RTM_112

SVJETSKI DAN KUHARA

MURSKO SREDIŠĆE

Mediteran i kontinent na tanjuru Srednje škole Prelog

Srpak: “Bojim se da nam se ne dogodi Karlovac!”

Str. 11.

Str. 5.

Regionalni Međimurska županija

Tjednik

Plus

15.000 primjeraka

Besplatan primjerak | Broj 112 | 24. listopada 2018. | ISSN 2459-6612 | www.regionalni.com

VOĆE KOJE JE PREHRANILO GENERACIJE, A ČINI TO I DANAS

KOTORIBA NEKAD I SAD

Marijan Kovač čuva uspomene za buduće generacije Str. 24. i 25.

Dražen Crnčec: “Jabuka je naš kruh!”

Str. 14. i 19.

SPAS S NEBA

U Pribislavec Hitna doletjela helikopterom Str. 4.

2

Aktualno

Regionalni tjednik || 24. listopada 2018., br. 112

Više od 13 milijuna kuna za dječje vrtiće Zahvaljujući projektu „Svi u vrtić“, šest matičnih međimurskih dječjih vrtića i nekoliko područnih unaprijedit će svoju uslugu kroz produženje radnog vremena, nabavku opreme i uvođenje novih programa kako bi uveli inovativniji način rada kroz bolju ravnotežu obiteljskog i poslovnog života roditelja vrtićke djece. Projekt je pripremila Razvojna agencija Međimurske županije (REDEA), a provodi ga Grad Mursko Sre-

aktualno

dišće uz ustanove za predškolski odgoj.

Vrijednost projekta je 13 milijuna kuna.

Za potrebe produženog radnog vremena zaposlit će se 22 odgojitelja i stručnih suradnika, osam spremačica i šest kuharica, a kroz različite edukacije 90 odgojiteljica ojačat će svoje kapacitete u radu s djecom.

Također, 80-ero djece moći će koristiti usluge produženog boravka, dok će 121 dijete provesti poslijepodne u boravku.

Sredinom 2019. godine započinje projekt energetske ob

Za obnovu fasada, zamjenu sto grijanja na kućama osigurano 3

Hrvatska će biti prva država članica EU-a koja će provesti projekt energetske obnove obiteljskih kuća sredstvima Europskog fonda za Europskog parlamenta i Vijeća kojom se fizičkim osobama omogućava biti korisnikom bespovratnih sredstava Europskog fond Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

Međimurska županija na najbolji je mogući način iskoristila mogućnost sufinanciranja projekata energetske obnove javnih zgrada. Kroz ovaj projekt novo ruho dobile su ili će uskoro dobiti uprave zgrade jedinica lokalne samouprave, dječji vrtići, osnovne i srednje škole, domovi kulture, sportski objekti… Riječ je o radovima koji smanjuju gubitak toplinske i električne energije te samim tim donose velike uštede na računima za utrošak energenata.

Stare građevine

I dok je na posljednje natječaje moguće bilo prijaviti isključivo projekte vezane uz javne zgrade, uskoro na red dolaze i obiteljske kuće. Naime, ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar je prilikom posjeta Općini Nedelišće, gdje je potpisao ugovore za energetsku obnovu triju općinskih zgrada, najavio

U prihvatljive radove spadaju obnova fasada, zamjena prozora i vrata te sustava grijanja skorašnje otvaranje natječaja za vlasnike obiteljskih kuća.

– Natječaj za energetsku obnovu obiteljskih kuća planiran je za sredinu 2019. godine. Procedure za dodjelu EU sredstava su vrlo kompleksne te Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja radi na tome da ih pojednostavi i prilagodi građanima jer je najvažnije rasteretiti građane hrpe dokumentacije, maksimalno koliko se može a da bude u skladu s europskom regulativom. Prije raspisivanja samog poziva Ministarstvo će o dokumentaciji poziva provesti

60

posto energije moguće je uštedjeti mjerama energetske učinkovitosti, posebno u dijelovima grijanja, hlađenja i pripreme potrošne tople vode u obiteljskim kućama

65 posto stambenog fonda u Hrvatskoj čine obiteljske kuće, koje su odgovorne za 40 posto ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini, što je dodatni motiv za provođenje projekta

80 posto obiteljskih kuća u Hrvatskoj je izgrađeno prije 1990. godine te nemaju gotovo nikakvu ili imaju samo minimalnu toplinsku izolaciju, odnosno energetski razred E ili lošiji

javno savjetovanje u koje će se građani moći aktivno uključiti davanjem svojih prijedloga i mišljenja – odgovorili su na naš upit iz Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.

Inicijativa Ministarstva za otvaranjem natječaja za energetsku obnovu obiteljskih kuća ne treba čuditi s obzirom na to da one čine 65 posto stambenog fonda u Hrvatskoj, koji je odgovoran za 40 posto ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini.

– Najviše obiteljskih kuća u Hrvatskoj je izgrađeno prije 1987. godine te nemaju gotovo nikakvu ili imaju samo minimalnu toplinsku izolaciju, odnosno energetski razred E ili lošiji. Takve kuće troše 70 posto energije za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode, a mjere energetske učinkovitosti mogu značajno smanjiti njihovu potrošnju, u nekim slučajevima i do 60 posto u odnosu na trenutnu – dodaju iz Ministarstva.

Program energetske obnove obiteljskih kuća donijeli su Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja te Ministarstvo zaštite okoliša i prirode početkom 2014. godine. Cilj Programa je povećanje energetske učinkovitosti postojećih kuća, smanjenje potrošnje energije i emisija ugljičnog dioksida u atmosferu te smanjenje mjesečnih troškova za energente, uz ukupno poboljšanje kvalitete života. U 2015. godini su donesene i izmjene Programa kojima je omogućena prijava građanima Hrvatske izravno u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dok se energetska obnova obiteljskih kuća tada provodila nacionalnim sredstvima.

Prihvatljivi radovi

– Natječajem koji se planira objaviti sredinom 2019. godine energetska obnova kuća više se neće financirati nacionalnim sredstvima, već sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, pa će i uvjeti biti drugačiji – navode

iz Ministarstva.

Hr vatskoj je za obnovu stambenog sektora do 2020. godine dostupno 100 milijuna eura, od čega je oko 30 milijuna namijenjeno obnovi obiteljskih kuća. U prihvatlji-

ve radove spadaju toplinska obnova fasada na obiteljskim kućama, zamjena prozora i vrata te ugradnja energetski učinkovitih toplinskih sustava, posebno onih koji koriste obnovljive izvore energije.

– Budući da je tek nedavno donesena izmjena uredbe Europskog parlamenta i Vijeća kojom se fizičkim osobama omogućava biti korisnikom bespovratnih sredstava Europskog fonda, a koja je i bila

Aktualno

24. listopada 2018., br. 112 || Regionalni tjednik

3

Gospodarstvo: plaće rastu, ali su i dalje ispod državnog prosjeka U Velikoj vijećnici Međimurske županije održana je 93. sjednica Gospodarskosocijalnog vijeća. Sudionici su obaviješteni o stanju i kretanjima međimurskoga gospodarstva u 2017. godini. Podaci o gospodarskim kretanjima Međimurske županije uspoređeni su s ostalim županijama i nacionalnim prosjekom.

– Broj zaposlenih povećan je za 4,4 posto, ukupni prihodi za 11,8, dobit

razdoblja za 9,2 posto, gubitak razdoblja smanjen je za 6,9 posto, a neto dobit je za 13,2 posto veća od dobiti prethodno analiziranog razdoblja. Iako je izvoz veći za 14 posto, plaće su porasle svega 6,5 posto. S obzirom na podatke, smatram da je bilo prostora za povećanje plaća, iako je i činjenica da bi trebalo rasteretiti poduzetnike brojnih nameta. Iako Međimurska županija bilježi kontinuiran

rast prosječne plaće, koja u proteklih 10 godina rasla za 6,5 posto, još uvijek je manja u odnosu na nacionalni prosjek, a u 2017. godini iznosila je 4473 kune – istaknuo je župan Matija Posavec.

Istaknuto je da je broj poduzetnika u Međimurskoj županiji 3114, od čega je 2759 mikro poduzetnika, 302 makro poduzetnika, 47 srednjih poduzetnika i šest velikih.

bnove obiteljskih kuća

olarije i sustava 30 milijuna eura

a regionalni razvoj. Naime, tek je nedavno donesena izmjena uredbe da, a koja je i bila osnovni preduvjet za raspisivanje poziva.

energetskA obnovA

Subvencije i do 60 posto iznosa

osnovni preduvjet za raspisivanje poziva, nijedna zemlja članica Europske unije dosad nije provodila ovaj projekt energetske obnove privatnih

Hrvatskoj je za obnovu stambenog sektora do 2020. godine dostupno 100 milijuna eura kuća sredstvima iz EU fondova. Tako će Hrvatska ujedno biti i prva država članica EU-a koja će provesti projekt energetske obnove obiteljskih kuća sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj – zaključuju u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja.

rogramom energetske obnove obiteljskih kuća iz 2014. godine detaljno su definirana sva pravila prijave na natječaj i njegovo provođenje. Tako se u Programu navodi da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) u pravilu osigurava subvencije u iznosu do 40 posto ukupne investicije, a kada je moguće i više, i to u slučajevima ako se radi o otocima, brdskoplaninskom području ili području od posebne državne skrbi. Jedan od uvjeta za dobivanje novaca od FZOEU-a je dodatno sufinanciranje od strane jedinica lokalne samouprave. No, one jedinice lokalne samouprave koje ne mogu osigurati sufinanciranje neće ostati zakinute. Kako je ciljani iznos ukupne potpore za provedbu mjere najmanje 50 posto, očekuje se da jedinice lokalne samouprave u projektu participiraju sa subvencijama od minimalno 10 do 20 posto. Programom se preporuča i suradnja s uredima za socijalnu skrb kako bi se za domaćinstva socijalno

ugroženih građana pronašao model za sufinanciranje i do 85 posto od ukupnih troškova.

Jedinice lokalne samouprave raspisuju natječaje, a temeljem sklopljenih ugovora građani ostvaruju pravo na subvencije. U prijavi na natječaj građani moraju priložiti predračun sa specifikacijom svih radova i materijala. Vlasnici kuća moraju osigurati preostali financijski dio iz

Socijalno ugrožene obitelji mogu ostvariti i do 85 posto sufinanciranja troškova radova vlastitih izvora ili kroz bankovni kredit.

Subvencija se temeljem sklopljenog ugovora isplaćuje izvođaču radova, a građani isplaćuju preostali dio. Jedinice lokalne samouprave moraju osigurati nadzor izvođenja radova.

Regionalna konferencija

Kuščević: “Veće ovlasti županijama” Novim Zakonom dio poslova ureda državne uprave prebacit će se na županije, što će doprinijeti bržem odvijanju investicijskih procesa Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

U organizaciji Međimurske županije, Poslovnog dnevnika i Hrvatske zajednice županija u Termama Sveti Martin održana je Regionalna konferencija „Poslovni uzlet 2018.“ Konferencija je održana i kako bi se još jednom istaknula nužnost ulaganja u sve hrvatske regije.

– Naši su ljudi vrlo produktivni i daju doprinos razvoju cijele zemlje, ali to se ne vrednuje adekvatno s razine implementacije projekata središnje državne vlasti. Upravo stoga je potrebno da se županije s hrvatskog sjevera povežu kroz ovakve konferencije kako bismo razmjenjivali primjere dobre prakse – istaknuo je domaćin, međimurski župan Matija Posavec.

Kao gost Regionalne konferencije u raspravi je sudjelovao ministar uprave Lovro Kuščević. Prilikom dolaska u Sveti Martin na Muri potvrdio je da je nacrt Zakona o pripajanju ureda državne uprave županijama gotov te se očekuje njegovo potvrđivanje.

– Radne skupine Ministarstva i Zajednice hrvatskih županija usuglasile su se o

konačnom prijedlogu Zakona. Vjerujem da ćemo do kraja ove godine na sjednici Vlade RH usvojiti Zakon, a odmah nakon toga da će ga usvojiti i Hrvatski sabor.

Tada kreće

– Doprinos hrvatskog sjevera ne vrednuje se adekvatno od središnje državne vlasti – mišljenja je Posavec operacionalizacija.

Smatramo da našu uslugu treba što je više moguće približiti građanima na terenu.

Decentralizacija je pravi smjer u kojem Hr vatska mora ići. Vjerujem da će županije i te povjerene poslove dobro i kvalitetno obavljati.

To će donijeti brže rješavanje predmeta, racionalizaciju poslovanja te će se podići brzina i kvaliteta obavljanja usluga – istaknuo je ministar Kuščević.

A u kojem dijelu će novi Zakon utjecati na rad županija?

– U onom segmentu u

kojem država odlučuje o dinamici provedbe natječaja na lokalnoj razini. Naime, na razini općina, gradova i županija je mnogo pripremljenih projekata sa svom potrebnom dokumentacijom koji čekaju na prijavu na europske ili nacionalne fondove, a katkad je potrebno puno vremena i administracije da se cijela priča realizira. Kada se te ovlasti prebace lokalno, cijeli proces tekao bi znatno brže, što bi u još većoj mjeri pridonijelo razvoju Međimurske, ali i ostalih županija – mišljenja je Posavec.

Ministar Kuščević naglasio je i da je rad njegova resora usmjeren prema podizanju kvalitete i učinkovitosti javne uprave, digitalizaciji javne uprave te decentralizaciji.

– Bitno je napomenuti da imamo niz projekata koje provodimo te ćemo ove godine ugovoriti projekte u vrijednosti od oko 500 milijuna kuna. Neki od planova su projekt kompetencija za službenike, e-pristojbe, eposlovanje, Centar dijeljenja usluga te mnogi drugi, što je bitan napredak u odnosu na protekle godine te će zasigurno biti od veliki pomoći svim građanima – zaključio je ministar Kuščević.

Aktualno

aktualno

4

Regionalni tjednik || 24. listopada 2018., br. 112

Matija Ladić potpredsjednik nove stranke Demokrati Na Osnivačkoj skupštini održanoj u Zagrebu osnovana je nova politička stranka Demokrati. Za predsjednika Demokrata izabran je Mirando Mrsić, zastupnik u Hrvatskom saboru, dok su potpredsjednici Matija Ladić, predsjednik Općinskog vijeća Općine Pribislavec, i Aleksandar Horvat.

Osnivačka skupština prihvatila je i Programske osnove Hrvatska 2030.,

na kojima će se temeljiti djelovanje Demokrata.

– Kao mladom čovjeku posebno teško mi pada inertnost mladih i nedostatak volje da se uhvate ukoštac s problemima. Mnogi mladi odlaze iz Hrvatske jer su izgubili vjeru u bolju budućnost i ne osjećaju se sigurno i ugodno u vlastitom domu. Ovaj trenutak vidim kao početak i priliku za

sve one koji su dosad šutjeli, trpjeli i svakodnevno doživljavali nepravdu.

Vrijeme je da zajedno dignemo svoj glas, ustanemo protiv nepravde i da se izborimo za bolju budućnost. Krajnje je vrijeme da mladi i obrazovani preuzmu stvari u svoje ruke te nam se pridruže u kreiranju nove politike i nove političke inicijative – rekao je nakon izbora Matija Ladić. (rp)

U Pribislavcu sletio sanitetski helikopter talijanske tvrtke Eli Friulia

Robert Sabol: “Letjelice su budućnost spašavanja!”

Učenicima Srednje škole Čakovec ovo je bila prilika da razgledaju sanitetski helikopter te da na kratkom predavanju saznaju sve što ih je zanimalo o helikopterskoj službi medicinskog prijevoza Piše: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Prednosti

Slijetanje helikoptera prilagođenog potrebama Hitne medicinske pomoći u petak u Pribislavcu izazvalo je veliko zanimanje okupljenih.

Jedan od članova tima je i Robert Sabol, porijeklom iz Goričana, koji je govorio o prednostima posjedovanja helikoptera za medicinske intervencije

Pokazna vježba

Tim u letjelici, djelatnici Hitne službe iz Ljubljane, u Vinkovcima su održali pokaznu vježbu, nakon čega su poletjeli prema međimurskom zračnom prostoru. Radi se o helikopteru Airbus H135 (bivši Eurocopter EC135) talijanske

Hitna služba

Tim u letjelici, djelatnici Hitne službe iz Ljubljane, u Vinkovcima su održali pokaznu vježbu tvrtke Eli Friulia. Djelatnici Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije u dogovoru s ljubljanskim timom organizirali su kratko predstavljanje suvremene opreme koju sadrži sanitetski helikopter učenicima četvrtih i petih razreda medicinskog smjera Srednje škole Čakovec.

– Suradnja je počela već davnih dana, a nedavno smo se sreli na natjecanju hitnih službi u Sloveniji, gdje smo dogovorili suradnju. Povezuje nas taj poseban osjećaj spašavanja, a danas su izdvojili vrijeme

“Ovakvim helikopterima mogli bismo pokriti cijelo Međimurje, s odzivnim vremenom od 10 do 12 minuta!” – Robert Sabol da nam pokažu svu opremu kojom se služe – govori glavni tehničar Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije Romeo Novak.

Intervencije

Jedan od članova tima je i Robert Sabol, porijeklom iz Goričana, koji je govorio o prednostima posjedovanja helikoptera za medicinske intervencije. Sabol je zaposlenik Reševalne postaje Kliničnega centra Ljubljana u Sloveniji: – Radim i živim u Ljubljani.

Surađujem s tvrtkom Eli Friulia, koja se bavi helikopterskim spašavanjem. Ovaj helikopter je suvremeno spasiteljsko sredstvo koje zadovoljava europske standarde. Imali smo pokaznu vježbu u Vinkovcima, pa se stvorila prilika, pri čemu sam se posebno angažirao, da u Međimurju prvi put sleti pravi namjenski helikopter za spašavanje. Radi se, dakle, o vozilu koje je gotovo identično opremljeno kao i cestovno vozilo Hitne pomoći, s tom razlikom što se kreće nebom,

a ne cestom.

– Što se tiče brzine, koja je itekako važna pri hitnim intervencijama, letjelica može prijeći gotovo 40 kilometara u 10 minuta. To znači da bismo mogli pokriti cijelo Međimurje, ako helikoptere strateški postavimo, s odzivnim vremenom od 10 do 12 minuta – rekao je Sabol. Dodaje da bi tom brzinom bilo moguće prevesti pacijenta iz Međimurja do Zagreba za dvadesetak minuta!

Međimurski župan Matija Posavec i predsjednik Skup-

štine Međimurske županije Mladen Novak također su pozdravili goste iz Slovenije.

Učenicima i profesorima Srednje škole Čakovec ovo je bila prilika da razgledaju sanitetski helikopter te da na kratkom predavanju saznaju sve što ih je zanimalo o helikopterskoj službi medicinskog prijevoza.

Hitni postupci

– Srednja škola Čakovec odazvala se pozivu Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije. Zračnu luku su po-

sjetili učenici koji pohađaju nastavu iz predmeta Hitni medicinski postupci. Bilo im je to zanimljivo, a ujedno i edukativno iskustvo. Postižu odlične rezultate na natjecanjima iz tog područja, pa će im posjet sigurno koristiti – kaže Josipa Bermanec, mag. med. techn., nastavnica stručnih predmeta u Srednjoj školi Čakovec, koja se učenicima pridružila pri razgledavanju letjelice. S njima je bio i predavač spomenutoga predmeta, Mirko Gašparić, mag. med. techn.

Aktualno

24. listopada 2018., br. 112 || Regionalni tjednik

5

Hrvatske ceste: postavljanje semafora neće riješiti problem Gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak je početkom listopada uputio dopis Hrvatskim cestama u kojem predlaže postavljanje semafora na na raskrižju državne ceste DC209 i županijske ceste ŽC2003 u Murskom Središću. Riječ je o glavnom i najprometnijem gradskom raskrižju, na kojem se u posljednje vrijeme dogodilo nekoliko teških prometnih nesreća. Sada je iz

Hrvatskih cesta stigao odgovor.

– S obzirom na prosječni godišnji

dnevni promet, položaj graničnog prijelaza i činjenicu da sav promet u tranzitu prolazi po cijeloj dužini Murskog Središća, problem nije moguće u potpunosti riješiti parcijalnim mjerama, već je potrebno nastaviti s aktivnostima vezanima za izgradnju obilaznice Murskog Središća. Ističemo potrebu za

pronalaženjem prometnog rješenja, poput mogućnosti zaustavljanja teretnih vozila na ulasku u grad i sinkronizirano propuštanje kojim bi se smanjio broj vozila u centar grada i time spriječilo zaustavljanje i stvaranje kolone. Treba razmotriti mogućnost preusmjeravanja prometa u tranzitu i teških teretnih vozila na druge granične prijelaze – stoji u odgovoru Hrvatskih cesta.

problem s kamionima u Murskom Središću TREBA HITNO RIJEŠITI

Dražen Srpak: “Bojim se da nam se ovdje ne dogodi Karlovac!”

