RT 963

AKTUALNO

TRAGIČAN KRAJ POTRAGE ZA DEJANOM PLANTAKOM

Potraga za Dejanom Plantakom (28) iz Sračinca tragično je završila. U četvrtak, 6 listopada u kanalu Hidroelektrane Va raždin pronađeno je njegovo beživotno tijelo. On je nestao u ponedjeljak, 26. rujna, a samo tri dana kasnije u kanalu Hidroelektrane Varaždin pronađeno je njegovo osobno vozilo. Policija i HGSS nastavili su za njim tragati i u četvrtak su završili su potragom. Njegovo tijelo

pronađeno je na rešetki ulazne građevine strojarnice hidroelektrane Varaždin. Na mjesto događaja je izašao mrtvozornik koji pregledom nije uočio tragove i ozljede koji bi ukazivali na postojanje kaznenog djela. Po nalogu županijskog državnog odvjetništva mrtvo tijelo je prevezeno na Patologiju Opće bolnice Varaždin gdje je izvedena obdukcija. Njom je utvrđeno da je uzrok smrti utapanje. (it)

“Svaki dan su nas dočekali s osmijehom, entuzijazma, i trudili se doprijeti

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

U vrijeme krize, kada mno gi jedva krpaju kraj s krajem, a problemi se javljaju u goto vo svim segmentima života, uključujući i zdravstvenu zaštitu, posebno veseli kada možemo objaviti pozitivna iskustva naših sugrađana. Naime, Regionalnom tjed niku javila se čitateljica koja je željela uputiti javne pohva le za troje mladih ljudi koji su, prema njezinim riječima, uvijek spremni pomoći paci jentima. Oni su Željka Štrlek (23)izIvanca,NivesKrnjakiz Belice (25) i Valerio Herman (22) iz Varaždina, pripravni ci na Odjelu za psihijatriju Opće bolnice Varaždin.

Posebno liječenje – Poštovani, pišem ovo u želji da objavite moje isku stvo na Odjelu za psihijatriju u Varaždinu i da ipak postoje ljudi u zdravstvu koji su spre mni pomoći pacijentu, a za njih se malo zna. Ne želim objavljivati svoje podatke

– Siguran sam da ćemo u budućim reorganizacijama voditi računa da oni nađu mjesto u zdravstvenom sustavu – rekao je ravnatelj Poljak.

zbog stigme kad netko čuje “psihijatrijski je liječen/-a”. Naime, niz godina liječim se putem dnevne bolnice na psihijatriji u Varaždinu, ali ovo zadnje liječenje bilo je nešto posebno zbog troje mladih ljudi koje sam upo znala, a tamo odrađuju svoj pripravnički staž. Program te dnevne bolnice traje do tri mjeseca najduže, a ja sam izdržala sva tri, što inače nikad prije nisam, svaki dan sam odlazila tamo s većom motivacijom i željom da se

“trgnem”, da mi više ne pred stavlja problem otići u dućan među ljude ili bilo kamo gdje je veća skupina ljudi. Svaki dan nas je to troje mladih ljudi dočekivalo s osmijehom i puni entuzijazma, spremali su nove zadatke koje smo odrađivali, kvizove, kave, različite radionice… – rekla je čitateljica i dodala da su se različitim aktivnostima i radionicamanastojali“probi ti” do pacijenata i potaknuti ih na komunikaciju, kako međusobno u grupi, tako i na to da sve primijene van

bolničkog kruga.

– Isprva smo mislili da su oni završili sestrinstvo, ali kad bi rekli “sestro”, samo bi se čulo “mi smo radni tera peuti…” I dalje bi nastavili oni uz smiješak raditi svatko svoje. Da, radni terapeu ti, struka koju sam kasnije malo istražila, iako su nam se i sami stažisti svaki put predstavili da su oni priprav nici radne terapije, ukratko nam objasnili svoju struku i što su završili te čime se sve mogu baviti. Najkraće rečeno, radna terapija jest

zdravstvena djelatnost, čiji je cilj omogućiti pojedinci ma i skupinama postizanje optimalnog funkcioniranja u aktivnostima dnevnog života koje uključuju samoz brinjavanje, produktivnost i slobodno vrijeme. Nami jenjena je osobama čije su sposobnosti obavljanja sva kodnevnih aktivnosti uma njene razvojem, ozljedom ili bolešću, starenjem, psi hološki, socijalno, kulturno, ili kombinacijom navedenog –napisalajebivšapacijentica Odjela za psihijatriju.

Smatra,opravdano,dabise otakvimljudimatrebaloviše pisati jer su oni uz doktore i

Javna pohvala pacijentice jako ih je ugodno iznenadila i dodatno motivirala za rad

medicinske sestre važan dio zdravstvenog sustava. – Ipak sam s njima provela

tri mjeseca, svaki dan (osim vikenda) po 45 minuta, ali najvažnije je da smo tijekom ta tri mjeseca svakodnevno radili nove aktivnosti, imali nove izazove, a oni su se trudili da se što uspješnije izborimo s njima. Smatram da su zavrijedili, ako ništa drugo, barem da se ovo moje pismoobjavikaoznakpotpo renjimaisvimatestruke,jer, da, uljepšali ste mi boravak u toj ustanovi i zato Valerio, Željka i Nives, hvala Vam na svemu, Vi ste dokaz da ipak u zdravstvu postoje ljudi

Regionalnom tjedniku javila se čitateljica koja je željela uputiti javne pohvale troje mladih ljudi koji su joj uljepšali boravak u bolnici. – Vi ste i gledate na njih kao na ljude, a ne kao broj dijagnoze – rekla je zahvalna čitateljica, bivša pacijentica

NOBELOVAC PAABO ISTRAŽIVAO KOSTI NEANDERTALACA IZ VINDIJE

Ovogodišnji dobitnik Nobelove nagra de za medicinu i fiziologiju Šveđanin

Svante Paabo, koji je nagrađen za rad na genomima izumrlih hominida i ljud skoj evoluciji, projekt otkrivanja čita vog neandertalskog genoma dovršen 2010., proveo je i u suradnji s Hrvat skom akademijom znanosti i umjetnosti. Paaboješirojsvjetskojjavnostipoznatpo svojim istraživanjima neandertalaca, pri

čemusuvažnuuloguimalei38.000godina starekostineandertalacaizspiljeVindija. Svi mi koji živimo izvan Afrike nosimo u sebi ponešto od neandertalca, pokazala je 2010. godine analiza neandertal skoga genoma. Tim znanstvenika pod vodstvom dr. Svante Paaboa iz Instituta Max Planck za evolucijsku antropo logiju sekvencirao je neandertalski genom na osnovi oko 38.000 godina

PSIHIJATRIJU OPĆE BOLNICE VARAŽDIN

starih fosilnih ostataka iz Vindije, spilje koja se nalazi u Općini Donja Voća.

Paabo i njegovi suradnici, među kojima i mladi hrvatski znanstvenici, objavili su 2017. godine novu studiju zasnovanu na sekvenciranju genoma iz uzorka kosti neandertalke nazvane 33.19, koja je prije 52.000 godina živjela u Vindiji. Ta je stu dija pokazala da, među ostalim, Europljani nose i do 2,6 % neandertalskog DNK.

osmijehom, puni doprijeti do nas”

ste dokaz da ipak u zdravstvu postoje ljudi kojima je stalo do pacijenata pacijentica Odjela za psihijatriju.

kojima je stalo do pacijenata i gledate na njih kao na ljude, a ne kao na broj dijagnoze –zahvalna je čitateljica.

Nakon što smo pismo či tateljice objavili na portalu, kontaktirali smo mlade pri pravnike kako bi nam otkrili na koji su to način pomogli dotičnoj pacijentici. Sve troje su završili preddiplomski stručni studij radne terapije na Zdravstvenom veleuči lištu u Zagrebu, a Valerio Herman prvo je objasnio što ta struka obuhvaća i čime se bave radni terapeuti.

– Radna terapija kao zdrav stvena struka omogućava pojedincima svih dobnih skupina da lakše obavljaju aktivnosti svakodnevnog života, od dječje dobi sve do gerijatrije, pri čemu uzrok umanjenihsposobnostimože biti različit. To uključuje i psihijatriju. Radni terapeuti pomažu u svakodnevnim aktivnostima, od umivanja, tuširanja, do odlazaka u du ćan, pomažu u oslobađanju od anksioznosti i depresije… Primjerice, kod gerijatrije je rad općenito vezan za same pokrete i funkcionira nje u kući, kuhanje i slično. Skraćeno, radni terapeuti pomažu u samozbrinjavanju, produktivnosti i planiranju slobodnog vremena – obja snio je Valerio.

Sami osmislili nove aktivnosti

Željka Štrlek dodala je da su promijenili postojeće ak tivnosti u tjednu rada i uveli neke novitete.

– Prije je fokus bio na kre ativnim aktivnostima, uglav nom na radu s rukama i radu na opuštanju, a mi smo uveli da se barem jednom tjedno rade i kognitivne aktivnosti, jednom tjedno razne edu kativne radionice, jednom tjedno tehnike obuzdavanja stresa i napada panike, a uveli smo i takozvane soci jalizacijske grupe: s njima jednom u dva tjedna pijemo kavu i razgovaramo o razli čitim temama koje unaprijed dogovorimo i koje bi im bile

korisne. Uveli smo i kvizove, to ih zabavlja… – rekla je Željka i dodala da je cilj da se pacijenti povežu u grupi te da se otvore i dobiju povjerenje u radne terapeute.

– Petkom je relaksacija –kviz, radionica ili kava gdje oni prepričavaju što će raditi za vikend ili su radili kroz tjedan, ili nešto što ih muči, da se opuste. Uviđaju da je to slobodna okolina gdje ih nit

– S njima pijemo kavu i razgovaramo o različitim temama koje unaprijed dogovorimo i koje bi im bile korisne. Uveli smo i kvizove – rekla je Željka Štrlek, objasnivši da su promijenili postojeće aktivnosti u tjednu rada i sami osmislili nove.

ko ne osuđuje i gdje se mogu otvoriti. Gledaju nas kao prijatelje, shvaćaju da nam se mogu povjeriti i pacijenti uglavnom zato i ostaju na te rapijama. Osobito je navede napacijenticabilazadovoljna.

Tri mjeseca svaki dan, koliko traje taj program, naporno je za izdržati – nadovezao se Valerio.

Kakokažumladipripravni ci, najizazovnije im je osmi šljati nove aktivnosti za iste pacijente tijekom tri mjeseca, ali uz volju i trud, u tome se dobrosnalaze.Javnupohvalu, ističu, nisu očekivali.

– Nismo znali da će nas pohvaliti, prijatelji su nam slali objavu iz vašeg medija i bili smo šokirani kada smo vidjeli svoja imena u naslo vu. Pitali smo se što se sada dogodilo, prvo smo pomislili da je nešto negativno, ali bili smo jako ugodno iznenađeni kada smo pročitali – rekla je

NivesKrnjak,atosupotvrdili

i Željka te Valerio.

Sve troje se složilo da ih je navedena pohvala dodatno motivirala za rad.

– Naravno da je poticajno, dobili smo još više volje –složni su ovi mladi ljudi koji smatraju da na Odjelu za psihijatriju ima još prostora za napredak.

– Mislim da bi trebalo uključiti još barem jednog ili dva radna terapeuta, s obzi romnatodajetrenutačnoza poslensamojedan.Iprogram bi se mogao malo bolje prila goditi pacijentima, odnosno poboljšati,iudnevnojbolnici i na zatvorenim odjelima, što se tiče psihijatrije– zaključio je Valerio.

Ponosan i ravnatelj

Pohvalu vrijednim mladim ljudima uputio je i ravnatelj OB Varaždin Damir Poljak. – Izuzetno sam ponosan na ove mlade ljude koji su svoje stečeno znanje i usvo jene vještine uz obrazovanje na najkvalitetniji način im plementirali u svakodnevni radni proces, a ono najveće priznanje koje vam može netko dati je pacijent koji je prepoznao u ovim mladim ljudima stručnost, znanje, ljudske vrijednosti i osobine. Ovi ljudi svakako zaslužuju takvo priznanje, ne samo od pacijenata, nego i od vas medija koji ste ih prepoznali i na taj način im dali jedan pozitivan vjetar u leđa da tijekom svojega životnog i radnog vijeka vide da se humani pristup daleko kva litetnije nagrađuje u očima pacijenata. Naravno, i mi kao uprava ponosni smo na ove kvalitetne mlade ljude koji su došli stjecati svoja prva radna iskustva u našoj ustanovi i siguran sam da ćemo u budu ćim reorganizacijama voditi računa da oni nađu mjesto u zdravstvenom sustavu u Republici Hrvatskoj, da ne odlaze van i da svoje znanje, vještine, a onda i iskustvo primjenjuju nadalje u našim zdravstvenim ustanovama –rekao je ravnatelj Poljak.

VISOKA CIJENA ENERGENATA

Ivanečki poduzetnici kreću u zatvaranje pogona i ukidanje dijela proizvodnje

Bez pomoći

PIŠE: SANDRA ŽUPANIĆ szupanic@regionalni.com

U Poduzetničkom inkubato ru Ivanec 6. listopada održan je sastanak Poslovnog kluba Ivanec, udruženja koje okuplja ivanečke gospodarstvenike, objaviojeGradIvanecnasvojoj internetskoj stranici. Inicijativa za održavanjem sastanka, koji je tematski bio vezan uz aktualnu problemati kuopskrbeplinomiporemeća jenatržištuenergenata,održan je na inicijativu poslovnog sektora. O interesu koji je iza zvala ova tema dovoljno govori podatakdasesastankuodazva lo više od 20 poduzetnika i obrtnika, među kojima su bili i predstavnicinajvećihivanečkih izvoznihtvrtki,auključilisuse i gradonačelnik Milorad Bati nić,direktorIvkomplinaDarko Putar i direktorica Poslovne zone Ivanec Lana Labaš.

– Valja uvijek imati na umu da država može ukinuti fiskal no izravnanje i stoga vodimo računaopotrebidaGradfunk cionirauokvirusvojihzadanih prihoda – naglasio je gradona čelnik Ivanca Milorad Batinić.

Darko Putar, direktor Ivkom plina,govoriojeotomekakosu setektonskiporemećajinatrži štu plina odrazili na poslovnu suradnju s 286 pravnih odnosa koje je opskrbljivao plinom.

Do1.listopadadrugogopskr bljivača potražilo je 35 pravnih osoba, a nakon toga datuma, kada je Ivkom plin svima po slao dopise o sporazumnom raskidu ugovora, većina ih je prešla na zajamčenu opskrbu

koja će

putem HEP-Plina po cijeni od 17,5 kn/m3.

Bez pomoći države koja će situaciju oko plina, čija cijena varira, nekako morati riješiti, sami opskrbljivači su nemoć ni. Ivkom plin, rekao je, svih proteklih godina osiguravao je poduzetnicima plin po izni mno niskim cijenama i trudio se odgovoriti na svaki njihov e-mail i svaki poziv. Na žalost, zbog već navedenih razloga, to višenijemogućepaseteksada, u novonastaloj situaciji, vidi što znači izgubiti pouzdanog partnera.

U raspravu se uključio velik broj poduzetnika. Uz poruku da im je žao što su izgubili dobrog opskrbljivača, pred sjednica NO-a Ivančica d.d. Nada Zver ocijenila je da će poduzetnici i ubuduće biti izloženi visokom rastu cijena energenata te da se priča neće vratiti na staro, to više što se od 1. travnja iduće godine na javljujeposkupljenjeelektrične energije.

Svi moraju, rekla je, razmi šljati o energetskoj samodo statnosti (uštede, obnovljivi izvori energije) te se u tom kontekstu založila za potrebu promjene sadašnjih kriterija koji tvrtkama ograničavaju pristupjavnim natječajima, jer izvori financiranja moraju biti dostupni svima.

S obzirom na informacije HUP-a o razmjerno slabom interesu poduzetnika za ko rištenje energetskih vaučera (samo30%nadržavnojrazini), svimajesugeriranodaiskoriste tu pogodnost, jer bilo bi šteta to ne učiniti, to više što se

vaučeri automatski prenose na novog opskrbljivača plinom. U raspravi se čulo da je 86 domaćih tvrtki i obrtnika ipak iskoristilo vaučere.

Što dalje?

Što se tiče obnovljivih izvora energije (OIE), ocijenjeno je da će EU uložiti golem novac u ovaj segment te da po tom pitanju slijedi turbulentno razdoblje. Iskustva po tom pitanju su različita: dok su pojedine tvrtke na taj način uspjele riješiti svoje potrebe, We-Kr-u, iako ima instaliran 1 megavat iz OIE-a i dvije TS, to nećebitidovoljnozaplanirano proširenje proizvodnje. Stoga će dio proizvodnje eliminirati, odnosnoreduciratijeizatvoriti pojedine dijelove pogona.

Slično će učiniti i u Iva-tek stilu, rekao je direktor Mladen Smontara, te u cilju ušteda eliminirati pojedine operacije i dijelove proizvodnje.

Darko Molnar iz hotela Ori on predložio je da Grad uvede novu mjeru potpore za podu zetnike – sufinanciranje ka mata na poduzetničke kredite. Ističući visok deficit od 3,5 milijarde kuna u državnom proračunu, Batinić je iznio mišljenje da ni od Vlade ne možemo očekivati da će na duljirokmoćifinanciratipaket potpornih mjera.

– Moramo biti realni. Vje rujem da će neko rješenje naći EU, država će također dati sve štomože,ajednakotakoiGrad Ivanec. Međutim, isto je tako i činjenica da sada trpimo po sljedicelošihdržavnihpolitika – zaključio je Batinić.

FOTO: GRAD IVANEC

Čistoća je bila u minusu, odlagalište, a vozni park

Pretovarna stanica Poljana Biškupečka

Više od tisuću metara od najbliže kuće u Poljani Biškupečkoj nalazi se pretovarna stanica u vlasništvu Čistoće. Na pretovar noj stanici moglo se prema prošloj dozvoli istovremeno nalaziti 10 tona miješanog komunalnog otpada. Međutim, Čistoća dnevno sakupi oko 45 tona miješanog komunalnog otpada. Otpad se sakuplja i na blagdane i praznike, odlagališta ne rade, pa se u te dane otpad ne odvozi s Poljane Biškupečke.

- Nije se ni teoretski moglo postupati u skladu s prethodnom dozvolom za gospodarenje otpadom. Tijekom 2020. godine svaki dan je bilo više miješanog komunalnog otpada na pretovarnoj sta nici nego je bilo dozvoljeno. Nije bilo niti jednog dana da je tamo bilo manje od 10 tona. S obzirom na to da odlagališta imaju godišnja održavanja, treba uzeti u obzir i moguće havarije na odlagalištima, kvarove na vozilima za prijevoz i ostale probleme na koje ne možemo utjecati. Stoga je trenutno važećom dozvolom na Poljani Biškupečkoj dozvoljeno da se istovreme no nalazi 500 tona MKO. Naravno da je

nama cilj da se MKO odveze u najkraćem mogućem roku nakon sto se doveze na pretovarnu stanicu - objašnjava Svetec.

Cijena izgradnje pretovarne stanice bila je nešto veća od 3.000.000,00 kn, što je u cijelosti platila Čistoća.

- S obzirom da ovo društvo obavlja javnu uslugu sakupljanja komunalnog otpada i s obzirom da JLS-ovi na području kojih obavlja javnu uslugu nemaju odlagalište, smatram da su trebali snositi taj trošak –kaže Svetec.

- Pretovarna stanica izgrađena je u jed nom nivou i MKO se istovaruje iz kamiona smećara na nepropusni plato da bi se zatim utovarivačima utovarivao u walking floor poluprikolice (koje vuku tegljači), umjesto da se napravila rampa po kojoj bi se kamioni smećari vožnjom unatrag popeli iznad walking floor poluprikolice i kroz lijevak bi se MKO direktno pretovario u tegljač s poluprikolicom (šleper). Izra đen je elaborat gospodarenja otpadom i dobivena nova dozvola za gospodarenje otpadom u skladu s realnim stanjem –objašnjava Svetec.

Što je sve napravljeno u ovih godinu dana?

- Gubitak razdoblja 1.1.2021.- 31.12.2021. go dineiznosioje3.773.921,00 kuna, dok u prvih 6 mjeseci 2022. godine dobit iznosi 350.543,00 kuna. U prvih 6 mjeseci 2022. godine nije bilo povećanja cije ne za građane Varaždina. Uplatnice s novim cijenama dostavljene su u mjesecu srpnju 2022. godine.

- Stanje računa 29. rujna 2021. godine: -596.503,57, a stanje računa 29. rujna 2022. godine: + 991.988,78 kn

- Osigurano zbrinjavanje 11.500 tona miješanog komunalnog otpada, što je ukupna količina miješanog komunalnog otpada koji će Čistoća sakupiti tijekom 2022. godine na području

svih JLS u kojima pruža javnu uslugu - Sve jedinice lokalne sa mouprave donijele su Odlu ku o načinu obavljanja javne usluge sakupljanja komu nalnog otpada. S jedinicama lokalne samouprave reguli rano je plaćanje naknade u skladu sa Zakonom. Stoga danas jedinice lokalne sa mouprave plaćaju naknadu za korištenje odlagališta otpada na području druge jedinice lokalne samoupra ve, a ne kao ranije Čistoća.

- Potpisan je ugovor o kupoprodaji zemljišta, te je navedeno zemljište plaćeno Varkomu. U tijeku je parce lacija i reguliranje odnosa s Gradom Varaždinom i Varkomom.

- Izrađen je elaborat gos

podarenja otpadom i isho đena je nova dozvola za gospodarenje otpadom na lokaciji pretovarna stanica u Poljani Biškupečkoj, koja je usklađena s realnim sta njem i potrebama.

- Izrađen je elaborat gos podarenja otpadom i isho đena je nova dozvola za gospodarenje otpadom na lokaciji Dravski nasip 21 u Varaždinu, koja je uskla đena s realnim stanjem i potrebama.

