RTM_101

Mali ženski razgovori

Potraga za zlatom

Mihaela Mesarić: Moja najveća želja je Aljaska!

Tragači za zlatom provjeravali koliko zlata skriva Drava

str. 23.

str. 16. i 17.

Regionalni Međimurska županija

Tjednik

Plus

15.000 primjeraka

Besplatan primjerak | Broj 101 | 8. kolovoza 2018. | ISSN 2459-6612 | www.regionalni.com

Sjeverozapad Hrvatske u 2017. izgubio 2405 stanovnika

super super

! i t s u p o p DRUGE SUBOTE U MJESECU! supernova.hr

U jednoj godini “nestala” općina Svete Marije Str. 2. i 3.

Uz obljetnicu Oluje

Dragutin Remenar: Ne smijemo zaboraviti prošlost, moramo graditi budućnost str. 9.

2

Aktualno

Regionalni tjednik || 8. kolovoza 2018., br. 101

Prosječni dug tvrtki smanjen za 26,8 posto

aktualno

Prosječni dug blokiranih poslovnih subjekata u Međimurskoj županiji iznosi 653.870 kuna, što predstavlja smanjenje od 26,8 posto u odnosu na stanje otprije godinu dana. Riječ je o podacima koje je objavila Financijska agencija (FINA) prema stanju na dan 30. lipnja. Međimurska županija nalazi se na drugome mjestu po visini prosječnog iznosa duga blokiranih

subjekata, odmah iza Grada Zagreba s 834.500 kuna.

Najzaduženiji su blokirani poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, na koje otpada 35,2 posto prijavljenih neizvršenih obveza, što iznosi oko 4,3 milijarde kuna. Taj je podatak očekivan s obzirom na to da je na području Grada Zagreba sjedište najvećeg broja poslovnih subjekata. (rp)

Najzaduženiji su blokirani poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, s oko 4,3 milijarde kuna

PREMA PODACIMA O PRIRODNOM KRETANJU STANOVNIŠTVA SJEVEROZAPAD HRVA

U samo jednoj godini sjeveroz izgubio općinu veličine Sv

Iako statistički podaci pokazuju da se u Hrvatskoj na rođenje djeteta odlučuje sve manje parova, u Međimurskoj županiji je na 1000 st prirodni prirast, a Općina Nedelišće najviše je “u plusu”.

Piše: Mirna Grabar mgrabar@regionalni.com

Državni zavod za statistiku 20. srpnja objavio je podatke o prirodnom kretanju stanovništva u Hrvatskoj u 2017. godini, po kojima je sjeverozapadna Hrvatska lani izgubila 2405 stanovnika, čak 304 stanovnika više nego prethodne, 2016. godine.

Krapinsko-zagorska županija ostala je bez 777 stanovnika, Koprivničko-križevačka bez 647, dok je Varaždinska županija „vodeća“ u tom dijelu Hrvatske s 854 stanovnika manje, a Međimurska bez „samo“ 127.

Nedelišće „u plusu“

To znači da je u samo jednoj godini sjeverozapadna Hrvatska ostala bez, primjerice, općine veličine Donje Voće u Varaždinskoj županiji ili općine veličine Svete Marije u Međimurskoj županiji. U Donjoj Voći, prema podacima objavljenima u zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine, živjela su 2443 stanovnika, a u Svetoj Mariji, prema najnovijem popisu napravljenom prije sedam godina, živjelo je 2317 stanovnika.

Iako je Međimurska županija

U Općini Maruševec prošle su godine umrla 94 stanovnika, isto koliko i u Gradu Lepoglavi prije dvije godine jedina u Hrvatskoj zabilježila više rođenih nego umrlih, taj se trend ove godine promijenio. No, utjeha je što se upravo u toj županiji rodilo najviše djece na 1000 stanovnika, iako statistički podaci na razini Hrvatske pokazuju da se na taj korak odlučuje sve manje stanovnika.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Međimurskoj županiji prošle je

godine rođeno 1182 djece, dok je umrlo 1309 stanovnika, pa tako najsjevernija hrvatska županija ove godine bilježi negativan prirodni prirast!

Više umrlih nego rođenih zabilježeno je u 15 međimurskih općina, među kojima se ističu Općina Pribislavec, u kojoj je umrlo 67 osoba, i Općina Sveti Juraj na Bregu, s 50 umrlih u godinu dana.

U sedam je međimurskih općina zabilježen pozitivni prirodni prirast. U Općini Dekanovec rođeno je i umrlo šest

U Općini Donji Vidovec prošle je godine rođeno pet puta manje djece u odnosu na broj umrlih osoba, dok su u Maloj Subotici rođene 72 osobe, a umrlo ih je 57. U Orehovici je rođeno 49, a umrlo 25 osoba, dok je u Pribislavcu rođeno 67, a umrlo 27 osoba. Potonja općina ima i najveći vitalni indeks (broj živorođenih na 100 umrlih), koji iznosi 248,1, što znači da je u toj općini u 2016. godini rođeno mnogo više osoba nego što ih je umrlo.

Trend negativnoga prirodnog prirasta slijede i Strahoninec, u kojem je prošle godine rođeno 28 djece, a umrle su 22 osobe, te Sveti Juraj na Bregu, koji je lani bilježio 50 rođenih i 40 umrlih osoba.

Najviše je u „plusu“ Općina Nedelišće, s vitalnim indeksom od 119,1. U toj je najvećoj međimurskoj općini u prošloj godini rođeno 168 djece, najviše od svih općina, dok je umro 141 stanovnik.

Od gradova u Međimurskoj županiji negativni prirodni prirast bilježi Čakovec, u kojem je prošle godine rođeno 288 djece, 24 manje nego 2016. godine, a umrlo 296 osoba.

Mursko Središće i Prelog također su u „minusu“. Zajedno imaju 141 rođenog i 172 umrla.

PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA U 2017.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRADOVI

BROJ ŽIVOROĐENIH

BROJ UMRLIH

PRIRODNI PRIRAST

VITALNI INDEKS

Varaždin

1400

2254

-854

62,1

Lepoglava

51

94

-43

54,3

Novi Marof

102

141

-39

72,3

Ludbreg

75

117

-42

64,1

Varaždinske Toplice

38

74

-36

51,4

Ivanec

106

164

-58

64,6

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRADOVI

BROJ ŽIVOROĐENIH

BROJ UMRLIH

PRIRODNI PRIRAST

VITALNI INDEKS

Čakovec

288

296

-8

97,3

Prelog

69

89

-20

77,5

Mursko Središće

72

83

-11

86,7

Izvor: Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2017.; Državni zavod za statistiku

Aktualno

8. kolovoza 2018., br. 101 || Regionalni tjednik

3

Zajedno za povećanje efikasnosti i održivosti rada U Bjelovaru je održana početna konferencija projekta „Povećanje efikasnosti i održivosti rada gospodarsko-socijalnih vijeća Bjelovarsko-bilogorske županije, Međimurske županije i Varaždinske županije“, vrijednog 962.987,25 kuna bespovratnih europskih sredstava.

Cilj projekta je unaprijediti kvalitetu socijalnog dijaloga kroz razvoj i jačanje administrativnih i stručnih sposobnosti

socijalnih partnera, odnosno promicati tripartitni socijalni dijalog između tijela javnih vlasti, poslodavaca i sindikata kako bi se djelovalo na gospodarski razvoj, zapošljavanje, poboljšanje poduzetničke klime, obrazovanje, tržište rada i poreznu politiku. Projektom će se dati i potpora sustavu mirenja i rješavanju radnih sporova, a provodit će se 18 mjeseci kroz šest radionica, tri

okrugla stola, edukaciju za izmiritelje i dva studijska putovanja.

–Ovo je važan projekt jer znamo što znači partnerstvo, koliki je značaj socijalnog dijaloga i što sve dobrog socijalni dijalog može donijeti. Pružimo ruke jedni drugima na dobrobit svih nas, na dobrobit radnika, poslodavaca i lokalne samouprave – rekao je Josip Grivec, međimurski dožupan.

RVATSKE LANI JE IZGUBIO 2405 STANOVNIKA

zapad Hrvatske vete Marije

tanovnika rođeno najviše djece. Čak sedam općina bilježi isti ili viši Negativni prirodni prirast imaju i svi gradovi Varaždinske županije, u kojoj se prošle godine rodilo 1400 djece, a umrle su 2254 osobe. Pozitivnim prirodnim prirastom može se pohvaliti samo Općina Petrijanec, dok je u Općini Klenovnik, nakon dužeg razdoblja u kojem je ta općina bilježila negativni prirodni prirast, prošle godine taj broj izjednačen – umrlo je i rođeno je 19 osoba.

Iako su ti statistički podaci razveselili načelnika Općine Klenovnik Mladena Blaška, volio bi da Općina bilježi više rođenih od umrlih.

– Ove smo godine već imali prijam rodilja u Općini, financiramo ih, a od sljedeće godine planiramo povisiti naknade za njih, pa time možda motiviramo mlade roditelje za ostanak u Općini. Određeni broj mladih otišao je i u inozemstvo u potragu za boljim poslom, ali većina se vrati i živi u Općini.

Od šest gradova u Varaždinskoj županiji najniži vitalni indeks imaju Varaždinske Toplice, 51,4 Evo, trenutno tri mlade obitelji u Općini grade svoje kuće – rekao je općinski načelnik.

Otkrio je i to da je u Općini u prvih šest mjeseci ove godine rođeno šestero djece te da se prosječno u godinu dana u Klenovniku rodi 15-ero djece.

Također, Općina je dobila 70.000 kuna za projektnu dokumentaciju za natječaje vezane uz dogradnju vrtića, čime bi se za 44-ero djece osigurao prostor veći od dosadašnjih 200-tinjak četvornih metara.

Iako je Općina Sračinec dugi niz godina bilježila pozitivan prirodni prirast, ove se godine ponavlja scenarij iz 2015. godine, kada je također rođeno manje stanovnika nego što ih je umrlo. U toj je opći-

296 osoba umrlo je prošle godine u Gradu Čakovcu, koji ima negativni prirodni prirast, odnosno više umrlih nego rođenih

67

osoba rođeno je u Općini Pribislavec, koja ima najveći vitalni indeks, što znači da je rođeno mnogo više djece nego što ima umrlih

15

međimurskih općina bilježi negativni prirodni prirast, a najveći je u Donjem Kraljevcu, Štrigovi i Donjoj Dubravi

ni lani rođeno 46-ero djece, dok je umrlo 48 osoba. Tako se izjave načelnika Općine Sračinec Božidara Novoselca ipak nisu obistinile, odnosno Sračinec se prošle godine nije vratio „na staro“ – s pozitivnim trendovima.

Od šest gradova Varaždinske županije najniži vitalni indeks imaju Varaždinske Toplice, 51,4. U tom je gradu prošle godine rođeno 38-ero djece, a umrle su 74 osobe, što je gotovo dvostruko više od broja rođenih!

Od općina, najniži vitalni indeks prošle je godine imao Breznički Hum. U toj je općini prošle godine točno tri puta više stanovnika umrlo nego što ih je rođeno. Rođeno je samo devetero djece, a umrlo je čak 27 mještana!

Ništa bolje nije ni u Općini Donja Voća, u kojoj je vitalni indeks bio 34,3, nešto viši u odnosu na Breznički Hum. U toj je općini u 2016. godini rođeno 12-ero djece, a 35 stanovnika je umrlo, dok je Općina Maruševec u prošloj godini izgubila najviše stanovnika od svih općina u Varaždinskoj županiji – njih 94, isto koliko i Grad Lepoglava!

U Međimurskoj županiji najniži vitalni indeks, koji iznosi 20,0, je u Donjem Vidovcu.

U toj je međimurskoj općini prošle godine rođeno samo četvero djece, a umrlo je 20 stanovnika, što znači da je u 2016. godini rođeno pet puta manje djece u odnosu na broj umrlih.

– Novac, oko 100.000 ili više kuna, koji možemo podijeliti kao potpore za mlade obitelji, to je samo kapanje po moru.

Naravno da je nekih pet ili sedam tisuća kuna mnogo za jedan par, ali koliko zapravo taj novac znači? Baš da će potaknuti nekoga na osnivanje obitelji, teško – naveo je Josip Matulin, načelnik Općine Donji VIdovec.

Pritom ističe da društvo i država u cijelosti moraju utjecati na to da se u svim hrvatskim općinama kao što je Donji Vidovec stanje poboljša.

Novac za projekte

Županiji i Gradu Prelogu novih 1,3 milijuna kuna Cilj projekta je uključivanje osoba starijih od 54 godine, kao i osoba s invaliditetom u kulturne i kreativne aktivnosti Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

Međimurski župan Matija Posavec i gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek potpisali su u Ministarstvu kulture ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte u sklopu programa „Umjetnost i kultura 54+“. Međimurska županija je za projekt „Impuls za 54+“ dobila 936.000 kuna, a Grad Prelog za projekt „Zlatne godine“ 373.000 kuna.

Podići svijest

„Umjetnost i kultura 54+“ je program koji za cilj ima uključivanje osoba starijih od 54 godine, kao i osoba s invaliditetom u kvalitetno provođenje slobodnog vremena kroz kulturne i kreativne aktivnosti, čime će se nastojati potaknuti njihovo aktivno sudjelovanje u društvenom životu. Time se želi podići svijest o važnosti kulture i umjetnosti u prevenciji socijalne isključenosti starijih osoba, posebno osoba s invaliditetom.

– Dobitak za našu županiju je ogroman jer ne samo da smo dobili još jedan projekt koji se u potpunosti financira iz Europske unije nego se ulaže u društvenu skupinu koja itekako zaslužuje pažnju.

Pokušat ćemo uključiti našu stariju populaciju u kulturnoumjetničke programe i nadopuniti im slobodno vrijeme sadržajima koji su dio našeg identiteta i baštine – pro-

komentirao je međimurski iz Murskog Središća, Matica umirovljenika Međimurske župan Matija Posavec.

U projekt će se moći uklju- županije i Knjižnica „Nikola čiti osobe iz udaljenijih mjesta Zrinski“ Čakovec.

– U Gradu Prelogu u tijeŽupanije jer će lokacije ku je provedba devet odvijanja aktivnosti projekata ukupne biti u Murskom vrijednosti više Središću, Projekt od 33 milijuna Nedelišću i kuna bespoDonjoj Dutraje 17 mjeseci, a vratnih sredbravi. Za sredstva će se uložiti stava, dok su sudionike 4 m i l iju na će se ori u edukaciju osoba kuna osiganizirati koje će provoditi gurana kroz radionice gradski prorafolklora, aktivnosti čun. Kvaliteta sviranja i pjerada projektnog vanja, poticati tima Grada Preloga čitanje, organiziočituje se i u ovom prorati posjeti kulturnoumjetničkim događanjima, a jektu, koji se našao među 40 svi projekti i naučene vještine odabranih u okviru programa bit će predstavljeni javnosti „Umjetnost i kultura 54+“ od na šest događanja. Projekt ukupno pristiglih 186 prijava traje 17 mjeseci, a potrebno – naglasio je gradonačelnik je naglasiti da će se sredstva Preloga Ljubomir Kolarek.

Partneri Grada Preloga su uložiti i u edukaciju osoba koje Društvo osoba s tjelesnim će provoditi aktivnosti.

Partneri Međimurske župa- invaliditetom Međimurske nije na projektu su Kulturno županije te Knjižnica i čitaoumjetničko društvo „Mura“ nica Grada Preloga.

4

Aktualno

Regionalni tjednik || 8. kolovoza 2018., br. 101

M. Središće: radovi u Križovcu i na zgradi Stare škole Započeti su radovi na uređenju krovišta Društvenog doma Križovec u iznosu od 146.000 kuna. Radove su obišli gradonačelnik Grada Murskog Središća Dražen Srpak s predsjednikom Mjesnog odbora Markom Strojko i voditeljem Odsjeka za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove Josipom Sršanom. Tom je prigodom dogovoren i daljnji tijek aktivnosti na obnovi Društvenog doma. Gradonačel-

nik Srpak zatražio je da se naruči izrada i glavnog projekta kompletne obnove DVD-a Križovec te će se već u proračunu za 2019. godinu planirati novac za jednu od sljedećih faza obnove.

Radi se i na prostoru zgrade Stare škole, koja je izgrađena 1926. godine. Zgrada je prije tri godine u potpunosti obnovljena, a u njoj se trenutno nalazi gradski Dječji vrtić „Maslačak“.

Grad Mursko Središće ove je godine za gradnju novih prostora Dječjeg vrtića dobio 9,2 milijuna kuna. Nakon što se „Maslačak“ preseli u nove prostore zgrada Stare škole bit će prenamijenjena u novu Gradsku vijećnicu.

Tako bi se prostor u kojem se sada nalazi Gradska uprava iskoristio za potrebe udruga i mladih poduzetnika početnika.

Trenutno su u tijeku radovi na gradnji ograde i parkirališta oko zgrade Stare škole

Prelog

Sanacija nasipa Iz Hrvatske elektroprivrede obavještavaju da se radi sanacije lijevog nasipa akumulacije Hidroelektrane Dubrava u zoni pojačanog procjeđivanja nizvodno od Preloga te redovnog godišnjeg pregleda i održavanja asfaltnih obloga nasipa akumulacije. Sanacija nasipa

obuhvaća izvedbu glinenobetonske dijafragme dužine 162 metra, dubine do 21 metar i debljine 0,5 metara, spojene s postojećom asfaltobetonskom oblogom. Planirano trajanje aktivnosti za koje je potrebna snižena razina vode u akumulaciji je oko 14 tjedana.

Novac iz županijskog proračuna Općina Goričan

Novac za mlade obitelji

Općina Goričan dodijelila je 120.000 kuna mladim obiteljima za potrebe uređenja nekretnina u kojima žive.

Naime, od sedam pristiglih prijava, uvjete za dodjelu pojedinačnih potpora u visini od 20.000 kuna ispunilo je šest obitelji. Riječ je o mjeri koja za cilj ima pomoći mladim obiteljima u želji da ostanu živjeti na području Općine Goričan.

Novac za pomoć u uređenju nekretnine Općina je mladim

obiteljima dodijelila i prije dvije godine. Ugovore o dodjeli po 20.000 kuna potpisali su Petra Pavlic, Renato Bergovec, Emanuel Kos, Marko Krznar, Zlatko Magdalenić i Mišel Sinković. Načelnik Mario Moharić iskoristio je priliku kako bi ih upoznao sa sadašnjim i budućim projektima koji se namjeravaju provoditi na području Općine, koja je ujedno i najuspješnija pri povlačenju sredstva iz europskih fondova.

Čakovec

Braniteljske udruge uništavale ambroziju

Kao i niz prethodnih godina, u organizaciji Grada Čakovca održana je akcija uklanjanja ambrozije na gradskom području.

U akciju su se uključile udruge proistekle iz Domovinskog rata koje djeluju u Čakovcu, čijih je 30-tak članova

kosilo i čupalo ambroziju na području Martana Istok.

– Ova se akcija uspješno provodi desetak godina zahvaljujući dobroj suradnji koju Grad ima s braniteljskim udrugama. Apeliram na građane Čakovca i Međimurja da uništavaju ambroziju, odnosno da redovnom košnjom svojih livada i polja ne dopuste njezinu cvatnju.

Također, molio bih i da prijave sve površine na kojima uoče da raste ambrozija, kako bi se ona uništila – naglasio je čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač.

Ovaj korov se najbolje i ekološki najprihvatljivije suzbija upravo čupanjem. Na njegov pelud je prema nekim podacima alergično više od 10 posto stanovništva.

Za sportske programe i projekte dodijelili gotovo milijun kuna Naglasak je stavljen na projekte koji uključuju rad s djecom i mladima te rekreativne programe Međimurska županija osigurala je 938.000 kuna za financiranje 33 sportska programa i projekta. Ovim potezom nastoji se stvoriti pozitivnije okruženje oko sporta te poticati zdrav način života stanovnika Međimurja svih uzrasta.

– Veseli nas da je i ove godine kroz županijski proračun osigurano pojačano ulaganje u sport, s tim da smo poseban naglasak stavili na djecu, mlade i one programe koji okupljaju veći broj stanovnika Međimurja kroz sportsko-rekreativne programe.

Naši sportaši postižu odlične rezultate te će Međimurska županija nastaviti poticati dobru praksu i suradnju kroz

sport. I brojke pokazuju da su odabrani te ih pozvala da se i dalje aktivno uključuju i je Međimurje jedna od najprijavljuju na javne sportskijih županija pozive i natječaje kada pogledamo za sufinancibroj registriranje. ranih sportaCilj je stvoriti U ime ša i udruga pozitivnije okruženje potpisnika s obzirom ugovora na na broj staoko sporta te županijnovnika – poticati zdrav način skoj potpoistaknuo je ri zahvalio međimurživota stanovnika je Tomislav sk i ž upa n Međimurja Hor vat iz Matija PosaUdruge za vec. sportsku rekreaZamjenica žuciju „VITAE“ iz Čapana Sandra Herkovca. man, kao predsjednica Povje– Potpora i sredstva koja renstva za odabir športskih programa i projekata, čestitala su nam dodijeljena mnogo je nositeljima projekata koji nam znače jer je svaka kuna

dobrodošla kako bismo mogli ostvariti sve zamišljene projekte. Naš projekt usmjeren je na sportske škole, kroz koje želimo djecu predškolskih uzrasta upoznati sa svim sportovima te ih potaknuti da se od malih nogu sustavno bave tjelesnom aktivnošću – rekao je Horvat.

