RT 793 by Regionalni Tjednik

U ČAKOVCU ODRŽANA SJEDNICA VLADE

“Zeleno svjetlo” brzoj cesti Varaždin – Čakovec i pruzi do Zagreba Str. 2. i 3.

Regionalni VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

Tjednik

Plus

40.000 primjeraka

Besplatan primjerak | Broj 793 | 30. srpnja 2019. | ISSN 1846-8969 | www.regionalni.com

IMA LI RAZLOGA ZA BRIGU I NA VARAŽDINSKOM PODRUČJU?

NEMA NOVACA ZA ANALIZE

Županija prepolovila broj uzorkovanja vode za piće Str. 3.

Može li se jakuševački scenarij dogoditi i balama u Brezju? Str. 4.

VARAŽDINSKI HOTELIJER

Ernest Novak zaslužan za uspješan start Esplanade Str. 16. i 17.

Aktualno

Regionalni tjednik || 30. srpnja 2019., br. 793

MONTAŽA MINIKOTLOVNICE U KRLEŽINOJ ULICI DOBRO NAPREDUJE Na vrhu višestambene zgrade na adresi Miroslava Krleže 1a u Varaždinu posljednjih je dana živo. Naime, zahuktala se izgradnja minikotlovnice prema projektu kojim upravlja Vartop. Kako doznajemo od Zdravka Rogine, direktora Vartopa, u zgradi su već montirane podstanice ispred stanova, dok su na mjestu uklonjene stare kotlovnice postavljeni veliki spremnici za vodu.

AKTUALNO

– Pripremljeni su i bojleri za grijanje vode, a radovi teku po planu. Očekujemo da će zgrada u rujnu imati potpuno funkcionalno grijanje i toplu sanitarnu vodu – naglasio je Rogina. Ovaj pilot-projekt je pokrenut s ciljem da se građanima smanje računi, jer se problem previsokih računa proteže posljednjih 40 godina. Vrijednost radova je 4.056.679 kuna s PDVom. Radovi bi trebali biti gotovi najkasnije do 1. listopada. (jn)

PREMIJER ANDREJ PLENKOVIĆ I MINISTRI U ČAKOVCU ODRŽALI SJEDNICU VLADE REP

“Zeleno svjetlo” projektima br Varaždin – Čakovec i nove pruge

Željeznički promet prema Zagrebu preusmjerio bi se na pravac prema Lepoglavi i Golubovcu te dalje preko nove pruge prema Svetom Križu na dionicima Varaždin – Čakovec i Varaždin – Koprivnica – Virovitica, čime bi se brzina prometovanja vlakova vratila PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

tegijom, Krapinsko-zagorska i Varaždinska županija su u svojim prostornim planovima predvidjele izgradnju Nakon 14 godina, proteklog ove pruge. Novo rješenje četvrtka, 25. srpnja, sjednica ubrzat će željeznički promet Vlade Republike Hrvatske putnika i robe, a iz Čakovca i Varaždina do Zagreba puponovno je održana u Ča kovcu. tovat će se svePremijer Anga sat vremeNovom na – istaknuo drej Plenje ministar kov ić i željezničkom Butković. ministri prugom iz Čakovca I dok će su bose u Meravak u i Varaždina Međiđimurju do Zagreba ko r i s t i t i murpostojeća, s k o j prometovalo bi se ali obnovž u svega sat paniji ljena pr uiskoristili ga Ča kovec vremena za potvrđi– Varaždin, u Va r a ž d i n skoj vanje cijelog županiji zagoniza projekata. Ukupna vrijednost vara se gradnja tzv. lepoglavdogovorenih projekata koji ske spojnice, odnosno nove su predviđeni po točkama željezničke pruge između sjednice Vlade ili po ugovo- Lepoglave te Svetog Križa rima koji su uručeni nakon Začretja i Krapine. nje iznosi gotovo 3,4 milijarde kuna. Obilaznica

Lepoglavska spojnica

– Po tome je ova sjednica u Čakovcu referentna za daljnji razvoj Međimurja – istaknuo je premijer Andrej Plenković. Ali i ne samo za razvoj Međimurja već i cjelokupnog sjevera Hrvatske. Naime, i u susjednoj Varaždinskoj županiji se s nestrpljenjem očekivao nastup Olega Butkovića, ministra mora, prometa i infrastrukture, koji je konačno potvrdio projekt gradnje nove željezničke pruge prema Zagrebu, kao i obilaznice Nedelišća i Pušćina, kojom se st varaju preduvjeti za buduću brzu cestu Varaždin – Čakovec. – Strategijom prometnog razvoja od 2017. do 2030. godine predviđena je izgradnja nove pruge Krapina – Golubovec na pravcu prema Varaždinu, Kotoribi, Murakeresztúru, Bratislavi i Beču, kao dio razvojne strategije modernizacije i razvoja željezničkog prometa u Hrvatskoj. U skladu sa stra-

Nedelišća i Pušćina nudi se kao optimalno rješenje u dužini od 6,34 kilometra

– Ovakvo idejno rješenje je u skladu s europskim politikama kojima je predviđeno povećanje prijevoza putnika i tereta željeznicom kao dugoročnim opredjeljenjem – dodao je Butković.

Prometni čepovi

Osim obnavljanja dionice pruge između Čakovca i Varaždina, radit će se i na pruzi Varaždin – Dalj, na dionici Varaždin – Koprivnica – Virovitica. Radovima će se obuhvatiti ukupno 116 kilometara pruge, a po završetku zahvata brzina prometovanja vlakova vratit će se na 100 kilometara na sat. Time se stvaraju preduvjeti za buduću brzu željezničku vezu od Čakovca preko Varaždina do Zagreba.Druga dobra vijest

100,6 je da Vlada RH podupire realizaciju projekta izgradnje obilaznice naselja Nedelišća i Pušćina. S obzirom na to da se u lokalnom prometu ne koristi mogućnost prometovanja autocestom, na dionici između Varaždina i Čakovca

milijuna kuna procijenjena je ukupna vrijednost projekta obilaznice Nedelišća i Pušćina te buduće brze ceste Varaždin – Čakovec stvaraju se prometni čepovi. Mještani naselja Nedelišće i Pušćine najviše su izloženi ovom problemu jer im ispred kuća dnevno prođe i do 20.000 vozila. – Izgradnja obilaznice u dužini od 6,34 kilometra

optimalno je rješenje. Osim daljnje razrade projekta obilaznice Nedelišća i Pušćina, posebnom studijom planira se analizirati šire područje prometnog pravca Varaždin – Čakovec te predložiti izvedivo i isplativo rješenje kojim

bi se uklonile te smetnje i povećala sigurnost na potezu kojim su povezana dva županijska središta. Procijenjena vrijednost cjelokupne investicije je 100,6 milijuna kuna – zaključio je ministar Butković.

Aktualno

30. srpnja 2019., br. 793 || Regionalni tjednik

MIJENJA SE STOLARIJA NA ZGRADI VARAŽDINSKOG FOI-ja, RADOVI VRIJEDNI 2.100.000 KUNA U tijeku je zamjena 167 prozora u prizemlju, na prvom i drugom katu te u potkrovlju zgrade u Pavlinskoj ulici u kojoj je smješten Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu. Za izradu glavnog projekta zadužena je bila Tamara Čelar, dipl. ing. arh, uz konzervatorski nadzor Konzervatorskog odjela u Varaždinu. Ukupna vrijednost projekta sa svim radovima

iznosi 2.100.000 kuna s PDV-om, objasnio je dekan prof. dr. sc. Neven Vrček. Razlog zamjene je, dodaje dekan FOI-ja, dotrajalost postojeće stolarije i povećanje energetske učinkovitosti zgrade jer stara stolarija datira iz 1970-ih godina. Pregled, priprema i zamjena prozora počeli su u travnju ove godine, a plani-

rani kraj radova je 31. rujna. Današnji oblik ključa dvokrilna zgrada ima od 1691., ali je sve od požara 1776. do danas više puta obnavljana i adaptirana. – Ponosni smo što doprinosimo vizuri središnjeg gradskog trga i nerijetko zgradu pohode turisti – naveo je dekan Vrček, uz podatak da je zgrada FOI-ja najstarija zgrada Sveučilišta u Zagrebu u kojoj se odvija nastava.

PUBLIKE HRVATSKE

rze ceste do Zagreba

u Začretju i Krapini. Najavljena je i obnova pruge a na 100 kilometara na sat.

Ministarstvo zdravstva financira interventni kardiološki tim

DIO LOKALNIH VODOVODA FUNKCIONIRA BEZ NADZORA

Zašto je Županija prepolovila broj uzorkovanja vode za piće?

Ostvarenost Plana monitoringa u javnoj vodoopskrbnoj mreži za redoviti monitoring u Varaždinskoj županiji seže do jedva 51,9 %, dok je u Šibenskoj čak 108 % PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

U sklopu Mreže intervencijske kardiologije već se 15 godina provodi intervencijsko liječenje akutnoga srčanog infarkta u Hrvatskoj. U tom se segmentu vrlo uspješnim rezultatima nametnula Županijska bolnica Čakovec, u koju dolaze pacijenti iz Međimurske, ali i susjednih županija, Varaždinske i Koprivničko-križevačke. No, iako ima vlastiti interventni kardiološki tim, čakovečka bolnica ne nalazi se u Mreži intervencijske kardiologije. – Mi smo jedina županija u Hrvatskoj u ovom trenutku koja iz vlastitog proračuna već dvije godine financira interventnu kardiologiju, za što nam je potrebno oko 4 milijuna kuna. S druge pak strane, prihvatom oko 1500 pacijenata spasili smo brojne živote, ali i u velikoj mjeri rasteretili druge bolničke centre. Znatno se skratilo i vrijeme u kojem pacijenti prime odgovarajuću skrb jer se, umjesto transpor-

ta u neku od zagrebačkih bolnica, dovoze na liječenje u Čakovec – istaknuo je međimurski župan Matija Posavec. Na sjednici Vlade potvrđeno je da će se ova pogreška ispraviti. – Vlada podupire inicijativu za osiguranje pružanja i financiranja usluga intervencijske kardiologije u Županijskoj bolnici Čakovec, u cilju unapređenja zdravstvene zaštite, podizanja dostupnosti i kvalitete zdravstvenih usluga stanovnicima Međimurske i okolnih županija. Uključenjem čakovečke bolnice u mrežu ustanova koje provode intervencijsku kardiologiju osigurat će se pravovremeno zbrinjavanje pacijenata s akutnim srčanim incidentom s područja cijele sjeverozapadne Hrvatske. Za ovu potrebu smo u 2019. godini u proračunu Ministarstva osigurali više od 40 milijuna kuna – poručio je ministar zdravstva Milan Kujundžić.

neosiguravanje financijskih sredstava od strane Županije, a ona je prema Zakonu iste dužna osigurati – ističu u Zavodu za Iako u javnosti prevladava mi- javno zdravstvo. Dakle, iako je monitoring vode za piće iz disšljenje da je voda u Varaždinskoj županiji iznimne tribucijske mreže lani čistoće, Izvještaj na području VaHrvatskog zaraždinske župaIspada da je nije trebao biti voda za javno varaždinskom obavljen 206 zdravstvo o puta, ostvazdravstvežupanu važnija reno je tek noj ispravturistička 114 uzoranosti vode za ljudsku ka. Najgora promidžba balonom potrošnju u situacija je nego monitoring RH za 2018. ipak u lokalgodinu sugenoj vodoopvode rira da u lokalskrbi. Naime, od 46 lani izunim vodovodima nemamo pitku i zetih uzoraka vode, čak čistu vodu 365 dana u godini. 38 ih je bilo kemijski i mikrobiološki neispravno. – Najčešći razlog neispravZakon je jasan Naime, pravne osobe koje nosti vode u vodoopskrbnoj obavljaju djelatnost javne vo- mreži lokalnih vodovoda bilo doopskrbe moraju obavljati je mikrobiološko onečišćenje. ispitivanje vode na crpilištima Imajući u vidu poražavajuću kojima upravljaju. Riječ je o mo- situaciju i brojnost lokalnih nitoringu sirove – neprerađene vodovoda na svom teritoriju, vode, koja se ne distribuira po- neke su županije (npr. Varažtrošačima bez prethodne obra- dinska, Krapinsko-zagorska) de i/ili barem dezinfekcije. Lani većinu dostupnih financijskih se kod 19 uzorkovanja utvrdilo sredstava usredotočile na prada tri uzorka vode (15 %) nisu ćenje kvalitete vode u lokalnim bila kemijski i mikrobiološki vodovodima, a smanjile broj ispravna. Štoviše, spomenuti uzoraka u javnim vodovodima, izvještaj ukazuje da ostvarenost jer su dugogodišnji prethodni Plana monitoringa u javnoj rezultati pokazivali da je javna vodoopskrbnoj mreži za redo- vodoopskrba sigurna – zakljuviti monitoring u Varaždinskoj čuju u Zavodu. Nažalost, ispada županiji seže do jedva 51,9 %, da je varaždinskom županu važnija turistička promidžba dok je u Šibenskoj čak 108 %. – Glavni je razlog nepotpune balonom nego monitoring vode realizacije Plana monitoringa za piće u javnoj vodoopskrbi,

na koju su priključena 144.252 stanovnika. No, mjesta za uznemirenost nema jer, kako doznajemo u Zavodu za javno zdravstvo Varaždinske županije (ZJZVŽ), većina prošlogodišnjih zdravstveno neispravnih uzoraka potječe iz lokalnih vodovoda (razlog neispravnosti – nesukladnost u pogledu mikrobioloških parametara), dok nije bilo neispravnih uzoraka iz sustava javne vodoopskrbe. – Kada bi neki od parametara ukazivali na bilo kakav problem, kontaktirali bi se isporučitelji vodnih usluga kako bi poduzeli sve potrebno za uklanjanje istoga. Velik dio stanovništva opskrbljuje se vodom putem lokalnih vodovoda, kojih na području Varaždinske županije

Najgora situacija je u lokalnoj vodoopskrbi, od 46 lani izuzetih uzoraka vode, 38 ih je bilo neispravno ima 21. Odnosno, broj stanovnika koji nisu priključeni na javne vodoopskrbne sustave nije zanemariv. Lokalnim vodovodima upravljaju neposredni korisnici, koji su i financirali njihovu izgradnju. Kod njih uglavnom nije uspostavljen sustav kontrole zdravstvene

ispravnosti vode, nego se ona provodi prema potrebi i procjeni korisnika – ukazuju tehnička voditeljica za vode Irena Tomiek, dipl. ing., i voditeljica Djelatnosti za zdravstvenu ekologiju ZJZVŽ-a Ivana Boltižar, dipl. san. ing. Napominju i da se kontrola vode za ljudsku potrošnju iz lokalnih vodovoda provodi temeljem Plana monitoringa, koji donosi Ministarstvo zdravstva u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i županijskim zavodima za javno zdravstvo. – Planom monitoringa obuhvaćeni su lokalni vodovodi koji vodom opskrbljuju više od 50 ljudi ili isporučuju više od 10 m3 vode po danu. Sukladno tomu, može se zaključiti da za jedan dio lokalnih vodovoda ne postoji praćenje ni uvid u zdravstvenu ispravnost vode – ističu.

Održavajte mrežu

Na kraju spomenimo i to da se, kada je riječ o javnoj vodoopskrbi, najveći postotak neispravnih uzoraka zapravo bilježi kod vlasnika građevina. – Unutarnja vodoopskrbna mreža je sustav cijevi, ventila, slavina, sanitarnog pribora i drugih priključaka unutar stambenih i drugih građevina nakon vodomjera. Za tu mrežu odgovoran je korisnik, odnosno vlasnik građevine, a ne javni isporučitelj vodnih usluga javne vodoopskrbe – zaključuju iz Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije.

Aktualno

Regionalni tjednik || 30. srpnja 2019., br. 793

IMA LI RAZLOGA ZA BRIGU I NA VARAŽDINSKOM PODRUČJU?

Može li se jakuševački scenarij dogoditi i balama u Brezju?

Visoke temperature čest su uzrok samozapaljenja otpada – nakon požara na odlagalištu nedaleko od Totovca u svibnju, vatrogasci iz 28 postrojbi vodili su borbu s ogromnim požarom u Reciklažnom dvorištu na zagrebačkom Jakuševcu PIŠE: GORAN MALIŠ gmalis@regionalni.com

ispod 800 stupnjeva. Ima starih šperploča od kreveta i drugog namještaja koji je napravljen pomoću ljepila koje ima aditive. Ti aditivi kod sagorijevanja razvijaju dioksine.

Čak 158 vatrogasaca s 53 vatrogasna vozila borilo se 24. srpnja s požarom u Reciklažnom dvorištu na zagrebačkom Jakuševcu koji je zahvatio 100 četvornih metara odbačenog namještaja, pa su vatrogasci gotovo cijelu noć gasili vatru iz koje je sukljao gust dim vidljiv sa širega gradskog područja, u jednoj od logistički najvećih intervencija zadnjih godina. Iako drugog dana više nije bilo otvorenog plamena, u velikom dijelu Novog Zagreba još se dugo osjećao ostatak dima s Jakuševca i, kako su rekli građani, “nesnosan smrad”. Brojni su Zagrepčani u svojim objavama na društvenim

Razina štetnih čestica kod Jakuševca bila je skoro 30 puta iznad dozvoljene granice mrežama isticali da i dalje osjećaju smrad i u drugim dijelovima Zagreba, a posebna se tema povela oko PM10 čestica, čija je razina na mjernoj postaji 3 u Dugavama bila skoro 30 puta iznad dozvoljene granice. Naime, prema podacima o kvaliteti zraka Grada Zagreba i Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada, PM10 čestice su manje od 10 mikrometara i njih udišemo zajedno sa zrakom. One su

Požar kod Totovca

Nedavno gorjelo u Totovcu

Požar u Jakuševcu

mješavina kemijskih spojeva te da ne treba stvarati paniku jer ne postoji opasnost i vode. Zbog svoje veličiza stanovništvo, ne prodiru duboko predsjednik u pluća, omoJesu li bale u Ud r u ge z a gućavajući zaštitu štetnim keBrezju, kojih, za okoliša mikalijama razliku od Totovca, Jakušeda dopiru do navec Ratima oko 100.000 tona, ši h u nuko Betarnjih de kov ić prijetnja od požara organa. poručio daleko većih To m o ž e i m je da u zrokovat i mjerni urerazmjera? niz oboljenja, đaji ne mjere uključujući kartoksične tvari. – Mjerni uređaj cinom. Posljedice se postavljen kraj igrališta mogu pojaviti već nakon sat vremena udisanja čestica. ne mjeri dioksine, kanceroIako iz Grada Zagreba uvje- gene spojeve koji nastaju pri ravaju da je sve pod kontrolom sagorijevanju na temperaturi

Prisjetimo se da je slične razmjere imao i veliki požar 25. svibnja na odlagalištu smeća nedaleko od Totovca, na odlagalištu mješovitoga komunalnog otpada, koji se ubrzo proširio na deponij plastičnog otpada. U požaru je u potpunosti izgorjelo oko 2700 tona balirane plastike, i to na površini od oko 1000 četvornih metara. Provedenim kriminalističkim istraživanjem, kao i provedenim očevidom u kojem je na mjestu događaja sudjelovao inspektor zaštite od požara, utvrđeno je da je požar izbio zbog samozapaljenja otpada nataloženoga dugogodišnjim odlaganjem raznog smeća, ali dim, koji se protezao visoko u zrak i koji se mogao vidjeti gotovo do Zagreba, nosio je tada i neugodan miris, koji je zabrinuo mještane okolnih naselja. Trebamo li se zabrinuti i mi na varaždinskom području za našu sigurnost u ove vruće ljetne dane kada se temperature vrlo rijetko spuštaju ispod 30 stupnjeva? Jesu li bale u Brezju, kojih, za razliku od Totovca, ima oko 100.000 tona, prijetnja od požara daleko većih razmjera? A da o mirisu i štetnim utjecajima na okoliš i građane ne govorimo, znamo li što se sve nalazi u njima već punih 14 godina na ulazu u Varaždin?

AKO BILO GDJE UOČITE DIM ILI VEĆI PLAMEN, BEZ DVOJBE NAZOVITE VATROGASCE

Varaždinski vatrogasci o balama u Brezju – Ovakve požare na otvorenom uglavnom uzrokuje tzv. egzotermna kemijska reakcija, koja dovodi do značajnog porasta temperature unutar odloženih otpadnih tvari. Nakon što se razvije temperatura dovoljna za paljenje, izbija požar kojem je u gomili smeća teško pronaći žarište. Zato je nužno radnim strojevima razgrnuti nagomilani otpad. Ponekad ga vatrogasci pronađu na 18 metara dubine i pokušajte zamisliti koliko treba vremena da se ukloni 1000 kubika otpada koji gori ili tinja kako bi se ogromnim utroškom vode saniralo žarište požara – ističe Ivica Labaš, zapovjednik Javne

vatrogasne postrojbe Grada Varaždina. – Kod svih odlagališta takve vrste bilo bi idealno da postoji prostor od nekih 5 metara kroz koji bi vatrogasci, dođe li do požara, mogli reagirati i prolaziti svojim vozilima, a i lakše bi nam bilo držati vatru pod nadzorom uz takve zone. Drago mi je da su naš savjet prihvatili u Univerzalu nakon što smo ondje imali nekoliko intervencija gašenja, napomenuvši im da je bolje otpad odlagati na više manjih zona nego na jednu veliku, koju u slučaju požara teško možemo u kraćem vremenu ugasiti. O mogućnostima zapaljenja baliranoga komunalnog

otpada u Brezju Labaš nije želio davati nikakve procjene jer mu to nije ni struka. Zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Varaždina poziva sve građane da ako bilo gdje uoče dim ili veći plamen, bez dvojbe nazovu vatrogasce, jer je daleko lakše ugasiti požar kada je u početnoj fazi nego kada vatra zahvati velik dio površine, koju je kasnije teže ugasiti i gašenje traje puno duže. U svakom slučaju, razloga za ozbiljnost ima dovoljno jer je gotovo uvijek uzrok samozapaljenja organska komponenta, a koja je u zadnjim analizama u baliranom otpadu u Brezju pronađena u značajnim količinama.

30. srpnja 2019., br. 793 || Regionalni tjednik

Svim stanovnicima grada Varaždina i Varaždinske županije čestitamo

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti!

VARAŽDINSKA PEKARNICA

Oglasi

Aktualno

Regionalni tjednik || 30. srpnja 2019., br. 793

REAKCIJA HUOM-a VARAŽDIN I KoHOM-a VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

“Obiteljski liječnici konstantno ulažu u svoje obrazovanje i medicinsku opremu” Cjelovita skrb te koordinacija zdravstvenog zbrinjavanja pojedinca, obitelji i lokalne zajednice zahtijevaju multidisciplinarni pristup i timski rad Podružnica Hrvatske udružbe obiteljske medicine (HUOM) Varaždin i Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) Varaždinske županije reagirale su na članak o liječnicima obiteljske medicine i dežurstvima koji je objavljen u Regionalnom tjedniku broj 791. Podsjetimo, predsjednica HUOM-a za Varaždin je prim. Tatjana Cikač, dr. med. – Obiteljska medicina se smatra temeljem primarne zdravstvene zaštite u svim zdravstvenim sustavima u svijetu. Liječnik obiteljske medicine je odgovoran za pružanje kontinuirane zdravstvene zaštite populacije koja ga je izabrala, što podrazumijeva pružanje zdravstvene zaštite kroz sve životne dobi. On također pruža sveobuhvatnu skrb za pacijente, a često i njihove obitelji, s naglaskom na promicanje zdravlja, prevenciju bolesti i zbrinjavanje kroničnih bolesti. Cjelovita skrb i koordinacija zdravstvenog zbrinjavanja pojedinca, obitelji i lokalne zajednice zahtijevaju multidisciplinarni pristup i timski rad – ističu liječnici okupljeni u ovim udrugama. Također ističu da organizacija rada ordinacije obiteljske medicine predstavlja poseban izazov i svi zaposlenici ordinacije odgovorni su za njezin razvoj te da uspješnost i kvaliteta rada tima liječnika obiteljske medicine ovise prije svega o stručnosti, znanju i vještinama članova tima. – Uz znanje, za kvalitetan rad u našim ambulantama potrebna je i adekvatna oprema koja može brzo i učinkovito potpomoći zaokruživanju dijagnostičkog i terapeutskog procesa. Zbog toga kontinuirano ulažemo u opremanje svojih ambulanata: kompjutoriziranim EKG-om, spirometrom, ultrazvukom, elektrokauterom, terapeutskim laserom, elektrostimulatorom, inhalatorom, krioterapijom,

Sveobuhvatna skrb Organizacija rada ordinacije obiteljske medicine predstavlja poseban izazov i svi zaposlenici ordinacije odgovorni su za njezin razvoj te za uspješnost i kvalitetu rada tima liječnika obiteljske medicine opremom za male kirurške zahvate. Na taj način svojim pacijentima pružamo niz dijagnostičkih i terapijskih postupaka i većinu problematike rješavamo u svojim ambulantama. U sve navedeno ulažemo

isključivo svoje resurse: vrijeme, novac, znanje. Cijena našeg rada uvelike ovisi o kvaliteti rada i uslugama koje pružamo, stoga neprestano moramo ulagati vlastita sredstva u opremanje svojih ambulanata, kao i u

vlastitu edukaciju, kako bismo zadovoljili sve kriterije. Naše usluge traže brojni pacijenti, a to je stoga što možemo i znamo pružiti rješenja zdravstvenih problema i dati najsvrsishodniji savjet – rekli su iz navedenih

udruga objašnjavajući kolika su ulaganja potrebna.

Prihodi i troškovi

Liječnici s područja Varaždinske županije objašnjavaju i koliko moraju uložiti te koliki

su im troškovi po ambulanti. – Naši prihodi se sastoje od hladnog pogona, glavarine i DTP postupaka. Hladni pogon je fiksni dio, jednak za sve ordinacije i iznosi 17.442,94 kune, a podrazumijeva plaću liječnika (minimalna plaća, uvećana za doprinose) i medicinske sestre te ostale troškove (energija i komunalne usluge, zbrinjavanje komunalnog i medicinskog otpada, održavanje, troškovi telefona i interneta, čišćenja, knjigovodstva i ostaloga). Glavarina je zadana brojem osiguranika, a obračunava se prema koeficijentima koji su određeni prema dobi populacije koju ordinacija zbrinjava. Glavarina podrazumijeva plaću liječnika (razlika do pune plaće prema Kolektivnom ugovoru uvećana za doprinose) i ostale troškove (lijekovi i potrošni materijal). Treći dio prihoda čine DTP postupci. Preko DTP postupaka se prihodi ostvaruju prema izvršenju i osnovica su za izračunavanje ostalih prihoda. Iz svega navedenoga i više je nego očito da dobar dio vlastitih sredstava moramo uložiti u svoje ambulante kako bismo zadovoljili i ostvarili sve navedene kriterije, pa iznošenje podataka o iznosima naših plaća je neutemeljeno te kao visokoobrazovani kadar s obzirom na odgovornost posla i uvjete rada zasigurno u ovom trenutku nismo preplaćeni, posebice ako se usporedimo s liječnicima u zemljama Europske unije, kojoj i sami pripadamo. Ističemo i dalje kako su kolege u domovima zdravlja u neravnopravnijem položaju jer se radi o mladim liječnicima koji također pružaju jednaku kvalitetu rada i usluge svojim pacijentima, međutim, uz osnovnu plaću ne mogu ostvariti dodatne prihode (temeljem izvršenih DTP postupaka) – jasni su liječnici obiteljske medicine.

SVJEŽI PODACI DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU ZA VARAŽDINSKU ŽUPANIJU

Pozitivni prirodni prirast imaju samo tri općine Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je podatke o prirodnom kretanju stanovništva Republike Hrvatske u 2018. godini. U 2018. zabilježen je porast broja živorođene djece na razini države u odnosu na prethodnu godinu za 1,1 %, tj. rođeno je 389 djece više nego u 2017. godini. Lani je tako živorođeno 36.945 djece, a nažalost bila su 164 mrtvorođena djeteta. Od živorođene, 19.078 ili 51,6 % bilo je muške djece i 17.867 ili 48,4 % ženske djece. Također, u 2018. zabilježen je pad broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrla je 771 osoba ili 1,4 % manje nego u prethodnoj godini. Prošle godine umrlo je u Hrvatskoj 52.706 ljudi.

To znači da nam je prirodni prirast negativan, odnosno umrla je 15.761 osoba više nego što ih je rođeno. DZS

Općine Petrijenec, Beretinec i Ljubešćica jedine se mogu pohvaliti da imaju više rođenih nego umrlih je objavio i da su lani sklopljen 19.921 brak. Lani je bilo i 6125 pravomoćno razvedenih brakova. U Varaždinskoj županiji lani je živorođeno 1435 djece, bilo je nažalost

šest mrtvorođenih, a umrlo je 2179 osoba. Ovo znači da imamo negativni prirodni prirast od 744 ljudi. Također, u 2018. u našoj je županiji sklopljeno 776 brakova, ali bilo je i 277 razvoda. Samo tri općine u Varaždinskoj županiji imaju pozitivan prirodni prirast, to su Petrijenec, Beretinec i Ljubešćica. U Općini Beretinec je rođeno 18ero djece, a umrlo je 17 ljudi, pa je prirodni prirast jedan. U Općini Ljubešćica rođeno je 21 dijete, a preminulo 18 osoba, pa pozitivni prirodni prirast iznosi tri. U Općini Petrijanec najveći je pozitivni prirodni prirast. Rođeno je 70 djece, umrlo 47 osoba, pa je prirast u plusu za 23-oje ljudi.

