INTERVJU SA ŽUPANOM
MONS. JOSIP MRZLJAK:
Učinimo naše Međimurje još boljim mjestom za život!
“Trgovački centri postali su moderna svetišta kamo se mahnito hodočasti”
Str. 6. i 7.
Str. 8. i 9.
Regionalni Međimurska županija
Tjednik
Plus
15.000 primjeraka
Besplatan primjerak | Broj 121/122 | 26. prosinca 2018. | ISSN 2459-6612 | www.regionalni.com
NAČELNIK DARKO DANIA REAGIRAO NA PRITUŽBE MJEŠTANA
VRIJEME JE ZA
Zimska sniženja
Kupite i sebi nešto.
obavijest Ovaj broj 7Plus Regionalnog tjednika izlazi 26. prosinca 2018. kao dvobroj.
“Tražimo izmještanje odašiljača iz Nedelišća” Str. 2. i 3.
Prvi sljedeći broj izlazi 9. siječnja 2019.
2
Aktualno
Regionalni tjednik || 26. prosinca 2018., br. 121/122
Novih 150.000 kuna za Društveni dom u Peklenici
aktualno
Grad Mursko Središće u naselju Peklenica već više godina i u više faza obnavlja i dograđuje Društveni dom. Dosadašnje ulaganje doseglo je iznos od 1,8 milijuna kuna. Faza koja se trenutno završava i kojom Društveni dom otvara vrata za udruge dosegla je vrijednost od 900.000 kuna. Grad Mursko Središće kandidirao je ovaj
projekt za dobivanje sredstava u Ministarstvu kulture koje je odobrilo 200.000 te Ministarstvu regionalnog razvoja koje je odobrilo 250.000 kuna, dok je gradonačelnik Dražen Srpak potpisao aneks ugovora kojim se osigurava dodatnih 150.000 kuna. Sa 100.000 kuna projekt sufinancira i Međimurska županija.
Dosadašnje ulaganje u Društveni dom u Peklenici doseglo je iznos od 1,8 milijuna kuna
Inicijativa načelnika Darka Danije nakon pritužbi mješ
“Zdravlje mještana nam je na p i tražimo izmještanje odašiljača
- Uputili smo zahtjev Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Nedelišće da raskine ugovor sa svim operaterima čije su antene ili repetitori na moraju biti najmanje 500 metara izvan naselja, ali oni koji su već postavljeni u naselja, tamo mogu i ostati. No, to je nešto s čime se ne m Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com
Sjednica Općinskog vijeća
U moru informacija o postavljanju novih antenskih sustava, baznih stanica i repetitora mobilnih operatera za koje vlasnicima zgrada plaćaju više ili manje izdašne naknade, iznenađujuće je odjeknula sasvim suprotna inicijativa Općine Nedelišće. Naime, po završetku 12. sjednice Općin-
Općina Nedelišće osigurala je zemljište na koje se mogu izmjestiti antene i odašiljači skog vijeća Općine Nedelišće, načelnik Darko Dania se obratio vijećnicima s informacijom o pokretanju inicijative za izmještanje repetitora i antena telekomunikacijskih operatera izvan naselja.
Nova lokacija
- Temeljem pritužbi naših mještana pokrenuli smo ovu inicijativu za koju vjerujem da će imati ogroman odjek u javnosti. Zdravlje naših mještana nam je na prvome mjestu i zato ćemo biti ustrajni u inicijativi – rekao je tom prilikom načelnik Darko Dania. Prvi koraci već su napravljeni. Iz Općine su odaslani pozivi svim operaterima na radni sastanak, ali i vlasnicima objekata na kojima se nalaze bazne stanice, antene i repetitore. - Uputili smo zahtjev Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Nedelišće da raskine ugovor sa svim operaterima čije su antene ili repetitori na zgradi Vatrogasnoga doma. Namjera nam je da sve bazne stanice, antene i repetitore maknemo iz naselja i da budu postavljene izvan naseljenog područja. Novi zakon određuje da repetitori i antene moraju biti najmanje 500 metara izvan
Osnivanje komunalne tvrtke NED-KOM Na 12. sjednici Općinskog vijeća Općine Nedelišće, načelnik Darko Dania pojasnio je vijećnicima prijedlog donošenja izjave o osnivanju trgovačkog društva s ograničenom odgovornošću NED-KOM za obavljanje komunalnih djelatnosti. - Društvo bi se u početku bavilo održavanjem zelenih površina, groblja i pogrebnim uslugama, a inicijativu pokrećemo zbog toga što vidimo da tvrtka ČAKOM, koncesionar za te usluge, nema dovoljan broj ekipa. Isti problem ima i preloški PRE-KOM. Smatram da smo dovoljno velika općina da bismo imali vlastito komunalno poduzeće i da bismo ove usluge za mještane obavljali kvalitetnije. U ovome trenutku ne razmišljamo o tome da samostalno radimo na odvozu komunalnog otpada, no tvrtka će i za to biti registrirana. Jednog dana ćemo se možda baviti i time. Direktorica nove tvrtke bila bi naša pročelnica Maja Marčec koja bi radila taj po-
sao bez naknade. Angažirali bismo zaposlenike Općine, ali bismo zapošljavali i nove ljude. Zaslužujemo imati poduzeće koje će našim građanima obavljati uslugu onako kako se to danas očekuje. S tim u vezi već je i Općina Strahoninec iskazala interes za uslugu održavanja zelenih površina, a možda će i mještani na svojim imanjima
Na čelu bi bila Maja Marčec, koja bi radila bez naknade imati te potrebe – pojasnio je načelnik Dania. Odluka je donesena uz jedan suzdržan glas. Bez vijećničke rasprave donesen je i godišnji plan o upravljanju imovinom Općine Nedelišće te odluka o stavljanju odluke o osnivanju i ustroju postrojbi Civilne zaštite Općine Nedelišće izvan snage.
naselja, ali oni koji su već postavljeni u naselja, tamo mogu i ostati. No, to je nešto s čime se ne mirimo i zato smo pokrenuli ovu inicijativu – dodaje načelnik Dania. Želja je da se proces izmještanja okonča do kraja sljedeće godine. Zato su već sada upućeni zahtjevi vlasnicima objekata da pokrenu postupak raskidanja ugovora. S druge strane, i Općina Nedelišće je odradila pripremne radnje sa svoje strane. - Svjesni smo da to nije postupak koji je moguće odraditi u nekoliko tjedana ili mjeseci. Isto tako, ukoliko se antene razmještaju, ne može se dogoditi da neko područje ostane nepokriveno signalom. Dužni smo operaterima osigurati zamjenski prostor na koji mogu smjestiti svoju opremu i staviti je u funkciju. Već smo pronašli zemljište na koje mogu postaviti stupove ili tornjeve i na njih instalirati antene i odašiljače. Vjerujem da će i oni sa svoje strane učiniti sve korake da zajedno uspješno realiziramo općinsku inicijativu – optimističan je načelnik Općine Nedelišće. Postoji li zakonska osnova za raskidanje postojećih ugovora?
Općina je već zatražila od DVD-a Nedelišće da raskine ugovor sa svim op
Problemi
- Svaki ugovor se može raskinuti pa tako i ugovori s operaterima. Ono što im vlasnici objekata moraju osigurati je nova lokacija za postavljanje antena. U našem slučaju taj je dio odradila Općina osiguravši općinsko zemljište izvan naselja. To je postupak koji traje: ne mislim pritom samo na postupak raskidanja ugovora, već i na ostale tehničke, pa i građevinske radove koje je potrebno izvesti. U svakom slučaju, mi ćemo ustrajati na inicijativi jer nam se javlja sve veći broj mještana koji ističu da imaju probleme sa zdravljem koje pripisuju upravo telekomunikacijskim sustavima u svom okruženju – zaključio je načelnik Darko Dania.
I repetitoru na zgradi Općine Nedelišće je odzvonilo te će biti izmješten i
Aktualno
26. prosinca 2018., br. 121/122 || Regionalni tjednik
Čakovec: 62-godišnjak se ugušio u požaru kuće U ponedjeljak, 17. prosinca, oko 18 sati u Čakovcu u Preloškoj ulici izbio je požar na obiteljskoj kući. Prilikom gašenja požara u kući je pronađeno mrtvo tijelo muške osobe. Izvršenim očevidom u prisutnosti mrtvozornika utvrđeno je da na tijelu nije bilo vidljivih tragova nasilne smrti. Obavljenom sudskom obdukcijom nad mrtvim tijelom utvrđeno je da
je smrt nastupila uslijed trovanja ugljičnim monoksidom. Također je utvrđeno da se najvjerojatnije radi o 62-godišnjoj muškoj osobi s područja Čakovca. Izvršenim očevidom, u prisutnosti inspektora za zaštitu od požara, kao uzrok požara utvrđeno je da je vatra izbila nekontroliranom upotrebom otvorenog plamena. (sž)
3
ozlijedila policajca Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 18. prosinca, nakon provedenog pripremnog postupka, podnijelo Općinskom sudu prijedlog za izricanje odgojnih mjera prema dvoje maloljetnika rođenih 2002. godine zbog počinjenja kaznenog djela napada na službenu osobu. Prema rezultatima pripremnog postupka, slijedi da su maloljetnici 28. svibnja oko 00,50 u Piškorovcu napali policijskog službenika koji je uhitio jednu osobu zbog nasilja u obitelji, tako da su ga naguravali, dok ga je maloljetnica više puta ugrizla za desnu podlakticu te mu nanijela tjelesne ozljede. (sž)
štana Općine Nedelišće:
prvome mjestu a izvan naselja”
a zgradi Vatrogasnog doma. Novi zakon određuje da repetitori i antene mirimo i zato smo pokrenuli ovu inicijativu – dodaje načelnik Dania. I dok u Nedelišću rade sve da osiguraju što kvalitetnije i zdravije životne uvjete svojim mještanima, u susjednome Varaždinu građani su primorani sami poduzimati korake i pozivati inspekcije da se zaštite od postavljanja novih odašiljača na stambene zgrade. – Već mjesec dana kamioni dolaze i radnici rade na postavljanju antenskog sustava, mimo našeg znanja. Samo pogledajte koja je to hrabrost! Već sedam godina Stanoing ne radi ništa kako bi zaštitio te zgrade koje propadaju, ali su se zato jako potrudili da se postavi odašiljač na krovu nedovršene zgrade koja nema uporabnu dozvolu. U ovih sedam godina ljudima koji su kupili stanove nisu učinili ništa, a sada su
500
peraterima čije su antene i repetitori na zgradi Vatrogasnog doma
izvan naselja
metara najmanja je udaljenost od naseljenog prostora na koju se moraju postavljati nove antene i repetitori. Oni koji su već postavljeni u naselju, tamo mogu i ostati, ali s time se ne mirimo - rekao je načelnik Dania.
U susjednom Varaždinu građani sami poduzimaju korake u borbi protiv antena u svojoj blizini omogućili da se na nedovršenu zgradu postavi antena. Neke mlade obitelji najavile su da će napustiti ovaj kvart jer se boje štetnosti zračenja koje će uzrokovati postavljeni odašiljač! – ogorčen je Mitko Balov, predstavnik suvlasnika stanova u zgradi u Jalkovečkoj ulici 102, koji je sve početkom prosinca prijavio Građevinskoj inspekciji. Naime, dvije godine nakon prosvjeda stanara toga kvarta zbog namjere Vipneta da u njemu postavi baznu stanicu na jednu od zgrada, od čega se na kraju odustalo, stanari Grabanica ponovno su suočeni s postavljanjem antenskog sustava u svome susjedstvu. No, ovoga puta u igri je drugi teleoperater – Tele 2. Primjerom Nedelišća trebale bi se voditi ostale općine i gradovi.
hvalevrijedna ulaganja
Međimurskom turizmu novih 560.000 kuna Projekt uređenja Centra za posjetitelje “Ekomuzej Međimurje malo” ukupne je vrijednosti gotovo 6,5 milijuna kuna Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com
U Ministarstvu turizma svečano je potpisan ugovor o sufinanciranju uređenja Centra za posjetitelje „Ekomuzej Međimurje malo“. Ugovor su potpisali župan Međimurske županije Matija Posavec i ministar turizma Gari Cappelli, a vrijednost mu je 560.000 kuna.
Izvorne lokacije
Međimurska županija prijavila je na natječaj programa razvoja javne turističke infrastrukture u 2018. godini projekt uređenja Centra za posjetitelje „Ekomuzej Međimurje malo“ ukupne vrijednosti gotovo 6,5 milijuna kuna. Projektom se planira urediti multimedijalni postav, s ciljem da se turistima na jednom mjestu predstave najzanimljivije turističke atrakcije Međimurja. - Konceptom interpretacijskog postava planira se uređenje svojevrsnog virtualnog „međimurskog minimundusa“, to jest, Međimurja u malom. Naime, suvremena multimedijalna tehnologija danas omogućava posjetitelju da putem proširene i virtualne stvarnosti
te drugih multimedijalnih efekata doživi ono što se nekad postizalo modeliranjem interijera, ali na puno atraktivniji način. U postavu će se obrad it i de s et n aj-
Širom Međimurja uređuje se i oprema šest tematskih centara za posjetitelje i interpretaciju
atraktivnijih kulturnih i prirodnih atrakcija Međimurja, koje su istovremeno dio „Ekomuzeja Međimurje malo“ s uređenim tematskim posjetiteljskim centrima na izvornim lokacijama – istaknuo je župan Posavec. Teme postava su zaštićena prirodna baština, odnosno leptir plavac, mlin na rijeci Muri, međimurska vinska cesta, dvorac Zrinskih, crkva sv. Jeronima, rodna kuća dr. Rudolfa Steinera, ispiranje zlata na rijeci Dravi, biciklizam, međimurska popevka i međimurska gibanica. Svaka od navedenih tema biti
će obrađena u pojedinom „modulu“, pri čemu će se poštovati načela suvremene turističke interpretacije.
Tematski centri
– Međimurska županija u koordinaciji sa županijskom Turističkom zajednicom, jedinicama lokalne samouprave i javnim ustanovama izvodi uređivanje i opremanje šest tematskih centara za posjetitelje i interpretaciju te megaprojekt uređenja novoga Muzeja nematerijalne baštine „Riznica Međimurja“. Svi centri i Muzej dio su integralnog kulturno-turističkog proizvoda „Ekomuzej Međimurje malo“. Ove je godine završena pr va faza uređenja i opremanja objekta Centra za posjetitelje „Ekomuzej Međimurje malo“ u Čakovcu kao središnje prihvatne točke, pri čemu je za rekonstrukciju i opremanje objekta utrošeno 4,5 milijuna kuna – dodao je Posavec. U drugoj fazi slijedi opremanje Centra, za što je potrebno 1,2 milijuna kuna, a polovica iznosa namaknuta je ovim ugovorom s Ministarstvom turizma. U trećoj fazi projekta u vrijednosti 1,1 milijun kuna nabavit će se oprema s aplikacijama.
4
Aktualno
Regionalni tjednik || 26. prosinca 2018., br. 121/122
Prelog: novčane naknade za novorođenu djecu Grad Prelog je nekoliko puta kroz godinu dodijelio jednokratne novčane naknade za novorođenu djecu. Gradonačelnik Ljubomir Kolarek tako je podijelio ukupno 84 novčane naknade: 38 za prvo dijete, 33 za drugo, 10 za treće dijete te tri naknade za četvrto dijete u obitelji. Visina naknade iznosi 1000 kuna za prvo dijete,
1500 kuna za drugo, a 2000 kuna za treće i svako sljedeće dijete. Posljednja dodjela novčanih naknada za novorođenu djecu održana je u utorak, 18. prosinca. Tom su prigodom predane ukupno 23 novčane naknade u ukupnom iznosu od 30.500 kuna. Gradonačelnik Kolarek uputio je svima prigodnu čestitku uz nadolazeće blagdane.
