RT 962

AKTUALNO

ŽUPAN STRIČAK JE POČINIO PREKRŠAJ PROTIV JAVNOG REDA I MIRA

Varaždinski župan Anđelko Stri čak je prošle subote oko 3.20 sati na terasi ugostiteljskog objekta u Ulici Ivana Padovca u Varaždinu sudjelovao u inci dentu. Podsjetimo, Stričak je ozlijeđen nakon što mu ga je mladić udario čašom u glavu. Policija ističe da je došlo je do narušavanja javnog reda i mira od strane dvojice muškaraca

starosti 24 i 49 godina. – Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da su navedena dvojica muškaraca počinila prekršaje iz članka 6., odnosno 17. iz Zakona o prekr šajima protiv javnog reda i mira. Također je utvrđeno da su od strane odgovorne osobe u ugo stiteljskom objektu prekršene odredbe iz Odluke o obavljanju

ugostiteljske djelatnosti na po dručju Grada Varaždina te će se o istom podnijeti obavijest Turističkoj inspekciji – ističu iz PU varaždinske. Prema neslužbenim informa cijama 24-godišnjak je razbio čašu na glavi županu Stričaku, no što je prethodilo fizičkom obračunu zasad nam nije po znato.

“Računi za plin porasli puta, zaustavljamo proizvodnju”

Tvrtka Leier-Leitl osim što će morati poskupjeti cijenu proizvoda, zaustavit će proizvodnju s 1. studenim. U Vindiji pak kažu da su u ovoj godini nego u cijeloj protekloj godini. Traže konkretne mjere Vlade.

PIŠU: AMALIJA ŠAŠEK

i IVAN TOMAŠKOVIĆ

Visoke cijene energenata, posebice plina, imat će du goročne posljedice. Pojedine tvrtke planiraju zaustaviti rad svojih pogona, a neki su čak najavili i otkaze. I dok poduzetnici sve glasnije upozoravaju da nešto treba poduzeti ukoliko HDZ-ova Vlada ne želi dodatnu ne stabilnost gospodarstva, što će utjecati, ne samo na konkurentnost naših tvrtki, već i na tržište rada, zasad konkretnog rješenja nema. Za razliku od Hrvatske, zemlje poput Austrije ili Njemačke već su poduzele mjere. Hrvatska politika kaže da se ne možemo uspo ređivatistakvihrazvijenijim državama, a poduzetnici s druge strane poručuju da ćemo kroz naredno razdo blje biti još dalje od takvih zemalja,iporazvijenostiipo standardu. U konačnici, na kraju će se sve to negativno odraziti na radnike, past će potrošnja, kvaliteta života, a izgledan je još veći egzodus radno sposobnog stanovniš tva izvan granica Hrvatske.

Kako to radi Austrija?

Usporedbe radi, austrijska Vlada je, kako bi ublažila udar na kućanstva zbog ra stućih troškova života, naja vilapaketmjerakojićeihove godine koštati šest milijardi eura.Poduzetnicimaideviše od milijardu eura, odnosno 10 milijardi kuna za ener gente, konkretno za plin. S druge strane hrvatska Vlada fiksirala je cijene električne energije za građane i za po duzetništvo. Međutim, za poduzetnike je namijenjeno svega 266 milijuna kuna. Za plin ništa.

-Premijer je u nekoliko navratadavaoizjaveusmislu daseosjećasmirenostnakon Vladinih mjera. Mi ne zna

mo tko je to točno smiren jer postojeće mjere ne rješavaju ništa, kratkoročne su i ne pokrivaju troškove energe nata za velike tvrtke. Štetu će snositi proizvodnja, a po sljedično i nažalost i radnici. Godinama upozoravamo na velike namete, od nas se oče kujedabudemokonkurentni na tržištu. Zamislite kako će jedna Hrvatska tvrtka biti konkurentna primjerice na austrijskom tržištu ako usporedimo što za poduzet ništvo radi njihova Vlada, a što naša HDZ-ova – kažu poduzetnici koji su uputili

Dodatna poskupljenja prouzročit će značajne poremećaje u proizvodnji bez obzira na djelatnost u kojoj kompanija posluje. Jednako tako odrazit će se na životni standard i kupovnu moć građana. Riječ je o kompleksnom i sveobuhvatnom valu poskupljenja koji će se svakako odraziti i na cijene svih proizvoda, kao jedini mogući tržišni odgovor proizvođača.

kritike.

Što se sjevera Hrvatske tiče, najviše je zastupljena industrija, gdje je i najviše zaposlenih. Znatan udio u punjenju proračuna stoga zauzimaju upravo te velike tvrtke.

Čak 15 puta većiračuni za plin Stogasmoupitaliidomaće poduzetnike kako se nose s krizom i drastičnim rastom energenata.

– Kao tvrtka vodimo du goročnu politiku na svim poljima djelovanja i posto

janja te tako i na energet skom. Račun za plin za idući mjesec bit će drastično veći, očekujemo 13 do 15 puta veći trošak. Nažalost, taj trošak moramo ugraditi u cijenu proizvoda. Situaciju na tržištu pratimo na dnev noj bazi i prilagođavamo se – ističu iz tvrtke Leier-Leitl iz Turčina koja zapošljava 50 ljudi.

Poremećaji proizvodnjiu

Znatno više ljudi zapošlja va Grupa Vindija, čak njih 4200 u četiri države.

KOJI JE PIJAN KOD LUDBREGA BMW-OM USMRTIO 41-GODIŠNJAKINJU

Županijsko državno odvjetništvo u Varaž dinu je, nakon provedene istrage, podiglo pred Županijskim sudom u Varaždinu op tužnicu protiv 22-godišnjaka zbog počinje nog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu.

Tereti ga se da je 19. lipnja u mjestu Hr ženica upravljao osobnim automobilom marke BMW pod utjecajem alkohola (koncentracija od 2,00 promila alkohola u

su čak 15 proizvodnju”

– Poskupljenjem energe nata posebno je pogođen poslovni,najvišeproizvodni sektor s obzirom na komer cijalne ugovore s dobavljači ma prema kojima su cijene energenta, npr. struje i plina i višestruko veće od cijena kojeplaćajuostalipotrošači. O razmjerima tih posku pljenja i teretu koji pred stavljaju za Grupu Vindija, kao najveću prehrambenu kompaniju u zemlji, dovolj no govori činjenica da je Grupa Vindija u ovoj godini za električnu energiju i plin izdvojila preko 300 miliju na kuna više nego u cijeloj protekloj godini – ističu iz Grupe Vindija, dodajući da će dodatna poskupljenja prouzročit značajne pore mećaje u proizvodnji bez obzira na djelatnost u kojoj kompanija posluje.

– Jednako tako odrazit će se na životni standard i kupovnu moć građana. Riječ je o kompleksnom i sveobu

hvatnom valu poskupljenja

koji će se svakako odraziti i na cijene svih proizvoda, kao jedini mogući tržišni odgovorproizvođača.Grupa Vindija, kao lider doma će prehrambene industrije pomno prati i najmanje promjene te prilagođava pristup i poslovne procese uz posebnu brigu da se po skupljenja energenata i siro vinauproizvodnomprocesu ne odraze u potpunosti na finalnu cijenu proizvoda i standard potrošača – ističu iz Vindije.

Proizvodnja staje

Tvrtka Leier-Leitl osim što će morati poskupjeti cijenu proizvoda, zaustavit će pro izvodnju s 1. studenim.

– Također, u zimskom periodu imamo planirani remont u trajanju do 50-ak dana.Ovisnoostanjutržišta planiraju se radni zadaci za remont. U ovom trenutku ne planiramo otpuštati lju

de, niti sve niti dio – ističu iz tvrtke koja se bavi pro izvodnjom građevinskog materijala.

Također, brine ih što Vla da nije donijela konkretan paket mjera za gospodar stvenike.

–Dotrenutkapisanjaovog odgovora, Vlada nije donije la mjere po pitanju plina za gospodarstvo. Za očekivati je da Vlada ne može sve riješiti – ističu iz tvrtke iz Turčina.

Konkretnije pakete pomo ći traži i Vindija.

–SvakamjerakojomVlada Republike Hrvatske nasto ji ublažiti i smanjiti utje caj enormnih poskupljenja energenata je dobrodošla i hvalevrijedna, no da bi se poslovnim subjektima, bez obzira o njihovoj veličini, olakšalo ovu cijelu energet sku krizu potrebni su kon kretniji i dugoročniji koraci imjere–zaključujuizGrupe Vindija.

organizmu) i vozio brzinom većom od 100 km/h kojom nije mogao savladati oštar desni zavoj, već je vozilom prešao na lijevu prometnu traku i udario u moped kojim je iz suprotnog smjera, pravilno svojom desnom prometnom trakom, upravljala 41-godišnjakinja.

Uslijed udara vozila i pada 41-godišnjakinja je zadobila mnogobrojne teške ozljede od kojih je preminula idućeg dana u bolnici.

Sutkinja istrage Županijskog suda u Va raždinu prihvatila je prijedlog državnog odvjetnika i odredila okrivljeniku istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja prometnih delikata. Vijeće Županijskog suda je, međutim, usvojilo žalbu okrivlje nika i ukinulo istražni zatvor te odredilo okrivljeniku mjeru opreza privremenog oduzimanja dozvole za upravljanje mo tornim vozilom.

Spremni smo na kompromis i dogovor je moguć

Prilikom podjele društva te aktivnosti oko MBO tvornice, društvo CIOS Zagreb uključeno je u Ugovor o MBO obradi otpada iz 2010/2011.godine

S obzirom na navedeno, kao i zbog ugovornih odnosa s društvom CIOS Zagreb, društvo T&H invest ne može samostalno, bez suglasnosti CIOS GRUPE donijeti odluke vezane uz spomenuti Ugovor o obradi otpada iz 2010/2011 godine.

Varaždinska tvrtka T&H Invest oglasila se o aktual nom žalbenom postupku u natječaju za balirani otpad na lokaciji Brezje, o čijem okončanju ovisi buduća sa nacija deponija prepunog baliranog otpada.

U nastavku u cijelosti do nosimo priopćenje T&H Investa:

Vezano uz aktualni žal beni postupak u natječaju za balirani otpad na lokaciji Brezje, T&H Invest je morao podnijeti žalbu iz sljedećih razloga:

Naime, još 2014. godi ne, prilikom podjele druš tva te aktivnosti oko MBO tvornice, društvo CIOS Za greb uključeno je u Ugovor o MBO obradi otpada iz 2010/2011.godine.

O istom je, unatrag više godina,službenoobaviješten Grad Varaždin, te posjeduje sve navedene Ugovore.

S obzirom na navedeno, kaoizbogugovornihodnosa s društvom CIOS Zagreb, društvoT&Hinvestnemože samostalno, bez suglasnosti CIOS GRUPE donijeti od luke vezane uz spomenuti

Društvo T&H Invest je stava da se i ovaj odnos s Gradom treba riješiti nagodbom, ali za to je potrebno postići tripartitni dogovor i s CIOS GRUPOM, za što vjerujemo da se može postići u narednom kraćem razdoblju kako bi se konačno krenulo s rješavanjem problema baliranog otpada

Ugovor o obradi otpada iz 2010/2011 godine.

CIOS GRUPA je zahti jevala tragom ugovornih prava podnošenje žalbe na navedeni natječaj.

Ukoliko bi Grad Varaždin mogao s CIOS-om postići određeni kompromis oko navedenog, T&H Invest je također spreman na kom promisekakobiseitajjedini preostali odnos s Gradom Varaždinomkonačnoriješio.

T&H Invest je i ranije predlagao da se i za taj spor predloži nagodba, a Grad je bio stava da se isto pokusa

riješiti u sklopu dogovora s CIOS GRUPOM i zajedno sa sporom za koncesiju za zbrinjavanje otpada koju je GraddodijelioCIOSGRUPI.

U svakom slučaju društvo T&H Invest je stava da se i ovaj odnos s Gradom treba riješiti nagodbom, ali za to je potrebno postići tripartitni dogovor i s CIOS GRUPOM, za što vjerujemo da se može postići u narednom kraćem razdoblju kako bi se konač no krenulo s rješavanjem problema baliranog otpada.

UPRAVA DRUŠTVA

T&H INVEST d.o.o.

SJEDNICA

KOLIKO KOŠTAJU VARAŽDINSKI GRADSKI BAZENI?

U jeku energetske krize, gdje enor mno rastu troškovi režija, iz Grada Varaždina već ranije su upozorili da će se ovogodišnji rebalans proračuna kreirati prema cijenama energenata. Među većim potrošačima u Varaždinu su Gradski bazeni.

Iako se razmatrala opcija da se bazeni zatvore ili čak sruše, zasad se to neće dogoditi.

Temu bazena na sjednici Gradskog vijeća otvorile su predsjednica Vijeća Zdravka Grđan i vijećnica Dubravka Novak.

Gradonačelnik Bosilj priznao je kako trenutno još uvijek traže rješenje za Gradske bazene.

– Bazeni su sagrađeni prema projektu bazena za rasplivavanje s Olimpijskih igara u Atalanti i taj bazen u blizini

JE TRAJALA DESET SATI, SVE SE SVODILO NA SUKOB

Nakon maratonske sjednice, uvreda komentara ipak prihvaćen rebalans

Pomoćnici

Grad

Na to se nadovezao Lukaveč ki koji je zaključio da se zbog ovakvih rasprava kojima se ne vidi kraja i svode se na prozivke mladi ne žele baviti politikom.

osigurao

tisuća kuna. Također, iz područja socijalne skrbi ostaje pomoć umirovljenicima i osobama s osobnom invalidninom. Zbog pritužbi građana oko grijanja putem sustava kotlovnica, subvencionirat će se toplinska energi ja VARTOP-a za što je u rebalansu predložen iznos od 110 tisuća kuna kako bi se ublažilo ekonomsko siromaštvo građana koji se griju putem kotlovnica. U obrazovanju i školstvu, povećat će se iznos za re dovno financiranje Dječjeg vrtića Varaždin u kojem će biti angažirano 18 pomoćnika za djecu, naspram dosa dašnjih 11. Zatim se u osnovnim školama povećavaju sredstva za prijevoz, produženi boravak te kreće nova mjera besplatnog toplog obroka za svu djecu s područja Grada Varaždina.

Prošlog je tjedna održana još jedna maratonska sjednica Gradskog vijeća, trajala je 10 sati, a među ostalim, nakon burne rasprave prihvaćen je rebalans proračuna. Opet nije izostajalo prozivki, pa i nepri mjerenih komentara, a sve se svodilonasukobbivšeisadašnje vlasti.

Na to su upozorili nezavisni Davor Patafta i SDP-ov Lovro Lukavečki.

– Vjerujem da je i građanima teškoovopratitiiponovoapeli ram da se ovdje bavimo bitnim stvarima, a ne onim što je bilo – rekao je Patafta.

Na to se nadovezao Lukaveč ki koji je zaključio da se zbog ovakvih rasprava kojima se ne vidi kraja i svode se na prozivke mladi ne žele baviti politikom.

Spomenimodasurebalansom osigurana sredstva za pomoć

nike u nastavi, financiranje besplatnih obroka za školarce, ali i pomoć u pokrivanju režij skihtroškovagrađanimakojise griju na kotlovnicu. Osigurana suidodatnasredstvazagradske ustanove, Zajednicu sport skih udruga, ali i za sortirnicu

na Motičnjaku. Upravo zbog sortirnice sukobili su se bivši gradonačelnik Čehok i pred stavnici aktualne vlasti.

Čehok je, naime, tvrdio da je elaborat falsificiran te smatra da tamo se ne nalazi građevin ski otpad već poglavito komu

KAUFLAND SE VRATIO U IGRU,

Isplaćene su plaće, nastavljena

ali izVarteksa je otišlo

Na Gradskom vijeću ra spravljalo se i o Varteksu. Pritom je gradonačelnik Neven Bosilj rekao da je Kaufland opet u igri, nakon što su se nedavno povukli.

Vjerovnici su se, naime, u međuvremenuuspjelidogo voriti.Doduše,Varteksneće imati ništa od Kauflandove transakcije, već vjerovnici, alipodsjetimodajeusklopu projekta izgradnja rotora u Zagrebačkoj ulici.

Član Uprave Dražen Dobiš izvijestio je članove Gradskog vijeća o trenut

nom stanju u Varteksu te istaknuo i kako bi se cijela stvar s Kauflandom ovaj tjedan trebalafinalizirati.

– Naša inicijativa je da ustupimo jednu česticu GraduVaraždinuzamoguć nost izgradnje komunalne infrastrukture – rekao je Dobiš.

Inače, Uprava Varteksa je i Gradu Varaždinu poslala prijedlog kompenziranja dugovanja za nekretnine. Riječjeodvijezgrade,neka dašnje centralne krojačnice i objekta u kojem se pripre

Božica ČićekMutavdžić, članica Nadzornog odbora Varteksa, zahvalila je svim predstavnicima stranaka koji su, kako kaže, pokazali razumijevanje za ovu tvrtku

Vjerujem da je i građanima teško pratiti prepucavanja i ponovo apeliram da se ovdje bavimo bitnim stvarima,

Floride odnosi se na podneblje koje je nemjerljivo s našim. On je najgoreg mogućeg energetskog razreda. Troš kovi energije su ogromni, a minus koji će ove godine akumulirati zbog krize je 9 milijuna kuna. Procjena za iduću godinu je 17 milijuna kuna, no srećom ušli su u odluku Vlade – rekao je Bosilj i dodao da traju razgovori o tome kakva sudbina čeka bazene.

nalni otpad. – Ovo se dogodilo jer su pro jektradiliČistoća2014.godine, ali nije valjao i 2020. godine se taj projekt radio iznova. Taj projekt nije dobio građevinsku dozvolu 2014. godine već 2020. godinezavrijemevašegmanda

ČISTOĆA VIŠE NE ODVOZI TEKSTIL, MOŽE SE PREDATI U RECIKLAŽNO DVORIŠTE

Varaždinska tvrtka Čistoća prestala je odvoziti tekstil ispred kućnoga praga. Brojni građani ostali su izne nađeni, a ta tema otvorena je i na Gradskom vijeću.

- Zašto to nije komunicirano s građa nima? Oni ne bi iznosili tekstili da su to znali - pitala je Dorotea Strelec iz

Budimo grad, a slično pitanje postavi li su i Silvija Cupar (HDZ) i Viktor Mr zlečki (Nezavisna lista Ivana Čehoka). Uz to, Silvija Cupar spomenula jejoš jedna problem, a to je manji broj od voza otpada iz ljubičaste kante.

Gradonačelnik Neven Bosilj je pak demantirao informaciju da Čistoća

novosti oko odvoza otpada nije ko municirala s građanima.

- Na zadnja dva računa bile su obavi jesti o tome da se tekstil po novome vozi u reciklažno dvorište. Građani tamo mogu tekstil odvesti kad god žele, bez plaćanja - odgovorio je Bosilj.

i neprimjerenih rebalans proračuna

Rast cijena energenata

Kako je gradonačelnik Neven Bosilj ranije i najavio, ovim re balansom osigurana su značajna sredstva za režijske troškove zbog naglog rasta cijena energenata.

Zajednici sportskih udruga Grada Varaždina povećat će se iznos za dodatnih 550 tisuća kuna zbog povećanih troškova energenata i komunalnih usluga. Također, za izgradnju natkri vene tribine na NK Varteks u Hrašćici izdvojit će se dodatnih 1.700.000,00 kuna, a važno je za istaknuti i projekt solarnih elektrana na Graberju i na Srednjoškolcu za što će Grad izdvojiti 470.000,00 kuna.

Za podmirenje režijskih troškova umjetničkoj organizaciji Re zervArtosiguratćese90tisućakuna,aZajednicitehničkekulture Grada Varaždina iznos od 33 tisuće kuna radi nabave moderne radio stanice. Nastavlja se s uređenjem Scene Zvonimir Rogoz u HNK u Varaždinu za što će trebati 330 tisuća kuna dodatnih sredstava. Gradskom muzeju osigurat će se 385 tisuća kuna radi opremanja zgrade i sustava hlađenja u palači Herzer, Gradskoj knjižnici 147 tisuća kuna za dovršetak radova na uređenju zbirki uViliBedekovićterekonstrukcijupodruma,aKoncertnomuredu 300 tisuća kuna za organizaciju događanja. Rebalansom će se Gradskim bazenima povećati sredstva u iznosu

IGRU, ALI ŠTO ĆE BITI DALJE?

nastavljena je proizvodnja,

otišlo 80 radnika…

malakonfekcija.Svakazgra da procjenjuje se na nešto više od pola milijuna eura. S druge strane, ukupan dug Varteksa prema Gradu Va raždinu iznosi nešto manje od četiri milijuna kuna, Božica Čićek-Mutavdžić, članica Nadzornog odbora Varteksa, zahvalila je svim predstavnicima stranaka koji su, kako kaže, poka zali razumijevanje za ovu tvrtku. Podsjetimo, Grad je povukao blokadu prema Varteksu, što je omogućilo nastavak poslovanja.

– Nama je to puno zna čilo jer su sva sredstva bila usmjerena na plaće rad nicima i dugovanja pre ma dobavljačima. Gradu Varaždinu je na ime duga isplaćeno 340 tisuća kuna, a dogovorena je dinamika od 20 tisuća kuna dnevno.

Proizvodnja se odvija, ali tu su problemi oko finan ciranja nove sezone. Tu je i problem s radnom snagom o kojem je govorio Patafta, unazad dva mjeseca otišlo nam je 80 radnika u firme koje su stabilnije. Ali uspije

vamo na vrijeme isporučiti svu robu – rekla je Božica Čićek-Mutavdžić. Nezavisni vijećnik Da vor Patafta istaknuo je da Varteksu treba pomoći i dogovoriti kompenzaciju za nekretnine.

– Vidjeli smo pozitivan primjer Tehnološkog par ka. Zašto Grad nebi kom penzirao za Varteksove nekretnine, prijavio ih na EU fondove, oplemenio i u budućnosti ih mogu kori stiti mladi poduzetnici, IT sektor… – rekao je Patafta.

Na sjednici Gradskog vijeća puno se govorilo o Kućanskoj rampi, a više vijećnika pitalo je što je s tim projektom i kad se napokon može očekivati realizacija.

Nezavisni Davor Patafta apelirao je na gradsku vlast da kažu konkretno kad bi se Varaždinci mogli voziti ispod pruge, odnosno kad će biti re aliziran projekt podvožnjaka.

– Godine idu, stanara je sve više, ljudi čekaju po pola sata ispred Kućanske rampe, za to vrijeme bi došli na pola puta do Zagreba. U povijesti Grada Varaždina ni jedan projekt nije realiziran prije roka. Evo izproračunajeizbačenprojekt Miškinine vrijedan više od 17 milijuna kuna – rekao Patafta i upitao hoće li se projekt Miš kinineipakubacitiuproračun

naredne godine te je napo menuo da ima puno prilika za eventualne prijave takvih projekata na EU fondove.

