RT 794

Regionalni VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

Tjednik

Plus

40.000 primjeraka

Besplatan primjerak | Broj 794 | 6. kolovoza 2019. | ISSN 1846-8969 | www.regionalni.com

OTKRIVAMO

Velike klupe i vidikovac niknuli u Dravskoj park-šumi Str. 2. i 3.

VARAŽDINSKI BISKUP POSTAJE APOSTOLSKI ADMINISTRATOR

Imamo novog biskupa!

Nasljednik mons. Josipa Mrzljaka je mons. Bože Radoš Str. 3.

“ČUDA” SU MOGUĆA I U TEHERANU

Varaždinka kao prva strankinja dirigirala u Iranu Str. 14. i 15.

POSTROŽEN ZAKON

Odsad nulta tolerancija za glavne “ubojice” na cestama Str. 4.

PREMIJER POSJETIO VARAŽDINSKU ŽUPANIJU

Andrej Plenković nahvalio razvojne projekte Str. 8. - 11.

2

Aktualno

Regionalni tjednik || 6. kolovoza 2019., br. 794

U DVIJE GODINE U VARAŽDINU OBNOVLJENO PET VRTIĆA

AKTUALNO

Ovih dana završeni su radovi na energetskoj obnovi objekta „Aleja“ Dječjeg vrtića Varaždin. Projekt vrijedan 1,3 milijuna kuna bez PDV-a proveden je uz financijski doprinos Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Ministarstvo je projekt sufinanciralo u iznosu od 690.171 kune. U okviru projekta izrađena je projektna dokumentacija te su izvedeni radovi na energetskoj obnovi

korištenjem pristupa „projektiraj i gradi“.

– Ovo je već peti objekt koji smo uspjeli obnoviti u samo dvije godine. Zahvaljujemo svim djelatnicima vrtića i roditeljima djece na strpljenju, jer su radovi izvođeni bez prekidanja pedagoškog procesa. Uz obnovu zgrade, uređuje se okoliš, a slijedi i izmjena inventara – naglasio je varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok.

PROVJERILI SMO TKO GRADI NEOBIČNE OBJEKTE NA SJEVERNOM DIJELU

Velike klupe i vidikovac niknuli u nepristupačnom dijelu Dravske parkEU projekt obnove i uređenja koji je odobren 2017. godine bit će predstavljen javnosti tek u rujnu ove godine

Ovako je to izgledalo prije oko mjesec dana

Moderni vidikovac gotovo je završen

PIŠE: SANDRA ŽUPANIĆ szupanic@regionalni.com

Šećete li Dravskom šumom prema bazenima, mogli biste u teže pristupačnim dijelovima naići na neobične konstrukcije. Nešto što nalikuje na klupe i metalne konstrukcije pobudilo je

Koliko znate o vrijednostima šumskih ekoloških sustava i šuma uz rijeku Dravu? pozornost i novinara Regionalnog tjednika. Na više smo se mjesta raspitali o čemu se radi, a odgovor dobili tek od Javne ustanove “PRIRODA Varaždinske županije”.

Kako smo saznali, radi se o aktivnostima vezanima uz realizaciju EU projekta obnove poučne staze u Drav-

skoj park-šumi u Varaždinu.

Projekt je prijavljen 2016., a odobren 2017. godine.

Doživljaj

– Vrijednost ove investicije je 679.398 kuna, a u okviru nje se financiraju aktivnosti obnove i uređenja nekadašnje, danas devastirane

poučne staze na području Dravske park-šume u Varaždinu: postavljanje vidikovca iznad barskog staništa, postavljanje informativnoedukativnih ploča o prirodnim vrijednostima područja, podnih smjerokaza, markacija mikroreljefa i drveća, uređenje zelene učionice na

šumskoj čistini (četiri velike klupe), kao i drugih pratećih informativno-edukativnih sadržaja. Nositelj projekta je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske županije, koja temeljem Zakona o zaštiti prirode upravlja svim zaštićenim dijelovima

Aktualno

6. kolovoza 2019., br. 794 || Regionalni tjednik

3

NAJVIŠE STRANIH TURISTA NAM U ŽUPANIJU STIŽE IZ NJEMAČKE, POLJSKE I IZRAELA U bajkovitoj kući za odmor “Noah” u Madžarevu predsjedavajuća Turističke zajednice Natalija Martinčević i direktor TZ-a Miran Bojanić Morandini predstavili su podatke o broju noćenja u Varaždinskoj županiji, kao i novitete koje uvodi njezina Turistička zajednica.

– Time želimo izbjeći pretjeranu apartmanizaciju, odnosno da imate puno apartmana koji su ispod kvalitete i

bez sadržaja. Mi želimo dati i priču i kvalitetu. U protekle dvije godine, otkad smo na čelu Turističke zajednice i Županije, vidi se pozitivan pomak u projektu „Kuće za odmor s pričom“.

Naime, imamo povećanje broja objekata s 22 na 50, broja ležajeva s 84 na 254 i broja noćenja s 3100 na 5000. Prema podacima iz sustava eVisitor, do 28. srpnja na području Varaždinske županije

ostvareno je 6,41 % više noćenja nego u istom razdoblju 2018. godine – naglasila je Martinčević.

Od turista iz stranih zemalja, najveći broj noćenja zabilježen je od onih iz Njemačke, zatim slijede gosti iz Poljske, Izraela, Italije, Austrije, Slovenije, BiH i drugih.

Raspisan je i drugi poziv za uključivanje u projekt “Kuće za odmor s pričom”. (jn)

U UZ DRAVU

POVIJESNI DOGAĐAJ

u -šume prirode u Varaždinskoj županiji, pa tako i Dravskom park-šumom – objasnili su nam iz nadležne ustanove.

Smisao projekta je da se tijekom šetnje poučnom stazom utječe na senzibilizaciju, educiranje i informiranje šire javnosti, prvenstveno školske populacije i mladih, o ekosustavu Dravske parkšume u Varaždinu, točnije o bogatstvu, vrijednostima i raznolikosti poplavnih šuma uz rijeku Dravu.

U obnovu postojeće staze dodani su novi, već navedeni elementi kojima se nastoji pojačati doživljaj šumskog ekosustava te omogućuje provođenje različitih programa škole u prirodi i upoznavanje različitih tipova staništa – šumskog, barskog, riječnog i livadnog.

Ukupna vrijednost ove investicije je 679.398 kuna – A k t iv nost i projek t a usklađene su s odredbama Zakona o zaštiti prirode te su za sve projektom planirane aktivnosti dobivene i sve Zakonom propisane dozvole. Kompletan projekt bit će detaljno predstavljen javnosti u rujnu ove godine.

Skrećemo pozornost da se info-ploča o predmetnim radovima, sa svim propisanim informacijama, nalazi na ulazu u sjeverni dio Dravske park-šume. Aktivnosti se većinom provode baš u sjevernom dijelu Dravske parkšume jer je ondje vegetacija karakteristična za šumski pojas uz Dravu najočuvanija upravo u dijelu park-šume između odvodnog kanala HE Varaždin i rijeke Drave, gdje su se u sloju drveća očuvali glavni elementi šuma topole i lužnjakovo-grabovih šuma – objašnjavaju iz Javne ustanove “PRIRODA Varaždinske županije”.

Cilj projekta je doprinijeti povećanju razine informiranosti o važnosti i vrijednostima šumskih ekoloških sustava i šuma uz rijeku Dravu te utjecati na unapređenje postojećeg stanja Dravske park-šume u Varaždinu.

Očekuje nas povijesni događaj – prvo biskupsko ređenje u varaždinskoj katedrali

NAKON 12 GODINA OBNAŠANJA DUŽNOSTI VARAŽDINSKOG BISKUPA MONS. JOSIP MRZLJAK POSTAJE APOSTOLSKI ADMINISTRATOR

Imamo biskupa! Nasljednik mons.

Josipa Mrzljaka je mons. Bože Radoš Sveti otac Franjo prihvatio je odreknuće biskupa Mrzljaka na pastoralnom služenju Varaždinskoj biskupiji u skladu s kanonom 401. člankom 1. Zakonika kanonskog prava, te je biskupom imenovao mons. Radoša PIŠE: GORAN MALIŠ gmalis@regionalni.com

Varaždinska je biskupija u 2007. godini, u kojoj je obilježila 10. obljetnicu osnutka, dobila svoga drugog biskupa, nakon što je prvi varaždinski biskup Marko Culej preminuo sedam mjeseci ranije, 19. kolovoza 2006. godine. Papa Benedikt XVI. imenovao je mons. Josipa Mrzljaka, dotadašnjega pomoćnoga zagrebačkog biskupa, za novoga varaždinskog biskupa, priopćila je 20. ožujka 2007. godine u Vatikanu Sveta stolica. Službu varaždinskog biskupa mons. Mrzljak preuzeo je na svečanosti u varaždinskoj katedrali 31. ožujka 2007. godine. Uz brojne aktivnosti tijekom ovih 12 godina, biskup Mrzljak bio je predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za kler i predsjednik Komisije HBK-a za odnose s državom te predsjednik Hrvatskoga Caritasa i predsjednik Odbora HBK-a za pastoral Roma.

Na svečanosti u Biskupskom ordinarijatu 1. kolovoza ime novog biskupa objavio je mons. Janusz Blachowiak, tajnik Nuncijature, u ime apostolskog nuncija u Hrvatskoj mons. Giuseppea Pinta, najavivši da će dužnost trećega varaždinskog biskupa preuzeti prečasni Bože Radoš, svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije i dosadašnji rektor Papinskoga hrvatskog zavoda svetog Jeronima u Rimu, dok je mons. Mrzljak imenovan apostolskim ad-

Culej i mons. Josip Mrzljak, biskupsko ređenje imala su u zagrebačkoj prvostolnici.

Zahvalan Božjem narodu

ŽIVOTOPIS NOVOGA VARAŽDINSKOG BISKUPA

Duhovnost i pastoralno vodstvo ciljevi i načela mons. Radoša Mons. Bože Radoš rođen je 5. rujna 1964. u Crvenicama, u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji.

Nekoliko godina kasnije njegova se obitelj preselila u Hrvatsku, pa je odrastao u Kuševcu pored Đakova. Po završetku sjemenišne klasične gimnazije u Zagrebu i Đakovu (1983.) započeo je filozofsko-teološki studij u Đakovu.

Diplomirao je 1990. i iste godine bio zaređen za svećenika tadašnje Đakovačke i Srijemske biskupije.

Nakon toga godinu dana je obnašao službu župnog vikara u Župi Preslavnoga Imena Marijina u Donjem Gradu u Osijeku. Godine 1991. započeo je postdiplomski studij duhovne teologije na Pa-

pinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu i magistrirao 1994. godine na temu „Motivacija za Bogu posvećeni život. Biblijski, teološki i psihološki aspekti“. Potom je nastavio specijalizaciju, ali je 1997. godine bio imenovan duhovnikom u đakovačkom Bogoslovnom sjemeništu. Uz to, u Nadbiskupiji je obnašao službu asistenta za permanentni duhovni odgoj mladih svećenika, koordinatora za duhovnu formaciju svećenika. Godine 2010. imenovan je kanonikom Kaptola sv. Petra u Đakovu. U više navrata bio je član Prezbiterskog vijeća. Od 2013. do 2016. godine bio je i član Nadzornog odbora Papinskoga hrvatskog zavoda

svetog Jeronima, a od travnja 2016. postaje njegov rektor.

Predvodio je brojne duhovne vježbe u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Srbiji i Austriji, a u više navrata organizirao je hodočašća svećenika u Svetu zemlju, Italiju, Grčku, Francusku i Poljsku. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu predavao je kolegije: Duhovna teologija, Duhovnost Novoga zavjeta, Duhovnost Staroga zavjeta, Život i duhovnost prema svetom Pavlu, Uvod u kršćansku meditaciju, Misiologija i Pastoralno vodstvo.

Objavio je u hrvatskim časopisima petnaestak radova o kršćanskoj duhovnosti.

ministratorom Varaždinske biskupije. Biskupsko ređenje preč. Bože Radoša, kao i njegovo ustoličenje i uvođenje

u službu, prema Kodeksu Kanonskog prava, održat će se u roku od četiri mjeseca.

Bit će to povijesni događaj jer

je riječ o prvom biskupskom ređenju u varaždinskoj katedrali. Naime, oba dosadašnja biskupa, i mons. Marko

Dosadašnji varaždinski biskup Mrzljak uputio je čestitku i poželio toplu dobrodošlicu svom nasljedniku, koji je još uvijek na dužnosti u Rimu. Zahvalio je na kraju i živoj zajednici Božjeg naroda Varaždinske biskupije, bez koje brojni projekti koji su pokrenuti, ili nastavljeni na rad blagopokojnog biskupa Marka Culeja, zasigurno ne bi bili tako uspješno realizirani.

– Novi biskup, s kojim sam se čuo, dolazi s radošću u ostvarivanju svoje pastirske službe koju mu je Papa povjerio. To nije laka služba u ovom našem vremenu jer mi smo samo ljudi, a Bog je onaj koji nam daje pomoć i snagu da možemo ostvarivati ovo naše poslanje koje nam Crkva povjerava – govori novi apostolski administrator Varaždinske biskupije.

– No i nakon moje funkcije apostolskog administratora, kada odem u mirovinu za nekoliko mjeseci, ne znači da ću mirovati, nego ću itekako dalje nastaviti biskupsku službu i pomagati novom biskupu, koji će, dakako, upravljati, ali ću ja i dalje s veseljem obilaziti sve naše župe predvodeći misna slavlja i dijeleći sakramente, a nadam se da ću u svojoj pastoralnoj službi sada imati i malo više vremena – zaključio je mons.

Mrzljak.

4

Aktualno

Regionalni tjednik || 6. kolovoza 2019., br. 794

IZ MUP-a OBJAŠNJAVAJU DA SE ZA SAVJESNE VOZAČE NE MIJENJA NIŠTA

Postrožen Zakon za ponavljače teških prekršaja

Novosti u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama su mogućnost oduzimanja vozila, povećanje novčanih kazni, strogost prema mladim vozačima i uvođenje snimanja u neke segmente PIŠE: SANDRA ŽUPANIĆ szupanic@regionalni.com

Hrvatski sabor usvojio je značajne izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koje su na snagu stupile 1. kolovoza.

Nove odredbe Zakona predviđaju snažnije kažnjavanje počinitelja osam najtežih prekršaja za koje je policija detektirala da uzrokuju najveća i najteža stradavanja u prometu, a to su: 1) prekoračenje dozvoljene brzine kretanja u naseljenom mjestu za više od 50 km/h 2) vožnja u suprotnom ili zabranjenom smjeru na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila 3) namjerni prolazak kroz crveno svjetlo, odnosno prolazak kroz crveno svjetlo bez smanjenja brzine, povećanjem brzine ili prolazak kroz dva ili više crvenih svjetala 4) odbijanje podvrgavanju ispitivanja radi provjere ima li u organizmu alkohola ili droga 5) vožnja pod utjecajem alkohola iznad 1,5 g/kg i vožnja pod utjecajem droga 6) upravljanje vozilom prije stjecanja prava 7) upravljanje vozilom dok je vozačka dozvola ukinuta zbog prikupljenih negativnih prekršajnih bodova 8) upravljanje vozilom dok je vozačka dozvola oduzeta, dok je vozač isključen iz prometa ili mu je izrečena mjera privremenog oduzimanja vozačke dozvole ili zaštitna mjera.

Upravo za te prekršaje propisano je povećanje novčanih kazni s 5000 do 15.000 kuna, kako je bilo dosad, na 10.000 do 20.000 kuna te propisivanje obligatornih zaštitnih mjera, odnosno zabrana upravljanja motornim vozilom od najmanje šest mjeseci za drugi počinjeni prekršaj ili od najmanje 12 mjeseci ako je prekršaj počinjen tri ili više puta, zatim povećanje negativnih prekršajnih bodova s tri na šest te privremeno oduzimanje vozila kao sredstva počinjenja prekršaja.

Visoke kazne

Policija može vozilo privremeno oduzeti vozaču koji je najmanje već dva puta pravomoćno kažnjen u trogodišnjem razdoblju, počevši od stupanja ovog Zakona na snagu, a ponovno počini neki od osam navedenih najtežih prometnih prekršaja.

Povećanje novčanih kazni predviđeno je i za nekorištenje sigurnosnog pojasa za vrijeme vožnje, nepropisan prijevoz djece u vozilu i korištenje mobitela za vrijeme vožnje. Za navedene prekršaje s dosadašnjih

Danijel Posavec, voditelj Odsjeka za sigurnost cestovnog prometa PU varaždinske

Postavljene nove kamere za nadzor prometa Diljem Hrvatske postavljene su nove kamere za nadzor prometa, pa tako i u Varaždinu. Sredstvima Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa RH nabavljena je nova kamera, koja stoji oko 300.000 kuna, a također su postavljena i četiri nova kućišta za kameru, a svako stoji oko 30.000 kuna. Kamera će se seliti među kućištima. Kućišta su postavljena na varaždinskom području – dva na istočnoj obilaznici kod Solvisa te dva na Banfici u Koprivničkoj ulici.

– Kamere ostvaruju svoju svrhu. Primijetili smo da zbog njih vozači smanje brzi-

500 kuna kazna je povećana na 1000 kuna.

S Danijelom Posavcem, voditeljem Odsjeka za sigurnost cestovnog prometa PU varaždinske, razgovarali smo o novim, strožim promjenama Zakona.

– Želim poručiti da se za vozače koji dosad nisu drastično kršili prometne propise ne mijenja ništa. Oni će i dalje moći za lakše prekršaje dobiti upozorenje policije u slučajevima kada će za to biti ispunjeni uvjeti. Ove izmjene Zakona usmjerene su na one koji su ponavljači prometnih prekršaja i koji izazivaju teške prometne nesreće. U izmjene Zakona se išlo jer je nužno podignuti razinu sigurnosti u prometu u Hrvatskoj. Naša je zemlja po tome pri samom dnu u Europskoj uniji. Želimo izmjenama

nu kretanja. Također, ima manje nesreća, ne samo na mikrolokaciji kamere nego i na cijeloj dionici – objašnjava Posavec.

Iz PU varaždinske kažu da je stanje na cestama dobro. Dogodilo se manje prometnih nesreća, ove godine 490, što je manje za 17 % u odnosu na prošlu godinu. Ove godine u prometnim su nesrećama poginule tri osobe, a u prvih šest mjeseci 2018. godine bilo je pet poginulih.

– Prošle smo godine zbog niske stope smrtnosti u prometu bili najbolja županija u Hrvatskoj – rekao je Posavec.

Zakona doći barem do europ- fakultetom na ovim izmjeskog prosjeka kada govorimo o nama i dopunama Zakona, broju poginulih. Taj prosjek je te je procijenjeno da bi nove 5 poginulih osoba na 100.000 mjere trebale doprinijeti tomu stanovnika, a u Hrvatskoj on da se smanji broj poginulih trenutno iznosi 7,7. na našim cestama – Ci lj je da objasnio je S ciljem se do kraja Posavec.

2 02 0 . go Dodaje da smanjenja broja su ka z ne dine broj najtežih prekršaja za “lakše” pog i nuprekršalih smapovećani su iznosi nji za je ostale novčanih kazni za tzv.

50 % u iste, ali od nosu su sada “četiri ubojice u prometu” na 2010. strože – brzinu, alkohol, godinu. za reciGledajući diviste te pojas i mobitel sadašnju siza naizgled bez a z lene tuaciju, bez prekršaje, poput rigoroznih mjera vožnje bez pojasa. za najteža kršenja pro– Brzina i alkohol su i dalje metnih propisa to vjerojatno ne bi bilo ostvareno. MUP glavni uzročnici prometnih je surađivao s Prometnim nesreća. Nedvojbeno je po-

Voditelj Odsjeka objasnio je i kako će funkcionirati nova mjera oduzimanja vozila.

– To se neće često događati, jer bez vozila će privremeno ostati samo oni koji od 1. kolovoza u roku od tri godine treći put ponove najteži prometni prekršaj za koji su prethodno pravomoćno kažnjeni (npr. da namjerno prođe treći put kroz crveno, da odbije alkotestiranje, da vozi s više od 1,5 promila, da vozi za više od 50 km/h od dozvoljenog u naselju i slično).

Po novome nisu izjednačeni namjerni prolazak kroz crveno ili više crvenih svjetala i nenamjeran prolazak, npr. kad ste smeteni i nedovoljno pažljivi u prometu. Policija će privremeno oduzimati vozilo, a nadležni će Općinski sud imati obvezu u roku od 15 dana odlučiti o prekršaju i što će s tim vozilom, hoće li ga vratiti vlasniku ili će se ono i dalje čuvati negdje na sigurnom. Cilj je da se počinitelja onemogući da i dalje upravlja s tim vozilom. U pravilu ćemo vozače za koje ćemo tražiti privremeno oduzimanje vozila dovoditi prekršajnom sucu, koji će biti obvezan u spomenutom roku donijeti odluku o postupanju s oduzetim vozilom i prekršaju. Za spomenute prekršaje propisana je i kazna zatvora do 60 dana – objasnio je Posavec.

Provjera vozačke

tvrđeno da su nekorištenje pojasa i nepropisno korištenje mobitela u vožnji, koji na prvu izgledaju bezazleno, veliki problemi, te su svrstani među četiri ubojice na cestama.

Sigurnosni pojas potvrđeno spašava živote. Posebno ćemo pojačati nadzor korištenja pojasa na stražnjem sjedištu.

Mnogo sam puta svjedočio da su sudionici u prometu koji su u pravilu na prednjim sjedištima koristili pojas preživjeli, a poginuo je netko tko je sjedio na stražnjem sjedištu i nije koristio pojas. Prema našim procjenama, na području Varaždinske županije pojas koristi oko 50 % sudionika u prometu, a cilj nam je da to dovedemo na razinu od 98 %.

Zato se išlo na podizanje kazni za ova dva prekršaja – jasan je Posavec.

Sukladno promjenama Zakona, MUP je na svojim web-stranicama, na brz i danas svima dostupan način, bez potrebe dodatnih plaćanja upravnih pristojbi i čekanja, omogućio provjeru statusa vozačke dozvole (važeća, nevažeća, ukinuta), broj negativnih prekršajnih bodova i izrečene zaštitne ili sigurnosne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom.

Ovime se neće objavljivati niti jedan osobni podatak.

– Za ovu provjeru koristit će se serijski broj vozačke dozvole.

Mnogi vozači ne znaju s kojim im datumom počinje teći mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, pa je ovo dobro rješenje. Vozači tako mogu bolje pripaziti ako se približe broju od 12 negativnih prekršajnih bodova (ili 9 bodova mladi vozači) – rekao je Posavec.

Snimanje

Među novitete koji se uvode Zakonom spada i snimanje vozačkog ispita audio i vizualnim uređajima te videonadzor tehničkog pregleda u stanicama za tehnički pregled.

– Kod polaganja vozačkog ispita video će snimati cestu, a audio komunikaciju u autu.

Imali smo dosta pritužbi u tom segmentu. Neki su se kandidati žalili na slučajeve neprimjerene komunikacije – dodaje Posavec.

6. kolovoza 2019., br. 794 || Regionalni tjednik

Oglasi

5

6

Aktualno

Regionalni tjednik || 6. kolovoza 2019., br. 794

“VARAŽDINSKO MORE” I RITZ POSLUJU U PLUSU

Na Aquacityju autokamp, plaža za pse i vodeno igralište Na prošlotjednoj konferenciji za medije najavljena je i mogućnost izgradnje autokampa s 4 ili čak 5 zvjezdica. Ovaj projekt Grad Varaždin namjerava prijaviti na europske fondove za izgradnju autokampa i eko resorta.

PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

u potpunosti plaža i okolišni prostor jer se u posljednjih dvadeset godina tomu nije pridavalo dovoljno pažnje. Važno je i da je potpisan ugovor za dogradnju i rekonstrukciju pročistača, čime će nestati i smrad koji se povremeno osjeća na ovom prostoru – objasnio je gradonačelnik.

Dodao je da ova gradska tvrtka postiže dobre rezultate, a potom se osvrnuo i na poslovanje Ritza, koji je preuzet od Gastrocoma.

Prihodi Aquacityja su u usporedbi s prošlogodišnjim razdobljem od ožujka do lipnja za 15 % viši, dok su troškovi u padu za 25 %, izjavio je na prošlotjednoj konferenciji za medije Emir Arnautović, direktor ove gradske tvrtke koja iduće godine na „Varaždinsko more“ namjerava vratiti plavu zastavu.

Povratak plave zastave

Ispod šljunka na plaži i onog u zamućenom jezeru tijekom rujna postavit će se geotekstil

Štoviše, Arnautović se pohvalio da je Aquacity u odnosu na prošlu godinu već u plusu za oko 400.000 kuna.

– Zadovoljni smo jer su rezultati redovnog poslovanja bolji za 63 % u odnosu na prošlu godinu. Nastojimo što

Aquacity je u odnosu na prošlogodišnje poslovanje već u plusu od oko 400.000 kuna

POČINJE REKONSTRUKCIJA PROČISTAČA

bolje obavljati tekuće poslove, a ponudu restorana proširit ćemo i na pripremu gableca za zainteresirane tvrtke – naglasio je direktor Aquacityja.

Na njega se nadovezao varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok, koji je najavio uređenje plaže i cijeloga obalnoga kompleksa nakon sezone kupanja.

– Pričekat ćemo do rujna i potom krećemo s radovima i navlačenjem geotekstila. Naime, na otprilike pola metra dubine vode mora se postaviti geotekstil i na to dolazi šljunak, tako da voda više neće biti mutna. To je složeni postupak koji, između ostaloga, sprečava rast korova. Uredit će se

U varaždinskoj Gradskoj vijećnici je u četvrtak, 1. kolovoza, potpisan sporazum za dogradnju i rekonstrukciju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda – UPOV Varaždin. S novim pročistačem više neće biti neugodnih mirisa jer će industrija također morati prilagoditi svoje sustave, a cijeli rekreacijskoturističko-sportski kompleks, od Arene Varaždin do Motičnjaka, postat će zelena zona zaštite prirode.

– Prihodi Ritza su u posljednja dva mjeseca porasli za 100 % te ostvaruje sve bolje prihode. To su sve odlični rezultati koji pokazuju da je bilo nepotrebnog politikantstva na sjednicama Gradskog vijeća.

Znamo da mnogo građana razmišlja i o odvajanju dijela plaže gdje bi mogli dolaziti sa svojim kućnim ljubimcima i to ćemo napraviti – rekao je Čehok.

Na konferenciji za medije najavljena je i mogućnost izgradnje autokampa s 4 ili čak 5 zvjezdica. Ovaj projekt Grad Varaždin namjerava prijaviti na europske fondove za izgradnju autokampa i eko resorta. Na planove vezane uz autokamp osvrnuo se i direktor Aquacityja, rekavši da se tek raspisuje natječaj Europske unije. Dok građani sve to čekaju, mogu se izležavati na plaži, veslati, kupati i okrijepiti u restoranu Aquacity ili pak u Galaxyju, koji je postavljen uz samu plažu.

BOGAT PROGRAM NA ČETIRI POZORNICE U VARAŽDINU TE NA ULICAMA

Ovogodišnji Špancirfest uz više od 500 programa Turistička zajednica Grada Varaždina s partnerima Festivala je u dvorištu palače Sermage predstavila kompletan program 21. Špancirfesta, koji se u Varaždinu održava od 23. kolovoza do 1. rujna.

Najavljuju najbogatiji program dosad s više od 500 programa u povijesnom središtu grada.

Koncertni program na četiri pozornice već je dobro poznat.

Pozornica Pan nalazit će se na istome mjestu kao i lani, kod Staroga grada, nova pozornica KVART će

biti ispred Staroga grada, na Korzu će također biti pozornica, a kod vile Bedeković jedina je pozornica na kojoj se predstave i koncerti naplaćuju.

Zona KVART organizirana je u suradnji s udrugama mladih i inicijativom V4EYC Varaždin for European Youth Capital 2022.

Gipsy Kings by Baliardo, Goran Bare i Majke, Tony Cetinski, Rambo Amadeus, 4 tenora i Božo Vrećo samo su neki od glazbenika koji će nastupiti u Varaždinu.

K reat iv n i prog ra m i u Uskoj i Umjetničkoj ulici već

su nezaobilazan dio Špancirfesta, pa kreativaca neće nedostajati ni ove godine.

