RTM 110

UDOMITELJI VELIKOG SRCA

DANI KRUHA I ZAHVALE

Priločani se sladili domaćim kolačima, kruhom i bogračem

Bernarda i Stanko Hamer dosad udomili 32-oje djece Str. 8. i 9.

Str. 14. i 19.

Regionalni Međimurska županija

Tjednik

Plus

15.000 primjeraka

Besplatan primjerak | Broj 110 | 10. listopada 2018. | ISSN 2459-6612 | www.regionalni.com

SPREMA LI SE U MEĐIMURJU ZABRANA RADA NEDJELJOM I BLAGDANOM?

super super

! i t s u p o p DRUGE SUBOTE U MJESECU! supernova.hr

16 AUTOsti

Regionalni tjednik || 10. listopada 2018., br. 110

AUTOsti

10. listopada 2018., br. 110 || Regionalni tjednik

17

SAJMOVI: PARIS 2018.

Najposjećeniji sajam u krnjem izdanju

Svjetsko središte automobilske industrije tijekom listopada svakako je Pariz, odnosno tradicionalan jesenski Salon automobila u Parizu koji se održava do 14. listopada. AUTOstil je već tradicionalno posjetio ovu izložbu te vam donosimo pregled najvažnijih noviteta.

PORSCHE

TEKST I FOTO: DALIBOR FLAJPAN Salon automobila u Parizu ima posebno mjesto i važnost u automobilskoj industriji.

Održava se bienalno, svake parne godine te se izmjenjuje s izložbom u Frankfurtu. Značaj francuske auto industrije također u svijetu zauzima posebno mjesto što daje poseban značaj i ovoj izložbi.

Novi trendovi u auto industriji te promjena pristupa i

pronalaska kupaca vidljivi su i samom odlukom o nenastupanju sljedećih marki: Opel, Mazda, Fiat, Ford, Mitsubishi, Nissan ; VW, Alfa Romeo, Subaru, Jeep, Infiniti, Volvo…, dok su neki proizvođači poput Lamborghinija i Aston Martina bili zastupljeni preko lokalnog francuskog distributera. Volvo je bio prvi proizvođač automobila koji je u jeku krize autoindustrije u Europi (prije 5-6 godina) odlučio nastupiti na tri salona u svijetu i time pokriti tri najznačajnija kontinenta: Europu, Sjevernu Ameriku i Aziju (saloni u Detroitu, Genevi i Shanghaju). Tu je ideju očito polako prihvatilo sve više proizvođača pa

Porsche je uz svoju bogatu paletu proslavio 70 godina postojanja i predstavio novi Macan, koji nastavlja uspjeh koji je krenuo 2014. godine.

Trgovci složni: vrata nedjeljom zatvaraju svi ili nitko!

Str. 2. i 3.

tako Paris i Frankfurt definitivno padaju u sjenu i postaju sajmovi lokalne autoindustrije dok Ženeva preuzima tron i postavlja se na lidersku poziciju. Broj akreditiranih novinara koji je bio i do 12.000 sada je oko 10.000, a broj posjetitelja koji je redovito premašivao brojku od 1,2 milijuna već je prije dvije godine bio jedva preko milijun (1.072.697), a ove godine organizator može biti zadovoljan ako brojka dosegne milijun posjetitelja. Da posjetitelji ne budu zakinuti po prvi su puta uz automobile predstavljeni i motori te niz dodatnih sadržaja tako da je organizator nekako popunio 8 paviljona (133.191 m2) Salona u Parizu (u tri paviljona su automobili). Salon je tradicionalno drugog press dana (3.10.) otvorio francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Za one koji planiraju posjetiti ovaj Salon donosimo informaciju da su cijene ulaznica od 9 do 19 eura, a Salon je otvoren do 14. listopada.

SMART

Značajne obljetnice Salona u Parizu: - Salon slavi 120 godina predstavljanja automobila u Parizu - Renault slavi 120 godina postojanja - Porsche slavi 70 godina postojanja - Land Rover slavi 70 godina suradnje s Crvenim križem - Jaguar XJ slavi 50 godina - Smart slavi 20 godina - Toyota Yaris slavi 20 godina

BMW

CITROËN

BMW nema običaj na nekom od Salona predstavljati svoje novitete ali sada je napravljena iznimka i nova serija 3 zasjala je u punom sjaju te se definitivno pretvorila u glavnu zvijezdu ovogodišnjeg Salona u Parizu. U Hrvatsku stiže početkom ožujka. Uz novu ‘trojku’ tvorničke oznake G20 predstavljen je novi Z4, novi X5, serija 8 coupe te M5 Competition.

Glavna zvijezda na spektakularnom štandu bio je novi model C5 Aircross, moderan i high-tech SUV s više od 20 sustava pomoći vozaču. Ove ga godine očekujemo u Hrvatskoj, a već je za sljedeću godinu predviđen i plug-in hybrid koji je Citroën također pokazao u Parizu.

AUDI

Audi e-tron je 100% električni SUV nedavno predstavljen u Kaliforniji, a sada po prvi puta u Europi. Najavljen doseg mu je preko 400 km. Predstavljen je i novi Audi A1 Sportback.

DS

Marka DS iz PSA grupacije kao glavnu je zvijezdu predstavila premium SUV iz B segmenta – DS3 Crossback. Ovaj model je drugi u iz nove generacije DS modela koji kombinira vrhunsku tehnologiju i jedinstvenu istančanost marke DS. DS3 Crossback bit će dostupan i u električnoj E-Tense izvedbi s dosegom od preko 300 lm (po WLTP-u) i vremenom punjenja od 30 minuta do 80% kapaciteta baterije.

Smart je u Parizu dostojno proslavio svojih 20 godina postojanja te se pokazao kao dio Daimler grupe s novom paletom svoji EQ modela (EQ- električna inteligencija).

FERRARI

TOYOTA

ŠKODA

Glavna je vijest da se Corolla vraća na velika vrata i zamjenjuje Auris. Legendarno ime najprodavanijeg vozila na svijetu krasi novu generaciju koja je u Parizu predstavljena u dvije od tri karoserijske izvedbe (hatchback i karavan, a limuzina dolazi kasnije). Nova je Corolla dio TNGA platforme (Toyota new Global Architecture), a naravno dostupna i u hibridnim izvedbama. U sjeni nove Corolle ali nimalo manje značajno predstavljen je novi RAV4 te Camry koji se u Europu vraća nakon 14 godina.

Renomiran član VW grupacije predstavio je svoj novi konceptni model Vison RS. Model Kodiaq dobio je RS izvedbu i time se svrstava u sportske SUV modela sa sedam sjedala kojih je vrlo malo. Model Karoq dobio je Scout izvedbu.

KIA

RENAULT

VINFAST

Svjetsku je premijeru imala i tvrtka Vinfast iz Vijetnama koja se predstavila s dva modela: limuzinom i SUV-om. Dizajn su povjerili Pininfarini, a za lansiranje odabrali Miss Vijetnama i Davida Backhama.

SUZUKI

Uz paletu postojećih modela izdvojiti treba otvoreni model 488 Pista Spider. Show u Parizu definitivno su prisvojila dva konceptna modela Ferrarija: Monza SP1 i Monza SP2.

Paralelno s lansiranjem novog modela Ceed u Hrvatskoj Kia je predstavila svoj novi Proceed vrlo sličan atraktivnom konceptu predstavljenom prije godinu dana. Više se ne radi o coupe izvedbi Ceeda već je sada Proceed postao vrlo atraktivan Shooting Brake C segmenta.

Domaći je proizvođač na respektabilnom izložbenom prostoru dostojno proslavio svojim 120 godina postojanja, a čak i predstavio svoj prvi proizvedeni model! Koncept održive mobilnosti glavna je tema Renaultovog izložbenog prostora, a od noviteta izdvajamo obnovljeni Kadjar.

Jedan od rijetki proizvođača iz Japana predstavio se novim modelom Jimny, dopadljivog i prepoznatljivog izgleda.

Pogoni ga novi Suzukijev 1,5 litreni motor. Samu premijeru pokvario je loš rezultat na EuroNCAP testiranju od samo tri zvjezdice.

HYUNDAI

PEUGEOT

MERCEDES-BENZ

TESLA

Vrlo uspješna dva modela Hyundaija i30N i i30 Fastback sada su objedinjena u jedan vrlo atraktivan model – i30N Fastback.

Za domaći teren Peugeot se također odlično pripremio. Njihov atraktivan 508 koji nestrpljivo očekujemo u Hrvatskoj sada je dobio i karavansku verziju SW, paleta 508-ice, 3008ice i 5008-ice je predstavljena i u plug-in hibridnim verzijama ali je ‘show ukrao’ konceptni model e-legend! Vrhunski moderan izgled s retro prepoznatljivim linijama modela 504 Coupe

Proizvođač koji je predstavio najviše noviteta definitivno je ovaj automobilski gigant. Glavne su zvijezde definitivno nova B klasa te GLE (nasljednik legendarne M klase), a iz cijele palete valja posebno izdvojiti A klasu Saloon te A35 AMG. Nove trendove u korištenju električne energije Mercedes je nedavno predstavio serijskim modelom EQC koji je ipak plijenio najviše pozornosti.

Tesla je u Europi sada i službeno predstavila trećeg ‘člana obitelji’ - model 3 koji je predstavljen uz već poznate modele S i X. Ljubitelji novih tehnologija bili su očarani implementacijom i simbiozom moderne elektronike, električne energije i automobila dok su bolji poznavatelji pronalazili niz loše izvedenih detalja na ovim modelima.

POSEBAN PRILOG – AUTOstil

Dojmovi sa salona automobila u Parizu Str.15. - 18.

2

Aktualno

Regionalni tjednik || 10. listopada 2018., br. 110

Četiri nove kamere za mjerenje brzine

aktualno

Ministarstvo unutarnjih poslova oglasilo je da nabavlja uređaje za mjerenje brzine za koje će potrošiti do 39,4 milijuna kuna. Policija planira kupiti 75 fiksnih sustava za automatsko mjerenje brzine, te 150 kućišta, koji će biti montirani na stupove duž prometnica u više hrvatskih gradova, saznaje Novi list.

Na tom popisu našao se i Čakovec u kojem će biti postavljene četiri kamere i osam kućišta. Dvije kamere i svih osam kućišta bit će postavljeno već do kraja ove godine, a preostale dvije kamere tijekom 2019. godine.

U okviru ove nabave policija kupuje i stotinu ručnih uređaja za mjerenje brzine.

Dvije kamere i svih osam kućišta bit će postavljeni već do kraja ove godine, a preostale dvije kamere tijekom 2019. godine

SPREMA LI SE U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI ZABRANA RADA NED

Mursko Središće i Prelog u pregovo a oni složni: nedjeljom vrata zatva

Pristanu li svi trgovci s područja Murskoga Središća, početkom sljedeće godine u tom najsjevernijem hrvatskom gradu nedjeljom neće r također u pregovorima s tamošnjim najvećim gradskim trgovcima, KTC-om i M županija podršku inicijativi da se u trgovinama zabrani rad u dan odmora, zanimalo je vijećnicu HDZ-a Jasnu Ciboci Svaki treći Hrvat, od čega je na zadnjoj sjednici Županijske više žena, proveo je nedjelju skupštine, na što je župan na radnome mjestu, pokazuju Matija Posavec istaknuo da posljednji podaci Eurostata, zakonski to može regulirati dok u Europi tek svaki četvrti samo Ministarstvo gospodarstva, te da rad na taj dan mora radnik radi nedjeljom.

Naime, tema rada nedjeljom biti dodatno plaćen.

- Slažem se da nedjelja mora i blagdanom opet je u središtu javnosti i u Međimurju i to u nekim segmentima biti nenakon što se počelo pričati radna. Tijekom 2004. i 2009. da Vlada RH razmatra ogra- godine država je donijela odničenje rada nedjeljom, što će luku da nedjelja bude neradni dan, ali obje te odluke je srušio najviše opteretiti – trgovce.

Ustavni sud. Javna rasprava traje, Ministarstvo gospoNadležnost države Iako je ovdje riječ o zako- darstva predlaže zakonske nom reguliranoj djelatnosti u izmjene. Stav je države da to nadležnosti države, svakako je regulira, a dok se to ne dogodi, zainteresirala lokalne gradske svaki grad i općina mogu razi županijske političke aktere. govarati s trgovcima na svom pod r uč ju . Mu rsko Tako su, primjerice, u Središće je izaMurskom Sredizvalo pozitivšću i Prelogu ne reakcije, ve ć obav- Hrvatski radnici tako da mi ljeni razzaslužuju poštivanje je drago govori s što su trgovcizakona iz područja stanovma te rada i zaštite na radu, nici za je vrlo nešto u izgledali i zabranu rada ve ći n i, no da trgovina nedjeljom i te ćemo će t rmi to govine blagdanima – slažu se pod ržat i uskoro sindikati – naveo je staviti župan Posaključ u bravec dodavši da vu nedjeljom i Županija ipak nema blagdanom, što će zasigurno razveseliti sindika- nadležnosti za ovo pitanje, ali te koji su upravo u nedjelju, 7. da načelnici i gradonačelnici listopada, obilježili 11. Svjet- imaju više utjecaja.

Najdalje po tom pitanju od ski dan dostojanstvenog rada.

- Uz dostojan rad, dostojne svih hrvatskih gradova otišao radne uvjete i dostojnu plaću je Grad Mursko Središće na radniku pripada pravo i na čelu s Draženom Srpakom, dostojan odmor od rada. koji je krajem rujna popisao Hrvatska očito treba „veliko sve radnje na području Grada, pospremanje“. Zbog svega te njihovim predstavnicima navedenog poručujemo po- uputio poziv na sastanak. slodavcima (iz privatnog i Odazvali su se predstavnici javnog sektora) da hrvatski Konzuma, KTC-a, Pekara radnici zaslužuju veće plaće, Panis i Gashi, Emporiuma i a Vladi RH da zaslužuju po- TP Varaždina, dok se iz Trgoštivanje zakona iz područja vačkog društva „Metts“ nitko rada i zaštite na radu, ali i nije pojavio.

Na sastanku je Srpak istazabranu rada trgovina nedjeljom i blagdanima! – slažu se u knuo da se o problemu rada Savezu samostalnih sindikata nedjeljom u Hrvatskoj raHrvatske te u Nezavisnim spravlja otkada je i uveden, te da je u tom dugom nizu hrvatskim sindikatima.

No, pruža li Međimurska godina mnogo puta traženo

Ilustracija

Piše: Mirna Grabar mgrabar@regionalni.com

da se on ukine. Naveo je da rad nedjeljom nije u ingerenciji općina i gradova, no da je situacija drugačija, takvu odluku odmah bi proveo u djelo.

Smatra da bi zakonodavac, s obzirom na razne interese i posebnosti jedinica lokalne samouprave (turizam i sl.), ovakve odluke trebao prepustiti njima ili bi pak Srpak propisao zabranu rada nedjeljom i blagdanom za sve djelatnosti koje nužno ne moraju raditi.

Isto tako, na zadnjem Gradskom vijeću najsjevernijeg hrvatskog grada gradonačelnik Srpak, na inicijativu vijećnika Milorada Pilipovića, ovlašten je za pregovore s trgovcima oko rada nedjeljom i blagdanima. Upravo je na sastanku predložio kompromis, odnosno da svaka od najvećih trgovina u gradu bude dežurna po par mjeseci u godini, na što su

Sastanak trgovaca i gradonačelnika Srpaka u Murskome Središću

Aktualno

10. listopada 2018., br. 110 || Regionalni tjednik

Čakovec: smjenski rad u dječjim vrtićima Održana je početna konferencija projekta „Vrtić po vašoj mjeri“ vrijednog tri milijuna kuna. Putem projekta će u dječjim vrtićima „Cipelica“ i „Cvrčak“ biti omogućen smjenski, odnosno produženi rad u jasličkim i predškolskim programima.

- Nije nevažno ni to što se projektom omogućavaju nova zapošljavanja – istaknuo je čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač.

Naime, u sklopu projekta zaposlit će se

11 odgojitelja, obogatit će se dosadašnji program rada te se usavršiti znanje odgojitelja i stručnjaka kroz stručne edukacije.

U „Cipelici“ se uvodi produljeni boravak za dvije jasličke skupine i dvije mješovite, što je ukupno 68 djece. Dječji vrtić „Cvrčak“ dobit će produljeni boravak za dvije mješovite grupe za 38 djece i uslugu smjenskog rada za jednu novu smjensku mješovitu grupu.

3

Novac za specijalizacije Ravnatelj Doma zdravlja Čakovec Branko Vrčić i župan Međimurske županije Matija Posavec potpisali su u Ministarstvu zdravstva ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za specijalističko usavršavanje doktora medicine vrijedan tri milijuna kuna. Projektom se osiguravaju dvije specijalizacije iz područja ginekologije i obiteljske medicine. - Dobili smo dvije specijalizacije koje traju pet godina, koje će koristiti liječnici iz onih područja koja smo percipirali kao deficitarna. Sustav primarne zdravstvene zaštite u Međimurju bazira se na dugoročnoj strategiji i pametnom planiranju za nekoliko godina unaprijed – rekao je Vrčić.

NEDJELJOM I BLAGDANOM?

orima s trgovcima, araju svi ili nitko!

raditi trgovine. Ta se odluka razmatra i u Prelogu čiji je gradonačelnik Mettsom.

U PREGOVORIMA S TRGOVCIMA

Općina Nedelišće novo radimir čačić želi hrt i u varaždinu Ivankovo?

HRT još bez odluke

Čeka li najveću općinu u Međimurju ista sudbina kao i slavonsku općinu Ivankovo koja je od 2. rujna zabranila rad nedjeljom?

Naime, pitanja vezana uz rad nedjeljom odjeknula su i kod vodstva Općine Nedelišće.

- Ne progovaramo ovime o profitu kao imperativu svake gospodarske djelatnosti, već nastojimo govoriti o ljudima koji rade nedjeljom i njihovoj prirodnoj potrebi za odmorom, regeneracijom i boravkom s obitelji u slobodno vrijeme. Svjesni smo da je rad nedjeljom dodatno plaćen, jer i to je uređeno zakonom. Mi ne propitujemo je li taj dodatak na plaću adekvatan angažmanu trgovaca nedjeljom u odnosu na dobrobiti slobodnog vremena na taj, obično neradni dan. Naša je namjera da kao lokalna samouprava artikuliramo društvene vrijednosti koje sve nas čine zadovoljnijima, kao i da povedemo dijalog s predstavnicima trgovačke djelatnosti, te dođemo do stajališta koje će nam svima zvučati dobro i biti primjenjivo u praksi – istaknuo je općinski načelnik Darko Dania.

Dodao je da će s predstavnicima trgovačtrgovci odgovorili da bi to izazvalo niz daljnjih nedoumica, no da će zatvoriti trgovine ako pristanu svi trgovci s područja Grada.

Na kraju je odlučeno da će se sve trgovine, pekare, mesnice i slične trgovačke radnje zatvoriti nedjeljom i blagdanom, te da neće biti dežurnih trgovina, ako pristanu svi trgovci s područja Grada.

Za posebne datume u kojima se mogu spojiti nedjelje s blagdanima, pa se ne bi radilo čak tri dana, postignuo bi se zajednički dogovor i sukladno tome potpisao sporazum.

Budući da se nitko iz „Mettsa“ nije pojavio na sastanku, dok u gradu ima veliku trgovinu, a po ostalim naseljima manje njih, Srpak će ih ponovo pozvati na sastanak, za koji vjeruje da će biti uspješan.

I na Gradskom vijeću Grada

o dolasku u Varaždin Mehun: Najodgovorniji za odlazak HRT-a su Habuš i Štromar, koji su preslagivanjem unutar HNS te političkom trgovinom to dopustili.

Darko Dania, načelnik Općine Nedelišće

ke djelatnosti sazvati sastanak na kojem će se razgovarati o mogućnosti da trgovine na području Općine nedjeljom ne rade.

Preloga također se raspravljalo o radu nedjeljom. Vijećnica Ivana Martinec Novak postavila je pitanje o aktualiziranju rada nedjeljom, odnosno što Grad poduzima po tom pitanju. Na pitanje je gradonačelnik Ljubomir Kolarek odgovorio:

- Vjerujem da trgovačko društvo koje nedjeljom tjera radnice na rad do 22 sata sebi stvara loš imidž istaknuo je Kolarek - Opet je ta tema vrlo aktualna. Osobno sam za rješenje da se ne radi nedjeljom, ali budući da smo mi grad, usluga

mora biti. No, apsolutno sam protiv odluke da netko radi nedjeljom i praznicima do 22 sata. Probali smo obaviti razgovore s određenim trgovačkim društvima koje rade na području Grada Preloga i to ćemo nastaviti i dalje.

