RT 795

EUROPSKO EKIPNO PRVENSTVO NA “SLOBODI“

Varaždin dva dana živio vrhunsku atletiku Str. 20.

Regionalni VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

Tjednik

Plus

40.000 primjeraka

Besplatan primjerak | Broj 795 | 13. kolovoza 2019. | ISSN 1846-8969 | www.regionalni.com Str. 7.

OPASNA SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA NEPOŽELJNA NA JAVNIM POVRŠINAMA

AGLOMERACIJA VARAŽDIN

Zbogom smradu koji je godinama dolazio iz smjera pročistača Str. 4.

Hoće li uskoro Varaždin postati grad bez pesticida?

Str. 2. i 3.

USPJEH LETICIJE OREŠKI

Mlada Varaždinka ponosi se hrvatskom i francuskom diplomom Str. 9.

2

Aktualno

Regionalni tjednik || 13. kolovoza 2019., br. 795

NA SNAZI PONIŠTENJE RJEŠENJA ZA BALE

AKTUALNO

Visoki upravni sud poništio je sporno rješenje Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave presudom koju je donio 3. srpnja povodom tužbe Grada Varaždina protiv DKOM-a, uz Zajednicu ponuditelja CE-ZA-R d.o.o. Zagreb, Komunalac Davor d.o.o. Davor i Eko-flor plus d.o.o Oroslavje.

Tužbom je Grad Varaždin tražio da se oglasi ništavnim Rješenje Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave

od 24. travnja 2019. godine, ispravljeno 4. lipnja, kojim je DKOM bio poništio Odluku Gradskog vijeća Grada Varaždina o stavljanju izvan snage Odluke o odabiru Zajednice ponuditelja kao najpovoljnijeg ponuditelja za obavljanje komunalne djelatnosti za odlaganje baliranog miješanog komunalnog otpada s područja Grada Varaždina, a koji dio tužbenog zahtjeva je usvojen u korist Grada Varaždina.

Visoki upravni sud, odlučujući o tužbi Grada Varaždina, donio je rješenje kojim se odluka DKOM-a ukida. Koncesija je stoga sada opet – nevažeća.

Sud je odlučio žalbu Zajednice ponuditelja, koja je bila upućena DKOM-u i koja je bila pozitivno riješena, sada kao tužbu proslijediti nadležnom Upravnom sudu u Zagrebu. Grad Varaždin, s druge strane, tražio je da se ta žalba odbaci.

ŠTETE LI DJECI PESTICIDI KOJIMA SE TRETIRAJU PARK

Zaštita bilja na varaždinskim površinama treba se provoditi sam

Gradski vrtlari na javnim površinama sade drveće i grmlje koje vrstom i ciljanim uzgojem te podvrstom i rodom već u rasadnicima uglav budućnosti neotporne ukrasne vrste poput šimšira namjeravaju zamijeniti sličnima koje su manje ili uopće nisu podložne napadu štetnika

PROIZVODNJA BEZ SREDSTAVA ZA ZAŠTITU BILJA

Varaždin uskoro grad bez pesticida?

U gradu Varaždinu je mali dio poljoprivrednih površina koje se intenzivno obrađuju i na kojima se primjenjuju opasna sredstva za zaštitu bilja (SZB). Većim dijelom su u gradu zastupljeni mali vrtovi i voćnjaci u kojima se ne primjenjuju velike količine sredstava za zaštitu bilja. Na vrtovima i okućnicama se najčešće provodi integrirani pristup zaštiti bilja, uz primjenu ekoloških sredstava za zaštitu bilja koja nisu štetna za ljudsko zdravlje, ističe dr. sc. Mara Bogović, mag. ing. agr., voditeljica Službe za stručnu podršku Ministarstva poljoprivrede u PJ Varaždin.

Nužan oprez

– Što se pak tiče zaštite javnih površina, trenutno postoje određena SZB koja se mogu koristiti na njima uz poštivanje principa održive uporabe pesticida. To je kontaktno-sistemični herbicid na bazi flazasulfurona koji ima dozvolu za tretiranje jednogodišnjih i višegodišnjih korova, a koji se prema dosadašnjim istraživanjima pokazao manje opasnim za pčele i korisne kukce i prihvatljiv za integriranu proizvodnju. Sve više se kao herbicid počinje koristiti pelargonska kiselina, koja spada u organske kiseline i koja prema dosadašnjim istraživanjima nije opasna za zdravlje ljudi niti za okoliš – naglašava ova stručnjakinja i napominje da se u poljoprivrednoj proizvodnji sve više primjenjuju i drugi preventivni načini zaštite bilja, primjena korisnih kukaca, primjena različitih biostimulatora za jačanje imuniteta biljaka, primjena ekoloških SZB-a, kao i mehaničko i termičko uništavanje korova.

Zaštitu od bolesti i štetnika na javnim površinama smiju provoditi samo tvrtke koje su ovlaštene kao profesionalni korisnici za profesionalne namjene, i to samo SZB koja imaju dozvolu za tu namjenu. Takvi načini zaštite bilja na javnim površinama se ne provode često, nego samo iznimno, kod jačeg napada koji može predstavljati opasnost za veću biljnu populaciju na javnim površinama, ili čak za propadanje

cijelih parkova i nasada.

– Općenito, tendencija EU-a, kao i svih njezinih članica, je značajno smanjenje primjene opasnih sredstava za zaštitu bilja, koja je regulirana uredbama, direktivama i drugim podzakonskim aktima pojedinih država članica EU-a. Spomenuto zakonodavstvo regulira registraciju tih SZB-a, kontrolu njihove primjene te kontrolu ostataka pesticida u hrani, a sve u cilju visoke razine zaštite ljudskog zdravlja i okoliša. Isto tako su sve države članice morale donijeti svoje nacionalne akcijske planove (NAP) u kojima su predviđeni nači-

Herbicidi na bazi glifosata nemaju zamjenu, pa je upotreba produžena do 2022. godine ni i ciljevi smanjenja primjene SZBa i njihova štetnog djelovanja na ljudsko zdravlje i okoliš. Također su definirani rokovi za realizaciju tih ciljeva, a to su: edukacija poljoprivrednih proizvođača o pravilnoj primjeni SZB-a, izrada FIS baze (Fitosanitarni informacijski sustav), u kojem se nalaze samo registrirana SZB koja se u Hrvatskoj smiju koristiti, kao i proizvođači koji ih koriste (samo onda kada moraju i samo u onim količinama koje su dozvoljene), evidencije o primjeni SZB-a, podizanje svijesti javnosti o opasnostima nepravilne primjene SZB-a, kontrola i inspekcijski nadzor opreme (prskalica) koje se koriste u primjeni SZB-a, pravilno zbrinjavanje opasne ambalaže, zaštita vodotokova i ograničena primjena u naseljima, kao i poticanje primjene ekoloških SZB-a i integrirane proizvodnje i zaštite bilja – pojasnila je Bogović.

Posljednjeg desetljeća je zbog navedenih razloga zabranjena upotreba velikog dijela SZB-a.

Neka SZB koja su ranije korište-

na su potpuno ukinuta, neka su dobila ograničenja na određeni broj primjena ili na određeni rok, a neka imaju zabranu primjene u vrijeme cvatnje radi pčela i ostalih korisnih kukaca.

Ima i kancerogenih

– Okvirno se može reći da je do sada zbog navedenih zabrana prepolovljen broj SZB-a koja se smiju koristiti u poljoprivrednoj proizvodnji. Također se već duži niz godina vode rasprave o ukidanju herbicida na bazi glifosata, za koji se sumnja da ima kancerogeno djelovanje na ljudsko zdravlje. EU je raspravljala o njegovu ukidanju, ali s obzirom na to da trenutno nema konkretne alternativne metode, odnosno njegove prihvatljive zamjene, ipak je donesena odluka da se dozvola za primjenu glifosata produži do 2022. godine. Moramo svakako uzeti u obzir da svi naši poljoprivredni proizvođači, koji u stvari proizvode hranu za sve nas, moraju zadovoljiti sve te visoke standarde. Prije svega moraju proizvesti kvalitetan i zdrav proizvod, lijepog vizualnog i zdravstvenog izgleda, sa što manje ostataka pesticida. Svi mi želimo jesti proizvode bez pesticida, a često nismo svjesni koliko rada i muke treba uložiti da bi se dobio takav proizvod, naročito uz ovakve klimatske promjene zbog kojih se svake godine na biljkama sve više pojavljuju nove bolesti i štetnici. Uz sve preventivne mjere koje poduzimaju poljoprivrednici, često moraju na kraju ipak pristupiti primjeni SZB-a da bi sačuvali taj poljoprivredni proizvod i plasirali ga nama za hranu – naglasila je Mara Bogović.

Struka u svakom slučaju uvijek preporučuje poduzimanje svih preventivnih mjera u poljoprivrednoj proizvodnji uz jačanje biljaka biljnim pripravcima i ekološkim sredstvima za zaštitu bilja te kod većih napada ili problema s bolestima i štetnicima koristiti manje opasna sredstva, u preporučenim koncentracijama i rokovima, koja imaju dozvolu za tu namjenu.

PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

Mogu li najmlađi Varaždinci bezbrižno trčkarati gradskim parkovima i dječjim igralištima ili su na javnim površinama izloženi utjecaju opasnih kemikalija, potencijalno štetnih za njihovo zdravlje?

Sumnjivi travnjaci

Ova pitanja je nedavno aktualizirao jedan od najboljih promotora hrvatskog turizma Paul Bradbury. Riječ je, podsjećamo, o Britancu, blogeru i varaždinskom zetu, vlasniku portala Total Croatia News, na kojem u jednom od svojih članaka ukazuje kako je krajnje vrijeme da se Varaždin nakon Ozlja i Zagreba pridruži Europskoj mreži gradova bez pesticida (European Pesticide Free Town Net work). Ovak va ideja nije nova, jer je već dvije godine „gura“ zagrebačka Udruga „Zemljane staze“.

Njezina čelnica Natalija Svrtan i danas tvrdi da „Varaždin ima predivne parkove i zelene površine koje su vjerojatno tretirane pesticidima“.

– Posebno ugrožena skupina su djeca, koja se valjaju i trčkaraju po gradskim travnjacima te se direktno izlažu pesticidima. (…) Ugrožena su i djeca na igralištima vrtića, čak i ako se na njima pesticidi direktno ne primjenjuju – uvjerena je Svrtan, koja zazire od ikakve primjene sredstava za zaštitu bilja na varaždinskim javnim površinama.

Međutim, njih povremeno pesticidima moraju tretirati stručni zaposlenici gradske komunalne tvrtke Parkovi kako bi zaštitili biljke od štetnih organizama.

– Pod zaštitu biljaka na javnim gradskim prostorima podrazumijevamo periodičku zaštitu samo pojedinog drveća, poput jasena i lipe, za što primjenjujemo zimsko prskanje bijelim uljem, odnosno prirodna hranjiva na bazi algi. Postoje i drugi načini zaštite, korištenje zaštitnih

sredstava koja ne spadaju u skupinu otrova. U urbanim sredinama postoje i skupine štetnika koji su molestanti, odnosno štetnik nije opasan za biljku, nego su to organizmi koji uznemiruju čovjeka (poput komarca ili muhe) te ih, naravno, ne uništavamo korištenjem kemijskih

Varaždinski Parkovi prirodnim biostimulatorima povećali otpornost biljaka na bolesti sredstava – pojašnjavaju iz Parkova.

I dok u ovoj tvrtki itekako vode računa koliko će puta i u kojim okolnostima pristupiti zaštiti bilja kemijskim sredstvima, brojni Varaždinci blagonaklono gledaju na pojavu njezinih djelatnika u zaštitnim odijelima.

– Primjenom insekticida za zaštitu biljaka od štetnika usput se uništavaju i krpelji.

A njih ima „k’o u priči“ u grmlju na Starom gradu. Svi zaziremo od njihova ugriza jer su ti kukci prijenosnici opasnih bolesti (borelioza, krpeljni meningoencefalitis, tularemija, erlihioza, babezioza i neke rikecioze). Imam prijatelje koji žive na Banfici u blizini Dravske šume koji nekoliko puta godišnje svoje travnjake prskaju kontaktnim insekticidima. Kada to ne bi radili, krpelji bi „pojeli“ i njih i njihove kućne ljubimce – rekao nam je Varaždinac koji s obitelji živi u podnožju gradskih bedema.

Rigorozna selekcija

A upravo su oni okruženi iznimno lijepim ukrasnim biljem, koje ni u kom slučaju nije poljoprivredni nasad.

Odnosno, njegova osnovna svrha nije postizanje većeg uroda, niti pak je tretirano kao ekološki značajno bilje.

– Njegova je svrha učiniti život građanima ljepšim i ugodnijim uz njegovo postojanje. Stoga se osnovna zadaća Parkova u ovom slučaju svodi na provođenje mjera

Aktualno

13. kolovoza 2019., br. 795 || Regionalni tjednik

3

I PIŠKORNICA SA SMEĆEM U POLJANU BIŠKUPEČKU Iako je Regionalni centar za gospodarenje otpadom „Piškornica“ još daleko od početka izgradnje postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada, ovih dana je koprivničkom trgovačkom društvu Piškornica d.o.o. izdana lokacijska dozvola za izgradnju „Pretovarne stanice Varaždin“. Podsjećamo, u Poljani Biškupečkoj je prije godinu dana niknula prva pretovarna stanica za otpad na parceli u vlasništvu varaždinske gradske komunalne tvrtke Čistoća. No, na istome mjestu

uskoro bi se svakodnevno mogle pretovarivati dodatne desetine tona smeća i odvoziti na kompleks odlagališta otpada Piškornica. I to iako je Grad Varaždin, odnosno njegov Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo, zahtjev TD Piškornica za izdavanje lokacijske dozvole odbacio još 20. studenoga 2018. godine. Naime, u Piškornici su se, barem tako proizlazi iz lokacijske dozvole izdane 16. srpnja 2019. godine od strane Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređe-

nja, dosjetili kako je ishoditi mimo volje vlasnika zemljišne parcele na kojoj će graditi pretovarnu stanicu. Lokacijska dozvola za građenje građevine za gospodarenje u sustavu RCGO-a „Piškornica“ u Poljani Biškupečkoj izdana je, između ostaloga, temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom, ali i temeljem Odluke Vlade RH o proglašenju projekta RCGO sjeverozapadne Hrvatske „Piškornica“ strateškim državnim investicijskim projektom. (jn)

KOVI?

javnim mo iznimno

Dosad je u 2019. izrečeno 14 naloga s kaznama od 9000 kuna

vnom nije podložno štetnicima i bolestima. U a i bolesti, a daju jednaki željeni estetski učinak.

indirektne zaštite biljaka. To se postiže pravilnim izborom biljnih vrsta, jer cilj je saditi zdrave biljke prilagođene i uzgojene za rast u urbanim uvjetima te ih uzgojem, oblikovanjem i prihranom održavati prvenstveno otpornijima, a time i ljepšima te svrsishodnijima za građane – ističu u Parkovima, čiji vrtlari imaju kroza sva godišnja doba pune ruke posla.

I tako mora biti jer gradski vrtlari na javnim površinama sade drveće i grmlje koje vrstom i ciljanim uzgojem te podvrstom i rodom već u rasadnicima uglavnom nije podložno štetnicima i bolestima.

– Jedino takav sadni materijal je otporan na stres i gradske uvjete života. Stoga se na području Grada Varaždina zaštitna sredstva koriste vrlo rijetko, u najmanjoj mogućoj mjeri.

Apliciramo ih tek onda kad je populacija štetnika prešla gornju granicu infekcije te na biranim prostorima (jedino buxus, šimšir). U budućnosti namjeravamo zamijeniti

takve ukrasne vrste sličnim vrstama koje su manje ili uopće nisu podložne napadu štetnika i bolesti, a daju jednaki željeni estetski učinak – najavljuju iz Parkova.

I dodaju: – Stručno i pravilno rukovanje, odnosno korištenje sredstava u skladu s uputama, upozorenjima i obavijestima na etiketi (posebno ako se koriste zaštitna sredstva koja se nalaze izvan skupine otrova) nije štetno za korisnike, odnosno građane Varaždina. Pratimo naša iskustva i ona drugih gradova te se i s korovom borimo uglavnom struganjem na stazama te košnjom. Uz to, koristimo i herbicide na bazi flazasulfurona te ekološke herbicide na bazi pelargonske kiseline. Također, koristimo i ojačivače biljaka, odnosno biostimulatore poput aminovitala i aglovitala, koji na bazi aminokiselina (odnosno smeđih algi) djeluju na jačanje biljaka, stvaranje obrambenih proteina i hormona rasta te biljka bolje prihvaća hranjive tvari – naglasila je dipl. ing. Martina Žnidar, voditeljica Radne jedinice Zelene površine.

Napomenula je i da za sprečavanje većeg napada štetnika na pojedinom ukrasnom bilju zaposlenici Parkova primjenjuju mehaničko uklanjanje zaraženih dijelova biljaka ili same biljke.

Može i mehanički

– Kod uočenih simptoma sušenja granja iste uklanjamo, a s njima i izvor zaraze te smanjujemo daljnju mogućnost širenja. Koristimo prvenstveno nekemijske metode zaštite, koje ne ostavljaju negativne posljedice za okoliš i čovjekovo zdravlje.

Konkretno, priklanjamo se integriranom načinu zaštite bilja, pri čemu veću važnost pridajemo preventivnim mjerama, odabiru kultura i kultivara, odabiru kvalitetnog i zdravog biljnog materijala te upotrebi mehaničkih mjera zaštite širenja korova, bolesti i štetnika – zaključila je Martina Žnidar.

NAREDBA O PODUZIMANJU MJERA OBVEZNOG UKLANJANJA AMBROZIJE

Lani izrečeno 15 prekršajnih naloga u iznosu od 15.500 kuna Trenutno se na području Grada Varaždina vodi 57 postupaka protiv vlasnika neodržavanih poljoprivrednih zemljišta, od čega je 26 započeto po prijavama građana PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Zbog svoje iznimne prilagodljivosti, otpornosti i plodonosnosti, ambrozija je jedna od najinvazivnijih korova na našem području. Najčešće nastanjuje zapuštene i nedovoljno obrađene površine poput željezničkih pruga, cesta i putova, a gotovo se uvijek pojavljuje i na strništima nakon žetve ili na nedovoljno obrađenim zemljištima i poljima.

Raste svugdje gdje ima dovoljno svjetla, može narasti i više od dva metra, snažne je stabljike te se čvrsto ukorjenjuje. Lako se i brzo širi zbog velike količine peludi koju proizvodi i koja je zbog svoga aerodinamičnog oblika jako pokretna u prirodi te je vjetrovi mogu odnijeti i više kilometara od matične biljke. Visoka koncentracija peludi u zraku izaziva vrlo neugodnu alergijsku reakciju kod ljudi i životinja.

Godišnje prosječno proizvede oko 60.000 sjemenki, koje su izrazito otporne, pa mogu preživjeti i do 30 godina. Cvate početkom srpnja, a vrhunac doseže u periodu od sredine kolovoza do početka rujna te ju je potrebno suzbiti određenim mjerama kao što su košnja, čupanje, okopavanje, obrada tla ili primjena herbicida.

Obvezno uklanjanje

U Hrvatskoj je na snazi Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije,

koje se moraju pridržavati svi i zaštitu okoliša. vlasnici i korisnici poljopriIstaknuto je i da je poljoprivrednoga obrađenog i neobra- vredni redar Grada Varaždina, đenog zemljišta. Suzbijanje sukladno ovlastima propisaambrozije najučinkovitije je nima Zakonom i Odlukom prije početka cvatnje. o agrotehničkim mjerama, Iz Upravnog odjela za ko- mjerama za uređenje i održamunalne poslove, urbanizam vanje poljoprivrednih rudina i i zaštitu okoliša navode mjerama zaštite od požada je zakorovljenost ra na poljoprivredambrozijom nom zemljina području štu („Službeni Vlasnicima Gr ad a Vavjesnik Grapoljoprivrednih raždina i da Vaove godine r a ž d i n a“ zemljišta izrečena je vrlo viso09/2015.), mjera upozorenja s tijekom ka zbog 2 0 1 8 . sve većeg rokom za uređenje godine broja zazemljišta od osam vo d i o 3 9 puštenih p o s t up a k a poljopridana u nadzoru vrednih povrprivatnih pošina i povoljnih vremenskih uvjeta ljoprivrednih poza njezin razvoj i širenje. vršina, od toga 18 po Jednako je prisutna na cije- prijavama građana. Nadzorom lom području Grada, odnosno je obuhvaćeno oko 77 hektara poljoprivrednog zemljišta. svugdje gdje se ne suzbija.

Vlasnicima poljoprivrednih zemljišta protiv kojih su vođeni Prekršajni postupci Posebno nezadovoljst vo postupci izrečena je mjera upoizrazio je čitatelj Regionalnog zorenja te im je dan rok za uretjednika navodeći zapušteno đenje zemljišta od osam dana. područje oko varaždinskog Vlasnicima koji nisu postupili aerodroma zakorovljeno am- po izrečenoj mjeri upozorenja u 2018. godini izrečeno je 15 brozijom.

– Na području oko varaž- obveznih prekršajnih naloga s dinskog aerodroma također novčanim kaznama u ukupnom postoje zemljišta koja su pred- iznosu od 15.500 kuna, navedemet prekršajnih postupaka u no je u očitovanju. ovoj godini te se s prekršiteljima postupa, kao i na ostalim Prekršaji u 2019. područjima Grada, sukladno Ove se godine vodi 57 postuzakonskim odredbama – re- paka protiv vlasnika neodržačeno je iz Upravnog odjela za vanih poljoprivrednih zemljikomunalne poslove, urbanizam šta, od čega je 26 započeto po

prijavama građana. Nadzorom je obuhvaćeno oko 90 hektara poljoprivrednih zemljišta. U 2019. godini je dosad izrečeno 14 obveznih prekršajnih naloga s novčanim kaznama u ukupnom iznosu od 9000 kuna.

Prema odredbama Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređenje i održavanje poljoprivrednih rudina i mjerama zaštite od požara na poljoprivrednom zemljištu predviđene su novčane kazne za prekršitelje: za površinu zemljišta do 2500 četvornih metara

Nadzorom je obuhvaćeno oko 90 hektara poljoprivrednog zemljišta kazna za pravne osobe iznosi 1000 kuna, za fizičke osobe obrtnike i osobe koje obavljaju druge samostalne djelatnosti kazna je 800 kuna, dok za fizičke osobe kazna iznosi 500 kuna. Za površinu zemljišta od 2501 do 5000 četvornih metara kazna za pravnu osobu iznosi 2000 kuna, za obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost 1500 kuna, a za fizičku osobu 1000 kuna. Za površinu zemljišta od 5001 četvornog metra i više kazna za pravnu osobu je 5000 kuna, za obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost 3000, a za fizičku osobu 2000 kuna.

4

Aktualno

Regionalni tjednik || 13. kolovoza 2019., br. 795

DIREKTOR VARKOMA DR. SC. ŽELJKO BUNIĆ NAJAVLJUJE POČETAK RADOVA NA DOGRADNJI I REKONSTRUKCIJI UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

Konačno se rješavamo smrada koji je godinama dolazio iz smjera pročistača U varaždinskoj Gradskoj vijećnici potpisan je Sporazum o dogradnji i rekonstrukciji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV Varaždin) u okviru projekta Aglomeracija Varaždin PIŠE: GORAN MALIŠ gmalis@regionalni.com

Prije godinu dana Aglomeracija Varaždin djelovala je gotovo bezizlazno. Temeljem prijedloga koji je stigao od Hrvatskih voda obustavljen je rad na dvije trase projekta, na ugovorima A-1 Dogradnja sustava odvodnje – Grad Varaždin i sanacija postojećeg sustava odvodnje te A-2 Dogradnja sustava odvodnje, Općina Cestica, Općina Vinica, Općina Petrijanec, Općina Sračinec. Nakon što je otklonjena sumnja u potencijalni sukob interesa došlo je do nastavka cjelokupnog projekta i nove javne nabave.

Sporazum za dogradnju i izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Varaždin, koji je potpisan u Gradskoj vijećnici s predstavnicima odabranog ponuditelja, zajednice ponuditelja WTE Wassertechnik GmbH iz Njemačke i GIS Aqua Austria GmbH iz Austrije, daje novo svjetlo ovom velikom projektu i velik zamah puno kvalitetnijem pročišćavanju voda.

Projekt se završava do listopada 2021. godine, kada će uređaj ući u testnu fazu, koja traje dvanaest mjeseci Ukupna vrijednost projekta je 855 milijuna kuna, od čega je za uređaj za pročišćavanje voda namijenjeno 203 milijuna kuna s PDV-om. Projekt se treba završiti do listopada 2021. godine, kada će uređaj ući u testnu fazu, koja traje dvanaest mjeseci, za vrijeme kojih uređaj mora pokazati da je sve na njemu funkcionalno, odnosno da je voda koja se na kraju ispušta u rijeku Dravu s trećim stupnjem pročišćavanja, koji uz organsku tvar čisti i fosfor i dušik.

Varkom je trenutno jedini isporučitelj vodnih usluga u Hrvatskoj koji ima zatvorene ugovore za dvije aglomeracije – Varaždin i Varaždinske Toplice.

dr. sc. Željko Bunić, direktor Varkoma

OBEĆANJE KONTROLE KVALITETE MIRISA KOD UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE

Do 1. rujna imat ćemo tri stanice za mjerenje koncentracije plinova

– Teško je definirati što je smrad, ima li ga i koliki mu je intenzitet. Ali postoje posebne metode mjerenja plinova, koje ćemo napraviti u tri stanice; jednoj izravno kod uređaja, na kojoj ćemo mjeriti temperaturu, smjer vjetra, količinu padalina, ali i koncentracije plinova sumporovodika, amonijaka, merkaptama i amina, kao najčešćih uzročnika mirisa, a sve te podatke mjerit ćemo i na dvije točke koje idu prema naseljima, jedna prema strani Aquacityja i druga prema Trnovcu, tako da ćemo imati pokazatelje u realnom vremenu koje će uređaji bilježiti, uz to imat ćemo i ulazne parametre u pročistač i moći ćemo napraviti analizu i sustavno praćenje, koje će nam nakon godinu-dvije točno pokazati za koliko

smo uspjeli smanjiti utjecaj na okoliš.

Do sada smo mogli samo mjeriti koliki su podaci na ulazu u pročistač, ali izlaz

koji nije bio definiran niti projektom je bio miris. Sad ćemo točno znati i te podatke – zaključio je direktor Varkoma.

DEFINICIJA AGLOMERACIJE

Kruna javne nabave

– Ovdje je riječ o važnoj stvar za Grad Varaždin, ali i za Varaždinske Toplice i za cijeli ovaj kraj, za naše vodotokove, rijeke Dravu i Bednju, za podzemne vodotokove, ali i za kompletnu zaštitu okoliša. Potpisali smo dva ugovora za pročišćavanje otpadnih voda, jedan za Aglomeraciju Varaždin, drugi za Aglomeraciju Varaždinske Toplice. Kompletirali smo cjelokupan proces javne nabave kao jedan od ključnih i najkritičnijih elemenata ugovaranja velikih infrastrukturnih projekata.

pisivanja istaknuo da je ovo jedan od najvažnijih projekata Grada Varaždina i Varkoma te da potpisivanjem ugovora Aglomeracija Varaždinske Toplice Varkom postaje tvrtka koja, uz HEP i Hrvatske vode, ima najviše europskih novaca.

Gradonačelnik tvrdi da s pročistačem više neće biti neugodnih mirisa jer će industrija također morati prilagoditi svoje sustave, a cijeli rekreacijsko-turističko-sportski kompleks od Arene Varaždin do Motičnjaka postat će zelena zona zaštite prirode, otvoreni vodotok.

– Varaždinci možda ni ne znaju da se najveći dio problema vezanih uz smrad pročistača odnosi na industrijske zagađivače koji se ne drže pravila, a riječ je o prehrambenoj i mesnoprerađivačkoj industriji koja u kanalizaciju ispušta organske tvari koje je gotovo nemoguće preraditi ovakvim uređajem.

Na kraju krajeva, ovaj uređaj nije ni projektiran da prima

Područje gdje su stanovništvo i/ili gospodarske djelatnosti dovoljno koncentrirani da se komunalne otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi do stanice za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda ili do krajnje točke ispuštanja.

Naime, infrastrukturni projekti imaju četiri ključne faze: projektiranje, koje dugo traje, nakon toga slijedi financiranje i zatim ugovaranje i javna na-

bava, i upravo u toj fazi danas cijeli hrvatski vodoopskrbni sustav, ali i drugi, imaju velikih problema, a mi smo tu fazu uspješno priveli kraju. Ovi su

ugovori kruna u kompletiranju procesa javne nabave kao jedan od ključnih i najkritičnijih elemenata ugovaranja velikih infrastrukturnih projekata.

Sada slijedi izvedba, u kojoj već djelomično jesmo – rekao je direktor Varkoma Željko Bunić.

Varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok je prilikom pot-

Treba se prilagoditi i varaždinska industrija otpadne vode iz industrije, već bi ona trebala, prije puštanja vode u kanalizaciju, imati vlastito predčišćenje, odnosno predtretiranje – naglasio je direktor Varkoma.

Dodao je da industrija zasad još uvijek, s obzirom na sve slabosti sustava u Hrvatskoj, radi na prilagodbi svojih otpadnih voda, no sada plaćaju povišene iznose jer su njihove koncentracije veće od dozvoljenih.

– U slučaju nepoštivanja normi, a da bismo sačuvali cijeli projekt, mi ćemo ih biti prisiljeni isključiti iz sustava odvodnje.

Varkom je u prošlosti puno radio na projektnoj dokumentaciji i zato je mogao aplicirati. No samo apliciranje ne znači ništa, to je novac koji se nalazi u nekoj omotnici i koji se može iskoristi samo ako se ugovori posao i nakon toga izvede. Hrvatske vode su, primjerice, podijelile 10,5 milijardi alokacija, a potpisani su ugovori samo za 2 milijarde kuna. Varkom je završio ove dvije aglomeracije na način da je potpisao ugovore i nakon trnovitog puta javne nabave došao u priliku da troši novac iz te omotnice. Osvrnuo se Bunić i na financijsku konstrukciju projekta dogradnje i izgradnju UPOV-a Varaždin.

– S te je strane ovo za Varkom sjajan projekt jer ne ulažemo ništa. Investicija se sa 71 % financira iz Europskog kohezijskog fonda, oko 24 % daju Hrvatske vode i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike te oko 5,7 % daju jedinice lokalne samouprave – zaključio je direktor Bunić.

Oglasi

13. kolovoza 2019., br. 795 || Regionalni tjednik

5

Svim stanovnicima grada Varaždina i Varaždinske županije čestitamo

Blagdan Velike Gospe!

PROGRAM ZA UČENIKE TRAJE ŠEST MJESECI

Škola brzog čitanja i mudrog učenja jedinstvena je u Hrvatskoj

SAjAM NOvE gENERAcIjE!

57. MEĐUNARODNI POLJOPRIVREDNO- PREHRAMBENI SAJAM

24. – 29. 8. 2019 Gornja Radgona Slovenija DEŽELA PARTNER

www.sejem-agra.si

Međunarodna Škola brzog čitanja i mudrog učenja, dobitnik ovogodišnjeg priznanja za poseban doprinos obrazovanju u regiji, organizira besplatne radionice za djecu u Varaždinu!