– Dok je autocesta prazna, državna cesta od Čakovca do Murskog Središća je uništena. Po njoj ne moraju voziti ni Mađar, ni Poljak, ni Crnogorac! Očekujem da će taj problem biti riješen s 1. siječnja iduće godine – rekao je gradonačelnik Srpak.

Piše: Irena harači pintarić iharaci@regionalni.com

– Cestom od Čakovca do Murskog Središća i dalje voze kamioni, događaju se prometne nesreće, i to je postalo neizdrživo. Mi nismo protiv gospodarstva, ali smo protiv ovakvog terora. Dok je autocesta prazna, državna cesta od Čakovca do Murskog Središća je uništena.

Po njoj ne moraju voziti ni Mađar, ni Poljak, ni Crnogorac!

S tim problemom upoznati su svi koji trebaju biti, i ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković, pa i sam premijer, te očekujem da će taj problem biti riješen s 1. siječnja iduće godine – rekao je Dražen Srpak, gradonačelnik Grada Murskog Središća i potpredsjednik HDZ-a u srijedu na konferenciji međimurskog HDZ-a u Čakovcu.

Javnost još pamti tešku prometnu nesreću u Murskom Središću koja se dogodila prije nepunih mjesec dana, a u kojoj je šleper naletio na pješakinju i teško je ozlijedio

“Bojim se”

Gust promet teškim kamionima na državnoj cesti od Čakovca prema Murskom Središću, a koji prolazi kroz samo središte ovoga međimurskoga grada uz samu granicu sa Slovenijom, i dalje je gorući problem. Dok se ne izgradi zaobilaznica, rješenje za ovaj problem je prekategorizacija graničnog prijelaza iz međunarodnoga u međudržavni, na čemu se, prema riječima Srpaka, trenutno radi.

– Bilo je raznih pritisaka,

Plaće (ni)su veće

Sunčana Glavak

Dražen Srpak

Sunčana Glavak rekla je da je u dvije godine u Hrvatskoj prosječna plaća povećana za 710 kuna te da je dva puta povećana minimalna plaća. No, na pitanje zašto Vlada uporno izbjegava povećanje minimalnih plaća, Glavak je odgovorila da od ove godine prekovremeni rad te rad nedjeljom i blagdanom više ne ulaze u minimalnu plaću, nego se dodatno plaćaju.

Inače, međimurski HDZ konlobiranja i nedorečenog zakona, no to treba čim prije riješiti jer ferenciju za novinare sazvao je bojim se da se ovdje ne dogodi kako bi izvijestio o najznačajniKarlovac. Što onda? – rekao je jim potezima aktualne Vlade, Srpak misleći na stravičnu pro- koja je na polovici svog manmetnu nesreću koja se nedavno data. O tome je vrlo detaljno dogodila u Karlovcu u kojoj je u govorila saborska zastupnica naletu šlepera poginuo 10-go- HDZ-a i savjetnica Sunčana Glavak. dišnji dječak.

– BDP kontinuirano raste, Unatoč nezadovoljstvu zbog prometa, Srpak je zadovoljan prvi put u posljednjih 15 godina suradnjom s Vladom i iznosi- podignut je kreditni rejting, a od 1. siječnja smanjit ma koje dobivaju za će se stopa PDV-a svoje projekte iz za svježe meso, ministarstava i Gradonačelnici ribu, jaja, voće i EU fondova, povrće, dječje a zadovoljan Srpak i Kolarek su pelene. Poje i njegov zadovoljni iznosima ve ć a ne s u stranački naknade za kolega, grakoji stižu s državne nezaposledonačelnik razine za lokalne ne, porodiljPreloga Ljune nak nade bomir Kolaprojekte za drugih šest rek. mjeseci, a pro– Dosad smo širen je i krug ukupno povukli korisnika dječjeg doplat44,8 milijuna kuna, a pred nama je realizacija još ne- ka – nabrajala je Glavak.

U području zdravstva posebkoliko važnih projekata za Prelog. Do kraja godine očekujemo no se osvrnula na Županijsku potpisivanje ugovora o bespo- bolnicu Čakovec, u koju je ulovratnim sredstvima za izgrad- ženo više od 100 milijuna kuna.

– Puno se govorilo koliko je nju komunalne infrastrukture u Poduzetničkoj zoni Sjever, koja zdravstvo dostupno i kvalitetnam je izuzetno važna. Nakon no. Moram reći da mi morašto smo odbili dva investitora mo biti zadovoljni što se tiče za koje smo procijenili da neće Županijske bolnice Čakovec. moći isplaćivati plaće veće od To je vidljivo ne samo na infra5000 kuna, sada nam se javljaju strukturi i objektima. Sve specinovi. To su investitori koji bi jalizacije koje su bile predložene zapošljavali visokoobrazovanu su prihvaćene i mislim da je to radnu snagu, pa bi plaće bile dobro što liječnici ostaju u našoj županiji – istaknula je. više – rekao je Kolarek.

Međimurski HDZ optimističan, a podaci o iseljavanju stanovništva Državnog zavoda za statistiku alarmantni

U 2017. u inozemstvo otišlo najviše osoba u zadnjih 5 godina – U Gradu Prelogu smo zaposlili četiri osobe, među kojima je i žena koja se sa svojim suprugom vratila iz Irske. Dok ona radi na projektima u Gradu, suprug joj se zaposlio u Hitnoj medicinskoj službi. To je dokaz da možemo vratiti mlade ljude i obitelji u Međimurje – optimističan je bio gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek u srijedu na konferenciji za novinare međimurskog HDZ-a.

Odlazak mladih u inozemstvo bila je jedna od tema kojih su se dotaknuli međimurski HDZ-ovci.

Gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak rekao je da su Međimurci i nekad odlazili iz svoga rodnoga kraja trbuhom za kruhom, iako je iseljavanje danas glavna tema.

– Mladi danas žele sve odmah, no vjerojatno će se i taj proces preokrenuti i mladi će se početi vraćati kroz neko vrijeme. Zato je naš zadatak stvoriti dobre uvjete za život, a to uključuje i bolje plaće, dobre vrtiće i škole, dobru zdravstvenu uslugu i infrastrukturu – rekao je Srpak.

Saborska zastupnica HDZ-a Sunčana Glavak navodi da je puno toga već napravljeno po tom pitanju te je najavila još intenzivnije mjere demografske revitalizacije.

– Nažalost, Međimurje nije zaobišao fenomen odlaska ljudi u inozemstvo. Pokušavamo kroz subvencioniranje i rješavanje stambenog pitanja i primjereniju novčanu potporu roditeljima to zaustaviti – rekla je Glavak.

Međutim, najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da se prošle godine iz Me-

đimurske županije iselilo najviše ljudi u zadnjih pet godina! Prema objavljenim podacima o migracijama stanovništva Republike Hrvatske za 2017. godinu, iz Međimurske županije u inozemstvo iselilo se 1187 osoba, što je gotovo sedam puta više nego 2013. godine, kada su Međimursku županiju napustile 174 osobe u potrazi za boljim životom. Istovremeno, prošle godine u Međimursku županiju doselilo se 203 osobe, što je 114 osoba više nego 2013. godine, kada ih je došlo samo 89.

6

Aktualno

Regionalni tjednik || 24. listopada 2018., br. 112

S 2,07 promila u zavoju sletio s ceste

U noći sa subote na nedjelju, s 20. na 21. listopada, županijski Centar 112 Čakovec zaprimio je dojavu o slijetanju osobnog automobila s ceste kod Martinuševca. Tom prilikom je ozlijeđena jedna osoba. Policijska uprava međimurska izvijestila je da se nesreća dogodila na lokalnoj cesti između Gornje Dubrave i Martinuševca.

– Vozač osobnog automobila (48)

upravljajući vozilom pod utjecajem alkohola od 2,07 promila u zavoju je sletio u cestovni jarak. Prednjim dijelom vozila udario je o zemljanu kosinu.

Stradali vozač je vozilom Zavoda za hitnu medicinu prevezen u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje je zadržan na liječenju – kažu u Upravi.

Vozač će biti prekršajno sankcioniran. (igh)

Dječja igrališta

Dječja igrališta u naseljima Općine Orehovica Vulariji, Podbrestu i Orehovici nadopunjena su novim dječjim igralima.

Ujedno su postavljena i dva nova dječja igrališta uz Ulicu Augusta Cesarca u Orehovici te u romskome naselju koja su opremljena modernim igralima, toboganom, ljuljačkama, vrtuljkom, pločom za crtanje i klackalicom, dok će najmlađi moći uživati u pješčaniku i kućici. Sva dječja igrališta opremljena su klupama i koševima za smeće. Ukupna vrijednost investicije je 123.000 kuna, a njome se želi potaknuti djecu na igranje na otvorenom. (rp)

Križovec-Peklenica

Obrazovanje

Rekonstrukcija grobne kuće

Na groblju Križovec-Peklenica započela je prva faza rekonstrukcije grobne kuće, koja uključuju građevinske radove na dogradnji objekta, elektroinstalaterske radove te izgradnju vodovodnog i kanalizacijskog sustava. Ukupna vrijednost radova u prvoj fazi iznosi gotovo 323.000 kuna. Također, na groblje su

uoči blagdana Svih svetih dopremljeni novi kontejneri za odlaganje lampiona, a do samog blagdana napravit će se i hortikulturno uređenje.

– Kvaliteta uređenja groblja u nekom naselju je ogledalo brige lokalne samouprave za svoje javne prostore – istaknuto je iz Grada Murskog Središća.

Općina Orehovica

Poziv umirovljenicima I z Op ć i ne Orehov ic a pozivaju umirovljenike s prebivalištem na području Općine koji imaju mirovinu do 2000 kuna da se jave u Jedinstveni upravni odjel Općine Orehovica, svakim danom od 8 do 14 sati, a najkasnije do 15. studenoga, radi evidentiranja i ostvarivanja prava na prigodnu donaciju povodom predstojećih božićno-novogodišnjih

blagdana. Iznos odobrenih sredstava donijet će Općinsko vijeće Orehovice u skladu s planom proračuna te ovisno o visini primanja prijavljenih umirovljenika.

Za potrebe evidencije potrebno je sa sobom donijeti sve odreske posljednje mirovine i osobnu iskaznicu. Ako se umirovljenici ne evidentiraju u navedenom razdoblju, neće moći ostvariti pravo.

Grad Prelog

Vraćen status ispitnog mjesta

Ulaganjem u cestovnu i komunalnu infrastrukturu, kao i zalaganjem autoškola, Prelog je ponovno uspio dobiti status ispitnog mjesta za dobivanje vozačke dozvole.

Prelog je više od 40 godina bio ispitno mjesto, no ono je zbog nekih tehničkih uvjeta prije desetak godina ukinuto. Pregledom cestovne infrastrukture posebno povjerenstvo je donijelo odluku kojom Grad Prelog ispunjava minimum propisanih uvjeta za provedbu vozačkih ispita.

Gradonačelnik Ljubomir Kolarek istaknuo je zadovoljstvo ovom odlukom, naglašavajući da je obveza Grada i nadalje ulagati u cestovnu infrastrukturu kako bi promet kroz naselja Preloga bio što sigurniji.

Međimurska županija veliku pozornost posvećuje stvaranju kvalitetnih standarda u predškolskim, osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama

Svečani program u Svetoj Mariji

Otvoren je obnovljeni prostor Dječjeg vrtića “Kockavica” – Ponosna sam na brzi završetak projekta, a uvjerena sam da će Sveta Marija u idućim godinama pružiti još bolje uvjete svim mještanima kroz niz projekata koji su u pripremi – rekla je načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

Svečano je bilo proteklog petka, 19. listopada, u Svetoj Mariji na otvorenju dograđenog i obnovljenog prostora Dječjeg vrtića „Kockavica“.

Svetomarski dječji vrtić pohađa 46 mališana u jednoj jasličkoj i dvjema vrtićkim skupinama. Dograđenim i obnovljenim dijelom vrtića svima njima bit će pruženi još kvalitetniji i raznovrsniji programi.

– Novi prostor zasigurno će uljepšati svakodnevnicu djeci i djelatnicima Dječjeg vrtića. Trenutno imamo organizirani rad u dvije smjene, a od ove jeseni i jasličku skupinu, koja ima desetero djece. Želja nam je da raste broj djece jer sada postoje i prostorni uvjeti za boravak većeg broja mališana u našoj predškolskoj ustanovi – istaknula je otvorenju Karolina Jeđut Tilošanec, ravnateljica Dječjeg vrtića „Kockavica“.

– Novim dječjim vrtićom i jaslicama Sveta Marija i Donji Mihaljevec su primjer da se stvara bolja kvaliteta života svim mještanima.

Ulaganjem u manja mjesta ravnomjerno razvijamo cijelo Međimurje te ćemo i dalje podržavati sve dobre projekte na korist razvoja

46

mališana ovog trenutka pohađa Dječji vrtić “Kockavica” te su raspoređeni u jednu jasličku i dvije vrtićke skupine

Prigodni program

– Ponosna sam na brzi završetak projekta, a uvjerena sam da će Sveta Marija u idućim godinama pružiti još bolje uvjete svim mještanima kroz niz projekata koji su u pripremi, od obnove javnih zgrada i objekata do ulaganja u komunalnu infrastrukturu i turističke sadržaje. U našem

dječjem vrtiću sigurno će se stvoriti brojne nove prekrasne uspomene te zahvaljujem županu Matiji Posavcu, ali i Međimurskoj županiji, koja nam uvijek pomaže u ovakvim, ali i mnogim drugim projektima – zadovoljna je

bila načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek.

Međimurska županija veliku pozornost posvećuje upravo stvaranju kvalitetnih standarda u predškolskim, osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama.

Ovaj projekt novi je dokaz ravnomjernog ulaganja u sve dijelove Međimurske županije svake sredine u našoj županiji. U tijeku je osmišljavanje modela i izrada potrebnih projekata za novu školsku dvoranu, čime će se realizirati još jedna velika želja i potreba mještana Svete Marije – dodao je župan Matija Posavec.

Prigodni program nastupom su obogatili sami mališani Dječjeg vrtića, koje su s velikim ponosom pratili njihovi roditelji, bake i djedovi. Djeca su predstavili i radove na temu plodova jeseni, u čijoj su im izradi pomogle njihove tete. Vrtić je blagoslovio župnik Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije vlč. Pavao Markač.

24. listopada 2018., br. 112 || Regionalni tjednik

Oglasi

7

8

Život

Regionalni tjednik || 24. listopada 2018., br. 112

M. Središće: Spomen dom rudarstva Grad Mursko Središće je od tvrtke Team d.d. u stečaju kupio kompleks Spomen doma rudarstva za 219.000 kuna. Kompleks Spomen doma rudarstva obuhvaća poslovni objekt, zgradu separatora, nadstrešnicu, dvorište i sanitarije.

Upravo je stari separator ugljena jedini sačuvani objekt iz razdoblja kada su se na području Murskog

Život

Središća obavljali poslovi iskapanja ugljena. Kako je objekt bio u devastiranom stanju, u prvoj fazi radova obnovljen je cijeli objekt, dok je u drugoj fazi uslijedilo sadržajno popunjavanje Spomen doma, u koje su se uključili mještani i stari rudari prepričavanjem zanimljivih rudarskih zgoda, donacijom rudarskih alata i fotografija.

Udruga “Zora” proslavila 15 godina djelovanja

Predanost promociji ljudskih prava i jednakim mogućnostima za sve - Petnaest godina kasnije želimo zahvaliti svim volonterima, članovima, partnerima, suradnicima, medijima i donatorima na praćenju našeg rada i zajedničkom stvaranju bolje zajednice – rekla je predsjednica Tena Kovač Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

Udruga „Zora“ svoju je priču započela 8. rujna 2003. na osnivačkoj sjednici, a u Registar udruga upisana je iste godine 13. listopada. To je i bio povod prigodnog programa uz 15 godina uspješnog djelovanja.

Udruga „Zora“ je nevladina i neprofitna organizacija koja radi na promicanju ljudskih prava, rodne ravnopravnosti i prava manjina te na edukaciji i podizanju svijesti o problemima od općega društvenog interesa, nenasilju, zdravlju, cjeloživotnoj i neinstitucionalnoj edukaciji.

– Petnaest godina kasnije želimo zahvaliti svim volonterima, članovima, partnerima, suradnicima, medijima i donatorima na praćenju našeg rada i zajedničkom stvaranju bolje zajednice. Teško bi bilo opisati sve aktivnosti, projekte, uspone i padove. Hvala svima koji su nam pomogli u stvaranju boljeg društva – rekla je na prigodnoj svečanosti Tena Kovač, predsjednica Udruge. U 15 godina „Zora“ je postala dobitnica brojnih nagrada i priznanja za svoj uspješan rad. Još 2011. godine dobila je Državnu nagradu za volontiranje.

– Te iste godine naša Dijana

Kontrec primila je nagradu za najvolonterku Međimurske županije. Godinu dana kasnije Udruzi je dodijeljeno priznanje „Medijska zvijezda“ za najbolju vidljivost projekta od strane Agencije za mobilnost i programe Europske unije, a Marina Kolar, tadašnja izvršna direktorica Udruge, primila je Priznanje „Krunoslav Sukić“ za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava u lokalnoj zajednici – pohvalila se

Udruga je dobitnica brojnih državnih i županijskih nagrada i priznanja predsjednica Kovač. „Zora“ je dobitnica povelje Međimurske županije za 10 godina uspješnog rada na promociji ljudskih pra-

va, nagrade za najbolju volontersku organizaciju Međimurja u 2017. godini te županijske Nagrade „Zrinski“, koja je Udruzi predana ove godine. – Sve ove godine kroz aktivnu ulogu u zajednici potičemo pozitivne društvene promjene koristeći zajedničke vrijednosti kao što su timski rad, profesionalnost i jednake mogućnosti. Tako želimo nastaviti i u sljedećem razdoblju – poručila je predsjednica Tena Kovač.

OŠ Tomaša Goričanca na 56. Reviji filmskog stvaralaštva djece

Prva i treća nagrada za vrijedne sobočke filmaše Vr i j e d n i m f i l m a š i m a Osnovne škole Tomaša Goričanca iz Male Subotice rad i trud u osmišljavanju filmova se ponovno isplatio. Naime, na ovogodišnjoj, 56. Reviji filmskog stvaralaštva djece u Bolu na Braču predstavili su se s čak tri filma, televizijskim reportažama „Misterij broja 3“ i „Daljine su bliže“ te igranim filmom „Djeca budućnosti“.

Sobočku medijsku grupu su predstavljale učenice Jana Držanić, Valentina Lacković i Janja Taradi te mentorice Iva Mihalic Krčmar i Nikolina Hampamer.

– U kategoriji televizijskih

reportaža stručni žiri dodijelio je prvu nagradu reportaži „Misterij broja 3“, koju su snimili učenici Jana Držanić, Hana Jankulija, Ivana Bašek, Julia Janković, Ana Blažona, Hana Halić, Lovro Farkaš i Mateja Toplek. U reportaži su prikazali kako su tekle pripreme za projekt „Treća smjena“, kroz koji provedene radionice izrade uskrsnih ukrasa, priprema jela, šivanje platnenih vrećica, sportske aktivnosti, aktivnosti čitanja, radionice tehnike i astronomije i još niz drugih. Treća nagrada pripala je reportaži „Daljine su bliže“, koju su snimile učenice Ema

Herman, Valentina Lacković, Viktorija Rebernik i Ana Vojković. Film govori o iskustvu volontiranja troje studenata iz Brazila i dviju studentica iz Indije u našoj školi – rekla je učiteljica Nikolina Hampamer.

Iako nije dobio nagradu, zapažen je bio i igrani film „Djeca budućnosti“, koji su snimili učenici Sara Dodlek, Alex Horvat, Patrik Horvat, Ena Jančec, Julia Matić, Hana Purić, Ela Purić, Karlo Pavlic, Janja Taradi i Matija Taradi.

Film na šaljiv način prikazuje današnju djecu i njihove reakcije na tehnologije 20. stoljeća.

Život

24. listopada 2018., br. 112 || Regionalni tjednik

9

Selnica: izlet u Zrin, Knin, Vodice, NP Krka i Pakovo Selo Mještani Selnice i susjedne Općine Sveti Martin na Muri otputovali su na dvodnevni izlet. Prva postaja bila je utvrda Zrin, gdje je načelnik Selnice Ervin Vičević iscrpno prepričao povijest toga sada nenaseljenog mjesta.

– Nalazimo se na jednom od mjesta stradanja hrvatskog naroda, kojih, nažalost, ima previše i nikad sve žrtve neće biti dostojanstveno sahranjene. Prvi pisani

izvor o Zrinu seže u daleku 1295. godinu.