Oglas

30. srpnja 2019., br. 793 || Regionalni tjednik

. 7 0 . 1 3 E D E J I R S d O 8. 0 . 4 0 E J L do NEDJE Pile domaće za pečenje svježe

Sir Tilzit Bayernland

Riža okruglo zrno Scotti 1kg

1L=19,94kn

Deodorant Axe 50ml razne vrste roll on

-40%

97 kn

1L=239,40kn

Rajčica pasirana 500g

Kava Rio Exclusive 500g

47 kn

1L=5,98kn

1L=10,94kn

1kg=39,94kn

Keks Batons nougat 250g Kraš

Čokolada Primola tiramisu 248g

-33%

97 kn

1kg=39,88kn

1kg=40,20kn

Deterđent Ariel 3,9kg za 60 pranja

Omekšivač Lenor razne vrste 930ml

1kg=19,68kn

-22%

-33%

Mlijeko Lakto 2,8% m.m. 1L

Ocat Aceto Balsamico 500ml

Tjestenina rezanci široki sa jajima 400g

ER SUP A N CIJE 97

za kg

-18%

1kg=38,53kn

ER SUP A N CIJE

Kobasica planinska 1kg

Sok Cockta Original 1,5L

-18%

za kg

Pivo Sarajevsko Premium 0,5L

Pileći medaljoni panirani 700g

1kg=5,98kn

Ulje suncokret 1L

-17%

47 kn

Deodorant Dove 50ml razne vrste roll on

-20%

97 kn

1L=239,40kn

Ulje maslinovo Komina 1L Rocchi

97 kn

Gel za tuširanje Axe 250ml razne vrste

-18%

97 kn

1L=55,88kn

ER SUP A N CIJE

-23%

97 kn

1kg=19,22kn

Domestos Pine, Citrus 750ml

-23%

97 kn

1L=13,29kn

Ajax za staklo s pumpicom 750ml razni mirisi

97 kn

1L=13,29kn

97 kn

1L=10,72kn

Perlice mirisne Lenor za rublje 210g

ER SUP A N CIJE

97 kn

1kg=142,71kn

Finish tablete za suđe Classic 136kom

97 kn

1pranje=0,43kn

Optujska ulica 182 | Zrinskih i Frankopana 2 RADNO VRIJEME: PON - SUB od 7:00 do 21:00h | NED Hipermarket od 8:00 do 13:00h Supermarket od 7:00 do 13:00h

Gradovi i općine

Regionalni tjednik || 30. srpnja 2019., br. 793

ZAVRŠENA ANINA ULICA, UREĐUJE SE PARKIRALIŠTE U PREŠERNOVOJ Zamjenik varaždinskoga gradonačelnika Zlatan Avar obišao je 24. srpnja novoobnovljenu Aninu ulicu u Varaždinu, u društvu Željka Bunića, direktora Varkoma, i Roberta Krajcera, privremenog pročelnika Upravnog odjela za komunalni sustav, urbanizam i zaštitu okoline. U njezinu je obnovu uloženo nešto više od 1,6 milijuna kuna.

Grad Varaždin je financirao uređenje ceste i nogostupa te ostale radove s 1,4 milijuna kuna, a Varkom je s još oko 200.000 kuna sudjelovao u izgradnji vodovodne mreže. Radovi su počeli 6. svibnja, završeni su 19. srpnja, a izvođač je bio Colas. Obnovljena su 303 metra dionice. Proteklog tjedna počelo je i uređenje parkirališta u Prešernovoj ulici.

– Počeli su radovi koji bi trebali biti gotovi u idućih mjesec dana. Drveće se neće rušiti, osim jednog u južnom dijelu parkirališta, gdje ide proširenje parkirališta – rekao je Krajcer. Nedavno su počeli i radovi u Ulici Dobriše Cesarića, koji trebaju biti gotovi u kolovozu. To je investicija vrijedna 873.000 kuna.

RADNJE U CENTRU MOGU SE REKLAMIRATI NA ORIGINALAN NAČIN

Grad Varaždin daje poticaje svojim obrtnicima, poduzetnicima i OPG-ovima Za Poduzetnički fond Grada Varaždina ove je godine u proračunu planirano 790.000 kuna

PIŠE: SANDRA ŽUPANIĆ szupanic@regionalni.com

U Gradskoj vijećnici Grada Varaždina u petak, 26. srpnja, predstavljeni su programi poticaja obrtnicima, poduzetnicima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima s područja Grada Varaždina u 2019. godini. Poticaje su predstavili zamjenik gradonačelnika Zlatan Avar, privremeni pročelnik Upravnog odjela za EU projekte, upravljanje imovinom i gospodarstvo Tomislav Bogović i direktorica Turističkog ureda Turističke zajednice Grada Varaždina Jelena Toth. Izmjenom koju je donijelo Gradsko vijeće Grada Varaždina na prethodnoj sjednici omogućeno je gradonačelniku donošenje zaključka o oslobađanju varaždinskih obrtnika i trgovaca od plaćanja poreza na korištenje 3 metra kvadratna javne površine za promociju proizvoda i usluga ispred njihovih poslovnih prostora. – Turistička zajednica Grada Varaždina podržava i daje potporu Odluci Grada o oslobađanju plaćanja poreza na korištenje javnih površina ispred poslovnih prostora varaždinskim obrtnicima i trgovcima u centru grada u vidu reklamiranja svojih proizvoda i usluga. Mi u Tu-

DOMAĆE Kroz mjere ruralnog razvoja želi se s jedne strane potaknuti domaće proizvođače da na gradskoj tržnici prodaju zdravu i domaću hranu, a s druge strane omogućiti građanima da kupuju upravo te proizvode rističkoj zajednici ćemo se uistinu potruditi i dati svim vlasnicima koji su zainteresirani kvalitetne informacije, smjernice, primjere. Educirat ćemo ih i potražit ćemo način da im sljedeće godine i financijski pomognemo u uređenju tih 3 kvadrata. Cilj je da to ne bude samo “pingvin” reklama nego originalno i maštovito uređenje. Napominjem da ta 3 kvadrata moraju biti usklađena s vizualnim identitetom grada Varaždina – objasnila

je Toth. Druga se potpora tiče subvencija ili sufinanciranja do 50 % Grada Varaždina izlagačima na Špancirfestu koji su s područja Grada. Akcija je prošle godine dala jako dobre rezultate, pa je nastavljena i u ovoj godini. Tako su se prošle godine prijavila 23 izlagača, dok ih je ove godine zasad 22, no natječaj je otvoren do 10. rujna. Poduzetnički fond Za Poduzetnički fond Grada

Varaždina, kojim se dodjeljuju bespovratna sredstva obrtnicima i gospodarstvenicima u iznosu od 8000, 12.000 ili 15.000 kuna, ove je godine u proračunu planirano 790.000 kuna. – Ove godine očekujemo jednaki interes, ako ne i veći, u odnosu na prošlu godinu, kada je iskazan do sada najveći interes, 185 poduzetnika i obrtnika koji su se javili. Smanjit ćemo rok do kada se mogu javljati, dakle svake dvije

godine, do sada je to bilo svake tri godine – rekao je Bogović i naglasio da je prošle godine u tu svrhu uloženo više od 2 milijuna kuna. Najavljeno je i da će tijekom ovog tjedna biti raspisan Javni poziv za programe potpora u poljoprivredi. Kroz mjere ruralnog razvoja želi se s jedne strane potaknuti domaće proizvođače da na gradskoj tržnici prodaju zdravu i domaću hranu, a s druge strane omogućiti građanima da kupuju upravo

te proizvode. Grad subvencionira iznosom od 1000 kuna mjesečno po jednome prodajnome mjestu na tržnici za domaće proizvođače. Pozivaju se i udruge i zadruge koje se bave poljoprivredom ili na neki način pomažu poljoprivredi da se jave i također će dobiti bespovratna sredstva. Zamjenik Avar napomenuo je da su ovo već standardne mjere koje Grad provodi, a na prvome mjestu i najinteresantniji je Poduzetnički fond.

KRENULO JE S AKTIVOM, NASTAVILO SE S RADIJEM VARAŽDIN, A SADA JE UTIHNUO I KULTOV RADIO

Od prošlog tjedna trajno ugašen Laganini FM! Vijeće za elektroničke medije na prošlotjednoj sjednici jednoglasno je donijelo Odluku o trajnom oduzimanju koncesije nakladniku Kult radio d.o.o. iz Varaždina za radijski kanal Laganini FM Varaždin. Ovu odluku Vijeće je donijelo zbog kršenja Zakona o elektroničkim medijima, Ugovora o koncesiji, kao i Pravilnika o minimalnim uvjetima za obavljanje audio i audiovizualnih medijskih usluga te vođenja očevidnika. Naime, Vijeće je temeljem pristiglih pritužbi građana, ali i suvlasnika nakladnika Kult radio d.o.o., obavilo di-

rektan nadzor 25. veljače ove godine. Na prijavljenoj adresi Kult radija Zagrebačka ulica 30 u Varaždinu nije zatečen nitko, a glavni urednik odbio je telefonski razgovarati te je navodno poklopio slušalicu! Dodajmo da je Agencija od 25. veljače do 3. ožujka analizirala svoje snimke programa ovog radija te je uočila niz odstupanja programske osnove. Isto tako, navedeni radio nije ostvario minimalni zakonski udio od 30 % vlastite proizvodnje, a također nije imao nijednu minutu programa priopćavanja lokalnih informacija i obavijesti s područja

koncesije. Posebno je problematično, ističe Vijeće, što se snimke koje je dostavio nakladnik ovog radija ne pokla-

Koncesija je oduzeta zbog kršenja Zakona o elektroničkim medijima i lažiranja programa paju sa snimkama Agencije za dane 27. i 28. veljače i 1. ožujka 2019. u terminu od 6.30 do 10

sati. Snimke su identične u emitiranoj glazbi, reklamama i emisijama vijesti, a razlika je u javljanju voditeljice u eter, koje postoje na snimkama koje je dostavio nakladnik, ali ne i u snimkama Agencije. To je samo dio razloga zbog kojih je Vijeće donijelo odluku o trajnom oduzimanju koncesije nakladniku Kult radio d.o.o. Varaždin, a Općinskom državnom odvjetništ vu u Varaždinu poslat će kaznenu prijavu zbog razlike u snimkama, čime je nakladnik moguće počinio kazneno djelo iz članka 306. st. 2. Kaznenog zakona Republike Hrvatske. (jn)

30. srpnja 2019., br. 793 || Regionalni tjednik

Oglas

10 Gradovi i općine

Regionalni tjednik || 30. srpnja 2019., br. 793

MIROSLAV MARKOVIĆ (SDP) O NESAGLEDIVIM POSLJEDICAMA ČEHOKOVIH JEDNOSTRANIH ODLUKA

Čehok svojom odlukom Ekosu “poklonio” 30 milijuna kuna? OGLAS

Ponukani posljednjim javnim istupima gradonačelnika Čehoka i njegovog zamjenika Zlatana Avara, u kojima opetovano, kao papige, ponavljaju da je za sve u ovom gradu kriv samo i jedino SDP nadajući se pritom onoj da će “sto puta ponovljena laž postati istina“, dužan sam odgovoriti i upozoriti naše sugrađane na njihovo uporno, lažno i često vrlo nekulturno etiketiranje SDP-a.

Lažne teze

Iako živimo u vremenu lažnih vijesti, gradonačelnik Čehok uistinu postupa i politički manipulira bez trunke srama. Gradonačelnik Čehok svojim manipulacijama i neistinama želi skrenuti pažnju javnosti s njegove katastrofalne odluke kojom je doveo Grad u situaciju da može biti ovršen. Naime, gradonačelnik je odlučio ne podnijeti žalbu na prvostupanjsku nepravomoćnu presudu, kojom je Grad dužan platiti EKOS-u iznos od skoro 30 milijuna kuna. Takva odluka ima za posljedicu situaciju da Grad može odmah

biti ovršen za taj milijunski iznos. Svoju odluku opravdava i potkrepljuje mišljenjima gradskih odvjetnika kako se ne isplati žaliti, kao i velikim kamatama koje bi Grad trebao platiti. Takvo je opravdavanje potpuno promašeno, neprofesionalno i samo je bacanje prašine u oči javnosti. Svojom jednostranom odlukom djelovao je suprotno odluci Gradskog vijeća iz lipnja 2012. bez da je, s obzirom na vrijednost spora, zatražio novu suglasnost Gradskog vijeća. Na taj je način doveo Grad u bezizlaznu situaciju. To mu je očito i bila namjera kako bi opravdao svoje buduće poteze i olakšao sebi poziciju u kaznenom postupku koji se protiv njega vodi po toj istoj stvari. Previše bi nam vremena uzelo kada bismo nabrajali što je gradonačelnik učinio (ili propustio učiniti), ali želimo podsjetiti javnost, ali i Čehoka, da je na čelo grada došao još davne 2001. godine. U posljednjih 20 godina bio je na vlasti ukupno 13 godina. Svi problemi koji tište naš grad nastali su upravo u vrijeme kad je on bio gradonačenik i izravna su posljedica njegovih

SDP SE BORI ZA SVE GRAĐANE, ČEHOK SAMO ZA SEBE I “SVOJE”

Miroslav Marković, predsjednik varaždinskog SDP-a

krivih odluka zbog kojih se i danas vodi nekoliko kaznenih postupaka. Usprkos tome, gradonačelnik Čehok uporno pokušava nametnuti lažnu tezu da je SDP glavni i odgovorni krivac za sve probleme u kojima se Grad našao. Jedini cilj takvih napada na SDP je želja da se kompromitira novo i neokaljano vodstvo SDP-a koje s njegovim (a ni s Habuševim) odlukama nema nikakve veze,

ali mu predstavlja glavnu prepreku u ostvarivanju njegovih ciljeva. Kada smo nakon prve osuđujuće presude, prije godinu dana, tražili trenutnu ostavku gradonačelnika, imali smo za to dobre razloge koji, svakim danom sve više dolaze do izražaja. Sukob interesa u kojem se nalazi gradonačelnik Čehok neodrživ je i skandalozan čak i za ovakvu klijentelistički umreženu Hrvatsku. Svojim utjecajem i radnjama gradona-

Varaždinski SDP s novim vodstvom pokazuje kako se istinski bori za građane, ukazuje na katastrofalne odluke i loše upravljanje Gradom, ali istovremeno svojim konstruktivnim prijedlozima pokazuje kako se Varaždinom može i mora bolje upravljati. Iako smo kao oporba često pod medijskom blokadom i dalje se nezaustavljivo borimo za transparentnije i bolje upravljanje gradom. Nastavit ćemo ukazivati na sve radnje koje gradonačelnik poduzima (ili ne poduzima), a kojima izravno šteti našemu gradu i našim građanima. Naši vijećnici nisu podlegli pritiscima, prijetnjama i pokrenutim tužbama i zato smo meta stalnih napada. SDP brani interese svih građana Varaždina, za razliku od gradonačelnika koji se bori isključivo za sebe i „svoje“. Zato ćemo poduzeti sve pravne radnje protiv gradonačelnika Čehoka kako bi zaštitili budućnost građana Varaždina i smanjili nesagledive posljedice odluka koje on donosi.

čelnik kontinuirano potkopava pravnu poziciju Grada u nizu sudskih postupaka koji se vode radi ugovora koje je sklopio u prethodnim mandatima i kojima je oštetio gradski proračun. Dokaz je tome presuda Županijskoga suda kojom je nepravomoćno osuđen na dvije godine zatvora. Svojim djelovanjima gradonačelnik (ne)izravno utječe na negativne ishode tih procesa. Istovremeno na taj način popravlja svoj pravni

položaj u kaznenim postupcima koji još uvijek nisu pravomoćno završeni, a u kojima je upravo on jedan od glavnih optuženika. Posljedice Čehokova povratka na „mjesto zločina“ sve više dolaze do izražaja i mjere se u desecima, a možda i stotinama milijuna kuna štete za Grad. Čak i građani koji su mu na prošlim izborima dali još jednu šansu, sada uviđaju i shvaćaju da ih je on iskoristio za svoje osobne ciljeve i koristi.

OPĆINA VINICA SPAŠAVA BAŠTINU

U tijeku sanacije kurije Patačić i Burga

PROJEKT UDRUGE “MLADI ZA MAROF”

Iz “Stare škole” poteći će “Fontana glazbe”

Riječ je o projektu koji se provodi kroz EU program “Europske snage solidarnosti” s ciljem opremanja prostorije za probe svih zainteresiranih glazbenika (bendova) Udruga „Mladi za Marof “ osmislila je i predstavila novi projekt pod nazivom “Fontana glazbe”. Riječ je o projektu koji se provodi kroz EU program „Europske snage solidarnosti“ s ciljem opremanja prostorije za probe svih glazbenika (bendova) koji je namjeravaju koristiti. Prostor mora biti javno dostupan i prikladan izvođenju rock, blues, jazz i metal skladbi, sa svim njihovim podžanrovima. Cijeli projekt, koji traje godinu dana, provode mladi glazbenici iz Novog Marofa i dosad su već odradili dio projektnih aktivnosti. Tako se kroz anketu koju je ispunilo više od 100 glaz-

benika saznalo da većina njih nema adekvatno opremljen prostor za probe. Dobivene informacije i savjeti iz ankete pomoći će kod provedbe

Kompletno uređenje i opremanje prostora bit će završeno do kraja rujna ostalih aktivnosti vezanih uz projekt, poglavito kod one glavne – uređenja i opremanja samog prostora u razdoblju od

iduća dva mjeseca. Kako bi to bilo što kvalitetnije ostvareno, prije tjedan dana je organizirana radionica na kojoj sudionicima projekta objašnjeno kako kvalitetno opremiti prostoriju, izolirati zidove, prozore i vrata te kako stvoriti dobar zvučni ugođaj u njoj. Dodajmo da je predstavljanju projekta u srijedu, 24. srpnja, prisustvovao gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač, koji podržava ovu inicijativu mladih. Okupljenima je poručio kako se nada da će ovaj gradski prostor u „Staroj školi“ koristiti brojni glazbenici te poželio da iz „Fontane glazbe“ izađe što više kvalitetne glazbe.

S 380.000 kuna rješavat će se problematični stropovi između prizemnog dijela i prvoga kata kurije, a 100.000 kuna utrošit će se za sanaciju ulaza u Stari grad Ovih dana obavljaju se radovi na sanacijama kurije Patačić u Vinici i Staroga grada (viničkog Burga). Za građevinske radove vezane uz zaštitu spomenute nepokretne kulturne baštine na području Općine Vinica Ministarstvo kulture odobrilo je sredstva u iznosu od 380.000 kuna. U kuriji Patačić u ovoj fazi rješavat će se problematični stropovi između prizemnog dijela i prvoga kata zgrade, za što će se utrošiti 280.000 kuna. Preostala sredstva u iznosu od 100.000 kuna bit će namijenjena nastavku sanacije čelnog zida i ulaza u Stari grad, oko kojeg su već postavljene skele. – Općina Vinica je zadovoljna svotom odobrenih sredstava iz resornog ministarstva. Naime, u Varaždinskoj županiji dobili smo najviše novaca. No, smatram da su ta sredstva ipak nedostatna za ozbiljnije i veće građevinske zahvate, prvenstveno na kuriji Patačić, ali i one nužne u Starom gradu. Zahvaljujem Vladi Republike Hrvatske i ministrici Nini Obuljen Koržinek na podršci u provedbi spomenutih projekata – naglasio je općinski načelnik

Marijan Kostanjevac. Dodao je kako očekuje da će se obnova kurije morati

Vinički Burg našao se na meti vandala koji na njegove zidine ispisuju grafite riješiti europskim novcima, odnosno putem investicijskih fondova. Nažalost, dok se jedni godinama trude spasiti izni-

mno vrijednu baštinu, drugi je nemilice uništavaju. Tako se na meti vandala opet našao vinički Burg. – Umoljavamo neodgovorne pojedince da ne koriste zidine za ispisivanje i slanje bilo kakvih poruka. U protivnom, bit ćemo primorani pozvati policiju, a dotične neodgovorne pojedince primjereno kazniti. Imamo informaciju o potencijalnim počiniteljima, ali ih trenutno ne želimo stavljati u neprilike, koje bi im u budućnosti mogle biti na štetu – zaključio je Marijan Kostanjevac.

Gradovi i općine

30. srpnja 2019., br. 793 || Regionalni tjednik

OPĆINA VIDOVEC I OVE GODINE FINANCIRA OPREMU ZA ŠKOLARCE U novoj školskoj godini svi učenici osnovnih škola dobit će besplatne udžbenike, koji će se financirati iz državnog proračuna, sukladno odluci Vlade Republike Hrvatske. U proračunu Općine Vidovec i ove godine osigurana su sredstva za nabavu radnih bilježnica, likovnih mapa i pribora za tehničku kultu-

ru za sve učenike osnovnih škola koji prebivaju na području Općine Vidovec. Za tu namjenu u proračunu je osigurano 200.000 kuna, a potrebne radne bilježnice i ostali školski materijali školama će biti dostavljeni uoči nove školske godine. Uz naknade za novorođenu dje-

cu, financiranje prijevoza učenika osnovnih i srednjih škola, financiranje školske kuhinje te sufinanciranje boravka u dječjim vrtićima i produženog boravka u školama, ovo je samo još jedna u nizu demografskih mjera koje Općina Vidovec provodi s ciljem zadržavanja mladih obitelji na svom području.

TURNIR U KRIŽOVLJANU

“Iceki” osvojili “Cirkvenicu”

SURADNJA DVD-a VIŠNJICA I GRADA LEPOGLAVE

Počele pripreme za energetsku obnovu Vatrogasnog doma u Višnjici Ovaj projekt nastavak je kontinuiranog ulaganja Grada Lepoglave u vatrogastvo na gradskom području

PIŠE: SANDRA ŽUPANIĆ szupanic@regionalni.com

Sastankom održanim u Višnjici, na kojem su sudjelovali gradonačelnik Grada Lepoglave Marijan Škvarić, predstavnici Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Višnjica predvođeni predsjednikom Goranom Hočuršćakom te predstavnici konzultanata, započelo se s pripremom projekta energetske obnove Vatrogasnog doma u Višnjici. Na sastanku je potvrđena odluka da se ove godine pokrene navedeni projekt, koji je već ranije, dogovorom između Grada Lepoglave i DVD-a Višnjica, uvršten u program razvoja vatrogastva na području Grada Lepoglave. – Ovaj projekt nastavak je kontinuiranog ulaganja Grada Lepoglave u vatrogastvo na gradskom području. Uz znatna ulaganja u vatrogasnu

opremu, prije svega u nabavku vatrogasnih vozila, veliki smo naglasak stavili i na izgradnju i uređenje vatrogasne infrastrukture odnosno vatrogasnih domova. Ove je godine dobivena građevinska dozvola za izgradnju Vatrogasnog centra u Lepoglavi, a također planiramo ishoditi i građevinsku dozvolu za izgradnju Društveno-vatrogasnog doma u Kamenici. Ako do kraja ove godine bude otvoren natječaj za energetsku obnovu društvenih zgrada, u planu nam je na taj natječaj prijaviti projekt energetske obnove Vatrogasnog doma u Višnjici, za čiju su pripremu, koja upravo kreće, osigurana sredstva u ovogodišnjem proračunu – istaknuo je gradonačelnik Marijan Škvarić, dodavši da je i prijašnjih godina Grad Lepoglava financijski podupirao određene zahvate na uređenju i sanaciji Vatrogasnog doma u Višnjici. No, ovaj će projekt,

rekao je, biti kruna ulaganja, koja će omogućiti da se dobije jedan potpuno funkcionalan objekt važan i za razvoj Višnjice općenito.

Grad Lepoglava. Dakako, većina sredstava za realizaciju projekta planira se ostvariti kroz natječaj energetske obnove društvenih zgrada. – Svjesni nužnosti uređenja odnosno dovršetka izgradnje Sveobuhvatno Nositelj projekta, u okviru Doma, ali i veličine i ozbiljkojeg se planira izranosti tog zahvata, u realizaciju smo diti vanjska tokrenuli planski plinska ovojnii u dogovoru ca objekta, Većina sredstava za s Gradom ugraditi Lepoglanova storealizaciju projekta larija i vom. Već planira se ostvariti rasvjeta znatno te zaranije, kroz natječaj prije nemijeniti energetske obnove postojekoliko godina, ći sustav društvenih zgrada načelno grijanja smo dogo e n e r ge t s k i učinkovitijim, vorili da ćemo, bit će Dobrovoljno k ad a s e s t vo r e vatrogasno društvo Višuvjeti i otvore natječaji, njica, u čijem je i vlasništvu pokrenuti ovo što smo danas navedeni dom, dok će svu i službeno pokrenuli – istaostalu potrebnu potporu, prije knuo je predsjednik DVD-a svega onu financijsku, pružiti Višnjica Goran Hočuršćak.

GRAD IVANEC OVE GODINE ULAŽE 3,3 MILIJUNA KUNA

Počeli radovi na modernizaciji nerazvrstanih cesta

Proteklog tjedna započeli su radovi iz godišnjeg Programa modernizacije nerazvrstanih cesta Grada Ivanca, i to građenjem nerazvrstane ceste u Jerovcu Gornjem. Konkretno, u tijeku je izgradnja putova u zaseoku Krtanjeki. Početak radova u Jerovcu u srijedu, 24. srpnja, obišli su predstavnici gradskih službi s predstavnicima Mjesnog odbora. Izvođenje radova temeljem provedenoga otvorenog postupka javne nabave dodijeljeno je poduzeću PZC d.d. Predviđeno je da će se tijekom ove godine na području

Grada Ivanca modernizirati još 4 kilometra prometnica. Osim u Jerovcu, u 2019. godini izvodit će se radovi na područjima ostalih mjesnih odbora, a to su Ivanečki Vrhovec, Prigorec, Margečan, Radovan,

Cerje Tužno, Lukavec, Gačice, Stažnjevec, Horvatsko i Ribić Breg. U Ivancu će se u okviru ovogodišnjeg Programa izvoditi radovi na proširenju Gajeve ulice i na dijelu parkirališta te asfaltiranje spoja ulica L. Šabana i V. Nazora. U planu je i uređenje javne površine parkirališta i prilaza u Ulici L. Šabana, kao i izgradnja potpornog zida u Frankopanskoj ulici. Ukupna vrijednost radova na modernizaciji nerazvrstanih cesta u 2019. godini je 3,3 milijuna kuna.

Općina Martijanec i ove je godine bila domaćin tradicionalnoga malonogometnog turnira „Cirkvenica“. Ovogodišnje je izdanje turnira, u organizaciji Udruge „Sv. Martin“, održano u Križovljanu u spomen na nedavno preminulog Ivicu Blažina Žacu, jednog od organizatora i suca na dosadašnjim turnirima, čije će ime turniri ubuduće nositi. Igralo se na kompletno obnovljenim terenima: promijenjena je podloga te su postavljene nove mantinele i golovi. Igralo je 115 igrača u 19 seniorskih i četiri dječje ekipe. Martijanečki je turnir specifičan jer ga igraju po tri igrača sa svake strane, na male golove i bez vratara. Zbog toga, ali i malog terena veličine 20 x 10 metara, igra je iznimno brza i

dinamična te samim tim atraktivna za gledatelje, koji se svake godine okupljaju u velikom broju. Pobjedu i 1500 kuna nagrade uz prijelazni pehar odnijela je ekipa „Iceki“, koja je u finalu nadigrala domaćine, ekipu Općine Križovljan. Ekipa CB „Tina“ turnir je završila trećeplasirana i osvojila nagradu od 500 kuna. Nakon završetka turnira i podjele nagrada, igrači su sa svojim gostima i mnogima od 500 posjetitelja ovogodišnje „Cirkvenice“ događanje završili zajedničkim druženjem.

OPĆINA BREZNICA SLAVILA

Najponosniji na novoizgrađeni vrtić Prošlotjedna je motokros utrka bila uvertira u cijeli niz događanja kojima je Općina Breznica ove godine obilježila 22. srpnja, blagdan svete Marije Magdalene, zaštitnice Općine Breznica. Uz subotnji noćni malonogometni turnir, u nedjelju je bilo posebno svečano jer su domaćini priredili Sejem domaćih proizvoda i rukotvorina, a potom i poslijepodnevni kulturno-umjetnički program uz nastup brojnih KUD-ova. Održana je i svečana sjednica Općinskog vijeća, koju je otvorio predsjednik Općinskog vijeća Goran Bruči, a na kojoj je načelnik Općine Breznica Stjepan Krobot rezimirao

aktivnosti i događaje koji su obilježili ovu godinu. – Naš najvažniji, ujedno i najskuplji projekt kojim se ponosimo jest ovogodišnji dovršetak gradnje Dječjeg vrtića, koji je otvoren u ožujku. Investicija je to prvobitne vrijednosti oko 3,8 milijuna kuna, ali dosad je stajala oko 5 milijuna, sve zato što smo morali mijenjati projekt i dograđivati prostor sukladno izmijenjenim zakonskim propisima od 2011. godine, kada smo dobili građevinsku dozvolu za gradnju vrtića – rekao je načelnik Krobot. Na proslavi rođendana Općine Breznica 28. srpnja bili su i načelnici iz susjednih i prijateljskih općina.