Iz Međimurske županije ističu da će Županija nastaviti s pomaganjem oko njihova financiranja zajedno s drugim projektima, poput financiranja domaćinstava europskih i svjetskih prvenstava u Međimurju, kojih samo ove godine ima šest, rada Zajednice sportskih udruga, dvoranskih sportova te mnogih drugih programa.

Općina Dekanovec objavila javni poziv

Početak evidentiranja nerazvrstanih cesta Općina Dekanovec obavještava nositelje prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištima na kojima su izvedene ceste o početku postupka evidentiranja nerazvrstanih cesta u zemljišnu knjigu, u okviru kojeg se izrađuje snimka izvedenog stanja nerazvrstanih cesta i geodetski elaborat izvedenog stanja.

Radi se o nerazvrstanim cestama kojima upravlja Općina: u Ulici Florijana Andrašeca na katastarskim česticama 1973, 1831, 3534, 1832/1, 2470/1, dio

3527/2, dio 2436, dio 2435 i dio 3541; Ulici Marka Kovača na česticama 3537, dio 2398 i dio 3119/3; Prvomajskoj ulici na česticama 3536, 3057 i dio 3119/1 te Kalničkoj ulici na česticama 3539 i 2380.

Uvid u elaborat

Predstavnici pravne osobe koja upravlja cestama, odnosno jedinice lokalne samouprave, započet će s obilježavanjem granica zemljišta 8. i 9. kolovoza. Na njemu su izgrađene ceste uz stručnu pomoć ovlaštenih inženjera geodezije

Lidije Goričanec i Josipa Goričanca, predstavnika tvrtke Girus d.o.o. Šenkovec, koji se brinu da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji prava na zemljištima koja graniče sa zemljištima na kojima su izvedene ceste mogu obaviti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja 10. kolovoza u tvrtki Girus d.o.o. na adresi Dr. Vlatka Mačeka 43, Šenkovec, u vremenu od 8 do 15 sati.

Oglasi

8. kolovoza 2018., br. 101 || Regionalni tjednik

5

U ORGANIZACIJI CENTRA DR. RUDOLFA STEINERA

Eko-etno festival okupio je majstore raznih starih zanata Centar dr. Rudolfa Steinera predstavio je i novi turistički paket te slatki gastrosuvenir, Steinerovu bidru

U sklopu najvećega turističkog događaja u Međimurju, Porcijunkulova 2018., Centar dr. Rudolfa Steinera 28. i 29. srpnja organizirao je Eko-etno festival, koji je dio promocije projekta CultuREvive Tour, financiranoga od prekograničnog CBC Interreg HU-HR programa.

Aktivnosti

Osim izlagača iz Međimurske županije, na Eko-etno festivalu sudjelovali su majstori starih zanata iz Koprivničkokriževačke županije i Zalske županije iz Mađarske. Šetačima iz Međimurja, Zagorja, Podravine i šire, iz Koprivničko-križevačke žu-

panije predstavili su se Petar Fijačko s vrtuljkom, glazbenik Stjepan Čižmak, stolar Ivo Palfi, slikari Ivan Andrašić i Vladimir Dolenec te kovači Josip Evačić i Paula Gadanec.

Iz Mađarske su stigli tkalja Hácskó Imréné, pletačica košara Dulics Margit, lončar Czibor Imre i Molnárne Riskó Erzsébet, koja se bavi izradom lutaka u nošnjama.

Međimurske stare zanate predstavili su Udruga žena Nedelišće sa svojim cekerima, drvorezbar Miljenko Kranjčec i Ivana Valkaj sa svojom unikatnom umjetničkom keramikom.

Osim prezentacije starih zanata, u Međimurskim dvo-

rima u Lopatincu održan je i Marketing seminar.

Naime, u sklopu Međimurskih dvora nalazi se turistička

agencija Etno Art Travel, koja je za potrebe CultuREvive Tour projekta izradila turistički paket čiji se aranžman

odnosi na informativno-turističke ture starih zanata, odnosno svih info-točaka u projektu.

Stoga je u Međimurskim dvorima svim sudionicima projekta, turističkim i marketinškim stručnjacima, kao i svim zainteresiranim posjetiocima seminara prezentirana turistička tura, jedan od finalnih proizvoda projekta.

Također, ona predstavlja komercijalni proizvod koji na tržištu dugoročno osigurava održivost projekta i nakon njegova završetka.

Uz turističku turu starih zanata predstavljena je i Steinerova bidra, međimurski kolač oblika kuglofa napravljenog

iz domaćih biodinamičkih namirnica bez rafiniranih šećera.

Ova autentična slastica prepoznatljivog izgleda prezentira vezu prošlosti i autohtonih međimurskih jela, a karakterizira je spoj namirnica na neki novi način. Pečena je u malim keramičkim kalupima izrađenima specijalno za tu potrebu.

Priprema se u dvije veličine, kao jedna porcija u miniveličini i kao standardna veličina kuglofa. Poslužuje se s pekmezima ili džemovima napravljenima od međimurskog voća.

Sam recept je čuvana tajna slastičara, što doprinosi još boljem uživanju u ovoj slasnoj deliciji.

6

Aktualno

Regionalni tjednik || 8. kolovoza 2018., br. 101

Predstavili projekte Dječjeg vrtića i edukacije u gospodarenju otpadom U Gradu Prelogu predstavljen je projekt „Ulaganja u objekte dječjih vrtića“, kroz koji je za Dječji vrtić „Fijolica“ iz Preloga od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku odobreno 148.685 kuna. Projekt je predstavila njegova voditeljica Mateja Kavran Matjačić. Cilj projekta je kompletno urediti vanjski

prostor uz zgradu Dječjeg vrtića u Prelogu. Krajnji cilj projekta je postizanje senzorne integracije djece te je dobro osmišljeno senzorno igralište. Time se poboljšava sposobnost djeteta za interakciju s objektima i osobama u prostoru, povećava trajanje reakcije prilagodbe na senzorički podražaj, povećava se samopouzdanje i

Mala Subotica

Rekonstrukcija opasnog raskrižja

samopoštovanje, poboljšavaju se kognitivne, osobne i socijalne sposobnosti djeteta, a time i govorne sposobnosti. Svime time se podiže kvaliteta života djeteta i njegove obitelji, a i cjelokupne zajednice.

Projektni tim Grada Preloga predstavio je i projekt edukacije u gospodarenju otpadom „Ne dvoji nego smeće

odvoji!“, vrijedan 1,2 milijuna kuna. Projekt su zajednički prijavili Grad Prelog i općine Kotoriba, Donja Dubrava, Donji Vidovec, Sveta Marija, Goričan, Donji Kraljevec, Belica, Dekanovec, Domašinec, Martijanec, Podturen i Pribislavec.

Za ulaganje u Dječji vrtić dobiveno je gotovo 150.000 bespovratnih kuna

Potvrđeno na UNESCO-voj konferenciji

Korak bliže najvećem riječnom zaštićenom području u Europi UNESCO je proglasio područje rijeke Mure rezervatom biosfere, čime je napravljen korak bliže uspostavi pentalateralnoga Prekograničnog rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav

Započinju radovi na vodovodnoj mreži i priključcima u sklopu rekonstrukcije opasnog raskrižja državne ceste DC 3 i županijske ceste ŽC 2022 u Maloj Subotici. Radove će izvoditi Međimurska hidrogradnja. Rekonstruirat će se ukupno 311 metara vodovodne mreže s pripadajućim kućnim priključcima.

Paralelno s tim radovima započet će i radovi na obo-

rinskoj i sanitarnoj kanalizaciji, kao i na prometnoj signalizaciji.

Iz Općine Mala Subotica stoga pozivaju građane i vozače na strpljenje, s obzirom na to da će se promet na pojedinim dionicama odvijati otežano zbog izvođenja radova, kao i da poštuju prometnu signalizaciju vezanu uz privremenu regulaciju prometa.

Mursko Središće

Tri raspona božićnice Grad Mursko Središće odlučio je da pravo na božićnice imaju svi umirovljenici kojima mirovina ne prelazi 2500 kuna. Oni s mirovinom do 1500 kuna ostvaruju pravo na bon u vrijednosti od 200 kuna.

Umirovljenici s primanjima od 1500 do 2000 kuna dobit će bon od 150 kuna,

a oni s mirovinom do 2500 kuna bon od 100 kuna. Rok prijave s dostavom potvrde o visini mirovine je do 2. listopada.

Novčana sredstva za tu namjenu osigurao je Grad Mursko Središće, dok su svi kriteriji usuglašeni s gradskom Podružnicom umirovljenika. (rp)

Općina Nedelišće

Naknada za troškove školskih udžbenika

Općina Nedelišće obavještava roditelje učenika koji imaju prebivalište na području Općine i pohađaju osnovne škole na području

Grada Varaždina, a nemaju pravo na besplatne udžbenike po bilo kojoj osnovi, da će im Općina Nedelišće i Međimurska županija nadoknaditi troškove nabave udžbenika. Povrat troškova obavit će se tako da roditelji naruče i kupe udžbenike, a nakon toga podnesu zahtjev za povrat troškova prema Općini Nedelišće.

Kako bi ostvarili pravo na povrat troškova, roditelji trebaju popuniti zahtjev za sufinanciranje koji je objavljen na službenoj internetskoj stranici Općine Nedelišće www.nedelisce.hr.

Svjetska organizacija za zaštitu prirode World Wildlife Foundation (WWF) ima razloga za slavlje nakon što je Međunarodno koordinacijsko vijeće UNESCO-vog programa “Čovjek i biosfera” tijekom svoje godišnje konferencije u Indoneziji proglasilo 29.000 hektara vrijednih poplavnih dolina duž rijeke Mure rezervatom biosfere. Time je ostvaren još jedan korak prema uspostavi Prekograničnog rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav, koji će protezati kroz pet zemalja.

– Trenutno je zaštićeno 850.000 hektara prirodnog i kulturno bogatog krajolika triju rijeka, a uskoro će se predati i nominacija za posljednji komadić slagalice, područje austrijske strane rijeke Mure između Spielfelda i Bad Radkersburga.

Raduje nas da smo još bliže proglašenju prvog svjetskog pentalateralnog rezervata biosfere! Kako bi upravljanje tim nepreglednim riječnim područjem bilo održivo, iznimno je važno da se u isto vrijeme spriječi daljnje planiranje izgradnje niza hidroelektrana.

Upravo je ovom nominacijom potvrđeno da se rijekom Murom treba upravljati na održiv način, zbog ljudi i prirode – komentirala je UNESCO-vu

FOTO:WWF ADRIA

Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

29.000 hektara duž rijeke Mure proglašeno je rezervatom biosfere odluku Ivana Korn Varga iz WWF Adrije.

Trenutno je zaštićeno 850.000 hektara prirodnog i kulturno bogatog krajolika triju rijeka Nominacija rezervata biosfere je veliko priznanje za 13

jedinica lokalne samouprave duž rijeke Mure, od kojih se sedam nalazi u Međimurskoj županiji – Grad Mursko Središće te općine Sveti Martin na Muri, Podturen, Dekanovec, Domašinec, Goričan i Kotoriba. Novi rezervat biosfere Mura sa 100 kilometara toka proteže se od granice s Austrijom do granice s Hrvatskom i Mađarskom.

– To je područje već dio ekološke mreže „Natura 2000“.

Usporedno s radom na uspostavljanju prekograničnog

rezer vata biosfere, W WF surađuje i na provedbi konkretnih EU projekata koji doprinose prirodi i lokalnom stanovništvu, u vrijednosti od oko 14 milijuna eura.

U lipnju ove godine je započeo i projekt „Biciklistička ruta Europske Amazone“, kojim će se do 2021. godine ljubiteljima prirode i sporta omogućiti da rezerviraju biciklističke ture i izlete te posjete kulturna i prirodna obilježja duž svih triju rijeka – dodala je Korn Varga.

Zavičajno društvo Međimuraca Karlovačke županije “Pinklec”

Posjetili Čakovec i Porcijunkulovo Pedesetak članova Zavičajnog društva Međimuraca Karlovačke županije „Pinklec“ i Matice umirovljenika Karlovačke županije posjetilo je protekle nedjelje Međimursku županiju.

– Karlovačku i Međimursku županiju vežu bogato povijesno zajedništvo i kulturna baština. Posebno nam je drago vidjeti vaše brojne aktivnosti i ulaganja u održavanje prijateljstva – rekao je međimurski dožupan Josip Grivec.

Ovo je bila peta godina zaredom kako članovi „Pinkleca“

na čelu s predsjednikom Željkom Tomašićem organiziraju posjet Porcijunkulovu, a ove godine pridružili su im se i članovi Matice umirovljenika Karlovačke županije.

Društvo „Pinklec“ prvo je zavičajno društvo u Karlovačkoj županiji, a od osnivanja 2012. godine može se pohvaliti brojnim aktivnostima.

Tijekom godine Društvo organizira nekoliko izleta i drugih sadržaja za svoje članove, ali i sve Karlovčane, koji tako imaju priliku upoznati najsjeverniju hrvatsku županiju.

8. kolovoza 2018., br. 101 || Regionalni tjednik

Oglasi

7

8

Život

Regionalni tjednik || 8. kolovoza 2018., br. 101

DOBRAVčice TREĆE NA FESTIVALU GIBANICE Najbolje domaće kuharice ovih krajeva okupile su se u subotu, 4. kolovoza, u mađarskom gradu Tótszerdahely kako bi sudjelovale na Festivalu gibanice. Općinu Donja Dubrava predstavljale su Elizabeta Fabić i Ružica Matotek, koje su svojom gibanicom od sira osvojile treće mjesto u konkurenciji od desetak ekipa iz mjesta kako na hrvatskoj tako i na mađarskoj strani rijeke Mure. Sokačice iz Donje Dubrave podržali su zamjenik župana Međimurske županije Josip

Život

Grivec, zamjenik načelnika Općine Donja Dubrava Vladimir Čituš te predsjednica općinskog Odbora za kulturu, sport i udruge Janja Kovač.

– Sudjelovanjem na ovakvim manifestacijama u susjednim prijateljskim općinama prezentiraju se tradicija našeg mjesta te znanja i vještine koje izumiru. Stoga našim sokačicama zahvaljujemo na prihvaćanju poziva za sudjelovanjem i čestitamo na izvrsnom trećem mjestu – navode iz Općine Donja Dubrava.

Varaždinka Božena Šimek Šuplika bila je prva žena u oslobođenom Kninu

“Više se ne sjećam teških stvari, samo našeg ponosa i onog osjećaja – da, uspjeli smo!”

Na bojište je otišla kao medicinska sestra, ali je s vremenom dobila čin časnice zadužene za informativno-političku djelatnost, pa je jedan od njezinih zadataka bilo i fotografiranje. Tako su, između ostaloga, nastale slike oslobođenoga Knina, skidanja srpske i postavljanja hrvatske zastave na kninskoj tvrđavi.

Piše: Maja grbić alimanović maja@regionalni.com

Za Varaždinku Boženu Šimek Šupliku, bivšu pripadnicu 7. gardijske brigade “Puma”, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan branitelja i obljetnica vojnoredarstvene akcije Oluja svakoga 5. kolovoza prilika je da se prisjeti, kako kaže, jednog od najboljih dijelova svog života, svojih ratnih dana.

– Vjerojatno zvuči strašno reći da su ti godine rata najbolje godine u životu, ali pritom prvenstveno mislim na odnos s ljudima s kojima sam tada dijelila sve. Tim ljudima, svojim suborcima, vjerovala sam kao sebi samoj, kao braći. Bili smo u stanju učiniti sve jedni za druge. To je osjećaj koji je teško prenijeti i opisati nekomu tko to nije prošao i doživio. Da je moguće prenijeti doživljaj, mislim da bih umrla od tuge da se nisam uključila u obranu domovine. Uopće se više ne sjećam teških stvari, samo našeg ponosa, našeg zezanja i onog osjećaja – da, uspjeli smo! – govori umirovljena natporučnica koju

Kada dođe obljetnica Oluje, tih dana osjećam neki pritisak, ali teško je točno opisati osjećaj. To su dani prisjećanja, gledanja slika. Nakon toga više nemam potrebe, ali ni vremena misliti o tome.” ništa dogodilo – govori ona uz širok osmijeh.

Kad je pitamo kako se nosila sa svim osjećajima i strahovima, pokušava objasniti da je možda pomalo emocionalno

Među njezinim zadacima bilo je i fotografiranje, pa je tako dokumentirala ulazak u Knin i postavljanje hrvatske zastave na kninsku tvrđavu

U 7. gardijskoj brigadi provela je 1142 dana, od čega je 804 dana provela kontinuirano na terenu, a “Pume” su provele 36 dana u napadnim djelovanjima svi znaju kao prvu ženu koja je 1995. godine ušla u oslobođeni Knin i s nekolicinom suboraca prva se popela na kninsku tvrđavu, na kojoj su s jarbola skinuli srpsku i razvili hrvatsku zastavu.

Za taj događaj kaže da je ujedno trenutak kad je za nju rat završio i otad “više ni s kim i ni s čim nema problema”. Život je krenuo dalje, vratila se u Varaždin svojoj obitelji

i danas rijetko govori o tom vremenu, osim kada dođu važne obljetnice.

– Tih dana osjećam pritisak u prsnom košu, teško je verbalizirati i opisati taj osjećaj duboko u meni. To su dani prisjećanja, ponovnog pregledavanja slika kojih se inače ne sjetim pogledati cijelu godinu. Nakon toga više nemam potrebe, ali ni vremena misliti o tome – opisuje naša sugovornica, koja već godina-

ma na obljetnicu Oluje obvezno “odradi” barem po jedan intervju za neki od medija.

Nije joj teško pričati, ističe, ali bi voljela da se danas više govori o onome što branitelji rade kroz svoj volonterski angažman, osobito u Udruzi veterana 7. gardijska brigada “Puma”, čija je članica gotovo od osnutka.

Svoj je ratni put započela kao medicinska sestra, što je i ostao njezin glavni životni

poziv, kako ističe. Ulaskom u Hrvatsku vojsku s vremenom je dobila čin časnice i nakon završetka rata ostala je raditi u Ministarstvu obrane napredujući do čina natporučnice.

Gledajući ranjenike koje su početkom rata dovozili u varaždinsku bolnicu, u kojoj je tada radila, osjećala je da može biti korisnija na bojišnici, pa se priključila varaždinskoj 7. gardijskoj brigadi “Puma” neposredno po

njezinu osnivanju. S obzirom na njezinu snažnu osobnost i čvrstu volju, u obitelji se nisu pretjerano iznenadili njezinoj odluci, iako je majci to teško palo.

– Pitala sam jednom sina: „Pa dobro, jesi li se ti imalo bojao za mene kad sam bila na bojištu?“, a on mi je odgovorio: “Ma daj, mama, pa tebi se ništa nije moglo dogoditi.” I vjerojatno mi se zbog te njegove vjere i nije

Među pripadnicima Hrvatske vojske tijekom Domovinskog rata bilo je tek oko 3 do 4 posto žena zakinuta jer mnoge stvari doživljava na drugačiji način od većine ljudi. Odmalena se više družila s muškom ekipom, bila je “tatina kći” i uvijek je, ističe, najbolje funkcionirala pod stresom, pa možda otud i njezina emotivna čvrstoća.

Ali gubitak prijatelja, suborca, svakako je najteži trenutak na ratištu, koji slama i najčvršće muškarce.

– Kad vidite muškarce, prekaljene borce, kako plaču bez nelagode i srama, kad im je cijelo lice obliveno suzama, to je strašno tužno. Ali taj čas se isplačeš i sutra ideš dalje.

Svatko tko je bio na prvoj liniji obrane zna koliko je stresno bojati se za svoj i tuđe živote.

Ja sam navikla na krv i rane, to mi je posao, ali kad gledaš prijatelja kako umire, to te definitivno promijeni zauvijek.

Važno je o svemu tome otvoreno govoriti – zaključuje.

Život

8. kolovoza 2018., br. 101 || Regionalni tjednik

9

NA BLAGDAN GOSPE SNJEŽNE PROSLAVLJEN DAN KURŠANCA Na blagdan Gospe Snježne, 5. kolovoza, misnim slavljem, polaganjem vijenaca podno spomenobilježja poginulomu mještaninu Branku Kosu te druženjem uz glazbu, hranu i piće obilježen je Dan Kuršanca. Misno slavlje predvodio je vlč.

Josip Janković, župnik Župe sv. Nikole Biskupa Novo Selo na Dravi, kojoj Kuršanec pripada.

Za tamošnju crkvu, koja je posvećena prije tri godine, zemljište i većinu sredstava za njezinu izgradnju donirala je nedavno preminula Marija

Horvat. Nakon mise zapaljene su svijeće kod spomen-obilježja Branku Kosu, jedinom poginulom hrvatskom branitelju iz Kuršanca. Osim mještana, svijeće su zapalili članovi njegove obitelji, zamjenik gradonačelnika Grada Čakovca Zoran Vidović, predsjednik Mjesnog odbora Kuršanec Siniša Kregar i predstavnici Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Kuršanec. U ime Grada mještanima je njihov dan čestitao zamjenik gradonačelnika Zoran Vidović. Istaknuo je da i dalje nastavljaju

s ravnomjernim razvojem Grada, ulaže se u sve mjesne odbore te će do kraja mandata sve što je planirano biti i realizirano. Također, svim okupljenima, a posebno sudionicima Domovinskog rata, čestitao je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja. Druženje je nastavljeno u šatoru postavljenom u središtu mjesta, a tamo su svoje radove izložile i članice Udruge „Krašovec“, koja okuplja mještanke Kuršanca i susjednih naselja tzv. dravskog bazena.

