RTM 100

Regionalni Međimurska županija

Tjednik

Plus

15.000 primjeraka

Besplatan primjerak | Broj 100 | 1. kolovoza 2018. | ISSN 2459-6612 | www.regionalni.com

54. PORCIJUNKULOVO

ODLUKA

Tehnička škola: Regionalni centar kompetentnosti u području strojarstva Str. 8

U susjedstvu:

Pregršt zabave i veselja na čakovečkim ulicama Str. 16. i 17.

Kad će se i kako riješiti slučaj baliranog otpada na ulazu u Varaždin Str. 2. - 5.

2

Aktualno

Regionalni tjednik || 1. kolovoza 2018., br. 100

OTKRIVAMO: DOK GRAD VARAŽDIN TRAŽI RJEŠENJE ZA IZA BIVŠE HABUŠEVE VLASTI, STRUČNJACI DOVRŠAVAJU PRO

Golemi ceh neodgovorne po SDP-a mogli bi platiti građani

- Ne bude li razumnog dogovora s drugim stranama (T&H Invest, CIOS grupa), šteta koja je napravljena Gradu mogla bi iznositi više deset otpada, ali i nekonzumiranja Koncesije o odlaganju otpada. Što je najgore, u to nisu uračunati troškovi zbrinjavanja više od 100.000 tona ba čak i paralizu kompletnih f Piše: Josip Novak jnovak@regionalni.com

Nakon što je varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok prije desetak dana javnosti obznanio da je bivša vlast HNS-a i SDP-a nepoštivajući, između ostalih, ugovore o interventnoj obradi baliranog otpada u Brezju – koji su bili na snazi i koji sada nisu predmet nikakve optužbe – uplela Grad u sudske sporove od gotovo 200 milijuna kuna, turbulentna događanja su na vrhuncu.

Tko je kriv?

Naime, bivša Habuševa vlast ne samo da je izgubila 35 milijuna kuna za sanaciju odlagališta od Fonda za zaštitu okoliša, što je samo kap u moru nastalih šteta, već je, sasvim izvjesno, dovela Grad na rub bankrota.

Još gore, akteri na varaždinskoj političkoj sceni smatraju da se usput poigrala zdravljem i novcem građana. Stoga smo ih, između ostaloga, upitali kakvo je, u novonastaloj situaciji, njihovo viđenje rješavanja pitanja otpada nagomilanog u Brezju i kakve će naposljetku biti posljedice višegodišnjeg nerješavanja toga najvećega političkog i ekološkog problema Varaždina.

Tako varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok smatra da bale treba pod hitno ukloniti, ali na taj način da se uklone i svi sudski sporovi, koje je po njemu prouzročila isključivo vlast HNS-SDP, u kojima je „Grad izložen stotini milijuna kuna moguće štete.“ – U prvoj godini mandata mi smo napravili pravni, financijski i ekološki okvir, međutim, tada je došla presuda Vrhovnog suda i sve se vratilo na početak.

Sada pregovaramo o novim okolnostima, podnijeli smo prijedlog prema Ministarstvu zaštite okoliša i Fondu i čekamo odgovor. Nakon njihova odgovora ići ćemo na Gradsko vijeće s prijedlogom uklanjanja ne samo bala nego i svih sudskih tužbi – ističe Čehok, od kojeg doznajemo da su se na međustranačkim sastancima svi složili da se pronađe cjelovito rješenje, zbrinu bale, ali i mirno raščiste svi sporovi.

Na pitanje Regionalnog tjednika je li upoznat sa stanjem okoliša u Brezju, gradonačelnik odgovara da se u Gradu već desetak godina raspravlja o tome kao o političkom i pravnom pitanju, što smatra pogrešnim.

– Moramo jednostavno uzeti direktive EU-a i shvatiti da je svako postupanje s otpadom

koje nije zakonski strogo provedeno, ugrožavanje i onečišćenje okoliša. Za mene je kao laika dovoljno to da je lokacija Brezje već davno unesena u sve karte kao “otpadom onečišćeno područje”.

Ne znam što bi još trebalo reći da shvatimo kako je doista riječ o onečišćenoj lokaciji – istaknuo je Čehok.

Potom se osvrnuo i na posljedice nerješavanja spomenutog problema.

– Varaždin danas ima paradoksalnu i u svijetu jedinstvenu pravnu situaciju da istodobno ima dva obveznopravna odnosa za zbrinjavanje bala (Ugovor Varkom – VIS) i koncesiju (zajednica ponuditelja na čelu s CEZA-R-om, tvrtkom P. Pripuza), ali istodobno ima 130.000 tona bala! Tako neodgovoran i nesposoban je mogao biti samo Habuš sa svojim HNS-om i SDP-om.

Stručnjaci upravo dovršavaju procjene pravnog rizika i mogućih šteta, ali one se već na prvi pogled

Zbog prikrivenih ugovora Aquatehnike slijedi privremena obustava Aglomeracije

mjere u stotinama milijuna kuna! – upozorava gradonačelnik Čehok.

Pojasnio je i koga smatra odgovornim za nastale štete: – HNS i SDP morat će odgovoriti na pitanje zašto su diskriminirali moguće ponuditelje (po odluci suda), zašto su, suprotno odluci Vijeća, tužili za ništetnost i prije same presude raspisali novu koncesiju, zašto su i kako izgubili 35 milijuna kuna od Fonda, zašto je koncesiju raspisao Grad (premda je do lipnja 2012. to trebao učiniti Varkom) i izgubio mogućnost povrata pretporeza.

Morat će obrazložiti i zašto su donosili odluku bez osiguranih 90 milijuna kuna te kako su i zašto raspisali protuzakonitu koncesiju i drugo – rezolutan je Ivan Čehok.

Stale investicije

Dodao je da se on time ne misli baviti.

–Habuša i nesposobnu ekipu tužit će odvjetnici, moje je da pronađem put iz ove paradoksalne situacije i napokon zbrinem bale. Da ne govorim kako

su Habuš i ekipa milijune kuna potrošili na odvjetnike da bi na kraju imali situaciju da imaju dva važeća obveznopravna odnosa! Mi u ovom trenutku imamo nekoliko zainteresiranih investitora za Brezje, ali nitko neće ni pomisliti na investiciju dok se bale ne uklone. I to je ogromna šteta koju je Habuš učinio s nesposobnim HNS-om i SDP-om – rezolutan je Čehok.

Napomenuo je da to nije jedini predmet u kojem se pokazalo kako „neodgovorna i nesposobna gradska vlast Habuša, HNS-a i SDP-a upravlja Gradom.“ – Upravo ovih dana prijeti nam i privremena obustava projekta Aglomeracije zbog prikrivenih ugovora Aquatehnike, za koje su neki ljudi u Varkomu navodno znali. Nadalje, mi nemamo samo dva važeća ugovora za bale nego i, primjerice, za aerodrom: ugovor između Grada i Winaira iz 2008. i ugovor o zakupu između Grada i Diamonda iz 2015. Pravno neodrživa situacija! Imamo i višemilijunske štete zbog neprovođenja ugovora o POS-u Vilka Novaka. Jednostavno, Habuš, HNS i SDP morat će uskoro građanima objasniti zašto su činili ovakvu štetu. A na nama je da smanjimo moguće štete i izađemo iz svih sudskih sporova – zaključio je gradonačelnik.

Razmjere problematike baliranog otpada, koja opterećuje Grad Varaždin više od 10 godina, na sebi svojstven način komentirao je predsjednik Gradskog vijeća, HDZ-ov Damir Habijan.

– Osim što predstavlja opasnost za zdravlje ljudi i okoliš, navedeni problem kroz godine je evaluirao na način da predstavlja kočnicu za daljnji razvoj Varaždina i predstavlja realno i veliko financijsko opterećenje za Grad. Nedavno rješenje Vrhovnog suda dodatno je zakompliciralo ionako složen problem.

Kao rezultat predmetne odluke u ovom trenutku postoje dva valjana pravna posla koji se odnose na balirani otpad, i to ugovor između T&H Investa i Varkoma iz 2008., dodatak 1, kojem se priključio i Grad Varaždin, te promemorija iz 2010. godine, kao i odluka Gradskog vijeća iz 2013. godine, kojom je dodijeljena koncesija zajednici ponuditelja (CE-ZA-R d.o.o.).

Rezultat je tužba u visini od 90 milijuna kuna zajednice ponuditelja, s obzirom na to da ugovor o koncesiji nije potpisan i realiziran. Tu je i prijeteća tužba T&H Investa jer je u ovom trenutku i predmetni ugovor iz 2008. godine valjan – ukazuje Habijan te ističe da kao pravnik

Habuša i nesposobnu ekipu tužit će odvjetnici, moje je da pronađem put iz ove paradoksalne situacije i napokon zbrinem bale. U ovom trenutku imamo nekoliko zainteresiranih investitora za Brezje, ali nitko neće ni pomisliti na investiciju dok se bale ne uklone.“ Ivan Čehok (Glas za Varaždin)

ZA ŽELJKA BUNIĆA, ČELNOG ČOV

“Umjesto na problem, bivša vlast je bil – Situacija nije jednostavno rješiva. Neodgovorna vlast HNS-a i SDP-a, prije svega usmjerena na uništavanje Ivana Čehoka, nije birala način i sredstva kako proglasiti ništavnim ono što je bilo ugovoreno i subvencionirano od Fonda za zaštitu okoliša – ističe Varkomov direktor Željko Bunić u svojim odgovorima na pitanja Regionalnog tjednika koja se odnose na rješavanje problema zbrinjavanja baliranoga komunalnog otpada u Brezju. Štoviše, direktor varaždinske gradske komunalne tvrtke smatra da će bivši gradonačelnik i

njegovi bliski suradnici odgovarati za višemilijunsku štetu.

– Patologija ponašanja Habuševe vlasti je dovela do toga da su se svim snagama, uz trošenje višemilijunskih odvjetničkih usluga, trudili dokazati da je Ugovor o interventnom zbrinjavanju otpada između tvrtki Varkom d.d. i VIS d.o.o. ništetan, a što se nakon odluke Vrhovnog suda pokazalo netočnim. Nažalost, sav njihov trud je doveo čak do toga da je prestao važiti i Ugovor o sufinanciranju baliranog otpada u iznosu od 34.679.700 kuna, i upravo je ovaj iznos najmanji iznos doka-

zive štete za koju će prijašnja vlast morati odgovarati. To znači da sada postoji obveza ispunjenja Ugovora o interventnom zbrinjavanju otpada, ali istovremeno postoji obveza sklapanja Ugovora o koncesiji.

I to je loše, ali još gore je to što nema mogućnosti subvencioniranja troškova zbrinjavanja baliranog otpada – rekao je Bunić.

Po njemu, ne bude li drugog rješenja, bale će se najvjerojatnije morati zbrinuti u MBO tvornici, „a ceh sulude HNSSDP politike platit će građani povećanim računima!“ Osvrnuo se i na situaciju s

Aktualno

1. kolovoza 2018., br. 100 || Regionalni tjednik

3

A ZBRINJAVANJE BALA I SUDSKIH SPOROVA ZAOSTALIH OCJENE ŠTETA KOJE SE MJERE U STOTINAMA MILIJUNA KUNA

olitike varaždinskog HNS-a i još većim računima za smeće!

taka milijuna kuna – kaže direktor Varkoma Željko Bunić. I to samo iz osnove neispunjavanja odredbi Ugovora o interventnom zbrinjavanju aliranog otpada odloženog u Brezju. Građanima i Gradu prijeti višemilijunska šteta, koja bi, upozoravaju naši sugovornici, mogla uzrokovati financijskih tokova Grada. smatra da je prethodna gradska vlast raspisivanjem koncesije, prije nego što je ugovor iz 2008. godine proglašen ništetnim, dovela Grad u vrlo teški pravni i financijski položaj.

Mimoišli sud

HNS i SDP raspisali su koncesiju za isti pravni posao zato jer su oni smatrali da je ugovor ništetan. Kako su to mogli bez pravomoćne odluke suda?! Kako bi riješili navedeni problem potrebno je sjesti za stol sa svim akterima.”

Onima koji tvrde da tlo na vodozaštitnom području nije bilo ugroženo poručujemo da zaštite patent bacanja otpada u vrećama na vodozaštitno područje i prodaju ga cijeloj Europi.

Postat će milijarderi...”

Damir Habijan, HDZ

Vlado Sevšek (Liga za Varaždin)

VJEKA VARKOMA, NEMA DVOJBE:

la fokusirana na uništavanje Čehoka!” okolišem u Brezju.

– Informacije koje imam su proturječne, s jedne strane tlo nije previše zagađeno, dok druge studije govore drugačije.

Mislim da će se tek nakon uklanjanja bala znati pravo stanje – ističe Bunić. Iznio je i svoj stav oko posljedica dugogodišnjeg nerješavanja problema s baliranim otpadom.

– Iako ne bih želio zvučati katastrofično, šteta koja je napravljena Gradu, ne bude li razumnog dogovora s drugim stranama (T&H Invest, CIOS grupa), mogla bi iznositi više desetaka milijuna kuna i to

samo iz osnove neispunjavanja odredbi Ugovora o interventnom zbrinjavanju otpada, ali i nekonzumiranja Koncesije o odlaganju otpada. U ovo nisu uračunati troškovi zbrinjavanja baliranog otpada. Šteta za građane i Grad će sigurno biti višemilijunska, a ne dođe li do razumnog rješenja, bojim se da bi isto moglo uzrokovati čak i paralizu kompletnih financijskih tokova Grada – upozorava čelnik Varkoma.

Detektirao je i krivce, ali ne ulazeći u sukus nedavnih odluka Vrhovnog suda i Županijskog suda u Zagrebu.

– Nevjerojatnim se čini da se HNS-SDP ekipa, želeći prije svega pošto-poto doći do vlast, drznula krenuti u suludi projekt koji bi mogao Grad Varaždin koštati gotovo jedan proračun!

Kako drugačije protumačiti činjenicu da se krenulo u Natječaj za koncesiju bala a da je istovremeno na snazi bio Ugovor o interventnom zbrinjavanju bala? Avanturizam, bahatost i potpuni izostanak svijesti o trošenju javnog novca ono je što je dovelo Grad Varaždin u ovu situaciju, a za što je jedini i isključivi krivac HNS-SDP – zaključio je Bunić.

Željko Bunić (Glas za Varaždin)

– Drugim riječima, u trenutku kada je ugovor iz 2008. godine pravno valjan, nije utvrđen ništetnim, HNS i SDP raspisuju koncesiju za isti pravni posao zato jer oni smatraju da je ugovor ništetan. Kako su to mogli bez pravomoćne odluke suda?!

– pita se čelnik Gradskog vijeća.

Kako bi riješili navedeni problem potrebno je, smatra, sjesti za stol sa svim akterima (T&H Invest, CIOS, nadležna ministarstva) te pokušati mirnim putem riješiti postojeće i prijeteće sudske postupke.

– To i činimo, jer u protivnom Gradu prijeti obveza prema istima u iznosu od nekoliko stotina milijuna kuna. I to bez da smo započeli sa zbrinjavanjem baliranog otpada. Prioritet je pronaći sporazumno rješenje koje će prvo završiti sve sudske postupke te pronaći model koji ce osigurati brz i najjeftiniji način zbrinjavanja baliranog otpada. U javnosti je poznato da se razmatra kupnja trgovačkog društva CIOS MBO, koje u svom vlasništvu ima između ostaloga i MBO postrojenje. Na taj način Grad bi došao u poziciju da kontrolira sam proces. Također, treba riješiti pitanje posjeda samih bala, odnosno iste prebaciti s Varkoma na Čistoću ili društvo koje će biti suvlasnik MBO postrojenja – ističe šef gradskog HDZ-a.

Poput Čehoka, i on podsjeća da je Fond svojevremeno osigurao 35 milijuna kuna za sanaciju odlagališta.

– Nažalost, SDP i HNS su svojim postupcima i navedenu odluku doveli u pitanje. Zato očekujem i od navedenih političkih stranaka da se u ovom trenutku počnu ponašati odgovorno i budu svjesni da su dionik koji je doveo do ovog problema.

Međutim, u ovoj fazi, ako već nemaju rješenje za ovaj problem, očekujem da se suzdrže od pukog kritiziranja i prodavanja floskula kako građani neće ništa platiti, jer, nažalost, nakon njihovih postupaka to više nije moguće. Treba biti realan i priznati da Grad iz proračuna, ni zaduživanja, ne može financijski sam riješiti ovaj problem bez da dio ne padne, nažalost, i na leđa građana. Oni koji tvrde drugačije, nažalost, lažu – iskren je Habijan.

Također, podsjeća na činjenicu da su već postojala određena sredstava namijenjena Nastavak na sljedećoj stranici >

4

Aktualno

Regionalni tjednik || 1. kolovoza 2018., br. 100

Moje osobno mišljenje je da treba definirati jedan integralni model koji će uključiti okončanje svih sudskih sporova, što podrazumijeva i neki oblik obeštećenja za involvirane strane, sanaciju odlagališta u Brezju i trajno rješenje zbrinjavanja otpada u Varaždinu.”

akteri na varaždinskoj p da se bivša vlast poigrala z

Mario Lešina (Glas za Varaždin) < Nastavak s prethodne stranice

zbrinjavanju otpada, ali su ista podjelom Varkoma i osnivanjem Čistoće podijeljena između navedenih društava.

– Problem je rješiv i HDZ zajedno s partnerima iz Glasa radi na njegovu rješavanju.

Jedino moramo biti svjesni da ga nakon 11 godina nije moguće riješiti preko noći i bez financijskih posljedica. Zato bih volio da kolege iz SDP-a i HNS-a postanu toga svjesni – poručio je Damir Habijan, koji ne taji da nije stručnjak po pitanju zaštite okoliša, ali smatra da svaki laik može odgovoriti da je stanje i više nego alarmantno.

Uostalom, to je u više navrata rekla i inspekcija Ministarstva.

– Nažalost, žitelji Brezja, Donjeg i Gornjeg Kućana i Zbelave najbolje znaju kakav problem predstavljaju bale – poentirao je Habijan.

Ludost ili neiskrenost?

Vlado Sevšek iz Lige za Varaždin bez dlake na jeziku kaže da su svi koji tvrde da otpad nije utjecao i zagadio tlo i okoliš ili ludi ili pak neiskreni prema građanima.

– Kad bi to bila istina, ispalo bi da Europa suludo baca milijarde eura na izgradnju infrastrukture za obradu otpada. Onima koji tvrde da tlo na vodozaštitnom području nije bilo ugroženo poručujemo da zaštite patent bacanja otpada u vrećama na vodozaštitno područje i prodaju ga cijeloj Europi. Postat će milijarderi. Jer, takav patent ili glupost još nitko u Europskoj uniji nije napravio – ironičan je Sevšek.

On smatra da su štete nastale jer ljudi nisu bili svjesni da se ugovori i zakoni moraju poštivati.

– Ugovor je zakon između dvije ugovorene strane. U prošlosti je gradonačelnik Habuš igrao pravni i financijski rulet. Nije normalno da mu je obračun s drugim općinama bio važniji

od milijuna kuna dobivenih od građana i njihova zdravlja i sreće. U Brezju je danas moglo biti na desetke velikih tvornica i na tisuće radnih mjesta – govori Vlado Sevšek, koji smatra da Grad mora hitno krenuti u uklanjanje otpada i sanaciju tla na predmetnoj lokaciji.

Ujedno se, dodaje, što prije mora izgraditi poslovna zona, koja je ulaz u grad kulture, te se omogućiti izgradnja novih proizvodnih pogona.

– Investitora ima, ali balirani je otpad sramota ovoga grada koja ih sve redom odbija i zagađuje vodozaštitno područje – oštar je Sevšek i kaže da se nastale štete mjere u desecima milijuna kuna, što za gradski proračun, uvjeren je, može biti katastrofalno.

– Ako se europski političari skloni revanšizmu međusobno neodgovorno zaigraju, sudski ih se procesuira. Pravna struka mora dati svoj sud i zaštititi interese Grada – kaže i pita se: – Kakve se to poruke šalju, da gradonačelnici ne moraju poštivati ugovore?

Sama činjenica da se ugovori eventualno istražuju, ukazuje Sevšek, nije razlog da se oni ignoriraju i ne moraju poštovati.

– Gledate li primjere drugih, puno većih ugovora u Hrvatskoj, a koji su rezultirali većim aferama, vidi se da su se poštovali svi ugovori. No stranke su u Varaždinu zbog čudnog političkog revanšizma sve blokirale – smatra Vlado Sevšek.

Bez plana i cilja

Za SDP-ovoga gradskog vijećnika Nevena Bosilja nema dvojbe tko je kriv za probleme s ekološkom bombom u Brezju.

– Povijesno gledano, počinjen je niz grešaka od strane uprave Grada od 2005. do danas koje sada više nije moguće ispraviti.

Nakon što je Grad doveden u situaciju da nas Općina Kneginec ucjenjuje cijenom i zatvaranjem

svog deponija, gradonačelnik Čehok ne poduzima korake koji bi na adekvatan način obradili i riješili komunalni otpad. Umjesto da se Grad na adekvatan način pripremio za tu situaciju, bez ikakvog plana gdje i kao će se zbrinjavati bale nabavlja se balirka kao neko privremeno rješenje za kraće razdoblje i Varkom počinje zamatati varaždinski otpad. Investira se u nešto bez ikakvog plana i konačnog cilja.

Grad 2008. godine temeljem studije izrađene od APO d.o.o.

Zagreb, koje preporučuje MBO tehnologiju za zbrinjavanje komunalnog otpada, umjesto da s Varkomom krene u investiciju izgradnje MBO postrojenja, sklapa ugovor s privatnim investitorom za interventnu sanaciju baliranog otpada putem MBO postrojenja i za to im kroz suspektnu zamjenu dodjeljuje zemljište na lokaciji Brezje.

Dakle, gradonačelnik Čehok omogućuje privatnom poduzetniku da izgradi profitabilno postrojenje koje će kroz dugogodišnje razdoblje na teret građana Varaždina i susjednih općina ostvarivati profit, umjesto da Grad zajedno s Varkomom za tu namjenu osigura kreditna sredstva i pokrene investiciju – smatra Bosilj.

Napominje i da sada imamo situaciju da u Brezju imamo više od 100.000 tona baliranog otpada koji je zbog dugotrajnog ležanja već odradio biološkokemijske procese.