- Potpisan je Ugovor o pružanju usluge recikli ranja neopasnog otpada i započeo je odvoz plastike s lokacije Dravski nasip 21.

- Uvedena je mogućnost dostave računa E-mailom, kao i mogućnost plaćanja računa putem KEKS pay-a.

Zoran Svetec na mjestu je direktora Čistoće ne što više od godinu dana, točnije od rujna 2021., a u tom razdoblju je, kaže, uz pomoć svojih suradnika uspio sanirati nagomilane dugove tvrtke, ˝pospemiti˝ ormare pune kostura koji su ga dočekali, ali i pokre nuti nove projekte. Planova ne nedostaje, a nažalost ni problema. Međutim, Svetec poručuje da bi svi, posebno ljudi koji odlučuju u Gradskom vijeću, trebali više razmišljati o onome što dolazi, nego o stvarima koje su bile.

- Previše se govori o proš losti, a nas čeka puno posla. Zato se neću puno osvr tati prema natrag – kaže Svetec.

Ipak, valja podsjetiti na neke činje nice, od nosno brojke. Či stoća d.o.o.

Va raždin

zapo čela je s radom 31. pro sinca 2013. godine izdva janjem iz TD Var kom. Prilikom razdvajanja Čistoći je pripao iznos od 19.648.314,50 kuna koji se nalazio na depozitnom računu. Međutim, od 2019. godine pa sve do nedavno tvrtka nije poslovala po zitivno. Od izdvajanja od Varkoma do danas utro šeno je svih 19.648.314,50 kuna koji su se nalazili na depozitnom računu. Sredstva su između ostalog utrošena na plaće, gorivo, zbrinjavanje otpada, iz gradnju pretovarne stanice u Poljani Biškupečkoj, po sudbi Vartopu.

dano svaki prvi dan u mje secu, stanje na računima je u konstantnom minusu.

Utvrdili smo i da se godi nama nije ulagalo u sred stva potrebna za rad pa je tako prosječna starost kamiona smećara 10,5 go dina, prosječna starost či stilica za javno prometne površine je 17 godina… Zbog starog voznog parka tvrtka ima velike troškove održavanja.

Kako je došlo do toga?

Bilo je tu puno nelogič nosti. Primjerice, Čistoća je plaćala naknadu za ko rištenje odlagališta otpada na području druge jedinice lokalne samouprave, a koje koriste jedinice lokalne sa mouprave u kojima Čistoća sakuplja miješani komu nalni otpad. Prema Zako nu, obveznik plaćanja te naknade je jedinica lokalne samouprave koja ko risti odlagalište otpada na području druge je dinice lokal ne sa mou

Čistoća za razliku od komunalnih poduzeća koja imaju svoje odlagalište ima dodatni trošak zbrinjavanja i prijevoza u iznosu od oko 8 milijuna kuna bez PDV-a

prave.

Umje sto da na knadu plaćaju jedini ce lokalne samouprave, Čistoća je plaćala navedenu naknadu i to u ukupnom iznosu od 2.603.923,43 kn. Nadalje, Čistoća je od jedinica lokalne samou prave dobila sredstva za kupnju zemljišta na lokaciji Dravski nasip 21 od druš tva Varkom d.d.. Dakle, Čistoća je imala sredstva na računu, a nije kupila ze mljišta već je plaćala zakup zemljišta Varkomu.

Spomenuli ste starost voznog parka. Koji su još problemi s kojima se Či stoća suočava?

Kad ste prije nešto više od godinu dana postali direktor naložili ste da se provede revizija Čistoće. Što je utvrđeno?

Obavljen je uvid u finan cijske izvještaje društva na dan 30. rujna 2021. godine. Uvidom je utvrđen gubitak razdoblja u prvih devet mjeseci 2021. godine u iznosu od 2.718.173,00 kn.

Stanje računa 29. ruj na 2021. godine bilo je -596.503,57 kuna. Od 1. studenog 2019. godine, gle

Najveći problem je što niti jedna jedinica lokal ne samouprave na čijem području Čistoća obavlja javnu uslugu nema odla galište. Zbog toga imamo trošak prijevoza do odla gališta koja su udaljena i višeod200kilometara.Do datni trošak je pretovarna stanica na kojoj se obavlja pretovar iz kamiona sme ćara u walking floor polu prikolice kojima se prevozi miješani komunalni otpad od pretovarne stanice do odlagališta. Trošak pre

tovarne stanice (energija, plaće zaposlenika, amorti zacija i dr.) je sličan trošku koji imaju odlagališta, tako da Čistoća za razliku od komunalnih poduzeća koja imaju svoje odlagalište ima dodatnitrošakzbrinjavanja i prijevoza u iznosu od oko 8 milijuna kuna bez PDV-a. Kad 8 milijuna kuna podi jelimo na 32883 korisnika dobijemo iznos od 243 kune godišnje. Da jedinice lokalne samouprave, na ko jima Čistoća obavlja javnu uslugu, imaju odlagališta, korisnici bi plaćali barem 20 kuna manje mjesečni račun (bez PDV-a).

Nelogičnost je što pred stavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o načinu obavljanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada u kojoj je naveden fiksni dio cijene, a izvršno tijelo jedinice lo kalne samouprave donosi

PIŠE: AMALIJA ŠAŠEK asasek@regionalni.com

minusu, nema svoje park je skoro punoljetan...

cjenik u kojem je naveden i varijabilni dio cijene. Či stoća je društvo s ograni čenom odgovornošću koje mora poslovati sukladno Zakonuotrgovačkimdruš tvima, a cjenik ne određuje društvo.

Neke su Općine otišle… Od 29. rujna 2021. godine Odluku o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada gdje davatelj javne usluge nije Čistoća donijela je Općina Jalžabet, ali je u međuvre menu Općina Breznički

Hum donijela je Odluku da je u toj općini davatelj javne usluge Čistoća.

Mali i Veliki Bukovec donijeli su odluke prije 29. rujna 2022. godine..

U kolovozu 2021. godine Čistoća je imala 33.951 ko risnika javne usluge, a u ko lovozu 2022. godine 32.883 korisnika javne usluge.

Moram napomenuti da

je cijena za količinu pre danog miješanog komu nalnog otpada iz spremni ka zapremine 120 litara iznosila 6,36 kuna bez PDV-a. Prosječno se u 120 litarnom spremniku nalazi 16 kilograma miješanog komunalnog otpada čije zbrinjavanje je Čistoća plaćala ukupno 10,4 kuna bez PDV-a. Znači, za svaki podignuti spremnik od 120 litara Čistoća je gubila iznos od 4,04 kn. Čistoća je počela zapo šljavati i strane radnike?

Nažalost naši građani su odselili, a mi moramo obavljati uslugu za koju smo osnovani. Ako u na šoj regiji nema ljudi koje možemo zaposliti, zapo slit ćemo ljude iz drugih regija, drugih država. To je situacija koja se događa u čitavoj Europi. Čistoća ima stalno otvoren natje čaj pri Hrvatskom zavodu

Želim zahvaliti radnicima

Čistoće koji su za vrijeme Špancirfesta uložili velike napore kako bi Grad Varaždin bio čist i uredan.”

ZORAN SVETEC

Zašto se plastika gomilala?

O problemima s plastikom puno se govori. Možete li pojasniti zašto se plastika gomilala skoro godinu dana?

Na lokaciji Dravski nasip 21 nalazilo nalazio se uz pla stiku i ostali otpad za koji je Čistoćaukupnotrebalaplatiti iznos od 1.920.405,00 kn.

Na dan 29. rujna 2021. go dine dočekalo me 1.455,821 tona plastike na spomenutoj lokaciji. S obzirom da Čistoća

godišnje sakupi 1.600 tona plastike, znači da se 11 mje seci plastika sakupljala, ali se nije odvozila.

Moram ponoviti i da Čisto ća plaća oporabu plastike. Zatečena cijena je bila 895 kuna po toni, a sadašnja je 790 kuna po toni. Potpisan je Ugovor o pružanju usluge recikliranja neopasnog otpa daizapočeojeodvozplastike s lokacije Dravski nasip 21.

Korištenje zajedničkih spremnika

Direktor Čistoće pojasnio je i da građani mogu sami odlučiti o korištenju zajedničkih spremnika. - Na kraju želim napomenuti da naši korisnici koji žive u stambenim zgradama mogu udjele u korištenju zajednič kog spremnika raspodijeliti na bio koji način oko kojega se suglase. Žele li da to bude po broju samostalnih upo rabnih cjelina, po metrima kvadratnim, po broju članova domaćinstva ili na neki drugi način, potrebno je samo da predstavnik suvlasnika dostavi očitovanje o udjelima ko risnika na e-mail adresu sluzba.za.korisnike@cistoca-vz.hr ili ga osobno donese u službu za korisnike, Ulica Ognjena Price 13, Varaždin - rekao je Svetec.

za zapošljavanje, radijski oglasi emitiraju se na 4 radijske stanice i obavljaju se razgovori sa svakim zainteresirani radnikom koji nam dostavi molbu za zapošljavanje.

Potpisani su ugovori sa 6 stranih radnika koji trebaju započeti s radom tijekom mjeseca studenog.

Unatoč svemu imate ambiciozne planove. Među najavljenim projek tima su i polupodzemni spremnici. Koja je njihova svrha i što od toga imaju građani?

Ne bih planove nazvao ambicioznima već realni ma i nužnima.

Najvažnijastvarkojumo ram istaknuti za budućnost je da poslujemo organiza cijski i financijski efikasno i održivo. U prvoj godini stabilizirali smo Društvo, a sada imamo projekte kojima ćemo dalje unapri

jediti, da ga tako nazovem, generalni sustav Čistoće koji podrazumijeva brigu o gospodarenju otpadom, ali i brigu o čišćenju jav nih prometnih površina. Sustav moramo podići na razinu višu nego je sada,

Za svaki podignuti spremnik od 120 litara Čistoća je gubila iznos od 4,04 kune

jer je Varaždin grad bogate tradicije i kulture, a njego vi žitelji zaslužuju bolje. Mi kao Čistoća u suradnji s građanima Varaždina možemo napraviti dobar posao, dobru stvar za naš grad.

Jedan od većih projekata je projekt ugradnje polu

podzemnih spremnika koji provodi Grad Varaždin u suradnji s Čistoćom i koji će nam biti dodatni poticaj za povećanje količine i po stotnog udjela odvojeno sa kupljenih frakcija reciklaa bilnog otpada, ali i element za razvijanje pravednijeg modela naplate. Polupod zemni spremnici imaju 2,5 puta veći volumen od podzemnih, a cijena im je upola manja, tako da je cijena po instaliranm kub nom metru 5 puta manja. Ugradnja polupodzemnih spremnikajejednostavnija, a jednostavnije i brže je i njihovo pražnjenje. Pokraj sadašnjih podzemnih spre mnika nalaze se kante za bio otpad, dok će polupod zemni spremnici u svakoj grupi od po pet spremnika imati jedan polupodzemni spremnik za bio otpad, što je važno ljeti jer je zemlja hladnija od zraka i bit će

manje neugodnih miri sa. Polupodzemni spre mnici imat će ugrađene otpadomjere kojima će se mjeriti količina miješanog komunalnog otpada tako da će korisnici u višestam benim zgradama plaćati varijabilni dio cijene prema stvarnopredanimkoličina ma MKO. Polupodzemni spremnici bit će opremlje ni senzorima napunjeno sti i praznit će se prema potrebi. Zbog navedenog bit će potrebno izmijeniti Odluku o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada.

Uzsvenavedeno,važnoje modernizirati vozni park, a usuradnjisGradomVaraž dinom zamijeniti postojeće košarice tipa “jedna za sve” s košaricama za odvojeno sakupljanje otpada. Pla niramo izraditi katastar košarica, nabaviti nove trokolice.

“Hvala svima koji su mi u tim trenucima, dok sam krvario, bili na pomoći”

Dva tjedna nakon nemilog incidenta u kojem je napadnut iozlijeđen,županVaraždinske županije Anđelko Stričak stao je u ponedjeljak, 10. listopada, pred novinare te dao izjavu vezanu uz događaje od 24. rujna te okolnosti u kojima je bionapadnutizadobioozljede.

Podrška – Zahvalio bih svima koji su mi proteklih 15-ak dana slali poru ke podrške u ovakvim trenucima.

To sva kome, pa i meni, puno znači. Unazad dva tjedna ni samizlazioujavnost zbog preporuke liječnika da je zbog ozljeda potrebno mirovati, i zbog toga da sa 10-ak šavova ne bih izgledao previše fotogenično. Sačekao sam da liječnici skinu šavove

i otekline splasnu, i potom stanem pred vas i odgovorim na vaša pitanja – uvodno je naglasio župan Stričak u atriju Županijske palače te potom objasnio što se dogodilo u toj noći s petka na subotu.

“Uvijek sam i svugdje naglašavao važnost naših žurnih službi. Imaju te će i dalje imati moju punu podršku u radu.”

ANĐELKO STRIČAK

–Prijedvatjedna,nakonsve čanog otvaranja Varaždinskih baroknih večeri, sa kolegama iz Varaždinske župa nije, s posla, za držao sam se na Trgu Mi ljenka Stan čića, ispred Caffe bara Strauss. Doslovno nismo ima li doticaj ni sa kime do 3 sata, kada su gosti kafića počeliizlaziti.Potom

je par osoba prišlo za naš stol, a mi smo procijenili da idemodoma,ikadasmokrenu li doma, pogođen sam čašom iznad lijevog oka. Čaša se raz bila, zadobio sam posjeklinu

iznad, ispod i do oka. Pružena mi je hitna medicinska pomoć i sada koristim priliku da se zahvalim hitnim službama i isto tako svim zaposlenicima Opće bolnice Varaždin na kvalitetnomtretmanu.Možete

i sami vidjeti da je sve dobro prošlo – rekao je Stričak te dodao da je na mjesto napada došla i policijska ophodnja. – Ovom prilikom naglaša vamdasamuvijekisvugdjena glašavao važnost naših žurnih

službi: vojske, policije, vatro gasaca, hitne službe i HGSS-a, oduvijek su imali moju podrš ku i imat će je i dalje. Isto tako, nekad sam i sam, odnosno za vrijeme Domovinskog rata, nosio policijsku odoru i kao

policajac branio našu domovi nu. Ovom prilikom izražavam žaljenjezbognesuradnjespoli cijskimslužbenicimaižaomije dasuonitunesuradnjushvatili kaopodcjenjivanje.Jošjednom naglašavam,akosuzaistashva tili da ja imam takav negativan pristup prema njima, žao mi

Prema preporuci liječnika, župan Anđelko Stričak dva je tjedna mirovao. Oporavljao se od zadobivenih 10-ak šavova na licu te oteklina.

je, ispričavam se – istaknuo je župan Anđelko Stričak. – Još jednom hvala svima kojisumiutimtrenucima,dok sam krvario, bili na pomoći –zaključioježupanVaraždinske županije.

ĆE ZELENU ENERGIJU I ZAPOŠLJAVATI DO 10 OSOBA

Energetski park niknut će nedaleko saniranog odlagališta otpada

PIŠE: AMALIJA ŠAŠEK asasek@regionalni.com

Brojni gradovi u Hrvatskoj muku muče sa smećem, a na sjeveru Hrvatske uskoro bi mogli imati i jedan pozitivan primjer. Nedaleko nekadašnjeg odlagališta, koje je sanirano prije nekoliko godina, uskoro bi mogaoniknutiEnergetskipark.

Ludbreg bi tako mogao po stati jedan od rijetkih gradova koji, ne samo da je sanirao i uredio svoje odlagalište, već ga pretvara u mjesto gdje će se ˝proizvoditi˝ obnovljivi izvori energije.

Ludbreškigradskivijećnicisu, naime, jednoglasno prihvatili PrijedlogRješenjaoprihvaćanju ponude za kupnju zemljišta za izgradnju solarne elektrane u Ulici 5. studenog u Ludbregu.

Tri faze

Plan je da se građevinska dozvola ishodi do 15. listopada 2023., dok je rok za izgradnju solarne elektrane do 31. pro sinca2024.godine.Projektbise realizirao u tri faze, a izgradnja

elektrane trebala bi stajati sve ukupno 13.785.000 eura.

Zaovajprojektzainteresirana je zagrebačka tvrtka Solarwatt, apremaodluciGradskogvijeća

Grad bi prodao dvije čestice ukupnepovršine52.751m2čija je vrijednost 2.522.100 kuna.

Prema poslovnom planu tvrtka bi uložila 30 posto iz vlastitog kapitala dok bi 70 posto bilo od kredita. Planirano je zapo šljavanje dvije do tri osobe koje bi upravljale solarnom elektra nom, a u cijelom Energetskom parku Ludbreg planira se zapo

sliti njih osam do najviše deset. LudbreškigradonačelnikDu bravko Bilić kaže da je to jedan od najvažnijih projekata u na rednom razdoblju, a uklapa se u dugoročni plan da Ludbreg postane samoodrživi i energet ski neovisan grad.

SANIRALI ODLAGALIŠTE JOŠ 2016. GODINE

Ludbreg

Europska sredstva

bio prostor na koji smo odlagali otpad pa smo ga europskim novcima sanirali, uredili i pra tilistanjesaniranogodlagališta, mjerili plinove, metan, slije ganje odlagališta, što je ispalo

jako dobro. Sama konfiguracija terenavrlosloženapamijejako dragodasejavilazainteresirana tvrtka – rekao je Bilić. Dodaje i kako je trenutno u fazi izmjena postojeće građevinske dozvole za sortirnicu.

–Sortirnicabibilaunastavku reciklažnog dvorišta i tim je projektom također predviđe na mala solarna elektrana na krovu, što bi podrazumijevalo i proizvodnju vodika za vlastite potrebe, odnosno za potrebe komunalnihvozilakadsevodik budeprimjenjivaonamaloširoj osnovi. Željeli bismo da Lud breg bude energetski neovisan grad – pojasnio je gradonačel nik Bilić.

Ludbreg bi mogao postati jedan od rijetkih gradova koji, ne samo da je sanirao i uredio svoje odlagalište, već ga pretvara u mjesto gdje će se ˝proizvoditi˝ obnovljivi izvori energije.

sanirao svoje odlagalište. U projektu

Nekadašnje odlagalište otpada sad je potpuno uređeno

Župan Varaždinske županije pojavio se u javnosti dva tjedna nakon što je napadnut u ugostiteljskom objektu u centru Varaždina. Zahvalio je svima koji su mu proteklih 15-ak dana slali poruke podrške u ovakvim trenucima. – To svakome, pa i meni puno znači –istaknuo je napadnuti Anđelko Stričak.

“Urod krumpira ponovo je podbacio, morat ćemo ga uvoziti, a cijena će mu sigurno rasti”

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

U vrijeme sveopćeg rasta cijena, svaki novi udar na kućni budžet većini je hrvat skih obitelji povod dodatnoj glavobolji. Ples cijena goriva i energenata na globalnom tržištu itekako se odrazio na poskupljenja u svim sfe rama društva. Gotovo da ne postoji roba i usluge koji u posljednjih nekoliko mjeseci nisu poskupjeli, neki od njih dosegli i drastično visoke cijene. Inflacija je zahvatila cijelu euro zonu, a unatoč intervencijama Europske komisije i nacionalnih vlada, pa tako i Vlade RH, građani su dobili slabu zadovoljštinu.

Poskupljenja Naime, malo gdje je rast cijena pratio i rast osobnih dohodaka. A i tamo gdje su plaće ostale iste, ostao je jedak tek njih iznos, ne i njihova vrijednost. Ono što su građani prije mogli kupiti za 100 kuna, sada moraju izdvojiti 120 ili više.

Trend poskupljenja prate i sve češće i glasnije najave o mogućimnestašicamaosnov nihprehrambenihnamirnica koje među ljude unose do datni osjećaj straha i neiz vjesnosti. I dok smo protekle dvije godine zimske mjese ce provodili u praćenju izvještaja o broju zaraženihipre minulih od koronavi rusa, sada medijski prostor

pune vijesti o cijena

ma i ko ličinama energenata i hrane.

godinama prinos se penje na 40 do 45 tona po hektaru. Ove godine ubiremo 12 do 15 tona po hektaru – otkri va nam u razgovoru Damir Mesarić, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira.

35

U borbu protiv suše planira se krenuti gradnjom sustava za navodnjavanje, a projekt je stao zbog banalne birokracije

Dok o ener gentima u najvećoj mjeri ovisimo o global nim trendovima, vlastitom ili ne vlastitom krivnjom, dostupnost i kvaliteta hrane i poljoprivrednih proizvoda Hrvatskoj ne bi trebala pred stavljati problem. Predstav nici Vlade umiruju javnost porukama da ničega neće nedostajati, no nas je zani malo kakvo je uistinu stanje na terenu. Provjerili smo jedankonkretnislučaj,onajsa stanjem ovogodišnjeg uroda krumpira.

– Volio bih da imam dobre vijesti, ali već treću godi nu zaredom proizvođači ne mogu biti zadovoljni urodom krumpira.Prošlegodineurod je bio manji za 60 do 70 posto. Ove godine imamo sličnu situaciju.Udobrim,dakažem normalnimgodinama,prinos po hektaru je od 30 do 35 tona, dok u iznimno dobrim

Drastično smanjenje količi na uvjetovano je enormnim sušama, kako ljetnim tako i zimskim, zbog čega pate svi poljoprivredni proizvođači. – Moramo se prilago ditinovim uvjetima koji nas okružu ju. Ovdje se više ne radi o jednoj vremenski ekstremnoj godini. Očito je da klimatske pro mjene uzimaju danak. Jedno od rješenja je izgradnja sustava navodnjavanja. Na Belici već postoji projekt, ali sve je zapelo na trivijalnim problemima i nemogućnosti detektiranjavlasnikanapoje dinim zemljišnim parcelama. Da tragedija bude veća, novac za projekt je već osiguran, postoji volja da se provede, a sve je stalo zbog banalnosti sustava u kojem živimo – go vori Damir Mesarić.