Općina Selnica
Ugovor za gradnju dječjeg vrtića
U prostorima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju organizirano je svečano potpisivanje ugovora u sklopu programa „Ulaganje u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i
kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu“. Na potpisivanju je bio i načelnik Selnice Ervin Vičević, čija je Općina prijavila projekt izgradnje dječjeg vrtića. - Najavljujem da nam predstoji odgovoran i zahtjevan posao provedbe postupka javne nabave da bismo uspješno dobili i odluku o financiranju projekta u iznosu od 100 posto, točnije u iznosu od milijun eura. Želim napomenuti da na najbolji način završavamo ovu godinu, jednu od najuspješnijih od postojanja Općine – istaknuo je načelnik Vičević. (rp)
“Mura-Drava”
Održana godišnja Skupština LAG-a
Lokalna akcijska grupa „Mura-Drava“ je u srijedu, 19. prosinca, održala 19. sjednicu Skupštine koju je vodio predsjednik LAG-a Mario Moharić. Na sjednici su donesene izmjene i dopune financijskog plana za 2018. godinu te je usvojen program rada i financijski plan za 2019. godinu. - Kao i u ovoj godini, LAG će poseban naglasak u 2019. godini staviti na provedbu podmjere 19.2. iz Programa
ruralnog razvoja te se planira raspis triju natječaja na koje će se moći prijaviti poljoprivrednici s područja LAG-a. Također, planiramo nastaviti s aktivnostima informiranja i educiranja svojih članova, organizacijom studijskih putovanja, sudjelovanjem na sajmovima i manifestacijama, kao i s prijavom projekata na natječaje na državnoj i europskoj razini – rekao je predsjednik Mario Moharić.
Energetska obnova Županijske bolnice
Rekonstrukcija triju zgrada vrijedna 40 milijuna kuna Od ukupnog iznosa čak 20,7 milijuna kuna stiže iz fondova Europske unije Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com
U Međimursku županiju stigla je potvrda provedbe projekta energetske obnove Županijske bolnice Čakovec vrijednog 40 milijuna kuna. Ugovor o izvođenju radova županu Matiji Posavcu donio je ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar. Projektnim rješenjem obuhvaćeni su radovi na toplinskoj izolaciji zidova, zamjena vanjske stolarije, zamjene sustava pripreme tople vode sustavom koji koristi obnovljive izvore energije, rekonstrukcija unutarnje rasvjete, kao i uvođenje sustava energetskog upravljanja
Ovime zaokružujemo najveći zgradom te daljinskog očitanja potrošnje energije i vode. Ob- investicijski ciklus, u želji da novit će se kompleks zgrada Pa- našim stanovnicima pružimo kvalitetnu zdravstveviljona 1, opskrbno-sernu zaštitu, bolje visni centar, spojni u v je t e , mo hodnik, Paviljon 2 Realizacijom dernu oprei kotlovnica. Remu i infraalizacijom proprojekta godišnje strukturu jekta godišnje će se potrošnja – rekao je će se smanjiti pr i l i kom potrošnja totoplinske energije potpisivaplinske enersmanjiti za 60,22 nja ugovora gije za 60,22 župan Posaposto. posto vec. - Nakon više- Čestitam još mjesečnih izazova, jednom cijelome problema i prepreka, timu Međimurske žukonačno smo realizirali još jedan veliki ugovor. Tako ćemo panije na ovom projektu jer sam završiti i posljednje zgrade koje svjestan svih izazova i prepreka zahtijevaju energetsku obnovu koji su vas snašli, ali ste napravili sjajan posao. Ulaganje u u Županijskoj bolnici.
kvalitetniju zdravstvenu skrb, ulaganje u obrazovanje, kvalitetno korištenje EU fondova te traženje različitih modela, rješenja i mogućnosti da napravite sve što ste napravili u investicijskom ciklusu dovoljan su dokaz da mnogima možete biti primjer. Međimurje je doista veliko gradilište u što se svi mogu uvjeriti. Drago mi je da vam Ministarstvo na čijem sam čelu može u tome biti podrška – zadovoljno je poručio ministar Štromar. Od ukupnog iznosa, 20,7 milijuna kuna stiže iz EU fondova, 6,8 osigurat će Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, dok će preostale troškove od 12,1 milijun kuna pokriti Županija iz vlastitih sredstava.
Uključenost osoba s invaliditetom u sportske aktivnosti
Sveti Martin na Muri
Nagrada “Suncokret ruralnog razvoja” Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“ iz Zagreba dodijelila je Općini Sveti Martin na Muri nagradu „Suncokret ruralnog turizma“ u kategoriji „Ruralno-turistički projekti“ za projekt Etnografske zbirke „Jen den v življenju
mlinara Franca Žalara“. Na natječaj se prijavilo rekordnih 150 programa i projekata iz cijele Hrvatske. Priznanje je od predsjednice Udruge Dijane Katice primio načelnik Dražen Crnčec u pratnji djelatnice turističkog ureda Izabele Marčec.
Predstavljen projekt “I ja mogu” U čakovečkoj Gradskoj vijećnici je održana početna konferencija projekta „I ja mogu“. Nositelj projekta je Gospodarska škola Čakovec, a njegova vrijednost je gotovo 2,3 milijuna kuna. - Cilj projekta je uključivanje djece s teškoćama u razvoju u sportske aktivnosti, kojima će razvijati svoje psihofizičke sposobnosti, poboljšati stanje ili barem spriječiti progresiju različitih hendikepa - rekao je ravnatelj Gospodarske škole Renato Vinko.
U sklopu projekta djeca će se uključiti u razne sportske aktivnosti, ponajprije u plivanje, ali i u badminton te kuglanje na visećoj kuglani. - Prema statističkim podacima, osoba s invaliditetom u našoj zemlji je oko 12 posto u ukupnom stanovništvu, a među njima samo se dva posto bavi nekom tjelesnom aktivnošću. To su porazni podaci, a ovaj projekt to želi promijeniti – dodao je čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač. (rp)
26. prosinca 2018., br. 121/122 || Regionalni tjednik
Oglasi
5
6
Aktualno
Regionalni tjednik || 26. prosinca 2018., br. 121/122
na kraju uspješne godine opsežan Razgovor sa žu
“Viša razina obrazovanja zahtjeve tržišta rada riješit
– Investitori u pravilu prvo provjeravaju postoji li adekvatna škola putem koje mogu stipendirati učenike, svoje buduće zaposlenike. Kvali gospodarstvo, a u njemu će učenici moći osmišljavati nove sadržaje i proizvode te će praktičnom nastavom steći znanja koja se traže Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com
Iza Međimurske županije još je jedna vrlo uspješna godina u kojoj je nastavljen dosad najveći investicijski ciklus. Višemilijunski projekti u području obrazovanja, zdravstva, gospodarstva, turizma i kulture u velikoj mjeri mijenjaju sliku Međimurja, a najsjeverniju hrvatsku županiju po brojnim pokazateljima uspješnosti stavljaju u nacionalni vrh.
Škole i dvorane
Turizam
Stvaramo originalnu turističku ponudu koja će privući i zadržati goste u Međimurju Međimurje je druga najbrže rastuća županija u razvoju kontinentalnog turizma, s godišnjim povećanjem broja gostiju od 16 posto. Da bi se i u budućnosti zadržali pozitivni trendovi, Županija je razvila Master plan razvoja turizma. - Njime smo odlučili iskoristiti sve potencijale koje imamo na raspolaganju, ali i napraviti snažnu promociju, ne samo turizma, već i cijele Županije. Započeli smo s velikim projektom revitalizacije Staroga grada Zrinskih i njegovog pretvaranja u Muzej nematerijalne baštine. Projekt „Med dvemi vodami“ donijet će u Križovec muzej posvećen prirodi i prirodnim vrijednostima. Paralelno s njim ćemo revitalizirati poučnu stazu uz Muru i obnoviti staru kuću
u Frkanovcu. Puno ulažemo u cikloturizam jer se orijentiramo prema slovenskim, austrijskim i njemačkim cikloturistima. Riječ je o grani turizma koja samo u Europi godišnje generira oko 20 milijardi eura. Međimurska popevka uvrštena je na listu UNESCO-a; ne da bismo od toga imali izravnu materijalnu korist, već da dobijemo prepoznatljivu oznaku putem koje možemo čuvati svoju povijest, tradiciju i baštinu te biti prepoznatljivi širom svijeta. Isto ćemo učiniti i sa sv. Jeronimom, jednim od najznačajnijih kršćanskih svetaca, koji je rođen u Štrigovi. Nositelji smo europske markice izvrsnosti u enogastronomiji, koja pod istom kapom s kulturom, prirodnim bogatstvima i poviješću čini cjeloviti
turistički proizvod koji će u Međimurje privlačiti turiste. Iako se u turizam puno ulaže, Međimurje još uvijek spada u turistički tranzitne županije s prosjekom zadržavanja gostiju od 2,5 dana. Želja je turističkih djelatnika da se to poveća na barem četiri dana. - Da biste to postigli, morate osmisliti zanimljive sadržaje. Stoga nam je želja da u budućnosti imamo tematski park u Goričanu, marinu u Prelogu, tematske interpretacijske centre zlatarstva u Donjem Vidovcu, skelarstva u Svetom Martinu, naftaštva u Selnici te rudarstva u Peklenici i Murskom Središću. Sažetak sveukupne ponude nalazit će se u novootvorenoj palači turizma – zaključuje Posavec.
na OŠ Šenkovec, čime ćemo završiti prvi ciklus radova vrijedan 27 milijuna kuna. U drugom ciklusu na red dolazi još devet osnovnih i srednjih škola, a u trećem njih deset – istaknuo je međimurski župan Matija Posavec. Diljem Međimurja izgradilo se još nekoliko sportskih dvorana. Osim što se njima osiguravaju uvjeti za
Izgrađene su dvorane u Orehovici, Goričanu, Strahonincu i Draškovcu
Upravo je obrazovanje ono po čemu se posebno ponose u Međimurskoj županiji. Ulaganja u obnovu i dogradnju škola, izgradnja sportskih dvorana te otvaranje centara izvrsnosti i kom- održavanje nastave tjelesne petencije postali su zaštitni kulture, brojne općinske znakovi Međimurja, a žu- udruge, društva i aktivisti panijski projekt besplatnih dobivaju kvalitetan prostor školskih udžbenika Vlada za vlastite aktivnosti. Ove Republike Hrvatske će od godine izgrađene su dvorane sljedeće školske godine pre- u Orehovici, Strahoninslikati na nacionalnoj razini. cu, Goričanu i Draškovcu, - Neću reći da smo najbo- najvećim dijelom na teret lji i najuspješniji, ali mogu županijskog proračuna, a potvrditi da se trudimo, ra- paralelno se priprema prodimo i borimo s izazovima, jektna dokumentacija za tražeći rješenja i stvarajući dvorane u općinama gdje za uvjete za povećanje postotka to postoji potreba. visokoobrazovanih ljudi u Međimurju, odnosno na sjeCentri izvrsnosti veru Hrvatske. Cilj koji smo - Također smo počeli raditi si postavili u ovom mandatu novu školu u Pribislavcu koju je obnova svih osnovnih i namjeravamo završiti do posrednjih škola. Nažalost, eu- četka sljedeće školske godine. ropski fondovi ne preOd ostalih stvari poznaju projekte valja izdvojiti izgradnje i doprojekte begradnje škosplatnih Cilj koji smo si la, a novca ud žben iu vla stika i pripostavili u ovom tom projevoz te mandatu je obnova računu osobne ne m a mo asistente svih osnovnih i dovoljno. u nastavi srednjih škola u Stoga smo koje proi skor i st i l i vodimo Međimurju mogućnove ć neko sti projekata liko godina. energetske obnoOve smo godive uz pomoć kojih ne nastavili i s promožemo obnoviti škole, za- jektima izvrsnosti te smo mijeniti stolariju, urediti otvorili Centar izvrsnosti pročelja i postaviti novu iz informatike, dobili smo rasvjetu. Proteklih godina projekt prvog znanstvenog smo izrađivali projektnu istraživačkog laboratorija dokumentaciju za gotovo Metalska jezgra i prijavisve naše škole. Do ovog smo li Centar kompetentnosti trenutka putem prvog natje- iz strojarstva u Tehničkoj čaja završili pet objekata od školi. I taj nam je projekt šest prijavljenih prvi. Ure- prihvaćen pa čekamo odođene su radionice Tehničke brenje za 25 milijuna kuna, i Graditeljske škole, otvorene što je polovina od ukupno su adaptirane zgrade Eko- dobivenih 49 milijuna kuna. nomske i trgovačke škole te Takvim pristupom potičeškolske dvorane, zatim škola mo naše učenice i učenike i dvorana Donji Kraljevec, na izvrsnost. Međimurje škola u Selnici te Učenički ima svjetske prvakinje iz dom u Čakovcu. U siječnju biologije, europske prvake iz očekujemo završetak radova informatike, državne u stro-
jarskim konstrukcijama… Takvi rezultati su potvrda opravdanosti ulaganja u obrazovanje – dodaje župan Posavec. Višom razinom obrazovanja i boljom pripremljenošću mladih na zahtjeve tržišta rada riješit će se još jedan veliki problem s kojim je suočeno međimursko gospodarstvo – niski prosjek plaća. - Investitori u pravilu prvo provjeravaju postoji li adekvatna škola putem u kojoj mogu stipendirati učenike, svoje buduće zaposlenike. Kvalitetnije obrazovanje i bolji obrazovni standard vode rješenju problema niskih plaća. Koliko god možemo utječemo na korigiranje upisnih kvota. Smanjujemo broj zanimanja kojih je mnogo na Zavodu za zapošljavanje, a pojačavamo deficitarna zanimanja. Prvi znanstvenoistraživački centar bit će usko vezan uz gospodarstvo, a u njemu će učenici moći osmišljavati nove sadržaje i
Aktualno
26. prosinca 2018., br. 121/122 || Regionalni tjednik
7
upanom Međimurske županije Matijom Posavcem:
i bolja pripremljenost na t će i problem niskih plaća”
itetnije obrazovanje i bolji obrazovni standard vodi rješenju problema niskih plaća. Prvi znanstveno-istraživački centar bit će usko vezan uz na tržištu rada. Pozitivna atmosfera ključna je da se dio radnika koji je otišao raditi u inozemstvo vrati kućama – kaže župan Posavec. ulažemo u primarnu zdravstvenu zaštitu izgradnjom nove zgrade Doma zdravlja, u kojem ćemo na jednom mjestu skrasiti sve ambulante u Gradu Čakovcu, ali i razvijati djelatnost palijativne skrbi. Putem primarne zdravstvene zaštite može se obaviti i dio specijalističkih pregleda, čime bi se smanjile liste čekanja, ali i pritisak na Županijsku bolnicu. Naime, čak 85 posto stanovnika Međimurja liječi se u Županijskoj bolnici, što je najveći postotak u Hrvatskoj. Stoga nam je važno da u Bolnici imamo vrhunske uvjete, od objekata preko opreme do liječnika. Dogradnja bolnice je projekt vrijedan 65 milijuna kuna, od čega 50 milijuna daje Europska unija. Od ukupnog iznosa 32 milijuna bit će uloženo u samu opremu. Krenuli smo u nabavku uređaja za magnetsku rezonancu i to će tijekom veljače biti realizirano. Prvi puta smo u proračun stavili iznos od 500.000 kuna kao mjeru
Dogradnja Bolnice je projekt vrijedan 65 milijuna kuna, od čega 50 milijuna daje Europska unija
Savez pet županija za lakša ulaganja
Vlakom do Zagreba mora se stići za sat vremena Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija sklopile su sporazum o suradnji da bi se lakše izborile za ulaganja države u kapitalne projekte od iznimne važnosti za sjever Hrvatske. - Naš najveći interes je razvoj željezničke pruge. Sada se od Čakovca do Zagreba vlakom putuje tri sata, što je apsurdno puno vremena za udaljenost od 88 kilo-
metara. Veseli inicijativa da iskoristimo EU fondove te da od Kotoribe preko Čakovca, Varaždina i Zaprešića do Zagreba dobijemo prugu i vlakove koji će voziti sat
vremena. Želja nam je i brza cesta kojom će se povezati Čakovec, Varaždin i Krapina. U bliskoj budućnosti neminovna će postati gradnja zajedničkih gospodarskih
zona. Često se spominju želje da u Hrvatsku dođe automobilska industrija. No, to je industrija koja traži velike parcele koje nijedna županija zbog svoje veličine zasebno ne može zadovoljiti, samo ako se udruže. Dolaskom takvih ulagača otvorila bi se brojna dobro plaćena radna mjesta. Suradnja među županijama moguća je i na područjima turizma, poljoprivrede te brojnim drugima – zaključio je Posavec.
proizvode te će praktičnom nastavom steći znanja koja se traže na tržištu rada. Radimo i na Centru održivog razvoja, projektu vrijednom 12 milijuna kuna, koji je u službi gospodarstva. Pozitivna atmosfera ključna je da se dio radnika koji je otišao raditi u inozemstvo vrati kućama, a to ćemo ostvariti kad prosječna plaća dostigne 7000 kuna – mišljenja je čelni čovjek Međimurske županije. Osim obrazovanja, u 2018. godini u Međimurju i zdravstvo je doživjelo pravi investicijski procvat. Riječ je o projektima vrijednima 165 milijuna kuna, od kojih je 78,8 milijuna osigurano u županijskom proračunu.
