RT 914

PATAFTA ZA UKIDANJE PRIREZA, BOSILJ PROTIV

ŠTETE I UGROZE OD DIVLJAČI

“Osigurajmo ljudima bolji standard i veće plaće”

Veprovi poharali njive, a grizu žešće od pasa!

Str. 4.

Str. 8.

Tjednik

Regionalni VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

Plus Pl us

35.000 primjeraka

Besplatan primjerak | Broj 914 | 2. studenoga 2021. | ISSN 1846-8969 | www.regionalni.com

BOLNICE I ZAVODI ODUZIMAJU SE ŽUPANIJAMA I IDU NA UPRAVLJANJE DRŽAVI

SLUČAJ “ČISTOĆA”

Skroza smijenjen jer je odbio raditi nezakonito?

Str. 6.

“Želi se potezom pera oduzeti imovina županijama i svim građanima, to nije reforma” Str. 2. i 3.

ODLUČILO UPRAVNO VIJEĆE

Damir Poljak novi ravnatelj varaždinske bolnice Str. 3.

NI HREN VIŠE NIJE ISTI

ČUVARI BAŠTINE

Ludbrežanke zasladile naribani ljuti korijen

Črne strele žare i pale 50 godina

Str. 10.

Str. 30.

2

Aktualno

Regionalni tjednik || 2. studenoga 2021., br. 914

Varaždinski VIS preuzeo ljevaonicu Lipovica Društvo VIS Promotex iz Varaždina preuzelo je ljevaonicu Lipovica, obavijestili su iz varaždinske tvrtke.

Centar za restrukturiranje i prodaju Republike Hrvatske obavijestio je, naime, društvo VIS Promotex iz Varaždina da je najbolji ponuditelj u javnome natječaju za kupnju ljevaonice Lipovica d. o. o., koja se bavi proizvodnjom aluminijskih radijatora i odljevaka u tlačnom i kokilnom lijevu.

VIS je potom sklopio ugovor s Centrom za restrukturiranje i prodaju te ispunio sve svoje obveze.

– Ciljevi su nam jačanje proizvodnje aluminijskih dijelova, stvaranje sinergije i širenje na inozemnom tržištu. Oba društva izvoze više od 80 % svojih proizvoda, te će ostvarivati sinergijske učinke na tržištima prodaje, proizvodnje i nabave – kažu u VIS-u.

Društvo Lipovica dosad je bilo prisutno na više od 10 inozemnih tržišta, a VIS na više od 40.

– Stoga će VIS dati podršku razvoju dosadašnje prodaje i proizvodnje, te putem društva Lipovica postizati sinergijske efekte na proizvodnji aluminij-

skih dijelova za njegovu proizvodnju namijenjenu izvozu – kažu u varaždinskoj tvrtki.

Osim toga, u društ vu Lipovica se očekuje i značajan razvoj proizvodnje aluminijskih dijelova za autoindustriju te elektronsku i elektroindustriju.

Proizvodi varaždinske tvrtke VIS, koja ima tradiciju dugu 90 godina, prepoznatljivi su diljem svijeta.

Profesionalni aluminijski suncobrani koje proizvodi VIS nalaze se na terasama diljem svijeta. S druge strane, društvo Lipovica ima 40 godina tradicije u proizvodnji aluminijskih odljevaka. VIS zapošljava oko 200 radnika, ovisno o sezonalnosti posla, a Lipovica ima 170 radnika.

– Spoj tradicije dvaju društava i iskustvo zasigurno će doprinijeti dodatnom razvoju proizvodnje te, u konačnici, razvoju poslovanja i širenju proizvodnih kapaciteta s naglaskom na nove tehnologije, prvenstveno u autoindustriji. Želja nam je i dalje doprinositi razvoju kroz nove investicije te stvarati stabilno i zdravo gospodarstvo – ističu u VIS-u.

CENTRALIZACIJA ZDRAVSTVA – BOLNICE I ZAVODI ODUZIMAJU

“Želi se potezom pera o županijama i svim građanim

Kao osnovni razlog za pokretanje ove centralizacije u zdravstvenom sustavu navodi se racion uštedjeti bez dodatnih reformi, smatraju SDP-o PIŠU: AMALIJA ŠAŠEK, MIRNA GRABAR, SANDRA ŽUPANIĆ, MARTINA LONČAR PETRINJAK

Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti podignuo je prašinu u javnosti. Ovim prijedlogom uglavnom se predlaže centralizacija cijelog sustava.

Sve opće i specijalne bolnice na županijskoj razini, njih 57, dobit će novog vlasnika – državu. Također se predviđa ukidanje 21 županijskog zavoda za javno zdravstvo, a ostao bi samo Hrvatski zavod za javno zdravstvo. I županijski zavodi za hitnu medicinu, njih 21, također bi trebali zatvoriti vrata na dosadašnji način i upravljanje bi preuzeo Hrvatski zavod za hitnu medicinu. Što misle o novom prijedlogu Zakona te o najavljenoj reformi zdravstva, upitali smo saborske zastupnice i zastupnike iz Varaždinske i Međimurske županije.

Alibi, a ne reforma

390 MILIJUNA KUNA

Prijave za energetsku obnovu od 7. prosinca Zaprimanje prijava za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća započet će 7. prosinca, a zbog velikog interesa Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurao je dodatnih 90 milijuna kuna, pa će građanima biti ukupno na raspolaganju 390 milijuna kuna. Naime, zbog tehničkih poteškoća podnošenje zahtjeva, koje je trebalo biti sredinom listopada, odgođeno je za novi termin.

Analizom je utvrđeno da je u kratkoj jedinici vremena bilo oko 2 milijuna zahtjeva prema sustavu e-Prijave, pa je takva preopterećenost uzrokovala zagušenje aplikacije, ističu iz Fonda. Odlučeno je da će svi zainteresirani od 30. studenoga u sustavu e-Prijave moći ispuniti prijavni obrazac te učitati svu potrebnu dokumentaciju, dok će se sa službenim zaprimanjem zahtjeva započeti tjedan dana kasnije, od utorka, 7. prosinca. Mak-

simalni iznosi sufinanciranja određeni su za svaku pojedinačnu mjeru, a kombinacijom različitih mjera kućanstvo će moći dobiti i do 204.000 kuna bespovratnih sredstava.

– Nakon mogućeg rasta cijene energenata, o primjenama mjera energetske učinkovitosti i ugradnji sustava za korištenje obnovljivih izvora

Analizom su utvrdili da je pristiglo oko 2 milijuna zahtjeva energije sve se više razmišlja jer je na taj način režijske troškove za energiju moguće smanjiti i do 60 %. Uz povećani ukupni budžet od 390 milijuna kuna, procjenjujemo da bi ugovore za sufinanciranje moglo dobiti oko 5000 kućanstava – navode iz Fonda.

Kao osnovni razlog za pokretanje ove centralizacije u zdravstvenom sustavu navodi se racionalizacija, koja u ovakvim slučajevima služi kao alibi, no neće se mnogo uštedjeti bez dodatnih reformi, smatraju SDP-ove saborske zastupnice.

– SDP će kroz saborsku raspravu jasno upozoriti na sve manjkavosti ovakvog zakonskog prijedloga. Prema svemu sudeći, sigurno je da nitko tko hoće dobro građanima Hrvatske i želi kvalitetan zdravstveni sustav u korist građana ne može podržati ovakve izmjene Zakona – rekla nam je SDP-ova saborska zastupnica Barbara Antolić Vupora. Ona smatra da ovo što je trenutno na stolu uopće nisu reforme.

– Kao prvo, ovo nisu reforme koje vode kvalitetnim i brzim uslugama za građane, već spašavanje zdravstvenog sustava od bankrota. Kao drugo, ovim prijedlogom uglavnom se predlaže centralizacija cijelog sustava, što znači da HDZ pod svojom kapom želi imati kompletan sustav, navodno zbog racionalizacije, ali zapravo da bi ga mogao koristiti i imenovati svoje kadrove. Postojeći zdravstveni sustav je izrazito loš. Bazira se isključivo na liječenju, umjesto da se više ulaže u prevenciju, kao što je predlagala posljednja SDPova Vlada. Takav pristup, gdje se sve bazira na liječenju, je skup, zato je zdravstvo puno dugova i često imamo problema s opskrbom lijekovima i potrepštinama.

Liste čekanja su preduge.

Pandemija, kojom Vlada loše

Opća bolnica Varaždin

Jenkač: “Svaka je istinska reforma bolna” O reformi zdravstva pitali smo saborskog zastupnika HDZ-a i gradonačelnika Novog Marofa Sinišu Jenkača. On ističe da će navedeni zakon podržati.

– Podržat ću Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, i to zato što je trenutna situacija u zdravstvu neodrživa budući da zdravstvo konstantno generira gubitke te su rashodi dva i pol puta veći od prihoda. Činjenica je da država u zdravstvo upumpava prevelike iznose sredstava namijenjenih funkcioniranju zdravstvenog sustava, nad čijim trošenjem nema nikakve kontrole, odnosno nema kontrole nad rashodima i njihovom opravdanošću. U ovom trenutku bolnice su pod upravom i vodstvom županija, koje su ih bile obvezne sanirati, a mnoge županije to nisu učinile. Prelaskom bolnica u državno vlasništvo država će imati kontrolu nad trošenjem sredsta-

upravlja, dodatno je stvorila probleme u zdravstvu. Nemamo dovoljno zdravstvenih radnika, imamo problema s prekovremenim satima. Nažalost, ove izmjene ne nude reforme i samim tim zdravstveni sustav neće biti bolji – smatra Antolić Vupora. Što se pak tiče prijedloga da se naknade za rodiljni dopust i bolovanje skinu s troška HZZO-a, Antolić Vupora smatra da je intervencija u sustav bolovanja površna i nedostatna.

Opterećenje građanima

– Možda će smanjiti administriranje za kraća bolovanja, ali neće zaustaviti vrlo izražen nepovoljan trend rasta broja slučajeva i dana

va, čime bi se postiglo racionalnije i učinkovitije funkcioniranje bolnica, a što bi posljedično dovelo do pružanja kvalitetnijih usluga građanima. Nisam upoznat s navodnim planovima da isplata naknada za rodiljni dopust i bolovanje radnika ne bi više bila obveza HZZO-a. Uvjeren sam da isplata naknada za rodiljni dopust i bolovanje radnika neće ići na štetu poslodavaca, a osobito ne na štetu korisnika. Apsolutno se nadam da će najavljena reforma zdravstva doprinijeti boljem funkcioniranju zdravstva i racionalnijem trošenju državnog novca, kao i smanjenju troškova u zdravstvu, a osobito da će dovesti do poboljšanja kvalitete zdravstvenih usluga za građane. Svaka je istinska reforma bolna, ali u ovom trenutku, s obzirom na teško i neodrživo stanje u zdravstvu, je jedini izlaz iz takvog stanja – objasnio je Jenkač.

Saborske zastupnice Andreja Marić i Boška Ban Vlahek (SDP)

trajanja bolovanja. Ovakvim prijedlogom država dodatno opterećuje zaposlene i građane. U fokusu zdravstvene reforme trebaju biti građani.

Ako se građanima ukidaju

usluge, ako se privatiziraju usluge, ako se reforma svodi na to da je jedino bitno tko čime upravlja, onda to nije reforma. SDP-u je svaki prijedlog koji ide na štetu gra-

Aktualno

2. studenoga 2021., br. 914 || Regionalni tjednik

3

SE ŽUPANIJAMA I IDU NA UPRAVLJANJE DRŽAVI

oduzeti imovina ma, to nije reforma”

nalizacija, koja u ovakvim slučajevima služi kao alibi, no neće se mnogo ove saborske zastupnice

đanima kad su zdravstvene usluge u pitanju apsolutno neprihvatljiv – rekla je Barbara Antolić Vupora.

S njom se slaže i SDP-ova Andreja Marić, saborska zastupnica iz Međimurja.

– Temelj kvalitetnog zdravstvenog sustava su provoditelji zdravstvene zaštite, odnosno djelatnici u zdravstvu, te dostupno i uređeno zdravstvo, a u središtu sustava je zadovoljan bolesnik. No hrvatski zdravstveni sustav daleko je od toga – kaže Andreja Marić, koja kao liječnica u zdravstvu radi više od 20 godina, najprije u ordinaciji obiteljske medicine, pa u Hitnoj medicinskoj pomoći, a potom u bolničkom sustavu.

– Postojeći zdravstveni sustav je nakaradan: nerealne cijene pruženih zdravstvenih usluga, nedovoljni financijski limiti za pruženu zdravstvenu zaštitu, nedostatak djelatnika u zdravstvu, problem prekovremenih sati itd.

Nažalost, novi nacrt izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je ovih dana iz Ministarstva zdravstva poslan na raspravu dionicima u zdravstvu, ne nudi potrebne reforme – kaže Marić. Dodaje da se, zapravo, stanovnicima sjevera Hrvatske želi oteti njihova imovina.

– Želi se doslovce potezom pera oteti Županiji njezinu imovinu i osnivačka prava, u mojoj sredini za Županijsku bolnicu Čakovec, Zavod za hitnu medicinu i Zavod za javno zdravstvo. Stanovnici Županije i Međimurska županija ulagali su vlastita sredstva u naše zdravstvene

ustanove, Županijska bolnica Čakovec izgrađena je samodoprinosom stanovnika Međimurja. Nećemo dopustiti ukidanje naših odjela i zdravstvenih ustanova! U ovom nacrtu ne vidi se hoće li se voditi računa o postotku gravitirajućeg stanovništva koje ustanova zbrinjava (npr. Županijska bolnica Čakovec zbrinjava više od 80 % gravitirajućeg stanovništva), ekipiranosti i opremljenosti odjela i ustanova, broju usluga koje se obavljaju, o tome koliko je država dužna ustanovi, koliko je Županija dužna ustanovi itd. Ovaj nacrt ne jamči da će se zadržati svi zaposleni, ustanove i odjeli koji dobro rade svoj posao.

Zar će se voditi računa samo o kilometrima udaljenosti između ustanova? Zašto se preuzimaju pod državu i one ustanove koje posluju pozitivno? U novom nacrtu nema ni riječi o mogućoj funkcionalnoj integraciji zdravstvenih ustanova unutar županija. Radije se išlo na potpuno preuzimanje od strane države. Vezano uz čl.

168., zašto se ne ukine pripravnički staž za preostale

Temelj kvalitetnoga zdravstvenog sustava su provoditelji zdravstvene zaštite, odnosno djelatnici u zdravstvu, te dostupno i uređeno zdravstvo, a u središtu sustava je zadovoljan bolesnik.

No hrvatski zdravstveni sustav daleko je od toga. zdravstvene struke koje ga još moraju obaviti? Ako se ne ukine, država ga je dužna osigurati unutar godine dana od završetka školovanja. I na kraju, u završnom članku 42. u nacrtu, kakav je to posebni sporazum između države i jedinica lokalne/regionalne samouprave? Kako će se riješiti pitanje imovinskopravnih odnosa, dosadašnje pružanje nadstandarda, uložena golema sredstva županija u ustanove? O tome nema nikakvih planova, čak ni ijedne riječi – kaže zastupnica Marić.

Glas za prelazak bolnica pod ingerenciju države u Hrvatskom saboru prijedlog Zakona neće dobiti ni od SDP-ove saborske zastupnice iz Međimurja Boške Ban Vlahek. Ističe da je

Međimurska županija bila najbolje organizirana u najgorim trenucima pandemije, zahvaljujući prepoznavanju potreba stanovništva.

– Ako se dogodi preuzimanje i dovede do brže i bolje nabave npr. vozila za Hitnu pomoć, uređaja za našu bolnicu ili, primjerice, poticanja razvoja nekih odjela, što bi dovelo do bolje skrbi za

Zašto se preuzimaju pod državu i one ustanove koje posluju pozitivno? naše pacijente, tada nemam ništa protiv. No, iskustva iz prošlosti pokazala su da će se vjerojatno zaustaviti zapošljavanja, a neke ustanove nemaju djelatnika ni prema minimalnim standardima, te da će se zaustaviti pokušaj razvoja nekih djelatnosti – upozorava saborska zastupnica Ban Vlahek te dodaje da se, što se tiče eventualnih ukidanja naknada za rodiljni dopust i bolovanje s HZZO-a, nikako ne slaže sa smanjenjem prava građana ili dodatnim opterećenjima gospodarstva.

Građani taoci dugovanja

HNS-ov saborski zastupnik Predrag Štromar pak smatra da pacijenti ne bi trebali biti taoci nagomilanih dugovanja u zdravstvu te da je prioritet bolja zdravstvena skrb. Politikantstvo, kaže Štromar, treba ostati po strani.

– Prijedlog Zakona još nije gotov, a kad bude, rado ću komentirati. Vidim u medijima da su neki brže-bolje počeli komentirati, ali pustimo da Zakon dođe pred Vladu, a onda i u Sabor. Ono za što ću se sigurno zalagati je da ljudi imaju bolju zdravstvenu skrb i da ne budu taoci nagomilanih dugovanja u zdravstvu. Što se takozvane reforme tiče, godinama slušamo o reformama, a kad dođu na dnevni red, onda redovito imamo otpor, većinom iz birokratskih tabora. Mogu jedino reći da je prioritet racionalizacija troškova, ali nikako prebacivanje tih troškova na leđa građana.

Također, prava reforma bi bila potpuna digitalizacija sustava, što bi smanjilo birokraciju, a vjerujem i liste čekanja, a što bi rezultiralo boljom zdravstvenom skrbi – rekao je Štromar.

HDZ-ove saborske zastupnice i zastupnici, kao ni zastupnica Reformista, do zaključenja broja nisu odgovorili na upit Regionalnog tjednika.

ODLUČILO UPRAVNO VIJEĆE

Damir Poljak novi je ravnatelj varaždinske bolnice Izabrani ravnatelj Damir Poljak po zvanju je magistar socijalne gerontologije, a u Općoj je bolnici Varaždin zaposlen od 1994. godine PIŠE: AMALIJA ŠAŠEK asasek@regionalni.com

Damir Poljak novi je ravnatelj Opće bolnice Varaždin. Na sjednici održanoj u četvrtak Upravno vijeće OB Varaždin donijelo je odluku o imenovanju novog ravnatelja nakon provedenog natječaja.

Podsjetimo, Damir Poljak dosad je bio vršitelj dužnosti, nakon što je 31. kolovoza dotadašnji ravnatelj dr. sc. Nenad Kudelić podnio zahtjev za razrješenje.

Na čelu varaždinske bolnice dr. sc. Nenad Kudelić bio je od ožujka 2017., otkad je smijenjena dotadašnja ravnateljica Sanja Zember, dr. med. U ožujku ove godine imenovan je na još jedan četverogodišnji mandat, nakon što se jedini javio na natječaj. Međutim, došlo je do neslaganja s novom županijskom vlašću.

Ubrzo nakon lokalnih izbora, točnije u lipnju, župan Anđelko Stričak prozvao je Ku-

delića da je otišao na godišnji odmor nakon što je Županiju obavijestio o nedostatku sredstava za isplatu plaća djelatnicima Bolnice. Dr. sc. Kudelić je tada svoj mandat stavio na raspolaganje, ustvrdivši da nije bio na godišnjem, nego na

Damir Poljak do sad je bio vršitelj dužnosti, nakon što je 31. kolovoza dotadašnji ravnatelj dr. sc.

Nenad Kudelić podnio zahtjev za razrješenje svom radnome mjestu.

Na mjestu ravnatelja ostao je do kraja kolovoza, a Upravnom vijeću podnio je zahtjev za razrješenje dužnosti ravnatelja iz osobnih razloga.

Njegov je zahtjev prihvaćen te je za vršitelja dužnosti ravna-

telja OB Varaždin imenovan Damir Poljak, dotadašnji Kudelićev zamjenik.

Upravno vijeće OB Varaždin 1. listopada ove godine raspisalo je javni natječaj za izbor i imenovanje ravnatelja Bolnice, a rok za podnošenje prijave na natječaj bio je 15 dana od objave natječaja u “Narodnim novinama”.

Izabrani ravnatelj Damir Poljak po zvanju je magistar socijalne gerontologije, a u Općoj je bolnici Varaždin zaposlen od 1994. godine. Obnašao je više različitih dužnosti.

Prije nego što je imenovan za v. d. ravnatelja bio je zamjenik ravnatelja u razdoblju od 2017. do 2021. godine. Autor je i suautor brojnih znanstvenih i stručnih radova te viši predavač na Sveučilištu Sjever.

Na dnevnom redu prošlotjedne sjednice Upravnog vijeća bilo je, između ostaloga, Izvješće o poslovanju Opće bolnice Varaždin, kao i informacije o isplatama po sudskim presudama.

STRUČNI SKUP

Hoće li Ivanščica postati 13. zaštićeni park prirode?

– Varaždinska županija u potpunosti podržava inicijativu za proglašenje Parka prirode Ivanščica, Strahinjčica, Maceljsko gorje i Ravna gora. Živimo u kraju velike bioraznolikosti, a cilj nam je očuvati ga za sljedeće generacije kako bi i one mogle uživati u ovim prirodnim ljepotama – istaknula je zamjenica župana Silvija Zagorec na početku znanstveno-stručnog skupa “Ivanščica, Strahinjščica, Maceljska gora i Ravna gora – park prirode Republike Hrvatske”, koji je održan u Županijskoj palači u Varaždinu 26. listopada.

Organizator skupa bio je HAZU – Zavod za znanstveni rad u Varaždinu u suradnji s Varaždinskom županijom i Razvojnom agencijom Sjever – DAN, a na njemu su znanstvenici i stručnjaci održali izlaganja o razlozima i koristima proglašenja prostora Ivanščice, Strahinjčice, Maceljske gore i Ravne gore parkom prirode.

– Vjerujemo da će rezultat ovog znanstvenostručnog skupa biti zaključci i smjernice, a sve s

ciljem kako bi ovo područje bilo proglašeno 13. zaštićenim parkom prirode u Hrvatskoj – navela je Silvija Zagorec.

Bilo je nekoliko inicijativa za proglašenje parka prirode, koje, nažalost, nisu zaživjele, no sada je ovaj prijedlog dobio podršku različitih političkih opcija iz Varaždinske i Krapinskozagorske županije, naveo je saborski zastupnik Damir Habijan, inicijator proglašenja parka prirode.

– Svi su podržali ovu inicijativu, koja nema politički predznak, nego je cilj da područje sjeverne Hrvatske dobije prvi park prirode. Ako govorimo o bioraznolikosti, što su osnovni uvjeti da bi neko područje bilo proglašeno parkom prirode, nitko ne može osporiti da Ivanščica i druga gorja ispunjavaju uvjete, što je pokazala i stručna podloga izrađena još 2013. godine. Cilj je da, ako se pokaže da su ispunjeni svi uvjeti, prvi park prirode na ovom području dobijemo 2024. godine – rekao je Habijan.

4

Aktualno

Regionalni tjednik || 2. studenoga 2021., br. 914

PATAFTA UPORNO ZA UKIDANJE PRIREZA, BOSILJ PROTIV

Patafta: Dosta je politikantstva, osigurajmo ljudima bolji standard i veće plaće Varaždinski gradonačelnik protivi se ukidanju prireza jer ne zna kako nadomjestiti gubitak tih sredstava. Grad Sveta Nedelja ukinuo je prirez prije dvije godine. Otad su porasle investicije, ljudima su se povećale plaće, imaju veći broj stanovnika i među vodećima su po EU projektima. sad kad su dio Bosiljeve vladajuće većine, a njihova predstavnica zauzima poziciju predsjednice Gradskog vijeća, predomislili su se, što je klasičan primjer prilagođavanja aktualnoj političkoj situaciji i nedosljednosti.

PIŠE: AMALIJA ŠAŠEK asasek@regionalni.com

Zašto neki gradovi mogu, a Varaždin ne može? Kako je Grad Sveta Nedelja uspio ne samo opstati nego i razvijati se čak dvije godine bez prireza, a varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj tvrdi da prirez treba ostati? Primjera radi, i Grad Čakovec ukinuo je prirez početkom ove godine.

Upravo ta tema ponovno je aktualizirana na prošloj sjednici varaždinskoga Gradskog vijeća.

Gospodarstvenik i gradski vijećnik Davor Patafta ukidanje prireza predlaže već godinama, a toj ideji dosljedan je i danas. Nebrojeno puta je ponovio da će rasti priljev poreza na dohodak i da treba ukinuti prirez. I upravo to se i dogodilo.

Došlo je 11 milijuna kuna poreza na dohodak, a Patafta ponovno apelira da se ukine prirez.

Varaždin, bolji grad

– Političari često vole govoriti kako su za razvoj gospodarstva, a kad treba poduzeti konkretne poteze, onda se ne dogodi ništa.

Gospodarstvo je temelj razvoja svake sredine. Sjever Hrvatske i dalje ima najniži prosjek plaća. Ovo je kraj vrijednih ljudi koji zaslužuju bolje uvjete. Ukidanje prireza je mali, ali značajan korak prema tomu da se ljudima osiguraju bolji standard, veće plaće, a na kraju i bolja kvaliteta života kroz ulaganja – govori Patafta, koji je dugi niz godina u gospodarstvu, a u politiku se, kaže, uključio kako bi na neki način pomogao i sugerirao gradskoj vlasti kako pokrenuti gospodarske procese i povisiti standard života.

– Varaždin zaslužuje biti bolji grad. Politikantstvo me ne zanima, očekujem konkretne poteze i siguran sam da će prijedlog ukidanja prireza naići na podršku – rekao je Patafta.

Još na prošloj sjednici Gradskog vijeća prijedlog ukidanja prireza naišao je na odobravanje vijećnika Budimo grad. Za očekivati je i da bi Čehokovi vijećnici mogli podržati takav prijedlog, iako je Čehok bio protiv kad je bio gradonačelnik. U tom slučaju, odluka o ukidanju prireza imala bi potrebnih 11 ruku za izglasavanje.

Zanimljivo je da su se, primjerice, i Reformisti u kampanji zalagali za ukidanje prireza. Međutim,

Reformisti okrenuli ploču

– Smanjenje prireza do 50 % apsolutno da u trenutku kada Grad dođe do optimalne točke razvoja kroz privlačenje financijskih sredstava iz ITU

Varaždinski gospodarstvenik i gradski vijećnik Davor Patafta zalaže se za rast gospodarstva i povećanje plaća

Gradonačelnik Neven Bosilj protivi se ukidanju prireza

Zdravka Grđan i Reformisti prvo su bili za ukidanje prireza, ali su se predomislili

Ivan Čehok nije ukinuo prirez kad je bio gradonačelnik, ali sad bi prijedlog mogao podržati

Odvjetnik Hrvoje Petrić (Budimo grad) podržava Pataftin prijedlog

U Svetoj Nedelji Rimac automobili, a u Varaždinu balirani otpad Grad Sveta Nedelja doživio je investicijski zamah u zadnjih nekoliko godina.

Ponosno nosi titulu najboljega grada za gospodarstvo, a spada među rijetke gradove u kojima je zabilježen rast broja stanovnika.

Rimac automobili izabrali su Svetu Nedelju za sjedište svoga novoga istraživačkoga kampusa. Najtransparentniji

su grad u Republici Hrvatskoj prema istraživanjima, a među prvima u svijetu uveli su i plaćanje kriptovalutama.

Iako su ukinuli prirez prije dvije godine, manjak u gradskoj blagajni nemaju. Baš naprotiv. Među vodećim su gradovima u Hrvatskoj po ukupnim prihodima poduzetnika, među vodećima su po rastu povučenih EU sredstava. Nemaju minus u

blagajni, Grad je likvidan, podmiruje sve obveze i realizira planirane investicije.

Za razliku od Svete Nedelje, Varaždin ima prirez od 10 %, a umjesto da se u Poslovnoj zoni Brezje razvija gospodarstvo, ondje i dalje stoji balirani otpad, a rješenje nije ni na vidiku. Grad trenutno premješta bale i slaže ih jednu na drugu, a investicije će još malo pričekati.

Zanimljivo je da su se Reformisti u kampanji zalagali za ukidanje prireza.