Zrin je bio utvrda koja je promijenila niz posjednika, a nama najzanimljiviji svakako su Zrinski – rekao je Vičević.

Nakon obilaska ruševne crkve Marije Magdalene i utvrde Zrin, izletnici su krenuli prema Korenici na ručak.

Uslijedio je put prema Kninu, točnije kninskoj tvrđavi. Tamo su izletnici uz vodstvo kustosice Zoje Radić prošli

cijelim prostorom tvrđave i Muzejom Oluje te se detaljno educirali o povijesti i Domovinskom ratu.

Nakon noćenja u Vodicama, drugog dana organiziran je posjet Nacionalnom parku Krka. Posjet je završio plovidbom brodom do Skradina, gdje su mještani imali vremena za razgledavanje i odmor.

Izlet je završio posjetom Etnolandu u Pakovu Selu.

UdrugA slijepih Međimurske županije obilježila Međunarodni dan bijelog štapa

Dan otvorenih vrata, radionice, igre i kulturno-umjetnički program Predstavljena su pomagala za slijepe osobe, kao i projekt “Pogled u budućnost” za pružanje usluge pomoćnika u nastavi učenicima s teškoćama u razvoju za školsku godinu 2018./2019.

Piše: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

54 godine

Nastup

Međunarodni dan bijelog štapa se obilježava svake godine 15. listopada već više od pola stoljeća

U Katoličkom domu u Čakovcu održan je kulturno-umjetnički program u kojem su nastupili članovi udruga slijepih

Udruga slijepih Međimurske županije 15. listopada organizirala je obilježavanje Međunarodnog dana bijelog štapa. Predsjednica Udruge Marija Ciglar istaknula je da je u sadržajnom programu organiziran Dan otvorenih vrata Udruge, s ciljem da se šira javnost upozna sa sadržajem i načinom rada te funkcioniranja Udruge slijepih u Međimurju. Održane su kreativne radionice te igranje viseće kuglane i govornog pikada za članove i zainteresiranu javnost.

Predstavljena su pomagala za slijepe osobe, kao i projekt „Pogled u budućnost“ za pružanje usluge pomoćnika u nastavi učenicima s teškoćama u razvoju za školsku godinu 2018./2019. Radi se o socijalnom uključivanju djece s teškoćama u razvoju u odgojno-obrazovne programe.

Dogovor o suradnji

U Katoličkom domu u Čakovcu održan je kulturnoumjetnički program u kojem su nastupili članovi udruga slijepih, zahvaljujući dogovoru o suradnji između Udruge slijepih Međimurske županije, Medobčinskog društva slepih in slabovidnih Murska Sobota, Medobčinskog druš-

Slogan

Ovogodišnji slogan obilježavanja Dana bijelog štapa je “Kako pronaći sebe”

tva slepih in slabovidnih Matija Posavec, istaknuvši da je u Međimurju Ptuj te Udruge slijevelika pozornost pih Varaždinske usmjerežupanije. Pona prema sjetitelji su Dan otvorenih vrata osobama uživali u organiziran je s ciljem da s invalipredstavi ditetom, „ K r t ic e“ se šira javnost upozna sa kao i da Kerekeš sadržajem i načinom rada će uv iteatra iz te funkcioniranja Udruge jek biti Varaždipa r t neri na. slijepih u Međimurju.” u osmiO vogošljavanju dišnji slogan Marija Ciglar novih projeobilježavanja kata i pomoći Dana bijelog članovima Udruge. štapa je „Kako pronaći sebe“. Pokrovitelj obilježavanja je Međimurska Pomagalo i simbol županija, a riječi podrške i Međunarodni dan bijelog zahvale radu Udruge te brizi štapa se obilježava svake za članove uputio je župan godine 15. listopada već više

od pola stoljeća. Naime, 15. listopada 1964. je Lyndon Johnson, tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, taj dan proglasio Danom bijelog štapa. Bijeli štap je zaštitni znak slijepih u sve gušćem prometu, ali i pomagalo koje slijepima omogućuje samostalno kretanje na poznatom terenu.

Inicijativu za korištenje bijelog štapa kao zaštitnog znaka slijepih osoba u prometu dala je gospođa Guilly d’Herbemont 15. listopada 1930. godine. Tek se nakon Drugoga svjetskog rata bijeli štap i kao takozvani „dugi bijeli štap“ počinje koristiti kao pomagalo za kretanje slijepih.

10 Školstvo

Regionalni tjednik || 24. listopada 2018., br. 112

nastava “Životne vještine” pravi je hit

Školstvo

Kako ispeći palačinke, obojiti drvo zaštitnim premazom, pomesti dvorište i još mnogo toga učenici Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec mogu naučiti u sklopu fakultativne nastave “Životne vještine”. Nova fakultativna nastava postala je pravi hit među učenicima, što ne treba čuditi s obzirom na to da učenici uče korisne stvari koje će im jednog dana pomoći u svakodnevnom životu, a pritom se i odlično druže!

na Dječjem odjelu Knjižnice održane radionice “Kao prvo – zagonetn

Drveni dinosauri i ribe striček oduševili mališane iz Ned

Stotinjak djece sudjelovalo je na radionicama “Kao prvo – zagonetno drvo“, koje je odgajatelj i animator Matija Bobek održao u K Mjeseca hrvatske knjige, koji je počeo 15. listopada i traje do 15. studenog. To je tek dio programa pripremljenog

Piše: Irena harači pintarić iharaci@regionalni.com

naučili što su godovi i kako se drvu izračunaju godine.

Didaktičke igračke i skulpture od drva iz Bobekove – To nije dinosaur, to je ja- kolekcije uvele su djecu u svijet streb! – uvjeravali su klinci iz starinskih igračaka spojenih s Dječjeg vrtića “Zvončić” iz Ne- modernim, 21. stoljećem. Ipak, delišća stričeka Bobeka u srije- najviše su se oduševila kada du na Dječjem odjelu Knjižnice su sama pokušala od dijelova “Nikola Zrinski” Čakovec. No, složiti svoju vlastitu igračku.

– Po struci sam odgajatelj Matija Bobek, odgajatelj i animator koji izrađuje didaktičke i kroz likovnu djelatnost žeigračke i skulpture od drva, lim djeci približiti drvo kao drvo i drvo kao uporabni nije se dao smesti. Strpredmet. Htio sam pljivo je mališaniim pokazati da u ma objašnjavao prirodi postokako je nastao je različite dinosaur, od Djeca su se najviše vrste drva, čega je nao d koje g pravljen oduševila kad su se puno i kako je sama pokušala toga može dobio rep. raditi.

Poznati složiti svoju Najza n i“drveni vlastitu igračku mljiviji su majstor” u predmeti okviru Mjekoje mogu slaseca hrvatske gati, nešto poput knjige prošlog je drvenih lego kockitjedna, od 15. do ca, s kojima smo se igrali 17. listopada, na Dječjem odjelu Knjižnice održao na početku radionice – rekao radionice za djecu vrtićke je Bobek. „Drveni majstor“ vjeruje dobi pod nazivom “Kao prvo – zagonetno drvo”, u kojima da svakom djetetu treba dati priliku da stvara, istražuje i je sudjelovalo stotinjak djece. uči uz neoblikovane elemente prirodnog podrijetla, te da u Stvari iz prirode Životinje, glazbeni instru- tome samo, istražujući, mementi, igračke izrađene od todom pokušaja i pogrešaka, hrasta, bukve, agacije, vrbe, ali dođe do kreativnog predmeta i drugih riječnih i morskih na- ili igračke iz mašte. U tome je, plavina, tikvica, žirova, oraha, ističe, prava vrijednost.

– Na radionicama radimo prstima, a kod starije djece Na radionicu je pilimo pilom, s kojom, moram priznati, danas djeca baš neBobek donio nož maju previše doticaja. Danas se ljubavi – jedini općenito rijetko radi rukama, pa su ove radionice zanimljive nož na svijetu na i djeci i roditeljima, s kojima koji se ne može uskoro planiram organizirati rehabilitacijske radionice – porezati! najavio je Bobek, koji svoje radionice održava diljem Hrkestena te drugih materijala vatske, a zadnjih godina je pronađenih u prirodi oduševili redoviti gost Špancirfesta. Ove su mališane iz vrtića „Zvončić“, je godine prvi put sudjelovao na koji su na radionici sudjelovali Porcijunkulovu. u srijedu. Na radionicu im je striček Bobek donio stolčić koji Čest gost je izradio od bukve, hrasta i Helena Andrašec, knjižnitrešnje, nož ljubavi – jedini nož čarka i voditeljica igraonice na svijetu na koji se ne može na Dječjem odjelu, istaknula porezati, ali i panj, iz kojeg su je da je Bobekova radionica

Ne odustajem!

Rođeni Varaždinac koji s obitelji živi u Međimurskoj županiji ističe da su u inozemstvu ovakve radionice koje organiziraju vanjski suradnici u vrtićima i školama nešto uobičajeno. – Kad djeca nešto rade svojim rukama i prstima, u inozemstvu se jako cijeni. Kod nas još nije toliko popularno, no želim to promijeniti i ne odustajem od toga – poručio je.

Brojni sadržaji Povodom Mjeseca hrvatske knjige koji je počeo 15. listopada i traje do 15. studenog otvoren je likovno-literarni natječaj u kojemu mogu sudjelovati sve osnovne škole.

Rok za dostavu radova je 26. listopada, nakon čega će biti otvorena i izložba „Šetnja stazama baštine“ jer je ova godina proglašena Europskom godinom baštine.

“Kao prvo – zagonetno drvo“ samo dio programa koji će se održati u knjižnici povodom Mjeseca hrvatske knjige, koji je počeo 15. listopada i traje do 15. studenoga.

– Striček Bobek nam je čest gost i, mogli bismo reći, već domaći. Još prije nekoliko godina došao je k nama s idejom o radionicama, što smo rado prihvatili jer djeci treba pokazati nešto drugačije od plastike.

Otvorena je i izložba radova i dječjih igračaka iz ciklusa “Kao prvo – zagonetno drvo”, koja se može pogledati sve do 26. listopada – rekla je Andrašec.

Školstvo

24. listopada 2018., br. 112 || Regionalni tjednik

Dani kruha u OŠ Macinec

Srednjoj školi Prelog povelja

Izložbom kruha, krušnih proizvoda i kolača u OŠ dr. Ivana Novaka Macinec obilježeni su Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje. Učenici, njihovi roditelji, bake i djedovi zdušno su se potrudili napraviti ukusne poslastice te ih pokazali svojim prijateljima. U okviru prigodnog programa nastupili su recitatori i pjevači školskog zbora, a kruh i plodove zemlje, nakon molitve, blagoslovili su vjeroučitelji škole. – Dani kruha i zahvalnosti podsjećaju nas da trebamo biti zahvalni na hrani i plodovima koje nam zemlja daje. Čuvajmo je i budimo odgovorni – poručuju iz škole.

Srednja škola Prelog primila je Erasmus+ Povelju za mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju za razdoblje od 2018. do 2020. godine. Škola je postala jedan od osam nositelja Erasmus+ Povelje u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju u Republici Hrvatskoj. Ova nagrada stigla je kao kruna dosadašnjeg rada i obilježavanja 20 godina uspješnog djelovanja Srednje škole Prelog.

11

no drvo” Matije Bobeka

ka Bobeka delišća

Knjižnici “Nikola Zrinski” Čakovec u okviru uz Mjesec hrvatske knjige.

Svjetski dan kuhara u Srednjoj školi Prelog

Mediteran i kontinent zajedno na tanjuru – Ovakvi projekti i prezentacije, sigurni posao i dobra plaća jedini su način da imamo učenike koji se školuju za ugostiteljska zanimanja i koji će nakon svog školovanja završiti u Hrvatskoj – rekao je Tomislav Gregur, ravnatelj Srednje škole Prelog

Piše: Irena harači pintarić iharaci@regionalni.com

u adolescentnoj dobi, dok su o moći tjelesne aktivnosti govorili fitness instruktori Danijel Maltar i Martina Maltar. Nakon predavanja uslijedila je gastro-radionica predstavnika Jadranka hotela iz Malog Lošinja uz osvrt na pripremljena jela i degustaciju.

– U okviru današnjeg pripremanja jela imali smo priliku vidjeti razne načine pripreme sirove hrane te načine

– Svaki dobar kuhar treba imati puno dobre volje, vremena i živaca za pripremu hrane – rekla je buduća kuharica Sabina, učenica trećeg razreda Srednje škole Prelog koja je u petak sa svojim kolegama sudjelovala u obilježavanju Svjetskog dana kuhara.

Fino i sirovo!

Srednja škola Prelog već drugu godinu zaredom obilježava Svjetski dan kuhara, kojim se nastoji osvijestiti važnost pravilne i zdrave prehrane od najranije dobi. No, jedan od ciljeva je popularizirati ugostiteljska zanimanja.

– Svjetski dan kuhara obilježili smo u suradnji s predstavnicima Jadranka hotela iz Malog Lošinja, te su naši kuhari zajedno s njihovima pripremali jela karakteristična za mediteransku i kontinentalnu Hr vatsku.

Obilježavanjem Svjetskog dana kuhara želimo ugostiteljska zanimanja podići na jednu višu razinu jer posla ima, a plaće sve više rastu.

Nažalost, sve je manje djece.

Mi imamo popunjen razred kuhara, a djelomično smo uspjeli popuniti razred konobara i slastičara. Ovakvi projekti i prezentacije, sigur-

U Srednjoj školi Prelog održane su gastroradionica i predavanja

ni posao i dobra plaća jedini su način da imamo učenike koji se školuju za ugostiteljska zanimanja i koji će nakon svog školovanja završiti u Hrvatskoj – rekao je Tomislav Gregur, ravnatelj Srednje škole Prelog.

U ok viru obilježavanja

Svjetskog dana kuhara održano je i nekoliko predavanja.

Dr. Diana Uvodić Đurić, specijalistica školske medicine, održala je predavanje „Hrana kao lijek“, bivši nastavnik Srednje škole Prelog dipl. ing. Davor Hostić govorio je o važnosti pravilne prehrane

na koje se može atraktivno prezentirati – rekla je Helena, učenica trećeg razreda koja se školuje za kuhara.

Prije same degustacije pripremljenoga održana je kratka svečanost na kojoj su bili zamjenica župana Međimurske županije Sandra Herman i gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek.

Inače, svake godine 20. listopada članovi Svjetskog udruženja kuharskih saveza (WACS) slave Svjetski dan kuhara. Na ovaj dan kuhari širom svijeta slave i promiču svoju struku.

12 Kulturni obzor

Regionalni tjednik || 24. listopada 2018., br. 112

Kulturni obzor

Predstava “Slikari rudari” na Tribini ČČ “Slikari rudari” je duhovita predstava koja oživljava laburističku i socijalističku utopiju, po kojoj umjetnost nije rezervirana samo za povlaštene slojeve nego na nju imaju pravo i radnici, koji mogu i trebaju dobiti priliku za umjetničko obrazovanje. Hallova komična drama “Slikari rudari” nastala je po istinitim događajima vezanima uz Ashingtonsku grupu, skupinu slikara prepoznatih 30-ih i 40-ih godina 20. stoljeća, čiji su članovi uglavnom bili rudari, a počeli su

slikati posve slučajno, kao dio doškolovanja tadašnjeg radništva. Hall u ovoj povijesnoj situaciji i njezinim protagonistima prepoznaje silan dramski potencijal te ga vješto koristi kako bi progovorio o potrebi za komunikacijom i moći umjetnosti da nas mijenja. Predstava igra u čakovečkom Centru za kulturu 25. listopada u okviru tribine Čakovec četvrtkom, s početkom u 20 sati. Traje 120 minuta, a cijena ulaznice je 80 kuna.

Pretisak Uz izložbu je predstavljen pretisak knjige dr. Ivana Novaka “Samoodredjenje naroda i Magjari” povodom 100. obljetnice izlaska Budući da se u knjižnicama čuva baštinska građa, odlučili smo da Mjesec hrvatske knjige ima temu i motiv baštine!”

Ljiljana Križan

Mjesec hrvatske knjige započeo izložbom „Kroz stoljeća lokalnog međimurskog tiska“

Od 15. listopada do 15. studenoga slavimo književnu baštinu Tijekom mjesec dana nastoji se na državnoj, ali i na lokalnim razinama, što intenzivnije govoriti o knjizi, bilo s gledišta onih koji se profesionalno bave knjigom, bilo onih koji koriste usluge knjižnica, knjižara i slično

Piše: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

„Kroz stoljeća lokalnog međimurskog tiska” naziv je izložbe koja je otvorena u Knjižnici „Nikola Zrinski“ Čakovec.

Izložba je označila početak aktivnosti koje Knjižnica organizira u okviru obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige, koji traje od 15. listopada do 15. studenoga, a otvorenju je prisustvovao i župan Međimurske županije Matija Posavec.

Predstavljeno je 14 tjednih novina koje su izlazile na tlu Međimurja, kako je rekao autor izložbe i voditelj Zavičajne zbirke „Insulana“ čakovečke Knjižnice Borivoj Radojčić, te dodao:

Povijesni presjek

– Prvi put je napravljen povijesni presjek objavljivanja lokalnih novina u Međ i mu r ju u protek l i h 13 0 godina. Prve novine bile su politički tjednik „Medjimurje“ („Megyimurje“/“Muraköz“),

nakon kojih su počele izlaziti „Međimurske novine“. Neke od drugih novina koje su izlazile bile su „Glas Međimurja i Zagorja“, „Medjimurski Hrvat“, „Međimurski glasnik“ i „Čakovečki Strički“.

Uz izložbu je predstavljen pretisak knjige dr. Ivana Novaka „Samoodredjenje naroda i Magjari“ povodom stote obljetnice izlaska (1918.), koji je predstavila ravnateljica Knjižnice Ljiljana Križan. Knjigu je dr. Novak započeo pisati još za vrijeme Prvoga svjetskog rata,

a svjedoči o borbi Međimuraca za nacionalnu slobodu te je objavljena uz jubilarnu obljet-

Pokrovitelj manifestacije je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske nicu oslobođenja Međimurja i priključenja Hrvatskoj 24. prosinca 1918. godine.

– Budući da se u knjižnicama čuva baštinska građa, odlučili smo da Mjesec hrvatske knjige ima temu i motiv baštine, s tezom da se sami moramo izboriti za njezino očuvanje.

Zbog toga ove godine ponovno promoviramo Zavičajnu zbirku. Želimo pokazati kako čuvamo svoju povijest i brinemo o njoj – istaknula je ravnateljica Križan.

Već 23 godine

Mjesec hrvatske knjige tradicionalna je manifestacija koja

se organizira od 1995. godine.

Pokrovitelj manifestacije je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.

Tijekom mjesec dana (15. listopada – 15. studenoga) nastoji se na državnoj, ali i na lokalnim razinama, što intenzivnije govoriti o knjizi, bilo s gledišta onih koji se profesionalno bave knjigom, bilo onih koji koriste usluge knjižnica, knjižara i slično.

Ideja je okupljati na različitim programima sve one koje knjiga istinski zanima.

U Knjižnici “Nikola Zrinski” predstavljeno 17. kolo zavičajne i gradske Biblioteke “Insula”

Objavljene knjige Tine Čatlaić, Zvonka Kovača i Stanislava Petrovića Prošlog je tjedna u čakovečkoj Knjižnici „Nikola Zrinski“ predstavljeno novo, 17. kolo Biblioteke „Insula“. Radi se o zavičajnoj biblioteci kojom se želi promovirati domaće autore i pisanu riječ. Kako kaže urednik Biblioteke, ujedno i predsjednik natječajne komisije Miroslav Gakić, ove se godine prijavilo devetero autora: – Maksimalno možemo objaviti četiri djela, a ove smo godine izabrali tri: dvije zbirke poezije te znanstveni rad “Međujezična razlaganja” profesora Zvonka Kovača, Međimurca koji radi na Filozofskom fakultetu. Odabrana

je zbirka pjesama Stanislava Petrovića “Iskrenje u pijesku”, njegova deseta knjiga (treća u Biblioteci „Insula“) te djelo Tine Čatlaić „Gušenje polikromije“, njezina prva knjiga uopće. Ova djela odskakala su po kvaliteti, tako da je komisija, koju su činile dvije dame, Kristina Štebih i Mira Kermek Sredanović, te uz mene Zoran Mašović i Josip Galović, vrlo brzo iskristalizirala najbolja djela.

Predstavljanje je održano u sklopu Mjeseca hrvatske knjige.

– „Gušenje polikromije“ moja je prva objavljena zbirka poezije. To je ciklus od pedesetak pjesama u

stihu i prozi. Prof. Ivan Pranjić, voditelj književne radionice u mojoj školi, od prvog me razreda srednje škole poticao da skupim najbolje pjesme i pošaljem ih na natječaj.

