RT 954 by Regionalni Tjednik

ODAHNULI POSLODAVCI

U TIJEKU JAVNA NABAVA

Tko će za 149 milijuna kuna maknuti bale?

Studenti nadomjestili radnike

Str. 4.

Str. 10.

Tjednik

Regionalni VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

Plus Pl us

Besplatan primjerak | Broj 954 | 9. kolovoza 2022. | ISSN 1846-8969 | www.regionalni.com

AUTOBUS PREPUN HODOČASNIKA SLETIO S AUTOCESTE

U prometnoj nesreći kakva se ne pamti kod Breznice poginulo 12 poljskih državljana Str. 3.

KULMINIRALI PRIJEPORI OKO OTVARANJA NOVOGA KAMENOLOMA

INOVATIVNE TEHNOLOGIJE

Bez kamenoloma na području Siljevca nema brze ceste od Varaždina do Krapine!

Varaždinska tvrtka “armirala” pristupne ceste Pelješkomu mostu

Str. 2. i 3.

Str. 8.

Aktualno

Regionalni tjednik || 9. kolovoza 2022., br. 954

KULMINIRALI PRIJEPORI OKO OTVARANJA NOVOGA KAMENOLOMA NA

Bez kamenoloma na području Siljevca ceste od Varaždina do Ivanca, Lepogla

Investitori tvrde da će Studija utjecaja kamenoloma na okoliš zbog Nature 2000 na predmetnom prostoru biti provedena prema posebn vezanih radnji trajati do dvije godine. Isti postupak u normalnim okolnostima traje do godine dana. Studijom utjecaja na okoliš treba odred uključene mnoge stručne službe, od biologa, zoologa i drugih.

na otvaranju novih. A upravo je tema budućega kamenoloma, točnije onoga koji bi se trebao naći na području Općine BuDa sjever Hrvatske očekuju dinščina u predjelu zvanom brojni veliki projekti, među Siljevac, ovih dana itekako kojima je možda najvažniji onaj aktualna u javnosti. Stoga se koji predviđa izgradnju brze o problematici, osim “zelenih” ceste na trasi Varaždin – Iva- – koje brine sudbina budućega nec – Lepoglava i dalje prema Regionalnog parka Hrvatsko Krapinsko-zagorskoj županiji, zagorje – oglasio i predstavnik odavno nije novost. Naime, o investitora Stjepan Jug, direktor tom projektu u javnosti se go- zagrebačke tvrtke Geomin. vori već desetak godina, a pre- – Nakon što smo dobili koncesima najavama, radovi bi uskoro ju za istražne radove na područtrebali postati stvarnost. ju Siljevca, sve dosad poduzete radnje isključivo su vezane uz Od jalovine nema fajde zakonsku proceduru, koju proNažalost, za realizaciju spo- vode Ministarstvo graditeljstva i državne imovine, menutog projekta, Ministarst vo osim značajnih poljoprivrede novčanih te Minis r e d s t av a , Bude li sve potrebstarst vo gospone su i po planu, na samo 600 iznimno darstva. metara od grada Ivanca velike Post ukoličine p a k , niknut će kompleks za građekoji je u eksploataciju tehničkocijelosti v i n skog t ra nmaterijagrađevnoga sparenla, koji bi kamena trebao osit a n, t r aje već nekoliko gurati još uvigodina. Sva rjejek nepostojeći kamenolom, oko čije šenja i dozvole za izgradnje vladaju veliki prijeprovođenje istražnih radnji pori. Podsjećamo, Varaždinska javno su dostupne na mrežnim i susjedna Krapinsko-zagorska stranicama resornih ministaržupanija (KZŽ) imaju nekoliko stava, što samo potvrđuje da se kamenoloma čiji kapaciteti se u cijeloj priči ništa ne radi mimo već dugo iskorištavaju te slijedi zakona, pa ni struke ili pronjihovo zatvaranje sa sana- pisane procedure – ističe Jug. cijom. Zbog toga već uvelike Lokacija istražnog polja Siljevec traju istraživanja i aktivnosti je na području Općine BuPIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

Sve što se rudari i eksploatira, jednom se iscrpi, kako količina, tako i kvaliteta.” STJEPAN JUG, direktor Geomina

Nakon zbora građana u Ivanečkoj Željeznici vladajući u Gradu Ivancu najavljuju da će nakon 15. kolovoza pokrenuti službenu peticiju protiv otvaranja kamenoloma Siljevec na području Općine Budinščina u Krapinsko-zagorskoj županiji

dinščina u Krapinsko- zagorskoj županiji i cijeli postupak izdavanja suglasnosti te koncesije za istražne radove Geomin je pokrenuo 2018. godine. Štoviše, vrlo je važan dokument koji je donijela Vlada Republike Hrvatske, a potom potvrdio Hrvatski sabor, kojim je istražni prostor Siljevec u Općini Budinščina određen strategijom na nacionalnoj razini! – Na početku cijele priče krenulo se prema KZŽ-u s pismom

namjere koje je bilo vezano uz predmetnu studiju Hrvatskoga geološkog instituta. Njome je ta lokacija predviđena kao istražni prostor na kojem bi se, ako se dokažu kvaliteta i količina mineralne sirovine, mogla obavljati eksploatacija. Postupak ishođenja potrebne dokumentacije potpuno je javan, ali i dugotrajan, s obzirom na to da su u to uključene brojne službe nadležnih ministarstava. Kako bi se počelo

s istražnim radnjama, bilo je nužno ishoditi 11 rješenja i četiri dozvole nadležnih službi uključenih ministarstava – objasnio je direktor Geomina.

Promjene u prostoru svesti na minimum

Osvrnuo se i na mukotrpan proces uoči dobivanja mogućnosti izvođenja istražnih radova. – Ministarstvo gospodarstva provelo je natječaj za odabir najpovoljnijeg izvođača, te

je slijedom toga s Ministarstvom poljoprivrede zaključen ugovor o služnosti državnog zemljišta na godinu dana. Treba znati i to da su nam privatni šumoposjednici na čijim se česticama obavljala aktivnost istražnog bušenja za to dali suglasnost – napominje Jug i dodaje da je trenutno u izradi Studija utjecaja na okoliš. Ako ona bude usvojena, sljedeći korak je ishođenje lokacijske dozvole zahvata u prostoru. Potom slijede izrada glavnoga rudarskog projekta, ishođenje odobrenja za eksploatacijsko polje te natječaj za koncesiju za eksploataciju mineralne sirovine. – Sva će ta dokumentacija, kao i dosad, biti javno dostupna na mrežnim stranicama nadležnih ministarstava – najavljuje direktor Geomina. Spomenimo i to da je investitor dobio koncesiju za istražne radove, koji su obavljeni bušenjem tla u razdoblju od studenoga 2021. do travnja ove godine. Istražnim bušenjem na jezgri utvrđene su količine mineralne sirovine, stijena ili kamena na površini od oko 27 hektara. Prema Jugovim riječima, na preostaloj površini istražnog prostora (od oko 44 hektara) nisu potvrđene količine i kvaliteta materijala koje bi bile ekonomski isplative za eksploataciju. Preciznije, to znači da je istražni prostor ograničen i smanjen s prvotna 44 na 27 hektara. Nakon rješenja Ministarstva gospodarstva o potvrđenoj

RAZMIŠLJANJE DUBRAVKA ŠINCEKA – KOMU TREBA KAMENOLOM U SRCU EKOLOŠKE MREŽE NATURA 2000?

“Nestane li Ivančice – nestaje i Zagorja…”

Dubravko Šincek, poznati varaždinski planinar, GSS-ovac, vrsni štovatelj prirode i njezine flore i faune (autor knjige “Biljni svijet Ivanščice i Ravne gore”) te jedan od najboljih poznavatelja brdskog dijela sjeverozapadne Hrvatske, podsjeća da je još 1905. veliki hrvatski prirodoslovac Dragutin Hirc u svojoj knjizi “Prirodni zemljopis Hrvatske” između ostaloga zapisao: “Ponosna Ivančica (Ivanščica) je temeljkamen, na kojemu počiva cijela arhitektonika orografičkog sustava Zagorja. Od nje ishode sve sporedne grane ovog sustava, a cijelo lice Zagorja od nje dobiva značajan svoj oblik. Svaka od ostalih skupina mogla bi se sa lica zemlje izbrisati, a da Zagorje ipak ne bi izgubilo svoga značaja; nestane li ipak Ivančice, to je ujedno i Zagorja – kao orografičke cjeline – nestalo.” Krajobraz znači određeno područje, viđeno ljudskim okom, čija je narav rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika.

Neumoljive konvencije

– Kao što je Ivanščica najvažniji element za sliku krajobraza cijeloga Hrvatskog zagorja, tako su Veliki i Mali Siljevec važni za potpunu sliku središnjeg dijela Ivanščice. Iako ne dominiraju visinom, oba vrha zbog svoga stožastog izgleda imaju

iznimnu krajobraznu ljepotu. M. Siljevec je s 516 metara za 11 metara viši od V. Siljevca (505 m). Hrvatski sabor potvrdio je Europsku konvenciju o krajobrazima, European Landscape Convention (NN br. 144/02), koja je usvojena je u Strasbourgu 19. srpnja 2000. godine. Konvencija za ciljeve ima promicanje zaštite krajobraza, upravljanje i planiranje te organiziranje europske suradnje o pitanjima krajobraza. Cilj kvalitete krajobraza znači, za određeni krajobraz, stav nadležnih javnih vlasti kojim izražavaju težnje javnosti u pogledu značajki krajobraza iz njihova neposrednog okruženja – objašnjava Šincek. Zaštita krajobraza znači djelovanje u cilju zaštite i održavanja značajnih ili karakterističnih obilježja takvoga krajobraza, što se opravdava njegovom vrijednošću kao baštine, a koja je proizašla iz prirodne konfiguracije i/ili ljudske aktivnosti. – Geološka baština je sve ono što je sačuvano u strukturi i teksturi stijena i tla, kao što su geološke, geomorfološke, hidrogeološke pojave i objekti te paleontološki nalazi, te čini sastavni dio krajobraza. Geološka baština je površinski i pripovršinski dostupan i saglediv dio litosfere pomoću kojeg rekonstruiramo povijest nastanka našeg planeta i razvoja života na njemu. Zbog činjenice da je geološka baština

stanište mnogih biljnih i životinjskih vrsta, njezino očuvanje je i očuvanje biotske, a naročito krajobrazne raznolikosti. Prirodna raznolikost obuhvaća bioraznolikost, georaznolikost i krajobraznu raznolikost. Bez georaznolikosti ne bi bilo bioraznolikosti u obliku u kojem je danas poznajemo. Dio georaznolikosti je uvjetovan bioraznolikošću. Zaštita bioraznolikosti je neefikasna bez adekvatne zaštite georaznolikosti – upozorava naš sugovornik. Ivanščica je jedna od najvažnijih hrvatskih planina, najviša je hrvatska planina sjeverno od rijeke Save, ona je kao otok za mnoge biljne vrste koje inače ne rastu u širem okruženju. Recentnim istraživanjima na njoj je pronađeno nekoliko biljnih vrsta koje inače rastu samo na Dinaridima. Od više od 1000 vrsta biljaka koje na noj rastu, 83 su strogo zaštićene, a 69 biljaka je s Crvenog popisa vaskularne flore. Na njoj je dosad zabilježeno 38 vrsta kaćunovki, vrsta iz porodice orhideja (Orchidaceae), i devet endemičnih vrsta. Ivanščica je uvrštena u IPA – Important Plant Area, Botanički važna područja Hrvatske. To su prirodni ili poluprirodni lokaliteti koji pokazuju izvanredno botaničko bogatstvo i izniman sastav rijetkih, ugroženih i endemičnih vrsta i vegetacije visokoga botaničkog značaja. Vlažne livade uz potok

Željeznica pod Velikim Siljevcem jedno su od u Hrvatskoj rijetkih staništa biljke ljekovite krvare i leptira velikoga livadnog plavca i zagasitoga livadnog plavca. Ljekovita krvara (Sanguisorba officinalis) je biljka koja cvate ljeti na nizinskim košanicama. Nizinske košanice s velikom ili ljekovitom krvarom ugrožen su stanišni tip na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Zajedno s krvarom ugroženi su i leptiri veliki livadni plavac (Maculinea teleius) i zagasiti livadni plavac (M. nausithous), koji spadaju u kritično ugrožene vrste danjih leptira u cijeloj Europi, pa su zato i u nas strogo zaštićene Zakonom o zaštiti prirode. Ovaj rod leptira zanimljiv je i zbog mirmekofilije, simbioze s mravima roda Myrmica. Odrasle jedinke leptira lete od druge polovice lipnja do kolovoza. Nakon parenja ženke leptira polažu jaja na cvatove ljekovite krvare. Mlade, tek izležene gusjenice hrane se sjemenkama biljke. Nakon četvrtog presvlačenja gusjenica napušta biljku hraniteljicu i pada na tlo. Na tlu mravi prihvaćaju gusjenicu jer im nudi slatki sok iz medne žlijezde i odnose je u podzemne mravinjake, zaštićujući je tako od predatora. U mravinjacima bez vidljiva humka gusjenice se aktivno hrane mravljim ličinkama, u njima prezime, a u lipnju se zakukulje u komorici blizu površine i potkraj mjeseca izlijeću kao odrasli leptiri. Prašina

iz kamenoloma nepovoljno bi utjecala kako na samu krvaru, tako i na ugrožene leptire plavce – ističe Šincek. Zbog svega toga gotovo je cijela Ivanščica uvrštena u ekološku mrežu Natura 2000, koja je sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije. – Njezin cilj je očuvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova. Postavlja se pitanje: Čemu išta zaštititi ako se dozvoli otvaranje kamenoloma u srcu ekološke mreže Natura 2000? Još 2013. godine napravljena je Stručna podloga za zaštitu Regionalnog parka Hrvatsko zagorje, u koji bi spadala Ivanščica zajedno sa Strahinjščicom, Ravnom gorom i Maceljskim gorjem. Do danas nije bilo proglašenja Regionalnog parka – zaključio je Dubravko Šincek.

Aktualno

9. kolovoza 2022., br. 954 || Regionalni tjednik

A SJEVERU HRVATSKE

nema ni brze ave i Krapine!

nim uvjetima. To znači da će izrada Studije i svih diti zaštitu vrsta i staništa na toj lokaciji i u to su

NIŠTA BEZ SUGLASNOSTI MJEŠTANA

Fijasko projekta upropastio bi stotinjak radnih mjesta Projekt provođenja istražnih radova u svrhu dobivanja koncesija za eksploataciju istražnog prostora Siljevec trebao bi, izravno ili neizravno, zaposliti stotinjak ljudi uglavnom iz tog okruženja. Što se tiče kamionskog prometa, jednog dana, ako dođe do otvaranja kamenoloma, smjerovi izvoza odredit će se Studijom utjecaja na okoliš i za tu svrhu izrađen je idejni projekt prometnice koja ide trasom Siljevec – Zasjek, ispod vrha Pokojca te na županijsku cestu kod Belskog dola. Jug uvjerava da se promet zasigurno neće odvijati preko vrha Pokojca jer je to tehnički neizvedivo s obzirom na to da prometnica ne može imati nagibe veće od 10 %. U postupku Glavne studije predviđena je javna rasprava i uključit će mještane Suhe Željeznice kako bi se eventualno izgradnjom dijela nove prometnice i značajnom rekonstrukcijom postojeće dobila njihova suglasnost. – Ako to neće biti moguće, orijentirat ćemo se na idejnim projektom predviđen pravac izvoza – rekao je Jug. I dodao: – Moram svakako naglasiti da sam rođen u blizini ovoga kraja, u Kameničkom Podgorju u Lepoglavi. Ondje boravim gotovo svakog vikenda. I meni, ali zasigurno i svima koji imamo korijene odavde ili živimo ovdje i volimo ovaj kraj, strane su bilo kakve radnje koje bi imale za posljedicu narušavanje prirodnog sklada prirodnih ljudskih resursa. Primjer područja Istarske županije može nam poslužiti kao dobar uzor pametnog i održivog razvoja u kojem se ostvaruje simbioza elitnog turizma s više od 30 aktivnih kamenoloma na tom području. Ono je, štoviše, površinom jednako površini Hrvatskog zagorja. Da ondje nije bilo toliko kamenoloma i izvora mineralne sirovine, ne bi bilo moguće izgraditi prometnu i komunalnu infrastrukturu te velik broj elitnih hotela na obali i u unutrašnjosti Istre. Kao što sam obrazložio, uz pametno i održivo gospodarenje mogu se pomiriti sve strane, uz očuvanje okoliša i prirode, a sve za dobrobit zajednice – rezolutan je Stjepan Jug.

kvaliteti i količini mineralnih sirovina, potvrđen je elaborat o rezervama tehničko-građevnoga kamena u istražnom prostoru Siljevec. Potom se prišlo izradi idejnog projekta eksploatacije, na osnovi kojeg se u ovom trenutku provodi Studija utjecaja na okoliš. – Studija će zbog Nature 2000 na predmetnom prostoru biti provedena prema posebnim uvjetima. To znači da će izrada Studije i svih vezanih radnji trajati do dvije godine. Isti postupak u normalnim okolnostima traje do godine dana. Studijom utjecaja na okoliš treba odrediti zaštitu vrsta i staništa na toj lokaciji i u to su uključene mnoge stručne službe, od biologa, zoologa i drugih – veli naš sugovornik, od kojeg doznajemo i to da svi projekti ovakve naravi, gdje se zadire u prostor, izazivaju promjene tog prostora u smislu konfiguracije, vizure i drugog. Sva zadiranja u prostor čine promjene, ali Studijom utjecaja na okoliš i odgovornim gospodarenjem te se promjene mogu svesti na minimum.

Izravna šteta

– Po završetku eksploatacije prostor se mora sanirati, kako sigurnosno, tako i hortikulturno. Svi želimo imati dobar i kvalitetan standard, što podrazumijeva dobre prometnice, dobru infrastrukturu te lijepe

i čvrste domove. Sve to nije moguće ako nemamo lokaciju na kojoj možemo posegnuti za materijalom koji će nam omogućiti da se te ceste i ostala infrastruktura naprave. Sve što se rudari i eksploatira, jednom se iscrpi, kako količina, tako i kvaliteta, a isti je slučaj sa svim kamenolomima na području

Odluku i dozvole o otvaranju novoga kamenoloma donose resorna ministarstva sjeverozapadne Hrvatske. S obzirom na to da se u godinama koje su pred nama pripremaju veliki infrastrukturni projekti, od brze ceste Varaždin – Ivanec - Lepoglava – Macelj pa do željezničke pruge od mađarske granice, Čakovca, Varaždina, Ivanca, Lepoglave, Golubovca, Bedekovčine, Zaboka do Zagreba, za njih će biti potrebne velike količine nasipnoga stijenskog materijala. Ako to ne osiguramo, spomenuti projekti neće se moći provesti, a upitno je tada i povlačenje europskih sredstava za te projekte, čije neprovođenje bi bilo izravno na štetu toga kraja, odnosno ljudi koji tu žive – zaključio je Stjepan Jug.

AUTOBUS JE SLETIO S AUTOCESTE NEDALEKO OD BREZNICE

U nesreći kakva se ne pamti poginulo 12 poljskih hodočasnika Teško stradali putnici prevezeni su u bolnice u Varaždinu i Zagrebu, a zasad se istražuje kako je došlo do tragedije. Nagađa se da je vozač možda zaspao.

PIŠE: SANDRA ŽUPANIĆ szupanic@regionalni.com

Nezapamćena prometna nesreća u kojoj je poginulo 12 osoba dogodila se u subotu, 6. kolovoza, na autocesti A4 između mjesta Jarek Bisaški i Podvorec. Poljski autobus s 43 putnika krenuo je prema Međugorju, ali nije došao na svoj cilj jer je nedaleko od Breznice sletio s autoceste, u 5.35. U stravičnoj nesreći na licu mjesta poginulo je 11 Poljaka, a jedna je osoba ubrzo preminula u bolnici. Među poginulima je i jedan od vozača. Svi ostali bili su ozlijeđeni, a neki su imali po život ozbiljne ozljede. Odmah su aktivirane hitne službe s područja Varaždinske, Međimurske i Zagrebačke županije te su stradali prevezeni u bolnice. Ministar unutarnjih poslova i načelnik Stožera civilne zaštite RH Davor Božinović u subotu ujutro došao je u Varaždin, gdje je iznio prve informacije o tragediji i objasnio da je na lokaciju nesreće izašlo 16 timova Hitne službe te policija, vatrogasci i djelatnici Hrvatskih autocesta. Pomagali su vatrogasci iz JVP-a Varaždin te još pet obližnjih DVD-ova: Varaždinskih Toplica, Brezničkog Huma, Šćepanja, Radešića i Novog Marofa. Njih je, nažalost, zapala dužnost izvlačenja preminulih iz autobusa. Na terenu je bilo 15 djelatnika PU varaždinske i 17 djelatnika HAC-a. – Izražavam iskrenu sućut narodu Poljske, koji je zadesila ova tragedija. Od 16 timova na terenu, 14 ih je bilo iz Varaždinske županije, a dva iz Zagrebačke i Međimurske

iz Varaždina. Rekao je da su se četiri lakše ozlijeđene žene u subotu vratile u Poljsku, a od sedam preostalih pacijenata dvoje se i dalje nalazilo u kritičnom stanju. Ukupno četvero ih je bilo u Jedinici intenzivnog liječenja.

Obdukcija

Poljska delegacija u OB Varaždin

županije. Oni su dobili dojavu u 5.35, a prvi tim je bio na licu mjesta u 5.48, i to je bila ekipa Hitne pomoći iz Novog Marofa. Akcija je završila u 7:55. Za zagrebačke bolnice prevezeno je 18 pacijenata. U autobusu su bile 43 osobe, a 12 je poginulih. Još uvijek se diže autobus i moramo ostaviti mogućnost da se netko nalazi ispod njega, ali nadamo se da nije – rekla je u subotu ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu prim. mr. Maja Grba-Bujević.

OB Varaždin

Istog dana u Varaždinu i Čakovcu bio je ministar zdrav-

stva Vili Beroš, koji je u bolnicama obišao stradale Poljake. Potvrdio je da su dvije lakše ozlijeđene osobe u Županijskoj bolnici Čakovec, a 11 pacijenata smješteno je u Opću bolnicu Varaždin. – Zdravstveni sustav je od jutra na nogama te zahvaljujem ravnateljima koji su promptno prekinuli godišnje odmore i vraćaju se uključiti u operativne programe. Hvala svim žurnim službama. Radimo sve što je moguće da zbrinemo ozlijeđene putnike – objasnio je Beroš. Ravnatelj Opće bolnice Varaždin Damir Poljak u nedjelju je iznio podatke o pacijentima

Zamjenica županijske državne odvjetnice u Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu je u prethodnom postupku, zajedno s policijskim službenicima Policijske uprave varaždinske, provela očevid poljskog autobusa. Izgleda da još puno toga treba razjasniti o tome kako je do tragedije došlo. – Prema dosad prikupljenim podacima, do prometne nesreće je došlo tako da je vozač autobusa registriranog u Poljskoj izgubio kontrolu nad upravljačem vozila, koje je skrenulo u desnu stranu, probilo zaštitnu ogradu i sletjelo izvan autoceste. U nesreći je smrtno stradalo 12 osoba iz autobusa, među kojima je i vozač autobusa, svi državljani Poljske. U cilju utvrđivanja načina i uzroka prometne nesreće Državno odvjetništvo je naložilo obdukciju smrtno stradalih osoba, vještačenje alkoholiziranosti vozača autobusa i provođenje drugih potrebnih izvida i dokaznih radnji – objavio je danas ŽDO Varaždin. I župan Varaždinske županije izrazio je sućut Poljskoj i obiteljima poginulih te rekao da se radi o najtežoj nesreći koja se dosad dogodila u Varaždinskoj županiji. Dodao je da Društvo Crvenoga križa Varaždinske županije pruža psihološku pomoć unesrećenima, ali i pripadnicima žurnih službi, koji su bili suočeni sa šokantnim prizorom.

Aktualno

Regionalni tjednik || 9. kolovoza 2022., br. 954

GRAD VARAŽDIN OTVORIO JE POSTUPAK JAVNE NABAVE

Tko će za gotovo 149 milijuna kuna konačno maknuti bale iz Brezja? Završena je izgradnja prometnica i odvodnje u Gospodarskoj zoni Brezje, već postoji dobar interes novih investitora, ali bale su problem koji traži što brže rješenje PIŠE: SANDRA ŽUPANIĆ szupanic@regionalni.com

Grad Varaždin 1. kolovoza objavio je na Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske dokumentaciju o nabavi u otvorenom postupku javne nabave velike vrijednosti za predmet nabave pod nazivom “Sanacija zatvorenog odlagališta neopasnog otpada na lokaciji gospodarska zona Brezje, Grad Varaždin”. Procijenjena vrijednost javne nabave za sanaciju bala u Brezju iznosi 148.850.000 kuna bez PDV-a. Sanacija zatvorenog odlagališta neopasnog otpada obuhvaćat će preuzimanje baliranog otpada i daljnju oporabu, uklanjanje građevina koje se neće koristiti u daljnjoj namjeni prostora te sanaciju podloge (temeljnog tla) ako za to postoje opravdani razlozi. Pravo sudjelovanja u nadmetanju u otvorenom postupku javne nabave imaju svi gospodarski subjekti, a mogu sudjelovati u postupku nadmetanja podnošenjem cjelokupne ponude za predmet nadmetanja, u skladu sa zahtjevima i uvjetima iz dokumentacije o nabavi u ot vorenom postupku javne nabave. Rok za dostavu ponuda je 30. kolovoza ove godine, a nakon sklapanja ugovora predviđeni rok za provedbu sanacije iznosi 18 mjeseci.