Moramo biti svjesni činjenice da imamo status grada. Predložio bih da se naši trgovci dogovore i da postoji jedno tzv. dežurno mjesto nedjeljom do 11 sati. Nakon toga nek se dućani zatvore. U vremenima u kojim živimo, vjerujem da trgovačko društvo koje tjera radnice na rad do 22 sata sebi pravi štetu i pogoršava imidž.

Sigurno ću obaviti razgovor s Mettsom i KTC-om da usuglase radna vremena – naveo je Kolarek, podsjetivši da će takva odluka imati utjecaj i na demografiju te na zadržavanje ljudi u Hrvatskoj.

– Srednja strukovna škola Varaždin mogla bi ostati bez prostora poznatog kao “Ribica” kako bi se u njega smjestio HRT – tvrdi čitatelj koji se nedavno obratio našoj redakciji. Kako navodi, riječ je o prostoru koji se nalazi u krugu škole i u vlasništvu je Varaždinske županije, a koji škola koristi za nastavu smjerova likovne umjetnosti i dizajna te grafičkog dizajna.

Još nema odluke

Srednja strukovna škola Varaždin time bi mogla ostati bez 200 četvornih metara uređenog prostora.

– Razgovarali smo o tome, ali službenu odluku da se moramo iseliti iz “Ribice” zasad nismo još dobili – rekao je ravnatelj te srednje škole, Dražen Košćak.

Varaždinski župan Radimir Čačić navodi da je neumjesno uopće otvarati pitanje o tome hoće li Varaždinska županija osigurati kvalitetnu nastavu za bilo koju školu.

– Kao Županija spremni smo ponuditi i odgovarajući prostor za HRT, pri čemu je optimalna mogućnost korištenja spomenutog prostora Srednje strukovne škole – poručio je Čačić, koji je inače i najavio ponovno otvaranje dopisništva HRT-a u Varaždinu prošle godine u rujnu.

Ipak, zanimljivo je da su iz HRT-a poručili da još nisu donijeli odluku o preseljenju.

– Što se tiče Varaždinske i Međimurske županije, HRT još nije donio odluku o formiranju nove ili relociranju postojeće dopisničke mreže – poručili su s HRT-a. HRT-ov centar za Varaždin i Čakovec trenutno se nalazi u prostorima bivše vojarne u Čakovcu. Prema službenom objašnjenju, Regionalni studio HRT Sjeverozapad iz Varaždina u Čakovec preseljen je nakon nove sistematizacije na HRT-u 2014. godine. No, neslužbeno se moglo čuti da je prste u tome imao HNSov međimu rsk i

Reformist Čačić, inače bivši HNSovac, HDZ sada ima uz sebe, barem po pitanju HRT-a župan Matija Posavec, odnosno da je odlazak HRT-a iz Varaždina u Čakovec posljedica dogovora unutar HNS-a.

- Najodgovorniji za to su bivši gradonačelnik Habuš i župan Štromar, koji su u političkom preslagivanju unutar HNS te političkom trgovinom to dopustili, a zauzvrat je sjedište poli-

cije u regiji Sjever trebalo biti u Varaždinu – istaknuo je Zlatko Mehun, bivši šef dopisništva HRT-a u Varaždinu, koji je u petak ispred nikad dovršene zgrade HRT-a u Varaždinu održao konferenciju za novinare na kojoj je predložio da je bolje da se za milijjun kuna dovrši taj prostor za HRT, nego da škola izgubi “Ribicu”.

Politička posla

Odlazak HRT-a iz Varaždina često je bio tema i na sjednicama Skupštine Varaždinske županije u prošlom sazivu, na kojima su vijećnici HDZ-a, tada oporba, žestoko napadali bivšega varaždinskog župana, HNS-ovca Predraga Štromara.

Reformist Čačić, inače bivši HNS-ovac, HDZ sada ima uz sebe, barem po pitanju HRT-a.

To potvrđuje i sastanak s glavnim ravnateljem HRT-a održan u svibnju ove godine, na kojem su uz aktualnoga varaždinskog župana Čačića bili HDZ-ov saborski zastupnik Anđelko Stričak i predsjednik Županijske skupštine iz redova HDZ-a, Alen Runac.

Budući da je na nacionalnoj razini HNS koalicijski partner HDZ-a, pri čemu je Štromar potpredsjednik Vlade te ministar graditeljstva i prostornog uređenja, bit će zanimljivo vidjeti kako će se na kraju raspetljati priča oko HRT-a. (ihr)

Aktualno

aktualno

4

Regionalni tjednik || 10. listopada 2018., br. 110

Inicijativa: žele stati na kraj spaljivanju otpada na otvorenom U Murskom Središću održan je sastanak na kojem se raspravljalo o problemu spaljivanja otpada na otvorenom. Na sastanak su bili pozvani svi gradonačelnici i načelnici naselja u kojima postoje romska naselja, jer je upravo na takvim prostorima problem paljenja otpada najizraženiji.

Raspravljalo se o svim aspektima ovoga problema, a dotaknulo se i

Okrugli stol

Demografski izazovi

U sklopu projekta „Povećanje efikasnosti i održivosti rada gospodarsko-socijalnih vijeća Bjelovarsko-bilogorske županije, Međimurske županije i Varaždinske županije“ održan je okrugli stol na temu „Demografski izazovi iz županijske perspektive“. U panel raspravi sudjelovali su Anđelko Akrap i Krešimir Ivanda, profesori s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. (rp)

Općina Nedelišće

„I smetje vredi“ Općini Nedelišće dodijeljeno je 314.000 kuna iz Kohezijskog fonda za projekt „I smetje vredi“.

Projektom se želi postići veća razina informiranosti stanovništva općina Nedelišće, Orehovica i Šenkovec o održivom gospodarenju otpadom. Predviđa se provedba 13 aktivnosti kao što su izrada i podjela letaka i brošura, postavljanje plakata, nadogradnja postojećih internetskih stranica, održavanje javnih edukacijskih tribina… (rp)

Orehovica

Radovi u Podbrestu

U tijeku su radovi na uređenju vanjskog prostora Doma kulture i crkve u Podbrestu. Uredit će se 40 parkirališnih mjesta, od čega su tri mjesta za osobe sa smanjenom pokretljivošću.

Sva parkirališta bit će međusobno povezana pješačkom stazom. Uz staze će biti postavljene klupe te će se prostor hortikulturno urediti. Vrijednost radova iznosi 790.000 kuna.

Završetak radova pridonijet će poboljšanju kvalitete života mještana. (rp)

pitanje odbacivanja otpada u okoliš te drugih radnji koje ugrožavaju sigurnost građana i imovine.

Komunalna redarstva bez policije ne mogu puno učiniti, te je prije određenog vremena nakon sastanka gradonačelnika Murskog Središća Dražena Srpaka s načelnikom PU međimurske Ivanom Sokačem, dogovoreno da kod izlaska komunalnog redara s njim

odlazi i policija zbog lakše identifikacije i kažnjavanja počinitelja.

Na sastanku je također dogovoreno da će policija i inspektor zaštite okoliša održati sastanak na Prekršajnom sudu da bi se provjerilo na koji se način kažnjavaju počinitelji. Naime, svi sudionici su se složili da kazne moraju biti takve da se prekršaji ne budu ponavljali. (rp)

Borba za prava ovršenih građana

Čakovec pomaže osobama slabijeg imovinskog stanja U Međimurju je prema podacima Financijske agencije (FINA) 8285 blokiranih građana koji zajedno s pravnim osobama duguju oko 1,5 milijardi kuna. U Čakovcu je blokirano 2769 građana dogovor oko plaćanja te im predlažu otplatu duga na rate. Također, novac mogu uplatiti kod nas ili na blaInicijativa „Ovršni usta- gajni u gradskoj komunalnoj nak“ međimurskim je je- tvrtki ČAKOM bez dodatnih dinicama lokalne samou- troškova. Kao jedan od predstavnika vlasnika tvrtki prave uputila dopis Međimurje plina i s pr ijed lozi ma Međimurskih pomoću kojih voda, predlobi se olakšaJednokratni žit ću da se i la situacija oprosti dugova u ovim javgrađa n inim poduma koji nisu rješenje, složni zećima posu zbog su predstavnici kuša naći objektivmodel koji nih razloInicijative „Ovršni dužnicima ga ovršeni ustanak“ ne bi st vaili im prijeti rao dodatne ovrha račutroškove, a s na ili imovine. druge strane tvrtG r ad Č a kove c kama omogućio naplatu prvi se u Međimurskoj županiji očitovao na iznijete potraživanja – istaknuo je gradonačelnik Kovač. prijedloge.

Gradonačelnik se osvrnuo i na druge prijedloge Mijenjati zakon Tim je povodom u čakoveč- „Ovršnog ustanka“, ali koji koj Gradskoj vijećnici održa- su zbog zakonskih propisa na konferencija za novinare krivo adresirani. Primjerice, na kojoj su uz gradonačelnika slivna vodna naknada iako se Grada Čakovca Stjepana Ko- plaća zajedno s komunalnom vača, govorili i predstavnici naknadom prihod je HrvatInicijative „Ovršni ustanak“, skih voda, a na uplatnicama Radovan Preložnjak i Gorkić je zbog zakonskih odredbi.

Da bi se to promijenilo treba Taradi.

- Većinu predloženih mjera izmijeniti zakon.

- Podržavam sve inicijative Grad Čakovec već provodi. Primjerice, dužnike već koje za cilj imaju pomoći gragodinama prije nego što se đanima slabijeg imovinskog poduzmu bilo kakve rad- stanja te onima koji su zbog nje, gradske službe zovu na životnih okolnosti na koje Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

nisu mogli utjecati, ostali bez primanja ili imovine. Takvim ljudima sustav treba pomoći da ponovno stanu na noge, a ne ih zakonskim rješenjima tjerati u još veće dugove – dodao je Kovač.

Predsjednik Inicijative „Ovršni ustanak“ za Međimursku županiju Radovan Preložnjak, istaknuo je da su s Gradom Čakovcem od samih početaka uspostavili korektan i partnerski odnos.

Dužničko ropstvo

U Međimurju je prema podacima Fine 8285 blokiranih građana koji zajedno s pravnim osobama duguju

oko 1,5 milijardi kuna.

- U Čakovcu je blokirano 2769 građana, a mnogi od njih jednom kad dođu u dužničko ropstvo, iz njega teško izlaze. Nastali dug mora se vratiti i to nije upitno. No, ovršni bi zakon trebalo izmijeniti na način da se iz procesa naplate isključe posrednici poput Fine, odvjetnika i agencija za naplatu dugova koje nabijanjem troškova dobro zarađuju – poručuju iz inicijative.

- Jednokratni oprosti dugova nisu rješenje, jer kome se i po kojim kriterijima otpuštaju? - upitao se Preložnjak. Član inicijative Gorkić Ta-

radi pozvao je građane da se ne oglušuju na opomene zbog neplaćenih računa. Kontaktiranjem institucije kojoj su dužni može se dogovoriti otplata na rate, kao što je to slučaj u Čakovcu.

Grad Čakovec inače znatni dio svog proračuna izdvaja za socijalne programe. Plaćaju se troškovi stanovanja osobama slabijeg imovinskog stanja, isplaćuju se jednokratne novčane pomoći, umirovljenici unazad dvije godine dobivaju uskršnji dodatak, pomaže se kod školovanja osobama slabijeg imovinskog stanja, plaća se prehrana siromašnijim učenicima.

Grad Mursko Središće uputio apel Hrvatskim cestama:

„Postavite semafor na glavno raskrižje!“ Grad Mursko Središće poslao je upit i apel Hrvatskim cestama povezano s potrebom postavljanja semafora na glavnom raskrižju u centru grada.

Naime, poznato je da Mursko Središće već godinama pokušava riješiti problem prekomjernog kamionskog prometa koji se odvija kroz Granični prijelaz i glavnu gradsku ulicu.

Ozbiljnost situacije dodatno je naglašena prije nekoliko dana kad je došlo do prometne nesreće upravo na spomenutom

raskrižju.

Zbog naleta kamiona teško je stradala starija žena kojoj je u Županijskoj bolnici u Čakovcu amputirana potkoljenica. Stalni zastoji u gradskome središtu i svim naseljima do Čakovca postali su nepodnošljivi, dok je pitanje sigurnosti od posebnog značaja.

- Smatramo da je došlo vrijeme da se u centru grada na glavnom raskrižju blizu Graničnog prijelaza promet regulira semaforima. Zato

tražimo da odmah pokrenete potrebne radnje, kako bi se barem u tom segmentu sigurnosti problem riješio. Promet i dalje raste. Ono što tražimo je da se zabrani tranzit najkasnije s 1. siječnjem 2019. godine i da se, kao što sam već spomenuo, promet na glavnom raskrižju, kroz koje dnevno prođe i do 800 teretnih vozila, a u sezoni i jako veliki broj osobnih vozila, regulira na pravilan način – rekao je gradonačelnik Dražen Srpak.

Aktualno

10. listopada 2018., br. 110 || Regionalni tjednik

Orehovica: savjeti u slučaju opasnosti Predstavnici Policijske uprave međimurske su posredstvom Mobilnog preventivnog centra policije u Podbrestu informirali mještane o preventivnim mjerama i savjetima u slučaju opasnosti. Tom su prilikom policijski službenici dijelili brošure „Zajedno do veće sigurnosti“, te letke „Pješaci sigurno u prometu“ i „Biciklisti pažnja“. Prezentirane su

Pomoć studentima Iz Općine Štrigova uputili su javni poziv za dodjelu jednokratnih pomoći studentima.

Javiti se mogu svi studenti s područja Općine Štrigova, a uz pisanu molbu potrebno je dostaviti kratki životopis, potvrdu o upisu na fakultet ili visoku školu te preslike osobne iskaznice i žiro-raču-

mjere zaštite koje građani mogu samostalno poduzeti da bi se zaštitili od najčešćih oblika kriminaliteta iz domene imovinskog kriminaliteta, te zakonsku obvezu povezanu s kretanjem pješaka i biciklista u prometu i korištenjem reflektirajućih materijala. Akciji su se priključili načelnik Franjo Bukal i komunalna redarka Anita Požgaj Vidović. (rp)

5

na. Molbe se šalju na adresu Štrigova 31, 40 312 Štrigova najkasnije do ponedjeljka, 15. listopada. Ova je odluka o dodjeli jednokratnih novčanih pomoći studentima jedna od mjera kojom u Štrigovi pokušavaju osigurati ostanak mladih mještana na području Općine.

u Križovcu početna konferencija projekta „Med dvemi vodami“

Prožimat će se očuvanje prirode i baštine, te razvoj turizma!

Ravnatelj „Međimurske prirode“ Siniša Golub istaknuo je da se ovim projektom interpretacija prirodnih vrijednosti Međimurja diže na razinu dostojnu opsega zaštite prirode našega kraja. Vrijednost projekta je više od dvanaest milijuna kuna.

Piše: Ivan-goran herman igherman@regionalni.com

U prostorijama Javne ustanove za zaštitu prirode „Međimurska priroda“ održana je početna konferencija projekta „Med dvemi vodami“, na kojoj su predstavljene vizualizacije konačnih materijalnih rezultata, te popratne aktivnosti koje će doprinijeti boljem razumijevanju zavičajne prirode Međimurja.

Na ponos

Glavne projektne aktivnosti povezane su s tri značajnije investicije – Centrom za posjetitelje „Med dvemi vodami“ u Križovcu, Edu-

kacijsko-interpretacijskim centrom „Matulov grunt“ u Frkanovcu, te Eko –turističkim poučnim pješačkim i biciklističkim stazama „Sve-

– Jedan od ciljeva projekta jest vratiti ljude rijeci Muri – Dražen Crnčec tomartinska Mura“ na području Općine Sveti Martin na Muri. Vrijednost projekta je nešto više od dvanaest milijuna kuna, od čega je više od deset milijuna kuna

bespovratnih sredstava dobiveno iz europskih fondova.

Ravnatelj „Međimurske prirode“ Siniša Golub istaknuo je da se ovim projektom interpretacija prirodnih vrijednosti Međimurja diže na razinu dostojnu opsega zaštite prirode našeg kraja: – Okupili smo se na početnoj konferenciji projekta koji smo idejno pripremali desetak godina, a operativno zadnje tri godine. Vizualizacije koje ćemo danas pokazati ono su o čemu smo svi zajedno sanjali, što će uskoro biti Međimurcima na ponos.

Koordinatorica projekta, Petra Pavičić iz REDEAe, predstavila je „Matulov

grunt“: – U Frkanovcu će se rekonstruirati i opremiti objekt u vlasništvu Međimurske županije, te staviti u funkciju centra za interpretaciju leptira plavca i značajnih staništa Gornjeg Međimurja.

To će biti Edukacijsko-interpretacijski centar „Matulov grunt“. Objekt i samo gruntište u Frkanovcu veoma su vrijedan i dobro očuvani primjerak tradicijske arhitekture Međimurja.

Taktilni doživljaj

Na području Općine Sveti Martin na Muri uredit će se staze Eko-turističke poučne pješačke i biciklističke staze

„Svetomartinska Mura“. Cilj je vratiti ljude rijeci Muri, kako je istaknuo načelnik Općine Dražen Crnčec, koji smatra da će dodatnim sa-

Koordinatorica projekta, Petra Pavičić iz REDEA-e, predstavila je „Matulov grunt“ držajem privući one turiste koji su zainteresirani za taktilni doživljaj prirode u Međimurju.

– Ovaj projekt je primjer korištenja fondova EU u raznim segmentima od obrazovanja, zdravstva, kulture do prirodne baštine. Brinući o prostoru i potencijalima koje priroda donosi potrebno je voditi promišljenu politiku korištenja prirode za razvoj turizma, gospodarstva i kvalitete života – rekao je međimurski župan, Matija Posavec. Voditelj ureda Turističke zajednice Međimurske županije, Rudi Grula, spomenuo je Master plan razvoja turizma, koji je Županija razvila prije nepune dvije godine, te činjenicu da se provodi čak šest od spomenutih osam projekata.

Projekt „Iškulică-školica“ za uključivanje u predškolske programe i programe produženog boravka

Jednake mogućnosti u obrazovanju za romsku djecu Europskim projektom „Iškulică-školica jednake mogućnosti u obrazovanju“ djeca i učenici romske nacionalne manjine uključit će se u predškolske programe i programe produženog boravka s ciljem potpune integracije u osnovnoškolsko obrazovanje na području Međimurske županije. Pojedinosti projekta predstavljene su u Područnoj školi Držimurec-Strelec.

- Projektom želimo pružiti potporu djeci romske naci-

onalne manjine, te osigurati uvjete za poboljšanje njihovih postignuća i uspješniju socijalizaciju. Posljednjih godina uočavamo pozitivne primjere u obrazovanju Roma, posebice u srednjim školama, što nam pokazuje da je ulaganje u obrazovanje dugoročno isplativo - rekla je zamjenica župana Međimurske županije Sandra Herman.

Pojedinosti i značaj projekta predstavila je njegova voditeljica Maja Odrčić Mikulić.

- Dvije su glavne projektne aktivnosti: uključivanje djece u predškolske programe, te u program produženog boravka. U predškolski program uključeno je 148 djece iz osnovnih škola Mala Subotica, Podturen i Macinec te Dječjeg vrtića „Maslačak“ iz Murskog Središća. Produženi boravak provodi se u osnovnim školama Podturen, Mala Subotica, Kotoriba i Orehovica, a uključena su 173 učenika. Djeci će se osigurati dodatna potpora

u izvršavanju domaćih zadaća, svladavanju jezika te stjecanju komunikacijskih i socijalnih vještina – istaknula je Odrčić Mikulić. „Iškulică-školica“ se financira iz Europskog socijalnog fonda, a ukupna vrijednost je 1,67 milijuna kuna. Putem projekta će se zaposliti osam učitelja razredne nastave. Također, djeci koja sudjeluju u programima financira se prijevoz od romskog naselja do ustanove u kojoj se odvija program.

6

Aktualno

Regionalni tjednik || 10. listopada 2018., br. 110

Za rehabilitaciju oboljelih prikupljeno 2.970 kuna

Prva OŠ Čakovec

Najvažniji su preventivni pregledi Rak dojke najčešći je oblik zloćudnog tumora kod žena u Hrvatskoj. Broj oboljelih žena raste neovisno o dobi, a preventivni mamografski pregledi mnogima mogu spasiti život.

na učenika je dio projekta “Young Entrepreneurs in Action”, kojemu je glavni nositelj i koordinator I. OŠ Čakovec. Čakovčani su upoznali školu, načine rada i učenja, te portugalski obrazovni sustav. Također, upoznali su tradicionalne obrte, zanate, načine i specifičnosti uzgoja vinove loze te proizvodnje vina.

