciljano prozivate neke druge, treće, pete… osobe. Gospodine Markoviću, za sve svoje postupke u životu morate preuzeti odgovornost, jer za njih vam nisu, a niti ne mogu biti, krivi niti drugi, niti treći niti peti… a kamoli nekakav „medijski rat“ za koji tvrdite da se vodi protiv vas i gradske organizacije. Odgovoran stav i preuzimanje odgovornosti

odlike su lidera. Isto tako očekivali smo da tekst odgovora u cijelosti bude vaših ruku djelo, a ne da se iz tekst može iščitali nečiji utjecaj. Da pojasnimo, jako nam je nejasno da u jednom dijelu odgovora pišete da Termoplin „dobit ostvaruje racionalnim poslovanjem“ i da je „cijena plina za građane još uvijek zaštićena i određuje ju država“, a onda s

Zar se dobit od 82,849 milijuna kuna u pet godina za uslugu od javnog interesa ostvarila racionalnim poslovanjem?” druge strane navodite svoju socijalnu osjetljivost. Dajte se odlučite na čijoj ste strani? Pa zar se dobit od 82,849 milijuna kuna u pet godina za uslugu od javnog interesa, koja je još donedavno bila i komunalna djelatnost,

ostvarila racionalnim poslovanjem??? Jeste li svjesni težine teksta koje ste potpisali? Ako jeste onda vas molimo da model „racionalnog poslovanja” s ostvarivanjem višemilijunske dobiti ponudite varaždinskom Varteksu koji je također dioničko društvo koje posluje na tržištu. Također moramo priznati

da smo ugodno iznenađeni spoznajom da ste upoznati sa strukturom i izračunom cijene plina za građane. Stoga se sama po sebi nameće zamolba da nam odgovorite i na pitanja: koje elemente cijene plina za građane određuje država, koja je struktura cijene distributera prema građanima i koji dio u toj

strukturi zauzima element koji određuje država? Znate, mi ne bježimo od obveza da plaćamo usluge koje smo konzumirali, ali ne na način da ih preplaćujemo te da zbog toga distributer besramno ostvaraje godišnje višemilijunske dobiti nakon oporezivanja. Hoćemo li doživjeti dan kada će političari

konačno početi raditi svoj posao za dobrobit i prosperitet građana ili ćemo i dalje na konkretna pitanja i traženja dobivati nesuvisle odgovore pune nekih čudnih i nama totalno nerazumljivih konstrukcija urota. Prema definiciji preuzetoj iz Wikipedija socijaldemokracija se zalaže za umekšavanje nepravdi koje nanosi kapitalizam. Stoga još jednom najljubaznije molimo da nam odgovorite jeste li bili upućeni u iznesene rezultate poslovanja Termoplina, je li vam kao predsjedniku gradske organizacije SDPa prihvatljiva tako velika iskazana dobit s aspekta socijalne osjetljivosti, smatrate li da su računi korisnicima previsoki te što ste sve u vezi toga poduzeli? Uz pitanja iz prvog našeg tekst slobodni smo zatražiti i odgovor na dodatna pitanje o strukturi cijene,a koja smo iznijeli u tekstu. Unaprijed vam zahvaljujemo, Grupa građana korisnika opskrbe plinom društva Termoplin d.d.

25. prosinca 2018., br. 762/763 || Regionalni tjednik

Oglasi

14 Školstvo

Regionalni tjednik || 25. prosinca 2018., br. 762/763

SVEČANOM SJEDNICOM U VARAŽDINSKOM HNK-u OBILJEŽEN DAN FAKULTETA ORGANIZACIJE I INFORMATIKE

Fakultet bez kojega grad ne bi bio isti proslavio je svoj dan! – Smatramo da je djelovanje FOI-ja iznimno značajno za lokalnu zajednicu i stoga zaključujemo da je opravdano barem jednom godišnje pohvaliti se sa svime što smo napravili, kako bismo dalje krenuli s radom – istaknuo je dekan FOI-ja prof. dr. sc. Neven Vrček

U Hrvatskome narodnom kazalištu u Varaždinu 18. prosinca održana je svečana sjednica u okviru Dana Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu.

Stigli brojni uzvanici

Svečanom sjednicom FOI je obilježio 56. obljetnicu postojanja i 44. obljetnicu osnivanja Fakulteta, odnosno prerastanja nekadašnje Više ekonomske škole u Varaždinu u današnji Fakultet organizacije i informatike. Sjednica Fakultetskog vijeća započela je pozdravnim govorom dekana Fakulteta prof. dr. sc. Nevena Vrčeka, koji je rekao je da je svečana proslava već tradicionalni događaj u Varaždinu kojim se želi istaknuti sve što je Fakultet postigao tijekom prošle akademske godine. – Smatramo da je djelovanje FOI-ja iznimno značajno za lokalnu zajednicu i drago nam je da se to prepoznaje i po današnjim pristiglim gostima, a i u okviru zagrebačkog Sveučilišta ostvarujemo zapažene rezultate. Stoga zaključujemo da je opravdano barem jednom godišnje pohvaliti se sa svime što smo napravili, kako bismo dalje krenuli s radom – naveo je dekan Vrček. Posebno je istaknuo činjenicu da na FOI-ju danas studira oko 3000 studenata te da se godišnje svečano promovira 500 studenata, što prvostupnika, što magistara informatike i studijskog programa Ekonomika poduzetništva. – Pojačana međunarodna suradnja također je nešto čime se ponosimo, a riječ je o iskoraku prema Sjedinjenim Američkim Državama, a prisutni smo i u Srednjoj Aziji, u Kirgistanu, a od nove godine i u Maldivima. Radimo na projektima i time se volimo pohvaliti, ali istovremeno naglašavam još jednu činjenicu, da niti u jednom trenutku nastavni proces nije ugrožen. Projektna je aktivnost također vrlo živa. U prošloj godini odradili smo 26 projekata, što je, uz ogroman nastavni angažman, velik uspjeh – izjavio je Neven Vrček, koji dužnost

PONOS FAKULTETA ORGANIZACIJE I INFORMATIKE

Najboljim studentima i nastavnicima uručene nagrade i priznanja Na svečanoj sjednici dekan FOI-ja prof. dr. sc. Neven Vrček uručio je i Dekanove nagrade i priznanja studentima te priznanja nastavnom i nenastavnom osoblju. Od nastavnika, nagradu za posebna postignuća u znanstvenom i nastavnom radu dobio je izv. prof. dr. sc. Zlatko Erjavec. Nagrada za izuzetno zalaganje nenastavnom osoblju dodijeljena je Krunoslavu Tomcu iz Centra za informatičku podršku, a nagrada za predan rad nenastavnom osoblju Mariju Harjaču iz Centra za informatičku podršku. Nagrada za doprinos društvu i volontiranje dodijeljena je mag. math. Jeleni Gusić, dok je prof. dr. sc. Mirko Maleković primio zahvalnicu dekana za dugogodišnji trud i rad u toj instituciji. Studenti koji su posebno nagrađeni

kako za uspjeh tijekom studiranja tako i za sve druge brojne aktivnosti koje su provodili tijekom svog studiranja su: Dino Hraščanec, Aldin Alagić, Antonio Petek, Tihana Grbac, Ana Keleković, Mateo Krcić, Ivica Bermanec, Lidija Zorić, Jelena Marčelja Opatić, Tomislav Peharda, Marko Kos, Anamarija Jelaković, Ana-Maria Draženović, Filip Aleksić, Karlo Budanec, Damir Drempetić, Anamarija Igrec, Igor Rinkovec, Rudolf Suntešić, Barbara Šajfar, Monika Tenšić, Danijel Turić, Nera Jurinić, Tino Balint, Ivan Bebek, Ibrahim Hadžić, Dean Jakovljević, Antonio Martinović, Ivan Oršolić, Leo Siniša Radošić, Ivan Solić, Patrik Dolovski, Kristijan Gašljević, Maja Bedeniković, Nikolina Kolačko i Josipa Kolaković.

dekana obnaša nešto manje od nosti – navela je prodekanica, istaknuvši da Fakultet stalno četiri godine. Prodekanica za znanstveno- radi na nizu aktivnosti vezanih istraživački rad i međunarodnu uz nove projekte. Na svečanost su stigli brojni suradnju izv. prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep nadodala je da uzvanici, predstavnici hrvatse FOI trenutačno može pohva- skih sveučilišta i fakulteta, liti s više od 40 aktivnih proje- institucija i agencija koje svoj rad usmjeravaju na kata, a gotovo 80 posto visoko obrazovatih projekata ima nje, među kozna nst venu – Sigurna jima je bila i komponensam da studenti ministrica tu. znanosti – koji završe FOI i obraUspjel i zovanja nemaju problem s smo u prof. dr. p r o nezaposlenošću – sc. Blajekte ženka ukljuistaknula je ministrica Divjak. čiti čak znanosti i obrazovanja – Jako 70 posam zadosto naših Blaženka Divjak voljn a š to djelatn i ka FOI jako nai, naravno, repreduje u svakom zultat projekata su pogledu, ali i u zapoi znanstveno-istraživačke publikacije, na što smo jako šljavanju studenata. Sigurna ponosni. Također, povećali smo sam da studenti koji završe FOI dolaznu i odlaznu mobilnost nemaju problem s nezaposlestudenata i nastavnika, što nošću, što je rijetkost u Hrvatpotvrđuje dolazak 30-ak stu- skoj kada govorimo o visokom denata iz Francuske u ljetnom obrazovanju. Mnogo je uloženo semestru. Povećali smo i broj truda i na osuvremenjivanju predmeta i radionica koje se studijskih programa. Što se tiče izvode na engleskom jeziku, a sudjelovanja u projektima, tu je sve to doprinosi većoj mobil- FOI odličan, a i suradnja s gos-

podarskim sektorom je takva da može poslužiti kao primjer drugim fakultetima – navela je ministrica Divjak. Osim nje, svojim su dolaskom podršku Fakultetu dali i zamjenik župana Varaždinske županije Tomislav Paljak, gradonačelnik Grada Varaždina dr. sc. Ivan Čehok, izaslanik rektora Sveučilišta u Zagrebu i prorektor za poslovanje Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Tonći Lazibat, predsjednik Gradskog vijeća Damir Habijan, poslovni direktor HNB-a Tomislav Presečan i ostali uvaženi gosti. Dodijeljene su i Dekanove nagrade te priznanja studentima, priznanja nastavnom i nenastavnom osoblju, zahvale zaslužnim poduzećima i školama te povelja Prijatelj FOIja, koja je ove godine pripala Michaelu Aldarondu Jeffriesu temeljem dugogodišnje kontinuirane suradnje, potpore studentima FOI-ja u stjecanju iskustva međunarodne mobilnosti, akademskih vještina i interkulturalnog učenja. Svečanom ugođaju pridonio je i Akademski pjevački zbor djelatnika i studenata FOI-ja pod ravnanjem dirigentice prof. Janje Knapić.

Kulturni obzor

25. prosinca 2018., br. 762/763 || Regionalni tjednik

VARAŽDINSKI FOLKLORNI ANSAMBL PROSLAVIO 20 GODINA RADA

Ansambl je njima – drugi dom! Po uzoru na Ansambl LADO, s temeljnom zadaćom očuvanja hrvatske narodne kulturne baštine, folklornog plesa, pjesme i običaja, Pjerino Hrvaćanin osnovao je 1988. godine Varaždinski folklorni ansambl, koji danas broji 40 članova Piše: Mirna Grabar mgrabar@regionalni.com

plesova, pjesama i običaja kao glazbeno-scenske umjetničke forme, po uzoru na Ansambl LADO i po načelima scenske Velikim obljetničkim kon- primjene folklora. Danas Ansambl broji 40 certom na domaćem terenu Varaždinski folklorni an- članova, a njegovi plesni vodisambl (VFA) proslavio je telji su Tim i Fin Hrvaćanin. krajem studenoga 20 godina Dosadašnji glazbeni voditelj bio je Matija Auker, dok će rada. Na koncertu u Hrvatskome tu poziciju od iduće godine narodnom kazalištu u Va- najvjerojatnije preuzeti Neven raždinu izveli su 10 folklor- Risek. Ponose se velikom riznicom nih i dvije instrumentalne točke s narodnim pjesmama narodnih nošnji iz Hrvatskog zagorja, Međimurja, i plesovima iz svih Podravine, Posakrajeva Hrvatske, vine i drugih a publiku su krajeva Hrpočastili i Brojna kulturnovatske. Veiz vedbom ći na nji h dviju noumjetnička društva su auvih koreplešu u nošnjama t ent ič ne ografija, repli ke, pjesmakoje je proteklih 50 od nosno ma i plegodina šivala Ivanka ručno šisovima vane reLike “Cure Hrvaćanin konstrukcije dvije, a moja prema izvornijedna” Kren i m p r i m j e rše Hegolje i ducima, koje je sašila brovačkom poskobivša zaposlenica Varteksa čicom “U kolo ponesi, radost Ivanka Hrvaćanin. donesi!” Fina Hrvaćanina. Dosad je Varaždinski folVeliko oduševljenje okupljenih izazvale su i dvije klorni ansambl nastupao u točke koje su zaštitni znak 21 europskoj državi, a ova će Ansambla, “Kućanske kuća- im godina ostati u sjećanju, nice” i “Črna gora, javorek objašnjavaju u Ansamblu, zeleni” koreografa i umjet- zbog sudjelovanja na festivalu ničkog voditelja Ansambla Intergration u poljskom gradu Pjerina Hrvaćanina, na čiju Poznańu, čija je produkcija je inicijativu krajem 1998. uključivala četiri pozornice, razglas i light show dostogodine osnovan VFA. Naime, Hrvaćaninu se tada jan najvećih rock koncerata. pridružilo oko 30 plesača i Dugo će pamtiti i prošlogodišsvirača iz jednoga starijega nje gostovanje u Edinburghu varaždinskoga KUD-a, a sve u Škotskoj. – Naravno, nije uvijek sve s ciljem očuvanja hrvatske tradicijske kulture, narodnih idealno. Kad smo se 2005.