12 Život

Regionalni tjednik || 30. srpnja 2019., br. 793

DEVETODNEVNI IZVIĐAČKI KAMP UZ ZANIMLJIVU – ŠUMSKU ŠKOLU

“Siriusovi” izviđači štošta naučili na logorovanju u Siraču U sklopu šumskog logorovanja organizirana su i dva kraća jednodnevna izleta. Jedan od njih realiziran je posjetom kanjonu rijeke Pakre, a drugi je bio vezan uz obilazak Daruvara s kupanjem u tamošnjim bazenima. PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

Nakon završetka školske godine članovi Odreda izviđača “Sirius” iz Varaždina i Čakovca nisu mirovali, već su krenuli u novu ljetnu avanturu, odnosno u organiziranje sada već tradicionalnoga devetodnevnoga šumskoga izviđačkog logorovanja.

Guštanje u prirodi

Logorovanje je održano od 6. do 14. lipnja na livadama i šumama u podnožju Petrovog vrha, u dijelu Općine Sirač, osam kilometara od Daruvara, gdje su izviđači „Siriusa“ zadnji put logorovali prošle godine. Ovoj višednevnoj aktivnosti prethodile su vrlo zahtjevne organizacijske i logističke pripreme kako bi logorovanje što bolje prošlo. Primjerice, ove je godine obnovljena šumska

Općina Petrijanec učenicima kupuje bilježnice i drugu opremu U Općini Petrijanec ove će godine pr vog dana nastave u školskoj godini 2019./2020. sve učenike osnovnih škola na stolu dočekati nove bilježnice, kajdanke i pi sa n ke, l i kov ne mape, geometrijski pribor (dva trokuta, ravnalo, kutomjer i šestar), olovke i gumice. Rezultat je to odluke općinskog načelnika Željka Posavca, koji je kupnjom školskih bilježnica i školskog pribora želio olakšati izdatke roditeljima za iduću školsku godinu.

Tako će nove bilježnice, osim učenike Osnovne škole u Petrijancu, dočekati i učenike područnih škola Nova Ves i Strmec Podravski. – Drago mi je da smo s tom

praksom nastavili već treću godinu zaredom, a iduće godine predložit ćemo u proračunu još veći iznos za nabavku pribora i bilježnica, a sve u cilju kako bismo olakšali roditeljima početak školske godine. Prošle smo godine prvi put stipendirali učenike, a nastavili smo sa stipendijama i za studente, te ćemo i ove godine stipendirati i poticati učenike za izvrsne rezultate, kao i studente – rekao je čelni čovjek Općine Posavec.

kuhinja, a uređeni su drveni obale već prošlih godina izvimost, umivalište te toaleti. đači spojili drvenim mostom. – Na logorovanju je sudjelo- Tijekom boravka u prirodi valo četrdeset članova Odreda svi sudionici su preuzimali izviđača “Sirius”, pretežno zaduženja kao što su noćno dedjeca osnovnoškolskog žuranje ili pomaganje uzrasta te sredu kuhinji, te usput stjecali nova, njoškolci kao nezaboravna volonteri i voOsnovci su iskustva. ditelji. Osim U sk lopu izviđača iz svladali signalizaciju, šu m skog Varaždina vezanje čvorova, logorovai Čakovca, ove godine nja orgakuhanje u prirodi i je logoronizirana su druge vještine i dva kraća v a lo o s a m jednodnevna i z v iđ ač a i z izleta. Jedan Ko p r i v n i c e , od njih realiziran Bjelovara i Križa, je posjetom kanjonu s obzirom na to da je u sklopu logorovanja bila rijeke Pakre, a drugi je bio organizirana Šumska škola vezan uz obilazak Daruvara Saveza izviđača Hrvatske za s kupanjem u tamošnjim baregiju Sjever – ističe Marjan zenima. Pavić, starješina Odreda. – Svaki dan logorovanja Dodajmo da je izviđački protekao je uz neku drugu kamp bio smješten s obje stra- temu iz povijesnih razdoblja ne potoka Stančevac, čije su (antika, srednji vijek i druga),

što je dodatno doprinijelo zanimljivosti programa. Izviđači su imali prilike polagati razne vještine i vještarstva kao što su izletnik, izviđački kurir, domaćin, plivač i drugo. Svladavani su osnovni izviđački sadržaji, poput izrađivanja raznih patenata od drva i špage, izrade kreveta od priručnog materijala, signalizacije, vezanja čvorova, osnova kuhanja u prirodi te prve pomoći. Organizirane su izviđačke igre i natjecanja, a u večernjem dijelu programa družili smo se uz logorsku vatru, pjevanje uz gitaru te razne društvene igre. Odred izviđača “Sirius” zahvaljuje Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, gradovima Varaždinu i Čakovcu, Općini Sirač, lokalnim logističarima iz sela Bijela te Crvenom križu Grada Čakovca na pomoći u realizaciji ovogodišnjega izviđačkog logorovanja – zaključio je Marjan Pavić.

Počinje rekonstrukcija grobne kuće u Sračincu Nakon provedenog postupka javnog nadmetanja, u četvrtak, 25. srpnja, potpisan je ugovor o rekonstrukciji grobne kuće na groblju u Sračincu. U ime Općine Sračinec potpisao ga je načelnik Božidar Novoselec, a u ime izvođača radova, tvrtke Core upravljanje d.o.o., direktorica Zvjezdana Erceg. Općina Sračinec je članica LAG-a Sjeverozapad, od kojeg je dobila 252.000 kuna, temeljem prijavljenog projekta rekonstrukcije grobne kuće

u Sračincu, ističe općinski načelnik Božidar Novoselec. – Radovi će biti sveobuhvatni, od adaptacije krova, zamjene stolarije, nove termofasade, zamjene podova i postavljanja novog prozora pa do uređenja sanitarnih prostorija. Riječ je o jednom

od posljednjih objekata u vlasništvu Općine Sračinec koji nije obnovljen i nije u skladu s trenutnim standardima energetske učinkovitosti. Hvala tvrtki Core upravljanje d.o.o., koja se javila na ovaj natječaj, imamo odlična iskustva s njima s prethodnih poslova, a znamo kako je teško u današnje vrijeme naći kvalitetnog i cijenom prihvatljivog izvođača – rekao je načelnik. Ukupna vrijednost radova je nešto veća od 611.000 kuna, a rok završetka radova je kraj ove godine.

Život

30. srpnja 2019., br. 793 || Regionalni tjednik

SALINOVEC U NEDJELJU DOMAĆIN SEOSKIH IGARA STARIH SPORTOVA Društvo za športsku rekreaciju Salinovec i ove godine, 35. puta zaredom, organizira tradicionalne Seoske igre starih sportova, i to u nedjelju, 4. kolovoza. Igre se održavaju pod pokroviteljstvom Grada Ivanca i Središnjeg državnog ureda za šport. Sudjelovat će desetak

ekipa - Gornji Bogićevci iz Brodsko-posavske županije, Podgorje i Vukosavljevica iz Virovitičko-podravske županije, Štefanec iz Međimurske županije, Poljana Biškupečka, Stažnjevec, Margečan, Kaniža, Prigorec, Lančić-Knapić, Lepoglavska Ves, Bedenec, Kamenica i

domaćini. Organizatori očekuju da će igre otvori župan Varaždinske županije Radimir Čačić ili Milorad Batinić gradonačelnik Grada Ivanca. Ekipe će se ogledati u skoku u dalj s mjesta, hodanju na štakama, sastavljanju pluga, potezanju štapa, penjanju na stup, nošenju košare na glavi,

trčanju u vreći, vožnji živih tačaka, bikovanju, bacanju kamena s ramena, potezanju užeta za žene i muškarce i drugim disciplinama. Ovo osebujno sportsko-rekreativno natjecanje održat će se na travnatom igralištu kod nove osnovne škole Tin Ujević Salinovec.

TRIDESETŠESTOGODIŠNJI ČAKOVČANIN NA VRHU “GORE OKOVANA PROMETEJA”

Igor Rodiger: “Planina mi je dopustila da stanem na vrh Europe!” Trenirao je pet puta tjedno, pri čemu su se treninzi sastojali od trčanja, vježbi vlastitom težinom (sklekovi, trbušnjaci...), vježbi s utezima te odlaska u planine. Osim fizičkih, psihičke pripreme također ističe kao važne.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Tridesetšestogodišnji Igor Rodiger iz Čakovca nedavno je, koliko je poznato, postao prvi Međimurec koji se popeo na najviši vrh Europe - Elbrus na Kavkazu! Čakovčanin je u “svijet planina”, kako kaže, ušao nakon što je prestao trenirati atletiku, shvativši da mu nedostaje sportske aktivnosti. – Planinarenjem sam se počeo baviti 2011. godine. Ubrzo nakon što sam se učlanio u PK Extrem iz Čakovca, pružila mi se prilika da se popnem na jednu ozbiljnu planinu: tako sam se 2012. godine popeo na Mont Blanc (4808 metara). Još tijekom priprema zavolio sam visoka brda! Od ostalih vrhova, popeo sam se dvaput na slovenski Triglav (2864 metra), dvaput na Grossglockner (3798 metara) i jednom na Grosswenediger u Austriji, na Punta Penia (Marmolada, 3343 metra), Gran Paradiso (4061 metar), Balmenhorn (4167 metara), Punta Gnifetti (Signalkuppe, 4554 metra) i Breithorn (4164 metra) u Italiji... Brzo se javila želja za penjanjem na višu planinu. Bilo je pitanje vremena kad će Elbrus kao jedina viša planina u Europi doći na red! – kaže Rodiger, koji je s intenzivnim pripremama započeo još u ožujku.

Borba s vjetrom

Trenirao je pet puta tjedno, pri čemu su se treninzi sastojali od trčanja, vježbi vlastitom težinom (sklekovi, trbušnjaci...), vježbi s utezima te odlaska u planine. – Tijekom priprema ispenjao sam zimski uspon na Špik (2472 metra) u Sloveniji, Gran Paradiso, Balmenhorn, Punta Gnifetti i druge. Osim fizičkih, valja spomenuti i psihičke pripreme. Iz Beograda sam 8. srpnja krenuo na put s jednom srpskom ekspedicijom, koju su sačinjavali ljudi iz Srbije, Hrvatske, BiH te jedan kolega iz Švedske. Put nas je vodio iz Beograda preko Istanbula do Rusije, kamo smo došli u ranim jutarnjim satima. Toga smo dana odsjeli u hotelu u gradu Treskolu. Treći dan bio

SMRTONOSNI ELBRUS Elbrus je ugasli vulkan koji se nalazi u Rusiji, točnije na Kavkazu između Crnog mora i Kaspijskoga jezera. Specifičan je po tome što se sastoji od dva vrha, istočnog (5621 metar) i zapadnog (5642 metra), koji je ujedno i najviši vrh Europe. Iako uspon tehnički nije prezahtjevan i na prvi pogled djeluje pitomo, Elbrus je jedna od najsmrtonosnijih planina svijeta. Poznat je i po naglim promjenama vremena.

je rezerviran za aklimatizacijski uspon na 3300 metara, gdje smo podigli kamp i prenoćili. Četvrtoga dana spustili smo se u hotel da se odmorimo i pripremimo za ekspediciju. Petoga dana krenuli smo prema odredištu. Utovarili smo opremu, hranu i piće (otprilike 40 kilograma po osobi) u minibus koji nas je odveo do žičare kojom smo se digli do kampa Garabaši na 3847 metara. Dalje smo nastavili ratrakom do Planinarskoga doma Diesel Hut (4157 metara), gdje smo se odmorili i prenoćili. Šestoga dana obavili smo još jedan aklimatizacijski uspon i pri snažnome vjetru popeli se do 4600 metara te se vratili u Dom. Sedmoga dana smo organizirali odmor i pripreme da u ponoć pokušamo izaći na vrh, iako prognoza nije bila obećavajuća. Nakon dva sata borbe s vjetrom, odustajemo od uspona i vraćamo se u Dom. Temperatura je bila -17 Celzijusovih stupnjeva, a jačina vjetra oko 60 kilome-

tara na sat. Tako smo i osmi dan proveli u domu, nadajući se da će se nevrijeme smiriti tijekom noći. Devetoga dana vjetar se nije smirivao, ali smo dobili informaciju od Rusa da će idući

strmom stazom koja nas vodi prema “traverzi” na 5100 metara. Nažalost, dotad je odustalo pet članova ekspedicije zbog problema s hladnoćom. Iako vjetar nije slabio, ostatak ekipe dobro je napredovao. “Traverza” je dio puta koji prolazi isp o d

– Motivacija mi je lagano splasnula onog trenutka kad sam se prijavio za ekspediciju. Trebalo je obuzdati emocije i posložiti stvari u glavi! – objašnjava Rodiger.

dan biti puno pogodniji za uspon. Nama je to bila zadnja prilika. Desetoga dana, pola sata nakon ponoći, po snažnom vjetru i temperaturi od -20 Celzijusovih stupnjeva krenuli smo južnom stranom prema vrhu. Vjetar je bio nešto slabiji nego prije dva dana. Od Doma smo krenuli

istočnog vrha i lagano se diže do “sedla” koje se nalazi na 5400 metara. Tu sam počeo osjećati simptome visinske bolesti, ali su, srećom,

bili blagi pa sam nastavio uspon. Zatim je uslijedio završni uspon na zapadni vrh (5642 metra). Nakon deset sati hodanja uz povremene kratke stanke za čaj i pokoju energetsku čokoladicu, u 10.30 šestorica nas je stiglo na najvišu točku Europe. Planina nam je dopustila! Sreća je bila neizmjerna, pogledi neopisivi, ali zbog jakog vjetra, hladnoće i manjka kisika, kojeg ima 50 posto manje nego što smo navikli i nakon slikanja za uspomenu, morali smo se što prije spustiti u Dom. Silazak je trajao tri sata – slikovito pustolovinu opisuje Rodiger.

Obuzdanost

Kaže da je u njegovu timu bilo 15 ljudi, pri čemu je četvero odustalo prije, a petero tijekom završnog uspona. Osim njih, iz Beograda je na isto odredište krenulo još i 11 vojnih veterana, koji su na ekspediciju krenuli u spomen kolegama poginulima tijekom bombardiranja Srbije 1999.

godine. Zbog lošeg vremena koje je vladalo na planini, oni su se spustili dan ranije, ne popevši se na vrh. – Usudio bih se reći da je motivacija lagano splasnula onoga trenutka kad sam se prijavio za ekspediciju. Trebalo je obuzdati emocije i posložiti stvari u glavi. Jedini dio motivacije koji nije splasnuo bilo je shvaćanje: ako uspijem u svome cilju, bit ću prvi Međimurec kome je to uspjelo. I uspjelo mi je! Planina mi je dopustila da stanem na sam vrh Europe. Što se tiče sljedećih izazova, neki planovi postoje, ali još je rano za takve razgovore. Sada se moram malo odmoriti i posvetiti se nekim drugim stvarima! – kaže Igor. Za kraj je ostavio zahvalu svojoj obitelji na velikoj podršci te Planinarskome klubu Extrem. Pritom posebno zahvaljuje predsjednici Kluba Roberti Radović te Zvonimiru Jembrihu koji ga je pripremio za ovaj uspjeh.

14 Kulturni obzor

Regionalni tjednik || 30. srpnja 2019., br. 793

KULTURNI OBZOR

“CARMINA BURANA” U RUJNU KOD ARENE VARAŽDIN U Varaždinu će 14. rujna zborovi i simfonijski orkestri Glazbene škole u Varaždinu i Konservatorija za glasbo in balet Maribor te zbor „Chorus angelicus“ izvesti poznatu kantatu „Carmina Burana“ njemačkog skladatelja Carla Orffa. Koncert će biti održan na otvorenom kod Arene Varaždin, uz rijeku Dravu, s početkom

u 21 sat. Solisti su sopranistica Ivana Lazar, bariton Armando Puklavec i tenor Danilo Kostevšek. Spektakularni koncert vodit će dirigentica Dada Ruža. Dva dana kasnije, 16. rujna, isti glazbenici će nastupiti u Slovenskom narodnom gledališču Maribor pod vodstvom dirigenta Slavka Magdića, s početkom u 19.30. (mlp)

Solisti su sopranistica Ivana Lazar, bariton Armando Puklavec i tenor Danilo Kostevšek

Hrvatska ima pametne ljude

U ovo vrijeme televizijskog mrtvila, u trenucima teških vrućina ili teških kiša nerijetko pronalazim – uglavnom na Trećem i Četvrtom programu HTV-a – reprize vrijednih kulturnih i obrazovnih emisija koje dosad nisam uspio vidjeti jer su i prilikom premijera prikazivane na tim nimalo „udarnim“ kanalima i u čudnim terminima. Tako sam neki dan s velikim uživanjem pogledao emisiju „Izvan formata“ o političkoj korektnosti, izvorno prikazanu još u ožujku. Sudjelovali su pisac i izdavač Dražen Katunarić, etnolog i kulturni antropolog prof. dr. Tomislav Pletenac, akademski slikar Zoltan Novak, austrijski filozof Robert Pfaller i naš filozof Srećko Horvat. Ugodno me iznenadilo što su svi oni – zajedno s urednicima/novinarima Gordanom Nuhanovićem, Ivanom Antunović Jović, Ivonom Haller i Jasnom Coce – unisono i argumentirano raskrinkali političku korektnost kao „umiveno lice“ totalitarističkog ultraneoliberalizma. Posebno me se dojmilo što se nikoga od njih – jer bi se takvo što zbog iznesenih stavova moglo očekivati – ne može svrstati ni u kakav „desni spektar“ (štoviše, mislim da bi se moji kolege Katunarić i Nuhanović i prijatelj mi Tom Pletenac zgrozili na takvu kvalifikaciju). Upravo zbog

Piše: mr. sc. Denis PERIČIĆ, književnik toga ova mi je emisija pokazala da u Hrvatskoj (ipak!) imamo pametnih ljudi koji razmišljaju svojom glavom, razumno, trezveno i uistinu – izvan formata. Zašto takvih ljudi nema u „udarnim“ terminima, primjerice u „Otvorenom“? Valjda zato da slučajno ne bismo čuli – nešto pametno… Kad smo već kod pametnih ljudi, u mom prošlotjednom tekstu o Krklecu atipičnim je previdom krivo navedeno prezime gospođe Andreje Toljan iz varaždinske Gradske knjižnice. Koristim priliku da se gospođi Toljan ispričam i ujedno joj zahvalim na suradnji i ljubaznosti, kao, uostalom, i svim djelatnicima našeg „Metela“!

PRESTIŽNI FESTIVAL

KUD HŽ-a putuje na “Folk Azores” Kulturno umjetničko društvo Hrvatskih željeznica Varaždin izabrano je od HR CIOFF-a da na prestižnom 35. Međunarodnom folklornom festivalu „Folk Azores“ u Portugalu predstavlja Republiku Hrvatsku. Festival će se održati od 11. do 18. kolovoza na otoku Terceiri u Azorskom otočju. Na festivalu će nastupiti 35 članova KUD-a HŽ-a, a pozornicu će dijeliti sa sudionicima iz Francuske, Argentine, Poljske, Bugarske, Finske, Tajlanda, Tajvana, Slovačke, Latvije, Čilea, Meksika i SAD-a. KUD HŽ višegodišnji je član HR CIOFF-a, koji je dio CIOFFa, Međunarodnog savjeta organizatora festivala folklora i tradicionalne kulture sa sjedištem u Francuskoj. Službeni je partner UNESCO-a. Iz KUD-a ističu da je dobivanje pozivnice za sudjelovanje velika čast s obzirom na to da na ovom festivalu mogu na-

stupiti samo skupine izražene kvalitete koje biraju stručni savjeti hrvatskog i portugalskog CIOFF-a. – Iako nas očekuje vrlo napornih osam dana nastupa, defilea i protokola, svi zajedno ne možemo dočekati da krenemo na ovo putovanje i pokažemo pred cijelim svijetom hrvatske običaje i kulturu, za što vrijedno vježbamo tijekom cijele godine – rekli su iz KUD-a Hrvatskih željeznica i zahvalili svim donatorima koji su ih podržali u ostvarenju ovoga značajnog projekta. (mlp)

BOGAT ČETVERODNEVNI FOLKLORNI I ZAB

Varaždinski folklorni ans Trachtenfestu, najveće

Festival je trajao od 10. do 16. srpnja. Grad Varaždin i Hrvatsku predstavilo je 27 članova Var Špancirfest, samo s folklorom u glavnoj ulozi. Bilo bi l PIŠE: MARTINA LONČAR PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Varaždinski folklorni ansambl sudjelovao je od 10. do 16. srpnja na Schlitzerländer Trachtenfestu, najvećemu njemačkom festivalu folklora. Festival se održava svake dvije godine drugog vikenda u srpnju u gradiću Schlitzu u saveznoj državi Hessen, a organizira ga udruga „Heimat- und Trachtenfestverein Schlitzerland“ u suradnji s lokalnom folklornom skupinom Schlitzerländer Trachten- und Volkstanzkreis.

Dragocjeno iskustvo

Varaždinski folklorni ansambl prva je folklorna skupina iz Hrvatske koja je sudjelovala na Schlitzerländer Trachtenfestu. Grad Varaždin i Hrvatsku u Njemačkoj je predstavilo 27 članova Varaž-

VFA je prva folklorna skupina iz Hrvatske koja je sudjelovala na Schlitzerländer Trachtenfestu dinskoga folklornog ansambla pjesmama i plesovima Hrvatskog zagorja, Međimurja i bunjevačkih Hrvata. Program su pripremili i uvježbali umjetnički voditelj Ansambla Pjerino Hrvaćanin, plesni voditelji Tim i Fin Hrvaćanin te glazbeni voditelji Vjekoslav Risek i Matija Auker. – Su srel i smo čl a nove Trachtengilde iz Schwalenberga, s kojima njegujemo dugogodišnje prijateljstvo. Na njihovu festivalu gostovali smo 2008., 2012. i 2016. godine. Upoznali smo članove skupine De Beekscheepers, koja ima vlastiti festival folklora u Scheeßelu. Jako su im se svidjeli naši nastupi, voljeli bismo gostovati kod njih 2021. godine. Upoznali smo i jedan bračni par iz Švedske koji već 40 godina, od 1979., dolazi na svako izdanje Trachtenfesta u Schlitzu – istaknuo je Pjerino

Kulturni obzor

30. srpnja 2019., br. 793 || Regionalni tjednik

IZLOŽBA GMV-a OTVARA SEZONU MUO-a Izložbenu sezonu u rujnu zagrebački Muzej za umjetnost i obrt započet će s izložbom o Varteksu, koja se priprema u suradnji s Gradskim muzejom Varaždin i tvrtkom Varteks. Podsjećamo, stručni tim varaždinskog muzeja, nakon opsežnih istraživanja, predstavio je krajem prošle godine na izložbi u Varaždinu povijesni pregled u

razvoju impresivnih 100 godina Varteksa, jedne od najvećih i najvažnijih tekstilnih tvornica u Hrvatskoj. Želja organizatora izložbe u Zagrebu je predstaviti ukupnoj javnosti kvalitetu i dosljednost te liderstvo u modi na ovim prostorima kako kroz povijest, tako i ubuduće. Ideja je ukazati na povijesne

temelje na kojima se zasniva današnji ambiciozni projekt novoga modnog branda Varteks. Izložba se otvara 4. rujna u novom redizajniranom postavu s naglascima na buduće strateške pravce razvoja tvornice i brenda Varteks, koje, kao i vizualni identitet izložbe, potpisuje kreativna agencija Brigada. (jn)

BAVNO-GLAZBENI PROGRAM U NJEMAČKOM GRADIĆU SCHLITZU

sambl sudjelovao na Schlitzerländer em festivalu folklora u Njemačkoj

raždinskoga folklornog ansambla pjesmama i plesovima Hrvatskog zagorja, Međimurja i bunjevačkih Hrvata. – Festival dosta podsjeća na naš lijepo kada bismo takav festival folklora imali i u Varaždinu – rekao je Tim Hrvaćanin, plesni voditelj. MEĐUNARODNI FESTIVAL

U kolovozu novi nastupi u Češkoj Već za manje od mjesec dana Varaždinski folklorni ansambl očekuje još jedna turneja. Od 14. do 19. kolovoza sudjelovat će na Međunarodnom folklornom festivalu (Mezinárodní Folklorní Festival CIOFF, IOV) u Šumperku u Češkoj. Na jednom od najvećih čeških festivala sudjelovat će uz folklorne skupine iz Kostarike, Rumunjske, Poljske, Slovačke, Gruzije i Tajvana. S obzirom na malo vremena između dviju turneja, predstavit će se sličnim programom kao i na Schlitzerländer Trachtenfestu, s već uvježbanim koreografijama. Svi zainteresirani VFA-u se mogu pridružiti od 16. rujna, kada počinju upisi novih članova, te već iduće godine putovati s Ansamblom. Članovi Ansambla dostupni su na adresi Anina 11 u Varaždinu svakog ponedjeljka, srijede i petka u 19.30.

Hrvaćanin, umjetnički voditelj Varaždinskoga folklornog ansambla. Osim VFA-a, na Festivalu su sudjelovale i folklorne skupine iz Brazila, Cipra, Češke, Grčke, Meksika, Portugala i Hamburga te nekoliko puhačkih orkestara, kao i domaći Schlitzerländer Trachten- und Volkstanzkreis, koji ima više od 150 aktivnih te čak 500 pasivnih članova.

Impresivne brojke

Gradić Schlitz, u kojem živi oko 5000 ljudi, odnosno 10.000 s okolnim selima, tijekom nekoliko dana Festivala posjeti više od 70.000 gledatelja. Ovogodišnju festivalsku paradu, koja je bila održana u nedjelju, 14. srpnja, na ulicama je pratilo više od 20.000 gledatelja iz cijele Njemačke, uključujući i brojne folkloraše. Festival ima čak osam pozornica – dvije za održavanje folklornog programa te šest za live glazbu i DJ-eve. Folklorne programe na pozornicama na Marktplatzu i u šatoru na starom školskom igralištu pratilo

je između 1000 i 1500 gleda- hrvatski folklorni ansambl telja. Tim Hrvaćanin, plesni u povijesti koji je sudjelovao voditelj s bogatim iskustvom na ovom festivalu. Gostovafolklornih nastupa, oduševljen njem smo ujedno okrunili 20. je Festivalom te navodi da je obljetnicu Ansambla, koju to najbolji festival na kojem smo krajem prošle godine je bio. proslavili rasprodanim kon– Cijeli grad se za vrijeme certom u HNK-u u Varaždinu. Schlitzerländer Trachtenfesta pretvori u pozornicu. Kao kod kuće Kamo god krenete, u koje Tradicionalno je i smjegod doba dana ili noći, nale- štanje gostujućih folklornih skupina kod obitelji tjet ćete na nekakvu iz Schlitza i okolsvirku i ogromnu količinu odlično nih sela. Tako Gradić Schlitz raspoloženih su članovi ljudi. Dosta V FA-a bi l i tijekom nekoliko podsjeća na ugošćeni dana Festivala naš Špancirkod obitefest, samo s lji u selima posjeti više od folk lorom Pfordt i Fra70.000 u glavnoj urombach, ulozi. Bilo bi a domaćini gledatelja lijepo kada bisu, kažu, vrlo ponosni što svoje smo takav festidomove mogu podival folklora imali i u Varaždinu – govori Tim jeliti s ljudima iz cijelog Hrvaćanin i dodaje: – Ponosni svijeta. smo što smo na Schlitzerlän– Bilo nam je stvarno lijeder Trachtenfestu predstavlja- po, svi su prema nama bili li grad Varaždin i Hrvatsku, a iznimno ljubazni, ponašali zadovoljstvo je još veće uz- su se prema nama kao prema memo li u obzir da smo prvi članovima vlastitih obitelji

– istaknula je Dora Trogrlić, plesačica u Ansamblu.

Prijam kod konzula RH

Svoj je dojam o nastupu VFAa izrekao i generalni konzul Republike Hrvatske u Frankfurtu Vedran Konjevod na svečanom prijmu kod gradonačelnika Schlitza Alexandra Altstadta u staroj Gradskoj vijećnici u subotu, 13. srpnja. – Varaždinski folklorni ansambl je imao vrlo zapažen nastup, koji je njemačka publika nagradila burnim pljeskom. I uistinu je bila oduševljena viđenim. Uvjeren sam da će nastup VFA-a ostati u dugom sjećanju žiteljima grada Schlitza – istaknuo je generalni konzul Konjevod. Festival je službeno završio u ponedjeljak, 15. srpnja, i to u „25 sati“ – tradicija je da zadnjeg dana Festivala program traje sat vremena duže, a slobodno vrijeme tijekom boravka u Njemačkoj članovi VFA-a iskoristili su za razgledavanje Schlitza i najstarije destilerije u Njemačkoj te gradova Fulde i Nürnberga.

