RTM 113

ANDREA I GORAN ŠAFARIĆ

ARHEOLOŠKA SENZACIJA

Glazbenici koji vlastitu kemiju prenose na publiku

U Jalžabetu pronađeno drevno blago!

Str. 9.

Str. 16. i 17.

Regionalni Međimurska županija

Tjednik

Plus

15.000 primjeraka

Besplatan primjerak | Broj 113 | 31. listopada 2018. | ISSN 2459-6612 | www.regionalni.com

U MEĐIMURJE STIGLE ČAK TRI DRŽAVNE NAGRADE TEHNIČKE KULTURE

MALI ŽENSKI RAZGOVORI

Dr. sc. Ines Virč: “Živim svaki dan kao da mi je posljednji” Str. 23.

“Faust Vrančić” Dejanu Drabiću, Katici Mikulaj Ovčarić i MIK-u Str. 13.

NEDOSTATAK VOZAČA

Kad zatreba, gazde sjedaju za volan kamiona i autobusa Str. 2. i 3.

2

Aktualno

Regionalni tjednik || 31. listopada 2018., br. 113

Inovatorske nagrade Tehnixu i Bernardi

aktualno

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu svečanom dodjelom nagrada i priznanja zatvoreni su Međunarodna izložba inovacija ARCA i Međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji AGRO ARCA, koji su održani u organizaciji Udruge inovatora Hrvatske. Među nagrađenima su i dvije međimurske tvrtke, Tehnix i Bernarda.

Tvrtka Tehnix iz Donjeg Kraljevca je primila dvije zlatne medalje, za tipski podzemni sustav za prihvat komunalnog otpada Pressbox termo i za specijalno komunalno vozilo Ekomunal 5 za ekonomično i ekološko prikupljanje komunalnog otpada, prikladno za urbane sredine i uske primorske ulice. Tvrtka Bernarda je za svoje brojne inovacije primila specijalnu nagradu „ARCA 2018“. (rp)

Tvrtka Tehnix je primila dvije zlatne medalje, za Pressbox termo i za specijalno komunalno vozilo Ekomunal 5

ISTRAŽUJEMO: PRIJETI LI SJEVERU HRVATSKE KRONIČNI NEDOSTATAK

Kad zatreba, za volan sjedaju

“ZAMKE” U UGOVORIMA O RADU

Piše: Mirna Grabar mgrabar@regionalni.com

– Nabavit ćemo nova vozila, ali nažalost, situacija je takva da neće imati tko raditi jer nema vozača. U našoj tvrtki smo povećali najnižu plaću, koja sada iznosi 5000 kuna, no po pitanju vozača u vrlo smo složenoj i teškoj situaciji – požalio se na nedostatak vozača Antun Presečki iz Presečki grupe još sredinom rujna na otvorenju novoga autobusnoga kolodvora u Varaždinu.

“Važniji poslovi”

Siniša Miličić, predsjednik Regionalnoga industrijskog sindikata

Za kršenje ugovora o radu kazne, i to – u eurima!

Predsjednik Regionalnoga industrijskog sindikata Siniša Miličić otvoreno govori da poslodavci pripremaju naše vozače za Europu tako da im u ugovor o radu stave kojekakve uvjete. Iz nekih ugovora o radu koje nam je Miličić predočio jasno se vidi koliko iznose kazne za nepridržavanje ugovora, a koje se naplaćuju u – eurima.

– Primjerice, u ugovoru u radu jedne tvrtke iz ovih

krajeva jasno piše da plaća iznosi 4750 kuna bruto, ali i kazne. Tako vozač mora platiti kaznu od 750 eura ako ne odradi otkazni rok definiran ugovorom o radu, 2000 eura ako se u roku od tri mjeseca zaposli kod drugog poslodavca koji se bavi istom djelatnošću, i slično. Kada naši vozači odu u inozemstvo, naučeni su računati u eurima jer naši poslodavci čak i kazne pišu u toj valuti – rekao je Miličić.

Slično je i u Međimurskoj županiji, u kojoj su od siječnja do rujna ove godine poslodavci tražili 110 vozača, od čega 47 vozača teretnog vozila te 63 vozača teretnog vozila s prikolicom.

U prijevozničkom poduzeću Vincek ističu da kvalitetne vozače uvijek trebaju, no da trenutno nisu u krizi sa vozačima.

ARHIVA RT/ILUSTRACIJA

– Broj vozača zaposlenih u našoj tvrtki trenutno zadovoljava naše potrebe – poručuju iz varaždinskog Vinceka, u kojem, ako baš zatreba Marija Vincek te njihov zet, direktor Krešimir Čumbrek, koji su profesionalni vozači. Čelnik RIS-a Miličić tvrdi da je laž da sjeverozap

Na varaždinskoj burzi rada u rujnu 2018. je bio prijavljen 31 nezaposleni vozač, što je za osam manje nego u istom razdoblju prošle godine

Nešto više od mjesec dana kasnije, na naš upit koliko točno AP Varaždin ima zaposlenih vozača, a koliko ih nedostaje, u toj tvrtki – šute.

– Na upućene upite s vaše strane ne mogu vam apsolutno precizno odgovoriti zbog drugih trenutno važni– S obzirom na potrebe jih poslova, no kao ozbiljna t vrtka poduzimamo sve posla, broj vozača zaposlenih kako bi naši radnici i korisni- u našoj tvrtki trenutno zadoci naših usluga bili što zado- voljava naše potrebe – navovoljniji, radnici uvjetima, što de iz Vinceka, u kojem, ako uključuje i plaću, korisnici baš zatreba, za volan autoprvenstveno kvalitetom i busa mogu sjesti i sami vlacijenom, a što se inspek- snici tvrtke: direktori Josip i Marija Vincek te cijskih nadzora tiče, njihov zet, isti se raznih direktor vrsta provoOd siječnja do K rešimir de praktički Č u m sva kodrujna ove godine brek, nevno – poslodavci su na koji su ističu iz p r o AP-a te Hrvatskom zavodu fesiodo d a ju za zapošljavanje nalni da će voz ači u s koro - Područni ured s dus traČakovec tražili 100 gogoženim dišnjim podacima vozača iskustvom izaći javno, u vožnji aus obzirom na tobusa. to da postoji inteIz Vinceka poručuju res javnosti.

Slu žben i h podata ka o da plaće vozača kod njih tome koliko točno u Hrvat- iznose od 4000 do 8000 skoj nedostaje vozača nema. kuna, ovisno o tipu posla koji No, prema podacima Hrvat- se obavlja.

– Riječ je o neto plaći radskog zavoda za zapošljavanje – Područni ured Varaždin, nika, a svakom vozaču plau rujnu je na varaždinskoj ćamo i putni trošak, kao i burzi bio prijavljen 31 neza- dnevnice, te primanje po posleni vozač, što je manje radniku može iznositi i do nego lani, kada ih je bilo 39. 14.000 kuna. S obzirom na U prvih devet mjeseci ove to da se vozači upućuju i u godine poslodavci su tražili druge zemlje, uplaćujemo ukupno 375 nezaposlenih im minimalne plaće garanvozača. To je također manje tirane u državama u kojima u odnosu na isto razdoblje voze. Primjerice, ako se upulani, kada su poslodavci iska- ćuju u Njemačku, plaćamo zali potrebu za 439 vozača. im njemačku garantiranu

satnicu, koja iznosi 8,84 eura bruto po satu rada – poručili su iz Vinceka.

“To je laž!”

– Nije to baš tako – tvrdi Siniša Miličić, predsjednik Regionalnoga industrijskog sindikata (RIS), koji zastupa velik broj radnika iz cestovnog prijevoza.

– Laž je da nam nedostaje vozača i da su dobro plaćeni. Imamo primjere gdje nam vozače koji razmišljaju svojom glavom doslovce zlostavljaju i provode školski oblik mobbinga, zbog čega su mnogi vozači prisiljeni otići iz tvrtke. Plaće vozačima u protekloj godini bile su između 3500 do 5000 kuna, a jedini je izuzetak u ovoj

našoj sjeverozapadnoj regiji Tkalec trans iz Međimurja, koji nudi plaću onakvu kakva bi trebala biti i kakvu poslodavci govore da je – istaknuo je Miličić. Čelnik RIS-a je pojasnio da poslodavci u plaću često uračunavaju ono što se u nju ne ubraja, poput dnevnica i terenskih dodataka.

– To znači da će vozači koji smatraju da imaju veliku plaću biti zadnja sirotinja kada odu u mirovinu jer im se na najnižu plaću plaćaju doprinosi. Vozači su diskriminirani i pred zakonom nejednaki. Za njih postoji „Lex specialis“, odnosno posebni zakon o radnom vremenu i odmorima u kojem stoji da za svoju plaću od 3500 kuna

Aktualno

31. listopada 2018., br. 113 || Regionalni tjednik

3

Talijanski veleposlanik upoznao potencijale Međimurske županije U službenom posjetu Međimurskoj županiji boravili su veleposlanik Talijanske Republike u Republici Hrvatskoj Nj. E. Adriano Chiodi Cianfarani, izaslanik za gospodarsko-trgovinske poslove Gianluca Di Felice i direktorica talijanskog Instituta za vanjsku trgovinu Margherita Lo Greco. Posjet je

započeo radnim sastankom sa županom Matijom Posavcem, koji je predstavio gospodarske i turističke potencijale Međimurja, funkcioniranje javne uprave i projekte koji se provode novcem europskih fondova. – Italija je jedno od najzastupljenijih tržišta u izvozu Međimurske županije, kao

i država iz koje najviše uvozimo. Samo prošle godine izvoz međimurskog gospodarstva u Italiju bio je oko 270 milijuna kuna, što je povećanje od 5 posto u odnosu na 2016. godinu, dok je vrijednost uvezenih roba i usluga 627 milijuna kuna – naglasio je Posavec.

Direktor Tehnološko-inovacij-

skog centra Međimurje Ivan Plačko istaknuo je da je Međimurje vrlo atraktivna sredina za ulaganja, kvalitetno prometno povezana sa zemljama Europske unije, s razvijenom infrastrukturom, brzom i efikasnom javnom upravom i stručnim službama te dobro opremljenim gospodarskim zonama.

AK PROFESIONALNIH VOZAČA?

čak i gazde!

a, za volan autobusa mogu sjesti i sami vlasnici tvrtke: direktori Josip i padnoj Hrvatskoj nedostaje vozača, što često ističu poslodavci.

Gornji Mihaljevec i Međimurska županija

Zajedničkim snagama do sportske dvorane Osim sportske dvorane, Osnovna škola Gornji Mihaljevec dobit će četiri nove učionice, moderniju školsku kuhinju i blagovaonicu Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

moraju raditi 48 sati tjedno.

Problem stvara i tehnička ispravnost prastarih tahografa ili uređaja koji zapisuju brzinu i prijeđeni put vozila.

Nažalost, javno, autobusno ili teretno prijevozništvo je pravi „El Dorado“. Primjerice, bračni par koji se nakon rata vratio iz Njemačke u Hrvatsku kupio je dva autobusa i danas ih imaju 120.

Stoga, da se u Hrvatskoj ne može raditi i da je teško raditi, to nije istina jer ne bismo danas imali toliki vozni park. Drugi naš prijevoznik gradi privatne muzeje i na tome se obogatio. Svi naši varaždinski kamiondžije iz okolice su bogataši koji su se preko noći obogatili jer ne poštuju zakone. Najža-

losnije je što Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture sve to zna, no

“Jedini izuzetak u sjeverozapadnoj regiji je Tkalec trans iz Međimurja koji nudi plaću onakvu kakva bi trebala biti.”

- Siniša Miličić nitko ništa ne poduzima – upozorio je Miličić, koji je o toj temi često govorio i na Županijskoj skupštini u

prošlom sazivu, kada je bio županijski vijećnik.

Miličić smatra da prosječna plaća vozača za redovno radno vrijeme od 48 sati ne bi smjela biti manja od 1000 eura, što bi motiviralo vozače na ostanak u Hrvatskoj.

– Tvrdim da svatko tko se bavi prijevozništvom može isplatiti plaću od 7500 kuna neto. To se vidi i po enormnom rastu takvih poduzeća iz našeg okruženja.

Imamo višak radne snage, a taj višak je prisiljen izaći preko granice – rekao je Miličić, koji vjeruje da bi se stanje moglo popraviti donošenjem kolektivnog ugovora za vozače kojim bi se regulirali uvjeti rada i minimalna plaća u bruto iznosu.

Općina Gornji Mihaljevec i Međimurska županija će zajedničkim snagama financirati izgradnju školske sportske dvorane. Zaključak je to radnog sastanka u Gornjem Mihaljevcu na kojem je općinski načelnik Goran Lovrec ugostio župana Međimurske županije Matiju Posavca.

– Međimurska županija će u proračunu za 2019.godinu osigurati dio novca za izradu projektne dokumentacije i početak gradnje školske sportske dvorane. Investicija će osim izgradnje školske sportske dvorane obuhvatiti i dogradnju škole s četiri nove učionice, moderniju školsku kuhinju i novu blagovaonicu, čime će se postići kvalitetniji standard za svakodnevni boravak za 140 učenika i 28 djelatnika Osnovne škole Gornji Mihaljevec u devet razrednih odjeljenja. Dodatno će se nastojati osigurati uvjeti za jednosmjensku nastavu, ali i bogate aktivnosti brojnih udruga koje djeluju na području Općine. Procijenjena vrijednost investicije je 10 milijuna kuna – informirao je načelnik Goran Lovrec, dodavši da škola djeluje od davne 1925. godine.

Tijekom sastanka župan Posavec je istaknuo da Općina ima bogat kulturni život, ali i vrlo poznatu i uspješnu učeničku zadrugu.

– Upravo zbog toga smo

dali podršku projektu energetske obnove Doma kulture da bi mještani naselja Badličan, Bogdanovec, Dragoslavec Breg, Dragoslavec Selo, Gor nja Du- brava, Gornji

Procijenjena vrijednost investicije je 10 milijuna kuna, a zajednički će je pokriti Općina i Županija

Mihaljevec, Martinuševec, Preseka, Prhovec, Tupkovec, Vugrišinec i Vukanovec, koji čine Općinu, uz novu školsku sportsku dvoranu imali još bolje i kvalitetnije uvjete za svakodnevne aktivnosti – dodao je Posavec.

Osim načelnika Lovreca i župana Posavca, na sastanku su bili i zamjenica načelnika

Jasenka Novak, predsjednik Općinskog vijeća Robert Kos, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Međimurske županije Branko Sušec, ravnateljica Osnovne škole Gornji Mihaljevec Karmen Sklepić, predstavnica Mjesnog odbora Gornja Dubrava Bojana Kovačić, projektantica Nevenka Varga, ali i ravnateljica Županijske uprave za ceste Ljerka Cividini.

Naime, na radnom sastanku raspravljalo se i o ulaganju u cestovnu infrastrukturu na području Općine.

– Ove se godine ulagalo u sanaciju klizišta, redovno održavanje cesta i postojeću prometnu signalizaciju. Do proslave Dana Općine Gornji Mihaljevec trebala bi završiti investicija obnove i asfaltiranja ceste Križopotje – Gornji Mihaljevec dužine oko jednog kilometra. Ujedno radimo i na planovima investicija za 2019. godinu – informirala je ravnateljica međimurskog ŽUC-a Ljerka Cividini.

4

Aktualno

Regionalni tjednik || 31. listopada 2018., br. 113

Pražnjenje retencija Dragoslavec i Jegerseg od 29. listopada Nakon što su iz Javne ustanove za zaštitu prirode „Međimurska priroda“ bezuspješno pokušavali dobiti odgovor iz Hrvatskih voda o planiranim ovogodišnjim datumima pražnjenja pojedinih retencija, upit je poslan i iz redakcije Regionalnog tjednika. Odgovor je stigao samo nekoliko minuta kasnije. Upit „Međimurske prirode“ poslan je zato što se na najmanje trima retencijama nalaze gnijezdeći labudovi koji imaju čak i do pet mladunaca, a koji, sudeći

prema sadašnjem stanju, neće biti spremni poletjeti do početka studenoga.

– Pa će se onda opet pojaviti situacija da lisice pojedu mlade labudove koji će im postati dostupni nakon što se retencija isprazni, a mladi labudovi neće moći odletjeti. Stoga smo zamolili da se informacija o datumima pražnjenja podijeli s nama, ali i sa širom javnošću – pojasnio je Siniša Golub, ravnatelj „Međimurske prirode“.

Grad Prelog

Radionica za izradu razvojne strategije

U odgovoru pristiglom iz Hrvatskih voda između ostaloga piše: „Za retenciju Dragoslavec pražnjenje započinje 29. listopada 2018. godine, a završit će 3. i 4. studenog. Također, u istom terminu 29. listopada izvršit će se pražnjenje retencije Jegerseg i ona će se djelomično isprazniti, na način da će se ostaviti razina vode od jednog metra u retenciji. Ove aktivnosti provodit će vodočuvarska služba uz kontinuirani nadzor na terenu.“ (rp)

Nagrada – U ovom trenutku postoji šest akademika iz Međimurja, pa vjerujem da će upravo temeljem znanstvenih radova Đuro Blažeka postati sedmi – istaknuo je župan Matija Posavec

Dan naselja Čehovec u znaku predstavljanja knjige

U Gradskoj vijećnici Grada Preloga je održana treća radionica radne skupine za izradu Razvojne strategije Grada Preloga od 2018. do 2028. godine. Dokument će biti dostupan svim građanima na internetskim stranicama Grada Preloga, dok će se javno izlaganje Razvojne strategije održati u okviru Gospodarskog foruma 2018. u stude-

nome. Strategija će predstavljati temeljni dokument cjelokupnoga budućeg razvoja Grada Preloga. Njezina izrada financira se u okviru programa prekogranične suradnje Interreg V-A Hrvatske i Mađarske u sklopu projekta „Development of strategic cross-border cooperation between Letenye, Ludbreg and Prelog“ (DESCO).

Mursko Središće

Pomoć studentima U petak, 2. studenoga, gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak održat će prijam za studente koji su kroz gradski javni poziv ostvarili pravo na dobivanje jednokratne novčane pomoći. Jednokratna novčana pomoć dodijelit će se studentima koji su bili upisani kao redoviti studenti u aka-

demskoj godini 2017./2018. i imaju prebivalište na području Murskog Središća.

U Gradu su odlučili da će ukupno 99 prijavljenih studenata dobiti jednokratnu pomoć u iznosu od po 500 kuna. Prijam će biti organiziran u Gradskoj vijećnici Grada Murskog Središća u 11 sati. (rp)

LAG “Mura – Drava”

Razvoj i modernizacija društvene infrastrukture Lokalna akcijska grupa „Mura – Drava“ je u Goričanu organizirala informativnu radionicu za potencijalne prijavitelje na natječaj za projekt „Razvoj i modernizacija društvene infrastrukture”.

Projekt je namijenjen prvenstveno jedinicama lokalne samouprave s područja LAG-a, a ukupan iznos raspoloživog novca je 2,7 milijuna kuna. Potencijalnim prijaviteljima predstavljene su osnovne informacije o natječaju, uvjeti prihvatljivosti nositelja projekta, prihvatljive aktivnosti, kriteriji odabira projekata te postupak podnošenja prijave. Natječaj traje od 2. studenoga do 31. prosinca 2018. godine. (rp)

Djelo Đure Blažeke za razvoj međimurskog jezikoslovlja Profesor Đuro Blažeka predstavio je “Rječnik preloške skupine govora međimurskog dijalekta” u prepunoj dvorani Društvenog doma u Čehovcu Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

Prošle godine mještani Čehovca usuglasili su se da će se 26. listopada obilježavati Dan naselja Čehovec. Taj datum nije slučajno izabran jer je upravo krajem listopada 2017. godine obilježen završetak radova na izgradnji sanitarne i oborinske kanalizacije te radova na rekonstrukciji i modernizaciji prometnica i izgradnji pješačko-biciklističkih staza kroz Čehovec. Ujedno je postavljena LED rasvjeta u većem dijelu Čehovca i uveden je širokopojasni internet. Ovim investicijama, vrijednima više od 15 miliju-

na kuna, Čehovec je postao Grad Prelog uvijek je pojedno od najljepše uređenih držao ovakve inicijative i naselja u Međimurskoj žu- vjerujem da će profesor Blažeka nastaviti s jednakom paniji.

Ove godine u prepunoj energijom i zanimanjem dvorani Društvenog doma davati doprinos razvoju svoga kraja – rekao je na proslava Dana Čehovpromociji gradoca bila je u znaku načelnik Prelopredstavljanja Stručnjaci su ga Ljubomir „Rječnika Kolarek. preloške složni da su – Međ iskupine gomeđimurski murski su vora međigovori domurskog govori dosad sad bili pred i j a l e k t a“ bili preslabo slabo istraautora Đure žen i. Dugo Blažeke. istraženi je kao tipičan – Prelog će predstavnik meuz sve potenciđimurskih govora jale i prednosti u važio govor Svetog Marnaslijeđe budućim generacijama ostaviti običaje tina. Međutim, mnoga mei tradiciju rodnoga kraja. đimurska mjesta imaju svoje

dijalekte i poddijalekte, u što je potrebno uložiti mnogo truda da bi se istraživanjem realiziralo ovakvo jedno djelo. Autor Blažeka uspio je u tome. „Rječnik preloške skupine govora međimurskog dijalekta“ značajno je djelo za razvoj međimurskog jezikoslovlja i dokaz dijalektalnog bogatstva po kojem je Međimurje specifično. U ovom trenutku postoji šest akademika iz Međimurja, članova najviše znanstvene institucije u Hrvatskoj, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, pa vjerujem da će upravo temeljem znanstvenih radova Đuro Blažeka postati sedmi – dodao je župan Međimurske županije Matija Posavec.

Grad Čakovec nastavlja s uhodanom praksom tijekom blagdana Svih svetih

Besplatne linije prema groblju

Kao i prijašnjih godina, Grad Čakovec je u dogovoru s prijevozničkom tvrtkom „Rudi-express“ povodom blagdana Svih svetih uveo posebne autobusne linije prema čakovečkom groblju. Tako će građani u srijedu, 31. listopada, i u četvrtak, 1. studenoga, pet puta dnevno moći autobusom iz središta grada doći do groblja.

No, ova gradska linija vozit će i u utorak, 30. listopada, te u petak, 2. studenoga.

U utorak autobusi s autobusnoga kolodvora u Čakovcu polaze u 9, 11 i 16 sati, dok je povratak s

gradskoga groblja u 10.20, 12.20 i 17.20. U srijedu i četvrtak autobusi s autobusnoga kolodvora polaze u 9, 10, 11, 15 i 16 sati, dok je povratak u 10.20, 11.20, 12.20, 16.20 i 17.20. U petak autobus s kolodvora u Čakovcu polazi u 15 sati, a povratak s groblja je u 16.30.

Sve vožnje za građane su besplatne. Također, mole se građani da zbog velikog broja ljudi koji će tih dana dolaziti na gradsko groblje u Mihovljanu poštuju prometnu regulaciju te povećaju pozornost u prometu.

Aktualno

31. listopada 2018., br. 113 || Regionalni tjednik

MURSKO Središće: obnova stare pošte Kako bi se stara zgrada pošte i ljekarne u Murskom Središću sačuvala od daljnjeg propadanja, u Gradu je odlučeno da se u potpunosti obnovi. Prva faza obnove, koja je iznosila 260.000 kuna osiguranih iz gradskog proračuna Murskog Središća, obuhvatila je najnužnije radove kako bi se zgrada mogla staviti u funkciju. Procijenjeni iznos cjelo-

kupnog ulaganja je oko 1,1 milijun kuna, a financijska konstrukcija će se djelomično pokušati zatvoriti i iz natječaja ministarstava. U zgradi su dosad svoje mjesto pronašle udruge s područja Murskog Središća: Gradski puhački orkestar, Kulturno umjetničko društvo „Mura“ te Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata.

5

Dani hrvatskog turizma U Hvaru su proteklog tjedna održani Dani hrvatskog turizma, manifestacija koja predstavlja svojevrsnu krunu turističke sezone te se na njoj, osim prezentacije broja gostiju, noćenja i ukupne zarade, dodjeljuju nagrade najuspješnijim turističkim djelatnicima, destinacijama i projektima. U vrlo jakoj konkurenciji u kategoriji održivog

turizma među tri najuspješnije destinacije skrasile su se i LifeClass Terme Sveti Martin. Inače, najuspješnija jadranska destinacija je Mali Lošinj, kontinentalna je Zagorje, a destinacija ruralnog turizma Dalmatinska zagora. Kulturno-turističkom atrakcijom godine proglašen je Maškovića Han u Vrani kod Pakoštana. (rp)

Ministar graditeljstva uručio nove ugovore, vrijedne oko 6,5 milijuna kuna!