Kapucinski trg će biti dom

U Varaždinu će biti predstavljen prvi humanoidni robot imena CRUZR instalaciji “Take me to the Moon (Universe)”, u kojoj će građani moći kroz projekciju “poletjeti” u svemir, za što će se naplaćivati ulaz.

Na ulicama Varaždina moći će se pogledati i 50-ak izvedbi performera.

Razni štandovi su također prepoznatljiv dio najpoznatije varaždinske manifestacije, a dolazi više od 100 izlagača iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske.

Moći će se kupiti i originalne Špancirfest tenisice.

Drugog vikenda Špancirfesta u Varaždinu će biti predstavljen prvi humanoidni robot imena CRUZR. CRUZR se kreće kao čovjek, može se rukovati, pozdravlja posjetitelje, pleše, grli i odgovara na pitanja.

Oglasi

6. kolovoza 2019., br. 794 || Regionalni tjednik

7

PROJEKT OPĆINE BERETINEC U VRIJEDNOSTI OD 323.391 KUNE

Energetska obnova Društvenog doma Ledinec Dosad je djelomično postavljena toplinska izolacija, izrađena je i montirana nova drvena konstrukcija dvostrešnoga krovišta s hidroizolacijom te je krovište pokriveno glinenim crijepom U Općini Beretinec u tijeku je provedba projekta energetske obnove Društvenog doma Ledinec u ukupnoj vrijednosti od 323.391 kune. Za navedeni projekt Općini Beretinec je početkom 2018. godine na temelju otvorenog poziva Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja pod nazivom „Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora“ odobreno sufinanciranje u ukupnom iznosu od 185.122 kune.

Specifični ciljevi projekta su smanjenje Odrađeni su i godišnje potrošnje limarski radovi primarne te radovi na energije u zgradi elektroinstalacijama, Doma odnosno Ledinec za gromobranskim 59,47 % , instalacijama smanjenje potrošnje pripotrošnje marne energije energ ije za u zgradi Doma grijanje za 74,93 % za 18.398,26 kWh/ i smanjenje ispusta CO₂ god uz smanjenje ispusta kod upotrebe objekta za naj- CO₂ za najmanje 0,54 tone manje 0,54 tone godišnje. godišnje. Dosad je djelomično Sukladno navedenim ciljevi- postavljena toplinska izolama, očekivani rezultati pro- cija, izrađena je i montirana jekta ogledaju se u smanjenju nova drvena konstrukcija

CILJEVI

Specifični ciljevi projekta su smanjenje godišnje potrošnje primarne energije u zgradi Doma Ledinec za 59,47 %, smanjenje potrošnje energije za grijanje za 74,93 % i smanjenje ispusta CO₂ kod upotrebe objekta za najmanje 0,54 tone godišnje

Iz europskog fonda projekt se sufinancira sa 185.122 kune dvostrešnoga krovišta, napravljena je hidroizolacija krova te je krovište pokriveno

glinenim crijepom. Odrađeni su i limarski radovi te radovi na elektroinstalacijama, odnosno gromobranskim instalacijama.

U idućem razdoblju očekuje se završetak svih radova i provedbe aktivnosti sukladno potpisanom ugovoru s odabranim izvođačem radova.

SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA

Novi Marof dio urbanog područja Varaždina OPĆINA TRNOVEC BARTOLOVEČKI

Razmišlja se o povećanju kapaciteta vrtića U posljednjoj rundi financijsku pomoć primili roditelji 16-ero novorođenih U drugoj ovogodišnjoj podjeli naknada u petak, 2. kolovoza, u prostorijama Općine Trnovec Bartolovečki financijsku pomoć primili su roditelji 16-ero novorođenih.

Iznos naknade za novorođene u Općini Trnovec Bartolovečki je 2000 kuna za svako prvo i drugo dijete u obitelji te po 500 kuna više za svako treće i sljedeće dijete. Za drugu ovogodišnju podjelu naknada iz proračuna je izdvojeno 32.500 kuna.

Podsjetimo da su već u travnju, pri prvoj ovogodišnjoj podjeli, naknade primili roditelji 12 beba.

Novčanu naknadu Općina Trnovec Bartolovečki

redovito isplaćuje kako bi se olakšali prvi mjeseci u životu najmlađih stanovnika Općine, koji su često financijski i najzahtjevniji.

Velik je pritisak na smještajne kapacitete u vrtićima, pogotovo na jasličke skupine Uručujući naknade, roditeljima je na prinovama u obitelji čestitao općinski načelnik Zvonko Šamec. Spomenuo je da se razmišlja o povećanju kapaciteta vrtića:

– To je prvi dio ulaganja u budućnost naše općine, a kasnije se nastavlja kroz predškolu, školu i fakultetsko obrazovanje. Od ove godine velik je pritisak na smještajne kapacitete u vrtićima, pogotovo na jasličke skupine. Ove godine ulažemo 800.000 kuna u energetsku obnovu Dječjeg vrtića, a s projektantima tražimo što možemo hitno napraviti da se smještajni kapaciteti u vrtiću povećaju da obuhvatimo svu djecu na području Općine – rekao je načelnik Šamec.

Prošle je godine u Općini Trnovec Bartolovečki rođeno 55 beba, a dvije prethodne godine po 56.

Cilj je korištenje sredstava namijenjenih za Integrirana teritorijalna ulaganja (ITU) Na sjednici Gradskog vijeća Novog Marofa održanoj u petak, 2. kolovoza, prihvaćena je Odluka o davanju suglasnosti za pristupanje većem urbanom području Grada Varaždina. Naime, Grad Novi Marof pristupit će većem urbanom području Grada Varaždina radi mogućnosti korištenja sredstava namijenjenih za Integrirana teritorijalna ulaganja (ITU) u financijskom razdoblju 2021.

– 2027. godine, pri čemu se minimalno 5 % sredstava iz EU fondova dodjeljuje za integrirane mjere za održivi urbani razvoj.

Gradonačelnik Novog Marofa, HDZ-ov Siniša Jenkač, istaknuo je da se radi o urbanom području koje spaja Čakovec, Varaždin i Koprivnicu.

– Nositelj priče ITU mehanizma, odnosno ITU područja Varaždin je Grad Varaždin. Mi smo se odlukom dosadašnjih članova koji su dosad bili obuhvaćeni u tom ITU području priključili. U programskom razdoblju Europske unije urbane aglomeracije bile su velika središta poput Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, a prema novim mjerama moći će pristupiti i manja urbana područja i for-

mirati ITU područja. To je važno da u ovoj pripremnoj fazi prijavljujemo sve naše projekte koje imamo i da u novom programskom razdoblju naši projekti uđu u one koje ima ITU urbano područje. Natječaj za te projekte neće raspisivati Europska unija niti naše Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU-a, već ITU ured, a bit će to strogo namjenski natječaji upravo za te projekte koje imamo. Nadamo se da će prihvatiti naše projekte, od kojih su neki iz područja sporta, kulture, gospodarstva. Morat će se raditi strategija urbanog razvoja ITU područja kojom će sve to biti objedinjeno, a to će morati prihvatiti Europska

komisija i naše Ministarstvo – pojasnio je Jenkač te dodao da za Novi Marof to znači novu perspektivu i mogućnost prijave projekata poput Sportskog parka na te namjenske natječaje.

Na sjednici Gradskog vijeća prihvaćen je i prijedlog Odluke o izradi 4. izmjena i dopuna UPU naselja Novi Marof i kontaktnih zona te prijedlog Odluke o pokretanju postupka stavljanja izvan snage svih PUP-ova na području Grada Novog Marofa. Ovom promjenom definirat će se svi propisani planski elementi na način da više neće biti potrebni predmetni PUP-ovi. Sredstva su osigurana iz proračuna Grada u iznosu od 300.000 kuna.

8

Gradovi i općine

Regionalni tjednik || 6. kolovoza 2019., br. 794

PREMIJER PLENKOVIĆ POHVALIO BROJNE PROJEKTE U L

Ovo je primjer kraja koji ost

Raznovrsnim sadržajima obilježen je Dan Općine Ljubešćica, središnji d Posebnu je čast svim mještanima Ljubešćice svojim dolaskom 1. kolovoza učinio hrvatski premijer Andrej Plenković, jer dosad za svog mandata takvim povodom nije posjetio nijednu općinu u Varaždinskoj županiji.

Prisutnošću na svečanoj sjednici Općinskog vijeća dokazao je da su rezultati rada vodstva Općine i svih njezinih marljivih žitelja ono na što i predsjednik Vlade Republike Hrvatske može biti ponosan. Uz premijera Plenkovića u Ljubešćicu su s dobrim razlogom stigli i ministrica poljoprivrede Marija Vučković, koja je donijela odluku o financiranju 12 kilometara vodovoda na području Općine s bespovratnih 6,75 milijuna kuna, te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. U pozdravnom govoru predsjednik Općinskog vijeća Stjepan Ivanušec je zahvalio na dolasku Tomislavu Mađaru, izaslaniku predsjednice

Općinski proračun s projektima došao je do 15 milijuna kuna, što je tri puta više od izvornog Republike Hrvatske, i Anđelku Stričaku, izaslaniku predsjednika Hrvatskog sabora.

Na svečanoj je sjednici potpisan i ugovor s izvođačima radova na opremanju Poduzetničke zone, tvrtkama Colas i Zagorje Gradnja, koji će početi nakon 15. kolovoza.

Izgradit će se kilometar ceste s okretištima, parkiralištima, oborinskom odvodnjom, slivnicima, nogostupima, pješačkim stazama i javnom rasvjetom.

Plaketa Općine za unapređenje sporta pripala je mladomu ljubeškomu nogometašu Luki Ivanušecu, dok je petero odličnih učenika petih razreda nagrađeno prijenosnim računalima.

Ne krijući zadovoljstvo viđenim u Ljubešćici, predsjednik Vlade Andrej Plenković čestitao je na brojnim postignućima koje je ostvario načelnik sa svojim suradnicima uz potporu Vlade, u suradnji sa Županijom i uz potporu saborskih zastupnika koji pomažu njegove aktivnosti, a koje je u proteklom razdoblju realizirao za razvoj Općine. – Politika naše Vlade je ravnomjerni razvoj Hrvatske i tu politiku zacrtali smo kao jednu od naših temeljnih smjernica u ovome mandatu. Smisao fiskalne decentralizacije bio je da jedinice lokalne samouprave od subjekata postanu pravi akteri razvoja. Mi smo još u fazi lovljenja koraka i zato je jako ohrabrujuće na

primjeru vaše općine vidjeti da sve ovo što radimo na nacionalnoj razini, gdje smo uklopili naše prioritete u europski razvojni kontekst, vi provodite izravno ovdje.

U tom kontekstu naša Vlada će vam i dalje biti prijatelj i partner, s poštovanjem će se odazvati na vaše nove ideje, a kada se ukaže prilika, i sami ćemo se doći uvjeriti koliko toga ste realizirali – istaknuo je u svom obraćanju premijer

Plenković.

Rekordni proračun

– S obzirom na to da smo u veljači dobili odluku o financiranju projekta izgradnje Poduzetničke zone ukupne vrijednosti 7,3 milijuna kuna, sada novih 6,8 milijuna kuna, znači da je više od 14 milijuna kuna europskih novaca ove godine stiglo u našu općinu, što je zaista dobar rezultat. Raduju

Gradovi i općine

6. kolovoza 2019., br. 794 || Regionalni tjednik

9

LJUBEŠĆICI I SUDJELOVAO NA PROSLAVI DANA OPĆINE

tavlja dobar razvojni dojam

dio proslave bila je svečana sjednica Općinskog vijeća na Ljubeškom trgu

Program proslave Dana Općine “Ljubešćica u srcu 2019.” obilježili sportska događanja, Gulašijada, ribičija i zabavni koncerti i naši ekonomski pokazatelji vijesti ove godine, jer badava jer imamo nezaposlenost nam dvorane, vrtići i igraliispod 3 posto, imamo velik šta ako neće biti djece. Već broj poduzetnika i najveći deset godina stipendiramo prosjek plaća u Varaždin- studente i s tim sustavom skoj županiji, imamo za 15 nastavljamo i dalje, a jednako posto veći broj rođenih u tako ponosno ističem sustav odnosu na umrle, a dolazak pomoći gospodarstvu i fipremijera na svečanu sjed- nanciranje kapitalnih komunicu Općinskog vijeća uz nalnih objekata – istaknuo je Dan Općine je kruna naše načelnik Horvatić. karijere. Ostvareno je dokaz da se može uspjeti ako imate Poduzetnička zona plan i viziju, nije Zagreb tako – U Zoni su već izgrađeni daleko, a tamo postoje ljudi kanalizacija i priključci za koji su spremni s nama sura- svaku parcelu, magistralni đivati, a sve počiva na nama, vodovod i trafostanica od koji se moramo izboriti. U jednog megavata, pa će zaovoj Vladi imamo partnera, vršetkom opremanja Poduova Vlada je kroz financijske zetničke zone svaki podukonsolidacije nama zetnik u potpunosti dala okidač koji imati ispunjene nam je bio posve in fratreban da bistrukturne i Jedna od dviju komunalne smo ovakve uv jete za projekte općina u Županiji nesmetamogli prikoje su prošle godine premati i no bavljenadam se nje svojom imale više rođenih da ćemo djelatnosti nego umrlih u na redne – rekao je dvije godine Hor vatić, z av ršit i s ve napominjući projekte vrijedda od četiri innosti veće od 40 mivestitora u Zoni dva lijuna kuna, ali, naravno, uz već rade. Posljednja investipomoć resornih ministar- cija je bila vrijedna oko 15 stava i Vlade Republike Hr- milijuna kuna i otvoreno je vatske – naglasio je načelnik 13 novih radnih mjesta.

– Pregovaramo s jednom Općine Ljubešćica Nenad t vrtkom koja bi kod nas Horvatić.

Intenzivan razvoj Općine radila istraživanja i razvoj, u posljednjih deset godina okupila bi desetak inženjera načelnik je pripisao dobroj i u Ljubešćici bi bio Regiosuradnji s državnom vlasti, nalni centar kompetencije za nezaduživanju putem bilo istraživanje razvoja, a vezano kakvih kredita i političkoj uz industriju. Naša je želja stabilnosti, dok je kao najve- da svakom investitoru koji ći uspjeh izdvojio socijalnu dođe u Poduzetničku zonu politiku. – Ponosan sam na pomognemo u lobiranju za naš sustav predškolskog i njegove potrebe, ako treba školskog odgoja. Ako su te s njim obiđemo i potrebmjere barem malo pridoni- na ministarstva i budemo jele porastu broja rođenih, pravi partner – zaključio je onda je to jedna od najljepših Horvatić.

U okviru četverodnevne proslave Dana Općine Ljubešćica mještani i brojni gosti uživali su u bogatom programu koji je nudio za svakog ponešto. Glazbeno-zabavnu večer pod šatorom prvog su dana otvorili grupa Vigor i Acoustic band.

Subota je bila rezervirana za malonogometni turnir, Gulašijadu, humanitarno natjecanje u pripremi gulaša, i Sportske

seoske igre, a na kraju dana za ljubeško kino na otvorenom uz projekciju filma Kerekesh Teatra „Ufuraj se i pukni“, dok su za glazbeni dio bili zaduženi Begini i tamburaški sastav Terca. Nedjelju su svojim aktivnostima obilježili ribiči na 23. ribičkom kupu Općine Ljubešćica, na rijeci Bednji u Kapeli Kalničkoj, i tenisači na 9. otvorenom prvenstvu Ljubešćice u

tenisu. Deseti Prigorsko-zagorski sejem i 10. Ljubeški sejem organizirani su na Ljubeškom trgu, dok su u sportskoj dvorani održani Etno susreti, a pod šatorom se za ples i dobru zabavu pobrinula grupa Kraljevi.

Bogat program Dana Općine završen je svečanim misnim slavljem u župnoj crkvi povodom blagdana Majke Božje Snježne.

10 Gradovi i općine

Regionalni tjednik || 6. kolovoza 2019., br. 794

KLOPOCI SE VEĆ VRTE I NAJAVLJ

Toplički vinogr bučnog čuvar

Klopotec je nekada bio nezaobilazni ukras svakog vinograda, ali namjena bila jednaka – plašiti ptice i o

KOMUNALNI PROJEKT

Sve je spremno za Aglomeraciju V. Toplice – Zahvalni smo Vladi premijera Plenkovića što je krenula Aglomeracija, vrijedna više od 100 milijuna kuna – izjavila je gradonačelnica Dragica Ratković Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković u pratnji ministrice poljoprivrede Marije Vučković i ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek te saborske zastupnice Sunčane Glavak i saborskog zastupnika Anđelka Stričaka prisustvovao je potpisivanju sporazuma za izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Varaždinske Toplice.

Izgradnja uređaja za pročišćavanje u Toplicama stoji 26.902.963 kune s PDV-om tvornih kilometara, već zasad Varaždinske Toplice, Tuhovec, Lukačevec Toplički, Svibovec i Jalševec Svibovečki.

Preostala gradska naselja, koja nisu obuhvaćena ovom velikom aglomeracijom, bit će obuhvaćena u drugoj fazi, u kojoj će se graditi manji sustavi.

– Osim ove iznimno velike investicije, s državne razine u sklopu Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice provodi se projekt energetske obnove te se započinje s izgradnjom tzv. Spinalnog centra. Svaka od tih investicija mjeri se u stoti-

Veselica

Naime, na prostoru Višograda u naselju Leskovec, uz mnoštvo zabavnog programa i opušteno druženje, postavljen je klopotec, čime je simbolično označen početak zriobe grožđa.

– Riječ je o manifestaciji kojom smo još prije jednog desetljeća započeli oživljavati neke zaboravljene običaje. Podsjećamo, klopotec je nekada bio nezaobilazni ukras svakog vinograda, ali i brojnih dvorišta uz obiteljske kuće. Ljudi su ih izrađivali na razne načine, svaki je bio po nečemu poseban, a svima je namjena bila jednaka: plašiti ptice i odvraćati ih od ukusnih i slatkih bobica grožđa.

S vremenom su klopoci u

našem kraju postali rijet- ma – rekao je Bujanec o veselici kost, a čak su izgubili i svoju koja je priređene znatiželjnicima praktičnu vrijednost – govori i svim ljudima dobre volje koji Stjepan Bujanec, predsjednik ne propuštaju ovakva druženja.

Dodajmo da je toplička UdruUdruge vinogradara i vinara „Sv. Martin“. ga vinograda i vinara iznimno Zahvaljujući topličkim aktivna tijekom cijele gov inograda rima, dine. Brojna su dogaceremonija pođanja u njihovoj organizaciji, a i stavljanja klosami se rado poca vratila Jubilarno, 10. odazivaju na se na okolne druženje na prostoru manifestacije vinorodne koje orgabrege.

Višograda u naselju – Na nizira Grad Leskovec privuklo je našem juVaraždinske 200 ljudi Toplice. bi l a r nom , – Nema do10. druženju okupilo se više gađanja na kood 200 ljudi. jem se ne pojavKada vinograljuje naša udruga.

Prilika je to da toplički dari organiziraju okupljanje, tada ne nedostaje vinogradari i vinari predstave ukusne hrane, vrhunske vin- svoja vina. Najveće i najposjeske kapljice i puno dobre za- ćenije manifestacije u našoj bave. Tako je bilo i ovog puta. organizaciji zasigurno su MarDomaći specijaliteti, slatki tinje i Vincekovo, kada se u i slani kolači, živa glazba i Varaždinskim Toplicama i na nastup tamburaša KUD-a okolnim bregima okuplja najveći Toplice samo je dio onoga što broj posjetitelja – zaključio je smo pripremili našim gosti- predsjednik Stjepan Bujanec.

POHVALJENE OD KORISNIKA ZA SVOJ TRUD I

Briga za razvoj

– Riječ je o zaista velikom danu za Varaždinske Toplice – istaknula je uoči potpisivanja sporazuma gradonačelnica Dragica Ratković, s obzirom na to da se o spomenutom velikom projektu govorilo godinama.

– Doista smo zahvalni Vladi premijera Plenkovića što je krenula realizacija Aglomeracije Varaždinske Toplice, odnosno izgradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u vrijednosti od 101.179.254 kune. Projekt je sufinancirala EU iz Kohezijskog fonda – rekla je Ratković te objasnila da Aglomeracija ne obuhvaća cijelo područje Grada, koji se prostire na 80 če-

Vrijedni članovi Udruge vinogradara i voćara „Sv. Martin“ iz Varaždinskih Toplica organizirali su protekle subote, 27. srpnja, jubilarnu, 10. po redu manifestaciju Klopotec.

ANDREJ PLENKOVIĆ:

“To je pravi primjer kako se troši europski novac” Zadovoljan povlačenjem sredstava iz fondova Europske unije bio je i premijer Plenković, koji je za projekt u Varaždinskim Toplicama rekao da je „i više nego važan“.

– Sjajno je da na ovaj način koristimo europska sredstva.

Siguran sam da će ovaj projekt dignuti kvalitetu života građana na jednu višu razinu – izjavio je premijer. Izrazio je zadovoljstvo što se u sinergiji lokalne samouprave i središnje vlasti ostvaruju ovakvi projekti. Dodao je kako ne dvoji da će slovenski izvođač radova na vrijeme i prema preuzetim obvezama obaviti svoj dio poslova. Izvođač radova je tvrtka Esotech iz Velenja.

nama milijuna kuna. Tu je i niz manjih investicija, ali iznimno bitnih za naš grad. Na svemu tome zahvaljujem premijeru Plenkoviću i resornim ministrima, ali isto tako saborskim zastupnicima Josipu Križaniću

i Anđelku Stričaku. Zahvaljujući njima, zaista mogu reći da je dugo očekivana vertikala „Grad – Županija – država“ zaživjela i da daje rezultate – zaključila je gradonačelnica Dragica Ratković.

Gerontodomaćice u dobile visoku o

Starije i nemoćne osobe nerijetko su usamljene i ovisne o drugim

Gradovi i općine

6. kolovoza 2019., br. 794 || Regionalni tjednik

11

JUJU POČETAK ZRIOBE GROŽĐA

radari postavili ra svih gorica

i brojnih dvorišta. Ljudi su ih izrađivali na razne načine, a svima je odvraćati ih od ukusnih bobica grožđa.

ANDREJ PLENKOVIĆ PRVI PREMJER U POSJETU MARTIJANCU

“Dogradnjom škole do nastave u jednoj smjeni” Načelnik Levak je apelirao da se s državnog vrha pomogne načelnicima manjih općina u rješavanju problema s kojima se susreću

LJUDSKI PRISTUP PRI POSLU KOJI OBAVLJAJU

u Općini Petrijanec ocjenu korisnika

ma, zbog čega posebno cijene ljubaznost i velikodušnost djelatnica U okviru „Zaželi – programa zapošljavanja žena“ Općina Petrijanec provodi projekt „Pomoć u zajednici za starije osobe“.

Cilj projekta je unaprijediti mogućnost zapošljavanja teže zapošljivih žena i pružiti uslugu pomoći u kući starijim i nemoćnim osobama s područja Općine. U okviru projekta zaposleno je deset žena sa slabijom mogućnošću zapošljavanja koje pružaju uslugu pomoći u kući najpotrebitijima.

Kako bi se utvrdila korisnost usluge koju dobivaju, primateljima pomoći podijeljena je anketa s ciljem evaluacije dobivenih usluga i ocjene djelatnica koje te usluge pružaju. Odgovarali su na sedam pitanja, pa su tako mogli ocijeniti zadovoljstvo pokrenutim programom „Zaželi“, kao i njegovom sveukupnom organizacijom, odnosno realizacijom.

Anketirani su imali priliku i izraziti zadovoljstvo (ili nezadovoljstvo) vezano uz uljudnost i pristojnost žena koje im pomažu te ocijeniti kvalitetu pruženih usluga i korisnost pro-

jekta, ali i dostupnost i raspored dolazaka gerontodomaćica.

Rezultati ankete u svim su segmentima pokazali visoku prosječnu ocjenu, čak 4,84.

Korisnici su iznimno zadovoljni dostupnošću djelatnica i informacijama koje im pružaju, kao i njihovim znanjem i sposobnostima. Smatraju ih pristojnima i uljudnima i izni-

mno su zadovoljni kvalitetom dobivene usluge.

Naglasili su i pozitivan utjecaj pružene usluge na kvalitetu njihova života. Osim pomoći u kućanskim poslovima, naveli su da im „razgovori s djelatnicom olakšavaju bol“ te da se „osjećaju sigurno znajući da će ih djelatnica posjetiti i pomoći u

njihovim potrebama“. Starije i nemoćne osobe nerijetko su usamljene i ovisne o drugima, zbog čega posebno cijene ljubaznost i velikodušnost djelatnica. Jedan običan razgovor dovoljan im je da donekle popuni prazninu s kojom se svakodnevno suočavaju.

Odlična usluga

– Iznimno nam je drago što je kvaliteta pruženih usluga na visokom nivou i što korisnici prepoznaju trud i rad djelatnica zaposlenih u svrhu pružanja usluge pomoći u kući. Raduje nas činjenica da korisnici ne cijene samo njihovu pomoć u kućanskim poslovima već i razgovore, koji im uljepšavaju život i smanjuju osjećaj samoće – ističe Željko Posavec, načelnik Općine Petrijanec.

Projekt ukupne vrijednosti 2.179.448 kuna Općina Petrijanec provodi kao nositelj u suradnji s Centrom za socijalnu skrb Varaždin i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje – Regionalnim uredom Varaždin. Projekt je financiran iz Europskoga socijalnog fonda.

Općina Martijanec po prvi je put u svojoj povijesti ugostila jednog predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Premijer Andrej Plenković izabrao je upravo Martijanec za polaznu točku svog prošlotjednog posjeta Varaždinskoj županiji. Činjenica je da ova mala općina unatoč siromašnom izvornom proračunu od tek četiri milijuna kuna bilježi veliki investicijski zamah.

Između ostalih su projekata, u tijeku i radovi na energetskoj obnovi Osnovne škole Martijanec, a započela je i izgradnja Dječjeg vrtića pa je domaćin, načelnik Martijanca Dražen Levak, pozvao premijera u obilazak dvaju velikih radilišta.

Energetska obnova škole i izgradnja vrtića ukupno stoje 16 milijuna kuna, od čega je s nacionalne razine stiglo 10,5 milijuna.

Martijanec je, inače, jedna od općina koja je dugo čekala i napokon dočekala izgradnju Dječjeg vrtića po modelu 7.4.1. iz Programa ruralnog razvoja. Općina od svog osnutka, prije 25 godina, pa do danas nije imala svoj vrtić.

– Pitanjem izgradnje vrtića su se bavile sve općinske vlasti u četvrt stoljeća, ali do 1. veljače ove godine i početka izgradnje koju je financirala ova Vlada, sve je bilo bezuspješno – ispričao je načelnik Levak premijeru Plenkoviću.

Danas se ovdje gradi 1460 m2 prostora za vrtić, a radovi bi trebali biti gotovi krajem ove godine.

Malo za puno

Razgledavajući kako napreduju radovi na školi, premijer i načelnik su se dotaknuli učestalo isticanog problema Općine – dvosmjenske nastave u martijanečkoj školi, kao jednoj od njih tek nekoliko na županijskom području u kojoj djeca u školu odlaze i poslije podne.

Andrej Plenković je pritom istaknuo ono što iz Martijanca zahtijevaju godinama – potrebnu dogradnju školske zgrade.

- Smjenska nastava sigurno ne odgovara roditeljima i dogradnja bi škole bila dobro rješenje za odvijanje nastave

u jednoj smjeni – istaknuo je premijer.

Načelnik Levak mu je rekao da se nada kako će do kraja njegovog mandata za dvije godine, konkretno pomoći Varaždinskoj županiji koja je osnivač škole, da se to i ostvari kako bi učecnici s područja Općine Martijanec nastavu pohađali u jednoj smjeni. Za veliki napredak je potrebno relativno malo, izgradnja tek nekoliko učionica.

Načelnik smatra kako je realno očekivati pomoć, budući da se aktualna hrvatska Vlada, kako je naglasio, već pokazala naklonom prema Martijancu.