Novi troškovi

Iako je urod smanjen, a potražnja za krumpirom velika, ne bi trebalo doći do nestašice.

– Nemaju sve zemlje iste probleme, tako da krumpira ima dovoljno na tržištu –smiruje Mesarić, ali upozo rava na novi problem koji bi se mogao pojaviti.

Jednokratna pomoć

Iako se rast cijena osnovnih živežnih na mirnicapokušaoobuzdatimnogobrojnim mjerama i u konačnici smanjenjem stope PDV-a, na policama trgovačkih lanaca ipak svjedoči gotovo svakodnevnim po skupljenjima. Vlada RH najavljuje novi potez koji je usmjeren prema onima koji su državne povlastice koristili za vlastito bogaćenje. Riječ je o posebnom porezu na dobit, a odnosi se na tvrtke čija je dobit jako narasla u krizi.

– Predložit ćemo saboru poseban porez na dobit zbog pravedne raspodjele tereta krize. Želimo oporezovati ona poduzeća čija dobit je posebno narasla u okvirima krize. To je načelo pravednosti. S ovoliko snažnim paketima svatko mora dati do prinos, prekomjerna dobit nije primjerena

– Zbog smanjenog prinosa mi ćemo svoje zalihe prodati do kraja ove godine. Hrvat ska će biti prisiljena uvoziti krumpir, a pitanje je kolika

ovim okolnostima, ona nije moralno prihvatljiva – pojasnio je premijer Andrej Plenković na jednoj od posljednjih sjed nica Vlade RH.

Najavljen je i nastavak pomoći poljopri vrednicima. Osim smanjenja PDV-a na pet posto za svježu hranu i poljoprivredne proizvode, fiksirana je cijena plavog dizela na 8,49 kuna, a u planu su i razne subven cije za kupnju mineralnih gnojiva, sadnog materijala i pokrivanje troškova tekućeg poslovanja. Početkom listopada u planu je i natječaj kojim će se omogućiti jednokrat na pomoć od 15.000 eura za poljoprivred nike ili više za prerađivače, pri čemu će se maksimalno smanjiti administrativna opterećenja da bi poljoprivrednicima potpora bila isplaćena što prije.

će mu biti cijena. Sada se otkupne cijene kreću od 2,20 do 2,30 kuna. Kolika će biti cijena uvoznom krumpiru tek ćemo vidjeti. Sigurno će

biti veća. Kao i mnogobrojni drugi poslovni subjekti na tržištu i poljoprivrednicisuzahvaćeni rastom cijena energenata i

2,30

tona krumpira po hektaru prinos je u normalnim godinama, dok se u iznimno dobrim godinama penje i na visokih 45 tona po hektaru. Smanjeni prinos u zadnje tri godine uzrokovan je sušom. kuna okvirna je otkupna cijena koju domaći proizvođači dobivaju za kilogram krumpira. Cijenu formira pravilo ponude i potražnje, a u uvjetima kada će nestati domaćeg krumpira, uvozni će zasigurno biti skuplji.

repromaterijala.

– Morate znati da domaći proizvođači krumpira od ove sezone prilikom skladištenja ne smiju više koristiti prepa rat klorprofam. Morali smo graditi posebna skladišta u kojima se krumpir čuva u kontroliranim uvjetima. Za

I treću godinu zaredom podbacio je urod krumpira koji je smanjen za 60 do 70 posto

nas je to još jedan dodatni trošak s kojim se dosad nismo susretali. Samo trošak struje za moje skladište kapaciteta 3600 tona je oko 200.000 kuna. Zbog rasta troškova i ostalih problema s kojima se suočavamo sve više ljudi odustaje od poljoprivrede i napušta zemlju – zaključu je međimurski proizvođač krumpiraipredsjednikUdru ge Damir Mesarić.

– U dobrim, da kažem normalnim godinama, prinos po hektaru je od 30 do

tona,

iznimno dobrim godinama prinos se penje

hektaru.

uvjetima smanjenih prinosa i velike potražnje,

domaće zalihe krumpira potrošiti

kraja

godine

otkriva nam u razgovoru Damir Mesarić.

UTRKA 1. ŠPILJA VINDIJA TRAIL NA RASPOREDU JE 12. STUDENOGA

AK Varaždin, pod pokroviteljstvom Općine Donja Voća, a u suorganizaciji s KUD-om Voća i NK Vindija, organiziraju jednu novu i neobičnu trku na ovim prostorima. Radi se o utrci 1. špilja Vindija trail koja će se održati 12. studenog. Bit će ponu đene dvije dužine staza i to glavna utrka “Velika špilja” na 10 kilometara te utrka građana, “Mala špilja” na 5 kilometara. - Želja nam je kao i kod ostalih tematskih

utrka u našoj organizaciji dočarati duh vremena istih. Tako će i u ovoj utrci biti po sebnih iznenađenja koja će vas pratiti kroz samu utrku, a naravno da će osnovni motiv biti špilja Vindija i spiljski praljudi. Spilja Vindija spada u najznačajnija arheološka i paleontološka nalazišta Hrvatske. Zaštiće ni je spomenik kulture i spomenik prirode te se iskreno nadamo da ćemo i kroz ovu utrku u našoj organizaciji pripomoći u dalj

njoj promociji i popularizaciji same spilja Vindija te jedinstvenog voćanskog kraja koji obiluje mnogim prirodnim ljepotama, a bogat je i kulturno etnografskom bašti nom. Dođite u Donju Voću na druženje sa živim praljudima i vilama iz narodne predaje, degustaciju špiljskog koktela i pećinskog peciva, druženje s medvjedom, a očekuju vas i ostala iznenađenja - poziv je organizatora.

S

Vatrogascima iz Tužna predano novo navalno vozilo

Vatrogasci iz Tužna o vozilu kažu da je kompaktnije, te prilagođenije terenu i njihovim potrebama pri intervencijama

Ispred vatrogasnog doma Dobrovoljnog vatrogasnog društva Tužno, u su botu, 1. listopada, izvršena je pri mopredaja i blagoslov “novog” na valnog va trogasnog vozila. Nai me,riječjeo vozilumarke IVECO Eu rocargo proi zvedenom 2002. godine.

Novo, iznimno dobro opremljeno navalno vatrogasno vozilo, blagoslovio je vlč. Branko Švogor

Nema čega nema VatrogasciizTužnaovozilu kažudajekompaktnije,tepri lagođenije terenu i njihovim potrebamapriintervencijama. Zahvaljujućiprijašnjimvlasni cima, vozilo je kupljeno vrlo

Od

dobro opremljeno. Štoviše, vozilo sadrži spremnik vode od1500litara,imaugra đen sustav crpki za visoki i srednji tlak, te vitla dužine 100 i 60 metara. Ugrađeni sustav va trogascima omogućava igašenjepje nom,akabina je dupla, opre mljena s dva para izolacijskihaparatate unjustane7interventnihva trogasaca.Uzsvenabrojano,u vozilu su radio stanica, kame ra za vožnju unatrag, agregat za struju, teleskopski stup za rasvjetu, crpke za izvlačenje vodekodpoplavateventilator za izdimljavanje prostorija i

električno vitlo za vuču vozi la. Također, vatrogascima je na intervencijama dostupno osvjetljenjeusvakomsegmen

tu vozila, imaju i ljestve te svu drugu potrebnu standar dnu opremu. Za spomenuto navalno vatrogasno vozilo

izdvojeno je oko 44.000 eura. Oko 30.000 eura osigurano je izproračunaOpćineVidovec, dokjeostatakosiguranproda

OBNOVE ZGRADE STARE ŠKOLE U PETRIJANCU

jom starog vozila, donacijom Vatrogasne zajednice Općine Vidovec,tevlastitimsredstvi maDobrovoljnogvatrogasnog društva Tužno. Navalno va trogasno vozilo blagoslovio je vlč. Branko Švogor, a blago slovuiprimopredajivozila,uz članove Dobrovoljnog vatro gasnog društva Tužno, prisu stvovali su općinski načelnik Bruno Hranić, predsjednik Općinskog vijeća Krunoslav Bistrović, vijećnica Ljubica Hosni, županijski vatrogasni zapovjednik Željko Nagy, tajnik Vatrogasne zajednice Varaždinke županije Zvonko Videc, članovi Dobrovoljnog vatrogasnogdruštvaVidovec, Nedeljanec-Prekno,Pregrada, Radovan,Margečan,Gojanec, Maruševec,Gačice,Beretinec te članovi PGD-a Hlebce iz Slovenije.

Fonda za zaštitu okoliša dobiveno 974.000 kuna

Općina Petrijanec zapo čela je u projekt energetske obnove zgrade stare ško le vrijedan 4,04 milijuna kuna, za koji je od Fonda za zaštitu okoliša i ener getsku učinkovitost dobila sredstva u visini 974.000 kuna, odnosno 33,3 %. Kako navode iz Općine Pe trijanec, u razdoblju od 1868. godine, odnosno od godine kada je zgrada izgra đena, u nju nije bilo gotovo nikakvih značajnih ulaga nja, a ovim se projektom planira energetska obnova, što će dovesti do smanjenja potrošnje energije.

Točnije, iz postojećeg G energetskog razreda zgrada će se svrstati u B energetski razred, ali izvršit će se i cjelokupna obnova zgrade.

– Radovi napreduju su kladno terminskom planu izvođača. Upravo se rade drveni prozori, a naravno pošto se radi o kulturnom dobru u obnovi svoj dio po sla odrađuje i Ministarstvo kulture i medija sa svojim zahtjevima i sugestijama –rekao je načelnik Općine Petrijanec Željko Posavec.

Na zgradi će se tako ob noviti fasada, povećat će se toplinska zaštita vanjskog

zida, stropa prema pot krovlju i tlu te negrijanom podrumu, zamijenit će s vanjska drvena stolarija, za mijenit će se sustav pripre me potrošne tople vode, zamijeniti postojeće i ugra diti novi sustav grijanja no vim toplinskim razvodom s ogrjevnim tijelima, ugraditi unutarnja LED rasvjeta, kao ielektroinstalacijskikrugovi za napajanje i upravljanje strojarskih instalacija i dru gih trošila.

–Staraškolaćeuidućih16 mjeseci biti konačno obnov ljena. Nakon niza projekata kojismoprijaviliočekujemo

i financiranje Ministarstva kulture i medija. Tako ćemo smanjiti udio sufinancira nja općine. Stara škola je nepokretno kulturno dobro upisanouregistarkulturnih dobara, a cilj nam je čuvati kulturnu baštinu i spriječiti propadanje zgrade i narav no nakon obnove staviti je u funkciju. Zahvaljujem Fondu na sufinanciranju, na tom natječaju odobreno je samo devet projekta u Hrvatskoj i ponovno, tzv. najbržim prstom bili smo među prvima u Hrvatskoj s prijavom – zaključio je načelnik Posavec.

OPĆINA VELIKI BUKOVEC PROSLAVILA SVOJ DAN

“Godinu je obilježila tuča, ljudi su mnogo izgubili, ali gledamo u budućnost”

Pomažu učenicima, vrti ćarcima, roditeljima, mladim obiteljima, umirovljenicima, socijalno ugroženima, a nji hove udruge iz godine u go dinu dokazuju kako vlastitim zalaganjem mogu Općinu Veliki Bukovec učiniti boljim mjestom za život. Na sve ono dobro, ali i loše što se u prote klojgodinidogađalopodsjetio je na svečanoj sjednici Općin skog vijeća načelnik Franjo Vrbanić. Pritom je svim mje štanima uputio poruku nade, optimizma i zajedništva i rekaodaćeidaljegledatisamo u budućnost.

Zahvalivši svima koji su u proteklih 25 godina doprini jeli razvoju i napretku Općine VelikiBukovecnačelnikVrba nić istaknuo je kako se nikada nisu htjeli previše hvaliti oni me što rade – radili su potiho.

- Događaj koji nas je ove godine obilježio, zbog kojeg je za nas čula cijela Hrvatska, paidrugedržave,bilajevelika elementarna nepogoda tuča. Vidjeli smo koliko je priroda neumoljiva ako ju ne poštuje mo i ako se ponašamo prema njoj kao prema maćehi, a ne kao prema majci. Tog nesret nog 25. svibnja nisam se bojao za sebe ni za imovinu, bojao sam se za ljude i sva sreća da nitko nije stradao – rekao je Vrbanić zahvalivši varaž dinskom županu Anđelku Stričaku i njegovoj zamjenici Silviji Zagorec što su niti sat vremena nakon tuče stigli na njihovo područje. Dodao je kako je to bila svojevrsna tragedija, ljudi su klonuli, ali

su se ubrzo digli i pomagali jedni drugima.

- To je bila tragedija i ljudi su mnogo izgubili, ono što su stvarali sami, ali i generacije prije njih, a sve je nestalo u 17 minuta. Najteže su stradali proizvođači cvijeća i tu smo odreagirali najbrže i već dru gogdanaujutroministricapo ljoprivrede Marija Vučković bila je u našoj općini. Pokre nulismoprogram5.2.1.mjere, javili su se veliki proizvođači i očekuju odluke, a pomoć je bila obećana od svih i svi su odradili veliki posao. Mi kao Općina pomogli smo onima

koji su bili socijalno ugroženi – naglasio je Vrbanić. Ipak,OpćinaVelikiBukovec orijentirana je na budućnost i ono što dolazi. U prošloj godini u Velikom je Bukovcu završen jedan od najvećih i najznačajnijih projekata u povijesti Općine – u suradnji s Varaždinskom županijom i Općinom Mali Bukovec do građena je Osnovna škola za što je Općina Veliki Bukovec izdvojila 1,5 milijuna kuna. -Tu je i projekt mosta u Dubovici koji smo proveli u suradnjisHrvatskimvodama, vrijedan više od 2,7 milijuna

kuna, a 45 posto financirale su Hrvatske vode. Vrlo je vri jedan i projekt kružnog toka, na čemu zahvaljujem ŽUC-u. Projekt još nije završen, ali obećano mi je da će biti dovr šen. Tu je i malo nogometno igralište s umjetnom travom, kakvog nema u okruženju, projekt vrijedan oko 600 tisu ća kuna, a 50 posto bit će nam vraćeno preko LAG-a. Uskoro će biti postavljena i rasvjeta i bit će to još jedan prostor za druženje mladih, ali i ostalih stanovnika naše općine i šire – najavio je Vrbanić i dodao kako je puno toga u planu. Jedanodnajznačajnijihpro jekata, s obzirom na aktualnu energetsku krizu, je toplinska energija,odnosnoiskorištava nje geotermalne energije.

- Prijavili smo projektnu dokumentaciju i prvo će ići javne ustanove, nakon čega ćemo vidjeti kapacitete u cvjećarstvu. Naime, 40 posto ukupne proizvodnje cvijeća cijele Hrvatske je upravo na području općina Mali i Veliki Bukovec i iskorištavanje geo termalnih voda bi to sigurno još povećalo, a ljudima olak šalo proizvodnju i planiranje – rekao je Vrbanić..

U proteklom je razdoblju u suradnji s Gradom Lud bregom i okolnim općinama osnovana je zajednička Turi stičkazajednicaCentarsvijeta što je vrlo značajno za širenje turizma, dok je u narednom razdoblju u planu postav ljanje solara na Dječji vrtić Krijesnica za što je Općina dobila sredstva Ministarstva

regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

- Prijavili smo solarnu elek tranuitoplinskupumpu,ugo vorjepotpisaniidemoujavnu nabavu i realizaciju. Izdvajam i komunalni projekt, a to je ograda oko groblja u Velikom Bukovcu. Kroz nekoliko dana potpisat ćemo ugovor s izvo diteljemiprojektbitrebaobiti realiziran do ožujka – najavio je Vrbanić.

Predsjednica Općinskog vijeća Općine Veliki Buko vec Jasenka Zdelar takođerje podsjetila da su prošlu godinu obilježila dva značajna doga đaja – otvorenje dograđenog dijela osnovne škole i sport ske dvorane na što je Općina čekala od 1994. godine te katastrofalna tuča.

- Djeca naših dviju općina VelikiiMaliBukoveckonačno su dobila uvjete kao i ostala djeca u županiji. Slobodno možemo reći da je to bila najveća investicija u povijesti naše Općine – kazala je Zde lar te dodala kako Općina po sebnu pažnju pridaje mladim obiteljima.

DVORANA ˝DRAGUTIN NOVAK˝ U NOVOM RUHU

Tako su roditelji novorođe ne djece primili jednokratne novčane pomoći u iznosu od 3.000 kuna, Općina sufinan cira smještaj djece u dječjim vrtićima, produženi boravak u školi, radne bilježnice i školskukuhinju.Upotpunosti se financira prijevoz školske djece iz Dubovice i Kapele, dodjeljuju se stipendije sred njoškolcima za deficitarna zanimanja,astudentisudobili jednokratnu pomoć od 1.000 kuna. Mladim obiteljima po mažupridogradnjiiadaptaciji stambenog prostora, brinu i o umirovljenicima, a potiču i mlade na bavljenje sportom kroz financiranje rada sport skih udruga.

U ime načelnika i grado načelnika okupljenima se obratio načelnik Općine Mali Bukovec Darko Marković koji je naglasio kako je suradnja između njihove dvije općine na vrlo visokom nivou.

Zamjenicavaraždinskogžu pana Silvija Zagorec istaknula je kako je Općina Veliki Buko vecopćinavrijednih,marljivih i radišnih ljudi. Naglasila je i da je Vlada Republike Hrvat ske donijela odluku o isplati 5,2 milijuna kuna za naknadu štete od tuče na području Varaždinske županije te da se nada da će sredstva uskoro biti isplaćena oštećenima. Svečanoj sjednici prisustvo vao je i saborski zastupnik Siniša Jenkač koji je naglasio kakojeOpćinaVelikiBukovec uspješnaupripremiprojekata, a njihova je realizacija samo finale velikog posla.

je čuvar kulturne prošlosti Ludbrega˝

U nedjelju je svečano otvo rena nova multifunkcionalna dvorana Centra za kulturu i informiranje ˝Dragutin No vak˝ Ludbreg.

Video oprema ima čak 2 projektora, kino projektor za digitalno kino, kao i projektor za prezentacije i druge kraće sadržaje

Prostorjekompletnopreure đen, interijer gledališta dobio je novu modernu formu što je značajno poboljšalo vidljivost,

ugrađeno je 248 novih stolica, novi je strop, u prostoru je po stavljenaenergetskiučinkovita LED rasvjeta, pozornica je do bila novi drveni pod i zastore, a ispod pozornice uređen je dodatni prostor.

– U dvoranu je ugrađena moderna audio oprema koja može pokriti sve potrebe, bilo zanastuporkestara,kazališnih družina,KUD-ova.Dvoranaje multifunkcionalna i može se koristiti za sve namjene, uklju čujući i kino projekcije i kon grese. Video oprema ima čak 2 projektora, kino projektor za digitalno kino, kao i projektor za prezentacije i druge kraće sadržaje. Scenska rasvjeta ima 41reflektorkojimasedaljinski upravljaimogusepostavitipo jedine unaprijed zadane scene tako da se rasvjeta ne mora svakiputprilagođavati.Narav no svi reflektori se mogu spu

stiti pomoću motora i dodatno podesiti ovisno o scenskom zahtjevu izvođača. Cjeloku pni prostor je klimatiziran za veću udobnost – objašnjava ravnatelj Centra za kulturu i informiranje Ludbreg Branko Dijanošić.

Svečanom otvorenju pri sustvovao je i gradonačelnik

grada Ludbrega, Dubravko Bilić koji je izrazio svoje zado voljstvo finalnim rezultatom. – Ludbreg je grad nas obič nih, svakodnevnih i malih ljudi, ali grad velikih radnika, boracailjudiširokogsrca,grad čuda i mnogobrojnih legendi, grad koji je veličinom mali, ali svojom povijesnom, kultur

nom i gospodarskom snagom spada u red velikih gradova u Hrvatskoj. Kulturni život jed noga grada, kako god ga (pre) često zanemarivali, važan je segmentdruštvabilodajeriječ oknjiževnosti,kazalištu,filmu, glazbi ili bilo kojem drugom obliku stvaralaštva. Kulturu povezujemosdruštvenimutje

cajem,njegovanjemzavičajnog jezika, vrijednostima, vjerova njima, predrasudama. Prostor u kojem se danas nalazimo čuvar je kulture i kulturne prošlosti našega grada – poru čio je gradonačelnik i zahvalio Branku Dijanošiću na entuzi jazmu koji je unio u realizaciju ovog projekta kao i cijeloj ekipi Centra koja je kreator brojnih programa.

Na novu su pozornicu po prvi puta stale udruge s pod ručjagradaLudbregazahvalju jući čijim je nastupima publika imalaprilikevidjetisvuljepotu i raskoš dvorane. Bili su to redom MPZ Podravina, Lud breškemažoretkinjeiTwirling klubLudbreg,Puhačkiorkestar grada Ludbrega, KUD ‘Anka Ošpuh, ŽVS Pajdašice, Os novna glazbena škola Ludbreg te Aleksandar Horvat i Dora Pretković.

Općina Veliki Bukovec orijentirana je na budućnost i ono što dolazi. U prošloj godini u Velikom je Bukovcu završen jedan od najvećih i najznačajnijih projekata u povijesti Općine, u suradnji s Varaždinskom županijom i Općinom Mali Bukovec dograđena je Osnovna škola za što je Općina Veliki Bukovec izdvojila 1,5 milijuna kuna.