Međutim, sad kad su dio Bosiljeve vladajuće većine, a njihova predstavnica zauzima poziciju predsjednice Gradskog vijeća, predomislili su se, što je klasičan primjer prilagođavanja aktualnoj političkoj situaciji i nedosljednosti. mehanizma i EU fondova i realizacije točaka izbornog programa Reformista koje su prihvaćene sporazumom: 10.000 kuna za svako novorođeno dijete, sufinanciranje dječjih vrtića 50 %, 1000 kuna svakom umirovljeniku čija je mirovina manja od 4000 kuna, besplatna školska kuhinja za svu djecu, uvođenje sportskog vaučera za djecu u iznosu od 200 kuna – kažu varaždinski Reformisti.

Gradonačelnik Neven Bosilj je prošlog tjedna komentirao kako osobno smatra da prirez treba ostati, ali da razmatra mogućnost smanjenja s 10 na 8 %. Projekcije pak govore da bi u 2022. godini moglo stići 20 milijuna kuna u gradsku blagajnu od prireza.

Iz svega je vidljivo da nema političke volje za ukidanje prireza, a ni ideje kako nadomjestiti ta sredstva u gradskom proračunu.

Oglasi

2. studenoga 2021., br. 914 || Regionalni tjednik

5

OMILJENO MJESTO U VARAŽDINU ZA TRETMANE OBLIKOVANJA TIJELA I MASAŽU, UZ MOGUĆNOST PLAĆANJA NA RATE!

Salon Aromavita nudi široku paletu tretmana za uklanjanje celulita, ožiljaka i bora te najbolje masaže, uz vodstvo iskusnog tima fizioterapeuta i kozmetičara Novosti u istaknutom varaždinskom salonu je više, ali glavne su HIFU uređaj – najnapredniji uređaj za nekirurško pomlađivanje i oblikovanje tijela, opuštene kože lica, vrata i dekoltea te razbijanja lokaliziranih masnih nakupina, kao i suradnja s poznatim varaždinskim liječnikoom Nevenom Turkaljem, dr. med.

Salon za oblikovanje tijela i se bezbolna terapija kisikom masažu Aromavita na adresi i koristi ga se za apsorpciju Frana Kurelca 5 u Varaždinu aktivnih supstanci poput hijaveć je 10 godina omiljeno mje- luronske kiseline, vitamina A i B skupine te C i E iz seruma. sto za masažu i druge tretmane Svaka od supstanci u brojnih Varaždinki i kombinaciji s kisiVaraždinaca. kom ima poziMeđu stalnim Riješite tivno simultaklijentima su i no djelovanje. neke poznate se viška kila i Nakon cikluličnosti, poput pomladite bez sa tretmana, operne pjevar ezultat je čice Jelene Šteikakvog vidljiv i dokafanić, glumice napora zan – površina Hane Hegedušić kože je obnovljei Iron Lady Karle na, glađa, zategnuČović. tija i čišća.

Micropen mezoterapija, odTretmani lica Salon Aromavita nudi široku nosno terapija mikroiglicama je paletu estetskih i korektivnih savršeno rješenje koje doskače tretmana lica s profesional- izazovima današnjeg životnog nom kozmetikom, od kojih stila na način da obnavlja kožu izdvajamo HIFU, oxygen the- i tako se postiže svjež izgled rapy, micropen mezoterapiju u svakoj prilici. Tretmani mii radiofrekvenciju lica s vaku- kroiglicama potiču kožu na umom te po potrebi pregled i proizvodnju kolagena i regenepreporuku Nevena Turkalja, raciju te smanjuju izraženost dr. med., spec. orl., subspec. ožiljaka i strija.

Radiofrekvencija lica s vaplastične kirurgije glave i vrata uz mogućnost aplikacije, kuumom koristi princip sedermalnih punila (fileri), PRP lektivne elektrotermolize te tako kontrolirano zagrijava i botox.

Pomoću oxygen uređaja vrši ciljano tkivo, a akumulirana

akumulirana energija topline koristi se za sve regenerativne procese. Tako je radiofrekvencija našla svoju primjenu u pomlađivanju i regeneraciji kože lica i tijela, u eliminaciji celulita i zatezanju kože te u fizikalnoj terapiji s ciljem smanjenja boli upale te regeneraciji tkiva kod mikrotrauma.

Salon se nalazi na adresi Frana Kurelca 5 u Varaždinu

energija topline koristi se za sve regenerativne procese. U Salonu Aromavita koriste se sve vrste radiofrekvencije te se tako ovaj ugodan, siguran i bezbolan tretman prilagođava klijentu i njegovim potrebama.

Oblikovanje tijela

U Salonu Aromavita stručno će osoblje bez puno muke oblikovati Vaše tijelo pomoću King Shape uređaja koji dualnom kavitacijom s diodnim laserom putem istodobne dvojne frekvencije kavitacije i lipotičkog djelovanja diodnog lasera vrlo učinkovito smanjuje obujam tretiranog dijela tijela, a rezul-

tati su vidljivi već nakon prvog tretmana, ili Lipo laserom koji će otopiti one tvrdokorne masne jastučiće s guze, trbuha ili bedara.

Još jedan anticelulitni tretman je radiofrekvencija, koji koristi pristup selektivne elektrotermolize te tako kontrolirano zagrijava ciljano tkivo, a

Novo s t u i s t a k nut om varaždinskom sa lonu je HIFU uređaj – najnapredniji uređaj za nekirurško pomlađivanje i oblikovanje tijela, opuštene kože lica, vrata i dekoltea te razbijanja lokaliziranih masnih nakupina. Rezultati su vidljivi odmah nakon tretmana, a konačni rezultat vidljiv je nakon tri mjeseca, kada je formiran novi kolagen pa je koža čvršća, sjajnija, zategnutija… Nakon tretmana oči izgledaju otvorenije, obrve po-

dignutije, a podbradak smanjen.

Rezultati traju i do 12 mjeseci te je radi očuvanja rezultata postupak poželjno ponavljati svake godine.

Masaže

Masaža je najlakši put koji vodi do opuštanja i očuvanja zdravlja. Osim što se rješavate bolova, pomogne tijelu da se brže oporavi od ozljeda ili operacija, masažom činite dobro za cijeli organizam, stoga možete odabrati između medicinske, sportske, relax ili anticelulitne masaže, a možete izabrati i posebnu MediThai masažu koju su osmislili u Aromaviti, a kombinira njihovo stečeno iskustvo s elementima tradicionalne tajlandske masaže te masaže lica, glave, vrata i dekoltea.

Više informacija dostupno je na internetskoj stranici izmasiraj.me/uljepsaj.me ili na Facebook stranici Salona, a svoj termin možete dogovoriti pozivom na broj mobitela 091/625-2524. Radno vrijeme je radnim danom od 9 do 21 sat, subotom od 9 do 14, a nedjeljom Salon ne radi.

NE PROPUSTITE “WINE AND WALK”

Manifestacija Sv. Martina u Ludbregu Uoči blagdana Svetog Martina, Grad Ludbreg u sklopu projekta VIA SAINT MARTIN koji je sufinanciran iz programa suradnje INTERREG V-A Mađarska-Hrvatska 2014.2020. organizira manifestaciju Sv. Martina.

Eko turizam

Spomenuta manifestacija održat će se u subotu, 6.

studenoga 2021. godine u sklopu događaja “Wine and walk”. Program manifestacije Sv. Martina započet će u vinskom podrumu Trsek, gdje će biti organizirano kratko predavanje o eko turizmu te o životu i zanimljivostima o Svetom Martinu. Nakon prigodnog programa, sudionici će imati priliku prohodati novo uspostavljenu tematsku

rutu VIA SAINT MARTIN uz šest stanica, odnosno odmorišta na kojima će sudionici kušati lokalne proizvode lokalnih ponuđača. Također, na kraju rute bit će organiziran i prigodan kulturni program.

Manifestacija započinje u 9 sati u vinskom podrumu, a predviđeni završetak je u 18 sati. Veselimo se Vašem dolasku!

RESTORAN BEN U SRAČINCU

Odlično mjesto za slavlja povodom kraja godine Nedaleko od Varaždina, točnije u Sračincu na adresi Sv. Antuna 9, nalazi se Restoran Ben. Restoran je nedavno zasjao u novom ruhu, odnosno cijeli interijer je moderno uređen.

Tu će vas srdačno dočekati iznimno ljubazno osoblje i vrhunski vas ugostiti. Možete uživati u bogatoj ponudi domaćih specijaliteta od svinjetine, teletine, piletine i puretine. Ono što je novitet je da restoran odnedavno ima i roštilj na drveni ugljen, pa će ljubitelji dobrog roštilja doći na svoje. Također, tu je i nova pečenjara, u kojoj se okreću odojci i janjci, što je pravi raj za nepca ljubitelja pečenja.

Restoran radi svaki dan od 7 do 23 sata, a već godinama imaju i dostavu hrane.Također, Restoran Ben idealno

je mjesto za organiziranje domjenaka, poslovnih sastanaka te svečanosti za pričesti i krizme, a mjesto je idealno za slavlja povodom kraja godine. Restoran ima kapacitet od 115 sjedećih mjesta,

a tu je i ogroman parking za 50 automobila. Ono što je novo je da je u sklopu restorana šest novouređenih dvokrevetnih soba, u kojima se možete vrlo komforno odmoriti.

6

Aktualno

Regionalni tjednik || 2. studenoga 2021., br. 914

ZLATAN AVAR OTVORENO O PROGONU DAVORA SKROZE:

“Da je po Bosiljevom, smijenjeni čelnici gradskih tvrtki imali bi direktorske plaće do mirovine” U imovinu varaždinske Čistoće uloženo je 35 milijuna kuna, prihodi su s 23 povećani na 40 milijuna kuna i u tvrtki je tijekom mandatnog razdoblja Davora Skroze otvoreno 50 novih radnih mjesta. To je bilanca koju je ostavio novom direktoru.

PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

Bivši zamjenik varaždinskoga gradonačelnika Zlatan Avar na prošlotjednoj je presici vijećnika Nezavisne liste Ivana Čehoka pojedine novinarske članke o ugovoru o radu donedavnog šefa varaždinske Čistoće okarakterizirao nečuvenom medijskom hajkom.

Novi sudski sporovi

Avaru je, naime, nepojmljivo da se javno proziva čovjeka koji je rukovodeći spomenutom gradskom komunalnom tvrtkom od njezina osnutka do 2021. godine povećao prihode s 23 na 40 milijuna kuna.

Skroza radio po zakonu, a presudio mu animozitet Nevena Bosilja i Vjerana Strahonje – Riječ je o tvrtki u čiju je imovinu uloženo 35 milijuna kuna i u kojoj je tijekom mandatnog razdoblja Davora Skroze otvoreno 50 novih radnih mjesta. To je bilanca koju je ostavio novom direktoru. Ako taj ostvari barem pola onoga što je napravio njegov prethodnik, bit ću zadovoljan. Međutim, meni je nevjerojatno da su se medijskoj hajci pokrenutoj u Ju-

Zlatan Avar

tarnjem listu pridružili i pojedini varaždinski “novinarski bardovi”. Tu mislim na one koji objavljuju samo informacije koje im dostavlja SDP, bez da objektivno izvještavaju uvažavajući argumente jedne i druge strane – ističe Avar.

Potom se osvrnuo na uvjete

iz ugovora o radu koje su imali pojedini direktori gradskih tvrtki u razdoblju od 2013. do 2017. godine, odnosno u onom koje je prethodilo zadnjem gradonačelničkom mandatu Ivana Čehoka.

– Prvi indikativan primjer su Parkovi, u kojima je prije

Alena Runca (HDZ) njegov kvi bili u Vartopu, Zoni Sjever prethodnik (tada SDP-ov i drugdje, a imao ih je i Davor Marin Bašić) zadržao svo- Skroza u svom ugovoru.

– Čistoća i Varkom imaju ju plaću i pravo korištenja službenog automobila. Sve Skupštinu od 26 članova iz je bilo u skladu s ugovorom JLS-ova, a ugovor o kojem koji je imao i s utvrđenim govorim ima samo jednu pravima. Dolaskom na vlast klauzulu, u kojoj stoji da mu pokazali smo da smo legalisti, se ne omogućava da radi na a ne avanturisti koji ulaze određenoj poziciji do miroviu sporove. Odnosno, plaća ne, već se to razdoblje ogradirektora je korigirana ničava na najviše pet naniže, uz dogovor godina od završetUprave i Bašića. ka mandata. O Drugi primjer tome je riječ, Nevjerojatno je ugovor o a s v i on i radu dikoji danas je da su se medijskoj govore da rektora hajci Jutarnjeg lista je ta kav Varkoma, ugovor u kojem je pridružili i pojedini ništetan, postojala varaždinski ‘novinarski od 2013. k l au z u l a do 2 017. u kojoj se bardovi’.” godine govorilo da ZLATAN AVAR sjedili su u se nakon oponadzornim ziva direktoru odborima i skupm o r a o s i g u r at i radno mjesto u skladu štinama i nisu vidjeli s njegovom stručnom spre- nikakav problem da direktori mom i stažem. No, moralo je do mirovine uživaju nevjerobiti u “rangu 10” po sistema- jatne povlastice iz ugovora u tizaciji poslova, što drugim radu – rekao je Avar.

I dodao: riječima znači da mu opet – Smatram da medijska pripada direktorska pozicija.

I to smo poštovali, a treba hajka ne služi ničemu druznati da je upravo Neven gom nego da se skrene poBosilj u to vrijeme sjedio u zornost s drugih stvari koje Nadzornom odboru Varko- se događaju u Čistoći. Napoma i tada takve ugovore nije minjem kako je u ugovorima javno blatio i proglašavao o radu postojala i klauzula ništetnima ili nezakonitima da se mora dati jako valja– ukazuje Avar te dodaje da na argumentacija za oposu i direktorski ugovori u ziv bilo kojeg direktora. To drugim gradskim tvrtkama je još jedna činjenica koju imali podjednake klauzule. aktualna vlast i pojedini Pritom je naglasio da su ta- mediji prešućuju, baš kao i

onu da su ti ugovori bili na snazi puno prije mandata prethodne gradske vlasti.

Bila je to „klasika“ Varaždina i Varaždinske županije.

Nažalost, gospodin Skroza uopće nije smijenjen jer je nešto pogrešno napravio u Trgovačkom društvu, već zbog animoziteta Nevena Bosilja i Vjerana Strahonje.

Smijenjen je jer nije želio raditi nezakonito po nalozima predsjednika Nadzornog odbora i gradonačelnika Bosilja, a o tome ćemo opširnije uskoro govoriti detaljnije – rezolutan je Avar.

“Avanturisti i ekstremisti”

Ponovio je da bivša Čehokova vlast nimalo ne sliči aktualnoj, koja, po njemu, u svojoj većini okuplja “avanturiste i ekstremiste”.

– Njihov modus operandi dobro se vidio na primjeru avanture koju je napravio tada SDP-ov predsjednik Upravnog vijeća JU-a Gradski stanovi na jednoj od sjednica. Naime, umjesto da razriješe ravnatelja, dali su mu otkaz, i to je rezultiralo dugogodišnjim sudskim sporom koji je na kraju JUGS stajao 400.000 kuna. A takav rezultat imat će i hajka na gospodina Davora Skrozu i bit će to njegova zadovoljština za sve što su mu priredili, jer on nije član nijedne političke stranke i nema ničije zaleđe – zaključio je Zlatan Avar.

GRADSKA VIJEĆNICA 500. ROĐENDAN DOČEKUJE S PROPALIM CIFERBLATIMA

Do 2023. godine prioritet je obnova tornja Bogat povijesni razvoj grada Varaždina nesumnjivo je obilježen i brojnim dobrim odlukama koje su donošene u Gradskoj vijećnici. Podsjećamo, za dvije godine, odnosno 2023. godine, obilježit će se 500. obljetnica otkad je markgrof Juraj Brandenburški Varaždincima poklonio svoju kamenu kuću za Gradsku vijećnicu.

Veliki jubilej

Stoga ne čudi da je na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća vijećnica Silvija Cupar dobro primijetila da su se s vremenom promijenila društvena zbivanja u gradu, ali i da nebriga ostaje.

– To se najbolje vidi na jed-

nom od najčešćih gradskih motiva koje na fotografijama zabilježe turisti. Riječ je, naravno, o tornju Vijećnice.

Stoga svoje prvo pitanje upućujem gradonačelniku: Ako

Dosad je bilo tek manjih natječaja za izmjenu dotrajale stolarije na Vijećnici to, očigledno, nije bio u stanju napraviti vaš prethodnik, hoćete li vi napokon obnoviti potpuno propale i izblijedjele ciferblate na tornju Gradske vijećnice i urediti je da zablista uoči godine velikog

jubileja? – pitala je na „aktualcu“ Cupar gradonačelnika Nevena Bosilja, koji joj je odgovorio da je dosad bilo manjih natječaja za izmjenu stolarije na Vijećnici.

Dodao je da je i ministrici Nini Obuljen Koržinek ukazano na obljetnicu zgrade, baš kao i Konzervatorskom uredu u Varaždinu.

– Zaključeno je da se prioritetno mora obnoviti toranj, koji je u prilično lošem stanju. Imamo određenu dokumentaciju s kojom možemo aplicirati na natječaje kako bismo za taj projekt osigurali što više novaca. Vijećnica bi za 500. obljetnicu trebala zablistati punim sjajem – naglasio je gradonačelnik.

Oglasi

2. studenoga 2021., br. 914 || Regionalni tjednik

7

HGK – ŽUPANIJSKA KOMORA VARAŽDIN

“Zlatna kuna” za WE-KR, WAM Product i Elektro Kruno

Dobitnik nagrade za životno djelo za iznimna dostignuća i doprinos u razvitku gospodarstva Varaždinske županije je Zdravko Marković, direktor Drvodjelca iz Ivanca HGK – Županijska komora Varaždin organizirala je 28. listopada dodjelu plaketa “Zlatna kuna” najuspješnijim trgovačkim društva za 2020. godinu. Za najuspješnije veliko trgovačko društvo “Zlatnu kunu” primio je WE – KR Lepoglava, za najuspješnije srednje WAM Product Novi Marof, a za najuspješnije malo trgovačko društvo Elektro Kruno Ivanec.

Dobitnik nagrade za životno djelo za iznimna dostignuća i doprinos u razvitku gospodarstva Varaždinske županije je Zdravko Marković, direktor Drvodjelca iz Ivanca, kojem je nagradu uručio župan Anđelko Stričak.

Posebna nagrada je na svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK – Županijske komore Varaždin dodijeljena Zavodu za javno zdravstvo Varaždinske županije. Predsjednik Županijske komore Varaždin Dragutin Gložinić je ravnatelju Zavoda Marinu Bosilju uručio priznanje za suradnju i pomoć tvrtkama

tijekom pandemije koronavirusa. Istaknuo je da Bosilju i dr. Katici Čusek Adamić priznanje posebno uručuju za efikasno provedena cijepljenja zainteresiranih radnika, naročito u većim tvrtkama.

Posebno “Priznanje” povodom godišnjice uspješnog poslovanja i doprinosa u razvitku gospodarstva Varaždinske županije dodijeljeno je Ivančici iz Ivanca, Dermi iz Varaždina i Poljoprivrednom poduzeću Ivanec za 75 godina poslovanja. Također, “Priznanje” za 65 godina poslovanja pripalo je je VIS Konfekciji, a ona za 60 godina poslovanja Varkomu, tvrtki Opruga iz Varaždinskih Toplica i Zelendvoru.

Jedinstvo Lamele i Jedinstvo Kartonaža, obje iz Ivanca, primile su “Priznanje” za 50 godina poslovanja.

Župan

Svim dobitnicima Zlatnih kuna, kao i tvrtkama koja su priznanja dobila prigodom godišnjica po-

Zdravko Marković primo je nagradu od župana Stričaka

slovanja, čestitke je uputio župan Anđelko Stričak.

- Posebno nam je drago što je HGK – Županijska komora Varaždin prepoznala ogromne napore djelatnika Zavoda za javno zdravstvo te im odala priznanje za pomoć realnom sektoru tijekom

koronavirusa. Pitanje sigurnosti postaje iznimno važno, ne samo zbog pandemije, nego i prirodnih katastrofa.

Prvi put sam na nedavnom sastanku sa stranim investitorom, koji je zainteresiran za ulaganje u Varaždinsku županiji i otvaranje 100-ti-

njak radnih mjesta, doživio da se postavilo pitanje sigurnosti i mogućih problema vezanih uz klimatske promjene. Osim novih stranih ulaganja, posebno je važno što se našim gospodarstvenicima otvaraju i EU fondovi za financiranje transformacije i

obnove gospodarstva. Svi dokumenti i prioritetni sektori vezani uz industrijsku tranziciju usuglašeni su s HGK, a tako ćemo raditi i dalje, u dijalogu i dogovoru kako bismo svi zajedno gradili bolju županiju – istaknuo je župan Stričak.

8

Aktualno

Regionalni tjednik || 2. studenoga 2021., br. 914

U HRVATSKOJ JE POTPUNO ILUZORNO RAZMIŠLJATI O HVATANJU I PRESELJENJU PREKOBROJNIH VEPROVA

Osiguranje donekle rješava posljedicu, ali ne i uzrok šteta od krupne divljači Još 2014. godine projektom “WIBOR” nastojalo se ukazati da je nemoguće utvrditi utjecaj politike gospodarenja na populaciju divljih svinja u jugoistočnoj Europi sve dok nemamo informaciju o njihovu stvarnom brojnom stanju PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

LANI ODSTRIJELJENO 39.778 VEPROVA

Aktualni pohodi čopora divljih svinja koje ulaze u urbane sredine gradova poput Zagreba i Rijeke doslovno su osupnuli hrvatsku javnost jer ukazuju ne samo na ugroze nego i na činjenicu da još uvijek nisu pronađeni modaliteti za rješavanje šteta od divljači.

Državni zavod za statistiku objavio je podatke o lovstvu u Hrvatskoj tijekom 2020. godine. Lani su u našoj zemlji bila 64.394 lovca, a ukupan broj lovaca u 2020. veći je za 3,2 %. Iste su godine odstrijeljena 63.432 komada divljači, a najviše divljih svinja, odnosno 39.778 komada. U 2020. odstrel jelena veći je za 8 %, s odstrijeljena gotovo 5654 grla, dok je kod srna odstrijeljeno 17.789 grla, što je povećanje od 6,6 %. Odstrel zečeva veći je za 8 %, dok je odstrel fazana veći za 3,4 % u odnosu na 2019. godinu. Odstrel divljih svinja u 2020. u odnosu na 2019. ostao je na približno istoj razini, dok je odstrel močvarica smanjen za 10 %. Odstrel ostale pernate divljači ostao je na prošlogodišnjoj razini.

Čija je uopće divljač?

Premda takva pojava nije zabilježena u gradovima u Varaždinskoj županiji, pojedina općinska središta našla su se u više navrata na meti lisica.

Primjerice, spomenutog predatora može se susresti u centru Jalžabeta i Varaždina.

– Nažalost, nitko još nema pravo rješenje kako suzbiti prekobrojnu divljač, koja predstavlja veliku ugrozu, a nema rješenja ni za isplatu višemilijunskih odšteta poljoprivrednicima čije kulture stradavaju. Osim na njivama i u voćnjacima, divljač stvara puno problema i u prometu – ukazuje dr. sc. Miroslav Benko, diplomirani inženjer šumarstva.

Premije ne pokrivaju štetu zemljoposjednicima, a osiguravatelji izbjegavaju natječaje Ministarstva poljoprivrede Štoviše, modalitet za rješavanje problema šteta od divljači nije u ingerenciji lovačkih društava, iako se ona bave uzgojem i gospodarenjem s divljači temeljem zakonskih propisa te odredaba lovnogospodarskih osnova.

– Evidentno je da su problemi iz dana u dan sve veći te da ih lovačka društva, koja za njih nisu kriva, ne mogu sama rješavati. S vremenom je došlo do promjena u gospodarenju i ponašanju prema divljači, ali je problem da ono još uvijek dobrim dijelom funkcionira po modelu naslijeđenom iz vremena socijalizma – smatra Benko, jer puno je toga nejasno, pa i čija je zapravo divljač.

Ona je, naravno – državna, a lovci uglavnom love na površinama koje nisu njihove.

– Hrvatske šume imaju lovišta organizirana na državnim površinama, a tek malobrojni lovozakupnici imaju svoje privatne površine. To stvara probleme s naknadama za štetu jer su životinje uvijek u pokretu, a štete pak uglavnom nastaju na poljoprivrednim površinama u privatnom vlasništvu. Veliki je problem s uklanjanjem prekobrojne visoke divljači i pokazalo se da je u Hrvatskoj potpuno iluzorno razmišljati o njihovu

SVE VEĆA OPASNOST NA CESTAMA U VARAŽDINSKOM KRAJU

U danu pet naleta na srneću divljač!

Policijski službenici Policijske uprave varaždinske su praćenjem prometnih nesreća i drugih prometnih događaja na svom području zamijetili da je u prethodnom razdoblju porastao broj naleta cestovnih motornih vozila na domaće i divlje životinje. Naime, u ponedjeljak, 25. listopada, tijekom 24 sata zabilježeno je pet naleta na srneću divljač, koji su se dogodili u ranojutarnjim i večernjim satima na području Donjeg Ladanja, Ludbrega, Novog Marofa, Kapele Kalničke i Pake.

– U cilju prevencije ovakvih i sličnih događaja, pozivamo vozače na maksimalan oprez na prometnicama Varaždinske županije, posebno u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima, a isto tako da prilagode brzinu kretanja vozila stanju i uvjetima na cesti te da poštuju postavljenu prometnu signalizaciju koja ih

hvatanju i preseljenju. Takvo što mogu si priuštiti prostorno velike države koje imaju slabo napučene terene. Ondje možete uhvatiti medvjeda i premjestiti ga na lokaciju 2000 kilometara udaljenu od neke urbane sredine – objasnio je naš sugovornik.

Grizu žešće od pasa!

Dodao je i da su ljudi izgradnjom prometnica poput autocesta ili postavljanjem žilet-žica divljim životinjama onemogućili prirodnu migraciju, te sada imamo situaciju koja je dobro uprizorena još 1954. godine u kultnom filmu “Staza slonova”.

Naime, životinje jednostavno ne poznaju političke granice, a današnje žičane barijere prouzročile su i njihov veliki pomor.

– One jednostavno ne mogu stići do prostora u kojem prirodno obitavaju i dolaze do naseljenih mjesta, u kojima se ne smiju loviti. No, u Engleskoj i SAD-u je normalna stvar da profesionalci uklanjaju divlje životinje koje se pojave u gradskim parkovima ili u blizini golf-terena. Uglavnom

upozorava na moguće pojavljivanje divljači na cesti, ali isto tako i domaćih životinja – ističu iz PU varaždinske.

Iz varaždinske policije pozvali su i vlasnike domaćih životinja na poduzimanje odgovarajućih mjera u cilju sprečavanja zadržavanja domaćih životinja na cesti bez nadzora.

– Napominjemo da su vlasnici domaćih životinja (pasa, mačaka i drugih) dužni životinje držati pod nadzorom, odnosno držati ih u ograđenim dvorištima i poduzimati druge mjere da se bez nadzora ne zadržavaju na cestama – dodaju.

U slučaju naleta vozila na domaće životinje, u pravilu su odgovorni vlasnici domaćih životinja, te je, sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, za vlasnika životinja propisana kazna od 300 kuna. (it)

ih izlove noću, odnosno odstrijele ih jer nemaju kamo s divljači.

Ni takve bogate države ne mogu si priuštiti njihovo preseljenje jer to stoji puno novaca i netko to u konačnici mora platiti. No, vlasti sustavno provode edukacije s farmerima koji uzgajaju svoje poljoprivredne proizvode na velikim površinama i lovcima, kako bi lokalne zajednice doskočile problemima sa štetama koje nastaju od divljih životinja – ističe Benko.

Time se smanjuju i ugroze stanovništva, jer nije nimalo bezazlena stvar kad se čopor divljih svinja pojavi u gradu.

Osim šteta kod naleta vozila na njih, veprovi su kadri napasti ljude kada brane mlade.