- 25. svibnja 2019. g. navršilo se je točno dvije godine od kad sam došao na čelo Općine. Od tada do danas, ova je HDZova Vlada putem svojih mini-

U Općinu Martijanec je u protekle dvije godine ukupno uloženo 18 milijuna kuna starstava za infrastrukturne objekte na području Općine Martijanec plasirala oko 11 milijuna kuna, dok je ukupna vrijednost investicija u protekle dvije godine bila sedam milijuna viša, 18 milijuna kuna. Nažalost dosadašnje vlade su mojim prethodnicima samo obećavale sredstva, a od realizacije nije bilo ništa i zato smo tavorili na dnu razvijenosti – rekao je načelnik Levak hrvatskom premijeru.

Spomenuo je i značajna ulaganja u općinsku infrastrukturu, od LED javne rasvjete do uređenja prometnica i sve to istaknuo kao „potvrdu da ova središnja vlast prati napore i potrebe Martijanca“.

- Dodatna je potvrda i današnji posjet premijera Plenkovića našoj općini. Potvrda je to da mi kao Općina imamo partnera u našoj Vladi, ali i ona u nama. Da nije bilo sredstava s nacionalne razine teško da bi danas obnavljali školu, a još manje gradili vrtić koji će biti velika pomoć mladim obiteljima – kazao

je načelnik Levak i istaknuo da najveća investicija tek predstoji.

Riječ je o Aglomeraciji Ludbreg, projektu ukupno vrijednom između 250 i 300 milijuna kuna čija gradnja bi trebala započeti 2023. godine . Zahvaljujući tom projektu, za koji je ovih dana izdana i građevinska dozvola, na općinskom će se području Martijanca izgraditi 13.800 metara kanalizacijskog sustava.

Da je riječ o „investicijskom bumu“ u cijeloj Varaždinskoj županiji potvrdio je i predsjednik županijskog HDZ-a Anđelko Stričak, koji je iznio podatak da se na području županije u ovom trenutku odvijaju investicije vrijedne oko milijardu i pol kuna.

Apeli premijeru

Načelnik Dražen Levak iskoristio je prvu posjetu jednog hrvatskog premijera Martijancu pa apelirao na Andreja Plenkovića da se s državnog vrha pomogne načelnicima manjih općina u rješavanju problema s kojima se susreću. Sugerirao je da se poreznom politikom i raspodjelom poreznih prihoda ojačaju male općine, a ne samo gradovi kako mladi ne bi odlazili, te kako bi općine starijim osobama mogle osigurati dostojanstvenu starost.

Smatra da bin minimalna, zajamčena plaća trebala biti 1000 eura i da bi to bila najbolja demografska i populacijska mjera za ostanak mladih na selu, da se od vlasnika zaštićenih kulturnih dobara zatraži održavanje istih i njihovo stavljanje u funkciju a pod prijetnjom oduzimanja im takve imovine.

U društvu premijera je u Martijanec stigla i ministrica kulture, Nina Obuljen Koržinek, koja se složila s mišljenjem da bi o značajnim povijesnih spomenicima trebalo brinuti neovisno je li on u privatnom ili državnom vlasništvu. Problem Martijanca je iznimno loše stanje dvorca Patačić-Rauch uz Podravsku magistralu, a koji je u privatnom vlasništvu, neuređen i bez funkcije.

12 Oglas

Regionalni tjednik || 6. kolovoza 2019., br. 794

Školstvo

6. kolovoza 2019., br. 794 || Regionalni tjednik

13

TRAJU UPISI U LJETNU ŠKOLU ASTRONOMIJE

ŠKOLSTVO

U organizaciji Astronomskog društva Varaždin krajem kolovoza održat će se Ljetna škola astronomije za djecu od 9 do 13 godina, na kojoj će kroz druženje, edukativne igre, kvizove i promatranje neba teleskopom naučiti mnogo stvari o svemiru koji ih okružuje. Škola će se održati od 28. do 30. kolovoza od 17.30 do 20.30 u prostorijama zgrade u Graberju 33. Mogu se prijaviti i polaznici Zimske i Proljetne škole astronomije jer će

za njih biti pripremljene neke nove astronomske teme.

Na kraju škole svaki polaznik će dobiti zasluženu diplomu i nagradu. Cijena kotizacije je 70 kuna, a prijave se primaju najkasnije do 23. kolovoza.

– Pogledajmo zajedno u zanimljivo ljetno nebo prepuno zvijezda, planeta i ostalih nebeskih objekata te postani pravi astrogenijalac – poručuju organizatori.

POTPISANI SU UGOVORI O DODJELI BESPOVRATNIH SREDSTAVA

Iz europskih fondova stižu milijuni za obnovu II. i V. osnovne škole Energetska obnova II. OŠ sufinancirana je s 9.703.974 kune, a obnova V. OŠ sa 6.204.585 kuna, dok će ostatak sredstava za cjelovitu obnovu škola Grad Varaždin zatražiti od Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

Dvije gradske škole uskoro će postati gradilišta. Naime, u Varaždinu su potpisani ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava iz europskih fondova za energetsku obnovu II. i V. osnovne škole Varaždin.

Novo ruho V. OŠ

Projekt energetske obnove V. osnovne škole Varaždin s više od 6 milijuna kuna sufinancira Europska unija temeljem ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, koji je potpisao gradonačelnik Varaždina Ivan Čehok.

– Time je uspješno okončano višemjesečno inzistiranje Grada Varaždina da se riješe tehničke nemogućnosti unosa podataka u sustav eFondovi, koje su priječile potpisivanje ugovora između Grada Varaždina, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja – navode iz Grada.

To č a n i z n o s t r o š ko v a energetske obnove V. OŠ je 6.204.585 kuna, a obnovit će se cijeli prostor škole. Ugradit će se toplinska izolacija ovojnice, kondenzacijska plinska kotlovnica i novi sustav ven-

II. osnovna škola Varaždin

tilacije, a povećat će se i energetska učinkovitost rasvjete.

Ovim projektom rekonstru-

U školama će se osjetno smanjiti troškovi grijanja i hlađenja irat će se i dotrajale elektroinstalacije škole te će projektirana godišnja ušteda na grijanju

odnosno hlađenju iznositi oko 73 %, a ujedno će se stvoriti bolji uvjeti za odgojno-obrazovnu djelatnost.

Ukupna vrijednost projekta je 12.226.814 kuna, a dodatna sredstva bit će zatražena i od Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Obnova II. OŠ

Za obnovu II. osnovne škole Varaždin iz europskih fon-

dova osigurano je više od 9 milijuna kuna. Naime, ugovorom između Grada Varaždina, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja riješeno je da će se iz europskog fonda isplatiti bespovratne 9.703.974 kune.

Ukupna vrijednost cijelog projekta obnove prostora cijele II. OŠ iznosi 17.883.975 kuna, a ugradit će se toplinski

V. osnovna škola Varaždin

izolirana ovojnica zgrade, rekonstruirati plinska kondenzacijska kotlovnica, instalirati

U V. osnovnoj školi Varaždin obnovit će se i dotrajale elektroinstalacije nova mehanička ventilacija i povećati energetska učinkovi-

ZA PRIMJENU KURIKULARNE REFORME U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA

tost rasvjete kako bi se osjetno smanjili troškovi grijanja i električne energije.

Projektirana godišnja ušteda na grijanju i hlađenju iznosit će oko 75 %, a očekivano je i znatno smanjenje emisije ugljikovog dioksida na godišnjoj razini.

Dodatno sufinanciranje obnove II. OŠ također će se zatražiti i od Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

I varaždinski nastavnici autori metodičkih preporuka Ministarstvo znanosti i obrazovanja predstavilo je primjere digitalnih metodičkih preporuka za osnovnu i srednju školu, koji su usvojeni između 500 prijedloga pristiglih na posljednji krug javnog poziva.

Metodičke preporuke izradili su i nastavnici iz Varaždinske županije. Do sada, kao rezultat prvog poziva, odobreno ih je oko 200, dok ih je oko 170 u završnoj evaluaciji, istaknula je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Kao cilj je navedeno prikupljanje inovativnih primjera metodičkih preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda novih predmetnih kurikuluma i me-

đupredmetnih tema za osnovnu i srednju školu, koji će služiti u frontalnoj primjeni kurikularne reforme u svim školama.

Sukreatori

Za otkup autorskih prava jednog prijedloga metodičkih preporuka Ministarstvo plaća oko 2000 kuna bruto, a jedna metodička preporuka obrađuje jedan nastavni sat nekog predmeta. Ministarstvo autore preporuka smatra sukreatorima kurikularne reforme i plaća ih sredstvima Europskoga socijalnog fonda.

Do sada su prihvaćene digitalne metodičke preporuke koje obrađuju 497 nastavnih sati i

međupredmetnih tema, a sve su na raspolaganju svim učiteljima i nastavnicima u virtualnim učionicama Škole za život.

Sukreatori kurikularne reforme iz Varaždinske županije, nastavnici koji su napisali metodičke preporuke su: Marina Rajh iz OŠ Veliki Bukovec za predmet Matematika, Dijana Gašparac iz IV. OŠ Varaždin za predmet Engleski jezik, Marina Švelec iz OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog Ivanec za predmet Biologija (tri preporuke), Maja Jurgec iz Prve gimnazije Varaždin za predmet Geografija te Zoran Hercigonja iz Druge gimnazije Varaždin za predmet Informatika.

14 Kulturni obzor

Regionalni tjednik || 6. kolovoza 2019., br. 794

KULTURNI OBZOR I UVREDLJIVO I PROTUZAKONITO U Srbu je obilježeno nešto što organizatori – Srpsko narodno vijeće te Savez antifašističkih boraca i antifašista – zovu „Dan ustanka naroda Hrvatske“. U ovoj rečenici, iako činjeničnoj, nešto već na prvi pogled ne štima. „Dan ustanka naroda Hrvatske“ u Srbu slave Srbi i oni koji bi takvo što trebali slaviti samo u Brezovici?!

Naime, naziv „Dan ustanka naroda Hrvatske“ može značiti: 1) ustanak većinskog naroda Hrvatske, dakle Hrvata; ali onda bi trebalo reći „Dan ustanka hrvatskog naroda“, ili 2) ustanak dvaju ili više naroda Hrvatske (dakle barem hrvatskog i srpskog). Ni prvo ni drugo nije točno jer su u Srbu ustali Srbi.

Ne želeći relativizirati važnost antifašističkog pokreta, pa tako ni ijedne pobune protiv fašizma, moram podsjetiti da je događaj u Srbu dijelom imao i četnički karakter te da su pritom okrutno pobijeni deseci nevinih hrvatskih civila.

O tome sam već pisao u ovoj kolumni, a spomenuo je to i Pupovac te pozvao na minutu šutnje. I to je bilo jedino što mi se svidjelo.

No govorio je ondje i Stjepan Mesić, jedini predsjednik Republike Hrvatske koji ne samo da je javno pjevao fašističke pjesme koje pozivaju na pokolj

ZBORAŠI IZ TEHERANA ZAPJEVALI HRVATS

Varaždinka prva str ikada dirigirala zbo

Profesorica klavira u Glazbenoj školi Varaždin i zborovotkinja Janja Knapić prošlog je mj glazbenica je članove mješovitog zbora Tonal uvježbala za izvođenje skla PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

Piše: mr. sc. Denis PERIČIĆ, književnik Srba nego je i protiv Srba davao izjave, u najmanju ruku, fašistoidnoga karaktera.

Ali vratimo se nazivu „Dan ustanka naroda Hrvatske“, koji, rekosmo, nikako ne može biti točan. Bio je taj naziv problematičan još za Juge, jer je prvi i pravi antifašistički ustanak bio u Brezovici 36 dana prije, a što danas s razlogom slavimo kao državni blagdan.

Stoga je nazivanje proslave u Srbu „Danom ustanka naroda Hrvatske“ ne samo protuzakonito (barem u smislu Zakona o blagdanima) nego i duboko uvredljivo po Hrvate, a osobito po hrvatske antifašiste. Čudi me da to ne prepoznaju upravo oni koji sebe (i samo sebe) tako gordo nazivaju – hrvatskim antifašistima.

PREDSTAVLJANJE KNJIGE

“Tajna novca” Ive Dvorski Diplomirana ekonomistica Iva Dvorski, rođena Bugarka koja već 20 godina živi u Varaždinu, u srijedu, 7. kolovoza, od 10 do 11 sati na Odjelu za djecu Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović“ Varaždin predstavit će svoju prvu knjigu „Tajna novca“.

Riječ je o knjizi namijenjenoj djeci i tinejdžerima koja se bavi temom financijske pismenosti, a pisala ju je sedam godina. Inspiraciju je pronašla u svojoj djeci Danijelu i Elizi, koji su i glavni likovi u knjizi.

– U Knjižnici ću kratko

porazgovarati s djecom i prenijeti im svoje znanje o financijskoj pismenosti i nekim stvarima vezanima uz novac koje susreću u svakodnevnom životu a da ih nisu ni svjesni.

Vjerujem da ću proširiti njihove vidike o toj vrlo važnoj temi, koja je danas još uvijek nedovoljno prisutna u društvu – rekla je autorica Iva Dvorski.

Svi zainteresirani moći će naučiti što je novac i kako ga pametno koristiti, a ujedno će se i zabaviti jer je autorica pripremila i prigodnu radionicu.

PRIZNANJE

RAZLIKE

Od Hrvatske udruge zborovođa je 2018. godine primila posebnu dirigentsku nagradu

Hrvatima svojstven folklorni način pjevanja u Iranu je dosad bio nepoznanica

U TEHERANU I KAOS FUNKCIONIRA Prvo s čim se Janja Knapić susrela nakon slijetanja na aerodrom u Teheranu je njihov promet. Bolje reći, kaos u prometu!

– Kultura vozača ne postoji. Svi voze u sedam kolona iako prometnice imaju samo četiri trake. Motori pak voze dvosmjerno u jednosmjernim ulicama, dok pješaci prelaze ceste “na sreću”, bilo gdje. Dobra stvar u svemu tome je da zbog velike gužve ne možete voziti prebrzo, pa je mogućnost nastanka nesreća ipak malo smanjena. Nevjerojatna je činjenica da takav kaos u prometu kod njih zapravo savršeno funkcionira – naglasila je Knapić.

te je moj dio programa baziran na toj ideji. S obzirom na to da je velik dio mog programa bio na hrvatskom jeziku, s kojim Profesorica klavira u Glazbe- se zbor do mog dolaska nikad noj školi Varaždin i zborovot- nije susreo, nema sumnje da kinja Janja Knapić prošlog je su njegovi članovi odradili mjeseca ispisala djelić kulturne lavovski posao. Snimila sam povijesti Irana. Naime, u toj im izgovor riječi i na kraju su nama dalekoj i nedovoljno ih interpretirali bolje od nekih poznatoj zemlji dosad je bilo naših zborova. Iranci su jako nezapamćeno da zborovima dosjetljivi kada je u pitanju dirigira žena, pa još strankinja. učenje, u što me uvjerila jedna zborašica koja je svoj hladnjak oblijepila raznobojnim papiPrenosila znanje Štoviše, ova svestrana varaž- rićima s tekstovima hrvatskih dinska glazbenica je članove pjesama – otkriva Knapić.

Dva puta bis mješovitog zbora Tonal iz TeOsim proba sa zborom, na herana uvježbala za izvođenje hrvatskih pjesama, u kojima je zamolbu domaćina, maestra publika uživala na koncertima Milada Omranlooa, održala je i održanima 18. i 19. srpnja u nekoliko grupnih radionica kao dvorani Roudaki Hall. Nije to „vocal coach“.

– Odradila sam i jednu kraću bila nimalo jednostavna zadaća za Janju Knapić, koja na Glaz- radionicu s dječjim zborom benoj školi vodi i manji vokalni Tonal. Nakon grupne vokalne radionice bilo je dosta djevojački sastav, Aninteresa za indisambl vokalne popularne glazbe. vidualni ma– Uz to, ster class iz U Iranu se ljudski dirigentica pjevanja te sam A kaiz klavira. glas smatra nečime Na kraju demskoga vrlo osobnim i sam imapjevačkog zbora Fala ukupno ženama je zabranjeno 18 i nd ikulteta orpjevati solo na ganizacije i vidualnih Informatike. polazni ka mikrofon Iznimno se iz pjevanja ponosim svoi klavira. Najim mladim sastaravno, dolazili su više puta, pa sam se vima jer divno naprei dosta naradila u Teheranu duju. Dosad sam sudjelovala na dva međunarodna simpozija – priznaje ova glazbena peza korusologiju „Ars choralis dagoginja i dodaje da je uoči (zborska umjetnost – pjevanje odlaska u Teheran kontaktirala – govor – glas)“ u Zagrebu u Veleposlanstvo RH u Islamskoj organizaciji Hrvatske udruge Republici Iran. zborovođa, gdje upoznajem Uslijedio je sastanak u Velebrojne kolege predavače iz ra- poslanstvu, čiji su zaposlenici s znih zemalja. Odatle je i moje oduševljenjem prihvatili poziv poznanstvo s iranskim mae- na koncert na kojem se itekako strom Miladom Omranloom, s osjetio dašak hrvatske kulture.

– Ispostavilo se da naš velepokojim je ove godine ostvarena suradnja. Uvijek sam se čudila slanik Drago Štambuk iznimno kako na taj simpozij dolaze cijeni umjetnost te je održao veliki svjetski stručnjaci i znan- prigodan govor prije koncerta. stvenici, redom vrlo pristupačni Susretljivi su bili i lokalni mediji i dragi ljudi. Zajedničko im je da te je agencija Exir Novin bila jeteže većem znanju i razmjeni dan od većih sponzora. Publika iskustava, ali pritom ostaju je bila oduševljena izvedbama skromni i ne očekuju pohvale sa hrvatskih pjesama, a pogotovo svih strana ako nisu objektivno skladbama Emila Cossetta zaslužene – ističe naša sugovor- „Letovanić“ i „Moja diridika“. nica, od koje doznajemo da se Riječ je, naime, o pjesmama maestru Omranloou iznimno koje koriste prsni registar (tzv. svidjelo što i kako ona radi s folklorni način pjevanja), koji se nikad ne koristi u iranskom varaždinskim zborovima. Članovima njegova Tonala zborskom pjevanju. Oni ga trebala je stručna pomoć, te jednostavno nemaju, stoga im oboje zaključuju da je najbo- je to bilo posebno zanimljivo lje nakon vokalnih radionica čuti. Na oba koncerta spomeodržati zajednički koncert u nute pjesme sam izvela i za bis Teheranu.

– govori Janja Knapić.

– Moj posao u Teheranu U svoj dio repertoara uvrstila bile su prvenstveno probe sa je i dvije pjesme napisane samo zborom Tonal, a pripala mi za ženski sastav, koje je izvela s je čast da dirigiram polovicu članicama Tonala. Prva pjesma repertoara koncerta. Smatrala na koncertu je bila samo za sam da bi bilo zgodno iranskoj ženske glasove, skladba Branka publici prezentirati hrvatsku Starca „Sing a New Song to the glazbu i hrvatske skladatelje, Lord“.

Kulturni obzor

6. kolovoza 2019., br. 794 || Regionalni tjednik

15

SKE PJESME NA DVA KONCERTA

rankinja koja je orom u Iranu

jeseca ispisala djelić kulturne povijesti Irana. Naime, ova svestrana adbi Emila Cossetta, Branka Starca i drugih autora.

VARAŽDINSKO KNJIŽEVNO DRUŠTO

Na recitalu “Srebrna cesta” sudjelovali i gosti Povodom obilježavanja 120. obljetnice rođenja Gustava Krkleca u atriju Staroga grada u srijedu je održan 19. susret Varaždinskoga književnog društva PIŠE: MARTINA LONČAR PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

– Kad sam birala program, nisam previše razmišljala o toj naoko „sitnici“. No, ispalo je da su koncert u Iranu otvorile baš žene te da sam ja prva gostujuća dirigentica zborova u toj zemlji.

Za mene osobno je to velika stvar, pogotovo jer je riječ o državi u kojoj je mnogo toga zabranjeno, pogotovo ženama. Štoviše, s obzirom na to da se u Iranu ljudski glas (pogotovo ženski) smatra nečime vrlo osobnim, ženama je zabranjeno pjevati solo na mikrofon! I ne samo to, u Iranu je iz istog razloga zabranjeno izvođenje opera – ističe Knapić i napominje da u kolijevci perzijske civilizacije nisu sve zabrane fokusirane isključivo na dame.

sredstvo za vokalnu postavu, dobiju se nevjerojatni rezultati u kratkom roku. Osjetio ih je i zbor Tonal na svojim glasovima. To je ono što nas dirigente polaznike Škole za zborovođe toliko razlikuje od drugih dirigenata i jedan je od razloga zbog kojih sam dobila poziv kao „vocal coach“ u Iran – objasnila je Knapić, koja je u tu zemlju otišla u najgore moguće

Sputani zabranama

vrijeme, s obzirom na napetu političku situaciju.

Svi su joj, prisjeća se, govorili da „nije normalna što putuje u Iran“, ali je svejedno bila ustrajna u svome naumu.

– Ponovila bih sve još jednom, bez imalo sustezanja.

Unatoč mnogim zabranama vladajućeg režima, ni u jednom trenutku nisam kao žena osjetila manjak poštovanja. Upravo suprotno. Iran je predivna zemlja iznimno bogate kulture.

Takvi su ondje i ljudi, željni su znanja te znaju procijeniti tko ga posjeduje, a tko samo pametuje. Zbor Tonal je odličan,

– Gdje žene nisu slobodne, nisu slobodni ni muškarci.

Kao prvu gostujuću dirigenticu žena ikad u Iranu, zbor Tonal me dočekao kao čudo (ne samo žene nego i muškarci), odnosno kao priliku da se izdignu iznad tmurnih misli, uz osjećaj da je “svijet” došao k njima. Osim toga, iskusili su poseban pristup koji koristim u objašnjavanju vokalne postave kod pjevača, a temelji se upravo na ljudskim emocijama. One su nešto vrlo blisko i poznato svim ljudima, a kada se znalački koriste kao pomoćno temeljno

S obzirom na napetu političku situaciju, u Iran je došla u najgore moguće vrijeme

prihvatili su me ne samo kao gostujućeg dirigenta već poput svoga stalnog dirigenta Milada Omranlooa. Zborovođu iznimno cijene i poštuju i takvo što još nisam doživjela. Nekoliko puta su me rasplakali svojim riječima zahvale za sve što sam napravila za njih. No, smatram da to nije ništa posebno, jedino sam im prenijela znanje…

Predivno je raditi s mladim ljudima koji tri puta tjedno dolaze na probu koja ponekad traje satima, do kasno u noć – veli Knapić o Irancima, koji su potpuno posvećeni pjevanju i čiji će nastup pokušati organizirati u Zagrebu i Varaždinu.

Vrijedno iskustvo

Osvrnula se i na za nju neprocjenjivo vrijedno iskustvo stečeno u Iranu, koje namjerava podijeliti sa svojim zborovima u Varaždinu.

– Mnogo sam toga naučila od cijenjenoga kolege Milada Omranlooa, kao što i on tvrdi da je puno naučio od mene. Taj proces uvijek ide u dva smjera.

Na neki način sam ispisala i djelić iranske povijesti, čime se ponosim. Smatram da nisam za sve zaslužna sama. Naprotiv, vrlo često u životu, a pogotovo u mojoj struci, jednostavno morate imati sreće i znati iskoristiti pravi trenutak – zaključila je Janja Knapić.

U okviru „Ljeta u Varaždinu“ u atriju Staroga grada u srijedu, 31. srpnja, održan je 19. susret Varaždinskoga književnog društva pod nazivom „Srebrna cesta“. Program je organiziralo Varaždinsko književno društvo pod pokroviteljstvom Grada Varaždina, a suorganizator je Ogranak Matice hrvatske u Varaždinu.

Na manifestaciji su svoje radove čitali pjesnici i pisci iz Varaždina, članovi Varaždinskoga književnog društva, te njihovi gosti iz Ptuja i Maribora, a u glazbenom dijelu programa nastupila je mlada varaždinska glumica i pjevačica Tena Antonija Torjanac uz gitarsku pratnju Vlade Soldateka.

Obilježavanje obljetnice

– Manifestacija je zamišljena kao glazbeno-poetski kolaž od tri ciklusa. U prvom ciklusu nastupaju pjesnici koji pišu na zavičajnom govoru, odnosno kajkavštini, a među njima su i dva pjesnika koji se izražavaju bednjanski.

Drugi i treći ciklus čine djela na standardnom hrvatskom jeziku, a središnji dio, između drugog i trećeg ciklusa, posvećen je književnicima gostima iz Slovenije – rekla je Slavica Gazibara, predsjednica Varaždinskoga književnog društva.

Budući da se ove godine obilježava 120. obljetnica rođenja Gustava Krkleca, ovogodišnja književna večer bila je posvećena upravo Krklecu, autoru poznate pjesme „Srebrna cesta“, hrvatskom književniku i prevoditelju koji je djetinjstvo proveo u Maruševcu, a gimnaziju polazio u Varaždinu.

– „Srebrna cesta“ u hrvatskoj književnosti općenito

znači jedan vedar pogled, prihvaćanje života kao mogućnosti ostvarenja sebe kao čovjeka u potpunosti. Obožavaju je i djeca u srednjoj školi, osnovnoškolci idu s njome na LiDraNo… Iako rodom nije

Radove su čitali pjesnici i pisci iz Varaždina, članovi Varaždinskoga književnog društva, te gosti iz Ptuja i Maribora odavde, Krklec je djetinjstvo proveo u Maruševcu i taj je kraj uvijek nosio u svojim pjesmama – istaknula je predsjednica Gazibara.

Poezija i humor

Recital su 2000. godine utemeljili Varaždinsko književno društvo i Ogranak Matice hrvatske u Varaždinu, a ideju su dali Tomislav Ribić, Ernest Fišer, Ivica Zamoda i Ivica Jembrih Cobovički.

– Ideja recitala se tijekom godina mijenjala. Ispočetka je to bio pozivni recital na koji su

dolazili pjesnici iz cijele Hrvatske. Obično se zvalo tri pjesnika i oni bi predstavili svoje radove te se nakon toga tiskala zbirka njihove poezije. Koncepcija se malo promijenila: odlučili smo dati više prostora varaždinskim književnicima. Tako je jedne godine tema bila poezija, a druge godine humoristične priče jer je poznato da je Gustav Krklec pisao aforizme i inače je bio veliki zafrkant – govori Tugomir Orak, osnivač Varaždinskoga književnog društva, te dodaje da se i taj koncept promijenio, pa se recital sada napola sastoji od pjesama, a napola od humorističnih pjesama i priča.

Dugogodišnja suradnja

VKD već više godina surađuje sa slovenskim Literarnim klubom Ptuj. Obilježavanje 120 godina od rođenja Gustava Krkleca bila je dobra prilika da se na ovogodišnju književnu večer pozovu gosti.

– Oni su bili izrazili želju da jednom nastupe i kod nas, pa smo ih pozvali, kao i neke goste iz Zagreba. Došli su predsjednik Mariborske literarne družbe Marjan Pungartnik i Mirko Jaušovec iz Literarnog kluba Ptuj, koji odlično piše humoristične priče i pjesme pune satiričkih sadržaja – rekao je Orak.

16 Duplerica

Regionalni tjednik || 6. kolovoza 2019., br. 794

U ČAKOVCU JE OD 30. SRPNJA DO 4. KOLOVOZA ODRŽANO 55.

“Sve ono najbolje kaj je tu se na Porcijunkulovu m

– Velika hvala svim sudionicima manifestacije, koji su u šest dana svojim doprinosom osigurali nezaboravno iskustvo za sve posjetitelje. Hva i svakom osmijehu! – zadovoljno je poručila Boška Ban Vlahe PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

lušćije ne možete iskoristiti – odmah su nam pojasnile članice Udruge žena Nedelišće, koje svoje znanje prenose na Čakovec je i ove godine mlađe naraštaje. na šest dana postao veliko – Obilazimo škole i dječje zabavno šetalište. Brojni vrtiće i prezentiramo vještinu izlagači, izvođači i zabavljači izrade cekera. Važno je da se upotpunili su ionako bogat tradicija sačuva od zaborava, program najstarije čakovečke a ovo je jedan od načina. I manifestacije, 55. Porcijun- tu na Porcijunkulovu nam kulova. prilaze ljudi, mladi i stari, Okosnica manifestacije raspituju se, promatraju nas, je Sajam tradicijskih zana- snimaju… ta, na kojem se predstavilo A u velikom izboru traditristotinjak izlagača. Svoje cijskih obrta našlo se mjesta mjesto zauzela je i Marija i za one nešto modernije.

