RT 972

AKTUALNO

GRAD VARAŽDIN I KAUFLAND RASKIDAJU

Grad Varaždin i Kaufland će, prema svemu sudeći, raskinuti ugovor temeljem kojeg se na dijelu poslovnog prostora Varteksa u Zagrebačkoj ulici, u sklopu projekta “Varteks kvart – urbana regeneracija” trebao graditi novi poslovni trgovački centar. Ta je informacija stigla iz Grada Varaždina. Navode da su čekali, ali nisu dočekali da se Varteksovi vjerovnici dogovore te da je raskid ugovora

inicirao Kaufland. – Kaufland je inicirao, a Grad Varaždin pozitivno odgovorio na inicijativu za skoro pokretanje pravnih poslova sporazumnog raskida ugovora jer rokovi za dogovor hipotekarnih i založnih vjerovnika, koji su preduvjet za nastavak projekta, ističu do kraja godine. Gradonačelnik Grada Varaždina Neven Bosilj, je nakon očekivanja i nadanja da

će doći do dogovora vjerovnika za što još postoje minimalne, gotovo nikakve šanse, sada suglasan da se krene u raskid ugovora između Kauflanda i Grada Varaždina – kažu u Gradu Varaždinu. – Najavljena investicija se neće moći realizirati jer se procjenjuje da ne postoji nikakva mogućnost dogovora hipotekarnih i založnih vjerovnika – smatra gradonačelnik Neven Bosilj. Dodaje i

OD 2035. U EUROPSKOJ UNIJI ZABRANIT ĆE SE PROIZVODNJA AUTOMOBILA

Veći državni poticaji i znatno bolja ako na cestama želimo više električnih

Električno vozilo dugo se puni kod kuće. Nedostaje punionica po cijeloj Hrvatskoj, a ako idemo na brzu punionicu to je jako skupo punjenje. 2000 kilometara, imate situaciju jer će vam se ono sigurno produljiti. Kao poslovnom čovjeku, to nije baš isplativo

PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Europska unija krajem listopada ove godine postigla je konačnidogovorozakonukoji zabranjujeprodajunovihbenzinskih i dizelskih automobila od 2035. godine. Cilj zakona je borba protiv klimatskih promjena te brži prelazak na električna vozila.

PregovaračizemaljaEU,Europskog parlamenta i i Europskekomisijekojasastavljanove zakone, složili su se da proizvođači automobila moraju postići nultu emisiju CO2 do 2035., čime će se onemogućiti prodajanovihvozilanafosilna goriva u 27 zemalja.

Dopotpunezabraneprodaje benzinskih i dizelskih vozila u Europskoj uniji ostalo je tako još nešto malo više od 12 godina.

Sve više

U Varaždinskoj i Međimurskoj županiji postoji oko 60 članova udruge Strujni krug kojiokupljavlasnikeelektrični vozila u Hrvatskoj.

Električno vozilo za obiteljskutvrtkukupiojeVaraždinac Stefan Grabar.

– Na kupovinu električnog automobila odlučili smo se zbog poticaja koje je davala država, a i prvenstveno zbog uštede goriva. Računica nam je bila ta da pošto smo iz Varaždina te često putujemo u Zagreb, Zagorje i okolicu da za ta putovanja iskoristimo električno vozilo. Hyundai Kona je prije svega jedan od najboljih električnih automobila koje smo mogli isprobati tesmosezbogdometaodlučili na kupovinu – ističe Grabar.

Početni model električne Hyundai Kone stoji oko 285.000 kuna, a s poticajima od 70.000 kuna Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ministarstva gospodarstva ispada vas oko 215.000 kuna.

Za gotovo istu svotu trenutno možete kupiti solidno opremljen model Audija Q2 s dizelskim motorom.

–Električnavozilajošuvijek

su nešto skuplja u startu za razliku od benzinskih i dizelskih vozila, ali brojni kupci su prepoznali dugoročne uštede koje mogu ostvariti posjedovanjem električnih vozila.

Naime,električnavozilaimaju značajno manje troškove održavanjajerimajuipunomanje komponenti koje je potrebno servisirati, a tu je i pitanje potrošnje “goriva” jer je samo punjenje električnih vozila znatno jeftinije od goriva za benzinska i dizelska vozila.

Primjerice,višeod60%hrvatskih vlasnika električnih vozila puni svoje električno vozilo kod kuće čime se cijena za 100 prijeđenihkilometarasvodina

Postavljanje punjača u rasvjetne stupove u Varaždinu

samo 8 do 25 kuna, ovisno o tarifi tijekom koje pune. Kod benzinskih i dizelskih vozila, za jednaku trasu je potrebno potrošiti 60 do 100 kuna, ovisno o potrošnji vozila, pa je računica u samome startu poprilično vidljiva – ističu iz udruge Strujni krug.

Baš tom računicom vodio se i Grabar.

– Prednost električnog automobila je što je mnogo tiši te je jeftiniji za održavanje.

Automobil punimo kod kuće, pa nas 100 km stoji oko devet kuna – dodaje Grabar koji je istaknuo vozne karakteristike automobila

– Nismo požalili jer je auto po svojoj voznoj karakteristici i udobnosti savršen – dodaje je.

Odlične performanse

Odlične performanse električnih vozila ističu i iz Strujnog kruga.

– Među najveće prednosti električnih vozila se mogu

Udruga Strujni krug aktivno radi na rješenjima kojima će se i građanima, koji ne mogu kod kuće puniti svoje vozilo, omogućiti jednostavno korištenje električnih vozila. Primjerice, već sljedeće godine započinju s pilot projektom postavljanja punjača u stupove javne rasvjete u šest gradova kod velikih stambenih zgrada, koje nemaju takva dedicirana parkirna mjesta, kako bi svima omogućili bezbrižno punjenje “kod kuće”.

Varaždin će biti jedan od šest gradova u kojemu će se provoditi spomenuti projekt postavljanja punjača ustupove javne rasvjete,

ubrojiti udobnost i sigurnost. Elektromotori kao takvi ne proizvode nikakvu buku niti trešnju, a i sam okretni moment im je instantan. To znači da, osim što ćete imati znatno tišu i udobniju vožnju, prilikomprestrojavanjailipotrebezanaglimubrzavanjima, nije se potrebno “pripremati” ubacivanjem u nižu brzinu –ističu iz Strujnog kruga.

UvaraždinskomAutomobilu Lončar, prodajnom centru za Hyundai, ističu da godišnje

Zbog

kako bi se i građanima koji žive u zgradama omogućilo punjenje “kod kuće”.

– Trenutno dolazi značajan broj privatnih investitora koji namjeravaju postavljati punjače po gradovima i glavnim prometnicama diljem cijele Hrvatske. Vrijedi spomenuti i nadolazeću europsku regulativu AFIR koja će zahtijevati od zemalja članica EU da se značajno poboljša infrastruktura na TEN-T koridoru, koji je dijelom i u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, pa će i tu svakako biti značajnih investicija u samu infrastrukturu – zaključuju.

– Trend kupovine električnih automobila je svakako u porastu, naročito u svibnju i lipnju kada država, odnosno Fond sufinancira kupnju električnih i plug in vozila. Porast prodaje električnih i plug in vozila je za oko 30 do 40 %.

osobe od 30 do 45 godina, i to uglavnom mali ili srednji poduzetnici.

– Većinom su to poduzetnici koji se bave dostavom ili taksi vožnjom. Također, ljudi koji imaju vlastitu punionicu – dodaje Kefelja koji je objasnio zašto prodaja, odnosno realizacija još uvijek ne prati interes.

Cijena?

– Prvi je cijena vozila koja je još uvijek znatno viša od novihkonvencionalnih vozila, a drugiproblem je infrastruktura. Iako država potiče kupnju električnih vozila, to nije dovoljno. Po meni svatko tko kupi električno vozilo odmah bi trebao dobiti poticaje ili bi trebao biti oslobođen plaćanja PDV-a. Poticajimorajubitiznatnoveći ako na cestama želimo više električnih vozila. Problem infrastrukture vezan je uz punionice. Njih nema dovoljno, a također besplatno punjenje više ne postoji – objašnjava Kefelja.

Zbog toga vlasnici električnih vozila moraju pomno planiratisvojadaljaputovanja. – Električni automobil se dugopunikodkuće.Nedostaje punionicapocijelojHrvatskoj, aakoidemonabrzupunionicu to je jako skupo punjenje. Na daljnja putovanja, na dva do tri dana u kojem napravite 1000 do 2000 kilometara, imat ćete situaciju da će vam se ono sigurno produljiti. Kao poslovnomčovjeku,tonijebaš isplativo– ističe Varaždinac, vlasnikelektričnogvozilakojis električnimvozilomneplanira daljnja putovanja.

prodaju desetak električnih vozila.

Trenutno u prodaji imaju dva modela električnih vozila - Hyundai Konu i Ioniq.

Upita je pak 100 % više, ali realizacija baš ne prati interes – ističe Matija Kefelja, voditelj prodajeAutomobilaLončarza Hyundai.

ElektričnovozilouAutomobilu Lončar kupuju uglavnom

Planiranje

– Od mjesta polaska pa natrag uvijek računamo 300 do 400 kilometara, po zimi i manje – dodaje Grabar. Osimštobaterijakraćetraje po zimi također ona kroz

RASKIDAJU UGOVOR ZBOG VJEROVNIKA. BLIŽI LI SE KRAJ VARTEKSU?

da razumije poslovnu strategiju Varteksa. – Kao i svako ozbiljno poslovno društvo, tako i Kaufland ima definirane termine za realizaciju investicija. Ako se do dogovora ne može doći u tim definiranim rokovima, a očito se to ne može riješiti jer se vjerovnici čvrsto, ukopano, drže svojih pozicija, ne vidimo nikakve mogućnosti realizacije cijelog projekta. I zato smo predvidjeli da se tijekom slijedećeg tjedna sastanemo

AUTOMOBILA S UNUTARNJIM IZGARANJEM

bolja infrastruktura električnih vozila

punjenje. Na daljnja putovanja, na dva do tri dana u kojem napravite 1000 do – ističe Varaždinac, vlasnik električnog vozila.

s predstavnicima Kauflanda i napravimo sporazumni raskid ugovora – rekao je Bosilj.

Je li ovo kraj Varteksa? O tome je za Poslovni dnevnik govorio i član Uprave Varteksa Dražen Dobiš koji je istaknuo da je realizacija ugovora s Kauflandom bila ključna.

Varteks je, naime, uputio dopis Vladi sa zamolbom da, ako je to moguće, pokuša

utjecati na hipotekarno osigurane vjerovnike da se ubrza proces dogovora oko raspodjele sredstava od prodaje našeg zemljišta Kauflandu. Međutim, od toga očito ništa. - Imamo enormnu financijsku izloženost prema vjerovnicima i vrijeme nam curi, iako smo već za oko 6 milijuna kuna smanjili kratkoročni dug koji je bivša Uprava napravila prema dobavljačima – rekao je Dobiš.

Iako država potiče kupnju električnih vozila, to nije dovoljno. Po meni svatko tko kupi električno vozilo odmah bi trebao dobiti poticaje ili bi trebao biti oslobođen plaćanja PDV-a.

IDEALNO ZA 90 % GRAĐANA

Često se postavlja pitanja dometa električnih vozila kao mane, ali današnji prosječan domet električnih vozila je od 250 do 400 kilometara.

– To je više nego dovoljno za 90 % potreba građana. Naime, prosječni europski državljanin svakodnevno prolazi od 35 do 40 kilometara pa mu jedno punjenje električnog vozila može trajati i do desetak dana – ističu iz Strujnog kruga koji bi električna vozila preporučilisvimakojiimajuuvjetezapunjenje vozila kod kuće ili u blizini kuće.

– Naime, prosječnom građaninu koji prelazi 11.000 kilometara godišnje električno vozilo

godine gubi svoj kapacitet.

– Nismo požalili što smo kupili električno vozilo, ali brine me to što najavljuju daćecijena baterija odletjeti u nebo. Po mojoj računici

U Varaždinskoj i

Međimurskoj županiji postoji oko 60 članova udruge Strujni krug koji okuplja vlasnike električni vozila u Hrvatskoj

bi se, bez poticaja, moglo isplatiti za 5 do 7 godina, a uz poticaje već za 3 do 4 godine. U slučaju da građanin prelazi 20.000 do 25.000 kilometara godišnje, električno vozilo će se isplatiti već za 2 do 4 godine. Nakon toga je gotovo svaki prijeđeni kilometar u plusu –dodaju iz Strujnog kruga koji ipak nekima ne bi preporučili ista vozila.

– Trenutno ne bismo preporučili električna vozila vozačima koji žive u zgradama bez dediciranog parkirnog ili garažnog mjesta, a da nemaju javno dostupni punjač u blizini, ili onima koji svakodnevno rade više od 300 kilometara – drže iz Udruge.

električno vozilo isplatilo bi mi sekadbihbez kvara baterije s njime prešao 500.000 kilometara, a nekakosumnjam da ću to uspjeti –rekao nam je vlasnik električnog vozila.

– Što se tiče garancije na samu bateriju, Automobil Lončar daje osam godina ili na napravljenih 160.000 kilometara. Za servis baterije zaduženisunašitehničarikoji će vam riješiti problem. Baterija se može regenerirati, a u krajnjemslučajumožesepromijeniti.Daserazumijemo,ne postoji loše električno vozilo, aštosebaterijatičetendencija je da će s vremenom i sama cijenabaterijebitiznatnoniža – zaključio je Kefelja.

SAMOGRADITELJ MATIJA LISIČAK:

“Novi električni automobil se isplati nakon prijeđenih 250.000 kilometara”

Zadovoljstvo vozača električnih automobila trajat će tako dugo dok postoji mogućnost punjenja baterija na kućnoj utičnici

PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

Prerada klasičnih automobila u električne u kućnoj radinostidanasimasvemanje smisla jer se za uložene novce može kupiti auto s istim ili boljim performansama, ističe Matija Lisičak iz Sv. Ilije koji je za svoj gušt dosad na struju prebacio Opel Kadett i BMW “peticu”.

Pozitivna iskustva -Mojastrastpremaelektričnim automobilima traje već 9 godinaisvojelimeneljubimce uvijek kupujem u ispravnom stanju. Kadetta sam u električno vozilo pretvorio 2015. godine, a i BMW “na baterije” me već nekoliko godina oduševljava. Znam da mnogi vlasnici benzinaca ili dizelaša dvoje o tome jesu li serijski proizvedeni električni automobili pouzdani ili isplativi. Mojaiskustvasupozitivna,ali treba znati da će zadovoljstvo vozačaelektričnihautomobila trajati tako dugo dok postoji mogućnost punjenja baterija na kućnoj utičnici. Stoga su u problemu njihovi vlasnici u velikim, gusto naseljenim gradovimakojinemajugaraže. Računica je jednostavna već godinama, te svi koji pune ba-

terije iz kućne utičnice znaju da će za vožnju na ruti od 100 kilometarapotrošitidonajviše 10 kuna – ističe Lisičak koji radi kao profesor informatike uGospodarskojškoliVaraždin i Srednjoj školi Novi Marof. Dodao je kako su još uvijek u dobroj poziciji i tvrtke kojeuvoznomparku imaju električne automobile. - Ako automobile pune iz utičnice i još imaju solarnu elektranu, troškovisu im gotovo zanemarivi. Meni se sve uloženo u prerađeni Opel Kadett isplatilo u roku tri godine, punio sam ga noću i vozio danju. Kada je 2016. došlo vrijeme da ga zamijenim novijim, na tržištu nije bio veliki izbor električnih automobila. Proizvođači su nudili Nissan LEAF ili Golfove po cijeni od 300.000 kuna, što je ogroman novac i radije sam kupio polovni BMW. Nakon prerade, svoj novi električni automobil moraosamodvestinaispitivanjeuCentarzavozilaHrvatske u Velikoj Gorici. Za atest je

potrebno napisati elaborat o svemu što se radilo na autu, dokumentirati što je maknuto iz njega ili stavljeno unutra. Sve je bilo u redu i nakon trodnevnog postupka sam ga i registrirao. Moj električni BMW 5 iz kućne radinosti postiže brzinu do 170 km/h, a domet mu je 200-250 kilometara po punjenju–veli naš sugovornikodkojeg doznajemo i to da je kvaliteta baterija znatno napredovala. Moduli su sve manji i laganiji te svi proizvođači daju garanciju ispravnosti na 8 godina, te pojedine baterije “izguraju” 100.000 kilometara uz gubitak 5 % kapaciteta. - Ovakva degradacija baterija je zanemariva i sve koje su dostupnenatržištubezproblema osiguravaju automobilima domet od 300 do 500.000 kilometara.Kupitelinovielektričniautomobil,posadašnjim cijenama punjenja iz kućne utičnice isplatit ćete ga čim prijeđete 250.000 kilometara – zaključio je Matija Lisičak.

Baterije su sve manje i kvalitetnije, pa pojedine “izguraju” 100.000 km uz gubitak 5 % kapaciteta

Mate Rimac i Matija Lisičak u Neveri

GRAD VARAŽDIN PROSLAVIO JE DAN

Gradonačelnik Neven Bosilj: ispred i iznad politike te pohlepe

Ja samo iskreno želim da naš grad kojeg svi toliko volimo i s kojim se na široko ponosimo, uistinu postigne svoj puni potencijal i da uz ljepotu grad su ljudi, grad smo mi, rekao

GradVaraždinproslavioje

Dan Grada i blagdan svetog Nikole, a tom je prigodom održana svečana sjednica Gradskog vijeća.

Gradonačelnik Neven Bosilj u svom je obraćanju podsjetio na ključne projekte koji su realizirani ili je pak započela njihova realizacija u protekloj godini, od stanova za mlade, polupodzemnih spremnika, ulaganja u obrazovanje, uređenja grada pa do rješavanja problematike s otpadom.

Uvijek se može više i bolje

- Svi koji me poznajete dobro znate da se ne mirim s prosječnim,sonimštodrugi moguostvaritiipostići.Čini mi se da se uvijek može napraviti još više. Pred nama je puno posla, ljestvicu smo podigli visoko jer je uistinu toliko toga što želimo i moramo napraviti kako bi se Varaždin razvijao još više i jače. Prvenstveno želimo riješiti one boljke koji predstavljaju uteg našem gradu i koče nas u ostvarenju svega onoga što Varaždin zaslužuje. Siguran sam u to da ne zaslužuje da žmirimo na realne probleme koji oko nas postoje. Očekujemo podršku s državne razine i nastavak dobre suradnje s Varaždinskom županijom jer smatram da je suradnja za dobrobit naših sredina i naših građana jedini ispravni put. Budimo primjer kako raditi i kako stvarati jer rezultate te suradnje ostavljamo onim najvažnijima, našim mladima i našoj djeci – rekao je uvodno gradonačelnik Bosilj.

Posebno je istaknuo kako

je odgovornost ključna, a da projekti moraju biti ispred i iznad politike.

- U posljednje vrijeme vrlo često govorim o odgovornosti, o posvećenosti gradskim interesima koji u najvažnijim projektima i odlukama moraju biti ispred i iznad bilo kakve politike, stranke, interesne skupine ili pojedinca. Kad razmišljamo o tome, na svakom je od nas da postavi sebi pitanje – jesmo li odvagali krivo, jesmo li nešto propustili učiniti ili nam jednostavno

Mnogi svoju odgovornost ne shvaćaju tako, zatomljuju je dok ona potpuno ne nestane, izgubljena u bespuću pohlepe osobnih ambicija.

Kada moć i vlast dođu u ruke onih koji ne mare i ne posjeduju moralne kvalitete, to šteti, ne samo pojedincima nego i cijeloj zajednici, a to nas je prošlost, ali i sadašnjost, zaista dobro naučila

nije bilo dovoljno stalo? Kao izabranim dužnosnicima koji sudjeluju u donošenju odluka, naša odgovornost je tim veća jer naši potezi i odluke utječu na širok krug ljudi, i to onih koji od nas očekuju da se izdignemo iznad osobnih ambicija i radimo i odlučujemo i djelujemo tako da svima bude bolje, da učinimo razliku, korak naprijed, da po tom koraku budemo prepoznati kao odgovorni ljudi. Mnogi tu svoju odgovornost ne

shvaćaju tako, zatomljuju je dok ona potpuno ne nestane, izgubljena u bespuću pohlepe osobnih ambicija. Kadamoćivlastdođuuruke onih koji ne mare i ne posjeduju moralne kvalitete, to šteti, ne samo pojedincima nego i cijeloj zajednici, a to nas je prošlost, ali i sadašnjost, zaista dobro naučila – rekao je gradonačelnik.

Varaždin kao mjera i obrazac

Dodao je da je njegov politički stil mnogima neshvatljiv jer mu nije stalo do političkih ambicija, već isključivo do Varaždina i svih koji tu žive.

- Politika nas pozicionira, a često toliko puta koči u donošenju ispravnih odluka. U tom smislu sebe bih mogao nazvati možda najgorim političarom jer meni nije stalo do političke karijere i do nekakvih osobnih političkih postignuća. Meni je jednostavno stalo isključivo i samo do našeg grada. Zato onima kojim je jedini fokus politika nije razumljiv ovakav moj politički stil bez “fige v žepu”. Ja samo iskreno želim da naš grad kojeg svi toliko volimo i s kojim se na široko ponosimo, uistinu postigne svoj puni potencijal i da uz ljepotu i toplinu kojom zrači pokažeisvusvojugospodarsku i ekonomsku snagu, da bude grad mjera i obrazac, grad u koji se uvijek poželiš vratiti. A grad su ljudi, grad smo mi – zaključio je govor gradonačelnik Neven Bosilj.

Promjene napredaki

Svečanoj sjednici pri-

Uručene nagrade, plakete NAGRADE

Na svečanoj sjednici dodijeljena su i priznanja, plakete inagradezaslužnimVaraždinkama i Varaždincima Predsjednica Gradskog vijeća Zdravka Grđan i gradonačelnik Neven Bosilj uručili su javna priznanja Grada Varaždina, a odlukom Gradskog vijeća primili su ih: Mateo Žugec član Gimnastičkog kluba”Vindija”, prvak Mediterana u disciplini konj s hvataljkama, osvajač zlatne i srebrne medalje na Svjetskom kupu

Vindija d.d. Varaždin za

iznimne rezultate u razvoju gospodarstva, prehrambene industrije i proizvodnje hrane na području Grada Varaždina kao i cijele regije, medalju je preuzeo predsjednik Uprave Nenad Klepač

Anđelko Mladenović za izniman doprinos u Domovinskom ratu, za 55 godina djelovanja u borilačkim sportovima te promicanju sporta Grada Varaždina Slobodan Mikac za razvoj gospodarstva, diplomatskih i gospodarskih odnosa te promicanje Grada Varaždina

ZA ŽIVOTNO

Jana Koščak, članica Atletskog kluba”Sloboda”, najveća nada hrvatskog sporta, juniorska prvakinja Europe u sedmoboju,dobitnicanagrade “Dražen Petrović” za najveće zasluge u promicanju sporta Josip Hehet posthumno, za dugogodišnji predani rad i angažman u unaprjeđenju penološkog sustava te za poboljšanje standarda građana starije životne dobi i umirovljenika, medalju je preuzela njegova supruga, gospođa Ana Hehet

Plakete Grada Varaždina

Bosilj: Ljudi i projekti moraju biti pohlepe i osobnih ambicija

ljepotu i toplinu kojom zrači pokaže i svu svoju gospodarsku i ekonomsku snagu, da bude grad mjera i obrazac, grad u koji se uvijek poželiš vratiti. A rekao je gradonačelnik Bosilj

Očekujemo podršku s državne razine i nastavak dobre suradnje s Varaždinskom županijom jer smatram da je suradnja za dobrobit naših sredina i naših građana jedini ispravni put. Budimo primjer kako raditi i kako stvarati jer rezultate te suradnje ostavljamo onim najvažnijima, našim mladima i našoj djeci

sustvovali su i izaslanica predsjednika Zorana Milanovića Melita Mulić, inače predsjednikova savjetnica za ljudska prava i civilno društvo, Damir Habijan, saborski zastupnik i izaslanik predsjednika Sabora, izaslanik premijera Ivan Paladina, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, varaždinski biskup Bože Radoš, kao i saborski zastupnici, zamjenica varaždinskog župana gradonačelnici i načelnici, predstavnici udruga i drugi važni gosti.

– Izazovi i pitanja mogu i trebaju biti razlog da s još većim elanom ostvarujete planove i programe – rekla

je Mulić i istaknula da ukupan razvoj mora biti u cilju demografske obnove.

Ministar Ivan Paladina pozdraviojeokupljeneuime premijera Andreja Plenkovića, dok je saborski zastupnik Damir Habijan govorio kao izaslanik predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića.

Prigodnim govorom okupljenima se obratila i predsjednica Gradskog vijeća Grada Varaždina Zdravka Grđan.

- Danas je poseban dansvečanost kojom odajemo poštovanje našem gradu, našim žiteljima i kada svi težimo boljem za sve nas zajedno. Riječi koje ćemo danas čuti imaju samo je-

dan cilj - da nas ne udalje, već da nas zbliže. Život ima lijepih trenutaka i loših. Tako i Varaždin ima svojih boljih dana ali i kriza. Nekada upravo teška vremena iznjedre nove nade, novu budućnost, nove ideje, stave stvari na svoje mjesto. Krizu moramo promatrati i kao temelj za promjene i napredak – rekla je, među ostalim, Grđan.

Uslijedili su pozdravni govori u kojima su čestitke građanima Varaždina uputili Ljerka Cividini, gradonačelnica Grada Čakovca, Silvija Zagorec, zamjenica županaVaraždinskežupanije i Mišel Jakšić, gradonačelnik Grada Koprivnice.

Svi koji me poznajetedobro znate da se ne mirim s prosječnim, s onim što drugi mogu ostvariti i postići. Čini mi se da se uvijek može napraviti još više. Pred nama je puno posla, ljestvicu smo podiglivisokojerjeuistinu toliko toga što želimo i moramo napraviti kako biseVaraždinrazvijaojoš višeijače

uručene su:

Zboru Katoličke osnovne škole Svete Uršule “Uršuline zvjezdice” za izvanredne rezultate u radu s djecom i mladima te unaprjeđenje glazbene umjetnosti u gradu Varaždinu,plaketujepreuzeo voditelj zbora Višeslav Jaklin Udruzi udomitelja za djecu i mlade Varaždinske županije “Zipka” za dugogodišnje vrijedno i odgovorno djelovanje, podršku i pomoć udomljenoj djeci i mladima te udomiteljskim obiteljima kao i za promicanje potrebe

za udomiteljskim obiteljima plaketu je preuzela Bernarda Nada Furjan, predsjednica Udruge

Udruzi Ritam misli za postignute izvanredne rezultate u promicanju kulture i umjetnosti u gradu Varaždinu plaketu je preuzela Ljubica Ribić, predsjednica Udruge Mili Sekuliću za dugogodišnji predani rad na ostvarivanju prava nacionalnih manjina u Gradu Varaždinu Nogometnom klubu Udarnik32za90.godinauspješnog rada i djelovanja s ciljem

razvoja sporta na području Kučana Gornjeg i Grada Varaždina, plaketu je preuzeo Đuro Bobek

Krunoslavu Mikulčiću za dugogodišnji doprinos razvoju i promicanju varaždinskog obrtništva

Atletskom klubu “Sloboda” za 90 godina uspješnog rada i djelovanja na unaprjeđenju sporta, a naročito atletike, plaketu je preuzeo Stjepan Smernjak, predsjednik kluba Nagrade Grada Varaždina: Udruziveterana7.gardijske brigade“Puma”,zadoprinosu

oslobađanjuRepublikeHrvatske i žrtvu koju su podnijeli tijekom Domovinskog rata te humanitarni mirnodopski rad u povodu 30te obljetnice osnutka 7. gardijske brigade “PUMA”, nagradu je preuzeo Robert Puja, predsjednik udruge

Vladimiru Gotalu, utemeljitelju diskografske udruge AULOS u Varaždinu za očuvanje hrvatske glazbene baštine i ostale kulturne arhivske građe

Fakultetu organizacije i informatike Varaždin, za dugo-

godišnji doprinos u unaprjeđenju znanosti, gospodarstva iprosvjeteugraduVaraždinu, hrvatskoj i međunarodnoj zajednici, nagradu je preuzela gospođa Nina Begičević Ređep, dekanica Fakulteta Na kraju svečanog uručivanja javnih priznanja Nagrade za životno djelo uručene su: Josipu Totu, za poseban doprinos unapređenju Varteksovog izvoza na razvijena tržišta Europe i Amerike, kao i znatan doprinos uspostavi hrvatske Misije pri UN u Ženevi i hrvatskog velepo-

slanstva u Londonu

Zlatku Isteru, za zasluge u društvenom, humanitarnom i sportskom životu Grada Varaždina, a posebice Mjesnog odbora Gojanec te doprinos varaždinskom vatrogastvu

Dariji Hreljanović za dugogodišnji predani pedagoški rad i veliki doprinos na području glazbene kulture grada Varaždina te promicanju varaždinskih pjevačkih talenata

U ime dobitnika javnih priznanjazahvalilaseprigodnim govorom Darija Hreljanović.

