RTM 104

Ljetni sportski kampovi

Mali ženski razgovori

“Bolje da se djeca bave sportom nego da sjede doma”

Marija Küpper Jambrošić: “Prava žena drži do sebe”

Str. 10. i 11.

Str. 23.

Regionalni Međimurska županija

Tjednik

Plus

15.000 primjeraka

Besplatan primjerak | Broj 104 | 29. kolovoza 2018. | ISSN 2459-6612 | www.regionalni.com

Broj prvašića u međimurskim školama 1136, a lani 1220

Super poklon za svakoga!

I točka. www.supernova.hr � SupernovaVarazdin

Nastava u tri područne škole bez prvašića Str. 2. i 3.

Medeni vrt

Život u medenoj bajci u Črečanu Str. 8.

2

Aktualno

Regionalni tjednik || 29. kolovoza 2018., br. 104

Sjećanja na žrtve totalitarnih režima

aktualno

Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima obilježen je u Međimurju polaganjem vijenaca kod grobnice ekshumiranih žrtava u Gornjem Hrašćanu. Počast žrtvama odala su izaslanstva Međimurske županije, Općine Nedelišće, Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Podružnice

Čakovec, gradova Preloga i Murskog Središća, Zrinske garde Čakovec te udruga civilnog društva i političkih stranaka. Nakon svete mise u crkvi Pohođenja Blažene Djevice Marije u Macincu, koju je predvodio župnik Stjepan Markušić, okupljeni su se uputili prema grobnici ekshumiranih žrtava. (rp)

Položeni su vijenci i zapaljene svijeće kod grobnice ekshumiranih žrtava u Gornjem Hrašćanu

Ove školske godine u Međimurskoj I Varaždinskoj ŽupanijI manje prvašića nego l

Nastava u područnim škola Podbrest i Cirkovljan počinje

Piše: Irena harači pintarić iharaci@regionalni.com

Nova školska godina u Područnoj školi Prekopa Osnovne škole Štrigova počet će bez prvašića. Prema popisu Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji, u toj školi ni u prošloj školskoj godini nije bilo učenika u prvom razredu, ali ni prije pet godina, u školskoj godini 2014./2015.

– Situacija je takva kakva jest, no ako imamo jednog prvašića u područnoj školi, tada najčešće s roditeljima dogovaramo da na nastavu idu u matičnu školu, kako ne bi bili sami i kako bismo mi mogli organizirati nastavu u kombiniranim razredima – rekao je Stanislav Rebernik, ravnatelj škole i načelnik Općine Štrigova.

Mladi odlaze

S padom broja učenika OŠ Štrigova i njezine dvije područne škole suočene su već godinama. Dok su prije pet godina u prvim razredima

U sklopu mjere “Od rođenja do studija” u Općini Štrigova od jeseni osigurana je i besplatna školska kuhinja za učenike imale 24 učenika, prošle školske godine bilo ih je sveukupno 20, a ove godine broj učenika prvih razreda pao je za još pet.

– Ove godine imamo sveukupno 15 učenika u matičnoj i dvjema područnim školama, s tim da u Prekopi nemamo prvašića. Općina je pokrenula mjeru “Od rođenja do studija“, koja od ove jeseni uključuje i besplatan vrtić za djecu s područja Općine te besplatnu školsku kuhinju kako bi se stimulirale mlade obitelji da ostanu u našoj op-

ćini. Međutim, usprkos svim mjerama koje poduzimamo, mladi odlaze “trbuhom za kruhom”, uglavnom zbog posla i niskih plaća – rekao je ravnatelj Rebernik.

Iako je u novoj školskoj godini u Područnoj školi Prekopa svega troje učenika, zasad nema govora o ukidanju te područne škole.

– Čeka se nova m reža osnovnih škola na području Hrvatske, koja se već dugo najavljuje. Dok se ona ne donese, stav Ministarstva znanosti i obrazovanja je da područne škole zasad ostaju, premda su takve škole, s obzirom na broj učenika, skupe za održavanje – rekao je Rebernik.

Prema podacima Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji, bez prvašića u najsjevernijoj hrvatskoj županiji u ovoj školskoj godini su još u Područnoj školi Podbrest OŠ Orehovica i Područnoj školi Cirkovljan OŠ Prelog, dok će nastava u Područnoj školi Gaćice OŠ “Metel Ožegović“ Radovan u Varaždinskoj županiji početi s jednim prvašićem!

– Da, točno je, imamo jednog prvašića u Područnoj školi Gačice, a sveukupno je u toj školi 13 učenika raspoređenih u dva kombinirana razredna odjeljenja, s kojima rade dvije učiteljice – rekla je Ankica Košćak, ravnateljica OŠ “Metel Ožegović“ Radovan.

Navodi da situacija ipak nije alarmantna kao 2004. godine, kada je počeo drastičan pad broja učenika u svim osnovnim školama.

– Taj negativni trend zaustavljen je prije otprilike tri godine i otad ukupan broj učenika u našoj školi kreće se oko 195 – rekla je Košćak.

Jednog prvašića, prema popisu Ureda državne uprave u Varaždinskoj županiji, ima i Područna škola Lužan OŠ Kneginec Gornji.

– Sjednice još traju i još ćemo vidjeti hoće li se taj broj promijeniti – optimističan je bio Miljenko Rožmarić, ravnatelj OŠ Kneginec Gornji,

Ilustracija/arhiva rt

Iako Područna škola Prekopa ove godine ima svega troje učenika, a već dvije godine zaredom nema prvašića, zasad neće biti ukidanja te Ministarstva znanosti i obrazovanja je da područne škole zasad ostaju, premda su takve škole, s obzirom na broj učenika, skupe za

OŠ Šenkovec, koja ima dvije područne škole - Mačkovec i Žiškovec - ove godine ima ukupno 44 prvašića, troje više nego lani

PŠ PREKOPA U školskoj godini 2014./2015. u PŠ Prekopa OŠ Štrigova nije bilo prvašića.

Bez prvašića su bili u prošloj, a bit će i u ovoj školskoj godini.

- Ako i imamo kojeg prvašića s roditeljima dogovaramo da idu na nastavu u matičnu školu - rekao je Rebernik.

OŠ Štrigova prije pet godina imala je 24 prvašića, a u novoj školskoj godini - 15

Aktualno

29. kolovoza 2018., br. 104 || Regionalni tjednik

3

Kotoriba: plakete za Pogoreleca i Siladija

Mopedom u automobil

za razvoj poduzetništva na području Općine. Općinske medalje primit će Dražen Hertelendi, Josip Horvatić i Branko Malek. Priznanja će biti uručena 14. rujna na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Kotoribe.

Također, vijećnici su odlučili da ubuduće općinske plakete budu uručene i udrugama koje obilježavaju desetljeća rada. (rp)

U srijedu, 22. kolovoza, nešto prije 15 sati u Nedelišću se dogodila prometna nesreća u kojoj 19-godišnji vozač mopeda, upravljajući prije stjecanja prava na samostalno upravljanje motornim vozilom te pod utjecajem alkohola od 2,52 promila, brzinu kretanja vozila nije prilagodio osobinama ceste.

Zbog toga je u zavoju izgubio nadzor nad vozilom te se prevrnuo i pao na kolnik, a u nastavku kretanja udario je u osobni automobil kojim je iz suprotnog smjera upravljao 52-godišnji vozač. U prometnoj nesreći vozač mopeda nije zadobio ozljede. (rp)

Na 11. sjednici Općinskog vijeća Općine Kotoribe jednoglasnom odlukom vijećnika potvrđena su imena ovogodišnjih dobitnika općinskih plaketa i medalja. Plakete Općine Kotoriba dobit će Dragutin Pogorelec za dugogodišnji uspješan rad u Sportskom ribolovnom društvu „Som“ i Nikola Siladi za aktivnosti u Nogometnom klubu Graničar, kao i

lani, najkritičnije u područnim ŠKOLAMA

ama Prekopa, e bez prvašića

e, ali ni drugih područnih škola u kojima nema mnogo učenika. – Stav održavanje – rekao je ravnatelj OŠ Štrigova Stanislav Rebernik. tjedan dana uoči početka nove školske godine.

Manje učenika

U prve razrede osnovnih škola u Varaždinskoj županiji ove školske godine krenulo je 1537 učenika, čak 125 učenika manje nego u prošloj školskoj godini, kada su u prvim razredima osnovnih škola sjedila 1662 učenika, odnosno 174 učenika manje u odnosu na prije pet godina. Pad broja prvašića prisutan je i u Međi-

Međimurska županija

Broj učenika u prvim razredima Školska godina

Broj učenika

2018./2019.

1136

2017./2018.

1220

2014./2015.

1183

Izvor: Ured državne uprave u Međimurskoj županiji

U Varaždinskoj županiji najmanje prvašića, po jednog, imaju područne škole Gačice i Lužan murskoj županiji. Ove školske godine u prve razrede krenulo je ukupno 1136 prvašića, 84 manje nego prošle godine.

U prošloj školskoj godini u prvim razredima je bilo 1220 prvašića, što je ipak više nego u školskoj godini 2014./2015., kada je u prvim razredima međimurskih osnovnih škola sjedilo 1183 prvašića.

Ove školske godine najviše prvašića ima OŠ Čakovec, čak 110, pri čemu ih je 88 u matičnoj školi, a 22 u područnim školama Novo Selo Rok i Krištanovec. Druga i III. OŠ Čakovec imaju gotovo dvostruko manje učenika u prvim razredima u odnosu na I. OŠ Čakovec: u II. OŠ Čakovec u prvim razredima ove godine sjedi 48, a u III. OŠ Čakovec 49 učenika. Najviše prvašića u Varaždinskoj županiji ima VI. OŠ Varaždin, čak 96, a slijede OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog Ivanec s 90 prvašića i OŠ Ludbreg s 85 prvašića. U OŠ Vidovec broj prvašića ove godine isti je kao i lani – 40, a u osnovnoj školi Beletinec u ovoj školskoj godini je 5 prvašića, što je dvostruko manje u odnosu na prošlu godinu, kada ih je bilo 10.

Varaždinska županija

Broj učenika u prvim razredima Školska godina

Broj učenika

2018./2019.

1537

2017./2018.

1662

2014./2015.

1711

Izvor: Ured državne uprave u Varaždinskoj županiji

PAD

I. OŠ

Ove školske godine u prve razrede razrede međimurskih osnovnih škola krenulo je ukupno 1136 učenika, 84 manje nego prošle školske godine. U prošloj školskoj godini u školskim klupama prvih razreda sjedilo je sveukupno 1220 učenika.

Najviše prvašića ove školske godine ima I. OŠ Čakovec, čak 110. Njih 88 ih ide u matičnu školu, a 22 u područne škole Novo Selo Rok i Krištanovec. Druga i III. OŠ Čakovec imaju gotovo dvostruko manje prvašića u odnosu na I. OŠ Čakovec.

Natječaj Ministarstva turizma

Razvoj infrastrukture – Osigurali smo 25 milijuna kuna za javni turistički sektor, a od ove godine sufinanciramo izradu projektne dokumentacije za javna golfigrališta i žičare – kaže ministar turizma Gari Cappelli Piše: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Sadržaji

Ministarstvo turizma objavilo je Javni poziv za podnošenje zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava temeljem Programa razvoja javne turističke infrastrukture u 2018. godini namijenjen javnom sektoru – jedinicama lokalne i područne samouprave – za koji je osigurano 25 milijuna kuna.

– Destinaciju, osim smještajnih kapaciteta, čine svi popratni sadržaji, pa je stoga izuzetno važno da kontinuirano ulažemo u sve segmente koji su odgovorni za turističku priču – Gari Cappelli

Atrakcija i motivacija

– Ulaganjem u javnu turističku infrastrukturu stvaramo novu atrakcijsku osnovu i nove motive dolaska gostiju.

Osigurali smo 25 milijuna kuna za javni turistički sektor, a uz plaže, centre i infrastrukturu namijenjenu aktivnom turizmu, od ove godine sufinanciramo izradu projektne dokumentacije za javna golfigrališta i žičare. Destinaciju, osim smještajnih kapaciteta, čine svi popratni sadržaji, cjelokupna infrastruktura, pa je stoga izuzetno važno da kontinuirano ulažemo u sve segmente koji su odgovorni za cjelokupnu turističku priču – istaknuo je ministar turizma Gari Cappelli.

Programom će se sufinancirati projekti uređenja morskih i ostalih plaža, nastavak izgradnje, dogradnje, rekonstrukcije ili adaptacije centara za posjetitelje i interpretacijskih centara te izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija ili adaptacija centara za posjetitelje i interpretacijskih centara na području Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, javna turistička infrastruktura u funkci-

Rute Ministarstvo turizma će i ove godine sufinancirati uređenje i označavanje postojećih i novih cikloturističkih, pješačkih i jahačkih ruta s minimalno 100.000, a maksimalno 300.000 kuna po projektu

Webstranice Više informacija o uvjetima, uključujući potrebne obrasce, objavljeno je na službenim web-stranicama Ministarstva turizma

ji aktivnog turizma (uređenje te označavanje postojećih i novih cikloturističkih, pješačkih i jahačkih ruta), uređenje i opremanje javnih sanitarija na područjima velike koncentracije turističkog prometa te izrada projektno-tehničke dokumentacije za javna golfigrališta i žičare.

Sufinanciranje

Ministarstvo turizma sufinancirat će do 80, odnosno 90 posto opravdanih/prihvatljivih troškova provedbe pojedinačnog projekta. Maksimalni iznos sufinanciranja će ovisiti o indeksu razvijenosti jedinica lokalne i regionalne samouprave. Za sufinanciranje centara za posjetitelje i interpretacijskih centara iznos se kreće od 100.000 do 800.000 kuna potpore.

Ministarstvo će i ove godine sufinancirati uređenje i označavanje postojećih i novih cikloturističkih, pješačkih i jahačkih ruta s minimalno 100.000, a maksimalno 300.000 kuna po projektu. Nadalje, od ove godine će se sufinancirati uređenja i opremanja javnih nužnika (maksimalno do 300.000 kuna, to jest do 80, odnosno 90 posto opravdanih troškova) te izrada projektnotehničke dokumentacije za javna golf-igrališta (minimalnim iznosom sufinanciranja od 100.000 te maksimalnim iznosom do 700.000 kuna).

Javni poziv otvoren je do 21. rujna. Više informacija o uvjetima, uključujući potrebne obrasce, objavljeno je na službenim web-stranicama Ministarstva turizma, gdje će biti objavljeni i rezultati Javnog poziva.

4

Aktualno

Regionalni tjednik || 29. kolovoza 2018., br. 104

Za školu u Pribislavcu osigurali 15 milijuna kuna Svečanom sjednicom Općinskog vijeća Općina Pribislavec je proslavila svoj dan, što je ujedno bio i početak ovogodišnje manifestacije „Feštetićevi dani“. Među brojnim uzvanicima bili su potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar te ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Upravo je ministrica Divjak potvrdila da

će se problem Osnovne škole Vladimira Nazora konačno riješiti.

– Općina Pribislavec dobit će potrebnih 15 milijuna kuna da se škola stavi u funkciju. Mladi ljudi su ti koji će nositi razvoj naše zemlje, a to ne mogu ako im ne osiguramo kvalitetne uvjete za učenje. Stoga smo potpisali financijsku zadužnicu u Vladi za sljedeće dvije godine u iznosu od 15 milijuna kuna – rekla

je Divjak.

– Očekujem da će nova škola zaživjeti s radom iduće školske godine. Ovaj projekt nije samo projekt Općine Pribislavec već je važan za cijelu Međimursku županiju i bit će završni uspjeh ukupnog ulaganja u obrazovanje, koje nam je na prvom mjestu – dodao je Posavec.

Vijest o dobivanju novca donijela je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak

razvojne potpore

Poziv poduzetnicima Poduzetnici s područja općina Orehovica, Mala Subotica, Podturen i Kotoriba prihvatljivi su prijavitelji na otvoreni javni poziv za program „Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrta na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina“

za 2018. godinu. Prijave se zaprimaju od 27. kolovoza, a poziv je otvoren do 24. rujna 2018. godine. Iznosi potpora kreću se od 50.000 do 200.000 kuna, dok intenzitet potpore može dosegnuti do 100 posto ukupno prihvatljivih troškova. (rp)

Turizam u Gradu Čakovcu

HGSS Čakovec

Pomoć na dvjema sportskim utrkama

Članovi HGSS stanice Čakovec proteklog su vikenda, 18. i 19. kolovoza, brinuli o sigurnosti sudionika na dvjema utrkama. U subotu su pratili sudionike utrke čamcima na odvodnom kanalu HE Dubrava, a u nedjelju atletičare na dugoprugaškoj trail utrci. Na objema utrkama sudjelovalo je više od 200 natjecatelja.

Utrka čamcima održana je jubilarni 10. put u organizaciji Nautičkoga kluba „Fljojsar“, a tijekom natjecanja nije bilo potrebe za intervencijom članova HGSS-a. Na trail utrci je pak zabilježena jedna manja intervencija, a nakon pružene pomoći natjecatelj je nastavio utrku te uspješno stigao do cilja. (rp)

Grad Prelog

Za novo krovište 143.000 kuna

U prostorijama Grada Preloga potpisan je ugovor o tesarskim i krovo p o k r i v a č kim radovima na adaptaciji krovišta crkve u Čehovcu.

Ugo vo r s u potpisali župnik Župe sveti Juraj u Trnju Darko Kelemenić i Marko Čerjavić u ime izvršitelja radova, Tesarskog obrta Marko iz Preloga. Vrijednost radova iznosi 143.000 kuna. Radove će zajednički financirati Grad Prelog, Međimurska županija, Župa sveti Juraj u Trnju i mještani Čehovca.

Potpisivanju ugovora pri-

U samo godinu dana broj noćenja porastao za 46 posto – Najvažnije je da tradicionalna turistička ponuda ne izgubi doticaj sa svojim korijenima – ističe gradonačelnik Kovač

Čakovec bilježi sve bolje turističke brojke. Naime, do 22. kolovoza ove godine na području Grada Čakovca ostvareno je 46,04 posto više noćenja i 26,97 posto više dolazaka u odnosu na isto razdoblje protekle godine.

Iako su brojke impresivne, daleko od toga da turistički djelatnici nisu naišli na brojne probleme.

– Prvi problem s kojim smo se susreli nedostatak je jače turističke tradicije, ali on je bio samo djelomičan. Naime, iako Čakovec nikada nije bio ozbiljna turistička destinacija, bio je centar Međimurja i

privlačio je goste iz bliže oko- Hrvatske turističke zajednice, u kojem sudjeluje više lice. Ugostiteljstvo, sajmovi od 300 izlagača te i razni oblici uslužnih usred ljetne tudjelatnosti dio su rističke semo der ne t u r iPorcijunkulovo zone, kada stičke ponude, svi bježe možda i ključje proglašeno na Jadran, ni. Na toj traprivlači diciji izraslo je Top događajem PorcijunkuloHrvatske turističke 3v 0i š0e. 0 o0 d0 vo, koje je svoj ljudi iz Hrrazvoj započelo zajednice vatske i rekao sajam tradigije – rekao cijskih zanata uz je čakovečki grablagdan Gospe od donačelnik Stjepan Anđela još 1964. godine.

Ove godine, pred svoje 54. Kovač.

Drugi dio dobre turističke izdanje, Porcijunkulovo je proglašeno Top događanjem priče su marljivi i kreativni

lokalni djelatnici koji žele očuvati tradicijsku baštinu te je učiniti primamljivom posjetiteljima.

– Najvažnije je da tradicionalna turistička ponuda ne izgubi doticaj sa svojim korijenima jer posjetitelji očekuju autentičnost i iskustvo kakvo ne mogu dobiti drugdje. Na Porcijunkulovu gosti mogu doživjeti stare zanate, prisustvovati prezentaciji streličarstva ili pak degustirati međimurska vina te tradicionalne kulinarske specijalitete. Treća važna sastavnica turističkog uspjeha Čakovca praćenje je trendova – dodao je Kovač.

Zabrana spaljivanja otpada na otvorenom u Murskom Središću

Prekršiteljima 1000 kuna kazne sustvovali su gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek, njegov zamjenik Zdravko Kvakan, predsjednik Mjesnog odbora Čehovec Matija Strahija te pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i financije Grada Preloga Željko Poredoš.

Komunalna redarska služba u Murskom Središću zaprimila je dojavu iz Mjesnog odbora Sitnice o paljenja otpada na otvorenom. Komunalni redar je odmah izašao na teren te je o incidentu obavijestio i policiju. Patrola policije iz postaje Mursko Središće i interventna policija iz Policijske uprave međimurske izašle su na teren te su na licu mjesta zatekli počinitelja, koji je odmah priznao krivnju. Policija i komunalni redar u dvorištu počinitelja su također uočili i bijelo kombi vozilo iz kojeg se dimilo, a u kojem se nalazilo žarište bakra.