Jančec iz Donjeg Pustakovca. Stalni sudionik PorcijunkuPred njezinim štandom sa lova, ali i drugih čakovečkih starinskim kolačima stvarala manifestacija je Marko Makaj iz Beretinca, koji izrađuje se poprilična gužva. betonske skulpture iz kalupa.

“Vredno čekanja” – Ovime se bavim već če– Kak gospođa Marija do- tiri godine, a ovakvi sajmovi nese kolače, tak ih i rasproda. idealna su prilika da ljudi Ali ih je vredno čekati! – re- upoznaju moja djela. Porcikla nam je Nadica Novak iz junkulovo uistinu ima posebPreloga, koja je u konačnici nu atmosferu. Puno je ljudi dočekala svoju međimursku u gradu, dolaze sa svih strana. Mnogi od njih zastanu i gibanicu. ispred mog štanda. Zanima ih – Ljudi su se zaželjeli starih tradicionalnih kako skulpture nastaju. kolača, koje Unatrag sedam su pripremamjeseci radim U velikom le naše bake i unikatne i mame. posude koje izboru tradicijskih Nije ih ručno moobrta na del i ra m – t e š k o rekao nam priprePorcijunkulovu miti, a li je Marko. se našlo mjesta ako znate Zahvale prav i rei za one nešto cept. O v i A da bi Pormodernije cijunkulovo koje ja radim moglo oduševsu po receptima moje bake i ljavati iz godine u prenose se s koljena na godinu, potrebno je mnokoljeno. Volim slagati kolače, go rada, truda i odricanja. a kad sam otišla u penziju, To zasigurno itekako dobro da bih ispunila slobodno znaju u Turističkoj zajednici vrijeme odlučila sam otvoriti Grada Čakovca, bez čijeg OPG. To su pravi proštenjski ogromnog angažmana ne bi kolači. Slatki, slani, od tikve, bilo niti šest dana vrhunske maka… sve ono što su naši priredbe.

– Velika hvala svim sudiostari nekada imali na raspolaganju – otkriva Marija nicima manifestacije, koji su Jančec. u šest dana svojim doprinoNastup na Porcijunkulovu som osigurali nezaboravno iskustvo za sve posjetitelje. se ne propušta.

– Sve ono najbolje kaj je Najveća hvala svima koji su negda Međimurje bilo, kaj sudjelovali u organizaciji te se tu između Mure i Drave svima koji su uložili velike stvaralo, na Porcijunkulovu napore da nam Čakovec u se more videti, ali i probati. ovo vrijeme izgleda besprijeNama starijima probude se korno. Zahvaljujemo i našim sjećanja, a ovi mlađi mogu sponzorima, koji nas već puno toga naučiti – zaključila nekoliko godina vjerno prate i podržavaju. Hvala građanima je gospođa Marija.

Na drugoj strani Trga Re- Čakovca, žiteljima Međipublike vrijedne ruke Du- murja, svim posjetiteljima šanke Medved i Branke Fegeš manifestacije na podršci, lijepim riječima, dobroj zabavi, plele su cekere.

– Bitno da su lušćije meka- pozitivnoj energiji i svakom ne. Onda ih možete obliko- osmijehu! – zadovoljno je povati i napraviti dobar ceker. ručila Boška Ban Vlahek, poDanas je puno kojekakvih moćnica direktora Turističke hibridnih sorti kukuruza, čije zajednice Grada Čakovca.

Duplerica

6. kolovoza 2019., br. 794 || Regionalni tjednik

17

. PORCIJUNKULOVO, NAJSTARIJA ČAKOVEČKA MANIFESTACIJA

e Međimurje negda bilo, more videti, ali i probati”

ala i građanima Čakovca, žiteljima Međimurja te svim posjetiteljima manifestacije na podršci, lijepim riječima, dobroj zabavi, pozitivnoj energiji ek, pomoćnica direktora Turističke zajednice Grada Čakovca

Nagrade i priznanja najboljim izlagačima Posljednjeg dana manifestacije su dodijeljene nagrade i priznanja najboljim izlagačima. Poklone su uz organizatora, Turističku zajednicu Grada Čakovca, osigurali i brojni sponzori. Za najsimpatičnije izlagačko mjesto nagrađene su Štraus palačinke iz slovenskog Šmarja. Najkreativnije izlagačko mjesto je MM torte iz Savske Vesi vlasnice Mile Magdalenić. Najsimpatičnija izlagačica je Kristinka Marija Čosić iz Svetog Ilije, dok je najsimpatičniji izlagač Dragutin Jamnić iz Lepoglave. Nagradu za najljepši osmijeh Porcijunkulova primile su Ena Petković i Nevenka Trstenjak. Posebno priznanje za

vrednovanje kulture i tradicije primili su Kulturno umjetnička udruga „Veseli Međimurci“ iz Čakovca i Keramikos iz Osijeka.

Posebno priznanje za doprinos manifestaciji uručeno je Odsjeku za komunalno i prometno redarstvo Grada Čakovca, koji čine privremeni pročelnik Ivica Pongrac, prometni i komunalni redari Dario Toplek, Zoran Ilić i Zoran Bajsić te komunalni redari Ivan Zadravec, Dario Sklepić i Mihael Tkalčec.

Glavnu nagradu, bicikl sponzora Beciklin iz Preloga, izvukao je maleni posjetitelj uz podršku gradonačelnika Stjepana Kovača, a otišla je Dragici Fegeš iz Slakovca.

18 AUTOsti

Regionalni tjednik || 6. kolovoza 2019., br. 794

NOVA TOYOTA PRIUS PLUG-IN HYBRID SADA I S PET SJEDALA Toyota Prius originalan je i svjetski priznat hibridni automobil, s tradicijom vodstva u visokotehnološkim inovacijama koja traje više od 20 godina. Plug-in verzija nudi kupcima dva automobila u jednom; sofisticiran i potpun hibridni pogon koji postiže iznimno malu emisiju od 1,3 l/10 0 km i 28g/

je u Mađarskoj održan je prvi Grand Prix u tzv. Istočnom bloku, što je bila velika prekretnica u Formuli 1. Prvi je pobjednik bio Nelson Piquet.

Prodaja po top-modelima u lipnju 2019. model

količina udio, %

1

Škoda Octavia

388

4,71 %

2

Fiat 500

342

4,15 %

3

Citroën C3

334

4,06 %

4

Suzuki Vitara

287

3,49 %

5

Volkswagen Golf

283

3,44 %

6

Opel Astra

281

3,41 %

7

Hyundai i20

264

3,21 %

8

Opel Crossland X

227

2,76 %

9

Ford Fiesta

221

2,68 %

10 Opel Corsa

204

2,48 %

11 Dacia Duster

197

2,39 %

12 Renault Captur

194

2,36 %

13 Ford Focus

192

2,33 %

14 Seat Ibiza

186

2,26 %

15 Peugeot 208

185

2,25 %

16 ostali UKUPNO

4450 54,04 % 8235

100 %

Izvor: Promocija Plus

9

posto je Porsche povećao promet u prvom polugodištu ove godine, a narastao je na 13,4 milijarde eura. Operativni rezultat prije posebnih stavki povećao se za 3 %, na 2,2 milijarde eura; marža dobiti prije posebnih stavki iznosila je 16,5 %. Kod isporuka je porast iznosio 2 %, a do kraja lipnja tvrtka je predala 133.484 vozila u ruke kupaca.

Ukupan broj zaposlenih tijekom 2019. godine je narastao za 5 %, na 33.839 zaposlenika.

Prius Plug-in Hybrid podigao je na viši nivo i opremu s potpuno crnim detaljima unutrašnjosti, koji su zamijenili postojeće bijele. Upotreba novih materijala također nudi osjećaj višeg nivoa kvalitete unutrašnjosti. Pored svih ovih poboljšanja unutrašnjosti, vanjski izgled je također unaprijeđen. Novi Prius Plug-in Hybrid će biti dostupan u novoj metalik crnoj bolji “galaxy black” i s novim 17“ aluminijskim naplatcima, koje su u ponudi kao opcija.

PREDSTAVLJAMO: 23. SVJETSKI SUSRET SPAČEKA

VREMEPLOV

10. kolovoza 1986.

km CO2 (WLTP ciklus) dok istovremeno pruža pravo, potpuno električno EV iskustvo u vožnji s EV koji ima doseg do 45 km u svakodnevnim okolnostima s maksimalnom EV brzinom od 135 km/h. Novi Prius Plug-in Hybrid značajno je povećao funkcionalnost promjenom konfiguracije od dva stražnja sjedala na treće srednje sjedalo, koje donosi visoku razinu udobnosti sada uključenih pet sjedala za putnike.

Uz povećanje kapaciteta sjedenja, novi

Samobor dočekao spačekiste sa svih strana svijeta

23. svjetski susret Spačeka prvi je put održan u Hrvatskoj, i to u Samoboru, od 30. srpnja do 4. kolovoza. Riječ je o najmasovnijem okupljanju vozača i simpatizera Citroënovoga legendarnog automobila 2CV, popularno zvanog Spaček, koje se neprekidno održava od 1975. godine.

PRIPREMIO: DALIBOR FLAJPAN

Ovaj susret izabran je među 30 top-događaja u Hrvatskoj u 2019. godini u potpori Hrvatske turističke zajednice, i to kao jedini događaj u Zagrebačkoj županiji. Organizira ga Hrvatski 2CV Citroën klub sa sjedištem u Samoboru, koji već 20 godina okuplja vozače popularnih Spačeka, ali i Dyana, Meharija i drugih omiljenih Citroënovih vozila u kojima su proputovali zavidan dio Europe i svijeta.

Klub je član ACI-ja (Amicale International Citroën), međunarodne udruge Citroën klubova u svijetu sa sjedištem u Parizu.

Susret je bio i prigoda da se obilježi prvo stoljeće francuskog proizvođača, pa je tako bio izložen „Muzej 100 godina marke Citroën“, gdje su posjetitelji mogli razgledati originalne eksponate iz tvornice Tomos i Cimos. Organizirana je i povorka 2CV vozila do centra grada Zagreba, gdje su vlasnici Spačeka dovezli 200 vozila na Trg bana Jelačića, te off road vožnja po Žumberku.

Posjetiteljima su na raspolaganju bili kamp s kompletnom infrastrukturom, komercijalna

zona s prodajnim dijelom za trgovce rezervnim dijelovima i suvenirima, raznovrsna ponuda

hrane i pića, svakodnevni dječji program, izbor originalnog vozila, vožnje spretnosti Spačekom, 2CV buvljak, večernji koncerti, gastro-korneri s promocijom hrvatskih regija kroz glazbeni dio te mnoštvo drugih zanimljivosti Na samoborskom je sajmištu

snimljena fotografija za povijest i sjećanje na 23. svjetski susret Spačeka, na kojoj je vozilima formiran veliki znak Citroëna, a spačekisti su svojim tijelima ispisali brojku 100. Po završetku susreta predstavljen je domaćin 24. svjetskog susreta 2021. godine – Švicarska.

Novi Toyota RAV4 i Corolla osvojili 5 EuroNCAP zvjezdica Toyota Corolla i RAV4 2019. su ostvarili najbolji mogući rezultat osvojivši maksimalnih 5 zvjezdica kao ocjenu sigurnosti vozila po najnovijem i strožem ispitivanju Euro NCAP za 2019. godinu.

Uspjeh Toyotinih vozila Corolla i RAV4 na ispitivanju sigurnosti je odraz temeljne čvrstoće njihovih platformi i karoserija koje proizlaze iz Toyotine nove globalne arhitekture (Toyota

New Global Architecture), koja dobro koristi strateška ojačanja i upotrebu čelika visoke čvrstoće za upijanje i usmjeravanje sile sudara od putničke kabine.

Kao dio Toyotine posvećenosti širenju napredne sigurnosne opreme, nova, druga generacija sustava Toyota Safety Sense se sada standardno ugrađuje u sve izvedbe Corolle i RAV4.

Zdravlje

6. kolovoza 2019., br. 794 || Regionalni tjednik

19

UDRUGA OBOLJELIH OD CELIJAKIJE ZAPOČELA NOVI PROJEKT Članovi Udruge oboljelih od celijakije sjeverozapadne Hrvatske sudjelovanjem na Porcijunkulovu započeli su projekt pod nazivom „Upoznaj i prepoznaj celijakiju“. Tijekom šest dana širili su svijest o celijakiji i pravilnoj prehrani bez glutena, a predstavili su i sigurne namirnice. Uz stalne degustacije odličnih bezglutenskih delicija koje su pripremile vrijedne članice Udruge, posjetitelji su mogli dobiti i savjet

kako ih pripremiti te kako provjeriti razinu šećera u krvi. Prijepodne su se članovima Udruge pridružili i gosti – članovi Udruge „Međimurski slatkiši“, odnosno djeca oboljela od dijabetesa tipa 1. Od tvrtke Dr. Schär Udruga oboljelih od celijakije SZ Hrvatske dobila je vrijednu donaciju bezglutenskih proizvoda.

Započeti projekt će se na više lokacija i manifestacija provoditi do kraja godine.

BRIGA O HIGIJENI ZUBI UKLJUČUJE BRIGU O HIGIJENI ČETKICE

Kad je vrijeme za zamjenu četkice za zube?

Kako biste bili sigurni da vam vaša četkica za zube neće biti “neprijatelj”, trebate se pridržavati nekoliko jednostavnih pravila, koja uključuju njezino redovito čišćenje i pravovremenu zamjenu, a važno je i ne dijeliti četkicu za zube s drugima PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Može li četkica za zube biti izvor bolesti? Vaša četkica za zube, ako ne vodite dovoljno brige o njoj, može biti daleko opasnija nego što mislite.

Mikroorganizmi raznih vrsta mogu tjednima živjeti na vlaknima četkice te biti potencijalni izvor infekcija i bolesti u vašim ustima.

Virusi i bakterije iz usta bolesne osobe na površini zubne četkice imaju sve uvjete da nastave živjeti, čekajući priliku da se ponovno vrate u usta. Čak i mikroorganizmi koji se i inače nalaze u ustima mogu uzrokovati probleme budu li preko četkice za zube vraćeni u usta te na taj način naruše ravnotežu. Pogotovo ako uđu u desni kroz ranicu ili bilo koju drugu ozljedu. Imajte na umu da se zubne četkice ne trebaju prodavati u sterilnom pakiranju, pa i nove četkice na svojoj površini mogu imati bakterije raznih vrsta.

Redovito čišćenje

Kako biste bili sigurni da vam vaša četkica za zube neće biti “neprijatelj”, trebate se pridržavati nekoliko jedno-

Mikroorganizmi raznih vrsta mogu tjednima živjeti na vlaknima četkice te biti potencijalni izvor infekcija i bolesti u ustima

prekrijte prozračnim poklopcem, tako da je omogućena cirkulacija zraka. U suprotnom stvarate idealne uvjete za razvoj plijesni i bakterija.

Zamjena četkice

Četkice za zube imaju vijek trajanja. Neke traže zamjenu već nakon mjesec dana korištenja, neke nakon dva, a neke mogu trajati i dulje od toga. U svakom slučaju, na prvi znak istrošenosti četkice za zube vrijeme je za zamjenu. Četkicu je poželjno zamijeniti i nakon što prebolite bolest. Ova pravila vrijede za sve vrste četkica – klasične, električne, interdentalne…

Ne dijelite svoju četkicu!

stavnih pravila.

Iako ih svakodnevno koristite za čišćenje zubi, i same četkice potrebno je redovito – čistiti. Nakon upotrebe obvezno je isperite pod mlazom vode. Imate li neku kroničnu bolest ili poremećaj imunološkog sustava, ne bi bilo

naodmet četkicu uroniti i u antibakterijsku tekućinu za usta. S vremena na vrijeme odradite i dubinsko čišćenje četkice. Danas na tržištu postoje brojni aparati za dezinfekciju četkica, a većina ih koristi ultraljubičasto svjetlo za ubijanje nepoželjnih mikroor-

Va ša čet k ica za zube je samo vaša!

Ne dijelite je! Dijeljenjem zubne četkice prenose se bakterije koje uzrokuju razne bolesti, čak i karijes. Naime, karijes se danas smatra zaraznom bolešću, što je još jedan razlog da ne dijelite ili posuđujete svoju četkicu za zube.

ganizama. Jednako je važno ispravno odložiti očišćenu četkicu. Neka stoji uspravno, u stalku ili čaši, tako da se može osušiti. Vlakna

UTAPANJE JE TREĆI VODEĆI UZROK NENAMJERNIH OZLJEDA U SVIJETU

Najvećem riziku od utapanja izložena su mala djeca Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je podatak Svjetske zdravstvene organizacije prema kojem je utapanje treći vodeći uzrok nenamjernih ozljeda u svijetu s udjelom od 7 posto u skupini ozljeda.

U svijetu godišnje od utapanja umre oko 360.000 osoba.

Najviše je stradalih, njih 90 %, u gospodarski slabo i srednje razvijenim državama, a najviše je djece i mladih. Prema podacima za zadnje petogodišnje razdoblje, od 2013. do 2017. godine, u Hrvatskoj prosječno godišnje od utapanja umre 90

osoba.

Povećanom riziku od utapanja izložena su mala djeca, neplivači, osobe koje boluju od određenih kroničnih bolesti, osobe koje su konzumirale alkohol, osobe koje se kupaju u rijekama i jezerima te osobe muškog spola, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Preporuke za sigurnost

Nekoliko je preporuka za povećanje sigurnosti u vodi.

Kada su u pitanju djeca, važan je stalan nadzor. Mala djeca

mogu se utopiti i u vrlo maloj količini vode, čak u svega nekoliko centimetara dubine, u kratkom vremenskom razdoblju. Stoga je stalan nadzor, čak i pri kupanju u kadi i malim bazenima, jedno od osnovnih pravila sigurnosti i prevencije utapanja male djece. Svladavanje vještine plivanja smanjuje rizik utapanja kod male djece za 88 %, no i nakon završetka obuke plivanja potrebno ih je i dalje stalno nadzirati i pomagati im u usavršavanju plivanja.

Nošenje sigurnosnog prsluka

za neplivače je obvezno.

Rijeke i jezera mogu biti posebno opasni zbog često neravnog dna i iznenadnih prijelaza u dubinu te struja i valova, stoga kupanju u njima treba pristupiti s povećanim oprezom. Oprezno se u vodi trebaju ponašati i osobe koje boluju od kroničnih bolesti, posebno srčanih bolesti te dijabetesa i epilepsije. Konzumiranje alkohola prije i za vrijeme kupanja potrebno je izbjegavati jer alkohol zbog velikog broja negativnih utjecaja povećava rizik od utapanja.

20 Sport

Regionalni tjednik || 6. kolovoza 2019., br. 794

STOLARIJA ŽEGER OSVOJILA “ĐELACOV MEMORIJAL” Nogometni klub Varteks nastavlja s tradicijom održavanja Memorijalnoga malonogometnog turnira „Anđelko Herjavec“, koji je proteklog vikenda održan po 14. put na terenima kod sportske dvorane Graberje.

Turnir je ove godine okupio 12 ekipa, a naslov pobjednika pripala je sastavu Stolarija Žeger, koja je u finalnom susretu nakon završnog rezultata 2:2 bila bolja u izvođenju slobodnih udaraca od ekipe

SPORT

Kiwi Reactor. Treće mjesto osvojila je ekipa Luxury Stone.

Organizatori su podijelili nagrade i za najbolje pojedince 14. „Đelacovog memorijala“. Najbolji strijelac turnira je Dominik Brletić iz ekipe Luxury Stone. Naslov za najboljega golmana završio je u rukama Tomislava Hirša iz ekipe Kiwi Reactor, dok je najbolji igrač turnira Tomica Čikor iz pobjedničke ekipe.

PLIVANJE

Varaždincima medalje na Prvenstvu Hrvatske

Članovi plivačkih klubova Barok i Varaždin nastupili su na Prvenstvu Hrvatske na bazenu Mladosti u Zagrebu.

Natjecanje je okupilo 315 plivača iz 33 domaća kluba.

Kod Barokovaca najviše razloga za sreću imali su Martina Štefinec i Luka Cvetko, koji su se okitili naslovima državnih prvaka. Luka je postao mlađi seniorski prvak na 50 metara slobodno, dok je na 50 metara leptir, 50 metara leđno i 100 metara slobodno osvojio druga mjesta. Martina je pak nova juniorska prvakinja na 50 metara prsno s osobnim rekordom od 33,34 sekunde, a na 100 metara prsno osvojila je drugo mjesto u juniorskoj i mlađoj seniorskoj kategoriji, kao i treće mjesto na 200 metara prsno u juniorskoj kategoriji.

Juniorke Noa Stolnik i Patricija Lončarić izborile su B finala na 50 metara prsno, a mlađi junior Lovro Pintarić B finale na 200 metara leptir i C finale na 100 metara slobodno.

M l ađ a ju n iork a Pe t r a Gašparac plivala je u C fi-

nalu na 200 metara leđno, dok su Luka Štumberger, Niko Balenta, Luka Kokotec, Anamarija Zavrtnik i Nika Dobovičnik, iako kadeti, također uspjeli izboriti nastupe u C finalima.

NOVI PORAZ NOGOMETAŠA VARAŽDINA

“Bilo je previše pogrešaka, a to se u Prvoj ligi kažnjava” U 3. kolu Prve HNL Varaždin je poražen 3:1 na gostovanju u Puli protiv Istre. Jedini gol za Varaždin zabio je Leon Benko iz kaznenog udarca.

I plivači Varaždina kući su se vratili s medaljama. Junior Karlo Hajdinjak je osvojio srebro na 50 metara prsno s novim osobnim rekordom od 31,00 sekunde. U disciplini 200 metara prsno Karlo je izborio B finale. Mlađa juniorka Anamaria Cmrečak je u A finalu na 200 metara prsno s novim osobnim rekordom od 2:52,44 osvojila brončanu medalju. Osim toga, izborila je i B finale u disciplini 100 metara prsno.

Nogometaši Varaždina nisu uspjeli na gostovanju u Puli stići do prvih bodova. Momčad Istre slavila je u 3. kolu Prve hrvatske nogometne lige s 3:1.

Koban za Varaždince bio je raspoloženi mladi napadač Mario Ćuže, koji je put prema hat tricku započeo već u 8. minuti, a s minimalnim vodstvom 1:0 Istra je otišla i na odmor. I u nastavak susreta nogometaši Varaždina ušli su prilično dekoncentrirani, pa Istra u 48. minuti povećava prednost na 2:0. Nadu u preokret nakratko je vratio Leon Benko, koji smanjuje na 2:1 u 59. minuti iz kaznenog udarca. No, ponovno se

ukazao Ćuže i lijepim golom u 73. minuti zapečatio je sudbinu Varaždina. Ni nakon prospavane noći trener Varaždina Borimir Perković nije mogao sakriti razočaranje izvedbom svojih igrača u subotnjem susretu.

Istra bila opasnija

– Volio bih da mogu pohvaliti svoje igrače, ali nažalost ne mogu. Odigrali smo lošu utakmicu. Već je sam ulazak u susret bio iznimno loš. Nakon rano primljenog pogotka pokušali smo uspostaviti svoju igru, ali bez konkretnog učinka.

Nismo bili opasni prema protivničkom golu. Dugo nisam

vidio toliko tehničkih grešaka kao u subotu u Puli. U Prvoj ligi takve se greške kažnjavaju. Kada se sve poklopi, ni rezultat nije mogao biti drugačiji – izgovorio je trener Perković u nedjelju na konferenciji za medije.

Iako je Varaždin u nastavku utakmice bio konkretniji i opasniji, to se nije odrazilo na rezultat. – Da smo i uspjeli doći do 2:2, moram priznati, ne bi bilo zasluženo. Istra je po svemu bila opasnija i konkretnija, bolja momčad – iskreno je komentirao strateg Varaždina.

Ono što je trenera Perkovića posebno zasmetalo su greške koje se ponavljaju.

U NEDELJANCU JE ODRŽAN 25. MEMORIJALNI NOGOMETNI TURNIR

– Ne možete ponavljati greške i nadati se dobrom rezultatu i bodovima. Ima nekoliko stvari na kojima konstantno radimo i gdje će se, vjerujem, uskoro vi-

U sljedećem kolu, u subotu, 10. kolovoza, Varaždin gostuje u Zaprešiću protiv Intera djeti pomak u igri. Svjesni smo pogrešaka, ali nam se prečesto događaju, što nas košta lako primljenih golova – zaključio je trener Perković. (rp)

Polet iz Svetog Martina odnio titulu pobjednika Na nogometnom igralištu u Nedeljancu je u nedjelju, 28. srpnja, održan 25. Memorijalni turnir „Nedeljanec 2019.“ u spomen na preminule bivše nogometaše i članove istoimenoga kluba.

Turnir je održan u spomen na preminule Dražena Pozdera, Stjepana Horvata, Tomislava Koledića, Stanka Fošnara, Stjepana Težaka, Velimira Habruna, Vida Ljubeka, Dražena Pozdera, Franju Štefaneka, Josipa Medveda, Milana Đurđeka te Mladena i Franju Brezovca.

Na turniru su sudjelovale četiri ekipe. U prvom polufinalu susreli su se domaći četvrtoligaš Nedeljanec i Plitvica iz Gojanca, član Prve županijske lige. Završilo je 2:0 za

domaćina. U drugom polufinalu Polet iz Svetog Martina na Muri, koji je prvi put nastupio na Memorijalnom turniru u Nedeljancu, je s visokih 9:0 svladao Budućnost iz Vidovca, također člana 1. ŽNL. Čak pet golova u toj utakmici je zabio Tomislav Medved, a tri je postigao Josip Brezovec, Nedeljančanin u redovima međimurskog trećeligaša. Jednom je mrežu vidovečkih nogometaša zatresao i Filip Perčić.

U utakmici za treće mjesto Vidovčani su pobijedili Gojančane s 4:0.

U velikom finalu titulu pobjednika je odnio Polet. Svetomartinčani su slavili protiv Nedeljanca s 3:0. Dva gola je postigao Brezovec, a jednom se među strijelce upisao Perčić.

Sport

6. kolovoza 2019., br. 794 || Regionalni tjednik

21

MLADI NOGOMETAŠI NK VARAŽDIN UOČI SEZONE TRENIRALI NA ROGLI Akademija Nogometnoga kluba Varaždin organizirala je od 30. srpnja do 4. kolovoza pripreme na Rogli za mlade nogometaše rođene 2007. i 2008. godine. Treneri Goran Labaš i Srđan Bajus vodili su treninge dva puta dnevno, a uz nogomet, sastavni dio radnog dana bilo je plivanje u bazenu i šetnja obroncima Rogle u večernjim satima. Odigrana je i prijateljska utakmica protiv NK Novigrad, čiji je podmladak također na Rogli na pripremama za novu natjecateljsku sezonu.

– Prvi put smo išli na pripreme i sve je proteklo u najboljem

redu. Dobro je za djecu da promijene klimu i treniraju na svježem planinskom zraku. Sljedeće godine bit će još bolje – rekao je trener Goran Labaš.

– Mogu reći samo sve pozitivno što se tiče organizacije, smještaja i prehrane – dodao je trener Srđan Bajus.

Uz svakodnevne vježbe (aerobne, kondicijske i tehničke), bilo je vremena i za odmor, ali i zajednička druženja. Mladi nogometaši stjecali su nova nogometna, ali i ona odgojna znanja kako bi što spremniji dočekali Prvenstvo, koje započinje 31. kolovoza.

VARAŽDIN DOMAĆIN EKIPNOG PRVENSTVA EUROPE U ATLETICI

Hrvatsku reprezentaciju predvode Sandra Perković, Sara Kolak, Stipe Žunić…

– Dugo nisam bacala u Varaždinu i jedva čekam. Sretna sam što se tako veliko natjecanje održava u Hrvatskoj, i to baš u Varaždinu.

Nadam se da će biti pune tribine – poručila je olimpijska pobjednica Sara Kolak PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

boda biti održano ovog vikenda, 10. i 11. kolovoza.

– rekao je Ivan Domislović, predsjednik Atletskoga kluba Sloboda i dopredsjednik Hrvatskoga atletskog saveza.

Poziv na vrhunsku atletsku priredbu u Varaždinu su uputile i naše najbolje atletičarke, među kojima je i olimpijska pobjednica Sara Kolak.