– Projekt bi koštao oko 20 milijuna kuna i prije ovih divljanja cijena, a njime bi dobili samo semafore i jed nosmjerni promet vozila. Smatramo da je to previše za ono što taj projekt nudi. Uostaolom, sada bi se cijena popela i na 25 milijuna kuna.

Prioritet nam je Wissertova, konkretno projekt “Kućanske rampe”. S obzirom da se radi o velikom infrastrukturnom projektu izdavanje lokacijske dozvole preuzelo je Ministar stvo graditeljstva. Očekujemo lokacijsku dozvolu i nakon toga ide raspisivanje natječaja za glavni projekt i nabava –odgovorio je Bosilj i dodao da bi projekt trebao biti gotov 2024. godine.

Varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj osvrnuo se i na problem nedostatka radne snage. Odgovarajući na pitanje vijećnikaLešinesIvanaČehoka koji je gradsku vlast prozvao za uhljebljivanje SDP-ovih kadro va, Bosilj mu je odgovorio da se na nekoliko natječaja u Gradu nitko nije ni javio.

Čehokovi su, naime, po brojali imena članova SDP-a zaposlenih u gradskoj upravi i gradskim tvrtkama. – Idemo demistificirati ove priče. Pa direktor Svetec mora graditi kontejnersko naselje da smjesti 10 Nepalaca jer nema tko skupljati otpad, a ni voziti. Radnika nema. U Varaždinskoj županiji preko 3000 stranih radnika, čine više od 3 posto od ukupno zaposlenih. Za razliku od vas prije koji ste uhljebljivali, Grad sad provodi

natječaje, ali se ljudi na njih ne javljaju. Zadnja dva natječaja za IT specijalistu za plaću oko 10 tisuća kuna se nitko nije javio. Zaposlenici su nam došli iz drugih institucija – rekao je Bosilj.

Osvrnuoseinaneradpojedi nih službenika i istaknuo pro blem da im ne može dati otkaz.

–Nepostojimogućnostotka

zazalokalneslužbenike,nepo stoji izvanredni otkaz. Postoje procedure, sad idu opomene za neizvršavanje poslova. Neki ljudinamjernobojkotiraju–re kao je Bosilj. Najavio je ujedno i da će se naredne godine ići u povećanje plaća za gradske za poslenike i namještenike kao i zasvezaposleneugradskimin stitucijama,uključujućiivrtiće.

ta. Napravili ste geomehanička istraživanja samo ispod sortir nice, a ne i ispod rampe, vage te ispod pristupne ceste gdje su pronašli otpad. Svi ti sudionici u građenju imaju svoj krimen – odgovorio je gradonačelnik Neven Bosilj.

ODŠTETA PACIJENTICI U ČIJEM JE TRBUHU KIRURG “ZABORAVIO” DVIJE GAZE

Opća bolnica Varaždin mora bivšoj pa cijentici iz Varaždinskih Toplica isplatiti 37.405 kuna naknade neimovinske štete i imovinske štete za putne troškove i troškove smještaja te još 1200 kuna s osnova naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu sa zakonskom zateznom kamatom jer je kirurg u njezinu trbuhu

“zaboravio” dvije gaze. Otkrivene su tek šest mjeseci kasnije ti jekom druge operacije u Njemačkoj. Bol nica će morati platiti i oko 20.000 kuna troškova postupka. Presuda koju je ovih dana donio Općinski sud u Varaždinu je nepravomoćna. Žena je u tužbi navela je da je 2017. bila

NJEMAČKA

hospitalizirana u Općoj bolnici Varaždin, gdje su joj prilikom operacije oštećeni mokraćni mjehur i rektum, a u organizmu ostavljene dvije medicinske gaze. Bolnica osporava tužbu i odgovornost za naknadu štete, kao i uzročnu vezu izme đu operativnog zahvata i zdravstvenih problema tužiteljice.

AUSTRIJA, ZAŠTO

HRVATSKA

Klapša predlaže: nemojte ukidati obranu od tuče, unaprijedite je

Ako procjena šteta od tuče iznosi 74 milijuna kuna, kako će 5,2 milijuna kuna koji su odobreni Varaždinskoj županiji to nadoknaditi, ističe Klapša.

PIŠE: AMALIJA ŠAŠEK asasek@regionalni.com

Mjesecimaujavnomprostoru traje rasprava treba li vratiti protugradnu obranu, ljudi još uvijek zbrajaju štete od tuče koja je Varaždinsku županiju pogodila u svibnju, a brojni poljoprivrednici apeliraju na Vladu i Sabor da ne ukidaju po stojeći Zakon o sustavu obrane od tuče, već da ga nadograde. Upravo takvu inicijativu je na prošloj županijskoj Skupštini imao SDP-ov Mario Klapša, načelnik Općine Maruševec. Iako je zbog političkih prepu cavanja ova tema ostala u sjeni na prošloj sjednici županijske Skupštine, ona je itekako aktu alna jer je i nedavno bukovečki kraj ponovo pogodila tuča, na svu sreću ne kao ona u svibnju, ali brojni cvjećari, voćari i pro izvođači povrća strahuju što će biti ubuduće.

- Nakon brojnih razgovora s poljoprivrednicimauproteklom vremenu i provedenog Javnog pozivazadodjelupotporamalih vrijednosti poljoprivrednicima za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica od tuče predložiosamjednuinicijativu, odnosno apel prema županu, a to je da putem Ministarstva poljoprivrede preispita i nado gradipostojećiZakonosustavu obrane od tuče. I da nikako ne dozvolidaSaborZakonukineili opozove,štosenavodnouskoro sprema. Mislim da bi to bio korak unazad, ukidanje te za dnje slamke spasa za građane i poljoprivrednike,imajućiuvidu ekstremne klimatske promjene koje nas sada, a i ubuduće neće zaobići – objašnjava Klapša.

Aktualni Zakon o sustavu obrane od tuče je zastario, do nesenjesredinomsvibnja2007. godine i posljednjih godina se uopće ne primjenjuje u pogledu raketne obrane prema uputi Ministarstva poljoprivrede.

Prinosi ove godine na poljo privrednim kulturama, naro čito kukuruza, su ekstremno niski, što zbog tuče, a većim dijelom i zbog suše.

Opasna pojava - Za razliku od suše i mraza, tučajeopasnapojavakoja,osim štetenapoljoprivrednimkultu

rama i imovini, može ozlijediti ljude pa i ubiti perad te manje životinje. Da se to ne bi doga đalo ili da bi se barem smanjile štetneposljedice,svojevremeno je osmišljena obrana od tuče, što je jedina fizička zaštita koju je naša država pružala svojim građanimaipoljoprivrednicima i ne mogu se složiti s tezama u javnom prostoru kako stručna i znanstvena zajednica na teme ljustudijautvrđujedanepostoji

dokaz da je sustav protugradne obraneučinkovit.Jerdajetome tako, obrana se ne bi provodila i dalje u četrdesetak zemalja na četirikontinenta,aiistraživanja su pokazala da pravovremena obrana od tuče rezultira po većanjem poreznih godišnjih prihoda–kažeKlapša.Naveoje i podatke iz europskih zemalja.

Kada govorimo o sustavima obrane od tuče na području Europske unije, posebno su

zanimljivi primjeri Rumunjske iMađarske,alisuradnjiAustrije i Njemačke.

Njemačka,FrancuskaAustrija,

-Rumunjskadoprijenekoliko godina nije imala obranu od tuče. Kad su uvidjeli trend po rasta šteta od tuče, rumunjsko Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja odlučilo je pokrenuti raketnu obranu. U Mađarskoj je raketni sustav obrane od tuče funkcionirao do 1990. godine, a onda je cijeli sustav osuvremenjen. Kako bi zaštitiligrađane,poljoprivredu, nekretnine i ostalu infrastruk turu, u Francuskoj zrakoplovi puštaju baklje u tučoopasne oblake – naveo je zanimljive podatke Klapša.

U Njemačkoj i Austriji pri mjericepostojidesetakpodruč ja u kojima se provodi obrana. U slučaju obrane od tuče iz Rosenheima je, na zahtjev su sjednih austrijskih pokrajina, prošireno branjeno područje na prekogranične pokrajine

Kufstein i Kitzbűhel.

- Ako već na području Eu ropske unije ne postoji takva legislativa u vidu postojećeg ZakonaRHosustavuobraneod tuče,potrebnogajenadograditi premaregijama,štojeuostalom Republici Hrvatskoj Europska unija odobrila. Ponavljam, sve u cilju zaštite naših građana, imovineipoljoprivrede.Jer,ako procjena štete od tuče iznosi 74 milijuna kuna, kako će 5,2 milijuna kuna koji su odobreni Varaždinskoj županiji to nado knaditi – ističe Klapša.

Postavljanje zaštitnih mreža kojesespominjekaoalternativa je dobrodošla mjera zaštite, ali je cijena njenog postavljanja primjerena i izvediva samo za najvrjednije višegodišnje na sade i mogu si je priuštiti samo najjačipoljoprivrednici,smatra Klapša. Vinogradari i voćari su pak primorani na njihovo po stavljanje, budući da su premije osiguranjavrlovisoke,apostoje i područja u kojima nijedno osiguravajuće društvo ne želi osiguravativišegodišnjenasade,

Rumunjska do prije nekoliko godina nije imala obranu od tuče. Kad su uvidjeli trend porasta šteta od tuče, rumunjsko Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja odlučilo je pokrenuti raketnu obranu. U Mađarskoj je raketni sustav obrane od tuče funkcionirao do 1990. godine, a onda je cijeli sustav osuvremenjen. Kako bi zaštitili građane, poljoprivredu, nekretnine i ostalu infrastrukturu, u Francuskoj zrakoplovi puštaju baklje u tučoopasne oblake

bez obzira na visinu premije.

Zaštita

-Kadagovorimooosiguranju, ono je pak mjera financijske zaštite proizvođača, pri čemu se u potpunosti zanemaruje činjenica da su smanjeni pro izvodnja, prerada i promet poljoprivrednih proizvoda. Ono na što je potrebno skre nuti pozornost vlasti jest da bi samodostatnost vlastite poljo privredne proizvodnje trebala biti od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku, naročito imajući u vidu ratna događanja, a osiguranje ne može pomoći da imamo vlastitu hranu. Zato sustavobraneodtučekaodruš tvenokorisnaaktivnost,ukoliko je dobro organiziran i opskr bljen potrebnim sredstvima, u mogućnosti je značajno dopri nijeti smanjenju šteta, kako u poljoprivredi, tako i na imovini općenito, a u konačnici i zaštiti ljudi i životinja – kaže Klapša.

Predlaže i da se osnuje po sebno državno tijelo za obranu od tuče.

- Također, budući da vidimo kako Državni hidrometeoro loški zavod nije u stanju nositi se s operativnim potrebama sustava, potrebno je osnovati državnotijelo,manjebitnodali će to biti zasebni zavod, agenci ja,ured,zajednicailineštopeto, ali da o zaštiti o tuče predanije vodi brigu nego što je to bio slučaj zadnjih godina - zaklju čuje Klapša.

Mario Klapša, načelnik Općine Maruševec

6 Aktualno Regionalni tjednik || 4. listopada 2022., br. 962 Iz medicinske dokumentacije može se jasno vidjeti da su tijekom operacije u trbuhu nesretne žene ostavljene dvije gaze

Meeting Better Mental: #ijabrinemosebi

Rad na mentalnom zdravlju i briga o sebi nikad nisu bili dostupniji u našem gradu. Uz pet mladih i stručnih psihologinja, od kojih svaka radi sa specifičnim populacijama i problematikama, samo korak do boljeg i većeg zadovoljstva sobom i svojim životom!

Ovojepričaopet,akakoovo pišemo odvija se regrutacija i psihologinje broj šest, entu zijastičnih psihologinja uje dinjenih u želji osvještavanja važnosti mentalnog zdravlja, kao i viziji da budu aktivni sudionici lokalne zajednice kojoj omogućavaju da svaki pojedinac prepozna, koristiirazvijasvo je potencijale.

Specifič no, Centar MBM dje luje kao psihološki centar u kojem se pojedin cima svih populacija pruža psiho loška podrška i savjetovanje, psi hodijagnostička obrada te psihoedukacija; a u svom portfelju ima i brojne suradnje svrtićima,školama,udrugama i pojedinim tvrtkama. To je prvi i trenutno jedini privatni centar za mentalno zdravlje koji pruža takvu vrstu usluga na području sjeverozapadne Hrvatske. Osnovala ga je Mo nikaMelnjak,psihologinjakoja jeprethodnoradilauvaraždin

skoj bol nici na odjeli ma psi hijatrije i pedijatrije te istovreme no bila asistent

na Sveučilištu Sjever za psihološku grupu predmeta, radila kao vanjski suradnik u Dječjem vrtiću “Ježić”, bila dopredsjednica Društva psi hologa Varaždin te članica tima mladih koji su radili na prijavi Grada Varaždina kao Europske prijestolnice mladih 2019. i 2020. godine.

Kako se jako brzo pokazala

potreba za dodatnim psiholo zima, tako je osnivačica počela okupljati tim stručnih, mladih psihologa s primarnom mi sijom dijeljenja iste strasti, dinamičnosti i poletnosti pre ma poslu, kontaktu s ljudima i pomaganju.Neštoštojepočelo kao psihološko savjetovalište jedne psihologinje, u godinu dana je naraslo za cijeli tim, pri čemu trenutno broje više od 100 redovitih klijenata, dok su unazad dvije godine bili podrška za više od 300 osoba iz Varaždinske i okolnih županija.

Okosnica zdravlja

Brigu o mentalnom zdravlju mnogi zanemaruju, no ona je

okosnica zdravlja i življenja kvalitetnim životom. Kako bi dodatno približili tematiku koja još uvijek negdje djelu je kao tabu tema, prilikom preseljenja na novu adresu i proslave drugog rođendana, psihologinje Centra odlučile su otvoriti svoja vrata ne samo kolegama,suradnicima,klijen tima, prijateljima i obitelji, već svim sugrađanima koji prepo znaju važnost te problematike. Osimnavedenog,ciljotvorenja bio je promicati važnost brige o mentalnom zdravlju, brige o sebi, važnosti kontinuiranog rada na sebi i prepoznavanju znakovakojigovoredajenama ili našim bližnjima potrebna pomoć. Uz to, uspjeli smo se i opustiti uz zabavni program koji je uključivao glazbenike, glumce, influencere te iće i piće.

Zajedničkim djelovanjem psihologinja i sugrađana po slana je poruka da je mentalno zdravlje važno te da ne treba izbjegavati potražiti pomoć psihologa, kao što se ne izgbje gavamo pomoć liječnika kad nam je potreban jer ono naj bolještomožeteučinitizasebe i svoje bližnje je da brinete o sebi, što je uz #ijabrinemosebi bio lajt motiv ovog događaja.

OBJAVLJEN POZIV ZA PREDLAGANJE DOBITNIKA JAVNIH PRIZNANJA GRADA VARAŽDINA

Grad Varaždin raspisao je 30. ruj na 2022. godine pozivni natječaj za davanje prijedloga za dodjelu javnih priznanja Grada Varaždina.

Odlukom Gradskog vijeća dodje ljuju se medalje, plakete i nagrade Grada Varaždina, te nagrade za životno djelo i povelja počasnog građanina. Pismeno obrazložene

prijedlogaodborumogupodnijeti

članovi Gradskog vijeća, radna tijela Gradskog vijeća, grado načelnik, mjesni odbori, udruge gospodarstvenika i obrtnika, gra đani, udruge građana, trgovačka društva, političke stranke, vjerske zajednice i druge pravne osobe. Prijedlozi će se primati do 30

listopada 2022. godine, a javna priznanja bit će uručena do bitnicima na svečanoj sjednici Gradskog vijeća povodom Dana grada Varaždina, blagdana svetog Nikole.

Poziv je objavljen na službenim web-stranicama Grada Varaž dina.

Završeni su radovi u varaždinskoj Ulici Stjepana Vukovića koja je ponovo po stala dvosmjerna.

Ovo novo rješenje napravljeno je na zahtjevmnogobrojnihnezadovoljnihgra đana tog kvarta koji su morali raditi krug kroz cijeli kvart. Zahvatom su se sačuvala gotovo sva parkirna mjesta zbog kojih se ranije zabranio dvosmjerni promet. Iz Grada Va raždina ističu da će u suradnji s predstavnicima stanara i struke tražiti rješenja za parkiranje koja će biti prihvatljiva za sve građane tog kvarta.

OBJAVIO JE KONAČNE REZULTATE POPISA STANOVNIŠTVA 2021.

Veliki pad: u Varaždinskoj županiji 82 %

katolika, a Međimurju gotovo 78 %

raždinskojžupanijiu10godina iznosi 9,36 %, a u Međimurju 7,52 %.

Državni zavod za statistiku objavio je 22. rujna konačne rezultate Popisa stanovniš tva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine o ukupnom stanovniš tvu prema spolu i starosti te etno-kulturalnim obilježjima stanovništva.

Prema Popisu 2021., Repu blika Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, od čega 1.865.129 muškaraca(48,17%)i2.006.704 žene (51,83%). U odnosu na Popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 413.056 osoba ili 9,64 %.

U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vu kovarsko-srijemskoj županiji (20,28%),Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04 %), Požeškoslavonskoj županiji (17,88 %), Brodsko-posavskoj županiji (17,85 %) te u Virovitičko-po dravskoj županiji (17,05 %). Pad broja stanovnika u Va

Rezultati Popisa 2021. poka zuju da udio Hrvata u nacio nalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63 %, Srba 3,2 %, Bošnjaka 0,62 %, Roma 0,46 %, Talijana 0,36 % i Albanaca 0,36 %, dok je udio ostalih pri padnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,3 %.

Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 78,97 %, pravosla vaca 3,32 %, muslimana 1,32 %, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71 %, dok se 1,72 % osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri. Udio katolika u ukupnom broju stanovni ka 2011. godine bio je 86.28 %, a na popisu 2021. ima ih 78.97 %, što je 7.3 % manje. U apsolutnim iznosima na popisu 2011. bilo je 3.697.143 katolika,adesetgodinakasnije ih je 3.057.735. Ukupan broj katolika u Hrvatskoj 2021. bio je manji u odnosu na 2011. za 639.408, što je 17.3 % manje. Broj agnostika i skeptika po rastao je. Prema materinskom jeziku,

Pohvalnice

I ove je godine u Policijskoj upravi varaždinskoj obilje žen blagdan svetog Mihaela – Dan policije.

Dan policije prigoda za odavanje priznanja, a na čelnik Policijske uprave va raždinske ovom je prilikom, temeljem zaključka Povje renstva za dodjelu nagrada i zahvalnica Policijske uprave varaždinske uručio pohval nice djelatnicima koji su se posebno istaknuli u radu tijekom protekle godine.

Ovogodišnji su dobitnici FilipPetek,NevenSambolec, Dejan Kučko, Emir Friščić i Renata Grabar iz Policijske postaje Varaždin, Valerija Medenjak, Boris Fištrek, Nada Šarko i Nadica Cikač iz Policijske postaje Ivanec, Aleksandar Šalig, Dario No

Krivo zbrajanje?

Podaci o broju katolika u Hrvatskoj, koji su objavljeni u popisu sta novništva, pogrešni su, tvrde neki medijski portali i novinari. Točnije, veliki broj katolika u našoj zemlji završio je u rubrici “ostali kršćani”. Za sve je zacijelo kriv obrazac popisa stanovništva, koji je za izjašnjavanje o vjeroispovijesti najprije pitao o vjeroispovijesti, a zatim pripadnosti vjerskoj zajednici. Svatko tko je na prvo pitanje odgovorio, primjerice, da je kršćanin, a na drugo da pripada Katoličkoj crkvi, završio bi među “ostalim kršćanima”. U javnost su izašli podaci Državnog zavoda za statistiku da je broj katolika pao za 7,31 % od prošloga popisa 2011., a da se istodobno broj povećao broj “ostalih kršćana” za 1342,5 % od prošloga popisa. Iz DZS-a naknadno su javili da će objaviti podatke o pripadnosti vjerskoj zajednici.

POSEBNO SE ISTAKNULI U RADU

95,25%osobaizjasnilosedaim je materinski jezik hrvatski, a 1,16 % osoba izjasnilo se da im je materinski jezik srpski.

Od ukupnog broja stanov nika Republike Hrvatske njih 99,24 % ima hrvatsko držav ljanstvo, dok je stranih držav ljana 0,74 % ili 28.784.

Varaždinska županija Zanimljivo je pogledati po datke po županijama.

Premapopisuiz2021.godinu Varaždinskoj županiji živjelo je 159.487 stanovnika, a njih 97,18 % izjasnili su se Hrvati. Drugi po narodnosti su Romi te ih ima 1101, odnosno 0,69 %, a treći Srbi s 0,3 %, odnosno 472-oje ljudi. Namjerno smo u ovom nabrajanju izostavili rubriku “nepoznato”.

U Varaždinskoj županiji 82,01 % ljudi se izjasnilo da su katolici, ostalih kršćana je 8,78 %, čak 1,3 % ljudi se nije izjasnilo o vjeri. Da nisu vjernici ili su atesti napisalo je 3 % stanovnika Varaždinske županije.

Za 97,66 % žitelja Varaždin skežupanijematerinskijezikje

hrvatski. Drugi po učestalosti je romanski jezik i to za 0,67 % stanovnika Varaždinske županije.

Premapopisuiz2011.godine u Varaždinskoj je županiji bilo 94,08 % katolika, a u Međi murskoj 94,07 %. To znači da je prema metodologiji DZS-a pri popisu 2021. godine broj katolika jako pao. To je pad od 12 % u Varaždinskoj županiji i 16 % u Međimurju.

Međimurje

Od 105.250 stanovnika Me đimurskežupanijenjih95.069, odnosno90,33%,izjasnilisuse kao Hrvati. Čak 6954 izjasnilo se da su Romi, a to je 6,61 % stanovnika Međimurske žu panije. Treća nacionalnost u Međimurju su Slovenci, kojih je 0,39 %.

Kaokatoliciizjasnilose77,76 % stanovnika Međimurja, ostalih kršćana je 11,56 %, a na one koji nisu vjernici ili su ateisti otpada 3,25 %.

Hrvatski jezik materinski je za 90,79 % stanovnika Međi murske županije, a romski za njih 6,57 %.

Ivan Majcen, Anđela Šmuc i Melita Šobak iz Postaje granične policije Varaž din, Antonijo Špičko, Zoran Mađar, Nino Vidović i Mar ko Posavec iz Interventne jedinice policije, Martina Funtek iz Ureda načelnika,

dine. Pohvalnicu je primila Alenova majka Štefanija. Uz načelnika Policijske uprave varaždinske Pre draga Benčića i zamjenika načelnika Dalibora Božića, svečanosti su se odazvali saborskazastupnicaBarbara Antolić Vupora, predsjed nik Županijske skupštine Varaždinske županije Josip Križanić, zamjenica župana Silvija Zagorec, načelnici, gradonačelnici, brojni po licijski službenici i drugi uvaženi gosti.

poslova.