NAGRADE Najvažnija nagrada u povijesti Ansambla je prva nagrada na 22. Susretu hrvatskih folklornih ansambala Hrvatskog sabora kulture 2015. godine. Draga im je i Plaketa Grada Varaždina, koju su primili iste godine za izvrsnost u očuvanju i promociji tradicijske kulture.

vraćali iz Estonije, negdje usred Poljske pokvario nam se autobus. Na nekim su turnejama pojedini članovi izgubili osobne dokumente, a bilo je i ozljeda. No, sve je to neizostavni dio bavljenja folklorom i danas na te situacije gledamo s osmijehom – navode iz VFAa, zadovoljni interesom mladih za folklor, iako bi voljeli da ojača suradnja Ansambla s varaždinskim školama. No, brinu ih loši uvjeti rada u kojima djeluju te slikovito izjavljuju da je u tom pogledu budućnost Ansambla – crna. – Financijskih sredstava sve je manje, zbog oštećenja krova prošle zime potrebna nam je i sanacija prostorija za rad, a otkad Ivanka Hrvaćanin više nije u mogućnosti šivati, sve manje možemo ulagati u obnovu i nadogradnju fundusa nošnji – kažu u Ansamblu. Ipak, optimizma im ne manjka. Vjeruju da će se situacija popraviti jer, ako mu se pristupi na ispravan način, folklor kao glazbeno-scenska umjetnost može i u 21. stoljeću ići uz bok primjerice, mjuziklu ili baletu. Iduće godine folkloraši će se natjecati na Festivalu folklorne koreografije u Splitu, za koji već pripremaju novu koreografiju. Kao i svakog ljeta dosad, u planu im je nekoliko inozemnih turneja, a voljeli bi objaviti i monografiju o prvih 20 godina Ansambla. Tijekom priprema koncerata prikupili su mnogo arhivskog materijala o povijesti njihove velike obitelji jer, VFA je, slažu se, drugi dom svim njihovim članovima.

Novogodišnja turneja SKAKAČA (KOD NAS bez mozga) Nadam da će nas HTV, kao i dosad, i za ove blagdane razveseliti prijenosima svih četiriju postaja Novogodišnje turneje Svjetskoga kupa u skijaškim skokovima. Iako nema baš neke prave veze s Božićem, pa ni s Novom godinom, to je jedna lijepa blagdanska tradicija u kojoj uživa velik dio svijeta, baš kao i u bečkome Novogodišnjem koncertu. Ali: HTV odavno prenosi samo Novogodišnju turneju, a ne i ostalih 30-ak natjecanja u skokovima, među kojima je svake godine i

nekoliko spektakularnih ogleda u letovima (primjerice na slavnoj Planici), gdje junaci ovoga iznimnog sporta lete i dvostruko dalje nego na blagdanskim skakaonicama: rekord je 253,5 metara (Stefan Kraft, prije devet mjeseci u Vikersundu). Što bi se dogodilo da od svih sadržaja ozbiljne glazbe HTV emitira samo Novogodišnji koncert? Da zanemari Waldbühne, Schönbrunn i sjajne koncerte u „Lisinskom“? Ljubitelji bi poludjeli, eto što bi bilo!

U redu, slažem se da to nije isto. Ali ljubitelji su – ljubitelji: nisu navikli na mrvice i žele cjelovit paket. Uvjeren sam da bi skakačka natjecanja bila u prosjeku gledanija od skijaških, a koja se sva prenose. Volimo i skijanje, ali uskraćeni smo za skokove. Uskraćeni smo za podvige nekih od najvećih svjetskih sportaša, koji mogu biti uzor svima, ne samo mladima. Spomenut ću samo gospodina koji se zove Noriaki Kasai. Čovjek ima 46 i pol godina i još skače. Donedavno je i pobjeđivao.

Upravo je obilježio 30 godina nastupanja. HRT i Hina tim su povodom donijeli vijest da je Ryoyu Kobayashi, trenutno vodeći u Kupu, imao „osam godina kada je njegov sunarodnjak Noriaki Kasai debitirao u istom natjecanju u prosincu 1988.“ U čemu je problem? Ryoyu Kobayashi rođen je 1996. godine, dakle osam godina nakon Kasaijeva debija. Mogu nam uskratiti prijenose, ali ne mogu nam servirati gluposti. Sretan Božić!

Piše: mr. sc. Denis PERIČIĆ, književnik

16 Duplerica

Regionalni tjednik || 25. prosinca 2018., br. 762/763

EKSKLUZIVNO: Nevjerojatno otkriće razotkriva najveć

Nacionalna senzacija: to Baščanske ploče je 13. p ali je držao da iza njih dolazi još jedno, J. Hamm se kolebao između 1079. i 1077. R. Baščanska ploča nije naj- Strohal je vidio 1120., I. Kustariji, ali je svakako naj- kuljević se kolebao između važniji spomenik hrvatske 1104. i 1107. a u naše dane L. pisane riječi. Na njoj je ukle- Margetić dokazuje da bi, što san jedan od najopsežnijih i se paleografskih razloga tiče, najcjelovitijih ranih hrvat- to mogla biti 1105. i 1107. ili skih glagoljskih tekstova, 1150. god., jer se prva dva koji, osim kulturne, ima i slova (čr) vide, a treće bi moiznimnu važnost za našu glo biti d,ž, ili l, a onda iz pov. povijest jer se u tom tekstu razloga isključuje posljednje prvi put (na hrvatskom tlu) dvije mogućnosti i tvrdi da navodi ime hrvatskog naro- je riječ o 1105. godini. Neki da, ali i jednoga hrvatskoga istraživači dopuštali su i mogućnost da godine nema kralja, Zvonimira. Ipak, još otkad su krčki te da se na početku teksta nasvećenici 1851. o njoj izvi- laze riječi azъ ili arь (Črnčić, jestili velikog polihistora, Štefanić). Neki su potpuno Varaždinca Ivana Kukulje- isključivali mogućnost da vića Sakcinskog, Baščanska se na početku teksta nalazi ploča već gotovo 170 godina godina i držali da je ondje predstavlja trajni izazov za jedna od spomenutih rijejezikoslovce i povjesničare. či (L. Košuta dopušta obje Razlog tomu leži u pismu ko- mogućnosti, B. Fučić samo jim je pisana, a riječ je o pre- azъ).“ I tako je enigma potrajala laznom stadiju između oble (tzv. makedonske) i uglate sve donedavno, kada smo došli do Leonarda Eleršeka, (tzv. hrvatske) glagoljice. našega „ludbreškog Osim toga, zbog Zadraniproteka gona“. Rođen tovo tisuću Leonard je 1968. u godina od Eleršek je pukovnik, Zadru, njezina diplopostava Rado Žic mirao ljanja, Mikulin specijalist na Fan e k i kultetu dijelovi otorinolaringologije strojarploče, i cervikofacijalne stva i zb og brodoraznih kirurgije; veže ih ljubav gradnje oštećeprema baštini u Zagrebu nja, n i su 1993., madobro vidgistrirao ljivi. Primjena Odjelu za aerorice, kada je Kukunautiku FPZ-a 2006., a ljević svoj prijepis poslao velikom slovačkom filologu 2014. završava intergransku Pavelu Šafáriku, ovaj je čak Zapovjedno-stožernu školu pomislio da se radi o kripto- „Blago Zadro“ na Hrvatskom grafskom, dakle šifriranom vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman“ u Zagrebu. Časnik tekstu! Stoga se za tako star i va- je OSRH i pukovnik Hrvatžan spomenik hrvatske pi- skoga ratnog zrakoplovstva. smenosti kao prioritetna Rukovodio je postrojbama zadaća nametnulo razrješe- za tehničko održavanje hrnje datuma ili barem godine vatskih vojnih zrakoplova kada je klesana odnosno i radio na raznim drugim postavljena. U proučavanju zadaćama. Godine 2008. tog problema ponajbolje se objavio je opsežan „Priručni ogledaju sve teškoće s kojima englesko-hrvatski zrakosu se paleografi suočavali (i plovni rječnik“, a 2009. knjijoš se suočavaju) u iščitava- gu „Homo volans, rani hrvatnju zahtjevnog teksta. Evo ski avijatičari 1554. – 1927.“ što o tome navodi Hrvatska o počecima zrakoplovstva u Hrvata, u suradnji s kolegom enciklopedija: iz Regionalnog tjednika Josipom Novakom. Napisao je “Teškoća” „Teškoća se javlja već pri još nekoliko stručnih knjiga čitanju samoga početka. iz područja zrakoplovne Jedni su ondje vidjeli invo- tehnike, objavljivao u časokaciju (+), drugi invokaciju pisima „Hrvatski vojnik“ i i slova, treći samo slova. Ta „Promet“ te surađivao na slova neki su interpretirali mrežnom izdanju Hrvatske kao godinu: F. Rački, I. Črn- enciklopedije na člancima čić i V. Štefanić vidjeli su čr vezanima uz zrakoplovstvo (1100), V. Jagić ta ista slova, i zrakoplovnu povijest.

Roberta F.

Regionalni tjednik prvi donosi rezultate istraživanja koje su proveli pukovnik Leonard Eleršek i prim. dr. sc. Rado Žic Mikulin. Na točnom datumu postavljanja Baščanske ploče u crkvi svete Lucije kraj Jurandvora na otoku Krku, čime se ovaj kapita PišU: Denis i Anita Peričić

Crkva sv. Lucije u Jurandvoru kraj Baške na otoku Krku

Kad smo preveli stih pjesme koji glasi ‘deset sat osandeseta je finila’, dr. Rado Žic Mikulin i ja smo shvatili kako pjesma kazuje da je crkva sv. Lucije izgrađena na samom koncu 1080. godine. To nam je bilo zanimljivo otkriće, a onda smo zaključili da je crkva trebala biti otvorena na blagdan sv. Lucije, a koji pada na Dr. Žic Mikulin bavi se i rekonstrukcijom starohrvatskog brodovlja

13. prosinca.“ Nije svejedno je li se nešto zbilo u 11. ili 12. stoljeću. To bi bila psihološka vrijednost ponuđenog nadnevka. No važnija je ona tehnička vrijednost, jer kada s dovoljno velikom sigurnošću odredite nadnevak jednog događaja, onda u odnosu na taj nadnevak možete preciznije datirati sve povezane događaje. Dvadeset godina nije

Zadranin Leonard Eleršek, pukovnik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva

Leonard Eleršek u trajnom je kontaktu s prim. dr. sc. Radom Žicom Mikulinom iz Punta na otoku Krku, specijalistom otorinolaringologije i cervikofacijalne kirurgije, koji se usavršavao u Engleskoj, Francuskoj, Italiji, Austriji, Slovačkoj i Češkoj, a pet godina radio je u Libiji kao predstojnik ORL odjela. Rođen je 1936.

u Puntu te je od djetinjstva imao prilike slušati stare krčke pjesme i priče, koje zapisuje od svoje petnaeste godine. Ljubav prema narodnoj predaji otoka Krka naslijedio je od svog djeda Antona Mrakovčića Pavlića (1870. – 1953.) i majke, koji su bili pripovjedači i sakupljači narodne baštine. Sačuvao je njihove zapise, prepisao

malo!“ ih, obradio i tu obiteljsku arhivu nadopunio mnogim vlastitim zapisima. Pjesmu „Sveta Lucija“ zabilježio je Anton Mrakovčić Pavlić. U toj su pjesmi dr. Žic Mikulin i Leonard Eleršek uočili stih za koji vjeruju da otkriva točan datum Baščanske ploče! Argumentaciju u ovom ekskluzivnom intervjuu pruža Leonard Eleršek.

Kako je došlo do otkrića pjesme “Sveta Lucija”? Prošlog ljeta započeo sam prijevod jednoga čakavskog teksta iz 1951. godine, djela koje mi se učinilo nevjerojatno zanimljivo. To opsežno djelo narodne predaje zapisao je Anton Pavlić, a sačuvao dr. Rado Žic Mikulin. Kad sam nakon nekog vremena zapeo na određenom

Duplerica

25. prosinca 2018., br. 762/763 || Regionalni tjednik

ću tajnu najvažnijega hrvatskoga pisanog spomenika

očan datum postavljanja prosinca 1080. godine?! Roberta F.

temelju stare krčke narodne pjesme “Sveta Lucija” oni su, argumentirano tvrde, u njoj pronašli podatak ne samo o godini nego i o alni spomenik hrvatske kulture više ne datira “oko 1100.”, kao što se dosad uglavnom smatralo, nego 20 godina prije! lina ima još mnogo jednako vrijednih pjesama koje predstavljaju riznicu hrvatske povijesti i iz kojih će ozbiljan povjesničar izvući mnoge vrijedne podatke za koje smo mislili da su zauvijek izgubljeni. U njih je utkana cijela povijest hrvatskog naroda, onakva kakvom je vidi hrvatski puk. Postoji još jedna pjesma istog naslova. Nešto je duža i također spominje 1080. godinu te je razvidno da se u Krku ova godina, iz nekog razloga, urezala u pamćenje puka.