Ovo je bila prva ovakva akcija

Redarske službe Murskog Središća i policije nakon prošlotjednog sastanka gradonačelnika Dražena Srpaka i načelnika PU međimurske Ivana Sokača. Naime, zbog sve češćih slučajeva paljenja otpada na otvorenom, na sastanku je dogovoreno da će kod svakoga uočenoga ili prijavljenoga takvog slučaja na teren uz komunalnog redara izlaziti i policija kako bi se lakše utvrdio identitet počinitelja i pokrenuo prekršajni postupak.

U slučaju iz Sitnica komunalni redar će počinitelju izreći maksimalnu novčanu kaznu u iznosu od 1000 kuna.

Dojava u 8.23, pokret u 8.24. Na mjesto intervencije stiže se u 8.29.

Oglasi

29. kolovoza 2018., br. 104 || Regionalni tjednik

ARONIJA

super ljekovito voće Jesenski tečaj poslušnosti Kinološkog društva Varaždin 1181

Pravilan kontakt vlasnika i njegova psa Tečaju može pristupiti zdrav i čipiran pas, cijepljen protiv bjesnoće i zaraznih bolesti te starosti od najmanje 6 mjeseci Kinološko društvo Varaždin 1181 organizira jesenski tečaj poslušnosti, a provodit će se prema dogovoru s polaznicima, dva do tri puta tjedno.

Tečajem se naglasak daje pravilnom kontaktu vlasnika i njegova psa te ponašanju pasa u blizini drugih ljudi i pasa, a pokušavaju se promijeniti loše navike ako postoje te se uči praćenje na opuštenom povodniku, kretanje kroz grupu ljudi, vježbe sjedi i lezi, dolazak na poziv i ostavljanje psa u ležećem položaju uz ometanje drugih pasa. Na kraju tečaja polaznici svladane vježbe pokazuju na ispitu. Tečaju može pristupiti zdrav i čipiran pas,

Aronija je biljka iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja.

• • • • • • • • • •

Sprečava bolesti srca i krvnih žila Regulira krvni tlak Jača imunitet Štiti zdravlje urinarnog sustava Ima antiupalna svojstva Stimulira rad štitnjače Poboljšava pamćenje i koncentraciju Regulira razinu šećera u krvi Povoljno djeluje na probavni sustav Štiti od virusa i bakterija

tivni sastanak na kojemu mogu saznati sve detalje o tečaju te na dogovor oko početka tečaja, a za eventualne dodatne informacije potrebno je poslati upit na tkanjuh@gmail.com. Na informativni sastanak vlasnici dolaze bez psa.

5+1

GRATIS

A

s

Aro velik zato

60 Cijena 1 litre 1oo % čistog soka aronije

kn

Mogućnost kupnje 100 % čistog soka na mobitel: 098/455-313

cijepljen protiv bjesnoće i zaraznih bolesti te starosti od najmanje 6 mjeseci. Svi zainteresirani za tečaj poslušnosti se pozivaju u nedjelju, 2. rujna, u 9 sati da dođu na teren Društva (Trg Pavla Štoosa 39a, Varaždin) na neobvezujući informa-

5

Mo

5

G

Aktualno

aktualno

6

Regionalni tjednik || 29. kolovoza 2018., br. 104

Orehovica: novac za vatrogasno vozilo U prostorima Općine Orehovica potpisan je sporazum kojim je Općina donirala 268.200 kuna Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Vularija za nabavu vatrogasnog vozila, visokotlačnog sustava i rasvjete. Novac je prebačen na račun Vatrogasne zajednice Međimurske županije, koja će ubrzo započeti s nabavkom novog vozila i dodatne opreme. Sporazum su svečano potpisali načelnik Općine Ore-

hovica Franjo Bukal i predsjednik DVD-a Vularija Kristijan Železnjak, a prisutni su bili i Zlatko Orsag, predsjednik Nadzornog odbora DVD-a Vularija, tajnik Sven Pintarić te član Predsjedništva Marko Horvat.

Načelnik Bukal je naglasio da se kupnjom vatrogasnog vozila i opreme smanjuje rizik od štete samo ako vatrogasci djeluju s pažnjom i na vrijeme.

– Ovo je još jedan korak bliže da sva tri

dobrovoljna vatrogasna društva s područja Općine Orehovica budu maksimalno opremljena te da mogu odgovoriti na sve izazove – istaknuo je Bukal.

– Zahvaljujemo Općini na suradnji i podršci koju nam redovito pruža. I dalje ćemo raditi sve što je u našoj moći da se suradnja nastavi, a sve kako bismo imali što bolje uvjete – dodali su predstavnici DVD-a Vularija. (rp)

Tradicionalna manifestacija postala punoljetnom

Festival krumpira na Belici:

kalamper brend do kraja godine?

Festival je označio službeni početak sezone berbe. Važna je to manifestacija kojom se želi potaknuti brendiranje međimurskoga kalampera. Program se odvijao ispred beličkoga Društvenog doma.

Zahvala

Piše: IVAN -GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Posavec, a Festivalu su prisustvovali i ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Protekle subote u Belici je Darko Horvat, saborska zastuosamnaesti put održana ma- pnica Bernarda Topolko, župan nifestacija koja slavi namirnicu Varaždinske županije Radimir po kojoj je to mjesto nadaleko Čačić, zamjenica međimurskog župana Sandra Herman, poznato – Festival krumpira.

Program manifestacije se gradonačelnik Preloga Ljuboodržavao ispred beličkoga mir Kolarek, načelnici Općina Dekanovec i Podturen Društvenog doma. Sve je Ivan i Perica počelo u 14 sati, H ajd a rov ić , natjecateljskim U Hrvatskoj te zamjenidijelom kuhase godišnje ca beličkog nja kot lića načelnika za jela od proizvede 125.000 Marija krumpira. tona krumpira, od Prekupec.

Do 16 sati Načelnik u z do ček čega gotovo 70 posto O p ć i Limene u Međimurju, ne Belica glazbe Belis lužbeno ca okupljali a trećina u je proglasio su se gosti.

Belici berbu „kalamUslijedio je kulpera“ otvoret u rno-u mjetnom. Između obranički program, nastup ćanja program su upotpunili Kulturno-umjetničkog društva tamburaši beličkoga KUD-a i Belica, i otvorenje. učenici Osnovne škole Belica, Tena Novak i Ivan Šestak.

Otvorena berba Podijeljena su i priznanja, Prigodnim riječima prisutnima su se obratili predsjednik odnosno pohvalnice i zahvalUdruge međimurskih proizvo- nice zaslužnim pojedincima. đača merkantilnog krumpira Pohvalnice su primili Dejan DeDamir Mesarić, općinski na- belec, Zoran Kozjak i Ivica Varčelnik Zvonimir Taradi, župan ga. Zahvalnice za promicanje Međimurske županije Matija kulture krumpira dodijeljene

Zahvalnice za promicanje kulture krumpira dodijeljene su Svjetlani Mesarić, Jasminki Premuš, Mariji Kozjak, Osnovnoj školi Belica i beličkoj Udruzi žena su Svjetlani Mesarić, Jasminki Premuš, Mariji Kozjak, Osnovnoj školi Belica i beličkoj Udruzi

Markice s imenom brenda očekuju se do kraja ove godine žena. Uslijedila je degustacija jela od krumpira iz kotlića, a nakon toga i druženje u dvorani Društvenog doma. Važna je to manifestacija kojom se, između

ostaloga, već godinama želi potaknuti brendiranje međimurskoga kalampera.

Više od trećine

– Markice s imenom brenda koje će označavati i pod kojima će se pakirati kvalitetan međimurski krumpir očekuju se do kraja ove godine – rekao je načelnik Taradi. S obzirom na činjenicu da Belica proizvodi 45.000 tona krumpira godišnje, što je više od trećine ukupne hrvatske proizvodnje, bilo je i vrijeme.

U Hrvatskoj se 24. kolovoza obilježava kao Dan roda

FOTO: MEĐIMURSKA PRIRODA

U Međimurju 17 aktivnih gnijezda roda U Hrvatskoj se 24. kolovoza obilježava kao Dan roda, a od 2011. godine Javna ustanova za zaštitu prirode „Međimurska priroda“ provodi monitoring te vrste na području Međimurske županije. Osim stalnog praćenja stanja populacije, 27. lipnja djelatnici Javne ustanove prstenovali su mladunce bijele rode diljem Međimurja.

– Utvrdili smo 17 aktivnih gnijezda te prstenovali 34 mlade rode. Naravno, uz nas je bila Elektra Čakovec s djelatnicima i kranom te ovlašteni prstenovatelj ptica Boris Božić. I opet je najviše mladunaca u jednom gnijezdu bilo u Kotoribi, rekordnih pet, kao i prošle godine – otkrili su u Javnoj ustanovi.

Rode su životno vezane uz ljude.

Hranu nalaze na različitim staništima nastalim ljudskim radom, na otvorenim poljoprivrednim područjima, travnjacima, pašnjacima, pogotovo na vlažnima ili na onima koja se nalaze u blizini močvara i rijeka.

– U Hrvatskoj se gnijezdi između 1100 i 1300 parova roda. Gnijezde se u cijeloj nizinskoj, odnosnoj panonskoj Hrvatskoj. Najveći broj parova gnijezdi se u selima na poljoprivrednim područjima u dolinama velikih rijeka: Mure, Save, Drave i Dunava.

Najgušća je populacija u Posavini, bez Posavlja u Slavoniji, gdje obitava gotovo polovica hrvatske populacije roda, oko 570 parova.

Status ugroženosti roda u Hrvatskoj

ovisi o očuvanju otvorenih područja s tradicionalnom poljoprivredom i stočarstvom, pogotovo u poplavnim područjima. Rode ponajviše ugrožavaju promjene kvalitete njihovih staništa zbog intenzivnih promjena u poljoprivredi.

Glavne su prijetnje rodama isušivanje vlažnih travnjaka, livada i pašnjaka, sprečavanje poplava u poplavnim ravnicama velikih rijeka izgradnjom nasipa, brana i odvodnih kanala, modernizacija poljoprivrede te uporaba pesticida koji se akumuliraju u životinjama kojima se rode hrane.

Rode stradavaju i tijekom selidbi i zimovanja u Africi, a veliku smrtnost uzrokuju suše i širenje pustinja. (Mihaela Mesarić/rp)

29. kolovoza 2018., br. 104 || Regionalni tjednik

Oglas

LPT PRELOG – OSIGURAJTE BUDUĆNOST S NAMA LPT društvo s ograničenom odgovornošću, osnovano je 2000. godine kao tvrtka kćer multinacionalne američke korporacije Leggett & Platt, sa sjedištem u gradu Carthageu u saveznoj državu Missouri u SAD-u. Leggett & Platt posluje od davne 1883. godine. Tvrtka LPT dio je europske divizije Leggett & Platt Components Europe. Posluje u Prelogu, na adresi Hrupine 4, na koju je proizvodnja preseljena 2008. godine. Ukupni proizvodno-skladišno-upravni prostori nakon zadnje dogradnje 2018. godine su 38.000 m2.

Tvrtka je podijeljena u dva osnovna segmenta poslovanja: proizvodnju žice i žičanih jezgri za madrace te proizvodnju strojeva, opreme i dijelova. U programu proizvodnje žičanih jezgri LPT danas ima status najvećeg hrvatskog, ali i regionalnog proizvođača različitih tipova žičanih jezgri za madrace. Društvo danas zapošljava ukupno 500 djelatnika, od čega je 400 u proizvodnji žičanih jezgri, a 100 u strojogradnji. U 2018. godini plan je ostvarenje preko 500 milijuna kuna prihoda, od čega se 95% izvozi u 30 zemalja svijeta.

CNC OPERATER? MEHATRONIČAR? STROJOBRAVAR? ELEKTRIČAR? NEKO DRUGO ZANIMANJE? JAVITE NAM SE NA 040/650-500, ili info.lpt@leggett.com DJELATNICI SU NAŠA SNAGA – PRIDRUŽITE SE INTERNACIONALNOM TIMU! LPT VAM NUDI: • Sigurna iznadprosječna primanja, • Plaćene troškove prijevoza, • Subvencioniranu prehranu, • Edukaciju u međunarodnom okruženju, • Usavršavanje stranog jezika, • Mogućnost napredovanja.

7

8

Život

Regionalni tjednik || 29. kolovoza 2018., br. 104

Upoznajte pčelarsko imanje “Medeni vrt” u Črečanu

Život u medenoj bajci

Prije 15 godina obitelj Šardi iz Čakovca kupila je zapušteno seosko imanje u Črečanu te su zaraslu “Trnoružicu” pretvorili u bajkovito imanje s pčelinjakom. Na imanju, osim pčelarstva, promoviraju očuvanje tradicijskoga graditeljstva i ruralne kulture življenja.

Piše: Maja grbić alimanović maja@regionalni.com

Tatjana Šardi vjerojatno je najosebujnija pčelarica. tj. medarica koju ćete ikad upoznati.

Odmalena je zaražena ljubavlju prema pčelama, tj. čmelama, kako ona kaže, i čini se da se toliko stopila s tim malim stvorenjima da je poprimila njihovu energiju, pa je sjedenje na miru za nju nepoznat pojam.

Tijekom jednosatnog razgovora u njezinu „Medenom vrtu“, u slikovitome naselju starih kuća u Črečanu, ni sekunde nije zastala, a kamoli sjela. Neprestano je hodala, premještala stvari, brzo govorila skačući s teme na temu, pokazivala, objašnjavala, pa ne čudi što joj i suprug Miroslav često kaže da „zuji k’o njezine pčele“. Mi smo, s druge strane, strpljivo pratili njezinu zanimljivu priču zasipajući je hrpom pitanja i ne vjerujući pomalo svojim očima kako smo se odjednom zatekli u pravoj seoskoj bajci u ambijentu nalik nekoj čarobnoj ilustraciji „Priča iz davnina“: stara seoska kuća obojena u vedru,

žutu boju, štagalj od stare cig le pretvoren u dnevni b or av a k n a ot vorenom, puno cvijeća, panjeva, slika, fotografija, starih stvari i ukrasnih detalja iz nekih minulih vremena.

Tradicija

– „Medeni vrt“ je moja bajka – kaže nam Tatjana Šardi, koja zajedno s mnogočlanom obitelji svoje medeno carstvo gradi i stvara zadnjih 15 godina. Svoje je djetinjstvo, kako nam govori, provela na sličnom seoskom imanju kod „japice i mamice“ u Prelogu. Baka i djed bavili su se pčelarstvom i tu su obiteljsku tradiciju nastavili ona i brat Vitomir Mlinarec, preuzevši za svoje pčelarske proizvode naziv Pčelarstvo Kanaan. To je ime osmislio njihov djed, „vjerojatno kao aluziju na Obećanu zemlju, kojom teče med i mlijeko“, objašnjava naša sugovornica.

Pčelarenje Ljubav prema pčelarenju naslijedila je od bake i djeda

Brat se nastavio brinuti za košnice na imanju u Prelogu, a ona je s obitelji kupila prekrasan grunt sa stoljetnom kućom i gospodarskim zgradama na samom rubu Črečana, gdje se stara seoska imanja stapaju s okolnim livadama i šumama, tako da je mjesto idealno za uzgoj pčela. U kuću su se zaljubili na prvi pogled, „izgledala je kao da je baš njih čekala“, to je bilo njihovo „mjesto za dušu“ koje su obnavljali korak po korak uz puno vlastitog truda i rada. Zapravo, cijela obitelj, osim ljubavi prema baštini i prirodi, gaji i umjet-

ničku, vizualnu crtu, što se ogleda u svakom kutku obiteljskog imanja. Tatjana Šardi je svoj radni vijek provela kreativno radeći kao dizajner tekstila u čakovečkoj tvornici rublja MTČ. Sad svoju kreativnost izražava uređujući kućicu u cvijeću, koja predstavlja njezino životno ispunjenje.

Kušaonica meda

Za uređenje ruševne stoljetne kuće u Črečanu, koja je, kaže Tatjana Šardi, „izgledala kao Trnoružica“, trebala su znatna financijska sredstva. Dio sredstava potrebnih za obnovu dodijeljen im je iz nacionalnih i lokalnih fondova kojima se potiču obnova tradicijske gradnje i razvoj turističkih sadržaja u ruralnim sredinama. Tako je 2015. godine u kući opremljena i otvorena Kušaonica meda „Medeni vrt“ te je za posjetitelje osmišljena turističko-edukativna ponuda u vidu svojevrsne škole u prirodi.

Imanje su otad posjetili mnogi “razdragani vrtićarci i školarci” te odrasli, koji su imali priliku vidjeti rad u pčelinjaku, upoznati se sa životom pčelinjih zajednica i saznati nešto novo o pčelinjim proizvodima, ali i razgledati mini-muzej s brojnim lokalnim starinama

poput cekera, korpi od šibe, tepiha krpara, starozanatske kovačije i svetomarske čipke.

Surađuje i s lokalnim udrugama i pojedincima koji se bave očuvanjem tradicijskih zanata, pa su u „Medenom vrtu“ održane razne kreativne radionice izrade voštanih svijeća, pletenih cekera i sličnog.

Na imanju se u svibnju redovito obilježava Svjetski dan pčela, što je prilika za okuplja-

Osim proizvodnje meda, na imanju se održavaju i razne kreativne radionice nje lokalnih pčelara i njihovih prijatelja. Svake godine 20. svibnja organiziraju se događanja s ciljem promoviranja pčelarstva i edukacije o važnosti očuvanja pčelinjih zajednica.

Također se “na kućnom pragu” mogu kupiti pčelinji proizvodi; med, vosak za izradu krema, voštane svijeće i cvjetni prah u eko-ambalaži koju su sami dizajnirali. Iako je odnedavno službeno u mirovini, Tatjana Šardi i dalje je aktivna u pčelarstvu te se njihovi pčelarski proizvodi s etiketom „Kanaan“ mogu kupiti u Črečanu svakog petka, uz razgledavanje imanja.

Život

29. kolovoza 2018., br. 104 || Regionalni tjednik

9

Već dvanaesti put organizirani Dani dobravskog ljuka

Poljoprivredni proizvođači i čuvari starog sjemenja: “Ljudi vole črleni ljuk!”

Prilikom otvaranja okupljenima su se obratili načelnik Općine Donja Dubrava Marijan Varga, međimurski župan Matija Posavec te ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat Piše: IVAN GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

brendom vlada velik interes, do tolike mjere da ljudi naručuju unaprijed. Nudimo stare sorte žitarica, brašno od tih žitarica – pirovo, proseno, heljdino, kukuruzno, ječmeno, raženo – više sorti luka, češnjaka, više od stotinu sorti graha… Važno nam je da sačuvamo stare sorte sjemenja. Naša udruga „Duga“ ove godine je održala osamnaestu razmjenu sjemenja u čakovečkoj Scheierovoj zgradi, a tako će vjerojatno biti i u veljači iduće godine – kaže.

U Donjoj Dubravi protekle je nedjelje, u organizaciji Općine Donja Dubrava i Društva za biološko–dinamičko gospodarenje „Duga“ iz Čakovca, održana tradicionalna manifestacija Dani dobravskog ljuka i ekološke proizvodnje. Nažalost, ove godine sajam su obilježile nepovoljne vremenske prilike, koje su na kraju utjecale i na broj posjetitelja. Dani ljuka organizirani su u dvorištu Doma kulture „Zalan“.

Predstavljanje

Vremenske (ne)prilike

Prilikom otvaranja okupljenima su se obratili načelnik Općine Donja Dubrava Marijan Varga, međimurski župan Matija Posavec te ministar gospodarstva, po-

Nastupio je i cimbalist Andrija Maronić, koji je na otvaranju odsvirao državnu himnu duzetništva i obrta Darko Horvat. Otvaranju su prisustvovali i načelnici susjednih općina, kao i gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek.

Vlado Posel iz Kuršanca na Dane ljuka dolazi od samog početka: – Počeo sam sudjelovati preko članstva u udruzi „Duga“. Nudim češnjak, tri vrste lučica i grah. Odaziv je danas slab. Svi sajmovi pate kad pada kiša. Prošle godine je bilo puno više posjetitelja.