Pohvalnica je posthumno dodijeljena i Alenu Kereši, djelatniku Odjela za tehniku u Službi zajedničkih i uprav nih poslova, koji je nažalost preminuo u srpnju ove go

Načelnik Policijske uprave varaždinske Predrag Benčić osvrnuo se na proteklu go dinu, predstavio rezultate radatejerekaokakojestanje sigurnosti u Varaždinu za dovoljavajuće i kako je evi dentan pad kaznenih djela.

PIŠE: SANDRA ŽUPANIĆ szupanic@regionalni.com

vak, Siniša Vađunec i Mario HorvatićizPolicijskepostaje Ludbreg, Stjepan Trglačnik,

Kristijan Ivec i Biserka Bu žanić iz Policijske postaje Novi Marof, Vesna Mrvčić, Željko Zita i Dušanka Šenji iz Postaje prometne policije Varaždin, Vjekoslav Lelkić,

VIS PROMOTEX d.o.o. Adolfa Wisserta 3A 42000 Varaždin

JAVNI POZIV

Na zahtjev investitora VIS PROMOTEX d.o.o., Varaždin, Ulica Ado lfa Wisserta 3A, izrađuje se geodetski elaborat za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu diobe ili spajanje katastarskih čestica, evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica: na k.č. 3629/9, 3629/10, 3629/11, 3629/13, 3727/1, 3728/1, 3729/1, 15735, 16828 u k.o. VARAŽDIN.

Investitor će započeti sa obilježavanjem granica zemljišta na gore navedenim česticama: dana 07.10.2022. u 10.00 sati na predmetnim česticama u ko. Varaždin uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geo dezije Tomislava Gužvinca, ing.geod., broj ovlaštenja GEO 912, odgo vorne osobe ureda ovlaštenog inženjera geodezije, Varaždin, Juraja Križanića 15a koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu is pravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji prava na nekretninama koje neposredno graniče sa gore navedenim česticama pozivaju se na uvid u izrađeni geodetski elabo rat u uredu ovlaštenog inženjera geodezije Tomislava Gužvinca dana 10.10.2022. u vremenu od 10.00 do 14.00 sati.

Varaždin, 29.9.2022. VIS PROMOTEX d.o.o.

Do slatkog užitka u bilo koje doba dana ili noći!

S obzirom na to da jesen pokazuje svu svoju raskoš, takvi su i noviteti Kavane Arbia Dorka, iz koje se ovih dana šire nadasve opojni mirisi kesten kocke i torte uz već tradicionalan kesten pire te kesten mousse

Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih jesenskih slastica od kojih odmah rastu zazubice, a ključnu ulogu igra kesten. Pod sjećamo, riječ je o ugostiteljskoj tvrtki koja je lani otvorila prvi kolačomat u Hrvatskoj, a danas, kada obilježava petu obljetnicu djelovanja, ima ih na Banfici, u Jalovečkoj ulici, u Aleji Kralja Zvonimira i na Autobusnom kolodvoru.

Kvalitetaoduševljavakoja

Pune ih svakodnevno iz Ka vane Arbia Dorka svježim i sto posto domaćim slasticama poput kremšnita, mađarica, najukusnijih torta ili pak deser ta. Do slatkog užitka gurmani mogu doći u bilo koje doba dana ili noći, a na internetskoj stranici www.kolacomat.hr, Facebook stranici Kolačomat ili www.arbiapalace.com, redovito otkrivaju nova iznenađenja u ponudi. Kolačomati su postali pravi hit, što ne čudi jer slastice

Sve goste objekta na švedskom stolu dočekuju klipiči, omleti, alpen knedle pa i krafle ekstra veličine

iznimnog okusa i ekskluzivne izvedbe nastaju zahvaljujući stručnosti i vrijednim rukama naših slastičarki. S obzirom na to da jesen pokazuje svu svoju raskoš, takvi su i noviteti Kavane Arbia Dorka, iz koje se ovih dana šire nadasve opojni mirisi kesten kocke i torte uz već tradicionalan kesten pire te kesten mousse. Tu su i domaće krafne ekstra veličine. Riječ je o slastici koja predstavlja idealan odabirzaljubiteljejednostavnih, aliefektnihokusa.Poputdrugih Arbijinih proizvoda, spravljene su od brašna, kvasca, ulja i drugih probranih sastojaka iz asortimana Podravke, Vindija Kraša, Zvijezde, OPG-a Šincek, Francka. Dodajmo da sve goste objekta u Kavani Arbia Dorka, pa i one koji ne koriste uslugu smještaja, svakodnevno od 7.30

pa sve do 10 sati dočekuje servi ran švedski stol. Na njemu pak mogu odabrati različite omlete poput onog sa sirom, jaja sprav ljena na oko, te klipiče punjene šunkom, sirom ili čvarcima… Na meniju se, naravno, nalaze i alpen knedle. Ovaj mnogima omiljen slatki zalogaj s osebuj nim oblikom polumjeseca, pu njenjeNutellomiliPodravkinim pekmezom od šljiva.

KAVANA ARBIA DORKA DOMAĆIM SLASTICAMA VEĆ

5 GODINA SPAJA VARAŽDINCE I NJIHOVE GOSTE

SVAKODNEVNO OD 10 SATI UJUTRO VRUĆI KRAFNI

Ivica Đurkan: “Već smo iskusili gomilanje smeća, smrad i neadekvatno filtriranje kemikalija”!

PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

Eko udruga “Naš zavičaj” uspješno je organizirala javnu tribinu o utjecaju spalionice u Podrutama na okolna mjesta grada Novog Marofa. U velikoj dvorani Kulturnog centra Ivan Rabuzinpredosamdesetakzna tiželjnika u srijedu, 28. rujna, o spaljivanju otpada postupkom vakuumske pirolize govorili

Gradonačelnik

Siniša Jenkač najavio je planove vezane uz povećanje postotka recikliranog otpada

su prof. Stanko Uršić, inače umirovljeni fizikalni kemičar te bivši predstojnik Zavoda za fizikalnu kemiju na Farmace utsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu, te gradonačelnik Siniša Jenkač.

Zvono na uzbunu Uvodnim govorom prisut nima se obratio predsjednik Eko udruge “Naš zavičaj” Ivica Đurkan koji je podsjetio kako je nedavno sasvim slučajno u javnost procurila vijest da se u krugu privatne tvrtke Omega nalazipećzapirolizu,tedaćeih investitor nabaviti još nekoliko. - Na sam spomen spaljivanja mještanima se oglasilo zvono na uzbunu. To je razumljivo jer smo ne tako davno, prije desetak godina, već jednom bili prevareni. Pojavom tvrtke BBS imali smo obećanje kako će sve što rade ili namjeravaju raditi - biti bezopasno. Bilo je govora o novom zapošljavanju, što je pohvalno, ali je potom uslijedio hladni tuš. Gomilanje smeća, smrad, neadekvatno filtriranje kemikalija i da ne nabrajam

dalje. I kad se odjednom poja vila ideja o spalionici, mještani su se okupili, pobunili i rekli odlučno ne! Trajala je bitka za zdravlje dulje vrijeme, ali naši roditelji nisu odustali, uspjeli su zaustaviti ekološku bombu – ustvrdio je Đurkan. Štoviše, napome nuo je kako se, nažalost, u novomarof skom kra ju danas povijest ponavlja. - Puno je tu analogi je, s izuzet kom činjeni ce da je termin spalionice zamo tan u novi celofan, pod imenom pirolize. I laici znaju da ništa nije bezopasno gdjesespaljujeotpad.Pogotovo smo nepovjerljivi kad nam se serviraju priče o takvim spali onicama u Austriji ili Njemač koj. Da, vjerujemo kako je to u uljuđenomdijeluEuropemožda imoguće,alitosuipakuređene Države u kojima se poštuju svi

Tobožnji menadžeri, u utrci za brzom i velikom zaradom, u Hrvatskoj stručno izigraju sve propise

zakoni i propisi. Mi pak živimo u Hrvatskoj, gdje kojekakvi smutljivci i tobožnji menadže ri, u utrci za brzom i velikom zaradom stručno izigraju sve propise.Timenadžeri,kojisma traju kako će lako manipulirati mještanima, naletje li su na čvrst zid. Ovamalaoaza mira, ljepote i očuvanog okoliša, pruža per spektivu zdravom suživotu čovjeka i prirode –rekao je Đur kan poručivši kakonikomeneće dozvolitidanarušita kvukoegzistencijuzbogprivat nih interesa vođenih profitom. Na njega se nadovezao grado načelnik Grada Novog Marofa i saborski zastupnik Siniša Jen kač, koji se u svojem izlaganju osvrnuo na sve što je zadnjih godina učinjeno u sferi zbri njavanja otpada na gradskom području. Najavio je i planove

u skoroj budućnosti, vezane uz povećanje postotka reciklira nog otpada. Odgovarajući na pitanje jednog od sudionika tribune, o tome podržava li rad Eko udruge “Naš zavičaj” u svjetlu protivljenja instaliranju spalioniceuPodrutama,Jenkač je izjavio kako podržava rad udruge.

“Suluda ideja”

Na kraju je prof. dr. sc. Stan ko Uršić opširno prezentirao svoja saznanja o aktualnoj problematici sa zbrinjavanjem otpada u RH. Za pokušaj in staliranja spalionice u Podru tama rekao je da je to “suluda ideja” i da ta tema ne zaslužu je da se o njoj uopće govori! - Ono što je iznimno važno i čemumoramoposvetitipažnju, je briga o otpadu, na način da od njega ne stvaramo smeće, jer se ono ne može reciklirati. Na taj način vodimo i brigu o generacijama koje dolaze iza nas. Važno je što ćemo ostaviti našim nasljednicama i kakva će biti njihova kvaliteta života u tom pogledu – zaključio je Stanko Uršić.

Prirodna nepogoda tuča je u svibnju i lipnju ove godine na nijela štete na poljoprivrednim usjevima i nasadima, kao i na komunalnoj infrastrukturi u Varaždinskoj i još pet županija na sjeveru Hrvatske. Stoga je Vlada Republike Hrvatske do nijela odluku o dodjeli ukupno 54.000.000kunapomoćizašte te uzrokovane tučom, od čega Ministarstvu poljoprivrede 30 milijuna kuna, 25 milijuna kuna za štete na poljoprivredi i dopetmilijunakunazaštetena nerazvrstanim cestama. Za sa naciju oštećenih nerazvrstanih cesta na području Varaždin ske županije sada je odobreno 4.010.000 kuna. Sredstva iz

državnog proračuna Varaž dinska županija će, sukladno Sporazumu o pomoći za ubla žavanjeidjelomičnouklanjanje posljedica prirodne nepogode tučenanerazvrstanimcestama potpisanom s Ministarstvom poljoprivrede, rasporediti na jedinice lokalne samouprave koje su prijavile štete na neraz vrstanim cestama. Nešto više od 4 milijuna kuna, koje će biti isplaćene u roku od 30 dana, raspoređeno će biti na općine Bednja,LepoglavaiMaruševec. Kad su u pitanju štete na poljo privrednim usjevima i nasadi ma,Ministarstvopoljoprivrede jeVaraždinskojžupaniji,prema Indikativnoj raspodjeli iznosa

potporezašteteupoljoprivredi, dodijelilo iznos od 5.235.000 kuna. Sukladno tome Županija jeobjavilaJavnipozivzadodjelu potporamalevrijednostipoljo

Na tri JLS-a

cesta bit će raspoređeno četiri

privrednicima za ublažavanje i djelomičnouklanjanjeposljedi ca prirodne nepogode tuče na

područjuVaraždinskežupanije u 2022. godini. Očekuje se da Ministarstvo uskoro doznači sredstva, na temelju čega će uslijediti isplata pomoć OPGovima, trgovačkim društvima, obrtnicima i drugim pravnim osobama registriranima za obavljanje poljoprivredne dje latnosti,akojisuostvarilipravo na dodjelu potpora po Javnom pozivu. Varaždinsku županiju je, nakon tuče, pogodila i suša. Prve procjene štete od te pri rodne nepogode procjenjuju se na 79,4 milijuna kuna. Gradska i općinska povjerenstva dužna su konačne štete upisati regi star šteta najkasnije do konca listopada.

Termin spalionice zamotan je u novi celofan, pod imenom pirolize. I laici znaju da ništa nije bezopasno gdje se spaljuje otpad. Pogotovo smo nepovjerljivi kad nam se serviraju priče o takvim spalionicama u Austriji ili Njemačkoj, ističe predsjednik Eko udruge “Naš zavičaj”

Ivica Đurkan

NOVA POŠTANSKA MARKA UZ JUBILEJ VARAŽDINSKE BISKUPIJE

Hrvatska pošta pustila je 28. rujna u optjecaj novu prigodnu poštan sku marku kojom se obilježava pro slava srebrnog jubileja Varaždinske biskupije. Motiv na marki autora Deana Roksandića, dizajnera iz Zagreba, pročelje je varaždinske katedrale i zvonik. Nominalna vri jednost marke označena je slovnom oznakom A što odgovara iznosu

poštarine za pismo mase do 50 grama u unutarnjem prometu te za dopisnicu/razglednicu u unu tarnjem prometu. Marka je tiskana u 30.000 primjeraka u arku od 12 maraka. Hrvatska pošta otisnula je i prigodnu omotnicu prvog dana. Podsjećamo, Sveta Stolica objavila je 5. srpnja 1997. odluke svetog oca Ivana Pavla II. o ustanovljenju

novih biskupija sa sjedištem u Požegi i Varaždinu. Podijelivši teri torij Zagrebačke nadbiskupije, Sveti Otac utemeljio je bulom Clarorum sanctorum novu Varaždinsku bi skupiju na sjeverozapadu Hrvatske sa sjedištem u Varaždinu te za njezina prvog biskupa imenovao mons. Marka Culeja, dotadašnjega pomoćnog zagrebačkog biskupa,

koji je za svoje biskupsko geslo uzeo “život i mir”. Svečanost ustoličenja mons. Marka Culeja održana je 28. rujna 1997. u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo u Varaždinu, koja je osnutkom Biskupije postala katedralom. Za nebeske zaštitnike Biskupije iza brani su sveti Marko Križevčanin i blaženi Alojzije Stepinac.

Komemorativni skup vratio dostojanstvo i poštovanje žrtvama

Antropološkom

Nakon gotovo 80 godina, na Groblju u Svibovcu po kopani su posmrtni ostaci žrtavaDrugogsvjetskograta, ekshumirani 2014. godine s lokacije Leskovec, predio Jakšenica. Misu za 72 ek shumirane žrtve masovnih likvidacija na području sje verne Hrvatske - koje su se dogodile nakon zauzimanja Varaždinskih Toplica od strane partizanskih postroj bi 29. rujna 1943. godine - predvodio je u nedjelju, 25. rujna, mons. Vlado Košić u koncelebraciji sa župnikom Jurajem Kopjarom.

Zločin bez kazne

- Dao Bog da se svi tragovi totalitarnih režima što prije uklone iz naše zemlje i da budemo slobodno društvo sa svojom budućnošću koje mrtve štuje, a gradi si bu dućnost u slobodi i miru – rekao je Košić.Izaslanica ministrahrvatskihbranitelja TomeMedvedairavnateljica Uprave za zatočene i nestale Ivona Paltrinieri, kazala je daseispravljanepravdakako ove žrtve više ne bi bile u cr noj zemlji zabačene u šumi. - U dvije grobne jame prona đene su 72 osobe, odnosno 71 muška te jedna ženska, a uglavnom se radi o mlađim odraslim osobama, u dobi od 20 do 40 godina. Antro pološkom obradom utvrdili smo na minimalno 37 luba nja ozljede nastale u trenut ku smrti ili neposredno prije iliposlijenje,štodokazujeda su žrtve stradale nasilnom smrću–opisalajePaltrinieri naglasivši kako je prioritet ministarstva da

trenutku smrti ili neposredno prije ili poslije nje, što dokazuje da su žrtve stradale nasilnom smrću.

memorativan skup održan radi svih žrtava, kako bi im se vratilo dostojanstvo i poštovanje predstavlja jući ih kao ljudska bića, a ne kao statistiku i broj. -Teško je danas održati go vor, naći prave riječi za sve ljude, znane i neznane, koji ma je uništen i zadnji djelić ljudskog dostojanstva i bez njihove krivnje, pravo na život. Povijest ne možemo promijeniti,nemožemopro mijeniti tragične povijesne činjenice, ali moramo ustra jati u potpori svima, kako bi se na temelju činjenica utvrdila povijesna istina. Jer to je naš dug prema nevinim žrtvama,istiniipravednosti. I to nas obvezuje – rekla je Ratković izrazivši najdublje

poštovanje prema svim ne dužnim žrtvama koje su pa tile i u neljudskim uvjetima izgubile svoje živote. ”Tim ljudima nije bilo ni suđe no!” - Neka njiho ve kosti u ovoj našoj zemlji, na ovom mjestu, počiva ju u miru, dodala je. Zamjenica varaž dinskog župana Silvija Zagorec naglasila je pak kako ovaj događaj mora služiti kao podsjetnik da

je ljudski život vrjedniji od bilo čega, te da svatko ima pravo na dostojan ukop i na uređeno posljed nje počivalište. -Tim ljudima nije bilo ni suđeno, nisu imali pravo na obranu niti na pomi lovanje već su li šeni života.

ono što

najgore, ti ljudi nisu

služile – rekla je Zagorec. Spomenula je kako je 1991. godine, nakon osamosta ljenja Hrvatske, donesen Zakon o utvrđivanju ratnih i poratnih žrtava te godinu kasnijeosnovanaiistoimena komisija koja je s radom u Varaždinskoj županiji za počela 1997. godine, a go dinu kasnije i u Međimur ju. Predsjednik Društva za obilježavanjegrobištaratnih i poratnih žrtava Franjo Talan u svom je obraćanju okupljenima naglasio kako na području Varaždinske biskupije postoji stotinjak lokacija na kojima se nalaze žrtve poraća. Ukazao je i kako je Društvo dosad na dostojan način obilježilo desetak lokacija.

GRADSKI VIJEĆNICI NISU PRIHVATILI GODIŠNJE IZVJEŠĆE LUKOMA

˝Primamo brojne pritužbe i kao građani imamo pravo prigovarati˝

PIŠE: AMALIJA ŠAŠEK asasek@regionalni.com

Na prošloj sjednici ludbreš kog Gradskog vijeća nije pri hvaćen Godišnji financijski izvještaj komunalnog podu zeća Lukom d.o.o. za 2021. godinu. Lukom je prošle go dineostvario10.484.342,39kn prihoda, dok su rashodi bili u visini 10.864.156,73kn, od nosno ostvaren je gubitak od 379.814,34kn.

Sedam vijećnika bilo je suz držano, troje protiv, a jedna vijećnica izvješće je ocijenila pozitivnim.

Podnosećiizvještajgradona čelnikDubravkoBilićnaglasio jekakosusuvlasnicikomunal nog društva i susjedne općine čime je poduzeću omogućeno dabezkoncesijamožeobavljati različite djelatnosti za njih čime im je proširen lokalni značaj.

-Lukom obavlja djelatnosti od održavanja groblja, saku pljanja otpada, održavanja komunalne infrastrukture, dimnjačarskih usluge, održa vanja javne rasvjete te drugih usluga – pojasnio je gradona čelnik.

Dodajeidasvigrađaniimaju

pravo prigovarati kad nisu zadovoljni, pa tako i gradksi vijećnici.

- Kao građani imamo pravo prigovaratizbogonogaštomi

slimo da nije dobro. Primamo brojne pritužbe građana što je sasvimlegitimnojerkomunal no poduzeće i postoji s ciljem da služi svojim građanima.

Naša najvažnija tema vezana uz Lukom jest zbrinjavanje otpada. Grad Ludbreg je iz među ostaloga zahvaljujući Lukomu uvijek među deset

najboljih gradova kada je u pitanju ova problematika, ali i tu ima stvari koje možemo popraviti. Možda se pitamo zašto Lukomu uopće trebaju

GRAD OPET POVEĆAO UDIO SUFINANCIRANJA

silne djelatnosti, ali one su jednostavno nužne. To je po duzećekojemorabitispremno iuslučajuprirodnihkatastrofa isličnihsituacijazakojesena damo da se neće dogoditi, ali

Slažem se s iznesenim prigovorima vijećnika opozicije da je potrebna kvalitetnija organizacija unutar poduzeća kako bi sve zajedno bolje funkcioniralo

Dubravko Bilić

moramozanjihbitiadekvatno pripremljeni.Slažemsesizne senim prigovorima vijećnika opozicije da je potrebna kva litetnija organizacija unutar poduzeća kako bi sve zajedno boljefunkcioniralo–zaključio je gradonačelnik Bilić.

Zbog cijena energenata i hrane poskupio i dječji vrtić

Ludbreški srednjoškolci napokon dobivaju dvoranu za tjelesni

Grad Ludbreg napokon rješava dugogodišnji pro blem, a srednjoškolci će napokon dobiti dvoranu za tjelesni.

Gradski su vijećnici, naime, prihvatili Odluku o kupnji teniske dvorane u Ludbregu. Time je prihvaćena ponuda Slavka Blagaja po kupo prodajnoj cijeni u iznosu od 1.250.000 kuna. U obrazlo ženju stoji da je takva cijena prihvatljivazaGradLudbreg, jer je niža u odnosu na proci

jenjenu tržišnu vrijednost od 1.300.000 kuna.

Gradonačelnik Dubravko Bilić objasnio je da se planira rekonstrukcija spomenutog objekta, koji trenutno ima namjenu teniske dvorane s uređenim okolišem. Objekt bi se prenamijenio u višena mjensku sportsku dvoranu, čime bise učenicima Srednje škole Ludbreg omogućilo održavanje nastave tjelesne kulture jer se nalazi u nepo srednoj blizini Srednje škole.

Ludbreški gradski vijećnici sa 10 su glasova za i jednim protivpodržalisuOdlukuoiz mjenama i dopunama Odluke osufinanciranjuboravkadjece u dječjim vrtićima u 2022. go dini. TimeseuDječjem vrtiću Radostpodižeekonomskacije na s dosadašnjih 1450 kuna po djetetu na 1600 kuna za djecu vrtićke dobi, odnosno 1700 kuna za djecu jasličke dobi.

Takva nepopularna odluka uslijedila je, kako su objasni li u Gradu Ludbregu, zbog povećanja cijena energenata, ali i hrane. Sufinanciranje od Grada Ludbrega iznosilo je dosad 950 kuna, a ovom odlukom sufinanciranje se podiže na 1000 kuna, dok bi

preostalu razliku od sto kuna snosili roditelji.

Pročelnica Upravnog odjela za razvojne projekte, druš

tvene djelatnosti i lokalnu samoupravu Erina Stančin pojasnila je što to točno znači za roditelje.