Zapovjednik 34. inženjerijske bojne i sudionik operacija Bljesak te Oluja

Pukovnik Remenar: “Ne smijemo zaboraviti prošlost, no moramo graditi i budućnost!“ Iako je inženjerijsko osiguranje bio zadatak svih postrojbi, 34. inženjerijska bojna imala je ključnu ulogu u osiguranju kretanja postrojbi i zaprječavanju – kaže Remenar.

Piše: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

preuzeo sam zapovjedništvo nad 34. inženjerijskom bojnom. Inženjerija je rod vojske koji ruši, ali i gradi, prvi koji Dan pobjede i domovinske dolazi na područje operacije zahvalnosti te Dan hrvatskih i posljednji koji odlazi. Tako branitelja slave se 5. kolovoza je bilo i s mojom postrojbom. svake godine u spomen na Nakon uspješnog sudjelovapobjedu u Domovinskom nja u operaciji Bljesak, kojom ratu 1995. godine. Tog je dana je oslobođen okupirani džep u zapadnoj Slavoniji, veHrvatska vojska oslobodila ćina sastava pookupirani grad Knin strojbe nalazila u vojno-redarse na terenu stvenoj opena širem raciji OluU Čakovcu, gdje području ja, koja je živi sa suprugom zapadz apočela n e S l adan raniJasnom, velika vonije. je. Jedan podrška su mu i kćeri Z borno od nepopodručje srednih Karla (21), Lorena Bjelovar, sudionika (18), te Jelena (14). u čijem je operacije sastavu bila bio je i pui 34. inženjekov n i k Drarijska bojna, pogutin Remenar, slije Bljeska imalo zapovjednik 34. inje zadaću obraniti državne ženjerijske bojne, prve inženjerijske postrojbe Hrvatske granice Republike Hrvatske vojske, utemeljene 23. rujna na rijeci Savi. Dijelovi postrojbe bili su angažirani na 1991. godine. saniranju posljedica – raščišćavanju ruševina, popravku Prva postrojba Povodom 23. obljetnice i izgradnji putova za potrebe Oluje razgovarali smo s pu- postrojbi na samoj granikovnikom Remenarom, koji ci, pregledu i razminiranju nam je prepričao svoja isku- kontaminiranih područja, stva iz ove opsežne akcije, na- posebno autoputa na relaciji kon koje je oslobođeno više od Novska – Nova Gradiška.

10.000 četvornih kilometara hrvatskog teritorija: Vojno učilište – Neposredno prije operaRemenar, danas 53-godišcije Oluja zbog odlaska za- njak, rođen je u Domašincu, povjednika na drugi zadatak gdje je završio osnovnu školu.

Nakon rata – Razminiranje i pregled sumnjivih područja nastavljen je još dugo nakon završetka rata – dodaje Dragutin Remenar.

Brifing – Trnci me prođu kad se sjetim one večeri kad sam pozvan u nadređeno zapovjedništvo, gdje sam na kratkom brifingu dobio zadatak da se izvrše posljednje pripreme za sljedeću operaciju – kaže Remenar.

Vojnu gimnaziju pohađao je u Zagrebu, nakon čega je završio inženjeriju na Vojnoj akademiji u Karlovcu.

Već više od 16 godina radi kao predavač na Hrvatskom vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman“ u Zagrebu.

– Trnci me prođu kad se sjetim one večeri kad sam po-

zvan u nadređeno zapovjedništvo, gdje sam na kratkom brifingu dobio zadatak da se izvrše posljednje pripreme za sljedeću operaciju. Vratio sam se u Okučane, gdje je bilo izdvojeno zapovjedništvo bojne, i suradnicima iznio smjernice i zadatke. Nakon obilaska postrojbe primijetio sam da

su vojnici vrlo motivirani, nadahnuti i odlučni. Četvrtoga kolovoza, u 3 sata ujutro, sve postrojbe predviđene za uporabu u prvom i drugom postroju bile su spremne za izvršenje dodijeljenih zadataka. U 5.30 počela je topnička priprema po prednjem kraju i dubini neprijateljske obrane, a postrojbe su, prema planu, krenule u provedbu. Zadatak Zbornog područja Bjelovar bio je da se uz jaku topničku potporu nasilno prijeđe rijeka Sava i razbije neprijatelj na desnoj obali te nastavi napredovanje glavnih snaga pravcem Jasenovac – Dubica.

Iako je inženjerijsko osiguranje bio zadatak svih postrojbi, 34. inženjerijska bojna imala je ključnu ulogu u osiguranju kretanja postrojbi i zaprečavanju – kaže Remenar.

Povlačenje

Zadaci 34. inženjerijske bojne uključivali su osiguranje prijelaza borbenih postrojbi preko rijeke Save, što je jedna od najtežih vrsta vojnih manevara, kao i potporu postrojbama u napadu, uz ponekad poražavajuće obavještajne podatke. Treći zadatak postrojbe bio je zapriječiti prilaze preko rijeke Une kod Kostajnice i Dubice, gdje su srušili postojeće mostove.

– Kad smo 5. kolovoza ušli u Dubicu, bilo je tiho kao u grobu. Neprijatelj se povlačio i za sobom ostavljao pusta

sela i gradove. Na mnogim su kućama bila širom otvorena vrata, stoka je slobodno šetala gradom. Zbog neočekivanog uspjeha, postrojbe Zbornog područja Bjelovar nastavile su prema Kostajnici. Oslobađanjem Kostajnice 6. kolovoza one su završile napadni dio operacije te je pred njima bio zadatak utvrđivanja dostignute crte i osiguranja državne granice. Razminiranje i pregled sumnjivih područja nastavljeni su još dugo nakon završetka rata – dodaje pukovnik Remenar.

Smatra da se, što se Domovinskog rata tiče, doprinos Međimuraca – pripadnika 24. domobranske pukovnije i 34. inženjerijske bojne – ne prezentira i ne cijeni dovoljno: – Valja uzeti u obzir da se ne radi o profesionalnim postrojbama, zbog čega je njihov uspjeh tim fascinantniji!

Remenar je prije nekoliko godina odlikovan Redom bana Jelačića za posebne zasluge za razvoj Oružanih snaga Republike Hrvatske. U Čakovcu, gdje živi sa suprugom Jasnom, velika podrška su mu i kćeri Karla (21), Lorena (18) i Jelena (14).

– U Domovinskom ratu želja za obranom zavičaja dovela je naš borbeni duh do izražaja. Ne smijemo zaboraviti te vrijednosti, no trebamo se i orijentirati na budućnost te graditi bolje sutra za sve građane Hrvatske – zaključuje.

10 Školstvo

Regionalni tjednik || 8. kolovoza 2018., br. 101

Dječje radionice u Muzeju Međimurja Čakovec

Na zabavan način učili o ljudima, događajima i znamenitostima Međimurja – “Ljetna muzeologajnica” je svojevrsna uvertira za program radionica koje smo osmislili za cjelokupnu predstojeću školsku godinu i s kojima krećemo od jeseni prema svim međimurskim školama i dječjim vrtićima – ističe Maša Hrustek Sobočan škola i ocjenjivanje. U muzeju je ipak opuštenija atmosfera – pojašnjava Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica, viša Muzej Međimurja Čakovec kustosica i voditeljica kulturprvi je put održao zanimljiv no-povijesnih zbirki Muzeja ljetni program za djecu pod na- Međimurja Čakovec.

Program „Ljetne muzeolozivom „Ljetna muzeologajnica“. Riječ je o ciklusu od sedam gajnice“ otvorila je edukativnoradionica koje obrađuju različi- kreativna radionica „Igrom u te teme, povijesne, etnografske, prapovijest“ voditeljice Branke Marciuš. Radionica je osmilikovne, jezične… Jedna je šljena kao program održana i u suradnji popularizacije ars Javnom ustanoheologije s civom za zaštitu ljem upoznaprirode MeJedna radionica vanja djece s đ imu rske održana je u suradnji najstarijom župa n ije prošlošću „Međis Javnom ustanovom kroz aktivmurska za zaštitu prirode no učenje i priroda“, kreativnu te su dje“Međimurska aktivnost. ca i ma la priroda” Slijedile su pr i l i k u u interaktivnočakovečkreativna rakom Perivoju dionica „Likovna Zrinskih istražikreativa – vitezovi i vati biljni i životinjski dame“ voditeljice Tajane Visvijet. dović i radionica „Priroda u srcu Čakovca“, koju su održale Vitezovi i dame – Sustavno proširujemo Mihaela Mesarić i Ivana Rojnašu edukativnu djelatnost, ko, djelatnice „Međimurske osmišljavamo programe za prirode“.

Ana Šestak, kustosica Povidječje vrtiće i škole koje prate kurikulum. Muzej tako postaje jesnog odjela, održala je eduvrlo važna karika u edukaciji kativno-kreativnu radionicu „Priča jednoga junaka“, na kojoj mladih naraštaja.

To je ujedno i idealan način su djeca kroz priču o sigetskom da se populariziraju ljudi, junaku Nikoli IV. Zrinskom događaji i povijesne znameni- upoznala obitelj Zrinski u Metosti Međimurja. Zahvaljujući đimurju i njihov obiteljski grb našim radionicama nema više te usvojila osnovna znanja o djeteta koje ne zna tko je tko heraldici, pomoćnoj povijesnoj u obitelji Zrinski, nije čulo le- znanosti koja proučava pravila gende o Pozoju i Grabancijašu za sastavljanje grbova. Veselo je dijaku ili nije naučilo sve o bilo i na radionici „Budi kipar Luji Bezerediju, Starom gradu kao Lujo Bezeredi“, na kojoj Zrinskih… Kod nas djeca lakše je Erika Nađ-Jerković naučila usvajaju nova znanja jer nema djecu tko je bio kipar Lujo Bepritiska koji možda stvaraju zeredi i gdje se nalaze njegove Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

skulpture, nakon čega su od glinamola izrađivala vlastite minijaturne autoportrete.

Zavičajna povijest

Kustosica etnografskih zbirki Janja Kovač je kroz radionicu „Kaj skriva Stekljena gora?“ djecu upoznala s bajkama te stvarnim i mitskim likovima. U drugom dijelu radionice igrom „Pamtilica“ djeca su spajala značenja međimurskih kajkavskih riječi iz bajke sa slikama.

Program „Ljetne muzeologajnice“ zatvorila je radionica „Iz mora riječi – kapljica na dlanu“

voditeljice Ines Virč.

– „Ljetna muzeologajnica“ je svojevrsna uvertira za program radionica koje smo osmislili za cjelokupnu predstojeću školsku godinu i s kojima krećemo od jeseni prema svim međimurskim školama i dječjim vrtićima.

Imamo osmišljene programe za predškolsku djecu, učenike od 1. do 4. i od 5. do 8. razreda, kao i za srednjoškolce. Program prati sadržaj školskih udžbenika na temu zavičajne povijesti i kulturno-povijesne baštine Međimurja – zaključila je ravnateljica Hrustek Sobočan.

Školstvo

8. kolovoza 2018., br. 101 || Regionalni tjednik

11

Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju (II.)

Učitelji s pojačanim programima drugorazredni predavači?

Najavljena izmjena, prema kojoj bi, primjerice, inženjeri s položenim pedagoškim kompetencijama imali prednost pred učiteljima s pojačanim predmetima i modulima, na kraju nije uvrštena u Zakon

Piše: Ivan-goran herman igherman@regionalni.com

Na 105. sjednici Vlade Republike Hrvatske, održanoj 5. srpnja, ministrica znanosti, obrazovanja i sporta Blaženka Divjak u članku 29. predložila je i uvrstila na dnevni red Hrvatskog sabora izglasavanje izmjena u postojećem Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (čl. 105., st.

6.) prema kojima bi se kadar učiteljskih fakulteta s pojačanim nastavnim predmetima i modulima prilikom javljanja na natječaj za posao u predmetnoj nastavi osnovne škole rangirao kao treći na listi za zapošljavanje, iza nastavničkih, ali i nenastavničkih smjerova drugih fakulteta sa stečenim pedagoškim kompetencijama. Prijedlog na kraju nije uvršten u Zakon, ali je izazvao brojne polemike o stručnosti učitelja s pojačanim programima i inženjera s položenom pedagoškom skupinom predmeta. Jedna od učiteljica koja se oglasila bila je Tea Horvatić, čiju priču i razmišljanja prenosimo u cijelosti: – I ja sam učiteljica. S pojačanim engleskim. Imam sreću da sam odmah nakon završenog fakulteta dobila posao. Istina, prvo sam radila kao zamjena, čak i u srednjoj školi, zatim nepuno radno vrijeme dvije godine, a potom dobila ugovor na neodređeno u osnovnoj školi.

Radim već devet godina u toj školi. Predajem engleski od prvog do osmog razreda.

Ove godine sam postala i mentorica. I to iz engleskog jezika, premda sam stručni morala polagati iz razredne nastave. Jer je sustav takav.

Drugorazredni studij?

Cijelo to vrijeme susrećem ljude. Ljudi ne znaju sustav, pa postavljaju pitanja: “Kaj, ti si pedagošku završila? Tu, u Čakovcu?”

Da. Završila sam tu, u Ča-

“Ah, to su ti učiteljice. Znaš, one koje nisu mogle nikam drugam upisati...” kovcu. Već me to činilo drugorazrednom učiteljicom jer nisam u Zagrebu... No, to me nije smetalo.

“A to je... viša, ne?” Nije, to je visoka škola. Punim nazivom Visoka učiteljska škola u Čakovcu, kasnije, pri kraju mog studiranja, postala

– Ne očekujem da će netko zahvaliti hrvatskom učitelju, ali ovakve poruke zaista nisu u redu.

Ne očekujem da će se sustav izmijeniti, ali zasigurno neću dozvoliti da se naša prava umanje i da nas se degradira. ” - Tea Horvatić

Inženjeri s položenom pedagoškom skupinom predmeta kompetentniji su za rad u višim razredima osnovne škole od učitelja s pojačanim programima.”

-blaženka divjak je dio Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, Odsjek u Čakovcu.

Dio je Sveučilišta u Zagrebu. Imam visoku stručnu spremu. Osposobljena sam za rad u nižim razredima u svim predmetima razredne nastave (znam svirati sintić, pjevati i čitati notni zapis, voditi satove tjelesne i zdravstvene kulture, likovne kulture, osmisliti satove matematike, prirode i društva te hrvatskog jezika, naučiti te male glave pisati i čitati; cijeli spektar vještina!), plus predmet engleski jezik, koji se od 2006. poučava kao prvi strani jezik od prvog razreda osnovne škole sve do osmog razreda. Barem su nam tako

govorili. Tako stoji u mojoj diplomi. Studirala sam četiri godine, prije bolonjskog sustava i ECTS bodova. Bila sam iznimno sretna na tom studiju jer sam studirala ono što me zanimalo i vidjela sam svrhu u tome.

Cijelo to vrijeme netko pljuje po tom učiteljskom pozivu. Čuješ svašta: “Ah, to su ti učiteljice. Znaš, one koje nisu nikam drugam mogle upisati, pak su Pedagošku zbavile. Niš koristi. To je bar lako. Decu vučit. Luk i voda. Još imaju ferije celo ljeto.“ I misliš, ma, nema smisla komentirati... Čemu?

Dolaze i prolaze vlade, ministri obrazovanja još i brže, a učitelji sa završenim fakultetom malo vrijede, malo ne.

Ovisno o potrebi politike.

Izjave da mi “pojačani” nismo kompetentni raditi s učenicima u osnovnoj školi (a jedino za to smo se i školovali) nisu istinite i uvreda su svima nama. Svoj posao obavljamo stručno, položili smo stručni ispit, neki od nas napredovali su u struci, a sada nas se predstavlja nekompetentnima.

Osjećaj? Neopisivo!

Metodika nastave

Ipak, znanje metodike ostalih predmeta iz razredne nastave pomoglo mi je u radu na engleskom jeziku. Poučavanje tema poput očuvanja okoliša ili prirodnih fenomena na engleskom jeziku stoga nije problem. Niti pak poučavanje programiranja i rada s micro:bitovima, zahvaljujući informatici. Pisanje? Hvala hrvatskom jeziku i metodici rada na tekstu, čitanju. Pisanje Erasmus+ projekata također nije problem. Ni suradnja na online projektima na eTwinning portalu. Hvala matematičarima, jer su me poučili kako lakše prenijeti

Visoka učiteljska škola – “A to je... viša, ne?” Nije, to je visoka škola.

Punim nazivom Visoka učiteljska škola u Čakovcu, kasnije, pri kraju mog studiranja, postala je dio Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, Odsjek u Čakovcu – piše Horvatić.

podjele u društvu – Zar se ne bi pri zapošljavanju trebalo odabrati najboljega kandidata? Po čemu je moj fakultet gori ili bolji od bilo kojeg drugog? Zbog čega raditi podjele u društvu? – pita se Horvatić.

djeci u konkretnom stadiju razmišljanja vrlo apstraktne pojmove. Hvala likovnjacima i glazbenjacima što mogu u svoju nastavu engleskog jezika uvesti umjetnosti. Hvala mojim profesorima engleskog jezika što su nas, osim jeziku, poučili i multimediji i dječjoj književnosti. Hvala svim profesorima na Fakultetu, bili ste uzor i odlični metodičari.

Hvala Učiteljskom fakultetu što stoji iza nas.

Ne očekujem da će netko zahvaliti hrvatskom učitelju, ali ovakve poruke zaista nisu u redu. Ne očekujem da će se sustav izmijeniti, ali zasigurno neću dozvoliti da se naša prava umanje i da nas se degradira. Tijekom svog studiranja i radnog vijeka imala sam prilike susresti se i raditi s kolegama profesorima i kolegama stručnjacima sa završenim pedagoškopsihološkim predmetima.

Međusobno nikad nismo imali neka nadmetanja niti se jedni drugima predstavljali superiornima. Naprotiv, od kolega s kojima sam bila na studentskoj mobilnosti naučila sam mnogo, a i oni od nas. Uvidjeli smo razlike među sobom, ali smo se poštovali. Jedni su odslušali više metodike, drugi više stručnih predmeta. U praksi smo se međusobno pomagali, savjetovali i nadopunjavali.

U svom radu surađujem s mnogo različitih kolega. Na stručnim usavršavanjima svi smo isti. A sjećam se da sam se bojala pridružiti Hrvatskoj udruzi profesora engleskog jezika jer nisam “profesor”.

Svejedno su me prekrasno prihvatili! Jer biti učitelj, profesor, nastavnik – svi smo jednaki – na engleskom smo teacheri. U suradnji svatko daje svoj doprinos u razmjeni ideja oko poučavanja ili

vrednovanja i osmišljavanja projekta te surađujemo bez obzira na diplomu.

Postdiplomski

Nakon završenog fakulteta željela sam nastaviti studij na nekom poslijediplomskom studiju. Isprva sam bila jako obeshrabrena jer me okolina odgovarala od toga. “I kaj buš onda s tim? Pa mogla buš to upisati nakon završenog Učiteljskog?” Proučila sam uvjete i upisala Filozofski fakultet u Zagrebu. Da, u tom Zagrebu!

Ja, učiteljica iz Čakovca! I bila sam presretna. Ni u jednom trenutku se nisam osjećala diskriminirano niti omalovaženo. Naprotiv, nakon položenoga razlikovnog ispita postala sam dio zajednice iznimno složnih kolega žednih novih znanja i različitih znan-

Prijedlog nije uvršten u Zakon, ali je izazvao brojne polemike stvenih interesa. Nitko me nije smatrao nestručnom.

Zar se ne bi pri zapošljavanju trebalo odabrati najboljega kandidata? Po čemu je moj fakultet gori ili bolji od bilo kojeg drugog? Zbog čega raditi podjele u društvu? Kad bismo barem bili ujedinjeni oko stvari poput obrazovanja i školovanja barem toliko koliko smo bili oko Svjetskog prvenstva…

Ah, idila – piše Horvatić.

Nije jasno zbog čega inženjerima sa završenom pedagoškom skupinom predmeta, ako su kompetentniji od učitelja s pojačanim programom, u amandmanu Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ipak nije dana prednost.

12 Zdravlje

Regionalni tjednik || 8. kolovoza 2018., br. 101

U Međimurju nešto više intervencija, ali je “sve pod kontrolom”

Pripremite se i zaštitite zdravlje od paklenih vrućina Moćna biljka

Aronija - super ljekovito voće Sve više ljudi iz Međimurske županije posljednjih nekoliko godina uzgaja aroniju, čija berba je počela. Riječ je o biljci iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski o r g a n i - zam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja.

Sprečava bolesti srca i krvnih žila, regulira krvni tlak,

jača imunitet, štiti zdravlje urinarnog sustava, ima antiupalna svojstva, stimulira rad štitnjače, po- boljšava pa mćenje i koncentraciju, regul i r a razinu šećera u krvi, p o voljno djeluje na probavni sustav te štiti od virusa i bakterija. Više informacija o ovom supervoću uz mogućnost kupnje 100 % čistog soka možete dobiti na mobitel: 098/455-313.

S klimom oprezno

Izbjegavajte izlaganje direktnom suncu između 11 i 16 sati, pijte dovoljno tekućine bez kofeina, šećera i alkohola te jedite više manjih, laganih obroka, najbolje povrće i voće

Nakon gotovo jesenskoga, kišnog srpnja, krajem mjeseca stigle su paklene vrućine kojima se zasad ne nazire kraj, pa stoga nije naodmet ponoviti savjete stručnjaka o zaštiti od toplinskog udara.