Prometnica

Dok se čeka tko će se javiti na natječaj za sanaciju bala, u Varaždinu je 3. kolovoza održana završna konferencija projekta “Izgradnja prometnica i odvodnje u Gospodarskoj zoni Brezje”. Gradu Varaždinu je temeljem Javnog poziva “Razvoj infrastrukture poduzetničkih zona” Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske dodijelilo 6.879.808,71

Završna konferencija projekta “Izgradnja prometnica i odvodnje u Gospodarskoj zoni Brezje”

mjeseci trebala bi trajati sanacija bala

kunu bespovratnih sredstava za provedbu ove prometnice. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a ukupna vrijednost projekta iznosi 19.085.325 kuna. Ovo je cesta koja ide kroz bale, a uz njezin dio već su neke tvrtke izgradile svoje kapacitete. Izgrađena je južna prometnica dužine 366 metara i širine 7 metara, a s obiju strana je pješačko-biciklistička staza. Završena je i sjeverna prometnica, dužine 1047 metara, koja također ima pješačko-biciklističku stazu. Sjeverna prometnica 2, dužine 136 metara, također je završena. Posađeno je i 150 stabala lipe. Gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj nije krio zadovoljstvo što je završena cesta koja će

omogućiti širenje Gospodarske zone Brezje. Napomenuo je da za ovu zonu vlada dobar interes. – Ovo je najmodernija prometnica u Varaždinu. Ova prometnica bit će žila kucavica gospodarskog života Varaždina u godinama pred nama. EU je sufinancirao ovu prometnicu s gotovo 7 milijuna kuna, a Grad Varaždin je iz svojih sredstava izdvojio da se naprave elektronička komunikacija i infrastruktura, koridori za HEP te javna rasvjeta. Naš Varkom je odradio vodovod, odvodnju i kanalizaciju. U Zoni imamo već nekoliko hala, a radove su počeli još neki investitori. Gospodarska zona Brezje ima veliku budućnost, a o tome najbolje govore nova pisma namjere osam ili devet budućih investitora. Ali velika zapreka i najveća sramota Varaždina su bale. Svaki investitor koji dolazi pita kad ćemo ih maknuti. Maknut ćemo bale uskoro i ova zona će disati punim plućima – objasnio je Bosilj. Sani Ljubunčić, načelnik Sektora za potpore i poduzetničku infrastrukturu u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, rekao je da mu je drago što je projekt u Varaždinu realiziran te naglasio važnost poduzetničkih zona u Hrvatskoj. – Ministarstvo je aktivni partner u smislu regulative, ali i potpora te transfera zemljišta da se takav skupi sustav realizira. Cilj je otvaranje novih tvrtki i radnih mjesta. U Hrvatskoj imamo 300 verificiranih poduzetničkih zona više od 2000 poslovnih subjekata i 60.0000 otvorenih novih radnih mjesta. S obzirom na situaciju na tržištu rada, nova radna mjesta sada su već i problem, ali poduzeli smo korake u dopuštanju uvoza radne snage. Sve što je najavio gradonačelnik Bosilj samo znači da će se stvari odvijati vrlo brzo. Čestitam još jednom – zaključio je Ljubunčić.

“Politička rješenja nisu polučila rezultate kad se govori o balama” Članica Projektnog tima za rješavanje baliranog otpada prof. dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić iznijela je stručni pogled na aktualnu problematiku vezanu uz balirani otpad, a dio njezina objašnjenja prenosimo u nastavku. S problemom bala i njihova konačnog rješavanja se dugi niz godina politiziralo i na njemu su se lomila politička koplja. Očito je da takva politička rješenja nisu polučila rezultate jer se bale i dalje nalaze na ulazu u Varaždin. Stoga bi konačno bilo poželjno i nadasve nužno pitanju bala pristupiti bez političkih konotacija i intervencija, odnosno posao prepustiti struci. Točnije, rezultati tih političkih pokušaja su i dalje vrlo vidljivi na lokaciji Brezje. Političari koji su se tako silno gurali u “rješavanje” bala obvezno se pozivaju na građane, zaboravljajući

pritom da, kao, uostalom, ni prosječan naš građanin, nemaju dovoljna znanja i kompetencija da bi meritorno raspravljali o tehnološkom i zakonodavnom aspektu rješavanja bala. Dosadašnje miješanje politike u struku (u njihovu, političkom saniranju bala) samo je odgađalo jedini ispravni put – angažiranje struke. Sadašnje političko prizivanje javnosti samo je novi pokušaj skupljanja jeftinih političkih bodova. Saniranje bala, kao okolišnog problema, jednako je stručna tema kao što je i, recimo, izvedba kanalizacijskog sustava ili sanacija nekog klizišta, pri čemu se nitko ne usudi skupljati političke bodove, ali se stječe dojam da su svi stručnjaci za otpad (kao da se radi o nogometu, u koji se svi redom razumiju). Gospodarenje otpadom je struka i to treba poštovati.

U našoj je zemlji Zakonom jasno propisan postupak javne nabave, odnosno svi koraci u procesu odabira ponuđača/izvođača. Točno se zna na koji se način odabire izvođač i odluka se mora donositi isključivo na način sukladan Zakonu. Svaki drugi postupak bio bi nezakonit i doveo bi do novih osporavanja i rušenja procesa, odnosno daljnjeg odugovlačenja rješavanja problema baliranog otpada. Zbog svega navedenog je bitno da se postupak provodi temeljem Zakona, ali i da bude vođen po pravilima struke, što u svim dosadašnjim pokušajima rješavanja problema baliranog otpada, nažalost, nije bio slučaj. Pažljivim čitanjem natječajne dokumentacije jasno se može iščitati da se upravo ovakvim pristupom, za razliku od prijašnjih, stvaraju sve

pretpostavke za otvaranje javnog postupka, odnosno natječaja za zbrinjavanje bala. U propisanim uvjetima jasno stoji da se svatko tko ima potrebne dozvole, mogućnosti i kapacitete može prijaviti na natječaj. U trenutku kada izvođač preuzima i potpisuje prateći list, postaje posjednik otpada te je dužan postupati s otpadom u skladu sa Zakonom i za to ne odgovara naručitelju, nego zakonodavcu. Postrojenja koja obrađuju otpad imaju svoje kapacitete. Možda će imati takvu tehnologiju da neće morati ništa odlagati, možda će ukinuti status otpada i proizvesti proizvod, možda će ostatak odložiti na odlagalište s kojim imaju ugovor. To nije problem Grada Varaždina. Ove aktivnosti garantira dozvola za gospodarenje otpadom, koju izvođač mora imati.

9. kolovoza 2022., br. 954 || Regionalni tjednik

Čestitamo vam blagdan Velike Gospe

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE NA VIŠE LOKACIJA - VARAŽDIN ČKBR 3705/4 - 677 M2 - VARAŽDIN ČKBR 3691/1 – 1157 M2 - KUĆAN MAROF ČKBR 887 - 1197 M2 - GORNJI KUĆAN ČKBR 3 – 1450 M2

NAZVATI BROJ MOBITELA: 099/3777-823 091/3520-081

Oglasi

Rotirka a sudnik

Regionalni tjednik || 9. kolovoza 2022., br. 954

POLICIJA NA JUŽNOJ TRIBINI PRONAŠLA BAKLJE

ROTIRKA SUDNICA

U Varaždinu je u petak, 5. kolovoza, odigrana nogometna utakmica između Varaždina i zagrebačkog Dinama, kojoj je prisustvovalo oko 8000 gledatelja, od kojih oko 700 gostujućih navijača. Tijekom pregleda tribina prije utakmice policijski službenici pronašli su na južnoj tribini jedan zamotani set u kojem se nalazilo 21 pirotehničko sredstvo (baklje). Prije, za vrijeme i nakon utakmice u službene su prostorije dovedene dvije osobe koje su bile u alkoholiziranom stanju na utakmici, dok drugih

postupanja policije nije bilo. Utakmica je prošla u vrlo dobrom navijačkom raspoloženju, navode iz PU varaždinske. – Cjelokupno osiguranje utakmice proteklo je u najboljem redu, s jedne strane zbog sportskog ponašanja onih koji su pratili utakmicu na stadionu, ali i zbog odlične suradnje i koordinacije u radu svih onih koji su bili zaduženi za sigurnost ovog sportskog događaja. Zahvaljujemo građanima, kao i navijačima na sportskom ponašanju – ističu iz PU varaždinske.

MLADIĆ (23) SKRIVIO NESREĆU U KOJOJ JE SMRTNO STRADALA PETRA HORVAT

U zatvor na tri i pol godine Nakon što je 23-godišnjak presudom Županijskog suda u Varaždinu osuđen na dvije godine i osam mjeseci zatvora, Državno odvjetništvo se žalilo na presudu. Na kraju je Visoki kazneni sud povisio kaznu zatvora.

PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Mladić (23) koji je prouzročio tešku nesreću u Kunovec Bregu, a u kojoj je poginula Petra Horvat (25) iz Poljanca, u zatvor će na tri i pol godine zbog izazivanja nesreće. Prvostupanjskom presudom mladić (23) proglašen je krivim da je 13. kolovoza 2021. godine oko ponoći u mjestu Kunovec Breg upravljao osobnim automobilom

pod utjecajem alkohola (više od 1,4 promila alkohola u organizmu) i zbog toga nije bio u stanju držati svoje vozilo

Također ne smije upravljati motornim vozilima čak četiri godine na desnoj prometnoj traci, pa je u blagom zavoju prešao na lijevu prometnu traku i udario u osobni automobil

kojim je iz suprotnog smjera upravljala 25-godišnjakinja Petra Horvat. Ona je u sudaru zadobila mnogostruke teške ozljede od kojih je preminula.

Tragedija

Cijeli ludbreški kraj bio je zavijen u crno zbog smrti predivne žene. Petra je bila članica Udruge za oboljele od dijabetesa „Dia-mell“ Ludbreg, a bila je glavna medicinska sestra i udomiteljica četvero djece, lijepa izvana i iznutra.

Županijski sud u Varaž- zatvora. No, Županijsko drdinu pr vo je osudio žavno odvjetniš23-godišnjaka na t vo tražilo je kaznu zatvora strožu kaznu. u trajanju od Na k raju dvije godiU vrijeme kad je je V i s ok i ne i osam skrivio nesreću u kazneni mjeseci te sud usvomu izrekao krvi je imao više jio ž a lbu sigurnoŽupanijsnu mjeru od 1,4 promila skoga d rzabrane alkohola žavnog odupravljanja vjetništ va u motornim Va r a ž d i n u vozilima u traprot iv pr vost ujanju tri godine dupanjske presude. žem od izrečene kazne

MUŠKARAC IZ POLJSKE ZAHVALIO POLICIJI NA PRONALAŽENJU SKUPOCJENOG BICIKLA

“Vrlo sam sretan što je bicikl pronađen”

Varaždinski su policajci pronašli te prošlog tjedna vlasniku iz Poljske vratili bicikl vrijedan 22.000 kuna koji mu je ukraden u Varaždinu, na proputovanju do Jadrana, gdje je odlučio provesti svoj godišnji odmor.

Uspjeh

Naime, policijski službenici Policijske postaje Varaždin dovršili su kriminalističko istraživanje nad mladićem starosti 26 godina iz Svibovca Podravskog. Sumnja se da je u noći s 23. na 24. srpnja na parkiralištu jednog prenoćišta u Ulici Franca

Prešerna u Varaždinu otuđio na vozilu montiran skupocjeni bicikl marke SUP u vlasništ vu 39-godišnjega poljskog državljana. Vrijed-

Bicikl mu je ukrao mladić (26) iz Svibovca Podravskog nost bicikla procjenjuje se na 22.000 kuna. – Brzim i operativnim radom policijski službenici su u nekoliko dana od krađe

pronašli počinitelja i skupocjeni bicikl te obavijestili oštećenog 39-godišnjaka, koji je u tom trenutku boravio na ljetovanju na Jadranu, a u Varaždinu je bio na proputovanju. U četvrtak, 4. kolovoza, pri povratku u Poljsku, oštećenom su 39-godišnjaku policijski službenici u Policijskoj postaji Varaždin vratili skupocjeni bicikl – navode iz PU varaždinske. Tom prigodom Poljak je istaknuo: – Vrlo sam sretan što je bicikl pronađen i zahvaljujem hrvatskoj policiji i varaždinskim policajcima što su pronašli moj bicikl – naveo

Vrijednost bicikla procjenjuje se na 22.000 kuna

je. Nakon preuzimanja bicikla obitelj iz Poljske veselo je nastavila putovanje prema svom gradu, uspješno završivši ljetovanje u Hrvatskoj, koje nije pokvarila ni ova krađa.

Mladić je prema presudi Visokoga kaznenog suda osuđen na kaznu zatvora u trajanju od tri godine i šest mjeseci te mu je produženo trajanje sigurnosne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom na četiri godine duže od kazne zatvora. Visoki kazneni sud ustvrdio je da je izricanje kazne zatvora i sigurnosne mjere u dužem trajanju opravdano zbog težine kaznenog djela i okolnosti njegova počinjenja te jake alkoholiziranosti okrivljenika.

3. KOLOVOZA

Nesreća na romobilu U Varaždinu je 3. kolovoza u prometnoj nesreći ozlijeđena jedna osoba. Naime, djevojka (20) je bez zaštitne kacige za glavu upravljala električnim romobilom u smjeru Ulice Jurja Križanića. Pritom je na obilježenom parkirnom mjestu bilo parkirano osobno vozilo te je 54-godišnja žena neoprezno otvorila vrata automobila i udarila 20-godišnjakinju, koja je pala na kolnik. Medicinska pomoć pružena joj je u OB Varaždin, ističu iz PU varaždinske.

9. kolovoza 2022., br. 954 || Regionalni tjednik

Oglasi

Poslovni svijet

Regionalni tjednik || 9. kolovoza 2022., br. 954

Anđelko Jagečić s Kotonteksovim inženjerom Mladenom Mikecom i direktorima Strabaga

Upornjak vijadukta na lokaciji Dumanja – Jaruga visok je 25 metara

Anđelko Jagečić s premijerom uoči otvorenja Pelješkog mosta

INOVATIVNE TEHNOLOGIJE U GRAĐEVINI OKRUNILE JOŠ JEDNU GOSPODARSKU PRIČU VARAŽDINSKOG PODUZETNIKA ANĐELKA JAGEČIĆA

Gradnja pristupnih cesta Pelješkomu mostu armiranjem tla eliminirala vijadukte i uštedjela milijune Ideja o gradnji armiranog tla primjenom Tenax Rivel sustava te njegova uspješna realizacija nastala je na temelju suradnje dviju tvrtki, Kotonteksa kao nositelja Tenax Rivel tehnologije i tvrtke Strabag, izvođača radova na pristupnim cestama Pelješkomu mostu cesta do Pelješkog mosta. No, tehnologija armiranja tla iznimno uspješno implementira se u vodozaštiti te izgradnji Pelješki most ne samo da je željezničke infrastrukture i spojio Hrvatsku nego je i uspješ- drugdje – govori osnivač i direkno povezao vrhunske stručnjake tor varaždinskoga Kotonteksa. Podsjećamo, inicijalni projekt iz građevinskog sektora, poput varaždinskog poduzetnika i izgradnje skupih pristupnih bivšega vrsnog nogometaša cesta za Pelješki most izradile su Anđelka Jagečića. Oni su na tvrtke Institut IGH, Inženjerski terenu, između ostaloga, gra- projektni zavod d. d. i projektni deći pristupne ceste pokazali i biro P45 d. o. o. Njime je na trasi dokazali da primjena najnovijih s pelješke strane između ostainovativnih tehnologija donosi loga bila predviđena izgradnja uštedu, vrhunsku kvalitetu i vijadukta Doli, pa vijadukta Dubržu gradnju najzahtjevnijih manja Jaruga te tunela Kameniprometnica. ce i Debeli brijeg… Dodajmo da su na dionici Šparagovići – Doli (tzv. stonska obilaznica) projekOd Kineskog zida do tirani vijadukt Prapratno, tunel Sueskog kanala… Primjerice, Jagečićeva tvrtka Polakovica i Most Ston, što već Kotonteks je primjenom mo- samo po sebi dovoljno govori o složenosti gradnje, ali i zahtjederne tehnologije armiranja tla omogućila brzu vima pred kojima su se gradnju cesta, a našli projektanti. upravo zbog te Srećom po njih, Struka je odabrala t eh nolo g ije suradnju su Pelješki most im ponudiizvrstan način otvoren je u li znalci za smanjenja troškova zadanom potporne roku. konstr u kizgradnje nasipa – Riječ je cije od aru geomorfološki o primjeni miranog tehnologije tla, koje su složenim koja je 30-ak otporne i na uvjetima % jeftinija od seizmička optebilo kojeg drugog rećenja! građevinskog rješenja. – Kad je IGH prije Štoviše, ona ima i poveznicu s desetak godina projektirao najmnogoljudnijom zemljom pristupne ceste do budućeg našeg planeta jer joj korijeni Pelješkog mosta, ostvario je to sežu sve do izgradnje Kineskog primjenjujući klasična rješenja zida. Nešto što je u svijetu u premošćivanja draga i dolina velikoj mjeri “in” sada osvaja vijaduktima. Međutim, mi smo hrvatske infrastrukturne pro- ponudili modernija i jeftinija jekte, poput gradnje pristupnih rješenja izvedbe, poput potporPIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

Zid izgrađen na lokaciji Doli

NOSIVOST, OTPORNOST, ESTETIKA…

“Zbogom” armiranobetonskim konstrukcijama Tehnologija izgradnje potpornih konstrukcija i osnovnih mehanizama nosivosti zidova od armiranog tla nesumnjivo imaju niz značajnih prednosti u odnosu na konvencionalne armiranobetonske konstrukcije. Stoga hrvatski stručnjaci ne dvoje o tome da će one doprinijeti povećanju broja takvih nasutih građevina na našim prostorima. Naime, iz dostupne stručne literature može se iščitati da se izgradnjom nasutih građevina od armiranog tla mogu postići znatne

visine potpornih konstrukcija (visine veće od 50 metara). Takve potporne konstrukcije izvrstan su način smanjenja troškova izgradnje nasipa u geomorfološki složenim uvjetima koji zahtijevaju velike količine materijala za nasipe. Još jedna prednost je to što se materijal iz iskopa može koristiti za zatrpavanje, a s obzirom na to da se prednja strana može drugačije oblikovati, takva vrsta potporne konstrukcije je i estetski ugodno rješenje.

Jagečićeva tvrtka omogućila je brzu gradnju, pa je Pelješki most otvoren u zadanom roku

nih konstrukcija od armiranog tla. Odnosno, riječ je o sustavu koji se sastoji od jednoosnih geomreža koje se iz svakog sloja dižu u novi sloj, pritom omotavajući prednje lice zida koje će na kraju zazeleniti raslinje. Opisanim Tenax Rivel sustavom zamijenjeni su spomenuti vijadukt Doli i nasipi upornjaka na vijaduktu Dumanja – Jaruga, gdje je armirano tlo korišteno i za krila upornjaka. Prvi zid Strabag je kao izvođač radova napravio uz potporu Tenaxovih i Kotonteksovih inženjera koji su demonstrirali sustav gradnje, s obzirom na to da Tenax u talijanskim Alpama ima takve zidove visoke i do 60 metara. Treba znati da je tako građen i dio Sueskog kanala – objašnjava Jagečić.

Posla imali i u tunelima

Gradnja armiranog zida na pristupnim cestama Pelješkomu mostu kod Brijeste (izvođač radova Strabag uz stručnu potporu tvrtki Kotonteks i Tenax)

I dodaje: – Uvidjevši sve koristi prvih dvaju odrađenih objekata, odmah je timovima dan nalog za preprojektiranje preostalih. Posebno se to odnosi na krila u čvorištu Brijesta, koje se oslanja na Pelješki most. Sve to je napravljeno u roku, a Kotonteks je prije tih projekata sklopio ugovor sa Strabagom za izvedbu hidroizolacije na tunelima Debeli brijeg i Kamenice. Sve to, dakako, ne bi bilo moguće odraditi pravovremeno da kompletno rukovodstvo talijanskog Tenaxa, a ponajviše komercijalni direktor Paolo Monteni, nisu dali prioritet i zeleno svjetlo svojim projektantima. Stoga su projekte izrađivali neprekidno, radeći čak i vikendima. Bez takvog angažmana proizvođača potpornog sustava ovakav poduhvat ne bi uspio. Sva preprojektiranja rađena su u suradnji s projektantima iz Tenaxa – zaključio je Anđelko Jagečić.

9. kolovoza 2022., br. 954 || Regionalni tjednik

Oglasi

10 Školstvo

Regionalni tjednik || 9. kolovoza 2022., br. 954

NAJMATURANTICA JE AMALIJA RAFAJ ŠKRILJEVEČKI

ŠKOLSTVO

Najmaturantica Varaždinske županije je Amalija Rafaj Škriljevečki, dvostruka državna prvakinja u astronomiji, sada već bivša učenica Prve gimnazije Varaždin. Amaliju je za najbolju učenicu završnih razreda srednjih škola Varaždinske županije u školskoj godini 2021./2022. proglasio župan Anđelko Stričak na prijedlog

Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport. Za najbolju među najboljima izabrana je među 15 sada već bivših učenika srednjih škola Varaždinske županije. Time joj je pripala novčana nagrada u iznosu od 5000 kuna, koja će joj biti uručena na svečanoj sjednici Županijske skupštine povodom

Dana Varaždinske županije u rujnu. Amalija Rafaj Škriljevečki je, između ostaloga, brončana na Međunarodnoj olimpijadi iz astrofizike i astronomije te polaznica triju centara izvrsnosti, a iznimne rezultate ostvarila je i na državnoj maturi, na kojoj je ispite iz matematike A razine i fizike riješila 100 % točno.

BROJ ZAPOSLENIH STUDENATA SA SJEVERA HRVATSKE NAJVEĆI JE DOSAD

Poslodavcima je sve teže doći do zaposlenika, pa se okreću – studentima – Od početka ove godine radilo je 4268 studenata, njih 26 % više nego prošle godine. Ponuda poslova je iznimno bogata i raznovrsna – ističe Sonja Nidogon Višnjić, mag. oec., voditeljica Student servisa iz Studentskog centra Varaždin Prošećete li bilo kojom ulicom u centru svoga grada, nemoguće je ne primijetiti da se na gotovo svakoj trgovini ili ugostiteljskom objektu nalazi nalijepljen papir na kojem piše da traže studente za rad.

Hrvatske te je i najveći broj poslodavaca s tog područja. Sezonsko zapošljavanje na Jadranu je, kao i svake godine, vrlo aktualno, s tim da sada, osim hotelskih kuća, i veliki trgovački lanci (Tommy, Studenac, Spar, Lidl i drugi) nude sezonske poslove – ističe Sonja Nidogon Višnjić, Ponuda poslova Naime, studenti, ali i učeni- mag. oec., voditeljica Student ci završnih razreda četvero- servisa iz Studentskog centra Varaždin, koji broji oko godišnjih srednjih ško10.000 članova u la, danas su vrlo svojoj bazi kot r a ž e n i k ao zaposlenici, risnika, ukBroj studenata koji a m no go ljučujući i rade najveći je dosad, ih se i registriodazove rane iza poslodavci su poziv u dvojene oduvijek preferirali poslopodružnice u davaca, studente za rad u Č a kovo d ljetnoj sezoni, ističe cu, Konosno zaposli priv nici, voditeljica Student tijekom Bjelovaru i servisa ljetnih mjeKriževcima. Pot vrđuje seci kako bi ponam da je poslovećali svoj ionako skromni budžet. davcima sve teže doći – Od početka ove godine do radne snage, stoga brojni radilo je 4268 studenata, poslodavci, kako na našem njih 26 % više nego prošle području, tako i na Jadranu, godine. Ponuda poslova je zapošljavaju na sezonskim iznimno bogata i raznovrsna, poslovima sve veći broj djea studenti rade doslovno u latnika iz zemalja regije – svakom kutku naše zemlje. Bosne i Hercegovine, Srbije, Najveći broj naših korisnika Crne Gore, ali i iz Nepala i ima prebivalište na područ- drugih tržišta jeftinije radne ju sjeverozapadnog dijela snage.

Najbolje plaćeni su stručni poslovi, odnosno poslovi vezani za IKT sektor, gdje su satnice i do 75 kuna. No, i trgovački centri i hoteli na Jadranu nude satnicu i do 45 kuna za rad na blagajnama i punjenju polica ili rad u kuhinji te na animaciji gostiju (uz osiguran smještaj, tople obroke i plaćene putne troškove).