Vrhunski uvjeti – Nakon 30 godina u VaU Varaždin dolaze najbolji raždinu nas ponovno očekuje velika atletska priredba. Točno atletičari i atletičarke iz Austritri desetljeća nakon JUPEA-e u je, Bugarske, Danske, Estonije, Varaždinu ćemo imati Ekipno Gruzije, Islanda, Izraela, Latvije, prvenstvo Europe u atletici, na Luksemburga, Malte, Slovenije kojem će nastupiti atletičari i i Hrvatske, koji će se natjecati u atletičarke iz 12 zemalja, njih 20 atletskih disciplina. više od sedam stotina, među – Posljednja dva mjeseca kojima će biti i velike zvijezde nismo mogli ostvariti idealne svjetske i europske atletike, uvjete za trening jer su sve atletosvajači medalja na veliske staze u Hrvatskoj bile u renovaciji, kim natjecanjima. nek i od naNaša će reših najboljih prezent acija – Pozivam sve atletičara su nastupiti u ljubitelje atletike ozlijeđeni, n ajb olj e m pa je, prisastavu, pa da dođu na ćemo imamjerice, ovo vrhunsko još uvijek t i pr i go upitan du vidjeti natjecanje – rekao je nastup olimpijske gradonačelnik Filipa Mipobjednice Sandru Perhaljevića.

S Čehok puno poteškov ić i Sa r u Kol a k, St ipu koć a idemo Žunića, Filipa Mihaprema Europskom momčadskom prvenstvu ljevića, Mariju Tolj… Odavno u Hrvatskoj nismo imali u Varaždinu, no nadamo se da ovakvu atletsku priredbu na ćemo tamo, s velikom motivareprezentativnoj razini – ista- cijom naših reprezentativaca, knuo je Ivan Veštić, predsjednik ipak uspjeti ostvariti glavni Hrvatskoga atletskog saveza, cilj – istaknuo je Mladen Katanajavljujući Ekipno prvenstvo linić, izbornik hrvatske atletske Europe u atletici 2. lige, vrhun- reprezentacije.

Veliku provjeru organizatori sko atletsko natjecanje koje će na obnovljenom stadionu Slo- Ekipnog prvenstva Europe u

Besplatan ulaz

atletici – Europska atletska federacija (EAA), Hrvatski atletski savez (HAS) i Grad Varaždin – imali su proteklog tjedna na dvodnevnom Pojedinačnom prvenstvu Hrvatske za seniore i seniorke, koje je održano na stadionu Sloboda.

– Prvenstvo Hrvatske bila je idealna prigoda da testiramo nove uređaje, nove tehnologije koje ćemo prvi put koristiti na našem stadionu. Svi sudionici su oduševljeni izgledom stadiona, uvjetima koje nudi natjecateljima i kvalitetom atletske staze

– Pripremam se za ovo izazovno natjecanje i tomu se jako, jako, jako veselim. Dugo nisam bacala u Varaždinu i jedva čekam. Sretna sam što se tako veliko natjecanje održava u Hrvatskoj, i to baš u Varaždinu.

Nadam se da će biti pune tribine – poručila je Sara.

Da je sve spremno za uzornu organizaciju potvrdio je i varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok.

– Ovih smo dana dobili i certifikat Europske atletske federacije, pred završetkom su posljednje pripreme za natjecanje, mislim da imamo puno razloga za ponos. Pozivam Varaždinke i Varaždince, sve poklonike atletike, da ovaj vikend dođu na Slobodu, da vide kako smo uredili stadion i da podrže naše najbolje atletičare i atletičarke – rekao je gradonačelnik Čehok.

Natjecanja počinju u subotu, 10. kolovoza, u 15 sati, a ulaz na stadion Sloboda bit će besplatan.

NA STADIONU SLOBODA ODRŽANO POJEDINAČNO PRVENSTVO HRVATSKE

Atletičarima Slobode pet naslova državnih prvaka Na obnovljenom stadionu Sloboda u Varaždinu održano je dvodnevno Pojedinačno prvenstvo Hrvatske u atletici. Puno razloga za zadovoljstvo već prvog dana natjecanja imao je domaćin Atletski klub Sloboda, čije su atletičarke osvojile tri naslova državnih prvakinja. Zlato na 100 metara, s rezultatom 12,22, osvojila je Lucija Pokos.

– Nisam se nadala pobjedi, ove sezone nisam baš najbolja, bila sam i ozlijeđena, a konkurencija je bila jaka. Uvjeti za sprint su bili vrlo teški zbog sparine, no ipak sam uspjela – rekla je Lucija.

Naslovom državne prvakinje i zlatnom medaljom ponovno se okitila

i Kristina Dudek, koja je u finalnoj utrci na 400 metara pobijedila s rezultatom 54,82.

– Sretna sam jer sam uspjela obraniti prošlogodišnji naslov državne prvakinje, a to mi je bio glavni cilj.

Cijele sezone sam na tom rezultatu, no nadam se da ću na Ekipnom prvenstvu Europe biti još motiviranija zbog jače konkurencije i da ću ostvariti rezultat sezone – istaknula je Kristina.

Osvojenim četvrtim mjestom na 400 metara, s rezultatom 48,36, mjesto u hrvatskoj reprezentaciji osigurao je i Gabrijel Stojanović. Prvi dan atletskih natjecanja završio je još jednim uspjehom varaždinskih atle-

tičarki. Štafeta Slobode, koja je trčala u sastavu Marta Novak, Kristina Dudek, Mateja Jambrović i Lucija Pokos, naslov je osvojila s rezultatom 47,46.

Drugog dana natjecanja u disciplini 200 metara Lucija Pokos bila je treća (24,67), Kristina Dudek peta (25,20), a Mateja Jambrović deveta (25,55). U štafeti 4 x 400 metara domaće atletičarke Marta Novak, Lucija Pokos, Mateja Jambrović i Kristina Dudek zauzele su prvo mjesto (3:47,12). Titulu državnog prvaka osvojio je i Mirko Mičuda u bacanju kladiva s rezultatom 63,04 metra, dok je u kategoriji seniora na 200 metara Karlo Marciuš zauzeo šesto mjesto (22,41).

Zlatna štafeta: Marta Novak, Kristina Dudek, Mateja Jambrović i Lucija Pokos

22 Mali oglasi

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO

PRIJAMNI URED: Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici Varaždin, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) | telefon: 042/290-774 e-mail: malioglasi@regionalni.com | Radno vrijeme za stranke: pon: 7.30 - 12.00 h, uto: 7.30 - 14.00 h, sri - čet: 7.30 - 15.00 h, pet: 7.30 - 14.30 h

ENERGETSKI CERTIFIKAT

KUĆE

LUCERNA NEKRETNINE -ovlašteni posrednik u prometu nekretnina; najveći izbor nekretnina; kuća, stanova, poslovnih prostora, zemljišta, apartmana, kuća za odmor, vikend kuća, hotela. URED: Pavlinska 5, Varaždin ; 042/ 321-635, 091/78448-68, 098/162-14-32 web: www.lucerna-nekretnine.com , mail: lucerna.nekretnine@gmail. com ozn.62c MEN-ARS NEKRETNINE kupnja, prodaja, najam, najveći izbor nekretnina u gradu, ured agencije; Zagrebačka 31, Varaždin, www.men-ars.hr, 042/200-117, 098/333-363 ozn.141c EUROEstate – potražujemo kuće, stanove i apartmane za kupoprodaju; www.euroestate-nekretnine.hr ; Zagrebačka 30, Varaždin; mob.: 098/652-059 ozn.556c

STANOVI POTRAŽUJEMO! Stanove i kuće za prodaju. Lucerna nekretnine (Coning centar – prizemlje) Pavlinska 5, Varaždin. Mob.: 098/162-1432, 091/784-4868, mail: lucerna. nekretnine@gmail.com ozn.

62c

LEGALIZACIJA Zgrade <100m2 već za 1500kn Izrada projekata energetske obnove Planum j.d.o.o.

091 720 0212

planum@planum.hr

Reklamacije za dostavu novina: 095 700 7005 ZEMLJIŠTA PRODAJEM vinograd, voćnjak i vikendicu, 630 m², Sveti Ilija. Mob.: 092/345-5580 ozn.3431 PRODAJE se klijet i vinograd u Ivancu, tel.: 042/781-107, 042/493-711 ozn.72/04/1

NAJAM IZNAJMLJUJE se kuća u Varaždinu, 80 m², sa dvorištem, može i sa djecom, en.r. F, mob.: 098/930-3796 ozn.3378

BRAĆE RADIĆA - trosobni stan, 75,90 m² , 2. kat ,etažno plinsko grijanje, en. r. C , cijena 77.000,00 €, POTRAŽUJEMO STANOVE i KUĆE. WENS NEKRETNINE - 042/561319, 0 91 /3 9 0 -3175 , 099/832-5065 ozn.378c POVOLJNO PRODAJEM trosobni stan u centru Varaždina, 78m², en.r. D, mob.: 099/7605280 ozn.3339 PRODAJEM STAN 27,05 m², 4. kat. Potrebna renovacija. Mob.: 098/181-6954 ozn.3506

DVOSOBNI KOMFORNI namješteni stan u centru Zagreba, nepušačima, en.r.

D, 1.700,00 + režije, mob.: 098/186-8359 ozn.3504 IZNAJMLJUJEM manju potpuno namještenu garsonjeru u centru Varaždina. Mob.: 098/180-7117 ozn.1354501-01

POSLOVNI PROSTOR IZNAJMLJUJE se uhodani ugostiteljski objekt u Varaždinu, en.r. C. Mob.: 095/863-1889 ozn.3483

APARTMANI A PA R T M A N I Vr s i ( ko d Nina) za 2 – 4 osobe. Mob.: 099/573-8212 ozn.2576

PRODAJE

1. Gradilište sa starom kućom od 479 m2 ( P. Miškine 28, Varaždin) ER “E”

6. Stambeno-poslovni prostor u Ludbregu 605 m² (na glavnom gradskom trgu) ER „B“ i „E“, 123.000 € 2. Prodaje se stan od 73 m² sa (2) dva 7. Gradilište u Varaždinu, Trg Matije parkirna mjesta i spremištem u Gupca 799 m² Varaždinu, Zagrebačka 100, ER”B” 8. Gradilište u Varaždinu, I. 3. Stan ili poslovni prostor 73 m² Mažuranića sa 1.433 m² prizemno – strogi centar grada ER 9. Gradilište u Kučan Marofu ul. „C“ (Draškovićeva ul), 1200 €/m² Matije Gupca 534 m² - 19.000 € 4. Kuća: Varaždin, katnica, 150 m² 10. Prodaje se šuma u Varaždinskim stambenog + 170 m² poslovnog Toplicama 24.000 m² prostora ER „D“ i „C“ – 130.000 € 11. Stara kuća u Mirkovcu Brezničkom sa gospodarskim zgradama, 5. Poslovni prostor 22 m² + 22 m² dvorištem i oranicom ukupno podruma (Kukuljevića 9, Varaždin) 2395m2, ER “E”, 23.000 € ER „D“ – mogućnost najma

INFO: 098 267 062

NOVA KREDITNA LINIJA - VRAĆAM KAD OJAČAM

NAJAM I PRODAJA građevinske mehanizacije, vibro ploče, vibro nabijači, rezači betona, ručni alati, valjci...

098/9162109 Karizma doo

Mobitel: 091/603-8552,

KREDITI

- ISPLATA U DANU

www.bestrent.hr VOZILA

AUTOSTAKLO S.A.S. GARANCIJA KVALITETE! • izmjena i popravak autostakala • triplex • parking senzori • zatamnjivanje autostakala • poliranje farova • plaćanje u ratama • za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin.

Tel/fax: 042/232-800, 231298 ozn.19c

STEČAJNA MASA IZA EUROMARKETING d.o.o. prodaje FIAT DOBLO CARGO 1,4 MA XI SV FURGON, registriran. Početna cijena 7.500,00 kn.

Ponude slati na: Hrašćica, Braće Radić 1, Varaždin.

Upitati na: 098/446-785 ozn.849c

AUTO-MAK d.o.o.

PRODAJA: 1 BMW 73 0 LD,’ 07. pr vi vlasnik,full oprema, 12.500 EUR 2. Honda FR-V 1,7i, 6-sjedala, 2005.g. reg.do 04/2020 5.100 EUR 3. VW T5 Furgon, 2007.g 107tkm,reg.05/’19. - 7.800 EUR 4. Opel Astra 1,4 Karavan, 2006.god. - 2.100 EUR 5. Fiat Ducato 2,3JTD, 2008.g. putnički, reg.do 06/2019 7.500 EUR 6. Fiat Punto 1.2, 2002.god.

- 800 EUR 7.FORD FUSION 2,5 HYBRID, 2012.god. reg.do 09/2019. 11.300 EUR 8. IVECO 49.12 – dizalica-košara 12m, reg.do 04/2020.g., 1996.g. – 6.900 EUR 9. IVECO DAILY 35C13D, 20 06. god. dupla kabina reg. do 5/2020, 5.300EUR, 098/184-7112 10. SAME DORADO F90DT s kabinom, 2008.god. nekompletan, 13.90 0 EUR , 098/184-7112 USLUGE i NAJAM: 1. Iznajmljujemo auto dizalicu s košarom, visina dizanja do 12 m visine 2. Vršimo usluge dovoza zemlje i šljunka do 4m3

INFO: 098 184 7112 IZNAJMLJUJE SE: Kompletno uređen i namješten poslovni prostor za trgovinu sa 1.100m² + 290m² skladišta u Prelogu, ER“C“ - info: 098 267 062

Traži se automehaničar sa iskustvom (može i umirovljenik ) 098/267-062

KUPUJEM vozilo ili skuter, može i odjavljeno (oštećeno).

Može i novije. Povoljno. Isplata odmah. Mob.: 098/9656624 ozn.212b KUPUJEM automobil, traktor, kamion, strojeve i motocikl, ispravne i neispravne, mob.: 092/287-5661 ozn.108 EURO-KUKE za vozila, prijevoz vozila, najam prikolice, rabljene gume, mob.: 098/983-3910 ozn. 38c

POSAO SOBOSLIKARA KV, samostalnog u radni odnos tražim. Upitati: 098/791-092 ozn.314c TRAŽIMO soboslikare i špahtlere za stalni radni odnos, mob.: 091/250-1040 ozn.586c KAVANA DORA traži konobara za stalni radni odnos. Mob.: 091/508-4906 ozn.481c TRAŽE se djelatnici za rad pod šatorom, informacije na broj: 095/404-0455 ili 091/9273286 ozn. 469c CURU za rad u kafiću, rad samo ujutro, ostalo po dogovoru. Mob.: 098/166-4177 ozn.770c

TRAŽI se ženska osoba za posao njegovateljice za rad u Austriji. Informacije na mob: 097/735-1696 ozn.850c

USLUGE

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/6399932 ozn.1c ENTRY – AKCIJA GARAŽNIH VRATA -Sekcijska i industrijska vrhunske kvalitete. Veliki izbor panela i boja. Višegodišnje jamstvo!

U ponudi motori za ograde i podizne rampe. Ugradnja i servisi. Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn. 5c ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c ODČEPLJIVANJE I SNIMANJE KANALIZACIJE kamerom odvodnih cijevi; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783060 ozn.107c CENTR ALNO G RIJANJE, plinske instalacije, vodovod i kanalizacija, klimatizacija, solarni sustavi, montaža sanitarija, hidrofora. Master d.o.o.

091/739-6751, ozn. 898a

CAFFE BAR Lovac Hrastovljan i caffe bar Hantek Nedelišće traži dvije osobe za stalni radni odnos te dvije osobe za ispomoć. Plaća 5.500,00 kn. Info na: 098/916-2910 ozn.848c

SOBOSLIKARSKI i KNAUF radovi, gletanje, bojanje, impregniranje, lakiranje, špahtlanje, suha gradnja, mob.: 098/1969-437 ozn.219B

TRAŽI se žena za pomoć u kućnim poslovima 8 sati dnevno ujutro i pomoć oko autističnog dječaka u Varaždinu, isključivo na dugi period, nepušačica. Iza 13,00 sati, mob.: 098/348-238 ozn.3239

KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o. Varaždin, I. Režeka 4.c, tel. 042/214-711, fax: 200-713, e-mail:ured@birolipic.hr. Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn.40c

Maratela mreže d.o.o., 072700700, +18

MALI OGLASI, ZAHVALE, POSLJEDNJI POZDRAVI I SJEĆANJA

Regionalni tjednik || 6. kolovoza 2019., br. 794

Nazovi napaljene Varaždinke i Međimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/555-450 Tel:3,49kn/min, Mob:4,78kn/min

VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/8011776 ozn.209c STAKLENE I ALU ograde, inox i klizne staklene stijene, mob.: 095/536-6233 ozn.44/2/1 LIMENI POKROVI svih tipova, građevinska limarija, najpovoljnije uz garanciju. Mob.: 098/172 – 9903 ozn. 500c GJ D.O.O. - USLUGA prijevoza kombi vozilom, selidbe, dostava, mob.: 098/998-9637 ozn.3323 SELIDBE, prijevoz i zbrinjavanje robe nudimo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob.: 098/704257 ozn.353c BUILDING d.o.o. – izvodimo sve vrste građevinskih radova za vaš novi dom ili uređenje postojećeg. Obratite nam se s povjerenjem na broj mob.: 095/367-1072 ozn.3019 IZRADA KROVIŠTA, nadstrešnica, sjenica, građ. limarije, stubišta, nazvati na : 098/417-373 ozn.3471 PILIM DRVA za Varaždinsku i Međimursku županiju. Mob.: 095/828-6459 ozn.3382 TERMOFASADE, strojna žbuka, strojne glazure. Granom d.o.o., mob.: 098/267-065, tel.: 042/612-774, e-mail: granom@granom.hr ozn.203c BU-JAN TIM j.d.o.o. – izvodimo: novogradnja, kompletna adaptacija kuća, izrada te prekrivanje krovišta, iskopi te postava rubnika i tlakovaca, mob.: 098/974-5950 ozn.650c TRANS-KOP GRABAR Sračinec - iskopi mini bagerom, kombinirkom, prijevoz šljunak, sipina, zemlja, drobljeni kamen. Mob.: 099/597-0501 ozn.720c PRIJEVOZI – SELIDBE – odvozimo stari namještaj i šutu u vrećama, čistimo podrume i tavane, rušimo škeglje, drvene i zidane. Radimo najteže fizičke poslove i kosimo travu. Mob.: 098/9060-658 ozn.352c SOBOSLIKARSKI RADOVI , postavljanje tapeta, bojanje fasada i obnova stolarije, mob.: 099/4010-300 ozn.352c PAR TRAŽI kuću ili vikendicu za održavanje uz mogućnost stanovanja u Varaždinu ili bližoj okolici, mob.: 095/5754241 ozn.3501 ZAVRŠNI RADOVI u graditeljstvu, gletanje, farbanje, postava keramike, popravak el. instalacija i popravak knaufa. Mob.: 095/532-5966 ozn.3511 GRAĐEVINSKI RADOVI, adaptacije i sanacije kuća i stanova, sanacije krovova, gipskartonski i soboslikarski radovi. Garancija na radove.

Ninex Mob. 098/414-128 ozn. 303c

23

Mali oglasi

6. kolovoza 2019., br. 794 || Regionalni tjednik GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl.

Mob. 098/449-583 ozn.285c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.091/588-5740 ozn.151c PARKETI SJAJ - ogledalo Vašeg doma! Sve vrste parketa, podova, te obnova starih parketa i stepeništa. Nazovite s povjerenjem! Tel.: 040/682988, mob.: 098/242-190 ozn.564c MIŠAK – iskopi, navozi, rušenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih površina, malčiranje. Mob.: 091/572-3895 ozn.445c SOBOSLIKARSKI – fasaderski obrt: bojanje unutarnjih i vanjskih zidova, izrada toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistem, spušteni stropovi, pregradni zidovi. Mob.: 098/ 9254 – 731 ozn.570c IZVOĐENJE INSTALACIJA plina, grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, servis plinskih trošila, električarske usluge, knauferske usluge, keramičarske usluge, adaptacija od početka pa do sistema ključ u ruke. Kvalitetno i povoljno.

Kontakt: ZT – Zgradarska tehnika d.o.o., mob.: 095/112 - 3469, 098/213-739, tel.: 040/341-004 ozn.659c ŽIVOTINJE

PILIĆI živi 10,00 kn, očišćeni 17,00 kn, Bartolovec, Vžd.

81, tel.: 042/657-172, mob.: 098/651-089 ozn.3270 OSTALO

PRODAJE SE SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, visoke kvalitete. Preporuča se kod jačanja imuniteta i sprječavanja bolesti srca i krvnih žila; dobar je regulator šećera u krvi; štiti zdravlje urinarnog sustava. Povoljno djeluje na probavni sustav te štiti od virusa i bakterija. Cijena: 60,00 kn. Mobitel: 098/455-313.

Ozn.3a PRODAJU SE industrijska drva, kratkopiljena, kvalitetna. Brza i besplatna dostava.

5 m³ = 750,00 kn i 10 m³ = 1.400,00 kn. Mob.: 092/3333545 ozn.2950

IZRADA svih vrsta termofasada, gipskartonski i soboslikarski radovi. Na sve radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.303c.

PRODAJEM BENKOVAČKI KAMEN, različitih debljina i obrađeni kamen „Bunja“; otkupljujem drvene palete, te vršim usluge prijevoza i selidbe! Mob.: 098/9828-338 ozn.147c

PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi i podopokrivalački, mob.:097/7712313 ozn. 2C

PRODAJE se grašak, grah, mladi krumpir, hajdina kaša, pirovo brašno i heljdino brašno. Predrag, mob.: 091/5429409 ozn.3330

Gradonačelnik KLASA: 620-08/18-01/11 URBROJ: 2186/01-09/6-19-8 Varaždin, 6. kolovoz 2019.

OBAVIJEST O OBJAVI JAVNOG POZIVA ZA IZBOR UPRAVITELJA SPORTSKE GRAĐEVINE U VLASNIŠTVU GRADA VARAŽDINA Na temelju članka 10. Odluke o načinu upravljanja i korištenja sportskih građevina u vlasništvu Grada Varaždina ("Službeni vjesnik Grada Varaždin", br. 2/12, 6/15, 7/16 i 9/17) Gradonačelnik Grada Varaždina raspisuje Javni poziv za izbor upravitelja sportske građevine u vlasništvu Grada Varaždina - Nogometnog igrališta i pripadajućih sportskih terena u Hrašćici, Ruđera Boškovića 11.

Rok za podnošenje prijava za upravitelja sportske građevine – Nogometnog igrališta i pripadajućih sportskih terena u Hrašćici, Ruđera Boškovića 11. je do 16. kolovoza 2019. godine, a sve potrebne informacije o prijavi, adresi za podnošenje prijava i objavljenom javnom pozivu možete pronaći na službenoj stranici Grada Varaždina www.varazdin.hr .

PRODAJEM bijelo stolno vino, miješane sorte. Mob.: 099/202-4422 ozn.3437 PRODAJE se jedno grobno mjesto, mob.: 099/574-8436 ozn.3469 PRODAJE se vino sa Barbare, vrlo kvalitetno i povoljno, i svinje za klanje, tel.: 042/724480 ozn.3471 PRODAJE se vino miješanih sorti grožđa, cijena 7,00 kn/l. Mob.: 098/132-3608 ozn.3468 VINO miješano te sortno zeleni silvaner, 400 l. Mob.: 099/687-5588 ozn.3494 PRODAJEM VINO, mob.: 091/541-4316 ozn.3489 VINO K VA L I T E T N O c i jep, mob.: 098/968-0408 ozn.163/1/1 KREDITI

„Totalno drugačiji od drugih“ NAJBOLJI KREDITI NA TRŽIŠTU !

• Brzi krediti i najpovoljniji reprogrami postojećih zaduženja do 300.000 HRK • Krediti do 75 % primanja • Umirovljenički do 84. godine • Zatvaramo crne liste, ovrhe-blokade • Putni troškovi, dnevnice, terenski dodatak, najamnine i invalidnine ulaze u ratu kredita

Licencirani kreditni ured Omicron Braće Radić 20, Varaždin Mob. 098/267-696, 098/482-001 www.brzi-kredit.info

ZAPOSLENI I UMIROVLJENICI do 300.000,00 kn, bez gledanja hroka, MOGUĆNOST OTPLATE trajnim nalogom, zatvaranje blokada i cl. PUTNI TROŠKOVI I DNEVNICE u kreditnu sposobnost.

Radni odnos NA ODREĐENO. Umirovljenici do 84 god. starosti, te male mirovine. Mob.: 091/2034666, tel.:042/561-192 ozn.568c

TREBATE KREDIT ILI POZAJMICU ??? Nudimo najbolje rješenje, Z AT VAR ANJE SVIH ZADUŽENJA. Zaposleni na određeno, na ostatak primanja. Krediti bez uvida u HROK. Može Varteks i Konzum. Info: 099/5795712 ozn.138c

Imate problema s KRALJEŽNICOM? Ukliješten Vam je živac?

Bolna leđa?

Trnci u rukama i nogama?

Disbalans kukova?

Skraćena noga?

Efikasno namještanje kralježnice bezbolnom i jednostavnom metodom.

Tretman pulsnom magnetoterapijom

Mob.: 098 744 980 PRIJE

ATLAS - Damir Babić Mihovljan, I. Gundulića 19, Čakovec POSLIJE MOGUĆNOST DOLASKA KOD VAS DOMA! Nudimo još: *Tretmane pulsnom magnetoterapijom *Masažu i namještanje želuca

www.atlas-babic.hr

NAJPOVOLJNIJI licencirani krediti! – NOVO ! GOTOVINSKI KREDITI ZA ZAPOSLENE I UMIROVLJENIKE bez gledanja HROK-a do 15 godina uz najnižu kamatu! Za zatvaranje blokada, ovrha i c.l. na 10 godina! NOVI KREDITI ZA ZAPOSLENE NA ODREĐENO! Reprogram postojećih!

Priznajemo putne troškove, dnevnice i zaštitni dodatak u k.s.. NOVO! Pozajmice za zaposlene na BLOKIRANE račune! INF., Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995, VŽ-ČKKC ozn.138c NAJBRŽE do gotovine putem kreditnih kartica (Amex, Diners, Master, Maestro, Visa, Pbz), 12-36 rata, isplata odmah, mob.: 097/6525-923, 098/987-0078. ozn.589c NOVAC za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, tehničke robe, starina u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840, 098/9870078 ozn.233c KREDITI i pozajmice na blokiran račun. Reprogram zaduženja i ovrha Fine. Brzo i sigurno. Mob.: 099/837-1958 ozn.430c

POZNANSTVA VRUĆE SEXY teme za Tebe i mene, javi se neka akcija krene.

Od 0-24 na 064/400-400. Tel./ mob.: 2,33 kn/3,58 kn/min ozn.166c MUŠKARAC 45 g. rastavljen, traži ozbiljnu žensku osobu za vezu, mob.: 099/516-0437 ozn.3473

MUŠKARAC 50-ih g. upoznao bi ženu do 65 g. radi prijateljstva i druženja. Mob.: 099/655-7798 ozn.352c MUŠKARAC 58 g. traži ženu do 55 g. za vezu i druženje.

Zvati poslije 21,00 h na: 091/989-5399 ozn.3459

ARONIJA A

super ljekovito voće

Aronija je biljka iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja.

• • • • • • • • • •

Sprečava bolesti srca i krvnih žila Regulira krvni tlak Jača imunitet Štiti zdravlje urinarnog sustava Ima antiupalna svojstva Stimulira rad štitnjače Poboljšava pamćenje i koncentraciju Regulira razinu šećera u krvi Povoljno djeluje na probavni sustav Štiti od virusa i bakterija

60 kn

Cijena 1 litre 1oo % čistog soka aronije

Mogućnost kupnje 100 % čistog soka na mobitel: 098/455-313

5+1

GRATIS

su

Aronija je veliku ljek zato je ko • • • • • • • • • •

S R Ja Š Im S P R P Š

Mogućn

5+

GRA

24 Mali oglasi/Zahvale i sjećanja

Regionalni tjednik || 6. kolovoza 2019., br. 794

TUŽNO SJEĆANJE

Poštovani slušatelji

na drage roditelje

hvala Vam na

KOLAR

53

Obavještavamo korisnike usluga da će zbog godišnjeg odmora prijemni ured na Gradskoj tržnici raditi od 9 do 12 sati u razdoblju od 21. kolovoza do 3. rujna 2019.

godine vjernosti 1966. – 2019.