Štromar Međimurcima: “Primjer ste drugim županijama!”

Načelnik Općine Donja Dubrava Marijan Varga naglasio je da je ovo jedna od najvećih investicija na području Donje Dubrave.

Posebno ga veseli što je usmjerena u obrazovanje.

Piše: IVAN -GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

škole, radionica Graditeljske i Tehničke škole te Učeničkog doma. Te investicije bit će gotove do kraja ove godine.

Nakon današnjeg uručivanja ugovora za školu i dvoranu u Donjoj Dubravi, očekujemo s Ministarstvom potpis ugovora i za škole u Vratišincu, Draškovcu, Goričanu, Hodošanu,

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske te ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar ponovno je posjetio Međimursku županiju i uručio ugovore vrijedne više od 6,5 milijuna kuna.

Energetska obnova

U Osnovnoj školi u Donjoj Dubravi ministar Štromar je ravnateljici škole Mirjani Ribić uručio ugovor o energetskoj obnovi zgrade škole i školske sportske dvorane Donja Dubrava, vrijedan gotovo 4 milijuna kuna. Ukupna investicija energetske obnove škole i dvorane iznosi nešto više od 6.800.000 kuna, a ostatak će financirati Međimurska županija.

– Trenutno OŠ Donja Dubra-

Štromar je ravnateljici škole Mirjani Ribić uručio ugovor o energetskoj obnovi zgrade škole i sportske dvorane Donja Dubrava. Ugovor je vrijedan gotovo 4 milijuna kuna.

Općini Selnica uručen je ugovor o sufinanciranju projekta sanacije klizišta u Plešivici va polazi 210 učenika raspoređenih u 15 razrednih odjela.

Uključeni smo u provedbu eksperimentalnog programa kurikularne reforme “Škola za život” i vjerujemo da možemo pridonijeti promjeni za budućnost. Koristim ovu priliku da zahvalim našem županu što prepoznaje važnost ulaganja u obrazovanje. Ovim projektom podići ćemo kvalitetu i konkurentnost naših učenika u svijetu obrazovanja – rekla je ravnateljica OŠ Donja Dubrava Mirjana Ribić.

Načelnik Općine Donja Dubrava Marijan Varga naglasio je da je ovo jedna od najvećih investicija na području Donje Dubrave. Posebno ga veseli što je usmjerena u obrazovanje.

– Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja

Osnovna škola Donja Dubrava

i obrazovanja projekt je od velike važnosti za Donju Dubravu. Vjerujem da će ušteda na energentima pridonijeti većim i kvalitetnijim opremanjem škole digitalnim tehnologijama, te tako osigurati učenicima ravnopravno obrazovanje usporedivo sa suvremenim europskim obrazovnim sustavima.

Sanacija klizišta

Općini Selnica uručen je ugovor o sufinanciranju projekta sanacije klizišta u Plešivici.

Cijeli projekt vrijedan je milijun kuna, od čega će Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja sufinancirati 600.000 kuna, a preostalih 400.000 kuna Međimurska županija preko

Osnovna škola Podturen

– Zahvaljujem Ministarstvu graditeljstva na svakom financijskom doprinosu za sanaciju klizišta, kao i na potpori komunalnim projektima u Međimurju – rekao je međimurski župan Županijske uprave za ceste.

Ministar Štromar uručio je ravnateljici Osnovne škole Podturen Marijani Cerovec ugovor o energetskoj obnovi zgrade Osnovne škole Podturen. Ukupna vrijednost projekta je nešto viša od 3.170.000 kuna, od čega će Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja sufinancirati malo preko

1.800.000 kuna, a ostatak Međimurska županija.

Potpredsjednik Vlade i ministar Predrag Štromar izrazio je zadovoljstvo što ponovno u Međimurskoj županiji može uručiti ugovore o sufinanciranju kapitalnih projekata, što dokazuje spremnost, znanje i viziju prepoznavanja natječaja te kvalitetnog pisanja i brze

realizacije projekata.

– Čestitam čitavom timu župana Posavca što su na vrijeme prepoznali okolnosti u kojima danas imate spremne projekte koje kandidirate na natječaje Ministarstva. S obzirom na to da ste kandidirali više od 20 projekata samo u energetskoj učinkovitosti, ovo nisu posljednji ugovori, bit će ih još. Drago mi je što možemo surađivati i graditi partnerski odnos Županije i Ministarstva – rekao je potpredsjednik Vlade Štromar.

Potpora Ministarstva

– U ovom trenutku u tijeku je obnova škola ili dvorana u Donjem Kraljevcu, Šenkovcu i Selnici, Ekonomske i trgovačke

Ministar Štromar uručio je ravnateljici Marijani Cerovec ugovor o energetskoj obnovi zgrade Osnovne škole Podturen

Macincu, Gospodarskoj školi, Graditeljskoj školi, Učiteljskom fakultetu te Dnevnom centru za starije i nemoćne, a prijavili smo i projekte koji su vezani za druga područja, poput Županijske bolnice te Doma za starije i nemoćne osobe.

Sveukupno se radi o više od 122 milijuna kuna iz segmenta energetske obnove, od čega više od 75 milijuna kuna za obrazovne institucije. Zahvaljujem Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja na svakom financijskom doprinosu za sanaciju klizišta, kao i na potpori komunalnim projektima općina i gradova u Međimurju – rekao je međimurski župan.

Svečanosti uručivanja ugovora prisustvovali su saborska zastupnica Bernarda Topolko, zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec, zamjenik načelnika Općine Donja Dubrava Vladimir Čituš, predsjednica Školskog odbora Osnovne škole Donja Dubrava i predsjednica Odbora za obrazovanje Skupštine Međimurske županije Mihaela Martinčić te pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Međimurske županije Branko Sušec.

6

Aktualno

Regionalni tjednik || 31. listopada 2018., br. 113

U Štefancu kombi usmrtio supružnike iz Kotoribe U subotu, 27. listopada, oko 4:05 na kolniku državne ceste broj 20 u Štefancu dogodila se prometna nesreća.

Vozač teretnog automobila (52) križevačkih registarskih oznaka brzinu kretanja nije prilagodio osobinama ceste (zavoj) i vidljivosti (noć). Zbog toga je u blagom zavoju vozilom udario u pješake, 27-godišnjakinju i 31-godišnjaka, koji su se nalazili na kolniku uz osobni

automobil koji se nalazio zaustavljen na prometnoj traci namijenjenoj za promet vozila iz suprotnog smjera.

Na mjesto događaja izašla je ekipa hitne pomoći te utvrdila da je 27-godišnja pješakinja, nažalost, od zadobivenih ozljeda preminula na mjestu prometne nesreće, dok je 31-godišnji pješak vozilom Hitne pomoći prevezen u Županijsku bolnicu Čakovec. Utvrđeno je

da je zadobio teške ozljede opasne po život pa je zadržan na Odjelu intenzivnog liječenja. Tamo je u 6:50 preminuo od zadobivenih ozljeda. Radi se o bračnome paru iz Kotoribe, iza kojih je ostalo četvero maloljetne djece.

Zbog očevida prometne nesreće promet kolnikom državne ceste broj 20 u Štefancu od 4:37 do 7:51 bio je zatvoren te se odvijao obilaznim pro-

metnim pravcima. Protiv 52-godišnjeg vozača podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetniku zbog počinjenja kaznenog djela “Izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu”.

Preminuli pješaci su deveta i deseta žrtva u cestovnom prometu na području Međimurske županije ove godine.

Prelog

Predavanje za poslodavce

Za poslodavce sa svog područja Grad Prelog je organizirao edukativno predavanje pod nazivom „Kako privući i zadržati najbolje zaposlenike“. U vrijeme sveopćeg nedostatka radne snage, više nego ikad prije postavlja se imperativ da se poslodavci pozicioniraju na tržištu radne snage kao poželjni te oni kod kojih su zaposlenici ponosni što rade ili žele doći raditi.

M. Središće

Sudjelovali na Sajmu regija

Planovi Murskog Središća i Murs-ekoma

Uz reciklažno dvorište gradit će se kompostana za biootpad Prema sadašnjim podacima kompostana je potrebna za 4000 kućanstava odnosno 13.500 stanovnika s područja Grada Murskog Središća i općina Sveti Martin na Muri, Selnica i Vratišinec Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

Grad Mursko Središće, gradska Turistička zajednica i OPG-ovi s područja Grada i okolice sudjelovali su na Sajmu regija u austrijskom Bad Radkersburgu, gdje su predstavili kulturnu i povijesnu baštinu te tradicionalne proizvode. Atmosferu na Sajmu regija dodatno su podigle pjesme Mirka Švende Žige, dok mu je u pratnji bio svestrani Slavko Bregović.

Grad Mursko Središće započeo je s inicijativom gradnje kompostane. Naime, na 43. sjednici stručnoga kolegija gradonačelnik Dražen Srpak zatražio je od nadležnih službi pokretanje postupka prikupljanja ponuda i ishođenja građevinske dozvole za kompostanu koja će se nalaziti na prostoru uz reciklažno dvorište. Riječ je o zemljištu koje je gradska komunalna tvrtka Murs-ekom kupila prije mjesec dana i koje je prema prostornoplanskim uvjetima namijenjeno

za gradnju kompostane.

Kapacitet

– Gradnjom kompostane riješit će se problem odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada i granja za sve korisnike usluge odvoza otpada putem Mursekoma. Prema sadašnjim podacima kompostana je potrebna za 4000 kućanstava odnosno 13.500 stanovnika s područja Grada Murskog Središća i općina Sveti Martin na Muri, Selnica i Vratišinec.

Zbog očekivanog povećanja opsega broja stanovnika i budućih količina biorazgradivog komunalnog

otpada, kapacitet buduće kompostane bit će dostatan za 5000 kućanstava –

Kompostanom bi Mursko Središće zadovoljilo odredbe Zakona o održivom gospodarenju otpadom

objasnio je gradonačelnik Dražen Srpak.

Osim Srpaka u raspravi su sudjelovali pročelnik Jedinstvenoga upravnog odjela Miljenko Štefanić, voditelj Odsjeka za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove Josip Sršan, direktor Murs-ekoma Christian Črešnjovec, savjetnik za komunalna pitanja Juraj Zadravec i direktor Općega građevinskog poduzeća Ivan Balog.

Uloviti rokove

– Dogovoreno je da se do konca godine ishodi građevinska dozvola te pokušaju stići rokovi za prijavu na natječaj Fonda za zaštitu

Gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač o prikazivanju filma “Mit o Jasenovcu”:

okoliša i energetsku učinkovitost. Odvojenim prikupljanjem biorazgradivog otpada i njegovom obradom, odnosno izgradnjom kompostane, učinkovito će se smanjiti udio biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu, čime bi se zadovoljile odredbe Zakona o održivom gospodarenju otpadom te građanima pružila puna usluga – zaključio je gradonačelnik Srpak.

U sk lopu kompost a ne projektirat će se također i prostor za odlaganje građevinskog otpada, a njegova izgradnja ovisit će o zanimanju potencijalnoga privatnog investitora.

Nismo organizatori, osuđujemo sve pokušaje revizije povijesti Puno prašine podiglo je prošlotjedno prikazivanje filma „Mit o Jasenovcu“ u prostoru čakovečkog Centra za kulturu. Nakon brojnih napisa i komentara po portalima i društvenim mrežama, gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač obratio se priopćenjem, u kojem, između ostaloga, piše: „Grad Čakovec nije organizator ni pokrovitelj prikazivanja filma ‘Mit o Jasenovcu’ u Centru za kulturu Čakovec, a ponajmanje podupiratelj teza koje autori filma i knjige zastupaju i promoviraju.

Centar za kulturu Čakovec autonomna je ustanova te se u njihov repertoar Grad Čakovec ne miješa. Prema riječima ravnatelja ove ustanove, termin je zakupila

Općina Selnica te ga je prema važećem cjeniku i platila. Centar za kulturu svima zainteresiranima svoj prostor u

Centar za kulturu Čakovec autonomna je ustanova te se u njihov repertoar Grad Čakovec ne miješa slobodnim terminima iznajmljuje, ne preispituje njihove motive, pogotovo kad je u pitanju jedinica lokalne samouprave.

Bez obzira što je pravo na iznošenje

vlastitog mišljenja osnovno demokratsko pravo, osuđujem sve pokušaje povijesnog revizionizma, pogotovo onaj koji se odnosi na razdoblje Drugog svjetskog rata.

Razdoblje 1941. do 1945. godine, odnosno razdoblje marionetske Nezavisne Države Hrvatske, najmračnije je doba hrvatske povijesti. Pod ustaškom zastavom, počinjeni su brojni dokumentirani i dokazani zločini nad pripadnicima drugih naroda, vjera te neistomišljenicima, bez obzira na dob ili spol. Crni je simbol tog razdoblja upravo logor Jasenovac. Svako umanjivanje zločina koji su u ime Hrvatske tamo počinjeni, čine ogromnu štetu Hrvatskoj i njenim građanima.“

Oglasi

31. listopada 2018., br. 113 || Regionalni tjednik

Od „prikrivenog heroja“ do tržišnog lidera: HAIX® je jedan od vodećih međunarodnih proizvođača funkcionalne obuće visoke tehnologije za policiju, vatrogasce, spasilačke službe, vojsku, radne obuće, šumarstva, outdor i slobodno vrijeme kao i inovativne funkcionalne odjeće te se time na današnjem svjetskom tržištu s pravom smatra kao „sigurna marka“. „HEROJI NOSE HAIX®“ – to je naš moto i ujedno zahtjev koji smo si sami postavili. Jer samo onaj tko proizvodi najbolje cipele, dostojan je heroja ovog svijeta. Naš ugled temeljen je na kvaliteti, i zbog toga tražimo visoko motivirane i dobro izučene djelatnike!

Za naš odjel održavanja tražimo na puno radno vrijeme

MEHATRONIČARA / ELEKTRIČARA (m / ž) Vaši zadaci > Održavanje pogonskih strojeva > Pravovremeno utvrđivanje kvarova te otklajanje istih > Izvođenje servisa, remonta i montaže strojeva > Vođenje skladišta rezervnih dijelova

Vaš profil > Završeno školovanje za mehatroničara / električara (m / ž) > Najmanje 3 godine radnog iskustva u struci > Proaktivnost i odgovornost > Spremnost na usavršavanje > Poznavanje rada u MS Office paketu

Nudimo: Dugoročnu perspektivu u vrlo angažiranom timu i poticajno radno okruženje Zainteresirani? Molimo da svoj životopis sa zamolbom dostavite na dolje navedenu e-mail adresu e-mail: posao@haix.de

Ili poštom na:

HAIX Obuća d.o.o.

Gospodarska 1, 40 321 Mala Subotica Tel. 040 / 384 950

www.regionalni.com

www.haix.com/hr

7

8

Život

Regionalni tjednik || 31. listopada 2018., br. 113

S radom započele Mažoretkinje Male Subotice

Život

Gotovo 15 godina nakon gašenja ponovno su pokrenute Mažoretkinje Male Subotice. Inicijativa je to Mažoretkinja Nedelišća, koje su odlučile prenijeti svoje znanje i iskustvo te pomoći razvijati još jednu sjajnu mažoret priču u Međimurju. Dvadesetak djevojčica u dobi od 6 do 13 godina već je započelo s treninzima dva puta tjedno u prostorijama DVD-a Mala

Subotica. Upisi još uvijek traju, pa se pozivaju zainteresirane djevojčice od najmanje 6 godina starosti da se pridruže rasplesanom i veselom timu.

Svi zainteresirani mogu se prijaviti na Facebook profilu Mažoretkinja Male Subotice, na e-mail adresu mažoretkinje.malesubotice@gmail.com ili na broj telefona 099 843 5929 (Petra Mesarić).

OPG poput onog obitelji Krnjak danas je prava rijetkost

Djeca iz Osnovne škole Belica posjetila farmu goveda i siranu!

– Vlasnici Ines i Miran Krnjak su bili vrlo ljubazni, strpljivo su saslušali pitanja te isto tako strpljivo na njih odgovarali! – uz osmijeh govori razrednica Vesna Herman. Djeca su željno upijala informacije te saznala sve što ih je zanimalo.

Piše: IVAN -GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Djeca iz Osnovne škole Belica u okviru terenske nastave posjetila su Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo obitelji Krnjak iz Belice. Dva druga razreda s učiteljicama su imali priliku razgledati pravu farmu krava i mini-siranu Krnjakovih te saznati detalje o procesu proizvodnje mlijeka i sira. Pod vodstvom svojih učiteljica Gordane Turk i Vesne Herman djeca su učila o povijesti i poljoprivredi u svom zavičaju. Radi se o danas već rijetkoj prilici za razgledavanje govedarskog imanja, s obzirom na činjenicu da je broj goveda u Međimurju ekstremno pao u posljednjih dvadesetak godina.

Dječja znatiželja – Djeca su željno upijala informacije te imala gomilu pitanja.

Nekad je svaka druga kuća na Belici imala krave, a danas je to rijetkost, pa su im ovakvi oblici terenske nastave osobito zanimljivi. Mislim da je kombinacija predavanja i terenske nastave puno učinkovitiji oblik učenja od šturog zapisivanja informacija. Učenici, a osobito prvi i drugi razred osnovne škole, bolje će zapamtiti doživljaj nego čistu teoriju. Vlasnici Ines i Miran Krnjak su bili vrlo ljubazni, strpljivo su saslušali pitanja te isto tako strpljivo na njih odgovarali. Djeca su kasnije dobila sir, sokove i klipiće te su se zadovoljna vratila u školu! – uz osmijeh govori razrednica Vesna Herman. Domaći jogurt, kuhani sir, turoš, mozzarella, škripavac,

domaći međimurski slatki sir u sirutki… To su samo neki od proizvoda koje ćete pronaći u mini-sirani obitelji Krnjak. Odmah nakon otvorenja uslijedili su prvi pozitivni komentari.

– Većina onih koji su probali naš sir složila se: radi se o pravom domaćem proizvodu! Mnoge su naši proizvodi podsjetili na djetinjstvo i na sir kakav su radile njihove bake i prabake. Krenuli smo u preradu visokokvalitetnog mlijeka koje imamo na farmi.

Nije tu kraj palete proizvoda

Dva druga razreda s učiteljicama su imali priliku razgledati pravu farmu krava i mini-siranu Krnjakovih koje možemo proizvesti! Miran i ja smo, nakon što smo išli u školu za zvanje farmer-mljekar, išli i u školu u Pazinu za zvanje mljekar-sirar. Tamo smo naučili dovoljno da naša proizvodnja bude besprijekorna – kaže Ines Krnjak, inače ekonomistica. Na svojoj farmi, koja podrazumijeva ogroman trud i puno rada, žele izgraditi budućnost za kćer Emu i sina Leona, učenika u jednom od drugih razreda koji su posjetili OPG. Na kraju, donosimo starinski recept Ines Krnjak za juhu sa štruklima od sira, jelo koje su stanovnici Međimurja najčešće pripremali u svečanijim prilikama.

Široka ponuda Domaći jogurt, kuhani sir, turoš, mozzarella, škripavac, domaći međimurski slatki sir u sirutki… samo je dio onoga što proizvodi obitelj Krnjak

juha sa štruklima od sira Sastojci za tijesto: 75 dag brašna, malo soli.

Za nadjev: 75 dag kravljeg sira, jedna žličica soli, dva jaja, tri žlice masti, pola glavice luka, četiri žlice kiselog vrhnja, papar.

Postupak: Tijesto zamijesiti od brašna, soli i malo mlake vode, razvaljati ga i razvući da bude malo deblje nego za običnu savijaču. Svježi sir zdrobiti vilicom, posoliti ga, dodati mu jaja i dobro promiješati.

Tim nadjevom namazati tijesto, saviti ga i rubom tanjura rezati štrukle. Takve štrukle kuhati u dvije i pol litre posoljene vrele vode. Na svinjskoj masti ispržiti nasjeckani luk. Nakon toga mast bez luka sipati u juhu. Umiješati kiselo vrhnje te dodati soli i papra prema želji.

Zavičaj Pod vodstvom učiteljica djeca su učila o povijesti i poljoprivredi u svom zavičaju

Život

31. listopada 2018., br. 113 || Regionalni tjednik

9

Marijana Ciglarić vlasnica je najljepše uređene okućnice Turistička zajednica Međimurske županije i ove je godine provela akciju „Čiji je vrt najljepši“, kojom se želi potaknuti stanovnike Međimurja na održavanje i uljepšavanje vrtova i okućnica. Proglašenje pobjednika održano je u utorak, 23. listopada, u dvorani hotela Castelllum.

Tijekom ovogodišnje akcije uvede-

na je novost te su, osim dvorišta, u konkurenciju za najljepši vrt uzete u obzir i male zelene oaze unutar vrtova, koje Međimurci sve više uređuju.

Najljepšim vrtom proglašen je onaj Marijane Ciglarić iz Dunjkovca, dok su drugo i treće mjesto zauzele Ivanka Jambrović iz Železne Gore i Biserka Tarandek iz Vratišinca.

Nagrade su im uručili međimurski župan Matija Posavec i njegova zamjenica Sandra Herman. Dodijeljena su i priznanja ambasadorima zelenog Međimurja Mariji Panić, Katarini Kukovec, Valeriji Brezovečki, Miljenki Kolarić i Kristini Kozar. Svečanost dodjele priznanja pjesmom je obogatio Srećko Krištofić.

koncert “Pjesmom kroz život” – prekrasna glazbena priča

Andrea i Goran Šafarić vlastitu kemiju prenose na publiku!

Kruna ovogodišnjeg rada, kako kažu, bit će njihov veliki koncert “Pjesmom kroz život”, koji će okupiti razne goste, a održat će se u Centru za kulturu “Rudar” u Murskom Središću 4. prosinca s početkom u 19 sati Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

povezuje – pun entuzijazma objašnjava Goran.

– Pripremamo još jednu pjesmu, koja će uskoro izaći. Radi se o skladbi „Više od riječi“. To je hrvatska obrada pjesme „More than words“ grupe Extreme.

Rado se odazivamo i na razna humanitarna događanja, pa smo tako pjevali i u čakovečkom Centru za kulturu kad je bio

Dobro poznati međimurski glazbeni bračni par iz Pušćina, Andrea i Goran Šafarić, već neko vrijeme s nogu obara one koji ih angažiraju za vokalnoinstrumentalnu pratnju u crkvi tijekom obreda vjenčanja.

Roditelji troje djece, Laure, Ervina i Brune, koja su i sama u procesu ovladavanja raznim instrumentima, upoznali su se na svirci i vjenčali se prije 12 godina. Zajedno sviraju, odnosno pjevaju, u Meta Musicbandu, VS Zrinski, ili u duetu.

Bend na svadbama dodatno širi radost početka zajedničkog života mnogih parova!

Šafarići će nastupiti i na Međimurskom festivalu “Ljubo Kuntarić” 16. studenoga

Ljubav u zraku

– Ove godine sa zapaženijim smo nastupima započeli u veljači, za Valentinovo. Zaljubljenim parovima uljepšali smo atmosferu u čakovečkoj Gradskoj kavani… Ljubav se doslovce mogla osjetiti u zraku! Uslijedio je nastup na emisiji „Lijepom našom“ u Selnici u ožujku, kao i gostovanje na Žiginu koncertu „Najljepša obiteljska priča“, koji je 15. svibnja održao u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Kao obitelj smo nastupili u mjuziklu „Jadnici“, koji je organiziran u varaždinskoj Areni. Uglavnom, godina

– Pripremamo još jednu pjesmu, koja će izaći za tjedan ili dva… Radi se o skladbi “Više od riječi” – kaže Andrea.

je bila puna događanja i angažmana! – govori Goran, koji je magistar glazbene pedagogije.

Goran radi na Umjetničkom odjelu osnovnoga glazbenog obrazovanja u Osnovnoj školi u Novom Marofu, gdje predaje solfeggio i vodi zbor. Andrea je dizajnerica unutrašnje arhitekture. Radi u struci: dizajnira i izrađuje zlatarske izloge i pomagala za izlaganje nakita.