Općina Goričan

Europski fondovi U Šibeniku je 5. i 6. listopada održana konferencija „Dani regionalnog razvoja i EU fondova“ na kojoj je sudjelovala i Općina Goričan. Konferencija je održana s ciljem razmjene iskustva u provedbi EU fondova, a poslužila je i kao platforma za predstavljanje aktualne politike i razvojnih programa.

KRALJEŽNICE HVATA.

Načelnik Općine Goričan Mario Moharić sudjelovao je na konferenciji s ciljem razmjena iskustava s drugim općinama i gradovima, te unapređenja rada i razvoja po pitanju povlačenja sredstava iz EU fondova, po čemu je Općina Goričan jedna od najuspješnijih općina u Hrvatskoj.

CENTAR ZDRAVLJA

VARAŽDIN TU SMO ZA VAS I DA VAM POMOGNEMO AKO IMATE PROBLEMA KAO ŠTO SU: Ukočenost vrata Glavobolje Vrtoglavice Trnci u rukama i prstima Bol između lopatica Bol u donjem dijelu leđa Bol u području stražnjice Bol ili trnci koji se spuštaju u noge

www.nado.hr

Predstavnici I. osnovne škole Čakovec, učenice Kjara Matjašec, Sara Barić, Katja Blažeka, Frida Kraljić i Lucija Dukić, u pratnji ravnatelja Siniše Stričaka i učiteljice Ivane Ružić, sudjelovali su na drugoj kratkoročnoj razmjeni učenika u partnerskoj školi Agrupamento de Escolas de Vale de Ovil u portugalskom gradu Baiao. Ova razmje-

Tijekom ovogodišnjeg obilježavanja Dana ružičaste vrpce u Čakovcu na edukativno-promotivnom štandu donacijama građana prikupljeno je 2.970 kuna. Kao i ranijih godina, prikupljeni novac koristi se za aktivnosti i rehabilitaciju članica Kluba „Nova nada“, koja okuplja žene oboljele od raka dojke, a Klub je dio Županijske lige protiv raka Čakovec.

Ovogodišnja manifestacija održana je u prijepodnevnim satima u subotu na Trgu Republike. Članice kluba dijelile su prolaznicima edukativne letke i izložile radove koje izrađuju na radionicama.

– Kad je bolest otkrivena na vrijeme, izlječiva je u 98 posto slučajeva. Zato ističemo važnost redovitih mamografskih pregleda za žene, koji jamče rano otkrivanje i pravodobno liječenje bolesti – ističu u Klubu „Nova nada“. Dan ružičaste

nadocentarzdravljavarazdin

Putovali u Portugal

Piše: Maja grbić alimanović maja@regionalni.com

tupamo svakom klijentu Individualno pris

RIJEŠITE SE BOLI

kao što je to uspjelo gospođi Višnji!

Imate li problema s ukočenosti vrata, glavoboljama, vrtoglavicama, trncima u prstima i rukama ili vas muči bol u donjem dijelu leđa ili boli i trncima koji se spuštaju u nogu pomoć potražite u Nado centru u Varaždinu, koji se nalazi u Ulici Frana Kurelca 2.

Princip dekompresijskog tretmana lumbalne kralježnice

Nado centru obratila se i Višnja Božić zbog izuzetno jakih bolova koji su sezali iz lumalnog područja duže desne noge, uz također prisutne trnce.

- Zajedničkom odlukom krenuli smo na tretiranje lumbalne kralježnice putem dekompresijskih tretmana. U nadi smanjenja simptoma odluka je pala na 15-tak tretmana zbog izrazitog ispupčenja diska na desnu stranu – istaknuo je Siniša Bosak iz Nado centra Varaždin.

PRIJE TRETMANA

Strpljenje gospođe Božić urodilo je plodom: maksimalnom sanacijom njezinog problema. Bol i trnci u desnoj nozi potpuno su nestali!

- Zahvaljujemo se na ukazanom povjerenju gospođi Višnji, a rezultate i efekt tretmana možete pogledati na slikama MR-a, a možete ih vidjeti i na stranici Facebooka Nado centar zdravlja Varaždin – poručio je Bosak.

NAKON TRETMANA

Imate li problema, s povjerenjem nazovite brojeve telefona 042/557-513 ili 091/311-0822. Sve informacije možete doznati i na Facebooku!

Ulica Frana Kurelca 2 | 042/55-75-13 | 091/311-08-22 | nado.varazdin@gmail.com RADNO VRIJEME | Pon, sri, čet: 12:00 - 20:00 h | Uto, pet: 8:00 – 16:00 h

Rak dojke vodeći je uzrok smrtnosti kod žena

vrpce posvećen je prevenciji i edukaciji. Listopad je u cijelom svijetu posvećen podizanju svijesti o važnosti brige za zdravlje dojki, te ranom otkrivanju i liječenju raka dojke. Riječ je o najčešćem zloćudnom tumoru kod žena u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Broj oboljelih žena raste neovisno o dobi i vodeći je uzrok smrtnosti.

Budući da su mogućnosti prevencije raka dojke ograničene, vrlo je važno bolest otkriti u početnoj fazi.

Slična je akcija održana i na varaždinskom Korzu u organizaciji Udruge žena operiranih na dojku – Mammae klub Varaždin.

- Hrvatice najviše umiru od raka dojke. Oboljelih je sve više, a pomaka u lošoj statistici nema. Hrvatska je zadnji puta statistiku o broju oboljelih izradila 2015. godine, a te je godine od raka dojke oboljelo 2748 i umrlo čak 1038 žena.

Prema zadnjim podacima o smrtnosti, lani je od raka dojke u Hrvatskoj umrlo 853 žena i 8 muškaraca, što ipak pokazuje trend laganog pada – kažu u varaždinskom klubu Mammae.

10. listopada 2018., br. 110 || Regionalni tjednik

Poslovni svijet

Međimurka BS proslavila 25 godina poslovanja

7

Četvrt stoljeća obiteljske tvrtke koja je postala sinonim za kvalitetu - Oduvijek smo znali pažljivo ocjenjivati tržišne prilike, a i danas moji sinovi Slaven i Nikola istražuju mogućnosti za razvoj kako bismo kupcima ponudili najbolji mogući tretman i proizvodni asortiman – istaknuo je Stanislav Brzuhalski vacijama i novim poslovnim idejama što nam je omogućilo da na tržištu uspješno poslujemo punih 25 godina. Oduvijek smo znali pažljivo ocjenjivati tržišne prilike, a i danas moji sinovi Slaven i Nikola istražuju mogućnosti za razvoj kako bismo kupcima ponudili najbolji mogući tretman i proizvodni asortiman – istaknuo je Stanislav Brzuhalski, osnivač trgovačke kuće Međimurke BS. Prepoznatljivost No, i najbolje strateško planiA da je Međimurka BS u tome uspjela najbolje svjedoči poda- ranje ne bi donijelo željene poslovne rezultate da u cijelu pritak o obilježavanju 25 godina ču nisu uključena dva uspješnog poslovanja. najvažnija detalja Trgovačka kuća – preda nost koja samostalMeđimurka BS zaposlenika i no posluje od zadovoljstvo 1993. godinudi više od 18.000 kupaca. ne, rad je artikala od čega je započela s os a m z aLideri u 80 posto vlastiti poslenika. regiji uvoz izravno od Danas, če- Bez antvrt stoljeća gažmana zaproizvođača kasnije tvrtka poslenika ne broji više od 70 bi bilo moguće zaposlenika, a realizirati niti svoje je poslovanje iz jednu ideju. Našu poČakovca proširila i na susjedslovnu priču upotpunjuju vjerne gradove, Varaždin, Prelog i ni kupci koji su nas svih ovih Ludbreg. Osim vrhunski opre- godina podržavali prepoznavši mljenih trgovina sa širokom kvalitetu naših proizvoda i paletom proizvoda, Međimurka usluge. Stoga im od srca zahvaBS ima vlastite servisne centra, ljujem i vjerujem da ćemo na isti a onaj izgrađen u Čakovcu način nastaviti i u budućnosti. najveći je u sjeverozapadnoj Veliko hvala ide i mojoj obiteHrvatskoj. lji, supruzi Mariji te sinovima Stalnim širenjem prodajnog Slavenu i Nikoli koji su mi bili asortimana u kojem se nalaze najveća podrška – zaključio je najpoznatiji svjetski proizvođa- Stanislav Brzuhalski. či, Međimurka BS se izborila za Međimurka BS danas u svom svoju poziciju na sve zahtjevni- asortimanu nudi više od 18.000 jem tržištu. artikala od čega je 80 posto Počeci nisu bili nimalo laki, vlastiti uvoz izravno od proali odricanjem i ogromnom izvođača. Tvrtka neprestano voljom Međimurka BS je u radi na obogaćivanju svog diskratkom vremenu postala pre- tributerskog portfelja dodatnim poznatljiva na tržištu. vodećim svjetskim proizvođa- Do ovakvih poslovnih re- čima iz djelatnosti čime se želi zultata došli smo sinergijom zadržati primat u Hrvatskoj te iskustva i mladosti. Obiteljsku se nametnuti kao vodeći distradiciju nadopunili smo ino- tributer alata i opreme u regiji. „Kupac prije svega“ moto je kojim se trgovačka kuća Međimurka BS vodi od samih početaka svojeg poslovanja. Upravo stoga svi napori djelatnika usmjereni su prema segmentima koji su bitni kupcima u donošenju odluke gdje kupovati kvalitetni alat i opremu za doma, a sve kako bi tvrtka postala neupitni broj 1 na tržištu.

8

Život

Regionalni tjednik || 10. listopada 2018., br. 110

Udomiteljski par Bernarda i Stanko Hamer u 20-ak godi

„U cijeloj ovoj priči najvažniji je

Pored vlastita dva sina obitelj Hamer na noge je podigla 32-oje udomljene djece koja su kod njih pronašla t Piše: Maja grbić alimanović maja@regionalni.com

Iako su oduvijek voljeli djecu i sanjali o velikoj obitelji Bernarda i Stanko Hamer ni u snu se nisu nadali da će njihova obiteljska kuća u Selnici postati dom za više od tridesetero djece. Riječ je o udomiteljskoj obitelji koja se udomljavanjem bavi više od dvadeset godina, a za svoj su rad nedavno dobili i priznanje Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

- Najviše nas je odjednom u kući bilo osmero, uključujući djecu od dva mjeseca do 13 godina starosti. Bilo je baš lijepo, veselo. Neki su se čudili otkud nam sad toliko djece, a znali su da dugo nismo imali nijedno. Uvijek smo bili jako ponosni na svu djecu, svugdje smo ih vodili sa sobom i sretni smo što smo im pružili dom i obitelj – priča nam Bernarda Hamer koja je nositeljica licence udomitelja, ali joj suprug svih ovih godina, pored vlastitog soboslikarskog obrta, jednako predano pomaže i u brizi o djeci.

Bračni par Hamer prvo dugo godina nije mogao dobiti dijete, te su 1997. godine posvojili svoga prvoga sina.

Kad su ih posjetili socijalni radnici iz Centra za socijalnu skrb i vidjeli njihovu prostranu obiteljsku kuću, dali su im ideju da bi mogli i udomiti dje-

Djeca koja nisu posvojena, na žalost, nisu se vratila niti svojim biološkim obiteljima jer za to nisu stvoreni adekvatni uvjeti c u jer i maju sve potrebne uvjete. I tako je gospođa Hamer, koja je tada još bila na roditeljskom dopustu s prvim sinom, uzela na brigu i petogodišnju djevojčicu.

Narednih je godina trideset i dvoje mališana kod njih pronašlo toplinu, ljubav i brigu obiteljskog doma. Njih

je devetero kasnije steklo uvjete za posvojenje. Otišli su u svoju novu obitelj, a s njih šestero i dalje održavaju kontakt.

Jedno su dijete, koje im je došlo s nekoliko mjeseci, kasnije oni sami posvojili, tako da imaju i drugoga sina od 17 godina. Nažalost, ostala djeca, koja nisu išla u posvajanje, nisu se vratila ni svojim biološkim obiteljima jer za to nisu stvoreni uvjeti, to jest, djeca nisu dobila adekvatnu skrb, tako da je većina udomljene djece kod njih ostala do svoje punoljetnosti.

Pritom ističu da nijedno dijete nakon navršenih 18 godina, kad službeno izlaze iz sustava socijalne skrbi, nije završilo na ulici. Tako je jedna djevojka kod njih živjela do svoje 22. godine - sve dok se nije udala. Danas sa suprugom živi u Njemačkoj, ima dvije kćeri, redovito se čuju, a njihovi je sinovi smatraju sestrom, uostalom, kao i ostalu djecu koja su živjela s njima.

- U cijeloj ovoj priči najvažniji je interes djeteta, a ne nas udomitelja – ističe ona.

Priznanje Bernarda i Stanko Hamer za svoj su dugogodišnji udomiteljski rad nedavno dobili priznanje Ministarstva

Radionice za djelatnike vrtića i škola o specifičnim potre

U Čakovcu održan prvi viken

Udruga Adopta sa sjedištem u Zagrebu osnovana je s ciljem pružanja potpore posvojenju i posvojiteljskim obiteljima. Također se za Piše: Maja grbić alimanović maja@regionalni.com

U Hrvatskoj je još uvijek malo toga napravljeno da se olakša proces posvojenja djece, ističu u Adopti, Udruzi za potporu posvojenju. Sjedište Udruge je u Zagrebu, ali su aktivni i u drugim gradovima širom Hrvatske u kojima organiziraju takozvane “vikende posvojenja”. Riječ je o edukativnim aktivnostima tijekom kojih organiziraju psihološka savjetovanja za posvojitelje, igraonice za djecu te predavanja i radionice za djelatnike vrtića i škola.

Nakon Dubrovnika, Osijeka, Rijeke i Lovrana, prvi je puta vikend posvojenja organiziran proteklog vikenda i u Čakovcu. Pored zagrebačkoga, čakovečki Centar za socijalnu skrb godišnje ima najveći broj posvojenja na razini cijele Hrvatske. Edukativne aktivnosti u Čakovcu vodile su stručne suradnice Udruge te smo iskoristili prigodu za razgovor s psihologinjom Helenom Gjurić.

- Pomoću aktivnosti po-

kušavamo educirati što više stručnjaka o specifičnim potrebama posvojenog djeteta, ali potičemo i roditelje da o tome razgovaraju u vrtiću i školi. Putem radionica stručnim djelatnicima vrtića i škola pružamo važne informacije o tome kako se postaviti u određenim situacijama, kako posvojenom djetetu olakšati boravak u školi i vrtiću, ali im i pruža-

“Posvojiteljima bi trebalo pružiti podršku prije, ali i nakon posvojenja, posebice kad im dođe dijete” mo priliku da postave pitanja o svojim nedoumicama.

Važno nam je da stručni djelatnici osvijeste činjenicu da neke obrazovne sadržaje trebaju prilagoditi u slučaju da u razredu ili grupi imaju posvojeno dijete. Primjerice, neće tražiti od djeteta da nacrta svoje obiteljsko stablo ili donese sliku sebe kad

Život

10. listopada 2018., br. 110 || Regionalni tjednik

odina udomili 32-oje djece

e interes djece“

9

VARAŽDINSKE PUME POKREĆU PROJEKT „ZAJEDNO“

toplinu, ljubav i brigu obiteljskog doma Pitamo ih kako su se uspjeli brinuti o svoj toj djeci, a oni kažu da im je kasnije puno pomagao i najstariji sin te brat koji živi u Selnici i sestra iz Slovenije.

Prava obitelj

- Centar za socijalnu skrb također nam pruža pomoć putem edukacije i psihološke podrške, jer je dobro s nekim se posavjetovati kad dođe do teškoća s djetetom. O udomljenoj se djeci brinemo kao o vlastitoj, možda je to čak i veća odgovornost jer ipak si pod nečijim nadzorom i najveće je zadovoljstvo kad vidiš da si s nekim djetetom uspio. Kad znaš u kakvim su katastrofalnim prilikama bili, a sad sve funkcionira, pitaš se kako si to uspio! Djeca su na početku u strahu, ne znaju što ih čeka, i najvažnije je da osjete sigurnost, da tu pripadaju, da osjete ljubav i brigu. Mi nismo zamjenska obitelj, mi jesmo njihova obitelj. I da nemamo za ovo ljubavi, ne bismo to nikad radili zbog novca – govori naša sugovornica, ali odmah dodaje da s djecom ne može uvijek sve biti „cici-mici“ te da moraju osjetiti i strogoću

i red.

Osim sinova, s njima trenutačno žive djevojčica i dječak školske dobi, a s obzirom da se bliže svojoj 60-oj godini, neće se još dugo moći baviti udomiteljstvom.

Supružnici Hamer ističu da je u Hrvatskoj danas pro-

Uvijek smo bili jako ponosni na svu svoju djecu i svugdje smo ih vodili sa sobom. Sretni smo što smo im mogli pružiti dom i obitelj.”

- bernarda hamer blem pronaći mlade udomiteljske obitelji, a postojeći su udomitelji sve stariji, prosjek im je 55 godina starosti, tako da kad god imaju priliku govore o tome i apeliraju na mlađe obitelji, koje za to imaju uvjete i volje, da postanu udomitelji.

Kad ih pitamo kako se djeca međusobno slažu,

odgovaraju da je to „kao sa svakom djecom, malo se vole, malo se svade, al’ opet ne mogu jedni bez drugih.

Kada treba, složni su i stisnu se kao bubice“.

Najteži trenutak svakog udomitelja je rastanak od djeteta koje ide na posvajanje, koje su zavoljeli kao svoje, pa ih pitamo kako se s time nose.

- Srce ti se para i gušiš se kao da ti netko uzima tvoje dijete, ali ne smiješ to pokazati pred djetetom jer i oni plaču.

Lako za nas, ali i djeca pate kad ih se naglo otrgne i prekine svaki kontakt. Mislim da bi o tome trebalo educirati posvojitelje. Uostalom možemo im pomoći ako negdje zapne s djetetom, jer ih mi već poznajemo i ostvarili smo s njima odnos.

Mi smo im bili prva postaja u novi život i mislim da nema smisla sve to izbrisati – ističe naša sugovornica, spominjući primjer već odrasle posvojene djevojke koja je i dan danas zove mamica Nadica i nitko u njezinoj obitelji, pa niti njezina majka, s time nema problema.

nd posvojenja

alažu za poboljšanje Zakona i unaprjeđenje procesa posvojenja. gdje se intenzivno zalagala za unaprjeđenje procedure posvojenja, ali se cijeli sustav nije daleko pomaknuo s mrtve točke.

Udruga također svake godine organizira nekoliko ciklusa stručnih priprema za potencijalne posvojitelje, a takva

je priprema prije nekoliko godina postala zakonska obveza za sve posvojitelje.

Podrška se na razne načine posvojiteljima pruža i nakon što posvoje dijete.

Radi se o grupama podrške, zajedničkim druženjima posvojiteljskih obitelji, te-

Veterani Puma će s partnerima u projektu vrijednom dva milijuna kuna oformiti dva mobilna tima koji će korisnicima na području Varaždinske i Međimurske županije između ostalog osigurati i uslugu prijevoza te pratnje pri uključivanju u društvene aktivnosti.

Piše: Josip Novak jnovak@regionalni.com

potrebama posvojene djece

je bio beba, dati mu da za lektiru čita knjigu „Pale sam na svijetu“ i slično. Također je važno da nauče zaštititi dijete ako postane žrtva međuvršnjačkog zlostavljanja.

Da bi se spriječilo nasilje i uznemiravanje, važno je kontinuirano raditi na razvijanju tolerancije kod sve djece u grupi ili razredu – ističe psihologinja ,dodajući da je Adopta izdala vodič za odgojitelje, stručne suradnike i roditelje o poučavanju prihvaćanja različitosti kod djece predškolske dobi pod nazivom “To-to-tolerancija”.

O s i m e du k ativnih aktivnosti, jedna od glavnih aktivnosti Udruge je zagovaranje, da bi se poboljšali Zakoni i propisi koji se tiču posvojenja.

Tako je i dugogodišnja bivša predsjednica Udruge Diana Topčić Rosenberg radila kao službenica u Ministarstvu socijalne politike i mladih

Mobilni timovi u službi branitelja

matskim pričaonicama za djecu i slično.