RJEŠENJE KOJE PREDLAŽU NEKI POLITIČARI PROTIVNO JE ZAKONU I DIREKTIVI EUROPSKE UNIJE

Bale bi mogle biti još skuplje, a građani bi zbog politike mogli plaćati i penale

način brinula o otpadu, to prijeti i Hrvatskoj, ali neki političari

Problematikaokobaliranog otpada u Varaždinu nije riješena više od 17 godina. U tom vremenu puno se politiziralo i filozofiralo, prozivalo, međusobno optuživalo, dobivali su se izbori zbog obećanja i gubili zbog toga što se ta obećanja nisu ispunjavala. Činjenica je da su bale i dalje stacionirane na ulazu u grad, a ono što ostaje zajedničko svim tim političkim akterima jedasekrozgotovodvadesetljeća često zaobilazila struka, ali i direktive Europske unije, a sve na štetu ljudi koji žive u neposrednoj blizini bala, na štetu gospodarstva koje se u Brezju moglo razvijati, a nije, ali i na štetu svih građana Varaždina i Varaždinske županije.

Glavni ciljevi europskog zakonodavstva bili su gospodariti otpadom na način koji ne ugrožava zdravlje ljudi niti oštećuje okoliš, s posebnim naglaskom na smanjenje rizika za vodu, zrak, tlo, biljke ili životinje, uznemiravanje bukom ili neugodnim mirisima.

Iako bi se logično očekivalo da će politikanstvu napokon doći kraj, to se nažalost ne događa, a o problemu bala raspravljaju i dalje ljudi koji su direktno ili indirektno utjecali što su one smještene u Brezju.

Tako se na međustranačkim sastancima, ali i u javnosti i dalje vrti teza da bi bale najbolje bilo zakopati. Međutim, struka, ali i direktive Europske unije jasno kažu ne.

Ujavnomprostoručestose, naime, spominjao postupak obrade D1, za koji su pojedini političari tvrdili da je najjeftiniji, a podrazumijeva postupak odlaganja u ili na tlo.

Međutim, odlaganje miješanog komunalnog otpada na odlagalište bez prethodne obrade zabranjeno je, kako Europskoj uniji, tako i u Hrvatskoj. Pojedini gradovi i općinenovostvorenimiješani komunalni otpad još uvijek odlažunatajnačin,arazlogje logičan-jošuvijeknisuizgrađeni centri za gospodarenje otpadom, za što će, Republika Hrvatska, a to znači jedinice lokalnesamouprave,odnosno građani, vjerojatno plaćati penale.

EU nas tjera da zatvaramo odlagališta Političari predlažu da se bale odvezu na neko od odlagališta. Ali koje?

U Republici Hrvatskoj, upravo zbog ispunjenja ciljeva koje nalaže direktiva EU, sustavno se zatvaraju odlagališta te je donesena Odluka o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta. Sukladno tome kapaciteti odlagališta

Zaduženje GradaVaraždina i pomoć države

Podsjetimo da gradski vijećnici nisu izglasali proračun za 2023. godinu, a da je točka vezana za financiranje sanacije Brezja izbačena s dnevnog reda zbog prethodnog politiziranja. U provedenompostupkujavnenabavezaSanacijuzatvorenogodlagalištaneopasnogotpadana lokaciji Gospodarska zona Brezje zaprimljena je samo jedna ponuda Zajednice ponuditelja: CE-ZA-R d.o.o. i HIS d.o.o., a cijena ponude iznosi 216.726.968,75 kuna (s PDV-om).

To je znatno viša cijena i od procijenjene vrijednosti nabave, ali i od nekih prijašnjih rješenja, ali je jedina. Kako je u nekoliko navrata objasnio gradonačelnik Bosilj, za provođenje

koji su preostali za odlaganje postupkom D1 se smanjuju s ciljem da se gradove i općine natjera da obrađuju svoj novostvoreniotpad.OpćejepoznatodaGradVaraždinnema svoje odlagalište i da svoj otpad unazad dvije godine razvozi diljem Hrvatske. Sve veći problem postaje pronaći odlagalište koji će primiti miješani komunalni otpad pa se može zaključiti da za odlaganje baliranog, privremeno deponiranogotpada,teškoda ima igdje više prostora.

Još 2013. godine na snagu je stupio Zakona o održivom gospodarenju otpadom, kojim su u pravni poredak Republike Hrvatske prenesene direktive Europske unije u

ovog projekta Gradu je potrebno 130 milijuna kuna. Planiramo se dugoročno zadužiti za 120 milijunakuna,a10milijunakunaćemoosigurati iz vlastitih prihoda. I to pod uvjetom da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira projekt sa 40 posto.

Za to je Gradu potrebna pomoć države, odnosno Vlade koja mora ˝blagosloviti˝ sufinanciranje Fonda. Stoga je sad zaista jedini način da se politika ostavi po strani. Osim što bisgodinamacijenasanacijemoglajošdodatno rasti, kao što je rasla i do sad. Uz to, toj bi se cijeni mogli pridodati i penali koje će na kraju plaćati građani.

vezi sprječavanja i kontrole onečišćenja, odlaganja otpada, postupanja s pojedinim vrstama otpada te uspostavljena pravila i metode izračuna za provjeru poštivanja ciljeva. Prema odredbama navedenog Zakona, prioritet je sprječavanje nastanka otpada, zatim priprema za ponovnu uporabu, recikliranje i drugi postupci oporabe, poput energetske oporabe te nakoncuzbrinjavanjeotpada. Također, Zakon jasno kaže da su gradovi i općine odgovorni za svoj otpad. Europsko zakonodavstvo vezano za otpad posljednjih je godina ˝nadograđeno˝ direktivama vezanim za hijerarhiju otpada s naglaskom, odnosno

težnjom, da se sama količina otpada smanjuje, odnosno da se sve ono što se ne može iskoristiti za kružno gospodarstvo, što uključuje proizvodnju energije, reciklira.

Stoga, ostavimo sad politikanstvo, i podsjetimo na ne tako davni primjer iz 2013. godine kad je država Italija izgubila sudski spor od Europskog suda pravde upravo zbog otpada.

Slučaj iz Italije. Što možemo naučiti?

Višeod30godinatalijansko odlagalište Malagrotta bilo je najveće u Europi, tamo se prikupljao komunalni otpad iz Rima i nekoliko okolnih općina regije Lazio. Europski

sud pravde (ECJ) presudio je da odlagalište Malagrotta krši zakonodavstvo EU-a o odlagalištima i gospodarenju otpadom.

Tijekom sudskog postupka dokazanojedasekrutikomunalniotpad(KKO)odlagaona odlagalištauRimu(baremdo 1. kolovoza 2012.) bez odgovarajuće obrade. Postupajući na ovaj način, Italija je prekršila zakonodavstvo EU-a o odlagalištima i gospodarenju otpadom, posebno zato što su otpadodlagalibezobrade,što nije bilo u skladu s Direktivom o odlagalištima. Štoviše, prema Europskom sudu pravde(ECJ),Italijajetakođer odgovorna za neuspostavu integrirane i odgovarajuće mreže za odlaganje otpada i postrojenja za oporabu miješanog komunalnog otpada, uključujući najbolje dostupne tehnike.

Prema “Presudi u slučaju Malagrotta”, Italija nije samo prekršila članak 4. Okvirne direktive o otpadu – koji se odnosi na hijerarhiju otpada – već i članak 13., koji utvrđuje da će države članice poduzetipotrebnemjerekako bi osigurale da se gospodarenje otpadom provodi bez ugrožavaju zdravlje ljudi, a ne štete okolišu. Kao što zahtijeva europsko zakonodavstvo, odlaganje je najmanje poželjna opcija za postupanje s komunalnim otpadom i treba ga ograničiti na nužni minimum. U spomenutoj presudi navodi se da se samo otpad koji je bio podvrgnut obradi može odlagati na odlagalište.

Još 2013. godine na snagu je stupio Zakon o održivom gospodarenju otpadom, kojim su u pravni poredak Republike Hrvatske prenesene direktive Europske unije u vezi sprječavanja i kontrole onečišćenja, odlaganja otpada, postupanja s pojedinim vrstama otpada te uspostavljena pravila i metode izračuna za provjeru poštivanja ciljeva.

Ali o kakvoj obradi govori direktiva na koju se pozivao Sud i što se dogodilo na tim talijanskim odlagalištima?

Nužna obrada otpada Prema Direktivi o odlagalištima, obrada znači “fizičke, toplinske, kemijske ili biološke procese, uključujući razvrstavanje, koji mijenjaju karakteristike otpada kako bi se smanjio njegov volumen ili opasna priroda, olakšalo rukovanje ili poboljšala oporaba”.

Sud pravde presudio je da je Italija odlagala otpad na odlagalište Malagrotta bez odgovarajuće obrade. Kao što smo već spomenuli, opći cilj europskog zakonodavstva je da se ne ugrožavaju zdravlje i okoliš.

Stoga je na europskoj razini uvedena hijerarhiju otpada u petkorakapremakojojpostoji preferirana opcija sprječavanja stvaranja otpada, nakon čega slijedi priprema za ponovnu uporabu i recikliranje. Na dno hijerarhije, Direktiva je smjestila nematerijalne postupke oporabe (npr. tzv. “pretvaranje otpada u energiju”) i, na kraju, zbrinjavanje. Osim obveza navedenih u Okvirnoj direktivi o otpadu, pravo EU-a utvrđuje obveze kroz druge relevantne zakone koji se odnose na otpad, kao štosu“Direktivaoodlagalištima” ili “Direktiva o ambalaži i ambalažnomotpadu”isudska praksa ECJ-a. Presuda u predmetu Malagrotta jedan je od najznačajnijih slučajeva koje je vodio Europski sud pravde. Ovaj slučaj pruža učinkovite smjernice o provedbi “Okvirne direktive o otpadu” i “Direktive o odlagalištima”. Što Varaždin, ali i država Hrvatska mogu naučiti iz talijanskog slučaja?

Prvo, bez pomoći države Grad Varaždin ne može ovaj problem riješiti. Također, dok god je ovaj problem kontaminiran politikanstvom i osobnim ambicijama pojedinaca, ostat će kontaminirano i Brezje, ali smećem.

Italija je već osuđena na Europskom sudu pravde jer nije na adekvatan

u Varaždinu i dalje nude protuzakonita rješenja. Odlaganje miješanog komunalnog otpada na odlagalište bez prethodne obrade zabranjeno je, kako u Europskoj uniji, tako i u Hrvatskoj. Dakle, zakonodavstvo EU jasno kaže da se bale ne mogu zakopati ili premjestiti bez prethodne obrade

VETERANI 104. BRIGADE TUŽILI GRAD PRELOG

Udruga pripadnika 104. brigade ZNG Varaždin tužila je Grad Prelog i klub Varaždinskih branitelja 1991 - 1995 zbog neistinitog natpisa na spomen obilježju koje je 6. prosinca 2019. godine podignuto u čast poginulom pukovniku Ivanu Sokaču. Podsjećamo, spomen-obilježje postavljeno je na tada novouređenom trgu u Oporovcu. Tužitelj tvrdi da je I. tuženik u suradnji, te na inicijativu II.

tuženika, postavio predmetno spomen obilježje, a na kojem je pokojni pukovnik Sokač neistinito naslovljen titulom zapovjednika 104. brigade ZNG Varaždin. Udruga pripadnika 104. brigade ZNG Varaždin u tužbi obrazlaže da je pokojni pukovnik Sokač u predmetnom ratnom periodu obnašao funkciju pomoćnika zapovjednika za logistiku, dok je zapovjednik 104. brigade svo

to vrijeme bio pukovnik Ivan Rukljić. – Potonje je razvidno iz izvadaka iz službene dokumentacije Oružanih snaga RH i 104. brigade iz odnosnog razdoblja koja je priložena tužbi – piše između ostaloga u tužbi. Trgovački sud u Varaždinu pozvao je tuženike da se do prvih dana siječnja iduće godine o svemu očituju pisanim odgovorom na tužbu.

“Mi najbolje znamo usmjeriti razvoj zdravstva prema našim potrebama”

prava nad bolnicom na državu. Istaknuo je da se u Županijsku bolnicu Čakovec mnogo ulagalo iz EU fondova i županijskog proračuna, posebice posljednjih godina kada je ukupno uloženo više od 195 milijuna kuna.

MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Župan Međimurske županije Matija Posavec sudjelovao je na sastanku Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina koji je održan 7. prosinca u Podstrani. Jedna od tema o kojima se raspravljalo bila je reforma zdravstvenogsustava,očemu

Posavec je uputio prijedlog prema kojem bi svaka županija zadržala po jednu bolnicu, dom zdravlja, zavod za hitnu medicinu i zavod za javno zdravstvo

je izvijestio ministar zdravstva Vili Beroš, a na reformu se osvrnuo i župan Posavec, posebice na prebacivanje vlasničkih prava bolnica na državu.

– Županijska bolnica Čakovec jedina je sekundarna zdravstvena ustanova u Međimurju, izgrađena samodo-

prinosom građana Međimurja u koju se niz godina ulažu znatna financijska sredstva kako bi se pružila kvalitetna zdravstvena skrb, stoga ona za nas predstavlja i više od zdravstveneustanove.Prijedlog nove zdravstvene reforme podrazumijeva, između ostalog, i jačanje primarne zdravstvenezaštite,kaoirane intervencije u djetinjstvu, što smo mi u Međimurju prepoznali prije više godina. Gradimo regionalni centar za ranu intervenciju u djetinjstvu, interventna kardiologija u Čakovcu je četvrta u Hrvatskoj po količini obavljenih zahvata,dokseuovomtrenutku

O dvostrukom oporezivanju, sustavu obrazovanja i izgradnji obilaznica

Osim reforme zdravstva, Posavec se na sastanku osvrnuo i na problem dvostrukog oporezivanja radnika u Austriji, kojim su najviše pogođeni brojni radnici, od kojih su mnogi tzv. “dnevni migranti”.

– Prema saznanjima i sastancima s Hrvatskimsindikatomradnikamigranata, postoji opasnost da će se zbog retrogradnog obračuna poreza mnoge obitelji odlučiti na trajno iseljavanje, što direktno pogađa nekoliko sjevernih županija koje graniče s Republikom Slovenijom i u blizini su Austrije – zaključio je župan.

Ministar obrazovanja Radovan Fuchs dao je informaciju o unaprjeđenju su-

stava obrazovanja, među kojima je i financiranje cjelodnevnog boravka u školama, istaknuvši da će ovaj mjesec biti raspisan Javni poziv za dogradnju i izgradnju osnovnih i srednjih škola sukladno utvrđenim kriterijima, a u cilju da škole prijeđu u jednosmjensku nastavu. Od iduće godine svim će učenicima biti osigurana besplatna školska prehrana.

Spomenute projekte podržao je župan Posavec, istaknuvši da je pripremljena dokumentacija za dogradnju ili izgradnju 15-ak škola i školskih dvorana na području županije. Upravo je stvaranje uvjeta za cjelodnevni boravak u školama jedan od

najvažnijih ciljeva Međimurske županije koji je određen Planom razvoja MŽ do 2027. godine.

Dodajmo da je župan Posavec predsjednika Vlade Plenkovića i resorne ministre podsjetio na projekt gradnje cestovnih obilaznica, osobito brze ceste Čakovec – Varaždin, što je u nadležnosti Hrvatskih cesta, te je na ministre apelirao za rješavanjem pitanja materijalnog statusa pomoćnika u nastavi u sustavu obrazovanja i spremačica i ostalog nemedicinskog osoblja u zdravstvenim ustanovama, a čija su primanja ispod razine koju zaslužuju.

priprema dokumentacija za Centar palijativne skrbi. Sve su to strateški projekti koje smo pomno planirali i mi najbolje znamo usmjeriti razvoj zdravstvene skrbi s obzirom na potrebe našeg stanovništva – istaknuo je župan Posavec, objasnivši argumente zašto nije dobro prebacivati upravljačka prava na državu.

Projekti

U Županijsku bolnicu Čakovec mnogo se ulagalo iz EU fondova i županijskog proračuna, posebice posljednjih godina kada je u dogradnju i rekonstrukciju odjela, nabavku opreme, primarnu zdravstvenuzaštituuloženovišeod 195 milijuna kuna. U tijeku je obnova bolnice i obnova Odjela pedijatrije, a za mnoge projektepoputobjedinjavanja laboratorijaiproširenjainfrastrukture bolnice za potrebe palijativne skrbi te nastavne djelatnosti i simulacijskog centra priprema se projektna dokumentacija.

Župan Posavec uputio je prijedlog prema kojem bi svaka županija zadržala po jednu bolnicu, dom zdravlja, zavod za hitnu medicinu i zavod za javno zdravstvo, čime bi Međimurje zadržalo svoje zdravstvene ustanove.

Na područje Varaždinske županije slit će se novih 55 milijuna kuna bespovratnih sredstava i to za izgradnju i dogradnju vrtića, javila je Varaždinska županija.

U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti općinama i gradovima s područja Varaždinske županije odobrena su bespovratna sredstva za izgradnjuidogradnju13vrtića.

JavnipozivjeraspisaloMinistarstvoznanostiiobrazovanja, koje je i provelo postupak dodjele bespovratnih sredstava. Riječjeovrtićimaugradovima Varaždinske Toplice, Novi Marof, Ludbreg, Varaždin (Hrašćica) i Ivanec (Ivanec i Radovan) te u općinama

Petrijanec, Vinica, Jalžabet, Vidovec, Ljubeščica, Donja Voća i Martijanec.

– Naša Javna ustanova za regionalni razvoj Varaždinske županije pripremala je šest projektnih prijedloga i svi su odobreni za financiranje. Čestitam im na 100-postotnom učinku, a isto tako svim gradovima i općinama s područja naše županije čije su prijave prošle. Ovime će na području naše županije biti značajno povećana kvaliteta predškolskog odgoja, a sve na radost mališana i njihovih roditelja. Time nadalje gradimo i nadograđujemo “sustav jednakih šansi”,omogućujemosvojdjeci od predškolske dobi pa nadalje

da razvijaju svoje talente i sposobnosti, odnosno da se bave onom što vole – istaknuo je župan Anđelko Stričak. Varaždinske Toplice dobile su za vrtić 8,64 milijuna kuna, uRadovanućebitiuloženo5,47 milijuna kuna, u Petrijancu nešto manje od 4,9 milijuna kuna, a vrtić u Ivancu dograđivat će se s 4,9 milijuna kuna. Za svoje vrtiće novac u iznosu od 4,9 milijuna kuna su dobili još Novi Marof, Vinica, Jalžabet i Grad Varaždin za vrtić u Hrašćici. Ludbreg je dobio 3,6 milijuna kuna, Vidovec i Ljubešćica po 2,4 milijuna kuna, Donja Voća 1,7 milijuna kuna i najmanje ide Martijancu, odnosno 1,22 milijuna kuna.

Posavec je objasnio zašto nije dobro prebacivati upravljačka

PIŠE:

Ul. Ak. Mirka Maleza 3, 42240 Ivanec

Temeljem pravilnika o geodetskim elaboratima (NN 59/18) Geoizmjera d.o.o., Ak. Mirka Maleza 3, Ivanec objavljuje

– obavijest o izlaganju elaborata na javni uvid

Na zahtjev investitora: GRAD IVANEC, Trg hrvatskih ivanovaca 9B, 42240 Ivanec, izrađen je geodetski elaborat za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta, u svrhu provedbe lokacijske dozvole na katastarskim česticama zemljišta u k.o. Ivanec, na području grada Ivanca. Akt koji je osnova za izradu elaborata:

• LOKACIJSKA DOZVOLA, klasa: UP/I-350-05/22-01/000010, ur.broj: 2186-08-1/3-22-0006, Ivanec, 28. 09.2022. godine koju je izdao Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo Varaždinske županije Ispostava Ivanec za zahvat u prostoru „Prometnica (cestovni promet), sa oborinskom odvodnjom, javnom rasvjetom, vodoopskrbnom mrežom, sanitarnom kanalizacijom, plinskom mrežom i telekomunikacijskom kanalizacijom“, pravomoćna od 22.10.2022. godine.

• LOKACIJSKA DOZVOLA, klasa: UP/I-350-05/22-01/000003, ur.broj: 2186-08-1/3-22-0012, Ivanec, 09. 06.2022. godine koju je izdao Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo Varaždinske županije Ispostava Ivanec za zahvat u prostoru „Nova prometnica uz izgradnju obostranih nogostupa sa pratećom komunalnom infrastrukturom koja uključuje oborinsku i sanitarnu odvodnju, vodovodnu i niskotlačnu plinsku mrežu, javnu rasvjetu i distributivnu telekomunikacijsku infrastrukturu“, pravomoćna od 05.07.2022. godine.

Katastarske čestice koje su predmet ovog elaborata su: 5103/13, 5103/15, 5228, 5274/1, 5274/2, 5275, 5276, 5279, 5280, 5281, 5283, 5287, 5288, 5290, 5292, 5295, 5296, 5298, 5300, 5302, 5304, 5306, 5307, 5310, 5318, 5319, 5320, 5321, 5322, 5323, 5324, 5325, 5326, 5327, 5328, 5329, 5332, 5334, 5335, 5336/1, 5336/2, 5337, 5338, 5339, 5340, 5341, 5342/2, 5343, 5344/1, 5344/2, 5345, 5346, 5347, 5348, 5349, 5350, 5351, 5352, 5353, 5354, 5355, 5356, 5357, 5358, 5359, 5360, 5361, 5362, 5363/1, 5363/2, 5364, 5365, 5366, 5367, 5368, 5369, 5370/1, 5370/2, 5371, 5372, 5373, 5374, 5375, 5376/2, 5377, 5378, 5379, 5380, 5383, 5385, 5386, 5388, 5390, 5391, 5392, 5393, 5394, 5396, 5397, 5413/1, 5413/2, 5413/3, 5413/4, 5414, 5415/1, 5415/2, 5416/1, 5416/3, 5416/7, 5416/8, 5417/1, 5450, 5451, 5452, 5453, 5454, 5455, 5456, 5457, 5458, 5459, 5460, 5461, 5462, 5463, 5464, 5465, 5466, 5467, 5468, 5469, 5473, 5474, 5475, 15433/1, 15433/4, 15434, 15436, 15437.

Katastarske čestice koje neposredno graniče s katastarskim česticama koje su predmet ovog elaborata su: 5103/12, 5268, 5269, 5270, 5271, 5272, 5273, 5330, 5333, 5381, 5342/1, 5416/4, 5416/5, 5416/6, 5418, 5432, 5441, 15432.

Pozivamo Vas da se kao nositelj prava na gore navedenim katastarskim česticama odazovete na ovaj poziv na izlaganje geodetskog elaborata koje će se održati dana 20.12.2022. godine (utorak) od 9.00 do 12.00 sati u sjedištu tvrtke Geoizmjera d.o.o. u Ivancu, Ak. Mirka Maleza 3. Za dodatne informacije javite se u ured Geoizmjera d.o.o.: +385 42 78 34 55. Ivanec, 09. prosinca 2022. godine

Direktor: Karlo Šoštar, mag.ing.geod.et geoinf.

GODIŠNJA KONFERENCIJA REDEA-e O TEMAMA U POLJOPRIVREDI

Matija Posavec: “Proizvodimo 28.000 tona voća i povrća, a gradit ćemo regionalni distributivni centar”

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA u suradnji s Međimurskom županijom bila je domaćin tradicionalne godišnje konferencije koja je ove godine posebno bila usmjerena na sektor poljoprivrede kao najvažnijeg pokretača razvoja ruralnih područja.Održivaisamodostatna proizvodnja, kratki opskrbni lanci, zdravstveno ispravna i sigurna hrana… poljoprivredni su trendovi koji se potiču u Europskoj uniji, a koji su već godinama dobro ukorijenjeni u promišljanjima i djelovanjima sa svih razina međimurskih županijskih institucija.

4800 OPG-a Poljoprivreda u Međimurju ima posebni značaj čemu svjedoči 4800 obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava koja proizvode na 30.000 hektara i na više od 60.000 parcela. Međimurje je najveći proizvođač jabuka i krumpira, ali i kozjeg mlijeka s oko 1,2 milijuna litara godišnje na 30-ak farmi.

– Svim poljoprivrednicima pomažemobrojnimpotporama izžupanijskogproračuna.Samo ove godine njih 400-tinjak dobilo je oko dva milijuna kuna nekog oblika potpore. Sufinanciramo projekte kontrole plodnosti tla, županijske marke vina, ekološku poljoprivredu,

medni dan… Prije nekoliko dana isplaćeno je 54 posto od ukupno procijenjene štete od tuče. Riječ je o iznosu od oko 1,1 milijuna kuna od ukupno procijenjene štete od 2,1 milijuna kuna – istaknuo je župan Međimurske županije Matija Posavec.

Buduća promišljanja idu u smjeru uspostave regionalnog distributivnog centra za voće i povrće koji je višegodišnja želja međimurskih proizvođača.

– Godišnje proizvodimo 28.000 tona voća i povrća, a gradnjomregionalnogdistribu-

tivnog centra omogućili bismo lakši,aliicjelogodišnjiplasman visokokvalitetnih proizvoda na tržište. Takav centar zaokružio bi županijsku ideju o proizvodnji zdrave hrane i lokalnoj distribuciji kojom bi se zadovoljile sve potrebe naših stanovnika i turističkog sektora – zaključio je župan Posavec.

Godišnjoj konferenciji prisustvovao je i tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, koji je potvrdio da su upravo samodostatnost u proizvodnjihraneinjezinakvaliteta na vrhu prioriteta europske

i nacionalne poljoprivredne politike.

– Stoga ne čudi da je hrvatskim poljoprivrednicima na raspolaganju 3,8 milijardi eura u okviru nove EU omotnice za cjelokupni ruralni razvoj. Mogu potvrditi da nastavljamo sa svim mjerama koje su bile aktualne u periodu od 2014. do 2020. godine kao i u posljednje dvije prijelazne godine. Naglasakjenasamodostatnostiuproizvodnji hrane, na proizvodnji zdravstveno ispravne i sigurne hrane, održivoj poljoprivredi temeljenoj na svim specifično-

I u školama lokalne namirnice

Uoči Godišnje konferencije, župan Matija Posavec sa suradnicima održao je sastanak s ravnateljima međimurskih osnovnih škola. S obzirom na to da od 1. siječnja započinje financiranje školske prehrane za sve učenike, upućen je apel ravnateljima.

– U Međimurju savršeno funkcioniraju kratki lanci opskrbe u turističkom sektoru. Svim turističkim subjektima omogućili smo lagani pristup lokalnim proizvođačima i njihovim namirnicama i proizvodima. Istu stvar sada želimo preslikati i na osnovne škole s obzirom da će se pojaviti povećana potreba za hranom. Ovim modelom dajemo zasluženi značaj lokalnim proizvođačima, a korisnicima jamčimo zdrave i kvalitetne namirnice – poručio je Posavec.

stimanašihlokalnihproizvoda. Radimo i iskorak koji se odnosi nazaokretpremaspecijalizaciji u poljoprivrednoj proizvodnji te digitalizaciji i inovativnim procesima, a sve s ciljem da bismo u budućnosti imali pametnu poljoprivredu, naravno na održiv način – poručio je Tugomir Majdak.

