Krenuli iz garaže i postali jednim megastrojeva u nuklearnoj

– Kad smo osnovali tvrtku moj otac Vlado, brat Denis i ja, bio sam dijete. Imao sam samo 14 godina, no otac je inzistirao da i ja budem suvlasnik.

14 godina, sve to bilo vrlo

Fuzija – najčišći izvor energije

U zaključku svojeg završnog rada Magdalena Lukanec na stručnom studiju sigurnosti i zaštite na radu Veleučlišta u Karlovcu ističe da se nuklearna energija transformira u unutarnju energiju nositelja energije, a zatim u mehaničku i električnu energiju pomoću parnih turbina i električnih generatora. – Pritom nuklearni reaktori preuzimaju funkciju parnih kotlova. Visok udio nuklearne energije u ukupnoj proizvedenoj električnoj energiji je posljedica visoke tehnologije i gotovo nikakvih ispuštanja stakleničkih plinova. Dobro konstruirane nuklearne elektrane pokazale su se pouzdanima, sigurnima, ekonomski i ekološki prihvatljivima. S reakcijom fuzije, ipak postoji malo poteškoća. Provedena su brojna istraživanja, ali niti jedno od njih nije dalo odgovor na pitanje “Kako strpati Sunce u kutiju?” Od početka fuzijskih istraživanja znanstvenici su morali savladati brojne različite izazove. Tako su, između ostalog, morali smisliti kako plazmu zagrijati na temperature koje su deset puta veće nego u središtu Sunca ili kako izolirati tu vruću plazmu sa zidova komore reaktora, a da se ti zidovi ne rastope. Zahvaljujući naporima znanstvenika u istraživanjima fuzije diljem svijeta mnogi od ovih problema su uspješno riješeni. Ipak su još uvijek potrebna brojna istraživanja kako bi se uspješno savladali preostali problemi koji stoje na putu dobivanja najčišćeg izvora energije. Većina ciljeva u sklopu plana dobivanja energije reakcijom fuzije vezana je uz uspješnu realizaciju projekta termonuklearnog eksperimentalnog reaktora ITER koji će omogućiti testiranje cijelog niza tehnologija potrebnih za rad fuzijske elektrane – stoji u njezinom radu pod nazivom “Karakteristike nuklearne fisije i fuzije”.

PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

– Naša pričapočivanaobiteljskoj tradiciji. Tu su četiri generacije strojara. Postoji i ljubav prema stvaralaštvu te težnja za kreativnošću jer samo zbog materijalnog ne bismo mogli izdržati. Onda bi se okrenuli nečem mnogo jednostavnijem.Proizvodnja plus razvoj je mnogo teži put u poduzeništvu i s toga puta ne skrećemo – započeo je Tomislav Gotić, direktor tvrtke Fripol iz Ljubešćice koja se bavi konstruiranjem i proizvodnjom strojeva specijalne namjene, alata i naprava.

Vizija

– Kad smo osnovali tvrtku moj otac Vlado, brat Denis i ja, bio sam dijete. Imao sam samo 14 godina, no otac je inzistirao da i ja budem suvlasnik. Onda nisam stvari gledao očima odraslih, no kad malo sad razmislim moj otac imao je viziju koju smo pretočili u djelo, iako mi je tada sve to bilo vrlo mutno –dodaojeGotićčijatvrtkaove godine slavi 30. rođendan. Ima oko 30 zaposlenih i dvije proizvodne hale te modernu i sofisticiranu opremu.

No, sami počeci bili su vrlo teški.

– Počeli smo u garaži. To je bila bravarija i bila su to teška ratna vremena. Većinom smo održavali industrijske pogone, pilane i betonare. U to vrijeme radio sam kao šegrt uz oca i pet godina starijeg brata – prisjetio se 44-godišnjak koji je nakon završetka srednje škole upisao Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.

Brat Denis u to je vrijeme otišao raditi u Njemačku, a kod kuće je sam ostao raditi njihov otac.

– Brat je otišao u Njemačku 1996. godine kad je plaća kodnasbila300maraka,dok je tamo u startu imao 3000 maraka. Znači deseterostruko više. Čak sam i ja jedno vrijeme nakon fakulteta bio uNjemačkoj,noodlučiosam se vratiti, dok je brat ostao raditi u inozemstvu – otkrio je direktor Fripola.