– Većina tog otpada postala je inertna, neopasna za okoliš, za što su svojevremeno urađene i analize od odgovarajućih institucija. Optimalno rješenje vraća nas na početak, a to je da je Grad s Varkomom trebao ući u investiciju i izgraditi MBO postrojenje. U ovom trenutku jedno od rješenja je da Grad zajedno s Čistoćom uđe u njegovu kupnju te da se kroz sustav mehaničko-biološke obrade zbrine balirani otpad, a kroz isto

postrojenje vršilo bi se daljnje zbrinjavanje tekućeg komunalnog otpada. Nažalost, ta opcija kupnje MBO-a košta i to će se preliti na leđa građana kroz dodatno povećanje cijene koju sad plaćaju Čistoći – ističe Bosilj.

Osvrnuo se i na cijenu MBO postrojenja.

– U kuloarima se spominje da je apsolutno prenapuhana te da je iznos koji bi Grad trebao platiti za 51 posto vlasništva, približan cijenama za koje su Rijeka ili Celje izgradili svoja MBO postrojenja. I to sredstvima iz EU fondova i koja uz to imaju veći kapacitet od Brezja – naglašava Bosilj.

On smatra i da stanje okoliša u Brezju i ono u tlu i podzemnim vodama ispod baliranog otpada nije alarmantno. Takav svoj stav argumentira najnovijim Izvještajem o monitoringu podzemnih voda u području odlagališta komunalnog otpada Grada Varaždina.

– Što se tiče financijske strane, posljedice će definitivno biti vrlo velike, a štete za Grad bit će ogromne, kako god bili riješeni sudski sporovi. Podsjećam da je od 2005. do lipnja 2011. godine, kada je nastalo 90 posto baliranog otpada, gradonačelnik bio Ivan Čehok. Riječ je o velikoj količini baliranog otpada, čije konačno zbrinjavanje će platiti žitelji Grada i Županije. Postoji mogućnost sufinanciranja od strane Fonda od 60 posto i to treba svakako iskoristiti u konačnom rješenju. Financijski troškovi odvjetnika, potom sudski

troškovi, financijska obeštećenja temeljem dvaju ugovora odnosno koncesije o zbrinjavanju, kao i ostali troškovi poput izgubljenih dobiti tvrtki na teret Grada su ogromni – smatra Bosilj.

Iako nije želio licitirati konačnim iznosima šteta, jer to ocjenjuje nezahvalnim, Bosilj se potrudio obrazložiti zašto su po njegovu sudu nastale štete.

Troškovi građanima

– Nastale su zbog loših odluka Gradske uprave u svim fazama donošenja strateških odluka oko načina zbrinjavanja komunalnog

“Ispitati teren”

– Riječ je o izvještaju iz lipnja 2018. godine, koji je naručen do strane Hrvatskih voda. On ne daje zabrinjavajuće rezultate u zagađenju podzemnih voda na području odlagališta, osim nešto povećanih koncentracija nitrata i sulfata (što je i specifično i za ostala uzorkovanja podzemnih voda na području naše županije zbog poljoprivredne djelatnosti).

Tu nema povećanog zagađenja ostalih parametara, odnosno sve je u granicama dozvoljenog.

Ovisno o namjeni predmetnog zemljišta, najvjerojatnije nema potrebe za nekim većim sanacijama tla, osim možda zamjene gornjeg sloja zemljanog materijala – ustvrdio je Bosilj, ali i dodao „da se to tek treba utvrditi ispitivanjem na terenu!“ Sa svojim prethodnicima složio se da će posljedice dugogodišnjeg nerješavanja problema s baliranim otpadom biti enormne.

Bivši gradonačelnik Goran Habuš potrošio je milijune kuna na odvjetnike, a izgubio je i 35 milijuna kuna od Fonda za zaštitu okoliša

Aktualno

1. kolovoza 2018., br. 100 || Regionalni tjednik

političkoj sceni smatraju zdravljem i novcem građana

5

„Optimalno rješenje vraća nas na početak, a to je da Grad s Varkomom treba ući u investiciju i izgraditi MBO postrojenja. To košta, a taj će se trošak preliti na leđa građana kroz dodatno povećanje cijene koju sad plaćaju Čistoći.“ Neven Bosilj (SDP)

otpada. Neadekvatna briga da se problem komunalnog otpada na vrijeme uoči i da se na vrijeme krene s kvalitetnom pripremom i izradom studije optimalnog rješenja s minimalnim troškovima za građane kojima se pruža usluga. Druga loša odluka bila je da se zbrinjavanje komunalnog otpada povjeri privatnom investitoru čiji je osnovni cilj visoki profit koji će platiti građani. Nadalje, odluka o odabiru baliranja kao privremenog rješenja bez razrađenog plana i rješenja za konačno zbrinjavanje bala je bila katastrofalna – rezolutan

je Bosilj.

Osudio je i ponašanje političara koji nisu razmišljali o posljedicama svojih odluka.

– S jedne strane imali smo inat, a s druge strane korumpiranost rukovodećih političkih struktura Grada Varaždina. Ti ljudi nisu sagledavali posljedice svojih djela, a potpisivanjem štetnih ugovora i podizanjem sudskih tužbi u ime Grada napravili su nemjerljivu štetu građanima. Za pogrešne odluke gradonačelnika ne postoji financijska odgovornost, oni ne odgovaraju za štetne posljedice

svojih odluka, već se skrivaju iza odluka gradskih vijećnika.

Sav trošak u konačnici će platiti građani, koji su ih birali. Odgovornost za štete snose i gradski vijećnici koji su stajali iza odluka gradonačelnika i njegovih interesnih struktura – ističe Neven Bosilj.

Dodao je da osobe koje su izazvale ovakvo stanje, a prije svih gradonačelnik Ivan Čehok, „ni u kojem slučaju ne bi smjele sudjelovati u pregovaranju sa zainteresiranim sudionicima procesa i rješavanju problema baliranog otpada.“

PITANJA BEZ ODGOVORA

Zašto šute HNS i Reformisti?

Iako smo pitanja o njihovoj viziji rješavanja problema baliranog otpada poslali i na mail adrese prvih ljudi gradskog HNS-a i NS Reformisti, ni od jedne spomenute stranke nismo dobili odgovor. Povratno su nam se telefonom javili predsjednica varaždinskog ogranka Narodne stranke-Reformisti Natalija Martinčević i predsjednik gradskog HNS-a Mario Sambolec i rekli nam da ne mogu odgovoriti na upite. Bivša dogradonačelnica u gradskoj vlasti HNS-a i SDP-a, čiji je gradonačelnik Goran Habuš tužbom stopirao dogovoreno rješenje za interventno zbrinjavanje varaždinskih bala, rekla je da nam neće odgovoriti, a Mario Sambolec se javio s Jadrana. Stav gradskog HNS-a pokušali smo doznati i od Nikole Plavca, koji je nedavno prisegnuo u Gradskom vijeću, ali ni on nije želio komentirati slučaj varaždinskih bala. Jednako je samozatajan ostao i županijski HNS-ovac s nacionalnom funkcijom, ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar, koji je inače uvijek voljan prokomentirati situaciju na sjeveru. Zbog toga smo za mišljenje o problemu koji je prerastao gradske i županijske okvire pokušali pitati i šefa HNS-a Ivana Vrdoljaka, međutim, bezuspješno. Za šutnju HNS-a nije najmanje lako pronaći logično obrazloženje, budući da je upravo ova stranka povela borbu o nedokazanim sukobima interesa i obećavala kvalitetno rješenje, a jedina konkretna akcija bio je legendarni propali pokušaj Gorana Habuša da odveze koju balu u Zagreb.

Natalija Martinčević

– Još je Einistein rekao: za rješenje problema moramo prestati razmišljati na onaj način kao kada je problem nastao – poručio je.

Rječit je bio i kad je u pitanju dodjeljivanje koncesije za odlaganje otpada zajednici ponuditelja na čelu s CE-ZA-R-om od strane Grada Varaždina. Potonja je, podsjećamo, podigla tužbu na iznos od 96 milijuna kuna jer nije došlo do realizacije zbrinjavanja baliranoga komunalnog otpada odlaganjem.

– Dodjela koncesije CE-ZAR-u bila je posljednja, i to vrlo loša odluka Gradskog vijeća 2013. prije lokalnih izbora i poslužila je tadašnjem gradonačelniku Habušu kako bi mogao u kampanji govoriti da je riješio pitanje baliranog otpada, iako ga je samo u konačnici produbio.

Grad će tužbu od CE-ZA-R-a vjerojatno izgubiti, ali s druge strane dobro je što je odštetni zahtjev na 96 milijuna kuna jer koncesionar će dobiti samo izgubljenu dobit. Ako će ona biti npr.

20 posto tuženog iznosa, Grad će platiti samo 20 posto sudskih troškova jer je koncesionar uspio u samo 20 posto tužbe. U tome vidim potencijalnu poziciju Grada u budućim pregovorima – naglasio je Bosilj.

Napomenuo je i da još uvijek postoji obveza izvršenja inspekcijskog nadzora Ministarstva o uklanjanju bala u Brezju iz 2013. godine.

Gdje je kraj?

Mario Sambolec

– O tome je obaviješten Varkom, te da se zbog proteka roka i neizvršavanja naređene mjere za uklanjanje bala još iz 2007. godine nastavlja postupak prisilnim izvršenjem rješenja Ministarstva putem treće osobe, a sve na trošak Varkoma. Ovaj nalog još uvijek je na snazi jer nije po nadležnom tijelu opozvan.

Temeljem tog naloga Grad treba tražiti rješenje u sufinanciranju od strane države – smatra Bosilj.

Njegov kolega iz Gradskog vijeća, Glasov Mario Lešina, podsjeća da je rješenje problematike s odlagalištem otpada u Brezju prioritet ove nezavisne građanske liste.

– Kako smo već isticali, u prvoj godini mandata ćemo definirati model po kojem će ono biti sanirano. Kada smo bili nadomak rješenja, objavljena je sudska odluka po kojoj tripartitni ugovor nije ništetan, što je cijeli proces dovelo u pitanje i usložilo pregovore te definiranje konačnog modela sanacije odlagališta.

Pregovori su nastavljeni i vrlo brzo bit će uspješno završeni te će model biti prezentiran javnosti. Moje osobno mišljenje je da treba definirati jedan integralni model koji će uključiti okončanje svih sudskih sporova, što podrazumijeva i neki oblik obeštećenja za involvirane strane, sanaciju odlagališta u Brezju i trajno rješenje zbrinjavanja otpada u Varaždinu – pojasnio je Lešina.

Od ovoga varaždinskog poduzetnika doznajemo da nije jedini koji nije meritoran u području zaštite okoliša.

– Prema informacijama s kojima raspolažem, ispod bala se nalazi ili asfalt ili geotekstil, odnosno nepropusni slojevi koji bi trebali spriječiti zagađenje tla. Prava situacija će se svakako konstatirati nakon što se bale uklone i napravi analiza tla – rekao je Mario Lešina.

Govoreći o posljedicama dugogodišnjeg nerješavanja problema s baliranim otpadom, naš sugovornik se suzdržao od procjene iznosa nastalih šteta, ali ne dvoji da su pričinjene kako Gradu tako i građanima te tvrtkama.

– Moj stav se temelji na činjenicama da postoje sudski sporovi u kojima se od Grada potražuje naknada izgubljene dobiti i izravne štete trgovačkim društvima koja su bila u ugovornom odnosu, ili njihovim pravnim slijednicima. O

iznosima koji se potražuju ne bih spekulirao, no činjenica je isto tako da Grad jednostrano nije postupao po ugovoru čiji je potpisnik bio, štoviše, stupio je u novi obvezni odnos, pa danas imamo paradoksalnu situaciju da za isti predmet, zbrinjavanje bala, imamo dva obvezna odnosa i vrlo zamršenu situaciju. Ono o čemu ne treba špekulirati je iznos od 35 milijuna kuna, koji je već bio odobren od strane tijela centralne države, a koji nikada nije prihodovan ni konzumiran – naglasio je, dodavši da je uzrok nekonzumacije navedenih 35 milijuna kuna odobrenih od Fonda za zaštitu okoliša bilo neprovođenje važećeg ugovora, s obzirom na to da se radi o namjenskim sredstvima.

Isti uzrok, smatra Lešina, polučio je i potraživanja za izravnu štetu i izgubljenu dobit po dva ugovorna odnosa.

– Razlog tomu je ili nekompetentnost i neznanje, s obzirom na volatilno tumačenje zakona i propisa, te stalno ignoriranje dopisa i naputaka od strane nadležnog ministarstva i institucija, što ja iskreno želim vjerovati, ili zla namjera koja implicira kaznenu i krivičnu odgovornost – ukazuje Lešina.

„Ljudi, strpite se!“

Štoviše, on nastalu situaciju sagledava u kontekstu posljedica neodgovornog ponašanja i potpunog ignoriranja struke i srži problema. – S time se svakodnevno susrećemo u svim segmentima funkcioniranja Grada. Upravo je naša lista (Glas) stavila naglasak na kompetenciju i meritum, što potvrđuje činjenica da je na njoj bilo sedam doktora znanosti različitih disciplina.

S obzirom na plebiscitarnu potporu koju smo dobili, molim građanke i građane za još malo strpljenja i povjerenja kako bi definirali model s kojim će sve strane biti podjednako zadovoljne – apelira Lešina.

6

Intervju tjedna

Regionalni tjednik || 1. kolovoza 2018., br. 100

OTVORENO: Poduzetnik Davor Patafta o nepravomoćnoj presudi po kojoj je n

“Zadovoljan sam presudo karata tužiteljstva. Pali su

– Sud je potvrdio da je ugovor o MBO obradi problematičnoga varaždinskoga baliranog otpada, vrijedan 148 milijuna kuna, ispravan i da gradonačelnik s čekićem sam sebe i građane udarao po nozi samo da ne bi ispalo kako je Čehok napra

Piše: Josip Novak jnovak@regionalni.com

zainteresiranim stranama da se ne dogode pogreške u Gradu Varaždinu kao što su se dogodile pogreške oko rješavanja probleNakon što je na zagrebačkom matike otpada u Brezju.

Prema onome što ja znam i Županijskom sudu u četvrtak objavljena nepravomoćna pre- što mi odvjetnici i struka govosuda varaždinskom gradonačel- re, sada se mora čekati da sud niku Ivanu Čehoku, optuženom prvog stupnja dostavi napisanu da je u prethodnome manda- presudu sa svim zakonom defitu, od kraja 2007. do sredine niranim sadržajem i obrazlože2011. pogodovao poduzetniku njima jer ovo je bila samo javna objava i predstava za javnost.

Davoru Patafti – čime je To se obično u ovaVaraždin navodno kvim predmetima oštećen za oko 6 od po 50.000 milijuna kuna stranica, po – ispostavilo Prvostupanjski iskustvima se da su po sud je odbio sve odv jet n iprvoj točki ka, čeka opt u ž n isvjedoke obrane, ot pr i l i ke ce, koja se a saslušano je čak od 3 do 12 odnosi na m jeseci. optužbe 50-ak svjedoka Tek nakon za sklapatužiteljstva toga se ulažu nje ugovora žalbe na dio za MBO, Ivan s kojim straČehok, Davor na nije zadovoljna Patafta i bivši dii tada o istome odlučuje rektor Varkoma Tomisud drugog stupnja, koji je u slav Kezelj oslobođeni krivnje.

Naime, Sudsko vijeće je iz- ovom slučaju Vrhovni sud Remeđu ostaloga ocijenilo da je publike Hrvatske, i na kojem se prema nalazima Inspekcije za ovakve predmete s 50.000 zaštite okoliša situacija u Brezju, stranica, prema informacijama u kojem i danas leži odloženi dobivenima od odvjetnika, čeka balirani otpad, bila takva da nije od dvije do pet godina. Neki ne trebalo provoditi javnu nabavu, znaju kako sustav funkcionira već se njegovo zbrinjavanje i da danas u Hrvatskoj nije moglo izravno ugovarati s T7 nekomu lako presuditi preko VIS-om. Podsjećamo, riječ je o noći ili paušalno jer otkako smo jednoj od tvrtki varaždinskog ušli u Europsku uniju postoje poduzetnika Davora Patafte, višestruki mehanizmi kontrole koji u razgovoru za Regionalni zbog zaštite osnovnih ljudskih tjednik otvoreno progovara prava, i zato i nakon Vrhovnog o poslovnim uspjesima, ali i suda postoji mogućnost pisanja višegodišnjem kaznenom po- prigovora i tužbe na Ustavnom stupku koji se protiv njega vodio sudu ili Europskom sudu za ljudska prava. Dakle, postoje u Zagrebu. četiri stupnja kontrole i nadzora te je tako i u mnogim drugim Pravosudna državama EU. Ako viši sud vratolomija Nakon što je više puta mi- utvrdi opravdanost prigovora, jenjana optužnica, napokon postupak se vraća nižem sudu i je donesena i nepravomoćna sve kreće ispočetka.

Iako je tu riječ o jednom presuda. Kakve će biti njezine složenom predmetu, zašto pravne posljedice?

To je nepravomoćna presuda suđenje tako dugo traje?

To morate pitati nekoga u hrsuda prvog stupnja. Ona sada ne proizvodi pravne učinke, ali vatskom pravosuđu, a ne mene. daje određene signale o tome Po mome mišljenju, velika je što hrvatsko pravosuđe prvog krivnja i tužitelja u ovom predstupnja misli o optužnici koja metu, koji je napravio gužvu, je bila predmet raspravljanja pet a onda kao da je sam htio da godina u sudskom postupku, a postupak traje godinama. U kojeg sada više nema kao aktiv- ovom postupku ja sam taj koji nog postupka, niti optužnice na je zadnjih godina požurivao postupak da se on što prije okonča sudu prvog stupnja kao dosad. i da dobijemo to što ćemo dobiti Što slijedi?

Nije uobičajeno da se komen- u pisanom obliku tek krajem ove tiraju presude koje su nepravo- ili početkom iduće godine. Da moćne, odnosno tek presude smo čitali svih 50.000 stranica, suda prvog stupnja, ali mogu kako se krenulo, vjerujte da ni vam odgovoriti jer smatram presuda prvog stupnja ne bi da je to u interesu varaždinske bila napisana ne 2019. godine, javnosti i jer sam javno prošle nego možda ni 2025. Zašto je godine obećao da ću kao javna tužiteljstvo generiralo 50.000 osoba apsolutno sve oko toga stranica spisa, to morate pitati sudskog postupka javno komu- njih. Mi smo vam, u nogometnicirati i davati sve informacije nom žargonu, tek sada, nakon

Ako zbog 7000 kuna najma nekih trulih kancelarija trebam otići u zatvor na 6 mjeseci, otići ću se malo odmoriti i smisliti nove projekte. Ipak mislim da sa svojim suradnicima i radnicima u VIS-u i drugim tvrtkama u kojima sam do sada bio aktivan, imam predivnih 20-tak projekata i uspjeha i to mi nitko niti sa 100 sudskih vještaka ne može osporiti. osam godina, gotovi s prvim poluvremenom. Još nije ni krenulo drugo poluvrijeme, a možda će se još igrati i produžeci i penali – naravno, ako bi netko prekršio neka prava obrane, a u čemu, nažalost, postoje brojni primjeri.

Kako ste Vi osobno doživjeli prvostupanjsku presudu?

Ja sam vrlo zadovoljan što ćemo uskoro imati pisanu presudu suda prvog stupnja i da više neću morati odlaziti na rasprave na sud koje su zadnjih godina bile održane više od 100 puta i na kojima smo bili u Zagrebu oko 200 puta i napravili 40.000 kilometara na relaciji Varaždin – Zagreb koliko vam autom

treba oko planeta Zemlje.

Kako komentirate činjenicu da za najveći dio optužnice niste proglašeni krivim?

Mislim da je percepcija javnosti kriva jer ne analizira samu bit toga sudskog postupka i koliko se štete napravilo i glupog troška, nego samo računa koliko bi koga sud mogao kazniti. Upravo se srušila velika kula od karata tužiteljstvu jer su ih prijavitelji zbog politike obmanuli. Vrlo sam zadovoljan presudom jer je sud prvog stupnja presudio i srušio osnovne sumnje u najveće dijelove optužbe koja je od početka bila tragikomedija, kako sam i tvrdio. Sud je potvr-

dio da je ugovor o MBO obradi problematičnoga varaždinskoga baliranog otpada, vrijedan 148 milijuna kuna, ispravan i da nitko nije kriv za njega, kako se godinama optuživalo. Hoće li se netko ispričati VIS-u jer se nije poštivao ugovor za MBO? Habuš je kao gradonačelnik s čekićem sam sebe i građane udarao po nozi samo da ne bi ispalo kako je Čehok napravio dobar ugovor s tadašnjim direktorom Varkoma Tomislavom Kezeljem. Također, sud je presudio da je ugovor Winaira i Grada Varaždina o modernizaciji i razvoju aerodroma u Varaždinu na oko 20 do 30 milijuna kuna,

pa i više u budućnosti, ispravan i da nitko nije kriv vezano uz ugovor o projektu ulaganja.

No, hoće li sad netko Winairu vratiti novac uložen u aerodrom s kojeg su ga izbacili? Sud je također presudio da je ugovor o projektu POS stanogradnje na lokaciji u Ulici Vilka Novaka, u vrijednosti oko 42 milijuna kuna, ispravan i da nitko nije kriv, kako je netko drugi ranije tvrdio. Izrazito sam ponosan na te vrlo korisne projekte koji su u prošlosti pokrenuti i za koje je trebalo 10 godina da ih svi shvate s njihovim prednostima, pa u konačnici, evo, i sud prvog stupnja. Sada možemo

Intervju tjedna

1. kolovoza 2018., br. 100 || Regionalni tjednik

7

navodno s Ivanom Čehokom oštetio Grad Varaždin za oko 5,9 milijuna kuna

om jer je srušena kula od u najveći dijelovi optužbe.“

a nitko nije kriv za njega, kako se godinama optuživalo. Hoće li se netko ispričati VIS-u jer se nije poštivao ugovor za MBO? Habuš je kao avio dobar ugovor s tadašnjim direktorom Varkoma Tomislavom Kezeljem – istaknuo je Davor Patafta.

Svoj rad u Gradskom vijeću nastavljam kao i dosad Hoće li i kako ova sudska saga utjecati na Vaš status gradskog vijećnika i potpredsjednika Gradskog vijeća?

Svoj rad ću nastaviti kao i dosad.