Tjedan dana prije predstavljanja zbirka je izašla iz tiska i dobila sam svoju prvu knjigu u ruke. To je bio veoma dobar osjećaj. Predstavljanje je održano u Knjižnici „Nikola Zrinski“ Čakovec, bilo je prilično posjećeno, tako da sam doista jako zadovoljna. Posebno mi je drago što je na tom događaju bio i naš veliki književnik Kristian Novak, koji se jako pohvalno izrazio o mom radu – rekla je Tina Čatlaić.

Kulturni obzor

24. listopada 2018., br. 112 || Regionalni tjednik

13

Tradicionalna gastronomska ostavština “Mamičine škrije” Deveta „Mamičina škrija“, u organizaciji KUU „Društvo žena Gornji Kraljevec“, održana je protekle nedjelje. Tradicionalna priredba kojoj je cilj očuvanje i promicanje gastronomske ostavštine napunila je Društveni dom u Gornjem Kraljevcu.

U obraćanju prisutnima predsjednica Društva Štefanija Jambrošić istaknula je da im je želja podsjetiti mlade na važnost starinskih običaja i poslova: – U okviru devete „Mamičine škrije“ željeli smo prikazati vršenje pšenice i žita. Članice

Društva žena iz Murskog Središće pripremile su žibeka na tenfaju s trgancima, hranu koja se jela kada su domaćini imali vršilicu na dvorištu. Organizacija ove manifestacije jedna je od zahtjevnijih, jer uključuje povezivanje mještana koji izlažu svoje proizvode te pripremu tradicionalne, već pomalo zaboravljene hrane. U vrhunsku organizaciju i uložen trud članica Društva žena Gornji Kraljevec uvjerili su se saborska zastupnica Bernarda Topolko, zamjenica župana Sandra Herman te

načelnik Općine Vratišinec Zdravko Mlinarić i njegova zamjenica Milena Granatir. Ujedno su obilježeni i Dani zahvalnosti za plodove zemlje.

U kulturno-umjetničkom programu nastupili su ženska vokalna skupina KUU „Društvo žena Gornji Kraljevec“ i folklorna sekcija KUD-a „Seljačka sloga“ Donja Dubrava, dok je dramska sekcija istoga KUD-a izvela predstavu „Japa bi se ženili“ Stjepana Škvorca. Udruga „Frkanovčani“ ispred Društvenog doma prikazala je vršidbu pšenice.

U čakovečkom Centru za kulturu održan 25. Susret folklornih skupina

Međimurje ugostilo četiristotinjak folkloraša iz osam ansambala!

Susret je otvorila zamjenica župana Međimurske županije Sandra Herman, koja je zahvalila svim kulturnim amaterima s područja Međimurja na cjelogodišnjem radu i promociji cijelog Međimurja Piše: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

U organizaciji Hrvatskog sabora kulture i Zajednice hrvatskih kulturno umjetničkih udruga Međimurske županije te Sisačko-moslavačke županije, u Centru za kulturu Čakovec održan je prvi dio 25. Susreta hrvatskih folklornih ansambala i izvornih skupina. Međimurje je ugostilo 400 folkloraša iz osam hrvatskih ansambala, koji su svoje pravo nastupa izborili na županijskim smotrama te putem jednoga samostalnog pregledavanja.

U svečanom tonu

Susret folkloraša odvija se u dvije kategorije – u Čakovcu je izveden koreografirani folklor, dok će se iduće subote, 27. listopada, u Sisku plesati izvorni folklor. Prvi dio 25.

Susreta folkloraša prošao je u izrazito svečanom tonu jer Hrvatski sabor kulture, kao krovna organizacija kulturno-umjetničkog amaterizma u Hrvatskoj, ove godine obilježava 70 godina kontinuiranog rada.

Susret je otvorila zamjenica župana Međimurske županije Sandra Herman, koja je zahvalila svim kulturnim amaterima s područja Međi-

Međimursku županiju predstavljala je KUU “Seljačka sloga” iz Nedelišća pod ravnanjem voditelja Hrvoja Horvata murja na cjelogodišnjem radu i promociji svojih mjesta, ali i cijelog Međimurja: – Naša mala zajednica i društvo, bogata ljudima velika srca, dala je značajan doprinos da Hrvatski sabor kulture doživi 70. rođendan.

Svi vi koji njegujete kulturni amaterizam zaslužni ste za očuvanje naše kulturne baštine!

nagrade za najbolje Prvu nagradu osvojio je FA “Matija Gubec” iz Karlovca, a drugu FA “Turopolje” iz Velike Gorice. Treći je bio KUD “Valpovo 1905.”

Povjerenstvo Nakon svih nastupa, tročlano stručno povjerenstvo (Ivica Ivanković, Tomislav Habulin i Katarina Bušić) održalo je okrugli stol sa sudionicima i proglasilo najuspješnije izvođače

Prisutne su pozdravili i zamjenik gradonačelnika Grada Čakovca Zoran Vidović te Dejan Buvač, predsjednik Zajednice HKUU Međimurske županije, ujedno i predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog sabora kulture.

Bogatstvo folklora

Me đ i mu rsk u ž upa n iju predstavljala je KUU “Seljačka sloga” iz Nedelišća pod ravnanjem voditelja Hrvoja Horvata. Koreografijom Ivane Hajdinjak i uz glazbenu obradu Miroslava Novaka, folkloraši Nedelišća pokazali su bogatstvo folklora, nošnji i narodnih običaja naše županije, uz ples i pjesme “Igrajte nam japa” i “Naj se dekle prebudiju, naj se dečki veseliju”.

Nakon svih nastupa, tročlano stručno povjerenstvo (Ivica Ivanković, Tomislav Habulin i Katarina Bušić) održalo je okrugli stol sa sudionicima i proglasilo najuspješnije. Priznanja im je uručila zamjenica župana Sandra Herman. Prvu nagradu osvojio je Folklorni ansambl „Matija Gubec“ iz Karlovca, a drugu Folklorni ansambl „Turopolje“ iz Velike Gorice. Treća nagrada otišla je u ruke Hrvatskoga kulturno-umjetničkog društva „Valpovo 1905“.

14 Duplerica

Regionalni tjednik || 24. listopada 2018., br. 112

U Svetom Martinu na Muri održana izložba j

Dražen Crnčec: “Jabuka j kroz povijest generacije m

– U suradnji s osnovnim školama započeli smo s održavanjem ljetnih škola na prostoru voćnjaka. Tek kad djeca dođu na teren, vide nasad, n sadržajima, nabavili smo i starinsku prešu na kojoj se cijedi prirodni jabučni Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

Povodom Svjetskog dana jabuka u subotu, 20. listopada, u voćnjaku starinskih sorti jabuka u Brezovcu kod Svetog Martina na Muri održana je izložba jabuka starinskih sorti i plantažnih nasada. Riječ je o voćnjaku koji je zasađen 2012. godine te se danas u njemu nalazi stotinjak voćaka 12 različitih sorti jabuka.

Ljetne škole

Nasad starinskih sorti jabuka vodi Udruga voćara, povrćara i vinogradara Općine Sveti Martin na Muri, a ideju o uređenju edukativnog centra u projekt je pretvorila Lokalna akcijska grupa „Međimurski doli i bregi“.

– Na temelju spoznaje velike važnosti i potencijala ovog prostora napisali smo i prijavili prekogranični projekt u kojem sudjeluju četiri partnera, po dva iz Hrvatske i Slovenije. Ukupna vrijednost projekta je 6,2 milijuna kuna i u tom dijelu svaki od partnera provodi svoj dio aktivnosti.

Jedna od aktivnosti LAG-a je uređenje edukativnoturističkih objekata koji se nalaze u samom voćnjaku – informirala je Sanja Krištofić, predsjednica LAG-a „Međimurski doli i bregi“.

Naime, javila se potreba da se mladima, ali i onima nešto starijima, omogući edukacija o važnosti starinskih sorti jabuka koje se uzgajaju na prirodni način bez primjese kemijskih sredstava bilo u obradi tla ili u zaštiti

samih biljaka.

– U suradnji s osnovnim školama započeli smo s održavanjem ljetnih škola na prostoru voćnjaka. Tek kad djeca dođu na teren, vide nasad, na licu mjesta dobiju informa-

Nasad je podignut 2012. godine te se danas u njemu nalazi stotinjak voćaka 12 različitih sorti jabuka

cije, ali i probaju ukusne jabuke, daleko lakše će usvojiti nova znanja.

Osim što smo voćnjak opremili edukativnim sadržajima, nabavili smo i starinsku prešu na kojoj se cijedi prirodni jabučni sok – dodala je Krištofić.

A da je ovakav voćnjak po-

Kvalitetu starinskih sorti najlakše je prezentirati kroz educiranje mladih dignut na pravome mjestu, potvrdio je Dražen Crnčec, načelnik Općine Sveti Martin na Muri.

– Jabuka je naš kruh! Prehranila je kroz povijest generacije mještana, a to čini i danas. Posebno unatrag 20-ak godina razvojem cje-

lokupnog voćarstva, posebno uzgoja jabuka. Stoga je vrlo važno da se na jednome mjestu, voćnjaku starinskih sorti jabuka, koji je Općina omogućila u suradnji s LAGom, našom udrugom i lokalnim OPG-ovcima, kroz edukaciju omogući podizanje svijesti o vrijednosti jabuka.

I pritom ne mislim samo u gospodarskom pogledu već i u onom tradicijskom, ali i ljekovitom, s obzirom na sva pozitivna svojstva kraljice voća – objasnio je načelnik Crnčec.

Dodana vrijednost

Voćnjak starinskih sorti jabuka uklapa se i u jednu puno širu priču Općine Sveti Martin na Muri.

– Sveti Martin na Muri gradimo kao mjesto očuvane prirode, zdravog i aktivnog života te samoodrživog razvoja, tako da ovaj sadržaj predstavlja dodanu vrijednost – zaključio je Crnčec.

Brigu o voćnjaku vodi Udruga voćara, povrćara i vinogradara Općine Sveti Martin na Muri.

– Na tome ne mislimo stati. I dalje istražujemo starinske sorte jabuka, pronalazimo nove te ih razmnožavamo. Na tržištu se sve više traže starinske sorte.

Ljudi istražuju, žele se vratiti okusima djetinjstva, ali i traže sorte koje su puno otpornije na različite vrste bolesti. Kvalitete takvih sorti najlakše je prezentirati kroz educiranje mladih u školama. Škola u Svetom Martinu na Muri također ima jedan takav voćnjak uz koji djeca odrastaju – otkrio je Mladen Dobranić, predsjednik Udruge.

Kultura stanovanja Poseban prilog Regionalnog tjednika

Zelena gradnja: velike prednosti, bez ijedne mane

Zeleni dom za kreativnost, produktivnost i zdravlje Može se zaključiti samo jedno: prednosti zelene gradnje nemjerljive su. Unutarnje uređenje prostora doma po zelenom principu ima snažan utjecaj na osobu koja u njemu živi jer tu provodimo i do 90 % svog vremena. Utječe na dobrobit stanara, njihovu produktivnost, kreativnost i zdravlje.

Piše: višnja gotal vgotal@regionalni.com

Čemu težimo?

Imperativ čovjeka je biti zdrav, imati lijep i udoban dom, ugodnu radnu atmosferu, živjeti u kvalitetnom okruženju za odgoj djeteta. Mnogo je okolnosti na koje ne mogu sami utjecati u ostvarenju ovih prioriteta. Ali ono što mogu je uređenje vlastitog doma, odakle sve i počinje.

Zelena se gradnja čini idealnom pretpostavkom za ostvarenje zdravog i kvalitetnog života.

Za većinu Hrvata je takva gradnja još uvijek bauk, zelene se kuće zbog manjka informacija smatraju skupim projektima za odabrane.

Zelene zgrade

Kuće koje dišu

Istina je drugačija. Zelena gradnja je zbog vrhunske kvalitete materijala u startu skuplja, ali je u konačnici, zahvaljujući beneficijama koje iz takve gradnje proizlaze za budućnost, znatno isplativija.

Svaka se uložena kuna vraća. „Zelene“ su kuće građene tako da minimalnom potrošnjom energije štede novac, poštujući istovremeno prirodu, čovjeka i okoliš. Kuća „diše“ sa stanarima, optimalno koristeći resurse vode, sunca ili vjetra.

– Ako razmišljate o kupnji kuće za sebe ili gradnji od temelja, odaberite principe zelene gradnje. Ima ih različitih.

Možda neće baš svi biti vama dostupni ili prihvatljivi, ali se nemojte dovesti u situaciju da uložite svoj dragocjeni novac u objekt koji će u budućnosti od vas tražiti više i više. Uložite novac u objekt koji će s godina-

Broj dana bolovanja u zelenim zgradama za 25% je manji od dana bolovanja zaposlenika koji rade u standardnim uredima

PREDNOSTI Prednosti zelene gradnje su velike.

Troši se manje energije, štedi se voda, dobra je izolacija i dotok svježeg zraka, otvoreni su izvori prirodnog svjetla, a zvučna izolacija je odgovarajuća.

ma vama davati sve više i više – slaže se struka.

Kažu da to ne znači gradnju hobitskog doma pod zemljom, nego pomno osmišljenu građevinu od projektiranja do izvedbe, u suradnji sa stručnim osobama koje se razumiju u energetsku učinkovitost i detalje zelene gradnje. Pritom je moguća i dodjela poticaja koje za poboljšanje učinkovitosti daje hrvatska država.

Ako ste poduzetnik i razmišljate praktično, također ćete se odlučiti za zelenu gradnju.

Istraživanja su dokazala da zeleni uredi povećavaju učinkovitost na poslu i dobro utječu na zdravlje. Zadovoljstvo korisnika zelenih zgrada za 27 % je više nego kod korisnika ostalih zgrada, dok je broj dana bolovanja u zelenim zgradama za 25 % manji od dana bolovanja zaposlenika koji rade u standardnim uredima.

Prednosti zelene gradnje su velike. Troši se manje energije, štedi se voda, dobra je izolacija i dotok svježeg zraka, otvoreni su izvori prirodnog svjetla, zvučna izolacija je odgovarajuća.

Jedan od postulata zelene gradnje je i stvaranje zelenih površina na krovovima zgrada, terasama i balkonima. Zelena gradnja znači i osiguranje objekta od prirodnih nepogoda poput poplava, potresa ili velikih požara.

Može se zaključiti samo jedno: prednosti zelene gradnje nemjerljive su. Unutarnje uređenje prostora doma po zelenom principu ima snažan utjecaj na osobu koja u njemu živi jer tu provodimo i do 90 % svog vremena. Utječe na dobrobit stanara, njihovu produktivnost, kreativnost i zdravlje.

16 Kultura stanovanja

Regionalni tjednik || 24. listopada 2018., br. 112

Odgovori na sva važna pitanja prije izbora laminatnog poda!

Laminatni podovi pravi su izbor za uređenje prostora s identitetom Laminatni podovi jednostavni su za postavljanje, pružaju izvrsnu zvučnu izolaciju i lagani su za održavanje. Udovoljavaju ekološkim, kvalitativnim i estetskim kriterijima. Tvrtka Iverpan nudi više od 200 dekora Kaindl laminatnih podova u nekoliko osnovnih grupa: Natural touch, Classic touch, Easy touch laminatni podovi i dizajnirane vinilne Solid Pro podne obloge.

Zašto se gotovo svako treće domaćinstvo odlučuje za laminatne podove?

Prema istraživanjima distributera laminatnih podova, gotovo svako treće domaćinstvo pri izboru podnih obloga odlučit će se za laminatne podove.

Jedan od razloga je nevjerojatan tehnološki razvoj laminatnih podova, koji su u posljednjih 40 godina u tvrtki Kaindl značajno unaprijedili svoja svojstva, ali i praktičnost.

Najbrža preobrazba prostora!

Laminatni podovi jednostavni su za postavljanje zbog jednostavnog sistema brzog sklapanja lamela. Zbog toga su čest izbor svake renovacije.

Osim jednostavnog postavljanja, jednostavni su i za održavanje, što je u današnjem svijetu ogroman plus!

Smiju li se laminatni podovi izložiti suncu?

Velika je prednost današnjih laminatnih podova UV zaštita, što znači da podovi ne mijenjaju boju bez obzira na izloženost direktnom svjetlu. Osim toga, sve je češća ugradnja laminatnih podova u kombinacijama s podnim grijanjem, za što je potrebno odabrati odgovarajuću klasu poda i pridržavati se uputa ugradnje, jer poput svakog drveta i laminatni pod „diše“.

Upijanje zvuka laminatnih podova

Dekorativni završni sloj laminatnog poda izrazite je otpornosti i čvrstoće, što je u počecima utjecalo na veće odbijanje zvuka. Najnovija tehnologija omogućuje izvrsno upijanje zvuka, pa je laminatni pod postao savršen izbor za sve prostorije i namjene.

Garancija kvalitete Laminatni podovi tvrtke Kaindl, koje distribuira tvrtka Iverpan, dolaze s čak 30 godina garancije za sve više klase podova. Garancija vrijedi samo za podove postavljene prema uputama proizvođača podova.

Kaindl laminatni podovi nose certifikat neovisnog instituta Greenguard, koji garantira proizvod s najvišim ekološkim standardima

Laminatni podovi i zdravlje Kod izbora ne samo laminatnog poda već i bilo kojeg komada namještaja ili opreme za vlastiti dom ne treba zaboraviti kako njihov izbor utječe na naš okoliš, a posebice na naše zdravlje. Kaindl laminatni podovi nose certifikat neovisnog instituta Greenguard, koji garantira proizvod s najvišim ekološkim standardima. Teh-

nološki su izvedeni kao vrlo pogodni za ljude osjetljive na prašinu, pogotovo astmatičare, te preporučljivi za sve prostore u kojima borave djeca.

Želimo pod koji će trajati Nitko zasigurno ne priželjkuje promjenu novog poda ubrzo nakon završetka uređenja

cijelog prostora. Zato je izbor dugovječnog poda podosta logičan izbor, kojem često na putu stoji previsoka cijena.

Laminatni su podovi stoga odličan izbor, jer nude najbolji omjer vrhunske kvalitete, modernog dizajna, jednostavnog postavljanja, lakog održavanja i cijene, a uz izbor kvalitetnijih varijanti trajat će minimalno 30 godina!

Nekoliko detalja na koje je potrebno obratiti pozornost pri izboru laminatnih podova: Laminatni podovi postavljaju se jednostavnim spajanjem slojevitih lamela. Broj, debljina i struktura slojeva lamela utječe na klasu i ukupnu debljinu laminatnog poda.

Klasa:

S obzirom na prostor u kojem želite postaviti laminatni pod, obratite pozornost na klasu poda.

Klasa definira kvalitetu laminatnog poda, a najčešće su klase 31, 32 i 33. Laminatni pod označen kao klasa 33 najviše je kvalitete i kao takav najotporniji na udarce, habanje i razna druga mehanička oštećenja te time pogodan za prostore većih opterećenja, poput poslovnih prostora.

Debljina:

Osim za klasu, bitno se odlučiti i za debljinu.

Niže klase obično dolaze u debljinama od 6 ili 7 mm. Takvi su laminatni podovi jeftiniji, ali nisu

trajni i ne dolaze s garancijom. Za domaćinstva savjetujemo laminatne podove debljine između 8 ili 10 mm, radi otpornosti na raznolike zahtjeve domaćinstva i dugotrajnosti. Izuzetak su iznimno otporni i kompaktni vinilni Solid Pro podovi, koji su debljine svega 4 mm, ali izvan visoke klase 34, što ih čini pogodnima za prostore velikih opterećenja.

Dekor:

Nakon izbora klase i debljine treba izabrati dekor. Kao i u cijeloj industriji unutarnjeg uređenja, tako i u prodaji laminatnih podova trenutno su najtraženiji oni koji izgledom i na dodir djeluju kao prirodno drvo. Ne uklapa li se taj trend u uređenje vašeg prostora, ne brinite, u Iverpanu možete birati iz palete s gotovo 200 različitih uzoraka, a ponudu upotpunjuju i laminatni podovi u obliku keramičkih pločica.

Kultura stanovanja

24. listopada 2018., br. 112 || Regionalni tjednik

NAJKVALITETNIJI granitni sudoperi na svijetu

PRIRODNA ANTIBAKTERIJSKA ZAŠTITA

JEDNOSTAVAN ZA ODRŽAVANJE

4x Sinonim kvalitete, modernog dizajna i dugovječnosti.

Tvrtka koja je prije 35 godina lansirala prvi granitni sudoper i prema čijim se metodama danas proizvodi 75% svih sudopera u svijetu. Materijali CRISTALITE+ i CRISTADURE EXTREME su materijali visoke čvrstoće i izdržljivosti, imaju odličnu UV stabilnost, potpuno neporoznu površinu i iznimnu glatkoću za lako održavnje.