16 Duplerica

Regionalni tjednik || 30. srpnja 2019., br. 793

OTKRIVAMO: SIN NAJPOZNATIJEGA VARAŽDINSKOG HOTELIJE

Grand hoteli Luke i Ern konfiskaciji i pod kišo

Zbog vremenske distance nemoguće je rekonstruirati impresivan popis hotela u kojima je u godinama između dvaju svjetskih ratova (Belgija), Grand hotelu National (Luzern), Finsbury Park Hotels (London), Palace hotelu (Zagreb), Grand hotelu Toplice (Bled) i drugdje svibnja 1945. godine i

INV. BR. 546

PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

INV. BR. 544

U travnju iduće godine zagrebački hotel Esplanade obilježit će vrijedan jubilej – 95 godina svog postojanja. Nažalost, široj javnosti je potpuno nepoznato da je vodeće upravljačke pozicije ovoga elitnog odredišta, koje je s godinama postalo kulturnom i povijesnom ikonom glavnoga grada Hrvatske, od otvaranja 22. travnja davne 1925. godine do 21. kolovoza 1926. vodio Ernest Novak, 30-godišnji Varaždinac.

Iznimna karijera

INV. BR. 547

Varaždinski rotarijanci okupljali su se u hotelu od 1931. do 1940.

za konobara u Bristolu, jednom od vodećih bečkih hotela. Istovremeno polazim i Strukovnu školu bečkog ceha (Fachlichen fortbildung schule des gremiums der hoteliers und fremdenbeherberger in Wien) koji okuplja vlasnike hotela i drugih ugostiteljskih objekata – piše Novak u svojim sjećanjima. No, karijeru mu prekida Prvi svjetski rat, pa u redovima austrougarske vojske ostaje kao časnik sve do početka 1919. godine, kada se napokon vraća u Varaždin. Ubrzo uz majku Josipu postaje očeva desna

Legendarni varaždinski Grand hotel Novak prvi je u Hrvatskoj imao centralno grijanje

Riječ je o iznimno obrazovanom sinu jedincu varaždinskog hotelijera Luke Novaka, vlasnika Grand hotela Novak. Podsjećamo, povijest prvoga varaždinskog hotela, koji je izrastao u Kukuljevićevoj ulici na mjestu svratišta „K divljem čovjeku“, seže u 1912. godinu, kada Luka Novak kupuje ruka pri vođenju Grand hotela skromni ugostiteljski objekt Novak. Obiteljski dom pokoji nosi naziv Hotel Royal. novno napušta 1920. godine i Novak ga je temeljito obnovio nastavlja obrazovanje u Švicari pod novim imenom otvorio skoj, gdje polazi međunarodnu za javnost 15. veljače 1913. školu za educiranje vlasnika godine. Zahvaljujući njegovoj hotela (Ecole professionnelles poduzetnosti, hotel će de la Société suisse postati najmoderdes Hôteliers Cour – Lausanne). nijim u HrvatDo 1934. goskoj. Naime, Ernest Novak Grand hotel dine Ernest, je uoči otvaranja Novak je, izradeći dimeđu ostaljem EuroEsplanade uspio za loga, prvi u pe u struci tri tjedna educirati našoj zemlji poslove od oprem ljen konobara, osoblje hotelskog centralnim šefa sale, restorana g r ija njem i stjuarda, h l ad nj ac i m a voditelja reza proizvodnju cepcije… do leda. Zagrebački hotepomoćnika direktora elitnih hotela, stječe iznimno li dosta su kaskali s uvođenjem takvih novina, što, uostalom, iskustvo i znanje. Stoga ne čudi priznaje i Gjuro Szabo u svojoj da su mladom Varaždincu knjizi „Kroz Hrvatsko zagor- vlasnici hotela Esplanade već 1. je“… U ovom, najluksuznijem travnja 1925. godine povjerili i najpoznatijem hotelu u regiji, rukovodeće mjesto. Štoviše, junak naše priče je uz majku Ernest je imao samo tri tjedna i oca stekao prva praktična vremena educirati restoransko iskustva u hotelijerstvu, koja osoblje za odgovoran posao, će s godinama nadograditi u koji će u ovaj zagrebački hotel elitnim europskim ugostitelj- privući i otmjene putnike skim objektima. O Ernestu legendarnog Orient-Expressa. – Novaku je bila povjerena Novaku znamo da je rođen u austrijskom Grazu 11. veljače organizacija rada i nadzor 1896. godine, a kao dvogo- nad poslovanjem restorana, dišnjak dolazi s roditeljima u kavane, gostionice, dvorane za svečanosti i drugo. Za svoj Varaždin. – Moj otac je u Varaždinu predani rad zaslužio je svako prvo iznajmio manju gostio- priznanje i u naš hotel se vratio nicu, a nakon što sam završio u svojstvu menadžera (maître osnovnu školu i 3 razreda d’hôtel) 1933. godine… – ističe Gimnazije, počeo me uvo- se u preporuci (uvjerenju) ovog diti u hotelijerstvo. Već u hotela, koja je Ernestu Novaku kolovozu 1913. godine završio izdana 7. svibnja 1940. godine. Esplanadu je prvi put zasam trogodišnje školovanje

Dubrovački hoteli bili su od druge polovice 1943. go česta meta savezničkih bombardera. Dramatična fo godine snimljena je nakon što su se Novakovi već od

Duplerica

30. srpnja 2019., br. 793 || Regionalni tjednik

ERA ZASLUŽAN ZA USPJEŠAN START ZAGREBAČKE ESPLANADE

nesta Novaka nestali u om avionskih bombi

a radio Ernest Novak. No, spomenimo da je dobru reputaciju ostvario u hotelu Chamonix Palace, Atlantic hotelu (Nica), Palace hotelu e. Svoja iskustva stečena u branši Ernest je zasigurno prenosio roditeljima, koji su Grand hotel Novak uspješno vodili u Varaždinu do i odlaska u emigraciju.

odine pa sve do kraja rata otografija iz kolovoza 1944. dselili u Austriju.

ČUDOM PREŽIVJELI BOMBARDIRANJE

FOTO: NAW/USAAF

Ernest 10 godina rukovodio Grand hotelom “Petka“ u Dubrovniku

pravo napustio isključivo radi daljnjeg usavršavanja u svim posebnostima tada razvikane francuske kuhinje. Znanje o tome stekao je u Luzernu, u švicarskom nastavnom centru Union Helvetia. – Posao u Esplanadi bio je ogroman izazov. Bio je to najveći hotel na Balkanu, s 220 soba i pogonom od čak 140 zaposlenika. Bio sam nadređen skoro polovici osoblja ovog prestižnog hotela u čijoj je kafeteriji dio radnog staža provela i moja supruga Siglinde – zapisao je Novak u svom životopisu 1950. godine.

Svjetski putnik

Zbog vremenske distance nemoguće je rekonstruirati impresivan popis hotela u kojima je u godinama između dvaju svjetskih ratova radio Ernest Novak. No, spomenimo da je dobru reputaciju ostvario u hotelu Chamonix Palace, Atlantic hotelu (Nica), Palace hotelu (Belgija), Grand hotelu National (Luzern), Finsbury Park Hotels (London), Palace hotelu (Zagreb), Grand hotelu Toplice (Bled) i drugdje.

Nekoliko mjeseci bio je 1932. godine zaposlen kao direktor kuhinje i restorana na velikom putničkom parobrodu „Kraljica Marija“… Svoja bogata iskustva stečena u branši Ernest je zasigurno prenosio roditeljima, koji su Grand hotel Novak uspješno vodili u Varaždinu do svibnja 1945. godine i odlaska u emigraciju. Naime, pokazalo se da je

Ernest Novak 1929. godine oženio je 24-godišnju Siglinde Kasper, hotelsku radnicu iz Ptuja. U braku je rođeno dvoje djece – Erika (1932.) i Benno (1937.), a tada još tročlana obitelj skrasila se 1934. godine u Dubrovniku. Naime, Ernest je prihvatio posao menadžera u novom Grand hotelu “Petka“. Nažalost, u ovom gradu se cijela obitelj tijekom Drugoga svjetskog rata našla u velikoj pogibelji. – Kapitulacija Italije dovela je zapadne saveznike i njihovo zrakoplovstvo u susjedstvo Dubrovnika. Tako je u kasnim popodnevnim satima 28. studenoga 1943. godine 24 bombardera B-25 američkih zračnih snaga izbacilo svoj ubojiti teret na Gruž, Lapad, Babin kuk i Komolac, pritom teško oštetivši ili uništivši brojne objekte. Ipak, najtragičnija je bila smrt 51 civila. U ovom napadu direktnim pogocima bombi potpuno su uništeni Grand hotel „Petka“,

crkva Sv. Križa, potopljena su dva jedrenjaka, oštećen je parobrod Cavtat i dio pruge. Sljedeći dani i mjeseci donijet će Dubrovniku još razaranja i žrtava – otkriva Mario Raguž, dubrovački povjesničar, koji je svoja istraživanja prezentirao u knjizi „U gnijezdu ljepote“. Srećom, obitelj Novak je preživjela bombardiranje, a do 31. ožujka 1944. godine Ernest je angažiran na likvidaciji hotela u kojem im je propala sva imovina i životna ušteđevina. Novakovi potom traže spas od savezničkih bombi, ali i od jugokomunista u austrijskom Leibnitzu, u kojem Ernest nekako uspijeva pronaći posao službenika. Radio je u tvornici bicikla do završetka rata, a potom nalazi novi posao voditelja ureda i prevoditelja u britanskom civilnom zapovjedništvu za pokrajinu Štajersku. Početkom 1948. godine obitelj Novak seli u Graz, iz kojeg 1951. godine emigrira u Kanadu.

U razdoblju od 30 godina kod Novakovih je odsjelo više od 200.000 gostiju takav korak bio nužan kako bi spasili živote jer je OZNA već u ožujku te godine hotel predvidjela za konfiskaciju u svom zloglasnom dokumentu “Plan preuzimanja Varaždina“. Nakon što je objekt u FNRJ naprasno postao društveno vlasništvo, preimenovan je u Hotel Kalnik, a potom mu je nadjenut naziv Hotel Istra, pod kojim djeluje i danas.

Za opremanje članka korištene su razglednice iz zbirke obitelji Novak te fonda Zavičajne zbirke Warasdiniensia Gradske knjižnice i čitaonice ”Metel Ožegović” Varaždin. Hotel Istra, inv. br. 547, Grand Hotel 1, inv. br. 546, Grand Hotel 2, inv. br. 544.

18 Školstvo

Regionalni tjednik || 30. srpnja 2019., br. 793

RADIONICA “ŠTO POČETI S MICRO:BITOM?”

ŠKOLSTVO PRIJAM U GRADSKOJ VIJEĆNICI

Na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu u subotu, 20. srpnja, održana je peta radionica za djecu pod nazivom „Što početi s micro:bitom?“. U organizaciji Odjela za djecu Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović“, na FOI-ju se okupilo desetero učenika u dobi od 9 do 13 godina kako bi steklo nova znanja. FOI je još jednom ustupio prostor i informatičku opremu za potrebe radionice, a mališanima su u svladavanju informatičkih zadataka pomagali

FOI-jevi nastavnici. Voditeljica radionice bila je Ana Huđek, koja je ugodno iznenađena pozitivnim komentarima i visokom razinom kreativnosti i znatiželje polaznika. – Iznimno nam je drago da su većina prijavljenih bile djevojčice. Po završetku radionice svi su dobili prigodne diplome. Gradska knjižnica i FOI intenzivno rade na traženju modela da se ovakav način rada nastavi već ove jeseni za djecu s područja Grada Varaždina – ističu iz FOI-ja.

VRIJEDNI SEDMAŠI VII. OSNOVNE ŠKOLE VARAŽDIN

“Rijetko je vidjeti učenike koji toliko pozitivno utječu jedni na druge” Jedan sat tjedno odvojili su za pomaganje svojim kolegama u učenju, dok su drugi dodatni sat uživali u sportskim aktivnostima. – Ništa im nije teško – rekla je njihova razrednica Sanja Habek.

Mladi iz raznih krajeva svijeta boravili u Varaždinu Sudionici dvotjednoga kampa FunActive Croatia 2019. iz raznih krajeva svijeta okupili su se u petak, 26. srpnja, u varaždinskoj Gradskoj vijećnici, gdje ih je ugostila privremena pročelnica Upravnog odjela za kulturu, obrazovanje i sport Draženka Dev ić. Ve ć i n o m sred njoškolci, u Varaždinu su boravili u organizaciji članova Rotary klubova iz sjeverozapadne Hrvatske. – Izuzetno smo sretni što se u našem gradu drugi put zaredom organizira ovaj kamp, a polaznici su već odradili brojne sportske aktivnosti. Vidimo da su sretni i zadovoljni te nam je želja na taj način reklamirati Varaždin kao turističku destinaciju s dušom – istaknula je pročelnica Dević, sa željom da se kamp organizira i iduće godine. Mladi su u barokni grad stigli iz raznih krajeva svijeta – od Južnoafričke Republike, Kalifornije, Rumunjske, Irske i

Velike Britanije do Njemačke i Armenije, a u svoje zemlje vratili su se u subotu, 27. srpnja. – Smisao rotarijanstva u svijetu je zbližavanje mladih ljudi, upoznavanje kultura, kulinarstva i običaja raznih krajeva. Putem ovog boravka i općenito druženja koje organiziraju rotarijanci, među osobama i z cijelog svijeta razvijaju se trajna prijateljstva. Primjerice, ove godine 60-ero djece iz Hrvatske putem dugoročne razmjene posjećuje razne krajeve, od Brazila i Tajlanda do SAD-a. Iz Varaždina je trenutno na dugoročnoj razmjeni u Americi troje djece, a da ne govorim o kratkoročnim razmjenama, od Sicilije do Londona, Švedske i Norveške. Divna su to druženja putem kojih se širi ideja rotarijanstva, a to je prije svega pomaganje zajednici i upoznavanje s njezinim problemima – istaknuo je domaćin Zdravko Poštenik iz Rotary kluba Varaždin.

PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

Učenici 7. a razreda VII. osnovne škole Varaždin ove su školske godine svaki tjedan u školi dodatno ostajali dva sata više: jedan sat kako bi u okviru provođenja vršnjačkog učenja pomagali svojim razrednim kolegama u učenju, dok su drugi dodatni sat koristili kako bi se družili i uživali u sportskim aktivnostima. U razredu ih je 17-ero, a na njih je najviše ponosna njihova razrednica i učiteljica njemačkog jezika Sanja Habek, koja je istaknula da si njezini sedmaši svake godine postavljaju ljestvicu sve više. – Petnaestak ih je svaki tjedan redovito dolazilo na jedan dodatni sat, zajedno su pred pločom rješavali zadatke. Nisu izostali nijedan utorak, a kad su imali ispite, znali smo se dogovoriti za još više satova. Sportska druženja održana su svaki utorak deveti sat, jer trenutno radim na tri škole i nije bilo mogućnosti ponuditi im neku bolju satnicu. Rado su ostajali taj sat kako bi igrali nogomet, košarku, rukomet, bilo što. Sve to izvan njihovih školskih obveza – istaknula je učiteljica Sanja Habek. Čak 14-ero njih ovu je školsku godinu završilo s odličnim uspjehom, a troje s vrlo dobrim,

Sportska druženja mi jako gode, ostajao bih duže u školi samo da se družim s prijateljima. Volio bih da se to nastavi i u osmom razredu. Ta dva sata su mi najbolji trenuci u školi.” učenik Ivan Majetić

i to s prosjekom ocjena iznad 4,0. Uz dopunsku nastavu, gotovo svi bave se i izvanškolskim aktivnostima. – Primijetila sam da se jako vole družiti i znali su me pitati

Budimo se prije nego što je potrebno, a sve kako bismo došli što prije u školu. Trudimo se biti što bolji, za što je zaslužna naša razrednica. Da nema nje, ne bismo bili toliko dobri.” učenica Ivona Valentak

smiju li nakon nastave ostati u školi, ali s obzirom na to da poštujemo kućni red, sva druženja moraju biti u nekom okviru. Predložila sam im stoga da se, ako žele, mogu sastajati na taj

način, što su objeručke prihvatili. Bili su oduševljeni – rekla je učiteljica Habek. Vršnjačko učenje provode od petog razreda, a sportska druženja uveli su tek na početku ove školske godine, zbog čega im je Razredno vijeće škole dodijelilo pohvalnicu. – Jako je rijetko vidjeti učenike koji toliko pozitivno utječu jedni na druge. Apsolutno im ništa nije teško – objašnjava Sanja Habek, koja bi voljela da se i u idućim godinama nastave ovakve aktivnosti. – Dajem im maksimum, oni mi vraćaju stostruko – zaključuje razrednica vrijednih sedmaša VII. osnovne škole Varaždin.

VRTIĆ OVE GODINE DOBIO PRIZNANJE “ETWINNING OZNAKE KVALITETE”

DV-u Varaždin odobren novi Erasmus+ projekt Već treću godinu zaredom je Dječjem vrtiću Varaždin odobren Erasmus+ projekt, ovog puta pod nazivom „Budućnost u vrtiću, vrtić u budućnosti“. U najstarijem varaždinskom vrtiću se, između ostaloga, vodi briga o poticanju razvoja digitalnih kompetencija, za što su najprikladnije eTwinning aktivnosti u okviru Erasmus+ projekata, u kojima djeca pomoću različitih web-alata surađuju s prijateljima iz vrtića diljem Europe. U DV-u Varaždin je dosad ostvareno nekoliko takvih projekata za koje su odgojitelji dobili nacionalna i europska priznanja „Oznaka kvalitete“, dok je ove godine vrtić dobio priznanje „eTwinning oznake kvalitete“ za škole. Time je vrtić dobio veliku vidljivost na europskoj razini i postao dio europske mreže eTwinning škola koje će biti poticaj daljnjem razvoju eTwinninga. Nagrađene škole i njihovi ravnatelji bit će pozvani

na sudjelovanje na posebnim programima obrazovanja i profesionalnog razvoja.

Stručna usavršavanja

– U našoj ustanovi postoji interes za Erasmus još iz vremena programa Comenius iz 2013. godine, kada smo ostvarili našu prvu mobilnost na Maltu. Otad uporno, ali i uspješno participiramo na natječaje Agencije za mobilnost i programe EU-a, pa smo na

taj način osigurali za naše odgojitelje stručna usavršavanja u različitim područjima interesa te u raznim europskim zemljama. Osim kraćih mobilnosti u Litvi, Grčkoj i Italiji, naši su odgojitelji imali prilike učiti od stručnjaka u Španjolskoj, Italiji, Nizozemskoj i Švedskoj – rekla je odgojiteljica Andreja Sedlar, autorica Erasmus+ projekata. Beneficije ovakvih stručnih usavršavanja su osnaživanje odgojitelja, podizanje razine njihovih kompetencija i kvalitete rada u različitim područjima rada s djecom te umrežavanje s drugim predškolskim ustanovama u drugačijim obrazovnim sustavima i kulturama. – Iskustva naših odgojitelja su iznimno pozitivna, po povratku je njihov rad primjetno kreativniji, a djeca i roditelji izražavaju zadovoljstvo uočenim promjenama – zaključila je.

30. srpnja 2019., br. 793 || Regionalni tjednik

Oglasi

20 Sport

Regionalni tjednik || 30. srpnja 2019., br. 793

“MARKO ROG ĆE DOKAZATI DA JE VELIKI IGRAČ!”

SPORT

Nakon što je napustio redove Napolija, hrvatski nogometni reprezentativac Marko Rog potpisao je za Cagliari. Predsjednik talijanskog prvoligaša sa Sardinije Tommaso Giulini nije krio oduševljenje Rogovim dovođenjem. – Čim je postalo jasno da ne možemo zadržati Nicolu Barellu, koji je htio u Inter, sportski direktor Marcello Carli istog je trenutka rekao: „Marko

Rog.“ Hvalio ga je Barella, hvalio ga je Pavoletti, koji je s njim igrao u Napoliju, svi o Rogu govore isključivo i samo najbolje. Dečko je bio jedan od najdragocjenijih hrvatskih talenata, ali u tri godine u Italiji nije dobio pravu šansu. E, mi ćemo mu dati tu šansu i baš će u Cagliariju napraviti iskorak i dokazati da je veliki igrač! – rekao predsjednik Giulini.

NOGOMETAŠI VARAŽDINA U 2. KOLU PRVE HNL PORAŽENI (3:0) OD HAJDUKA

Benko: “Želimo li bodove, u svakoj utakmici moramo ostaviti srce na terenu!” Iako su Varaždinci u prvom poluvremenu parirali gostima iz Splita, Hajduk je u nastavku s dva brza pogotka Dočeka u 49. i Caktaša 55. minuti usmjerio tijek susreta. Sudbinu Varaždinaca zapečatio je Samuel Emem Edouk golom u 86. minuti. PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Nogometaši Varaždina poraženi su u prvoj prvoligaškoj utakmici odigranoj na domaćem terenu nakon punih sedam godina. Bolja je bila momčad Hajduka, koja je u susretu 2. kola Prve HNL slavila 3:0. Iako je s druge strane stajao favorizirani splitski sastav, napadač Varaždina Leon Benko nije mogao sakriti razočaranje novim prvenstvenim porazom. – Dobro smo Hajduku parirali prvo poluvrijeme. Iako smo igrali pred domaćom publikom, nismo se naučili pameti i opet smo protivniku poklonili golove. To je sramota iako je s druge strane stajao Hajduk. Nismo loši, no moramo u svakoj utakmici ostaviti srce na terenu i domaćoj se publici odužiti što nam je bila 12. igrač prošle sezone u Drugoj hrvatskoj nogometnoj ligi te nam tako pomogla u povratku u prvoligaško društvo. Spreman sam sjesti na klupu, no neki bi se igrači ozbiljno trebali zapitati – prokomentirao je ljutito Benko nakon susreta, dodavši: – Možemo mi imati posjed do svoje polovice, no to ništa ne vrijedi. U 36. sam godini i maksimalno se trošim. Ne mogu proći dva do tri igrača i zabiti gol. Imao sam prošlu utakmicu protiv Rijeke jedan šut iz auta i protiv Hajduka ponovno šut iz auta, i to nije normalno. Hajduk je, s druge strane, u ovoj utakmici imao dva ili tri pojedinca koji na travnjaku rade odlučujuću razliku. A jedan od tih igrača zasigurno je bio Ivan Dolček, 19-godišnji Koprivničanac, koji je postigao prvijenac u dresu Hajduka. – Presretan sam zbog prvog pogotka u bijelom dresu. Golove posjećujem svom ocu i pokojnom djedu. Također, sretan sam što su me u Varaždinu pratili obitelj i mnogi prijatelji– zaključio je Dolček. Varaždin i Hajduk utakmicu su odigrali pred više od 5000 gledatelja. Ispunjene tribine najbolji su pokazatelj da su se Varaždinci zaželjeli prvoligaškog nogometa. No, mnoštvo na tribinama kao da je na početku

Hajduk je poveo u 49. minuti. U šesnaesterac se ubacio Ivan Dolček i ljevicom neobranjivo pogodio u suprotni kut za vodstvo. U 55. minuti već je bilo 2:0 za Hajduk. Sve je ponovno napravio Dolček. Prosljeđuje loptu do Jaira, kojeg u šesnaestercu ruši Jertec, a sudac pokazuje na bijelu točku. Siguran realizator bio je Mijo Caktaš. Konačnih 3:0 postavio je Samuel Emem Edouk golom u 86. minuti.

Novu sljedeću domaću utakmicu Varaždin igra 17. kolovoza protiv zagrebačke Lokomotive susreta sputavalo igrače na terenu, pa su uvodne minute protekle u dominaciji splitske momčadi. Prvu priliku nogometaši Borimira Perkovića imali su u 16. minuti. Ivan Posavec i Matija Kolarić dobro su kombinirali pred Hajdukovim golom. Posavec je potom poslao povratnu loptu Nevenu Đuraseku, koji je pucao snažno, ali samo u obrambeni blok. Dvije minute kasnije po-

novno je Đurasek ali varaždinski probao, ali njevratar Ivan Nevistić bio gov udarac s 18 Varaždinu slijede je na visini metara odzadatka. lazi pored dva gostovanja, ove U 36. gola. U 26. subote u Puli protiv minuti minuti u udarac dobroj priIstre i 10. kolovoza s dvalici se nau Zaprešiću protiv šao veznjak de s e t a k Hajduka Ivan metara Intera Dolček. Ubauput io je Matija Kocio se između domaćih braniča, larić, no dobro

reagira gostujući vratar Josip Posavec. Već u sljedećem napadu Hajduk se našao u najboljoj prilici na utakmici. U kazneni prostor ušao je Hamza, no njegov udarac završava visoko iznad gola. Opasnu priliku imala je momčad Damira Burića u prvoj minuti sudačke nadoknade, kada se Jairo ubacio iza varaždinske obrane, ali njegov ubačaj nitko nije popratio na drugoj stativi.

Momčad Varaždina u nastavku Prvenstva očekuju dva gostovanja. Već u subotu putuju u Pulu, gdje ih od 19 sati očekuje susret 3. kola protiv domaće Istre 1961. Tjedan dana kasnije, 10. kolovoza, na rasporedu je gostovanje u Zaprešiću protiv momčadi Intera. Prvu sljedeću domaću utakmicu Varaždin igra 17. kolovoza protiv zagrebačke Lokomotive.

Sport

30. srpnja 2019., br. 793 || Regionalni tjednik

OBITELJ PETEK DOHVATILA POSTOLJA U RASLINI I TKONU U mjestu Raslina na Prokljanskom jezeru u subotu, 20. srpnja, održan je 10. jubilarni plivački maraton, u čijem sastavu su bile utrke na 5000, 1500 i dječja utrka na 75 metara. Riječ je o jednom od najmasovnijih i najcjenjenijih plivačkih maratona u Hrvatskoj, a čast da sudjeluju pripala je i članovima obitelji Petek iz Plivačkoga kluba Varaždin. U utrci na 1500 metara Ninoslav Petek je u

kategoriji 40+ zauzeo 7. mjesto. Mia i Nino Petek prvi su put sudjelovali na 1500 metara te ostvarili izvrsne rezultate. Nino je u kategoriji do 19 godina zauzeo 12. mjesto, dok je Mia u istoj kategoriji kod djevojčica doplivala do 9. mjesta. U dječjoj utrci u velikoj konkurenciji Karlo Petek osvojio je brončanu medalju. Samo dan kasnije Petekovi su nastupili u Tkonu na otoku Pašmanu u natjecanju Dal-

matinskoga kupa. U utrci na 300 metara u apsolutnoj kategoriji Karlo je osvojio zlatnu medalju. Na dužoj dionici od 1000 metara Nino je u kategoriji do 15 godina također došao do zlatnog odličja. Sestra Mia je u kategoriji do 15 godina kod djevojčica osvojila brončanu medalju, a Ninoslav je na 1000 metara u kategoriji od 16 godina naviše doplivao do srebrne medalje.

Članovi obitelji Petek imali su čast nastupiti u Raslini na Prokljanskom jezeru, na 10. jubilarnom plivačkom maratonu

Defile zastava zemalja sudionica i koncert Scifidelity Orchestra

U petak, 9. kolovoza, uoči početka Ekipnog prvenstva Europe, za sve sudionike bit će priređen party dobrodošlice na Stančićevom trgu. Program započinje u 21 sat atraktivnim defileom zastava zemalja sudionica, nakon čega će nastupiti izvrsni čakovečki Scifidelity Orchestra, koji će energičnim nastupom prepunim pozitivne energije sudionike ove atletske priredbe zabavljati sve do ponoći. – Pozivamo sve Varaždinke i Varaždince da dođu na balonima ukrašeni Stančićev trg i da se zajedno sa sudionicima Ekipnog prvenstva Europe u atletici zabave uz ove izvrsne glazbenike te da još jedanput pokažu da smo uzorni i srdačni domaćini. Pozivamo naše sugrađane da i ovog puta budu gostoljubivi, kako bi sudionici ovoga europskog

natjecanja doživjeli Varaždin u najboljem svjetlu, kako bi našim gostima, ali i nama, domaćinima, ova atletska priredba još dugo ostala u najljepšoj uspomeni – istaknuli su u Turističkoj zajednici Grada Varaždina.