Zatvoreni prostor, u kakvom smo sad, također doprinosi

Vremenske prilike

Topli obrok

Ove godine sajam su obilježile nepovoljne vremenske prilike, koje su na kraju utjecale i na broj posjetitelja

Članovi Udruge dobrovoljaca i veterana Domovinskog rata pobrinuli su se za topli obrok za sve sudionike

slabijoj posjećenosti. Izlažem i na drugim sajmovima, u Donjem Kraljevcu, Čakovcu, nekad sam odlazio u Zagreb... Sudjelujem i na razmjenama sjemenja, koje su ljudima zanimljive.

Specijaliteti

Članice Udruge umirovljenika, Udruge žena te Crvenoga križa pripremile su razna jela od luka i specijalitete koje su okupljeni mogli kušati u vijećnici Doma kulture „Zalan“. Profesor Željko

vi Kulturno-umjetničkog Sobotka, savjetnik za društva „Seljačka slosamopomoć ljega“ Donja Dubrakovitim biljem, va. Nastupio održao je u Za dobravskim je i cimbalist Domu kulAndrija Mature precrvenim lukom kao ronić, koji je davanje o autohtonom sortom i na ot varaljekov inju odsvitim i numeđimurskim brendom rao državtritivnim vlada velik interes.” nu himnu, a s vojst v ikasnije pratio ma lu ka.

Slavica Šegović svirku „SlogaU kulturnoša“. Čla nov i umjetničkom Udruge dobrovoljadijelu programa ca i veterana Domovinnastupili su člano-

skog rata pobrinuli su se za topli obrok za sve sudionike.

Predsjed n ica ud r uge „Duga“, Slavica Šegović iz Ivanovca, svoje proizvode prodaje i na eko-tržnici u Čakovcu.

– Moj suprug Zdravko je nositelj Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Šegović. Na Danima dobravskog ljuka i ekološke proizvodnje sudjelujem već devet godina. Za dobravskim crvenim lukom kao autohtonom sortom i međimurskim

Pokrovitelji Dana ljuka bili su Međimurska županija, Turistička zajednica Međimurske županije te Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta. Prezentacija starih sorti luka, graha i drugog povrća, sjemenja, jela od luka i svetomarske čipke (koja je izložena unutar Doma kulture „Zalan“) prekrasan su način za oživljavanje mjesta i čuvanje međimurske baštine.

10 Školstvo

Regionalni tjednik || 29. kolovoza 2018., br. 104

U sklopu ljetnih sportskih ka

“Bolje da se dj sjede kod k

– Svake godine imamo podjednak broj djece koja se odlučuju za stol kuće, pred televizorom – rekla je Niko Piše: Irena harači pintarić iharaci@regionalni.com

Kampovima iz kuglanja, radiogoniometrije i košarke, koji su na rasporedu ovog tjedna, u Čakovcu završavaju Ljetni sportski kampovi „Svaki tjedan sport jedan“. Kampovi su počeli 18. lipnja i održavali su se uglavnom u prijepodnevnim terminima tijekom cijelog ljeta, a osnovnoškolci su mogli birati između 20-ak različitih sportova koji su se izmjenjivali iz tjedna u tjedan.

Složena tehnika

Prošlog tjedna održani su kampovi iz čak triju sportova: plivanja, atletike i stolnog tenisa. Osmogodišnji Maxim Axel bez puno razmišljanja odlučio se za stolni tenis, koji je prvi put zaigrao prošle godine u sklopu ljetnoga sportskoga kampa.

– U kampu sam naučio da treba udarati lopticu različitim dijelovima reketa. I prošle godine sam sudjelovao u kampu iz stolnog tenisa, pa sam se odlučio i ove. Zabavno je, upoznao sam puno novih prijatelja i, tko zna, možda se odlučim uz nogomet trenirati i stolni tenis – otkrio je osmogodišnjak.

Maxim Axel jedno je od ukupno 50-ero djece koja su se ove godine prijavila za stolni tenis.

– To nam je optimalan broj djece za kvalitetan rad. Kod stolnog tenisa tehnika je vrlo složena i djeca u tako kratkom

vremenu ne mogu naučiti sve Žbulj, trener u Atletskom klupokrete. No, ono što sam ove bu Međimurje.

– Smatram da su sportski godine primijetila je da većina djece može držati lopticu u kampovi dobro zamišljeni te poenu, što znači da su se već da je ovo dobar način da se susrela rekreacijski sa stolnim osnovnoškolce zainteresira za tenisom. Kroz ovaj kamp djecu sport – rekao je Žbulj.

Za atletiku se ove godine nastojimo naučiti osnovnim pravilima stolnog tenisa, od prijavilo 37-ero osnovnoškotoga kako pravilno servirati laca, s kojima uz njega rade i udarati do toga koliko traju tri trenerice, bivše atletičarke.

– Više-manje su to sve posetovi i mečevi. Dosad su svlačetnici. Svega dvoje-troje dali dva osnovna udarca, a djece su bili članovi zadnjeg dana kamili su još članovi pa održat ćemo, našega kluba. tradicionalno, Smatram da su O d a z iv je turnir – remanji nego kla je Ivana sportski kampovi prijašnjih Nikolić, dobro zamišljeni te godina, profesono pretrica kineda je ovo dobar način post avziologije, da se osnovnoškolce ljamo da t rener ic a je to zato u S T K-u zainteresira za sport.” što se ovog M i ho v lj a n Aleksandar Žbulj tjedna prei voditeljica k lapamo sa kampa iz stolstolnim teninog tenisa. som i plivanjem – rekao Uz nju, osnovnoškolce stolni tenis uči još troje stu- je Žbulj.

Kroz pet dana trajanja kamdenata kineziologije, a kamp je održan u sportskom centru pa međimurski atletičari na SRC-u „Mladost“ pokušavaju u Mihovljanu.

– Zadovoljni smo interesom djecu zainteresirati za ovaj djece za stolni tenis. Svake sport, koji obuhvaća trkačke, godine imamo podjednak broj bacačke i skakačke discipline.

– Kroz ovih pet dana kampa djece koja se odlučuju za stolni tenis i mislim da su ovakvi djeci pokušavamo prikazati kampovi važni za djecu, da se sve discipline koje su primjeupoznaju s različitim sportovi- rene njihovu uzrastu, znači ma. Bolje da se bave sportom osnovne vježbe trčanja, skonego da sjede kod kuće, pred kova, bacanje, skok u dalj i televizorom – rekla je Nikolić, skok u vis, pretrčavanje malih a s njom se složio i voditelj prepona. Želimo da djeca kampa iz atletike Aleksandar prođu i dožive atletiku, a onda

29. kolovoza 2018., br. 104 || Regionalni tjednik

Školstvo

11

ampova u Čakovcu održano plivanje, atletika i stolni tenis

jeca bave sportom nego da kuće pred televizorom!”

lni tenis i mislim da su ovakvi kampovi važni za djecu, da se upoznaju s različitim sportovima. Bolje da se bave sportom nego da sjede kod olić, a s njom se složio i voditelj kampa iz atletike Aleksandar Žbulj, trener u Atletskom klubu Međimurje.

Aleksandar Žbulj, voditelj kampa iz atletike

možda dobiju i volju priključiti se u naš ili bilo koji drugi klub – rekao je Žbulj.

Skok u dalj

Atletiku već tri godine trenira 10-godišnja Jana.

– Sudjelovala sam ove godine i u kampu iz rukometa, gimnastike i plivanja. Najbolje mi je bilo na rukometu, ali i sada na atletici – otkrila je Jana, a 13-godišnja Keona priznala da joj je kamp iz atletike zvučao zanimljivo, pa se u njega uključila.

– Ovo mi je prvi susret s atletikom i najviše mi se sviđa skok u dalj. Sudjelovala sam još u streličarstvu i bilo mi je super – otkrila je Keona.

I ove godine polaznici sa sudjelovanjem u najvećem broju kampova primit će priznanja i

prigodne nagrade. Podsjećamo, glavni organizator kampova je Zajednica sportskih udruga Grada Čakovca, a pokrovitelj je Grad Čakovec. Kampove

Ljetni sportski kampovi završavaju ovog tjedna kampovima iz kuglanja, radiogoniometrije i košarke

provode čakovečki sportski klubovi sa svojim trenerima te studentima i apsolventima Kineziološkog fakulteta, a projekt je prepoznao i Središnji državni ured za šport, koji projekt sufinancira sa 75.350 kuna.

Ivana Nikolić, voditeljica kampa iz stolnog tenisa

12 Zdravlje

Regionalni tjednik || 29. kolovoza 2018., br. 104

zdravlje Svjetski humanitarni dan

Važnost pomaganja i altruizma Sva ke god i ne 19. kolovoza obilježava se Svjetski humanitarni dan, posvećen humanitarnim djelatnicima koji spašavaju žrtve ratova i prirodnih katastrofa. Odluku o obilježavanju ovog dana donijela je Opća skupština UN-a 2008. godine. „Globalna proslava humanitarnog rada ističe povezanost Ujedinjenih naroda i više od 500 nacionalnih i međunarodnih nevladinih organizacija čiji je zajednički cilj angažiranje i poticanje javnosti da se uključi i pomogne onima kojima je pomoć potrebna“, ističu na internetskoj stranici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“. Cilj je

Volonterska akcija varaždinskog Zavoda za hitnu medicinu

podizanje svijesti javnosti o aktivnostima humanitarne pomoći širom svijeta i važnosti međunarodne suradnje. Obilježavanje Svjetskog humanitarnog dana ujedno je prilika za preispitivanje vlastita života i promišljanja o tome što možemo učiniti kako bismo pomogli ljudima koji su izloženi različitim životnim poteškoćama i dugotrajnim sukobima.

Uzmi svoj križ U Matejevom evanđelju Isus je rekao svojim učenicima: ‘Ako me tko želi slijediti, treba se odreći samoga sebe, uzeti križ svoj i poći za mnom.’ (Mt 16:22) Prvo pitanje koje si odmah postavljamo, zašto uopće slijediti Isusa? Nekoliko redaka prije Petar je posvjedočio da je Isus Božji Sin, drugim riječima sam Bog u ljudskom tijelu. Nadalje, Biblija nam kaže da Kristova žrtva spašava tebe i mene ako je prihvatimo i živimo u skladu s Božjom riječi te da ćemo tako imati život u punini i život vječni gdje neće biti ni tuge, ni boli, ni jauka. Dakle, dobro je slijediti Božjega Sina, dobro je slijediti Spasitelja, dobro je slijediti onoga koji nam daje potpuni smisao životu te život vječni. No, drugo pitanje koje nam se postavlja, zašto moramo uzeti svoj križ pa tek onda slijediti Isusa? Zar ga ne bismo mogli slijediti bez križa? Nažalost, u našem društvu Kristov križ je sinonim za patnju. Kao da nam Isus kaže da ako budete patili imat ćete život vječni. No tome nikako nije tako. Kristov križ nam snažno govori koliko je grijeh strašan (smrt na križu) i koliko je Božja ljubav i milost velika (daje vlastitog sina za tebe i mene). Kristov križ nam daje spasenje, otkupljenje, oproštenje, izmirenje, pobjedu nad grijehom, pobjedu nad smrću te novi život.

Zato, kad Isus kaže da trebamo uzeti svoj križ i slijediti ga, to znači da smo mi prihvatili Kristov križ i sve ono što on daje. Zato kad slijedimo Isusa sa svojim križem to znači da ljudima govorimo koliko je grijeh strašan, da je Božji Sin dragovoljno

Mladen Dominić Kristova Crkva platio tvoj i moj dug grijeha, govorimo im da je Bog bogat milosrđem i ljubavlju, govorimo ljudima da je jedino spasenje, oproštenje i izmirenje u Kristu Isusu. Tako poruka o križu biva radosna vijest. U praksi nažalost vidimo da jako malo ljudi koji se nazivaju kršćanima slijedi Krista noseći svoj križ, jako malo ljudi naviješta bližnjima tu dobru vijest, jako malo ljudi živi život u punini s Kristom.

A gdje si ti? prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Kako biste i Vi mogli uživati u životu slijedeći Krista, naručite BESPLATAN primjerak Novoga zavjeta na suvremenom hrvatskom jeziku. Nazovite nas na 042 311 202.

Dođite i posjetite nas u srijedu u 19 sati na našem redovitom proučavanju Biblije!

Kristova Crkva Varaždin Vilka Novaka 48f www.kristova-crkva.hr

Već treću godinu za zdravlje špancirera brine se i “Hitna služba na biciklima”

Osim redovnih vozila Hitne pomoći, o sigurnosti i zdravlju posjetitelja Špancirfesta brine se i posebna “Hitna medicinska služba na biciklima”, koja je i sama postala atrakcija Festivala.

Njihov je tim osposobljen za zbrinjavanje svih akutnih stanja koja ugrožavaju život.

Piše: Maja grbić alimanović maja@regionalni.com

Otkad je prije tri godine za vrijeme Špancirfesta ustanovljena „Hitna medicinska pomoć na biciklima“, ova je zdravstvena patrola, osim što ostvaruje svoju medicinsku svrhu, postala i neizostavna atrakcija Festivala uličnih šetača. Ideja je nastala prije Špancirfesta 2016. godine, kad je tadašnje vodstvo Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije razmišljalo što bi dodatno moglo ponuditi gradu tijekom Festivala. Osim redovnih timova s vozilima Hitne pomoći, koji dežuraju na određenim punktovima tijekom svih velikih događanja u gradu, odlučili su formirati dodatnu volontersku patrolu na biciklima. Ideju su proveli u djelo uz pomoć sponzora koji su im posudili bicikle i svu potrebnu opremu.

– Koliko znam, Hitnu pomoć na biciklima imaju za vrijeme Oktoberfesta i tijekom velikih događanja u Londonu, a u Hrvatskoj ne znam za takav primjer. Zagreb je uveo Hitnu na motociklu, ali kao redovnu službu. Ljudi su odlično prihvatili ovu akciju jer im liječnički tim na biciklu daje osjećaj sigurnosti, brže se kreće kroz gužvu i dostupniji je ljudima u potrebi. Ljudi ih često zaustave i pitaju za savjet, osobito stranci – opisuje Mladen Smoljanec, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije.

Lomovi

Tijekom prvih dviju godina Festivala imali su identičan broj i vrste intervencija, a riječ je bila o lomu potkoljenice, lomu nadlaktice i posjekotini

na čelu, dok zasad nije bilo ili tehničara s područja cijele intervencija koje bi zahtijevale Županije, tako da su se ove godine u dežurnoj patroli jedan prijevoz pacijenta do Bolnice. dan našli tehničar Zoran – Bilo je i drugih manjih Žeželj iz Ludbrega ozljeda, uganuća, i mlada liječžuljeva, sunnica iz Varažčanica i slično.

Svakog dana dina Edita To se sve savikenda tijekom Brezovec. nira na licu Zoran Žemjesta, Špancirfesta na želj u Hitljudi dobibiciklima je patrolirao noj r ad i ju flaster, već 16 izmjeri im drugi tim liječnika i godina, pa se tlak, pa medicinske sestre ili se prisjeća to računap rijašnjih mo kao laktehničara go d i n a op še intervencije hodnje gra– nabraja Smodom na biciklu. ljanec.

Zavod za hitnu medicinu Varaždinske županije Postali brend zapošljava 25 liječnika i 70 – Imam samo pozitivna iskumedicinskih sestara/tehničara stva. Ljudi reagiraju jako pozikoji su u timovima raspoređeni tivno, zaustave nas, slikaju se s po cijeloj Županiji, s ispostava- nama, tako da smo i mi postali ma u Novom Marofu, Ivancu brend Špancira. Neki pomisle i Ludbregu. Treba istaknuti da smo i mi kostimirani dio da Hitnu službu na biciklima Festivala – govori nam s osmidjelatnici Zavoda odrađuju jehom medicinski tehničar iz volonterski, pored svoga re- Ludbrega. Posjetiteljima Festidovnoga dnevnog rada. Ove im vala svake godine dijele letke s je godine Turistička zajednica informacijama o dežurnim ljeGrada Varaždina sufinancirala karnama u gradu, daju savjete i simbolične naknade. Tim i pomognu ako zatreba. na biciklu sastavljen je od – Većinom nas zaustavljaju liječnika i medicinske sestre stranci kad vide znak Hitne

medicinske službe. Sretni su kad vide da se nekomu mogu obratiti u slučaju potrebe – govori Zoran Žeželj prisjećajući se kako su se s njima slikali i predsjednica Kolinda GrabarKitarović, premijer Andrej Plenković i drugi ugledni gosti Festivala.

Za liječnicu Editu Brezovec, zaposlenu u Zavodu tek pet mjeseci, ovo je prva godina dežuranja na Španciru, ali kaže da je kao Varaždinka navikla na gužvu tijekom Festivala, pa nema tremu od ophodnje na biciklu. S obzirom na to da tim čine liječnik i medicinska sestra/tehničar, ravnatelj Zavoda ističe da je tim na biciklu osposobljen za „brzo reagiranje i zbrinjavanje svih akutnih stanja koja ugrožavaju život“.

Samo vikendom

Također ističe da njihovi bicikli nisu obični, nego su opremljeni svim instrumentima potrebnima za hitne intervencije.

Za razliku od prijašnjih godina, ove su godine timovi obilazili grad samo u dane vikenda jer se, poučeni iskustvom u prethodne dvije godine, pokazalo da tijekom radnih dana za time nema potrebe. Također im je satnica ove godine skraćena s četiri na dva sata, od 17 do 19 sati, a zatim tijekom večeri dežuraju vozila Hitne pomoći do 1 sat iza ponoći tijekom radnih dana, tj. do 3 sata tijekom vikenda. Za organizaciju „Hitne medicinske službe na biciklima“ varaždinski je Zavod dobio niz priznanja, među kojima i priznanje Hrvatskog društva za zaštitu pacijenata, ističe ravnatelj Zavoda, koji očekuje da će „Hitna na biciklima“ ostati sastavni dio varaždinskog događaja godine.

Kulturni obzor

29. kolovoza 2018., br. 104 || Regionalni tjednik

ČAKOVEC: Završio Prvi kazališni kamp “Vrtek” U Čakovcu je završio Prvi međimurski kazališni kamp „Vrtek“. Organizirali su ga osnivači Kontrast teatra Matko Buvač i Andro Damiš.

U četiri dana, od 20. do 24. kolovoza, 31 dijete pošlo je stazama i putovima mašte kojima su ih vodili mladi glumci – lutkari. Radionicu

pod nazivom „Lutkaonica“ pohađalo je 22 djece uzrasta od 1. do 4. razreda osnovne škole koji su načinili 44 lutke, u što su upleli beskonačnu maštu i kreativnost. Drugu radionicu, „Igrajmo se basne!“, polazilo je devetero djece koja pohađaju više razrede osnovnih škola.

FOTO:IVAN ŠARDI

Kulturni obzor

13

U JALŽABETU ODRŽANA NAJVEĆA I NAJLJEPŠA SMOTRA FOLKLORA U ŽUPANIJI

“Šlingani dani” pokazali svu raskoš narodnog stvaralaštva

21. Šlingani dani bili su povezani s blagdanom sv. Roka i trajali su šest dana. Manifestacija je započela malonogometnim turnirom, likovnom kolonijom i nastupom najmlađih folkloraša. Posjetitelji su uživali u domaćim specijalitetima te na koncertima Miroslava Škore i Učiteljica.

Kulturno-umjetničko društvo „Elizabeta“, uz generalno pokroviteljstvo Općine Jalžabet, od 12. do 19. kolovoza organiziralo je iznimno bogat program 21. Šlinganih dana Jalžabeta.

Za svakog ponešto

Riječ je o najvećoj i najljepšoj smotri folklora u Varaždinskoj županiji, koja je ove godine bila povezana s blagdanom sv. Roka, zaštitnika Župe, a tijekom koje su se u okviru programa prvo u nedjelju ogledali lovci u gađanju glinenih golubova. Manifestacija je nastavljena u srijedu, na blagdan Velike Gospe, likovnom kolonijom i malonogometnim turnirom Općine Jalžabet na igralištu NK Novakovec. Uz majstore likovne umjetnosti, uživala su i djeca na prigodnoj igraonici pod organizacijskom palicom Janje Blažine. I dok su umjetnici stvarali, u Novakovcu je u polufinalu malonogometnog turnira sve prštalo zbog sraza raspoloženih ekipe sastavljenih uglavnom od mladića iz ovoga kraja. Uzbuđenja i zabave

nije nedostajalo ni idućeg dana. ovoga puta nisu bili u mogućNaime, u četvrtak je nakon pri- nosti nastupiti. Predstavili su jepodnevne svete mise služene se koreografijom “Vu toj turskoj uz blagdan sv. Roka u večernjim zemli”, kojom su prikazane igre, satima održan prvi u nizu kon- plesovi i pjesme Međimurja – cerata. Na njemu je zapjevao kaže Jelena Gornik, voditeljica KUD-a Šandorovec. vickasti Miroslav Škoro, U subotu su, obećavši usput nakon tradiciodomaćinima da Premijerno nalnog mimoće im pomoho d a s neići u jačanju je prikazan zostavnim nataliteta. skraćeni igrokaz konjskim Potom su u zapregama, petak odrKUD-a “Elizabeta” saborski zažani „Mali po kojem je stupnici JoŠlingani sip Križanić i dani“ s minedavno snimljen Anđelko Strimohodom TV film č a k slu žbeno i n a s t up om otvorili manifedječjih folklorstaciju. Na međunih skupina narodnoj smotri folklora uz domaćina, KUD-a Martijanec i KUD-a Šandorovec domaćine su nastupili slovenska te polaznika Dječjeg vrtića folklorna skupina „Bistra“ iz Borovnice, KUD Živinice iz Bosne „Potočić“ iz Jalžabeta.