“Saki bira para sam”

– U rujnu smo snimili autorsku pjesmu s kojom ćemo 16. studenoga nastupiti na Međimurskom festivalu „Ljubo Kuntarić“, po imenu „Saki bira para sam“! Većina pjesama u našem repertoaru ljubavne je tematike, zato što smo među rijetkima koji imaju prilike raditi na nekom projektu s obitelji, pa je fascinantno koliko nas toga

Čak dvije popularne zabavne manifestacije za dva tjedna u Međimurju

koncert za „Katružu“, međimursku zakladu solidarnosti, a volimo i tradicionalne manifestacije poput Glazbene večeri Florijana Andrašeca u Dekanovcu, na kojoj smo također nastupili.

Nastupit ćemo i na “Žgančevim zapisima” u Vratišincu 1. prosinca – nadovezuje se Andrea.

Kruna ovogodišnjeg rada, kako kažu, bit će njihov veliki koncert „Pjesmom kroz život“, koji će okupiti razne goste, a održat će se u Centru za kulturu „Rudar“ u Murskom Središću 4. prosinca. Dodaju: – Sigurni smo da publika prepoznaje naš rad. Pozivamo sve zainteresirane da se odazovu u što većem broju!

“Lijepom našom” i MEF u novoj sportskoj dvorani u Orehovici U Orehovici će se 15. i 16. studenoga snimati popularna emisija „Lijepom našom“ te Međimurski festival zabavne glazbe „Ljubo Kuntarić“. Na konferenciji za medije članovi Organizacijskog odbora predstavili su ovogodišnje izdanje festivala te izvođače koje je izabrao novi umjetnički direktor manifestacije Mirko Švenda Žiga.

Gledatelji će u novoj sportskoj dvorani u Orehovici u četvrtak, 15. studenoga, imati prilike uživati u snimanju „Lijepom našom“, dok će se MEF ondje održati dan kasnije.

– Žitelji Orehovice izrazito

su gostoljubivi domaćini. Bit će ovo dobra promocija kako za Orehovicu tako i za cijelo Međimurje – kaže tamošnji načelnik Franjo Bukal.

Mirko Švenda Žiga dodao je da je na natječaj stigao niz kvalitetnih skladbi. Ideja kod selekcije bila je da se odaberu pjesme koje su na kajkavskom te koje veličaju prirodne i kulturne ljepote, kao i baštinu Međimurja. Nastupit će Mario Rucner („Međimurski sjaj“), Klapa Kampanel („Dobro jutro, Međimurje“), Željko Kermek Kerma („Voljeti kao tebe“),

Etno duo Goga & Željko („Temna nočka“), Andrea i Goran Šafarić („Saki bira para sam“), Martina Majerle („Međimurska voda sveta“), Angeline („Mojem Iveku“), Ogenj („Tebi“), Mario Mustač („Japa moj“), Ivica Jurgec („U tamburi život skrivam“), The Fusion („Zlato moje“), Anja Istenič („Srce zna gdje mu je mjesto“), Mladen Kos („Ptičeki se ženiju“), Bojan Jambrošić („Međimurski nocturno“), Dijana Zubić („U noć je Drava odlazila tiho“) i Gordana Ivanjek-Tušek („Samo senja“).

10 Zdravlje

Regionalni tjednik || 31. listopada 2018., br. 113

Projektom do bolje usluge osobne asistencije

zdravlje

Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije završava s provedbom projekta „Za bolji život II.“ financiranog iz Europskoga socijalnog fonda u ukupnoj vrijednosti od gotovo 2 milijuna kuna. Završna konferencija projekta održana je 19. listopada u prostorijama Galerije Scheier u Čakovcu.

Predsjednica Društva Miljenka Radović prezentirala je rezultate projekta u

kojem je sudjelovalo 16 osoba s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta te intelektualnim teškoćama i mentalnim oštećenjima u dobi od 18 do 65 godina.

Osim usluge osobne asistencije, pisanja izvješća, u okviru projekta educirani su osobni asistenti i korisnici usluge te njihove obitelji kako bi bolje upoznali prava i obveze asistenata i korisnika usluge osobne asistencije. Društvo je objavilo

i različite publikacije u obliku letaka, brošura, banera, članaka u medijima, konferencija te kratkog filma, a sve s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti usluge osobne asistencije osobama s invaliditetom. Održan je i okrugli stol na kojem su razmijenjena mišljenja i primjeri dobre prakse s ciljem unapređenja usluge osobne asistencije, ističu u Društvu.

“Preloška Marina“ do kraja 2019. godine dobit će uređenu šetnicu dugu 3 kilometra

Hodanje je svima dostupna rekreacija Organiziranom šetnjom obilježen Svjetski dan hodanja

Piše: Maja grbić alimanović maja@regionalni.com

Organiziranom šetnjom na izletištu Marina u Prelogu ovog je mjeseca obilježen Svjetski dan hodanja. Akcija je organizirana pod nazivom „Hodanjem do zdravlja“, a u šetnji je sudjelovalo 50-ak sudionika koji su prešli stazu dugu tri kilometara uz akumulacijsko jezero Dubrava na rijeci Dravi. Ta bi se staza trebala urediti do kraja 2019. godine u sklopu projekta pod

nazivom „Živjeti zdravo“.

Akciju hodanja organizirali su međimurski Zavod za javno zdravstvo i Grad Prelog, a u nju su se uključili Udruga umirovljenika Prelog, Društvo „Naša djeca“ Prelog, Klub liječenih alkoholičara Prelog i druge udruge, ustanove i pojedinci. U okviru projekta „Živjeti zdravo“ u svakoj hrvatskoj županiji uredit će se staza za hodanje na kojoj će se jednom tjedno organizirati akcije hodanja.

U Međimurskoj županiji za uređenje staze odabrana je upravo lokacija „Preloške Ma-

rine“ na jezeru Hidroelektrane Dubrava. Iako je uređenje staze predviđeno za kraj sljedeće godine, svi uključeni u ovaj projekt odlučili su već ove godine organizirati prve akcije hodanja. Ove su šetnje namijenjene svim dobnim skupinama, s naglaskom na obitelji i osobe starije životne dobi. Uređenjem šetnica želi se promovirati hodanje kao oblik tjelesne aktivnosti dostupan svima i potaknuti stanovništvo na aktivno provođenje slobodnog vremena u sigurnom i zdravom okolišu.

Svi sveti Dan Svih svetih (Sesvete, Sisveti, Sisvete ili Svisveti) tradicionalno se obilježava diljem Hrvatske. Po teologiji Rimokatoličke Crkve tog bi se dana trebali sjećati kanoniziranih svetaca, a 2. studenoga, na Dušni dan, svojih milih i dragih. No, bez obzira na vjeroispovijest, 1. studenoga odlazimo na groblja i prisjećamo se naših najmilijih koji više nisu s nama. Čak i ateisti i agnostici budu na groblju te zapale svijeću u spomen na svoje pokojnike. Vjerujem da nema čovjeka koji se na grobu ne zapita o smislu i prolaznosti života, a mnogi se pitaju gdje je sada moj ili moja... Kada bismo zapitali nekoga od onih koji stoje pred grobom svojih pokojnika, što mislite, gdje je sada ta i ta osoba, vjerujem da bi svi rekli, pa valjda je s Bogom, nikako u paklu. Tako ispada da je želja našega srca da svi, i oni dobri i oni manje dobri, budu s Bogom u nebu.

Onda ispada, da su svi pokojnici na našm lokalom groblju, i oni koji su bili dobri, i oni koji su bili zli — s Bogom. Je li tome tako? Zanjimljivo je da je to i Božja želja, da se svi ljudi spase — i dobri i zli! Biblija kaže da Bog strpljivo čeka da se i dobri i zli ljudi odvrate od svojih grijeha, prihvate Kristovu žrtvu na križu i postanu djeca Božja.

Mladen Dominić Kristova Crkva Takve ljude Božja riječ naziva svetima u Kristu. Gotovo u svakoj poslanici apostol Pavao obraća se živim vjernicima i kaže da su sveti u Kristu ako slijede Krista.

Jesi li i ti svet u Kristu? prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Kako postati i ostati svetim čovjekom? Pročitajte u Bibliji!

Zato Vam nudimo BESPLATAN primjerak BIBLIJE (meki kožni uvez), tiskane u suradnji s Kršćanskom sadašnjosti (rimokatolička izdavačka kuća) te kršćanski časopis Obiteljski list. Nazovite nas na 042 311 202.

Kristova Crkva Varaždin Vilka Novaka 48f www.kristova-crkva.hr

Učenici Srednje škole sudjelovali u akciji “Ružičasti listopad u Prelogu”

Djeca potiču majke na preventivne preglede dojki Listopad su obilježile brojne aktivnosti vezane za borbu protiv raka dojke i osvješćivanje žena o potrebi preventivnih pregleda, a jedna takva akcija održana je prošlog tjedna u Srednjoj školi Prelog.

Akcija je provedena 23. listopada u okviru nacionalnoga javnozdravstvenog projekta „Ružičasti listopad u Prelogu“.

Tom je prilikom snimljena fotografija učenica i učenika koji su svojim tijelima oblikovali ružičastu vrpcu, a fotografija je snimljena iz zraka. Učenici su također svojim majkama

ponijeli informativno-edukativne letke „Mama budi zdrava“ koji potiču žene na

Osvješćivanje mlađih žena o važnosti brige za svoje zdravlje preventivne preglede.

– Projekt „Ružičasti listopad“ provodi se s ciljem osvješćivanja mlađih žena o brizi za svoje zdravlje. Svjedoci

smo pobola mlađih žena od zloćudnih bolesti te čestoga kasnog otkrivanja bolesti, što značajno smanjuje šanse za izlječenje. Jedna od glavnih briga oboljeloj ženi u tom trenutku je pitanje što će biti s njezinom djecom. Djeca mogu imati pozitivan utjecaj na roditelje i potaknuti ih na odgovorno ponašanje prema sebi samima i stoga je osmišljen projekt u kojem djeca sudjeluju u prenošenju preventivnih i edukativnih poruka svojim majkama, ali i drugim ženskim članovima

obitelji kako bi ih potaknula na redovitije kontrolne preglede – objašnjavaju organizatori ove akcije u kojoj sudjeluju Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije i Srednja škola Prelog, a za provedbu ovog projekta zaslužna je Udruga „SVE za NJU“.

– Priprema i provedba ovog projekta odvija se u listopadu, koji je Međunarodni mjesec borbe protiv raka dojke. Naša škola vrlo rado se uključuje u ovakve oblike pomoći široj društvenoj zajednici – ističu u Srednjoj školi Prelog. (mga)

Zdravlje

31. listopada 2018., br. 113 || Regionalni tjednik

11

Građani se informirali o MDS-u i drugim hematološkim bolestima Hrvatska udruga leukemija i limfomi (HULL) obilježila je u četvrtak, 25. listopada, Svjetski dan mijelodisplastičnog sindroma (MDS). U Zagrebu je tim povodom održan stručni skup, a na Franjevačkom trgu u Varaždinu organiziran je informativni štand na kojem su se građani mogli informirati o MDS-u i drugim hematološkim bolestima. MDS je bolest koja se može razviti u akutnu mijeloičnu leukemiju (AML). Najčešće se javlja kod starijih ljudi, ali je sve više slučajeva

oboljenja i kod mlađe populacije. Uzroci bolesti uglavnom ostaju neprepoznati, ali se kao mogući rizik navodi izloženost štetnim tvarima poput benzena ili posljedica liječenja citostaticima.

– Neki bolesnici imaju visok rizik i njihov MDS može brzo prijeći u leukemiju. Dobna granica za promjene u krvnoj slici sve se više spušta – objasnila je Inga Mandac Rogulj iz Zavoda za hematologiju KB-a Merkur. Sportašica Ana Mrčić govorila je o životu s MDS-om. Prije više

od godinu dana liječena je transplantacijom, nakon čega su uslijedile komplikacije tipične za transplantirane osobe, a riječ je o bolesti presatka prema primatelju.

– Dobila sam još jednu sestru, koju još ne poznajem, a koja mi je darovala stanice. Kao sportašici najteže mi pada mišićna atrofija – rekla je Ana Mrčić u svom otvorenom i osobnom izlaganju o borbi koju prolazi kroz liječenje MDS-a i popratnih komplikacija.

Udruga “Maja – majčinstvo je avantura” proslavila drugi rođendan

Bez straha od poroda uz podršku iskusnih Majinih primalja Udruga okuplja primalje, fizioterapeute te savjetnike za nošenje i dojenje djece. Svi oni kroz ciklus od sedam radionica pružaju trudnicama psihofizičku pripremu za porod i brigu o novorođenčetu.

Piše: Maja grbić alimanović maja@regionalni.com

Čakovečka Udruga „Maja – majčinstvo je avantura“ proslavila je nedavno svoj drugi rođendan i preselila se u nove prostore. Udrugu je prije dvije godine pokrenula primalja Karmen Cecarko Vidović s nekolicinom suradnica kako bi trudnicama pružile psihofizičku pripremu za porod i podršku nakon poroda.

– Kako radim posao primalje u čakovečkom rodilištu, često sam vidjela koliko su žene slabo informirane o majčinstvu.

Ne radi se samo o porodu već i o njezi novorođenčeta nakon

poroda, zatim o dojenju, koje je iznimno važno, te o brizi za sebe i vlastito tijelo. Trudnice se najčešće informiraju preko prijateljica, časopisa ili interneta, ali tako dolaze i do krivih

Na radionicama trudnice upoznaju svoje buduće primalje, pa im je lakše u rađaonici informacija – objašnjava što ju je motiviralo na pokretanje Udruge, dodajući da je „ideja dugo stajala u glavi, ali se sporo realizirala“. U Udruzi joj se pridružila još jedna prvostupnica

primaljstva te ističe da Udruga također educira i same primalje.

– Dali smo „vjetar u leđa“ i drugim primaljama, pa su nakon nas sličnu udrugu primalja osnovali u Puli. Mislim da je to odličan poticaj i za primalje i za žene – smatra naša sugovornica.

Udruga organizira ciklus od sedam radionica, od kojih se pet održava prije, a dvije nakon poroda. Na taj način trudnice upoznaju svoje tijelo, stječu samopouzdanje i hrabrost za porod.

– Imamo stručne predavače:

prvostupnice primaljstva, primalje, certificiranu savjetnicu za dojenje, fizioterapeuta i savjetnicu za nošenje djece.

Cilj nam je otkloniti strah od poroda. Također nam je cilj da žena upozna svoju primalju prije ulaska u rađaonicu jer se tako osjeća sigurnije i ima više povjerenja. U zapadnim je zemljama to normalan dio pripreme za porod i normalno je da prije poroda trudnice upoznaju primalje – objašnjava naša sugovornica, ističući da sve primalje koje sudjeluju u radionicama rade u zdravstvenom sustavu, pa kad žena dođe u rađaonicu, pozna barem jednu primalju, te je opuštenija i ima više povjerenja u osoblje.

Proslava drugog rođendana Udruge ujedno je bila povezana i s preseljenjem u nove prostore.

Dosad su, kaže naša sugovornica, bili u iznajmljenom prostoru s ograničenim vremenom boravka, pa su ponekad morali na brzinu završiti radionice, a sad imaju svoj prostor u kojem se bez žurbe mogu posvetiti parovima.

– U grupe primamo po četiri para, da ne izgubimo intimnost, te su tako parovi opušteniji i slobodniji – objašnjava Karmen Cecarko Vidović, ističući da nisu sve polaznice prvorotkinje i da najviše dolaze zbog straha od poroda, pa je „razbijanje“ tih strahova među glavnim ciljevima radionice.

Procjenjuje se da u svijetu muca oko 72 milijuna ljudi

Obilježen Međunarodni dan svjesnosti o mucanju Listopad je mjesec u kojem se obilježava Međunarodni dan svjesnosti o mucanju. Ovaj se dan obilježava 22. listopada kako bi se ukazalo na problem mucanja i kako bi se javnost upoznala s izazovima s kojima se suočavaju osobe koje mucaju. U Hrvatskoj djeluje Udruga „Hinko Freund“, koja okuplja osobe koje mucaju i organizira razne aktivnosti povodom obilježavanja Dana svjesnosti o mucanju, a na kojima se okupljaju osobe koje mucaju i njihove obitelji te stručnjaci, logopedi, nastavnici, istraživači i kliničari koji se bave mucanjem.

– Mucanje je poremećaj govora u kojem je normalan tijek govora prekinut čestim ponavljanjem ili

produljivanjem govornih zvukova, slogova ili riječi, ili osoba ne može početi izgovarati riječ. Određene situacije kao što su govor pred više ljudi ili razgovaranje putem telefona često pogoršavaju mucanje. Govor

Poremećaj se najčešće javlja kod djece u dobi između 2. i 3. godine osobi koja muca možemo olakšati tako da ne izbjegavamo kontakt očima, smanjimo broj pitanja, pokažemo interes i omogućimo osobi dovoljno vremena za odgovor te da je ne prekidamo i ne požurujemo –

ističu u Udruzi.

Poremećaj se najčešće javlja kod djece u dobi između dvije i tri godine života. Kod neke je djece to prolazna pojava vezana uz razvoj govora, ali ako poteškoće s govorom potraju, treba potražiti pomoć logopeda. Na temelju istraživanja provedenih tijekom proteklih nekoliko desetljeća, procjenjuje se da je tijekom života mucalo oko 360 milijuna ljudi, a da ih trenutno muca 72 milijuna.

– Znanstvenici ukazuju na to da fokus istraživanja i kliničkih intervencija u liječenju mucanja treba biti rano djetinjstvo, a za to nam je potrebno više logopeda educiranih za ranu intervenciju kod djece koja počnu mucati – zaključuju u Udruzi.

12 Školstvo

Regionalni tjednik || 31. listopada 2018., br. 113

uz malo dobre volje do ljepšeg dvorišta

Školstvo

U Dječjem vrtiću “Cvrčak” – Područni odjel „Krijesnice“ bušilo se, rezalo, spajalo i bojilo. Održana je radna akcija uređenja vrtićkog dvorišta u kojoj su sudjelovali i roditelji. U okviru akcije prekopan je vrt koji će na proljeće djeca zajedno s odgojiteljicama zasaditi, a obnovljeni su stolići za dvorište. Također su napravljeni novi stol i klupice za terasu. – Velika hvala svim roditeljima, bakama i djedovima koji su na bilo koji način sudjelovali u ovoj akciji, kroz donaciju paleta, dobrom voljom ili ukusnim kolačima i medenjacima – poručuju iz vrtića.

niz programa uz Dane Tomaša Goričanca u sobočkoj osno

Priče o ježićima i rodama iz Male oduševile književnice Sanju Pilić i S

– Slikovnice Nike i Neve su među 27 nagrađenih slikovnica od ukupno 726 koje su pristigle na ovaj natječaj. Mislim da smo imali i malo sr ogroman trud koji su učenice uložile u njih u svoje slobodno vrijeme – ponosna je mentorica Ljiljana R Piše: Irena harači pintarić iharaci@regionalni.com

što je trajalo oko šest mjeseci.

– Glavni likovi u mojoj slikovnici “Kako živi obitelj Ježić” su ježevi. Odlučila sam se za njih “U borovoj šumi živjela je u dogovoru s učiteljicom jer se obitelj Ježić. Bili su to tata Da- mogu lijepo nacrtati i simpavor, mama Iva i njihova djeca tične su životinje. U početku Sunčica i Ivo. Sunčica ide u prvi nisam znala što će se u priči razred i voli ići u školu. Omi- događati, ali sam znala kako ljeni su joj predmeti Ježevski će ježići izgledati – otkrila je jezik, Šiljenje bodlji i Nabadanje Nika, dok je Neva otkrila da se njezina priča vrti oko obitelji jabuka na bodlje…“ roda: mame, tate i pet Tako počinje slikovmalih roda. nica Nike Halić, – Moje rode učenice trećeg – Natječaj i u slikovnici razreda OŠ ponašaju To m a š a izložba “Stare priče se poput G o r ii legende” prilika su ljudi: gračanca de dom, iz Male da priče i mistične brinu se Subotilikove sačuvamo od za djece, koja cu i uče je osvozaborava – rekla je ih letjeti. jila prvu ravnateljica Često sam nagradu razmišljala o na natječaHorvat tome koliko je ju “Moja prva naporan odlaknjiga” i tako zak u toplije krajeve, dobila priliku da njepa mi ih je bilo pomalo žao. zina slikovnica, uz još šest koje su na natječaju odabrale No, na kraju sve završava sretpoznate književnice Sanja Pilić i no, baš kao u bajkama – otkrila je Neva, čija slikovnica nije Silvija Šesto, budu tiskane. tiskana jer je osvojila drugo mjesto.

Malo sreće i puno Predstavljanje slikovnica truda Nika je svoju slikovnicu pred- Nike i Neve samo je dio bogastavila u srijedu u okviru Dana tog programa kojim su prošlog Tomaša Goričanca, koji su proš- tjedna obilježeni Dani Tomaša log tjedna održani u sobočkoj Goričanca u OŠ Mala Subotica. osnovnoj školi. Uz nju, svoju Tako je u srijedu održan i susret slikovnicu “Bijela roda priča…” učenika viših razreda s književpredstavila je Neva Novak, nikom Sandijem Horvatom, koji također učenica trećeg razreda je po nacionalnoj pripadnosti te škole. Neva je također sudje- Rom, što je saznao tek kao tilovala na natječaju “Moja prva nejdžer. U četvrtak je održana knjiga” i sa svojom slikovnicom Sobočka smotra filma, dok je u petak na prigodnoj svečanosti osvojila drugo mjesto.

– Naša škola je prvi put su- predstavljen pretisak knjige djelovala u jednom takvom na- Tomaša Goričanca “Opseđenje tječaju i osvojeno prvo i drugo i poboj sisečki”. Također, dodimjesto su doista velik uspjeh. jeljene su nagrade za najbolja Slikovnice Nike i Neve su među ostvarenja na literarnom, likov27 nagrađenih slikovnica od nom i fotografskom natječaju ukupno 726 koje su pristigle “Stare priče i legende”. na ovaj natječaj. Mislim da smo imali i malo sreće, no činjenica Babaroga, Mrak… je da iza ovih slikovnica stoji – Raspisali smo natječaj na ogroman trud koji su učenice temu mističnih likova o kojima uložile u njih u svoje slobodno se od nekad govorilo u našem vrijeme – ponosna je mentorica kraju, a o kojima se i zna i ne Ljiljana Rinkovec. zna, poput Babaroge, Pozoja ili Nika i Neva same su napisale, Mraka. To su likovi s kojima su ali i ilustrirale svoje slikovnice, nekad odrastale naše mame,

Neva Novak: “Moje rode u slikovnici ponašaju se poput ljudi: brinu se za djecu i uče ih letjeti.”

Nika Halić: “Na početku nisam znala što će se događati, ali znala sam kako će ježići izgledati.”

Nika i Neva zajedno sa svojom mentoricom Ljiljanom Rinkovec i ravnateljicom škole Đurđom Horvat

tate, bake i djedovi i kojima su se nekad plašila djeca. Drago mi je što je stiglo dosta radova, a najboljih 30 je izloženo – otkrila je Đurđa Horvat, ravnateljica OŠ Tomaša Goričanca iz Male Subotice.

Dodala je da su još prošle godine krenuli s tom izložbom, no ove godine je malo proširena.

– Na ovaj način djeca se upoznaju s tajanstvenim bićima iz prošlosti međimurskog kraja, ali i s kajkavskim jezikom. Ovaj natječaj i izložba prilika su da sve te priče i likove sačuvamo od zaborava – istaknula je ravnateljica Horvat.

Nagrade za najbolja ostvarenja na natječaju podijeljene su u petak, kada je održana svečanost uz Dane Tomaša Goričanca. Tom prigodom predstavljen je pretisak knjige Tomaša Goričanca “Opseđenje i poboj sisečki”.

Školstvo

31. listopada 2018., br. 113 || Regionalni tjednik

13

Dan jabuka uz druženje kod jurja Pavlica u Donjem Kraljevcu Djeca iz skupina “Ježići” i “Ptičice” Dječjeg vrtića “Cvrčak” – Područni odjel “Maslačak” bili su u posjetu obitelji Pavlic u Donjem Kraljevcu.