Prema rezultatima znanstvenih istraživanja, dnevno primamo 100 puta više informacija nego što li je prosječan čovjek primao prije samo 30 godina. U pvoj Školi polaznike se uči kako tu ogromnu količinu informacija kvalitetno primiti – kako u kratkom vremenu izdvojiti bitne informacije te kako povećati kapacitet za prijem informacija korištenjem specijalnih tehnika brzog čitanja. Nadalje, polaznici uče kako primljene informacije efektivno pohraniti u mozgu i učinit ih brzo dostupnima kad zatrebaju. Na kraju, uče kako kvalitetno prezentirati sve što su naučili, a to je ono što se kroz klasično obrazovanje rijetko nauči, objašnjava Ana Koren Friščić, vlasnica Škole brzog čitanja i mudrog učenja u Varaždinu. Škola brzog čitanja i mudrog učenja je jedinstvena škola u Hrvatskoj i namijenjena je svima koji žele uz manje dosade, truda i potrošenog vremena postići bolje rezultate u školi, na fakultetu, poslu te u svakodnevnom

životu. Idealni polaznici programa ove Škole su pametna, ali pomalo lijena djeca ili pak marljiva, ali pomalo zbunjena i dekoncentrirana djeca, kao i oni đaci koji izrazito vole jedan ili dva predmeta, a ostale predmete ne vole.

Također, interesna skupina Škole brzog čitanja i mudrog učenja jesu i djeca koja puno vremena ulažu u sportske aktivnosti – ova Škola će ih naučiti kako da s manje utrošenog vremena svladaju školsko gradivo kako bi mogli uskladiti školske i sportske obaveze.

Program Škole traje šest mjeseci. Nastava se organizira u tri vezana školska sata vikendom ili radnim danom poslijepodne. Roditelji imaju mogućnost priključiti se

svojoj djeci na završnoj radionici kako bi im bili podrška u implementaciji naučene metodologije u njihovom svakodnevnom učenju. Osim za djecu školskog uzrasta, ovaj program organizira se i za odrasle. Škola je jedinstvena i po tome što je po završetku šestomjesečnog programa moguće nastaviti njegovati naučene tehnike i vještine u Klubu mudrog učenja. Škola u Varaždinu trenutno provodi besplatne radionice i testiranja budućih polaznika za upis u jesenske grupe.

Informacije i predbilježbe za besplatne informativne radionice 27. i 29. kolovoza: http://brzocitanjeiucenje. eu/prijava/ ili na brzocitanjeiucenjeVZ@gmail.com.

6

Aktualno

Regionalni tjednik || 13. kolovoza 2019., br. 795

PODUZETNIK STJEPAN TALAN SUVLASNIK MRVOŠEVOG INCLUDEA Varaždinski poduzetnik Stjepan Talan ušao je u vlasničku strukturu tvrtke Include iz Solina. Podsjećamo, riječ je o startupu poznatom po projektu pametnih klupa koji razvija Ivan Mrvoš.

Tom prilikom temeljni kapital povećan je za 3000 kuna i sad iznosi 25.400 kuna, javlja Lider. U vlasničkoj strukturi tvrtke su uz Stjepana Talana još Ivan Mrvoš, Nuša Tomić, Ivana Pelivan,

estonska tvrtka Include SPV1 OÜ i Ratko Knežević. Podsjećamo, tvrtke Solvis i Include suradnju su započele 2015. godine dizajniranjem specijalnoga fotonaponskog modula za pametne klupe. Pojedini modeli kombiniraju solarno i napajanje iz gradske mreže te imaju 19″ LCD zaslon namijenjen za prikazivanje fotografija i informacija zanimljivih javnosti. Varaždinski podu-

zetnik Stjepan Talan je prije nekoliko mjeseci u novoj investicijskoj rundi tvrtke Include bio prvi izravni ulagač, a potom se u medijima oglasio Ivan Mrvoš najavivši da će sa Solvisom, između ostaloga, raditi na sustavima za kontrolu punjenja, naprednim baterijskim sustavima, udaljenoj telemetriji i daljinskoj nadogradnji raznih sustava. (jn)

FINA JE OBJAVILA REZULTATE POSLOVANJA NAŠIH GOSPODARSTVENIKA

Poduzetnicima iz Varaždinske županije neto-dobit porasla za gotovo 50 % Najveće ukupne prihode u Županiji u 2018. godini ostvarila je Vindija, a po dobiti razdoblja prvi je YTRES iz Donjeg Kneginca

PIŠE: SANDRA ŽUPANIĆ szupanic@regionalni.com

2017. godinu.

Najveće ukupne prihode u Županiji u 2018. godini ostvarila je Vindija, a po dobiti razdoblja prvi je YTRES iz Donjeg Kneginca. Najviše zaposlenih bilo je kod društva Boxmark Leather (2825) iz Trnovca Bartolovečkog, koje je i najveći izvoznik, s 1,3 milijarde kuna prihoda ostvarenih od izvoza (32 % manje u odnosu na 2017. godinu).

FINA je objavila poslovne rezultate poduzetnika sa sjedištem u Varaždinskoj županiji za 2018. godinu.

Poduzetnici s područja Varaždinske županije lani su imali 42.770 zaposlenih, odnosno 2,7 % više u odnosu na 2017. godinu.

Također su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 26,5 milijardi kuna (6,4 % Osmi u državi više), ukupne rashode Varaždinska župaod 25,7 milijardi nija je u odnosu kuna (5,6 % na druge žuviše), dobit panije na šeProsječna razdoblja u stom mjestu radnička mjesečna iznosu od prema broju 1, 2 m i l izaposlenih, neto plaća iznosila jarde kuna na sedmom je 4777 kuna (10,8 % više), prema ukugubitak razpnom pridoblja od ho du , a n a 534,7 milijuosmom prena kuna (15,8 % ma ost va renoj manje) te neto-dobit neto-dobiti i prema od gotovo 677 milijuna kuna pokazatelju produktivnosti (47,5 % više). rada mjerenim odnosom Lani im je neto-dobit izno- ukupnih prihoda i broja sila 459 milijuna kuna. zaposlenih.

Uvoz je smanjen za 3,8 %, a Prema broju poduzetnika izvoz povećan za 0,5 % te je je na devetom mjestu rangostvaren trgovinski suficit u ljestvice, dok je prema pokaiznosu od 2,7 milijardi kuna. zatelju produktivnosti rada Prosječna mjesečna neto mjerenim odnosom netoplaća iznosila je 4777 kuna, dobiti i broja zaposlenih te što je 7 % više u odnosu na pokazatelju ekonomičnosti

poslovanja na 16. mjestu.

Na rang-listi 28 gradova i općina Varaždinske županije poduzetnici Varaždina u 2018. godini prvi su po broju poduzetnika, broju zaposlenih, ukupnom prihodu, dobiti razdoblja, gubitku razdoblja i neto-dobiti. Iza

Varaždina po brojnosti poduzetnika slijede Ivanec, Ludbreg, Novi Marof te Općina Trnovec Bartolovečki.

EU sredstva

Poduzetnici iz Varaždinske, Međimurske, Bjelovarsko-bilogorske i Koprivnič-

ko-križevačke županije od 2015. godine do danas povukli su više od 580 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Kroz poticaje Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta u tom su razdo-

blju financirana sveukupno 384 projekta za poboljšanje konkurentnosti, podršku razvoju malog i srednjeg poduzetništva u turizmu, razvoj poslovne infrastrukture, inovacije, kompetentnost i razvoj te razvoj poslovne infrastrukture.

ZA ZABAVU ĆE BITI ZADUŽENI MATE BULIĆ I MEJAŠI

“Šlingani dani Jalžabeta” uz bogat trodnevni program Ove godine Međunarodna smotra folklora „22. Šlingani dani Jalžabeta” održava se uz proštenje sv. Roka. Program traje tijekom vikendom, od 16. do 18. kolovoza. Petak, 16. kolovoza, rezerviran je za svetu misu u 11 sati, a zvijezde večeri su Mejaši, koji će zabavljati publiku pod šatorom na Sportskom centru Jalžabet.

Dan kasnije, u 17 sati, u Jalžabet stižu folkloraši, koji će krenuti u mimohod ulicama uz pratnju konjskih zaprega. Do večernjih sati traje kulturno-umjetnički program, a u 22 sata na pozornicu dolazi poznati

pjevač Mate Bulić. Kasno popodne u nedjelju, 18. kolovoza, rezervirano je za KUD-ove, a večer završava

Posjetitelji će uživati u mimohodu KUDova uz pratnju konjskih zaprega koncertom grupe Full gas.

Za sva tri dana manifestacije planirano je da se u sklopu šatora na Sportskom centru održava prigodna izložba starih predmeta i

rukotvorina, ručnih radova te predmeta od slame, kreppapira i šiba. Uz razgledavanje starina moći će se i kušati starinski kolači kakvi su se nekad pripremali u našem kraju. Na izložbi će sudjelovati udruge žena iz Općine Jalžabet sa svojim gostima, Udruga vinogradara i vinara Općine Jalžabet te mnogi pojedinci koji se bave čuvanjem narodne baštine krajeva iz kojih dolaze.

Za najmlađe posjetitelje bit će postavljena posebna igrališta.

Generalni pokrovitelj je Općina Jalžabet. Ulaz je besplatan na sve manifestacije.

Oglasi

13. kolovoza 2019., br. 795 || Regionalni tjednik

7

DRUŽENJE U VARAŽDINU KOJE NAJMLAĐI NEĆE ZABORAVITI

“Funers – rođendaonica i igraonica” je novo mjesto zabave

POSEBNE PONUDE I POPUSTI DO 70%

Novi krug sniženja u Trgovačkom centru Lumini Novi krug sezonskih sniženja donosi do 70% popusta u brojnim trgovinama u Trgovačkom centru Lumini.

Uhvatite ljetne komade na odličnim popustima!

U trgovinama Bershka, Sinsay, H&M, New Yorker i Women’secret možete uštedjeti do nevjerojatnih 70% na odabrane artikle. Pojedini vrući komadi u pola cijene čekaju vas, između ostalog, u trgovinama Sport Vision, C&A, Galeb, Europa 92, Benetton, Manilla i Tom Tailor,

dok Galileo i s.Oliver časte sa 60% popusta na dio svog asortimana.

Vrući komadi u pola cijene čekaju u nizu trgovina Na svoj šoping popis svakako stavite i kupnju obuće.

Iskoristite do 50% popusta na odabrane artikle u trgovini Deichmann, 60% popusta u trgovini Planet obuća i

Kopitarna te 40% popusta u Cicibanu.

Po sniženim cijenama možete naći i modne dodatke, odjeću i obuću za djecu, kozmetiku te razne proizvode za vaš dom.

Za bezbrižan shopping pobrinula se igraonica Twister gdje do 15. kolovoza traje posebna akcija u sklopu koje jedan sat igre od ponedjeljka do petka stoji samo 10 kuna, a uz to odobravaju 20% popusta na osnovne rođendanske pakete, od ponedjeljka do nedjelje.

Varaždinski mališani dobili su prekrasno mjesto za igru i proslavu rođendana u Aleji kralja Zvonimira 1 (kod Hotela Turist). Svoja vrata nedavno je otvorila “Funers – rođendaonica i igraonica”.

U “Funersu” nema čega nema za male slavljenike. Cijena za do 10-ero djece je 900 kuna plus 150 kuna za tematski rođendan, a za do 25-ero djece 1500 kuna plus 300 kuna za tematski rođendan. Za svako dodatno dijete izvan paketa doplaćuje se 30 kuna. Osnovni paket uključuje pozivnice, čaše i tanjure, grickalice, sokove, vodu, Ledo tortu i svjećice, animatora, zajedničko fotografiranje i poklon za slavljenika i goste.

Također, slavljenik za trajanja proslave ima cijeli prostor za sebe jer igraonica tada ne radi.

Kada se priprema tematski rođendan, to znači da su čaše, tanjuri i slično u motivima omiljenog lika, a jedan kutak uređen je na istu temu. U ponudi su PJ Masks, Paw Patrol, Avengers, Spiderman, jednorog, Shimmer and Shine, LOL Surprise, Mickey i Minnie te mnogi drugi.

“Funers” je pripremio i odličnu ponudu u kojoj od ponedjeljka do četvrtka daje 100 kuna popusta na sve pakete!

Rođendaonica također nudi

mogućnost naručivanja pizze ili McNuggetsa i pomfrita iz McDonald’sa (cijena se formira prema broju djece).

Igraonica

Radno vrijeme igraonice je od ponedjeljka do petka od 10 do 15 sati, a rođendaonice radnim danom od 16 do 20 sati i vikendom od 10 do 20 sati. Ci-

jena jednog sata igraonice je 20 kuna, a za drugo dijete 15 kuna.

Na igru su pozvani mališani u dobi od 3 do 10 godina te oni mlađi, ali u društvu roditelja.

Sve dodatne informacije saznajte na mobitel broj 098/1624042, e-mail: funers.varazdin@ gmail.com ili na Facebooku “Funers – rođendaonica i igraonica”.

8

Aktualno

Regionalni tjednik || 13. kolovoza 2019., br. 795

VELIKI VARAŽDINSKI KAMIONI MOGU NA LOKALNE GRANIČNE PRIJELAZE Slijedom donošenja Uredbe Ministarstva infrastrukture Republike Slovenije kojom su od 1. lipnja uvedena ograničenja za prometovanje teretnih vozila na određenim dionicama graničnih prijelaza s Republikom Slovenijom, u cilju rješavanja nastale problematike za prijevoznike održan je niz sastanaka sa slo-

venskom stranom.

Na navedenim sastancima, kako na ministarskoj, tako i na operativnoj razini, konkretizirani su zaključci koji su stupili na snagu 1. kolovoza. Tako je na zadnjem sastanku, održanom 24. srpnja, odlučeno da se na određene granične prijelaze uvode sljedeća dopuštenja: granične prijelaze

Dubrava Križovljanska, Trnovec i Mursko Središće moći će koristiti teretna vozila teža od 7,5 tona registrirana isključivo u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji, a prijelaze Lupinjak i Razvor moći će koristiti teretna vozila mase veće od 7,5 tona registrirana isključivo u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Ipak, Udruga hrvatskih cestovnih prijevoznika ne prihvaća dogovor i najoštrije osuđuje diskriminatorno postupanje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Traže jednako postupanje prema svim hrvatskim cestovnim prijevoznicima i omogućavanje temeljnih sloboda kretanja ljudi, rada i kapitala.

Prometni kolaps počinje kada se na raskrižju pokvare semafori

NA KRIŽANJU KOPRIVNIČKE I MEĐIMURSKE GRADIT ĆE SE KRUŽNI TOK

Još jedna varaždinska “crna točka” odlazi u prošlost Teška prometna nesreća dogodila se u četvrtak, 8. kolovoza, na jednom od najfrekventnijih raskrižja u Varaždinu, u kojoj su ozlijeđeni sedmomjesečno dijete, 36-godišnjakinja i 70-godišnjakinja

PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

dogodila se u četvrtak, 8. kolovoza, u jutarnjim satima.

Raskrižje Koprivničke i Međimurske ulice u Varaždinu takozvana je crna točka, odnosno mjesto na kojem se vrlo često događaju prometne nesreće.

Na tome mjestu semafori se znaju pokvariti, a tada počinje pravi kolaps jer se mnogi vozači ne snalaze kad na semaforu trepće žuto svjetlo te moraju poštivati prometne znakove.

Posljednja prometna nesreća

Mladić starosti 19 godina upravljao je Koprivničkom ulicom iz smjera Ludbrega prema Optujskoj ulici. Dolaskom do semaforiziranog raskrižja s Međimurskom ulicom, na kojem u tom trenutku semafor nije radio zbog kvara, nije propustio osobno vozilo kojim je Međimurskom ulicom iz smjera Čakovca prema centru grada upravljala 36-godišnjaki-

Težak sudar

medicinska pomoć. nja. Vozilo se prevrPolicijski nulo i ozlijeđeni službenik su vozačica, Član Uprave je bio na 70-godišnja Hrvatskih cesta Alen istom suputnica raskriži sedmoLeverić u petak, 9. mjesečju, no kolovoza, najavio u treno dijet e . Sve nutku je izgradnju rotora ozlijeđenesrena mjestu raskrižja ne osobe će n ije preveupravKoprivničke zene su u ljao proi Međimurske varaždinsku metom, već Opću bolnicu, je pred nost gdje im je pružena prolaska bila

uređena postavljenom prometnom signalizacijom.

Naime, raskrižje Međimurske i Koprivničke vrlo je složeno i već se godinama govori da se nešto mora poduzeti po tom pitanju. Član Uprave Hrvatskih cesta Alen Leverić u petak, 9. kolovoza, najavio je izgradnju rotora na mjestu raskrižja Koprivničke i Međimurske.

– Na državnoj cesti D2 od Cestice do Ludbrega bit će označeni svi pješački prijelazi.

Sve ide svojim tokom i sred-

stva su osigurana. U planu je izgradnja rotora na sadašnjem križanju Koprivničke i Međimurske. Taj projekt će financirati Europska unija.

Rade se idejna rješenja, skuplja se projektna dokumentacija i vjerujem da će iduće godine početi izgradnja tog rotora – rekao je Leverić.

Kružnim tokom riješila bi se crna točka u Varaždinu, a teške prometne nesreće, kao što je bila ona u četvrtak, 8. kolovoza, sigurno bi postale stvar prošlosti.

UREĐUJE SE PARKIRALIŠTE KOD II. OŠ

Otvoren nadvožnjak kod Varteksa u Varaždinu Nakon višemjesečnih radova, u petak, 9. kolovoza, u jutarnjim satima u promet je pušten nadvožnjak kod Varteksa, odnosno u Gospodarskoj ulici. Vrijednost radova iznosila je 6 milijuna kuna, a projekt su financirale Hrvatske ceste.

Obnovljeni su kolnik, ograde i odvodnja te javna rasvjeta, kao i nogostupi. Izvođač radova bila je tvrtka Colas, a nadvožnjak je otvoren prije ugovorenog roka.

– Prošli mjesec bio je jedan od najkišovitijih u godini, a radovi su završili prije ugovorenog roka, pa moram

pohvaliti izvođača. Također, moram zahvaliti građanima na strpljenju – rekao je Alen Leverić, član Uprave Hrvat-

skih cesta. Završetak radova pohvalio je i saborski zastupnik Anđelko Stričak, kao i Zlatan Avar, zamjenik va-

raždinskoga gradonačelnika.

– Sada imamo dva obnovljena nadvožnjaka i sve je tempirano da se ne poremeti promet prije Špancirfesta – dodao je Avar, koji je istaknuo dobru suradnju države i Grada Varaždina, a s Hrvatskim cestama razgovara se o još projekata.

Naime, planira se izgradnja rotora u Biškupečkoj ulici, kao i izgradnja rotora u Hrašćici.

Istaknimo da su počeli i radovi na proširenju parkirališta u Zagrebačkoj ulici kod II. osnovne škole u Varaždinu. (it)

Život

13. kolovoza 2019., br. 795 || Regionalni tjednik

9

ŠKOLSKI I FAKULTETSKI USPJESI MLADE VARAŽDINKE LETICIJE OREŠKI

“Želim dokazati da sam spremna za sve izazove koje život nosi!”

Diplomski rad obranila je na engleskom jeziku te je u srpnju postala vlasnicom čak dviju diploma – Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Orléansu u Francuskoj. Godinu dana tijekom srednje škole provela je u SAD-u, a u sjećanju joj je i boravak u Austriji na stručnoj praksi.

PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

je i pobliže objasnila što su to zebra-ribice.

Riječ je o organizmima koji se brzo razmnožavaju, a embriji koje nakon oplodnje ostave su transparentni, čime se lakše proučava što se sve s njima događa, a jednostavno ih je i skupiti. U laboratorijima su već usavršeni i do određene mjere poznat im je genom. Budući da su kralježnjaci, u korelaciji su s ljudima, što je bio i razlog zašto ih je odabrala za proučavanje.

– Tema diplomskog rada bila je istraživanje uloge jednog proteina i gena koji kodira za taj protein, na razini različitih faza razvoja, tako da sam zebra-ribice proučavala na raznim tkivima. Primjerice, s mentorima na

Iako je tek zakoračila u 25. godinu života, iza sebe ima već podužu listu stvari na koje može biti vrlo ponosna. Boravak u Sjedinjenim Američkim Državama, Austriji i Francuskoj, diplome u džepu, mnogo istrčanih kilometara i još više pročitanih stranica knjiga i stručne literature… To je samo dio života mlade Varaždinke Leticije Oreški, odnedavno i ponosne vlasnice čak dviju diploma – jedne sa Sveučilišta u Zagrebu, a druge sa Sveučilišta u Orléansu u Francuskoj, čime je stekla titule diplomirane inženjerke molekularne biotehnologije i diplomirane inženjerke bioindustrijskih tehnika.

Tajna njezina uspjeha je u dobroj organizaciji, a još od djetinjstva gaji ljubav prema sportu

Put do diploma

Naime, prije nekoliko godina na preddiplomskom studiju Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu upisala je smjer Biotehnologija, a na diplomskom Molekularnu biotehnologiju, čime je spojila ono što najviše voli – biologiju i prirodne znanosti s inženjerstvom.

Do dvojne diplome došla je raspisanim natječajem na diplomskom studiju za 10-ero najboljih studenata prema prosjeku i pohađanju izvannastavnih aktivnosti, koji se provodi s Prirodoslovno-matematičkim fakultetom u Zagrebu i Sveučilištem u Orléansu, gdje je provela mjesec dana pohađajući nastavu. Prije druženja u Francuskoj s mladim znanstvenicima iz cijelog svijeta, s kolegama sa svog fakulteta i PMF-a, uz praksu, odslušala je deset kolegija na hrvatskom ili engleskom jeziku, koji su, osim na fakultetima, izvedeni i u Imunološkom zavodu i Institutu „Ruđer Bošković“ u Zagrebu.

– Primjerice, cijeli tjedan slušali smo o eksperimentalnoj imunologiji, učili o karcinomima i autoimunim bolestima malo intenzivnije nego što bismo to radili u okviru redovne nastave. Jedna nam je profesorica iz Francuske govorila i o biooslikavanju… Čitali smo i prave znanstvene članke i na temelju njih održali seminar pred kolegama, koji se vodi kao pravi stručni rad – rekla je Leticija, kojoj je jedan od najdražih dijelova fakultetskog obrazovanja bio put u grad Orléans početkom ove godine.

Ondje je provela tri tjedna, nakon čega se kao jedina od 10-ero studenata odlučila vratiti u Zagreb kako bi napisala i obranila diplomski rad. Odluku o povratku kući donijela je vrlo lako jer već ima iskustva u odlasku iz Hrvatske na stručnu praksu. Još je na trećoj godini studija dva mjeseca provela na praksi u Austriji, gdje je u

LETICIJA OTKRIVA TKO JOJ JE UZOR U ŽIVOTU

“Radman me nadahnuo da karijeru usmjerim prema znanosti…”

– Kad sam pisala ispite državne mature, uza sve obveze pročitala sam knjigu, odnosno skup intervjua sa znanstvenikom Miroslavom Radmanom, koji me nadahnuo da svoju karijeru usmjerim prema znanosti – rekla je Leticija Oreški. Na njezinu noćnom ormariću trenutno stoji knjiga „Gifted Hands“ Bena

Carsona, prvog Afroamerikanca koji je razdvojio sijamske blizance.

Vješta je i u sviranju violine, a jedan je njezin likovni rad bio izložen u Klovićevim dvorima u Zagrebu, na temu kubizma. Ranije je objavila i pjesmu na kajkavskom, koju je predstavila na jednom natjecanju u Zelini.

S obitelji i prijateljima na svečanoj dodjeli diploma na Pravnom fakultetu u Zagrebu 12. srpnja

mikrobiološkom laboratoriju analizirala vodu, sve na njemačkom jeziku.

– Bilo mi je lijepo u Francuskoj, ali mislim da je šest mjeseci možda predug period za mene, posebice zato što su

mi ponuđeni isti uvjeti i ondje i ovdje. Stoga sam se nakon tri tjedna vratila, a u tom periodu odradila sam laboratorijske vježbe s tumorskim staničnim linijama, odslušala razna predavanja i položila ispite. Oni koji

su ostali, rasporedili su se po francuskim gradovima: radili su na biljnim stanicama, terapije za sklerozu na miševima, kristalografiju, s nanočesticama…

Ja sam odabrala rad na zebraribicama na „Ruđeru“ – navela

„Ruđeru“ htjeli smo usporediti kako se gen kod muških i ženskih ribica aktivira u različitim organima i fazama embrija nakon oplodnje. Suvremena literatura govorila nam je da taj gen ima neku ulogu u razmnožavanju i diobi stanica, a nije do kraja otkriveno koliku – govori nam mlada znanstvenica.

Diplomski rad napisala je na engleskom jeziku, a obranu je odradila zasebno od redovnog studija, u srpnju ove godine u Zagrebu. Budući da je njih 10ero imalo dosta različite teme, komisiju su činili jedan član iz Hrvatske i jedan iz Francuske, uz mentore. Svatko od njih je postavio po tri pitanja, a komunicirali su putem videokonferencije. Nakon obrane uslijedila je svečana promocija na Pravnom fakultetu u Zagrebu, održana na francuskom jeziku.

Nakon promocije, s kolegama je pozvana na svečanost u Hotel Esplanade u Zagrebu, gdje je upoznala Jadranku Kosor i brojne veleposlanike.

– Promocija je bila prekrasna.

Osjećam se predobro i nadam se da će mi diploma pomoći dalje u zapošljavanju. Zadnjih šest godina provela sam u Zagrebu i ondje postoji niz mogućnosti.

No, s obzirom na to kako biotehnologija izgleda vani, gdje konstruiraju organe u 3D tehnici, proizvode biogoriva i slično, još nije u tolikoj mjeri razvijena kod nas – govori nam Leticija.

Kada bi joj netko ponudio dobre uvjete, ne bi dvojila otići iz Hrvatske jer, osim u Austriji i Francuskoj, godinu dana provela je i u Sjedinjenim Američkim Državama, za što je bio zaslužan njezin pradjed, koji je živio u Chicagu te se na kraju vratio u

Hrvatsku.

– Baka je uvijek pričala da je to „obećana zemlja“, da je pradjed kući dolazio noseći odijelo i svakakve potrepštine. Od treće godine života učila sam engleski jezik u jednoj školi stranih jezika, tako da mi je engleski doslovno kao drugi hrvatski, što je pomoglo u odluci da u srednjoj školi odem na godinu dana u SAD, u grad Dexter u saveznoj državi Michigan, što mi je omogućio lokalni Rotary klub – rekla je ova bivša učenica Prve gimnazije Varaždin.

U Americi je pohađala četvrti razred srednje škole, a u Hrvatskoj treći i neke napredne predmete kao što je biologija.

Smještena je bila kod dviju obitelji, a pronašla je vremena i za treninge kros-trčanja i vaterpola.

– Kad sam se vratila, morala sam, nažalost, još polagati dosta razlikovnih predmeta, poput logike, hrvatskog jezika, biologije, matematike i glazbenog, uz pripremanje za državnu maturu i pohađanje četvrtog razreda srednje. Te sam godine bila prva na Županijskom natjecanju iz biologije, a bila sam i treća u Županiji iz engleskog jezika. I da, od svih predmeta državne mature, jedino sam iz biologije dobila peticu – govori uz osmijeh i dodaje da je „život uvijek imao svoje načine da sve dovede u red“.

– Kad sam bila malena, htjela sam upisati veterinu. U srednjoj sam upisala dodatnu mikrobiologiju jer su me zanimali mikroorganizmi, završila sam na PBF-u, gdje nismo radili sa životinjama, ali je moj diplomski ipak bio rad na ribicama.

Moja praksa u Austriji vezana je uz vodu, tako da je sve bilo na neki način povezano. Baš me zanima kamo će me život dalje odvesti – navela je ova svestrana mlada Varaždinka, čije su dvije sestre, Lukrecija i Patricija, također uspješne mlade žene, na ponos roditelja, Marijana i Aleksandre Oreški.

Otkriva da je tajna njezina uspjeha u dobroj organizaciji, a još odmalena gaji ljubav prema sportskim aktivnostima, koji joj pomažu u nošenju sa stresnim situacijama. Svake godine odradi barem pet humanitarnih ili rekreativnih utrka u Zagrebu, a vrijeme krati i čitanjem knjiga, često biografija.

– Sve sam to radila za neku svoju sigurnost u budućnosti.

Razmišljala sam da u svojoj mladosti moram što više toga napraviti kako bih kasnije u životu i karijeri bila sigurna u sebe i svoj rad. Gdje god da dođem, ne želim da mi bude neugodno, želim se snaći i dokazati da sam spremna i sposobna za sve izazove – zaključila je Leticija Oreški, o čijim ćemo uspjesima još zasigurno mnogo čuti u vremenu koje dolazi.

10 Gradovi i općine

Regionalni tjednik || 13. kolovoza 2019., br. 795

KATOLIČKI DOGAĐAJ STAR VIŠE OD 600 GODINA I DALJE UJEDINJAVA

Velik broj vjernika i ove godine stiže na Dane ludbreške Svete nedjelje Uoči središnjega euharistijskog slavlja održavaju se programi duhovnoga, kulturnoga i sportskoga karaktera Ludbreg je u Hrvatskoj i svećenika.

Od popratnih zabavnih saizvan nje poznat po manifestaciji Dani ludbreške Svete držaja svakako treba izdvojiti nedjelje, jedinstvenom euha- koncerte poznatih bendova. ristijskom proštenju u ovom Prljavo kazalište 29. kolovoza koncertom otvara središdijelu Europe.

Tijekom Da na nji šator kod dvorca ludbreške Svete Bat t hy a ny, već nedjelje svadan kasnije u Ludbregu nake se god iGoste i domaće ne deseta k stupa Željko zabavljat će Prljavo d a n a uo č i Bebek, a u središnjega subotu, 31. kazalište, Željko euharistijkolovoza, Bebek i Bosutski sve će zabavskog slavlja održavaljati poznati bećari tamburaši ju programi Bosutski bedu hov noga, kulturnoga, ćari. spor t skoga i gospodarskoga karaktera. Ove Povijest godine program počinje 18.

Dani ludbreške Svete nedjekolovoza i traje do 1. rujna, lje povezani su s događajem u kada je sama Sveta nedjelja. Ludbregu davne 1411. godine.

U nedjelju, 1. rujna, u 9.45 Svećenik je tada služeći svetu počinje procesija hodočasnika misu posumnjao u istinitost od župne crkve do zavjetne pretvorbe. U dijelu mise gdje kapele. Procesiju i hodoča- se sveta hostija lomi na tri sničku svetu misu predvodit dijela svećenik je opazio da će mons. Đuro Hranić, nad- se u kaležu nalazi prava krv. biskup đakovačko-osječki, Prestrašeni svećenik kalež je uz sudjelovanje mons. Josipa spremio i brzo završio misu.

Mrzljaka te drugih biskupa i O događaju je progovorio tek

Tradicija Procesiju i hodočasničku misu predvodit će mons. Đuro Hranić, nadbiskup đakovačkoosječki, uz sudjelovanje mons. Josipa Mrzljaka te drugih biskupa i svećenika

na samrtnoj postelji. Papa Julije II., čiji je pontifikat trajao od 1503. do 1513. godine, dva puta je slao svoje legate u Ludbreg kako bi istražili događaj.

Razgovarajući s ljudima koji su tvrdili da su njihove molitve uslišane te da su ozdravili,

legati su odlučili prihvatiti izjave nekolicine. I sam papa Julije II. odlučio je vidjeti relikviju u kojoj je krv pohranjena, pa je dopremljena u Rim. Istraga je bila duga i opsežna, papa Julije II. nije dočekao njezin završetak, no dozvolio

je javno štovanje relikvije.

Njegov nasljednik papa Leon X. izdao je bulu u ožujku 1513. godine. Nakon što ju je nosio u svečanoj procesiji Rimom, relikvija je zajedno s bulom vraćena u Ludbreg.

Od tada vjernici hodočaste

u Ludbreg, a svake godine prve rujanske nedjelje održava se euharistijsko slavlje u spomen na događaj koji je trajno zabilježen u Ludbregu. Stoga već punih šest stoljeća vjernici hodočaste u Ludbreg, a Ludbrežani slave i Dan Grada.