– Na Šlinganim danima na- i Hercegovine, KUD „Sijač“ iz stupila je dječja sekcija plesača Lučkog, s kojim se predstavila našeg kulturno-umjetničkog i varaždinska ladarica Anita društ va u pratnji odraslih Huđek, te KUD Mače.

– Počeli smo s lovačkim gatamburaša. KUD ima i mlađu tamburašku sekciju koja prati đanjem, a nastavili s likovnom djecu na nastupima, no oni kolonijom i malonogometnim

turnirom. Na proštenju sv. Roka nastupio je Miroslav Škoro.

Uključili su se i vatrogasci svojom vježbom, a folkloraši, oni najmlađi i naši gosti iz nekoliko zemalja, nastupaju tijekom tri dana programa – rekao je Mirko Magić, načelnik Općine Jalžabet, koji je za predstavnike gostiju upriličio službeni prijem.

Zadovoljan viđenim bio je i predstavnik Varaždinske županije, odnosno predsjednik njezine Turističke zajednice Miran Bojanić Morandini, koji je u ovoj prigodi čestitao organizatorima naglasivši značaj velike raznolikosti bogate tradicije varaždinskoga kraja.

Večer su koncertom zaključile atraktivne Učiteljice, dok je u nedjelju nakon bogatoga kulturnou m j e t n i č ko g programa posjetitelje zabavio Ta n g o band.

14 Terme Jezerčica

Regionalni tjednik || 29. kolovoza 2018., br. 104

Kako je Termalni i wellness resort Jezerčica postao biser zagorsko

Zagorski resort kao oaza za blagodati termi s autorskom

Smještene u Donjoj Stubici, Terme su ne samo sloganom nego i realno pravi biser turizma Hrvatskog zagorja. Lijepo, nepretenciozno zdanje,

Gosti kampa Jezerčica uz luksuzni smještaj koriste i sve hotelske resurse

Kad prosječan Hrvat za- ostali su na tri jer nisu devet mišlja toplice, na um će soba u prizemlju prenamimu uglavnom pasti hoteli jenili u depandanse, niti to nedomišljate, socijalističke namjeravaju. Hotel je na 80 arhitekture s tri do četiri posto godišnje popunjenosti, bazena za javnost, specifič- što govori u prilog vrhunske nim „mirisom“ na amonijak kvalitete termalnog resorta. i najvećim dijelom betonske – Od tog broja velik je dio „plaže“. Zamislit će sve ono stalnih gostiju koji nam se vraćaju svake godine. Treba što Terme Jezerčica nisu.

Smještene u Donjoj Stubi- imati na umu da ovo nije ci, Terme su ne samo sloga- lječilište, nego poslujemo po nom nego i realno pravi biser tržišnom principu i za svaturizma Hrvatskog zagorja. kog se gosta treba izboriti.

Lijepo, nepretenciozno zda- Zbog toga imamo vrhunske nje, koje arhitekturom ne medicinske terapeute i osoštrči u zagorskoj zelenoj blje. Iako nismo lječilište, k nama na terapije vizuri, prema svim dolaze ljudi se pa ramekako bi ublatrima uklaNema iste žili ili uspopa u viziju ponude na dva rili napremodernodovanje ga zdravšanka. Svaki je kroničnih st venotematski određen, bolesti, t u r i primjerist ičkog jednako kao i ce išijasa, resorta. gastroponuda na artritisa, U brojproblem a kama to svakom od njih. s kralježniizgleda com. Sve je ova ko: na v i š e i on i h 112.000 čekoji se dolaze jednotvornih metara je hotel s 47 soba sa 130 ležaja; stavno odmoriti od stresa. spa i wellness centar; pet Preko tjedna su tu uglavnom unutarnjih tematskih i tri umirovljenici ili sudionici vanjska bazena za maksi- kongresa, dok za vikend malno 2200 posjetitelja, dolazi puno Primoraca i jedan od bazena je za 700 Istrijana, kažu zbog odmora kupača; dva velika wirpoola u drukčijoj klimi i odlične (jacuzzija), masažni blok, kuhinje – kaže direktor.

Na parkingu se s automorestoran s 250 mjesta, a la carte restoran, BBQ korner, bilima registarskih pločica Poll bar i restoran, Sunshine iz cijele Hrvatske smjenjuju bar… Sve u svemu, reći će di- oni s njemačkim oznakama. rektor resorta Elvis Pavleković, puno različitih sadržaja Kamping ili glamping? na velikoj površini. – Nema Elvis Pavleković kaže da je iste ponude na dva šanka. ovo najzahtjevniji hotel u koSvaki je tematski određen, jem je dosad radio, a unatoč jednako kao i gastroponuda mladim srednjim godinama, na svakom od njih. Tu se ima bogat radni staž rukovomogu pojesti autorska jela ditelja za sobom. Uglavnom naših kuhara poput, primje- je konzultant u turizmu, rice, „kmetskih palačinki“ vodio je nekoliko hotela, a po recepturi šefa kuhinje predaje i na katedrama za – nabraja direktor i kaže turizam hrvatskih učilišta i da hotel ima sreću da svu onih u regiji. dnevnu količinu pripremljeU Jezerčicu ga je osobno ne hrane i proda. Gosti vole pozvala vlasnica, varaždinska poduzetnica Dubravka Lekić, najpoznatija kao Ova je godina vlasnica prvoga privatnoga izvrsna: do rujna Doma za pokretne i polupokretne osobe u Hrvatskoj 2017. prihod je i velikog Centra za rehabilibio 18 milijuna taciju 500 invalidnih osoba u Varaždinu i u Pustodolu. kuna, sad je 18,8 Dubravka Lekić se, kao milijuna, a gostiju viša medicinska sestra otvaranjem mogućnosti za prije 1800 više vatni biznis u sektoru njege bolesnika hrabro upustila u meni „Okusi Zagorja“, s au- poslovni svijet i Termalni retohtonim zagorskim jelima sort Jezerčica zasad je kruna pripravljenima na drukčiji, njezina rada. autorski način. O gostima Da poduzetnica još uvijek brine stotinjak zaposlenih, ima dobre poslovne ideje a za čistoću skrbi posebna govori i otvaranje Kampa služba.

Jezerčica u sklopu termalnog Iako hotel raspolaže sadr- resorta. – Kamp je na 19.000 žajima potrebnima za kate- četvornih metara otvoren gorizaciju s četiri zvjezdice, krajem srpnja. Gostima, od

Primarni biznis vlasničke o njihovim objektima, a isto j kojih je 95 posto stranaca, na raspolaganju su svi hotelski sadržaji. Imamo 18 luksuznih parcela za kampere, 15 mobilnih, potpuno opremljenih kućica, a tu su mjesta i za šatore – kaže direktor.

Kao ni cijeli resort toplicama, tako ni „kamp“ ne sliči kampu. Mobilne kućice o kojima govori direktor Pavleković laik bi nazvao bungalovima jer izgledaju jednako, a razlika je tehničke prirode.

Riječ je o lijepo dizajniranim bijelim objektima s detaljima od punog ariša, udobnog interijera i 18 kvadrata terase.

Ovaj će se kamp, sigurno je, danas-sutra pretvoriti za glamping – glamurozno kampiranje: princip kad ljudi žele biti u prirodi, ali sa svim raspoloživim luksuzom suvremenog vremena.

Kamp Jezerčica jedini je svjetski kamp s Gradom labirinata. – Ima devet tematskih labirinata i svaki je za uravnoteženje duha i tijela po određenoj temi: moći, ljubavi, financija… Projekt je financirao Europski socijalni fond – pojašnjava Elvis Pavleković.

Varaždinci “stidljivo”

Termalni resort Jezerčica pribježište je mnogima koji žele samo cjelodnevno kupanje u odličnom ambijentu i sa sigurno čistom vodom, zahvaljujući redovitom is-

Terme Jezerčica

29. kolovoza 2018., br. 104 || Regionalni tjednik

15

og turizma u kojem je godišnja popunjenost na razini od 80 posto

odmor: Varaždinci otkrivaju kuhinjom i wellness užicima

, koje arhitekturom ne štrči u zagorskoj zelenoj vizuri, prema svim se parametrima uklapa u viziju modernoga zdravstveno-turističkog resorta.

Treba imati na umu da ovo nije lječilište, nego poslujemo po tržišnom principu i za svakog se gosta treba izboriti.

Zbog toga imamo vrhunske medicinske terapeute i osoblje.”

-elvis pavlekOvić-

Dubravka Lekić, vlasnica Termi Jezerčica

obitelji Lekić je zdravlje i njega, pa je čistoća jedan od osnovnih postulata u je i u bazenima. puštanju vode i još uvijek ručnim pranjem bazena nekoliko puta tjedno, što je vjerojatno hrvatski raritet.

Uostalom, primarni biznis vlasničke obitelji Lekić je zdravlje i njega, pa je čistoća jedan od osnovnih postulata u njihovim objektima Na jednodnevno kupanje ovamo potežu ljudi iz cijeloga zapadnog dijela Hrvatske, puno je i Zagrepčana kojima je Jezerčica blizu, a ipak bez ikakvog doticaja s užurbanim zagrebačkim ritmom. Dubravki Lekić je kao Varaždinki žao što nema više Varaždinaca jer ona im, kaže, želi najbolje, a Jezerčica to i jest.

Varaždinci zasad stidljivo otkrivaju vikend-aranžmane u Jezerčici, a vikend-paketi su, kao i svi turistički paketi u Jezerčici, različiti te prilagođeni dobi i željama gosta. Cijene u Jezerčici se tek nebitno korigiraju. – Mi nismo išli divljati s cijenama vjerujući kako će se „dogoditi turizam u Zagorju“. Radimo do 30.000 noćenja, imamo 19 milijuna kuna neto prihoda i utopijski je očekivati da to može i više. Bolje od 80 posto popunjenosti na kontinentu ne ide – rezolutan je Elvis Pavleković.

Smještaj u mobilnim kućicama idealan je za obitelji s djecom. Kućica s četiri kreveta i po potrebi dva pomoćna stoji 150 eura na dan, a u nju su uključena cjelod-

jezerčica u brojkama

30.000 noćenja ostvaruje resort na godinu

19 milijuna kuna je neto prihod rersorta godišnje

2200 kupača dolazi vikendom u Jezerčicu

700 kupača je kapacitet velikog bazena

nevna kupanja na bazenu s korištenjem Aqua parka i svakodnevna usluga sobarice.

– Ljudima s obitelji teško je pronaći primjeren smještaj.

Imam troje djece i znam o čemu govorim. Hotelska nam je soba premala, kao i ona u privatnom smještaju, a najčešće i u apartmanima.

Dodatno, ovdje na četiri osnovna i dva pomoćna kreveta imamo i dvije kupaonice – govori direktor.

Izvrsna godina

I dok stručnjaci i kritičari raspravljaju zašto je turistička sezona na Jadranu ponegdje i za trećinu lošija nego lani, brojke u Jezerčici pokazuju izvrsnu godinu: lani je do istog datuma ostvaren neto prihod od 18 milijuna kuna, ove je godine to 18,8 milijuna, a gostiju je 1800 više. Također, resort nema problema s kvalificiranom radnom snagom i još nitko iz Jezerčice, prema riječima direktora, nije otišao na rad u inozemstvo.

– Danas se turizam ne događa, sami se morate potruditi stvoriti ga, osmisliti ponudu i, što je najteže, zadržati gosta. Njegova će priča biti najbolji marketing – kaže direktor.

Prema broju „povratnika“ u Jezerčicu, resort se uspio nametnuti kao jedna od najtraženijih kontinentalnih destinacija.

Kamp ima Grad labirinata za ravnotežu duha i tijela po određenoj temi

16 Duplerica

Regionalni tjednik || 29. kolovoza 2018., br. 104

Upoznajte DIZAJNERE iz varaždinske Ulice kreativnih industrija

Najljepša ulica Špancirfesta kao dom umjetnika i kreativaca

Prvih su godina Festivala u Uskoj ulici svoje radove izlagali slikari, a prije tri godine Varaždinke Maja Patafta i Ana Bacinger osmislile su koncept Kreativnice te u Uskoj ulici organizirale sajam produkt dizajnera Piše: Maja grbić alimanović maja@regionalni.com

Za Usku ulicu, u samom središtu Varaždina, mnogi kažu da je najljepša i najmaštovitija ulica Špancirfesta. Ovoj je šarmantnoj ulici, sa starim pročeljima i izrezbarenim drvenim vratima koja skrivaju duh starog Varaždina, vjerojatno bilo predodređeno da na Festivalu uličnih šetača postane dom umjetnika i kreativaca svih profila. Prvih su godina Festivala svoje radove ovdje izlagali slikari, a zatim je prije tri godine osmišljen koncept Kreativnice. Varaždinke Maja Patafta, dizajnerica, i Ana Bacinger, novinarka, preuzele su koordinaciju zbivanja u Uskoj ulici s vizijom da se ona tijekom Špancira pretvori u Ulicu kreativnih industrija, tj. da se u njoj organizira sajam produkt dizajnera.

Ležerno

Tako se u njoj tijekom Festivala mogu naći originalni proizvodi hrvatskih kreativaca. Najviše je tu odjevnih predmeta, modnih dodataka, ali i postera, grafika, komada namještaja, ukrasnih predmeta.

Ove su godine, primjerice, posjetitelji mogli kupiti i maštovito dizajniranu opremu za kućne ljubimce, njihaljke za bebe ili razne uporabne predmete od osušene tikve. Osim štandova, prostoru ulice dodale su i ležerno uređene zone za sjedenje “kako bi prolaznici malo zastali i doživjeli duh ulice”.

– Svake godine želimo dovesti što jača imena hrvatskog produkt dizajna. Želimo Kreativnici dati uvijek neki novi moment, da se ljudi iznenade i oduševe. Ovakvi se sajmovi najčešće održavaju u zatvorenim prostorima, a ovdje deset dana dizajneri zajedno žive na ulici u strogom centru grada i sve to daje poseban šarm ovom sajmu – ističe Maja Patafta. Opisujući opuštenu atmosferu u ulici, Ana Bacinger dodaje da su prvih dana posjetitelji Festivala uglavnom samo prolazili, zatim bi se tu i tamo netko zadržao, zastao i sjeo, a zadnjih se dana već moralo otimati za mjesto, posebice u večernjim satima,

Osim što mogu kupiti kreativne proizvode, u Uskoj ulici prolaznici mogu zastati i sjesti kako bi “doživjeli duh ulice” Koordinatorice Kreativnice u Uskoj ulici su Varaždinke Maja Patafta i Ana Bacinger

kad bi program upotpunili DJ-ji, pa bi se malo i zaplesalo.

Dizajneri

Obje naše sugovornice ističu da su dizajneri koji tu izlažu “najvažniji dio ove priče”. Svake godine na natječaj se javi sve više zainteresiranih izlagača, tako da im je ove godine pristiglo 35 do 40 prijava, između kojih su mogle izabrati maksimalno njih 25, jer bi s više izlagača prostor Uske ulice

mogao postati pretrpan. Neki su ovdje već “stalni postav” jer izlažu svoje proizvode treću godinu zaredom, poput Miroslava Belcara iz Ivanca, koji kroz svoj “kulturno-edukativni projekt” Smetnjak preuređuje stari i odbačeni namještaj.

Sve ove godine Kreativnicu vjerno prati i Tomislav Macan iz Zagreba, koji s brendom “GoRetro” uspješno pokazuje kako stari zanat izrade kožne galanterije može biti vrlo su-

vremen i tražen. Među onima koji su ove godine prvi put u Uskoj ulici je već mnogima prepoznatljiv brend “Dilemma posters”, iza kojeg stoji Ema Juretić iz Zagreba. Prvi put ovdje izlaže i riječki brend Levin Coco, koji potpisuje bračni par Sanja i Robert Takacs. Brojne su prolaznike oduševili originalnim majicama, košuljama i tkaninama s uzorcima koje sami osmišljavaju i tehnikom sitotiska prenose na tekstil.

Duplerica

29. kolovoza 2018., br. 104 || Regionalni tjednik

17

Varaždin je 10 dana živio ubrzano, a sada se sve vraća u normalu

Završio jubilarni 20. Špancirfest Brojni performeri, odlični koncerti, predstave, ali i bogata gastronomska ponuda obilježili su varaždinski festival

Piše: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Završio je 20. po redu Špancirfest i Varaždin se ponovno vraća u normalu. Ono što će mnogima ostati u sjećanju ove godine su mnogi izvrsni koncerti koji su održani na Starom gradu. Popularna Dubioza kolektiv uvijek je rado viđen gost u Varaždinu, a sve su izuli iz cipela svojim koncertom u utorak, 21. kolovoza. Srijeda, 22. kolovoza, bila je rezervirana za The Brand New Heavies i Soul II Soul. U četvrtak je odličan koncert priredilo Zabranjeno pušenje, koje je svojim starim i novim hitovima prodrmalo Varaždince i Varaždinke, ali i ljude iz drugih krajeva Hrvatske te inozemstva. Špancir ne može proći bez koncerta poznatog Damira Urbana, koji je “prašio” u petak, dok je nešto starija generacija na svoje došla subotnjim koncertom svjetski poznatog benda UB 40. “Točku na i” glazbenog Špancirfesta stavila je u nedjelju, 26. kolovoza, neponovljiva Zdenka Kovačićek koncertom

na Starom gradu, dok su u vrhunskoj glazbi svi mogli uživati na pozornici vile Bedeković, gdje je nastupio Vlatko Stefanovski trio.

No, nije glazbeni program jedino što je ponudio ovogodišnji Špancirfest. Ulicama grada nastupali su performeri, a mnogi su se kod vile Bedeković smijali do suza jer su tamo održane predstave u organizaciji Kerekesh teatra.

Nije glazbeni program jedino što je ponudio ovogodišnji, 20. po redu Špancirfest Tu je bila i nezaobilazna Kreativnica u Uskoj, Umjetnička ulica u Školskoj, Obrtnička u Draškovićevoj ulici te Park kreative.

Najmlađi su se zabavljali u Vindilandu, ali i u lunaparku.

Za nešto starije tu je bila gastronomska ponuda koju su nudili varaždinski ugostitelji kod Staroga grada.

18 Sport

Regionalni tjednik || 29. kolovoza 2018., br. 104

Remi Dubravke – Zagorca i Poleta (SMnM)

Sport

Odigrano je drugo kolo Četvrte lige Čakovec – Varaždin. Nogometaši Dubravke – Zagorca remizirali su rezultatom 2:2 na domaćem travnjaku protiv aktualnih prvaka, momčadi Poleta iz Svetog Martina na Muri. Varteks je bez većih problema došao do sva tri boda na gostovanju u Čakovcu protiv momčadi Sloge, pobijedivši s visokih 5:0. Prvi pogodak zabio je Veldin Karić, a na listi strijelaca pridružili su mu se Tihomir Šoštarić s tri gola te Luka

Modrić. Uvjerljivo je bilo i Nedelišće, koje je kod kuće bilo bolje od Mladosti Kometa 5:2, a istim rezultatom Pušćine su slavile u Jalžabetu. Nedeljanec je upisao domaći 2:0 poraz od gostiju iz Murskog Središća, momčadi Rudara, Međimurec je s 1:0 bio bolji od Omladinca (NSR), dok su Podravina i Bednja odigrali 3:3. Utakmica između Dinama i Novog Marofa prekinuta je u 55. minuti pri rezultatu 5:0 za domaćina zbog udara groma. (rp)

napadač Leon Benko vratio se u Varaždin

NK Varaždin pobjedom ušao u novu sezonu

Mumlek: Protiv BSK-a smo zasluženo slavili Nogometaši Varaždina pobjedom su ušli u novu sezonu 2. HNL, slaveći u gostima kod BSK-a rezultatom 1:0. Jedini pogodak za Varaždince postigao je Leon Benko u drugoj minuti sudačke nadoknade, dok domaći nogometaši iz Bijelog Brda nisu uspjeli realizirati kazneni udarac. Junak Varaždina bio je Ante Mrmić, koji je obranio domaći pokušaj s bijele točke u 82. minuti.