USUSRET EKIPNOM PRVENSTVU EUROPE U ATLETICI 2. LIGE, 10. I 11. KOLOVOZA

Varaždin se može pohvaliti najbolje uređenim atletskim stadionom u Hrvatskoj – Obnovljena je staza i unutrašnjost cijelog stadiona, koji je svježe obojen, stavljeno je novih 2815 sjedalica, nabavljena je nova atletska oprema po IAFF certifikatu, od kaveza za bacačke discipline, strunjača za skok s motkom i skoka u vis do svih sprava i prepona. Dakle, stadion je kompletno opremljen – rekao je Patrik Košćak. PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Na Sportskom centru „Sloboda“ sve je u potpunosti spremno za početak Ekipnog prvenstva Europe u atletici 2. lige (ETCH2nd), koje će se održavati 10. i 11. kolovoza, potvrdio je Patrik Koščak, glavni tajnik Zajednice sportskih udruga Grada Varaždina. Radovi na rekonstrukciji stadiona i atletske staze su završeni, a Varaždin se može pohvaliti najbolje opremljenim i uređenim atletskim stadionom u Hrvatskoj, u čiju su obnovu uložena 2 milijuna kuna.

Grad Varaždin uložio je najveći dio financijskih sredstava, a svoj doprinos dali su Hrvatski atletski savez i Atletski klub Sloboda, čime je stadion nakon 33 godine, od daleke 1986., kada je bila posljednja rekonstrukcija, dobio nov izgled i vrhunsku opremu. – Obnovljena je staza i unutrašnjost cijelog stadiona, koji je svježe obojen, stavljeno je novih 2815 sjedalica, nabavljena je nova atletska oprema po IAFF certifikatu, od kaveza za bacačke discipline, strunjača za skok s motkom i skoka u vis do svih sprava i prepona. Dakle, stadion je kompletno opremljen. Sve ono što se 30 godina

Sportski centar “Sloboda” je 31. srpnja i 1. kolovoza domaćin seniorskoga Pojedinačnog prvenstva Hrvatske nije ulagalo u atletsku opremu i stadion uspjeli smo napraviti u ovih nekoliko mjeseci – rekao je Koščak i ujedno naglasio da je Varaždin time stekao daleko najbolje uvjete u Hrvatskoj za

bavljenje atletikom. – Mislim da su sljedećih 15 godina mlade generacije atletičara, koje nam dolaze, u povlaštenoj poziciji u odnosu na ostale jer imaju uvjete kakve

nitko u Hrvatskoj nema. Ljudi iz Zajednice sportskih udruga odradili su najveći dio posla oko uređenja jer su ti specifični poslovi vrhunski odrađeni – dodao je Koščak i potvrdio da

je sve spremno za veliko natjecanje te da će to biti viša razina i iskorak jedinstven u Hrvatskoj. Uoči Ekipnog prvenstva Europe ljubitelje atletike očekuje također važno i atraktivno dvodnevno sportsko događanje – Pojedinačno prvenstvo Hrvatske za seniore i seniorke, koje će se na stadionu „Sloboda“ održavati posljednjeg dana srpnja i prvog dana kolovoza i bit će izborno natjecanje za nadolazeće Ekipno prvenstvo Europe. Natjecanje će se održavati pod istim uvjetima kao i Europsko prvenstvo, stoga je to odlična prilika da sportaši i gledatelji dožive varaždinski stadion u novom, vrhunskom izdanju.

22 Mali oglasi

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO

PRIJAMNI URED: Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici Varaždin, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) | telefon: 042/290-774

e-mail: malioglasi@regionalni.com | Radno vrijeme za stranke: pon: 7.30 - 12.00 h, uto: 7.30 - 14.00 h, sri - čet: 7.30 - 15.00 h, pet: 7.30 - 14.30 h

Reklamacije za dostavu novina: 095 700 7005

ENERGETSKI CERTIFIKAT

KUĆE

LUCERNA NEKRETNINE

- ovlašteni posrednik u prometu nekretnina; najveći izbor nekretnina; kuća, stanova, poslovnih prostora, zemljišta, apartmana, kuća za odmor, vikend kuća, hotela. Ured: Pavlinska 5, Varaždin ; tel.: 042/321-635, mob.: 091/784-48-68; 098/162-14-32 web: www.lucerna-nekretnine.com, mail: lucerna. nekretnine@gmail.com ozn.62c

LEGALIZACIJA

Zgrade <100m2 već za 1500kn Izrada projekata energetske obnove Planum j.d.o.o. 091 720 0212

planum@planum.hr

EUROESTATE – potražujemo kuće, stanove i apartmane za kupoprodaju; www.euroestate-nekretnine.hr ; Zagrebačka 30, Varaždin; mob.: 098/652-059 ozn.556c PRODAJE se kuća u Petrijancu, Zelendvorska ulica. Stambeni dio 95 m² te terasa, garaža i podrum od 70 m². Cijena 73.000,00 €, en.r. B. Mob.: 098/131-0941 ozn.3408

POVOLJNO PRODAJEM trosobni stan u centru Varaždina, 78m², en.r. D, mob.: 099/7605280 ozn.3339

ZEMLJIŠTA NAJKVALITETNIJA i najjeftinija gradilišta u okolici Varaždina prodajem. Mob.: 098/1743718. ozn. 588c PRODAJEM ZEMLJIŠTE cca 3000 m² u Knegincu D., kupujem manji jednosobni stan u Varaždinu, mob.: 099/5124826 ozn.3403

STANOVI MEN-ARS NEKRETNINE kupnja, prodaja, najam, najveći izbor nekretnina u gradu, ured agencije; Zagrebačka 31, Varaždin, www.men-ars.hr, 042/200-117, 098/333-363 ozn.141c

KUPUJEM manji stan do 50 m², sa etažnim u stambenoj zgradi u Varaždinu, mob.: 099/853-9421 ozn.3036

PRODAJA, ulica Zrinskih i Frankopana, dvosobni stan, 53,10 m², 2. kat, kompletno i moderno uređen i namješten, en. r. D, POTR A ŽUJEMO STANOVE i KUĆE, WENS NEKRETNINE - 042/561319, 0 91 /3 9 0 -3175 , 099/832-5065 ozn.378c POTRAŽUJEMO! Stanove i kuće za prodaju. Lucerna nekretnine (Coning centar – prizemlje) Pavlinska 5, Varaždin. Mob.: 098/162-1432, 091/784-4868, mail: lucerna. nekretnine@gmail.com ozn. 62c

NAJAM IZNAJMLJUJE se kuća u Varaždinu, 80 m², sa dvorištem, može i sa djecom, en.r. F, mob.: 098/930-3796 ozn.3378 IZNAJMLJUJE se jednosobni stan na duže vrijeme. Banfica, 3. kat, centralno, vodomjer, en.r. D. Mob.: 099/675-7764 ozn.3391 DVOSOBNI NAMJEŠTENI stan u centru Zagreba, nepušačima, od kolovoza, en.r. D, 1.700,00 + režije mob.: 098/186-8359 ozn.3404 IZNAJMLJUJE SE dvosobni stan, 60 m², en.r. D, prizemlje obiteljske kuće, mob.: 091/500-5146 ozn.3422

PRODAJE

1. Stara kuća 120m2 i dvorišt sa 359m2 (P.Miškine 28, Varaždin) ER “E” 2. Prodaje se stan od 73 m² sa (2) dva parkirna mjesta i spremištem u Varaždinu, Zagrebačka 100, ER”B” 3. Stan ili poslovni prostor 73 m² prizemno – strogi centar grada ER „C“ (Draškovićeva ul), 1200 €/m² 4. Kuća: Varaždin, katnica, 150 m² stambenog + 170 m² poslovnog prostora ER „D“ i „C“ – 130.000 € 5. Poslovni prostor u Ludbregu sa 92m2 i dvorište sa 240 m2 (na glavnom gradskom trgu) ER “E” 6. Stambeno-poslovni prostor u Ludbregu 605 m² (na glavnom

gradskom trgu) ER „B“ i „E“, 123.000 € 7. Gradilište u Varaždinu, Trg Matije Gupca 799 m² 8. Gradilište u Varaždinu, I. Mažuranića sa 1.433 m² 9. Gradilište u Kučan Marofu ul. Matije Gupca 534 m² - 19.000 € 10. Prodaje se šuma u Varaždinskim Toplicama 24.000 m² 11. Stara kuća u Mirkovcu Brezničkom sa gospodarskim zgradama, dvorištem i oranicom ukupno 2395m2, ER “E”, 23.000 € 12. Više građevinskih zemljišta u Varaždinu ( Ul.B.Radića, Optujska ul.) i okolici Varaždina

INFO: 098 267 062

NOVA KREDITNA LINIJA - VRAĆAM KAD OJAČAM

NAJAM I PRODAJA građevinske mehanizacije, vibro ploče, vibro nabijači, rezači betona, ručni alati, valjci...

098/9162109 Karizma doo

Mobitel: 091/603-8552,

KREDITI

- ISPLATA U DANU

www.bestrent.hr IZNAJMLJUJEM sobu sa kuhinjom, kupaonom, poseban ulaz – zaposlenim osobama. En.r. G. Mob.: 099/838-6978 ozn.3425 IZNAJMLJUJEM dvosobni namješteni stan, blizina centra, na duže vrijeme. En.r. B, mob.: 098/187-1312 ozn.3057

VOZILA

AUTOSTAKLO S.A.S. GARANCIJA KVALITETE! • izmjena i popravak autostakala • triplex i plexiglass • parking senzori • zatamnjivanje autostakala • poliranje farova • plaćanje u ratama • za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/fax: 042/232-800, 231298 ozn.19c

PAUREVIĆ NEKRETNINE Varaždin – potražujemo stan ili kuću za najam, mob.: 095/763-7234 ozn.167c IZNAJMLJUJE se mala kuća za 1-2 osobe. 1.300,00 kn sa režijama. Mob.: 098/969-5886 ozn.3399

POSLOVNI PROSTOR

VARAŽDIN –tražim poslovni prostor za ugostiteljstvo, najam ili kupnja. Ozbiljne ponude. I tražimo osoblje za rad. Mob.: 091/433-4004 ozn.231b APARTMANI

NIN VRSI – nudim apartman do 4 osobe, 8. i 9. mjesec. Mob.: 092/336-9636 ozn.2764

AUTO-MAK d.o.o. PRODAJA: 1 BMW 73 0 LD,’ 07. pr vi vlasnik,full oprema, 12.500 EUR 2. Honda FR-V 1,7i, 6-sjedala, 2005.g. reg.do 04/2020 5.100 EUR 3. VW T5 Furgon, 2007.g 107tkm,reg.05/’19. - 7.800 EUR 4. Opel Astra 1,4 Karavan, 2006.god. - 2.100 EUR 5. Fiat Ducato 2,3JTD, 2008.g. putnički, reg.do 06/2019 7.500 EUR 6. Fiat Punto 1.2, 2002.god. - 800 EUR 7.FORD FUSION 2,5 HYBRID, 2012.god. reg.do 09/2019. 11.300 EUR 8. IVECO 49.12 – dizalica-košara 12m, reg.do 04/2020.g., 1996.g. – 6.900 EUR 9. IVECO DAILY 35C13D, 20 06. god. dupla kabina reg. do 5/2020, 5.300EUR, 098/184-7112 10. SAME DORADO F90DT s kabinom, 2008.god. nekompletan, 13.90 0 EUR , 098/184-7112 USLUGE i NAJAM: 1. Iznajmljujemo auto dizalicu s košarom, visina dizanja do 12 m visine 2. Vršimo usluge dovoza zemlje i šljunka do 4m3

INFO: 098 184 7112 PRODAJE SE : Cijeli trgovački centar u Prelogu sa 3725m2 i 5575 m2 zemljišta kompletno iznajmljen, ER“C“

APARTMAN u Pagu, klima, terasa, blizina plaže. Mob.: 098/984-2033 ozn. 742c

Traži se automehaničar sa iskustvom (može i umirovljenik ) 098/267-062

KUPUJEM vozilo ili skuter, može i odjavljeno (oštećeno). Može i novije. Povoljno. Isplata odmah. Mob.: 098/9656624 ozn.212b KUPUJEM automobil, traktor, kamion, strojeve i motocikl, ispravne i neispravne, mob.: 092/287-5661 ozn.108 EURO-KUKE za vozila, prijevoz vozila, najam prikolice, rabljene gume, mob.: 098/983-3910 ozn. 38c FIAT PUNTO 1,1, 1995. g., reg. 11./2019., 4.500,00 kn, mob.: 092/324-5313 ozn.3341 PRODAJEM FIAT Punto 2003 g., u odličnom stanju reg. do 01.04.2020. Mob.: 091/5675865 ozn.3396 AUTO HYUNDAI Accent 1997. g. prodajem. Registriran do 12./2019. Cijena 1.000,00 €. Mob.: 095/9202387 ozn.3a

POSAO

TRAŽI SE više RADNIKA/ R ADNICA U DRVNOJ INDUSTRIJI za stalni radni odnos. Informacije: 091/119-2000 ABONOS D.O.O. VARAŽDIN SOBOSLIKARA KV, samostalnog u radni odnos tražim. Upitati: 098/791-092 ozn.314c

Maratela mreže d.o.o., 072700700, +18

MALI OGLASI, ZAHVALE, POSLJEDNJI POZDRAVI I SJEĆANJA

Regionalni tjednik || 30. srpnja 2019., br. 793

T RA Ž I M O s o b o s l i k a re i špahtlere za stalni radni odnos, mob.: 091/250-1040 ozn.586c DOM ZA stare i nemoćne traži med. sestru i njegovateljicu. Plaća od 5.000,00 kn. Mob.: 098/973-5565 ozn.3337 TRAŽIM soboslikara ličioca, samostalnog u radu. Mob.: 097/771-2313 ozn.2c TIG-WIG ZAVARIVAČA, bravara, može i honorarno za rad u radioni. Mob.: 098/359-353 ozn.641c TRAŽE se djelatnici za rad pod šatorom, informacije na broj: 095/404-0455 ili 091/9273286 ozn. 469c

USLUGE

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/6399932 ozn.1c ENTRY – AKCIJA GARAŽNIH VRATA -Sekcijska i industrijska vrhunske kvalitete. Veliki izbor panela i boja. Višegodišnje jamstvo! U ponudi motori za ograde i podizne rampe. Ugradnja i servisi. Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn. 5c ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c ODČEPLJIVANJE I SNIMANJE KANALIZACIJE kamerom odvodnih cijevi; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783060 ozn.107c CENTR ALNO GRIJANJE, plinske instalacije, vodovod i kanalizacija, klimatizacija, solarni sustavi, montaža sanitarija, hidrofora. Master d.o.o. 091/739-6751, ozn. 898a SOBOSLIKARSKI i KNAUF radovi, gletanje, bojanje, impregniranje, lakiranje, špahtlanje, suha gradnja, mob.: 098/1969-437 ozn.219B ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, tapecirani namještaj, podne obloge, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održa-

Nazovi napaljene Varaždinke i Međimurke! Telefonski sex uživo! 0-24

064/555-450 Tel:3,49kn/min, Mob:4,78kn/min

vanje. Uređenje interijera. ADI OBRT – mob.: 095/842-0556, tel.:042/311-434 ozn.7c STAKLENE I ALU ograde, inox i klizne staklene stijene, mob.: 095/536-6233 ozn.44/2/1 BU-JAN TIM j.d.o.o. – izvodimo: novogradnja, kompletna adaptacija kuća, izrada te prekrivanje krovišta, iskopi te postava rubnika i tlakovaca, mob.: 098/974-5950 ozn.650c TRANS-KOP GRABAR Sračinec - iskopi mini bagerom, kombinirkom, prijevoz šljunak, sipina, zemlja, drobljeni kamen. Mob.: 099/597-0501 ozn.720c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.: 098/284-922 ozn. 205C TERMOFASADE, strojna žbuka, strojne glazure. Granom d.o.o., mob.: 098/267-065, tel.: 042/612-774, e-mail: granom@granom.hr ozn.203c PRIJEVOZ – šljunak, sipina, zemlja, kamen bijeli, crni, odvoz šute, mob.: 091/989-0280 ozn.2951 IZRADA KROVIŠTA, nadstrešnica, sjenica, građ. limarije, stubišta, nazvati na : 098/417-373 ozn.3471

ZAVRŠNI RADOVI u graditeljstvu, gletanje, farbanje, postava keramike, popravak el. instalacija i popravak knaufa. Mob.: 095/532-5966 ozn.3297 GJ D.O.O. - USLUGA prijevoza kombi vozilom, selidbe, dostava, mob.: 098/998-9637 ozn.3323 SELIDBE, prijevoz i zbrinjavanje robe nudimo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob.: 098/704257 ozn.353c BUILDING d.o.o. – izvodimo sve vrste građevinskih radova za vaš novi dom ili uređenje postojećeg. Obratite nam se s povjerenjem na broj mob.: 095/367-1072 ozn.3019 PILIM DRVA za Varaždinsku i Međimursku županiju. Mob.: 095/828-6459 ozn.3382 NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva. Uređenje dvorišta, iskopi i navozi, https:// www.facebook.com/vincic Mob.: 099/3530-180. ozn. 600c PARKETARSKE USLUGE, postava parketa, laminata i pvc podnih obloga, mob.: 091/924-9727 ozn.161/1/1

LIMENI POKROVI svih tipova, građevinska limarija, najpovoljnije uz garanciju. Mob.: 098/172 – 9903 ozn. 500c

GRAĐEVI NSKI RADOVI, adaptacije i sanacije kuća i stanova, sanacije krovova, gipskartonski i soboslikarski radovi. Garancija na radove. Ninex Mob. 098/414-128 ozn. 303c

RENT-A-CAR usluga dugoročnog i kratkoročnog iznajmljivanja automobila. Rezervacije na kontakt: 095/514-3323 ozn.783c

I Z RA DA sv i h v rs t a t e rmofasada, gipskartonski i soboslikarski radovi. Na sve radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.303c.

MARTINEZ INTERIJERI društvo s ograničenom odgovornošću za uređenje interijera objavljuje:

OGLAS

za radno mjesto POMOĆNI RADNIK (STOLAR) – 1 izvršitelj Uvjeti koje kandidati moraju ispunjavati: -osoba sa završenom srednjom školom, poželjno iskustvo u montaži namještaja, -u obzir dolaze i mlađi umirovljenici, -posjedovanje vozačke dozvole B kategorije. Rad na terenu, poslovi vezani za poslove utovara, istovara i montaže namještaja za salon namještaja Lesnina Varaždin. Ukoliko ispunjavate navedene uvjete, molbu sa životopisom dostavite na adresu: MARTINEZ INTERIJERI D.O.O. Zagrebačka 17, 42000 VARAŽDIN ili na e-mail: martinez.danijel@gmail.com, mobitel: 091/926-7094; 091/554-7662

Mali oglasi

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO

30. srpnja 2019., br. 793 || Regionalni tjednik

PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi i podopokrivalački, mob.:097/7712313 ozn. 2C

PRODAJE se grašak, grah, mladi krumpir, hajdina kaša, pirovo brašno i heljdino brašno. Predrag, mob.: 091/5429409 ozn.3330

GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c

KUPAONSKA kutna kada, 1,5 m x 1 m i pipa Armal, kao novo. Mob.: 092/324-5313 ozn.3341

GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c SOBOSLI KAR SKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.091/588-5740 ozn.151c PARKETI SJAJ - ogledalo Vašeg doma! Sve vrste parketa, podova, te obnova starih parketa i stepeništa. Nazovite s povjerenjem! Tel.: 040/682988, mob.: 098/242-190 ozn.564c MIŠAK – iskopi, navozi, rušenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih površina, malčiranje. Mob.: 091/572-3895 ozn.445c SOBOSLIKARSKI – fasaderski obrt: bojanje unutarnjih i vanjskih zidova, izrada toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistem, spušteni stropovi, pregradni zidovi. Mob.: 098/ 9254 – 731 ozn.570c IZVOĐENJE INSTALACIJA plina, grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, servis plinskih trošila, električarske usluge, knauferske usluge, keramičarske usluge, adaptacija od početka pa do sistema ključ u ruke. Kvalitetno i povoljno. Kontakt: ZT – Zgradarska tehnika d.o.o., mob.: 095/112 - 3469, 098/213-739, tel.: 040/341-004 ozn.659c ŽIVOTINJE

PILIĆI živi ili očišćeni, Bartolovec, Vžd. 81, tel.: 042/657172, mob.: 098/651-089 ozn.3270 PRODAJU se odojci, svinja oko 140 kg i krmača za klanje, tel.: 042/647-535 ozn.3401 JARIĆ ZA klanje, mogućnost obrade u polovice i četvrti, mob.: 098/354-663 ozn.3428 OSTALO

PRODAJE SE SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, visoke kvalitete. Preporuča se kod jačanja imuniteta i sprječavanja bolesti srca i krvnih žila; dobar je regulator šećera u krvi; štiti zdravlje urinarnog sustava. Povoljno djeluje na probavni sustav te štiti od virusa i bakterija. Cijena: 60,00 kn. Mobitel: 098/455-313. Ozn.3a PRODAJU SE industrijska drva, kratkopiljena, kvalitetna. Brza i besplatna dostava. 5 m³ = 750,00 kn i 10 m³ = 1.400,00 kn. Mob.: 092/3333545 ozn.2950

PRODAJE se kukuruz u zrnu, tel.: 042/647-057 ozn.3413 BOBIĆEVA INDUSTRIJSKA drva, 1.000,00 kn te bunti oraha 450,00 kuna, mob.: 095/516-5493 ozn.71/04/1 VINO KVALITETNO (analizirano) s Viničkog područja i sirove oblice ariša i duglazije (d=3-4m, Ø 10-15 cm), mob.: 091/585-1926 ozn.3429 PRODAJEM KUKURUZ u zrnu stari. Vrlo povoljno! Mob.: 098/1743-718. ozn. 588c KREDITI

„Totalno drugačiji od drugih“ NAJBOLJI KREDITI NA TRŽIŠTU ! • Brzi krediti i najpovoljniji reprogrami postojećih zaduženja do 300.000 HRK • Krediti do 75 % primanja • Umirovljenički do 84. godine • Zatvaramo crne liste, ovrhe-blokade • Putni troškovi, dnevnice, terenski dodatak, najamnine i invalidnine ulaze u ratu kredita

Licencirani kreditni ured Omicron Braće Radić 20, Varaždin Mob. 098/267-696, 098/482-001 www.brzi-kredit.info

NAJBRŽE do gotovine putem kreditnih kartica (Amex, Diners, Master, Maestro, Visa, Pbz), 12-36 rata, isplata odmah, mob.: 097/6525-923, 098/987-0078. ozn.589c

ZAPOSLENI I UMIROVLJENICI do 300.000,00 kn, bez gledanja hroka, MOGUĆNOST OTPLATE trajnim nalogom, zatvaranje blokada i cl. PUTNI TROŠKOVI I DNEVNICE u kreditnu sposobnost. Radni odnos NA ODREĐENO. Umirovljenici do 84 god. starosti, te male mirovine. Mob.: 091/2034666, tel.:042/561-192 ozn.568c NAJPOVOLJNIJI licencirani krediti! – NOVO ! GOTOVINSKI KREDITI ZA ZAPOSLENE I UMIROVLJENIKE bez gledanja HROK-a do 15 godina uz najnižu kamatu! Za zatvaranje blokada, ovrha i c.l. na 10 godina! NOVI KREDITI ZA ZAPOSLENE NA ODREĐENO! Reprogram postojećih! Priznajemo putne troškove, dnevnice i zaštitni dodatak u k.s.. NOVO! Pozajmice za zaposlene na BLOKIRANE račune! INF., Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995, VŽ-ČKKC ozn.138c

TREBATE KREDIT ILI POZAJMICU ??? Nudimo najbolje rješenje, Z AT VAR ANJE SVIH ZADUŽENJA. Zaposleni na određeno, na ostatak primanja. Krediti bez uvida u HROK. Može Varteks i Konzum. Info: 099/5795712 ozn.138c NOVAC za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, tehničke robe, starina u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840, 098/9870078 ozn.233c KREDITI za zatvaranje c.l. i blokada! Krediti bez hroka! Pozajmice odmah! Mob.: 098/928-2449; 091/7830977 ozn.3281 KREDITI i pozajmice na blokiran račun. Reprogram zaduženja i ovrha Fine. Brzo i sigurno. Mob.: 099/8371958 ozn.430c

POZNANSTVA VRUĆE SEXY teme za Tebe i mene, javi se neka akcija krene. Od 0-24 na 064/400400. Tel./mob.: 2,33 kn/3,58 kn/min ozn.166c OBDAREN i šarmantan muškarac 44 g. za ženu do 50 g. u strogoj diskreciji, mob.: 095/753-3117 ozn.686c

ARONIJA A

super ljekovito voće

Aronija je biljka iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja. • • • • • • • • • •

Sprečava bolesti srca i krvnih žila Regulira krvni tlak Jača imunitet Štiti zdravlje urinarnog sustava Ima antiupalna svojstva Stimulira rad štitnjače Poboljšava pamćenje i koncentraciju Regulira razinu šećera u krvi Povoljno djeluje na probavni sustav Štiti od virusa i bakterija

60 Cijena 1 litre 1oo % čistog soka aronije

Mogućnost kupnje 100 % čistog soka na mobitel: 098/455-313

5+1

GRATIS

Aronija je b veliku ljeko zato je kori • • • • • • • • • •

Sp Re Jač Šti Im Sti Po Re Po Šti

Mogućno

GRA

24 Mali oglasi/Zahvale i sjećanja

Regionalni tjednik || 30. srpnja 2019., br. 793

SJEĆANJE

Poštovani slušatelji

STJEPAN CEROVEČKI

hvala Vam na

Godine prolaze, a sjećanja ostaju.

4. 8. 2007. – 4. 8. 2019.

Obitelj Cerovečki

godine vjernosti

SJEĆANJE

1966. – 2019.

na drage roditelje

RADIO LUDBREG d.o.o. w w w.radio -ludbreg.hr / 042 810-100 / 042 810-155

KUČAR BARBARU

† 30. 7. 2005.

FRANJU

† 17. 8. 2001.

Voljeni nikad ne umiru, oni žive u našim mislima. Vaši najmiliji

IN MEMORIAM

JOSIP PALJAK

2. 8. 2012. – 2. 8. 2019.

S ljubavlju i poštovanjem mislimo na Tebe. Supruga Štefica i djeca Tomislav i Ivana s obiteljima

ZAHVALA

za male oglase, zahvale i sjećanja

Bakačeva ulica

og insk

e u

Kuk

a ović

Gaja

uk aK

n Iva

malioglasi@regionalni.com

kog

ins

kc Sa ića ljev

c Sak vića ulje

rad a Pre Petr

eno sta Š

u Aug

na Iva

lica

Ljudevita

u Uska

Prijamni ured Varaždin

042/290-774

Gradska tržnica Varaždin

REGIONALNI TJEDNIK D.O.O. Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica), Varaždin

Ognjena Price

PRIJAMNI URED

a Jelačića

Trg bana Josip

VERE BOGADI

RADNO VRIJEME ZA STRANKE:

koja je preminula 23. 7. 2019. u 71. godini života.

Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak.

Srijeda, četvrtak: 7.30 - 15 h Petak: 7.30 - 14.30 h

Gradska vijećnica

Korzo

Prva gimnazija Varaždin

Pavlinska ulica

Iz Kukuljevićeve ulice PROLAZ PREMA GRADSKOJ TRŽNICI

povodom smrti naše drage majke, bake i supruge

Zahvaljujemo vlč. Šafranu na molitvama i dirljivim riječima ispraćaja. Veliko hvala Križaricama Evice Lazar na dirljivom ispraćaju. *****

FOI Varaždinska katedrala

Teška je istina da Te nema više, ali sjećanje na Tebe se ne briše. Ožalošćeni: suprug Antun, kći Mirjana, zet Josip, unuk Antonio sa suprugom Ivanom, praunuk Max, unuka Monika sa suprugom Josipom

SJEĆANJE na

JOVANKU PJEVAC 2. 8. 2013. – 2. 8. 2019. Tvoji najmiliji

Parkovi d.d. traže osobu za radno mjesto

KONOBAR Mjesto rada je caffe bar Aleja, Ratimira Hercega 22, Varaždin. Uvjet radnog mjesta je stručna sprema IV-III stupanj. Prednost imaju osobe turističko-ugostiteljskog usmjerenja ili s iskustvom rada u ugostiteljstvu. Molbe sa životopisima možete poslati na adresu Parkovi d.d., Hallerova aleja 8, Varaždin ili na email info@parkovi.com.

Zahvale i sjećanja

30. srpnja 2019., br. 793 || Regionalni tjednik

ZAHVALA

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, tasta, djeda, pradjeda i brata

DAVORIN KRIŽANEC

29. 7. 2010. – 29. 7. 2019.

U našim srcima i mislima zauvijek. Supruga Danijela, sinovi Saša i Vanja i djed Darko

SJEĆANJE

MARKO KROBOT 2. 8. 2015. – 2. 8. 2019.

Zauvijek u našim mislima i srcima.

STJEPANA PAKŠECA

STJEPANA PAVLIČEKA 2. 8. 2017. – 2. 8. 2019.

koji je preminuo 25. 7. 2019. u 88. godini života.

Tišina je zavladala, nema Te više.