– Krajem prošle godine Gradsko vijeće je donijelo od luku o sufinanciranju boravka djece za ovu godinu, gdje je takođerpodignutaekonomska cijena za 150 kuna, pri čemu je tih 150 kuna po djetetu bilo nateretproračunaGradaLud brega. Ovim povećanjem se taj iznos dijeli između Grada i roditelja i to na način da Grad snosi 50 kuna, a roditelji 100 kuna. Time bi se ukupno u ovoj godini ekonomska cijena podigla za 300 kuna, od čega jeudioGrada200kuna,audio roditelja 100 kuna – pojasnila

je Erina Stančin.

Sufinanciranje se, naravno, odnosi i na ostale vrtiće čiji su osnivači privatne osobe.

U VARAŽDINU PROPAO LAG-OV PROJEKT “DOMAĆI PLAC”

Lokalna akcijska grupa - Sjeverozapad s partnerima u projektu odustala je od daljnje provedbe projekta - Domaći plac, poručio je na prošlotjednoj kon ferenciji za medije predsjednik LAG-a Sjeverozapad dipl. ing. Marijan Škvarić.

- Iako je naš LAG, kao nositelj ovoga pro jekta, zajedno s projektnim partnerima

- LAG-om Izvor i LAG-om Mura - Drava, učinio sve da ovaj jedini infrastrukturni

projekt suradnje lokalnih akcijskih grupa u Republici Hrvatskoj bude ostvaren, to se ipak neće dogoditi. Varaždin je tako izgubio projekt vrijedan više od milijun kuna - istaknuo je Škvarić na presici održanoj u Ulici Vilka Novaka, na kojoj je bilo planirano uređenje ove nove varaždinske mini tržnice s do maćim poljoprivrednim proizvodima. Nažalost, unatoč svim prethodno obavlje

nim radnjama, Grad Varaždin je početkom rujnaobjavioodlukudaodustajeodlokaci je na kojoj je trebao biti realiziran projekt.. Stoga je LAG Sjeverozapad s partnerima u ovom projektu odlučio da projekt surad nje - Izgradnja tržnice “Domaći plac”, neće realizirati na području Grada Varaždina. Time je nepovratno izgubljeno ulaganje od 1,1 milijun kuna osiguranih iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske.

VLADA POMAŽE ZEMLJORADNIKE S VIŠE OD 100 MILIJUNA KUNA

Poljoprivrednicima na sjeveru

Hrvatske stižu značajna sredstva

PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

Poljoprivrednicimasasjevera Hrvatskestižeznačajnapomoć Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva poljoprivrede, potvrdila je to još jednom u srijeduministricapoljoprivrede Marija Vučković odgovarajući na zastupničko pitanje HDZovog Siniše Jenkača.

Nezapamćena suša

Vlada će, naime, s nezapam ćenom sušom koja je pogodi la hrvatske poljoprivrednike postupati jednako kao što je postupala u slučaju elementar ne nepogode tuče. Na pitanje saborskog zastupnika Jenkača o tome kako će Vlada pomoći poljoprivrednim proizvođači ma, ministrica Vučković od govorila je kako je u državnom proračunu već osigurano 100 milijuna kuna, no najavljeni iznos bit će još i veći s obzirom da su uspjeli iznaći dodatna sredstva. Zastupnika Jenkača zanimalo je i je li bilo moguće spriječiti nezapamćenu sušu većim navodnjavanjem poljo privrednih površina. Prema riječima ministrice Vučković, u mandatu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, iz Progra ma ruralnog razvoja financi

rano je

poljoprivrednicima. Naime, iz posebnih mjera Programa ruralnog razvoja financirana je oprema za navodnjavanje vrijedna 86

preostalih sredstva za opremu

Jesmo

vode zajedno s hrvatskim žu panijama uporno pripremaju projektno-tehničku dokumen tacijutepremanjihovimočito vanjima za iduće programsko razdobljeizrađenoje27gotovo

završenih projekata – zaklju čila je ministrica Vučković. Zastupnik Jenkač pohvalio je mjere i aktivnosti koje ova Vla da provodi kako bi se ublažili gubitcipoljoprivrednikainado knadilevelikeštetekojesuzbog nezapamćene suše pretrpjeli. - Važno je napomenuti da ova Vlada radi značajne aktiv nosti na području sanacija i poboljšanja navodnjavanja poljoprivrednih površina, a isto tako u posljednjih desetak godina promijenila se kom pletna hidrologija jer smo na ovim područjima prijašnjih godina više-manje vodili bor bu s prevelikim oborinama. Upravo su ovakve aktivnosti važne i pokazuju da smo u korak s vremenom – rekao je Jenkač i još jednom potvrdio kako su poljoprivrednici u fo kusu njegovog rada u Saboru. Uz 100 milijuna kuna koliko je država osigurala za pomoć po ljoprivrednicima čiji su usjevi stradali u elementarnoj nepo godi ili ljetnim požarima, u sklopu paketa mjera planirana je i izvanredna pomoć vrijedna 240 milijuna kuna za poljopri vrednikekojiučinkovitokoriste resurse te primjenjuju ekološki i klimatski prihvatljive metode proizvodnje, a čiji će rast troš kova u odnosu na 2021. godinu biti veći od 20 posto.

OpćinaVinicapotpisalaje s Ministarstvom pravosuđa i uprave Sporazum kojim se uključila u sustav e-No vorođenče koji omogućava, između ostalog, podnoše nje zahtjeva Općini Vinica radi ostvarenja prava na novčanu pomoć pri rođenju djeteta. Primjerice, usluga e-Novorođenče omogućava podnošenje zahtjeva JLS radi ostvarenja prava na novčanu pomoć pri rođe nju djeteta, upis djeteta u maticu rođenih i evidenciju državljanstva, dojavu po dataka o djetetu OIB su stavu, dostavu statističkih

podataka DZZS-u, prijavu prebivališta, prijavu djeteta na obvezno zdravstveno osiguranje, podnošenje za

Roditelji zahtjeve za pomoć od 1. listopada mogu podnijeti u svega nekoliko klikova

htjeva za dobivanje jedno kratne novčane potpore za novorođeno dijete HZZO-u te podnošenje zahtjeva za uvećanje osobnog odbitka

Poreznoj upravi.

Stoga roditelji od 1. listo pada 2022. godine mogu zahtjev za novčanu pomoć po rođenju djeteta podnijeti prijavomusustave-Građani, odnosno kroz uslugu e-No vorođenče u svega nekoliko klikova.

Temeljem odredbi Odlu ke o pravu na jednokratnu novčanupotporuzanovoro đenčeOpćineVinica(“Služ beni vjesnik Varaždinske županije” broj 27/09., 45/09., 60/13. i 15/18.) osigurava ju se sredstva jednokratne novčane potpore za svako novorođenče. Za prvo dijete

u obitelji isplaćuje se 5000 kuna,potom6000knzadru godijetei7000kunazatreće dijete u obitelji. Dodajmo da se za svako slijedeće dijete u obitelji naknada uvećava za 1000 kuna.

- Prednost podnošenja za htjeva za ostvarenjem prava na novčanu pomoć po ro đenju djeteta putem usluge e-Novorođenče, je što rodi telji više ne moraju osobno dolaziti dostavljati zahtjev i potrebnu dokumentaciju, već to mogu učiniti na jed nom mjestu prilikom same prijave djeteta – ističu u Općini Vinica.

U KNEGINCU OPĆINSKI PRORAČUN STABILAN I U SUFICITU

Vijećnici Općine Gornji Kneginec na zadnjoj sjednici nakon svih provedenih rasprava o 7 točaka dnevnog reda, sve su odluke usvojene jednoglasno. Vijeće je tako usvojilo Polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna Općine Gornji Kneginec za 2022. godinu uz pripadajućiIzvještajiobrazloženja.Navedeni izvještaj donosi informaciju da je općinski proračun stabilan i u suficitu, a odgovornim financijskim upravljanjem nastavit će se svi

zacrtani projekti u ovoj godini. Vijećnici su također prihvatili i Odluku o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Dječjeg vrtića Bubamara. Kako je dosadašnji statut vrtića imao nekoliko izmjena i dopuna, kao i činjenica da su izmijenjeni zakoni o predškolskomodgojuiobrazovanjunadržav noj razini, nužno je bilo donijeti suglasnost na novi statut. Općinsko je vijeće donijelo i Rješenje o imenovanju Etičkog odbora, a

Ljubešćici 50.000 kuna za revitalizaciju prostora

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije raspisalo je Poziv za iskaz interesa za financira nje projekata prema Progra mu ulaganja u zajednicu. Po istom je Odlukom o odabiru projektaDječjemvrtiću“LEP TIRIĆ”Ljubešćicadodijeljeno 50.000,00 kuna za projekt “Revitalizacija prostora ob novom zidova Dječjeg vrtića “LEPTIRIĆ” Ljubešćica”. Ti jekom kolektivnog godišnjeg odmora uređeni su tj. revi talizirani zidovi površine 1200 m2 unutarnjeg prostora

dječjeg vrtića koji su bili ošte ćeniipopucalioddotrajalosti. Ukupna vrijednost radova je 70.000,00 kuna, a razliku od 20.000,00 kuna će pod miriti Općina Ljubešćica iz Proračuna. Cilj projekta je poboljšanjematerijalnihuvje ta, podizanje kvalitete peda goškog standarda, povećanje kvalitete života stanovništva s područja općine Ljubešćica i susjednih općina i gradova te doprinos ravnomjernoj dostupnosti programa ranog i predškolskog odgoja i obra zovanja.

usvojeno je i Rješenje o imenovanju Vijeća časti. Dodajmo da je usvojena i Odluka o sklapanju Ugovora broj 58-2022. Navede nom se odlukom ovlašćuje općinski načelnik da sklopi ugovor za izvođenje radova na izra di potpornog zida na klizištu uz nerazvrstanu cestu NC 078 Dugi Vrh-odvojak Zobović. Ugovor će se sklopiti s obrtom Niskogradnja Knežević, a vrijednost radova iznosi 83.934 kuna bez PDV-a.

Najbolje pere ispekle Biserka Mikulčić i Draženka Topolovec

Uz gastronomski dio u sklopu manifestacije organizirane su i druge aktivnosti vezane uz očuvanje kulturne baštine. Posjetitelji su stoga imali priliku razgledati kućice u Etno parku koje svojim postavom dočaravaju nekadašnji život ovdašnjeg stanovništva…

Nakon dvogodišnje pauze uvjetovane pandemijom, u Etno parku Gradišće u Mad žarevuusuodržaniDanipere. Riječ je o tradicionalnoj ma nifestaciji koja je ove godine doživjelasvojedevetoizdanje.

Raj za nepce

Zaljubljenike u ovu slasticu, koja se nekad spravljala u no vomarofskom kraju, okuplja Etno udruga Greben. Vrijedni članovi Udruge prikazali su kako se pripremala starinska slastica ovoga kraja, a kao i svakegodine,biralasenajbolja pera koju su prijavljene natje cateljice ispekle i donijele na ocjenjivanje.Naovogodišnjem je natjecanju u pripremi pere sudjelovalo deset domaćica iz Mađareva i novomarofskoga kraja. Pripremile su dvije vrste pera: klasičnu te pere s dodacima, kao što su tikve, orasi i mlade koprive. Njihovo je umijeće ocjenjivala gastro - komisija u kojoj su bili Ivan Tuk,zamjeniknovomarofskog gradonačelnika, Renata Hor vatić, voditeljica ureda Turi stičke zajednice grada Novog Marofa, Ivana Perši Kušek, ravnateljica Kulturnog centra Ivan Rabuzin, Barica Galina, kuharica iz OŠ Novi Marof i Jelena Džepina, članica CTK Varaždin. U klasičnoj katego riji pobijedila je pera Biserke Mikulčić, a u kategoriji pere s dodacima komisiji je najbolja bila pera Draženke Topolo vec iz Mađareva. Posjetitelji su pere natjecateljica mogli isprobati nakon proglašenja, a tijekom cijele manifestacije bilo im je ponuđeno čak 25

različitihpera koje je ispe kla članice Etno udru ge Gre ben Vesna Kremenić. Dodajmo da je njezin po moćnik uz krušnupećbioJosip Vragović, također član Udruge. Kao i ranijih, i ove su godine svoje pere na ocjenji

Znaju li i vrijedni muškarci pripremati peru, ni ovoga puta, nažalost, nismo doznali

vanje donijele samo doma ćice, “poža lila” se pred sjednica Etno udruge Greben, Va lentina Česi. -Našesužene opet bile vri jedne,aznajulimuš karci pripremati peru, ni ovoga puta, nažalost, nismo doznali, stoga upućujemo

poziv svim kuharima da se prijave za 10. Dane pere koji će se održati iduće godine. Bilobilijepodanajubilarnom izdanju manifestacije imamo i natjecatelje – kazala je Česi. Snjomseslažeinovomarofski gradonačelnik Siniša Jenkač. - Drago mi je što se tradicija i dalje čuva, što naše žene još uvijek pripremaju peru koja je specifičan kolač našeg podneblja. Treba, naravno, pohvaliti i našu Etno udrugu Greben koja je opet sve orga nizirala na najbolji način, a zahvaljujući njima, Dani pere postalisudioturističkeponu de našega kraja. I meni je žao što se dosad nisu uključivali muškarci, ali nadam se da će za jubilarno izdanje manife stacije biti spremni pokazati da i oni znaju pripremati peru. Ako dosad nisu naučili, do sljedećih Dana pere imaju dovoljno vremena – rekao je gradonačelnik Jenkač.

Vinska cesta

Na Danima pere su uz ga stronomski dio organizirane i druge aktivnosti vezane uz očuvanje kulturne baštine. Posjetitelji su i ovoga puta imaliprilikurazgledatikućice u Etno parku koje svojim po stavomdočaravajunekadašnji život ovdašnjeg stanovništva. Bilo je ovo još jedno ugodno druženje u Madžarevu, uz kulturno-umjetničkiprogram i povratak u neka druga, stara vremena, a ugodnog druženja nije nedostajalo ni na vinskoj cesti Kališće – Cicelj otvore noj u nedjelju, u organizaciji KUD-a Remetinec.

U MADŽAREVU SVE MIRISALO PO DOMAĆOJ SLASTICI

ŠKOLSTVO

ZAHVALNICE PRIMILO 79 BIVŠIH ZAPOSLENIKA ŠKOLA I VRTIĆA

Zahvalnice za dugogodišnji nesebični rad, predanost te doprinos odgoju i obrazovanju brojnih generacija djece i učenika na svečanosti u Glazbenoj školi u Varaždinu primilo je 79 sada već bivših zaposlenika osnovnih i srednjih škola te dječjih vrtića koji su prošle školske godine otišli u mirovinu. Tradicionalnu svečanost organizirala je Varaždinska županija 30. rujna povodom Svjetskog dana učitelja, a zahvalnice i simbolične

župana Silvija Zagorec. Od 79 djelatnika škola i dječjih vrtića umirovljenih u prošloj školskoj godini, njih čak 39 ima više od 40 godina rad nog staža.

Zahvalu je uime svih umirovljenika uputio Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u sred njim školama, inače profesor tjelesne i zdravstvene kulture, koji je u mirovnu otišao nakon 42 godine radnog staža.

PILOT-PROJEKT JE PRIHVATILA VLADA NA SJEDNICI ODRŽANOJ

Redovni studenti moći

neograničeno voziti vlakom

PIŠE: SANDRA ŽUPANIĆ szupanic@regionalni.com

Na sjednici Vlade održanoj 19. rujna prihvaćen je pilotprojektpovoljnijegajavnogže ljezničkogprijevozastudenata. DržavnitajnikuMinistarstvu mora, prometa i infrastruk ture Josip Bilaver istaknuo je da će se provedbom ovog pilot-projekta omogu ćiti neograniče no korištenje željezničkog prijevoza za oko 113.000 redovnih stude nata na području Republike Hrvatske. Rekao je i da će studenti moći putovati vla kom po jedinstvenoj ci jeni od 75 kuna ili 10 eura za mjesečnu kartu te će kartu moći koristiti za sva kodnevne odlaske na studij kao i povremena putovanja. Predviđeno razdoblje provedbe pilot-projek ta je od 1. listopada 2022. do 30. rujna 2023. godine. – S obzirom da se uvodi značajno povoljnija cijena

“Europska godina mladih” prilika je da se dodatno potakne studente na korištenje vlaka

mjesečne karte za studen te, očekuje se signifikantno povećanje broja korisnika te se procjenjuje da trošak provedbe ne bi trebao biti veći od pet milijuna kuna za cijelo vrijeme trajanja pilot – projekta – rekao je Bilaver. Naglasio je da će se realizaci jom pilot-projekta doprinijeti poboljšanjuživotnogstandar da studenata, kao i njihovih obitelji, povećanju mo bilnosti studena ta, revitaliza ciji prometa putničkih vlakova na nerazvije nim po dručjima i potica nju kori štenja že ljezničkog prijevoza studentima i na ostalim područji ma Republike Hrvatske. Naime,u2022.godiniEurop ska unija obilježava “Europ sku godinu mladih” u kojoj želi ukazati na važnu ulogu mladih u izgradnji bolje, ze lene, uključive i digitalne budućnosti. S obzirom da je prijevoz vlakom ekološki naj prihvatljiviji oblik prijevoza, upravo je “Europska godina mladih”prilikadasedodatno

potakne studente na korište nje vlaka.

Trošak – Trošak provedbe ovog pilot-projekta u značajnoj mjeri ovisit će o broju ko risnika. Prema pokazate ljima za prvih šest mjeseci ove godine vidljivo je da se studenti nakon pandemije bolesti COVID-19 vraćaju na predavanja u obrazovne

ustanove, pri čemu ponovno koriste i željeznički prijevoz. U tom smislu, uvažavajući činjenicu da se uvodi značaj no povoljnija cijena mjesečne karte za studente, očekuje se signifikantnopovećanjebroja korisnika te se procjenjuje da trošak provedbe ne bi trebao biti veći od 5.000.000 kuna za cijelo vrijeme trajanja pi lot – projekta. Sredstva će se isplaćivati društvu HŽ

Putnički prijevoz u okviru izračuna razlike prihoda i troškovasukladnoUgovoruo javnimuslugamazauslugeod općeg gospodarskog interesa u javnom željezničkom prije vozu u Republici Hrvatskoj –pojašnjenojeudokumentu. Procjenjuje se da će za vri jeme trajanja projekta stu denti ostvariti 1.6 milijuna putovanja, objavio je HŽ. U pretpandemijskoj 2019. go

RUJNA

dini studenti su ostvarili 1.9 milijunaputovanjavlakomod čegajenjih38%koristilomje sečnu kartu za svakodnevna putovanjaodmjestastanova nja do obrazovnih ustanova. Preostali studenti prijevoz vlakom koristili su za po vremena putovanja koristeći pojedinačne prijevozne karte za odlazak na razna sportska ikulturnadogađanja,odlaske liječniku i ostalo.

U ponedjeljak, 26. rujna, u knjižniciPrvegimnazijeVaraž din obilježen je Europski dan jezika izradom sedmojezičnog rječnika pojmova iz područja održivog razvoja, čime se škola uključilauobilježavanjeEurop ske godine mladih pod geslom “Neka se i vaš glas čuje”.

–Izradarječnikavišegodišnja je i već tradicionalna aktivnost učenika, profesora stranih je zika i knjižničarki naše škole uvijek s drugom temom. U čitaoniciškolskeknjižnicecijeli tjedan traju pripreme odabi ra pojmova na hrvatskome jeziku i radionice prevođenja kako bismo na sam Europski dan jezika sastavili višejezični

njemačko-englesko-francuskošpanjolsko-latinsko-talijanskohrvatski rječnik koristeći svu referentnu tiskanu i e-građu. Rječnik predstavljamo svim učenicimaizaposlenicimaškole utiskanomie-izdanju–reklisu iz varaždinske Prve gimnazije tedodalidasuučenicisradošću dočekali poticajne aktivnosti u ugodnoj atmosferi knjižnice. U izradi ovogodišnjeg rječni ka sudjelovali su profesori Anja Bušić,DaliborVidović,IvicaCi kač, Jasminka Bešenić-Ivančić, Rajko Guščić i Tamara Pejić s učenicima 2. h, 3. c, g, h i IB, te 4. a i h razreda, a radionicu su osmislile i vodile knjižničarke Jasminka Horvatić-Bedenik i

inicijativu Vijeća Europe, a cilj je upozoriti javnost na važnost učenjajezikakakobisepovećala višejezičnost.

– Promicanjem bogate je zične i kulturne raznolikosti njegujemo međukulturalnost. Ovakvimaktivnostimausurad nji s kolegama iz stranih jezika potičemo učenje više jezika u školi i izvan nje – ističu iz Gimnazije.

S druge strane, cilj Europske godine mladih je podsjetiti na neprocjenjivu ulogu mladih u izgradnji zelenije, uključivije, a samim time i bolje budućnosti. Mladimasenastojiosiguratišto više prigoda za učenje i druže nje u

poklone je učiteljima i nastavnicima, stručnimsuradnicima,nenastavnomoso blju, kao i odgojiteljima uručila zamjenica

Marinela Marčetić.

Da mogu, mnogi bi rado

Završili su još jedni Dani Miholja u Sračincu, proslava Dana Općine Sračinec i Župe sv.MihaelaarkanđelaSračinec. U osam dana, koliko je trajala proslava, mještani općine Sra činec i njihovi gosti mogli su prisustvovati, ali i sudjelovati u mnogobrojnim manifesta cijama.

Uvertira pripalabraniteljima i ribičima

Sve je započelo još prošle su bote kada su se u parku Velika graba okupili branitelji. Na sportskim susretima okupili su se članovi braniteljskih udruga izTrnovcaBartolovečkog,Kne ginca, Petrijanca, Maruševca, VaraždinaidomaćiniizSračin ca, a prije sportskih aktivnosti položili su lampaše uz spomen obilježje kod Doma kulture u znak sjećanja na poginule i preminulekolege.DaniMiholja nastavljeni su u nedjelju 13. Ribičkim kupom općine Srači nec, koji je održan na je zeru Kocinka. Dan je bio oblačan i kišan, rekli bismo ide alan za ribolov, no niska razina vodeuje zeru nije obećavala dobar ulov.