– Bilo je vrlo neizvjesno, no s obzirom na prilike koje smo imali, zasluženo smo slavili.

Mrmić je obranio udarac s bijele točke i to nas je dodatno podiglo te je pogodak stigao u sudačkoj nadoknadi – rekao je Miljenko Mumlek, trener Varaždina, koji je dodao kako je najvažnije da su pobjedom ušli u Prvenstvo.

– U prvom dijelu bilo smo u grču, no u drugom dijelu samo je bilo pitanje vremena kada ćemo zabiti – dodao je Mumlek.

Pobjedu istim rezultatom upisalo je Međimurje na startu protiv Solina. Momčad Ma-

tije Kristića slavila je također u sudačkoj nadoknadi. Njihov junak bio je iskusni Ivan Režić, koji je golom u trećoj minuti sudačke nadoknade donio slavlje domaćinu.

U sljedećem kolu, koje je na rasporedu u subotu, 1. rujna, nogometaši Miljenka Mumleka dočekuju Lučko.

U sljedećem kolu Varaždinci ugošćuju Lučko, a Međimurci Hrvatski dragovoljac – Čeka nas teška utakmica.

Lučko je također startalo pobjedom u Prvenstvo, no vjerujem da ćemo uz podršku domaće publike nastaviti pobjeđivati – zaključio je Mumlek.

S druge strane, Međimurje u petak, 31. kolovoza, u 17 sati dočekuje Hrvatski dragovoljac. (it)

Nogometaši Međimurja pobijedili su Solin s minimalnih 1:0

Svi znaju zbog čega sam doveden!

Varaždinac je u svojoj karijeri branio boje Varteksa, Slaven Belupa, Rijeke, Sarajeva, Olimpije, Al Faisalyja, Standarda, Kortrijka i Daliana

Piše: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Nakon 12 godina prekaljeni napadač Leon Benko vratio se u svoj rodni Varaždin, gdje će braniti boje drugoligaša koji je ove sezone glavni favorit za osvajanje naslova.

– Imao sam četiri ponude, no stigle su iz azijskih zemalja, tako da sam se odlučio za Varaždin. Odlučio sam tako zbog obitelji, ali i vrlo ambicioznoga nogometnog projekta u Varaždinu. Svi znaju zbog čega sam doveden. Vjerujem da kvalitetu za osvajanje naslova imamo, no moramo biti vrlo oprezni jer svi danas znaju igrati nogomet te se ne smijemo opuštati – naglasio je Leon Benko, koji je prve službene seniorske minute odigrao pod dirigentskom palicom Miroslava Ćire Blaževića.

Vjerujem da kvalitetu za osvajanje naslova imamo, no moramo biti vrlo oprezni.“ Leon Benko

Ćiro i Dalić

– Prošao sam pripreme, no od terena me udaljila bakterija zbog koje sam tri tjedna proveo u bolnici. Vratio sam se u utakmici protiv Hajduka. Zagrijavao sam se i naš lijevi bočni Fumić dobio je crveni karton.

Nisam mislio da ću ući, jer sam uvijek igrao napadača, ali trener Blažević me ubacio u igru.

Zabio sam za 2:0 i od sljedeće utakmice bio sam standardan na toj poziciji. U formaciji 3-5-2 Mujanović je igrao desnoga, a ja lijevoga bočnog i letjeli smo po terenu. Cijelo vrijeme smo trčali od naših do protivničkih 16 metara. Čak sam se i u više prigoda nalazio nego napadač – objasnio je Benko, koji je iduće sezone dolaskom sadašnjeg izbornika Zlatka Dalića zaigrao ponovno napadača.

Uslijedio je transfer varaždinskog topnika u Nürnberg.

Nakon dvije godine otišao je pak u Standard iz Liegea, kasnije u Kortrijk, a potom je uslijedio povratak u Hrvatsku, odnosno u Slaven Belupo. Otisnuo se na inozemnu avanturu 2012. godine u saudijski Al Faisaly, gdje je trener bio Zlatko Dalić. Prije šest godina ponovno se vratio u Hrvatsku, ovaj put u Rijeku.

Tamo je varaždinski napadač ponovno procvao. Od 2012. do 2014. godine u dresu momčadi koju je vodio Matijaž Kek posti-

Benko je bio najbolji strijelac 1. HNL i bosanskohercegovačke Premijer lige gao je čak 34 gola u 50 nastupa.

Bio najbolji strijelac Lige u sezoni 2012./13., a s Riječanima je igrao skupine Europa lige. S 31 godinom na leđima Benko, kojeg je tadašnji izbornik Niko Kovač zvao u reprezentaciju, ostvario je transfer u kineski Dalian, no na kraju se to nije pokazalo kao dobar potez. Na kraju nije putovao u Brazil na Svjetsko prvenstvo 2014. godine, a nakon 90 dana provedenih u kineskom klubu zatražio je raskid ugovora jer nisu podmirivali dogovorene obveze.

Neugodno iskustvo

– Iz Kine nosim neugodno iskustvo. Oni su se postavili vrlo bahato, na kraju se nisam zbog toga našao na Svjetskom prvenstvu u Brazilu, no što se može.

Moglo je ispasti i fenomenalno – rekao je Benko, koji je 2014. godine otišao u Sarajevo i tamo osvojio naslov te bio najbolji

Zbog transfera u kineski Dalian nije putovao na Svjetsko prvenstvo u Brazil strijelac Premijer lige.

Uslijedio je odlazak u slovensku Olimpiju, kojem je kumovala neugodna situacija. Naime, tadašnji trener Sarajeva Asmir Hurtić suspendirao je njega i četvoricu igrača zbog alkohola

prije derbija sa Zrinjskim.

– Najgore od svega je što nisam mogao objasniti cijelu situaciju. U karanteni smo popili dva i pol decilitra pive, što je najnormalnija stvar. Nije bilo nikakvog pijančevanja. Inače, ono što sam doživio u Sarajevu nešto je posebno. Deset dana prije derbija osjećate da se sprema nešto veliko – rekao je Benko, koji je posljednje dvije sezone igrao u Olimpiji, s kojom je protekle sezone osvojio naslov prvaka Hrvatske.

U svojoj karijeri zabio je čak 115 službenih pogodaka i ne žali za još boljom karijerom.

– Naravno da su se neke stvari mogle drugačije posložiti, no ni za čim ne žalim. Igrat ću tako dugo dok mogu dati svoj maksimum – zaključio je Benko.

Sport

29. kolovoza 2018., br. 104 || Regionalni tjednik

19

Varaždin osvojio 1. Međunarodni turnir “Vlatko Marković” Zelenko. Varaždinci su u skupini odigrali s Dinamom 1:1, da bi potom pobijedili Dravu 4:0 i ŠN Dinamo-Zelenko 13:0 i plasirali se u finale. Tamo ih je čekao Slaven Belupo.

Po vrlo teškom i blatnjavom terenu vršnjaci iz koprivničkog prvoligaša pružili su dobar otpor, ali kvaliteta je ovog puta ipak bila na strani Varaždinaca. Mladi nogometaši pod vodstvom trenera Ro-

berta Težačkog kroz cijeli turnir pokazali su vrlo kvalitetan i napadački nogomet te slavili 3:0.

Istaknimo da je najbolji igrač turnira iz Varaždina, Dino Bančić, dok je titulu najboljeg strijelca turnira odnio Leo Tropšek, također iz pobjedničke ekipe.

U utakmici za treće mjesto FK Crvena zvezda iz Beograda u vrlo zanimljivoj utakmici pobijedila je zagrebački Dinamo s 3:0. (it)

Dinamo palovec

graničar kotoriba

Pionirski sastav NK Varaždin (2004. godište) osvojio je 1. Međunarodni nogometni turnir „Vlatko Marković“ U-15, koji je odigran u Domašincu.

Na turniru je sudjelovalo osam ekipa iz Slovenije, Hrvatske i Srbije. Uz Varaždince sudjelovali su tako beogradska Crvena zvezda, slovenska Drava Ptuj, Dinamo, Slaven Belupo, Međimurje, NK Polet Sveti Martin i domaćin ŠN Dinamo-

Rukomet

Čakovčankama 3. mjesto Rukometašice Zrinskog osvojile su 3. mjesto u talijanskome mjestu Cassano Magnago na 21. međunarodnome memorijalnom turniru „Mario Tacca“. Čakovčanke su natjecanje otvorile porazom 27:23 od slovenske Krke. Drugi poraz stigao je također od

Prva međimurska nogometna liga

Golijada u Svetoj Mariji U 2. kolu Prve međimurske nogometne lige najuvjerljiviju pobjedu upisala je momčad Mladosti, koja je u Svetoj Mariji sa 6:3 bila bolja od Podturna.

Dvostruki strijelac za domaćine bio je Sandi Magdalenić, a precizni su još bili Dario Nađ, Dominik Gašparić, Dominik

Pavlic i David Jurčan. Za goste su zabili Robert Božić i Matija Antolović, dok je Romano Kvakan postigao autogol. Domaću pobjedu rezultatom 2:1 upisao je i kotoripski Graničar, koji je golovima Vilima Kosa i Marka Ujlakija svladao Slobodu. Za goste je strijelac bio Izidor Ko-

larić. Jedinu gostujuću pobjedu (3:2) upisalo je Bratstvo slavljem u Oporovcu protiv momčadi Galeba, dok su Kraljevčan 38 i Trnava remizirali 2:2.

Ostali rezultati 2. kola: Sloga (Š) - Centrometal 4:2, Spartak - Jedinstvo (GM) 2:1, Dinamo (P) - Hodošan 4:1, BSK - Polet

(P) 1:0.

Parovi 3. kola: Trnava - Dinamo (P), Centrometal - BSK, Jedinstvo (GM) - Sloga (Š), Bratstvo (J) - Spartak, Sloboda (S) - Galeb, Podturen - Graničar (K), Hodošan - Mladost (SM), Polet (P) - Kraljevčan 38. (rp)

slovenske ekipe, Kopra, s minimalnih 18:17. Treće mjesto na turniru Zrinski je dohvatio s tri uzastopne pobjede, protiv Cassana 24:7, Nazionala 31:17 i Salerna 21:20. Ovaj turnir održan je pod okriljem Talijanskoga rukometnog saveza (FIGH). (rp)

Odbojka

Zelenika u Centrometalu Redove odbojkaša Međimurje Centrometala pojačao je Hrvoje Zelenika, 26-godišnji Zagrepčanin koji igra na poziciji srednjeg blokera. Zelenika je s odbojkom započeo u MOK-u Zagreb, dok je u redovima HAOK-a Mladost osvojio tri domaća kupa te je tri puta bio doprvak Hrvatske. Bio je član i hrvatske seniorske reprezentacije te je nastupao na Europskom prvenstvu 2015. godine u Italiji. (rp)

20 Vidokrug

Regionalni tjednik || 29. kolovoza 2018., br. 104

Dugovječni čakovečki sajam srijedom prolazi kroz

Hoće li posjetitelji „sejma f s dolaziti prvenstveno zbog

Što se tiče mušterija, velik broj njih dolazi na sajam zbog tradicije, navike ili druženja, dok manje razmišljaju o konkretnoj kupovini. P Piše: IVAN -GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Svake srijede u okolici Čakovca dolazi do gužve, neobične usplahirenosti u zraku i prometnih čepova. Baš kao što Zagrebom sredinom tjedna haraju studenti, Čakovec preplavljuju oni koji su se uputili na – čakovečki sajam!

Sajam je postao dijelom tradicije koja se prenosi s koljena na koljeno – roditelji su „k Mitrici na klobase“ vodili djecu, koja su opet vodila svoju djecu, pa je tako ovo kultno mjesto robne razmjene opstalo do danas, iako se situacija u trgovini stubokom promijenila. Nažalost, sudeći po riječima većine prodavača, prodaja na sajmu više nije što je nekad bila. Većina njih zato kombinira prodaju na više takvih sajmova s modernijim oblicima trgovine, kao što su webshopovi i narudžbe putem interneta općenito.

Domaće i kvalitetno

Jedan od redovitih izlagača/prodavača na čakovečkom sajmu je tridesetogodišnji Ivan Pošpaić iz Šemovca, koji s ocem i bratom vodi Drvenariju Pošpaić. Njihov je obrt nedavno na Porcijunkulovu dobio nagradu za najkreativnije mjesto izlaganja. Nagrađeni su već treću godinu zaredom.

– Na sajmu sam redovito od svoje petnaeste godine.

Situacija se mijenja iz godine u godinu: ljudi su nekad ovdje kupovali sve što im je trebalo. Danas uglavnom gledaju, i problem im je izdvojiti nešto više novca za

kvalitetan domaći proizvod. ma odražava međimursku Što se tiče prometa, u prosje- raznolikost. Zanimljivo mi ku jednom ide dobro, zatim je čuti lokalni govor kojim se dvaput loše. Dan smatram koriste stanovnici različitih uspješnim ako imamo pet međimurskih naselja, a isto dobrih mušterija. Osim u tako primjećujem da je sajam Čakovec, odlazimo i na dva postao interesantan mlađim sajma u okolici Zagreba, a ba- ljudima poput mene, koji ne vimo se i veleprodadolaze na sajam isjom – elaborirao ključivo s namjeje Pošpaić. rom opskrbiti Pad prodase. Ja sam, Pad prodaje je prisilio recimo, daprisilio je mnoge, je mnoge, nas na sajosobito mu zbog osobito proizvođače proiz vosusreta s tradicionalnih đače traprijateproizvoda, da se dicionalnih ljem kojeg proizvoda, viđam vrlo snalaze kako znaju i da se snarijetko. Ti umiju la ze ka ko susreti su znaju i uminam na neki ju. Mnogi od način postali njih razmišljaju o odtradicija. Dva sata lasku u inozemstvo, dok su druženja uz žamor ostalih neki već i otišli. Što se tiče posjetitelja sajamskog kafića mušterija, velik broj njih do- prođu kao nekoliko sekundi. lazi na sajam zbog tradicije, Prvenstveno dolazim osjetiti navike ili druženja, dok ma- Međimurje, a obvezno se nje razmišljaju o konkretnoj zaustavim kod prodavakupovini. Jedan od onih koji ča knjiga ili gramofonskih ipak barem dijelom dolaze i ploča. Ponekad naletim na zbog potrage za specifičnom dobru priliku. Uz to, uživo robom jest Mario Pintarić slušati Gustija Draksara iz Palovca, kojeg je srce od- kako interpretira međimurvelo na istok Hrvatske – u ske pjesme – neprocjenjivo Slavoniju. je! – kaže Mario.

Međimurje u malom

– Na sajam dolazim redovito u toplijem dijelu godine, svaki put tijekom boravka u Međimurju. U početku sam dolazio isključivo zbog bake i djeda, koje sam dovozio radi opskrbe proizvodima kojih nema ili su jeftiniji nego u običnim trgovinama.

Tada sam sajam doživio kao “Međimurje u malom”. Širok spektar robe što se nudi potencijalnim kupci-

Kapitalizacija

Hoće li se sajam doista razviti u lokalitet kojem će primarna funkcija postati druženje? Postoji li način na koji se takav razvoj događaja može pretvoriti u prednost?

Rješenje još uvijek nije na pomolu, no tko zna: možda je dovoljno da se pojavi pojedinac s dobrom idejom, i voljom za kapitalizaciju na potencijalno zahvalnom projektu.

29. kolovoza 2018., br. 104 || Regionalni tjednik

sporu transformaciju

sredu“ početi g druženja?

Po riječima prodavača, prodaja na sajmu više nije što je nekad bila.

Socijalizacija Hoće li se sajam doista razviti u lokalitet kojem će primarna funkcija postati druženje?

Prvenstveno dolazim osjetiti Međimurje, a obvezno se zaustavim kod prodavača knjiga ili gramofonskih ploča.”

-Mario Pintarić

Gušti djetinjstva Sajam je postao dijelom tradicije koja se prenosi s koljena na koljeno

Vidokrug

21

22 Ženski svijet

Regionalni tjednik || 29. kolovoza 2018., br. 104

Modno osvježenje za kraj ljeta

Romantični “puf” rukavi Modnom scenom na kraju ljetne sezone zavladao je još jedan romantičarski trend – „puf“ rukavi. Haljine svih dužina s nabranim „puf“ rukavima postale su „must have“ odjevni komad trendseterica i modnih blogerica. „Posebno

su popularni modeli u stilu noćnih spavaćica, jednostavnoga ravnoga kroja s kopčanjem na gumbiće duž cijele haljine, s našivenim volanima i vezanjem oko struka, ali i modeli odvažnih boja i uzoraka“, prenosi Tportal.

Ženski svijet

29. kolovoza 2018., br. 104 || Regionalni tjednik

23

Mali ženski razgovori

Marija Küpper Jambrošić: “Prava žena nikad ne smije zaboraviti na sebe!”

Marija pjeva odmalena. Osvojila je brojne nagrade, a u studiju Radiotelevizije Zagreb često je snimala kompozicije napisane za nju te, prema potrebi, vokale za druge pjevače. Osamdesetih je snimila svoj prvi singl u izdavačkoj kući „Jugoton“.

Piše: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Poznata međimurska „grlica lijepa glasa“ Marija Küpper Jambrošić rođena je u Novakovcu. Osnovnu školu završila je u Podturnu, a osnovnu glazbenu školu u Čakovcu, gdje je maturirala u Srednjoj ekonomskoj školi. Radila je kao administratorica u Udruženju muzičara „Lira“ Čakovec. Nakon desetljeća rada postala je obrtnica – među prvima u Međimurju otvorila je videoteku, „M1“. Kasnije je otvorila i trgovinu „Melody“ s igrama za djecu. Prije zaposlenja profesionalno se bavila glazbom – pjevala je u bendu Tajna veza u kojem su svirali Josip Turk, Ladislav Varga, Branimir Magdalenić, Davor Vdović i Stjepan Levanić. Bio je to Marijin prvi bend, s kojim je radila i na turnejama Zdravka Čolića i drugih poznatih

AKCIJE

Sudjelovala je na festivalu “Međimurske popevke” u Nedelišću još 1974. godine

Marija je često organizirala humanitarne akcije za Bolnicu u Čakovcu, osobito za Odjel pedijatrije, gdje je bila s djetetom i vidjela čime oskudijevaju

pjevača. Nakon dvije godine priključila se bendu Aquarius, u kojem su svirali Damir Potočnik, Nebojša Božić i Željko Perković. Najviše su nastupali u Čakovcu, Varaždinu i okolici. Često je nastupala i s drugim bendovima, poput Novog svijeta.

Put do uspjeha

Marija pjeva odmalena, još od osnovne škole. Sudjelovala je na festivalu „Međimurske popevke“ u Nedelišću 1974. godine, a još prije toga na većini susreta u Međimurju i šire, susretima kao što su „Zlatni glas Međimurja“ i „Međimurske jesenje večeri“, Krapinski festival i drugi.

Za Mariju su desetak godina pjesme pisali Ivica Stamać, Mišo Doležal, Toni Glowatzky, Ladislav Varga, Ladislav Radek, Mario Bogliuni i drugi.

Nastupala je u konkurenciji s velikim pjevačima, pjevačicama i sastavima poput Ive Robića, Gabi Novak, Arsena Dedića, Ladarica, Krunoslava Cigoja, Tereze Kesovije, Kiće Slabinca, Novih fosila, Radojke Šverko i drugih. Osvojila je brojne nagrade, a u studiju Radiotelevizije Zagreb često snimala kompozicije pisane za nju te, prema potrebi, vokale za druge pjevače. Osamdesetih je snimila svoj prvi singl u izdavačkoj kući „Jugoton“.

Za vrijeme Domovinskog rata na tekst Krešimira Novaka

i glazbu Ladislava Varge snimila je predivnu domoljubnu pjesmu „Zemljo moja“, kao i pjesmu „Tu dobri su ljudi“ istih autora, u aranžmanu Nenada Peršaka. U ratno vrijeme nije se održavalo mnogo javnih nastupa. Marija je osluškivala priče prijatelja i poznanika.