Na Tvom grobu svijeće i cvijeće, to sada je stvarnost,

Zahvaljujemo vlč. Bogdanoviću na molitvama i dirljivim riječima ispraćaja. Ožalošćeni: supruga Marija, kći Ana, zet August, unuci, praunuci, sestre i braća

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu

STJEPANU PAKŠECU preminulom u 87. godini.

za nas još uvijek nestvarna. Fale nam Tvoj osmijeh i Tvoja dobrota, Tvoji dobri i loši dani, fališ nam Ti. Tvoji najmiliji

IVANKA KOVAČIĆ 2. 8. 2016. – 2. 8. 2019.

Majko, uvijek si u našim mislima i molitvama. Sin Nenad s obitelji

SJEĆANJE

Braća Pero i Franjo i sestre Dragica i Marija

IVANKA KOVAČIĆ SJEĆANJE

ZLATKO KOKIJER

2. 8. 2016. – 2. 8. 2019.

Još uvijek si u našim mislima. Sin Josip s obitelji

SJEĆANJE

FRANCISKA ĐURKAS 30. 7. 2012. – 30. 7. 2019.

S ljubavlju Te se rado sjećamo. Marko, Nikolina i Nevenka

SJEĆANJE na nezaboravnu mamu, svekrvu, baku, prabaku i praprabaku

ZAHVALA

IVANA KOSECA

Od srca zahvaljujemo doktoru Vojnoviću, prof. Ivoru Hojiću, doktoru Dokuzoviću te svom osoblju odjela onkologije. Veliko hvala Ranelu, Clubu 68, društvu iz Quattra te obitelji Hrubek i obitelji Dokuzović, velečasnom Marku Domiteru, prijateljima i svim ljudima koji su nam pomogli ispratiti našeg Iveka na vječni počinak. Obitelji Darabuš, Cafuk, Mišak i Kosec

POSLJEDNJI POZDRAV

IVANU KOSECU Neće Te izbrisati vrijeme, niti sakriti tama, zvijezda si koja nas prati i vječno živiš u nama. Hvala Ti za dobrotu, ljubav i sreću kojom si nas darivao.

povodom smrti našeg dragog sina, brata i ujaka

POSLJEDNJI POZDRAV

JOSIPA BOGOVIĆA

IVANU KOSECU

preminulog 23. 7. 2019. godine u 39. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, prijateljima i znancima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti i zajedno s nama ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Veliko hvala vlč. Rafaelu Mikecu na molitvama i dirljivim riječima ispraćaja.

dragom stricu i šogoru

Pred Tobom je bio život cijeli, ali anđeli su Te k´ sebi htjeli. Prolaze dani, vrijeme ko´ da leti, zašto nam stric ko´ ptica odleti? Nećakinja Zita i šogorica Silvija

Ožalošćeni: mama Marija, otac Gabrijel, sestra Ljiljana, brat Davorin, nećaci Marko i Petra te ostala tugujuća rodbina

POSLJEDNJI POZDRAV

*****

IVANU KOSECU

FRANJICU SABATI

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoji najmiliji

Neka s anđelima Tvoja duša mirno spava, sve dok nas ima živjet ćeš i Ti s nama.

28. 7. 2017. – 28. 7. 2019.

povodom smrti našeg dragog

Robi i Verica, Mihael i Kristina, Matija i Martina, Marko i Monika

13. 8. 2017. – 13. 8. 2019. Obitelj Kokijer

ZAHVALA

preminulog 20. 7. 2019. u 29. godini života.

TUŽNO SJEĆANJE

Tuga i bol su nastali kada smo se s Tobom rastali.

Supruga Vjekoslava, kćeri Katarina i Valentina s obiteljima

dragom nećaku i bratiću

Nismo Te mogli sačuvati od smrti, ali ćemo Te sačuvati od zaborava. Teta Marija, bratići Dražen i Mladen s obiteljima

Sestra Ljiljana s obitelji

SJEĆANJE

SJEĆANJE na

IVANA CIKAČA

31. 7. 2014. – 31. 7. 2019. Postoji nešto što nikad ne umire, a to je sjećanje na Tebe.

POSLJEDNJI POZDRAV dragom nećaku i bratiću

IVANU KOSECU Neka ti miris cvijeća i treptaj svijeća podari vječni mir. Teta Anica, striček Ivica, sestrična Melanija s obitelji

Tvoji najmiliji

ZORAN POZDER – ZOKI

BOŽIDAR POSAVEC

1. 8. 2004. – 1. 8. 2019.

3. 7. 2015. – 3. 7. 2019.

Neka vas prate naše molitve. Obitelji Pozder, Pantaler i Remar

SJEĆANJE

ANDREJ JURIČINEC 27. 7. 2017. – 27. 7. 2019.

„Čekati na nedočekano, nadati se u beznađu, grliti se bez zagrljaja, ljubiti se bez poljubaca, prožimati se u mislima. I spoznaja da smo tu negdje. Tako blizu, a tako daleko.“ (Đ.B.) Anita, Renato, Petra, Vlasta, Toma, Dora i Ivan

TUŽNO SJEĆANJE TUŽNO SJEĆANJE

DRAGUTIN ZAGORŠĆAK

na našu dragu i voljenu mamu, baku i prabaku

JOSIPU ČIŽIČ

1. 8. 2009. – 1. 8. 2019.

31. 7. 2018. – 31. 7. 2019.

10 dugih godina bez Tebe. Svakog dana nedostaješ. Volimo Te.

Uvijek si u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

BISERKA VINDIŠ

27. 7. 2015. – 27. 7. 2019.

Živiš u našim srcima i mislima. Tvoji najmiliji

Tvoji najmiliji

IN MEMORIAM

STANKO BREZOVEC

31. 7. 2016. – 31. 7. 2019. Volimo Te. Uvijek si s nama u molitvama, mislima i lijepim sjećanjima. Tvoje: Tonica, Suzi i Sekić

26 Zahvale i sjećanja

Regionalni tjednik || 30. srpnja 2019., br. 793

TUŽNO SJEĆANJE

ZAHVALA

na nezaboravljenog

povodom iznenadne smrti našeg dragog sina i supruga

SJEĆANJE ALEKSA VITEZ

4. 8. 1997. – 4. 8. 2019.

MIRKA – MIREKA HORVATEKA

Daleko na nebu Tvoj je dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Vole Te Tvoji: sinovi Matija, Kristijan i supruga Ankica

Supruga Suzana i kći Branka

SJEĆANJE

JOSIP HAJEC

STJEPAN ŠKVORC

1. 8. 2013. – 1. 8. 2019.

Zauvijek u našim mislima.

25. 7. 2000. – 25. 7. 2019.

Godine prolaze, a bol i tuga ostaju.

RADOSLAVA OSKORUŠA

Tvoji najmiliji

preminulog 20. 7. 2019. godine u 61. godini života.

Tvoja obitelj

NAŠEM VOLJENOM

STJEPANU LUKAČIĆU 29. 1. 2019. – 29. 7. 2019.

Ponosni smo što si bio dio našeg života. Nosimo Te u srcu. Nevenka, Robert, Sandra i Elena

Iskreno zahvaljujemo svim dragim ljudima, rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili dragog pokojnika na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo obiteljima Medved, Vitez, Hren, Jergan, Haramas te susjedima Želježnjak, Golubić i gospođi Ružici. Hvala vlč. Karlu Koračeviću na dostojanstvenom ispraćaju.

SJEĆANJE

MARIN KUHARIĆ † 2001. – 2019.

Na nebu sada Tvoj je dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Ožalošćeni: majka Vjekoslava i supruga Ana

Tvoja baka Ljubica i teta Jasmina

*****

SJEĆANJE

Nikad više… tek na nebu, pred vratima Svetog raja, ja ću opet mirno snivat, usred Tvoga zagrljaja.

na naše voljene

Supruga Ana

SJEĆANJE

*****

SVOM JEDINOM SINU

ANU GALOVIĆ

3. 8. 2016. – 3. 8. 2019.

DRAGUTINA GALOVIĆA † 1991.

Obitelj

POSLJEDNJI POZDRAV našem dragom šogoru i tečeku

MARIN KUHARIĆ

POCEDULIĆ i

ANU

31. 7. 2017. – 31. 7. 2019.

U mislima sa vama. Mirjana, Drago, Damir i Nadica

GORAN HLEB

30. 7. 2011. – 30. 7. 2019.

Prijatelji su kao zvijezde, ponekad ih ne vidiš, ali znaš da su uvijek tu. Čuvamo uspomenu na vas. DJELATNICI SOLVIS-A

RADEKU

13. 10. 1994. – 13. 10. 2019.

Majka Vjekoslava

*****

SJEĆANJE

STJEPANA

Neka Te čuvaju anđeli, dok spavaš mirnim snom.

„Otiš’o je pijetli kad se bude kao da u šetnju nekud kreće otiš’o je s mirisima jutra da l’ je znao da se vratit neće.“ (K.K.S.) Zauvijek u našim mislima i srcima.

SJEĆANJE na dragog i voljenog

MARINA KUHARIĆA 30. 7. 2011. – 30. 7. 2019.

U srcu tuga, na grobu tišina,

Šogorica Štefica, šogor Slavko, nećaci Nikola i Lucija

u našem domu velika praznina.

*****

Fališ nam.

POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE

dragom šogoru i tečeku

MARIJAN FLEGAR

RADEKU

S ljubavlju i poštovanjem u našim si srcima i mislima.

Neka Te naše molitve prate, kada suze ne mogu da Te vrate. Tvoja duša s anđelima spava, sve dok nas ima, živjet ćeš s nama.

26. 7. 1986. – 26. 7. 2019.

Damir s obitelji

SJEĆANJE

u našim srcima živjet ćeš i Ti. Baka Jagica, deda Ivan i ujak Alenko

SJEĆANJE na

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

BOŽIDARA MARTINJAKA

RADEKU

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima.

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već lijepa sjećanja na Tebe.

Tvoji: Vesna, Tonka i Mirko

*****

Dok živimo mi

Šogorica Nada, nećaci Goran, Mihael, Irena sa Romanom

na 1. 8. 2016. – 1. 8. 2019.

Tvoji neutješni roditelji i sestra

MARINA KUHARIĆA 30. 7. 2011. – 30. 7. 2019.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe. Tvoja teta Marijana, Mladen, Monika, Patrik i Fran

Rajko s obitelji

SJEĆANJE

*****

SJEĆANJE na voljenog

Teška je istina da Te nema više, ali sjećanje na Tebe nikad se ne briše.

KRUNO ČANJEVAC 31. 7. 2013. – 31. 7. 2019.

Teta Ana Hren

Uvijek zaboli jače, uvijek u ove dane, uzalud ostaje nada da vrijeme liječi rane.

BOŽIDARA MARTINJAKA 1. 8. 2016. – 1. 8. 2019.

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoje Adriana i Jadranka

na voljenu mamu

TUŽNO SJEĆANJE na voljenu

RUŽICU RAKIČEVIĆ

31. 7. 2018. – 31. 7. 2019. Najdraža naša, hvala Ti za svaki trenutak koji smo proveli s Tobom. Tvoja ljubav i dobrota pratit će nas do kraja života. Sin Zoran, unuci Tea i Gordan

Tvoja obitelj

ELVIRU LEVATIĆ rođ. SKUPNJAK

SJEĆANJE

3. 8. 2007. – 3. 8. 2019.

Sjećanje na voljenu mamu neće nikad prestati.

MLINARIĆ

Tvoji sinovi: Leon i Matej

*****

SJEĆANJE na voljenu kći, sestru, šogoricu i tetu

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima. Obitelji Skupnjak

MILICA

11. 5. 2010. – 11. 5. 2019.

i Obitelj

FABIJAN

31. 7. 2013. – 31. 7. 2019.

Zahvale i sjećanja

30. srpnja 2019., br. 793 || Regionalni tjednik

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

MARKO KAUZLER

na dragog oca

JOSIPA OSONJAČKI rođ. RUŽA

DRAGUTINA SAJKA

29. 7. 2011. – 29. 7. 2019.

Zauvijek si u našim srcima i mislima.

27. 7. 2014. – 27. 7. 2019. S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

29. 7. 2018. – 29. 7. 2019.

Voljeni ne umiru dok žive oni koji ih vole. Živjet ćeš vječno voljen i nikad zaboravljen.

Tvoja obitelj

Obitelj

Tvoje kćeri s obiteljima

SJEĆANJE

BRANKO TEŽAK

SJEĆANJE

ZAHVALA

1. 8. 2016. – 1. 8. 2019.

Dana 18. 7. 2019. u 80. godini života, napustio nas je

Sjećanje na Tebe dio je našeg života u kojem ćeš nam zauvijek nedostajati.

na voljene djeda i baku

ANTUN LAZAR

Štefanija, Branka, Stjepan, Ivan, Zoran i Karmica

JURIŠA

Hvala svima koji su ga ispratili na vječno počivalište.

SJEĆANJE

Obitelj Lazar, Srećko, Marica, unuk i ostala rodbina

ANA PEHARDA

Zauvijek u našim mislima i srcima.

ANTUN SIROVEC

Tvoje kćeri: Jelena i Ljiljana s obiteljima

JOSIPA

10. 9. 2005. – 10. 9. 2019.

SJEĆANJE

27. 7. 2014. – 27. 7. 2019.

2. 8. 1992. – 2. 8. 2019.

STJEPAN VIDEC

SJEĆANJE na

29. 7. 2006. – 29. 7. 2019.

SJEĆANJE

Daleko na nebu Tvoj je dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

DRAGICA VUGRINEC

3. 8. 2001. – 3. 8. 2019. S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Uvijek Te se sjećamo.

Supruga Štefica i djeca s obiteljima

Renato, Mirjana i Mateja s obitelji

SJEĆANJE

KATA VOĆANEC

SJEĆANJE

29. 7. 2017. – 29. 7. 2019.

ZAHVALA

Zauvijek u našim srcima i mislima.

povodom smrti naše mame, bake i prabake

Kćeri Anica i Marija s obiteljima

MILKE HREN

LJUBICA KOREN

29. 7. 2017. – 29. 7. 2019.

Po dobroti Te pamtimo, u srcu nosimo i za Tvoj vječni mir molimo.

preminule 20. srpnja 2019. u 79. godini života.

SJEĆANJE

ANDRIJA PAVLOVIĆ

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima i prijateljima na izrazima sućuti, cvijeću i svijećama te ispraćaju naše pokojnice na vječni počinak.

Godine prolaze, tuga u našim srcima ostaje. Fališ mi.

Hvala velečasnom Marku Domiteru na molitvama i ispraćaju.

29. 7. 2013. – 29. 7. 2019.

Supruga Fanika i kći Natalija s obitelji

Tvoji najmiliji

ZAHVALA povodom smrti naše drage supruge, majke i bake

MARIJE RUŽIĆ rođ. NOVAK

Ožalošćeni: sinovi Stjepan i Božo, snaha Vesna, unuk Tihomir sa suprugom Zvonkom, praunuci Mihael i Matija, unuka Dunja sa suprugom Markom, praunuci Tian i Anea

SJEĆANJE

MEŠANOVIĆ

JURAJ KOMES

Zauvijek si u našim srcima.

Zahvaljujemo vlč. Siniši Dudašeku na molitvama i dirljivim riječima ispraćaja.

30. 7. 2010. – 30. 7. 2019.

Supruga Marija, kći Gordana i sin Dražen s obiteljima

FEJZO

† 15. 3. 1999.

koja je preminula 24. 7. 2019. u 73. godini života.

SJEĆANJE

† 4. 8. 2015.

STJEPANA MARTINČEVIĆA

1. 8. 2018. – 1. 8. 2019.

Tvoja obitelj

Ožalošćeni: suprug August, kći Kristina, sin Igor, unuci Dorotea i Marko

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

MIRSAD DEDIĆ

KOLARIĆ

na dragog

3. 8. 2012. – 3. 8. 2019.

IVICU PLANTAKA

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima.

MIRKO

† 23. 7. 2017.

3. 8. 2018. – 3. 8. 2019.

Tvoji: Dubravka, Alan, Jasna, Lovorka, Dino, Korina, Neva, Maja i Luka

LJUBICA

† 27. 10. 1966.

Dragi Ivica, uvijek ćeš biti suza u oku, rana u duši i duboka bol u srcu. Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

S nama ste u mislima i molitvama.

BRANIMIR MIKULIĆ

Stjepan, Nadica, Ljubica, Ivana i Verica

MARIJU

24. 7. 2017. – 24. 7. 2019.

Sin Ivan, unučad Martina i Matija

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

U toplini sjećanja po dobroti srca i ljepoti duše, vječno ste u našim srcima i mislima. S ljubavlju, ponosom i zahvalom čuvamo uspomenu na vas.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

IVKA

27. 7. 2011. – 27. 7. 2019.

SJEĆANJE

I vrijeme koje prolazi i život koji teče, uspomenu na Tebe izbrisati neće.

VERA GREDELJ

Tvoji najmiliji

26. 7. 2016. – 26. 7. 2019.

MIRKA KOŠČAK

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima.

31. 7. 2018. – 31. 7. 2019.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

Hvala Ti na pruženoj ljubavi i dobroti. U našim srcima i sjećanjima živiš zauvijek.

SJEĆANJE

Suprug Milan, kćeri Josipa i Ivana s obiteljima, sin Josip i sin Ivica s obitelji

KOLARIĆ

ŽGANEC

SJEĆANJE

IVAN SIROČIĆ - IVICA † 2004. – 2019.

Supruga sa sinovima

DRAGICA

16. 3. 1924. – 27. 7. 2001.

MATO

28. 1. 1920. – 23. 7. 2008.

Uvijek u našim mislima. Vaši: sin Josip s obitelji

MARIJAN

ANA

2. 8. 1986. – 2. 8. 2019.

5. 2. 2018. – 5. 8. 2019. Vaša obitelj

28 Oglasi

Regionalni tjednik || 30. srpnja 2019., br. 793

Naše je beskompromisno načelo prirodnost i zdravstvena ispravnost jela i njegova gastronomska izvrsnost. Kvalitetnim i sigurnim proizvodima jačamo vodeću poziciju Grupe Vindija na nacionalnom tržištu i nastavljamo osvajati međunarodna tržišta.

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA G R A D VA R A ŽDIN

d.d.

www.varazdin.hr . e-mail: varazdin@varazdin.hr

PREHRAMBENA INDUSTRIJA VARAŽDIN, Međimurska 6

OBAVIJEST O OBJAVI JAVNOG POZIVA ZA PODNOŠENJE PRIJAVA ZA DODJELU POTPORA MALE VRIJEDNOSTI POLJOPRIVREDI NA PODRUČJU GRADA VARAŽDINA ZA 2019. GODINU Sredstva potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju na području Grada Varaždina za 2019. godinu, dodjeljuju se kao bespovratna sredstva za slijedeće programe: 1. Subvencija programa udruga i zadruga u poljoprivredi 2. Subvencija izravne prodaje poljoprivrednih proizvoda na Gradskoj tržnici u Varaždinu Cjeloviti tekst Javnog poziva sa pripadajućim obrascima za prijavu objavljen je na službenim internet stranicama Grada Varaždina www.varazdin.hr Javni poziv je otvoren do 2. rujna 2019. godine. Sve informacije vezane za uvjete, kriterije i postupak dodjele potpora mogu se dobiti u Upravnom odjelu za EU projekte, upravljanje imovinom i gospodarstvo Grada Varaždina na tel. 629-315 ili na e-mail adresi gospodarstvo@varazdin.hr. KLASA: 320-01/19-01/2 URBROJ: 2186/01-07/8-19-5 U Varaždinu, 25. srpnja 2019.

traži KEY ACCOUNT MANAGERA

KEY ACCOUNT MANAGER (više izvršitelja)

Kao key account manager bit ćete zaduženi za:

POMOĆNOG OPERATERA (m/ž) s mjestom rada u Varaždinu

UVJETI: STRUČNA SPREMA • srednja stručna sprema tehničkog smjera. RADNO ISKUSTVO • nije nužno jer će izabrani kandidati pohađati obuku za samostalan rad na strojevima u prehrambenoj industriji. POSLOVI Cilj je obuke steći znanje i iskustvo za samostalan rad na poslovima operatera koji podrazumijeva pripremu stroja za početak rada, kontrolu tijekom proizvodnje i rješavanje zastoja.

Za obavljanje tih poslova potrebna je sklonost i interes za rad na strojevima, želja za učenjem i usavršavanjem uz primjenu postojećih procedura i timskog rada u stručnim timovima. Prijave za posao sa životopisom primamo do 10. 8. 2019. godine.

GRADONAČELNIK dr. sc. Ivan Čehok

Tvrtka VIS vodeća je tvrtka u regiji u svojoj djelatnosti s tradicijom dužom od 80 godina. VIS posluje u djelatnostima proizvodnje tehničkih tkanina, proizvodnje profesionalnih promotivnih suncobrana te ostalih promotekstilnih proizvoda, te izvozi na preko 50 inozemnih tržišta. Snaga tvrtke te njena konkurentna prednost očituje se u zaokruženosti poslovnih procesa proizvodnje. U svrhu daljnjeg širenja prodaje na inozemnim tržištima tražimo iskusne i odgovorne djelatnike za radno mjesto:

za potrebe PROIZVODNOG SEKTORA mliječnog i bezalkoholnog asortimana proizvoda tražimo motivirane osobe za rad na poslovima

Vrsta posla: određeno/neodređeno Potrebna stručna sprema: SSS/VŠS/VSS Strani jezik: engleski ili njemački ili talijanski ili francuski Poželjno radno iskustvo u poslovima vođenja ključnih kupaca Vozačka dozvola: B kategorije Ostali uvjeti: • feksibilnost i komunikativnost • spremnost na timski rad • pismenost • spremnost na česta putovanja • dinamičnost, samoinicijativa i odgovornost • odlično poznavanje osnovnih računalnih aplikacija (microsoft ofﬁce, e-mail)

Mogućnost za posloprimce: • prezentiranje proizvoda tvrtke VIS • mogućnost napredovanja novim i postojećim kupcima na inozemnim tržištima • rad u mladom i poticajnom timu • odgovaranje na upite nekim od postojećih i/ili • kontinuirano usavršavanje potencijalnih kupaca na inozemnim tržištima • prilika za osobni i profesionalni razvoj • otvaranje novih kupaca na inozemnim tržištima • istraživanje inozemnog tržišta • koordinaciju narudžbi, proizvodnje i isporuka postojećim i/ili novim kupacima • praćenje, ažuriranje i evidentiranje podataka vezanih uz prodaju Vaše motivacijsko pismo i životopis očekujemo na e-mail adresi: prijava@vis-cro.com ili pisanim putem na adresi: VIS PROMOTEX d.o.o. Adolfa Wisserta 3/a 42000 Varaždin, Hrvatska Rok za predaju: 15 dana od datuma objave

Prehrambena industrija Vindija d.d. Međimurska ul. 6, 42000 Varaždin. Kadrovski odjel, e-mail: posao@vindija.hr

Roman

30. srpnja 2019., br. 793 || Regionalni tjednik

INES HRAIN

ŠVEDSKA GRENČICA 1. DIO

ima je bila u punom jeku. Snijeg nije prestajao padati danima. Ljudi su izlazili iz toplih stanova samo ako su baš morali. Ledeni vjetar šibao je pustim poljima izvan grada. Broj slomljenih kostiju svakodnevno se povećavao. Proljeće se niotkud nije naziralo. Trakošćanska ulica djelovala je idilično. Drveće je svjetlucalo blještavim snježnim sjajem, a trava spavala pod netaknutom bjelinom. Prozori kuća svijetlili su žuto i gotovo se mogla osjetiti toplina koja je vladala u stanovima. Gospođa Dragica upravo je pristavljala čaj od kadulje. – Nema boljeg za prehladu, draga moja. Njezina kći frkne nosom. Bila je presretna što se uspjela riješiti maminih gorkih čajeva, no za vrijeme svojih kratkih posjeta nije ih uspijevala izbjeći. – Ja bih radije kavu… – Kad si kod mene, hranit ćeš se zdravo. I piti čaj. Čaj je bio zaista strahovito gorak i još k tome nezaslađen. No Renata se uvijek trudila udovoljiti majci. Tako se i sad spremno prihvati ispijanja. – Trebala si me nešto posebno? – Otpij najprije par gutljaja, za smirenje. Inače ćeš zaključiti da je tvoja stara majka poludjela. – Da? – Znaš, u vezi Barice… Naše susjede. – One koja je jučer pala na ledu. – E da, ova preko puta nas. Sjećaš je se? – Jasno. Samo, te dvije nisu baš puno izlazile iz stana. Uvijek sam ih smatrala starim vješticama. Pogotovo Danica, s onim svojim iskrivljenim vratom… – No, pa bile su malo čudne. Stare usidjelice. Znaš da je i Danica jučer umrla? – Što? Nisam imala pojma! Obje u istom danu! Ova je zgrada ukleta. Sreća da sam se odselila. Pa kako to da je i ona gotova? – Policija ju je našla mrtvu na krevetu. Baš kad su joj došli reći za Baricu. - Jadne babe. Bile su blizanke, ne? Previše povezane. Valjda je ova osjetila i prije nego što je saznala… - Da, valjda. Danica je bila jako bolesna i još k tome invalid. - A od čega je zapravo umrla? Od tuge? - Pa moglo bi se reći. Nekakav napadaj, valjda srce, ne znam točno. Izgledalo je kao da spava. Kasnije sam uspjela malo proviriti u stan. - Nisam ni sumnjala. Sreća da imamo doktora u zgradi. I to jednog od najpoznatijih u gradu. - Da… No njega nije bilo kod kuće. - Što, tebi je sad u svemu tome nešto sumnjivo? - Pa znaš, zato sam te i pozvala. Da porazgovaramo malo. - Ajde, počni, ja popodne radim. Vi penzioneri možete svoje čajiće otezati unedogled. A ja još moram i skuhati. - Znam, znam. Dobro, istina je, ne vjerujem zapravo da je Barica pala. Možda ju je netko pogurnuo. - Otkud ti ta ideja? - Gle, jučer popodne, zapravo navečer, ja sam je vidjela. Bilo je već gotovo šest kad je izlazila nekud van. Po tom mraku i zimi. Ja sam baš čistila i usisavala tepih pred vratima. Čudilo me što izlazi tako kasno. - Da, to je za nju čudno. - Pitala sam je kud ide tako kasno, a ona je bila sva neka tajanstvena. Odgovorila mi je nešto u stilu – sve će se saznati, sve će se saznati. I odjurila dolje. Oko osam, eto ti policije, Barica je nađena mrtva na livadi, a Danica u stanu. - Pa jest malo čudno. Na livadi? Što je

ona imala tražiti na livadi? - Bog te pitaj. Jedva da se uspijevala dovući do dućana. Bila je već jako nemoćna. Mene ni vrag ne bi natjerao na livadu tako kasno. - Možda je imala spoj s kakvim dedekom. - Ma daj. Priznaj da je sve to čudno. - Da, priznajem. A ti, jasno, nemaš drugoga posla pa si se uhvatila toga. - Pa i nemam. Najčudnije mi je to što policiji nije ništa čudno. - Pa da. Dvije bakice otegnule papke. Svakodnevna pojava. - Ali vidiš, mi starci ipak ne umiremo kao muhe. Nekakav uzrok mora postojati. Najlakše je reći „napad“. Napad, kakav napad? I što je to zapravo napad? Ti se ne bi zabrinula da ja umrem od nekakvog tajanstvenog napada? - Jasno da bih se zabrinula. Da umreš od bilo čega. - No, pa hvala ti. Vidiš, ove dvije nisu imale nikoga svoga, pa se nema ni tko zabrinjavati. - Čuj, mama, ja ti sad zbilja moram ići. Nego, imam jedan prijedlog za tebe. Odi dolje do Đure, on je bio inspektor, pa mu sve redom lijepo objasni i iznesi svoje sumnje. Njega će to sigurno zanimati. - Možda mu je svega dosta. Jedva je dočekao penziju. - Ma sigurno se dosađuje, kao i ti. Žena mu još radi, ne? - Da. - E pa onda ti je taman svako jutro sam kod kuće. Sigurna sam da bi uživao u malo amaterskog zabadanja nosa. A i pozna sve na policiji. Još uvijek ima veze. - Ideja ti nije loša. Mi smo zapravo i dosta dobri. Uvijek kad se sretnemo malo popričamo, i tako. - Eto, baš k’o dva penzionera. Idem ti ja sad polako, a ti, primi se posla. Pakiraj se k našemu inspektoru. Neću da mi do kraja života živiš u sumnji. - Ni ja neću. Zbilja, idem dolje. - E, bravo. Pusa. Drugi tjedan ne budem mogla doći. Ali nazovi ako nešto iskopaš. Sad sam i ja znatiželjna. Dragica je već užurbano prala šalice i brisala stol. Mahne kćeri i prvi put je ne krene ispratiti. Bila je zaokupljena svojom zadaćom. Renata izađe sama i s ugodom odahne kad je zatvorila vrata. Jedno vrijeme bit će bez brige. Mamica je našla novu zanimaciju. Možda je neće nazivati dva puta dnevno da je ispita je li se dovoljno toplo obukla ili mužu skuhala juhu. Kad je Dragica završila s uređenjem kuhinje, ode u kupaonicu da se malo uredi. Važan zadatak zahtijeva i dostojanstven izgled. Zatim obuče svoje bolje hlače i pulover te nadjene naočale. Tako uređena uhvati se telefona. - Halo? Sused Đuro? Ovdje Dragica, s četvrtog kata. Da, Dragica Biškup. Je, je. A kak ste vi? Žena dobro? No pa fino. Znate, sused, mislila sam zapravo malo doći do vas, ako imate vremena. Što? Da, u vezi Barice i Danice. Aha, svi dolaze k vama. Pa dobro, ne bih htjela dosađivati. Da? Dobro, onda dolazim. Adio! Dragica se zaputi u prizemlje. Dolje je bilo lako, ali penjati se natrag već joj je pomalo predstavljalo problem. Zato je izlazila samo kad je morala. Zbog toga je i bilo zbilja čudno što je susjeda Barica, petnaest godina starija od nje, onako poletno izjurila u zimsku noć bez ikakvog cekera i s onim tajanstvenim

