Planira se uvesti oporezivanje napojnica u ugostiteljstvu

Napojnica trenutno nije niti prepoznata kao pojam u hrvatskom zakonodavstvu te se, naplaćena elektronskim putem, tretira jednako kao osnovni dohodak.

Prije dvije godine s ministrom financija Zdravkom Marićem otvorila se tema o potrebi uvođenja napojnice u sustav fiskalizacije.

Uvođenjem napojnice u porezni sustav, napojnica bi postalaneoporeziviprimitak do određenog iznosa na godišnjoj razini. Sav primitak od napojnice preko dogovorenog neoporezivog praga, trebao bi se oporezivati kao drugi dohodak, a da se izbjegne opasnost od zlouporabe neoporezivih primitaka, objavili su o ovoj novosti iz Hrvatske gospodarske komore.

Glas poduzetnika predlaže da gornja granica neoporezivog iznosa iznosi

20.000 eura godišnje po zaposleniku

– U pripremi smo zakonodavnog prijedloga i razgovaramo o datumu stupanja na snagu. Od 29. siječnja 2021. kada su ugostitelji dobili zeleno svjetlo za formiranje radne skupine s Poreznom upravom, uslijedilo je više konstruktivnih sastanaka na kojima se detaljnije analiziralo pitanje poreznog tretmananapojnicatepotrebne izmjene postojećeg zakonodavnog okvira – izjavila je Jelena Tabak, predsjednica Udruženja ugostiteljskih djelatnosti HGK.

U Udruženju ističu kako je u mandatu ministra Marka

Primorca, napokon odlučeno da inicijativa i prijedlog ugostitelja idu u provedbu, što će postati svjetskim presedanom u korist radnika u ugostiteljstvu. Naime, napojnica trenutno nije niti prepoznata kao pojam u hrvatskom zakonodavstvu te se, naplaćena elektronskim putem, tretira jednako kao osnovni dohodak.

Oporezivanje drugog dohotka, svakako je povoljnija opcija za sve dionike nego trenutna situacija, no u Udruženju ugostiteljskih djelatnosti HGK, ističu kako je još potrebno definirati godišnji neoporezivi limit i uputiti zakonske izmjene triju zakona u proceduru.

– Ovakav tretman napojnica direktno će podizati osobni bonitet radnika u ugostiteljstvu,olakšatinačin naplate napojnica karticama, te zasigurno povećati sam iznos napojnica. U trenutku kada svugdje u Europi i svijetu bilježimo izniman deficit radne snage u ugostiteljstvu, ovakvim poreznim tretmanom napojnice Republika Hrvatska postaje predvodnica pozitivne prakse naplatenapojnicatenesamo da će to značiti zadržavanje radne snage u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima, već će i potaknuti dodatna zapošljavanja u sektoru. Sa strane ugostitelja, jedini nedostatak predviđenog rješenja je što njegova primjena neće stupiti na snagu već ove godine – zaključila je Tabak.

Glas poduzetnika

Udruga Glas poduzetnika također se osvrnula na regulaciju poreznog tretmana napojnica. S obzirom na sve češće korištenje kartičnog plaćanjauvodisemogućnost plaćanja napojnica za usluge koji će se potom porezno teretiti. Ugostitelji ističu da je već prisutan izražen nedostatak radnika te ograničeni resursi za povećanje plaće zaposlenika.