“Deset sat osandeseta”

Crkva sv. Lucije i replika Baščanske ploče (original je u HAZU)

SVETA LUCIJA

Sveta Lucija zgrajena je bila, deset sat osandeseta je finila. Benediti za nju pinezi zbirali, po svoj zemji Hrvaskoj petjali. Dični Vitoš veli sve je to ojal, crikvi Božjoj lipi načrt dal. Crikvi sprida kršćenica bila. Crikvu na dva razdilil je dila zi lominu na koj je čarkalo ki i koliko se za crikvu dalo. Zi hrvaskimi čarkami se klalo ki je zemju za crikvu donal i ki koliko ekuli zač je dal. Dika tamo lipa bila je rečena hrvaskomu kraju Zvanimiru ki je crikvi podaril ledinu i pod Hlamom Dolci od Prvaja još čuda zemje kolo Hrtovaja. Lipo tamo drobno čarkano je bilo ča su dali veli kosiz krbavski, lički, tninski i kosiz brački. Silni judi va crikvu ne stali, leh su prid nju mašu poslušali. Po maši su svi se veselili, od crikve va Bašku preselili i do kasna va noć su tancali, kantali i lipo se divertali.

Sveta Lucija izgrađena je bila, tisuću osamdeseta je završavala. Benediktinci za nju novac skupili, po svoj zemlji Hrvatskoj prosili. Dični Vitoš veliki sve je to vodio, crkvi Božjoj lijepi nacrt dao. Crkvi sprijeda krstionica bila. Crkvu na dva razdijelio dijela pločom na kojoj je pisalo tko i koliko se za crkvu dalo. Hrvatskim se slovima pisalo tko je zemlju za crkvu darovao i tko koliko zlatnika zašto je dao. Dika tamo lijepa bila je rečena hrvatskomu kralju Zvanimiru koji je crkvi podario zemljište i pod Hlamom Dolci od Prvaja još puno zemlje oko Hrtovaja. Lijepo tamo sitno zapisano je bilo što su dali veliki general krbavski, lički, kninski i general otočki. Silni ljudi u crkvu ne stali, neg su pred njom misu poslušali. Po misi su svi se veselili, od crkve u Bašku preselili i do kasna u noć su plesali, pjevali i lijepo se proveli.

Kantal va Novon 1892. M. Sokolić. Zapisal A. Mrakovčić Pavlić

Pjevao u Novom 1892. M. Sokolić. Zapisao A. Mrakovčić Pavlić

fondu specifičnih riječi koje se ne mogu naći kod ostalih čakavaca, lutajući internetom našao sam da se takvim jezikom govori u Puntu na otoku Krku. A onda sam našao i dr. Mikulina, koji na Facebooku objavljuje svoje priče iz povijesti Punta na puntarskoj čakavštini te u krčkom časopisu „Val“. Preko redakcije „Vala“ došao

sam do njegova kontakta i zamolio ga za pomoć negdje u rujnu. Pročitao je prijevod i otad smo u stalnoj svakodnevnoj komunikaciji. Nakon što je završen prijevod sage „Tragom Sunca – Crveni bojovnici iz Horezma“, Rado mi je počeo svakodnevno slati narodnu epiku koju su on, njegov djed i njegova majka godinama zapisivali

Anton Mrakovčić Pavlić zapisao je pjesmu “Sveta Lucija” u Novom 1892., sačuvavši je od zaborava

Možete li pojasniti metodologiju kojom je u ovoj pjesmi iščitan točan datum postavljanja Baščanske ploče? Prema sadržaju ove krčke narodne pjesme jasno je da ona pjeva o benediktinskoj crkvi svete Lucije u Jurandvoru kraj Baške. U toj je crkvi pronađena Baščanska ploča, koja je u nju izvorno bila ugrađena kao lijevi plutej, dakle predstavljala je lijevu kamenu pregradu u toj crkvi. Ondje je postojala i desna pregrada, o kojoj, čini se, nema nikakvih podataka. Iz sadržaja Baščanske ploče može se iščitati kako ona svjedoči o tome da je hrvatski kralj Zvonimir bio darovatelj zemljišta za gradnju crkve. Ploča je, prema našemu mišljenju, na dan svečanog otvaranja i blagoslova crkve trebala biti ugrađena na svoje mjesto s obzirom na to da svjedoči o najuglednijem

Dešifriranje i točno datiranje Baščanske ploče enigme su još od Kukuljevićevog doba

Rado Žic Mikulin u dobi od 15 godina, kada je počeo zapisivati narodnu predaju

na otoku Krku, Kvarneru, ali i širom Jadrana. Pristizale su pjesma za pjesmom i priča za pričom, njih više od dvije stotine. Sve pjesme i priče iznimno su stare i govore o vrlo davnim događajima, a mnoge su zapisane i prije 1900. godine. Jednu po jednu smo prevodili na standardnu štokavštinu komentirajući sadržaj. A onda smo u pjesmi

„Sveta Lucija“, prevodeći njezin sadržaj, uočili zanimljiv podatak o nadnevku izgradnje crkve. Tu pjesmu je 1892. u Novom pjevao M. Sokolić, a zapisao Anton Mrakovčić Pavlić, djed dr. Mikulina. Dakle, ako to možemo tako reći, otkrio ju je Anton Mrakovčić. No treba reći kako pored ove pjesme u zbirci dr. Miku-

darovatelju. Zanimljivo je da i pjesma „Sveta Lucija“, jednako kao i Baščanska ploča, govori o prikupljanju sredstava za gradnju crkve, kralju Zvonimiru kao najvažnijem donatoru i gradnji same crkve, ali daje i podatak o godini kada je crkva završena. Kad smo preveli stih pjesme koji glasi „deset sat osandeseta je finila“, dr. Mikulin i ja smo shvatili kako pjesma kazuje da je crkva svete Lucije izgrađena na samom koncu 1080. godine. To nam je bilo zanimljivo otkriće, a onda smo po logici stvari zaključili

da je crkva sv. Lucije trebala biti ot vorena na blagdan sv. Lucije, koji pada na 13. prosinca. Dakle, pjesma nudi nadnevak otvaranja crkve, pa tako i otkrivanja Baščanske ploče, na dan 13. prosinca 1080. godine. Jasno je da o ponuđenom datumu trebaju svoj sud dati povjesničari koji o ploči

Problem je u specifičnom pismu, prijelaznom obliku između oble i uglate glagoljice znaju puno više nego mi. Pored toga, ima još mnogo zanimljivih podataka u stihovima ove pjesme. Primjerice, pjesma govori i o sadržaju desnog pluteja jurandvorske crkve. Tu je pak pisalo što su i koliko su drugi donatori dali za crkvu.

20 godina

Koja je, po vama, važnost preciznog datiranja Baščanske ploče u kontekstu hrvatske pisane riječi i kulture? U glagoljskom tekstu Baščanske ploče prvi put je na hrvatskom jeziku spomenuto hrvatsko nacionalno ime, a Zvonimir se titulira hrvatskim kraljem. Ona je jedan od najstarijih i tekstom najopširniji starohrvatski glagoljički spomenik, koji se smatra temeljnim tekstom od kojeg polazi svako istraživanje hrvatskog jezika i književnosti. Svaki novi podatak o ovako vrijednom spomeniku kulture beskrajno je značajan. Prema svim dostupnim izvorima, Baščanska ploča je nastala oko 1100. godine. Precizniji nadnevak nismo uspjeli nigdje pronaći. U udžbenicima i enciklopedijama uvijek stoji „oko 1100. godine“. Ako je nadnevak iz pjesme točan, on ploču čvrsto smješta u 11. stoljeće, a nije svejedno je li se nešto zbilo u 11. ili 12. stoljeću. To bi bila psihološka vrijednost ponuđenog nadnevka. No važnija je ona tehnička vrijednost, jer kada s dovoljno velikom sigurnošću odredite nadnevak jednog događaja, onda u odnosu na taj nadnevak možete preciznije datirati sve povezane događaje. Taj datum bi pravom povjesničaru mogao biti od velike koristi. Dvadeset godina nije malo!

18 Sport

Regionalni tjednik || 25. prosinca 2018., br. 762/763

utakmica “Stari i Mladi” završila remijem

Sport KOSTELIĆEV NASLJEDNIK

Izvrstan rezultat Istoka Rodeša

Trećim vremenom druge vožnje Varaždinac Istok Rodeš skočio je s 27. mjesta u prvoj na sedmo mjesto u ukupnom poretku slaloma za Svjetski kup voženog u subotu, 22. prosinca, u talijanskoj Madonni di Campiglio. Njegovo sedmo mjesto drugi je najbolji rezultat hrvatskih skijaša u Madonni di Campiglio, gdje je najbolji hrvatski skijaš Ivica Kostelić bio pobjednik 2003. godine, a sedmo je mjesto osvojio 2005. Ujedno, ovo je i prvi hrvatski top 10 plasman u slalomu, još od Ivičinog 10. mjesta na završnici Svjetskoga kupa u Lenzerheideu

2014. godine. – Super utrka, jako sam zadovoljan, naročito zato što mi staza prošle godine nije baš previše ležala. Danas je sve sjelo na svoje mjesto. Mislim da sam u super formi i jako se veselim Sljemenu – rekao je Istok Rodeš, svjetski juniorski prvak u slalomu iz 2016. godine, za hrvatske medije. (it)

RK VARAŽDIN

Mlakar i Šestak u reprezentaciji

Rukometni klub Varaždin ovih je dana dobio veliko priznanje za svoj rad s mlađim uzrasnim kategorijama. Izbornik hrvatske muške mlađe kadetske reprezentacije Nino Marković objavio je popis 23 igrača koje je pozvao na kontrolno okupljanje, koje će u prvoj polovici siječnja biti održano u Ivanić-Gradu. Na njegovu popisu su se našli i igrači RK Varaždin, lijevo krilo Bruno Mlakar i srednji vanjski Tin Šestak. Mlakar i Šestak poziv su zaslužili doista sjajnim igrama u Prvoj kadetskoj rukometnoj ligi koja

se igra na nacionalnoj razini, u kojoj RK Varaždin trenutno drži odlično 5. mjesto. Kontrolno okupljanje hrvatske mlađe kadetske reprezentacije bit će održano od 3. do 9. siječnja 2019. u Ivanić-Gradu, a s mladim će rukometašima, osim izbornika Markovića, raditi i treneri Krešo Ivanković te Ivan Dragić. Istaknimo da je vrataru Tinu Hercegu, koji nastupa za ekipu RK Varaždin 2004./2005. godište, stigao poziv da bude pojačanje RK PPD Zagreb na jednome velikome međunarodnom turniru. (it)

Na stadionu Varteksa odigrana je tradicionalna utakmica “Stari i Mladi”. Riječ je o susretu između sadašnjih igrača NK Varaždin i bivših igrača kluba iz Zagrebačke 94. Za Mlade su nastupili Gavranović, Kolarić, Senić, Sambolec, Brlečić, Havelka, Golubar, Glavica, Črnko i Jertec, dok je u pričuvi bio Balažinec. Za Stare su igrali Papa, Lučić, Marčetić, Balajić, Šafarić, Mujanović, Benko, Kresinger, Sačer, Liber i Bajus.

Iako su Mladi vodili 5:1, na kraju je završilo 5:5. Za Mlade su po dva gola zabili Glavica i Črnko, a jednog je dodao Gavranović. Za Stare su se u strijelce upisali po dva puta Sačer i Liber, a jedan gol je postigao Lučić. Susret su pratili i izbornik Vatrenih Zlatko Dalić, Branko Ivanković, trener Pespolisa, Samir Toplak, trener Intera iz Zaprešića, kao i brojne druge legende kluba iz Zagrebačke 94.

GRK Varaždin 1930 osmoplasirana momčad Premijer lige

S mladom ekipom u pohod na Ligu za prvaka Varaždinski rukometaši u 12 kola skupili su 10 bodova i do četvrtog mjesta, koje vodi u doigravanje za prvaka, dijele ih samo tri boda Piše: Ivan Tomašković ivan@regionalni.com

Rukometaši Gradskoga rukometnoga kluba Varaždin 1930 prvi dio sezone Premijer lige završili su na osmome mjestu od ukupno 10 ekipa. Rezultat je to koji nimalo ne čudi, s obzirom na činjenicu da se ove sezone Uprava Kluba odlučila na zaokret. Dosad je klupska filozofija bila orijentirana na igrače sa strane koji su donosili rezultat, ali ove sezone od 23 igrača 21 je domaći.

Zaokret

– Nismo prije mogli napraviti zaokret jer smo morali prvo napraviti rezultat kako bi djecu zainteresirao rukomet, kako bismo sada imali 120 mladih rukometaša. Došlo je vrijeme da igrači 1998. i 2000. godišta psihički i fizički sazriju, pa smo ih sada ubacili u vatru – rekao je Alen Milak, sportski direktor Gradskoga rukometnoga kluba Varaždin 1930. Tako je ove sezone mlada ekipa igrala pretkolo EHF kupa protiv Steaue iz Bukurešta, člana SEHA lige. Mladi Varaždinci su se dobro nosili s Rumunjima, no ipak je presudilo iskustvo. Na premijerligaškom planu varaždinski rukometaši nisu najbolje ušli u novu sezonu

pa je trener Siniša Radujković podnio ostavku nakon samo dva kola. Zamijenio ga je prekaljeni ru-

Drugi dio sezone počinje 2. veljače, a Varaždinci u Graberju ugošćuju Umag kometni stručnjak iz Metkovića Ilija Puljević. On je svojim pristupom dobro posložio mladu ekipu te se nakon prvog dijela

Varaždinci skupili 10 bodova. Ono što ulijeva nadu u rezultat u drugom dijelu sezone su dvije posljednje pobjede ove godine. U 12. kolu slavili su kod trećeplasiranog Poreča 24:23, a u 11. kolu su kod kuće svladali Zamet 29:27. – Slabije smo ušli u Prvenstvo, no novi trener Puljević nas je odlično posložio. Postali smo prava klapa i vjerujem da ćemo u drugom dijelu sezone izgledati još bolje – naglasio je Jurica Vidaček, kapetan Gradskoga rukometnoga kluba Varaždin. Naime, Varaždince samo tri boda dijele od četvrtog mjesta i Lige za prvaka.