– Poslodavci su oduvijek u studentima prepoznavali kvalitetne povremene i privremene djelatnike i ne bi se moglo reći da je tržište studentske radne snage ugroženo zbog inozemnih djelatnika, zato što posla ima dovoljno za sve. Sezonci se zapošljavaju na duže razdoblje rada (cijelu sezonu), a studenti su idealna radna snaga kada postoji kratkoročna potreba za dodatnim zapošljavanjem – objašnjava naša sugovornica, koja je objasnila i koliko su studenti zapravo plaćeni

Najveći broj studenata na sjeveru Hrvatske radi u tvrtkama Podravka, Globalna hrana i Vindija, a varaždinski Student servis surađuje s više od 2330 poslodavaca

za svoj rad. – Minimalna studentska satnica je definirana Zakonom te je vezana za bruto minimalnu plaću u Hrvatskoj i iznosi 29,30 kuna za ovu kalendarsku godinu, uz povećanje satnice za 50 % za prekovremeni rad, rad nedjeljom, noću i blagdanom. U praksi su satnice iznad minimalne satnice, ali nam je drago da postoji zaštitni mehanizam koji garantira minimalnu satnicu. Valuta plaćanja za obavljeni studentski rad je 15 dana po obavljenom po-

slu, a obračun studentskih ugovora je na mjesečnoj bazi – objasnila je voditeljica Student servisa Sonja Nidogon Višnjić, navevši da svoj rad predano obavljaju tijekom cijele godine, tako i u ljetnim mjesecima, bez ljetnih stanki ili kolektivnoga godišnjeg odmora. Usto, za sve korisnike je dostupan i web-servis koji omogućava studentima kreiranje online i e-studentskih ugovora bez potrebe dolaska u urede, što zasigurno dodatno olakšava papirologiju prilikom zaposlenja.

U VARAŽDINU JE ODRŽANA SREDNJOEUROPSKA INFORMATIČKA OLIMPIJADA

Pobjednici su Dorijan Lendvaj i Alexandru Luchianov Pobjednici Srednjoeuropske informatičke olimpijade održane u Varaždinu su Dorijan Lendvaj iz Hrvatske i Alexandru Luchianov iz Rumunjske, koji su podijelili prvo mjesto s najvišim brojem bodova. Uz njih, zlatne medalje, s manje osvojenih bodova, pripale su Patricku Paviću iz Hrvatske te Michału Stawarzu i Janu Strzeszyńskom iz Poljske. Medalje su im, kao i osvajačima srebra i bronce, uručene krajem srpnja na svečanosti zatvaranja Olimpijade, čiji domaćin je bila Prva gimnazija Varaždin, a organizator Hrvatski savez informatičara. Natjecala su se 52 srednjoš-

kolca iz 12 zemalja: Austrije, Hrvatske, Češke, Njemačke, Mađarske, Italije, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Švicarske (uživo) i Ukrajine (online), a svi sudionici bili su izabrani putem nacionalnih natjecanja u informatici. Osim dva zlata, za Hrvatsku su Marko Dorčić i Fran Babić osvojili brončane medalje. Čestitke organizatorima i mladim informatičarima uputio je župan Varaždinske županije Anđelko Stričak. – Čast nam je i zadovoljstvo što smo imali priliku ugostiti vas, najbolje informatičare iz srednje Europe, te što je naša Prva gimnazija Varaždin

bila domaćin ovog natjecanja. Čestitam svima koji ste se natjecali, a posebne čestitke upućujem osvajačima medalja. Vjerujem da će vam Varaždin i

U Varaždinu su se natjecala 52 srednjoškolca iz 12 zemalja Varaždinska županija ostati u lijepom sjećanju te da ćete nas opet posjetiti – rekao je župan Anđelko Stričak, uz kojeg je na svečanosti bio i pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu,

kulturu i sport dr. sc. Miroslav Huđek. Ravnateljica Prve gimnazije Varaždin Janja Banić izrazila je ponos što su bili domaćini Srednjoeuropske olimpijade, a na svečanosti zatvaranja uručila je prigodne nagrade ekipama najboljima u aktivnostima izvan natjecanja, primjerice za najbolji izgovor imena “Varaždin”. Natjecanje je održano pod pokroviteljstvom i uz potporu predsjednika RH Zorana Milanovića, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Varaždinske županije te Hrvatske zajednice tehničke kulture, a predsjednik Organizacijskog odbora bio je Krešimir Malnar.

Gradovi i općine

9. kolovoza 2022., br. 954 || Regionalni tjednik

ODRŽANA JE SVEČANA SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA

U Općini Ljubešćica završeni su važni projekti za mještane, a još nekoliko ih je u pripremi Zahvalnice Općine Ljubešćica primili su Mirko Mikulčić i Damir Mlinarić, dvojica branitelja koja su se istaknula na svom ratnom, ali i mirnodopskom putu

Posebna počast odana je braniteljima

Općina Ljubešćica svoj Na angažmanu i suradnji dan obilježava 5. kolovoza, zahvaljujem načelniku Horna blagdan Majke Božje vatiću te djelatnicima JedinSnježne, a tim je povodom stvenog upravnog odjela na u četvrtak održana svečana čelu s pročelnicom Suzanom Žugec – rekao je Ivanušec, sjednica Općinskog vijeća. Stjepan Ivanušec, pred- nabrojavši još niz važnih sjednik Vijeća, i načelnik odluka Vijeća. Svečana sjednica bila je Nenad Horvatić tim su povodom u sportskoj dvorani prigoda da se nagrade učeprimili brojne sumještane nici i mentori koji su postigli značajne rezultate na i goste. Ivanušec je istaknuo da je natjecanjima, a to su ove Vijeće između dviju sveča- godine bili Dorian Sakač i nih sjednica održalo ukupno Marija Trakoštanec. Troje devet sjednica te raspravilo učenika OŠ Ljubešćica koji 85 točaka dnevnog reda, su s 5,0 završili peti razred a ciljevi donesenih odluka nagrađeni su prijenosnim bili su povećanje standarda računalima, a ona su otišla u domove Emilije i stvaranje uvjeta za Kož ić , L ov re što brži razvoj zaIvanušeca i jednice. NaglaPonos Antonije sak je stavio Ferčić. na činjeOpćine bit će i O p nicu da je monografija koja se ćinsko rad Vijeća vijeće početkom izrađuje povodom 30. O p ć i ne ove goobljetnice postojanja Ljubedine mošćica doderniziran Općine Ljubešćica djeljuje na način da javna prisu vijećnici znanja Općidobili računane Ljubešćica, la za materijale i što je ove godine praćenje sjednica. – Posebno želim istaknuti bio vrlo svečan dio sjednice, donošenje proračuna za a zahvalnice Općine Lju2022. godinu, prihvaća- bešćica primila su dvojica nje Izvještaja o izvršenju branitelja koja su se istaproračuna za 2021. godinu knula na svom ratnom, ali i te prihvaćanje Godišnjeg mirnodopskom putu. Mirko izvještaja o poslovanju Tr- Mikulčić i Damir Mlinarić govačkog društva Poduzet- dali su izniman doprinos nički centar Ljubešćica, a u obrani suvereniteta Rezatim i pokretanje postupka publike Hrvatske u Domoizmjene Prostornog plana vinskom ratu i unapređenju Općine Ljubešćica. Sa za- kvalitete društvenog života dovoljstvom mogu reći da braniteljske populacije. se nalazimo pred razdobljem u kojem ćemo projektima Nenad Horvatić i infrastrukturnim projekNačelnik Horvatić u svom tima doprinijeti razvoju govoru nije krio ponos što Općine. Razdoblje iza nas je ovogodišnja sjednica već jasno pokazuje rezime na- 15. svečana sjednica otkad šeg rada i obvezuje nas da je na čelu Općine Ljubešćica. budemo vlast koja provodi Istaknuo je da mu je drago prioritete žitelja Općine. što su dvojica branitelja Sve smo ostvarili jer smo bili primila zahvalnice, i to uoči dosljedni cilju da Ljubešćicu Dana pobjede i domovinske učinimo boljim mjestom za zahvalnosti te Dana hrvatkvalitetan i moderan život. skih branitelja.

U četvrtak su zabavljali Kavaliri

Nenad Horvatić najavio je i izradu monografije Općine Ljubešćica povodom 30. obljetnice njezina osnutka. Okosnicu monografije u tom

kontekstu činit će ključne institucije društvenopolitičkog života (općinska uprava, Osnovna škola, Dječji vrtić, mjesni odbori), ključni gos-

podarski subjekti, sva relevantna udruženja civilnog društva (udruge), vjerski i sportski život na području Općine te obilježja lokalnog mentaliteta (posebnosti ljudi i običaja) koja su oblikovala kulturu življenja na području Općine. – Golim okom možete vidjeti koliko puno se napravilo u proteklih 30 godina i da je Ljubešćica danas mjesto koje je dobro uređeno i spremno za sve izazove koji nas čekaju. Čestitam jubilej DVD-u Ljubešćica, iza njih je 90 godina rada – jasan je bio načelnik. Kratko se osvrnuo na ono što je ostvareno u proteklih godinu dana na području Općine Ljubešćica: završen je projekt Poduzetničke zone Ljubešćica, u suradnji s Varkomom postavljeno je više od 500 vodovodnih priključaka, nastavljeno je sufinanciranje vrtića te su dodijeljene stipendije studentima i božićnice umirovljenicima. – Imamo projekte za bližu i daljnju budućnost. Od Ministarstva regionalnoga razvoja dobili smo 700.000 kuna za rekonstrukciju cesta. Idemo i u zamjenu LEDrasvjetom na 400 mjesta javne rasvjete. U punom jeku je i nabava kanti za odvojeno

prikupljanje otpada. Idemo u povećanje stipendija, a vidjet ćemo možemo li povećati i božićnice. Imamo i veće projekte. Prvi put nismo svu djecu upisali u vrtić, Ministarstvo znanosti i obrazovanja je raspisalo natječaj, a mi smo se javili na mjeru za dogradnju Dječjeg vrtića. Radi se o investiciji od 3,6 milijuna kuna; ako prođemo na natječaju, dogradile bi se dvije jedinice, za još jednu jasličku i jednu srednju skupinu. Trenutno živim za projekt našeg pročistača i kanalizacije, što je investicija od oko 30 milijuna kuna. I za to je raspisan natječaj, još nedostaje nekoliko papira i nadam se da ćemo to uspjeti prijaviti. Velika mi je želja da zbog toga sljedeće godine Ljubešćica bude raskopana. Čekamo da vidimo kakve je mjere ispregovarala Europska komisija, pa da počnemo s projektom Zone centralnih sadržaja, da vidimo što možemo dobiti kao brdskoplaninsko područje. Hvala svima koji nas podržavate, od Vlade do mojih najbližih suradnika. Nemamo vremena ni mjesta za pesimizam jer Ljubešćica je mjesto koje ima prošlost, sadašnjost i budućnost. Kad se nađete na bilo kakvom druženju, neka vam teme ne budu rat, benzin, poskupljenje ili politika. Živite život, samo jednom se živi! – jasan je bio načelnik. I gosti Silvija Zagorac i Siniša Jenkač imali su samo riječi hvale za Općinu Ljubešćica i načelnika Horvatića. Gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj posebno je pohvalio Horvatića rekavši da je najpropulzivniji u Varaždinskoj županiji te da se rijetko gdje toliko izgradilo kao u Ljubešćici. Nakon sjednice na Ljubeškom trgu goste i mještane zabavljali su Kavaliri, 5. kolovoza nastupile su Cure iz centra, a 6. kolovoza Luka Nižetić.

12 Gradovi i općine

Regionalni tjednik || 9. kolovoza 2022., br. 954

U VARAŽDINSKIM TOPLICAMA I CESTICI ČUVA SE TRADICIJA

Postavljanje klopoca znači da zrioba grožđa ide kraju Vinogradarska godina nije bila pretjerano loša. Zbog suhog vremena te nedostatka vode bobice se slabo pune. Od davnina naši vinogradari se protiv ptica uoči berbe bore drvenim klepetalom. Na sjeveru Hrvatske ono se zove klapotec, klopotec, klampotic ili slično. Kako bi se na simboličan način označio početak priprema za ovogodišnju berbu grožđa, na brdu Višograd 30. srpnja je podignut klopotec, čime je nastavljena dugogodišnja tradicija topličkoga kraja. Klopotec je ovog puta podignut u vinogradu Josipa Posavca, predsjednika Udruge vinogradara i voćara „Sveti Martin“ Varaždinske Toplice, koja je organizirala ceremoniju i veselicu, a osim brojnih vinogradara i njihovih gostiju, podizanju klopoca prisustvovali su župan Varaždinske županije Anđelko Stričak i toplička gradonačelnica Dragica Ratković. Župan Stričak na Višogradu je bio prvi put i nije krio oduševljenje onime što je vidio i doživio. – Svakog putnika dobronamjernika pozivam da obiđe ovaj dio Grada Varaždinskih Toplica odnosno Varaždinske županije. Oko nas je prekrasna priroda i pogled koji se pruža prema Koprivničko- križevačkoj i Međimurskoj županiji – rekao je Stričak. Podršku vinogradarima i ove je godine došla pružiti gradonačelnica Dragica Ratković, koja

je i ovom prigodom istaknula važnost njegovanja tradicije i njezina prenošenja na mlađe generacije. Domaćin Posavec istaknuo je da tradicija podizanja klopoca u topličkim vinogradima traje 13 godina, ali prošle godine zbog pandemije ceremonija nije održana. – Klopotec je za nas vinogradare jedan od naših glavnih “svetaca”. S njim započinjemo zriobu vina, završavamo naše radove i našu zaštitu u vinogradu. Koliko smo mogli, dosad smo napravili, a sada smo postavili klopoca da nas čuva od ptica, kako bi nešto malo u vinogradu ostalo i nama za onaj najradosniji dan u godini koji svaki vinogradar željno iščekuje, a to je berba – rekao je Posavec. Istaknuo je da ova vinogradarska godina nije bila pretjerano loša, iako je mogla biti i bolja. – Zaštita je morala biti učestalija zbog kišnog razdoblja koje je trajalo i više od mjesec dana. Sada pak, nažalost, imamo problem suhog vremena te nedostatka vode, pa se bobice slabo pune, no imamo još minimalno mjesec dana vremena, pa ćemo i s tim doći na svoje – dodao je Posavec. Osim klopotanja, s Višograda se širila i dobra domaća glazba u izvođenju Kanta benda, a vrijedni članovi Udruge za

sve posjetitelje pripremili su roštilj, odojak i brojne slastice, kao i nezaobilazni dio svakog druženja u vinogradu – dobru i kvalitetnu domaću kapljicu.

Cestički kraj

Blagdan svetog Lovre, koji se obilježava 10. kolovoza, uzima se u sjeverozapadnoj Hrvatskoj kao datum do kojeg su se u vinogradima trebali obaviti svi poslovi na zaštiti vinove loze od

biljnih bolesti i štetnika, nakon čega vlasnicima vinograda predstoje pripreme za berbu, a i zaštitu grožđa od ptica, koje se znaju obrušiti na slatke bobice grožđa u dozrijevanju. Kako bi se ptice odvratile od slijetanja u vinograd, u cestičkom kraju od davnina se udomaćio običaj postavljanja klampotica, kojem je osnovni zadatak da svojom bukom i “klampanjem” odvrati ptice od

slijetanja u vinograd. Tradiciju postavljanja klampotica posljednjih desetljeća provode i članovi Udruge vinogradara i vinara „Sveti Martin“ Cestica, a ovogodišnja manifestacija održana je u nedjelju, 31. srpnja, u vinogradu obitelji Petric na adresi Vinica Breg 157. Manifestacija je, kao i proteklih godina, održana pod pokroviteljstvom Općine Cestica. Okupljanje je započelo ispred

klijeti, a prije polaska u vinograd na puštanje klampotica u pogon okupljene vinogradare pozdravio je Marijan Županić, predsjednik Udruge. U ime pokrovitelja bili su prisutni općinski vijećnici Denis Kotolenko i Tanja Veršić, koja je zajedno s vlasnicom Tatjanom Petric simboličnim potezanjem vrpce oslobodila krila klampotica za nesmetanu vrtnju. Pošto u trenutku oslobađanja krila nije bilo vjetra, a tradicija nalaže da manifestacija bez razlijeganja zvuka batića nije potpuna, ljestvama se do krila popeo Mario Petric kako bi s nekoliko okretaja krila klampotic pustio u pogon. Srećom, dok se popeo, blag vjetar pokrenuo je krila te se zvuk batića klampotica razlegnuo dolinom te domaćinu nije prestalo drugo nego da posjetiteljima nazdravi i zahvali im na dolasku i pozove ih na nastavak druženja. Ovogodišnjoj manifestaciji podizanja klampotica tijekom popodnevnih sati bilo je prisutno stotinjak ljudi, a uz članove Udruge bili su prisutni i brojni koji do tradicije i očuvanja starih običaja drže. Tako je u popodnevnim satima u posjet rodnom kraju došao i vlč. Ivan Žmegač, župnik Župe svetog Jurja iz Svetog Đurđa, a dobrom raspoloženju doprinijeli su i mladi tamburaši iz tamburaškog sastava Kandidati.

SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA ZA PREVENCIJU KRIMINALITETA

Dva kućišta i jedna nova fiksna kamera u Novom Marofu Stanje sigurnosti na području Grada Novog Marofa te sigurnost prometa na području autobusnoga kolodvora bile su teme sjednice gradskog Vijeća za prevenciju kriminaliteta održane u utorak, 2. kolovoza. O stanju sigurnosti na području Grada Novog Marofa govorio je Nikola Beštek, načelnik Policijske postaje Novi Marof. Istaknuo je zadovoljstvo rezultatima rada te izdvojio nekoliko brojki koje se odnose na prvu po-

lovicu ove godine. – Evidentirano je 60 prometnih nesreća, što je 9 % više u odnosu na prošlu godinu. Unatoč tomu, to su zadovoljavajući rezultati jer nijedna nesreća nije bila s poginulim osobama, dok je prošle godine bila jedna, a tek dvije su bile s teže ozlijeđenim osobama. U 2021. godini ih je bilo četiri – naglasio je Beštek. U 14 prometnih nesreća evidentiran je alkohol, što predstavlja smanjenje za 7 %,

a udio u odnosu na cijelu Policijsku upravu iznosi 18,3 %. Utvrđeno je 1818 prekršaja, 20 % više nego prošle godine. Zbog alkohola je oduzeto 136 vozačkih dozvola, što je 43 % više nego prošle godine. Evidentiran je 381 prekršaj prekoračenja dozvoljene brzine, 4 % manje, zatim 431 prekršaj nepoštovanja prometnih znakova i 61 prekršaj korištenja mobitela u prometu. – Za smirivanje prometa, kroz Nacionalni program

sigurnosti prometa na cestama, očekuje se nabava dvaju kućišta i jedne fiksne kamere, a postavit će se u Zagorskoj i Varaždinskoj ulici – najavio je načelnik PP Novi Marof te pozdravio izgradnju istočne obilaznice s ciljem smanjenja transportnog i teškog prometa kroz naseljeno područje. Što se tiče kriminaliteta, zabilježena su 103 kaznena djela, što je povećanje za 21 %. Zabilježeno je 31 kazneno

djelo maloljetničke delinkvencije, a u sferi prekršajne problematike evidentirano je 15 kaznenih djela. Gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač čestitao je policiji na rezultatima i izrazio zadovoljstvo što im je videonadzor od pomoći. Rekao je da se planira postavljanje dodatnih kamera kod skretanja prema Remetincu. Istaknuta je problematika parkirališnih mjesta u centru grada. Uz 130 mjesta koja su u vlasništvu Grada,

druge institucije ili nemaju mjesta ili ih imaju nedostatan broj, pa nastaju problemi. Naglašeno je i da će se preseljenjem Novokoma na novu adresu dio teškog prometa izmjestiti iz centra grada. Bilo je riječi i o problematici sigurnosti prometa na području bivšega autobusnoga kolodvora. Načelnik Beštek istaknuo je da je dugo vremena prostor autobusnoga kolodvora bio zanemarivan od svih strana.

Gradovi i općine

9. kolovoza 2022., br. 954 || Regionalni tjednik

GRAĐANI PONOVNO RADO DARIVALI KRV U MARUŠEVCU U prostorijama Općine Maruševec 2. kolovoza provedena je druga ovogodišnja akcija dobrovoljnog darivanja krvi za darivatelje sa širega maruševečkog područja, u organizaciji Gradskog društva Crvenoga križa Ivanec i Općine Maruševec. Volju i želju za pomaganjem drugima građani su u Maruševcu iskazivali od jutarnjih sati. Akciji je pristupio 51 darivatelj, priku-

pljene su 43 doze dragocjene tekućine, dok je osam darivatelja odbijeno. Prvi put krv je darivao Romario Surko iz Cerja Nebojse, kojem su organizatori čestitali i poželjeli dobrodošlicu u veliku obitelj darivatelja koji svojim hvalevrijednim i humanim činom pomažu u spašavanju ljudskih života. U akciju su se ponovno uključili načelnik

Mario Klapša i djelatnici Općine Maruševec. Iz Gradskog društva Crvenoga križa Ivanec istaknuli su da građani s područja Općine Maruševec u najvećem broju daruju krv i pozivaju građane sa širega ivanečkog područja da se pridruže budućim akcijama dobrovoljnog darivanja krvi i na taj način napravite nešto pozitivno za svoje i tuđe zdravlje.

OPĆINA BERETINEC

Više stipendija za učenike i studente

BOGAT PROGRAM ZA SVE GENERACIJE

Rijeke vjernika i ove godine dolaze u Ludbreg na Svetu nedjelju U zabavnom dijelu u četvrtak, 1. rujna, na pozornicu stupaju Goran Bare i Majke, u petak Halid Bešlić, a u subotu, 3. rujna, Jasmin Stavros i Ljubavnici Objavljen je program ovogodišnje Svete nedjelje u Ludbregu, koji traje od 21. kolovoza do 4. rujna. Očekuje se bogat vjerski, popratni i zabavni program.

Mladi će hodočastiti u Ludbreg u subotu, 27. kolovoza U zabavnom dijelu u četvrtak, 1. rujna, na pozornicu stupaju Goran Bare i Majke, u petak Halid Bešlić, a u subotu, 3. rujna, Jasmin Stavros i Ljubavnici. Karte za koncerte prodaju se po 30 kuna u pretprodaji.

U vjerskom dijelu već u nedjelju, 21. kolovoza, održat će se spomen svim palim domoljubima u Drugom svjetskom ratu, poraću i Domovinskom ratu uz križni put, a u večernjim satima hodočašće vatrogasaca. Mladi će hodočastiti u Ludbreg u subotu, 27. kolovoza, a dan potom naglasak je na hodočasnicima s invaliditetom i medicinskom osoblju. Ministranti i vjeroučitelji hodočastit će u Svetište Predragocjene Krvi Kristove 1. rujna, a susjedne župe i policija 2. rujna. U subotu, 3. rujna, već se očekuju hodočasnici iz svih dijelova Hrvatske i susjednih zemalja, a križni put počinje u 15 sati. Najsvečanije će biti na Svetu

nedjelju, 4. rujna. Procesija hodočasnika počinje u 9.45 od župne crkve do Svetišta, gdje će svečano misno slavlje predvoditi mons. Ivan Šaško, pomoćni zagrebački biskup, uz suslavlje domaćina mons. Bože Radoša i mons. Josipa Mrzljaka te ostalih gostiju

i brojnih svećenika. Klanjanje Presvetom oltarskom sakramentu u Svetištu na nakanu za duhovno ozdravljenje obitelji počinje u 13 sati, a pobožnost križnog puta i blagoslov hodočasnika s Presvetim oltarskim sakramentom uzduž glavne staze prošteništa u 15 sati.

Općina Beretinec ubuduće će stipendirati više učenika i studenata sa svog područja. Naime, promjenom u Odluci o stipendiranju učenika i studenata stipendije učenicima deficitarnih zanimanja i studentima dijelit će se od prvog razreda odnosno godine, a dosad je to bilo drugog. Također, stipendije se dodjeljuju svim redovnim studentima. – Obrazovanje nam daje svijest o životu oko nas, priprema nas za život, pomaže nam izgraditi mišljenja i pruža nam nove perspektive. Obrazovanje je važno, to je činjenica. Nažalost, ono je i skupo. Stoga Općina Beretinec ima niz mjera pomoći mladima i roditeljima – naglasio je načelnik Nikola Žganec. Pomoć najmlađim sta-

BUDUĆI TURISTIČKI CENTAR S LAPIDARIJEM

novnicima Općine Beretinec i njihovim roditeljima počinje vrlo rano. – Sufinanciramo smještaj u dječjim vrtićima, za što se izdvaja oko 800.000 kuna godišnje. U osnovnoj školi financiramo radne knjige za roditelje s lošijom financijskom situacijom, financiramo školu plivanja i sufinanciramo prehranu. Dodjeljujemo stipendije učenicima deficitarnih zanimanja i svim redovnim studentima te u konačnici financijski nagrađujemo izvrsnost i inovativnost u svim područjima djelovanja. Također, ove smo godine omogućili zapošljavanje učiteljica u produženom boravku na neodređeno, a za potrebe plaća učiteljica Općina Beretinec izdvojit će ukupno 150.000 kuna – dodao je načelnik Žganec.

Obnova zgrade u ivanečkom gradskom parku Potpisan je ugovor o izvođenju radova na energetskoj obnovi zgrade u Arheološkom parku Ivanec. U postupku javne nabave taj je posao dobila zajednica ponuditelja koju čine dvije tvrtke – Graditeljstvo, Andrija Grabar i ISF d. o. o. Ugovoreno je izvođenje kompletnih građevinsko-obrtničkih radova, izvest će se instalacije grijanja, hlađenja i ventilacije te elektroinstalacije. Energetskom obnovom riješit će se najveći dio zahvata koji su potrebni kako bi se zgrada stavila u funkciju turističkog centra s lapidarijem (izložbenim prostorom) vezanim uz tematiku Staroga

grada Ivanca. U k upna v r ijed nost r adov a i znosi 1.415.688,13 kuna s PDV-om, a od navedenog iznosa Grad Ivanec je ostvario blizu 600.000 kuna bespovratne potpore od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Preostala sredstva za provedbu projekta osigurat će se u gradskom proračunu. Ostvarena potpora rezultat je uspješne prijave na raspisani Javni poziv za energetsku obnovu kulturne baštine, a uvjet za prijavu bio je da zgrada ima status kulturnog dobra. Naime, dvorišno-gospodarska zgrada dio je zaštićenoga kulturnog dobra Stari grad Ivanec.