– Mnogi nemaju pojma da je ugriz divlje krmače jači od onoga kod psa. Ljudi su nesmotreni, pa izlaze iz automobila i fotografiraju se s divljim svinjama ne sluteći koliko to može biti opasno. Uostalom, puno je lovaca stradalo tijekom lova na veprove, među njima i hrvatski ban Nikola VII. Zrinski. Ova

životinja je jako nepredvidiva, pa ne čudi da su je prije desetak godina zatekli i ispred Parlamenta u Budimpešti. Ugrozu treba smanjiti, ali nije to lako jer se lovci bune zbog nastalih šteta, koje ne mogu nadoknađivati iz minimalnih prihoda. Neka njihova društva su ugašena jer ne mogu zaraditi dovoljno novaca za lovozakupninu i isplatu nastalih šteta poljoprivrednicima ili vlasnicima motornih vozila.

Društva pokušavaju iznose šteta pokriti i kompenzacijama, ali sve je to jalov posao. Naime, još 2014. godine projektom “WIBOR” nastojao sam ukazati da je nemoguće utvrditi utjecaj politike gospodarenja na populaciju divljih svinja u jugoistočnoj Europi sve dok nemamo informaciju o njihovu stvarnom brojnom stanju – govori ovaj stručnjak koji je dobro upoznat s izlovom divljih svinja, koje u Hrvatskoj počine 90 % svih šteta od divljači.

Taj problem je nemoguće riješiti u jednoj državi jer su veprovi, jeleni, medvjedi i druge

divlje životinje kadre migrirati svinje, osim što imaju puno plivanjem preko velikih rijeka zapuštenih područja za obitapoput Drave ili Mure, pa čak i vanje, imaju i obilje hrane. Stoga preko mora na otoke. se pare tri puta u dvije godine, – Sve se mora rješavati zajed- a ponekad i dva puta godišnje, no sa susjedima. Nedavno sam dok njihova mladunčad rjeđe bio na III. svjetskoj izložbi lova stradava od predatora ili bolesti i prirode u Budimpešti i pritom koje smo uspješno suzbili. Odrazgovarao s predsjednikom nosno, problem je u tome što po Europske asocijacije lovačkih krmači, umjesto dva ili tri mala saveza (FACE). Njezini čelnici vepra, preživljava njih desetak! iznimno su zainteresirani za Bez prilagodbe učestalosti lova partnersko rješavanje problema svakom pojedinom području u šteta od divljači jer su naprav- kojem obitava ova divljač nemoljene brojne ekspertize, elabo- guće je kontrolirati populaciju rati i projekti o gospodarenju veprova – rekao je Benko.

Koliko je to značajno najbolje visokom divljači. Svaka država problemu je dosad pristupala na znaju poljoprivrednici, jer oni trpe ogromne gubitke svoj način, a Hrvatska ih u proizvodnji raima mnogo jer je još uvijek u nekakvoj tarskih kultura, t ra n zicijskoj a osiguravaNitko ne fazi. Uspještelji ne žele no gosp o raspolaže egzaktnim u g o v a r a t i adekvatne d a renje s podatkom o štetama novčane divljači naknade kod nas je pričinjenima na u slučaju provedeno poljoprivrednim šteta od jedino kod divljih živop opu l ac ije zemljištima medvjeda. Taj tinja. hr vatsk i pro– Premije su premale da pokrigram je toliko dobro napravljen da ga uz ju štetu pa smo prije određene korekcije primjenjuju nekoliko godina imali slučaj brojne članice EU-a. Zaživi li da se nijedno osiguravajuće projekt “Wibor”, napokon će se društvo nije javilo na natječaj pristupiti utvrđivanju brojnog koji je raspisalo Ministarstvo stanja divljih svinja i rješavanju poljoprivrede! Štoviše, hrvatski današnje problematike u gospo- osiguravatelji su tajili infordarenju, koje nipošto ne smije macije o broju evidentiranih i sličiti onomu iz vremena Marije prijavljenih šteta od divljači, uz Terezije. Avionima i dronovima objašnjenje da je to “poslovna uz pomoć termokamera danas tajna”. Vjerovali ili ne, nitko u bez problema možemo ustano- Hrvatskoj ne raspolaže egzakviti brojnost visoke divljači. I to tnim podatkom o štetama prije preduvjet planiranja politike činjenima na poljoprivrednim gospodarenja populacijom div- zemljištima, ni u novcu ni u ljih svinja. Dakako, potrebno je hektarima. Iako struka ozbiljno utvrditi i koliko kilometara su pristupa problemu gospodarenja te životinje kadre proći tijekom s populacijom visoke divljači, tek migracija – rezolutan je Benko. će se vidjeti kamo će Hrvatsku dovesti trenutna politika oslaKljučan intenzitet lova njanja na novčane naknade osiBit će nužna i izrada kvalitet- guranicima. Naime, osiguranje nog plana odstrela prekobrojnih poljoprivrednicima i vlasnicima životinja jer se divljač brže motornih vozila tek donekle razmnožava zbog klimatskih rješava posljedicu, ali uopće ne rješava uzrok šteta – zaključio promjena.

– Zime su blage, pa divlje je Miroslav Benko.

Oglasi

2. studenoga 2021., br. 914 || Regionalni tjednik

9

INVESTICIJA NOVOMAROFSKE TVRTKE TRGOPROMET

Otvorena prva samoposlužna autopraonica u Novom Marofu!

Također, napravljena je još jedna linija za tehnički pregled vozila u sklopu Centra za vozila Trgopromet U Ključkoj ulici u Novom Marofu niknula je nova samoposlužna autopraonica.

– Već jedno vrijeme postoji ideja samoposlužne autopraonice. Jednostavno uvidjeli smo da postoji potreba za time i uspjeli smo cijeli projekt realizirati za godinu i pol dana. Hvala svim izvođačima i partnerima – istaknuo je David Meštrić, koji je vodio cijeli projekt od ideje do realizacije.

Realizacija

No, nije to jedina investicija novomarofske tvrtke Trgopromet. Naime, u sklopu Centra za vozila Trgopromet napravljena je još jedna linija za tehnički pregled vozila. Riječ je o sveukupnoj investiciji novomarofske tvrtke u vlasništvu obitelji Meštrić od tri milijuna kuna vlastitih sredstava.

– Kad teretno vozile stigne na redoviti tehnički pregled, stvaraju se gužve i ljudi vrlo često odlaze u Varaždin na tehnički pregled. Sada će građani dobiti bržu i bolju uslugu – naglasio je Meštrić.

Riječ je o sveukupnoj investiciji novomarofske tvrtke u vlasništvu obitelji Meštrić od tri milijuna kuna vlastitih sredstava Što se tiče samoposlužne autopraonice u isto vrijeme mogu se prati četiri limena ljubimca.

– Mi ciljamo na građane Novom Marofa i okolice, ali i pro-

laznike. Ipak kroz Centar za vozila prođe godišnje 11.000 vozila, a podrazumijeva se da svaki automobil mora biti čist za tehnički pregled. Vjerujemo da će se kroz tri do četiri investicija vratiti – istaknuo je David Meštrić.

Investicija

Novu samoposlužnu praonicu otvorio je novomarofski dogradonačelnik Ivan Tuk. – Čast mi je biti ovdje. Davide tebi čestitam jer si cijeli projekt

vodio od ideje do realizacije, naravno uz pomoć majke Ruže i oca Zlatka. Novi Marof je prepoznat kao mjesto gdje poduzetnici vole ulagati na obostranu korist jer se tako podiže kvaliteta života građana Novom Marofa – zaključio je Tuk. Samoposlužnu autopraonicu blagoslovio je Nikola Šantek, gvardijan Župe i samostana sv. Antuna Padovanskoga Novi Marof, dok su je pucnjevima otvorili članovi Kuburaši sekcije Grebengradske Haramije.

10 Aktualno

Regionalni tjednik || 2. studenoga 2021., br. 914

Obitelj Makar jedne je godine imala čak 20 hektara hrena, danas imaju i kooperante

Ludbreški hren dobiva brojne nagrade i priznanja

AGRO ALTERA SPAJA TRADICIJU PROIZVODNJE HRENA S NOVIM TRENDOVIMA

Ljekovit je iako tjera suze na oči, ide uz meso i priloge, ukusan je i s brusnicom i jabukom – Roditelji su dovezli pun auto prvih sadnica hrena, izgledale su kao žniranci, kasnije su to zasadili i tako je sve počelo, a dan-danas se hren uzgaja na isti način. Proizvodnju sam preuzela od njih, vidjela sam da na tržištu nema baš puno proizvoda od hrena i odlučila početi – ispričala je Bojana Makar PIŠE: AMALIJA ŠAŠEK asasek@regionalni.com

Ljekovito svojstvo hrena poznavali su Egipćani 1500 godina prije Krista, a Grci su ga nazivali biljkom vrijednom zlata. Koristili su ga kao afrodizijak i kao lijek protiv bolova u leđima.

Nariban, ekstra ljut, s peršinom, feferonima, brusnicom ili jabukom. Od njega možete kihnuti, pa čak i zaplakati, a istovremeno je hrana i lijek.

Možete ga jesti s mesom ili dodati prilogu, umiruje kašalj i tegobe sa sinusima, ima čak i antibiotsko djelovanje te je bogat vitaminom C. Ludbreški hren je čuvana sorta, na području sjeverozapadne Hrvatske uzgaja se već četiri desetljeća, a ove godine dobio je zaštićenu oznaku zemljopisnog porijekla.

– Radimo s gotovo svim trgovačkim centrima i manjim trgovinama, a kupci nas prepoznaju na sajmovima – kaže Bojana. Što se proizvodnje tiče, hren je otporna biljka, a bolje uspijeva ako se navodnjava.

– Ove godine je bilo dosta suše, pa će vjerojatno i prinos biti nešto manji, zato svim kooperantima savjetujemo da hrenu daju barem malo vode – kaže Bojana. Svi kooperanti su iz Varaždinske županije, upravo zbog zaštićene oznake zemljopisnog porijekla. Iz Agro Altere se nadaju širenju proizvodnje i kažu da im se iz godine u godinu javlja sve više ljudi koji se žele iskušati u proizvodnji hrena.

Nagrade i priznanja

Najveći uzgajivač i proizvođač ludbreškog hrena je ludbreško poduzeće Agro Altera, koje vodi Bojana Makar.

Njihovi proizvodi prilagođeni su svim ukusima, a mogu se pohvaliti brojnim nagradama i priznanjima.

– Neki vole jako ljuto, a za druge imamo, primjerice, proizvode s brusnicom ili jabukom, koje mogu jesti i djeca – govori nam Bojana Makar.

Ona je odrasla s proizvodnjom hrena, a njezina obitelj počela je kao domaćinstvo s 4,5 hektara. Uzgajali su i druge kulture, da bi se s vremenom odlučili baviti isključivo proizvodnjom hrena. Sada se proizvodnja višestruko povećala,

Bojana Makar proizvodnju hrena preuzela je od svojih roditelja

jedne godine imali su čak 20 hektara hrena, a imaju i kooperante koji na svojim poljima uzgajaju ovu zanimljivu i ljekovitu biljku.

Prvi žniranci

– Roditelji su dovezli pun

auto prvih sadnica hrena, izgledale su kao žniranci, kasnije su to zasadili i tako je sve počelo, a dan-danas se hren uzgaja na isti način.

Proizvodnju sam preuzela od njih, vidjela sam da na tržištu nema baš puno proizvoda od

hrena i odlučila početi. Danas imamo šest gotovih proizvoda od hrena – rekla je Bojana. U planu je i širenje proizvodnje jer, kako kaže, proizvodi su sve popularniji, posebice na sajmovima na kojima su redoviti izlagači.

Vađenje pred Božić ili Uskrs

– Na ovom području prevladava proizvodnja pšenice i kukuruza, ali i hren zasluženo zauzima svoje mjesto – kaže Bojana.

– Svake godine tražimo kooperante. Prije sadnje buduće

kooperante educiramo. To znači da idu s nama na sadnju i na vađenje. Svaki kooperant dobiva certifikat i ugovor, koji, među ostalim, jamči otkupnu cijenu. Otkupljujemo svu proizvedenu količinu u dvije klase, plaćamo u roku od 30 dana i garantiramo otkupnu cijenu. Dvije godine možemo garantirati otkupnu cijenu.

Ako mi uspijemo postići veću cijenu na tržištu, naravno da onda raste i otkupna cijena od kooperanata – objasnila je Bojana Makar.

Zanimljivost hrena je da se može vaditi ili prije Božića, ili prije Uskrsa.

– Kooperant ima na izbor hoće li isporuku imati prije Uskrsa ili prije Božića. Svakomu preporučamo da se vadi najesen, prije snijega. Bilo je slučajeva da je do Uskrsa bio snijeg, a za vađenje zemlja treba biti koliko-toliko suha.

Zadnja isporuka je 20 dana prije Božića ili Uskrsa – kaže Bojana i poručuje da im se mogu javiti svi koji se žele okušati u proizvodnji hrena.

Gradovi i općine

2. studenoga 2021., br. 914 || Regionalni tjednik

11

NAČELNIK RAJKO SOLAR ODMAH SE PRIMIO POSLA

Općina Jalžabet otvara se prema građanima s ciljem razvoja svih naselja U tijeku je izrada nove, moderne općinske internetske stranice te se priprema aplikacija za otvoreni proračun – Za ono za što smo se zalagali u kampanji, to i provodimo. Provodimo transparentniji način upravljanja Općinom – poručio je Rajko Solar, novi načelnik Općine Jalžabet.

Upravo zato napravljena je nova Facebook stranica ove općine te su uvedene jedinstvene email adrese za sve zaposlenike, kako bi bili što dostupniji mještanima.

Također, u tijeku je izrada nove, moderne internetske stranice Općine Jalžabet te se priprema aplikacija za otvoreni proračun, koja će biti u funkciji od 1. siječnja.

Nastavak radova

Ali nastavljeni su i drugi radovi diljem Općine. U naselju Zaselak sanira se klizište, za što je Općina izdvojila 280.000 kuna, a Hrvatske vode 200.000 kuna. U tijeku su radovi na gradnji nogostupa u Ludbreškoj i Suhodolskoj ulici, čija je cijena 570.000 kuna, od čega je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU-a financiralo 300.000 kuna.

Dobar je interes investitora za Poduzetničku zonu Također, Općina je raspisala natječaj i odabran je izvođač za asfaltiranje i sanaciju nerazvrstanih cesta, te radovi vrijedni 550.000 kuna počinju za desetak dana.

Završava se kanalizacija u Imbriovcu i Jalžabetu te kanalizacijski priključci koji su ostali nedovršeni u navedenim mjestima, a vrijednost im je oko 300.000 kuna. Elektrifikacija precrpnih stanica stajat će 240.000 kuna. Paralelno je raspisan i natječaj za oborinsku odvodnju u vrijednosti od 350.000.

Načelnik Solar naglašava i odličan interes za Poduzetničku zonu Jalžabet, gdje novi investitor WE – KR planira početi s radom do kraja godine te zaposliti oko 20 ljudi, a interes je pokazao još jedan njemački investitor.

– Raspisan je natječaj za promjenu krovišta na Društvenom domu u Leštakovcu, a vrijednost radova se procjenjuje na 300.000 kuna. Uredit ćemo tavanske prostorije za naše streličare, da imaju gdje trenirati u zimskim mjesecima. Nakon zamjene krovišta planiramo Dom prijaviti na natječaj Fonda za zaštitu okoliša kako bismo dobili sredstva za novu fasadu, stolariju i grijanje. Traje sanacija crkve u Jalžabetu, koja je oštećena u potresu, za što nam je Ministarstvo kulture dalo 250.000 kuna, a Općina dodala još 200.000 kuna. Iz istog ministarstva stigao je novac za sa-

Rajko Solar, načelnik Općine Jalžabet

Radovi na nogostupu u Ludbreškoj ulici

naciju kapelice u Jakopovcu, a Općina je izdvojila dodatnih 75.000 kuna. Veseli me da ubrzo slavimo 100 godina kapelice u Imbriovcu, koju su mještani sami obnovili, pa im ovom prigodom zahvaljujem – istaknuo je Solar.

Trenutno se izrađuje natječajna dokumentacija za sanaciju divljih odlagališta putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a cilj je počistiti nekoliko takvih većih odlagališta.

Sigurnost

– Što se tiče dodatne sigurnosti, u tijeku je priprema obnove javne rasvjete.

Želimo kompletno urediti rasvjetom. Što se tiče enerLED rasvjetu uz glavgetske učinkovitosti, u planu je izgradnja nu cestu, koja je nekoliko soi županijska.

Napravit larnih elekOpćina ćemo to u trana na Jalžabet uvela je dva dijela. k rovov iPr v i d io ma javnih besplatnu školsku od Jakozgrada te kuhinju i povećala post avpovca do Imbriovljanje puplaće zaposlenicima u nionice za ca stajat električna će 200.000 vrtiću vozila – nak u na. Najavio je načelstavak je početkom nik te dodao sljedeće godine u se planira na natjeJalžabetu i Novakovcu. Cilj čaj MUP-a prijaviti gradnja nam je cijelu Općinu i Podu- semafora kod Osnovne škole i zetničku zonu opremiti LED KTC-a u Jalžabetu. Planirani

Kapelica u Imbriovcu

trošak je oko 350.000 kuna.

Vrlo zanimljiv projekt za Jalžabet je arheološki lokalitet Gomila, koji bi trebao biti uređen u Prezentacijski centar.

– S Varaždinskom županijom radimo na realizaciji projekta te na pregovorima oko otkupa privatnih zemljišta na tumulu Gomila, i mislim da to ide u dobrom smjeru što se tiče konačnog dogovora – rekao je Solar.

Standard

Valja istaknuti da je Općina Jalžabet uvela besplatnu školsku kuhinju i povećala plaće zaposlenicima u vrtiću.

Pristupili su LAG-u Izvor, gdje će se odmah prijaviti na natječaj za izgradnju multifunkcionalnog centra za rekreaciju na lokaciji postojećega nogometnog igrališta.

– Pretvorit ćemo ga u prostor namijenjen svim kategorijama. Ondje će biti dječji program, vanjske fitness sprave, odbojka na pijesku i mali nogomet. Sveukupno planiramo uložiti oko 500.000 kuna, od čega će 350.000 kuna biti povrat sredstava. Od ostalih igrališta radimo uređenje malonogometnog igrališta u Jakopovcu, gdje smo naručili i materijale za sjenicu – završio je Rajko Solar.

12 Gradovi i općine

Regionalni tjednik || 2. studenoga 2021., br. 914

REKONSTRUKCIJA VINOGRADARSKE KUĆE U TUŽNOM U naselju Tužno počeli su radovi na prvoj fazi rekonstrukcije vinogradarske kuće, za koje je proveden otvoreni postupak javne nabave i izabran je izvođač radova.

Ukupna vrijednost radova prve faze rekonstrukcije iznosi 957.847,23 kune.

Za provedbu projekta “Rekonstrukcija i prenamjena stambene zgrade u zgradu turističke namjene – vinogradarska

kuća – I. faza” Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dodijelilo je Općini Vidovec 450.000 kuna bespovratnih sredstava, dok će se ostatak potrebnih sredstava izdvojiti iz općinskog proračuna.

Podsjetimo, projekt se odnosi na rekonstrukciju općinske nekretnine u Tužnom, koja će se adaptirati u etno kuću s vinskim podrumom i kušao-

nicom vina. Po završetku svih faza rekonstrukcije etno kuća će u gornjem dijelu imati trajni postav etno zbirke, koja će služiti kao mjesto prikaza i edukacije o nekadašnjem tradicionalnom načinu života, dok će u vinskom podrumu posjetiteljima biti omogućeno kušanje visokokvalitetnih sortnih vina Udruge vinogradara i voćara „Sv. Antun“ Tužno.

OPG IZ MARUŠEVCA DEVET SE GODINA BAVI UZGOJEM OVE BILJKE

Ocat od bobica bazge OPG-a Štefanec šampionski Proizvođači iz Varaždinske županije osvojili još tri zlata, dva srebra i četiri bronce Varaždinska županija ima još jednog šampiona.

Ocat od bobica ba zge OPG-a Štefanec iz Maruševca proglašen je šampionom u kategoriji ocata na 3. ocjenjivanju prehrambenih proizvoda prerade biljnog podrijetla u sklopu 7. Sajma zimnice i autohtonih proizvoda održanog u Zagrebu.

Uz to su proizvođači iz Županije osvojili još tri zlata, dva srebra i četiri bronce.

Pohvala – Doista veseli još jedan uspjeh naših poljoprivrednih proizvođača. Upućujemo čestitke OPG-u Štefanec, koji se devetu godinu bavi uzgojem bazge te od njezinih cvjetova i bobica proizvodi različite proizvode. Ocat od bazginih bobica doista je specifičan proizvod, a njegova kvaliteta sada je potvrđena i na nacionalnoj razini. Čestitke upućujemo i svim ostalim proizvođačima koji su osvojili čak devet medalja – istaknuli su župan Anđelko Stričak i njegova zamjenica Silvija Zagorec.

OPG Štefanec ima voćnjak bazge koji se prostire na gotovo jednom hektaru, a šampionski proizvod od bobica

Ludbreški hren

bazge je čak četiri godine bio u octenoj fermentaciji.

Dvije zlatne medalje, za naribani ludbreški hren i ludbreški hren s jabukom, osvojila je Agro Altera, dok se zlatom za šljivovicu i srebrom za pelinkovac okitio OPG Levak Renata. Srebrnu medalju za orahovac s medom te brončane medalje za višnjevac s medom i medicu

Plantaža bazge OPG-a Štefanec

osvojio je OPG Namjesnik nje sudjelovali su profesori Mladen. Bronce su još osvo- s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta i Agrojili OPG Vinceljak Ankica nomskog fakulteta za domaći liker od Sveuč i l i š t a u limuna te OPG Zagrebu te Bajnski dvori djelatnici za domaći jaZlato su dobili još Uprave koji bučni ocat. se bave Maniludbreški hren, preradama festaciju ludbreški hren s proizvoda Saja m zibiljnog mnice i jabukom i podrijetla. autohtonih šljivovica Ocijenjeno proizvoda je 115 uzorana Europskom ka u devet katrgu u Zagrebu tegorija, a u svakoj organizirali su Miod njih proglašen je šamnistarstvo poljoprivrede i Grad Zagreb. U stručnom pionski proizvod te su dodipovjerenstvu za ocjenjiva- jeljene medalje i priznanja.

GRADSKE NOVČANE POTPORE

U Lepoglavi nakon više od četiri desetljeća rođene trojke

Grad Lepoglava organizirao je u čitaonici Gradske knjižnice Ivana Belostenca u

lepoglavskom Domu kulture prijam za roditelje novorođene djece na kojem je gra-

donačelnik Marijan Škvarić radosnim roditeljima uručio jednokratne gradske novča-

ne potpore.

Za razliku od prve ovogodišnje dodjele potpora, kada je uručeno njih osam, ovog su puta uručene potpore za 28 novorođenih beba, među kojima su, nakon dugo vremena, u Lepoglavi rođene trojke i dvoje blizanaca.

– Dodjela potpora za novorođene bebe obveza je koja mi kao gradonačelniku predstavlja zadovoljstvo. Ovo je druga takva podjela potpora u ovoj godini i veseli me što je broj djece znatno veći i da su prvi put nakon više od četiri desetljeća u Lepoglavi rođene trojke. Zbog toga

smo i dosadašnju odluku o isplati jednokratne novčane potpore u visini od 1500, 2000 i 2500 kuna, ovisno radi li se o prvom, drugom ili trećem djetetu u obitelji, nadopunili odlukom da se za rođene trojke isplati potpora u visini od 10.000 kuna, a za blizance od 7000 kuna.

Znamo da to, s obzirom na troškove, nije puno, no znak je pažnje i potpore našim najmlađim sugrađanima – poručio je gradonačelnik Škvarić.

– Dobivena potpora puno nam znači i iskoristit ćemo je za nabavku hrane, krema,

maramica i svih najosnovnijih potrepština – otkrila je Kristina Slivar, majka trojki.

Grad Lepoglava, koji se, kao i drugi gradovi i općine, suočava s problemom smanjenja broja stanovnika, ove je godine u proračunu za potpore novorođenim bebama izdvojio 150.000 kuna.

S nadom da će se taj iznos, zbog većeg broja novorođenih beba, morati povećati, Grad Lepoglava provodi i druge mjere koje imaju za cilj zaustaviti negativan trend pada broja stanovnika, a za što na godišnjoj razini izdvaja oko milijun kuna.

Gradovi i općine

2. studenoga 2021., br. 914 || Regionalni tjednik

13

VELIK INTERES ZA “WINE & WALK LUDBREG”

OPĆINA CESTICA

Prijam za dobitnike studentskih stipendija Na temelju prijedloga Povjerenstva za provedbu natječaja za dodjelu stipendija za akademsku godinu 2021./2022., u subotu, 30. listopada, organizirano je potpisivanje ugovora s dobitnicima stipendija. Pravo na studentsku stipendiju ostvarilo je 52-oje studenta.

U ime Općine Cestica ugovor o stipendiranju potpisao je načelnik Mirko Korotaj, a uspješan nastavak obrazovanja svim studentima poželio je i predsjednik Općinskog vijeća Općine Cestica Darko Majhen.

Na početku svečanosti, koja je održana u Kulturnom centru Cestica, načelnik Općine Mirko Korotaj istaknuo je da Općina Cestica pomaže rodi-

teljima u svim fazama odgoja i obrazovanja djece. Tako se iz općinskog proračuna za svako novorođeno dijete dodjeljuje pomoć od 2000 kuna, a za sufinanciranje smještaja djece u dječjem vrtiću godišnje se iz općinskog proračuna izdvaja 1,3 milijuna kuna. Po raznim kriterijima iz općinskog proračuna sufinanciraju se i potrebe učenike tijekom osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja, a studentskim stipendijama pomaže se studentima na raznim visokoškolskim učilištima i fakultetima u Hrvatskoj i inozemstvu.

Tako se iz proračuna Općine dodjeljuju studentske stipendije svim studentima druge i vi-

ših godina studija, a na temelju socijalnoga kriterija dodjeljuje se i pet stipendija studentima prvih godina studija.

Visina stipendije za studente koji studiraju na području Varaždinske i Međimurske županije iznosi 400 kuna mjesečno, a za studente koji studiraju na području ostalog dijela Republike Hrvatske i u inozemstvu visina stipendije iznosi 600 kuna. Pojedinom studentu tijekom akademske godine isplatit će se 10 stipendija, od listopada do srpnja, a stipendije će studentima biti isplaćivane do kraja tekućeg mjeseca.

Nakon potpisivanja ugovora Teodora Gerbus i Marija Majhen u ime Udruge mladih “Hi-

peraktivni” Cestica pozvale su prisutne studente da se uključe u rad Udruge, koja tijekom godine provodi razne aktivnosti.

Ovogodišnji dobitnici studentskih stipendija Općine Cestica žive u 17 od 20 općinskih naselja. Među dobitnicima stipendija i ove godine prednjače djevojke, koje su ostvarile pravo na 34 stipendije, a među muškom populacijom pravo na stipendiju ostvarilo je 18 mladića.

Osim petero studenata prve godine studija, među dobitnicima stipendija je i 14-ero studenata na drugoj godini, 13-ero na trećoj i petero na četvrtoj godini, a ostali su na petoj godini studija.

ODLIČNI POKAZATELJI

Varaždinske Toplice u finalu izbora za najbolji mali grad za razvoj gospodarstva

Povezuju dva sveca, brdoviti krajolik, pješačenje, domaću hranu i dobru kapljicu ”Wine & Walk Ludbreg” je nova eno-gastro rekreacijska manifestacija namijenjena ljubiteljima prirode, vina, autentičnih lokalnih gastronomskih proizvoda i – hodanja.

Posjetitelji će hodati novom rutom inspiriranom hodočasničkom tradicijom Ludbrega i putovima sv. Martina, a manifestacija će se održati 6. studenoga. Prema riječima organizatora, interes je zaista velik, pa su čak morali povećati kvotu za sudionike.

Prvih 150 mjesta popunjeno je u svega nekoliko dana, pa su otvorili prijave za još 50, a ubrzo su i ta mjesta bila popunjena.

Ruta duga oko 12 kilometara povezuje dva sveca – kipove sv. Martina i sv. Vinka, koji krase dvije uzvisine koje okružuju grad.

