Pčelari podržali ideju o uvođenju potpore po pčelinjoj zajednici

Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora održao je u četvrtak, 16. ožujka, 92. tematsku sjednicu u Novom Marofu na kojoj je provedena rasprava o stanju u sektoru pčelarstva u Republici Hrvatskoj. Sjednicu je vodila predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir uz domaćina, saborskog zastupnika i gradonačelnika Novog Marofa

Sinišu Jenkača.

– Svjesni smo da bez pčela nema oprašivanja niti proizvodnje hrane pa zbogtogačvrstostojimonastavu da oprašivačku ulogu pčela treba vrednovati te potrebno uvesti potporu po pčelinjoj zajednici–reklajeMarijanaPetir, dodavši da je sektor pčelarstva od ključne važnosti za EU jer s gospodarskogaspektadoprinosi društvu s oko 14,2 milijardi eura godišnje.

Struka je naglasila da treba težiti tome da hrvatskim pčelarima pčelarstvo postane primarna djelatnost

Odbor već dulje vrijeme gura pčelarski sektor u prvi plan što jeukonačnicidovelodoizmjena Zakona o pesticidima, ali i prijedloga temeljem kojega je HrvatskisaborusvojioDeklaraciju o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a, a koja promiče održivu poljoprivredu i turizam te čuva pčele. – Pozivamo i na izmjenu europske Direktive o medu te na jasnonavođenjezemljepodrijetla meda na pakiranju kao i postotnog udjela u mješavinama meda da bi se stalo na kraj uvozu medaupitne kvalitete i niskih cijena, što predstavlja nelojalnu konkurenciju našim pčelarima i opasnost za zdravlje naših potrošača. Pčelarski sektor možemo dodatno zaštititi uspostavom referentnog laboratorija za kontrolu kvalitete meda u Hrvatskoj, poticanjem korištenja hrvatske staklenke meda, ali i donošenjem Peludnog atlasa – dodala je Petir. –Ovajobliksastanakaspredstavnicima sektora na terenu prilika su za prepoznavanje problema s kojima se pčelari susreću u proizvodnji i distribucijisvojihproizvoda.Stiglisu nam predsjednici Hrvatskog i Županijskog pčelarskog saveza, kao i predsjednici naših lokalnih udruga koji su saborskom Odboru za poljoprivredu, a i državnom tajniku iznijeli svoje prijedloge, viđenja i probleme na terenu. Uvjeren sam da će zaključci rezultirati još boljom suradnjom i poljoprivrednom proizvodnjom – izjavio je Sinša

Jenkač.

Hrvatski građani jedu najjeftiniji i najkvalitetniji med u Europi, ali da im problem stvara nelojalna konkurencija, upozoriojeDraženKocet,predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza.

– Pametno programirane mjere potpore za pčelarski sektor mogle bi pripomoći rastu broja pčelara u Hrvatskoj, a naknada za oprašivačku ulogu pčela bila bi pravedan model potpore rekao je Kocet.

– Intervencijske potpore su dobre, no nisu dovoljne pa je zbog klimatskih promjena potrebno raditi na programiranju mjerekojabiosiguralanaknadu za održiv razvoj autohtone hrvatske “sive pčele” – istaknuo je Željko Vukić, predsjednik Odbora za pčelarstvo Hrvatske poljoprivredne komore. Porazni rezultati nadzora meda tijekom 2022. dijelom su uvjetovani i ciljanim uzorko-

RAZVOJ OKVIRA ZA UPRAVLJANJE EKOLOŠKOM MREŽOM NATURA 2000 vanjem na mjestima na kojima su se očekivale nesukladnosti, a što je rezultiralo i odlukom o povećanjubrojanadzorau2023. godini. Unatoč problemima u proteklih pet godina broj pčelara porastao je za 2000 te ih sada ima više od 9000, a broj pčelinjih zajednica za 110.000, pa ih sada ima više od 460.000 dok je ukupna proizvodnja meda u 2022. godini iznosila 9000 tona.

– Prosječno hrvatski pčelari imaju 50 košnica, a većini njih pčelarstvojedodatnadjelatnost. Stoga treba težiti tome da im pčelarstvo postane primarna djelatnost. Nacionalnim strateškim planom u okviru Zajedničkepoljoprivrednepolitikeza pčelarskisektorosiguranoje3,8 milijunaeuragodišnje,štopredstavljarastod60postouodnosu naprošloprogramskorazdoblje. Dio intervencija u okviru Plana preuzet je iz prethodnog razdoblja, no ukoliko bude potrebe iste je moguće mijenjati. Vlada RepublikeHrvatskeosiguralaje dodatneiznoseputeminterventne mjere potpora za štetu koja je nastala nakon pomora pčela, sufinancirasepotporazboggubitka medonosnog potencijala, a sufinanciran je i rad uzgojnih udruženja i Hrvatskog pčelarskog saveza – rekao je državni tajnik Zdravko Tušek.