Franjo Vrbanić

Vrtić Bubamara proslavio 25. rođendan

Rođendanjevažandogađajza svakog, osobito za djecu, a kad vrtićpundjeceslavisvoj25.ro đendan, onda se slavi cijeli tje dan,pasetakoiuDječjemvrtiću BubamarauKnegincuGornjem pjevalo, plesalo, vježbalo, sli kalo i veselilo cijelog tjedna. Bilo je to veliko slavlje jer je iza DječjegvrtićaBubamaraveć25 prekrasnih godina ispunjenih dječjim smijehom i koracima. Dječji vrtić Bubamara svoja vratazamališaneotvorioje1.li stopada1997.godinenalokaciji Školska1uKnegincuGornjem, dok danas Dječji vrtić svoje usluge pruža u dva novosagra đena objekta u Knegincu Gor njem i Lužanu Biškupečkom. U periodu od 3. do 7. listopada ove godine vrtić je otvorio svoja vrata svim gostima i ro diteljimakojisusdjecomželjeli

podijeliti ugodne trenutke i veselje koje prati sve rođen dane. Svi djelatnici su punim srcem sudjelovali u realizaciji aktivnosti, da bi sve bilo is punjeno svečarskim tonom. Tjedan je započeo pjesmom, plesom i rođendanskim torta ma. Slavljenicima se pridru žio i općinski načelnik Go ran Kaniški koji je stigao s poklonima za sve vrtićarce, razveselivši ih kolačima, te novim didaktičkim igračkama. – Ovim putem želimo se za hvaliti djeci i roditeljima, kako sadašnjim, tako i onim bivšim. Želimo se zahvaliti svim od gojiteljicama, djelatnicima i suradnicima. Bez vas Dječji vrtić Bubamara ne bi bio to što je danas - jedan od najljepših i najboljihdječjihvrtićauHrvat skoj–rekaojenačelnikKaniški.

Više od 100 antifašista na 79. obljetnici Šemovečke bitke

UorganizacijiOpćineTrno

vec Bartolovečki i Zajednice udruga antifašističkih bora ca i antifašista Varaždinske županije, u Spomen parku u Šemovcu, kod spomenika Plamen revolucije u utorak se, 4. listopada, okupilo više od stotinu antifašista s po dručja Varaždinske, Međi murske, Krapinsko-zagor ske i Koprivničko-križevačke županije da bi obilježili 79. obljetnicu Šemovečke bitke.

U jednoj od najkrvavijih bi taka Drugog svjetskog rata 3. listopada 1943. godine po ginulo je 76 antifašista, a okupljeni su im odali počast polaganjem vijenaca kod spo menika žrtvama fašizma kod Osnovne škole Šemovec i SpomenparkuuŠemovcu,kod spomenikaPlamenrevolucije.

Načelnica Verica Vitković naglasila je da Općina Tr novec Bartolovečki vodi bri gu o svojim spomenicima, kao i o spomenicima Na rodnooslobodilačke borbe. – Jedan od njih je i ovaj spo menik u Šemovcu, a ove smo godine u našem proračunu izdvojili značajna sredstva kako bi uredili postolje i oko liš. Cilj nam je da i dalje vo dimo brigu o spomenicima i njegujemo tradiciju naših predaka – rekla je Vitković pozvavši i Varaždinsku žu paniju da se s financijskim sredstvima uključi u uređenje gornjegdijelaspomenikakako bi bio na čast ovog mjesta i cijele Varaždinske županije. PredsjednikZajedniceudruga antifašističkih boraca i anti fašista Varaždinske županije Milivoj Dretar poručio je kako je Šemovečka bitka bila jedna od težih ratnih epizoda tijekomDrugogsvjetskograta. – Ipak, danas nam pripada čast da možemo obilježiti takav jedan jubilej i doći do ovog uređenog spomenika, ali i da mlade podučimo za što je napravljen ovaj spo menik koji je i dan danas

antifašista poginulo je te 1943. godine

ukras sela – rekao je Dretar. Istaknuo je i da se nada da će se spomenici i dalje uređivati, da će oni i dalje održavati ovakve komemoracije i sve čanosti, ali i da će građani primijetiti rad njihovih anti fašističkih udruga te da će u tome imati daljnju podršku. Uz brojne delegacije na obi lježavanju Šemovečke bitke bile su saborske zastupnice NatalijaMartinčevićiBarbara AntolićVupora.Zatimzamje nikgradonačelnikaVaraždina MiroslavMarkovićtenačelni ciopćinaMartijaneciJalžabet Branimir Nađ i Rajko Solar. U Šemovec je stigao i pred sjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin.

V.Toplice među prva četiri hrvatska grada prijatelja poduzetništva

U Varaždinske Toplice u uto rak je, 4. listopada, stiglo novo, veliko i značajno priznanje. Naime, gradonačelnici Dragici Ratković u Ogulinu je uru čena Povelja “Grad prijatelj poduzetništva” čime su se Va raždinske Toplice našle među prva četiri grada u Hrvatskoj koja nose ovu prestižnu titulu. Povelju je u sklopu održavanja Dana poduzetništva Hrvatske premijerno dodijelila poslovna zajednica Osjeti Hrvatsku, a či njenica da se Grad Varaždinske

Toplice našao među samo četiri grada u Hrvatskoj koja će nositi titulu Grada prijatelja podu zetništva laska, ali i obvezuje. Jedna od glavnih politika Grada je snažan razvoj poduzetništva što radi kroz aktivno potpoma ganje poduzetničkih inicijativa. Istaknuvši kako joj je izuzetna čast primiti ovu povelju, grado načelnica Ratković naglasila je kako Grad Varaždinske Toplice uvijek nastoji biti podrška sva kog ideji, projektu i aktivnosti što je ovim priznanjem i pre

poznato.

– Ova povelja prepoznaje male, a zapravo velike vrijedno sti koje zajednički vode istom cilju – rastu, razvoju i napretku poduzetništva i lokalne zajed nice. Grad uvijek nastoji biti podrška svakoj ideji, projektu i aktivnosti koji na bilo koji način pridonoserastuirazvojuVaraž dinskih Toplica zbog čega me ovo priznanje iznimno veseli –reklajegradonačelnicaRatković dodavši kako ih ova titula obve zuje da u razvoj poduzetništva

ulažu još značajnija sredstva. Prošlegodine,GradVaraždinske Topliceugostiojepoduzetnikeiz cijeleHrvatskenaB2Bsusretima radirazvojarealnogtržišta,akao iprijašnjihgodina,ioveaktivno potpomaže inicijative za poti caj i održivost poduzetništva. Spomenimo i kako su ove pre stižne titule, uručene i gra dovima Ogulinu, Zaprešiću i Pakracu koji su uz Grad Varaž dinske Toplice postali jedina četiri hrvatska grada prijatelja poduzetništva.

Načelnica Verica Vitković naglasila je da Općina Trnovec Bartolovečki vodi brigu o svojim spomenicima, kao i o spomenicima Narodnooslobodilačke borbe

Ove godine 25 kuhara sudjelovalo u pripremi slasnog “Srakarskog gulaša”

Kuhari imaju pune ruke posla jer pripremaju 1400 porcija gulaša od mesa srnetine i veprovine, i to u posebno napravljenoj posudi zapremine čak 1000 litara

Dani Miholja, po mnogo čemu osebujna manifestacija kojom u Sračincu slave Dan općineiDanŽupesv.Mihaela arkanđela, završnicu je imala u nedjelju, 2. rujna, kada je ispred Doma kulture održan tradicionalni, Plac na gmajni.

Pravi raj za nepce

Riječ je o manifestaciji koju organizira Udruga žena “Pre slica”,aizgodineugodinuima rekordnu posjećenost. To ne čudijerosimizložberukotvo rina, posjetitelji su i ovaj put mogli vidjeti tradicijske pred mete,tedegustiratitradicijska jela koja su pravi raj za nepce. Štoviše, u sklopu programa organizirana je i radionica izrade cvijeća od krep papira.

Općina Sračinec

ima 40 kuhara koji su potekli iz naselja Sračinec i Svibovec Podravski

Svoje proizvode predstavilo je 34 izlagača iz Varaždin ske, Međimurske i Kopriv ničko križevačke županije. - Posebno smo ponosni što su uz brojne udruge, kreativce i hobiste sudjelovala i brojna obiteljskapoljoprivrednagos podarstva. Ova manifestacija je središnje godišnje događa nje u općini Sračinec, te se svake godine uz potporu Op ćine okupljaju kuhari iz Sra činca, Udruge kuhara Varaž dinskežupanijekojaječlanica Hrvatskog kuharskog saveza. Imaju pune ruke posla jer pri premaju 1400 porcija gulaša od mesa srnetine i veprovi

ne, i to u posudi zapremine 1000 litara, koja je u općini posebno napravljena za ovo događanje – objasnio je op ćinski načelnik Bo židarNovoselec. Iovegodineu općini Sra činecoku pilo se 25 kuhara u pripre mi “Sra karskog gulaša”. Osim spomenu tih – mesnih delicija, za njegovu pripravu utroši se 30 kilograma vr ganja, 60 kilograma luka, dva kilograma češnjaka, 15 kilo grama rajčice i paprike te čak 100 jaja za noklece. Dodajmo kako je razlog više za ovakvo godišnje okupljanje kuhara bilo vezano i uz činjenicu da

općina ima 40 kuhara koji su potekli iz mjesta Srači nec i Svibovec Podravski. U izradi je i kuharica – mono grafija “Kulinarstvo i tradicijska jela općine Srači neciSvibovec Podravski” koja će svjedočiti o tradici onalnim običajima, odnosno o gastrono miji i općini koja najvje rojatnije ima najviše kuhara u Hr vatskoj! Dodajmo i to da iz općine potječu i tri kuharska državna prvaka Hrvatske - Damir Crleni, Anđelko Le vanić i Marin Sambolek, te profesorica Barabara Marti nez. Općina Sračinec prati i nadograđuje svoje uspješne

kuhare, te im je podrška u svim aktivnostima, ponajviše zahvaljujući podršci Općin skog vijeća i načelnika općine Božidara Novoselca.

Zaštita krumpirovih“Zdiganihštrukli”

Važan je podatak da je u općini posađena i “Gubčeva lipa”,potomakizvorneGubče ve lipe iz Stubice, a koju je kao glavnu nagradu dobio An đelko Levanić na natjecanju Hrvatskog kuharskog kupa u Termama Jezerčica. Općina radiinaprojektuzaštite“Zdi ganih krumpirovih štrukli” koji su punjeni sa nadjevom od mljevenih bučinih koštica ili sa orasima. Spomenuto vrijedno događanje poticaj je i za mlade kuhare, odno sno buduće učenike, da vide kako se u kulinarstvu mogu postići vrijedni rezultati i uz promoviranje tradicionalne gastronomije.

Djeca slavila rođendan vrtića, a umirovljenici se natjecali

Na području Općine Ce stica odvijaju se aktivnosti za sve generacije. Proteklih tjedana u fokusu su bili umi rovljenici, djeca i vatrogasci. U društvenom domu Otok Virje održane su 5. listo pada sportske igre umirov ljenika s područja Općine Cestica, Ormoža i Sračinca, a po okončanju natjecatelj skog dijela druženje je na stavljeno uz pjesmu i ples. Sportski dio susreta započeo je u 15 sati, a natjecanje je održanounekolikodisciplina. Udisciplini“krugovi”najbolje plasiranebilesu:DanicaMaj ceniAngelaTopoljnjakizOr

moža, Josipa Plantak i Ružica Bosilj iz Sračinca, a iz Udruge umirovljenikaOpćineCestica to su bile Barbara Majhen i Josipa Kolmačić. U kartanju istaknule su se Ružica Bosilj, VericaČiček,AnaLepoglavec i Jelena Miko, a u streljaštvu Danica Majcen. U igri pikado najbolje su bile gošće iz Slo venije, iz Udruge umirovlje nika Općine Ormož, domaće natjecateljice bile su druge, a ekipa iz Sračinca bila je treća. U ime povjerenstva za sport UdrugeumirovljenikaOpćine Cestica rezultate je pročitao Josip Sambolec, a stotinjak prisutnih u dvorani najbolje

natjecateljice nagradilo je i pljeskom, nakon čega su im uručeni i prigodni pokloni. Čestitke na postignutim re zultatima i domaćim umi rovljenicima na organizaciji uputio je i načelnik Općine Cestica Mirko Korotaj, a u znak zahvale za dugogodiš nje vođenje umirovljeničke udruge Cestica, povodom navršenihsedamdesetgodina života Milanu Boraku uručen je prigodni poklon.

Slavlje

Prije 19 godina u Opći ni Cestica s radom je za počeo Dječji vrtić Zeko. Za

Učenici Osnovne škole Vinica vrlo aktivni

Učenici Osnovne škole Vinica,članoviAstronomske grupe Andromeda, obilježili su 4. listopada Svjetski tje dan svemira i to šesti puta zaredom. Organizirane su radionice s temom “Mjesec mijenja oblik” te “Sateliti i njihova dobrobit” pod vod stvom profesorice Milice Žabčić, voditeljice astro nomske grupe Andromeda i učiteljice Petre Majhen. Obilježavanje je bilo osmi šljeno kao “Star party” i odr žano je u večernjim satima. Nakon kreativnih dječjih uradaka, učenici su gledali kroz školski Skywatcher teleskop. O orijentaciji na noćnom nebu više su sa znali od gosta i člana Astro nomskog društva Varaždin Brune Babića te su na veliko oduševljenje svih gledali su Mjesec, Jupiter i Saturn, koji su spremno pozirali na vedrom noćnom nebu.

Povodom Svjetskog dana učitelja, profesora i odgaja teljanačelnikOpćineVinica Branimir Štimec, obišao je Osnovnu školu Vinica, Područnu školu Natkrižov ljan, Područnu školu Gor nje Ladanje, Srednju školu “Arboretum Opeka” i Dječji vrtić Vinica da bi učiteljima, profesorima i odgajateljima,

kojiradeuškolamaidječjem vrtiću na području Općine Vinica, čestitao njihov dan. OŠ Vinica uključena je i u druge aktivnosti. U sklopu Erasmus+ projekta “Myt homania In Open Air Mu seums” koji je u tijeku u ovoj školi, 18. rujna učenice Magdalena Pajtak, Ane sa Stanko, Karla Hohnjec i učenik Franjo Rački, u pratnji učiteljica Adriane Telebar i Petre Majhen, kre nuli su prema Estoniji gdje su sudjelovali u projektu. Prvi radni dan započeo je programom dobrodošli ce i pozdravom domaćina iz škole “Tallinna Mahtra Põhikool”. Nakon progra ma sudionici projekta su

razgledali školu i prisu stvovali nastavi engleskog i estonskog jezika, zatim su imali aktivnosti tijekom kojih su se bolje upoznali, kroz izradu stripa i figurica. Po završetku radionica po sjetili su i razgledali centar Tallinna, staru povijesnu jezgru, luku, bivši zatvor, TV postaju, botanički vrt, plažu, razne povijesne spo menike, kazališta i crkve.

Posljednji dan učenici su imali vrijeme za izradu us pomena u obliku fotografija te su pogledali rezultate rada učenika, tj. nastale videozapise. Slijedio je ples i oproštajoddomaćinaicijele Erasmus+ ekipe te povratak u Vinicu.

obljetnicu rada vrtića djeca s odgojiteljima organiziraju prigodnu priredbu pa je tako bilo i ove godine, 3. listopada. Sama priredba započela je u 10 sati, a u izvođenju samog programa sudjelovalo je više od 60 djece. Za nastup stariju grupupolaznikapripremilesu odgojiteljice Doroteja, Lucija, MonikaiIgor,aupripremiim se pridružila i Irena Jamnik koja vodi brigu o polaznici ma s poteškoćama u razvoju. Na rad Dječjeg vrtića Zeko osvrnula se vlasnica Anka Tomasovićkojajeistaknulada jeprije25godinauVaraždinu osnovan Dječji vrtić Zeko,

a zahvalnost rukovodstvu i osobljuvrtićazavođenjebrige o djeci s područja općine Ce sticauputiojenačelnikMirko Korotaj. U ime odgojitelja nazočnima se obratio Igor Pšag, a proslavi rođendana bile su prisutne i ravnateljica vrtića Brankica Vidrač i vodi teljicaTanjaVuzem.Načelnik Mirko Korotaj za djecu vrtića predao je prigodan poklon, a nakon priredbe sudionici su se počastili ukusnom tortom.

DVD Babinec Članovi Vatrogasne zajed nice Općine Cestica pak su izvršili tradicionalnu, 14. po

redu, provjeru rada vatroga sne opreme koja se nalazi u posjedu šest vatrogasnih dru štava. Domaćin ovogodišnje provjere bilo je Dobrovoljno vatrogasnodruštvoBabinec,a sudjelovalasuiostalacestička vatrogasna društva. Na ovo godišnjoj provjeri ispravnosti vatrogasnih vozila i opreme sudjelovalo je 46 vatrogasaca sa šest navalnih i tri kombi vozila,auzrukovodstvadruš tva prisutni su bili i Mirko DomijanizOtokVirjaiVlado Kumer, počasni predsjednik DVD-a Lovrečan Dubrava, kao i članovi obitelji samih vatrogasaca.

se

Na cijelom području Grada Lepoglave, uz rekonstrukciju dijela niskonaponske mreže, provodi se proširenje i obnova javne rasvjete koju financira Grad Lepoglava. Nedavno su završeni 216.079 kunavrijedniradovinaprošire nju javne rasvjete na području Mjesnog odbora Zlogonje gdje je niskonaponska mreža proši rena s 25 novih električnih stu pova na koje je postavljeno 14 novihLEDlampijavnerasvjete. Obnovljena je javna rasvjeta u Mjesnom odboru Kamenica, uz prilaznu cestu prema kame ničkojosnovnojškoligdjesu,uz obnovukandelabera,postojećih devetlampijavnerasvjetezami jenjene novim led rasvjetnim tijelima. Vrijednost navedenih

rasvjeta na

radova iznosila je 74.374 kuna. ProširenjejavnerasvjeteGrad Lepoglavaprovodiinapodruč jima drugih gradskih mjesnih odbora, a prema predloženim planovima i programima mje snih odbora. Za te je potrebe Grad Lepoglava nabavio nova LEDrasvjetnatijelauvrijedno stiod75.000kunadokćeradovi njihova postavljanja iznositi 41.093 kune.

– U skladu s potrebama, koje putemmjesnihodboraiskazuju sami građani, proširujemo i

obnavljamo javnu rasvjetu na cijelom gradskom području povećavajući tako sigurnost građana, posebice u prometu. Proširenje i obnovu javne ra svjete izvodimo postavljanjem novih led rasvjetnih tijela koja su energetski i, u konačnici, financijski isplativija, ekološki prihvatljivija te daju kvalitet nije osvijetljene – istaknuo je gradonačelnikMarijanŠkvarić. Zahvaljujući ugovorima koje je Grad Lepoglava unaprijed sklopio,cijenatroškaelektrične energije za javu rasvjetu neće mijenjati, odnosno povećavati do kraja godine pa tako, što se troškova tiče, do kraja godine neće biti potreba za redukcija ma u sustavu javne rasvjete na području Grada Lepoglave.

Članovi

zajednice Općine Cestica

su

Rektor Sveučilišta Sjever prof. dr. sc. Marin Milković na hrvatsko-mađarskom rektorskom Forumu

UniversityofPécs,Mađarska, bilo je 22. i 23. rujna 2022. godine u mađarskom gradu Pečuhu domaćin Foruma Ma đarske Rektorske konferencije i Rektorskog zbora Republike Hrvatske.

Svrha održavanja Foruma bila je razmjena iskustava te unapređenje dosadašnje su radnje između sveučilišta Hr vatske i Mađarske u različitim područjima djelovanja. U radu Foruma, kao član hrvatske de legacije, sudjelovao je i rektor Sveučilišta Sjever prof. dr. sc. Marin Milković.

Suradnja

Uvodnoobraćanjeipozdrav ne govore održali su prof. dr. Attila Mi seta, rektor University of Pécs, Nj. E. dr. sc. Mladen Andrlić, velepo slanik Repu blike Hrvatske u Mađar skoj, prof. dr. LászlóBorhy, predsjednik Ma đarskeRektorskekonfe rencije i rektor Eötvös Loránd University, Budapest, prof. dr. sc.DamirBoras,vođahrvatske delegacijeirektorSveučilištau Zagrebu te dr. Balázs Hankó, zamjenik državnog tajnika iz Ministarstva kulture i ino vacija.

je za predstavljanje pojedinih sveučilišta. Rektori mađarskih i hrvatskih sveučilišta prezen tirali su dosadašnja iskustva u suradnji sveučilišta dviju zemalja na različitim područ jima visokog obrazovanja te iznijeli svoja viđenja budućih suradničkih aktivnosti.

Rektor Sveučilišta Sjever prof. dr. sc. Marin Milković održao je niz konstruktivnih razgovora s rektorima više mađarskih sveučilišta. Iskori stio je priliku te ih je pozvao u službeni posjet Sveučilištu Sjever kako bi se definirale i konkretizirale aktivnosti bu duće suradnje.

Ovakav susret izuzetno je koristan za razmjenu iskustava te za proširenje postojeće dobre suradnje sveučilišta u Hrvatskoj i Mađarskoj

Sveučilište Sjever ima us postavljenu suradnju s nekoliko mađar skih sveuči lišta koja se odnosi na Erasmus+ program razmje ne stu denata i nastav nika, Interreg V-A Hun gary-Cro atia pro gram suradnje te zajedničko izvođenje međunarodnoga združenog poslijediplomskog doktorskog studija “Međunarodni eko nomskiodnosiimenadžment”.

UprvomdijeluForumapred stavljeni su rad i uloga Mađar ske Rektorske konferencije i Rektorskog zbora Republike Hrvatske, kao i sustavi visokog obrazovanja obiju zemalja.

Drugi dio Foruma iskorišten

Naglasak buduće suradnje je na zajedničkom uključivanju u različite europske projek te (znanstveno-istraživačke, umjetničke, stručne), razmjeni gostujućihsveučilišnihnastav nika i studenata, zajedničkom sudjelovanjunakonferencijama i skupovima te publiciranju znanstvenih radova u časo pisima.