CESTIČKI VINOGRADI ZAŠTIĆENI OD NAJEZDE PTICA

Na Falinić Bregu podignut bučni klampotic Uz veselu svirku Brajdaša, članovi Udruge vinara i vinogradara “Sv. Martin” Cestica prionuli su tradicionalnom postavljanju klopoca na imanju obitelji Furjan Udruga vinara i vinogradara „Sv. Martin“ Cestica obilježava nekoliko datuma vezanih uz obradu vinograda i zaštitu vinove loze od biljnih bolesti i štetočina. Stoga je u njezin kalendar aktivnosti ušao i običaj da se klampotic svake godine postavi na drugoj lokaciji, u vinogradu jednog od članova društva.

Veselica na brijegu Tako je odlukom Upravnog odbora za domaćina ovogodišnje manifestacije izabran vinograd obitelji Furjan, na Falinić Bregu 74, a poštujući tradiciju da se klopotec postavi do spomendana sv. Lovre, odnosno do 10. kolovoza, kao najprikladniji termin odabrana je nedjelja, 4. kolovoza.

Cestički vinogradari svake godine klopoca postavljaju na drugoj lokaciji Početak ovogodišnje manifestacije bio je zakazan za 14

sati, a do tog vremena vrijedni članovi Udruge odradili su i sve predradnje za doček brojnih vinogradara te ljubitelja tradicije i običaja. Dodajmo da je u danima koji su prethodili početku manifestacije dopremljen stup na koji će se klampotic postaviti, a nakon toga trebalo ga je u iskopanu jamu smjestiti i učvrstiti. Uz vlasni-

ka vinograda, kopanju grabe i postavljanju stupa priključili su se Ivica Lazar, Danijel Kukec, Tomica Sambolec i Mario Mihin. Okupljanje čuvara i ljubitelja spomenute vinogradarske tradicije započelo je uz svirku glazbenog sastava Brajdaši, a potom se na proteklu vinogradsku godinu osvrnuo Marijan Županić, predsjednik

Udruge. Svim vinogradarima poželio je dobru berbu. U ime Općine Cestica vinogradare i njihove goste pozdravio je načelnik Mirko Korotaj. Pritom ih je pozvao da se prijave na općinske natječaje za poticanje razvoja vinogradarstva, a dobrodošlicu okupljenima uputio je i vlasnik vinograda Tomislav Furjan.

Gradovi i općine

13. kolovoza 2019., br. 795 || Regionalni tjednik

11

OPĆINA CESTICA PONOVNO POMAŽE UČENICIMA I RODITELJIMA Općina Cestica nastoji mladima osigurati što bolje uvjete života, a želja je da nastave živjeti na području Općine Cestica.

Kako bi se mladim obiteljima to i omogućilo, Općina nastoji pružiti podršku roditeljima u podizanju djece već od samog rođenja isplatom novčane pomoći, a poseban je naglasak na osnovnoškolskom obrazovanju

djece.

Osim podmirenja troškova prehrane u školskoj kuhinji za djecu slabijega imovinskog stanja, Općina provodi projekt nabave radnih bilježnica, geografskih atlasa i likovnih mapa za sve učenike Osnovne škole. Tako će i ove godine Općina kupiti geografske atlase za učenike petih razreda, likovne mape za sve učenike te radne

bilježnice za učenike prvih, trećih, četvrtih, petih i sedmih razreda, a za učenike osmih razreda za sve predmete osim biologije, kemije i fizike.

U proračunu za 2019. godinu osigurana su sredstva od 200.000 kuna.

Sredstva za radne bilježnice za druge, šeste i osme razrede (biologija, kemija i fizika) osiguralo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

USTRAJNI VETERANI 7. GARDIJSKE BRIGADE

“Pume” inicirale postavljanje Spomenika domovini na vrhu Dinare Postavljanje spomenika na vrhu Ošjak pokraj Planinarskog skloništa “Drago Grubač” rezultat je dugogodišnje suradnje članova Planinarske udruge “Dinaridi” i varaždinske Udruge veterana 7. gardijske brigade “Puma”

PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

hrvatskim braniteljima. Postolje je napravljeno od manje kamene stijene koja je pronađena na lokaciji, dok se spomenik sastoji Povodom obilježavanja 24. od dvaju komada kamena dolita, obljetnice vojno-redarstvene nepravilnih oblika. Uzeti su iz prirode i stoje jedan operacije Oluja, Dana pored drugoga. pobjede i domoNa manjem je vinske zahvalutkana hrvatnosti te Dana Još 2012. godine h r v at sk i h ska šahovna vrhu Velika branitelja, nica u vidu u nedjelju, kamenih Duvjakuša otkriven 4 . ko l o crvenih je spomenik 31 kockica voz a, n a neprav i lOšjaku, poginulom pripadniku nog oblika jednom od v rhova i rasporeda.

“Puma” D i n a re , n a 165 6 met a r a nadmorske visine svečano je otkriven Spomenik domovini.

O n e simboPuno simbolike l i z i r aju Postavljanje spomenika na D o m o vrhu Ošjak inicijativa je Pla- vinski rat ninarske udruge “Dinaridi” i kao jedno Udruge veterana 7. gardijske b u r n o brigade „Puma“. Kako dozna- razdoblje jemo od Roberta Puje, pred- iz prošlosjednika udruge koja okuplja sti Repuveterane varaždinskih „Puma“, blike Hrvatske – naglasio je spomenik je postavljen pored Puja. planinarskog skloništa koje nosi Dodao je da drugi dio spoime po prerano preminulom menika (kamena gromada nehrvatskom branitelju Dragi pravilnog oblika) sadrži iskleGrubaču. sane stihove Silvija Strahimira – Autor Spomenika domovini Kranjčevića. je Antun Vuko, kamenoklesar iz – Riječ je o ulomku iz pjesme Trilja koji je dosad izradio četiri „Moj dom“: „Te kad mi jednom spomenika na Dinari posvećena s dušom po svemiru se krene/

NE ODUSTAJU OD TENKA

Najkasnije do rujna iduće godine na prostoru između varaždinske vojarne 7. gardijske brigade „Puma“ i kružnog toka u Optujskoj ulici bit će postavljen tenk kao spomen-obilježje na Varaždinske dane rata.

Riječ je, podsjećamo, o jednom od projekata udruge koja okuplja veterane 7. gardijske brigade koji su financirani preko Ministarstva hrvatskih branitelja. Kako doznajemo od Roberta Puje, u Varaždin 2020. stiže o ras-

hodovani tenk T-55 koji ima svoju priču, baš poput junaka koji su od 13. do 22. rujna 1991. u Varaždinu stali na kraj 32. korpusu bivše jugovojske. Tenk će biti parkiran na betonski temelj, a pokraj njega veterani varaždinskih „Puma“ namjeravaju postaviti informativnu ploču s detaljima o oslobađanju vojarne, odnosno zarobljavanju vojne tehnike, koja je potom iz tek oslobođenog Varaždina upućena na bojišta diljem Hrvatske.

Zaorit ću ko grom:/O, gledajte ju divnu, vi zvijezde udivljene,/ To moj je, moj je dom!“ Ovim putem zahvaljujemo Planinarskoj udruzi „Dinaridi“, Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja Split, Općini Kijevo, Hrvatskoj kopnenoj vojsci, Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu i drugima koji su pomogli i sudjelovali u otkrivanju Spomenika domovini – ističe predsjednik UV 7. gbr, koja namjerava nastaviti s postavljanjem spomenika diljem vrhova Dinare.

Dodajmo da je na prigodnoj svečanosti ministar Damir Krstičević okupljene podsjetio da je upravo na ovoj planini počelo oslobađanje Republike Hrvatske u završnim operacijama pobjedničke Hrvatske vojske.

– Ključna strateška odluka prvog hrvatskog predsjednika Tuđmana bila je izlazak Hrvatske vojske na Dinaru u studenome 1994. godine. U teškim uvjetima, upravo su dvije gardijske brigade, „Pauci“ i „Pume“, ovdje na nemilosrdnoj Dinari, zajedno s ostalim postrojbama Hrvatske vojske dale ogroman doprinos. Odradili smo ključne operacije, Zimu ‘94, Skok 1, Skok 2, a kruna je bila operacija Oluja. Jedinstveno je što je hrvatski vojnik opstao na Dinari, izdržali smo jako teške uvjete jer smo znali da možemo i moramo, za našu Hrvatsku – rekao je ministar obrane na Ošjaku.

PROGRAM VRIJEDAN 1,6 MILIJUNA KUNA

Na području Ivanca traju radovi na uređenju vodotoka U okviru opsežnih radova koje ove godine Hrvatske vode – Ispostava Varaždin u dogovoru i u suradnji s Gradom Ivancem provode na cijelom administrativnom području Ivanca, obavljaju se i zahvati na sanaciji odrona na rijeci Bednji u Kuljevčici. Nakon toga strojevi se sele niže na Bednju, kod ivanečkih bajera, gdje će također raditi na sanaciji odrona. Radovi na potoku Brežnjak slijede u proljeće iduće godine.

Dobrim dijelom su izvedeni i radovi na čišćenju potoka Bukovec (Rakovec) na području

MO-a Kaniža.

Potok se uređuje u suradnji Hrvatskih voda i Grada Ivanca tako da Hrvatske vode (putem Hidroinga) obavljaju radove na čišćenju 600 metara obale na potezu od ušća u Bednju do željezničke pruge. U uređenje ovog potoka uključuje se i Grad Ivanec tako da će financirati njegovo čišćenje na dionici od pruge do državne ceste i uzvodno, po potrebi.

Uskoro slijede i radovi na ivanečkoj Bistrici, i to na dionicama koje su u ingerenciji i Hrvatskih voda i Grada Ivanca.

Iz Hrvatskih voda početak radova na potoku iznad Friščićevog mlina najavljuju još tijekom ovog mjeseca.

Za košnju trave uz potoke ove je godine osigurano 250.000 kuna Bit će obavljeno i čišćenje Bistrice kroz Ivanec na dijelu koji je u nadležnosti Grada Ivanca. Bistrica će se od nanosa i mulja čistiti na potezu dugom 850 metara, od mosta

u Malezovoj ulici uzvodno sve do Zavojne ulice.

Ove godine slijede i radovi na uređenju 900 metara potoka Šikada u MO-u Punikve, kao i zahvati na potoku Željeznici u MO-u Ivanečka Željeznica, gdje je potrebno sanirati odron i pristupni put do kuće u kojoj živi obitelj s bolesnim djetetom.

Znatna svota, oko 250.000 kuna, osigurana je za košnju trave uz potoke.

Cijeli ovaj program radova na održavanju i uređenju vodotoka „težak“ je više od 1,6 milijuna kuna.

12 Gradovi i općine

Regionalni tjednik || 13. kolovoza 2019., br. 795

Ugovor su u prostorima Općine Sračinec potpisali Božidar Novoselec i Tomica Huđek

DO KRAJA OVE GODINE JOŠ JEDNA PROMETNICA U NOVOM RUHU

Općina Sračinec kreće u rekonstrukciju Ulice Miroslava Krleže Osim same prometnice, uređuju se i okoliš, pješačko-biciklistička staza, rubnici, odvodnja oborinskih voda i asfaltirani prilaz svakom dvorištu. Na kraju, kao i u cijelom naselju, sadit će se drvored i urediti zelene površine.

U prostorima Općine Sračinec potpisan je ugovor o rekonstrukciji Ulice Miroslava Krleže. U ime Općine Sračinec potpisao ga je načelnik Božidar Novoselec, a u ime izvođača radova Niskogradnje Huđek, koji je posao dobio na javnom natječaju, Tomica Huđek.

Brži od rokova

Radovi se većim dijelom financiraju iz proračuna Općine Sračinec, a za ovu su namjenu dobivena i značajna sredstva od Ministarstva

graditeljstva i prostornoga uređenja, koje s 336.000 kuna financira spomenuto

Ukupna vrijednost radova na rekonstrukciji ulice s PDV-om je 1.012.374,13 kuna izvanredno održavanje Ulice Miroslava Krleže.

– Ovo je jedina preostala ulica u Sračincu gdje je za-

vršena kanalizacija i gdje su se stekli uvjeti za temeljitu rekonstrukciju prometnice i staza. Sve ulice uređujemo tek kada se postavi kompletna infrastruktura, odnosno voda, kanalizacija i plin.

Tako će biti i s Ulicom Miroslava Krleže, koja uskoro dobiva nov izgled. Osim same prometnice, uređuju se i okoliš, pješačko-biciklistička staza, rubnici, odvodnja oborinskih voda i asfaltirani prilaz svakom dvorištu. Na kraju, kao i u cijelom naselju, sadimo drvored i ure-

već u rujnu ove gođujemo zelene podine. vršine – izjavio – Sve preje pr i l i kom ostale ulice potpisivanja Posao je na dobit će ugovora nakon općinski javnom natječaju p o s t avnačelnik dobila tvrtka ljanja Božida r kanaNovoseNiskogradnja Huđek, l i z ac ije lec. s kojom Općina ima novo, Dodao moderno je d a ć e odličnu suradnju ruho, a rase ova k v i dovi bi treposlovi nabali biti gotovi staviti i nakon tijekom 2021. goponovnog pokredine. Želim zahvaliti tanja Aglomeracije,

izvođaču radova koji se javio na natječaj. Naime, iznimno smo zadovoljni dosadašnjom suradnjom, k valitetom i brzinom kojom su radovi završeni – naglasio je Božidar Novoselec. Ukupna vrijednost radova s PDV-om je 1.012.374,13 kuna, dok je rok za završetak radova devet mjeseci od potpisivanja ugovora, no očekuje se da bi radovi mogli biti gotovi do kraja godine. Ovaj izvođač je ove godine već realizirao uređenje ulica kralja Tomislava i Matije Gupca.

OPORBENA OBEĆANJA OSTALA TEK SANAK PUSTI

Na “predizbornim” biciklističkim stazama – raste korov!

U Općinu Sračinec često dolaze upiti mještana zašto se stalo s uređenjem biciklističkih traka u Dravskoj ulici, koja povezuje Sračinec i naselje Svibovec Podravski. Naime, radovi su započeti, ali već mjesecima ne napreduju, te po nasipanim trakama pored ceste raste korov.

– Riječ je o poslu koji je primarno imao političko-propagandnu namjenu. Oporbeni vijećnici Općinskog vijeća Općine Sračinec još su prošle godine u proljeće najavili da će se s tim poslom početi, mimo Općine Sračinec, na čijem se području prometnica nalazi.

Radi se o županijskoj promet-

nici koja nije u nadležnosti Općine Sračinec. No, naišli su na problem na koji smo ukazivali od samog početka, jer da bi se prometnica proširila za biciklističke staze, potrebno je ući u privatne parcele, a znamo da to nije nimalo jednostavno i da se ne može riješiti na brzinu.

Upravo iz tog razloga, prilikom rekonstrukcije ove ceste prije nekoliko godina nismo inzistirali na izgradnji biciklističkih staza jer bi ona vjerojatno još danas bila raskopana da smo čekali realizaciju otkupa dijelova privatnih parcela – ukazuje Božidar Novoselec, načelnik Općine Sračinec. Štoviše, općinski načelnik

naglašava da spomenute radove nije pokrenula Općina Sračinec, već Varaždinska županija.

– Sada je potpuno jasno da nisu bili dovoljno pripremljeni i da se radilo o predizbornoj kampanji. Naravno da mi podržavamo izgradnju biciklističkih staza. Stoga u općinskom proračunu imamo i osigurana sredstva za sufinanciranje njihove izgradnje, ali iz Županije nas nisu niti kontaktirali kada su počeli s radovima, što smatramo da je u najmanju ruku čudno. Nadamo se samo da će, zbog velikog interesa mještana, ovaj posao biti završen prije zime – istaknuli su iz Općine Sračinec.

Oglas

13. kolovoza 2019., br. 795 || Regionalni tjednik

13

U DESET DANA GOTOVO 500 RAZLIČITIH PROGRAMA ZA SVE GENERACIJE

Provjerite zašto je Špancirfest najveći i najraznovrsniji festival u Hrvatskoj Špancirfest u svoje treće desetljeće ulazi s ambicioznim i bogatim programom, sasvim u skladu sa svojim motom Simply the best. Najveći, najpopularniji i najraznovrsniji hrvatski festival, svojevrsni sinonim Varaždina, u deset će dana, od petka, 23. kolovoza, pa sve do nedjelje, 1. rujna, na ulice, trgove i u parkove povijesne gradske jezgre donijeti gotovo 500 različitih programa za sve generacije.

Kao i uvijek, mozaik Špancirfesta sastavljen je od niza isprepletenih sadržaja – koncerata, uličnih performera, predstava, programa za djecu, dizajna, umjetnosti, raskošne gastronomske i izlagačko-prodajne ponude; odabranih i posloženih kako bi mogli zadovoljiti doslovno sve ukuse. Svi programi, osim ekskluzivnih koncerata i kazališnih predstava kod vile Bedeković, su i ove godine potpuno besplatni, a organizatori poručuju da su jedini preduvjeti dolaska na Špancirfest – dobra volja, pozitivno i kreativno raspoloženje te želja za nezaboravnim krajem ljeta.

Kreativni, zabavni, sigurni i brojni sadržaji za klince Cijele su generacije odrasle uz Špancirfest i brojni redoviti posjetitelji Festivala, danas u svojim dvadesetima, ne poznaju svijet bez varaždinskog festivala koji je, osim što je najveća hrvatska kulturno-turistička manifestacija, ujedno i velik i siguran dječji zabavni park. Sadržaji za klince su brojni – od Parka kreative prepunog radionica i kreativnih razvojno-poticajnih programa, veselog Vindilanda, uličnih izvedbi za djecu pa do velikog lunapraka – zabave, ali i kreative za najmlađe neće nedostajati.

donosi zaista raskošnu lepezu gastronomskih doživljaja. Legendarni i nezaobilazni vinski grad u palači Sermage, street-food raj na Starom gradu, tradicionalni, moderni, slani, slatki, mali ili veliki zalogaji raštrkani po cijeloj varaždinskoj povijesnoj jezgri, probrana vina, unikatni ginovi, kokteli i još cijeli niz drugih mogućnosti i izazova omogućit će da se na kraju ljeta, kada je razloga opiranju hedonističkim porivima sve manje, posjetitelji u potpunosti prepuste istraživanju okusa i užicima.

Četiri koncertne pozornice

Čak četiri službene i još nekoliko manjih koncertnih pozornica gotovo svaki kutak, gotovo svaki trenutak baš svakoga festivalskog dana ispunit će glazbom. Središnja i najveća, PAN pozornica, ponovno će se nalaziti s unutrašnje strane zapadnog bedema Staroga grada, a u blizini će biti smještena i pozornica programa KVART, koji se ostvaruje u suradnji s varaždinskim udrugama mladih i inicijativom V4EYC Varaždin for European Youth Capital 2022.

U koncertima ćemo uživati i na Korzu, ali i u čarobnom ambijentu vile Bedeković. No, svirat će se stalno i svugdje, bilo da se radi o hodajućim bendovima programa ulica, uličnim sviračima odabranima kroz natječaj „Heroji ulica“ ili u sklopu glazbenih radionica LOOP klinike. Popis izvođača je zaista dugačak i raznolik – od world musica, hip-hopa, popa, žestokog r’n’r-a, jazza, najboljih hrvatskih tenora do tradicijskog zvuka – praktički nema stila i ukusa koji neće biti zadovoljen.

Na Špa nci r fest t a ko st ižu: Gypsy Kings by Baliardo, Dzambo Agusevi Orchestra, Krankšvester, Vojko V, Rambo Amadeus, Gustafi, Goran Bare i Majke, Elemental, Meritas, Tony Cetinski, Ginger, Jonathan, Adastra, High 5, Jam Ritual, Ivana Galić, Jed Becker’s Group i Elvis Stanić, Commi Balde & Karia Kela Band, Sowas, Dixieland Čakovec, Neki to vole vruće, Radio aktiv, Detour, Kandžija, Antun Stašić & Maestro Orchestra, ABOP, Mayales, Ricardo Luque & Amigos i Silente.

Vila Bedeković

Vila Bedeković jedna je od najljepših i najromantičnijih koncertnih pozornica u Hrvatskoj i jedino mjesto s naplatom ulaznica na Špancirfestu. Na njoj će se osim četiri ekskluzivna, intimna i za ovu lokaciju posebno pripre-

Nikad viđeno

Na Špancirfest tako stižu: Gypsy Kings by Baliardo, Dzambo Agusevi Orchestra, Krankšvester, Vojko V, Rambo Amadeus, Gustafi, Goran Bare i Majke, Elemental, Meritas, Tony Cetinski, Ginger, Jonathan, Adastra, High 5, Jam Ritual, Ivana Galić, Jed Becker’s Group i Elvis Stanić, Commi Balde & Karia Kela Band, Sowas, Dixieland Čakovec, Neki to vole vruće, Radio aktiv, Detour, Kandžija, Antun Stašić & Maestro Orchestra, ABOP, Mayales, Ricardo Luque & Amigos i Silente mljena koncerta: prvog vikenda Božo Vrećo i The Frajle, a drugog vikenda Tomislav Mužek & Trio te Tamburaški ansambl Centra tradicijske kulture i 4 tenora, igrati i niz kazališnih komičnih uspješnica: “Pod hitno na hitnu” Kerekesh teatra, “Ništa ljubav, samo sex” i “Samo preko njega mrtvog” Lude kuće iz Zagreba, “Šta me snađe” popularne Anđelke Prpić, “Bogi Ivač znova” HNKa u Varaždinu te “Kako je počeo rat na mom otoku” GK Gavella i HNK-a u Šibeniku. Ulaznice su dostupne putem https://spancirfest.com/ulaznice odnosno u sustavu Eventim.

KVART

Novost na ovogodišnjem Špancirfestu je i program KVART. Špancirfest se povezao s varaž-

dinskim udrugama mladih i inicijativom V4EYC Varaždin for European Youth Capital 2022. te kreirao program osmišljen od mladih za mlade godinama, ali i mlade duhom. Izvrsni koncerti, radionice, DJ-i i cijeli niz drugih sadržaja obilježeni duhom otvorenosti, ljubavi i pozitive ispunit će KVART, koji će se smjestiti na Starom gradu te mladenačkom energijom i kreativnošću dodatno razigrati ionako bogat i raznolik program Špancirfesta. Špancirfest je, prije dvadeset godina, započeo kao “Festival uličnih šetača”, a ulični umjetnici i performeri su ostali njegovo srce i duša. Oni su posebna vrsta umjetnika koji u izravnom kontaktu s publikom pokazuju svoju kreativnost, akrobatske vještine te hrabrost jer na ulici barijera

prema gledateljima – ne postoji. Špancirfest uvijek dovodi najbolje performere, a na ovogodišnji Festival stižu štulaši, akrobati, glazbenici i zafrkanti koji će smijehom, veseljem i zabavom ispuniti sjećanja posjetitelja. Festivalskim ulicama tako će, primjerice, šetati graciozne siluete skupine Stezen Art ili neobične kreacije Sashe Frolove, ritmom će nas nabrijati Damat Drummeri El Loren, glazbom New York Brass Band i Riciclato Circo Musicale, plesom inspirirati Cirque Tango i na sve moguće načine zabaviti još brojni drugi.

Uska ulica ponovno će doživjeti metamorfozu te će se ušminkana i posebno uređena na prvi festivalski dan probuditi kao Kreativnica, posvećena modnom i produkt dizajnu uz opušteni

popratni glazbeni program i cool atmosferu. Umjetnička ulica, ispunjena slikarima, kiparima, crtačima i drugim vizualnim i likovnim umjetnicima koji će u njoj stvarati i izlagati, smjestit će se u Školsku ulicu, a kreativnosti svih vrsta će biti na svakom koraku. Uz to, ulice Varaždina bit će prepune izlagača s njihovom bogatom ponudom slatkih, slanih, domaćih i egzotičnih zalogaja, starih obrta, modernog dizajna i nebrojenih drugih sadržaja koje na jednome mjestu može okupiti samo Špancirfest.

Hedonizam

Iz godine u godinu gastronomska i hedonistička ponuda postaje sve važniji razlog dolaska odnosno povratka na Špancirfest, a u svom 21. izdanju Festival

Na Kapucinskom trgu smjestit će se prvi hrvatski svemirski centar, mjesto s kojeg će posjetitelji, bez da napuste zagrljaj zemaljske gravitacije, moći iskusiti plovidbu svemirskim prostranstvima.

Universe show je instalacija izvedena u obliku elegantne multimedijalne kupole – senzoričke atrakcije koja je osvojila brojne gradove diljem svijeta i skriva prvorazrednu tehnološku atrakciju.

Napredna 3D 360* tehnologija posjetitelje vodi u jedinstvenu 12-minutnu projekciju svemira uz vrhunske svjetlosne i zvučne efekte koji stvaraju iznimno realno iskustvo putovanja u svemir.

Tehnološkim čudima na Špancirfestu ovdje nije kraj jer će na Festivalu biti predstavljen i prvi humanoidni robot u Hrvatskoj – CRUZR. CRUZR se kreće kao čovjek, sposoban je rukovati se, pozdravljati posjetitelje, kretati se, plesati i grliti i odgovarati na pitanja, sam se snalazi i kreće u prostoru te je osjetljiv na dodir, ali i posebno siguran za djecu i okolinu. Roboti poput CRUZR-a u budućnosti će (možda) postati svakodnevica i vrijedni pomagači u cijelom nizu raznih primjena, a kako bi to moglo izgledati, posjetitelji će se moći i sami uvjeriti drugog festivalskog vikenda Špancirfesta. Špancirfest je Simply the best!

Sve informacije programu, izvođačima, ponudi, ulaznicama i festivalskim lokacijama pronađite na https://spancirfest.com.

14 Zdravlje

Regionalni tjednik || 13. kolovoza 2019., br. 795

ZAVRŠNA KONFERENCIJA PROJEKTA “BUDI COOLTURAN I PARTICIPIRAJ”

COOL ekipa mladih s invaliditetom obišla brojne muzeje, radionice…

Za 50 članova Društva distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida Grada Varaždina proteklih je godinu i pol bilo jedno od najljepših razdoblja života. U okviru europskog projekta sudjelovali su na brojnim radionicama, posjećivali razna događanja...

PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

– Najprije sam crtao sam, pa smo rezali kolaž i snimili video, a protekle mjesece najviše ću pamtiti po tome što sam naučio kako izraditi film. Svakako bi valjalo i druge članove uključiti i upoznati ih s aktivnostima kojima smo se i mi bavili – rekao je Antonio Kefelja, član Društva distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida Grada Varaždina, na završnoj konferenciji projekta „Budi COOLturan i pARTicipiraj“, koji je u proteklih 18 mjeseci proveden zahvaljujući sredstvima Europskoga socijalnog fonda.

Financiranje raznih aktivnosti

Naime, ovaj mladić jedan je od 50 članova Društva u dobi od 15 do 25 godina kojima su putem projekta vrijednog 670.000 kuna financirane razne aktivnosti

Novo kombi vozilo omogućava prijevoz članova Društva koji žive u ruralnim sredinama – kulturno-umjetničke radionice, odlazak na brojne manifestacije, predstave, kinoprojekcije, u muzeje i slično, a velik doprinos ostvarenju svih zamisli dali su i Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu te Filmskokreativni studio VANIMA. – Provodile su se filmska, kazališna, likovna i glazbena radionica te smo omogućili sudionicima i njihovim pratnjama da posjećuju kulturno-umjetničke sadržaje u Varaždinu i okolici te u Zagrebu. Putem likovnih radionica nadopunjavali su svoja znanja i usvajali nova, radili su decoupage, sa staklom, glinom, temperama, tkaninom… Posebno sam ponosna što su uz vodstvo stručnog kadra HNK-a postavili predstavu „Budi COOL“, čija je premijera bila nedavno. Filmska radionica je rezultirala s dva filmića, dok je glazbena bila najveselija i najposvećenija – objasnila je voditeljica projekta Ivana Vincek Ribić, mag. soc. pol., i dodala: – Uključili smo mlade u zajednicu i toj smo zajednici pokazali da mladi koji

ULOGA OSOBNOG ASISTENTA

Pokazali smo da mladi koji su marginalizirani itekako mogu i žele sudjelovati u ovakvim oblicima aktivnosti.

Velika pomoć u prevladavanju poteškoća Uz pomoć vrijednih volontera i asistenata u Društvu, mladi s invaliditetom lakše su obavljali razne aktivnosti. Jedan od onih koji svoje slobodno vrijeme izdvajaju kako bi pomogli drugima je i student Filip Blaguški iz Varaždina, koji već dvije godine radi kao asistent u Društvu.

– Sa svojim korisnikom sudjelovao sam u svim radionicama i bio mu pratitelj na svim događanjima. Mislim da je ovaj projekt bitan jer

pomaže mladim ljudima i daje im onaj dio koji oni svojim invaliditetom možda gube; pritom mislim na nepristupačnost određenim društvenim događanjima – objasnio je Filip, dodavši da ovaj posao ima i druge prednosti.

– Ovo radim na pola radnog vremena, pa mogu lakše kombinirati posao s fakultetskim obvezama, a prednost je i to što imam i svoj novac – zaključuje.

Ivana Vincek Ribić, voditeljica priojekta

su marginalizirani itekako mogu i žele, ako im ostvarimo uvjete, sudjelovati u ovakvim oblicima aktivnosti – navela je.

Novi projekt?

MJESTO ZA AKTIVNOSTI, DRUŽENJA…

Uskoro novi, veći prostor

Društvo distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida Grada Varaždina smješteno je u Ulici kralja Petra Krešimira IV. u Varaždinu, na oko 60 četvornih metara.

Novih 65 četvornih metara prostora trebalo bi za mjesec dana biti otvoreno u Ulici Alojzija Stepinca u Varaždinu, naveo je predsjednik Društva Ivan Vujec.

– U bivšem Centru „Tomi-

slav Špoljar“ u Graberju također smo preuzeli objekt od gradskog Crvenog križa za dnevni boravak, tu je dosta velika kvadratura, ali prostor smijemo koristiti samo do kraja godine. Imamo šansu da se razvijamo, vjerujemo da ćemo od 31. prosinca i dalje moći živjeti, djelovati i raditi u istom dnevnom boravku – istaknuo je predsjednik Društva, s željom da se njegova želja u potpunosti ostvari.

Predsjednik Društva prof.

Ivan Vujec posebno je zadovoljan što je ovim projektom nabavljeno kombi vozilo vrijedno 230.000 kuna, prilagođeno za prijevoz osoba u invalidskim kolicima, čime je sudjelovanje u projektnim aktivnostima bilo omogućeno i mladima iz najudaljenijih dijelova Županije.

– Uskoro će i novi projekti, sve u interesu naših članova.

Kod nas u Društvu ne rade se projekti zbog samih projekata, već zbog ljudi, kojima pokazujemo na koji način ići dalje – zaključio je predsjednik Ivan Vujec.

Iako je „COOL ekipa“ bila pomalo tužna što druženje na projektnim aktivnostima prestaje, vjeruju da će uskoro naići neki novi projekt koji će uključiti što više članova najbrojnije udruge za osobe s invaliditetom na području Varaždinske županije.

Oglasi

13. kolovoza 2019., br. 795 || Regionalni tjednik

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA G R A D VA R A ŽDIN

www.varazdin.hr . e-mail: varazdin@varazdin.hr

GRADONAČELNIK KLASA: 940-01/19-01/29 URBROJ: 2186/01-07/2-19-2 Varaždin, 9. kolovoza 2019.

Na temelju članka 63. Odluke o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Grada Varaždina („Službeni vjesnik Grada Varaždina“ broj 9/2017), Gradonačelnik Grada Varaždina dana 9. kolovoza 2019. godine objavljuje

JAVNI NATJEČAJ za davanje u zakup zemljišta

I. Zakupodavac: Grad Varaždin

- Trg kralja Tomislava 1, Varaždin

- OIB: 13269011531 II. Predmet javnog natječaja je zakup zemljišta u Varaždinu, za poljoprivrednu obradu: - čk.br. 3478/1 k.o. Varaždin (u osnivanju) površine 6211 m2 Na zemljištu koje je predmet natječaja nije dozvoljena gradnja građevina niti izvođenje rodova za koje je potrebno ishoditi akt kojim se odobrava građenje, te sadnja višegodišnjih nasada. Ugovor o zakupu se sklapa na 5 godina, a zemljište koje se daje u zakup smatra se da je „obrađeno i privedeno kulturi“.