Uvijek može bolje
- Adaptiramo sve zgrade u Županijskoj bolnici Čakovec i dograđujemo dio nove bolnice u koji ćemo smjestiti odjele koji sada nemaju prikladne uvjete. Puno
za zadržavanje liječnika. Tim novcem možemo subvencionirati kredite, specijalizacije, plaćati najam stanova... Vjerujem da će liječnicima jedan od motiva za dolazak ili ostanak u Međimurju biti i vrhunski standard koji će imati u obnovljenoj i opremljenoj bolnici – ističe Posavec. Iza svih pripremljenih i provedenih projekata stoji tim ljudi koji uživaju potpuno povjerenje župana Posavca. - Oformili smo tim mladih ljudi neopterećenih prošlošću, politikom, ideologijama… Dobro funkcioniramo. Disciplinirani smo u nastojanjima da realiziramo sve zacrtane ciljeve i planove. Mnogo je prepreka i izazova, no kada ste predani poslu, uvijek pronađete put do cilja. Po prirodi sam takav da nikada nisam u potpunosti zadovoljan jer smatram da uvijek možemo i moramo bolje. Zato nakon svakog uspjeha tražimo nove izazove i projekte, sa željom da Međimurje učinimo još boljim mjestom za život – zaključio je župan Matija Posavec.
8
Život
Regionalni tjednik || 26. prosinca 2018., br. 121/122
Uoči božićnih blagdana varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak o
Trgovački centri postali su se mahnito hodočasti s
Iduće godine biskup Mrzljak navršava 75 godina te se mora javiti i staviti svoju službu na raspolaganje Papi. Je li po Piše: Ivan Tomašković ivan@regionalni.com
Josip Mrzljak na čelo Varaždinske biskupije stigao je ožujku 2007. godine zamijenivši prvoga varaždinskog biskupa Marka Culeja, koji je preminuo u kolovozu 2006. godine. Iduće, 2019. godine Mrzljak će napuniti 75 godina, što je ujedno kanonska dob za mirovinu. O tome hoće li u mirovinu i tko o tome odlučuje, ali i o stavu crkvenih poglavara oko rada nedjeljom, crnoj demografskoj slici u Hrvatskoj te nedavnom posjetu papi Franji i ulozi Caritasa razgovarali smo s varaždinskim biskupom Josipom Mrzljakom.
Potrošačko ludilo
Bliži nam se Božić. Svjedoci smo općega potrošačkog ludila i konzumerizma. Kako se suspregnuti od toga? Bilo bi dobro pitati starije ljude kako su nekada proživljavali advent, koji je bio sličan korizmenom vremenu. Advent je duhovna priprema za Božić, a to činimo i danas misama zornicama. No, društveni dio, gdje prevladava konzumerizam – to je prevršilo svaku mjeru. Gotovo me sve podsjeća na izreku „kruha i igara“. Kao da je važno da imamo svega u izobilju, no to bi u došašću trebalo izbjeći. Kao da ne postoji Božić. I prije su se kupovali darovi i pripremao se najbogatiji stol u najsiromašnijim vremenima. Bilo je u tom siromaštvu malo više bogatstva te više
Mladi izbjegavaju manje žrtve koje bi podnijeli u svom domu, ističe Mrzljak radosti i veselja. Sada kao da Božić dolazi na kraju i splasne sva radost Božića. Dolazi kao jedno opterećenje, a ne kao početak radosnog vremena. Potrošačko ludilo povezano je s radom nedjeljom i blagdanima. Koji je Vaš stav i stav Crkve oko rada nedjeljom i blagdanima? Stav crkvenih poglavara je općepoznat. Trebali bismo slijediti primjere Austrije i Njemačke, gdje se ne radi nedjeljom i blagdanom. Mi radimo svetkom i petkom, pa kako to da nismo bogatiji od tih zemalja? Pozdravljamo primjer Općine Martijanec, koja se uspjela dogovoriti s trgovcima da se ne radi nedjeljom i blagdanom. Pozdravljamo i nastojanja drugih
općina Varaždinske županije da slijede taj primjer. Trgovački centri postali su moderna svetišta kamo se mahnito hodočasti svake subote i nedjelje. Ne smijemo biti egoisti, već moramo misliti na svakog čovjeka, naročito na sve radnike i radnice koji tamo
Varaždinski biskup s ostalim hrvatskim biskupima bio je kod pape Franje na pohodu “Ad limina apostolorum” rade. Također, te radnike se mora nagraditi, ali i ostaviti mogućnost da bude slobodna nedjelja i blagdan.
Odlazak mladih
Ono što je danas aktualno je loša demografska slika Hrvatske i sve veće iseljavanje mladih u inozemstvo. Tko je za to odgovoran? Može li Crkva na to utjecati? Demografska slika je doista crna. Neki dan mi je župnik iz Maruševca rekao da je ove godine imao 105 sprovoda i 50 krštenja. To je 50 posto manje rođenih nego umrlih. Kada danas govorimo da trebamo poboljšati demografsku sliku, onda to neće ići bez obitelji. Koliko radimo za obitelj jako je važno. Iz godinu u godinu nas je sve manje. Stvara se neka klima – vani je sve jako dobro. Tako mladi izbjegavaju manje žrtve koje bi podnijeli u svom domu. Neki i žale što su otišli, ali sramota ih je vratiti se. Kao da nemaju mogućnosti vratiti se. Za to je društvo odgovorno, a mi kao Crkva smo dio ovog društva i činimo sve što je u našoj moći. Mi ne možemo davati radna mjesta, ali možemo stvarati ozračje da za našu domovinu i obitelj moramo podnijeti žrtvu. Možda je bolje živjeti malo više u skromnosti i ustrajati u dobrim planovima. No, najodgovorniji su oni koje izabiremo na izborima. Na njima je odgovornost da donesu dobre zakone i omogućuju ljudima rad. Predsjednik ste Hrvatskoga Caritasa. Koliko se zapravo pomaže i kolika je potreba za tom vrstom pomoći? Caritas je onaj koji želi pomoći u mnogim stvarima. Caritas Gospićko-senjske biskupije zaposlio je radnike na uzgoju krumpira. Kad bi Caritas mogao organizirati neke djelatnosti, ne bi bilo
Crkva i odgojnoobrazovne ustanove Sestre uršulinke osnovale su Katoličku osnovnu školu, a imaju i dječji vrtić. Nedavno je Varaždinska biskupija osnovala svoj prvi vrtić – u Belici. Sigurno je da se Crkva želi uključiti u sve pore društvenog života. Važan nam je odgoj mladih ljudi. Prva zadaća je to oca i majke, a želimo da su mladi i dio proširene obitelji koja se zove Crkva. Nema tu indoktrinacije, već se djeca odgajaju u katoličkom duhu. Važno je puno toga znati, no što ako se to znanje iskoristi na pogrešan način? Uz znanje, važni su dobrota, poštenje i istine za kojima čovjek teži – rekao je biskup Mrzljak.
loše. Bilo je takvih pokušaja, biskupima na pohodu „Ad no možda se mi ne snalazi- limina apostolorum“. Kakvi mo baš u tim inicijativama, su dojmovi? To je čin vjere – dolazak na iako su one same po sebi doprag apostola. Prvi čin bre. Caritas bi tu mogao je bila naša sveta mnogo više učiniti. misa na grobu Mnogi također svetog Petra traže novac I prije su se ispod bazida ot plate l i ke s vesvoje dugokupovali darovi i tog Petra. ve, ali Capripremao se najbogatiji Papa nas ritas nije je potom u mogućstol u najsiromašnijim primio u nosti davremenima.“ bratskom vati velike okružiznose, već mons. Josip ju. Bi lo je eventualno Mrzljak razgovora o da ljudima pr i l i ka ma u pokrije dugove Hrvatskoj, o svećeod režija. ničkim zvanjima, obitelji, pastoralu, no i nekih stvari Kod pape Franje Krajem studenoga ove go- koje ostaju tajna. On je pozvan dine bili ste kod Svetog Oca u Hrvatsku, ali kada će se to zajedno s ostalim hrvatskim dogoditi, nemamo saznanja.
Život
26. prosinca 2018., br. 121/122 || Regionalni tjednik
9
otvoreno o nizu tema, od konzumerizma do odlaska u mirovinu:
u moderna svetišta kamo svake subote i nedjelje
otrebno da ode u mirovinu i hoće li se pristupiti traženju njegova nasljednika? Cijeli postupak trajat će dvije godine.
Božićna poruka mons. Josipa Mrzljaka:
“Božić je susret Boga i čovjeka” Draga braćo i sestre!
Je li bilo razgovora oko kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca? Bilo je govora o Alojziju Stepincu. Ima još nekih teškoća koje treba riješiti. Sveti Otac želi da Stepinac zasja u što većem svjetlu u svojoj svetosti.
Mirovina?
Uskoro navršavate 75 godina, kanonska je to dob za mirovinu. Jeste li razmišljali o mirovini? Prema propisu, kad navršim 75 godina, moram se javiti i staviti svoju službu na raspolaganju Papi. Što će Papa dalje učiniti, to nije u našoj nadležnosti. Je li potrebno da idem u mirovinu ili će se pristupiti traženju mog nasljednika? To bi trebalo potrajati godinudvije. Spremno čekam odluku koju će donijeti Papa i ne
mogu tu ništa nagađati. Odluči li Papa preko svojih nuncija da ste za mirovinu, kako biste opisali svoj rad na čelu Varaždinske biskupije? Činili smo onoliko koliko je bilo moguće. Posebno smo se posvetili pastoralu obite-
Sveti Otac želi da Stepinac zasja u što većem svjetlu u svojoj svetosti lji – osnovali smo Obiteljski centar, izgradili Pastoralni centar u Ludbregu te smo osnovali Povjerenstvo za pastoral Roma i Povjerenstvo za pastoral invalida. Dakako da može više i bolje, no ovisno o personalnim snagama koje imamo.
Pri završetku građanske godine, a pri samom početku liturgijske godine, slavimo Božić – svetkovinu utjelovljenja Riječi Božje u čovjeku iz Nazareta – Isusu Kristu. Veliko je to otajstvo naše kršćanske vjere, koje nas ispunja radošću i nadom. U došašću kroz četiri nedjelje palimo postupno četiri svijeće kojima želimo ražariti i više rasvijetliti svjetlo vjere u našim dušama. Neizostavni dio proslave Božića je došašće, u kojem molimo u jednoj od misa zornica: „Svemogući Bože, daj da budno dočekamo dolazak tvoga Jedinorođenca: da mu spremni i s upaljenim svjetiljkama hrlimo ususret kako nas uči On sam, začetnik našega spasenja.“ Potrebno je biti budan s upaljenom svjetiljkom vjere. Opasnost je da nas, kako kaže jedna druga molitva, „zemaljske obveze i brige smetu“ u tom čekanju. Događaj u Bet lehemu prije 2018 godina događaj je povijesti koji nadilazi povijest. To je svevremenski događaj ili neprestano događanje. Isus je došao u jednom povijesnom trenutku, ali On i neprestano dolazi. Božić je susret Boga i čovjeka. Bog je prvi i pruža ruku svakom čovjeku. Čovjek u svojoj slobodi može odbiti pruženu ruku, može nezainteresirano proći pokraj Božje ponude, može je uslijed nedovoljno svjetla u duši ne vidjeti ili ne prepoznati kao ljubav koja mu je ponuđena. Čovjek može napustiti i zaboraviti Boga, ali Bog ne napušta i ne zaboravlja čovjeka. Mnogi u Betlehemu nisu u malom Djetetu, koje je rodila Marija, prepoznali Boga. Odbacili su Mariju i Josipa pravdajući se zaposlenošću i dnevnim brigama koje su ih okupirale. No, u tom Djetetu prepoznaju Boga priprosti pastiri i onda čuju pjesmu anđe-
la koji navješćuju: „Slava Bogu na visini, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim.“ Nismo li i mi danas u sličnoj opasnosti poput stanovnika Betlehema, obuzeti svojim brigama i poslovima, svojim kupovanjem i trgovanjem, svojim zabavama i igrama, ne vidjeti Božju ponudu ljubavi prema svakom čovjeku? Bog je ušao u našu ljudsku povijest, ali nije izašao. On ostaje među nama. Došao je u prošlosti, ali i danas dolazi. Možemo li prepoznati Boga koji danas dolazi?! Dolazi u svojoj riječi koja je stalna i nepromijenjena, koja je neprestano živa i suvremena, koja ne može zastarjeti. Tu riječ povjerio je zajednici vjernika – Crkvi koja je čuva i o njoj svjedoči. U svjetlu te Božje riječi mi prepoznajemo i danas nje-
gov dolazak. Dolazi u čovjeku, dolazi u nerođenom djetetu kojem neki ne dopuštaju doći na svijet.
Događaj u Betlehemu prije 2018 godina događaj je povijesti koji nadilazi povijest Dolazi u djetetu koje umire od gladi. Dolazi u prognaniku i izbjeglici. Dolazi u obespravljenom i siromašnom. Dolazi u beskućniku. Dolazi u onima nad kojima se vrši nasilje u bilo kojem obliku.
Dolazi u žrtvi bezobzirnih ubojica i terorističkih napada čiji smo svjedoci i u ovom našem vremenu. Dolazi u svima onima koji umiru. I sam je iskusio smrt da bi nas vodio u život. Ne samo da bi nas vodio u vječni život nego da nas vodi ovozemaljskim vremenitim životom. Prihvaćamo li to vodstvo ili ćemo se ispričati da znamo i mi sami, opijeni svojom ljudskom mudrošću i veličinom? Zaključit ćemo zbornom molitvom koju molimo u božićnoj misi: „Svemogući Bože, Ti nas obasjavaš novim svjetlom svoje utjelovljene Riječi. To nam svjetlo po vjeri sja u srcu. Molimo te da odsijeva i u našem življenju.“ Želim svima obilje Božjeg svjetla koje nam svijetli o svetkovini Božića.
10 Zdravlje
Regionalni tjednik || 26. prosinca 2018., br. 121/122
čakovečkoj NEUROLOGIJI DONIRAN TV PRIJEMNIK
zdravlje ZAVOD za javno zdravstvo
U županiji raste broj oboljelih od gripe Sve je više oboljelih od gripe u Međimurskoj županiji, pokazuju podaci Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije. Naime, u 50. tjednu ove godine, odnosno od 10. do 16. prosinca, prijavljena su 34 slučaja oboljenja od gripe, što je značajan porast broja oboljelih jer su tjedan ranije zabilježena samo dva slučaja. Najviše je oboljelih u dobnoj skupini od 30 do 64 godine, a mnogo je oboljelih i među djecom. Stoga, ako obolite od gripe, Zavod savjetuje da se liječite simptomatskim mjerama, odnosno mirovanjem, unosom dovoljnih količina tekućine, snižavanjem povišene tjelesne temperature tuširanjem u mlakoj vodi, hladnim oblozima i lijekovima (paracetamolom, ibuprofenom)
te se svakako javite svom liječniku obiteljske medicine koji će vam dati savjet i, ako je potrebno, dogovoriti dolazak u ambulantu ili kućnu posjetu. Pritom je važno da se pridržavate savjeta liječnika, jedete lako probavljivu hranu, izbjegavate alkoholna pića te da uzimate propisane lijekove ako ste kronični bolesnik. Poseban oprez potreban je kod oboljele djece, trudnica i teških kroničnih bolesnika Također, posebni (antivirusni) lijekovi uzimaju se samo po preporuci liječnika te su efikasni ako se s liječenjem započne unutar prvih 48 sati od početka simptoma. Samo najteži slučajevi oboljenja i bolesnici kod kojih je došlo do komplikacija upućuju se na bolničko liječenje.