– Cilj je dovesti jednog kvalitetnog kružnog napadača. Time bismo svaku momčad u drugom dijelu sezone mogli ugroziti, a lijepo bi bilo da izborimo Ligu za prvaka. Naši mladi igrači tako bi igrali protiv Nexea i Zagreba te stjecali vrijedno iskustvo – dodao je Milak. Istaknimo da su klupski ciljevi vezani isključivo na rukometnu akademiju. Klub ima sedam mladih reprezentativaca. – To je naša budućnost i vjerujem da ćemo za tri godine biti u samom vrhu Premijer lige – zaključio je Romano Puček, dopredsjednik Dabrova.

Oglasi

25. prosinca 2018., br. 762/763 || Regionalni tjednik

Čakovec, N. Pavića 4, tel. 040 363 396 Varaždin, Zagrebačka 53, tel. 042 200 944 Prelog, Glavna 47, tel. 040 646 787

www.bukal.hr

Playstation 4 + poklon Fifa 2019. - 2.469,00 kn Veliki izbor LAPTOPA I TABLETA Najveći izbor MOBITELA

svih brendova

Samsung, Iphone, CAT, HTC, NQA, Huawei, LG, Meizu, Vivax, Cubot, Xiaomi...

- torbice za mobitele i tablete - baterije, punjači, - zaštitne folije i stakla

BOŽIĆNI POPUST kućanski aparati Grunding - 20%

AKCIJA

VIVAX (T2, HEVC), 82cm

999,00 kn

AKCIJA GRUNDIG UHD TELEVIZORA

43VLX 7810 BP 2.799,00 kn 49VLX 7810 BP 3.399,00 kn 55VLX 7810 BP 3.799,00 kn 65VLX 7730 BP 5.999,00 kn

5 GODINA JAMSTVA

20 Oglasi

Regionalni tjednik || 25. prosinca 2018., br. 762/763

ZAŠTITA OD SUNCA I INSEKATA

Luje Pihlera 8 42000 Varaždin (Brezje) 098 163 57 87 info@rolatarstvo-solaja.hr roletarstvo-solaja.hr

Sretan Božić i sretna Nova 2019. godina

25. prosinca 2018., br. 762/763 || Regionalni tjednik

Oglasi

22 Oglasi

Regionalni tjednik || 25. prosinca 2018., br. 762/763

PRODAJE

Prodaje se stan od 106 m² i mjesto u podzemnoj garaži 13 m², T. Ujevića 2, Varaždin, ER “B“ Prodaje se stan od 73 m² sa (2) dva parkirna mjesta i spremištem u Varaždinu, Zagrebačka 100, ER”B” Stan ili poslovni prostor 73 m² prizemno – strogi centar grada ER „C“ (Draškovićeva ul), 1300 €/m² Kuća: Varaždin, katnica, 150 m² stambenog + 170 m² poslovnog prostora ER „D“ i „C“ – 150.000 € Poslovni prostor 22 m² + 22 m² podruma (Kukuljevića 9, Varaždin) ER „D“ – mogućnost najma Poslovni prostor 138 m² u centru Čakovca (Novi Passage) ER „C“, 820 €/ m², cijena za mjesečni najam: 650 €

INFO: 098 267 062

Stambeno-poslovni prostor u Ludbregu 605 m² (na glavnom gradskom trgu) ER „B“ i „E“, 130.000 € 8. Gradilište u Varaždinu, E. Kumičića sa 819 m ² sa starom kućom, ER „G“ – 65.000 € 9. Gradilište u Varaždinu, A. Štera sa 918 m² 10. Gradilište u Varaždinu, Trg Matije Gupca 799 m² 11. Gradilište u Varaždinu, I. Mažuranića sa 1.433 m² 12. Gradilište u Kučan Marofu ul. Matije Gupca 534 m² - 19.000 € 13. Prodaje se šuma u Varaždinskim Toplicama 24.000 m² 14. Prodaje se kuća (za adaptaciju) i dvorište sa 632m2 u Varaždinu, Moslavačka 23, ER “G” - 69.000 € 7.

IZNAJMLJUJE SE: Kompletno uređen i namješten poslovni prostor za trgovinu sa 1.100m² + 290m² skladišta u Prelogu, ER“C“ - info: 098 267 062

25. prosinca 2018., br. 762/763 || Regionalni tjednik

Oglasi

24 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo

KREDITI

- ISPLATA U DANU NOVA KREDITNA LINIJA - VRAĆAM KAD OJAČAM 098/9162109 Karizma doo

KUĆE MEN-ARS NEKRETNINE kupnja, prodaja, najam, najveći izbor nekretnina u gradu, ured agencije; Zagrebačka 31, Varaždin, www.men-ars.hr, 042/200-117, 098/333-363 ozn.141c EUROEstate – potražujemo kuće, stanove i apartmane za kupoprodaju; www.euroestate-nekretnine.hr ; Zagrebačka 30, Varaždin; mob.: 098/652059 ozn.556c P OT RAŽ UJ E MO za naše kupce! Obiteljske kuće u Varaždinu i okolici. Lucerna nekretnine (Coning centar – prizemlje), Pavlinska 5, Varaždin, mob.: 091/784-4868, 098/162-1432, mail.: lucerna.nekretnine@gmail.com ozn.62c PRODAJEMO KUĆU – grunt u Sračincu, centralno grijanje i svi drugi priključci. Useljiva odmah! En.r. F i D. Mob.: 091/554-6879 ozn.5479

STANOVI VARAŽDIN CENTAR, prodajem trosobni stan, 78m², en.r. D, plin, prvi kat, garaže, mob.: 099/760-5280 ozn.5357 KUPUJEM garsonjeru, jednosobni ili dvosobni stan, mob.: 098/1819-994 ozn.4155 POTRAŽUJEMO za naše kupce! Jednosobne, dvosobne, trosobne i četverosobne stanove u Varaždinu. Lucerna nekretnine (Coning centar – prizemlje), Pavlinska 5, Varaždin, mob.: 091/784-4868, 098/162-1432, mail.: lucerna.nekretnine@gmail.com ozn.62c PRODAJE se jednosobni stan, 36 m² u Klenovniku u zgradi, 1 kat, en.r. C, mob.: 091/9150673, tel.: 042/784-505 ozn.28623/3/1

ZEMLJIŠTA PRODAJE SE gradilište 672 m² u Jalkovcu, Nova ulica. Mob.: 092/358-9360 ozn.5240 NAJKVALITETNIJA i najjeftinija gradilišta u okolici Varaždina prodajem. Mob.: 098/1743718. ozn. 588c

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJE se frizerski salon uhodan, na dobroj lokaciji, potpuno opremljen. Mob.: 098/284-949 ozn.4518

VOZILA AUTO FLORIJANIĆ – Trnovec Bartolovečki -nudimo velik izbor rabljenih vozila ( cca 60 automobila ). Krediti, kartice, leasing… (Mazda 6 -2013.,Audi A6- 2011.,Qashqai - 2011.,2013.,2016.,Tou-

ran- 2016.,Peugeot 308 - 2012.,2014.,Astra 2010.,2012.,Focus - 2015.,sve marke vozila... Kontakt: 098/390-644, 098/379-885 ili www.auto-florijanic.hr ozn.52c

AUTOSTAKLO S.A.S. GARANCIJA KVALITETE! • izmjena i popravak autostakala • triplex i plexiglass • parking senzori • zatamnjivanje autostakala • poliranje farova • plaćanje u ratama • za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/fax: 042/232-800, 231298 ozn.19c

TRAŽI SE vozač b kategorije za međunarodni promet. Upitati na: 095/600-4488 ozn.830c

ENERGETSKI CERTIFIKAT

PINKLEC -VARAŽDINSKA tržnica, traži konobaricu, za usluživanje jela i pića. Rad samo ujutro. Mob.: 091/2322121 ozn.674c

Zgrade <100m2 već za 1500kn

MONTER NAMJEŠTAJA - Bavarska, Njemačka.Potrebno znanje njemačkog jezika i radno iskustvo. Mob.: 098/9936364 ozn.685c INSTALATER SUSTAVA za navodnjavanje otvorenih površina, Stuttgart. Potrebno dobro poznavanje njemačkog jezika. Mob.:098/993-6364 ozn.685c INSTALATER GRIJANJA i vodovoda – Bavarska, mob.: 098/993-6364 ozn.685c INDUSTRIJSKI MEHANIČAR, mehatroničar. Rad i održavanje stroja za lijevanje plastičnih dijelova za auto industriju, Njemačka. E-mail: velimir.biosic@apm-personal.com, mob.: 098/993-6364 ozn.685c

USLUGE KUPUJEM vozilo ili skuter, može i odjavljeno (oštećeno). Povoljno. Isplata odmah. Mob.: 098/9656-624 ozn.212b KUPUJEM automobil, traktor, kamion, strojeve i motocikl, ispravne i neispravne, mob.: 092/287-5661 ozn.5114 KUPUJEM traktore, automobile, kombije, kamione, poljoprivredne priključke, ispod cijene, mob.: 098/927-9560 ozn.3511 EURO-KUKE za vozila, prijevoz vozila, najam prikolice, rabljene gume, mob.: 098/983-3910 ozn. 38c PRODAJEM alu felge sa gumama 225 x 45 x 17, rupana felgama 5 x 112. Staro godinu dana u odličnom stanju. Ostale informacije na mob.: 098/550-933. Šaljem slike. Ozn.5449

POSAO

KONTURA D.O.O. traži više ZIDARA i TESARA za rad na NEODREĐENO VRIJEME u Varaždinu i bližoj okolici. Nudimo dobro radno okruženje i IZNAD PROSJEČNA PRIMANJA. Mob.: 091/5236679 ozn.153c TRAŽIMO soboslikare i špatlere za stalni radni odnos, mob.: 091/250-1040 ozn.586c HITNO tražimo kuhare, kuharice, pomoćne kuharice, konobare i konobarice, mob.: 098/1743-718. ozn. 588c

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/6399932 ozn.1c VODOVODNE i instalacije CENTR ALNOG GRIJANJA, odštopavanje odvoda te završni radovi. RINO d.o.o., mob.: 098/273-580 ozn.734c ENTRY – AKCIJA GARAŽNIH VRATA -Sekcijska i industrijska vrhunske kvalitete. Veliki izbor panela i boja. Višegodišnje jamstvo! U ponudi motori za ograde i podizne rampe. Ugradnja i servisi. Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn. 5c CENTR A LNO G RIJANJE, plinske instalacije, vodovod i kanalizacija, klimatizacija, solarni sustavi, montaža sanitarija, hidrofora. Master d.o.o. 091/739-6751, ozn. 898a ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c

LEGALIZACIJA

Regionalni tjednik || 25. prosinca 2018., br. 762/763

Imate problema s kralježnicom? Ukliješten Vam je živac? Bolna leđa? Trnci u rukama i nogama? Disbalans kukova? Skraćena noga? Efikasno namještanje kralježnice bezbolnom i jednostavnom metodom.

Izrada projekata energetske obnove Planum j.d.o.o. 091 720 0212

Mob.: 098 744 980

planum@planum.hr

ATLAS - Damir Babić POSLIJE Mihovljan, I. Gundulića 19, Čakovec

PRIJE

ODČEPLJIVANJE I SNIMANJE KANALIZACIJE kamerom odvodnih cijevi; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783060 ozn.107c BU-JAN TIM j.d.o.o. – izvodimo: novogradnja, kompletna adaptacija kuća, izrada te prekrivanje krovišta, iskopi te postava rubnika i tlakovaca, mob.: 098/974-5950 ozn.650c FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob.: 099/6726574 ozn.602c KNAUF SISTEMI: spušteni stropovi, pregradni zidovi, oblaganje potkrovlja, postava laminata te kompletno uređenje interijera, povoljno i kvalitetno, Bau-Art d.o.o- mob.: 098/478-900 ozn.773c RENT-A-CAR usluga dugoročnog i kratkoročnog iznajmljivanja automobila, rezervacije na kontakt: 095/514-3323 ozn.783c KONTURA D.O.O. izvodi sve vrste iskopa, navoza i rušenja. Ponude na: 091/523-6679 ozn.153c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.: 098/284-922 ozn. 205C FASADE – sve vrste fasada, knauf sistemi, soboslikarsko ličilački radovi, kompletno uređenje doma. Povoljno. Mob.: 098/9312260 ozn.110/04/01 RENT-A-CAR, putnički i teretni kombiji po najpovoljnijim cijenama u HR. www.smartrental.hr mob.: 098/837-681 ozn.796c PRIMAM na skrb žensku osobu. Nazvati iza 17,00 h. Mob.: 095/913-1755 ozn.5497 NUDIM USLUGE tete čuvalice od ponedjeljka do petka u Varaždinu. Zainteresirane mame na mob.: 099/3032603 ozn.5475 SOBOSLIKARSKI - FASADERSKI, knauf, ličilački radovi, postava tapeta. Upitati na mob: 098/791-092, www.soboslikar-fasader.com ozn.314c G RA Đ EV I N S K I RADOVI, adaptacije i sanacije kuća i stanova, sanacije krovova, gipskartonski i soboslikarski radovi. Garancija na radove. Ninex Mob. 098/414-128 ozn. 303c I Z R A DA sv i h v r s t a t e rmofasada, gipskartonski i soboslikarski radovi. Na sve radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.303c.