Početna cijena je utvrđena Odlukom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Grada Varaždina te iznosi 0,03 kn/m2 godišnje, uvećano za pripadajući porez.

III. Natječaj se provodi javnim usmenim nadmetanjem. Pravo podnošenja prijave za sudjelovanje na javnom natječaju, imaju sve fizičke i pravne osobe.

IV. Zainteresirani ponuditelji su dužni prijavu za sudjelovanje na javnom nadmetanju te opis vrste poljoprivredne proizvodnje koja se planira na zemljištu koje je predmet natječaja, poslati preporučeno ili osobno na adresu Upravni odjel za EU projekte, upravljanje imovinom i gospodarstvo, Petra Preradovića 10 s naznakom „PRIJAVA NA NATJEČAJ - ne otvaraj“ Rok za podnošenja prijava je do srijede 28. kolovoza 2019. godine do 9.00 sati kada će započeti javno nadmetanje u prostorijama Upravnog odjela za EU projekte, upravljanje imovinom i gospodarstvo, Petra Preradovića 10, 1.kat.

Javnom nadmetanju mogu pristupiti ponuditelji ili njihovi punomoćnici, koji su predali prijavu za sudjelovanje u javnom nadmetanju. Kao dan predaje prijave smatra se dan predaje prijave na navedenu adresu, a ako je prijava poslana preporučenom pošiljkom, dan kada je ta prijava predana na poštu, uz uvjet da mora stići do krajnjeg roka za podnošenje prijava.

Osoba koja se prijavljuje mora obavezno uz prijavu dostaviti: -dokumentaciju koja sadrži osnovne podatke o ponuditelju uz odgovarajuće dokaze iz kojih proizlazi vjerodostojnost tih podataka (ime i prezime, odnosno naziv; adresu prebivališta, odnosno sjedišta; OIB; dokaz o državljanstvu za fizičke, odnosno dokaz o upisu u sudski, obrtni ili drugi odgovarajući registar za pravne osobe); - izvornik ili ovjerenu presliku potvrde o nepostojanju poreznog duga nadležne Porezne uprave, koja ne smije biti starija od 30 dana od dana objave javnog poziva; - izvornik ili ovjerenu presliku potvrde upravnog odjela nadležnog za financije o nepostojanju dugovanja prema Gradu Varaždinu, koja ne smije biti starija od 30 dana od dana objave javnog poziva; - dokaz o izvršenoj uplati jamčevine; - vlastoručno potpisanu izjavu ponuditelja kojom se obvezuje da će, u slučaju ako njegova ponuda bude prihvaćena, sklopiti ugovor o zakupu o vlastitom trošku, potvrđuje da u cijelosti prihvaća uvjete natječaja te da njegova ponuda ostaje na snazi 90 dana, računajući od dana usmenog nadmetanja.

V. Jamčevina iznosi 10% početne vrijednosti parcele za koju se ponuditelj natječe, a plaća se na IBAN Grada Varaždina HR3423400091847200008 uz naznaku jamčevina, poziv na broj 68 7706-OIB. VI. Najpovoljnijim ponuditeljem smatra se ponuditelj koji ponudi najvišu cijenu, uz uvjet da ispunjava i sve druge uvjete javnog nadmetanja. U slučaju odustajanja prvog najpovoljnijeg ponuditelja, najpovoljnijim ponuditeljem smatra se prvi sljedeći ponuditelj koji je ponudio najvišu cijenu uz uvjet da ispunjava i sve druge uvjete javnog nadmetanja.

VII. Ponuditelj koji je uspio u javnom nadmetanju dužan je sklopiti ugovor o zakupu u roku od 30 dana od dana donošenja Zaključka o davanju u zakup. Ako ponuditelj koji uspije u javnom nadmetanju ne sklopi ugovor u gore navedenom roku ili odbije sklopiti ugovor, jamčevina mu se ne vraća. Ugovorom će se utvrditi svi ostali uvjeti zakupa.

VIII. Postupak prodaje je neupravni postupak.

IX. Nepravodobne i nepotpune prijave neće se razmatrati.

X. Za ostale informacije i dogovor oko eventualnog razgleda nekretnine nazvati na telefon: 042 658 010.

XI. Grad Varaždin pridržava pravo da odustane od davanja u zakup u svako doba sve do donošenja odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, odnosno Grad Varaždin pridržava pravo da ne izabere niti jednog ponuditelja u kojem slučaju se natječaj poništava.

15

Na temelju Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora („Narodne novine“ br.125/11, 64/15 i 112/18) i Statuta Doma za starije i nemoćne osobe Varaždin, URBROJ: 535-01/18-1/328 od 22.08.2018. godine te Odluke Upravnog vijeća Doma za starije i nemoćne osobe Varaždin od 01.08.2019. godine, raspisuje se:

JAVNI

NATJEČAJ

ZA DAVANJE U ZAKUP DVA POSLOVNA PROSTORA 1) Daje se u zakup poslovni prostor u zgradi Doma za starije i nemoćne osobe Varaždin, na adresi Zavojna 6, Varaždin sa vlastitim direktnim ulazom, a nalazi se u prizemlju, lijevo od glavnog ulaza. Prostor površine 36 m2 sastoji se od jedne veće prostorije, predsoblja i sanitarnog čvora. Poslovni prostor nije opremljen namještajem. Navedeni prostor daje se u zakup za frizerski salon što je bio dosadašnji zakup ili koje druge djelatnosti primjerene za Ustanovu (ordinacije, odvjetnički i drugi uredi, zastupništva…).

Početna mjesečna zakupnina iznosi 1.100,00 kn uz troškove režija.

2) Daje se u zakup prostor površine 24 m2 koji se nalazi u Domu za starije i nemoćne osobe Varaždin u podrumskom dijelu depandanse s ulične strane. Prostor nije opremljen namještajem. Uz navedenu prostoriju zakupac će koristiti pripadajući zajednički ulaz, stepenište, hodnik i sanitarni čvor u predmetnom prostoru. Prostor se daje u zakup za umjetnički atelje ili neku drugu tihu djelatnost.

Početna mjesečna zakupnina iznosi 700,00 kn uz troškove režija.

Troškove režija zakupac će plaćati paušalno po važećim cijenama, razmjerno učešću površine zakupljenog prostora u površini zgrade i vrsti djelatnosti,a kao dodatak mjesečnoj zakupnini. Zakupodavac nije trenutno u sustavu PDV-a pa se ugovorena zakupnina ne povećava za iznos na dodanu vrijednost. Zakupac samostalno organizira čišćenje zakupljenih prostorija.

Rok trajanja zakupa je 4 godine, s mogućnošću produljenja.

Ponuda mora sadržavati: - ime i prezime ponuditelja s dokazom o državljanstvu - izvadak iz sudskog, odnosno obrtnog registra - ponuđenu cijenu zakupnine koja ne može biti niža od početne Ponuda se u zatvorenoj omotnici, s naznakom “Za natječaj - zakup poslovnog prostora“ dostavlja Domu za starije i nemoćne osobe Varaždin, putem pošte preporučeno ili neposrednom predajom.

Rok za podnošenje ponuda je 15 dana od dana objave Natječaja.

Kriterij za odabir ponude je najpovoljnija ponuda po programu korištenja za Dom, kao i ona s najvišom ponuđenom cijenom.

O rezultatima izbora ponuditelji će biti obaviješteni pismeno u roku od 30 dana od objave Natječaja.

UPRAVA DOMA

16 Kulturni obzor

Regionalni tjednik || 13. kolovoza 2019., br. 795

KULTURNI OBZOR Seoski liječnici i seljačine

Moram priznati da prilično volim kriminalističke i akcijske serije, ali rijetko imam mogućnosti kontinuirano ih pratiti. Stoga mi njihove reprize kojima nas obilato časti (uglavnom) Doma TV ponekad i nisu tako odbojne jer tu i tamo „uhvatim“ neke epizode koje još nisam vidio. Ali i u reprizama bi trebalo biti nekog reda, zar ne?

Neki dan naiđem na epizodu serije „Kosti“ u kojoj dr. Brennan čeka već drugo dijete s Boothom.

Sutradan čekam nastavak, kadli mi puste epizodu u kojoj se tek upoznaju, mladi k’o rosa. Onda jedno popodne krene „Navy CIS“, epizoda u kojoj su svi mladi k’o rosa, a navečer DiNozzo ima, brat bratu, 15-ak kila viška, Gibbs izgleda kao stara baba, a Ziva valjda više nije ni živa. Već sam se tako pogubio da gledajući „Castlea“ očekujem da Simon Baker napokon oženi Stanu Katic, ali onda shvatim da Baker glumi Mentalista – u drugoj seriji…

HTV na Prvom programu ujutro prikazuje seriju „Veterinar Engel“. Riječ je o seoskom veterinaru. (Koji, usput budi rečeno, radi ilegalno jer je zemljište na kojem ordinira namijenjeno isključivo za OPG-ove. No, oni koji znaju za Kafkinu priču „Seoski liječnik“ vjerojatno već pomišljaju da tek slijedi nešto upravo – kafkijan-

Piše: mr. sc. Denis PERIČIĆ, književnik sko.) Dakle, nisam baš ljubitelj tih tema, kao ni njemačkih serija, pa sam prebacio na Drugi program.

Gdje se istodobno prikazuje serija „Dr. Bergmann, seoski liječnik“.

Za one koje prate obje serije, popodne je i repriza „Bergmanna“ na Prvom. Šteta. Eto kako HTV trati svoje resurse. Mogli su u isto vrijeme na Trećem emitirati neku seriju o seoskom zubaru. A na Četvrtom o seoskom psihijatru.

Taj bi nam možda pomogao. Jer iako nemam ništa protiv sela i seljana, a ponajmanje protiv seoskih zdravstvenih djelatnika, imam nepogrešiv dojam da nas HTV sve tretira kao – seljačine.

OD JESENI

HNK: Pretplate za 2019./2020.

Uz stalnu premijernu pretplatu, za sezonu 2019./2020.

Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu uvodi i dvije nove – popularnu i učeničku/ studentsku pretplatu. U paket premijerne pretplate ulaze predstave „Zaljubljeni Shakespeare“, „Gume“, „Snijeg“, „Cigle svete Elizabete“ i „Grofica Marica“. Popularna pretplata uključuje predstave „Čini barona Tamburlana“, „Tramvaj zvan žudnja“, „Filoktet“, „Zaljubljeni Shakespeare“, „Grofica Marica“ i „Malograđani“, dok u učeničku/studentsku pretplatu ulaze predstave „Trojica u trnju“, „Vilenjakov prvi Božić“, „Kao voda“, „Čini barona Tamburlana“, „Tramvaj zvan žudnja“, „Filoktet“, „Zaljubljeni Shakespeare“, „Cigle svete Elizabete“ i „Malograđani“.

Cijena premijerne pretplate za parter od 1. do 8. reda iznosit će 500 kuna, dok će popular-

na pretplata za parter stajati 350, a učenička/studentska 200 kuna. Cijena za lože mezanin od broja 1 do 4 te od 13 do 15 bit će 450 kuna za premijernu pretplatu, 300 za popularnu i 150 za učeničku/ studentsku. Cijena premijerne pretplate za lože na prvom katu od broja 7 do 10 bit će 500 kuna, 450 kuna stajat će popularna pretplata te 300 kuna učenička/studentska. Cijena mjesta u ložama od broja 1 do 4 te od 12 do 15 bit će 450 kuna za premijernu pretplatu, 300 kuna za popularnu i 150 za učeniku/studentsku pretplatu.

Premijerna pretplata za balkon stajat će 400 kuna, popularna 250, a učenička/studentska 100 kuna. Upis pretplate bit će u terminu od 7. do 20. rujna na blagajni Kazališta ili putem maila: hnkvz@hnkvz. hr, propaganda@hnkvz.hr i marketing@hnkvz.hr.

IVA DVORSKI PREDSTAVILA SVOJU K

“Važno je da djeca št kako novac pamet

Knjigu je pisala sedam godina, a želja joj je da se koristi kao edukativni materijal u obrazovan zastupljene u školskom obrazovnom sustavu. Glavni likov

PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

poslovne i obiteljske obveze pronalazila vremena za ono što voli. Najprije je osjetila Diplomirana ekonomistica poziv, u njoj se javila velika Iva Dvorski, rođena Bugarka želja za pisanjem, a tema fikoja već 20 godina živi u nancijske pismenosti nekako Varaždinu, u srijedu, 7. ko- se nametnula sama.

Trenutno je u pregovorima lovoza, na Odjelu za djecu Gradske knjižnice i čitaonice sa školama i knjižnicama jer „Metel Ožegović“ Varaždin smatra da se knjiga itekako predstavila je svoju prvu može koristiti kao edukativni materijal u obrazovanju, knjigu „Tajna novca“. s obzirom na to da su teme vezane uz financijsku piEdukativno Riječ je o knjizi namije- smenost slabo zastupljene njenoj djeci i tinejdžerima u školskom obrazovnom koja se bavi temom financij- sustavu.

– Istraživala sam i otkriske pismenosti. Inspiraciju la da je ono što je je pronašla u svojoj dosad objavljeno djeci, Danijelu i o toj tem i Elizi, koji su i ja ko teško glavni likovi Djeci je shvatljivo, u knjizi. lako čitati takvo štivo i, stoga sam – Ovom krenula s k njigom prema prvim reakcijama, idejom ž e l i m zanimljivo im je. Već da knjip or uč it i ga, prije da je nou planu imam drugu svega, v ac v rl o knjigu, za tinejdžere.” bude privažan u stupačna današnjem IVA DVORSKI djeci i tinejsvijetu i da je džerima. Považno da djekušali smo je što ca što ranije nauče više pojednostaviti, ali i kako ga pametno koristiti.

Napisala sam je kao krimi- ne izostaviti stvari poput nalističku priču s mnogo poreza ili osiguranja, za koje događaja. Djeci je lako čitati malo djece uopće zna što su takvo štivo i, prema prvim – istaknula je.

Dijelove knjige najprije je reakcijama, zanimljivo im je. Voljela bih da sam ja u čitala svojoj djeci, koja danas djetinjstvu imala priliku imaju 13 i 14 godina, a kad pročitati takvu knjigu – re- je počinjala s pisanjem, oni su tek krenuli u prvi i drugi kla je Iva Dvorski.

Knjiga je nastajala sedam razred osnovne škole.

Na razne načine im je godina, i to najčešće u večernjim satima, kada je uza sve pokušala objasniti sve o

PROVJERILI SMO KOJE SE KNJIGE NAJVIŠE POSU

Volimo krimiće, uz laganiju literatu – Možemo se pohvaliti da Varaždinci stvarno vole čitati ne samo u ljetnim mjesecima već i tijekom cijele godine.

Vrlo rado pohode Knjižnicu. Zbog ljetnog režima radnog vremena česte su gužve.

Dolaze pronaći svoje omiljeno ljetno štivo ili naslove koje tijekom godine nisu stigli pročitati, ili im je netko preporučio knjigu, pa je žele pročitati – navela je Andreja Toljan, voditeljica županijske matične službe u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Metel Ožegović“ Varaždin.

Naime, na listi najčitanijih knjiga u varaždinskoj Knjižnici i dalje prednjače kriminalistički romani, uz laganiju literaturu i ekranizirane romane. Čitaju se djela norveškog pisaca Joa Nesbøa, kojemu se po broju posuđenih knjiga približava američki pisac Harlan Coben, čime oslabljuje višegodišnja dominacija skandinavskih pisaca krimića. Popularna je i knjiga „Uspavanka“ francuske autorice Leile Slimani.

– Varaždinci jako vole čitati romane koji imaju pozadinu sa stvarnim povijesnim događajima i društvenim promjenama.

Trenutno je među najčitanijima i najtraženijima knjiga „Hitlerove kušačice“ Roselle Postorino, s temom iz Drugoga svjetskog rata, zatim „Zlo“ islandskog pisca Eiríkura Örna Norðdahla, „Zulejha otvara oči“ autorice Guzel Jahine, „Praško proljeće“ Simona Mawera… Omiljeno štivo su i putopisi, puno se čitaju Davor Rostuhar i Jasen Boko... Od publicistike

Čitaju se i romani koji imaju pozadinu sa stvarnim povijesnim događajima i društvenim promjenama, ističe Andreja Toljan najtraženija je knjiga Michelle Obame, koja je stalno na rezervacijama – objasnila je Andreja Toljan.

Posuđuje se i popularna psihologija, na primjer „Okruženi idiotima“ Tomasa Eriksona, knjiga koja na zabavan i poučan način pokušava razotkriti kakvim

smo ljudima okruženi. Mladi pak vole popularne ekranizirane romane kao što su „Male laži“ Liane Moriarty i knjigu „Poslije svega“ Anne Todd.

– Od naših, „stara garda“ dobro se drži – Pavao Pavličić, Goran Tribuson i Miro Gavran, a od novijih tu je Maša Kolanović, spisateljica koja radi na Filozofskom fakultetu. „Poštovani kupci“ je njezino najtraženije djelo, s primjesom gotike – objašnjava knjižničarka Toljan, dodajući da ipak postoji razlika u tome koje žanrove čitaju muškarci, a koje žene.

Nježniji spol naklonjen je romanima u kojima se spominju ženska prijateljstva, poput romana „Žene koje kupuju cvijeće“ Vanesse Montfort i tetralogije „Genijalna prijateljica“ Elene Ferante, dok muškarci čitaju krimiće i knjige vezane uz propadanje Europe, ISIS i slično.

Dnevno kroz vrata svih odjela varaždinske knjižnice prođe oko 1000 ljudi.

Za njih, ali i ostale zainteresirane jesen će donijeti nova predstavljanja knjiga, uz neprestano nabavljanje nakladničkih noviteta.

Kulturni obzor

13. kolovoza 2019., br. 795 || Regionalni tjednik

KNJIGU “TAJNA NOVCA”

što ranije nauče etno koristiti”

Radionice varaždinske ilustratorice Smiljane Čoh

nju, s obzirom na to da su teme vezane uz financijsku pismenost slabo vi su njezina djeca, Danijel i Eliza.

novcu, savjetovala se čak i s njihovim učiteljima, kao i s drugom djecom.

– Stvarno smo uživali u tome. Čak i ako sam negdje zapela, oni su me dopunili.

Maštoviti su i uopće im nije problem stvoriti zaplet, dok sam se ja više fokusirala na financijski dio – navela je Iva

Diplomirana ekonomistica Iva Dvorski rođena je u Bugarskoj. Već 20 godina živi u Varaždinu.

Dvorski, koja ovom knjigom ne staje s pisanjem. Već razmišlja o novoj, namijenjenoj tinejdžerima koji žive u digitalnom svijetu.

– Mladi danas žive dosta intenzivno i moraju ići ukorak sa svim promjenama. Potrudit ću se da im približim taj sadržaj na najbolji mogući način, spojit ću financijsku pismenost s digitalnim dobom, jer djeca sada žive u sasvim drugačijim uvjetima nego, primjerice, kada sam ja bila dijete – zaključila je autorica Dvorski.

Knjiga „Tajna novca“ izdana je u lipnju ove godine, a informacije o tome kako je kupiti mogu se pronaći na Facebook stranici „Tajna novca“ ili na web-stranici Poslovnog centra Fenix u rubrici „Knjige“.

UĐUJU U LJETNIM MJESECIMA

uru i ekranizirane romane ŠTO SE ČITA NA DJEČJEM ODJELU? – Jako smo zadovoljni time koliko se knjiga posudi tijekom ljetnih mjeseci. U pola dana imamo posudbu kao kad radimo cijeli dan. Prosjek je 170 knjiga dnevno, pa čak i 200, koje se posude ili vrate. Čita se i u slobodno vrijeme, ne postojimo samo zbog školske lektire – istaknula je Snježana Španić, knjižničarka koja 24 godine radi na Odjelu za djecu, smještenom u vili Bedeković.

Knjige posuđuju majke koje dolaze s dje-

com koja

još nisu napunila ni godinu dana, očevi, bake i djedovi… a redoviti gosti su im i vrtićari te osnovnoškolci. No, što oni najčešće posuđuju?

– Obožavaju autora Davida Walliamsa i Toma Gatesa, uvijek imamo po 10 ili 15 njihovih knjiga. Čitaju se i domaći autori, po afinitetu, od pustolovnih do znanstvenofantastičnih knjiga i slično. Kad radite duži niz godina, nije teško prepoznati koju knjigu netko želi – istaknula je iskusna varaždinska knjižničarka.

17

Iako je ljeto, aktivnosti na Dječjem odjelu Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović“ Varaždin ne staju.

Varaždinska ilustratorica Smiljana Čoh u srpnju je vodila čak pet radionica za djecu.

Na prvoj su polaznici miješali boje s plastelinom, koji je ilustratorica potom doma ispekla i donijela na iduću radionicu, na kojoj su se također upoznali s miješanjem boja.

– Na treću radionicu doni-

jela sam kartončiće s točkama na koje je bio prilijepljen magnet, a njima je zadatak bio na zanimljiv način povezati te točke. Kad smo ih sve spojili, izradili smo prigodan crtež – objasnila je Smiljana Čoh.

Na zadnjim dvjema radionicama polaznici su radili s krugovima različitih veličina koji su na sebi imali perforacije u različitim uzorcima.

Cilj je bio da mališani nauče što su simetrija i os.

Peta radionica uključi-

vala je i aktivnosti kao što su izrađivanje plakata, snimanje kamerom, slaganje magnetića i slično, a djecu su posebno oduševila pisma koja su poslali mališanima u Sjedinjene Američke Države.

– Izradili smo najprije male kartice, s jedne strane je crtež, a s druge podaci o svakom polazniku radionice.

Trudila sam se da im bude zanimljivo, a da pritom nauče nešto novo – istaknula je Smiljana Čoh, koja će radionice najesen održati i u Murskom Središću i Školi stranih jezika Žerjav u Čakovcu. Prije toga, sa suprugom Fabijem Leonijem krajem kolovoza predstavit će se na Špancirfestu.

Ideje za radionice crpi i na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, na kojem sluša i polaže pedagoške kolegije. Želja joj je da radionice izgledaju kao satovi znanosti, koji su danas vrlo popularni u društvu, te da djeca što više istražuju i testiraju svoje pretpostavke.

23. MEĐUNARODNI FESTIVAL ČIPKE UZ BOGAT PROGRAM

“Bajkovita kraljevska čipka” krasit će Lepoglavu Temu Festivala posjetitelji će moći upoznati kroz međunarodne izložbe, radionice i predavanja PIŠE: SANDRA ŽUPANIĆ szupanic@regionalni.com

Ovogodišnji, 23. Međunarodni festival čipke u Lepoglavi održat će se od 13. do 15. rujna. Tema Festivala je “Bajkovita kraljevska čipka”, a zemlja partner ovogodišnjeg Festivala je Kraljevina Španjolska. Španjolska je zastupljena s čak čet i r i predstavnika, a dolaze iz mjesta Tenerife, Sevilla, Tordesillas i Camariñas.

Uz brojne domaće izlagače, već sada svoj su dolazak na 23. Međunarodni festival čipke najavili izlagači iz niza zemalja – Španjolske, Mađarske, Belgije, Velike Britanije, Slovenije, Estonije, Slovačke i Poljske.

Svim posjetiteljima Festivala organizatori su omogućili da uživaju u flamencu uz nastup plesne grupe Flame&Co. Radi se o grupi plesačica flamenca koje trenira profesionalni plesač Mitja Obed. Flamenco šire u regiji već sedam godina te nastupima oduševljavaju publiku. Pokazat će različite stilove flamenca poput guajire, solea, bulerija i tangosa.

Na ovogodišnjem Festivalu pripremljena je i posebna atrakciju za publiku. Radi se o predstavi/projektu „Čipka

iluzija“, a osnova je dramski tekst „Iluzije“ suvremenoga ruskog dramatičara Ivana Viripajeva, pun bitnih ljudskih, emotivnih i iskustvenih, skrivenih niti od kojih se sastoji život. Predstava se realizira s HNK-om u Varaždinu i Udrugom „Ekomuzej Lepoglava“, a u njoj će sudjelovati i Lepoglavčani, koji su aktivno uključeni u proces stvaranja predstave.

Predstava je na programu u nedjelju, 15. rujna, u prostorijama Doma kulture (TKICa). Predstava je dio projekta “Čipka iluzija” iz programa “Umjetnost i kultura 54+”, a financirana je iz Europskoga socijalnog fonda. Ulaz je besplatan.

Domaće snage

– Svečano otvorenje bit će u španjolskom štihu. Imat

ćemo i izlagača koji nije iz Europe, a radi se o čipki iz Portorika. To nam je jako drago. Čekamo da nam svi izlagači potvrde svoj dolazak. Na izložbi će se moći vidjeti čipke kakvih još nije bilo u našem kraju. I izlagači iz Lepoglave imaju se čime pohvaliti, pa će pokazati zanimljive motive te korištenje čipke na odjeći – rekla je Ljubica Dubovečak u ime organizatora iz Turističke zajednice Grada Lepoglave.

Temu Festivala posjetitelji će moći upoznati kroz bogate izložbe, zanimljive radionice i predavanja.

Festival se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, Ministarstva kulture, Ministarstva turizma, Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO.

18 Vidokrug

Regionalni tjednik || 13. kolovoza 2019., br. 795

XM STUDIO

JEDNA OD GLAVNIH ATRAKCIJA I OVE JE GODINE BIO VODENI TOBOGAN “SLIP ‘N’ SLIDE”

Lovrečevo festival još jednom pokazao najljepšu stranu Varaždinskih Toplica XM STUDIO

Varaždinske Toplice još lipso je odličnom glazbom su jednom nakratko postale zaključio nedjeljni program.

Romantični ugođaj dodatveliko šetalište okruženo romantičnim ugođajem Lo- no je naglašen ugašenom vrečevo festivala, koji je gradskom rasvjetom i raziodržan od 9. do 11. kolovoza. granim svjetlosnim efektiU prog ra mu t rod nev- ma na pročelju župne crkve nog festivala, koji je pratilo svetog Martina. A za savršeprekrasno ljetno vrijeme, nu kulisu pobrinulo se vedro noćno nebo iznad baš svatko je mogao Va ra žd i n sk i h pronaći nešto za Toplica, prosebe. Dijelov i Posebno šarano zviprograma bili jezdama su Vinski romantičnu notu padalipark, UrbaLovrečevo festivalu cama, ni grad, Eko odnosno grad, Grad dalo je puštanje suzama zabave, osvijetljenih sv. Lovre, Grad m lakoje, ako dih i dječje lampiona ih uhvatite igralište. pogledom, Žamor šetača ispunjavaju i na ulicama prenajskrivenije želje. kidali su tek glazbeni tonovi s jedne od četiriju pozornica razmještenih Slip ‘n’ Slide gradskim središtem. Razni Dio vjerskog programa u glazbeni žanrovi privukli su crkvi svetog Martina bio je Topličance i njihove goste na dan klanjanja, uz središnju ovu manifestaciju. U petak misu koju je predvodio vlč. sve su nasmijali komičari iz Stjepan Makar, župnik iz Studija smijeha, a raspjevali Ljubešćice, uz sudjelovanje hitovima Trio Gušt. Bend svećenika iz lokalnog dePravila igre napravio je pra- kanata. vu feštu u subotu, a ApokaBrojni izlagači svoje su

XM STUDIO

Dijelovi programa bili su Vinski park, Urbani grad, Eko grad, Grad zabave, Grad mladih i dječje igralište

mjesto zauzeli na štandovima u sklopu Eko sajma, nudeći posjetiteljima pregršt domaćih i originalnih proizvoda. Oni najmlađi su pak uživali u nezaobilaznoj atrakciji topličkog Lovrečeva, sto metara dugom vodenom toboganu „Slip ‘n’ Slide“, koji je bio smješten u Fun zoni. Jurilo se niz tobogan koji je ove godine dobio i novinu, skok, za još uzbudljivije spuštanje.

Ovo je zaista jedinstven festival u Varaždinskoj županiji namijenjen odmoru, uživanju u finoj hrani i piću te dobroj zabavi.

13. kolovoza 2019., br. 795 || Regionalni tjednik

Oglasi

19

20 Sport

Regionalni tjednik || 13. kolovoza 2019., br. 795

DVA PORAZA VARTEKSA U DVA PRIPREMNA SUSRETA

SPORT NK VARAŽDIN

Perković: Zaslužili smo više od boda Nogometaši Varaždina u četvrtom kolu 1. HNL stigli su do prvog boda u sezoni.

Nakon tri poraza upisali su remi kod Intera u Zaprešiću.

Završilo je 2:2. U tom susretu na desnom boku debitirao je Daniel Štefulj, a momčad je bila bez kapetana Darija Jerteca, koji je bio ozlijeđen.

– Štefulj je bez obzira na mladost pokazao borbenost i odvažnost. Vezni igrači Đurasek, Težak i Posavec radili su prevagu u sredini terena, no bilo bi još bolje da je i Jertec mogao igrati – rekao je Borimir Perković, trener Varaždina, dan nakon utakmice.

U susretu u subotu, 10. kolovoza, povela je momčad Samira Toplaka u 14. minuti preko Antonija Boseca, no samo osam minuta kasnije varaždinski nogometaši su izjednačili. Strijelac je bio Karlo Težak. Ipak, šest minuta kasnije, u 28. minuti, Zaprešićani su ponovno poveli. Gol je postigao Serder Serderov. Nakon što su u prvom dijelu gledatelji vidjeli čak tri gola, u drugom je pao samo jedan. U 55. minuti izjednačenje Varaždincima donio je svojim golom Dejan Glavica. Na kraju je remi ostao do samoga kraja.

Istaknimo da su Varaždinci od 51. minute bili s desetoricom jer je drugi žuti karton zaradio Karlo Sambolec.

– Jako sam zadovoljan kako smo odigrali cijelu utakmicu, iako smo opet primili pogotke iz naših grešaka. Zaslužili smo i više od boda u Zaprešiću, no važno je da smo se psihološki digli nakon tri prvenstvena poraza – istaknuo je Perković.

Varaždinci tako nakon četiri kola imaju tri poraza i remi, a u sljedećem, 5. kolu ugošćuju Lokomotivu. Susret se igra u subotu, 17. kolovoza, na stadionu Varteksa u 19 sati. (it)

Nogometaši Varteksa pripremaju se za početak 3. HNL Sjever. Proteklog tjedna odigrali su dva pripremna susreta. U Savskoj Vesi u utorak, 6. kolovoza, susreli su se s drugoligašem Međimurjem, a slavio je drugoligaš 2:0. Međimurci su poveli u ranoj fazi utakmice iz kaznenog udarca. To nije previše utjecalo na igru Bumbara, koji su u dijelovima prvog poluvremena

dominirali te uspjeli stvoriti nekoliko izglednih situacija, no rezultat se nije mijenjao. Drugi pogodak primili su u posljednjim minutama utakmice, kada su obojica trenera ispremiješala sastave. U subotu, 10. kolovoza, na igralištu u Nedeljancu susreli su se s članom Četvrte HNL Varaždin – Čakovec.

Slavili su Nedeljančani 2:0 golovima Petra Roga i Filipa Štefulja. (it)

NA STADIONU SLOBODA ODRŽANO EKIPNO PRVENSTVO EUROPE U ATLETICI 2. LIGE

Varaždin dva dana živio vrhunsku atletiku

Glavne hrvatske zvijezde na Prvenstvu bile su Sandra Perković, koja je osvojila prvo mjesto u bacanju diska, i Ludbrežanka Sara Kolak, koja je pobijedila u bacanju koplja PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Varaždinska publika dva dana uživala je u vrhunskoj europskoj atletici. Hrvatska reprezentacija na krilima više od 3000 gledatelja na Ekipnom prvenstvu Europe u atletici 2. lige na stadionu Sloboda osvojila je peto mjesto s ukupno 306 bodova, koliko je imala i četvrtoplasirana Latvija.