Sudionike će, uz pratnju vodiča, put voditi kroz šumovit brežuljkasti krajolik, dovoljno izazovan za provođenje aktivne subote, a opet dovoljno blag da ga mogu proći svi željni zabave, dru-

ženja i rekreacije.

Na tom će se putu nalaziti degustacijske točke odnosno odmorišta na kojima na kojima će vinari nuditi svoja autentična vina, domaće zalogaje te dah lokalne kulture i običaja.

Svi sudionici “Wine & Walk Ludbreg” će, uz kotizaciju od 150 kuna, dobiti startni paket u kojem se u posebnoj praktičnoj vrećici nalaze degustacijska čaša, mapa rute, vaučer za sudjelovanje, voda i brendirana zaštitna maska, a na startu, i posebice u cilju, bit će zabavno i motivirajuće. „Wine & Walk Ludbreg“ pilot je izdanje novoga turističkog proizvoda razvijenoga kroz projekt prekogranične suradnje “Via Saint Martin”, koji sufinancira Europska unija. Terminski je smješten uoči vinarski važnog blagdana sv. Martina, a hodačka ruta inspirirana je hodočasničkom tradicijom ludbreškoga kraja, čime je povezana s cijelim nizom sličnih diljem Europe vezanih uz ime sv.

Martina.

Ponos zbog ulaska u prestižno finale nije skrivala gradonačelnica Dragica Ratković I ove je godine u organizaciji Jutarnjeg lista, Gradonačelnik. hr-a i agencije Ipsos održan izbor najboljih gradova u Hrvatskoj u nekoliko kategorija, a nagrade “Najbolji grad 2021.” dodijeljene su 21. listopada u Novom Vinodolskom.

U završnicu izbora malih

DIJAMANTNI PIR

Franca i Andrija Dvorščak u braku su 60 godina

Varaždinske Toplice su jedini kontinentalni grad koji je ušao u finale u kategoriji gospodarstvo gradova koji imaju najbolje uvjete za razvoj gospodarstva, uz četiri otočna grada – Hvar, Krk, Mali Lošinj i Komižu – ušao je i jedan grad s kontinenta, a to su Varaždinske Toplice.

Varaždinske Toplice, kojima je ovo bio prvi ulazak u završnicu izbora najboljih malih gradova u gospodarstvu, potvrdile su svoju kvalitetu između ostaloga zahvaljujući najboljim pokazateljima broja

Davne 1961. godine vjenčali su se Franca i Andrija Dvorščak iz Svibovca Podravskog.

Punih 60 godina žive u braku, a za taj su jubilej pripremili malu svečanost.

Proslavili su uz tortu i ples u krugu obitelji i prijatelja. nezaposlenih (12) na 1000 stanovnika i udjela poreznih prihoda u ukupnim proračunskim prihodima od 73 %.

Vrijedi svakako istaknuti i potpore za gospodarstvo, a jedna od njih je potpuno ili djelomično oslobađanje od doprinosa za nositelje osam vrsta investicija, među ostalim za investitore u stambenu

izgradnju, poljoprivrednu proizvodnju i turizam.

Ponos zbog ulaska u prestižno finale nije skrivala ni gradonačelnica Dragica Ratković.

– Bili smo u finalu pet najboljih malih gradova za gospodarstvo, što je samo poticaj za sve ono što nas čeka i nagrada za sve ono što smo radili – rekla je gradonačelnica.

Varaždinske Toplice su jedini kontinentalni grad koji je ušao u finale u kategoriji gospodarstvo, a gradonačelnica Ratković naglasila je da je to dodatan poticaj za još više ulaganja i puno bolji rad.

– Nastavljamo raditi punim plućima kako bismo bili još bolji iduće godine – zaključila je Ratković.

Bila je to odlična prilika da im dijamantni pir uz prigodne darove čestitaju načelnik Općine Sračinec Božidar Novoselec, predsjednik Općinskog vijeća Općine Sračinec Krunoslav Lukačić i župnik Župe Sračinec Siniša Dudašek.

14 Školstvo

Regionalni tjednik || 2. studenoga 2021., br. 914

UČENICI NA ONLINE NASTAVI 4. I 5. STUDENOGA

ŠKOLSTVO

U osnovnim i srednjim školama nastava će se u četvrtak i petak, 4. i 5. studenoga, odvijati isključivo online, izvijestio je premijer Andrej Plenković prošlog tjedna. Posljedica je to velikog rasta broja novooboljelih od koronavirusa, a dogovor je pao u suradnji sa svim županijskim stožerima civilne zaštite. Učenicima u utorak i srijedu traju jesenski školski praznici, potom slijede dva dana online nastave, a hoće li se produžiti i u idućim danima te jesu li škole trenutno najveća žarišta

koronavirusa, upitali smo voditeljicu Epidemiološke djelatnosti županijskog Zavoda za javno zdravstvo Katicu Ćusek Adamić, dr. med.

– Oko 30 do 35 % svih novozaraženih su djeca iz školskog sustava. Obrada je puno, no nasreću, djeca ne pune bolnički i zdravstveni sustav. Kada je riječ o online nastavi, mislim da trebamo još malo popratiti situaciju i vidjeti tijek brojeva i događaja oko epidemije. Osluškivat ćemo i pravovremeno reagirati – odgovorila je.

U CENTRU DR. RUDOLFA STEINERA U DONJEM KRALJEVCU ODRŽANA JAVNA TRIBINA O INICIJATIVI ZA OSNIVANJE WALDORFSKE OSNOVNE ŠKOLE U MEĐIMURJU

Interes za osnutak alternativne osnovne škole postoji, prvi razredi možda već iduće jeseni Na inicijativu roditelja predškolske i osnovnoškolske djece Međimurske županije, Sekcija za waldorfsku pedagogiju pri Centru dr. Rudolfa Steinera održala je u četvrtak, 14. listopada 2021. godine, javnu tribinu vezanu za osnivanje Waldorfske osnovne škole u Čakovcu. Tribina je održana u Centru dr. Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu, a zbog velikog interesa mogla se pratiti i putem videopoziva.

Tribinu je otvorila i moderirala ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera Dijana Posavec. Nakon kratkog predstavljanja djelovanja ustanove te upoznavanja s pojmom i nastankom waldorfske pedagogije, navevši da u Hrvatskoj već postoje takve škole u Zagrebu, Rijeci i Osijeku te su pokrenute inicijative za osnivanje u Splitu i Istri, pa sad i u Međimurju, ravnateljica Centra prepustila je riječ gostima tribine, odnosno predstavnicima institucija, vrtića i škola koji u waldorfskoj pedagogiji imaju dugogodišnje iskustvo. Svoja znanja, iskustva i brojne prednosti ove pedagogije waldorfski predstavnici nastojali su prenijeti i na brojne okupljene.

Sudionici su svojim dolaskom dokazali da je inicijativa za osnivanje Waldorfske osnovne škole u Čakovcu intenzivna te da zahtijeva reakcije nadležnih tijela.

Tribina je pokrenula jedan veliki

korak u školstvu i obrazovanju mladih na području Međimurske županije, te bi realizacija ideje o Waldorfskoj osnovnoj školi u Čakovcu bio ogroman doprinos svemu što je dr. Rudolf Steiner ostavio u naslijeđe.

Gošće tribine bile su osnivačice i ravnateljice privatne osnovne škole i gimnazije s waldorfskim elementima u Zagrebu EPOHA Lea Brezar i Renata Brekalo, koje su iznijele svoje iskustvo u postupku otvaranja škola, kao i izazove s kojima su se susrele tijekom rada.

Gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividni dala je iznimnu podršku cijeloj ideji i napomenula da je broj potencijalnih učenika odlučujući u odabiru modela na koji će se način škola formirati i kako će raditi i financirati se u budućnosti.

Goran Lapat s Učiteljskog fakulteta Zagreb i waldorfski učitelj Danijel Grčević, koji radi u okviru poljoprivredno-terapijskih zajednica u Republici Irskoj, objasnili su potrebu za involviranjem stručno-edukacijskoga kadra koji mora proći dodatnu edukaciju za rad po waldorfskim načelima, kao i spremnost već postojećih izučenih učitelja za podršku inicijativi i rad u novoosnovanoj školi.

Ravnateljica DV-a „Cipelica“ s waldorfskim programom Gordana Šoltić Siladi i waldorfska odgajateljica Milana Hozmec ukazale su na

Gradonačelnica Ljerka Cividini: “Grad Čakovec podržava ideju alternativne pedagogije, no treba ići postupno.”

Dr. sc. Goran Lapat: “Kompetentni učitelji čekaju prve osnovnoškolce iz alternativnog načina odgoja i obrazovanja.”

potrebu koja se javlja nakon završetka vrtićkog programa u okviru Waldorfa u DV-u „Cipelica“ te na zahtjeve roditelja prema daljnjim kapacitetima u obrazovanju.

Načelnik Općine Donji Kraljevec Miljenko Horvat naglasio je sklo-

ZAVRŠIO JE TJEDAN KARIJERA

Studenti upoznali buduće poslodavce

Na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu uspješno je završen 10.

Tjedan karijera, koji je u organizaciji Centra za podršku studentima i razvoj karijera održan od 18. do 22. listopada. Studentima je ponudio 120 različitih aktivnosti povezanih s tehnološkim inovacijama, ali i poslovnim aspektima struke, a više od 2000 studenata upoznalo se s gotovo 60 poslodavaca – partnerskih poduzeća FOI-ja.

– Željeli smo pomoći našim studentima i povezati ih s poslodavcima te im pomoći u

usvajanju konkretnih i praktičnih znanja. Na FOI-ju nastojimo, putem nastave i projektnih aktivnosti, integrirati što više znanja i iskustava iz prakse u nastavni proces. Važno nam je da poslodavci, koji su naši partneri, sudjeluju u pripremi studijskih programa i daju nam povratnu informaciju o smjeru u kojem idemo – rekla je prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep, dekanica FOI-ja.

Tijekom pet dana studenti su sudjelovali na 27 radionica, četiri online pitcha poslodavaca, putem kojih su se poslodavci studentima predstavili na zanimljiv način, 16 predstavljanja tehnologija i projekata poslodavaca te imali prilike razgovarati s 59 poslodavaca na Karijernom španciru – individualnim razgovorima s poslodavcima.

– Od prve godine dolazim na Tjedan karijera i smatram ga odličnom prilikom jer upoznaš poslodavce, vidiš što te čeka, koje prilike nude te proširiš svoju mrežu poznanstava. Sigurna sam da će mi kontakti koje sam ostvarila biti od pomoći – zaključuje Marta Bilić, studentica treće godine preddiplomskog studija Poslovni sustavi.

nost otvaranju barem jedne vrtićke grupe u sklopu DV-a „Ftiček“ po načelu waldorfske pedagogije i time povećao kapacitete za edukaciju djece od najranije dobi.

Ravnateljica Posavec istaknula je neke od činjenica vezane za alter-

U Republici Sloveniji država financira waldorfske osnovne škole s 80 %, a gradovi s 20 %

nativno obrazovanje u Hrvatskoj, elaboriravši deklarativno i stvarno stanje na terenu.

Naime, pravna pozadina slobode obrazovanja utvrđena je međunarodnim i nacionalnim dokumentima čiji je potpisnik i Hrvatska.

Stvarni podaci pokazuju da 0,5 % učenika u Hrvatskoj pohađa nedržavne škole, a samo 0,1 % je u školama s alternativnim programima (Dzs.hr, 2017.). Hrvatska je na 113. mjestu od 134 zemlje svijeta prema OIDEL-ovom Indeksu sloboda u obrazovanju iz 2016. (OIDEL, 2017.). Među 10 zemalja Europe koje nemaju zakonski regulirano financiranje alternativnih škola Republika Hrvatska je na 7. mjestu prema slobodama u obrazovanju (OIDEL, 2017.). Među europskim zemljama koje (su)financiraju waldorfske škole s više od 80 %

troškova škole su Slovenija, Njemačka, Nizozemska, Danska, Finska, Švedska, Norveška, Estonija, Irska i druge.

Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi iz 2008. godine (NN, br. 87/2008.), u državnom proračunu su trebala biti osigurana sredstva i za sufinanciranje škola koje provode alternativne odgojno-obrazovne programe u visini od 80 % iznosa potrebnog za ostvarenje odgojnoobrazovnog rada škole (čl. 142., st.

3.7.). No, ovakvo sufinanciranje nikada nije zaživjelo u praksi.

Bez obzira na izazove, ipak se nadamo da je došlo vrijeme, posebice nakon iskustva s pandemijom i u obrazovnom sustavu, za ostvarenje ideje i podršku u realizaciji projekta osnivanja Waldorfske osnovne škole u Čakovcu.

SREDNJOŠKOLCI PORUČILI:

“Mama, budi zdrava!”

Predavanje je održala Irena Stipešević Rakamarić, dr. med. spec. javnog zdravstva

Učenici Gospodarske škole Varaždin raznim su se aktivnostima tijekom listopada uključili u Nacionalni projekt “Mama, budi zdrava – Ružičasti listopad”. Akcija je obuhvatila nekoliko aktivnosti, a središnja je bila predavanje i razgovor s učenicima o različitim vidovima prevencije raka općenito, a s naglaskom na prevenciju raka dojke. Predavanje je održala Irena Stipešević Rakamarić, dr. med. spec. javnog zdravstva iz Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije. Ostale aktivnosti uključivale su snimanje videouratka za promicanje preventivnih programa s porukom o važnosti ranog otkrivanja malignih bolesti te izravno uključivanje svih učenika škole u prenošenje preventivnih poruka ženskim članovima svojih obitelji putem informativnih letaka koje je osigurala Udruga “SVE za NJU”.

Kulturni obzor

2. studenoga 2021., br. 914 || Regionalni tjednik

15

ODIGRANA PREDSTAVA KSENIJE KRČAR “SKRIVENO”

KULTURNI OBZOR

U petak i subotu, 29. i 30. listopada, na velikoj sceni varaždinskoga HNK-a odigrana je diptih predstava Ksenije Krčar “Skriveno”.

Predstava utemeljena na pričama “Sredni Vashtar” i “Gabriel-Ernest” znamenitoga britanskog majstora kratke priče H. H. Munroa Sakija na površinu izvlači mračne tajne dviju naizgled uzornih građanskih edvardijanskih obitelji skrivene duboko ispod debelih slojeva uglađenih manira, dobrog odgoja i krutih

društvenih pravila. ”Skriveno” slijedi put otvoren hit-predstavom “Horor diptih” iz 2019. godine. Dramatizacijom su dva kratka naslova pretvorena u zanimljive kazališne priče koje vrckavo, kroz jezu, humor, dramu i tragediju, dodiruju teme disfunkcionalnih i toksičnih obiteljskih odnosa, jednako aktualnih i danas kao i u vrijeme kada je o njima, na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, pisao Saki.

NE, NE, NIKAD TO NIJE BILA HALJINA! Na marginama portalskog polusvijeta – koji pratim samo zbog nužnih informacija, no uvijek me neka algoritamski osmišljena strategija nagna na novi nepotreban „klik“ – naišao sam i na ovu bedastoću.

Dakle, kao što znamo odmalena, na znakovima na WC-ima su konture lika u hlačama (M) i lika u haljini (Ž). Pa prenosi Večernjak: „Muški znak ima hlače, ženski znak je u haljini – barem smo tako mislili donedavno, dok tvrtka Axosoft iz Arizone nije napravila kampanju koja želi izjednačiti muškarce i žene u određenim uobičajeno muškim zanimanjima, pa su u sklopu toga otkrili da se zapravo nikada nije radilo o haljini na ženskom znaku za zahod, piše The Mirror. Tania Katan iz Axosofta tvrdi kako trokut nikada nije trebao predstavljati haljinu, već plašt, pa tako poručuju da žene mogu biti superheroji.“ Ne, nikad to nije bila haljina. Pa zašto bi ikad ijedna žena nosila haljinu? Nikad toga nije bilo. Uvijek su to bile superherojke. A muškarci su uvijek bili papci.

Ok, ima i superheroja (muških) prilično feminiziranih.

Sad pak je u trendu da svi postanu LBGTblabla. To je „cancel culture“, kultura odricanja; to je isto kao kad se uni-

Piše: mr. sc. Denis PERIČIĆ, književnik štavaju spomenici čak i Lincolnu, osloboditelja robova, zato što nije usput oslobodio i homoseksualce. U Francuskoj se danas o tim idiotarijama naširoko javno raspravlja, pa je čak i predsjednik Macron stao u obranu povijesti kakva jest – a ne prekrojene povijesti.

No u nas, čim zucnete protiv takvih suludosti, završite na „demokratskoj“ listi za odstrel – za mjesec studeni, na primjer. Ili za Veljaču, ali tijekom cijele godine.

A ako hoće i muškarac nositi haljinicu, pa se isprazniti na ženskom WC? Zašto ne? Ma može, ali samo uz COVID potvrdu, molit ću lijepo!

Da ga u kabini ne bi dočekala Alemka Markotić. Superherojka u hlačama.

CENTAR “DRAGUTIN NOVAK”

Raspisan natječaj za “Ludbreg petkom” Centar za kulturu i informiranje “Dragutin Novak” raspisao je natječaj za sudjelovanje u programu “Ludbreg petkom”, čiji je cilj promovirati kulturne aktivnosti kako bi se istaknuli njihov značaj i uloga.

Pravo sudjelovanja na natječaju imaju pojedinci, udruge, društva, institucije i ostale zainteresirane privatne i pravne osobe s područja Hrvatske, a prijaviti mogu izložbe, tematske radionice, stručna, znanstvena i putopisna predavanja, filmske i video projekcije, koncerte, glazbene seminare, plesne i kazališne predstave te performanse i instalacije na otvorenom.

Organizator sudionicima i izvođačima programa osi-

gurava besplatan termin i korištenje prostora unutar Centra, ali i prostore u dvorcu Batthyany te svu dostupnu tehničku opremu. Programi će se izvoditi tijekom 2022. godine u svim mjesecima osim u siječnju, prema kalendaru raspoloživosti Centra za navedeni period te u dogovoru s autorima apliciranih projekata. Prijave za sudjelovanje primaju se do 20. prosinca do 23 sata i 59 minuta.

Od pristiglih prijava bit će odabrano 25 programa, a prednost kod odabira imat će izlagači s ludbreškog područja. Rezultati će biti objavljeni do 10. siječnja 2022. godine na internetskoj stranici Centra “Dragutin Novak”.

PROJEKT “MIŠ – MUZEJ I ŠKOLA”

Ove godine sudjeluje oko 6500 učenika iz 17 škola Riječ je o projektu Gradskog muzeja Varaždin koji potiče suradnju s odgojnoobrazovnim ustanovama s varaždinskog područja

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Gradski muzej Varaždin i ove godine organizira projekt “MIŠ – Muzej i škola”, namijenjen učenicima i djeci predškolske dobi. Projektom se potiče suradnja s odgojno-obrazovnim ustanovama s varaždinskog područja kroz sudjelovanje školaraca i vrtićaraca u različitim edukacijsko-kreativnim radionicama, igraonicama, tematskim predavanjima, kao i samostalnom te organiziranom grupnom posjećivanju izložbenih postava u GMV-u.

U prošloj školskoj godini suradnja sa školama u okviru MIŠ-a uglavnom je bila otežana zbog okolnosti izazvanih koronavirusom, što je učenicima onemogućilo opsežnije korištenje sadržaja u muzejskim prostorima.

Kvalitetnijoj realizaciji edukacijske djelatnosti pridonijet će i rad prve zaposlene muzejske pedagoginje u GMV-u Jelene Petković

Povratak dobrih praksi

Iako su ograničenja u odvijanju javnih aktivnosti i dalje prisutna, škole i Muzej ove godine ponovno su na tragu dobre prakse „otprije korone“, o čemu govori podatak da se u projekt u potpunosti uključilo 17 škola – svih devet varaždinskih osnovnih, pet srednjih (Privatna varaždinska gimnazija s p. j., Druga gimnazija, Glazbena škola, Prva gimnazija i Gospodarska škola) te tri osnovne škole iz Varaždinske županije (OŠ Šemovec, OŠ Beletinec i OŠ Petrijanec) – s ukupno 6500 učenika.

Kao i dosad, za učenike varaždinskih osnovnih škola, njih

3561, kupnju iskaznice MIŠ, kojom se ostvaruje sudjelovanje u projektu, sufinancirao je Grad Varaždin, dok su kupnju iskaznica za učenike preostalih škola, njih 2939, financirali njihovi roditelji, i to s popustom po simboličnoj cijeni od 10 kuna.

U projekt MIŠ djelomično je

uključena i Srednja strukovna škola, iz koje je 50-ak učenika kupilo iskaznicu po redovnoj cijeni od 50 kuna.

Već od početka ove školske godine brojni varaždinski školarci sudjelovali su na programima u GMV-u, pa se dobar odaziv očekuje i u njezinu

nastavku. Kvalitetnijoj realizaciji edukacijske djelatnosti zasigurno će pridonijeti i rad muzejske pedagoginje Jelene Petković, koja je u Gradskome muzeju Varaždin zaposlena od studenoga. To je prvo zaposlenje na tom radnome mjestu otkad djeluje GMV.

16 Duplerica

Regionalni tjednik || 2. studenoga 2021., br. 914

HALLOWEEN POD STRAŠNIM MASKAMA U STAROM GRADU

Atrijem vladala “mračna” at najzlokobnije noći u go

U sklopu druženja, kojem su se odazvali brojni građani u strašnim maskama, priređen je bogat program, a predstavili su se i zanimljivi izl Krunoslav Čolo u ulozi druida, koji je posjetiteljima dijelio druidske zapise za ljubav, sreću i zdra PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

U atriju Staroga grada u Varaždinu 31. listopada u večernjim satima slavio se Halloween. U sklopu druženja, kojem su se odazvali brojni građani u strašnim maskama, priređen je bogat program, a predstavili su se i zanimljivi izlagači.

Jedna od posebnosti večeri bio je koncert 10-ak učenika Glazbene škole Varaždin i njihovih mentora, koji su izveli poznate glazbene teme iz horor filmova te odabrane klasične skladbe koje su pridonijele zagonetnoj i “mračnoj” atmosferi. Osim učenika, atmosferu je podizao i DJ Sebax sa synth popom i drugim hitovima 80-ih godina.

Nakladnička kuća Stanek izložila je veliku “horor piramidu”, koja je razveselila zaljubljenike čitanja knjiga horor tematike. U atriju Staroga grada mogle su se vidjeti i vudu lutke

Učenici Glazbene škole i njihovi ment izveli su poznate glazbene teme iz horor filmova te odabrane klasične skladbe obrta Vilinsko tkanje, Nevenka Mezga – VuNena predstavila je vještičje šešire, kostime i druge rukotvorine izrađene od vune, dok je obrt Beton Art Lumas izložio razne “mračne” ukrasne predmete.

Nije nedostajalo ni dobre folklorne kapljice – na štandu

OPG-a Štefanec mogli su se kušati bazgino vino i sokovi, a za ljubitelje piva pobrinula se Medina škrinja. Za zabavni dio programa zadužen je bio Krunoslav Čolo u ulozi druida, koji je posjetiteljima dijelio druidske zapise za ljubav, sreću i zdravlje.

Organizator ovog događa-

PRIGODAN UVOD U BLAGDAN SVIH SVETIH UZ BDJENJE U VARAŽDINSKOJ KATEDRALI

Proslava Holywina: vjernici ispunili katedralu do posljednjeg mjesta Ured za pastoral mladih osmi je put organizirao molitveno-slavljeničko bdjenje Holywin, ovog puta pod geslom “Život i primjer bl. Carla Acutisa”. Događaj je započeo svetom misom koju je predvodio vlč. Ivan Grbešić, duhovnik bogoslova.

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

U noći uoči blagdana Svih svetih, 31. listopada, Ured za pastoral mladih osmi je put organizirao molitveno-slavljeničko bdjenje Holywin, i to pod geslom “Život i primjer bl.

Carla Acutisa”.

Varaždinska katedrala bila je ispunjena vjernicima do posljednjeg mjesta. Događaj je započeo svetom misom koju je predvodio vlč. Ivan Grbešić, duhovnik bogoslova, koji je održao i kraću duhovnu obnovu uz katehezu o blaženiku.

Uslijedio je prigodan glazbeni program te slavljeničko klanjanje. Dodajmo da je ove godine izostala procesija uz svijeće.

– Holywinom (“Svetost pobjeđuje”) želi se mlade uoči blagdana Svih svetih pozvati

na radosno zajedništvo, bdjenje i molitvu te im kroz duhovno-zabavni program pokazati da i oni mogu te da su pozvani biti sveti. Današnjoj Hrvatskoj potrebno je više no ikad novih svetaca, a na svetost smo svi, pa tako i vi, dragi mladi, svakodnevno pozivani!

Zato budite ustrajni u vjeri, strpljivi, ponizni, svjedočite svoju vjeru drugima, ljubite… gorljivije no ikad! – poručili su, između ostaloga, iz Ureda za pastoral mladih.

ja bio je Kristijan Petrović u koordinaciji s marketinškom agencijom Electus tržišno komuniciranje, zagrebačkom Udrugom SVIMA, GMV-om i Gradskom tržnicom Varaždin, a pokrovitelj druženja bio je Grad Varaždin.

Duplerica

2. studenoga 2021., br. 914 || Regionalni tjednik

17

U U VARAŽDINU

tmosfera odini

lagači. Za zabavni dio programa zadužen je bio avlje.

e tori e z

e

UOČI SVIH SVETIH I NA SAM BLAGDAN

Brojni Varaždinci obilazili grobove svojih najmilijih Građani su već tijekom vikenda, 30. i 31. listopada, posjećivali varaždinsko groblje. Na blagdan Svih svetih prisjećamo se i svih preminulih članova obitelji, prijatelja i drugih bliskih osoba.

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Tijekom vikenda uoči blagdana Svih svetih, 30. i 31. listopada, brojne Varaždinke i Varaždinci palili su svijeće te donosili cvijeće i lijepe aranžmane na grobove svojih najmilijih koji počivaju na varaždinskom groblju.

Na sam blagdan Svih svetih, 1. studenoga, u 15 sati varaždinski biskup Bože Radoš predslavio je euharistijsko slavlje u crkvi Dobrog pastira, nakon čega je održana zajednička molitva kod središnjega križa na varaždinskom groblju.

Varaždinski Upravo je biskup Bože Radoš u ponedjeljak najviše predslavio je posjetitelja euharistijsko slavlje u zapalilo lampaše te crkvi Dobrog je varaždinpastira sko groblje ponovno zasjalo u punom sjaju.

Svi sveti je blagdan u Katoličkoj Crkvi kada se slave svi sveci, oni koji su već kanonizirani, ali i oni koji to još nisu. Na taj dan prisjećamo se i svih preminulih članova obitelji, prijatelja i drugih bliskih osoba te tim povodom obilazimo i uređujemo njihova počivališta.

18 Sport

Regionalni tjednik || 2. studenoga 2021., br. 914

VARTEKS IZGUBIO KOD POLETA U SV. MARTINU

SPORT

Subotnje popodne bilo je rezervirano za utakmice 11. kola 3. hrvatske nogometne lige Sjever. Momčad Varteksa gostovala je u Svetom Martinu na Muri, gdje je domaći Polet stigao do pobjede rezultatom 3:0.

Početnu prednost domaćinima donio je Dejan Glavica u 20. minuti, a s minimalnim vodstvom Poleta otišlo se i na odmor. Domaći sastav i u nastavku

utakmica pokazuje više od igre, a takav pristup donio im je i povećanje vodstva u 63. minuti kada je strijelac bio Ivan Cimerman. Svojim drugim golom u 90. minuti Glavica je postavio konačni rezultat.