- Posvojiteljima bi svakako trebalo pružiti podršku i pomoć prije, a i nakon samog posvojenja, posebice na početku, kad dijete tek dođe kod njih. U Hrvatskoj svakako postoji prostor za poboljšanje usluga namijenjenih posvojiteljskoj zajednici, pa tako i za psihološku pomoć i podršku. Posvojitelji se javljaju za psihološko savjetovanje, a teme koje se prorađuju su individualne i osobne jer svaka osoba ima svoje nedoumice i pitanja. Trenutačno imamo oko 80 članova iz Hrvatske. Također provodimo Grupe podrške na kojima se posvojitelji upoznaju, druže i mogu zajedno proraditi neke probleme i neodumice, jer smo prepoznali da je takav način rada jako koristan zaključuje naša sugovornica.

Udruga veterana 7. gardijska brigada „Puma“ u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja do kraja listopada 2018. godine prikuplja informacije o hrvatskim braniteljima s područja Varaždinske i Međimurske županije kojima je potrebno besplatno pružanje usluga pomoći u kući ili pri obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti.

Dobrodošla pomoć

Naime, Udruga veterana 7. gardijske brigade (UV 7. gbr) prijavit će projekt „Zajedno” na raspisani natječaj “Razvoj i širenje mreže izvaninstitucionalnih usluga za hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata” koji se financira iz Europskog socijalnog fonda, kako bi se spomenute usluge u dogledno vrijeme organizirale.

Veteranima „Puma“ su partneri u projektu kolege iz Udruge veterana SJP PU Varaždinske „Roda“, bivši pripadnici 104. brigade HV-e i Razvojna agencija Sjever (DAN) čiji zaposlenici pomažu oko pripreme prijave projekta.

- Ministarstvo hrvatskih branitelja ima saznanja da brojni branitelji i članovi njihovih obitelji ne mogu samostalno obavljati kućanske poslove. Uz to im je otežan svakodnevni život. Naša udruga je već ranije željela provesti ovakav program koji pridonosi socijalnoj uključivosti braniteljske populacije – ističe Igor Tkalec,

PRIJAVITE SE U tijeku su prijave i prikupljanje informacija o hrvatskim braniteljima kojima je potrebno besplatno pružanje usluga pomoći u kući ili pri obavljanju različitih svakodnevnih životnih aktivnosti tajnik UV 7. gbr.

Dodao je da javni poziv traje do kraja listopada, a uvjeti za korisnike usluga u kući u ob avljanju

Branitelji ili članovi njihovih obitelji koji primaju socijalnu pomoć ne gube svoja ranije ostvarena prava svakodnevnih životnih aktivnosti su da su hrvatski branitelji s prebivalištem na području Varaždinske ili Međimurske županije, te da nisu korisnici u projektu „Zaželi“ koji provodi Crveni križ.

- Branitelji ili članovi nji-

hovih obitelji koji primaju socijalnu pomoć ne gube svoja prava ukoliko su korisnici usluga koje osigurava projekt „Zajedno”. Stoga pozivamo sve one koji ne mogu samostalno obavljati kućanske poslove, održavati osobnu higijenu, pripremati obroke, odlaziti u trgovinu (ljekarnu, tržnicu i drugo) ili obavljati fizičke poslove poput cijepanja drva i održavanja okućnice, da nam se što prije jave – rekao je Tkalec.

Napomenuo je da će veterani Puma s partnerima oformiti dva mobilna tima koji će korisnicima na području Varaždinske i Međimurske županije od sredine iduće godine, između ostalog, osigurati i uslugu prijevoza te pratnje pri uključivanju u društvene aktivnosti.

- Vrijednost projekta je dva milijuna kuna i trajat će dvije godine. Za potrebe funkcioniranja mobilnih timova na puno radno vrijeme zaposlit će se 10 osoba. U svakom od njih bit će po jedan psiholog i patronažna sestra, a kupljena vozila koristit će se kod usluga prijevoza i pratnje u svrhu obavljanja liječničkih pregleda, terapija i kontrola – pojasnio je Robert Puja, predsjednik UV 7. gbr.

Dodatne in formacije i prijave moguće su sjedištu Udruge veterana 7. gardijska brigada „Puma“ (Harambašićeva 34) ili na telefone 095/906-4824 (Robert Puja), 095/230-06 52 (Igor Tkalec) i 095/230- 0650 (administrativna tajnica Udruge Emilija Hlišć).

10 Školstvo

Regionalni tjednik || 10. listopada 2018., br. 110

Lea predstavljala OŠ Donja Dubrava u Zlataru

Školstvo

S pjesmom na kajkavskom narječju “Protuljetje” Lea Lukša ove je godine predstavljala OŠ Donja Dubrava u Zlataru na Zboru malih pjesnika.

Mentorica joj je bila Renata Dolenec. Riječ je o književnoj manifestaciji koja se kontinuirano održava svake jeseni u Zlataru od 1970. godine u sklopu manifestacije “Dani kajkavske riječi”.

Osnovana je s ciljem njegovanja kajkavskoga narječja među mladima. Zbor okuplja mlade dijalektalne pjesnike iz svih kajkavskih krajeva

Hrvatske, tako da se na priredbi u Zlataru uobičajeno okupljaju autori s područja Krapinskozagorske, Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-križevačke, Karlovačke, Primorsko-goranske i Zagrebačke županije te Grada Zagreba. Svake se godine raspisuje natječaj za poetske radove na kajkavskom narječju. Prosudbena komisija izabire 50 najboljih pjesama koje njihovi autori izvode na Zboru u Zlataru, a odabrani radovi tiskaju se u zbirci odabranih pjesama.

Novi Zakon o knjižnicama donosi mnogobrojne kontr

HKD: “Posao knjižničara n donijeti knjigu s polic

Da bi se zaustavilo usvajanje predloženog Zakona o knjižnicama, Hrvatsko knjižničarsko društvo uputilo je dopise Odboru za zako kulturu Hrvatskoga sabora, te svim saborskim zastupnicima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 16 Piše: IVAN -GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Upitnik se stavlja nad budućnost knjižnica u školskim i visokoškolskim ustanoMinistarstvo kulture pri- vama. One sada čine čak premilo je novi Zakon o 80 posto knjižnica, a ako se knjižnicama i knjižničnoj prihvati ovaj prijedlog Zadjelatnosti, kojem se protivi kona, osnivači novih škola cijela hrvatska knjižničar- i visokoškolskih ustanova ska zajednica, uključujući moći će zaobići obvezu osnivanja knjižnica u vlastitu i Hrvatsko knjižničarsko sastavu. Novi pridruštvo. Struka nije jedlog Zakona o bila uključena knjižnicama i u oblikovanje knjižničnoj konačnoga Upitnik se d j e l at no prijedloga stavlja nad s t i ve l i k Z a kona, je udarac zbog čega budućnost i na doje tijekom knjižnica segnute e-Sav jesta nda rtovanja u školskim de struke. ista k nuustanovama Ravnatelji la gotovo i vod itelji 260 0 prik njižn ica u mjedbi. Umjebudućnosti ne bi sto osuv remetrebali biti knjižničarnjivanja postojećeg Zakona, knjižničari strahuju ske struke, a iz teksta Zakona da će ovaj prijedlog Zakona, izbačeni su i stručni nazivi, koji je u saborskoj proceduri, pa je nejasno hoće li i kako biti izglasan. Knjižničarstvo u knjižnicama raditi stručni danas ima velik utjecaj na ob- djelatnici. Sigurno je da će u razovanje i kulturu građana knjižnicama raditi sve manje – od djece do umirovljenika, knjižničara.

– Prijedlozi zakonskog a donošenje novog Zakona o knjižnicama štetno je za smanjivanja već dosegnutih razvoj društva – priopćilo standarda i uvjeta za stručno je Hrvatsko knjižničarsko obavljanje knjižnične djelatnosti, ustroj i rukovođenje društvo. knjižnicama sa sobom nose i sumnje da bi se time zapravo Špekulacija?

Prijedlog Zakona predviđa u velikoj mjeri „legalizirali” osnivanje privatnih knjiž- različiti slučajevi sumnjivih nica. Svrha toga je nejasna zapošljavanja na rukovodei otvara prostor špekulaci- ćim i drugim mjestima u jama, smatraju u Društvu, knjižnicama. Brisanje stručjer je knjižničarstvo nepro- nih knjižničarskih zvanja iz fitna djelatnost, smatraju u Zakona omogućuje da taj posao obavljaju nestručni djelatnici. Posao knjižničara Novi prijedlog nije samo donijeti knjigu s police! Taj posao obuhvaća Zakona velik obradu knjižnične građe, upravljanje informacijama je udarac na i informacijskim izvorima, dosegnute savjetovanje korisnika knjižstandarde struke nice, te održavanje edukativnih programa – kaže dr. sc.

HKD-u. U prijedlogu Zakona Dunja Holcer, predsjednica neodgovarajuće se barata i Hrvatskog knjižničarskog stručnim rječnikom, pa se društva.

Ministrica kulture Nina nasuprot privatnih stavljaju takozvane „javne” knjižnice, Obuljen Koržinek izjavila što je loš prijevod za „public”, je da nije točno da struka nije konzultirana u pripremi to jest „narodne” knjižnice.

Neistina Na tvrdnju HKD-a da voditelji knjižnica u budućnosti neće morati biti knjižničarske struke, ministrica Obuljen Koržinek uzvratila je tvrdnjom da je to potpuna neistina!

Statistike Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika

prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ocijenivši da su bojazni Hrvatskog knjižničarskog društva povezane s posljedicama toga zakona stvar krive interpretacije njegovih odredbi: – Nije istina da nisu konzultirani, upravo suprotno!

– kaže ministrica. Dodala je da Zakon o knjižnicama nije u koliziji sa Zakonom o odgoju i obrazovanju, te da kriterije za osnivanje i djelovanje osnovnih, srednjih i visokoškolskih ustanova uređuje sustav znanosti i obrazovanja. Na nekim fakultetima postoje knjižnice, dok na nekom drugom fakultetu imate sveučilišnu knjižnicu ili se ugovorom postojeća znanstvena knjižnica spojila sa sveučilišnom.

– Jednostavno otvaramo mogućnost da se to može riješiti ugovorom – objašnjava ministrica kulture.

Struka struku mije

Na tvrdnju HKD-a da ravnatelji i voditelji knjižnica u budućnosti neće morati biti knjižničarske struke, ministrica Obuljen Koržinek uzvratila je tvrdnjom da je to potpuna neistina.

– Ne znam uopće kako su to iščitali. Ne znam iz čega taj zaključak proizlazi, pa ga ne mogu niti komentirati – rekla je. Potpuno je jasno da za ravnateljsko mjesto konkuriraju osobe koje imaju knjižničarsko zvanje, ali u slučaju da takve osobe nema, ravnateljem knjižnice može postati osoba koja ima određeno obrazovanje i iskustvo u rukovođenju nekom kulturnom institucijom, poručila je ministrica kulture.

Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, stotinu knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a

– Brisanje stručnih knjižničarskih zvanja iz Zakona omogućava manipulacije – smatra dr. sc. Dunja Holcer

Školstvo

10. listopada 2018., br. 110 || Regionalni tjednik

11

Tko lakše uči strani jezik u sklopu projekta Erasmus+K2 OŠ Ivanovec OŠ Ivanovec po prvi puta se uključila u Erasmus+K2 projekt pod nazivom “Travel ’n’ share”. Cilj projekta je usporediti kako se strani jezik uči, odnosno podučava u različitim državama Europe. Koordinator ovog projekta je Norveška, a države partneri su Danska, Cipar, Španjolska i Hrvatska. U OŠ Ivanovec koordinatorice projekta su učiteljice engleskoga jezika Ivana Gradečak i Marina Đura, ali i drugi učitelji.

U sklopu projekta održana je audicija u znanju

engleskog jezika, te su na temelju toga odabrani učenici koji sudjeluju u projektu i koji će već početkom studenog otputovati u Dansku.

Inače, Erasmus+ je najveći program Europske unije u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta. Obuhvaća sve europske i međunarodne programe i inicijative Europske unije u području obrazovanja. Cilj programa je poboljšanje kvalitete odgoja, poučavanja i učenja od predškolske do srednjoškolske razne obrazovanja u školama i

vrtićima diljem Europe. Predviđene su aktivnosti koje podupiru razmjenu dobre prakse i testiranje inovativnih pristupa u obrazovanju. Aktivnostima se mogu osnažiti veze sa svijetom izvan škole i drugim područjima obrazovanja i osposobljavanja.

Erasmus+ nudi mogućnost međunarodne mobilnosti za učitelje i učenike. Program nudi prilike osobama svih dobi, pomažući im da razviju i dijele znanje i iskustvo u institucijama i organizacijama u različitim državama.

roverze

nije samo ce!”

onodavstvo, Odboru za obrazovanje, znanost i 69, a stotinu je u sastavu drugih knjižnica.

Okrugli stol “Budućnost Škole za život”

Divjak: “Nastavnicima do 30 % veće plaće” Ministrica je najavila da će nastavnicima koji su uključeni u eksperimentalni program biti plaćeni prekovremeni sati, što može rezultirati povećanjem plaća od 5 do 15 % Piše: Irena harači pintarić iharaci@regionalni.com

Javne ili narodne?

U prijedlogu Zakona neodgovarajuće se barata i stručnim rječnikom, pa se nasuprot privatnih stavljaju takozvane „javne” knjižnice, što je loš prijevod za „public”, to jest „narodne” knjižnice 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica u Hrvatskoj postoje jedna nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), sedam sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 za-

Sigurno je da će u knjižnicama raditi sve manje knjižničara, smatraju u HKD-u poslenika), dvije općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih

knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bila su 1 309 484, a od ukupno korištene knjižnične građe (11 492 797 jedinica), najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%).

Da bi se zaustavilo usvajanje predloženog Zakona o knjižnicama, Hrvatsko knjižničarsko društvo uputilo je dopise Odboru za za konodavst vo, Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora, te svim saborskim zastupnicima.

- Radimo na programu nagrađivanja onih koji imaju izvanredne rezultate, pa smo tako u Zakonu o odgoju i obrazovanju ugradili odredbu da, ukoliko nastavnici povlače EU sredstva u dijelu u kojem rade na europskim projektima, imaju pravo na uvećanje plaće do 30 posto. Također, onima koji rade u eksperimentalnom programu priznat će se prekovremeni sati, što može rezultirati povećanjem plaća između 5 i 15 posto – najavila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u četvrtak u Varaždinu, gdje je sudjelovala u radu okruglog stola “Budućnost Škole za život” održanom uz Svjetski dan učitelja.

Važni i roditelji

U radu okruglog stola sudjelovali su predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja (SHU) Sanja Šprem, član Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme Igor Radeka, predstavnik vijeća roditelja VI. OŠ Varaždin Mihajlo Ivaniš i ravnatelj te škole Mario Stančić, a okrugli stol je vodila sindikalistica Đurđica Krtanjek.

VI. OŠ Varaždin jedna je od škola uključenih u program “Škole za život”, no ta je škola od ove školske godine uvela još jednu novinu: učenicima je nastava podijeljena u četiri obrazovna razdoblja.

- VI. OŠ Varaždin je bila prva i napravila je jedan kvalitetan program nastave koji će omogućiti učiteljima i učenicima više

- Prosvjetare ne muči samo materijalna situacija, nego status u društvu - upozorila je čelnica SHU-a Sanja Šprem prostora za blokovsku nastavu i predmetni rad. No, ima još škola

Anketa će biti poslana na 25.000 e-mail adresa u Hrvatskoj koje su promijenile kalendar u sklopu “Škole za život” – istaknula je ministrica i dodala kako je zadovoljna s načinom na koji su u školama prihvatili provođenje eksperimentalnog programa.

- Zadovoljna sam s brojem inovativnih programa u školama i promjenama koje se unose, a naglasak je u promjeni u nači-

nu rada i u načinu poučavanja.

Opremanje škola je u tijeku, kao i dodatna edukacija nastavnika, a počeli smo i s roditeljskim sastancima, kako bi roditelji bili uključeni u reformu – istaknula je Divjak.

Masovna anketa

Čelnica SHU-a Šprem podržava promjene u školama, no one su nužne i u “glavama” ljudi.

- Prosvjetare ne muči samo materijalna situacija, nego njihov status. Kada sam ja išla u školu, ono što je učiteljica rekla bio je zakon. Nažalost, danas toga u školama nema i sve češće dolazi do konflikata između nastavnika i učenika. No, u situaciji kada društvo počne percipirati učitelje kao nekakve uhljebe unutar društva,

pitam se kakvo ponašanje onda i možemo očekivati od učenika? Trebamo promijeniti tu percepciju prema obrazovanju, jer baš učitelji stvaraju najveći potencijal ovoga društva – zaključila je Šprem i najavila veliki projekt SHU-a u sklopu kojeg će biti poslan anketni upitnik nastavnicima, koji bi trebao dati pravu sliku obrazovnog sustava.

- Na sam Svjetski dan učitelja Institut “Ivo Pilar” na 25.000 e-mail adresa poslat će anketni upitnik kojim će se po prvi puta „snimiti“ situacija u obrazovanju. U njemu će nastavnici odgovarati o mobbingu, plaćama i uvjetima rada. Rezultati te ankete postat će smjernice Vladi RH kako treba postupati prema obrazovanju – najavila je Šprem.

12 Kulturni obzor

Regionalni tjednik || 10. listopada 2018., br. 110

Kulturni obzor

Dan židovske kulture i baštine u Čakovcu Dani europske baštine najrasprostranjenija su participativna kulturna manifestacija u Europi.

U Čakovcu su u srijedu, 3. listopada, u njihovu sklopu prikazani filmovi o nematerijalnoj baštini Međimurja, “Umijeće vađenja zlata - zlatarenje u Međimurju”, “Tradicijsko umijeće izrade čipke na području Svete Marije”, te “Umijeće sviranja i izrade cimbala”. U večernjim pak je satima u Scheierovoj zgradi u Čakovcu održan “Dan židovske kulture i baštine”, s temom “Storytelling”.

U ime Židovske općine Čakovec prisutne je pozdravio njezin predsjednik dr. Andrej Pal. Zagrebački rabin Luciano Moše Prelević osvrnuo se na rušenje čakovečke sinagoge 1944. godine.

Predstavljene su knjige “iz pepela čakovečke sinagoge - životopis Eve Schwarz” Branimira Bunjca, te “Dvije ljubavi i jedan rat Eve Panić Nahir” Aleksandre Ličanin. Ugođaj je glazbeno upotpunio izvrsni klezmer sastav, Kontra kvartet iz Maribora. (igh)

U Rovinju održan 51. Susret h

Međimurski zborovi “Jo “Josip Vrhovski” bogati

Međimurskim predstavnicima podršku je pružio i župan Međimurske županije Matija Posavec, koji je uživao u revijalnome dijelu n Piše: Ivan-goran herman igherman@regionalni.com

Po d p ok rov it eljs t vom Istarske županije i uz materijalnu potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, proteklog vikenda u Rovinju je održano 51. izdanje Susreta hrvatskih pjevačkih zborova. Susret hrvatskih pjevačkih zborova nacionalna je manifestacija s dugogodišnjom tradicijom, koja na godišnjoj razini okuplja najbolje hrvatske amaterske zborove i ljubitelje zborskog pjevanja. Navedeni Susret jedna je od deset nacionalnih manifestacija koje na godišnjoj razini organizira Hrvatski sabor kulture. Na manifestaciji su nastupili najuspješniji zborovi - predstavnici 13 hrvatskih županija s više od 650 pjevača. Na ovogodišnjem Susretu nastupilo je čak 18 odabranih hrvatskih pjevačkih zborova koji su svoj nastup morali izboriti putem jedanaest županijskih i regionalnih smotri, te jednog samostalnog preslušavanja. Nastupili su i gosti iz grada - domaćina, Dječji zbor Osnovne glazbene škole Vladimira Nazora Rovinj.

Srebrni par

Međimurska županija na Susretu je imala dva predstavnika: bili su to Pjevački zbor “Josip Štolcer Slavenski” iz Čakovca, te Pjevački zbor “Josip Vrhovski” iz Nedelišća. Oba naša predstavnika osvojila su srebrne plakete: rezultat od 86,33 boda osigurao je srebro čakovečkom, a 85,33 boda nedelišćanskome zboru. Osim njih, nastupili su i Mješoviti pjevački zbor Glazbenog društ va „ Sokol“ iz Buzeta, Mješoviti pjevački zbor „Roženice“ iz Pazina, Prvo hrvatsko pjevačko društvo „Zora“ iz Karlovca, Mješoviti pjevački

zbor KUEU-a „Kaj“ iz Zlatar Bistrice, Mješoviti pjevački zbor KUD-a „Rudolf Rajter“ iz Ivanca, Hrvatsko pjevačko društvo „Kalnik “ iz Križevaca, Hrvatsko pjevačko društvo „Slavulj“ iz Petrinje, Bjelovarski ženski zbor „Vox Feminae“, Hrvatsko pjevačko glazbeno društvo „Zoranić“ iz Zadra, Mješoviti pjevački zbor KUD-a „Ban Josip Je-

Domaćini Nastupili su i gosti iz grada domaćina, Dječji zbor Osnovne glazbene škole Vladimira Nazora Rovinj

lačić“ iz Zaprešića, Pjevački zbor „Đuro Prejac“ iz Desinića, Varaždinsko obrtničko glazbeno društvo iz Varaždina, Mješoviti vokalni ansambl „Kanat“ iz Kastva, Pjevački zbor mladih „Josip Kaplan“ iz Rijeke, Mješoviti pjevački zbor “Camerata Vocale” iz Splita, te Akademski muški zbor Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Nagrade

Program 51. Susreta sastojao se od natjecateljskog i revijalnog dijela koji je bio u potpunosti besplatan za publiku. Natjecateljski program odvijao se prvog dana Susreta u Koncertnoj dvorani Adris pred stručnim povjerenst vom koje su činili Dario Maleš, Ivan Josip Skender i Luka Vukšić.