Presumpcija nevinosti je jasna kao dan i vrijedi u cijeloj Europi, pa mora i u Varaždinu. Štoviše, smatram da je oko najvećih problema sada situacija jasnija nego kad je bila podignuta optužnica i trajao sudski proces oko tema otpada,

još jednom reći: „Bravo svima koji su vjerovali u prednosti tih projekata, i da je čak i hrvatski sud prvog stupnja to potvrdio.“ I ja i T7 VIS i T7 Grupa i Winair smo za sve velike ugovore i projekte oslobođeni bilo kakve krivnje. Sve optužbe rušim već osam godina, 90 posto je dosad srušeno i netko je odgovoran za spomenute štete, a srušit ću i tih preostalih 10 posto.

Gradili i ulagali

A u dijelu u kojem Vas je sud proglasio krivim po prvom stupnju?

Uvijek sam govorio da je taj sudski postupak tragikomedija.

Tako i sada mislim i za dio presude za koji me pitate. U dijelu možda razumijem i sud prvog stupnja da želi sve provjere i viših sudova i da, s obzirom na njegovu prisutnost, Čehoka nije htio stvoriti žrtvom. Primjerice, sud prvog stupnja je prema optužnici tužiteljstva presudio da bih ja trebao ići u zatvor na šest mjeseci jer je Winair u naravi primio tijekom 2009. godine mogućnost da koristi neke urede na aerodromu u Varaždinu. Na taj dio ćemo se žaliti i mislimo, prema procjenama, da će taj dio presude pasti kao trula kruška sa stabla. Dajte zamislite: Winair pokreće investiciju u gradsku imovinu od oko 20 milijuna kuna odmah 2008. godine i još 20 milijuna kuna u sljedećim razdobljima, a iste te godine potpisuje i plaća ugovore za pet velikih mlaznih zrakoplova, tragom ugovora s Gradom u vrijednosti od oko 200 milijuna kuna, a sve u cilju da se jedan sportski i neograđeni aerodrom modernizira i da ne vidimo traktore i bicikliste na pisti. I onda ispada da je najveći problem to što su investitor i građevinari koristili, dok su gradili i ulagali, nekoliko kancelarija na 1. katu zgrade na aerodromu na kojem se krovište raspada i cure oborinske vode. Kad te kvadrate stavite u cjenik Grada Zagreba,

MBO obrade i aerodroma. Sada postoji prvostupanjska presuda koja kaže da su ugovori vezani uz MBO i varaždinski aerodrom ispravni.

I dalje stojim iza svog obećanja i neću odlučivati o poslovima u kojima sam sudjelovao u prošlosti.

Međutim, uvijek sam na raspolaganju svim kolegama vijećnicima za sva pitanja i informacije kako se ne bi dogodile nove štete za Grad Varaždin poput onih iz prošlosti.

koji je bogatiji, dobijete da nije sporno 29.000 kuna, nego oko 7000 kuna s obzirom na to da je tužitelj koristio cjenik Grada za poslovne prostore u gradu, a ne za sportski aerodrom i takve prostore na periferiji grada.

Osim toga, u ugovorima između

„Winair” je Gradu Varaždinu napravio toliko koristi da tih 7 do 29 tisuća navodno spornih kuna ne može biti namjerno kazneno djelo čak niti na Marsu” Winaira i Grada Varaždina i Varaždin Airporta, koje je potvrdilo Gradsko poglavarstvo, stoji jasno da Grad i Varaždin Airport moraju osigurati uredske prostore za investitora, Winair, i izvođače radova. Ako ću trebati za oko 5 do 10 godina ići zbog tih 7000 kuna u zatvor, vjerujte mi da ići ću s ponosom na ono što smo na aerodromu napravili u dvije godine. Da nije bilo nas, ne bi bilo ni ograde ni dvostruko većeg aerodroma i površina za sigurnost, niti novog hangara, niti sanirane piste od 1,8 kilometara, a niti bi gradska tvrtka uz menadžment Winaira otkupila zemljište od više od 100 privatnih vlasnika kako bi se postavila ograda na dovoljnu udaljenost od piste. Svi ti ljudi su u te prostore dolazili na pregovore i zaključivanje posla i sada je glavni problem korištenje tih kancelarija?! U isto vrijeme Winair je činio korist Gradu Varaždinu te je Grad imao toliko protuusluga u tom zajedničkom poduhvatu i poslu da tih 7 do 29 tisuća kuna ne može biti namjerno kazneno djelo čak ni na Marsu. Oni koji znaju mene i gospođu Huljev, znaju da mi nismo ljudi kojima je stalo do

besplatnoga korištenja kancelarija. U VIS-u smo tada imali oko 4000 m² kancelarija. Gospođa Huljev je volonterski radila dvije godine na tom projektu za svoj Varaždin. Da je primala plaću kakvu su si donedavno isplaćivali oni koji su poslije došli, a nisu napravili ništa osim što su zaustavili razvoj aerodroma, Grad bi joj trebao isplatiti oko 250.000 kuna bruto plaće. I sad je problem korištenje ureda i da se gospođu Huljev i mene zbog toga pošalje u zatvor na šest mjeseci? Mislim da je tu nastao problem jer je sud zatrpan s 50.000 stranica spisa i teško je povezati sve ugovore, a ključni ugovor i dokumenti koji se na njega vežu nisu jednostavni.

U svakom takvom poslu treba gledati svrhu svih ugovora i ciljeve ugovora i ugovornih strana.

Tzv. joint venture ugovori se ne sklapaju svaki dan u Hrvatskoj.

Ne možete uzeti pincetu i njome izvaditi dio ugovornog odnosa kao da drugo ne postoji i tada to zasebno tumačiti. To je kao da iz ugovora o kreditu s bankom izuzmete samo onaj dio u kojem banka vama daje novce, a za

Ovo je poput serije Lud, zbunjen, normalan.

Tragikomedija. onaj dio u kojem ih trebate vratiti kažete da ne vrijedi. Uvijek treba sagledavati cjeline, kako u ugovorima tako i u ovoj presudi.

Vaši kritičari smatraju da niste dobro upravljali varaždinskim aerodromom. Ipak, ovog je vikenda na tom istom aerodromu održan najveći aeromiting u novijoj hrvatskoj povijesti?

Vidite, koristi se pista čijih smo ukupna 2 kilometra mi obnovili i gotovo 10 kilometara pukotina sanirali, koristi se zemljište koje je kupljeno našim novcima, koristi se hangar koji

smo mi rekonstruirali, koristi se 5 kilometara ograde koju smo mi postavili. Nekad je sportski aerodrom imao 300.000 m², a sada ima 700.000 m² i bez ovakvih sigurnosnih površina zbog rizika izlijetanja i bez ograde ne bi mogli slijetati po svim propisima mlazni avioni a da još toliko gledatelja pored stoji. A da ne kažem da se koji traktorist vozi kao nekad između Varaždina i mjesta Trnovec preko piste.

Puno apsurda

Ali sud po presudi smatra da je ukupna pričinjena šteta Gradu od oko 5 milijuna kuna!? Kako su došli do tog iznosa?

Da, osim aerodroma i pitanja ureda, sud prvog stupnja odredio je i u najvažnijemu najveću stavku da se šteta dogodila kod ugovora o zamjeni nekretnina između T7 VIS-a i Grada Varaždina i da tu misli da moramo biti kažnjeni s jednom godinom zatvora. Međutim, riječ je o sličnom primjeru kao i kod aerodroma jer je sud na silovanje tužiteljstva prihvatio apsolutno krivu logiku da se ugovor ne gleda kao cjelina te umjesto provedbe procjene po novom vještaku, prihvatio tužiteljevu kontrolnu procjenu.

Naime, VIS nije prodavao svoju nekretninu u Jalkovcu da bi bilo tko bilo što platio, nego je potpisao s Gradom ugovor o zamjeni nekretnina, znači čistu tzv. kompenzaciju. I to na izričito traženje Grada Varaždina jer je Grad Varaždin htio da se tvornica MBO gradi blizu samih bala, a ne na zemljištu koje je VIS imao u Jalkovcu i Poljani Biškupečkoj kao druge opcije.

Gradu je to bilo interesantno da izbjegne plaćanje oko 5 do 10 milijuna kuna prijevoza bala kroz grad i mjesto i da ne iritira već uvelike iziritirane građane s problemom otpada. Također, postojao je interes da se u Brezju na tom zemljištu što prije

izgrade pogoni kako ga Grad ne bi morao vratiti državi od koje je zemljište dobio u svrhu brze izgradnje poslovne zone.

Naime, Grad je od države dobio zemljište za svega 4,5 milijuna kuna te ga za samo pet mjeseci „uvalio“ VIS-u pod račun za čak 14 milijuna kuna za zemljište u Jalkovcu. Grad je time brzopotezno zaradio 9 milijuna kuna, a kamoli da bi izgubio ili bio oštećen! Sumnja se samo je li zaradio manje ili više, a ne je li izgubio i da je oštećen! To zemljište je procijenjeno na oko 14 milijuna kuna, ali sada tužitelj upire da je njegov procjenitelj utvrdio da zemljište u Jalkovcu ne vrijedi 14 milijuna kuna, nego 10 milijuna kuna i da je time Grad oštećen. Gospodo, nebu išlo! Prvo, ugovor o zamjeni je cjelina, drugo, vještak tužitelja je na sudu potvrdio da je Grad u četiri mjeseca ostvario čisti profit od 9 milijuna kuna, treće, okoristio se da otpad ne treba u MBO voziti u drugo mjesto po-

“Mi smo vam u nogometnom žargonu, tek sada, nakon osam godina, gotovi s prvim poluvremenom” red grada, nego da mu je MBO u neposrednoj blizini, gradi i pokreće zonu u Brezju, itd. Znači, kada bi procjenitelj tužitelja i bio u pravu, nije sagledao cjelinu i zarade Grada, jer i tako gledano Grad je opet u zaradi, a ne na gubitku. Istina je da je sud rekao da ne vjeruje tom vještaku i dva puta odredio novo vještačenje, a od kojeg je na kraju odustao.

Stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske oko logike i svrhe jest sagledati cjelinu. Pa i Špoljarić, vještak tužiteljstva, se slaže da se mora gledati gospodarska bit!

Kada se to sagleda i kod aerodroma i kod zamjene zemljišta, pametnomu sve jasno!

Zašto smatrate da se takvim sudskim postupkom krše osnovna prava optuženih?

Samo jedan mali primjer.

Morate i možete sada znati da je prvostupanjski sud odbio sve svjedoke obrane i nije na sud došao nijedan, a saslušao je čak oko 50 svjedoka tužiteljstva, i na kraju možete zaključiti kakve su to optužbe bile kada smo se mi obranili u dijelu koji je oslobođen i potvrđen kao ispravan s 50 svjedoka, i to tužiteljevima, a nijednim svjedokom obrane!

Takvih primjera ima još, ali molim vas da sada to zadržim za sebe jer je u tijeku tek čekanje pisane presude i žalbeni postupak.

Preduga suđenja iziskuju astronomske troškove. Tko to na kraju plaća?

Ponovno se vraćamo na početak. Tužitelj je stvorio zbrku s 50.000 stranica papira, a i obrane su trebale dostavljati dokumentaciju jer je svaki peti bitan papir nedostajao, a kojeg je, bilo namjerno bilo nenamjerno, tužitelj izostavio. Stvorili su se nepotrebni troškovi i puno rasprava koje nisu bili potrebni.

Primjerice, s obzirom na većinsku oslobađajuću presudu, sud je donio presudu da se svi troškovi okrivljenima moraju isplatiti iz državnog proračuna. O tome nitko ne piše i ne govori, već samo hoće li netko možda biti poslan u zatvor i kada. A troškovi su koje će porezni obveznici platiti svim okrivljenima koji su išli na sud, pa i predstavnicima tvrtki, oko 5 milijuna kuna, plus troškovi USKOK-a i suda i vještaka, su još dodatnih oko 5 milijuna kuna, koji su plaćeni iz državnog proračuna. Znači 10 milijuna kuna troškova postupka je tužitelj pokrenuo da možda utvrdi da je 7000 kuna nekih ureda dvojbeno, odnosno je li ih koji izvođač radova na milijunskom projektu par mjeseci mogao koristiti. To vam je kao da maleru na kraju posla kažete da mora platiti najam jer je u garaži ostavljao alat svaki dan kad je doma išao i kad je bojio.

Ovo je poput serije „Lud, zbunjen, normalan“. Tragikomedija.

Znam da je većini tužitelja i prijavitelja sad teško priznati da su pogriješili, ali – u sebi ili javno – morat će jednom reći, vidjet ćete to.

Imate li kakvu poruku za kraj?

Ovim dušobrižnicima koji su se javno počeli javljati i koji su potpisali kaznenu prijavu i napravili najveće štete Gradu u povijesti, a cijela Hrvatska nas osim po kulturi zna i kao grad s problemom smeća na ulazu u „grad kulture“, poručujem da počnu razvijati projekte i to trenirati i da se ne trude uspjeti druge omalovažavati i željeti im zlo već da rade i stvaraju. Ako zbog 7000 kuna najma nekih trulih kancelarija koje su radini ljudi koristili nekoliko mjeseci u 2009. godini trebam jednog dana u dalekoj budućnosti – kad svi sudovi to iskontoliraju – otići u zatvor na 6 mjeseci, otići ću se malo odmoriti i izmisliti opet nove projekte, a oni će uvijek ostati štetočine i nesposobnjakovići. Ja pak mislim da iza sebe sa svojim suradnicima i radnicima u VIS-u i drugim tvrtkama u kojima sam dosad bio aktivan imam predivnih 20-tak projekata i uspjeha i to mi nitko ne može osporiti ni sa 100 sudskih vještaka!

Aktualno

aktualno

8

Regionalni tjednik || 1. kolovoza 2018., br. 100

župa Nedelišće: zlatna misa preč. Nikole Samodola U župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Nedelišću župnik preč. Nikola Samodol proslavio je 50. obljetnicu svećeničkog ređenja. Na svetoj misi bilo je prisutno više od 20 svećenika, od kojih su dvojica rodom iz Nedelišća, vlč. Josip Pivar, župnik u Podturnu, i Karlo Šimek, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.

Propovijedao je dosadašnji župni vikar

vlč. Tihomir Ciglar, koji je četiri godine zajedno s zlatomisnikom obavljao pastoralnu službu u Nedelišću. Istaknuo je, između ostaloga, tri svetopisamske vrline koje rese preč. Samodola: revnost, gorljivost i radišnost.

Preč. Nikola Samodol rođen je 25. listopada 1943. godine u Šibeniku. Za svećenika je zaređen 26. srpnja 1968., nakon čega obavlja dušobrižničku služ-

bu u Župi Sv. Duha u Zagrebu. Dosad je službu župnika obavljao u Molvama, Gušću, Gornjem Dragancu, Mađarevu i Novom Marofu, Pančevu, Hlebinama, Ivanjskoj, Kalinovcu i Nedelišću. U svećeničkom djelovanju je imao 16 kapelana, od toga njih 10 u Župi Nedelišće, te je tako pomogao mnogim mladim svećenicima u njihovim prvim danima svećeničkog života.

Tehnička škola Čakovec

Status Centra kompetentnosti donosi i 48 milijuna kuna Čakovečka škola konkurira za bespovratna europska sredstva, koja će iskoristiti za ulaganja u znanstvenu izvrsnost i infrastrukturu strukovnog obrazovanja u Međimurju Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

konkretniju praktičnu nastavu i vježbe, a kako bi učenici bili osposobljeni za buduća radna mjesta ili nastavak školovanja, ulagat će se u najbolju opremu

nuti da bez podrške Županije i naših gospodarstvenika ne bi bilo moguće ostvariti zadane ciljeve – istaknuo je ravnatelj Tehnička škola Čakovec Dražen Blažeka.

Dobivanjem statusa Regioodlukom Ministarstva znanosti i obrazovanja postala je nalnog centra kompetentnosti Regionalni centar kompeten- čakovečka škola konkurira za tnosti u sektoru strojarstva, 48 milijuna kuna bespovratnih te je tako na Javnom pozivu europskih sredstava. Naime, iz EU fondova u okviru odabrana među struoperativnih prokovne škole koje će grama „Konse idućih gokurentnost i dina razvijati Tehnička škola kohezija“ i kao mjesta „Učinkoviizvrsnosti Čakovec ima više od ti ljudski učenja.

840 učenika, koji na poten– Razvicijali“ janje Centržište rada izlaze f inancitra kompesa svim potrebnim rat će se tentnosti u 8 5 posto području znanjima iznosa za s t roja rs t v a ulaganja u cilj je na kojem znanstvenu izvrradimo već dulje snost i infrastruktuvrijeme te je prema ru strukovnog obrazovanja u brojnim pokazateljima Tehnička škola Čakovec vodeća u Međimurju. Preostali dio noHrvatskoj upravo u tom sekto- vaca osigurat će Ministarstvo ru. Početna sredstva ulažu se znanosti i obrazovanja.

– Javni natječaji Ministarstva u građevinske radove i opremanje, dok će ostala sredstva regionalnoga razvoja i fondova biti uložena u ljude, što nam Europske unije, preko kojih će je vrlo bitno jer konkurentnost se dobivati značajna sredstva, možemo postići upravo uz započinju 1. kolovoza. Tehničeduciranje, što je moguće kroz ka škola Čakovec tako će dobiti ovaj projekt. Bitno je napome- bolje uvjete i infrastrukturu,

Čakovečka škola surađuje na ovom projektu s još pet strukovnih škola iz Hrvatske

Ulaganja Početna sredstva ulažu se u radove i opremu, dok će se ostala sredstva uložiti u edukaciju ljudi

Svečano u Prelogu i Čukovcu

Proslavljen blagdan sv. Jakoba Vjernici Župe sv. Jakoba iz Preloga proslavili su u srijedu, 25. srpnja, svoj dan, Jakoplje.

Središnje misno slavlje predvodio je prečasni Josip Ružman, dok je propovijed održao vlč.

Ivan Filipčić, župnik Župe Dobroga Pastira iz Brestja kraj Sesveta, a ovom prigodom obojica su obilježila 35 godina svog svećeništva. U misnom slavlju sudjelovao je Mješoviti pjevački zbor Župe sv. Jakoba i „Ribari sv. Jakoba“.

Osim Preloga, sveti Jakob zaštitnik je i mjesta Čukovec.

Misnom slavlju u nedjelju, 29. srpnja, u kapeli u Čukovcu prisustvovali su i gradonačelnik

Grada Preloga Ljubomir Kolarek te predsjednik Gradskog vijeća Đuro Ujlaki. Naselje Čukovec nekada je pripadalo staroj Župi Bistrica u Donjem Vidovcu, a onda je utemeljenjem Župe Draškovec 1789. pripojeno Župi Draškovec.

Uoči svete mise, a u sklopu 26.

Memorijala Krešimira Madića, položeni su vijenci i zapaljene svijeće u centru Čukovca kod spomenika poginulom hrvatskom heroju. Kratkoj su svečanosti prisustvovali članovi obitelji Krešimira Madića, predstavnici Grada Preloga, Mjesnog odbora Čukovec, DVD-a Čukovec i nogometnih klubova.

i osposobljavanje nastavnika – poručio je ravnatelj Blažeka.

Tehnička škola Čakovec kandidirala se u području strojarstva, u kojem već dulji niz godina postiže odlične rezultate, a u ovom projektu surađuje s još pet strukovnih škola iz Hrvatske.

– Ovo je tek početak i vjerujem da će upravo Međimurje dobiti najjači Regionalni centar strojarstva. Tehnička škola Čakovec s više od 840 učenika ima ogroman potencijal, a upravo će uz razvoj Centra učenici izlaziti iz obrazovnog sustava Međimurja spremni za tržište rada – dodao je međimurski župan Matija Posavec.

1. kolovoza 2018., br. 100 || Regionalni tjednik

Oglas

9

10 Oglasi

Regionalni tjednik || 1. kolovoza 2018., br. 100

Poslovni svijet

1. kolovoza 2018., br. 100 || Regionalni tjednik

11

x,y,z o međimurskim poduzetnicima: Sanjica Novak

Ostala je pri svome i nije pogriješila Logika Sanjice Novak se svodi na zadržavanje običaja, koji su u jednom trenutku ustuknuli pred modernim trendovima, ali ona je računala da će pomodnost proći i ljudi se vratiti onomu što je provjereno dobro. I nije se prevarila.

Piše: višnja gotal vgotal@regionalni.com

Poklon-paketi umotani u celofan su preko noći nestali iz trgovina, a danas ih Jana ima jedina u Čakovcu, a vjerojatno i na sjeveru, možda i u Hrvatskoj

Kad mali trgovac uspije „preživjeti“ prvo kineske dućane, pa potom i velike shopping centre, valja ga uvrstiti u dobre poduzetnike. Opstati u jednoj trgovini 15 godina dokaz je dobrog posla.

Trgovina Jana u Čakovcu radi svoju 16. godinu, postoji samo ova jedna i nema podružnica. Vlasnica je Sanjica Novak, koja se povela za shopping trendovima. Štoviše, ostala je vjerna svojoj poslovnoj logici kojom se vodi otkad se nakon četvrt stoljeća provedenih u renomiranoj trgovačkoj kući na poslovima veleprodaje i maloprodaje odlučila na samostalni posao.

Njezina se logika svodi na zadržavanje običaja, koji su u jednom trenutku ustuknuli pred modernim trendovima, ali ona je računala da će pomodnost proći i ljudi se vratiti onomu što je provjereno dobro. I nije se prevarila. Prije dvije se godine vratio trend poklona.

Povratak u prošlost

Njezin dućan prodaje igračke, nešto tekstila i puno namjenskih poklona. I upravo su pokloni ono što je izdvojilo Sanjicu Novak od drugih trgovaca. Umjesto da se povede za trendom novotarija, posao je napravila povratkom u prošlost. U njezinoj su trgovini

“Međimurje se vratilo tradiciji da se uz kuvertu s novcem obvezno daruje i poklon.” aranžirani pokloni, kakve smo nekad mogli vidjeti uglavnom za Dan žena – postali hit.

Poklon-paketi umotani u celofan su preko noći nestali iz trgovina, a danas ih Jana ima jedina u Čakovcu, a vjerojatno i na sjeveru, možda i u Hrvatskoj.