Posljednjih godina zavodi za hitnu medicinu širom zemlje uporno upozoravaju građane o mogućim opasnostima od toplinskih udara i čini se da se sve više ljudi pridržavaju savjeta. Prema informacijama Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije, otkad su krajem srpnja uslijedile velike vrućine,nešto je više poziva nego inače, ali „sve je u granicama normale“, ističu u Zavodu.

Toplinski val

Temperature se u nekim dijelovima zemlje penju iznad 35 stupnjeva, a u drugom tjednu kolovoza Državni hidrometeorološki zavod upozorava na opasnost od vrlo velikih toplinskih valova za Rijeku, Split i Dubrovnik, tako da svakako pratite prognoze ako putujete na more i pripremite se na vrijeme, osobito ako putujete s djecom, trudnicama, starijim osobama, kroničnim bolesnicima ili kućnim ljubimcima.

Najvažnija je preventiva i, bez obzira na to što želimo iskoristiti svaku minutu godišnjeg odmora, trebalo bi izbjegavati izlaganje suncu između 11 i

Što napraviti dođe li do toplinskog udara?

Znaci toplinskog udara su osjećaj mučnine, glavobolje, slabosti i vrtoglavice. Velike vrućine mogu dovesti do infarkta i tegoba s dišnim sustavom i bubrezima. Krvne žile se šire i dolazi do pada tlaka. Znojenje je prirodna reakcija organizma na pregrijavanje i tijelo se

16 sati (zbog sve viših temperatura neki to proširuju na doba dana od 10 do 17 sati). Ako već ne želite sjediti u apartmanu s rashladnim uređajem, svakako potražite debelu hladovinu uz plažu i imajte sa sobom dovoljno tekućine i voća.

Ova se upozorenja također odnose na ljude koji rade na

na taj način rashlađuje. Kad ni to ne pomaže, može doći do toplinskog udara. Osobu treba odmah skloniti u hlad ili u rashlađenu prostoriju. Pokušajte je rashladiti hladnom vodom, ali ne ledom i stvaranjem umjetnog vjetra pomoću ventilatora ili mahanjem novina.

otvorenom, poput građevinskih radnika i poljoprivrednika, koji bi tempo rada trebali prilagoditi vremenskim prilikama. Potrebno je rashladiti prostor u kojem živite. Preporučuje se da tijekom dana temperatura u domu ne prelazi 32 stupnja, a tijekom noći da bude ispod 24 stupnja. Tijekom cijelog dana

treba piti puno tekućine i jesti više manjih i lakših obroka, najbolje povrća i voća, uz izbjegavanje masne hrane.

Prema potrebi rashladite tijelo mlakom vodom. Ako radite i više se znojite, treba piti više od dvije litre tekućine dnevno. Najbolje je piti vodu i niskokalorične napitke bez kofeina, šećera i alkohola.

Akciju organizira Centar za pomoć u kući Međimurske županije

Može klima, ali ne ispod 24°C! Tijekom ljetnih vrućina koje su zadnjih dana pogodile i Hrvatsku spas se pronalazi u upotrebi uređaja za klimatizaciju prostora. Ipak, s korištenjem klima uređaja ne treba pretjerivati. Nastavni zavod za javno zdravstvo Andrija Štampar objavio je preporuke kako koristiti klima uređaje tijekom ljetnih vrućina, a jedan od najvažnijih savjeta je da razlika između vanjske i unutarnje temperature ne smije biti veća od 7°C. Naime, kod prevelike temperaturne razlike dolazi do promjena u kardiovaskularnom sustavu, a problemi se mogu javiti čak i kod zdravih osoba, navode

u Zavodu i preporučaju da optimalna temperatura na kojoj organizam besprijekorno funkcionira trebala bi biti između 24 i 26°C. Sve niže od toga nije zdravo za ljudsko tijelo.

Klima uređaj potrebno je redovito čistiti i održavati filtere jer u protivnom će se nakupljati bakterije, gljivice, prašina i pelud. Posljedice nečišćenja mogu biti suzenej očiju, curenje nosa, svrbež poput alergije, glavobolje, kašalj, grlobolje, alergije dišnih puteva, pa do onih ozbiljnih kao što su upale pluća ili legionarska bolest, koje iziskuju bolničko liječenje i antibiotike.

Besplatna provjera vida i sluha za sve starije osobe

Pregledi i savjetovanja sa stručnjacima organiziraju se u Donjoj Dubravi, Nedelišću i Prelogu

Centar za pomoć u kući Međimurske županije organizira besplatnu provjeru sluha i vida u Donjoj Dubravi, Prelogu i Nedelišću. Akciju organizira u sklopu projekta „Klubovi za starije osobe 5“.

Ovih su dana uputili poziv svim zainteresiranim osobama treće životne dobi da slobodno dođu provjeriti svoj vid i sluh. To im je ujedno prilika da se s liječnicima posavjetuju o eventualnim zdravstvenim problemima i načinima kako bi ih mogli liječiti.

– Klubovi za starije osobe mjesto su gdje starije osobe mogu sudjelovati u različitim edukacijskim, informativnim i animacijskim aktivnostima.

Aktivnosti se provode pet dana u tjednu, i to u Prelogu, Donjoj Dubravi i Nedelišću.

Sve su aktivnosti za članove klubova besplatne, a starije se osobe u njih mogu uključiti svakog dana. Projekt „Klubovi za starije osobe 5“ financijski podržava Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku – ističu u međimurskom Centru.

Provjeru sluha obavit će stručnjaci iz tvrtke Bontech, proizvođača i distributera slušnih aparata i sredstava za zaštitu sluha, dok će provjeru vida obaviti stručnjaci iz varaždinske Poliklinike Sveti Nikola. Prve provjere već su održane, ali pretrage će se obavljati sve do listopada.

Svi se pregledi održavaju od 9 do 12 sati prema sljedećem rasporedu. U Donjoj Dubravi pregledi se održavaju u prostorijama Info centra na Trgu Republike. Provjera sluha

bit će u srijedu, 8. kolovoza, a provjera vida u srijedu, 5. rujna. U Nedelišću se pregledi održavaju u prostorijama Udruge umirovljenika, na Trgu maršala Tita 23. Provjera vida bit će u ponedjeljak, 20. kolovoza, a provjera sluha

u ponedjeljak, 10. rujna. U Prelogu se akcija organizira također u prostorijama Udruge umirovljenika, u Glavnoj ulici 33. Provjera vida održana je u utorak, 7. kolovoza, a provjera sluha bit će tek 2. listopada. (mga)

8. kolovoza 2018., br. 101 || Regionalni tjednik

Oglasi

13

14 Kulturni obzor

Regionalni tjednik || 8. kolovoza 2018., br. 101

Kulturni obzor

“Klasika uz Muru” u Žabniku 15. kolovoza U sklopu Dana turizma u Svetome Martinu na Muri održat će se koncert Dominika Padarića i gostiju.

– Prije točno pet godina, u suradnji s Općinom i Turističkom zajednicom Sveti Martin na Muri, pokrenuo sam projekt „Klasika uz Muru“, u kojem sam pokušao oživjeti i predstaviti klasičnu glazbu, to jest ono čime se bavim, domaćoj publici. „Klasika uz Muru“ održat će se po peti put 15. kolovoza kod mlina na rijeci Muri u Žabniku. Bit

će to moj veliki solo koncert na otvorenome, a nastupit će i gosti. Pozivam sve zainteresirane da dođu i provedu večer uz zvukove žuborenja Mure, pod zvjezdanim nebom. Izuzetno mi je drago što svake godine svjedočim sve većoj brojnosti zainteresirane publike. Ponosan sam na taj projekt! Postao je nezaobilazan dio Dana turizma Općine Sveti Martin na Muri, te se veselim budućim druženjima na istome mjestu! – kaže Padarić i poziva publiku da se odazove.

U organizaciji Andre Damiša i Matka Buvača, članov

Prvi međimurski kazališni k održat će se od 20. do 24 Kamp će se održati od 20. do 24. kolovoza na adresi Planinarska bb u Čakovcu. Bit će to prilika za djecu da pod stručnim Piše: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Kontrast kao stilska figura često moćno djeluje na percepciju publike: pojačava dojam ili naglašava neki aspekt umjetničkog djela koji bi možda prošao nezapaženo ili manje zapaženo. Mladim glumcima Matku Buvaču i Andri Damišu, diplomiranim glumcima i lutkarima, uspjelo je kontrast upotrijebiti kao sredstvo za povezivanje glumačkih sklonosti i predstavljanje publici.

Oprečnost svojih osobnosti doživljavaju kao prednost na čijem su temelju osnovali kazalište – Kontrast teatar.

Na konferenciji za medije koja je održana 6. kolovoza Damiš i Buvač najavili su Prvi kazališni kamp „Vrtek“, u kojem će djecu osnovnoškolskog uzrasta voditi kroz tajne glume i lutkarstva. Međimurski kazališni kamp održat će se od 20. do 24. kolovoza na adresi Planinarska bb u Čakovcu (preko puta Galerije Sjever, u smjeru Šenkovca). Bit će to prilika za djecu da pod stručnim vodstvom uče o misterijima glume okruženi prirodom.

Dramske igre

– Sad kad smo i službeno akademski glumci i lutkari, željeli bismo ostati u Međimurju i tu ostvariti neke svoje ideje, i omogućiti djeci iz okolice da se bolje upoznaju s kazališnom umjetnošću – rekao je Matko Buvač. Glumci će organizirati dvije opsežne radionice.

– Svih pet dana od 9 do 13 sati održavat će se radionica za djecu od 1. do 4. razreda osnovne škole, „Lutkaonica“.

Njome ćemo mališane uvesti u svijet lutkarstva i dramskih igara. Izrađivat ćemo lutke i zadnjeg dana uprizoriti priču – objasnio je Damiš.

Druga radionica, „Igrajmo se basne!“, namijenjena je djeci od 5. do 8. razreda osnovne škole.

– Druga radionica održavat će se svih pet dana od 16 do 20 sati. Polaznici radionice upoznat će glumu putem medija basne. Radionica će se

Ograničen broj mjesta Broj polaznika je ograničen. Djecu možete prijaviti na stranici www.kontrasteatar. hr ili putem elektroničke pošta na adresi kontrast.teatar@gmail.com sastojati od raznih dramskih igara te improvizacija kojima će polaznici upoznati osnove glumačke igre – dodao je Buvač.

Opreka

Matko je svoj glumački put započeo u Dječjem gradskom kazalištu u Čakovcu, s pet godina. U srednjoj školi počeo je glumiti i u dramskoj sekciji „Seljačke sloge“ iz Nedelišća, kao i u Kazališnoj družini „Štolcer“. U navedenim družinama i sekcijama kao amaterski glumac te redatelj djeluje i njegov otac Dejan Buvač.

– Svih pet dana održavat će se radionica za djecu od 1. do 4. razreda osnovne škole, „Lutkaonica“.

Njome ćemo mališane uvesti u svijet lutkarstva i dramskih igara – objašnjava Damiš.

Andro kaže da je njegova priča sušta suprotnost Matkovoj.

– Nazvali smo se Kontrast teatar između ostaloga i zato što smo u mnogim stvarima oprečni. Ja sam spontano upisao Umjetničku akademiju, nisam znao gotovo do zadnjeg trenutka što bih htio. Upravo iz naših razlika rodio se jedan fascinantan modus funkcioniranja i nadopunjavanja.

Otišao sam u Dječje kazalište u Čakovcu tek u trećem razredu srednje, kad mi je već takoreći „gorjelo“ pod nogama od neznanja što ću studirati. Tamo

sam odigrao prvu ulogu u životu, upoznao Matka i shvatio da želim pokušati s glumom.

Dodaje da nemaju puno vremena za hobije, ali da uvijek nastoje ovladati nekom novom vještinom.

– Povremeno igramo nogomet, kad uspijemo naći barem malo slobodnog vremena. Volim odigrati poneku videoigru, puno čitam kako bih „ispeglao“ govor i izgovor, kajkavci s time imaju puno problema.

Vlastito tijelo glumcu je zapravo instrument i on se mora konstantno trsiti da usavrši sve čime u kazalištu mora vladati.

Obojica smatraju da publika u Hrvatskoj nije osobito upoznata s lutkarstvom, kojim su dobro ovladali na Akademiji.

Ono im je omogućilo i zajednički razvoj. Kažu da su jedan drugomu najveća podrška, no od velike pomoći su im i suradnici: Teatar Naranča iz Pule, Kristina Štebih, Barbara Rocco, Umjetnička akademija u Osijeku i Vilko Vukina sa Studiom „Ikona“, koji je zaslužan za dizajn njihova digitalnog imidža. Naravno, beskrajnu podršku pružaju im i obitelji.

Prijave

Broj polaznika je ograničen.

Djecu možete prijaviti na stranici www.kontrasteatar.hr ili putem elektroničke pošta na adresi kontrast.teatar@gmail. com.

Prijave se primaju do 15. kolovoza ili do popunjenja radionica. Cijena radionica je 300 kuna po osobi. U cijenu su uključeni svakodnevni klipići, grickalice i okrepa za polaznike, kao i svi materijali potrebni za rad, te majice za polaznike.

Obitelji koje prijavljuju više od jednog djeteta na kamp za svako iduće dijete plaćaju 250 kuna.

Kulturni obzor

8. kolovoza 2018., br. 101 || Regionalni tjednik

15

U Čakovcu 23. i 24. kolovoza 4. festival komorne glazbe istaknula u ulozi Marie u mjuziklu “Moje pjesme, moji snovi”, zbog kojeg je Ivana nominirana za Nagradu hrvatskoga glumišta za glavnu žensku ulogu. Danijel Oto srednju glazbenu školu završava u Varaždinu, a na Akademiji je diplomirao glasovir s najvišim ocjenama 2009. godine.

Papandopulo kvartet čine četvorica hrvatskih saksofonista – Nikola Fabijanić, Gordan Tudor, Goran Jurković i Tomislav Žužak. Godine 2013. objavili su prvi album „Papandopulo“. Mlada

violinistica Ana Labazan Brajša školuje se na Glazbenom učilištu Elly Bašić, gdje uči violinu i klavir. Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja.

Petra Gilming magistrirala je glasovir. Od brojnih nagrada koje je osvojila na nacionalnim i međunarodnim natjecanjima ističu se Rektorova i Dekanova nagrada. Muzička institucija Rocher nastaje 2008. Ostvarili su trajne snimke za RTS, kao i za lokalne radio i televizijske postaje.

Koncerti oba dana počinju u 20 sati.

FOTO: MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

U četvrtak, 23., i petak, 24. kolovoza, u Čakovcu će se održati 4. festival komorne glazbe.

Organizator je Centar za kulturu Čakovec, dok će se koncerti održavati u dvorani Zrinski Scheierove zgrade. U četvrtak su na programu nastupi čakovečke sopranistice Ivane Medić i pijanista Danijela Ota te Kvarteta Papandopulo.

U petak će se predstaviti violinistica iz Čakovca Ana Labazan Brajša i pijanistica Petra Gilming, kao i Kvartet Rocher. Ivana Medić se posebno

va Kontrast teatra

kamp “Vrtek” 4. kolovoza! vodstvom uče o misterijima glume okruženi prirodom.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Razgledajte međunarodnu izložbu „Molba za Muru“ Umjetnici svojim radovima upozoravaju na problematiku iscrpljivanja rijeke Mure, navode iz Muzeja Međimurja Čakovec Piše: Mirna Grabar mgrabar@regionalni.com

U izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec u petak, 3. kolovoza, otvorena je međunarodna izložba pod nazivom „Molba za Muru/Prošnja za Muro“.

Na izložbi sudjeluje 26 umjetnika slovenskoga, hrvatskoga i austrijskog porijekla, navode iz Muzeja, a umjetnici svojim radovima upozoravaju na krajnje kritičnu problematiku iscrpljivanja rijeke te odašilju molbu da se ona zaštiti i održi za buduće generacije u njezinoj prvobitnosti. Izložba u Muzeju Međimurja je uvertira u međunarodni festival suvremene

poezije „Murakon“, koji je počeo 4. kolovoza u prekrasnom prirodnom ambijentu na obali rijeke Mure u Svetom Martinu na Muri. Tu izložbu i manifestaciju organiziraju Zavod za

umetnost in kulturo „Murakon“ te Turistička zajednica i Općina Sv. Martin na Muri.

Izložba u Muzeju Međimurja Čakovec bit će otvorena do 24. kolovoza.

U DOMU KULTURE

– Sad kad smo i službeno akademski glumci i lutkari, željeli bismo ostati u Međimurju i tu ostvariti neke svoje ideje, i omogućiti djeci iz okolice da se bolje upoznaju s kazališnom umjetnošću – kaže Buvač.

Kazališna scena Kalmana Mesarića u Čukovcu Kazališna scena Kalmana Mesarića predstavila se u srijedu, 1. kolovoza, u naselju Čukovec u Gradu Prelogu. U tamošnjem Domu kulture odigrali su predstavu „Mutni posli“.

Predstava je nastala prema djelu Kalmana Mesarića „Poslovne tajne“, a tekst su adaptirale Mirjana Hržić i Marija Hranjec, koja je preuzela i redateljsku palicu.

Glumili su Zlatko Hržić, Nataša Žerdin, Štefica Kolarić, Renato Žerdin i Mirjana Hržić.

U popratnom programu nastupile su Draženka Novak i Marija Bermanec te članice Književnoga kruga Prelog, a za odličan glaz-

FOTO: STUDIO VIPRO

Edukacija djece

beni ugođaj pobrinule su se Josipa Pervan na klarinetu, Jasminka Pervan na harmonici i vokal Anamarija Glavina.

Ovaj je program sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

16 Duplerica

Regionalni tjednik || 8. kolovoza 2018., br. 101

ČLANOVI UDRUGE “LEPOGLAVSKI AHAT” ORGANIZ

Tragači za zlatom provjeravali koliko bla

Ispiranje zlata, danas već pomalo zaboravljen zanat koji se generacijama prenosio s koljena na koljeno, oživjela je Udruga “Lep Piše: Mirna Grabar mgrabar@regionalni.com

Ud r u g a „ L ep o g l av sk i ahat“ na čelu s predsjednikom Damirom Vrtarom organizirala je i ove godine akciju ispiranja zlata na rijeci Dravi.

Beli kipi

Dosad su vrijedni članovi te lepoglavske udruge zlato ispirali na raznim lokacijama uz rijeku Dravu te su uvijek pronašli nekoliko listića zlata, koje su koristili u edukativnim radionicama.

Tako je bilo i ovog puta.

Naime, protekle subote, 4. kolovoza, u Varaždinu se u jutarnjim satima okupilo 20-ak zaljubljenika u prirodu koji su u potragu za zlatom krenuli prema starom toku rijeke Drave, iznad predjela zvanog Beli kipi.

– Za traženje minerala

ljeti dolaze u obzir samo lokacije bez biljnog pokrova, rudnici, kamenolomi ili riječno korito. Kako ne idemo svi na more, nađemo se na Dravi, gdje pečemo kobasice, ispiremo zlato, ali i ostale minerale koji izgledaju lijepo pod povećalom. Ovo je

Članovi Udruge “Lepoglavski ahat” zlato i minerale koje pronađu koriste u edukativne svrhe jedan vrlo lijep i financijski vrlo jeftin izlet – objasnio je Damir Vrtar, predsjednik Udruge „Lepoglavski ahat“.

Lani su im se priključili kolege iz Slovenije, a nakon potrage za zlatom u Varaždinu, slijedi odlazak u Bosnu

i Hercegovinu te ispiranje zlata na rijeci Muri u Austriji, gdje će im domaćin biti Heimo Urban, svjetski prvak u ispiranju zlata tanjurom.

Inače, ova tradicija posebno je naglašena u Međimurju, u Općini Donji Vidovec, gdje se nekada na šljunčanim sprudovima Drave i Mure ispiralo zlato.

Bio je to zanat koji se prenosio s koljena na koljeno, sve dok na Dravi nije izgrađena hidrocentrala.

Isplativo?

Danas se zlato ispire u turističke ili rekreativne svrhe, a njegovim ispiranjem se bave tek pojedinci čiji su se preci bavili tim zanatom ili pak oni koji su se, poput članova „Lepoglavskog ahata“, zaljubili u ovu aktivnost.

– Koliko znam, nitko se posebno ne bavi ispiranjem zlata u Varaždinskoj župani-

Duplerica

8. kolovoza 2018., br. 101 || Regionalni tjednik

17

ZIRALI SU NA RIJECI DRAVI POTRAGU ZA ZLATOM

m protekle subote aga skriva rijeka Drava

poglavski ahat”, koja je 4. kolovoza na rijeci Dravi u Varaždinu, u predjelu zvanom Beli kipi, organizirala godišnju potragu za zlatom ji, a ekipa iz Donjeg Vidovca je orijentirana prema Legradu. Tamo se dvije zlatonosne rijeke, Drava i Mura, spajaju, može se naći i nešto više zlata, ali za taj teren trebaju čamci. Stoga mi više preferiramo ovaj dio Drave, kamo se može doći autima i rijeka nije velika, pa je pogodno za djecu – rekao je Vrtar.

Ekonomska se eksploatacija zlata, dodaje, ne isplati, iako prof. dr. sc. Vladimir Bermanec iz Zagreba tvrdi da bi u šudranama koje trenutno rade, uz odvajanje još nekih minerala poput granata, magnetita i slično, eksploatacija zlata bila isplativa.

– Austrijanci imaju u Dravi komadiće zlata velike nekoliko milimetara, dok je ovdje rijetkost naći komadić veličine jedan milimetar. Pa opet, sam doživljaj kada ti u tanjuru zasvijetle komadići zlata, dječji osmijesi kad

sami pronađu zlato… Ne može se to mjeriti novcem – kaže.