POJAČANJE SA STAKLOPLASTIČNOM ARMATUROM

MADE IN GERMANY

Odbijajuči učinak na prljavštinu

Otporan na mirise (LGA 5421357)

Otporan na visoke temperature

Siguran u dodiru s hranom (LGA 5631024)

ProHygienic 21 Prirodna antibakterijska zaštita

Visoka čvrstoča, izdržljivost i otpornost na udarce (DIN EN438-2)

Otporan na mrlje

Dugovječan

(LGA 1103)

(DIN 13310)

MADE IN HOLLAND

DOŽIVOTNO JAMSTVO!

Trebate li još koji razlog?

Reginox je sinonim za kvalitetu inox sudopera već 40 godina, globalni su lideri, najveći inovatori u industriji. Osim toga, ne samo da se svi sudoperi proizvode u Nizozemskoj već je i porijeklo sirovine europsko. Ako ste se odlučili za inox sudoper, Reginox nudi više od 150 modela sudopera s doživotnim jamstvom.

MADE IN HOLLAND

VARAŽDIN • Kučanska 3 ZAGREB • Ulica grada Gospića 3 Samoborska cesta 96a SLAVONSKI BROD • Sjeverna vezna cesta 81

042 305 403 01 2382 951 01 3777 833 035 625 345

okovi-varazdin@iverpan.hr

kreirajte svoj životni prostor

17

18 Oglasi

Regionalni tjednik || 24. listopada 2018., br. 112

Od „prikrivenog heroja“ do tržišnog lidera: HAIX® je jedan od vodećih međunarodnih proizvođača funkcionalne obuće visoke tehnologije za policiju, vatrogasce, spasilačke službe, vojsku, radne obuće, šumarstva, outdor i slobodno vrijeme kao i inovativne funkcionalne odjeće te se time na današnjem svjetskom tržištu s pravom smatra kao „sigurna marka“. „HEROJI NOSE HAIX®“ – to je naš moto i ujedno zahtjev koji smo si sami postavili. Jer samo onaj tko proizvodi najbolje cipele, dostojan je heroja ovog svijeta. Naš ugled temeljen je na kvaliteti, i zbog toga tražimo visoko motivirane i dobro izučene djelatnike!

Za naš odjel održavanja tražimo na puno radno vrijeme

MEHATRONIČARA / ELEKTRIČARA (m / ž) Vaši zadaci > Održavanje pogonskih strojeva > Pravovremeno utvrđivanje kvarova te otklajanje istih > Izvođenje servisa, remonta i montaže strojeva > Vođenje skladišta rezervnih dijelova

Vaš profil > Završeno školovanje za mehatroničara / električara (m / ž) > Najmanje 3 godine radnog iskustva u struci > Proaktivnost i odgovornost > Spremnost na usavršavanje > Poznavanje rada u MS Office paketu

Nudimo: Dugoročnu perspektivu u vrlo angažiranom timu i poticajno radno okruženje Zainteresirani? Molimo da svoj životopis sa zamolbom dostavite na dolje navedenu e-mail adresu e-mail: posao@haix.de

Ili poštom na:

HAIX Obuća d.o.o.

Gospodarska 1, 40 321 Mala Subotica Tel. 040 / 384 950

www.haix.com/hr

www.regionalni.com

24. listopada 2018., br. 112 || Regionalni tjednik

Duplerica

19

JABUKA STARINSKIH SORTI I PLANTAŽNIH NASADA

je naš kruh! Prehranila je mještana, a to čini i danas”

na licu mjesta dobiju informacije, ali i probaju ukusne jabuke, daleko lakše će usvojiti nova znanja. Osim što smo voćnjak opremili edukativnim sok – rekla je Sanja Krištofić, predsjednica LAG-a “Međimurski doli i bregi”.

20 Zdravlje

Regionalni tjednik || 24. listopada 2018., br. 112

proslavljena 120. OBLJETNica Varaždinske bolnice

zdravlje

U Općoj bolnici Varaždin danas je svečanim programom obilježena 120. obljetnica njezina osnutka. U svečanom programu sudjelovali su ravnatelj Bolnice Nenad Kudelić s brojnim liječnicima i medicinskim sestrama Bolnice, varaždinski župan Radimir Čačić, gradonačelnik Ivan Čehok, ministar graditeljstva Predrag Štromar i brojni gosti. Uz obilježavanje obljetnice objavljena je i monografija Bolnice, a

ravnatelj Kudelić pojasnio je da je prva bolnica na području Varaždina osnovana još sredinom 19. stoljeća te se potom selila na području grada, da bi 1898. godine bila konačno izgrađena na sadašnjoj lokaciji, a riječ je o zgradi danas poznatoj kao Stara kirurgija. Ta je zgrada tada bila prava, suvremena bolnica, imala je nekoliko desetaka bolesničkih postelja, a zatim se tijekom godina Bolnica širila i nadograđivala

prateći razvoj suvremene medicine. Župan Čačić istaknuo je da je zdravstvo iznimno važno za Županiju i cijelu zemlju, osvrnuvši se na današnje probleme nedostatka i odlaska liječničkoga kadra u inozemstvo.

– Najvažnije je da smo u budžetu za 2019. godinu izdvojili sredstva za projektiranje i pripremu novog operacijskog bloka. To je strateški projekt ove županije - istaknuo je župan Čačić.

Stručni skup

Mijelodisplastični sindrom

U Zagrebu će se u četvrtak, 25. listopada, stručnim skupom obilježiti Svjetski dan mijelodisplastičnog sindroma (MDS). Predavanje organizira Hrvatska udruga leukemija i limfomi (HULL), a stručni skup održava se u prostorijama kluba Hrvatskoga novinarskog društva, u Perkovčevoj 2. Liječnica Inga Mandac Rogulj govorit

će o izazovima u liječenju te bolesti, a Gordana Kaić o ulozi citologije u dijagnostici MDS-a. Ana Mrčić govorit će s pozicije oboljele osobe i o životu nakon transplantacije te mogućim komplikacijama, dok će Darko Krnić iz Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) govoriti o sigurnosti primjene lijekova u slučaju oboljenja od MDS-a.

Bez novaca U Hrvatskoj je još uvijek teško. Novaca je malo. Umirovljenici, kad plate režije, jedva krpaju kraj s krajem.

Nije bolje ni kod zaposlenih.

Ako imate posao i dvoje-troje djece onda je još teže. Roditelji žele pružiti djeci ‘sve’ da budu sretna, a nema se. Još je teže onim roditeljima koji imaju studente. Pa ipak, svi mi ponekad trošimo novce koje nemamo na neki oblik sreće.

Tada se ‘pegleju’ kreditne kartice i tako iz mjeseca u mjesec.

Kupujemo djelić sreće, a u stvari bivamo sve nesretniji jer nas iz mjeseca u mjesec pritišću dugovi.

U starozavjetnoj knjizi proroka Izaije čitamo: “O svi vi koji ste žedni, dođite na vodu; ako novaca i nemate, dođite.

Bez novaca i bez naplate kupite vina i mlijeka! Zašto da trošite novac na ono što kruh nije i nadnicu svoju na ono što ne siti Mene poslušajte, i dobro ćete jesti i sočna ćete uživati jela. Priklonite uho i k meni dođite, poslušajte, i duša će vam živjeti.” (Iz 55,1-3) Što nam govori riječ Božja? S jedne strane, Bog nas potiče da radimo, zaradimo i dobro živimo. Kada idemo u kupovinu, te male stvari koje kupujemo, zadovoljavaju naše životne potrebe. No to je prolazno i nikad nam nije dosta. Iznova smo ‘gladni’ i ‘žedni’ novih stvari. No, s druge pak strane upozorava nas gdje je izvor prave i istinske sreće. Božja riječ kaže da ne trošimo teško stečeni novac

Od sljedeće godine bebe će se obvezno cijepiti protiv pneumokoka

Pedijatri se zalažu za uvođenje kvalitetnijeg cjepiva PCV 13 Dosad su se protiv pneumokoka besplatno cijepile samo rizične skupine, a od 2019. godine cijepljenje postaje obvezno za novorođenu djecu, koja će se cijepiti s 2, 4 i 12 mjeseci Piše: Maja grbić alimanović maja@regionalni.com

Mladen Dominić Kristova Crkva na kojekakve gluposti, već da dođemo do Njega te kupimo vina i mlijeka besplatno. Bez novaca i bez naplate možemo dobiti istinsku radost i sreću.

A to je kad slušamo Boga i živimo po Božjoj riječi. Biblija kaže da ćemo tek tada dobro jesti i uživati sočna jela.

Na što ti trošiš svoje novce?

Nudimo Vam BESPLATAN primjerak BIBLIJE (meki kožni uvez), tiskane u suradnji s Kršćanskom sadašnjosti (rimokatolička izdavačka kuća) te kršćanski časopis Obiteljski list. Nazovite nas na 042 311 202.

Dođite i posjetite nas u srijedu u 19 sati na našem redovitom proučavanju Biblije!

Kristova Crkva Varaždin Vilka Novaka 48f www.kristova-crkva.hr

Od sljedeće se godine kao obvezno uvodi cijepljenje protiv pneumokoka. Prema procjenama pedijatrijskog infektologa Gorana Tešovića, očekuje se da će cijepljenje smanjiti pobol od upala srednjeg uha kod djece za 30 do 40 %, pobol od upale pluća za 50 % i pojavu meningitisa za 70 do 85 %. Tijekom godine održani su brojni stručni skupovi o uvođenju ovoga obveznog cjepiva, pa je u Zagrebu nedavno održan okrugli stol na kojem su liječnici govorili o odabiru najboljeg cjepiva.

Bakterija pneumokok uzrokuje upale sinusa, bronha, pluća i uha te može uzrokovati meningitis i otrovanje krvi.

Bakterija je često otporna na antibiotike i najopasnija je za djecu predškolskog uzrasta.

Na tržištu Europske unije registrirana su dva cjepiva – PCV 10 i PCV 13, a Hrvatsko pedijatrijsko društvo preporučuje cjepivo PCV 13 jer sadrži dodatna tri serotipa koja nisu sadržana u drugom cjepivu. Preporučeno cjepivo djeluje i protiv serotipa koji su kod nas učestali i problematični zbog visoke otpornosti

Pedijatrica Karakaš:

“Štiteći djecu štitimo i sebe” Nakon što cjepivo protiv pneumokoka postane dio Nacionalnoga kalendara cijepljenja, cijepit će se djeca u dobi od dva, četiri i 12 mjeseci, a varaždinska pedijatrica Mirjana Kolarek Karakaš kaže da se takva odluka već dugo očekuje.

– Od sljedeće će se godine cijepiti sva djeca rođena od 1. siječnja 2019. godine te sva djeca ranjivih skupina koja su se cijepila i dosad.

Starija djeca mogu se cijepiti

na antibiotike. Primjerice, serotip 19 a uzrokuje najgore oblike pneumokoknih bolesti i javlja se kod 47 % djece mlađe od pet godina.

Bolje cjepivo

– Od pneumokoknih bolesti obolijevaju uglavnom zdrava djeca. Cijepljenje samo rizičnih skupina djece nije dovoljno za zaštitu populacije – rekao je Goran

Tešović, koji također smatra da je PCV 13 bolje cjepivo, ali da će o izboru odlučiti zdravstvene vlasti s obzirom na mogućnosti budžeta, dodajući da je „bolje ikakvo cjepivo od nikakvog“. Trenutačno je besplatno cijepljenje protiv pneumokoka osigurano za osobe visokog rizika kao što su dijabetičari, oboljeli od karcinoma i kroničnih plućnih bolesti, imunološki

na upit roditelja uz plaćanje.

Odluka o obveznom cijepljenju je dobra jer je bakteriju pneumokok teško zaobići među djecom te je ona uzrok mnogih respiratornih infekcija, posebice upale uha i pluća. Procjepljivanjem djece štitimo i starije osobe u zajedničkom kućanstvu, posebice djedove i bake, jer nakon 65 godina života ta je bakterija i za njih potencijalno opasna – ističe pedijatrica.

i srčani bolesnici, te svi oni dobivaju cjepivo PCV 13, za čiji se izbor pedijatri zalažu i u odabiru obveznog cjepiva.

U prilog takvom odabiru pedijatri ističu da se cjepivo PCV 13 koristi u 109 zemalja svijeta (SAD-u, Kanadi i većini zemalja EU-a), dok je cjepivo PCV 10 prisutno u 39 zemalja (većinom zemljama afričkoga i južnoameričkoga kontinenta).

AUTOsti

24. listopada 2018., br. 112 || Regionalni tjednik

21

Zlarin postaje pilot-otok bez jednokratne plastike U okviru Adriatic Plastic Challengea, inicijative koju su organizirale udruge Terra Hub, Zona i Volvo Car Adria grupe, odabrana su najbolja inovativna rješenja koja će doprinijeti zaustavljanju daljnjeg dotoka plastičnog otpada u Jadransko more. U žestokoj antiplastičnoj borbi pobijedio je tim „Zlarin – otok bez plastike”, čija je vizija učiniti Zlarin prvim hrvatskim otokom bez

jednokratne plastike. Plastične vrećice zamijenit će papirnatima i platnenima, izbacit će slamke, a plastične čaše i pribor za jelo također će zamijeniti ekološki prihvatljivijim rješenjima. Drugo mjesto osvojio je tim „Plastic Adriatic”, koji je predstavio aplikaciju koja služi kao sustav nagrađivanja za nekorištenje jednokratne plastike, dok je treće mjesto pripalo timu „Microplastic Filter”, koji je predstavio prototip filtera koji odvaja mikroplastiku u perilicama rublja.

Vremeplov

30. listopada 1963. predstavljen je Lamborghini 350GTV na Salonu u Torinu.

Auto nije naišao na dobar prijam i samo je jedan GTV proizveden.

Godine 1964. u proizvodnju kreće potpuno izmijenjeni 350 GT, koji je prodan u 100 primjeraka.

Prodaja po top-modelima 1. 1. - 30. 9. 2018. model

količina

udio, %

1

Škoda Octavia

2590

5,17 %

2

Renault Clio Volkswagen Polo Volkswagen Golf Opel Astra

2317

4,63 %

1779

3,55 %

1723

3,44 %

1483

2,96 %

3 4 5 6

Suzuki Vitara

1374

2,74 %

7

Opel Corsa

1264

2,52 %

8

Fiat 500

1182

2,36 %

9

Renault Captur

1133

2,26 %

10

1104

2,20 %

1104

2,20 %

12

Citroën C3 Volkswagen Tiguan Dacia Duster

932

1,86 %

13

Suzuki SX4

891

1,78 %

14

Ford Focus

830

1,66 %

15

Hyundai i20

16

ostali

11

UKUPNO

801

1,60 %

29566

59,05 %

50073

100%

Izvor: Promocija Plus

26.000

primjeraka novog Nissan LEAFa isporučeno je kupcima godinu dana nakon početka prodaje u Europi. Time je nagrađivani LEAF na vrhu prodaje električnih vozila u Europi, a svakih se 10 minuta diljem kontinenta proda jedan primjerak. Novi LEAF bilježi snažan rast prodaje diljem Europe, uključujući tržišta Austrije, Francuske, Njemačke, Nizozemske, Portugala i Španjolske. U Norveškoj je Nissan LEAF postao najprodavaniji osobni automobil 2018., pretekavši sve električne modele i automobile pokretane motorima na unutarnje izgaranje.

test: Zimske gume

HAK objavio rezultate novog testa zimskih guma

Hrvatski autoklub i njegovi partneri uoči dolaska hladnijeg vremena testirali su zimske gume u dvije iznimno popularne dimenzije (175/65 R14 T i 205/55 R16). Premium je najsigurnija odluka.

Pripremio: Dalibor Flajpan

Hrvatski autoklub objavio je rezultate tradicionalnog testa zimskih guma u dvije možda i najzanimljivije dimenzije.

Manju (175/65 R14 T) koriste mnoga mikro i mala gradska vozila, poput Toyote Yaris, Mazde 2, Hyundaia i10, Kije Picanto, Renaulta Twinga, Mitsubishija Colta, Peugeota 206... dok se veća (205/55 R16 H) može pronaći na uistinu brojnim automobilima, kao što su VW Golf, Passat i Touran, Renault Megane i Scenic, Ford Focus, Mondeo i C-Max... U obje konkurencije pobjedu je na kraju odnio Continental, no prednost nad prvim pratiteljima je bila uistinu marginalna. Treba napomenuti da u ukupnoj ocjeni performanse na suhom čine 15 posto, na mokrom 30 posto, na snijegu 20 posto, a na ledu 10 posto, baš kao i potrošnja goriva te trošenje gume. U ukupnoj ocjeni buka koju proizvodi guma čini 5 posto.

U manjoj dimenziji 12 kompleta testnih guma bilo je montirano na Ford Fiestu, pri čemu nijedan brend na kraju nije zaslužio maksimalnu ocjenu. Dva su poznata proizvođača zavrijedila vrlo preporučljiv status – Continental i Dunlop, čak osam ih se plasiralo u zlatnu preporučljivu sredinu, dok se Semperit djelomično preporučuje, a Nankang nikako. Što se tiče rezultata po podlogama, na suhom je najbolji bio Firestone. Pet proizvođača

nije pokazalo nikakvu slabost – Continental, Vredestein, Dunlop, Esa-Tecar i Nankang, dok pet proizvođača nije blistalo – Nokian i Goodyear te pogotovo Debica, Sava i Pirelli. Semperit je pak bio toliko loš da mu je ukupna ocjena samo zbog testa na suhom srušena na “djelomično se preporučuje”.

Na mokroj podlozi čak sedam proizvođača nije pokazalo slabosti, pri čemu su favoriti – Continental i Dunlop – bili daleko najbolji.

Vrlo dobri su bili i Goodyear, Nokian, Esa-Tecar, Pirelli te Semperit, dok su podbacili Firestone, a pogotovo Debica, Sava i Vredestein. S ovim posljednjima se Nankang koliko-toliko držao kad je bilo u pitanju kočenje po mokrom, no držanje u zavoju je bilo ispod svake kritike, zbog čega

je i ukupna ocjena smanjena na “ne preporočuje se”.

Polako smo došli i do najzanimljivije podloge za zimske gume – snježne, na kojoj je većina kvalitetno odradila svoj posao, a najbolji su ponovno (očekivano) bili Continental i Dunlop. Snižavanjem ukupne ocjene zbog nešto slabijih karakteristika na bijelom pokrivaču kažnjeni su samo Nokian, Goodyear i Esa-Tecar (svi zbog bočnog držanja). Nankang je ponovno podbacio, kako u vožnji tako i u kočenju (svi ostali su bili unutar samo 3 %), zbog čega se može postaviti pitanje radi li se ovdje uopće o zimskoj gumi. I dok je na kočenju još koliko-toliko usporavao, kod pokušaja ubrzavanja na snijegu kineski proizvod gotovo uopće nije reagirao, a o nekakvom kretanju na uzbr-

dici nije trebalo ni razmišljati.

U većoj dimenziji se na testnom VW Golfu izmijenilo 16 različitih kompleta guma, a na čelu poretka su se na kraju isprofilirali premium proizvođači – Continental, Goodyear i Dunlop, s uistinu mizernim razlikama. Ta tri proizvoda su vrlo preporučljiva, njih čak 11 pripada skupini preporučljivih, dok su po jedan djelomično preporučljivi (Semperit) i nepreporučljivi (južnokorejski Laufenn). Baš kao i u manjoj dimenziji, Semperit je ponovno bio solidan svagdje osim na suhom, pa mu je po pravilu ukupne ocjene prema najslabijoj ocjeni pripalo začelje kolone. U vrlo sličnoj situaciji se zatekao i Pirelli.

Gotovo svi ostali proizvođači platili su danak nešto slabijim rezultatima u prirodnom

okruženju za zimske gume – na mokrom i na snijegu. Ipak, kao kuriozitet bismo svakako izdvojili činjenicu da su Kleber, Vredestein, Nokian i Giti praktički briljirali na snijegu, dok su na mokrom bili ispod svake prihvatljive razine.

Posljednjeplasirani Laufenn, pak, demonstrirao je nevjerojatne oscilacije. Južnokorejski proizvod je bio vrlo dobar na suhom i snijegu, čak najštedljiviji u potrošnji goriva i vrlo otporan na habanje, ali tragičan rezultat na mokrom (uz nešto veću buku) donio mu je uvjerljivo posljednje mjesto. Na mokroj podlozi se skupina podijelila točno na pola. Osam proizvođača nije imalo nikakvih problema (prednjačili su Continental i Goodyear), dok se osam mučilo uglavnom sa slabijim prianjanjem uz podlogu u zavoju ili prilikom kočenja.

Posebna priča je posljednjeplasirani Laufenn, koji je u usporedbi s prvoplasiranim Continentalom postigao čak 13 metara slabiji rezultat u kočenju i 16 sekundi sporije vrijeme u “kišnom” krugu.