Uspješna godina

Usvemutomenaregionalnoj razini veliku će ulogu odigrati upravo REDEA. Stoga je i ova Konferencija u potpunosti bila posvećena hrani.

– Pod nazivom “Hrana kakvu želimo”, Konferencija je

bila zamišljena kao mjesto na kojem će stručnjaci razmijeniti razmišljanjavezanazaglobalnu nesigurnostupodručjuopskrbe hranom uz prikaz primjera dobre prakse. Uz pregršt novih informacija jasno je da se nalazimo na pragu promjena čije će ostvarenjepodupiratiifinancijska sredstva EU-a predviđena za ovo financijsko razdoblje – istaknula je ravnateljica Razvojne agencije Sandra Polanec Marinović, dodavši pritom da su ove godine iza Ustanove 34 pripremljene projektne prijave, 20projekatauprovedbi,petdovršenihstrateškihdokumenata i sedam strateških projekata.

UpovoduDanaGradaVaraždina Fina je analizirala rezultate poduzetnika sa sjedištem u Gradu Varaždinu u 2021. godini.

Prema broju obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, u Varaždinu, sjedištu Varaždinske županije, u 2021. godini poslovalo je 2265 poduzetnika s 21.348 zaposlenih, što je povećanje broja zaposlenih za 4 % u odnosu na 2020. godinu. U 2021. godini, poduzetnici Varaždina iskazali su rast ukupnih prihoda od 13,4 % i ukupnih rashoda od 13,1 % u odnosu na godinu ranije. S ostvarenih 16,2 milijarde kuna prihoda u 2021. godini, udio poduzetnika Varaždina u ukupnim prihodima županije, koji su iznosili 31 milijardu kuna, bio je 52,2 %. Poduzetnici

sa sjedištem u Varaždinu iskazali su pozitivan konsolidirani financijski rezultat u 2021. godini, u iznosu od 716,5 milijuna kuna, što je 19,5 % više u odnosu na ostvarenunetodobitu2020.

godini.

Udio poduzetnika sa sjedištem u Varaždinu u 2021. godini u broju poduzetnika Varaždinske županije bio je 50,3 %, u broju zaposlenih 47,8 %.

Među poduzetnicima sa sjedištem u Varaždinu, na prvom mjestu po visini ostvarenihukupnihprihoda u2021.godinibilajeVindija d.d. s 3,2 milijarde kuna. Društvojes1143zaposlenih ostvarilo 19,9 % ukupnih prihoda svih poduzetnika grada Varaždina.

U 2021. godini, najveću dobit razdoblja od 36,5

milijuna kuna ostvarilo je društvo Gumiimpex-GRP d.o.o. s 402 zaposlena. Oni imaju udio od 4,5 % u dobiti

razdoblja poduzetnika u Varaždinu.

Top pet poduzetnika po prihodima u Varaždinu su

lani bili Vindija, na drugom mjestu je Koka, na trećem Gumiimpex-GRP, slijedi Solvis pa Kostwein.

Ako se pogleda dobit varaždinskih tvrtki 2021. već je spomenuto da je tu najbolji bio Gumiimpex-GRP s 36,4 milijuna kuna, drugi je Solvis 33,6 milijuna kuna dobiti, treći TP Varaždin s 20,4 milijuna kuna, četvrta tvrtka COTRA d.o.o. s 18,8 milijuna kuna te Termoplin s 10,3 milijuna kuna.

Prosječna plaća

Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika sa sjedištem u Varaždinu, u 2021. godini,iznosilaje5628kuna i bila je 0,3 % manja, u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću obračunatu zaposlenima kod poduzetnika

na području Varaždinske županije koja je iznosila 5.646 kuna. Također, plaća radnikakojiradeutvrtkama na području Varaždina je 11,4 % manja od prosječne neto plaće zaposlenih kod svih poduzetnika Republike Hrvatske koja je iznosila 6350 kuna.

- U razdoblju od 2008. do 2014. godine, iznimka je 2011. godina, vidljiv je pad ukupnih prihoda poduzetnika Varaždina, a u razdoblju od 2015. do 2019. godine ukupni prihodi su rasli. Ponovni pad ukupnih prihoda ostvaren je u 2020. godini (14,9 milijardi kuna), au2021.godiniponovnirast (16,2 milijarde kuna), s tim da još nije dostignuta razina ukupnihprihodaostvarenih 2008. godine (17 milijardi kuna) - objavila je FINA.

– Takav centar zaokružio bi županijsku ideju o proizvodnji zdrave hrane i lokalnoj distribuciji kojom bi se zadovoljile sve potrebe naših stanovnika i turističkog sektora – objasnio je župan Posavec.

MEĐIMURSKA TVRTKA SUDJELOVALA U RADU AUSTRIJSKO-HRVATSKOG GOSPODARSKOG SUSRETA

Međimurske vode spremne za novi investicijski ciklus

Direktorica Sunčana Glavina i tehnički direktor Dario Ban predstavili su planove daljnjeg razvoja sustava odvodnje i pročišćavanja u Međimurju, kao i status aktualnih novih projekata i njihovu spremnost za realizaciju

U organizaciji Austrijskog veleposlanstva u Republici Hrvatskoj 23. studenoga 2022. godine u Zagrebu, održan je Austrijsko-hrvatski gospodarski susret pod nazivom “EU projekti: vodoopskrba, odvodnja, pročišćavanje otpadnih voda”. Uz značajan broj austrijskih gospodarstvenikaspodručja vodnoga gospodarstva, gospodarskom susretu su prisustvovali i brojni domaćisudionici,predstavnici nadležnih ministarstava, Hrvatskih voda te javni isporučitelji vodnih usluga, konzultanti i projektanti.

Tijekom službenog dijela održano je desetak prezentacija i poslovnih predstavljanja u kojima je prikazano aktualno stanje u pripremi i provedbi EU projekata vodnogsektorauHrvatskoj, te spremnost austrijskih gospodarstvenika za sudje-

Hrvatska liječnička komora dodijelila je godišnje nagrade istaknutim pojedincima za postignuća ostvarena u 2022. godini. Ovogodišnji laureati su dr.sc. Luka Novosel, izv. prof.prim. dr.s c. Josipa Radić, dr. Andrija Matetić, dr. Marin Smilović i Martina Bolšec Oblak,magistranovinarstva. Svečanadodjelanagradaodržanajeusubotu,10.prosinca, u velikoj dvorani Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu. Svečanost je vodio poznatimedicinskiinfluenser dr. Natko Beck, a nakon dodjele nagrada, laureati i uzva-

prezentaciju pod nazivom “Planiranikapitalniprojekti uodvodnjinapodručjuMeđimurske županije” kojom su predstavljeni planovi daljnjeg razvoja sustava odvodnje i pročišćavanja u Međimurju, kao i status aktualnih novih projekata i njihova spremnost za realizaciju.

U kasnijem druženju tijekom neformalnog dijela gospodarskog susreta, austrijski sudionici izrazili su zainteresiranost za buduću suradnju u pripremi i provedbi prezentiranih projektaMeđimurskihvoda te istaknuli kvalitetu rada i značaj Međimurskih voda kao jednog od vodećih isporučitelja vodnih usluga u Republici Hrvatskoj, što dokazujevelikbrojuspješno završenih infrastrukturnih projekta ali i onih koji su trenutno u provedbi.

Pacijenti izabrali najdoktore 2022. godine

Naportalunajdoktor.com pacijenti su devetu godinu zaredom birali najbolje doktoreuHrvatskoj,ameđu njima su i liječnici iz Varaždinske te Međimurske županije.

Na temelju ocjena i komentara korisnika navedenog portala, izabrani najdoktori u 2022. godini iz Varaždinske i Međimurske županije su: fizijatri Ivan Kos i Vladimir Knež iz Varaždinskih Toplica, ginekolozi Ivo Bilopavlović, Alex Jukić, Ivana Risek i Hrvoje Brijačak iz Varaždi-

na, neurokirurg Vječeslav Kčira-Fideršek iz Varaždina, liječnice obiteljske medicine Kristina Sambol, Silvija Cikač, Bojana Škvorc i Sanja Škudar-Popović iz Varaždina, otorinolaringolozi Tajana Gudlin-Sbull i Domagoj Butigan iz Varaždina, oralni kirurg Damir RokiizVaraždina,ortodont Mirna Weber iz Varaždina, stomatolozi Ljiljana Peharda-Ivić iz Vidovca i Ivana Ereš-Dugalija iz Varaždina te ortoped Marko Labaš i reumatolog Vesna Budišin, oboje iz Čakovca.

nicizabavilisuseuzevergrine u izvedbi Big banda HLK-a. Nagradu za iznimno djelovanje u zaštiti prava liječnika te promicanju interesa hrvatskogliječništvau2022.dobio je Marin Smilović, dr. med.

Prosvjed

Marin Smilović, specijalist kliničkeradiologijeizbolnice u Čakovcu, čelnik je Inicijative mladih liječnika koja je 24. rujna 2022. organizirala iznimno uspješan prosvjed liječnika ispred Ministarstva zdravstva,nakojiseodazvalo više od 800 liječnika. Ovim prosvjedom javno se ukazalo

na nezadovoljstvo liječnika uvjetima rada u hrvatskom zdravstvu. Kao predsjednik

Marin Smilović je čelnik Inicijative mladih liječnika koja je u rujnu organizirala iznimno uspješan prosvjed

Inicijative mladih liječnika, dr. Smilović je na prosvjedu te u brojnim gostovanjima u

hrvatskim medijima, promicaointereseliječnika,iznosio probleme koji muče mlade liječnike i zahtijevao njihovo rješavanje. Uz to, dr. Marin Smilović je na sastancima u Ministarstvu zdravstva zastupao stavove Inicijative mladih liječnika vezano uz poboljšanje statusa liječnika, kojima se zahtijeva reforma zdravstvenog sustava, vraćanje reprezentativnosti liječnicima u kolektivnom pregovaranju, reforma specijalističkog usavršavanja te izmjena Uredbe o koeficijentima složenosti poslova u javnim službama.

lovanjemurealizacijitakvih projekata. U radu gospodarskog susreta aktivne su bile i Me-

đimurske vode, uz sudjelovanje direktorice Sunčane Glavinaitehničkogdirektora Daria Bana koji je održao

Najdoktorica Vesna Budišin

Vječeslav Kčira-Fideršek

DJECI OMILJENI SVETAC OBILJEŽAVA SE 6. PROSINCA

Sveti Nikola mališane razveselio slatkišima i igračkama

Sveti Nikola živio je u davna vremena u šumi, pored jednog sela gdje su živjela i bogata i siromašna djeca. Bogata su bila jer su imala roditelje koji ih vole, dovoljno hrane i prijatelje. Ali nisu imala igračaka, a ni obuće. Samo jedan par čizmica. Ipak su djeca vrijedno svaki dan čistila i pazila svoje čizmice, a na Nikolin imendan bi ih posebno lijepo ulaštila i stavila u prozor.

Nikola bi navečerprolazio i u svaki prozor u kome je bila lijepa čizmicastaviobijednostavnu drvenu igračku koju je sam napravio. Ali, godine su prolazile i Nikola je bivao svestariji.Višenasvojimendan nije mogao ići u selo i donositi igračke, a mame nisu htjele da im djeca budu tužna ako ujutro nađu pra-

znu čizmicu. I zato je svaka mama u tom malom selu stavila u čizmicu ono što je našla u kući. Kako su bili siromašni, to su bile jabuke, orasi, bomboni zamotani u šarene papiriće. A djeca su se probudila i bila sretna jer su već imala dovoljno igračakaislatko ihjerazveselilo. Ovo je samo jedna priča o ovom svecu koji je živio u 3. stoljeću, ali je do danas ostao omiljeni svetac djece jer nosi poklone. Svetom Nikoli “pomažu” općine i gradovi diljem Varaždinske i Međimurske županije koje su osigurale slatkiše, a mnoge i igračke za mališane koji žive na njihovom području. Bilo je predstava, magije, pjesme, plesa, a Nikola je u MartijanecteLudbregstigao kočijom.

Bilo je predstava, magije, pjesme, plesa, a Nikola je u Martijanec te Ludbreg stigao kočijom

Sveti Nikola je zaštitnik djece i pomoraca

Nikola je pohodio i košarkaše Međimurja

Mursko Središće

Predstava povodom Nikolinja u Maruševcu

Svi su se u Prelogu fotografirali sa svecem

Veselje u Vinici

U Petrijancu je uz sveca bio i mađioničar

Čolo je poznati varaždinski NikolaVrtićarci u Martijancu

Svetac je stigao u vrtić u Jalžabetu

Ludbreški Nikola imao je bijelo odijelo

REKORDAN BROJ STUDENATA DOBIO STIPENDIJE OPĆINE TRNOVEC BARTOLOVEČKI

Proteklog vikenda potpisani su ugovori o dodjeli stipendija s čak 93 studentaspodručjaOpćineTrnovecBartolovečki, što je dosad rekordan broj studenata koji su dobili stipendije. Studenti koji studiraju u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji primili su po 500 kuna stipendije, a oni koji studiraju u Zagrebu i ostalim gradovima 700 kuna. Za to je

Općina iz proračuna ove godine izdvojila više od 600.000 kuna. Načelnica Verica Vitković prigodno se obratila studentima i njihovim roditeljima te im čestitala na uspjehu. – Dragi naši studenti, vi niste samo ponos svoje obitelji, već i ponos naše zajednice, naše općine. Ovako velik broj studenata koji su ispunili uvjete za stipendiju nismo imali

nikad dosad i jako sam sretna da vam danas mogu uručiti ove ugovore. Iako možda iznosi nisu veliki, vjerujem da će općina na ovaj način barem malo pomoći vama, a time i vašim obiteljima koje uz moralnu podršku, izdvajaju i velike financijske iznose kako bi vi mogli studirati i ostvariti uspjeh na studijima, ali i kasnije u životu – rekla je Vitković.

OBILJEŽEN DAN GRADA PRELOGA

Prečasnom Antunu Hoblaju titula počasnoga građanina

Dan Grada Preloga. U utorak, 6. prosinca, u prijepodnevnim satima obiđena su neka od gradilišta na području Preloga: Ulica Ivana Meštrovića, područje Aglomeracije Donja Dubrava, Marina Prelog, a otvorenajeiintegriranasunčana elektrana na zgradi Dječjeg vrtića “Fijolica”. U Župnoj crkvi sv. Jakoba služena jesvetamisa,aupaljene su svijeće i položeni vijenci ispred središnjeg križa na groblju u Prelogu te kod Spomen ploče znamenitim Hrvatima priločke župe. Također, na Trgu sv. Jakoba u Prelogu otkriven je i spomenik prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu. U popodnevnim satima održana je svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Preloga koju je prigodnim riječima otvorio ĐuroUjlaki,predsjednikGradskog vijeća. Brojne uzvanike među kojima je bio i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatsketeministarpravosuđa

i uprave Ivan Malenica u govoru je pozdravio gradonačelnik Ljubomir Kolarek.

– Dobro došli u Prelog, grad koji ove godine obilježava 758. godišnjicu prvog spominjanja i 25. godišnjicu statusa grada kojeg mu je dodijelio Hrvatski sabor. Svih tih godina Prelog je bio i ostao sjedište donjeg dijela Međimurja. Ne silom, bahatošću i arogancijom već poniznošću, prijateljstvom i otvorenošću premasvima koji dolaze u naš grad. Razvoj grada u posljednjih 25 godina je zaista ubrzan. O tome govore brojke, veličina našeg proračuna, broj zaposlenih u Prelogu…Krajgodinejeprilika da nabrojimo one najvažnije stvari, ali i meni prilika da zahvalimsvimakojimipomažuu vođenju Grada Preloga i služenju svim njegovim stanovnicima.Jerupravotojeimojaželja. Služiti, biti na usluzi, pomoći svakom građaninu. Ne uspijevam uvijek u tome, ali moja vrata i vrata gradske Uprave u

VIPRO

svakom su trenutku otvorena za svakog našeg stanovnika i njegove probleme – poručio je gradonačelnik Kolarek.

Tom su prigodom dodijeljena i javna priznanja za 2022. godinu.Počasnimgrađaninom Grada Preloga proglašen je prečasniAntunHoblaj,župnik Župe sv. Jakoba ap. st. iz Preloga. Grb Grada Preloga primili su: Udruga građana “Zrinska garda Čakovec”, Gradsko komunalno poduzeće Pre-kom

i Franjo Ružman. Ove godine plaketama Grada Preloga nagrađeni su: Mješoviti pjevački zbor “Prijatelji sv. Roka”, veterani sastav Nogometnog kluba Naprijed, Mario Blažeka, MiljenkoKrušeljiMarijanMalek.

Uglazbeno-kulturnomdijelu svečanosti nastupili su mlade glazbenice Paola Novak i Martina Sabljak te Pjevački zbor Grada Preloga, Zrinska garda Čakovec i Kulturna udruga “Seljačka sloga” Prelog.

Za veću sigurnost pješaka i biciklista

Blizanke Lucija i Julija Kovačić rezanjem vrpce simbolično su označileotvorenjenovogcestovnog mostauMalojSuboticipremaBelici vrijednog dva milijuna kuna. Novi most u velikoj će mjeri povećati sigurnostsvihsudionikauprometu, posebno pješaka i biciklista, ali i poboljšati prometnu protočnost ove dionice.

Nakon što je prije manje od mjesec dana u Svetom Martinu na Muri otvoren novi kružni tok u centru naselja, ovo je drugi veliki projekt u cestovnoj infrastrukturi kojeg je uspješno realizirala Županijska uprava za ceste Međimurske županije.

– Sam projekt tehnički je bio

iznimno zahtjevan jer je bilo potrebno izmjestiti postojeći vodovod, plinske i telekomunikacijske instalacije te srušiti stari most koji istovremenonijepropuštaopromet u oba pravca. U realizaciju su se uključile i Međimurske vode, Međimurje plin, Hrvatske vode, dok je izgradnju novog mosta odradila tvrtka Geotehnika – objasnila je ravnateljicaŽUC-aĐurđicaHamer.

Uz ŽUC novac za novi cestovni most osigurala je i Općina Mala Subotica čiji je načelnik Valentino Škvorc izrazio zadovoljstvo što je projekt uspješno završen na korist stanovnika Međimurske županije koji koriste ovaj prometni pravac. – Svi putevi vode u Belicu – na-

dovezao se načelnik Općine Belica Zvonimir Taradi s obzirom na to da novoizgrađeni most spaja dvije općine i predstavlja “žilu kucavicu” između Male Subotice i Belice.

– Županijska uprava za ceste nastavljasrekonstrukcijom,izgradnjom i obnovom naših prometnica, a nakon kružnog toka u Svetom Martinu na Muri i ovog mosta u Maloj Subotici, pri završetku je biciklistička staza koja povezuje Mursko Središće i Peklenicu čija je vrijednost1,6milijunakuna.Također,utijekujeiizgradnjabiciklističke staze vrijedne 1,1 milijuna kuna nadioniciGornjiKraljevec–Remis –rekaoježupanMeđimurskežupanije Matija Posavec.

– Prelog je bio i ostao sjedište donjeg dijela Međimurja. Ne silom, bahatošću i arogancijom već poniznošću, prijateljstvom i otvorenošću prema svima koji dolaze u naš grad – poručio je gradonačelnik Ljubomir Kolarek.

Nizomdogađanjaobilježenje

Na Trgu sv. Jakoba otkriven je i spomenik prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu

JOSIPU NOVAKU STATUA “OBRTNIK MEĐIMURJA”

U petak, 9. prosinca, svečano je obilježena 28. obljetnica Obrtničke komore Međimurja. U Međimurskoj županiji aktivno je 1553 obrta koji zapošljavaju 3346 djelatnika. – Unatoč svim problemima koji nas prate, želimistaknutidasunašiobrtnicimarljivi,odgovorni i uporni, a upravo takvi su potrebni međimurskom obrtništvu – rekao je predsjednik međimurske Komore Dražen Novak. Dodijeljene su i nagrade, a najviše priznanje,

GRAD ČAKOVEC

nagradu za životno djelo, statuu “Obrtnik Međimurja” primio je Josip Novak, strojobravar iz Preloga. Plakete “Majstor godine” primili su: Radovan Škrobar, Alen Kontrec, Vlado Janković, Stjepan Podgorelec, Mirela Kordić Horvat, Davorin Labazan, Ružica Korent i Siniša Srnec. Uručeno je i 20 priznanja za dugogodišnji rad i razvoj obrtništva te pet posebnih priznanja Hrvatske obrtničke komore.

HUMANITARNA AKCIJA

OPĆINA PRIBISLAVEC

Iz Općine Pribislavec pozivaju umirovljenike da preuzmu poklonkarticeuvrijednostiod500kuna.Pravonapoklonkarticu imaju umirovljenici čija ukupna visina svih mirovina, domaćih i inozemnih, ne prelazi 3500 kuna te osobe koje su navršile 65 godina i nemaju nikakvih primanja ili imaju neki drugi vid primanja, a čiji ukupni iznos također ne prelazi 3500 kuna.

–Osobesuduženpriložitipotvrduomirovinskimilidrugimprimanjima, presliku osobne iskaznice i oib – poručuju iz Općine Pribislavec. Podjela poklon kartica obavljat će se od 13. do 15. prosinca od 12 do 15 sati, u Društvenom domu Pribislavec.

Čakovečkim mališanima ispunjene skromne božićne želje

Pola milijuna kuna mladim obiteljima za obnovu domova

GradČakovecjes11mladih obiteljipotpisaougovoreododjeli bespovratnih poticaja za obnovu nekretnina. Ugovori u iznosima od 30 do 50 tisuća kuna dodijelili su se u okviru javnognatječajaGradaČakovca koji za cilj ima potaknuti mladeobiteljidaostanuživjeti na području Čakovca i da u funkciju stave stare te vrlo često zapuštene nekretnine u mjesnim odborima. Upravo stoga Grad Čakovec je po prvi puta raspisao ovakav natječaj za koji je u gradskome proračunu za 2022. godinu osiguran iznos od 500.000 kuna. Ugovore je potpisnicima uručilačakovečkagradonačelnica Ljerka Cividini.

– Ova pomoć i podrška po obitelji se kreće od 30 do 50 tisuća kuna i možda će neki reći da nije velika. Svakako moram istaknuti da je moja želja da ona bude s godinama još i veća. Smatram da smo na ovaj način osigurali jedan početak za mlade obitelji koje su odlučile riješiti svoje stambeno pitanje na području Čakovca i našeg ruralnog

područja, bilo da ostaju ili se doseljavajuunaškraj.Mislim da je naša razvijenost, kompaktnostiočuvanostruralnih predjela velika prednost te da će se u budućnosti trendovi u kojima se ljudi sele u gradske sredinepreokrenuti.Našprojekt ovom poželjnom procesu može samo pomoći – rekla je pritom gradonačelnica Cividini.

U ime dobitnika potpore zahvalila se Monika Lučić, koja je sa suprugom i sinom kupila kuću u Ivanovcu.

–Htjelabisezahvalitivama gradonačelnice i vašim suradnicima koji su nam ovo omogućili. Doselili smo iz Kotoribe, odlučili smo živjeti uz grad, zbog blizine svega potrebnog za život i budućnost našeg djeteta. Ova mjera nas je motivirala i pomogla nam da ostvarimo ono što smo oduvijek htjeli, a to je kupiti kuću u gradu – rekla je Monika Lučić dodavši da će subvencije svima omogućiti da lakše i brže od nekretnine stvore novi dom za svoje obitelji.

Zahvaljujući humanitarnoj božićnoj akciji “Ukras ponesi, radost donesi”, koju organiziraju Grad Čakovec i Turistička zajednica grada Čakovca, četrdesetak djece koja dolaze iz socijalno osjetljivih obitelji, ove će blagdane dočekati poklon pod borom. Unatoč subotnjoj kiši mnogobrojni stanovnici Čakovca i Međimurja odazvali su se akciji ispunjavanja skromnih blagdanskih želja čakovečkih mališana.

– Akciji su se pridružili i učenici šest gradskih osnovnih škola te su se pobrinuli da svi zajedno povodom blagdana razveselimo najmlađe sugrađane. To su učinili izradom ukrasa za božićno drvce na Franjevačkom trgu na koje su njihovi školske kolege, djeca koja dolaze iz obitelji slabijeg imovinskog stanja napisali svoju želju – poručili su iz Grada Čakovca.

Jedinstvene ukrase koji će

ih još dugo podsjećati da su uvelike mališanima uljepšali blagdanske trenutke, među prvima su uzeli čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini i međimurski župan Matija Posavec kao i Moto

mrazovi

Građani

dobiti

NARUČITELJ RADOVA JE ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE

Započelo proširenje Ulice kralja Zvonimira u Lužanu

Proteklog tjedna započeli su radovi na proširenju Ulice kralja Zvonimira na dionici ukupne duljine 453 metra, od raskrižja s Vinogradskom ulicom (kod bunara) do spoja na ulicu Dugi Vrh, na području Općine Gornji Kneginec.

Radovinaproširenjuceste,tijekomkojihjepotrebnoizgraditiipotpornezidoveuduljiniod 240 metara, na zahtjev Općine Gornji Kneginec uvršteni su u Proračun Županijske uprave za ceste Varaždinske županije te ćeistiupotpunostibitiizvedeni do sredine iduće godine.

U prvoj fazi ugovorena je izgradnja potpornih zidova

čime će se omogućiti proširenje kolnika tijekom druge faze radova. Naručitelj radova je Županijska uprava za ceste, a izvođačradovajeNiskogradnja Knežević.

Gradilište je u ponedjeljak, 5. prosinca, uz nazočnost predstavnika izvođača radova, obišao županijski vijećnik i općinski načelnik Goran Kaniški, koji je istaknuo da su navedeni radovi nužni kako bi se omogućilo nesmetano odvijanje dvosmjernogprometamotornih vozila,osobitozbogčinjeniceda se navedenom dionicom koristi školskiautobustijekomprijevoza osnovnoškolske djece.

koji su svojom vožnjom i posjetom razveselili sve prisutne i pritom učinili dobro djelo.

koji su preuzeli ukrase, podatke o djeci čija suimenanačestitkamamogu

u Gradu Čakovcu. Ove godine svi darovi prikupljat će se do 20. prosinca u prostorima Turističke zajednice grada Čakovca, a mališanima će ih uručiti Djed Božićnjak i njegovi pomagači.

OdKotoribedoLepoglave

NAČELNIK JOSIP JANY KAŽE DA SU MJEŠTANI NA PRVOM MJESTU

Ljudi moraju uvijek biti prioritet, i kad su vremena dobra i kad je kriza

Umirovljenicima božićnice, naknade za novorođene, srednjoškolcima subvencije za prijevoz, učenicima Osnovne škole pribor i sufinanciranje školske kuhinje i prijevoza, a mladim obiteljima subvencije za izgradnju i uređenje doma. Općina Sveti Đurđ ujedno je i jedinstven primjer jer novčane bonuse pred Božić dobivaju i proizvođači zdrave hrane, odnosno uzgajivači krava i krmača.

Sve nabrojeno samo je dio poticajakojimaOpćinaSveti Đurđ nastoji pomoći svojim mještanima. Tradicionalno se financijski potpomaže i rad udruga, a mještani koji to žele imaju prilike ići i na jednodnevne izlete koje Općinasufinanciravišeputa godišnje.

Ljudi su bitni Spomenimo i da Općina SvetiĐurđimanajnižugrobnu naknadu u regiji, a nisu je povećavali ni sad usred krize. Također, sufinanciraju sterilizaciju pasa, ali i mačaka.

S Gradom Ludbregom Općina radi i projekt širokopojasnog interneta koji bi se uskoro trebao do kraja realizirati, a u planu je i uspostava integriranog prijevoza

-Ljudimorajubitiprioritet i kad su vremena dobra i kad je kriza. Znam da ove božićnice nisu mnogo, ali želja nam je ljudima dati malo nade i veselja u ovo predbožićno vrijeme – govori načelnik Josip Jany. Sredstva se, kaže, troše racionalno i planirano.