Revijalni program održan je u Hotelu Lone. Zborska revija kulminirala je dodjelom zahvalnica i nagrada. Posebno mjesto na 51. susretu

pjevačkih zborova imala su djela hrvatskih skladatelja.

Dodijeljena je Nagrada Hrvatskog društva skladatelja za najbolju izvedbu djela hrvatskog autora, koju je osvojio Mješoviti vokalni ansambl “Kanat” iz Kastva. Članovi “Kanata” ujedno su osvojili i prvo mjesto u ukupnom poretku, zlatnu plaketu s 97 bodova te Grand Prix natjecanja. Osim brončanih, srebrnih i zlatnih plaketa, dodijeljena je i Nagrada za najuspješniju izvedbu revijalnog dijela programa, o kojoj je odlučivala komisija sastavljena od predstavnika zborova. Ta je nagrada otišla u ruke Pjevačkog zbora mladih “Josip Kaplan” iz Rijeke.

Zboru s najvišim brojem bodova, osim Grand Prixa 51. Susreta hrvatskih pjevačkih zborova, osiguran je i nastup na Razglednici VIII kulturno-umjetničkog amaterizma Republike Hrvatske 2019. godine. Uz Hrvatski sabor kulture, organizaciju Susreta ove godine potpisuju i Maistra d.d., Komorni zbor Rubino i Hrvatsko društvo skladatelja. Za materijalnu potporu bili su odgovorni Grad Rovinj i Turistička zajednica Grada Rovinja.

Međimurskim predstavnicima podršku je pružio i župan Međimurske županije Matija Posavec, koji je uživao u revijalnom dijelu natjecanja.

Mješoviti vokalni ansambl “Kanat” Kastav osvojio je prvo mjesto, Grand Prix i Nagrad

Krovna organizacija

Hrvatski sabor kulture utemeljen je na stoljetnoj tradiciji i kontinuitetu kulturnoumjetničkog amaterizma, čiji počeci sežu u sredinu 19 stoljeća. Naime, davne 1858. u Karlovcu je počelo djelovati Društvo karlovačkih pjevača, koje deset godina kasnije nastupa pod imenom Prvo hrvatsko pjevačko društvo “Zora”. Potreba za udruživanjem amaterskih kulturno - umjetničkih organizacija zbog suradnje i koordinacije

Zbor Slavenski predstavio se sa četiri skladbe u natjecateljskom dijelu programa

Kulturni obzor

10. listopada 2018., br. 110 || Regionalni tjednik

13

Članovi Likovne udruge donirali radove Zakladi “Katruža” Na inicijativu Mjesnog odbora Hemuševec i Likovne udruge donjeg Međimurja, početkom rujna u Hemuševcu je organizirana likovna kolonija. Uz druženje stanovnika Hemuševca, članova Udruge i njihovih prijatelja, slikari su stvarali predivna umjetnička djela koja su prigodno uručili Međimurskoj zakladi solidarnosti „Katruža“. Četrnaest umjetnika darovalo je 16 umjetničkih djela rađenih raznim slikarskim tehnikama. Donatori su: Vera Lipović, Pavao

Ružman, Franjo Ružman - Brko, Nada Gorupić, Božena Hajdarović, Stanko Padarić, Jelena Kramar, Dragutin Hajdarović, Franjo Mustač Medarov, Stanko Sabol, Mirjana Varga, Mladen Špoljarić, Miljenko Kranjčec i Zvonimir Dolenec.

Uz umjetnike, veliki doprinos likovnoj koloniji dali su Nenad Matjačić i predsjednik Likovne udruge Pavao Ružman. Donaciju su uručili predsjednik Mjesnog odbora Hemuševec Zdravko Repalust i zamjenik predsjednika Likovne udruge Franjo

Ružman-Brko. Uime Zaklade na donaciji je zahvalila članica Upravnog odbora „Katruže“ Danica Pongrac Krhač, a prigodnoj svečanosti prisustvovao je i zamjenik župana Josip Grivec.

Međimurska zaklada solidarnosti „Katruža“ zahvaljuje svima koji su se uključili u organizaciju kolonije, svim umjetnicima koji su donacijom svojih radova pokazali humanost i dobrotu.

Umjetnička djela bit će opremljena i izložena na izložbi na kojoj će se moći kupiti. (igh)

hrvatskih pjevačkih zborova

osip Štolcer Slavenski” i tiji za po jedno srebro!

natjecanja. Osim brončanih, srebrnih i zlatnih plaketa, dodijeljena je i Nagrada za najuspješniju izvedbu revijalnog dijela programa.

Predstavnici Na manifestaciji su nastupili najuspješniji zborovi - predstavnici 13 hrvatskih županija s više od 650 pjevača

Povjerenstvo Natjecateljski program odvijao se prvog dana Susreta u Koncertnoj dvorani Adris pred stručnim povjerenstvom koje su činili Dario Maleš, Ivan Josip Skender i Luka Vukšić

Dva talenta

du Društva hrvatskih skladatelja

Oba naša predstavnika osvojila su srebrne plakete: rezultat od 86,33 boda osigurao je srebro čakovečkom, a od 85,33 boda nedelišćanskome zboru

Tradicija Hrvatski sabor kulture utemeljen je na stoljetnoj tradiciji i kontinuitetu kulturnoumjetničkog amaterizma, čiji počeci sežu u sredinu 19 stoljeća

Pjevački zbor “Josip Vrhovski” iz Nedelišća ove je godine napunio dva desetljeća

iskazana je 1875. godine, kada je desetak tadašnjih zborova osnovalo Hrvatski pjevački savez. Ulogu toga saveza, proširenu na sve amaterske kulturno - umjetničke djelatnosti, nakon Drugog svjetskog rata preuzeo je Savez kulturno-prosvjetnih društava Hrvatske osnovan 1948. godine.

On je djelovao do 1955. godine, kad nastavlja s radom pod nazivom Prosvjetni sabor Hrvatske sve do 1983.

Od te godine do 1991. djeluje kao Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, a od 1991. do danas kao Hrvatski sabor kulture. Današnji Hrvatski sabor kulture savez je udruga i krovna organizacija kulturno-umjetničkog amaterizma

u Republici Hrvatskoj.

Skoro tisuću udruga

Čini ga dvanaest županijskih zajednica amaterskih kulturno-umjetničkih društava i udruga, Gradski savez KUD-ova grada Kutine, KC Pešćenica – Zagrebačka scena kazališnih amatera, Savez Čeha u Republici Hrvatskoj, Zajednica puhačkih orkestara Splitsko-dalmatinske županije, Zajednica kulturno - umjetničkih udruga grada Siska, Zajednica puhačkih orkestara Primorsko-go-

Materijalnu potporu osigurali su Grad Rovinj i tamošnja TZ ranske županije, Savez amaterskih puhačkih orkestara Slavonije i Baranje, Udruga puhačkih orkestara sjeverne i srednje Dalmacije, te kulturno - umjetnička društva i udruge iz županija u kojima zajednice još nisu osnovane.

Sveukupno, Hrvatski sabor kulture okuplja 975 udruga, odnosno 1676 sekcija s više od 80.000 članova (287 folklornih ansambla, 240 dječjih folklornih ansambala, 295 izvornih folklornih skupina, 58 plesnih ansambala, 238 kazališnih skupina, 84 likovne udruge/sekcije, 53 literarne sekcije, 127 puhačkih orkestara, 15 mandolinskih orkestara, 107 tamburaških orkestara, 203 tamburaška sastava, 303 pjevačka zbora, 132 mala vokalna sastava, te 121 izvorni mali vokalni sastav). Danas ubraja u članstvo i 159 fizičkih osoba, budući da Hrvatski sabor kulture, temeljem novog usvojenog Statuta, od 2015. godine u svoje članstvo udružuje i fizičke osobe koje se bave književnim ili likovnim amaterizmom izvan udruga.

14 Duplerica

Regionalni tjednik || 10. listopada 2018., br. 110

U Prelogu obilježeni Dani kruha i zahvale u sklopu 23. Tjedna žup

Posjetitelji uživali u degustaciji kruh izložbi tradicijske baštine, ali i ukusn

- Cilj manifestacije je pokazati bogatstvo tradicije i baštine našega kraja izložbom plodova zemlje, te degustacijom kruha i kolača. I ove godin učenici naših škola, predstavnici udruga te brojni poljoprivredni proizvođači – rekli su organizatori iz Turističke zaj

Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

Veselo je bilo protekle subote ispred Doma kulture u Prelogu. Turistička zajednica Grada Preloga je u sklopu 23.

Tjedna župnog Caritasa organizirala Dane kruha i zahvale.

Bila je to prilika da se brojnim posjetiteljima predstave udruge s područja Preloga, koje su svaka na svoj način sudjelovale u bogatom kulturno-zabavnom programu.

- Cilj manifestacije je pokazati bogatstvo tradicije i baštine našega kraja kroz izložbu plodova zemlje i degustaciju kruha i kolača. I ove godine u program Dana kruha i zahvale uključili su

se učenici naših škola, pred- Udruga „Laganini“, Društvo stavnici udruga te brojni osoba s invaliditetom Mepoljoprivredni proizvođači đimurske županije, Udruga dragovoljaca i vete– rekli su organizatori iz rana DomovinTurističke zajednice s ko g r at a Grada Preloga.

Republ i ke Posebno veKao posebni H r v at s ke selo bi lo je Ogranak na kuhanju gosti svojim su Prelog bograča. se specijalitetima te NoOpojni migo m e trisi iz kotlipredstavili i gosti n i k lu b ća privukli iz mađarskog M ladost su sve posjeKomet iz titelje, a u priSumartona Prelog. Kao premu bograposebni ča uključile su gosti svose brojne udrujim su se specijalige s gradskog područja: Dobrovoljno vatrogasno tetima predstavili i gosti iz društvo Prelog, Nogometni mađarskog Sumartona, člaklub Naprijed iz Cirkovlja- novi Kulturno-umjetničkog na, Nautički klub Labud, društva Sumarton.

Među brojnim udrugama i poljoprivrednim gospodarstvima svoje su mjesto zauzeli i učenici osnovnih škola iz Draškovca i Preloga te Srednje škole Prelog. Za glazbeni dio programa Dana kruha i zahvale pobrinuo se glazbeni sastav El Combo.

Manifestaciji se priključio i Oldtimer klub Classic iz Preloga, koji je pozornost posjetitelja privukao izložbom oldtimer automobila.

Na svoje su došli i najmlađi jer je u organizaciji Društva „Naša djeca“, u suradnji s Međimurskom udrugom za ranu intervenciju u djetinjstvu (MURID), održana dječja radionica „Tepih u gradu“, čime je obilježen završetak Dječjeg tjedna.

AUTOsti

10. listopada 2018., br. 110 || Regionalni tjednik

15

Nissan LEAF niže uspjehe Godinu dana od globalnog predstavljanja novi Nissan LEAF nastavlja ostavljati svoj trag osvajanjem niza priznanja i ostvarivanjem rekordne prodaje. Ugledna priznanja dodijeljena najnovijem Nissanu LEAF u posljednjih 12 mjeseci uključuju brojne nagrade širom Europe.

Nissan LEAF stvoren je da bi održiv način života učinio pristupačnim svima te je time osvojio i razum i osjećaje vozača u Europi, pri čemu je 70% vlasnika modela LEAF po prvi put prešlo s motora s unutarnjim izgaranjem na električnu mobilnost. Diljem Europe u prvih osam mjeseci 2018. prodano je 43.000 primjeraka Nissana LEAF, što ga čini najprodavanijim električnim vozilom na tom kontinentu.

Vremeplov

12. listopada 1993. proizvedena je milijuna Toyota Camry. Prvi je puta predstavljena 1983. kao zamjena za Toyotu Coronu Sedan. Toyota Camry postala je bestseller na američkom tržištu, a četiri godine kasnije Toyota Camry je najprodavaniji automobil u SAD.

Prodaja po proizvođačima 1.1.-30.9.2018. proizvođač

količina

Kia Rio i Stinger pobjednici u istraživanju J.D. Power APEAL Kia Motors je u SAD-u dobila još dva priznanja za sportsku limuzinu Stinger i model Rio, koje dodjeljuje ugledna tvrtka J.D. Power. Radi se o priznanju APEAL za vozne mogućnosti, djelovanje i izgled automobila (engl.

Automotive Performance, Execution and Layout). Dvostruka pobjeda doprinijela je Kijinom poboljšanju za 8 bodova u usporedbi s prošlom

udio, %

1

Volkswagen 7376

14,73%

2

Renault

4937

9,86%

3

Opel

4753

9,49%

4

Škoda

4484

8,95%

5

Suzuki

3092

6,17%

6

Peugeot

2740

5,47%

7

Hyundai

2483

4,96%

8

Dacia

2263

4,52%

9

Citroën

2067

4,13%

10 Ford

1982

3,96%

11 Fiat

1839

3,67%

12 Toyota

1716

3,43%

13 Audi

1618

3,23%

14 Kia

1398

2,79%

15 Seat

1282

2,56%

16 ostali

6043

12,07%

UKUPNO

50073

100%

Izvor: Promocija Plus

Toyota - servisna akcija U cilju postizanja potpune sigurnosti i pouzdanosti svojih vozila, Toyota će pozvati sve vlasnike modela Toyota Prius, Prius PHV i C-HR HSD, proizvedene od srpnja 2015. do svibnja 2018. godine, radi provjere ožičenja koje povezuje motor vozila sa upravljačkom jedinicom (Power Control Unit).

U skladu s poslovnom politikom pružanja potpune sigurnosti svojih vozila i zadovoljstva kupaca, u narednom periodu vlasnici vozila zahvaćenih akcijom bit će kontaktirani i pozvani na besplatan preventivni pregled vozila te po potrebi popravak ili zamjenu ožičenja.

godinom, a pritom je i osigurala mjesto među 10 najbolje plasiranih neluksuznih brendova. Kia Motors inače je nedavno postala najbolje plasirana od svih masovnih brendova u istraživanju J. D. Power o početnom zadovoljstvu kupaca (IQS, engl. Initial Quality Study), i to već četvrtu godinu zaredom, a i tu je Rio zauzeo prvo mjesto u razredu malih automobila.

16 AUTOsti

Regionalni tjednik || 10. listopada 2018., br. 110

sajmovi: P

Najposjećeniji sajam

Svjetsko središte automobilske industrije tijekom listopada svakako je Pariz, odnosno tradicionalan jesenski Salon automobila u P

Porsche

Tekst i foto: Dalibor flajpan Salon automobila u Parizu ima posebno mjesto i važnost u automobilskoj industriji.

Održava se bijenalno, svake parne godine te se izmjenjuje s izložbom u Frankfurtu.

Značaj francuske autoindustrije također u svijetu zauzima posebno mjesto što daje poseban značaj i ovoj izložbi.

Novi trendovi u auto industriji te promjena pristupa i

pronalaska kupaca vidljivi su i samom odlukom o nenastupanju sljedećih marki: Opel, Mazda, Fiat, Ford, Mitsubishi, Nissan ; VW, Alfa Romeo, Subaru, Jeep, Infiniti, Volvo…, dok su neki proizvođači poput Lamborghinija i Aston Martina bili zastupljeni preko lokalnog francuskog distributera. Volvo je bio prvi proizvođač automobila koji je u jeku krize autoindustrije u Europi (prije 5-6 godina) odlučio nastupiti na tri salona u svijetu i time pokriti tri najznačajnija kontinenta: Europu, Sjevernu Ameriku i Aziju (saloni u Detroitu, Genevi i Shanghaiju). Tu je ideju očito polako prihvatilo sve više proizvođača pa

Porsche je uz svoju bogatu paletu proslavio 70 godina postojanja i predstavio novi Macan, koji nastavlja uspjeh koji je krenuo 2014. godine.

tako Paris i Frankfurt definitivno padaju u sjenu i postaju sajmovi lokalne autoindustrije, dok Ženeva preuzima tron i postavlja se na lidersku poziciju. Broj akreditiranih novinara koji je bio i do 12.000 sada je oko 10.000, a broj posjetitelja koji je redovito premašivao brojku od 1,2 milijuna već je prije dvije godine bio jedva preko milijun (1.072.697), a ove godine organizator može biti zadovoljan ako brojka dosegne milijun posjetitelja. Da posjetitelji ne budu zakinuti po prvi su puta uz automobile predstavljeni i motori te niz dodatnih sadržaja tako da je organizator nekako popunio 8 paviljona (133.191 m2) Salona u Parizu (u tri paviljona su automobili). Salon je tradicionalno drugog press dana (3.10.) otvorio francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Za one koji planiraju posjetiti ovaj Salon donosimo informaciju da su cijene ulaznica od 9 do 19 eura, a Salon je otvoren do 14. listopada.

Značajne obljetnice Salona u Parizu: - Salon slavi 120 godina predstavljanja automobila u Parizu - Renault slavi 120 godina postojanja - Porsche slavi 70 godina postojanja - Land Rover slavi 70 godina suradnje s Crvenim križem - Jaguar XJ slavi 50 godina - Smart slavi 20 godina - Toyota Yaris slavi 20 godina

BMW

Citroën

Ferrari

BMW nema običaj na nekom od Salona predstavljati svoje novitete ali sada je napravljena iznimka i nova serija 3 zasjala je u punom sjaju te se definitivno pretvorila u glavnu zvijezdu ovogodišnjeg Salona u Parizu. U Hrvatsku stiže početkom ožujka. Uz novu ‘trojku’ tvorničke oznake G20 predstavljen je novi Z4, novi X5, serija 8 coupe te M5 Competition.

Glavna zvijezda na spektakularnom štandu bio je novi model C5 Aircross, moderan i high-tech SUV s više od 20 sustava pomoći vozaču. Ove ga godine očekujemo u Hrvatskoj, a već je za sljedeću godinu predviđen i plug-in hybrid koji je Citroën također pokazao u Parizu.

Uz paletu postojećih modela izdvojiti treba otvoreni model 488 Pista Spider. Show u Parizu definitivno su prisvojila dva konceptna modela Ferrarija: Monza SP1 i Monza SP2.

Audi

Audi e-tron je 100% električni SUV nedavno predstavljen u Kaliforniji, a sada po prvi puta u Europi. Najavljen doseg mu je preko 400 km. Predstavljen je i novi Audi A1 Sportback.

DS

Marka DS iz PSA grupacije kao glavnu je zvijezdu predstavila premium SUV iz B segmenta – DS3 Crossback. Ovaj model je drugi u iz nove generacije DS modela koji kombinira vrhunsku tehnologiju i jedinstvenu istančanost marke DS. DS3 Crossback bit će dostupan i u električnoj E-Tense izvedbi s dosegom od preko 300 lm (po WLTP-u) i vremenom punjenja od 30 minuta do 80% kapaciteta baterije.

Hyundai

Vrlo uspješna dva modela Hyundaija i30N i i30 Fastback sada su objedinjena u jedan vrlo atraktivan model – i30N Fastback.

AUTOsti

10. listopada 2018., br. 110 || Regionalni tjednik

17

Paris 2018.

m u krnjem izdanju

Parizu koji se održava do 14. listopada. AUTOstil je već tradicionalno posjetio ovu izložbu te vam donosimo pregled najvažnijih noviteta.

Smart

Smart je u Parizu dostojno proslavio svojih 20 godina postojanja te se pokazao kao dio Daimler grupe s novom paletom svoji EQ modela (EQ- električna inteligencija).

Škoda

Toyota

Glavna je vijest da se Corolla vraća na velika vrata i zamjenjuje Auris. Legendarno ime najprodavanijeg vozila na svijetu krasi novu generaciju koja je u Parizu predstavljena u dvije od tri karoserijske izvedbe (hatchback i karavan, a limuzina dolazi kasnije). Nova je Corolla dio TNGA platforme (Toyota new Global Architecture), a naravno, dostupna je i u hibridnim izvedbama. U sjeni nove Corolle ali nimalo manje značajno, predstavljen je novi RAV4 te Camry koji se u Europu vraća nakon 14 godina.