Božićne slike Božić nam je konačno došao! Vjerujem da se najmlađi najviše raduju zbog poklona koje su dobili. Slika poklona, Djeda Božićnjaka, okićenog bora, jaslica s Josipom, Isusom i Marijom najčešća je slika Božića. To je ona romantična slika. Sljedeća slika je slika divljenja, gdje su se Josip i Marija divili svemu onome što su im govorili pastiri, Šimun i mudraci koji su kasnije došli pokloniti se Isusu. U Lukinom evanđelju čitamo da su se Josip i Marija divili svim tim riječima. No, sljedeća slika je slika neizvjesnosti, a to je situacija kad je Šimun, nakon blagoslova, rekao Mariji da će joj mač probosti dušu. Iako Marija tada nije razumijela te riječi, vjerujem da joj je srce bilo uznemireno. Život s Isusom išao je dalje te u njegovoj tridesetoj godini započinje slika nade. Isus, svjetlo svijeta, onaj koji govori s autoritetom Božjim, daje napaćenom narodu nadu. Govori im, blago vama ako ste tužni jer ćete se utješiti, blago vama ako ste žedni i gladni pravednosti jer ćete se nasititi, blago vama ako ste čista srca, blago vama ako ste mirotvorci jer ćete Boga gledati… Ta je poruka bila melem za rane narodu onoga vremena, a jednako tako ta poruka, poruka nade, važna je i nama danas. Nakon slike nade dolazi tragična slika, kada ondašnje vlasti uhićuju Isusa pravednika i osuđuju ga na smrt. Kao da je sve nestalo, kao da se nada ugasila, kao da je zlo pobijedilo dobro… Pa ipak, to je bila žrtva naknadnica za tvoje i moje grijehe. Samo preko Kristove žrtve možemo postati slobodni od grijeha! I zato već treći dan dolazi slika pobjede! Grob nije mogao zadržati Božjega Sina u svojim lancima, već je Isus uskrsnuo i pobijedio smrt. To je pobjedonosna slika! Isus pobjeđuje
Društvo multiple skleroze Međimurske županije, čiji su članovi redovito hospitalizirani na Odjelu neurologije Županijske bolnice Čakovec, doniralo je čakovečkoj Bolnici TV prijemnik. Uređaj je voditelju Odjela neurologije dr. Robertu Marčecu i glavnoj sestri Tanji Krnjak uručio predsjednik Društva Ivan Škec sa članovima Predsjedništva. Ujedno je objasnio
da su na ideju o donaciji došli zbog toga što su članovi Društva prilikom hospitalizacije primijetili da se TV prijemnik, koji su također donirali, pokvario. BIla je to i prilika da predsjednik Društva Ivan Škec uruči dr. Robertu Marčecu plaketu sa zlatnim obilježjem kao zahvalu za 15 godina suradnje i pomoći.
SVEČANA PRIMOPREDAJA reanimobila
Zavod za hitnu medicinu bogatiji za novo vozilo – Vrijednost vozila je više od pola milijuna kuna, a ukupno ulaganje u zdravstveni sustav Međimurja iznosi više od 140 milijuna kuna – istaknuo je župan Matija Posavec kom nove opreme, tako da će i iduće godine prostor Zavoda za hitnu medicinu biti veliko gradilište. Očekuje se izgradnja pristupne ceste s ciljem nesmetanog ulaska i izlaska vozila, to jest, rekonstrukcija ulaza u prostor zdravstvenih ustanova. - Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije jedna
Piše: Mirna Grabar mgrabar@regionalni.com
Zavodu za hitnu medicinu Međimurske županije dostavljeno je još jedno novo vozilo u vrijednosti 524.000 kuna, za koje je sredstva osigurala Međimurska županija.
Kompletna oprema
Mladen Dominić Kristova Crkva smrt te nam daje mogućnost da ti i ja isto tako pobijedimo smrt — ako prihvatimo njegovu žrtvu na križu. Slijedi slika slave kad čitamo u Bibliji da Isus sada sjedi s desne strane našeg Nebeskog Oca i posreduje za nas kao jedini posrednik i jedini zagovornik! Taj Isus vratit će se u velikoj slavi da povede sve nas, bilo žive, bilo mrtve, u vječno kraljevstvo i vječnu slavu! Gdje si ti? Jesi li dio te velike Božje slike? Ukoliko nisi siguran, pridruži nam se da zajedno slikamo sliku tebe i mene od danas do vječnosti. prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Ovaj tjedan izašlo je božićno izdanje časopisa Obiteljski list, koji možete dobiti besplatno i bez ikakve obveze. Ukoliko ga želite imati, nazovite nas što prije na 042 311 202 kako bi osigurali na vrijeme Vaš primjerak. Časopis govori o praktičnom novozavjetnom kršćanstvu, tj. kako živjeti vjeru i uživati u njoj. Kristova Crkva Varaždin Vilka Novaka 48f www.kristova-crkva.hr
Novo će se vozilo, takozvani „reanimobil“, koristiti u službi hitne medicinske pomoći te je potpuno opremljeno, što znači da će se moći obavljati reanimacija životno ugroženih pacijenata u vožnji, tijekom transporta ili intervencije. Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu dr. Tomislav Novinščak rekao je da je ovo već sedmo vozilo u njihovu voznom parku, što će podići standard hitne medicine u Međimurju s obzirom na činjenicu da županijski Zavod za hitnu medicinu, osim u Čakovcu, djeluje i u Prelogu te Murskom Središću. - Važno je imati moderna i opremljena vozila jer brzina liječničke intervencije često spašava život. Vozila hitne medicine naprave oko 150.000 kilometara godišnje u 11.000 vanjskih intervencija na terenu, a sveukupno radi 20 timova, od čega deset u Čakovcu, a po pet u Prelogu i Murskom Središću – naveo je ravnatelj Novinščak, podsjećajući da je cilj Zavoda obnova voznoga parka sukladno propisanim standardima. Objasnio je da se unutar reanimobila nalazi vrijedna oprema poput defibrilatora,
respiratora i EKG uređaja konstrukciji zgrade Bolnice, važnih za reanimaciju. Ta- paviljon za radiološke djekođer, vozilo je opremljeno latnosti koji se dograđuje te prema zadnjim standardima, nova zgrada Doma zdravlja a njegova je posebnost u u blizini. - Vrijednost vozila je više tome što su rasvjetna tijela od pola milijuna kuna, integrirana u samo vozilo a ukupno ulaganje koje sadrži i dva u zdravstveni akumulatora za sustav Mepunjenje ureZavod je jedna je od đimurja đaja, klimaiznosi više t i z ac ijsk i rijetkih zdravstvenih o d 14 0 sustav i ustanova u Hrvatskoj milijuGPS lokana kuna. tore. koja nema problema s Radimo - Ovime odlaskom liječnika.“ to zbog modern a š i h n i zi ra mo Tomislav mje š t a n a; i pomlađuNovinščak želimo da svi jemo vozn i pacijenti imapark. Vozilo je ju moderne, nove generaciefikasne, učinkovite je s potpuno novim motorom i koncepcijski drukčije i brze zdravstvene usluge od prethodnih, potpuno je – istaknuo je župan Matija klimatizirano za pacijente - Posavec. Naveo je da su u proračunu rekao je Damir Tota, voditelj voznoga parka Zavoda za za 2019. godinu već osigurahitnu medicinu Međimurske na sredstva od gotovo pola milijuna kuna za financižupanije. Župan Matija Posavec izja- ranje ispostave Zavoda za vio je da slika govori više od hitnu medicinu u Murskom svake riječi, o čemu svjedoče Središću, a nastavit će se i s građevinski radovi na re- obnovom zgrada te nabav-
Unutar reanimobila nalazi se oprema poput defibrilatora, respiratora i EKG uređaja, važnih za reanimaciju je od rijetkih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj koja nema problema s odlaskom liječnika, što je rezultat ulaganja u opremu (nabavljen je mobilni ultrazvuk) i vozila, modernog i funkcionalno uređenog prostora te stalne edukacije. Djelatnici naše Hitne predstavljali su Hrvatsku na međunarodnom natjecanju u Sloveniji, s kojeg su donijeli prvi pehar u povijesti Hrvatske, te su bili treći u ukupnom poretku – dodao je ravnatelj Novinščak. Svečanosti su prisustvovali pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Sonja Tošić Grlač, glavni tehničar Zavoda za hitnu medicinu Tomislav Milly, zaposlenici Zavoda za hitnu medicinu te brojni gosti.
Oglasi
26. prosinca 2018., br. 121/122 || Regionalni tjednik
11
Čakovec, N. Pavića 4, tel. 040 363 396 Varaždin, Zagrebačka 53, tel. 042 200 944 Prelog, Glavna 47, tel. 040 646 787
www.bukal.hr
Playstation 4 + poklon Fifa 2019. - 2.469,00 kn Veliki izbor LAPTOPA I TABLETA Najveći izbor MOBITELA
svih brendova
Samsung, Iphone, CAT, HTC, NQA, Huawei, LG, Meizu, Vivax, Cubot, Xiaomi...
- torbice za mobitele i tablete - baterije, punjači, - zaštitne folije i stakla
BOŽIĆNI POPUST kućanski aparati Grunding - 20%
AKCIJA
VIVAX (T2, HEVC), 82cm
999,00 kn
AKCIJA GRUNDIG UHD TELEVIZORA
43VLX 7810 BP 2.799,00 kn 49VLX 7810 BP 3.399,00 kn 55VLX 7810 BP 3.799,00 kn 65VLX 7730 BP 5.999,00 kn
5 GODINA JAMSTVA
12 Školstvo
Regionalni tjednik || 26. prosinca 2018., br. 121/122
ODJELU PEDIJATRIJE DONIRALI IGRAČKE, INHALATORE…
Školstvo
Studenti i učenici donirali su Odjelu pedijatrije Županijske bolnice Čakovec igračke i medicinske aparate, čime su bolesnoj djeci u predblagdansko vrijeme uljepšali boravak u bolnici. Naime, humanitarna udruga „Učitelji za djecu“, u suradnji s Učiteljskim fakultetom odsjeka u Čakovcu, organizirala je i ove godine humanitarni Božićni sajam studenata. Prikuplje-
nim donacijama kupili su inhalator, digitalne toplomjere te igračke i didaktičke materijale za mališane na Odjelu pedijatrije. Donaciju su predali glavnoj sestri odjela, a u humanitarnom ozračju i predaji donacija pomogli su im učenici III. osnovne škole iz Čakovca koji su s učiteljicom pripremili prigodnu predstavu.
OTVORENA OBNOVLJENA EKONOMSKA I TRGOVAČKA ŠKOLA ČAKOVEC
“Sretni smo, ponosni i zahvalni što je škola zasjala u novom ruhu”
Vrijednost projekta energetske obnove škole i dvorane iznosi 5,8 milijuna kuna, od čega EU fondovi financiraju obnovu s 5 milijuna kuna, dok je preostali iznos osiguran u proračunu Međimurske županije Piše: Mirna Grabar mgrabar@regionalni.com
za učenike i studente diljem županije te potvrdi da su odgoj i obrazovanje temelji našeg društva - rekla je u vrlo emoSvečanost otvorenja obnov- tivnom obraćanju ravnateljica ljene zgrade i sportske dvorane Ekonomske i trgovačke škole Ekonomske i trgovačke škole Bosiljka Vinković Kukolić. Da se svako ulaganje u odČakovec održana je u srijedu, goj i obrazovanje u ko19. prosinca. Riječ je načnici višeo školi koja se struko isplati, od 1921. godine – Naša je pot vrdio je mijenja, raželja i odgovornost župan Mezvija i nadođimurske građuje te da stvaramo bolje župa n ije danas ima uvjete za sve Matija više od Posavec. 600 učeučenike, profesore i - Na nika u 30 t o m e razrednih zaposlenike škole – malom, odjela iseistaknuo je a l i n a š em dam usmje„fa lačec u“ renja. Posavec zemlje imamo učenice Evu i Novo ruho Luciju koje su svjetske Vrijednost projekta energetske obnove zgrade i škol- prvakinje te brojne druge naske sportske dvorane iznosi 5.8 građivane učenice i učenike milijuna kuna, od čega EU fon- iz svih dijelova Međimurja. dovi financiraju obnovu s pet Naša je želja i odgovornost da milijuna kuna, dok je preostali stvaramo bolje uvjete za sve iznos osiguran u Proračunu učenike, profesore i zaposlenike škole. Zgrada i školska sportska Međimurske županije. - Sretni smo, ponosni i na- dvorana Ekonomske i trgovačke dasve zahvalni svima koji su škole čine peti od šest energetski omogućili da naša škola zasja u obnovljenih javnih objekata u novome ruhu. Veliko i najveće obrazovanju u prvome krugu hvala svim našim dobroči- natječaja, čija ukupna vrijednost niteljima, a posebno županu iznosi više od 27 milijuna kuna Matiji Posavcu, na velikoj brizi - istaknuo je župan Posavec
ZA UGODNIJI BORAVAK U ŠKOLSKIM KLUPAMA
Novi radijatori i stolarija, ali i pomoć za osobe s poteškoćama u kretanju Učenici i zaposlenici Ekonomske i trgovačke škole dobili su ono što su nestrpljivo čekali: promjenu vanjskog izgleda škole te ugradnju novih radijatora. Na zidove i krovove ugrađena je toplinska izolacija te je obnovljen pod škole. Zamijenjena je i stolarija te je ugrađena i podizna platforma za osobe s poteškoćama u kretanju. - EU fondovi do-
stupni su nam za korištenje, a uz realiziranu energetsku obnovu manje ćemo trošiti, pri čemu će učenicima biti ugodnije boraviti u školi. Čestitam županu koji ima odličan tim ljudi, uz čiju je pomoć Međimurska županija postala pravo veliko gradilište – istaknuo je Predrag Štromar, potpredsjednik Vlade te ministar graditeljstva i prostornog uređenja.
dodavši da je cilj Županije da se u naredne dvije godine obnove sve osnovne i srednje škole na području Županije. U 97 godina postojanja, školom su prošle mnoge generacije učenika, današnjih ambasadora ETŠ-a. Program za svečanost otvorenja škole s učenicima je pripremalo 97 djelatnika. U božićnom program u sudjelovali su učenici E k o nomske i trgovačke škole sa scenskim prikazom uz pomoć neverbalne komunikacije, koji je prikazao kako oni vide zanimanja svoje budućnosti. Nastupili su i školski zbor pod ravnanjem prof. Ive Novak, djevojke iz Plesnog studija Teuta, čiju je koreografiju osmislila bivša učenica škole Nikolina Mekovec te učenici Aleksandar Posavec i Josip Zlatarek. Čast da prerežu vrpcu pripala je Luciji Marković i Evi Perčić, svjetskim prvakinjama iz biologije.
MALIŠANI IZ “CVRČKA” I “STONOGE” POSJETILI ČAKOVEČKE GIMNAZIJALCE
Kroz igru učili o životinjama, a nahranili su i guštera agamu Mališani iz Dječjeg vrtića Cvrčak i područnog objekta Stonoga sa odgojiteljicama Majom Kozjak-Hladki, Mirjanom Lisjak, Kristinom Barić i Sašom Sanjković posjetili su Gimnaziju Josipa Slavenskog Čakovec.
Zabavne radionice
Gimnazijalci koji pohađaju izbornu nastavu iz biologije s profesoricom Tanjom Šalamon pripremili su niz edukativnih radionica u kojima su djeca stekla znanja o glavnim obilježjima životinjskih vrsta i njihovim staništima. Na zabavan način, putem igre, djeca su prepoznavala glasanje pojedinih životinja, naučili što
je hranidbeni lanac te proučili smještaj unutarnjih organa čovjeka. – Imali smo priliku nahraniti guštera agamu, što je djeci bilo osobito zanimljivo, a oslobodili smo se i straha od kukaca te paukova. Puni dojmova i zahvalni velikim prijateljima iz Gimnazi-
je vratili smo se u naše vrtiće, a ovo druženje ćemo još dugo nositi u sjećanju. Ovaj način rada smatramo vrlo poticajnim za učenje zbog čega se nadamo daljnjoj suradnji – navode iz vrtića te zahvaljuju profesorima i učenicima Gimnazije na zanimljivome druženju.
Školstvo
26. prosinca 2018., br. 121/122 || Regionalni tjednik
13
SVEČANOM SJEDNICOM U VARAŽDINSKOM HNK-u OBILJEŽEN DAN FAKULTETA ORGANIZACIJE I INFORMATIKE
Fakultet bez kojega grad ne bi bio isti proslavio je svoj dan!