Konkretno, tijekom lipnja za arheološko nalazište Stari grad Ivanec izdano je rješenje kojim ono ima svojstvo kulturnog dobra i kao takvo je upisano u Registar kulturnih dobara RH – Listu zaštićenih kulturnih dobara, a radi se o trajnoj zaštiti. Navedena zgrada zaštićena je i kao dio prostornih međa župne crkve sv. Marije Magdalene, koja je također zaštićeno kulturno dobro. Izvođenju radova, ali i prijavi na Javni poziv prethodilo je izdavanje potrebnih uvjeta nadležnoga konzervatorskog odjela, pa će prema njima zgrada i po završetku obnove imati svoj pretpostavljeni originalni izgled.

14 Vidokrug

Regionalni tjednik || 9. kolovoza 2022., br. 954

ENERGETSKI I RESURSNO UČINKOVITO GOSPODARSTVO Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja putem Nacionalnog programa oporavka i otpornosti 2021.-2026. objavilo je poziv za dostavu projektnih prijedloga “Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo” kojim će poduprijeti bržu prilagodbu gospodarstva trenutnim i budućim ekološkim zahtjevima te utjecati na smanjenje negativnih učinaka na klimu i okoliš, povećanu

VIDOKRUG

održivost proizvodnje, očuvanje postojećih i stvaranje novih radnih mjesta te jačanje lokalne i regionalne konkurentnosti. Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava je 1,9 milijardi kuna. Ovisno o veličini poduzeća najniži iznos potpora je od 750.000 kuna, dok je najveći iznos koji se može dobiti 35 milijuna kuna. Prijave je moguće slati od 1. rujna do 19. prosinca 2022. godine.

NA SNAGU STUPIO NOVI PRAVILNIK O UZGOJU KUĆNIH LJUBIMACA

Odsad i oni koji “daruju” životinje moraju biti registrirani i ispuniti uvjete Novim Pravilnikom želi se doskočiti onima koji uzgajaju životinje “radi poklanjanja”, imaju jednu ili više ženki koje neprestano imaju mlade, no tvrde da nisu uzgajivači, a švercaju i prodaju pse bez kontrole, cijepljenja ili mikročipiranja, rekli su “Prijatelji životinja” PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Udruga “Prijatelji životinja” objavila je da je utorak, 12. srpnja, na snagu konačno stupio novi Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati

Pozivaju sve da razmisle i o udomljavanju ljubimaca, jer udomljavanjem se izravno spašavaju životi, no da ih pritom obvezno kastriraju uzgajivači kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji. Važna pozitivna novost u njemu je da se prodajom smatra ne samo komercijalna prodaja nego i bilo koji drugi oblik prijenosa vlasništva kućnog ljubimca, uključujući poklanjanje bez komercijalnog učinka. – Time će se doskočiti uzgajivačima koji tobože uzgajaju životinje samo radi poklanjanja. Imamo slučajeve da npr.

uzgajivač ima nekoliko ženki koje neprestano imaju mlade i u Upisniku kućnih ljubimaca na sebe je prijavio 400 pasa, no tvrdi da nije uzgajivač, a šverca pse i prodaje ih bez ikakvih cijepljenja ili mikročipiranja – objašnjavaju “Prijatelji životinja”. Sada će se to moći i dokazati veterinarskoj inspekciji i u sudskim postupcima jer svi

uzgajivači, neovisno o tome prodaju li ili “daruju” životinje, moraju raditi sukladno odredbama Pravilnika.

Uzrok patnje životinja

Zakon o zaštiti životinja još je 2017. godine propisao da svi uzgajivači, bez obzira na broj ženki, moraju registrirati uzgoj kućnih ljubimaca pri

Ministarstvu poljoprivrede, a ne samo uzgajivači s tri ili više rasplodnih ženki, kao što je bilo prije. No, čekalo se pet godina na novi Pravilnik koji bi bio usklađen sa Zakonom i regulirao uzgoj i prodaju životinja. – Neregistrirani uzgoji izvor su prodaje tzv. čistokrvnih pasa bez papira i uzročnici velike patnje životinja jer

izravno doprinose povećanju životinja”. Iz Udruge pozdravljaju problema neželjenih životinja i težem zbrinjavanju napušte- donošenje Pravilnika, koji nih. S obzirom na to da nisu propisuje barem minimum nigdje registrirani, nitko ne uvjeta i na koji se čekalo čak kontrolira uvjete u kojima pet godina. Tijekom rada na drže ženke za rasplod ni ko- Pravilniku i u javnoj raspravi liko ih puta godišnje pare, dali su komentare i prijedlokao ni zdravlje štenage kako bi pokušali utjecati na smaca koje prodaju preko og lanjenje okrutIz Udruge nih praksi i snika. Jedpovećati no istra“Prijatelji životinja” m o živanje apeliraju na gradove koje su gućpronost i općine da prilikom z a veli kontrole mikročipiranja a u š t it e dotori pasa provjere jesu li svi bloga bro“Psi biti uzgajivači registrirani pri laju, životiMinistarstvu a kanja koje se iskoriravane poljoprivrede prolaze” štavaju. pokazalo je, Pozivaju sve p r o m at r a n j e m da razmisle i o prometa u samo jednom udomljavanju dvaju oglasniku, da se na prodaji ljubimaca, jer udomljavanjem pasa u Hrvatskoj u samo 10 se izravno spašavaju životi, no dana okrene novac od nevje- da ih pritom obvezno kastrirojatnih 7 milijuna kuna, i raju. Apeliraju na gradove i to bez ikakve kontrole i bez općine da prilikom kontrole plaćanja poreza. Taj iznos, koji mikročipiranja pasa na svom uzgajivači pasa mogu upriho- području provjere jesu li svi diti za 10 dana, omogućio bi uzgajivači registrirani pri godišnje funkcioniranje ne- Ministarstvu poljoprivrede, koliko skloništa za napuštene kako Zakon o zaštiti životinja životinje! – ističu “Prijatelji i nalaže.

U SVETOM MARTINU NA MURI ODRŽANO PROMATRANJE PTICA

Ptičari tijekom dva sata opazili više od 20 vrsta U subotu, 30. srpnja, u sklopu Dana turizma 2022. u Svetom Martinu na Muri na poučnoj stazi Svetomartinska Mura organizirano je ptičarenje. Ptičarska ekipa okupila se kod promatračnice za ptice na lokalitetu Žabnik, na području Regionalnog parka Mura – Drava. U svega dva sata ptičarenja zabilježene su čak 23 vrste ptica. Siva i bijela čaplja, bijela roda, gak, riđa štijoka, mlakuša, divlja patka, pupavac, žuta strnadica, vuga, zelendur, brgljez i veliki djetlić

tek su neke od ptica koje su okupljeni ptičari promatrali kroz dalekozore i durbine. Stručne djelatnice Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode Sara Srša i Mihaela Mesarić dale su odgovore na to kako razlikovati i prepoznati ptice te uvele zainteresirane ptičare u bogatstvo raznolikosti vrsta ptica koje nas okružuju. Svoja su znanja unaprijedile ove godine na zahtjevnom višemjesečnom treningu prepoznavanja ptica koji je provela Udruga „Biom“ u sklopu projekta “Eco Bridge”.

Promatranje ptica na Sveto-

– Osobito raduje što su interes za promatranje ptica, uz odrasle, iskazala djeca i mladi – rekli su iz Međimurske prirode martinskoj Muri provedeno je također unutar navedenog

projekta. – Ptičarenje će se pamtiti po odličnoj atmosferi kojoj ni kapi kiše nisu smetale. Osobito raduje što su interes za promatranje ptica, uz odrasle, iskazala djeca i mladi – poručili su iz Međimurske prirode. Opremu za promatranje ptica osigurala je Međimurska priroda, kao i priručnike „Ptice Hrvatske i Europe“. Riječ je o knjizi koja je najbolji vodič za prepoznavanje ptica u Europi, navode iz Međimurske prirode, a može se nabaviti na mrežnoj stranici Udruge „Biom“.

Vidokrug

9. kolovoza 2022., br. 954 || Regionalni tjednik

ELENA JAMBREŠIĆ IZ KALINJINGRADA VEĆ GODINAMA ŽIVI I RADI U VARAŽDINU

“Veseli me kad vidim da su ljudi koje je zadesila tragedija nastavili sa životom” Po struci je profesorica engleskog jezika, no Elena i Miroslav veliki su zaljubljenici u indijsku kulturu te su tim povodom više puta putovali u Poljsku i Indiju, a u Indiji su imali i drugo vjenčanje. Imaju petogodišnjeg sina Abirama, s kojim na igralištima često sretnu ukrajinske obitelji. PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Elena Jambrešić, rodom iz ruskoga Kalinjingrada, već sedam godina živi i radi u Varaždinu. U barokni grad dovela ju je ljubav, njezin sadašnji suprug Miroslav Jambrešić, kojeg je upoznala u Poljskoj na Festivalu Indije i s kojim sada ima petogodišnjeg sina Abirama. – Posljednjih 20-ak godina odlazim u Poljsku na festival na kojem se svake godine predstavlja indijska kultura, a festival je inače bio i dio Woodstock festivala. Ondje sam 2014. godine upoznala Miru, koji se također već godinama bavi jogom, masažama, pranajamom i sportom. Nastavili smo se dopisivati, pa sam tako odlučila doći u Varaždin. Ovdje smo se i vjenčali, a budući da smo oboje veliki zaljubljenici u indijsku kulturu, zajedno smo putovali u Indiju, gdje smo imali i drugo, indijsko vjenčanje – ispričala nam je Elena, kojoj je u početku trebalo neko vrijeme da se navikne na život u malom gradu poput Varaždina, ali i na hrvatski jezik, koji sada u potpunosti razumije i govori ga vrlo tečno. – Naravno, u početku mi je bilo neobično, navikla sam na veliki grad u kojem je gradski prijevoz dostupan u svakoj ulici, ali i brojne druge stvari. Ali ono što mi se ovdje jako svidjelo je to što ima puno prirode, mirno je, a ljudi su dosta opušteni, za razliku od Kalinjingrada – rekla je Ruskinja. S obzirom na to da je po struci profesorica engleskog jezika, prilagodba je prošla prilično

bezbolno. Iznenadila se, kaže, što ovdje puno ljudi razumije i govori engleski. – Zbog toga mi je bilo lako komunicirati s ljudima, osim sa starijima koji ne znaju engleski, kao, primjerice, s Miroslavovom mamom, s kojom smo u početku živjeli u Kuršancu. Shvatila sam brzo da su ruski i hrvatski zapravo dosta slični – ističe.

Putovanja

U Varaždinu se zajedno sa suprugom nastavila baviti jogom, ali i muzikoterapijom, odnosno zvučnom kupkom, zatim hipnoterapijom te drugim alternativnim metodama rada s ljudima, grupno i individualno. Osim toga, drži i online instrukcije engleskog jezika. Interes za indijsku kulturu odveo ju je na razna mjesta, pa je tako s Festivalom Indije putovala u Australiju, Izrael, Poljsku i čak pet puta u Indiju, gdje je tijekom boravaka od po nekoliko mjeseci, pa čak i pola godine, naučila većinu od navedenih istočnjačkih vještina i učenja. – Inače sam u Kalinjingradu radila u jednoj školi kao učiteljica engleskog jezika, no dala sam otkaz i odlučila putovati. Posebno me se dojmio stari grad Jagannath Puri, odnosno danas je samo Puri, na Indijskom oceanu. Ondje jako njeguju tradiciju, a ima i puno turista. Ljeti je jako vruće, a zimi je kroz dan vrlo toplo, može se kupati, a noću je ugodno. Za mene je to mistični grad, ondje kao da netko čuje tvoj um. Ono što sam željela ondje mi se neočekivano ostvarilo. Uvježbavala sam neke terapije i masaže, upoznala ljude i naučila neke

stvari koje su mi bile velika avionom i povratnu kartu plaželja. Maštam o tome da jed- tila je oko 30.000 kuna. Prošle nog dana u budućnosti ondje godine smo išli autom, put je podučavam jogu – otkrila je trajao 18 sati. Pretprošle godine nismo mogli ići zbog Elena uz osmijeh. korone. Žao mi je Trenutno je njoj svake propuštei suprugu, kaže, malo teže pune godine u – U mirovini bi kojoj nismo tovati uz malo išli k mojim dijete. No u bilo lijepo živjeti roditeljima kontaktu je uz Baltičko more u jer su već s prijateljistari i ne ma iz cijelog Kalinjingradu – rekli mogu doći svijeta koje su supružnici ovamo. Ali je upozna la čujemo se upravo na pugotovo svaki tovanjima. U Rudan putem videsiju su pak odlazili svake godine u posjet opoziva – rekla je njezinim roditeljima, no ove Elena, dodavši da su, kada godine zbog rata to nije mo- im je rekla da će se preseliti u guće. Zapravo, moguće je, ali Hrvatsku, bili iznenađeni, ali im je najvažnije bilo da bude je komplicirano i vrlo skupo. – Nedostaju mi odlasci u sretna. Rusiju. Ovdje je zbog rata ostao samo jedan veleposlanik Iskustva s ukrajinskim i avionom je moguće ići preko izbjeglicama Turske. Jedna poznanica iz U Varaždinu dosad nije imaFacebook grupe “Rusi u Hr- la neugodnih iskustava zbog vatskoj”, čiji sam član, išla je svoje nacionalnosti i rata u u Kalinjingrad preko Turske Ukrajini, govori, vjerojatno

zato što je i Hrvatska do prije 30-ak godina bila u ratu, pa ljudi razumiju situaciju i ne osuđuju je bezrazložno. No, imali su problema Rusi koji su iz Hrvatske putovali kroz Poljsku te su ondje naišli na vrijeđanja. Žao joj je, kaže, kada vidi i da su neka prijateljstva prekinuta zbog političke situacije i rata. Ovdje je već susrela i mnogo ukrajinskih izbjeglica, najčešće kada s djetetom ide u park ili na igralište. – Kada na ulici sretnem ljude i čujem poznati jezik, priđem im, pitam ih kako su i ponudim pomoć, otvoreno kažem da sam iz Kalinjingrada. Kažu da imaju veliku pomoć od lokalnoga Crvenoga križa. Abiram je također vrlo otvoren, prilazi djeci na igralištu, razgovaraju na ruskom. Ja s njim inače razgovaram na ruskom, dobro govori i engleski, a hrvatski mu je glavni jezik. Djeca su otvorenija, nemaju barijera, nije ga strah da će pogriješiti, brzo uči sva tri jezika i brzo se sprijatelji s drugom djecom. Maše ako nekoga sretnemo na ulici… – ispričala je Ruskinja i dodala da je trenutna događanja u Ukrajini rastužuju te se nada da će sve što prije završiti. Osim toga, ima prijateljicu i bratića u Ukrajini. – Bratić je iz Harkova, radio je na sveučilištu kojeg sada više nema. Svi su se maknuli u drugi dio države, iznajmili kuću i ondje će živjeti neko vrijeme. Mentalno je to jako teško, ali pomažemo si međusobno, pokušavam im putem interneta pomoći psihoterapijom i razgovorom – navodi Elena. Ono što je veseli je kada vidi da ljudi nisu klonuli, nego su

nastavili sa svojim životom.

Odnos prema životu

– Srela sam na igralištu sa sinom dvoje mladih Ukrajinaca, u ranim 30-ima, s djetetom od godinu i nešto. A oni slijepi, odnosno slabovidni. Jedno za drugo se drže i s njima ide mala curica. Nekoliko puta sam ih vidjela, razgovarali smo i pozitivni su. Za mene je to bila takva radost kada sam vidjela da ljudi koji teško funkcioniraju nisu stali, već su odlučili ići dalje zajedno, oženili se, imaju dijete. Dolaze na igralište, on s jedne strane tobogana sa štapom, ona s druge strane pazi curicu. Došli su u nepoznato, nije im lako, ne znaju što će biti sutra, ali nastavili su sa životom. Sada traže vrtić negdje u blizini da ne moraju daleko ići. Veseli me kada vidim takvo iskustvo, to je primjer kako se treba odnositi prema životu. Osim toga, ono što je pozitivno u cijeloj toj ružnoj priči oko rata je da se sada vidi i ljudska dobrota. Ljudi otvaraju srca i pomažu jedni drugima – ističe naša sugovornica. Na pitanje o tome bi li se ikad preselili u Rusiju, točnije u Kalinjingrad, supružnici su složni oko toga da su im ovdje bolje mogućnosti, naročito što se tiče Miroslavovog posla jer ovdje radi u jednoj tvrtki. Ipak, ostavljaju otvorenom mogućnost da se jednog dana u mirovini presele. – U Rusiji bi se Miri bilo teže prilagoditi, i zbog posla i zbog jezika. A i sada, ako počne rat, Kalinjingrad je odmah do Poljske i ondje će prvo napasti. No u mirovini, tko zna, lijepo bi bilo živjeti uz Baltičko more – zaključili su supružnici.

16 Duplerica

Regionalni tjednik || 9. kolovoza 2022., br. 954

RAZNE ZANIMLJIVOSTI I NETAKN

Crna Gora – skriveni znamenitosti i e

Je li do neugodnog iskustva (smještaj nam je otkazao rezervaciju) ili toga da je grad pravo gradilište i h ostalo... Očeki

PIŠE: PATRICIA LACKOVIĆ https://patricia-lackovic.from.hr/

Herceg Novi je po nekima najljepši grad na Jadranskome moru, no ja ne bih baš pretjerivala

Konačno sam prošle godine posjetila i Crnu Goru, koja mi je dugo bila na listi želja, ali kao tu je blizu, pa mogu bilo kad… Nakon cijelog dana na cesti i usputnih stajanja, stigli smo u Herceg Novi, 720 kilometara u jednom danu! Herceg Novi je po nekima najljepši grad na Jadranskome moru, no ja ne bih baš pretjerivala. Neki ga zovu malom Nicom. U blizini gradske luke uzdiže se srednjovjekovna tvrđava Forte Mare, koju je izgradio bosanski kralj Tvrtko I., osnivač grada. Ljeti služi i kao kino. Druga tvrđava koja se ističe je turska Kanli kula (Krvava kula) na 85 metara iznad mora i s nje puca najljepši pogled na grad. Noćenje je prošle godine stajalo 10 eura po osobi (u špici sezone, minuta do plaže). Svakako vrijedi i navečer prošetati promenadom, koja je puna sadržaja: kafići i noćni klubovi, sve prepuno. Gospođa na kiosku se čudila kako mi iz Hrvatske dolazimo u Crnu Goru na ljetovanje, a mene je više čudilo što 50 GB interneta stoji samo 5 eura. Potom smo krenuli za Perast, koji je baš šarmantan gradić. Vrijedi popeti se na zvonik (1 euro) jer pogled je fenomenalan. Perast ima samo jednu dugu ulicu, koja se pruža uz more. Iako je malen primorski gradić, u njemu je čak 18 crkava i 19 palača! U 14. stoljeću postojalo je brodogradilište i tu je djelovala prva pomorska škola.

Kotor Uslijedio je posjet Kotoru. Grad je prekrasan, stari dio pogotovo! Nalazi se na UNESCOovu Popisu svjetske kulturne baštine od 1979. godine. Bedemi podsjećaju na dubrovačke jer je i Kotor dugo bio pod mletačkom vlašću. Kotorske zidine okružu-

Sveti Stefan predstavlja najluksuznije ljetovalište u Crnoj Gori i na poluotok se ne može ako niste gost hotela

ju grad, duge su 4,5 kilometara, a do vrha ima 1300 stuba. Kotor u svojoj unutrašnjosti krije mnoga kulturna i povijesna bogatstva koja potječu iz srednjeg vijeka te privlače turiste koji posjete Boku kotorsku. Tivat me skroz osupnuo. Je l’ ovo Monte Carlo? Svjetska marina, luksuzne jahte, zgradurine, hoteli, sve ušminkano, markirano, skupo. Odiše luksuzom i skupoćom. Porto Montenegro je prva luksuzna marina na Jadranu i za samo pet godina od makete se razvila u luksuzni brend i najsuvremeniji turistički proizvod. Navigacija me malo krivo odvela, ali konačno smo stigli, i vidim olupinu u moru. Ali nikako do nje, osim preko mora ili preko stijena. Odlučila sam preko stijena jer sam je htjela fotografirati. „Zaradila“ sam nekoliko manjih ozljeda, ali isplatilo se. Potom sam krenula za Budvu. Je li do neugodnog iskustva (smještaj nam je otkazao rezervaciju) ili toga da je grad pravo gradilište i hotel na hotelu čim se makneš iz centra, Budva me uopće nije oduševila. Plaža Mogren je zbilja divna, ali ostalo... Očekivala sam više. Sveti Stefan predstavlja najluksuznije ljetovalište u Crnoj Gori i na poluotok se ne može ako niste gost hotela. Ali može se do plaže i vidikovca. Vidikovac Pavlova strana morate vidjeti, baš ugodno iznenađenje. Odlično, po meni pravi biser Crne Gore! Došli smo taman prije zalaska Sunca, takav mir, gledaš u ta prostranstva, brodiće koji se dolje voze po rijeci, neopisivo. Za Cetinje kažu da je neslužbena prijestolnica Crne Gore, u simboličkom smislu centar i duša Crne Gore i povijesno središte crnogorske nacije. Grad ima oko 15.000 stanovnika i smješten je u podnožju Lovćena, između Boke kotorske, Skadar-

skog jezera i Jadranskog mora.

Lovćen

Lovćen je najznamenitija planina u Crnoj Gori, nacionalni park površine 6220 hektara, i izdiže se iznad Boke kotorske. Na Jezerskom vrhu nalazi se

mauzolej poznatoga crnogorskog vladike i pjesnika Petra II. Petrovića Njegoša, koji je i pokopan na Lovćenu, na vrhu koji se vidi iz njegova rodnog mjesta – Njeguša. Njegošev mauzolej najveći je i najvažniji spomenik Nacionalnog parka

Duplerica

9. kolovoza 2022., br. 954 || Regionalni tjednik

NUTI BISERI ZEMLJE NA JADRANSKOME MORU

raj ugode, povijesnih elitnog turizma

hotel na hotelu čim se makneš iz centra, Budva me uopće nije oduševila. Plaža Mogren je zbilja divna, ali ivala sam više.

Vasilije Ostroški, čije se relikvije i danas nalaze u manastiru. Sveti Vasilije nosio je kamenje i gradio ovo mjesto, koje je preživjelo i njemačke granate; još i danas ondje se nalazi granata koja čudom nije eksplodirala. Manastir Ostrog veliko je pravoslavno iscjeliteljsko svetište i postoje svjedočanstva o tisućama čudotvornih ozdravljenja, a ujedno je i najposjećenije pravoslavno svetište na ovim prostorima. Posjetila sam zatim Most na Đurđevića Tari. Mjesto je odlično! Ima i besplatno parkiralište i više ziplineova niz kanjon, po cijeni od 15 do 25 eura. Kod mosta postoje restorani u kojima se možete opustiti i uživati u jedinstvenom pogledu, kao i suvenirnice. Most na Đurđevića Tari dug je 365 metara. Uzdiže se nad kanjonom dubokim više od 150 metara i svrstava se u top-20 najljepših mostova na svijetu. U vrijeme kada je bio izgrađen, predstavljao je najveći prometni betonski most u Europi.

Durmitor

Nacionalni park Durmitor je 1980. uvršten na UNESCO-v Popis svjetske prirodne baštine

Lovćen. Do mauzoleja vodi čak 461 stuba! Ulaznica za Nacionalni park Lovćen stoji 2 eura, a za Njegošev mauzolej 5 eura. Kad smo krenuli dalje, pucali su prekrasni pogledi i stali smo na nekoliko vidikovaca s kojih je prekrasan pogled na Boku

kotorsku, za koju kažu da je jedan od 10 najljepših zaljeva na svijetu!

Nikšićko pivo

Nikšić je drugi grad po veličini te vrlo važan industrijski centar Crne Gore jer se u njemu nalazi

pivovara Trebjesa, poznata po legendarnome Nikšićkom pivu, kao i Željezara, koja proizvodi sirovi čelik i visokokvalitetne čelične limove. Manastir Ostrog je uklesan u stijeni na 900 metara nadmorske visine, a izgradio ga je sveti

I za kraj, posjet Durmitoru. Nacionalni park Durmitor 1980. uvršten je na UNESCO-v popis Svjetske prirodne baštine. Smješten je u unutrašnjosti Crne Gore, između kanjona rijeke Tare i rijeke Pive. Durmitor, druga najviša planina Dinarida, ima čak 48 vrhova viših od 2000 m, s najvišim vrhom Bobotovim Kukom (2523 metra). Prvo smo posjetile Crno jezero, koje je doista prekrasno. Najveće je i najpoznatije jezero Durmitora i drugo po površini među planinskih jezerima Crne Gore te jedan od simbola ovoga kraja. Obišli smo i cijeli Durmitorski prsten i uistinu je to bio šećer na kraju. Nadam se da vam je ovaj članak barem malo dočarao ljepote Crne Gore, a mnoge svoja putešestvija dijelim i na IG profilu @ patricia_wanderlust_pl.