Povratak

Početna primarna djelatnost tvrtke bila je tokarenje i glodanje, odnosno strojna obrada. Povratkom Tomislava iz Njemačke i uz viziju te upornost oca Vlade tvrtka je polako, ali sigurno počela nalaziti svoje mjesto pod suncem. Godine 2006. tvrtka je nabavila CNC strojeve

Sve ostaje u obitelji

Otac Vlado koji je sa sinovima Tomislavom i Denisom 1993. godine osnovao tvrtku, trenutno je u mirovini, no i dalje je aktivan.

– Otac je uvijek tu. Pomaže nam i savjetuje –objasnio je Tomislav Gotić čiji brat Denis i dalje radi u Njemačkoj.

– S njim često surađujemo. On je konstruktor i većinu ovih megastrojeva on je konstruirao – dodao je.

što im je dalo zamah. Počeli su sa tako sa serijskom i maloserijskom proizvodnjom, a 2009. godine ušli su u nuklearnu branšu i tu se etablirali kao jedan od najboljih proizvođača specijaliziranih alata i strojeva. – To nam je i danas glavni izvorprihoda.Većinomradimoilismoradilizanjemačko tržište, ali i u zemljama kao što su Švicarska, Latvija i Južna Koreja – rekao je Gotić čija je tvrtka u početku

Imaju oko 30 zaposlenih i dvije proizvodne hale te modernu i sofisticiranu opremu radila opremu, odnosno alate i strojeve za održavanje nuklearnih elektrana. – Riječ je stroju koji izvodi automatizirane operacije da bi se smanjilo radioaktivno zračenje na ljude. Ti strojevi obavljaju automatske operacije i ljudi njima upravljaju, ali ne postoji opasnost da oni budu kontaminirani ili izloženi radioaktivnom zračenju. Također, mnogo smo radili na kontejnerima za transport nuklearnog goriva – objašnjava Gotić.

Nuklearke

Njemačka je pak postupno počela ukidati nuklearne elektrane od 2000. godine pod koalicijskom vladom SPD-a i Zelenih. Godinama kasnije, pod bivšom kancelarkom Angelom Merkel iz konzervativnogCDU-a,Nje- mačka je odlučila zatvoriti i svoje preostale nuklearne elektrane nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi. Tako su sada aktivne samo dvijenuklearkeuNjemačkoj, a do 1. travnja i one bi trebale prestati s radom.

Ljubeška tvrtka je prije radila na opremi za održavanje nuklearnih elektrana, no posljednjih nekoliko godina specijalizirala se u proizvodnji strojeva, alata i opreme kojima se razrađuju nuklearni pogoni. – Možemo biti ponosni na naša dva proizvoda. To je kran koji služi za vađenje odrezaka iz nuklearke u kontejnere, a potom to ide u čeličanu ili u podzemna skladišta.No,ononaštosmo posebno ponosni je specijalni set alata za razgradnju nuklearnog reaktora. Njega je konstruirao brat Denis s kojim često surađujemo, a stroj od 50 tona napravljen je ovdje u Ljubešćici. Trenutno taj megastroj reže nuklearni reaktorunuklearnojelektrani Unterwesser – objasnio je Gotić. No, nije nuklearna braniša jedina koja koristi megastrojeve i megaalate ljubeške tvrtke. Njihovi najpoznatiji klijenti su njemačke tvrtke Preusen Electra, EON, Knauf Insulation i američki Genesis.

Tvrtka ima tri 3D printera koji im služe za izradu prototipova

Reference – Vrlo dobro kotiramo u ljevačkoj industriji i tu razvijamo kompletno novu tehnologiju centrifugalnog lijevanja u vakumu, no također naši strojevi i alati su zastupljeni u industriji prerade mineralne vune, kvarcnog stakla, prehrambenoj industrijiiindustijiprotupožarne zaštite– otkrio je Gotić čija tvrtka čak 90% proizvoda izvozi. No, i dalje žele biti inovativni. Svoju priliku vide u razvoju nuklearki koje će proizvoditi električnu energiju nuklearnom fuzijom, umjesto fisijom. Zasad u svijetu postoje četiri fuzijska probna reaktora. – Tu svijet vidi svoju priliku i izlaz. Problem sa zelenom energijom je da ovisite o vremenskim prilikama. Kad je tako kiselo vrijeme kao danas, nećete imati nikakve koristi od solarnih ćelija. Vjetar ne puše pa se