– Glavni resursi koje su ugostitelji vidjeli kao prostor za poboljšanje uvjeta svojim zaposlenicima jest neoporeziv tretman dijela napojnice, te su kolege iz Nacionalne udruge ugostitelja(NUU)išlesnavedenim prijedlogom prema nadležnom ministarstvu financija. Mi u UGP-u smatramo da sve uslužne djelatnosti trebaju imati neoporezivi dio napojnice. Trenutno se napojnice oporezuju kao plaće, što znači da iz nje morate platiti porez, prirez i doprinose.Prematomekada, na primjer, ugostiteljskom djelatniku putem kartičnog plaćanja ostavite napojnicu od 2 eura, njemu ostaje tek nešto više od jednog eura jer ostatak odlazi na troškove doprinosa, poreza i prireza. Namjera jest da djelatnici nagradu koju su zaslužili svojim radom prime u cijelosti, barem do 15 % iznosa računa. Spomenuti postotak izračunat je iz trendova koje možemo uočiti u zapadnim zemljama u kojima napojnica iznosi 10 do 20 % iznosa računa. Prema tome, naš inicijalni prijedlog počiva na tome da do 15 % dodatnog iznosa na račun, a koji se tretira kao napojnica, bude neoporezivo. Osim toga, predlažemo da gornja granica neoporezivog iznosa iznosi 20.000 eura godišnje pozaposleniku,aiznosiznad da se oporezuje porezom na dohodak, kako se neoporezivanje napojnica ne bi zloupotrebljavalo–istaknuli su iz Glasa poduzetnika. Oporezivanje napojnica nije novitet, nego u Hrvatskoj možemo pronaći tek nekolicinu lokala unutar kojih je moguće ostaviti napojnicu prilikom kartičnog plaćanja, a ono sada sve više postaje uobičajena praksa. Zbog svega navedenog ideja koju kolege ugostitelji predlažu, pojasnili su iz Glasa poduzetnika, zapravo predstavlja porezno rasterećenje kojim žele povećati zadovoljstvo svojih zaposlenih i omogućiti im prostor za veću zaradu. Povećanje primanja u ovom momentu povećane inflacije i nestabilnosti mora biti cilj djelovanja Vlade.

BORZAN PLANIRA ZABRANITI NEUTEMELJENE I NEDOKAZIVE EKOLOŠKE REKLAMNE TVRDNJE

Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan, autorica zakonskog prijedloga za jačanje položaja potrošača te dulje trajanje uređaja i zabranu ugrađenih kvarova, najavila je obračun s lažnim “zelenim”reklamiranjemkoje obmanjuje građane.

U sklopu EU zakona Borzan planira zabraniti neutemeljene i nedokazive ekološke reklamne tvrdnje poput “klimatski neutralno” ili “dobro za okoliš”.

Borzan je naručila istraživanje javnog mnijenja koje je pokazalodagotovosvigrađani primjećujutuvrstureklamiranja, ali dvije trećine njih u njih ne vjeruje.

– Te oznake su sveprisutne, moje istraživanje pokazuje kako ih je primijetilo 89 % ispitanih građana Hrvatske. Njih 80 % je reklo da nikad nijeprovjeriloistinitosttakvih tvrdnji, a 70 % je izjavilo da im ne vjeruje. Proizvođači su prepoznali kako je ekološki otisak proizvoda sve važniji kupcima, pogotovo mlađima, i zato ističu zelene tvrdnje i etikete bez ikakvog uporišta – upozorava Borzan.

– Veliki korak naprijed u tom smjeru smo napravili danas na odboru za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta. Re- klamne tvrdnje tog tipa će u budućnosti morati biti provjerene, dokazane i odobrene od strane neovisnih i stručnih tijela – smatra Borzan.

Svašta se reklamira i prodaje pod “zeleno” jer nema nikakvih propisa koji to reguliraju

Računajući na ekološku svijestgrađana,proizvođačiširokograsponaproizvodasveviše koristetakveprakse.Trenutno se u EU plasira više od 1200 takvih oznaka i tvrdnji, od kojih manje od 35 % ima neki oblik certifikata ili provjere. – Svašta se reklamira i prodaje pod “zeleno” jer nema nikakvih propisa koji to reguliraju. Sada možete prodavati namještaj i na pakiranju bez ikakve provjere tvrditi da u njegovoj proizvodnji nije stradalo niti jedno stablo u Amazoni. Ili možete sami svojoj tvrtkidodijelitipriznanjedaje klimatski neutralna i to staviti na ambalažu ili web stranicu. Kada nema pravila cvate lov u mutnom i sadašnja situacija je idealnazavaranjepotrošača–smatra Borzan.

Kultna Kavana Arbia

DORKA SPREMNO DOČEKALA SEZONU POKLADA