Druženje je počelo u voćnjaku berbom sočnih jabuka povodom Dana jabuka, nakon čega je uslijedilo iznenađenje za djecu: sve je pozdravio poznati vozač speedwaya Jurica Pavlic. U njegovoj pratnji djeca su razgledala

speedway stadion i popratnu opremu za speedway. Šetnja se nastavila kroz asfaltnu bazu, gdje su Jurica i njegove sestre Petra i Darija djeci pokazali razne građevinske strojeve te objasnili njihovu namjenu. Za kraj druženja djeca su se počastila klipićima i sokovima te se poigrala u njihovu parku. – Hvala obitelji Pavlic na pozivu i gostoprimstvu! – poručili su iz vrtića.

ovnoj školi

e Subotice Silviju Šesto

reće, no činjenica je da iza ovih slikovnica stoji Rinkovec.

Državna nagrada tehničke kulture “Faust Vrančić”

“Faust Vrančić” Drabiću, Mikulaj Ovčarić i MIK-u

– Nagrade su još samo jedno priznanje u nizu za naš rad na razvoju izvrsnosti djece i mladih – rekao je Drabić Piše: Irena harači pintarić iharaci@regionalni.com

MIK je među vodećim informatičkim udrugama u Hrvatskoj.

Tijekom 2017. godine organizirao je tečajeve programiranja u suradnji s udrugom Mladi informatičari Strahoninca za učenike osnovnih i srednjih škola Međimurske županije u okviru projekata “Škola malih programera” i “Želim biti programer”. Članovi MIK-a također sudjeluju na natjecanjima na međunarodnoj i državnoj razini te postižu značajne rezultate.

Inače, ove godine dodijeljena

Među dobitnicima Državne nagrade tehničke kulture “Faust Vrančić“ je troje iz Međimurske županije. Godišnju nagradu dobili su Dejan Drabić, koji vodi udrugu Mladi informatičari Strahoninca, Katica Mikulaj Ovčarić iz Čakovca, koja je zaposlena u OŠ Draškovec, i udruga Međimurski informatički klub, čiji je predsjednik Viktor Lazar. Dodjela nagrada održana je u utorak u Hrvatskom saboru.

Dodijeljeno je ukupno devet godišnjih nagrada, tri nagrade udrugama te jedna nagrada za životno djelo

Zašto baš oni?

– Nagrade su još samo jedno priznanje u nizu za naš rad na razvoju izvrsnosti djece i mladih – rekao je Drabić, osnivač i predsjednik udruge Mladi informatičari Strahoninca (MIS), koji je dao velik doprinos razvoju programa tehničke kulture, posebno STEM područja u Međimurskoj županiji. Njegovi učenici postižu iznimne rezultate na državnim natjecanjima iz informatike, ali i na Informatičkoj olimpijadi.

Katica Mikulaj Ovčarić također je dala izniman doprinos razvoju tehničkog odgoja i obrazovanja mladih te ostvarila zapažene rezultate u razvitku udruga tehničke kulture u pedagoškom, znanstvenom i struč-

nom radu u tehničkoj kulturi i udrugama tehničke kulture u Hrvatskoj. Kao mentorica sudjeluje na državnim natjecanjima i njezini učenici postižu iznimne rezultate. Mikulaj Ovčarić sudjeluje i u Erasmus K2 projektima, a članica je i autorskog tima

za udžbenike i radne materijale za tehničku kulturu u višim razredima osnovne škole.

Međimurski informatički klub (MIK) osnovan je 1998. godine s ciljem poticanja i unapređivanja ukupnih aktivnosti svojih članova u informatici.

je jedna nagrada za životno djelo, devet godišnjih nagrada te tri nagrade udrugama. Nagrade su uručili državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja dr. sc. Tome Antičić i predsjednik Odbora za dodjelu Državne nagrade tehničke kulture “Faust Vrančić” prof. dr. sc. Zdenko Kovačić.

14 Kulturni obzor

Regionalni tjednik || 31. listopada 2018., br. 113

Kulturni obzor

U čakovcu predstavljena knjiga Lee Brezar U Čakovcu je prošlog tjedna, u utorak, 23. listopada, predstavljena knjiga “Reci čega se bojiš i ostvari se” spisateljice i uspješne zagrebačke poduzetnice Lee Brezar. Radi se o priručniku za samopomoć podijeljenom na šest cjelina u kojima autorica želi predočiti putovanje od nesigurnosti do uspješnog traženja vlastite svrhe (“Reci čega se bojiš”, “Suočavanje”, “Odlučivanje”, “Učenje”, “Otpuštanje” i “Svrha”). Pobjeda nad vlastitim strahovima

život može značajno učiniti kvalitetnijim, zdravijim i svrhovitijim, smatra autorica.

– U svojim očima sam prije svega hrabra.

Spremna sam na izazove i pokušaje. Podižem se nakon padanja, a padam kad promašim.

No, ne gubim volju ni nadu. Pozitivna sam i kritična prema sebi. Kritiku volim, ona nas tjera da se mijenjamo – kaže Brezar. Lea Brezar objavljuje i zbirke poezije, poslovne priručnike i druga djela.

U organizaciji Zavičajnog društva “Pinklec” karlovac

Željko Tomašić: “Nastojimo predstavljati običaje Međimurja!”

Svečanost je započela otvorenjem izložbe slika “Radoznalost osjećaja” autorice Ane Aras, koja je rođena u Čakovcu, školovala se u Međimurju, a većinu radnog vijeka provela u Karlovcu. Postala je neizostavni dio velike karlovačke likovne obitelji.

Piše: IVAN -GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

U organizaciji Zavičajnog društva Međimuraca „Pinklec“ u Karlovcu je protekle subote održana cjelodnevna manifestacija „Pinklecov vremeplov“, u okviru koje su održani izložbe slika, kulturno-umjetnički program, natjecanje u pripremanju bograča, sat povijesti i prikaz vjenčanja iz vremena Zrinskih i Frankopana.

Kulturna suradnja

Na jednom od najljepših spomenika karlovačke povijesti i hrvatske povijesno spomeničke baštine, Starom gradu Dubovcu, Zavičajno društvo Međimuraca u Karlovcu ugostilo je brojne mještane Karlovca i Međimurja s ciljem povezivanja, kulturne suradnje i promocije djelovanja društva „Pinklec“, koje broji 70-ak članova.

Predsjednik Društva Željko Tomašić istaknuo je da je ovo jedan u nizu događaja kojima brojni Međimurci koji žive i rade na području Karlovačke županije promoviraju svoj rodni kraj, čuvaju običaje i njeguju tradiciju.

– Osnovani smo 2013. godine s ciljem zbližavanja Međimurja i Karlovca te nastojimo svake godine posjetiti Međimurje, ali i običaje Međimurja prezentirati u Karlovcu. Ove smo

Pohvale

godine manifestaciju osmislili kako bismo prezentirali baštinu Zrinskih. Naime, sve aktivnosti smo ove godine odlučili organizirati ovdje na Starom gradu Dubovcu, koji je ostao u feudalnom posjetu Frankopana

Hrvatske, najviše me inspiriraju isprepletene šumske staze u mome Međimurju, na kojima se osjeća šum požutjela lišća i opojni miris grožđa. U kulturno-umjetničkom programu nastupili su KUU „Lipa“ iz Gornjeg Mihaljevca i KUD „Mura“ iz Murskog Središća, čiji su članovi pripremili i predstavili međimursku tradiciju.

Gradonačelnik Karlovca Damir Mandić pohvalio je Zavičajno društvo Međimuraca u Karlovcu kao vrlo aktivno u organizaciji brojnih događaja, čime se oplemenjuje kulturna ponuda

Gradonačelnik Karlovca Mandić pohvalio je Zavičajno društvo kao vrlo aktivno u organizaciji događaja

Zrinski i Frankopani

Gradonačelnik Karlovca Damir Mandić pohvalio je Zavičajno društvo Međimuraca u Karlovcu kao vrlo aktivno u organizaciji brojnih događaja, čime se oplemenjuje kulturna ponuda: – Karlovac je prepoznatljiv kao grad na četiri rijeke. S obzirom na zanimljivu zemljopisnu poziciju, nastojimo puno ulagati u turizam. Posebno su nam zanimljivi upravo povijest te ostavština Zrinskih i Frankopana, pa obnavljamo brojne kulturne spomenike, dvorce i sakralne objekte na području Grada i Županije. Stari grad je samo dio turističke ponude.

Drago nam je da se možemo povezati i surađivati s Međimurskom županijom te zahvaljujem županu Posavcu na dolasku i dosadašnjoj suradnji. Župan Međimurske županije Matija Posavec otvarajući izložbu zahvalio je svim Međimurcima koji u Hrvatskoj i svijetu promiču vrijednosti i tradiciju svoga kraja.

sve do sredine 16. stoljeća, kada je vjenčanjem Katarine Frankopan i Nikole Zrinskog dvorac postao i ostao feudalno dobro knezova Zrinskih.

Radoznalost osjećaja

Svečanost je započela otvorenjem izložbe slika „Radoznalost osjećaja“ autorice Ane Aras, koja je rođena u Čakovcu, školovala se u Međimurju, a većinu radnog vijeka provela u Karlovcu. Ana Aras je u desetak godina svoga likovnog stvaralaštva postala neizostavni dio velike karlovačke likovne obitelji zahvaljujući slikama koje su inspirirane odrastanjem u ambijentu prekrasnih međimurskih brežuljaka.

– Bez obzira na to što su moji motivi ljepote iz cijele

Zavičajno društvo Međimuraca u Karlovcu ugostilo je brojne mještane Karlovca i Međimurja s ciljem povezivanja, kulturne suradnje i promocije djelovanja Društva “Pinklec”

Znanstveni skup koji nosi ime svjetski poznatog onomastičara

U Čakovcu tijekom tri dana održani 9. Skokovi susreti Dobrodošlicu u Međimurje sudionicima skupa poželio je zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec: – Međimurska županija nalazi se na tromeđi kulturnih, jezičnih i nacionalnih obilježja, a Međimurci ponosno čuvaju svoj jezik. Jedan od dokaza tomu je i međimurska popevka kao zaštićeno nematerijalno dobro, za koju se nadamo da će uskoro biti uvrštena na

UNESCO-v popis nematerijalne kulturne baštine svijeta.

Susreti se održavaju svake četiri godine u drugom hrvatskome gradu.

Onomastika

Otvorenju su prisustvovali ravnateljica Muzeja Međimurja Maša Hrustek Sobočan, ali i Međimurka prof. dr. sc. Anđela Frančić s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Neke

od tema koje su obrađene bile su antroponimija, jadranska i slavenska etimologija, toponimija i onomastika. Etimološkoonomastički susreti posvećeni su jednom od najvećih hrvatskih lingvista, Petru Skoku, koji je ostavio dubok trag i u europskoj lingvistici. Rođen je u Jurkovu Selu na Žumberku.

Studirao je romansku i germansku filologiju na Bečkom sveučilištu. Službovao je u Ba-

njoj Luci te bio bibliotekar Zemaljskoga kraljevskog muzeja u Bosni i Hercegovini. Kasnije se u potpunosti posvetio jezikoslovlju, osobito romanistici.

Nedovršen je ostao njegov etimološki rječnik, koji je izdan posthumno u četiri sveska pod nazivom “Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika”.

Predstavlja dosad najopsežniji hrvatski etimologijski rječnik, s više od 10.000 natuknica.

Kulturni obzor

31. listopada 2018., br. 113 || Regionalni tjednik

15

Održana 18. županijska Smotra dječjeg folklornog stvaralaštva U sportskoj dvorani Osnovne škole Tomaša Goričanca u Maloj Subotici je održana tradicionalna 18. županijska Smotra dječjeg folklornog stvaralaštva. U organizaciji Kulturno-umjetničke udruge “Zvon” Župne zajednice Mala Subotica i Zajednice Hrvatskih kulturno umjetničkih društava Međimurske županije, Smotra dječjeg folklornog stvaralaštva je ove godine okupila 13 folklornih skupina od kojih je devet skupina s područja

Međimurske županije, dok su četiri gostujuće skupine bile iz Vrhovja, Starša (Slovenija), Varaždina i Strmca. Smotru je otvorio načelnik Općine Mala Subotica Valentino Škvorc.

– Djeca zaista puno vježbaju i predana su koreografijama, pjesmama i plesu.

Ovo je događaj na kojem jedva čekaju pokazati što su pripremili. Odaziv je nešto manji nego prijašnjih godina, no bitno je djeci omogućiti da bolje upo-

znaju dječju folklornu tradiciju različitih krajeva naše domovine – kaže Marija Jelenić, voditeljica dječje skupine KUU “Zvon” i predsjednica Odbora za dječje folklorno stvaralaštvo.

Od međimurskih KUD-ova nastupila su društva iz Donje Dubrave, Zasadbrega, Orehovice, Male Subotice, Donjeg Vidovca, Novog Sela Rok, Žiškovca, Mačkovca i Šandorovca.

Protekle subote u Muzeju Međimurja u Čakovcu

Održan Peti znanstveni skup čakovečke Zrinske garde

Mons. Juraj Kolarić naglasio je da je cilj Petoga znanstvenog skupa istražiti genetske i rodoslovne korijene plemićke obitelji Zrinskih. Drugi dio skupa održan je u subotu u Sisku.

Piše: IVAN -GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Peti međunarodni znanstveni skup u organizaciji Zrinske garde Čakovec otvoren je u Muzeju Međimurja Čakovec na temu „Zrinski od bribirskih Šubića do čakovečkih Zrinskih“.

Skup je otvorio izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec, podsjetivši na povijesnu važnost plemićke obitelji Zrinskih: – Značaj obitelji Zrinskih

nemjerljiv je za Međimurje u vidu povijesti, kulture, gospodarstva i cjelokupnog razvoja naše županije. Još i danas se o Zrinskima premalo zna, stoga su ovakvi skupovi izrazito važni da bi se sačuvala uspomena i izrazilo poštovanje.

Korijeni Zrinskih

Velik značaj ovakvih skupova za Međimurje, ali i Hrvatsku, istaknuli su saborska zastupnica Sunčana Glavak kao izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića te zamjenik gradonačelnika

Grada Čakovca Zoran Vi- okolice, kao i predstavnici političkoga, kulturnodović. ga i društvenog Uz njih, prisuživota naše stvovali su i županije. izaslanik Drugi dio skupa U Čapotpredkovc u je sjednika održan je u subotu održan V lade i u Sisku, središtu pr vi dio ministra skupa, obrane Sisačko-moslavačke t ijekom Damira županije, na čijem se ko j e g j e Krstičeodrađeno vića genepodručju nalazi Zrin šest znanr a l-b ojn i k stvenih preSlaven Zdilar, dava nja, koje zamjenik predsu održali mons. sjednika Skupštine Juraj Kolarić, Marijan KaMeđimurske županije Dragutin Glavina, brojni povje- laburić, Vladimir Kapun, sničari iz Međimurja i šire Mark Gjokaj, Padanyi Jozsef i

Branka Marciuš. Predsjednik Povjerenstva međunarodnih znanstvenih skupova za proučavanje života i djelovanja Zrinskih i Frankopana te njihove uloge u povijesti Hrvatske mons. Juraj Kolarić naglasio je da je cilj Petoga znanstvenog skupa istražiti genetske i rodoslovne korijene plemićke obitelji Zrinskih.

Institut

Drugi dio skupa održan je u subotu u Sisku, središtu Sisačko-moslavačke županije, na čijem se području nalazi Zrin, po kojem su se Šubići Bribirski preimenovali u Zrinske. Jedna od zadaća

Zrinske garde je povezivanje mjesta i područja na kojima su djelovali Zrinski i Frankopani, što se ovim skupom i ostvaruje.

– Okupili smo 12 predavača iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Austrije i Crne Gore koji su govorili o povijesnoj baštini obitelji Zrinskih. Izdat ćemo zbornik u kojem će biti prezentirana izlaganja i zaključci ovogodišnjeg skupa, s ciljem da sve naše aktivnosti rezultiraju osnivanjem Instituta za proučavanje Zrinskih u Čakovcu – rekao je predsjednik Zrinske garde Čakovec Đuro Bel.

Mjesec hrvatske knjige 2018. u Knjižnici i čitaonici Grada Preloga

Besplatna članarina, predavanja, sajam otpisanih knjiga…

U Mjesecu hrvatske knjige (MHK), koji se obilježava od 15. listopada do 15. studenoga, Knjižnica i čitaonica Grada Preloga pripremila je raznovrstan program za sve posjetitelje.

Ova manifestacija pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture u Prelogu je otvorena izložbom umjetničkih knjiga Tihane Karlović u Muzeju Croata insulanus, a nastavljena je tradicionalnim trivija-kvizovima za sve generacije. Prva dva kviza u sklopu Mjeseca knjige već su održana, a treći je na rasporedu

16. studenoga u 19 sati.

Za vrijeme trajanja MHK nema naplate zakasnine, navode iz Knjižnice, pa se pozivaju članovi koji nisu na vrijeme vratili svoja zaduženja da to obvezno učine. Također, svi prvaščići osnovnih škola s područja Preloga do 15. studenoga mogu se besplatno upisati u Knjižnicu, koja je 25. listopada darivanjem najčitača ujedno proslavila svoj 115. rođendan. U Knjižnici je za razgled do 15. studenoga otvoren i mali sajam otpisanih knjiga stručne tematike „Knjiškoteka“.

Za vrijeme trajanja Mjeseca hrvatske knjige u priločkoj se Knjižnici i čitaonici ne naplaćuje zakasnina Priločanci su u sklopu MHK već imali priliku odslušati jedno od dva putopisna predavanja.

Tako je u petak, 26. listopada,

multimedijalno predavanje „Polarni san“ održao Davor Rostuhar, a sljedeće izlaganje naziva „Nacionalni parkovi: najbolja američka ideja“ pripremio je Siniša Golub, a održat će se 7. studenoga u 18 sati.

Za najmlađe se u suradnji s DND Prelog organiziraju „Bajkaonica“ i dnevne projekcije tematskih animiranih filmova, dok se posjeti Knjižnici i nastava s temom kulturne baštine za školarce odvijaju prema prethodnom dogovoru s knjižničarkama.

16 Duplerica

Regionalni tjednik || 31. listopada 2018., br. 113

ARHEOLOŠKA SENZACIJA: GROBNI HUMAK HALŠTATSKOGA KNEZA SKRIVAO FENOMENAL

Deset godina posla a odradili u sedam mjeseci

O društvu koje je tu živjelo i halštatskom knezu (ili princezi!) sada se napokon može ispričati zanimljiva priča, baš kao i o pronađenim pred krajeva Europe, pa je tu, između ostalog Piše: Josip Novak jnovak@regionalni.com

Iako je tek nedavno završen višemjesečni ciklus arheološkog istraživanja prapovijesnog tumula Gomile u Jalžabetu, rezultati su daleko nadmašili sva očekivanja istraživača, ističe arheolog dr. sc. Saša Kovačević, voditelj projekta Iron-Age-Danube.

Dr. sc. Saša Kovačević, voditelj projekta i terenskih istraživanja

Arheolozi istražuju spaljene kosti u središnjem dijelu groba

Rezbareni i bojom ukrašeni koštani predmeti poput ove patke krasili su i namještaj

Jantarne perle raznih veličina pronađene u Gomili došle su kao luksuzna roba s Baltika

“BICIKLIRANJE” U POVIJEST

Od grobnice do unikatnoga turističkog proizvoda U tijeku je priprema znanstvenog rada koji će rezimirati rezultate istraživanja kako bi se što bolje pripremila prezentacija jalžabetskoga arheološkog spomenika u obliku u kakvom je pronađen.

– Moj prijedlog je da Ministarstvo kulture, Varaždinska županija i Općina Jalžabet udruže snage i zajednički prezentiraju jednu od najvrednijih, najzanimljivijih i najočuvanijih prapovijesnih grobnica Europe. Riječ je ujedno o unikatnom turističkom proizvodu koji se može

nadovezati kao fokusna točka na arheološko-turističku stazu. To je bio i cilj projekta, odnosno prijedlog Instituta za arheologiju, da cijelu ovu regiju učinimo primamljivijom kulturnim turistima kako bi se punktovi poput Jalžabeta, Varaždinskih Toplica ili špilje Vindije uključili u jednu arheološko-turističku u stazu.

Nešto slično postoji u predgrađu Budimpešte, jedan humak s grobnicom u koju možete ući i razgledati cijeli humak – napomenuo je Saša Kovačević.

Ostali šokirani

Podsjećamo, na spomenutom lokalitetu je 2016. godine Institut za arheologiju počeo čistiti grobni humak nadajući se da će im se odobriti EU projekt koji je apliciran, a sada su već u njegovoj drugoj četvrtini.

– Institut za arheologiju je jedan od partnera na Iron-Age-Danube projektu, u kojem sudjeluje pet europskih zemalja, među kojima je i Hrvatska. Institut za arheologiju u projektu sudjeluje s istraživanjima i prezentacijom Jalžabeta, dok je fokus Arheološkom muzeju u Zagrebu Požeška kotlina i lokalitet Kaptol.

Ideja je bila revitalizirati monumentalne krajolike starijega željeznog doba, istražiti ih i prezentirati u smislu turističke ponude.

To će se i dogoditi te smatram da je to iznimno važno za ovaj kraj jer se kontinentalni turizam sve više razvija.

Uostalom, Varaždin je grad kulture i cijela ova regija je iznimno bogata arheološkim i drugim kulturnopovijesnim spomenicima – naglašava Kovačević i dodaje da su u Jalžabetu u tijeku pripreme za postavljanje informativnih ploča koje su začetak arheološko-turističke staze.

Nažalost, upravo tijekom provedbe projekta, u rujnu 2017. godine otkrivena je pljačka o kojoj se puno pisalo i govorilo.

– Riječ je o najgorem iznenađenju koje arheolog može doživjeti u svom radu. Nama se to dogodilo, te je Institut za arheologiju odmah ponudio Ministarstvu kulture opciju da se odmah započne s istraživanjima na terenu.

Na taj način je zaustavljena daljnja devastacija Gomile, koja je jedan od najznačajnijih arheoloških spomenika te vrste u Europi. U razdoblju od završetka arheološkoga kampa, u rujnu prošle godine, zatražili smo interventna sredstva, koja je u ime Ministarstva kulture odobrila ministrica dr. sc. Nina Obuljen Koržinek. Projekt su mak-

simalno podržali i državni tajnik Krešimir Partl te glavni konzervator za arheologiju Zoran Wiewegh. Terenska istraživanja smo pokrenuli u iznimno teškim uvjetima i prije nekoliko dana, nakon sedam mjeseci istraživanja, projekt je dobrim dijelom priveden kraju – pojasnio je Kovačević.

Napomenuo je da iduće godine arheolozi moraju dovršiti istraživanja, prije svega pronaći odgovore na pitanja u vezi konstrukcije grobnice koja su ostala neodgovorena.

Opasan pothvat

– Iako smo premoreni od ogromnog posla, koji bismo u normalnoj situaciji odrađivali 10 godina (!), sa zadovoljstvom mogu reći da sam ponosan jer je istraživanje odrađeno metodološki korektno. Sve je dokumentirano i mogu reći da smo na pragu jedne od najvećih arheoloških senzacija zabilje-

Nakon sedam mjeseci istraživanja arheolozi su premoreni, ali je projekt dobrim dijelom priveden kraju ženih u z ad nji h nekoli ko godina. S obzirom na to da je Gomila jedan od najvećih prapovijesnih grobnih humaka, visine 8 metara i promjera gotovo 70 metara, krenuli smo u istraživanje ne znajući u kojoj mjeri je lokalitet oštećen. Naime, svi tuneli koje su razbojnici ostavili iza sebe predstavljali su opasnost ponajprije za arheološku ekipu, a potom i za sve posjetitelje lokaliteta – ističe znanstvenik.

Nažalost, sve detalje još uvijek nam nije smio otkriti jer je kriminalistička istraga u tijeku. No, ono što arheolozi znaju je da su pljačkaši iskopali jedan ogroman centralni rov kojim su se spustili do podnožja humka na dubini od 8 metara. Iz njega su počeli kopati na više strana i pipali u mraku znajući što traže.

Srećom, u svojoj nakani su tek djelomično uspjeli, pa sada arheolozi mogu sa sigurnošću reći da je u 6. stoljeću prije Krista (prije oko 2600 godina) u jednom Jalžabetu, malom pitoresknom podravskome mjestu, s potpuno drugačijom

vizurom krajolika kakvog danas poznajemo, umrla iznimno istaknuta osoba cijele regije.

(Pre)bogati vođa

– S njom je istovremeno u grobnicu poslan veliki broj žrtvovanih ljudi i životinja te fenomenalnih koštanih, metalnih i keramičkih nalaza. U Jalžabetu je u dubokoj prapovijesti sukladno običajima spaljena ugledna osoba.