18 Sport

Regionalni tjednik || 9. kolovoza 2022., br. 954

U NEDELJANCU ODRŽAN 28. MEMORIJALNI SUSRET

SPORT

U Nedeljancu je održan 28. memorijalni susret u spomen na preminule igrače i članove Kluba. Susret je održan u spomen na preminule Dražena Pozdera, Stjepana Horvata, Tomislava Koledića, Stanka Fošnara, Stjepana Težaka, Velimira Habruna, Vida Ljubeka, Dražena Pozdera, Franju Štefaneka, Josipa Medveda, Milana Đurđeka te Mladena i Franju

Brezovca. Utakmicu su odigrali Nedeljanec i Jalžabet, a slavili su domaćini nakon penala s ukupnih 6:4. U regularnom dijelu bilo je 2:2. Dva gola za domaćine postigao je Horvat Jošua, dok su za goste pogađali Degač i Horvat. U lutriji jedanaesteraca junak domaćina bio je rezervni vratar Škreb obranivši dva jedanaesterca gostima iz Jalžabeta. (it)

TRENER VARAŽDINA MARIO KOVAČEVIĆ NAKON REMIJA (1:1) S DINAMOM:

“Očekivao sam još pokoji pogodak u gostujućoj mreži, ali smo se ispuhali” Dinamo je poveo u prvoj minuti nadoknade prvog poluvremena pogotkom Špikića, dok je izjednačenje domaćem sastavu donio Michele Šego sjajnim udarcem u 63. minuti, kada je udarcem s lijeve strane pogodio suprotni kut Livakovićeva gola

Nogometaši Varaždina u susretu 4. kola SuperSport Hrvatske nogometne lige odigrali su 1:1 protiv Dinama. Pred više od 7000 navijača Varaždinci su hrabrom igrom potpuno zasluženo stigli do vrijednog boda, četvrtog u dosadašnjem dijelu Prvenstva. Od samog početka utakmice igrači Varaždina bili su ravnopravni protivnici, a u dijelovima igre čak i dominantni u odnosu na goste iz Zagreba. U prvih 45 minuta igre domaći igrači prijetili su uglavnom udarcima iz daljine, u čemu je prednjačio Agon Elezi, ali oba njegova pokušaja, u 8. i 34. minuti, završili su ili u rukama gostujućeg vratara Dominika Livakovića ili iznad okvira gola. Kod gostiju je najopasniji bio Ljubešćanin Luka Ivanušec, ali i njegovi pokušaji bili su bez pravog učinka. Ipak, gosti prvi dolaze do prednosti. U prvoj minuti nadoknade prvog poluvremena glavom iz neposredne blizine zabija Dario Špikić nakon ubačaja Petra Bočkaja. Rezultatski minus nije obeshrabrio Varaždince, koji u nastavku susreta kreću još odlučnije prema gostujućem golu. Takva igra donijela je rezultat u 63. minuti. Lopta je dugo kru-

žila oko Dinamova kaznenog prostora. U konačnici dolazi do Michela Šege, koji sjajno puca s lijeve strane i pogađa suprotni kut Livakovićeva gola. Navijači su euforično pozdravili izjednačujući pogodak, ujedno prvi ovosezonski pred domaćom publikom. – Očekivao sam da im zabijemo još koji gol iz kontre u trenucima kad nas počnu pritiskati, ali to se na kraju ipak nije

Čestitke Varaždincima na njihovoj izvedbi uputio je i Ljubešćanin u redovima Dinama Luka Ivanušec

FOTO: NK VARAŽDIN

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

dogodilo. U samoj završnici i mi smo htjeli stvoriti pritisak prema Livakoviću, ali naši glavni igrači počeli su “disati na škrge”, jednostavno, nedostajalo je snage – prokomentirao je nakon susreta trener Varaždina Mario Kovačević. U samoj završnici za Dinamo su najbliže golovima bili Mahir Emreli i Josip Drmić, dok je kod Varaždina u 85. minuti snažno pucao Lamine Ba, ali njegov pokušaj vratar Dinama skreće

u korner. – Posebno želim zahvaliti navijačima, koji nam daju snagu i energiju. Dinamo je naš najveći i najbolji klub, ali nije im lako igrati svaka tri dana. Bili smo hrabri na otvaranju, iako je kasnije Dinamo preuzeo konce igre u svoje ruke. Svaki bod koji uzmemo protiv Dinama za nas je velik. Iskreno, najlakše nam je igrati protiv Dinama i Hajduka. To su susreti u kojima su moji igrači posebno nadahnuti, što se moglo vidjeti na travnjaku. Dinamovi igrači su, očito, glavama bili u Ligi prvaka i onome što ih

očekuje u uzvratu protiv Ludogoreca. Mislim da je rezultat 1:1 najrealniji. Vjerujem da ćemo, kako će Prvenstvo teći, doći do razine da možemo ravnopravnu i neizvjesnu igru prelomiti u svoju korist – zaključio je strateg Varaždinaca. Za razliku od domaćina, gosti iz Zagreba nisu bili zadovoljni raspletom situacije na travnjaku. – Dinamo uvijek ide na pobjedu, tako da nas osvojeni bod ne može u potpunosti zadovoljiti. Znali smo što nas očekuje u Varaždinu. Iznimno motivirani domaćini su već tjedan dana ranije protiv Hajduka pokazali da su ozbiljna momčad čija igra ima glavu i rep. Varaždinci su sklopili vrlo respektabilnu momčad i nikomu neće biti lako igrati na njihovu travnjaku. Varaždinu mogu samo čestitati, a mi se već okrećemo novim izazovima – prokomentirao je nakon utakmice Dinamov Luka Ivanušec. Ostali rezultati 4. kola: Lokomotiva – Rijeka 3:1, Slaven Belupo – Šibenik 0:0, Istra 1961 – Osijek 1:0, Hajduk – Gorica (odgođeno). U sljedećem kolu Varaždin gostuje u Osijeku (nedjelja, 14. kolovoza, 18.55). U ostalim utakmicama sastaju se: Dinamo – Hajduk, Šibenik – Istra 1961, Rijeka – Slaven Belupo, Gorica – Lokomotiva.

UTAKMICAMA 1. KOLA NOGOMETNOGA KUPA ZAPOČELA NOVA SEZONA NA ŽUPANIJSKIM TRAVNJACIMA

FOTO: NK PLITVICA (G)

Ispali Plitvica (G), Lepoglava, Zelengaj… Utakmicama 1. kola Kup-natjecanja započela je nova sezona na županijskim nogometnim travnjacima. Najuvjerljiviju pobjedu upisao je Obreš, koji je u Otoku Virju protiv domaćeg Bratstva slavio s visokih 14:0. Raspoloženi su bili i Cestičani, koji su kod kuće s 14:1 svladali momčad Novakovca. Po pet golova postigli su Renato Veselnik i Karlo Leskovar. Dvostruki strijelac bio je Filip Borak, dok su po jedan gol pridodali Mihael Domjan i Viktor Eršegović. Od daljnjeg natjecanja oprostila se Plitvica (G), koja je s 2:1 poražena u Novoj Vesi od istoimenog domaćina. Bez sljedećega kruga Kupa ostala je i Lepoglava nakon

gostujućeg poraza od Čeva rezultatom 5:4, dok je Zelengaj kod kuće izgubio 3:1 od momčadi Mladosti iz Sigeca Ludbreškog. Ostali rezultati 1. kola Županijskoga kupa: Bukovčan 27 – Polet (M) 0:4, Podravac Kitro – Poljoprivrednik 2:1, Karlovec – Dinamo 01 4:3, Poljanec – Mladost (VT) 2:4, Beretinec – Lunjkovec 4:2, Rudar 47 – Razvitak 0:1, Vratno – Klenovnik 6:0, Zadrugar – Vinica 8:0, Jalžabet – Omladinac (J) 7:1, Budućnost – Vindija 2:4, Mladost (Š) – Orač 3:5, Plitvica (S) – Struga-Rovokop 7:0, Sračinec – Mladost (Vž) 1:3, Bukovčan – Sloga 3:1, Gora – Sloboda (Vž) 1:0, Radnički – Podravac (SV) 7:0,

Dubravka-Zagorac – Udarnik 32 1:2, Dinamo (B) – Sloboda (T) 0:6, Mladost (SP) – Mladost (M) 0:10, Trnje – Polet (T) 0:7. Ovog vikenda, 13. i 14. kolovoza, na rasporedu su susreti 2. kola. Utakmice se igraju s početkom u 18 sati, a sastaju se: Orač – Plitvica (S), Mladost (Vž) – Bukovčan, Čevo – Novi Marof, Gora – Radnički, Udarnik 32 – Podravina, Mladost (M) – Sloboda (T), Polet (C) – Nedeljanec, Polet (T) – Mladost (S), Nova Ves – Vratno, Polet (M) – Bednja, Podravac Kitro – Karlovec, Vindija – Varteks, Mladost (VT) – Jalžabet, Obreš – Ivančica, Beretinec – Zadrugar, Razvitak – Drava-Ajax.

Sport

9. kolovoza 2022., br. 954 || Regionalni tjednik

SARA KOLAK SEDMA NA MITINGU DIJAMANTNE LIGE U POLJSKOJ Ludbrežanka Sara Kolak osvojila je 7. mjesto u bacanju koplja na mitingu Dijamantne lige koji je održan u poljskom Chorzóvu. Hrvatska rekorderka i zlatna olimpijka najbolji hitac od 56,68 metara ostvarila je u petom pokušaju, čime je na svoj konto stavila prva dva boda u ovogodišnjem izdanju prestižnoga atletskog natjecanja. Kolak je imala tri

ispravna hica od pet koliko ih je bacala. U prvoj seriji bacila je 54,28 metara, a u drugoj 53,92 metra. Pobjedu je odnijela Japanka Haruka Kitaguchi s rezultatom od 65,10 metara, što je ujedno njezin najbolji rezultat ove sezone. S najboljim hicem sezone od 62,29 metara Čehinja Barbora Špotakova bila je srebrna,

dok se na treće mjesto plasirala Litavka Liveta Jasiunaitea s rezultatom od 61,79 metara. Nastup u Poljskoj Sari Kolak je poslužio kao dobra provjera trenutne forme uoči nastupa na glavnom natjecanju sezone, a riječ je o Europskom prvenstvu koje se od 15. do 21. kolovoza održava u Münchenu.

Kolak od 15. do 21. kolovoza nastupa na Europskom prvenstvu u Münchenu

ATLETIKA

Roko Farkaš do novog rekorda na Svjetskom prvenstvu

DABROVI ZAPOČELI S PRIPREMAMA ZA NOVU SEZONU

Opet ući u Ligu za prvaka i dohvatiti Final four Kupa

Prvenstvo rukometašima Gradskoga rukometnoga kluba Varaždin 1930 počinje 10. rujna, kada u 1. kolu dočekuju Rudar PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Rukometaši Gradskoga rukometnoga kluba Varaždin 1930 započeli su s pripremama za novu sezonu. Varaždinci će se u novoj sezoni natjecati u Skupini A Premijer lige s Nexeom, Goricom, Dubravom, Zametom, Rudarom, Ribolom Kaštela i Metkovićem. U Skupini B je također osam ekipa, a predvodi ih PPD Zagreb, višestruki osvajač Prvenstva i Hrvatskoga kupa.

Bolje nego lani

– Svaki sportaš želi još brže, jače, bolje. Naravno da želimo biti bolji nego prošle sezone. Cilj je ponovno ući u Ligu za prvaka, a želimo da se Klub opet plasira na Final four Hrvatskoga kupa – rekao je trener Matej Mišković, koji je pot-

kraj pro0šle sezone zamijenio Emersona Žnidarića na klupi Dabrova. Žnidarić je ekipu uveo u Ligu za prvaka, no nije sve tako glatko išlo u Ligi za prvaka. Na klupu je došao Mišković te su Varaždinci na kraju završili na 5. mjestu. Što se tiče igrača od prošle sezone, u varaždinskom jatu više nisu Vincek, Vujović, Šagi, Flajšman, Vugrinec i Mlakar, a pristigli su povratnici Dominik Mišković (Sesvete) i Dominik Novak (Gorica), Fabijan Grubišić (PPD Zagreb) te Viktor Kociper (Dugo Selo). – Nikad se nisam bavio time jesmo li sada bolji ili slabiji. Imam vrlo motivirane igrače i to mi je najvažnije – dodao je Mišković. Bez obzira na to što trener Mišković to ne želi priznati, ekipa je sigurno snažnija nego prošle sezone.

Otišli su Vincek, Vujović, Šagi, Flajšman, Vugrinec i Mlakar, a došli Mišković (Sesvete), Grubišić (PPD Zagreb), Novak (Gorica) i Kociper (Dugo Selo) Gradskoga rukometnoga Iskorak kluba Varaždin 1930. – Vrlo smo zaPrvenstvo Vadovoljni time ka k va smo raždincima poU pripremnom pojača nja činje 10. rujna, razdoblju doveli. kada u 1. kolu Naravno, ugošćuju Ruvaraždinski najvažnije dar. Dotad će rukometaši je da smo varaždinski afirmirali r u komet a ši odigrat će sedam domaće odraditi seutakmica igrače te da dam priprećemo ih u bumnih utakmica. – Ono što je dućnosti još više najvažnije je da dečki afirmirati. Pritiska mukotrpno rade. To će se sve prevelikog nema i ciljevi su realno postavljeni – dodao je kasnije vratiti – zaključio je Romano Puček, dopredsjednik trener Mišković.

Desetero hrvatskih reprezentativaca, od kojih troje iz redova varaždinskoga Atletskoga kluba Sloboda, nastupilo je na Svjetskom juniorskom prvenstvu koje je održano u kolumbijskom gradu Caliju. Boje hrvatske reprezentacije branili su Klara Koščak u utrci na 400 metara s preponama, Roko Farkaš u utrci na 200 metara i Martin Mlinarič u skoku u vis. Upravo je Klara Koščak imala jedan od najboljih nastupa. Mlada Varaždinka ostvarila je 11. vrijeme kvalifikacija u konkurenciji 24 trkačice, s vremenom 58.40, dok je za ulazak u finalnu utrku trebalo trčati 58.07. Roko Farkaš je trčao dvije utrke na 200 metara. Prvo je u kvalifikacijama istrčao novi mlađejuniorski rekord Hrvatske s vremenom 21.08, što je ujedno samo stotinku sekunde slabije od nacionalnoga juniorskog rekorda. Ovim se rezultatom kao 21. plasirao u polufinalnu utrku. Roko je u polufinalu još jednom zauzeo 21. mjesto, s nešto slabijim vremenom od 21.30. Za ulazak u finale bilo je potrebno ostvariti rezultat od 20.57. Najslabiji nastup imao je

Martin Mlinarič, koji u kvalifikacijama skoka u vis nije uspio preskočiti početnu visinu od 2,00 metra te je ostao bez rezultata i plasmana. Nakon nastupa u Caliju kolekcija hrvatskih medalja na svjetskim juniorskim prvenstvima nije se povećala. Reprezentacija ostaje na ukupno 13 osvojenih medalja, od čega sedam zlatnih, dvije srebrne i četiri brončane. U Caliju je najbliže medalji bila

Klara Koščak ostala je bez finala i u konačnici osvojila 11. mjesto u ukupnom poretku Veronika Šokota s 4. mjestom u bacanju koplja, a za uspon na pobjedničko postolje su joj nedostajala tek 64 centimetra. U finalu među 12 bila je još samo Lucija Leko u bacanju diska te je u konačnici osvojila 10. mjesto. Hrvatska je imala i tri polufinalista, a osim spomenutih Klare Koščak i Roka Farkaša, to je za rukom pošlo i Marko Oreškoviću u utrci na 400 metara.

20 AUTOsti

Regionalni tjednik || 9. kolovoza 2022., br. 954

TEST: RENAULT CAPTUR R.S. LINE E-TECH 140 HIBRID

VREMEPLOV

4. kolovoza 1957. je Juan Fangio posljednji put pobijedio na automobilskoj utrci i osvojio svoj peti uzastopni naslov. Fangio je rođen u Argentini i pobijedio je na 24 Grand Prix utrke. Karijeru je počeo kao mehaničar, a utrke je počeo voziti u Južnoj Americi automobilom koji je sam pripremio

Sport i inovacije pod znakom romba Ponuda modela Captur obogaćena je dvjema važnim inovacijama – E-Tech hibridnim pogonom od 143 KS i sportskim paketom opreme R.S. Line. Obje novosti objedinjene su u vozilu čiji test donosimo. UREĐUJE: DALIBOR FLAJPAN FOTO: MIKLOŠ LANG

za utrke.

50 godina slavi legendarni Hondin model Civic, koji je od 1972. godine u deset generacija prodan u više od 27,5 milijuna primjeraka u 170 zemalja diljem svijeta. Krajem ove, odnosno početkom slijedeće godine na europsko tržište stiže 11. generacija Civica, koja ispunjava Hondinu obvezu elektrificiranja svih svojih mainstream modela u Europi do 2022. godine. Svaka generacija uvela je vlastitu progresivnu evoluciju originalnog Civic dizajna, naprednih tehnologija i novih razina performansi, zadržavajući istu svrhu kao i prvi Civic: prostran, zabavan za vožnju i ekonomičan kompaktni automobil.

Potvrđivanje vodeće pozicije u napučenom B-SUV segmentu složena je stilska vježba u kojoj se ništa ne prepušta slučaju. Toliko je sastojaka koje ovi kompaktni automobili moraju sadržavati: očaravajući dizajn, udobnu unutrašnjost, sigurnosne asistente, multimedijsku funkcionalnost i najsuvremenije elektrificirane pogonske sklopove poput samopunjivog E-Tech Hibrid motora. Renaultova obitelj pogonskih sklopova definirana kraticom E-Tech sadrži još i plug-in te posve električne agregate koji su dostupni ovisno o modelu. U slučaju Captura sada imamo obje vrste hibrida, a testirano vozilo bilo je jednostavnijeg tipa, s potpuno hibridnim pogonskim sklopom koji ne zahtijeva vanjsko punjenje i koji značajan dio vremena provodi u načinu rada s nultom emisijom. Tehnička strana Renaultovog pristupa tematici hibridnih pogonskih sklopova uistinu je zanimljiva i zaslužuje pozornost: na osobit način spajaju 1,6-litreni atmosferski benzinski motor i čak dva elektromotora u cjelinu koju nazivaju E-Tech Hibridom. Ukratko, glavni elektromotor pruža vučnu silu prednjim kotačima, dok manji, sekundarni elektromotor obavlja nekoliko funkcija: napaja električne sustave u vozilu, djeluje kao elektropokretač termičkog motora i sinkronizira okretaje benzinskog motora s onima u automatskom mjenjaču. Automatski DHT mjenjač je prava tehnološka poslastica. Umjesto epicikličkog CVT-a, kakav koristi, primjerice, Toyota, ili dvostruke spojke u Hyundaijevim odnosno Jeepovim hibridima, Francuzi su odabrali novi koncept. Osmislili su inteligentno pojednostavljen, visokoautomatizirani sklop

koji se uvelike oslanja na Renaultovu F1 tehnologiju. Zvuči nevjerojatno, ali u prijenosu snage nema klasične spojke! Auto s mjesta uvijek kreće pomoću elektromotora koji se također (i isključivo) koristi za vožnju unatrag, pa nema potrebe ni za prijenosnim stupnjem za vožnju unatrag. Renaultova E-Tech automatika spojena je na benzinski motor i ima samo četiri stupnja prijenosa. Snaga pogonskog elektromotora do mjenjača dolazi odvojenim putom. Zbog različitih putova i sposobnosti sustava da neovisno koristi elektro i benzinski motor, postoji čak 15 različitih načina rada, odnosno kombinacija izvora i omjera snage. Upravljačka strategija bazirana je na F1 ekspertizi. Cilj je da motor uvijek radi u najučinkovitijem režimu okretaja i gasa. Ponekad to znači primarno

pokretati automobil, ponekad puniti bateriju. Ovo je ključno načelo kod svih hibrida, ali Renault ga postiže razmjerno bezbolno i uz potpunu odsutnost takozvanog gumifleks-efekta, praćenog neugodnim skokovima okretaja tijekom jačih ubrzanja. Motor pri izmjenama brzina zvuči normalno, realistično. Izmjene su potpuno glatke i gotovo neprimjetne, poput onih u vrhunskim dual-clutch sustavima (npr. Porscheov PDK). Omogućuje to nesinkronizirana pandžasta spojka koja spaja momente dvaju glavnih motora. Radi izbjegavanja grubih izmjena stupnjeva, manji elektromotor (20 KS) pri svakoj izmjeni na odgovarajući broj okretaja zavrti benzinski motor. Kad se brzina ravno uzubljenih zupčanika izjednači, pandžasta spojka spaja bez trzaja i bez gubitka okretnog momenta.

Ovakav pristup osigurava manje trenja, manje habanje mjenjača, veću udobnost i maksimalnu učinkovitost hibridnog sustava. Čini se jednostavno, ali netko se toga ipak morao sjetiti! Primjenom E-Tech tehnologije ostvaren je velik napredak jer kompaktna litij-ionska baterija od 1,2 kWh u gradskom okruženju Capturu omogućuje vožnju čak do 80 % vremena u posve električnom načinu rada, čime se dramatično smanjuje potrošnja – sve do ispod 5 l/100 km, što za sobom povlači odlične emisije CO₂ (112 g/km u kombiniranom WLTP ciklusu). Važno je da Capturu, kao urbanom crossoveru, odgovara gradska vožnja, no pomalo razočarava da se kod autocestovnih brzina gube gotovo svi aduti hibridne tehnologije. Naime, tu je snaga elektromotora zaduženog za vožnju (49 KS) nedovoljna, pa sav teret pada na benzinca. Ipak, zvuk termičkog motora nije neugodan ni glasan, a veseli i povoljna kombinirana potrošnja – oko 6,5 l/100 km. Dakako, u kombinaciji s više gradske vožnje prosjek se može sniziti i za litru, no teško je ostvariti vrijednosti manje od 5 l/100 km, posebno tijekom dužih relacija. Što još nudi Captur R.S. Line? Savršeno zaokružen sportski izgled simpatično dizajniranoga urbanog SUVa, sjajna sjedala, detaljno izvedenu armaturnu ploču te kompletnu opremu, uključujući 18-inčne alu-naplatke Le Castellet, aluminijske papučice i kožni upravljač s k va litetnim šavov ima. Upravljačka pozicija je bolja od one u Cliju i omogućuje “dominantan” pogled na cestu. Povišeni ovjes eliminira mnoge brige, a kotači velikog promjera osiguravaju udobnost. Captur je zlatna sredina ponude kompaktnih Renaulta. U svemu je bolji od Clija, a očekivanim nestankom klasičnog Megana postat će ključni model na europskim tržištima. (Mikloš Lang)

Vidokrug

9. kolovoza 2022., br. 954 || Regionalni tjednik

ZAPOČELA JE PROVEDBA PROJEKTA “JER SRCE PREPOZNAJE NAJBOLJE”

Mještane Općine Cestica u nadolazećem razdoblju očekuje pregršt aktivnosti Sudjelovanje u svim programima ovog projekta potpuno je besplatno Potaknuti brojnim ulaganjima u infrastrukturu, u koju ulažemo godinama, odlučili smo da je došlo vrijeme i za ulaganja u društvenu zajednicu, odnose, zdravlje, odnosno – u ljude. Općina Cestica osigurala je bespovratna sredstva upravo za provedbu projekta koji uključuje brojna predavanja, manifestacije i javna događanja te vježbe i radionice koje će biti na raspolaganju svim stanovnicima, ali i ostalim zainteresiranima. – Prijavom na natječaj “Promocija zdravlja i prevencija bolesti – faza 2” osmišljen je projekt s ciljem povećanja znanja i svijesti o važnosti promicanja zdravlja i prevencije kardiovaskularnih bolesti, koje u Republici Hrvatskoj čine najveći postotak smrtnosti. Kako bismo se detaljnije mogli informirati o navedenoj problematici, odlučili smo uložiti trud i vrijeme za provođenje upravo ovog projekta – naveo je načelnik Mirko Korotaj. Ovim vas putem pozivamo da nam se pridružite na događanjima i javnim manifestacijama koje će se održavati sljedećim redoslijedom: rujan 2022.: Tjedan zdravlja u Cestici (predavanje o važnosti kretanja i rekreacije, vježbe poticanja cirkulacije, stolni tenis, pilates, šetnja Općinom Cestica “Putovima zdravlja” sa

zakuskom) listopad 2022. – travanj 2023.: vježbe razgibavanja za sve dobne skupine pod nazivom “Kretanjem do zdravlja” listopad 2022.: interaktivna radionica “Cigareta, ne hvala” studeni 2022.: predavanje i radionica “Prehrana i utjecaj nepravilne prehrane”

siječanj 2023.: predavanje i radionica “Stres u svakodnevnom životu” ožujak 2023.: predavanje i radionica “Čovjek bez ovisnosti – život sa stilom” travanj 2023.: Zdravi weekend (predavanje o važnosti kretanja i rekreacije, kulinarska prezentacija i radionica

pripreme obroka zdrave hrane) svibanj 2023.: predavanja i radionice “Stres – bolest 21. stoljeća” lipanj 2023.: Dan srca (mjerenje tlaka i šećera). Napominjemo da je sudjelovanje u svim programima ovog projekta potpuno besplatno. Podsjećamo da je navedeni projektni prijedlog u rangu najbolje ocijenjenih projektnih prijedloga u Republici Hrvatskoj s obzirom na to da je ocijenjen maksimalnim brojem bodova, izuzev indeksa razvijenosti. Općina ovim projektom dokazuje da se ulaganja u cestičkom kraju ne odnose samo na infrastrukturu nego i na razvoj društvenih odnosa i zdravlja, na boljitak svih stanovnika Općine Cestica. Naziv projekta: “Jer srce prepoznaje najbolje” Ukupna vrijednost projekta: 433.329,00 kuna EU sufinanciranje: 433.329,00 kuna (100 %) (85 % EU, 15% državni proračun RH) Razdoblje provedbe projekta: 20. svibnja 2022. – 20. srpnja 2023. (14 mjeseci) Partner: Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskoga socijalnog fonda.

