Zagonetne utvrde na južnim obroncima simbioza su kulturne baštine i prirodnih

Tekst je popraćen izuzetno atraktivnim fotografijama utvrda snimljenih iz različitih kutova, ponekad i dronom, a tu su i skenovi arhivskoga arhiv Erdödy, Obiteljski arhiv Gotal). Posebno su kao prilozi zanimljivi rijetko korišteni i publicirani crteži utvrda Milana Šenoe, najstarijeg s (Grebengrad i Gotalovec) zabilježeno je da su nastala istog dana – 8. 8. 1888. godine. Odnosno, u vrijeme kada je Milan Šenoa policama obiteljskih biblioteka već i u ruksacima izletnika ili rekreativaca… - ističe Babić.

Prošlotjedno predstavljanje prve knjige iz pera prof. Petra Babića “Zidine u šumi/ Srednjovjekovne utvrde južne Ivančice”, izdane u nakladi Državnog arhiva u Varaždinu, izazvalo je ogroman interes varaždinske kulturne javnosti i znatiželjnika.

Osebujnifortifikacijapregled

To ne čudi jer je autor na osebujannačinobradiopregled fortifikacija na južnim padinamaIvančice,građenihurazvijenom i kasnom srednjem vijeku. Naime, Petar Babić, prof. je povijesti i engleskog jezika i književnosti te aktivni član i gorski spašavatelj u

HGSS

Stanici

Uz autora, knjigu su okupljenima predstavili Marina Šimek, umirovljenamuzejskasavjetnica, Dubravko Šincek, predsjednikplaninarskogdruštvaRavna

Gora i Damir Hrelja, ravnatelj Državnog arhiva u Varaždinu.

- Knjiga Petra Babića “Zidine u šumi–Srednjovjekovneutvrde južne Ivančice” donosi novi pristup u obradi ove teme i dodatno obogaćuje postojeću literaturu koja, kako navodi i sam Autor u poglavlju “Stanje istraženosti”, nije baš iscrpna. U novije vrijeme to su radovi o pojedinim utvrdama koje je moguće pronaći u stručnoj i znanstvenoj periodici, a od sinteza na raspolaganju su tek višeodstotinu godina stari rad Gjure

Neki dvorci doslovno su iščeznuli jer je lokalno stanovništvo kamene blokove i crijepove iskoristilo za izgradnju kuća i gospodarskih zgrada

Varaždin. - Koncepcijom sam čitateljima želio približiti prirodni krajolik koji je doslovno prigrlio povijesne slojeve. Svi suradnici koji su uz mene radili na knjizi, vodili su se idejom da je upravo manjak takve literature djelomični krivac smanjenog interesa šire javnosti za hrvatskupovijest,štoizmeđuostalog rezultira i pogrešnom interpretacijom činjenica. Knjiga bi trebala zadovoljiti struku kroz analizu izvora i prikaz povijesnih činjenica, ali i potaknuti planinare,brdskebicikliste,paraglidereiostalezaljubljenikeu aktivnostiuprirodinaočuvanje tepromoviranjeovihlokaliteta, dojmljivih primjera simbioze kulturnebaštineiprirodnihljepota. Uvjeren sam da će knjiga naći svoje mjesto ne samo na rad kojem su tema upravo stari gradovi na južnim obroncima Ivančice. U potrazi za literaturom pokucao je na vrata Arhiva i postao prvim kupcem tek izdaneknjigeoMilengradu.Od tada zapravo postoji i razrađuje se ideja da se njegov diplomski rad proširi i prilagodi na način dabudućaknjigamožeposlužiti kao svojevrsni turistički vodič posrednjovjekovnimutvrdama južne Ivančice. Sugerirano mu je i da se pozabavi “nestalim” utvrdama, ali i sačuvanim legendama o nekima od njih.

Szabe“Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji”, te još i starija knjiga Emilija Laszowskog “Hrvatske povijesne građevine”.

Kao vrijedan izvor, koji mu je služio kao dobra priprema za terenski rad, autor navodi seriju članaka o srednjovjekovnim utvrdama Zorislava Horvata objavljenim u časopisu “Prostor”. Korištenje ovih Horvatovih radova svakako je olakšala činjenica da smo u Arhivu objedinili sve Horvatove člankeujedanpozamašanuvez. Autorposebnoističevrijednost rada Marine Šimek i suradnika “Burg Paka”, koji bi trebao poslužiti kao putokaz u pristupu obradi ovakvih tema – rekao je Hrelja o fotografijama iznimno bogato ilustriranoj knjizi koju je uredio Kruno Sudec, voditelj Odjela za dokumentacijsko-informacijske poslove Državnog arhiva u Varaždinu.

Posjedi plemenitaša Štoviše, Hrelja je tijekom predstavljanja knjige “Zidine u šumi” ustvrdio da svatko tko se zaputi na neki od spomenutih lokaliteta,nemapotrebu“zamarati” se, ako ne želi, povijesnim podacima,kojisuuprvojcjelini, većsamoslijediuputekakodoći do željenog objekta i na što je potrebno na određenom lokalitetu posebno obratiti pažnju.