Plasman u Prvu ligu osvojila je naposljetku Estonija s 336,5 bodova ispred drugoplasirane Slovenije s 321 bodom te treće Danske, koja je osvojila 313 bodova.

Atmosfera

– U Varaždinu se dogodila atletika u svom najljepšem izdanju! Imali smo neviđenu atmosferu, punu najljepših emocija, sjajnu publiku i naše reprezentativce koji su redom

Sandra Perković svoj nastup okrunila je najboljim ovosezonskim rezultatom u bacanju diska od 68,58 metara bili vrhunski motivirani, nabrijani za nastup na ovoj vrhunskoj atletskoj priredbi. Da smo bili kompletni, da nas nisu mučile ozljede tijekom priprema, izborili bismo viši rang ovog natjecanja. Zahvaljujem varaždinskoj publici, bila je impresivna. Ovo će mi natjecanje ostati u trajnom sjećanju – istaknuo je Mladen Katalinić, izbornik hrvatske atletske reprezentacije.

Glavne hrvatske zvijezde Prvenstva bile su Ludbrežanka Sara Kolak i Sandra Perković.

– Tu je sve počelo. Obožavam ovaj stadion i presretna sam što je ovako veliko natjecanje održano u Varaždinu – rekla je Sara Kolak nakon nastupa na Europskom ekipnom prvenstvu druge skupine.

Kolak je osvojila prvo mjesto

Odličan nastup atletičara Slobode Od članova varaždinske Slobode na Ekipnom prvenstvu Europe u atletici 2. lige nastupilo je troje. Lucija Pokos osvojila je 10. mjesto u utrci na 100 metara s rezultatom 12.36. U utrci na 400 metara Kristina Dudek osvojila je peto mjesto s rezultatom 54.72. Mirko Mičuda osvojilo je peto mjesto u bacanju kladiva s hitcem od 62,42 metra.

Pokos je nastupila i u štafeti 4 x 100 metara, gdje je u ekipi s Ivanom Lončarek, Margaretom Risek i Nikom Župom stigla do ukupno devetog mjesta.

s rezultatom 57,97 metara ispred Slovenke Martine Ratej (56,87 m) i Latvijke Gundege Grive (51,41 m).

Sarin pobjednički hitac bio je daleko ispod njezina najboljega ovosezonskog rezultata, koji iznosi 64,45 metara, i njezina najboljeg rezultata u karijeri, koji iznosi 68,43 metra.

Saru su na stadionu Sloboda bodrili brojni Varaždinci, ali i Ludbrežani.

– Osjetila sam njihovu po-

dršku i žao mi je što njihova podrška nije koplje ponesla još i dalje. Nadam se da su svi na tribinama uživali i da smo im na lijep način približili atletiku – dodala je Sara.

Zvijezde

Sandra Perković svoj nastup okrunila je najboljim ovosezonskim rezultatom u bacanju diska od 68,58 metara, što je ujedno i rekord ovog natjecanja.

– Odradila sam zagrijavanje, malo sam se pribojavala i prvi hitac bacila na sigurno. U drugoj seriji sam otkinula disk i čudi me da nije bio još duži hitac. Atmosfera u Varaždinu je odlična – istaknula je Perković.

Zadovoljan rezultatom hrvatske atletske reprezentacije, organizacijom i sjajnom atmosferom u Varaždinu bio je i Ivan Veštić, predsjednik Hrvatske atletske reprezentacije.

– Vrijedilo je! Vrijedilo je na-

porno raditi i uložiti puno truda u ovakvu vrhunsku atletsku priredbu. Znali smo da imamo odlične pojedince, Sandru, Saru, Filipa, Anu, koji će nam donijeti bodove, no bit ovog natjecanja je da svi natjecatelji donesu bodove svojoj reprezentaciji.

Pokazalo se da smo bodreni varaždinskom publikom ostvarili izvrstan rezultat. Atletika nam je ponovno donijela puno radosti – zaključio je predsjednik Hrvatskoga atletskog saveza.

Sport

13. kolovoza 2019., br. 795 || Regionalni tjednik

21

ODIGRANI SUSRETI PRVOGA KOLA ŽUPANIJSKOGA NOGOMETNOGA KUPA Kompletirano je prvo kolo Županijskoga nogometnoga kupa. U subotu, 10. kolovoza, odigrano je prvih 11 susreta, a do najviše pobjede stigao je Zelengaj. Nogometaši iz Donjeg Kućana s čak 14:0 pobijedili su Rudar 47. Po tri gola postigli su Karlo Labaš i Ernest Horvat, po dva zgoditka zabili su Igor Vrbanić, Matija Soldatek i Vedran Vrbanić, dok su po jedan dodali Valentino Mlakar i Hrvoje Vrbanić. Uvjerljiva je bila i Podravina kod kuće protiv Vratna s 9:1, dok je Obreš s 5:0 svladao Lunjkovec. Mladost je u Sigecu s 4:0 pobijedila Podravac Kitro, Omladinac Karlovec s 3:1, Razvitak iz Čičkovine Polet u Martijancu s 4:2, a Bukovčan

27 je u Malom Bukovcu svladao Bratstvo s 2:0. Novomarofčani su slavili protiv Beretinca s 5:1, babinečki Dinamo u golijadi je bio bolji od Sloge u Slokovcu s 4:3, dok je istim rezultatom Dinamo 01 svladao Lepoglavu. Do najniže pobjede 1:0 stigla je Plitvica iz Selnika kod Radničkog. U nedjelju, 11. kolovoza, odigrano je preostalih 15 susreta 1. kola. Do najviših pobjeda u nedjelju stigli su Dubravka-Zagorac, Budućnost i Polet iz Tuhovca. Nogometaši iz Turčina s čak 11:1 su deklasirali Mladost u Sv. Petru, Tuhovčani su s 10:1 svladali Zadrugar u Hrastovskom, dok je Budućnost s 14:1 bila bolja od Novakovca. Sa 7:0 uvjerljiva je bila varaždinska

Sloboda kod Struge Rovokop, kao i toplička Mladost, koja je s 5:0 bila bolja od Sračinca. Ivančica je s 3:0 svladala varaždinsku Mladost, šemovečka Mladost Udarnik 32 s 2:1, Klenovnik s 4:3 Podravac iz Svibovca, Čevo Poljoprivrednik s 3:2, dok je Nova Ves s minimalnih 1:0 bila bolja od Poljanca. Orač je u Petrijancu nakon boljeg izvođenja penala svladao Trnje (6:5), Gora je istim rezultatom nakon jedanaesteraca svladala Vindiju, dok je najveće iznenađenje napravio Bukovčan, koji je u Velikom Bukovcu nakon penala (7:5) svladao Slobodu iz Tužnog. U derbiju prvoga kola Plitvica iz Gojanca je s 3:1 bila bolja od Mladosti u Margečanu. (it)

ŽENSKI RUKOMETNI KLUB KOKA

S mladom ekipom u novu sezonu

GRK VARAŽDIN 1930 POČEO S PRIPREMAMA ZA NOVU SEZONU

“Ove sezone u napad na Ligu za prvaka”

Rukometašice Koke u ponedjeljak, 5. kolovoza, započele su s pripremama za sezonu 2019./2020. Pripreme će trajati šest tjedana, a varaždinske rukometašice odigrat će devet pripremnih utakmica i jedan turnir. Na prvom treningu okupilo se 18 igračica. Stigle su Lena Ljubić, koja je prošle s ez one igrala u Umagu, Ivana Cindrić iz Ženskoga rukometnoga kluba Bjelovar i Podravkašica Gabriela Vrabec.

Novost je da se priključila vratarka Janja Tušek, no tri važne igračice više nisu dio varaždinske ekipe.

Terezija Čurić otišla je Lokomotivu, kao i golmanica Lea Beličev, dok je od rukometne karijere odustala Iva Papac.

– Ove sezone imamo neiskusniju ekipu, no ekipu kojoj treba dati prilike. Cilj je biti u sredini ljestvice. Naravno da

KKK VARTEKS

Uspjesi varaždinskih kajakaša

Redove varaždinskoga rukometnog premijerligaša napustili su Ivan Matić i Karlo Šerić, dok su pristigli kružni napadač Vid Starčević iz PPD-a Zagreb i vanjski igrač Matej Šagij, koji je prošle sezone igrao za Vidovec

Rukometaši Gradskoga rukometnoga kluba Varaždin 1930 u utorak, 6. kolovoza, započeli su s pripremama za novu premijerligašku sezonu.

Na prvom treningu bio je 21 igrač, s tim da su reprezentativci Dominik Novak i Tomislav Špruk, koji su se s juniorskom reprezentacijom okitili srebrom na Svjetskom prvenstvu u Španjolskoj, dobili slobodno do 19. kolovoza.

Pojačanja

Redove varaždinskoga rukometnog premijerligaša napustili su Ivan Matić i Karlo Šerić, dok su pristigli kružni napadač Vid Starčević iz PPDa Zagreb i vanjski igrač Matej Šagij, koji je prošle sezone igrao za Vidovec.

– Trenirat ćemo dva puta

dnevno i odigrati oko 10 uta- kluba Varaždin 1930.

Prošle sezone varaždinski kmica. Ono najvažnije je da je gotovo cijela ekipa ostala na klub promijenio je čak četiri trenera u sezoni. Starokupu. To je naša najveća kvaliteta ove tao je Siniša Rasezone – rekao dujković, koje Alan Beljeg je kasnije GRK Varaždin naslijedio ko, t rener 1930 30. i 31.

I l ija PuGradskoga rukometljević, pa kolovoza bit će j e ond a noga kludomaćin prvoga na klupu ba Varažsjeo Saša din 1930.

Memorijalnog turnira Ilić, da bi Ove se“Željko Pajtak u ožujk u zone od 21 n a k lupu ig r ač a č a k Eta” sjeo Belko.

20 je domaćih Bjelovarčaigrača, koji su ujedno i izdanci vanin s čakovečkom adresom uspio je s varaždinske rukometne škole.

– To me posebno veseli. raždinskim rukometašima To je dokaz da se dobro radi na kraju izboriti ostanak u u našoj rukometnoj školi. najvišem rangu hrvatskog Potvrda je to da je naš projekt rukometa. zdrav, važan za promociju Grada Varaždina – istaknuo Ambicije je Romano Puček, dopredsjed– Imali smo vrlo turbulennik Gradskoga rukometnoga tnu prošlu sezonu i najveći

Održane su dvije utrke kajakaša, u Novom Gradu i Bosanskoj Krupi (BiH), na kojima su sudjelovali članovi Kajak kanu kluba Varteks.

Na utrci u Novom Gradu Klara Dvorski osvojila je 1. mjesto u kategoriji kajak juniorke. U kategoriji kanu seniori Robert Rauš osvojio je prvo, a Davorin Šestanj drugo mjesto, dok je Michel Ivić bio treći u kategoriji kajak veterani. Na utrci u Bosanskoj Krupi Klara Dvorski ponovno je potvrdila prvo mjesto u kategoriji kajak K-1 žene, a Michel Ivić treće mjesto u kategoriji kajak

protivnici bili smo sami sebi.

Na kraju smo dokazali koliko vrijedimo – dodao je Belko, koji s mladom varaždinskom ekipom ove sezone želi „uloviti“ Ligu za prvaka.

– Iskusniji smo godinu dana, zreliji, i ako odigramo onako kako znamo, mislim

Gotovo svi igrači u varaždinskom premijerligašu su “domaći dečki” da se Liga za prvaka čini dohvatljiva – zaključilo je Belko.

Premijer liga počinje 22. rujna, a Varaždin će 30. i 31. kolovoza biti domaćin prvoga Memorijalnog turnira „Željko Pajtak Eta“. Osim varaždinske ekipe, nastupit će Jeruzalem iz Ormoža, Sloboda iz Tuzle i Proleter iz Zrenjanina.

Maratela mreže d.o.o., 072700700, +18

PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

ćemo se ravnopravno nositi sa svim ekipama izuzev Podravke i Lokomotive – naglasio je Vladimir Canjuga, trener Koke.

Inače, rukometašice Koke prošle sezone završile su na četvrtome mjestu Prve hrvatske rukometne lige za žene, a igrale su i polufinale H r v atskoga rukometnoga kupa, u kojem su p o r a ž ene od Podravke. Također, stigle su i do osmine finala Challenge Cupa, gdje u oba susreta izgubile od bjeloruskoga Gomela.

– Iza nas je odlična sezona, no u novoj sezoni važno nam je etablirati mlade igračice – zaključio je Canjuga.

Prvi pripremni susret varaždinske rukometašice igraju u srijedu, 14. kolovoza, s Dugim Selom, dok u subotu, 17. kolovoza, ugošćuju Sesvete Agroproteinku. (it)

veterani. Uspjeh u osvojenim medaljama upotpunili su Robert Rauš i Davorin Šestanj sudjelovanjem u tradicionalnoj 39. trci unskih lađara, na kojoj su uz dva člana domaćina osvojili treće mjesto od 20 lađa. (it)

Nazovi napaljene Varaždinke i Međimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/555-450 Tel:3,49kn/min, Mob:4,78kn/min

22 Mali oglasi

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO

MALI OGLASI, ZAHVALE, POSLJEDNJI POZDRAVI I SJEĆANJA KUĆE

LUCERNA NEKRETNINE -ovlašteni posrednik u prometu nekretnina; najveći izbor nekretnina; kuća, stanova, poslovnih prostora, zemljišta, apartmana, kuća za odmor, vikend kuća, hotela. URED: Pavlinska 5, Varaždin ; 042/ 321-635, 091/78448-68, 098/162-14-32 web: www.lucerna-nekretnine.com , mail: lucerna.nekretnine@gmail. com ozn.62c KUĆA u Žabniku 21a, 92 m², svi priključci, voda, struja, plin, telefon i centralno grijanje. Namještena i odmah useljiva. Dvorišne zgrade 140 m², pogodne za seoski turizam ili obrt, 4 gradilišta ukupna površina 3408 m², en.r. G, tel.: 035/375-001, Tel.: 0049/61/42/563-596 Cijena 55.000 € ozn.4307 MEN-ARS NEKRETNINE kupnja, prodaja, najam, najveći izbor nekretnina u gradu, ured agencije; Zagrebačka 31, Varaždin, www.men-ars.hr, 042/200-117, 098/333-363 ozn.141c EUROEstate – potražujemo kuće, stanove i apartmane za kupoprodaju; www.euroestate-nekretnine.hr ; Zagrebačka 30, Varaždin; mob.: 098/652-059 ozn.556c

STANOVI

BRAĆE RADIĆA - trosobni stan, 75,90 m² , 2. kat ,etažno plinsko grijanje, en. r. C , cijena 77.000,00 €, POTRAŽUJEMO STANOVE i KUĆE. WENS NEKRETNINE - 042/561319, 0 91 /3 9 0 -3175 , 099/832-5065 ozn.378c POTRAŽUJEMO! Stanove i kuće za prodaju. Lucerna nekretnine (Coning centar – prizemlje) Pavlinska 5, Varaždin. Mob.: 098/162-1432, 091/784-4868, mail: lucerna. nekretnine@gmail.com ozn.

62c

POVOLJNO PRODAJEM trosobni stan u centru Varaždina, 78m², en.r. D, mob.: 099/7605280 ozn.3339

ZEMLJIŠTA PRODAJE se poljoprivredno zemljište 4400 m², uz cestu Vž – Nova Ves. Cijena 18.000,00 kn. Mob.: 091/2147-316 ozn.3582 PRODAJEM vinograd, voćnjak i vikendicu (legalizirano) u Seketinu sve ukupno 720 m².

Tel.: 042/241-001 ozn.3612

NAJAM ZAGREB – jednosoban stan kod zapadnog kolodvora iznajmljujem studenticama.

En.r. E. Mob.: 091/764-4941 ozn.3516

Regionalni tjednik || 13. kolovoza 2019., br. 795

PRIJAMNI URED: Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici Varaždin, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) | telefon: 042/290-774 e-mail: malioglasi@regionalni.com | Radno vrijeme za stranke: pon: 7.30 - 12.00 h, uto: 7.30 - 14.00 h, sri - čet: 7.30 - 15.00 h, pet: 7.30 - 14.30 h

ENERGETSKI CERTIFIKAT

LEGALIZACIJA Zgrade <100m2 već za 1500kn Izrada projekata energetske obnove Planum j.d.o.o.

091 720 0212

planum@planum.hr

Reklamacije za dostavu novina: 095 700 7005 POSAO SOBOSLIKARA KV, samostalnog u radni odnos tražim. Upitati: 098/791-092 ozn.314c T R A Ž I M O s o b o s l i k a re i špahtlere za stalni radni odnos, mob.: 091/250-1040 ozn.586c TRAŽE se konobari ili konobarice. Mjesto rada: caffe bar „Ara“. Mob.: 099/324-8766 ozn.3634 KAVANA DORA traži konobara za stalni radni odnos. Mob.: 091/508-4906 ozn.481c

IZNAJMLJUJEM STAN 36 m², namješten, u zgradi, en.r. B od 01.09.2019.. Vlastita brojila.

Mob.: 098/249-748 ozn.3521 SOBU sa upotrebom kuhinje, kupaonice i wc-a, jeftino iznajmljujem. Anina 15, Vžd, en.r. F. Mob.: 098/248-672 ozn.3584 DVO S O B N I KO M FO R N I namješteni stan u centru Zagreba, nepušačima, en.r.

D, 1.700,00 + režije, mob.: 098/186-8359 ozn.3504 IZNAJMLJUJEM trosobni stan u blizini centra za Špancir, studentima ili familiji. Potpuno novo opremljen. En.r. B. Mob.: 098/734-014 ozn.3623 IZNAJMLJUJE se manja kuća oko 35 m² za 1-2 osobe.

1.400,00 kn sa režijama. Mob.: 098/969-5886 ozn.3617

POSLOVNI PROSTOR IZNAJMLJUJE se poslovni prostor u Varaždinu, 23 m², mob.: 098/268-773 ozn.549c

APARTMANI NIN-VRSI – nudim apartman do 4 osobe od 24.08.2019., mob.: 092/336-9636 ozn.13779-01-01

VOZILA

AUTOSTAKLO S.A.S. GARANCIJA KVALITETE! • izmjena i popravak autostakala • triplex • parking senzori • zatamnjivanje autostakala • poliranje farova • plaćanje u ratama • za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin.

Tel/fax: 042/232-800, 231298 ozn.19c KUPUJEM automobil, traktor, kamion, strojeve i motocikl, ispravne i neispravne, mob.: 092/287-5661 ozn.108 EURO-KUKE za vozila, prijevoz vozila, najam prikolice, rabljene gume, mob.: 098/9833910 ozn. 38c PRODAJEM MOTOR Rbo rt (boks mašina) ispravan, registriran i malo km. Cijena 2.600,00 €. Tel.: 042/611538, mob.: 098/992-3464 ozn.167/1/1

CURU za rad u kafiću, rad samo ujutro, ostalo po dogovoru. Mob.: 098/166-4177 ozn.770c TRAŽI se prodavačica i pekar za rad u pekari. Poželjno iskustvo. Mob.: 099/616-3799 ozn.833c TRAŽIMO mušku/žensku osobu – penzionera, za povremeno održavanje vrta i travnjaka.

Tel.: 042/260-244 ozn.3523 KAVANA DORA traži odgovornu osobu za čišćenje lokala. Mob.: 091/508-4906, 091/543-1326 ozn.481c CAFFE BAR u Varaždinu traži djelatnicu/ka, godine i iskustvo nisu bitni. Plaća 6.000,00, nedjelja neradna.

Mob.: 098/241-052 ozn.3013

AUTO-MAK d.o.o.

PRODAJA: 1 BMW 73 0 LD,’ 07. pr vi vlasnik,full oprema, 12.500 EUR 2. Honda FR-V 1,7i, 6-sjedala, 2005.g. reg.do 04/2020 5.100 EUR 3. VW T5 Furgon, 2007.g 107tkm,reg.05/’19. - 7.800 EUR 4. Opel Astra 1,4 Karavan, 2006.god. - 2.100 EUR 5. Fiat Ducato 2,3JTD, 2008.g. putnički, reg.do 06/2019 7.500 EUR 6. Fiat Punto 1.2, 2002.god.

- 800 EUR 7.FORD FUSION 2,5 HYBRID, 2012.god. reg.do 09/2019. 11.300 EUR 8. IVECO 49.12 – dizalica-košara 12m, reg.do 04/2020.g., 1996.g. – 6.900 EUR 9. IVECO DAILY 35C13D, 20 06. god. dupla kabina reg. do 5/2020, 5.300EUR, 098/184-7112 10. SAME DORADO F90DT s kabinom, 2008.god. nekompletan, 13.90 0 EUR , 098/184-7112 USLUGE i NAJAM: 1. Iznajmljujemo auto dizalicu s košarom, visina dizanja do 12 m visine 2. Vršimo usluge dovoza zemlje i šljunka do 4m3

INFO: 098 184 7112 Traži se automehaničar sa iskustvom (može i umirovljenik ) 098/267-062

KREDITI

- ISPLATA U DANU NOVA KREDITNA LINIJA - VRAĆAM KAD OJAČAM 098/9162109 Karizma doo

NAJAM I PRODAJA građevinske mehanizacije, vibro ploče, vibro nabijači, rezači betona, ručni alati, valjci...

Mobitel: 091/603-8552, www.bestrent.hr

TRAŽI se ženska osoba (može i u mirovini) za vođenje domaćinstva u Varaždinu, 4 dana u tjednu. Mob.: 098/390-762 ozn.3563 TRAŽI se ženska osoba za čišćenje manje obiteljske kuće, jednom u tjednu. Tel.: 042/260-738 ozn.3580 TRAŽE se osobe za čuvanje starijih osoba u Austriji. Poželjno osnovno znanje njemačkog jezika. Zainteresirani se mogu javiti na office@diepflegendenengel. at ili kontaktirati gospođu Neumeister Helgu na broj 0043/66/459-25-596 ozn.3592 TRAŽIM soboslikara ličioca samostalnog u radu, mob.: 097/771-2313 ozn.2c

PREKRIVANJE KROVIŠTA limenim pločama i crijepom.

BRZO I EFIKASNO. M o b . : 0 9 8/ 74 4 -9 8 0 ozn.851c ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c ODČEPLJIVANJE I SNIMANJE KANALIZACIJE kamerom odvodnih cijevi; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783060 ozn.107c

MONTERI IZOLACIJE na putničkim vagonima u Siemensu. Mjesto rada: Düsseldorf, Njemačka. Smještaj osiguran, prijava u Njemačkoj. Njemački ili engleski jezik nije potreban.

E-mail: velimir.biosic@apmpersonal.com mob.: 098/9936364 ozn.685c

CENTR ALNO G R IJANJE, plinske instalacije, vodovod i kanalizacija, klimatizacija, solarni sustavi, montaža sanitarija, hidrofora. Master d.o.o.

091/739-6751, ozn. 898a

TRAŽI se djelatnik za rad u dimnjačarskoj službi. Obavezna SSS i vozačka B kategorije.

Mogućnost dodatnog školovanja i usavršavanja te rada na neodređeno. Sve informacije na mob.: 099/720-1280 ozn.708c

ADAPTIR AMO KOMPLETNO – kuće ,stanove, uređenje potkrovlja, knauf pločama, izolacije, postava laminata, obnova stolarija… Mob.: 098/9117151 ozn.3577

TRAŽIMO djelatnike za rad u lunaparku. Mob.: 091/5098089, 091/549-2782 ozn.5a

SOBOSLIKARSKI i KNAUF radovi, gletanje, bojanje, impregniranje, lakiranje, špahtlanje, suha gradnja, mob.: 098/1969-437 ozn.219B

BENČEK TRANSPORT d.o.o.

Zamlača – traži 2 vozača za domaći promet. 1. C kategorija – locco vožnja. 2. CE kategorija, kod 95. Može i umirovljenik. Upitati: 098/267-169 ozn.666c VITKO COLOR firma traži više soboslikara i fasadera u stalni radni odnos. Mob.: 091/5182860 ozn.690c

USLUGE

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/6399932 ozn.1c 9932 ozn.1c ENTRY – AKCIJA GARAŽNIH VRATA -Sekcijska i industrijska vrhunske kvalitete. Veliki izbor panela i boja. Višegodišnje jamstvo!

U ponudi motori za ograde i podizne rampe. Ugradnja i servisi. Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn. 5c

STAKLENE I ALU ograde, inox i klizne staklene stijene, mob.: 095/536-6233 ozn.44/2/1 GJ D.O.O. - USLUGA prijevoza kombi vozilom, selidbe, dostava, mob.: 098/998-9637 ozn.3323 SELIDBE, prijevoz i zbrinjavanje robe nudimo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob.: 098/704257 ozn.353c BUILDING d.o.o. – izvodimo sve vrste građevinskih radova za vaš novi dom ili uređenje postojećeg. Obratite nam se s povjerenjem na broj mob.: 095/367-1072 ozn.3019 IZRADA KROVIŠTA, nadstrešnica, sjenica, građ. limarije, stubišta, nazvati na : 098/417373 ozn.3471 TERMOFASADE, strojna žbuka, strojne glazure. Granom d.o.o., mob.: 098/267-065, tel.: 042/612-774, e-mail: granom@granom.hr ozn.203c

BU-JAN TIM j.d.o.o. – izvodimo: novogradnja, kompletna adaptacija kuća, izrada te prekrivanje krovišta, iskopi te postava rubnika i tlakovaca, mob.: 098/974-5950 ozn.650c TRANS-KOP GRABAR Sračinec - iskopi mini bagerom, kombinirkom, prijevoz šljunak, sipina, zemlja, drobljeni kamen. Mob.: 099/597-0501 ozn.720c ZAVRŠNI RADOVI u graditeljstvu, gletanje, farbanje, postava keramike, popravak el. instalacija i popravak knaufa. Mob.: 095/532-5966 ozn.3511 PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.: 098/284-922 ozn. 205C VRŠIMO ISKOP, navoz zemlje, pripremu za tlakavce i sanaciju dvorišta. Mob.: 098/9413527 ozn.3555 PAR KETAR SKE USLUGE, postava parketa, laminata i pvc podnih obloga, mob.: 091/924-9727 ozn.1378301-01 NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva. Uređenje dvorišta, iskopi i navozi, https:// www.facebook.com/vincic Mob.: 099/3530-180. ozn.

600c PRIJEVOZI – SELIDBE – odvozimo stari namještaj i šutu u vrećama, čistimo podrume i tavane, rušimo škeglje, drvene i zidane. Radimo najteže fizičke poslove i kosimo travu. Mob.: 098/9060-658 ozn.352c SOBOSLIKARSKI RADOVI , postavljanje tapeta, bojanje fasada i obnova stolarije, mob.: 099/4010-300 ozn.352c G RA Đ EV I N S K I RADOVI, adaptacije i sanacije kuća i stanova, sanacije krovova, gipskartonski i soboslikarski radovi. Garancija na radove.

Ninex Mob. 098/414-128 ozn. 303c IZRADA svih vrsta termofasada, gipskartonski i soboslikarski radovi. Na sve radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.303c.

PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi i podopokrivalački, mob.:097/7712313 ozn. 2C GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c

13. kolovoza 2019., br. 795 || Regionalni tjednik S O B O S L I KA R S KO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.091/588-5740 ozn.151c PARKETI SJAJ - ogledalo Vašeg doma! Sve vrste parketa, podova, te obnova starih parketa i stepeništa. Nazovite s povjerenjem! Tel.: 040/682988, mob.: 098/242-190 ozn.564c MIŠAK – iskopi, navozi, rušenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih površina, malčiranje. Mob.: 091/572-3895 ozn.445c SOBOSLIKARSKI – fasaderski obrt: bojanje unutarnjih i vanjskih zidova, izrada toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistem, spušteni stropovi, pregradni zidovi. Mob.: 098/ 9254 – 731 ozn.570c IZVOĐENJE INSTALACIJA plina, grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, servis plinskih trošila, električarske usluge, knauferske usluge, keramičarske usluge, adaptacija od početka pa do sistema ključ u ruke. Kvalitetno i povoljno.

Kontakt: ZT – Zgradarska tehnika d.o.o., mob.: 095/112 - 3469, 098/213-739, tel.: 040/341-004 ozn.659c

ŽIVOTINJE PILIĆI živi 10,00 kn, očišćeni 17,00 kn, Bartolovec, Vžd.

81, tel.: 042/657-172, mob.: 098/651-089 ozn.3270 ODOJCI, šprica 220 l, tanjurače 20 diska, plug 2 brazde 10“, mob.: 097/901-1896 ozn.3635

OSTALO

Jesenski TEČAJ SOCIJALIZ ACIJE PASA za sve pasmine s početkom 02.09.2019. na poligonu Udruge ljubitelja njemačkih ovčara „Drava“, Hrvatskog proljeća bb, Jalkovec. Sastanak za sve zainteresiranje, bez obaveze, 01.09.2019. u 10:00 h, NA POLIGONU U JAKOVCU. Mob.: 091/9296474 ozn.3608 PRODAJE SE SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, visoke kvalitete. Preporuča se kod jačanja imuniteta i sprječavanja bolesti srca i krvnih žila; dobar je regulator šećera u krvi; štiti zdravlje urinarnog sustava. Povoljno djeluje na probavni sustav te štiti od virusa i bakterija. Cijena: 60,00 kn. Mobitel: 098/455-313.

Ozn.3a PRODAJEM BENKOVAČKI KAMEN, različitih debljina i obrađeni kamen „Bunja“; otkupljujem drvene palete, te vršim usluge prijevoza i selidbe! Mob.: 098/9828-338 ozn.147c

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO

PRODAJU SE industrijska drva, kratkopiljena, kvalitetna.

Brza i besplatna dostava. 5 m³ = 750,00 kn i 10 m³ = 1.400,00 kn. Mob.: 092/333-3545 ozn.2950

Mali oglasi/Zahvale i sjećanja

23

SJEĆANJE

ZLATKO KOKIJER

13. 8. 2017. – 13. 8. 2019.

Obitelj Kokijer

P R O DA J E s e v i n o ra j n ski rizling, graševina. Mob.: 098/908-1338 ozn.3551

SJEĆANJE

PRODAJE se vino miješano, muškat, graševina, 200 l. Može zamjena svinja 120 kg. Tel.: 042/350-515, mob.: 091/510-3384 ozn.3527

na dragog tatu

JULIA ŠESTAKA

16. 8. 1969. – 16. 8. 2019.

METALNI KUKURUŽNJAK 360 x 280. Mob.: 098/9452196 ozn.3522

SJEĆANJE

BRANKO SAČIĆ

PRODAJE se dječji krevet Formula, očuvani sa madracem i podnicom. Cijena po dogovoru. Mob.: 095/524-2597 ozn.3525

16. 8. 2011. – 16. 8. 2019.

S poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoja obitelj

PRODAJEM miješano kvalitetno rino – Rajnski rizling, Chardonnay, Graševina. Mob.: 091/516-6462 ozn.3573 PRODAJE se preša hidraulična Gorenje-Muta 200 l, muljača električna, pumpa za vino, bačve inox 600 l i drvena 500 l, kace 300 – 500 l – 3 kom plastika. Sve kao novo. Cijena povoljna. Mob.: 091/2530685 ozn.3587 PRODAJEM komodu od punog drveta – hrast, dužine 160 cm. Mob.: 091/793-7630 ozn.3585 PRODAJEMO kukuruz u zrnu, tritikale, svinju za klanje, vino bijelo miješano te se kupuje prikolica kiper jednoosovinska, nosivosti oko 3,5 tone. Mob.: 091/933-5883 ozn.3578 KUPUJEM MOTOKULTIVATOR Labin progres, priključke, motorne pile Stih, ispravno – neispravno, mob.: 099/6907225 ozn.1790-02-01 PRODA JEM VINO Otela. Mob.: 098/192-5131 ozn.1772-02-01 VINO ODLIČNO, domaće, miješano, Vinica breg. Mob.: 098/267-888 ozn.3596 PRODAJEM sobna vrata, električni ventilator, lustere i dr. Mob.: 091/253-7978 ozn.13760-0101 PRODAJEM VINO domaće, bijelo i crno, mob.: 091/5414316 ozn.3489 PRODAJEM 100 % prirodni sok aronije, bez šećera, vode i konzervansa. Prodaje se tjestenina od domaćih jaja. Mob.: 099/332-1270 ozn.3606 PRODAJE se perko, grah, mladi krumpir, hajdina kaša, pirovo brašno i heljdino brašno. Predrag, mob.: 091/542-9409 ozn.3330 PRODAJE se vrlo kvalitetno vino sa Barbare, veća količina i svinje za klanje. Tel.: 042/724506 ozn.3625 P RO DA J E s e k u k u r u z u zrnu i svinje za klanje. Mob.: 091/572-8811 ozn.3620 PRODAJU se dva muška i jedan dječji bicikl i kutna garnitura. Mob.: 095/363-3389 ozn.3618

SVJEŽA ARONIJA, 1 kg/25,00 kn. Narudžbe na mobitel: 098/455-313 ozn.3a KUHINJA MINI pogodna za manji stan ili gorice te stol za kompjuter i komodu prodajem. Mob.: 098/906-0658 ozn.352c BOBIĆEVA industrijska drva 1.000,00 kn te bunti oraha 450,00 kuna. Mob.: 095/5165493 ozn.73/04/1

KREDITI

„Totalno drugačiji od drugih“ NAJBOLJI KREDITI NA TRŽIŠTU !

• Brzi krediti i najpovoljniji reprogrami postojećih zaduženja do 300.000 HRK • Krediti do 75 % primanja • Umirovljenički do 84. godine • Zatvaramo crne liste, ovrhe-blokade • Putni troškovi, dnevnice, terenski dodatak, najamnine i invalidnine ulaze u ratu kredita

Licencirani kreditni ured Omicron Braće Radić 20, Varaždin Mob. 098/267-696, 098/482-001 www.brzi-kredit.info

NAJPOVOLJNIJI licencirani krediti! – NOVO !

GOTOVINSKI KREDITI ZA ZAPOSLENE I UMIROVLJENIKE bez gledanja HROK-a do 15 godina uz najnižu kamatu! Za zatvaranje blokada, ovrha i c.l. na 10 godina! NOVI KREDITI ZA ZAPOSLENE NA ODREĐENO! Reprogram postojećih! Priznajemo putne troškove, dnevnice i zaštitni dodatak u k.s.. NOVO! Pozajmice za zaposlene na BLOKIRANE račune! INF., Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995, VŽ-ČKKC ozn.138c NAJBRŽE do gotovine putem kreditnih kartica (Amex, Diners, Master, Maestro, Visa, Pbz), 12-36 rata, isplata odmah, mob.: 097/6525-923, 098/987-0078. ozn.589c

TREBATE KREDIT ILI POZ A JMICU ??? Nudimo najbolje rješenje, ZATVARANJE SVIH ZADUŽENJA. Zaposleni na određeno, na ostatak primanja. Krediti bez uvida u HROK. Može Varteks i Konzum. Info: 099/5795712 ozn.138c NOVAC za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, tehničke robe, starina u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840, 098/9870078 ozn.233c KREDITI i pozajmice na blokiran račun. Reprogram zaduženja i ovrha Fine. Brzo i sigurno. Mob.: 099/837-1958 ozn.430c

POZNANSTVA VRUĆE SEXY teme za Tebe i mene, javi se neka akcija krene. Od 0-24 na 064/400-400.

Tel./mob.: 2,33 kn/3,58 kn/ min ozn.166c MUŠKARAC traži ženu do 45 g.za druženje u diskreciji.

Mob.: 092/385-8794 SMS ozn.214b UDOVAC 67 g. traži kulturnu ženu za druženje/vezu iz Vž. ili okolice. Mob.: 091/543-4114 ozn.13760-01-01

Obavještavamo korisnike usluga da će zbog godišnjeg odmora prijemni ured na Gradskoj tržnici raditi od 9 do 12 sati u razdoblju od 21. kolovoza do 3. rujna 2019.

24 Zahvale i sjećanja

Regionalni tjednik || 13. kolovoza 2019., br. 795

TUŽNO SJEĆANJE

U SPOMEN

TUŽNO SJEĆANJE

na obitelj

PAVAO BOGOVIĆ 8. 8. 2013. – 8. 8. 2019.

ŽIGER GRETU

i

DRAGUTINA

S poštovanjem,

Obitelj Branka Bogovića

Lidka

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

ZLATA KARLICA

10. 8. 2010. – 10. 8. 2019.

na naše voljene

Zauvijek si u mojem srcu i mislima.

SJEĆANJE

ZLATA KARLICA

10. 8. 2010. – 10. 8. 2019.

Uvijek si u našim srcima i mislima.

ŽELJKO KONČEVSKI

MALNER

Tvoj sin Dragan

14. 8. 2018. – 14. 8. 2019.

Zauvijek ćeš biti suza u oku,

AUGUSTINA † 15. 8. 2000.

i

MARIJU

† 7. 12. 2013.

rana na mom srcu i duboka bol u duši.

Ti živiš dalje u mojim mislima i molitvama.

Počivali u miru.

Počivaj u miru sa svojim ocem.

Vaši najmiliji

Mama Dragica

Sin Dušan s obitelji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

SJEĆANJE

VLADIMIR ANTOLIĆ

ŽELJKO KONČEVSKI

TOMO KRALJIĆ

14. 8. 2016. – 14. 8. 2019.

14. 8. 2018. – 14. 8. 2019.

13. 8. 2018. – 13. 8. 2019.

Sjećanje i bol za Tobom ne prestaju, ali uspomene zauvijek ostaju.

Niti cvijeće više tako lijepo ne miriše.

Supruga i sinovi s obiteljima

Tvoja obitelj

Tvoja obitelj

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

SJEĆANJE

ĆIRIL MIKULIĆ

Vrijeme prolazi, sjećanja ostaju.

na našu

LIDIJU KOLJNREKAJ Prijatelji

SJEĆANJE

MILIVOJ SEVER

17. 8. 2006. – 17. 8. 2019.

† 2002. – 2019.

Ti živiš s nama u našim srcima i mislima.

Zauvijek ćemo čuvati uspomenu na Tebe.

Tvoja obitelj

Tugujuća supruga i sin s obitelji

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

RADOJKA BREŽNI

na

6. 8. 2013. – 6. 8. 2019.

S velikom ljubavlju i poštovanjem u srcu, uvijek i svugdje, čuvamo uspomenu na Tebe.

BOŽICA BRATIĆ

Tvoja obitelj

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Obitelj Bratić

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom smrti naše voljene majke, bake i prabake

DRAGO SAMBOLEC

ANKE RISEK

10. 8. 2017. – 10. 8. 2019.

Zaborav vrijeme donijelo nije, živiš u nama kao i prije.

Tvoja Nevenka s obitelji

IVICU TRTINJAKA 15. 8. 2018. – 15. 8. 2019.

S anđelima sada Tvoj je dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

SJEĆANJE

Tvoje ruže još cvatu i čempresi miris šire,

na

u voćnjaku cvrkut ptica, sve je isto kao prije.

ZLATICU MEDVED 5. 8. 2018. – 5. 8. 2019.

Sestra Danica s obitelji

SJEĆANJE na dragog supruga i oca

DRAGUTINA CMREČAKA 14. 8. 2017. – 14. 8. 2019.

Voljeni ne umiru nikad.

Zauvijek si u našim mislima.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na voljenu mamu

ANTONIJU BREŽKI † 2012. – 2019.

Sin Franjo, kćeri Mica i Nada s obiteljima

SJEĆANJE

DRAGOMIR MATULIN – DADO 12. 8. 1991. – 12. 8. 2019.

Hvala svima koji Te nisu zaboravili i posjećuju Tvoj tihi dom.

Tvoji najmiliji

koja je preminula 2. 8. 2019. u 77. godini života.

Zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima na izrazima sućuti i svima koji su je zajedno s nama ispratili na vječni počinak.

Ožalošćeni: sinovi Zlatko i Josip, snahe Draženka i Višnja, unuci Maja, Matija i Martin s obitelji

S kim podijelit tugu i bol, s kim podijeliti sreću,

ZAHVALA

kad za Tebe mi možemo samo zapaliti svijeću.

Počivaj u miru.

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i brata

Supruga Zvjezdana, sinovi Emanuel i Andrej *****

STJEPANA PIŽETE

SJEĆANJE na prijatelja

IVICU TRTINJAKA 15. 8. 2018. – 15. 8. 2019.

Uvijek u našim mislima.

Nena, obitelji Berger i Bužić *****

TUŽNO SJEĆANJE na

IVICU TRTINJAKA

preminulog 31. 7. 2019. u 59. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima i svima ostalima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Posebnu zahvalu upućujemo dr. Željku Vojnoviću koji je bio uz njega od početka njegove bolesti sve do kraja te velečasnom Krunoslavu Milovcu na dostojanstvenom ispraćaju.

Ožalošćeni: supruga Božica, sin Matija, kći Katarina, unuk Emanuel, brat Ivan i sestra Slavica s obitelji

Neće Te izbrisati vrijeme, niti sakriti tama,

TUŽNO SJEĆANJE

zvijezda si koja nas prati i vječno živiš u nama.

Obitelji Petre i Željke Bogović

na naše drage roditelje

IN MEMORIAM

ČUS

SLAVKO PEČEK

15. 8. 2014. – 15. 8. 2019.

Nedostaješ…

Koraljka i Mladen

MARIJU

† 24. 8. 2015.

i Kćeri s obiteljima

MARIJANA † 12. 8. 2001.

Zahvale i sjećanja

13. kolovoza 2019., br. 795 || Regionalni tjednik

SJEĆANJE

ZAHVALA

25

ZAHVALA

povodom iznenadne smrti našeg dragog

povodom smrti naše drage majke, bake, svekrve i sestre

MARIJE MAKŠAN

preminule 31. 7. 2019. u 81. godini života.

ANTUN VIŠNJIĆ

12. 8. 2017. – 12. 8. 2019.

S ljubavlju, ponosom i poštovanjem što smo Te imali, čuvamo uspomenu na Tebe, na Tvoj lik, dobrotu i ljubav.

Znao si koliko Te volimo, ali nikad nećeš znati koliko nam nedostaješ.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

LOVRO VIDAČEK 3. 8. 2011. – 3. 8. 2019.

Uvijek ćeš ostati u našim mislima i srcima.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA povodom smrti naše drage

KSENIJE HORVATIĆ – GALINA

JANKA JALŠOVEČKOG

preminulog 5. 8. 2019. godine u 77. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim susjedima, rođacima, prijateljima i znancima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te zajedno sa nama ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga Dragica, kći Nataša, sin Dražen, snaha Marija, zet Stjepan, unuke Petra i Doroteja i unuk Tomislav *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom suprugu

JANKU JALŠOVEČKOM Voljeni nikad ne umiru.

Supruga Dragica *****

POSLJEDNJI POZDRAV

Zahvaljujemo vlč. Josipu Vidoviću na molitvama i dirljivim riječima ispraćaja.

Ožalošćeni: suprug Krunoslav s obitelji

Počivala u miru Božjem.

Ožalošćeni: sinovi Predrag i Davor, unuci David, Ivan i Tomo te snahe Ljiljana i Andreja *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami

S ponosom i ljubavlju čuvat ćemo Te u našim srcima.

Tvoj sin Davor i snaha Andreja *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami Tiho si oči sklopila, umorno tijelo Bogu predala.

Neka Te naše molitve prate,

dragom tati, tastu, svekru i djedu

kada suze ne mogu da Te vrate.

JANKU JALŠOVEČKOM

Tvoja duša s anđelima spava,

U srcu ćemo Te čuvati, s ljubavlju i poštovanjem spominjati.

HVALA! Tvoji: kći Nataša, sin Dražen, snaha Marija, zet Stjepan, unuci Doroteja, Petra i Tomislav

koja je preminula 1. 8. 2019. u 47. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima, kumovima i svim dragim ljudima koji su bili s nama u ovim teškim trenucima, izrazili nam sućut, okitili odar cvijećem i svijećama te s nama ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Hvala djelatnicima poduzeća Kalnik, HNK-a u Varaždinu te vatrogascima DVD-a Trnovec. Zahvaljujemo vlč. Josipu Hadroviću na molitvi i toplom ispraćaju.

SJEĆANJE na dragu

JELENU ROŽMARIĆ 14. 8. 2014. – 14. 8. 2019.

Godine ne brišu misli i sjećanja.

Josip

sve dok nas ima živjet ćeš s nama.

Tvoj sin Predrag i snaha Ljiljana *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj baki

Mirno spavaj, neka anđeli Te prate, kad ne mogu da nam Te vrate.

Tvoji unuci Ivan i Tomo *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj baki

Daleko na nebu Tvoj tihi je dom, a ja ću Te zauvijek čuvati u srcu svom.

Tvoj unuk David *****

SJEĆANJE

IVAN VIDOVIĆ

18. 8. 2011. – 18. 8. 2019.

S kim podijeliti tugu, s kim podijeliti sreću, kad Ti možemo samo zapaliti svijeću.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA

na dragu

RUŽICU BANIĆ

15. 8. 2001. – 15. 8. 2019.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

dragoj sestri

Draga moja sestrice, povodom smrti naše drage majke, bake, sestre i tete

otišla si mi tam, a još sam mnogo toga htjela da Ti dam.

Velika i važna dobra, dala si mi mnoga,

BARICE ĐURINIĆ

preminule u 83. godini života.

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

sada da Te čuva, molim dragog Boga.

Bila si mi utjeha, bila si mi snaga,

Iskreno zahvaljujemo obitelji, rođacima, susjedima i prijateljima koji su s nama podijelili tugu i bol. Posebno hvala velečasnom Đurinu na dostojanstvenom ispraćaju.

bila si mi potpora i uvijek si mi bila draga.

Ožalošćeni: sin Davor i kći Karmen s obitelji *****

Tvoja sestra Ana

Živjet ćeš vječno u našim srcima.

Od bilo čega drugog, ovaj bol je veći, a sada zadnje ZBOGOM moram Ti reći. *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj teti

Obitelj Marijana Banića

SJEĆANJE

ANTUN BOŠNJAK 4. 8. 2017. – 4. 8. 2019.

Dvije su godine prošle, život teče, sjećanje na Tebe prestat neće.

Daleko na nebu Tvoj je dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA povodom smrti mog dragog i voljenog supruga, oca, djeda i pradjeda

SJEĆANJE

ANDRIJA ĐURAS

MICI

Otišla si cestom do raja, nek´ Te ona s dragim Bogom spaja.

Nećak Rajko s obitelji

16. 8. 2009. – 16. 8. 2019.

U našim srcima i mislima uvijek s nama.

*****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj teti

Supruga Marija i kćeri s obitelji

MICI

Zauvijek si zatvorila svoje oči i usnula vječni san,

SJEĆANJE

DAVORIN ŠUPLIKA

ali u našim srcima živjet ćeš svaki dan.

Tvoje nećakinje: Ana, Štefica i Nada s obiteljima

18. 8. 2011. – 18. 8. 2019.

SJEĆANJE

Uvijek si u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji

BORISA NEVŽALA † 29. 7. 2019.

Zahvaljujemo svim ljudima koji su nam pružili pomoć u najtežim trenucima i koji su ga ispratili na vječni počinak. Veliko hvala osoblju Hitne pomoći, obiteljima Pijatti i Kolaček iz Bjelovara i mojoj braći.

SVIMA VELIKO HVALA. Supruga Ivanka, sin Mario, snaha, unuci i ostala tugujuća rodbina

SJEĆANJE

na voljenog supruga, oca i djeda

MILE MATIJAŠEVIĆA

13. 8. 2004. – 13. 8. 2019.

Godine prolaze, a naša sjećanja ne blijede.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoja obitelj

JELA LESKOVAR

11. 8. 1989. – 11. 8. 2019.

MIJO LESKOVAR

11. 7. 1995. – 11. 7. 2019.

Zauvijek živite u našim uspomenama i sjećanjima.

Sin Vlado s obitelji

26 Zahvale i sjećanja

Regionalni tjednik || 13. kolovoza 2019., br. 795

ZAHVALA

SJEĆANJE

nakon iznenadne smrti našeg dragog i voljenog supruga, oca, svekra, tasta i djeda

VELIMIRA PETRIĆA - PEPIJA

na

Sve bi dali da si tu, bar na jedan tren da vječnost bude.

STJEPANA DVORSKOG

Nedostaješ nam.

preminulog 6. 8. 2019. u 69. godini života.

Obitelj i prijatelji

Zahvaljujemo od srca rodbini, susjedima, svim prijateljima, znancima, Udruzi umirovljenika Općine Gornji Kneginec i svim dragim i dobrim ljudima na toplim riječima utjehe i dostojanstvenom ispraćaju našeg dragog Stjepana.

TEREZIJU MIKLOŠIĆ rođ. BARTOLEC 14. 8. 2012. – 14. 8. 2019.

Prolaze godine tuge, suza i boli, ostaju sjećanja. Hvala Ti za sve.

Tvoji: Đurek, Miljenko, Krunoslav i ostala obitelj

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom smrti supruga, oca, svekra i djeda

na dragog

Hvala dr. med. Željki Perčinlić Rogar, svim ostalim liječnicima i medicinskom osoblju koji su brinuli o njegovom zdravlju i pomogli u njegovim tegobama.

SJEĆANJE na dragu i voljenu suprugu i mamu

DRAGUTINA MEDVEDECA 11. 8. 2014. – 11. 8. 2019.

*****

Vječno ćeš živjeti u našim srcima,

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

jer voljeni nikada ne umiru.

Tvoja obitelj

Čuvali Te anđeli!

Ožalošćena supruga s obitelji

SJEĆANJE na roditelje

POSLJEDNJI POZDRAV

IVANA KNAPIĆA

MAJHEN suprugu, ocu, svekru, tastu, djedu, nadasve dobrom čovjeku

STJEPANU DVORSKOM “Na svom koncu mjesto u prah prijeđi sav u zvijezde.”

Mnogo toga htjeli smo Ti reći, ali nismo stigli.

Na putovanju u vječni mir prati Te naša ljubav.

KATARINU

14. 8. 2018. – 14. 8. 2019.

i

koji je preminuo 3. 8. 2019. u 82. godini života.

MIJU

10. 4. 2001. – 10. 4. 2019.

Čuvamo uspomenu na vas.

Sin Stjepan s obitelji

SJEĆANJE

STJEPAN TROJAK

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te zajedno sa nama ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Zahvaljujemo dr. Marianiju, odjelu Gastroenterologije O.B. Varaždin, medicinskoj sestri Petri iz Ustanove za kućnu njegu Kancijan i patronažnoj sestri Viktoriji.

Obitelj Knapić

Ostajemo u vjeri i nadi da si našao svoju vječnu domovinu

15. 8. 2018. – 15. 8. 2019.

SJEĆANJE

u Kraljevstvu nebeskom, voljeni naš.

Uvijek si u našim srcima i mislima.

Jako nam fališ.

na

Neka ti bude laka Tvoja Hrvatska zemlja.

Nikad zbogom, uvijek doviđenja. Hvala Ti za sve.

Falit ćeš nam!

Vole Te zauvijek Tvoji najmiliji i beskrajno tužni: supruga Janja, sin Ivica, kći Gordana, snaha Mirela, zet Siniša, unuci Karlo, Lana, Ana, Maja i Ivan

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

JOSIPA BUĆ

17. 8. 1999. – 17. 8. 2019.

S ponosom i tugom čuvamo uspomene na Tebe.

Tvoji najmiliji

na

IVICU BLAŽINA – ŽACA

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

Daleko na nebu Tvoj je dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

13. 8. 2010. – 13. 8. 2019.

dragom suprugu

Dečki iz Drvo brusione d.o.o.

9. 8. 2018. – 9. 8. 2019.

STJEPANU DVORSKOM Ljubav je prevelika, bol preteška, a tuga za Tobom ostat će vječna.

Supruga Janja

MARA SEKETIN

U mislima i molitvama uvijek s Tobom.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

VLADIMIR ROHTEK 8. 8. 2004. – 8. 8. 2019.

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV našem dragom ocu

STJEPANU DVORSKOM „Otiš’o je pjetli kad se bude kao da u šetnju nekud kreće otiš’o je s mirisima jutra da l’ je znao da se vratit neće.

Otiš’o je otac moj polako otiš’o je stazom što vijuga pratile ga neke stare pjesme sve do Rijeke kojom teče tuga.

(K.K.S.) Sin Ivica i kći Gordana

POSLJEDNJI POZDRAV dragom svekru i tastu

STJEPANU DVORSKOM Sretni smo što smo Te imali u našim životima.

Hvala Ti na svemu!

Snaha Mirela i zet Siniša

POSLJEDNJI POZDRAV dedi

STJEPANU DVORSKOM S vječnom ljubavlju i poštovanjem čuvat ćemo uspomene na Tebe. Čuvali te anđeli, počivaj u miru Božjem!

Unuci Karlo, Lana, Ana, Maja i Ivan

SJEĆANJE

TOME LJUBEKA

preminulog 1. 8. 2019. u 78. godini života.

na

Iskreno zahvaljujemo osoblju OB Varaždin, rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima.

JOSIPA TRETINJAKA

Ožalošćena obitelj: supruga Ana, sin Božidar s obitelji i kći Ljubica s obitelji

11. 8. 2018. – 11. 8. 2019.

Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

Supruga Štefanija s obitelji

ZAHVALA povodom smrti naše mame, bake i punice

FRANCISKE MIKAC

preminule 4. 8. 2019. u 85. godini.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima i prijateljima na izrazima sućuti, cvijeću i svijećama. Posebno hvala osoblju Doma Dukarić – Stubičar na velikoj brizi. Hvala župniku Ivanu Sakaču na dostojanstvenom ispraćaju.

Ožalošćeni: Nevenka, Margareta, Martin i Ivan

SJEĆANJE

IVAN VUGRINEC

15. 8. 2018. – 15. 8. 2019.

Ni godina koja je prošla, ni život koji teče, sjećanje na Tebe nikad izbrisati neće.

Kćeri Sanja i Željka s obitelji

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, bake i prabake

JELKE SAČIĆ

koja je preminula 6. 8. 2019. u 80. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, prijateljima i svima ostalima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Zahvaljujemo vlč. Dariu Levaniću na molitvama i dirljivim riječima ispraćaja. *****

Zauvijek ćemo čuvati uspomenu na Tebe.

Ožalošćeni: sin Branislav, snaha Davorka, unuci Zoran i Martina sa Sašom te praunuka Ema

SJEĆANJE

PETAR SAČIĆ

5. 8. 2001. – 5. 8. 2019.

Sin Branislav, snaha Davorka, unuk Zoran, unuka Martina sa Sašom i praunuka Ema

Zahvale i sjećanja

13. kolovoza 2019., br. 795 || Regionalni tjednik

IN MEMORIAM

27

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom smrti našeg dragog

povodom prerane i iznenadne smrti voljenog sina, supruga, oca i brata

MIROSLAVA MAJCENA

koji je preminuo 3. 8. 2019. u 55. godini.

Od srca zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i Zajednici Dobri pastir na izrazima sućuti, pomoći, cvijeću i svijećama. Hvala Policijskoj upravi varaždinskoj, hrvatskih braniteljima, župnom zboru i svećenicima na dostojanstvenom ispraćaju.

Majka Milica, supruga Lidija, sin Marko i brat Mario

TUŽNO SJEĆANJE

JOSIP LEVATIĆ

preminulog 9. 8. 2019. godine u 78. godini života.

Sudbina tako je htjela prerano nam Te uzela.

Naše molitve, misli, tamo u vječnosti Te prate, znamo, ne mogu da nam Te vrate, a Ti uvijek si u našim mislima i srcu.

Dirnuti pažnjom koja nam je iskazana u trenucima naše tuge, najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima, radnim kolegama i poznanicima na izrazima sućuti i dostojanstvenom ispraćaju dragog nam pokojnika. Zahvaljujemo na požrtvovnom i nesebičnom zalaganju osoblju intenzivne njege kirurškog i neurološkog odjela Opće bolnice Varaždin te dr. Nives i sestri Marini koje su ga pratile tijekom liječenja.

Tvoji: supruga Anica, sin Darko i kći Bernardica s obiteljima

BRUNO DREVEN

12. 8. 1978. – 18. 3. 2015.

STJEPANA POŽGAJA

15. 8. 2018. – 15. 8. 2019.

SJEĆANJE

Hvala vlč. Izidoru Fereku i članovima Zbora mladih Put života.

Tugujuća obitelj

na

ANTONIJU RUŽIĆ

Tvoji Dreveni

POSLJEDNJI POZDRAV

16. 8. 2016. – 16. 8. 2019.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

dragom suprugu, ocu, tastu i djedu

Tvoja obitelj

ZAHVALA povodom smrti našeg oca, svekra, djeda i pradjeda

STJEPANA KORENA

preminulog 5. 8. 2019. godine u 93. godini života.

STJEPANU POŽGAJU Fališ nam…

BOLNO I TUŽNO SJEĆANJE na voljenog oca

Tvoja obitelj

STJEPANA ORAKA 16. 8. 1995. – 16. 8. 2019.

SJEĆANJE

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

na

Najiskrenije zahvaljujemo SVIMA na iskazanoj sućuti, riječima utjehe, položenim vijencima i svijećama. Posebno hvala gosp.

Ivanu Janešu te Udruzi antifašista Varaždin koji su na veoma dostojanstven način i dirljivim riječima zajedno sa nama ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Tvoji najmiliji

MILIVOJA BOSILJA

POSLJEDNJI POZDRAV

Nedostaješ nam.

Hvala svima koji Te nisu zaboravili.

Ožalošćeni: sin Mladen, snaha Vesna, unuke Katarina, Dina i zet Matija, praunuka Sara i Štefanija Benček

TOMISLAVU JOVANU

SJEĆANJE

dragom bratu

MATIJU BAJIĆA

Sestra Ljubica i šogor Pavao s obitelji

nikad nećeš saznati…

Uvijek s nama u našim mislima, našim srcima i molitvama.

Tvoji: mama, tata, sestra i brat s obiteljima

*****

i opet smo svi zajedno bar u jednom trenu.

Ne čujemo Ti glas, al´ znamo, tu si negdje uvijek uz nas.

Sestra Đurđa i šogor Ivan s obitelji

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

SEFEROVIĆ

† 14. 8. 2002.

i

JOSIPA

† 12. 2. 2011.

Voljeni naši, godine prolaze u tišini, a svaki novi dan donosi bolnu istinu, da nedostajete beskrajno.

Hvala svima koji vas se sjećaju.

Vaša obitelj

TUŽNO SJEĆANJE na dragog

STANKA HABULANA

TUŽNO SJEĆANJE 16. 8. 2018. – 16. 8. 2019.

VJEKOSLAVA

17. 8. 2008. – 17. 8. 2019.

U našim srcima živiš i dalje.

ANA rođ. PERŠI

TRSTENJAK

Pričamo o Tebi tad sjećanja krenu,

STJEPAN PINTARIĆ

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

na naše drage i nikad zaboravljene

Tvoja duša s anđelima spava, sve dok nas ima, živjet ćeš s nama.

Gdje mi duša spava

Tvoja obitelj

Neka Te naše molitve prate, kada suze ne mogu da Te vrate.

na voljenog 13. 8. 2014. – 13. 8. 2019.

17. 8. 2009. – 17. 8. 2019.

MEHMED

21. 12. 2007. – 21. 12 2019.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomene na vas.

Sestra Keti sa sinom Sašom, Dražen i Branka Perši s djecom i unučicama te ostala tugujuća rodbina

SJEĆANJE

na voljenu i nikad prežaljenu sestru i tetu

ANKICU TRUBELJA 6. 8. 2013. - 6. 8. 2019.

Bila si osoba velikog srca, jer si znala voljeti, davati i opraštati.

Riječ hvala je malo naspram onog što mi dugujemo Tebi.

na

Ne znam dali ću Te ikad preboljeti,

EMU VIDOVIĆ

ali znam da ću Te uvijek voljeti.

Godina za godinom prolazi, tuga iz srca ne odlazi.

Kći Mirjana s obitelji

Anđeli dragi mi vas molimo, čuvajte ju, jako ju volimo.

Sestrice, počivaj u miru Božjem.

Tvoja sestra Ljubica s obitelji

SJEĆANJE

5. 8. 5018. – 5. 8. 2019.

U srcu tuga, na grobu tišina,

a u našem domu velika praznina.

Ne vidimo Ti oči, i ne čujemo Ti glas, ali osjećamo da si uvijek između nas.

Počivao u miru Božjem.

Tvoji najmiliji: supruga Jelena i kćeri s obiteljima

SJEĆANJE DRAGUTIN SKUPNJAK 11. 8. 2017. – 11. 8. 2019.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji: Božo i Marica

na

TUŽNO SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

ŠTEFANIJU ČRNILA

IVAN JURAJEC

na našu najdražu mamu, baku i prabaku

13. 8. 2014. – 13. 8. 2019.

Postoji tuga koju vrijeme ne briše, ona je u srcu i boli sve više.

15. 8. 2014. – 15. 8. 2019.

14. 8. 2012. – 14. 8. 2019.

Uvijek u našim mislima.

Sin Vladimir, snaha Danica, unuci Vlatka, Maja, Tomi i praunuk Jakov

Tvoji najmiliji

KATICU PLAVEC Jako nam fališ.

Nikola i Bojana s obitelji

28 Oglasi

Regionalni tjednik || 13. kolovoza 2019., br. 795

traži KEY ACCOUNT MANAGERA Tvrtka VIS vodeća je tvrtka u regiji u svojoj djelatnosti s tradicijom dužom od 80 godina. VIS posluje u djelatnostima proizvodnje tehničkih tkanina, proizvodnje profesionalnih promotivnih suncobrana te ostalih promotekstilnih proizvoda, te izvozi na preko 50 inozemnih tržišta.

Snaga tvrtke te njena konkurentna prednost očituje se u zaokruženosti poslovnih procesa proizvodnje.

U svrhu daljnjeg širenja prodaje na inozemnim tržištima tražimo iskusne i odgovorne djelatnike za radno mjesto:

KEY ACCOUNT MANAGER (više izvršitelja)

Kao key account manager bit ćete zaduženi za:

Vrsta posla: određeno/neodređeno Potrebna stručna sprema: SSS/VŠS/VSS Strani jezik: engleski ili njemački ili talijanski ili francuski Poželjno radno iskustvo u poslovima vođenja ključnih kupaca Vozačka dozvola: B kategorije Ostali uvjeti: • feksibilnost i komunikativnost • spremnost na timski rad • pismenost • spremnost na česta putovanja • dinamičnost, samoinicijativa i odgovornost • odlično poznavanje osnovnih računalnih aplikacija (microsoft office, e-mail)

Mogućnost za posloprimce: • prezentiranje proizvoda tvrtke VIS • mogućnost napredovanja novim i postojećim kupcima na inozemnim tržištima • rad u mladom i poticajnom timu • odgovaranje na upite nekim od postojećih i/ili • kontinuirano usavršavanje potencijalnih kupaca na inozemnim tržištima • prilika za osobni i profesionalni razvoj • otvaranje novih kupaca na inozemnim tržištima • istraživanje inozemnog tržišta • koordinaciju narudžbi, proizvodnje i isporuka postojećim i/ili novim kupacima • praćenje, ažuriranje i evidentiranje podataka vezanih uz prodaju Vaše motivacijsko pismo i životopis očekujemo na e-mail adresi: prijava@vis-cro.com ili pisanim putem na adresi: VIS PROMOTEX d.o.o.

Adolfa Wisserta 3/a 42000 Varaždin, Hrvatska Rok za predaju: 15 dana od datuma objave

PRODAJE

1. Gradilište sa starom kućom od 479 m2 ( P. Miškine 28, Varaždin) ER “E”

6. Stambeno-poslovni prostor u Ludbregu 605 m² (na glavnom gradskom trgu) ER „B“ i „E“, 123.000 € 2. Prodaje se stan od 73 m² sa (2) dva 7.