– Danas se osim uz Dan žena aranžmani prodaju i za Valentinovo te Majčin dan – kaže poduzetnica. I dodaje: – Međimurje se vratilo tradiciji da se uz kuvertu s novcem obvezno daruje i poklon. Osim rođendana, Međimurci slave jako puno toga – okrugle rođendane, zaruke, krštenje djeteta, kad se nose pokloni za krštenje daruju se i roditelji, kad se dolazi pozivati u kumstvo, cijeloj se obitelji nose pokloni – saznajemo.

Aranžirani pokloni su 50 posto prometa trgovine. – U

poklonu ne mora biti isključivo naša roba, ali logično je da nećemo umatati poklone iz konkurentskih trgovina.

Ali ako naš kupac donese i, recimo, bocu vina koju želi dodati u aranžman, jasno da ćemo to prihvatiti. Nama je bitno prodati robu, pa su cijene aranžiranja kod nas simbolične.

Njezino dvoje djece, sin star 18 godina i upola mlađa djevojčica, odrasli su u trgovini čiji cijeli kat zauzimaju igračke i njima su one skroz nezanimljive. – Igračke su im navrh glave. Interesantnije im je bilo provedeno vrijeme s roditeljima, za što su bili zakinuti. Kad imate ovakvu trgovinu, trudite se opstati i zapravo dobro poslujete, ali posla je jako puno, pa si rijetko doma. Zbog toga se moja kći kad dođe u trgovinu niti ne osvrne na igračke, radije sa mnom lijepi deklaracije, raspakirava kutije… – govori Sanjica Novak.

Njezin dan uglavnom počinje u pet sati ujutro, kad se bavi papirologijom prije nego što se djeca probude. – Do osam sati je taj dio posla gotov, a onda slijedi vožnja djece u školu, obvezan odlazak u banku i poslovni sastanci, a negdje

između se nađe vremena za skuhati ručak. Drugu polovicu dana pomažem curama u trgovini.

Jana ima četiri zaposlenice, ona je peta, što za poduzetnika ne zvuči puno, ali četiri prodavača s dobrim uvjetima rada i redovitom plaćom, u obiteljskoj trgovini u sporednoj čakovečkoj ulici, zapravo je dobra brojka. Usto, četveročlana obitelj Novak od tog posla uspijeva pristojno živjeti.

Pet prodavača s redovnim plaćama u čakovečkoj poklon-trgovini zapravo je velika brojka Novakovi rade bez posrednika, sami imaju dodatnu tvrtku koja se bavi poslovima uvoza.

Poduzetnica nema velikih aspiracija. – Zapravo bih ostala na ovoj jednoj trgovini i razvijala je. Kupaca je sve više, vole naš asortiman i za vikend rasprodamo većinu umotanih poklona.

Aktualni hit u Jani su buketi

od slatkiša – umjesto cvijeća, buket čine razni slatkiši i likeri u minibočicama. – Ne stignemo ih napraviti koliko ih za vikend prodamo. Koliko ih god napravimo, nikad nije dovoljno.

Pijani buketi

U Janu su ljudi često donosili bukete izvana, kupili u trgovini još nešto i sve zajedno lijepo upakirali. To je ponukalo Sanjicu Novak da u trgovinu uvede i cvjetni asortiman, pa se posao proširio i na aranžiranje vjenčanja. – Okitimo automobile, crkvu, dvoranu za vjenčanje… – kaže.

Prije shopping centara i trgovina sa sličnim asortimanom, poput Pepca ili Tedyja, Jana se za tržište borila s Kinezima. Kineski su dućani nicali kao gljive poslije kiše, a problem za trgovine sa sličnim asortimanom bila je kineska jeftinoća. Prosječnom kupcu nije bilo lako primijetiti „na prvu“ u čemu je razlika između okvira za sliku „od Kineza“ ili onoga iz Jane. Međutim, Kinezi su otišli iz Hrvatske, Jana je opstala. – Mi taj jeftini asortiman nemamo Držimo srednji i bolji rang proizvoda, što su kupci prepoznali – govori Sanjica Novak.

12 Zdravlje

Regionalni tjednik || 1. kolovoza 2018., br. 100

Pomrčina mjeseca Prošli smo tjedan bili svjedoci najduže potpune pomrčine Mjeseca u ovome stoljeću. Sljedeća slična će se zbiti tek za 105 godina.

Milijuni ljudi odvojili su barem trenutak vremena ne bi li i oni vidjeli tu čudesnu pojavu. Odakle ta znatiželja? Neki će reći ako se nešto slično neće vidjeti sljedećih stotinu godina onda je dobro iskoristiti priliku. Drugi pak se dive svemiru, tome savršenom redu gdje suvereno vladaju prirodni zakoni i ništa, ama baš ništa u svemiru ne dešava se mimo tih zakona. Divimo se milijardama galaksija, a svaka od njih ima milijarde zvijezda. A mali čovjek voli biti dio nečeg velikog pa makar i kao promatrač. Ti zakoni su toliko snažni i predvidljivi da znanstvenici lako mogu predvidjeti budućnost svemira čak do nekoliko milijardi godina. No, mnogi znanstvenici ne znanju (ili niječu) da je te silne zakone svemira stvorio sam Bog. A Bog nam u svojoj riječi daje drugačiji epilog budućnosti svemira, odnosno svršetka svijeta.

U Matejevom evanđelju čitamo: “Odmah poslije nevolje tih dana ’Sunce će se pomračiti, a mjesec više neće sjati. Zvijezde će padati s neba, a nebeska će se tijela potresti.’ Tada će se na nebu pojaviti znak dolaska Sina Čovječjega. Sva plemena na zemlji tada će zaplakati i vidjet će Sina Čovječjega kako dolazi na nebeskim oblacima sa silom i velikom slavom. A on će poslati svoje anđele s glasnom trubom i oni će skupiti njegove izabranike sa sve četiri strane svijeta, s jednoga kraja neba do drugoga.

Naš je Bog vladar nad prirodnim zakonima i kaže da će doći po svoje izabranike na kraju vremena.

stanje zaliha krvi može se pratiti na internetu

Na sjeveru Hrvatske bez većih nestašica krvi Zbog nestašica krvi na moru određene im se količine krvi šalju i s kontinenta. U varaždinskoj bolnici zadnjih su dana smanjene količine krvnih grupa A– i 0–.

Mladen Dominić Kristova Crkva A znak će biti pomrčina Sunca, Mjeseca te će se i sama zviježđa uzdrmati – mimo svih prirodnih zakona. Tada će svi narodi zaplakati, jedni na radost, a drugi na propast jer će doći veliki i silni Isus Krist na oblacima nebeskim.

I zato, kada sljedeći put pogledaš u Sunce ili Mjesec zapitaj se, jesi li i ti Božji izabranik? prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Kako biste i Vi upoznali put Božjih izabranika, naručite BESPLATAN primjerak Novoga zavjeta na suvremenom hrvatskom jeziku.

Nazovite nas na 042 311 202.

Dođite i posjetite nas u srijedu u 19 sati na našem redovitom proučavanju Biblije!

Kristova Crkva Varaždin Vilka Novaka 48f www.kristova-crkva.hr

Piše: Maja grbić alimanović maja@regionalni.com

Zbog učestalih nestašica krvi u splitskoj, ali i riječkoj bolnici, provjerili smo kakve su zalihe krvi na sjeverozapadu Hrvatske.

Stanje zaliha krvi može se pratiti na internetskim stranicama Odjela za transfuzijsku medicinu Opće bolnice Varaždin, gdje je grafički prikazano trenutačno (dnevno) stanje zaliha krvi prema krvnim grupama i uz naznaku jesu li zalihe određene krvne grupe premale ili prevelike. Ispod plave crte, što ukazuje na premale količine, zadnjih su dana bile krvne grupe A– i 0–, a neke od tih krvnih grupa nedostaju upravo na moru. Iz Splita je više puta upućen apel za krvnim grupama A–, A+ i O–, dok su u Rijeci nedostajale krvne grupe A+ i 0+.

Kako objašnjavanju djelatnici Odjela za transfuzijsku medicinu Opće bolnice Varaždin, online prikaz zaliha krvi prvenstveno je namijenjen dobrovoljnim darivateljima krvi koji

Terapija nije indicirana za bolesnike na respiratoru

Stiže lijek za djecu oboljelu od spinalne mišićne atrofije Od spinalne mišićne atrofije u Hrvatskoj boluje pedesetak maloljetnika, a u ispitivanje novog lijeka uključeno je 14 oboljelih

Piše: Maja grbić alimanović maja@regionalni.com

Sva djeca oboljela od spinalne mišićne atrofije za koju je indicirana terapija dobit će lijek bilo na račun Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) bilo u okviru kliničke studije, izvijestili su iz Ministarstva zdravstva odgovarajući na priopćenje Udruge „Kolibrići“ o liječenju spinalne mišićne atrofije u Hrvatskoj.

– U Hrvatskoj od spinalne mišićne atrofije boluje pedesetak maloljetnika. Prvo dijete u Hrvatskoj započelo je terapiju lijekom Spinrazom 12. listopada 2017. godine, a do sada je liječenje tim lijekom započeto kod petero djece. Trenutačno se lijek naručuje za liječenje još devetnaestero djece, što je ukupno 24-ero. Budući da je lijek Spinraza u travnju 2018. godine uvršten na Osnovnu listu lijekova HZZO-a, lijek se dobiva na teret obveznog zdravstvenog osiguranja – priopćili su iz Ministarstva.

Također ističu da je u kliničko ispitivanje novog lijeka za liječenje spinalne mišićne atrofije švicarske farmaceutske kompanije F. Hoffmann– La Roche uključeno dodatnih

14 oboljelih. U siječnju 2018. godine održan je sastanak predsjednika Vlade Andreja Plenkovića s Christop-

Dosad se petero djece počelo liječiti Spinrazom te je lijek naručen za još 19-ero djece hom Franzom, predsjednikom švicarske kompanije F. Hoffmann–La Roche, nakon čega su pacijenti iz Hrvatske uključeni u kliničko ispitivanje novog lijeka za liječenje

spinalne mišićne atrofije.

– Svi oni koji, s obzirom na medicinske indikacije, nisu zadovoljili kriterije ove kliničke studije, dobit će lijek Spinrazu. U Hrvatskoj je također 15 bolesnika sa spinalnom mišićnom atrofijom koji su na respiratoru, među kojima su i neki stariji od 18 godina.

Za tu kategoriju neizlječivih bolesnika ni jedan proizvođač lijeka, nažalost, do danas ne indicira primjenu terapije.

Međutim, sva djeca oboljela od spinalne mišićne atrofije koja nisu na respiratoru dobit će lijek Spinrazu ili će biti obuhvaćena kliničkom studijom – kažu u Ministarstvu.

mogu pratiti zalihe i javiti se što prije kad vide da je krvna grupa koju oni imaju ispod plave crte.

Kada dođe do većeg pada zaliha, tada se i telefonski direktno pozivaju darivatelji s potrebnom krvnom grupom. Na varaždinskom Odjelu za transfuzijsku medicinu objašnjavaju da na sjeveru Hrvatske nema velikih nestašica krvi kao na moru. Također ističu da se s kontinenta šalju određene količine krvi na more, ali su tijekom ljetne sezone potrebe toliko uvećane da dolazi do situacija, kojima trenutačno svjedočimo, kad se

putem medija građanima šalju apeli za hitno darivanje krvi.

– I mi smo u dogovoru s liječnicima u Split i Rijeku slali određene količine krvi.

Velik broj stalnih dobrovoljnih darivatelja krvi na moru su turistički djelatnici koji su sad usred sezonskog posla, pa je njihov odaziv vjerojatno slabiji, a s druge strane su potrebe za krvi tijekom ljetne sezone povećane zbog velikog broja turista – pojašnjavaju djelatnici varaždinske Transfuzije glavne razloge nestašice krvi na moru.

Također treba istaknuti da va-

raždinska Transfuzija krvnim pripravcima opskrbljuje Odjele Opće bolnice Varaždin, što uključuje i bolnice u Novom Marofu i Klenovniku, ali i Županijsku bolnicu Čakovec, a u Varaždinu se godišnje prikupi oko 12.000 doza krvi. To znači i da dobrovoljni darivatelji krvi s područja Međimurja krv mogu dati u varaždinskoj bolnici na Odjelu za transfuzijsku medicinu. Krv se može dati srijedom i četvrtkom od 7.30 do 13 sati, a ponedjeljkom, utorkom i petkom i danom prije blagdana od 7.30 do 11 sati.

Stalne akcije dobrovoljnog darivanja krvi provode se u suradnji varaždinskog Odjela za transfuzijsku medicinu s gradskim društvima Crvenoga križa. Na području Varaždinske županije stalne akcije dobrovoljnog darivanja krvi organiziraju društva Crvenoga križa iz Ludbrega, Ivanca, Novog Marofa i Varaždina. Na području Međimurja akcije organizira Crveni križ iz Čakovca, a raspored akcija objavljuju na svojoj internetskoj i Facebook stranici.

Život

1. kolovoza 2018., br. 100 || Regionalni tjednik

13

MURID-ovka, članica LEO kluba Zrinski i promotorica raznih akcija

Marija Repalust: “Mladi nisu svjesni svoje snage i utjecaja na promjene!”

– Ne mogu zamisliti verziju života u kojoj nisam u MURID-u. Teško je to objasniti onima koji nisu osjetili radost kada radiš ono što voliš najviše na svijetu, u timu gdje imaš slobodu za realiziranje ideja i kreativnost! – odlučno kaže Marija.

Zagreb.

Ove godine je izrađena nova strategija, prema kojoj je vizija LEO Distrikta pomagati djeci s teškoćama u razvoju i socijalnim rizicima, kao i socijalno i ekonomsko ugroženim obiteljima, te poticati razvoj mladih. Ponosna sam na „leiće“ u Hrvatskoj, koji puno vremena i truda ulažu u humanitarne projekte da bi se ostvarila ova vizija.

Piše: Ivan-goran herman igherman@regionalni.com

Zaposlenica Međimurske udruge za ranu intervenciju u djetinjstvu, članica LEO kluba Zrinski Čakovec, donedavno predsjednica LEO Distrikta 126, Marija Repalust iz Draškovca nakon mature u Gimnaziji Josipa Slavenskog u Čakovcu znala je da želi upisati Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu. Tamo je završila diplomski studij edukacijske rehabilitacije, a posljednji semestar provela je studirajući na Sveučilištu Jyväskylä u Finskoj. Kaže da se morala osobno uvjeriti u kvalitetu njihova obrazovnog sustava, koji slovi za jedan od najboljih na svijetu.

Uključenost mladih

Rana intervencija

– Već od prve godine studija znala sam da želim raditi u području rane intervencije, pa sam svoje vježbe, praksu i volontiranje tijekom cijelog studija usmjeravala na stjecanje kompetencija upravo u tom području. S obzirom na to da Portugal ima jedan od najboljih modela rane intervencije u Europi, privukla me ideja da upravo tamo odem na stručnu praksu.

Imala sam čast biti u jednom od najboljih timova za ranu inter venciju, u Coimbri, gdje sam teoretsku podlogu o obiteljski usmjerenom pristupu doživjela u praksi.

Tomu je pridonijelo i istraživanje moga diplomskog rada o iskustvima roditelja povezanima s ranom intervencijom u Međimurskoj županiji. Nakon što sam se vratila iz Portugala, počela sam raditi u MURID-u. S obzirom na to da doista radim ono što želim i volim, mogla sam nastaviti svoj željeni put profesionalnog razvoja, te sam ove godine upisala poslijediplomski specijalistički studij „Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitaciji“.

Kaže da se prvi put s radom Silvije Pucko (izvršne direktorice MURID-a) susrela u rodnom Draškovcu.

– Na samom početku studija saznala sam da Silvija Pucko vodi skupinu „Međimurske iskrice“ u Područnom odjelu Draškovec Dječjeg vrtića „Fijolica“ Prelog, pa sam joj se javila i zamolila je da mi dopusti volontiranje.

Dobila sam mentoricu koja me nije samo podučila, nego i inspirirala svojim kompetencijama i entuzijazmom. Kad imate sreću upoznati takve ljude, onda ih ne puštate lako.

Međimurska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu (MURID) pruža podršku djeci rane dobi, njihovim roditeljima i obiteljima kroz

PREPOZNAVANJE MLADIH

RANA INTERVENCIJA

– Potrebno je puno više ljudi u društvu koji će pojedine mlade “prepoznati” i dati im priliku da shvate vlastitu snagu – kaže Marija

– Već od prve godine studija znala sam da želim raditi u području rane intervencije, pa sam svoju praksu usmjeravala na to – dodaje

Kad sam na početku studija volontirala, dobila sam mentoricu koja me nije samo podučila nego i inspirirala svojim kompetencijama i entuzijazmom. Kad imate sreću upoznati takve ljude, onda ih ne puštate lako!”

-Marija Repalust prevenciju, savjetovanje, dijagnostiku i rehabilitaciju, kao i edukaciju i senzibilizaciju okoline i javnosti na specifične potrebe djece s razvojnim i socijalnim rizicima na području sjeverozapadne Hrvatske.

To je upravo ono što ja želim raditi. Ne mogu zamisliti verziju života u kojoj nisam u MURID-u. Teško je to objasniti onima koji nisu osjetili radost kada radiš ono što voliš najviše na svijetu, u timu gdje imaš slobodu za realiziranje ideja i kreativnost, priliku za edukacije i supervizije, priliku za rast u profesionalnom smislu u poticajnoj timskoj atmosferi!

Dodaje da je u vrijeme osnutka LEO kluba Zrinski još uvijek pohađala srednju

godina upoznala sam mnogo školu.

– S obzirom na činjenicu iskrenih i velikodušnih ljudi da sam tada volontirala na koji svoje talente, sredstva i energiju ulažu u rad različitim mjestima, za opće dobro. dobila sam prepoUz sve veće ruku da odem dužnosti na sastanak u Klubu, na kojem Smatram se doista postajaće biti sretnom osobom, zato la sam održano aktivpredašto su me ljudi tijekom nija, vanje ključnih godina poticali da p a o tome s a m š t o preuzimam odgovornosti s e z n a za koje sam ponekad tako či biti n a š L E O . smatrala da im nisam la i na Sv idjelo dorasla! dužnosti mi se i odpredsjedlučila sam nice LEO se uključiti, Distrikta 126. Ciljevi iako tada nisam bila svjesna koja je puna vrijed- koje sam postavila bili su nost organizacije. Tijekom usmjereni na poboljšanje

organizacijske učinkovitosti, razvoj članstva, edukacije članova, suradnju s drugim organizacijama i, osim postojeće distriktualne akcije „Sretna košarica“, koja je usmjerena na pomoć socijalno ugroženim obiteljima, uvođenje nove distriktualne akcije, koja je usmjerena na pomaganje djeci s teškoćama u razvoju. Zajedničkim snagama klubovi su u Zagrebu organizirali koncert naziva „Neka bude jednako“, s ciljem da se naglasi važnost potrebe stvaranja jednakih prilika za učenje i komunikaciju djeci s teškoćama u razvoju. Prikupljenim sredstvima kupljena su komunikacijska pomagala i didaktički materijali za Centar za autizam Zagreb i Udrugu za sindrom Down

Na pitanje smatra li da su mladi dovoljno uključeni u volontiranje i društveni život u Hrvatskoj, spremno odgovara: – Mladi nisu dovoljno uključeni u društveni život.

Nisu svjesni snage koju imaju i promjena koje mogu stvoriti. Potrebno je puno više ljudi u društvu koji će pojedine mlade „prepoznati“ i dati im priliku da shvate vlastitu snagu. Često su to učitelji, profesori, neki slučajni ljudi u životima koji nešto kažu, potaknu ili upute tu mladu osobu da uvidi svoju vrijednost i postane aktivna. Tijek svih dosadašnjih pitanja navodi me da na kraju još jednom istaknem kako volontirajući puno više dobivamo nego dajemo. Smatram se doista sretnom osobom, zato što su me ljudi tijekom ključnih godina poticali da preuzimam odgovornosti za koje sam ponekad smatrala da im nisam dorasla.

Marijini planovi za ljeto uključuju puno rada, ali i putovanja: – Uz LEO, MURID, specijalistički studij i supervizije, jedino slobodno vrijeme sam iskoristila za druženje s prijateljima i obitelji. Od jeseni kreće reorganizacija slobodnog vremena, pa se nadam da ću uspjeti opet ugurati treninge i ples u raspored. Volim plesati salsu, bachatu, kizombu, ali prošle godine je ples ispao s liste prioriteta. Znam da će uskoro opet doći vrijeme i za to!

A godišnji... Evo, u zadnji tren sam odlučila kako je napokon došlo vrijeme za moju dugogodišnju želju da sama putujem. Iako imam odlične prijateljice s kojima uživam u putovanjima, uvijek sam željela ovo isprobati!

Najprivlačnija opcija je bio Kopenhagen, tako da sam u kolovozu tamo. S kartom i fotićem u ruci lutam ulicama!

Za kraj naglašava važnost podrške najbližih.

– Obitelji i prijatelji su mi podrška uvijek i u svemu. Oni mi daju sigurnost da budem ono što jesam i rastem prema onome što želim biti. Uvijek, iako se ponekad ne slažu sa svim mojim odlukama, znam da njihova podrška nikada neće izostati!

14 Kulturni obzor

Regionalni tjednik || 1. kolovoza 2018., br. 100

Kulturni obzor

Nema više BENDA The Bambi Molesters!

Surf-rockeri iz Siska, The Bambi Molesters, prestali su postojati kao bend. Jedan od najjačih hrvatskih glazbenih brendova se raspao.

Prošlog je tjedna na Facebook stranici benda (a istu je objavila i Lada Zaborac na svom Facebook profilu) objavljeno da je bend prestao postojati. Objavu prenosimo u cijelosti: – Dragi svi, S našom novom pjesmom “Last Summer Song” htjeli bismo se pozdraviti, i reći da je naše uzbud-

ljivo putovanje s The Bambi Molesters završilo.

Svim dragim prijateljima, te rock & roll braći i sestrama, s kojima smo se zabavljali sve ove godine, želimo reći jedno veliko: “Hvala!”, i doviđenja u nekom malom klubu. Dečkima iz grupe The Strange želimo puno uspješnih koncerata.

Dinko, Lada, Hrvoje.

Bili su među rijetkim međunarodno priznatim hrvatskim bendovima, i često surađivali sa stranim glazbenim sastavima kao što je R.E.M.