Vinfast

Renomiran član VW grupacije predstavio je svoj novi konceptni model Vison RS. Model Kodiaq dobio je RS izvedbu i time se svrstava u sportske SUV modele sa sedam sjedala kojih je vrlo malo. Model Karoq dobio je Scout izvedbu.

Svjetsku je premijeru imala i tvrtka Vinfast iz Vijetnama koja se predstavila s dva modela: limuzinom i SUV-om. Dizajn su povjerili Pininfarini, a za lansiranje odabrali Miss Vijetnama i Davida Beckhama.

Kia

Renault

Suzuki

Paralelno s lansiranjem novog modela Ceed u Hrvatskoj Kia je predstavila svoj novi Proceed vrlo sličan atraktivnom konceptu predstavljenom prije godinu dana. Više se ne radi o coupe izvedbi Ceeda već je sada Proceed postao vrlo atraktivan Shooting Brake C segmenta.

Domaći je proizvođač na respektabilnom izložbenom prostoru dostojno proslavio svojim 120 godina postojanja, a čak i predstavio svoj prvi proizvedeni model! Koncept održive mobilnosti glavna je tema Renaultovog izložbenog prostora, a od noviteta izdvajamo obnovljeni Kadjar.

Jedan od rijetki proizvođača iz Japana predstavio se novim modelom Jimny, dopadljivog i prepoznatljivog izgleda.

Pogoni ga novi Suzukijev 1,5 litreni motor. Samu premijeru pokvario je loš rezultat na EuroNCAP testiranju od samo tri zvjezdice.

Peugeot

Mercedes-Benz

TESla

Za domaći teren Peugeot se također odlično pripremio. Njihov atraktivan 508 koji nestrpljivo očekujemo u Hrvatskoj sada je dobio i karavansku verziju SW, paleta 508-ice, 3008ice i 5008-ice je predstavljena i u plug-in hibridnim verzijama ali je ‘show ukrao’ konceptni model e-legend! Vrhunski moderan izgled s retro prepoznatljivim linijama modela 504 Coupe

Proizvođač koji je predstavio najviše noviteta definitivno je ovaj automobilski gigant. Glavne su zvijezde definitivno nova B klasa te GLE (nasljednik legendarne M klase), a iz cijele palete valja posebno izdvojiti A klasu Saloon te A35 AMG. Nove trendove u korištenju električne energije Mercedes je nedavno predstavio serijskim modelom EQC koji je ipak plijenio najviše pozornosti.

Tesla je u Europi sada i službeno predstavila trećeg ‘člana obitelji’ - model 3 koji je predstavljen uz već poznate modele S i X. Ljubitelji novih tehnologija bili su očarani implementacijom i simbiozom moderne elektronike, električne energije i automobila dok su bolji poznavatelji pronalazili niz loše izvedenih detalja na ovim modelima.

18 AUTOsti

Regionalni tjednik || 10. listopada 2018., br. 110

PEUGEOT 108 STVOREN ZA GRAD.

od 790 kn mjesečno

KLIMA UREĐAJ 6 ZRAČNIH JASTUKA MULTIFUNKCIONALNI UPRAVLJAČ POMOĆ PRI KRETANJU NA USPONU AUDIO SUSTAV MP3 + USB + BLUETOOTH POKLON OBAVEZNO OSIGURANJE

4

GODINE JAMSTVA

PEUGEOT 108, cijena vozila 77.962,35 HRK (10.521,23 EUR prema srednjem tečaju HNB-a na dan 24.09.2018.) umanjena za učešće od 22.500,00 HRK (3.036,43 EUR prema srednjem tečaju HNB-a na dan 24.09.2018.), što za kreditiranje iznosi 55.462,35 HRK (7.484,80 EUR prema srednjem tečaju HNB-a na dan 24.09.2018.) – EKS: 5,34% (EKS izračunat na datum 24.09.2018. za kredit od 7.671,92 EUR s rokom otplate 84 mjeseca i naknadom 2,50% od iznosa kredita, naknadu za upravljanje kreditom od 0,07% od iznosa kredita mjesečno, uz fiksnu kamatnu stopu 2,99% za cijeli period otplate). Mjesečni anuitet iznosi 106,71 EUR, a ukupni iznos otplate 8.963,43 EUR. Krediti vezani uz valutnu klauzulu podložni su riziku promjene tečaja, te mjesečni anuitet može varirati ovisno o promjeni tečaja. Svaki kupac modela 108 osim tvorničkog dvogodišnjeg jamstva na poklon dobiva produženo jamstvo u trajanju od 2 dodatne godine ili do maksimalnih 80.000 km te policu obaveznog osiguranja za prvu godinu korištenja.

Jednogodišnje članstvo u klubu vjernosti Peugeot zauvijek poklanjamo svim fizičkim osobama prilikom kupnje novog vozila. Ponuda vrijedi do 31.12.2018. Slika vozila je simbolična.

KLUB VJERNOSTI PEUGEOT ZAUVIJEK

Komb. potrošnja (l /100 km): 4,1. Masa ispuštenog CO2 (g/km): 93.

Duplerica

10. listopada 2018., br. 110 || Regionalni tjednik

UPNOG CARITASA

uha i kolača, nom bograču

19

ODREDA IZVIĐAČA „SIRIUS“

Akcija pošumljavanja

ne u program Dana kruha i zahvale uključili su se jednice Grada Preloga

Proteklog vikenda 44 člana Odreda izviđača „Sirius“ iz Varaždina i Čakovca te šest izviđača iz Odreda izviđača „Lepoglava“ sudjelovalo je u dosad najvećoj volonterskoj akciji pošumljavanja opožarenih

područja Dalmacije nazvanoj „Boranka“. Njima su se na terenu pridružili izviđači iz Slavonije i Splita, volonteri Greenpeacea kao i predstavnici jednog od sponzora akacije.

Akciju „Boranka“ pokre-

nuo je Savez izviđača Hrvatske uz pomoć Hrvatskih šuma i Gorske služba spašavanja. Planirana je sadnja desetak tisuća sadnica.

Sama akcija će trajati dva mjeseca tijekom kojih će svaki vikend 300 do

400 volontera pošumljavati područje Mosora i okolice Splita. Sadit će se čempresi, crni i primorski bor, pinija, hrast medunac, te još neke vrste, osim alepskog bora koji zbog svoje lake zapaljivosti pogoduje požarima.

20 Kultura stanovanja

Regionalni tjednik || 10. listopada 2018., br. 110

Što trebate znati prije izbora sudopera

Snaga kvalitete upotpunjena vrhunskim dizajnom Dizajnerski i lifestyle trendovi vraćaju kuhinju u središte pozornosti moderno opremljenih životnih prostora. Iverpanova ponuda granitnih i inox sudopera savršeno se uklapa u te trendove, iznimnom kvalitetom i širinom dizajnerskih rješenja koja odgovaraju svim vašim estetskim zahtjevima.

Ako mislite da su inox sudoperi samo za tradicionalne kuhinje, Reginox će vas iznenaditi!

Inox sudoperi doživotne garancije Reginox je sinonim za kvalitetu inox sudopera. Već 40 godina globalni su lideri, najveći inovatori u industriji i ne samo da se svi sudoperi proizvode u Nizozemskoj već je i porijeklo sirovine europsko. Ako ste se odlučili za inox sudoper, Reginox nudi više od 150 modela sudopera s doživotnom garancijom, a mi dodajemo još neke razloge zašto Reginox.

DIZAJN I INOVATIVNOST

Reginox prepoznaje vrijednost lijepo dizajniranih sudopera što je industrija nagradila s brojnim nagradama za dizajn. Inovativnost, posvećenost detaljima i preciznosti Reginox stavlja u službu praktičnosti i jednostavnosti.

KVALITETA

Svaki je Reginox sudoper proizveden iz jednog komada najkvalitetnijeg nehrđajućeg čelika.

Moderna tehnologija izrade omogućila je sudoper čiju kvalitetu korisnik osjeti u svakodnevnoj uporabi, pogotovo u usporedbi s inox sudoperima koji se blago deformiraju ili mijenjaju boju.

BRIGA ZA LJUDE I OKRUŽENJE

Reginox ima FSC® certifikat za promicanje ekološki odgovornog ponašanja, a 70% sudopera proizvodi se od recikliranih materijala. Pomno osmišljenim, ugodnim i zdravim radnim okruženjem, kontrolom sirovina i razboritim pristupom korištenja energije, Reginox pokazuje brigu i za generacije koje dolaze, što je uz izvrsnu kvalitetu jedan od važnih razloga radi kojeg je uvršten u Iverpanovu ponudu.

Granitni sudoperi otporni i na metke!

Ako ste se odlučili za granitni sudoper, Schock će opravdati sva vaša očekivanja! Testirana je izdržljivost Schockovih “extreme” sudopera u ekstremnim izazovima, poput ispaljivanja metka ili hokejskih pakova direktno na površinu sudopera. Sudoperi su izdržali najekstremnija opterećenja, a vi u Iverpanu odaberite onaj koji želite!

NAJKVALITETNIJI GRANITNI SUDOPERI U SVIJETU Od osnutka 1924. Schock je sinonim kvalitete, modernog dizajna i dugovječnosti.

Tvrtka koja je prije 35 godina lansirala prvi granitni sudoper i danas svoje granitne sudopere proizvodi ekskluzivno u Njemačkoj. Sa svojih više od 90 patenata jednostavno je korak ispred svih, te se prema njenim metodama danas proizvodi 75 posto svih sudopera u svijetu!

NA RASPOLAGANJU VIŠE OD 200 MODELA U TRI VRHUNSKA MATERIJALA Riječ je o CRISTADUR®, CRISTALITE® PLUS i CRISTASTONE® materijalima, što čini Schock jedinom tvrtkom u svijetu koja proizvodi granitne sudopere u takvom rasponu.

CRISTALITE® materijal savršen je za sve koji traže visoko otporne sudopere, odlične UV stabilnosti i neporozne glatke površine. CRISTADUR® extreme materijal dodano je ojačan mrežom stakloplastične armature u samom koritu sudopera i s ProHygenic antibakterijskom zaštitom.

KVALITETNI GRANITNI SUDOPERI SU VJEČNI Materijali, od kojih su sudoperi proizvedeni, svojom se vrlo kompaktnom neporoznom površinom, savršenom čvrstoćom i iznimnom glatkoćom, osim lakog održavanja, uspješno bore protiv kamenca i tvrdokornih nečistoća. Upravo zato Schockovi se sudoperi smatraju vječnim!

Moderne slavine uz inox i granitne sudopere DIZAJN I KVALITETA

SLAVINE UZ GRANITNE SUDOPERE

Slavine jednostavnih linija dizajnirane su

Cristalite Plus® boje slavina kompletiraju se s odgovarajućim bojama

za moderne kuhinje, ali se mogu uskladiti

Schock-ovih granitnih sudopera, a moguće je odabrati i bilo koju drugu

i s bilo kojim drugim kuhinjskim stilom. S

kombinaciju.

obzirom na uporabu preporučamo slavine koje se sastoje od tehnički kvalitetnih kom-

SLAVINE UZ INOX SUDOPERE

ponenti, uz koje, u Iverpanu, dolazi garancija

Nekad su inox slavine uz inox sudopere bile isključivo izbor tradici-

od čak 5 godina. Za uštedu vode svakako

onalnih kuhinja. Međutim iskorak u kvaliteti izrade i dizajnu, koji prati

su neminovan izbor slavine s aeratorom.

trendove modernih uređenja, vratili su inox u svakodnevnu uporabu.

Kultura stanovanja

10. listopada 2018., br. 110 || Regionalni tjednik

LAMINATNI PODOVI Čini se gotovo nevjerojatnim da su laminatni podovi na tržištu već 40 godina.

Ono što je počelo kao alternativa drvenim podnim oblogama, Kaindl je razvio u proizvod vrhunske kvalitete, estetike i najviših ekoloških standarda.

Ako još razmišljate što želite za svoje nove podne obloge, sugeriramo Kaindl. Jer, s laminatnim podovima tog proizvođača, Vaš prostor dobiva identitet kakav želite.

Kaindl laminatni podovi su laki za postavljanje, pružaju izvrsnu zvučnu izolaciju i jednostavni su za odžavanje. Na raspolaganju Vam je paleta s 200 različitih uzoraka; od sofisticiranih ili tradicionalnih do modernih i posebnih tematskih, npr. za dječje sobe.

Neke od karakteristika Kaindl laminatnih podova koje Vam mogu pomoći u odluci: • autentične površine i strukture • možete birati među 200 dekora iz Kaindlove palete • zadovoljavaju najviše ekološke standarde (npr. “Greenguard” certifikat) • prikladni su za tople domove kao i za poslovne i javne prostore • iznimno su jednostavni za postavljanje i održavanje • pogodni su i za prostore s podnim grijanjem • Na Kaindl laminatne podove imate 30 godina garancije • U Iverpanu možete naći laminatne podove klase 32 (i veću) što garantira visoku otpornost površine na oštećenja te osigurava dugotrajnost • Svi Kaindl laminatni podovi u Iverpanovoj ponudi imaju „low swell“ ili „aqua stop“ bazu što ih čini prikladnima i za zahtjevnije prostore i podneblja

VARAŽDIN • Kučanska 3

042 305 403

ZAGREB • Ulica grada Gospića 3 Samoborska cesta 96a

01 2382 951 01 3777 833

SLAVONSKI BROD • Sjeverna vezna cesta 81

035 625 345

iverali-varazdin@iverpan.hr

kreirajte svoj životni prostor

21

22 Kultura stanovanja

Regionalni tjednik || 10. listopada 2018., br. 110

10. listopada 2018., br. 110 || Regionalni tjednik

Oglasi

23

24 Sport

Regionalni tjednik || 10. listopada 2018., br. 110

Kiks Poleta (SMnM), Varteks i dalje gazi sve

Sport

Kompletirano je osmo kolo Četvrte HNL Čakovec-Varaždin, a do vrijednih pobjeda u nedjelju, 7. listopada, stigli su Nedeljanec i Novi Marof. Nedeljančani su gostovali kod Sloge u Čakovcu i slavili su 2:1. Dva gola za goste postigao je Marko Kovačić u 6. i 13. minuti. Istim rezultatom Novomarofčani su kod kuće bili bolji od Omladinca iz Novog Sela Rok. Za domaćina su zabijali Nedim Halilović i Dominik Zeko. Dubravka-Zagorac u

Turčinu je ugostila Rudar iz Murskog Središća i susret je završio pobjedom gostiju od 3:1. Jalžabet je teško stradao kod Nedelišća gdje je domaćin pobijedio s 4:0, dok je Bednja izgubila kod Dinama u Domašincu rezultatom 3:2. Još u subotu, 6. listopada, vodeći Varteks je s 5:0 svladao Mladost Komet, Pušćine su iznenadile Polet u Sv. Martinu na Muri pobijedivši s 3:2, a istim rezultatom Međimurec je bio bolji od Podravine. (it)

DRUGA HNL

Teški porazi Varaždina i Međimurja Nogometaši Varaždina na stadionu Varteksa u subotu su doživjeli drugi prvenstveni poraz. Bolji od njih pred 2000 gledatelja bio je Dinamo II s 4:1. Utakmica je mogla i krenuti u drugom smjeru. Već u prvoj minuti stoper Dinama II Bartol Franjić se okliznuo i na podu rukom dirao loptu, ali sudac Zdenko Lovrić je samo odmahnuo rukom. U 18. minuti gosti su poveli. Mario Ćuže odigrao je pas s Cekicijem i sigurno pogodio za 0:1.

Najbolju prigodu Varaždinci su u prvom dijelu imali u 32. minuti, ali Dario Jertec puca iznad gola. To se domaćim igračima osvetilo četiri minute kasnije. Cekici se ubacio ispred Stolnika, dao za Roka

Baturinu koji je hladnokrvno plasirao za 0:2. U drugom dijelu gosti su izdominirali domaćina. U 51. Nikola Moro, koji su ušao početkom nastavka, zabio je eurogol, iskosa s ruba šesnaesterca za 0:3. U 56.

Moro je nabacio, Antonio Marin je glavom pucao i branič Varaždina Marko Martinaga je promašio je loptu, koja je potom ušla u mrežu. Tračak nade Varaždincima donio je Vuk u 63. minuti, koji je na asistenciju Kolarića smanjio za konačnih 1:4. Težak poraz u doživjelo je i Međimurje koje je kod Dugopolja poraženo s 4:0. U sljedećem kolu Varaždin gostuje kod Osijeka II, dok Međimurje dočekuje Hajduk II. (it)

KARATE

Globus najuspješniji na Croatia Openu

Biciklizam: završio hrvatski MTB KUP

Mura Avantura ekipno osvojila drugo mjesto

Na posljednjoj utrci na Braču, BK Mura Avantura sudjelovala je s osam natjecatelja.

Medalje su osvojili Matija Trstenjak, Ida Trstenjak, Patrik Antolašić, Marko Deda Žnidarić, Mihael Krobot i Nikola Vinko Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

Zadnja ovogodišnja utrka hrvatskog MTB Kupa vozila se u Bolu na Braču na samoj plaži Zlatni rat i okolnim šumama. Kako je ovo bila posljednja utrka u ovogodiš-

Zadnja utrka Kupa vožena je u Bolu na Braču na popularnoj plaži Zlatni rat i okolnim šumama

Čakovečki Karate klub Globus sudjelovao je na međunarodnom turniru Croatia Open u Rijeci, koji je 1900 natjecatelja iz 255 klubova i 25 država. U iznimno jakoj konkurenciji Čakovčani su osvojili sedam medalja. Zlata su pripala Petru Slukići (U10, -38 kg), Lauri Strahiji (U12, -36 kg), Emi Marčec (U14, -40 kg), Svenu Strahiji (U12, +46 kg) i Lovri Farkašu (U14, -52 kg). Sven Strahija osvojio je i srebro u kategoriji U14 do 48 kilograma, dok je Nikola Topličanec bio brončani (U14, -41 kg). Nastupili su još Nika Žerjav, Sara Novak, Ana

Filipović, Kristian Topličanec i Filip Novak.

U ukupnom poretku Globus je osvojio treće mjesto, a ispred međimurske ekipe bile su samo reprezentacije Slovačke i Bugarske, dok su u mlađim kategorijama Čakovčani bili daleko najbolji.

- Ovakav uspjeh nadmašio je sva naša očekivanja. Naši članovi su izvukli maksimum i pokazali veliki karakter te u potpunosti zaslužili svaku osvojenu medalju što nas je u konačnom poretku stavilo na treće mjesto – rekao je trener Dejan Slukić.

njem Kupu proglašeni su i najbolji MTB biciklisti u Hrvatskoj u ukupnom poretku nakon odvoženih svih šest utrka tijekom sezone. U konkurenciji 32 kluba odlično 2. mjesto u ukupnom poretku zauzeo je Biciklistički klub Mura Avantura.

U posljednjoj utrci na Braču, BK Mura Avantura sudjelovala je s osam natjecatelja. U konkurenciji U-15 Matija Trstenjak osvojio je 2. mjesto, isto kao i u ukupnom poretku. Ida Trstenjak bila je druga na utrci te 3. u ukupnom plasmanu. Patrik Antolašić u Sport kategoriji ostvario dvostruki srebrni

plasman baš kao i Marko Deda Žnidarić u konkurenciji veterani A. Kadet Mihael Krobot osvojio je 3. mjesto na utrci dok je u Kupu završio kao peti. Lovro Posel u utrci je bio 4., baš kao i u ukupnom plasmanu. Pobjedničko postolje na Braču osvajanjem drugog mjesta dohvatio je i junior Nikola Vinko, što mu je u konačnici donijelo 6. mjesto u Kupu.

Od ostalih natjecatelja Mure Avanture koji nisu sudjelovali na posljednjoj utrci, junior Stjepan Hunjak ostvario je 2. mjesto u ukupnom poretku, Majda Horvat završila je kao treća, Ana Hunjak kao četvrta, dok je Jelena Posel zauzela 6. mjesto.

Odlično drugo mjesto međimurski klub je osvojio u jakoj konkurenciji od 32 kluba - Ovo je bila još jedna i više nego uspješna sezona za naš Klub. U jakoj konkurenciji osvajanjem drugog mjesta u ekipnom poretku potvrdili smo visoku razinu kvalitete naših članova – zadovoljni su u BK Mura Avantura.

Vidokrug

10. listopada 2018., br. 110 || Regionalni tjednik

25

Nedavno je dvije prekrasne skulpture Malaca donirao Odjelu pedijatrije Županijske bolnice Čakovec

U čakovečkoj Mundoaki do 15. listopada scrap metal art izložba Metal Arta Isac

Siniša Dodlek Isac: “Umjetnik zna da je uspio ako izazove emociju!”