Dobivala je pozive mnogih ljudi koji su htjeli pomoći, a nisu znali kako. Okupila je kolege glazbenike i druge koji su bili voljni, te su zajedničkim snagama organizirali humanitarne koncerte „Tu dobri su ljudi“. Prikupljena sredstva donirana su Županijskoj bolnici Čakovec, koja je trebala krevete i razne uređaje. Koncerti su bili pun pogodak te su počeli pristizati upiti s raznih strana, povezani najviše s detaljima oko organizacije. Mariji Jambrošić je bilo važno da svi otvore svoje domove kulture, da izvuku iz škrinja narodnu nošnju i nastupom pokažu što su naučili.

Nosač zvuka na kaseti s Marco i Čakovečki mališani, najdražim pjesmama koje je vodila Rada Masnimila je 1996. gić. Napisala je i godine. Dvije pjesmu „Bijegodine kali zubi“, koja Nosač zvuka na snije snije himna mila je i manifekaseti s najdražim album stacije pjesmama snimila je povo„Dan d o m zdra1996. godine. Dvije 20 gov o g godine kasnije snimila dina osmirada na j e h a “, je i album povodom sceni. k o j u 20 godina rada na Cjelokuor g a n ipni iznos zira stosceni. od prodaje matologinja otišao je u huTanja Rosić s manitarne svrhe. kolegama. Organizirala je ili sudjelovala u organizaciji još nekoliko Humanitarka Marija je i nadalje organi- koncerata: za Azil „Prijatelji zirala humanitarne akcije za životinja“, „Katružu“, ŽupanijBolnicu u Čakovcu, osobito sku ligu protiv raka, brojne poza Odjel pedijatrije, gdje je jedince kojima je bila potrebna često bila s djetetom i vidjela pomoć, i druge. Marija kaže čime oskudijevaju. Napisala je da će se uvijek rado odazvati dječju pjesmicu „Mi smo djeca nastupu na humanitarnom ljubavi“, koju pjeva njezin sin koncertu, kao i da će pjevati

toliko dugo koliko bude mogla, jer je pjesma njezin život.

Kako biste se opisali u par riječi?

Dosljedna, nikad ne odustajem, započeto uvijek dovršim. Što je za vas uspjeh u životu?

Biti roditelj te raditi ono što voliš i želiš.

Kad biste mogli, što biste promijenili na sebi?

Smanjiti koji kilogram zbog zdravlja, ali inače je sve kako treba biti.

Bez ponavljanja

Vaš moto u životu?

Pomagati, tako da zauzvrat ništa ne očekujete.

Vaš uzor u životu?

Odmalena učim od najboljih. Oni su moj uzor.

Koji odjevni stil njegujete?

Klasika, više imam svoj stil, jer i ono što kupujem napravim po svom. Što nikad ne biste odjenuli?

Ono u čemu se ne bih osjećala dobro.

Pratite li trendove u modi?

Ponekad, no najradije se odijevam po svom.

Najskuplji komad odjeće u vašem ormaru?

Imam jedan, ali samo jedan, sako, koji sam možda dva puta

odjenula.

Kazalište ili kino?

Svakako kazalište.

Film ili sapunica?

Film.

Ples ili gimnastika?

Ples.

Knjiga koju biste još jednom pročitali?

Ne bih se ponavljala, uvijek bih radije pročitala nešto što još nisam.

Glumac s kojim biste rado otišli na večeru?

Svakako onaj koji bi me dobro zabavljao i nasmijao u toj mjeri da bih zaboravila na hranu.

Kako provodite slobodne dane?

Skoro da ih i nemam.

Vjerujete li u horoskop?

Zabavlja me, no ne pratim horoskop. Što vas može rasplakati?

Ljudska sudbina. Volim i predstave koje me mogu istovremeno nasmijati i rasplakati.

Omiljena životinja?

Pas je najvjerniji prijatelj čovjeku.

Jeste li romantični?

Još uvijek jesam.

Najromantičniji trenuci u životu?

Kad slušam glazbu, koja me ponese da zaplešem.

Oči govore sve

Vjerujete li u ljubav na prvi pogled?

Vjerujem u ljubav, kako je rekao naš Oliver. Što prvo primijetite kod muškarca?

Oči mi govore sve. Što je najvažnije u vezi?

Poštovanje, vjernost i ljubav. Što nikada ne biste mogli oprostiti?

Sve i svima opraštam, jedino neke stvari ne mogu zaboraviti.

Uvijek ćemo imati…

Što ste oduvijek željeli učiniti, a niste?

Puno sam putovala, ali još nisam bila u Parizu, a to sam oduvijek željela. Što vam je draže: kuhati ili jesti?

Kuhati.

Omiljeno jelo?

Sve što je lagano i kuhano na pari ili lešo.

Omiljeni kolač?

Lagani i voćni.

Omiljeni način opuštanja?

Uz kavu s prijateljicama.

Vaš idealan odmor je?

Odmor s djecom, bilo gdje.

Prava žena nikad ne smije…

Zaboraviti na sebe!

Iz takta vas može izbaciti…

Ljudska nebriga!

Gdje se vidite za 10 godina? Željela bih vidjeti svoju djecu kako brinu za moje unuke. Što smatrate svojim primarnim životnim pozivom?

Biti dobra majka i oslonac svima koji su u potrebi i u mojoj blizini.

24 Ženski svijet

Regionalni tjednik || 29. kolovoza 2018., br. 104

Pul s gr a da

AUTOsti

29. kolovoza 2018., br. 104 || Regionalni tjednik

25

Nova nagrada za Hyundai Ioniq Njemački automobilski magazin Auto Bild i nezavisna marketinška konzultantska kuća Schwacke proglasili su Hyundai Ioniq EV za “Prvaka vrijednosti” u kategoriji električnih vozila i to drugu godinu zaredom. Nagrada se dodjeljuje u 13 kategorija za automobile s najstabilnijim čuvanjem vrijednosti vozila. Ove su godine Auto Bild i

Vremeplov

predstavljamo: Nova MercedEs-Benz A-klasa Sedan

Odličan dizajn uz vrhunsku sigurnost

1. rujna 1950. tvrtka Porsche se vraća u Zuffenhausen te predstavlja prvi Porsche. Automobil je dvije godine ranije završio Ferry Porsche, ali ovaj je prvi koji ima i Porscheov motor. Od tada Porsche postaje neovisan proizvođač automobila i već 1951. postiže prvi pobjedu na Le Mansu.

Prodaja Međimurska županija 1. 1. - 31. 7. 2018. proizvođač

količina

udio, %

1

Škoda

913

44,08%

2

Volkswagen

649

31,34%

3

Suzuki

130

6,28%

4

Kia

85

4,10%

5

Hyundai

34

1,64%

6

Opel

29

1,40%

7

Ford

28

1,35%

8

Toyota

22

1,06%

9

Renault

22

1,06%

10 Peugeot

21

1,01%

11 Seat

20

0,97%

12 Mazda

18

0,87%

13 Dacia

15

0,72%

14 Mercedes

14

0,68%

15 Audi

14

0,68%

16 ostali

57

2,75%

UKUPNO

2071

100%

Izvor: Promocija Plus

100.000 je broj prodanih modela kompaktnog SUV-a Citroën C3 Aircross samo deset mjeseci nakon lansiranja. Time ovaj model postaje drugo najprodavanije vozilo marke, odmah nakon modela C3. Prodaja marke Citroën ostvarila je u svijetu povećanje od 9% u prvom polugodištu s rekordnom prodajom u Europi u posljednjih 7 godina.

Citroën je hrvatskim kupcima pripremio ljetnu ponudu za ograničen broj vozila Citroën C3 Aircross s uštedom do 11.500 kn.

Schwacke birali “prvake vrijednosti” 15. put. Nagrada se temelji na predviđenom ostatku vrijednosti automobila nakon četiri godine uz godišnju kilometražu od 10.000 km. Kao i 2017. godine, Hyundai Ioniq EV osvojio je prvo mjesto u kategoriji električnih vozila s najvećim ostatkom vrijednosti u svom segmentu: 58,61%.

Obitelj kompaktnih automobila iz Mercedes-Benza nastavlja rasti: A-klasa Sedan bit će predstavljena krajem 2018. godine. Ovaj limuzinski model ima poznate prednosti A-klase koje podrazumijevaju moderne i učinkovite motore, visoku razinu sigurnosti te intuitivni i pametni informacijsko-zabavni sustav.

pripremio: Dalibor Flajpan Foto: Mercedes-Benz

Nova A-klasa proizvodit će se u Aguascalientesu u Meksiku te Rastattu u Njemačkoj, a razvijena je u njemačkom Sindelfingenu. Ovaj novi model prvi put će biti predstavljen javnosti na Pariškom salonu automobila (4. do 14. listopada 2018.). MercedesBenz predstavio je već model A-klase L Sedan na ovogodišnjoj izložbi Auto China u Pekingu koja je održana u travnju. Ovaj limuzinski model ekskluzivno je razvijen i kao model dužeg međuosovinskog razmaka za kinesko tržište i također se tamo ekskluzivno proizvodi.

A-klasa Sedan nudi izvrsnu iskoristivost uz iznadprosječni prostor u razini ramena, laktova te lak pristup stražnjem dijelu kabine. Nalazi se u vrhu svog segmenta što se tiče prostora za glavu (944 mm). Prtljažnik ima kapacitet od 420 litara i projektiran je za praktičnost.

Otvor prtljažnika je vrlo velik sa širinom od 950 mm i dijagonalom od 462 mm između brave poklopca i donjeg ruba stražnjeg stakla što omogućuje jednostavan utovar i istovar većih komada prtljage.

S vrijednošću koeficijenta otpora zraka Cd = 0.22, novi limuzinski model izjednačava originalni svjetski rekord modela CLA Coupé, nova A-klasa Sedan ima najniži koeficijent otpora zraka od svih velikoserijskih vozila na svijetu. Dobre aerodinamične značajke bitan su faktor za nisku potrošnju goriva u stvarnim uvjetima vožnje.

Sljedeći motori bit će dostupni prilikom početka prodaje A-klase Sedan: • A 200 (120 kW/163 KS, 250 Nm); sa 7G-DCT mjenjačem s dvije spojke (kombinirana potrošnja goriva 5,4-5,2 l/100 km, kombinirane CO2 emisije 124-119 g/km) • A 180 d (85 kW/116 KS, 260 Nm); sa 7G-DCT mjenjačem s dvije spojke (kombinirana potrošnja goriva 4,3-4,0 l/100 km, kombinirane CO2 emisije 113-107 g/km).

Osnovni model je već bogato opremljen. Standardne značajke uključuju MBUX – MercedesBenz User Experience infotainment sustav s dodirnim zaslonom te sustave pomoći u vožnji kao što su Active Brake Assist i Active Lane Keeping Assist. Usto, A-klasa Sedan može se specificirati s linijama opreme Style, Progressive i

AMG Line, Night paketom, kao i dodatnom opcijskom opremom. KEYLESS-GO Convenience paket s HANDS-FREE ACCESS funkcijom bit će, na primjer, jedna od dostupnih opcija. HANDS-FREE ACCESS funkcija omogućuje potpuno automatsko otvaranje poklopca prtljažnika bez ruku, pokretom noge ispod stražnjeg branika.

A-klasa Sedan će u godini početka prodaje biti dostupna u izvedbi Edition 1. Ovaj posebni model uključivat će niz istaknutih značajki u boji bakra u unutrašnjosti te u obliku vanjskih ukrasnih elemenata.

Unutrašnjost nove A-klase potpuno je redefinirana svojim modernim, avangardnim izgledom. Mercedes-Benz odlučio se za potpuno novi pristup, potaknuvši revoluciju u kompaktnoj klasi iznutra s novim osjećajem prostranosti. Jedinstvena arhi-

tektura unutrašnjost i po sebno je oblikovana avangardnom iz vedbom prednje ploče: dizajneri su u potpunosti uklonili kupolu iznad kokpita.

Zahvaljujući tome, glavni dio prednje ploče u obliku krila širi se od jednih do drugih vrata bez vizualnog prekida. Široki zaslon (opcija) u potpunosti je samostojeći, a istaknutu značajku predstavljaju i ventilacijski otvori u obliku lopatica turbine.

Ispod glavnog dijela prednje ploče nalazi se nisko postavljeni dio, takozvano krilo. Ovo krilo kao da lebdi, kao da nema poveznice ili prijelaza oblika na okolni prostor. Ambijentalno osvjetljenje ističe ovaj efekt s

dojmom slobodno ovješene podstrukture. 64 boje opcijskog ambijentalnog osvjetljenja osiguravaju do pet puta više boja nego prije. Ne samo da se povećala raznolikost, u ovom segmentu standarde postavlja i emotivna prezentacija: različite boje spojene su u deset paleta boja što omogućuje avangardno osvjetljenje sa spektakularnim tranzicijama.

Potpuno samostojeći kokpit dostupan je u tri izvedbe: s dva 7-inčna zaslona (17,78 cm), s jednim 7-inčnim i jednim 10,25-inčnim (26 cm) zaslonom i s dva 10,25-inčna zaslona.

Nov a Aklasa uključuje najnovije sustave pomoći u vožnji s kooperativnom podrškom za vozača, osiguravajući joj najvišu razinu aktivne sigurnosti u ovom segmentu s funkcijama preuzetima iz S-klase. Nova A-klasa je također prvi Mercedes-Benz model koji je razvijen u novom tehnološkom centru za sigurnost vozila (TFS). Dizajn strukture vozila uključuje saznanja iz istraživanja stvarnih nesreća. Svaka pojedina komponenta karoserije razvijena je u skladu s detektiranim opterećenjima i naprezanjima, u smislu geometrije, debljine materijala, tehnologije spajanja i kvalitete materijala (veći udio čeličnih limova visoke i ultra visoke čvrstoće).

Hyundai partner i Herthi iz Berlina Hyundai je nakon nedavnih potpisivanja sponzorskih ugovora s engleskim i španjolskim nogometnim velikanima Chelseaom i Atleticom Madrid sklopio globalno automobilsko partnerstvo s još jednim slavnim klubom - njemačkim prvoligašem Herthom iz Berlina.

Od iduće sezone pa sve do 2021. će nogometaši Herthe nositi Hyundaijev logo na rukavima svojih dresova na svim utakmicama Bundeslige.

VW up! GTI - motor godine

Inovativni 1.0 TSI motor u novom modelu up! GTI proglašen je Međunarodnim motorom godine 2018. Drugim riječima, održivi, no svejedno snažni trocilindrični motor s turbopunjačem uspio je osvojiti jedan od najprestižnijih trofeja u području proizvodnje motora. Za ovogodišnje su izdanje stručnjaci ocjenjivali motore u 12 kategorija, a 1.0 TSI sa snagom od 115 KS uspio je pomesti snažnu konkurenciju u svojemu razredu obujma (manji od 1,0 litre) i odnijeti pobjedu.

26 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo

mali oglasi

7Plus Regionalni tjednik

Regionalni tjednik || 29. kolovoza 2018., br. 104

Ostala prijamna mjesta:

Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h Srijeda-petak: 7.30 - 15 h

Mačkovec

Mursko Središće

Radno vrijeme:

Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati

Pogrebnik Balogovec 92 Telefon: 040/341-300 pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

ZEMLJIŠTA NAJKVALITETNIJA i najjeftinija gradilišta u okolici Varaždina prodajem. Mob.: 098/1743-718. ozn. 588c

VOZILA PRODAJE SE traktor “Tomo Vinković”, godina proizvod-

nje 1983., očuvan, u voznom stanju. Informacije na mobitel: 091/5191-488 ozn.3a PRODAJEM TRAKTOR Fiat F100, 1991.g., dvoredni berač kukuruza Zmaj, odličan, mob.: 091/790-8053, tel.: 042/634-252 ozn.3694

POSAO TRAŽIMO žensku osobu za 24- satnu skrb o starijoj gospođi u lijepoj kući u Varaždinu. Nazvati na: 091/302-3118 ozn.6a T RAŽ I M tapetara umirovljenika. Mob. iz usluge 092/218-4012 ozn.3614 SOBOSLIKARA-KNAUFMAJSTORA samostalnog i odgovornog te keramičara za rad u Hrvatskoj i Austriji u stalni radni odnos tražim, mob.: 091/931-7289 ozn.3603 CAFFE BAR Fontana iz Zebanec sela u Međimurju traži mladu, komunikativnu djevojku za rad. Odlični uvjeti, plaća 5.000 kn, rad u dvije smjene, postoji mogućnost besplatnog stanovanja. Za sve ostale informacije obratite se na broj: 098/936-9599 ozn.3597 SKLADIŠTARI, pomoćnici u skladištu, vozači viličara, Bavarska, Njemačka. Kontakt R.Vidović, 0049/160/90775662 ili mail: r.vidovic@pinpersonal.com ozn.685c MONTERI namještaja, Bavarska, Njemačka. Kontakt mob.: 098/993-6364, mail: v.biosic@pin-personal.com ozn.685c FIRMA Vitko color traži više soboslikara – fasadera u stalni radni odnos. Mob.:

091/518-2860 ozn.690c TRAŽIM berače za berbu grožđa kod Štrigove, mob.: 099/3234-333 ozn.211b

USLUGE

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/6399932 ozn.1c USLUGE iskopa, rušenja objekata, polaganje rubnika, opločnika, odvodnje, mob.: 091/550-7640 ozn.3580 SF GRADNJA d.o.o. – izvodimo strojno žbukanje, suhu gradnju fasade, mob.: 095/535-8573 ozn.3393 IZRADA KROVIŠTA, nadstrešnica, sjenica, građ. limarije, stubišta, nazvati na: 098/417-373 ozn.3469 PILIM DRVA za Varaždinsku i Međimursku županiju. Mob.: 095/828-6459 ozn.3640 INTERIJERI JURAK – postavljanje, brušenje, lakiranje parketa, laminat, keramika, mob.: 098/9066889 ozn.3671

ŽIVOTINJE PRODA JU se odojci, tel.:042/641-137, mob.: 098/764-408 ozn.3626 PRODAJU se svinje za klanje, tel.: 042/683—688 ozn.3686

OSTALO PRODAJE SE SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, visoke kvalitete. Preporuča se kod jačanja imuniteta i sprječavanja bolesti srca i krvnih žila; dobar je regulator šećera u krvi; štiti zdravlje urinarnog sustava. Povoljno djeluje na probavni sustav te štiti od virusa i bakterija.

Cijena: 60,00 kn. Mobitel: 098/455-313. Ozn.3a PRODAJEM kvalitetno grožđe sorte: muškat žuti i sauvignon, mob.: 099/416-1663 ozn.3639 PRODAJE se grožđe cijep

Nedelišće

Pogrebno poduzeće Margareta

Pogrebnik Matije Gupca 31 Radno vrijeme:

pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/700-7005 miješano te patke japanke očišćene na tel.: 042/657112 ozn.3649

Imate problema s kralježnicom?

Ukliješten Vam je živac?

Bolna leđa?

Trnci u rukama i nogama?

Disbalans kukova?

Skraćena noga?

Efikasno namještanje kralježnice bezbolnom i jednostavnom metodom.

PRODAJU se razni kućanski artikli – lusteri, sobna vrata, putna torba i dr. Mob.: 091/253-7978 ozn.3650 KOŽNA SJEDEĆA garnitura, sobna vrata i ostakljeni prozori, tepih trake, 4 čelične felge, vrlo povoljno, mob.: 098/1743-718 ozn.588c PRODAJE SE željezna ograda, velika i mala ulazna vrata, tel.: 042/350-626 ozn.3693 PRODAJEM grožđe Chardonnay. Cijena 3,00 kn/kg ako sami berete, i hrastovu bačvu veličine 150 – 500 l. Mob.: 098/169-4641 ozn.3689 PRODAJE se traktorska kružna pila s kardanom ili bez cirkulara. Prodaje se ručna preša za grožđe i voće. Mob.: 098/926-2020 ozn.153/1/1

KREDITI NOVO! 40.0 0 0,0 0 kn BEZ OVJERE POSLODAVCA – ISPLATA ISTI DAN! Do 30.000 € - zaposleni, umirovljenici do 85. g. starosti. Male mirovine, otplata putem tr. naloga, zatvaranje cl., blokada, r.o. na određeno, mob.: 091/2034-666, tel.: 042/561-192 ozn.568c

BEZ OVJERE POSLODAVCA, do 40.000,00 kn, ispl. Isti dan. Male mirovine, zatv. blokada i cl., otplata tn., mob.: 091/4909-296, t e l .: 0 4 2 / 5 61-2 91 ozn.568c KREDITI bez uvida u HROK. Bez ovjere poslodavca. Rješavamo blokade. Expres pozajmice! Mob.: 092/2855079 ozn.244c

POZNANSTVA MUŠKARAC traži ženu za povremene susrete, mob.: 092/378-5275 ozn.5a DISKRETAN muškarac 46 godina, traži bračni par za druženje bez homo sklonosti. Mob.: 091/578-1452 ozn.3621 MUŠKARAC traži ozbiljan kulturan par za druženje, mob.: 095/820-5985 ozn.3631

Mob.: 098 744 980 ATLAS - Damir Babić POSLIJE Mihovljan, I. Gundulića 19, Čakovec

PRIJE

OD SADA I U VARAŽDINU: Braće Radića 87

www.atlas-babic.hr MUŠKARAC 54 g. želi upoznati slobodnu žensku osobu za ozbiljnu vezu. Mob.: 091/734-1583 ozn.3657 UDOVAC traži slobodnu ženu oko 65g. za druženje/

vezu. Mob.: 091/5848-693 ozn.3650

OBRAZOVAN i slobodan

DEČKO 46 g. traži ženu 36 – 45 g. Ivanec, Varaždin, ozbiljna veza, mob.: 097/7325774 ozn.3971/1/1

bodnu djevojku za druženje

muškarac traži lijepu i sloi vezu, mob.: 095/753-3117 ozn.210b

FOROL MAZIVA d.o.o.