RADIO LUDBREG d.o.o. w w w.radio -ludbreg.hr / 042 810-100 / 042 810-155

TEREZIJU † 4. 8. 2017.

i

VLADIMIRA † 9. 1. 1979.

Vaši najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE na našu dragu

MILKU CANJUGA

11. 8. 2014. – 11. 8. 2019.

S bolom, ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji: Tomek i Ivek

SJEĆANJE

BOŽENA SLUNJSKI 5. 8. 2011. – 5. 8. 2019.

Uvijek si u našim mislima i duboko u našim srcima.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE na

RAJKA JALUŠIĆA

11. 8. 2012. – 11. 8. 2019.

Najteže je sjećati se lijepih trenutaka u tuzi.

Tvoji: Seka, Tea, Vanja, punica i tast

MALI OGLASI već od 40 kuna!!!

za male oglase, zahvale i sjećanja

a Jelačića

Trg bana Josip

Bakačeva ulica

u

Gaja

uk aK

Kuk

ića

n Iva

malioglasi@regionalni.com

kog

ins

kc Sa ića ljev

vića ulje

v rado a Pre Petr

e eno sta Š

u Aug

na Iva

lica

Ljudevita

u Uska

Prijamni ured Varaždin

042/290-774

Gradska tržnica Varaždin

REGIONALNI TJEDNIK D.O.O. Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica), Varaždin

Ognjena Price

PRIJAMNI URED

RADNO VRIJEME ZA STRANKE: Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h Srijeda, četvrtak: 7.30 - 15 h Petak: 7.30 - 14.30 h

Gradska vijećnica

Korzo

Prva gimnazija Varaždin

Pavlinska ulica

Iz Kukuljevićeve ulice PROLAZ PREMA GRADSKOJ TRŽNICI

FOI Varaždinska katedrala

og insk

c Sak

Zahvale i sjećanja

6. kolovoza 2019., br. 794 || Regionalni tjednik

SJEĆANJE

SJEĆANJE

25

U SPOMEN na dragog mi brata

MARIJA ŽUGEC

dr. ek. ZVONIMIRA FARA

Uvijek si u našim mislima.

Sa poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Sa ljubavlju,

Tvoja obitelj

sestra Lidka

SJEĆANJE

SJEĆANJE

IVAN KOKOŠKA

na

6. 8. 2018. – 6. 8. 2019.

U mislima i molitvi nikad zaboravljen.

S tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji: supruga Marija, sinovi Tomislav i Marko, snaha Vesna i unuke Lana i Dora

TUŽNO SJEĆANJE na dragu mamu, baku i prabaku

SOFIJU NOVAK

JELENU PERIN

5. 8. 2012. – 5. 8. 2019.

FRANJO ŠULAK

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Ljubav je dom u kojemu stanujemo zauvijek.

Tvoji: sinovi, snahe, unuci i praunuci

4. 8. 2009. – 4. 8. 2019.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

BOLNO SJEĆANJE

STJEPAN ŠKRILJEVEČKI

na dragog supruga, oca i djeda

9. 8. 2014. – 9. 8. 2019.

4. 8. 2017. – 4. 8. 2019.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

U našim mislima i molitvama.

Tvoja obitelj

Obitelj

SJEĆANJE

SJEĆANJE na

MARIJU BAČAK

6. 8. 2014. – 6. 8. 2019.

VRBANIĆ

Zauvijek u našim srcima i mislima.

ANA

† 3. 8. 2017.

DEAN

Zauvijek u našim srcima.

† 18. 8. 2017.

Vaši najmiliji

Tvoji najmiliji

dr. DRAGUTINA HRMANA 7. 8. 2016. – 7. 8. 2019.

SJEĆANJE

U srcima, mislima i molitvama ostaješ s nama.

na dragog supruga, tatu i djeda

Supruga Štefanija, kći Marija, unuci Bartol i Rudolf

FRANJU BARTOLEKA

ZAHVALA povodom smrti dragog

STJEPAN JAKOPOVIĆ

JOSIPA HABEKA

Uvijek si u našim srcima i mislima.

preminulog 25. 7. 2019. u 71. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima i ostalim znancima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili pokojnika na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo Ružici i Miroslavu Kučar koji su nam prvi pritekli u pomoć te vlč.

Tomislavu Dodleku na molitvama i dirljivim riječima ispraćaja. *****

Zauvijek ćemo čuvati uspomenu na Tebe.

Ožalošćeni: nećak Robert Kučar sa suprugom i kćerima

POSLJEDNJI POZDRAV

IVANKE LEVAK

preminule 26. 7. 2019. u 79. godini života.

IVAN RIČKO

MARIJAN VUPORA

Tvoja Barbara *****

BRANKA MASTENA 3. 8. 2015. – 3. 8. 2019.

Godine prolaze, sjećanje ostaje.

Tvoji: Robert, Izabela, Dominik i Stela

SJEĆANJE

9. 8. 2009. – 9. 8. 2019.

na

Uspomena na Tebe živi u nama.

Supruga Ljiljana i kći s obitelji

Sin Stjepan s obitelji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

IVAN JAGAČIĆ

7. 8. 2017. – 7. 8. 2019.

Hvala Ti za ljubav i dobrotu koju si nam dao.

Tvoji: supruga Marija, kći Željka s obitelji i sin Ivica s obitelji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

PETRA RIHTARIĆA

ŠTEFANIJA VESELIĆ

8. 8. 1989. – 8. 8. 2019.

8. 8. 2015. – 8. 8. 2019.

S ponosom i u mislima s Tobom.

Uvijek Te se sjećamo.

Obitelj

ona je u srcu i boli sve više.

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

na

Postoji tuga koju vrijeme ne briše,

na dragog tatu, svekra i djeda

SJEĆANJE

Tvoja obitelj

3. 8. 2015. – 3. 8. 2019.

*****

Ožalošćeni suprug Pavao

Godine prolaze, a naša sjećanja ne blijede, s ljubavlju čuvamo uspomene na Tebe.

BRANKA MASTENA

Iskreno hvala rodbini, prijateljima i susjedima na iskazanoj pomoći i riječima utjehe u najtežim trenucima, kao i svima koji su je s poštovanjem ispratili na vječni počinak.

Sestra Verica i nećak Miroslav s obitelji

12. 8. 1999. – 12. 8. 2019.

na voljenog supruga

povodom smrti drage supruge

JOSIPU HABEKU

BOŽIDARA VARJAČIĆA

TUŽNO SJEĆANJE

ZAHVALA

Ivančice, hvala Ti za sve kroz život Tvoj, u miru Božjem snivaj sanak svoj.

na

Tvoja obitelj

Supruga i sinovi s obiteljima

POSLJEDNJI POZDRAV

9. 8. 2014. – 9. 8. 2019.

Hvala svima koji Te nose u sjećanju i posjećuju Tvoj tihi dom.

5. 8. 2012. – 5. 8. 2019.

bratu i ujaku

Ni dani što prolaze, ni vrijeme koje teče, tugu i bol izbrisati neće.

5. 8. 2012. – 5. 8. 2019.

SJEĆANJE

Tvoja obitelj

STOLNIK ANTONIJU

i

FRANJU

† 9. 8. 1999. † 7. 7. 1968.

U mislima i molitvi uvijek ste sa nama.

Vaše kćeri: Danica, Đurđica i Anica s obiteljima

SJEĆANJE

JERONIM ŠPREM – JERKO 8. 8. 2003. – 8. 8. 2019.

Po dobroti Te pamtimo, za Tebe Boga molimo, u srcima nosimo.

Tvoja braća Dragutin i Kazimir te sestre Ljubica, Slavica i Ana s obiteljima

26 Zahvale i sjećanja

Regionalni tjednik || 6. kolovoza 2019., br. 794

SJEĆANJE

ZAHVALA povodom smrti naše drage supruge, majke, bake i svekrve

MARIJE GAŠPARIĆ

blago u Gospodinu preminule 25. 7. 2019. u 70. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim dobrim ljudima, rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas u najtežim trenucima te je zajedno s nama ispratili na vječni počinak. Veliko hvala djelatnicima bolnice Varaždinske Toplice i tvrtke Varteks. Hvala vlč. Žmegaču na dostojanstvenom ispraćaju naše drage pokojnice.

Ožalošćeni: suprug Franjo, sinovi Mladen i Krunoslav, snahe Ružica i Petra, unuke Karla i Marta i unuk Matija

GABRIJELA MLAKAR 9. 8. 2016. – 9. 8. 2019.

Kćeri Tanja i Zvezdana s obitelji

dragoj supruzi

MARIJI GAŠPARIĆ

Godine prolaze, sjećanje ostaje.

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA

povodom smrti našeg dragog

SJEĆANJE

na

JOSIPA ČEHA

3. 8. 2011. – 3. 8. 2019.

Živiš u našim srcima i mislima.

MILANA MIKACA

preminulog 28. 7. 2019. godine u 79 godini života, nakon kratke i teške bolesti.

Najiskrenije zahvaljujemo svim susjedima, rođacima, prijateljima i znancima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te zajedno sa nama ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Veliko hvala dr. Plešnaru i medicinskom osoblju bolnice Čakovec, odjelu urologije na pružanju velike pomoći u zadnjim trenucima života.

Zahvaljujemo vlč. Najmanu na molitvama i dirljivim riječima ispraćaja.

RUŽICA KUČKO

Ožalošćeni: supruga Marija, kći Lidija, sin Davorin, snaha Ksenija, zet Mario i unuk Dino

Zauvijek žive vjera, ufanje i ljubav, ali Tebe više nema.

POSLJEDNJI POZDRAV

6. 8. 2016. – 6. 8. 2019.

Tvoj suprug Josip

TUŽNO SJEĆANJE

*****

dragom suprugu

MILANU MIKACU Riječi su nestale, ostala je samo bol.

Ljubav je prevelika, bol preteška, a tuga za Tobom ostat će vječna.

na našu dragu mamu, kći, sestru, tetu i šogoricu

ANITU LIBER

7. 8. 2018. – 7. 8. 2019.

Prošla je godina tuge i boli otkad si nas napustila, naša draga Anita.

Počivaj u miru Božjem.

Tvoji: sinovi, mama, brat i sestra s obitelji *****

Voljela bih da si mjesec, da u moje snove svratiš.

Sve bih dala u životu na trenutak da se vratiš.

Mnogo mi fališ.

Tvoja mama

ZAHVALA povodom smrti našeg oca i svekra

RUDOLFA ĐURASEKA preminulog 28. 7. 2019. godine u 83. godini života.

Iskreno zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su bili uz nas i uputili nam izraze sućuti. Hvala svima na ispraćaju pokojnika, naročito kapelanu Nikici Posaviju na lijepim riječima i molitvama.

Ožalošćeni: sin Robert, kći Jasna, snaha Senka te ostala tugujuća rodbina

SJEĆANJE

ANTUN SEVER

7. 8. 2015. – 7. 8. 2019.

U našim si mislima.

Tvoji najmiliji

MANDA DUPOR

SJEĆANJE

U srcu ćemo Te čuvati, s ljubavlju i poštovanjem spominjati.

HVALA!

sin Krunoslav s obitelji

IN MEMORIAM

Velibor

MARIJI GAŠPARIĆ

S ljubavlju i poštovanjem,

Tvoja obitelj

Čuvali Te anđeli.

dragoj mami, baki i svekrvi

MARIJI GAŠPARIĆ

5. 8. 2018. – 5. 8. 2019.

6. 8. 2017. – 6. 8. 2019.

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj mami, baki i svekrvi

Supruga Terezija s obitelji

ZLATICA MEDVED

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

Godine prolaze, a sjećanja ostaju.

STJEPAN SEVER

6. 8. 2016. – 6. 8. 2019.

Tvoj suprug Franjo

*****

6. 8. 2011. – 6. 8. 2019.

SJEĆANJE

Voljeni nikad ne umiru.

Tvoji: sin Mladen, snaha Ružica, unuke Karla i Marta

DRAGO JAGAČIĆ

SJEĆANJE

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

Supruga Marija

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

JOSIP LAZAR

3. 8. 1988. – 3. 8. 2019.

Za sve što prošlo je i sve što dolazi – nedostaješ…

Tvoji: Milica, Goran i Andreja

SJEĆANJE

ANA KAUČIĆ

9. 8. 2017. – 9. 8. 2019.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Obitelji Pisačić i Zvonar

SJEĆANJE na

*****

DRAGUTINA VALENTA

dragom tati, tastu i djedu

Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

POSLJEDNJI POZDRAV

MILANU MIKACU

6. 8. 2009. – 6. 8. 2019.

Tvoja obitelj

Đođe vrijeme kada se jednostavno povučeš od svih, pa i od onih koji Ti tako puno znače.

Uvjeriš ih da si odlično, i pustiš ih da budu sretni, daleko od Tebe.

Kći Lidija, zet Mario i unuk Dino *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom tati i svekru

MILANU MIKACU Nedostaješ nam…

Koliko puno bola u samo dvije riječi.

Sin Davorin i snaha Ksenija

SJEĆANJE

MLADEN NJEGOVEC

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, bake i prabake

DRAGICE ŠILEC rođ. HIŽAK

koja je preminula 24. 7. 2019. u 87. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, kumovima susjedima Špiranec i Dukarić, i drugim susjedima, znancima, Udruzi HAJDINA Kučan i Zbelava, LD Kobac Bartolovec i svima ostalima koji su bili uz nas u teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Zahvaljujemo vlč. Petru Golubu na dostojanstvenom ispraćaju.

Ožalošćeni: sinovi Marijan, Radovan i Božidar, kćeri Katica, Vesna i Nadica, zetovi, snahe, unuci i praunuci

5. 8. 2006. – 5. 8. 2019.

Za dušu Tvoju Bogu se molim, jer Te u srcu još uvijek volim.

Mama i brat Dražen

SJEĆANJE

na voljenog supruga, oca, djeda i tasta

JOSIPA LABAŠA

3. 8. 2018. – 3. 8. 2019.

U kući našoj prazno je mjesto Tvoje, gdje je ostalo bolno srce moje.

Hvala Ti na lijepim riječima, djelima i trenucima koje si proveo s nama.

Tvoji: supruga Štefanija, sin Miljenko, kćeri Ivana i Monika, zetovi Danijel i Mario, unuci Lana, Ida i Karlo

SJEĆANJE

MILKA VRBANEC 5. 8. 2016. – 5. 8. 2019.

Samo oni koji su Te voljeli znaju koliko im nedostaješ.

Ljiljana s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

IVANA ŠRETERA

2. 8. 2010. – 2. 8. 2019.

Nije teška suza što iz oka teče, već je teška tuga što u srcu peče.

Tvoji najmiliji

Zahvale i sjećanja

6. kolovoza 2019., br. 794 || Regionalni tjednik

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na dragog nam i nikad prežaljenog kolegu

voljenom bratu, šogoru i stricu

BOŽIDARA MARTINJAKA Kolege iz SPP-a

SJEĆANJE na dragu

MARIJU MIŠAK

4. 8. 2011. – 4. 8. 2019.

Ne postoji zaborav, već godine tuge i sjećanja.

Djeca s obiteljima

SJEĆANJE na naše drage

POZDER

POSLJEDNJI POZDRAV našoj dragoj

KSENIJI HORVATIĆ GALINA

ZLATKU BENGERI – PEPU

„…rasut ću sebe u srca mnoga, i živjeti u bezbroj života…“ (J.P.)

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

Brat Mladen s obitelji

Tvoj 4k 2 – Rudak

ZAHVALA

ZAHVALA

Zauvijek nas je napustio, mirno u Gospodinu, tiho i skromno

povodom smrti našeg dragog

kako je i prolazio ovozemaljskim životom, dragi suprug i otac

ZLATKO BENGERI Dirnuti iskazanom pažnjom, suosjećanjem i poštovanjem, iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svim ostalim poznanicima na izrazima sućuti i dostojanstvenom ispraćaju.

Zahvaljujemo na požrtvovnom i nesebičnom zalaganju predivnom osoblju Intenzivne njege internog odjela Opće bolnice Varaždin, Zavoda za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju Klinike dr. Fran Mihaljević i osoblju odjela kardiologije s koronarnom intenzivnom jedinicom KB Dubrava.

27

STJEPANA JARNECA

preminulog 20. 7. 2019. u 69. godini života.

Iskreno zahvaljujemo svim dragim ljudima, rodbini, kumovima, susjedima i obitelji Hunjed koji su bili uz nas u teškim trenucima.

Posebno hvala DVD-u Vratno Donje na ispraćaju dragog nam Štefeka. Hvala velečasnom Ivanu Sakaču na dostojanstvenom ispraćaju. *****

U našim mislima i srcima zauvijek.

*****

Uvijek zahvalni za bogatstvo i sadržajnost života

Ožalošćena obitelj

koje nam je pružao.

GABRIJELU † 1925. - 2016.

i

JURAJA

Maca i Cici

POSLJEDNJI POZDRAV

† 1925. – 1994.

Anđeli vas čuvali.

Vaši najmiliji

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i brata

ZDRAVKA KUZELJE

preminulog u 64. godini života, nakon kratke i teške bolesti.

Najiskenije se zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima i kolegama suborcima, susjedima, znancima i svima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti i okitili odar cvijećem i svijećama te s nama ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga Mirjana, sin Rikard, kćeri Dolores i Monika sa suprugom, unuka i sestra Zdenka s obitelji *****

ZAHVALA

dragom djedu

povodom smrti naše drage majke, sestre, bake i kćeri

STJEPANU JARNECU

RAJKE MIKAC

preminule 18. srpnja 2019. u 67. godini života.

Iskreno zahvaljujemo obitelji, rođacima i prijateljima koji su s nama podijelili tugu i bol.

Posebno hvala na velikoj brizi liječnicima i osoblju KBC Sestre milosrdnice te odjelu hematologije koji su joj pružili pomoć u posljednjim trenucima života.

Ožalošćene obitelji: Mikac, Milihram i Hutinski

Kada nam odlazi netko drag ne boli smrt, već boli sve ono što ide poslije.

Boli praznina koja nikada neće biti popunjena.

Boli nemogućnost da još nešto uradimo za njega.

Bole suze, bole uspomene.

Boli to što znamo da nikada više nećemo biti zajedno, što nećemo da ga vidimo.

Boli to što će svuda da nam fali i što će uvijek biti taj netko koji nedostaje.

Tvoji unuci

SJEĆANJE na voljenu

Bila mu laka Hrvatska gruda.

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj braći

TUŽNO SJEĆANJE na našeg

IVICU BLAŽINA – ŽACA 9. 8. 2018. – 9. 8. 2019.

Prošla je godina otkako si otišao, bez riječi i pozdrava.

ĐURASEK

U domu našem ne čujemo Ti glas,

MATIJI

al´ znamo da si tu negdje uz nas.

Daleko na nebu sada Tvoj je dom,

Ostavili ste lijepe uspomene u kojima nalazimo utjehu.

Hvala svima što Te se sjećaju i posjećuju Tvoj tihi dom.

SJEĆANJE

ŠTEFANIJA KRANJČEC

JOSIPU FAJFAR

Prošle su dvije duge i teške godina bez Tebe.

Premalo je riječi, a previše tuge da Ti kažemo koliko Te volimo i koliko nam nedostaješ.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

Počivala u miru Božjem.

Uvijek si u našim srcima i mislima.

Tvoji: majka Marija, suprug Štefan, kći Ana, sin Nikola, unuk Viktor i snaha Kristina

SJEĆANJE

IVKA MIHINJAČ

3. 8. 2016. – 3. 8. 2019.

S ljubavlju i poštovanjem, Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

FRANJO RUSMAN 5. 8. 2012. – 5. 8. 2019.

S ponosom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

Vaš brat Pavao s obitelji

2. 8. 2017. – 2. 8. 2019.

28. 7. 1998. – 28. 7. 2019.

Mario s obitelj

RUDOLFU

Voljeni ne umiru dok žive oni koji ih se sjećaju.

a mi Te čuvamo u srcu svom.

Mama Štefanija, sinovi Bruno i Dino i supruga Marina

i

preminulima 10. i 28. srpnja 2019. u 87. i 82. godini života.

SJEĆANJE na dragog brata i šogora

SLAVKA KOSA

9. 8. 2006. – 9. 8. 2019.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Ruža i Darko

SJEĆANJE

DARKO NOVOSEL 8. 8. 2011. – 8. 8. 2019.

Tvoja supruga i djeca s obiteljima

ZAHVALA povodom prerane smrti naše drage majke i kćeri

DRAŽENKE BIŠKUP

preminule 25. 7. 2019. u 56. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svima na iskazanoj sućuti, riječima utjehe, položenim vijencima i svijećama te koji su s izrazima poštovanja ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. *****

Ljubav je jača od smrti, a Tvoj odlazak ne znači rastanak, nego vjeru u ponovni susret u vječnosti.

Počivala u miru Božjem.

Tugujući: kći Ilona i otac Julio

SJEĆANJE na

ANU JURIŠAK

5. 8. 2018. – 5. 8. 2019.

Ti živiš s nama u našim srcima, mislima i molitvama.

Tvoja obitelj

28 Oglasi

Regionalni tjednik || 6. kolovoza 2019., br. 794

traži KEY ACCOUNT MANAGERA Tvrtka VIS vodeća je tvrtka u regiji u svojoj djelatnosti s tradicijom dužom od 80 godina. VIS posluje u djelatnostima proizvodnje tehničkih tkanina, proizvodnje profesionalnih promotivnih suncobrana te ostalih promotekstilnih proizvoda, te izvozi na preko 50 inozemnih tržišta.

Snaga tvrtke te njena konkurentna prednost očituje se u zaokruženosti poslovnih procesa proizvodnje.

U svrhu daljnjeg širenja prodaje na inozemnim tržištima tražimo iskusne i odgovorne djelatnike za radno mjesto:

KEY ACCOUNT MANAGER (više izvršitelja)

Kao key account manager bit ćete zaduženi za:

Vrsta posla: određeno/neodređeno Potrebna stručna sprema: SSS/VŠS/VSS Strani jezik: engleski ili njemački ili talijanski ili francuski Poželjno radno iskustvo u poslovima vođenja ključnih kupaca Vozačka dozvola: B kategorije Ostali uvjeti: • feksibilnost i komunikativnost • spremnost na timski rad • pismenost • spremnost na česta putovanja • dinamičnost, samoinicijativa i odgovornost • odlično poznavanje osnovnih računalnih aplikacija (microsoft office, e-mail)

Mogućnost za posloprimce: • prezentiranje proizvoda tvrtke VIS • mogućnost napredovanja novim i postojećim kupcima na inozemnim tržištima • rad u mladom i poticajnom timu • odgovaranje na upite nekim od postojećih i/ili • kontinuirano usavršavanje potencijalnih kupaca na inozemnim tržištima • prilika za osobni i profesionalni razvoj • otvaranje novih kupaca na inozemnim tržištima • istraživanje inozemnog tržišta • koordinaciju narudžbi, proizvodnje i isporuka postojećim i/ili novim kupacima • praćenje, ažuriranje i evidentiranje podataka vezanih uz prodaju Vaše motivacijsko pismo i životopis očekujemo na e-mail adresi: prijava@vis-cro.com ili pisanim putem na adresi: VIS PROMOTEX d.o.o.

Adolfa Wisserta 3/a 42000 Varaždin, Hrvatska Rok za predaju: 15 dana od datuma objave

Roman

6. kolovoza 2019., br. 794 || Regionalni tjednik

29

INES HRAIN

ŠVEDSKA GRENČICA 2. DIO

T

ako je i bilo. Dvorčić. Palača.

Nekoliko lukova, bijelo zdanje.

- Koliko ih, dakle, živi tu unutra? – pitao se Đuro.

- On, žena i dvoje djece.

- Samo da se ima puno za čistiti!

- O čemu ti razmišljaš, stari! Jasno da mu ne čisti žena. Niti on. Kao što ti glancaš svoju gajbu.

- A ti ne?

- Dolazi mi jednom tjednom jedna susjeda, dobri smo si. Platim joj neku siću. Dubravka… – Miši pobjegne šeretski osmijeh.

- Aha. - Ona ionako čisti našu zgradu. Pa si zna zaraditi i sa strane.

- Aha. - Daj, začepi, jedva da ima trideset.

- Opa. - Aha. Evo nas dakle, to je valjda zvono.

- Ne, to ti je kamera.

- Dobro je kamuflirana. Valjda se ne čuje razgovor – reče Mišo ispod glasa.

- Evo, zvonim.

Odnekud, iz raskošne ograde začuje se autoritativni glas. – Tko je?

- Policija. Imamo dogovoreno.

Mišo se držao mudro i opako. Tu treba zauzeti stav od početka i ne dopustiti da ovaj frajer zavlada situacijom. Oni istražuju njega, a ne mole za posao.

- Uđite.

Oni uđu. Mišo u tamnom kaputu, Đuro u sivoj jakni.

- Osjećam se k’o FBI-evac kod Caponea – šapne Đuro.

- Sjeti se kako je Capone završio.

- Da, ali od Porezne.

- Šuti sad.

Vrata su se otvorila. Vincetić ih je čekao.

Uvedeni su u supermodernu dnevnu sobu. Wohnzimmer. Salon. Bijeli kožni kauč zaškripi pod njima. No Mišo se držao. Nasloni se i prekriži noge uz škripanje kože. Đuro je glumio nekakvog pozadinca. Dobrog iz tandema dobar – loš. Javit će se samo u nuždi.

Da ga ne prokuže.

Pojavi se i ženica: – Jeste možda za kavicu?

Savršena frizurica, savršen kostimić.

Ta sigurno ne lomi nokte na brisanju poda.

Vincetić u samtericama i ležernom džemperu. No zacijelo s tri nule. Malo krupniji, ali još uvijek dobrodržeći.

- Vi ste, dakle, direktor Stanograda – zaključi Mišo držeći važno blokić i kemijsku.

- Nazvao me kolega Habunek, čujem da istražujete smrt starih gospođa – odgovori ovaj.

- Pretpostavljali smo da će vas nazvati.

Vincetić ih odmjeri pogledom. Zapravo, nije u tom pozivu bilo ništa neobično. Svatko normalan odmah bi pojurio na telefon.

- Zbog čega mislite da smo mi s tim povezani?

- Pa, starice su ugovore imale s vama, vašom grupom, ili kako se već nazivate.

- I ne mislite valjda da smo se oformili zato da bismo ubijali starce jednog po jednog? Postoje i lakši načini zarade.

- Zašto se onda niste odlučili za njih?

- Ne radi se ovdje o starcima, nego o poslovima nekretninama koji će se jednog dana pokazati isplativima.

- Dakle, ne radi se o starcima? O njima niste razmišljali?

- Sve stoji u ugovorima. Sve su strane bile u potpunosti zadovoljne.

- A na koji način pronalazite svoje…

delegate?

- Zapravo, da se tako izrazim, usmenom predajom. Počelo je s Habunekovom tetom. Najprije smo na taj način kupili njezin stan. Ona je još uvijek u njemu. A zatim su nam starci i sami dolazili.

- Znači, teta je još uvijek živa i zdrava.

- A zašto ne bi bila?

- Možda zato jer je teta.

I ovaj je samo buljio u njih, bez komentara. Valjda im je kolega advokatić tako svima savjetovao.

- Gdje ste bili jučer oko šest popodne?

- Ovdje.

- A vaša žena?

- Na plivanju.

- Djeca?

- U školi.

- Vi ste, pretpostavljam, bili sami kod kuće?

- Ne, kod mene je bio kolega, doktor Majnarić.

Mišo tiho zvizne.

- Uočavate, vjerojatno, da vam je alibi tanak i previše prikladan.

- Ne mogu to izmijeniti. Nisam razmišljao o debljini alibija.

- Da niste možda s vašim kolegom otišli u nekoliko kućnih posjeta? Možda štrcnuli kakvu injekcijicu?

- Ako me optužujete, morat ću vas zamoliti da ovaj razgovor nastavimo…

- Ne optužujemo vas, ne. Barem zasad.

Dakle, bili ste kod kuće, s kolegom?

- Nikako nisam zadovoljan ovim vašim nagađanjima. Ipak, odgovorit ću još samo na ovo pitanje. Prekjučer me presjeklo u križima. Zaista se radilo o uštrcavanju injekcijica, ali u moja leđa.

Jučer sam bio praktički nepokretan.

Već me tri dana nema na poslu. Danas mi je malo bolje.

- Žao nam je.