– Smatramo da je djelovanje FOI-ja iznimno značajno za lokalnu zajednicu i stoga zaključujemo da je opravdano barem jednom godišnje pohvaliti se sa svime što smo napravili, kako bismo dalje krenuli s radom – istaknuo je dekan FOI-ja prof. dr. sc. Neven Vrček U Hrvatskome narodnom kazalištu u Varaždinu 18. prosinca održana je svečana sjednica u okviru Dana Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu.
Stigli brojni uzvanici
Svečanom sjednicom FOI je obilježio 56. obljetnicu postojanja i 44. obljetnicu osnivanja Fakulteta, odnosno prerastanja nekadašnje Više ekonomske škole u Varaždinu u današnji Fakultet organizacije i informatike. Sjednica Fakultetskog vijeća započela je pozdravnim govorom dekana Fakulteta prof. dr. sc. Nevena Vrčeka, koji je rekao je da je svečana proslava već tradicionalni događaj u Varaždinu kojim se želi istaknuti sve što je Fakultet postigao tijekom prošle akademske godine. – Smatramo da je djelovanje FOI-ja iznimno značajno za lokalnu zajednicu i drago nam je da se to prepoznaje i po današnjim pristiglim gostima, a i u okviru zagrebačkog Sveučilišta ostvarujemo zapažene rezultate. Stoga zaključujemo da je opravdano barem jednom godišnje pohvaliti se sa svime što smo napravili, kako bismo dalje krenuli s radom – naveo je dekan Vrček. Posebno je istaknuo činjenicu da na FOI-ju danas studira oko 3000 studenata te da se godišnje svečano promovira 500 studenata, što prvostupnika, što magistara informatike i studijskog programa Ekonomika poduzetništva. – Pojačana međunarodna suradnja također je nešto čime se ponosimo, a riječ je o iskoraku prema Sjedinjenim Američkim Državama, a prisutni smo i u Srednjoj Aziji, u Kirgistanu, a od nove godine i u Maldivima. Radimo na projektima i time se volimo pohvaliti, ali istovremeno naglašavam još jednu činjenicu, da niti u jednom trenutku nastavni proces nije ugrožen. Projektna je aktivnost također vrlo živa. U prošloj godini odradili smo 26 projekata, što je, uz ogroman nastavni angažman, velik uspjeh – izjavio je Neven Vrček, koji dužnost
PONOS FAKULTETA ORGANIZACIJE I INFORMATIKE
Najboljim studentima i nastavnicima uručene nagrade i priznanja Na svečanoj sjednici dekan FOI-ja prof. dr. sc. Neven Vrček uručio je i Dekanove nagrade i priznanja studentima te priznanja nastavnom i nenastavnom osoblju. Od nastavnika, nagradu za posebna postignuća u znanstvenom i nastavnom radu dobio je izv. prof. dr. sc. Zlatko Erjavec. Nagrada za izuzetno zalaganje nenastavnom osoblju dodijeljena je Krunoslavu Tomcu iz Centra za informatičku podršku, a nagrada za predan rad nenastavnom osoblju Mariju Harjaču iz Centra za informatičku podršku. Nagrada za doprinos društvu i volontiranje dodijeljena je mag. math. Jeleni Gusić, dok je prof. dr. sc. Mirko Maleković primio zahvalnicu dekana za dugogodišnji trud i rad u toj instituciji. Studenti koji su posebno nagrađeni
kako za uspjeh tijekom studiranja tako i za sve druge brojne aktivnosti koje su provodili tijekom svog studiranja su: Dino Hraščanec, Aldin Alagić, Antonio Petek, Tihana Grbac, Ana Keleković, Mateo Krcić, Ivica Bermanec, Lidija Zorić, Jelena Marčelja Opatić, Tomislav Peharda, Marko Kos, Anamarija Jelaković, Ana-Maria Draženović, Filip Aleksić, Karlo Budanec, Damir Drempetić, Anamarija Igrec, Igor Rinkovec, Rudolf Suntešić, Barbara Šajfar, Monika Tenšić, Danijel Turić, Nera Jurinić, Tino Balint, Ivan Bebek, Ibrahim Hadžić, Dean Jakovljević, Antonio Martinović, Ivan Oršolić, Leo Siniša Radošić, Ivan Solić, Patrik Dolovski, Kristijan Gašljević, Maja Bedeniković, Nikolina Kolačko i Josipa Kolaković.
dekana obnaša nešto manje od nosti – navela je prodekanica, istaknuvši da Fakultet stalno četiri godine. Prodekanica za znanstveno- radi na nizu aktivnosti vezanih istraživački rad i međunarodnu uz nove projekte. Na svečanost su stigli brojni suradnju izv. prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep nadodala je da uzvanici, predstavnici hrvatse FOI trenutačno može pohva- skih sveučilišta i fakulteta, liti s više od 40 aktivnih proje- institucija i agencija koje svoj rad usmjeravaju na kata, a gotovo 80 posto visoko obrazovatih projekata ima nje, među kozna nst venu – Sigurna jima je bila i komponensam da studenti ministrica tu. znanosti – koji završe FOI i obraUspjel i zovanja nemaju problem s smo u prof. dr. p r o nezaposlenošću – sc. Blajekte ženka ukljuistaknula je ministrica Divjak. čiti čak znanosti i obrazovanja – Jako 70 posam zadosto naših Blaženka Divjak voljn a š to djelatn i ka FOI jako nai, naravno, repreduje u svakom zultat projekata su pogledu, ali i u zapoi znanstveno-istraživačke publikacije, na što smo jako šljavanju studenata. Sigurna ponosni. Također, povećali smo sam da studenti koji završe FOI dolaznu i odlaznu mobilnost nemaju problem s nezaposlestudenata i nastavnika, što nošću, što je rijetkost u Hrvatpotvrđuje dolazak 30-ak stu- skoj kada govorimo o visokom denata iz Francuske u ljetnom obrazovanju. Mnogo je uloženo semestru. Povećali smo i broj truda i na osuvremenjivanju predmeta i radionica koje se studijskih programa. Što se tiče izvode na engleskom jeziku, a sudjelovanja u projektima, tu je sve to doprinosi većoj mobil- FOI odličan, a i suradnja s gos-
podarskim sektorom je takva da može poslužiti kao primjer drugim fakultetima – navela je ministrica Divjak. Osim nje, svojim su dolaskom podršku Fakultetu dali i zamjenik župana Varaždinske županije Tomislav Paljak, gradonačelnik Grada Varaždina dr. sc. Ivan Čehok, izaslanik rektora Sveučilišta u Zagrebu i prorektor za poslovanje Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Tonći Lazibat, predsjednik Gradskog vijeća Damir Habijan, poslovni direktor HNB-a Tomislav Presečan i ostali uvaženi gosti. Dodijeljene su i Dekanove nagrade te priznanja studentima, priznanja nastavnom i nenastavnom osoblju, zahvale zaslužnim poduzećima i školama te povelja Prijatelj FOIja, koja je ove godine pripala Michaelu Aldarondu Jeffriesu temeljem dugogodišnje kontinuirane suradnje, potpore studentima FOI-ja u stjecanju iskustva međunarodne mobilnosti, akademskih vještina i interkulturalnog učenja. Svečanom ugođaju pridonio je i Akademski pjevački zbor djelatnika i studenata FOI-ja pod ravnanjem dirigentice prof. Janje Knapić.
14 Kulturni obzor
Kulturni obzor
Regionalni tjednik || 26. prosinca 2018., br. 121/122
Izložba “Toplo je kraj peći” u Prelogu U Muzeju “Croata insulanus” Grada Preloga otvorena je izložba radova iz Kolekcije Pohižek, pod nazivom „Toplo je kraj peći“. Daleko u povijesti umjetnosti pronalazimo slike načinjene u spiljama drvenim ugljenom. Najstariji primjeri slikarstva, odnosno paleolitičke umjetnosti, potječu iz spilja La Madeleine, Altamira, u Lascauxu i drugih, a sežu u 30.000
godina pr. Kr., u kameno doba. Figurativne motive na slikama u spiljama čine ljudi i životinje, ali pronalazimo i razne simbole. Stoga ne treba čuditi što se kolekcija Pohižek razvila upravo oko motiva drvenog ugljena. Iz spilja se u ovome slučaju valja odšetati u prirodu, gdje počinje tradicionalna proizvodnja drvenog ugljena. Zahvaljujući bogatoj
kolekciji umjetnina s motivom ugljenice sačuvan je dašak tradicije. Posljednjom ovogodišnjom izložbom zaključuje se Europska godina kulturne baštine u Muzeju, a ona će biti otvorena do 11. siječnja. Izložbe u Muzeju Croata insulanus Grada Preloga neće se moći razgledati od 24.12. do 4.1. zbog božićnih i novogodišnjih blagdana. (igh)
U Nedelišću održan jubilarni 20. koncert Pjevačkoga zbora “Josip Vrhovski”
SGC Aton ispunili posjetitelji i divni zvuci božićnih pjesama!
U prekrasnim izvedbama božićnih i klasičnih pjesama vrijednim zborašima i orkestru pridružili su se i gosti. Zbor nosi ime po skladatelju, glazbenom pedagogu i dirigentu Josipu Vrhovskom iz Črečana. Piše: IVAN -GORAN HERMAN igherman@regionalni.com
koncerta. Voditelji koncerta bili su Lejdi Oreb i Matko Buvač, a na kraju večeri načelnik OpPjevački zbor „Josip Vrhov- ćine Nedelišće Darko Dania ski“ održao je treće nedjelje čestitao je Zboru na velikih 20 došašća, 16. prosinca, pri- godina djelovanja te zahvalio na Božićnom koncertu, za godni 20. Božićni koncert u koji je istaknuo da je Nedelišću. Osnovan bio najposebniji 19 98 . go d i ne, do sad. KonZbor nosi ime certu su pripo glazbeZbor trenutno sust vovali nom pebroji pedesetak i saborski dagogu, zastupnici skladačlanova, a u Bernarda telju i posljednjih pet To p o l k o dirigentu te Stjepan Josipu Vrgodina okupljaju i Kovač, grahov skom dječji zbor donačelnik iz Črečana. Grada ČaJubilarnu 20. kovca, kao i žugodišnjicu djepan Međimurske lovanja članovi županije Matija PoZbora zaokružili su veličanstvenim koncertom na savec, predsjednik Skupštine kojem su se ovoga puta oku- Međimurske županije Mladen pilo rekordnih 2500 ljubitelja Novak, načelnici međimurskih općina te predstavnici glazbe. političkog, društvenog i gospodarskog života Međimurja. Velikih dvadeset – U ovih 20 godina djeloU prekrasnim izvedbama božićnih i klasičnih pjesma vanja prošli smo brojne lijevrijednim zborašima i orke- pe trenutke, izazove, primili stru pod ravnanjem dirigenta brojne nagrade i priznanja te profesora Branimira Magda- smo postali pravi ambasadori lenića pridružili su se i gosti: Nedelišća i Međimurja, ali sopranistica Katarina Toplek, i Hrvatske. Zbor trenutno na gajdama Iva Ištvanović i broji 50 članova, u posljednjih Zvjezdan Draganić te sastav pet godina okupljamo i dječji Četiri tenora. Uz Đanija Sti- pjevački zbor, a svega toga ne paničeva, Marka Pecotića i bi bilo bez naših vrijednih Vladu Garića, publici okuplje- članova, podupiratelja i profenoj u SGC Aton u Nedelišću sora Branimira Magdalenića – predstavio se tenor Filip Ho- istaknula je ravnateljica Zbora zjak iz Preloga. Nastupila je i Ivanka Novak te čestitala svisopranistica Sarah Ferenčević, ma sretan Božić i novu godinu a Paula Šolc oduzela je dah uz mnogo lijepe glazbe. Zboru akrobacijama na svili koje su je poželjela još puno godina se uklopile u svečani ugođaj uspješnog rada.
Kulturni obzor
26. prosinca 2018., br. 121/122 || Regionalni tjednik
15
Zbor baptističke crkve Mačkovec održao koncert “Radost Božića” Božićno raspoloženje u Međimurju svojim radosnim zvucima i ove godine širi Zbor baptističke crkve Mačkovec, koji je u utorak, 18. prosinca, u Centru za kulturu Čakovec održao koncert „Radost Božića“. Sačinjen od tridesetak međimurskih pjevača i renomiranih glazbenika regije, Zbor je ovim nastupom zaokružio velikih 20 godina održavanja adventnih i
božićnih koncerata u našoj Županiji. Pod ravnanjem pastora za misiju i glazbu Branka Kovačevića te Anje Kovačević, izveli su dvadesetak božićnih duhovnih pjesama i raspjevali ispunjenu dvoranu, a program je upotpunio gost: pastor baptističke crkve Daruvar, Ivan Špičak. Energičnim nastupom publiku je oduševio dječji zbor.
– Božić je vrijeme darivanja te smo se marljivo i s puno ljubavi pripremali da podijelimo radost tog blagdana. Glazbom želimo podsjetiti na značaj i vrijednost Božića, kao i da se upravo ta duhovna ideja prenese na našu svakodnevicu i donese nam mir i bolji život – istaknuo je pastor Kovačević te poželio svima sretne i blagoslovljene blagdane.
Koncertu su prisustvovali župan Međimurske županije Matija Posavec i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Međimurske županije Sonja Tošić Grlač te saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač, koji je istaknuo da se nada da će koncerti Zbora baptističke crkve Mačkovec ostati dugogodišnja tradicija Međimurja.
U čakovečkom Centru za kulturu još jedan dio međimurske baštine
Održana promocija filma o međimurskoj popevki
Film je nastao u okviru projekta “Dokumentiranje nematerijalne baštine”, koji provodi Muzej Međimurja Čakovec s ciljem bilježenja trenutnog stanja nematerijalne baštine na području Međimurja. Radi se o četvrtom uratku u serijalu. Piše: IVAN -GORAN HERMAN igherman@regionalni.com
Bogata međimurska kultura i baština dobila je veliko priznanje krajem studenoga kada je međimurska popevka uvrštena na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva. Glazbeno-tradicijski znak Međimurja tako je postao prepoznatljiv diljem svijeta. Da bi obilježio ovaj uspjeh, Muzej Međimurja Čakovec je u suradnji s Međimurskom županijom u srijedu, 19. prosinca, u Centru za kulturu Čakovec održao premijeru filma „Međimurska popevka“.
Pore života
Film je nastao u okviru projekta „Dokumentiranje nematerijalne baštine“, koji provodi Muzej Međimurja Čakovec s ciljem bilježenja trenutnog stanja nematerijalne baštine na području Međimurja. – Ovo je četvrti film u serijalu dokumentiranja nematerijalne baštine kojim smo željeli zabilježiti mnogobrojne segmente kojima međimurska popevka zadire u pore života Međimurki i Međimuraca. Za popularizaciju i očuvanje popevke, uz ključne institucije na području Međimurja, najzaslužniji su pojedinci koji popevku žive i nose u sebi, članovi kulturno-
Kovač, ujedno kustosice Muzeja, film je okupio mnoge zaljubljenike u popevku, a sam projekt zajednički financiraju Ministarstvo kulture, Muzej Međimurja Čakovec, Grad Čakovec i produkcijska kuća Strix. Promocija je popraćena kratkom diskusijom koju je vodila kustosica Muzeja Janja Kovač. U raspravi su sudjelovali predsjednik Zajednice HKUU MŽ Dejan Buvač (koji je istaknuo ulogu amaterizma u očuvanju baštine), dr. sc. Lidija Bajuk s Instituta za etnologiju i fokloristiku (koja je govorila o znanstvenom aspektu istraživanja popevke i sudjelovanju stručnjaka u procesu upisa na listu UNESCOa), ravnateljica Muzeja Maša Hrustek Sobočan (koja je naglasila projekte Muzeja na polju nematerijalne baštine) te Tatjana Horvatić, voditeljica Službe za pokretnu, etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture (koja je istaknula djelatnosti Ministarstva u cijelom procesu). Mlada kantautorica Lea Šprajc i sastav Ethno Garden obogatili su promociju filma izvedbama međimurskih popevki. Svi dosad snimljeni filmovi postat će dio stalnog postava novog muzeja nematerijalne baštine.
umjetničkih društava, udruga i zborova. Filmom smo htjeli prikazati njihov rad i zahvaliti im – rekla je ravnateljica Muzeja Međimurja Maša Hrustek Sobočan. Međimurska popevka dio je identiteta međimurskog čovjeka, istaknuo je župan Međimurske županije Matija Posavec, dodavši da se popevka provlačila tijekom cijeloga život ljudi, od rođenja do smrti:
Promociju su izvedbama raznih popevki obogatili kantautorica Lea Šprajc i sastav Ethno Garden – Zahvaljujući popevki, danas je Međimurje dio Hrvatske. Ona objedinjuje naš kraj i ljude, ono stvarno i intimno te je njena vrijednost nemjerljiva u povijesnom i kulturnom smislu. Zato moramo i dalje čuvati, živjeti i poštivati ovo najživlje i najraširenije kulturno dobro u Međimurju!