Međutim, ispostavilo se da pravi ribolovci love i u takvim uvjetima, pa su ulovljeni i šarani od 2.5 kilograma.Ukupnonajboljibili su Antonio Težak iz Vidovca, Robert Posavi iz Ivanca te Pe tar Klaus iz općine Sračinec. Ukupno je ulovljeno više od 50 kilograma ribe, koja je po pravilima sportskog ribolova nakon vaganja vraćena u je zero. Uspješni organizatori i ovog kupa bili su članovi SRK Sračinec, a podjela priznanja i druženjeodržanojeunovoure đenim prostorijama uz samo

jezero Kocinka u Sračincu. Kulturni tjedan

Tjedan u kojem se slavi blag dan sv. Mihaela, bio je ispunjen mnogobrojnim kulturnim do gađanjima. Tako se u ponedje ljak predstavila plesna škola Takt iz Varaždina, koju vodi Lara Šmic. Oni uskoro zapo činju s plesnim tečajevima u Sračincu, pa je ovo bila prilika da zainteresiraju djecu za ples. U utorak je u Domu kulture predstavljena knjiga “Prelet za Hrvatsku” Danijela i Snježane Borović. Iscrpnim i nadahnu tim izlaganjem glavni je akter Danijel Borović okupljenima predstavio knjigu kroz događa njakojasuprethodilanjegovom herojskom činu. Naime, 4. ve ljače 1992. u večernjim satima, unatoč iznimno nepovoljnim uvjetima, pilot kapetan 1. klase DanijelBorovićizvršiojeprelet avionom lovcem tipa MiG-21 s aerodroma Bihać, sletio u Pulu i stavio se na raspolaganje Hrvatskoj vojsci. Tim je Borovićevim preletom Hrvat ska dobila prvi nadzvučni borbeni zra koplov, čime je označen početak ustrojalovač ke eskadrile u Hrvatskome ratnom zrako plovstvu. Nakon pogibije zapovjednika Rudolfa Perešina, Danijel Bo rovićpreuzeojezapovjedništvo nad borbenom eskadrilom. U srijedu je, pak, bio tradicional ni “Dječji dan” na kojem su se pjesmom i veseljem predstavila djeca iz dječjeg vrtića Bambi Sračinecteosnovnoškolskadje ca iz OŠ Sračinec. Nakon djece, za njih je izvedena i prigodna predstava. Na sam dan Miho lja u prepunoj župnoj crkvi sv. Mihaela arkanđela u Sračincu, održana je svečana Sveta misa kojujepredvodioprečasniKru

Novoselca odazvali su se mnogobrojni uzvanici, načelniciopćina,gradonačelni ci,gospodarstveniciipolitičari.

Dani Miholja u Sračincu su za nasuvijekvrijemekadaproslav ljamo Dan Općine i Župe, ali i vrijemekadaradimosvojevrsnu inventuru svega učinjenog u

protekloj godini. Iza nas su izazovna vremena u kojima je trebalo donositi brze i kvali tetne odluke. Jedna od onih na koju smo ponosni, je naša dobra procjena da najvećom mogućombrzinomrealiziramo asfaltiranjenašihnerazvrstanih cesta. Iako je bilo primjedbi na odluku da se Općina Sračinec za te potrebe zaduži za ne što više od 20 milijuna kuna, sad je jasno da smo napravili najbolju moguću stvar. Naše ulice asfaltirali smo odmah nakon postavljanja kanaliza cije, iskoristili smo sredstva predviđena za sanaciju cesta u sklopu aglomeracije i tako u sinergiji uspjeli urediti ulice u visokom standardu - sve su proširenena5.5metara,uredili smo nogostupe i biciklističke staze gdje je bilo moguće, de finirali zelene površine, a sva

Na sam dan Miholja u prepunoj župnoj crkvi sv. Mihaela

održana je svečana Sveta misa

tim

Čak 300 trkača, biciklijada, dobra zabava i druženje

su kućanstva dobila besplatno asfaltirane prilaze svojim dvo rištima. Mogu s ponosom reći da je asfaltirano i uređeno više od 95% svih ulica u Sračincu i Svibovcu Podravskom, a da će tih nekoliko posto biti uređeno vrlo uskoro. Mnogo je još toga odrađeno u protekloj godini, uređena je osnovna škola, in tenzivno se radi na uvođenju optičkog interneta, imamo je dinstveneprojektepreventivnih pregledazaranootkrivanjeraka dojke i prostate, a s ponosom mogu reći da je naš park Velika graba zaživio u punom sjaju i da je primjer mnogim drugim sredinama kako treba urediti javni prostor. Ničeg ovog ne bi bilobeztimakojemsamnačelu, hvalasvimdjelatnicimaOpćine Sračinec, posebno veliko hva la pročelniku Sandru Miku, predsjedniku Općinskog vijeća

Krunoslavu Lukačiću, članovi maOpćinskogvijeća,kaoisvim mještanima koji nas podržava ju - rekao je načelnik Općine Sračinec Božidar Novoselec. Za doprinos Općini Sračinec dodijeljena su javna prizna nja, a ove godine laureati su Vito Lukačić, Ante Kovačić, Marko Levanić, Leona Juri ša, Laura Hublin, Gabrijela Krobot, Marin Sambolek, Te odora Hublin, Mia Crnčec, Udruga “Kap dobrote”, Udruga “Konj moj prijatelj”, Erik Ko vačić, Dejan Kučko, Neven Sambolec, Teodora Liber Kos, Emili Šobak i Danijel Borović. Dodajmo da je u ime grado načelnika i načelnika prisutne je pozdravio Marijan Škvarić, gradonačenik Lepoglave, u ime saborskih zastupnika Predrag Štromar, a u ime središnje državne vlasti državni tajnik

u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek. U posjet opći ni Sračinec ponovno su došli gosti iz Mađarske, točnije iz mjesta Hrvatski Židan, u kojem Gradišćanski Hrvati stoljećima čuvaju tradiciju hrvatskog jezi ka i običaja, a s kojim je Općina Sračinec pobratimljena.

Mimohod i Plac na Gmajni

U subotu se i nebo napokon smilovalo i kiša je stala, pa su se predviđeni programi mogli nastaviti prema planu. Ma ruševački kuburaši označili su početak defilea folklornih skupina kroz Sračinec, od škole do parka Velika graba. Nakon defilea sve su se skupine pred stavile kratkim programom u parku. Nastupili su konjanici iz Udruge“Konjmojprijatelj”,Va raždinske mažoretkinje, KUD Benedikt iz Svibovca Podrav skog,KUDVidovec,KUDAnka OšpuhizLudbregaiženskizbor Stellarium iz Cestice. Cijeli program odvijao se u organi zaciji KUD-a Zavičaj Sračinec pod stručnim vodstvom Darka Aukera. Predivno nedjeljno jutrooznačilojeipočetaktradi cionalnog Placa na Gmajni, koji organiziraUdrugaženaPreslica izSračincapodvodstvomStan ke Miko. Na njemu se okupilo mnoštvo izlagača rukotvorina, poljoprivrednih proizvoda, hrane i slično. Održana je i odlično posjećena likovna ko lonija, izložba malih životinja, a u organizaciji Trakošćanskih streličaraposjetiteljisusemogli okušati u streličarstvu. No sve je najviše od svega privlačio miris srakarskog gulaša koji pripremaju kuhari i kuharice s područja općine Sračinec. Upravo po njima, općina Sra činec je nadaleko poznata, ima čak tri zlatna kuhara, a oni su zajedno sa svojim kolegama dva dana pripremali gulaš koji je besplatno podijeljen posjeti teljima“placa”.Uzukusanobrok i druženja završili su još jedni Dani Miholja u Sračincu.

Veliki Bukovec slavi Dan općine, a ove godine pri premljen je raznovrstan i bogat program. U nedjelju je održan sportski i zabavni dio programa, a u utorak će se održati svečana sjednica i zanimljiva izložba.

Poprviputodržalaseutrka ˝Cener tri rijeke˝, a po drav skoj šumi trčalo je čak 300 zaljubljenika u sport i priro du. Trčalo se makadamskim, šumskim i poljskim putevi ma, a održane su dvije utrke, na 3 i na 10 kilometara. Start i cilj bili su kod ŠRD

Linjak, odakle je kasnije kre nulaibiciklijada.Uzsportski dio, bilo je tu i dobre zabave, okupilo se više tisuća ljudi, a sviokupljenimoglisuuživati i u dobroj hrani i piću.

U utorak, 4. listopada, u 10 sati u društvenom domu u Velikom Bukovcu bit će otvorenje izložbe pod nazi vom ˝Naši prozori, balkoni i okućnice˝.

– Željeli smo malo dati na važnosti onome po čemu je naškrajspecifičan,atojeuz goj cvijeća. Nakon tuče koja je uništila brojne plastenike, staklenike, nasade i imovinu našihsumještana,želimopo kazati da su naši Bukovčani ipakuspjeliočuvatitradiciju,

utrka

rijeke˝, a po dravskoj šumi trčalo je čak

da okućnice i balkone i dalje krasicvijeće–rekaojenačel nik Općine Franjo Vrbanić. U 11 sati u utorak održat će se i sveta misa u župnoj crkvi Sv. Franje Asiškog, a u 18.15 sati počet će svečana sjednica Općinskog vijeća u Osnovnoj školi Veliki Bu kovec.

Za izniman doprinos razvoju i ugledu Općine Sračinec dodijeljena su brojna javna priznanja

MARKO ROG KAPETAN CAGLIARIJA U SERIJI B

Iako su Marka Roga povezivali s nekoliko talijanskih prvoligaša, Nedeljančanin (27) je odlučio ostati u Cagliariju koji prošle sezone ispao iz talijanske Serije A. Nakon sedam odigranih kola Rogova momčad drži 9. mjesto Serije B s 10 osvojenih bodova.

Upisali su tri pobjede, remi i tri poraza. Vodeća Reggina, drugoplasirani Bari i trećeplasirana Brescija bježe im pet bodova. Marko Rog od ove sezone ima novu ulogu.

Postaojekapetansastavakojegodovesezone vodi Fabio Liverani.

Odigrao je svih sedam susreta i postigao je pogodaku4.koluu1:0pobjediprotivModene. Inače, plan Cagliarija je ponovno povratak u Seriju A. Uz Roga, u momčadi su nekadašnji igrač Milana Gianluca Lampadula, urugvajski veznjak Nandez, srbijanski vratar Boris Ra dulović, bivši golman Atalante te prekaljeni talijanski veznjak Nicolas Viola.

NOGOMETAŠI VARAŽDINA OSVOJILI BOD PROTIV ISTRE 1961

Kovačević: Trebao sam ranije ubaciti zamjene

Nogometaši Varaždina pred 1500 gledatelja ugostili su Istru 1961. Iako su imali vodstvo iz prvog dijela, za vršilo je 1:1.

Prvi su zaprijetili Varaž dinci u 2. minuti kada je pucao Herrera, no vratar Istre 1961 Ivan Lučić odbio je u korner. Pet minuta ka snije na drugoj strani Frano Milnar opasno je ubacio, ali Reda Boultam bio je prekratak.

U 20. minuti najbolja pri lika za goste dosad. Odlično se u prazan prostor ubacio napadač Ante Erceg, lobao je istrčalog Zeleniku, ali varaždinski stoper Luka Jelenić na gol crti je spasio domaćina.

Bomba

I onda je stigla 37. minuta. Nakon kornera, gostujuća obrana izbacila je loptu izvan šesnaesterca, ona je došla do Tonija Teklića na 30 metara, koji se izbacio u lijevo i ljevicom neobranjivo pogodio s 25 metara za 1:0.

U 43. minuti Zelenika je spasio Varaždince. Mauro Perković se sjurio po boku,

ubacio u sredinu, tamo je pucao Erceg, ali spreman je

gledali su uspavanku prvih 15 minuta. Prvu ozbiljniju prigodu vidjeli smo u 60. minuti. Bivši igrač Varaž dina Vinko Petković našao se u dobroj prilici, no njegov udarac otišao je preko do maćeg gola.

U 69. minuti go sti su izjedna čili. Nakon pogreške domaće obrane, sam pred Zeleni kom na šao se Ca seres koji je rutinira no pogodio za 1:1.

Jedini pogodak za Varaždince postigao je Tonio Teklić u 37. minuti

Za zadnjih 15 minuta Mario Kovače vić je ubacio Brodića, Pilja i Puclina te jurnuo po sva tri boda. U 84. minuti Fran Brodić je bio u izglednoj prilici, no Lučić je obranio. Dvije minute kasnije pucao je i David Puclin. Ipak za malo pored gola.

Na kraju je ostalo 1:1, za 16-ti bod varaždinskog sastava.

zamjene. Bili smo jako bli zu. Prvi dio smo po meni bili bolji, kao i na početku drugog dijela kad nisu bili previše opasni. Iz naše po greške je pao njihov pogo dak. Stvarno šteta jer smo ipak bili malo bliže pobjedi nego gosti – rekao je Mario Kovačević koji je zadovo ljan kako su odreagirali igrači koji su pristigli u zadnjim danima prijela znog roka. – Jako sam zadovo ljan. Katanec je odigrao vrlo dobro, a Pilj i Puclin unijeli su veliku živost u završnici utakmice – dodao je Ko vačević.

bio varaždinski vratar. U drugom poluvremenu

Jako blizu – Sad me to kopka. Možda sam i ranije trebao ubaciti

Varaždincima slijedi te žak raspored – Hajduk, Dinamo, pa Osijek. – Šteta, što Teklić i Herre ra imaju tri žuta, no imamo širok kadar i ne bojim se za svoju momčad – zaključio je Kovačević. Susret12.kolaSuperSport HNL-a protiv Hajduka na Poljudu igra se u subotu, 8. listopada u 19:05 sati.

Kompletirano je 7. kolo Elitne županijske nogomet ne lige. U subotu, 1. listopa da, susrete su odigrali Bed nja, Ivančica i Novi Marof, vodeći trojac.

VodećaBednjasuvjerljivih 4:0 je bila bolja do Budućno sti. Po dva gola za Beletinča ne postigao je Niko Ivančić, dok su po gol zabili Leonar do Žuti i Mihael Đurin.

BezmilostizaZelengajbila je drugoplasirana Ivančica koja je u Donjem Kućanu pobijedilarezultatom8:0.Po dva gola za Ivančane postigli su Emil Martinčević i Edu ard Vusić, a po jednom su

zabijali Leon Gregur, Borna Keča, Erik Vincetić i Matija Friščić.

Do slavlja su stigli i tre

ćeplasirani Novomarofčani svladavšiDubravku-Zagorac s 2:0, golovima Vedrana

Brdara i Luke Šanteka. U nedjelju, 2. listopada, u Go jancu je odigran lokalni der bi između domaće Plitvice i Nedeljanca. Nekada su isti dvoboji bili vrlo zanimljivi i neizvjesni, no ovaj put nije bilo ni trun ke neizvjesnosti. Kvaliteta je na strani momčadi Damira Maretića koja je slavila s čak 7:0. U Jalžabetu su gledatelji također mogli vidjeti sedam golova. Istoimeni domaćin pobijedio je tuhovečki Po let s 4:3. Do slavlja je stigla i Mladost iz Margečana pobijedivši Polet u Cestici s 5:1. (it)

PORAZ VARAŽDINSKIH RUKOMETAŠA KOD GORICE

Rukometaši Gradskog rukometnog kluba Varaždin 1930 u nedjelju, 2. listopada, gostovali su kod Gorice u sklopu 4. kola Premijer lige Skupine A. Goričani su slavili s 32:30. Gorica je vrlo odlučno otvorila susret i povela s 4:1. Varaždinci su u 21. minuti izjednačili na 9:9 i okrenuli na 13:10. Domaćin je do predaha ipak uspio stići na minimalan zaostatak pa se rezultatom 14:13.

Uvodnih deset minuta Gorice bilo je odlučno u drugom dijelu. Sada su oni imali odličan niz od 6:3 i vratili prednost na svoju stranu (19:17) te je do kraja nisu ispustili. Šest minuta prije kraja Varaždinci su došli su do izjednačenja 28:28 i tu stali. Gorica je do kraja zabila četiri, a primila samo dva pogotka. U varaždinskim redo vima najbolji je bio Fabijan Grubišić s 11 pogodaka od 14 pokušaja. (it)

ukupno šesti, Horvat trinaesta

Hrvački klub Vindija u subotu, 1. listopada, u varaždinskom Graberju organizirao je Kup Hrvatske. Riječ je o ekipnom natjecanju, na kojem je nastupilo 50 natjecatelja raspoređenih u 11 ekipa. Domaći hrvači varaždinske Vindije pojedinačno su osvojili čak pet prvih mjesta, no ekipno im je pripalo 2. mjesto s 46 osvojenih bodova. Pobjedu na Kupu Hrvatske ostvarili su hrvači Petrinje koji su osvojili tri prva mjesta, tri druga mjesta i četiri trećih mjesta, osvojivši ukupno 50 bodova. (it)

Čak 4,1 milijun kuna utrošit će se na energente

Na 43. sjednici Skupštine Zajednice sportskih udruga Grada Varaždina, održanoj u utorak, 27. rujna, jednoglasno je usvojen prijedlog Programa javnihpotrebausportuu2023. godini vrijedan 12,4 milijuna kuna, što u odnosu na ovu godinu predstavlja povećanje 525.000 kuna.

S ciljem snažnijeg poticanja razvoja sporta i njegove pro mocije, Zajednica sportskih udruga Grada Varaždina u 2023. godini planira osigurati veća sredstva za sportske škole te vrhunske i perspektivne sportaše.

Povećanje

Budući da se očekuje norma lizacija natjecanja, u narednoj će se godini osigurati dodatna sredstva za međunarodne, državne, memorijalne i tradi cionalnesportskemanifestacije u organizaciji ili suorganizaciji Zajednice sportskih udruga Grada Varaždina.

U Zagrabu je u subotu, 1. listopada održan jubilarni 30. Zagrebački maraton, a nastu pilo je oko 50 članova Atlet skog kluba Varaždin. U utrci maratona pobijedio je Jean BaptisteSimunekauvremenu 2:19:07 ispred Brune Erenta (AK Agram) – 2:33:13 i nje govog klupskog kolege Petra Bratulića – 2:36:29. Najbolji varaždinski trkač već stan dardno je bio Andrej Hladnik koji je istrčao odličnu utrku i

svremenom2:40:06osvojio6. mjestougeneralnomporetku. OdličnomutrkomAndrejusu sepriključiliMarkoMartinčić na 12. mjestu sa 2:52:00 i To mislav Vertuš na 14. mjestu sa 2:53:42.

U ženskoj konkurenciji po bijedila je mlada članica AK Agram Viva Kovač u vreme nu 2:51:23. Od varaždinskih “puca” najbolja je bila Alenka Horvat koja je opet istrčala vrlo dobar maraton i s vreme nom 3:29:52 osvojila 13. mje sto u poretku za PH. Njoj se odličnom utrkom i istrčanim prvim maratonom u životu

pridružila Tihana Drumev koja je osvojila 17. mjesto istr čavši maraton za 3:35.

U konkurenciji za ekipno Prvenstvo Hrvatske kod se niora naslov ekipnog prvaka HrvatskeosvojiojeAKAgram

u ukupnom vremenu 7:53:33 u sastavu Erent, Bratulić i Svalina. Hladnik, Martinčić i Vertuš s ukupnim vremenom 8:25:47 osvojili su odlično 2. mjesto. Treće mjesto pripalo MKMarjan(8:51:18)usastavu Vujević, Perić i Gale. Odostalihsvakakojoštreba posebno istaknuti i Simonu Jambrošić koja je također istrčalavrlodobruutrkuna10 km u vremenu 38:37 i osvojila odlično 4. mjesto. Također su odličneutrkeistrčaliKarmelo Mrvica na 8. mjestu sa 35:58 i Stjepan Petrović na 17. mjestu sa 38:35.

Krovna organizacija va raždinskog sporta nastavlja s uključivanjem što većeg bro ja djece i mladih u sportske aktivnosti pa će se tako i u narednoj godini za rad Škol sko sportskog saveza grada Varaždina osigurati 100.000 kuna. U 2023. godini u planu su natjecanja u 12 grana sporta na kojima će sudjelovati oko 1500 učenika iz svih gradskih osnovnih škola. Za programe školskih sportskih aktivnosti učenika, za iduću su godinu osigurana veća sredstva, kao i za studentski sport za koji je u narednoj godini planirano 50.000 kuna. Sportske udruge s područja Grada Varaždina u idućojgodinimoguračunatina veća sredstva za svoj rad. Nai me, u sklopu Programa javnih potreba u sportu za rad sport skih udruga osigurano je 2,8 milijuna kuna, što je u odnosu

na prošlu godinu povećanje od 200.000 kuna.

S obzirom da je u ovoj godini na adresu Zajednice pristigao velik broj zamolbi za realizaci ju neplaniranih programskih aktivnosti koje je prepoznala i poduprla, program financijske stimulacije ekipama i pojedin cima za ostvarene vrhunske rezultate na domaćim i me đunarodnom natjecanjima te

Za rad sporskih udruga osigurano je 2,8 milijuna kuna, što je 200.000 kuna više

razvojne programe osigurat će se 1,2 milijuna kuna, 100.000 više nego ove godine. Kako bi se dodatno poticao rad i razvoj najmlađih sportaša te povećao brojsportskihklubovakojirade s mlađim dobnim skupinama, u idućoj će se godini povećati sredstva za sufinanciranje trenera. Ona će umjesto dosa dašnjih 880.000 kuna iznositi 900.000 kuna.

Alarmantno

Zbog drastičnog povećanja cijenaenergenatakojautječena sve sfere života, za financiranje troškova održavanja i funk cioniranja sportskih objekata planirana su sredstva u iznosu od 4,1 milijuna kuna, a povećat će se i sredstva za održavanje objekata kojima upravljaju članice Zajednice. Ona će za 2023. godinu iznositi 1,3 mili juna kuna.

OvakousvojenprijedlogPro grama javnih potreba u sportu u 2023. uputit će se prema nadležnim službama Grada Varaždina, koje će taj prijedlog ugraditi u proračun Grada Va raždina za iduću godinu.

Na stadionu Sloboda u subotu, 1. listopada, održano je Ekipno prvenstvo Hrvatske u pa raatletici. Prvenstvo je održano u organizaciji Hrvatskog atletskog saveza za osobe s invalidite tom, uz suorganizaciju Atletskog kluba Sloboda te uz pokroviteljstvo Grada Varaždina. Nastu pilo je 94 natjecatelja iz 11 hrvatskih klubova. Pretežnosusenatjecaliubacačkimdisciplinama uz poslastice na utrkama na 100 i 400 metara. Prvak hrvatske u ekipnoj konkurenciji postao je Paraatletski klub Uspon iz Velike Gorice s osvojenih 5868 bodova. Na 2. mjestu završio je Atletski klub za osobe s invaliditetom Agram iz Zagrebas3759bodova,doksubrončanemedalje kući odnijeli paratletičari Odiseja iz Kutine s osvojenih 2796 bodova.

KULTURNI OBZOR

U SRAČINCU PREDSTAVLJENA KNJIGA “PRELET ZA HRVATSKU”

U srijedu, 28. rujna, u Domu kulture u Sračincu predstavljena je knjiga Danijela i Snježane Borović “Prelet za Hrvatsku”. Glavni akter Danijel Borović okupljenima je iscrpnim izlaganjem predstavio knjigu putem događanja koja su prethodila nje govom herojskom činu.

Naime,4.veljače1992.uvečernjimsatima, unatočiznimnonepovoljnimuvjetima,pilot kapetan Borović izvršio je prelet avionom lovcem tipa MiG-21 s aerodroma Bihać,

sletio u Pulu i stavio se na raspolaganje Hrvatskoj vojsci. Tim je Borovićevim preletom Hrvatska

U tijeku je obnova scene “Zvonimir Rogoz” vrijedna oko milijun kuna

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK

U Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu u tijeku su radovi na uređenju scene “Zvonimir Rogoz”.