Igrači ludbreške Podravine također su poraženi s 3:0 na gostovanju u Čakovcu od domaćeg Međimurja. U sljedećem kolu Varaždinci gostuju u Ždralovima kod Mladosti, dok je Podravina gost sveto-

martinskom Poletu. Utakmice se igraju u subotu, 6. studenoga, od 13:30. (rp)

NOGOMETAŠI VARAŽDINA ISPALI OD LOKOMOTIVE U OSMINI FINALA HRVATSKOGA KUPA

“Poklonili smo im dva gola, no imali smo sve u svojim rukama”

– Domaćin je bio ravnopravan sve do 93. minute. Palo je dosta golova i publika je stvarno mogla uživati. Varaždinu želim da se čim prije vrati u prvoligaško društvo jer je riječ o zdravoj sportskoj sredini koja već godinama daje iznimne nogometaše – rekao je Silvio Čabraja, trener Lokosa PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Nogometaši Varaždina nisu se uspjeli plasirati u četvrtfinale Hrvatskoga kupa. Bolja je bila Lokomotiva s 3:2. Skupo su momčad Marija Kovačevića stajale pogreške u obrani, koje je prvoligaška ekipa kao što je Lokomotiva svaki put kaznila.

Na početku susreta probleme gostujućoj obrani, naročito kapetanu Josipu Pivariću, radio je rastrčani Ivan Posavec. Upravo se on sjurio prema šesnaestercu od centra, izvrtio dvojicu, ali njegov udarac bio je preslab za vratara Ivana Nevistića.

Samo minutu kasnije, u 6. minuti, prilika za goste i gol.

Varaždinski stoper Jakov Karabatić je pogriješio, Arber Hoxha centaršutom je pronašao Ibrahima Aliyjua, koji je glavom s pet metara pogodio za vodstvo.

Golijada

U 21. minuti Pivarić je srušio spomenutog Posavca za žuti karton. Potom je Igor Postonjski minutu kasnije nabacio u šesnaesterac, a ondje je Marko Stolnik glavom od stative loptu pospremio u mrežu.

Pet minuta kasnije Varaždinci su si sami “skuhali” pred

golom. Nakon što nisu iznijeli loptu, Stolnik je u kaznenom prostoru potegnuo Aliyjua i sudac Duje Strukan je pokazao na bijelu točku. Siguran je bio Pivarić za 2:1. Pritom je Strukan žuti karton neobjašnjivo dao Pellumbiju.

Trener Mario Kovačević na početku drugog dijela uveo je Herreru umjesto Posavca, koji je nastavio stvarati probleme gostujućim braničima.

Iz agresije se izrodilo izjedna-

Protiv Lokosa zabijali su Marko Stolnik i Igor Postonjski čenje. U 48. minuti Teklić je kreirao priliku za Šegu, kojeg je nespretno faulirao De Haas, i sudac Strukan je opet pokazao na bijelu točku. Siguran je bio Postonjski za 2:2 u 49. minuti.

U 54. minuti sijevnula je varaždinska kontra. Lopta je brzom tranzicijom od Šege preko Vuka pa do Teklića dovedena do Herrere, koji je na kraju pucao pokraj gola. Trener Čabraja vidio je da je vrag odnio šalu, te je u 56. minuti uveo Dabru i Goričana, a desetak minuta kasnije Điru i Miličevića. To je urodilo plodom jer je Lukas Kačevenda

Slavlje u derbiju protiv Rudeša Nogometaši Varaždina su u utakmici 11. kola 2. hrvatske nogometne lige ugostili momčad Rudeša. U uzbudljivoj utakmici Varaždinci su slavili rezultatom 2:1. U 23. minuti za Varaždin je dosuđena najstroža kazna nakon rušenja Postonjskog u gostujućem kaznenom prostoru. Sigurni realizator bio je Michele Šego koji pogađa za 1:0. Gosti su izjednačili u 60. minuti preko Luke Liklina. Da bodovi ostanu u Varaždinu pobrinuo se Herrera, koji se odlično snašao u 80. minuti te jedan ubačaj pred gostujuća vrata glavom posprema u mrežu. Bila je ovo četvrta prvenstvena pobjeda Varaždina koji se sa 17 bodova nalazi na 5. mjestu, svega tri boda manje od vodećeg BSK-a. U sljedećem kolu Varaždinci gostuju u Zagrebu protiv trećeplasirane momčadi Jaruna. (it)

nakon malonogometne akcije pogodio za 3:2 u 72. minuti.

No, Varaždinci nisu klonuli i krenuli su po izjednačenje, ali Lokosi su ih odlično zatvarali prijeteći iz kontranapada.

Dali sve od sebe

– Lokomotiva, kako igra, spada u tri najbolje ekipe u Hrvatskoj. Mi smo dali koliko smo mogli. Malo smo bili preplašeni na početku i poklonili smo im dva gola. Na poluvremenu sam rekao da možemo bolje, ušli smo, lijepo izjednačili, imali šanse, nismo zabili, i to se vratilo. Imali smo sve u svojim rukama u drugom dijelu, no nismo uspjeli – rekao je Mario Kovačević, trener Varaždina.

Trener Lokomotive Silvio

Čabraja bio je i malo iznenađen kako je domaćin parirao Lokosima.

– Zadovoljan sam jer smo prošli dalje. Domaćin je bio ravnopravan sve do 93. minute.

Palo je dosta golova i publika je stvarno mogla uživati. Varaždinu želim da se čim prije vrati u prvoligaško društvo jer je riječ o zdravoj sportskoj sredini koja već godinama daje iznimne nogometaše – rekao je Čabraja, dodavši da je utakmica mogla i drugačije završiti.

– Mogla je utakmica otići na stranu Varaždina. Malo su nas stisnuli u drugom dijelu, izjednačili, kasnije stvorili dvije-tri poluprilike, nisu zabili, i mi smo ih kaznili – zaključio je trener Lokomotive.

4. HNL ČAKOVEC – VARAŽDIN

1.ŽNL

Zelengaj bolji od Nedeljanca

Mladost iz Margečana iskoristila kiks Tuhovčana

Zaključeno je 10. kolo 4. nogometne lige Čakovec – Varaždin. U susretu odigranom u Beletincu domaća Bednja i Ivančica podijele su bodove odigravši 2:2. Njihov remi najbolje je iskoristio Zelengaj, koji je 3:1 pobjedom protiv Nedeljanca ponovno sam na vrhu tablice s 25 bodova, dva više od drugoplasirane Ivančice.

U Vidovcu je Budućnost s minimalnih 1:0 bila bolja od Dinama iz Domašinca, dok je Dubravka-Zagorac doživjela i deseti prvenstveni poraz. Ovog puta bolja od njih bila je momčad Draškovca s 2:0. Plitvica je u Gojancu s 3:1 poražena od Naprijeda, dok je Jalžabet stradao 5:2 na gostovanju u Prelogu od domaće Mladosti Kometa. Gostujuću pobjedu upisala je svetomarska Mladost, koja je s 4:1 bila bolja od Galeba.

Parovi 11. kola: Draškovec – Bednja, Ivančica – Mladost Komet, Mladost (SM) – Plitvica, Nedeljanec – Galeb, Jalžabet – Zelengaj, Dinamo (D) – Dubravka-Zagorac, Naprijed – Budućnost. (rp)

Mladost je u Margečanu nadigrala Zadrugara s 4:2 u utakmici 10. kola 1. županijske nogometne lige, čime se probila na vrh prvenstvene tablice. Na ruku im je išao i remi Poleta, koji je u Tuhovcu odigrao 2:2 protiv selničke Plitvice.

Remijem je okončan i derbi kola u Svetom Iliji, gdje su Obreš i Novi Marof odigrali 0:0. Cestički Polet je kod kuće slavio s 2:0 protiv varaždinske Mladosti. Do

gostujućih pobjeda stigli su Čevo protiv Beretinca s 1:0 i Drava-Ajax protiv Slobode (T) s 4:2. U Sigetecu su domaća Mladost i varaždinska Sloboda podijelili bodove odigravši 1:1.

Parovi 11. kola: Novi Marof – Mladost (M), Plitvica (S) – Obreš, Drava-Ajax – Polet (C), Sloboda (Vž) – Sloboda (T), Čevo – Mladost (S), Zadrugar – Beretinec, Mladost (Vž) – Polet (T). (rp)

Sport

2. studenoga 2021., br. 914 || Regionalni tjednik

19

PRVI PORAZ VARAŽDINSKIH STOLNOTENISAČICA U SUPERLIGI Varaždinske stolnotenisačice u subotu, 23. listopada, odigrale su derbi kola kod Dr. Časla. Zagrebačka ekipa slavila je s 3:1. Prvi put u Superligi za Zagrepčanke je zaigrala 32-godišnja Zhang Mo i pritom pokazala zašto drži 41. mjesto na svijetu. Zhang Mo svladala je Petek (3:0) i Vignjević (3:0), a treću pobjedu za Zagrepčanke osigurala je Srebrnjak, koja je s 3:0

bila bolja od Franović. Jedinu pobjedu za gošće donijela je Vignjević nakon što je s 3:0 bila bolja od Cakol.

Inače, ovo je prvi poraz varaždinskih stolnotenisačica ove sezone.

– I prije Prvenstva sam rekao da je ekipa Dr. Časla svijet za sebe. Mi smo igrali dobar meč, dobili smo jednu partiju kada je Dragana dobila Cakol.

Petra je imala šansu u prvom setu,

vodila je 10:7 i 11:10, tu da se okrenulo na njezinu stranu, možda smo mogli malo zakomplicirati situaciju. Čestitamo domaćinu na pobjedi – istaknuo je Saša Suhodolčan, trener Varaždinki.

Varaždinskim stolnotenisačicama nova ligaška uzbuđenja u Superligi slijede 20. studenoga, kada ugošćuju Pulu i Vrsar. (it)

NAKON GOTOVO 20 GODINA RUKOMETNE KARIJERE OPROSTILA SE SUZANA FURJAN

“Rukomet je postao dio mog identiteta, no veselimo se prinovi i novim avanturama” Varaždinska rukometašica gotovo cijelu svoju karijeru igrala je u varaždinskoj Koki, osim kratke epizode u čakovečkom Zrinskom PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Rukometašice Koke nakon sedam odigranih kola drže 10. mjesto 1. hrvatske rukometne lige za žene s tri pobjede i četiri poraza. U novoj sezoni Kokice su bez Suzane Furjan, koja se oprostila od aktivnog igranja rukometa prije početka sezona iako joj je 27 godina.

– Ma nije se bilo lako oprostiti od rukometa. Otkad znam za sebe sam u rukometu. On je postao dio života, mog identiteta. S druge strane, sretna sam jer sam trudna, veselimo se prinovi i novim avanturama – rekla je kroz smiješak Suzana Furjan, koja je o tome prije sezone obavijestila Upravu Kluba i suigračice.

– Igračice su bile malo tužne, ali opet i sretne zbog mene i prinove. Bilo je vrlo emotivno, pala je i koja suza – rekla je Suzana, koja se rukometom počela baviti s osam godina.

Već s 14 godina sa svojom kumom Ines Domjan priključena je seniorskoj ekipi koju je vodio Vladimir Vujović.

Počeci

– Onda se točno znalo gdje nam mjesto. Slušale smo starije cure i morale smo im sve pripremiti za trening. Trener Vujović se uistinu trudio oko nas mlađih i on je jedan od najzaslužnijih za moju rukometnu karijeru – istaknula je

koja me bacila unazad. No, to me nije pokolebalo jer sam se na parket vratila već nakon šest mjeseci – istaknula je Furjan.

Također, prije te ozljede imala je i neke ponude drugih klubova.

Iskorak

– Ma meni je uvijek želja bila otići igrati u inozemstvo, no ozljeda je spriječila iskorak u karijeri. Kasnije mi je bilo dobro u Koki, koja je vrlo dobro organiziran klub, u Klubu radim kao tajnica, i nisam kasnije razmišljala o

Suzana, koja je standardna igračica Koke postala već sa 16 godina.

– Danas je to praktički nezamislivo da netko sa 16

Već kao 16-godišnjakinja bila je standardna igračica varaždinske Koke godina dobije toliko prilike koliko smo ih mi tada dobivale. To smo iskoristile i igrale smo protiv igračica kao što su Miranda Tatari i Andreja Penezić – dodala je

Furjan, čija je igračka karijera đer izdvojila. Riječ je o čogotovo cijelo vrijeme vjeku koji je rukomet vezana za varažznao u srž i imao nevjerojatan dinsku Koku. pristup – Samo jednu Furjan je kao i s t a k nu l a polusezonajvažnije trenere u je Suzana. nu provela Uslije u čakosvojoj karijeri izdvojila večkom jedile su Vladimira Vujovića Z r i n sezone u Kok i skom. i Vladimira Canjugu u kojima – Bilo je te pokojnog Željka su Su za i to u sezoni njezine su2014./2015.

Golika Ta d a s u u igračice pod Zrinskom sa ravnanjem mnom igrale sestre trenera Vladimira Posavec i Nikolina Zadravec, Canjuge napravile odlične današnje reprezentativke. rezultate. Canjuga je stigao Trener nam je bio pokojni ujesen 2015. godine i od Željko Golik, kojeg bih tako- tada pa do prošle sezone

Kokice su konstantno bile u vrhu hrvatskoga ženskoga klupskog rukometa. U šest sezona osvojile su dva peta, dva četvrta i dva treća mjesta.

Najbolje godine

– Uz Vujovića i Golika, svakako moram istaknuti trenera Canjugu, s kojim smo napravile najbolje uspjehe u klupskoj povijesti. Igrale smo i europska natjecanja, i to su bile ujedno i najbolje godine moje igračke karijere – istaknula je Furjan, koja nikada nije bila reprezentativka.

– Bila sam jedino blizu juniorske reprezentacije. Bila sam u odličnoj formi, no dogodila mi se ozljeda koljena,

Suza i Kokice u posljednjih šest sezona osvojile su dva peta, dva četvrta i dva treća mjesta odlasku – govori nam Suza, koja je tenisice objesila o klin.

No, možda se predomisli?

– Sigurno se neću predomisliti. Nakon poroda, rodiljskog, vratila bih se tek nakon dvije godine, a onda će se vjerojatno cijela ekipa izmijeniti i to neće biti to.

Također, curama koje imaju djecu nije lako uskladiti obiteljske i sportske obveze.

Svakodnevno se trenira, tu su vikend-putovanja, i obitelj bi zbog rukometa jako trpjela – zaključila je Furjan.

20 Zdravlje

Regionalni tjednik || 2. studenoga 2021., br. 914

ECDC: VARAŽDINSKA ŽUPANIJA TAMNOCRVENA Na najnovijoj koronakarti Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), koju Centar objavljuje svakog četvrtka, cijela Hrvatska je u tamnocrvenom, što znači da su tamnocrvene i Varaždinska i Međimurska županija, koje su dosad bile svijetlocrvene.

Crveni su oni dijelovi u kojima je ukupni broj aktivnih slučajeva u roku od 14 dana između 75 i 200, a udio pozitivnih testova

ZDRAVLJE

4 % ili manji, kao i oni čiji je ukupni broj slučajeva u 14 dana veći od 200 ali manji od 500. Tamnocrveni su oni dijelovi koji u 14 dana ukupno imaju 500 ili više aktivnih slučajeva. Brojke se prate u odnosu na 100.000 stanovnika.

Karta ECDC-a je savjetodavna, ali se neke države članice EU-a oslanjaju na nju prilikom uvođenja epidemioloških restrikcija po povratku u zemlju.

JUBILARNIM DARIVATELJIMA KRVI URUČENA PRIZNANJA I PRIGODNI POKLONI

Andrija Foder, Željko Pintarić, Mario Bogadi i Ivan Čiček darovali krv 125 puta Gradsko društvo Crvenoga križa Varaždin i Gradsko društvo Crvenoga križa Ivanec i ove su godine obilježili Dan dobrovoljnih darivatelja krvi HCK-a, 25. listopada, svečanom podjelom priznanja višestrukim darivateljima krvi

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Gradsko društvo Crvenoga križa Varaždin i Gradsko društvo Crvenoga križa Ivanec i ove su godine obilježili Dan dobrovoljnih darivatelja krvi HCK-a, 25. listopada, svečanom podjelom priznanja višestrukim darivateljima krvi. Podjela se organizira kako bi se višestrukim darivateljima zahvalilo na dugogodišnjem darivanju krvi i promicanju ovoga plemenitog čina u Varaždinu i Varaždinskoj županiji.

GDCK Varaždin

Na ovogodišnjoj svečanoj podjeli GDCK-a Varaždin, koja je održana 25. listopada u restoranu Nobel, ukupno 60 darivatelja krvi primilo je priznanja. Zahvalu za izvanredan uspjeh za 75 darivanja krvi dobile su Marija Cmrečak i Zdravka Žitnjak, za 100 darivanja Zvonimir Marić, Bojan Mavriček, Branko Mikulić, Ivan Lončar, Zdravko Milovec, Zoran Nežmahen, Stanko Švogor i Ivan Žnidarić, dok su za 125 darivanja priznanja primili Andrija Foder i Željko Pintarić. Završnu zahvalnicu za darivatelje koji iz objektivnih razloga više ne mogu darivati krv dobili

su Gabrijel Vugrinec za 140 darivanja i Vladimir Straga za 122 darivanja.

Ravnateljica GDCK-a Varaždin Sandra Mintas čestitala je svim darivateljima njihov dan te im zahvalila na plemenitosti i nesebičnosti, kao i na svakoj dozi darovane krvi. Darivatelje su također pozdravile i voditeljica Odjela

Uručena su priznanja za 35, 75, 100 i 125 puta darovanu krv za transfuzijsku medicinu Opće bolnice Varaždin Gordana Jaklin i predsjednica Skupštine GDCK-a Varaždin Branka Rodek.

Darivateljima je čestitao i gradonačelnik Grada Varaždina Neven Bosilj, koji im je uručio priznanja HCK-a.

GDCK Ivanec

Svečanosti u hotelu Orion u Ivancu prisustvovalo je 42-oje darivatelja koji su u 2021. godini ostvarili pravo na priznanje HCK-a za 35, 75, 100 i 125 puta darovanu krv.

Brončani znak priznanja ostvarilo je ove godine osam dobrovoljnih darivateljica krvi za 35 puta darovanu krv,

a svečano su ga primile Jožica Hiržin, Jadranka Jakopec, Nadica Juren i Zlata Lončar.

Brončani znak priznanja za 50 puta darovanu krv ostvarilo je ove godine 16 dobrovoljnih darivatelja krvi. Svečanosti uručivanja priznanja prisustvovali su Valent Barlek, Stjepan Cerjan, Vjekoslav Hrgarek, Mario Kovaček, Mladen Krog, Zvonko Lončarek, Dražen Novoselec, Dejan Sambolek, Josip Strupar i Drago Štrlek. Franjo Banek, Miljenko Brežni i Mladen Habek darivatelji su koji su primili srebrni znak priznanja za 75 puta darovanu krv.

Srebrni znak priznanja ostvarili su i Zvonko Bunić i Josip Punčec. Zlatni znak priznanja za 100 puta darovanu krv ove

godine ostvario je darivatelj Vlado Kušter iz Ivanca, koji je primio i prigodan poklon GDCK-a Ivanec.

Za 125 darivanja zahvalnicu za izvanredan uspjeh s plaketom i prigodan poklon GDCK-a Ivanec zaslužili su Mario Bogadi i Ivan Čiček, obojica iz Ivanca.

Bila je to prilika da se zahvali i obiteljima u kojima najmanje dva ili više članova kontinuirano i redovno tijekom pet godina dobrovoljno daruju krv te im se dodjeljuje obiteljska zahvalnica. Ove godine obiteljsku zahvalnicu ostvarilo je šest obitelji u kojima 14 članova kontinuirano daruje krv. Obiteljske zahvalnice svečano su uručene obiteljima Canjuga, Golub

i Oreški iz Klenovnika te Sambolek iz Ivanca.

Završnu zahvalnicu i prigodan poklon GDCK-a Ivanec primili su Ivka Novak za 61 put darovanu krv i Stjepan Kukec za ostvarenih 137 darivanja krvi.

Na ovogodišnjoj svečanosti GDCK Ivanec zahvalio je također i čestitao darivateljima koji su u 2020. ostvarili pravo na zahvalnicu i zlatni znak priznanja za 100 puta darovanu krv, a to su Davor Barlafa iz Ivanca i Franjo Bračko iz Lepoglave.

Svečanosti su prisustvovali i voditelji aktiva dobrovoljnih darivatelja krvi GDCK-a Ivanec, zaposlenici i predsjednik GDCK-a Ivanec Zlatko Barbir.

Naše Društvo Crvenoga križa redovito se svrstava među prvih 20 društava Crvenoga križa od 108 društava u Hrvatskoj po broju ostvarenih doza krvi na 100 stanovnika, ističu iz GDCK-a Ivanec.

Uz svečanu večeru, poseban poklon prisutnima bila je predstava pod nazivom “Korona virus” glumačke družine Komedijaši iz Stažnjevca.

– Osobe koje daruju krv daruju je bez obzira na to kroz koja društvena uređenja prolazili, kako država u kojoj žive nosi ime, ne traže krivce za nedarivanje, već

uvijek pronađu razlog zašto darivati bez obzira na sve.

Tim i takvim ljudima prioriteti su dobrota, humanost, pomoć drugoj osobi, drugom čovjeku! Neki put to je možda njihov bližnji, no najčešće su to ljudi koje ne znamo ni imenom ni prezimenom, ne znamo koje su boje kože,

Završnu zahvalnicu dobili su Gabrijel Vugrinec za 140 darivanja, Vladimir Straga za 122 darivanja, Ivka Novak za 61 darivanje i Stjepan Kukec za 137 darivanja rase, spola… No, znamo da smo pomogli čovjeku. Imamo privilegij koji rijetko koje države u svijetu imaju, a to je besplatno, dobrovoljno darivanje krvi – poručio je predsjednik GDCK-a Ivanec Zlatko Barbir, zahvalivši u ime GDCK-a Ivanec i u ime svih čija se imena i prezimena ne znaju, ali se zna da im je pružena pomoć dozom krvi.

HKMS: ČAK 89 % MEDICINSKIH SESTARA DOŽIVJELO JE NASILJE NA POSLU

Komora traži policijsku zaštitu i status službene osobe za zdravstvene djelatnike Hrvatska komora medicinskih sestara zatražila je od Ministarstva unutarnjih poslova češće policijske patrole oko zdravstvenih ustanova, a od Ministarstva pravosuđa izmjene Kaznenog zakona tako da zdravstveni djelatnici dobiju status službene osobe. Na taj način ojačala bi se kaznenopravna zaštita zdravstvenih radnika te bi im se omogućilo da u sigurnim uvjetima rade svoj posao.

Naime, nakon nedavnog napada na pacijente u prostoru hitnog prijma KBC-a Zagreb jasno je da postojeća razina zaštite nije

zadovoljavajuća.

– Moram naglasiti da ovaj incident u KBC-u Zagreb nije izolirani slučaj napada na medicinske sestre i medicinske tehničare prilikom obavljanja njihovih poslova.

Slučajevi psihičkog maltretiranja, vikanja te prijetnji pacijenata, članova obitelji i drugih osoba prema zdravstvenim radnicima postali su dijelom svakodnevice velikog broja zdravstvenih radnika. Nasilje nad medicinskim sestrama i drugim zdravstvenim radnicima može eskalirati i do razine ugrožavanja njihovih života i postaje sve

veći problem – istaknuo je Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara.

Napadi

Rezultati istraživanja koje je Hrvatska komora medicinskih sestara provela 2018. godine upravo na temu nasilja nad medicinskim sestrama tijekom obavljanja njihove djelatnosti pokazali su da čak 95 % medicinskih sestara smatra da fizička zaštita i sigurnost u zdravstvenim ustanovama nije na odgovarajućoj razini, da su se u 73 % ustanova dogodili napadi

na medicinske sestre, da više od polovice ustanova nema zaštitarsku službu od 0 do 24 sata, a 9 % ima službu samo tijekom noći te da je čak 89 % medicinskih sestara doživjelo verbalno ili fizičko nasilje za vrijeme obavljanja svoje djelatnosti.

HKMS očekuje da će se po službenoj dužnosti pokrenuti kazneni postupak zbog kaznenog djela prisile prema zdravstvenom radniku jer su nasilnici napali i medicinsku sestru koja je štitila pacijenta kojem je u trenutku napada pružala zdravstvenu njegu.

Oglasi

2. studenoga 2021., br. 914 || Regionalni tjednik

21

MAGMA d.o.o. za trgovinu i usluge Varaždinska ulica - odvojak I 14, Jalkovec, 42000 Varaždin http://www.magma-vz.hr Magma d.o.o. Varaždin vodeći je distributer u HoReCa i Retail kanalu u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Naš posao obuhvaća opskrbu ugostiteljskih objekata i malih trgovina asortimanom pića, prehrane, sredstava za čišćenje, održavanje i ostalog potrebnog programa. Na tržištu poslujemo 30 godina i danas radimo sa više od 1200 kupaca u oba kanala prodaje.

Voditelj računovodstvenih i knjigovodstvenih poslova (m/ž) Varaždin Rok prijave: 15.11.2021.

OBAVIJEST Poštovani poslovni partneri, Želimo Vas obavijestiti da je realiziran ugovor o prodaji i prijenosu poslovnih udjela kojim je u vlasničku strukturu Gumiimpex-GRP d.o.o. kao većinski vlasnik pristupio investicijski fond KJK Fond III. KJK Group je neovisni upravitelj ulaganjima u imovinu u vlasništvu zaposlenika, osnovan 2010. godine.

U ovom trenutku, KJK upravlja fondovima čija ukupna neto vrijednost imovine iznosi preko 600 milijuna eura, a u svoja ulaganja usmjerava na jugoistočnu Europu i baltičke zemlje.

Motivirani željom za dodatnim iskorakom na tržištu regije, obitelj Kirić vjeruje da će ova transakcija doprinijeti jačanju i razvoju društva te njegovu širenju.

Obitelj Kirić ostaje i dalje suvlasnik u društvu te će zajedno s novim partnerom aktivno sudjelovati u upravljačkoj strukturi i vođenju poslova. Time se daje naglasak na kontinuitet u poslovanju u skladu s 50-godišnjom tradicijom te će Gumiimpex-GRP d.o.o. i dalje biti pouzdan partner svojim kupcima i dobavljačima.

Ova promjena u dijelu vlasničke strukture neće utjecati na našu buduću poslovnu suradnju, tako da Vama, kao našem cijenjenom poslovnom partneru, suradnja ostaje nepromijenjena.

Veselim se uspješnoj poslovnoj suradnji i ubuduće!

Gumiimpex-GRP d.o.o.

Damir Kirić, direktor

diplomirane inženjere strojarstva, metalurgije; inženjere strojarstva, metalurgije

CNC operatere, strojarske tehničare mehaničare, automehaničare, bravare, strojobravare električare, elektromehaničare ostala srodna 3- i 4- godišnja usmjerenja

Objavljujemo oglas za sljedeća radna mjesta:

VODITELJ ODJELA TEHNOLOGIJE STROJNE OBRADE (m/ž) POMOĆNIK VODITELJA PROIZVODNJE (m/ž) ALATNIČAR (m/ž) RADNIK NA ODRŽAVANJU - ELEKTRO (m/ž)

OD KANDIDATA OČEKUJEMO: odgovarajuće obrazovanje preciznost i motiviranost za rad organizacijske sposobnosti, savjesnost i samostalnost u radu

NUDIMO VAM: dinamičan, samostalan i fleksibilan posao pun novih izazova, odlične mogućnosti osobnog i stručnog razvoja te gradnje karijere razmjena znanja među pogonima unutar grupacije fleksibilno radno vrijeme za rukovodeće pozicije naknada za topli obrok troškovi prijevoza plaćeni u potpunosti sigurno radno okruženje Molbe sa životopisom primaju se na e-mail adresu info.alucast@lthcastings.com ili na adresu firme: Republike Austrije 3, 40000 Čakovec.

Za naše poduzeće tražimo novo lice na čelu Odjela računovodstva. Vaš posao uključivat će vođenje tima od četvero zaposlenih, organizaciju rada i unapređenje rada odjela računovodstva, pravovremeno i točno izvještavanje uprave i vanjskih aktera o poslovanju poduzeća. U vašem poslu odgovarate direktno direktoru poduzeća.