Gradilište u Varaždinu, Trg Matije parkirna mjesta i spremištem u Gupca 799 m² Varaždinu, Zagrebačka 100, ER”B” 8. Gradilište u Varaždinu, I. 3. Stan ili poslovni prostor 73 m² Mažuranića sa 1.433 m² prizemno – strogi centar grada ER 9. Gradilište u Kučan Marofu ul. „C“ (Draškovićeva ul), 1200 €/m² Matije Gupca 534 m² - 19.000 € 4. Kuća: Varaždin, katnica, 150 m² 10. Prodaje se šuma u Varaždinskim stambenog + 170 m² poslovnog Toplicama 24.000 m² prostora ER „D“ i „C“ – 130.000 € 11. Stara kuća u Mirkovcu Brezničkom sa gospodarskim zgradama, 5. Poslovni prostor 22 m² + 22 m² dvorištem i oranicom ukupno podruma (Kukuljevića 9, Varaždin) 2395m2, ER “E”, 23.000 € ER „D“ – mogućnost najma

INFO: 098 267 062

IZNAJMLJUJE SE: Kompletno uređen i namješten poslovni prostor za trgovinu sa 1.100m² + 290m² skladišta u Prelogu, ER“C“ - info: 098 267 062

Roman

13. kolovoza 2019., br. 795 || Regionalni tjednik

29

INES HRAIN

ŠVEDSKA GRENČICA 3. DIO

P

onovno na hodniku.

- Drski mladac – reče Mišo.

- Dosta pije, bio je u ratu…

- Ma daj, kladim se da je prije rata još više pio. Sad barem ima penziju, inače bi bio socijalni slučaj.

- To je istina.

- Ali zanimljivo, to što kaže da je nije koknuo zbog dvadeset kuna. Možda je Barica zbilja pala na ledu, a Danicu je zadavio nekakav narkoman.

- Misliš od onih koji trče po zgradi i isprobavaju koja su vrata otključana?

- Da, danas ti ima toga.

- Eh, da još radim, ja bih sredio te narkomane po kratkom postupku.

- Ukokao ih?

- Sve pohapsio i na prisilni rad.

- Zaštićeni su k’o medvjedi. U svakom slučaju, pričekat ćemo da dečki obrade materijal iz stana. Makar se ne čini da nešto fali.

- Idemo sad dolje do malog Jure?

Valjda se već vratio iz škole. Dok se ovi drugi ne vrate s posla.

- Ajmo.

Pozvone Okanekima na vrata.

- O, hote, samo hote! – propusti ih unutra gospođa Okanek. – Čujem da mi trebate sina.

- Da, malo bismo porazgovarali s Jurom. Čisto neslužbeno.

Tu je stvari preuzeo Đuro. Po domaće.

Da se žena ne preplaši.

- Mali vam se još nije dotepel ze škole.

- A kad obično dolazi?

- Vrag si ga zna. Kak mu gda puhne.

Al do tri vure bi trebal dojti. Penez nema, gladan bu…

- Onda dođemo kasnije, može, suseda?

- Dajte, sedite si, bute si kaj spili? Bum malu poslala v dućan.

- A ne, ni govora.

- No dajte, sused, pa se poznamo!

Najte ništ glumiti, pak smo si domaći!

- Ma žurimo vam se, u tijeku je istraga…

- Ma znam to vse, imala sam ja furt prije posla s policijom dok sem još trpela onoga svojega Zvonkija. Svako malo su mi bili na vratima. Pak se zmislite, ne?

- Da, zmislim se. Idemo mi sad, pa se vidimo kasnije.

Jedva se nekako uspiu izvući iz ralja uvijek žedne susjede Okanek.

- Idemo do mene, a?

- Ajde.

- Da skuham još jednu, da rezimiramo.

- Ajde, daj. Znači, to ti je ta susjeda.

- No vidiš. Nego, s koliko stanara ti imaš namjeru porazgovarati?

- Osobno, s njezinim katom i katom ispod. S onima koji su je eventualno uspjeli snimiti kad je izlazila. A popodne stižu opet dečki da porazgovaraju sa svima ostalima.

- Sa svima?

- Ništa nas ne košta. I neću se ja u to uvaljivati. Ima tko. Naša mlađa generacija. Mi još danas obilazimo… da vidim… – on izvadi blok s imenima stanara. – Na katu Kelekićki još s Mališom, Ivičićem i našim favoritom, Majnarićem. A dolje ostaju… Dujić, Rodek, Kliček i Kokot.

- Rodeki su isto u penziji. Čudno da ih nema.

- Nije to sve ni toliko važno. Vjerojatno nitko ništa nije vidio, kao ni dosad.

Jedino Majnarić… Na njega polažem karte. I taj tvoj balavac Jura. Možda zbilja nešto zna, pa se boji reći ili…

- Ili ga nitko dosad još ništa nije pitao.

Pijuckali su kavu.

- Čuj, Đuro, idem ja sad skočiti do postaje, pa se vratim oko pola pet.

Zanima me ima li kakvih novosti. A imam i papirologije.

- Dobro, onda kad dođeš nastavljamo obilazak.

- Vidimo se.

Kad je Mišo otišao, Đuro ostane sjediti sam, srčući ostatke kave. Adela ne smije znati da je posrkao već dva lonca. Zanimljivo, to sve skupa. Ima među ljudima raznih veza i povezanosti. Tko zna što povezuje ove starice.

U rodu nisu. Ali život je dug, možda su se negdje nekome zamjerile u mladosti, a taj se sad vratio iz Amerike pa se osvećuje. Po godinama su blizu.

Možda su sudjelovale u kakvoj aferi koja bi mogla raskrinkati nekog političara, koji je, na primjer, u nekadašnjoj državi skrivio smrt kakvog borca za Hrvatsku… Ili su prisustvovale nekakvom ubojstvu, nekad davno. Ali ako su o tim stvarima šutjele dosad, čemu ih eliminirati baš u ovom trenutku? Đurin um oduvijek je bio spreman prihvatiti svakojake, pa i nemoguće pretpostavke. Zato ode do televizora i uključi teletekst, da vidi ima li kakvih političkih događanja koja bi možda poslužila kao okidač, ili nečega drugoga što bi mu se učinilo važnim. No teletekst nije sadržavao ništa posebno. Možda sutra i Kelekićke budu na repertoaru. Kad se objavi da je barem Danica nasilno stradala. A za Baricu se još drži da je pala. Na livadi… Đuro navuče jaknu. Obuje tople čizme. Ručak može pričekati. Odluči malo pročešljati mjesto na kojem je pala.

Do tamo je stigao za manje od pet minuta. Sve su stazice bile pod zaleđenim snijegom, uže nego obično, kad je lijepo vrijeme. Ali ovaj puteljak kojim je Barica išla poprijeko bio je još uži i spuštao se za kojih pola metra u malu udubinu u kojoj je raslo drveće.

Nakon otprilike dvadesetak metara ponovno se vraćao u normalu. Dalje je bilo široko parkiralište za posjetitelje groblja. Đuro prošeće tom kotlinicom. Bio je to još neuređeni dio livade. Sa strane stazice snijeg je bio vrlo visok i tvrd, zaleđen. Uokolo je ležalo granje. Nekoliko je očerupanih grmova izvirivalo ispod snijega, no visoki zeleni borovi ipak su ovom krajoliku davali ugođaj zimske idile.

Naravno, danju. Noću je zaista bilo teško prolaziti ovuda. Jedino ako baš čovjek ne bi dogovorio s nekim sastanak na početku parkinga. Onda bi bilo razumljivo ići ovuda. Okolo je puno duže i, na kraju krajeva, isto tako zaleđeno. Đuro stade razgledavati puteljak. Nije znao na kojem je točno mjestu pala, ali vjerojatno ovdje gdje je bilo najstrmije. Ako je uopće pala. Nije bilo nikakvih tragova pada. Uostalom, otad je već napadalo barem pet centimetara snijega. Nije bilo nikakvih vidljivih uleknuća niti nečeg sličnog. Uostalom, policajci su već pregledali ovo mjesto. Đuro zatim usmjeri pozornost na granje uokolo. Sve neke tanke i razgranate šibe, otpale u zimskim olujama. Krene dalje uskom stazom, promatrajući oko sebe. Tamo kod borova, s desne strane, bilo je i par debljih grana, dopola uronjenih u snijeg. On zagazi

u stranu. Krene oko borova. Nije bilo tragova nogu izvan staze. I prekjučer, kad su ubijene, padao je gusti snijeg.

Možda da su tad, kad su je našli, friško ispitali tragove nogu, možda bi se još nešto i bilo vidjelo. No bio je mrkli mrak, a i nije se sumnjalo na ubojstvo.

Ništa normalnije nego da se bakica poskliznula na ledu. Mjesto jest malo čudno, ali čudni su i ljudski putovi.

Kod zadnjeg bora Đuro spazi podeblju kladu promjera oko dvadeset centimetara, dugačku nešto manje od metra.

Pokuša je iščupati iz snijega, no nije išlo. Zato pokuša nogom razgrnuti snijeg oko nje, pa je na kraju ipak nekako izvuče. Grana je bila u potpunosti prekrivena ledom, skliska. On je oprezno uhvati rukavicama i razgleda.

Bila bi dobro oružje ubojstva. Efekt udarca ovim zaleđenim trupcem bio bi isti kao i onaj od pada na ledu. Na samom kraju grane Đuro ugleda nešto od čega ga prođu trnci. Oštro policijsko oko, godinama izvježbavano, otkri u sloju leda nježnu sivu crtu.

Bez sumnje, vlas! Đuro pogleda bolje. Ta se crta morala tu naći otprije, s obzirom na to da ju je već uspio prekriti novi sloj leda.

Ležala je s unutarnje strane grane, one koja je bila ukopana u snijeg. Baš kao da ju je netko tu odbacio zajedno s vlasi, a poslije se sve skupa zaledilo.

Ako je ovo zaista vlas, onda je zacijelo Baričina. A to onda znači da je bakica ubijena upravo ovim trupcem. Najradije bi istog časa nazvao Mišu, ali nije imao kod sebe mobitel. Zato pažljivo uhvati granu za njezin drugi kraj i ponese je kući. Hvala Bogu da su mu rukavice bile dosta debele, pa mu se prsti neće zalijepiti za led. Čim je stigao kući, stavi granu na poveliki pladanj, za slučaj da se led otopi pa da mu vlas ne ispadne negdje u stanu. Pladanj stavi na stol i požuri nazvati Mišu. Dio grane ležao je na stolu i uskoro će se tu stvoriti mokra mlakica. Samo da Mišo stigne čim prije. Samo da se Adela ne vrati prije toga, pa nađe na stolu mrtvačevu vlas!

I prljavu granu kojom je počinjeno ubojstvo! Na stolu na kojem će ona poslije ručati!

- Mišo, brzo moraš doći! Pusti sad pola pet! Bio sam na livadi, imam nekakvu granu!

- Granu?

- Mislim da je na njoj nekakva vlas!

- Vlas… Stižem. Kamo si je stavio?

- Na stolu je.

- Ne diraj ništa. Stižem.

- Ti ćeš me učiti!

Srećom, Mišo je stigao za dvadeset minuta s još jednim policajcem. Upakirali su granu i odnijeli je sa sobom.

Svi su se složili da bi siva crta zaista mogla biti vlas.

- Ajde, skuhaj ti to do kraja, vidimo se poslije – reče Mišo na odlasku, zavirujući u lonac s rižom na štednjaku. Đuro ispriča ženi o pronalasku grane, ali stvar tako upakira da je izgledalo kao da ju je odmah predao Miši.

- Znači, ipak bi obje bile ubijene… Đuro je oduvijek o svojim slučajevima razgovarao sa ženom. Nije joj spominjao detalje, ali bolje tako nego da sa susjedima nagađa njemu iza leđa.

- Da, izgleda tako.

- Pa to si znao od početka.

- Zapravo jesam, slutio sam.

- Još nisi za baciti! – nasmije mu se Adela. – A što si nam finoga skuhao?

- Pohano i riža.

- U, fino, fino. Složit ću stol.

Uh, dobro da ne zna. Đuro je prebrisao stol i pladanj, ali ona bi ga dezinficirala tri dana. Ili bi morali kupiti novi.

U pola pet konačno stigne i Mišo.

- I, kakve su novosti? – upita nestrpljivo Đuro.

- Vlas je. Sijeda. Još ispituju DNK. Ali čija bi bila?

- Da. Pun pogodak. To smo i pretpostavljali.

- Nastavljamo kao i dosad. Ali sad već tražimo krivca za dva ubojstva. Sa mnom je i konjica. Već su krenuli po zgradi. A mi po svojem planu.

- Da, idemo mi najprije vidjeti je li se vratio mali Okanek.

- Može, to nam je najbliže.

Maloga još nije bilo. Sad se i majka zabrinula.

- Nije valjda neko i njega… Ova je zgrada ukleta! Kog smo se vraga opće selili u Varaždin! Bilo nam je dobro v Kaštelancu! Bili smo sretni, imali smo vrta…

- Ma, suseda, mali je sigurno dobro.

Vratit će se on već. Tko bi mu nešto učinio kraj tolike policije!

- Nadam se, nadam se. I molim se dragom Bogu…

- Ma sve bude još dobro, ne brinite.

Oni odu gore.

- Čudno da maloga još nema – reče Đuro.

- Ma daj. I nije mali, sam veliš. To je već frajerčić od petnaest godina. Tko zna gdje je zaglavio. Valjda negdje puši u parku.

- Pa baš po snijegu… Tako dugo…

Bojim se, ako je stvarno nešto znao, a ja sam napravio halabuku, da nije i ubojica saznao da se spremamo razgovarati…

- To bi zaista bio predrzak ubojica. Tri u jednom danu, pa onda još dječak…

Taj se ne bi mogao nadati da će proći nekažnjeno. Probat ćemo dolje još kasnije.

Oni stignu na četvrti kat. Putom su prestigli policajce koji su još uvijek bili na prvom katu. Prizemlje su lako riješili. Okaneki spadaju k Đuri i Miši, Đuru nije trebalo ispitivati, a susjeda Sitar nije znala ništa. Ostale prostorije prizemlja nisu bili stanovi, već spremišta i mala kotlovnica.

- Tko nam je ostao tu? – Mišo zaviri u blok. – Mališa, Ivičić, Majnarić.

- Prvo Mališa, predlažem – reče Đuro. – To ti je žena s djetetom, to ćemo brzo riješiti.

- Kako ti kažeš.

Gospođa Mališa bila je profesorica, rastavljena, živjela je s kćeri. Doselila je tek prije dvije godine i još uvijek nije dobro upoznala sve stanare.

Kelekićke je poznavala iz viđenja, pozdravljala se s njima na stubištu, ništa ne zna o ubojstvima. Kći je sve znatiželjno slušala i promatrala inspektore krupnim inteligentnim očima.

Na odlasku, Mišo namigne maloj i izvuče iz džepa nekakav bombon pa joj ga da.

- Ti me, stari, uvijek iznova iznenađuješ – pogleda ga Đuro kad su izašli.

- Nije Mišo srca kamenoga. Nisu svi na svijetu kriminalci.

- To da čujem od tebe!

- Nego kamo sad? Tu preko, k Ivičićima? A tu u sredini je tvoja Dragica, ne?

Dragica je upravo i otvorila vrata.

- O, čujem vam glasove! Idete unutra?

- A ne susjeda, imamo posla. Nemate nikakvih novosti?

- Ne, zasad. A vi?

- Ni mi – odvrati Đuro.

Ne treba ipak u sve upućivati civilne osobe. Kad je Dragica ušla, oni pozvone Ivičićima. Bio je to bračni par s dvoje djece. Živjeli su u zgradi kao podstanari već pet godina.

- Druge jeseni se selimo. Uzeli smo POS-ov stan – objasni im žena.

- Baruleki se onda vraćaju ili uzimaju druge podstanare? – upita je Đuro, dobro upućen u probleme zgrade.

- Nemam pojma. Ali njihov sin je sad zadnja godina studija, možda se on useli. U pravi čas smo dobili ovaj stan. Ne mogu ni zamisliti što bi bilo da nas jednog dana jednostavno izbace odavde.

- No, sreća.

- A kredit će nam biti još i manji nego što ovdje plaćamo najamninu, zamislite!

- To vam je super – složi se Đuro.

- Ako se slažete, sad bismo prešli na policijski posao – upadne Mišo.

- Dapače – javi se muž, koji je i sam jedva čekao da inspektori odu. Te lajave ženice nikad ne mogu razlučiti s kim se može ćaskati a s kim ne.

- Dakle – otvori Mišo važno bilježnicu – vama su vjerojatno poznati događaji…

- Da, stare Kelekićke! – živne žena.

Gledala je Đuru i obraćala se samo njemu.

- Zamislite, sused, pa to nije normalno. Obje u jednom danu. Sigurno ubojstvo, ne?

- Zašto tako mislite? – upita je Mišo.

- Pa zbog tih stanova, koje ovi otkupljuju.

- Kojih stanova?

Mišo je bio hladan k’o špricer.

- Pa suseda Dragica rekla je da su prodale stan Majnariću, Vincetiću i… ne znam… još nekome. I da je još jedna ubijena u domu… Pa… - Ne znamo je li ubijena – Mišo odmjeri Đuru.

- No, onda je Rodekica, susjeda Rodek, rekla da pozna i jednu iz četrnaestice… Isto tako im je prodala, pa smo razmišljali…

- Ti si razmišljala! – reče joj muž.

- Da? Što ste razmišljali? – Đuro je bio malo fleksibilniji prema moždanim procesima ženskog roda.

- Pa valjda su ih oni i ubili. Otkupljuju stanove pa onda ubijaju starce da ih se čim prije riješe.

- Ako je to čak i tebi jasno, onda je valjda jasno i Majnariću. Ne bi se namakao u to – muž je pogleda poprijeko.

- Ne znamo još ništa – reče Đuro. – Nego zanima nas u vezi naših susjeda, jeste li nešto primijetili ili dočuli, ili ih možda sretali u posljednje vrijeme?

- Nisam ih sreo barem dva tjedna, većinom radim do pet. One valjda ne izlaze tako kasno – reče muž.

- E, taj dan je Barica izašla.

Mišo je postajao nestrpljiv. Nema vajde od ovih.

- Ni ja ih nisam vidjela par dana.

- Prije par dana su i ubijene. Znači, ništa niste primijetili? – Mišo se počeo pridizati. Ustane i Đuro.

- Ako se nečega sjetite, slobodno svratite dolje do mene – nasmije im se susjedski.

Oni izađu iz stana Ivičić.

- Vi ste u zgradi svi slizani. Ja kod sebe

ne poznajem ni tri stanara.

- Kad živiš u deseterokatnici. I to novoj. Mi se tu svi znamo godinama. Svu ovu djecu gledao sam kako odrastaju.

- Dirljivo. Pravac Majnarić. Valjda je sad doma. Đuro pozvoni. Doktor Majnarić osobno otvori vrata.

- A, tu ste, sused, čekao sam vas. A, vidim, došli ste s kolegom…

- Da, razgovaramo sa svima u zgradi, redom. Ja sam se uključio, meni je lakše sa stanarima…

- Jasno, jasno. Da, primijetio sam policajce u uniformi kad sam se vraćao s posla. Kako Adela?

- Hvala, dobro. Vaša djeca?

- Pa znate kako je, za nas starce jedva da pitaju. Imaju svoje živote, svoje stanove…

- U vezi stanova smo i došli – službeno se oglasi Mišo.

- Da, znam. To sam i očekivao. Sve mi je jasno. A razgovarao sam i s kolegama. Vidite, Đuro, meni je potpuno jasno da smo nas trojica apsolutno sumnjivi policiji. I ja bih tako razmišljao na vašem mjestu. Prikladno je još i to što sam ja liječnik. Odmah da spomenem, prije nego sami iščeprkate, u zadnje vrijeme sam nekoliko puta svraćao k starim Kelekićkama.

Danici je bilo dosta loše, odlučile su se za dom. Ja sam to svakako podržavao, jer nemoguće je već bilo jednoj staroj ženi brinuti se za drugu. Bez obzira na to što su nama prodale stan.

- Vi ste svakako upoznati i s još jednom smrću koja je povezana s vama.

Gospođa Jurković iz staračkog doma – nastavi Mišo.

- Upoznat jesam, ali s nama nije povezano. Da budem iskren, sumnjivije su mi ove dvije iznenadne smrti naših susjeda nego to što je stara i bolesna osoba pala preko ograde balkona.

Njima se često zna zavrtjeti u glavi, tlak, visina…

- Mi ćemo sprovesti temeljitu istragu u vezi ova tri slučaja – naglasi Mišo.

- To mi je jasno. To vam je posao. U vrijeme tih smrti bio sam s kolegom Vincetićem. No on vam je to već rekao. Mogu zamisliti koliko vam to djeluje prozirno.

- Čujte, sused Domagoj, svaki nepripremljeni alibi zvuči prozirno. Niste vi krivi za to.

- Hvala vam, Đuro. Pa vi valjda znate da sam ja dosta situiran. Djeca su mi se poženila, meni i ženi ne treba više od ovoga stana. Pa ne bih valjda išao ubijati nekakve starce!

- Kakvo je bilo zdravstveno stanje starih gospođa? – prekine Mišo ovo očijukanje.

- Mislite starih gospođa Kelekić, ili i…

- Liječili ste i gospođu Jurković?

- Čujte, ja sam kirurg. Nisam bio njihov osobni liječnik. Ali kad su već s nama potpisale ugovor, bilo im je drago da poznaju nekog doktora. Zivkale su me svako malo. Sve tri. I svi ostali.

Znate, Đuro, kako je to.

- Da, tako i mene svi zovu, ako kome nestane mačka, ili odleti kanarinac…

- Dobro – Mišo je čekao s bilježnicom.

– Kad ste zadnji put vidjeli gospođe Kelekić?

- Pa… mislim da dan prije nego što su umrle.

- Ubijene su.

- Ubijene? To pouzdano znate?

- Znate i vi. Cijela zgrada već bruji o tome.

- Sa mnom nitko ne razgovara, nekako Nastavak na sljedećoj stranici >

30 Roman me izbjegavaju. Znaju da su ubijene i misle da sam ih ja ubio… Đuro, pa vi me znate. Morate ovome doći do dna. Nema smisla da stradaju nevini dok se pravi krivac šeće okolo i smije na naš račun!

- Dakle? – upita Mišo.

- Dakle, dan prije nego što su ubijene Barica me pozvala i rekla da je Danici jako loše. Teško je disala, imala je problema sa srcem, nije se kretala…

- I što ste joj preporučili?

- Švedsku grenčicu. Narodni lijek.

Izvrstan za sve.

- U koliko sati ste ih posjetili?

- Oko pola pet popodne. Upravo sam stigao s posla. Ne, čekajte, bio je to upravo onaj dan kad su ubijene. Tako je. Kasnije, oko pet, otišao sam do Vincetića, to znate.

I Đuro i Mišo lecnu se na ovaj podatak.

- Direktno ste otišli Vincetiću? – Mišo ga je upitno promatrao.

- Pucajte! Ne, nisam prije skoknuo na livadu i umlatio Baricu, a onda se vratio i otrovao još i Danicu.

- Nije otrovana.

- Ne? Pomislio sam da jest, kad mene teretite.

- Zadavljena je, ugušena zapravo.

Uostalom, ne znači da je Danica ubijena kasnije. Patolog može pogriješiti unutar kojih pola sata, sat.

- Ali tada bi Barica digla paniku, zar ne bi? A ne bi otišla u šetnju. Osim ako je nije sama sredila.

Mišo pogleda Đuru. I to je ideja! No nije mu padalo na pamet pokazati pred Majnarićem da mu je ovaj otkrio Ameriku.

- Da? A kasnije je otišla na livadu i sama sebe udarila ledenom santom?

- Pa, govori se da je pala… Možda je zaista…

- Udarena je drvenom kladom.

- Fiju! Nisam znao.

- Možda niste, možda jeste. Zasad vas ne optužujemo. Dakle, vi ste ih praktički posljednji vidjeli žive? – Mišo se držao službeno.

- Izgleda da je tako.

- U kakvom ste ih stanju na kraju ostavili?

- Pa, Danica se izuzetno zapalila za grenčicu i govorila je Barici da bi bilo dobro da odmah ode u apoteku po to.

- Da, samo što nije krenula u pravcu apoteke.

- Ne bih znao, ja sam otišao prije pet…

Ali mislim da se ipak zaputila najprije u apoteku.

- Niste primijetili da je izlazila?

- Ne. Možda i je. Ne pratim pomno događanja po zgradi. Pitajte Dragicu.

- Već je obznanila da ju je vidjela – nasmije se Đuro.

Nasmije se i Majnarić.

Mišo zakoluta s očima. U bilježnici je imao zapisano samo nekoliko podataka. Na prvi pogled, ništa važno.

A njegov dragi Đuro samo što se ne ode tuširati s glavnim osumnjičenim.

- Do koliko sati ste ostali kod kolege Vincetića? – upita Mišo ponovno, tek da ima nešto konkretno zapisati.

- Negdje do deset navečer. Kako je njega presjeklo, a žene mu nije bilo doma, malo smo popili, pojeli… Špek, pomisle oba inspektora.

- Jeste vi za malo gricnuti? – sjeti se Majnarić. – Žene mi nema, baš sam grozan. Nisam se sjetio ni kavu skuhati. Jeste za viski?

- Ne, ništa, sused. Idemo mi polako.

Ima još posla. Ništa se ne opterećujte – reče Đuro.

- Baš mi je sad neugodno…

- U redu – službeno zaključi Mišo. – To bi bilo sve zasad. Vidjet ćemo se još kasnije. Molimo vas da nikud ne putujete ovih dana.

- A tako… Nisam ni namjeravao.

- Sve će biti dobro, sused Domagoj, još malo i sve se bude razjasnilo – utješi ga Đuro.

Mišo ga pogleda poprijeko. Jedva je čekao da mu očita bukvicu. Pozdrave se i odu. Čim je Majnarić zatvorio vrata Mišo se okrene prema Đuri spreman na paljbu.

- No krasno! Ti… - Daj, stišaj se. Sve mi je jasno. Ali što ako čovjek nije kriv? Kako ćeš ga

Regionalni tjednik || 13. kolovoza 2019., br. 795 poslije pogledati u oči? I svojeg šefa?

– Đuro je govorio šaptom.

- To tebe brine, a ne mene. Ja ga nakon ovoga više neću gledati. Osim možda na sudu.

- Možda se pokaže da je čist k’o suza, a ti za mjesec dana slomiš nogu…

- Daj, ne bulazni! Uvijek si držao do kreme.

- Kad sam jedan fin gospodin!

- Uh! Dakle, još nam preostaje kat ispod. Ostale će obaviti dečki. Da vidim… Dujić, Kokot, Kliček i Rodek.

- Prvo do Rodekice. Da čujemo to o susjedi iz zgrade preko.

Gospođa Rodek bila je kod kuće i objasnila im je da poznaje još jednu gospođu koja je prodala stan svetom trojstvu. Kao što su već bili informirani, radilo se o Viktoriji Žugec. Bila je to gospođa od sedamdeset i dvije godine, prilično boležljiva i šećeraš, ali još uvijek pokretna i dovoljno živahna da ne umre preko noći. Ugovor je potpisala prije godinu dana, a u dom se spremala možda za koju godinicu. No zaključno, još uvijek je bila živa. Mišo i Đuro odluče da će je svakako posjetiti sutra. Sad je već bilo prilično kasno, a još je trebalo obići tri stana.

Kod Dujića, Kličeka i Kokota nisu saznali ništa novo. Poznavali su ubijene, rijetko su ih viđali, čude se da bi netko mogao ubiti te stare i nemoćne žene.

Sumnjaju da bi njihov dragi Majnarić mogao biti ubojica. Sve po starom.

Nakon iscrpljujućih razgovora odu dolje do Đure. Adela je gledala televiziju.

- Popušimo jednu pa da pogledamo je li se mali vratio – predloži Đuro.

- Može. I, što smo, dakle, saznali?

- Veliko ništa. Svi trube isto, nitko nema pojma.

- Osim tvojeg kompića Majnarića.

Trebali smo ga čvršće prišarafiti.

- Ima vremena ako se što pokaže.

- Sutra ću pribaviti nalog i dobro proučiti detalje njihovih ugovora, tko je živ, tko mrtav, ima li kakvih zakulisnih igara i te stvari. Dosad sam išao neslužbeno.

- Dobro. Kad stiže nalaz patologa?

- Nadam se sutra ujutro. Onda ćemo znati za vlas. I tvoju kladu.

- A gospođica Verica? Iz doma?

- Kod nje je stvar čista. Nema nikakvih udaraca, osim od pada. A pala je nekako na prednju stranu. Slomila je vrat i još par koščica.

- Dakle, jedino ako je netko nije pogurnuo.

- Sutra ću potražiti i onog Vincetićevog šogora Tepeša i Severa iz Kučana.

- Idem i ja s tobom.

- Pa može, ako si išao u starački, onda možeš i do ovih. Dosad te nitko nije prokužio. Dođem po tebe kad se vratim od patologa.

- Super, idemo sad preko do malog.

Oni pozvone na vrata Okaneka.

Otvori uplakana mama.

- Još ga nema! Zamislite! Celi dan!

- No, pa valjda bude došao doma spavati – pokuša je Đuro utješiti.

- Tak dugo bez jela još nigde ni bil!

Idu oni non-stop nutra-van, ali barem dojdu doma jest!

- Ništa, suseda, sutra ujutro ćemo doći ponovno.

Mali je Josip provirivao iz sobe.

- Striček Đuro, ja sam rekel Juri da bute došli!

- Da? Jesi? I što je rekao na to?

- Ništ. Otišel je spat. A danas ga nisam još videl.

Oni izađu. Đuro je bio prilično

zabrinut.

- Brine me, brine, možda mali Jura zbilja nešto zna…

- Ma daj, to bi morao biti totalni luđak kad bi ubijao sve redom. To naša trojka ipak ne bi…

- Ne mislim da je trojka. Čini mi se da su oni preoprezni za to. Daj, razmisli malo, ubijati tako bez pardona i znati da ćeš biti prvi osumnjičeni!

Izašli su na ulaz. Ledeni vjetar je šibao između zgrada.

- Pa nisu mislili da bude pokrenuta istraga. Nadali su se da će smrti proći pod slučajne.

- Ma daj, Majnarić bi već našao suptilniji način da ih dokrajči. Ali davljenje, pa klada!

- To je. Tu se vidi nekakav bijes, osveta, žurba, što li?! Imaš ti pravo, sad i mene brine za malog. Ali ipak, sutra ću pročešljati trojstvo i njihovu papirologiju.

- Kakav je onda sutra plan?

- Ujutro idem prvo po nalaze od patologa. Nakon toga dolazim do tebe. Provjeravamo što je s malim Okanekom. Onda idemo do Tepeša i Severa. Zatim se vraćam, bez tebe, u postaju, pa idem s našim odvjetnikom u njuškanje oko tvojih kompića finjaka. Popodne možemo do Žugecove.

- Dogovoreno. Odgovara mi.

- Taman imaš pauzu za ručak.

- Nego!

Sutradan oko deset sati stigne Mišo do Đure. Potvrđeno je, vlas je bila Baričina, klada je oružje ubojstva.

Nema otisaka, nema tragova. Sve je čisto. Danica je zaista zadavljena jastukom, na jednom iz stana nađeni su tragovi sline.

- Gadna smrt – reče Đuro. – Stara se sigurno otimala.

- Gadno, da. Idemo preko da vidimo za malog?

- Ajde, nisam sinoć ništa primijetio.

Jutros sam pratio kroz ključanicu, ali nisam spazio malog.

- Imaš dara za špijuna.

Maloga zaista nije bilo cijelu noć.

- Najte se tak držati, sused, rečite da bu vse v redu! – Mira Okanek gotovo se objesila na Đurinu ruku.