Projekt “Nematerijalna baština Međimurja” Muzeja M

Dokumentarac o cimbulama upotpunit će budući stalni m

– Riječ je o dokumentiranju umijeća sviranja i izrade cimbala u Podravini, Međimurju i Hrvatskom zagorju. Četiri cimbalaša, Nikola Baričević, Ne Međimurju, a njima se priključila i mlada iznimno talentirana Mia Perenc iz Donje Dubrave – rekla je Janja Kovač, kustosica i vodi Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

Muzej Međimurja Čakovec nastavlja s projektom dokumentiranja nematerijalne baštine. Riječ je o projektu koji je dio jedne puno šire priče.

Naime, 2020. godine završit će uređenje fortifikacije dvorca Zrinski, u čijem će stalnom postavu na prvom katu biti zastupljene sve zaštićene natuknice nematerijalne baštine Međimurja.

Projekt

– Na području Međimurja zaštićeno je čak 15 natuknica nematerijalne baštine, što je iznimno veliki broj. Upravo stoga započeli smo s ovim višegodišnjim projektom, koji između ostaloga uključuje i snimanje dokumentarnih filmova – otkrila nam je u uvodu razgovora Janja Kovač, kustosica i voditeljica etnografskih zbirki u Muzeju Međimurja Čakovec.

Na tom se popisu nalaze medičarski obrt, međimurska popevka, kotoripska i štrigovska skupina govora, svetomarska toponimija, tradicijsko lončarstvo, tradicijsko umijeće izrade čipke na području Svete Marije, umijeća izrade tradicijskih dječjih igračaka, izrade i sviranja cimbala, izrade tradicijske pokladne maske pikač u Selnici, izrade tradicijskih božićnih jaslica, izrade tradicijskog božićnog nakita kinča, izrade nakita božićnog lustera, sviranja na tamburama farkašicama te ispiranje zlata.

Prvi od dva ovogodišnja dokumentarna filma u projektu „Nematerijalna baština Međimurja“ je film o sviranju cimbala.

– Riječ je o dokumentiranju umijeća sviranja i izrade cimbala u Podravini, Međimurju i Hrvatskom zagorju. Četiri cimbalaša, Nikola Baričević, Neven Kolarić, Dražen Balog i Vilim Čituš, i danas nastavljaju ovu vještinu u Međimurju. Iznimno nas veseli da se ovom društvu pridružuju i mlade snage poput iznimno talentirane Mije Perenc iz Donje Dubrave.

Kako bismo što pitoresknije predstavili međimurski melos i sve njegove nijanse, za potrebe snimanja smo se uputili na neke od najljepših lokacija Međimurja: na brege i kuriju Terbotz, u središte građanske kulture Međimurja, Gradsku kavanu Čakovec i novootvoreni čakovečki hotel Castellum te u ravnicu u prostore KUD-a „Seljačka sloga“ Donja Dubrava – otkrila je kustosica Kovač.

Promocija filma održana je u prostorima Muzejskoga informativnog centra Muzeja Međimurja Čakovec. Režiju potpisuju Danijel Janković i Zoran Fras, koji je ujedno bio i snimatelj, a montažu Danijel Janković.

Nakon Čakovca, film je prikazan i u Donjoj Dubravi, čiji se KUD „Seljačka sloga“ aktivno uključio u oživljavanje i promo-

KUD “Seljačka sloga” iz Donje Dubrave aktivno se uključio u oživljavanje vještine sviranja cimbula ciju vještine sviranja cimbula.

– KUD „Seljačka sloga“ otprije nekoliko godina radi na oživljavanju ove vještine. Započeli smo kupnjom novih industrijskih cimbula uz pomoć Ministarstva kulture, a nastavili financiranjem iz vlastitih sredstava poučavanjem sviranja dvojice naših članova, Dražena Baloga i Vilima Čituša. Njima su se sada priključile i neke nove mlade snage kao što je Mia Perenc – zadovoljno je poručila Štefica Kovač, predsjednica dobravske „Seljačke sloge“.

Tradicija

Upravo je promocija dokumentarnog filma u Donjoj Dubravi najveća nagrada i priznanje tamošnjim ljudima na velikom angažmanu u očuvanju vještine sviranja cimbula.

– Iznimno me veseli oživljavanje sviranja cimbala u

Slijedi film o međimurskoj popevki Bogatstvo nekog prostora mjeri se i bogatstvom kulturne baštine stvarane stoljećima. Tradicija prenošena s koljena na koljeno, očuvana znanja i vještine, predmeti, kao i ljudi, te proces njihova nastajanja, vrijednosti su koje je potrebno zaštititi od zaborava. Upravo s tim ciljem Muzej Međimurja Čakovec započeo je s projektom dokumentiranja nematerijalne baštine.

Kroz godinu djelatnici Muzeja dokumentiraju po dvije od čak 15 nematerijalnih natuknica na području Međimurske županije. Riječ je o visokokvalitetnim dokumentarnim filmovima u trajanju od sedam do 10 minuta. U tome im veliku pomoć pruža Ministarstvo

kulture, koje projekt financira od 2016. godine.

– Prošle godine tijekom srpnja odrađeno je snimanje vještine ispiranja zlata, a u rujnu izrada svetomarske čipke. U projekt smo uključili ljude koji poznaju izvornu vještinu te svoje znanje čuvaju i prenose na nove naraštaje, što je iznimno važno za cjelokupno očuvanje nematerijalne baštine. Važno je naglasiti da se fokus istraživanja nematerijalne baštine premješta sa samog predmeta na proces njegove izrade, osobu koja ga je izradila, na vještinu izvođenja usmenih djela, na kontekst u kojem se ono izvodi. Nakon što smo završili film o sviranju cimbula, ove godine na red još dolazi međimurska popevka – otkrila je Janja Kovač.

Janja Kovač

Kulturni obzor

1. kolovoza 2018., br. 100 || Regionalni tjednik

U nedjelju, 29. srpnja, na glavnoj pozornici Porcijunkulova u jezeru Staroga grada Zrinskih u Čakovcu održan je program 13. Dječjeg festivala „Mali MEF“.

Ove godine na natječaje Festivala stiglo je više od pedeset prijava iz gotovo cijele Hrvatske i inozemstva. Zanimanje za čakovečki „Mali MEF“ prelazi granice Hrvatske, a ovogodišnja konkurencija nadmašuje prethodnih 12 Festivala. Nastupilo je 19 mališana podijeljenih u

dvije skupine. Prva je nastupila Sara Dovečer iz Pušćina pjesmom ‘This is gospel’. Žiri su činili profesori glazbe Goran Šafarić, pijanist Darko Golubić, operni pjevač Filip Hozjak, umjetnički direktor festivala Vladimir Košir Tonka i kreator festivala Rajko Dobošić.

U kategoriji slobodne forme nastupili su Sara Dovečer, Ani Gnand, Veronika Kapuvari, Ines Celinger, Emili Rogina, Vida Magdalenić, Ela Rusman, Leila Benahmed i Marin Bulić. U

FOTO: KORINA BAN

Pobjednici Maloga MEF-a Marin Bulić i Ana Bertić

15

kategoriji novih autorskih pjesama nastupili su Dina Španić, Viktor Kolmar, Paola Španić, Ivan Bućić, Ana Bertić, Lana Letnik, Emanuela Malešević i Eva Tišljar iz Zagreba (duet), Enej Stanovnik, Veronika Kolmar, i Dorotea Prosnik.

Pobjedu je u kategoriji slobodne forme odnio trinaestogodišnji Marin Bulić, dok je nagradu za najbolji nastup izvedbom autorske pjesme osvojila desetogodišnja Ana Bertić.

Međimurja Čakovec

i cimbuljašima muzejski postav

even Kolarić, Dražen Balog i Vilim Čituš, i danas nastavljaju ovu vještinu u iteljica etnografskih zbirki u Muzeju Međimurja Čakovec.

javnE potrebE u kulturi RH za 2019.

Ministarstvo objavilo natječaj za programe Mia Perenc

FILM Režiju potpisuju Danijel Janković i Zoran Fras, koji je ujedno bio i snimatelj, a montažu Danijel Janković. Film je prvi put javno prikazan 20. lipnja.

Prijavitelji mogu biti samostalni umjetnici, umjetničke organizacije, ustanove u kulturi, udruge te pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u domeni kulture ili zaštite arheološke baštine

Piše: Ivan-goran herman igherman@regionalni.com

Ministarstvo kulture objavilo je Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2019. godinu. Natječaj je otvoren do 17. rujna.

Kategorije

15

natuknica nematerijalne baštine evidentirano je na području Međimurja. Sve one bit će dio stalnog postava Muzeja nematerijalne baštine.

Donjoj Dubravi, u kojoj do prije toga nije više bilo aktivnih cimbuljaša. Svi snimljeni filmovi, pa tako i ovaj, postat će dijelom stalnog postava Muzeja nematerijalne baštine.

Filmovi su namjerno osmišljeni tako da traju do 10 minuta i da imaju podnatpise na hrvatskom i engleskom jeziku, čime se prilagođavaju potrebama suvremene muzejske publike, turistima u potrazi za kulturnim sadržajem, znatiželjnicima i istraživačima lokalne povijesti – istaknula je kustosica Kovač.

Nakon prikazivanja filma uslijedila je poslastica za sve prisutne. Naime, troje od pe-

tero aktivnih cimbalaša na području Međimurja pokazalo je svoje umijeće sviranja.

– Odaziv mještana Donje Dubrave još je jednom pokazao da Dobravčice i Dobravčani prepoznaju i cijene baštinu te je aktivno prenose na nove naraštaje u 21. stoljeću. U trenutku kada smo započeli s projektom u Međimurju su bila dvojica svirača cimbula. Pričanjem o projektu, njegovom promocijom, ali i angažmanom ljudi na terenu, danas imamo petero aktivnih svirača. To je ogroman uspjeh – zaključila je Janja Kovač iz Muzeja Međimurja Čakovec.

Projekti se mogu prijaviti u sljedeće kategorije: redovne djelatnosti udruga u kulturi, dramske i plesne umjetnosti te izvedbenih umjetnosti, glazbe i glazbeno-scenske umjetnosti, kulturno-umjetničkog amaterizma (glazbenog i folklornog), vizualnih umjetnosti, inovativnih umjetničkih i kulturnih praksi, monografija iz područja kulture i umjetnosti, knjižnične djelatnosti, potpore izdavanju knjiga, izdavanja časopisa i elektroničkih publikacija, književnih manifestacija i nastupa na sajmovima knjiga, književnih programa u knjižarama, muzejske djelatnosti, zaštite i očuvanja arheološke baštine, zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara, zaštite i očuvanja pokretnih kulturnih dobara, zaštite i očuvanja nematerijalnih kulturnih dobara, digitalizacije kulturne baštine, međunarodne kulturne suradnje te izgradnje, rekonstrukcije, adaptacije i opremanja kulturne infrastrukture.

Prijavitelji mogu biti samo-

stalni umjetnici, umjetničke organizacije, ustanove u kulturi, udruge, pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u kulturi, kao i pravne ili fizičke osobe za po-

Prijave se podnose internetski na odgovarajućim obrascima, koji su dostupni na stranicama Ministarstva kulture trebe zaštite i očuvanja kulturnih dobara te arheološke baštine, u skladu s uputama za prijavitelje.

Javne potrebe

U proračunu Republike Hrvatske osiguravaju se sredstva za javne potrebe u kulturi, a to su djelatnosti u kulturi, aktivnosti, manifestacije i projekti u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku.

Od interesa za Republiku Hrvatsku smatraju se programi i projekti koji hrvatsku kulturu stavljaju u europski kontekst, promiču međukulturni dijalog, razvoj civilnoga društva, koji su stručno utemeljeni, visoke razine kvalitete, ekonomični, profilirani u odnosu na osnovnu djelatnost organizatora, te

se odvijaju kontinuirano.

U okviru Programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2019. godinu raspisat će se posebni javni pozivi za otkup knjiga za narodne knjižnice, poticanje književnog stvaralaštva, dodjelu stimulacija za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva, za programe promidžbe knjige i čitanja, poticanje glazbenog i dramskog stvaralaštva, poticanje stvaralaštva vizualnih umjetnika, poduzetništvo u kulturnim i kreativnim industrijama, program „Ruksak (pun) kulture“ te za programe koji potiču razvoj publike u kulturi.

Prijave se podnose internetski na odgovarajućim obrascima (za svako programsko područje posebna prijavnica te za međunarodnu kultur-

Od interesa za Republiku Hrvatsku smatraju se i programi te projekti koji hrvatsku kulturu stavljaju u europski kontekst nu suradnju za svaku zemlju posebna prijavnica) koji su dostupni na stranicama Ministarstva kulture.

16 Duplerica

Regionalni tjednik || 1. kolovoza 2018., br. 100

54. izdanje najpoznatije međimurske manifes

Selfie ispod kišobrana i ov Porcijunkulova omiljena

Ovogodišnji program je nadogradnja dosadašnjih pozitivnih iskustava, a posebno veseli što su se Čakovčani saživjeli sa svojom manifestac zajednica proglasila Top-turis Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

najčešće kao svoju razglednicu u objavama na društvenim mrežama stavljaju selfie ispod kišobrana koji su nadvili sreKoncerti na velikoj pozornici dišnju gradsku ulicu – rekla je u jezeru Staroga grada Zrin- Boška Ban Vlahek, voditeljica skih, dječje igraonice, radionice Turističkog ureda Turističke i pričaonice, umjetničke izlož- zajednice Grada Čakovca.

Jer upravo su kišobrani postabe, promocije i prezentacije, autohtona enogastronomska li zaštitni znak Porcijunkulova. ponuda… dio je bogate ponude Ispod nekoliko tisuća šarenih koja je dočekala ponovno velik kišobrana Čakovec se nakratko broj posjetitelja na 54. izdanju pretvara u veliku festivalsku pozornicu. Sjajna atmosfera, Porcijunkulova.

Upravo zahvaljujući bogatom brojni izlagači, ulični perforvjerskom, zabavnom i kultur- meri, talentirani glazbenici… nom programu, najpoznatija svatko na svoj način čini Porčakovečka i međimurska ma- cijunkulovo doživljajem koji nifestacija uvrštena je u top-do- svakom posjetitelju dugo ostaje u sjećanju. gađanja Hrvatske. Stoga ne Festivalska groznica u čudi da su se organiČakovcu nije zazatori, Grad vršila. Program Ča kovec i Organizatori traje do četvrtTuristička ka, a svi oni zajednica pozivaju posjetitelje koji još nisu Grada da se priključe obišli ulice Č a kovi trgove u c a, ove tradicionalnoj g r a d s ko m godine humanitarnoj akciji, središtu dodatno mogu to učipotrudili kupnji međimurske niti još u sriosigurapogače jedu i četvrtak, ti raznolik 1. i 2. kolovoza. i maštovit Veliko zanimanje program u koposebno vlada za glavne jem baš svatko može koncerte. U srijedu pozornica pronaći nešto za sebe.

– Ovogodišnji program je pripada Zvonku Bogdanu, dok nadogradnja dosadašnjih po- je čast da spusti zastor na 54. zitivnih iskustava, a posebno izdanje manifestacije pripalo veseli što su se Čakovčani saži- Tonyju Cetinskom.

Organizatori pozivaju povjeli sa svojom manifestacijom.

Uključile su se brojne udruge i sjetitelje da se priključe tradiugostitelji koji, svatko sa svo- cionalnoj humanitarnoj akciji, jim programom, doprinose da kupnji međimurske pogače s je Porcijunkulovo Hrvatska tikvama i makom te jabukama. turistička zajednica proglasila Sav prikupljeni novac donirat turističkim top-događanjem će se Centru za odgoj i obrau zemlji. Očekujemo da ćemo zovanje Čakovec, koji ima 170 ovim izdanjem Porcijunkulova polaznika i 60-tak profesora nadmašiti prošlogodišnju broj- pod vodstvom ravnateljice ku od 300.000 posjetitelja, koji Dragice Benčik.

1. kolovoza 2018., br. 100 || Regionalni tjednik

Duplerica

17

stacije i turističko Top-događanjE Hrvatske

ve je godine posjetiteljima a razglednica iz Čakovca

cijom. Uključile su se brojne udruge i ugostitelji koji, svatko sa svojim programom, doprinose tomu da je Porcijunkulovo Hrvatska turistička stičkim događanjem u zemlji.

18 Sport

Regionalni tjednik || 1. kolovoza 2018., br. 100

Nedeljanec obranio naslov na domaćem turniru

Sport PK Barok

U Nedeljancu je u nedjelju, 29. srpnja, odigran 24. Memorijalni turnir za sve preminule igrače i čelnike istoimenoga kluba, a naslov je obranio domaćin.

U prvom polufinalnom susretu Nedeljančani su svladali Slobodu iz Tužnog 6:1, da bi u drugom polufinalu Budućnost iz Vidovca pobijedila Plitvicu iz Gojanca, koja je bila bez nekolicine igrača, s 4:0. U susretu za treće mjesto sastale su se poražene ekipe. Regularni dio u utakmici između nogometaša iz Tužnog i Plitvice završio je 0:0, a slavili su Gojančani nakon izvođenja kaznenih udaraca rezultatom 3:1. U finalu se igrala tvrda utakmica, a bolji je bio domaći Nedeljanec, koji je svladao Vidovčane s minimalnih 1:0. Pobjednički gol bio je djelo Jurice Budena u 15. minuti susreta. Momčad Damira Maretića tako je ponovno u svoje vitrine odnijela najveći pokal s domaćeg turnira. (it)

Varaždinci pobijedili Al Ain, koji vodi bivši trener Dinama

Z. Mamić: Vjerujem da će se iduće sezone NK Varaždin plasirati u 1. HNL Povijesni rezultat Cvetka

Plivači i plivačice Baroka s Prvenstva Hrvatske za dobne skupine u organizaciji Hrvatskoga plivačkog saveza vratili su se s pet medalja. Na natjecanju je sudjelovalo 315 natjecatelja iz 33 hrvatska kluba, a među njima i šestero članova PK Barok – Luka Cvetko, Lovro Pintarić, Elena Škrapec, Martina Štefinec, Noa Stolnik i Petra Gašparac. Pravo nastupa imali su samo plivači i plivačice koji su ostvarili zadane kvalifikacijske norme. Fenomenalan uspjeh ostvario je junior Luka Cvetko, koji je u „kraljevskoj“ disciplini 50 slobodno osvojio prvu seniorsku medalju u povijesti Kluba i varaždinskog plivanja. Naime, Luka je, uz zlatnu medalju u juniorskoj kategoriji, osvojio i brončane medalje u mlađeseniorskoj i seniorskoj konkurenciji s fantastičnih 23,54 i osvojenih 700 bodova.

U utrci na 50 prsno juniorka Martina Štefinec osvojila je broncu na 50 m prsno s odličnih 34,57, a zbirku medalja zaključio je posljednjeg dana natjecanja ponovno Cvetko s broncom u juniorskoj kategoriji na 100 slobodno.

Luka je popravio osobni rekord za više od sekunde i isplivao sjajnih 52,34.

– Svakako treba pohvaliti i ostale natjecatelje koji su otplivali u svim utrkama osobne rekorde i nastupali u popodnevnim B i C finalima – ističu iz Plivačkoga kluba Barok. (it)

Na probi u varaždinskom drugoligašu su Kožul i Wagner, Benko još nije dogovorio sve uvjete, a mogao bi otići Domagoj Drožđek Piše: Ivan Tomašković ivan@regionalni.com

Nogometaši Varaždina slavili su u prijateljskom susretu protiv prvaka Ujedinjenih Arapskih Emirata, Al Aina, 2:1. Prije susreta igrače svoga bivšega kluba pozdravio je srebrni hrvatski izbornik Zlatko Dalić.

Dalić je momčad iz Ujedinjenih Arapskih Emirata vodio od 2014. do 2017. godine i s njom osvojio jednom Prvenstvo, jednom Superkup i President cup, a 2016. godine igrao je i finale azijske Lige prvaka. Njegovi bivši igrači i članovi Kluba srdačno su pozdravili hrvatskog izbornika.

Slavlje

Što se susreta tiče, Varaždinci su od samog početka pritisnuli goste, ali golovi u prvom dijelu nisu pali.

U 56. minuti Varaždinci su napokon poveli. Odlično je Leon Benko našao Doma-

Za Varaždince su zabijali Drožđek i Wagner, dok se za Al Ain u strijelce upisao Brazilac Caio goja Drožđeka, koji je lobao gostujućeg vratara. U 67. minuti obrana i vratar Varaždina Dinko Gavranović su se zaigrali i to je iskoristio Brazilac Caio, koji je lako pogodio za izjednačenje.

U 78. minuti Varaždinci su poveli 2:1. Nakon odbitka dobro se snašao Dragan Wagner, koji je s ruba šesnaesterca pogodio za konačno slavlje.

– Mislim da smo bili jako dobri od samog početka.

Visokim presingom smo na početku pritisnuli goste i imali vrlo izgledne prilike.

Stvarno smo izdominirali goste, no nesretno smo primili gol. Moramo igrati mirno, a greške su sastavni dio igre – rekao je nakon susreta trener Varaždina Miljenko Mumlek.

Na probi u Varaždinu su

Nogometaši Varaždina u subotu, 28. srpnja, gostovali su kod trećeligaša Zagreba i pobijedili rezultatom 7:1

baš Wagner, koji je zabio pogodak, i lijevi bočni igrač Vencel Kožul.

– Vidjet ćemo kako će se Kožul i Wagner uklopiti.

Benko je s nama, ali nije još dogovorio uvjete, dok postoji mogućnost da Drožđek ode – naglasio je Mumlek.

Njegov kolega Zoran Mamić, koji je s Al Ainom osvojio dvostruku krunu prošle sezone, vidi Varaždince kao favorite za osvajanje 1. HNL.

Zasluženo

U susretu protiv Varaždina Mamić je bio bez svojih glavnih vedeta, švedskog reprezentativca Marcusa Berga, egipatskog internacionalca Husseina El Shahata i Omera Abdulrahmana, koji još nije produljio ugovor.

– Nedostaju nam neki igrači. Tek smo na početku priprema. Jednima i drugima su noge teške i olovne. Ipak, bilo je dobih šansi i akcija te je važno da se nitko nije ozlijedio. Varaždin je zasluženo slavio i vjerujem da će se iduće sezone plasirati u 1.

HNL – zaključio je Zoran Mamić.