Muzej baštine
Snimljen pod redateljskom palicom Danijela Jankovića, kamermana Zorana Frasa i voditeljice projekta Janje
Projekt “Muzejske kutije - povijest svijeta u šest čaša”
U Gradskoj kavani predavanje o pićima koja su obilježila povijest Jedinstvenim projektom u Hrvatskoj, Muzej Međimurja Čakovec iskoračio je iz muzejskih prostora i predstavio svoju osnovnu djelatnost i predmete iz fundusa široj javnosti u Gradskoj kavani Čakovec. „Muzejske kutije“ su projekt koji uključuje posebno konstruirane i dizajnirane drvene kutije sa staklenom vitrinom u kojoj se izlažu manji muzejski predmeti s pripadajućim tekstom i objašnjenjem. Nakon predstavljanja dviju takvih muzejskih kutija u 2017. godini, predstavljena je i treća, s temom koja se temelji na knjizi „Povijest svijeta u šest čaša“, čiji je autor američki publicist Tom Standage. Šest posebno odabranih predmeta čini
dio projekta. Radi se o peharu za pivo s kositrenim poklopcem (19. st.), čaši za vino (19. st.), čašici za liker (početak 20. st.),
Nakon prošlogodišnjeg predstavljanja dviju muzejskih kutija, ove je godine predstavljena treća šalici za kavu s pripadajućim tanjurićem (19. stoljeće), šalici za čaj (19. st.) i čaši za Coca-Colu (20. st.). Navedeni predmeti predstavljaju šest pića koja su obilježila svjetsku povijest u posljednjih desetak
tisuća godina. Povijest piva prva je od šest predstavljanja predmeta koji su dijelom „Muzejske kutije“. Kratku prezentaciju o povijesti i vrstama piva predstavio je voditelj marketinga i prodaje u pivovari “Lepi dečki”, Krešimir Biškup. Predmete je za izložbu pripremila kustosica Tajana Vidović, dok je ovo zanimljivo predstavljanje tijekom večeri moderirao voditelj promidžbe i marketinga u Muzeju Međimurja u Čakovcu, mr. sc. Zlatko Bacinger. Projekt „Muzejske kutija – povijest svijeta u šest čaša“ podržao je i međimurski župan Matija Posavec. Domaćin večeri bila je ravnateljica Muzeja Međimurja, Maša Hrustek Sobočan.
16 Duplerica
Regionalni tjednik || 26. prosinca 2018., br. 121/122
EKSKLUZIVNO: Nevjerojatno otkriće razotkriva najveć
Nacionalna senzacija: to Baščanske ploče je 13. p ali je držao da iza njih dolazi još jedno, J. Hamm se kolebao između 1079. i 1077. R. Baščanska ploča nije naj- Strohal je vidio 1120., I. Kustariji, ali je svakako naj- kuljević se kolebao između važniji spomenik hrvatske 1104. i 1107. a u naše dane L. pisane riječi. Na njoj je ukle- Margetić dokazuje da bi, što san jedan od najopsežnijih i se paleografskih razloga tiče, najcjelovitijih ranih hrvat- to mogla biti 1105. i 1107. ili skih glagoljskih tekstova, 1150. god., jer se prva dva koji, osim kulturne, ima i slova (čr) vide, a treće bi moiznimnu važnost za našu glo biti d,ž, ili l, a onda iz pov. povijest jer se u tom tekstu razloga isključuje posljednje prvi put (na hrvatskom tlu) dvije mogućnosti i tvrdi da navodi ime hrvatskog naro- je riječ o 1105. godini. Neki da, ali i jednoga hrvatskoga istraživači dopuštali su i mogućnost da godine nema kralja, Zvonimira. Ipak, još otkad su krčki te da se na početku teksta nasvećenici 1851. o njoj izvi- laze riječi azъ ili arь (Črnčić, jestili velikog polihistora, Štefanić). Neki su potpuno Varaždinca Ivana Kukulje- isključivali mogućnost da vića Sakcinskog, Baščanska se na početku teksta nalazi ploča već gotovo 170 godina godina i držali da je ondje predstavlja trajni izazov za jedna od spomenutih rijejezikoslovce i povjesničare. či (L. Košuta dopušta obje Razlog tomu leži u pismu ko- mogućnosti, B. Fučić samo jim je pisana, a riječ je o pre- azъ).“ I tako je enigma potrajala laznom stadiju između oble (tzv. makedonske) i uglate sve donedavno, kada smo došli do Leonarda Eleršeka, (tzv. hrvatske) glagoljice. našega „ludbreškog Osim toga, zbog Zadraniproteka gona“. Rođen tovo tisuću Leonard je 1968. u godina od Eleršek je pukovnik, Zadru, njezina diplopostava Rado Žic mirao ljanja, Mikulin specijalist na Fan e k i kultetu dijelovi otorinolaringologije strojarploče, i cervikofacijalne stva i zb og brodoraznih kirurgije; veže ih ljubav gradnje oštećeprema baštini u Zagrebu nja, n i su 1993., madobro vidgistrirao ljivi. Primjena Odjelu za aerorice, kada je Kukunautiku FPZ-a 2006., a ljević svoj prijepis poslao velikom slovačkom filologu 2014. završava intergransku Pavelu Šafáriku, ovaj je čak Zapovjedno-stožernu školu pomislio da se radi o kripto- „Blago Zadro“ na Hrvatskom grafskom, dakle šifriranom vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman“ u Zagrebu. Časnik tekstu! Stoga se za tako star i va- je OSRH i pukovnik Hrvatžan spomenik hrvatske pi- skoga ratnog zrakoplovstva. smenosti kao prioritetna Rukovodio je postrojbama zadaća nametnulo razrješe- za tehničko održavanje hrnje datuma ili barem godine vatskih vojnih zrakoplova kada je klesana odnosno i radio na raznim drugim postavljena. U proučavanju zadaćama. Godine 2008. tog problema ponajbolje se objavio je opsežan „Priručni ogledaju sve teškoće s kojima englesko-hrvatski zrakosu se paleografi suočavali (i plovni rječnik“, a 2009. knjijoš se suočavaju) u iščitava- gu „Homo volans, rani hrvatnju zahtjevnog teksta. Evo ski avijatičari 1554. – 1927.“ što o tome navodi Hrvatska o počecima zrakoplovstva u Hrvata, u suradnji s kolegom enciklopedija: iz Regionalnog tjednika Josipom Novakom. Napisao je “Teškoća” „Teškoća se javlja već pri još nekoliko stručnih knjiga čitanju samoga početka. iz područja zrakoplovne Jedni su ondje vidjeli invo- tehnike, objavljivao u časokaciju (+), drugi invokaciju pisima „Hrvatski vojnik“ i i slova, treći samo slova. Ta „Promet“ te surađivao na slova neki su interpretirali mrežnom izdanju Hrvatske kao godinu: F. Rački, I. Črn- enciklopedije na člancima čić i V. Štefanić vidjeli su čr vezanima uz zrakoplovstvo (1100), V. Jagić ta ista slova, i zrakoplovnu povijest.
Roberta F.
Regionalni tjednik prvi donosi rezultate istraživanja koje su proveli pukovnik Leonard Eleršek i prim. dr. sc. Rado Žic Mikulin. Na točnom datumu postavljanja Baščanske ploče u crkvi svete Lucije kraj Jurandvora na otoku Krku, čime se ovaj kapita PišU: Denis i Anita Peričić
Crkva sv. Lucije u Jurandvoru kraj Baške na otoku Krku
Kad smo preveli stih pjesme koji glasi ‘deset sat osandeseta je finila’, dr. Rado Žic Mikulin i ja smo shvatili kako pjesma kazuje da je crkva sv. Lucije izgrađena na samom koncu 1080. godine. To nam je bilo zanimljivo otkriće, a onda smo zaključili da je crkva trebala biti otvorena na blagdan sv. Lucije, a koji pada na Dr. Žic Mikulin bavi se i rekonstrukcijom starohrvatskog brodovlja
13. prosinca.“ Nije svejedno je li se nešto zbilo u 11. ili 12. stoljeću. To bi bila psihološka vrijednost ponuđenog nadnevka. No važnija je ona tehnička vrijednost, jer kada s dovoljno velikom sigurnošću odredite nadnevak jednog događaja, onda u odnosu na taj nadnevak možete preciznije datirati sve povezane događaje. Dvadeset godina nije
Zadranin Leonard Eleršek, pukovnik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva
Leonard Eleršek u trajnom je kontaktu s prim. dr. sc. Radom Žicom Mikulinom iz Punta na otoku Krku, specijalistom otorinolaringologije i cervikofacijalne kirurgije, koji se usavršavao u Engleskoj, Francuskoj, Italiji, Austriji, Slovačkoj i Češkoj, a pet godina radio je u Libiji kao predstojnik ORL odjela. Rođen je 1936.
u Puntu te je od djetinjstva imao prilike slušati stare krčke pjesme i priče, koje zapisuje od svoje petnaeste godine. Ljubav prema narodnoj predaji otoka Krka naslijedio je od svog djeda Antona Mrakovčića Pavlića (1870. – 1953.) i majke, koji su bili pripovjedači i sakupljači narodne baštine. Sačuvao je njihove zapise, prepisao
malo!“ ih, obradio i tu obiteljsku arhivu nadopunio mnogim vlastitim zapisima. Pjesmu „Sveta Lucija“ zabilježio je Anton Mrakovčić Pavlić. U toj su pjesmi dr. Žic Mikulin i Leonard Eleršek uočili stih za koji vjeruju da otkriva točan datum Baščanske ploče! Argumentaciju u ovom ekskluzivnom intervjuu pruža Leonard Eleršek.
Kako je došlo do otkrića pjesme “Sveta Lucija”? Prošlog ljeta započeo sam prijevod jednoga čakavskog teksta iz 1951. godine, djela koje mi se učinilo nevjerojatno zanimljivo. To opsežno djelo narodne predaje zapisao je Anton Pavlić, a sačuvao dr. Rado Žic Mikulin. Kad sam nakon nekog vremena zapeo na određenom
Duplerica
26. prosinca 2018., br. 121/122 || Regionalni tjednik
17
ću tajnu najvažnijega hrvatskoga pisanog spomenika
očan datum postavljanja prosinca 1080. godine?! Roberta F.
temelju stare krčke narodne pjesme “Sveta Lucija” oni su, argumentirano tvrde, u njoj pronašli podatak ne samo o godini nego i o alni spomenik hrvatske kulture više ne datira “oko 1100.”, kao što se dosad uglavnom smatralo, nego 20 godina prije! lina ima još mnogo jednako vrijednih pjesama koje predstavljaju riznicu hrvatske povijesti i iz kojih će ozbiljan povjesničar izvući mnoge vrijedne podatke za koje smo mislili da su zauvijek izgubljeni. U njih je utkana cijela povijest hrvatskog naroda, onakva kakvom je vidi hrvatski puk. Postoji još jedna pjesma istog naslova. Nešto je duža i također spominje 1080. godinu te je razvidno da se u Krku ova godina, iz nekog razloga, urezala u pamćenje puka.
“Deset sat osandeseta”
Crkva sv. Lucije i replika Baščanske ploče (original je u HAZU)
SVETA LUCIJA Sveta Lucija zgrajena je bila, deset sat osandeseta je finila. Benediti za nju pinezi zbirali, po svoj zemji Hrvaskoj petjali. Dični Vitoš veli sve je to ojal, crikvi Božjoj lipi načrt dal. Crikvi sprida kršćenica bila. Crikvu na dva razdilil je dila zi lominu na koj je čarkalo ki i koliko se za crikvu dalo. Zi hrvaskimi čarkami se klalo ki je zemju za crikvu donal i ki koliko ekuli zač je dal. Dika tamo lipa bila je rečena hrvaskomu kraju Zvanimiru ki je crikvi podaril ledinu i pod Hlamom Dolci od Prvaja još čuda zemje kolo Hrtovaja. Lipo tamo drobno čarkano je bilo ča su dali veli kosiz krbavski, lički, tninski i kosiz brački. Silni judi va crikvu ne stali, leh su prid nju mašu poslušali. Po maši su svi se veselili, od crikve va Bašku preselili i do kasna va noć su tancali, kantali i lipo se divertali. Kantal va Novon 1892. M. Sokolić. Zapisal A. Mrakovčić Pavlić
fondu specifičnih riječi koje se ne mogu naći kod ostalih čakavaca, lutajući internetom našao sam da se takvim jezikom govori u Puntu na otoku Krku. A onda sam našao i dr. Mikulina, koji na Facebooku objavljuje svoje priče iz povijesti Punta na puntarskoj čakavštini te u krčkom časopisu „Val“. Preko redakcije „Vala“ došao
SVETA LUCIJA Sveta Lucija izgrađena je bila, tisuću osamdeseta je završavala. Benediktinci za nju novac skupili, po svoj zemlji Hrvatskoj prosili. Dični Vitoš veliki sve je to vodio, crkvi Božjoj lijepi nacrt dao. Crkvi sprijeda krstionica bila. Crkvu na dva razdijelio dijela pločom na kojoj je pisalo tko i koliko se za crkvu dalo. Hrvatskim se slovima pisalo tko je zemlju za crkvu darovao i tko koliko zlatnika zašto je dao. Dika tamo lijepa bila je rečena hrvatskomu kralju Zvanimiru koji je crkvi podario zemljište i pod Hlamom Dolci od Prvaja još puno zemlje oko Hrtovaja. Lijepo tamo sitno zapisano je bilo što su dali veliki general krbavski, lički, kninski i general otočki. Silni ljudi u crkvu ne stali, neg su pred njom misu poslušali. Po misi su svi se veselili, od crkve u Bašku preselili i do kasna u noć su plesali, pjevali i lijepo se proveli. Pjevao u Novom 1892. M. Sokolić. Zapisao A. Mrakovčić Pavlić
sam do njegova kontakta i zamolio ga za pomoć negdje u rujnu. Pročitao je prijevod i otad smo u stalnoj svakodnevnoj komunikaciji. Nakon što je završen prijevod sage „Tragom Sunca – Crveni bojovnici iz Horezma“, Rado mi je počeo svakodnevno slati narodnu epiku koju su on, njegov djed i njegova majka godinama zapisivali
Anton Mrakovčić Pavlić zapisao je pjesmu “Sveta Lucija” u Novom 1892., sačuvavši je od zaborava
Možete li pojasniti metodologiju kojom je u ovoj pjesmi iščitan točan datum postavljanja Baščanske ploče? Prema sadržaju ove krčke narodne pjesme jasno je da ona pjeva o benediktinskoj crkvi svete Lucije u Jurandvoru kraj Baške. U toj je crkvi pronađena Baščanska ploča, koja je u nju izvorno bila ugrađena kao lijevi plutej, dakle predstavljala je lijevu kamenu pregradu u toj crkvi. Ondje je postojala i desna pregrada, o kojoj, čini se, nema nikakvih podataka. Iz sadržaja Baščanske ploče može se iščitati kako ona svjedoči o tome da je hrvatski kralj Zvonimir bio darovatelj zemljišta za gradnju crkve. Ploča je, prema našemu mišljenju, na dan svečanog otvaranja i blagoslova crkve trebala biti ugrađena na svoje mjesto s obzirom na to da svjedoči o najuglednijem
Dešifriranje i točno datiranje Baščanske ploče enigme su još od Kukuljevićevog doba
Rado Žic Mikulin u dobi od 15 godina, kada je počeo zapisivati narodnu predaju
na otoku Krku, Kvarneru, ali i širom Jadrana. Pristizale su pjesma za pjesmom i priča za pričom, njih više od dvije stotine. Sve pjesme i priče iznimno su stare i govore o vrlo davnim događajima, a mnoge su zapisane i prije 1900. godine. Jednu po jednu smo prevodili na standardnu štokavštinu komentirajući sadržaj. A onda smo u pjesmi
„Sveta Lucija“, prevodeći njezin sadržaj, uočili zanimljiv podatak o nadnevku izgradnje crkve. Tu pjesmu je 1892. u Novom pjevao M. Sokolić, a zapisao Anton Mrakovčić Pavlić, djed dr. Mikulina. Dakle, ako to možemo tako reći, otkrio ju je Anton Mrakovčić. No treba reći kako pored ove pjesme u zbirci dr. Miku-
darovatelju. Zanimljivo je da i pjesma „Sveta Lucija“, jednako kao i Baščanska ploča, govori o prikupljanju sredstava za gradnju crkve, kralju Zvonimiru kao najvažnijem donatoru i gradnji same crkve, ali daje i podatak o godini kada je crkva završena. Kad smo preveli stih pjesme koji glasi „deset sat osandeseta je finila“, dr. Mikulin i ja smo shvatili kako pjesma kazuje da je crkva svete Lucije izgrađena na samom koncu 1080. godine. To nam je bilo zanimljivo otkriće, a onda smo po logici stvari zaključili
da je crkva sv. Lucije trebala biti ot vorena na blagdan sv. Lucije, koji pada na 13. prosinca. Dakle, pjesma nudi nadnevak otvaranja crkve, pa tako i otkrivanja Baščanske ploče, na dan 13. prosinca 1080. godine. Jasno je da o ponuđenom datumu trebaju svoj sud dati povjesničari koji o ploči
Problem je u specifičnom pismu, prijelaznom obliku između oble i uglate glagoljice znaju puno više nego mi. Pored toga, ima još mnogo zanimljivih podataka u stihovima ove pjesme. Primjerice, pjesma govori i o sadržaju desnog pluteja jurandvorske crkve. Tu je pak pisalo što su i koliko su drugi donatori dali za crkvu.