- Nastojimo pomoći koliko god možemo svima koji ovdje žive, od najmlađih do najstarijih. Raspolažemo novcem građana i naravno da je jedino normalno i pošteno da se ta sredstva troše racionalno i planirano, da ih ulažemo u projekte i sve ono što će ostati budućim generacijama - kaže Jany.

Kad govorimo o projektima,zaistaihimapunoinebi bila dovoljna jedna stranica novina da se svi oni pobroje. Zato se načelnik Josip Jany osvrnuo samo na one koji su realizirani u zadnjih

SVI SU POZVANI NA ADVENT U HRŽENICI

U Općini Sveti Đurđ ove će se godine održati i prigodni predbožićni program. Advent u Hrženici sa svim popratnim sadržajima, od kuhanog vina, dobre hrane i zanimljivog programa, održat će se 18. prosinca.

Načelnik Jany istaknuo je da su svi pozvani da se malo podruže i razvesele u ovim predbožićnim danima.

Cilj je da Sveti Đurđ bude općina koja će pružiti ljudima bolji život i privući mlade obitelji da dođu živjeti ovdje kod nas.”

JOSIP JANY

nekoliko mjeseci ili su pred realizacijom.

Dobra suradnja

- Imamo dobru suradnju sa Županijom, ŽUC-om, Hrvatskim vodama… Redovito prijavljujemo projekte za sufinanciranje na pozive ministarstava – kaže Jany.

Od projekta spomenuo je rotor u Hrženici, gdje trenutno traju radovi, projekt je vrijedan više od 1,2 milijuna kuna, a riječ je o zajedničkoj investiciji Varaždinske županije, ŽUC-a i Općine Sveti Đurđ.

- Ovim kružnim tokom dobit ćemo uređeno raskrižje, a naravno da je najvažnija komponenta u svemu tome i sigurnost prometa na cestama. Ovo je bilo problematično raskrižje i sad taj problemrješavamo. Zahvaljujem se Županijskoj upravi za ceste kao i Varaždinskoj županiji na podršci u realizaciji ovog projekta – rekao je Jany.

vodama.

Načelnik kaže da se i dalje planiraju javljati na natječaje EU fondova, ali i Ministarstava.

Zajednički projekti

- Kad planiramo i radimo projekte vodimo se time što žele i trebaju oni koji ovdje žive.Naravnodazasvetreba vremena, a nekad jednostavnoovisimoovišiminstancamanadržavnojrazini.Takav je projekt aglomeracije, koji radimo u suradnji s Gradom Ludbregom, sve je pripremljeno,alimoramočekatida se to na državnoj razini riješi iosigurasufinanciranje – rekao je Jany.

Znam da ove božićnice nisu mnogo, ali želja nam je ljudima dati malo nade i veselja u ovo predbožićno vrijeme

Tu je i sportski centar u Luci Ludbreškoj, kao i Vatrogasni dom u Strugi koji je pred otvaranjem. Tu je i uređenje kanala po naseljima, za što je zaslužna

S Gradom Ludbregom Općina radi i projekt širokopojasnog interneta koji bi se uskoro trebao do kraja realizirati, a u planu je i uspostava integriranog prijevoza. To bi značilo učinkovitiji javni prijevoz, veći broj polazaka, autobusa, bolja povezanost s voznim redom vlaka, ali i jeftinije karte za sve.

- Cilj je da Sveti Đurđ bude općina koja će pružiti ljudimaboljiživotiprivućimlade obitelji da dođu živjeti ovdje kod nas – rekao je na kraju Jany.

dobra suradnja s Hrvatskim

Nastojimo pomoći koliko god možemo svima koji ovdje žive, od najmlađih do najstarijih. Raspolažemo novcem građana i naravno da je jedino normalno i pošteno da se ta sredstva troše racionalno i planirano, da ih ulažemo u projekte i sve ono što će ostati budućim generacijama, rekao je Jany.

OdKotoribedoLepoglave

PROSINAC JE SLAVLJENIČKI MJESEC U OVOM NAŠEM GRADU TE JE PRIPREMLJEN BOGAT PROGRAM

U Lepoglavi se zajedničkim snagama radi na projektima koji donose boljitak

Brojnimmanifestacijamasve

do 30. prosinca obilježava se Dan Grada Lepoglave.

U četvrtak, 8. prosinca, u Domu kulture održana je svečana sjednica Gradskog vijeća. Uvijekjetoprigodadaseugoste partneri,žiteljiiprijateljiGrada te da se sumira što je napravljeno te najave novi projekti.

Najprije je sve pozdravio predsjednik Vijeća Hrvoje Kovač koji je napomenuo da nisu sve odluke donesene jednoglasno,jerjetobitdemokracije,ali da su vijećnici bili složni kada se radilo o ključnim interesima Lepoglave i njezinih stanovnika.Kovačjerekaodasuispunjeni svi najavljeni projekti, ali da će gradske vlasti morati prema građanima komunicirati nove politike koje promoviraju mala mjesta kao ponajbolja za život. Dodao je da je ulazak Hrvatske u šengenski prostor velika prilika koja će puno značiti za mjesta poput Lepoglave.

Dječji gradonačelnik

Dječji gradonačelnik Leon Funtek pozdravio je sve nazočne uime Dječjeg gradskog vijeća te izrazivši zadovoljstvo dosadašnjim radom vijeća svima čestitao Dan Grada.

Teško je pobrojati što se sve napravilo u Lepoglavi u posljednjih nekoliko godina, a to je pokušao u svom govoru napraviti gradonačelnik u petom mandatu Marijan Škvarić. Spomenuo je izgradnju cesta, sanaciju klizišta, pomoć poljoprivrednicima i gospodarstvenicima te ulaganje u društvenu infrastrukturu. Lepoglavski je gradonačelnik spomenuo i investiciju u dječji vrtić koja je omogućila da sva djeca u Lepoglavi idu u vrtić u kojem su i jaslice i produženi boravak, na što su posebno ponosni. Ali Škvarić nije zaboravio niti probleme koje imaju poput nemogućnosti početka gradnje kanalizacije,problemesazapuštenom državnom imovinom i drugo.

“TRAGOVIMA SNOVA”

- Večeras je ispunjen moj san da ostavim nešto u zalog gradu u kojem sam odrasla, kao i generacijama koje dolaze, poručila je Vanja Petak – Zagorka predstavljajući javnosti svoju zbirku pjesama “Tragovima snova”.

Glazbeno-poetska večer, tijekom koje je u čitaonici Gradske knjižnice Ivana Belostenca u Lepoglavi predstavljena zbirka pjesama Vanje

Petak – Zagorke, bila je prigoda upoznati se i uživati u čipki tkanoj od riječi koje autorica poklanjasvima.Akakoone zvuče okupljeni su imali prigode čuti u interpretaciji Ljubice Ribić, Milana Novaka, Ljiljane Vuglač i same autorice koja je u razgovoru s voditeljima programa, kao i zainteresiranom publikom, otkrila kako stvara svoju poeziju. Uz ljepotu pisane ri-

ječi kojom ih je, u ovo predblagdansko vrijeme,darivalaVanjaPetak

nastupili

– Sve tri naše osnovne škole su u jednoj smjeni, Grad im je omogućiodaimajufinanciranje izvanškolskih nastavnih aktivnosti, financiramo izvrsnost, radne bilježnice ih očekuju na klupama, imaju i produženi boravak.Studentimasmododijelili33stipendijeinastavljamo idalje.Mladimobiteljimaćemo uskoro podijeliti po 40.000 kuna za kupnju stana ili kuće u našem gradu. Ima dosta tih mladihobiteljikojeseizdrugih gradova i općina doseljavaju u naš grad. Ne zaboravljamo ni umirovljenike i ove godine uskrsnicaibožićnicaiznosi400 kuna. Znamo da nije puno, ali je od srca i to je ono što našim ljudima pomaže – rekao je Škvarić.

Nabrojio je brojne manifestacije koje se redovito održavaju na području grada Lepoglave, aliionenakojimaLepoglavčani uspješno sudjeluju.

Okupljenima se uime načelnika i gradonačelnika obratio načelnik Općine Cestica i v.d. predsjednika HNS-a Mirko Korotaj rekavši da je Lepoglava u posljednjih 15-ak godina izrasla u moderan europski gradić koji ima pogodnosti koje nemaju brojni veliki gradovi u Hrvatskoj.

I župan Varaždinske županije Anđelko Stričak čestitao je Dan Grada Lepoglave, a u svom obraćanju osvrnuo se na brzu cestu Varaždin – Ivanec – Lepoglava naznačivši kako je natječaj u tijeku te kako bi se do kraja godine trebalo znati tko će biti izvođač za prvu fazu do mjesta Tužno.

Na svečanoj sjednici Vijeća uručenasujavnapriznanjaGrada Lepoglave za 2022. godinu. Priznanja za doprinos ugledu i promociji Grada Lepoglave u zemlji i inozemstvu dodijeljene suŽeljkuHutenu,KarluGaliću, Milanu Tvarogu, Udruzi privatnih šumovlasnika “Kesten” i Ugostiteljskom seoskom gospodarstvu Držaić. Uime nagrađenih zahvalio je Željko Huten.

Povodom Dana Lepoglave nagrađeni Željko Huten, Karlo Galić, Milan Tvarog, UPŠ “Kesten” i Ugostiteljsko seosko gospodarstvo Držaić

– Zagorka, okupljeni su uživali i u glazbom programu u kojem su

Želimir Dubovečak,SanjaŠtefaniEva Osonjački.

Čipkarsko društvo “Danica Brössler “ obilježilo je 25 godina postojanja

U ALATNICI

RAD UKLJUČUJE:

Izvođenje radnih operacija prema zahtjevima konstrukcijsko-tehničke dokumentacije planiranje, organiziranje, nadziranje i vođenje radnog procesa te briga za raspored zaposlenika u smjeni, a sve u skladu s organizacijskim, tehnološkim, kontrolnim, ekološkim i sigurnosnim propisima, briga za nesmetani rad:

o materijalni (osnovna i pomoćna sredstva za rad)

o informacijski (primjeren tok informacija)

o dokumentacijski (poznavanje, razumijevanje i pravilno popunjavanje dokumentacije) odlučivanje o prioritetnim zadaćama i briga za postizanje postavljenih ciljeva planiranje edukacija i izvedba istih obavljanje specifičnih poslova i naloga vezanih za sektor

OD KANDIDATA SE OČEKUJE:

Poznavanje rada na računalu

Razumijevanje konstrukcijskih nacrta Točnost

Poznavanje organizacije

Osjećaj za prostor i čistoću

Samoinicijativnost

VAM:

NUDIMO

Dinamičan, samostalan fleksibilan rad pun izazova, Mogućnost osobnog i stručnog razvoja Rad na određeno vrijeme s mogućnošću zaposlenja na neodređeno vrijeme Ponude s životopisom primaju se do 15.12.2022. na e-mail: info.alucast@lthcastings.com ili osobno u kadrovskoj službi.

J A V N I N A T J E Č A J

za prodaju nekretnina u vlasništvu Općine Gornji Kneginec

Predmet natječaja je prodaja neizgrađenog građevinskog zemljišta u Poduzetničkoj zoni Kneginec, sve u katastarskoj općini Kneginec:

Cjelina 1:

- 1/1 dijela č.k.br. 502/2 oranica Trnjača površine 16.238 m2 upisano u z.k.ul. 3240, - 1/1 dijela č.k.br. 484/2 oranica Trnjača površine 22.646 m2 upisano u z.k.ul. 1426, - 1/1 dijela č.k.br. 486/3 oranica Trnjača površine 48 m2 upisano u z.k.ul. 3240, - 1/1 dijela č.k.br. 475/2 oranica Plitvica površine 8.107 m2 upisano u z.k.ul. 3240, - 1/1 dijela č.k.br. 486/6 oranica Trnjača površine 804 m2 upisano u z.k.ul. 3240, - 1/1 dijela č.k.br. 487/2 oranica Duga površine 24 m2 upisano u z.k.ul. 3240, - 1/1 dijela č.k.br. 489/2 oranica Trnjača površine 8.923 m2 upisano u z.k.ul. 3218,

Cjelina 2:

- 1/1 dijela č.k.br. 495/2 oranica Trnjača površine 10.504 m2 upisano u z.k.ul. 890, - 1/1 dijela č.k.br. 498/1 oranica Trnjača površine 7.157 m2 upisano u z.k.ul. 3240, - 1/1 dijela č.k.br 490/5 oranica Vavaška površine 169 m2 upisano u z.k.ul. 3240, - 1/1 dijela č.k.br. 499/4 oranica Trnjača površine 4.432 m2 upisano u z.k.ul. 3218, - 1/1 dijela č.k.br. 493/4 oranica Trnjača površine 4.928 m2 upisano u z.k.ul. 651, - 1/1 dijela č.k.br. 493/3 oranica Trnjača površine 1.553 m2 upisano u z.k.ul. 690, - 1/1 dijela č.k.br. 493/5 oranica Trnjača površine 270 m2 upisano u z.k.ul. 690, - 1/1 dijela č.k.br. 493/6 oranica Trnjača površine 439 m2 upisano u z.k.ul. 690, - 1/1 dijela č.k.br. 493/7 oranica Trnjača površine 5 m2 upisano u z.k.ul. 690,

Cjelina 3: - 1/1 dijela č.k.br. 513/1 oranica Trnjača površine 8.019 m2 upisano u z.k.ul. 3240, - 1/1 dijela č.k.br. 505/1 oranica pod Lugom površine 10.609 m2 upisano u z.k.ul. 3242.

Namjena čestica: prema Prostornom planu uređenja Općine Gornji Kneginec čestice su predviđene za gospodarsku namjenu (proizvodno - poslovna zona). Sve čestice unutar jedne cjeline predstavljaju predmet prodaje.

Kompletni tekst natječaja zainteresirani ponuditelji mogu preuzeti na internetskoj stranici www.kneginec.hr

Općinski načelnik: Goran Kaniški, mag.ing.traff.

Raspisuje se natječaj za sljedeća radna mjesta: POSLOVOĐA

VEČER AMATERA U CZK-u ČAKOVEC OKUPILA

U Centru za kulturu Čakovec održana je posljednja od četiri Večeri amatera. Riječ je o četiri izvedbene večeri posvećene čakovečkim amaterima, a dosad je brojna publika mogla uživati u večeri zborova i vokalnih sastava, zatim u večeri orkestara i instrumentalnih sastava te večeri plesa, a posljednja su na scenu došla kulturnoumjetnička društva u večeri folklora. Program pod nazivom “Da nam pak dojde

to vreme” okupio je pet kulturno-umjetničkih društava s područja grada Čakovca, ujednoičlanicaGradskezajednicekulture, u čijoj je suradnji program bio i realiziran. Predstavili su se KUD Šandorovec, KUD “Katruže” Ivanovec, KUU “Veseli Međimurci” Čakovec, KUD Mihovljan i KUD Žiškovec.

Program je održan pod pokroviteljstvom Grada Čakovca.

FOLKLORAŠE

IZLOŽBA “DOBAR TEK!” DOKAZUJE KAKO HRANOM NE SAMO DA ODRŽAVAMO TIJELO NA

U

Varaždinu odavno nema Mesarske, i Mlinarske ulice, ali se tu još uvijek

U palači Herzer, izložbenom prostoru Gradskog muzeja Varaždin,usrijedu,7.prosinca, otvorenajezarazgledimpozantna izložba “Dobar tek!”. Riječ je o izložbi o kulturi hrane u varaždinskom kraju koja je otvorena u sklopu programa pripremljenih za Dan grada Varaždina – blagdan svetog Nikole.

Bezbroj

izložaka

UzravnateljaGMV-aMirana Bojanića Morandinija, uzvanike su pozdravili uime autora izložbe kustosica Jelena Rančić te Vesna Juraga Pascuttini, izaslanica ministrice kulture i medija RH Nine Obuljen Koržinek. Otvarajući izložbu, gradonačelnik Neven Bosilj izrazio je zadovoljstvo time što je izložbapostavljena u cijeloj palači Herzer, od podruma do potkrovlja.

Nakon Prvoga svjetskog rata željelo se čim više rasteretiti žene u obavljanju kućanskih poslova i u tome se uspjelo

- Zahvaljujem se vrijednim djelatnicima Gradskog muzeja koji su uspjeli pripremiti ovu izložbu radeći mnogo kako bi se sve završilo na vrijeme. Palača Herzer dugo vremena nije otvarala svoje podrume,kojisubilinekavrsta depoa. Ovom izložbom će svi našisugrađanidobitiuvidupodrumski prostor ove prekrasne palače. Mislim da će svima biti zanimljivo ovo pogledati. Sljedećih jedanaest mjeseci, koliko ćedugoizložbabitiotvorena,je dovoljno vremena da svatko od Varaždinacapogledaovuizložbu – rekao je gradonačelnik. Na izložbi je predstavljeno oko 500 predmeta iz fundusa GMV-a, koji kroz multidisciplinarni pristup govore o prehrambenimnavikamaiobičajima, proizvodnji, trgovanju, pripremi,pohrani,posluživanju i konzumaciji hrane na varaždinskomprostorukrozprošlost

i sadašnjost, pa i s pogledom u budućnost. Kako je to jedan od najvećih i najopsežnijih projekata varaždinskoga muzeja u posljednjih nekoliko godina, u čijem su osmišljavanju sudjelovali kustosi i restauratori svih odjela GMV-a, kao i više vanjskih suradnika, izložba će biti postavljena za razgled gotovo cijelu iduću godinu. U pripremi za tisak je i katalog, a od vrijednih muzealaca doznajemo da prve podatke o stanovnicimaVaraždina,kojisuse baviliproizvodnjomipreradom hrane, nalazimo u gradskim zapisnicima iz 15. stoljeća, u kojima se spominju mlinari, mesari i ribari te vinogradar i vrtlar. Pekari se kao zasebni obrtniciutovrijemenenavode, nego samo pekarice, koje su prodavale kruh na gradskom trgu. Podatak o velikom broju mesara, njih oko 20, govori nam da su stanovnici trošili velike količine mesa, dok se kruh uglavnom pekao za osobne potrebe domaćinstava od žita koje su preradili mlinari u mlinovimakojisusenalazili na Dravi i njezinim rukavcima te na Plitvici, gdje su i ribari lovili ribu. U ovom razdoblju obrtnici su se okupljali u bratovštine, a spominju se njih tri: sv. Nikole, Blažene Djevice Marije i Tijela Kristova. Najstariji sačuvani popis stanovnika grada datira iz 1520. i poimeničnonavodi310stanovnika, sedam mesara, tri ribara i jednog mlinara. I ovi obrtnici kaonositeljiproizvodnjehrane, a time i gospodarskog života, udružuju se u cehove, koji od drugepolovice16.stoljećaokupljaju obrtnike prema strukama,pouzorunaistovrsneudruge koje se javljaju nešto ranije u Europi, pa tako i u Habsburškoj Monarhiji. Tijekom tri stoljeća njihova djelovanja u gradu je djelovalo dvadesetak različitih

i Mesarski ceh, o čijem djelovanju saznajemo iz zapisnika sačuvanih od 1589., Pekarski

Varaždinci su rajčice desetljećima smatrali otrovnim biljkama, a korabu i kelj hranom za svinje

ceh, koji pravila dobiva 1697., te Mlinarskiceh,kojisvojapravila dobiva 1769. godine. Cehovski privilegiji, njihova pravila, knji-

ge zapisnika, knjige upisivanja i oslobođenjanaučnika,majstorski listovi, putovnice, cehovske zastave, tablice, škrinje, cimeri, vrčevitepečatnjacidiosusačuvane materijalne baštine, koja nam danas govori o njihovu djelovanju i omogućuje rekonstrukciju njihova postanka, ustrojstva i načina djelovanja. Put primanja u ceh obično je trajao od šest do osam godina. Šegrtov nauk trajao je od tri do pet godina, djetići (pomoćnici) imali su obvezu vandrovanja, učenja zanata kod različitih majstora izvan mjesta stanovanja u trajanju od tri godine. Nakon ukidanja cehova u drugojpolovici19.stoljećaobrtnici

cehova, a među njima su bili

Sajmovanje je u Varaždin uvijek privlačilo mnogobrojne goste koji su trebali prenoćište i okrepu. Najstarija varaždinska gostionica poznata Franjevačkom trgu 17, koja je, obnovljena nakon požara, nastavila s radom pod imenom

NA MEV-u PREDSTAVLJENA ZBIRKA KAJKAVSKIH PRIJEVODA FRANCUSKE POEZIJE

Na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu predstavljena je zbirka kajkavskih prijevoda francuske poezije “Franci i popevke” autora Ivice Glogoškog.

– Da bi mogli prevesti francusku poeziju na kajkavski, potrebno je poznavati duh francuskog jezika, duh kajkavskog narječja, ali i imati srce za poeziju. Sve to ima Ivica Glogoški, autor knjige “Franci i popevke” – naglasio je na početku moderator Tibor Rodiger.

Više riječi o knjizi rekao je urednik Antun Pavešković, istaknuvši da je riječ o jednom od poetski i značenjski najzahtjevnijih jezičnih medija te da ljepota ovog prijevoda dokazuje izražajnu moć hrvatskog kajkavskog idioma.

Autor Ivica Glogoški spomenuo je da svrha ove knjige nije larpurlartizam, nego dopiranje do svih srednjih škola i knjižnica kajkavskih područja Hrvatske te da time francuski pjesnici postaju dostupni svim kajkavcima.

A ŽIVOTU, VEĆ NJOME SLAVIMO I SÂM ŽIVOT

Mesarske, Ribarske uvijek dobro jede!

Ideja za francusku poeziju 19. i 20. stoljeća u kajkavskome prijevodu nastala je još u vrijeme gimnazijskih dana kada je za zadaću iz francuskoga jezika trebao prevesti dio Lamartineovog jezera. Učenici Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec pod mentorstvom Nade Čatlaić i Marije Dobec Novosel svojim su čitanjem popevki na kajkavskom i francuskom prenijeli dio ljepote koju nosi ova zbirka.

se udružuju u obrtne zadruge, koje su činili obrtnici istih ili različitih struka. Njihov je rad bio reguliran zakonskim propisima. Svoje su interese ostvarivalikrozTrgovačkoobrtničku komoru, odnosno Zanatsku komoru, obrtničke skupštine te Obrtni zbor i Obrtničko vijeće. Početkom 20. st. osnovano je Zanatlijskoipomoćničkodruštvosazadaćombrigeopoložaju obrtnikatenjihovuškolovanjui usavršavanju, a njihovi članovi aktivno su sudjelovali u kulturnom i društvenom životu grada unatoč mnogobrojnim problemima koje je pojedino vremensko razdoblje donosilo varaždinskim obrtnicima. Danas je udruženje stručno-poslovna udruga koja djeluje kroz šest strukovnih cehova i dvije nestrukovne sekcije, a djeluje u Obrtničkom domu u Kukuljevićevoj ulici, izgrađenom 1937. godine. O značenju obrtnika za grad govori i podatak da su nekad postojale Mesarska, RibarskaiMlinarskaulica.Spomenimo i to da je sajmovanje u Varaždinuvijekprivlačilomnogobrojne goste koji su trebali prenoćište i okrepu. Najstarija varaždinska gostionica poznata iz povijesnih izvora bila je u 18. stoljeću – K crnom orlu

”Crna kuhinja”

U njoj je početkom 19. stoljeća odsjeo i Franjo II. Habsburški. Današnji hoteli Istra, Varaždin i Park upućuju nas na dugotrajnu tradiciju bavljenja ugostiteljstvom na mjestima na kojima su nastali, a to su bili

svratište K divljem čovjeku te Kolodvorska i Šetališna restauracija. Hotel Turist izgrađen je planski 1964. godine. Dugi nizdesetljećadjelovalojeiJanje na mjestu današnje Privredne banke Zagreb u Preradovićevoj ulici... Svim znatiželjnicima preporučamo da razgledaju ovujedinstvenuizložbujerona, između ostalog, otkriva i što se nekad spravljalo u tzv. “crnim kuhinjama”.

HNK U VARAŽDINU

Prvi varaždinski “Orašar” oduševio publiku

Publika je glumce i male balerine nagradila dugotrajnim pljeskom i ovacijama

U subotu, 10. prosinca, u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu izvedena je premijera “Orašara”, dramsko-plesne predstave za djecu i odrasle u verziji Lade Kaštelan i režiji Paola Tišljarića. Predstava je nastala prema umjetničkoj bajci “Orašar i mišji kralj” njemačkog pisca Ernesta Theodora Amadeusa Hoffmanna iz 1816. godine, a govori o pomirenju, važnosti oprosta i drugim dubokim ljudskim pitanjima. Upravo originalnepričenastojalisuse držati Kaštelan i Tišljarić prilikom kreacije, više nego što je se drži svjetski popularni baletni izričaj te brojne književne i filmske adaptacije. U predstavi igraju Helena Minić Matanić, Dea Presečki, Nikša Eldan, Elizabeta Brodić, Filip Eldan, Karlo Mrkša, Marinko Leš, Barbara Rocco, Marko Cindrić, Beti Lučić i Sunčana Zelenika Konjević, a pleše 30 balerina, polaznica Udruge klasičnog baleta “Vindija”, pod vodstvom koreografkinje Vlaste Rittig.

Prvi varaždinski “Orašar” oduševio je publiku koja je ispunila gledalište do posljed-

njeg mjesta te na kraju dugotrajnim pljeskom i ovacijama nagradila glumce i male balerine.Osimpremijere,predstava je u prosincu na rasporedu u još 20-ak termina, od kojih je većina već rasprodana, što potvrđuje zaista veliki interes publike za ovom božićnom

poslasticom.

Kompletan raspored i više informacija o ulaznicama i predstavi dostupni su na internetskim stranicama HNK-a u Varaždinu, upitom na mail: blagajna@hnkvz.hr ili pozivom na broj blagajne 042/200-250.

poznata iz povijesnih izvora bila je u 18. stoljeću – K crnom orlu na nom Zlatnom orlu.

na Franjevačkom trgu 17, koja je, obnovljena nakon požara, nastavila s radom pod imenom Zlatnom orlu.

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK FOTO: IVAN AGNEZOVIĆ

MATIJA KRZNAR PRVI JE MEĐIMURAC I TEK PETI HRVAT KOJI SE

“Njezina dominacija oduševljava, a njezina ljepota

Matija Krznar (35) iz Novakovca, odnosno rodom iz Domašinca, jedan je od malobrojnih Hrvata koji su se popeli na Himalaju, točnije na jednu od planina u himalajskom lancu. Naime, u studenome ove godine Matija je osvojio najviši vrh planine Ama Dablam koji doseže čak 6812 metara nadmorske visine. Ideja, naravno, nije došla iznenada, već, kako nam je rekao, ljubav prema planinama i prirodi gaji još od malih nogu.

– Već s pet godina bio sam na svom prvom planinarskom izletu na Ivanščicu, koji je umeniprobudio znatiželju za prirodom i planinom. SprijateljimaizDomašinca u djetinjstvu bih dangubio bespućimapoljaMuršćaka,bosonogibismotrčalistrnišćimai senokošama, nismo bili svjesni da se priroda urezuje u nas i mi u nju – rekao je Krznar, inače ekonomist i mladi poduzetnik koji je nakon studija u Zagrebu, gdje stanuje posljednjih 16 godina, pokrenuo prvu car sharing platformu u Hrvatskoj za najam električnih vozila putem digitalnih tehnologija.

je tijekom godina stekao veliko iskustvo, bez kojeg ne bi bio mogućusponnatakozahtjevnu planinukaoštojeAmaDablam. Matija je otkrio koliko dugo je planiraotakavpothvatikakose pripremao.

– Trenuci na vrhu

Ame Dablam bili su poput ekstaze, nešto što se dešava samo jednom u životu –rekao je Krznar.

– Nakon uspona na Mont Blanc u kolovozu 2021. godine, počeo sam gledati prema Himalaji. No, znao sam da je prije Himalaje potrebno napraviti pripremu koja obuhvaća stjecanje iskustva ozbiljne visine i višetjednih ekspedicija. Nakon ekspedicije na Aconcagua-i u Južnoj Americi i Kilimanjara, po povratku iz Afrike okrenuo sam se traženju izazova u Himalaji. Odluka je pala na Amu Dablam, tehnički i penjački jednu od najzahtjevnijih planina u lancu Himalaje, visoku 6812 metara. Osim svoje zahtjevnosti, Ama Dablam ima svoju čar među alpinistima, njene posebnost i dominacija usred Khumu regije u Himalaji oduševljavaju, a njena ljepota ostavlja bez riječi – govori Međimurac i dodaje da je po povratkusKilimanjarausrpnju počeo s logističko-organizacijskim pripremama.