Bilo je to razdoblje formiranja prvih primitivnih kraljevstava, kada istaknuti ratnici postaju veliki vođe. Nakon provedenog dokumentiranja i restauracije pronađenih nalaza – posebice metalnih predmeta – moguće je da će se potvrditi slutnje arheologa da je halštatski knez sahranjen u monumentalnoj grobnoj komori sa svim svojim dragocjenostima. One uključuju konje s bogatom brončanom i željeznom opremom te komade luksuznog namještaja ukrašenoga koštanim rezbarenim intarzijama.

Govorimo i o brojnim ukrašenim ulomcima različitih predmeta, koje tek treba rekonstruirati… – rekao je Kovačević.

Da je samo to pronađeno, uz najljepše ukrašene koštane predmete, njegov tim mogao bi se pohvaliti nalazima kakvih je vrlo malo u svijetu. Slični nalazi potječu izvan srednje Europe kojom se projekt bavi, ali Kovačević smatra da su ovi pronađeni u Jalžabeti neki od najljepših na području istočnog kruga halštatske kulture.

S mrtvim jalžabetskim knezom na drug monumentalnu grobnicu doneseno je iz

Arheološka rezerva

– Odlučili smo odmah na početku grobni humak ne istražiti u cijelosti te je cijeli sjeverni i najbolje sačuvani dio njegova plašta ostao nedirnut, čime je očuvana vizura Gomile. To nam je arheološka rezerva koju namjerno ne želimo istražiti do kraja, kako bi s razvojem tehnike i buduće generacije arheologa mogle nastaviti istraživanja. Za arheološko iskapanje je prvi put u Hrvatskoj korištena metoda kakva se koristi u kamenolomima i stupnjevito smo se spustili do dna tumula - naglasio je Saša Kovačević. Istovremeno je cijeli sjeverni dio njegova plašta ostao nedirnut, čime je očuvana vizura Gomile. Napomenuo je i da su arheolozi grobnu komoru s nalazima potpuno istražili nakon što su je pljačkaši oštetili kopanjem rova po sredini njezine konstrukcije. Ispostavilo se da je

Fotografija umirovljene arheologinje GM

U istraživanjima u Jalžabetu sudjelovali su i najmlađi

Duplerica

31. listopada 2018., br. 113 || Regionalni tjednik

17

LNE NALAZE – SVE NJEGOVE OSOBNE DRAGOCJENOSTI, JEDINSTVENE U EUROPI I SVIJETU

arheolozi u Jalžabetu i i pronašli drevno blago!

dmetima, koji zbog iznimne vrijednosti zahtijevaju posebne uvjete skladištenja i prezentacije. To ne čudi jer su u Jalžabet stizali iz različitih ga, pronađen i jantar s dalekog Baltika.

Vatreni pokop

Lomača je gorjela tjedan dana, arheolozi pronašli ogroman broj žrtvovanih ljudi i životinja te fenomenalne koštane, metalne i keramičke nalaze

Obred

gi svijet pošli su ljudi, životinje i cijela stara hrastova šuma čiji ugljen je posut po grobnici. Kamenje za z obližnjih brda, a obluci iz rijeke Drave.

i ona senzacionalna.

– Riječ je o prostoriji površine 12 x 12 metara i visine oko 1,5 metara. Ona ne samo da je jedna od najvećih ikad pronađenih u Europi već je cijela bila pedantno popločena kalanim pločicama pješčenjaka. Konstrukcija zidova bila je izrađena od kamena i drva, a otkriće je jedinstveno i po tome što su nakon smrti jalžabetskoga kralja (ili princeze) ljudi posjekli

MV-a Marine Šimek iz aviona kojim je upravljao pilot Tihomir Trubić

Skiti kao uzor Dotrakima iz “Igre prijestolja” (izvor: The British museum blog, rekonstrukcije izradio D. V. Pozdnjakov)

U tijeku je digitalna rekonstrukcija grobnice i naselja, koje će se još istraživati cijelu šumu hrasta kako bi pripremili ogromnu lomaču!

Gorjela je najmanje tjedan dana, nakon čega je probran sav nastao ugljen, kojim je zatrpana grobna komora.

Znamo da je u pitanju hrast jer su nam to preliminarno potvrdili eksperti. To je još jedna stvar koju je pokojnik ponio sa sobom – rekao je naš sugovornik.

Na drevnim pogrebnim svečanostima se pilo, razbijalo posuđe, jelo spaljene krave i ovce na licu mjesta… Sve to odigravalo se u pitoresknom Jalžabetu Štoviše, ukazao je da je nejasno zašto su u Jalžabetu pronađene tolike količine ugljena, jer ovo nalazište ni po tome nema pandana u svijetu.

Žrtvovanja uz lomaču

– Uz južni zid kompletno istražene grobne komore pronađen je ogromni probrani sloj spaljenih kostiju. Bilo je tu deformirane bronce i keramike, te po tome znamo da je riječ o centralnom grobu u Gomili. Ljudi su, očigledno, s velikom razinom poštovanja pristupili sahrani svoga istaknutoga kralja ili kneza, probrali su njegove kosti i postavili ih na posebno mjesto. Iz suvremenih grčkih izvora znamo da su u takvim trenucima žene plakale, čupale kosu i greble lice te su žrtvovani ljudi i životinje. Na drevnim pogrebnim svečanostima se pilo, razbijalo posuđe te jelo spaljene krave i ovce na licu mjesta. Sve to odigravalo se i u Jalžabetu – zaključio je Saša Kovačević.

Timu arheologa koji predvodi predstoje još složene analize za utvrđivanje spola, starosti i uzroka smrti jalžabetskoga kneza i ljudi koji su ga pratili u smrt.

POLICIJA NA TRAGU PLJAČKAŠIMA

Mlade inspektore PU varaždinske zanima kulturna baština

Kovačević ističe da je iznimno zadovoljan što je u PU varaždinskoj oformljen tim koji se bavi spomenutim kulturocidom. Riječ je o mladim inspektorima koje zanima kulturna baština na čelu sa Sašom Vrtarićom.

– Tražili su od nas brojne informacije o arheologiji i pljačkaši imaju mnogo razloga za nervozu. Svi nalazi su obrađeni i policija je napravila nekoliko uviđaja na mjestu na kojem je počinjena bespovratna šteta i kulturocid. Sa svoje strane učinit ću sve što mogu da se ovakva silovanja arheološke i kulturne baštine ne nastave ni u kojem obliku – poručuje Kovačević.

Dodao je da pod tim podrazumijeva pošast koja je zahvatila cijelu sjevernu Hrvatsku, a odnosi se na ilegalno detektiranje metalnih nalaza.

Kamo s nalazima?

– I ovom prilikom pozivam ljude da prestanu to raditi te da građani prijave policiji sumnjivce zatečene u takvoj nelegalnoj djelatnosti. Smatram da bi nalazi iz tumula nakon restauracije trebali ostati u ovoj regiji, između ostaloga u Gradskome muzeju Varaždin. Radimo na projektu digitalne rekonstrukcije grobnice i naselja, koje je iznimno

zanimljivo te cijeli arheološki krajolik u idućim godinama nastavljamo istraživati. Naime, zanimaju nas i stvari koje postoje oko Gomile, konstruktivni elementi poput kanala koji je okruživao grobnicu. Ona je definitivno jedan monumentalni spomenik i u Europi ih je malo koje su istražene te dokumentirane novim

Ilegalno detektiranje arheoloških nalaza postalo prava pošast u sjevernoj Hrvatskoj metodama. Bilo bi predivno da posjetitelji u Jalžabetu mogu fizički ući u grobni humak i vidjeti rekonstrukcije (kopije) nalaza i doživjeti priču o preminulom jalžabetskom knezu na licu mjesta – rekao je Kovačević.

O društvu koje je tu živjelo i halštatskom knezu ili princezi može se ispričati zanimljiva i detaljna priča, baš kao i o pronađenim predmetima, koji zbog vrijednosti zahtijevaju posebne uvjete skladištenja i prezentacije. To ne čudi jer su u Jalžabet stizali iz različitih krajeva Europe, pa je tu, između ostaloga, pronađen i jantar s dalekog Baltika.

Pri arheološkim istraživanjima detektor metala se koristi desetljećima

18 Sport

Regionalni tjednik || 31. listopada 2018., br. 113

1. ŽNL: remi Zelengaja i Ivančice u derbiju

Sport

Derbi susret 10. kola Prve županijske nogometne lige odigran je u Donjem Kućanu, gdje su snage odmjerile dvije prvoplasirane momčadi Prvenstva, domaći Zelengaj i vodeća Ivančica iz Ivanca. Ivančani su poveli 1:0 nakon autogola Ismajlovskog u 39. minuti, a s tim se rezultatom otišlo i na odmor. Početkom nastavka domaćini izjednačuju na 1:1 zahvaljujući Valentinu Mlakaru, ali već u 60. minuti gosti ponovno dolaze u prednost. Strijelac je

bio Tomislav Jagić. Konačnih 2:2 i podjelu bodova donio je Matija Hudoletnjak u 79. minuti iz kaznenog udarca. Varaždinska Sloboda slavila je s 4:0 protiv cestičkog Poleta uz hat-trick Karla Kutnjaka, dok je Dario Šincek postigao ček četiri gola u 5:1 pobjedi Vinice nad Dravom.

Ostali rezultati: Obreš – Sloboda (T) 2:2, Plitvica – Budućnost 1:2, Polet (T) – Plitvica (S) 4:1, Mladost (M) – Podravac Kitro 6:1. (rp)

NK Varaždin u šahovskoj partiji bolji od Međimurja

S novim trenerom do pobjede u susjedskom derbiju

Varaždince u 11. kolu čeka sraz s Hrvatskim dragovoljcem, no prije toga u osmini finala Hrvatskoga nogometnoga kupa ugošćuju prvoligaša Rijeku. Susret se igra u srijedu od 19 sati na stadionu Varteksa.

Piše: Ivan Tomašković ivan@regionalni.com

– Vrlo značajna pobjeda. U prvom poluvremenu djelovali smo kvalitetno, naročito u defanzivnom bloku i Međimurje nam tada nije uspjelo stvoriti nijednu priliku. Na startu drugog dijela smo pali i tada je domaćin uspio zaprijetiti, ali i dalje smo kontrolirali susret.

Nakon što smo postigli vodeći pogodak, kočnice su se otkočile i na kraju smo zasluženo slavili – rekao je nakon susreta 10. kola 2. HNL Branko Karačić, novi trener NK Varaždin, koji je u debiju na klupi stigao do slavlja u susjedskom derbiju protiv Međimurja.

Atmosfera

U susretu pred 1200 gledatelja na stadionu Mladosti prvi su zaprijetili Varaždinci u 3. minuti, odnosno stoper Maks

Juraj Čelić na dodavanje Nika Havelke. Četiri minute kasnije gosti su pogledavali prema pomoćnom sucu, no on nije podigao zastavicu. Napadač Varaždina Borna Miklić našao se u prilici, ali iskosa je tukao preko gola. U nastavku se utakmica umrtvila i bitka se vodila na sredini terena, a zabilježili smo ozbiljnije pokušaje Josipa Golubara u 33. minuti i Jana Marcijuša na drugoj strani tri minute kasnije. Oba pokušaja otišla su pored gola. U drugi dio bolje su ušli Međimurci. Najbolju priliku imali su u 62. minuti, kada je napadač domaćih Nebojša Karamarković opasno pucao iz okreta s desetak metara, no vratar Varaždina Ante Mrmić krajnjim naporima je loptu odbio u korner. U 72. minuti Leonard Vuk, koji je u igru ušao u 57. minuti, pobjegao je domaćoj obrani, zavrnuo za Marija Sačera, koji

smo htjeli, ali jednostavno nije išlo – dodao je Jertec.

Varaždinci su tako stigli do pobjede nakon tri kola bez slavlja, dok je Međimurju ovo bio četvrti poraz u nizu.

– Naravno da ne možemo biti zadovoljni. Situacija nije dobra. Bila je ovo šahovska partija s malo prilika. Prema

nije dobro zahvatio loptu, pa je međimurska obrana njegov pokušaj odbila u korner.

Nakon udarca iz kuta u 73. minuti Varaždinci su zabili.

Nabacio je Jertec, a Čelić je glavom loptu pospremio u mrežu za vodstvo gostiju. U 82. minuti sudac Neven Gulin pokazao je na kazneni udarac nakon što je Režić u šesnae-

stercu srušio veznjaka Varaždina Matiju Kolarića. Kazneni udarac sigurno je izveo Dario Jertec za konačnih 0:2.

– Ponavljam, nismo mi toliko bolji od drugih da ne može utakmica otići na protivničku stranu. Protiv Međimurja smo odigrali zrelu utakmicu. Promjena trenera bila je pozitivan šok, no i kod trenera Mumleka

Pogotke za Varaždince postigli su stoper Maks Juraj Čelić i kapetan Dario Jertec naprijed nismo bili raspoloženi, dijelom i zbog toga što je varaždinska obrana jako dobro i čvrsto stajala. Na kraju nas je manjak koncentracije u prekidu skupo stajao – ističe Matija Kristić, trener Međi-

murja, kojeg u sljedećem, 11. kolu čeka ogled kod vodećeg Dinama II.

Hrvatski kup

– Treba samo raditi. Imamo još tri kola do kraja. Pokušat ćemo se konzultirati, ispraviti pogreške te probati osvojiti što više bodova u završnici prvog dijela sezone – jasan je Kristić.

Varaždince u 11. kolu čeka sraz s Hrvatskim dragovoljcem, no prije toga u osmini finala Hrvatskoga nogometnoga kupa ugošćuju prvoligaša Rijeku. Susret se igra u srijedu od 19 sati na stadionu Varteksa.

– Normalno da svaki trener želi pobijediti. Moramo se fokusirati na naš cilj, a to je ulazak u 1. HNL. Svi smo svjesni da je Rijeka favorit, no dat ćemo sve od sebe da im zagorčimo život – zaključio je Karačić.

Četvrta hrvatska nogometna liga Čakovec – Varaždin

Polet u golijadi u gostima “potopio” Nedeljanec

U 11. kolu Četvrte hrvatske nogometne lige Čakovec – Varaždin svetomartinski Polet upisao je visoku 7:2 pobjedu na gostovanju u Nedeljancu. Da se stvari za domaćine neće dobro razvijati moglo se naslutiti već po uvodnim minutama susreta. Naime, Polet je u 7. minuti već imao vodstvo od 2:0 zahvaljujući golovima Tomislava Medveda i Valentina Cvetkovića. Do odmora prednost je na 3:0 povećao Damir Čurin. I početak drugog poluvremena bio je u znaku gostiju, koji preko Nikole Barata povisuju vodstvo na 4:0. Malo povoda za slavlje Nedeljanca donosi Marko Kovačić, koji u 70. minuti smanjuje

zaostatak na 4:1, da bi tri minute kasnije novi pogodak Poleta postigao Dejan Mezga. Marko Kovačić zabija i u 84. minuti, dok je njegov pokušaj iz kaznenog udarca u 87. minuti obranio gostu-

jući vratar Dino Jambres.

Svetomartinski nogometaši su do kraja utakmice postigli još dva gola preko Andreja Goričanca i Dejana Mezge.

I igrači Bednje bili su raspoloženi u 6:0 pobjedi pro-

tiv Novog Marofa. Po dva pogotka postigli su Ante Kulji i Ante Ivančić, jedan je pridodao Valerio Puškadija, dok je gostujući igrač Marko Horvat u samoj završnici susreta zatresao vlastitu mrežu.

Varteks je s 2:1 bio bolji od Rudara na gostovanju u Murskom Središću.

Oba pogotka za Varteks postigao je Tihomir Šoštarić, u 24. i 79. minuti. Počasni gol za domaćine djelo je Roberta Skolibera.

Ostali rezultati: Pušćine – Mladost Komet 2:1, Jalžabet – Dubravka-Zagorac 0:0, Međimurec – Dinamo (D) 1:0, Nedelišće – Sloga (Č) 2:0, Omladinac (NSR) – Podravina 1:3. (rp)

Sport

31. listopada 2018., br. 113 || Regionalni tjednik

19

Poraz Čakovčanki KOD ZAMETA U Rijeci Odbojka: uspjeh kadeta Rukometašice Zrinskog u sklopu 6. kola Prve HRL za žene gostovale su kod Zameta u Rijeci, a slavile su domaće rukometašice 26:23. Već u 10. minuti Riječanke su se odvojile na plus tri (5:2), a do odmora su se odlijepile na čak šest golova prednosti (14:8). U drugom dijelu kontrolirale su susret, a u samoj završnici Čakovčanke su uspjele ublažiti poraz. Najraspoloženija u čakovečkim redovima bila je Lea Vukojević, koja je postigla čak 13 golova, dok je Ana Maria Gavrić dodala pet golova. U sljedećem kolu Zrinski u Čakovcu ugošćuje Trešnjevku. (it)

Kadeti Odbojkaškoga kluba Međimurje Centrometal započeli su s nastupom u jedinstvenoj Hrvatskoj kadetskoj ligi. U natjecanju sudjeluje 13 klubova, a prvi je turnir odigran u Sisku. U uvodnoj utakmici Centrometal je snage odmjerio protiv osječke Murse. Osječani osvajaju prva dva seta s po 25:16, da bi treći set pripao Centrometalu, također s 25:16, čime je osvojen prvi

bod u Ligi. Naime, sustav natjecanja je zamišljen tako da broj osvojenih setova predstavlja broj bodova za plasman na prvenstvenoj ljestvici. U drugoj utakmici, protiv domaćeg Siska, Centrometal osvaja prvi set s 25:12. Drugi odlazi domaćinima rezultatom 25:16, da bi nakon neizvjesne završnice trećeg seta (29:27) ukupna pobjeda pripala Centrometalu. (rp)

FOTO: AK MEĐIMURJE

11. godinu zaredom Školsko sportsko društvo “Ponos” iz Podturna bilo je domaćin županijskoga krosa za učenike međimurskih osnovnih škola

Županijski kros za osnovne i srednje škole

U Podturnu gotovo 300 trkača Ekipne pobjede kod učenica i učenika 5. i 6. razreda pripale su II. OŠ Čakovec i I. OŠ Čakovec, kod 7. i 8. razreda OŠ Mursko Središće u obje konkurencije, baš kao i Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec među srednjim školama Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

Školsko sportsko društvo „Ponos“ iz Podturna bilo je 11. godinu zaredom domaćin županijskoga krosa za učenike međimurskih osnovnih škola, a ove su im se godine prvi put priključile i srednje škole. Na terenima uz rijeku Muru sa startom i ciljem kod Ribičkog doma Podturen okupilo se gotovo 300 trkača koji su se natjecali u tri starosne kategorije.

U konkurenciji učenica 5. i 6. razreda ekipnu pobjedu ostvarila je ekipa II. OŠ Čakovec. Drugo mjesto pripalo je I. OŠ Čakovec, a treće OŠ Sveti Martin na Muri. U pojedinačnoj konkurenciji slavila je Rea Premuš (OŠ Sveti Martin na Muri) ispred Tene Šegović (II. OŠ Čako-

vec) i Ive Krunić (OŠ Nedelišće). Kod učenika najbolja je bila I. OŠ Čakovec, drugo mjesto osvojila je OŠ Mursko Središće, dok je treća bila II. OŠ Čakovec.

Pojedinačno je najbolji rezultat ostvario Jakov Štampar (I. OŠ Čakovec). Drugi je kroz cilj prošao Niko Kolman (OŠ Mursko Središće), a treći Mario Novak (OŠ Domašinec).

U ekipnoj konkurenciji učenika 7. i 8. razreda kod učenica i učenika pobjeda je pripala Osnovnoj školi Mursko Središće. Kod učenica druga je bila II. OŠ Čakovec, a treća OŠ Prelog, dok je kod učenika druga u ukupnom plasmanu bila III. OŠ Čakovec, a treća OŠ Vratišinec.

Pojedinačno gledano, Ana Dobša (II. OŠ Čakovec) najbrža je učenica, koja je u cilj ušla prije Tene Marodi i Leje

Marodi (obje OŠ Mursko Središće). U konkurenciji dječaka je najbrži bio Leo Tilošanec (OŠ Kotoriba) ispred Ivana Čajića (III. OŠ Čakovec) i Ivana Grubića (II.

Čakovečke gimnazijalke Lucija Bodulica, Dora Pajić i Dunja Mikec osvojile su sva tri mjesta na pobjedničkom postolju OŠ Čakovec).

Prvi put su proglašeni i najbolji kros trkači u konkurenciji srednjih škola.

Prva međimurska liga

FOTO: FACEBOOK

Centrometal preskočio Dinamo (P) Nakon 11. kola Prve međimurske nogometne lige došlo je do promjena na samom vrhu.

Na prvo mjesto zasjeo je Centrometal iz Macinca pobijedivši u gostima Trnavu s 2:1. Na ljestvici je preskočio do ovoga kola vodeći Dinamo, koji je istim rezultatom poražen od Poleta iz Pribislavca.

U preostalim utakmicama Sloboda je u Slakovcu s 4:2 bila bolja od Kraljevčana 38, Hodošan je s čak

6:0 deklasirao Jedinstvo iz Gornjeg Mihaljevca, dok je do najuvjerljivije pobjede stigla Mladost u Sv. Mariji rezultatom 8:1 protiv BSKa iz Belice. Spartak je s 2:1 slavio kod Galeba u Oporovcu, a istim je rezultatom Podturen svladao Bratstvo iz Jurovca. Derbi 11. kola između Graničara i Sloge iz Štrigove u Kotoribi završio je 3:3. U sljedećem kolu igra se derbi kola između vodećeg Centrometala i drugoplasiranog Dinama iz Palovca.

Ekipna pobjeda u ženskoj i muškoj konkurenciji pripala je Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec. Kod trkačica druge su bile natjecateljice Ekonomske i trgovačke škole Čakovec, a treće Srednje škole Čakovec. Kod srednjoškolaca je drugo mjesto pripalo Srednjoj školi Čakovec, a treće Tehničkoj školi Čakovec.

Pojedinačno gledano, u konkurenciji srednjoškolki sva tri mjesta na pobjedničkom postolju pripala su učenicama Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, Luciji Bodulici, Dori Pajić i Dunji Mikec. Kod srednjoškolaca je najbrži bio Mladen Ignac (Srednja škola Čakovec).

Drugo mjesto osvojio je Lovro Žbulj (Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec), a treće Tomislav Tomašić (Srednja škola Čakovec).

Odbojka

Ude bez finala na Svjetskom prvenstvu Gimnastičar Filip Ude nije uspio dohvatiti plasman u finale Svjetskog prvenstva, koje se održava u Dohi, glavnom gradu Katara. Svjetski doprvak iz kinenskog Nanninga Filip Ude s ocjenom 13.000 na konju s hvataljkama svoj je nastup okončao u kvalifikacijama, zauzevši za njega skromno 17. mjesto. Srebrni s Europ-

skog prvenstva u Glasgowu Robert Seligman je s ocjenom 12.400 osvojio 44. mjesto.

Debitant na svjetskoj sceni Leonardo Kušan je na konju s hvataljkama osvojio 11.300 bodova, što mu je osiguralo 96. mjesto. U konkurenciji gimnastičara na konju s hvataljkama nastupila su 202 natjecatelja.

20 Oglasi

Regionalni tjednik || 31. listopada 2018., br. 113

MALE OGLASE možete predati u: www.regionalni.com

Pogrebnik

Balogovec 92, Mačkovec Telefon: 040/341-300 Matije Gupca 31, Nedelišće Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

Pogrebno poduzeće Margareta Frankopanska 7, Mursko Središće Telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati

AUTOsti

31. listopada 2018., br. 113 || Regionalni tjednik

21

Audi e-tron opremljen Goodyear gumama Audi je za svoj prvi serijski električni automobil, sportski terenac e-tron, odabrao je Goodyearove gume Eagle F1 Asymmetric 3 SUV dimenzija 265/45R21 SUV. Poznate su po odličnoj izdržljivosti pri kočenju i upravljivosti u svim situacijama, a njihova konstrukcija posebno je prilagođena sportskim terencima. Gume udo-

Vremeplov

voljavaju strogim zahtjevima njemačkog proizvođača o broju prijeđenih kilometara.

Naime, u usporedbi s automobilima koje pokreće motor s vanjskim sagorijevanjem, električna vozila imaju veće okretaje, što vodi do 25 posto veće istrošenosti guma.