Naime, u okviru obnove pozornice odvijaju se građe vinsko-obrtničkiielektroin stalaterski radovi uređenja prostora i zvučne zaštite scene. Prema riječima ru kovoditelja tehnike Borisa Arsenića, završetak građe vinsko-obrtničkih radova

očekuje se početkom stude noga, a u sljedećoj fazi naba vit će se i ugraditi moderna rasvjeta te zvučna oprema kojaodgovaranajvišimstan dardima suvremenih kaza lišnih produkcija.

Projektobnovescene“Zvo nimir Rogoz” sufinanciraju

Grad Varaždin u iznosu od 500.000 kuna te Ministar stvo kulture i medija Re publike Hrvatske u istom iznosu.

Zasebna cjelina

Radove su obišli grado

NOVI

načelnik Grada Varaždina Neven Bosilj, intendantica varaždinskog HNK-a Senka Bulić i Boris Arsenić.

– Podrumska scena “Zvo nimir Rogoz” jedinstvena je u Hrvatskoj zbog svoje inti mne atmosfere i bliske in terakcije glumaca i publike, zatojeizuzetnovoleiglumci i gledatelji. I osobno sam oduvijek volio ovdje doći na predstave jer imate osjećaj kao da se radnja odvija u vašem dnevnom boravku i doživljaj je izvrstan. Tu posebnost našeg kazališta

moramo znati iskoristiti, čuvati je i unaprijediti. Prije nekoliko desetljeća, 70-ih

različiti sadržaji, a danas je poznata po komornim predstavama, koncertima i društvenim događanjima. Ovomobnovomizoliramoje od velike scene, ona postaje zasebna cjelina kazališta, tako da će se u isto vrijeme moći koristiti i jedna i druga pozornica – rekao je grado načelnik Bosilj.

Istaknuo je pritom da se obnova odvija u suradnji s Ministarstvom kulture i medija.

godina, ovdje je bila i dis koteka i izmjenjivali su se

– Zbog velikog povećanja cijena građevinskih radova,

rebalansom smo morali osigurati još 100.000 kuna kako bi se ti radovi mogli završiti, a bit će nam potreb no još sredstava za drugu fazu – postavljanje rasvjete i ozvučenja. Svakako tre bam spomenuti i zahvaliti Ministarstvu kulture i me dija na pomoći i podršci u cjelokupnoj obnovi našeg kazališta, kao i scene “Ro goz”. Varaždinsko kazalište je to zaslužilo i vjerujem da će glumci, izvođači, kao i gledatelji te posjetioci biti zadovoljni – dodao je Bosilj.

Grad Novi Marof i Općina Breznički Hum već mjeseci ma aktivno provode projekt zvučnog naziva “Čitanje na kotačima”, koji će u narednim godinama temeljito obnoviti čitateljsku publiku, implemen tirajući novu metodu približa vanja knjige čitatelju.

Naime, moderna je tehno logija unatrag desetak godina čitateljsku publiku, a pogo tovo onu mlađu, zahvaljujući dostupnosti i svakodnevnom korištenju interneta, udaljila od tradicionalnih vrednota učenja za budućnost. Tako je i broj članova Gradske knjižnice i čitaonice Novi Marof u po sljednjih sedam godina s 1400 smanjen na 970 članova, što jasno ukazuje na opravdanost ovoga projekta i potrebu da se ovaj negativni trend promijeni. Gradska knjižnica i čitaonica Novi Marof dobitnik je bes povratnih sredstava u iznosu

od 2.062.619,02 kune, od čega su osigurana sredstva iz Eu ropskog socijalnog fonda u iznosu od 1.753.226,17 kuna, a ostatak je osiguran iz Dr žavnog proračuna u iznosu od 309.392,85 kuna. Projekt traje od 16. rujna 2021. do 16. rujna 2023. godine te se provodi na području grada Novog Marofa iOpćineBrezničkiHum,aobu hvaćasvateritorijalnoizolirana naselja. Ciljevi su povećanje dostupnosti knjiga i čitalačkih programa ranjivim i teritori jalno izoliranim osobama na novomarofskom području te povećanje broja čitatelja i čita teljskih kompetencija.

U sklopu projekta nabavit će se pokretna knjižnica, od nosno bibliokombi. Riječ je o vozilu koje će uskoro do najudaljenijih žitelja navedene regije na dnevnoj i tjednoj bazi dovoziti knjige i knjižni fundus u neposrednu životnu sredinu

čitatelja te tako popularizirati značenje knjige kao čovjekovog prijatelja u svakoj situaciji. Po četak vožnje očekuje se uskoro, a postupak javne nabave je u tijeku. Kad jednom započne obilazak terena, bibliokombi će na stajalištima organizirati razne promotivne aktivnosti te će knjigom “na kućnom pragu” opskrbiti najmanje 500 kori snika – djece, invalida, starijih i ostalih, ujedno provodeći i promotivne čitalačke progra me za djecu i mlade kod kojih je popularizacija čitanja važna za stvaranje životnih navika, formiranje interesa te osobni i profesionalni razvoj.

Radionice

U okviru projekta također se provode brojne radionice za ciljane skupine – osobe starije od 54 godine, osobe s invali ditetom, nezaposlene, kao i za djecu i mlade, a u aktivnosti

se mogu uključiti i drugi zain teresirani stanovnici. Do sada su već održane radionice za nezaposlene žene naziva “Čita njem do zdravlja” kojima je cilj usmjeren na osobno zdravlje te otkrivanje na koji način čitanje knjiga može utjecati na vlastiti rast i razvoj te poslužiti da se prebrode teški životni izazovi.

U studenome projekt “Čita nje na kotačima” predstavlja ciklus radionica pod nazivom “Stranicesjećanja”namijenjene osobamastarijimod54godinei korisnicimaDomovazastarijei nemoćne, s ciljem da se čitajući motiviraju na vlastite priče. Sudionicićeuzpomoćvoditelja bilježitivlastitememoareimisli oosobnimiskustvimateihtako zapisane ostaviti u nasljeđe budućim čitateljima, kao i svim zainteresiranimakojiseunovo marofskoj knjižnici i čitaonici mogu prijaviti na sudjelovanje u radionicama.

dobila prvi nadzvučni borbeni zrakoplov, čime je označen početak ustroja eskadrile lovacauHrvatskomratnomzrakoplovstvu. Nakon pogibije zapovjednika Rudolfa Perešina, Danijel Borović preuzeo je za povjedništvo nad borbenom eskadrilom.

U knjizi “Prelet za Hrvatsku” prikazani su vrlo dramatični i uzbudljivi događaji koji su prethodilisamomupreletu,događajikojisu obilježili obitelj Borović, a mogli su i vrlo tragično završiti.

U tijeku su građevinsko-obrtnički i elektroinstalaterski radovi uređenja prostora i zvučne zaštite scene, a završetak se očekuje početkom studenoga. U sljedećoj fazi nabavit će se i ugraditi moderna rasvjeta te zvučna oprema.

Obnovom će se pozornica “Zvonimir Rogoz” izolirati od velike scene te će se obje moći koristiti istovremeno

ZDRAVLJE

OBILJEŽILI NACIONALNI DAN MULTIPLE SKLEROZE

UorganizacijiSavjetazazdravljeVaraždin ske županije i Društva multiple skleroze Varaždinske županije, ispred Županijske palače obilježen je Nacionalni dan multiple skleroze, autoimune bolesti s “tisuću lica”.

– Pojavnost bolesti raste, a pogađa sve mlađe dobne skupine. Varaždinska župa nija osigurala je sredstva za projekt kojim se, uz ostalo, organiziraju posjeti teško pokretnima i nepokretnim članovima te

im se pruža savjetodavna podrška – rekla je predsjednica Savjeta za zdravlje Spo menka Kiđemet-Piskač.

Na štandu su članovi Društva predstavili svoje radove koje izrađuju u Kreativnoj radionici, a Vid Pongrac odsvirao je i ne koliko glazbenih točaka na gitari.

– Društvo mi puno pomaže i uz mene je u svim onim mračnim danima kada sam mislio da nitko neće vjerovati u mene.

Upoznao sam ljude koji me shvaćaju i pru žaju mi potporu – rekao je Vid Pongrac, najmlađi član Društva.

Društvo multiple skleroze VŽ trenutno broji 140 članova: 103 žene i 37 muška raca.Putemrazličitihprogramaiprojekata nastoji se osigurati pomoć za one najteže oboljele, poboljšati reintegraciju oboljelih u društvo te kvalitetniji i samostalniji život.

POBOLJŠANJE I UNAPRJEĐENJE SIGURNOSTI IMUNOKOMPROMITIRANIH PACIJENATA

“Nužno je omogućiti pristup dodatnim terapijskim mogućnostima”

Klinička ispitivanja pokazuju da monoklonska antitijela za profilaksu COVID-19 infekcije, odnosno zaštita pasivnom imunizacijom, u više od 80 posto slučajeva štite od razvoja COVID-19 infekcije te umanjuju rizik od hospitalizacije i smrti, navodi dr. Igor Aurer

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Povodom Svjetskog dana sigurnosti pacijenata koji se obilježava 17. rujna s ciljem poboljšanja i unaprijeđenja si gurnosti pacijenata, 17 udruga pacijenataijednostručnodruš tvoHrvatskogliječničkogzbora uputilo je Zajedničku izjavu o utjecaju pandemije COVID-a 19 na imunokompromitirane i

Najranjivije skupine, za razliku od većine populacije, ne mogu steći imunitet COVID-19 cijepljenjem

imunosuprimirane osobe, kao i preporuke o Zaštiti imuno kompromitiranihosobatijekom pandemijeCOVID-a19.Ciljove inicijativejeskrenutipozornost odgovornih institucija u zdrav stvu na ovu ranjivu skupinu pacijenata.

– Iznimno je važno upozoriti na potrebe imunokompromi tiranih, odnosno imunosupri

miranih osoba, koje za razliku od većine populacije ne mogu steći imunitet COVID-19 cije pljenjem. S obzirom na to da rješenje ovog problema postoji i prihvaćeno je od regulatora i kreatora javnih politika u zdravstvu na razini EU, sma tramo da smo dužni osigurati veću sigurnost toj populaciji u našem društvu, a istovremeno smanjiti mogućnost mutacije virusa. Iznimno sam ponosam što je ovo jedno od pitanja oko kojega su se složile organizacije pacijenata i stručna liječnička društva – rekao je Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu.

Izazov za najranjivije

Pandemija COVID-a 19 sta vila je sigurnost pacijenata u dodatnifokus,budućidajepro uzročila velike izazove i rizike s kojimasesuočavajukakozdrav stveni radnici tako i pacijenti, a posebnonajugroženijeskupine, kaoštosuimunokompromitira ne i imunosuprimirane osobe. Ova skupina pacijenata čini između dva i tri posto ukupnog globalnog stanovništva, a isti je udio i u Hrvatskoj. Najčešće su to osobe koje žive s rakom krvi, osobe transplantiranih organa, osobe s autoimunim oboljenjima,osobesprimarnim imunodeficijencijama,osobena

dijaliziiosobesrakomsolidnih organa.

– Ne samo da postoje lijekovi koji mogu liječiti infekciju, već i lijekovi koji je duže vrijeme mogu spriječiti. Klinička ispi tivanja pokazuju da dugodje lujuća antitijela u više od 80 posto slučajeva štite od razvoja COVID-19infekcijeteumanju jurizikodhospitalizacijeismrti kroz šest mjeseci. To je veliki iskorak koji omogućuje sasvim drugačiji pristup bolesnicima

nego što je bilo dosad – ista knuo je prof. dr. sc. Igor Aurer, dr. med., specijalist internist, supspecijalist hematologije, pročelnik Zavoda za hematolo gijuKlinikezaunutarnjebolesti KBC-a Zagreb.

PredsjednikHrvatskeudruge leukemije i limfomi Dražen Vincek rekao je da trenutačno cijelisvijetnalazinačinsuživota s virusom zahvaljujući cijeplje nju, no to ne znači da je bolest nestala.

– Ona je prisutna, štoviše u različitim oblicima, a naši članovi i građani koje posebno zastupamoostalisunezaštićeni – dodao je Vincek.

“Zarobljenici pandemije”

Tijekom posljednjih dviju godina njihove su okolnosti u većoj ili manjoj mjeri zanema rene,zbogčegaihnekinazivaju i “zarobljenicima pandemije”.

Naime, njihovi odgovori na cjepiva protiv COVID-a 19, pa čak i na booster doze, više puta su se pokazali kao neodgova rajući u usporedbi s općom populacijom, ističu iz HULL-a referirajućisenastručneradove

iz 2021., te dodaju da su više od 40 posto hospitaliziranih s probojnim infekcijama nakon cijepljenja ljudi koji su imu nokompromitirani, zajedno s povećanimrizikomodbolničke smrtnosti u usporedbi s općim stanovništvom. Stoga je za ovu skupinupacijenatanužnoomo gućitipristupdodatnimterapij skim mogućnostima, kao što su dugodjelujućamonoklonskaan titijela za profilaksu COVID-19 infekcije,odnosnozaštitapasiv nom imunizacijom.

Naime, odlukom Europske agencije za lijekove i medicin ske proizvode preekspozicijska profilaksa COVID-19 infekcije monoklonskim antitijelima odobrena je u ožujku 2022. go dinetejeUredbomEUuvrštena u Listu esencijalnih lijekova u sklopujavnozdravstvenihmjera za suzbijanje pandemije.

Ova zaštita pasivnom imu nizacijom značajno smanjuje rizik od COVID-19 infekcije te posljedično fatalan ishod infekcije ili odgode terapije. Ovakav tip dodatne zaštite za imunokompromitirane osobe dostupanjeuvelikombrojueu ropskihzemalja,paiususjednoj Sloveniji, navode iz HULL-a, te omogućuje imunosuprimira nim osobama vraćanje u nor malanživotinastavaksradnim obavezamanaradnomemjestu.

Povodom prosvjeda liječni ka održanog 24. rujna ispred Ministarstva zdravstva, koji će ostati upamćen kao najveći liječnički prosvjed u povijesti Republike Hrvatske, Inicijati va mladih liječnika Hrvatske želi još jednom zahvaliti svim udrugama i pojedincima koji supomogliuorganizacijiipro vedbi ovog događaja. Zacrtani cilj su, kažu, ostvarili.

– Cilj koji smo zacrtali je ostvaren i nadmašen: izniman broj,većinommladihliječnika, jasno je i glasno poručio svim odgovornima da više neće biti glavni krivci i dežurne zakrpe hrvatskogazdravstvenogsusta

va – navode iz Inicijative. Pozdravljaju i činjenicu da su njihovi predstavnici po za vršetku prosvjeda bili pozvani na sastanak u Ministarstvo zdravstva, gdje su još jednom detaljno obrazložili sve zahtje ve i prijedloge Inicijative. Od ministra i njegovih suradnika dobivena je potvrda da su nji hovi zahtjevi opravdani te im je predstavljen Nacrt reforme zdravstva koji će, kako kažu, u narednim danima detaljno proučiti. Na sljedećem sastan ku, zakazanom za ponedjeljak, 3. listopada, predstavit će ko mentare i prijedloge izmjena navedenog Nacrta te se nadaju

daćeonivećinombitiusvojeni. – Napominjemo da u razgo voresMinistarstvomzdravstva ulazimo potpuno otvoreni za konstruktivan dogovor i s najboljomvoljomdapomogne mo u rješavanju nagomilanih problema koji opterećuju naše zdravstvo,nonećemodopustiti daljnjeodugovlačenjesproved bom reforme te na navedeni sastanak dolazimo s ciljem da dogovorimo jasnu dinamiku i rokove izvršavanja svih poje dinih zahtjeva. Smatramo da se većina zahtjeva može, ako za to postoji volja, riješiti do kraja godine, što bi bio jasan pokazatelj da ova zdravstvena

administracija ima stvarnu i iskrenu želju za unapređenjem hrvatskogazdravstvenogsusta va – ističu iz Inicijative mladih liječnika.Dodajudasupodrška kolega, pacijenata i mnogo brojnih drugih pojedinaca veliki poticaj za nastavak rada Inicijative, ali i da su u potpu nostisvjesniodgovornostikoju svjesno preuzimaju. – Ovim putem obećavamo svima oni ma koji zajedno s nama vode ovu bitku da nećemo odustati tedanećemoprihvatitinikakva djelomična rješenja, već isklju čivodubinskuikorjeniturefor mu hrvatskoga zdravstvenog sustava – zaključuju liječnici.

Imunokompromitirane i imunosuprimirane osobe čine između dva i tri posto ukupnog stanovništva

NATJEČAJ

za davanje u zakup školske sportske dvorane Osnovne škole grofa Janka Draškovića Klenovnik

PREDMET JAVNOG NATJEČAJA:

Predmet javnog natječaja je davanje u zakup školske sportske dvorane sa svlačionicama i sanitarnim čvorom, ukupne površine 610 m².

VRIJEME TRAJANJA ZAKUPA:

Školska sportska dvorana daje se u zakup na određeno vrijeme do 31.8.2023. godine u sliedećim terminima: Ponedjeljak do petak od 17:30 – 20:30 sati Subotom i nedjeljom od 12:00 – 21:00 sat

MINIMALNI IZNOS ZA ZAKUP ŠKOLSKE SPORTSKE

DVORANE

Početna cijena zakupnine iznosi 100,00 kn/13,27 EUR po satu, a utvrđena je Pravilnikom o uvjetima, kriterijima i postupku za davanje u zakup prostora i opreme, te načinu korištenja vlastitog prihoda u školskim ustanovama nad kojima Varaždinska županija ima osnivačka prava.

SADRŽAJ PONUDE

U ponudi se navodi prijedlog satnice, vrsta aktivnosti koju ponuditelj namjerava realizirati u dvorani i ponuđeni iznos zakupa po satu ponuditelj je dužan dostaviti sljedeću dokumentaciju:

-naziv, adresu MB, OIB,, kontakt i elektronsku poštu -Ponuđenu cijenu po satu za zakup dvorane, naznaku dana u tjednu i vremena korištenja dvorane na koju se ponuda odnosi

-ime i prezime osobe ovlaštene za zastupanje -obrazac prijave na natječaj dostupan je na web stranici škole

PONUDE I VRIJEME PREDAJE PONUDE:

Ponude se podnose u roku od 8 dana od dana objave natječaja, u zatvorenoj omotnici s naznakom: Osnovna škola grofa Janka Draškovića Klenovnik Klenovnik 21, 42244 Klenovnik

S naznakom „Ponuda za sudjelovanje u javnom natječaju za davanje u zakup školske sportske dvorane ne otvaraj“ Otvaranje ponuda nije javno, a provest će se nakon provedenog javnog natječaja.

HITNO POTRAŽUJEMO kuće i vikendice u Varaždinu i okolici te stanove svih kva dratura, poslovne prostore, zemljišta i apartmane, kuće na moru. Lucerna nekretni ne, Pavlinska 5, Varaždin, www.lucerna-nekretnine. com,tel.:042/321-635,mob.: 091/784-4868,098/162-1432 ozn.62c

MEN-ARS NEKRETNINE kup nja, prodaja, najam, najveći izbor nekretnina u gradu, ured agencije; Zagrebačka 31, Varaždin, www.men-ars. hr, 042/200-117, 098/333363 ozn.141c

EUROEstate – potražujemo kuće, stanove i apartma ne za kupoprodaju; www. euroestate-nekretnine.hr ; Zagrebačka 30, Varaždin; mob.:098/652-059ozn.556c

POTRAŽUJEMONEKRETNINE

za prodaju! Nazovite od mah!!! Mob.: 099/240-6993, tel.: 042/320-991 Queen Stela nekretnine, Pavlinska Varaždin ozn.879c

PRODAJESEkućazaadaptaci ju en.r E, (Krešimira Filića 73, Varaždin).Mob.:098/267-062 ozn.864c

PRODAJE se stara kuća za rušenje, en.r. G, (Varaždin ska 59. Poljana Biškupečka), mob.: 098/267-062 ozn.864c

PRODAJE se stara kuća u ul. MaticeHrvatske27,Varaždin, 109.000 €, mob.: 098/267062 ozn.334b

STANOVI

KUPUJEM stan, kuću i viken dicu, mob.: 095/700-8049 ozn.3563

KUPUJEM staru kuću ili stan u Varaždinu. Mob.: 098/267062 ozn.864c

PRODAJE SE 3-sobni stan na 10. katu,od ukupno 11kato va, (Banfica), 78 m², en.r. D. Mob.: 098/267-062 ozn.864c

PRODAJE SE 4-sobni stan no vogradnja, en.r. A od 76 m² u Varaždinu (Janka Leskovara). Mob.: 098/267-062 ozn.864c

PRODAJE SE stan (poslovni prostor) 73 m², prizemnostrogi centar grada (Draško vićeva ul. 6) plinsko etažno grijanje, vodomjer, en.r. C, 1.100 €/m². Mob.: 098/267062 ozn.864c

NAJAM

IZNAJMLJUJE se garsonijera, ul. kralja Petra Krešimira IV 17 (blizina FOI), isključivo studentima, en.r. B, mob.: 098/284-954 ozn.3767

IZNAJMLJUJEM sobe studen timau3-sobnomstanuukući

u Varaždinu, 200 € + režije, mob.: 098/267-062 ozn.864c

VOZILA

KUPUJEM automobil, traktor, kamion, strojeve i motocikl, ispravne i ne ispravne, mob.: 092/2875661 ozn.2251

OTKUP svih vrsta vozila, ispravni, neispravni, ka rambolirani. Najbolje ci jene, mob.: 098/133-0083 ozn.312b

EURO-KUKE za vozila, pri jevoz vozila, najam priko lice, rabljene gume, mob.: 098/983-3910 ozn. 38c

POSAO

RESTORAN POPOLARE –Vidovec, TRAŽI KONOBAR/ ICU. Pekara Edi traži peka ra i prodavačicu. Upitati: 091/593-3113 ozn.252c

UMIROVLJENIKtražipoduku na pametni telefon, mob.: 091/617-7493 ozn.7a

ZAPOŠLJAVAMO TELEFO NISTE/ICE s minimalnim iskustvom od 2 mjeseca u telefonskoj prodaji. Rad u uredu ili od kuće. Može i studenti/ice i penzioneri/ ke. Plaća odlična! Mob.: 097/725-3055 ozn.329b

TRAŽI se automehaničar s iskustvom (može i umirov ljenik), mob.: 098/267-062 ozn.864c

USLUGE

SOBOSLIKARSKI i KNAUF radovi,gletanje,bojanje,im pregniranje,lakiranje,špah tlanje, suha gradnja, mob.: 098/1969-437 ozn.219b

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; te sarski, limarski i manji zidarski radovi. Ure đenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKO VEC.Tel.099/639-9932 ozn.1c

SOBOSLIKARSKI RA DOVI,bojenjeigletanje, bojanje fasada i stola rije, izrada pregradnih zidova (knauf, siporex) i postava laminata, mob.: 099/212-3298 ozn.800c