Adolfa Wisserta 3/a, 42 000 Varaždin, Hrvatska

FOROL MAZIVA d.o.o. hrvatski je proizvođač ulja, maziva, antifriza i kemijskih proizvoda, koji prodaje proizvode na domaćem tržištu i tržištu regije. Surađuje sa preko 500 kupaca na hrvatskom tržištu, uglavnom sa velikim društvima iz djelatnosti graditeljstva, industrije, poljoprivredne proizvodnje, transporta, te automotiva. Ambiciozno krećemo u nove poslovne izazove: jaćanje naših robnih marki FOROL, INOL i MAXOL na domaćem I regionalnom tržištu.

U svrhu jaćanja naših robnih marki: FOROL, INOL i MAXOL tražimo iskusnog i odgovornog djelatnika za radno mjesto

DISPONENT - ASISTENT PRODAJI ∂ 1 izvršitelj

Opis posla: ∂ komunikacija s poslovnim partnerima ∂ komunikacija sa vozačima teretnih motornih vozila ∂ organizacija prijevoza ∂ zaprimanje narudžbi, izrada otpremnica i računa Od kandidata očekujemo: ∂ poznavanje rada računalu ∂ iskustvo u poslovima organizacije prijevoza i upravljanja dokumentacijom ∂ komunikativnost, razvijene analitičke sposobnosti, točnost i preciznost u izvršenju zadataka ∂ sklonost timskom radu, kreativnost, odgovornost, orijentiranost cilju i poduzetnost u izvršavanju radnih zadataka Mjesto rada: Varaždinska županija Molbe sa CV-om šaljite u formatu .DOC ili .PDF na email adresu: info@forol.net Rok za predaju: 29.8.2018.

Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo

29. kolovoza 2018., br. 104 || Regionalni tjednik

27

Obavijest oglašivačima

www.regionalni.com

Člankom 24. stavkom 2. Zakona o gradnji („Narodne novine” broj 153/13) propisano je: „Vlasnik zgrade za koju se izdaje energetski certifikat, odnosno njezina posebnog dijela dužan je: 1. prije prodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup ili davanja na leasing zgrade ili njezinoga posebnog dijela pribaviti energetski certifikat;

posrednik u prometu nekretnina obvezan je u oglasu o prodaji, iznajmljivanju, davanju na leasing ili u zakup zgrade za koju se izdaje energetski certifikat, odnosno njezina posebnog dijela, koji se objavljuje u medijima navesti energetski razred zgrade. odnosno njezina posebnog dijela.”

Člankom 156. stavkom 3. istog Zakona propisano je da nadzor nad provedbom Zakona o gradnji u dijelu koji se odnosi na obveze iz članka 24. stavak 2 i 4. provodi inspekcija 2. kupcu, najmoprimcu, zakupcu, nadležna za trgovinu. odnosno primatelju leasinga predati energetski certifikat ili njegovu fotokopiju; 3. energetski certifikat Kako je Zakonom o carinskoj predočiti mogućem kupcu, najmo- službi (“Narodne novine” broj primcu, zakupcu, odnosno primatelju 68/13 i 30/14) člankom 4. stavak 3. leasinga; 4. u oglasu za prodaju, iznaj- točka 7. propisano: “Poslovi carinske mljivanje, davanje u zakup ili davanje službe su osobito-nadzor nad prona leasing zgrade ili njezina posebnog vedbom propisa kojima se uređuje dijela koji se objavljuje u medijima obavIjanje trgovine i obavljanje navesti energetski razred zgrade”. usluga”, nadzor nad provedbom gore Člankom 24. stavkom 4. istog navedenih odredbi Zakona o gradnji Zakona propisano je: ,,Ovlašteni je u nadležnosti Carinske uprave.

www.regionalni.com FOROL MAZIVA d.o.o.

Adolfa Wisserta 3/a 42000 Varaždin

za male oglase, zahvale i sjećanja

Jelačića

Bakačeva ulica

g sko

u

uk aK

malioglasi@regionalni.com

vića ulje

cin Sak

Kuk

vića rado a Pre Petr

g sko

n kci Sa ića ljev

e

ulica Uska

Šeno usta Aug

na Iva

n Iva

ja

042/290-774

Ga Ljudevita

Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica), Varaždin

Gradska tržnica Varaždin

Regionalni tjednik d.o.o.

Prijamni ured Varaždin

Ognjena Price

Prijamni ured

Trg bana Josipa

FOROL MAZIVA d.o.o. hrvatski je proizvođač ulja, maziva, antifriza i kemijskih proizvoda, koji prodaje proizvode na domaćem tržištu i tržištu regije. Surađuje sa preko 500 kupaca na hrvatskom tržištu, uglavnom sa velikim društvima iz djelatnosti graditeljstva, industrije, poljoprivredne proizvodnje, transporta, te automotiva. Ambiciozno krećemo u nove poslovne izazove: jačanje naših robnih marki FOROL, INOL i MAXOL na domaćem i regionalnom tržištu.

U svrhu jačanja naših robnih marki FOROL, INOL i MAXOL tražimo iskusnog i odgovornog

REGIONALNOG VODITELJA PRODAJE - 1 izvršitelj

Radno vRijeme: Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h Srijeda-petak: 7.30 - 15 h

Gradska vijećnica

Korzo

Prva gimnazija Varaždin

Pavlinska ulica

Iz Kukuljevićeve ulice Prolaz Prema Gradskoj tržnici

FOI Varaždinska katedrala

MALI OGLASI

već od

• Minimalno SSS • Poznavanje rada na računalu Word/Excel • Vozačka dozvola B kategorije; aktivan vozač • Vođenje brige o postojećim kupcima i otvaranje novih kupaca • Ostvarenje zadanih planova • Osoba sa dobrim komunikacijskim i prodajnim vještinama • Prednost imaju kandidati sa iskustvom rada i dobro poznavanje rada na terenu na istim ili sličnim poslovima ( minimalno 5 god ) Mogućnosti za posloprimce: • Iskustvo rada u društvu koje posluje prema visokim standardima poslovanja • Stimulativni osobni dohodak • Sva potrebna sredstva rada neophodna za ostvarivanje ciljeva tvrtke

Molbe sa CV-om šaljite u formatu .DOC ili .PDFna e-mail adresu:

info@forol.net

30 kuna!!!

ili pisanim putem na adresu:

FOROL MAZIVA d.o.o., Adolfa Wisserta 3/a, 42000 Varaždin Rok za predaju 7 dana

28 Zahvale i sjećanja

Regionalni tjednik || 29. kolovoza 2018., br. 104

ZAHVALA

SJEĆANJE na naše voljene

Zauvijek nas je u 61. godini života napustio naš voljeni

ŽELJKO KONČEVSKI Povodom gubitka dragog nam supruga, brižnog oca, svekra i djeda želimo se zahvaliti svim dobrim ljudima, prijateljima, susjedima, znancima kumovima i cijeloj rodbini koji su nam pomagali i dali podršku, izrazili sućut u ovim nama najtežim trenucima. Hvala svima koji su ga dostojanstveno i s ljubavlju ispratili na njegov vječni počinak, te dali okititi vijencima, cvijećem i svijećama.

Hvala doktorima i medicinskim sestrama bolnice MERKUR ZG. Isto tako zahvaljujemo se cijelom internom odjelu. O.B. Varaždin na ukazanoj pomoći i trudu u njegovoj hrabroj borbi s bolešću. Posebno hvala sestri Ani. Isto tako hvala i vlč. Žmegaću na vječnom oproštaju i molitvama.

Supruga Marija, sin Goran i Zoran, snahe Miranda i Irina, unuci Vito i Noemi, mama-Dragica POSLJEDNJI POZDRAV

TUŽNO SJEĆANJE

voljenom sinu

na voljenog supruga i tatu

ŽELJKU KONČEVSKOM Zauvijek ćeš ostati u mom srcu i mislima.

Majka Dragica

POSLJEDNJI POZDRAV

CIRILA ČULEKA

26. 8. 2009. – 26. 8. 2018.

Godine prolaze, sjećanje i tuga za Tobom sve veća je.

Tvoja Gabrica i Lili

TOMISLAVA, DUBRAVKU I JURJA HALAPIRA I KARMELU KOS 31. 8. 2008. – 31. 8. 2018.

S velikom ljubavlju i poštovanjem u srcu, uvijek i svugdje čuvamo uspomenu na Vas. Vaši roditelji Kos i sestra s obitelji

SJEĆANJE na voljene

PLANTAK

TEREZIJU

† 29. 1. 1990.

FRANCA

† 21. 3. 2008.

FRANJU

† 22. 11. 1977.

U mislima i molitvama uvijek ste s nama.

Zahvalna Jakša s obitelji

dragom suprugu

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

ŽELJKU KONČEVSKOM

na

na voljenu suprugu, majku i baku

Znam da te više ne mogu zvati za potporu snage nam dati.

Jako je teško bez tebe biti, još teže u oku suze kriti!

Supruga Marija

POSLJEDNJI POZDRAV

ĐURU RIHTARIĆA

25. 8. 2011. – 25. 8. 2018.

Bol nije u suzama ni u riječima.

Bol je u našim srcima gdje ćeš ostati zauvijek voljeni i nikad zaboravljeni.

Supruga Rozalija i djeca s obiteljima

dragom tati

ŽELJKU KONČEVSKOM Otišao si tata tiho i polako jer sudbina htjela je tako.

Otišao si putem što vijuga

SJEĆANJE

VESNA DETIĆ rođ. POCEDULIĆ 27. 8. 2008. – 27. 8. 2018.

sve do ceste što se zove tuge.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.

Sin Zoran, snaha Irna i unuk Vito

Suprug Josip s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

dragom tati

na našeg

29. 9. 2013. – 29. 9. 2018.

ŽELJKU KONČEVSKOM

BOŽIDARA TOMAŠKOVIĆA

Tvoji najmiliji

Puno je suza iz oka palo kada je tvoje srce stalo.

A bol i tuga još su veći jer posljednje zbogom nismo Ti mogli reći.

Sin Goran, snaha Miranda i unuka Noemi

27. 8. 2009. – 27. 8. 2018.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na tebe.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na

MILANA LONČARA 26. 8. 2013. – 26. 8. 2018.

SJEĆANJE

Život nestane u trenu, ali sjećanje na Tebe ostaje zauvijek.

na drage roditelje

Supruga Anastazija

ČOVRAN

SJEĆANJE na

JOSIPA

ŠTEFICU ILIĆ

POSLJEDNJI POZDRAV

28. 8. 2017. – 28. 8. 2018.

i

Vaši najmiliji

ŠTEFANIJU † 1995. – 2018.

STJEPANA KAPITARIĆA 30. 8. 2012. – 30. 8. 2018.

Živiš s nama u svakom djeliću našeg života.

Supruga Barica, kćeri Božena i Javorka s obitelji

ZAHVALA povodom smrti našeg voljenog supruga, oca, brata i djeda

VLADIMIRA ANTOLIĆA

koji je preminuo 13. 8. 2018. u 76. godini života nakon duge i teške bolesti.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima i znancima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Neizmjerno zahvaljujemo svim varaždinskim doktorima i medicinskim sestrama, koji su pokazali veliko ljudsko srce, razumijevanje i profesionalnost a posebno dr. Bogadiju i dr.

Vojnoviću. Prošao je kroz mnoge odjele u bolničkom krugu (Klenovnik i K.B. Jordanovac) i svaki se puta začudio s koliko strpljenja i napora pomažu ljudima. Zahvaljujući njima, naš je put kroz bolest bila lakša i manje bolna.

Veliko hvala vlč. Siniši Dudašeku na molitvama i dirljivim riječima ispraćaja.

Supruga Vjekoslava, sinovi Željko i Viktor, sestra Nevenka, unučad David i Lora, šogori i šogorice

Zahvale i sjećanja

29. kolovoza 2018., br. 104 || Regionalni tjednik

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

JOSIP GRUDIČEK

MARIJAN BENČIĆ

na voljenog

29. 8. 2009. – 29. 8. 2018.

30. 8. 2008. – 30. 8. 2018.

Živiš po svojim riječima i djelima, a najviše po dobroti srca.

Najmiliji, voljeni naš, Prošlo je deset tužnih, dugih i teških godina bez tebe. Nosimo te zauvijek u našim srcima, uvijek si u našim mislima i zauvijek u našim molitvama.

Počivaj mirno i bezbrižno, putuj s oblacima i neka uvijek uz tebe budu anđeli nebeski.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

MARTIN CIGLAR

28. 8. 2005. – 28. 8. 2018.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga i kćeri s obiteljima

Tvoji najmiliji: supruga Marija, kći Željka, sin Zvonimir i unučad Josip, Marin i Andrea. *****

Najdraži moj anđele, otišao si stazom s koje povratka nema.

Ostala je ljubav, tuga, bol i vječna uspomena.

Tvoja supruga Marija

SJEĆANJE

ALEN KRTANJEK

30. 8. 2014. – 30. 8. 2018.

U našim si mislima, srcima i molitvama. Čuvali te anđeli.

Mama Vesna i sestre Ivana

SJEĆANJE na dragog

DRAGUTINA KUŠTERA - MATUČECA 25. 8. 1998. – 25. 8. 2018.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.

Tvoji: Štefica – Ankica i Dražen s obitelji

SJEĆANJE

*****

„Otišo’ je otac moj polako, kao da u šetnju neku kreće; Otišao’ je s mirisima jutra, nije znao da se vratit’ neće.“ Voljeni naš tata, nikada te nećemo zaboraviti, nosimo te u našim srcima i volimo u beskraj.

Tvoja djeca: kći Željka i sin Zvonimir

SJEĆANJE na

IVANA PAJTAKA

28. 8. 2017. – 28. 8. 2018.

U mislima i molitvi uvijek si s nama.

Supruga Ankica te kćeri Ivanka i Nadica s obiteljima

1. 9. 2011. – 1. 9. 2018.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

MARTA KOS

29. 8. 2002. – 29. 8. 2018.

Zaborav vrijeme donijelo nije, živiš u nama kao i prije.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na

JOSIPA HORVATA

31. 8. 2017. – 31. 8. 2018.

Tvoj život je prestao u trenu, a tuga i sjećanje trajat će zauvijek.

Ostaje samo nada da ćemo se jednom ponovo sresti.

Fališ nam!

Tvoja obitelj

SJEĆANJE na voljenog

FRANJU SIMONA 31. 8. 2011. – 31. 8. 2018.

SJEĆANJE

Uvijek voljen i nikad zaboravljen.

JULKA GRAN rođ.FLIS

Tvoja obitelj

Godine prolaze, sjećanja ostaju.

SJEĆANJE

Kći Božena, zet Josip, unuci Snježana i Mario s obitelji

GOVEDIĆ

BOŽIDAR BOGOVIĆ 29. 8. 2013. – 29. 8. 2018.

SJEĆANJE

i

JOSIPA BOROVCA

28. 8. 2011. – 28. 8. 2018.

na drage roditelje

ŠTEFICU

29

TOMISLAVA

† 24. 8. 1998. † 24. 3. 1986.

Ljubav, ponos i sjećanje na Vas, nikad se izbrisati neće.

Supruga Maja i djeca s obitelji

ZLATKO KOLARIĆ 29. 8. 2006. – 29. 8. 2018.

ZAHVALA

S ljubavlju kći Gabrijela s obitelji

Tvoji najmiliji

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom smrti naše drage mame, svekrve, bake i prabake

KATARINE MAJHEN

preminule 14. 8. 2018. godine u 83. godini života

Ugasila se iskra u Tvojim očima, ali živiš i dalje u našim srcima i mislima.

Zauvijek ... *****

Najiskrenije zahvaljujemo svima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima.

Ožalošćeni sin i kći s obitelji te ostala tugujuća rodbina

MARKO TURČIN † 2014. – 2018.

Otišao je s mirisima jutra, dal’ je znao da vratit neće ...

Tvoja mama i sestra

SJEĆANJE na

RUDOLFA JAKIĆA † 30. 8. 1993.

TUŽNO SJEĆANJE

BARBARU BOROVIĆ

TUŽNO SJEĆANJE

ZLATKO ČURILA

30. 8. 2008. – 30. 8. 2018.

Puno nam fališ.

31. 8. 2017. – 31. 8. 2018.

Tvoje kćeri s obiteljima

Zauvijek u našim mislima, srcima i molitvama.

TUŽNO SJEĆANJE na dragog i neprežaljenog

BORISA ZEBECA † 2010. – 2018.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

povodom smrti naše drage majke i bake

KATICE JEREŠIĆ

koja je preminula 18. 8. 2018. u 75.godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak.

Zahvaljujemo vlč. Josipu Hadroviću na molitvama i dirljivim riječima ispraćaja. Živjet ćeš uvijek u našim srcima i mislima.

Ožalošćeni: kći Marija, zet Dragutin, sin Ivica, snaha Blaženka, unuci Nikica, Anamarija, Danijel i Karlo

S tugom i ljubavlju čuvamo uspomenu na tebe.

Tvoji najmiliji

na našu mamu, baku, prabaku

Živiš s nama u svakom djeliću našeg života.

Supruga Ljubica, sin Karlo, kćeri Elizabeta i Marija s obiteljima

SJEĆANJE

MARKO PLASAJEC 29. 8. 2009. – 29. 8. 2018.

Živiš u našim srcima i molitvama.

Obitelj Plasajec

SJEĆANJE

ZORAN MILEC

ZAHVALA

28. 8. 2016. – 28. 8. 2018.

povodom smrti naše drage

Zauvijek živiš i našim sjećanjima

TEREZIJE BAHUN preminule 11. 8. 2018.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

ZORANA MILECA

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas u ovim tužnim trenucima. Posebno zahvaljujemo vlč. Krunoslavu Milovcu na molitvama i dirljivim riječima ispraćaja.

Veliko hvala djelatnicima Staračkog doma Liber Sračinec.

Supruga Mira i djeca s obiteljima

Ožalošćeni sin Ivan i kći Marija s obiteljima

Mama i brat s obitelji

ANTUN LJUBEK

27. 8. 2012. – 27. 8. 2018.

na 28. 8. 2016. – 28. 8. 2018.

Uvijek si u našim mislima.

30 S raznih strana

Regionalni tjednik || 29. kolovoza 2018., br. 104

U Nedelišću održan 2. festival kućnih pivara

s raznih strana

Ljubitelji piva nisu propustili 2. UPS fest – festival i natjecanje kućnih pivara u Nedelišću. Festival je održan u organizaciji Udruge pivara „Sjever“ (UPS) na lokaciji Lovačkog doma u Nedelišću, a ni prijetnje kišom nisu odvratile brojne posjetitelje iz Međimurske i Varaždinske županije u ispijanju jednog od najpopularnijih pića na svijetu. (ihr)

- kalamper

Kalamper, zamotan vu paper…

Kako se krumpir danas bere gotovo isključivo kombajnom, koji se pri kraju reda mora okrenuti, iskapaju se “vrtjoki” (vrtnjaci).

Radi se o prostoru na kojem se krumpir iskapa i bere ručno.

Piše: Ivan-goran herman igherman@regionalni.com

Međimurci se proizvodnjom krumpira, odnosno „kalampera“, intenzivno bave već više od pola stoljeća. Nije stoga čudo da su se pojavili mnogi karakteristični pojmovi usko povezani s poljoprivrednom proizvodnjom, a napose proizvodnjom kalampera, koji označavaju pojave i predmete korištene u svakodnevici poljoprivrednika.

Mnogi od ovih izraza nisu općepoznati, s obzirom na činjenicu da se prosječni građanin s njima ne susreće. Proteklog vikenda u Belici je održan Festival krumpira, pa ne bi bilo loše da naučimo pokoji lokalni izraz!