22 Zdravlje

Regionalni tjednik || 9. kolovoza 2022., br. 954

PRVI PUT U HRVATSKOJ TRANSPLANTIRANA TRI ORGANA

ZDRAVLJE

Tim Kliničke bolnice Merkur napravio je prvu višestruku transplantaciju jetre, gušterače i tankog crijeva u Hrvatskoj, svrstavši se tako u svjetski vrh transplantacijske medicine. Transplantacijski kirurg KB-a Merkur Stipislav Jadrijević rekao je da je multiviscelarna transplantacija solidnih organa izvedena na pacijentu u terminalnom stadiju jetrene bolesti. Zbog višestrukih

operacija tankog crijeva pacijent je bolovao i od sindroma kratkog crijeva, uslijed čega je postao kandidat za transplantaciju jetre, gušterače i tankog crijeva. Dr. Jadrijević je dodao i da zahvat ne predstavlja novost na području transplantacije samo u Hrvatskoj nego je rijetkost i u ostalim zemljama EU-a, poglavito u odrasloj populaciji. – Takve operacije obavljaju se svega dva

do tri puta godišnje u najsofisticiranijim centrima u EU-u – rekao je Jadrijević.

SVJETSKI DAN HEPATITISA, 28. SRPNJA

Cilj je povezati zdravstveni sustav i ljude izložene rizicima Procjenjuje se da u svijetu čak 9 od 10 zaraženih osoba nije svjesno svog statusa, što značajno negativno utječe na dostizanje ciljeva SZO-a za eliminaciju hepatitisa do 2030. godine

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

titisa (HUHIV) uz potporu Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Grada Zagreba i Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.

I ove godine Hr vatska ud ruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa (HUHIV) uključila se u kampanju povodom Svjetskog dana hepatitisa, koji se obilježava 28. srpnja s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa. Virusni hepatitisi s posebnim naglaskom na hepatitis B i C još uvijek predstavljaju globalni javnozdravstveni izazov. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ovu je inicijativu uvrstila među četiri kampanje za pojedinačne zarazne bolesti.

Epidemiologija

Nacionalna kampanja Nacionalna kampanja “Hepatitis ne može čekati!” s porukom “Doktore, možete li me izliječiti?” želi podsjetiti na važnost započinjanja liječenja osoba kojima je dijagnosticiran virusni hepatitis B ili C a koje zbog raznih razloga nisu započele liječenje. Provodi se od početka srpnja do kraja kolovoza preventivnim i edukativnim

U Hrvatskoj oko 25.000 osoba ima kronični hepatitis B

porukama na društvenim mrežama, internetskim stranicama i plakatima u zdravstvenim ustanovama, organizacijama civilnog društva i medijima s ciljem povezivanja zdravstvenog sustava i ljudi koji su bili izloženi rizicima od zaraze virusnim hepatitisima ili žive s

Hepatitisi su još uvijek globalni javnozdravstveni izazov jer svakih 30 sekundi u svijetu jedna osoba izgubi život od posljedica bolesti povezanih s hepatitisom. Više od 1,1 milijun života izgubljen je svake godine zbog posljedica zaraze hepatitisom B i C. Na virusne hepatitise B i C stavlja se poseban naglasak s obzirom na to da pripadaju takozvanim “tihim bolestima”, odnosno bolestima koje dugo teku bez prepoznatih simptoma. Dugotrajna, neliječena infekcija može uzrokovati teška oštećenja jetre i zdravlja. HepatoceluTestiranje je hepatitisom a larni karcida toga nisu nom kao jedini način svjesni. posljed ica pravovremenog Nositelj nel iječene Nacionalne bolesti u otkrivanja kampanje sta lnom je bolesti je Hrvatska porastu, a veudruga za borćina se otkrije bu protiv HIV-a u fazi prekasnoj i virusnog hepaza uspješno liječe-

HNK, VODOTORANJ I ZGRADA LEPOGLAVSKE UPRAVE OBOJENI U ZELENO

nje. Testiranje na hepatitis B i C jedini je način pravovremenog otkrivanja bolesti. Procjenjuje se da ukupno u svijetu čak 9 od 10 zaraženih osoba nije svjesno svog statusa, što značajno negativno utječe na dostizanje globalnih ciljeva SZO-a za eliminaciju hepatitisa do 2030. godine. Prema procjenama epidemioloških istraživanja, u Hrvatskoj oko 25.000 osoba ima kronični hepatitis B, a oko 40.000 osoba su nosioci protutijela na hepatitis C. Prema procjenama matematičkih modela, oko 12.000 osoba treba se liječiti od hepatitisa C. – Sinergija zdravstveno/ javnozdravst venih institucija i udruga omogućuje zdravstvene djelatnike i druge stručnjake, ali i sve osobe u riziku podsjetiti na važnost sveobuhvatnog i integriranog pristupa u području prevencije, ranog otkrivanja i mogućnosti povezivanja sa sustavom liječenja. Zajedno možemo stvoriti snažnu mrežu suradnika za poboljšanje podrške i razvoja područja prevencije, dijagnostike i liječenja virusnih hepatitisa B i C – rekli su iz HUHIV-a.

Podizanje svijesti o gastroshizi, rijetkoj urođenoj mani Uz još 30-ak hrvatskih gradova i općina, gradovi Varaždin i Lepoglava te Varaždinska županija priključili su se obilježavanju Svjetskog dana svjesnosti o gastroshizi, vrlo rijetkoj urođenoj mani.

Tim povodom su u subotu, 30. srpnja, Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu, varaždinski vodotoranj i zgrada lepoglavske gradske uprave bili su osvijetljeni zelenom bojom. The Global Gastroschisis Foun-

dation je međunarodna neprofitna organizacija koja okuplja ljude rođene sa stanjem gastroshize te njihove roditelje i liječnike, a u Hrvatskoj djeluje preko Margarete Lovković iz Varaždina, majke djevojčice rođene

s gastroshizom. Fokus organizacije je usmjeren na moralnu podršku, informiranost, istraživanje i podizanje svijesti o dijagnozi. Gastroshiza je stanje defekta trbušne stijenke kroz koji prolabira sadržaj iz abdomena koji gotovo uvijek uključuje crijeva, a ponekad i druge organe. Kod beba rođenih s ovom bolešću veliki korak koji ukazuje na poboljšanje rada crijeva je kada beba dobije prvu stolicu zelene boje. Upravo zato je ta boja odabrana kao službena boja gastroshize. Za emocionalnu i informativnu podršku budući (i sadašnji) roditelji djeteta s gastroshizom u Hrvatskoj mogu se javiti lokalnim volonterima u The Global Gastroschisis Foundation putem maila margareta@averysangels. org ili marija@averysangels.org.

Mali oglasi

9. kolovoza 2022., br. 954 || Regionalni tjednik 7Plus Regionalni tjednik

MALI OGLASI

Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h Srijeda-petak: 7.30 - 15 h

Ostala prijamna mjesta: NOVI MAROF

BENJAK Remetinec 290 Radno vrijeme: pon - pet: 7.30 - 15 h subotom: 7.30 - 12 h

LUDBREG

CVJEĆARNICA “RUŽA“ P. Krešimira 19 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 16 h subotom: 8 - 14 h

HITNO POTRAŽUJEMO kuće i vikendice u Varaždinu i okolici te stanove svih kvadratura, poslovne prostore, zemljišta i apartmane, kuće na moru. Lucerna nekretnine, Pavlinska 5, Varaždin, www. lucerna-nekretnine.com, tel.: 042/321-635, mob.: 091/784-4868, 098/1621432 ozn.62c

STANOVI

PRODA JE SE oranica KUPUJEM staru kuću ili stan k.č.1287, livada krči, 1301 u Varaždinu. Mob.: 098/267- m², k.č.1442, livada krči, 062 ozn.864c 1273 m²,mob.: 098/939PRODAJE SE 3-sobni stan na 1277 ozn.5a 10. katu (Banfica), 78 m², PRODAJE se vinograd i en.r. D. Mob.: 098/267-062 vikendica iznad Jalžabeozn.864c ta. Mob.: 095/849-9171 PRODAJE SE 2-sobni stan sa ozn.3068 spremištem 57,50 m² u Varaždinu (Grabanice), en.r.C. GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE Mob. 098/267-062 ozn.864c ili ruševnu kuću u VaraždiPRODAJE SE stan (poslovni nu ili Vž. toplicama kupuprostor) 73 m², prizemno- jem. Mob.: 098/932-6992 strogi centar grada (Draško- ozn.3064 vićeva ul. 6) plinsko etažno grijanje, vodomjer, en.r.C, PRODAJE SE gradilište 1.100 €/m². Mob.: 098/267- 1990 m² uz cestu Bere062 ozn.864c tinec. Lijep pogled na PRODAJE SE 4-sobni stan Varaždin i okolicu. Tel.: novogradnja, en.r. A od 76 0 4 2 /262- 0 4 0 , m o b.: m² u Varaždinu (Janka Le- 098/924-6780 ozn.2999 skovara). Mob.: 098/267-062 ozn.864c VOZILA

MEN-ARS NEKRETNINE kupnja, prodaja, najam, najveći izbor nekretnina u gradu, ured agencije; Zagrebačka 31, Varaždin, www.men-ars.hr, 042/200- NAJAM 117, 098/333-363 ozn.141c IZNAJMLJUJEM namješteEUROEstate – potražujemo ni stan u ulici 22. rujna 1991./2, en.r. B, Varaždin. kuće, stanove i apartmane Mob.: 091/591-7885 ozn. za kupoprodaju; www. 200b euroestate-nekretnine.hr ; Zagrebačka 30, Varaž- IZNAJMLJUJE se 3-sobni stan din; mob.: 098/652-059 u kući u Varaždinu. Mob.: 098/267-062 ozn.864c ozn.556c POTRAŽUJEMO NEKRET- APARTMANI NINE za prodaju! Nazo- APARTMAN – KELAVA Vrsi v ite odmah!!! Mob.: Mulo – iznajmljivanje apar0 9 9 / 2 4 0 - 6 9 93 , t e l . : tmana. Upitati: tel.: 023/359042/320-991 Queen Stela 575, mob.: 098/944-8361, nekretnine, Pavlinska Va- e-mail: Bozo.Kelava.3@gmaraždin ozn.879c il.com ozn.1948

POLJODOM Gospodarska 2, VOĆARNA “BAGREM“ Trg hrvatskih ivanovaca 9a

LEPOGLAVA

CVJEĆARNICA „BAGREM“ Hrvatskih pavlina 3a

CESTICA

Realize IT Varaždinska 27 Tel.: 042/353-555

GIT D.O.O. V. Lisinskog 6 42000 Varaždin Tel.: 042/211-877 radno vrijeme: pon - pet: 7-20 sati subotom: 7 – 14 sati

Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/700-7005

PRODAJEM staru kuću u IZNAJML JUJEM APARRemetincu kod crkve. Tel.: TMANE, blizina plaže, 042/601-286 ozn.7a Vrsi Mulo, kraj Zadra. PRODAJE SE kuća za adap- Mob.: 098/573-349, tel.: taciju en.r E, (Krešimira 023/360-440 ozn.2618 Filića 73, Varaždin). Mob.: 098/267-062 ozn.864c ZEMLJIŠTA

PRODAJE se kuća u Murskom Središću. Informacije na mob.: 091/357-0117 ozn.3a

IVANEC

MALI OGLASI, ZAHVALE , POSLJEDNJI POZDRAVI I SJEĆANJA NA TELEFON: 042/290-774

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

KUĆE

KUPUJEM automobil ili skuter i sve od Tomosa, može i odjavljeno (oštećeno). Može i novije. Povoljno. Isplata odmah. Mob.: 098/9656-624 ozn.2418 KUPUJEM automobil, traktor, kamion, strojeve i motocikl, ispravne i neispravne, mob.: 092/2875661 ozn.2251 EURO-KUKE za vozila, prijevoz vozila, najam prikolice, rabljene gume, mob.: 098/983-3910 ozn. 38c

POSAO SOBOSLIKARA, LIĆIOCAFASADERA samostalnog i urednog u stalni radni odnos. Upitati: 098/791092 ozn.314c TRAŽIMO mlađe djevojke za rad u kafiću. Plaća je 7.000,00 kn. Prijevoz osiguran ili plaćen. Mob.: 097/7253055 ozn.651c ZAPOŠLJAVAMO TELEFONISTE/ICE isključivo s iskustvom u telefonskoj prodaji. Rad u uredu ili od kuće. Može i penzioneri/ke. Uvjeti odlični. Mob.: 099/823-9773 ozn.329b

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/639-9932 ozn.1c O D Č EP L J I VA N J E odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c

TRAŽI SE ženska osoba za čišćenje cafe bara „Narca“, radno vrijeme 4.30 – 6.30. Po dogovoru moguće i ispomoć ujutro do 8.00. Mob.: 098/890-071 Damir ozn.3067

ODČEPLJIVANJE I SNIMANJE KANALIZACIJE kamerom odvodnih cijevi; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c

RESTORAN POPOLARE – Vidovec, traži kuhara/icu i konobara/icu. Pekara Edi traži pekara i prodavačicu, mjesto rada Vidovec – Varaždin. Upitati: 091/593-3113 ozn.252c

ODČEPLJIVANJE KANALIZACIJE, adaptacija kupaonica, stanova, sa svim radovima, vodovod, keramika, knauf, idt. Mob.: 091/760-0571, 097/654-5646 ozn.2819

USLUGE

PRIJEVOZ: šljunak, sipina, drenaža, drva, odvoz šute SOBOSLIKARSKI i KNAUF do 3m³. Mob.: 098/284-922, radovi, gletanje, bojanje, im- 091/601-4351, tel.: 042/240pregniranje, lakiranje, špah- 663 ozn.205c tlanje, suha gradnja, mob.: BESPLATNI PRIJEVOZ metal098/1969-437 ozn.219b nog otpada ( škrinje, bojleri, NUDIMO USLUGU rušenja i ventili, peći i dr. ) Mob.: opiljavanja stabala, krčenja 098/267-733 Ivan ozn.2642 šikara te košnje trave. TIMBER-FOREST. Mob.: 095/556- KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o. Varaždin, I. Re0070 ozn.2717 žeka 4.c, tel. 042/214-711, IZRADA KROVIŠTA, nadstreš- fax: 200-713, e-mail:ured@ nica, sjenica, građ. lima- biro-lipic.hr. Sastavljamo rije, stubišta, nazvati na : financijska, porezna i druga izvješća. ozn.40c 098/417-373 ozn.3471

USLUGA SVIH vrsta čišćenja, košnja i održavanje travnjaka, živice i stabala. Pripomoć u kući. Komes cleaning. Mob.: Vlatka: 095/542-8585, Goran: 095/581-5046 ozn.2726 USLUGA KOMBI prijevoza, selidbe, dostave, Varaždin i okolica – povoljno. Mob.: 097/771-2313 ozn.2c USLUGA PRIJEVOZA kiperom s dizalicom: šljunak, sipina, roba na paleti, granje. Mob.: 091/1140598 ozn. 2d HORTIKULTURA ARBOR d.o.o. – rušenje i opiljavanje stabala svih vrsta i veličina u urbanim sredinama, mob.: 091/1140598 ozn.2d OBRT GINKGO – rušenje i orezivanje stabala , mob.: 097/768-5313 ozn.896c ADAPTACIJE i rekontrukcije stanova i kuća, struja, voda grijanje i knauf, mob.: 0 91/787-70 6 4 ozn.2390 IZRADA NOVIH instalacija i popravak starih (vodovod, centralno grijanje i kanalizacija). Mob.: 095/8326992 ozn.62/04/1 KUĆNI MAJSTOR – razni popravci, montaža namještaja, električnih trošila, zamjena brava. Mob.: 098/936-4510 ozn.325b NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva. Uređenje dvorišta, iskopi i navozi, Mob.: 099/3530180. ozn. 600c

24 Mali oglasi

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO

Regionalni tjednik || 9. kolovoza 2022., br. 954

ARONIJA

superljekovito voće Aronija je biljka iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja. • • • • • • • • • •

Sprečava bolesti srca i krvnih žila Regulira krvni tlak Jača imunitet Štiti zdravlje urinarnog sustava Ima antiupalna svojstva Stimulira rad štitnjače Poboljšava pamćenje i koncentraciju Regulira razinu šećera u krvi Povoljno djeluje na probavni sustav Štiti od virusa i bakterija

5kn0

Cijena 1 litre 1oo % čistog soka aronije

3k0n

Cijena 0,5 litre 1oo % čistog soka aronije

Mogućnost kupnje 100 % čistog soka na mobitel: 098/455-313

6+1 GRATIS

KNAUF SISTEMI, spušteni stropovi, pregradni zidovi, uređenje potkrovlja, termofasade, soboslikarski radovi, postava laminata. Bau-Art d.o.o. – mob.: 098/478-900 ozn.773c SELIDBE – dostava namještaja, bijele tehnike, odvoz šute u vrećama i granja, čistimo tavane, podrume, praznimo kuće, stanove, odvozimo dotrajali namještaj, bijelu tehniku, mob.: 098/906-0658 ozn.352c STABLA RUŠIMO – orahe borove, trešnje, odvoz granja osiguran. Vrtove frezamo,, živice šišamo, mob.: 099/661-8353 ozn.352c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob.: 098/931-7570 ozn.184c GRADNJA KOJIĆ- iskopi, navozi, rušenja objekata, odvoz šute, postava rubnika, tlakovaca, kana liz a c i j e, p r i j e voz i , hidroizolacije, ograde, betonski i zidarski radoviMob.: 098/449-583ozn.285c

BU-JAN TIM j.d.o.o. – izvodimo: novogradnja, kompletna adaptacija kuća, izrada te prekrivanje krovišta, knauf radovi te izrada stiropor fasade, mob.: 098/974-5950 ozn.650c

PARKETI SJAJ - ogledalo Vašeg doma! Sve vrste parketa, podova, te obnova starih parketa i stepeništa. Nazovite s povjerenjem! Tel.: 040/682STROJNA ŽBUKA, strojne 988, mob.: 098/242-190 glazure, skela, termofasade, soboslikarski radovi, mob.: ozn.564c 098/267-065, tel. 042/612MIŠAK – iskopi, navozi, 774, granom@granom.hr rušenje objekata, odvoz ozn.203c šute, postava tlakavaca, GRAĐEVINSKI RADOVI, adaptacije i sanacije kuća rubnika, kanalizacija, i stanova, sanacije krovova, ograde, dovoz zemlje, gipskartonski i soboslikarski kamena, uređenje zeleradovi. Garancija na radove. Ninex Mob. 098/414-128 nih površina, malčiraozn. 303c nje. Mob.: 091/572-3895 IZRADA svih vrsta termofa- ozn.445c sada, gipskartonski i soboslikarski radovi. Na sve radove SOBOSLIKARSKI – fasadajemo garanciju. Ninex, derski obrt: bojanje unu098/414-128 ozn.303c. tarnjih i vanjskih zidova, SOBOSLIKARSKO – FASA- izrada toplinske fasade DERSKI obrt : sve vrste sobo- (stiropor, kamena vuna), slikarskih radova, bojanja knauf sistem, spušteni fasade, toplinske fasade (sti- stropovi, pregradni zidovi. ropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.091/588-5740 Mob.: 098/ 9254 – 731 ozn.570c ozn.151c

IZVOĐENJE INSTALACIJA plina, grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, servis plinskih trošila, električarske usluge, knauferske usluge, keramičarske usluge, adaptacija od početka pa do sistema ključ u ruke. Kvalitetno i povoljno. Kontakt: ZT – Zgradarska tehnika d.o.o., mob.: 095/112 - 3469, 098/213-739, tel.: 040/341-004 ozn.659c

OSTALO PRODAJU SE industrijska drva, kratko piljena, kvalitetna. Brza i besplatna dostava. 5 m³ = 1.000,00 kn i 10 m³ = 1.800,00 kn. Mob.: 092/3333545 ozn.2882

stimulira rad štitnjače. PRODAJE SE parkirno mjesto Mob.: 098/455-313 ozn.3a u podzemnoj garaži 15.000 PRODAJE se kvalitetno € (Tina Ujevića 2). Mob.: miješano vino cijep graše- 098/267-062 ozn.864c vina, rajnski rizling, mušPRODAJE se češnjak. Za kat, chardonnay. Prodaje sve informacije nazvati: se kvalitetno vino Sola095/898-4687 ozn.264b ris. Mob.: 091/516-6462 ozn.3062 ŽIVOTINJE PRODAJEM ovogodišnji urod aronije, 250 + kg, lokacija Podrute, uvjeti prodaje ( cijena, dostava/ prijevoz…) po dogovoru. Mob.: 091/534-3141

PRODAJE SE bijelo vino rajnski rizling i graševina SOK OD ARONIJE, 100% miješana. Mob.: 098/908matični sok, vrhunske 1338 ozn.3022 kvalitete. Pomoć kod dijabetesa, jačanja imuni- PRODAJEM bakreni koteta, bolesti srca i krvnih tao za rakiju 60 l. Mob.: žila, štiti od bakterija i 091/223-1561 ozn.3016 virusa, povoljno djeluje PRODAJE SE garaža 24m² na probavni sustav, ima u Varaždinu (Grabaniprotuupalna svojstva, štiti zdravlje urinarnog sustava, ce). Mob.: 098/267-062 ozn.864c

PRODAJEM JARIĆE za klanje, kg – 30,00 kn – žive vage, očišćeni 60,00 kn/kg. Mob.: 091/540-5646 ozn.2972 PRODAJU se odojci, mob.: 091/568-4776 ozn.3057

KREDITI POZAJMICE I KREDITI Zaposleni i umirovljenici Preko 1/4 primanja Zatvaramo ovrhe Bez HROK-a Isplata u 24 sata 098/9162109

9. kolovoza 2022., br. 954 || Regionalni tjednik

ZAPOSLENICI I UMIROVLJENICI do 300.000,00 kn, MOGUĆNOST OTPLATE TRAJNIM NALOGOM, zatvaranje blokada i neurednosti. Putni troškovi , dnevnice i terenski dodaci u kreditnu sposobnost, radni odnos na određeno. Male mirovine, umirovljenici iznad 75 g starosti. Mob.: 091/203-4666, tel.: 042/561-192 ozn.568c

VELIKA AKCIJA GOTOVINSKIH KREDITA uz priznavanje svih dodataka (terenska, dnevnice, putni..)! REALIZACIJA u 3 DANA! Umirovljenički krediti do 12 g.! Ekspres pozajmice za zaposlene i umirovljenike bez hroka! ZATVARAMO OVRHE I BLOKADE. Info: Željka Matušin,mob.: 098/591-533, 098/9038995 Ozn.: 138c

NAJBRŽE do gotovine putem kreditnih kartica (Amex, Diners, Master, Maestro, Visa, Pbz), 12-36 rata, isplata odmah, mob.: 098/987-0078. ozn.589c HITNO TRAŽIM pozajmicu od 100.000,00 kuna. Vraćam za mjesec dana 100.000 dolara. Mob.: 091/557-7510 ozn. 3072

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO

Mali oglasi/Zahvale i sjećanja ZAHVALA povodom smrti dragog sina, brata, šogora i ujaka

ZDENKA VRČEKA preminulog 29. 7. 2022. u 49. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i ostalim poznanicima koji su bili uz nas u najtežim trenucima i ispraćaju na vječni počinak. *****

Otišao si prerano, čuvali Te anđeli. Ožalošćeni: mama, tata, sestra, šogor, nećakinja i ostala tugujuća rodbina

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog sina, supruga i oca

SLOBODANA HRŽENJAKA Najiskrenije zahvaljujemo svim prijateljima, susjedima, rodbini i ostalima koji su sa nama podijelili bol u Tvojem ispraćaju. *****

POSLJEDNJI POZDRAV U mislima, molitvama i našim srcima, ostat ćeš zauvijek. Tvoja tugujuća obitelj

ZAHVALA Dana 25.07.2022. napustio nas je naš dragi suprug, otac , djed, brat i šogor

ANTUN – PETAR BEZJAK ZVONKO Hvala Ti Zvonko na svoj snazi, predanosti i životnim vrijednostima koje nam ostavljaš u nasljeđe kao najveće bogatstvo, dobrotu, ljubav i povjerenje. Ovim putem iskreno zahvaljujemo prijateljima i svima koji su bili uz nas, koji su ga dostojno u velikom broju ispratili na vječni počinak. Hvala i AK Sloboda na oproštaju i prisjećanju na njegove sportske rezultate. Tvoja obitelj

TUŽNO SJEĆANJE

POZNANSTVA VRUĆE SEXY teme za Tebe i mene, javi se neka akcija krene. Od 0-24 na 064/400-400. Tel./mob.: 2,33 kn/3,58 kn/min ozn.166c SLOBODAN MUŠKARAC traži slobodnu ženu 60 – 67 g. za zajednički život. Mob.: 098/920-1168 ozn.3076 STARI SAM karate borac, ali i nježan, te bih želio upoznati jednu ženu sa pozitivnim pogledima na život. Mob.: 095/855-1853 ozn.3077 TRAŽI se slobodna ženska osoba do 70 godina starosti za ozbiljnu vezu. Mob.: 091/988-6140 ozn.3063 SAMCI m/ž, dođite na besplatni roštilj, piće i veselo druženje, mob.: 098/248672 ozn.3050

na dragog i voljenog

STANISLAVA VUPORU 29. 10. 1939. – 9. 8. 2020. Tvoji: supruga Julijana, djeca Gordan i Gordana, unuke Ana, Lucija i Ella, snaha Barbara i zet Dejan

www.regionalni.com PRODAJU SE bobice od aronije. Mobitel: 098/455-313.