Sveučilište Sjever ima uspostavljenu suradnju s nekoliko mađarskih sveučilišta

Rektor Sveučilišta Sjever prof. dr. sc. Marin Milković održao je niz konstruktivnih razgovora s rektorima više mađarskih sveučilišta. Iskoristio je priliku te ih je pozvao u službeni posjet Sveučilištu Sjever kako bi se definirale i konkretizirale aktivnosti buduće suradnje.

Zaključak Foruma je kako je ovakavsusretizuzetnokoristan zarazmjenuiskustava,kakopo stoji iznimno veliki potencijal za proširenje postojeće dobre

suradnje u svim segmentima djelovanja sveučilišta. Iskazan je iznimno veliki interes svih dionika Foruma za budućim zajedničkimaktivnostimajača nja međusveučilišne suradnje.

“Da je bilo političke volje i pameti, Varaždin je odavno mogao postati centrom hrvatske naive i moderne”!

PIŠE: JOSIP NOVAK

Iako su od hobija Vladimira Malogorskog, uspješnog podu zetnika i kolekcionara koji već 60 godina živi za umjetnost, trebaliprofitiratisviVaraždin ci,tose,nažalost,nijedogodilo ni u godini njegovog velikog jubileja. Podsjećamo, Vladimir Malogorskijejedanodnajvećih živućihkolekcionaraumjetnina u ovom dijelu Europe, a u nje govoj zbirci, koju je još 2003. godine inicijalno velikodušno darovao Gradu Varaždinu, nalazi se više od 1600 djela na stalih rukama 130 eminentnih umjetnika.

Od Stančića i Rabuzina, do Bukovca i Režeka

Međutim, umjesto da se za hvaljujući njegovoj gesti Varaž din već etablirao kao centar hr vatskenaiveimoderne,kulturna javnost i donator umjetnina gotovo20godinaiščekujudase zbirkaadekvatnozbrineiizloži. - Stvarno me žalosti da se na 60.obljetnicubavljenjakolekci onarstvommoramnajozbiljnije zapitati hoću li uopće u svojem rodnom gradu doživjeti otva ranje galerije koja će udomiti tri kolekcije umjetničkih djela izvedenihurazličitimlikovnim tehnikama. Kada je u svibnju 2021. godine bivša gradska vlastnačelusIvanomČehokom donijela odluku da ispražnjeni prostor Gradske knjižnice i čitaonice “Metel Ožegović” prenamijenizaizlaganjeZbirke Malogorski, bili smo nado mak trajnom, sveobuhvatnom rješenju. Međutim, aktualna gradska vlast počela je tražiti novu lokaciju, na način da mi je ponuđen sporazumni raskid spomenutog Ugovora o dona ciji, uz mogućnost da se sklopi novi s Gradskim muzejom Varaždin. To ne dolazi u obzir, jer je neprihvatljivo izlagati iznimno vrijedne umjetnine u nekom zapučku te gradske ustanove,namizernomprosto ru od 50-ak četvornih metara – ukazuje naš sugovornik čiji savjeti još uvijek zlata vrijede renomiranim galeristima i ko legama gospodarstvenicima, poglavitoizgrađevinskebranše. Govoreći, pak, o počecima stvaranja kolekcije, osvr nuo se na 1962. godinu, kada počinje skupljati slike. - Moja strast prema likovnoj umjetnostipočelajejošdoksam biodječak.Imaosamprivilegiju da djetinjstvo provedem u obi teljskoj kući odmah preko puta crkve Svetog Florijana. A baš ta barokna kapela bila je jedan od omiljenih motiva velikog varaždinskog umjetnika Mi ljenka Stančića. Upoznao sam

Neprihvatljivo je izlagati iznimno vrijedne umjetnine u nekom zapučku Gradskog muzeja, na mizernom prostoru od 50-ak četvornih metara”

VLADIMIR MALOGORSKI

potomautorihrvatskemoderne kaoštosuVlahoBukovac,Ljubo Babić, Crnčić, Milivoj Uzelac, Svečnjak, Konjović, Berber, Mušić, Bečić, Vidović i Prica. Prikupio je i djela takozva nog “varaždinskog kruga”, od Stančića do Opačića i Režeka. Štoviše,njegovuzbirkuhrvatske naive struka u zemlji i inozem stvu smatra najbogatijom i najcjelovitijomtakvomzbirkom u Hrvatskoj!

Neprocjenjiva vrijednost

ga kao dječarac i on je možda najzaslužniji za moju preoku paciju likovnom umjetnošću. Njegova neponovljiva djela jednostavno su me natjerala na taj put, a kasnije mi je kao poduzetniku baš umjetnost pružala utočište od svakodnev nih briga i stresa na poslu. Nije tu riječ samo o skupljanju slika, već i o privatnim druženjima s umjetnicima, povjesničarima i drugim ljubiteljima umjetno sti – objasnio je Malogorski. U intervjuu za Regionalni tjednik otkrio nam je, izme

U kolekciji je više od 450 Generalićevih djela i osobnih predmeta, a to nema ni Muzej hrvatske naive

đu ostalog, kako je kod jed nog zagrebačkog tapetara iz Vlaške ulice naišao na jednu u nizu Stančićevih slika s mo tivom crkve Svetog Florijana. -Jedinonanjojbilajeoslikanai mojaobiteljskakućaukojojsam odrastao, doživio najsretnije trenutke života uključujući i vjenčanje. Kad sam vidio tu sli ku,znaosamdajemoramimati u zbirci, ona nema cijenu i ostat će zauvijek moja najdraža slika – veli Malogorski koji, osim Stančićevih, posjeduje svu silu slika majstora hrvatske naive. Među njima su Ivan Generalić, Ivan Rabuzin, Slavko Stolnik, Mijo Kovačić i Ivan Lacković,

-Ukolekcijijevišeod450dje la Ivana Generalića i njegovih osobnihpredmeta,atojenešto što nema ni Muzej hrvatske naiveuHlebinama.Uzbircijei stotinjakdjelaIvanaLackovića, preko 70 djela Slavka Stolnika, 50-akdjelaMijeKovačićaiviše od60djelaIvanaRabuzina.Ra dovi potonjeg bili su izloženi u Galeriji starih i novih majstora u Palači Sermage, u sklopu tematske izložbe povodom 90. godišnjice Rabuzinovog rođe nja, te u drugim galerijama. Kao što sam već rekao, u zbirci imam bogatu arhivu osobnih stvari pokojnih umjetnika te štošta znam o zgodama (ali i nezgodama!)iznjihovogprivat nog života. Stoga je razumljivo danijedanozbiljanpovjesničar umjetnosti, koji prije svega želi istraživati hrvatsku naivu, to jednostavno ne može napra viti bez moje pomoći – ističe Malogorski kojem je svoje vremeno pošlo za rukom da, primjerice, svoj fundus Ivana Generalića u danu istovreme no kulturnoj javnosti pred stavi na tri različite lokacije. O tome koliko je Malogorski zapravo senzibilan, možda najbolje govori činjenica da šest desetljeća marljivo sku plja sliku po sliku, a da pri tom nije prodao ni jednu koja je prošla njegov kućni prag. -Kadsampočeoskupljatislike, zavjetovao sam se da slike koje jednom postanu dio zbirke, više neće iz nje izaći, osim u prikladnu galeriju. Od toga ne odustajem ni danas, pa moja djeca i unuci dobro znaju da im neku sliku mogu kupiti, ali nema šanse da im poklanjam one koje su prošle moj kućni prag. Tu moju “tvrdoglavost” i posvećenost stvaranju cjelina zasvakogumjetnikaprepoznali suvelikiumjetnicipoputRabu zina, koji mi je nekoliko slika prepustiopopovlaštenojcijeni. Znaojedanikadanećuzlorabiti njegovo povjerenje i preproda vatinjegovadjela–rekaojenaš sugovornik koji pomalo gubi nadu da će trenutna garnitura vladajućih u Gradu Varaždinu pronaći prikladno mjesto za trajno izlaganje Zbirke Malo gorski.

Vladimir Malogorski je jedan od najvećih živućih kolekcionara umjetnina u ovom dijelu Europe, a u njegovoj zbirci, koju je još 2003. godine inicijalno velikodušno darovao Gradu Varaždinu, nalazi se više od 1600 djela nastalih rukama 130 eminentnih umjetnika.

Strast Vladimira Malogorskog prema likovnoj umjetnosti počela je još dok je bio dječak

U Zbirci Malogorski su i djela varaždinskog slikara – scenografa Juraja Mrazovića

Potpisane obveze i zadane riječi, nisu uspjele osigurati galeriju varaždinskom Mimari

GDCK VARAŽDIN NABAVIO NOVE MEDICINSKE KREVETE

Gradsko društvo Crvenoga križa Varaždin u okviru svoje redovne djelatnosti posjeduje posudionicu ortopedskih pomagala i opreme, kao što su medicinski kreveti, invalidska kolica, hodalice, toaletne stolice i šta ke, te isušivača prostorija. Navedena oprema stoji na raspolaganju svim mještanima s područja djelovanja GDCK-a i posuđuje se prema potrebi.

S obzirom na to da su potrebe velike, oprema se nabavlja svake godine sukladno financijskim mogućnostima. Tako je i ove godine nabavljeno 10 novihelektričnihmedicinskihležajeva i 10 invalidskih kolica. Sredstva za kupnju opreme bila su osigurana iz redovnih prihoda GDCK-a Varaždin, a ukupna vrijednost nabave bila je 78.012,47 kuna.

– Ono po čemu smo posebni su nekirurško pomlađivanje i oblikovanje tijela, korištenje jedinstvenog aparata

Beauty centar “Čarolija” u Varaždinu brine ljepoti i zdravlju svojih korisnica već 12 godina. Naime, kozmeti čarkaiedukatoricaPetraKo lak Đinđić nakon školovanja radila je u Zagrebu, a onda je 2010. godine odlučila vratiti seurodniVaraždiniotvoriti salon koji je trenutačno jedi ni u Varaždinu i sjevernom dijelu Hrvatske koji se bavi nekirurškimpomlađivanjem i oblikovanjem tijela.

Vlasnica salona otkrila je čime se sve u “Čaroliji” bave i po čemu je jedinstvena.

– Radimo anti-age tretma ne, anti-stress, detox, gold njegu lica, vitamin C njegu lica, mikrodermo abraziju, tretmane lica s kisikom, ul trazvuk i radio frekvenciju. Radimo i masaže, depila cije, manikure i pedikure, ali fokus našeg rada je na nekirurškom pomlađivanju i oblikovanju tijela, za što smo posebno specijalizira ni. Najviše od svega radimo anti-ageing, dakle nekirur ški lifting lica, aplikacije dermalnih filera bez boli i igle, pomažemo u rješavanju problematičnekožekodmla dih te preoblikovanje tijela aparatom s pet tehnologija –reklajePetraKolakĐinđićte dodala da je riječ o jedinom dozvoljenom, patentiranom aparatu za aplikaciju der malnih filera u Hrvatskoj, koji možete isprobati upravo u “Čaroliji”.

– U tu svrhu završila sam edukaciju za aplikaciju filera i sada radim kao edukator za cijelu Hrvatsku, stoga se klijenti ne trebaju bojati. Osim toga, garancija da će sve proći bez boli je i lidokain, anestetik i antia ritmik koji se već nalazi u samom fileru. Važno je reći i da na tržištu postoji puno plagijata, a budući da sam ja distributer i edukator, znam kome sam prodala, a sve ostalo su plagijati – navodi kozmetičarka.

Profesionalna kozmetika i individualni pristup

Ono što još “Čaroliju” izdvaja od drugih je profe sionalna Kuo’s kozmetika bez parabena, španjolski

brend za koji je Kolak Đinđić zastupnica za Hrvatsku i za koji provodi edukaciju, pro daju i maloprodaju u salonu. Naravno, tu je i individualni pristup klijenticama. – Program se za svakog klijenta radi i prilagođava individualno. Prvo prepo

ručamo pregled lica te za tim planiramo tretman i preporuku za doma. Imamo sportske tipove, one koji ne vježbaju, duboko masno tkivo, opušteno tkivo, dakle više tipova kože i tijela, sto ga ni tretman ne može za svakoga biti isti. Upravo u

tome pomaže i aparat s pet tehnologija. Naime, prvo se radi ispitivanje količine vode, masti i mišićne masti u tijelu, a zatim radi u četiri faze: priprema, testiranje, stabilizacija i održavanje. U intimnoj atmosferi i ugod nom ambijentu imat ćete prostor samo za sebe, jer nam je kvaliteta tretmana i usluge na prvome mjestu – objasnila je Petra Kolak Đinđić i dodala da su upravo

Beauty centar “Čarolija” nalazi se na adresi Krešimira Filića 78 u Varaždinu

to razlozi zbog kojih se u “Čaroliju” neprestano vra ćaju i poznate osobe. – Dolaze nam klijenti oda svud; iz Čakovca, Novog Marofa, Koprivnice i Zagre ba, a redovito nas posjećuju i poznate osobe iz svijeta estrade, sporta i politike –zaključila je varaždinska kozmetičarka.

“Čarolija” ostaviti komentar u kojem piše “Nagradna igra 7Plus Regionalni tjednik

- Varaždinska županija” i zatim “Biram mezo lift - nekirurški lifting lica” ili “Biram ipulse - 5u1 tretman za tijelo”. Dakle, potrebno je odabrati jedan od dva ponuđena tretmana. Nagradna igra traje do 17. listopada, a izvla čenje sretnih dobitnika pratite na Facebook stranici Beauty centra “Čarolija” u utorak, 18. listopada. Na portalu Regionalnog tjednika pratite i drugi dio nagradne igre, gdje ćemo se idući tjedan također igrati i nasumično oda brati još dva sretna dobitnika poklon bonova za tretmane u Beauty centru “Čarolija”.

PRIJE

PRIJE

POSLIJE

POSLIJE

Svjetski poznati dr. Wang potvrdio snagu njihove energije

Bioenergetičari koje smatraju najboljima u Hrvatskoj svojim jedinstvenim načinom rada od sedam metoda koje primjenjuju u jednom satu terapije kod klije nata u kratkom vremenu postižu vrhunske rezultate. Njihov način liječenja i provođenje terapija do bro su poznati hrvatskoj javnosti, a redovito se predstavljaju i na Međunarodnom sajmu alterna tivaca “Mistik” na Zagrebačkom velesajmu.

Na Sajmu zdravog življenja okuplja izlagače iz cijele Hrvat ske i inozemstva, sudjelovali su i poznati bioenergetičari Slavko Sambolec i Boris Buden, koji su još jednom pokazali da su u sa mom vrhu alternativne medicine u Hrvatskoj, pa i šire.

“Ovo je vatra!”

Ne samo da su priznati od po sjetitelja Sajma, već su prepoznati iodvrhunskoga,svjetskipoznatog dr. Wanga Mingyonga, kardio kirurga i liječnika tradicionalne kineske medicine, koji se bavi i alternativnommedicinomteradis gotovo identičnim metodama kao Slavko i Boris.

Izmjenjivanjem iskustava i zna nja dr. Wang je bio oduševljen metodama Slavka i Borisa. Jedna od metoda koju je želio probati bila je bioenergija. Dr. Wang je bio iznimno iznenađen ogromnom energijomkojumujeBorispružao polaganjem ruku na tijelo. Rekao je da se do tada susretao s mnogo bioenergetičara,nonakonBoriso vogtretmananijemogaovjerovati da postoji tako snažna energija.

– Ovo je vatra, čudo od energi je! – uzviknuo je dr. Wang pred ljudima koji su gledali tretman nakon što je završio.

NAZOVITE NAS

Odmah se pobrinite za svoje zdravlje! Ne čekajte, nazovite 091/723-79-40 (Slavko) ili 099/506-04-09 (Boris) i rezervirajte svoj termin.

Dr. Wang vrhunski je alterna tivac pun znanja i svoje znanje voli prenijeti i podijeliti s drugim pobornicima i stručnjacima alter nativnog načina liječenja.

Među posjetiteljima Sajma bilo je i mnogo drugih osoba iz javnog života, ali i televizijskih zvijezda koje su bile zainteresirane za metode Slavka i Borisa. Među njimajebilai30-godišnjaJasmina Milaković, poznata kao shopping kraljica i sudionica poznatog TV reality showa “Farma”.

Ona je isprobala terapiju hi pnoze i bila je oduševljena, kao i mnogi ljudi koji su isprobali neke od metoda koje rade bioenergeti

čari Slavko i Boris. Najposjećeniji štand redovito je, od početka do završetka Sajma, štand Slavka i Borisa, oko kojeg je stalno bila gužva.

Godinama pomažu

Inače, poznati i priznati bio energetičari Slavko i Boris već nekolikogodinaradeuVaraždinu, gdje pomažu ljudima s raznim zdravstvenim tegobama i koji su seodlučilizaalternativnuterapiju ovakve vrste.

Slavko i Boris uspješno se bave bioenergijom već niz godina, za štosudobiliivišezahvalnicaipri znanja. Dugogodišnji su članovi

U ČAROBNE RUKE SLAVKA SAMBOLCA

BUDENA UVJERIO SE I JOSIP PRSTAČIĆ IZ

“Čim su položili ruke na mene, osjetio sam ogromnu energiju”

U metode Slavka i Borisa i njiho ve čarobne ruke uvjerio se i 60-go dišnji Josip Prstačić iz Zagreba.

– Kad su položili ruke na mene, osjetio sam kao da mi struja teče po cijelom tijelu – rekao je Prstačić i nastavio.

– Cijeli život radio sam kao soboslikar i ličilac. Obavljajući taj posao jednostavno sam se „po trošio“, pa su se pojavili problemi s kralježnicom, pogotovo s gornjim dijelom. Jednostavno nisam mogao više ni okretati glavu. Posjećivao sam različite osobe koje se bave alternativnim načinima liječenja

Hrvatskog udruženja za prirodnu energetsku i duhovnu medicinu (HUPED) Zagreb. Ujedno su i čla noviameričkogSavezazahipnote rapiju (National bord of hypnosis) te im je podijeljen stručni naziv “Bord certified hypnotist”.

– Najbolje je da se ljudi prvo javezapomoćliječnicimaklasične medicine,aakoklasičnamedicina ne uspijeva u liječenju pojedinih bolesti, obratite se nama – sa vjetuju Slavko i Boris, koji su sposobnostima koje su im dane i metodama koje su naučili kroz stručne edukacije dosad pomogli mnogima, tamo gdje je klasična medicina bila nemoćna.

koji su mi jako pomogli, a klasična medicina nije bila učinkovita sa svojim fizikalnim terapijama. Sa znao sam za Slavka i Borisa od mog bratića koji živi u Varaždinu, a koji je imao isto takve probleme, a oni

Zahvaljujući sposobnostima i dugogodišnjoj edukaciji, Slavko i Boris pomažu kod bolesti kraljež nice, glavobolje, išijasa, migrene, psihičkih poteškoća, cirkularnih problema, bronhitisa, astme, alkoholizma, pretilosti, mucanja, strahova, depresije, škripanja zu bima, grickanja noktiju, mokrenja u krevet, pušenja i niza drugih problema.

– Ne možemo pomoći kod epilepsije, šizofrenije, Alzhei merove bolesti, raka, leukemije i paralize – ističu Slavko i Boris, koji su bioenergijom nadareni od rođenja, a dosadašnji rezultati u području liječenja pokazuju da su

su mu jako puno pomogli. Odlučio sam obratiti im se za pomoć. Već nakon prve terapije obavljao sam svakodnevne svoje poslove, a nakon šeste terapije sam se prepo rodio. Bolovi su nestali i sad mogu konačno okrenuti glavu na lijevu i desnu stranu bez problema. Zahva lan sam Slavku i Borisu na tome! Slavko i Boris imaju veliku energiju, a i niz metoda koje nigdje prije nisam vidio ni na jednome mjestu. Slavko i Boris na raspolaganju su svim zainteresiranim ljudima sa zdravstvenim problemima – rekao je Prstačić.

iznimno dobar tim.

SlavkoiBorisprovjeravajuista nje čakri te rade njihovo balansi ranje i otvaranje, bioenergetskim tretmanima pomažu kod fizičkih i duhovnih tegoba i problema, rade radiestezijsku dijagnostiku osoba i prostora u kojima se živi i radi te blokiraju životni i radni prostor od geopatogenih i tehnič kih zračenja.

Osimbioenergije,SlavkoiBoris koriste niz metoda u svom radu, od akupresure, regresoterapije, hipnoterapije, kiropraktike do caping terapije, a organiziraju i seminare pročišćavanja s moguć nošću hodanja požeravici.

sa sinusima?

Osim kisika, koji daje život, atmosfer skiokolišjemješavina onečišćenja, dima, smoga, bakterija, pe ludi i alergičnih tvari koje mogu uzrokovati osjetljivost dišnih pu tova i tegobe. Struč njaci za bilje znaju da je zdrav i neograni čen dišni sustav, bez alergijskih reakcija, ključan za optimalno zdravlje. Otkrili su da određene biljke djeluju zajedno kako bi podržale zdravlje dišnog sustava, posebno u pogledu funkcije gornjih dišnih putova.

Zašto odabrati bilje koje podržava dah?

– Bilje je dokazano djelotvorno stoljećima korištenja.

– Bilje ima dugu povijest sigurne uporabe, bez nuspojava po vezanih s kemijskim lijekovima.

– Bilje je prirodno rješenje za wellness izazove.

– Bilje ne stvara naviku.

– Biljke djeluju prirodno i nježno kako bi podržale normalnu

dišnu funkciju.

– Pokazalo se da bilje vraća tjelesnu ravnotežu i pomaže tijelu da radi na najbolji mogući način.

– Pokazalo se također da bilje pomaže u ublažavanju blagih respiratornih tegoba i pomaže u borbi protiv blagih respiratornih infekcija.

Zašto NeoLife Resp-x?