izrazom na licu. Ona spremno pozvoni na vrata stana Đurasek. Susjed Đuro otvori. - A, došli ste, odite unutra. - Vidite, sused, ne bih htjela smetati… - Samo naprijed, ništa ne smetate. Mi penzioneri se moramo podupirati. A vremena imamo i previše. - To je istina, ali opet, dok čovjek skuha, pospremi, dan se nekako brzo izmakne. - Točno. Evo, meni vrijeme do pola četiri proleti brže nego nekad kad sam radio. A onda dolazi žena s posla, dok se najedemo, operemo suđe, već je pet. Kud ćeš onda? Malo pročitam novine, pogledamo dnevnik, večeramo, film… I to je to. To je moj dan. - Da, sreća što sa starošću nestaje i onaj polet koji smo imali nekad. Bilo bi strašno biti zarobljen u starom tijelu, a prepun želja i nadanja. Ovako, više ni nemam nekakvih prohtjeva. - Da, to je to. Strasti su nestale. Ostala je samo fotelja pred televizorom. Nego, jeste za kavicu? - Pa… može. Dragica bi radije popila kakav ljekoviti čaj, ali nije htjela komplicirati. Đuro je još uvijek mlad čovjek, šezdeset i pet godina. On si još može priuštiti kojekakve kavice i pušenje. Ona je morala jako dobro paziti na svoje zdravlje. - Da čujemo, dakle, što vas dovodi k meni? - Velite da su vas neki susjedi već posjetili? - Gospođu Kliček je zanimalo je li zbilja istina to s našim Kelekićkama. Susjeda Okanek došla mi se potužiti da se po zgradi muvaju neki sumnjivi tipovi. Selićku sam sreo u dućanu, nju su zanimali sočni detalji. - Ah, sad sigurno mislite da sam i ja željna senzacija. Da sam stara radoznala svraka. - Ali ne, to za vas nikad ne bih pomislio. Vi ste uvijek bili sušta razumnost. - Pa onda, da vam velim o čemu se radi… - Slušam. Bivši inspektor Đuro zapali cigaretu. Dragica se suzdrži od kašlja. - Evo ovako, baš sam pričala svojoj Renati. Ona mi je i savjetovala da porazgovaram s vama. Znate da su Barica i Danica stanovale točno vizavi mene. - Da, znam. - Ne mogu reći da smo bile neke prijateljice, ali uvijek smo porazgovarale kad smo se srele. Mislim, Barica i ja. Danica već deset godina nije izašla iz stana. Za Božić sam bila kod njih na čaju. Sve je bilo uobičajeno. One su bile jako vezane jedna na drugu. - One se nisu udavale, ne? - Barica je bila udana, nekad. Muž joj je davno umro. Nisu imale djece. Ovaj stan dobila je zapravo Danica. Ona je bila službenica na sudu. - Da? Nisam znao. - Bilo je to u vrijeme kad smo svi dobivali stanove od firmi. - Sjećam se tog vremena. I ja sam dobio stan od policije. Kao i većina stanara u našoj zgradi. - Da. Barica se, dakle, doselila k svojoj sestri i tu su živjele već više od trideset godina. One su najstarije stanarke u zgradi. - Da, dobro, s tim je povezano nešto što vas muči? - Ne zapravo. Vidite, jučer, kad se to dogodilo, ja sam vidjela Baricu, srele smo se na hodniku. Ona je nekud užurbano odlazila, a ja sam čistila otirač pred vratima. Bilo mi je čudno što se odlučila izaći tako kasno. Pa još

ta hladnoća i snijeg i led… Sumnjam da bi izašla bez posebnog razloga. U nabavku je obično odlazila ujutro, sa svojim poznatim cekerom. - Da, zbilja, po tom snijegu i ledu… - I još k tome u šest navečer. - I, je li vam nešto rekla? - Sva je bila nekakva čudna, kao… tajanstveno se držala. Pitala sam je kud se zaputila u to doba, a ona je odgovorila da će se sad sve saznati, da će se sve sad razjasniti. Zapravo, promrmljala je nešto takvo i sva važna otperjala dalje. Vidite, u vezi nje nikad nije bilo ničeg mističnog pa me to malo iznenadilo, ali sam pomislila da je dobila kakav dodatak na penziju pa ga žuri podići ili da je odlučila kupiti nešto posebno za večeru, ili… Dobro, glava mi je bila puna ideja. Kad oko osam stigne policija! Svi smo se uzmuvali, vas nije bilo? - Unuk mi je slavio rođendan. Ali već jutros me posjetio inspektor Mišo pa smo porazgovarali o svemu. - A najčudnije je to što je pronađena na livadi. Zamislite, što bi Barica radila na livadi po tom mraku?! - Možda se dogovorila s nekim kod Tri mrtvaca, pa je putem pala… - U to doba kod Tri mrtvaca! Tamo se može eventualno ujutro popiti čaj na terasi, i to ljeti. Znala sam se ponekad tamo odmoriti kad sam se vraćala s groblja. Ali sada, po zimi, bez terase! Barica zaista ne bi imala što tražiti među tim pijancima! - Istina! Ali ako je djelovala tako tajanstveno, možda joj se javio kakav izgubljeni rođak iz Amerike ili neka davna ljubav… - Ne bi onda išla po prečki. Išla bi okolo, nogostupom. Tamo je očišćeno. Livada je puna snijega i leda. - Ali po prečki je bliže. - Dajte, molim vas! Barica da se vuče po zaleđenim stazicama! U gluho doba noći! - Dobro, oko šest… - No da. Ali ipak! - U pravu ste, sve bi to još i moglo ispasti bezazleno da nisu ubrzo zatim obje završile mrtve! - Točno. Ja bih tu stvar zaboravila. Ili bi već ispipala iz nje. Svi smo znali kako je lajava. Sestri je sigurno povjerila kamo ide, no nažalost, nju ne možemo pitati. A možda su obje nešto naumile, pa je loše završilo. - Interesantno, vidite, interesantno. To što kažete, da je sigurno rekla sestri. Zapravo, to bi se trebalo malo pažljivije ispitati… Dragica se zadovoljno zavali u stolicu. Dakle, nije je ismijao. Još mu se i sve skupa čini interesantno. To je jedan pametan i iskusan čovjek, sva sreća da je otišla k njemu. A ima i policijski nos. - Onda, preuzimate slučaj? – nasmije se Dragica. - Preuzimam! Uz vašu pomoć. U takvim stvarima dobro je malo pročešljati lokalne tračeve, a vi ste idealni za to. - Mislite? Hm… - Mislim, da skupite tračeve po zgradi. Vi ste osoba od povjerenja, vama bi se svatko povjerio. - Ah, to da. Ja znam čuvati tuđe tajne. - E pa ovaj put ih nećete čuvati, nego ih direktno prenositi ovamo k meni, u stožer. Dragica se ozari. Odjednom je postala dio velike i važne istrage, dapače, njezin pokretač. Stajat će bok uz bok uz slavnog inspektora Đuru sve dok ne razriješe veliku misteriju koja im je servirana direktno pred nosom. - Ipak, savjetujem da budete oprezni.

Da slučajno negdje ne iščačkate istinu, pa da izgubimo još i vas! - Budite bez brige, inspektore, ja se znam čuvati. Do kraja dana zgrada je bila neopisivo mirna. Čak ni ona silna dječurlija iz prizemlja nisu se usuđivala urlati. Dvije smrti u zgradi svakoga su natjerale na razmišljanje, a naoko nezainteresirani stanari svojom su šutnjom odavali poštovanje pokojnicama. Dragica je prespavala gotovo cijelo poslijepodne, no noć je provela nemirno. Tisuće misli vrzmalo joj se po glavi, sto puta je okretala Baričine zadnje riječi ne bi li u njima pronašla skriveni smisao. Bivši inspektor Đuro nazvao je svojega, još uvijek aktivnog kolegu Mišu te mu ukratko dao do znanja da sumnja na neku mutnu igru. Dogovore se da će ga Mišo ponovno posjetiti, odmah ujutro i započeti laganu istragu po zgradi. Ostali stanari dobro su se zaključali u svojim stanovima i pozatvarali prozore, iako nitko od njih nije sumnjao da bi nedavne smrti mogle biti nasilne. Osim klinaca iz prizemlja, koji su do dugo u noć šaputali o tajanstvenom ubojici koji je zadavio obje stare vještice. Već oko devet ujutro inspektor Mišo zakuca Đuri na vrata. - Kava? Konjačić? – upita Đuro. - Eh, blago tebi. Radiš što hoćeš, ideš kud hoćeš, piješ što hoćeš. Ma daj i taj konjačić. - Kako da radim što hoću kraj ove svoje rospije Adele! Svaki dan točno u pola četiri ručak je mora čekati na stolu! Postao sam kućna pomoćnica! Ja, koji sam stotinu puta gledao smrti u oči! - E, jadan si mi, istina je. To i mene čeka za koju godinicu. Ovaj ti je slučaj prilika da malo zbrišeš. Reci joj da te ja trebam i da si se ponovno aktivirao. - To i namjeravam. - Da čujem sad, kakva su to bapska naklapanja? Đuro ispriča sve redom. Njegov kolega Mišo jučer nije pokazivao baš nikakav specijalni interes za slučaj, ali danas je sav gorio od znatiželje. - Reci mi, tko je pronašao Baricu na livadi? – upita Đuro na kraju. - Neki par. Sve smo temeljito ispitali. Nisu sumnjivi. Znaš, Đuro, jučer je još jedna starica pala s balkona u staračkom domu… - Što? Imamo serijskog ubojicu Gerijatriksa? Dakle, tri u jednom danu… - Čuj, za početak treba malo pogledati ima li kakve veze između ubijenih starica. Osim toga, čekam nalaz s patologije. - Ove moje nisu imale familije. - Pusti, takvi pretpotopnjaci mogli bi imati burnu prošlost. Možda čuvaju kakvu tajnu još od Drugog svjetskog rata. - ‘Ko bi čekao sto godina da ih dokrajči? Ipak, provjeri ti vezu, tebi je to lakše, ja ću njuškati tu po zgradi. - Ma ideš ti sa mnom! Treba ti malo zraka. Ja ću sam, ako treba, izvijestiti Adelicu da ne računa na tebe ovih dana. - Sretno ti bilo! - Onda stari, počinjemo od staračkog doma. Popodne se posvećujemo tvojoj zgradi. Onda je veća vjerojatnost da su stanari doma. Kao u starim dobrim vremenima, Đuro i Mišo ponovno jašu zajedno. Bila je ovo mrtva sezona za zločine; zimi i zločinci spavaju zimski san. Šef je odobrio ovu, donekle neformalnu istragu samo zato jer za Mišu i nije bilo nekog važnijeg posla, a Đuru je cijenio još otprije, iz

vremena kad mu je ovaj bio nadređeni. U bijelom Fordu dvojica kolega stignu pred starački dom. - Nema tu okolo kakve krčmice da skočimo na još jedan konjačić? – interesirao se Đuro. - Samo ovaj bircuz u staračkom. - Možda onda odemo nekud kad obavimo? - Ah, nekad to sve skupa nije bilo tako uštogljeno. Više nas je bilo po lokalnim kafićima nego na poslu. - Sve u cilju istrage – složi se Đuro. - Sjećaš se one male što je radila u Ruži? Dobro, koka je imala četrdeset, ali bila je komad! - Je, palila se na mene. - Nije točno. Ja sam je čak uspio izvesti na kavu jednom zgodom. - Ne smije se čovjek poseksati a da odmah ne pričaju da su bili na kavici. - ‘Ko da si ti bio vjeran svojoj Adelici! - Pa sad… Koliko i ona meni. - Zato uživate u divnoj starosti. Ništa niste propustili. - Ovo tu je starost. Pogledaj te face. Upravo su ušli u predvorje staračkog doma duž kojeg se polukružno protezao šank. - To su ti alkosi. Tako su izgledali i prije dvadeset godina. Neki i nisu iz doma. - Da. Gle, ima tu i finih gospođa, spremnih za kavicu s tobom. - U restoranu kod svetog Petra. Inspektor Mihovil Hranić – mahne značkom mladiću na recepciji. – S kim od nadležnih mogu razgovarati? Mladić se uzmuva na spomen policije. - Odmah ću pozvati gospođu Miljenku. On ode prema kancelarijama. - Ti, Đuro, samo šuti. Ja ću mahati značkom umjesto tebe. Ionako nitko neće ništa pitati. Koga briga što si u penziji! - Ove ovdje! Vrebaju me k’o zmija žabu. Mlado meso! I zaista, na foteljama u predvorju sjedilo je nekoliko starica i s najvećim zanimanjem buljilo u njih. Mladić se vrati s onižom bucmastom gospođom. - Miljenka Radešić. Kako vam mogu pomoći? Dolazite opet u vezi naše preminule gospođe Jurković? - Da, jučer su bili dečki na očevidu, danas smo odlučili sprovesti malu istragu. - Da? Ima nešto što bih trebala i ja znati? - Pretpostavlja se da je gospođa Jurković pala preko ograde balkona svojeg apartmana, nije li tako? Visoki tlak, zavrtjelo joj se u glavi, ne? - Da, tako izgleda, tako su i vaši rekli. - E, pa mi ćemo taj slučaj sad pobliže ispitati – Mišo je djelovao prilično autoritativno kad je htio. - Izvolite samo, slobodno porazgovarajte… Samo, mislim da nema potrebe da uznemiravate naše stanovnike stacionara, to su bolesne i nepokretne osobe… - Ne, ne, razgovarali bismo samo s njezinim živahnijim kolegicama, susjedama, da tako kažem. Barem za početak. - Oh, pa onda… Trebate li mene nešto ili… - Nema potrebe da i vi idete s nama. Može nam i ovaj mladić pokazati gdje je bila smještena, ostalo prepustite nama. Obojica inspektora značajno se nacere svojim uvježbanim bespogovornim cerekom svisoka. Taj je otvarao sva vrata. Svatko je nosio nekakvu krivicu na duši i imao osjećaj da mu ova dvojica čitaju najintimnije zakutke njihovih dobro skrivenih tajni u dubinama mozga. Mladić ih odvede gore pa desno. Bilo Nastavak na sljedećoj stranici >

30 Roman je tu nekoliko luksuznih apartmana za najbogatije štićenike. Vera Jurković živjela je sama u jednom takvom. Bila je povratnica iz Argentine. Željela je posljednje dane provesti u domovini, no bila joj je potrebna i stalna njega i liječnički nadzor. Zbog toga je svoj stan prodala i preselila se u dom. Imala je sedamdeset i pet godina. Patila je od tlaka i šećera. Ograda na balkonu bila je prilično niska, ne bi bilo ništa čudno da je zaista pala preko nje. Đuro i Mišo stajali su sad na tom istom balkonu. - Zaista, čovjeku se zavrti od ove snježne bjeline ispod. - I ja bih najradije skočio. Baš te mami. - Možda je namjerno skočila, starost, bolest… - Ljubavni jadi. - Dakle, Mišo, ti si zbilja pri punoj snazi. Misliš samo na ženske. - A što je interesantnije od toga? Stvari su joj već pregledane, ništa zanimljivoga. - Kolika joj je bila penzija iz Argentine? - Neka bijeda. - Da? Kako je onda plaćala sve ovo? - Pa od prodaje vlastitog stana. - Ali to ne bi trajalo vječno. - Ne bi ni ona. - Ipak, uz ove cijene, to bi se istrošilo za par godina. Nitko ne planira živjeti samo još par godina. - To je točno. A ovdje je već tri godine. Polako je istrošila zalihe. Imala je jednosoban stan u Đureku. Taj nije vrijedio puno. - Jesi li imao uvid u stanje na njezinoj knjižici? - Jučer nije bilo potrebe za istragom. Tek noćas sam i ja nešto gruntao u vezi svega toga, već i prije jutarnje kavice s tobom. Dečki su jučer stvar zaključili. Baba pala s balkona. - Jel’ se imalo što naslijediti? - Nazvat ću dečke da to ispitaju. Ajmo mi razgovarati s komadima. - Hoćeš prvo desno ili lijevo? Krenu lijevo. Vrata im otvori mala sitna starica, sva nalarfana i ofarbana u neku bijelo-ljubičastu boju. Odjeća na njoj bila je starinska, ali moglo se prepoznati da je to nekada bio zadnji modni krik. Sve u svemu, stara bogatašica, ili barem nekadašnja bogatašica. - Izvolite – reče ona. – Agneza Horvat. - Mi bismo za trenutak porazgovarali s vama – reče Mišo. – Policija. - Svakako, mlada gospodo, uđite samo. Izvolite, sjednite. Fotelje su bile u istom stilu kao i ona sama, s tankim, kratkim, izrezbarenim nožicama. Na zidovima gobleni, nekakve rajske ptice i pejzaž. - Ovo ste vi napravili? – započne Đuro da je pridobije. - Goblene? Ne! Nemam vam ja strpljenja za to. To su moje sluškinje radile. Nekad smo živjeli na Vinici, znate, ona velika kuća odmah kraj parka. Moj otac je bio liječnik. Imali smo troja kola i… - Krasno – prekine je Mišo. – Nekad je život sigurno bio puno interesantniji. Nego, mi bismo porazgovarali o pokojnoj Veri Jurković. Jeste li je dobro poznavali? Agneza digne nos u vlastelinskom stilu, pljuje ona na te argentinske gastarbajtere. - Ponekad bismo se sretale na plesu, ili kod frizera, ili na nekakvim događanjima. Nisam zalazila k njoj, ako to mislite. - Što ste znali o njoj? - Vratila se iz Argentine, muž joj je davno umro, nije tamo radila ništa, vukla je po njemu nekakvu crkavicu od penzije. Morala je prodati stan da bi došla ovamo. Možda je tamo još i mogla živjeti na visokoj nozi, ali ovo je ipak Europa, nije ovo pašnjak za ovce i čobane… - Jeste li je sreli jučer prije nego što je pala? – umiješa se Đuro. - Ne – frkne ona. – Jučer sam se cijeli dan odmarala. Večeras je ples, moram biti u formi. - Dakle, niste primijetili ništa posebno u zadnje vrijeme? Je li bila nesretna, ta vaša susjeda? - Ona? Nesretna? Vječno se cerila i umišljala da je glavna. Ni traga plemenitoj krvi u tim plebejskim žilama. Ne mislim da se ubila. Zavrtjelo joj se pa

Regionalni tjednik || 30. srpnja 2019., br. 793 je pala. Tko zna kakve je sve boleštine vukla tamo s juga. Nije ni čudo, a nije ni šteta za nju. Ne mogu reći da naročito patim. Još sam jednom pokazala svoju moć. I nadživjela tu seljančicu. Đuro i Mišo pogledaju se i zakolutaju očima. - Ako se nešto sjetite, nazovite na ovaj broj – Mišo joj pruži posjetnicu. Ona je uzme uz dostojanstveni naklon. - Van, van, zraka! – šapne Mišo na hodniku svojem kolegi. - Zbilja, koliko je unutra zagušljivo, toliko je i ova baba davež. - Te babe nikad ne luftaju. - Ajmo sad desno. Vrata im otvori postariji gospodin koji je izgledao kao da nema više od sedamdeset. Uspostavilo se da ima osamdeset. Stan mu je bio začuđujuće čist i uredan, bez ikakvih teških mirisa. Bilo je ugodno toplo, ali ne prevruće. E, tako bi se već dalo živjeti, pomisli Đuro. Gospodin je imao uplakane oči, što ne promakne oštrim inspektorskim pogledima. - Da, plakao sam – reče. – Ne morate to istraživati. Vera mi je puno značila. Zapravo, danas, na plesu, naumio sam je zaprositi. - Da? – Mišo izvuče nekakvu bilježnicu. Vrijeme je da zapiše poneki podatak. Odnosno, da ga pribavi. - Vidite, ja sam ovdje već godinu dana. Tu je život sasvim ugodan, odnosno… bio je. Sad, bez nje… Đuro mu pruži maramicu. - Hvala. Vidite, ovdje zaista nemamo drugog posla nego da se prepustimo životnim radostima i užicima. Osim ako nismo pretjerano bolesni. - Čujemo da je gospođa Vera bila jako bolesna. - Što? Ona? Tlak, šećer? Tko to nema? To su uobičajene nuspojave u starosti. Vera je, dapače, bila puna života. Pokupila je nešto od argentinskog temperamenta. Bila je zbilja lijepa. I jedra, puna. Kretala se uspravno, imala zdrave bijele zube, svježinu… Starac ponovno uroni lice u maramicu. Mišo ga je promatrao. Područje ljubavi nije mu bilo strano. Njušio je ljubomoru i strastvene zaplete. - Što kažete, zbog čega je umrla? - Nemam pojma! Danas je bila naručena za frizuru, zbog plesa. I ja sam se nakanio šišati. - Dakle, znala je što joj spremate. - Slutila je. Mi smo, znate, hodali… - Aaa. - Je li imala i drugih interesenata? - Molim? - Mislim, drugih udvarača? - O, imala ih je puno. Bila je najbolja cura ovdje. Moja djevojka. - Prije vas, je li imala kojeg… dečka? - Ne, ni govora, bila je sama od muževe smrti. Otišli smo zajedno na groblje. Muž joj je ovdje pokopan. Tražili smo od njega dozvolu da budemo zajedno. Tad je svijeća na njegovom grobu zasjala punim sjajem i mi smo znali da je to znak… Mišo se počne pridizati. Đuro je sjedio i dalje i promatrao ovoga pristaloga staroga gospodina. Osjećao je da tu priči nije kraj. - A gospođa Agneza? S lijeve strane? - Što s njom? - S njom niste imali ništa? - Ona je jedna napuhana baba. Misli da sve mora biti po njezinom. Ona se i nije družila s Verom. Niti ju je Vera voljela. - Znači, niste s njom imali ništa? - Oslobodi me Bože! S tim pekinezerom! Sad ustane i Đuro. - Recite nam još, što mislite da je uzrok

njezine smrti? - Možda se poskliznula, jadnica. Na balkonu je bilo leda. Ubila se nije, bila je sretna… - Recite, s kim bismo još mogli porazgovarati o njoj, je li imala kakvu intimniju prijateljicu? - Probajte s Jadrankom Korbar, soba do mene. Ali ni ona vam neće znati ništa više. - U redu, doviđenja, možda se još javimo – Mišo pruži i njemu vizitku. Jadranka Korbar bila je pravo osvježenje, jedna najnormalnija bakica, poput svih pravih baka ovoga svijeta. - A, Vera, bila je zbilja komad. Znam da je vama dečkima sad to smiješno, ali za jedno dvadeset godina i vi ćete se okretati za takvom. Mišo frkne nosom. Za njega ne postoje komadi iznad četrdeset i pete. Đuro je bio već fleksibilniji. - Znači, zgodna – reče on. – Je li imala neprijatelja? - Sve su babe ovdje bile ljubomorne na nju, i svi dedači bijesni što ih je otkantala. Na kraju se družila jedino sa mnom. Ja vam nisam za te ljubavne igre. - Što mislite, zbog čega je pala? - To i mene čudi… Nisam primjećivala nikakve strance da se muvaju tuda… - Kakve strance? - Pa posjeti, i to. - A primala je posjete? - A ne. Ona je ugovor potpisala još prije tri godine i nije bilo potrebe da se više viđaju. To je bio doživotni sporazum. Bakica Jadranka gledala ih je ponešto lukavo ispod svojih debelih naočala. No lišce joj je bilo sušta ljupkost. - Kakav ugovor? – Mišo se ukočio kao kobra. - Pa taj, za stan, znate valjda. - Ne, ne znamo. Nije bilo razloga da čeprkamo po njezinom životu. Znamo da nije baš dobro stajala financijski. Ili se možda varamo? - A ne, ne, bila je siromašna. Novac od stana je već bila potrošila. Na kojekakve gluposti. Ali imala je tu sigurnost… - Dakle, kakav ugovor? - Stan je prodala Vincetiću, Majnariću i Habuneku. Ali to sigurno već znate. - Ništa mi ne znamo. Ona ih poprijeko pogleda. - Oni su otkupljivali stanove od starijih gospođa po jeftinijoj cijeni, a zauzvrat bi im plaćali dom do kraja života. Tako je za svoj stan dobila jedva tri tisuće eura, ali tu je bila ta sigurnost… Đuro nije mogao vjerovati. Mišo je buljio u nju. Očigledno se osjećao glupo. Nije imao pojma ni o čemu. Uto mu zazvoni mobitel. - Da? Dakle, ništa, dvjesto eura. O.K. Daj mi sad hitno provjeri, molim te, stambeno pitanje Kelekićki. Jesu li potpisivale kakav ugovor, prodale nekome stan ili namjeravale, te stvari. Ne zanima me! Radi nešto, Boga ti! Idi na sud k Helmutu! Iskopaj, snađi se! Spremi mobitel u džep. - Dakle tako. Što još znate o tome? - Ništa. Vera se hvalila da joj je to bio dobar potez. Smještaj joj je bio plaćen, a novac joj tu zapravo i nije trebao. Ono sitno, za frizerku, pedikerku, maserku, za to joj je bila dovoljna penzija. - Vjerojatno ćemo vas uskoro ponovno posjetiti – uz završne riječi i predaju vizitke, oni napuste promućurnu bakicu. - Dakle, dobro im ide ovdje. Moja Adela je zadnji put bila kod pedikera prije pet godina. A ja si od penzije jedva mogu priuštiti brijača. - Ugovor, miki, ugovor. Ti nemaš ugovor. - I nitko me neće koknuti pod stare dane.