Tridesetčetverogodišnjak je izlagao i u preloškome muzeju “Croata Insulanus”, Cooltura Pubu u Zagrebu, na Geotehničkome fakultetu u Varaždinu, u sklopu Art Haustora na čakovečkome Porcijunkulovu...

Piše: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Izmjena ideja Kaže da o svojoj umjetnosti uglavnom komunicira s kolegama iz inozemstva, s kojima na Facebooku često izmjenjuje ideje.

lovu – dodaje Dodlek.

Kaže da o svojoj umjetnosti uglavnom komunicira s kolegama iz inozemstva, s kojima na Facebooku često izmjenjuje ideje.

Metalni motocikli, lokomotive, gitare, tenkovi, avioni i druge metalne grdosije, ali i slatki Malci, ribe ili pak srca Osmijeh proizvod su mašte Siniše DodNedavno je dvije prekrasne leka, poznatijeg pod nadim- skulpture Malaca donirao kom Isac, iz Belice. Siniša, po Odjelu pedijatrije Županijske struci varilac, neobično je vješt bolnice Čakovec: u takozvanom “scrap metal – Nadam se da će moji Malci artu”, odnosno izrađivanju izmamiti pokoji osmijeh na licu pravih malih umjetničkih djela djeteta. Inače, osnovna misao od metalnih ostataka i sitnih kojom se vodim pri izradi metalnih dijelova: skulptura jest da je mašta – Metalne skulpture po- najvažnija, odnosno da se i od čeo sam izrađivati prije dvije otpadnog materijala, te sitnih godine. Imao sam viška dijelova poput zupčanimaterijala, volim ka, lanaca, starih motocik le, pa žarulja, svjećica, sam izradio vijaka, pa čak mini model i manometa– Ponekad mi za motocikla ra, lubanja gotov proizvod treba od metali sličnoga nih dijelomože nasat, a ponekad dva va. Radi se praviti netri dana! – o hobiju u što što će koji u lakod publiobjašnjava žem koliko ke izazvaDodlek. vremena ti emociju. stignem: poSiniša je znanekad mi za nje potrebno gotov proizvod treza izradu ovakvih ba sat, a ponekad dva - tri predmeta prikupljao tridana. naestak godina, koliko radi u metalskoj industriji. U inozemstvu su ovakve umjetnine Metal Art Isac Njegova djela odnedavno veoma tražene, dodaje: – Ne trčim za dodatnom zakrase čakovečki restoran Mundoaka. Tridesetčetverogodiš- radom; kao što sam rekao, radi njak je izlagao i u preloškome se isključivo o hobiju, mada Muzeju “Croata Insulanus”, u Hrvatskoj definitivno ima Hub Cooltura Pubu u Zagrebu, prostora za razvoj scrap metal u sklopu Dana otvorenih vrata arta i drugih sličnih pravaca. na Geotehničkome fakultetu Ako se to ikad kod nas razvije, u Varaždinu, u sklopu Art tko zna! No, do toga vremena Haustora na čakovečkome bit će mi dovoljno razveseliti pokoje dijete i uljepšati pokoji Porcijunkulovu, i drugdje.

– U planu je izložba i u Casa ambijent u našemu lijepom Latina Clubu u Čakovcu; ta- Međimurju!

Izložbu u čakovečkoj Munmošnji vlasnik, Boris Bistrović, bio je jedan od organizatora doaki možete razgledati do 15.

Art Haustora na Porcijunku- listopada.

26 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo

mali oglasi

7Plus Regionalni tjednik

Ostala prijamna mjesta:

Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h Srijeda-petak: 7.30 - 15 h

Mačkovec

Mursko Središće

Radno vrijeme:

Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati

Pogrebnik Balogovec 92 Telefon: 040/341-300 pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

ozn.4301 PRODAJE se svinja za klanje 140 – 160 kg, tel.: 042/641-529 ozn.4328

NAJKVALITETNIJA i najjeftinija gradilišta u okolici Varaždina prodajem.

Mob.: 098/1743-718. ozn. 588c

PRODAJE SE SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, visoke kvalitete.

Preporuča se kod jačanja imuniteta i sprječavanja bolesti srca i krvnih žila; dobar je regulator šećera u krvi; štiti zdravlje urinarnog sustava. Povoljno djeluje na probavni sustav te štiti od virusa i bakterija. Cijena: 60,00 kn. Mobitel: 098/455313. Ozn.3a

PRODAJE se oranica Rogoz n o , 5 5 6 0 m ² .

Prilaz s glavne ceste, obrađivana, bez tereta, mob.: 098/941-3511 ozn.4259

VINO bijeli pinot, noja, mošt bijeli i crni. Podravska Subotica. Mob.: 098/968-2332 ozn.390002-01

VOZILA

POSAO TRAŽI se djelatnica ili studentica za rad u kafiću mob.: 098/784-3668 ozn.4017 SF GRADNJA d.o.o.

- tražimo fasadera samostalnog i žbukera, mob.: 095/535-8573 ozn.824c TRAŽIMO radnike za branje grožđa i maslina u Slovenskoj Istri, mob.: 00386/31/243-470 ozn.4214 TRAŽIM vrsnu domaćicu za vođenje domaćinstva, do 50 godina starosti. Upitati na mob.: 098/268w-315 ozn.63c TRAŽIMO soboslikare za stalni radni odnos, mob.: 091/250-1040 ozn.586c

TRAŽIMO pomoćnu i

ozn.2298

stručnu radnicu za rad

KNAUF RADOVI – spušteni stropovi, pregradni zidovi, gletanje, izrada i ugradnja pvc stolarije, obrada špaleta, Miplast mob.: 098/544-199, tel.: 042/744-015 ozn.65c

u cvjećarnici. Zamolbe dostaviti u cvjećarnicu „Iris“, Kukuljevićeva 15, Varaždin ozn.4322 TRAŽIM instrukcije za crtanje interijera u programu Autocad, Sketcup ili nekom drugom. Ponude poslati na mail.: cezaridesign@gmail.com ozn.37c

USLUGE

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/6399932 ozn.1c AQUA – THERMO TEHNIKA – obrt sa dugogodišnjim iskustvom nudi usluge izrade vodovodnih i kanalizacijskih instalacija, instalacija centralnog grijanja i klime, odštopavanja kućnih kanalizacijskih instalacija. Mob.: 098/938-3498

Nedelišće

Pogrebnik Matije Gupca 31 Radno vrijeme:

pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

Imate problema s kralježnicom?

Ukliješten Vam je živac?

Bolna leđa?

Trnci u rukama i nogama?

Disbalans kukova?

Skraćena noga?

Efikasno namještanje kralježnice bezbolnom i jednostavnom metodom.

OSTALO

ISTRA – selo Kavran, p arcela 300 m ², sa kamp kućicom, mob.: 098/873-865 ozn.4271

KU P UJ EM vozilo ili skuter, može i odjavljeno (oštećeno). Povoljno. Isplata odmah.

Mob.: 098/9656-624 ozn.212b

Pogrebno poduzeće Margareta

Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/700-7005

zemljišta

KUPUJEM automobil, traktor, kamion, strojeve i motocikl, ispravne i neispravne, mob.: 092/2875661 ozn.4120

Regionalni tjednik || 10. listopada 2018., br. 110

KUĆNI MAJSTOR – obavljamo električarske, vodovodne i ostale manje građevinske radove. Uredno i povoljno, mob.: 097/605-1304 ozn.823c RENT-A-CAR usluga dugoročnog ili kratkoročnog iznajmljivanja automobila. Rezervacije na kontakt: 095/5143323 ozn.783c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.: 098/284-922 ozn.

205C

ŽIVOTINJE PILIĆI živi ili očišćeni, Bartolovec, Vžd. 81, tel.: 042/657-172, mob.: 098/651-089 ozn.4320 PRODAJU se odojci, Imbriovec Jalžabetski, mob.: 091/548-2038

KUKURUZ u zrnu, polutvrdunac, uvrečani.

Bučine koštice golice 100% očišćene, Trnovec, mob.: 091/552-8995 ozn.4200 PRODAJE se domaći češnjak odlične kvalitete, pogodan za sadnju, 35,00 kn/kg. Moguća dostava. Mob.: 098/9088425 ozn.4245 PRODAJEM vino miješane sorte, kvalitetno, mob.: 098/134-5554 ozn.4296 PRODAJE se mala sobna peć na kruta goriva, mob.: 091/9276-681

Mob.: 098 744 980 ATLAS - Damir Babić POSLIJE Mihovljan, I. Gundulića 19, Čakovec

PRIJE

OD SADA I U VARAŽDINU: Braće Radića 87

www.atlas-babic.hr

ozn.4313 PRODAJEM jedan kauč na razvlačenje, star deset mj..Mob.: 099/7693045 ozn.4243 KOŽNA SJEDEĆA garnitura, sobna vrata i ostakljeni prozori, tepih trake, 4 čelične felge, vrlo povoljno, mob.: 098/1743718 ozn.588c

KREDITI NOVO! 40.000,00 kn BEZ OVJERE POSLODAVCA – ISPLATA ISTI DAN! Do 30.000 € - zaposleni, umirovljenici do 85. g. starosti. Male mirovine, otplata putem tr. naloga, zatvaranje cl., blokada, r.o. na određeno, mob.: 091/2034-666, tel.: 0 42/561-192 ozn.568c

BEZ OVJERE POSLODAVC A , d o 40.000,00 kn, ispl.

Isti dan. Male mirovine, zatv. blokada i cl., otplata tn., mob.: 0 9 1 /4 9 0 9 -2 9 6 , tel.: 042/561-291 ozn.568c KREDITI za zatvaranje c.l. i blokada! Krediti bez hroka! Pozajmice odmah! Mob.: 098/9282449; 091/783-0977 ozn.4312 KREDITI bez uvida u HROK. Bez ovjere poslodavca. Rješavamo blokade. Expres pozajmice!

Mob.: 092/285-5079 ozn.244c

POZNANSTVA ŽELIŠ IGRICE razne i brzi spoj, nazovi 064/400400 broj, +18. Tel./ Mob.: 2,33kn/3,58kn/ min. ozn.166c

Mali oglasi

10. listopada 2018., br. 110 || Regionalni tjednik

27

Obavijest oglašivačima www.regionalni.com

čiti mogućem kupcu, najmoprimcu, zakupcu, odnosno primatelju leasinga; 4. u oglasu za prodaju, iznajmljivanje, davanje u zakup ili davanje na leasing zgrade ili njezina posebnog dijela koji se objavljuje u medijima navesti energetski razred zgrade”.

Člankom 24. stavkom 2. Zakona o gradnji („Narodne novine” broj 153/13) propisano je: „Vlasnik zgrade za koju se izdaje energetski certifikat, odnosno njezina posebnog dijela dužan Člankom 24. stavkom 4. istog Zakona je: 1. prije prodaje, iznajmljivanja, davapropisano je: ,,Ovlašteni posrednik u nja u zakup ili davanja na leasing zgrade prometu nekretnina obvezan je u oglasu ili njezinoga posebnog dijela pribaviti o prodaji, iznajmljivanju, davanju na leaenergetski certifikat; sing ili u zakup zgrade za koju se izdaje 2. kupcu, najmoprimcu, zakupcu, energetski certifikat, odnosno njezina odnosno primatelju leasinga predati posebnog dijela, koji se objavljuje u meenergetski certifikat ili njegovu foto- dijima navesti energetski razred zgrade. kopiju; 3. energetski certifikat predo- odnosno njezina posebnog dijela.”

Člankom 156. stavkom 3. istog Zakona propisano je da nadzor nad provedbom Zakona o gradnji u dijelu koji se odnosi na obveze iz članka 24. stavak 2 i 4. provodi inspekcija nadležna za trgovinu.

Kako je Zakonom o carinskoj službi (“Narodne novine” broj 68/13 i 30/14) člankom 4. stavak 3. točka 7. propisano: “Poslovi carinske službe su osobito-nadzor nad provedbom propisa kojima se uređuje obavIjanje trgovine i obavljanje usluga”, nadzor nad provedbom gore navedenih odredbi Zakona o gradnji je u nadležnosti Carinske uprave.

MALE OGLASE možete predati u: www.regionalni.com

Pogrebnik

Balogovec 92, Mačkovec Telefon: 040/341-300 Matije Gupca 31, Nedelišće Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

Pogrebno poduzeće Margareta Frankopanska 7, Mursko Središće Telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati

www.regionalni.com

28 Oglas

Regionalni tjednik || 10. listopada 2018., br. 110

Zahvale i sjećanja

10. listopada 2018., br. 110 || Regionalni tjednik

29

SJEĆANJE na voljenu suprugu, majku i baku

DRAGICU MAČEK 6. 10. 2004. – 6. 10. 2018.

Suprug Dragutin te kći Svjetlana i sin Josip s obiteljima

SJEĆANJE na

IVANA LEVATIĆA 7. 10. 2017. – 7. 10. 2018.

Uvijek s nama u mislima i srcima.

Snaha Anica, unuka Bernardica i unuk Darko s obiteljima SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

LADISLAV – RAJKO BREZOVEC

na

na našeg dragog supruga, oca, svekra i djeda

STANISLAVA MAVRIĆA

8. 10. 2012. – 8. 10. 2018.

11. 10. 2017. – 11. 10. 2018.

Zauvijek u našim srcima.

Godina je prošla, život teče, a sjećanje na Tebe prestati neće.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Tvoji najmiliji

Kći Vesna, zet Darko, unuci Luka, Tamara i Matija

SJEĆANJE

PAVLA SITARA

11. 10. 2016. – 11. 10. 2018.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE na voljenu majku i baku

TUŽNO SJEĆANJE

LONČARIĆ

STANISLAVA MAVRIĆA 11. 10. 2017. – 11. 10. 2018.

MARIJAN

Bol nije u suzama ni u riječima.

Bol je u našim srcima gdje ćeš ostati zauvijek voljen i nikad zaboravljen.

DALIBOR

† 7. 10. 2014.

† 2. 11. 2005.

Mjesto gdje snivate tiho je, naš dom bez vas prazan je.

Supruga Anđela, sin Davor, snaha Klementina, unuci Leon i Roko

Vaši najmiliji

SJEĆANJE SJEĆANJE

IVAN DOMBAJ † 1997. – 2018.

na

Zauvijek u našim srcima i mislima.

VUGRINEC

VLADIMIRA † 1987. – 2018.

i

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

MARIJU

na voljenu suprugu, majku i baku

† 2017. – 2018.

IVANKU RODEŠ

Život prolazi, vrijeme teče, tuga za vama nikad proći neće.

13. 10. 2017. – 13. 10. 2018.

Hvala ti za dobrotu, ljubav i sreću kojom si nas darivala.

Kći Mirjana s obitelji

STOJANKU BLAGOJEVIĆ 8. 10. 2015. – 8. 10. 2018.

na

Tvoja obitelj Rodeš

SJEĆANJE

Tvoj dragi lik, Tvoja ljubav i dobrota, živjet će u nama do kraja života.

Kći Daliborka i unuka Maja

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, bake, prabake i punice

MARE BRODAR preminule 27. 9. 2018. u 85. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo kumovima, rodbini, prijateljima, susjedima i svim dobrim ljudima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima i uputili nam izraze sućuti te ispratili dragu pokojnicu na vječni počinak. Zahvaljujemo djelatnicima neurologije na iskazanoj pažnji i izrazima utjehe. Hvala vlč. Ivanu Sakaču na molitvama i dirljivim riječima ispraćaja.

Ožalošćeni: kćeri Katarina i Marija, zet Pavao, unuci s obiteljima, praunuci, šogorica Mara i šogor Đuro *****

POSLJEDNJI POZDRAV majci i punici

Majko, molitva Te vodila kroz Tvoj zemaljski život.

Znala si da je to jedini sigurni put vjere u Boga.

Tvoje srce je utihnulo i blago si preminula u Gospodinu.

SJEĆANJE

na dragu i voljenu

Hvala Ti za Tvoj trud, lijepe i blage riječi ljubavi

KATICU TRUPKOVIĆ

kojima si nas usmjeravala da budemo ponosni ljudi.

12. 10. 2016. – 12. 10. 2018.

MAVRIČEK

Suprug Marijan, sin Nenad, snaha Kristina te unuk Dominik

Tvoji: kćeri Katarina i Marija i zet Pavao *****

Baka, čuvali Te anđeli.

SJEĆANJE

MARIJA

STJEPAN

† 14. 10. 2015.

Tvoji unuci i praunuka

† 17. 11. 2003.

Vaši najmiliji

JOVANOVIĆ

NIKOLA

SJEĆANJE

MARIJA

† 26. 9. 2000.

† 8. 10. 2017.

SJEĆANJE

na

na mamu, punicu i baku

GABRIJELU ŽITNJAK

MARIJU ZEBEC

10. 10. 2009. – 10. 10. 2018.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Vas

Mirno spavaj nisi sama, uvijek si u našim srcima i mislima.

Vaši najmiliji

Kći Klaudija s obitelji

10. 10. 2010. – 10. 10. 2018.

Uvijek si s nama.

S ljubavlju, Tvoje kćeri s obiteljima

30 S raznih strana

Regionalni tjednik || 10. listopada 2018., br. 110

s raznih strana

Tjelovježba Kaže mi liječnik trebate se više kretati, trebate vježbati. I tako sam počeo proučavati neke vježbe i što je sve potrebno kako bi čovjek bio u dobroj formi. Primijetio sam da neki ljudi jako puno vremena i novaca troše na tjelovježbu. Satima svaki dan marljivo vježbaju. Neki to rade čisto iz zdravstvenih razloga, a neki da se pokažu na Facebooku kako ‘dobro’ izgledaju. Čitajući Bibliju zamijetio sam jedan komentar apostola Pavla: “Tjelovježba ima svoju vrijednost, ali služenje Bogu

u svakom pogledu vrijedi više. Ono obećava blagoslov i u ovom i u budućem životu.” (1.Tim 4:8) Znam ljude koji predano rade, nakon posla marljivo vježbaju, gledaju kako napreduju, a u isto vrijeme zanemaruju svoju obitelj. Ako vježbamo nemojmo to činiti na uštrb obitelji.

Ili još gore, ako trošimo sate, dane i novce na puku prolaznu ljepotu, a zanemarimo živoga Boga, kakva će nam biti korist. Ma koliko vježbali, godine će donijeti svoje, ljepota će izblijediti, mišići omlohaviti, koža se naborati... upravo takvi, mnogi će doći pred Stvoritelja. I što ćemo mu

onda reći, oprosti Bože tjelovježba nije pomogla? Naprotiv, Bogu nije važna naša vanjska ljepota. Njemu je važna ljepota i čistoća tvojega i mojega srca! A za to je potrebna duhovna tjelovježba. Zato probajmo barem djelić vremena i novaca svakodnevno utrošiti na duhovno zdravlje. A duhovno zdrava osoba je sretna i ima mir u srcu. A kad smo duhovno zdravi i naše će tjelesno zdravlje biti bolje.

Kakvo je tvoje duhovno zdravlje?

Ponovo Vam nudimo BESPLATAN primjerak BIBLIJE (meki kožni uvez), tiskane u suradnji s Kršćanskom

sadašnjosti (rimokatolička izdavačka kuća). Nazovite nas na 042 311 202.

Dođite i posjetite nas u srijedu u 19 sati na našem redovitom proučavanju Biblije!

Kristova Crkva Varaždin Vilka Novaka 48f www.kristova-crkva.hr

- vugorek

Niti ne znamo da jemo bizantske vugorke!

Domaći kajkavski izraz za krastavac je „vugorek“. Do nas je došao preko mađarskog jezika („uborka“ ili „ugorka“), a slične izraze nalazimo u mnogim zemljama diljem Europe.

Piše: Ivan-goran herman igherman@regionalni.com

Težak rad

Kuhinja kajkavskih krajeva sve je poznatija u Hrvatskoj i šire. Razne promocije, emisije i internetske stranice s receptima doprinijele su prepoznavanju specifičnosti i karakteristika koje izdvajaju naše kulinarstvo od susjednih. Naše bake i prabake slagale su jaka jela s puno začina koja su trebala nahraniti veliku obitelj, dati snagu za težak fizički rad i sporo se kvariti.

Naše bake i prabake slagale su jaka jela s puno začina koja su trebala nahraniti veliku obitelj, dati snagu za težak fizički rad i sporo se kvariti

Protiv mamurluka?

Spomenimo stoga najprije „rasol“, mješavinu soli i vode u kojoj se namakalo meso da bi moglo duže stajati. U Rumunjskoj pod tim nazivom nalazimo jelo od mesa, krumpira i drugog povrća, koji se kuhaju zajedno.