Bioraznolikošću čuvamo tlo od erozije i poplava

U okviru projekta “Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000” izrađen je priručnik za primjenu mjera očuvanja slatkovodnihekosustavanamijenjen dionicimaizpodručjavodnog gospodarstvaizaštiteprirode.

Ekološka mreža Natura 2000 u Hrvatskoj obuhvaća 25.956 kilometara kvadratnih i pokriva 36,8 posto kopnenog teritorija te 9,3 posto mora pod nacionalnom jurisdikcijom.

Priručnik predstavlja jedinstveni dokument kojim se pojašnjavajuradoviipropisani uvjeti zaštite prirode u provedbi programa održavanja voda,odnosnoprimjenimjera očuvanjabioraznolikosti.Naime,zbograzličitogtumačenja tipskih radova i mjera koje se za njih propisuju, korištenja mehanizacije te neodgovarajućeprimjenepropisanihmjera očuvanja bioraznolikosti, uočena je potreba za praćenjem učinkovitosti primjene mjeraočuvanja,aliinjihovom detaljnijom razradom.

Priručnik kroz primjere dobre prakse prikazuje unaprjeđenje mjera koje se provode s ciljem očuvanja slatkovodnih ekosustava. Na ovaj se način svim dionicima koji sudjeluju u provođenju i nadzoru provedbe mjera iz područja vodnog gospodarstva i zašti- te prirode omogućava bolja međusobna koordinacija te učinkovitije očuvanje bioraznolikosti, kao i zaštita od štetnog djelovanja voda.

Ekološka mreža

Natura 2000 u Hrvatskoj obuhvaća 25.956 kilometara kvadratnih

Primjerice,bezprimjeneodgovarajućih mjera očuvanja, uklanjanje vegetacije može dovesti do povećane erozije obale, smanjenja mikrostaništa za životinjske vrste te posljedično tome povećanja temperature vode u koritu, što utječe na smanjenje bioraznolikosti.

Priručnik sugerira aktivnosti potrebne po završetku radova, koje se odnose na sadnjuilizasijavanjezavičajne vegetacije, važnog elementa snižavanja rizika od erozije, kaoisprječavanjaširenjainvazivnih stranih biljaka. Na ovaj se način kroz mjere očuvanja bioraznolikosti,kojezaciljnemaju zaustavljanje sveukupne razvojne aktivnosti, podupire načelo održivog razvoja.

VREMEPLOV 21. ožujka 1960.

je u Sao Paolu rođen

Ayrton Senna da Silva. Pobijedio je na 41 Grand Prix utrci, osvojio tri naslova Svjetskog prvaka (1988., 1990., 1991.). Na pobjedničkom postolju bio je 80 puta, a osvojio je i 65 prvih startnih pozicija. Poginuo je 1. svibnja 1994. u Imoli na F1 utrci za veliku nagradu San Marina, u bolidu Williams Renaulta.

1.1.-28.2.2023. proizvođačkoličinaudio, % 1Kia5613,43%

2 Škoda4911,75%

3Volkswagen4611,03%

4Hyundai4510,79%

5Renault337,91%

6Dacia317,43%

3Suzuki307,19%

Aramco Potpisao Pismo Namjere S Tvrtkom Geely I Renault Grupom

Potpisivanjem pisma namjere, Aramco bi mogao postati manjinski dioničar nove tvrtke za razvoj pogonskih tehnologija koju zajedno osnivaju Geely Holding Grupa i Renault Grupa. Nova će tvrtka biti usmjerena na razvoj tehnologija za termičke i hibridne pogone. Ulaganje tvrtke Aramco trebalo bi poduprijeti njezin razvoj i pridonijeti ključnim istraživanjima i razvoju u području sintetičkih goriva i nove generacije tehnologija temeljenih na vodiku.

OčekujesedaćetvrtkaGeelyiRenault Grupa zadržati jednake vlasničke udjele u novoj neovisnoj tvrtki. S globalnom mrežom od 17 tvornica za proizvodnju motora i pet znanstveno-istraživačkih centara na tri kontinenta, nova bi tvrtka trebala postati samostalni globalni dobavljač. Osim toga, očekuje se da će godišnje proizvoditi više od pet milijuna termičkih, hibridnih i plug-in hibridnih motora i prijenosnih sustava te opskrbljivati više od 130 zemalja i regija.