- Lukavo smišljeno. Otkupiti stanove od starih baba i onda ih maknuti. Stanove prodati po pravoj cijeni. Čuj, nije neki Majnarić u tvojoj zgradi? - Da, je. Doktor. - Možda je to taj, dio čarobne trojke. - Istina, stvar je sumnjiva do jaja, ali nemoj se previše nadati unaprijed. A Majnarić ti je velika faca, sumnjam da bi se upuštao u takve prljave poslove zbog par tisuća eura. - Par tu, par tamo, pa se nakupi. Čuj, Đuro, pustimo zasad tvoju zgradu, idemo prvo malo pronjuškati ovo veselo trojstvo. I ovaj Habunek i Vincetić zvuče mi poznato. Tu bi moglo još nešto iskočiti. - Ti si gazda. Ja sam samo penzioner. Sad si vidio kakva me čeka sudbina. - Zaista žalosno. Biti pijevac u kokošjem gnijezdu. - S purom za vratom. Čuj, kad smo kod toga, da napravimo sad malu pauzu, ja bih ipak morao skuhati taj ručak… - Dobro, papučaru, dolazim po tebe u pet, pa nastavljamo s poslom. Već dugo se nisam osjećao ovako živim. - Pas na tragu. - Ajde, kipam te doma. Točno u pet Mišo pozvoni kod Đure. - O, gospon Mišo, zbilja mi je drago da vas vidim! – Adelica je pokazivala iskreno oduševljenje. Možda i neće biti toliko nesretna zbog Đurinog izbivanja, pomisli Mišo. Vrag si ga zna u tim dugoročnim brakovima. Čovjek bi pomislio da su iščezle sve strasti. A možda su se samo proširile izvan te već iskonzumirane zajednice. Što se Miše tiče, on je sa svojih pedeset još uvijek bio dobrano u opticaju. Rastavljen, privlačan ženama, interesantnog zanimanja. A eto, baš ujutro su se i uvjerili da strasti s godinama ne umiru. - Samo vi odite kud ste naumili, dečki. Đuri treba malo aktivnosti. A ja ionako namjeravam skočiti do frizerke i poslije do jedne kolegice. - Pa vi ste, Adelice, još uvijek u punom sjaju. - Ah, stari šarmeru, lijepo da ste u formi kao i obično, ali godine idu, nismo više što smo bili, ni ja ni moj muž… - Ajde, pokret! – Đuro je već uzimao debelu jaknu. – Dosta kokodakanja! Izađu van. - Pa ti si, stari, ljubomoran na svoju ženicu! - Pa sigurno! - Tko bi razumio vas stare papučare. - Kamo ćemo? Jesi iščeprkao nešto po pitanju Kelekićki? - Bingo. Prodale su im prošle godine! - Nemoj me žderat’! Pun pogodak! Dakle, sve se vrti oko trojstva. - Majnarića ostavljamo za kraj. Ionako kanimo pročešljati tvoju zgradu. Za danas sam dogovorio s Habunekom. Čekat će nas u svojoj kancelariji. - Zvao si ga? Što si mu rekao? - Da imam namjeru razgovarati u vezi stanova za koje čujem da su ih otkupili. - Možda misli da smo iz Porezne. - Sigurno se već konzultirao s kompićima. To ti papiri lete na sve strane. Ali baš i da jesmo iz Porezne, sumnjam da bi se tu nešto dalo iščačkati. Habunek je ipak odvjetnik, sve ti je to pažljivo sređeno. - No, nas ionako ne zanima za koliko su operušali bakice u startu, nego finiš priče. - Točno. Habunek ih je zaista čekao u svojoj luksuznoj kancelariji u prostorijama zgrade Euroherca. Nije djelovao ni zbunjeno ni iznenađeno. Lisica premazana svim mastima, susretali su se već oni s takvima. - Izvolite samo, izvolite, sjednite –

dočekao ih je kao da su mu prave mušterije. Inspektori sjednu u udobne kožne fotelje. Osjećali su se prilično nelagodno. Nemaju oni love da si priušte nekog takvog. A ni potrebe. Za plaćanje režija i kupovinu hrane od policijske crkavice nije potrebno uzimati odvjetnika. - Što mogu učiniti za vas? O čemu se radi? Habunek je bio mlad i zgodan tipurić, zapravo jedva da mu je bilo više od trideset i pet. Imao je sve, lovu, izgled, mladost, i vjerojatno BMW parkiran dolje pred zgradom. Ali policija je policija. Mišo ga odluči odmah malo prodrmati, da mu se ne bi tu napuhavao i glumio nekakvu veličinu. - Zapravo, htjeli smo razgovarati o nedavnim smrtima vaših štićenica. Habunek ih je promatrao nekoliko trenutaka. - Da, obaviješten sam o tome. - Dakle, vi ste zajedno sa gospodinom Majnarićem i gospodinom Vincetićem kupili stanove tih starijih gospođa, koliko smo upoznati. - Točno. - A one su sad iznenada preminule. - Da, očito. Lukavi hladnokrvni mladac. - E pa vidite, nas bi zanimali detalji vaših ugovora. Habunek je ponovno razmislio par trenutaka. Možda se sprema zatražiti nalog ili se pozvati na kakvu pravnu začkoljicu? - Zanimaju vas papiri ili odrednice ugovora u globalu… - Objasnite nam zasad svojim riječima. Mišo se oporavio od prvobitne nelagode. Sjedio je sad u opuštenom policijskom stavu i oštrim okom motrio svoj plijen. Naravno da nikakav nalog nije ni imao. No Habunek očito nije ni želio ovom informativnom razgovoru davati nepotrebnu težinu. - Ovako, mi smo sveukupno kupili četrnaest stanova od starijih osoba. One imaju pravo doživotnog uživanja stanarskog prava ili im pak plaćamo smještaj u domu ako se žele tamo smjestiti. U tom slučaju mi stanove iznajmljujemo ili prodajemo. - I na koji vam se način isplati ta računica? Habuneku pobjegne lagani cerek. Očito je pomislio što i oni – na taj način da ih ukokamo jednog po jednog. - Ugovore potpisujemo s osobama za koje pretpostavljamo da će… nam se to financijski isplatiti. - Dakle s onima za koje smatrate da su već jednom nogom u grobu. A što ako vas neka bakica iznenadi pa poživi još jedno dvadesetak godinica? Dom nije jeftin. - To je rizik posla. - No, dosad ste imali sreće. Mladi Habunek je vrlo dobro razumio kamo smjeraju, no nije se želio obazirati na njihove insinuacije. - Da, zapravo. U pet slučajeva. - Pet? – Đuro se lecne. Dosad se nije uključivao u razgovor, odlučio je da je bolje držati se po strani. Zapravo, glupo je i što je ovom odvjetniku uopće došao s Mišom. Taj bi ga mogao raskrinkati i otkriti da je u penziji, pa podići kakvu parnicu protiv njega, tužbu, što li. Nisu to više stara dobra vremena kad su i najkrupnije ribe drhtale pred pandurima. - Da, pet – odgovori mladac. – Uz ove tri smrti koje su se dogodile ovih dana, tu su još dva prijašnja slučaja. Jedan nam je gospodin preminuo prije dvije godine, dva mjeseca nakon potpisivanja ugovora, a još jedna gospođa umrla je prošle godine. - Prikladno za vas, zar ne? – upita Mišo.

INES HRAIN (1967, Zagreb) pripada novijoj generaciji hrvatskih pisaca i na književnoj sceni prisutna je više od deset godina. Piše romane (Najdeblja, Kolagen, Sjajni je bal, Pusti otok, Švedska grenčica), urbanog, modernog i prepoznatljivog stila, koje je čitalačka publika sjajno prihvatila. Po zanimanju je diplomirana učiteljica te je autorica brojnih dramskih tekstova za djecu.

- Prikladno, ako razgovaramo iskreno. S tim smo i računali. Pazite, mi zaista ne želimo smrt tim ljudima, no ona u tim godinama dolazi neminovno. Mi im, na kraju krajeva, i olakšavamo starost. Pružamo sigurnost. Financijsku. - Nešto kao sestre milosrdnice. Prikladno je da gospodin Majnarić ima uvid u njihove bolesničke kartone pa možete zaključiti kome se bliži smrtna vura. Habunek se na to samo pristojno nasmiješi. - Naravno da prije svakog ugovora napravimo detaljnu analizu slučaja. No to su sve ljudi bez familija, uz današnje penzije ne bi si mogli priuštiti ni dom ni udobnu starost. Ovako, ako ostanu u stanu, slobodno raspolažu novcem koji dobiju od nas, ako pak se odluče za dom, mi ga plaćamo. - Onda ste na gubitku, ne? Platili ste za stan i još morate plaćati za dom. - Ne, u tom slučaju slobodno raspolažemo stanom. Kao što sam već rekao, iznajmljujemo ga ili prodajemo. Zato im za stanove u startu plaćamo samo deset posto od realne cijene. - Aha. Sada bi trebalo udariti u glavu, pomisli Đuro. Ovo je natezanje mačka za rep. Mali polako gubi živce. Još malo pa će nas izbaciti k’o dvije rakete. Mišo je bio na istoj valnoj dužini. - Zanima nas imate li kakve veze sa smrću tih starijih osoba. - Nikakve. - Znate li da je gospođa Vera Jurković pala s balkona? - Da, upućen sam. - I? Što mislite o tome? - O tome ćete se morati raspitati u domu. Inače, za vašu informaciju, jučerašnje popodne proveo sam ovdje, radeći s mladom pripravnicom, gospođicom Jelenom Barić. Ona će vam to i potvrditi. Inspektori su ga promatrali. Dakle, alibi je već složio. - Do koliko sati ste bili ovdje? – ipak informativno upita Mišo. - Otprilike do pola osam. Mladi advokatić svojim je držanjem sad pokazivao da je razgovoru kraj. To je sve što je imao za reći bez potezanja nekih zakonskih propisa i pravila. Đuro se počne pridizati, Mišo za njim. Habunek im pruži ruku. Oni se rukuju kao da su upravo sklopili dobar posao. - Vjerojatno ćemo vas još zatrebati – izgovori Mišo svoj pozdravni govor. - Znate gdje me možete naći. Sušta ljubaznost. Razumije on da oni samo obavljaju svoj posao. A jasno da je on, jadničak, nevin k’o rosa. Ta cijelo popodne je obrađivao gospođicu Jelu. Međutim, tu su još i kompići. Majnarić je najveći adut. Možda im usipava nešto u lijekove, ili za prljave poslove unajmljuju nekoga sa strane. - Što misliš? – upita Đuro kad su izašli. - Fićfirić je čist k’o suza. O ničemu nema pojma, ništa nije vidio, alibi mu je tvrd, što će nam posvjedočiti i njegova frajlica… - Previše se trudi djelovati opušteno. No to mu je dio posla. Ali takvi su uvijek. Ili se znoje i crvene, ili se prave hladni k’o špricer. - Svašta bi se tu još dalo iščeprkati. Siguran sam da sveto trojstvo ima više putra na glavi nego pola onih bedačeka iz Lepoglave. - Jako prikladno, doktor, biznismen i odvjetnik. Jedan drugome čuvaju leđa. - I pokrivaju sva područja. - No, svakako, pametno su se dosjetili. Ali, smrdi im to na kilometre. - Ipak je prevelika slučajnost da tri babe krepaju u jednom danu. To je jasno. - Jasno je. Idemo do Vincetića doma. Da čujemo malo njega. Nazvat ću Šiketića da nas najavi – zaključi Mišo. On izvadi mobitel i nazove u postaju. - Sređeno. - A Majnarić? I moji stanari? - Sutra popodne računaj. Ujutro kanim malo pronjuškati oko trojstva, s pravne strane. Koliko mi to ovlasti dozvoljavaju. - Dakle, pravac Vincetiću! Gdje ono stanuje? On je direktor Stanograda, ne? - Točno. Stanuje u Harambašićevoj. - Ne valjda u POS-ovim stanovima?! - Jesi lud? Najveća kuća u kvartu, to ti je njegova. Dvorčić, vidjet ćeš. Nastavak u sljedećem broju

S raznih strana

30. srpnja 2019., br. 793 || Regionalni tjednik

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA - MOGUĆI SU LOKALNI PLJUSKOVI će se razvedriti pa bi dan trebao proći većinom suho i djelomično sunčano. Uglavnom još tijekom jutra može tu i tamo pasti malo kiše. Temperatura zraka će se malo sniziti u odnosu na petak. Nedjelja se čini lijepa uz uglavnom suho vrijeme i više sunca, ali treba još pratiti razvoj situacije. U ponedjeljak toplo, ali nestabilno pa opet postoji mogućnost lokalnih pljuskova. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 29.7.)

TJEDNI HOROSKOP

FOTO: INSTAGRAM

U utorak pretežno sunčano i uglavnom suho. Poslijepodne ćemo se opet približiti tridesetki. Navečer novo naoblačenje uz mogućnost za kišu ili pljusak. U srijedu će biti djelomično sunčano i vrlo toplo. Tijekom noći i ranog jutra uz više oblaka može pasti nešto kiše, a kasnije danju većinom suho. Vjetar slab. Jutarnja temperatura od 15 do 18, a najviša dnevna temperatura se očekuje između 28 i 30 Celzijevih stupnjeva. Četvrtak bi trebao biti uglavnom suh i djelomično sunčan. Jutro ugodno svježe, a tijekom dana ćemo se zagrijati na ljetnih tridesetak stupnjeva. Petak će još uvijek biti vruć i sparan dan, ali će atmosfera biti nestabilna. Uz veliku količinu topline i vlage moguć je jak razvoj oblaka uz lokalni pljusak s grmljavinom, osobito prema kraju dana. Temperatura zraka ujutro će biti malo ispod dvadesetke, a poslijepodne malo iznad 30 Celzijevih stupnjeva. Tijekom subote

BIK

OVAN

Računajte na poslovne prilike koje bi se mogle iznenada pojaviti, no ostanite jako oprezni. Nikako nemojte ništa potpisivati a da prije niste dobro razmislili. Također bi vam se moglo dogoditi zaljubljivanje na prvi pogled, no i tu budite oprezni. Što se tiče osoba u vezama, preporuča vam se iskrenost prema partneru. Iskre ljubomore mogle bi pomutiti sklad koji ste teškom mukom uspostavili. Isto tako, nemojte ulaziti u rizične financijske poslove. Zdravlje uglavnom dobro, ali se pripazite ozljeda.

Poslovni odnosi i dalje su prvom planu. Željeli biste pokrenuti nešto novo, no ne znam je li sada pravo vrijeme za to. Veća je vjerojatnost za realizaciju nakon prolaska retrogradnog Merkura, što će se dogoditi krajem ovog mjeseca. Zbog prisutnog nezadovoljstva mogli biste provocirati partnera, a to svakako neće doprinijeti dobrom odnosu. Pokušajte sačuvati svoj mir, ali i svoju vezu. Slobodnima će u život ulaziti puno novih ljudi, ali i onih iz prošlosti, no trenutno vas neće zanimati ni jedni ni drugi. Počnite se hraniti zdravije jer su mogući problemi s probavom.

RAK

Osjećate se moćno i jako i čini vam se da nitko nije ni približno kao vi. Vaši poslovni kapaciteti dobro su vidljivi i drugima i nema potrebe to svakodnevno naglašavati. Zato prestanite na vrijeme jer bez pomoći kolega neće biti ni rezultata. I drugi ljudi su vam potrebni, pa se prestanite ponašati bahato! Vaše je vrijeme i suprotni spol će vas češće primjećivati, no to bi moglo dovesti do ljubomornih ispada vašeg partnera. Slobodnima predstoji puno novih prilika, novih ljudi, ali i poneki iz prošlosti. Zdravlje ovih dana – odlično!

VAGA

Svima nam je zajedničko da se u nekim situacijama bojimo. Neki se boje mraka, neki zubara, neki letenja avionom, a većina se ljudi boji smrti. U Matejevom evanđelju čitamo da su se i Isusovi učenici bojali. “Odmah nakon toga Isus je naredio svojim učenicima da uđu u lađu i otplove na drugu stranu jezera prije njega, a on će poslati narod kući. Nakon što je otpremio narod, popeo se na brdo da bi molio u samoći. Uvečer je još uvijek bio ondje sam. A lađa je već bila daleko od obale, šibana valovima, jer je plovila usuprot vjetru. Između tri i šest sati ujutro Isus je došao k učenicima, hodajući po vodi. A oni su, kad su ga vidjeli kako hoda po vodi, prestrašeno kriknuli: »Duh!« i počeli od straha vikati. No, Isus im je odmah rekao: »Budite hrabri! Ja sam. Ne bojte se!«Petar mu je na to rekao: »Gospodine, ako si to ti, naredi mi da dođem k tebi hodajući po vodi.«Isus mu je rekao: »Dođi!« Petar je izašao iz lađe i, hodajući po vodi, pošao prema Isusu. Ali kad je primijetio koliko je vjetar jak, uplašio se i

Mladen Dominić Kristova Crkva počeo tonuti te povikao: »Gospodine, spasi me!« Isus je odmah ispružio ruku, uhvatio ga i rekao mu: »Čovječe male vjere, zašto si posumnjao?« Kad su ušli u lađu, vjetar je prestao. A oni koji su bili u lađi poklonili su se Isusu govoreći: »Ti si zaista Sin Božji!«” Zanimljivo je da se učenici nisu bojali pogibli od uzburkanog mora, već kad su ugledali Isusa kako hoda po vodi. Umjesto da su se radovali Isusu, bili su prestravljeni. No, Petar da bi bio siguran da je to Isus, traži od njega da i on hoda po vodi. Kad je Petar došao do Isusa uplašio se vjetra i siline

valova i počeo tonuti. Zavapio je, ‘Gospodine, spasi me!’. U svojem strahu, Petar je donio najbolju odluku, zavapio je Isusu i pružio ruku prema Isusu. Gdje ste vi? Bojite li se i vi? Jeste li spremni u svojim strahovima i neizvjesnostima pružiti ruku Isusu ili se radije borite sami sa silinom valova ovoga života? Klanjate li se Isusu ili nekome drugome? prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Kako biste i Vi mogli saznati kako zaista biti sretan s Kristom, naručite BESPLATAN primjerak BIBLIJE (meki kožni uvez), tiskane u suradnji s Kršćanskom sadašnjosti (rimokatolička izdavačka kuća) te novi broj kršćanskog časopisa Obiteljski list naslova Probudi se koji je upravo izašao iz tiska. Nazovite nas na 042 311 202. Posjetite nas sljedeće nedjelje u 10 sati na našem redovitom bogoslužju. Kristova Crkva Varaždin Vilka Novaka 48f www.kristova-crkva.hr

Očekuju vas neke promjene na poslu. U zadnji tren mogli bi se izjaloviti već postignuti dogovori, pa se pripremite na promjene termina. Potrudite se završiti sve započete poslove, a mogli biste i obnoviti neke poslovne veze. Budući da je u partnerskom odnosu uvijek najbolje biti iskren, nemojte dozvoliti da partner posumnja da nešto skrivate jer će to stvoriti prilične probleme. Slobodni će proživljavati ljetnu romansu, no nemojte očekivati više od toga. Zdravlje, osim manje nervoze – dobro!

STRIJELAC

(22. 11. - 21. 12.)

(23. 10. - 21. 11.)

U vama postoji jaka želja da se barem na neko vrijeme oslobodite svih poslovnih obveza. Uza sve to, posla imate sve više, i onog otprije, koji morate riješiti, ali i novog, koji stalno pristiže. Čini vam se da naprosto ne možete uzeti malo vremena za sebe. Uz to, ni odnosi s pretpostavljenima nisu sjajni. Pokušajte se svladati da si ne napravite štetu. Zbog svega ovoga ni veza vam nije najbolja, no nije bila ni prije, ali nemojte napraviti nešto zbog čega biste se mogli kajati. Šećite kad možete u prirodi i obnovite energiju.

U poslovnom okruženju preporuča vam se oprez, naročito kod dogovora. Željeli biste na brzinu sve privesti kraju, no pripazite se retrogradnog Merkura. Mogle bi vam se potkrasti greške. Ljubavni problemi zasad su pod kontrolom, no vrlo brzo i tu će doći do žestoke rasprave s partnerom. Slobodnima će iznenada stići poziv osobe iz prošlosti, a na vama je da procijenite isplati li se ulaziti u takvu vezu. Možda je bolje okrenuti se budućnosti. Zdravlje vam je stabilno, ali budite jako oprezni u prometu.

VODENJAK

JARAC

BOJIŠ LI SE?

DJEVICA

(23. 8. - 22. 9.)

ŠKORPION

RIBE

(20. 1. - 18. 2.)

(22. 12. - 19. 1.) Pred vama je uzbudljivo poslovno razdoblje. Imate puno posla i morate ga hitno rješavati. Uza sve to, dolazi vam i primamljiva ponuda za promjenu posla. O tome morate dobro razmisliti jer ni sami niste sigurni je li to isplativo. Ništa ne odlučujte na brzinu. Osim partnerovog gunđanja da premalo vremena provodite zajedno, ništa drugo ne bi trebalo ugroziti vašu vezu. Slobodni još uvijek nisu raščistili s nekim stvarima iz prošlosti i vrijeme je da to učine sada. Što se zdravlja tiče, ono je zadovoljavajuće.

U ovom periodu predstoji vam više važnih događaja na poslu, no zbog neriješenih ugovora i retrogradnog Merkura moglo bi se dogoditi da dođe do zastoja i da poslovni partner i vi morate razmisliti o kompromisu. U ljubavi vam se može dogoditi jedna lijepa romansa, ali vjerojatno se neće pretvoriti ni u što trajno. Sve će ostati na ljetnoj ljubavi. Oni u vezama trebali bi ozbiljno razgovarati s partnerom i odlučiti što zaista žele. Zdravlje nije loše, ali budite oprezni za volanom.

(23. 7. - 22. 8.)

(23. 9. - 22. 10.) Posao vam i dalje ne predstavlja neki veliki problem, a i neke poslovne okolnosti idu vam u prilog. Ako izgubite jedan posao, vrlo brzo pojavit će se novi i opet ćete biti na dobitku, a možda i promijenite posao. U ljubavi na vidiku su promjene, pa se pripremite. Neki pripadnici znaka bit će itekako krivi za partnerovu ljubomoru. Slobodni bi mogli započeti jednu jako uzbudljivu vezu, ali je mala vjerojatnost da će to trajati. Zdravlje vam nije ugroženo, no preporuča se laganija hrana.

(21. 5. - 20. 6.)

LAV

(21. 6. - 22. 7.) Na poslu ćete trošiti puno energije jer će posla biti dosta, a i morate se više posvetiti odnosima sa suradnicima. Također, jako je važno da pazite što potpisujete i komu. Dogovori i pregovori u ovom periodu rijetko će se poštovati i bit će dosta prepreka koje ćete morati svladati. U ljubavi puno emocija, ali pokušajte razumno donijeti odluke. Slobodnima bi se mogla dogoditi iznenadna, ali jako burna veza, no ona neće potrajati dugo. Jedite više voća i povrća, to će vam goditi, i pijte više tekućine. Zbog prisutne nervoze pripazite se u prometu.

BLIZANCI

(20. 4. - 20. 5.)

(21. 3. - 19. 4.)

Na poslu niste baš zadovoljni, a svojim ponašanjem samo si činite neprilike većima. Svega vam je dosta i svima ćete to dati do znanja. Nema problema, ali ako nemate osigurano zaleđe, radije šutite. Strpite se još malo i nekako progurajte ovo za vas nepovoljno razdoblje. U ljubavi također nije najbolje i imate osjećaj da nešto nije kako bi trebalo biti. Ipak, ako dođe do verbalnog okršaja s partnerom, pripazite na izgovorene riječi. Slobodni također nisu baš sretne ruke. Vodite računa o svom zdravlju – prenervozni ste!

(19. 2. - 20. 3.) Poteškoće u poslu i dalje su prisutne. Sve će vam smetati, mogući su nesporazumi, situacije se mijenjaju bez najave. Imam osjećaj da će retrogradni Merkur kod vas stvoriti najveće probleme. Ali nije sve tako crno kako se čini, pa nema potrebe za tolikom panikom. To je prolazno. S emocijama događa se slično – čas je sve krasno, čas vam se čini da ništa nije dobro. Sve to možete prebroditi jednim iskrenim razgovorom. Zbog svega toga ste vrlo razdražljivi, pa biste mogli imati problema sa zdravljem. Pronađite način da se dobro odmorite.

ZA TAROT KARTE NAZOVITE tel.: 097/786-7053

IMPRESSUM UPRAVA Sandra Vlahek GLAVNI UREDNIK Goran Mališ, urednik@regionalni.com NOVINARI Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Josip Novak, jnovak@regionalni.com Višnja Gotal, vgotal@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Ivan-Goran Herman, igherman@regionalni.com Sandra Županić, szupanic@regionalni.com Martina Lončar Petrinjak, mlpetrinjak@regionalni.com FOTOREPORTER Ivan Agnezović, foto@regionalni.com GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Mirta Brozičević, mirta@regionalni.com Željka Biškup, zbiskup@regionalni.com

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o. Anina 11, 42000 Varaždin

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

SURADNICI Denis Peričić Dalibor Flajpan PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Sanja Đurkas, sdurkas@regionalni.com Tel. 042/290-781 MALI OGLASI: Ljiljana Simić ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) Radno vrijeme za stranke: pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri, čet: 7,30 - 15 h, pet: 7,30 - 14,30 h

MARKETING: Tel. 042/290-778 Tel. 042/290-781

MALI OGLASI, ZAHVALE I SJEĆANJA: Tel. 042/290-774

GIT d.o.o. Vatroslava Lisinskog 6, Tel 042/211-877 Radno vrijeme: PON – PET: 7-20 sati SUB: 7 – 14 sati IVANEC Poljodom Gospodarska 2 Voćarna Bagrem Trg hrvatskih ivanovaca 9a LUDBREG Cvjećarnica Ruža Petra Krešimira 19, Radno vrijeme: od 7 do 16 h NOVI MAROF Benjak Remetinec 290 LEPOGLAVA Cvjećarnica Bagrem Hrvatskih pavlina 3a Tiskara Vjesnik

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 30. srpnja 2019., br. 793

ODLIČNA ZABAVA PONOVNO NA STANČIĆU

KONJARI U HRASTOVSKOM

Vruće je u Varaždinu, ali to ne znači da zabavnih sadržaja nema. Program “Ljeta u Varaždinu” traje do 15. kolovoza. Među najzanimljivijim mjestima je Trg Miljenka Stančića, na kojem se održava program pod nazivom “Ljeto na Stančiću”. Dobro društvo, kavica, pivo ili koktel nezaobilazni su na ovome omiljenom trgu Varaždinaca. Na Stančićevom trgu sve će u petak, 2. kolovoza, zabavljati Mozart Band uz šarolik izbor glazbenih žanrova. Subota, 3. kolovoza, rezervirana je za još jedan uzbudljiv nastup – DJ Krnja & Mario Jagec live on sax. Svakako izađite i zabavite se tijekom produženog vikenda.

Ludbreški konjari pozivaju sve zainteresirane na tradicionalne konjičke igre koje će se održati u Hrastovskom u nedjelju, 4. kolovoza. Okupljanje konjanika trajat će od 8 do 9 sati na imanju Ranch&Resort Hera, koje se prostire uz rijeku Bednju. Nakon zajedničkog doručka u 10 sati slijedi početak mimohoda ulicama Hrastovskog i grada Ludbrega. Na 9. konjičkim igrama sudionici će se natjecati u vožnji između čunjeva, timskoj stazi, krosu, paradnim skokovima i štafeti. Za sve sudionike osigurana je hrana i piće. Dodatne informacije možete potražiti od Martine Balente, predsjednice Ludbreških konjara, na telefon 098/940-6712.

NAJSTARIJA ČAKOVEČKA MANIFESTACIJA PORCIJUNKULOVO ODRŽAVA SE 55. GODINU ZAREDOM

Dobra zabava ponovno je zajamčena, a prepoznatljivi kišobrani prvi put – svijetle!

Koncertni program otvorila je Jelena Rozga, a na glavnoj pozornici nastupit će još Maja Šuput, Hari Mata Hari, Klapa Intrade i Tomislav Bralić, Las Vegas Show i Plavi orkestar. Varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak predvodit će središnju procesiju i misu na otvorenom na sam blagdan Gospe od Anđela, u petak, 2. kolovoza. PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Čakovec se ponovno nakratko pretvorio u veliku pozornicu. Od utorka, 30. srpnja, do nedjelje, 4. kolovoza, održava se program 55. Porcijunkulova, najstarije čakovečke manifestacije, koja svake godine oduševljava brojem i kreativnošću kulturno-zabavnih sadržaja. Okosnica manifestacije je Sajam tradicijskih zanata, vezan uz crkveni blagdan Gospe od Anđela. Šetači mogu uživati u ponudi više od 300 izlagača tradicijskih proizvoda, enogastronomije, rukotvorina i originalnih suvenira, koji su svoje mjesto zauzeli u gradskom središtu natkrivenome nadaleko

prepoznatljivim kišobranima. Oni su ove godine u večernjim satima prvi put i zasvijetlili. Uz ulične zabavljače i svirače te igraonice i radionice za najmlađe, vrhunac zabavnih doga-

đanja svakog dana su koncerti na glavnoj festivalskoj pozornici. Ove godine Porcijunkulovo je otvorila Jelena Rozga, a već od srijede, 31. srpnja, redom će se izmjenjivati Maja Šuput,

Sjajno druženje na ovogodišnjem High Grounds Festivalu Oni željni kvalitetne glazbe, mnoštva edukativnih sadržaja i sjajne atmosfere nikako ne propuštaju druženje u prekrasnom ambijentu mistične šume na High Grounds Festivalu u Varaždinskim Toplicama. Ovogodišnje, čet vr to izdanje ovoga popularnog festivala održano je od petka do nedjelje, od 26. do 28. srpnja, a posjetilo ga je više od 600 ljudi. Programski usmjeren na sve generacije, High Grounds Festival i ove je godine ponudio

mnoštvo dnevnih aktivnosti, od predavanja i radionica preko performansa i promocije knjige do rekreativnih sadržaja. Zalaskom Sunca nije prestala zabava na topličkom festivalu. Noćni program obilovao je nastupima desetak bendova i

15-ak DJ-a, i to na dvije festivalske pozornice. Sjajnu atmosferu na ovogodišnjem High G rounds Fes tivalu nije uspjela pokvariti ni dosadna kiša koja je na trenutke padala tijekom sva tri festivalska dana. Vješti organizatori, unatoč problemima uzrokovanih lošim vremenskim uvjetima, uspjeli su realizirati kompletni najavljeni program. Zbog obilne kiše i blata otkazana je tek nedjeljna radionica i igraonica za djecu i mlade.

Hari Mata Hari, Klapa Intrade i Tomislav Bralić, Las Vegas Show i Plavi orkestar. – I ove godine posjetitelji će moći kupiti dio velike međimurske pogače, a sva priku-

pljena sredstva donirat će se Centru za odgoj i obrazovanje. Među ovogodišnjim novinama je i besplatna boca vode koja će se dijeliti najmlađim posjetiteljima, kao i VINO-GRAD,

KARIKATURA

odnosno prostor namijenjen predstavljanju međimurskih vinara, koji smo ove godine iz zgrade Scheier preselili u Perivoj Zrinskih – rekao je čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač. U utorak je otvoren i vjerski dio Porcijunkulskog proštenja, koji je započeo trodnevnicom koju vodi bivši gvardijan čakovečkog samostana fra Ilija Mijatović te programom koji su i ove godine pripremili mladi Framaši. Varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak predvodit će središnju procesiju i misu na otvorenom na sam blagdan Gospe od Anđela, u petak, 2. kolovoza, a tog će dana mise, osim na hrvatskom, biti služene i na mađarskom i slovenskom jeziku.

crta: Željko Pilipović