Konačno se javi i Đuro: – Vi zaista ne uočavate ništa protuprirodno u ovim iznenadnim smrtima?

- Baratam podacima o tome koliko ih dnevno umre po bolnicama. Pogotovo u Novom Marofu. Pa onda me ne čudi ni ova koincidencija…

- Koincidencija je u tome što ste upravo vi, zajedno s vašim kolegama, povezani sa svakim od ovih slučajeva. A to već statistički ne bi prošlo pod neki prosjek.

- Da, to mi je jasno. Inače ni vi ne biste bili ovdje. Gledajte, reći ću vam iskreno. Vi zasigurno pretpostavljate da će svaki od nas trojice zauzeti jednaki stav i pozvati se na odvjetnike. I vi biste to učinili na našem mjestu. Ali onako, ljudski, i sam sâm zainteresiran za sve ovo. Zaista prevelika slučajnost. Zadnja dva dana u gradu su umrle samo te tri osobe. Provjeren podatak. Povezane s nama. Noćas nisam spavao od bolova i tako, razmišljao sam… Možda nam to netko namješta? Vidite, ja sam se u svojoj karijeri zacijelo zamjerio mnogima.

Jednako kao i vi u svojim karijerama.

- Pustite vi nas. Od nas se to i očekuje.

Imate li kakav konkretan primjer? – upita ga Mišo.

- Ah, ne bi vam stalo u blok. Tu je, za početak, moj šogor, ženin brat. Probisvijet. Nisam mu želio posuditi deset tisuća. Urlao je tu i prijetio. No pred Melitom je sušta pristojnost. Molio me da joj ne kažem. Zlatko Tepeš.

Mišo zapiše. Đuro upamti.

- No jasno, ni u ludilu ne mislim da bi se zbog toga prihvatio ubijanja bakica.

- Provjerit ćemo. Zatim?

- Pa eto, pada mi na pamet, prije dva mjeseca otpustio sam jednog radnika.

Alkoholičara. Krunoslava Severa. On je iz Kučana. Prijetio je doslovce da će

me zaklati.

- I, što ste poduzeli?

- Nisam se obazirao. Bio je pijan. Nisam ga više vidio.

- Niste se bojali za svoju sigurnost?

- Čujte, takvi pijanci svašta izlaju.

U sobu uđe gospođa Melita s kavicom.

- Oprostite, malo je duže trajalo, nešto sam usput narezala… Đuri se zacakle oči. Prvorazredni špek i kojekakvi ukiseljeni kerefeki! Sve ono što mu je kod kuće zabranjeno! Mišo se također promeškolji i zabulji u pladanj.

‘Ko šiša sad tu kavicu! Ali ipak, ne smiju pokazati pretjeranu pohlepu.

- Vi ste, gospođo, koliko čujemo, jučer oko šest izbivali od kuće?

- Navečer?

- Jasno.

Ona se nasmije i sjedne u fotelju. – Pa znate, mene nije bilo ni u šest ujutro.

Ja sav vam već u pola šest na svojoj seansi. Nije vam Mirko rekao? Znate, bavim se meditacijom, pa započinjemo s disanjem prije izlaska Sunca i …

- Melita, pitaju te za šest navečer – Vincetić je zakolutao očima.

Ova dvojica tu su ga vrlo dobro mogli razumjeti. Muška šovinistička solidarnost. Te babe i njihovo plakanje za izgubljenom mladošću! Više ih ni Sai Baba ne bi uspio utegnuti. Tu pomaže još jedino nož!

- A, navečer, znam. Bila sam na plivanju. Tri puta tjedno odlazim na Varteks. Plivanje je jedini sport koji istovremeno…

- Ne pjevaj. Reci im kad si otišla i kad si se vratila.

Melita digne nos prema svojem mužiću. Brak, očigledno, nije cvjetao. Jasno je da si idu na živce. A tko si ne ide?

- Otišla sam u pola šest i vratila se u pola osam.

Strogo službeno, sad po novom, otkad ju je mužić ukorio.

- Može li netko posvjedočiti da ste bili tamo? – upita Mišo.

Vincetić prasne u smijeh: – Ha, ha, ha, ha, joj, joj, moja križa, nemojte me nasmijavati! Možda je moja ženica kakav plaćeni ubojica, na to pucate? Možda je koknula starke dok sam se ja tu grijao s Majnarićem?! Ha, kakva zanimljiva teorija! To da se radi o kakvim mladim djevama, još bi čovjek povjerovao. Nova terapija isisavanja mladosti pomoću ritualnih ubojstava!

Ha, ha, ha!

- Prostak jedan neotesani! Pogledaj se samo na što ličiš! Za pet godina pretvorit ćeš se u ovješenog starkelju!

- I ti mila moja, i ti!

- Trebate me još nešto? – pogleda ona svisoka u njihovom pravcu.

- Ne, zasad.

I Đuro i Mišo promatrali su znatiželjno bračni par, ne odajući nikakve emocije.

Lagano su žvakali špek i molili Boga da ova svađa čim duže potraje. Jer nezgodno je žvakati i ispitivati osumnjičene. A špek je prva liga.

- Ma bar ste me nasmijali – reče im Vincetić kad je otišla.

– A ova vam krava nema zaista nikakav uvid u moje poslove. Ona ni ne zna za to otkupljivanje stanova. Daj joj tisućaka na tjedan i držat će usta začepljena. A to je najviše što čovjek može od nje dobiti. Đuro zagrize maslinu. Slutio je da Vincetić računa u eurima. Dakle, ta krava mjesečno potroši deset njegovih penzija. Za koje se mučio i trudio cijeloga života. No muči se i ona, jadnica, treba ustajati svaki dan u pet, trapiti

se dijetom, plivati, napucavati tenisku lopticu…

- Sad znate kako mi je – Vincetić je i dalje zadržao radosno raspoloženje. – Da sam nekoga koknuo, bila bi to ona.

Osigurana je na ogromnu svotu. Ne bih se morao zajebavati na poslu i s tim stanovima.

- Imat ćemo u vidu – Mišo je završio s jelom.

Sam sebi činio se glupim. Ništa nije uspijevao saznati, jede tu Vincetićev špek k’o da mu je šljaker na trasi, Đuro sjedi k’o bukova klada i preživa, jadna slika, sve u svemu. No barem se, eto, direktor zabavlja. Đuro osjeti njegovu nervozu pa proguta zadnji zalogaj i prestane jesti. Bilo je vrijeme da konačno nešto iščeprkaju.

- Dakle, gdje smo stali, imate li još nekoga tko bi vam želio zlo?

- Zlo? Dobar izraz. K’o da sam Snjeguljica! Da se razumijemo, nikad nisam bio zlato, ali nisam ni nikoga ubio. Ima tu par kolega koje bih nazvao neprijateljima, ali nema šanse da bi koji od njih riskirao i upustio se u takva ubojstva.

Mogao bi sam nastradati, a ne bi bilo sigurno da bih ja bio optužen. Kao što me ni sad ne možete optužiti, ne?

- Nismo zasad ni pokušavali. Ako dođe do toga, bit ćete privedeni u postaju.

- Onda, da ipak tražim odvjetnika? A baš ste mi vi dečki postali simpatični.

Ali, ako je to sve…

- Da, idemo sad – digne se Mišo. Đuro se jedva iskobelja.

Hlače su mu se zalijepile za kožu.

- Imat ćemo u vidu podatke koje ste nam dali, provjeriti malo.

- Bravo, dečki! To volim, svestranost!

A ne držati se jedne teorije k’o pijan plota. Samo, iskreno sumnjam da ćete išta natovariti tom Severu ili mojem šogoru. Nije da mi ne bi bilo drago, ali…

- U redu, doviđenja.

Sad Mišo prvi pruži ruku. Ako zaista nije kriv, ovaj je još sasvim simpatičan čovo. Lijepo, po starinski. Zna otkantati babu, nije ničiji rob.

Rukuje se i Đuro.

– Odličan špek.

- Samo vi svratite, dečki. Možete mi i javiti eventualne novosti. Zanima me taj slučaj. Neću da mi nad vratom visi sjena sumnje. A Majnarića pitajte za sinoć.

- Znate i sami vrlo dobro da to nema smisla.

- Točno, ako smo se dogovorili, onda ćemo se toga i držati. Ne? Ha, ha, ha!

Ali dečki, to vam je zbilja istina! Jučer sam bio krepan k’o magarac!

- Onda, doviđenja gospodine, ako se nečega još sjetite, slobodno nam javite. Na ovaj broj. Vjerojatno ćemo se još vidjeti.

- Doviđenja.

- Doviđenja.

On ih otprati do vrata. Sad se vidjelo da lagano šepa. I držao se malo pogureno.

Mišo i Đuro uđu u auto.

- Prije mi se nije činilo da šepa – reče Đuro.

- Ma je, samo nismo primjećivali. Ako je već složio priču, onda je se mora i držati.

- I, što kažeš?

- Na špek? Pa, ne ide mu loše, našemu Vincetiću. A ženska k’o ženska. Može joj biti…

- Iskreno, bilo bi mi drago da nije kriv, ali prozirne su mu te priče o pobješnjenim osvetnicima.

- Vidiš da i sam veli da ne vjeruje…

- To veli samo da nas zamaže. Sad

vjerojatno trlja ruke kako nam je stavio bubu u uho, a mi smo zagrizli mamac.

- Pa ipak ti, Mišo, provjeri te tipove.

- Bez brige. Sutra šaljem dečke na sve strane. Gledaj, netko mora biti kriv. Ipak.

- A što ako je zaista sve to samo nekakva bolesna koincidencija? Kao ono, udario ga grom u trenutku kad ga je ugrizao morski pas.

- Čuj, sve može biti. Ovo nije vrući slučaj. Nek’ malo odleži, nek’ se svi opuste.

- Da ste možda u stanu kod Kelekićke uzeli otiske…

- Daj, molim te. Pa sva trojica mogu tvrditi da su bili kod nje zbog ugovora.

A i bilo tko od susjeda.

- Možda se ipak nešto razvuzla. Možda kad porazgovaramo s Majnarićem.

Neće biti toliko suzdržan, susjedi smo.

Bit će mu neugodno praviti se pametan.

- Ništa, sutra popodne dolazim po tebe.

Pola pet? Kad nahraniš Adelicu?

- Možeš ranije, čim završiš. Ideš sad do mene, na pivce?

- A ne sad. Imam dogovor.

- Onda, vidimo se. Đuro uđe u svoju zgradu. Nije mu se dalo ići doma. Adela se još sigurno nije vratila. Bio je previše uzbuđen za spokojno sjedenje pred televizorom.

Odluči se popeti do susjede Dragice.

- O, inspektore? Kako se stvar razvija? Jeste za čaj? Ili možda pivce?

Kupila sam samo zbog vas – reče mu povjerljivo.

- Pivce bi mi pasalo.

- Znala sam da ćete me posjetiti. Vidjela sam prije s balkona da odlazite u policijskom autu. Kakve su novosti?

- Vi ste znali da su Kelekićke prodale stan?

- Čula sam nešto o tome. Barica mi je rekla da se druge godine spremaju u dom. Pitala sam se otkud im novac za to. Znam da nemaju familije. Rekle su mi da su ga prodale. Ne znam detalje.

- Niste znali da su ga prodale našem Majnariću i još dvojici?

- Majnariću? Što? Mislio je, znači, spojiti dva stana?

- Zaista, oni su stan do stana. To je dobra ideja, zapravo…

- Mislite da ih je on ubio kako bi se proširio?

- Zapravo ne mislim. Taj stan ne bi bio samo njegov. Još su dvojica u igri.

A nastradala je i još jedna starica, iz doma. Pala je s balkona.

- No, pa naš gospon Majnarić ipak ne bi…

- Nisam rekao da je. Nego, dajte se malo raspitajte po zgradi. Je li još netko, isto tako bez familije, prodao stan. Uz pravo da živi u njemu ili ode u dom. Vi poznajete te starije ženske.

- Bez brige, inspektore. Sve ću pronjuškati.

- Budite oprezni. Makar, sumnjam da bi se netko usudio sad više nešto učiniti… Sad kad znaju da su pod policijskom lupom.

- Kako se zovu ona druga dvojica? Tih otkupljivača?

- Vincetić i Habunek.

- Vincetić? Direktor Stanograda? I što naš Majnarić radi u toj kompaniji?

- Zarađuje na stanovima.

- Ali on zbilja ne treba dodatnih prihoda!

- Stvar im je očigledno zgodna i jednostavna, pa su iskoristili priliku. Kada bi to bili ljudi bez ideja, ne bi se ni popeli tako visoko.

- Da, takvima novac sam dolazi. Ali ne

bi valjda naš Majnarić i gospodin Vincetić i … kako se zove onaj treći… Pa ipak su to fini ljudi. Ako bi im trebalo dodatnih prihoda, radili bi prekovremeno, ili otvorili novu firmu, ili…

- To i mene muči. U igri nije ne znam kakvo basnoslovno bogatstvo da bi se čovjek uhvatio takvog nečega. Tri ubojstva… Drugo je kad siromašni nećak ukoka svoju staru tetu zbog love…

Dragica ustane od stola. Đuro se ugrize za jezik. Uh, mora pripaziti na rječnik, nije ovo Mišo.

- Još jedno pivce? Vidim da vam paše.

- A, ne. Ni govora. Već mi se sigurno i vratila žena. Idem polako. Sutra imam puno posla. Sa svojim kolegom inspektorom prošvrljat ćemo malo po zgradi.

Možda dođemo i do vas.

- I ja sam osumnjičena?

- Niti govora. Da čujemo jeste li nešto saznali. Ili možda moj kolega postavi pravo pitanje, nešto što je meni promaklo.

- Ah, možda nešto znam, pa nisam toga ni svjesna? Možda i mene netko kokne?

- Vidim da vam je zabavno, ali ipak se dobro zaključujte i ne odlazite na sumnjive spojeve kao naša susjeda.

- Pazit ću se, inspektore.

- Možda je sve skupa zapravo bezazleno. Možda tražimo zeca tamo gdje ga nema. To je moja profesionalna deformacija.

- Ne, ne, inspektore. Nisam Baricu sanjala. I to njezino tajanstveno držanje.

Pa onda ta livada! Sve je to mutno i premutno. Dobro poznajem filozofiju nas starih baba. Kod nas je sve još samo rutina. Odmor, jelo, televizija, dućan.

Nikakvi tajanstveni noćni izlasci na livadu.

- I to što velite. Vidimo se onda.

- Laku noć, inspektore.

- Zaista, već je prošlo osam. Laku noć. Đuro se lagano zaputi dolje, prema svojem prizemlju. Jasno, već na drugom katu čuje se kričanje onih Okanekovih klinaca. Četvero djece! Tko je to vidio u današnje vrijeme?! I svi žabi do uha! A majka samohrana. Uvijek kuka i na tapeti je svakog sastanka kućnog savjeta.

Ne plaća pričuvu, ne plaća čistačicu, ne plaća grijanje, telefon su im isključili, ali marljivo zvecka svako jutro pivskim flašama i za njih se lova uvijek nađe. Od socijalne pomoći, dječjih doplataka, alimentacije, gradske solidarnosti, tko zna otkud sve ne! Za to ja odvajam od svoje crkavice, pomisli Đuro srdito.

Kad stigne u prizemlje, klinci poput horde nahrupe iz stana. Mama očigledno ima goste, jer tko bi normalan pustio djecu van u to doba noći i po toj ledenoj hladnoći?! I nakon svih ovih događanja!

Mali Josip naglo zastane na pomičnim vratima i okrene se.

- Striček Đuro, vi ste policajac, jel’da?

- Bio sam, da.

- Mi znamo ‘ko je ubio staru Baru!

- Da? Tko? - Jedan čovjek s crnom kapom i šalom.

- Vi ste to vidjeli?

- Nismo, ali znamo.

- Kako znate?

- Išel je po livadi.

Iako je Đuro dobro znao kako dječja mašta može biti bujna, ipak se nije želio oglušiti na moguću informaciju.

- A kud ste se sad zaputili? Ti i tvoja braća?

- Idemo van, na sanjkanje.

- Sad? U to doba? Po mraku?

- Sad je najbolje. Jura nas vuče na sanjkama. A i na bregiću sad nema nikoga.

- Na bregiću na livadi?

Nastavak na sljedećoj stranici >

30 Roman - Da, imamo tam’ i tvrđavu. Ali po danu je sve puno, pa nema mjesta.

- Ideš ti malo do mene? Mislim da imam čokolade. Da malo porazgovaramo.

- Okej!

- A ne bi braći rekao gdje si? Ili mami?

- Nou. To se njih ne tiče.

Aha, da ne mora podijeliti čokoladu.

Oni uđu u Đurin stan. Bilo je otključano.

- Adela, da te više nisam vidio da držiš otključano! – drekne on s ulaza. – A ti, mali, ne daj Bože da ubuduće odeš s nekim nepoznatim zbog čokolade!

- Ali vi ste poznati!

- Ne poznaš me tako dobro! I ne odlazi se k nekome a da se ne kaže mami!

- Zašto?

- Zato jer se tako mora! Ajde, sjedni tu u kuhinju. Đuro ode u špajzu pa se vrati s čokoladom. Čuvao ju je za unuku, kćerino dijete.

Mali rastrga omot i navali. Zaista je žalosno izroditi toliku djecu i onda biti u nemogućnosti da im bilo što pružiš.

Nikad nije shvaćao te ljude.

- Da čujem sad, što ste vi to vidjeli?

- Vidjeli smo opasnog crnog čovjeka.

- Gdje to točno?

- Na livadi.

- A kakve veze je imao s našom susjedom?

- Mi smo bili u tvrđavi, pa smo čuli da netko ide po stazici. Još smo se bolje čučnuli. Ali kroz rupe za pucanje mogli smo gledati. To je išla Bara.

- Da? - A malo poslije je išao taj crni striček.

- I, u kojem pravcu su otišli?

- Ona je išla prema maloj šumici.

- Kao da ide prema parkingu? Ili prema onoj krčmici na kraju?

- Sigurno prema Tri mrtvaca. Znam gdje je to. Bio sam s mamom i Božijem na pijači.

- A čovjek?

- On za njom.

- Bio je mrak, zar ne? Kako dugo ste mogli gledati za njima?

- Do stazice prema groblju. Onda se više nije vidjelo. Jura je htio da idemo za njima. Nama se nije dalo.

- Tko je bio taj čovjek?

- Nismo ga poznali.

- I veliš, ona prva, on za njom.

- Jura je odmah rekao da su se dogovorili. Stara baba i mladi dečko. Zato je htel da idemo za njima.

- Kako znaš da je bio mladi dečko?

- To je Jura rekel. Zato jer je hodal ravno. Ne k’o Bara. Skoro je triput opala.

- Znači, Jura nije otišao za njima?

- Ne. A i čulo bi se. Sve škripi. Mi smo se vratili doma malo poslije. Đuro se na ovo zainteresira.

- Da, sve škripi. Barica se nije okrenula da vidi tko to ide za njom?

- Ne, ona vam je bila gluha baba. Nema više čokolade…

- Dobro, odi ti sad lijepo doma, sutra ćemo porazgovarati s Jurom.

- Je? - Da, negdje popodne. Kad je on u školi?

- Ujutro.

- E pa fino. Onda smo se dogovorili.

Hvala ti na pomoći.

Mali je još stajao nasred kuhinje. Adela je bila u kupaonici.

- No, možeš ići, odi da te ispratim – reče mu Đuro.

- Nemate, striček, više čokolade?

- E, nažalost nemam. Laku noć, mali.

Adela proviri u pidžami.

– Otišao je mali?

- Zašto ti ne zaključavaš?

- Joj, ne drami! Što si htio od malog?

- Tvrdi da je vidio nekog čovjeka kako slijedi Baricu na livadi.

- Sve je moguće. Ti se klinci sveposvud skiću. A vidim, čokoladu je cijelu maznuo.

- Jasno. Sutra ćemo Mišo i ja malo porazgovarati s onim najstarijim, Jurom.

Nikad se ne zna.

- Što da za njega pripremim? Šteku cigareta?

Izvana se čulo treskanje vratima.

Ekipa se ranije vratila. Zanimalo ih je tajanstveno Josipovo kretanje. Zaista, dobar je potez ispitati ove balavce. Svud

Regionalni tjednik || 6. kolovoza 2019., br. 794 se smucaju i sve prate. Možda Jura zaista nešto i zna.

Ujutro Đuro nazove Mišu.

- Jesi jako zaposlen? Kad stižeš?

- Nestrpljiv, ha? Stižem oko podne.

Još moram prije nešto provjeriti u vezi trojke. Inače, stigao je nalaz s Patologije.

- Da? - Barica je umrla od udarca u stražnji dio glave, kao što znamo, no to se može pripisati padu. Ali pazi sad, Danica je ugušena.

- Vau! - Izgleda jastukom.

- Znači, nije nikakav napad.

- Napad je, samo se ne zna tko ga je izveo.

- Da, i meni je bilo čudno da je umrla iz čistog mira. Ona zapravo još nije ni bila saznala da joj je sestra mrtva…

- Da, naši su je našli tek kad su joj došli reći. Nisu još ni znali s kim Barica živi.

Imala je kod sebe samo zdravstvenu.

- Te babe nikud ne izlaze bez zdravstvene.

- Ovaj put je doktori nisu spasili.

- Ili čak obratno…

- Danas je tvoj Majnarić na tapeti.

Ajde, nemam vremena, vidimo se kasnije. Riješi neku križaljku, skuhaj puding, da ne umreš od dosade.

- Crkni.

Oko podne stigne Mišo s cijelom ekipom.

- Idemo mi prvo gore, Đuro, da dečki obrade stan. Ti me čekaj. Poslije slijedi fina obrada.

Policajci odu gore da ovoga puta uzmu otiske, usišu tepihe i pribave eventualne dokaze. Slučaj je sada dobio na težini. Barem jedna od bakica nije umrla prirodnom smrću. To je sad zahtijevalo pravu istragu.

Stanari koji su bili kod kuće znatiželjno su otvarali vrata. Cijela policijska delegacija uđe u stan Kelekićki. Na vrata nalijepe traku. Dvojica su bila u kutama. Dvojica u uniformi i dvojica u civilu. Mišo i njegov šef, Šipek. Došao je osobno pronjuškati ove slučajeve. Zbog velikih zvjerki koje su tu upletene. Sve je bilo puno zgodnije dok se mislilo da su bakice odapele od starosti. Ovo bi moglo na vrat nakopati svakakve probleme.

Drugačije je dok pijani sin zatuče staroga sa sjekirom. Tu je sve jasno.

Obično se i sami prijave. Dođu na policiju plakati. Ili ga pak u roku dva sata prijave susjedi. Ovo je prvi zakučasti slučaj u posljednje tri godine. I još se možda pokaže da je potrebno istraživati i one druge smrti staraca koji su prodali stanove trojki. Svega toga nije trebalo biti, taj Đuro svoj nos gura gdje mu nije mjesto, razmišljao je Šipek. Zapalio je i Mišu. Očito se dosađuje u penziji. Bakice su mogle lijepo počivati u miru. No dobro, sad još taj prokleti nalaz autopsije. Možda se sama zagušila jastukom, možda joj je pao na glavu…

- Šefe, tu smo završili – reče mu kolega forenzičar.

- Dobro, postavite traku, pa odite vi.

Dalje preuzima Mišo.

Ekipa pokupi svoje torbe i nalaze pa odu.

- Odite, šefe, sa mnom do Đure, na kavicu.

- Ne, ne, idem natrag, imam posla.

Sad je sve u vašim rukama, bit ćemo u kontaktu.

- Pročešljat ću zgradu do kraja. Tu mi Đuro može puno pomoći.

- Mmm.

Službeno, Đuro se ne bi smio uključiti u istragu. Zbog toga Šipeku i nije bilo milo otići k njemu na kavu. Time bi priznao da je dao prešutnu dozvolu za to.

Njih dvojica upute se stubama dolje. Đuro je već čekao na vratima.

- Odite do mene, odite – reče im.

- Dečki me vani čekaju, vraćam se s njima – reče Šipek. – Mišo uzima Ford.

- Aha. Dobro, Željko, vidimo se. Šipek pokaže dignuti palac. Kao u stara vremena. Za njihovu ekipu nije bilo nerješivih slučajeva. No, nekad slučajevi i nisu bili komplicirani. Ljudi nisu imali oružja, nije se ubijalo zbog droge, nije bilo toliko kriminalaca.

Nekad se općenito živjelo bolje. Ali, svijet se kreće svojom stazom, ljudska ga nostalgija nikako neće skrenuti s puta, zaključi Đuro. Zato uživajmo u onome što nam je dano. A to su ova sočna ubojstva.

- Kava, konjak? – upita Đuro Mišu kad su se smjestili u kuhinju.

- Daj što daš. Dobro da je barakuda otišao.

- Daj sad ponovi to s nalazom.

- Barica je zadobila udarac u glavu, to može biti od pada. Noge u zrak, a otraga – bum u led.

- A i ne mora.

- Na glavi nema nikakvih tragova nekog drugog predmeta, samo snijeg i led.

- Mogao ju je udariti zaleđenom glavom snjegovića.

- Kod Danice je drugi slučaj. Gušenje.

Jastukom ili slično. Dečki su pobrali sve jastuke iz stana.

- Otisci?

- Ima nešto, ali valjda njihovi. Ili od kakve susjede. Od tvoje prijateljice, moguće. Nitko ne bi bio toliko lud da sve pomno isplanira i onda ostavi svoj potpis.

- Znači gušenje… Najprije Barica, pa onda Danica. Sumnjam da bi se Majnarić i njegovi upustili u nešto tako očito. Dvije u jednoj večeri – reče Đuro.

- I još se zna da su im prodale… Možda se osjećaju dovoljno zaštićeni, gle našeg Šipeka kako je navukao najfinije rukavice za ovu prigodu. Nije to Štef z Kelemena. Dva gemišta i priznaje sve od vrtića.

- A možda je bilo potrebno da se koknu obje, inače bi za drugu morali plaćati dom. A kako je bila konzervirana, mogla je potrajati još dvadeset godinica…

- Ali opet je glupo ubiti ih u istom danu, možda bi Danica zaista odapela od tuge ili nekakvog napada. Ovako, umrijeti i prije nego je saznala za sestrinu smrt… Čudno malo.

- Baš čudno. Jedino ako nisu nekoga ucjenjivale. Pa je Barica krenula na sastanak, a ovaj se odlučio srediti obje u šusu. Daj, hoćeš još jedan?

Kuhinja je već bila sva u nikotinskoj maglici. Đuro je popušio pola kutije dok je čekao Mišu.

- Daj jedan na brzinu, pa idemo redom po zgradi. Taman obiđemo penzionere dok se ne vrate ostali s posla.

- Imam tu jednog malog, preko u susjedstvu, koji je možda nešto vidio – pokaže Đuro glavom u pravcu susjednog stana.

- Da? - Od ovih Okaneka prijeko. Ti su se klinci igrali na livadi baš kad je prolazila Barica. Za njom je, kao, išao neki čovjek.

- S ogromnim nožem.

- Ma ne čini mi se baš da mali izmišlja.

- I, što je bilo dalje?

- Ništa, Barica i taj otišli su dalje u pravcu mjesta gdje je Barica nađena.

Bio je mrak pa klinci nisu dobro vidjeli.

Ali ja sam razgovarao s ovim mlađim.

Kasnije bi bilo dobro ispitati najstarijeg, Juru. Kad se vrati iz škole.

- Kako ti kažeš. Nikad se ne zna kod tih klinaca… – složi se Mišo.

- Jesi ispipao nešto o trojki?

- Baš ništa sumnjivog. Sve legalno.

Barem ono dostupno. Majnariću je prije par godina umro pacijent, tu je nastala halabuka, ali to se događa svim doktorima.

- Da, sjećam se takvog nečeg.

- Vincetić ga mulja, ali u poslovnom smislu. Habunek, sve po zakonu. Imaju love k’o blata. U posjedu su raznih nekretnina, imaju jedanaest stanova.

- Fiju, dobro im ide.

- Nekoliko stanova su prodali, nekoliko kupili, pletu ga i motaju, ali u okvirima zakona.

- Ja čak mislim da kad bi se ta trojka odlučila na ubojstvo, onda bi koknuli kakvu krupniju ribu. Nešto isplativije.