Traženje izazova

U planinarenju, odnosno penjanjunaplaninekojeoduzimajudahipomičugranicetako

Pripreme i uspon Puna tri mjeseca, kaže, svakodnevno je radio na fizičkoj i kondicijskoj pripremi koja se sastojala od treninga snage i izdržljivosti, cardio programa bicikliranja, plivanja te dva do tri puta tjedno treka i trčanja po Sljemenu. Veoma važan element priprema je odmor i

tijelu treba dati vremena za dobru rekuperaciju. Desetak dana prije odlaska u Nepal završio je pripreme te je odmarao od treninga i počeo s povećanom hidratizacijom i unosom ugljikohidrata jer na početak ekspedicije je uputno doći odmoran, ističe Krznar.

– Najprije, da biste došli do podnožja planine, imate 45 kilometara dugu stazu koju prolazite do pet dana i ujedno prelazite od Lukle s 2850 metara do baznog kampa Ame Dablam na 4600 metara nadmorske visine. Nakon rotacije

do prvog i drugog visinskog kampa (5900m) radi aklimatizacije, vraćate se u bazni kamp na odmor. Potom opet penjete dodrugogvisinskogkampagdje sepripremateza završniuspon, na koji se kreće oko 23 sata u noći. Sam završni uspon trajao je oko 12 sati. Penjali smo cijelu noć i drugi dan oko podneva smo bili na vrhu – ispričao je Matija te pobliže dočarao kako je izgledao uspon i s kojim se izazovima susretao.

– Ama Dablam je prije svega tehnički izazov penjanja i fizički zahtjevna planina,

– Nakon uspona na Mont Blanc u kolovozu 2021. godine, počeo sam gledati prema Himalaji. No, znao sam da je prije Himalaje potrebno napraviti i Kilimanjara, po povratku iz Afrike okrenuo sam se traženju izazova i odluka je pala na Amu

gdje

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK FOTO: MATIJA KRZNAR

Prvi pogled na Amu Dablam (6812m) - desno i Mount Everest (8848m) -

Zalazak, prvi visinski kamp (5600m)

Ama Dablam bazni kamp, 4600m

Yellow Tower - Simbol Ame Dablam. Žuti toranj je adrenalinska vertikala od 80-90° na oko 5800m

Hillary bridge, legendarni viseći most na putu do Namche Bazara, trgovinskog središta u himalajskoj Khumbu regiji. Nazvan po prvom osvajaču Everesta Siru Edmundu Hillaryju, dužine 140m

Ulaz u nacionalni park Sagarmatha. Sagarmatha je nepalski ‘sagar’, u prijevodu ‘nebo’, i ‘matha’, u prijevodu ‘glava’)

Jugo-zapadni greben Ame Dablam

SE POPEO NA AMU DABLAM, PLANINU VISOKU 6812 METARA:

usred Khumu regije ljepota ostavlja bez riječi”

Matija

konstantno imate barem 60-70 stupnjeva vertikale uz primjese kuloaraiuskihgrebena.Kakose budi dan, postaješ svjesniji po kakvim strminama se penješ te stječešosjećajdasinakonsvake nove vertikale sve udaljeniji od vrha.Međutim,ključnojeostati fokusiran isključivo na sljedeći korak u penjanju, budući da

se na vertikalama osiguravate fiksnim užetom i mimoilazite s drugimalpinistimateuzvjetar, noćihladnoćupolakosazorom i prvim zrakama sunca napredujetepremavrhu–objasnioje.

S Matijom su u timu na treku do baznog kampa bili i jedan Australac te jedan vodič. Na planini pak svaki penjač obve-

zno mora imati vodiča šerpu zasebno jer se tehničke planine poput Ame Dablam penju po principu jedan vodič – jedan penjač.

San svakog alpinista

Nadalje, Himalaja je konačna željaiodredištesvakogplaninara, a Ama Dablam san je svakog istinskog alpinista, navodi naš sugovornik.

–Pripremanjezatakavizazov donosi jednu fizičku transformaciju, a samo penjanje jednu vrstu mentalne transformacije i osnaživanje svih ljudskih

sposobnosti i osjećaja, kako zahvalnosti tako i ponosa, kada konačno zakoračite zadnjih par koraka prema vrhu – dodaje Krznar koji je, društveno gledajući,ovimizazovomdoprinio i hrvatskom te regionalnom sportskom rezultatu.

Ovo je, naime, bio prvi uspon na Amu Dablam jednog Međimurca, ujedno Zagrepčanina i petog Hrvata, nakon Stipe Božića i trojca iz šibenske organizacije HGSS-a. Matija je na samom vrhu proveo oko 10 minuta, gdje je imao priliku najbliže dosad vidjeti himalaj-

ske8-tisućnjake,MountEverest (8848m),najvišuplaninunasvijetu, Lhotse (8516m) i Makalu (8481m), četvrtu i petu najvišu planinu na svijetu. – Trenuci na vrhu Ame Dablam bili su poput ekstaze, neštoštosedešavasamojednomu životu. Iskustvo kao svojevrsni vrhunac životnog momenta zbog kojeg se prisjećate svega što je prethodilo i svih koji su podržali vaš dolazak na vrh ovako zahtjevne planine. Moment koji je snažno emotivan i adrenalin pomiješan srećom i ponosom odzvanja osjećajem zahvalnostizavašuobiteljiprijatelje, za sve vrijedno što imate u životu – pokušao je Matija opisati zapravo neopisiv osjećaj bivanja na takvoj planini.

Dodaojedajeupravonjegova obiteljtakojasnjimenanekinačinproživljavaavanturuiakosu udaljeni tisućama kilometara.

– Današnja tehnologija omogućava da smo stalno u kontaktu. Međutim kada sam na završnom usponu, par dana do tjedandananemakomunikacije iutimdanimajetežekakomeni takoiobitelji.Usvakomslučaju, sobiteljimeuvijekdržinevidljivanitkojamidajesnažanmotiv zausponipotrebnumirnoćuza silazak – rekao je međimurski avanturist i za kraj još otkrio jednu želju:

– Himalaja i Nepal su me osvojili,voliobihsetamovratiti ijednogdanaokušatiunajvišim himalajskim izazovima – zaključio je Matija Krznar.

napraviti pripremu koja obuhvaća stjecanje iskustva ozbiljne visine i višetjednih ekspedicija. Nakon ekspedicije na Aconcagua-i u Južnoj Americi Amu Dablam – rekao je naš sugovornik koji ljubav prema planinama i prirodi gaji od malih nogu.

je na samom vrhu proveo oko 10 minuta, gdje je imao priliku najbliže dosad vidjeti himalajske 8-tisućnjake, Mount Everest, Lhotse i Makalu

lijevo

Drugi visinski kamp Ame Dablam, 5900m, jedinstveni kamp - stijena u Himalaji gdje stane najviše 7 - 8 šatora za odmor i noćenje planinara

nepalski naziv za Everest, a sastoji se od riječi

Tengboche manastir i susret sa monkom, budističkim redovnikom

Ama Dablam, vrh 6812m (lijevo se vidi vrh Everesta)

Selfie

MATIJA KRZNAR

PATRICK I RICHARD IZ NK BEDNJA

ZA REGIONALNI PIŠE SREBRENKO POSAVEC

Protiv Argentine odlučivat će najsitniji detalji

Što se tiče Argentinaca, oni, naravno, najviše ovise o Messiju. Kako ga zaustaviti? To nije pitanje za milijun dolara nego za milijardu dolara.

Zvuči nestvarno, ali je istina. Hrvatska je u polufinalu Svjetskog prvenstva. Čeka nas Argentina. Momčad s nogometnimkraljem–Leom Messijem, kojem je ovo vrlo vjerojatno “Last dance”.

Zbogtogacijelajeargentinska reprezentacija ujedinjena da, po meni, najbolji nogometaš u povijesti nogometa, iz reprezentacije ode s osvojenim zlatom oko vrata koje mu nedostaje.

Teža utakmica

“Lijepo nam je ovdje, ali navijali smo za svoj Brazil”

U varaždinskom kraju igra nekoliko Brazilaca, a najistaknutiji su oni iz Bednje, jesenskog prvaka Elitne ŽNL.

Riječ je o Patricku (23) kojijestoperiRichardu(26) koji igra na poziciji zadnjeg veznog. Oni su u četvrtfinalu Mundijala, naravno, navijali za svoj Brazil.

Jelibilomalopodbadanja od suigrača i kolega s posla

Patrick je u mladosti igrao na ulici s Vinciusom Jr., igračom Real Madrida

prije utakmice?

– Malo su nas zezali, ali znaju koga podržavamo. Ništa strašno – smije se Patrick koji dobro poznaje igrača Reala Viniciusa Juniora.

– On je iz istog grada kao i ja. Zajedno smo igrali kad smo bili klinci. Osobno nismo u kontaktu – ističe Patrick i dodaje da se od malenavidjelodaposjeduje nevjerojatan talent.

– Uvijek je bio drugačiji. Odmalenasevidjelatanjegova magija. Baš mi je dra-

go zbog njega što je uspio i igra na tako visokoj razini – dodao je Patrick koji je oduševljen atmosferom u Beletincu, mjestu desetak kilometara od Varaždina.

–Ovdjemijezbiljalijepo. Ljudi su zbilja gostoljubivi, uvijek su spremni pomoći. Zemlja vam je prekrasna i nadam se da ću posjetiti još hrvatskih mjesta i gradova – ističe Patrick koji je rodom iz Rio de Janeira.

Ugodno se ovdje osjeća i Richard.

–UNogometniklubBednja smo došli na preporuku jednog poslovnog čovjeka. Svi su nas prekrasno primili, mogu reći da nakon godine i pol u Beletincu, imam ovdje nekoliko pravih prijatelja. Također moram zahvaliti treneru Paski koji mi je velika podrška otkako sam stigao u Hrvatsku – ističe Richard rodom iz Austina.

Patrick i Richard, kad ne igraju nogomet, rade u jedno krovopokrivačkoj tvrtki kao pomoćni radnici. – Ma odlično nam je i na poslu. Vlasnik tvrtke je jedan od sponzora kluba i on nam je također mnogo pomogao. Ovdje nam stvarno ništa ne nedostaje – zaključio je Patrick. (it)

Mi s druge strane smo napravili čudo izbacivši Brazil, prvog favorita za osvajanje titule. Iako mnogi misle da je utakmica protiv Brazila bila nadnaravno teška, ova protiv Argentine bit će još teža.

Iako su Brazilci individualno bolji od Argentinaca, Argentina je izrazito natjecateljskaekipakojaodličnoigra u obje faze.

Mi moramo igrati svoju igru. Vjerujem da naš trojac u veznom redu, koji je najbolji na svijetu, opet može zavladali središnjicom terena ikvalitetnodistribuiratiloptu prema ofenzivnoj trojci.

Čeka nas vrlo intenzivna utakmica, s mnogo tempa, ali ne bojim se za nas, jer smo trkački vrlo dobri. Što se samog sastava tiče, vjerujem da izbornik Dalić neće mnogomijenjatisobziromna posljednju utakmicu protiv

Brazila.

Jedinu dilemu ima tko će početi u vršku napada. Iako

Što se tiče Argentinaca, oni, naravno, najviše ovise o Messiju. Kako ga zaustaviti?

To nije pitanje za milijun dolara nego za milijardu dolara.Njegajegotovonemoguće zaustaviti. Sa svojih 35 godina, iako više nije toliko agilan i eksplozivan, među tri je najbolja igrača na ovom Svjetskom prvenstvu.

Nijanse

kad on ima loptu jer nije on samo strijelac, on je i vrhunski asistent.

vjerujem da se ni to neće mijenjati, da će krenuti Kramarić.

Njega se mora kvalitetno duplirati i razina komunikacije o njegovom preuzimanju i dupliranju, mora biti perfektna, kao i sama reakcija

Akogazaustavimonapravili smo gotovo pola posla. No, nije Argentina ovo prvenstvo samo Messi. Trojac u veznoj liniji Mac Alistar, Enzo FernandeziDePauligrajusjajno. Gotovo svaki susret diktiraju tempo i mi im ne smijemo dozvoliti da se razmašu. O tome će također ovisiti ishod susreta u kojem su šanse50/50.Zakrajutakmicu ćeodlučitisitnidetalji,možda jedna pogreška. Nadam se da će je napraviti Argentinci.

Hrvatska je u polufinalu Svjetskog prvenstva. Bolji su nakon penala Hrvati bili od Brazila u četvrtfinalu s ukupnih 5:3 (1:1).

Izbornik Zlatko Dalić za razliku od Japana krenuo je sa Sosom na lijevom beku umjesto Barišića, a od prve minute krenuo je i Pašalić.

Vrlo dobro je stajala momčad Zlatka Dalića ne dopustivši Brazilu da se razmaše u prvom dijelu.

Najboljuprilikuuprvomdijelu naši su imali u 13. minuti kada je Pašalić sjajno ubacio s desne strane, Juranović i

Perišić bili su na toj lopti, no nismo uspjeli zaprijetiti Alissonu.

UdrugomdijeluBraziljebio dominantan, no spasio nas je Dominik Livakovićkoji jeskinuotri,četirizicera.Skinuoje izgledne prigode Viniciusu u 46., Neymaru u 55. te Paqueti u 66. i 80. minuti.

Krenulo se u produžetke. Najbolju priliku na utakmici Vatreni su imali u 103. minuti kada je Petković “po ćevape” poslao Brazilce i dao za Brozovića koji je loptu poslao preko gola. I onda šok. U prvoj minuti nadoknade

Brazilci rade u jednoj krvopokrivačkoj tvrtki koja je sponzor beletinečkog kluba

Iako mnogi misle da je utakmica protiv Brazila bila nadnaravno teška, ova protiv Argentine bit će još teža

ZA REGIONALNI PIŠE MILJENKO MUMLEK: Ovo je svjetsko čudo!

Hrvatska je opet u polufinalu Svjetskog prvenstva. To je svjetsko čudo!

Prošli smo veliki Brazil koji strašno zvuči na papiru, a još jestrašnijeizgledaonaterenu.

No, utakmica našeg izbornika Zlatka Dalića taktički i psihološki bila je savršeno pripremljena.

Kao što smo najavljivali, važno je bilo izdržati njihov nalet u prvih deset minuta. U tome smo uspjeli i kasnije smo umrtvili njihovu igru. Posjed je kasnije ako se ne varam bio blago na našoj strani.

je do prve minute sudačke nadoknade prvoga produžetka.

Primili smo taj gol Neymara, kadsunasjednostavnoizigrali.Svakojekipitrebalobijedno vrijeme da dođe k sebi, no nama nije. Izbornik je pogodio s izmjenama uvevši Majera, Vlašića i Oršića te smo okrenuli utakmicu.

S navijačke strane nikad nisam bio sretniji, a s profesionalne moram kapu skinuti stožeru i izborniku kako su pripremili taktiku

Nagradilo nas je. Petković je zabio za izjednačenje. Znao sam da je tada momentum utakmice na našoj strani te da će penali otići u našu korist.

Tako je bilo.

RAZVITAK IZ ČIČKOVINE I

Karić: Vjerovao sam u momčad otpočetka, Sedlar: Sebi smo jesenski prvaci

PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Razvitak iz Čičkovine jesenski je prvak 1. županijske nogometne lige. Momčad iz okolice Ludbrega u 14 kola upisala je 31 bod i tako godinu završila na 1. mjestu.

Odovesezonemladu,potentnumomčadvodiVeldinKarić, legenda 1. HNL.

U drugom dijelu kad su Brazilci u svoj posjed vratili izgubljene lopte u našoj trećini i stigli do izglednih prilika, spasionasjefenomenalniDominik Livaković, koji je prvi vratar cijelog turnira.

Naš “plan A” funkcionirao

S navijačke strane nikad nisam bio sretniji, a s profesionalne moram kapu skinuti stožeru i izborniku kako su pripremili taktiku. Zbilja za nogometne udžbenike.

Slijedi nam Argentina. Po meni i tu imamo svoje šanse iako su oni favoriti.

– Stigao sam ove sezone i cilj je bio ostati u ligi, no znao sam da ova ekipa može mnogo više i to je na kraju pokazala– ističe Veldin Karić koji je u svojoj bogatoj nogometnoj karijeri igrao za Varteks, Marsoniju, Vojvodinu, Dinamo, talijanski Torino i švicarski Lugano.

Pobjednički mentalitet

Legendarni Karinho prije nekoliko godina “bacio” se u trenerskevode.Prviangažman imao je u Dravi iz Kuršanca, potom je bio trener juniora Varteksa i pomoćnik Želimiru Orehovcu na klupi seniorske

Razvitak je primio samo 17 golova te uz trećeplasiranu Mladost (S) i šestoplasirani Zadrugar ima najbolju obranu lige

Čovjek je već godinama trener u županijskom nogometu i njegovo iskustvo je nemjerljivo. Jednostavno, kad sam na terenu u ulozi igrača, ne mogu vidjetinekestvari.Tuonposao odrađuje zaista vrhunski. Baš se odlučno nadopunjavamo –dodao je Sedlar.

Biškupečka Mladost ove godineujednoslavii60.rođendan,atimpovodomodigralisu prijateljsku utakmicu s prvoligašem Varaždinom.

– Naš dobar rezultat u ligi lijepo se poklopio s rođendanom kluba, kluba koji ima veliku tradiciju. Dečki su protiv Varaždina mogli osjetiti kako je to igrati protiv prvoligaških igrača, a također varaždinski prvoligaš nam je donirao i lopte s kojima igramo utakmice. Mogu reći da su vrlo dobre jer često idu u mrežu – našalio se 38-godišnjak.

Ambicije

prvog produžetka Neymar je nakon slaloma i duplog pasa zabio za 1:0.

Izbornik Dalić u drugom produžetku sve je karte bacio u napad. To je urodilo plodom u117.minutikadajeOršićdao za Petkovića, čiji se udarac od bloka odbio u gol za 1:1.

Mogli su Brazilci do slavlja, aliopetnasjespasioLivaković koji skinuo udarac Casemiru iz blizine.

Krenulo se u izvođenje kaznenih udaraca i junak je opet bio Livaković koji je obranio penal Rodrygu, dok je Marquinos pogodio stativu.

Za Hrvatsku su bili sigurni Vlašić, Majer, Modrić i Oršić, a za Brazil Casemiro i Pedro.

–Ovojepobjedazahrvatski narod. Svaka čast dečkima. Izbacili smo najvećeg favorita. Ovo je Hrvatska. Nikad nas ne podcjenjujte, rekao sam to. Ovo nije naš kraj, idemo dalje. Ovo je pobjeda Hrvatske, svi su dali svoj maksimum. Sve svoje prijatelje bih pozdravio kojipišuoHrvatskoj.Uživajte, hrvatski branitelji, ovo je za vas bilo. Ovi moji igrači nisu normalni – rekao je Zlatko Dalić za HRT nakon susreta. (it)

Razvitak ima najbolji napad lige budući da su u 14 kola postigli 45 pogodaka

momčadi, da bi zadnji angažmanprijedolaskauČičkovinu imao u Obrešu iz Sv. Ilije.

– Ekipa i ja smo brzo kliknuli. Stvorili smo jednu homogenu cjelinu. Odlično rade, slušaju sve moje savjete i usvojili su moj pobjednički mentalitet, jer ja želim svaku utakmicu pobijediti – ističe Karić. Isto broj bodova kao i Razvi-

tak ima varaždinska, odnosno biškupečka Mladost koja je završila na 2. mjestu s nešto lošijom golrazlikom.

– U međusobnom dvoboju pobijedili smo Razvitak, pa smo sebi mi jesenski prvaci – smije se Tomislav Sedlar, trener-igrač biškupečkeMladosti.

U međusobnom dvoboju vodećih ekipa u 9. kolu varaždinska Mladost pobijedila je Razvitak s 1:0

Bliska borba

U klub je na trenersku poziciju stigao prije tri sezone i s njim je momčad ostvarila vidljivi napredak. – Rezultat koji smo ostvarili

ove polusezone plod je našeg kontinuiranog rada. Neki igrači su baš mnogo napredovali. Kad sam stigao vjerovao sam damogunapredovati i to su dokazali – ističe Sedlar koji je nahvalio iskusnog trenera Vladimira Bartolića, koji je cijelo vrijeme na klupi biškupečke momčadi u ulozi savjetnika. – Iskreno, još sam “zelen” što se tiče trenerskog posla u seniorskom nogometu i dovođenjem gospodina Bartolića napravljena je vrhunska stvar.

Iako je Mladost pri samom vrhu 1. ŽNL, nema imperativ osvajanja prvenstva.

– Liga je vrlo izjednačena i ima nekoliko vrlo dobrih ekipa. Nemamo mi imperativ da moramo biti prvaci. Važno nam je da budemo među šest najboljih, a naravno ako nam se pruži prilika za osvajanje naslova, sigurno ćemo šansu objeručke zgrabiti – dodao je Sedlar.

S druge strane Karić, trener vodećeg Razvitka, ima vrlo visoko postavljene ciljeve.

– Dogovor s upravom je da odradim polusezonu, pa ćemo uskoro sjesti i vidjeli kako i kamo dalje. Imamnekihponuda iz zagrebačkih liga. No, ako ću ostati u Razvitku cilj će biti osvajanje naslova. Drugi cilj ne smije ni postojati – zaključio je Karić.

ISTOK RODEŠ ZAVRŠIO 16. NA PRVOM SLALOMU SEZONE

Varaždinac Istok Rodeš u nedjelju, 11. prosinca, odlično je skijao na prvom slalomu sezone u francuskom Val d’Isereu. Rodeš je nakon prve vožnje bio 17, a nakon druge vožnje završio je na odličnom 16. mjestu s vremenom 1:40.41. Prvi je bio Norvežanin Lucas Braathen s vremenom 1:38.14, drugi Austrijanac Manuel Feller, a treći Švicarac Loic Meillard. Kolega je nakon druge vožnje završio na 27. mjestu. (it)

Rukometaši Čakovca upisali su još jednu prvenstvenu pobjedu u 13. kolu 1. hrvatske rukometne lige Sjever. Na domaćem terenu u subotu, 10. prosinca ugostili su Đakovo i slavili s 41:29. Već nakon prvih 30 minuta Čakovčani su imali prednost od 18:13, a u drugom dijelu iz minute u minutu su samo povećavali svoju prednost. U pobjedi ih je predvodio Matej Ćuk koji je zabio 11 golova. Nakon 13 odigranih kola momčad Vladimira Canjuge drži 4. mjesto Lige sa 16 osvojenih bodova, šest manje od drugoplasirane Slatine i trećeplasirane Maksimir Pastele te osam manje od vodeće vinkovačke Spačve. (it)

1. HRVATSKA RUKOMETNA LIGA ZA ŽENE

Koka deklasirala Split, Zrinski slavio u Rijeci

U sljedećem kolu Čakovčanke dočekuju Sesvete, dok Varaždinke putuju u Osijek

ODBOJKA

Nova pobjeda Centrometala, poraz Kitro Varaždina

Odbojkaši su u prvenstvu Superlige odradili utakmice 10. kola. Igrači Međimurje Centrometala su kod kuće s 3:0 (25:18, 25:16, 25:18) bili bolji od momčadi Rovinja. Do nove važne pobjede međimurski odbojkašistiglisupriličnolakotek zaneštovišeodjednogsataigre. Ovom pobjedom Centrometal se vratio na treće mjesto na prvenstvenoj tablici i sada ima 23 boda.RibolaKaštelaječetvrtas 20bodova,aliisdvijeutakmice manje.MomčadKitroVaraždi-

najepakporaženauZagrebuod drugoplasirane Mladosti s 3:0 (26:24, 25:17, 25:17). Tek u prvom setu Varaždinci su uspijevali biti ravnopravni protivnici, dok su preostala dva seta uvjerljivo otišla na stranu domaćina. Kitro Varaždin i dalje drži petu poziciju Superlige s 19 bodova. U sljedećem kolu (subota, 17. prosinca) Centrometal gostuje kod vodeće Murse-Osijek (19.30), dok Kitro Varaždin dočekujesedmoplasiranisastav Splita (16 sati).

PLIVANJE

Dora i Sven isplivali limite za nastup na PH

Članovi Čakovečkog plivačkog kluba sudjelovali su na Regionalnom prvenstvu Hrvatske za Regiju 4 koje je održano u Sisku. Na natjecanju su sudjelovali mlađi juniori, juniori, mlađi senioriiseniorikojimajeovobilaposljednjaprovjeraformeprije Prvenstva Hrvatske koje se održava krajem godine u Rijeci. A nanjemućeČakovčaniimatijošdvanovapredstavnika.Naime, osimpregrštosvojenihmedaljauSisku,njihčak85,ČPKjedobio i dva nova sudionika državne završnice. Limite za nastupe na PrvenstvuHrvatskeisplivalisuDoraHorvatiSvenFurdi.Doraje izborilalimitna50metaraprsno,dokjeSvenosiguraonastupna Prvenstvuudisciplinama50i100metaraslobodno.Osimnjihu Siskusujošplivali:MeriFurdi,LucijaTrupković,MartaHorvat, Ema Medved, Lana Pintarić, Fran Kovačec, Mario Beliga, Roko Radek i Dominik Dukić. Plivače je vodio trener Luka Dodlek.

U 9. kolu 1. hrvatske rukometne lige za žene, varaždinska Koka je na domaćem parketu deklasirala ekipu ŽARK Splita s 35:26. Gošće su uspijevale držati priključak tek prvih osam minuta susreta (4:4). Slijedi pravi uragan varaždinskih igračica koje do odmora stvaraju nedostižnih devet golova razlike (21:12). StečenuprednostiizprvogpoluvremenarukometašiceKoke rutinski održavaju u nastavku susreta što im je u konačnici donijelo treću prvenstvenu pobjedu. U varaždinskim redovima najučinkovitija je bila Lara Perić s osam golova. Pet pogodaka zabila je Lucija Jandrašić, dok su po četiri dodale Martina Krajpl, Sara Rogina i Ines Pifar.

Vrlo važnu gostujuću pobjedu upisale su igračice Zrinskog, koje su s 27:23 slavile u Rijeci protiv Zameta. Čakovčanke su puno bolje otvorile susret i u 9. minuti prvi puta bježe protivnicama na pet golovaprednosti(7:2).Sjajnom igrom u obrani igračice Zrinskog zadavale su prilične probleme svojim protivnicama, koje tek u završnici prvog poluvremena uspijevaju smanjiti zaostatak na tri gola (16:13).

U nastavku susreta Riječanke sve karte bacaju na stizanje rezultatskog minusa pa u 42. minuti dolaze do 18:19. No, Čakovčanke konsolidiraju redove,ubacujuuvišubrzinui

ponovnosevraćajunasigurnu razlikuodčetirigola(23:19)te mirno privode susret u svoju korist.

– Utakmica kakvu smo i očekivali, tvrda, borbena, s motiviranim domaćinom. Mi smo ponovno imali dosta tehničkih grešaka i proma-

šenih zicera te time držali domaćina u utakmici. No, u Rijeku smo došli pobijediti i to smo ostvarili – zadovoljan je nakon susreta bio trener Zrinskoga Goran Mrđen.

NajučinkovitijaČakovčanka bilajeSelenaMiloševićsdevet golova, dok ih je sedam zabila

Renee Posavac. Zrinski se nalazi na 8. mjestu s devet bodova, dok je Koka 11. sa šest bodova. U sljedećem kolu (subota, 17. prosinca) Čakovčanke kod kuće dočekuju Sesvete, dok Varaždinke putuju u goste ekipi Osijeka.

Iako su tri minute prije kraja imali tri pogotka prednosti, rukometaši Gradskog rukometnog kluba Varaždina 1930izgubilisususret13.kola Premijer lige Lige A rezultatom 32:31 kod zagrebačke Dubrave.