Dno dna

Tako je, primjerice, „dnika“ pojam koji označava najniži dio poljoprivredne površine.

Oranica, naime, najčešće nije

VUKLEKI

apsolutno ravna, već je dio obično niži, pa se na tom području najduže zadržava voda. Ovo znači da će u sušnom razdoblju dnika biti najplodniji dio polja

Kalamper se na poljoprivrednim površinama sadi u redovima pomoću sadilice, no budući da je površina rijetko savršen pravokutnik, nastaju “vukleki” ili “vuklejeki”

“Dnika” je pojam koji označava najniži dio poljoprivredne površine jer će se tu zadržavati najviše vode, dok će tijekom izrazito kišovitog razdoblja kalamper na tom dijelu terena početi truliti ili ga uopće neće biti zbog viška vode. Nerijetko će tamo nastati i blato. Ime se izvodi od imenice „dno“, što je indikator da se radi o uleknuću terena.

Kalamper se na poljoprivrednim površinama sadi u redovima pomoću sadilice, no budući da je površina rijetko savršen

pravokutnik, nastaju „vukleki“ ili „vuklejeki“. To su kraći redovi, to jest oni koji ne idu cijelom dužinom površine zbog njezina suženja kako se sadnja primiče kraju terena, a sade se zbog maksimalne iskoristivosti,

odnosno kako dio površine ne bi ostao prazan.

Ručni rad

Kako se krumpir danas bere gotovo isključivo kombajnom, koji se pri kraju reda mora

okrenuti, iskapaju se „vrtjoki“ (vrtnjaci). Radi se o prostoru na kojem se krumpir iskapa i bere ručno – motikom, s jedne i s druge strane oranice da bi se napravilo mjesta za okretanje kombajna kako ne bi dolazilo

do gaženja kulture.

Mnogi su pojmovi nastali iskustveno iz potrebe ili ekonomičnosti, što je vidljivo i po tome što, na primjer, ne postoji naziv za već prodani kalamper, jer on u konačnici nije ni bitan...

Sekcija Hrvatske kulturno-umjetničke udruge “Sveti Martin”

Svetomartinske mažoretkinje na primanju kod načelnika Svetomartinske mažoretkinje, članice Hrvatske kulturno-umjetničke udruge „Sveti Martin“, povodom rezultata koje su ove godine postignule na Državnome natjecanju u Solinu (gdje su osvojile jedno prvo i dva druga mjesta), kao i na međunarodnome natjecanju u Samoboru, primio je i ugostio općinski načelnik Dražen Crnčec.

Kotačić Općine

U pozdravnom obraćanju načelnik je napomenuo da su mažoretkinje nezaobilazan promotor i kotačić Općine Sveti Martin na Muri te da zbog iznimnog entuzijazma i truda itekako zaslužuju daljnju potporu. Poželio im je da i nadalje postižu zapažene rezultate te da čuvaju zajedništvo i prijateljstva koja su se u zajedničkom djelovanju stvorila, s obzirom na činjenicu da su upravo međuljudski odnosi pokretač i važna spona u ostvarivanju bilo kojega zacrtanog cilja. Svečanom primanju prisustvovala je i trenerica mažoretkinja Stanka Kutnjak, koja je nagrađena prigodnim poklonom. Druženje se nastavilo fotogra-

firanjem u centru Svetog Martina na Muri. Udruga je zahvalila prisutnima na podršci.

Povijest Udruge

Potreba i interes zajednice za očuvanjem kulturne baštine potaknuli su osnivanje kulturno-umjetničkog društva u Svetome Martinu na Muri. Osnivačka skupština KUD-a “Sveti Martin” održana je 3. prosinca 1995. godine. Društvo je 1998. preimenovano u Hrvatsku kulturno-umjetničku udrugu “Sveti Martin“.

U organizacijskim aktivnostima Udruge su proslave i obilježavanja Martinja i Vincekova te sudjelovanje s kulturnim programom u ostalim općinskim manifestacijama, u suradnji s drugim općinskim udrugama i društvima. Osobito je vrijedna spomena tradicionalna povorka starih zanata i običaja, koja ukazuje na vrijednost i značaj očuvanja zanata, te se na ovaj način prezentiraju mlađima i svima koji nikad nisu imali mogućnost vidjeti stare majstore na djelu. Običaj se zadržao do danas u kontekstu Dana turizma.

S raznih strana

29. kolovoza 2018., br. 104 || Regionalni tjednik

Umrli:

VJENčANI:

rođeni: Djevojčice: Vida i Fran Najman, Lara Martić, Julia Lisjak, Sara Lukačević, Nela Novak, Vanesa Legin, Katja Zemljić, Karla Vlah, Zara Murk, Ema Pozderec, Korana Oršoš, Nikol Grabar, Jana Marić Dječaci: Ivan Kolac, Ivan Kolac, Ricardo Oršoš, Dorian Oršoš, Dominik Balog, Ivan Martinković, Luka Šarić, Filip Oršuš, Matija Horvat, Maksim Balog, Lemmy Šarkanj, Mateo Kos, Mark Sabol Novak, Matej Mesarić, Noa Vlašić, Borna Peras

31

Marijana Mužinić i Kristijan Cilar, Magdalena Oršuš i Alen Kahrimanović, Zdravka Štimec i Lucijan Kovač, Dora Ristić i Nikola Blažeka, Daria Hergotić i Luka Šprajc, Magdalena Matošević i Mario Horvat, Mateja Zlatarek i Lovro Špoljarić, Klaudija Kovač i Luka Magić, Dina Bubek i Andrija Bratovšćak, Josipa Dora Panić i Davor Đunđuš, Mia Mučić i Filip Jalušić.

Matilda Gudlin r.

Novak, Marija Horvat r. Đunđuš, Eva Marciuš r. Novak, V l a d i m i r N e r e r, Marija Farkaš r.

Horvat, Katarina Strah r. Salaj, Milan Pogačnik, Ivan Sitar, Marija Žerjav r. Zadravec, Josip Herman

DJEVICA (23. 8. - 22. 9.)

Vladajući planet MERKUR Tipična djevica misli da sve što radi mora biti besprijekorno ili ne treba ni započeti s poslom. Pred nama je perfekcionist zodijaka, a pripadnike ovog znaka često prati reputacija da su suviše zahtjevni i prekritični.

Vrlo su štedljivi u pružanju pažnje i naklonosti, a da biste došli u njihovu milost, morate prije toga zadovoljiti njihove visoke standarde – gotovo jednako visoke kao one koje su postavili sebi. Život s njima uistinu je posao s punim radnim vremenom. Ovaj znak vlada unutarnjim organima, pa djevice moraju pripaziti na prehranu. Neke djevice imaju sklonost hipohondriji ili zapadaju u tjeskobna stanja. No to je također i znak

zdravlja, pa su mnoge djevice zaposlene u zdravstvenoj skrbi. Djevice imaju jaku volju za radom i visok radni moral, katkad na štetu drugih stvari u životu.

Djevice često pate od skrivenih unutarnjih nemira, što je teško vidjeti i prepoznati jer je njihov vanjski svijet savršeno organiziran. Dom jedne djevice savršeno je čist, bez suvišnih stvari u njemu, ima mjesta za sve i sve je na svome mjestu. Ovaj znak ima oštro oko za detalje i neusporediv talent za uočavanje, pa ih nalazimo u obrtima i zanatima. Navedene vještine iziskuju strpljenje i marljivost tipične za sve djevice. Djevica ne podnosi spočitavanje, često se svijetu prikazuje suviše ozbiljna, iz straha da ne počini pogrešku, pa njezin inteligentan smisao za humor rijetko dolazi do izražaja.

Očekujući suviše od drugih, neminovno se mora osjetiti prevarenom, pa je jedna od lekcija koju bi djevica tijekom života trebala svladati da je ljudski griješiti, a božanski opraštati, posebno kad je u pitanju ljubav!

TJEDNI HOROSKOP OVAN

(21. 3. - 19. 4.)

Budući da je vrijeme godišnjih odmora, i opseg poslova će se malo smanjiti. Sve će biti usporeno, pa je možda i najbolje da ne započinjete ništa novo. Napetosti će i dalje biti prisutne, ali mislim da se vi s time možete dobro nositi. Važno je da održite već dana obećanja i da se držite dogovorenih rokova. Prepuni ste dobrih emocija i ne dajte da vam tu sreću netko sa strane pokvari. Doduše, moglo bi biti i malo ljubomore, no vi slijedite svoje srce i sve će biti u redu. Imate li kakvih tegoba, bilo bi dobro da posjetite liječnika.

RAK

(21. 6. - 22. 7.)

Poslovni odnosi neće se odvijati kako ste zamislili, a bit ćete i brzopleti, pa pripazite da nekog ne povrijedite. U svakom slučaju preporučaju vam se strpljenje i spremnost na kompromise. Dobre vijesti dobit ćete u vezi s financijama. Svakako posvetite punu pozornost financijskim transakcijama i papirologiji – isplatit će vam se, a i izbjeći ćete pogreške. Sjajna vam je komunikacija sa suprotnim spolom, a mogli biste i upoznati nekoga novog (sasvim drugačijeg), i to će vam pomoći da zacijelite stare rane.

Bolji dani dolaze vam kako u ljubavi tako i u drugim sferama vašeg života.

VAGA

(23. 9. - 22. 10.)

www.regionalni.com IMPRESSUM UPRAVA Sandra Vlahek GLAVNI UREDNIK Josip Novak, jnovak@regionalni.com Novinari Irena Harači Pintarić (zamjenica glavnog urednika) iharaci@regionalni.com Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Višnja Gotal, vgotal@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Ivan - Goran Herman, igherman@regionalni.com fotoreporter Ivan Agnezović, foto@regionalni.com GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Mirta Brozičević, mirta@regionalni.com Andreja Krobot, andreja@regionalni.com Marta Konjačić, mkonjacic@regionalni.com

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Svilarska 2, 42000 Varaždin

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

SURADNICI Denis Peričić Maja Grbić Alimanović Dalibor Flajpan

Mačkovec Pogrebnik Balogovec 92 Telefon: 040/341-300 pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Sanja Đurkas, sdurkas@regionalni.com Tel. 042/290-781 MALI OGLASI: Ljiljana Simić ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri,čet i pet: 7,30 - 15 h

Mursko Središće Cvjećarnica Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati Nedelišće Pogrebnik Matije Gupca 31 pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati Tiskara Vjesnik

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.

Nije povoljan trenutak za započinjanje nekih novih poslova. Nećete biti dovoljno koncentrirani, a svaka neopreznost mogla bi biti opasna. Ako se ispravno postavite, sigurno ćete uspjeti napraviti dobre temelje za budućnost. Puno posla bit će i oko završavanja svega već započetoga.

U ljubavi nemojte propustiti priliku za zbližavanje s voljenom osobom, jer sve je još uvijek moguće, samo morate biti dovoljno uporni. Znam je teško biti sam, ali nije rješenje ni ulazak u lošu vezu.

Zdravlje – zasad dobro!

JARAC

(22. 12. - 19. 1.)

Vi ste nezaustavljivi na putu do cilja. Vaš način rada neće ostati neprimijećen od strane nadređenih. Na putu do uspjeha spremni ste se riješiti svih blokada i na tome marljivo radite. Netko od vas će odlučiti svoju ljubavnu vezu okruniti brakom, dok će drugi biti jako romantični i priželjkivati susret s nekim tko im se sviđa. l jedni i drugi imaju puno šanse za uspjeh, pa zato hrabro krenite u ispunjavanje svojih želja. Zdravlje – na neke stare boljke nećete obraćati pozornost.

BIK

BLIZANCI

(20. 4. - 20. 5.)

U ovom periodu dobro promislite prije ulaska u neke nove poslovne veze. Postoje ljudi koji bi mogli pokušati manipuliranjem utjecati na vas, a to bi vas moglo odvesti na krivi put.

Uglavnom, dosta je izazova, ali i prepreka pred vama, pogotovo financijske naravi. Čini vam se da je sve što pokušavate na neki način blokirano. Strpite se još malo jer problemi se sami od sebe raščišćavaju i sve će vam se to uskoro činiti kao ružan san. Pronađite za sebe rekreaciju u krugu obitelji, jer oni su vam jako važni, kao i bezrezervna podrška partnera.

Jako ste nervozni!

LAV

(23. 7. - 22. 8.)

Pred vama je dosadan posao dovođenja u red vašega poslovnog okruženja, papirologije koju ste odlagali, a i organizacija vam baš nije sjajna. Financijska situacija može biti povoljna ako shvatite da brzih rješenja nema i da sve mora biti dobro isplanirano. Iskoristite potencijal koji posjedujete, sve dva puta provjerite prije donošenja odluke, pa ćete izbjeći da glavom lupite u zid. Ako želite zadržati sklad u partnerskom odnosu, pokažite razumijevanje za partnera i njegove želje. Na taj ćete način i sebi i partneru priuštiti puno lijepih trenutaka. Zdravlje vas dobro služi!

(21. 5. - 20. 6.)

Jako je bitno da u ovom periodu postignete dobar odnos s ljudima koji vas na poslu okružuju. Na taj ćete način lakše vidjeti što i kako drugi razmišljaju, a to će vam pomoći da se lakše pripremite za izazove koji su pred vama.

Bilo bi dobro sve važnije stvari koje su vezane uz financije malo odložiti jer prijete vam pogreške – neke stvari naprosto nećete vidjeti jasno. Pričekajte da se sve slegne i razjasni, pa tek tada djelujte. U ljubavi vam predstoji donošenje jedne teške odluke. Možda se to odnosi na završetak jednog poglavlja u vašem životu, da biste mogli krenuti prema novom početku. Nemir vam je stalni pratilac!

DJEVICA

(23. 8. - 22. 9.)

Vi čekate da se nešto na poslovnom planu pokrene i čini vam se da to već i predugo traje. Nažalost, strpljenje je i dalje potrebno, a vaše vrijeme upravo dolazi i vi ćete se svaki dan osjećati sve bolje. Ionako ste već odlučili da neke stvari napravite na svoj način i da dobijete ono što želite. Vaša najveća prednost je sposobnost za dobro procjenjivanje stvari, pa je i sada upotrijebite.

U ljubavi vam ide dobro, no nije sve za publiku. Ovo je vaše vrijeme za ljubav i uživajte punim plućima. Zdravlje – ne pretjerujte u hrani i piću!

ŠKORPION (23. 10. - 21. 11.)

Ako ikako možete, sve planirane poslove pokušajte odgoditi jer vaše je strpljenje, kao i živci, pri kraju! Znam da je to lakše reći nego učiniti, ali morate malo prerasporediti svoj već ionako pretrpan raspored. Bilo bi sjajno da malo odahnete i posvetite se stvarima koje vas opuštaju. Uz to vjerojatno ćete morati rješavati i neka obiteljska pitanja, od kojih nećete moći pobjeći. Nije sve onako kako biste željeli, no svojom velikom energijom puno toga možete popraviti. Osim toga predstoje vam i mogućnost širenja posla i velik napredak. A u svemu tome bitno je da imate podršku partnera – i sreća je tu.

Zdravlje vam je dobro.

STRIJELAC

(22. 11. - 21. 12.)

U poslovnim projektima moglo bi doći do nepredviđenih okolnosti, koje će malo usporiti realizaciju. No to neće bitno utjecati na pozitivni financijski rezultat. Bitno je da sačuvate hladnu glavu i smirenost i dobitak je sigurno vaš! Pred vama je dobro vrijeme za poslovni napredak, a vi dobro znate što želite i kako do toga doći. U ljubavi zbog vaše nepopustljivosti dolazi do manjih problema, no vi ste naučili kroz život ići onako kako vama odgovara, a drugi se moraju tomu prilagoditi ili otići. Zdravlje dobro, osim povremenog osjećaja nezadovoljstva.

RIBE

VODENJAK

(19. 2. - 20. 3.)

(20. 1. - 18. 2.)

Smatrate da vas na poslu ne cijene dovoljno i da vaše sposobnosti ne dolaze do pravog izražaja. No vi i niste ovisni o tuđemu mišljenju i sami ćete se potruditi pokazati što i koliko vrijedite.

Fokusirani ste na novac i kako ga zaraditi.

Ovo je dobra prilika da provjerite koliko vrijedi partnerstvo u koje ste ušli i koliko će vas poslovni partner zaista podržati. U ljubavi vam ne ginu određeni ustupci, ali i razgovori s partnerom kako biste čuli što ga muči. Zdravlje – i dalje prisutna nervoza!

Vama sve više ponestaje motiva na poslu. Želite da se nešto u sadašnjoj situaciji promijeni i ne želite nove obveze. Vjerujte svojoj intuiciji (koja vas dobro služi) i nemojte se iznenaditi ako uđete u neki novi projekt koji će se pokazati jako važnim za vašu daljnju karijeru. Moglo bi se raditi o zaista velikom projektu! Nemojte previše vremena provoditi vani s prijateljima da ne izazovete ljubomoru i dodatno komplicirate vezu koja je već dovoljno nestabilna. Pred vama je vrijeme odluke i ako imate tajne koje skrivate od partnera, radije ih priznajte dok ne bude prekasno!

Zdravlje – solidno.

Za izradu horoskopa i otvaranje tarot karti nazvati na: 097/786-7053

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 29. kolovoza 2018., br. 104

10. natjecanje u veslanju dravskim čamcima

“Fljojsari” okupili veslače

U muškoj konkurenciji stazu dugu četiri kilometra najbrže je prošla posada čamca Fljojsar 4, dok je upola kraću stazu u ženskoj konkurenciju prva svladala ekipa “Čarli je zakon” Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

Nautički klub „Fljojsar“ iz Donje Dubrave bio je organizator 10. natjecanja u veslanju dravskim čamcima na odvodnom kanalu HE Dubrava. Natjecanje je ove godine okupilo 21 veslačku ekipu, šest u ženskoj i 15 u muškoj konkurenciji. Veslači su snage odmjerili na dionici dugačkoj četiri kilometra, a pobjeda je pripala ekipi Fljojsar 4 u sastavu: Branko Ivančić, Miro Ivančić, Miroslav Horvat i Dominik Miser. Drugi su kroz cilj prošli članovi Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Ogranak Donja Dubrava, za koju su veslali: Rudolf Čmrlec, Tomislav Radmanić, Srećko Golub i Neven Lisjak. Treći su bili Nenad Lukša, Ivan Vidović, Darko Vugrinec i Robert Dominić iz ekipe Vidovski zlatari 2.

Veslačice su nastupile na stazi dužine dva kilometra, a šesti put najbolje su bile natjecateljice iz ekipe „Čarli je zakon“, za koju su nastupile Josipa Punčikar, Jelena Glavak, Martina Herc i Marija Klarić. Drugo

mjesto su osvojile članice ekipe Dravske sirene: Zorica Čmrlec, Klaudija Kelava, Janja Kovač i Dara Krušelj, dok su treće bile veslačice Dolenec teama: Nadica Dolenec, Klara Dolenec, Matea Vadla i Elizabeta Varga.

Nastupile su ekipe iz Donje Dubrave, Preloga, Donjeg Vidovca i Podravine Po tri najbolje veslačke ekipe u obje konkurencije nagrađene su peharima i medaljama, dok su preostali natjecatelji dobili medalje kao uspomenu za sudjelovanje na ovoj zanimljivoj utrci.

– Osim ekipa iz Donje Dubrave, u goste su nam stigli i prijatelji iz Preloga, Donjeg Vidovca, ali i susjedne Podravine. Čestitam svim sudionicama, ali i zahvaljujem brojnim posjetiteljima na bodrenju uz cijelu dionicu utrke – poručio je Dražen Miser, predsjednik „Fljojsara“.

Koncert u Murskom Središću

Dominik Padarić nastupom još jednom oduševio Dominik Padarić, mladi bariton iz Žabnika, održao je u Centru za kulturu „Rudar“ u Murskom Središću još jedan nastup za pamćenje.

U nastupu su mu pomogli gosti Patricija Juračić, Patrik Zamuda, Ivica Goričanec, Nikola Mikulić i Sebastian Nedjeljko.

Dominik je primljen na prestižnu svjetsku akademi- j u Royal Northern College of Music u Engleskoj. Grad Mursko Središće je stoga pomogao u organizaciji koncerta, a sav prikupljeni prihod od ulaznica pripao je Dominiku kako bi mu se olakšalo

studiranje u inozemstvu. Gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak mladom je baritonu uručio prigodni dar, poželio mu puno sreće i uspjeha te naveo kako je ovim koncertom dokazao da je prava zvijezda.

Karikatura crta: Željko Pilipović