Objasnio je i postupak

Ispiranje zlata jako je težak posao. Da bi bio isplativ, potrebno je prebaciti hrpe i hrpe i šljunka.”

-Damir Vrtar ispiranja zlata, zanata koji je nekad u povijesti bio dodatni prihod ljudima koji se time bavili.

– Da bi bilo jedva isplativo, bilo je potrebno prebaciti hrpe i hrpe šljunka. To je bio jako težak posao. Mi danas tomu pristupamo hobistički. Zlato se uvijek nalazi u sitnom šljunku, nikad u pijesku. Stoga je potrebno što

prije odvojiti što više pijeska od sitnog kamenja, a zatim se taj pijesak ispire u tanjurima, kako bi ostalo samo zlato. Kako smo zadovoljni i sasvim malim količinama, gledamo da se ne izmorimo previše. Nismo baš mjerili, ali koliko vremena provedemo u ispiranju, toliko smo i za roštiljem – iskren je Vrtar.

Njegova Udruga „Lepog l av s k i a h at “ osnovana je 2006. godine s ciljem istraživanja minerala Lepoglave, Va r a ž d i nske županije i Hrvatske te prezentacije rezultata široj jav nos t i .

Poticaj za osnivanje

bio im je nedostatak istraživanja i podataka u tom području.

Brojni projekti

Trenutno broje 28 članova, a njihova najznačajnija godišnja aktivnost je organizacija Međunarodnog sajma minerala u Lepoglavi u sklopu Lepoglavskih dana.

Cijele godine članovi pružaju stručno vodstvo na vul-

kan Gaveznicu, organiziraju nastupe na izložbama minerala u Hrvatskoj i izvan nje, kao i potrage za mineralima i zlatom, poput ove na Dravi.

Provode i posebne projekte, a ove godine to je uređenje dviju vitrina s temom „Minerali Varaždinske županije“. Jedna vitrina će se nalaziti u Lepoglavi, a druga u zgradi Županije u Varaždinu, koja je i finan-

cirala projekt preko javnog natječaja za udruge.

Bliži im se kraju i jedan njihov kapitalni, višegodišnji projekt, a to je izdavanje knjige o ahatima i jaspisima, dvjema vrstama minerala koji, navodi Vrtar, fantastično izgledaju, a nalaze se na našem području. S nestrpljenjem očekuju završetak ovih projekata, kao i novi pohod na zlato.

18 Sport

Regionalni tjednik || 8. kolovoza 2018., br. 101

Bednja protiv Pitomače, Nedelišće na Slogu (NG) Održan je ždrijeb pretkola Hrvatskoga nogometnoga kupa, pa su Varaždinci i Beletinčani saznali svoje protivnike.

Nogometaši Varaždina, osvajači Kupa, u pretkolu će igrati protiv Hrvatskog dragovoljca, također drugoligaša.

Bednja će u Beletincu ugostiti Pitomaču, člana Četvrte lige Bjelovar – Koprivnica. Od međimurskih predstavnika, drugoligaš Međimurje će ugostiti Savu iz Strmca, dok će

Sport

Nedelišće ugostiti Slogu iz Nove Gradiške.Utakmice su na rasporedu 29. kolovoza s početkom u 16 sati, a klubovi suglasni oko promjene termina mogu odigrati utakmice i za vikend 25. – 26. kolovoza. Pobjednici pretkola nastavljaju natjecanje u šesnaestini finala (26. rujna), a parovi se određuju na osnovu koeficijenta uspješnosti klubova u natjecanju u zadnjih pet godina u Kupu. (it)

Ikona hrvatskog nogometa u 45. godini novi igrač navijačkog Varteksa

“Frizuru je spasila Ćirina žena, a na terenu imam još štošta za pokazati” Karić je u Varteks stigao 1997. godine i tamo je odigrao svoje najbolje utakmice, postigavši 53 gola u plavo-bijelom dresu Piše: Ivan Tomašković ivan@regionalni.com

U 45. godini života Veldin Karić je ovih dana potpisao za Varteks, člana Četvrte lige Varaždin – Čakovec.

– Imam još štošta za pokazati.

Dobro se osjećam i imam snage za 45 minuta vrhunskog nogometa. Naravno, mogu rasporediti snagu i na 90 minuta, ali to neće biti to jer kod mene nema kalkulacija. Imamo odličnog trenera Orehovca i mladu ekipu te vjerujem da mogu pomoći – istaknuo je Veldin Karić.

Početak

Svoju karijeru započeo je u Kolibama Gornjim, klubu u kojem su s njim igrali bratići Edin i Zemir Mujčin. Otišao je potom u Polet iz Bosanskog Broda, da bi uslijedio prelazak u sarajevski Željezničar. Već kao kadet i junior obarao je sve rekorde po broju postignutih pogodaka te je sa 16 i pol godina debitirao za seniore kultnoga sarajevskoga kluba.

Karićevu sreću u Sarajevu prekinuo je rat. Grad je bio pod opsadom i Karić je odveden na strijeljanje. Spasio ga je njegov trener Nenad Starovlah, a jedini uvjet bio je da potpiše za Vojvodinu iz Novog Sada, što je kasnije i učinio.

Ubrzo je prebjegao u Hrvatsku i branio je boje Marsonije.

Kasnije je uslijedio transfer u Seriju A, odnosno u Torino.

Dobro je svima poznato da su se

Torinezi dvoumili između njega i Pipa Inzaghija, no odabrali su Karinha.

– Nisam se baš tamo snašao.

Zabio sam jedan pogodak, ali nije me baš išao gol. Gađao sam samo prečke i stative, no opet, na meni je napravljeno sedam penala – objasnio je Karić,

prepoznatljivi imidž.

– Ako me Ćiro, kod kojeg su svi morali biti uglađeni, nije ošišao, neće nitko. Poznata je anegdota da me Ćiro upoznao sa svojom suprugom i on je pita: „Je l’ tako da se mora ošišati, frizura mu je užasna?“ A ona kaže: „Ne, baš mu lijepo stoji.“ Ćiri nije bilo drago, ali frizura

Nogometna ikona igrala je u Varteksu, Torinu, Luganu, Dinamu, Željezničaru, Vojvodini, Interu iz Zaprešića i Marsoniji

Sa svojom suprugom Silvi živi u varaždinskom kvartu Banfica, a obožava i svog psa Belu

koji se družio većinom sa suigračima.

U Varteks je stigao 1997. godine i tamo doživio nogometnu renesansu.

– Vrijeme koje sam proveo u Varteksu mi je najljepše u karijeri. Klub je bio odlično posložen, imali smo kvalitetnu ekipu, a 1. HNL je bila mnogo kvalitetnija. Igrali smo europska natjecanja i bilo je predivno. Na kraju sam zavolio barokni grad i tu se skrasio – naglasio je 44-godišnjak koji je svlačionicu dijelio sa sadašnjim hrvatskim izbornikom Zlatkom Dalićem. Nakon Varteksa otišao je u Dinamo, gdje je ozlije-

Kopačke još nije objesio o klin, a želja mu je ozbiljno se baviti trenerskim poslom dio koljeno. Oporavio se i zaigrao za Inter iz Zaprešića, ali u utakmici protiv Međimurja otišli su križni ligamenti.

Kasnije mu je karijera išla silaznom putanjom.

Igrao je u niželigašima kao što su Dinamo iz Apatije, Drava iz Kuršanca, Oriolik, Samobor i Borac iz Kunovca. I u poznim nogometnim godinama zabijao je golove i očaravao publiku.

Karićev zaštitni znak je njegov

je preživjela, i to mogu zahvaliti njegovoj supruzi. Inače, uvijek me šiša gospođa Vesna koja ima salon u Njemačkoj i Varaždinu. Ja se naručim, a ona dođe iz Njemačke da samo mene ošiša – naglasio Karić, koji sa svojom suprugom Silvi živi u varaždinskom kvartu Banfica, a obožava i svog psa Belu pasmine canecorso.

Ističe da je sretan čovjek i zadovoljan svime učinjenim u karijeri, a želja mu je baviti se trenerskim poslom.

– U nogometu sam cijeli život i on mi je dao sve. Imam B licencu i ići ću u Bosnu i Hercegovinu položiti i A trenersku licencu. Nemam sad prevelike ambicije i želja mi je na početku svoje nogometno znanje prenositi na djecu – zaključio je Karić.

Nogometaši Varaždina svladali Međimurje u pripremnom susretu u Čakovcu

Mumlek: Neki igrači nisu na visini, a Prvenstvo je vrlo blizu Na stadionu Mladosti u subotu, 4. kolovoza, odigrana je pripremna utakmica između domaćeg Međimurja i gostiju iz Varaždina, ekipa koje se obje natječu u 2. HNL. U prvom dijelu inicijativu su imali Međimurci, koji su ujedno i stvarali prigode.

U 10. minuti udarac Marka Trojaka iskosa otišao je preko gola. Devet minuta kasnije branič Međimurja Vinko Pušić je pucao glavom, no ponovno preko gola. Zatim je u 29. minuti kapetan Međimurja Ivan Režić izveo slobodnjak sa 16 metara, vratar Varaždina Ante Mrmić je odbio loptu, glavom je naletio Ivan Domagoj Hranilović, ali nije uspio pogoditi. U drugom dijelu trener Miljenko Mumlek

izmijenio je cijeli sastav. Napadač Mario Sačer dva puta se našao u „mrtvoj“ šansi, no vratar Međimurja Nemec je bio na visini zadatka. U 73. minuti Varaždinci su napokon stigli do pogotka. Nakon kornera glavom je poentirao Leon Benko. „Točku na i“ stavio je Sačer golom u 89. minuti, a asistirao mu je Benko.

– Vrlo sam zadovoljan. U prvom dijelu smo dominirali, imali prigode i mogli do pogotka, no u drugom poluvremenu presudila je klasa jednog Leona Benka, što je na kraju i odlučilo susret – rekao je Matija Kristić, trener Međimurja.

Njegov kolega Miljenko Mumlek bio je razočaran igrom svog sastava u prvom

dijelu.

– U prvom dijelu nismo bili pravi. Igrali smo tromo, mrtvo, na finoću, a to ne prolazi. Kad smo u drugom dijelu digli brzinu više, stvarali smo prigode i bili smo mnogo bolja ekipa. Ključni igrači nisu na razini kakvoj bi trebali biti, a Prvenstvo je vrlo blizu. Ne brinem jer konkurencija je jaka i igrat će oni koji će biti najspremniji – zaključio je Mumlek, trener Varaždina.

Sljedeću pripremnu utakmicu Varaždinci igraju u utorak, 7. kolovoza, u Cvetkovcu protiv Slaven Belupa, dok Međimurci u srijedu, 8. kolovoza, ugošćuju četvrtoligaša Varteks. (it)

Sport

8. kolovoza 2018., br. 101 || Regionalni tjednik

19

Ivona Mrđen pojačala redove ŽRK ZrinskI turnir Petica 2018.

Rukometašice Zrinskog započele su pripreme za novu prvenstvenu sezonu. U odnosu na prošlu sezonu u sastavu više nema Teje Grubišić, a kao pojačanje iz redova koprivničke Podravke na jednogodišnju posudbu stigla je Ivona Mrđen, juniorska reprezentativka Hrvatske.

– Plan nam je odigrati 12 do 14 pripremnih utakmica i tri turnira, što znači da ćemo do početka novog prvenstva praktički odigrati

jednu cijelu polusezonu – istaknuo je trener čakovečkih rukometašica Goran Mrđen.

Zbog odigravanja Europskog prvenstva od 29. studenoga do 16. prosinca u Francuskoj, odigrat će se 10 kola domaćega ligaškog natjecanja, nakon čega slijedi dulja prvenstvena stanka. – Kako u tih 10 kola igramo s Lokomotivom i Podravkom, vrlo nam je važno dostići optimalnu formu na samom početku Prvenstva – zaključio je Mrđen.

Škola nogometa Petica u Preseki je u subotu, 4. kolovoza, organizirala 1. malonogometni turnir ŠN Petica 2018. u dvije kategorije U-8 i U-10.

Sudjelovalo je 11 ekipa, a u kategoriji U-8 uvjerljivo je slavila Škola nogometa Dinamo-Zelenko. Za najboljeg igrača i strijelca turnira u izabran je Antonio Novak iz pobjedničke ekipe, dok je najbolji vratar bio Jan Bogdan iz Škole nogometa Petica. U kategoriji U-10 naslov je odnijela domaća Škola nogometa Petica. Najboljim igračem proglašen je Niko Košir iz domaće ekipe, Škole nogometa Petica, najbolji strijelac bio je Teo Pajnogač iz Škole nogometa Sv. Juraj na Bregu, dok je najbolji vratar bio Luka Jambrošić iz Škole nogometa Sv. Marko. (it)

ČAKOVEČKI PLIVAČKI KLUB

Drugi na C Ekipnom prvenstvu Hrvatske

Od 10. do 12. kolovoza turnir Međimurec 2018.

Sve je spremno za najjači nogometni turnir u regiji

– HNS je turniru namijenio 50.000 kuna, što je tri puta više nego prošle godine, kada je, osobno smatram, ovakva manifestacija bila zakinuta za sredstva koja zaslužuje – naglasio je Mato Kljajić Piše: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Do početka najjačeg turnira dječaka u kategoriji U-13 u regiji ostalo je još manje od tjedan dana, a u Dunjkovcu/ Pretetincu kažu da je sve spremno za početak turnira Međimurec 2018. Jubilarni, 20. po redu turnir održat će se od petka, 10., do nedjelje, 12. kolovoza, na igralištima u Nedelišću i Dunjkovcu/Pretetincu. Natjecat će se 16 momčadi iz Austrije, Slovenije, Mađarske, Poljske, Slovačke, Japana, Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine te šest ekipa iz Hrvatske. Novost će biti i paralelni malonogometni turnir na mantinele, koji organizira Škola nogometa

Međimurec – Sloboda.

Nedelišće te brojnim sponzo– Taj turnir bit će za pet ka- rima, ali i volonterima.

– HNS je turniru namijetegorija: U-7, U-8, U-10, U-12 i nio 50.000 kuna, što je U-14. Iz godine u godinu tri puta više nego rastemo, uvijek imaprošle godine, mo neku novost, a kada je, osobto prezentiramo no smatram, i na ovom, 20.

Na vrlo moćnom ovakva maizdanju turturniru natjecat će nifestacija nira – pobila zaručio je Mise 16 momčadi iz k inuta za šel Ganzer, 10 zemalja Europe sredstva predsjednik i svijeta koja zasluNK Međimuž uje – n arec. Iskoristio glasio je Mato je priliku da zaKljajić, predsjedhvali Hrvatskomu nik Međimurskoga nogometnom savezu, nogometnog saveza i član Međimurskomu nogometnom savezu i njegovu predsjedniku Izvršnog odbora HNS-a. Dodao Mati Kljajiću, Nacionalnom je da je glavni smjer djelovanja gimnastičkom centru ATON međimurskog, ali i nacionalnog na ustupljenim mantinelama, saveza rad s mladima. PodsjeMeđimurskoj županiji, Općini tio je da su igrači koji su činili

okosnicu reprezentacije u Rusiji u svojoj mladosti nastupali na ovom turniru i ostavili značajan trag, a riječ je o Ivanu Perišiću, Ivanu Striniću, Marku Pjaci, Josipu Pivariću, Lovri Kaliniću, Andreju Kramariću i Mateu Kovačiću, koji je 2005. bio proglašen najboljim igračem turnira.

Predsjednik Organizacijskog odbora Ivan Ganzer prisjetio se skromnih početaka 1999. i organizacije prvog turnira.

Tada je velik doprinos dao proslavljeni reprezentativac Robert Jarni, a u međuvremenu je turnir postao vrlo respektabilan.

– Ovo je moj zadnji turnir, sada su tu mlađe generacije koje odlično razvijaju turnir i mislim kako je vrijeme da oni sve to preuzmu – zaključio je Ganzer.

K r a j j e d ne i z n i m no uspješne sezone plivačice i plivači Čakovečkoga plivačkoga kluba završili su još jednim odličnim rezultatom.

Na C Ekipnom prvenstvu Hrvatske, koje održano u petak i subotu, 3. i 4. kolovoza, plivačice i plivači zauzeli su odlično drugo mjesto. Naime, prvih osam klubova se natjecalo u A Prvenstvu Hrvatske, klubovi od 8. do 16. mjesta u B Prvenstvu, a Čakovčani su odmjerili snage s plivačima od 17. mjesta nadalje. Čakovečku ekipu u Zagrebu su vodili treneri Leonardo Novak i Goran Kolarić, dok su se u kategoriji plivačica natjecale Kaja Sabol, Ema Medved, Hannah Ereiz, Gloria Požgaj i Vida Kolarić, a kategoriji plivača Kristijan Stunković, Antonio Šantek, Tin Furdi, Vinko Stunković i Adam Šinjori.

– C Ekipno Prvenstvo Hrvatske bilo je posljednje natjecanje prije ljetne

stanke.

Bilo je to natjecanje puno izazova jer, iako je riječ o seniorskom natjecanju, naš klub nastupio je s juniorima, kadetima i samo jednim seniorom – izja-

Čakovečkim plivačima i plivačicama slijedi kratka pauza do 14. kolovoza, kada odlaze na pripreme u Crikvenicu vio je Kolarić. Naglasio je da su, usprkos mladosti, i plivačice i plivači zauzeli ukupno drugo mjesto, što znači da su osamnaesti u Hrvatskoj.

Nakon ovog natjecanja slijedi kratka pauza do 14. kolovoza, kada čakovečki plivači odlaze na pripreme u Crikvenicu. (it)

Članovi Biciklističkoga kluba „Mura avantura“ na Prvenstvu Hrvatske u brdskom biciklizmu

Patrik Antolašić uvjerljivo osvojio titulu državnog prvaka Članovi Biciklističkoga kluba „Mura avantura“ iz Svetog Martina na Muri sudjelovali su na Prvenstvu Hrvatske u brdskom biciklizmu u disciplini „Cross country olimpic“ (XCO). Svetomartinski biciklisti nastupili su s 12 natjecatelja te se kući vratili s ukupno pet medalja.

Najuspješniji je u kategoriji „Sport“ bio Patrik Antolašić, koji je pomeo konkurenciju te postao nacionalni prvak.

Titule doprvaka osvojili su Ida Trstenjak među kadetkinjama, Matija Trstenjak u konkurenciji U-15 i Stjepan Hunjak kod juniora. U kategoriji „Elite žene“ Majda Horvat osvojila je brončanu medalju.

Od ostalih natjecatelja, Jelena Posel

završila je na 4. mjestu, a isti plasman ostvarila je i Ana Hunjak. David Trstenjak je zbog tehničkih problema s biciklom stigao na cilj kao deveti. U konkurenciji kadeta Mihael Krobot bio je 6., a Lovro Posel 10. Junior Nikola Vinko utrko je završio na 8. mjestu, a veteran Marko Žnidarić na visokom 5. mjestu.

Prvenstvo Hrvatske održano je u Otoku pokraj Sinja. Domaćin , “Cycling team Kamešnica” potrudio se da Prvenstvo Hrvatske protekne u najboljem redu.

Staza je bila kondicijski i tehnički teška, a dodatnu težinu davala joj je i velika vrućina, koja se penjala i iznad 30 stupnjeva Celzijevih.

20 Vidokrug

Regionalni tjednik || 8. kolovoza 2018., br. 101

Inspirirana feudalcima, svecima, biljkama, nad

Imena međimursk mjesto svoju Svako naselje krije nekakvu priču. Ime nerijetko ostane jedini poznati dio njegove povijesti, budući Piše: Ivan-goran herman igherman@regionalni.com

Današnja imena međimurskih naselja manje-više su formirana, no to ne znači da uopće nisu podložna promjenama. Neke od recentnijih promjena uključivale su imena Svete Marije, Svetog Urbana i Svetog Martina na Muri. Naselja su prošla neuspješnu mađarizaciju jer Međimurci vjerno čuvaju stare nazive svojih sela, ulica, kvartova, zaselaka i gradova. Što se, međutim, krije u korijenu imena pojedinog sela?

Plješiva gora

Zanimljivi su primjeri Pleškovca i Plešivice, čija imena imaju isti korijen.

Naime, ime su dobili po slavenskom pridjevu „plješiv“, koji znači „gol“, „ogoljen“ ili „ćelav“. Naselja, gore, rijeke i druge geografske značajke u slavenskim zemljama često nose ovaj naziv. Tako se gora Plešivica nalazi i kod Jastrebarskog, dok se planina Lička Plješivica, koja pripada Dinarskom gorju, nalazi u blizini Nacionalnog parka Plitvička jezera, kod granice s Bosnom i Hercegovinom.

Naziv su gore i naselja vjerojatno dobila zbog nedostatka vegetacije na zaobljenu vrhu, koji je asocirao na ćelavu glavu.

Iako ime podsjeća na planinu, Goričan nema veze s planinarstvom, niti pak s gorama ikakve vrste.

Ime je nastalo od naziva Kerechen, pod kojim se posjed spominje 1255. godine. Kerechen je vrlo vjerojatno bilo prezime nekadašnjih vlasnika posjeda. Zanimljivo je da i relativno blizu Goričana, u Mađarskoj, u podregiji Nagykanizsa, postoji selo Kerecseny.