Vaše obaveze obuhvaćaju: - organizaciju i koordinaciju rada Odjela računovodstva i knjigovodstva - izradu i prezentiranje godišnjih i periodičnih financijskih izvještaja Društva u skladu sa zakonom i drugim propisima za eksterne korisnike - izradu obračuna rezultata poslovanja te vođenje knjigovodstvenih evidencija o stanju i kretanju imovine, obveza i potraživanja - izradu potrebnih periodičnih i godišnjih financijskih izvještaja i obračuna poslovanja za potrebe internih korisnika kao podloge za upravljanje i odlučivanje - suradnju i koordinaciju rada sa ostalim odjelima unutar poduzeća - pripremu godišnjih planova poslovanja i praćenje izvršavanja istih tijekom godine Od potencijalnih kandidata očekujemo: - sposobnost rada u timu, vođenja tima te organiziranja rada tima kojim rukovodi - visok stupanj samostalnosti i odgovornosti - komunikativnost - spremnost na učenje - visok stupanj poznavanja aktualnih propisa iz područja poreza, financija, računovodstva i radnih odnosa - iskustvo u izradi godišnjih planova poslovanja - informatičku pismenost, prednost poznavanje WIntask programa - odlično poznavanje Office paketa, osobito Excela Stručna sprema: Viša stručna sprema, Stručni specijalist, Visoka stručna sprema, Magistar struke Potrebne godine iskustva: 5 Vozačka dozvola: B Vještine: Word, Excel, Outlook Što nudimo - posao u stabilnom poduzeću sa redovitim primanjima - plaćeni troškovi telefona - plaćeni troškovi prijevoza - atraktivna primanja te dodatne stimulacije u skladu sa poslovnom politikom poduzeća - rad u izuzetno dinamičnom okruženju - kontinuirano usavršavanje u području kojim se upravlja - stalni radni odnos uz probni rad od šest mjeseci Životopis sa pisanom molbom pošaljite na posao@magma-vz.hr ili na adresu Magma d.o.o., Varaždinska ulica – odvojak I 14, Jalkovec 42000 Varaždin.

22 AUTOsti

Regionalni tjednik || 2. studenoga 2021., br. 914

ELEKTRIČNOM FIATU 500 NASLOV “SMALL CAR OF THE YEAR” Odabir automobila koji se natječu za News UK Motor Awards u svakoj kategoriji pripremaju ugledni automobilski novinari, a za njih glasa šira javnost. Četvrtu godinu zaredom News UK Motor Awards okuplja automobilske stručnjake i čitatelje časopisa The Times, The Sunday Times, Driving.co.uk, The Sun i talkSport. Električni 500 ušao

je u uži izbor uglednih automobilskih novinara, a čitatelji su ga proglasili pobjednikom u kategoriji “Small Car of the Year” na dodjeli nagrada News UK Motor Awards 2021. godine. Kao i prethodnih godina, automobilske inovacije na britanskom tržištu ocjenjivali su korisnici i automobilski novinari, pa su u konačnici odabrani najbolji u pojedinim razredima.

TEST: CITROËN C4 SHINE PURETECH 130 S&S EAT8

DACIA SPRING U FINALU AUTO BESTA 2022.

Dacia Spring ušla je u finale za nagradu Auto Best – Best Buy Car Europe 2022 (Najbolja kupnja u Europi 2022.). Ovaj automobil, predstavljen u ožujku ove godine, utjelovljuje električnu revoluciju.

Stvoren je kako bi električnu mobilnost učinio dostupnom svima i pritom ispunio sve osnovne zahtjeve koje kupci imaju od automobila, a sve to po najpristupačnijoj cijeni u Europi!

Svojim pustolovnim izgledom, četirima pravim sjedalima i prtljažnikom od gotovo 300 litara, Dacia Spring nudi mnogo više od konkurentnih gradskih automobila. Različite mogućnosti punjenja (manje od sat vremena na brzom punjaču i manje od 7 sati na kućnoj utičnici green up) i doseg do 305 km u gradu (230 km u mješovitoj vožnji prema ispitnom postupku WLTP) čine ga savršenim električnim automobilom za svakodnevnu vožnju i putovanje na posao u glavnim europskim gradovima. Žiri nagrade Auto Best, koji čine automobilski novinari iz 32 europske zemlje, u idućim će tjednima između šest finalista odabrati automobil kojem će pripasti titula Best Buy Car Europe 2022, a pobjednik će biti objavljen sredinom prosinca ove godine.

249 Kia automobila prodano je u rujnu, čime je s tržišnim udjelom od 9 % Kia bila najprodavaniji brend u Hrvatskoj. Drugi je bio Hyundai (228), dok je treće mjesto zauzeo Volkswagen (217 vozila). Gledajući svih devet mjeseci ove godine u ukupnom poretku, koji uključuje prodaju poslovnim i privatnim kupcima, Kia je s ukupno 2440 prodanih vozila zauzela četvrto mjesto, iza Volkswagena, Škode i Opela. U vrijeme kada se marke, ne samo kod nas nego i svuda u svijetu, susreću s problemima s isporukama vozila zbog nestašice poluvodiča, Kia se može u Hrvatskoj pohvaliti velikom zalihom koju čini više od 3000 novih vozila.

Nove nijanse avangarde na četiri kotača

Mada je modelska oznaka otprije poznata, današnji C4 je posve nov automobil. Nov je oblikom, ali i inovativnom koncepcijom sinteze kompakta, SUV-a i kupea, po čemu je jedinstven. Teško je, dakle, procijeniti gdje točno pripada, no činjenica da je “negdje između” savršeno se uklapa u Citroënovu razigranost i nepredvidivost, koja je sačuvana u svakom atomu modela C4.

PRIPREMIO: DALIBOR FLAJPAN FOTO: NIKOLA JURKOVIĆ

Ovo je službeno treća generacija kompaktnog hatchbacka pod nazivom Citroën C4. Prva je debitirala 2004. i odmah osvojila prestižan naslov „HR automobil godine“. Dakako, ni tržišni rezultat nije izostao (bile su to zlatne godine za domaće tržište novih automobila). Drugi, manje revolucionaran C4 stigao je točno usred globalne krize 2010. godine, no to ga nije spriječilo da ureže dubok trag u prodajne statistike, s posljedicom da te automobile i danas često susrećemo u prometu.

Zatim je uslijedila stanka, no ne zadugo, jer je koncem prošle godine predstavljen najnoviji C4, u jednoj karoserijskoj inačici, ali s trima različitima pogonskim opcijama. Dok su prve dvije generacije bile, uvjetno rečeno, tipični kompakti, danas se pod nazivom C4 skriva mentalno puno napredniji automobil u formi suvremenoga crossovera.

Nije ni čudo da je pobudio interes stručne, ali i svekolike laičke javnosti.

Privlačnost, međutim, ne dokida praktičnost. Originalan poput svakoga pravog Citroëna, C4 ima prtljažnik s volumenom u samom vrhu C-segmenta, dok u moderno dizajniranoj kabini nudi puno prostora za četiri, a dovoljno za pet putnika. Kabina ostavlja dojam čvrstine i u njoj otkrivamo neke nove, zanimljive materijale koji se lijepo uklapaju u moderan izgled. Općenito, unutrašnjost izgleda puno bolje nego u prethodnim generacijama i po kvaliteti izrade nadmašuje veći C5.

Sljedeće što valja istaknuti je velik izbor pogonskih opcija. C4 je dostupan s klasičnim benzinskim i dizelskim motorima, no možete ga kupiti i u posve električnoj verziji. Možda u ovom trenutku to nije presudan detalj, no postojanje električne izvedbe mogao bi biti važan adut već u bliskoj budućnosti.

Budući da još uvijek živimo u sadašnjosti, a kod nas u Hrvatskoj povremeno i u prošlosti,

Tehnički podaci: Citroën C4 Shine

PureTech 130 S&S EAT8 obujam 1199 ccm snaga 131 KS pri 5500 o/min moment 230 Nm pri 1750 o/min mjenjač 8-stupanjski automatski

masa praznog vozila 1415 kg prosječna potrošnja 5,8 / na testu 7,2 l/100 km CO2 / Euro norma 130 g/km / Euro 6d

obujam prtljažnika 380 – 1250 l spremnik goriva 50 l

dimenzije (d x š x v) 4355 x 1800 x 1520 mm najveća brzina 210 km/h ubrzanje 0 – 100 km/h 10,2 s gume 195/60 R18 dužina testa 901 km cijena testiranog 217.655 kuna modela

na test smo dobili PureTech benzinsku inačicu s automatskim mjenjačem. Vjerujemo da će takva kombinacija mnogima odgovarati.

Motor iz triju cilindara uz pomoć turba razvija respektabilnih 130 konjskih snaga. Ne odviše teška karoserija ne predstavlja problem za agregat razmjerno male litraže, pa se automobil vozi spretno i agilno.

Uglađeni automatski mjenjač s čak osam stupnjeva prijenosa je dobar partner u vožnji, a uloga mu nije samo u službi udobnosti nego je i važan čimbenik

za smanjenje emisije ugljičnog dioksida. U tom pogledu je ovako posložen Citroën C4 posve u skladu s ekološkim nastojanjima o kojima posljednjih godina bruji pola planeta.

Ipak, najjači aspekt vozila je udobnost. Podvozje je dobro zvučno izolirano, a opruge imaju dug hod, pa cjelokupan doživljaj podsjeća na vožnju letećim tepihom – pod uvjetom da ste to isprobali, ili ako ste se ikad vozili u Citroënu s hidropneumatskim ovjesom, znat ćete o čemu je riječ.

Unatoč izraženom komforu,

automobil stabilno drži smjer pri visokim brzinama, motor se tada gotovo uopće ne čuje, a ni jači bočni vjetar mu ne smeta.

Prosječna potrošnja na testu iznosila je nešto više od 7 litara na 100 kilometara. Ako želite manju potrošnju, odaberite dizelaša. Nama je simpatičniji od benzinske verzije, zbog sofisticiranijeg motora i osjetno niže potrošnje, ali i izravnijeg osjećaja dinamike. Međutim, skuplji je.

Ne zaboravimo ni električnu varijantu ë-C4. Temeljeno na iskustvu ostalih električnih automobila na platformi koju

koristi C4 i na činjenici da je ovo uistinu čvrsto posloženo vozilo, njegove bi prednosti mogle biti još izraženije u električnoj varijanti.

Konačno, o cijenama: C4 možete kupiti već od 140.140 kuna, a testirano vozilo s jačim benzinskim motorom, automatskim mjenjačem i bogatom serijskom opremom lako može dosegnuti (ili prekoračiti – vidi tablicu) čarobnu granicu od 200.000 kuna.

U taj iznos je uključeno pet godina jamstva i servisiranja vozila te komplet zimskih kotača.

AUTOsti

2. studenoga 2021., br. 914 || Regionalni tjednik

23

PREDSTAVLJAMO: TOYOTA C+WALK T

U Japanu počela prodaja + Toyote C walk T Jednostavno, uspravno baterijsko električno vozilo (BEV) s tri kotača novi je proizvod razvijen u skladu s Toyotinim motom „Mobilnost za sve“.

PRIPREMIO: DALIBOR FLAJPAN FOTO: TOYOTA

Toyota Motor Corporation (Toyota) je predstavila C+walk , uspravnu izvedbu nove serije T vozila C+walk za pješačke zone.

U Japanu C+walk T je u prodaji od 1. listopada i može se kupiti kod ovlaštenih Toyota partnera, a nudit će se i za najam i leasing.

C+walk T je uspravno, baterijsko električno vozilo (BEV) s tri kotača, jednostavno za upravljanje. Odlikuje se niskim, ravnim postoljem, visokim samo 150 mm radi lakšeg penjanja i silaska. Konstruirano je tako da bude udobno u korištenju u pješačkim zonama, a omogućava usporedno kretanje i komunikaciju s pješacima. Povrh toga što nije štetno za okoliš, ovo vozilo zauzima gotovo jednak prostor kao i jedna osoba te se kreće brzinom uobičajenog ljudskog hoda. Korisnici mogu podesiti najveću brzinu kretanja za C+walk T prekidačem za podešavanje brzine. Vozilo ima pet različitih postavki brzine u rasponu od 2 do 6 km/h te dodatnu postavku za brzinu 10 km/h za iskusne korisnike.

C+walk T je opremljen i funkcijama za otkrivanje prepreka koje pomažu u izbjegavanju sudara s preprekama ili pješacima.

Kad je riječ o mogućnostima korištenja u poslovne svrhe C+walk T se može koristiti za kretanje u velikim skladištima ili industrijskim pogonima.

Pogodan je i za korištenje osoba koji obavljaju poslove zaštite, a može se koristiti i za obilaske parkova i drugih površina.

U skladu s Toyot i n i m motom „Mobilnost za sve“ C+walk T nudi veliku pomoć starijim osobama te korisnicima s poteškoćama u kretanju - i tako proširuje prostor na kojem mogu biti aktivni. Osim toga, zahvaljujući sve većem broju dopuna primjenljivih zakona i propisa, može se očekivati da će u budućnosti biti dopušteno korištenje C+walk T na javnim prometnicama.

Toyota nudi široku paletu rješenja za mobilnost s dva cilja: osiguravanje slobode kretanja za sve i stvaranje boljeg društva. Serije C+walk i C+pod (ultra-kompaktno baterijsko električno vozilo s dva sjedala koje je predstavljeno u prosincu 2020. godine) su konstruirane kako

bi proširile područja aktivnosti svojih korisnika, donijele im radost, pomogle im u različitim fazama života i ponudile nove, dosad nepoznate oblike vrijednosti kretanja.

Nastavljajući isporučivati načine kretanja koji se jednostavno koriste i bude želju za putovanjem, Toyota namjerava donijeti sreću čim većem broju ljudi. Zbog toga unutar serije C+walk Toyota trenutno razvija izvedbu sa sjedalom te izvedbu za spajanje s invalidskim kolicima.

C+walk T se proizvodi u tvornici Toyoda Iron Works, ima istosmjerni motor bez četkica te litij-ionsku bateriju i pogon na prednje kotače. Maloprodajna cijena (ovisno o modelu) kreće se od 341.000 do 354.200 tisuća jena (19.850 do 20.600 kn).

Praktično i jednostavno korištenje serije C+walk T

Ručicama gasa na jednoj ili drugoj stran i upr av ljač a na C+walk T korisnik pokreće, ubrzava, usporava i zaustavlja vozilo. Vozilo ubrzava jednostavnim pritiskom

ručice, a usporava otpuštanjem. Ručicama kočnice smještenima s obje strane upravljača korisnik može postići jače usporenje kad je to potrebno, a pritiskom na gumb za vožnju unatrag korisnik može pokrenuti vozilo unatrag. Kako bi rukovanje bilo intuitivno upravljačke sklopke vo-

zila su ergonomično oblikovane - od nagiba upravljača i oblika njegovih hvatišta do smještaja ručica i gumba. Na zaslonu za prikaz statusa korisnik može u svakom trenutku vidjeti razinu napunjenosti baterije i brzinu kretanja. Upravljački sustav vozila se, nakon uključivanja baterije, uključuje postavljanjem posebnog ključa iznad

plohe za prepoznavanje. Litijionska baterija, koja se može izvaditi, u potpunosti se napuni za približno 2,5 sata uz pomoć punjača koji se isporučuje uz vozilo, na izmjeničnu struju od 100 V. Vozne performanse usklađene s pješacima C+walk T koristi elektromotore u kotačima: istosmjerni elektromotor bez četkica je smješten u prednjem kotaču i osigurava mirno ubrzavanje, usporavanje i skretanje. Pri uobičajenoj brzini ljudskog hoda ovo vozilo može prijeći približno 14 km bez dodatnog punjenja baterije (ove vrijednosti proizvođač je dobio mjerenjima pri temperaturi od 20˚C, uz korisnika težine 70 kg i prosječnom brzinom kretanja od 6 km/h na ravnim cestama).

Ovo vozilo ima jedan prednji i dva stražnja kotača. Kad je upravljani kotač zakrenut za maksimalnih 90 stupnjeva, vozilo se može okrenuti u mjestu, s najmanjim polumjerom okretanja od samo 0,59 m.

Kompaktan oblik idealan za korištenje u pješačkim zonama C +walk T zauzima gotovo podjednako mjesta kao i jedna osoba, zahvaljujući ukupnoj

duljini od 700 mm (otprilike duljina jednog ljudskog koraka) i ukupnoj širini 450 mm (približno širina ljudskog struka), a njegovo nisko, ravno postolje je visoko samo 150 mm. Ovo vozilo je konstruirano za vožnju u stajaćem stavu radi neometane komunikacije s drugim osobama te se odlikuje suvremenim oblikom koji svodi na najmanju mjeru osjećaj nemira kod ljudi u okolini.

C+walk T je opremljen funkcijama za otkrivanje prepreka koje pomažu u izbjegavanju sudara s preprekama ili pješacima. Kad prednji senzor za periferno otkrivanje prepozna neku osobu ili prepreku, operativni sustav uključuje vizualno upozorenje na zaslonu te zvučno upozorenje te usporava vozilo na približno 2 km/h, pružajući tako sigurnost u vožnji. Ova funkcija otkriva osobe i prepreke približno 2,5 do 3 m ispred vozila. Ona usporava vozilo na maksimalnu brzinu od približno 2 km/h, ovisno o brzini kretanja i udaljenosti do osobe ili prepreke. Nakon uspješnog izbjegavanja mogućeg naleta, isključuje se ograničenje brzine koju ova funkcija postavlja.

Vozilo je standardno opremljeno funkcijom nadzora brzine u skretanju koja prepoznaje zakret upravljača i ograničava brzinu kretanja u skladu s tim. Opremljeno je i funkcijom prepoznavanja strmine koja automatski usporava vozilo na strmoj nizbrdici, kako bi se korisnici mogli osjećati sigurno. Na vozilo su ugrađene gume za zaštitom od pucanja pa tako korisnici ne moraju niti o tome brinuti.

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO

24 Mali oglasi MALI OGLASI, ZAHVALE, POSLJEDNJI POZDRAVI I SJEĆANJA

Regionalni tjednik || 2. studenoga 2021., br. 914

PRIJAMNI URED: Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici Varaždin, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) | telefon: 042/290-774

e-mail: malioglasi@regionalni.com | Radno vrijeme: ponedjeljak: 7.30 - 12.00 sati, utorak: 7.30 - 14.00 sati, srijeda-petak: 7.30 - 15.00 sati

Primjedbe za distribuciju novina na mobitel: 095/700-7005 NAJAM I PRODAJA građevinske mehanizacije, vibro ploče i nabija-

či, rezači betona,bušači za zemlju, ručni alati, valjci... /SERVIS benzinskih motora Mobitel: 091/603-8552,

KUĆE HITNO POTRAŽUJEMO kuće i vikendice u Varaždinu i okolici te stanove svih kvadratura, poslovne prostore, zemljišta i apartmane, kuće na moru. Lucerna nekretnine, Pavlinska 5, Varaždin, www.lucerna-nekretnine.com, tel.: 042/321-635, mob.: 091/784-4868, 098/162-1432 ozn.62c M E N - A R S NEKRETNINE kupnja, prodaja, najam, najveći izbor nekretnina u gradu, ured agencije; Zagrebačka 31, Varaždin, www.menars.hr, 042/200-117, 098/333-363 ozn.141c EUROESTATE – potražujemo kuće, stanove i apartmane za kupoprodaju; www. euroestate-nekretnine. hr ; Zagrebačka 30, Varaždin; mob.: 098/652059 ozn.556c HITNO!!! Potražujemo nekretnine!! Isplata odmah. Queen Stela nekretnine. Nazovite: 099/240-6993, tel.: 042/320-991 ozn.879c KUPUJEM staru kuću ili stan u Varaždinu, mob.: 098/267-062 ozn.864c

STANOVI PRODAJE SE dvosobni stan sa spremištem 57,50 m² u Varaždinu (Grabanice) en.r. C. Mob.: 098/267-062 ozn.864c PRODAJE SE stan (poslovni prostor) 73 m², prizemno-strogi centar grada (Draškovićeva ul.

6) plinsko etažno grijanje, vodomjer, en.r.

C, 1.100 €/m². Mob.: 098/267-062 ozn.864c

www.bestrent.hr

PRODAJE SE 4-sobni stan novogradnja, en.r.

A od 89 m² u Varaždinu (Tina Ujevića). Mob.: 098/267-062 ozn.864c

POSLOVNI PROSTOR IZNAJMLJUJE se poslovni prostor u Prelogu, veličine 45 m². Adresa: Trg svetog Florijana 15, preko puta benzinske Ine. Kontakt: 099/4029551 ozn.304b

ZEMLJIŠTA ORANICA Veliko Kosovo k.č. 5039 5977 m², mob.: 098/176-0815 ozn.4627

NAJAM

ENERGETSKA OBNOVA OBITELJSKIH KUĆA ENERGETSKI CERTIFIKAT Prijave na FOND od 7.12.

091 720 0212 planum@planum.hr

KUPUJEM automobil ili skuter i sve od Tomosa, može i odjavljeno (oštećeno). Može i novije.

Povoljno. Isplata odmah.

Mob.: 098/9656-624 ozn.2418 P R O DA J E M Pe u g e ot Partner 1,6 dizel, 2015. g., 68.000 km, reg. 10./2021. Mob.: 091/1290-400 ozn.5a KUPUJEM automobil, traktor, kamion, strojeve i motocikl, ispravne i neispravne, mob.: 092/287-5661 ozn.3607 EURO-KUKE za vozila, prijevoz vozila, najam prikolice, rabljene gume, mob.: 098/983-3910 ozn. 38c

POSAO

IZNAJMLJUJEM na duže vrijeme manji renovirani dvosobni stan u centru grada, 42 m², urednoj muškoj ili ženskoj osobi, en.r. D, mob.: 091/5819118 ozn.4680

TRAŽIMO mlađe djevojke za rad u kafiću. Radi se 40 sati tjedno. Plaća je 6.000,00 kn. Prijevoz osiguran ili plaćen.

Mob.: 099/250-7887 ozn.651c

IZNAJMLJUJE se 3-sobni stan u kući u Varaždinu, mob.: 098/267-062 ozn.864c

RESTORAN – PIZZERIA Popolare traži pizza majstora i kuharicu, mjesto rada – Vidovec; caffe bar Lory traži mlau žensku osobu za rad, mjesto rada Varaždin, upitati: 091/593-3113 ozn.252c

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. GARANCIJA KVALITETE! • izmjena i popravak autostakala • triplex • parking senzori • zatamnjivanje autostakala • poliranje farova • plaćanje u ratama • za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin.

Tel/fax: 042/232-800, 231298 ozn.19c

KRIŽANEC zajednički zidarski obrt prima u radni odnos zidare, tesare i pomoćne radnike. Mjesto rada Varaždin – okolica. Javiti se na mob.: 098/341-149 ozn. 769c ZA P O Š L JAVA MO na neodređeno, montere centralnog grijanja.

Radno vrijeme od ponedjeljka do petka, 7 – 15 sati u ugodnoj atmosferi. Informacije na tel.: 042/232-293 ozn.626c

BU-JAN TIM Pretetinec traži kv zidara te građevinskog radnika. Ostali info: 098/974-5950 ozn.650c

USLUGE KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/639-9932 ozn.1c ODČEPLJIVANJE I SNIMANJE KANALIZACIJE kamerom odvodnih cijevi; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c O D Č EP L J I VA N J E odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c LIMENI POKROVI svih tipova, građevinska limarija, najpovoljnije uz garanciju. Mob.: 098/172 – 9903 ozn.

500c MALEGRA GRADITELJSTVO izvodi sve vrste unutarnjih građevinskih radova.

Knauf, žbukanje, glazure, gletanje, bojanje, postavljanje laminata.

Mob.: 095/505-5403 ozn.881c MALEGRA GRADITELJSTVO izvodi sve vrste građevinskih radova: visoki roh-bau,zi danje,žbukanje,glazure ,šalovanje,armiranje,be toniranje,žičane i panel ograde, potporni zidovi.

Mob.: 095/505-5403 ozn.881c

USLUGA KOMBI prijevoza, selidbe, dostave, Varaždin i okolica – povoljno. Mob.: 097/7712313 ozn.2c GRAĐEVI NARSTVO BUŠNJA j.d.o.o. – izvodimo sve vrste građevinskih radova za vaš novi dom ili uređenje postojećeg. Izvodimo i gips kartonske radove, soboslikarske radove (gletanje, bojanje) te postavljanje laminata. Obratite nam se s povjerenjem na broj mob.: 095/367-1072 ozn.513 BESPLATAN ODVOZ metalnog otpada (škrinje, peći i ostalo). Upitati: Ivan 098/267-733 ozn.2866 UDOMLJAVAM starije ženske osobe, Varaždin.

Mob.: 095/913-1755 Informacije iza 17.00 h RENT-A-CAR usluga iznajmljivanja osobnih automobila i teretnih kombi vozila.

Kontakt: 095/5143323 ozn.783c PRIJEVOZI, DOSTAVE, i ostali transport kombi vozilom i najam kombi vozila. Kontakt: 095/514-3323 ozn.783c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.: 098/284922 ozn.205C PRIJEVOZ: šljunak, sipina, drenaža, zemlja, šuta i drugo. Mob.: 091/601-4351, tel.: 042/240-663 ozn.882c OBAVLJAMO USLUGE rušenja svih vrsta stabala, uređenje okućnica, prijevoz osiguran.

Mob.: 097/674-3799 ozn.3599

IZRADA KROVIŠTA, nadstrešnica, sjenica, građ. limarije, stubišta, nazvati na : 098/417373 ozn.3471 KNAUF SISTEMI, spušteni stropovi, pregradni zidovi, uređenje potkrovlja, termofasade, soboslikarski radovi, postava laminata. Bau-Art d.o.o. – mob.: 098/478-900 ozn.773c SELIDBE – dostava namještaja, bijele tehnike, odvoz šute u vrećama, čistimo tavane, podrume, praznimo kuće, stanove, odvozimo dotrajali namještaj, bijelu tehniku, mob.: 098/906-0658 ozn.352c STABLA RUŠIMO – orahe borove, trešnje, odvoz granja osiguran. Vrtove frezamo, oremo, živice šišamo, mob.: 099/661-8353 ozn.352c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno.

“Tino”, mob.: 098/9317570 ozn.184c NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva. Uređenje dvorišta, iskopi i navozi, Mob.: 099/3530-180. ozn. 600c G R A D N J A KO J I Ć iskopi, navozi, rušenja objekata, odvoz šute, postava rubnika, tlakovaca, kanalizacije, prijevozi, hidroizolacije, ograde, betonski i zidarski radovi-Mob.: 098/449-583 ozn.285c BU-JAN TIM j.d.o.o. – izvodimo: novogradnja, kompletna adaptacija kuća, izrada te prekrivanje krovišta, knauf radovi te izrada stiropor fasade, mob.: 098/9745950 ozn.650c

2. studenoga 2021., br. 914 || Regionalni tjednik

ISKOPI MINI BAGEROM, kanalizacija, prijevoz šljunak, sipina, zemlja, drobljeni kamen. Mob.: 099/597-0501 ozn.720c STROJNA ŽBUKA, strojne glazure, najam fasadne skele, termo fasade, mob. 098/267-065, tel.

042/612-774, granom@ granom.hr ozn.203c GRAĐEVI NSKI RADOVI, adaptacije i sanacije kuća i stanova, sanacije krovova, gipskartonski i soboslikarski radovi. Garancija na radove. Ninex Mob. 098/414-128 ozn.

303c IZRADA svih vrsta termofasada, gipskartonski i soboslikarski radovi. Na sve radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.303c.

SOBOSLIKARSKO – FASA D E R S K I o b r t : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.091/588-5740 ozn.151c PARKETI SJAJ - ogledalo Vašeg doma! Sve vrste parketa, podova, te obnova starih parketa i stepeništa.

Nazovite s povjerenjem!

Tel.: 040/682-988, mob.: 098/242-190 ozn.564c SOBOSLIKARSKI – fasaderski obrt: bojanje unutarnjih i vanjskih zidova, izrada toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistem, spušteni stropovi, pregradni zidovi.

Mob.: 098/ 9254 – 731 ozn.570c MIŠAK – iskopi, navozi, rušenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih površina, malčiranje. Mob.: 091/572-3895

ozn.445c IZVOĐENJE INSTALACIJA plina, grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, servis plinskih trošila, električarske usluge, knauferske usluge, keramičarske usluge, adaptacija od početka pa do sistema ključ u ruke. Kvalitetno i povoljno.