SVAKE SRIJEDE 10 % POPUSTA

na zahvale, posljednje pozdrave i sjećanja. Isključivo na uplate u prijamnom uredu na Gradskoj tržnici Varaždin.

26 Zahvale i sjećanja POSLJEDNJI POZDRAV našoj

NARCISI SEMIALJAC † 1942. – 2022.

prijateljici i kolegici iz „Rudarske“, s kojom smo učile i odgajale generacije učenika, (koji je i danas sa poštovanjem pamte), divile se njezinoj odlučnosti i energiji, pile kavu u zbornici, smijale se s njome, radovale, tugovale…. starile! I posljednjih godina družile se na Teinoj terasi, slaveći ljeto i prijateljstvo! Pronađi svoj mir, Ti vječno aktivna, budna i nemirna. Tvoje: Tea, Nada, Marija, Eva, Anica, Antonija, Vesna i Koraljka

Regionalni tjednik || 9. kolovoza 2022., br. 954

ZAHVALA

povodom smrti naše drage majke, bake i svekrve

povodom smrti naše drage tete i sestre

ŠTEFANIJE LEVATIĆ preminule 29. 7. 2022. u 92. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, bližnjima i svim dragim prijateljima na izrazima sućuti i ispraćaju drage nam Štefanije na vječni počinak. Zahvaljujemo Obiteljskom domu Vrbanić, Službi za produženo liječenje i palijativnu skrb Novi Marof. Hvala fra Mirku Kemivešu na molitvi i toplom ispraćaju. Sinovi Josip i Stjepan s obitelji

ZAHVALA

JURAJA ZVER

povodom smrti voljenog sina, supruga, oca, brata, šogora, ujaka, tetka i prijatelja

preminulog 26. 7. 2022. u 83. godini života.

preminulog u 53. godini života.

S nevjericom i tugom u dubokoj boli, iskreno zahvaljujemo svim dragim ljudima koji su nam u trenucima naše neizmjerne žalosti izrazili riječi utjehe i prisustvovali ispraćaju. *****

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima. Tvoji najmiliji: tata Selajdin, mama Živka, supruga Ksenija, djeca Alex i Edita, sestra Suzana s obitelji

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, prijateljima i susjedima koji su nam pomogli u najtežim trenucima i uputili nam riječi utjehe. Hvala svima koji su okitili odar cvijećem i svijećama i ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Veliko hvala vlč. Stjepanu Mostečaku i vlč. Nevenu Blažonu na molitvi i ispraćaju. Hvala djelatnicima Gospodarske škole Varaždin i djelatnicima Kaznionice u Lepoglavi. *****

„Tko živi u srcima svojih najmilijih, nije mrtav.“ Tugujuća obitelj

povodom smrti našeg voljenog supruga, oca, djeda i svekra

MILANA ĐURASA preminulog 29. srpnja 2022. u 81. godini života.

Iskreno zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima koji su bili uz nas, izrazili riječi utjehe, položili vijence i svijeće te ga dostojanstveno ispratili na vječni počinak. Posebno hvala liječnicima Službe za plućne bolesti Klenovnik na nesebičnoj skrbi za našeg pokojnika. Hvala velečasnom Krunoslavu Milovcu na lijepim riječima prigodom ispraćaja. Počivao u miru Božjem! Ožalošćeni: supruga Ljubica, sinovi Srećko i Zoran s obiteljima

povodom smrti dragog nam supruga, oca, djeda, pradjeda, ujaka i strica

JOSIPA KUŠTERA – MATUČECA iz Salinovca, preminulog 26. 7. 2022. u 72. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima, vlč. Mišelu na molitvi, utjehe, zboru Sv. Margarete Margečan, časnim sestrama Klanjateljice Krvi Kristove, a posebna zahvala djelatnicima PU Varaždinske Županije i Veteranima policije domovinskog rata PU Ivanec na dirljivim riječima oproštaja, svim dragim ljudima koji su nam dragog Jožeka molitvom, pjesmom i cvijećem ispratili na vječni počinak.

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, bake, prabake, svekrve i sestre

ANTONIJE RISEK

preminule 1. 8. 2022. u 85. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, susjedima i svom medicinskom osoblju na brizi i njezi drage nam pokojnice. Veliko hvala vlč. Hrvoju Damišu na molitvi i toplim riječima oproštaja. Ožalošćeni: sin, kći, brat, snahe, unuci i praunuci

Hvala Ti na svemu naša „druga“ mama. Nećak Nenad, Anica, Lara i Luka

POSLJEDNJI POZDRAV nećakinji

ŠTEFICI HLEB umrloj 16. 7. 2022.

Draga Štefice, neizmjerno Ti hvala za sve dobro i pomoći koju si mi pružala kada mi je bilo najpotrebnije. Ti si mi uvijek bila tu, dobra srca i spremna pomoći. Nadam se da će Te Bog nagraditi za sva Tvoja dobra djela i da ćeš što prije ugledati lice Božje.

*****

POSLJEDNJI POZDRAV sestrični

„Naši pokojnici nisu ODSUTNI Nego samo NEVIDLJIVI Svojim očima punim SJAJA Gledaju naše oči pune TUGE.“ Sv. Augustin Ali Bog je tako htio! Jednom sigurno, jednom srest ćemo se visoko gore među zvijezdama… Počivala u miru Božjem. Velimir i Karmen

POSLJEDNJI POZDRAV

Hvala Ti Bože što smo Te imali.

dragoj mami

JOSIPI PAJTAK

*****

Tvoja supruga Ljubica

Brat Josip i nećak Stjepan

Ožalošćeni: supruga Magda, kći Marijana, sinovi Dubravko i Ivica, sestre, zet, snahe, unuci, praunuke i ostala ožalošćena rodbina

VOLJENOM SUPRUGU

Tiho si oči sklopio, umorno tijelo Bogu predao. U našem domu je ostala praznina, u srcima i duši bol i tišina. Gore na nebu sad je Tvoj dom, a mi ćemo Te zauvijek čuvati u srcu svom.

*****

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima, tako draga, tako mlada i lijepa.

Tvoja teta Nena

ZAHVALA ZAHVALA

Zahvaljujemo svim rođacima i prijateljima te vlč. Krunoslavu Milovcu na dostojanstvenom ispraćaju.

*****

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i tasta

EMIRA HALILI

ANĐELE PEJIĆ

koja je preminula u 84. godini života.

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, bake i prabake

MARIJE PLANTAK

Po dobrom ćemo Te pamtiti, u srcu čuvati, s ponosom zauvijek spominjati. Počivala u miru. Sinovi Stjepan, Ivan i Zdravko, snahe Arijana, Nadica i Ivanka, unuci i praunuci

koja je preminula 27. 7. 2022. u 88. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rođacima, prijateljima i susjedima koji su bili s nama u teškim trenutcima te okitili odar cvijećem, svijećama i ispratili dragu nam pokojnicu. Zahvaljujemo djelatnicima Opće bolnice Varaždin i odjelu palijativne skrbi Novi Marof te Domu za starije i nemoćne osobe Levanić. Hvala župniku i župnom vikaru župe Svetog Mihaela Arkanđela u Sračincu na riječima utjehe i molitve. Posebno hvala na brizi i pomoći doktorici Aniti Lukić, doktorici Ani Rožić te sestri Ivani Telebar. Ožalošćeni: kćeri Božena i Marija, sin Branko, snaha Marija, zet Augustin, unuke Dijana s Krešimirom, Kristina s Ivicom, unuci Miljenko s Nikolinom, Predrag, Davor i Željko, praunuke Iva, Mia, Saba, Hana i Ana, praunuci Noa, Gašpar i Alen

ZAHVALA povodom prerane smrti naše majke i bake

SLAVICE HORVAT rođ. JANUŠIĆ preminule 1. 8. 2022. u 67. godini života.

S tugom u srcu zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, susjedima i svima koji su bili uz nas u ovim bolnim i teškim trenucima. Hvala i velečasnom Petru Golubu na molitvi i lijepim riječima. Ožalošćeni: sinovi Miljenko i Zoran, snahe Monika i Sanja, unuci Melanija i Niko te prijatelj Franjo *****

ZAHVALA ZAHVALA

povodom smrti naše drage mame

povodom smrti dragog brata, šogora i ujaka

MARIJE MLINARIĆ

STJEPANA OSTROŠKI preminulog u 66. godini života.

Zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na izrazima sućuti te riječima utjehe u ovim teškim trenucima. Obitelji Štefanec, Velčić i Komadina

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, prijateljima i znancima na riječima utjehe, na cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju. Posebno hvala osoblju Obiteljskog doma Jamnik. Ožalošćeni: kćeri Višnja i Nevenka

Od srca Ti hvala za svu ljubav i dobrotu koju si nam kroz živote dala. Miljenko, Monika i Melanija *****

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima, hvala Ti za svu ljubav i pažnju. Zoran, Sanja i Niko *****

Hvala Ti za sve trenutke koje smo proveli zajedno. Tvoj Franjo

Zahvale i sjećanja

9. kolovoza 2022., br. 954 || Regionalni tjednik

POSLJEDNJI POZDRAV djedu

SJEĆANJE

VLADIMIR KANIŠKI

BOŽIDARU GLAVICA

† 1990. – 2022.

Voljeni naš deda Božo, hvala Ti za velikodušnost i pažnju koju si nam pružao do kraja svog života. U našim srcima ostaju lijepa sjećanja nikad zaboravljena! Zauvijek ćemo Te voljeti!

Supruga Marija i Boško s obitelji

VELIMIRA PETRIĆA – PEPIJA 11. 8. 2017. – 11. 8. 2022.

Sve bi dali da si tu bar na jedan tren da vječnost bude. Nedostaješ nam.

SJEĆANJE

Obitelj i prijatelji

STJEPAN CEROVEČKI

Tvoji: David, Lana i Lea

4. 8. 2007. – 4. 8. 2022.

SJEĆANJE

Godine prolaze, sjećanja ostaju.

PAVAO BOGOVIĆ

Obitelj

ZAHVALA

8. 8. 2013. – 8. 8. 2022.

Živjet ćeš uvijek u našim srcima i mislima.

povodom smrti naše drage mame, bake, prabake i sestre

SJEĆANJE

Obitelj Branka Bogovića

ANE KUŠTER

na dragog brata i šogora

koja je preminula 31. 7. 2022. u 81. godini života.

9. 8. 2006. – 9. 8. 2022.

SLAVKA KOS

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak.

SJEĆANJE

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

IVAN ŠPOLJARIĆ

Tvoji najmiliji

9. 8. 2020. 9. 8. 2022.

U srcu i mislima zauvijek si s nama.

Ožalošćeni: kći Renata s obitelji, sin Branko s obitelji i sestra Marija s obitelji

SJEĆANJE

Tvoja obitelj

ANKA NOVOSEL 2. 8. 2021. – 2. 8. 2022.

ZAHVALA

Uvijek si u našim mislima.

povodom smrti voljenog supruga, oca, svekra, djeda i pradjeda

Tvoja obitelj

JURAJA ŠKORANCA

BOLNO SJEĆANJE

TRSTENJAK

SJEĆANJE

preminulog 29. 7. 2022. u 72. godini života.

BOŽENA SLUNJSKI

Najiskrenije zahvaljujemo susjedima, kumovima, rođacima i prijateljima koji su bili uz nas u najtežim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te dragog nam pokojnika ispratili na vječni počinak. Veliko hvala Branki d.o.o. i svim djelatnicima. Veliko hvala vlč. Siniši Dudašeku na dostojanstvenom ispraćaju.

5. 8. 2011. – 5. 8. 2022

Pričamo o Tebi tad uspomene naviru i opet smo zajedno bar u jednom trenu. Tvoji najmiliji

Ožalošćeni: supruga Marija, sin Davor, snahe Sabrina i Snježana te unuci i praunuci

SJEĆANJE

*****

DRAGUTIN DELIĆ

POSLJEDNJI POZDRAV

13. 8. 2020. – 13. 8. 2022.

dragom suprugu, ocu, svekru, djedu i pradjedu

VJEKOSLAV

JOSIP

† 14. 8. 2002.

† 12. 2. 2011.

Dvadeset godina prođe, a Ti nam nikada više ne dođe… Mirno sa anđelima spavajte. Nedostaješ do bola… Voljeni zauvijek! Vaša obitelj

S velikom ljubavlju i ponosom čuvamo uspomene na Tebe.

JURAJU ŠKORANCU

Obitelji Delić i Kreč

Hvala što si nam život činio ljepšim i sretnijim. U našim srcima ostaju lijepa sjećanja i nikad zaboravljena!

SJEĆANJE na

Zauvijek ćemo Te voljeti.

ANU MELNJAK

SJEĆANJE

Supruga Marija, sin Davor, snahe, Sabrina i Snježana, unuci Petra, Ivana sa Josipom, Matija sa Antoniom, Tara, Vita i Emanuel te praunuci Niko i Anela

11. 8. 2021. – 11. 8. 2022.

CECILIJU OKUN

*****

7. 8. 2021. – 7. 8. 2022.

dragom šogoru i tečeku

U srcu tuga, na grobu tišina, a u našem domu velika praznina.

POSLJEDNJI POZDRAV Đurek, hvala Ti na svemu i znaj da si uvijek sa nama. Počivaj u miru Božjem.

Tvoji najmiliji

U srcu i mislima, uvijek si s nama. Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

TOMISLAV JOVAN

Šogorica Vesna sa djecom

TUŽNO SJEĆANJE

Bit ćeš zauvijek u našim srcima.

na dragu majku, oca, baku i djeda

SJEĆANJE

Sinovi Branko i Tomislav, snaha Josipa, unuci Petar i Veronika

na dragog tatu

BAJSIĆ

SJEĆANJE na našu dragu

ZDENKU

IVANA

† 7. 8. 2000.

† 7. 8. 2020.

U molitvi i mislima uvijek s vama. Vaša djeca

SJEĆANJE

VLADIMIRA BOROVIĆA † 11. 8. 2016.

DORU KOLARIĆ 13. 8. 2020. – 13. 8. 2022.

Fališ svakog dana više… Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

ANTUN SEVER 7. 8. 2015. – 7. 8. 2022.

Nije sve mrtvo što zemlja pokriva, niti je zaboravljeno tko u njoj počiva.

Čuvamo Te u srcima i mislima.

Tvoje kćeri Diana i Monika s obiteljima

Tvoja obitelj

DRAGICA PLANTAK 15. 8. 2020. – 15. 8. 2022. Tvoji najmiliji

28 Zahvale i sjećanja

Regionalni tjednik || 9. kolovoza 2022., br. 954

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

na našu

IVAN RIČKO

na našu

ĐURĐU DE LAII

9. 8. 2014. – 9. 8. 2022.

ALENKU CVEK rođ. CEPANEC 13. 8. 2020. – 13. 8. 2022.

U mislima si našim.

Kad nam je teško i duša nas boli, gledamo u nebo, tamo je netko tko nas voli!

Pepica i Olja

Tvoji najmiliji

Bol nije u suzama i riječima, bol je su srcu gdje ćeš zauvijek ostati. Majka Nevenka, brat Bojan, sestra Bojana sa Lorenom i Mihaelom te teta Anica

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

VJEKOSLAVA MARTINEZ

ANITU LIBER

9. 8. 2012. – 9. 8. 2022.

7. 8. 2018. – 7. 8. 2022.

na suprugu, majku, svekrvu i baku

Uvijek u našim mislima i molitvama.

Teško je živjeti s ranom u duši, vidjeti Te svuda, a nigdje Te ne naći.

6. 8. 2021. – 6. 8. 2022.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

RUŽU GAZDEK Prošla je godina otkad nisi s nama. U kući praznina, u srcu bol i tama. U mislima s Tobom.

Mama, brat i sestra s obitelji

SJEĆANJE na majku

LJUBICU RUGAN † 12. 8. 2018.

Voljeni nikad ne umiru. Fališ nam. Kći Gordana s Davorom, sin Denis s Dušankom, unučad Dino, Dejan, Teo i Dijana

Tvoji: suprug Ivan, sin Božo, snaha Jasna, unuci Mihael, Martin i Sebastijan

SJEĆANJE

MARIJA CVEK 9. 8. 2021. – 9. 8. 2022.

Prošla je godina otkad Te nema. Zauvijek ćeš biti u našim srcima, mislima i molitvama.

TUŽNO SJEĆANJE na voljene roditelje

Sestra Nada s obitelji

SJEĆANJE

IVKA MIHINJAČ 3. 8. 2016. – 3. 8. 2022.

DRAGO SAMBOLEC 10. 8. 2017. – 10. 8. 2022.

KATICU

S ljubavlju, mislima i molitvom.

† 12. 8. 2020.

Zauvijek si u našim srcima. Tvoji najmiliji Tvoja obitelj

DRAGUTINA PETRIŠIĆA 14. 8. 2021. – 14. 8. 2022.

Godina je prošla kao tiha rijeka, sjećanje na Tebe ostat će dovijeka. Tvoja obitelj

MILANA † 8. 10. 2018.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na vas. Vaši najmiliji

SJEĆANJE na

SOKOLIĆ

SJEĆANJE

ANTUN VIŠNJIĆ 12. 8. 2017. – 12. 8. 2022.

Pričamo o Tebi, pa sjećanja krenu i opet smo svi zajedno, bar u jednom trenu.

TUŽNO SJEĆANJE

FRANJO HLEB 10. 8. 2021. – 10. 8. 2022. Supruga Jelena, kćeri Ivanka i Snježana, zetovi Stjepan i Dražen, unuci Nikola, Robert sa suprugom Gracielom i praunuka Aurora

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

LJUBICA HRMAN 8. 8. 2021. – 8. 8. 2022.

SJEĆANJE

Zauvijek u našim mislima.

DRAGICA MIKLOŠIĆ 8. 8. 2020. – 8. 8. 2022.

Suprug i sin s obitelji

SJEĆANJE

MILAN VIDAČEK

Hvala Ti za ljubav i dobrotu kojom si nas uvijek nesebično darivala.

SJEĆANJE

S tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

LOVRO PLANTAK

SJEĆANJE

STJEPAN POŽGAJ 9. 8. 2019. – 9. 8. 2022.

Godine prolaze, al´ sjećanje živi. Fališ… Tvoja obitelj

Sestra Marija, Oliver, Dubravka i Patrik

14. 8. 2020. – 14. 8. 2022.

Sestra Ana i obitelj

SJEĆANJE

9. 8. 2019. – 9. 8. 2022.

Uvijek ćeš biti s nama u našim molitvama, uspomenama i srcima.

SJEĆANJE

MARICA MILOŠIĆ 13. 8. 2021. – 13. 8. 2022.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe. Tvoja obitelj

Tvoji najmiliji

MLADENA NJEGOVCA 5. 8. 2006. – 5. 8. 2022.

Zauvijek voljen i nikad zaboravljen.

SJEĆANJE

LUKA BLAŽANOVIĆ

SJEĆANJE

DRAGUTIN CMREČAK

10. 8. 2018. – 10. 8. 2022.

14. 8. 2017. – 14. 8. 2022.

Mama i brat

Prisutan si u svakoj našoj radosti i tuzi, u svakom našem osmijehu i suzi.

Zauvijek u našim srcima.

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

Tvoja obitelj

na našeg voljenog

STJEPANA KOKOTA 14. 8. 2020. – 14. 8. 2022.

Kao što Tvoja Drava mirno i tiho teče, tako i naša ljubav i uspomena na Tebe nikad prestat neće. Fališ jako. Supruga i djeca s obitelji

SJEĆANJE

ZLATKO KOKIJER 13. 8. 2017. – 13. 8. 2022. Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

ŽELJKO KONČEVSKI 26. 8. 1956. – 14. 8. 2018.

Uvijek u našim srcima i mislima. Tvoja obitelj

Zahvale i sjećanja

9. kolovoza 2022., br. 954 || Regionalni tjednik

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

na dobrog i plemenitog supruga, oca i djeda

na voljenog

dr. DRAGUTINA HRMANA

11. 8. 2012. – 11. 8. 2022.

RAJKA JALUŠIĆA

7. 8. 2016. – 7. 8. 2022.

Dok se ponovno ne sretnemo, živiš u našim srcima.

U srcima i mislima zauvijek si s nama. Supruga Štefanija, kći Marija, unuci Bartol i Rudolf

SJEĆANJE

Seka, Teica, Vanjček i punica

JOVANKA PJEVAC

JOSIP VARGA

2. 8. 2013.

8. 10. 2011.

SJEĆANJE

na mamu, baku i prabaku

IŠTVANA KEČKEŠA

FRANCISKU JURIŠAK

14. 8. 2007. – 14. 8. 2022.

4. 8. 2021. – 4. 8. 2022.

Uvijek ćeš ostati u našim mislima i srcima.

U mislima i molitvama uvijek si s nama.

Tvoji najmiliji

Tvoje kćeri Veronika i Nada s obiteljima

SJEĆANJE

MARIJAN ŽGANEC

ANA ŽGANEC

2. 8. 1986.

5. 2. 2018.

SJEĆANJE

Vaši najmiliji

na voljene

RUŽICA JUREKOVIĆ 9. 8. 2020. – 9. 8. 2022.

Vrijeme prolazi, a tuga ostaje. S nama si u srcu, mislima i molitvi. Kći Ana, sin Marko i brat Zdravko s obiteljima

IN MEMORIAM

TUŽNO SJEĆANJE

ĐURĐA SEKELJ rođ. KOS

VITEZ

10. 8. 2019. – 10. 8. 2022.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomene na Tebe. Kći Mirjana i unuk Zoran

ZORKU

IVANA

8. 8. 1931. – 5. 4. 2020.

24. 6. 1924. – 10. 8. 1989. Vaši najmiliji

JOSIP KUKRET 11. 8. 2021. – 11. 8. 2022.

SJEĆANJE

Fališ nam…

VLADIMIR ROHTEK

SJEĆANJE

8. 8. 2004. – 8. 8. 2022. Tvoja obitelj

Tvoji najmiliji

FATIGA SJEĆANJE

SJEĆANJE

VINKO ČRETNI

LOVRO VIDAČEK

7. 8. 2012. – 7. 8. 2022.

Boli svaka pomisao na Tebe. Boljet će do kraja života. Nedostaješ tata!

3. 8. 2011. – 3. 8. 2022.

DRAGUTIN

ANKA

10. 8. 1992. – 10. 8. 2022.

U mislima s vama.

Uvijek ćeš ostati u našim mislima i srcima.

Sin Slavko s obitelji

Tvoji najmiliji

Tvoji: Sandra i Goran s obiteljima

SJEĆANJE

SJEĆANJE na drage roditelje baku i djeda

ĆIRIL MIKULIĆ

SJEĆANJE

8. 8. 2002. – 8. 8. 2022.

JOSIP MARČEC

Uvijek u našim mislima i srcima.

7. 8. 2021. – 7. 8. 2022.

9. 8. 2014. – 9. 8. 2022.

ŠANTEK

Tvoja obitelj

S ljubavlju čuvamo sjećanje na Tebe. Nada, Martina i Darko

TUŽNO SJEĆANJE na našu dragu

SJEĆANJE na

STJEPANA PUČEKA 10. 8. 2012. – 10. 8. 2022.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

MILKU CANJUGA 11. 8. 2014. – 11. 8. 2022.

S bolom, ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe. Tvoji: Tomek i Ivek

SJEĆANJE

ANDRIJA MEDVED

MILKA VRBANEC 5. 8. 2015. – 5. 8. 2022.

Kći Ljiljana, Zdravko, Moira i Vedran

SJEĆANJE

SLAVKO HRGAR 12. 8. 2011. – 12. 8. 2022.

Nedostaješ mi jako. Tvoja kći Dušanka

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na vas. Vaši najmiliji

SJEĆANJE

IVAN JURAJEC Godina za godinom prolazi, tuga iz srca ne odlazi. Zauvijek u našim srcima i mislima. Tvoja obitelj

SJEĆANJE na našeg voljenog

Tvoji najmiliji *****

IVANA 18. 7. 2009. – 18. 7. 2022.

Zauvijek ćemo čuvati uspomenu na Tebe.

12. 8. 2020. – 12. 8. 2022.

Ni dvije godine nisu ublažile bol za Tobom. Sve više nam nedostaju Tvoja ljubav, dobrota i skromnost. Volimo Te, deda.

13. 8. 2014. – 13. 8. 2022.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

FRANCISKU 11. 8. 2020. – 11. 8. 2022.