Odličnu kočnu izdržljivost guma osigurava tehnologija Active Braking, koja omogućuje 1,2 metra kraći zaustavni put na suhim i mokrim cestama.

test: Renault Captur Initiale Paris 1,5 dCi 90 EDC Tehnički podaci: Renault Captur Initiale Paris dCi 90 EDC

31. listopada 1957. osnovana je Toyota Motor Sales, U.S.A., Inc. Do kraja 1958. prodano je 287 modela Crown i jedan Land Cruiser. Toyota Camry je 1997. bila najbolje prodavani automobil u SAD-u.

Prodaja Međimurska županija 1. 1. - 30. 9. 2018. proizvođač

količina

udio, %

1

Škoda

1041

44,07 %

2

Volkswagen

709

30,02 %

3

Suzuki

143

6,05 %

4

Kia

107

4,53 %

5

Hyundai

42

1,78 %

6

Opel

35

1,48 %

7

Ford

32

1,35 %

8

Renault

30

1,27 %

9

Peugeot

27

1,14 %

10

Toyota

27

1,14 %

11

Mazda

23

0,97 %

12

Seat

20

0,85 %

13

Audi

19

0,80 %

14

Dacia

17

0,72 %

15

Mercedes

17

0,72 %

16

ostali

73

3,09 %

2362

100 %

UKUPNO

Izvor: Promocija Plus

35.990

kuna cijena je uz popust modela Piaggio Beverly 300, jednog od najpopularnijih gradskih skutera. Žustri agregat može se pohvaliti niskom potrošnjom goriva, velikim servisnim intervalima, a kupce će privući i vrhunski sigurnosni sustavi, ABS i ASR kontrola blokiranja i proklizavanja kotača, USB utičnica, privjesak ključa koji ima „bike finder“ funkciju za lakše pronalaženje skutera te otključavanje sjedala koje skriva jedan od najvećih prtljažnih prostora u klasi.

Mamac za poglede

obujam

1461 ccm

snaga

90 KS pri 4000 o/min

moment

220 Nm pri 1700 o/min

mjenjač

automatski, EDC,6

masa

1204 kg

prosječna potrošnja

4,0 / 3,7 / 3,8 l/100 km

CO2 / Euro norma

99 g/km / 6b

obujam prtljažnika

455 – 1235 l

spremnik goriva

45 l

dimenzije (d x š x v)

4122 x 1778 x 1556 mm

najveća brzina

172 km/h

ubrzanje 0 - 100 km/h

13,8 s

gume

205/55 R17

dužina testa

696 km

cijena testiranog modela

181.872 kn

Koncept SUV vozila u novijoj povijesti autoindustrije daleko je najuspješniji te bilježi stalni rast prodaje. Osvježeni Renault Captur prvi je put predstavljen 2017. godine, a predstavljamo vam najluksuzniju, Initiale Paris, izvedbu Captura.

Tekst i foto: Dalibor Flajpan

Od pojavljivanja 2013. godine Captur je svoje sigurno mjesto našao među najprodavanijim modelima u svom segmentu. Naravno da je vanjski izgled prvo što privlači kupce, pa je upravo to razlog uspjeha Captura, a stoga i osvježenje modela iz 2017. nije bilo znatno. Površni poznavatelji novu će generaciju Captura najlakše prepoznati po C obliku svjetlosnog potpisa, čime se Captur u potpunosti uklapa u aktualnu gamu Renaultovih modela. Testirani primjerak u atraktivnoj dvobojnoj karoseriji je teško ne primijetiti. Na prvi pogled čini se da se radi o crno-bijeloj kombinaciji boja, ali pažljiviji pogled ili bolje osvjetljenje otkriva tamnoljubičastu boju karoserije te svjetlosivi krov Captura. Natpis “Initiale Paris” ispod Renaultovog logotipa sprijeda te na bočnim stranicama uz spomenutu prepoznatljivu boju otkriva da se radi o najprestižnijoj izvedbi opreme, koje se ne bi posramili ni mnogi modeli iz višeg segmenta. Svu raskoš Initiale Paris opreme otkriva unutrašnjost Captura. Dvobojna grijana kožna sjedala, pomno odabrana kombinacija boja instrumentne ploče te brojna oprema koja se obično nalazi tek na spisku dodatne opreme dijelovi su ovoga prestižnog paketa. Natpis “Initiale Paris” nalazi se i na dnu

upravljača u kromiranom detalju, na pragovima vozila, ali se pojavljuje i na središnjem displeju prilikom ulaska u vozilo, tako da i time ističe svoju ekskluzivnost.

Renault Captur nastao je na osnovi Clia, ali nazivati ga “podignutim Cliom” u najmanju ruku nije fer.

Radi se o doista mnogo izmjena, a dojmljiva je prostranost putničke kabine, u kojoj ne nedostaje mjesta čak i za više putnike na stražnjoj klupi. Čak se i vrata otvaraju pod prilično velikim kutom i omogućavaju lagan ulazak na stražnju klupu. Pritom je stražnja klupa i pomična te se može lagano pomicati te time opredijeliti trebate li veći putnički ili prtljažni prostor. Pri spominjanju prtljažnog prostora za pohvalu je i dvodijelno dno prtljažnika, koji za ovaj segment ima velik obujam od 455 osnovnih litara (do čak 1235 litara). Na dnu prtljažnog prostora nalazi se i rezervni kotač (jedina dodatna oprema ovog modela, 450 kuna), a unutar njega je smješten subwoofer odličnog Bose audiosustava. Kod prostora treba svakako spomenuti impresivni pretinac ispred suvozača, odnosno ladicu koja ima obujam od čak 11,5 litara, te se ističe kao jedinstven na tržištu.

Naravno da su prisutni i svi ostali pretinci na klasičnim mjestima.

Preglednost i položaj sjedenja u Capturu odlični su i svatko će lako pronaći svoju idealnu poziciju namještanjem sjedala i upravljača (po

visini i dubini). Posebno još treba pohvaliti LED prednja glavna svjetla, koja svoj zadatak obavljaju idealno i tek kad sjednete u drugi automobil primijetite koliko vam nedostaje takva vidljivost.

Testirani je primjerak pokretao osnovni 1,5-litreni poznati dizelski dCi agregat koji razvija 90 KS. Uz masu veću od 1,2 tone jasno je da od ovog Captura ne možete očekivati jurilicu i impresivne performanse.

Dojam brzine dodatno će umanjiti EDC mjenjač. U svakom slučaju, ovakav Captur s prestižnim paketom opreme svakako nije namijenjen jurnjavi, već užitku u vožnji i boravku u ovom opremljenom modelu. Cijena ovog modela iznosi nešto manje od 182.000 kuna, što na prvi pogled djeluje skupo, ali pregledom stavki vidjet ćete da ovaj paket opreme uključuje gotovo sve dostupno u ovom segmentu (dvobojna karoserija, automatski mjenjač, R-Link sustav s navigacijom, kožna sjedala, Bose audio sustav, 17” alu-naplatke...).

Za kupce koji od Captura traže ono osnovno u ovom konceptu SUV vozila, Renault Hrvatska u ponudi ima i osnovni Captur, čija cijena počinje sa 122.400 kuna. Raspon za kupce je doista velik, pa je ponuda Captura doista bogata i vjerujemo da svaka pripadnica nježnijeg spola može pronaći svoj primjerak, s obzirom na to da u ovom segmentu dame vode glavnu riječ.

Hyundai je novi partner HNS-a Potpisom ugovora Hyundai je postao službeni partner Hrvatskoga nogometnog saveza do kraja Svjetskog prvenstva u Kataru 2022. Hyundai je kao sponzor u vrhunskome nogometu prisutan više od 20 godina te drugi put postaje partner najjačem sportskom brendu u Hrvatskoj. Ugovor su potpisali predsjednik Hrvatskoga nogometnog saveza Davor Šuker i

Lovre Živković, predsjednik Uprave Hyundaia Hrvatska. Savez će na raspolaganju imati najsuvremenija Hyundai vozila, a Hyundai partnerstvo bit će vidljivo kroz logotip na trening dresu, izložene automobile na domaćim utakmicama, oglašavanjem na LED ekranima tijekom domaćih utakmica i nizom zajedničkih medijskih i digitalnih sadržaja te aktivacija.

Dacia pomaže u pošumljavanju Dacia je od rujna do kraja studenoga 2018. organizatorima akcije “Boranka” ustupila na korištenje dva Dacia Dustera s pogonom na četiri kotača. Projekt “Boranka” je akcija pošumljavanja opožarenih područja u okolici Splita i Solina koju će svakog vikenda provoditi Savez izviđača Hrvatske u suradnji s partnerima HGSS-om, Hrvatskim šumama, Udrugom hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata i DUZS-om. Sadnice će saditi više od 2500 volontera iz cijele Hrvatske, učenici i studenti te razne udruge i institucije.

22 Ženski svijet

Regionalni tjednik || 31. listopada 2018., br. 113

Ženski svijet

31. listopada 2018., br. 113 || Regionalni tjednik

23

Mali ženski razgovori

Dr. sc. Ines Virč: “Život je igra; trudim se živjeti svaki dan kao da mi je posljednji!”

– Nebrojeno mnogo je razloga zašto je važno čitati. S knjigom u ruci možete sve, pa i više od onoga o čemu ste sanjali. Knjige su naše najvjernije prijateljice te najstrpljivije učiteljice! – smatra Ines. dručju.

Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

Raspravljanje

Kako provodite slobodno vrijeme?

Svaki slobodni trenutak provodim s obitelji… Najčešće na putovanjima.

Je li vaša vjera u znanost apsolutna?

Dalo bi se raspravljati. Što vas može rasplakati?

Nepravda.

Omiljena životinja?

Mijauuuu… Mačka.

Najromantičniji trenutak u životu? …je samo moj.

Vjerujete li u ljubav na prvi pogled?

Da. Što je najvažnije u vezi?

Iskrenost i povjerenje. Što ste oduvijek željeli učiniti, a niste? Što želim, najčešće to i učinim… „Ljudskom srcu uvijek nešto treba, Zadovoljno nikad posve nije: Čim željenog cilja se dovreba,

Ines Virč rođena je u Čakovcu. Osnovnu školu završila je u Lopatincu, a opću gimnaziju u Čakovcu, gdje je maturirala 1999. godine. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisuje dodiplomski studij kroatistike i slavistike.

Diplomirala je 2004. godine s odličnim uspjehom pod vodstvom mentorice prof. dr. sc.

„Sve ima svoju ljepotu, ali to ne vidi svatko!”

-Ines Virč Mire Menac-Mihalić s temom „Kajkavska frazeologija gornjega Međimurja“. Iste godine upisala je poslijediplomski znanstveni studij lingvistike, smjer kroatistika.

U listopadu 2012. godine doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom „Toponimija gornjega Međimurja“ pred povjerenstvom u sastavu dr. sc. Anđela Frančić (predsjednica), dr. sc. Dunja Brozović Rončević (mentorica i članica povjerenstva) i dr. sc. Domagoj Vidović (član povjerenstva).

Od 2005. godine radi u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje: isprva na projektu „Hrvatski jezični atlas“, za potrebe kojeg je terenski istražila jezičnu građu nekoliko kajkavskih punktova u Hrvatskoj te govor Hrvatskoga Groba u Slovačkoj, a u Međimurju govor Svetog Martina na Muri i Vratišinca.

Dvije godine kasnije počela je raditi na projektu „Digitalna obradba hrvatske narječne građe“, gdje je digitalizirala dijalektne upitnike mjesnih govora: Bednje, Brdovca, Bresta, Cerne, Dugog Sela, Đurđevca, Gunje, Hlebina, Ivanića, Jabuke, Kali, Krila Jesenice, Karlobaga, Križa, Kutjeva, Lipika, Lobora, Luke, Marije Gorice, Nugle, Orubice, Pašmana, Pitomače, Raklja, Samobora, Senja, Silbe, Stona, Sućuraja na Hvaru, Suska, Svete Nedjelje, Svetog Martina, Tkona, Trebarjeva, Ugljana, Začretja i Zdenčine.

Otprije deset godina radi na projektu „Onomastička i etimologijska istraživanja hrvatskoga jezika“. Za potrebe izrade kvalifikacijskog rada pod naslovom „Hidronimija Međimurja“ terenski je istražila 131 međimursko naselje i ispisala hidronimijsku građu za područje Međimurja u Hrvatskim vodama.

Od 2006. godine radi kao vanjska suradnica na čako-

Etimologija Otprije deset godina radi na projektu “Onomastička i etimologijska istraživanja hrvatskoga jezika”

večkom odsjeku Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a od ove godine i u Muzeju Međimurja Čakovec.

Vatra i voda

Kako biste se opisali u tri riječi?

Vatra/voda i zemlja/zrak.

Ovisno o situaciji. Što je za vas uspjeh u životu?

Sreća i zadovoljstvo… posebno onih koji me okružuju. Kažu da je čovjekova priroda uvijek ista, a razdvajaju nas samo navike. Sve ima svoju ljepotu, ali to ne vidi svatko.

Kad biste mogli, što biste promijenili na sebi?

Ništa. Takva sam, kakva sam. Nije mi žao što me ljudi ne poznaju, već što ja njih ne poznajem.

Vaš moto u životu? hrvatskih autora izdvojili?

Imam ih nekoliko, ali na Realizam… od početka do ljestvici poretka na prvom je kraja. mjestu jedan općepoznati: „Ne Omiljeni specifični kajkavradi drugome ono što ne ski izraz? bi želio da drugi rade Uh, teško je iztebi.“ dvojiti… ali Vaš uzor u gotovo svi u životu? prenesenom – Prava žena Ovisi… U značenju. ne smije odmah obitelji svaTu doi st a ka ko moji mi kajkavotkriti sve svoje roditelji. ci imamo i čari – smatra U struci materijala i uspješni kozanimljivoInes lege i kolegice. sti.

U životu općeZašto je važnito, hrabri, ali no čitati lektiru? prije svega skromni Nebrojeno mnogo ljudi, jer skromnost je osnova je razloga zašto je važno čisvih vrlina. tati. I ne samo lektiru. Čitajte sve što vam se nađe pri ruci jer s knjigom u ruci možete sve, Realizam Koja biste književna djela pa i više od onoga o čemu ste

sanjali. Knjige su naše najtiše i najvjernije prijateljice, najlakše je doći do njih, daju najmudrije savjete i najstrpljivije su učiteljice. Što vam se najviše sviđa u hrvatskome jeziku?

U hrvatskome jeziku moja je prva ljubav frazeologija.

Kazalište ili kino?

Kazalište.

Roman ili poezija?

Roman.

Koncert klasične ili zabavne glazbe?

Može i jedno i drugo.

Knjiga koju biste još jednom rado pročitali?

Ima ih više… Htjela – ne htjela, zbog posla, neke čitam i nekoliko puta.

Znanstvenik s kojim biste rado razgovarali?

Ovisno o znanstvenom po-

Opet iz njeg sto mu želja klije.“ Što vam je draže: kuhati ili jesti?

Jesti.

Omiljeno jelo?

Plodovi mora u bilo kojoj kombinaciji i na bilo koji način.

Omiljeni kolač?

Nemam. Čokolada je kraljica.

Omiljeni način opuštanja? Šetnja.

Čari

Vaš idealni odmor je… …obitelj, more/planina i ja.

Prava žena nikad ne smije... …otkriti odmah sve svoje čari.

Iz takta vas može izbaciti...

Laž i nepravda.

Gdje se vidite za 10 godina? Život je igra. Ne želim znati gdje ću biti za 10 godina. Trudim se živjeti svaki dan kao da mi je posljednji… Nekad i uspijem. Što smatrate svojim primarnim životnim pozivom?

Majčinstvo. Majčinstvo je zanimljivije od pisanja bilo kojega znanstvenog rada… pa čak i od doktorata…

24 Vidokrug

Regionalni tjednik || 31. listopada 2018., br. 113

Mladen Bodalec uoči velikogA BožićnogA koncerta u A

Od fraze “sex, drugs and roc roll. Jedva čekam žestoki sen

U četiri desetljeća dugačkoj karijeri Prljavog kazališta za glazbenike se promijenilo sve, ali se zapravo ništa promijenilo nije. Koncerti su je Prljavog kazališta iz rock and roll mla Piše: višnja gotal vgotal@regionalni.com

Da je baš sve lako kad si mlad, Mladen Bodalec će odmah potpisati. Dok se prije 40 godina bilo dovoljno iskakati i oznojiti na pozornici pa biti (pre)mršav, frontmen Prljavog kazališta danas ima iglice za akupunkturu u uhu kako bi se zbog usporenog metabolizma sa 60 godina otarasio kojeg kilograma viška i mogao odraditi koncert bez osjećaja težine u nogama.

Dva puta je u životu skidao po 15 kilograma i zna o čemu govori.

Umjesto cjelonoćnih afterpartyja, danas će požuriti u krevet skupljati snagu za novi koncert, a umjesto piva za bolje raspoloženje, prije koncerta će popiti koktel vitamina. Redovno je na fitnessu, a zareda li se nekoliko koncerata, lakše je uz pastile za osvježavanje glasa.

– Čovjek je sa 60 godina iskusniji i zna da ima odgovornost prema životu, poslu i samom sebi. Iz iskustva zna posljedice neprospavane noći – kaže Mla-

Većina članova i dalje živi u zagrebačkoj Dubravi, odakle su i potekli den Bodalec.

Isti ovaj ritam čeka ga i 26. prosinca, kad će u varaždinskoj Areni održati koncert u sklopu svjetske turneje Prljavog kazališta kojom jedan od dva najdugovječnija i najpopularnija hrvatska benda slavi 40 godina postojanja.

Rock and roll veterani

U četiri desetljeća dugoj karijeri Prljavog kazališta za glazbenik se promijenilo sve, ali se zapravo ništa promijenilo nije. Koncerti su jednako rasprodani, emocije su jednako jake, “Mojoj majci” je i dalje jedna od najboljih hrvatskih pjesama. Jedino su usput petorica članova Prljavog kazališta iz rock and roll mladića stasala u rock and roll veterane.

Iako su dosta i zaradili, većina članova Prljavog kazališta i dalje živi u zagrebačkoj Dubravi, odakle su i potekli. To je tipični radnički kvart, gdje je ne tako davno bila zadnja stanica tramvajske linije, a do kvartovskih se naselja dolazilo autobusom. Dom kulture nikad nije završen, Kinezi su došli, otvorili dućane, zaradili i otišli, Janjevci su drmali Konjšćinskom ulicom i uplašenim nesretnicima prodavali ciglu na tramvajskom okretištu, govorilo se različitim dijalektima, a

najmanje purgerskim.

Dubrava je i dalje živopisna, ali danas nacionalno poznata zbog vrhunskih talenata koji žive tu, na zagrebačkom istoku, a iz svijeta u Hrvatsku donose zlatne medalje. Prljavo kazalište je bilo prvo u toj, danas velikoj koloniji najboljih.

– Kad smo prije 40 godina počinjali, pronijeli smo ime

Predratne 1990. godine je Prljavo kazalište imalo 29 koncerata zaredom Dubrave cijelom regijom. Bio je to prvi put da je netko iz Dubrave progovorio javno na taj način, sve je dolazilo s druge strane grada, iz finijih kvartova. Dubrava se u široj javnosti prvi put spominje u našim pjesmama i baš mi je

drago da smo kvart izvukli iz anonimnosti. Cijeli naš život i karijera vezani su uz Dubravu.

Većina benda i dalje živi u Dubravi, a tu i vježbamo – govori nam Mladen Bodalec, koji se i oženio s lokalnom curom i danas imaju dvoje odrasle djece, sina i kćer.

Zvijezde i treptaj oka

Mladen Bodalec je u Prljavo kazalište došao sedam godina nakon osnivanja benda, zamijenio je Davorina Bogovića.

Profesionalni roker je već 33 godine, što je više od polovice njegova života. Sretan je čovjek, kaže.

– Kad se čovjeku dogodi da radi ono što najviše voli i živi od toga, a to sve traje toliko dugo, to je neopisiva sreća. Rijetko se kad poklope zvijezde da se u tolikoj mjeri realiziraju ljudski snovi. Nama se to ostvarilo i jako sam ponosan na ovo vrijeme koje je zaista brzo prošlo.

Ne znam čini li se život uz rock

and roll bržim, ali kad se netko začudi kako smo izdržali skoro pola stoljeća, za nas je to bio treptaj oka – govori.

Svađali su se dečki usput, ali oko trivijalnih stvari.

– Prepirke su bile zbog čisto tehničkih stvari. Netko, primjerice, želi otvoriti prozor automobila u vožnji, drugi ne, netko u hotelskoj sobi klimu stavi na 22, a drugi bi na 28…

To su stvari koje se rješavaju u hodu. Oko esencijalnih stvari se nikad nismo prepirali, kao, primjerice, kojim putom bend treba ići ili kakvu glazbu želimo raditi, trebamo li se prilagođavati vremenu. Nikad nije bilo takvih nesporazuma – kaže.

Bilo je vrijeme kad je Prljavo kazalište imalo po 29 koncerata zaredom, što im je danas nepojmljivo.

– Bilo je to 1990. godine u srpnju, a ti se voziš uzduž i poprijeko Hrvatskom po nesnosnoj žezi i vrućini. Iznimno iscrpljujuće i, čak da i mogu,

“Ljudi se dolaze p Iako neki od bendova koji su počinjali nekako u isto vrijeme kad i Prljavo kazalište i dalje postoje i vole ih, samo su Prljavo kazalište i Parni valjak b(r)endovi koji bez problema i marketinških milijuna mogu rasprodati koncerte na velikim prostorima. Prljavci arene pune bez problema, a nedavno su nastupili pred rasprodanim stadionom NK Zagreb u zagrebačkoj Kranjčevićevoj ulici.

– Stadion NK Zagreb u Kranjčevićevoj smo napunili bez novih pjesama ili albuma. Ljudi se dođu pokloniti minulom radu i takvo što je divno. Znam da će jednako biti i u varaždinskoj Areni, gdje nas ljudi pamte po dobru.

Iz Varaždina i okolnih gradova i mjesta nosimo puno divnih uspomena. Uvijek smo izvrsno primljeni i znam da će jednako biti i na Štefanje u Areni Varaždin.

Vidokrug

31. listopada 2018., br. 113 || Regionalni tjednik

25

Areni Varaždin povodom 40 godina Prljavog kazališta

ck and roll” ostao je rock and ntiš na Štefanje u Varaždinu!

ednako rasprodani, emocije su jednako jake, “Mojoj majci” je i dalje jedna od najboljih hrvatskih pjesama. Jedino su usput petorica članova adića stasala u rock and roll veterane.

Kad se čovjeku dogodi da radi ono što najviše voli i živi od toga, a to sve traje toliko dugo, to je neopisiva sreća. Rijetko se kad poklope zvijezde da se u tolikoj mjeri realiziraju ljudski snovi. Nama se to ostvarilo i jako sam ponosan na ovo vrijeme koje je zaista brzo prošlo.

Ne znam čini li se život uz rock and roll bržim, ali kad se netko začudi kako smo izdržali skoro pola stoljeća, za nas je to bio treptaj oka.”

pokloniti minulom radu”

Mladen Bodalec

40 godina U četiri desetljeća dugoj karijeri Prljavog kazališta za glazbenika se promijenilo sve, ali se zapravo ništa promijenilo nije. Koncerti su jednako rasprodani, emocije su jednako jake, “Mojoj majci” je i dalje jedna od najboljih hrvatskih pjesama.

Jedino su usput petorica članova Prljavog kazališta iz rock and roll mladića stasala u rock

i sad bi htio električnu gitaru, ali pjevati neće. Obećao sam mu gitaru kad mi otpjeva nekoliko pjesama, ali dosad nije pokleknuo. Nemam pojma zašto. Istina, Rahela pjeva u gimnazijskom zboru, ali više je zanima ples. Ima 17 godina, a već se 12 godina bavi plesom u Plesnoj grupi „Step by step“.

Cure su, njih tri, bile svjetske prvakinje, i to nije šala. Pobijedile su jaku konkurenciju, a iza su bile i Amerikanke – govori Mladen Bodalec i priznaje da mu je, kao i svim roditeljima koji puno izbivaju iz kuće, žao što nije bio prisutan u nekim jako važnim dječjim trenucima, poput prvoga koraka ili prve izgovorene riječi. ”Fali nam studio” Dok bi mnogi na sceni željeli Prljavo kazalište je zadnji album snimilo prije šest godina, karijeru ili karizmu Micka a u posljednjih pola godine je Jaggera, Mladen Bodalec mu snimilo dvije pjesme, za koje zavidi na energiji.