Ime Šenkovca vjerojatno je novijeg podrijetla. Mjesto se prije mađarizacije zvalo Sveta Jelena ili Sveta Helena. Nakon što su Mađari promijenili mnoga imena međimurskih naselja, Sveta Jelena postala je Szentilona, što su stari Međimurci izgovarali kao „Šentilona“. S vremenom je dodan kajkavski sufiks -ovec, čime je mjesto preimenovano u Šentilonec, pa u Šentilovec, a zatim, nakon nekog vremena, i u Šenkovec. Naravno, postoje i druge teorije o nastanku.

Mala Subotica spominje se kao Subotica u kanonskoj

vizitaciji iz 1334. godine.

Kasnije, u 19. stoljeću, dodan joj je atribut „Mala“, da bi se je razlikovalo od Subotice u Vojvodini. Postoji nekoliko teorija o porijeklu imena.

Jedna kaže da je nazvana prema mađarskom pridjevu „szabad“, koji znači „slobodan“. Pridjev su Mađari možda preuzeli od Slavena.

Prema drugoj teoriji, naselje je nazvano prema suboti, danu u tjednu kad se vjerojatno na tome mjestu u davna vremena održavao sajam.

Slična teorija postoji i za ime Murskog Središća, koje ime nije dobilo samo prema geografskom položaju „središta“ već, moguće, i prema srijedi, kad se, navode neki izvori, tamo održavao sajmeni dan. Bilo bi zanimljivo istražiti je li slovensko Središče ob Dravi ime dobilo sličnom logikom.

Mađari i Slaveni

Što se tiče Totovca, naselje je ime vjerojatno dobilo od prezimena „Tot“, što na mađarskom znači „Slaven“. Zanimljiva je i Vularija, čije ime u sadašnjem obliku dolazi od mađarskog naziva za to mjesto, Dravaullar. Prethodni korijen naziva sela možda ima veze

Ime Šenkovca vjerojatno je novijeg podrijetla. Mjesto se prije mađarizacije zvalo Sveta Jelena, a poslije Szentilona, što je evoluiralo u Šenkovec. s volo v ima, koje su lokalni seljaci koristili za oranje. Oporovec, s druge strane, kao i mnoga druga međimurska naselja, ime je dobio po plemiću Oporu, a spominje se već 1245. godine. Po osobnom imenu Franjo, odnosno Ferenc ili Feri, nazvani su Ferketinec i Frkanovec. Isto vrijedi i za Vugrišinec, koji je ime dobio po feudalnom gospodaru Vugriši.

Na sličan je način nazvan Hemuševec, za čiji naziv je zaslužan plemić Hemuš, kojem je 1266. godine ugarski kralj Stjepan darovao posjede na tom području.

Plemić Tristan je pak dao ime naselju Krištanovec.

Za današnje nazive naselja

Palovec i Palinovec zaslužna je mađarska verzija imena Pavao, koja glasi „Pal“.

Sivica je svoje ime možda dobila zahvaljujući sivkastoj nijansi zemlje koja je tamo prevladavala. Mađarski naziv, Muraszilvagy, u svom korijenu skriva drvo brijesta, koje je doista nekada prekrivalo velik dio šuma u okolici, a pronalazimo i sličnost s latinskom riječju „silva“, što znači „šuma“.

Kad već spominjemo brijest, možemo spomenuti i činjenicu da je upravo to drvo odgovorno za ime sela Podbrest, koje pripada Općini Orehovica. Za potonje je prilično jasno da je nazvano po drvu oraha. Što se tiče Podturna, njegovo ime doslovno znači „pod toranj“, ili „pod tornjem“. Ćuk, ptica iz reda sovovki, zaslužna je za ime Čukovca, dok ime Miklavca dolazi od međimurske verzije osobnog imena Nikola – Mikula. Jedno od najčešćih hrvatskih prezimena, Novak, dalo je ime Novakovcu, čije staro kajkavsko ime glasi „Nezatice“.

Saska Ves

Trnje je zaslužno za ime Trnovca, dok je Slakovec nazvan po slaku, biljci iz porodice slakovki koja se smatra korovom. Nedelišće je ime dobilo po nedjelji, Danu Gospodnjem, o čemu svjedoči i tamošnja crkva posvećena Presvetom Trojstvu.

Dunjkovec, naselje unutar Općine Nedelišće, spominje se još 1259. godine, a njegov naziv potječe od osobnog imena (i čestog prezimena) Dunjko. Ime Savske Vesi nema veze s rijekom Savom, već s germanskim plemenom Sasima. Oni su, naime, tijekom 16. i 17. stoljeća živjeli na području današnjeg naselja te radili kao kovači oružja i oruđa za potrebe čakovečkog dvorca i feudalnog posjeda. U korijenu imena naselja Pušćine nalazi se riječ „pustara“ ili „pustinja“, s obzirom na činjenicu da područje nije bilo gušće naseljeno do modernih vremena.

U Hrvatskoj još uvijek ima podosta neistraženih ojkonima, odnosno imena naselja, kao i onih za koje postoji nekoliko mogućih etimologija. Valjalo bi ih podrobno istražiti, budući da čuvaju djelić povijesti naselja, kao i, moguće, starosjedilaca koji u njima žive.

Vidokrug

8. kolovoza 2018., br. 101 || Regionalni tjednik

21

dimcima, povijesnim utvrdama i legendama (II.)

kih naselja: svako u priču priča da mnoge činjenice postaju priče, priče postaju legende, a legende do nas dolaze u raznim oblicima.

Za ime Kuršanca možda je odgovorna mađarska plemićka obitelj Kerschovetz ili Kršovec, u čijem je posjedu lokalitet bio

Presveto Trojstvo

Saksonci

Nedelišće, po broju stanovnika druga općina u Republici Hrvatskoj, je ime dobilo po nedjelji, Danu Gospodnjem, o čemu svjedoči i tamošnja crkva posvećena Presvetom Trojstvu.

Ime Savske Vesi nema veze s rijekom Savom, već s germanskim plemenom Sasima

Pod tornjem Što se tiče Podturna, njegovo ime doslovno znači „pod toranj“, ili „pod tornjem“. U mađarskoj verziji naziv tog sjedišta općine glasio je “Battornya”.

Slaveni Naselje Totovec je ime vjerojatno dobilo od prezimena „Tot“, što na mađarskom znači „Slaven“

22 Ženski svijet

Regionalni tjednik || 8. kolovoza 2018., br. 101

M ASSI MO I TON Y CE T IN S K I na P orcijunkulov u

Ženski svijet

8. kolovoza 2018., br. 101 || Regionalni tjednik

23

MALI ŽENSKI RAZGOVORI: MIHAELA MESARIĆ IZ “MEĐIMURSKE PRIRODE”

Lava s Islanda moj je najdraži suvenir, a najveća želja – Aljaska!

Za sebe kaže da je uporna, privržena i svojeglava, a životni su joj uzori roditelji. Iako je kuhanje zavoljela još u srednjoškolskim danima, najdraža su joj jela ona koja netko drugi pripremi. Obožava svog psa Axona te najviše mašta o putovanju kamperom.

Piše: Mirna Grabar mgrabar@regionalni.com

McCartney, Ella Fitzgerald, Vlado Kreslin, Sade… Što vas najviše usrećuje u životu?

Bezbrižnost na putovanjima.

Koji ste najbolji savjet primili i tko vam ga je dao?

Sestra. Da više meditiram. Što nikada ne biste mogli oprostiti?

Mihaela Mesarić rođena je u Čakovcu, a odrasla u Svetom Martinu na Muri.

Završila je studij geologije i geografije na Prirodoslovnom-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i doktorirala geografiju.

Za 10 godina vidi se u zagrljaju supruga na dosad neviđenom dijelu svijeta, u kamperu

Viši cilj

Još u studentskim danima zavoljela je putovanja, pa je kroz turistička vođenja zarađivala za svoja putovanja.

Taj posao nastavila je raditi honorarno do današnjih dana jer voli interpretirati baštinu, a time ujedno sufinancira svoja putovanja.

Kratko je radila u Osnovnoj školi Štrigova kao nastavnica geografije, a od 2008. godine radi u Javnoj ustanovi za zaštitu prirode „Međimurska priroda“.

Od 2011. godine predaje turističku geografiju studentima treće godine studija Menadžment turizma na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu te sudjeluje u školovanju novih turističkih vodiča za područje Međimurske županije.

– Posao u zaštiti prirodi je raznolik i dinamičan, a

“Kod muškarca prvo primijetim je li pismen. Već jedna poruka sve govori.” ponekad i frustrirajući, jer rezultati rada nisu opipljivi.

Osim klasičnog uredskog posla ima i terenskog, što je svakako ljepši dio.

Ima mogućnosti kreativnog izražavanja, rada na edukaciji dionika na teme zaštite prirode, a najviše me veseli činjenica da radim nešto za viši cilj.

Ipak nije na ovom našem planetu sve počelo i sigurno neće završiti s čovjekom – ističe Mihaela Mesarić, velika zaljubljenica u prirodu i putovanja.

Na koji ste uspjeh u životu najviše ponosni?

Akademski. Potrebno je mnogo odricanja za završetak doktorskog studija uz posao koji nije u sustavu znanosti.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Uporna, privržena, svojeglava.

Vaš moto u životu?

U prirodi je spas svijeta.

Imate li nadimak?

Samo skraćeno od Mihaela – Miha ili Mihi.

Biste li htjeli da ste neku stvar ranije napravili u životu?

Ne. Sve je onako kako treba biti. Ni za čim ne žalim.

Kojoj se uspomeni uvijek vraćate?

Ranojutarnjoj poučnoj šetnji oko gejzira s rendžerom u NP Yellowstone. Što prava žena nikada ne bi smjela?

Zanemariti svoj instinkt.

Volite li putovati?

Iznimno. Putovanja su mi jako bitna u životu.

Koje je zadnje mjesto na koje biste otišli?

Nema tog mjesta.

Omiljena životinja?

Volim sav živi svijet, ali moj pas Axon mi je trenutno omiljen. Bezuvjetno me voli, onako kakva bi ljubav trebala biti.

Kamo biste rado otišli, a još niste?

Na Aljasku.

Tko vam je uzor u životu?

Roditelji.

Koja vam je najdraža TV serija ili emisija? „Život na sjeveru“ (izvorno: Northern Exposure).

Volite li kuhati?

Volim. Već od srednjoškolskih dana. Praznike sam koristila za eksperimentiranje s novim receptima.

Ukućani mogu potvrditi da je bilo svakojakih ishoda.

Slano ili slatko?

Oboje.

Najdraže jelo?

Ono koje pripremi netko drugi od ukućana.

S kojom biste poznatom osobom rado otišli na večeru?

Nemam tu želju.

Koju vrstu glazbe slušate?

Svašta! Rock, pop, jazz…

Omiljeni glazbenik?

Teško mi je izdvojiti jednog. A rsen Dedić, Pau l

Prijevaru.

Koja vam je najdraža pjesma?

Ima ih previše…

Za što biste htjeli imati više vremena?

Istraživanja i putovanja.

Najdraži odjevni predmet?

Gojzerice.

Bez kojega kozmetičkog sredstva ne možete?

Bez svega se može.

Pratite li trendove u modi?

Ne. Koji komad odjeće strašno želite, a još nemate?

Ako nešto strašno želim, to i kupim.

Za što vam nije teško izdvojiti novac?

Opet, putovanja!

Najdraži suvenir?

Komadić lave s Islanda.

Stijene i minerali su moji omiljeni suveniri s putovanja.

Jeste li romantični?

Pomalo.

Koje osobine mora imati vaša osoba iz snova?

Prihvaćam ljude kak vi jesu, pa ne sanjarim previše o tome. Ili mi osoba odgovara, pa se družim s njom ili ne. Što prvo primijetite kod muškarca?

Je li pismen. Već jedna poruka sve govori.

Jeste li ljubomorni?

Ne baš.

Kako bi izgledao vaš savršen spoj?

Planinarenje i večera pripremljena na kuhalu na planini.

O čemu najčešće maštate?

Putovanju s kamperom. Što je za vas uspjeh u životu? Živjeti sretno!

Gdje se vidite za 10 godina?

U zagrljaju supruga u nekom dosad neviđenom dijelu svijeta. Možda u kamperu.

24 AUTOsti

Regionalni tjednik || 8. kolovoza 2018., br. 101

FCA Heritage na Ennstal ClassicU FCA (Fiat Chrysler Automobiles) je sudjelovao u ovogodišnjem izdanju utrke Ennstal Classic, koja je održana u Štajerskoj od 18. do 21. srpnja. To je 26. izdanje događanja pokrenutoga 1993. godine sa samo 35 automobila, no ta je brojka s vremenom narasla.

Ove godine bilo je čak 238 sudionika.

Istaknuta značajka ovog događanja, koje se održava na nekim od najljep-

Vremeplov

ših alpskih cesta Štajerske, jest što je na natjecanju apsolutno zabranjena upotreba bilo kakvih elektroničkih instrumenata: dopušteni su isključivo mehanički brojači i štoperice, sukladno dobi automobila-sudionika.

U utrci su sudjelovala dva automobila iz kolekcije Fiat Heritage: Fiat 124 Sport Spider (1970.) i Alfa Romeo 1600 Spider „Duetto” (1966.).

predstavljamo: Obnovljen Mercedes-Benz C-klase

Počela prodaja novog Mercedes-Benza C-klase

Sadašnja generacija C-klase je najprodavaniji Mercedes-Benz model već četvrtu godinu zaredom. Prošle godine je diljem svijeta prodano 415.000 jedinica. C-klasa se proizvodi u četiri tvornice na četiri kontinenta.

10. kolovoza 1986. je u Mađarskoj održan prvi Grand Prix u tzv. istočnom bloku, što je bila velika prekretnica u Formuli 1. Prvi je pobjednik bio Nelson Piquet.

Prodaja po top modelima u lipnju 2018. model

količina udio, %

1

Volkswagen Polo

432

5,03%

2

Renault Captur 421

4,90%

3

Škoda Octavia

367

4,27%

4

Volkswagen Golf

327

3,81%

5

Opel Corsa

300

3,49%

6

Renault Clio

268

3,12%

7

Opel Astra

261

3,04%

8

Fiat 500

242

2,82%

9

Citroen C3

232

2,70%

Volkswagen 10 Up

224

2,61%

11

Ford C-Max

223

2,60%

12 Ford Fiesta

206

2,40%

Volkswagen 13 T-Roc

191

2,22%

14

Peugeot 208

184

2,14%

15 Suzuki Vitara

159

1,85%

16 ostali

4549

52,98%

UKUPNO

8586

100%

Izvor: Promocija Plus

270

kilometara domet je novog Nissan LEAF-a s većom, 40-kilovatnom baterijom. Novi LEAF je postao najprodavanije električno vozilo u Europi u prvoj polovici godine. U razdoblju od siječnja do lipnja u Europi je registrirano više od 18.000 primjeraka novog Nissan LEAFa. Europski kupci naručili su više od 37.000 primjeraka novog LEAF-a od početka prodaje u listopadu 2017.

Pripremio: Dalibor Flajpan Foto: Mercedes-Benz, D. Flajpan

C-klasa novog izgleda kombinira emocije s inteligencijom.

Izgled vozila je posebno definiran njegovim prednjim dijelom te dizajnom prednjih i stražnjih svjetala. U novoj izvedbi AMG Line linija opreme standardno uključuje prednju masku u obliku dijamanta. Prednji branici su redizajnirani za sve linije opreme. Stražnji branik limuzine i karavana ima novi donji dio, dok se geometrija, ukrasni elementi i obrub ispušnih cijevi mijenjaju ovisno o odabranoj opremi i izvedbi motora. Dizajn prednjih i stražnjih svjetala definiran je jasno izraženim konturama.

Ekskluzivno izvedeni detalji jasno su uočljivi i ističu moderan karakter. C-klasa standardno dolazi s halogenim prednjim svjetlima s integriranim LED dnevnim pozicijskim svjetlima.

Opcijski su dostupna LED High Performance prednja svjetla, uključujući posebno čist dizajn njihove unutrašnjosti. Prvi put za ovaj model su dodatno dostupna MULTIBEAM LED prednja svjetla s ULTRA RANGE dugim svjetlima. Ponuda boja je proširena dodatkom Mojave srebrne metalik i smaragdno zelene metalik boje za limuzinsku i karavansku izvedbu.

Sportska unutrašnjost odiše visokom klasom, uključujući protočne oblike i novu interpretaciju modernog luksuza.

Središnju konzolu karakterizira elegantan ukrasni element u varijanti drveta lješnjaka otvorenih pora ili antracit hrasta

otvorenih pora. Standardni dio opreme je KEYLESS-GO funkcija paljenja. C-klasa preuzima koncept prikaza iz Sklase s opcijskom, u potpunosti digitalnom instrumentnom pločom koja nudi tri različita stila prikaza: „Classic”, „Sport” i „Progressive”. Već osnovni model uključuje klasičnu instrumentnu ploču s dva glavna

instrumenta. Između instrumenata nalazi se 5,5-inčni zaslon u boji, a kao opcija dostupna je u potpunosti digitalna instrumentna ploča. Multimedijski zaslon iznad središnje konzole također je dostupan u dvije veličine. U kombinaciji s Audio 20 sustavom, uključuje 7-inčni zaslon razlučivosti od 960 x 540 točaka. I ovaj stil prikaza se

naziva „Classic”. U kombinaciji s Audio 20 sustavom, prvi put je dostupan središnji zaslon visoke razlučivosti sa 16:9 formatom, dijagonalom od 10,25 inča i razlučivošću od 1920 x 720 točaka.

Nova C-klasa uključuje najnovije sustave pomoći u vožnji, nudeći vozaču aktivnu podršku i višu razinu aktivne sigurnosti u odnosu na prethodnika. U određenim situacijama C-klasa se može voziti i poluautonomno.

Kako bi to bilo moguće, mora pozorno pratiti promet: poboljšani sustav kamere i radara omogućuju joj pregled do 500 m naprijed. Okolinu vozila skeniraju radari s dometom do 250 m naprijed, 40 m u stranu i 80 m unazad, dok je domet kamere do 500 m unaprijed, uključujući 90 m u tri dimenzije.

U trenutku predstavljanja na raspolaganju su svi pogonski agregati, osim hibrida, koji se očekuje iduće godine, a isti

podrazumijevaju i dva potpuno nova motora u C-klasi. Kod benzinaca se radi o novom benzincu u dvije zapremine, 1.5 i 2.0-litarski, pri čemu je manji potpomognut „soft-hibrid“ pokretačem-generatorom koji benzincu snage 136kW pomaže s dodatnih 10kW, što sustavu omogućuje ukupnu snagu od gotovo 200 KS. Dizelska novost je najnoviji Mercedesov dizel, predstavljen u E-klasi. Radi se o visoko modernom agregatu koji zadovoljava Euro 6D normu, a u C-klasi zamjenjuje dobro poznati 2.2-litarski dizelski agregat, a u svojoj manjoj, 1.6-litarskoj inačici i motor iz Renault-Nissan alijanse dosad korišten u Cklasi. Raspon snage se kreće od 90 (C180d) do 180kW (C300d).

Preinake je doživio i AMG-ov šesterocilindarski motor u modelu C43, koji odsad razvija 390 KS (+23 u odnosu na model koji zamjenjuje).

Promotivni paketi

Uvoznik je za predstavljanje pripremio i dvije posebne edicije, Sky Edition i Journey Edition.

Sky Edition paket na limuzini se sastoji od preklopivog naslona stražnjih sjedala, pripreme za navigacijski sustav, električnoga panoramskog krova, središnjeg zaslona visoke rezolucije, grijanih prednjih sjedala, parkingpaketa s kamerom i komfornog paketa sjedala te nosi uštedu od 50.000 kuna, a može se kombinirati sa svim motorizacijama.

Journey Edition paket se odnosi na karavansku inačicu i identičan je potonjem uz iznimku panoramskoga krova. Ušteda u ovom slučaju iznosi 33.000 kuna.

Citroën C3 Aircross povoljniji 11.500 kn Citroën ima odličnu ljetnu ponudu za Citroën C3 Aircross za ograničen broj vozila za isporuku odmah. U ponudi je s bogatom serijskom opremom, posebnim ponudama Citroën financiranja i uštedom do 11.500 kn. Ponuda se odnosi na razine opremljenosti Feel i Shine, s dizelskim BlueHDi 100 te benzinskim PureTech 110 motorom.

Kupci, fizičke i pravne osobe, imaju mogućnost kupiti Citroën C3 Aircross po modelu 1/3 – 1/3 – 1/3 uz 0 % kamate putem financijskog leasinga na 24 mjeseca uz Citroën financiranje. Istovremeno,

kupci na dar dobivaju policu obveznog i kasko osiguranja za prvu godinu korištenja. Dodatno, kupci fizičke osobe imaju mogućnost kupiti C3 Aircross putem kredita uz 3 % fiksne kamate na maksimalan rok od 84 mjeseci uz Citroën financiranje. U ovoj ponudi kupci na dar dobivaju 5 godina jamstva/80.000 km. Sve fizičke osobe pri kupnji Citroën C3 Aircross na dar dobivaju članstvo u Klubu vjernosti Citroën Zauvijek, koji nudi niz pogodnosti kojima omogućava povoljnije održavanje u mreži ovlaštenih servisa.