Razvili su ga svjetski poznati stručnjaci za ljekovito bilje pod vodstvom Odbora za znanstveno savjetovanje NeoLifea. Biljni sastojci se beru na drevnim poljima, neometani modernim tehnikama uzgajanja i oranja. Njihova čistoća je osigurana bez toksičnih plinova, gama-zraka ili konzervansa kako bi se izbjegla kontaminacija mikroba, ujedinivši modernu znanost sa 6000 godina starom biljnom tradicijom iz cijelog svijeta.

– Sveobuhvatna formula sadrži zaštićenu mješavinu sastojaka. Jedinstveni “potpuni obiteljski” pristup formuli pruža široke, sinergijske učinke biljnih sastojaka, koji optimiziraju njihovu sposobnost da podrže zdrav dišni trakt.

– Bilje je odabrano iz mnogih svjetskih tradicija, okupljajući najbolje znanje o biljkama iz cijelog svijeta.

– Zajamčena čistoća, potentnost i dosljednost.

– 100 % prirodna biljna formula, ne sadrži kemijske ili životinj ske proizvode. Svi sastojci su bez GMO-a.

Sinergijska mješavina 10 moćnih biljaka uključuje hren, piska vicu, alfalfu (lucerna), cayenne – plod kajenske papričice, izop (miloduh), slippery klizavi brijest, yerba santu, tj. svetu biljku,

melasu, timijan i pčelinji pelud.

Resp-x pomaže očistiti sinuse i umiriti uznemireno tkivo za slobodno i udobno disanje, pomoć je kod alergija, bronhi tisa, astme, prehlade i kašlja, a sveobuhvatna formula sadrži zaštićenu mješavinu sastojaka koji pružaju široke, sinergijske učinke biljnih sastojaka za podršku zdravom respiratornom traktu. Preporuča se pušačima te osobama izloženim zaga đenim zrakom.

Više informacija dostupno je na mobitel 098/206-520.

Svjetski poznati dr. Wang Mingyong, kardiokirurg koji se bavi i s alternativnom medicinom, htio je probati bioenergiju, te je bio iznenađen ogromnom energijom koju mu je Boris tijekom tretmana pružao. - Ovo je vatra! - uskliknuo je nakon tretmana dr. Wang.

Dr. Wang bio je iznenađen ogromnom Borisovom energijom koju mu je pružao tijekom tretmana polaganjem ruku na tijelo

SPORT

PODRAVINA I VARTEKS ODIGRALI

U susretu 8. kola 3. nogometne lige Sjever, Podravina je u Ludbregu ugostila momčad varaždinskog Varteksa. Sraz županijskih trećeligaša završio je rezultatom od 1:1 i podjelom bodova. Varteks je poveo u 40. minuti preko Doriana Jakupaka. Gosti imaju prednost sve do 78. minute kada Podravina postiže pogodak za izjednačenje. Strijelac je bio Josip Golubar. Varaždinci su propustili priliku za petom pobjedom u sezoni te ostaju

na 4. mjestu na tablici s 13 bodova. Vodeći je i dalje križevački Radnik s 22 boda, dva više od drugoplasiranog svetomartinskog Poleta, dok se na trećem mjestu nalazi Dinamo (D) s 14 bodova. Podravina pak i dalje čeka na prvu prvenstvenu pobjedu. Ludbrežani su posljednji sa svega dva osvojena boda. Ostalirezultati8.kola:Podravac–Koprivnica 1:3, Polet – Rudar 3:0, Virovitica – Papuk 2:2, Radnik – Dinamo (D) 6:0. (rp)

Preokret Bednje protivVarteksa u vrlo žustrom susretu

PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

U prošlosezonskom finalu Županijskog kupa susreli su se Varteks i Bednja u Jalžabetu. Slavi li su Bumbari s 1:0. Tim su osvojili povi jesnu titulu.

Oba pogotka za momčad Bednje postigao je Filip Holi

Iste ekipe susrele su u četvrtfinalu ovosezonskog Županijskog kupa. Susret, kao i preostala tri susre ta, odigran je u srijedu, 5. listopada u Beletincu.

Prvi dio završio je bez golova, a u sedmoj minuti nastavka napadač Varteksa Tihomir Šoštarić je pucao, lopta se odbila od Filipa Holija i završila u mreži nemoćnog Marina Maglice.

Izjednačenje

Imali su Bumbari i priliku za povećanje prednosti, no nisu bili precizni. Kazna im je stigla u 71. minuti. Napadač Ante Kulji je sru šen u kaznenom prostoru i sudac Nikola Jelić pokazao je na bijelu točku. Siguran za izjednačenjebiojeHoli.Ikad se već mislilo da će pobjed

nik odlučiti nakon izvođenja penala, opet se ukazao Holi. Igrala se 87. minuti branič Bednje je bio najviši u skoku i glavom zakucao loptu pod gredu za konačnih 2:1. – Utakmice je bila vrlo tvrda. Malo prilika stvara li su i jedni i drugi. Oni su poveli prak tički ni iz čega, ali po tko zna koji put smo se vratili. Pokaza li smo karakter i zasluženo slavili –rekao je Saša Paska koji je bio pun hvale za protivnika. – Varteks nas je pobijedio

U polufinalu Podravina,

Novi Marof i Jalžabet

U polufinale se plasirao i Jalžabet koji je s 1:0 bio bolji od Zadrugara. Pogodak odluke postigao je Filip Omazić u 72. minuti. Preostala dva susreta četvrtfinala završila su tek na kon izvođenja jedanaesteraca. Susret varaždinske Mladosti i Novog Marofa nakon 90 minuta bio je 2:2, a nakon penala slavili

su Novomarofčani s ukupnih 8:7.

Dramatično je bilo i utakmici u Ludbregu. Utakmica je zavr šila također 2:2. Ludbrežani su zabili u 93. minuti za konačnih 2:2. U 76. minuti pocrvenio je trener Nedeljanca Damir Ma retić. Nakon penala slavili su Ludbrežani s ukupnih 6:4.

u finalu prošle sezone i ušli smo oprezno jer u Kupu nemapopravnog.Onisuvrlo kvalitetni i i graju u višem rangu. Također imaju vrlo mlade i školovane igrača, ali opet smo pokazali da smo fizički i psihički spremni na sve – istaknuo je Paska.

Na rubu incidenta

Utučen nakon poraza bio je Nikola Goričanec, trener Varteksa.

– Imali smo mi svoje prili ke nakon vodstvo i nismo ih iskoristili. Na kraju nam se to vratilo. Čestitam Bednji na prolasku, a mi se okre ćemo prvenstvu – dodao je Goričanec.

Čak 12 žutih kartona podijelio je sudac Nikola Jelić u Beletincu

Utakmice je bila vrlo žu stra, naročito u samoj za vršnici. Svaki prekršaj jed nih i drugih bio je na rubu incidenta.

– Ne možete igrati jalo vo protiv Bednje. Probali smo parirati čvrstoćom, agresivnošću i trkom, ali nismo uspjeli – zaključio je Goričanec.

Nogometaši Varaždina poraženi su na gostovanju u Splitu. Hajduk je u susretu 12. kola Supersport HNL-a slavio rezultatom 2:1. Hajduk je bolje otvorio utakmicu i bio dominantna momčad u prvih pola sata igre. Bolju igru domaćini su okrunili i prekrasnim po gotkom u 33. minuti. Livaja je ubacio s desne strane, a Sahitiškaricamaneobranjivo pogodio mrežu.

Trener Varaždina Mario Kovačevićudrugijedioušao s tri izmjene. Umjesto M. Stanića, Kataneca i Šege u igrusuušliBanovec,Posavec

iĆubelić.Taktičkepromjene odmah su urodile plodom, pa već u 54. minuti Brodić promašuje vrlo izglednu šansu kada glavom puca pored gola.

Varaždincisuuposljednjih pola sata potpuno preuzeli konce igre u svoje ruke. Prvo je pucao Pilj, ali domaći vra tar Kalinić brani. No, u 73. minuti splitski je vratar bio nemoćan. Posavec je ubacio, a Brodić ovoga puta glavom pogađa za izjednačenje.

Samo koju minutu kasnije Lovre Kalinić morao je na pustiti teren zbog ozljede, a njegova zamjena

Sentić brzo

U 13. kolu

SuperSport HNL-a Varaždinci gostuju kod Dinama

se našao u glavnoj ulozi. U 82. minuti Puclin se proše tao obranom Hajduka, puca snažno i precizno, a novi čuvar splitske mreže vadi loptu ispod grede.

I kada se već činilo da će utakmica završiti podjelom bodova, u posljednjoj, deve toj minuti sudačke nadokna

de pobjedu Hajduku odnosi Awaziem za končanih 2:1. – U početku je Hajduk bio bolja momčad. Mi se nismo dobro snašli. U drugom dije lu smo mi dominirali i opet smo pokazali da se možemo ravnopravno boriti s Hajdu kom. Imali smo prilike čak i za tri boda nakon izjedna čenja, no u zadnjim sekun dama nažalost smo primili pogodak. Tužan sam, ali i ponosan kako su izgledali moji igrači u drugom dijelu – rekao je Mario Kovačević, trener Varaždina koje u ne djelju, 16. listopada, slijedi gostovanje kod Dinama. (it)

KAUBOJI OPET U VARAŽDINU: DUVNJAK, CINDRIĆ I DRUŠTVO PROTIV GRČKE

Nepunih šest mjeseci nakon slavlja protiv Finske i odlaska na Svjetsko prvenstvo 2023. godine u Poljsku i Švedsku, hrvatska muška rukometna reprezentacija ponovno se vraća u varaždinsku Arenu. Ovoga puta, tu počinju kvalifikacije za Europsko prven stvo 2024. godine kojem će domaćin biti Njemačka. Prvi susret Hrvatska igra protiv Grčke, 12. listopada, u 18 sati.

Nakon što je izbornik reprezentacije

Hrvoje Horvat objavio popis igrača za taj susret, Hrvatski rukometni savez pustio je u prodaju i karte za ogled u Varaždinu. Hrvatska će nastupiti u svom najjačem sastavu s Domagojem Duvnjakom na čelu kao kapetanom, ali i svim ostalim svojim zvijezdama: Lukom Cindrićem, Igorom Karačićem, Davidom Mandićem, Ivanom Čupićem… Cijena karata je ista kao i proljetos protiv

Finske – tribine iza vrata su 50 kuna, centralne tribine 70 kuna, a teleskop tri bine uz teren 100 kuna. Ne sumnjamo da će pravi prijatelji rukometa i ovoga puta biti uz našu reprezentaciju i pomoći joj da kvalifikacije otvori pobjedom. Grčka nije nimalo naivan suparnik, o čemu svje doči i dvostruka pobjeda protiv Bosne i Hercegovine u doigravanju za SP 2023. godine. (it)

BK THOR

Veliki povratak

Maslića i Bogović

Boksačice i boksači Thora iz Bartolovca sudjelovali su na 2. kolu 1. hrvatske boksačke lige. Nastupilojeosmeronatjecatelja injihčetverosuupisalipobjede. UringsevratioTimiMaslićkoji je zbog ozljede morao pauzirati gotovodvijegodine.Onseborio u seniorskoj konkurenciji u ka tegoriji do 86 kg protiv odličnog Roka Anđela iz zagrebačkog

Boksačkog kluba Metalac. U svetrirundebioboljiipobijedio jednoglasnomodlukomsudaca.

Povratnica nakon ozljede Paulina Bogović, aktualna pr vakinja Hrvatske, boksala je protiv Lane Kovačić brončane s Državnog prvenstva te je dekla sirala prekidom u drugoj rundi. Pobjede su odnijeli Iva Grozdek i Ana Posavec. (it)

Centrometalu susjedski derbi

Međimurska momčad na domaćem terenu u Nedelišću slavila je s 3:0 u setovima

U Nedelišću je u ponedjeljak, 3. listopada odigran susjedski derbi na otvaranju Superlige izmeđudomaćegCentrometala i Kitro Varaždina. Pobijedio je domaćin s 3:0 u setovima.

Počelo je izjednačeno i tako je do 7:7. Tada domaćin radi seriju ivodi12:8.Odličanprijemiser vis donijeli su i veću prednost, svisuunapadubiliodlični.Prvi set ide Međimurcima s 25:18.

Nastavlja Centrometal tako i u drugom setu i vodi 7:4. Tada nekoliko odličnih reakcija Va raždinaca u obrani i rezultat je poravnat. Još jednom su

domaći pobjegli na tri poena prednosti. Na odlične servise Oršolića, Varaždin preokreće i vodi 21:18. Domaći ne odustaju i poravnato je kod 22:22. Nakon odmora Oršolić promašuje u napadu, potom Juras i Čilaš promašuju servise. Na set lopti Šućur blok poenom donosi Centrometalu i drugi set. Tu je utakmica prelomljena na stranu domaćina. U trećem setu Centrometal je poveo 7:4, ista je prednost kod 14:11. Nakon toga punih 18 poena niti jedna momčad nije osvojilapoennasvojservisido maći vode 23:20. Potom Vincek blokira Jakovca i domaći dolaze do četiri meč lopte. Koriste treću za 25:22.

SlavljeVaraždina protiv Rijeke, a Centrometala kod Siska

Odbojkaši Centrometala i Varaždina odigrali su susrete 2. kola odbojkaške Superlige, a oba tima upisala su pobjede. Centrometal je gostovao kod Siska i slavio je s 3:0. Prvi set osvojili su odbojkaši iz Nedelišća s 25:18, drugi s 25:20, da bi u trećem slavili s 25:23. Identičnim rezultatom slavili su i varaždinski odbojkaši protiv Rijeke u Areni Varaždin. Prvi set dobili su rezultatom 25:18,drugi s 25:21, dok su trećem slavili rezultatom 25:21. Nakon dva odigrana kola Centrometal je drugoplasirani sa stopostotnim učinkom, dok su Varaždinci na 6. mjestu s porazom i pobjedom. U idućem 3. kolu Superlige Centrometal ugošćuje Mladost, a Kitro Varaždin gostuje kod Marsonije. (it)

VARAŽDINSKI KAJAK KANU MARATON

Odlični varteksovci

Kajak kanu klub Varteks or ganizirao je 18. Varaždinski kajak kanu maraton održan na starom koritu rijeke Drave od mjesta Svibovec s ciljem kod kolnog mosta na rijeci Dravi na stazi dužine 10 kilometara, a kadeti su se natjecali na stazi dužine 1,5 kilometar. Nastupilo je 47 posada iz Hrvatske i Slo venije. Prva mjesta od Varaždi naca osvojili su u konkurenciji kajaka jednosjeda kod kadetki nja Hana Valjak, kod seniora Dino Šimek, kod seniorki Katja Bengeri i u turističkom kajaku Damir Staneković, u mješovi tom turističkom kanu dvosjedu Danijela i Dušan Brkušanin te

SRD 315 SJEVEROZAPAD ORGANIZIRAO JE TRAKOŠĆAN TRAIL

u turističkom kanuu dvosjedu Darko Tomašek i Igor Krajcar. Drugo mjesto osvojio je u kajaku jednosjedu među mla đim kadetima Neo Vugrek, juniorima Jan Petrić, u kajaku kod seniora Goran Vugrek, u turističkom kajaku Jurica Ben geri, te posada Janko LonjakBorna Ivezić-Filip Težak-Denis Vitić koji su se po stazi spustili u turističkom kanuu dvosje du. Treće mjesto osvojio je u kajaku jednosjedu kod mlađih kadeta Borna Valjak, kadet Marko Staneković, junior Filip Staneković, veteran Michel Ivić i u kanuu jednosjedu Danijel Mijatović. (it)

Nastupilo 200 trakača i trakačica, a slavili Krčelić i Meštrić

(BK Beciklin) u ženskoj te Matija Tuđan (NULIX) u muškoj konku renciji.

U utrci na 15

najbrži su

Bedeniković

team)

U zbirnom poretku 1.mjesto osvo jila je ekipa ZBNB/Zagorci i to je to, na 2. mjesto je završila ekipa West side, dok je na 3. mjesto završio AK Plitvice.

Na temelju članka 11. stavka 3. Odluke o stipendiranju učenika i studenata (“Službeni vjesnik Varaždinske županije” broj 90/22) i točke VII. Odluke o raspisivanju natječaja za dodjelu stipendija studentima za akademsku 2022/2023. godinu općinske načelnice Općine Trnovec Bartolovečki KLASA: 602-04/22-01/01 URBROJ: 2186-29-03-22-1 od 06. listopada 2022. godine, objavljuje se

N A T J E Č A J za dodjelu stipendija studentima za akademsku 2022/2023. godinu

1. PODACI O OPĆINI

Natječaj raspisuje: Općina Trnovec Bartolovečki

Adresa sjedišta: Trnovec, Bartolovečka ulica 76 42202 Bartolovečki Trnovec

Telefon: 042/ 683-060

Fax: 042/683-911

Račun proračuna: IBAN HR 65 2360 0001 8462 0000 6 Zagrebačka banka d.d. E-mail: opcina@trnovec-bartolovecki.hr

OIB 06955881275 Matični broj 02697599

Služba i osoba za kontakt: Jedinstveni upravni odjel Općine Dejan Klepač 042/550-153

2. PRAVO ZA SUDJELOVANJE U NATJEČAJNOM POSTUPKU

Pravo sudjelovanja u natječajnom postupku za dodjelu stipendije imaju studenti s prebivalištem na području Općine Trnovec Bartolovečki koji ispunjavaju slijedeće uvjete:

1. Opći uvjeti koje trebaju ispunjavati studenti za sudjelovanje u natječajnom postupku: - da imaju status redovitog studenta; - da nisu korisnici neke druge stipendije za vrijeme korištenja stipendije koju dodjeljuje Općina, a odnosi se i na ostvarivanje prava primanja naknade u vezi s obrazovanjem za redovno studiranje po članku 48. Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“ broj 18/22 i 46/22).

2. Uvjet za sudjelovanje u natječajnom postupku i za dodjelu stipendije redovitim studentima sveučilišnih (preddiplomskih i integriranih) i stručnih studija, te redovitim studentima diplomskih sveučilišnih studija i specijalističkih diplomskih stručnih studija: - na prvoj godini ako im je prosjek ocjena svih godina srednjoškolskog obrazovanja najmanje 4,20 - od druge godine studija na dalje, ako im je prosjek svih godina studiranja najmanje 3,2

3. BROJ STIPENDIJA

Za akademsku 2022/2023. godinu za vremensko razdoblje od 10 mjeseci i to od 1. listopada tekuće 2022. godine do 31. srpnja naredne kalendarske 2023. godine dodjeljuju se stipendije svim redovitim studentima sveučilišnih (preddiplomskih i integriranih) i stručnih studija i redovitim studentima diplomskih sveučilišnih studija i specijalističkih diplomskih stručnih studija koji ispunjavanju opće i posebne uvjete iz članka 2. točka. 1. i 2. ovog Natječaja.

Ukoliko se nakon utvrđivanja Liste kandidata prijavljenih kandidata utvrdi da će isplata stipendija za sve prijavljene kandidate premašiti osigurana financijska sredstva u Proračunu Općine, općinska načelnica Od lukom može smanjiti broj dodijeljenih stipendija, a do visine osiguranih financijskih sredstava u Proračunu.

4. VISINA STIPENDIJE

Studentima za akademsku godinu 2022/2023. godinu dodjeljuje se stipendija u visini mjesečnog iznosa: - studentima polaznicima visokih učilišta sa sjedištem na području Varaždinske županije i Međimurske županije u mjesečnom iznosu od 500,00 kuna (slovima: petsto kuna) / 66,36 EUR (primijenjen fiksni tečaj 1 EUR=7,5345 KN), te - studentima polaznicima visokih učilišta sa sjedištem izvan Varaždinske županije i Međimurske županije ili stranoj državi u mjesečnom iznosu od 700,00 kuna (slovima: sedamsto kuna) / 92,91 EUR (pri mijenjen fiksni tečaj 1 EUR=7,5345 KN).

5. DOKAZI O ISPUNJAVANJU UVJETA

Svi podnositelji prijava na natječaj za dodjelu stipendije iz točke 3. Natječaja prilažu dokumentaciju u svrhu dokaza o ispunjavanju uvjeta: - presliku osobne iskaznice studenta - preslike osobnih iskaznica oba roditelja, odnosno skrbnika - za studente I. godine sveučilišnih (preddiplomskih i integriranih) i stručnih studija potvrdu fakulteta o upisu i statusu redovitog studenta sa iskazanim prosjekom svih ocjena i presliku svjedodžbi svih četiri razreda srednje škole sa završnom ocjenom - za studente od II. godine na dalje sveučilišnih (preddiplomskih i integriranih) i stručnih studija, diplomskih sveučilišnih studija i specijalističkih diplomskih stručnih studija, potvrdu fakulteta o upisu i statusu redovitog studenta sa iskazanim prosjekom svih ocjena - Izjavu da nije korisnik neke druge stipendije ili naknade za akademsku godinu za koju se dodjeljuje stipendija (na obrascu), - Izjavu o privoli u svrhu obrade osobnih podataka ( na obrascu).

6. ROK ZA DOSTAVU PRIJAVA Natječaj je otvoren petnaest (15) dana računajući od idućeg dana od dana objave istog u Regionalnom tjedniku.

7. NAČIN PODNOŠENJA PRIJAVA

Prijavu podnosi student osobno i dostavlja u pisanom obliku (na obrascu) s priloženom dokumentacijom poštom preporučeno na adresu: Općina Trnovec Bartolovečki, Trnovec, Bartolovečka 76, 42202 B. Trnovec ili neposrednom predajom u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine u zatvorenoj omotnici s napomenom: „Ne otvaraj“ – prijava za dodjelu stipendije. Obrazac prijave nalazi se na internetskoj stranici Općine.