- Odmah krećemo u potragu za malim. To nam je sad prioritet – Mišo je sad bio i sam prestrašen.

- Vidimo se kasnije, suseda – reče joj Đuro – idemo mi poduzeti potrebne korake.

Izađu na ulaz. Mišo je telefonirao.

Zvao je pojačanje. Mali je uistinu nestao.

- Pa to nije normalno! – Đuro je nestrpljivo hodao po ulazu. – E pa, ako se i malome nešto dogodilo, onda ćemo preokrenuti i nebo i zemlju dok ne nađemo te gadove!

Mišo je užurbano objašnjavao šefu o čemu se radi.

- Stižu u punom sastavu. Preokrenut ćemo zgradu naopačke!

Nakon dvadeset minuta stigne marica i jedna službena Škoda. Policajci se razmile po zgradi. Ponovno ispitivanje stanara, zavirivanje u stanove.

Mišo i Đuro ostali su s policajcem koji se spremao pretražiti kotlovnicu i spremište. Na ulazu se okupilo nekoliko stanara. Među njima i Dragica.

Svi su bili upućeni u nestanak malog Okaneka. Svi su žalili majku, iako su je svih ovih godina zdušno šinfali.

- Jadna žena.

- Čujte, nije ni njoj lako s tol’kom decom.

- Nije ni čudno da si koji put mora potegnuti…

- A teško je to, život je skup.

- Onaj njezin ju je ostavil…

- I bolje, ionak ju je samo bil!

Policajac je već pretražio prostoriju za čistačicu i kotlovnicu. Đuro i Mišo također su pažljivo pregledavali prostorije. Sad je na redu bilo spremište za bicikle. Sastojalo se od dvije prostorije, jedne veće i jedne manje, u kojoj su se držali stare stvari. Đuro je u želucu imao neki neobičan predosjećaj. Nije valjda mali unutra?!

Zadavljen?! Mišo je otključavao vrata s krajnjom ozbiljnošću. Dragica se gurala za njima s još par stanara.

Pustili su ih da idu s njima, možda će lakše uočiti da nešto nedostaje ili otključati kakav stari ormar… Samo da mali nije tu, mislio je Đuro. Vani se nebo u potpunosti smračilo iako je tek prošlo deset sati. Snijeg je prestao padati i ledena hladnoća stisnula je grad. Đuro i ostali stanari izašli su samo u majicama. Drhtali su pred vratima prostorije i jedva čekali da uđu. Mišo nikako da otključa.

- Dajte meni, to je poseban sistem – uzme mu Dragica ključ iz ruke.

Malo lijevo, malo desno, malo nadići, i vrata se otvore. U prostoriji je barem bilo ugodno toplo. Svi uđu unutra. Na prvi pogled nije bilo ničeg neobičnog.

Bicikli su stajali na svom mjestu, stari ormari, sanjke, fotelja bez noge, Dragičin frižider.

- Ovo će trebati otvoriti – pokaže Mišo na ormare.

Sused Kliček spremno izvadi ključ.

- Ovaj je moj, imam ključ.

Otvore ormar. Unutra stara roba, nekakvi papiri, nešto posuđa, nekakve žice, ostatak pretpotopnog televizora.

- Tu nema ničega – zaključi Mišo.

Njuškao je i oko sanjki, iza raznih kutija, ispod fotelje.

- Treba i ovog otvoriti – pokaže on na drugi ormar. – Čije je to?

- Vjerojatno od maloga Šimeka – reče netko. – Taj će poludjeti ako razvalimo…

- Ma može mi… – promrmlja Mišo.

Potegne ručkicu ormara, nekoliko puta prodrma i ormar se otvori.

Unutra je sve vrvjelo od praznih flaša, bili su tu i dijelovi staroga kompjutora, nekakav radio, nešto gardističkih uniformi, sve u svemu ništa posebno. Đuro i Mišo ipak za svaki slučaj dobro pretraže zakutke ormara. Ništa. Mišo ga ponovno zatvori. Samo pritisne vrata, no i dalje su se otvarala.

- Ma nek’ si sam zaključava – reče već iznervirano.

Vrijeme leti, maloga nema, slučaj stoji, a netko im se lijepo ceri iza leđa!

Pretresu do u tančine sve kutove obiju prostorija, preokrenu svake sanjke i fotelju i na kraju se okupe oko Dragičinog frižidera.

- Ma nemam u njemu ništa. Možda bi čak još i radio. Da ga otvorim?

Bio je zaista premalen da bi se u njega moglo sakriti ljudsko tijelo, čak i tijelo dječaka. A opet… Nikad se ne zna. Đuro je i dalje strahovao. Ovaj mu se frižider činio najzlokobnijim od svega. Žarulja na stropu nekoliko puta zatitra, Dragica stane polako otvarati frižider. Svi su buljili u iščekivanju.

Iznenada, iznutra ih obasja plava svjetlost i na bijeloj pozadini frižidera ukaže se Majka Božja!

- Ooo! - Uh! - Čudo!

- Polako, ljudi! – kroz čuđenje i paniku probije se glas inspektora Miše.

Tek tad svi uoče da se radi o velikom

fluorescentnom kipu Bogorodice.

Kip je izgledao svetački i prekrasno.

Prekriženih ruku, u plavoj haljini, činilo se da djeva gleda ravno u njih!

Ipak, nitko od stanara ne usudi se pomaknuti. Đuro priđe i izvadi kip iz frižidera. Bio je visok sedamdesetak centimetara.

- Krasna je.

- Predivna.

- Divota.

Komentari su padali sa svih strana.

- To nije moje! – povikne iznenada Dragica. Đuro iznese kip na ulaz. Tu im se već pridružio i jedan policajac u uniformi.

On se konzultirao s Mišom i Đurom.

Nema sumnje, taj kip potječe iz serije pljački na groblju! Ništa jednostavnije, ući noću na groblje, preskočiti ogradu i pobrati s grobova sve što nije učvršćeno. Moralo se raditi barem o dvojici. Nije lako preskakati ogradu s ovakvim kipom u ruci. Policija je sumnjala na maloljetničku bandu. Pretpostavljali su da su ukradene stvari negdje sakrivali, jer takvima nije bilo baš lako naći prikladno tržište.

- U redu, ljudi, raziđite se! – okrene se Mišo stanarima koji su u čudu buljili u njih i u kip.

- Sve je pod kontrolom. Ovdje se ne radi o ukazanju, već o ukradenim predmetima s groblja! Ova vaša zgrada zbilja je prepuna iznenađenja. Nadajte se da ćemo još danima boraviti ovdje!

- Pa to nije normalno! – reče Đuro.

– Nisam imao pojma. Meni pred nosom! Ovo, pa bakice… Možda to netko namjerno…

- Daj, ne umišljaj si! Valjda je zato mali zbrisao. Ovo je sigurno njegovo maslo.

- Da, ali i to mi je draže…

- Preveliku važnost si pridavao malome. Ispostavilo se da je obični kriminalac.

- Možda nije on.

- Ma šta nije! Ti tu svakoga zagovaraš.

Pa nije tvoj sin!

- I to što veliš. Vjerojatno je. Upravo tako i izgleda. K’o sitni lopovčić.

- Ajde, vozimo to u postaju. Vidimo se kasnije. Javljat ću ti novosti.

No, do kraja dana Mišo se nije javljao. Đuro je bio na iglama. Nije želio zivkati. Pretpostavljao je da je Mišo zaposlen.

Sutradan ujutro konačno zazvoni telefon.

- Dolazimo. Da malo preispitamo ucviljenu majčicu…. Kip zaista potječe s groblja i ukraden je. Uz sto i trideset drugih. Dosad smo pronašli samo šest. I to na drugim grobovima.

Ti su očigledno već bili prodani.

Dakle, evo nas.

- Ajde, čekam.

Mišo je stigao s još dvojicom. Đuro im se pridruži. Pozvone Miri Okanek.

Ponovno je bila uplakana.

- Jeste kaj pronašli?

- Jesmo, kip Majke Božje u spremištu – reče joj Mišo.

- Jezuš Kristuš!

- Što znate o tome?

- Ništ! Kaj bi ja znala o tome?! Tolka deca su tu, mučim se, trsim, borim se za život…

- Što znate o kipu, pitao sam?! Đuro ga pogleda. Čemu taj strogi ton, možda ženica zbilja nema pojma. A možda itekako ima…

- Imate nekog kramara u familiji?

- Nemamo mi kramara! Mi smo poštena familija, siromaki jesmo, ali…

- Kramara, velim! Nekog da prodaje stvari, možda svijeće za Sisvete?

- Pa je, istina je, moj brat prodaje. I lampaše.

INES HRAIN (1967, Zagreb) pripada novijoj generaciji hrvatskih pisaca i na književnoj sceni prisutna je više od deset godina. Piše romane (Najdeblja, Kolagen, Sjajni je bal, Pusti otok, Švedska grenčica), urbanog, modernog i prepoznatljivog stila, koje je čitalačka publika sjajno prihvatila.

Po zanimanju je diplomirana učiteljica te je autorica brojnih dramskih tekstova za djecu.

- I kipove, kad ih ima, ne?

- Je, to vam ja već ne bi znala! Đuro se iznenadi. Zaista, zauzela je nekakvo lukavo držanje, odmah joj je jasno gdje se treba ograditi. Ni traga više majčinskoj boli.

- Da čujemo, bratova adresa, ime?… – nastavi Mišo u istom tonu.

- Na bregu vam je on doma…

- Na kojemu bregu?

- Ponad Jalžabeta.

- Adresa!

- Pa ne znam vam točno.

Sad se uključi ipak i Đuro.

- Dajte, suseda, recite nam adresu, možda se mali skriva kod vašeg brata.

To vam je puno bolje nego da mu se nešto dogodilo, ne?

- Glejte, sused Đuro, moj Jura ni lopov! Ak je morti upal v kakvo loše društvo, to meni ni moči znati. A s tim kipima… Nekaj sam čula da se pakiraju na groblje, ali…

- Tko da se pakira?

- Pa moj Jura z mojim Štefom.

- Vašim bratom? Po kipove?

Susjeda Okanek naglo brizne u plač.

- Da sam znala da kradeju… Vse bi bilo drugač. Mislila sam si… da morti lampaše…

- I ništa niste poduzimali?

- A kaj mu ja morem?! Pak je vekši od mene! Dok sam snočka čula za tu Marijicu… Još me ve hladni znoj oblevle!

- Dakle, čuli ste. Znači, ipak je to maslo vašeg sina? – reče Mišo.

- Pak se vidi da je… Najte ga zapreti, dober je to dečko… Dober je ko kruh, sirotinja smo…

- Uz takav biznis baš i niste bili.

Okanekica promijeni ploču.

- Ni dinara mi nigdar nisu dali. To je gad kak i njegov tata!

- Znači, znali ste i ništa niste poduzimali?!

- Nisam znala! Sem si mislila… Nis vupala pitati… V zadnje vreme je navek imel za cigaretline, i tak…

- Još ćemo mi razgovarati o tome, a sada da čujemo konačno tu adresu!

– Miši se dizao tlak od ove ženske.

- Brače Radiča dvesto trideset osem.

- Dakle, Jalžabet?

- Je, v Jalžabetu je on doma. Ima vam črlenoga kombija pred hižom. Treba mu za posel…

- Ne sumnjamo. Ime? - Stjepan Črnila.

- Krećemo, Đuro. Dečki su vani.

Još dva policajca čekala su na stubištu. Ispred zgrade bila je parkirana marica.

- Upadaj!

Oni se ukrcaju i krenu pravac Jalžabeta. Vozio je jedan od uniformiranih policajaca.

- Imaš još kakvih novosti? – upita Đuro Mišu. – Jesi što čeprkao po trojstvu?

- Ma jučer smo se cijeli dan zajebavali s tim kipovima. Prvo smo čekali da dođe gospođa koja je prijavila nestanak takvog kipa. Potvrdila je da je njezin. Onda sam izvukao opise ostalih, pa smo se dali u pretragu grobova. Krvav posao. Ali velim, imali smo sreće u šest slučajeva. Bili su veliki, upečatljivi. Uspjeli smo pronaći vlasnike tih grobova, svi potvrđuju da su kipove kupili vrlo jeftino, od nekog kramara. Prodavao je pred mrtvačnicom.

- To valjda na brzinu, hop, proda i gas!

Dok ga nitko ne prokuži.

- Očigledno. Vele ljudi da je tip srednje visine, smeđe kose, vrlo mlad.

- Čini mi se da tako baš i izgleda Okanekičin brat, ali nisam siguran.

- Sad ćemo utvrditi je li to taj. Samo da je doma.

U Jalžabetu skrenu desno u prvu širu uličicu, koja je vodila na brijeg.

Raspitaju se o ulici Braće Radić. Imali su sreće, barem su pogodili brijeg.

Nakon beskonačnih zavoja te uspona i spuštanja, konačno ugledaju malu trošnu vikendicu pred kojom je stajao crveni kombi. Maricu ostave u dvorištu vikendice broj dvjesto i trideset.

Tu očigledno nitko nije stanovao. Da ne budu odmah otkriveni.

- Đuro i ja idemo unutra, vas dvojica stanite tu prema goricama, da ne zbriše – odredi Mišo.

Nastavak u sljedećem broju

S raznih strana

13. kolovoza 2019., br. 795 || Regionalni tjednik

31

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA - BEZ VELIKIH VRUĆINA U utorak očekujemo porast naoblake, ali će još uvijek biti sunčanih razdoblja i veći dio dana suho. Navečer i osobito u noći na srijedu su mogući kiša ili grmljavinski pljuskovi. Sa sjevernim vjetrom će već poslijepodne ipak doći i osvježenje. Dnevni maksimalac više neće ići preko 30 stupnjeva.

Pravo osvježenje ćemo osjetiti tek u noći na srijedu. Srijeda će biti nešto promjenjivija i još malo svježija. Uz povremeno više oblaka mjestimice još može biti kiše ili pljuska praćenog grmljavinom, ali bi kasnije tijekom popodneva moglo proći suho uz postupno razvedravanje. Puhat će povremeno umjeren sjeveroistočni vjetar pa će temperatura ostati između 20 i 25 Celzijevih stupnjeva. U četvrtak ljepše. Djelomično sunčano i malo ugodnije. Temperatura zraka ujutro će biti između 10 i 14, ponegdje uz kratkotrajnu sumaglicu, a sredinom dana oko 25 ili 26 Celzijevih stupnjeva.

U petak ujutro ponegdje magla ili sumaglica, ali će zatim veći dio dana biti

suho, djelomično sunčano i vrlo toplo. Jutro će biti svježe uz temperaturu od 10 do 15, a danju će biti vrlo toplo, oko 27 Celzijevih stupnjeva. Krajem dana postojat će mala mogućnost za lokalni pljusak. Subota i nedjelja izgledaju dosta povoljno. Trebalo bi prevladavati sunčano, mjestimice s umjerenom naoblakom. Postupno će zatopljavati pa će i jutarnja i dnevna temperatura biti u porastu. Moguće je da u popodnevnim satima dohvatimo tridesetku. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/ min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 12.8.)

TJEDNI HOROSKOP BIK

OVAN

Konačno će vam se pružiti prilika da sredite svoj ljubavni život, pa i da ostvarite neku stabilnu vezu. To će potrajati jedno kraće vrijeme, no nažalost, neslaganje će opet izbiti u prvi plan. Posla ćete imati sve više i vaš angažman oko toga bit će zaista jako velik. U ovom ćete periodu jako puno raditi, pa će i godišnji odmor doći u pitanje.

Pokušajte barem vikende iskoristiti da se što bolje odmorite. Naravno, financijski rezultati bit će odlični. Što se pak zdravlja tiče, ne biste smjeli imati većih poteškoća.

Poslovno okruženje vam je dosta napeto.

Izvjesna su zakašnjenja ili promjene u zadnji čas na koje niste računali. Zato je najbolje da se primirite i pripremite za izazove koji vas očekuju. Najbolje ćete se osjećati kod kuće. No vrlo brzo dolazi do povećane aktivnosti na poslu i značajnih promjena u vašoj karijeri. Emotivna veza vam je malo napeta, no polako i tu stvari dolaze na svoje, pa ćete uspostaviti sklad u odnosu. Predstoji vam dosta nerviranja, no vi to možete nadvladati. Zdravlje – uglavnom dobro.

RAK

Posao vam je i dalje glavna tema o kojoj razmišljate. Sve vam se vrti oko novca i kako ga zaraditi. Jako dobro ćete surađivati s partnerima na poslu i time zaslužiti njihovo povjerenje. U ljubavi glavno oružje vaš je šarm i nezaustavljivo ga trošite i proživljavate pravu ljubavnu priču. Pripazite samo da kraj priče bude sretan. Na vrijeme ćete se ipak primiriti i ući u mirnije razdoblje, no to ne znači da će biti manje zanimljivo. Slobodnim pripadnicima znaka također su aspektirane nove ljubavi, dosta prilika, ali polovični uspjesi. Zdravlje vam je zasad dobro.

VAGA

TVOJA OLUJA

se i vjetar i voda pokoravaju.«” (Mk 4:35-41)

Svačiji život, prije ili kasnije, susreće se s nekom od životnih oluja. To može biti bolest, gubitak nam drage osobe, otkaz na poslu, problemi u obitelji ili kad nas prijatelji iznevjere. Većina životnih oluja donosi bol koja je često popraćena strahom. A strah nas u takvim situacijama paralizira pa onda često reagiramo onako kako to ne bi trebalo.

Nešto slično čitamo u Markovu evanđelju: “Te večeri Isus je rekao svojim učenicima: »Idemo prijeko, na drugu stranu jezera!« Ostavili su narod i ušli u lađicu u kojoj je Isus već sjedio. S njima su krenule i neke druge lađice.

Podigla se snažna oluja i valovi su se lomili o lađicu tako da se gotovo ispunila vodom.

A Isus je bio na krmi i spavao na jastuku. Probudili su ga i rekli mu: »Učitelju, zar se ne brineš što tonemo?« Isus je

Učenici u svome strahu bude i kore Isusa da on spava i ne brine se za njih. A Isus, kad se probudio, kori učenike te zapovijeda vjetru i moru da se umire. I bi tako! Isus nastavlja, ‘kako to da nemate vjere?’ Pa zar ne vidite da sam s vama u vašem čamcu u vašoj oluji? Često ljudi u svojim životnim olujama zaboravljaju na Isusa, zaboravljaju da je on dio naših oluja i da je kadar tvoju i moju oluju zaustaviti.

Mladen Dominić Kristova Crkva ustao, prekorio vjetar i rekao vodi: »Tišina! Umiri se!« Vjetar je stao i nastala je potpuna tišina. Tada im je rekao: »Zašto se bojite? Kako to da nemate vjere?« Ali oni su bili jako uplašeni i govorili su jedan drugome: »Tko je ovaj čovjek? Čak mu

Okrećeš li se i ti Isusu? Borite li se sami u svom životu ili dopuštate da Isus preuzme kormilo? prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Kristova Crkva Varaždin Vilka Novaka 48f www.kristova-crkva.hr

U ovom periodu vaše će poslovne sposobnosti doći do punog izražaja i naći ćete se u središtu svih poslovnih zbivanja. Sve što će se raditi uglavnom će proći kroz vaše ruke. O puno toga morat ćete odlučivati sami, a suradnici će vam vjerovati i uglavnom se oslanjati na vas. Ovakav pozitivan period mogao bi rezultirati primamljivom ponudom za napredovanje. U partnerskom odnosu također se stvari popravljaju. Samci će također biti u prilici ostvariti ozbiljniju ljubavnu vezu. Zdravlje vam je dobro.

STRIJELAC

(22. 11. - 21. 12.)

(23. 10. - 21. 11.)

Došlo je vrijeme da ozbiljno razmislite o svom poslovnom statusu i budućem smjeru djelovanja. Dugoročno planovi vam ne stoje loše i zato ih nemojte pokvariti svojom nepromišljenošću. Radije zbrojite rezultate dosadašnjeg rada i pripremite se za novi posao, koji stiže. Ljubavni život vam trpi zbog poslovnih problema, pa se i tu preporuča strpljenje. Vrlo brzo u vašu će se vezu vratiti izgubljeno povjerenje i bilo bi dobro da takvo stanje zadržite što dulje. Zdravlje vam je dobro, osim manjeg problema s prehladama.

U ovom periodu i dalje ćete morati donositi teške odluke, a i pritisak poslovnih partnera bit će pojačan. Ono što ćete morati odraditi naprosto nećete moći izbjeći.

Ono što vam teško pada je disciplina, ali nećete ovog puta uspjeti to izbjeći. Što se ljubavi tiče, pred vama je mirnije razdoblje, s dosta pokazivanja osjećaja, no ne znam kako će to dugo potrajati. Stari problemi opet se vraćaju. Većih sukoba ipak ne bi trebalo biti, a malo tolerancije i s jedne i druge strane dobro bi došlo. Zdravlje – bez većih problema.

VODENJAK

JARAC

www.regionalni.com

DJEVICA

(23. 8. - 22. 9.)

ŠKORPION

RIBE

(20. 1. - 18. 2.)

(22. 12. - 19. 1.)

Dobro znate što želite, pa ako se odlučite za poslovnu promjenu, smjesta ćete je i pokušati provesti. Povoljne poslovne prilike i dalje se nižu jedna za drugom, a otvara vam se i mogućnost suradnje s inozemstvom i znat ćete je dobro iskoristiti.

Osim toga, i u ljubavi je pred vama zaista lijep period. Veza vam postaje sve bolja i stabilnija, što će vas učiniti zaista sretnom osobom. Slobodni će upoznati nekoga tko će im pomoći da zaborave prošlost. Zdravlje vam je također zadovoljavajuće.

Ovo vam je svakako povoljno vrijeme za ljubav, pa to iskoristite na najbolji mogući način. Ako vam se netko zaista sviđa, pokažite to, jer uskoro nastupaju promjene koje bi mogle pogoršati komunikaciju s partnerom, a možete vezu održati dobrom. Na poslu sve se svodi na razgovore, papirologiju i pripreme, i tu ćete pokazati svoje sposobnosti.

Zdravlje vam nije loše, ali doći će do blagog pada imuniteta, pa se pripazite ljetnih viroza.

(23. 7. - 22. 8.)

(23. 9. - 22. 10.)

U poslu vam predstoji mirniji period.

Nećete puno raditi, ni vi ni vaši suradnici. U svemu se osjeća da je vrijeme godišnjih odmora, no nemojte pretjerati jer pretpostavljeni možda neće imati razumijevanja za vaš opušteni pristup radnim obvezama! U ljubavi također mirno razdoblje i dobro razumijevanje s partnerom, pa uživajte dok traje, jer već se lagano naziru nesuglasice i problemi.

Slobodni će zaigrati na kartu šarma, i to s puno uspjeha. Zdravlje – zadovoljavajuće.

(21. 5. - 20. 6.)

LAV

(21. 6. - 22. 7.)

Pred vama su neke promjene na poslu.

Mogao bi to biti važan ugovor koji ćete sklopiti, no svakako budite na oprezu.

Sve stavke ugovora još jedanput dobro provjerite. Bit ćete jako angažirani u komunikaciji s poslovnim partnerima, a mogli biste ići i na poslovno putovanje.

Dakako da će se to odraziti na financijama.

U ljubavi vam predstoji mirno razdoblje i dobra komunikacija s partnerom. Uživat ćete u međusobnom druženju i povremenim izlascima. I oni koji su slobodni imat će puno ljubavnih prilika. Zdravlje – dobro!

BLIZANCI

(20. 4. - 20. 5.)

(21. 3. - 19. 4.)

U ovom periodu na poslu će doći do nekih promjena, ali odgodite potpisivanje važnih ugovora za neko bolje vrijeme. Vjerojatno ćete razmišljati o promjeni u svom poslu, ali nemojte žuriti i dobro odvagnite sve za i protiv. Budite oprezni i strpljivi. U ljubavi vas očekuje puno izazova, ali i spoznaja da nešto u vezi morate mijenjati. Nakon što dobro razmislite i odlučite, svakako otvoreno razgovarajte sa svojim partnerom. Dobar ljubavni period je pred slobodnim pripadnicima znaka. Zdravlje – sasvim solidno.

(19. 2. - 20. 3.)

Dosta vam je posla, dosta vam je obveza, i najradije biste pobjegli na godišnji odmor. No to ipak neće biti moguće jer će posla biti sve više. Pokušajte se smiriti i ne trošite energiju na krive stvari, jer će vam trebati. Sve poslovne ponude razmotrite smireno i jako pažljivo pa tek onda donesite odluku. Što se emocija tiče, bilo bi dobro da malo manje sanjarite. Probajte biti realni jer to će biti najbolje i za vas i za partnera. Isto vrijedi i za slobodne pripadnike znaka. Što se zdravlja tiče, imunitet vam je u ozbiljnom padu i stalno ste umorni.

ZA TAROT KARTE NAZOVITE tel.: 097/786-7053

IMPRESSUM UPRAVA Sandra Vlahek GLAVNI UREDNIK Goran Mališ, urednik@regionalni.com NOVINARI Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Josip Novak, jnovak@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Ivan-Goran Herman, igherman@regionalni.com Sandra Županić, szupanic@regionalni.com Martina Lončar-Petrinjak, mlpetrinjak@regionalni.com FOTOREPORTER Ivan Agnezović, foto@regionalni.com GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Mirta Brozičević, mirta@regionalni.com Željka Biškup, zbiskup@regionalni.com

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Anina 11, 42000 Varaždin

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

SURADNICI Denis Peričić Dalibor Flajpan PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 MALI OGLASI: Ljiljana Simić ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) Radno vrijeme za stranke: pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri, čet: 7,30 - 15 h, pet: 7,30 - 14,30 h

MARKETING: Tel. 042/290-778 Tel. 042/290-781

MALI OGLASI, ZAHVALE I SJEĆANJA: Tel. 042/290-774

GIT d.o.o.

Vatroslava Lisinskog 6, Tel 042/211-877 Radno vrijeme: PON – PET: 7-20 sati SUB: 7 – 14 sati IVANEC Poljodom Gospodarska 2 Voćarna Bagrem Trg hrvatskih ivanovaca 9a LUDBREG Cvjećarnica Ruža Petra Krešimira 19, Radno vrijeme: od 7 do 16 h NOVI MAROF Benjak Remetinec 290 LEPOGLAVA Cvjećarnica Bagrem Hrvatskih pavlina 3a Tiskara Vjesnik

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 13. kolovoza 2019., br. 795

VARAŽDINCI NA 23. SVJETSKOM SUSRETU SPAČEKA

“Bilo je fenomenalno”

Ove godine okupilo se oko 3000 vozila i više od 12.000 sudionika iz više od 30 zemalja svijeta, među kojima i zaljubljenici u ove dvocilindraše koji su došli čak iz daleke Australije i Obale Bjelokosti PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Samobor je od utorka, 30. srpnja, do nedjelje, 4. kolovoza, bio domaćin 23. svjetskog susreta Spačeka, koji je prvi put održan u Hrvatskoj. Na susretu je sudjelovalo desetak Varaždinaca, simpatizera Citroënovoga legendarnog automobila 2CV. Ove godine okupilo se oko 3000 vozila i više od 12.000 sudionika iz više od 30 zemalja svijeta, među kojima i zaljubljenici u ove dvocilindraše koji su došli čak iz daleke Australije i Obale Bjelokosti!

– Mi smo se „navukli“ na oldtimere, a Spačeki su nam

Na susretu je sudjelovalo desetak Varaždinaca, simpatizera Citroënovoga legendarnog automobila 2CV fascinantni, pa smo se odlučili malo navratiti – govori nam Varaždinac Vladimir Hosni.

Posjetiteljima je na raspolaganju bio kamp s kompletnom infrastrukturom, komercijalna zona s prodajnim dijelom za trgovce rezervnih dijelova i suvenira, raznovrsna ponuda hrane i pića, svakodnevni dječji program, izbor originalnog vozila, vožnje spretnosti Spačekom, 2CV buvljak, večernji koncerti, gastrokorneri s promocijom hrvatskih regija kroz glazbeni dio te mnoštvo drugih zanimljivosti.

Izravno iz Istanbula na

svjetski susret Spačeka sa svojim suprugama stigli su Varaždinci Mario Patafta i Mario Brozd.

Stigli su nakon prave avanture jer su sa Spačekima prošli Srbiju, Rumunjsku, Bugarsku, Tursku i Crnu Goru.

– Upoznali smo ekipu iz cijelog svijeta. Bilo je fenomenalno. Odlična zabava i uživancija – zaključio je Hosni.

SVETKOVINA I PROŠTENJE

Blagdan Velike Gospe slavi se u Biškupcu i Bednji Na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, u četvrtak, 15. kolovoza, mons. Josip Mrzljak, apostolski administrator Varaždinske biskupije, predvodit će svečano euharistijsko slavlje u 11 sati u župnoj crkvi Uznesenja BDM u varaždinskom prigradskom naselju Biškupec. Blagdan Velike Gospe je odavno povod okupljanja vjernika u Biškupcu i velikog proštenja. Ovaj blagdan se posebno obilježava i u Bednji, također uz misno slavlje.

Ipak, program pod nazivom “Valjiko mešo ne Bednje” nema samo vjerski nego i zabavni dio. U šatoru u središtu Bednje 14. kolovoza nastupaju Kumovi, dan kasnije Bednjanski štemeri, a u petak, 16. kolovoza, Cure iz CEntra.

Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo dušom i tijelom. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenoga 1950. godine.

Tomu prethodi duga tradicija, stara gotovo kao i samo kršćanstvo.

ZANIMLJIV GOST

Svjetski putnik posjetio Varaždin i Novi Marof Novomarofski i varaždinski kraj u utorak, 6. kolovoza, posjetio je svjetski putnik.

Riječ je o Martinu Hutchinsonu iz Manchestera, koji je na dug i neizvjestan put oko s v ijet a krenuo 2006. godine. Namjera mu je da stanovnicima zemalja kroz koje putuje, ali i cijelom svijetu ukaže koliko je okol i š u kojem živimo onečišćen.

Ci lj mu je, također, probuditi svijest kod ljud i o važnosti brige o okolišu.

U utorak u jutarnjim satima bio je u Varaždinu, zadržao se u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Varaždina, a poslijepodne, na putu prema Zagrebu, u koji bi trebao stići u petak, zaustavio se u Novom Marofu, gdje su ga novomarofski vatrogasci ugostili te mu pripremili smještaj i prenoćište.

Bivši vatrogasac putuje pješice ili specijalnim triciklom koji se vozi u ležećem položaju. S njim putuje njegov vjerni pratitelj, pas mješanac labradora i border collieja po imenu Starsky, kojeg je sreo u Portugalu te ga poveo sa sobom.

Prva zemlja u koju je krenuo 2006. godine bio je Meksiko, a od tada do danas prošao je više od 34.000

KARIKATURA

kilometara, posjetio 21 zemlju, neke i u više navrata, te obišao više od 700 škola.

Putovanje još uvijek traje, a Hutchov je cilj doći na isti način u Australiju do 2 0 3 0 . godine.

U svom proput o vanju držao je predavanja po školama te go s t ov ao na nacionalnim i loka l n i m televizijama i rad iopostajama, ukazujući na alarmantnu situaciju vezanu uz onečišćenje okoliša te tražeći i pokušavajući potaknuti ljude da se počnu više brinuti o okolišu.

Budući da putuje na specifičan način, triciklom i u društvu psa, na svojim putovanjima spava na različitim mjestima (sportske dvorane, crkvena odmorišta, škole), no najčešće prespava u nekom od vatrogasnih domova ili nekoj od prostorija vatrogasnih postrojbi jer je i sam nekad bio vatrogasac u Velikoj Britaniji.

Hutch i Starsky u srijedu, 7. kolovoza, prijepodne su napustili Novi Marof i krenuli dalje prema novim ciljevima i zemljama, a novomarofski vatrogasci su im poželjeli sretan put i uspješan završetak planirane misije. (it)

crta: Željko Pilipović