Kontakt: ZT – Zgradarska tehnika d.o.o., mob.: 095/112 - 3469, 098/213739, tel.: 040/341-004 ozn.659c

ŽIVOTINJE P I L I Ć I ž i v i i l i o č i š će ni, Bartolovec, Vžd 81, tel.: 042/657-172, mob.: 098/651-089 ozn.4409 PRODAJU se odojci i svinje za klanje, mob.: 098/1348594, tel.: 042/647-244 ozn.4626

KREDITI

ZAPOSLENICI I UMIROVLJENICI do 300.000,00 kn, MOGUĆNOST OTPLATE TRAJNIM NALOGOM, zatvaranje blokada i neurednosti. Putni troškovi , dnevnice i terenski dodaci u kreditnu sposobnost, radni odnos na određeno.

Male mirovine, umirovljenici iznad 75 g starosti.

Mob.: 091/203-4666, tel.: 042/561-192 ozn.568c POZAJMICE I KREDITI Zaposleni i umirovljenici Preko 1/4 primanja Zatvaramo ovrhe Bez HROK-a Isplata u 24 sata 098/9162109

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO

VELIKA AKCIJA GOTOVINSKIH KREDITA ZA SVE! Za zaposlene na određeno, neodređeno, za umirovljenike, za blokirane….

ZA SVE! Akcija pozajmica za umirovljenike i zaposlene i preko 1/4 primanja!! Info: Željka Matušin, mob.: 098/591533, 098/903-8995, www. monetosavjetovanje.hr, e-mail: info@monetosavjetovanje.hr ozn.138c NAJBRŽE do gotovine putem kreditnih kartica (Amex, Diners, Master, Maestro, Visa, Pbz), 12-36 rata, isplata odmah, mob.: 098/987-0078. ozn.589c NOVAC za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, tehničke robe, starina u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c

OSTALO

PRODAJA SVJEŽIH BOBICA OD ARONIJE te matičnog soka od aronije 100% prirodnog. Aronija je super ljekovito voće, odličan je izvor antioksidanata i ima ljekovito moć na ljudski organizam. Pročišćuje organizam od štetnih tvari, jača imunitet, pomoć kod slabokrvnosti i šećera u krvi. Štiti od virusa i bakterija. Mobitel: 098/455313 ozn.3a PRODAJU SE industrijska drva, kratko piljena, kvalitetna. Brza i besplatna dostava. 5 m³ = 750,00 kn i 10 m³ = 1.300,00 kn. Mob.: 092/333-3545 ozn.2882

USTUPAM grobno mjesto na Varaždinskom groblju. Informacije na mob.: 091/221-1368 (10,00 – 18,00 h) ozn.307b

POZNANSTVA VRUĆE SEXY teme za Tebe i mene, javi se neka akcija krene. Od 0-24 na 064/400-400. Tel./mob.: 2 , 3 3 k n / 3 , 5 8 k n /m i n ozn.166c

Mali oglasi

MALI OGLASI već od 60 kuna!!

ARONIJA

superljekovito voće Aronija je biljka iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja.

• • • • • • • • • •

Sprečava bolesti srca i krvnih žila Regulira krvni tlak Jača imunitet Štiti zdravlje urinarnog sustava Ima antiupalna svojstva Stimulira rad štitnjače Poboljšava pamćenje i koncentraciju Regulira razinu šećera u krvi Povoljno djeluje na probavni sustav Štiti od virusa i bakterija

5kn0

Cijena 1 litre 1oo % čistog soka aronije

3k0n

Cijena 0,5 litre 1oo % čistog soka aronije

Mogućnost kupnje 100 % čistog soka na mobitel: 098/455-313

6+1S

GRATI

25

26 Zahvale i sjećanja

Regionalni tjednik || 2. studenoga 2021., br. 914

SJEĆANJE

SJEĆANJE

ZAHVALA

NADICA BORISAVLJEVIĆ rođ. HREN

povodom smrti drage supruge i majke

25. 10. 2014. – 25. 10. 2021.

TROJKO

S ljubavlju u srcu i mislima, čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji: suprug Radiša, sinovi Dušan i Željko i snaha Jelena

JELKICA

i

IVAN

† 5. 11. 2015.

ZAHVALA povodom iznenadne smrti drage supruge, kćeri, majke, bake, svekrve i punice

† 13. 4. 2014.

Ljubav je prevelika, bol preteška, a tuga za vama vječna.

Sin Damir

ZAHVALA povodom smrti naše voljene mame, bake, prabake i puce

AMALIJE VIDOVIĆ preminule 21. 10. 2021. u 84. godini života.

BOŽICE FOTAK

koja je preminula 18. 10. 2021. u 55. godini života.

Dirnuti pažnjom i iskrenim suosjećanjem rođaka, kumova, prijatelja, susjeda i kolega u ovim teškim trenucima, iskazujemo veliku zahvalnost svima. Veliko hvala i župniku vlč. Tomislavu Dodleku na dirljivim riječima utjehe tijekom ispraćaja kao i zboru Sion na predivnom pjevanju.

Ožalošćeni: suprug Milan, majka Kristina, kćeri Jasmina i Sara, sinovi Marko, Mario, Mateo, Zdravko i Mladen, unuci Karlo, Damjan, Danijel i Dario, snahe Janja i Ana Marija, Melanija te zet Tomica

Najiskrenije zahvaljujemo svima koji su bili uz nas i uputili nam sućut i utjehu. Kao i svima koji su odar okitili cvijećem i svijećama te zajedno sa nama pokojnicu ispratili na vječni počinak.

*****

„Srest ćemo se jednom majko među zvijezdama.“ (M. Škoro) Hvala Ti na neizmjernoj ljubavi, pažnji i dobroti kojom si ispunila naše živote.

ZAHVALA

predragoj supruzi

povodom prerane smrti drage nam kćeri, majke, sestre i tete

Bila si mi sve i više od toga.

Hvala Ti na tvojoj ljubavi, nježnosti i strpljenju koje su mi davale snagu za svaki novi dan. Život bez Tebe neće viši biti isti.

Nosit ću Te u srcu sve dok se ponovno ne sretnemo kod Gospodina u vječnosti.

1. 1. 1955. – 24. 10. 2021.

Iskreno zahvaljujemo svoj rodbini, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas u tim teškim trenucima.

Hvala svima na cvijeću, svijećama i posljednjem ispraćaju.

Josip i Kristijan

Ožalošćeni: Svi Njeni

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

ANKICE VLAHOVIĆ rođ. HRMAN

Zauvijek tvoj Milan

ZAHVALA povodom tužnog rastanka od našeg voljenog

DARKA BEDEKOVIĆA preminulog 22. 10. 2021. u 63. godini života.

Ovim se putem zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, susjedima i znancima kao i svima koji su nam izrazili sućut, prisustvovali ispraćaju i sahrani našeg voljenog.

Posebno se zahvaljujemo Draganu i Štefici Bedeković koji su pomogli kada je bilo najpotrebnije. Ministarstvu hrvatskih branitelja u odavanju vojne počasti, cvjećarnici Bešenić iz Varaždinskih toplica i svećeniku Stjepanu Mostečaku na lijepim i toplim riječima prilikom posljednjeg ispraćaja. *****

Teška je spoznaja da više nisi s nama, ali živiš i dalje u našim srcima.

Volimo Te!

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

voljenoj kćeri Izgubiti Tebe, drago moje dijete, bol je prevelika, ali moje srce zna da si na boljem mjestu, uz Onoga koji liječi sve boli i daje vječni mir.

Snivaj u miru kćeri moja.

Voli te Tvoja mama *****

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj mami „Jer poželi Bog da okiti raj, pa te uze od nas, majko, u svoj zagrljaj!“

S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvat ćemo uspomenu na Tebe, Tvoj lik, Tvoju beskrajnu ljubav i brižnost.

Vjerujemo i radujemo se ponovnom susretu s Tobom u domu Očevu.

Vole te neizmjerno Tvoja djeca

Ožalošćeni: majka Anđela, sestra Ruža, supruga Marija s obitelji, sin Aleksandar s obitelji i kći Patricija s obitelji

TAJANE RUKLJAČ rođ. VUČKOVEČKI

našem prijatelju

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, dragim susjedima, kumovima i svim dobrim ljudima koji su bili uz nas u ovim teškim trenutcima, uputili nam riječi utjehe te okitili odar cvijećem i svijećama. Velika hvala vlč. Petru Mlakaru i župniku Stjepanu Najmanu na dirljivom ispraćaju, riječima ohrabrenja i molitve.

Zahvaljujemo 6. c razredu 1. OŠ Varaždin te 4. b razredu 2019./20.

Ekonomske škole Čakovec na iskazanoj podršci i potpori.

Hvala svima koji su nam na bilo koji način uputili izraze sućuti.

DARKU BEDEKOVIĆU

Ožalošćeni: sinovi Fran i Petar, roditelji Ljiljana i Franjo, sestra Nikolina, šogor Predrag i nećakinja Jana *****

SJEĆANJE

VILIM ŠINKO † 2019. – 2021.

U našim si mislima.

Obitelj

POSLJEDNJI POZDRAV

preminule 22. 10. 2021. u 46. godini života.

Hvala Ti za sve lijepe trenutke!

Zauvijek ćeš biti u našim mislima i molitvama.

Neka Te čuvaju anđeli.

Po dobroti Te pamtimo, u molitvama s ljubavlju spominjemo, u srcu čuvamo.

Tvoji prijatelji: Ivanka i Damir Brkić, Mateja, Saša i Ivano Ožinger

SJEĆANJE

IVAN VIŠNJARIĆ 4. 11. 2017. – 4. 11. 2021.

S poštovanjem čuvamo uspomene na Tebe.

Tvoji najmiliji

NIKAD ZBOGOM, SAMO DOVIĐENJA dragoj

TAJANI

SJEĆANJE

JAGODA MIŠAK

Za sve što je bilo, za sve što bude fališ!

7. 11. 2003. – 7. 11. 2021.

Vole Te Samira, Dario, Ira, Samir i Štefica

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

FRANJO KONOPLJAK 30. 10. 2016. – 30. 10. 2021.

Nedostaješ…

Anica, Martin i Dragica

SJEĆANJE

IVAN KOVAČIĆ 1. 11. 2011. – 1. 11. 2021.

Deset je tužnih godina za nama, u našim si mislima, srcima i molitvama svakog dana.

Tvoji: supruga Antonija, sin Zlatko, unuci Vedran i Mateja s obitelji

SJEĆANJE

TEREZIJA SMONTARA 5. 11. 2017. – 5. 11. 2021.

Uvijek si u našim srcima i mislima.

Sin Boris i kći Božena

Zahvale i sjećanja

2. studenoga 2021., br. 914 || Regionalni tjednik

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

SJEĆANJE

KATARINI VIŠNJIĆ

na

na naše voljene roditelje i brata

PAVLA JEREŠIĆA

ŠPREM

19. 6. 1937. – 24. 10. 2021.

Ostat ćeš u našim mislima zauvijek.

Sinovi Zvonimir i Predrag

POSLJEDNJI POZDRAV

KATARINI VIŠNJIĆ 19. 6. 1937. – 24. 10. 2021. od obitelji Đakulović, Vučenik, Kliček – Horvat i ostale tugujuće rodbine

27

7. 11. 2015. – 7. 11. 2021.

Uvijek si u našim mislima i molitvama.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

DRAGO OŽURA

MILICU

GABRIJELA

IVICU

5. 11. 2018. – 5. 11. 2021.

U oku tuga, na grobu tišina, a u srcu velika praznina.

Ni bol, ni tugu vrijeme ne briše, ali život bez Tebe boli sve više.

† 1. 8. 2011.

† 5. 11. 2016.

† 15. 11. 2020.

Postoji nešto što nikad ne umire, a to je ljubav i sjećanje na vas.

Beskrajno vas volimo.

Vaše: Marica i Nadica s obiteljima

Tvoja supruga Jadranka i djeca s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV našem dragom

STJEPANU TEŽAKU

SJEĆANJE

SJEĆANJE

IVAN HUSNJAK

na

3. 11. 2011. – 3. 11. 2021.

IVANA PODGORELCA 6. 11. 2000. – 6. 11. 2021.

Obitelj Hohnjec

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom i upale svijeće.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

Mirno spavaj, čuvali Te anđeli.

Ostaješ u našim mislima.

Vrijeme prolazi, a teška tuga, bol i sjećanja ostaju vječno.

Supruga Jelena i kći Marina s obitelji

SJEĆANJE

na našeg dragog i voljenog

VELJKA MEDVEDA 1. 11. 2011. – 1. 11. 2021.

S tugom i ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoja obitelj

ZAHVALA

ANTUN MAJCENOVIĆ

povodom smrti voljene supruge, sestre, majke, bake i prabake

28. 10. 2020. – 28. 10. 2021.

Vrijeme ne gasi sjećanja, već budi ljubav koja vječno traje u srcima onih koji Te vole.

SLAVICE HRŽENJAK 25. 12. 1942. – 23. 10. 2021. preminule nakon duge i teške bolesti u 79. godini života.

IN MEMORIAM

IVAN KUREČIĆ 4. 11. 2015. – 4. 11. 2021.

Sanja i Nina

TUŽNO SJEĆANJE

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima i prijateljima na upućenim izrazima iskrene sućuti.

Posebno hvala svom osoblju Bolnice Novi Marof na njezi tijekom posljednjih tjedana njezina života. Hvala župniku Zoranu Gložiniću na riječima utjehe i dostojanstvenom ispraćaju.

TUŽNO SJEĆANJE na

IVANA ŠTEFIČARA Godina, dvije su prošle, život teče, sjećanje na Tebe prestat neće.

Daleko na nebu Tvoj je dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Ožalošćeni: suprug Ivan, sin Miroslav, kći Blaženka, unuci Martin, Matija, Tamara i Nikolina, praunuci Mihael i Simon i ostala tugujuća rodbina

na

SJEĆANJE

STJEPANA NOVAKA

na voljenog

3. 11. 2020. – 3. 11. 2021.

Ni godina koja je prošla, ni život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

Bol i tuga ne prestaju, s Tobom je zaspalo sve.

Zato teško je stazom do Tvog groba doći, a još teže bez Tebe kući poći.

Počivaj u miru.

FRANJU PEHARDA

Tvoja supruga Ivka, sin Nenad, kći Darinka, zet Zlatko, unuci Damir i Roberta

Tvoji najmiliji

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

1. 11. 2017. – 1. 11. 2021.

BRANKO ŠOBAK

Godine prolaze, sjećanja bole, tuguju oni koje Te vole.

Počivaj u miru.

4. 11. 2019. – 4. 11. 2021.

Zauvijek u mislima.

Tvoja obitelj

Tvoja obitelj

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenu sestru, šogoricu i tetu

SJEĆANJE

RENATA HRŽENJAK 1. 11. 2016. – 1. 11. 2021.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

FERDINANDA KEMIVEŠA

3. 11. 2017. – 3. 11. 2021.

1. 11. 2018. – 1. 11. 2021.

Prošle su četiri godine, ali naša ljubav i sjećanje na Tebe nikad neće proći.

Dok mi živimo živjet ćeš i Ti, jer voljeni nikad ne umiru.

U našim si srcima, mislima i zajedno na našem putu.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

VERONIKU MIKULČIĆ

IVAN MAŠIĆ

Tvoji najmiliji

Sin Robert i snaha Renate

JOSIP TROJKO

na voljenu 7. 11. 2020. – 7. 11. 2021.

Hvala Ti za dobrotu, ljubav i sreću kojom si nas uvijek nesebično darivala.

Neka Te čuvaju anđeli kako si Ti čuvala i pazila nas.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

na

ŠTEFICU MIŠAK

2. 11. 2020. – 2. 11. 2021.

Nije Te izbrisalo vrijeme, niti Te sakrila tama, zvijezda si koja nas prati i vječno ćeš živjeti u nama.

5. 11. 2020. – 5. 11. 2021.

Tvoji najmiliji

Uvijek si s nama u srcu i mislima.

Brat Stjepan s obitelji

SJEĆANJE na naše voljene

SJEĆANJE na dragog supruga, oca, svekra i djeda

IVANA MAŠIĆA TUŽNO SJEĆANJE na dragu majku, punicu i baku

MARU PINTARIĆ

KOLARIĆ

5. 11. 2020. – 5. 11. 2021.

S nama si u svakoj našoj radosti i tuzi, u svakoj molitvi u suzi.

Supruga, sinovi i snaha

JOSIPA

*****

† 30. 1. 2012.

1. 11. 2013. – 1. 11. 2021.

S ljubavlju, poštovanjem i tugom čuvamo uspomene na Tebe.

Neka Te čuvaju anđeli, kao što si Ti čuvao nas.

Kći Nada, zet Dario te unučad Kristijan i Tea

Tvoji unuci

i

MARIJU † 3. 11. 2015.

Uvijek ste u našim srcima i mislima.

Vaši najmiliji

28 Zahvale i sjećanja

Regionalni tjednik || 2. studenoga 2021., br. 914

SJEĆANJE

ZAHVALA

SJEĆANJE

na

povodom smrti gospođe

BOŽIDARA LUKAČIĆA – AJEKA

JADRANKE LEVAK

31. 10. 1958. – 31. 10. 2021.

† 1939. – 2021.

Najiskrenije zahvaljujemo svima koji su na bilo koji način sudjelovali u pomoći kad je ona bila najpotrebnija.

Posljednju želju poželio Ti si, da se ispuniti neće tad znao nisi…

Umjesto na torti sreće, ma Tvom grobu danas palimo svijeće.

Tvoja Marica, Leon, Lea i Danijela

ŠTEFANIJA VUK † 2020. – 2021.

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

† 2018. – 2021.

Zauvijek ste u našim srcima i mislima.

Obitelj Cvetko

GORDANE DAMJANIĆ

2. 11. 2020. – 2. 11. 2021.

SJEĆANJE

U oku tuga, na grobu tišina, a u duši velika praznina.

Ni godina koja je prošla, ni dani koji prolaze, sjećanje na Tebe, Tvoju ljubav i dobrotu nikad izbrisat neće.

Zauvijek u mom srcu i mislima.

Nedostaješ!

VALENT PRETKOVIĆ † 2014. – 2021.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoje: supruga i kćeri s obiteljima

Tvoja Mirica

ZAHVALA na voljenog supruga i oca

ZAHVALA povodom smrti naše drage preminule 27. 10. 2021. u 67. godini života.

DARKA MARTANA

TUŽNO SJEĆANJE

Nevenka

DRAGUTIN CVETKO

povodom smrti našeg dragog supruga, sina, oca, brata i šogora

Od srca zahvaljujemo svim dragim ljudima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima i ispratili pokojnicu na nebeske livade.

Tugujuća obitelj

SJEĆANJE

STJEPAN DRUŽINIĆ 24. 10. 2006. – 24. 10. 2021.

Djeca s obiteljima

DRAGANA KELEMENA preminulog 24. 10. 2021. u 44. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima i susjedima na podršci u teškim trenucima. Zahvaljujemo svima koji su nam uputili izraze sućuti, firmi „Colas“ d.d. te velečasnom Krunoslavu Milovcu na molitvi i dirljivim riječima ispraćaja dragog nam pokojnika.

Supruga Marijana, kći Karla, mama Dragica, brat Darko i šogorica Valentina

SJEĆANJE na voljenog sina

dr. sc. PREDRAGA TEPEŠA dipl. ing.

7. 11. 2012. – 7. 11. 2021.

Činio si svijet ljepšim, hvala Ti na tome.

Voli Te mama Bosiljka

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

BRANIMIRA CEGLECA Teško je stazom, do Tvog groba doći, još je teže bez Tebe kući poći.

Spavaj mirno nisi sam, u našim si mislima i srcima svaki dan.

Tvoji: supruga Katarina, sin Neno, snaha Nina

suprugu, tati, sinu, bratu i šogoru Sada si na boljem mjestu gdje više nema patnje i boli.

Mirno spavaj s anđelima, a mi ćemo Te zauvijek nositi u našim srcima i mislima.

Supruga Marijana, kći Karla mama Dragica, brat Darko i šogorica Valentina

povodom smrti našeg dragog supruga i djeda

na

JAKOBA CANJUGU † 2020. – 2021.

Po dobroti Te pamtimo, s ljubavlju u srcu Te nosimo.

Supruga Milka i sin Ratko s obitelji

SJEĆANJE

VLADO VALENTAK ZAHVALA

SJEĆANJE

1. 11. 2016. – 1. 11. 2021.

Živiš u mom srcu i mislima.

Supruga Ružica

BRANKA FODERA

SJEĆANJE na dragog brata, šogora i ujaka

STJEPANA KOROTAJA 2. 11. 2013. – 2. 11. 2021.

Uvijek u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji

koji je preminuo 24. 10. 2021. u 66. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Zahvaljujemo vlč. Petru Golubu na lijepim riječima ispraćaja i molitve. Veliko hvala timu Hitne medicinske pomoći koji su dali sve od sebe.

Ožalošćeni: supruga Ružica, Mario, Marina, zet Alen, unuci Niko, Noa, Roko, Ema i Ena

TUŽNO SJEĆANJE na

ALOJZIJU IVANČIĆ 3. 11. 2018. – 3. 11. 2021.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

MARIJA PTIČEK 4. 11. 2020. – 4. 11. 2021.

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog i nezaboravljenog supruga, oca, djeda i pradjeda

Stalno si u mislima i zauvijek u našim srcima.

Tvoji: sin Zlatko s obitelji i sestra Terezija

IVANA BANFIĆA 3. 11. 2020. – 3. 11. 2021.

Godina dana je prošla – prohujala, ali bol i tuga za Tobom nije prestala.

Pratimo Te mislima i molitvom, da uživaš vječnu radost na nebu.

Počivaj u miru Božjem.

Tvoji: supruga Danica s obiteljima Toš i Ivko

SJEĆANJE

JOSIP MISLOVIĆ † 2012. – 2021.

Svaki dan u našim mislima.

Supruga Ana i djeca s obitelji

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog tate, djeda i pradjeda

ANTUNA BENJAKA

preminulog 22. listopada 2021. u 90. godini života.

Veliko hvala rodbini, prijateljima, svećenicima i svim dragim ljudima koji su bili uz nas, izrazili sućut, okitili odar cvijećem i svijećama te dostojanstveno u molitvi ispratili našeg Antuna na vječni počinak.

Hvala svima koji su bili dio njegovog dugog i blagoslovljenog života. *****

Dragi tata, hvala Ti na svakom danu i trenutku koji smo proveli s Tobom. Tvoja dobrota, ljubav, poštenje i način na koji si živio, ispunili su nas ponosom, vjerom i spoznajom kako je biti čovjek najveća vrijednost u životu.

Tvoji Emica, Robert i Krešo s obiteljima

ZAHVALA u povodu iznenadne smrti dragog i voljenog supruga i oca

PAVLA GRUBJEŠIĆA

koji je preminuo 23. listopada 2021. u 87. godini života.

Dirnuti pažnjom i suosjećanjem u našim najbolnijim trenutcima, najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, kumovima i susjedima iz Koprivničke ulice 9 koji su bili uz nas i uputili nam izraze sućuti i tople riječi utjehe, okitili odar cvijećem i svijećama te zajedno s nama dostojanstveno ispratili milog nam Pajicu na vječni počinak. Posebno hvala kolektivu V. OŠ Varaždin te roditeljima i učenicima 7. b r. na dirljivom učešću u ovim nama bolnim danima.

Toplo zahvaljujemo djelatnicima Hitnog internističkog odjela OB Varaždin na pokazanoj ljudskosti u najtežem trenutku gubitka voljene osobe. Veliko hvala velečasnom Leonardu Šardiju na lijepim i toplim riječima prilikom ispraćaja i molitve.

Ožalošćena obitelj *****

POSLJEDNJI POZDRAV Dragi tata, ljubav spaja nebo i zemlju i zato smo uvijek skupa.

Tvoje Vera i Nataša

SJEĆANJE

PAVICA ŠANJEK 6. 11. 1998. – 6. 11. 2021.

S puno ljubavi i topline čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

Zahvale i sjećanja

2. studenoga 2021., br. 914 || Regionalni tjednik

SJEĆANJE

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom smrti drage majke, bake, prabake i punice

VALENTINO PETRIC

TEREZIJE ŠELEK

NJEGOVEC

4. 11. 2014. – 4. 11. 2021.

koja nas je napustila 24. listopada 2021. godine u 83. godini života.

STJEPAN

KATA

2. 7. 1984. – 2. 7. 2021.

4. 11. 2015. – 4. 11. 2021.

Zauvijek u našim srcima, mislima i molitvama.

Vaši najmiliji

SJEĆANJE na

MARIJU KRIŽANEC 25. 3. 1931. – 2. 11. 2019.

S ljubavlju i tugom u srcu čuvamo uspomene na Tebe.

Tvoja obitelj

Ožalošćeni: kćeri Bojana i Ksenija, zet Ivan, unuci Ivana i Tomislav s Nives, praunuci Jakov i David

ZAHVALA

30. 10. 2020. – 30. 10. 2021.

Vrijeme prolazi, a uspomene ostaju.

DRAGUTINA VUČKOVIĆA

SJEĆANJE na

BISERKU LEDINSKI 4. 11. 2020. – 4. 11. 2021.

Život nestane u trenu, ali sjećanje na Tebe ostaje zauvijek.

SVAKE SRIJEDE 10 % POPUSTA

POSLJEDNJE ZBOGOM

povodom smrti našeg dragog oca, djeda i tasta

Tvoja obitelj

Tvoja obitelj i bake Katarina i Štefica

*****

SJEĆANJE

KATARINA KEREKEŠ

Prošlo je sedam dugih godina, a Ti si zauvijek u našim srcima i mislima.

Zahvaljujemo rodbini, prijateljima, radnim kolegama i svim dragim ljudima koji su nam bili podrška u teškim trenucima, uputili nam riječi utjehe i sućuti i ispratili našu dragu pokojnicu na vječni počinak.

Posebno hvala liječniku Lovri Mlakaru i sestri Nevenki na nesebičnoj brizi i pomoći tijekom bolesti.

Velika hvala velečasnom Zoranu Gložiniću na molitvi i dirljivim riječima ispraćaja.

Teško je živjeti s bolom u duši vidjeti Te svuda, a nigdje Te ne naći.

S ljubavlju koju smrt ne prekida živjet ćeš vječno u našim srcima.

Počivala u miru Božjem.

na zahvale, posljednje pozdrave i sjećanja.

Isključivo na uplate u prijamnom uredu na Gradskoj tržnici Varaždin.

PRIJAMNI URED ZA MALE OGLASE, ZAHVALE I SJEĆANJA

koji je preminuo dana 25. 10. 2021. godine u 75 godini života, nakon duge i teške bolesti.

Zahvaljujemo rodbini i prijateljima na riječima utjehe te svima koji su okitili odar cvijećem i svijećama i ispratili ga na posljednje počivalište.

Posebno zahvaljujemo svim djelatnicima Doma za starije i nemoćne osobe Varaždin u Zavojnoj ulici na dugogodišnjoj brizi i razumijevanju.

Počivao u miru Božjem.

Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12, Varaždin (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) 042/290-774 malioglasi@regionalni.com

Kći Renata, unuka Klara i zet Nenad

Radno vrijeme za stranke:

Tvoji najmiliji: suprug i sinovi

Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h Srijeda, četvrtak: 7.30 - 15 h Petak: 7.30 - 14.30 h

POSLJEDNJI POZDRAV

na

našoj učiteljici

MARIJI ŠTEFIĆ

Trg bana Josipa

Jelačića

Ognjena Price

SJEĆANJE

Gradska tržnica Varaždin

ća jevi ukul aK

Bakačeva ulica

SLAVICA

DRAGUTIN

2. 11. 2020. – 2. 11. 2021.

15. 10. 2000. – 15. 10. 2021.

Hvala vam za dobrotu i trenutke sreće.

Vaši: Ljubica, Franjo i Nikola

TUŽNO SJEĆANJE na dragog brata

ANTUNA HRG – NINU 7. 11. 2016. – 7. 11. 2021.

Puno nam nedostaješ.

Premalo je riječi, a previše tuge da Ti kažemo koliko Te volimo i koliko nam nedostaješ.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

DARKO GALIĆ, dipl. ing.