Zagrepčani su bolje ušli u susret i već nakon 12 minuta imali su plus tri (9:6). No, Varaždinci su konsolidirali svoje redove i u 16. minuti golom Juranića uspjeli su izjednačiti na 11:11. U daljnjem tijeku prvog poluvremena prešli su u

vodstvo. U 29. minuti imali su Varaždinci plus četiri (19:15), alisudomaćirukometašisdva brzagolanaodmorotišlisazaostatkom od dva gola (19:17).

Dobro su varaždinski rukometaši otvorili i drugi dio. Već u 37. minuti odlijepili su se na pluspet(25:20)ičinilosekako ćetobitijošjednovaraždinsko

slavlje.

Ipak, domaći rukometaši se nisu predali i uvijek su bili na dva, do tri pogotka zaostatka, da bi u zadnje tri minute postigli četiri gola i stigli do slavlja. Varaždince je u susretu predvodio Petar Sklepić s osam golova, dok su Jura Egon Juranić i Fran Tomašić dodali po pet zgoditaka.

Nakon 13 odigranih kola varaždinski rukometaši drže pretposljednje mjesto Premijer lige Lige A u subotu, 17. prosinca, dočekuju Zamet. (it)

EDUCIRALI SE O ŠTETNOSTI DROGA I ALKOHOLA

U posljednje dvije godine intenzivirao se problem socijalne isključenosti i izolacije za osobe s invaliditetom, što se negativno odrazilo i na njihovo psihičko zdravlje.

Kako bi pomoglo svojim članovima, Društvo distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida Grada Varaždina provelo je projekt “Reci ne alkoholu i drogi”.

Projektom su osobama s invaliditetom pružena potrebna znanja i informacije

rane prevencije zloupotrebe sredstava ovisnosti, prepoznavanja rizičnih ponašanja i načinima pronalaženja pravovremene

pomoći.

– S obzirom na to da naši članovi dosta toga nisu znali o ovisnostima i njihovoj štetnosti, a uočeno je da pojedini članovi njihove obitelji, odnosno okoline trebaju pomoć, u planu nam je nastavak tog projekta i iduće godine, kada planiramo fokus stavitiinadrugevrsteovisnosti,kaoštosu ovisnost o internetu, kocki i lijekovima na recept – rekla je Iva Dvorski iz DDICDP-a Varaždinnazavršnojkonferencijiprojekta.

Godišnje od opeklina u Hrvatskoj strada oko 3000 djece

Broj ozljeda, odnosno opeklina od pirotehnike značajno se smanjio zahvaljujući preventivnim aktivnostima i zabrani korištenja petardi, istaknuto je na konferenciji za medije 7. prosinca. Preventivna akcija “Mir i dobro” ove godine počinje 12. prosinca.

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Povodom Međunarodnog dana svjesnosti o opeklinama u djece, 7. prosinca, u biblioteci ravnateljstva Županijske bolnice Čakovec održana je konferencija za medije. Na konferenciji su sudjelovali voditelj Objedinjenog hitnog bolničkog prijemaKlinikezadječjebolesti Zagreb i voditelj projekta Međunarodnog dana svjesnosti o opeklinama u djece, primarijus Zoran Barčot,glasnogovornik PU međimurske RadovanGačal, dr. med., spec.dječjekirurgije Sven Pal te ravnatelj Županijske bolnice Čakovec Igor Šegović s djelatnicima.

Konferencija je održana s ciljem skretanja pozornosti javnosti na sigurnost djece kada su u pitanju opekline koje su još uvijek značajan javnozdravstveni problem i nalaze se među najčešćim uzrocima ozljeda kod djece. Osim toga, povodom obilježavanja ovoga dana održana su predavanja na navedenu temu u Osnovnoj

školi Macinec i Srednjoj školi Čakovec.

–Nagodišnjojraziniotprilike 3000 djece u Hrvatskoj strada od posljedica raznih vrsta opeklina. To su samo oni koji zatraže liječničku pomoć, koji su registrirani. Deseci tisuća drugih ne budu registrirani jer seradiolakšimopeklinama.Od toga se oko 250 djece godišnje hospitalizira, najveći dio djece s težim opeklinama u Referentom centru za traumatizam Ministarstva zdravstva RH pri Klinici za dječje bolestiZagreb.Pritom smo ponosni na činjenicu da smo u liječenju uz primjenu novih kirurških tehnika koje dopunjuju doktrinarni način liječenja, dostupnost novih materijala i opreme za liječenje te vrhunsku intenzivnu skrb među najuspješnijima u Europi – rekao je voditelj OHBP-a Klinike za dječje bolesti Zagreb, prim. Zoran Barčot.

Pirotehnika

U ovo doba godine do opeklina velikim dijelom dolazi zbog upotrebe pirotehnike, pri čemu se naglasak stavlja na preven-

ciju. Primarijus Barčot izrazio je zadovoljstvo zbog zabrane petardi i, posljedično, uspješne prevencije velikog broja ozljeda od pirotehnike.

– To je najveći napredak u preventivi ozljeđivanja djece od pirotehničkih sredstava. Naravno da se pirotehnika ne može zaustaviti i znamo da će ozljeda biti, ali broj ozljeda od pirotehnike se značajno smanjio zahvaljujući preventivnim aktivnostima. Najčešće ozljede koje nastaju su ozljede prstiju i šake, a mogu nastati i ozljede sluha, ušiju i očiju – istaknuo

je Barčot i dodao da ozljede kod djece najčešće nastaju prilikom upotrebe neadekvatnih, necertificiranihineprovjerenih pirotehničkih sredstava koja se ne aktiviraju u očekivanom roku pa ih djeca diraju te dođe do tragične eksplozije.

Prevencija

S ciljem prevencije ozljeđivanja pirotehničkim sredstvima, već 15-ak godina policija u ovo predblagdansko i blagdansko vrijeme provodi akciju “Mir i dobro” koja ove godine počinje 12.prosincaitrajedo8.siječnja

2023. godine.

– Pirotehnička sredstva devedesetih godina bila su izuzetno opasna, ali u to vrijeme se dosta koristilo i nezakonito oružje koje se posjedovalo, što je bila posljedica Domovinskog rata. Tada je pokrenuta i akcija “Manjeoružja,manjetragedija”. Prošle godine tijekom akcije “Mir i dobro” stradalo je devet osoba, od kojih su tri osobe bile teže, a šest lakše ozlijeđenih. Od tih devet osoba, njih sedam je bilo maloljetnika. Te brojke su devedesetih godina bile značajno veće, bilo je više težih

ozljeda, a i smrtnih ishoda –naveo je glasnogovornik PU međimurske Radovan Gačal.

Istaknuo je pritom da je danas problem ilegalna trgovina putem interneta te apelira na roditelje da obrate pažnju jer djeca mogu doći u posjed izuzetno opasne pirotehnike. – U 2018. godini imali smo ozljeđivanje djeteta mlađeg od

Glasnogovornik PU međimurske Radovan Gačal istaknuo je da je problem ilegalna prodaja pirotehnike putem interneta te apelira na roditelje da obrate pažnju

14 godina petardom koju je ono iz radoznalosti uzelo s ulice, a onda je eksplodirala. Imali smo amputaciju jednog prsta i teške opekline. Posebno je opasno ako roditelji sami stimuliraju djecu da koriste pirotehniku. Pirotehnička sredstva nisu igračke – zaključio je Gačal, uz napomenu da se kazne za roditelje, ako dijete baca pirotehnička sredstva koja su mu zabranjena, dosežu iznos od nekoliko tisuća kuna.

DONACIJA ODJELU ABDOMINALNE I DJEČJE KIRURGIJE ŽB ČAKOVEC

Međimurski jedriličari organizatori su humanitarne akcije “Noć mornara” na kojoj su se prikupljala sredstva za Odjel abdominalne i dječje kirurgije Županijske bolnice Čakovec. Akcija je održana u restoranu Kneja, a među skiperima, koji već 18 godina plove u organizaciji agencije Posejdon, bio je i peterostruki pobjednik međimurskih regata Kruno Tkalčec.

Skiperi su zajedno sa svojim gostima iz Čakovca, Varaždina, Zagreba, Širokog Brijega, Raba, Kranja te drugih domaćih i inozemnih grado-

va odigrali humanitarnu tombolu. Novac je doniralo više od 80 tvrtki i pojedinaca vezanih uz jedrenje te je prikupljeno ukupno 11.500 kuna. Na donacijama su zahvalili međimurski župan Matija Posavec i ravnatelj ŽB Čakovec Igor Šegović.

Prošle je godine otvoren i rekon-

struiran Odjel abdominalne i dječje kirurgije, a donacija prikupljena na humanitarnoj večeri “Noć mornara” bit će, zajedno s drugim novčanim sredstvima, iskorištena za opremanje odjela.

Dodajmo da će se godina na Odjelu pedijatrije pamtiti po značajnim projektima kojima će se unaprijediti liječenje najmlađih pacijenata. Obnavlja se veći dio Odjela i gradi nova pedijatrijska dnevna bolnica, što će pružiti bolje uvjete rada za djelatnike, kao i bolje uvjete smještaja i liječenja za djecu i roditelje.

Novac je doniralo više od 80 tvrtki i pojedinaca vezanih uz jedrenje

ŽUPANIJSKA BOLNICA ČAKOVEC OBILJEŽILA MEĐUNARODNI DAN SVJESNOSTI O OPEKLINAMA U DJECE

Povodom obilježavanja održana su predavanja u Osnovnoj školi Macinec i Srednjoj školi Čakovec

Ambasadorica Mila: “Ne bacajte smeće na naše livade!”

Na vlažnim staništima i terenima Općine Sveti Juraj na Bregu postoje livade košanice poznatije kao Bedekovićeve grabe. Za njih je ova godina osobita zbog 20. godišnjice proglašenja Spomenika prirode Bedekovićeve grabe (2002. – 2022.). Djelatnike “Međimurske prirode” uvijek raduje kada se strast prema očuvanju zavičajne baštine opaža kod osnovnoškolaca. Jedna od njih je i desetogodišnja Mila Pavlic. Učenica je četvrtog razreda OŠ Ivana Gorana Kovačića Sv. Juraj na Bregu. Između brojnih školskih aktivnosti i domaćih zadataka,pronađeivrijemeza šetnje Bedekovićevim grabama, posebice u toplijem dijelu kalendarske godine.

Na svečanom programu “Slavna četvorka” održanom 1. prosinca u Centru za kulturu “Rudar” u Murskom Središću proglašena je ambasadoricom Bedekovićevih graba. Ponos i uzbuđenje krasilo je njezino milo lice, baš poput njezina imena koje odražava Milin blag, ali istraživačkim duhom obojen karakter.

Slagalica od leptira

U razgovoru s Milom doznaje se mnogo o njezinim kreativnim vještinama i druželjubivosti.

– U školi mi je lijepo. Volim glazbeni, informatiku i prirodu. Treba dosta učiti, pa nekad nemam dosta vremena za otići u prirodu koliko bi htjela. Ali kad idem, radim fotografijeitofotoaparatom.Na Bedekovićeve grabe najčešće idem s mamom. Tada mogu svašta fotografirati. Najviše mi se sviđaju leptiri koji lete na tim livadama – opisuje svoje slobodno vrijeme ova svestrana djevojčica.

Mila uživa i u sportskim aktivnostima, trenira stolni

tenis s nekoliko prijateljica iz razreda. Voli crtati, a svoj smisaozakreativnostpokazala je tako što je osmislila malu radionicu u vidu slagalice od papira namijenjene djeci, ali i odraslima na temu životnog ciklusa leptira. Preklapanjem papira stvaraju se likovi leptira, krvare, mrava... Radionicu je uz pomoć starijih izvela u Knjižnici “Nikola Zrinski” u Čakovcu kao bonus program uz autorsku izložbu “Matulova mater” koju je s učenicom Gitom Radiković predstavila povodom Mjeseca hrvatske knjige. Zainteresirala se i za glazbu, pa je početnik u sviranju blok flaute.

Leptiri u 3D formatu

U izradi postava za izložbu “Matulova mater” koja je predstavljena i na događaju

“Slavna četvorka” u Murskom Središću, pomogao je i Milin bratić, Lovro Kadi. Izrada 3D modela mu je hobi pa je u tom stilu obradio Miline fotografije leptira plavaca.

–PonosansamštoMilavoli prirodu i Bedekovićeve grabe. Znam da uživa u prirodi i da voli fotografirati. Drago mi je što je prezentirala javnosti svojeinterese.Takvoiskustvo uvijek dobro dođe u životu, osobito kad je riječ o osnovnoškolskoj dobi. Kad govoriš u javnosti pred toliko ljudi, timetisejačasamopouzdanje – poručio je Lovro.

Bedekovićeve grabe nekad

i sad Lovro Kadi je dvadesetpetogodišnjak. Nakon završetka opće gimnazije, studirao je strojarstvo, ove je godine ma-

gistrirao i odmah se zaposlio u jednoj firmi u Murskom Središću. U razgovoru s njime, dotakli smo i sjećanja na dane djetinjstva i života u neposrednoj blizini Bedekovićevih graba.

– Odmalena smo odlazili na šetnje na te naše livade. Punosmosetamoigrali,jurili biciklima… Cestom smo se spustili kroz šumu i kroz dvije, tri minute bili na livadama. Kako je mama Željka s tetom Jelenom istraživala livade, polakonasjepoučavalaoznačaju tog područja, pokazivala vrste leptira koje tamo žive, posebno naše livadne plavce. I tako smo naučili sve o njima. Znam da se livade redovito kose i da ih treba održavati da bi leptiri mogli opstati. Možda je premalo ljudi svjesno o važnosti zaštite takvog područja, ali opet, puno više seonjimaznanegoprijedeset ili više godina – mišljenja je Lovro Kadi.

Sestrični Mili je pomogao okopostavaizložbe.Eksponati sunastalizajedničkimradom.

– Mila je fotografirala leptire, a ja sam fotografije prebacio na računalo i napravio od njih 3D model. Potom sam ih pretvorio u dokument koji se može 3D ispisom isprintati.

S Milom smo odabrali boje i kolore koje ćemo za pojedinu fotografiju koristiti. Bio je to naš timski rad. Uživali smo radeći modele. Za print jedne slike treba oko sedam do osam sati. Dugotrajan je to proces, stoga nas je konačni rezultat još više veselio. Zanimljivo je promatrati ljude kako razgledavaju izložbu jer velika većina njih ne zna kako nastaju takve reljefne slike. Mnogiseiznenadekadvideda sedodirommožeosjetitireljef u obliku leptira – objasnio je Lovro.

Na kraju razgovora Mila je uputila apel javnosti: –NebacajtesmećenaBedekoviće grabe! Nemojte bacati smeće u prirodu!

Mila Pavlic i Gita Radiković proglašene su ambasadoricama Bedekovićevih graba

PIŠE: ROBERT RADOVIĆ, JU “MEĐIMURSKA PRIRODA”

Uz Milu ambasadoricom Bedekovićevih graba proglašena je i Gita Radiković

Jedna od Milinih fotografija nastala na Bedekovićevim grabama

Lovro Kadi pomogao je Mili u realizaciji izložbenog postava

Fotografije leptira pretočene su u atraktivne reljefne modele

ŠKOLSTVO

MALIŠANI POSJETILI GRADONAČELNICU I DOGOVORILI PROJEKT

Devet mališana Dječjeg vrtića “Cipelica” – PO “Vjeverica” u pratnji voditeljice igraonice, psihologinje Eleonore Glavine i odgojiteljice Dijane Majerski stiglo je u posjet gradonačelnici Grada Čakovca Ljerki Cividini.

Gradonačelnici su objasnili čime se sve bave u vrtiću te su rekli da putem projekta “To što vidiš nije smeće, jer u prirodi se sve okreće” uče o hrani i činjenici da sve što ne želimo iskoristiti za jelo, ne mora-

U OŠ PETRIJANEC ODRŽAN SASTANAK PARTNERA PROJEKTA “VAŽNO

predstavili i svoje posebno izdanje novina koje su pripremili s ciljem što manje psećeg izmetananašimulicama.Djecasuobjasnila gradonačelnici da za to nisu krivi psi, već njihovi vlasnici koji još moraju puno naučiti i biti odgovorniji.

Gradonačelnici su predložili da se postavi još koja kanta za pseći izmet uz njihov vrtić kako bi sve prolaznike učili kako treba postupati, što im je odobrila i obećala da će je zajedno postaviti.

JE ZVATI SE GORAN”

Kreativno izražavanje učenika inspirirano književnim opusom I. G. Kovačića

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK

UOsnovnojškoliPetrijanec održanjesastanakprojektnih partnera koji sudjeluju u projektu Županijskog vijeća učiteljahrvatskogajezika“Važno je zvati se Goran”.

Projekt je usmjeren afirmaciji čitanja djela velikog hrvatskogknjiževnika Ivana Gorana Kovačića i obilježavanju obljetnica njegova rođenja i smrti.Učenici tijekom projekta upoznaju književni opus autora i potaknuti njime u svojim se školama okupljaju te kreativno izražavaju, pišu, krasnoslove, glume, slikaju, crtaju, fotografiraju, snimaju i postavljaju izložbe, a svoje radove dijele u digitalnom okruženju pa se i informatički usavršavaju u različitim alatima.

panijskom stručnom vijeću, a predstavile su ga učiteljice Elena Kovačić iz OŠ Sveti Đurđ i Sunčica Križan Kadi iz OŠ Novi Marof koje su osmislile temeljne aktivnosti i brinu se o tome da sve bude vidljivo školama partnerima na stranicama Vijeća i ESEP platforme.

Druženje i upoznavanje učenika na radionicama kreativnog čitanja i pisanja rezultiralo je predstavljanjem učeničkih literarnih radova

Na okupljanju projektnih partnera u OŠ Petrijanec učiteljice hrvatskog jezika projektu su pridodale projektnu aktivnost “Čitajmo Ivana Gorana Kovačića još više, u šumi se lakše diše” te učenike i učitelje pozvale na čitanje u Zelendvor,nazelendvorskom šumskom putu koji u mnogo čemu nalikuje putevima na kojima je motive za svoja djela pronalazio Ivan Goran Kovačić.

Početkom nastavne godine projekt je predstavljen na Žu-

U projektu sudjeluje dvanaestak škola iz Varaždinske županije, a susretu su se odazvali učenici iz OŠ MartijanecsučiteljicomSpo-

U okviru međunarodnog dvogodišnjeg Erasmus + projekta “Play and Learn in Nature” odgojitelji Dječjeg vrtića Varaždin, osim niza aktivnosti koje provode u svom neposrednom radu s djecom, odlaze i na mobilnosti sa svrhom učenja u zemlje partnere u projektu. Najprije su posjetili vrtić u selu Seide u Portugalu, nakon toga vrtić “Naša radost” u Subotici, a prošlog tjedna je petero odgojiteljasudjelovalonamobilnosti kod susjeda u mjestu Miklavž u Sloveniji.

– Nakon godinu dana intenzivnog zajedničkog rada s našim partnerima u projektu

na različitim aktivnostima i razmjeni primjera pozitivne prakse, na svakoj mobilnosti se osjećamo kao da smo kod kuće: dočekuju nas prijateljska i sada već dobro poznata lica kojima se veselimo i koja nas s veseljem dočekuju – naglasila je koordinatorica projekta Andreja Sedlar.

MartinomŠkrinjariŽeljkom Rabuzinkojajeujednoikoordiniralatijekcijelogsusretau školi i u Zelendvoru.

Zanimljivo druženje Sve goste pozdravila je ravnateljicaškoleValerijaPaljak, a posebno ju je razveselila prisutnost više savjetnice za hrvatski jezik iz Agencije za odgoj i obrazovanje Mirele Barbaroše Šikić koja je istaknula vrijednost ovakvih predmetnihprojekataiokupljanja te je sudjelovala u svim

aktivnostima predviđenima za taj dan. Učenici su nakon upoznavanja u mješovitim timovima upoznali školu domaćina, prisustvovali otvorenju izložbe posvećene ovom velikom književniku te uz zvuk zvona, koji je ujedno bio i lajt motiv ovog projektnog druženja, krenuli put Zelendvora, gdje su učenici domaćini nakon turističke razglednice počastili goste. Ugodno druženje i upoznavanje učenika na radionicama kreativnog či-

tanja i pisanja rezultiralo je predstavljanjem učeničkih literarnihostvarajainspiriranih Kovačićevom poezijom. Unatoč hladnom i kišnom danu, u toplom ambijentu Restorana Zelendvor sudionici su razmijenili prigodne darove, straničnike i čestitke s pjesnikovim stihovima. Za-

Učiteljice hrvatskog jezika projektu su pridodale projektnu aktivnost “Čitajmo Ivana Gorana Kovačića još više, u šumi se lakše diše” te učenike i učitelje pozvale na čitanje u Zelendvor

nimljivo je što učenici u sve svoje radove nisu utkali kišu već sunce i pristali se zvati Goranima i Gorankama ne samo ovaj dan, nego tijekom trajanja čitavog projekta te u svim daljnjim aktivnostima i susretima koji ih još očekuju, poručili su iz OŠ Petrijanec.

uodgojno-obrazovneskupineu

koje nudi Europskaunijaputemnatječaja

Projekt je usmjeren afirmaciji čitanja djela velikog hrvatskog književnika Ivana Gorana Kovačića i obilježavanju obljetnica njegova rođenja i smrti. U projektu sudjeluje dvanaestak škola iz Varaždinske županije, a susretu su se odazvali brojni učenici sa svojim učiteljicama.

mo nužno bacati u smeće. Dotaknuli su se i teme brige za pse te učenja kulture ponašanja njihovih vlasnika. Pritom su

mlpetrinjak@regionalni.com

VREMEPLOV

19. prosinca 1924.

proizveden je posljednji Rolls-Royce Silver Ghost, a prodan je u Londonu. Silver Ghost predstavljen je 1906., a slovio je kao najbolji automobil na svijetu.

AUDI CHARGING OD 2023. U 27 EUROPSKIH ZEMALJA

Ponuda nove usluge punjenja Audi charging omogućuje komforno i sigurno punjenje za vozače i vozačice ove marke u gotovo cijeloj Europi. Usluga punjenja Audi charging bit će raspoloživa s 1. siječnjem 2023. u 27 zemalja uključujući i Hrvatsku te će se tijekom godine proširiti i na još neke zemlje. Ova usluga nudi pristup na oko 400.000 punjača. Ovdje se ubraja i oko 1.900 vrlo brzih HPC punjača (High Performance Charging) od pružatelja usluge IONITY koji omogućuju punjenje do 350 kilovata snage, posebice duž glavnih prometnih ruta. Prilikom kupnje novog, potpuno električnog modela, Audi preuzima plaćanje osnovne naknade za tarifu pro u prvoj godini. Tarifa pro prvenstveno je namijenjena vozačima i vozačicama e-modela koji često putuju i prelaze veće udaljenosti. Mjesečna naknada tarife pro u Hrvatskoj iznosi 112,94 kn (14,99 EUR), ali tarifa stoga nudi cijenu od 3,39 kn (0,45 eur) po kilovatsatu na punjačima s izmjeničnom strujom (AC). Uz tarifu pro na IONITY brzim punionicama cijena iznosi 2,64 kn (0,35 eur) po kilovatsatu u Hrvatskoj

TEST: OPEL ASTRA ELEGANCE 1.2 TURBO

Sjajna zvijezda kompaktne klase klase

UREĐUJE: DALIBOR FLAJPAN

FOTO: MIKLOŠ LANG

OpelAstra–dvijetakočestoizgovaraneriječinaovim prostorima.Kakoinebi,kad je zahvaljujući upravo Astri, krajem milenija Opel postala najprodavanija marka, a tadašnja Astra najomiljeniji model u Hrvatskoj – osvojili su dvostruko zlato! Četiri generacije nakon Astre G i svjetlosne godine dalje na putu tehnološkog razvoja, aktualna Astra L ponosno je prigrlila to vrijedno nasljeđe, uz zaista velik iskorak u svim aspektima. Razlike među susjednim Astrinim generacijama uvijek su bile znatne, nasuprot, primjerice, minornih pomaka između pojedinih generacija Golfa. Još od Astre F Opel redovito unosi svježinu i raznovrsnost u C segment, što su kupci rado nagrađivali. Nova Astra je rezultatposvenovekooperacije,unutarnovekorporacije Stellantis–svejedaklenovo da novije ne može biti! Nije tajna da se Astra u važnim elementima oslanja na partnerski model Peugeot 308, ali zadržava pažljivo građen karakter i njemački ego, privlačeći pozornost velikog dijela hrvatske publike.

Testno vozilo to savršeno ilustrira. Moderan i precizan stil odiše odlučnošću i samopouzdanjem te je posvećen dinamizmu. Nemoguće je Astru pogrešno identificirati na cesti. U putničkoj kabini vlada red i mir, s daškom topline i

milijun prodanih primjeraka u više od 30 godina postojanja na tržištu rezultat je Mazdinog uspješnog roadstera MX-5. Nova Mazda MX-5 za 2023. godinu dolazi sa novim bojama vanjštine, mekanog krova i unutrašnjosti. Nova boja vanjštine, Zircon Sand, mijenja Polymetal sivu, a mekani sada je dostupan u smeđoj boji, koja zamjenjuje crvenu. Nova struktura s tri paketa opreme nudi kupcima izbor između osnovnog paketa Prime-Line, srednjeg paketa Exclusive-Line i najopremljenijeg paketa Homura. Motor Skyactiv-G 1.5 sa 132 KS sada je dostupan u cijeloj paleti modela MX-5 dok je automatski mjenjač dostupan isključivo na modelima Skyactiv-G 2.0 RF Special Edition.

Tehnički podaci: Opel Astra Elegance 1.2 Turbo

obujam motora; mjenjač 1.199 ccm; automatski sa 8 stupnjeva snaga; okretni moment 130 KS pri 5.500 o/min; 230 Nm pri 1.750 o/min prosječna potrošnja 5,8 WLTP / na testu 6,2 l/100 km dimenzije (dך×v); masa 4.528×1.841×1.601 mm; 1.296 kg najveća brzina; ubrzanje210 km/h; 9,7 s cijena testiranog modela230.479 kn

zdravom dozom udobnosti, gdje primarno mislimo na fenomenalna sjedala. Opel godinama nudi jedna od najboljihsjedalauautoindustriji–tosuAGRcertificirana ergonomska sjedala koja vozaču osiguravaju sigurnu kontrolu vozila, a suputniku tjelesnu opuštenost tijekom dugih sati vožnje, što je

Astrina vrijedna komparativna tržišna prednost. Držimo kako AGR sjedala zaslužujučistupeticuivrijede svaku kunu svoje uistinu skromne nadoplate.

Stabilna Opelova baza nadograđena je nizom tradicionalnih benzinskih i dizel motora s hibridnom tehnologijom, a mi smo

isprobali 1,2-litarski turbo s osam-stupanjskimautomatskim mjenjačem. Tvornička specifikacija ne zrcali stvarnu dinamiku koju pogonski sklop isporučuje. Astra je na cesti iznimno okretna, moćna i brza, zahvaljujući i čvrstoj, a laganoj konstrukciji te sjajnom podvozju s velikim rezervama.

AstrajebilaiostalaOpelov volumenski model. Ključna je za prestiž marke koja pod novim vodstvom, nakon sređivanja računa, ponosno i nadasve ambiciozno preuzima ulogu njemačkog proizvođača unutar Stellantis grupe. Nije slučajnost da Astra dolazi iz Rüsselsheima, Opelovog povijesnog sjedišta i uvjereni smo da će ostati jedan od njihovih najuspješnijih modela. (Mikloš Lang)

Europska premijera konceptnog modelaToyota bZ Compact SUV

Novi konceptni model Toyota bZ Compact SUV premijerno je predstavljen u Europi u sklopu Kenshiki foruma održanog u Bruxellesu u Belgiji, a pruža uvid u to kakvu viziju Toyota ima za obitelj vozila „bZ” (Beyond Zero). Novi konceptni model pozicioniran je u segmentu C-SUV, najvećem segmentu u Europi. Novi baterijski električnimodelbZCompact SUV, zajedno s modelom C-HR Prologue, pokazuje multitehnološki pristup tvrtke Toyota kojim tvrtka kupcima nastoji omogućiti smanjenje emisije, a pritom

zadovoljavapotreberazličitih profila kupaca i jamči održivost kroz proširenu ponudu proizvoda. Konceptni model vozilo je s nula štetnih emisija, izrađeno od održivih materijala niske štetnosti po okoliš, a ujedno jamči dinamičneperformanse,posjeduje vodeća tehnološka rješenja i izgleda elegantno. Strategijom Beyond Zero Toyota gradi budućnost u kojoj će se ugljičnaneutralnostostvariti uvođenjem raznih proizvoda s tehnologijama pogonskih sklopova koji su napredni, na alternativna goriva i bez štetnih emisija. Toyota u Eu-

Astra je svevremeni simbol zlatne sredine kompaktne klase, s tim da je Opel tu sredinu podigao više nego ikad prije.