20 godina
Koja je, po vama, važnost preciznog datiranja Baščanske ploče u kontekstu hrvatske pisane riječi i kulture? U glagoljskom tekstu Baščanske ploče prvi put je na hrvatskom jeziku spomenuto hrvatsko nacionalno ime, a Zvonimir se titulira hrvatskim kraljem. Ona je jedan od najstarijih i tekstom najopširniji starohrvatski glagoljički spomenik, koji se smatra temeljnim tekstom od kojeg polazi svako istraživanje hrvatskog jezika i književnosti. Svaki novi podatak o ovako vrijednom spomeniku kulture beskrajno je značajan. Prema svim dostupnim izvorima, Baščanska ploča je nastala oko 1100. godine. Precizniji nadnevak nismo uspjeli nigdje pronaći. U udžbenicima i enciklopedijama uvijek stoji „oko 1100. godine“. Ako je nadnevak iz pjesme točan, on ploču čvrsto smješta u 11. stoljeće, a nije svejedno je li se nešto zbilo u 11. ili 12. stoljeću. To bi bila psihološka vrijednost ponuđenog nadnevka. No važnija je ona tehnička vrijednost, jer kada s dovoljno velikom sigurnošću odredite nadnevak jednog događaja, onda u odnosu na taj nadnevak možete preciznije datirati sve povezane događaje. Taj datum bi pravom povjesničaru mogao biti od velike koristi. Dvadeset godina nije malo!
18 Sport
Regionalni tjednik || 26. prosinca 2018., br. 121/122
utakmica “Stari i Mladi” završila remijem Na stadionu Varteksa odigrana je tradicionalna utakmica “Stari i Mladi”. Riječ je o susretu između sadašnjih igrača NK Varaždin i bivših igrača kluba iz Zagrebačke 94. Za Mlade su nastupili Gavranović, Kolarić, Senić, Sambolec, Brlečić, Havelka, Golubar, Glavica, Črnko i Jertec, dok je u pričuvi bio Balažinec. Za Stare su igrali Papa, Lučić, Marčetić, Balajić, Šafarić, Mujanović, Benko, Kresinger, Sačer, Liber i Bajus.
Sport RK VARAŽDIN
Mlakar i Šestak u reprezentaciji Rukometni klub Varaždin ovih je dana dobio veliko priznanje za svoj rad s mlađim uzrasnim kategorijama. Izbornik hrvatske mlađe muške kadetske reprezentacije Nino Marković objavio je popis 23 igrača koje je pozvao na kontrolno okupljanje, koje će u prvoj polovici siječnja biti održano u Ivanić-Gradu, a na njegovu popisu su se našli i igrači RK Varaždin: lijevo krilo Bruno Mlakar i srednji vanjski Tin Šestak. Mlakar i Šestak poziv u reprezentaciju zaslužili su doista sjajnim igrama u Prvoj kadetskoj rukometnoj ligi, koja se igra na nacionalnoj razini, u kojoj RK Varaždin trenutno drži odlično peto mjesto. Kontrolno okupljanje hrvatske mlađe muške kadetske reprezentacije bit će održano od 3. do 9. siječnja iduće godine u Ivanić-Gradu, a s mladim će rukometašima, osim izbornika Markovića, raditi i treneri Krešo Ivanković i Ivan Dragić. Predsjednik RK Varaždin Hrvoje Jembrih naglašava da je Klub u svojoj desetoj godini
postojanja dobio veliko i konkretno priznanje za svoj rad. – Bruno i Tin s nama su od samih početaka, dakle već deset godina. Oni predstavljaju prvu pravu generaciju našeg kluba i zato je poziv u reprezentaciju, osim za njih, velika te važna stvar i za naš klub jer je to dokaz da smo na pravom putu i da dobro radimo s našim mladima. Ako pribrojimo i Lovru Pučeka, trenutno igrača GRK Varaždin 1930, koji je također dobio poziv u reprezentaciju i koji je sve o rukometu naučio upravo u našem klubu, RK Varaždin je treći najzastupljeniji klub u generaciji 2002. godišta, iza RK PPD Zagreb i MRK-a Dugo Selo – naglasio je Jembrih, dodavši da je potvrda dobrog rada s mladima, osim u obliku poziva za njihove igrače za kadetsku reprezentaciju, stigla i u obliku poziva mladom vrataru Tinu Hercegu, koji nastupa za ekipu RK-a Varaždin (2004./2005. godište) da bude pojačanje RK-u PPD Zagreb na jednome velikome međunarodnom turniru. (it)
Iako su Mladi vodili 5:1, susret je završio rezultatom od 5:5. Za Mlade su po dva gola zabili Glavica i Črnko, dok je jedan dodao Gavranović. Za Stare su se po dva puta među strijelce upisali Sačer i Liber, a jedan gol je postigao Lučić. Susret su pratili i izbornik Vatrenih Zlatko Dalić, trener Persepolisa Branko Ivanković, trener Intera iz Zaprešića Samir Toplak, kao i brojne druge legende kluba iz Zagrebačke 94.
GRK Varaždin 1930 osmoplasirana momčad Premijer lige
S mladom ekipom u pohod na Ligu za prvaka Varaždinski rukometaši u 12 kola skupili su 10 bodova i do četvrtog mjesta, koje vodi u doigravanje za prvaka, dijele ih samo tri boda Piše: Ivan Tomašković ivan@regionalni.com
Rukometaši Gradskoga rukometnoga kluba Varaždin 1930 prvi dio sezone Premijer lige završili su na osmome mjestu od ukupno 10 ekipa. Rezultat je to koji nimalo ne čudi s obzirom na to da se ove sezone Uprava Kluba odlučila na zaokret. Dosad je klupska filozofija bila orijentirana na igrače sa strane koji su donosili rezultat, ali ove sezone od 23 igrača 21 je domaći.
Zaokret
– Nismo prije mogli napraviti zaokret jer smo morali prvo napraviti rezultat, kako bi djecu zainteresirao rukomet, kako bismo sada imali 120 mladih rukometaša. Došlo je vrijeme da igrači 1998. i 2000. godišta psihički i fizički sazriju, pa smo ih sada ubacili u vatru – rekao je Alen Milak, sportski direktor Gradskoga rukometnoga kluba Varaždin 1930. Tako je ove sezone mlada ekipa igrala pretkolo EHF kupa protiv Steaue iz Bukurešta, člana SEHA lige. Mladi Varaždinci su se dobro nosili s Rumunjima, no ipak, presudilo je iskustvo. Na premijerligaškom planu varaždinski rukometaši nisu najbolje ušli u novu sezonu i
trener Siniša Radujković podnio je ostavku nakon samo dva kola. Zamijenio ga je prekaljeni ru-
Drugi dio sezone počinje 2. veljače, a Varaždinci u Graberju ugošćuju Umag kometni stručnjak iz Metkovića Ilija Puljević. On je svojim pristupom dobro posložio mladu ekipu i nakon prvog dijela Va-
raždinci su skupili 10 bodova. Ono što ulijeva nadu u rezultat u drugom dijelu sezone su dvije posljednje pobjede ove godine. U 12. kolu slavili su kod trećeplasiranog Poreča 24:23, a u 11. kolu su kod kuće svladali Zamet 29:27. – Slabije smo ušli u Prvenstvo, no novi trener Puljević nas je odlično posložio. Postali smo prava klapa i vjerujem da ćemo u drugom dijelu sezone izgledati još bolje – naglasio je Jurica Vidaček, kapetan Gradskoga rukometnoga kluba Varaždin. Naime, Varaždince samo tri boda dijele od četvrtog mjesta i Lige za prvaka.
VARAŽDINSKI SKIJAŠ OSVOJIO JE SEDMO MJESTO U MADONI DI CAMPIGLIO
– Cilj je dovesti jednog kvalitetnog kružnog napadača. Time bismo svaku momčad u drugom dijelu sezone mogli ugroziti, a lijepo bi bilo da izborimo Ligu za prvaka. Naši mladi igrači tako bi igrali protiv Nexea i Zagreba te stjecali vrijedno iskustvo – dodao je Milak. Istaknimo da su klupski ciljevi vezani isključivo na rukometnu akademiju. Klub ima sedam mladih reprezentativaca. – To je naša budućnost i vjerujem da ćemo za tri godine biti u samom vrhu Premijer lige – zaključio je Romano Puček, dopredsjednik Dabrova.
Izvrstan rezultat Istoka Rodeša u Svjetskom kupu Trećim vremenom druge vožnje Varaždinac Istok Rodeš skočio je s 27. mjesta u prvoj na sedmo mjesto u ukupnom poretku slaloma za Svjetski kup voženog u subotu, 22. prosinca, u talijanskoj Madonni di Campiglio. Njegovo sedmo mjesto drugi je najbolji rezultat hrvatskih skijaša u Madonni di Campiglio, gdje je najbolji hrvatski skijaš Ivica Kostelić bio pobjednik 2003. godine, a sedmo je mjesto osvojio 2005. Ujedno, ovo je i prvi hrvatski top 10 plasman u slalomu, još od Ivičinog 10. mjesta na završnici Svjetskoga kupa u Lenzerheideu 2014. godine. – Super utrka, jako sam zadovoljan, naročito zato što mi staza prošle go-
dine nije baš previše ležala. Danas je sve sjelo na svoje mjesto. Mislim da sam u super formi i jako se veselim
Rodešu slijedi slalomska utrka Svjetskog kupa na zagrebačkom Sljemenu Sljemenu – rekao je Istok Rodeš, svjetski juniorski prvak u slalomu iz 2016. godine, za hrvatske medije. Muška utrka na Sljemenu na rasporedu je 6. siječnja, a Rodeš će startati s brojem 40. Prva vožnja počinje u 12.15, a druga je na rasporedu od 15.30. (it)
Sport
26. prosinca 2018., br. 121/122 || Regionalni tjednik
19
Školski sport: tri državne nagrade završile u Međimurju Hr vatski školski sportski savez dodijelio je nagrade najuspješnijim školskim sportskim društvima te pojedincima. Kriteriji za proglašenje najboljih školskih sportskih društava određeni su bodovanjem plasmana na natjecanjima školskog sporta te sudjelovanjem u aktivnostima koje organizira HŠSS. U kategoriji osnovnih škola, 3. mjesto s uku-
pno 39 bodova osvojilo je Školsko sportsko društvo „Prva“ I. osnovne škole Čakovec. U kategoriji srednjih škola, 2. mjesto s 24 osvojena boda pripalo je Školskom sportskom društvu „Gimnazijalac“ Gimnazije Josipa Slavenskog iz Čakovca. Vrijedno pojedinačno priznanje zaslužio je i profesor Matija Horvat iz I. osnovne škole Čakovec. (rp)
200 plivača iz 13 hrvatskih i slovenskih klubova nastupilo je na 3. izdanju Plivačkog mitinga „Memorijal Anto Dragić“, koji se nametnuo kao jedno od najbolje organiziranih i pripremljenih plivačkih natjecanja u Hrvatskoj
Plivački miting “Memorijal Anto Dragić”
Mladi Čakovčani pred domaćom publikom doplivali do 42 medalje Pojedinačno, najviše medalja osvojili su Adam Šinjori (7) i Ema Medved (6), koji su, osim medaljama, nagrađeni i prigodnim bonom za najvredniji zbroj rezultata u svojoj kategoriji Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com
Plivački miting „Memorijal Anto Dragić“ doživio je treće izdanje i potvrdio da se ovo čakovečko natjecanje nametnulo kao jedno od najbolje organiziranih i pripremljenih u zemlji. Organizatori iz Čakovečkoga
plivačkoga kluba mogu biti zadovoljni načinom na koji su dočekali i ugostili više od 200 plivača iz 13 hrvatskih i slovenskih klubova. Jednak uspjeh ostvarili su i u bazenima: čakovečki natjecatelji uzeli su čak 42 medalje, uključujući i prvo mjesto u štafeti 4 x 50 mješovito za plivačice i plivače. Čakovečki plivački klub
predstavljala su 33 natjecatelja (19 plivačica i 14 plivača, koji su osvojili 12 zlatnih, 15 srebrnih i 13 brončanih medalja. Pojedinačno, najviše medalje osvojili su Adam Šinjori i Ema Medved, koji su, osim medaljama, nagrađeni i prigodnim bonom za najvrjedniji zbroj rezultata u svojoj kategoriji. Adam je osvojio
čak sedam medalja, zlato na 50 m leptir, srebra na 100 i 200 m prsno te 100 i 200 m delfin, dok je brončani bio na 50 i 200 m slobodno. Ema je bila zlatna na 100 m leđno i 200 m slobodno te srebrna na 50 i 100 m slobodno, kao i na 50 i 200 m leđno. Još tri čakovečke plivačice su kući ponijele po pet medalja: Gloria Požgaj, Hannah
Ereiz i Marta Horvat. Među ostalim osvajačima medalja bili su Sven Furdi (3 medalje), Meri Furdi (2), Matija Tropša (3), Vida Kolarić (1), Mario Beliga (1) i Vita Pintarić (4). Memorijal je otvorio predsjednik čakovečkog Gradskog vijeća Jurica Horvat, koji se u svom govoru osvrnuo na veliki doprinos profesora Ante Dragića razvoju
ne samo plivanja, već i sporta u Čakovcu u cjelini. Rekavši da Memorijal potpuno opravdano nosi njegovo ime, istaknuo je da bi taj veliki sportski entuzijast sigurno bio sretan kada bi vidio ovoliko veliki broj plivača na natjecanju u Čakovcu. Svečanosti otvorenja prisustvovala je i obitelj Ante Dragića.