4. 11. 2019. – 4. 11. 2021.

Čuvamo uspomenu na Tebe u našim srcima i mislima.

Tvoja obitelj

Ruža, Zdenka, Vlasta i Branka s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE

JELICA ČOVRAN 4. 11. 2017. – 4. 11. 2021.

POSLJEDNJI POZDRAV bratu

MELKIORU ŠANTEKU

Znala si koliko Te volimo, ali nikad nećeš saznati koliko nam nedostaješ.

Srce Tvoje kad je stalo, naše je zaplakalo.

Dobrota Tvoja puno nam je dala, mirno spavaj, vječna Ti hvala.

Tvoji najmiliji

Brat Zdravko s obitelji

n Iva

ića

MIRKO FODER 5. 11. 2016. – 5. 11. 2021.

kcin Sa ića ljev

adov Prer Petra

TUŽNO SJEĆANJE

ulica

ZAVRTNIK

noe sta Še

SJEĆANJE

g sko

u uk aK

Gaja

Suprug i djeca s obiteljima

Ljudevita

Vrijeme prolazi, a tuga za Tobom ne odlazi.

Uska

1. 11. 2020. – 1. 11. 2021.

Ivan

Draga naša učiteljice, hvala Vam za ljubav, trud i brigu koje ste uložili u nas u prvim godinama našeg školovanja.

S ljubavlju i poštovanjem, Vaša posljednja generacija u OŠ „Vladimir Nazor“ Sveti Ilija 1986. – 1990. g.: Valentina, Stjepan, Kristina, Nenad, Tomica, Miroslav, Anica, Dalibor, Jasenka, Kristijan, Natalija, Zoran, Mario, Renata, Andreja, Danijel, Danijela, Martin, Martina, Nedeljko, Antonija, Anita, Miljenko, Marijana i Robert Pozdravite nam našeg Silvestra!

Počivali u miru!

Augu

ŠTEFANIJU KOBAL

29

Gradska vijećnica

Korzo

Prva gimnazija Varaždin

Pavlinska ulica FOI Varaždinska katedrala

MALE OGLASE, ZAHVALE I SJEĆANJA uplatite i

og insk Sakc

INTERNET BANKARSTVOM, NA POŠTI ILI BANCI 1. Proslijedite tekst na mail malioglasi@ regionalni.com radi obračuna cijene.

2. Na vaš mail šalje se obračunata cijena i žiro-račun na koji uplaćujete uslugu.

3. Nakon uplate potrebno je potvrdu o uplati poslati na mail.

30 S raznih strana

Regionalni tjednik || 2. studenoga 2021., br. 914

SVI SVETI

S RAZNIH STRANA

Dan Svih svetih (Sesvete, Sisveti, Sisvete ili Svisveti) tradicionalno se obilježava diljem Hrvatske. Po teologiji Rimokatoličke Crkve tog bi se dana trebali sjećati kanoniziranih svetaca, a 2. studenoga, na Dušni dan, svojih milih i dragih. No, bez obzira na vjeroispovijest, 1. studenoga odlazimo na groblja i prisjećamo se naših najmilijih koji više nisu s nama. Čak i ateisti i agnostici budu na groblju te zapale svijeću u spomen na svoje pokojnike. Vjerujem da nema čovjeka koji se na grobu ne zapita o smislu i prolaznosti života, a mnogi se pitaju

gdje je sada moj ili moja... Kada bismo zapitali nekoga od onih koji stoje pred grobom svojih pokojnika, što mislite, gdje je sada ta i ta osoba, vjerujem da bi svi rekli, pa valjda je s Bogom, nikako u paklu. Tako ispada da je želja našega srca da svi, i oni dobri i oni manje dobri, budu s Bogom u nebu. Onda ispada, da su svi pokojnici na našm lokalom groblju, i oni koji su bili dobri, i oni koji su bili zli — s Bogom. Je li tome tako?

Zanjimljivo je da je to i Božja želja, da se svi ljudi spase — i dobri i zli! Biblija kaže da Bog strpljivo čeka da se i dobri i zli ljudi odvrate od svojih grijeha, prihvate Kristovu žrtvu na križu i postanu djeca Božja. Takve ljude Božja riječ naziva

svetima u Kristu. Gotovo u svakoj poslanici apostol Pavao obraća se živim vjernicima i kaže da su sveti u Kristu ako slijede Krista. Takvi ljudi čine Crkvu! Dakle ne oni koji su dobri ili manje dobri, već samo oni koji slijede Krista!

Jesi li i Vi sveti u Kristu?

Zato naručite Novi zavjet na suvremenom hrvatskom jeziku i saznajte kako živjeti svetim životom Bogu na slavu a ljudima na korist. Nazovite nas na 042 311 202. prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Ul. braće Krajanski 14 www.kristova-crkva.hr

POZNATI ROMSKI SASTAV REGIJOM ŽARI I PALI VEĆ VIŠE OD 50 GODINA

Frontmen Črnih strela Josip Oršuš: “Sviramo sve, od A do Ž!”

Frontmen Črnih strela Josip Oršuš iz Paraga glazbom se bavi već više od 30 godina, odnosno od mladosti. U klasičnoj postavi benda pet je članova: osim popularnog Jože, to su i Martin Oršoš, Matija Balog, Stojan Kalanjoš te Dragutin Oršoš.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

U vrijeme kad su mnogobrojni poklonici rocka i hipijevštine uživali na Woodstocku ljeti 1969., u Međimurju je stasala druga glazbena snaga, koja djeluje i danas. To je, naime, godina kad su utemeljene Črne strele, romski sastav s tradicijom dužom od pola stoljeća, u kojem su se izmjenjivali talentirani glazbenici na tradicionalnim instrumentima. Početkom listopada nastupom na varaždinskom Korzu povodom Dana nacionalnih manjina razdragali su sve koji su se ondje zatekli. Pritom su rijetko koga ostavili ravnodušnim – neki od slučajnih prolaznika čak su i zaplesali!

Glazba od djetinjstva

Već se više od 30 godina glazbom bavi sadašnji voditelj Črnih strela iz Paraga, Josip Oršuš. Pitali smo ga Na varaždinskom Korzu nedavno su razgalili publiku povodom Dana nacionalnih manjina koliko točno staža ima u tom poznatom sastavu.

– Nemam pojma! Od mladosti... Znaš kako je to s Romima: čim se rode, odmah muzika! Gitara u ruke! – k’o iz topa ispaljuje simpatični Joža, kako ga često zovu. U obiteljskom domu u uvijek živom Paragu našli smo ga u društvu supruge Drage.

– Ljudi nas zovu na rođendane, svadbe, krstitke, momačke... Sve vrste zabava koje možete zamisliti. Fešta je uvijek i svugdje vrhunska, Strele garantiraju dobru zabavu gdje god da sviraju: s privatne a mi, kamo god došli, dobro fešte u Kotoribi došli! – dodaje u poŽ! Najviše nas pitaju za zitivnom tonu. U no djeluju kao romske pjesme, poput “Djeklasičnoj pokvartet. Osim dviju gitara stavi benda lem, djelem” – objašnjava i nezaobipet je člaOršuš, dodajući da su i regiFešta je uvijek i nova – strirani. To ne mora čuditi lazne harsvugdje vrhunska, uz Jožu, s obzirom na činjenicu da mon i ke , a mi, kamo god tu su i su Črne strele na stvarno obično su Martin jedinst ven način čuvari s njima došli, dobro došli!”, Oršoš, romske kulture i baštine. I pratnja objašnjava frontmen M at idoista, nalazimo ih na poviolina i bas. Sviraja Balog, pisu kulturno-umjetničkih Črnih strela Josip S t o j a n društava, a dosad su izdali ju – sve!

Oršuš Kalanjoš te i dva CD-a s raznolikim – Nema Dragutin Orrepertoarom. toga što ne – Sviramo do ranog jutra sviramo, od A do Josip Oršuš sa suprugom Dragom u obiteljskom domu šoš – no trenut-

ako treba, do četiri sata ujutro ili duže. Kak’ se kaže: „Kol’ko para, tol’ko muzike!“ (Smijeh.) Najvažnije je da su ljudi zadovoljni. Znaju naručiti svirku i mjesec do dva ranije; bukirani smo

Ovaj sastav, koji djeluje kao Kulturnoumjetničko društvo “Črne strele”, njeguje tradiciju duže od pola stoljeća: dosad su izdali i dva CD-a! za neke termine do kraja ove godine. Prije korone jako smo puno svirali vani, posebno u Sloveniji – objašnjava Josip, koji dodaje i da nema straha od širenja zaraze jer su svi cijepljeni i imaju potrebne papire.

Smatra se uspješnim, kaže, jer od glazbe može živjeti.

Neobuzdana strast

– U Varaždinu na Danu nacionalnih manjina svi su ljudi čekali nas, stalno su pitali: “Kad će Črne strele?”

Kad smo počeli, bio je to raspašoj! Svirali smo pola sata, a ovo nam je bio treći nastup na tom događanju.

Veliku podršku dobili smo još i u doba bivšega varaždinskog župana Štromara.

Svaka mu čast, st varno nam je pomogao. Ljudima poručujemo: “Zovite nas!”

Napravit ćemo dobru feštu, svirati do ranojutarnjih sati... Samo, treba nas nazvati na vrijeme, da se ne dogodi da već imamo gažu!

– poručuje Joža.

Već su potencijalno bukirani i za Novu godinu, trebali bi svirati u austrijskom Grazu. Joža za kraj dodaje da njihove pjesme potražite na YouTubeu pa i sami vidite o kakvoj se sviračkoj strasti radi! Možda vas to potakne da ih poželite čuti uživo...

S raznih strana

2. studenoga 2021., br. 914 || Regionalni tjednik

31

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – PROMJENJIVO I NE PREHLADNO Više kiše bi trebalo biti u noći na utorak i u utorak ujutro kad će i malo zahladiti sa sjevernim vjetrom. Već tijekom prijepodneva prestanak kiše, a zatim i djelomično razvedravanje. U srijedu bi veći dio dana moglo proći suho, a ujutro je opet moguća magla.

Mjestimice može pasti malo kiše, osobito prema kraju dana. Bit ćemo u južini pa ostaje blago vrijeme. I četvrtak se čini dosta topao uz južinu.

Prevladavat će oblačno, a povremeno je moguća i kiša. Temperatura zasad

još uvijek ostaje ugodna, ujutro malo ispod 10, a danju oko 15 Celzijevih stupnjeva. Čini se da hladnije vrijeme možemo očekivati u petak. Zapuhat će sjeverni vjetar koji donosi hladniji zrak, a vrijeme će i dalje biti pravo jesensko. Nije ni subota puno bolja prema trenutnim pokazateljima, ali nadajmo se da će se malo popraviti.

U nedjelju i ponedjeljak bi jutra opet trebala biti hladnija, moguća je magla.

Dani izgledaju većinom suhi uz mogućost za sunčana razdoblja. Na kraju

napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu.

Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel.

0800-1234, prognoza izrađena 1.11.)

TJEDNI HOROSKOP

ROĐENI: Djevojčice: Stela Brtan, Izidora Mrazović, Maša Patekar, Zoe Žiher, Veronika Andročec Dječaci: Mauro Vrbančić, Leon Drčec, Tino Ceglec, Kevin Babok, Jurica Majhen, Simon Jakopec, Arian Govedić, Adrian Peremin, Antun Čonda, Alex Malogorski, Dominik Peharda, Oliver Pozder, Erik Majcen, Matej Horžić, Roko Škerbić, Lovro Habunek, Patrik Cesar, Borna Čanić, Ivan Benčić, Adam Peharda

UMRLI: Jadranka Levak (82), Tajana Rukljač (45), Franjo Blaži (88), Katarina Višnjić (84), Terezija Šelek (82), Pavao Grubješić (86), Štefanija Kuzmić-Marenčić (72), Barica Hunjet (81), Renata Hrubec (75), Cecilija Frntić (91), Dragutin Vučković (74), Stjepan Sekol (72), Branka Halapir (82), Štefica Lončarić (85), Ana Sviben (85), Gordana Damjanić (66)

AUTOR: MILAN

OTOPINA, RASTVOR

ONO ŠTO JE PO VRIJEDNOSTI JEDNAKO DRUGOM

PJEVAČ NIŽETIĆ

LATICA (PJES.)

PATVORINA, IZAZVATI IMITACIJA PLAMEN, VATRU

OTAPALO ZA BOJE I LIJEKOVE

KOLOS, ORIJAŠ

DONIJETI JARE NA SVIJET

IZRAZ GLASNOG ODOBRAVANJA JEDAN OD DVANAEST APOSTOLA, KRŠĆANSKI SVETAC GIMNASTIČAR SRBIĆ SMJESA AZBESTA I CEMENTA ONAJ KOJI LAKIRA

“OPĆINSKO VIJEĆE”

ŽITELJI TATARIJE “DOŽIVLJAJ” SPAVAČA

SUŠTINA, SrŽ NIZ SPOJENIH KARIKA

TRICIJ UMJETNI ZEMLJIN PRATILAC VELIKO SPREMIŠTE ZA ŽITARICE STARI SREBRNJAK

TELUR FILM. LIK SACHE BARONA COHENA

TUTORICA, STARATELJICA GrČ. BOG RAT GRAD U HRVATSKOM ZAGORJU

GLUMICA BERISHA

OKRETAJ OKO OSI

TVOREVINA

“TONA”

POKRETNE STEPENICE, ESKALATOR ZRAKOPLOV BORIS BUZANČIĆ

ONAJ KOJI VARI, VARITELJ

OLEG VIDOV

ZVIJER IZ PORODICE MAČAKA

MJESTO U SLOVENIJI

MORSKA RIBA TISUĆITI DIO JENA

BODLJA NA BILJCI

GUTLJAJ, SRKUT

OTOK U JADRANU NAMETNICI NA PTICAMA, GRIZLICE

Izgledne su nove suradnje, novi poslovi, novi projekti. Ipak, nemojte biti jako razočarani kad sve skupa malo uspori.

Malo odgode ne znači da do realizacije ipak neće doći. Znam da vas sve to jako nervira i svi vam idu na živce, ali ipak pripazite na postupke. Ljubav – partner vam je nesiguran, pa nemojte situaciju pogoršati svojim ponašanjem.

Slobodnima predstoji puno strastvenih događanja, pa uživajte u onome što vam se pruža. Zdravlje – odlično!

Poslovne promjene su na vidiku.

Doduše, idu polagano, no ipak se događaju. Ponovno će na red doći pitanje suradnje s inozemstvom.

Pred vama je i prilika za pokretanje vlastitog posla, ako to želite. Dobro o svemu razmislite pa odlučite. Ljubav – partner vam je jako nezadovoljan, s razlogom ili ne, to vi sigurno znate.

Slobodni će upoznati osobu koja će ostaviti vrlo jak dojam na njih.

Zdravlje – sklonost virozama.

STRIJELAC

ŠKORPION

(22. 11. – 21. 12.)

(23. 10. – 21. 11.)

Ovo nije najbolji poslovni tjedan za vas. Nešto se u vašem životu mijenja, a niste bili na to pripravni, pa pazite da ne ostanete bez nečega za što ste se teško izborili. U svakom slučaju, zbog ovakvog razvoja događaja moglo bi doći i do odgode poslova. Ljubav – u partnerskim odnosima nema nekih promjena, a ni naznaka da će se stvari popraviti. Slobodni su u puno boljem položaju, pa ljubavne prilike niču same od sebe. Zdravlje – nije loše.

Na poslu stalno imate osjećaj da vam se stvari događaju iza leđa. Ono oko čega ste se istinski trudili ne rješava se.

Trenutno imate podršku važnih osoba koje su vam bitne u poslu, pa to svakako iskoristite. Ljubav – ništa novog u vašem partnerskom odnosu. Nije ovo najbolje vrijeme za vas, a niti za vašeg partnera.

Iz nekog razloga niste zadovoljni i stalno izazivate partnera. Slobodni su bolje sreće i bez puno truda privlače suprotni spol. Zdravlje – razmjerno dobro.

VODENJAK

JARAC

RIBE

(20. 1. – 18. 2.)

(22. 12. – 19. 1.)

Na poslu ste okruženi ljudima kojima ne možete vjerovati. Dobivat ćete svakakva obećanja, od kojih, naravno, neće biti ništa. Za vas je najbolje da zaboravite na nerealna očekivanja.

Ljubav – u vezi ne funkcionirate baš najbolje i žalosno je što ne vjerujete jedno drugomu. Bilo bi dobro da malo o tome porazgovarate. Slobodne privlači osoba koja im je nekad puno značila. Zdravlje – pazite se, moguće su ozljede.

PRIPADNIK NEGROIDNE RASE

IMPRESSUM KATARINA OD MILJA

UPRAVA Sandra Vlahek V.D. GLAVNOG UREDNIKA Josip Novak, jnovak@regionalni.com

Nazovi napaljene Maratela mreže d.o.o., 072700700, +18

(23. 8. – 22. 9.)

(19. 2. – 20. 3.)

Na poslu neke odluke odgodite za povoljnije vrijeme. Nije dobro da sada išta potpisujete. Malo stvari stavite na čekanje jer ništa se bitno neće promijeniti. Nije ovo loše vrijeme za vas, a ni za posao koji obavljate. lstina, neki vas suradnici jako nerviraju, ali ni s vama nije lako. Ljubav – ako ne želite nepotrebne probleme i rasprave, prestanite stalno izazivati. Slobodni su jako privlačni suprotnom spolu, pa avanture nisu isključene! Zdravlje – vrlo dobro.

Na poslu vas očekuje puno dobrih stvari. Energija vam je na zavidnome nivou, pa lako rješavate sve zadatke.

Bilo bi ipak dobro da izbjegavate bilo kakve rasprave sa suradnicima. Morate znati da oni koji su vam važni čvrsto stoje uz vas. U ljubavi zbrojite dobro i loše i pokušajte popraviti ono što se može. Slobodni su i dalje u potrazi za srodnom dušom. Zdravlje – nije loše, ali nije ni najbolje.

LECCE

“RADIJUS” KOTVA, SIDRO

DJEVICA

LAV

Na poslu i dalje vlada nervoza, pa su mogući i veći propusti. Moguće su i odgode dogovora ili gubitak važnih poslovnih partnera. Pokušajte se koncentrirati na posao i budite oprezni u svemu što radite. Ljubav – ni vi ni parter niste sigurni jedno u drugo, pa vam odnos i nije baš najbolji, a moguće su i ljubomorne scene. Slobodni trenutno uživaju u novoj ljubavi i ne opterećuju se time koliko će to trajati. Zdravlje – živite zdravije.

KALIJ

UTRINA, LIVADA

Pred vama je tjedan u kojem se poslovna situacija smiruje i malo ćete predahnuti. Sve u svemu, pred vama je jedno mirno poslovno razdoblje.

Ljubav – i na ljubavnom planu situacija se napokon smiruje. Izgleda da ste donijeli neke odluke koje će biti jako važne za vašu partnersku vezu.

Slobodni će upoznati nekoga novog i to će im vratiti osmijeh na lice. Zdravlje – pazite se u prometu, a i mogućnost ozljeda je povećana.

(23. 7. – 22. 8.)

VAGA

GLAZBENIK KABILJA

.

RAK

(23. 9. – 22. 10.)

JEDAN OD SEDAM RIMSKIH BREŽULJAKA

OČVRSLI STUP LAVE

Ovaj tjedan bit će vam ispunjen očekivanjima da se konačno nešto dobro dogodi i u vašem životu. Na kraju tjedna shvatit ćete da se sve ipak nekako posložilo samo od sebe, a moguće su i iznenadne poslovne prilike. Ljubav – za volju mira pokušajte popraviti komunikaciju s partnerom. Samci će naići na osobu koja će im se otprve svidjeti. Sretno!

Zdravlje – fizički ste dobro.

(21. 6. – 22. 7.)

U poslu vas smeta nejasna situacija, pa to, naravno, u vama stvara nervozu, no pokušajte se opustiti jer imate zaista sjajnu podršku. Budite pametni i oprezni, ali i otvoreni za nove prilike i poslovne izazove. Moguća je i neka nova suradnja. Ljubav – vaša veza nije ni dobra ni loša. Zapravo, sve je uhodano i vrlo predvidljivo. Samci upadaju u brze veze, a još brže ih završavaju. Zdravlje – potreban vam je odmor.

IZVRŠITELJ, PROVODITELJ

(21. 5. – 20. 6.)

(20. 4. – 20. 5.)

Na poslu ovaj tjedan morate biti dobar diplomat jer je velika mogućnost sukoba sa suradnicima, ali i s nadređenima. Neće to potrajati dugo, ali hoće dovoljno da unese nervozu u vašu svakodnevicu. Ljubav – pripazite se na ljubavnom planu, pripremaju vam se korjenite promjene poslije kojih ništa neće biti isto. Za slobodne pripadnike znaka to će biti dobro, ali oni u vezama mogli bi imati ozbiljnih problema.

Zdravlje – moguće su viroze.

RIJETKOST

BLIZANCI

BIK

OVAN (21. 3. – 19. 4.)

Varaždinke i Međimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/555-450 Tel:3,49kn/min, Mob:4,78kn/min

NOVINARI Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Amalija Šašek, asasek@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Ivan-Goran Herman, igherman@regionalni.com Sandra Županić, szupanic@regionalni.com Martina Lončar-Petrinjak, mlpetrinjak@regionalni.com FOTOREPORTER Ivan Agnezović, foto@regionalni.com SURADNICI Denis Peričić Dalibor Flajpan

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Zagrebačka 38, 42000 Varaždin

MARKETING: Tel. 042/290-778 Tel. 042/290-781

GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Željka Biškup, zbiskup@regionalni.com PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Vedran Bunić vbunic@regionalni.com Tel. 042/290-781 PREDAJA MALIH OGLASA I OSMRTNICA: Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica Varaždin, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) Ljiljana Simić, ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Radno vrijeme za stranke: pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri, čet: 7,30 - 15 h, pet: 7,30 - 14,30 h

MALI OGLASI, ZAHVALE I SJEĆANJA: Tel. 042/290-774

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

Ostala prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: IVANEC Poljodom Gospodarska 2 Voćarna Bagrem Trg hrvatskih ivanovaca 9a LUDBREG Cvjećarnica Ruža Petra Krešimira 19, Radno vrijeme: od 7 do 16 h NOVI MAROF Benjak Remetinec 290 LEPOGLAVA Cvjećarnica Bagrem Hrvatskih pavlina 3a Tiskara Slobodna Dalmacija Male oglase osim u prijamnom uredu na Gradskoj tržnici u Varaždinu možete uplatiti i internet bankarstvom, na pošti ili banci. Postupak je slijedeći: proslijedite tekst na mail malioglasi@ regionalni.com radi obračuna cijene. Na vaš mail šalje se obračunata cijena i žiro-račun na koji uplaćujete uslugu. Nakon uplate potrebno je potvrdu o uplati poslati na mail. Za sve informacije obratite se na telefon 042/290-774.

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa.

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 2. studenoga 2021., br. 914

GRADSKA TRŽNICA VARAŽDIN PONOVNO ODRŽAVA IZBOR ZA NAJKUMICU Gradska tržnica Varaždin i ove godine održava izbor za Najkumicu, tradicionalno natjecanje koje se održava već četrnaestu godinu zaredom.

Na placu je puno “kumica”, ali svatko ima onu jednu “baš svoju”, koja ima najbolji sir i vrhnje, domaće netretirano povrće i voće, širok osmijeh za svakoga, a možda i doda pokoju mrkvicu ili jabuku više u vrećicu.

“Kumice” su legendarni simbol placa, a ovim se izborom želi podsjetiti na njihov naporan rad koji je za većinu stil života. Bez “kumica” ne bi bilo ni placa.

Iz Gradske tržnice zato pozivaju sve posjetitelje placa da sudjeluju u izboru i na taj način podrže “svoju kumicu”.

Najbolje tri će osvojiti vrijedne nagrade, ali biti Najkumica na određeni je način simbolično priznanje vrijednosti i po-

štovanja, pa ova titula svakako služi na ponos onoj koja će ju nositi. Osim toga, nagrada očekuje i najsretnijeg glasača.

Glasovati se može putem kupona u Varaždinskim vijestima i Regionalnom tjedniku, ili direktno na placu gdje se kuponi mogu zatražiti od djelatnika Gradske tržnice. Glasovanje je otvoreno do kraja studenog, a proglašenje Najkumice najavljeno je za 4. prosinca.

DEVETI FESTIVAL TIKVI

Održana tradicionalna manifestacija u čast kraljice jeseni Posebno je razveselio odličan odaziv varaždinskih osnovnih škola na sudjelovanje u natjecanju za izbor najbolje uređene tikve PIŠE: SANDRA ŽUPANIĆ szupanic@regionalni.com

U subotu, 30. listopada, na varaždinskom placu održan je Festival tikvi, tradicionalna manifestacija čiji je cilj predstaviti sve što se od tikve može izraditi te naglasiti značaj ove namirnice u kulinarstvu varaždinskoga kraja.

Svu raskoš tikve kao nutritivno vrijedne namirnice predstavile su žene iz udruga “Hajdina”, “Naši cajti”, “Trnovečko srce”, Kelemen i Sv. Đurđ te OPG-a Andreja Petrović. Osim kvalitetnoga i dobro poznatoga bučinog ulja, posjetitelji su imali priliku kupiti domaće štrukle, gibanice, zlevanke, pite, mješavine za kruh i druge delicije. Gradska tržnica organizirala je i radionicu izrade dekoracija, gdje se moglo vidjeti kako od tikve i drugog povrća uz malo mašte i spretnosti začas mogu nastati atraktivni ukrasi.

Kako je naglasio direktor Gradske tržnice Predrag Ciglar, ove godine posebno je razveselio odličan odaziv varaždinskih osnovnih škola

SVE ĆE OVISITI O EPIDEMIJI

“Advent u Varaždinu” od 26. studenoga

Ako će epidemiološka situacija to dopuštati, „Advent u Varaždinu 2021.“ trebao bi se održati od 26. studenoga 2021. do 6. siječnja 2022. godine, i to uz prigodnu prodaju i ugostiteljstvo na Trgu kralja Tomislava, Trgu slobode, Trgu Miljenka Stančića i Franjevačkom trgu. Naime, ovo su podaci iz poziva zainteresiranim poslovnim subjektima za zakup kućica za prigodnu prodaju i ugostiteljstvo koji je objavila Turistička zajednica Grada Varaždina. Također, Grad Varaždin objavio je Javni poziv za sufinanciranje troškova izlagačima s područja Grada Varaždina na manifestaciji „Advent u Varaždinu 2021.“ Iz prijašnjih natječaja za ovu manifestaciju poznato je da bi na Kapucinskom trgu trebali biti postavljeni

ledeni park i klizalište ukupne površine 800 metara četvornih za 350 ljudi. Trebao bi biti postavljen i ledeni tobogan.

Turistička zajednica Grada Varaždina sufinancirat će postavu klizališta i ledenog tobogana na prostoru Kapucinskog trga s 300.000 kuna bruto.

na sudjelovanje u natjecanju za izbor najbolje uređene tikve: “Svi su se stvarno super potrudili, uredili su krasne tikve. No kako uvijek proglasimo najbolje, tako je ove godine na prvome mjestu V. osnovna škola, na drugome mjestu je Centar “Tomislav Špoljar”, a II. osnovna škola je zauzela treće mjesto. Zahvaljujem svima na odazivu,

kao i Uslužnoj uljari Presečki te OPG-u Mariji Cafuk na donaciji tikvi.”

Cilj ove manifestacije bio je prije svega pokazati najmlađima da tikva nije samo za Halloween nego da je i nutritivno vrijedna namirnica kojom se varaždinski kraj može ponositi.

U Gradskoj tržnici podsjećaju da se idućeg tjedna

KARIKATURA

nastavlja još jedna tradicija, a to je izbor Najkumice.

Kuponi za glasanje dostupni su u tjednim lokalnim novinama te kod djelatnika Gradske tržnice, a ubacuju se u posebno označeni sandučić na varaždinskom placu. Osim izbora Najkumice, za 13. studenoga najavljuju i manifestaciju “Bez zelja nema veselja”.

crta: Željko Pilipović