EDICIJA PREPUNA OSEBUJNIH PRIČA I POVIJESNIH ČINJENICA

Lepoglava dobila monumentalnu dvojezičnu foto monografiju

PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

Nakon tri godine pripreme i rada kulturnoj javnosti je u ponedjeljak, 5. prosinca, predstavljena monografija “Lepoglava”. Ovaj pitoreskni gradić, skriven u sjevernom dijelu Hrvatskoga zagorja, okupan slikovitim zagorskim pejzažem, smješten u dolini Bednje, okružen najvišom i najljepšom planinom Zagorja – Ivanščicom, i Ravnom gorom, jedan je od najstarijih i najpoznatijihnaseljenihmjesta u Hrvatskoj koje se nalazi i u najstarijoj županiji u Hrvatskoj. Lepoglava je i kolijevka znanosti, umjetnosti i kulture koju su stvarali bijeli fratri pavlini već od 1400. godine…

Bogato ilustrirana

-Ovojejednoodmonumentalnih djela ovog grada i može se usporediti s Gazophylaciumom Ivana Belostenca - istaknuo je gradonačelnik Grada Lepoglave Marijan Škvarić prilikom predstavljana monografije koja obuhvaća 430 stranica, a opremljena je sa 660 fotografija, ilustracija i dokumenata, te 300 kartica novinarskih tekstova. Edicijasadržiiistotolikoprijevoda, a prikazuje život ljudi, te povijestisadašnjostLepoglave. -Motivdaizradimojednuovakvu monografiju bila je želja da puno neispričanih priča i povijesnih činjenica o Lepoglavi stavimo u jednu ovakvu ediciju za koju bi nam trebalo i tisuću stranica. Sve ono što

imamo u Lepoglavi i čime se ponosimo, želimo podijeliti s drugima - dodao je Škvarić. Uz urednike, Darka Gorenaka i muzejsku savjetnicu GMV-a Spomenku Težak, o monografiji su govorili dr. sc. Tomislav Pletenac i neki od autor tekstova – dr. sc. Sanja Cvetić, te Dubravko Šincek. - Ovo je djelo za 21. stoljeće i po mojem mišljenju namijenjeno je Lepoglavčanima. Poziva ih na novi pogled na njihov grad - rekao je Tomislav Pletenac. Urednik i autor većine fotografija kojima je ilustrirana

“Ovo je djelo za 21. stoljeće i namijenjeno je Lepoglavčanima. Poziva ih na novi pogled na njihov grad.” dr. sc. TOMISLAV PLETENAC

monografija, Darko Gorenak, istaknuo je da je u pripremu i izradu monografije bilo uključeno 30-ak ljudi. - Svaka priča ukazivala je na novu, a svaka fotografija tražila je nova pojašnjenja - otkrio je Gorenak izrazivši uvjerenje kako će monografijom biti zadovoljni svi oni koji će je čitati.

Spomenka Težak je pak istaknula da je pogled na Lepoglavu - jučer, danas i sutra bio glavna vodilja u izradi monografije. PredstavljanjumonografijeLepoglavaprisustvovalisubrojni

U višegodišnju pripremu i izradu monografije bilo je uz Darka Gorenaka uključeno 30-ak ljudi

gosti i uzvanici poput generalnog konzula Republike Hrvatske u Švicarskoj Slobodana Mikca,direktoraTurističkezajednice Varaždinske županije GoranaMališatepredsjednika Hrvatskegospodarskekomore Varaždin Dragutina Gložinića. U glazbenom programu predstavljanja nastupile su Sanja Štefan i Eva Osonjački, a nakon predstavljanja monografije nastavljeno je druženje uz

domjenak.

Povodom izlaska monografije, Grad Lepoglava i Turistička zajednica Grada Lepoglave izdali su prigodnu dopisnicu i prigodan žig koji je bio otisnut na sve pošiljke koje su 2. prosinca bile odaslane iz pošte u Lepoglavi

MALI OGLASI

7Plus Regionalni tjednik Prijamni uredVaraždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici, prolaz iz Kukuljevićeve ulice)

Tel.: 042/290-774

Radnovrijeme: Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h Srijeda-petak: 7.30 - 15 h

Ostala prijamna mjesta: NOVI MAROF BENJAK Remetinec 290 Radnovrijeme: pon - pet: 7.30 - 15 h subotom: 7.30 - 12 h

LUDBREG CVJEĆARNICA “RUŽA“ P. Krešimira 19 Radnovrijeme: pon - pet: 8 - 16 h subotom: 8 - 14 h

EURO-KUKE za vozila, prijevoz vozila, najam prikolice, rabljene gume, mob.: 098/983-3910 ozn. 38c

POSAO

TRAŽIM osobu za čuvanje starijenemoćneosobedva dana u tjednu. Kontakt: 091/556-2128 ozn.343b

IVANEC POLJODOM Gospodarska 2, VOĆARNA “BAGREM“ Trg hrvatskih ivanovaca 9a

LEPOGLAVA CVJEĆARNICA „BAGREM“ Hrvatskih pavlina 3a

CESTICA Realize IT Varaždinska 27 Tel.: 042/353-555

GITD.O.O. V. Lisinskog 6 42000Varaždin Tel.: 042/211-877

radnovrijeme: pon - pet: 7-20 sati subotom: 7 – 14 sati

SOBOSLIKARSKIiKNAUF

radovi, gletanje, bojanje, impregniranje, lakiranje, špahtlanje, suha gradnja, mob.: 098/1969-437 ozn.219b

RUŠENJE svih vrsta drveća, odvoz osiguran. Mob.: 091/618-5718 ozn.3479

BESPLATAN ODVOZ metalnog otpada (škrinje, frižideri, špareti i dr.). Nazvati: Ivan, 098/267-733 ozn.4688

ODŠTOPAVANJE svih vrsta odvoda električnim čistačem, mob.: 091/6193375 ozn.4681

KUĆE

POTRAŽUJEMO NEKRETNINE za prodaju! Nazovite odmah!!! Mob.: 099/240-6993, tel.: 042/320-991 Queen Stela nekretnine, Pavlinska 5, Varaždin ozn.879c

PRODAJE se 2 – sobni stan u Čakovcu na 1. katu (Jug), 59 m², en.r. B, mob.: 098/267-062 ozn.864c

POSLOVNI PROSTOR

HITNO POTRAŽUJEMO

kuće i vikendice u Varaždinu i okolici te stanove svih kvadratura, poslovne prostore,zemljištaiapartmane, kuće na moru. Lucerna nekretnine, Pavlinska 5, Varaždin,www.lucerna-nekretnine.com,tel.:042/321635, mob.: 091/784-4868, 098/162-1432 ozn.62c

MEN-ARS NEKRETNINE kupnja, prodaja, najam, najveći izbor nekretnina u gradu,uredagencije;Zagrebačka 31, Varaždin, www. men-ars.hr, 042/200-117, 098/333-363 ozn.141c

EUROEstate– potražujemo kuće, stanove i apartmane za kupoprodaju; www. euroestate-nekretnine.hr ; Zagrebačka 30, Varaždin; mob.: 098/652-059 ozn.556c

PRODAJEMODVIJEkuće zidane u Jalžabetu 36 i 30 m² na istoj parceli. Jednu kuću privremeno koristimo kao garažu, okućnica 200m²,vrt,voćnjak(orasi, dvijeveliketrešnje,jabuke, kruška, šljiva, marelica, breskva, šuma, vinograd maknut). Ukupno zemlje 3000 m². Dvije šupe, gradski vodovod, kišnica, bunar, trofazna struja, asfaltirana cesta, dva wc-a, dva tuša. Prodaju se sa namještajem, kamin i peč. Sve čisto, novo, odmah useljivo. Mob.: 091/5576502 ozn.4717

STANOVI

PRODAJEse4-sobnistan novogradnja, en.r. A od 76 m² u Varaždinu (Janka Leskovara), mob.: 098/267062 ozn.864c

IZNAJMLJUJEM ugostiteljski lokal u Nedeljancu, Varaždinska 27i, namješten, u radu, en.r. B, mob.: 098/448-863 ozn.272b

VOZILA

PRIMA se u stalni radni odnos jedna medicinska sestra na puno radno vrijeme, jedna medicinska na 4 sata dnevno, jedan njegovatelj na puno radno vrijeme. Mob.: 091/7532807 ozn.4719

USLUGE

-

A

Prodaja vozila, najam osobnih vozila, jednodnevni najam, dugoročni najam. Sva vozila su nova. Mob.: 091/610-8915 ozn.2897

KUPUJEM automobil, traktor, kamion, strojeve i motocikl, ispravne i neispravne, mob.: 092/2875661 ozn.2251

KUPUJEM automobil ili skuter i sve od Tomosa, može i odjavljeno (oštećeno). Može i novije. Povoljno. Isplata odmah. Mob.: 098/9656-624 ozn.2418

ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c

ODČEPLJIVANJEISNIMANJE KANALIZACIJE kamerom odvodnih cijevi; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c

KROVIŠTA ROKY: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacija krova;tesarskiilimarski radovi. Mob. 099/6399932 ozn.1c

VODOINSTALATERSKI RADOVI, instalacije grijanja, adaptacije kupaonica, mob.: 091/619-3375 ozn.4524

NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva. Uređenje dvorišta, iskopi i navozi, Mob.: 099/3530180. ozn. 600c

PRIJEVOZ: šljunak, sipina, drenaža, drva, odvoz šute do 3m³. Mob.: 098/284922, 091/601-4351, tel.: 042/240-663 ozn.205c

VODOINSTALATER –ODŠTOPAVANJE odvoda – adaptacija kupaone, vodoinstalaterski radovi, mob.: 098/936-2540 ozn.4007

ČISTIM, kuham, peglam, pomažem kod djece i starijih osoba. Mob.: 091/5385011 ozn.4684

NUDIMO IZRADU raznih ograda prema Vašim željama te također vršimo popravke dvorišnih i ostalih vrsta ograda. Kontaktirati isključivo putem: info@ltsmontage.hr, mob.: 095/521-6587 ozn.303b

KUĆNI MAJSTOR, elektroinstalacije, vodovod, keramika, maleraj, podovi, renovacije kupaona. Mob.: 098/920-7751 ozn.4441

BU-JANTIMj.d.o.o.–izvodimo: novogradnja, kompletna adaptacija kuća, izrada te prekrivanje krovišta, knauf radovi te izrada stiropor fasade, mob.: 098/974-5950 ozn.650c

STROJNA ŽBUKA, strojne glazure, skela, termofasade, soboslikarski radovi, mob.: 098/267-065, tel. 042/612-774, granom@ granom.hr ozn.203c

KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o. Varaždin, I. Režeka 4.c, tel. 042/214711, fax: 200-713, e-mail: ured@biro-lipic.hr. Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn.40c

SELIDBE – dostava namještaja, bijele tehnike, odvoz šute u vrećama i granja, čistimo tavane, podrume, praznimo kuće, stanove, odvozimo dotrajali namještaj, bijelu tehniku, mob.: 098/906-0658 ozn.352c

STABLA RUŠIMO – orahe borove, trešnje, odvoz granja osiguran. Vrtove frezamo,, živice šišamo, mob.: 099/661-8353 ozn.352c

ODČEPLJIVANJEsvihvrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob.: 098/931-7570 ozn.184c

GRAĐEVINSKI RADOVI, adaptacije i sanacije kuća i stanova, sanacije krovova, gipskartonskiisoboslikarski radovi.Garancijanaradove. Ninex Mob. 098/414-128 ozn. 303c

IZRADA svih vrsta termofasada, gipskartonski i soboslikarski radovi. Na sve radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.303c.

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.091/588-5740 ozn.151c

PARKETI SJAJ - ogledalo Vašeg doma! Sve vrste parketa, podova, te obnova starih parketa i stepeništa. Nazovite s povjerenjem! Tel.: 040/682-988, mob.: 098/242-190 ozn.564c

MIŠAK – iskopi, navozi, rušenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih površina, malčiranje. Mob.: 091/572-3895 ozn.445c

SOBOSLIKARSKI – fasaderski obrt: bojanje unutarnjih i vanjskih zidova, izrada toplinske fasade (stiropor, kamenavuna),knaufsistem, spuštenistropovi,pregradni zidovi. Mob.: 098/ 9254 –731 ozn.570c

IZVOĐENJE INSTALACIJA plina, grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, servis plinskih trošila, električarske usluge, knauferske usluge, keramičarske usluge, adaptacija od početka pa do sistema ključ u ruke. Kvalitetno i povoljno. Kontakt: ZT – Zgradarska tehnika d.o.o., mob.: 095/112 - 3469, 098/213739, tel.: 040/341-004 ozn.659c

RUŠENJE I OREZIVANJE

opasnih stabala u urbanim sredinama.Mob.:097/7685313 ozn.896c

ŽIVOTINJE

PILIĆIŽIVIiliočišćeni,Bartolovec,Vžd.81.Tel.:042/657172, mob.: 098/651-089 ozn.4642

KREDITI

NAJBRŽE do gotovine putem kreditnih kartica (Amex, Diners, Master, Maestro, Visa, Pbz), 12-36 rata, isplata odmah, mob.: 098/9870078. ozn.589c

OSTALO

SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, vrhunske kvalitete. Pomoć kod dijabetesa, jačanja imuniteta, bolesti srca i krvnih žila, štiti od bakterija i virusa, povoljno djeluje na probavni sustav, ima protuupalna svojstva, štiti zdravlje urinarnog sustava,stimuliraradštitnjače. Mob.: 098/455-313 ozn.3a

PRODAJU SE industrijska drva, kratko piljena, kvalitetna. Brza i besplatna dostava.5m³=1.000,00kn i10m³=1.900,00kn.Mob.: 092/333-3545 ozn.2882

PRODAJU se orasi, mob.: 091/764-6545 ozn.3a

INOX BAČVA, nekorištena, 200 l, mob.: 098/206-520 ozn.3a

BOBIČEVAindustrijskadrva pogodna za centralno - kamin. Mob.: 095/516-5493 ozn.95/04/1

PRODAJEM MOTORNU pilu Codec 6150, 2,4 kw, mač 48 cm, staru dvije godine. Prvi vlasnik, kao nova, sačuvana. Mob.: 091/5150560 ozn.17343-01-01

USTUPAM jedno grobno mjesto na starom djelu groblja, blizina ulaza na groblje. Mob.: 091/169-0737 ozn.4647

POZNANSTVA

VRUĆE SEXY teme za Tebe i mene, javi se neka akcija krene. Od 0-24 na 064/400400.Tel./mob.:2,33kn/0,31 €/min, 3,58 kn/0,47 €/min ozn.166c

SLOBODNA ŽENA traži slobodnog muškarca bez djece, 62 – 65 g, za zajednički život. Ostali neka se ne javljaju.Mob.:095/767-9001 ozn.4708

UDOVAC 71 g. traži ženu 66 – 70 g. za bolji život ili brat. Mob.: 099/213-2187 ozn.4704

TRAŽIM SLOBODNU žensku osobu za ozbiljnu vezu – zajednički život. Mob.: 091/928-8579 ozn.4707

ŠPORTSKO RIBOLOVNI KLUB VARAŽDIN, Ul. MEĐIMURSKA 35 A, 42000 VARAŽDIN, TEL./ FAKS +385 (0) 42 / 214477, MB: 3015467, OIB: 36847741918

IBAN: HR 72 2360 0001 1017 4166 1, ZAGR. BANKA, WWW.srk-varazdin.hr ; E-pošta: srk-varazdin@hi.t-com.hr

REDOVNA, IZVJEŠTAJNA SKUPŠTINA ŠRK-a VARAŽDIN

Pozivaju se članovi Športsko ribolovnog kluba Varaždin na Redovnu, godišnju, Skupštinu koja će se održati u nedjelju, 18.12.2022.g., u 09,00 sati, u ribičkom domu ŠRK-a Varaždin, Međimurska35a,uVaraždinu.Nadnevnomredusuizvješćao radu za 2022. i planovi rada za 2023.g..

Na Skupštini mogu glasati samo članovi kluba, uz predočenje članske iskaznice i dozvole za ribolov za 2022.g. (Statut ŠRKV, čl.20.). Ostale obavijesti i materijali mogu se naći na www.srk-varazdin.hr .

Bistro !

Uklonite

Upravni odbor ŠRK-a Varaždin: Predsjednik ŠRK-a Varaždin: Kristijan Kosmačin

PODOČNJAKE

I UMOR IZ OČIJU

EYE GEL

• Osvježava umorne oči i smanjuje podočnjake

• Smanjuje vrećice ispod očiju

• Poboljšava elastičnost i napetost kože te vidljivo smanjuje bore oko očiju

Smanjuje bore i do 40% u samo 30 minuta!

• Organski certificirano

• pH5.3

• Klinički testirano

• Bez parabena

• 100% vegan

• Nije testirano na životinjama

• Ne zatvara pore

Više informacija na mobitel 098/206-520

ZAHVALA

povodom smrti naše drage mame i bake

DRAGICE MARKOTIĆ

preminule 12. studenog 2022. u 76. godini života.

Sin Boris, unuke Dora i Klara

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA

povodom smrti našeg voljenog oca, djeda, pradjeda i tasta

VJEKOSLAVA JURINJAKA

preminulog u 89. godini.

Zahvaljujemo svima koji su podijelili našu tugu i bol, bili uz nas, hvala im.

Ožalošćeni: kći Milica, unuci Sanja i Dejan, praunuci Bojan, Nikola, Ema i Jan, zet Fabijan

ZAHVALA

povodom smrti našeg voljenog supruga, oca, brata i djeda

FRANJE PATRČEVIĆA

koji je preminuo u 69. godini života, nakon kratke bolesti.

Iskrena zahvala svima koji su ga ispratili na vječni počinak. Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini i prijateljima koji su nam bili utjeha i pomoć u najtežim trenucima.

* * * *

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima. *

Ožalošćeni: supruga Marija, sinovi Darko, Mario i kći Snježana, unuci Matija, Mislav, Petar, Sebastijan, Marta, Dora i Franka

ZAHVALA

povodom smrti dragog supruga, tate i djeda

FRANJE IVKA

preminulog u 74. godini života.

Od srca zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima, kolegama i svim dragim ljudima koji su nam uputili izraze sućuti u teškim trenucima.

* * * * *

Čuvali Te anđeli.

Tvoji: supruga Katarina, kći Vesna, zet Dražen i unuke Paula i Anja

ZAHVALA

ZAHVALA

VLADIMIRA MELINČEKA

3. 12. 1955. – 30. 11. 2022.

Zahvaljujemo obitelji, rodbini, prijateljima i svim dragim ljudima koji su bili uz nas, izrazili nam riječi utjehe, položili cvijeće i dostojanstveno ispratili našeg dobrog supruga, tateka, djeda, svekra i zeta na vječni počinak. Zahvaljujemo se župniku Ivanu Sakaču na lijepim riječima ispraćaja i molitvi.

Veliko hvala svima.

Počivao u miru Božjem.

*

Ožalošćeni: supruga Martica, sin Vladimir sa suprugom Marijom, unuci Matija i Tea, punica Marta

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom stricu

Najdraži moj stric Vladek, Fala Ti za sve lijepe trenutke, za sve Tvoje šale i za svu Tvoju dobrotu.

Fala Ti za svu ljubav, Zauvijek imaš posebno mjesto u mom srcu. Lijepo mi spavaj.

Tvoja nećakinja Tina sa Tomislavom i Dolores

* * * * * * * * * * * * * *

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom bratu, šogoru i stricu

Teška je spoznaja da više nisi sa nama, ali živiš i dalje u našim srcima.

Sjećanje na Tebe krijepi nas i daje nam snagu, kao i vjera da si u raju sa našim najmilijima koji su nas već napustili.

IVANA GREGORIĆA

preminulog 5. 12. 2022. u 90. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, prijateljima i znancima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima i uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te ga dostojanstveno ispratili na vječni počinak.

povodom smrti našeg dragog Kći Jadranka i sin Krunoslav s obitelji

dragom sinu, bratu, šogoru i stricu

VJEKOSLAVU KIRINU – SLAVKU 25. 6. 1966. – 6. 12. 2022.

Tiho si oči sklopio, umorno tijelo Bogu si predao. U našem domu ostala je praznina, a u srcu i duši bol i tišina. Gore na nebu sad je Tvoj dom, a mi ćemo Te zauvijek čuvati u srcu svom.

*

Zahvaljujemo se rodbini, prijateljima, susjedima, znancima te obitelji Marčun.

Tvoji: mama Marija, brat Stjepan, šogorica Slavica, nećaci Danijel i Sandra, teta Ana

ZAHVALA BRANIMIRA ŽGANECA 24. 10. 1959. – 4. 12. 2022. Napustio nas je nakon kratke i teške bolesti u 64. godini života. povodom smrti voljenog brata , šogora i strica

Nema riječi kojima bismo zahvalili palijativnoj skrbi dr. Skandulu i sestrama Nataši i Ivani na nesebičnoj pomoći i utjehi. Posebno hvala sestri Danijeli te doktorici Sandri i sestri Božici. Hvala velečasnom Izidoru Fereku na ispraćaju na vječni počinak.

braća

Tvoj brat Zdravko sa suprugom Biserkom, nećak Nikola sa Karolinom i Anom, nećak Zdravko sa Danijelom i sinovima

POSLJEDNJI POZDRAV

bratu i šogoru

LADISLAVU ŠMITLEHNERU

preminulom 5. 12. 2022. godine u 70. godini života.

Zlatko i Dubravka sa djecom

tete

KATARINE MARTINČEVIĆ

preminule 30. studenog 2022. u 85. godini života.

Iskreno zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, susjedima i svima koji su nam izrazili sućut, okitili joj odar cvijećem i svijećama te dostojanstveno ispratili voljenu nam pokojnicu na vječni počinak.

Velika hvala fra Mirku Kemivešu, župniku na lijepim riječima ispraćaja i molitvama. Od srca hvala svima koji su bili uz nas kao utjeha i pomoć u najtežim trenucima.

Ožalošćeni: sin Davorin, snaha Jasenka i unuci Julijan i Iva s Christophom

* * * * *

POSLJEDNJI POZDRAV

MILANU GRADEČAKU 14. 5. 1960. – 11. 12. 2022.

Počivaj u miru.

Supruga Snježana, tast, šogorica i nećakinje

POSLJEDNJI POZDRAV

Ovim se putem zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, susjedima i znancima kao i svima koji su nam izrazili sućut, prisustvovali ispraćaju i sahrani naše voljene.

Djelatnici MBL Kolodvorska i Zagrebačka

Sjećanje na lijepe trenutke koje smo proveli zajedno u laboratoriju ostat će trajna uspomena na Vas.

NADI PREIS – ČAVLOVIĆ

BRANKA SLUNJSKOG 16. 1. 1959. – 30. 11. 2022.

Najtoplije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, radnim kolegama, prijateljima, susjedima i znancima. Veliko hvala Prvoj Gimnaziji Varaždin, „H-Metalu Krkanec“, „Sambolec projektu“, „Restoranu Fontana Crnković“, „NK Sloboda Tužno“, medicinskom osoblju palijative Novi Marof i velečasnom Titu Šmintiću na molitvama i riječima utjehe.

Veliko hvala dragom Bogu što smo bili njegova obitelj!

POSLJEDNJI POZDRAV

Po dobru Te pamtim i ponosno Te u srcu nosim!

Ančika i Branček

ZAHVALA

povodom smrti naše drage supruge, mame, svekrve, bake i prabake

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenog

IVANA VINCEKA 11. 12. 2017. – 11. 12. 2022.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

MARIJE

MATIĆ preminule 30. 11. 2022. u 85. godini života.

Zahvaljujemo najiskrenije svim dragim ljudima koji su bili uz nas u ovim teškim danima i oprostili se zajedno s nama od naše drage Marice. Zahvaljujemo vlč. Dodleku na lijepim riječima oproštaja i Staški koja nas je pjesmom dirnula u srce.

*

Nema riječi kojima bi opisali koliko nam značiš i koliko ćeš nam uvijek značiti. Tvoju neizmjernu dobrotu i ljubav čuvati ćemo zauvijek u našim srcima.

Suprug Mijo i Tvoja velika i mala djeca

ZAHVALA

povodom smrti naše drage mame, bake, prabake i svekrve

SLAVICE

FLAJŠEK

preminule u 87. godini života.

Iskreno zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, položili cvijeće i svijeće te zajedno s nama ispratili dragu pokojnicu na vječni počinak. Zahvaljujemo vlč. Branku Švogoru na dostojanstvenom ispraćaju i molitvi.

Zauvijek u našim srcima. * * * * *

Ožalošćeni: Tvoji najmiliji

OBAVIJEST O SMRTI

Javljamo svim rođacima, prijateljima i znancima žalosnu vijest da je naš

ŽELJKO TENŠIĆ

umro dana 7. 12. 2022. godine u 59. godini života, nakon duge i teške bolesti.

Ožalošćeni:

kćeri Martina i Matea, unuci Lora, David, Tia i Tena, braća Tomislav i Branko s obitelji te ostala tugujuća rodbina

U srcima i mislima uvijek si s nama.

Sin Davor, sestre, brat i nećaci

SJEĆANJE

ŠANJEK

MIRKO VIKTORIJA

SJEĆANJE

TOMISLAV TUŠEK – PODBREŽNIČKI

Zauvijek u srcu.

Tvoja obitelj

na

JOSIPA MEĐIMURCA 7. 12. 2016. – 7. 12. 2022.

Nosimo Te svaki dan u našim srcima i u našim mislima. Počivao u miru Božjem.

TUŽNO SJEĆANJE Tvoja obitelj

STJEPAN

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

SREĆKO MARKOVIĆ 9. 12. 2013. – 9. 12. 2022.

S nama si u mislima.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

RENATA CONAR 4. 12. 2021. – 4. 12. 2022.

Uvijek si u našim srcima, mislima i molitvama.

Tvoje: teta Dragica i sestrična Biserka s obitelji

SJEĆANJE

MUŽEK

ANKA

U tišini vječnog mira, neka vas prate naše misli i molitve.

Vaša obitelj

SJEĆANJE

NIKOLA

SJEĆANJE

OŽEG

Nedostajete…

Vaša obitelj

SJEĆANJE

BRANKO

SJEĆANJE

SJEĆANJE

SOKOL

Supruga

SJEĆANJE

SJEĆANJE

SLAVKA JANIČARA 18. 12. 2020. – 18. 12. 2022.

S ljubavlju i poštovanjem, čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoja familija

SJEĆANJE

ALOJZIJA ĐURĐEK 14. 12. 2021. – 14. 12. 2022.

U našim si mislima i molitvama.

Kći Blaženka s obitelji

SJEĆANJE

BOŽIDAR

BOROVIĆ

10. 12. 2014. – 10. 12. 2022.

Uvijek si u našim srcima i mislima.

Goran s obitelji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

POSAVEC

FRANJU i KATU † 21. 12. 2008. † 10. 12. 2010.

na voljene S ljubavlju i ponosom čuvamo vas u našim srcima i molitvama.

Zauvijek zahvalni, vaši najmiliji

SJEĆANJE

na naše drage

DREGARIĆ

JOSIPU i IVANA † 18. 12. 2019. † 14. 1. 2005.

Vaša obitelj

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

LADISLAV POKOS 15. 12. 2019. – 15. 12. 2022.

Ostao si u našim mislima i srcima.