8. POSTUPAK OTVARANJA I RAZMATRANJA PRIJAVA

Postupak otvaranja i razmatranja prispjelih prijava provodi Povjerenstvo za dodjelu stipendija studentima po proteku roka za dostavu prijava na natječaj za dodjelu stipendija. U slučaju da je prijava podnijeta nepravovremeno ili nije priložena potrebita dokumentacija o ispunjavanju uvjeta za dodjelu stipendije ili student ne ispunjava opće uvjete za sudjelovanje u postupku za dodjelu stipendije Povjerenstvo nakon otvaranja prijave istu odbacuje zaključkom, te je ne razmatra i ne provodi bodovanje prema propisanim kriterijima. Nakon razmatranja prispjelih prijava za dodjelu stipendija i utvrđivanja ispunjavanja uvjeta kandidata, te provedbe bodovanja prema propisanim kriterijima Povjerenstvo utvrđuje Listu kandidata za dodjelu stipendije. Lista kandidata za dodjelu stipendije objavljuje se na oglasnoj ploči u sjedištu Općine Trnovec Bartolovečki i na internetskoj stranici Općine Trnovec Bartolovečki.

9. PRAVNA ZAŠTITA

Svaki kandidat sa Liste kandidata za dodjelu stipendije može podnijeti pisani prigovor općinskoj načelnici Općine Trnovec Bartolovečki u roku od osam dana računajući od idućeg dana od objave Liste kandidata za dodjelu stipendije.

Općinska načelnica Općine Trnovec Bartolovečki donosi odluku o prigovoru u roku osam dana od dana isteka roka za podnošenje prigovora na Listu kandidata za dodjelu stipendije. Odluka općinske načelnice o prigovoru je konačna.

10. UVID I INFORMACIJE

Svi zainteresirani studenti mogu izvršiti uvid u Odluku o stipendiranju učenika i studenata (“Službeni vjesnik Varaždinske županije” broj 90/22.) i Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu stipendija studentima za akademsku 2022/2023. godinu općinske načelnice Općine Trnovec Bartolovečki KLASA: 602-04/22-01/01

URBROJ:

KLASA: 602-04/22-01/01

2186-29-03-22-2

Na temelju članka 4. Odluke o dodjeli pomoći redovitim učenicima srednjih škola za školsku godinu 2022./2023. („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ 90/22), a vezano na Program javnih potreba u djelatnosti srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja Općine Trnovec Bartolovečki u 2022. godini („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ 124/21 i 60/22) objavljuje se

JAVNI POZIV

za dodjelu jednokratne novčane pomoći redovitim učenicima srednjih škola za na stavnu godinu 2022./2023.

I. PODACI O OPĆINI

Naziv: Općina Trnovec Bartolovečki

Adresa sjedište: Trnovec, Bartolovečka ulica 76 42202 Bartolovečki Trnovec Telefon: 042/ 683-060 Fax: 042/683-911

Račun proračuna: HR65 23600001846200006 Zagrebačka banka d.d. E-mail: opcina@trnovec-bartolovecki.hr OIB 06955881275 Matični broj 02697599

Služba i osoba za kontakt: Jedinstveni upravni odjel Općine Maja Erić, 042/550-153

II. PREDMET JAVNOG POZIVA

Predmet javnog poziva je dodjela jednokratne novčanee pomoći redovitim učenicima srednjih škola za nastavnu godinu 2022./2023. za razdoblje od rujan 2022 – lipanj 2023. godine putem Programa javnih potreba u djelatnosti srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja Općine Trnovec Bartolovečki u 2022. godini („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ 124/21 i 60/22).

Općina dodjeljuje pomoć učenicima srednjih škola sa prebivalištem na području Općine Trnovec Bartolovečki u iznosu od 100,00 kuna (slovima: sto kuna) / 13,27 EUR (primjenjen fiksni tečaj konverzije 1EUR = 7,53450 HRK) mjesečno po učeniku, a financijska sredstva će se jednokratno isplatiti na tekući račun ili žiroračun roditelja, odnosno skrbnika učenika.

Pravo na dodjelu pomoći ostvaruje učenik sa prebivalištem na području Općine Trnovec Bartolovečki koji je u školskoj godini 2022./2023. upisao i redovito pohađa srednju školu na području Republike Hrvatske.

Uz zahtjev za dodjelu pomoći učenik je dužan priložiti:

• potvrdu srednje škole o upisu u školsku godinu 2022./2023. godinu

• presliku osobne iskaznice ili zdravstvene iskaznice ili neke druge isprave učenika

• presliku osobne iskaznice roditelja ili skrbnika

• presliku tekućeg računa roditelja ili skrbnika

Rok za podnošenje zahtjeva sa pripadajućom dokumentacijom je petnaest (15) dana od dana objave javnog poziva u Regionalnom tjedniku.

Zahtjev sa dokumentacijom predaje se neposredno u pisarnici Jedinstvenog upravnog odjela Općine Trnovec Bartolovečki u sjedištu Općine u Trnovcu, Bartolovečka ulica 76, ili poštom preporučeno u zatvorenoj omotnici na adresu:

Općina Trnovec Bartolovečki Jedinstveni upravni odjel Trnovec, Bartolovečka ulica 76 42 202 B. Trnovec

KLASA: 602-03/22-01/05

URBROJ: 2186-29-07-01/1-22-4 ME Trnovec, 06. listopad 2022.

OPĆINA TRNOVEC BARTOLOVEČKI JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL

KUĆE

PRODAJE se kuća u Murskom Središću. Informacije na mob.: 091/357-0117

HITNO POTRAŽUJEMO kuće i vikendice u Varaždinu i okolici te stanove svih kvadratura, poslovne pro store, zemljišta i apartma ne, kuće na moru. Lucerna nekretnine, Pavlinska 5, Varaždin, www.lucerna-ne kretnine.com, tel.: 042/321635, mob.: 091/784-4868, 098/162-1432 ozn.62c

MEN-ARS NEKRETNINE kup nja, prodaja, najam, najveći izbor nekretnina u gradu, ured agencije; Zagrebačka 31,Varaždin,www.men-ars. hr, 042/200-117, 098/333363 ozn.141c EUROEstate – potražujemo kuće, stanove i apartma ne za kupoprodaju; www. euroestate-nekretnine.hr ; Zagrebačka 30, Varaždin; mob.:098/652-059ozn.556c

POTRAŽUJEMONEKRETNINE

za prodaju! Nazovite od mah!!!Mob.:099/240-6993, tel.: 042/320-991 Queen Stela nekretnine, Pavlinska Varaždin ozn.879c

PRODAJE se lijepa vikend kuća, 77 m², dio inventara, klima,parkiralište,sveogra đeno. Varaždin breg, Dugi vrh,tel.:042/330-745,mob.: 098/136-7423 ozn.3909

PRODAJEM staru kuću u Remetincu 280 kod crkve. Tel.: 042/601-286 ozn.7a

PRODAJE se stara kuća u ul. Matice Hrvatske 27, Va raždin, 109.000 €, mob.: 098/267-062 ozn.334b

PRODAJE SE kuća za adap taciju en.r E, (Krešimira Filića 73, Varaždin). Mob.: 098/267-062 ozn.864c

PRODAJE se stara kuća za rušenje, en.r. G, (Varaždin ska 59. Poljana Biškupečka), mob.:098/267-062ozn.864c

STANOVI

KUPUJEM staru kuću ili stan uVaraždinu.Mob.:098/267062 ozn.864c

PRODAJE SE 3-sobni stan na 10. katu, od ukupno 11 katova, (Banfica), 78 m², en.r. D. Mob.: 098/267-062 ozn.864c

PRODAJE SE 4-sobni stan novogradnja, en.r. A od 76 m² u Varaždinu (Janka Le skovara).Mob.:098/267-062 ozn.864c

PRODAJE SE stan (poslovni prostor) 73 m², prizemnostrogicentargrada (Draško vićeva ul. 6) plinsko etažno grijanje, vodomjer, en.r. C, 1.100 €/m². Mob.: 098/267062 ozn.864c

NAJAM

SAMACumirovljenikželiunaj mitijednosobnistanuVaraž dinu na više godina. Mob.: 092/500-6249 ozn.3852

IZNAJMLJUJEMSOBUstuden tuilisamcuizradnogodnosa, blizina 6. osnovne škole u Varaždinu. Mob.: 099/5738212 ozn.3910

IZNAJMLJUJEM sobe studen timau3-sobnomstanuukući u Varaždinu, 200 € + režije, mob.: 098/267-062 ozn.864c

VOZILA

AUTOSTAKLO S.A.S.

GARANCIJA KVALITETE!

• izmjena i popravak autostakala

EURO-KUKE za vozila, pri jevoz vozila, najam priko lice, rabljene gume, mob.: 098/983-3910 ozn. 38c

POSAO

ZAPOŠLJAVAMO TELEFO NISTE/ICE s minimalnim iskustvom od 2 mjeseca u telefonskoj prodaji. Rad u uredu ili od kuće. Može i studenti/ice i penzioneri/ke. Plaćaodlična!Mob.:097/7253055 ozn.329b

TRAŽI se automehaničar s iskustvom (može i umirov ljenik), mob.: 098/267-062 ozn.864c

USLUGE

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; te sarski, limarski i manji zidarski radovi. Ure đenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKO VEC.Tel.099/639-9932 ozn.1c

ODČEPLJIVANJE

odvoda strojem (wc,kuhinje...), garanci ja, iskustvo.”ERIK OD VODI” 098/1389-232 ozn.446c

USLUGA SVIH vrsta čišćenja, košnjaiodržavanjetravnjaka, živice i stabala. Pripomoć u kući. Komes cleaning. Mob.: Vlatka: 095/542-8585, Go ran: 095/581-5046 ozn.2726

HIDROGRADNJAd.o.o.–isko pi, dovoz materijala, postava tlakavaca, rubnjaka, ograde, kanalizacija, rušenje starih i gradnja novih objekata, mob.: 099/250-5555 ozn. 710c

GRAĐEVINSKI RADOVI –adaptacijakupaonicasasvim radovima, vodovod, kerami ka, knauf, izmjena stare sto larije i rušenja, zbrinjavanje građevinskog otpada. Mob.: 097/654-5646; ozn.3738

PRIJEVOZ: šljunak, sipina, drenaža, drva, odvoz šute do 3m³. Mob.: 098/284-922, 091/601-4351, tel.: 042/240663 ozn.205c

MALEGRAgraditeljstvoizvo di sve vrste građevinskih radova: zidanje, šalanje, armiranje,betoniranje,žiča ne i panel ograde, potporni zidovi. Mob.: 095/505-5403 ozn.881c

ODŠTOPAVANJE SVIH vrsta odvoda električnim čista čem, mogućnost snimanja odvoda kamerom. Mob.: 091/619-3375 ozn.3800

ADAPTACIJA KUPAONI CA, vodovodnih instala cija, mob.: 091/619-3375 ozn.3800

KERAMIČAR,radimsvevrste podopolagačkih radova, nove i adaptacije, mob.: 097/611-4215 ozn.3732

IZRADA KROVIŠTA, nad strešnica, sjenica, građ. li marije, stubišta, nazvati na : 098/417-373 ozn.3471

USLUGA KOMBI prijevoza, selidbe, dostave, Varaždin i okolica – povoljno. Mob.: 097/771-2313 ozn.2c

KUPUJEM automobil ili sku ter i sve od Tomosa, može i odjavljeno (oštećeno). Može i novije. Povoljno. Isplata odmah. Mob.: 098/9656-624 ozn.2418

KUPUJEMautomobil,traktor, kamion, strojeve i motocikl, ispravne i neispravne, mob.: 092/287-5661 ozn.2251

OTKUP svih vrsta vozila, ispravni, neispravni, karam bolirani. Najbolje cijene, mob.:098/133-0083ozn.312b

SOBOSLIKARSKI RA DOVI,bojenjeigletanje, bojanje fasada i stola rije, izrada pregradnih zidova (knauf, siporex) i postava laminata, mob.: 099/212-3298 ozn.800c

ODČEPLJIVANJEISNI

MANJE KANALIZACI

JE kamerom odvodnih cijevi; adaptacije kupa ona sa svim radovima; postavljanje keramič kih pločica, vodovo da…Mob.098/783-060 ozn.107c

KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o. Varaždin, I. Re žeka 4.c, tel. 042/214-711, fax: 200-713, e-mail: ured@ biro-lipic.hr. Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn.40c

IZRADA NOVIH instalacija i popravak starih (vodovod, centralo grijanje, kanaliza cija) mob.: 095/832-6992 ozn.79/04/1

NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka,sipine,zemljezavrt, pilanskadrva.Uređenjedvo rišta, iskopi i navozi, Mob.: 099/3530-180. ozn. 600c

Za

KNAUF SISTEMI, spušteni stropovi, pregradni zidovi, uređenje potkrovlja, ter mofasade, soboslikarski radovi, postava lamina ta. Bau-Art d.o.o. – mob.: 098/478-900 ozn.773c

SELIDBE – dostava namje štaja, bijele tehnike, odvoz šute u vrećama i granja, čistimo tavane, podrume, praznimo kuće, stanove, odvozimo dotrajali namje štaj, bijelu tehniku, mob.: 098/906-0658 ozn.352c

STABLA RUŠIMO – orahe borove, trešnje, odvoz gra nja osiguran. Vrtove freza mo,, živice šišamo, mob.: 099/661-8353 ozn.352c

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob.: 098/931-7570 ozn.184c

GRADNJA KOJIĆ- iskopi, navozi, rušenja objeka ta, odvoz šute, postava rubnika, tlakovaca, ka nalizacije, prijevozi, hidroizolacije, ograde, be tonskiizidarskiradovi-Mob.: 098/449-583ozn.285c

BU-JAN TIM – izvodimo: novogradnja, kompletna adaptacija kuća, izrada te prekrivanje krovišta, knauf radovi te izrada stiropor fa sade, vršimo ručna i strojna rušenja, čišćenje podruma, tavana, te gospodarske objekte sa odvozom. Mob.: 098/974-5950 ozn.650c

STROJNA ŽBUKA, strojne glazure, skela, termofasa de, soboslikarski radovi, mob.: 098/267-065, tel. 042/612-774, granom@ granom.hr ozn.203c

GRAĐEVINSKI RADOVI, adaptacije i sanacije kuća i stanova, sanacije krovova, gipskartonski i soboslikarski radovi. Garancija na radove. Ninex Mob. 098/414-128 ozn. 303c

IZRADA svih vrsta termofa sada, gipskartonski i sobosli karski radovi. Na sve radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.303c.

SOBOSLIKARSKO–FASADER SKIobrt:svevrstesoboslikar skih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamenavuna),knaufsistemi. Mob.091/588-5740 ozn.151c

PARKETI SJAJ - ogledalo Va šeg doma! Sve vrste parketa, podova, te obnova starih parketa i stepeništa. Na zovite s povjerenjem! Tel.: 040/682-988,mob.:098/242190 ozn.564c

MIŠAK – iskopi, navozi, ru šenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih površina, malčiranje. Mob.:091/572-3895ozn.445c

SOBOSLIKARSKI – fasaderski obrt: bojanje unutarnjih i vanjskih zidova, izrada to plinske fasade (stiropor, ka mena vuna), knauf sistem, spušteni stropovi, pregradni zidovi.Mob.:098/9254–731 ozn.570c

IZVOĐENJE INSTALACIJA pli na,grijanja,vodovoda,kana lizacije, klimatizacije, servis plinskih trošila, električarske usluge, knauferske usluge, keramičarskeusluge,adapta cijaodpočetkapadosistema ključ u ruke. Kvalitetno i povoljno. Kontakt: ZT – Zgra darska tehnika d.o.o., mob.: 095/112-3469,098/213-739, tel.: 040/341-004 ozn.659c

OSTALO

SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, vrhunske kvali tete. Pomoć kod dijabetesa, jačanja imuniteta, bolesti srca i krvnih žila, štiti od bakterija i virusa, povoljno djeluje na probavni sustav, ima protuupalna svojstva, štiti zdravlje urinarnog su stava, stimulira rad štit njače. Mob.: 098/455-313 ozn.3a

PRODAJEM BENKOVAČKI KAMEN, različitih debljina i obrađeni kamen „Bunja“; otkupljujem drvene palete, te vršim usluge prijevoza i selidbe! Mob.: 098/9828338 ozn.147c

PRODAJU SE industrijska drva, kratko piljena, kva litetna. Brza i besplatna dostava. 5 m³ = 1.200,00 kn i 10 m³ = 2.100,00 kn. Mob.: 092/333-3545 ozn.2882

SJEME – I reprodukcija, pše nica, ječam, tritikal, 3,30/ kg, mob.: 099/247-8870, 091/955-8043, Sračinec, Vžd. 21 ozn.3908

PRODAJEM konjski gnoj pa kiran u vreće od 50 l. Cijena vreče je 40,00 kn. Mob.: 091/732-1338 ozn.337b

PRODAJE SE garaža 24m² u Varaždinu (Grabani ce). Mob.: 098/267-062 ozn.864c

PRODAJESEparkirnomjesto u podzemnoj garaži 15.000 € (Tina Ujevića 2). Mob.: 098/267-062 ozn.864c

ŽIVOTINJE

ODOJCI I KRMAČE, mob.: 097/901-1896 ozn.3926

PRODAJEMODOJKE,upitati na mob.: 097/690-7134 ili tel.: 042/690-713 ozn.3906

PILIĆIŽIVIiliočišćeni,Barto lovec,Vžd.81,tel.:042/657172 ili mob.: 098/651-089 ozn.3903

PRODAJEM ŠTENCE njemač kog ovčara, cijepljene i oči šćene od parazita. Mob.: 095/829-4353 ozn.3916

IZGUBLJENA MAČKA – pred Veterinarskom stanicom Varaždin u Biškupcu 4. 10. 2022. prije skidanja zavoja s prve desne noge, pobjegla je šarena mačka stara 4 go dine. Moli se nalaznik da se javi na mob.: 098/267-002. ozn.80/04/1

KREDITI

ZAPOSLENICI I UMIROV

LJENICI do 300.000,00 kn, MOGUĆNOST OTPLATE

TRAJNIM NALOGOM, za tvaranje blokada i neu rednosti. Putni troškovi , dnevnice i terenski dodaci u kreditnu sposobnost, radni odnos na određeno. Male mirovine, umirov ljenici iznad 75 g starosti. Mob.: 091/203-4666, tel.: 042/561-192 ozn.568c

POZAJMICE I KREDITI Zaposleni i umirovljenici Preko 1/4 primanja Zatvaramo ovrhe Bez HROK-a Isplata u 24 sata 098/9162109

KREDITI I POZAJMICE I NA OSTATAK PRIMANJA DO 75.000,00 KN U 24 SATA ZATVARAMO I OVRHE 098/540365

VELIKA AKCIJA GOTOVIN SKIH KREDITA uz prizna vanje svih dodataka (te renska,dnevnice,putni..)! REALIZACIJA u 3 DANA! Umirovljenički krediti do 12 g.! Ekspres pozajmice za zaposlene i umirovlje nikebezhroka!ZATVARA MO OVRHE I BLOKADE. Info:ŽeljkaMatušin,mob.: 098/591-533, 098/9038995 Ozn.: 138c

NAJBRŽE do gotovine putem osobnekarteilikreditnihkar tica (Amex, Diners, Master, Maestro, Visa, Pbz), 12-36 rata, isplata odmah, mob.: 098/987-0078. ozn.589c

POZNANSTVA

VRUĆE SEXY teme za Tebe i mene, javi se

neka akcija krene. Od 0-24 na 064/400-400.

2,33 kn/3,58 kn/min ozn.166c

SVAKE SRIJEDE 10 % POPUSTA na zahvale, posljednje pozdrave i

ZAHVALA

MARIO CESTAR

42. godini života.

U dubokoj boli, dirnuti pažnjom i sućuti zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima koji su bili s nama u najtežim trenutcima i ispratili dragog Maria na vječni počinak.

Veliko hvala župniku Ivanu Sakaču na dostojanstvenom ispraćaju

„…puno suza, jedna tuga, jedna rana, jedna bol…“

Vjerujemo da si sad miran i spokojan.

Obitelji Cestar i Misini

ZAHVALA

povodom smrti dragog nam supruga, oca i brata

JOSIPA LENČIĆA

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima

bili uz

i ispratili dragog pokojnika na vječni počinak.

obitelj

suprugu i tati

JOSIPU LENČIĆU

Stjepan

TUŽNO SJEĆANJE

voljenog

Voljeni nikada

umiru,

POSLJEDNJI

ANKICI

Zauvijek ćemo čuvati uspomenu na Tebe.

YTRES-A D.O.O.

DJELATNICI

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, sina, tasta i djeda

MARIJANA KLOPOTANA koji je preminuo 4. 10. 2022. u 61. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, kumovima, susjedima i svim dragim ljudima koji su bili uz nas, izrazili riječi utjehe, položili vijence i svijeće te našeg Marijana dostojanstveno ispratili na vječni počinak. Hvala velečasnom Čavleku na lijepim riječima utjehe i molitve.

Počivao u miru Božjem.

Ožalošćeni: supruga Blaženka, sin Igor, kći Rozalija, unuci Leticija i Aleksandar, majka Štefanija, sestre Božena i Liljana, šogori, zet Tomica te ostala tugujuća rodbina

Utjehu je teško naći kad nam netko puno znači. Ali ostaje nešto što umrijeti ne može , to je ljubav, dobrota i sjećanje na Tebe.

Supruga Blaženka

Tata hvala Ti za sve, ponosna sam što sam Te imala. Zauvijek će Te voljeti Tvoja

kći Rozalija sa zetom Tomicom, unucima Leticijom i Aleksandrom

Po dobroti Te pamtimo, s ljubavlju spominjemo, u srcu zauvijek čuvamo.

Sin Igor sa Valentinom

ZAHVALA

povodom smrti naše drage majke, bake i prabake

HELENE POMPER koja je preminula 5. 10. 2022. u 93. godini života.

Zahvaljujemo svim rođacima, susjedima i drugim ljudima koji su nam izrazili sućut i s nama ispratili dragu pokojnicu na vječni počinak.

Ožalošćeni: kći Nadica, zet Valent, unuka Valentina sa Željkom, unuka Mario sa Mirjanom, praunuci Emanuel, Simona, Erika i Nika

Tiho si oči sklopila umorno tijelo Bogu predala.