MOGUĆNOST DOLASKA KOD VAS DOMA!

www.atlas-babic.hr PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi i podopokrivalački, tel.: 042/331200, mob.:097/771-2313 ozn. 2C GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c S O B O S L I KA R S KO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.091/588-5740 ozn.151c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob.: 098/9317570 ozn.184c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-tlock cilindri. Mob.: 091/5111999 ozn. 24c PARKETI SJAJ - ogledalo Vašeg doma! Sve vrste parketa, podova, te obnova starih parketa i stepeništa. Nazovite s povjerenjem! Tel.: 040/682988, mob.: 098/242-190 ozn.564c MIŠAK – iskopi, navozi, rušenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih površina, malčiranje. Mob.: 091/572-3895 ozn.445c SOBOSLIKARSKI – fasaderski obrt: bojanje unutarnjih i vanjskih zidova, izrada toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistem, spušteni stropovi, pregradni zidovi. Mob.: 098/ 9254 – 731 ozn.570c IZVOĐENJE INSTALACIJA plina, grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, servis plinskih trošila, električarske usluge, knauferske usluge, keramičarske usluge, adaptacija od početka pa do sistema ključ u ruke. Kvalitetno i povoljno. Kontakt: ZT – Zgradarska tehnika d.o.o., mob.: 095/112 - 3469, 098/213-739, tel.: 040/341-004 ozn.659c

ADVENTSKI POPUST!

ŽIVOTINJE PRODAJEM SVINJE 140 kg, 12,00 kn/kg i krmaču 250 kg – 8,00 / kg. Imbriovec Jalžabetski. Mob.: 091/548-2038 ozn.5439 SVI NJA 170 kg, moguća dostava – Vitez, Kneginec. Tel.: 042/690-374, mob.: 098/132-4242 ozn.5527

OSTALO PRODAJE SE SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, visoke kvalitete. Preporuča se kod jačanja imuniteta i sprječavanja bolesti srca i krvnih žila; dobar je regulator šećera u krvi; štiti zdravlje urinarnog sustava. Povoljno djeluje na probavni sustav te štiti od virusa i bakterija. Cijena: 60,00 kn. Mobitel: 098/455-313. Ozn.3a PRODAJEM BENKOVAČKI KAMEN, različitih debljina i obrađeni kamen „Bunja“; otkupljujem drvene palete, te vršim usluge prijevoza i selidbe! Mob.: 098/9828-338 ozn.147c KUPUJEM očuvane gramofonske ploče i stare crtane romane (Alan Ford, Zagor itd.) mob.: 091/242-5211 ozn.4918 KUPUJEM neispravne motorne pile, kosilice, flakserice, freze i sl. te iste odvozim, mob.: 098/9799-666 ozn.5172 KOŽNA SJEDEĆA garnitura, sobna vrata i ostakljeni prozori, 8 komada plafonjera i domaću svinjsku mast, vrlo povoljno, mob.: 098/1743718 ozn.588c

KREDITI

„Totalno drugačiji od drugih“ NAJBOLJI KREDITI NA TRŽIŠTU ! • Brzi krediti i najpovoljniji reprogrami postojećih zaduženja do 300.000 HRK • Krediti do 75 % primanja • Umirovljenički do 84. godine • Zatvaramo crne liste, ovrhe-blokade • Putni troškovi, dnevnice, terenski dodatak, najamnine i invalidnine ulaze u ratu kredita

Licencirani kreditni ured Omicron Braće Radić 20, Varaždin Mob. 098/267-696, 098/482-001 www.brzi-kredit.info

NOVO u ponudi! Pozajmice i krediti. Blokada ne smeta! Isplata ODMAH. Zaposleni i umirovljenici. Kratki radni staž. Strane mirovine. Terenski. Putni. Info: 098/974-1031 ozn.430c

25. prosinca 2018., br. 762/763 || Regionalni tjednik

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo

Mali oglasi/Zahvale i sjećanja

SJEĆANJE

ZAHVALA

KRISTIJAN MEŠTRIĆ

povodom smrti naše drage i voljene supruge, majke, bake i prabake

1. 1. 2017. – 1. 1. 2019.

Fališ puno.

ŠLIBAR KATU

Supruga Vesna, djeca Matija i Vanja i majka Miljenka

TOMU

† 25. 12. 2015.

† 13. 12. 1997.

Zauvijek u našim mislima.

SJEĆANJE na

IVICU ČURILA

Obitelj Bajkovec

SJEĆANJE

1. 1. 1994. - 1. 1. 2019. Prošlo je mnogo godina, a ti si u našim srcima i suzama. Tvoji tata, mama, brat, šogorica i nećaci

JOSIP ŽITNJAK

3. 1. 2018. – 3. 1. 2019.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomene na Tebe. Kćeri s obiteljima

ZAPOSLENI I UMIROVLJENICI do 300.000,00 kn, bez gledanja hroka, MOGUĆNOST OTPLATE trajnim nalogom, zatvaranje blokada i cl. PUTNI TROŠKOVI I DNEVNICE u kreditnu sposobnost. Radni odnos NA ODREĐENO. Umirovljenici do 84 god. starosti, te male mirovine. Mob.: 091/203-4666, tel.:042/561-192 ozn.568c NAJPOVOLJNIJI licencirani krediti! – NOVO ! GOTOVINSKI KREDITI ZA ZAPOSLENE I UMIROVLJENIKE bez gledanja HROK-a do 15 godina uz najnižu kamatu! Za zatvaranje blokada, ovrha i c.l. na 10 godina! NOVI KREDITI ZA ZAPOSLENE NA ODREĐENO! Reprogram postojećih! Priznajemo putne troškove, dnevnice i zaštitni dodatak u k.s.. NOVO! Pozajmice za zaposlene na BLOKIRANE račune! INF., Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995, VŽ-ČKKC ozn.138c

koja je preminula 18. 12. 2018. u 75. godini života.

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca i djeda

BLAŽA ČIČEKA TREBATE KREDIT ILI POZAJMICU ??? Nudimo najbolje rješenje, ZATVARANJE SVIH Z ADUŽENJA . Zaposleni na određeno, na ostatak primanja. Krediti bez uvida u HROK. Može Var teks i Konzum. Info: 099/579-5712 ozn.138c NOVAC za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, tehničke robe, starina u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c NAJBRŽE do gotovine putem kreditnih kartica (Amex, Diners, Master, Maestro, Visa, Pbz), mob.: 098/987-0078 ozn.589c

POZNANSTVA

preminulog u 78. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, kumovima i svim prijateljima koji su bili uz nas u najtežim trenucima. Ožalošćeni: supruga Marija, sinovi Mladen i Boris, snahe i unuci

SJEĆANJE

Ožalošćeni: suprug Mirko, kći Liljana, sin Damir, unuci Natalija i Ivica, Dejan i Kristina, Sara, Vedran i Maria, praunuci Jan, Noah, Neo, Roko, Nisa, Leon i Ivan, zet Boris, snaha Tatjana te ostala tugujuća rodbina

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj supruzi

FRANJU PODGORELCA

Ljubav i dobrota pamte se zauvijek.

1. 1. 2018. – 1. 1. 2019.

Suprug Mirko

Kći Anica, zet Ivan, unuci Nikola i Petar

*****

POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE

MILAN ANĐELKOVIĆ 30. 12. 2015. – 30. 12. 2018.

Uvijek u našim mislima i duboko u našim srcima.

SLUŠAJ IH kako uživaju od 0 do 24 na 064/544-555, +18. Tel./Mob.: 3,49kn/4,78kn/min. ozn.166c

ANTUN TOMAŠEK

SJEĆANJE † 2003. – 2018.

Zauvijek u našim mislima i srcima. Tvoja obitelj

SJEĆANJE

ANA LACKOVIĆ – CAPA

voljenoj mami

Kako pamtiti onoga tko ti je ušao u srce? Tebe nećemo pamtiti, voljena mama, Ti ćeš živjeti u nama. Ponosni smo što si bila naša mama. Fališ nam. Kći Liljana i Sin Damir *****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj baki i prabaki

Ponosni smo i sretni što si bila dio našeg života. S ljubavlju i poštovanjem čuvat ćemo uspomenu na Tebe. Već nam nedostaješ. Počivaj u miru Božjem. Tvoji unuci i praunuci

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj baki

29. 12. 2016. – 29. 12. 2018.

IVANKI GOLUB

S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na Tebe.

Postoji nešto što nikada umrijeti neće, a to je ljubav, ponos i sjećanje na Tebe. Zbogom, voljena bako!

Suprug Franjo, sin Tomica, snaha Petra, unuci Laura i Lovro

OGLAS

Počivala u miru Božjem.

na oca i djeca

Obitelj Anđelković

MUŠKARAC traži ženu do 50 g. za ugodna druženja, mob.: 092/376-4113 - sms ozn.214b

Najiskrenije zahvaljujemo rođacima, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, izrazili nam sućut, okitili odar cvijećem te s nama ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Velika hvala dr. Dolovskom i njegovom osoblju te dr. Obraniću na nesebičnoj pomoći u njenim posljednjim danima života. Zahvaljujemo vlč. Josipu Đurinu na molitvi i dostojanstvenom ispraćaju.

*****

ŽELIŠ IGRICE razne i brzi spoj, nazovi 064/400-400 broj, +18. Tel./Mob.: 2,33kn/3,58kn/min. ozn.166c

ŽENU do 55 g. za suživotbrak, mob.: 098/133-2714 ozn.5500

IVANKE GOLUB rođ. DROŽĐEK

Tvoji: Noah, Leon, Sara i Vedran

SJEĆANJE

ZA RADNO MJESTO

POSLOVNI TAJNIK/POSLOVNA TAJNICA Podaci o poslodavcu: Omega Viko d.o.o., sa sjedištem u ulici Pavleka Miškine 57 u Varaždinu, je proizvođač zaštitne i radne obuće. Sa svojom 70 godina dugom tradicijom odlična smo platforma za razvoj karijere u dinamičnom proizvođačkom okruženju te motivirajućoj i ambicioznoj okolini. Opis posla: • Organizacija i nadziranje dnevnih administrativnih procesa tvrtke, • Administrativna podrška Upravi. Potrebna znanja i kvalifikacije • Razina obrazovanja: VSS ili VŠS ekonomskog ili upravnog smjera, • Dobro poznavanje rada na računalu (Microsoft Office), • Poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu, • Izražene organizacijske i komunikacijske sposobnosti, • Samostalnost i odgovornost u radu, • Spremnost na timski rad. Radni odnos zasniva se na neodređeno vrijeme, uz obavezan probni rad. Radi se u jednoj smjeni, uz punu naknadu za prijevoz. Pisane zamolbe slati na adresu: Omega Viko d.o.o., Pavleka Miškine 57, 42000 Varaždin ili na e-mail: omega-viko@omega-viko.hr. Omega Viko d.o.o. 042/351-055

TEREZIJA KAPEŠ

SJEĆANJE

26.12.2012. – 26.12.2018.

Uvijek u našim mislima. Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

ŠTEFICA POSAVEC

28. 12. 2009. – 28. 12. 2018.

Uvijek u našim mislima i srcima. Tvoji najmiliji

BOŽIDAR PLEČKO SJEĆANJE

ĐURO KUHAR

29. 12. 2015. – 29. 12. 2018.

U našim si mislima. Marija i Dražen

25. 12. 2015. – 25. 12. 2018.

Vrijeme prolazi, sjećanja na Tebe ne blijede. Zauvijek Te nosimo duboko u srcima i čuvamo u mislima. Tvoji najmiliji

26 Zahvale i sjećanja

Regionalni tjednik || 25. prosinca 2018., br. 762/763

SJEĆANJE

na drage roditelje

KOVAČIĆ KATARINA SOLDAT

NINA HANŽEVAČKI

† 2015.

† 2016.

KATARINU

IVAN

† 2. 12. 2018.

† 25. 12. 2008.

Hvala vam za svo vrijeme provedeno s vama te hvala svima koji posjećuju vaš tihi dom.

Anđeli nek´ čuvaju vaš tihi dom, a mi vas čuvamo u srcu svom.

Obitelj

Kći Ružica s obitelji

JURICA PRTENJAČA SJEĆANJE

SJEĆANJE

na naše voljene

na roditelje

BUHIN

HORVAT

31. 12. 2003. – 31. 12. 2018.

Ni godine koje su prošle, ni vrijeme koje teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće. Ni bol, ni tugu vrijeme ne briše, jer Ti nam fališ sve više i više. Tvoji tata, mama i sestra s obitelji *****

MILKU

MATU

24. 12. 2017. – 24. 12. 2018.

3. 2. 1982. – 3. 2. 2019.

S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na vas. Nedostajete nam, jer se ljubav i dobrota nikad ne zaboravljaju. Vaša Nevenka, Luka, Ana, Tia i Rina

MARIJU

EDUARDA

31. 3. 1991. – 31. 3. 2018.

27. 12. 2014. – 27. 12. 2018.