Po snijegu je većina proizvođača korektno odradila svoj posao te se njih 10 vrlo preporučuje, dok se šest guma samo preporučuje. Velike su razlike u kategoriji habanja guma, gdje su Michelin i Bridgestone gotovo dvostruko trajniji od Nokiana. Na kraju, kad podvučemo crtu, možemo zaključiti da su favoriti čvrsto zasjeli na vrh, pogotovo u većoj dimenziji, te se čini da po zimi nema iznenađenja kad je u pitanju siguran izbor.

22 Sport

Regionalni tjednik || 24. listopada 2018., br. 112

U Fight clubu Kovačić vježba se i borba sa štapom Savate klub Fight club Kovačić obučava sve discipline savatea.

Uz assaut, combat, precombat i savate samoobranu vježba se i Canne de combat – borba sa štapom. Canne de combat je disciplina savatea koja svoje korijene vuče s kraja 18 stoljeća.

Ista disciplina koristila se u velikim francuskim gradovima gdje se gospoda pomoću štapa branila od pljačkaša. Prva pravila, a ujedno i natjecanja, počela su 1970. godine. Sada se redovito održavaju europska i svjetska prvenstva, a Savate klub Fight club Kovačić ima od strane Svjetske federacije dva licencirana trenera za Canne de combat i jedini je klub koji provodi obuku u Hrvatskoj.

Sport

Miljenko Mumlek više nije trener NK Varaždin

Branko Karačić: Ono na čemu ću inzistirati je disciplina Iskusni Vinkovčanin (58) vodit će varaždinskog drugoligaša, a pomoćni trener bit će mu Zoran Kastel, koji je dosad bio trener kadeta u Školi nogometa

Piše: Ivan Tomašković ivan@regionalni.com

Preokrenuli za bod protiv Zadra Nogometaši Varaždina u subotu, 20. listopada, na stadionu Varteksa odigrali su susret 9. kola 2. HNL protiv zahuktalog Zadra i u vrlo prevrtljivoj utakmici završilo je 2:2. U 5. minuti zavladao je muk. Antonio Repić pokupio je odbitak, nitko mu nije ulazio u blok, a on je potegnuo s 25 metara i zabio za 0:1.

Varaždinci su u nastavku djelovali vrlo indisponirano, a gosti su to iskoristili i zabili za 0:2. Strijelac u 41. minuti je bio bivši igrač prvoligaša Intera iz Zaprešića, a sada napadač Zadra Vlatko Blažević,

Nakon remija (2:2) protiv Zadra u sklopu 9. kola 2.

HNL, Miljenko Mumlek i Uprava NK Varaždin raskinuli su suradnju. Na klupi ga je zamijenio iskusni Branko Karačić, koji je u svojoj trenerskoj karijeri vodio Marsoniju, Osijek, Slaven Belupo, Cibaliju, Šibenik, Zrinski, Vitez, a posljednji angažman imao je u Širom Brijegu.

Prvi trening

Najveći uspjeh u karijeri mu osvajanje bosanskohercegovačke Premijer lige sa Zrinskim u sezoni Uprava Kluba 2013./2014. sporazumno je P r v i trening raskinula i ugovor s s Varažveznjakom Josipom dincima koji su o d r ad io me konBrezovcem, koji je je u neta k ti ra l i na ljeto doveden kao djelju, 21. jer su nelistopada. zadovoljni veliko pojačanje Za igrače dosadašnjim koji su igrali rezultatima. protiv Zadrana Budući da nisam bio je to regeneracijimao nikakvih poski trening, a za one koji nisu nuda, prihvatio sam njihov nastupali uobičajeni. poziv – rekao nam je Bran– Dobro poznajem sport- ko Karačić, novi trener NK ske djelatnike NK Varaždin Varaždin.

Varaždinci trenutno drže drugo mjesto Lige sa 16 osvojenih bodova, koliko je osvojio i vodeći Dinamo II, no trećeplasirani Šibenik s 15 bodova još nije odigrao susret 9. kola protiv Dugopolja.

– Moj zadatak, kao i svakog trenera, je izvući maksimum iz ekipe. Drugo poluvrijeme protiv Zadra mi je garancija da ekipa ima karakter i kvalitetu – naglasio je Karačić,

Prva županijska liga

Derbi pripao Plitvici iz Gojanca

Odigrano je sedam utakmica 9. kola Prve županijske lige, a derbi kola između Vinice i vodeće Ivančice završio je bez golova. Zanimljivo je bilo i u Gojancu, gdje je domaća Plitvica pobijedila Obreš 2:1. Nogometaši iz Sv. Ilije su poveli

u 37. minuti i s minimalnim vodstvom otišli na odmor. Ilija Črnila pogotkom u 68. minuti izjednačio je rezultat, da bi Jošua Horvat golom u 88. minuti donio pobjedu Gojančanima.

U preostalim utakmicama Polet iz Tuhovca je sa 6:2 bio bolji od Podravca Kitro, Sloboda ŠN u gostima od Plitvice u Selniku 6:1, dok je Mladost iz Margečana pobijedila Dravu iz Sv. Đurđa 2:1. Budućnost i Zelengaj u Vidovcu su odigrali 1:1, kao i Polet i Sloboda iz Tužnog u Cestici. Nakon devet kola vodeća je Ivančica s 25 bodova, na drugome mjestu je Zelengaj s 18, dok je treća Budućnost, sa samo bodom manje od nogometaša iz Donjeg Kućana. (it)

koji će pri sastavljanju sastava

Debi na klupi Karačić će imati u Čakovcu, gdje Međimurje ugošćuje susjede iz Varaždina imati problema jer moraju

startati tri igrača ispod 21 godine starosti.

Šok

– To je za svakog trenera problem, no moramo igrati u kontinuitetu na visokom nivou, a onda se na polusezoni pojačati s tri do četiri igrača.

Ono na čemu ću inzistirati, to je disciplina, a sve za dobrobit cilja, a to je ulazak u 1. HNL. Da ne vjerujem da

koji je unutarnjom stranom stopala lobao vratara Mrmića. U 49. minuti Benko je zabio glavom na ubacivanje Jerteca. Strijelac je u nastavku odgurnuo gostujućeg vratara, koji mu nije dao loptu iz mreže. Sutkinja Sabina Bolić pokazala mu je drugi žuti karton, odnosno crveni. Samo dvije minute kasnije, nakon pogreške domaće obrane, Dejan Glavica je iščeprkao loptu i zabio za 2:2, što je bio konačni rezultat, iako su Zadrani imali dvije stopostotne prilike koje u pogodak nije uspio pretvoriti Blažević.

imamo kvalitetu za ulazak u 1. HNL, ne bih se ni prihvatio tog posla – objasnio je Karačić, koji će debi na klupi varaždinskog prvoligaša imati u susjedskom derbiju u sklopu 10. kola protiv Međimurja.

– Susjedski derbiji su uvijek puni naboja, no vjerujem da ću uspjeti pozitivno šokirati momčad – zaključio je Karačić.

Četvrta HNL Čakovec – Varaždin

Bednja iznenadila Polet (SMnM) Kompletirano je 10. kolo Četvrte HNL Čakovec – Varaždin, a lider Varteks stigao je do sigurne pobjede protiv Pušćina rezultatom 2:0. Bumbare je u vodstvo doveo Veldin Karić u 66. minuti, da bi pobjedu potvrdio Matija Kuhar u prvoj minuti sudačke nadoknade. Beletinčani su šokirali Polet u Sv. Martinu na Muri, slaveći 1:0. Pobjednički gol postigao je Marin Ivančić u 89. minuti. U subotu, 20. listopada, Podravina je ugostila Nedelišće te su gosti slavili također s minimalnih 1:0. U Prelogu je pak domaća Mladost s 2:0 bila bolja

od Omladinca iz Novog Sela Rok. U nedjelju, 21. listopada, županijski derbi između Nedeljanca i Dubravke-Zagorac završio je bez pogodaka.

Zanimljivo je da su na suprotnim stranama bila braća Pozder, i to oba na golu – Ante na vratima domaćina i Andrija na golu Nedeljanca. Oni su na kraju svoje mreže uspjeli očuvati netaknutima. U preostalim susretima Dinamo je u Domašnicu s 2:0 pobijedio Jalžabet, Novi Marof je kod kuće s 2:1 poražen od Rudara, dok je Sloga iz Čakovca s 3:1 svladala Međimurec. (it)

Sport

24. listopada 2018., br. 112 || Regionalni tjednik

nogomet: hat-trick Michelle Lukman Nogometašice NŠ Međimurje-Čakovec odradili su još jedan prvenstveni vikend. Pionirska ekipa je u gostima s visokih 6:0 bila bolja od Lepoglave.

Dva gola postigla je Sara Sermek, dok su se po jednom među strijelce upisale Ema Puljić, Morena Mikulić, Stela Zorković i Lana Zorković.

Kadetkinje su također bile bolje od Lepoglave, upisavši pobjedu od

4:0. Tri pogotka postigla je Michelle Lukman, a jedan je pridodala Greta Blagus.

U 4. kolu Druge hrvatske nogometne lige za žene seniorski sastav Čakovčanki doživio je poraz od 1:0 na gostovanju protiv Koprivnice.

Domaće igračice slavile su pogotkom iz najstrože kazne u 21. minuti susreta koji je postigla Iva Morić. (rp)

23

Domaći poraz Sloge Odigrano je 10. kolo Prve međimurske nogometne lige. Dinamo je na gostovanju kod BSK-a slavio s 2:1. Gosti su rano poveli 2:0 golovima Ladislava Nađa i Nine Marčeca, dok je počasni pogodak za BSK djelo Samira Šoparovića. Uspješan je bio i Centrometal, koji je kod kuće s 3:1 bio bolji od momčadi Hodošana. Domaćine su u vodstvo doveli Goran Vugrinec i Dino Novak. Nadu gostima u rezultatski preokret donio je Nikola Talan, ali je potvrdu pobjede Centrometalu donio Petar Hrebak u samoj završnici susreta. Uzbudljivo je bilo u Štrigovi, gdje je domaća Sloga s minimalnih 1:0 poražena od Mladosti iz Svete Marije. Pogodak vrijedan tri boda postigao je Dominik Gašparić. (rp)

ODBOJKA

Pobjeda Centrometala

Čakovečki plivački klub na dva natjecanja

Četiri medalje Marte Horvat i Meri Furdi na Grand prixu Brojna čakovečka selekcija nastupila je u Sisku na 1. i 2. kolu lige Regije 4, gdje su članovi ČPK-a osvojili čak 20 zlatnih, 32 srebrne i 22 brončane medalje Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

i 200 metara leđno, dok je Meri bila druga na 400 metara slobodno i treća u

Kako su članovi Čakovečkoga plivačkoga kluba završili proteklu sezonu, tako su započeli novu – osvajanjem medalja. Naime, u Šibeniku, na prvom ovosezonskome mini Grand prixu, 14. plivačkome mitingu „Sveti Mihovil“, Čakovčani su osvojili četiri medalje.

U konkurenciji 405 plivačica i plivača medalje su osvojile Marta Horvat i Meri Furdi. Marta je osvojila dva srebra u disciplinama 100

Marta Horvat je osvojila dva srebra, dok je Meri Furdi dohvatila srebro i broncu disciplini 800 metara slobodno. Tomu treba pridodati i podatak da je Marta Horvat u ukupnom poretku

osvojila odlično 10. mjesto.

Boje čakovečkoga kluba branili su još Vida Kolarić, Sven Furdi, Borna Bičak i Matija Tropša. Ekipu su vodili treneri Goran Kolarić i Antonio Šanetek.

– Imamo nasljednike naših djevojaka i momaka koji su izborili reprezentativni nastup. No, da bi i oni predstavljali Hrvatsku, trebaju i dalje marljivo i naporno raditi. Bez zalaganja na treninzima nema rezultata, i to im u ČPK-u redovito ponavljamo – poručio je Kolarić. Čakovečki plivači nastupili i u Sisku na 1. i 2. kolu lige

Regije 4. Čakovečki plivački klub predstavljalo je 25 natjecatelja, 13 plivačica i

– Bez zalaganja na treninzima nema rezultata, i to redovito ponavljamo – kaže trener Kolarić 12 plivača, koji su osvojili 20 zlatnih, 32 srebrne i 22 brončane medalje. Zlatne medalje osvojili su: Tin

Furdi (3), Mario Beliga (6), Adam Šinjori (1), Viktor Dodlek (1), Zoja Pintarić (1), Ema Medved (3), Lana Pintarić (2), Emil Goričanec (2) i Gašpar Bodulica (1).

Za ČPK su još plivali: Vinko Stunković, Gloria Požgaj, Hannah Ereiz, Anja Tušek, Lucija Trupković, Roko Radek, Tin Janči, Hanna Mesarić, Jessica Elena Novak, Freda Hurley, Sara Puklavec, Oleg Jeđut, David Kolarić, Martin Golub, Haja Rapaić i Asija Trstenjak. Natjecatelje su u grad na tri rijeke vodili treneri Leonardo Novak i Petra Pospišil.

Lakše od očekivanoga odbojkaši Centrometala su upisali novu pobjedu. Kod kuće su nakon samo malo više od jednog sata igre svladali Rovinj s 3:0 (25:18, 25:18, 25:14). U susretu dvaju neravnopravnih protivnika teško je nekoga posebno izdvojiti, možda tek Dražena Vinceka, koji je usprkos bolesti odigrao dobru utakmicu. U subotu, 27. listopada, Centrometal dočekuje Rijeku. Utakmica se igra u dvorani Atona u 18 sati uz besplatni ulaz.

ŽRK ZRINSKI

Porazi kadetkinja

Kadetski sastav Ženskoga rukometnoga kluba Zrinski odigrao je dvije utakmice 1. kruga Prve hrvatske kadetske lige. Na gostovanju u Varaždinu Čakovčanke su upisale dva poraza. Prva ekipa Koke bila je bolja rezultatom 19:15, dok je Koka 2 slavila 28:22. Najučinkovitija igračica Zrinskog bila je Anja Balent s ukupno 11 golova. Sljedeći krug igra se 10. studenoga u Koprivnici.

PLIVANJE

Katar će od 25. listopada do 3. studenoga ugostiti najbolje gimnastičare

Ude spreman dočekuje Svjetsko prvenstvo Aspire Dome u Dohi udomit će od 25. listopada do 3. studenoga 48. Svjetsko gimnastičko prvenstvo. Među najboljim svjetskim gimnastičarima bit će i Filip Ude. Članu Gimnastičkoga kluba „Marijan Zadravec Macan“ bit će ovo jubilarna, 10. svjetska smotra, a najbolji rezultat dosad mu je 2. mjesto prije četiri godine ostvareno u kineskome Nanjingu.

– Za Aziju me vežu najljepše uspomene.

Tamo sam 2008. godine uzeo olimpijsku medalju, a šest godina kasnije bio sam srebrni na Svjetskom prvenstvu. Što istočnije, to sam bolji – prokomentirao je Ude. Čakovčanin je uoči odlaska u Katar zadovoljan formom, ali i dosadašnjim

dijelom sezone.

– Odrađujem sve vježbe na treninzima, a sezonu bih na ljestvici do 10 ocijenio sedmicom. U Škotskoj sam na Europskom prvenstvu napravio dvije vježbe bez pada, što mi daje samopouzdanje. U Kataru ću raditi težu vježbu nego u Škotskoj. Startna ocjena u kvalifikacijama bi trebala biti 6,2 ili 6,3, dok bi u eventualnom finalu bila 6,5. Radit ću busnari, najteži element na konju. Jednostavno je konkurencija toliko jaka da među najboljima nema kalkuliranja – dodao je Ude. Muške kvalifikacije na rasporedu su 25. i 26. listopada, dok će se najbolji na konju s hvataljkama boriti za medalje u finalu 2. studenoga.

Tin Furdi u reprezentaciji Nakon što su članice Čakovečkoga plivačkoga kluba Hanah Ereiz, Ema Medved i Gloria Požgaj odradile sedmodnevne reprezentativne pripreme u Tuheljskim Toplicama, a jedan od trenera je bio i čakovečki trener Goran Kolarić, poziv u reprezentaciju zaradio je još jedan čakovečki plivač. Riječ je o Tinu Furdiju, koji od 20. do 27. listopada boravi na jednotjednim pripremama u Korčuli zajedno s još 30 mladih plivača.

24 Vidokrug

Regionalni tjednik || 24. listopada 2018., br. 112

Facebook stranica KM Photography na jednome m

Marijan Kovač: “Želim za sadašnje i bud

Najveći dio pratitelja stranice Marijana Kovača čine Kotoripčani i Kotoripčice, ne samo oni ko Piše: IVAN-GORAN HERMAN FOTO: MARIJAN KOVAČ

Već neko vrijeme, od početka ove godine, korisnici Facebooka imaju prilike pogledati Kotoribu u nekadašnjem izdanju. Naime, na Facebook stranici KM Photography osvanule su crno-bijele fotografije ljudi, zgrada, znamenitosti, događanja i običaja povezanih s Kotoribom, stare 30 i više godina. Riječ je o stranici Marijana Kovača, 59-godišnjeg umirovljenika iz Kotoribe, čija je strast fotografija.

Razvijanje

– Bavim se fotografijom praktički odmalena. U fotosekciju sam se učlanio još u četvrtom razredu osnovne škole. Tada je sekciju vodio

Stolnoteniski klub Kotoriba 1980. godine

nastavnik Zvonko Šantl. Naravno, ako se profesionalKoristili smo tamnu ko- no bavite fotografijom, onda moru, razvijač, fiksir, crno- je važna i što bolja oprema bijeli fotografski film… Pri – smatra Kovač.

Stranica je dosad okupila svakom razvijanju u zraku osamstotinjak pratise osjećala napetost: telja, no ta brojhoće li ono biti ka iz dana uspješno? u dan raDostupnost Osobito mi je ste. Najopreme veći dio danas je drago kad fotografije pratiteizvrsna na mojoj stranici lja čine stvar, no Kotonisam potiču na raspravu, ili ripčani poborkad povezuju i Koton i k k uripčice, povanja ljude!” ne samo pret jeraon i koji no skupih Marijan Kovač trenutno fotoaparata, žive u Kos obzirom na toribi, od nosno činjenicu da je i daMeđimurju, već i oni koji lje najvažnije imati dobro oko i pokušati prenijeti za- žive u Kanadi, Australiji, nimljivu priču, a to se može Sjedinjenim Američkim Dri s opremom srednje klase. žavama i drugim dijelovima

Bandisti pred krčmom zabavljaju okupljene goste. Ovakve su fešte nekad bile uobičajene.

svijeta.

– Mislim da nema brige što se tiče opstanka stranice, jer sam prikupio brdo fotografija. Imam popriličnu količinu svog materijala, još iz vremena Fotokluba.

Naime, u sedamdesetima smo osnovali Fotoklub Kotoriba, čiji sam predsjednik bio tijekom desetak godina koliko je djelovao. Članovi Kluba pratili su sva društvena, kulturno-umjetnička, tradicijska i druga događanja u mjestu. Fotografijama me opskrbljuju i drugi stanovnici Kotoribe. Volim kad objavljene fotografije potiču na raspravu, kad podsjete ljude kako je nekad izgledao život udruga, klubova, društava… Osobito mi je drago kad se prisjetimo nekih koji više nisu s nama, ili pak kad slike i uspomene povežu sta-

NK Graničar Kotoriba 1969. godine

Vidokrug

24. listopada 2018., br. 112 || Regionalni tjednik

25

mjestu okuplja stare i nove fotografije Kotoribe

m sačuvati uspomene duće generacije!”

oji trenutno žive u Kotoribi, odnosno Međimurju, već i oni koji žive u drugim dijelovima svijeta re prijatelje, obitelj i rodbinu – dodaje.

Jučer, danas, sutra

I Marijanov radni vijek bio je povezan s fotografijom – u nekadašnjoj tvrtki Meplast radio je na grafičkoj pripremi. U slobodno vrijeme i dalje fotografira značajne manifestacije u Kotoribi.

Posebno je zanimljivo uspoređivati fotografski zapis izgleda sela prije tridesetak ili više godina s današnjim.

– Još uvijek imam hrpu nerazvijenih crno-bijelih fotografskih filmova. Nadam se da ću uspjeti nabaviti razvijač i fiksir da ih sve razvijem, radi se o dosta posla. Neki zapisi koje posjedujem doista su vrijedni i bila bi šteta da ih šira javnost ne doživi. Htio bih iduće godine, za blagdan Uzvišenja svetoga Križa, uz

Glavna ulica - Ludaševa hiža

Radna akcija

koji Kotoripčani slave Dan Općine, organizirati izložbu fotografija. Vjerujem da bi interes javnosti bio pozamašan – kaže Kovač.

Donosimo vam pregled

U slobodno vrijeme Kovač i dalje fotografira značajne manifestacije u Kotoribi zanimljivih uradaka koji svjedoče o duhu prošlih vremena, kao i današnji izgled kotoripskih znamenitosti, koje će, vjerojatno, za pedesetak godina i same biti predmet povijesnog proučavanja budućih generacija.