Tvoja supruga Alojzija, djeca Snježana i Kruno, snaha Biserka, zet Mario i unuci Maja, Vinko, Igor i Vedran

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

STJEPAN DOMISLOVIĆ † 17. 12. 2006. na našeg voljenog

VLADU ŠINJORIJA 19. 12. 2021. – 19. 12. 2022.

Prošla je godina, ostaju sjećanja, a ljubavlju Te spominjemo, po dobrom pamtimo i u srcu nosimo.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na dragu mamu

MARIJU JURINJAK 15. 12. 2021. – 15. 12. 2022.

SJEĆANJE

VINKO HORVAT 13. 12. 2004. – 13. 12. 2022.

Nedostaješ nam da zajedno dijelimo dobro i zlo…

Tvoja supruga i kćeri s obiteljima

SJEĆANJE

U SPOMEN

INES ZAPLATIĆ 14. 12. 1984. - 14. 12. 2022.

U nijemosti molim nad grobom Tvojim. Da li me čuješ? Htjela bih znati. O Bože… Barem na tren daj mi je vrati.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

na voljenog supruga, oca i djeda

SJEĆANJE

IVAN JEREŠIĆ 15. 12. 2020. – 15. 12. 2022.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

MARINKO MARTINČEVIĆ 14. 12. 2021. – 14. 12. 2022.

Zauvijek u srcu.

Tvoji roditelji i brat s obitelji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

Na nebu je netko koga volimo najviše i najljepše oči koje nam fale do neba

Vana i Lac, mama i tata, tvoj sis i Iva

SJEĆANJE

na našu dragu i voljenu

MIRU SREMEC 15. 12. 2017. – 15. 12. 2022.

SJEĆANJE

MILJENKO TOT 19. 12. 2012. – 19. 12. 2022.

Deset godina tuge, boli i sjećanja, brzo je prošlo, ali naša ljubav prema Tebi ostaje vječno u srcima.

Vole Te mama i tata

IN MEMORIAM

IVAN SOKOL 14. 12. 2017. – 14. 12. 2022.

Koraljka, Miroslav, Zvonimira i Ivana

SJEĆANJE

na voljenog

IVANA PUČEKA 12. 12. 2021. – 12. 12. 2022.

Tvoji najmiliji

2022. na voljenog brata

Sin Drago s obitelji Zauvijek u našim mislima i molitvama. VALENTIN DREVEN 13. 12. 2018. – 13. 12. 2022. SJEĆANJE Tvoji najmiliji Zauvijek voljeni, nikad zaboravljeni. STJEPANA PRAŠNJAKA 13. 12. 2020. – 13. 12. 2022. na dragog oca, djeda i svekra

MLADENA CEGLECA 16. 12. 2020. – 16. 12. 2022.

Ima neka moć u dobrim ljudima, oni su jaki i poslije smrti. Događa se da i dalje žive po svojim djelima i riječima, a najviše po dobroti srca.

Ponosni smo što si bio dio naših života, a tužni što smo Te prerano izgubili. Živiš svaki dan u našim mislima, srcu i molitvama.

Supruga Ivanka, sinovi Mario i Dario s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE

na dragog

MLADENA CEGLECA 16. 12. 2020. – 16. 12. 2022.

Sjećanje na Tebe dio je našeg života u kojem ćeš nam uvijek nedostajati.

Šogorica Nada s obitelji

SJEĆANJE

na dragog

MLADENA CEGLECA 16. 12. 2020. – 16. 12. 2022.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji Krdžalići

na naše drage roditelje

SJEĆANJE Zvonko Kišić s obiteljima

JOSIP JELA 6. 12. 2012. – 6. 12. 2022. 16. 12. 2019. – 16. 12. 2022.

na voljenu

Tvoja dobrota, Tvoj osmijeh i Tvoj glas ostat će zauvijek dio nas. U srcu Te nosimo od zaborava čuvamo, za Tebe molimo KORALJKU RAKIČEVIĆ 12. 12. 2009. – 12. 12. 2022.

KATARINU i STJEPANA † 18. 9. 2021. † 17. 12. 2008.

Hvala što ste bili dio našeg života i činili ga ljepšim i sretnijim. Hvala na svemu što ste nas naučili, i na ljubavi koju ste nam pružili.

Zauvijek ćemo vas nositi u našim srcima i molitvama.

Vaše kćeri s obiteljima

SJEĆANJE

na

EVICU DROŽĐEK

15. 12. 2006. – 15. 12. 2022.

Čuvamo uspomenu na Tebe.

Ožalošćeni: kći Štefanija, unuka i unuk s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

STRELEC

MLADENA i MLADENA † 12. 12. 2003. † 15. 1. 2022

KIŠIĆ Zauvijek ćete ostati u našim srcima. TUŽNO SJEĆANJE Vaši najmiliji

na naše voljene Prolaze dani, ali bol i tuga ostaju.

na voljenog tatu, djeda, pradjeda i tasta

VALENTA

LEVATIĆA

14. 12. 1996. – 14. 12. 2022.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

S ljubavlju i tugom,

obitelji Cesarec i Glas

SJEĆANJE

Tvoja Miljenka, Štef i unuk Mihael

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na našeg dragog

BRANIMIRA KOŠIĆA 13. 12. 2002. – 13. 12. 2022.

SJEĆANJE

DRAGUTIN SLUNJSKI 12. 12. 2016. – 12. 12. 2022.

Uvijek ćeš biti u našim mislima i molitvama.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

voljeni

MIJO PRGOMET 18. 12. 2020. – 18. 12. 2022.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

SJEĆANJE

Postoji nešto

TUŽNO SJEĆANJE

GORANA ŠPANIĆ 19. 12. 1981. – 24. 4. 2003.

Tvoji: brat i tata

TUŽNO SJEĆANJE

na

DAMIRA ĐURKASA 17. 12. 2020. – 17. 12. 2022.

U našim si mislima i molitvama.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

MARTIN HABRLIN – TINA 12. 12. 2020. – 12. 12. 2022.

Uvijek si u našim srcima i molitvama.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

ZDRAVKO AŠKOVIĆ 9. 12. 2020. – 9. 12. 2022.

Zauvijek u našim mislima.

Tvoji: Božica, Ljiljana, Marga, Mihael i Damir

SJEĆANJE

Tvoji: Ana, Ivan, Tina, Judita, Tin, Roko, Marija, Jakov, Robert i Miljenko

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na

IGNACA VURUŠIĆA 15. 12. 2016. – 15. 12. 2022.

Voljen i nikad zaboravljen.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

JOVANKA JEDVAJIĆ 10. 12. 2021. – 10. 12. 2022. Fališ.

SJEĆANJE

DRAGUTIN ŽMUK 19. 12. 2017. – 19. 12. 2022.

Čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

RUDOLF BALENT 16. 12. 2006. – 16. 12. 2022.

Fališ nam.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

VLADKO POSAVEC 16. 12. 2021. – 16. 12. 2022.

U mislima i molitvi.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

SIVONČIK

SJEĆANJE

na

DRAGUTINA BREZOVCA 13. 12. 2020. – 13. 12. 2022.

Smrt nam je uzela samo dio Tebe, ostatak je zauvijek u našim srcima.

Tvoji: Marija, Ivančica, Sunčica, Kristijan, Vedran, Maša i Nika

RAZNIH STRANA

BLAGDAN DOBROTE U MURSKOM SREDIŠĆU

U nedjelju, 11. prosinca, u organizaciji Društva žena Mursko Središće održan je Blagdan dobrote. Ovo tradicionalno božićno-novogodišnje okupljanje održava se 16. godinu zaredom, a namijenjeno je starijim, nemoćnim i bolesnim građanima. Ovogodišnji program upotpunili su učenici drugog i trećeg razreda OŠ Mursko Središće, koji su izveli recitacije i pjesme. – Hvala članicama Udruge žena na

iznimno lijepo organiziranom događaju. Grad će i nadalje financijski podupirati

ovakve aktivnosti jer nema ništa ljepšeg nego kad razveselimo naše najstarije sugrađane. Ove godine će njih više od 400 s manjim mirovinama dobiti prigodne bonove za Božić – poručio je gradonačelnik i saborski zastupnik Dražen Srpak. Okupljene je pozdravila i predsjednica Udruge Nada Turk, dok je najstariji sudionik druženja bio 94-godišnji Josip Krištofić.

U BEČU U METASTADTU ODRŽAVA SE HARRY POTTER: THE EXHIBITION

Varaždinci i Međimurci posjetit će čarobnu interaktivnu izložbu

Glavni grad Austrije i njegova adventska kulisa poznati su u cijelome svijetu. Beč je odlična destinacija za posjetitiubilokojedobagodine, a posebno je čaroban u adventsko vrijeme.

No, ono što će ga ove godine učiniti još čarobnijim jeHarryPotterinteraktivna izložba.

Europska premijera Harry Potter: The Exhibition otvara se u petak 16. prosinca u Beču u METAStadtu

Harry Potter: The Exhibition je revolucionarna interaktivna izložba koja prikazuje poznate trenutke, likove, scene iz filmova i pričama o Harryju Potteru i čarobnjačkom svijetu, a sve kroz impresivan dizajn i tehnologiju.

Sigurni smo kako će ova jedinstvena izložba oduše-

viti sve posjetitelje s upečatljivom, inovativnom i interaktivnom tehnologijom uz prikaz originalnih rekvizita i kostima.

Uđite u svijet čarobnjaštva uz Vaše omiljene likove

SVETA OBITELJ

Razmišljajući o Božiću, razmišljamo i o svetoj obitelji — o Josipu, Mariji i Isusu. Njihov zajednički život, putovanje u Betlehem na popisivanje stanovništva i rođenje Isusa u štalici biva često prepričavano, ilustrirano ili ekranizirano u romantičnom duhu. No, počeci svete obitelji daleko su od romantične priče. O tome čitamo u prva dva poglavlja Lukina evanđelja. Najprije, pobožni Josip, prije vjenčanja, uviđa da mu je zaručnica trudna. Kako li se samo osjećao? Kako se osjeća momak kad shvati da mu je voljena djevojka trudna s nekim drugim? Kako riješiti takav problem? Danas se to uglavnom rješava svađom, abortusom te čak ubojstvom trudnice i djeteta. Strašno! Josip je ‘svoj’ problem htio riješiti u skladu s normama ondašnjeg društva — otpustiti svoju zaruč-

i lokacije iz filmova i priča o Harryju Potteru. Možete odabrati svoju omiljenu Hogwarts kuću, štapić i zaštitnika kako biste započeli osobno putovanje kroz ovu sveobuhvatnu izložbu.

nicu. Budući da je bio pobožan, pravedan i bogobojazan čovjek, htio je to učiniti potajno, kako ne bi osramotio voljenu osobu. No, na Božju intervenciju (čuo je Božji glas preko anđela) poslušao je Božju riječ i primio Mariju u svoj dom. Pouzdanje u Božju providnost, pobožnost, pravednost, bogobojaznost i poslušnost Bogu prve su karakteristike svete obitelji koje nalazimo u Božjoj riječi. Nadalje, čitamo da se Josip brinuo o Mariji u svom domu, a kad je bila u poodmakloj trudnoći, za putovanje u Betlehem providio je magarca kako bi Marija lakše podnijela putovanje. U Betlehemu, iako siromašan čovjek, Josip je htio iznajmiti mjesto u gostionici i na taj način dati Mariji i više nego je mogao. Tako su briga i požrtvovnost sljedeće karakteristike svete obitelji. Kad je sveta obitelj čula od pastira, Šimuna i proročice Ane što govore o Isusu, nisu se uzoholili, već su se svemu tome divili i hvalili Boga. Sveta obitelj

Sjednite u Hagridovu ogromnu stolicu ili vježbajte svoje Quidditch čarobnjačke vještine bacajući quaffle.

EuropskapremijeraHarry Potter: The Exhibition otvara se u petak, 16. pro-

sinca u Beču u METAStadtu, a prodaja ulaznica već je krenula.

zahvaljuje za darove koje prima od Boga. Na kraju božićne priče u Lukinu evanđelju čitamo da je sveta obitelj učinila SVE što je trebalo učiniti po Zakonu Gospodnjem, tj. danas bismo rekli da sveta obitelj živi u skladu s Biblijom. Evanđelist Matej u svojem prikazu Božića dodaje još posjet maga (mudraca s istoka) koji se klanjaju novome kralju i daruju ga zlatom, tamjanom i smirnom te progonstvo u Egipat jer kralj Herod želi ubiti Isusa. Tu vidimo da sveta obitelj u trenucima izuzetnih blagoslova i ali nevolja biva prisebna, drži se zajedno i pouzdaje se u Božje vodstvo. Sveta obitelj mora biti blizu Boga i onda kad je dobro i onda kada nastanu velike teškoće. Na taj se način sveta obitelj štiti od izazova ovoga svijeta.

Je li Vaša obitelj sveta obitelj? Nedostaje li Vam neka od gore navedenih kreposti svete obitelji?

Putnička agencija Travelego iz Varaždina u ponudi ima adventsko putovanje u Beč u sklopu kojeg je uključeno i razgledavanje izložbe.

Varaždinska agencija

Radi se o jednodnevnim putovanjima, 17. i 26. prosinca s uključenim autobusnim prijevozima s polascima iz Zagreba, Sesveta, Varaždina i Čakovca. Osim navedenih datuma, agencija organizira i dvodnevno putovanje na izložbu s posjetom Bratislavi i Beču. Svoje putovanje u svijet čarobnjaštva možete rezervirati na www. travelego.eu. Aranžman uključuje prijevoz turističkim autobusom, posjet i razgled izložbe te razgled Beča i posjet adventskom sajmu u centru grada.

prop. Mladen Dominić

Pastor Kristove Crkve Varaždin Ovaj tjedan izlazi božićno izdanje časopisa Obiteljski list, koji možete dobiti besplatno i bez ikakve obveze. Nazovite nas na 042 311 202.

Kristova Crkva Varaždin Braće Krajanski 14

Možete odabrati svoju omiljenu Hogwarts kuću, štapić i zaštitnika kako biste započeli personalizirano putovanje kroz ovu sveobuhvatnu izložbu

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – HLADNO UZ MOGUĆE OBORINE

Utorak nam donosi hladno i suho vrijeme, a trebalo bi biti i nešto sunčanih razdoblja. Jutro hladno uz mjestimičnu maglu i mraz, temperatura se može spustiti do -8°C. Srijeda nam donosi još više oblaka, osobito u drugom dijelu dana. Ujutro u minusu uz moguću maglu, a danju oko nule ili samo stupanj-dva u pozitivi. Kako dan ide kraju takoponegdjemožezalepršatimaloslabogsnijega.

Tijekom četvrtka većinom oblačno, ali uglavnom suho vrijeme. Hladnoća će polako popuštati pa će i jutarnja i dnevna temperatura biti malo viša nego u prvoj polovici tjedna. U petak nastavak oblačnog vremena. Tijekom dana može biti i nešto novih

oborina. Subota bi nam mogla donijeti nastavak sivog vremena uz mogućnost oborina u obliku snijega, ali sve su to granične temperature pa je jako škakljivo prognozirati točnu vrstu oborine nekoliko dana unaprijed. Kako dan ide kraju tako bi oborinepostupnoprestale.Unedjeljupunooblaka, ali većinom suho vrijeme. Tijekom dana možda bude i kraćih sunčanih razdoblja. Temperatura zraka danju oko ili malo iznad nule. U ponedjeljak slično. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 12.12.2022.)

ROĐENI:

Varaždinska županija

Djevojčice: Mia Vuković, Alina Matajčić, Heda Pintarić, Graciela Sreček, Ines Tomašek, Sara Vuglovečki, Franka Čukolin, Kiara Levatić, Franka Đunđek, Karmen Luna Benčić, Mila Šteingel, Mia Šaško

Dječaci: Roko Šipek, Erik Tkalčić, Fabian Kovačić, Viktor Štula, Leonard Tretnjak, Manuel Martinjak, Emil Turk, Erik Kračić, Viktor Ilibašić, Nikola Milošević, Ivano Novak, Niko Ostrman, Niko Mašić Međimurska županija

Djevojčice: Lucija Varga, Nicoll Panić, Pina Režek, Tesa Bergovec, Eva Lisjak, Emma Krnjak, Eva Čavlek, Leana Vlah Vrbanec, Sara Škvorc

Dječaci: Zrin Perko, Šimun Horvat, Viktor Petek, Aron Mehanović, Fabian Šoltić

UMRLI:

Varaždinska županija: Marija Matić (84), Katarina Martinčević (84), Srebrenka Orešković (61), Ante Cukrov (83), Mirko Martinović (96), Ivan Gregorić (89), Barica Dolenc (87), Mirko Franić (72), Velena Putar (85), Ruža Đuras (97), Nevenka Dombaj (94), Zorka Kadoić (89), Vjekoslav Jurinjak (88)

Međimurska županija: Slavko Gregorić, Marija Šarić r. Lončarić, Dora Lukša r. Zvonar, Veronika Ana Novak r. Cerovski, Franjo Lesinger, Kata Vrtarić r. Končić, Krunoslav Šavora, Ana Vlahek r. Pintar, Ljubica Friščić r. Zvonar, Ivan Šlibar, Stjepan Oršuš, Marija Bohnec, Alica Lovrenčić, Zlata Terezija Capek r. Marciuš, Vjekoslava Pergar r. Novak, Vladimir Jalušić, Ružica Pilipović r. Vuraić, Dragutin Hertl

TJEDNI HOROSKOP

OVAN (21. 3. – 19. 4.)

Vama je ovaj mjesec prošao u različitim raspoloženjima, od nezadovoljstva, pa do postignutih zavidnih rezultata. Osim toga, financijski zaista dobro stojite, pa s te strane ne biste trebali očekivati probleme. Što se ljubavi tiče, e tu ste malo pretjerali pa nije isključeno ni da ćete ući u vezu s nekim tko je zauzet. To bi moglo i loše završiti, stoga malo stanite i razmislite u što se upuštate. Zdravlje će vam uz malo rekreacije biti dobro.

RAK

(21. 6. – 22. 7.)

Vi i dalje vrijedno radite i svi su izgledi da ćete završiti s vrlo dobrim rezultatima, a to znači i dobru financijsku situaciju. Neke manje neprilike se naziru, no ne još sada. U ljubavi vam predstoji stabilizacija i vi postajete sigurniji u partnerove osjećaje. Mogli biste se ipak porječkati, ali to ćete brzo izgladiti. Zdravlje vam nije loše, ali razmislite o tome da se počnete baviti nekim vidom rekreacije.

VAGA (23. 9. – 22. 10.)

Vaš posao je stabilan, a i rezultati su više nego dobri. S te strane možete zaista biti zadovoljni, a i financijska situacija nije loša. U ljubavi se mučite kako da svoj odnos sa jednom osobom pretvorite u nešto konkretno i trajno. Problem je i u vama, jer teško se odričete svoje slobode. Slobodni će imati bezbroj prilika za avanture i nova poznanstva. Nije to ni tako loše, ali ipak budite oprezni. Zdravlje vam nije ugroženo.

JARAC

(22. 12. – 19. 1.)

Na poslu ste zadovoljni makar ste već pomalo umorni od jurnjave koja je prisutna ovih dana. No, to će proći, a poslovni kontakti koje ste uspjeli ostvariti pokazat će se jako dobrima u vremenukojedolazi.Štoseljubavitiče, tu nije baš najbolje. Vrtite se u krug i ne nalazite izlaz, no strpite se, neće to još dugo trajati. Ni slobodnima nije bolje, pa teško da će u ovom razdoblju ući u ozbiljniju vezu. Umorni ste, pa vam je potreban dobar odmor.

BIK (20. 4. – 20. 5.)

Posao vam kreće dobrim smjerom i vi jedva čekate da pokažete što zapravo sve možete i znate. Osim toga, postoji mogućnost ponude da uđete u neki partnerski odnos, no najprije razmislite. Možda vam to u ovom trenutku ne treba. Ljubav vam za sada ne stvara nikakve probleme, pa su vam izgledi za dobru i dugotrajniju vezu veliki. Zdravlje vam je dobro, ali ovih dana malo pripazite, skloni ste prehladama.

LAV (23. 7. – 22. 8.)

Posao vam je i dalje dobro aspektiran, no vaš način rada stvara vam probleme ukomunikacijisasuradnicima.Ako dalje nastaviteovako,stvoritćetesinepotrebne probleme, a i završetak posla dolazi u pitanje. Ljubavni život vam je vrlo intenzivan, no za to ipak ne trebaju baš svi znati, osim toga na taj si način stvarate probleme sa stalnim partnerom. Razmislite!Slobodnimajeovovrloobećavajuće vrijeme. Zdravlje vam je vrlo dobro, te nećete imati nikakvih problema.

ŠKORPION

(23. 10. – 21. 11.)

Posao vam dobro napreduje, nove prilike dolaze jedna za drugom, a i stari projekti su pred završetkom. Na vama je sada da sve to dobro posložite i uživate u rezultatima. Naravno, uz to ide i određena financijska korist. U ljubavi vam nije tako ružičasto i pravi problemi su pred vama. Tvrdoglavi ste i ovaj put očekujte ozbiljne probleme. Odlučitesekonačnoštovamjeuživotu zaista važno. Zdravlje vam je zasad jako dobro.

VODENJAK

(20. 1. – 18. 2.)

Posla imate i previše i vi ste jako zadovoljni. Imate odlične odnose s drugima, suradnja s partnerima je dobra a i financije se polako popravljaju. Bilo bi dobro da slobodne dane iskoristite za dobar odmor. Uživajte uz svog partnera u opuštenoj atmosferi jer to vam je sada potrebno. Slobodni neće mirovati ovih dana, dobro će se zabavljati ali bez želje za nekom ozbiljnijom vezom. Zdravlje - pokušajte se opustiti.

BLIZANCI

(21. 5. – 20. 6.)

Na poslu se mogu pojaviti neki sitniji problemi, no poslovni aspekti vam nisu loši i bit će mnogo novih prilika. Osim toga, otvaraju vam se i mogućnosti za poslovna putovanja, a to bi puno značilo za vašu buduću karijeru. Financijska situacija vam je dosta dobra i ne biste trebali imati problema. Što se tiče ljubavi, malo ste neodlučni ili previše izbirljivi, te samo neki među vama ostvarit će lijepu i trajnu vezu. Zdravlje vam je uglavnom dobro.

DJEVICA (23. 8. – 22. 9.)

Poslovna situacija vam je prilično složena i naporna, pa bez velikog truda nećete postići prave rezultate. Financijska situacija vam također nije najbolja, pa vam to stvara dodatnu brigu. Što se tiče ljubavi, za sada je mirno,noproblemisunapomolu.Nemojte situaciju još pogoršavati tako daćeteskrenutiunedopuštenevode. Slobodnima je ipak nešto povoljnija situacija. Budući da je nervoza stalno prisutna, pripazite na svoje zdravlje.

STRIJELAC (22. 11. – 21. 12.)

Posao je i dalje najvažniji dio vašeg života, pa jurite s posla na posao i sve vam se to reflektira na privatni život. Mogućnost dobre zarade je vrlo velika i vi se trudite ovaj period maksimalno iskoristiti, no ponekad pronađete malo vremena i za svojeg partnera. Odnos vam je zasad korektan i nemojte ga ničim pokvariti. To će vas učiniti zadovoljnima,abašvamtotrebazauspješan završetakjednogvelikogposla.Zdravlje vam nije loše.

RIBE (19. 2. – 20. 3.)

U poslu je izgledna nova suradnja koja će vam uljepšati život u danima koji dolaze, ali i donijeti tako potrebnu financijsku injekciju. Naravno, pritisak zbog novog posla se pojačava, ali ne dajte da vam to pokvari raspoloženje. Što se ljubavi tiče, malo se potrudite ako vam je istinski stalo do partnera. Niste samo vi umorni, partner se ne osjeća uvijek sjajno, pa pokažite malo razumijevanja. Sa zdravljem ne biste trebali imati problema.

PK IVANEC NAJBOLJE DRUŠTVO U HRVATSKOJ U KATEGORIJI RADA S MLADIMA

Hrvatski planinarski savez proglasio je Planinarski klub Ivanec najboljim društvom u Hrvatskoj u kategoriji rada s mladima, objavio je Grad Ivanec. Vrijedno priznanje PK Ivanec dobiva za rad na okupljanju i organizaciji brojnih odgojnih i zabavnih aktivnosti za 250 mladih i djece.

Priznanje će PK-u Ivanec biti dodijeljeno na svečanoj novogodišnjoj sjednici

koja će se 19. prosinca održati u Domu HPS-a u Zagrebu.

Ovo priznanje dodatna je potvrda da ivanečki Planinarski klub vrijedno i marljivo radi na okupljanju i odgoju mladih generacija, što znači da se ivanečko planinarstvo, sa svojom tradicijom dugom više od 120 godina, ne mora bojati za svoju budućnost, poručuju iz Grada.

PK Ivanec redovito organizira planinarsku školu za učenike na području Ivanca i susjednih općina te mlade iskusni planinari vode na zanimljive i poučne izlete. Članovi iz tri osnovne škole, iz Ivanca, Maruševca i Višnjice, na posljednjem su izletu bili na Ravnoj gori. Išli su stazom preko Lapornjaka te posjetili planinarske kuće Pusti duh i Filićev dom.

GRADSKA TRŽNICA OVAJ IZBOR JE PROVELA VEĆ ČETRNAESTU GODINU

Štefanija Medved iz Nedeljanca ovogodišnja je najkumica

SANDRA ŽUPANIĆ szupanic@regionalni.com

Na proglašenju i dodjeli nagrada najkumicama 10. prosinca, tradicionalnom izboru Gradske tržnice Varaždin, najboljima su proglašene prvoplasirana Štefanija Medved iz Nedeljanca, drugoplasirana Marija Pocedulić iz Varaždina te trećeplasirana Antonija Zagorec iz Cargovca.

Izbor najkumice Gradska tržnica provodi već četrnaestu godinu, a glasovalo se tijekom studenoga putem kupona u VaraždinskimvijestimaiRegionalnom tjedniku te na samoj tržnici. Tijekom izbora prikupljeno je više od 600 glasova. Način je to na koji Gradska tržnica želi nagraditi prodavačiceiprodavačenaklupama,te podsjetitiposjetiteljenanjihov tradicionalan način prodaje, cjenkanje i sve ostale draži trgovine kakva je danas moguća još samo na placu.

Najkumica 2022. Štefanija Medved na Gradskoj tržnici prodaje povrće već 50 godina. Izbor najkumice ju je obradovao, posebno zbog toga što je ovo prva nagrada koju je ikad osvojila:“Umirovinisamijako volim prodavati na placu, biti

među ljudima i pomoći svojoj obitelji dok još mogu. Uvijek sa svakim svojim kupcem popričam, dodam koji krumpir više u vrećicu, veseli me što mogu biti ovdje. Tijekom cijele godine proizvodimo dosta povrća, najviše krumpir i zelje, a imamo brokulu, mrkvu, cvjetaču. Težak je to posao, ali mene veseli.”

Nagrade je najkumicama uručio varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj, koji je i

sam redoviti kupac subotom na placu: “Današnjom dodjelomVaraždincizahvaljujusvojimkumicamakojenastijekom cijele godine, po suncu, kiši ili snijegu, na plac dolaze opskrbljivati svježim proizvodima iz svojih OPG-ova. Svatko od nas ima neku svoju kumicu kod koje kupuje povrće i ovo je način da im se malim znakom pažnje odužimo što su svakodnevno tu za nas. Čestitam ovogodišnjim pobjednicama,

KARIKATURA

ali i svima koji ulažu puno trudauovajposaodabismomina našim stolovima imali uvijek svježe i domaće proizvode.” Dodjela najkumica održana je uz prigodnu glazbenu podlogu tamburaša, pa se na placu u subotu moglo zapjevati i zaplesatištosumnogiiučinili. Iz Gradske tržnice zahvaljuju svim glasačima i posjetiteljima tržnice uz najavu novih manifestacijanaproljećeiduće godine.

crta: Željko Pilipović

Nagrada je način na koji Gradska tržnica želi nagraditi prodavačice i prodavače na klupama, te podsjetiti posjetitelje na njihov tradicionalan način prodaje

PIŠE:

Štefanija Medved je ovogodišnja pobjednica

Antonija Zagorec