- Da, vidjet ćemo. Možda su zaista mislili da se nitko neće obazirati na ove starce. Niti išta istraživati. Idemo mi lagano…

- Mogli bi prvo do Dragice, moje prijateljice, kako kažeš. Ima jezičinu, možda je nešto iskopala.

- Pokret.

- A, evo i vas – Dragica je bila sva zarumenjena od uzbuđenja. Čak dva inspektora! Đuro ih upozna, izbjegne čaj od metvice, odbije pivo i prijeđe na stvar.

- Nemamo puno vremena, moramo obići dosta stanara. Imate kakvih novosti?

- Danas smo se tu okupili kad je policija otišla. Dobro da doktora Majnarića nije bilo. Svima nam je čudno to s prodajom stanova. Rodekica čak pozna jednu iz četrnaestice koja im je isto prodala.

- Da? Još je živa?

- Je, živa je – nasmije se Dragica.

- Koja je to? – Mišo je bio spreman s blokom.

- Žugec. Viktorija Žugec. Treći kat u četrnaestici. Znam je iz viđenja. Iz crkve. I muž joj je pokopan blizu mojega.

- Dobro, ima kakvih drugih novosti?

– upita Đuro.

- Ne, to smo raspravljali i nagađali, ali nismo došli do nikakvog zaključka.

Razmišljali smo jesu li ipak imale nekoga tko bi nešto naslijedio, ako se imalo što.

- Nije se imalo – reče Mišo. – I nije bilo familije.

- Da, zato su i prodale nepoznatima.

- Nego, Dragice, vi ste ih bolje poznali od mene, bliže i stanujete, kakve su one zapravo bile osobe?

- Stare kokoši. Uvijek srdite na sve i svakoga. Kruh im je pretvrd, mlijeko prestaro, penzija premala, grijanje preslabo, političari kradu, na televiziji samo nemoral, mladi neotesani, starci podmukli, i tako dalje. Za sve su imale kritiku i ništa im nije pasalo. Ali, sve u svemu, lijepo su živjele.

- Možda su znale nešto o nekome…

- Tko? Barica? Onda bi to začas saznala i cijela zgrada!

- Dakle, prvo bi rekla sestri… – doda Mišo.

- Možda je onako izjurila jer je nešto saznala – reče Đuro.

- Očito ne o Majnariću, inače bi mu direktno zakucala na vrata. Valjda o onoj drugoj dvojici.

- Hmm. Dakle, može se reći da je bila pomalo nagla?

- Je, to da. Stalno se išla svađati u dućan i uvijek je smatrala da je u nečemu zakinuta. Kad sam zadnji put bila kod nje žalila mi se zbog cifre koju plaća za čistačicu. Smatrala je da bi trebala plaćati samo za jednu osobu budući da joj sestra ne izlazi. No istina je da

već godinu dana ne plaća ni za jednu.

Jednostavno ne otvara. Mislim, nije otvarala.

- Dakle, dobro su se zaključavale.

- Kad su bile obje doma. Kad je Barica nekud izašla, obavezno je ostavila otključano. U slučaju da joj sestri pozli, ili da izbije kakav požar ili slično, da se može do nje.

- Nije sestra bila u kolicima?

- Većinom je bila na krevetu. Teško ju je bilo stalno premještati. Patronažna ju je prala jednom tjedno. Jedna mlada, iz doma. Sad hodaju i po kućama.

- Ali velite da su ipak naumile i same otići u dom.

- Da, s Danicom je već postalo strašno teško.

- Nisu vam ništa posebno pričale kad ste bili kod njih, nikakve senzacije?

- Jedina senzacija je bilo sniženje mesa u Konzumu. Ali im je bilo premasno.

Najradije bi ga bile vratile.

- To je onda to – reče Mišo. – Odosmo dalje.

- Ako nešto saznate, dolje sam – reče Đuro.

Na hodniku Mišo teško uzdahne.

- Ovo je krvav posao. Toliki besmisleni razgovori. I uvijek se na kraju pokaže da je bila važna nekakva sitnica. Koja ti obavezno promakne.

- Možda da pripazimo na tu staru, Žugec, kako ono…

- Viktorija. Sumnjam da bi se sad netko nešto usudio.

- Barem da porazgovaramo s njom.

- Budemo, možda sutra. Danas smo u tvojoj rezidenciji. Onda, kamo, kuda?

Lijevo ili desno?

- Idemo tu prijeko do Selićke, ona je u penziji.

Gospođa Selić bila je kod kuće. Upravo se vratila od kćeri. Ništa nije vidjela, sa staricama se nije družila, živjela je sama, o prodaji stanova nije imala pojma.

- Velite, prodale su stan uz doživotno pravo? Zanimljivo. Kome to točno? Đuro objasni.

- I još k tome, mogle su i u dom. Vidiš, interesantno. To bi se i meni isplatilo, kraj moje kćeri i njezine dječurlije ne mogu se nadati nekakvoj njezi pod stare dane…

- Dakle, i vi biste im prodali?

- Pa da, samo da sam to znala. Može se to još uvijek?

- O tome ćete se morati sami raspitati – Mišo je već ustajao.

- Ne bojite se da biste mogli završiti kao i naše susjede? – upita Đuro.

- Ma niti govora. Naš gospon Majnarić? On da se upusti u takvu gadariju?

Hodite, molim vas!

Inspektori izađu. Selićkin stan bio je odmah do stana Kelekić.

- Nitko nije dirao traku – primijeti Đuro.

- A što bi se imalo unutra tražiti?! Da pozvonimo odmah Majnariću?

- Nema ti sad njega. Tek je dva.

- Tko je onda kod kuće?

- Možemo na kat ispod. Jer tu gore su ti, znači, Majnarići, Kelekićke, Dragica, Selićka, Mališa i Ivičići. Svi ti ovi drugi rade.

- Dobro, spuštamo se.

Na katu ispod doma su bili samo Batek i mladi Šimek. Batek je pakirao stvari u kutije. Selio se u Dubrovnik.

- Eto, i ja ću prodati stan, ali ne našem susjedu, ha, ha, ha! Po pravoj cijeni.

Znate, moja žena je iz Dubrovnika.

Ona je već otputovala. Autobusom.

Ja sam unajmio kombi zbog stvari.

Većinu ove starudije vozim u gorice.

INES HRAIN (1967, Zagreb) pripada novijoj generaciji hrvatskih pisaca i na književnoj sceni prisutna je više od deset godina. Piše romane (Najdeblja, Kolagen, Sjajni je bal, Pusti otok, Švedska grenčica), urbanog, modernog i prepoznatljivog stila, koje je čitalačka publika sjajno prihvatila.

Po zanimanju je diplomirana učiteljica te je autorica brojnih dramskih tekstova za djecu.

Nešto malo tehnike i robe putuje sa mnom za Dubrovnik.

Vidjelo se da je ovaj bračni par bio prilično dobrostojeći.

- Imam i brata u Australiji. Žena i ja planiramo se zapravo preseliti tamo.

Samo da sredimo nekretnine. Tamo je toplije, ugodniji je život.

- Ima puno muha – ubaci se Mišo.

- Baš u njegovom kraju nema, već sam ga posjetio nekoliko puta, sa ženom.

Strašno nam se dopalo. Kad prodamo ovo svoje, mogli bismo čak tamo kupiti kakav mali ranč.

- Krasno – Mišo je već pospremao bilježnicu. – O našim susjedama ne znate ništa?

- A ne, nismo se mi s njima družili.

Stanovale su točno iznad nas, ali kao da je bio prazan stan. Nikad nikakvog glasa ni buke. Nisam ni znao za njih.

- I ništa niste primijetili? – pokuša još Đuro. – Niste vidjeli Baricu onog dana kad je nastradala?

- Kojeg dana? Ne znam točno.

- Prekjučer navečer.

- Ne znam, možda i jesam. Sretali smo se ponekad kad je išla u nabavku. Zbilja se ne sjećam.

- Onda je to sve. Zasad – zaključi Mišo.

Oni odu pozvoniti na druga vrata.

Mladi Šimek se upravo iskobeljao iz kreveta. Noćna ptica.

- A, policija. Što je sad opet?

- Već vas je netko posjetio? – upita ga Mišo.

- Svako malo ste mi na vratima. Da čujem, brzo, imam posla. „Oj, krevetu, čudna spravo, pozdravljam te, zdravo, zdravo!“ Đuri sine ova smiješna pjesmica.

- Točno, često ste imali posla s nama – zauzme Mišo ozbiljan stav.

- No ovoga puta radi se o ozbiljnijoj stvari. O ubojstvu vaših susjeda.

- Ne zanimaju me te ćorave babe. Ako mislite da sam ih koknuo, tu se varate.

- Možda da uđemo? Prehladit ćete se u potkošulji.

- Ajde, ulazite.

Razgovor se nastavio u kuhinji. Hrpa neopranog suđa, stolci prekriveni robom, pod mastan i pun prašine. Dvije vreće neiznesenog smeća.

- Ovako vam je ugodnije, ne? Sjednite!

– naceri im se Šimek i zavali se u jednu stolicu preko sve robe.

- Zašto velite ćorave? – upita ga Mišo.

- Tko je ćorav?

- Rekli ste da vas ne zanimaju te ćorave babe. Na koga ste točno mislili?

- Na sve te metuzaleme iz naše zgrade.

Ova Dragica iznad mene, trebala bi si naći kakvog frajera, a ne da se brine o tuđim poslovima. E pa ona vam je ćorava, jednom mi je banula u stan, bez kucanja, direkt u sobu. A bio sam s curom.

- Da? - Kao, zabunila se. Fulala kat. Ma kužim ja nju, živo ju je interesiralo tko je to kod mene. No, nažalost, nije prepoznala curi guzicu! Ha, ha, ha! Bila je crvena k’o paprika!

- Jeste li susreli koju od susjeda Kelekić tog dana kad su preminule?

- Prekjučer? Hm… Da razmislim. Ne, nisam. Mislim da sam prekjučer zaglavio s kompićem iz rata već oko podne.

Vratio sam se u sitne sate.

- Kompić to može potvrditi?

- Aha! Već trebam i alibi! Može, ali bolje da ga ne dirate. Lako se uzruja čovjek.

- A ima razloga?

- Imao bi kad bi mu policija banula na vrata. No, ovako. Bili smo u par krčmi, mnogi bi vam to mogli potvrditi. Ja vam nisam koknuo babe. Uostalom, kakve bih imao koristi od toga?

- Znači, niste ih vidjeli tog dana i niste primijetili ništa sumnjivog?

- Sumnjivog? Što tu ima biti sumnjivo?

Jedna je pala na ledu, nije? Druga odapela od infarkta, ne?

- Ne, druga je ugušena.

- A, ne. To mi ne možete natovariti.

Ja narkoman nisam. Sigurno je ne bih zadavio radi dvadeset kuna koliko je možda imala doma. Ja imam svoju penziju, dovoljno veliku…

- Nitko vas ne optužuje. To je zasad sve.

Možda se još vidimo.

- Ne sumnjam.

Nastavak u sljedećem broju

S raznih strana

6. kolovoza 2019., br. 794 || Regionalni tjednik

31

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA - OKO ČETVRTKA MOGUĆI PLJUSKOVI Tijekom utorka i srijede sunčano i vruće. Temperatura zraka će biti oko 30 Celzijevih stupnjeva ili nekoliko stupnjeva viša. U četvrtak očekujemo porast naoblake, a zatim su mogući kiša ili grmljavinski pljuskovi. S njima će krajem dana doći i osvježenje. Prije te promjene bit će dosta teško i sparno vrijeme uz nepovoljnu biometeorološku situaciju. U petak bi se vrijeme opet moglo vratiti na ljepše. Djelomično sunčano i malo ugodnije, ali nestabilno pa je moguć jak razvoj oblaka uz lokalni pljusak s grmljavinom. Temperatura zraka ujutro će biti malo ispod dvadesetke, sredinom dana između 26 i 29 Celzijevih stupnjeva, a bioprognoza bolja i zdravija. Subota nam donosi suho i većinom sunčano vrijeme. Nakon ugodno svježeg jutra tijekom dana će opet malo zatopliti pa ćemo možda uhvatiti okruglih 30 stupnjeva u hladu. Ponegdje je sa subote na nedjelju

moguć nekakav pljusak. Nedjelja se čini lijepa uz uglavnom suho vrijeme i puno sunca. Jutro će biti ugodno, a najviša dnevna temperatura mogla bi opet malo preko 30 Celzijevih stupnjeva, dakle bit će vruće. Ponedjeljak nam donosi vrućinu i sparinu, a zatim bi mogla doći i neka promjena vremena oko utorka ili srijede. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža.

Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 08001234, prognoza izrađena 5.8.)

TJEDNI HOROSKOP BIK

OVAN

Bit će puno novih projekata i suradnji, uglavnom, puno novih mogućnosti. Sve u svemu, krećete u osvajanje novih poslova, što će vam donijeti puno zadovoljstva, a i materijalne koristi. Samo nemojte odustajati, jer na neke okolnosti nećete moći utjecati! U ljubavi izbjegavajte probleme i rješavajte ih odmah čim se pojave. Najveći problem je što ste i vi i partner tvrdoglavi i nijedno ne želi popustiti. Malo tolerancije i razumijevanja ne bi škodilo. Onima koji su željni avanture, želja će se ispuniti!

Zdravlje – osjećat ćete se puno bolje.

U ovom periodu mogli biste zaključiti neki novi posao ili pokrenuti novu, vrlo zanimljivu suradnju i tako ostvariti svoje želje.

Izgleda da vam se konačno pokreću poslovi koji su mjesecima stajali, ali pripremite se na dugotrajniju igru živaca. Možda i nećete biti najsretniji sa suradnicima, ali morat ćete surađivati, pa što prije to shvatite, bolje za vas. Financije vam se popravljaju.

U ljubavi pokušajte zadržati mir i sve rješavajte razgovorima. Tvrdoglavost vas neće odvesti nikamo. Zdravlje – problemi s grlom i infekcijama.

RAK

Nove poslovne mogućnosti su na vidiku, a vi ste puni snage i energije. Ambicije su vam velike i spremni ste na sve samo da uspijete, pa čak i na kompromise sa suradnicima, što se rijetko događa. Svjesni ste da ste pred velikim promjenama. Neće sve baš ići glatko, bit će i teških trenutaka, ali općenito, ovo je vrijeme koje biste trebali iskoristiti. U ljubavi ponovno se javljaju trzavice i nesuglasice koje su već postale vaša svakodnevica, pa se pokušajte barem jednom prilagoditi partneru. Slobodni, razmislite o trajnoj vezi i jeste li spremni za nju! Zdravlje – pad imuniteta.

VAGA

Kad tinejdžeri pobjegnu od kuće, roditelji brzo alarmiraju sve prijatelje, znance i institucije ne bi li što prije našli odbjeglo dijete i ne bi li riješili razlog bijega. Ta zašto bi dijete uopće bježalo od kuće, od doma, od roditeljske ljubavi, od sigurnosti koju pruža obitelj? Najčešće je uzrok bijega nezrelost djeteta popraćena željom da iskusi malo slobode, a takve avanture često završavaju pogubno. U 139. psalmu čitamo nešto slično:

pa se naselim moru na kraj, i ondje bi me ruka tvoja vodila, desnica bi me tvoja držala.

“Kamo da idem od duha tvojega i kamo da od tvog lica pobjegnem?

Ako se na nebo popnem, ondje si, ako u podzemlje legnem, i ondje si.

Reknem li: »Nek’ me barem tmine zakriju i nek’ me noć umjesto svjetla okruži!« – ni tmina tebi neće biti tamna: noć sjaji kao dan i tama kao svjetlost. “ (Ps 139:7-12)

Uzmem li krila zorina

Većina ljudi bježi od Boga,

Mladen Dominić Kristova Crkva

skrivaju se, ne žele biti u Božjoj blizini. Žale biti slobodni, a u stvari su robovi raznih vrsta grijeha: zloće, psovanja, požude, ogovaranja, prijevare...

Mnogi su sakriti u najtamnijim mjestima svojih srdaca. Tako su usamljeni, prestrašeni, bez ljubavi i bez budućnosti. Ali i tamo ih Bog želi dotaknuti.

Ni jedan grijeh nije za Boga pretaman, već Božja svjetlost ulazi u tamu ljudskoga srca, rasvjetljava ga i Bog je kadar maknuti bilo kakav grijeh iz tvojega i mojega srca. Tako osoba ponovo biva u Božjoj blizini, u radosti, miru i veselju.

Gdje si ti? Bježiš li od Boga ili si u njegovoj blizini? prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Kristova Crkva Varaždin Vilka Novaka 48f www.kristova-crkva.hr

Posao cvjeta i završavate poslove koje ste započeli. Rješavate sve što je iz nekog razloga zapelo ili bilo na čekanju. Trenutno ste u fazi kada mirno možete započeti nove poslove, pa čak razmislite i o promjeni firme. Financijski ste stabilniji, ali ipak pripazite koliko trošite. Ljubavna situacija vam je relativno dobra i stabilna. Pokušajte vrijeme koje provodite s partnerom učiniti što ljepšim, premda je upitno koliko ćete imati vremena jedno za drugo. Zdravlje – uglavnom dobro!

STRIJELAC

(22. 11. - 21. 12.)

(23. 10. - 21. 11.)

U poslu činite sve da učvrstite svoje pozicije jer ste se za njih teško borili. Otvaraju vam se nove poslovne mogućnosti, a to bi vas moglo ojačati. Prilika će zaista biti puno i znat ćete ih iskoristiti. Sve će to biti vrlo naporno i iscrpljujuće, ali uspjet ćete probleme riješiti na način koji vama odgovara. Ljubav – bit ćete vrlo nestrpljivi i netolerantni prema partneru, sa željom da svoj život okrenete u drugom smjeru.

Nemojte se žuriti s odlukama jer mogli biste gorko požaliti. Zdravlje – nemojte se previše iscrpljivati.

U poslu startaju i neki novi poslovi koje ste dugo priželjkivali. Očekuje vas puno posla i dosta ulaganja, ali će i rezultati svega biti veliki. Neće vam biti lako, puno ćete toga morati završiti u hodu, čak možda i mijenjati planove, pa ćete biti jako nervozni.

Ljubavna situacija postaje nešto napetija, pa ako možete, više vremena provedite s partnerom. Slobodni će ući u vezu za koju će misliti da je to ono pravo, ali vrlo će brzo shvatiti da su pogriješili i da to nije prava osoba za njih. Zdravlje – obratite pozornost na grlo. Skloni ste prehladama.

VODENJAK

JARAC

KAMO DA POBJEGNEM?

DJEVICA

(23. 8. - 22. 9.)

ŠKORPION

RIBE

(20. 1. - 18. 2.)

(22. 12. - 19. 1.) Što se posla tiče, došlo je vrijeme za promjene, a i konačno ćete moći pokazati sve svoje mogućnosti. To će zaista biti velik pomak na vašem poslovnome nebu i značit će sigurniju poslovnu budućnost. Bit ćete pod stalnim pritiskom i imati jako puno posla, no iz svega toga vrlo ćete se spretno izvući. Odnos s nadređenima i kolegama postat će znatno bolji. Financijski ćete biti bolje nego dosad. U ljubavi uglavnom mirno, no povremeno će biti i lošijih dana, ali sve ćete to uspješno rješavati. Zdravlje – pad imuniteta.

Na poslu ćete konačno uspostaviti kvalitetnije odnose sa suradnicima, no još su uvijek mogući problemi s pretpostavljenima jer očito niste sve odradili onako kako je trebalo. No unatoč tomu će se obveze svakodnevno povećavati, a financijski efekti bit će vrlo dobri. U ljubavi lijepo i stabilno vrijeme se nastavlja, pa nemojte provocirati partnera. Slobodni pripadnici znaka i dalje su potrazi za pravom ljubavi.

Samo nastavite, nemojte se umoriti, jer suprotni spol misli da ste neodoljivi.

Zdravlje – kako kada, dosta nestabilno.

(23. 7. - 22. 8.)

(23. 9. - 22. 10.)

U ovom vas periodu očekuje dosta problema s financijama, no vi ste borac, pa ćete se za svoj status znati izboriti. Ipak vas očekuje dosta problema, kako za poslovnu, tako i za materijalnu sigurnost.

Prilika za zaradu će sigurno biti, to nije upitno, ali očekuju vas problemi, a možda i neočekivani gubici. U ljubavi su moguće manje oluje poslije kojih ćete zaključiti da je mir ipak najbolji. Slobodni će biti skloni brzim zaljubljivanjima i avanturama, pa gotovo sigurno novi ljudi ulaze u vaš život. Zdravlje – često ćete biti umorni.

(21. 5. - 20. 6.)

LAV

(21. 6. - 22. 7.)

U poslu je stabilna situacija i zasad se osjećate prilično sigurno. No neke se stvari događaju mimo vas, pa pripazite, jer to se odnosi na financije. Ipak, unatoč tim manjim neprilikama, uspjet ćete ostvariti nove poslovne kontakte, a i poslovna putovanja vrlo su vam izgledna. Oni koji su bez posla u ovom bi ga periodu mogli naći.

Ljubavna situacija vam je dobra i mirna i trebali biste što više vremena provoditi sa svojim partnerom. Zdravlje vam je vrlo solidno, samo malo više pozornosti obratite na svoju prehranu.

BLIZANCI

(20. 4. - 20. 5.)

(21. 3. - 19. 4.)

U poslu vam je nužno potrebna promjena jer su vam živci sasvim pri kraju. Pred vama je naporan period, ali konačnim biste rezultatima mogli biti zadovoljni. Bit ćete zabrinuti i zbog financija jer su neke obveze došle na naplatu i mogli biste se naći u velikim problemima. Možda ipak pronađete spasonosno rješenje. U ljubavi također niste baš najbolje. Bit će trzavica i neslaganja s partnerom, a slobodni pripadnici znaka htjeli bi sačuvati svoju slobodu i biti u vezi. To ipak nije moguće, pa bi sve moglo završiti i razlazom. Zdravlje – relativno dobro.

(19. 2. - 20. 3.)

Posao vam dobro napreduje, a vi uporno želite saznati što to suradnici od vas stvarno očekuju, pa dobro proanalizirajte sve informacije koje dolaze do vas. Moglo bi se dogoditi da netko od suradnika neće poštivati dogovore, a to bi vam moglo stvoriti nove probleme i zakomplicirati cijeli posao. U ljubavi vam se čini da vas partner sve češće opterećuje stvarima koje su nevažne.

No nemojte prigovarati, jer ni vi niste ispunili sva svoja obećanja, pa je dobar dio krivice i na vama. Zdravlje vam je prilično solidno!

ZA TAROT KARTE NAZOVITE tel.: 097/786-7053

IMPRESSUM UPRAVA Sandra Vlahek GLAVNI UREDNIK Goran Mališ, urednik@regionalni.com NOVINARI Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Josip Novak, jnovak@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Ivan-Goran Herman, igherman@regionalni.com Sandra Županić, szupanic@regionalni.com Martina Lončar Petrinjak, mlpetrinjak@regionalni.com FOTOREPORTER Ivan Agnezović, foto@regionalni.com GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Mirta Brozičević, mirta@regionalni.com Željka Biškup, zbiskup@regionalni.com

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Anina 11, 42000 Varaždin

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

SURADNICI Denis Peričić Dalibor Flajpan PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 MALI OGLASI: Ljiljana Simić ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) Radno vrijeme za stranke: pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri, čet: 7,30 - 15 h, pet: 7,30 - 14,30 h

MARKETING: Tel. 042/290-778 Tel. 042/290-781

MALI OGLASI, ZAHVALE I SJEĆANJA: Tel. 042/290-774

GIT d.o.o.

Vatroslava Lisinskog 6, Tel 042/211-877 Radno vrijeme: PON – PET: 7-20 sati SUB: 7 – 14 sati IVANEC Poljodom Gospodarska 2 Voćarna Bagrem Trg hrvatskih ivanovaca 9a LUDBREG Cvjećarnica Ruža Petra Krešimira 19, Radno vrijeme: od 7 do 16 h NOVI MAROF Benjak Remetinec 290 LEPOGLAVA Cvjećarnica Bagrem Hrvatskih pavlina 3a Tiskara Vjesnik

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 6. kolovoza 2019., br. 794

UŠR STAŽNJEVEC POBJEDNIK SEOSKIH IGARA U SALINOVCU Društvo za športsku rekreaciju Salinovec je u nedjelju, 4. kolovoza, organiziralo 35. Seoske igre starih spor tova. Natjecalo se sedam ekipa, a iako je vladala prijateljska atmosfera, tijekom natjecanja nije bilo šale i ekipe su dale sve od sebe da pobijede.

Natjecatelji su se zaista dobro pripremili jer najbrža trojka slaže plug za manje od 15 sekundi, a četiri natjecatelja pretrče stazu na štulama za manje od minute.

Snagu i okretnost natjecatelji su pokazali još u sportovima poput penjanja na stup, nošenja košare

na glavi, bacanja kamena s ramena, potezanja užeta za žene i muškarce i drugih. Ekipe obvezno prate i vrlo strastveni navijači.

Nakon cjelodnevnog natjecanja pobjeda je pripala UŠR-u Stažnjevec, drugi je bio DŠR Lančić-Knapić, a treći USR Kaniža.

Uvijek atraktivna natjecanja u starim sportovima

U ČAKOVCU ZAVRŠILO PORCIJUNKULOVO

Rozga, Šuput, Hari Mata Hari i Plavi orkestar okupili tisuće!

Razni tradicijski zanati, koncerti, predstave, ulični svirači, akcije, igraonice i radionice privukli su brojne posjetitelje iz cijele Hrvatske i inozemstva PIŠE: MARTINA LONČAR PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

U nedjelju, 4. srpnja, završilo je šestodnevno čakovečko Porcijunkulovo, najveća međimurska kulturno-turistička manifestacija. Uz zanimljivu ponudu tradicijskih zanata, na kojima su nastali temelji Porcijunkulova, manifestacija nudi i bogat program koncerata. Tako su u zabavnom dijelu programa publiku uveseljavali Jelena Rozga, koja je velikim koncertom prvog dana otvorila Porcijunkulovo, a zatim Maja Šuput, Hari Novina Mata Hari, Las Vegas ovogodišnjeg Show i Porcijunkulova Plavi orkebila je Vino-Grad, star, svijet međimurskih čije su sjetne najm lavina s raznovrsnom melođih do enogastronomskom d ije zanajstaritvorile jih. Za maponudom ovo go d i š lišane su bile nju manifeorganizirane staciju. brojne igraonice i Porcijunkulovo je nuradionice, a tradicijski dilo za svakog ponešto – od dio s očuvanjem kultur-

ne baštine upotpunili su nastupi brojnih kulturnoumjetničkih društava. Novina ovogodišnjeg Porcijunkulova bila je Vino-Grad, svijet međimurskih vina s raznovrsnom enogastronomskom ponudom. Uza sve navedeno, brojne predstave,

KARIKATURA

Nastavljena tradicija proslave blagdana sv. Ane u Ulici Vilka Novaka Već više od stotinu godina, prema predaji stanovnika varaždinske Ulice Vilka Novaka, pred kipom sv. Ane svake godine 26. srpnja slavi se blagdan svetih Ane i Joakima, spomendan roditelja Blažene Djevice Marije. Ranijih je godina to bio samo običaj koji su njegovali građani ove ulice kićenjem kipa sv. Ane cvijećem i prigodnom molitvom. Odnedavno vlč. Stjepan Najman, župnik Župe sv. Nikole, najstarije župe u Varaždinu, za Anino organizira i euharistijsko slavlje. Ove je godine broj sudionika proslave,

na radost organizatora, narastao na oko 150 štovatelja sv. Ane, pa domaćini vjeruju da su razlozi tomu izgradnja i useljenje novih obitelji u oko 480 novih stanova u Ulici Ive Mikaca i novootvorenoj Ulici grada Koblenza. Misno slavlje kod kipa svete Ane predvodio je vlč. Silvio Košćak, vikar Župe sv. Nikole, u koncelebraciji s Vjekoslavom Kocijanom (OMF) i Alexandreom Djivoedom, svećenikom iz Benina, uz pjevački zbor i tradicionalnu pratnju Ivana Jaklina na orguljama.

ulični svirači, akcije, prikazi i prezentacije privukli su mnoštvo posjetitelja iz cijele Hrvatske, ali i inozemstva.

Nezaobilazno je bilo i fotografiranje ispod već tradicionalnih šarenih kišobrana u Ulici kralja Tomislava, tzv.

Ulici kišobrana.

crta: Željko Pilipović