ODČEPLJIVANJEISNI

MANJE KANALIZACI JE kamerom odvodnih cijevi; adaptacije kupa ona sa svim radovima; postavljanje keramič kih pločica, vodovo da…Mob.098/783-060 ozn.107c

ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garanci ja, iskustvo.”ERIK OD VODI” 098/1389-232 ozn.446c

PRIJEVOZ: šljunak, sipina, drenaža, drva, odvoz šute do 3m³. Mob.: 098/284-922, 091/601-4351, tel.: 042/240663 ozn.205c

USLUGA KOMBI prijevoza, selidbe, dostave, Varaždin i okolica – povoljno. Mob.: 097/771-2313 ozn.2c

USLUGA SVIH vrsta čišćenja, košnjaiodržavanjetravnjaka, živice i stabala. Pripomoć u kući. Komes cleaning. Mob.: Vlatka: 095/542-8585, Go ran: 095/581-5046 ozn.2726

HIDROGRADNJAd.o.o.–isko pi,dovozmaterijala,postava tlakavaca, rubnjaka, ograde, kanalizacija, rušenje starih i gradnja novih objekata, mob.: 099/250-5555 ozn. 710c

GRAĐEVINSKI RADOVI –adaptacijakupaonicasasvim radovima, vodovod, kerami ka, knauf, izmjena stare sto larije i rušenja, zbrinjavanje građevinskog otpada. Mob.: 097/654-5646; ozn.3738

MAJSTOR za vodovod, elektroinstalacije, maleraj, podove, renovacije, mob.: 098/920-7751 ozn.3564

PRIJEVOZ: šljunak, sipina, drenaža, drva, odvoz šute do 3m³. Mob.: 098/284-922, 091/601-4351, tel.: 042/240663 ozn.205c

KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o. Varaždin, I. Re žeka 4.c, tel. 042/214-711, fax: 200-713, e-mail: ured@ biro-lipic.hr. Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn.40c

ŠIŠANJE ŽIVICE, čempresa, košnjatrave,održavanjezele nihpovršina,mob.:098/9188338 ozn.3566

SOBOSLIKARSKI LIČILAČKI radovi, izrada špaleta, gle tanje i drugi radovi kućnog majstora. Mob.: 098/9188338 ozn.3566

MALEGRA graditeljstvo izvo di sve vrste građevinskih radova: zidanje, šalanje, ar miranje, betoniranje, žičane i panel ograde, potporni zidovi. Mob.: 095/505-5403 ozn.881c

ODŠTOPAVANJE SVIH vrsta odvodaelektričnimčistačem, mogućnostsnimanjaodvoda kamerom. Mob.: 091/6193375 ozn.3800

ADAPTACIJA KUPAONICA, vodovodnihinstalacija,mob.: 091/619-3375 ozn.3800

IZRADA CENTRALNOG grija nja brzo i profesionalni, vo doinstalaterskiradovi,mob.: 091/787-7064 ozn.3826

NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanskadrva.Uređenjedvo rišta, iskopi i navozi, Mob.: 099/3530-180. ozn. 600c

KNAUF SISTEMI, spušteni stropovi, pregradni zidovi, uređenje potkrovlja, termo fasade, soboslikarski radovi, postava laminata. Bau-Art d.o.o. – mob.: 098/478-900 ozn.773c

SELIDBE – dostava namješta ja, bijele tehnike, odvoz šute u vrećama i granja, čistimo tavane, podrume, praznimo kuće, stanove, odvozimo dotrajali namještaj, bijelu tehniku, mob.: 098/9060658 ozn.352c

STABLA RUŠIMO – orahe borove,trešnje,odvozgranja osiguran. Vrtove frezamo,, živicešišamo,mob.:099/6618353 ozn.352c

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob.: 098/931-7570 ozn.184c

GRADNJA KOJIĆ- iskopi, na vozi,rušenjaobjekata,odvoz šute, postava rubnika, tlako vaca, kanalizacije, prijevozi, hidroizolacije, ograde, be tonskiizidarskiradovi-Mob.: 098/449-583ozn.285c

BU-JAN TIM – izvodimo: novogradnja, kompletna adaptacija kuća, izrada te prekrivanje krovišta, knauf radovi te izrada stiropor fasade, vršimo ručna i stroj na rušenja, čišćenje podru ma, tavana, te gospodarske objekte sa odvozom. Mob.: 098/974-5950 ozn.650c

STROJNA ŽBUKA, strojne glazure, skela, termofasade, soboslikarski radovi, mob.: 098/267-065, tel. 042/612774, granom@granom.hr ozn.203c

GRAĐEVINSKI RADOVI, adaptacije i sanacije kuća i stanova, sanacije krovova, gipskartonski i soboslikarski radovi. Garancija na radove. Ninex Mob. 098/414-128 ozn. 303c

ZASADRŽAJ OGLASANE ODGOVARAMO!

KUĆE

PRODAJE se kuća u Murskom Središću. Informacije na mob.: 091/357-0117 ozn.3a

IZRADA svih vrsta termofa sada, gipskartonski i sobosli karski radovi. Na sve radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.303c.

SOBOSLIKARSKO – FASADER SKIobrt:svevrstesoboslikar skih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamenavuna),knaufsistemi. Mob.091/588-5740 ozn.151c

PARKETI SJAJ - ogledalo Va šeg doma! Sve vrste parketa, podova, te obnova starih parketa i stepeništa. Na zovite s povjerenjem! Tel.: 040/682-988,mob.:098/242190 ozn.564c

MIŠAK – iskopi, navozi, ru šenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubni ka, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih površina, malčiranje. Mob.: 091/5723895 ozn.445c

SOBOSLIKARSKI – fasaderski obrt: bojanje unutarnjih i vanjskih zidova, izrada to plinske fasade (stiropor, ka mena vuna), knauf sistem, spušteni stropovi, pregradni zidovi.Mob.:098/9254–731

ozn.570c

IZVOĐENJE INSTALACIJA pli na, grijanja, vodovoda, kana lizacije, klimatizacije, servis plinskih trošila, električarske usluge, knauferske usluge, keramičarskeusluge,adapta cijaodpočetkapadosistema ključ u ruke. Kvalitetno i povoljno. Kontakt: ZT – Zgra darska tehnika d.o.o., mob.: 095/112-3469,098/213-739, tel.: 040/341-004 ozn.659c

OSTALO

PRODAJEM BENKOVAČKI

KAMEN, različitih debljina i obrađeni kamen „Bunja“; otkupljujem drvene palete, te vršim usluge prijevoza i selidbe! Mob.: 098/9828-338 ozn.147c

PRODAJE se kombajn za vađenje krumpira poljski sa bunkerom. Petrijanec, V. Na zora 121, tel.: 042/714-117, zvati navečer. ozn.3664

MONTERSUHEgradnjeizNo vog Marofa traži građ. firmu za praksu. Mob.: 091/1581976 ozn.5a

PRODAJE SE garaža 24m² u Varaždinu (Grabanice). Mob.: 098/267-062 ozn.864c

PRODAJE SE parkirno mjesto u podzemnoj garaži 15.000 € (Tina Ujevića 2). Mob.: 098/267-062 ozn.864c

ŽIVOTINJE

SOK OD ARONIJE, 100% ma tični sok, vrhunske kvalitete. Pomoć kod dijabetesa, jača nja imuniteta, bolesti srca i krvnih žila, štiti od bakterija i virusa, povoljno djeluje na probavni sustav, ima protuu palna svojstva, štiti zdravlje urinarnog sustava, stimulira rad štitnjače. Mob.: 098/455313 ozn.3a

TRAŽI SE maca po imenu Maza na području Beretinca. Nalazniku nudimo novčanu nagradu. Mob.: 092/3246646

ODOJCI I KRMAČE, mob.: 097/901-1896 ozn.3832

ODOJCI 23 – 28 kg. Moguće klanje i dostava. Vitez. Mob.: 098/132-4242 ozn.3825

KREDITI

ZAPOSLENICI I UMIROV LJENICI do 300.000,00 kn, MOGUĆNOST OTPLATE TRAJNIM NALOGOM, za tvaranje blokada i neu rednosti. Putni troškovi , dnevniceiterenskidodaci u kreditnu sposobnost, radniodnosnaodređeno. Male mirovine, umirov ljenici iznad 75 g starosti. Mob.: 091/203-4666, tel.: 042/561-192 ozn.568c

VELIKA AKCIJA GOTOVIN

SKIH KREDITA uz prizna vanje svih dodataka (te renska,dnevnice,putni..)! REALIZACIJA u 3 DANA! Umirovljenički krediti do 12 g.! Ekspres pozajmice za zaposlene i umirovlje nikebezhroka!ZATVARA MO OVRHE I BLOKADE. Info:ŽeljkaMatušin,mob.: 098/591-533, 098/9038995 Ozn.: 138c

sati.

Početna cijena zakupnine

200,00

satu.

Natječaj je otvoren od 4.10.2022. godine do 12.10.2022. godine.

Kriterij za odabir je najpovoljnija ponuda te će se ugovori

zakupu zaključiti s najpovoljnijim ponuditeljima.

Ponude se dostavljaju

ŠKOLA VISOKO

20, 42

VISOKO

najam sportske dvorane Osnovne

Visoko

Ponude će biti otvorene u Osnovnoj školi Visoko, dana 17. listopada2022. godine u 11.00 sati bez javnog otvaranja.

KREDITI I POZAJMICE I NA OSTATAK PRIMANJA DO 75.000,00 KN U 24 SATA ZATVARAMO I OVRHE 098/540365

NAJBRŽEdogotovineputem osobne karte ili kreditnih kartica (Amex, Diners, Ma

POZAJMICE I KREDITI Zaposleni i umirovljenici

Preko 1/4 primanja Zatvaramo ovrhe Bez HROK-a Isplata u 24 sata 098/9162109

ster, Maestro, Visa, Pbz), 1236rata,isplataodmah,mob.: 098/987-0078. ozn.589c

Svakogodišnjedobasasobom donosi određene promjene. Su kladno tome, svoj dom također mijenjamo pokojim detaljem ili potpunim makeoverom. Dolaskom hladnijih dana, po lako razmišljamo o drukčijim uzorcima i bojama kako bismo ispratili ljeto iz naših domova i poželjeli dobrodošlicu jeseni. Kakounijetidašakjeseniunaše domove i koji su sve nadolazeći trendovi u svijetu interijera? Lesnina XXXL krije odgovore u vodiču jesenskih trendova 2022. godine.

Nesavršenost je “in”

Nit vodilja za jesensko uređe nje doma usmjerena je na nesa vršenost, prirodne materijale te udobnost. Veliki trend bit će povratak u prošlost, odnosno uređenje interijera u nostalgic stilu koji podsjeća na interijere koje su imale naše bake. Na mještaj i komadi koji izgledaju kao da su naslijeđeni ili ručno izrađeni, jednom riječju jedin stveni i bezvremenski, svakako su must.

Reciklirani materijali domi nirat će prostorima, a u fokusu će biti usklađivanje materijala s podnebljem. Tako će vuna, kr zno, baršun, drvo i tamnije boje biti rezervirane za kontinent, a lan, pamuk, juta te svjetlije boje za podneblja uz more.

Jednostavnost i prozračnost

Uređenje interijera vladat će udobnost, prozračnost i tako zvani zdravi interijeri – dakle puno dnevnog svjetla, biljaka, svijetla paleta boja i prirodni materijali. Prozračnost u pro storu postići će se organizaci jom doma, a dodacima kao što su mirisne svijeće, mirisni šta pići, lijepi ručnici u neutralnim tonovima te asesoari za njegu tijela stvorit ćemo wellness iskustvo u vlastitom domu.

Paleta boja koja će prevla davati ove jeseni u interijeru je plava, zelena, narančasta, bordo, smeđa, siva, digital la vanda te pastelne boje. Zlatna boja i dalje ostaje in, ali u mat brušenoj varijanti.

Osim noviteta u uređenju interijera, Lesnina XXXL na stavlja s vrlo ambicioznim tem pom s novim projektima. Osim centaranavećpoznatimlokaci jama, Lesnina priprema veliko otvaranje novih centara. Sta novnike Splita očekuje treća po redutrgovinaMömaxsredinom studenog,dokseparalelnotrgo vina Lesnine u Splitu renovira i njeno otvorenje očekujemo sredinom travnja 2023. godine. Također, velika prekretnica je i početak gradnje velikog cen tralnog skladišta u Zdenčini. Investicija za budućnost koja će omogućitiznatnovećibrojarti kala na zalihi koji će odmah biti dostupni kako u trgovinama, tako i na Lesnina webshopu. A stanovnike Osijeka sredinom 2024. godine očekuje otvorenje velikoga prodajnog centra.

Veliki investicijski projekti, raširenost trgovina i širok asor timan proizvoda preduvjeti su kako bi Lesnina XXXL i dalje ostala ukorak s trendovima na tržištu, sve u cilju boljeg isku stva kupnje.

PRODAJU SE bobice od aronije.

POZNANSTVA

095/356-5096

SJEĆANJE

STANISLAV GREDELJ

4. 10. 2017. – 4. 10. 2022.

Godina za godinom prolazi, tuga iz srca ne odlazi.

Neka Te molitve naše prate, kad suze ne mogu da nam Te vrate.

Supruga Ivanka i sin s obitelji

STANISLAV GREDELJ

Život prolazi, vrijeme teče, sjećanje na Tebe nikad prestati neće.

Sestra Katarina i nećakinja Božica

SJEĆANJE

ZAHVALA

povodom smrti našeg dragog oca i svekra

MARIJANA BREŽNI koji je blago u Gospodinu preminuo 8. 9. 2022. godine u 68. godini života.

Hvala svim dragim rođacima, prijateljima, kolegama, susjedima koji su nam pomogli toplim riječima utjehe i potpore.

Hvala Ti za prekrasne trenutke na ovom svijetu Počivaj u miru i odmori.

Tugujući: sinovi Tomislav i Nikola, snaha Ema i ostala tugujuća rodbina i prijatelji

ZAHVALA

povodom smrti naše drage i voljene supruge, majke bake i prabake

KATARINE SERINI rođ. ŠIMUNIĆ

koja je preminula 29. 9. 2022. godine u 75. godini života.

Od srca zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, prijateljima i susjedima, koji su bili uz nas, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te zajedno sa nama ispratili je na posljednje počivalište. Hvala vlč. Branku Švogoru na lijepim riječima ispraćaja i molitvama. Hvala medicinskom osoblju ambulante Vidovec na pomoći tijekom njezine bolesti. Hvala dragoj susjedi Ruži na nesebičnoj svakodnevnoj pomoći.

Hvala Ti što smo Te imali. Voljeni ne umiru dok žive oni koji ih vole i pamte!

Ožalošćeni: suprug Ivan, kćeri Anica i Marina, zetovi Vid i Boris, unuci Marko Jurica, Filip, Lovro, Ivan i Anita, praunuci Mia, Jan, Leo, Jan i Leylani

povodom smrti našeg dragog supruga, tate, djeda, brata i tasta

ZLATKA KREŠA 1963. – 2022.

Zahvaljujemo rodbini i prijateljima na izrazima sućuti i potpori te ispraćaju dragog pokojnika.

ZAHVALA Ožalošćeni supruga Sanda, djeca Lea i Edo, unuci Vito i Dina, sestra Irena s obitelji i zet Dejan

SJEĆANJE

sestru

BOŽICU ŽMEGAČ

5. 10. 2022.

2021.

Prošla je godina tuge i boli, ali u našim srcima Ti si voljena i nikad zaboravljena.

Tvoje sestre: Marija i Štefica s obiteljima

SJEĆANJE

BOŽICU ŽMEGAČ 5. 10. 2021. – 5. 10. 2022.

Bol ne prolazi s vremenom, bol Ti daje snage…

Kći Vesna i suprug Mladen

Hvala Ti za sve u životu,

Tvoja Vesna

SJEĆANJE

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj i poštovanoj

ZAHVALA

povodom smrti našeg dragog sina, supruga, oca, brata, tasta i djeda

ZAHVALA

Nakon teške bolesti, 23. rujna 2022. napustio nas je voljeni član obitelji

MIKOR

od Ljerke

ZAHVALA

povodom iznenadne smrti našeg voljenog sina, supruga, brata, strica i ujaka

ŽELJKA BIČANIĆA

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima koji su nam uputili riječi utjehe u najtežim trenucima velike boli i ispratili ga na vječni počinak. Hvala svećeniku Ivici Cujzeku na lijepom i toplom ispraćaju našeg Željka.

Tugujuća obitelj

POSLJEDNJI POZDRAV

ŽELJKU

od majke Biserke, oca Slavka, supruge Drenke, sestre Dajane s obitelji i brata Maria s obitelji

IVANA BRANILOVIĆA

ROBERTA LESINGERA – LESIJA preminulog 21. 9. 2022. u 59. godini.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svima onima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, okitili odar cvijećem i svijećama te ispratili dragog nam Robija na vječni počinak. Veliko HVALA dr. Nikši Bušiću KBC Dubrava Zg i Srđanu Rajčeviću - kardiologija Vž. Hvala policijskoj upravi varaždinskoj na dostojanstvenom ispraćaju, Udruzi umirovljenika unutarnjih poslova, HVIDRI VŽ, kuglačkom savezu Vž županije te velečasnom Siniši Dudašeku.

Ožalošćeni: majka Ružica, supruga Verica, kćeri Bojana i Lucija, zetovi Mario i Darko, unuke Emili, Anđelina, Mia, Nika i Iva, sestra Rebecca

Nezaboravni trenuci provedeni sa Tobom, zauvijek će ostati u mom srcu. Supruga Verica

ANTUN DELAČ † 1953. – 2022.

Ovim putem želimo zahvaliti rođacima, prijateljima, poznanicima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama. Neizmjerno zahvaljujemo svim liječnicima i medicinskom osoblju koji su aktivno sudjelovali u cilju poboljšanja zdravstvenog stanja preminulog. Za dostojanstven posljednji ispraćaj našeg supruga, oca, djeda, pradjeda, brata Antuna zahvaljujemo fra Mirku Kemivešu na riječima utjehe, vjere i nade.

Obitelj Delač

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom bratu

ANTUNU DELAČU

od sestre Marije s obitelji

ZAHVALA

voljenom tati

Tvoja duša nek´ s anđelima spava, dok mi živimo živjet ćeš s nama.

S velikom ljubavlju i ponosom čuvamo sjećanje na Tebe. Vječno ćeš živjeti u našim mislima.

POSLJEDNJI POZDRAV Kći Lucija s obitelji Kći Bojana s obitelji

ZAHVALA

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, brata, zeta i šogora

IVANA BARIĆA koji je preminuo 25. 9. 2022. u 65. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, kumovima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Zahvaljujemo vlč. Izidoru Fereku na lijepim riječima ispraćaja i molitve.

VELIKO HVALA SVIMA OD SRCA.

Ožalošćeni: supruga Anica s djecom

ZAHVALA

povodom iznenadne smrti dragog nam supruga, oca i djeda

IVANA POSAVCA preminulog 27. 9. 2022. u 63. godini života.

Dirnuti iskrenom pažnjom u trenucima naše boli, iskazujemo veliku zahvalnost rodbini, susjedima, dragim nam prijateljima, firmi Frason i Consors koji su nam uputili riječi utjehe i sućuti i dostojanstveno ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Također zahvaljujemo dr. Ivani Paro Matijašec i sestri Mariji na dugogodišnjem liječenju, dr. Marku Hlebaru te djelatnicima intenzivne kirurgije. Zahvaljujemo vlč. Zorislavu Šafranu na dostojanstvenom ispraćaju dragog nam pokojnika.

Supruga Dragica, sin Jurica, snaha Martina, kći Ivana, zet Siniša, unuke Lucija i Manuela te mama Terezija i svekrva Josipa Počivaj u miru Božjem.

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom tati

Postoji nešto što nikada umrijeti neće, a to je ljubav, ponos i sjećanje na Tebe. Zbogom voljeni tata!

Kći Ivana s obitelji

povodom smrti naše drage supruge, mame, bake, sestre, šogorice i tete

DARINKE PUJA preminule 25. 9. 2022. u 83. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem te je ispratili na vječni počinak. Posebno hvala Domu za starije i nemoćne Varaždin te franjevcima Kapucinske crkve na dirljivim riječima ispraćaja i molitvi.

* * * * *

POSLJEDNJI POZDRAV

Živjet ćeš u našim mislima i srcima.

Ožalošćeni: suprug Milivoj, sinovi Robert i Damir, snaha Andreja, unuka Anja, šogorica Josipa, nećakinja Gordana sa Tajanom i ostala tugujuća rodbina Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj teti

DARINKI PUJA

od Mrava, Petre, Matije, Nike, Ivone i Natali

26 Zahvale i sjećanja Regionalni tjednik || 4. listopada 2022., br. 962 STJEPANA PLANTAKA koji je preminuo 27. 9. 2022. u 76. godini života.

i Irene EMI povodom iznenadne smrti našeg dragog supruga, tate, djeda i pradjeda Ožalošćeni: supruga Terezija, sin Robert, kći Ljiljana, zet Mladen, unuke s obiteljima i praunuci

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom smrti naše drage mame, bake, prabake i sestre

MARIJE MRAZEK koja je preminula 26. 9. 2022.

u 81. godini života.

Zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima i znancima koji su nam uputili izraze sućuti i okitili odar cvijećem, svijećama i molitvama. Zahvaljujemo vlč. Ivici Puškadiji na lijepim riječima ispraćaja. Veliko hvala osoblju Doma za starije Sv. Rita te svom medicinskom osoblju, Uljari Županić i Udruzi umirovljenika Grada Varaždina.

U našim srcima i mislima živjet ćeš zauvijek! Hvala Ti za sve.

Ožalošćeni: kći Andreja, sin Miljenko, zet Damir, snaha Jasna, unuci Lorena, Miljenko, Nikolina, praunuci Josip, Mile, Leona, brat, sestra i ostala tugujuća rodbina

voljenom povodom smrti dragog supruga i tate dragom ocu i svekru

ZAHVALA

POSLJEDNJI POZDRAV

Supruga Marija, sinovi Nenad i Damir i snaha Zvijezdana Nenad i Zvijezdana

Iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima te velečasnom Darku Kelemeniću na lijepim riječima.

srcu i mislima zauvijek.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i svim dragim ljudima koji su nam uputili tople riječi utjehe i izraze sućuti.

POSLJEDNJI POZDRAV

našoj najdražoj prijateljici

JASENKI KONDRES

6. 4. 1957. – 26. 9. 2022.

Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima. Počivala u miru.

Biba, Marija, Marina i Vlasta

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj školskoj kolegici

JASENKI KONDRES

6. 4. 1957. – 26. 9. 2022.

od njenog IV. g. razreda generacija 1974./75.

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj školskoj kolegici

JASENKI KONDRES 6. 4. 1957.

26. 9. 2022.

od njenog 8.b. razreda generacija 1970./71.