Počivali u miru Božjem. Djeca s obiteljima

SJEĆANJE

SJEĆANJE na

JURICU PRTENJAČA 31. 12. 2003. – 31. 12. 2018.

Naše misli i molitve stalno su s Tobom, naš anđele. Tvoji Božo i Nada

SJEĆANJE

BRANKA ŠANTEKA

SJEĆANJE

JOSIPA MILINOVIĆ 1. 1. 2018. – 1. 1. 2019.

U tišini vječnog mira neka Te prate naša sjećanja i molitve.

ZVONKA BENKOVIĆA

Godina bez Tebe je prošla, a tuga ostaje.

Tvoji najmiliji

29. 12. 2005. – 29. 12. 2018.

Kći Ivana s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE na voljenu majku, svekrvu, baku i prabaku

SJEĆANJE

RAJKU TURKOVIĆ

na 30. 12. 1988. – 30. 12. 2018.

Hvala svima koji Te se 30 godina sjećaju, kite cvijećem Tvoj tihi dom, puste suzu. Počivao u miru Božjem. Supruga i djeca

30. 12. 2017. – 30. 12. 2018.

SJEĆANJE

Uvijek si u našem srcu i mislima.

na dragog

Tvoji sinovi Darko i Žarko s obiteljima

KRUNOSLAVA VUKOVIĆA 28. 12. 2017. – 28. 12. 2018.

SJEĆANJE na

ŽELJKA ERHATA – OKU 19. 12. 2000. – 19. 12. 2018.

U mislima s Tobom. Supruga i djeca s obitelji

BOŽIDARA MARGETIĆA

Tvoja Mare, kći Martina, sin igor, zet Marijan i snaha Margareta *****

Mnogo nam fali Tvoj zagrljaj i Tvoja ljubav, djedice naš! Vole Te Tvoji anđeleki Sara i Dorijan

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

ŠTEFANIJA KEŽIĆ rođ. MEĐIMUREC

30. 12. 2017. – 30. 12. 2018.

† 21. 7. 2017.

U našem tihom domu na božićnoj jelki lagano trepere svijeće, njihov sjaj podsjeća nas na Tvoj mili osmijeh, stisak ruku, vreli zagrljaj, na divne ali kratke trenutke provedene s Tobom. I tada iz naših očiju vrele suze krenu. Naša ljubav prema Tebi ostala je bolnija i još jača. Tu si kraj nas u srcima, mislima, molitvama... Ali, ipak nema Te, nema Te više.

Uvijek si u našim molitvama, srcima i mislima.

ZAHVALA povodom smrti naše drage supruge, mame i bake

NADE SAMBOLEC 15. 7. 1940. – 15. 12. 2018.

Od srca zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i znancima koji su bili uz nas, izrazili sućut, okitili odar cvijećem i svijećama te ju dostojanstveno ispratili na vječni počinak. Veliko hvala svima! Ožalošćeni: suprug Vinko, kći Biserka, unuk Dino, sestra Marija i zet Samir *****

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

NADI SAMBOLEC

na roditelje i brata

Teško je živjeti s ranom u duši, vidjeti Te svuda, a nigdje Te ne naći. S ljubavlju koju smrt ne prekida živjet ćeš vječno u našim srcima. S ljubavlju Tvoji: suprug Vinko, kći Biserka, unuk Dino, sestra Marija i zet Samir

Godina bez Tebe je prošla, tuga za Tobom nije. Obitelji Dumbović i Međimurec

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, bake, prabake i svekrve

DARINKE ŠESTAK

koja je preminula 15. 12. 2018. u 86. godini.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima susjedima i kumovima koji su bili uz nas u najtežim trenucima i otpratili je na vječni počinak. Veliko hvala susjedima Drožđek, Foder i Hrgar. Ožalošćena obitelj

SJEĆANJE

MILAN POŠTENIK

29. 12. 2014. – 29. 12. 2018.

Čuvamo uspomenu na Tebe. Tvoji najmiliji

PALJ

ZOJA

KRISTO

10. 2. 2009. – 10. 2. 2018. 26. 12. 1991. – 26. 12. 2018. 28. 8. 2005. – 28. 8. 2018.

KERHONI

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj majci i punici

NADI SAMBOLEC

koja je preminula u 78. godini života.

Počivali u miru.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Obitelj Kerhoni

Kći Biserka i zet Samir

SJEĆANJE

JOSIP KORPAR

28. 12. 2008. – 28. 12. 2018.

U mislima i molitvi. Supruga, sinovi i kći s obiteljima

Zahvale i sjećanja

25. prosinca 2018., br. 762/763 || Regionalni tjednik

SJEĆANJE

SJEĆANJE na

na drage roditelje

BOŽIĆ ANU

STJEPANA

† 3. 10. 2013.

† 1. 1. 1998.

Uvijek ste s nama u mislima i molitvama. Sin s obitelji

FRANJO KOŠĆAK DRAGICA KOŠĆAK KATICA VUKOTIĆ 30. 12. 2009. – 30. 12. 2018.

† 10. 3. 2018.

†20. 7. 2015.

DRAGUTIN STANKOVIĆ

na naše voljene

MILKU VUGRINEC rođ. GOVEDIĆ

† 1998. – 2018.

Obitelj

SJEĆANJE SJEĆANJE

FABIJANA VUGRINCA – HABEKA

† 2008. – 2018.

Vrijeme prolazi, a sjećanje na vas ostaje. Kći Slavica i zet Franjo, unuka Sonja i praunuke Tamara, Tajana i Tea

13. 12. 2004. – 13. 12. 2018.

Voljeni ne umiru dok žive oni koji ih vole i za njih mole.

ZAHVALA SVIMA

Supruga Elizabeta i Dino

povodom smrti naše drage

rodbini, prijateljima, susjedima, radnim kolegama i poznanicima na svesrdnoj pomoći, potpori i riječima utjehe koju su nam pružili u najbolnijem trenutku kada smo zauvijek izgubili našeg oca, djeda i svekra

FRANCE KRIŽANEC

MILANA KRALJA

ZAHVALA

MARTINA JANUŠIĆA LJERKU MARIN – JANUŠIĆ † 26. 12. 2005.

† 8. 12. 2013.

BRANKA VITANOVIĆA

DRAGINJU VITANOVIĆ

† 1963.

preminule 17. 12. 2018. u 97. godini života.

† 1980.

OLGU BOJANIĆ

SLAVKA BOJANIĆA

† 2006.

† 1981. Vaša obitelj

POSLJEDNJI POZDRAV dragom suprugu, ocu, djedu i pradjedu

ANDRIJI GLUHAKU

koji je preminuo 19. 12. 2018. godine u 83. godini života.

Dedek naš, zauvijek su sklopljene Tvoje umorne oči. U našim si srcima i mislima. Tvoja obitelj

Od sveg srca veliko hvala rodbini, susjedima, prijateljima i znancima na izraženoj sućuti, cvijeću, svijećama i svima koji su je zajedno s nama ispratili na vječni počinak. Veliko hvala zdravstvenom osoblju ambulante Sračinec i bolnice Klenovnik. Veliko hvala župnom vikaru Nikici Posaviju na dostojanstvenom ispraćaju.

koji je nakon kratke i teške bolesti svoj životni put završio dana 15. 12. 2018. godine u 76. godini života te ga zajedno s nama dostojanstveno ispratili na njegovo zadnje počivalište, gdje će svoj mir naći pored svoje nedavno preminule „kraljice“ i u velikoj tuzi ostavio svoje najmilije: kći Sandru i unuka Filipa, sina Tomislava sa suprugom Andreom i unucima Saškicom, Miom i Franom, sestre i brata s obiteljima i ostalu tugujuću rodbinu

*****

Draga naša,veliko Ti hvala za svu ljubav i dobrotu koju si nam nesebično davala u svom dugom životu. Tvoji najmiliji

*****

Do ponovnog susreta u kraljevstvu nebeskom neka Te prate naše misli i molitve.

POSLJEDNJI POZDRAV

TUŽNO SJEĆANJE

dragoj i voljenoj supruzi, mami i baki

SILVI SAMBOLEC

na drage roditelje

u 60. godini života.

MEŽNARIĆ

koja je preminula 20. prosinca 2018. godine

SJEĆANJE

MIRKO HABULAN

26. 12. 2008. – 26. 12. 2018.

Živiš u našim mislima. Tvoja obitelj

Po dobru ćemo Te pamtiti, s ljubavlju i ponosom spominjati, u srcu vječno čuvati, uvijek zahvalni biti i za Te Boga moliti. Ožalošćeni: suprug Branko, kćeri Marija i Andreja, unuci Borna, Lora i Tena, sestra Vesna, brat Nenad te zetovi Ivica i Robert

ANTUNA

ZDENKU

† 23. 12. 2014.

† 12. 11. 2015.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na vas. Kći Nada, sinovi Branko i Zlatko, snaha Miljenka, unuci i praunuci

SJEĆANJE

MARIJAN KERN

27. 12. 2008. – 27. 12. 2018.

Voljeni nikad ne umiru. Supruga Barica, sin Srećko, kći Renata s obitelji

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom iznenadne smrti dragog nam sina, supruga, oca, tasta i djeda

30. 12. 2008. – 30. 12. 2018.

STJEPANA MARTANA - (PEP)

U našim mislima i molitvama voljen i nikad zaboravljen.

koji je preminuo 15. 12. 2018. godine

SJEĆANJE

u 54. godini života.

SJEĆANJE

Najiskrenije zahvaljujemo osoblju HMP, JIL i Neurologiji Varaždin. Hvala postrojbi Hrvatske vojske, djelatnicima PZC-Ivanec i Varaždin, generaciji 51, direktorima i djelatnicima: S. Š. Ivanec, Benela d.o.o., Belona Cres te PYRUS M.M., članovima KUD-a Voća, crkvenom zboru Ljubav i mir te vlč. Marku Zadravcu i vlč. Josipu Drvoderiću. Veliko hvala susjedima na nesebičnoj pomoći i podršci. Svim prijateljima, kolegama, znancima i rodbini hvala na riječima utjehe i sućuti, položenom cvijeću i svijećama. Dirnuti svakim prisustvom na dostojanstvenom ispraćaju voljenog, a prerano izgubljenog nam pokojnika veliko hvala svima.

STJEPAN ŽELJEZNJAK

Laka mu bila voćanska (gruda) zemlja.

S ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Počivao u miru Božjem.

Tvoji najmiliji

Ožalošćeni: mama Ana, supruga Verica, kćeri Mateja i Valentina, zet Nikola, te unuci Matej i Luka

na voljenu majku

IVANKU FRANČIĆ

30. 12. 2012. – 30. 12. 2018. Sin Zdenko

28. 12. 2005. – 28. 12. 2018.

STANKO OREŠKI

Tvoji voljeni

SJEĆANJE

DANICA LESKOVAR 30. 12. 2002. – 30. 12. 2018. Mirjana i Robert

SJEĆANJE na

FRANJU BOBNJARIĆA 24. 12. 2003. – 24. 12. 2018. Obitelji Bobnjarić i Plazibat

SJEĆANJE na

MARIJU SIMON 1. 1. 1999. – 1. 1. 2019.

Prošlo je 20 godina od kada nisi sa nama, a sjećanja i ljubav prema Tebi još uvijek su prisutna u našim srcima. Tvoje kćeri Verica i Amalija s obiteljima

POSLJEDNJI POZDRAV dragom kolegi i prijatelju

STJEPANU MARTANU Hvala Ti za sve dane koje smo proveli zajedno. Od prijatelja – djelatnika PZC IVANEC

SJEĆANJE

DRAGUTIN NOVAK 28. 12. 2006. – 28. 12. 2018.

S ljubavlju, Tvoja obitelj

28 Zahvale i sjećanja

Regionalni tjednik || 25. prosinca 2018., br. 762/763

SJEĆANJE

na našeg dragog

na našu voljenu

STJEPANA BUNIĆA 21. 12. 2009. – 21. 12. 2018. Dinko s obitelji

SJEĆANJE

FRANJO JURKOVIĆ † 2010. – 2018.

Život nestane u trenu, a ljubav i sjećanje ostaju zauvijek. Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

FLORIJAN PERIN

FRANJU KOLARIĆA – MIKIJA

28. 12. 2011. – 28. 12. 2018.

Od smrti Te nismo mogli oteti,

Tvoja ljubav i dobrota zauvijek žive u nama.

al´ od zaborava ćemo Te čuvati.

31. 12. 2008. – 31. 12. 2018.

Vječno ćeš živjeti u našim srcima.

Godine prolaze, sjećanje ostaje.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj grob.

Supruga Katica

JELKA MARGETIĆ

4. 1. 2013. – 4. 1. 2019.

Tvoja obitelj

Supruga Vlatka, Stella, Lili i Tomica

SJEĆANJE na voljenog brata

U SPOMEN

SJEĆANJE

STJEPAN RIBIĆ

MIRKA ŠČURICA

5. 1. 2017. – 5. 1. 2019.

23. 12. 1987. – 23. 12. 2018.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

Obitelji Ribić, Jusić i Brlić

SJEĆANJE

ZLATKO PETRIČIĆ

KREŠIMIR ŽITNJAK 1. 1. 2013. – 1. 1. 2019.

31. 12. 2012. – 31. 12. 2018.

Ljubav koju si nam pružao ne zaboravlja se, kao ni naša ljubav prema Tebi.

Zauvijek s nama u mislima.

JOSIPA MIHALINCA 23. 12. 2016. - 23. 12. 2018.