Tvoja obitelj

MATIJU BAJIĆA 13. 2. 1985. – 13. 8. 2014.

Ja neka sam svjetlost zvijezde svake, ne stoj nad mojim grobom i ne plači. Ja nisam tamo, od smrti sam jači. Zauvijek s nama. Roditelji, sestra i brat s obitelji

30 S raznih strana

Regionalni tjednik || 9. kolovoza 2022., br. 954

SINJSKA ALKA

S RAZNIH STRANA

Održana je 307. po redu Sinjska alka. Već više od tri stoljeća hrvatski se narod na ovako poseban način, iz godine u godinu, sjeća pobjede Sinjana na nadmoćnijom turskom vojskom. Prije 12 godina Sinjska alka je upisana na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi. Malo koja zemlja se može podičiti nečim takvim. A po čemu je ova Alka posebna? Gotovo svake godine političari su svojim jadnim istupima sramotili sebe, Hrvatsku, a nadasve svetinju koju slave Sinjani i koju bi trebali slaviti svi Hrvati i

ljudi dobre volje. Ove godine vojvodin govor pozvao je na jedinstvo, istaknuo je ono što nas spaja, ali je ukazao i na probleme s kojima se Hrvatska suočava – a najveći je problem svakako iseljavanje stanovništva. Nadalje, komentatori su isticali vrijednosti koje imaju Alkari kao što su čast, poštenje, domoljublje. Da bi netko postao Alkar mora ispunjavati najviše moralne kriterije koje sami Alkari propisuju. A sve je to prožeto čežnjom da bude dobro i da se promovira nešto tako plemenito. A te su kvalitete nadasve biblijske. Sam Bog nas po svojoj riječi uči dobrim stvarima. Kad bi se neki naši poli-

tičari i naš narod barem malo više ugledali na Alkare u Lijepoj našoj bi bilo doista i ljepše i bolje. Mnogi bi, umjesto da razmišljaju kako se odseliti, razmišljali što još mogu učiniti za svoj boljitak i za boljitak društva u kojem se nalaze. A kad se biblijska načela stave u životnu svakodnevicu boljitak je neizbježan. Gdje ste Vi u svemu tome? Živite li Vi i Vaš dom po Božjim načelima? Naručite BESPLATAN primjerak BIBLIJE (meki kožni uvez), tiskane u suradnji s Kršćanskom sadašnjosti (rimokatolička izdavačka kuća) kako biste znali živjeti po Božjim načelima. Nazovite nas na 042 311 202.

prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin

VESELO JE BILO U OPĆINI TRNOVEC BARTOLOVEČKI

Na ovogodišnjim “Danima ljeta u Trnovcu” dobro su se zabavile sve generacije “Dani ljeta u Trnovcu” održani su od 5. do 7. kolovoza, a središnji dio proslave obilježile su seoske igre u kojima su sudjelovale brojne ekipe sastavljene od vatrogasaca, članova mjesnih odbora, tamošnjih udruga i dr.

PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

Tradicionalna manifestacija Općine Trnovec Bartolovečki “Dani ljeta u Trnovcu” s bogatim vjerskim i zabavnim sadržajima za sve generacije započela je u petak, 5. kolovoza, te se nastavila do nedjelje, 7. kolovoza.

Sadržaji

Program je započeo na blagdan Majke Božje Snježne svečanom svetom misom u župnoj crkvi u Trnovcu. U poslijepodnevnom programu nastupili su članovi KUD-a “Mak” Trnovec, a završni dio proslave tog su dana obilježili

Natjecali su se u klasičnim starinskim sportovima: hodanju na štulama, potezanju konopa… vatrogasci i glazbeni sastav Rubikon. Središnje događanje manifestacije bile su subotnje seoske igre. Načelnica Općine Trnovec Bartolovečki Verica Vitković zadovoljna je odazivom i sudionika i posjetitelja. – Natjecale su se ekipe iz naše općine, ekipe mjesnih odbora, udruga, vatrogasaca... Bilo je veselja i smijeha uz klasične starinske sportove: skakanje s mjesta u pijesak, nošenje vode u puti i

korpe na glavi, potezanje konopa, hodanje na štulama… Svaka ekipa je imala između 20 i 25 članova različitih dobnih skupina, od djece do umirovljenika, a veseli me što se odazvalo i više od 500 mještana koji su bodrili svoje ekipe – rekla je načelnica Vitković. Dodala je da svi mogu biti zadovoljni ovogodišnjim izdanjem manifestacije, od

organizatora i udruga s područje Općine koje su se uključile u “Dane ljeta u Trnovcu” do posjetitelja, koji su mogli izabrati neki od sadržaja za sve generacije. Nakon seoskih igara subotnja zabava nastavljena je uz glazbeni sastav Macho bend i zvijezde manifestacije – grupu Vigor, predvođenu pjevačem Mariom Rothom, koja je raspjevala i rasple-

sala okupljene u prepunom šatoru. ”Dani ljeta u Trnovcu” završili su u nedjelju, a za sve mještane tog je dana bilo organizirano kino na otvorenom ispred Vatrogasnog doma. S početkom u 21 sat prikazan je film “Spiderman – No Way Home”, a od 23 sata “Dane ljeta u Trnovcu” koncertom su zaključili bendovi Foilers i Boogiebass.

SVINJSKE NJUŠKE U ŽIDOVA I HRVATA

Piše: mr. sc. Denis PERIČIĆ, književnik

Ravnatelj riječkoga HNK-a Marin Blažević podnosi ostavku jer ga „progone fašisti“. Jedna je to od luđih groteski naše kulture. Mogu tek citirati kolegu Čadeža, kazališnoga kritičara Jutarnjeg lista: „Kaže da podnosi ostavku u HNK jer ga progone fašisti. U Rijeci, gradu kojim partizani upravljaju još od 1945.?!“ Ukratko, „fulao“ je Blažević 100 i nešto godina, otkad je (1919. – 1921.) Gabriele D’Annunzio od Rijeke stvorio prvu fašističku držav(ic)u na svijetu. Ali sad ipak malo drugačije stoje stvari, ma što god o našoj državi mislili Vučić i takvi. Dakle, Blažević je na mjestu intendanta HRVATSKOGA

NARODNOGA KAZALIŠTA IVANA PL. ZAJCA – rijetko im pribjegavam, ali velika slova ovdje nisu slučajna! – još od 2016. godine. „Proslavio“ se režijama Olivera Frljića. U veljači ove godine Frljić je za Novosti/Нoвoсти izjavio: „Trudim se da Hrvatsku i širi regionalni prostor što manje gledam. Ako je moguće da i ti prostori mene ispuste iz svog vidnog polja – nitko sretniji. Ne želim svojim pogledom ili, ne daj bože, komentarima, legitimirati lokalne političke i ine Liliputance, što je greška koju sam u prošlosti radio. Domaća politička kloaka smrdi dovoljno i bez mene“. Ne znam je li sreća obostrana, ali znam da je Fr-

ljić 2018. u Kerempuhu (u Zagrebu, a ne u Rijeci!) postavio Pirandellov tekst u koji je kao likove uspio uvesti Velimira Bujanca, Josipa Klemma, Željku Markić, Zlatka Hasanbegovića i Thompsona, a koje su glumci glumili sa – svinjskim njuškama. E, umjetnosti takva, nema ti ravne! Ravnateljica Documente Kassel nedavno je morala podnijeti ostavku zbog antisemitizma jer je jedna izložba prikazala izraelskog vojnika s natpisom „Mossad“ i – svinjskom njuškom. Eto, prikazati Židova kao svinju je antisemitizam, a tako prikazati Hrvate je – što? Pa antifašizam, naravno! I umjetnost, zar ne?! Ma, jao si ga nama!

S raznih strana

9. kolovoza 2022., br. 954 || Regionalni tjednik

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – VRUĆINA SE ISPUHALA Utorak nam donosi djelomično sunčano, većinom suho i ugodno vrijeme. Jutro ugodno svježe, a dnevni maksimalac oko 27 Celzijevih stupnjeva uz povremeno umjeren sjeveroistočni vjetar. U srijedu djelomično sunčano, a temperatura zraka će se zadržati u onim ugodnim okvirima između 25 i 27 Celzijevih stupnjeva. Puhat će umjeren, na udare i pojačan sjeverositočni vjetar. Za četvrtak i petak naši prognostički izračuni pokazuju pretežno sunčano i malo toplije vrijeme. Noći će

ipak ostati ugodno svježe uz temperaturu između 14 i 18, a dnevna temperatura će se držati bliže 30°C, ali neće to više biti onakva vrućina kao u prošlom tjednu. Slično i u subotu, dosta sunca, ali kako se dan bliži kraju tako raste mogućnost za promjenu vremena - pljusak i sjeverac. Tijekom nedjelje postoji nešto veća mogućnost za kišu ili lokalni pljusak. U ponedjeljak će vrijeme ipak ponovno biti stabilnije. Izmjena oblaka i sunca i malo svježije, osobito ujutro. Na kraju napome-

na da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 08001234, prognoza izrađena 8.8.)

TJEDNI HOROSKOP

ROĐENI: Djevojčice: Doris Stipan, Nadia Isabella Tkalčić, Doris Milovec, Katja Štefanec, Larissa Marković, Mia Bengez, Mia Klopotan, Salome Plantić, Ela Osmanović, Lea Šteingel, Anabela Javorček, Tara Hanžek Dječaci: Borna Stričak, Tin Grahek, Leon Hus, Ivano Golub, Mauro Šamarija, Noel Sabolek, Lino Kocijan, Vito Bobić, Lovro Kovačić, Maro Sraka, Matej Gotal, Borna Gradečak, Leon Gašparić, Jan Par

UMRLI: Štefanija Levatić (91), Katarina Conar (83), Ana Lalić (87), Marija Mlinarić (90), Olga Vitković (68), Marija Vardijan (96), Tomislav Kranjčec (53), Dubravka Gordoš (76)

AUTOR: MILAN

DIO KOŠULJICA TVAR U SUSTAVA ZA ZA STANIČNOJ PRIJENOS LIJEKOVE JEZGRI TOPLINSKE U PRAHU ENERGIJE

ŠIROKI ŽENSKI OGRTAČ BEZ RUKAVA

AMERIČKI GLUMAC SANDLER

AFRIČKI PREŽIVAČ IZ PORODICE PAPKARA

NAPAD, NASRTAJ

TRAK KONCA

HRVATSKI SLIKAR (1925-1995)

VJERODAJNICE

ONAJ KOJI PRIPREMA PREPARATE CRVENI POLJSKI CVIJET KNJIGA RIMA

VAŽAN ZAČIN JELU

ZAMOR

KARLOVAC LATINIČNO PISMO PJESMA DRAGUTINA DOMJANIĆA VISOK, TANAK ZVUK

BIVŠA HRVATSKA KLIZAČICA HEGEL SUPROTNI VEZNIK

ŽENKA LAVA

SVITAK; ZAVOJNICA SRAM

DIO MOLEKULE (MN.)

ONAJ KOJI SU IZVRŠILI UTAJU ENGL. - AM. GLUMICA (1918-1995) VODITELJ PROMOCIJE ODRPANAC

«PUNIM NASLOVOM»

«RADIJUS»

POMOĆNI SVEĆENICI, LAPELANI «VOLTAMPER»

POGON ZA PILJENJE TRUPACA ANT. ŽIČANA GLAZBALA

VRAČ, ČAROBNJAK

AM. GLUMAC BLACK BOJA IGRAĆIH KARATA

«EVENTUALNO» RIJEČ NESTRPLJENJA

MASLINA JEDNOGODIŠNJE ŽDRIJEBE

MUSLIMAN. M. IME

Treba vam puno energije da sav onaj posao koji vas čeka na vrijeme završite. Osim toga, željeli biste i dobro zaraditi, no nemojte se upuštati u komentiranje svojih želja na poslu. Pripazite pred kim i što govorite. Zato pustite da sve ide svojim tokom i ništa ne požurujte. Partnerski odnos vas i dalje ne zadovoljava. Slobodnima pak dolazi vrijeme ljubavnih iznenađenja. Nadam se da će istinski uživati. Zdravlje – neočekivani problemi s grlom!

STRIJELAC

(22. 11. – 21. 12.)

Poslovnih prilika i dalje imate puno i samo morate odabrati onu koja vam se čini najboljom. Imate neku dobru energiju koja vas gura naprijed, pa ćete sve to uspjeti riješiti i pritom još i dobro zaraditi. U ljubavi vam je stalno prisutna nervoza i moglo bi doći do promjene u vašem partnerskom odnosu. Slobodnim pripadnicima znaka pripremaju se zanimljiva ljubavna poznanstva. Zdravlje – bez većih problema.

Vaši poslovi su dobro aspektirani i sve je posloženo na pravi način, no ipak je to samo okvir. Osim toga, dogovarate dosta novih poslova i neki ugovori čekaju potpis, no nije još vrijeme za to. Ljubavna situacija vam se popravila i želite što duže stvari zadržati takvima kakve su sada. Slobodni stalno razmišljaju o nekome iz prošlosti i naprosto ne mogu prestati misliti na njega. Zdravlje – moguća je viroza.

RIBE

(20. 1. – 18. 2.)

(19. 2. – 20. 3.)

Pred vama su lijepe poslovne prilike i samo ih vi možete svojim nepromišljenim ponašanjem upropastiti. Ovakvi kakvi jeste, zanimljivi ste drugim ljudima, no nažalost, to nije uvijek dobro. Ljubavni život vam je miran, ali se iz nekog razloga osjećate zabrinuti. Ako ste u stalnoj vezi, nemojte stvoriti nepotrebne probleme. I slobodni su u čudnom razdoblju i osim flerta teško da će ostvariti ozbiljniju vezu. Zdravlje – više se krećite.

Na poslu vam je ozračje dobro i kreativno, a vi ga svojim radom činite još i boljim. Sada će doći do izražaja vaš poslovni smisao i moći ćete pokazati zašto vas ljudi na poslu cijene. Ne trebate biti zabrinuti jer nemate za to razloga. U ljubavi nije baš najbolje. Izgledi vam nisu najbolji, pa pokušajte nešto popraviti. Slobodni imaju puno novih kontakata, ali problem im je prošlost. Zdravlje – bez problema.

ERBIJ STANJE GORČINE, JAD «RAZRED»

POVLAČITI SE, UZMICAT, ODSTUPITII

IMPRESSUM UPRAVA Sandra Vlahek GLAVNA UREDNICA Amalija Šašek, asasek@regionalni.com

Nazovi napaljene Maratela mreže d.o.o., 072700700, +18

Poslovi se i dalje dobro razvijaju, puno je dobrih prilika pred vama, a moći ćete dokazati za što ste sve sposobni. Osim toga, pojavit će se puno novih i kvalitetnih ponuda. Spremni ste puno raditi i uspjeh vam je siguran. U partnerskom odnosu dolazi do smirivanja. Bit će tu dosta nježnosti i romantike. Što se slobodnih pripadnika znaka tiče, mogla bi im u život ući osoba koja će tu i ostati. Zdravlje – dobro, osim manje prehlade.

VODENJAK

Posao vam je i dalje dobro aspektiran i nove prilike dolazit će i dalje. Ipak, bez obzira na puno dobrih prilika, budite oprezni kod potpisivanja ugovora. Novi poslovni izazovi su pred vama, ali budući da ste i izdržljivi i dobro organizirani, dobar ishod vam je zajamčen. Ljubavni život će vam se popraviti ako pokažete malo dobre volje. Slobodni bi mogli ostvariti neku prolaznu vezu. Zdravlje – dobro.

STAROŽIDOVSKI KRALJ

OSNOVNI TON TONSKE LJESTVICE

Poslovna situacija vam je i dalje vrlo zahtjevna i stresna, pa bi moglo doći do nekih promjena. Pazite što govorite jer krajnji rezultat će ipak biti dobar za vas. Očekuju vas teški i dugotrajni pregovori oko nekog novog posla. I u partnerskom odnosu nije najbolje, ali nije ni loše. Slobodni će ući u jedno brzo poznanstvo koje bi ih moglo ugodno iznenaditi. U svakom slučaju, uživat će! Zdravlje – osjećate se umorno.

ŠKORPION

JARAC

MONGOLI OBRI

DJEVICA

(23. 8. – 22. 9.)

(23. 10. – 21. 11.)

(22. 12. – 19. 1.)

IZRAELSKI PARLAMENT

Poslovni odnosi malo su vam problematični, a moglo bi se dogoditi da takvi i ostanu još neko vrijeme, pa trebate nekoga na koga se možete osloniti. U ljubavi se događaju neke stvari koje vas neće usrećiti. Sve je više je nerazumijevanja i sukoba. Slobodni pripadnici znaka dosta će izlaziti i kretati se u društvu, pa time otvaraju i nove mogućnosti za poznanstva. Zdravlje – na kraju ste snaga, osjećate se umorno i iscrpljeno.

LAV

VAGA

AUSTRIJA

Na poslu ponekad osjećate veliki pritisak, no čuvajte se rasprava s nadređenima. Dobra je vijest da ćete iznenada dobiti podršku od ljudi od kojih to niste očekivali. U svakom slučaju, vrijeme je na vašoj strani, a imate i razloga za optimizam. Partnerski odnos vam je dobar i partner je spreman uvijek vam se naći pri ruci. Slobodnim pripadnicima znaka izvjesna je nova veza, a i oni su željni smirenja. Zdravlje – živite u stresu.

(23. 7. – 22. 8.)

(23. 9. – 22. 10.)

MALI VAGON

POKAZNA ZAMJENICA

KISIK

RAK

(21. 6. – 22. 7.)

Na poslu se nakupilo dosta toga što ćete morati riješiti, i to što prije, dok se stvari nisu pogoršale. S obzirom na nastalu situaciju, pokušat ćete se osloniti na druge, što će se pokazati kao pogreška. U ljubavi će se i dalje pojavljivati manji problemi, no vi se već dobro u tome snalazite. Slobodni pripadnici znaka do ljubavnih prilika i dal j e ć e d o l a z i t i u g l a v n o m p re ko posla. Zdravlje – računajte na kronične tegobe.

ŽITELJ KAVKASKOG PODRUČJA

(21. 5. – 20. 6.)

(20. 4. – 20. 5.)

Poslovi će vam i dalje dobro napredovati, samo morate pričekati pravi trenutak za realizaciju. Upravo u ovom razdoblju mogle bi se pojaviti blokade koje su vas i prije pratile, pa bi moglo doći do odgode. Ne oslanjajte se na druge ljude. Što se ljubavi tiče, i vi i partner prečesto provocirate jedno drugo. Slobodni će imati priliku za dobar provod, ali ne očekujte puno od toga. Zdravlje – ne osjećate se dobro, a i imunitet vam je u padu.

GRAD U INDIJI

BLIZANCI

BIK

OVAN

(21. 3. – 19. 4.)

Varaždinke i Međimurke! Telefonski sex uživo! 0-24

064/555-450 Tel:3,49kn/min, Mob:4,78kn/min

ZAMJENIK GLAVNE UREDNICE Josip Novak, jnovak@regionalni.com NOVINARI Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Ivan-Goran Herman, igherman@regionalni.com Sandra Županić, szupanic@regionalni.com Martina Lončar-Petrinjak, mlpetrinjak@regionalni.com FOTOREPORTER Ivan Agnezović, foto@regionalni.com SURADNICI Denis Peričić Dalibor Flajpan

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o. Zagrebačka 38, 42000 Varaždin

MARKETING: Tel. 042/290-778 Tel. 042/290-781

GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Željka Biškup, zbiskup@regionalni.com Lucia Hojski, lhojski@regionalni.com PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Vedran Bunić vbunic@regionalni.com Tel. 042/290-781

MALI OGLASI, ZAHVALE I SJEĆANJA: Tel. 042/290-774

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

Ostala prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: IVANEC Poljodom Gospodarska 2 Voćarna Bagrem Trg hrvatskih ivanovaca 9a LUDBREG Cvjećarnica Ruža Petra Krešimira 19, Radno vrijeme: od 7 do 16 h NOVI MAROF Benjak Remetinec 290

LEPOGLAVA Cvjećarnica Bagrem PREDAJA MALIH OGLASA I OSMRTNICA: Hrvatskih pavlina 3a Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica Varaždin, CESTICA prolaz iz Kukuljevićeve ulice) Realize IT Ljiljana Simić, ljsimic@regionalni.com Varaždinska 27 malioglasi@regionalni.com Tiskara Tel. 042/290-774 Slobodna Dalmacija Radno vrijeme za stranke: pon: 7,30 - 12 h, Male oglase osim u prijamnom uredu na Gradskoj tržnici u Varaždinu možete uplatiti i internet bankarstvom, na pošti ili banci. Postupak je slijedeći: proslijedite tekst na mail uto: 7,30 - 14 h, malioglasi@regionalni.com radi obračuna cijene. Na vaš mail šalje se obračunata cijena i sri, čet: 7,30 - 15 h, žiro-račun na koji uplaćujete uslugu. Nakon uplate potrebno je potvrdu o uplati poslati na pet: 7,30 - 14,30 h mail. Za sve informacije obratite se na telefon 042/290-774.

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa.

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 9. kolovoza 2022., br. 954

ORGANIZATOR DRUŽENJA BILA JE UDRUGA “TOMOS” VIŠNJICA

Ponosni vlasnici Tomosa provozali su se mjestima oko Trakošćana Mnoge generacije odrastale su uz Tomosove mopede i motocikle i uz njih vežu najljepše priče iz djetinjstva, te baš zato i danas Tomos čuvaju i voze mnogi PIŠE: SANDRA ŽUPANIĆ szupanic@regionalni.com

TOMOS (Tovarna motornih koles Sežana) bila je slovenska tvornica sa sjedištem u Kopru, a nakon nekoliko pokušaja oporavka t vornica je 2019. godine otišla u stečaj. Marka Tomos motorizirala je građanstvo u nekadašnjoj državi, kako na kopnu, tako i na vodi. Nisu to bili superbrzi i prestižni motori, nego vozila za široke narodne mase, koje su si u to vrijeme to financijski uglavnom mogle priuštiti. Tomos je sinonim za jeftin i pouzdan prijevoz na dva kotača, njegovi automatici i mopedi već su za svog postojanja postali legende. Mnoge generacije odrastale su uz Tomosove mopede i motocikle i uz njih vežu najljepše priče iz djetinjstva,

ŽUPA SV. MARIJE MAGDALENE U IVANCU

Krštena je malena Marta, sedmo dijete u obitelji Maruševec Osobito je radosno bilo na spomendan sv. Marte, Marije i Lazara u župnoj crkvi sv. Marije Magdalene u Ivancu u petak, 29. srpnja, navode iz Varaždinske biskupije. Naime, tijekom večernje svete mise koju je predslavio mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup u miru, po sakramentu krštenja djetetom Božjim postala je malena Marta Maruševec, kći Željka i Maje, inače sedmo dijete u obitelji. Uz prisutnost roditelja i kumova Nikole Šinko i Kristine Karaule Šinko te župljana Župe Ivanec, svetoj misi s krštenjem prisustvovala su i ostala djeca obitelji Maruševec: Vanja, Dino, Luka, Lovro, Eva i Mila. Na kraju

misnog slavlja s krštenjem biskup je čestitao roditeljima i kumovima malene Marte te im darovao prigodan dar.

te baš zato i danas Tomos govanih i šarenih Tomosa plijenila je pažnju u svim čuvaju i voze mnogi. Članovi Udruge “Tomos” mjestima kroz koja su vozili. Saznajemo da su se dva Višnjica također su veliki zaljubljenici u mopede motorista Tomosima u Višnjicu dovezla iz Sanekadašnje slovenmobora. s ke t vo r n i c e . – Udrugu U subotu, 6. smo osnovakolovoza, U Višnjicu li prije dviUdruga je je godine. u Višnjici je stiglo oko Najviše organise volimo zi ra la 1. 120 zaljubljenika vozit i na Tomos suTomosima. sret “Med u ove mopede Ta k o đ e r, mejom i njegujemo Ravnom i djedov i nu. gorom”. Oko Sva k i put kad 12 0 ljubitelja nekamo dođemo, ovih mopeda, najnetko nam pristupi i kaže više iz Hrvatske i Slovenije, okupilo se u subotu ujutro u da je njegov djed imao takav Zlogonju, odakle su nakon motor. Najveći cilj nam je blagoslova krenuli na vožnju kroz vožnju ljudima vratiti od Višnjice preko Lepogla- uspomene. Osim dvojice ve i Trakošćana natrag na kojima je trebalo nekoliko sati da stignu iz Samobora, Višnjicu. Motorizirana kolona nje- drugi klub je najavio da u

KARIKATURA

našem kraju ostaju do ponedjeljka te će se voziti po Zagorju. Ovo je prvi Tomos skup ikad održan u Varaždinskoj županiji. Članovi naše udruge redovito idu na Tomos susrete u druga mjesta i jednostavno smo morali pokrenuti svoj susret. Žalosti me da, kad dođemo na neku tomosijadu, ima samo 10-ak varaždinskih tablica i odatle ideja – objasnio je Mario Hiržin, potpredsjednik “Tomosa” Višnjica. U popodnevnim satima na igralištu u središtu Višnjice Tomosi su bili izloženi kako bi ih dobro mogli pogledati svi zainteresirani. Udruga “Tomos” Višnjica osnovana je u cilju poticanja ciljanih skupina na aktivno sudjelovanje u društvu i upoznavanje s nekadašnjom motorizacijom naših starih. Udruga trenutno broji oko 30 aktivnih članova.

crta: Željko Pilipović