– Čovjek u sedamdesetima, Mladen Bodalec kaže da ne zna a energija zavidna. Dok su zašto ne izlaze. dečki iz benda usporili, – I nama već pomalo kao i svi mi, žvaču fali studio. Pjesama žvake i sviraimamo toliko ju, on samo da već sve preRolling trči lijevotumbavamo.

Stonesi su prvi na desno kao Vama je jazvrk. Mesno da odsvijetu, pa svi mi dicinski je m a h k ad koji se popnemo na fenomen. se z av rši Rolling jeda n a lpozornicu želimo se Stonesi bum, počikotrljati kao su prvi na nje se živjeti s v ije t u , p a za novi. Istog i oni svi mi koji se jut r a kad s e popnemo na zadnja pjesma pozornicu želimo se izmiksa i dogovori kotrljati kao i oni. Jasna mi je raspored pjesama, bend i Jasenko Houra, kao autor svega što tajna njihove glazbene vrijedradimo, počne živjeti s novim nosti, ali što se tiče vitalnosti, idejama i inspiracijama. Pu- skroz mi je nejasno. Uvjeren blika nije toliko željna nečega sam da ne otkrivaju sve karte. novog koliko smo mi željni rada Sigurno su davno prestali s u studiju, pa je krajnje vrijeme cugom i nepodopštinama – kao da uobličimo pjesme, počnemo da razmišlja naglas Mladen ih snimati i izdamo novi album. Bodalec.

Pa se budi.

– Čekam da se ponovno poSentiš u Varaždinu Album čekaju i njegova djeca, javi neka pjesma na koju ću se kći Rahela, stara 17 godina i sin naježiti kao što se ljudi naježe Karlo, star 21 godinu, koji su u na pjesme Rolling Stonesa. Čuvrijeme izdavanja zadnjeg bili jem što moja mala sluša. Ima to klinci. Iako oboje imaju glaz- glavu i rep, ali nema onu rokerbene favorite svoje generacije, sku snagu da te digne. Na kraju vole glazbu Prljavog kazališta i krajeva, Nobelovu nagradu je dobio Bob Dylan, a ne netko od njihove koncerte.

– Kći se već „predbilježila“ ovih mlađaraca.

Prljavo kazalište se ne kotrlja za koncert u Varaždinu. Iako, dok nije usput, ne radimo od pred tolikim auditorijem kao koncerata obiteljsko okupljanje. Rolling Stonesi, ali za hrvatski To su dvije preozbiljne stvari rock bend su više nego veliki.

– Uživamo u minulom radu. da bi se tek tako usput spajale.

Puno puta sam im rekao neka Unatoč proteku vremena još dođu, ali kao publika, bez da uvijek smo prisutni, imamo se ja moram na njih misliti, jer razloga veseliti i biti ponosni sam na poslu. Kao i svaki drugi na sve protekle godine i dalje roditelj kad je na svom poslu. U uživati što su nam se ostvarili Varaždin ću ih ipak morati po- dječački snovi i u saznanju vesti jer je to božićna atmosfera da su pjesme nadišle vrijeme kad su svi dobre volje, pa se i mi u kojem su nastale. “Ne zovi drukčije osjećamo i sentiš smo mama doktora”, “Mojoj majci”, “Što sad ljubav ima s tim”, “Sve raspoloženi.

Nijedno dijete nije naslijedilo je lako kad si mlad”, “Marinu”... želju za pjevanjem, ali za glaz- danas pjevaju neke nove curice i klinci. I što možemo nego bom jesu.

– Karlo ide u glazbenu školu uživati. više si ne želim takve izazove u životu – vrlo mirno govori Mladen Bodalec. I on danas, poput najvećih svjetskih rokera u starijoj dobi, zrači ozbiljnošću i disciplinom.

Je li život rokera zaista rock and roll?

– Bilo je burno – kratak je i veli da nema potrebu za reminiscencijom uspomena.

– To je prošlo, a rock and roll je ostao, što mi je strašno drago.

Od fraze „sex, drugs and rock and roll“ ostao je rock and roll, koji nas je pokretao i ispunjavao. Imam veliki respekt prema činjenici da su nam se snovi ostvarili.

26 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo

mali oglasi

7Plus Regionalni tjednik

Regionalni tjednik || 31. listopada 2018., br. 113

Ostala prijamna mjesta:

Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h Srijeda-petak: 7.30 - 15 h

Mačkovec

Mursko Središće

Radno vrijeme:

Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati

Pogrebnik Balogovec 92 Telefon: 040/341-300

Pogrebno poduzeće Margareta

pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

ZEMLJIŠTA NAJKVALITETNIJA i najjeftinija gradilišta u okolici Varaždina prodajem. Mob.: 098/1743-718. ozn. 588c

VOZILA KUPUJEM vozilo ili skuter, može i odjavljeno (oštećeno). Povoljno. Isplata odmah. Mob.: 098/9656-624 ozn.212b

POSAO TRAŽI se djevojka za rad za šankom, može i početnice. Prijevoz osiguran, te moguć smještaj. Mob.: 095/501-5442 ozn.4428 CAFFE i PIVNICA Pik – Pub u Vidovcu traži djelatnicu za stalni radni odnos i studenticu za ispomoć.

Mob.: 099/784-3687 ozn.4646 KV VOZAČ B, C, CE, kod 95, traži posao, plaćanje nakon ture (domaći i međunarodni). Mob.: 092/5015442 ozn.4650 TRAŽE SE djevojke za rad na šanku, kuhari i pizza majstori, informacije na: 095/4040-455 ili 091/927-3286 ozn.469c TRAŽIM djelatnike za rad na 060 linijama (tarot, cig. karte). Rad kod kuće. Mob.: 095/260-2911 ozn.4665

USLUGE KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/6399932 ozn.1c

KNAUF RADOVI – spušteni stropovi, pregradni zidovi, gletanje, izrada i ugradnja pvc stolarije, obrada špaleta, Miplast mob.: 098/544-199, tel.: 042/744-015 ozn.65c SF GRADNJA d.o.o. – izvodimo strojno žbukanje, suhu gradnju fasade, mob.: 095/535-8573 ozn.824c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.: 098/284-922 ozn.

205C IZRADA KROVIŠTA, nadstrešnica, sjenica, građ. limarije, stubišta, nazvati na : 098/417-373 ozn.3471 STAKLENE I ALU ograde, inox, klizne staklene stijene, knauf i postava keramike, mob.: 095/5366233 ozn.55/2/1

Pogrebnik Matije Gupca 31 Radno vrijeme:

pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/700-7005

litetno i povoljno. Mob.: 095/824-8284 ozn.4666

Imate problema s kralježnicom?

Ukliješten Vam je živac?

Bolna leđa?

Trnci u rukama i nogama?

Disbalans kukova?

Skraćena noga?

Efikasno namještanje kralježnice bezbolnom i jednostavnom metodom.

ŽIVOTINJE SVINJE 150-200 kg, 1 kg/12,00 kn, više komada, moguća obrada, Varaždin.

Mob.: 099/406-2642 ozn.4378 PRODAJEM tri mlada magarca i štence čistokrvnih šarplaninaca. Mob.: 092/111-5233 ozn.4569 ODOJCI od 25 do 27 kg.

Moguće klanje i dostava.

Vitez. Tel.: 042/690-374, mob.: 098/132-4242 ozn.4652

Mob.: 098 744 980 ATLAS - Damir Babić POSLIJE Mihovljan, I. Gundulića 19, Čakovec

PRIJE

OD SADA I U VARAŽDINU: Braće Radića 87

www.atlas-babic.hr

PILIĆI živi ili očišćeni, Bartolovec, Vžd. 81, tel.: 042/657-172, mob.: 098/651-089 ozn.4644

OSTALO

NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva.

Uređenje dvorišta, iskopi i navozi. Mob.: 099/3530180. ozn. 600c

PRODAJE SE SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, visoke kvalitete.

Preporuča se kod jačanja imuniteta i sprječavanja bolesti srca i krvnih žila; dobar je regulator šećera u krvi; štiti zdravlje urinarnog sustava. Povoljno djeluje na probavni sustav te štiti od virusa i bakterija.

Cijena: 60,00 kn. Mobitel: 098/455-313. Ozn.3a

USLUGE montaže i demontaže namještaja i razni sitni kućni poslovi, mob.: 092/316-5733 ozn.4654

KUKURUZ u zrnu, polutvrdunac, uvrečani. Bučine koštice golice 100% očišćene, Trnovec, mob.: 091/552-8995 ozn.4450

KERAMIČARSKI OBRT postavlja keramiku i manje zidarske radove, kva-

OGRJEVNO DRVO – suha industrijska drva –

RENT-A-CAR usluga dugoročnog i kratkoročnog iznajmljivanja automobila, rezervacije na kontakt: 095/514-3323 ozn.783c

Nedelišće

kratko piljena, itd. Mob.: 097/654-5646 ozn.4573 PRODAJEM kutnu garnituru (260 x 260) u smeđoj boji, mogućnost razvlačenja, ladica za posteljinu, gotovo noa. Tel.: 042/240-208 ozn.4620 PRODAJE se novi medicinski krevet, bez madraca, mob.: 099/410-7027 ozn.21827-0101 AUTOSJEDALICA Maxi Cosi Rodi Airprotect 15 – 36 kg za 650,00 kn. Mob.: 099/698-3312 ozn.3a ZETOR 5211, malčer 180, sijačica za kukuruz dvoredna, tanjurače 20 diskova, plug 12“, alkar 2, kotao za rakiju 100 l, mob: 091/503-4590 ozn.4663 PRODAJEMO koštice golice, ručno vađene, izvrsne

kvalitete, 19,00 kn/kg i peć plinsku Hidroten. Tel.: 042/711-036 ozn.4656 PRODAJEM 8 komada plafonjera i domaću svinjsku mast. Mob.: 098/1743-718 ozn.588c

POZNANSTVA ŽELIŠ IGRICE razne i brzi spoj, nazovi 064/400400 broj, +18. Tel./Mob.: 2 , 3 3 k n / 3 , 5 8 k n /m i n . ozn.166c UDOVAC – UMIROVLJENIK 58 g. traži ženu do 58 g. za suživot, druženje, mob.: 098/961-2784 ozn.4608 MUŠKARAC 54 g. želi upoznati slobodnu žensku osobu za ozbiljnu vezu.

Mob.: 091/734-1583 ozn.4621

krediti

NOVO! 40.000,00 kn BEZ OVJERE POSLODAVCA – ISPLATA ISTI DAN! Do 30.000 € - zaposleni, umirovljenici do 85. g. starosti. Male mirovine, otplata putem tr. naloga, zatvaranje cl., blokada, r.o. na određeno, mob.: 091/2034-666, tel.: 042/561-192 ozn.568c BEZ OVJERE POSLODAV C A , d o 40.000,00 kn, ispl.

Isti dan. Male mirovine, zatv. blokada i cl., otplata tn., mob.: 0 9 1 /4 9 0 9 -2 96 , tel.: 042/561-291 ozn.568c

27

Mali oglasi

31. listopada 2018., br. 113 || Regionalni tjednik

za male oglase, zahvale i sjećanja

Trg bana Josipa

Jelačića

Bakačeva ulica

a ević

lj uku aK

u Aug

lica

kc Sa ića ljev

u

rad a Pre Petr

noe

e sta Š

u Uska

kog

ins

a ović

n Iva

malioglasi@regionalni.com

og insk

c Sak

n Iva

uk aK

Gaja

042/290-774

Ljudevita

Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica), Varaždin

Gradska tržnica Varaždin

Regionalni tjednik d.o.o.

Prijamni ured Varaždin

Ognjena Price

Prijamni ured

Radno vRijeme: Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h Srijeda-petak: 7.30 - 15 h

Gradska vijećnica

Korzo

Prva gimnazija Varaždin

Pavlinska ulica

Iz Kukuljevićeve ulice Prolaz Prema Gradskoj tržnici

ARONIJA

super ljekovito voće Aronija je biljka iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja.

• • • • • • • • • •

Sprečava bolesti srca i krvnih žila Regulira krvni tlak Jača imunitet Štiti zdravlje urinarnog sustava Ima antiupalna svojstva Stimulira rad štitnjače Poboljšava pamćenje i koncentraciju Regulira razinu šećera u krvi Povoljno djeluje na probavni sustav Štiti od virusa i bakterija

60 Cijena 1 litre 1oo % čistog soka aronije

kn

Mogućnost kupnje 100 % čistog soka na mobitel: 098/455-313

5+1

GRATIS

FOI Varaždinska katedrala

ARONIJA

Obavijest oglašivačima obvezan je u oglasu o prodaji, iznajmljivanju, davanju na leasing ili u zakup zgrade za koju se izdaje www.regionalni.com energetski certifikat, odnosno njezina posebnog dijela, koji se Aronija je biljka iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito objavljuje u medijima navesti Člankom 24. stavkom 2. Zakona veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i energetski razred zgrade. odnoo gradnji („Narodne novine” broj oboljenja. zato je korisna preventiva protiv malignih 153/13) propisano je: „Vlasnik zgrade sno njezina posebnog dijela.”

• Sprečava bolesti srca i krvnih žila za koju•se Regulira izdaje energetski krvni tlak certifikat, Člankom 156. stavkom 3. istog odnosno posebnog dijela du• njezina Jača imunitet Zakona propisano je da knadzor n žan je:•1. prije prodaje,urinarnog iznajmljivanja, Štiti zdravlje sustava Cijena 1 litre 1oo % o gradnji Zakona davanja• u Ima zakup ili davanja na leasing nad provedbom antiupalna svojstva čistog soka aronije radposebnog štitnjače dijela u dijelu koji se odnosi na obveze zgrade• ili Stimulira njezinoga • Poboljšava pamćenje pribaviti energetski certifikat;i koncentraciju iz članka 24. stavak 2 i 4. provodi • Regulira razinu šećera u krvi 2. kupcu, najmoprimcu, zakupcu, • Povoljno djeluje na probavni sustavinspekcija nadležna za trgovinu. odnosno primatelju • Štiti od virusa ileasinga bakterija predati energetski certifikat ili njegovu Kako je Zakonom o carinskoj fotokopiju; 3. energetski Mogućnost kupnje 100certifikat % čistog soka na mobitel: 098/455-313 službi (“Narodne novine” broj predočiti mogućem kupcu, najmo68/13 i 30/14) člankom 4. stavak primcu, zakupcu, odnosno primatelju leasinga; 4. u oglasu za prodaju, iznaj- 3. točka 7. propisano: “Poslovi mljivanje, davanje u zakup ili davanje carinske službe su osobito-nadzor na leasing zgrade ili njezina posebnog nad provedbom propisa kojima dijela koji se objavljuje u medijima se uređuje obavIjanje trgovinavesti energetski razred zgrade”. ne i obavljanje usluga”, nadzor Člankom 24. stavkom 4. istog nad provedbom gore navedenih Zakona propisano je: ,,Ovlašteni odredbi Zakona o gradnji je u posrednik u prometu nekretnina nadležnosti Carinske uprave.

super ljekovito voće

60

5+1

GRATIS

28 Mali oglasi

Regionalni tjednik || 31. listopada 2018., br. 113

PRODAJE 1. Prodaje se stan od 106 m² i mjesto u podzemnoj garaži 13 m², T. Ujevića 2, Varaždin, ER “B“ 2. Prodaje se stan od 73 m² sa (2) dva parkirna mjesta i spremištem u Varaždinu, Zagrebačka 100, ER”B” 3. Stan ili poslovni prostor 73 m² prizemno – strogi centar grada ER „C“ (Draškovićeva ul), 1300 €/m² 4. Kuća: Varaždin, katnica, 150 m² stambenog + 170 m² poslovnog prostora ER „D“ i „C“ – 150.000 € 5. Poslovni prostor 22 m² + 22 m² podruma (Kukuljevića 9, Varaždin) ER „D“ – mogućnost najma 6. Poslovni prostor 138 m² u centru Čakovca (Novi Passage) ER „C“, 820 €/ m², cijena za mjesečni najam: 650 €

7. Stambeno-poslovni prostor u Ludbregu 605 m² (na glavnom gradskom trgu) ER „B“ i „E“, 130.000 € 8. Gradilište u Varaždinu, E. Kumičića sa 819 m ² sa starom kućom, ER „G“ – 65.000 € 9. Gradilište u Varaždinu, A. Štera sa 918 m² 10. Gradilište u Varaždinu, Trg Matije Gupca 799 m² 11. Gradilište u Varaždinu, I. Mažuranića sa 1.433 m² 12. Gradilište u Kučan Marofu ul. Matije Gupca 534 m² - 19.000 € 13. Prodaje se šuma u Varaždinskim Toplicama 24.000 m²

INFO: 098 267 062

IZNAJMLJUJE SE: Kompletno uređen i namješten poslovni prostor za trgovinu sa 1.100m² + 290m² skladišta u Prelogu, ER“C“ - info: 098 267 062

Zahvale i sjećanja

31. listopada 2018., br. 113 || Regionalni tjednik

SJEĆANJE

SJEĆANJE

BOŽO SURLA – BOŠKO

na naše voljene i nepreboljene

† 2008. – 2018.

Teško je bez Tebe biti, teško je svoju bol kriti.

Duša će uvijek patiti, srce će uvijek boljeti, a mi ćemo Te dragi Boško zauvijek voljeti.

VESELI

KLAUDIA

i

21. 11. 2010. – 21. 11. 2018.

29

Tvoja supruga Zora, kćeri Snježana i Božica, zetovi Budimir i Zoran, unuci Saška, Aco, Boris i Marko

JOSIPA

SJEĆANJE

25. 5. 2018. – 25. 11. 2018.

STJEPAN NOVAK

Marija, Vanja i Alen

4. 11. 2003. – 4. 11. 2018.

SJEĆANJE Tvoja obitelj

IVAN KOCIJAN

30. 10. 1998. – 30. 10. 2018.

Godine prolaze, sjećanja ne blijede, duboko u srcima čuvamo uspomenu na Tebe.

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoja obitelj

dragoj majci i baki

BARBARI FRNTIĆ rođ. KLIČEK

SJEĆANJE

NADICA BORISAVLJEVIĆ rođ. HREN

22. 11. 1933. – 25. 10. 2018.

Sjećanje na Tebe dio je našeg života u kojem ćeš nam uvijek nedostajati!

31. 10. 2014. – 31. 10. 2018.

S ljubavlju u srcu i mislima, čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

Tvoji najmiliji: suprug Radiša, sinovi Dušan i Željko i snaha Jelena

TUŽNO SJEĆANJE

ZAHVALA

ZAHVALA

STJEPAN KOLAČKO

povodom smrti našeg dragog i voljenog

povodom smrti naše drage majke, bake i prabake

FRANJE PURGARA

BARBARE FRNTIĆ rođ. KLIČEK

29. 10. 2017. – 29. 10. 2018.

Život nestane u trenu, al´sjećanje na Tebe ostaje zauvijek.

Tvoja supruga Danica *****

VOLJENOM TATI

U srcu tuga, na grobu tišina, a u našim srcima velika praznina.

Ne vidimo Ti oči, ne čujemo Ti glas, al´ osjećamo da si uvijek uz nas.

Tvoja kći Mirjana, zet Branko te unuci Patrik, Mario i Borna

SJEĆANJE

preminulog 24. 10. 2018. godine u 77 .godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima te zajedno s nama ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Veliko hvala i veličasnom Josipu Pavleku na molitvma i utješnim riječima.

Ožalošćeni: supruga Barica, kći Božica, sinovi Mladen i Mario, zet Stjepan, snahe Biljana i Štefica, unuci i praunuk

POSLJEDNJI POZDRAV

koja je preminula 25. 10. 2018. u 85. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, znancima i svima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili dragu nam Barbaru na vječni počinak.

Posebno zahvaljujemo djelatnicima tvrtke Megaspel d.o.o. i tvrtke Kolar d.o.o.

Počivala u miru Božjem!

Ožalošćeni: sinovi Zdravko i Marijan, kći Biserka i zet Vladimir, unuci Mario, Valentina, Snježana i Marijana

prijatelju

SLAVKU PRAŠNJAKU

ZAHVALA

„Noću, kada gledaš u nebo i Ti namigni meni.

Neka to bude tajna.

Usprkos danima sivim Kada vidiš neku kometu, da nebo zarumeni, upamti: to još uvijek šašav letim i živim.“ M. M. Antić

povodom smrti našeg dragog supruga ,oca, djeda i pradjeda

Bernard, Erika, Bruno, Ivana, Miroslav,Goran, Karlo, Mario, Neven, Benjamin, Marija, Štefica

DANIJEL HAJDUK

ZAHVALA

Bilo bi dobro da si tu,

povodom smrti naše drage majke, bake i prabake

31. 10. 2017. – 31. 10. 2018.

fališ nam.

Obitelji Hajduk i Milak

SJEĆANJE

ĐURĐICA FLEGAR

29. 10. 1993. – 29. 10. 2018.

Sve prolazi, a Tvoj lik i duh u nama uvijek živi.

Tvoji: suprug sa djecom

VJEKOSLAVE KUNDIJA preminule 17. 10. 2018. u 92. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima koji su nam izrazili sućut, svima koji su joj okitili odar cvijećem i svijećama te je ispratili na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo osoblju bolnice Klenovnik, III. odjel, dr. Škoraku, dr.

Smojver Benko i glavnoj sestri Marijeti. Velečasnom Krunoslavu Milovcu hvala na riječima utjehe i dostojanstvenom ispraćaju.

Sin Stjepan, snaha Ruža, unuka Jasmina sa suprugom Mariom, praunuci Katja i Karlo

SLAVKA POPIJAČA preminulog 25. 10. 2018. u 76. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim susjedima, rođacima, kumovima, prijateljima, djelatnicima ambulante i ljekarne Maruševec, suradnicima Pyrusa i svim drugim ljudima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti i okitili odar cvijećem i svijećama te ispratili našeg dragog pokojnika do vječnog počivališta.

Ožalošćeni: supruga Slavica, sin Josip, kći Ljerka, snaha Ana, zet Boris, unuci i praunuci

*****

POSLJEDNJI POZDRAV Tiho usnuše oči Tvoje, tiho nestane glas Tvoj, ali moje misli su s Tobom.

Anđeli Te čuvali i dragi Bog, a ja ću Te nositi u srcu svom.

Supruga Slavica

30 S raznih strana

Regionalni tjednik || 31. listopada 2018., br. 113

s raznih strana

Kotoripčani u Baranji na Berbenim svečanostima Na poziv zamjenika načelnika Općine Draž Šandora Šipoša, Limena glazba Općine Kotoriba i KUD Kotoriba uveličali su 18.

Berbene svečanosti u baranjskome mjestu Batina. Uz njih, na Berbenim svečanostima sudjelovalo je još 15 KUD-ova iz Baranje i Mađarske.

Kotoripsku ekspediciju predvodio je zamjenik općinskog načelnika Roberto Ujlaki, čije je poznanstvo s kolegom Šipo-

šom i dovelo do sudjelovanja kotoripskih udruga na ovoj manifestaciji. Pedesetak članica i članova KUD-a i Limene glazbe, uz impresivan nastup na otvaranju obnovljenoga Društvenog doma u Batini, ovom je prilikom obišlo i Memorijalni kompleks „Batinska bitka“ i Augustinčićev spomenik „Pobjeda“, podignut u spomen na poginule u jednoj od najkrvavijih bitaka Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj. (mh/rp)

- Gruntovčani

“Mejaši” i “Gruntovčani”: legendarne serije koje žive i danas!

Vjerujemo da se teško zaboravlja pogled Martina Sagnera – Dudeka – kad razočaran, uvijek iznova nasamaren, sam sebi mrmlja “Isusek, Isusek, kaj bu mi ve Regica rekla...”

Legenda

Piše: Ivan-goran herman igherman@regionalni.com

Duh Gruntovca još i danas čuva manifestacija “Gruntovčanijada”, koja je u podravskom selu Sigecu nedavno postala punoljetna

“Smo puni jezerač kak jajce dlaki”, “Em narod na se pozabi da pečenka zadiši”, “Kaj ti vu me pehaš?”, “Ja tuđe dreke nejdem lizati”, “Jen hurmasti je vu stanju više pitati nego sto spametnih odgovoriti!“… samo su neke od mudrosti i mudrolija koje i dan-danas kajkavci citiraju iz legendarnih serija “Mejaši” i “Gruntovčani” Krešimira Golika.