8. kolovoza 2018., br. 101 || Regionalni tjednik

Oglasi

25

26 Mali oglasi

Regionalni tjednik || 8. kolovoza 2018., br. 101

mali oglasi

7Plus Regionalni tjednik

Ostala prijamna mjesta:

Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h Srijeda-petak: 7.30 - 15 h

Mačkovec

Mursko Središće

Radno vrijeme:

Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati

Pogrebnik Balogovec 92 Telefon: 040/341-300 pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

APARTMANI IZNAJMLJUJE se apartman Nin – Vrsi, 4 osobe, do kraja rujna, mob.: 092/336-9636 ozn.3372

VOZILA KUPUJEM vozilo ili skuter, može i odjavljeno (oštećeno). Povoljno. Isplata odmah. Mob.: 098/9656-624 ozn.2613 KUPUJEM automobil, traktor, kamion, strojeve i motocikl, ispravne i neispravne, mob.: 092/287-5661 ozn.3065

POSAO CAFFE BAR Buba Kućan Marof i Buba 2 Kelemen, traži djevojku za rad u lokalu, mob.: 098/924-1830 ozn.496c TRAŽI SE ing. strojarstva, može i početnik. Uvjeti EU papiri, poznavanje njemačkog jezika. Njemačka firma, uvjeti odlični. Kontakt na: + ‎ 49 157 87578825 ozn.652c TRAŽI se ženska osoba za čuvanje starije nepokretne muške osobe 24 h dnevno. Mob.: 095/501-5442 ozn.3248

pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

Mob.: 098 744 980 ATLAS - Damir Babić POSLIJE Mihovljan, I. Gundulića 19, Čakovec

PRIJE

OD SADA I U VARAŽDINU: Braće Radića 87

www.atlas-babic.hr FASADE BOŽIĆ d.o.o. – izrada svih vrsta fasada, mob.: 099/921-2916 ozn.11a PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/6399932 ozn.1c

3 m³, odvoz šute i drugo.

VRŠIMO bojanje kuća, stanova, postavljanje knaufa, laminata i sve vrste popravaka, mob.: 098/911-7151 ozn. 3341

TAPECIRANJE sve vrste

Mob.: 098/284-922 ozn.

205C USLUGA PRIJEVOZA kombi vozilom, selidbe, dostava, mob.: 098/9989637 ozn.3357 namještaja. Brzo i kvalitetno, prijevoz osiguran.

Mob.: 098/176-4374 Bosilj ozn.3363 IZVODIMO usluge postavljana i ugradnje la-

C-BOX inženiring d.o.o.

Ulica Štefana Kovača 62 9224 TURNIŠČE, SLOVENIJA prima u stalni radni odnos djelatnike za rad u Sloveniji na mjestu:

minata, soboslikarske

STOLAR

uf, rigips i siniat, mob.:

Radno mjesto se nalazi 20 km od Murskog Središča.

Prijave s kratkim životopisom i Vašim kontaktom se šalju na e-mail: rezonjamilan1@gmail.com ili običnom poštom.

Natječaj je otvoren do 15. 9. 2018 ili do popunjenja slobodnih radnih mjesta.

Radno vrijeme:

Ukliješten Vam je živac?

Bolna leđa?

Trnci u rukama i nogama?

Disbalans kukova?

Skraćena noga?

Efikasno namještanje kralježnice bezbolnom i jednostavnom metodom.

TRAŽI se radnik na OPG-u, branje tikvi i sušenje koštica, mob.: 091/542-9409 ozn.3349

Uvjeti: - radno iskustvo minimalno pet godina u stolariji - vozačka dozvola B kategorije

Pogrebnik Matije Gupca 31

Imate problema s kralježnicom?

TRAŽIMO radnike za branje grožđa i maslina u Slovenskoj Istri, mob.: 00386/31/243470 ozn.3319

USLUGE

Nedelišće

Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/700-7005

KAFIĆ u Varaždinu traži djelatnice za rad. Stimulativna primanja i ugovor za stalno, mob.: 098/176-0814 ozn.615c

RESTORAN „Etno kuća Bašćaršija“ Maribor traži konobara ili konobaricu.

Tel.: 00386/40/759-507 ozn.3353

Pogrebno poduzeće Margareta

radove, elektroinstalacije, suhu gradnju – kna098/748-418 ozn.207b

ŽIVOTINJE PILIĆI živi ili očišćeni, Bartolovec, Vžd 81, tel.: 042/657-172, mob.: 098/651-089 ozn.3091

KUPUJEM telad svih pasmina do 15 dana starosti.

Ponude molim na broj: 091/512-3542 ozn.208B ODOJCI 20 – 40 kg, svinja 150 kg, krmača oko 300 kg, mob.: 097/901-1896 ozn.3382 ODOJCI više komada, 25-30 kg. Moguće klanje i dostava. Vitez. Tel.: 042/690-374, mob.: 098/132-4242 ozn.3359

OSTALO PRODAJE SE SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, visoke kvalitete.

Preporuča se kod jačanja imuniteta i sprječavanja bolesti srca i krvnih žila; dobar je regulator šećera u krvi; štiti zdravlje urinarnog sustava. Povoljno djeluje na probavni sustav te štiti od virusa i bakterija. Cijena: 1L/60,00 kn. Mobitel: 098/455-313. Ozn.3a PRODAJEM DOMAĆE crno ulje, nerazrijeđeno, kvalitetno, 65 kn/l, moguća dostava., mob.: 091/5429409 – Predrag, ozn.3349

KREDITI

• Putni troškovi, dnevnice, terenski dodatak, najamnine i invalidnine ulaze u ratu kredita

NOVO! 40.000,00 kn BEZ O V J E R E P O S L O D AV C A – ISPLATA ISTI DAN! Do 30.000 € - zaposleni, umirovljenici do 85. g. starosti.

Male mirovine, otplata putem tr. naloga, zatvaranje cl., blokada, r.o. na određeno, mob.: 091/2034-666, tel.: 042/561-192 ozn.568c

Licencirani kreditni ured Omicron

POZNANSTVA

„Totalno drugačiji od drugih“ KREDITI U ROKU 30 minuta • Brzi krediti i najpovoljniji reprogrami postojećih zaduženja do 300.000 HRK • Krediti do 75 % primanja • Umirovljenički do 84. godine • Zatvaramo crne liste, ovrhe-blokade

Braće Radić 20, Varaždin Mob. 098/267-696, 098/482-001 www.brzi-kredit.info

BEZ OVJERE POSLODAVCA, do 40.000,00 kn, ispl. Isti dan. Male mirovine, zatv. blokada i cl., otplata tn., mob.: 091/4909296, tel.: 042/561-291 ozn.568c

RASTAVLJEN 59 g. traži ženu do 55 g. za vezu/suživot, mob.: 098/133-2714 ozn.3277 MUŠKARAC traži ženu do 45.g. za povremene susrete, mob.: 092/3764-113 ozn.5a TRAŽIM udovicu do 55 g. za druženje, mob.: 091/9549987 ozn.3376

Mali oglasi

8. kolovoza 2018., br. 101 || Regionalni tjednik

MALE OGLASE možete predati u: www.regionalni.com

Pogrebnik

Balogovec 92, Mačkovec Telefon: 040/341-300 Matije Gupca 31, Nedelišće Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

Pogrebno poduzeće Margareta Frankopanska 7, Mursko Središće Telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati

za male oglase, zahvale i sjećanja

Trg bana Josipa

Jelačića

Bakačeva ulica

u Aug

na Iva

vića ulje

Kuk

lica

a ović

rad a Pre Petr

e eno sta Š

u Uska

kc Sa ića ljev

u

n Iva

malioglasi@regionalni.com

kog

ins

uk aK

Gaja

042/290-774

Ljudevita

Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica), Varaždin

Gradska tržnica Varaždin

Regionalni tjednik d.o.o.

Prijamni ured Varaždin

Ognjena Price

Prijamni ured

Radno vRijeme: Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h Srijeda-petak: 7.30 - 15 h

Gradska vijećnica

Korzo

Prva gimnazija Varaždin

Pavlinska ulica

Iz Kukuljevićeve ulice Prolaz Prema Gradskoj tržnici

FOI Varaždinska katedrala

og insk

c Sak

27

28 Mali oglasi

Regionalni tjednik || 8. kolovoza 2018., br. 101

SJEĆANJE

JOSIP DOMINIĆ 8. 8. 2016. – 8. 8. 2018.

Godine prolaze, život teče, a sjećanja na Tebe nikad prestat neće.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenog

ANTUN KUŠTER 2. 8. 2015. – 2. 8. 2018.

VELIMIRA PETRIĆA – PEPIJA

U našim mislima.

11. 8. 2017. – 11. 8. 2018.

Zdravko, Ljubica i obitelj Herkov

Zauvijek si s nama u našim mislima i srcima.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

RAJKO BANFIĆ ZAHVALA

TUŽNO SJEĆANJE

povodom smrti naše drage mame, bake i sestre

VELIMIR PETRIĆ – PEPI

RUŽICE RAKIČEVIĆ preminule 31. srpnja 2018. u 77. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, prijateljima, susjedima, djelatnicima Međimurje plina Čakovec i svima ostalima koji su u ovim teškim trenucima duboke boli i žalosti uputili izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili dragu našu Ružicu na vječni počinak.

Od srca svima veliko hvala!

Ožalošćeni: sin Zoran, unuci Tea i Gordan

SJEĆANJE

9. 8. 2016. – 9. 8. 2018.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji

11. 8. 2017. – 11. 8. 2018.

Ni duga godina što je prošla, ni vrijeme koje teče, sjećanje na Tebe brate, izbrisat neće.

POSLJEDNJI POZDRAV

ĐALMI

Sestra Marieta s obitelji

RADMILU LUKOVEČKOM .... Ajde zbogom....

SJEĆANJE

Od ekipe iz „Gurmana“

na voljenog

VELIMIRA PETRIĆA - PEPIJA

SJEĆANJE

11. 8. 2017. - 11. 8. 2018.

Za sve što prošlo je nedostaješ, Za sve što dolazi nedostaješ.

na drage roditelje

Stjepan, Zdenka, Matko, Bojana i Zoran

PUŠKADIJA

na

SJEĆANJE

DRAGUTINA SAMBOLCA 10. 8. 2017. – 10. 8. 2018.

na dragog zeta

Zaborav vrijeme donijelo nije, živiš u nama kao i prije.

VELIMIRA PETRIĆA

Tvoja supruga Nevenka i sin Božidar s obitelji

11. 8. 2017. - 11. 8. 2018.

U mislima s Tobom.

RUDOLFA † 12. 8. 2017.

i

MAGDU

† 22. 12. 2013.

Život nestane u trenu, ali sjećanje i uspomene ostaju zauvijek.

S ljubavlju i tugom, kćeri s obiteljima

Punica Marija

SJEĆANJE

STANKO HRMAN 3. 8. 2016. – 3. 8. 2018.

SJEĆANJE na dragog prijatelja

VELIMIRA PETRIĆA - PEPIJA 11. 8. 2017. - 11. 8. 2018.

Ana, Josip i Kristijan

Nedostaješ nam.

SJEĆANJE

BRANKO KRIŽMARIĆ † 2013. – 2018.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

Obitelj Novoselec

Bernarda i Miki

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog

ZAHVALA SJEĆANJE na

DRAGUTINA SAJKA

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i prijatelja

SLOBODANA VIDAČIĆA koji je preminuo 23. 7. 2018. u 74. godini života.

koji je preminuo 29. 7. 2018. u 77. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rođacima, prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima na izrazu sućuti, položenim vijencima i svijećama i koji su zajedno s nama ispratili dragog nam Slobodana na vječni počinak.

Zahvaljujemo braći kapucinima i zboru Arka na dostojanstvenom ispraćaju. Veliko hvala obitelji Poljan, Ani, Dobrinki i Maji.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga Marica, kći Alenka, zet Mario, unuci Luka i Hana te ostala tugujuća obitelj

Ožalošćena obitelj

ZAHVALA Naš dragi suprug, otac i djed

JOSIP PRESEČKI

preminuo je 30. 7. 2018. u 88. godini života.

Hvala svima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima.

Počivao u miru Božjem!

Ožalošćeni: supruga Slavica, kći Marina, sin Predrag, unuke Valerija, Josipa, Tereza i Mirta, snaha Blanka i zet Zdenko

LIDIJU KOLJNREKAJ 5. 8. 2016. – 5. 8. 2018.

“... Prave si boje dodala na taj portret života mog, talase plave, nijansu lave, vrtloge zelenog.

I lila tamnu čežnjivu, i boju breskve nežnu i sramežljivu setno sivu nepogrešivu ...” Đ. B. Ostavila si neizbrisiv trag urezan na srcu svake duše koju si takla, emocije, sjećanja, britke i jasne ko´sjaj suze, koje s vremenom ne blijede, jer iako te nema - Ti si uvijek među nama.

Tvoja obitelj

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog

DRAGUTINA SAJKA koji je preminuo 29. 7. 2018. u 77. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Ožalošćena obitelj

Mali oglasi

8. kolovoza 2018., br. 101 || Regionalni tjednik

SJEĆANJE

ZAHVALA

TUŽNO SJEĆANJE

na dragog supruga i oca

povodom smrti naše drage tete

na našu voljenu

LJUBICU HARAČI

DRAGICE VUGRINEC

2. 8. 2014. – 2. 8. 2018.

preminule u 83. godini života.

Bol nije u suzama, ni u riječima.

Bol je u našim srcima gdje ćeš ostati zauvijek, voljena i nikad zaboravljena.

Tvoji Andrija, Irena, Dario i Niki

29

Zahvaljujemo svim rođacima, susjedima i kumovima na svečanom ispraćaju. *****

A sad adio, tko zna kad, tko zna gdje...

Renato, Mirjana, Mateja, Davor i Fran

SJEĆANJE

MLADEN NJEGOVEC

IVANA ČUJIĆA

SJEĆANJE

5. 8. 2006. – 5. 8. 2018.

na dragog brata i šogora

Bio si i ostat ćeš zauvijek u našim mislima i srcima.

3. 8. 1998. – 3. 8. 2018.

S ljubavlju, poštovanjem i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

SLAVKA KOSA

9. 8. 2006. – 9. 8. 2018.

Mama i brat Dražen

Tvoji najmiliji

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Ruža i Darko

SJEĆANJE

SJEĆANJE na

ŠTEFANIJU VESELIĆ

8. 8. 2015. – 8. 8. 2018.

Godine prolaze kao tiha rijeka, sjećanje na Tebe trajat će dovijeka.

VJEKOSLAV CVEK

SJEĆANJE

5. 8. 2008. – 5. 8. 2018.

na

Godine prolaze, sjećanje ostaje.

SJEĆANJE

GABRICU

na supruga i oca

TUŽNO SJEĆANJE

RUDOLFA BUŠNJE

na

JERONIMA ŠPREMA

10. 8. 1998. – 10. 8. 2018.

Tvoja Zdenka i Višnja

STJEPAN MAŠIĆ

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga i djeca s obiteljima

MIKULIĆ

10. 8. 2011. – 10. 8. 2018.

Zauvijek u našim mislima i srcima.

MIRICA

ĆIRIL

† 5. 3. 2018.

† 8. 8. 2002.

U srcima tama u očima suza, a Ti voljena Mirica uvijek si s nama.

6. 8. 2014. – 6. 8. 2018.

Teško je živjeti bez vas.

Dani idu, a bol i tuga ne prestaju.

Uvijek si u našim mislima i srcima.

Vaša obitelj

SJEĆANJE

ANTUN BOŠNJAK 4. 8. 2017. – 4. 8. 2018.

Uvijek si u našim srcima i mislima.

U srcu tuga, na grobu tišina, a u našem domu velika praznina.

Zauvijek u našim srcima.

Supruga i sinovi s obiteljima

Tvoji najmiliji

5. 8. 2012. – 5. 8. 2018.

SJEĆANJE

IVAN LAZAR

8. 8. 1988. – 8. 8. 2018.

U srcu i mislima uvijek s nama.

Kći Ana s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

STJEPAN JAKOPOVIĆ

Tanja i Zvjezdana s obiteljima

6. 8. 2016. – 6. 8. 2018.

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

STANKA

† 23. 2. 2018.

STJEPAN SEVER

TUŽNO SJEĆANJE

MARIJA BAČAK

i

SJEĆANJE

Tvoja braća i sestre s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE

† 9. 8. 2016.

Vrijeme prolazi, sjećanje ostaje.

8. 8. 2003. – 8. 8. 2018.

Po dobroti Te pamtimo, u svojim srcima nosimo.

Sin Robert i unuk Nikola

MLAKAR

Supruga Katica, djeca Tomislav i Nikolina s obiteljima

Tvoji: suprug Josip, kći Jasminka, zet Stanislav, unuci Siniša i Neven

na našu dragu

MILKU CANJUGA 11. 8. 2014. – 11. 8. 2018.

Sve što smo imali bila si Ti. Ostala je samo velika bol i tuga Tvoji Tomek i Ivek

TUŽNO SJEĆANJE ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom smrti naše drage majke i bake

na mamu, baku i prabaku

TEREZE PRAŠNIĆKI rođ. BUNIĆ koja je preminula 14. 7. 2018. u 90. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Zahvaljujemo vlč . Josipu Jagarčecu na molitvama i dirljivim riječima ispraćaja.

Veliko hvala obitelji Vjekoslava Šoštarića i Ivana Oreškog i DVD-u Klenovnik. Posebno veliko hvala med. teh. Bolnice Klenovnik, Antoniu Seretineku.

Ožalošćeni: Slavko, Ljubica, Barica, Martin, Marija i Ana

TUŽNO SJEĆANJE na

BOŽENU BRATIĆ 4. 8. 2012. – 4. 8. 2018.

Obitelj Bratić

ANU VRBANIĆ

3. 8. 2017. – 3. 8. 2018.

JELENA PERIN

5. 8. 2012. – 5. 8. 2018.

Majko, uvijek si u našim srcima i molitvama.

Sinovi, snahe, unuci i praunuci

Sin Gabrijel s obiteljima

SJEĆANJE

ANA VRBANIĆ

SJEĆANJE

JOSIP POSPIŠ

12. 8. 2011. – 12. 8. 2018.

3. 8. 2017. – 3. 8. 2018.

Uvijek voljen i nikad zaboravljen.

Uvijek u našim mislima i molitvama.

Tvoji: Anđelka, Smilja, Filip i Martin

Tvoji najmiliji

Hvala svima koji Te pamte.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

DRAGUTIN SKUPNJAK

MILKA VRBANEC

Ni duga godina što je prošla, ni vrijeme koje teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

Samo oni koji su Te voljeli znaju koliko im nedostaješ.

11. 8. 2017. – 11. 8. 2018.

Tvoj Božo i supruga Marija

5. 8. 2016. – 5. 8. 2018.

Ljiljana, Zdravko, Vedran i Moira

30 S raznih strana

Regionalni tjednik || 8. kolovoza 2018., br. 101

s raznih strana

Devet žena za podršku starijima i nemoćnima Gradsko društvo Crvenoga križa Čakovec nositelj je projekta „Želim obrazovanje i posao“. U okviru projekta zaposlit će se devet žena koje će raditi u programu podrške za starije i nemoćne osobe s područja općina-partnera na projektu. Partneri su Centar za socijalnu skrb Čakovec, Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područni ured Čakovec te općine Gornji Mihaljevec, Nedelišće, Strahoninec, Sveti Juraj na Bregu i Štrigova. Cilj projekta je omogućiti pristup

zapošljavanju i tržištu rada ženama – pripadnicama ranjivih skupina na području sjevernog Međimurja te povećati socijalnu uključenost starijih i nemoćnih osoba na istom području.

Osnovna aktivnost projekta odnosi se na program podrške starijim i nemoćnim osobama, u koji će biti uključena 54 korisnika, za koje će se brinuti devet žena. Krajnjim korisnicima pomoći će se u obavljanju svakodnevnih poslova, ali i nabavljanju

kućanskih te higijenskih potrepština.

Ukupna vrijednost projekta i iznos financijske podrške Europske unije iz Europskoga socijalnog fonda iznosi više od milijun i pol kuna. Projekt se provodi od 6. srpnja ove godine do 6. siječnja 2021. Za više informacija možete kontaktirati Gradsko društvo Crvenoga križa Čakovec (Kralja Tomislava 29, 40000 Čakovec) putem telefona na 040/395-248 ili e-maila na info@crveni-kriz-cakovec.hr

- Porcijunkulovo

Zakaj se Porcinklovo tak zove?

U Italiji kod Assisija postoje crkva i franjevački samostan posvećeni Mariji od Anđela. Na toj je lokaciji Franjo Asiški čuo svoj poziv, a tu je bila smještena i mala kapela nazvana Porcijunkula (Portiuncula).

Piše: Ivan-goran herman igherman@regionalni.com

Uz početak kolovoza kao dijete vezao sam nekoliko asocijacija: Sinjsku alku i njezin prijenos na televiziji, potencijalni odlazak na more, kasnije i Dan domovinske zahvalnosti, te danas jednu od glavnih međimurskih manifestacija – Porcijunkulovo. „Kam idete?“, mi djeca iz kvarta pitali bismo susjede. „Na Prcinklovo!“, odgovarali bi. Uvijek me zbunjivao taj naziv koji je zvučao prilično strano. Pretpostavljao sam da se tako zove zbog porcija langoša i medenjaka ili gvirca; no, znate li kako je doista nastao taj naziv?

Mala kapela

Poznato je da se 2. kolovoza slavi blagdan Gospe od Anđela, u čast njezinu uzašašću, koje je bilo popraćeno pjevom anđela. U talijanskoj pokrajini Perugii kod grada Assisija postoje crkva i franjevački samostan posvećeni svetoj Mariji od Anđela. Na toj je

Relikvije

BLAGDAN

Legenda kaže da je kapela podignuta oko 360. godine, tijekom vladavine pape Liberija, te da je sadržavala relikvije s groba Blažene Djevice Marije

Poznato je da se 2. kolovoza slavi blagdan Gospe od Anđela, u čast njezinu uzašašću, koje je bilo popraćeno pjevom anđela

lokaciji sveti Franjo Asiški čuo svoj poziv, a tu je bila smještena i mala kapela nazvana Porcijunkula (Portiuncula).