Lako suzi što iz oka teče, ali teška rana što u srcu peče. Tvoja kći Nadica i zet Valent

Bila si divna, ponosni smo što smo Te imali. Tvoja dobrota i ljubav neizmjerno je blago koju si nam dala.

Tvoja unuka Valentina i unuk Mario s obitelji

Neka Te čuvaju anđeli kako si Ti čuvala i pazila nas. Volimo Te do neba.

Simona,

povodom smrti naše drage majke, svekrve, bake i prabake

IVKE ŠPOLJARIĆ koja je preminula 26. 9. 2022. u 88. godini života.

te zajedno sa nama ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak.

Najiskrenije

ZAHVALA

JURAJ ŽUGEC

9. 9. 1952. – 3. 10. 2022.

Danas kad Te nema kao da Tvoj lik još bolje vidim, još više nedostaješ, ima Te kao nekad, više nego juče. Još više svijetliš mi u noći, još više crpim snagu, misli i vjeru u nas. Još jednom Ti hvala što u meni čovjek postoji.

Supruga, djeca i unuci

Dirnuti pažnjom i suosjećanjem u najtežim trenucima oproštaja od našeg voljenog supruga, oca i djeda Jurića, zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima te svim poznanicima. Posebno zahvala dr. Niki Benjak, djelatnicima Palijative Novi Marof, medicinskoj sestri Nadi Žugec, vlč. Mihaelu, cvjećarnici i pogrebnom poduzeću Benjak, djelatnicima restorana Ključice i djelatnicima Novokoma.

Hvala Vam!

Doista, ako vjerujemo da Isus umrije i usnu,

koji usnuše

Isusu provesti zajedno

ZAHVALA

povodom smrti naše mame, bake, svekrve i punice

ŠTEFANIJE PECIK

preminula

Ožalošćeni:

Marko, kćeri Valentina, Mirjana i Biserka s obiteljima

Mama, zastalo je srce Tvoje, utihnuo je Tvoj glas i teško je shvatiti da nisi kraj nas. Teška je istina da Te nema, al´ gledaj nas s neba, i budi s nama kad nam treba!

Tvoj sin Marko s obitelji

Ne to nije tama, već svijetlo to je, gdje Tvoja bol prestaje.

Ona ostaje duboko u nama jer Tebe više nema, draga mama. Uvijek ćemo Te se sjećati i nikada Te nećemo prestati voljeti.

Tvoja kći Valentina s obitelji

Mnogo je suza palo kada je Tvoje srce stalo. Bila si dio srca mog, moje duše. Ne znam dal´ ću Te ikada moći preboljeti, al´ znam da ću Te zauvijek voljeti! Srest ćemo se jednom s Tobom, jer nam nisi rekla zbogom. Draga mama, čuvali Te anđeli nebeski.

Tvoja kći Mirjana s obitelji

Tiho si majko oči sklopila, umorno tijelo Bogu si predala. Ne vidim Ti osmijeh, ne čujem Ti glas, ali znam da ćeš uvijek biti tu uz nas. Neka Te naše molitve prate, kad suze ne mogu da Te vrate.

Tvoja kći Biserka s obitelji

SJEĆANJE

njime.

ZAHVALA

povodom smrti naše drage mame, svekrve,

ANKE POSAVEC – KOVAČ

91 godini, nakon duge

teške bolesti.

zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima, djelatnicima Galira i svim dragim ljudima

doktorici

iskazanom

položenom cvijeću i svijećama te koji

Herceg

vječni počinak. Zahvalnost dugujemo

Buhin na velikoj brizi i pomoći u najtežim trenucima naše mame.

nikad neće prestati….

Ožalošćeni: kći Katarina, sin Ivan i snaha Katica, unuci Ksenija sa suprugom Danijelom, Ivana sa suprugom Damjanom, Ivica sa suprugom Ivanom, Ana sa suprugom Ivanom, praunuci Mateo, Marko, Nino, Ena, Noa i Mak

POSLJEDNJI POZDRAV

ANKI POSAVEC – KOVAČ

Tiho si oči sklopila, umorno tijelo Bogu predala, Tvoja duša

POSLJEDNJI POZDRAV

POSAVEC – KOVAČ

U psalmu 19 čitamo: “Nebesa slavu Božju kazuju, naviješta svod nebeski djelo ruku njegovih.

Dan danu to objavljuje, a noć noći glas predaje.

Nije to riječ, a ni govor nije, nije ni glas što se može čuti, al’ po zemlji razliježe se jeka, riječi sve do nakraj svijeta sežu.

Ondje suncu razape šator, te ono k’o ženik iz ložnice ide, k’o div kliče kad prelijeće stazu.

Izlazi ono od nebeskog kraja, i put mu se opet s krajem spaja, ne skriva se ništa žaru njegovu.”

Nevjerojatno da je psalmista, prije dvije tisuće godina, znao da je zemlja okrugla i da zemlja kruži oko sunca — te da zbog toga slavi Boga. I ne samo to, psalmista također kaže da i sama nebesa slavu Božju naviještaju — i zvijezde, Sunce Mjesec. Sve stvoreno slavi Boga samim svojim postojanjem.

More slavi Boga svojim hukom, pla nine svojom visinom, rijeke svojom silinom, potočići svojom ljepotom, šume svojim zelenilom, životinje svojom raznovrsnošću, a čovjek? Jedino čovjek odlučuje hoće li ili neće slaviti Boga. A kako čovjek slavi Boga?

Vrhunac ljudskog slavljenja Boga je nedjeljno bogoslužje gdje ljudi, ako su Božja djeca, slave i hvale Boga za sve ono što jesu kao osobe, te slave Boga zbog Kristove žrtve u činu euharistije. Gdje ste Vi u svemu tome? Slavite li i Vi Boga svake nedjelje? Jer, oni koji ne slave Boga za života, neće ga slaviti ni nakon smrti jer su sami sebi odredili

Predstavilo se 60-ak izlagača iz Hrvatske, Mađarske, Slovenije i Slovačke

U petak, 7. listopada, u varaždinskoj Areni otvoren je 25. Međunarodni sajam “Priroda, lov, ribolov i turi zam”, na kojemu ove godine izlagalo 60-ak izlagača iz Hr vatske, Mađarske, Slovenije i Slovačke.Posjetiteljisu mnogo toga mogli razgledati do 9. listopada. – Zadovolj stvo mi je pozdraviti vas nakon pune tri godine od posljednjeg održavanja na šeg Sajma. Kao prvo, željela bih za hvaliti Gradu Varaždinu i Varaždinskoj županiji bez čije potpore, u ovim slože nim vremenima, ne bismo uspjeli organizirati sajam, a uz njih i suorganizatorima iz Hrvatskog lovačkog saveza i Hrvatskog športsko ribo lovnog saveza koji su nam stalna podrška u pripremi i provedbi sajma – rekla je prilikom otvorenja uime or ganizatora direktorica Saj ma Maja Šimenc iz tvrtke DMK Vall 042, a službeno ga je otvorio gradonačel nik Varaždina Neven Bosilj. Suorganizatori su bili Hrvat

Tradicionalna

atrakcija sajma bila je bogata diorama Lovačkog muzeja HLS-a

ski lovački savez i Hrvatski športsko-ribolovni savez, čiji su predsjednici posjetitelji ma zaželjeli dobrodošlicu i ugodan boravak na Sajmu. – Drago mi je što smo na kon dvije godine pandemije ponovno ovdje na sajmu u Varaždinu. Pripremili smo bogat program popratnih sa držaja, među kojima ističem 24. Smotru rogista, predavanje vezano uz nalet divlja či na vozila u prometu, promociju knjige “Za pisi jed nog lovca” autora Ive Gregurića, a uz sajam odr žavamo i sjed nicu Izvršnog od bora HLS-a – istaknuo je predsjednik Hrvatskog lo vačkog saveza Ivica Budor. U sklopu Sajma predstavilo se i 17 proizvođača, OPG-a i obrtnikaspodručjaŽupanije. Na svečanom otvorenju di rektoricaŠimencdodijelilaje zahvalnicezapodrškuuteme ljenju te provedbi Sajma kroz sve ove godine Hrvatskom lovačkomsavezu,Hrvatskom športskoribolovnomsavezui Lovačkom savezu Varaždin ske županije te zahvalnicu za potporu provedbi Sajma jedinoj tvrtki koja je sudjelo vala u svih 25 izdanja – Du

goreškoj

novaza50-godišnjebavljenje lovstvom. Ovo priznanje primili su Stjepan Lukinec, ViktorLazar,StjepanDretar, Josip Ereš i Ivan Mihalić. Već tradicionalno, nakon

Prigodni

Prigodnim programom ko risnika Doma i učenika Glaz bene škole Varaždin u Domu za starije i nemoćne osobe Varaždin obilježen je Među narodni dan starijih osoba, koji se obilježava 1. listopada. Ravnatelj Doma Alen Runac obratio se prisutnima, zaže lio dobrodošlicu učenicima Glazbene škole Varaždin te naglasio da će se suradnja s Glazbenom školom nasta viti i u budućim programi ma koje pripremaju u Domu. – Prije svega, dragi korisnici,

svečanosti otvorenja, posje titeljimajepodijeljenlovački gulaš pripremljen od strane Lovačkog saveza Varaždin ske županije, a glazbenu podlogu uz otvorenje pru

žili su Varaždinski rogisti. Tradicionalna atrakcija saj ma bila je bogata diorama Lovačkog muzeja HLS-a u kojoj su bile izložene pre parirane životinje hrvatskih krajeva, u kojoj posjetitelji po prvi puta na sajmu mogu vidjeti i jelena. Osim prepa riranih životinja, posjetitelji mogu razgledati i žive ptice koje izlaže Hrvatski klub sokolara te izložbu malih životinja pripremljenu od straneUdrugezazaštituma lih životinja Varaždin 2011. Čakovečka Udruga gljivara “Smrčak” pripremila je bo gatu izložbu s više od 140 vrsta gljiva.

program povodom

starijih

želim Vam čestitati Međuna rodni dan starijih osoba. Bitno je da usadimo u svijest ljudi da je starijim osobama potrebna podrška,potporaipomoć.Zato miovdjeimamozadatakpostići da vam ovdje bude ugodno, da seosjećatedobroidastvorimo prijateljskuokolinu,aslobodno mogu reći i obiteljsku okolinu. To sve ne možemo postići bez podrške Varaždinske županije te se ovom prilikom zahvalju jemžupanuizamjenicižupana na tome što su njihova vrata, a i njihova srca, uvijek širom

otvorena za sve naše probleme i potrebe – rekao je Runac.

Nasljeđe

Obilježavanju Međuna rodnog dana starijih osoba prisustvovala je i zamjeni ca župana Silvija Zagorec. – Naši najstariji sugrađani zaslužujuimatidostojanstvenu starost, a to nije samo obveza obitelji već cjelokupnog druš tva. Varaždinska županija će maksimalno brinuti o vama i raditi na podizanju kvalite te Vašeg života. Mnogo toga

vrijednoga ostavili ste nam u nasljeđe, a na nama je da vam uzvratimo zahvalnošću i brigom. Čestitam vam vaš dan i svima želim dobro zdravlje i puno lijepih trenutaka ispu njenih srećom i zadovoljstvom – rekla je zamjenica Zagorec. Obilježavanju su prisustvovale i predsjednica Saveza udruga umirovljenika i starijih osoba VaraždinskežupanijeJadranka Bahlen i predsjednica Uprav nog vijeća Doma za starije i nemoćneosobeVaraždinRuža Jelovac.

Lovački savez Varaždinske županije dodijelio je zlatne plakete petorici svojih članova za 50-godišnje bavljenje lovstvom

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – I DALJE BEZ VEĆIH POGORŠANJA

Utorak nastavlja mirno. Ujutro je moguća magla, a tijekom dana sunčana razdoblja. Jutarnja tempe ratura od 7 do 11, a najviša dnevna blizu 20 Celzijevih stupnjeva. Čini se da će i sredinom tjedna dominirati većinom suho i danju ugodno vrije me uz temperaturu zraka sredinom dana oko 20 Celzijevih stupnjeva. I dalje je moguća jutarnja magla. Noći svježe, ali bez neke veće hladnoće.

ROĐENI:

Dječaci:

UMRLI:

Danju ugodno toplo, između 17 i 21 Celzijev stupanj. Po trenutnim pokazateljima i subota i nedjelja bi trebali biti povoljni dani. Većinski suho vrijeme, ujutro uz mogućnost za maglu, ali tijekom dana bi trebalo biti djelomično sunčano. Vjetar u su botu i dalje uglavnom slab što može pomoći pojavi jutarnje sumaglice i magle, a u nedjelju će zapuhati umjeren jugozapadnjak. Noćna tem

peratura između 6 i 10, a dnevna bi mogla narasti do 20-ak Celzijevih stupnjeva uz sunčana razdoblja. U ponedjeljak možda ponegdje i do 22 ili 23°C u najtoplijem dijelu dana jer će zajužiti uz umjeren jugozapadni vjetar. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 10.10.2022.)

TJEDNI HOROSKOP

OVAN

(21. 3. – 19. 4.)

Na poslu vas očekuje dosta posla i napetosti će biti stalno prisutne, no sve to nije nerješivo. Držite se dogovorenih rokova, a i financijska situacija vam je povoljna. U ljubavi vam nije baš najbolje, no to nije ništa novo i vrijeme je da to već jednom riješite.Možda bi jedan otvoreni razgovor pomogao. Zdravlje vam nije loše, no ovo vrijeme viroza mo glo bi vas na neko vrijeme prikovati za krevet.

RAK (21. 6. – 22. 7.)

Na poslu izgleda da dolazi jedno malo napetije razdoblje. Budite oprezni kad su financije u pitanju jer propusti su mogući. Svakako vam se preporuča strpljenje jer ova situacija neće dugo trajati, no biti ćete jako nervozni. To ipak neće pomutiti vašu trenutno dobru situaciju u par tnerskom odnosu.Bolji dani su pred vama. Zdravlje vam nije ugroženo.

VAGA

(23. 9. – 22. 10.)

Što se posla tiče nije najbolje vrijeme da nešto mijenjate iako vam se po vremeno čini da vam se nude nove prilike. Povremeno imate osjećaj kao da se ništa ne događa, ali nemojte se previše zabrinuti. Puno ćete raditi da bi završili već započeto, što je prilika da si osigurate dobre temelje za bu dućnost. U ljubavi iskoristite priliku da obnovite bliskost sa partnerom koja se izgubila i učvrstite svoju uz drmanu vezu. Zdravlje vam je dobro.

JARAC

(22. 12. – 19. 1.)

Na poslu ste u svome elementu i ništa vas neće omesti na putu do cilja. Istina, ima osoba koje vas jako nerviraju, no vi ste sigurni u ono što radite i uspjeh vam je zagarantiran. Na putu prema cilju spremni ste rije šiti sve prepereke. U ljubavi također nije loše. Jako ste romantični i odnos sa partnerom je više nego dobar. Što se zdravlja tiče, pripazite jer bi mogli imati problema sa grlom.

BIK

(20. 4. – 20. 5.)

Novi poslovi su pred vama a obno viti ćete i neke stare poslovne veze. Imate dobar odnos sa poslovnim partnerima pa će se neke prilike pojavljivati iznenada, a na vama je da prepoznate one prave. Osim toga dolazi i do znatnog poboljšanja vaših financijskih prilika. Partner je uz vas a to vam je u ovom periodu prijeko potrebno.Zdravlje vam nije loše, no moguće su prehlade, pa se čuvajte.

LAV (23. 7. – 22. 8.)

Na poslu vrijeme velikih promjena samo što nije počelo, pa vam je ko munikacija sa suradnicima otežana. Iskoristite potencijal koji posjedujete u provedbi novih ideja, i krenite u rješavanje. Bilo bi dobro i da se po savjetujete sa nekim kome vjerujete. Vaš partnerski odnos ne mijenja se puno, čas je bolje, čas lošije, no sad nije vrijeme da nešto ozbiljnije mije njate. Što se zdravlja tiče, pripazite na imunitet - u padu vam je.

ŠKORPION

(23. 10. – 21. 11.)

Vi stalno planirate nove poslove, sve vam se vrti oko posla i život vam se pretvorio u borbu za posao. Morate početi drugačije razmišljati da bi mogli dobiti vremena za rješavnje nekih privatnih problema. Partner vam je već na rubu živaca, pa odvo jite vrijeme za ozbiljan razgovor. Još uvijek možete puno toga popraviti. Zdravlje vam je solidno, ali ste skloni prehladama.

VODENJAK

(20. 1. – 18. 2.)

Na poslu ulazite u jednu fazu kada će se puno toga mijenjati na bolje. Na vama je da pokažete svoje prave sposobnosti. Ovo je prilika za veliki pomaknaposlovnom planu,nobudite strpljivi i čekajte pravi trenutak. Fina cijskeprilikeneštoćesepoboljšatipas te strane nebi trebali imati problema. Partnerski odnos vam je napokon dobar,inemojtegapokvariti.Komuni kacijavamsepoboljšalaiviseosjećate bolje. Zdravlje - moguće su prehlade!

BLIZANCI (21. 5. – 20. 6.)

Na poslu pokušajte postići dobru radnu atmosferu jer će vam trebati. Pojavljuju vam se nove poslovne pri like. Uz potporu suradnika biti će vam lakše pripremiti se za nove izazove. Što se ljubavi tiče izgleda da ćete morati donijeti jednu važnu odluku koju ste dugo odgađali. Sad vremena više nemate i što prije to riješite. Zdravlje vam je dosta dobro, no u ovom periodu vam prijete povrede pa budite oprezni.

DJEVICA (23. 8. – 22. 9.)

Vi stalno čekate da se posao pokrene pa pokušajte zadržati profesionalnost jer se pojavljuju nove prilike. Upravo zbog nove situacije vi ćete se početi osjećati bolje. Dobit ćete priliku da posao dovedete do kraja pa će vam to znatno popraviti i financijske prilike. Ljubav vam ne stvara probleme, vlada zatišje a vi se pobrinite da što duže potraje. Što se zdravlja tiče, moguće su povrede pa budite na oprezu.

STRIJELAC

(22. 11. – 21. 12.)

Poslovi vam dobro napreduju, no nepredviđenih problema sigurno će biti i to bi moglo usporiti realizaciju. Ipak sve to neće bitno utjecati na financijske rezultate. Vi točno znate što želite i kako do toga doći, a i okol nosti vam idu na ruku. Prema tome pred vama je jedno vrlo intenzivno i dobro razdoblje. Partnerski odnos je dobar i nebi trebalo biti nekih problema. Zdravlje vam je dobro, no mogući su problemi sa spavanjem.

RIBE

(19. 2. – 20. 3.)

Trenutna situacija na poslu vam je dobra i prilično ste zadovoljni. Pri sutno je zadovoljstvo i stabilnost što vam puno znači jer niste spremni na nikakve promjene. Jedino što bi vas moglo iznenaditi je nedostatak vremena. Možda ste malo previ še opterećeni, no pravih problema nema. Ljubavna situacija vam je za sada dobra, pa nemojte bez potrebe partnera praviti ljubomornim. Zdravlje - pad imuniteta.

DAME

“Preuzele” identitet Varaždinki iz prošlosti i predstavile njihove zasluge

su također priliku izmjeriti tlak, šećer u krvi i indeks masnoće u tijelu. Nakon završetka 6. Varaždinskog festivala održan je i okrugli

U sklopu “Srijede u Muze ju” u palači Sermage Udruga Varaždinska građanska gar dapredstavilajesvojprojekt pod nazivom Dame u povi jesnim haljinama.

Osmišljavanje projekta trajalo je gotovo 20-ak go dina, a oslanjalo se na ide ju uvođenja aktivnosti u kojima će sudjelovati žene unutar Udruge.

Od skromnih početaka, uglavnom putem donacija odnekolikopovijesnihhalji naizinozemstva,prijelomni trenutak u njegovoj reali zaciji bilo je uključivanje kustosice u GMV-u Spo menke Težak i restauratori ce u GMV-u Melite Krnoul u suradnju na projektu s članicom Udruge Vesnom Loparić.

Kao referentno razdoblje iz povijesti Varaždina i Va raždinske građanske garde odabrano je ono od 1830. do 1930. godine, iz kojeg su se izdvojile žene koje su svojim radom i angažma nom zadužile grad. Premda javno djelovanje žena u tom razdoblju nije bilo osobito

prihvatljivo, mnoge od njih uspjele su ostvariti svoje ideje te posredno ili nepo sredno doprinijeti boljitku Varaždina.

Personifikacija

Premadostupnimslikama i fotografijama žena iz povi jestiprišloseizradihaljina,a članice Udruge međusobno su podijelile uloge i “pre uzele” identitet zaslužnih Varaždinki. Personifikaci

Izradi haljina prišlo se prema dostupnim slikama i fotografijama žena iz povijesti

minulihvremena,ponajprije onih koje su na neki način bile vezane uz Varaždinsku

građansku gardu, a cijelim projektom nastoji se moti virati današnje generacije Varaždinki.

Projekt Dame u povije snimhaljinamaprezentirale su kostimirane pripadnice Udruge Varaždinska gra đanska garda putem svoje vrsne modne revije, prili kom koje je svaka od njih s nekoliko riječi predstavila i zaslužnu Varaždinku iz povijesti.

Pilipović

stol na temu korisnosti pješačenja i nordijskog hodanja. U sklopu Festivala održano je i 5. Hrvatsko natjecanje u nordijskom

U sklopu “Srijede u Muzeju” pripadnice Udruge Varaždinska građanska garda predstavile su projekt, čije je osmišljavanje trajalo 20-ak godina, a za njegovu realizaciju ključno

bilo uključivanje kustosice u GMV-u Spomenke Težak i restauratorice u GMV-u Melite Krnoul

jom osoba iz prošlosti žele se naglasiti zasluge dama iz