Sport

1. kolovoza 2018., br. 100 || Regionalni tjednik

19

Rekordnih 16 ekipa na međunarodnom U-13 turniru NK MeđimurEC Na igralištima NK Međimurec i NK Nedelišće od 10. do 12. kolovoza održat će se jubilarni 20. međunarodni U-13 nogometni turnir. Turnir u organizaciji NK Međimurec ove će godine okupiti rekordnih 16 ekipa iz čak 10 zemalja. Uz hrvatske klubove Dinamo, Hajduk, Varaždin, Osijek, Međimurje Čakovec i domaći Međimurec, nastupit će još talijanski FC Crotone, poljska Legia iz Varšave, Crvena zvezda iz Beograda, makedonski Vardar iz Skoplja, budimpeštanski MTK, Sturm iz Graza, slovenski NK Maribor te Oxala i Fita Select iz Japana.

– Glas o našem turniru proširio se diljem Europe, ali i Dale-

kog istoka. Nakon što je prošle godine jedan od sudionika bila Oxala iz Tokija, ove će im se pridružiti još jedan klub iz japanske prijestolnice. Ni u snu ne bismo vjerovali da će turnir biti ovako značajan na svjetskoj sceni. Rasli smo iz godine u godinu. Svaki put smo imali sve više ekipa, a one su bile zadovoljne našim domaćinstvom i onime što su ovdje doživjeli, pa se redovito vraćaju – ističe predsjednik NK Međimurec Mišel Ganzer.

Uz glavni turnir bit će održan i turnir na mantinele na malonogometnom terenu kraj igrališta u Pretetincu.

Nogometni klub Međimurje se sprema za novu sezonu

Međimurcima slijede prijateljske utakmice protiv Varaždina i Sesveta

“Prije svega sam trenernatjecatelj, koji će se sebe i ekipu podrediti rezultatu.”

-Matija Kristić trener NK MeđimurjE

Nemamo visok cilj, već čim prije osigurati ostanak u 2. HNL Moram reći da sam prije svega trener-natjecatelj, koji će podrediti sebe i ekipu rezultatu. Naravno da ćemo težiti igri i nadmetanju te nećemo “parkirati autobus u 16 metara”, rekao je trener Matija Kristić.

Piše: Ivan Tomašković ivan@regionalni.com

Nogometaši Međimurja pripremaju se za novu sezonu.

Međimurci će se natjecati u višem rangu – 2. HNL, koja je za njih sigurno izazov. Kadrovska križaljka je koliko-toliko posložena. Pristigli su Marko Trojak iz slovenskih Brežica, Karlo Marić iz Bednje, Robin Zanjko

i Vinko Pušić iz Koprivnice, Nebojša Karamarković, koji je stigao iz slovenskog Zagorja, Josip Domagoj Hranilović iz Varaždina i Luka Nemec iz Novalje. Klub su napustili Neven Hlišć, koji je otišao s posudbe u Osijek, i Jurica Antolković, kojeg su životne prilike odvele u inozemstvo, odnosno u Njemačku, gdje radi.

Dosad su Međimurci odigrali

četiri prijateljska susreta. Protiv HAŠK-a je završilo bez golova, pobijedili su Bednju u Beletincu 3:1, a Nedeljanec 5:1, dok su protiv drugoligaša Lučkog odigrali 0:0.

– Još nismo konkretno radili na taktici. Kombiniramo teretanu s trkom. Treniramo dva puta dnevno i nedostaje nam svježine. Rotiram sve igrače i upoznajem ih. Važno mi je da

se poštuju obrambene zadaće, a sve ostalo je nadogradnja – rekao je Matija Kristić, trener Međimurja, kojem slijede i prijateljske utakmice protiv ligaških protivnika – Sesveta i Varaždina.

– Mi smo novajlije u 2. HNL i u utakmicama sa Sesvetama i Varaždinom vidjet ćemo naše pravo stanje i kvalitetu te gdje smo u usporedbi s drugim eki-

pama Lige – dodao je Kristić.

Trener Međimurja istaknuo je da su ambicije u novoj sezoni osigurati ostanak u 2. HNL. – Nemamo visok cilj da sad u prvoj sezoni moramo napasti prvo mjesto. Želja je čim prije osigurati relativno sigurnu poziciju. Uvijek je dobar igrač koji bi radio razliku dobrodošao, no ekipa se kompletirala. Moram reći da sam prije svega trener-

Ljetni sportski kampovi “Svaki tjedan sport jedan”

natjecatelj, koji će podrediti sebe i ekipu rezultatu. Naravno da ćemo težiti igri i nadmetanju te nećemo „parkirati autobus u 16 metara“– zaključio je Kristić, koji je prije trenerskog angažmana bio igrač Međimurja, a u svojoj igračkoj karijeri branio je i boje Varteksa, Slaven Belupa, Zeline, slovenskog Zavrča, poljske Zaglebie Lublin i ruskog Vladivostoka.

Idealan način da učenici upoznaju sve sportove Velik odaziv školaraca na Ljetne sportske kampove „Svaki tjedan sport jedan“ nastavljen je i na kampu iz karatea.

Kamp je provodio Karate klub Globus, a više od 80 školaraca pridružilo se četvorici trenera koji su im pokazali sve tajne i čari ove drevne borilačke vještine koja porijeklo vuče iz Japana.

Jedan od trenera bio je i Dejan Slukić, koji je izjavio da njega, ali i ostale trenere veseli ovakav način rada jer imaju priliku polaznicima pokazati osnove karatea.

–Tjedan dana je dovoljno da zagrebemo površinu ovog prekrasnog sporta.

Stoga smo tijekom kampa polaznicima

demonstrirali osnove, od učenja padanja pa do obrana i zadavanja udaraca.

Veseli me što se kampu odazvao veći broj polaznika nego godinu dana ranije, što govori da je sport, koji će se naći na programu Olimpijskih igara u Tokiju, sve popularniji – rekao je Slukić.

Osim toga, poručio je da je karate idealan sport za učenike osnovnih škola jer je jako dinamičan i oslobađa višak energije.

– Uz to, riječ je o sigurnom sportu u kojem su ozljede rijetke, a drastično se poboljšava motorika djece – naglasio je trener Slukić.

20 Vidokrug

Regionalni tjednik || 1. kolovoza 2018., br. 100

Inspirirana feudalcima, svecima, biljkama, nad

Imena međimurskih n između Mure i Drav Svako naselje krije nekakvu priču. Ime nerijetko ostane jedini poznati dio njegove povijesti, budući da mnoge činjenice Piše: Ivan-goran herman igherman@regionalni.com

Današnja imena međimurskih naselja manje-više su formirana, no to ne znači da uopće nisu podložna promjenama.

Sjetimo se samo najrecentnijih promjena: Sveta Marija ne tako davno nosila je naziv Marija na Muri, a Sveti Martin na Muri – Martin na Muri. Naselja su prošla neuspješnu mađarizaciju jer Međimurci vjerno čuvaju stare nazive svojih sela, ulica, kvartova, zaselaka i gradova. Što se, međutim, krije u korijenu imena pojedinog sela?

Feudalci

Međimurski “glavni grad” dobio je ime po Dimitriju Čaku ili Čakiju

Strahoninec je nekad bio “Strahominec” - nalazio se na izlazu iz šume

Velik broj naselja dobio je ime prema feudalnom gospodaru, plemiću ili naprosto vlasniku zemljišta. Hodošan je, na primjer, imenovan prema mađarskom plemiću Hodosanyju, dok je ime na Domašinec prenio njegov vlasnik, plemić Damaš. Isto tako, Pribislavec dobiva ime prema slavenskom imenu Pribislav. Postoji teorija da se radilo o knezu, iako izvori teorije nisu općepoznati. Vratišinec je nazvan prema imenu Bratiša, Vratiša ili Vratišna, vjerojatno feudalnom gospodaru koji je u nekom trenutku postao vlasnik ove fare, koja je originalno pripadala grofovima Celjskim. To ime dolazi od slavenske riječi „brat“.

Banfi, u gornjem Međimurju, dobiva ime prema prezimenu grofa Bannfyja, gospodara Lendave, koji je na području današnjeg Banfija izgradio dvorac svojoj grofici, navodno kako bi joj barem na taj način nadoknadio svoje odsustvo zbog državničkih obveza.

Sveci

Neka sela dobivala su imena prema svecima zaštitnicima.

Donjem i Gornjem Vidovcu (dio Ivanovca) ime je podario ili sveti Vid, katolički svetac, ili je ime nastalo još u poganska slavenska vremena, kad se štovao Svantevid ili Svetovid, prema nekim izvorima lokalna varijanta vrhovnoga slavenskog boga Peruna.

Ovoj kategoriji pripadaju i naselja Sveta Marija, Sveti Martin na Muri i Donji/Gornji Mihaljevec (prema Mihalju, odnosno svetome Mihovilu ili Mihaelu), Mihovljan te Ivanovec.

Baština Slavena

Feudalni gospodar po imenu Pribislav zaslužan je za naziv “Prslafca”

Slavensko naslijeđe očuvano je i u nazivu Gornje i Donje Dubrave. Naime, dubrava je staroslavenski naziv za hrastovu šumu (dub = hrast), a

u cijeloj Hrvatskoj i ostalim slavenskim zemljama taj je pojam jedan od najraširenijih u imenima naseljenih mjesta.

Dubravu nalazimo, primjerice, u Zagrebu, Češkoj, Poljskoj, a čak je i grad Dubrovnik dobio ime prema šumama hrasta.

Prema vrsti terena na kojem je građen, baš kao i Dubrava, ime je dobio i Črečan. Naziv Črečan dolazi od, također staroslavenskog, pojma „čret“, što označava močvarno područje, zemljište s baruštinama i slično. Ovaj pojam i danas se često susreće u mnogim imena međimurskih polja. Korijen dijeli s imenom slavenskog boga podzemlja koji se zvao Črt (Crnobog).

Slavensko naslijeđe očuvano je i u nazivu Gornje i Donje Dubrave.

Dubrava je staroslavenski naziv za hrastovu šumu.

Ime Peklenice dolazi od riječi „pekel“, što znači nafta, koja je na tom području odvajkada izbijala na površinu.

Poznato je da je tamo napravljena i prva bušotina u svijetu.

Za naziv Belice postoji nekoliko teorija. Najuvjerljivije su one koje kažu da je ime dobila prema potoku Belcu, koji je tim područjem tekao, ili prema vrsti obradive zemlje koju su zvali „belica“ zbog mineralnih tvari (kalcija, magnezija...) zbog kojih je bojom djelovala bjeličasto. Treća hipoteza, također dobro potkrijepljena, kaže da je ime Belici dao feudalni gospodar Bela. Gardinovec je vjerojatno nazvan prema nekadašnjem vlasniku posjeda koji se zvao Grdin, Gardin, Grdislav ili Grdimir, dok je za ime Vugrišinca „krivo“ osobno ime Vugriša.

Životinje i utvrde

Ime Štrigove još uvijek nije razjašnjeno. Javljale su se teze da je taj naziv nastao od riječi „štriga“, koja označava ili kukca, uholažu, ili vješticu, s obzirom na to da riječ „štriga“ na tom području i u okolici doista označava vješticu ili coprnicu. Nijedna od ovih teza još uvijek nema znanstvenu potvrdu. Moguće je da je „Štrigova“ narodno iskrivljenje naziva „Stridon“, kako se zvalo tamošnje naselje iz doba Rimskog Carstva.

Dvojnu prirodu potencijalnog nazivlja sa Štrigovom dijeli i Kotoriba, čije ime možda dolazi od pojma „kotor“, što znači utvrda (s obzirom na činjenicu da je tamo doista izgrađena utvrda za obranu od Turaka), a možda i od sintagme „kot ribe“, odnosno „kutak bogat ribom“.

Postoji mogućnost da se radi i o kombinaciji.

Povijest Čakovca, središta Županije, dovoljno je poznata te se zna da je naziv dobio prema Dimitriju Čaku ili Čakiju. Mađarski naziv grada, Csaktornya, doslovno znači „Čakov toranj“. Ime Preloga (međimurski „Prilok“) srodno je glagolu „prevleči“. Vjerojatno se radilo o „prevlačenju“, odnosno prijelazu preko rijeke Drave. Osim toga, Drava je u svojoj okolici na zemlju nanosila mulj. Takva se vrsta zemlje također nazivala „prelog“ ili „preloga“. U Ivanovcu se nalaze Preloge, dio naselja koji je izdvojen od ostatka. Za ime Mačkovca vjerojatno je odgovorno prezime Maček, dok za Macinec postoji nekoliko teorija. Možda je ime dobio po cicamacama, što su zapravo cvjetovi vrbe ive, koji se koriste za izradu „balažeka“, odnosno buketa koji se posvećuje na Cvjetnicu i baca na krov kuće (običaj predstavlja vrstu blagoslova).

Možda je ime dobio po nekoj Mariji, koje se u Međimurju odmila zove „Maca“. Što se tiče drugih „biljnih imena“, po drveću i zelenilu nazive su dobili i Praporčan (paprat), Brezje (breza), Gornji i Donji Hrašćan (hrast) te Jalšovec (jalsa, odnosno joha).

Legende

Strahoninec je originalno nazvan „Strahominec“, zbog čistine koja je na tom području počinjala. Naime, između Čakovca i današnjeg naselja Strahoninec rasla je gusta šuma, u kojoj je ljude hvatao strah. Kod Strahoninca je bio smješten izlaz iz šume, tj. „tam ih je strah minul“. U sklopu Općine Strahoninec nalazi se i zaselak Poleve, navodno imenovan prema činjenici da su sve kuće zaseoka uz jednu stranu ceste.

Naselje Sveti Križ te istoimena crkva nazvani su prema sastajalištu križara u doba križarskih ratova.

Svako naselje krije nekakvu priču. Ime nerijetko ostane jedini poznati dio njegove povijesti, budući da mnoge činjenice postaju priče, priče postaju legende, a legende do nas dolaze u raznim oblicima, koji često sadrže i fantastične elemente.

Vidokrug

1. kolovoza 2018., br. 100 || Regionalni tjednik

21

dimcima, povijesnim utvrdama i legendama (I.)

naselja: svako mjesto ve priča svoju priču postaju priče, priče postaju legende, a legende do nas dolaze u raznim oblicima koji često sadrže i fantastične elemente

Štefancu je ime dao sveti Stjepan ili neki drugi eminentni “Štef”

Belici je ime osigurala ili vrsta zemlje bogate mineralima ili potok Belec

Svetovid

Rendez vous

Donjem i Gornjem Vidovcu ime je podario ili sveti Vid, katolički svetac, ili je ime nastalo još u poganska slavenska vremena, kad se štovao Svantevid ili Svetovid

Naselje Sveti Križ te istoimena crkva nazvani su prema sastajalištu križara u doba križarskih ratova

Međimurski Kotor

Dubrava je staroslavenski naziv za hrastovu šumu, a u cijeloj Hrvatskoj i ostalim slavenskim zemljama taj je pojam jedan od najraširenijih u imenima naseljenih mjesta

Hrastovgrad

Ime Kotoribe možda dolazi od pojma „kotor“, što znači utvrda, a možda i od sintagme „kot ribe“, odnosno „kutak bogat ribom“ U Polevama, strahoninečkom zaseoku, voziti se smije samo lijevom stranom

Hodošan je jedno od onih naselja koje je ime dobilo po feudalcu

Slično Štefancu i Vidovcu, ime Ivanovca je izvedeno od osobnog imena

22 Ženski svijet

Regionalni tjednik || 1. kolovoza 2018., br. 100

Nina Badri Ä&#x2021; i Crvena ja b uk a na P orci junkulov u

1. kolovoza 2018., br. 100 || Regionalni tjednik

Oglasi

23

24 AUTOsti

Regionalni tjednik || 1. kolovoza 2018., br. 100

Hyundai ljetna servisna akcija Svi vlasnici Hyundai vozila mogu ostvariti uštede kroz posebne pogodnosti Hyundai ljetne servisne akcije u ovlaštenoj Hyundai servisnoj mreži u Hrvatskoj u razdoblju od 15. srpnja do 15. kolovoza.

Najbolji dijelovi su Hyundai originalni dijelovi, na koje ostvarujete 20 % popusta (na originalne dijelove koji se ugrađuju kroz redovne servise za

Vremeplov

4. kolovoza 1957. je Juan Fangio posljednji put pobijedio na automobilskoj utrci i osvojio svoj peti uzastopni naslov. Fangio je rođen u Argentini i pobijedio je na 24 Grand Prix utrke. Karijeru je počeo kao mehaničar, utrke je počeo voziti u Južnoj Americi s automobilom koji je sam pripremio za utrke.

Prodaja Međimurska županija 1. 1. - 30. 6. 2018. proizvođač

količina

udio, %

1

Škoda

765

46,62%

2

Volkswagen

464

28,28%

3

Suzuki

114

6,95%

4

Kia

72

4,39%

5

Hyundai

29

1,77%

6

Ford

25

1,52%

7

Toyota

19

1,16%

8

Opel

18

1,10%

9

Mazda

18

1,10%

10

Renault

17

1,04%

11

Peugeot

13

0,79%

12

BMW

12

0,73%

13

Mercedes

12

0,73%

14

Audi

12

0,73%

15

Dacia

11

0,67%

16

ostali

40

2,44%

1641

100%

UKUPNO Izvor: Promocija Plus

5

Euro NCAP zvjezdica ocjena je za Volvo XC40 nakon rezultata testiranja postignutih na Europskom programu testiranja novih automobila 2018. godine. Zahvaljujući ovim rezultatima XC40 se tako pridružio većim inačicama serije 60 i 90 kao jedan od najsigurnijih automobila na cesti. Euro NCAP testiranje 2018. godine bilo je jedno od najtežih dosad zbog novih i zahtjevnijih izazova za sigurnosne tehnologije, što uključuje i detektiranje biciklista sa sustavom automatskoga kočenja i sustava pomoći za ostajanje u traci. Novi XC40 model je sveukupno osvojio najviše ocjene od svih testiranih automobila prema novim pravilima.

Hyundai vozila starija od 5 godina), a uz čišćenje klimauređaja ostvarujete 20 % popusta na filter klime.

Popust se odnosi samo na originalne Hyundai dijelove koji se koriste prilikom redovnog održavanja vozila (npr. filteri, kočioni sistem, razvod paljenja, žaruljice, svjećice, grijači) te isključuje karoserijske dijelove i vjetrobranska stakla.

predstavljamo Novi Porsche Macan

Macan ostaje predvodnik u segmentu

Porsche je u Šangaju javnosti predstavio novi Macan. Od 2014. godine vrlo uspješni kompaktni SUV značajno je nadograđen po pitanju dizajna, udobnosti, povezivosti i dinamike vožnje. pripremio: Dalibor Flajpan foto: Porsche

Serijska LED prednja svjetla i nova stražnja rasvjetna traka Zahvaljujući ciljanim izmjenama na eksterijeru novi Macan postaje još moderniji i još više sportski nadahnut. U brojnim se detaljima reflektira DNK ikone sportskih vozila 911 i nositelja tehnologije 918 Spydera. Tema svjetla pritom zauzima ključnu ulogu: novi Macan tvornički je opremljen prednjim svjetlima u LED tehnologiji. Sustav Porsche Dynamic Light System Plus (PDLS Plus, opcija) na prilagodljiv način upravlja raspodjelom svjetla. Prednji dio Macana studiozno je dorađen te se sada doima još širim, dok se sveobuhvatno redizajniranje stražnjeg dijela temelji na jasnom dizajnu prethodnog modela. S trodijelnom, trodimenzialnom LED rasvjetnom trakom sada dolazi i karakteristično obilježje Porsche dizajna. Nadalje, kočna svjetla reflektiraju identitet

marke u dizajnu na četiri točke.

Nove opcije: GT sportski volan, ionizator i asistent za prometne gužve Poveznicu prema 911-ici u interijeru novog Macana tvori opcionalni GT sportski volan. Osim toga, dostupno je u volan integriran gumb za način rada uključujući Sport Response Button kao sastavni dio opcionalnog Sport Chrono paketa. Popis dodatnih mogućnosti komfora Porsche nadopunjuje i grijanjem prednjeg stakla te ionizatorom za poboljšanje kvalitete zraka u unutrašnjosti. Novost je asistent za prometne gužve uključujući tempomat za održavanje razmaka, a omogućuje udobniju i opušteniju vožnju pri brzinama do 60 km/h. Sustav ne samo da djelomično automatizirano može ubrzavati i zakočiti nego asistira i u gužvi ili kod usporenog prometa pri upravljanju.

11-inčni zaslon na dodir i potpuna umreženost

Macan svojim novim sustavom Porsche Communication Management (PCM) nudi sveobuhvatnu povezivost i brojne digitalne funkcije. Iznad uzlazne središnje konzole tipične za Porsche harmonično se u novooblikovanu upravljačku ploču uklapa Full-HD zaslon na dodir, koji je povećan s dosadašnjih sedam na 11 inča. Korisnička površina sustava za zabavu i informiranje može se kao i kod Panamera i Cayennea individualno oblikovati pomoću prethodno definiranih pločica. Ventilacijski otvori novo

Nissan Qashqai N-Connecta za 169.000 kuna U posebnoj ljetnoj ponudi bogato opremljeni Nissan Qashqai N-Connecta s benzinskim 1.2 DIG-T motorom i panoramskim staklenim krovom nudi se po posebnoj cijeni od 169.900 kuna. Bogata serijska oprema uključuje Nissanov inovativni panoramski Around View Monitor (AVM) – sustav kamera za parkiranje s pogledom 360°, multimedijski navigacijski sustav NissanConnect, aluminijske naplatke od 18“ te niz sigurnosnih sustava; automatsko kočenje u hitnom slučaju s funkcijom prepoznavanja pješaka, sustav prepoznavanja prometnih znakova, upozorenje na izlazak iz voznog traka, prednje i stražnje parkirne senzore, a tu su i panoramski stakleni krov i uzdužni krovni nosači gratis.

Ponuda vrijedi za vozila sa zalihe i traje do kraja kolovoza.

su oblikovani te su sada postavljeni ispod središnjeg ekrana. Svaki Macan opremljen je Connect Plus modulom i tako je serijski u potpunosti umrežen. Na to se vežu digitalne funkcije i usluge kao što su pametno glasovno upravljanje Voice Pilot i informacije o prometu u stvarnom vremenu kao dio isto tako serijskog online navigacijskog sustava. Ključnu ulogu pritom zauzima vezanje na „Here Cloud“ s najnovijim podacima o prometu prikupljenima na temelju swarm sustava. Nova aplikacija Offroad Precision App nudi mogućnost dokumentiranja i analize offroad iskustva s Macanom.