Popularnost Upitani za razlog popularnosti ovih serija, obožavatelji navode da je jedna od glavnih značajki “to kaj je sve kaj veliju istina!”

Cinober il’ Presvetli

Scenarist Mladen Kerstner ekranizirao je neke od najtrajnijih i najpopularnijih likova kajkavskog folklora. Iako je od prikazivanja „Gruntovčana“ i „Mejaša“ prošlo više od 40 godina, Cinober, Presvetli, Martin birtaš, Besni, Čvarkeš, Dudek, Regica, Gaber, Pišta lugar i ostali i dalje nastanjuju sjećanja stanovnika Podravine,

Međimurja, Zagorja, Prigorja i ostalih kajkavskih krajeva.

Brojne gledane reprize dokaz su tomu.

Upitani za razlog popularnosti ovih serija, obožavatelji navode da je jedna od glavnih značajki “to kaj je sve kaj veliju istina!” Navedeni likovi postali su karikature: samo donekle

prenaglašeni i iskrivljeni prikazi onih ljudskih karaktera koji su na najupečatljivije i najprepredenije načine vladali hrvatskim selom.

Ima i drugih serija, filmova i knjiga koji su se bavili navedenom tematikom, ali “Gruntovčani” su djelovali najautentičnije i originalno

istovremeno, uspjevši u sažetim replikama, gestama i radnjama prenijeti mnogo poruka, poroka i poruga.

Dudek jen!

Babica koja ustaje sa samrtne postelje da bi nahranila kravice (jer ih nema tko drugi), Dudek koji uvijek izvuče deblji kraj

(bilo da se radi o poslu na željeznici, poslu protugradnog raketara, naivnog, u doslovnu i prenesenu značenju, slikara, ili podjeli mesa na seoskoj zabavi), Regica koja u svojevrsnoj zamjeni uloga sa svojim mužem Andrijom Katalenićem Dudekom predstavlja njegovu suštu suprotnost (glasna, za-

htjevna, kritična, hiperaktivna i dominantna), dvojac Cinober i Presvetli, koji se međusobno nadmudruju tijekom cijelog ciklusa (bezobzirni, lukavi, prepredeni, arhetipovi škrtaca u književnom svijetu, sebični i egocentrični), najčešće na Dudekov račun... Svi oni predstavljaju mikrosvijet kajkavskog sela.

Mjesto radnje u seriji, Gruntovec, izmišljeno je selo koje se nadograđivalo na postojeći Sigetec u Podravini, u kojem danas postoje rijetki tragovi snimanja. Svjedoci produkcije svode se na održavanje manifestacije „Gruntovčanijada“ te na pokoju tablu sjećanja, poput one na rodnoj kući Mladena Kerstnera u Ludbregu.

Kako bilo da bilo, vjerujemo da se teško zaboravlja pogled Martina Sagnera – Dudeka – kad razočaran, uvijek iznova nasamaren, sam sebi mrmlja “Isusek, Isusek, kaj bu mi ve Regica rekla...”

Spomenik prvom poginulom međimurskom branitelju

Na Principovcu kod Iloka trajni spomen na Predraga Jurčeca Ove je godine, u suradnji Grada Iloka s Općinom Donja Dubrava i Međimurskom županijom, na Principovcu postavljen spomenik prvom poginulom branitelju Domovinskog rata iz Međimurske županije, Predragu Jurčecu. Postavili su ga branitelji iz Donje Dubrave koji su čamcima plovili od Međimurja do Iloka da bi uz spomenik postavili i dravsko kamenje.

Svečanost

U znak zahvalnosti te na čuvanje uspomene i sjećanja na Predraga Jurčeca, donjodubravski ogranak Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata upriličio je prigodnu svečanost. Zaslužnima su se zahvalnicama odužili za izradu spomen-obilježja te kontinuiranu podršku i pomoć djelovanju Udruge.

Predsjednik UDVDR-a ogranka Donja Dubrava Neven Lisjak zahvalio je svima te poželio da odlazak do spomen-obilježja u

Principovac postane tradicija. Ujedno je na podršci i financijskoj potpori zahvalio županu Međimurske županije Matiji Posavcu, zamjeniku župana Josipu Grivcu, načelniku Općine Donja Dubrava Marijanu Vargi, načelniku Općine Goričan Mariju Mohariću, načelniku Općine Donji Vidovec Josipu Matulinu, direktorima poduzeća Međimurje plin i Međimurske vode Nenadu Hraniloviću i Vladimiru Topolnjaku te Kreši Premcu i Zlatku Ljubeku.

Tigrovi

Predrag Jurčec bio je pripadnik 1. gardijske brigade „Tigrovi“ koji je poginuo na Principovcu 9. srpnja 1991. godine prilikom djelovanja neprijateljskih zrakoplova. To je ujedno bilo prvo djelovanje neprijateljske avijacije na teritoriju Republike Hrvatske u Domovinskom ratu.

S raznih strana

31. listopada 2018., br. 113 || Regionalni tjednik

rođeni:

VJENčANI:

Umrli:

Djevojčice: Alijana Bočkaj, Deja Oršuš, Doris Oršuš, Dora Bihar, Melani Srša, Teja Horvat, Mija Bogdan

Andrea Pranklin i Marko Horvat, Mateja Mustač i Dario Cesar, Sanja Cofek i Dejan Luthar, Adela Logožar i Danijel Krnjak, Ivana Golub i Simon Šoštarić, Darja Žilić i Silvije Šajn, Karolina Toplek i Dubravko Vrbančić, Tatjana Gašparić i Marko Furdi, Melanija Moharić i Nikola Oreški

Rudolf Sić, Josip Jug, Julijana Horvat r.

Jurčec, Slavica Vadlja r. Kovač, Julijana Ladašić r. Đumber, Ivan Zorko, Petar Kovač, Marija Janušić r. Srnec, Rozina Novak r. Bacinger, Vlado Maček, Stjepan Hajdinjak, Ilija Medaković, Vid Vidović, Petar Žerjav, Ivanka Dovečer r.

Kos, Marija Mučić r. Trstenjak, Dragutin Tarandek, Julijana Hozjan r. Novinić

Dječaci: Liam Pavlina, Marin Puklek, Lukas Vičar, Ivan Plačko, Ian Topličanec, Fran Verli, Noel Laštro, Damjan Belić, Borna Želježnjak, Mak Hranilović, Petar Mihalic

ŠKORPION (23. 10. - 21. 11.)

Vladajuće planete MARS i PLUTON Škorpione prati reputacija da su tajnoviti i komplicirani, a oni se pak sa svoje strane ni ne trude opovrgnuti je. Kao fiksno-vodeni znak, izvana mogu djelovati poput smrznute vode, ali zapravo su daleko od pravog leda. U dubinama je voda mirna, a škorpion nedokučivim ponašanjem spretno maskira ponore u kojima ljubav teče poput bujice. Škorpion je sposoban uništavati jer ima veliku moć obnavljanja. Ovaj znak vlada ciklusom života i smrti, zbog čega je na glasu kao seksualno iznimno moćan. Upravlja spolnim organima i bolestima reproduktivnog sustava.

U ovom znaku nema ničega plitkoga ni površnoga .Tipični Škorpion živi intenzivno. U osjećajima je strastven, a stvari često dijeli na crne i bijele, dobre ili loše, ljubav ili mržnju. U pravilu teško prihvaća ravnodušnost drugih ljudi. Zadatak mu je naučiti se toleranciji i popustljivosti.

OVAN

Izgleda da ćete na poslovnom planu u ovom periodu imati puno novih prilika. Stvarat će vam se prilike gotovo same od sebe. Vjerojatno je to rezultat vašega dosadašnjeg rada, a i dojma koji ste ostavili na pretpostavljene. Moguće su čak i nove ponude za posao, pa bi se vaši problemi iz prošlosti najednom mogli riješiti. Financijska situacija vam se popravlja, ali su mogući i iznenadni troškovi, pa malo „prikočite“ u trošenju. l komunikacija s partnerom se poboljšava, pa možete očekivati nešto više stabilnosti u vezi, no daleko je to od nekakve idile. Samcima je izgledna mogućnost nove ljubavi na prvi pogled.

Zdravlje zasad dobro.

RAK

(21. 6. - 22. 7.)

U poslu nešto zapinje i ne ide onako kako biste željeli. Poslovni suradnici će vas na neki način razočarati, naime, neće se pokazati baš u dobrom svjetlu, a vi ste mislili da na njih možete računati. Radna atmosfera nije baš najbolja, no mislim da se možete nositi s nastalom situacijom i čak izvući korist za sebe. Vi u svakom slučaju na poslu napredujete i to će se nastaviti. Ljubav – vama se oko ljubavi sve okreće i ljubav vam jako puno znači, pa će novi problemi s partnerom u vama izazvati dodatnu zabrinutost. Ovo je vrijeme kad morate odlučiti: za ili protiv!

Slobodnima je ovo dosta dobro vrijeme za ljubav. Zdravlje – nervoza i stres.

VAGA

(23. 9. - 22. 10.)

www.regionalni.com IMPRESSUM UPRAVA Sandra Vlahek GLAVNI UREDNIK Josip Novak, jnovak@regionalni.com Novinari Irena Harači Pintarić (zamjenica glavnog urednika) iharaci@regionalni.com Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Višnja Gotal, vgotal@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Ivan - Goran Herman, igherman@regionalni.com fotoreporter Ivan Agnezović, foto@regionalni.com GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Mirta Brozičević, mirta@regionalni.com Andreja Krobot, andreja@regionalni.com Marta Konjačić, mkonjacic@regionalni.com

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Svilarska 2, 42000 Varaždin

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

SURADNICI Denis Peričić Maja Grbić Alimanović Dalibor Flajpan

Mačkovec Pogrebnik Balogovec 92 Telefon: 040/341-300 pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Sanja Đurkas, sdurkas@regionalni.com Tel. 042/290-781 MALI OGLASI: Ljiljana Simić ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri,čet i pet: 7,30 - 15 h

Mursko Središće Cvjećarnica Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati Nedelišće Pogrebnik Matije Gupca 31 pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati Tiskara Vjesnik

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.

Škorpion je znak koji posjeduje šesto čulo i njegova pronicljivost, oštroumnost i sposobnost opažanja često pripadaju graničnim područjima. Duboke i nedokučive pripadnike ovog znaka oduševljava sve što je skriveno, tajanstveno ili zabranjeno. U vlasti su Plutona, boga podzemlja, pa zato vole kopati ispod površine. Oni su glavni psihoanalitičari zodijaka.

Oni žele otkriti sve što vas pokreće i neće mirovati dok to ne otkriju. Mnogi škorpioni uspješni su terapeuti i liječnici.

Tradicionalni vladar škorpiona je MARS – bog rata.

Tipični predstavnik znaka obdaren je velikom snagom, odlučan je i temeljit. Njegov pristup „sve ili ništa“ označuje ga kao osobu s kojom nije lako izaći na kraj. Mora naučiti kako postići kompromis bez zastrašivanja. Vrlo lako preuzima kontrolu nad situacijom i ljudima oko sebe. Škorpion ima bodlju u repu i doista je točno da su pripadnici ovog znaka ljubomorni i osvetoljubivi. Oni su strastveni, nagli i vatreni. Čak i pod cijenu da i sam bude povrijeđen, njegova je potreba za osvetom prava vratolomija. Unatoč tome škorpion zna kako će iz jedne životne faze prijeći u drugu i život započeti ispočetka, često ni iz čega.

TJEDNI HOROSKOP

(21. 3. - 19. 4.)

Vi imate svoj zacrtani poslovni plan i njega se držite. No bilo bi dobro da se pripremite na moguće promjene. Nešto od toga nećete dobro primiti, nešto će vam čak i biti po volji, no krajnji rezultat bit će u vašu korist jer ćete se vi za to izboriti. Uz sve to dobit ćete i vrlo primamljive ponude koje garantiraju bolju budućnost i veću zaradu. Na vama je da dobro razmislite i odlučite.

Vi ste na potezu! Ljubav – i tu vam ide, pa možete biti zadovoljni trenutnom situacijom, još samo da se prestanete opterećivati nepotrebnim stvarima. Slobodnima će se otvoriti nove prilike u kojima je sve moguće – samo trebaju odabrati.

Zdravlje – pad imuniteta.

JARAC

(22. 12. - 19. 1.)

U poslu vam se sprema neko lijepo iznenađenje.

Osjećate da se događa nešto što će prilično promijeniti vaš poslovni položaj. Dogodit će se to da će vam biti ponuđena jedna nova poslovna suradnja koja će biti i financijski jako dobra. Osim toga, moguća je i poslovna ponuda iz inozemstva, i to preko nekih prijatelja. Financije su vam pravi problem, jer novac kako dođe – još brže je potrošen. Ljubav¬ – partner vam se osjeća zapostavljen i ponekad reagira neprimjereno.

Vi ste sada u prilici, a imate i volje, da stvari dovedete u red i stabilizirate svoju vezu. Slobodnima i dalje ne da mira osoba iz prošlosti, a oni bi konačno mogli popustiti i pokušati ponovno.

Zdravlje – prilično dobro.

31

BIK

(20. 4. - 20. 5.)

Na poslovnome nebu pojavljuje se mogućnost za veliku promjenu. Vi ćete konačno dobiti jasnu sliku onoga što vas očekuje, a vi dobro znate što želite. Prema tome, pritisak koji vas već duže vrijeme prati popustit će i vi ćete se početi osjećati bolje i sigurnije. Pojavit će se i mogućnost dodatne zarade, pa će vam se financijska situacija popraviti. U vašoj ljubavnoj vezi još ima pojačanih tenzija i nerazumijevanja, no vi ste shvatili da vaša veza zaslužuje da je spašavate, pa ćete tako i postupiti. Slobodnima su na vidiku burne ljubavi, novi počeci, iznimno povoljno razdoblje.

Zdravlje – problemi s grlom.

LAV

(23. 7. - 22. 8.)

Na poslu vlada velika nervoza, puno se toga događa i vi ste stalno u nekakvoj žurbi. Uz to, gotovo sigurno ćete se češće sukobljavati sa suradnicima. Sve to ipak neće utjecati na poslovne rezultate, čak dapače, dogodit će se veliki pomaci u smislu napredovanja na poslu, a neki bi mogli dobiti i odgovorniju funkciju.

Pojavljuju se i novi poslovi, a i financijska bi se situacija trebala popraviti. Ako već duže vrijeme očekujete neke novce, sad biste ih mogli dobiti. U ljubavi – ništa novo. Smjenjuju se dani dobre i loše komunikacije s partnerom.

Vaš odnos zaista ovisi o vašem ponašanju - pa kako odlučite! Zdravlje – neke kronične tegobe mogle bi se pojaviti.

ŠKORPION (23. 10. - 21. 11.)

U ovom periodu pokreću se neki novi poslovi, novi planovi su već napravljeni, i to bi moglo biti jako dobro za vas. No bit će tu i borbe i sukoba sa suradnicima, ali vi ste već na to naučeni, a i oni oko vas trebali bi već jednom shvatiti da iz takvih situacija uvijek kao pobjednik izađete – vi. Nalazite se u vremenu kada rješavate svoju poslovnu poziciju i vjerujte da će biti jako dobro za vas. U ljubavi baš i nema neke stabilnosti, a ni zadovoljstva. Vjerojatno i vi i partner želite to promijeniti, no ne znam hoćete li postići dogovor. Slobodni ni sami ne znaju što bi htjeli, vratiti nekoga iz prošlosti ili izabrati budućnost.

Zdravlje – pad energije.

VODENJAK (20. 1. - 18. 2.)

Na poslu, rekli bismo, sve po starom. Nervoza je i dalje prisutna, a puno je toga ovisno o vama i kao da svi čekaju vaša rješenja. Neke stvari otprije, neku papirologiju koja se vuče već duže vrijeme, morat ćete riješiti. Osim toga, očekuju vas i vrlo zanimljive nove poslovne ponude, pa ćete moći izabrati onu koja će za vas biti najbolja – samo pamet u glavu! Uz taj posao ide i financijsko poboljšanje, što već dugo očekujete.

U ljubavi stalno su prisutne stvari oko kojih se ne slažete s partnerom, ali ne dajte da to preraste u veliki problem. Slobodnima će se događati nova poznanstva, preko posla ili uz pomoć prijatelja.

Izađite i zabavite se. Zdravlje – velika mogućnost ozljeda, pa se pripazite.

BLIZANCI (21. 5. - 20. 6.)

U poslu bi moglo doći do manjih problema, nekih naglih promjena na koje niste računali, i to će vam, naravno, stvoriti nervozu i dići vam tlak. Ne dajte se izbaciti iz cipela jer ćete vrlo vjerojatno sve riješiti sebi u korist. Obveza će biti puno, no vi ćete ih sve odraditi, pa čak i neke zaostale poslove iz prošlosti. Nije isključena ni nova poslovna ponuda. Ljubav – stalno je prisutno nezadovoljstvo i sa samim sobom i s partnerom, no i tu imate dobre šanse da riješite neke dileme koje vas dulje vrijeme muče i uplovite u mirnije razdoblje. Slobodnima – mogućnost novog poznanstva, no i stara bi se ljubav mogla vratiti.

Zdravlje – imunitet vam je u padu.

DJEVICA

(23. 8. - 22. 9.)

U poslu, reklo bi se, ništa novo. Nastavljaju se bolji i lošiji dani i više ni sami ne znate što biste mislili. No iza toga slijedi jedan zaista dobar period i već sada dobivate nove informacije koje bi mogle biti značajne za vas. Osobe s kojima ste nekada bili u kontaktu pojavljuju vam se opet u životu, ali s ponudama za novi posao. Ovo je vrijeme koje biste trebali dobro iskoristiti i barem se približiti ciljevima koje ste si zacrtali. Ljubav – na red dolaze problemi koje morate riješiti, pa ako želite zadržati ovu vezu, malo se potrudite, a slobodnima se nude mnogobrojni kontakti, pa će se i sami čuditi koliki interes vlada za njih. Zdravlje – i dalje budite jako oprezni u prometu!

STRIJELAC

(22. 11. - 21. 12.)

U poslu ništa novo. Puno je posla, novih planova, ali i nejasnih situacija koje bi mogle rezultirati odgađanjem nečega što ste već smatrali riješenim.

Ostaje vam samo da pričekate pravi trenutak, pokrenete nove pregovore i razmotrite nove poslovne ponude. Dotad sve svoje redovite obveze rješavajte na vrijeme i nemojte se nervirati. Ljubav – uskoro dolazi do rješavanja vaših problema i puno će toga biti jasnije vama, a i vašem partneru.

Neki bi se mogli odlučiti na prekid veze, a drugi na veliko „pospremanje“ i značajne promjene u vezi.

Ni slobodnima nije nimalo lakše. Zdravlje – pad imuniteta i moguća nesanica.

RIBE

(19. 2. - 20. 3.)

Kad biste mogli, najbolje bi bilo da odete na godišnji odmor, jer sve vam već ide na živce, a nema izgleda da će se išta u skorije vrijeme promijeniti.

Sve vas čini nervoznima, i posao i ako nema posla, i ako ne ide sve kako ste zamislili, i tako u krug.

No i u takvim prilikama vi ćete vrijedno raditi i uspješno odraditi sve svoje poslove i zadatke, a kao nagradu dobit ćete puno novog – posla. Ipak, nije to ni tako loše jer će vam se otvoriti nove poslovne mogućnosti. Ljubav – opet se budi vaša želja za tajnim susretima i tajnim ljubavima. Kad ćete jednom shvatiti da ćete tako izgubiti partnera? Dajte se uozbiljite i dobro razmislite prije nego što preskočite u tuđe dvorište. Samcima i nije loše, a dolazi i nešto novo i bolje. Zdravlje – moguća je prehlada.

Za izradu horoskopa i otvaranje tarot karti nazvati na: 097/786-7053

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 31. listopada 2018., br. 113

koncert u nedelišću

Željko Samardžić u dvorani MESAP-a

Ruska kuhinja na međimurskom stolu

U Donjem Kraljevcu predstavljeni ruska kultura i gastronomija Manifestaciju je posjetio i veleposlanik Ruske Federacije u Hrvatskoj NJ. E. Anvar Sarvarovič Azimov. Zahvalio je Udruzi “Kalinka” i njezinoj predsjednici Tatjani Mikolaj.

Piše: Ivan-goran herman igherman@regionalni.com

Više od stotinu članica i članova Udruge ruskog govornog područja u Međimurju “Kalinka“ protekle je subote mnogobrojnim gostima predstavilo tradicionalnu manifestaciju „Ruska kuhinja na međimurskom stolu“, s naglaskom na prezentaciji ruske kulture.

Manifestacija je održana pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Ruske Federacije u Hrvatskoj, Međimurske županije, Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, Grada Čakovca, Grada Preloga i Grada Murskog Središća, kao i Hrvatske elektroprivrede.

Predsjednica Udruge Tatjana Mikolaj pozdravila je sve prisutne goste te predstavila rad Udruge i manifestaciju.

Pročitala je i pismo predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, zahvalivši svim članovima na doprinosu u suradnji Hrvatske i Rusije. Župan Međimurske županije Matija Posavec čestitao je Udruzi na primjeru kako se

osobni doprinos podršci Rusiji, pridonijeli razvoju veza sa svojom izvornom domovinom, učvršćivanju pozicija i širenju ruskog jezika i kulture te za aktivni rad u koordinacijskim savjetima u zemljama svijeta i udrugama u okviru kojih djeluju.

“Ne dljamenja“

poštuju vrijednosti i tradicija rodnoga kraja, ne zanemarujući pritom aktivni angažman u društvenom životu druge domovine.

Veliki prijatelji

Manifestaciju je osobno posjetio i veleposlanik Ruske Federacije u Hrvatskoj NJ. E. Anvar Sarvarovič Azimov: – Veliko zadovoljstvo mi je uručiti Tatjani Mikolaj odličje za rezultate u širenju ruske pjesme, predavanju ruskog jezika i afirmaciji Udruge „Kalinka“, na čijem je čelu niz godina. Tatjana Mikolaj dobila je najveće odličje Ministarstva

vanjskih poslova Ruske Federacije – Počasni znak sunarodnjaka od Vladine komisije po pitanjima ruskih sunarodnjaka u svijetu. Počasni znak

Rusku pjesmu “Gljažu v ozerasinije” izvela je Ljudmila Slatenšek dobivaju samo najistaknutiji društveni djelatnici iz redova ruskih sunarodnjaka izvan Rusije koji su napravili veliki

U ORGANIZACIJI KEREKESH TEATRA

Dani smijeha napunili Dom kulture u Prelogu preko njega mrt vog“ K az ališ t a „Luda kuć a“, za koju tekst i režiju potpisuje Rene Bitorajac, a u glavnim su ulogama nastupili Rene Bitorajac i Jan Kerekeš. Prepuna je bila dvorana Doma kulture sva tri dana, a najavljen je i novi nastup Kerekesh teatra, 7. prosinca u novoj sportskoj dvorani Osnovne škole Draškovec.

Foto: Studio vipro

U Domu kulture Grada Preloga u organizaciji Kerekesh teatra od 19. do 21. listopada održani su 2. Dani smijeha.

Petak je bio rezerviran za predstavu „Ufuraj se i pukni“, u kojoj glume Ljubomir i Jan Kerekeš te Zoran Pribičević, a subota za kajkavsku ljubavno-erotsku komediju „Debitanti“.

U nedjelju je odigrana predstava „Samo

U programu su sudjelovali Matija Livajić i Karlo Filipec, kao i plesači iz Plesnoga kluba „Valcer“ Varaždin Teo Patačko i Stefani Hrman pod vodstvom Emine Mušanović.

Rusku pjesmu „Gljažu v ozerasinije“ izvela je Ljudmila Slatenšek. Annamarija Glavina pobjednica je Festivala ruskog jezika u Moskvi te je izvela kozačku romansu „Ne dljamenja”. Članice folklorne skupine „Malinka“ pod vodstvom Olge Branilović prikazale su posebnu ljepotu ovih marama, a načine vezanja marama pokazala je Svjetlana Bilota. Na samom kraju programa „Kalinke“ su izvele svoju točku i predstavile mlađe članove – Ivana Lukačevića i Kristinu Posavec, koja je s Nikolom Srpakom vodila program.

Karikatura

crta: Željko Pilipović