Vera, Martina i Dejan

Tvoja obitelj

Zauvijek živiš u našim sjećanjima. Tvoja braća s obiteljima

U SPOMEN

SJEĆANJE

STJEPAN GRĐAN

HARALD HUNJADI

24. 12. 2010. – 24. 12. 2018.

Čuvamo uspomenu na Tebe.

Uvijek si u našim mislima i srcima. Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

22. 12. 2016. – 22. 12. 2018.

SJEĆANJE na

JOSIPA MIHALINCA 23. 12. 2016. – 23. 12. 2018.

Tvoja obitelj

Željko i Naka

Ti si uvijek s nama, Prijatelju! Obitelj Posavec – Kovač

SJEĆANJE

ĐURĐU BRLEK

FRANJO VUGRINEC

RUDOLF CRNČEC

27. 12. 2009. – 27. 12. 2018.

31. 12. 2007. – 31. 12. 2018.

28. 12. 2011. – 28. 12. 2018.

Godine prolaze, sjećanje na Tebe ostaje.

Uvijek si u našim mislima i srcima.

Po dobroti Te pamtimo, s ljubavlju Te spominjemo, u srcu zauvijek čuvamo.

Tvoji najmiliji

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

ĐURU HORVATA

BORIS VITKOVIĆ

TUŽNO SJEĆANJE

25. 12. 2004. – 25. 12. 2018.

28. 12. 2001. – 28. 12. 2018.

Uvijek si u našim mislima i molitvama.

„Tko vjeruje u mene ako i umre živjet će.“ (IV 11,25)

Tvoja mama i sestra s obitelji

Slavica i kćeri Natalija i Jelena s obiteljima

SJEĆANJE

IVAN IVIĆ

na dragu kći

ŠTEFICU CAR rođ. SABOLIĆ

30. 12. 2014. – 30. 12. 2018.

22. 9. 1966. – 1. 1. 2019.

U srcima zauvijek voljen, u mislima i molitvama nikad zaboravljen.

Najdraža naša, nisi sama, uvijek si s nama, voljena i nikad zaboravljena.

Tvoji najmiliji

DOLENČIĆ

TEREZIJA

† 27. 12. 2012.

VINKO † 17. 12. 1992.

Zauvijek ćete živjeti u našim srcima i mislima. Vaši najmiliji

Tvoji roditelji

SJEĆANJE

na drage roditelje

IVAN HORVAT

25. 12. 2004. – 25. 12. 2018.

ĐURO HORVAT

EDUARD HORVAT

25. 12. 2004. – 25. 12. 2018.

27. 12. 2014. – 27. 12. 2018.

S ponosom čuvamo uspomenu na vas. Vaša sestra Marija s obitelji

SJEĆANJE

TEMŠIĆ

BREŽNJAK

STJEPANA

† 28. 11. 1978.

BARICU † 26. 12. 2013.

Vaša obitelj

IVKA

† 4. 12. 2014.

MIRKO † 31. 12. 1995.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na vaš lik. Vaši najmiliji

Zahvale i sjećanja

25. prosinca 2018., br. 762/763 || Regionalni tjednik

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

ELIZABETA KANIŽAJ 2. 1. 2014. – 2. 1. 2018.

Uvijek u mislima s Tobom. Suprug Martin i djeca s obiteljima

SJEĆANJE

dragoj šogorici

BRANKO KANIŠKI

ANI CVEK Hvala Ti za svaki Tvoj osmijeh i svako druženje. Počivaj u miru.

1. 1. 1993. – 1. 1. 2019.

U našim mislima i molitvama zauvijek s nama.

Šogor Josip i šogorica Ana

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

KATARINA VURUŠIĆ 28. 12. 2011. – 28. 12. 2018.

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom smrti drage supruge, majke, punice, svekrve i bake

MIRKO NOVAK

Tvoja obitelj

2. 1. 2013. – 2. 1. 2019.

S ljubavlju i poštovanjem.

TUŽNO SJEĆANJE

Supruga i sin s obitelji

na drage roditelje

SJEĆANJE

VUGREK

ANU REPIĆ JOSIPA

† 25. 12. 1996.

VERU

† 25. 6. 2015.

Sinovi, snahe, unuci i praunuci

SJEĆANJE

RAJKO GLAVAČ

26. 12. 1995. – 26. 12. 2018.

Uvijek si u našim mislima i srcima.

preminule 15. 12. 2018. godine u 60. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima te s nama ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Hvala djelatnicima Ytres-a, fizioterapeutima bolnice Varaždinske Toplice, Udrugama vinogradara i vlč. Tihomiru Kosecu koji je lijepim riječima ispratio dragu nam pokojnicu.

Željko s obitelji

Zahvaljujemo svima koji su izrazili sućut i okitili odar cvijećem i svijećama.

SJEĆANJE

Ožalošćeni: suprug Dragutin, kći Jasmina, sin Igor, zet Božidar, snaha Maja, unuci Emanuel, Denis, Leona i Tena

Majčice, zaspale su Tvoje oči, umorno je srce stalo, ni koraci ne čuju se više, ah, da dođeš barem malo. Neka Te čuvaju anđeli.

ANE CVEK rođ. GRABAR

Tvoje čerkice

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami, baki i prabaki

ŠTEFI MIKAČIĆ 6. 4. 1931. – 15. 12. 2018.

S ljubavlju koju smrt ne prekida živjeti ćeš vječno u našim srcima. Tvoja kći Slavica, unuke Draženka i Nevenka, praunuci Igor, Dalibor i Neven

IVANA KIŠIĆA

25. 12. 2013. – 25. 12. 2018.

Uvijek si u našim srcima i mislima. Tvoji: supruga i djeca s obiteljima

SJEĆANJE

ZAHVALA

VALENTINA DREVENA u 82. godini života.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

Ožalošćeni: supruga Zdenka, sinovi Dragutin i Zdravko, snahe Ankica i Marija, unuci Danijel i Nikola, unuka Sandra, praunuka Emili te ostala tugujuća rodbina

STJEPANA BEŠVIRA

26. 12. 2017. – 26. 12. 2018. Prošla je tužna godina dana otkako nisi sa nama. U srcu tuga, na grobu tišina, a u našem domu velika praznina.

na voljenog

NENADA VUSIĆA

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

VALENTINU DREVENU

23. 12. 2016. – 23. 12. 2018. „...ljubav ne umire kad najdraži odlaze, jer sunce nikad ne nestane, samo se sakrije...“ D. B. Beskrajno mi nedostaješ.

Nek´ Te čuvaju i grle dobri anđeli. Počivao u miru.

Tvoja Anita

Tvoja supruga Zdenka

TUŽNO SJEĆANJE na naše drage suprugu, sestru, kći, šogoricu, sestričnu, nećakinju, snahu, susjedu, prijateljicu te dragog nam tatu, supruga i tasta

JOSIP † 26. 12. 2016.

Godine prolaze, sjećanja ne blijede, duboko u srcima čuvamo uspomenu na vas. Vaša djeca s obiteljima

SJEĆANJE

IVICA MILOŠIĆ

27. 12. 2017. – 27. 12. 2018.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe. Tvoja obitelj

SJEĆANJE

IVAN BARIĆ

1. 1. 2018. – 1. 1. 2019.

U mislima i molitvi uvijek s Tobom.

Uvijek u našim srcima i mislima.

Tvoji: sin Dragutin, snaha Ankica i unuka Sandra *****

Tvoja obitelj

Otišo´ je otac moj polako, kao da u šetnju neku kreće, otišo´ je s mirisima jutra, dal´ je znao da se vratit neće.

SJEĆANJE

Čuvajte ga anđeli nek´ spava mirnim snom.

SLAVKA POSAVCA

*****

BOŽENA † 28. 9. 2013.

21. 12. 1935. – 13.12.2018.

Tvoji: sin Zdravko, snaha Marija

ANICU BUNIĆ

CANJUGA

koji je preminuo 13. 12. 2018.

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, susjedima, kumovima, prijateljima i znancima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo đakonu i vlč. Izidoru Fereku na toplim riječima oproštaja. Veliko hvala obiteljskoj liječnici Sandri Toplak Hranić te sestri Božici, cvjećarnici Kaselj, djelatnicima Koka – industrija mesa, III. Osnovnoj školi Varaždin, Mod-diz obuća i Romini Kučar.

SJEĆANJE

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, brata, svekra, strica, šogora, djeda i pradjeda

Tvoji: unuk Danijel i Nikolina *****

Voljeni ne umiru, dok žive oni koji ih vole. Živjet ćete vječno voljeni i nikad zaboravljeni.

U tišini vječnog mira Tvoj je dom, a mi ćemo Te čuvati u srcu svom.

Vaši najmiliji: Igor, Marija, Dijana, Dalibor i Danijel

Tvoji: Unuk Nikola i Petra, praunuka Emili

RUDOLF LEVATIĆ

26. 12. 1988. – 26. 12. 2018.

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima. Tvoji najdraži

POSLJEDNJI POZDRAV

BOŠKIĆU Nedostajat ćeš nam, ali uvijek ćeš biti u našim srcima, mislima i sjećanjima. Obitelji Tomić, Skok i Mašić

30 S raznih strana

Regionalni tjednik || 25. prosinca 2018., br. 762/763

s raznih strana N

ekoć davno živio je jedan kralj koji je zbog svoje pravednosti bio vrlo omiljen među podanicima. Imao je tri kćeri, nadaleko poznate po ljupkosti i ljepoti. Najmlađa je bila i najljepša, te su se mnogi prinčevi iz okolnih kraljevina natjecali za njezinu naklonost. U blizini dvorca prostirala se velika šuma prepuna stoljetnih stabala. U sjeni najvećeg hrasta skrivao se duboki bunar. Kraljevna bi svakog dana odlazila u šetnju i sjedila kraj starog zdenca. Sa sobom bi ponijela i prekrasnu zlatnu loptu, pa se zabavljala bacajući je i hvatajući. Tako je bilo i tog jutra. Ali čim je bacila loptu u zrak, odostraga je obujme snažne muške ruke. Kraljevna protrne, a lopta padne na zemlju i otkotrlja se do korijena drveta. – Isuse, kak si me splašil! – cikne ona pa se okrene i cmokne muškarca u seljačkoj odori u obraz. Međutim, odmah se snuždi i obori pogled. – Kaj je? Vidim da nekaj nije v redu. – Ma pusti me, stari planira veliki bal za tri tjedna, hoče mi najti ženika! Mladić se ražalosti: – Znal sam. Znal sam da je ovo kaj mi imamo samo san i da se uskoro budemo zbudili. Tvoj stari nikad nebu pristal da se udaš za kmeta. – Kaj ti je! Stari je zadrti do kraja. Čast, ugled i pravednost, za ništ drugo ti ne zna moj tatica. A tak je naivan i praznovjeran da su to strahi. – Ček, ček, sad si mi dala jednu ideju. Imaš ti na tavanu kakve stare robe, kakva grofovska odela i to? – Imam, te škrinje več niko nije otpiral valjda sto let. – Čuj me, sutra vjutro donesi nekakvu finu robu koja bi mi pasala. Napravila buš ovak… – pa približi svoje usne njezinu uhu i iznese svoj smjeli plan do u detalje. Sutradan, za vrijeme večere, cijela se dvorska svita skupila u blagovaonici. Sluge su trčkarale oko njih. – Joj, kak je vruče – reče najmlađa kraljevna, pa otvori prozor koji je gledao u kraljevski vrt. U trenutku kad su sve sluge bile zauzete donošenjem jela iz kuhinje, začuje se kuckanje po vratima. – Ko je pak sad to? – upita kralj. – Bum ja, tata – skoči najmlađa kći. Pred vratima je stajala debela ljigava žaba. – Žaba! Došla je sim! – cikne ona. – I kaj ta žaba tu dela? Kraljevna brizne u plač, pa kroza suze ocu ispriča pripremljenu priču. – Ja sam se igrala z loptom

Božićne slike Božić nam je konačno došao! Vjerujem da se najmlađi najviše raduju zbog poklona koje su dobili. Slika poklona, Djeda Božićnjaka, okićenog bora, jaslica s Josipom, Isusom i Marijom najčešća je slika Božića. To je ona romantična slika. Sljedeća slika je slika divljenja, gdje su se Josip i Marija divili svemu onome što su im govorili pastiri, Šimun i mudraci koji su kasnije došli pokloniti se Isusu. U Lukinom evanđelju čitamo da su se Josip i Marija divili svim tim riječima. No, sljedeća slika je slika neizvjesnosti, a to je situacija kad je Šimun, nakon blagoslova, rekao Mariji da će joj mač probosti dušu. Iako Marija

tada nije razumijela te riječi, vjerujem da joj je srce bilo uznemireno. Život s Isusom išao je dalje te u njegovoj tridesetoj godini započinje slika nade. Isus, svjetlo svijeta, onaj koji govori s autoritetom Božjim, daje napaćenom narodu nadu. Govori im, blago vama ako ste tužni jer ćete se utješiti, blago vama ako ste žedni i gladni pravednosti jer ćete se nasititi, blago vama ako ste čista srca, blago vama ako ste mirotvorci jer ćete Boga gledati… Ta je poruka bila melem za rane narodu onoga vremena, a jednako tako ta poruka, poruka nade, važna je i nama danas. Nakon slike nade dolazi tragična slika, kada ondašnje vlasti uhićuju Isusa pravednika i osuđuju ga na smrt. Kao da je sve nestalo, kao da se nada ugasila,

kao da je zlo pobijedilo dobro… Pa ipak, to je bila žrtva naknadnica za tvoje i moje grijehe. Samo preko Kristove žrtve možemo postati slobodni od grijeha! I zato već treći dan dolazi slika pobjede! Grob nije mogao zadržati Božjega Sina u svojim lancima, već je Isus uskrsnuo i pobijedio smrt. To je pobjedonosna slika! Isus pobjeđuje smrt te nam daje mogućnost da ti i ja isto tako pobijedimo smrt — ako prihvatimo njegovu žrtvu na križu. Slijedi slika slave kad čitamo u Bibliji da Isus sada sjedi s desne strane našeg Nebeskog Oca i posreduje za nas kao jedini posrednik i jedini zagovornik! Taj Isus vratit će se u velikoj slavi da povede sve nas, bilo žive, bilo mrtve, u vječno kraljevstvo i vječnu slavu!