Optimizirano vozno postolje s novim pneumaticima i kotačima Novi Macan optimiziranim voznim postoljem dodatno utvrđuje svoj poseban status sportskog vozila u segmentu kompaktnih SUV-ova. Fina usklađenost doprinosi većoj neutralnosti pri jednakoj stabilnosti vožnje

i poboljšanom komforu. Iako neobično za segment SUV-ova, Macan dolazi s različitim pneumaticima na prednjoj i stražnjoj osovini. Iz tog se razloga kao i kod Porsche sportskih vozila mogu optimalno iskoristiti prednosti pametnog pogona na sva četiri putem Porsche Traction Managementa (PTM) u pogledu dinamike vožnje. Novorazvijeni pneumatici s poboljšanim svojstvima performanse omogućuju još veću bočnu dinamiku i time još veći užitak u vožnji. Novi 20-inčni i 21-inčni kotači uz to povećavaju mogućnosti kreativnosti u optičkom dotjerivanju.

Uspješan model Macan: od 2014. godine više od 350.000 isporuka Macan je jedna priča o uspjehu.

Tipične Porsche performanse na svakom terenu uparene s visokom praktičnošću u svakodnevici – upravo ta je kombinacija bila uvjerljiva od samog početka: od 2014. godine Porsche je isporučio više od 350.000 primjeraka.

Honda Sale 2018 U srcu motosezone Honda je pripremila specijalne popuste za vozače skutera i motocikala.

U posebnoj ponudi Honda je za 15 najbržih kupaca motocikala pripremila 15 modela s pogodnostima do visokih 12.000 kuna. Osim standardne ponude, u svim ovlaštenim Honda moto prodajnim centrima mogu se kupiti stilizirani i funkcionalni originalni dodaci s kojima Honda kupci mogu dodatno istaknuti svoj motocikl ili skuter; vjetrobranima, koferima i štitnicima.

Oglas

1. kolovoza 2018., br. 100 || Regionalni tjednik

Tjedan prepun odličnih koncerata!

Ispred nas je posljednji i vrlo bogati tjedan odličnih koncerata u sklopu Ljeta u Varaždinu. Na vama je samo da odaberete na kojemu ćete trgu guštati.

U srijedu, 1. kolovoza, uživajte na Korzu od 19 sati uz Zubo&Dudo acoustic.

Petak, 3. kolovoza, od 20:30 na Kapucinskom trgu, za sve oni koji nisu bili u srijedu na Korzu, tu su ponovo Zubo&Dudo acoustic koji obogaćuju ljetne večeri svojim blues i rock hitovima.

Od 21 sati na Stančićevom trgu u goste dolaze Scifidelity Orchestra. Za sve one koji ih još nisu uspjeli slušati uživo, sad je pravo vrijeme za to.

Subota će početi šetnjom kroz Korzo uz zvukove Pulp Fictionsa, dok nas na Stančićevom trgu od 21 sat očekuje DJ Krnja koji će nas vratiti u glazbeni vremeplov 80-ih i 90-ih godina.

Let’s dance!

10. kolovoza vrata Ljeta u Varaždinu zatvorit će odličan glazbenik Nikola Marjanović na Stančićevom trgu od 21 sat.

MALE OGLASE možete predati u: www.regionalni.com

Pogrebnik

Balogovec 92, Mačkovec Telefon: 040/341-300 Matije Gupca 31, Nedelišće Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

Pogrebno poduzeće Margareta Frankopanska 7, Mursko Središće Telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati

25

26 Mali oglasi

Regionalni tjednik || 1. kolovoza 2018., br. 100

mali oglasi

7Plus Regionalni tjednik

Ostala prijamna mjesta:

Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h Srijeda-petak: 7.30 - 15 h

Mačkovec

Mursko Središće

Radno vrijeme:

Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati

Pogrebnik Balogovec 92 Telefon: 040/341-300 pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

VOZILA KUPUJEM vozilo ili skuter, može i odjavljeno (oštećeno). Povoljno. Isplata odmah.

Mob.: 098/9656-624 ozn.2613 KUPUJEM automobile, traktore, kombije, kamione, poljoprivredne priključke, ispod cijene, mob.: 098/927-9560 ozn.2839 KUPUJEM automobil, traktor, kamion, strojeve i motocikl, ispravne i neispravne, mob.: 092/2875661 ozn.3065 PRODAJE SE traktor “Tomo Vinković”, godina proizvodnje 1983., očuvan, u voznom stanju.

Informacije na mobitel: 091/5191-488 ozn.3a

NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva. Uređenje dvorišta, iskopi i navozi. Mob.: 099/3530-180. ozn.

600c

ŽIVOTINJE PILIĆI živi ili očišćeni, Bartolovec, Vžd 81, tel.: 042/657-172, mob.: 098/651-089 ozn.3091

USLUGE IZVODIMO usluge postavljana i ugradnje laminata, soboslikarske radove, elektroinstalacije, suhu gradnju – knauf, rigips i siniat, mob.: 098/748-418 ozn.207b PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.: 098/284922 ozn. 205C

ODOJCI 25 – 27 kg, moguće klanje i dostava.

Mob.: 098/132-4242, tel.: 042/690-374 Vitez ozn.3258

OSTALO PRODAJE SE SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, visoke kvalitete i svježi plodovi aronije 1 kg /45,00 kn. Preporuča se kod jačanja imuniteta i sprječavanja bolesti srca

Nedelišće

Pogrebnik Matije Gupca 31 Radno vrijeme:

pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/700-7005

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/6399932 ozn.1c SOBOSLIKARSKI R A D OV I , p ovo l j n o , mob.: 099/806-4435 ozn.17517/3/1

Pogrebno poduzeće Margareta

Imate problema s kralježnicom?

Ukliješten Vam je živac?

Bolna leđa?

Trnci u rukama i nogama?

Disbalans kukova?

Skraćena noga?

Efikasno namještanje kralježnice bezbolnom i jednostavnom metodom.

Mob.: 098 744 980 ATLAS - Damir Babić POSLIJE Mihovljan, I. Gundulića 19, Čakovec

PRIJE

OD SADA I U VARAŽDINU: Braće Radića 87

www.atlas-babic.hr

i krvnih žila; dobar je regulator šećera u krvi; štiti zdravlje urinarnog sustava. Povoljno djeluje na probavni sustav te štiti od virusa i bakterija. Cijena: 60,00 kn. Mobitel: 098/455-313. Ozn.3a PRODAJEM rezana drva za ogrjev, agacija, 25 – 30 cm/kom, mob.: 097/680-9749 ozn.2765 PRODAJEM šumu, Općina Grana, Novi Marof, Čhv 1590 (5724 m²), mob.: 099/501-6611 ozn.3160 PRODAJEM bačvu hrastovu 200 l, u odličnom stanju. Upitati na: 042/683-695 ozn.3207 PRODAJEM hrastovinu 5 cm suhu, 5 kubika, Ivanec, mob.: 098/9513308 ozn.79-04/1 KUPUJEM neispravne motorne pile, kosilice, flakserice, freze i sl. te iste odvozim, mob.: 098/9799-666 ozn.3256

VINO kvalitetnih sorti s Viničkog područja (s analizom i markicom) mob.: 091/585-1926 ozn.3267 KOŽNA SJEDEĆA garnitura, sobna vrata i ostakljeni prozori, tepih trake,vrlo povoljno, mob.: 098/1743-718 ozn.588c

KREDITI NOVO! 40.0 0 0,0 0 kn BEZ OVJERE POSLODAVCA – ISPLATA ISTI DAN! Do 30.000 € - zaposleni, umirovljenici do 85. g. starosti. Male mirovine, otplata putem tr. naloga, zatvaranje cl., blokada, r.o. na određeno, mob.: 091/2034-666, tel.: 042/561-192 ozn.568c BEZ OVJERE POSLODAVCA, do 40.000,00 kn, ispl. Isti dan. Male mirovine, zatv. blokada i cl., otplata tn., mob.: 0 91 /49 0 9-2 96 , t e l . : 042/561-291 ozn.568c

KREDITI za zatvaranje c.l. i blokada! Krediti bez hroka! Pozajmice odmah! Mob.: 098/9282449; 091/783-0977 ozn.3036

POZNANSTVA UDOVAC 53 godine, traži žensku osobu za izlaske, moguć brak.

Mob.: 098/960-3181 ozn.3171 MUŠKARAC traži slobodnu ženu do 60 g. za ozbiljnu vezu. Mob.: 099/675-3216 ozn.3189

SLOBODNA ŽENA traži slobodnog muškarca bez djece od 57 do 60 g. za zajednički život.

Ostali neka se ne javljaju. Mob.: 095/7679001 ozn.3224 DEČKO 47 g. samac, traži žensku osobu za ozbiljnu vezu.

Mob.: 099/874-5049 ozn.3246 MUŠKARAC traži ženu do 45.g. za povremene susrete, mob.: 092/3764-113 ozn.5a

Mali oglasi

1. kolovoza 2018., br. 100 || Regionalni tjednik

27

Obavijest oglašivačima www.regionalni.com

čiti mogućem kupcu, najmoprimcu, zakupcu, odnosno primatelju leasinga; 4. u oglasu za prodaju, iznajmljivanje, davanje u zakup ili davanje na leasing zgrade ili njezina posebnog dijela koji se objavljuje u medijima navesti energetski razred zgrade”.

Člankom 24. stavkom 2. Zakona o gradnji („Narodne novine” broj 153/13) propisano je: „Vlasnik zgrade za koju se izdaje energetski certifikat, odnosno njezina posebnog dijela dužan Člankom 24. stavkom 4. istog Zakona je: 1. prije prodaje, iznajmljivanja, davapropisano je: ,,Ovlašteni posrednik u nja u zakup ili davanja na leasing zgrade prometu nekretnina obvezan je u oglasu ili njezinoga posebnog dijela pribaviti o prodaji, iznajmljivanju, davanju na leaenergetski certifikat; sing ili u zakup zgrade za koju se izdaje 2. kupcu, najmoprimcu, zakupcu, energetski certifikat, odnosno njezina odnosno primatelju leasinga predati posebnog dijela, koji se objavljuje u meenergetski certifikat ili njegovu foto- dijima navesti energetski razred zgrade. kopiju; 3. energetski certifikat predo- odnosno njezina posebnog dijela.”

Člankom 156. stavkom 3. istog Zakona propisano je da nadzor nad provedbom Zakona o gradnji u dijelu koji se odnosi na obveze iz članka 24. stavak 2 i 4. provodi inspekcija nadležna za trgovinu.

Kako je Zakonom o carinskoj službi (“Narodne novine” broj 68/13 i 30/14) člankom 4. stavak 3. točka 7. propisano: “Poslovi carinske službe su osobito-nadzor nad provedbom propisa kojima se uređuje obavIjanje trgovine i obavljanje usluga”, nadzor nad provedbom gore navedenih odredbi Zakona o gradnji je u nadležnosti Carinske uprave.

28 Zahvale i sjećanja

Regionalni tjednik || 1. kolovoza 2018., br. 100

ZAHVALA

SJEĆANJE

SJEĆANJE

Duboko potreseni preranim gubitkom voljenog supruga,oca i djeda

na voljenu

LJUBICU IGREC

na supruga

1. 8. 2015. – 1. 8. 2018.

DAMIRA LEVANIĆA

Znam da nigdar ne buš došla, al´ kak negdar, još Te navek čekam tu!

iz Pušćina preminulog 16. 7. 2018 u 54. godini.

Sestra Fana i nećakinje s obiteljima

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima te gospodinu Robertu Riseku na neizmjernoj pomoći u teškim trenucima naše boli Te na dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak.

SJEĆANJE

DRAGO JAGAČIĆ

Njegovi najdraži: supruga Marina, djeca Sandra, Jasmina, Karlo i Martina s obiteljima

6. 8. 2011. – 6. 8. 2018.

Godine prolaze, život teče, a sjećanje na Tebe nikad prestat neće.

Supruga Terezija s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV

ANDRIJU PAVLOVIĆA 29. 7. 2013. – 29. 7. 2018.

Pet godina nema Te, pet godina u mom srcu tuga stanuje.

Supruga Fanika i kći Natalija s obitelji

SJEĆANJE

IVAN CIKAČ

31. 7. 2014. – 31. 7. 2018.

U našim srcima ostat ćeš vječno voljen, a u mislima nikad zaboravljen.

Tvoji najmiliji

dragom suprugu, ocu i djedu

POSLJEDNJI POZDRAV

DAMIRU LEVANIĆU

dragoj mami i baki

iz Pušćina preminulom 16. 7. 2018 u 54. godini života.

IVKI DUMBOVIĆ

S neba nas pazi Ti dok na tebe paze anđeli.

Od sad nebo je tvoj dom, čuvat ćemo te u srcu svom.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Kći Ljiljana, Nikolina i Neven

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

NATALIJA KERETIĆ

na naše roditelje

3. 8. 2012. – 3. 8. 2018.

Uvijek si s nama u našim mislima i molitvama.

MIHALINEC

SJEĆANJE

MIRSAD DEDIĆ

2. 8. 2017. – 2. 8. 2018.

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima.

Tvoji: Dubravka, Alan, Jasna, Lovorka, Dino, Korina, Neva, Maja i Luka

Obitelj Keretić

MIJU

2. 6. 1993. – 2. 6. 2018.

SJEĆANJE

i

TEREZIJU

6. 8. 2014. – 6. 8. 2018.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na vas.

Vaša djeca s obitelji

na

SJEĆANJE

ZLATKO KRIŽANOVIĆ 6. 8. 2014. – 6. 8. 2018.

POCEDULIĆ

SJEĆANJE

VLADIMIR BOROVIĆ STJEPANA

STJEPAN VIDEC

29. 7. 2006. – 29. 7. 2018.

Po dobru Te pamtimo, u srcu nosimo i za Tvoj vječni mir molimo.

Tvoji najmiliji

13. 10. 1994. – 13. 10. 2018.

SJEĆANJE

i

ANU

31. 7. 2017. - 31. 7. 2018.

S ljubavlju,

11. 8. 2016. – 11. 8. 2018.

Branka i djeca

SJEĆANJE

MARKO KAUZLER 29. 7. 2011. – 29. 7. 2018.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Tvoja obitelj

Supruga Jelena, djeca Nada i Ivan, snaha Eda, zet Drago

Otišao si u život vječni.

Bog nek´ Te čuva.

Mirjana, Drago, Damir i Nadica

TUŽNO SJEĆANJE

U tišini vječnog mira, neka Te prate naše misli i sjećanje.

JURAJ KOMES

30. 7. 2010. – 30. 7. 2018.

Zauvijek si u našim srcima.

Supruga Marija, kći Gordana i sin Dražen s obiteljima

ZAHVALA Draga nam mama, punica, baka i prabaka

IVKA RONTA

preminula je nakon teške bolesti.

15. 3. 1940. - 20. 7. 2018.

Zahvaljujemo rodbini i prijateljima za prisutnost, potporu i dostojanstven ispraćaj te svima čija joj je ljubav olakšala zadnje trenutke. *****

SJEĆANJE na dragog supruga, tatu i djeda

FRANJU BARTOLEKA 5. 8. 2012. – 5. 8. 2018.

Hvala svima koji Te nose u sjećanju i posjećuju Tvoj tihi dom.

Tvoja obitelj

TUŽNO SJEĆANJE

DRAGUTIN ZAGORŠČAK 1. 8. 2009. – 1. 8. 2018.

Stalno si sa nama, u mislima, srcima i molitvama.

S tugom i ponosom,

POSLJEDNJI POZDRAV

IVKA RONTA

15. 3. 1940. - 20. 7. 2018.

Dragi Isuse, zacijeli joj rane i podari duši mir.

Obitelj

Tvoja obitelj

SJEĆANJE SJEĆANJE

MARIJA BEŠVIR

30. 7. 2002. – 30. 7. 2018.

S ljubavlju čuvamo sjećanje na Tebe.

Kći Kata s obitelji

SJEĆANJE na nezaboravnu mamu, baku, prabaku i praprabaku

FRANJICU SABATI

28. 7. 2017. – 28. 7. 2018.

Tvoji najmiliji

KRUNO ČANJEVAC † 2013. – 2018.

Postoje stvari kojima se nema tko veseliti...

Postoje snovi koje nema tko ispunitil...

Postoje ruke koje nemaju koga zagrliti...

Tvoji najmiliji

Zahvale i sjećanja

1. kolovoza 2018., br. 100 || Regionalni tjednik

SJEĆANJE

ZAHVALA

IVANKA KOVAČIĆ

povodom smrti našeg dragog supruga, brata i ujaka

2. 8. 2016. – 2. 8. 2018.

ZAHVALA povodom smrti dragog nam

IVANA MARTANA

Nad grobom Tvojim tuga nas slama, zauvijek majko bit ćeš u našim molitvama.

koji je preminuo u 61. godini života.

Zahvaljujemo općini Breznica, Udruzi umirovljenika Bisag, Udruzi “Prigorčica”, svoj rodbini, kumovima, prijateljima i DVD-u Podevčevo na svečanom ispraćaju.

Josip, Nevenka i Ivana

TUŽNO SJEĆANJE

*****

Puno je suza iz oka palo kad je tvoje srce stalo.

A bol i tuga još su veći, jer zbogom Ti nisam stigla reći.

MARIJA RUSAK

1. 8. 2012. – 1. 8. 2018.

Sin Davor

Počivao u miru.

Ožalošćeni: supruga Nadica, sestre Marica i Nada, šogori Branko i Vladek, nećaci, nećakinje i ostala tugujuća rodbina

SJEĆANJE

JOSIP SERINI

27. 7. 2017. – 27. 7. 2018.

Uvijek u mislima s Tobom.

TUŽNO SJEĆANJE

Sestrična Ljiljana s obitelji

na roditelje

VLADIMIRA REMARA

preminulog 26. srpnja 2018. u 83. godini života.

Duboko dirnuti iskazanom pažnjom, poštovanjem i suosjećanjem, ovim putem zahvaljujemo rodbini, prijateljima, kumovima, susjedima i svim dragim ljudima na iskazanoj sućuti i dostojanstvenom ispraćaju našeg voljenog supruga, oca, tasta, djeda i brata.

Veliko hvala medicinskom osoblju OB Varaždin koji su brinuli o njemu te vlč. Marijanu Kovačiću na riječima utjehe prilikom ispraćaja.

Ožalošćena obitelj

TUŽNO SJEĆANJE

*****

KANIŠKI

na voljenog supruga, brata i prijatelja

S ljubavlju i ponosom čuvat ćemo Te u našim srcima.

Tvoje: Anka, Micika i Nadica

JOSIPA SERINI

27. 7. 2017. – 27. 7. 2018.

Uvijek u našim mislima i duboko u našim srcima.

Tvoji: Jasminka, Zdravko i David

DRAGUTINA † 1974.

i

EMILIJU

† 29. 7. 2010.

SJEĆANJE

Godine što prolaze, život koji teče, sjećanja na vas izbrisati neće.

STJEPAN CEROVEČKI 4. 8. 2017. – 4. 8. 2018.

Sin Vladimir, Samira i unuka Marijana

TUŽNO SJEĆANJE

DRAGUTIN ZAGORŠČAK 1. 8. 2009. – 1. 8. 2018.

Stalno si sa nama, u mislima, srcima i molitvama.

S tugom i ponosom, Tvoja obitelj

Godine prolaze, sjećanje ostaje.

Obitelj Cerovečki

SJEĆANJE

EMILIJA KANIŠKI

SJEĆANJE

29. 7. 2010. – 29. 7. 2018.

Ni osma godina što je prošla, ni vrijeme koje teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

Sin Slavko s obitelji

SJEĆANJE na nezaboravnu mamu, baku, prabaku i praprabaku

FRANJICU SABATI

28. 7. 2017. – 28. 7. 2018.

SJEĆANJE na dragog

JOVANKA PJEVAC

JOSIP VARGA

MARIJAN ŽGANEC

ANA ŽGANEC

† 2. 8. 2013.

† 8. 10. 2011.

MARKA KROBOTA

Tvoji najmiliji

2. 8. 2015. – 2. 8. 2018.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

SJEĆANJE

Tvoji: supruga Vjekoslava, kćeri Katarina i Valentina s obiteljima

na drage roditelje, baku i djeda

KUČAR SJEĆANJE

BARBARU † 30. 7. 2005.

i

FRANJU

† 17. 8. 2001.

Uspomena i sjećanja žive, vrijeme ih ne briše...

Vaša djeca s obiteljima

STANKO DRUŽINIĆ

VINKO MARTINJAK 6. 8. 2016. – 6. 8. 2018.

Uvijek u našim mislima i molitvama.

Tvoja obitelj

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE 3. 8. 2011. – 3. 8. 2018.

Uvijek ćeš ostati u našim mislima i srcima.

SJEĆANJE na

† 1990.

i

SJEĆANJE

IVAN CAFUK

2. 8. 2017. – 2. 8. 2018.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

IVAN ŠRETER

2. 8. 2010. – 2. 8. 2018.

Zaborav vrijeme donijelo nije, živiš s nama kao i prije.

Tvoja obitelj

JOSIPA LAZARA

MIDIĆ

JAŠA

† 5. 2. 2018.

Vaši najmiliji

LOVRO VIDAČEK

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

† 2. 8. 1986.

13. 8. 2008. – 13. 8. 2018.

Kći Slava, zet Lovro, unuke Jasmina i Liljana

SJEĆANJE

GABRIJELA

S nama u mislima.

Stjepan, Ivan, Branko, Lidija i Albina

† 2007.

29

3. 8. 1988. – 3. 8. 2018.

TUŽNO SJEĆANJE

Zlato ne tamni, ljubav ne umire, bol ne prestaje.

Hvala Ti za svu ljubav i dobrotu. Živjet ćeš vječno u našim srcima.

DAVORIN KRIŽANEC

Tvoji: Milica, Andreja i Goran

Tvoji najmiliji: Danijela, Saša, Vanja i djed Darko

29. 7. 2010. – 29. 7. 2018.

Još uvijek u mislima i srcima.

30 S raznih strana

Regionalni tjednik || 1. kolovoza 2018., br. 100

s raznih strana

Sveti Martin: nogometni prvaci kod načelnika Nogometni klubovi Općine Sveti Martin na Muri, NK Polet i NK Bratstvo, mogu se pohvaliti naslovima prvaka u sezoni 2017./18.