Legenda kaže da je kapela podignuta oko 360. godine, tijekom vladavine pape Liberija, te da je sadržavala relikvije s groba Blažene Djevice Marije.

Kako bilo da bilo, u prvim stoljećima kršćanstva židovski su redovnici ovdje sagradili

kapelicu koju je u 6. stoljeću, zajedno s malim komadom zemlje, dobio sveti Benedikt.

Od tog vremena ovaj koma-

dićak nosi ime „Portiuncula“, što na latinskom znači „mala porcija zemlje“.

Od anđela

Zanimljivo je da je i američki grad Los Angeles (posredno) dobio ime prema istoj

Dani turizma u Općini Sveti Martin na Muri zabavljat će nas još gotovo tri tjedna!

crkvi. Naime, distrikt koji su utemeljili useljenici pod vodstvom franjevca Junipera Serre nazvan je „El Pueblo de Nuestra Senora la Reina de los Angeles del Rio de Porciuncula“, što znači „Gradić naše Gospe, kraljice od anđela od rijeke Porcijunkule“. Obližnja je rijeka dobila naziv prema gore spomenutoj maloj porciji zemlje, a i lokalna crkva je nosila slično ime. Kasnije je ovaj naziv skraćen u Los Angeles, što znači jednostavno – „od anđela“.

Svetomartinski Halicanum fest rasplesao publiku!

U Svetom Martinu na Muri još je 8. srpnja započela manifestacija Dani turizma.

U sklopu manifestacije 28. srpnja je održan Halicanum fest, na kojem su publiku zabavljali Zsa Zsa, Scifidelity Orchestra, Genova, Hipnoza i Bijela laž. Festival je organizirao Savjet mladih uz potporu Turističke zajednice i Općine Sveti Martin na Muri.

U dobroj atmosferi publika je uživala uz zvukove rocka, popa, soula, bluesa, funka, ska i punka.

Za svakog ponešto Ljubitelji plesa priliku za zabavu dobit će 11. kolovoza, kada u Svetom Martinu nastupaju Aktiv bend i grupa Magazin. Središnju

proslavu će dan kasnije uljepšati Klapa Maslina i Rangers bend.

Na blagdan Velike Gospe navečer nastupit će bariton Dominik Padarić, koji će publici u rodnom Žabniku u sklopu „Klasike uz Muru“ omogućiti da uživa u prekrasnim zvucima opere pod zvjezdanim nebom i uz pozadinsko žuborenje hitre rijeke.

Ako niste posjetili Forestland, ili jeste, no želite se podsjetiti zvukova EDM-a, 17. kolovoza u Termama Sveti Martin održat će se After Forestland Beach Party uz ponajbolji house i chill na najvećim bazenima u Međimurju!

Ulaz je slobodan uz ulaznicu za bazene.

S raznih strana

8. kolovoza 2018., br. 101 || Regionalni tjednik

rođeni:

VJENčANI:

Umrli:

Djevojčice: Lucija Valjan, Vanessa Oršuš, Maša Mesarić, Izabel Hozjak, Mia Čonda, Laura Pufek, Lea Grahovec, Vita Klajn, Lana Horvat

Ivana Hertelendi i Boris Horvat, Ivana Gašparić i Branimir Grabar, Emina Đuran i David Novak, Dijana Novak i Danijel Hajdinjak, Simona Šoltić i Tomislav Žvorc, Irena Josipović i Jurica Vidović, Sara Pavić i Danijel Deban, Anja Srnec i Nikola Radek, Andreja Talan i Leonardo Gombar

Zlatko Milovanović, Vida Hudiček, Antun Borko, Angela Bašnec r. Markač, Franjo Hrastavec, Stjepan Lajtman, Antun Zrna, Katarina Kneklin

Dječaci: Jakov Zakoić, Lukas Lovrek, Teo Topalović, Filip Kalanjoš, Teo Kolmanić, Roko Frančić, Jan Sekirnik, David Vrbanec

31

TJEDNI HOROSKOP OVAN

(21. 3. - 19. 4.)

Konačno vam se otvara mogućnost da sredite svoj ljubavni život, pa i da ostvarite neku stabilnu vezu. To će potrajati jedno kraće vrijeme i, nažalost, neslaganje s partnerom ponovno će izbiti u prvi plan. Posla ćete imati sve više i vaš angažman oko toga bit će zaista jako velik, tako da ćete početi razmišljati da li da uopće idete na godišnji odmor. Vi ćete u ovom periodu raditi i više nego što ste planirali, pa zato iskoristite barem vikend da se odmorite. Naravno, financijski rezultati bit će odlični. Što se pak zdravlja tiče, ne biste smjeli imati većih poteškoća.

RAK

(21. 6. - 22. 7.)

Vama predstoje neke promjene na poslu.

Možda će to biti vrlo važan ugovor koji ćete sklopiti, no nikako nemojte isključiti oprez.

Sve stavke ugovora još jedanput dobro provjerite. Bit ćete jako angažirani u komunikaciji s poslovnim partnerima, a mogli biste ići i na poslovno putovanje koje će se za vas pokazati kao vrlo korisno. Dakako da će se to odraziti na financijama. U ljubavi vam predstoji mirno razdoblje i dobra komunikacija s partnerom.

Uživat ćete u međusobnom iskazivanju ljubavi. I oni koji su slobodni imati će puno ljubavnih prilika, i to uspješnih. Zdravlje – dobro!

VAGA

(23. 9. - 22. 10.)

U poslu vam predstoji mirniji period.

Nećete puno raditi, ni vi ni vaši suradnici.

U svemu se osjeća da je vrijeme godišnjih odmora. Pripazite se samo da ne pretjerate jer pretpostavljeni možda neće imati razumijevanja za vaš ležerni pristup radu!

U ljubavi također mirno razdoblje i dobro razumijevanje s partnerom. Tako će to potrajati neko vrijeme i potrudite se uživati dok traje. Slobodni će također zaigrati na kartu šarma, i to s puno uspjeha. Zdravlje – zadovoljavajuće.

JARAC

(22. 12. - 19. 1.)

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA - VRUĆE Prognostički izračuni za utorak ukazuju na suho i sunčano vrijeme s visokom temperaturom, ali negdje se može dogoditi kratkotrajan pljusak. Temperatura i dalje preko 30°C. U srijedu većinom sunčano te još malo toplije. Danju će uz obilje sunca i lagani dnevni povjetarac temperatura narasti na ljetna 32 ili 33 Celzijeva stupnja. Napomena i dalje stoji da se čuvate dužeg boravka na izravnom suncu jer su ovi dani u godini kad je sunce najjače. I četvrtak nam donosi pretežno sunčano, vruće i sparno vrijeme. Temperatura zraka danju oko 33 ili 34 Celzijeva stupnja.

Pravo ljeto. Najtopliji dan u tjednu bi mogao biti petak. Izgleda da će temperatura zraka narasti i do 35 Celzijevih stupnjeva.

Veći dio dana sunčano i vruće, ali kasno popodne i navečer se očekuje jači razvoj oblaka uz mjestimične grmljavinske pljuskove.

U subotu još uvijek nestabilno, osobito u noći i ujutro kad se

još ponegdje može dogoditi kraći pljusak. Tijekom dana dosta sunca, ali ipak će biti ugodnije nego prethodnih dana. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni. Lakše će se disati. U nedjelju izgleda suho uz dosta sunca i ugodnu temperaturu. Za ponedjeljak možemo najaviti vruće i sparno vrijeme, a krajem dana postoji šansa za nestabilnosti kao moguća najava promjene vremena za utorak i srijedu. Naravno, dobro je redovito pratiti prognozu na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 6.8.)

Vi i sada znate što želite, pa ako se odlučite za poslovnu promjenu, smjesta ćete je i realizirati. Povoljne poslovne prilike i dalje se nižu jedna za drugom, a vama nije teško raditi. Otvara vam se i mogućnost suradnje s inozemstvom i vi ćete je znati dobro iskoristiti. Osim toga, i u ljubavi je pred vama zaista lijep period. Veza vam postaje sve bolja i stabilnija, a vi rijetko sretna i ispunjena osoba. Zdravlje vam je također zadovoljavajuće.

BIK

BLIZANCI

(20. 4. - 20. 5.)

Poslovno okruženje vam je dosta napeto.

Poslovi se ne odvijaju kako biste vi željeli.

Izvjesna su zakašnjenja ili promjene u zadnji čas na koje niste računali. Zato je najbolje da se primirite i pripremite za izazove koji vas očekuju. Najbolje ćete se osjećati u sigurnosti svog doma. No vrlo brzo dolazi do povećane aktivnosti na poslu i značajnih promjena u vašoj karijeri. Emotivna veza vam je malo „zbrkana”, no polako i tu stvari dolaze na svoje i vi ćete povratiti povjerenje u partnera i uspostaviti sklad u odnosu. Predstoji vam dosta nerviranja i neraspoloženja, no vi to možete nadvladati.

(21. 5. - 20. 6.)

Ovo vam je svakako povoljno vrijeme za ljubav, pa to iskoristite na najbolji mogući način. Ako vam se netko zaista sviđa, pokažite to, jer uskoro nastupaju promjene i vi ćete zajedno s partnerom opet potonuti u svakodnevnu monotoniju i nerazumijevanje, a možete vezu održati dobrom. Na poslu sve se svodi na komunikaciju, papirologiju i dogovore, i tu ćete pokazati zavidne sposobnosti. Zdravlje vam nije loše, ali doći će do blagog pada imuniteta, pa se pripazite ljetnih viroza.

DJEVICA

(23. 8. - 22. 9.)

LAV

(23. 7. - 22. 8.)

Posao vam je i dalje glavna tema o kojoj razmišljate. Sve vam se vrti oko novca i zarađivanja. Jako dobro ćete surađivati s partnerima na poslu i time zaslužiti njihovo povjerenje. U ljubavi glavno oružje vam je šarm i vi ga nezaustavljivo rasipate na sve strane i proživljavate pravu ljubavnu bajku. No ipak ćete se malo primiriti i ući u mirnije razdoblje, no ne i manje interesantno.

Slobodnim pripadnicima znaka također su aspektirane nove ljubavi, dosta prilika, ali i uspjesi. Zdravlje vam je zasad dobro.

U ovom periodu vaše će poslovne sposobnosti doći do punog izražaja i vi ćete se naći u centru svih poslovnih zbivanja. Sve što će se raditi uglavnom će proći kroz vaše ruke.

O puno toga morat ćete odlučivati sami i suradnici će se uglavnom oslanjati na vas.

Ovakav pozitivan period mogao bi rezultirati primamljivom ponudom za napredovanje i ostvarenje vaše davne želje. U partnerskom odnosu također dominirate i bit će puno prilika za osvajanja. Samci će također biti u prilici ostvariti ljubavnu vezu, pa iskoristite ovo povoljno vrijeme. Zdravlje super – samo nemojte ni u čemu pretjerivati.

ŠKORPION

STRIJELAC

(23. 10. - 21. 11.)

Došlo je vrijeme da sjednete i ozbiljno razmislite o svom poslovnom statusu i budućem smjeru djelovanja. Ako u nešto niste sigurni, nemojte na brzinu odlučivati, jer dugoročno planovi vam ne stoje loše i zato ih nemojte pokvariti brzopletošću i nepromišljenošću. Radije sumirajte rezultate dosadašnjeg rada i pripremite se za budućnost. l vaš ljubavni život trpi radi poslovnih problema, pa se i tu preporuča strpljenje. Vrlo brzo u vašu će se vezu vratiti izgubljeni sklad i bilo bi dobro da takvo stanje zadržite što dulje. Zdravlje vam je dobro, osim manjeg pada imuniteta.

(22. 11. - 21. 12.)

U ovom periodu vi ćete i dalje morati donositi odluke – što i kako – a i pritisak nadređenih i poslovnih partnera bit će pojačan. Ono što ćete morati odraditi, naprosto ćete morati i nećete moći izbjeći.

Ono što vama teško pada je disciplina (tu lekciju morate naučiti) i nećete ovog puta uspjeti to izbjeći, ma kako željeli. Što se ljubavi tiče, pred vam je mirnije razdoblje, s dosta pokazivanja osjećaja, no ni to nije dugog vijeka i ponovno se javljaju stari problemi. Većih sukoba ipak neće biti, i uz malo tolerancije s obje strane to možete prevladati. Zdravlje vam je dobro!

RIBE

VODENJAK

(19. 2. - 20. 3.)

(20. 1. - 18. 2.)

U ovom periodu na poslu će doći do nekih promjena i ako ikako možete, barem odgodite potpisivanje važnih ugovora za neko vrijeme.

Vjerojatno ćete razmišljati o promjenama u svom poslovnom okruženju, ali nemojte žuriti i dobro odvagnite sve za i protiv. Budite oprezni i strpljivi. U ljubavi vas očekuje puno izazova, ali i spoznaja da nešto u vezi morate mijenjati. Nakon što dobro razmislite, odlučite što je najbolje za vas. Dobar ljubavni period tek je pred vama, pa nemojte žuriti. Zdravlje u ovom periodu – solidno!

Vama se u ovom periodu bježi od svega, od posla, ljudi i obveza. No to ipak neće biti moguće jer će posao postajati sve zahtjevniji.

Pokušajte se smiriti i ne trošite energiju na krive stvari jer će vam trebati. Sve poslovne ponude razmotrite smireno i jako pažljivo, pa tek onda donesite odluku. Što se emocija tiče, bilo bi dobro da malo smanjite svoja očekivanja. Probajte biti realni jer to će biti najbolje i za vas i za partnera. Isto vrijedi i za slobodne pripadnike znaka. Što se zdravlja tiče, imunitet vam je ozbiljnom padu, a uz to stalno ćete biti nervozni.

Zainteresirani za izradu osobnog horoskopa javite se na broj mobitela: 097/786-7053

IMPRESSUM UPRAVA Sandra Vlahek GLAVNI UREDNIK Josip Novak, jnovak@regionalni.com Novinari Irena Harači Pintarić (zamjenica glavnog urednika) iharaci@regionalni.com Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Višnja Gotal, vgotal@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Ivan - Goran Herman, igherman@regionalni.com fotoreporter Ivan Agnezović, foto@regionalni.com GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Mirta Brozičević, mirta@regionalni.com Andreja Krobot, andreja@regionalni.com Marta Konjačić, mkonjacic@regionalni.com

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Svilarska 2, 42000 Varaždin

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

SURADNICI Denis Peričić Maja Grbić Alimanović Dalibor Flajpan

Mačkovec Pogrebnik Balogovec 92 Telefon: 040/341-300 pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Sanja Đurkas, sdurkas@regionalni.com Tel. 042/290-781 MALI OGLASI: Ljiljana Simić ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri,čet i pet: 7,30 - 15 h

Mursko Središće Cvjećarnica Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati Nedelišće Pogrebnik Matije Gupca 31 pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati Tiskara Vjesnik

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 8. kolovoza 2018., br. 101

Nastup Dominika Padarića u Murskom Središću pjesme“ pripasti mladom glazbeniku. S ozbiljnom glazbom susreo se sa 16 godina, kada je upisao pripremni razred u Glazbenoj školi u Varaždinu, smjer Operno pjevanje u klasi profesorice Blanke Tkalčić.

Karte će se moći kupiti u pretprodaji u Turističko-informativnom centru u Murskom Središću, u općinskim uredima Svetog Martina na Muri i Selnica te na blagajni Centra za kulturu „Rudar“.

Članovi Udruge „Mlada pera“ pozivaju sve zainteresirane srednjoškolce da se prijave na literarni natječaj „Ljetni dnevnik, ali na moj način“ te da pošalju svoj ljetni dnevnik o aktivnostima, događajima, razmišljanjima, sanjarenjima, putopise, recenzije koncerata, izložaba.

Ljetni dnevnik može biti ilustriran vlastitim fotografijama i ilustracijama, a u izbor ulaze radovi koji stignu do 15. listopada. Radovi se šalju obvezno elektroničkom poštom na e-mail adresu top_generacija@ medjimurje.info, a potrebno je priložiti i potpisanu suglasnost. Najbolji će biti nagrađeni novčanim iznosima od 1000, 700 i 400 kuna, Zlatnim, Srebrnim i Brončanim perom te primjerkom Zbornika. (rp)

TURISTIČKI DOGAĐAJ U MEĐIMURJU PRIVEDEN JE KRAJU

FOTO: TZ GRADA ČAKOVCA

Dominik Padarić (22), međimurski bariton, održat će u petak, 24. kolovoza, s početkom 19 sati veliki koncert u Murskom Središću u Centru za kulturu „Rudar“. Mladi bariton nedavno je primljen na prestižnu Kraljevsku glazbenu akademiju u Manchesteru, a školovanje koje traje pet godina započinje 6. rujna. Grad Mursko Središće na tom putu želi pomoći Dominiku. pa će prihod s koncerta pod nazivom „Dominik Padarić – najljepše

“Ljetni dnevnik”

Završilo je Porcijunkulovo!

Koncerti glazbenih zvijezda, mnoštvo izlagača i šareni kišobrani obilježili su jednu od najvećih kulturno-turističkih manifestacija u ovom dijelu Hrvatske

Piše: Mirna Grabar mgrabar@regionalni.com

Svečanom procesijom, svetom misom koju je predvodio mons. Josip Mrzljak i sjajnim koncertom Tonyja Cetinskog 2. kolovoza završilo je ovogodišnje, 54. po redu Porcijunkulovo, najveća kulturno-turistička manifestacija u Međimurju.

Kišobrani

Iako je prvotno zamišljeno kao sajam tradicijskih zanata vezan uz crkveni blagdan Gospe od anđela – Porcijunkule, odavno je nadmašilo taj status.

Dokazuje to velik broj izlagača, njih oko 300, koji su predstavili svoje vrijedne radove na štandovima ispod šarenih kišobrana, prepoznatljivog znaka ove manifestacije.

Najmlađi su uživali u eduka-

tivno-kreativnim radionicama i igraonicama koje su svakog dana u jutarnjim satima održavane u Perivoju Zrinskih, dok su se oni nešto stariji veselili nastupima uličnih izvođača te langošima, tipičnom jelu tog podneblja.

Uživalo se i u kušanju me-

đimurske pogače koja je u metrima prodavana u velikoj humanitarnoj akciji, a velik je interes posjetitelja izazvao i zajednički ručak na otvorenom.

Grad Čakovec za tu je prigodu osigurao 1000 besplatnih porcija ćevapčića i kobasica te osvježavajućeg piva.

Posljednjeg dana 54. Porcijunkulova

Izlagačima dodijeljene nagrade

Za najsimpatičnije mjesto izlaganja nagrađena je Jelena Filipašić iz Ludbrega, dok je za najkreativnije mjesto izlaganja nagradu osvojila Drvenarija Pošpaić iz Šemovca, obrt za izradu pletene i drvene galanterije.

– Na Porcijunkulovu smo mukotrpno radili gotovo devet dana. Organizacija je bila izvrsna, a tradicija nagrađivanja izlagača je jako dobra ideja – kaže Mario Pošpaić, sin vlasnika Zvonka Pošpaića.

Nagradu za najsimpatičniju izlagačicu dobila je Spomenka Sarač iz Čakovca, dok je titulu najsimpatičnijeg izlagača ponio Mario Vadlja iz Murskog Središća.

– Zahvalil bi mami i tati kaj su me tak simpatičnoga napravili. Otkad mi je supruga Janja podrška, sreća me očito krenula: beciklin je samo početak, sutra igram loto! Zahvaljujem odgovornima na pinklecima kaj sam dobil, veseli sam kak pajcek v cekeru! – rekao je. Nagrade za očuvanje tradicije u kategoriji starih zanata osvojili su Lovro Pergar iz Zasadbrega, Štefanija Pertlik iz Dunjkovca i Košaraštvo Pogorelec iz Kotoribe. Posebnu nagradu Grada osvojili su članovi GDCK Čakovec, dok su ove godine bicikle osvojili izlagači Fantasy Factoryja (vlasništvo Marija Vadlje, uz podršku supruge) i ZENYL j.d.o.o.

Najviše interesa domaćina, ali i posjetitelja iz okolnih županija, izazvali su koncerti mnogih poznatih imena hrvatske glazbene scene.

Osim Tonyja Cetinskog, koji je stavio „točku na i“ ovogodišnjeg Porcijunkulova, u „jezeru“ Staroga grada nastupali su i

Upravo je potonji međimurski glazbenik svirao prvog dana manifestacije, koji je obilježio i spektakularni vatromet nad gradskim središtem.

Inače, Porcijunkulovo je službeno otvorio čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač na svečanosti u atriju čakovečkoga Staroga grada. Tom priViše od godom posebno je pohvalio an300 izlagača gažman svih predstavilo je svoje djelatnika Tu r i st ičkog rukotvorine ispod ureda, na šarenih kišobrana u Massimo, čelu s pomoćNina Banicom direktocentru grada drić, Četiri ra Boškom Ban tenora (MarVlahek, koji su ko Škugor, Đani najzaslužniji da je HrStipaničev, Vladimir vatska turistička zajednica Garić i Marko Pecotić), Crvena Porcijunkulovo proglasila Top jabuka, Zvonko Bogdan te Žiga turističkim događanjem u i njegova Obiteljska priča.

Hrvatskoj.

Karikatura

crta: Željko Pilipović