Izložba – Htio bih iduće godine, za blagdan Uzvišenja svetoga Križa, uz koji Kotoripčani slave Dan Općine, organizirati izložbu fotografija – kaže entuzijastični Marijan

Zapisi Posebno je zanimljivo uspoređivati fotografski zapis izgleda sela prije tridesetak ili više godina s današnjim

Grupa Apollo osnovana je 1984. godine. Članovi su žarili i palili donjim Međimurjem.

26 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo

mali oglasi

7Plus Regionalni tjednik

Regionalni tjednik || 24. listopada 2018., br. 112

Ostala prijamna mjesta:

Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h Srijeda-petak: 7.30 - 15 h

Mačkovec

Mursko Središće

Radno vrijeme:

Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati

Pogrebnik Balogovec 92 Telefon: 040/341-300

Pogrebno poduzeće Margareta

pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

ZEMLJIŠTA PRODAJEM oranicu Rogozno, 2908 m², mob.: 098/161-8065 ozn.4521

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJE se poslovni prostor u Varaždinu, Miškinina 3, cca 130 m², super lokacija (blizu centra, željezničke, Banfice... ) Mob.: 091/578-6093 ozn.4558

VOZILA TOYOTA AU R I S 1 , 4 VVTI, 2007. g., reg. do 4./2019., friško servisiran.

Cijena 28.000,00 kn. Mob.: 095/529-1199 ozn.4504 KUPUJEM vozilo ili skuter, može i odjavljeno (oštećeno). Povoljno. Isplata odmah. Mob.: 098/9656-624 ozn.212b

POSAO SF GRADNJA d.o.o. tražimo fasadera samostalnog i žbukera, mob.: 095/535-8573 ozn.824c TRAŽIMO soboslikare za stalni radni odnos, mob.: 091/250-1040 ozn.586c TRAŽIMO mlađu žensku osobu za rad u caffe baru Moon. Može i studentica. Mob.: 095/664-4444 ozn.711c CAFFE BAR „Kron“ traži osoblje za rad. Plaća 4.500,00 kn. Prijave na mob:091/413-0013 ozn.728c TRAŽI se djevojka za rad za šankom, može i početnice. Prijevoz osiguran, te moguć smještaj. Mob.: 095/501-5442 ozn.4428 TRAŽIM vrsnu domaćicu

za vođenje domaćinstva, do 50 godina starosti.

Upitati na mob.: 098/268315 on.63c CAFFE BAR u Varaždinu traži voditelja, m/ž osobu za rad u caffe baru. Tel.: 042/214-355 ozn.549c BAU-ART d.o.o. iz Ivanca traži fasadera/soboslikara samostalnog sa iskustvom. Gablec i prijevoz plaćeni. Odlična satnica. Mob.: 098/478-900 ozn.773c GUTES j.d.o.o. traži zidare, tesare i građ. radnike.

Rad u Varaždinu i okolici.

Satnice „europske“. Mob.: 095/533-5029, 091/6010295, e-mail: gutesjdoo@ gmail.com ozn.771c TRAŽI se pizza majstor i ženska osoba za čišćenje lokala, informacije na: 091/927-3286 ili 095/404-0455 ozn.469c TRAŽIM mlađu žensku osobu za pomoć u kućanskim poslovima. Mob.: 098/134-7050 ozn.4574 OBITELJSKI DOM za starije i nemoćne traži njegovateljicu. Mob.: 091/928-4718 ozn.4574

USLUGE KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama.

KROV ČAKOVEC. Tel. 099/639-9932 ozn.1c SF GRADNJA d.o.o. – izvodimo strojno žbukanje, suhu gradnju fasade, mob.: 095/535-8573 ozn.824c

Nedelišće

Pogrebnik Matije Gupca 31 Radno vrijeme:

pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/700-7005

PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.: 098/284-922 ozn.

205C

Imate problema s kralježnicom?

Ukliješten Vam je živac?

Bolna leđa?

Trnci u rukama i nogama?

Disbalans kukova?

Skraćena noga?

Efikasno namještanje kralježnice bezbolnom i jednostavnom metodom.

IZRADA KROVIŠTA, nadstrešnica, sjenica, građ. limarije, stubišta, nazvati na : 098/417-373 ozn.3471 STAKLENE I ALU ograde, inox, klizne staklene stijene, knauf i postava keramike, mob.: 095/536-6233 ozn.55/2/1 RENT-A-CAR usluga dugoročnog i kratkoročnog iznajmljivanja automobila, rezervacije na kontakt: 095/514-3323 ozn.783c NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva.

Uređenje dvorišta, iskopi i navozi. Mob.: 099/3530180. ozn. 600c USLUGA PRIJEVOZA kombi vozilom, selidbe, dostava, mob.: 098/998-9637 ozn.4556 BUŠIM RUPE za stupove za ograde i plantaže. Mob.: 098/511-582 ozn.4561

ŽIVOTINJE PILIĆI živi ili očišćeni, Bartolovec, Vžd. 81, tel.: 042/657-172, mob.: 098/651-089 ozn.4320 SVINJE 150-200 kg, 1 kg/12,00 kn, više komada, moguća obrada, Varaždin. Mob.: 099/406-2642 ozn.4378 PRODAJU se odojci, mob.: 091/568-4776 ozn.4541 PRODAJEM guske, žive ili očišćene. Rezervacija unaprijed – 10 % popusta. Mob.: 095/910-2533 ozn.4484

Mob.: 098 744 980 ATLAS - Damir Babić POSLIJE Mihovljan, I. Gundulića 19, Čakovec

PRIJE

OD SADA I U VARAŽDINU: Braće Radića 87

www.atlas-babic.hr PRODAJEM tri mlada magarca i štence čistokrvnih šarplaninaca.

Mob.: 092/111-5233 ozn.4569

OSTALO PRODAJE SE SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, visoke kvalitete.

Preporuča se kod jačanja imuniteta i sprječavanja bolesti srca i krvnih žila; dobar je regulator šećera u krvi; štiti zdravlje urinarnog sustava. Povoljno djeluje na probavni sustav te štiti od virusa i bakterija.

Cijena: 60,00 kn. Mobitel: 098/455-313. Ozn.3a KUPUJEM neispravne motorne pile, kosilice, flakserice, freze i sl. te iste odvozim, mob.: 098/9799-666 ozn.3256 KUKURUZ u zrnu, polutvrdunac, uvrečani. Bučine koštice golice 100% očišćene, Trnovec, mob.: 091/552-8995 ozn.4450

PRODAJEM prazne rabljene košnice, m at i čarke i vrcaljku. Upitati: 042/233-888, 098/379449 ozn.4548 AUTOSJEDALICA Maxi Cosi Rodi Airprotect 15 – 36 kg za 650,00 kn. Mob.: 099/698-3312 ozn.3a OGRJEVNO DRVO – suha industrijska drva – kratko piljena, itd. Mob.: 097/6545646 ozn.4573

KREDITI

ZAPOSLENI i umirovljenici do 30.000 €.

Pozajmice - odmah: male mirovine, male plaće. Mogućnost otplate trajnim nalogom ( Var teks, Konzum, Boxmark...) Zatvaranje crnih lista,blokada... www.kreditivarazdin. com, 091/4909-296, 042/561-192 ozn.568c

NOVO! 40.000 kn, bez ovjere poslodavca – isplata isti dan! Do 30.000 € - zaposleni, umirovljenici do 85. G. starosti. Male mirovine, otplata putem tr.

Naloga. Zatvaranje c.l., blokada, ro.na određeno. Mob.: 091/2034666, tel.: 042/561192 ozn.568c

POZNANSTVA ŽELIŠ IGRICE razne i brzi spoj, nazovi 064/400400 broj, +18. Tel./ Mob.: 2,33kn/3,58kn/ min. ozn.166c MUŠKARAC traži ženu do 45 g. za masažu, mob.: 092/376-4113 ozn.214b RASTAVLJEN 59 g. traži ženu do 55 g. za suživot, brak. Mob.: 098/1332714 ozn.102/04/01

27

Mali oglasi

24. listopada 2018., br. 112 || Regionalni tjednik

za male oglase, zahvale i sjećanja

Trg bana Josipa

Jelačića

Bakačeva ulica

lica

n kci Sa ića ljev

u

malioglasi@regionalni.com

a ović

uk aK

Ku

Radno vRijeme: Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h Srijeda-petak: 7.30 - 15 h

Gradska vijećnica

Korzo

Prva gimnazija Varaždin

Pavlinska ulica

Iz Kukuljevićeve ulice Prolaz Prema Gradskoj tržnici

ARONIJA

super ljekovito voće Aronija je biljka iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja.

• • • • • • • • • •

Sprečava bolesti srca i krvnih žila Regulira krvni tlak Jača imunitet Štiti zdravlje urinarnog sustava Ima antiupalna svojstva Stimulira rad štitnjače Poboljšava pamćenje i koncentraciju Regulira razinu šećera u krvi Povoljno djeluje na probavni sustav Štiti od virusa i bakterija

60 Cijena 1 litre 1oo % čistog soka aronije

kn

Mogućnost kupnje 100 % čistog soka na mobitel: 098/455-313

5+1

GRATIS

FOI Varaždinska katedrala

ARONIJA

Obavijest oglašivačima obvezan je u oglasu o prodaji, iznajmljivanju, davanju na leasing ili u zakup zgrade za koju se izdaje www.regionalni.com energetski certifikat, odnosno njezina posebnog dijela, koji se Aronija je biljka iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito objavljuje u medijima navesti Člankom 24. stavkom 2. Zakona veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i energetski razred zgrade. odnoo gradnji („Narodne novine” broj oboljenja. zato je korisna preventiva protiv malignih 153/13) propisano je: „Vlasnik zgrade sno njezina posebnog dijela.”

• Sprečava bolesti srca i krvnih žila za koju•se Regulira izdaje energetski krvni tlak certifikat, Člankom 156. stavkom 3. istog odnosno posebnog dijela du• njezina Jača imunitet Zakona propisano je da knadzor n žan je:•1. prije prodaje,urinarnog iznajmljivanja, Štiti zdravlje sustava Cijena 1 litre 1oo % o gradnji Zakona davanja• u Ima zakup ili davanja na leasing nad provedbom antiupalna svojstva čistog soka aronije radposebnog štitnjače dijela u dijelu koji se odnosi na obveze zgrade• ili Stimulira njezinoga • Poboljšava pamćenje pribaviti energetski certifikat;i koncentraciju iz članka 24. stavak 2 i 4. provodi • Regulira razinu šećera u krvi 2. kupcu, najmoprimcu, zakupcu, • Povoljno djeluje na probavni sustavinspekcija nadležna za trgovinu. odnosno primatelju • Štiti od virusa ileasinga bakterija predati energetski certifikat ili njegovu Kako je Zakonom o carinskoj fotokopiju; 3. energetski Mogućnost kupnje 100certifikat % čistog soka na mobitel: 098/455-313 službi (“Narodne novine” broj predočiti mogućem kupcu, najmo68/13 i 30/14) člankom 4. stavak primcu, zakupcu, odnosno primatelju leasinga; 4. u oglasu za prodaju, iznaj- 3. točka 7. propisano: “Poslovi mljivanje, davanje u zakup ili davanje carinske službe su osobito-nadzor na leasing zgrade ili njezina posebnog nad provedbom propisa kojima dijela koji se objavljuje u medijima se uređuje obavIjanje trgovinavesti energetski razred zgrade”. ne i obavljanje usluga”, nadzor Člankom 24. stavkom 4. istog nad provedbom gore navedenih Zakona propisano je: ,,Ovlašteni odredbi Zakona o gradnji je u posrednik u prometu nekretnina nadležnosti Carinske uprave.

super ljekovito voće

60

5+1

GRATIS

kog

s kcin

Sa ića

ev kulj

rad a Pre Petr

g sko

noe

u Uska

Še usta Aug

na Iva

n Iva

ja

042/290-774

Ga Ljudevita

Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica), Varaždin

Gradska tržnica Varaždin

Regionalni tjednik d.o.o.

Prijamni ured Varaždin

Ognjena Price

Prijamni ured

28 Mali oglasi

Regionalni tjednik || 24. listopada 2018., br. 112

MALE OGLASE možete predati u: www.regionalni.com

Pogrebnik

Balogovec 92, Mačkovec Telefon: 040/341-300 Matije Gupca 31, Nedelišće Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

Pogrebno poduzeće Margareta Frankopanska 7, Mursko Središće Telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati

Mali oglasi

24. listopada 2018., br. 112 || Regionalni tjednik

BOLNO SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na dragog sina

djedu i pradjedu

IVANA TUKSARA

MARIJANU LAKOSILU

23. 10. 2015. – 23. 10. 2018.

Nije teška ona suza što iz oka teče, već je teška ona tuga što u duši i srcu peče.

Majčina ljubav nikad ne umire.

Sjećanje na Tebe ostat će dovijeka.

Patrik, Monika, Stella i Hana Lakosil

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

našoj dragoj mami, baki, svekrvi i punici

djedu i pradjedu

NADICA JANJETOVIĆ

JADRANKI MARGETIĆ koja nas je iznenada napustila u 63. godini života.

Tjedan dana je tuge, boli i praznine koju si, draga naša mama, svima nama ostavila svojim preranim odlaskom. Male su riječi kojima se može izraziti zahvala djelatnicima KBC Rebro, koji su se borili za Tvoj život i napravili sve što su mogli kako bi ostala s nama. Na tome i na riječima utjehe na samom kraju im velika hvala. S nadom da će nam Tvoja ljubav i skromnost koju si nam nesebično davala barem malo nadomjestiti prazninu i tugu s kojom smo ostavljeni, želimo Ti reći da ćeš zauvijek biti u našim srcima i mislima.

29

MARIJANU LAKOSILU

14. 10. 2013. – 14. 10. 2018.

Sjećanje na Tebe ostat će dovijeka.

Hvala svima koji se je sjećaju.

Lana, Damir i Leo Mikulić

Majka Ivanka i suprug Ratimir

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

djedu i pradjedu

JOSIP GOTT

MARIJANU LAKOSILU

25. 10. 2011. – 25. 10. 2018.

Sjećanje na Tebe ostat će dovijeka.

U našim si srcima i mislima.

Patrik, Monika, Stella i Hana Lakosil

Tvoja obitelj

*****

O, koliko sada meni nedostaju ruke moje majke, slične anđelima.

I radost i sreća i ljepota svijeta i bogatstvo cijelo nestalo je s njima.

Ožalošćene obitelji Margetić i Mumlek

SJEĆANJE

SJEĆANJE

STJEPAN BODALEC – ŠTEFEK

na

VLADIMIRA PANIĆA

25. 10. 2004. – 25. 10. 2018.

20. 10. 2011. – 20. 10. 2018.

Vrijeme prolazi, a bol i tuga ostaju.

Zauvijek s nama u mislima.

Supruga Katica

Tvoja obitelj

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga i djeda

STJEPANA TURKOVIĆA koji je preminuo 15. 10. 2018. u 80. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem te zajedno s nama ispratili dragog nam Stjepana na vječni počinak.

Posebna hvala doktorici Nadi Brodar te prečasnom Valentu Posavcu na molitvama i dostojanstvenom ispraćaju.

Ožalošćeni: supruga Nada, Biserka i Branko s obitelji

ZAHVALA

POSLJEDNJI POZDRAV

povodom smrti naše drage pokojnice

dragom

MARIJE LEVATIĆ

NIKICI POMPERU od obitelji Žigun i Anić

SJEĆANJE

preminule 14. 10. 2018. u 83. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima i svim ljudima koji su ispratili našu dragu Mariju na vječni počinak. Hvala gosp. Šamecu i vlč. Tihomiru Kosecu na svečanom i dostojanstvenom ispraćaju.

Ožalošćena obitelj Vučkovečki

IVAN BUŠIĆ

22. 10. 2014. – 22. 10. 2018.

SJEĆANJE

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE

na naše voljene

Supruga Mirjana i kćeri Ana i Marija

VERTUŠ

SJEĆANJE

IVAN CANJUGA

ANICA

i

TOMO

† 19. 10. 2002.

† 26. 10. 1988.

23. 10. 2014. – 23. 10. 2018.

Uvijek s nama u srcu i mislima.

Godine prolaze, sjećanja ostaju na najdraže baku i dedu.

Tvoji najmiliji

Obitelji Vertuš i Kociper

SJEĆANJE

BARBARA ŠPIRANEC rođ. ŽGANEC

SJEĆANJE

SJEĆANJE

ANA MIHALIĆ

JOSIP KRIŽMARIĆ

MLADENA † 22. 10. 1998.

Uvijek su u našim srcima i mislima.

Kći Andreja s obitelji

JOSIP MARTINEZ – KIKI 24. 10. 2008. – 24. 10. 2018.

Godine prolaze, sjećanja ostaju.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te nosimo u srcu svom.

Tvoji

*****

Uvijek s nama u srcu i mislima.

Unuka Diana i praunuk Leo

SJEĆANJE

STJEPAN MELINČEK 25. 10. 2016. – 25. 10. 2018.

Živiš u našim mislima.

POSLJEDNJI POZDRAV našoj dragoj

NEVENKI MARTINČEVIĆ – NENI 22. 9. 1968. – 15. 10. 2018.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Otišla si prebrzo i iznenada u svoj tihi dom, no uvijek ćeš biti rado viđen gost u sjećanju mom.

Tvoja obitelj

Obitelj Komes

24. 10. 2016. – 24. 10. 2018.

i

11. 10. 2016. – 11. 10. 2018.

† 22. 9. 2003. † 22. 10. 2017.

Mislima i molitvom čuvamo uspomenu na vas.

Vaši najmiliji

VERU

† 20. 8. 2016.

SJEĆANJE

Obitelj Šimek

DRAGUTIN ŠPIRANEC

JURINIĆ

Marija i Stjepan

SJEĆANJE na

MARIJANA ČRLENCA 25. 10. 2016. – 25. 10. 2018.

Uvijek si u našim mislima.

Tvoji: supruga, kći i unuci

30 S raznih strana

Regionalni tjednik || 24. listopada 2018., br. 112

s raznih strana

Misijski dan u Osnovnoj školi u Vratišincu U Osnovnoj školi dr. Vinka Žganca u Vratišincu održan je projektni dan pod nazivom „Budi i ti misionar“. Školu su posjetili predstavnici Papinskih misijskih djela u Hrvatskoj, koji su stigli na poziv ravnatelja škole Željka Mačeka i vjeroučitelja Mihajla Ivaniša. Učenici od 1. do 8. razreda matične te Područne škole Gornji Kraljevec imali su priliku upoznati rad misionara iz priča vlč. Antuna Štefa-

na, koji je kao misionar proveo punih 18 godina u Africi. Učenicima je posebno bilo zanimljivo plesanje afričkih plemenskih plesova uz pratnju originalnih afričkih drvenih bubnjeva i udaraljki.

Osim upoznavanja novih zemalja i kultura, cilj projekta je senzibilizirati učenike te ih upoznati s problemima s kojima se suočavaju njihovi vršnjaci na drugim kontinentima. (mi/rp)

-kuruza

Ne bitno ali je rucek ili kocen, glavno kaj bo jih čuda!

Pojam “rucek” vjerojatno je povezan s izrazom “rucelj”, koji osim oklaska označava i dršku za lijevu ruku na kosi (alatu za kosidbu). Do povezivanja je vjerojatno došlo zbog sličnosti oblika klipa i takve drške, ili pak zbog činjenice da se oboje upotrebljavalo rukama!

Piše: Ivan-goran herman igherman@regionalni.com

okoma, okomak, okomina, okrunica, orušek, otučak, paćika, patura, paturica, rucek, rucelj, rucl, rulina, šapurika, ščavina, šepurina, štruk, tekun, tulina, tulinek i drugi.

U nekim područjima srednjeg i gornjeg Međimurja koristi se riječ „rucek“, što je često zbunjujuće ostalim Međimurcima, kojima je bliži pojam „kocen“. U naseljima koja oklasak nazivaju „rucek“, kocen obično nosi drugo značenje. Primjerice, na Belici riječ „kocen“ označava srčiku glavice kupusa!

Polako je došlo vrijeme branja i spremanja kukuruza ili „kuruze“, kako ga nazivaju kajkavci. Postupak skidanja zrnja s klipova u većem dijelu najsjevernije hrvatske županije naziva se „ružđenje“. Što se tiče same jezgre klipa, postoji puno veća varijabilnost u nazivlju. Jedna je od riječi koja ima najviše sinonima u hrvatskom jeziku.