INES HRAIN: RASKRINKANE BAJKE

Žabac kraljević Ekskluzivno objavljujemo prvu u nizu humoreski poznate varaždinske književnice Ines Hrain, ispričanih na drugačiji, neočekivan i zabavan način!

O autorici Ines Hrain najčitanija je varaždinska književnica, autorica romana „Najdeblja“, „Sjajni je bal“, „Kolagen“, „Pusti otok“, „Švedska grenčica“ i „Za Rusiju s ljubavlju“. Piše duhovitim, prepoznatljivim stilom, u varaždinskom duhu. Dva romana prevedena su joj i objavljena u Sloveniji. Svi njezini naslovi nalaze se među prvih 20 na listama čitanosti. Njezin krimić „Švedska grenčica“ HRT je adaptirao u radiodramu. Knjige joj se nalaze u digitalnom obliku i na svjetskim internetskim knjižarama (Kindle, Smashwords, Cobo...). Po zanimanju je diplomirana učiteljica; udana je i majka sina Ivana.

v šumi i lopta mi je opala v bunar. Ta je žaba skočila pa mi je zvadila loptu. Ali sam joj morala obečati da bude jela iz mojega tanjura i spala z menom v krevetu! A ja sam, jadna, v tom trenutku sve obečala – pa poprati svoje riječi s nekoliko prikladnih jecaja. Izvana se začuje tanki žablji glasić: – Pusti me nutra, ispuni kaj si obečala! – Neču! Fuj, mrzim ljigave žabe! Tad se javi stari kralj: – Kčeri moja, odgajal sam te v pravednosti i poštenju, kaj si obečala, to sad moraš i ispuniti. Makar se radilo i o jednoj žabi! Kraljevna, tobože mrzovoljno, ode do vrata pa uzme ljigavu žabu u ruke. Njezin je dragi čučao u grmu pod prozorom. – Zemi me k sebi za stol! – vikne on ponovno, promijenjenim glasom. Kraljevna donese žabu na stol, a žaba odmah uskoči u njezin tanjur s juhom. Zatim odgega do mesa, pa se veli-

kim skokom nađe u kolaču. – Nemrem jesti, želudec mi se okreče! – vrisne kraljevna zgađeno. Žaba joj na to skoči u krilo, pa se ponovno začuje tanašni glasić: – A sad me nosi k sebi v krevet spat! Obečala si! Kraljevna molećivo pogleda oca, no njegov je strog i častan pogled bio neumoljiv. – Draga kčeri, ono kaj našu kraljevsku obitelj razlikuje od ostatka sveta, to su stolječa pažljivog odgoja, učil sam te da prema svakome budeš časna i pravedna, a sad je prilika da to i dokažeš. Zemi žabu i nosi ju gore v sobu! Ona primi žabu s dva prsta jer joj je zaista bilo mrsko doticati ljigavo stvorenje. Krene stubama prema svojim odajama. – I zapamti si, dobro se z dobrim vrača! – obodri je još kralj na odlasku. Čim je stigla u sobu, brzo skoči do prozora. Njezin je dragi stajao ispod bršljana čije su se vitice protezale sve do vrha dvorca, uza sam

Gdje si ti? Jesi li dio te velike Božje slike? Ukoliko nisi siguran, pridruži nam se da zajedno slikamo sliku tebe i mene od danas do vječnosti. prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Ovaj tjedan izašlo je božićno izdanje časopisa Obiteljski list, koji možete dobiti besplatno i bez ikakve obveze. Ukoliko ga želite imati, nazovite nas što prije na 042 311 202 kako bi osigurali na vrijeme Vaš primjerak. Časopis govori o praktičnom novozavjetnom kršćanstvu, tj. kako živjeti vjeru i uživati u njoj. Kristova Crkva Varaždin Vilka Novaka 48f www.kristova-crkva.hr

prozor njegove odabranice. – Odi gore, brzo! – šapne ona dolje prema njemu. Mladić se stane penjati uza zidine dvora, vođen slijepom ljubavlju prema svojoj dragoj. Nekoliko je puta skoro završio u mračnom bezdanu dok je ona gušila krikove straha u grlu. Konačno, uspije se uzverati i uvuče se kroz prozor u odaju mlade kraljevne. – Fala dragom Bogu! – baci mu se ona oko vrata. – Brže, evo ti još ove starinske cipele! – Joj, ovo kaj imam na sebi sigurno je staro dvesto let! – Tak treba, odlično zgledaš! Mladić stane navlačiti mekane čizmice od jelenje kože. – Daj ti hiti za to vreme žabu v zid. Kraljevna zavitla žabljim tijelom, žaba odskoči od zida i zakreketa kad padne na pod. – Daj sim – reče on pa tresne svom snagom žabom u zid. Žaba padne mrtva na pod, ostavivši trag na zidu. – To je to. Sad kak smo rekli. Počni kričati! Dvorcem se prolomi krik mlade djevojke. Uskoro u odaju nahrupi kralj s polovicom dvorske svite. Zastanu preneraženo na pragu. Masni trag žabe spuštao se niza zid, a nasred sobe stajao je prekrasan mladić kovrčave vrane kose u ruhu kakvo svijet nije vidio već više od stotinu godina. – Kaj je to sad? Ko si ti? Kaj se tu događa? – vikne kralj. – Tata, morala sam žabu staviti v krevet i zbilja mi se smučilo, nisam to više mogla trpeti, hitila sam ju v zid. I pogle sad kaj je iz žabe nastalo! Svi su u čudu gledali stasitog mladića. On se dostojanstveno nakloni. – Ja sam začarani kraljevič. Prije sto let jedna se copernica zaljubila v mene. Kad sam odbil njezinu ljubav, pretvorila me v debelu žabu. U žabljem sam liku moral ostati sve dok me neka prava kraljevna ne posedne za svoj stol i ne primi v svoj krevet. Beskrajno sam zahvalan mladoj dami – klekne on ispred kraljevne. – Ako bi smel zamoliti vaše kraljevsko veličanstvo za cenjenu ruku… Kraljevna radosno pristane. Nekoliko trenutaka vladala je potpuna tišina, a tad prozbori kralj: – Vidiš, kčerka, postupila si časno i sudbina te je nagradila. Proglašavam veliku svečanost v celom kraljevstvu, moja je kčer našla ženika! Vjenčanje je trajalo tri dana i još nam je jezik mokar i brada masna. Jer, čudni su putovi Gospodnji i mnoge su staze do istinske sreće.

S raznih strana

25. prosinca 2018., br. 762/763 || Regionalni tjednik

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA - HLADNE NOĆI U četvrtak većinom suho i prohladno uz sunčana razdoblja. Vjetar i dalje slab. Jutro hladno uz minuse, a dnevna temperatura će biti u laganom plusu. U petak bi trebalo biti uglavnom suho uz dosta oblaka. Bit će prohladno uz jutarnju temperaturu od -5 do -1, a najvišu dnevnu između 1 i 5 Celzijevih stupnjeva, u slučaju sunčanih razdoblja možda malo iznad. U subotu i nedjelju prognostički izračuni upućuju na dosta oblaka, ali uglavnom suho vrijeme. Jutra i dalje u minusu, a dani u laganom plusu. U ponedjeljak možda bude malo susnježice ili snijega, ali još nije sigurno. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/

IMPRESSUM UPRAVA Sandra Vlahek GLAVNI UREDNIK Josip Novak, jnovak@regionalni.com Novinari Irena Harači Pintarić (zamjenica glavnog urednika) iharaci@regionalni.com Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Višnja Gotal, vgotal@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Ivan-Goran Herman, igherman@regionalni.com Sandra Županić fotoreporter Ivan Agnezović, foto@regionalni.com GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Mirta Brozičević, mirta@regionalni.com Marta Konjačić, mkonjacic@regionalni.com

min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 24.12.)

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o. Anina 11, 42000 Varaždin

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

SURADNICI Denis Peričić Dalibor Flajpan

GIT d.o.o. Vatroslava Lisinskog 6, Tel 042/211-877 Radno vrijeme: PON – PET: 7-20 sati SUB: 7 – 14 sati

PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Sanja Đurkas, sdurkas@regionalni.com Tel. 042/290-781 MALI OGLASI: Ljiljana Simić ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri,čet i pet: 7,30 - 15 h

IVANEC Poljodom Gospodarska 2 Voćarna Bagrem Trg hrvatskih ivanovaca 9a LUDBREG Cvjećarnica Ruža Petra Krešimira 19, Radno vrijeme: od 7 do 16 h NOVI MAROF Benjak Remetinec 290 LEPOGLAVA Cvjećarnica Bagrem Hrvatskih pavlina 3a Tiskara Vjesnik

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.

Zbog odlaska u mirovinu, Ljekarnu Martinjak i Vuković na Trgu kralja Tomislava, 31.12.2018. preuzet će Ljekarna Varaždinske županije. Svim svojim pacijentima zahvaljujemo na dugogodišnjem povjerenju. Jasna Martinjak mag.pharm. i Vesna Vuković mag.pharm.

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 25. prosinca 2018., br. 762/763

UČENICI II. OŠ VARAŽDIN PREMIJERNO IZVELI PREDSTAVU “JA, KOMADIĆ” Učenici II. osnovne škole Varaždin briljirali su 20. prosinca na daskama varaždinskoga HNK-a u premijernoj izvedbi predstave „Ja, komadić“ nastale prema djelima „Čiji sam ja komadić“ Shela Silversteina i „Ja“ Phila Waechtera. Vježbe za predstavu započele su početkom prvog polugodišta, a vrijedni su učitelji II. OŠ uvježbavali stotinjak učenika viših i nižih razreda okupljenih u

razne skupine – plesnu, dramsku višeg i nižeg uzrasta, vjeronaučno-dramsku te glazbeno-scensku i zbor, objasnila je voditeljica dramske skupine viših razreda i učiteljica hrvatskog jezika Maja Šmic. Ponosan što je predstava do kraja ispunila gledalište varaždinskoga Kazališta, ali i na sve učenike i učitelje, bio je ravnatelj II. OŠ Ernest Habek,

koji je istaknuo da je ova predstava uvod u obilježavanje 70. obljetnice djelovanja škole. – Od danas pa sve do svibnja iduće godine u školi će se provoditi različite aktivnosti kojima ćemo obilježiti rođendan škole, a proslavu ćemo završiti velikim projektom, odnosno mjuziklom koji također spremaju učenici i učitelji škole – otkrio je ravnatelj Habek.

Varaždinke Lara i Mateja udružile snage i donirale rekordnih 745 čokolada

Ništa nije teško kad znaš da pomažeš najpotrebitije Lara Draganić učenica je petog razreda III. osnovne škole Varaždin, a već dvije godine svojim donacijama čini iznimna dobra djela Piše: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Dobro se dobrim vraća – to je ono je što je vodilo malenu Varaždinku Laru Draganić da prije dvije godine počinje skupljati čokolade i donirati ih varaždinskoj Socijalnoj samoposluzi. Prva donacija, kada joj je bilo samo osam godina, iznosila je 103 čokolade. Njezinom donacijom bili su svi zadivljeni, a naročito volonterka Socijalne samoposluge Mateja Bakulić, koja se potom sprijateljila s malenom Larom. – Oduševilo me da je dijete od samo osam godina svjesno da postoje ljudi i djeca koji si ne mogu priuštiti ni čokoladu. To je nešto predivno – rekla je Mateja Bakulić, volonterka Socijalne samoposluge.

Za prošli Božić Lara je donirala čak tri puta više čokolada – njih 345, da bi ovaj Uskrs u „Socku“ donijela 275 čokolada.

Ponosni su svi, od obitelji i učiteljica do prijatelja Uoči ovog Božića Lara i Mateja su udružile snage i rezultat je rekordna donacija. Skupile su 745 čokolada na opće oduševljenje svih. – Ma uopće nije bilo teško kad znaš da pomažeš onima kojima je to najpotrebnije. Lako se suzdržim jer nisam veliki obožavatelj čokolade, a svi su mi pomogli u skupljanju čokolada, od mame, tate, prijatelja i bratića do djeda i bake – naglasila je

Lara, učenica petog razreda III. osnovne škole Varaždin. – Učiteljice su ponosne, kao i prijatelji, koji me cijelo vrijeme pitaju kako to da ne dođem u napast da pojedem sve te silne čokolade! – dodala je Lara, koja od početka ove godine volontira u Socijalnoj samoposluzi. – To se sve dogovorila mama s tetom Matejom. Volontiram kad je ona tu – nasmijala se

Od ukupno 745 čokolada, Larinih je 535 10-godišnjakinja, najavivši još donacija. – Donaciju spremamo i za Uskrs. Cilj nam je nadmašiti brojku od 745, nadam se da ćemo uspjeti – zaključila je Lara.

VRIJEME JE ZA

Zimska sniženja

Kupite i sebi nešto.