ZAHVALA

Dirnuti suosjećanjem i pažnjom povodom zemaljskog odlaska naše drage mame, bake i prabake

ĐURĐICE MIKIĆ

Zahvaljujemo svim prijateljima i znancima na pruženoj dobroti. Posebna hvala gospođama Mariji Kraš i Mariji Črlenec za višegodišnju brižnost. Velika hvala gospođi i gospodinu Kaniški na pomoći kad je bilo najpotrebnije. Hvala za predanost obiteljskoj liječnici dr. Ivani Kudelić Kos, liječnicima i ostalom medicinskom osoblju neurološkog i neurokirurškog odjela Opće bolnice Varaždin te Odjela palijativne skrbi Novi Marof. Hvala fra Mirku Kemivešu na riječima utjehe i nade.

Tugujuća obitelj Žestić – Jalil

POSLJEDNJI POZDRAV

DANICI NOVAČKO

ZAHVALA

povodom prerane smrti našeg voljenog sina, brata, strikija, nećaka i bratića

MIROSLAVA CMUK profesora hrvatskog jezika i književnosti i diplomiranog knjižničara 3. 4. 1983. – 19. 9. 2022. preminulog nakon duge teške bolesti.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, kumovima i susjedima koji su dragog nam Miroslava ispratili na vječni počinak te njegov odar okitili vijencima i svijećama. Posebno zahvaljujemo vlč. Krunoslavu Milovcu, prof. Dragutinu Mataku, ravnatelju VI. Osnovne škole Varaždin Mariju Stančiću, prijatelju Dragiju Cmuk na molitvi i dirljivim riječima oproštaja. Zahvaljujemo i dr. Štajbeku, sestri Ljerki, osoblju bolnice Novi Marof te onkologije Zagreb Zahvaljujemo obitelji Podbojec, obitelji Makovac, obitelji Tomislava i Saše Bosilj, obitelji Nikole Sakača, obitelji Nikole Mežnarića, Sande Drenovac, Mirjani Posavec, Valentini i Danijelu, Vladiju i Ivani, Tomici i obitelji Marčeta, Petak, Ivanu Perišiću, susjedi Mariji Hrgarek. Zahvaljujemo i svim profesorima i učiteljima VI. Osnovne škole Varaždin, Osnovne škole Novi Marof, Osnovne škole Maruševec i Srednje Adventističke škole u Maruševcu te knjižničarima Varaždinske županije i svim poslovnim suradnicima.

Ožalošćeni: majka Viktorija, otac Ivan, brat Mario, nećaci Mihael i Marin, ujak Stjepan i Ivan, ujna Božica, Nada i Lea, sestrična Monika, Sanja i Ankica, bratići Nikola, Jurica, Marko Petar i Josip

* * * * *

Tiho si sine oči sklopio, umorno tijelo Bogu predao. Lako suzi što iz oka teče, ali teška rana što u srcu peče. Voli Te Tvoja neutješiva majka Počivaj u miru Božjem.

* * * * *

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom, voljenom i jedinom bratu i strikiju

MIROSLAVU CMUK

Hvala Ti za sve trenutke koje smo proveli zajedno, uvijek ćeš biti s nama u mislima, srcima i lijepom sjećanju.

Brat Mario, nećaci Mihael i Marin

Neka

sućuti,

ZAHVALA

povodom neočekivanog gubitka voljenog supruga, oca, djeda i pradjeda

VLADIMIRA BRAČKA preminulog u 83. godini života.

U velikoj tuzi i bez pozdrava napustio nas je naš voljeni Vladimir. Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, susjedima, djelatnicima VI. OŠ Varaždin i poznanicima koji su nam pomogli i bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili izraze sućuti i toplim riječima utjehe i molitvama ispratili ga na vječni počinak.

Tugujući: supruga Katica, kći Aleksandra, zet Marijan, unuke Lukrecija, Leticija, Patricija i praunuk Jakub

* * * *

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA

* * * * *

DRAGI NAŠ SINE

Otišao si prerano i bez pozdrava. Bio si divan, ponosni smo na Tebe. Tvoja dobrota, požrtvovnost, ljubav i ljudskost neizmjerno je blago koje si nam dao.

Uvijek ćeš biti sa nama u našim mislima i srcima.

Roditelji Ivan i Viktorija

* * * *

POSLJEDNJI POZDRAV

Vječno ćeš biti u našim srcima i mislima.

Obitelj Makovac

* * * *

Bio si dio moga života. Počivaj u miru Božjem.

Tvoj ujak Stjepan, Božica i Sanja

DRAGUTIN PEŠUT

U dubokoj žalosti opraštamo se od dragog supruga, oca, djeda i pradjeda koji je preminuo 28. 9. 2022.

POSLJEDNJI POZDRAV

našem voljenom suprugu, ocu, djedu i pradjedu Supruga Katica, kći Aleksandra, zet Marijan, Lukrecija i Jens, Leticija i Matej, Patricija, Petar i Jakub

ZAHVALA

povodom smrti našeg dragog brata, šogora i ujaka

ANTUNA JAKLINA koji je preminuo 20. 9. 2022. u 57. godini života.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i svima koji su izrazili sućut, okitili odar cvijećem i svijećama te ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Veliko hvala vlč. Tomislavu Dodleku na lijepim riječima ispraćaja i molitvama. Od srca hvala Hrvatskoj vojsci te DVD-u Jalkovec na odanim počastima.

Ožalošćeni: sestra Danica, šogor Stjepan, nećak Bobby

* dragom bratu

ANTUNU JAKLINU

Zbogom dragi, mili brate, molitve Te moje prate i misli me često vrate u djetinjstva našeg sate.

POSLJEDNJI POZDRAV Tvoja sestra Danica

POSLJEDNJI POZDRAV

27Zahvale i sjećanja4. listopada 2022., br. 962 || Regionalni tjednik ANTUNU JAKLINU

dragom susjedu

Zbogom prijatelju ruku daj nek´ sunce sja Ti svud, srest ćemo se opet mi nek´ sretan Ti je put.

* Tvoji susjedi Mrvčić

MARIJE MRAZOVIĆ

POSLJEDNJI POZDRAV Tugujuća

STRANA

TOPLINA DOMA

Jesen je stigla. Tmurni, magloviti, kišni i nadasve hladni dani. Ići na posao po kiši, vraćati se iz škole, biti mokar i promrzao nije nimalo ugodno. No, znati da nas čeka topli dom i obitelj veliki je dar i blagoslov. Radujemo se zagrljaju sa svojim najmiliji ma, toplom obroku, toploj deki, toploj peći ili radijatoru. Je li svima tako? Raduju li se svidolaskudoma?Nekisunažalostsamipa se baš nemaju kome vratiti. Kod drugih je domdalekoodonogidealaljubaviitopline. Svađe među članovima obitelji posebno teško ranjavaju one najmlađe. Tako neki naizgled lijepi domovi izvana bivaju prave

ruševine iznutra. Umjesto topline puni su hladnoće. Neki su domovi nalik na bojno polje, čak se i djeca zlostavljaju pa mora reagirati i policija centar za socijalnu skrb. Imalirješenja?Naravnodaima.Biblijakaže dajerješenjeuNjegovoj,uKristovojCrkvi. Nažalost, danas mnogi imaju sliku crkvene zgrade kao mračnog i hladnog mjesta. No, Krist nije zamislio takvu Crkvu. Crkva su ljudi, duhovna obitelj, braća i sestre po Kristovoj žrtvi. Članovi Crkve su kršćani, tj. oni koji su iskusili Kristovu ljubav, koji su izmireni s Bogom i koji slijede Krista. Takvi ljudi posjeduju i mir i radost te su u zajedništvu s drugim kršćanima tvoreći duhovnuobitelj–tj.Crkvu.Kadosobakoja je sama, koja nema više nikoga u svojem

domu, dođe u takvu Crkvu, onda više nije sama već postaje dijelom duhovne obitelji. Dobiva braću i sestre u Kristu.

A oni čije su obitelji razorene, kada dođu u Crkvu gdje živi mir Kristov – i sami nasljeđuju taj mir te ga prenose u svoj vlastiti dom. Umjesto rata – mir, umjesto svađe – razumijevanje, umjesto mržnje – ljubav. Tako nastaje topli dom.

A kakav je Vaš dom? Naručite Novi zavjet na suvremenom hrvatskom jezi ku i saznajte kako njegovati topli dom. Nazovite nas na 042 311 202.

prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Ul. braće Krajanski 14 www.kristova-crkva.hr

Najbolji svjetski biciklisti u “centru svijeta”

Talijan Jonathan Milan (Bahrain-Victorious) po bjednikjeprveetapeovogo dišnjeg izdanja biciklističke utrke CRO Race vožene od Osijeka do Ludbrega u dužini od 223,5 kilometa ra. Milan je ciljem prošao u vremenu od 5:31:48 sati, ispred sunarodnjaka Sac he Modola (Bardiani CSF Faizanè) i Mirca Maestri ja (Eolo-Kometa). U vrlo brzom spuštanju prema “središtu svijeta”, nakon posljednjeg uspona dana na Ludbreške Vinograde, Milan je profitirao od od ličnog rada svoje momčadi te na cilju slavio s nekoliko dužina bicikla prednosti u odnosu na najbliže prati telje za svoju prvu profesi onalnu pobjedu u karijeri. – Osjećaj je nevjerojatan. Sredinom sezone imao sam zdravstvenih problema koji su sada iza mene. Nakon nekoliko plasmana na po bjednička postolja u Nje mačkoj i Poljskoj, napokon sam pobijedio. Zahvaljujem i svojim momčadskim kole gamaCarusuiMohoričuna sjajnom radu na usponima – rekao je Milan.

Kiša Loše vrijeme i jaka kiša koji su pratili vozače u za vršnici utrke utjecali su i

na sam rasplet pa je već na prvom usponu na Lud breške Vinograde došlo do velikog raslojavanja, prvi je brdskim ciljem prošao Škot Oscar Onley (DSM) ispred Talijana Damiana Carusa (Bahrain-Victorious) i Ta lijana Jonathana Milana (Bahrain-Victorious). Za hvaljujući radu momčadi Bahrain-Victorious glavna

Milan je ciljem prošao u vremenu od 5:31:48 sati, ispred sunarodnjaka Sache Modola (Bardiani CSF Faizanè) i Mirca Maestrija (Eolo-Kometa).

je skupina prilikom drugog prolaska ciljnom linijom u Ludbregu brojala tek 40-ak

vozača. Onley je bio prvi i prilikom drugog uspona na Ludbreške Vinograde

ispred Francuza Victora Koretzkyja (B&B HotelsKTM) i Milana pa je stoga postao prvi nositelj zelene majice za najboljeg penjača s maksimalnih šest bodova osvojenih u prvoj etapi.

Bicikliste su na startu prve etape ispratili izasla nik predsjednika Vlade Republike Hrvatske i za mjenik župana Osječko-

baranjske županije Josip Miletić i zamjenik grado načelnika Grada Osijeka DraganVulin,auLudbregu su ih dočekali gradona čelnik Grada Ludbrega Dubravko Bilić, predsjed nik Gradskog vijeća Grada Ludbrega Darko Jagić te direktor Turističke zajed nice Varaždinske županije Goran Mališ.

Jan, Leandro, Lorena i Maja Elena pobjednici

Kids CRO Race u Ludbre guokupiojemnoštvodjecei građana koji su pratili utrku za najmlađe, u iščekivanju profesionalnih natjecatelja kojiseutrkujunaprvojetapi međunarodne biciklističke utrke CRO Race.

Jan, Leandro, Lorena i MajaElenaizOsnovneškole

Maja Elena i Leandro po bijedili su u mlađoj dobnoj skupini od 9 i 10 godina, a Lorena i Jan bili su najbolji u starijoj kategoriji od 11 i 12 godina. Djeca su vozila virtualnom stazom dugom 890 metara.

koje će se održati 2. listopada.

Cilj je ove virtualne utrke za mlade potaknuti što više djece na rekreaciju i sport, a pritom stvoriti svijest o pozitivnim učincima na zdravlje koje kretanje bi ciklom donosi društvu i pojedincima. Naglasak se stavljainapromocijurazvo ja i poticanja niskougljič nog prometa, održivog i za okoliš neinvazivnog načina kretanja.

Talijan Jonathan Milan (Bahrain-Victorious) bio je pobjednik prve etape dužine od 223,5 kilometara.

LUDBREG JE BIO CILJ PRVE ETAPE CRO RACEA

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – MIHOLJSKO BABLJE LJETO

U utorak ujutro prohladno uz mjesti mičnu maglu, a danju obilje sunca uz većinom slab vjetar. Njaniža jutarnja temperatura od 5 do 9, a najviša dnevna se očekuje oko 20 Celzijevih stupnjeva. To je temperatura u hladu, na suncu je preko 25°C. I u srijedu će biti lijepo. Ujutro prohladno uz mogućnost za maglu pa pripazite u prometu, a popodne puno sunca i ugodne topline. I četvrtak i petak

bi trebali biti povoljni dani. Većinski suho vrijeme, ujutro uz mogućnost za maglu, ali tijekom dana bi trebalo biti sunčano. Vjetar i dalje uglavnom slab što može pomoći nešto duljem zadržavanju magle ili niskih oblaka. Noćna temperatura između 5 i 9, a dnevna bi mogla narasti do 20-ak Celzijevih stupnjeva uz sunčana razdoblja. Možda ponegdje i do 22 ili 23°C u najtoplijem dijelu dana.

Subota i nedjelja nastavljaju slično. I dalje suho uz puno sunca. Zapuhat će lagana južina, a u nedjelju bi moglo biti i nešto više oblaka. To je možda uvod u promjenjiv ponedjeljak za kad neki proračuni pokazuju mogućnost za kišu. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 3.10.2022.)

TJEDNI HOROSKOP

OVAN (21. 3. – 19. 4.)

UMRLI:

Jan Košćak, Luka Tolić

Željko Bičanić (46), Antun Jaklin (57), Antun Delač (69), Darinka Puja (82), Štefanija Ščuric (80), Ema Mikor (76), Jasenka Kondres (65), Zlata Ostrički (81), Vladimir Bračko (83), Dragutin Pešut (91), Nevenka Henezi (80), Danica Novačko (83), Zlatko Kreš (59), Đurđica Mikić (78)

Uovomposlovnomperiodunećebiti nekih velikih događaja, jer sve što ste započeli dalje se odvija rutinski. Naravno promjene su uvijek moguće čak bi i dobro došle, a vama bi se pružila mogućnost da dodatno zara dite. U ljubavi ništa novo, veza vam je zasada stabilna i ne bi trebalo biti nekih većih problema. Slobodni su u vrlopovoljnomperiodu,jerimdolaze primamljivi prijedlozi za druženje. Zdravlje vam je odlično.

RAK (21. 6. – 22. 7.)

Konačno i vama dolazi vrijeme po slovnih promjena. Do sada je sve išlo uhodanim tempom no sada se sve mijenja. Nove informacije će se pojavljivati svakodnevno i morate dobropazitištoćeteodabrati.Ljubav vam za sada ne stvara glavobolju, a nemate baš ni puno vremena baviti se vašim partnerom. Slobodni će brzopleto uletjeti u novu vezu, a još bržebimogliiznjeizaći.Zdravljevam za sada ne stvara probleme.

VAGA (23. 9. – 22. 10.)

Na poslu vam se spremaju novosti koje vas neće baš razveseliti, pa se pokušajte izboriti za svoje planove. Obratite pažnju na sve što se oko vas događa jer ćete se tako zaštiti od ne ugodnosti. Financijska situacija vam nije loša, a vjerojatno će se i pobolj šati.Ljubavvamnijenaprvommjestu i to bi moglo dovesti do rasprava sa partnero. Slobodni će ipak biti bolje sreće,anazireseinovaljubav.Zdrav lje vam je za sada stabilno.

JARAC (22. 12. – 19. 1.)

Novi poslovi su na vidiku, a vama će biti ponuđeno nešto o čemu ćete vrlo ozbiljno razmišljati. Položaj bi vam bio punobolji,atakođerifinancijskeprilike bi se značajno popravile. Neki od vas odlučit će se za novi posao, i to bi se moglo dogoditi vrlo brzo, no dobro razmislite, jer povratka više neće biti. U ljubavi je stanje mirno i to je ono što sada trebate. Slobodni maštaju o nekome, a na tome će i ostati. Zdravlje vam je dobro.

BIK (20. 4. – 20. 5.)

Na poslovnom planu sigurno dolazi do velikih promjena i napokon bi vam se mogle ostvariti davne želje. Ipak u poslovnim razgovorima nemojte žuriti, malo se suzdržite i ne dono site odluke preko noći. Financijska situacija vam se malo popravila, no daleko je to još od dobroga. Što se partnerskog odnosa tiče on vam je vrlo dobar. Slobodnima je na vidiku nova ljubavna priča. Zdravlje vam je dobro.

LAV (23. 7. – 22. 8.)

Dobra poslovna faza je pred vama i vi samo morate marlivo raditi pa re zultati neće izostati. Možda je došlo vrijeme da započnete vlastiti posao. Prije ipak sve dobro provjerite da nebi poslije žalili. Što se ljubavi tiče, partner traži od vas da se odlučite kako ćete dalje nastaviti. Slobodni će se možda odlučiti za brak, no bilo bi dobro da ipak prije zrelo razmisle. Zdravlje vam je dobro!

ŠKORPION (23. 10. – 21. 11.)

Vama se pojavljuju novi poslovi, novi partneri i još puno toga na što se trebate pripremiti. Sva sreća da ste vi na to navikli, pa ćete sve to izdržati i napraviti zaista dobar posao. Financije vam povremeno zadaju probleme, no to nikada nije dugotrajno. U svakom slučaju novi posao bi vam trebao donijeti po boljšanje. Vaš odnos sa partnerom nije najbolji, no ni to nije ništa novo. Zdravlje vam nije loše.

VODENJAK

(20. 1. – 18. 2.)

Vama je krajnje vrijeme da u svoj posao unesete reda, da ne izgu bite najbolje poslove. Odnosi na poslu nisu dobri a tako je teško raditi. Finacijske prilike vam isto nisu najbolje pa bi i tu trebali dobro razmisliti na što i kako trošite no vac. Budući da ste zbog svega jako nervozni to se odražava i na vaš partnerski odnos. Ipak sve to neće više dugo trajati, ali izvucite iz svega pouku. Zdravlje vam je dobro.

BLIZANCI (21. 5. – 20. 6.)

Naposlusespremajunovazanimljiva događanja.Uzsvetokonačnirezultati bit će dobri, a naročito vam je dobro aspektirana suradnja sa inozemnim partnerima. Financijska situacija vam je dobra a mogla bi se još i popraviti. Što se ljubavi tiče, pred vama je vrijeme boljeg razumijevanja sa par tnerom, pa će to vašu vezu učvrstiti. Slobodni stalno misle na nekog iz prošlosti. Zdravlje dobro, no moguće su prehlade.

DJEVICA (23. 8. – 22. 9.)

Vaše poslovno okruženje je dobro, poslovi dobro napreduju, a i vi ste zadovoljni. Za sada nemojte ništa mije njati jer pravo vrijeme tek dolazi. Pred vama je jedno zaista dobro poslovno razdoblje. Male probleme mogle bi vam stvoriti financije, no neće dugo trajati. Odnos sa partnerom je dobar, nema nekih većih problema, pa ovo vrijeme pokušajte provesti što ljepše. Zdravlje vam je dobro, no nervoza je stalno prisutna.

STRIJELAC (22. 11. – 21. 12.)

U poslu vas očekuju neke promjene, ali i puno novog posla. Neke stvari koje ste dugo čekali počet će se konačno riješavati. Radit ćete na novim programima i poslovnim pro jektima, pa izgleda da je pred vama zaista uspješan poslovni period. Sa financijama također ne bi trebali imati problema. Što se ljubavi tiče, za sada je mirno pa pokušajte što boljeiskoristitiovovrijeme.Slobodni i dalje nisu sigurni što žele. Zdravlje vam je dobro.

RIBE (19. 2. – 20. 3.)

Posla imate puno no vama to ne smeta, a i želite sve započeto što prije dovesti do kraja, kako bi se mogli posvetiti novim planovima. Ono što slijedi vjerojatno će se vrlo povoljno odraziti na vaše financijske prilike, pa ozbiljno razmotrite sve mogućnosti. Odnos sa partneromjedobaripunrazumijevanja, paganemojteničimpokvariti.Slobodni su u potrazi za novom ljubavi, ali želje sujedno,arealnostdrugo.Zdravljenije loše, ali pripazite se u prometu.

foto@regionalni.com

i

U VARAŽDINSKU ARENA VRAĆA SE MEĐUNARODNI

Međunarodni sajam Priroda, lov, ribo lov, turizam održavat će se od petka, 7. do nedjelje, 9. listopada u varaždinskoj Areni uz Dravu, uz potporu Grada Varaždina i Varaždinske županije. Naj starija hrvatska manifestacija iz oblasti lova i ribolova, vezana uz boravak u prirodi i turizam, na svojem će 25. izdanju okupiti šezdesetak izlagača iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske i

Slovačke. Tradicionalan suorganiza tor Sajma je Hrvatski lovački savez. – Među našim aktivnostima bih ista knuo uređenje diorame s preparira nom divljači hrvatskih krajeva koje će biti bogatije nego do sada, a posebno smo se potrudili da izložen bude i jelen – naveo je Goran Kaniški, pred sjednik Lovačkog saveza Varaždinske županije. Suorganizator Sajma je i

Hrvatski športsko-ribolovni savez, a oni će se na sajmu prezentirati kroz izložbeni prostor u kojem će se nalaziti trofeji športskog-ribolovnog saveza. Sajam će za posjetitelje biti otvoren u petak i subotu od 9 do 19 sati, a u ne djelju do 17 sati. Cijena ulaznice iznosi 20 kuna za odrasle, 10 kuna za djecu do 15 godina, dok je ulaz za djecu do 7 godina besplatan. (it)

berač

TURIZAM”

Krenuo jedan od najpopularnijih pub kvizova u Varaždinu

U 1. kolu najbolja ekipa bila je Grimsby FC s 47 osvojenih bodova, bod manje od njih imao je spomenuti branitelj naslova, a na trećem mjestu završila je ekipa Metzelder Benz s 45 osvojenih bodova.

PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

U Gossip baru u četvrtak, 29. rujna započela je šesta sezona Sportske 5-ice. Kviz okuplja če trdesetak sportskih entuzijasta svih profila, koji su podijeljeni u sedam do osam stalnih ekipa. Kviz se održava svaka dva tjedna u sljedećih pola godi

Naslov brani ekipa Donkey Hot, koja je dvije sezone zaredom osvojila popularni sportski kviz.

ne, a finale sezone se planira krajem veljače ili početkom ožujka.

– Vratile su nam se standar dne ekipe. Format kviza malo je izmijenjen u odnosu na prošlu sezonu, ali ostala su 22 pitanja po kvizu, plus dodaci. Novitet je Nogometna 5-ica

Pilipović

da je

Tako

5-godišnja

Slivar iz Marševca sa svojom majkom Gordanom zaputila u šumu. Naravno, morala je ponijeti kabanicu i gume ne čizme s obzirom na vremenske (ne) prilike. Tara je kući