Sijaset imena

Naziv oljuštena klipa na standardu je „oklasak “, a neki od drugih naziva koji se koriste su ajdamak, bat, batakljuša, bataljika, batučak, batuček, batuk, baturak, baturice, čepina, čokotinja, ćuka, kic, klas, klasina, klasinec, klasovina, klasovinje, kočanj, kocen, komaljika, komušina, korun, kukuruzina, kumina, kureljica, kuruška, oklipak,

S Orijenta

Srčika

Izraz “kocen” je turskog podrijetla (turski “čokal” – štokavski “čokanj” – novoštokavski “kočanj” – kajkavski “kocen”)

U naseljima koja oklasak nazivaju “rucek”, kocen obično nosi drugo značenje. Primjerice, na Belici riječ “kocen” označava srčiku glavice kupusa!

Ručni rad

Pojam „rucek“ vjerojatno je povezan s izrazom „rucelj“, koji osim oklaska označava i dršku za lijevu ruku na kosi (alatu za kosidbu). Do povezivanja je vjerojatno došlo zbog oblika klipa i takve drške, ili pak zbog činjenice da se oboje upotrebljavalo, odnosno obrađivalo, rukama.

Naime, riječ „ruka“ dijeli

U Gornjoj Dubravi održan je 13. Sportski susret umirovljenika

korijen s izrazima „rucek“, „rucelj“ i „ručka“. Svi oni su derivirani od protobaltoslavenskog izraza „ranka“, koji pak je vjerojatno potekao od protoindoeuropskog „wronkeh“. Naravno, radi se o rekonstrukciji koja ne mora biti točna u potpuno-

Postupak skidanja zrnja s klipova u većem dijelu najsjevernije hrvatske županije naziva se “ružđenje” sti. S druge strane, „kocen“ je turskog podrijetla (turski „čokal“ – štokavski „čokanj“ – novoštokavski „kočanj“ – kajkavski „kocen“).

U svemu ovome ipak je najvažnije da se „nekak moremo dospomenuti“…

Umirovljenici iz Ivanovca osvojili prvo mjesto Već tradicionalno u Gornjoj Dubravi u organizaciji Saveza udruga umirovljenika i starijih osoba Međimurske županije održan je 13. Sportski susret umirovljenika, na kojem su sudjelovali članovi umirovljeničkih udruga iz Preloga, Ivanovca, Čakovca, Gornjeg Hrašćana i Policijske uprave međimurske.

Uz puno smijeha, zabave i u natjecateljskom duhu sudionici su odmjerili snage u pet kategorija: zračnoj pušci, šahu, visećoj kuglani, pikadu i kartanju bele.

– Želim zahvaliti Međimurskoj županiji, koja vjerno podržava rad udruga umirovljenika. Novo okupljanje u Gornjoj Dubravi bilo je još jedna prilika za druženje naših članova – istaknuo je Jožef Pfeifer, predsjednik Saveza udruga umirovljenika i starijih osoba

Međimurske županije.

– Moram pohvaliti rad Saveza udruga, koji za svoje članove organizira ovakva i slična okupljanja. Svima želim puno zdravlja, smijeha i sportske sreće – rekao je na svečanosti otvorenja Sportskih susreta Matija Posavec, župan Međimurske županije.

Dobrim željama pridružio se i Zoran Vidović, čakovečki dogradonačelnik.

– Grad Čakovec ima dobru suradnju s udrugama umirovljenika, a svoje partnerstvo nudimo i na budućim projektima – istaknuo je Vidović.

U natjecateljskom dijelu programa pobjedu je odnijela je Udruga umirovljenika Ivanovec, druga je bila Udruga umirovljenika Gornji Hrašćan, dok su trećeplasirani bili umirovljenici PU međimurske.

S raznih strana

24. listopada 2018., br. 112 || Regionalni tjednik

rođeni:

VJENčANI:

Umrli:

Djevojčice: Emili Špiranec, Tea Ignac, Ella Oršoš, Eva Borko, Agata Šimak, Karolina Ignac, Elena Banić, Dina Sakač, Alisa Mehanović

Petra Branilović i Goran Horvat, Dušan Belović i Beatrix Szoborits, Željka Kovačić i Igor Matoša, Anamarija Štefok i Nikola Sršan, Nina Lajtman i Hrvoje Martinjak, Lea Benčik i Petar Topalović, Ida Mustač i Teo Petran, Barbara Levačić i Damir Kos

Kristina Novak r. Stričak, Ivan Hrg, Katica Mendaš r. Rusak, Roza Baranašić r. Dodlek, Marija Bermanec r. Bogomolec, Ljubica Palfi r. Žanko, Mijo Huzanić, Marija Kramar r. Ilijaš, Franjo Horvat, Josip Ladić, Verona Oreški r. Posedi, Ivan Posel, Ivan Šoltić, Mirko Kralj, Antun Toplek, Marija Dodlek r. Ovčar, Josip Kemec, Marija Horvat r. Marodi, Marija Knapić r. Jagec, Marija Bubek r. Kolac, Mirjana Hajdinjak r. Bodulica, Franjo Blažeka, Ivan Šimunić, Stanko Sakač

Dječaci: Fabijan Purgar, Lovro Petković, Emir Horvat, Benjamin Ignac, Ares Krajačić, Gabriel Branilović

OVAN

TJEDNI HOROSKOP

(21. 3. - 19. 4.)

U ovom periodu posebnu pažnju posvetite papirologiji s kojom se susrećete na poslu, dobro sve proučite, dva puta pročitajte pa tek onda potpišite. Nisu vam svi suradnici skloni, a nisu baš ni korektni, pa će to malo otežati vaš posao. Vama samo preostaje da pripazite na svoje izgovorene riječi. Što se ljubavi tiče, ni tu niste baš sretne ruke, pa pripazite da ne dođe do ozbiljne svađe. Samcima se otvara mogućnost raznih veza, a i bivše su ljubavi su tu negdje, no to bi vas moglo vratiti u bivše probleme, pa je savjet – ne vraćajte se u prošlost. Što će vam to?

Zdravlje – moguće upale i infekcije.

BIK

RAK

(21. 6. - 22. 7.)

U poslu ste isključivo orijentirani prema ciljevima koje ste si zadali i koji su vama bitni. Mogućnost problema u komunikaciji sa suradnicima postoji, a i vi ćete biti prilično nervozni. Nemojte dozvoliti da takva situacija utječe na vaš posao. To će se sve polako smiriti i očekuju vas lijepe vijesti na koje već duže vrijeme čekate. U ljubavi nailazite na manje teškoće s partnerom, koji vas ljuti svojim postupcima, no to, vjerujte, nije vrijedno ozbiljnog uzrujavanja. Slobodni pripadnici znaka skoro sigurno će se vratiti osobi iz svoje prošlosti. Ako je to ono što zaista želite – pokušajte! Zdravlje – mogući bolovi u kostima i zglobovima.

VAGA

(23. 9. - 22. 10.)

Posao koji ste pokrenuli dobro se razvija, pa i nemate nekoga prevelikog posla. Izgledno je da ćete ostvariti i dobar financijski rezultat i novac će sjesti na vaš račun. Ipak, budite oprezniji u trošenju. Osim toga, očekuju vas povoljne vijesti u vezi novog posla, pa će to rezultirati novim obvezama i povećanim angažmanom. No bez brige, sve ćete to uspješno riješiti i biti zadovoljni rezultatima.

U ljubavi moglo bi se reći da je dobro, još samo preskočite ljubomorne ispade i na prvome mjestu neka vam bude partner. Slobodni su pred iskušenjem. Moraju izabrati između dviju osoba, a to im neće biti lako. Zdravlje – pijte više tekućine i krećite se.

JARAC

(22. 12. - 19. 1.)

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA

U utorak ujutro prohladno uz mjestimičnu maglu, a tijekom dana će biti i sunčanih razdoblja. U srijedu će oblaka biti nešto više, a postojat će i mogućnost za nešto malo kiše pa računajte i na kišobran pri ruci, osobito krajem dana. Povoljnije vremenske prilike očekujemo u četvrtak. Više sunca i uglavnom suho vrijeme, a ujutro je moguća sumaglica ili magla. I dalje će puhati umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Noćna temperatura između 0 i 4, a najviša dnevna se očekuje između 13 i 15 Celzijevih stupnjeva. Biometeorološke prilike će biti uglavnom povoljne. U petak djelomično sunčano, u početku uz mjestimičnu sumaglicu ili maglu. Vjetar će oslabjeti i okrenuti na jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 1 do 5, a najviša dnevna bi mogla narasti na 17 Celzijevih

stupnjeva. Za vikend promjenjivo i toplije.

U subotu još uvijek većinom suho uz južinu.

Nedjelja, a osobito ponedjeljak izgleda lošije, oblačnije i uz veći rizik za kišu. U noći od subote na nedjelju prelazimo na zimsko računanje vremena pa nemojte zaboraviti pomaknuti kazaljke na satu jedan sat unatrag! Naravno, dobro je redovito pratiti prognozu na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža.

Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 22.10.)

U poslu će biti nekih novih momenata, ali i dosta problema. Sve što namjeravate napraviti, dobro prije isplanirajte, dobro razmislite, pa tek onda krenite u akciju. Do vas će doći informacije o pokretanju novog posla, nečega čemu se već duže vrijeme nadate. No sve ipak neće ići glatko. Bit će problema sa suradnicima. Vaši će stavovi često biti suprotni, pa zato upotrijebite svu diplomaciju da to prevladate. U ljubavi se trudite, ali nedovoljno, i daleko je to od onoga kako bi trebalo biti.

Pokušajte biti nježniji prema partneru – bit će vam uzvraćeno. Samci će dobiti priliku ispraviti nešto iz prošlosti ili konačno jednom zauvijek s tim završiti. Zdravlje – mogućnost ozljeda.

BLIZANCI

(20. 4. - 20. 5.)

Stalni pritisak radi posla potpuno će vas i fizički psihički iscrpiti. Situacija nikako da se normalizira i imate osjećaj da sve čega se dotaknete ne završi dobro. Niste ni u najboljim odnosima sa suradnicima, a ni s nadređenima. Ipak, pokušajte pronaći svoj mir jer ovakva situacija neće potrajati. Osim toga, imate i probleme financijske naravi, pa ćete, nažalost, imati i veće troškove. U ljubavi nemojte dozvoliti da ovo vaše trenutno neraspoloženje ima za posljedicu neugodnosti svađe s partnerom.

Zdravlje – vrlo vjerojatna je prehlada, pa se naoružajte vitaminima.

(21. 5. - 20. 6.)

U poslu se nastavlja dobar period za vas, pa vas očekuju povoljne vijesti, i to prije svega vezane za financije. To drugim riječima znači da ćete se dobro naraditi kako biste sve posložili onako kako vama odgovara. Moglo bi to uključiti i dosta papirologije, dosta toga ćete morati popravljati, a možda i zakonski regulirati. Sve u svemu, puno posla, ali i dobrih rezultata. U ljubavi nije baš bajno, ali nije ni loše. Partner vam prepušta da vi rješavate probleme (što baš i nije fer), no ta će faza brzo proći. Slobodnima je na vidiku dosta izlazaka, ali dalje od flerta neće stići. Zdravlje – čuvajte grlo.

DJEVICA

LAV

(23. 8. - 22. 9.)

(23. 7. - 22. 8.)

U ovom tjednu očekujte pokretanje posla koji je jedno vrijeme bio na čekanju. Napokon ćete dobiti lijepe vijesti i informacije koje će vam puno značiti. To ipak ne znači da sada možete odahnuti i ništa ne raditi. Još ćete se vi pošteno naraditi, pa i sukobljavati s onima koji ne misle kao vi. No sve to vama nije prvi put i dobro znate kako stvari postaviti na pravo mjesto da biste bili zadovoljni. U ljubavi vam je napeto i možete očekivati dosta neugodnih događaja, a vi ne pokazujete pravu volju za rješavanjem problema s partnerom. Slobodnima se nude nova poznanstva i neki zanimljivi ljudi, no daleko je to od nečega konkretnog. Zdravlje – odmarajte se i dobro se naspavajte!

U poslu nastupa neka čudna faza. Jedan dan dobivate dobre vijesti, a već drugi dan nešto sasvim suprotno! Taman jedan problem riješite, a već se pojavi novi. Dobra je vijest što vi sa svojim sposobnostima i neiscrpnom energijom uspijevate sve to riješiti, dapače, malo je stvari koje u ovom periodu nećete moći riješiti i izaći kao pobjednik. Sretno! Ljubav – malo dobro, malo loše. Puno je među vama nervoze i nerazumijevanja.

Malo se strpite, i to će se riješiti. Slobodni će imati puno prilika, no pojavljuje se gotovo sigurno netko iz prošlosti. Dobro razmIslite!

Zdravlje – moguće su ozljede. Oprez u prometu.

ŠKORPION

STRIJELAC

(23. 10. - 21. 11.)

Izgleda da dolazi vrijeme kada će se poslovna situacija posložiti i vi ćete pronaći formulu za uspjeh. To vam sigurno donosi novac, a i nove poslovne suradnje. Budući da će se stvari odvijati brzo, pripazite da ne napravite neku grešku, pripazite na papire koje potpisujete i ne govorite o svojim planovima, jer ima onih koji bi to jako rado iskoristili. Novac vam stalno pristiže, netko će vam vratiti dug, nešto će stići neplanirano, u svakom slučaju neće vam ga manjkati. Pripazite jedino da ga jednako brzo ne potrošite. Ljubav – s partnerom morate obaviti ozbiljan razgovor ako želite postići razumijevanje. Slobodnima je na vidiku puno svakakvih događaja – sigurno im neće biti dosadno. Zdravlje – oprez u prometu.

(22. 11. - 21. 12.)

Posao polako privodite kraju i sve što je bilo ostavljate iza sebe. Naravno, to ne znači da ste prestali raditi, vi samo pripremate teren za novi posao, puno veći i značajniji. Već sad neke stvari sjedaju na mjesto, a nazire se i rješenje jednog posla na koji ste dugo čekali.

Vi vjerujete u budućnost i nikakvo nerazumijevanje suradnika neće vas pokolebati u vašim ciljevima. Što se ljubavi tiče, neke biste stvari trebali jednom zauvijek riješiti sa svojim partnerom, pa što bude. Što se slobodnih tiče, ljubav će vas sigurno pronaći. Bit će puno lijepih događaja, ali i iznenađenja. Zdravlje – budite pažljivi za volanom, ne vozite umorni i nervozni.

VODENJAK

RIBE

(20. 1. - 18. 2.)

Na poslu je stalno prisutna nervoza, i koliko god vi tvrdili da su krivi suradnici, vi ste taj generator nervoze i loše atmosfere. Čim netko kaže nešto što se vama ne sviđa, odmah ste na rubu živaca.

Budite otvoreni prema suradnicima,razgovarajte i sami ćete vidjeti kako će se atmosfera na poslu popraviti. Osim toga, očekujte dobre vijesti, a i stiže vam i neki novac, no vaši financijski problemi ipak neće nestati. U ljubavi prisutne su sitne svađe, ali vi se zbog mira u kući trudite preko toga prijeći, iako vas partner stalno provocira.

Samci će dobivati puno poziva za društva i druženja, no sve je to bez pravog sadržaja. Zdravlje – stalno prisutan stres. Pokušajte se opustiti.

31

(19. 2. - 20. 3.)

U poslu do vas stižu razne informacije od kojih vas već boli glava. Problemi se gomilaju i naprosto ne znate kako se postaviti prema njima. Ovaj vam je period na poslu zaista jako težak i naporan, no prisilite se da još malo izdržite. Sve ovo neće više dugo trajati i za vas dolazi puno povoljnije vrijeme. Netko će vam najaviti skorašnje poboljšanje, samo još malo izdržite. Nemojte sad posustati, jer dobre stvari stižu vrlo brzo.

Ljubav – ni tu niste baš zadovoljni, ali nemojte tražiti razloge za svađu. To vam sada ne treba.

Slobodni će puno izlaziti - ali nije to ono pravo. Zdravlje – odmarajte se!

Za izradu horoskopa i otvaranje tarot karti nazvati na: 097/786-7053

IMPRESSUM UPRAVA Sandra Vlahek GLAVNI UREDNIK Josip Novak, jnovak@regionalni.com Novinari Irena Harači Pintarić (zamjenica glavnog urednika) iharaci@regionalni.com Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Višnja Gotal, vgotal@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Ivan - Goran Herman, igherman@regionalni.com fotoreporter Ivan Agnezović, foto@regionalni.com GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Mirta Brozičević, mirta@regionalni.com Andreja Krobot, andreja@regionalni.com Marta Konjačić, mkonjacic@regionalni.com

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Svilarska 2, 42000 Varaždin

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

SURADNICI Denis Peričić Maja Grbić Alimanović Dalibor Flajpan

Mačkovec Pogrebnik Balogovec 92 Telefon: 040/341-300 pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Sanja Đurkas, sdurkas@regionalni.com Tel. 042/290-781 MALI OGLASI: Ljiljana Simić ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri,čet i pet: 7,30 - 15 h

Mursko Središće Cvjećarnica Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati Nedelišće Pogrebnik Matije Gupca 31 pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati Tiskara Vjesnik

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 24. listopada 2018., br. 112

SAJAM “Z DOMAČEGA VRTA” OKUPIO JE BROJNE DOMAĆE PROIZVOĐAČE

Plodovi rada vrijednih međimurskih ruku prezentirani u Kraljevom vrtu Ovim sajmom želi se ponovno istaknuti važnost održive poljoprivredne proizvodnje u Međimurju, a organiziran je u sklopu prekograničnog projekta ECool-Tour, sufinanciranog sredstvima programa Interreg SLO-HR Piše: Mirna Grabar mgrabar@regionalni.com

Lokalna akcijska grupa (LAG) „Međimurski doli i bregi“, u suradnji s Muzejom Međimurja Čakovec, organizirala je 19. listopada međunarodni sajam „Z domačega vrta“ u Kraljevom vrtu u Čakovcu.

Na jednome mjestu, u vrtu najpoznatijega međimurskog slikara Ladislava Kralja Međimurca, nudili su se plodovi rada vrijednih međimurskih ruku, povrtlara, voćara i vinogradara, med i pekmezi, domaći začini, vina, sokovi, voćne rakije, izvorni međimurski specijaliteti i domaće slastice, ali i tradicijski predmeti.

– Sajam smo ove godine prvi put organizirali u suradnji s Muzejom Međimurja, a riječ je o nastavku manifestacije „Jesen u Kraljevom vrtu“. Cilj je privući što više posjetitelja kako

bi obišli zbirku Ladislava Kralja Maša Hrustek Međimurca, a time pomažemo i S o b o č a n , našim domaćim proizvođačima zadovoljpromovirajući domaću i zdravu n a š t o hranu te sve što ide uz to – rekla se ovaj je Vedrana Radmanić, voditelji- p r o ca LAG-a „Međimurski doli i bregi“, koji je ovaj sajam organizirao u sklopu preRavnateljica Muzeja kograMeđimurja Maša ničnog p r o Hrustek Sobočan rekla jekta ECoolje da se ovaj sajam stor u To u r , savršeno uklopio u centru sufigrada nancimanifestaciju “Jesen u i skoriranog Kraljevom vrtu” stio na taj sre d st v inačin. ma progra– U stama Interreg rom vrtu kuće u SLO-HR. kojoj je živio taj poA da se ova manifestacija odlično uklopila u „Jesen u znati međimurski slikar još Kraljevom vrtu“, potvrdila je su uvijek zasađene starinske ravnateljica Muzeja Međimurja sorte voćaka. Imamo jabuku,

U ARENI VARAŽDIN

Vesna Pisarović i Pravila igre na Brucošijadi Pjevačica Vesna Pisarović i zagrebački bend Pravila igre nastupili su u petak, 19. kolovoza, na Brucošijadi u varaždinskoj Areni. Svojim su pop-hitovima raspjevali i rasplesali gotovo sve posjetitelje u Areni, čime su na zabavan način brucošima poželjeli dobrodošlicu.

Organizatori ovoga koncerta za studente bili su studentski zborovi Sveučilišta Sjever, Fakulteta organizacije i informatike te Geotehničkog fakulteta, a posjetili su ga i brojni studenti iz Međimurja koji studiraju na nekom od varaždinskih fakulteta.

krušku i trešnju koje nikada u ovih 50-ak godina nisu prskane, a svake su godine vrlo rodne, tako da se poveznice između staroga građanskog vrta sa starinskim sortama voćaka i prezentiranja OPG-ova te zdrave hrane nekako savršeno sjedinjuju – navela je ravnateljica Muzeja Međimurja, zaključivši da će se suradnja Muzeja i LAG-a sigurno nastaviti u godinama koje slijede.

U kulturnom dijelu programa nastupila su djeca iz Dječjeg vrtića „Zvončić“ Nedelišće, Učenička zadruga „Tinček“ OŠ Sveti Martin na Muri, etno glazbenici Goga i Željko te KUD-ovi s područja Međimurske županije.

Karikatura

crta: Željko Pilipović