Stoga je načelnik Općine Dražen Crnčec organizirao susret kako bi igračima, trenerima i vodstvima klubova čestitao na uspješnoj sezoni i promociji Općine. – Veseli me suradnja i zajedništvo u aktivnostima koje klubovi provode, a posebno onima na dobrobit mladih – poručio je načelnik Crnčec. Nazočnima su se obratili predsjednici nogometnih klubova, Miroslav Novinščak i Damir Bogdan.

Uz načelnika Općine na prijemu je bio i njegov zamjenik Martin Srša.

Druženje se nastavilo uz bograč koji je pripremio Darko Padarić.

- veno

Bez sega je teško, ali bez venoga išče teže!

Ovaj sveprisutni pojam, za one koji ne znaju, može zamijeniti bilo koju drugu riječ koje se vaš sugovornik trenutno ne može sjetiti ili koju u danoj situaciji ne može ili ne smije izgovoriti Piše: Ivan-goran herman igherman@regionalni.com

Svakom lingvistu ili drugom istraživaču koji se bavi govorom kajkavaca i drugim područjima vezanima uz kajkavsko narječje “veno” je nezaobilazan pojam, zanimljiv i kao prava, lijepa kajkavska riječ, ali i kao filozofski koncept.

S čem poda venodjate?

Sjećam se prvih nekoliko susreta s tom fascinantnom riječcom. Prabaka (ili mamica, kako smo zvali prabake) se nije mogla sjetiti izraza za neki predmet i samo je promrmljala “no, donesi mi ono, ono veno, ono s čem se pod venodja...”

U tom je trenutku djetetu od pet godina teško bilo razlučiti radi li se o krpi, metli, usisivaču ili nekom drugom predmetu koji može poslužiti za pod, no nakon nekoliko situacija u kojima je “veno” upotrijebljeno, naučio sam

Uzorak

Inspiracija

“Veno” je nezaobilazan pojam, zanimljiv i kao prava, lijepa kajkavska riječ, ali i kao filozofski, psiholingvistički koncept

O tome koliko je ovaj pojam nadahnjujuć mnogo govori i činjenica da je rubrika koju trenutno čitate nazvana upravo po navedenoj riječi! intuitivno prepoznavati predmet na koji se u tom trenutku odnosilo.

Ambivalencija

Ovaj sveprisutni pojam, za one koji ne znaju, može zamijeniti bilo koju drugu riječ koje se vaš sugovornik trenutno ne može sjetiti ili koju u danoj situaciji ne može ili ne smije izgovoriti. Postoje brojne teorije o nastanku “ve-

noga” – neke kažu da se pojam najprije razvio kao cenzura za pojmove koji u društvu slove za vulgarne, i to vrlo vjerojat-

no od iskrivljavanja latinskog naziva za ženski spolni organ.

Druge pak teorije polaze od iste logike, no kažu da

se razvio od alternativnog naziva za muški spolni organ – “vena”. Kako bilo da bilo, stoji činjenica da se radi o

Gradsko društvo Crvenoga križa Čakovec na Porcijunkulovu

univerzalnom, praktičnom i nezamjenjivom izrazu koji dodatno obogaćuje ionako bogat leksik – tako možete “venodjati”, “iskati nekše veno”, “ziti onoga venoga”, “zgubiti veno” i još “puno veno sega”! Uostalom, o tome koliko je ovaj pojam nadahnjujuć mnogo govori i činjenica da je rubrika koju trenutno čitate nazvana upravo po navedenoj riječi! Štel sam vam još nekše veno povedati, al sam se zvenodjal, pak ne znam ki mi je veno!

Na plišanim igračkama učili osnove pružanja prve pomoći Gradsko društvo Crvenoga križa Čakovec redovito sudjeluje na brojnim događanjima i manifestacijama u Međimurju. Njihov dežurni tim bio je na raspolaganju i posjetiteljima Porcijunkulova.

No, osim uobičajenih aktivnosti vezanih uz intervencije i brigu za zdravlje i sigurnost posjetitelja, Gradsko društvo Crvenoga križa Čakovec održalo je radionice i igraonice „Kako pružiti prvu pomoć plišancima (medvjedići, lutkice…) i drugim omiljenim igračkama”. U veseloj atmosferi okupili su se mali i veliki šetači.

– Svi koji su posjetili šator Crvenoga križa u Perivoju Zrinskih mogli su puno toga naučiti, ali se i poigrati s nama.

Osim zavoja, flastera i sterilnih gaza, pripremili smo i šarene slikovnice, igračke, bojanke i bojice, pa su mališani mogli za nas izraditi i pokoji crtež. Cilj radionice je od najranije dobi naučiti djecu kako pružiti prvu pomoć, a oni to najlakše usvoje vježbajući na svojim omiljenim igračkama – poručili su iz čakovečkoga Crvenoga križa.

Radionice se održavaju tijekom cijelog Porcijunkulova ujutro od 9 do 10 sati i popodne od 17 do 18 sati.

S raznih strana

1. kolovoza 2018., br. 100 || Regionalni tjednik

rođeni:

VJENčANI:

Umrli:

Djevojčice: Franka Mađarić, Tia Kolar, Lora Bahunek, Ivona Drk, Bruna Sušec, Rina Patafta, Elissa Oršuš

Katarina Kovačević i Goran Mikolaj, Kristina Vožar i Zoran Šardi, Danica Bistrović i Marko Varga, Sara Horvat i Goran Međumurac, Sanela Banek i Dragan Štefulj, Nataša Novoselec i Rafael Bogdan, Ivana Galunić i Filip Tkalčec, Marijana Luthar i Nino Tomašić, Melani Novak i Thomas Novak, Samanta Marcinjaš i Hrvoje Oreški, Marija Orijević i Zoran Ćosić

Terezija Lisjak r. Belovari, Ana Toplek r. Babić, Zvonimir Bubek, Ana Kramar r. Bihar, Marija Vadlja r. Pandur, Đurđica Kolonić r. Kolarić, Zvonimir Zrna, Ivan Kolarič, Josip Zdolec, Mirsad B ot i ć , M a r ija Ke dm e n e c r.

Dolenec, Marija Novak r. Matoša, Danko Juričan

Dječaci: Leon Grd, Toni Kukovec, Petar Smrtić, Mihael Kalanjoš, Mihael i Matej Mezga, Juraj Dvanajščak, Ozren Posavec, Marin Horvat

LAV

(23. 07. - 22. 08.)

Vladajući planet - SUNCE Samo je po sebi razumljivo da je lav kralj zodijaka, pa njegovi pripadnici imaju pravo na dostojanstvenost, katkada i nadutost.

U pravilu ih nije teško prepoznati po drskoj kraljevskoj osobnosti za kojom cupka skupina ulizica.

Ako to nije slučaj, prepoznat ćete ih barem po načinu na koji su ušli u prostoriju. Lav cijeni sebe, ponosan je, dostojanstven i plemenit, uvijek u prvom planu.

Lav vlada leđima, posebno kralježnicom, pa neki pripadnici ovog znaka imaju izvrsno držanje, dok drugi trpe od boli u leđima.

Lav također upravlja srcem, pa ovi ljudi često govore izravno iz srca i sposobni su izazvati srcedrapajuće

31

osjećaje. Lav je jedini znak kojim upravlja Sunce, pa kako je Sunce središte naše galaksije, tako je i osobnost lava središte njegova vlastita svemira. Pripadnici ovog znaka imaju sposobnost ulaženja u srce svih zbivanja i vole biti u središtu pažnje. Kao izvođač iii šoumen lav se pred publikom nalazi u svom prirodnom okolišu. Mrska mu je i sama pomisao da bi mogao biti druga violina.

Lavovi vole Sunce fizički ili metaforično, pa za njim okreću glavu i griju se na njegovoj toplini. Više od bilo kojega drugog znaka lavu je potrebna bezuvjetna pažnja i osjećaj da je poštovan. Bez toga će jednostavno uvenuti, a na svijetu nema tužnije slike od nevoljenog lava. Lav voli šefovati i ostavljati dojam da je jako zauzet poslom, i to na vodećim pozicijama. Lavovi sve rade u velikom stilu jer ovo je znak velikih sposobnosti, ali ništa manje nisu ni njihove greške. Lav želi, a često i uspijeva u tome, biti vođa veće grupe ljudi, no istinski vođe moraju najprije naučiti služiti. To je životna lekcija ovim ljudima i tek tada moći će obogatiti svijet svojim ogromnim srcem-suncem!

TJEDNI HOROSKOP (31.07 – 07.08. 2018.)

OVAN

(21. 03. - 19. 04.)

Posao će vam pomalo ići na živce, no to ne bi trebalo puno utjecati na vašu rutinu. Vrlo brzo sve će se vratiti u staru kolotečinu i bit će baš onako kako treba i vi ćete vratiti svoj mir. Upravo sada dolazi vrijeme da počnete ostvarivati svoje poslovne planove i želje. Smiješe vam se uspjesi i bit ćete jako zadovoljni. Nikako da vam krene u ljubavi, a izgleda da i dalje nećete ući u stabilniju vezu.

Sve će biti nekako neformalno, privremeno i nestabilno. Volite voziti brzo, ali i dalje budite oprezni u prometu.

RAK

(21. 06. - 22. 07.)

U ovom periodu pripazite se na poslu, energija vam je pri kraju, a baš sad vam je najpotrebnija. Ima izgleda da vam uspiju i poslovi od kojih ste već skoro odustali. U život vam ulaze neki novi ljudi koji će biti jako važni za vas. U ljubavi ćete biti jako sretni i uspješni, naročito ako ste slobodni. Ulazite u fazu kada biste svoju vezu mogli pretvoriti u brak, a vrlo je moguće da ćete poraditi i na djeci. Osim povremenoga lošeg raspoloženja, koje će uglavnom biti uzrokovano financijama, drugih tegoba ne biste trebali imati. Hranite se zdravije!

VAGA

(23. 09. - 22. 10.)

www.regionalni.com IMPRESSUM UPRAVA Sandra Vlahek GLAVNI UREDNIK Josip Novak, jnovak@regionalni.com Novinari Irena Harači Pintarić (zamjenica glavnog urednika) iharaci@regionalni.com Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Višnja Gotal, vgotal@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Ivan - Goran Herman, igherman@regionalni.com fotoreporter Ivan Agnezović, foto@regionalni.com GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Mirta Brozičević, mirta@regionalni.com Andreja Krobot, andreja@regionalni.com Marta Konjačić, mkonjacic@regionalni.com

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Svilarska 2, 42000 Varaždin

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

SURADNICI Denis Peričić Maja Grbić Alimanović Dalibor Flajpan

Mačkovec Pogrebnik Balogovec 92 Telefon: 040/341-300 pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Sanja Đurkas, sdurkas@regionalni.com Tel. 042/290-781 MALI OGLASI: Ljiljana Simić ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri,čet i pet: 7,30 - 15 h

Mursko Središće Cvjećarnica Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati Nedelišće Pogrebnik Matije Gupca 31 pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati Tiskara Vjesnik

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.

U ovom periodu stiže vam malo olakšanje jer ćete konačno shvatiti tko vas na poslu podržava, a tko je protiv vas. Jako je važno da znate na koga se možete osloniti i eventualno očekivati pomoć. U sljedećim danima puno ćete toga riješiti, kako na poslovnom tako i na ljubavnom planu, a vjerojatno će za to biti zaslužan i vaš šarm, koji će doći do punog izražaja. Bilo bi dobro da se u ljubavi ponašate odgovorno i nemojte ni na koji način ugroziti postojeću vezu. Što se zdravlja tiče – nije loše, ali pokušajte vratiti izgubljenu energiju. Budite optimist!

JARAC

(22. 12. - 19. 01.)

Vi ste nekako uspjeli vratiti svoje samopouzdanje i to vas veseli. Ovako naoružani krenut ćete u nove poslovne bitke, a budući da znamo kako uporni možete biti, uspjeh je siguran. Neke će se stvari odvijati i brže nego što ste očekivali, no sreća je što ćete ovog puta imati podršku okoline, a ni financijski efekti neće izostati. Bit će tu još poslova koje ćete morati rješavati, ali vi ste svoj status osigurali. Što se ljubavi tiče, i tu će biti dosta događaja. Moglo bi se reći da ste pravi sretnik, a mogli biste se odlučiti i na brak. Stare bolesti (kosti, zglobovi) mogle bi se opet javiti, pa bi bilo dobro da otputujete na odmor u toplije krajeve.

BIK

(20. 04. - 20. 05.)

Vas očekuju velike novosti, ali i odluke koje ćete morati donijeti. Konačno je vrijeme da napravite listu prioriteta i pri tome mislite na sebe. Zarada i financijska stabilnost su važne, ali i vi morate jednom doći na red. Naći će se tu i oni koji će vam pokušati pomrsiti planove, no sreća je što ste vi osoba koja je čvrsto na zemlji, pa im neće uspjeti. Emocije bi vas mogle malo odvesti na krivu stranu, pogotovo kad se pojavi netko iz vaše prošlosti. Nisam sigurna da je to dobro. Ostavite prošlost tamo gdje ona i treba biti – u prošlosti, a vi se okrenite budućnosti i novim ljubavima. Zdravlje je dobro, no malo sporta dobro bi vam došlo.

LAV

(23. 07. - 22. 08.)

U ovom periodu morat ćete na poslu donijeti odluku što je važno za vas, a što baš i nije.

Neke ste šanse odavno prokockali, pa nemojte za njima žaliti. No sve će se iznenada promijeniti i vi ćete doći u priliku da svoje planove realizirate. Bit ćete zaista jako zaposleni, no ljutit će vas što financijski rezultati neće to pratiti. U ljubavi – šareno! Taman se malo stabilizirate, pa opet počne drama i teško je predvidjeti u kojem će pravcu krenuti vaš ljubavni život. Što se zdravlja tiče, ako možete, budite što više vani, vježbajte i priuštite si poneku masažu. Bez brige, sve će biti dobro – vi ste ipak LAV.

ŠKORPION (23. 10. - 21. 11.)

Posao je i dalje najveći razlog vašeg neraspoloženja. Ne ide sve onako kako ste planirali. Potrebno je puno snage i strpljenja da sve to progurate, a vi ste pomalo na kraju snage i jako umorni. Dobra je vijest da se sve to neće odraziti na vaše financije. Vaše vrijeme tek dolazi, a dotad pokušajte izbjeći bilo kakve sukobe na poslu. U partnerskom odnosu čuvajte se ljubomore, prestanite partnera stalno kontrolirati jer je to najbrži način da ga izgubite. Pazite na izgovorene riječi. Nemirni ste i nezadovoljni, pa pripazite da to ne preraste u agresiju.

VODENJAK (20. 01. - 18. 02.)

Novi poslovni uzlet mogao bi vam se dogoditi upravo u ovom periodu, što će se pozitivno odraziti na vas s obzirom na to da vam u posljednje vrijeme na poslu nisu baš cvale ruže. Ipak, planove koje imate zasad ostavite sa strane i čekajte bolje vrijeme. Isto vrijedi i za emotivnu stranu života. l tu vam baš ne ide, no moglo bi se dogoditi poznanstvo koje će vam potpuno promijeniti život. Bit će to osoba koju dosad niste ni primjećivali. Bolji su dani sigurno pred vama. Zdravlje, osim prisutne nervoze – dobro!

BLIZANCI

(21. 05. - 20. 06.)

Pred vama je jako zanimljiv period i bilo bi čudno da vam se baš sada ne dogodi ljubav — kao iz priče. Financijska situacija nije vam baš blistava kao ljubavna, ali nećete baš puno ni raditi. U svojim poslovima uglavnom se oslanjate na druge ljude, a moguća su vam i poslovna putovanja. Ono što vas u poslu može stimulirati je solidna zarada. O zdravlju se baš puno i ne brinete, ali imate sreću što ste u dobroj kondiciji. Ipak, oprez u prometu se preporuča.

DJEVICA

(23. 08. - 22. 09.)

U ovom periodu vama će se poslovna situacija dodatno zakomplicirati, a pojavit će se i neki obiteljski problemi. No nemojte posustati, bolje vrijeme dolazi, ali ovo morate nekako preživjeti. Nemojte mijenjati svoje planove i želje usprkos poteškoćama. One su ipak samo privremene. Komunikacija s partnerom je dobra i dobit ćete potvrdu da ste mu itekako važni. Bilo bi dobro da sve probleme koji će se pojaviti riješite otvorenim razgovorom. Dobra je vijest da će vam zdravlje biti stabilno, a povremena nervoza koja će se pojaviti nije vrijedna spomena.

Više se odmarajte.

STRIJELAC

(22. 11. - 21. 12.)

Vama se toliko toga nudi da je prava umjetnost znati izabrati. No imate vi hrabrosti, a i intuiciju, koja vas dobro služi.

Svakako si dajte vremena da donesete pravu odluku i nemojte precijeniti svoje snage i sposobnosti. Isto to vrijedi i za partnerski odnos. Ako ste zaista sigurni u ono što želite, bit ćete nezaustavljivi.

Vaš ljubavni život podložan je oscilacijama i povremeno vaš partner ne zna na čemu je. Sa zdravljem ne biste trebali imati većih problema. Pokušajte samo biti tolerantniji, da ne biste povrijedili dragu osobu.

RIBE

(19. 02. - 20. 03.)

Ovaj period bi vam konačno mogao biti dobar na poslu. Odnosi s poslovnim partnerima napokon postaju isplativi. Međutim, još nije sve gotovo i potrebno je strpljenje.

Glavom kroz zid ne ide, pa čuvajte živce i svoj mir. U partnerskom odnosu također se naziru bolji dani. Mogli biste učvrstiti svoju vezu, iako još postoji opasnost od ljubomornih scena. Zdravlje vam nije loše, no čuvajte se alkohola i nađite vremena za izlazak i barem laganu šetnju.

Zainteresirani za izradu osobnog horoskopa javite se na broj mobitela: 097/786-7053

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 1. kolovoza 2018., br. 100

“Budi sretna priča jednog medvjedića” i LEO za MURID

Akcije MURID-a i LEO kluba na čakovečkom Porcijunkulovu – Akcija je uspješna, dosad smo već sigurno podijelili oko 650 igračaka. Djeca i roditelji jako dobro reagiraju, drago mi je što smo ih uspjeli razveseliti – kaže Maja Baksa.

Piše: Ivan-goran herman igherman@regionalni.com

Tijekom ovogodišnjeg Porciju n ku lova Međ imu rska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu organizira dobrotvornu tombolu.

Akcija nosi ime “Budi sretna priča jednog medvjedića”. Za cijenu od 10 kuna do kraja manifestacije na MURIDovu štandu moći ćete kupiti tombolu, pri čemu je svaka dobitna, te izabrati plišanu igračku koju želite.

Suradnja

– Akcija je uspješna, preciznije brojke znat ćemo nakon završetka, no dosad smo već sigurno podijelili oko 650 igračaka. Djeca i roditelji jako dobro reagiraju, drago mi je što smo uspjeli razveseliti i jedne i druge, te pronaći novi dom za medvjediće koji će odsad

Ljetna škola informatike 2018.

Učili programirati i izradili prave male navijačke robote Udruge „Mladi informatičari Strahoninca“ (MIS) i „Međimurski informatički klub“ (MIK) uspješno su održale Ljetnu školu informatike 2018.

Dva programa, „Moj prvi program/micro:bit“ i „Robotika/micro:bit“, pohađalo je više od 40 učenika osnovnih škola.

Skupina „Moj prvi program/micro:bit“ brojila je 30 članova. Polaznici su u dva tjedna imali priliku naučiti osnove programiranja koristeći Blockly vizualni programski jezik.

Skupina „Robotika/micro:bit“ sastojala se od 20 članova, a polaznici su se upoznali s programskim alatom mBlock, naučili osnove programiranja te svoje programe prebacili na robote „mBot“.

Učenici su napravili programe te zaigrali razne igre, ali i napravili navijačke mBotove kako bi podržali hrvatske nogometaše na Svjetskom prvenstvu uoči finala u Moskvi.

Radionice su održali Sara Barat i David Krištofić.

uveseljavati na stotine druge preporuku, putem tombole i djece – kaže Maja Baksa, jedna dobrovoljnih priloga skupili smo sredstva za kupnju komuod zaposlenica MURID-a.

Za vikend je na Porcijunku- nikatora za djecu s teškoćama u razvoju, a LEO članovi lovu sličnu akciju za MUsu dobili iskustvo RID organizirao i organizacije još LEO klub Zrinjedne akcije, ski. Kombi– Akcija je što im je ponirali su mo g lo d a poznati definitivno bila narastu u MURIDuspješna! Igrali smo osobnom, ov “Tepih timskom, u gradu”, se i širili pozitivne organizana kojem emocije – kaže Marija cijskom i su se djekreativnom ca mogla Repalust. smislu. Doigrati, s dobrobit akcije brotvornom vidljiva je na tombolom. puno različitih na– Akcija je imačina! – sretna je Marija la više ciljeva i svi su ostvareni: igrali smo se, fot- Repalust, MURID-ova zapokali, širili pozitivne emocije… slenica i članica LEO kluba Djeca su uživala igrajući se s Zrinski. nama i svojim roditeljima na tepihu, roditelji koji su iskaDobra praksa zali zabrinutost u vezi razvoja – MURID-ov model rane svog djeteta dobili su savjet i intervencije jedan je od neko-

Karikatura

liko primjera dobre prakse u ovoj regiji Europe, a svakako najbolji u Republici Hrvatskoj.

Njegova kvaliteta počiva na suradnji svih stručnjaka u timu, njihovoj motivaciji da se neprestano usavršavaju, spremnosti vodstva tima da omogući potrebne supervizije koje jedine mogu biti garancija kvalitete, te podršci zajednice koja daje vjetar u leđa. Nedavno nas je posjetila delegacija iz Slovenije koja će na temelju MURIDovog modela predlagati kreiranje zakona o ranoj intervenciji u Republici Sloveniji. Podrška MURID-u su i volonteri kojih trenutno ima pedeset, a koji na različite načine daju sebe i svoju energiju kako bi doprinijeli ostvarivanju MURID-ove misije – dodaje.

Posjetite MURID-ov šator za vrijeme Porcijunkulova i povedite mališane. Poigrajte se s njima na tepihu i ponesite kući plišanca, te podržite potrebite!

crta: Željko Pilipović