Kod germanskih naroda naziv rasol odnosi se na sok koji nastane kiseljenjem kupusa solju

(drugi naziv je „Krautsaft“). U Rusiji „rassol“ također označava mješavinu vode i soli, ali s dodanim začinima. Osim za kiseljenje, na primjer, krastavaca, koristio se i za liječenje mamurluka.

Kad već spominjemo krastavce, podsjetimo se na domaći izraz „vugorek“. Do nas je došao preko mađarskog jezika („uborka“ ili „ugorka“), ali sličan korijen nalazimo diljem Europe. Srodan mu je, primjerice,

njemački izraz „Gurke“, nizozemski „augurk“, staroengleski „gherkin“, litvanski „agurkas“ te današnji grčki „angouri“. Svi oni potječu od bizantske riječi „angourion“. Zanimljivo je što na sjevernome Jadranu izraz

„angurija“ dolazi od istog korijena, no ne označava krastavac, već lubenicu.

Petrusina

Kajkavski nazivi začinskog bilja često su drugačiji od onih

15. DanI zahvalnosti Općine Nedelišće u dvorani MESAP-a

u standardnom hrvatskom, iako se može prepoznati o kojem se bilju radi.

Tako je „lorbek“ kajkavski izraz za lovor, odnosno lovorov list, dok se mljevenu papriku krstilo imenom „papriš“.

Spomenimo i „petrožul“ ili „petrožil“ kao izraz za peršin koji je kod Međimuraca čak i sličniji latinskom nazivu „petroselinum“ (iako postoji i alternativni hrvatski izraz „petrusina“) od standardnog.

Valja primijetiti da su mnoga jela na području Međimurja, Zagorja, Podravine i Prigorja općeslavenska, pri čemu je njihova varijabilnost u raznim krajevima i zemljama prilično velika. Zato se, kad posjećujemo druge slavenske zemlje, često dogodi da nas njihova kuhinja podsjeti na dom.

Festival starih zanata i međimurske gastronomije Općina Nedelišće i Turistička zajednica Općine Nedelišće organiziraju 15. Dane zahvalnosti. Manifestacije će se održati u subotu, 13. listopada s početkom u 10 sati u dvorani MESAP-a. Riječ je o događaju koji okuplja čuvare tradicije: lončare, cekeraše, pletilje i druge izrađivače ručnih radova, ali i obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja ponosno predstavljaju svoje najbolje proizvode.

Dani zahvalnosti naglasak stavljaju na promociju starih zanata, ali i bogatu gastronomsku ponudu Međimurja. Na štandovima udruga s područja Općine Nedelišće posjetitelji

će moći kupiti tanjur u vrijednosti od 10 kuna te potom kružiti i isprobati ono najbolje od međimurske gastronomije, od zlevajke i međimurske gibanice do izvornog mesa iz tiblice i domaćih slanina.

Tijekom cijelog dana posjetitelji mogu sudjelovati u radionicama starih zanata ili uživati u zvucima i plesovima kulturno umjetničkih udruga iz Hrvatske, Mađarske i Slovenije. Zabavno će biti i od 12:30 sati na gastro-showu u kojem će snage odmjeriti tri ekipe, a sve to pod kuharskom palicom jednog od najpoznatijih hrvatskih kuhara Tomislava Špičeka.

S raznih strana

10. listopada 2018., br. 110 || Regionalni tjednik

rođeni:

VJENčANI:

Umrli:

Djevojčice: Hana Kahrimanović, Ena Mustač, Hanna Ignac, Maria Jambrović, Dita Režek

Mihaela Grabar i Luka Srpak, Monika Miri i Dario Munđar, Maja Železnjak i Krešimir Damiš, Natalija Slaviček i Luka Mihoci, Martina Horvat i Mario Plaftak, Suzana Oršuš i Mario Vuk, Nina Jagec i Ivan Ričko, Nina Novak i Robert Nestić

Bernarda Baksa r. Premuš, Anica Lovrenčić r. Novak, Karolina Kristofić r. Panić, Katarina Habuš r. Baranašić, Cecilija Pijanec r. Bermanec, Josip Škvorc, Eduard Jambrešić, Dragutin Bel, Ana Duhović r. Kolarić, Stjepan Cvetković, Vladimir Hrupić, Vladimir Šimunić, Ivan Baljak, Vjekoslava Vaser r. Zemljić, Ana Kodba r. Toplek, Ivan Petermanec, Josipa Košak r. Stančin, Agata Horvat r. Žganec

Dječaci: Mihael Mučić, Dino Oršuš, Samuel Bais, Marin Šopar, Jonatan Mihalković, Filip Merlić, Edin Oršoš, Filip Oršuš

OVAN

TJEDNI HOROSKOP

(21. 3. - 19. 4.)

U ovom periodu računajte sa manjim poteškoćama u poslu, a nećete baš imati ni dobar odnos sa pretpostavljenima a ni sa suradnicima. Netko do šefova očekuje puno od vas, no neznam dali ćete uspjeti ispuniti očekivanja. U svakom slučaju ne odgovarajte na provokacije i nemojte burno reagirati (ako je to vama moguće) jer morate misliti na svoju budućnost. Sve se to može riješiti ali neće biti lako. Malo ćete teže doći do novaca kojim biste riješili neke zaostale obaveze, pa se više morate truditi. l u ljubavi vam situacija nije bajna, sve više raspravljate s partnerom i teško dolazite do pravih dogovora.

Ni slobodnima nije bolje, pa radije pričekajte bolja vremena. Zdravlje – problemi s kostima.

RAK

(21. 6. - 22. 7.)

U poslu vam je prilično napeta situacija i sa pretpostavljenima i sa suradnicima. Malo sa svoje strane pokušajte situaciju primiriti – lakše ćete raditi. Još uvijek su mogući zastoji u dogovorima, no to neće više dugo trajati i posao će krenuti bržim tempom.

Sve dokumente koji su vam važni za posao dobro proučite i pripremite se na razgovor sa pretpostavljenima. Što se ljubavi tiče, nešto se dogada s vašim partnerom i vi to primjećujete. lpak ljubomornim scenama nema mjesta jer za to zaista nemate razloga ni povoda.

VAGA

(23. 9. - 22. 10.)

Na poslu bi bilo dobro da sami napravite malu inventuru poslova koje ste do dosada obavili da vidite dali vam se negdje potkrala kakva pogreška. Ako je, brzo je ispravljajte. Jako pazite na papire i svu vrstu dokumenata koji vam dolaze na stol. Nemojte računati na tuđu pomoć i podršku. Sve ćete morati obaviti sami.

Financijaska situacija vam je promjenljiva no nije loša. U ljubavi kao da vam fali međusobnog razumijevanja, no vi se trudite da normalno funkcionirate i izbjegavate neugodne rasprave.

Dajte malo vremena i sebi i parteru, pa na miran način sve raspravite. Slobodni, za sada održavaju samo površne veze i kao da nisu ozbiljno zainteresirani za nikoga. Zdravlje – ni dobro ni loše, manji pad imuniteta.

JARAC

(22. 12. - 19. 1.)

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA

U utorak pretežno sunčano i toplo ranojesensko vrijeme. Ujutro je moguća magla. Povoljne vremenske prilike očekujemo i tijekom srijede. Dosta sunca i topline, a ujutro je moguća sumaglica ili magla. Noćna temperatura između 5 i 9, a najviša dnevna bit će vrlo ugodna s obzirom da smo u listopadu. Moguće je da popodne mjerimo između 20 i 22 Celzijeva stupnja.

Takvo vrijeme možemo nazvati babljim ljetom. Slične i povoljne vremenske prilike očekuju se i u četvrtak.

Jutarnja temperatura zraka od 5 do 9, a najviša dnevna i dalje malo iznad 20 Celzijevih stupnjeva. Samo u mjestima gdje bi se magla dulje zadržala može ostati hladnije.

Petak nam donosi lijepo, suho, sunčano i toplo vrijeme. Pravo bablje ljeto. Jedino će jutro biti svježe,

ponegdje i maglovito, ali sve su to iznadprosječne temperature. Danju ćemo se zagrijati na 20-ak Celzijevih stupnjeva. Prema svemu sudeći i vikend nam donosi lijepo i suho vrijeme s puno sunca. Nema na vidiku kiše ili nekih jesenskih pogoršanja ni pada temperature. Naravno, dobro je redovito pratiti prognozu na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 7.10.)

Na poslu vlada nervoza i to vas jako smeta, pa je i vaš odnos sa pretpostavljenima otežan i ne baš korektan. Zamjera vam se zbog nekih propusta koje ste napravili, pa zato još jedamput prekontrolirajte svu dokumentaciju koja je prošla kroz vaše ruke. Budite usmjereni na posao i ne radite više stvari odjednom. l vi niste baš laka osoba pa i vašim suradnicima nije lako ispunjavati vaše zahtjeve. Financije vam nisu sjajne pa nećete stići sve obaveze riješiti na vrijeme. Zbog svega toga trpi i vaš ljubavni život i vi rađe šutite i povlačite se u sebe nego da otvoreno razgovarate. Nastavite li tako iz malih nastat će veliki problemi.

Slobodnima dosta prilika, ali ništa ozbiljno. Neki i dalje iz sjećanja ne mogu izbaciti bivšu ljubav.

Zdravlje – problemi sa kostima i zubima.

BIK

BLIZANCI

(20. 4. - 20. 5.)

U poslu vas očekuju manji problemi, nesporazumi i situacije koje baš nisu jasne. Prije nego žestoko reagirate sjednite sa suradnicima i pokušajte stvari rasčistiti. Mislim da ste već pomalo od svega umorni, pa vam sve teže pada.

Umaraju vas i ljudi i obaveze, pa zato pripazite na moguće pogreške. Netko će to jedva dočekati.

U ljubavi sitni (ali stalni) problemi s partnerom, pa također teško postižete dogovor i oko najbanalnijih sitnica. Uz to stalno vas prati pomanjkanje novca, a troškovi se gomilaju.

Slobodni će imati puno raznih kontakata, ali bez pravog sadržaja, pa će sve završiti na prijateljstvu. Zdravlje – više se odmarajte i uzimajte vitamine.

(21. 5. - 20. 6.)

Neki vama vrlo važni poslovi privremeno će zastati, a pretpostavljeni će vršiti na vas pritisak.

Vi ste poznati po svojoj diplomaciji i umjeću da se izvučete iz nezgodnih situacija, pa to sada svakako upotrijebite. lpak bilo bi dobro da se potrudite i izvršite ono što morate, ali pri tome obratite veliku pozornost papirologiji da vam nešto ne promakne. Neke velike promjene u ovom periodu ne očekujte ali one sigurno dolaze. U ljubavi su moguće trzavice i otežana komunikacija sa partnerom. Pokušajte mirno razgovarati i saznati što ga muči. Slobodnima stiže manji zastoj u komunikaciji s osobom koja im se sviđa. Zdravlje – više se krećite i boravite u prirodi.

LAV

DJEVICA

(23. 7. - 22. 8.)

Važne poslovne stvari odvijaju se dobro i vi ste uglavnom zadovoljni. No pripazite da vam se ne potkradu greške u papirologiji jer ćete se morati vraćati unatrag, a to će vas učiniti jako nervoznima. Gotovo sigurni su vam problemi sa suradnicima i uvijek će vam nešto faliti da bi posao priveli kraju. Sva sreća što to neće predugo trajati. Dolaze bolja vremena! U ljubavi nažalost dolaze problemi, prvenstveno u komunikaciji sa partnerom. Vi sve to možete okrenuti na šalu i probleme riješti uz dobru volju. Oni koji su sami upoznali su nekog zanimljivog, no poučeni ranijim iskustvojm ne usude se ući u ozbiljniju vezu. Zdravlje – jako vam je osjetljivo grlo, pa pripazite na prehlade.

(23. 8. - 22. 9.)

U poslu kao da se niste pomakli s mjesta i čini vam se da se stalno vrtite oko istih stvari.

Dogovor koji niste realizirali sigurno će zastati i vi ćete se opet vratiti na početak. Naravno da vas to neće baš usrećiti, ali trenutno je situacija takva i tu nemožete ništa promijeniti.

Zato budite strpljivi i ne pogoršavajte situaciju.

Novčana situacija vam nije loša, no čini se da i dosta trošite. U ljubavi raste nezadovoljstvo.

Istina možda malo i preuveličavate, jer niste baš najbolje volje, pa radije izbjegavajte teme koje bi mogle stvari pogoršati. Slobodni također nisu baš sigurni ni u svoje osjećaje a ni u osjećaje druge strane. Zdravlje – jedite više svježeg voća.

ŠKORPION

STRIJELAC

(23. 10. - 21. 11.)

U poslu situacija se malo primirila, no još uvijek se pojavljuju prepreke koje morate riješiti. Naravno da vas to ljuti i ponekad vam se čini da je bolje od svega odustati. No to bi bila teška pogreška.

Još malo izdržite jer će vam se itekako isplatiti u narednim danima, makar vam se sada ne čini tako.

Pred vama je i jedno dobro financijsko razdoblje.

U ljubavi stalno je prisutan osjećaj da nešto ne štima i nije u redu, pa razmislite o slijedećim koracima. Do vas će stići neke informacije, koje vam se neće svidjeti no to ipak nije razlog da žurite sa odlukama. Samci će u svoj život ponovno privući nekoga iz prošlosti. Zdravlje – osijećate se dobro!

VODENJAK

(22. 11. - 21. 12.)

U poslu će vam se pojaviti problemi sa organizacijom poslova, jer imate previše obaveza.

Rokovi vas pritišću a vremena je sve manje. Zbog opterećenosti moglo bi doći i do pogrešaka i stvari za koje ste mislili da su gotove morati ćete raditi ispočetka. Sve će to trajati kraće vrijeme i sve i opet će biti sve u redu.

Ljubav – i vi i partner kao da stalno jedno pred drugim nešto skrivate i ne pronalazite zajednički jezik. Slobodni pripadnici znaka imaju dosta prilika i zainteresiranih osoba no njima naprosto nije stalo do ozbiljne veze.

Zdravlje – nemojte se zapustiti, napravite neke promjene u prehrani.

RIBE

(20. 1. - 18. 2.)

Konačno se na poslu pokreću neke stvari i neki su planovi došli na red, a vi ste ih jedva dočekali.

Bit će još zastoja ali daleko manje nego prije, pa nemojte biti nervozni i nestrpljivi. l bez toga imat ćete puno posla, tako da nećete stići ni predahnuti. Čeka vas puno sastanaka, dogovora, novih kontakata i papirologije. Sve će vam to oduzimati dosta vremena no vi ćete zapeti i raditi, sve u nadi da će vam se to isplatiti. Budite sigurni da hoće!

Financije su vam još uvijek problem, no pripremite se da će takvo stanje još neko vrijeme potrajati. Što se ljubavi tiče, izgleda da ste u fazi kad ste dovoljni sami sebi. Naravno da vam je potrebna partnerova pažnja, ali očekujete da se on stalno prilagođava vama. Vrlo sebično – no ta će faza brzo proći. Slobodni nemaju volje upuštati se u bilo što. Zdravlje – kronične tegobe.

31

(19. 2. - 20. 3.)

Posla imate i više nego što ga stignete odraditi.

Još niste završili s jednim a već vas čeka drugi. I tako iz dana u dan pa vama se čini da nećete moći izdržati. Funkcionirate kao na pokretnoj traci. Ne ulazite u rasprave s osobama koje su vam nadređene jer to je unaprijed osuđeno na propast, nego se usmjerite na svoj posao i nastojte da ga uredno obavljati. Nedajte se iznervirati, jer ništa nećete postići a ostat će vam gorak okus. U ljubavi također niste zadovoljni. Mislite da nemate dovoljnu podršku partnera i da vas ne razumije.

Ako bi više vremena provodili zajedno, možda bi se situacija i popravila. Slobodni pripadnici znaka baš vole „zabranjeno voće“. Pazite da se ne uvalite u gadne neprilike. Zdravlje – grlo vam je osjetljivo pa pijte čajeve i uzimajte vitamine.

Za izradu horoskopa i otvaranje tarot karti nazvati na: 097/786-7053

IMPRESSUM UPRAVA Sandra Vlahek GLAVNI UREDNIK Josip Novak, jnovak@regionalni.com Novinari Irena Harači Pintarić (zamjenica glavnog urednika) iharaci@regionalni.com Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Višnja Gotal, vgotal@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Ivan - Goran Herman, igherman@regionalni.com fotoreporter Ivan Agnezović, foto@regionalni.com GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Mirta Brozičević, mirta@regionalni.com Andreja Krobot, andreja@regionalni.com Marta Konjačić, mkonjacic@regionalni.com

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Svilarska 2, 42000 Varaždin

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

SURADNICI Denis Peričić Maja Grbić Alimanović Dalibor Flajpan

Mačkovec Pogrebnik Balogovec 92 Telefon: 040/341-300 pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Sanja Đurkas, sdurkas@regionalni.com Tel. 042/290-781 MALI OGLASI: Ljiljana Simić ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri,čet i pet: 7,30 - 15 h

Mursko Središće Cvjećarnica Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati Nedelišće Pogrebnik Matije Gupca 31 pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati Tiskara Vjesnik

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 10. listopada 2018., br. 110

OBILJEŽAVANJE DJEČJEG TJEDNA

U VARAŽDINSKOJ ARENI

Koncert Plavog orkestra

“Ljubav djeci prije svega” Dječje vijeće Grada Čakovca održalo svoju 2. radnu sjednicu, a mališani Dječjeg vrtića Cipelica posjetili su prostorije Međimurske županije Piše: Mirna Grabar mgrabar@regionalni.com

Pod motom „Ljubav djeci prije svega“ Savez Društava „Naša djeca“ Hrvatske u suradnji s ostalim društvima u gradovima i općinama već više od 30 godina prvi puni tjedan u listopadu organizira Dječji tjedan.

Tako je na sam Međunarod-

Već više od 30 godina prvi puni tjedan u listopadu organizira se Dječji tjedan ni dan djeteta, 1. listopada, Dječje vijeće Grada Čakovca održalo svoju 2. radnu sjednicu, čime je započelo veselo obilježavanje koje je trajalo do 5. listopada.

Sjednici su prisustvovali dječji vijećnici svih sedam osnovnih škola Grada Čakovca, voditeljice dječjih foruma, predsjednica Društva “Naša djeca” Čakovec Gordana Šoltić Siladi te zamjenik gradonačel-

sajam „Priroda, lov, ribolov, turizam“

Od lovačkog gulaša do izložbi zmija i revije pasa

Međunarodni sajam „Priroda, lov, ribolov, turizam“ održat će se od 12. do 14. listopada u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin. Najveća hrvatska manifestacija iz oblasti lova i ribolova, vezana na boravak u prirodi i turizam, na svojem će 23. izdanju okupiti stotinjak izlagača. U popratnom programu sudjelovat će Gljivarsko društvo „Smrčak“ iz Čakovca, koje će izložiti stotinjak različitih vrsta gljiva, a od već dobro poznatih sadržaja moći će se vidjeti izložba prepariranih životinja i slatkovodnih riba. Revija pasa lovačkih pasmina održat će se u suradnji s Hrvatskim kinološkim savezom.

Sajam će biti za posjetitelje u petak i subotu

od 9 do 19 sati, a u nedjelju do 17 sati. Ulaznice će stajati 25 kuna, dok će za učenike, studente i umirovljenike biti po 15 kuna, za djecu do sedam godina ulaz je besplatan, a cijena obiteljske bit će 60 kuna.

nika Čakovca Zoran Vidović.

Nakon sjednice, program se preselio na središnji gradski trg ispred Centra za kulturu Čakovec, gdje su djeca svih vrtića i osnovnih škola formirala krug mira. Domaćini programa bili su učenici Umjetničke škole „Miroslav Magdalenić“ Čakovec, a u programu su sudjelovale plesne skupine Vivona i Teuta, Čakovečke mažoretkinje, dječji zbor Čakovečki mališani te folklorna skupina III. osnovne škole Čakovec.

Mališani skupine „Loptica“ iz Dječjeg vrtića Cipelica također su su priključili obilježavanju Dječjeg tjedna. Posjetili su Međimursku županiju, a ugostio ih je župan Matija Posavec, uz pomoćnicu pročelnika Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport dr.sc. Blaženku Novak. Djevojčice i dječaci županu su poklonili svoje crteže na kojima su nacrtali motive Međimurja, a otpjevali su i nekoliko međimurskih pjesama. U pratnji svojih odgojiteljica Radojke Magić, Grozdane Goričanec i Monike Fabić, znatiželjno su razgledali vijećnicu i prostorije Županije.

Karikatura

crta: Željko Pilipović