ČAKOVČANI na 7. državnom prvenstvu u powerliftingu i bench pressu u Đurđevcu
Članovima “Pozoja” 12 državnih naslova i četiri rekorda Na 7. državnom prvenstvu u powerliftingu i bench pressu, koje je održano u Đurđevcu, nastupili su i članovi čakovečkog „Pozoja“. Natjecanje je okupilo 130 sudionika, a Čakovčani su bili među najbrojnijim ekipama te su osvojili najviše titula državnih prvaka. Prvi dan prvenstva bio je rezerviran za powerlifting, a u kadetskoj kategoriji do 83 kg nastupio je Lukas Sekačić te je uz osobne rekorde uvjerljivo osvojio državni naslov. U juniorskoj kategoriji Sven Todorović (+120) je bio srebrni,
dok su titule državnih prvaka osvojili Dominik Krištofić (do 93 kg), Lovro Hamer (do 83 kg) i Erik Žižek (do 74 kg). Erik je postignutim totalom bio i ukupno drugi junior u apsolutnom poretku, što je poseban rezultat s obzirom na činjenicu da mu je ovo tek prva godina među juniorima. U seniorskoj kategoriji državni prvak je postao Marko Braniša (do 120 kg). Drugog dana natjecanja u bench pressu čakovečki Pozoji bili su još uspješniji te su osvojili novih sedam državnih naslova. Prvi je osvojila Sindy
Bubek, juniorka do 47 kg, i s podignutih 52,5 kg popravila
Dominik Krištofić osvojio je dvostruki naslov prvaka Hrvatske među juniorima državni rekord za čak 10 kg. Dominik Krištofić je powerlifterskome naslovu pridodao i onaj u benchu kod juniora do 93 kg, a titulom državnog pr-
vaka okitio se i Sven Todorović (+120 kg). Posebno su bili inspirirani najstariji članovi „Pozoja“ pa su tako državni prvaci postali Ivan Ovčar (master 2 do 83 kg), Ivan Lesjak (master 3 do 83 kg) i Branko Todorović (master 3 do 105 kg). U seniorskoj konkurenciji do 105 kg Nikola Fic je zauzeo 3. mjesto, a Marko Braniša 2. do 120 kg. Goran Karamarković je do 74 kg osvojio 1. mjesto i s podignutih 167,5 kg popravio državni rekord te već peti puta zaredom osvojio apsolutni državni naslov.
20 Oglasi
Regionalni tjednik || 26. prosinca 2018., br. 121/122
26. prosinca 2018., br. 121/122 || Regionalni tjednik
Oglasi
21
22 Vidokrug
Regionalni tjednik || 26. prosinca 2018., br. 121/122
Posjet najstarijoj mještanki Općine OrehovicA
VIDOKRUG
Svake godine u predblagdansko vrijeme Općina Orehovica daruje umirovljenike koji imaju mjesečna primanja manja od 2000 kuna. Umirovljenicima koji primaju mirovinu do 1500 kuna Općina će isplatiti iznos od 500 kuna, a oni s mirovinom do 2000 kuna primit će 400 kuna pomoći. Uz darivanje umirovljenika načelnik Općine Orehovica Franjo Bukal posjetio je najstariju mje-
štanku u Općini, Barbaru Belenčić iz Orehovice, koja je rođena 27. studenoga 1924. godine te je ove godine proslavila 94. rođendan. Razgovor je protekao u ugodnoj i opuštenoj atmosferi. Najstarija mještanka Orehovice prisjećala se proteklih vremena. Načelnik joj je poklonio prigodni poklon, što je baki Barbari izmamio osmijeh na lice.
Barbara Belenčić iz Orehovice u studenome ove godine je proslavila 94. rođendan
U organizaciji udruge maxenca održano zanimljivo druženje
U Macincu mještane, osim Djeda Mraza, posjetio i veseli vilenjak Zvonko! Otvorenim prostorom odzvanjali su cika, vika i smijeh. Djeca i odrasli uživali su u nezaobilaznom fotografiranju s Djedicom i njegovim pomoćnikom, vilenjakom Zvonkom. Prisutne je, vješto manipulirajući bakljama, ugodno iznenadila Ela Horvat. I ove godine, u organizaciji Udruge Maxenca, najmlađi mještani Macinca su darivani prigodnim slatkim poklonpaketićima. Za tu je prigodu osmišljen nešto drukčiji način druženja i okupljanja četrdesetak najmlađih stanovnika, njihovih roditelja, baka i djedova: svi su oni pozvani da se okupe ispred Doma kulture u Macincu, gdje su početkom mjeseca članice i članovi Udruge Maxenca u parku na zelenoj površini postavili instalaciju “Advent u Macincu”. Kako kaže tajnik Udruge, Željko Kofjač, drage goste dočekao je dobro raspoloženi vilenjak Zvonko, kojem su se djeca ubrzo pridružila u veselim igrama grudanja, skakanja, trčanja….. Glasan smijeh, cika i vika odzvanjali su otvorenim prostorom. Nezaobilazno fotografiranje s Prisutne razigranim vileje pozdravila njakom predsjednica Udruge djeca su, ali Magdalena Špicar i odraMarciuš te svima s l i , bezbroj poželjela da radosno p u t a provedu blagdane iskoristili. Nije naodmet spomenuti da je Udruga Maxenca dobila ime prema rimskoj utvrdi Maxentiji, koja je zaslužna za današnje ime naselja Macinec. Djed Mraz ni nakon poziva djece „nije mogao pronaći mjesto okupljanja“ pa je vilenjak Zvonko u pomoć pozvao dragu gošću, Elu Horvat, koja je svojom točkom ugodno iznenadila prisutne. Baratajući vješto dvjema bakljama u ritmovima glazbe, Ela je prikazala nešto novo, posebno i atraktivno. Uspjela je označiti mjesto u Macincu na kojem su djeca čekala Djeda Mraza. Efekt gašenja rasvjete u parku ispred Doma kulture i iznenadna pojava Djeda Mraza pod svjetlima reflektora izazvali su oduševljenje prisutnih i, naravno, najviše radosti kod djece.
RECITACIJE Efekt gašenja rasvjete u parku ispred Doma kulture i pojava Djeda Mraza pod svjetlima reflektora izazvali su oduševljenje prisutnih i, naravno, najviše radosti kod djece, koja su ga dočekala pjesmicama Najhrabriji su dočekali Djeda Mraza veselim recitacijama i pjesmicama, ali na kraju su i oni sramežljivi nagrađeni. Predsjednica Udruge Maxenca Magdalena Špicar Marciuš srdačno je pozdravila prisutne, zahvalila im se na dolasku te je svima poželjela miran, radostan i blagoslovljen Božić, kao i sretnu novu 2019. godinu. Za djecu su članice i članovi udruge pripremili grickalice, sokove i topli čaj, dok su oni stariji ponuđeni kuhanim vinom. Druženje je nastavljeno i nakon podjele darova.
Vidokrug
26. prosinca 2018., br. 121/122 || Regionalni tjednik
23
Uključite se u akciju zimskog prebrojavanja ptica vodarica Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode i Udruga Biom pozivaju sve ljubitelje ptica i prirode da se tijekom siječnja 2019. godine pridruže tradicionalnom međunarodnom zimskom prebrojavanju ptica vodarica. Zimsko prebrojavanje ptica vodarica (International Waterbird Census, IWC) organizira svjetska organizacija za zaštitu močvarnih područja, Wetlands International, a cilj ovog dugogodišnjeg projekta je bolje razumijevanje ugroženosti vrsta i staništa
putem monitoringa brojnosti ptica na vodenim površinama. Prebrojavanje u 2019. godini koncentrira se oko vikenda 12. i 13. siječnja, no vrijeme prebrojavanja ovisit će o vremenskim i ostalim prilikama na pojedinim lokacijama. Želite li biti dijelom ove akcije na području Mure i Drave, javite se do 1. siječnja Goranu Čižmešiji, regionalnom koordinatoru za sjevernu Hrvatsku na e-mail adresu gcizmesija@gmail.com.
Iz Društvenog doma u Pribislavcu otišli kućama s pjesmom na usnama!
Božićni koncert KUD-a “Kaštel” Podijeljene su zahvalnice sudionicima, kao i načelnici Općine Pribislavec Višnji Ivačić, koja je omogućila realizaciju božićnoga koncerta. Članovi KUD-a su iskoristili priliku te svima zaželjeli blagoslovljen Božić i sretnu novu 2019. godinu! Piše: IVAN -GORAN HERMAN igherman@regionalni.com
Ku lt u r no -u m j e t n i č ko društvo “Kaštel” iz Pribislavca i ove je godine, kao i prethodnih, za svoje sumještane i sve ljude dobre volje pripremilo božićni koncert. U nedjelju, 16. prosinca, iz dvorane Društvenog doma širili su se zvukovi prekrasnih napjeva, adventskih i božićnih pjesama. Uz domaćina, nastupala su i gostujuća društva. Ženski zbor “Stellarium” KUD-a Cestica imao je čast nastupiti prvi. Nakon
njih su se na pozornici našle članice Kulturno-umjetničke udruge “Društvo žena
Kao zadnji su nastupili domaćini, koji su u pomoć pozvali pjevačice crkvenog zbora Gornji Kraljevec”, Udruge žena Stanetinec te Udruge žena Štefanec (pretežno ženske vokalne skupine), dok je iz KUD-a Žiškovec nastupio mješoviti vokalni sastav.
Između gostujućih izvođača nastupila su djeca KUD-a Kaštel. Tako su se predstavili Veronika, Petar i Klara Borković, Ela i Eda Horvat te Saša Cmrečnjak, koji su publici prezentirali prigodne recitacije. Iz štalice su ih pomno pratili Marija i Josip s malim Isusom (koje su igrali Lucija Merkač-Hudopisk i Vladimir Trupković), a iz dvorane publika koje ovom prigodom nije nedostajalo. Tijekom cijele večeri svojim ih je najavama brižno vodila Aleksandra Belec, dok su se za svjetlosni i zvučni ugođaj pobrinuli Franjo Oreški i
Marko Belec. Kao zadnji su nastupili članovi i članice KUD-a domaćina, koji su u pomoć pozvali pjevačice crkvenog zbora, inače nekadašnje članice KUD-a “Kaštel”. Nakon
Tijekom cijele večeri izvođače je najavama brižno vodila Aleksandra Belec što su izvođači otpjevali svoj repertoar poznatih i mnogo puta izvođenih pjesama,
na kraju je Zlatko Okreša interpretirao autorsku pjesmu KUD-a “Kaštel” pod nazivom “Božić, o Božić”. Za sami završetak manifestacije ostalo je samo da izvođači i publika zajedno odu kućama u pjesmi te su tradicionalno zapjevali “Narodi nam se”, međimursku božićnu himnu. Podijeljene su zahvalnice sudionicima, kao i načelnici Općine Pribislavec, Višnji Ivačić, koja je omogućila realizaciju koncerta. Članovi KUD-a su iskoristili priliku te svima zaželjeli blagoslovljen Božić i sretnu novu 2019. godinu!
Hrvatski dan Hrvatske samouprave u Mohaču u Republici Mađarskoj
Članovi KUD-a Mihovljan posjetili prekrasni gradić na Dunavu
Pri povratku iz Mohača, Međimurci su posjetili jedan od najstarijih gradova u Mađarskoj, kulturno središte Hrvata u Mađarskoj i centar turizma, prelijepi grad Pečuh
Zahvaljujući što je na natječaju Ministarstva vanjskih i europskih poslova uspješno prošao projekt temeljem kojeg su dobili određena financijska sredstva, članice i članovi folklorne te tamburaške skupine KUD-a Mihovljan u sklopu Hrvatskog dana Hrvatske samouprave Baranya u mađarskome mjestu Mohač održali su nastup te izveli spletove pjesama i plesova iz Međimurja. Proslavi i nastupu je prisustvovao i izaslanik generalnog konzula u Pečuhu, zastupnik Hrvata u mađarskome parlamentu te predsjednik Hrvatske državne samouprave. Osim gostujućeg KUD-a iz Mihovljana, domaći KUD „Zora“ predstavio se izvođenjem tradicijskih baranjskih i slavonskih pjesama te plesova. Kako je za „Hrvatski glasnik“ i „Mađarski radio“ predsjednik KUD-a Mihovljan rekao dr.sc.Predrag Kočila, postavljeni su novi uspješni temelji kulturne suradnje iz-
među Mihovljana i prekrasnoga gradića na Dunavu, Mohača. Pri povratku iz Mohača, Međimurci su posjetili jedan od najstarijih gradova u Mađarskoj, kulturno središte Hrvata u Mađarskoj i centar turizma, prelijepi grad Pečuh.
24 AUTOsti
Regionalni tjednik || 26. prosinca 2018., br. 121/122
Nissanov solarni krov Nissan je objavio da je u svojoj tvornici u Amsterdamu u pogon pustio najveći solarni krov u Nizozemskoj. Solarni krov instaliran je na krovu Nissanovog centra za proizvodnju dijelova smještenog u glavnom gradu Nizozemske, a sadržava gotovo 9.000 fotovoltaičnih panela s pomoću kojih na godišnjoj razini proizvodi energiju iz obnovljivih izvora u količinama dovoljnim za pokretanje 900 kućanstava. Usto će znatno smanjiti emisije CO2 koje ispušta tvornica. Procjenjuje se da će solarni krov ukupno uštediti 1,17 milijuna kilograma CO2 godišnje.
Vremeplov
vozili smo: Obnovljena Kia Sportage
Stigao unaprijeđeni Sportage
Nakon tri godine na tržištu Kia je lagano osvježila svoj atraktivni model Sportage. Uz brojna poboljšanja, kako bi ostao atraktivan prodajni adut, Kia uvodi sa Sportageom i tehnologiju blagoga hibridnog dizela.
29. prosinca 1800.
je rođen Charles Goodyear, izumitelj vulkanizacije gume. Premda je njegov izum promijenio čovječanstvo on je umro 1860. godine u siromaštvu. Prodaja Međimurska županija 1. 1. - 30. 11. 2018. 1
proizvođač
količina
udio, %
Škoda
1066
41,94%
2
Volkswagen
732
28,80%
3
Suzuki
166
6,53%
4
Kia
126
4,96%
5
Hyundai
54
2,12%
6
Ford
46
1,81%
7
Opel
41
1,61%
8
Renault
34
1,34%
9
Peugeot
34
1,34%
10
Toyota
34
1,34%
11
Mazda
27
1,06%
12
Dacia
25
0,98%
13
Audi
21
0,83%
14
BMW
20
0,79%
15
Seat
20
0,79%
16
ostali
96
3,78%
2542
100%
UKUPNO
Izvor: Promocija Plus
50
ekskluzivnih primjeraka Nissana GT-R50 by Italdesign kreće u proizvodnju i počinju se primati narudžbe, potvrdio je Nissan. Cijene za 720 KS snažan GT-R by Italdesign kojeg je razvio Nismo kreću se od 990.000 eura bez poreza i bez dodatne opreme naviše. Nissan je ovaj model nadahnut Nissanom GT-R Nismo razvio u suradnji s torinskim studijem Italdesign povodom obilježavanja pedesetih obljetnica modela GT-R 2019. i Italdesigna 2018.
Piše: Dalibor Flajpan FOTO: Kia, Dalibor Flajpan
Nova izvedba Sportagea dobila je moderniji izgled, koji donosi različite sportske detalje. Drugačije su i izvedbe GT Line, koje su dobile nekoliko jedinstvenih modifikacija u odnosu na obične izvedbe. Izmijenjen je prednji odbojnik s novim svjetlima za maglu i novim sjajnim crnim ili kromiranim kućištem koje se proteže do donjeg otvora za ulazak zraka. Sportage je sada raspoloživ s evoluiranom maskom motora (crna mat ili sjajna) koja podsjeća na tigrov nos. Nova su puna LED prednja svjetla s LED dnevnim svjetlima u obliku 4 točke i redizajniranim svjetlima za maglu. Straga prevladavaju elegantna, vodoravno postavljena LED svjetla u obliku slova C. Svjetlo za vožnju unatrag i reflektirajuća traka ugrađeni su u stražnji odbojnik koji je dobio kromiranu ukrasnu letvicu. S boka najprije primjećujemo nove 16-, 17- ili čak 19-inčne aluminijske naplatke te opcijske kromirane bočne ukrasne letvice. Sportage nudi i 5 novih boja karoserije. Promjene kod izvedbe GT Line uključuju novu, masku motora crne boje visokog sjaja te ukrasne pokrove podvozja sjajne crne i srebrne boje, s crnim umecima na prednjem odbojniku, bočnim ukrasnim letvicama i prtljažnim vratima. Drugačiji su i 19-inčni aluminijski naplatci, sve su izvedbe opremljene s dvjema ispušnim cijevima i LED svjetlima za maglu u obliku ‘kocki leda’. Dizajn četvrte generacije Sportagea povjeren je Kijinom europskom dizajnerskom studiju u Frankfurtu, a svoj udio ugradili su i njihovi suradnici iz dizajnerskih centara u korejskom Namyangu i kalifornijskom Irvineu. U unutrašnjosti obnovljenog
Sporatgea ističe se novi obruč upravljača te i izmijenjena ploča s instrumentima. Unutrašnjost je sada raspoloživa u crnoj i crno-sivoj boji tapeciranja, dok se izvedbe GT Line ističu posebnim detaljima. Promjene su doživjeli i detalji poput prekidača, obruba ventilacije… Ponuda benzinskih pogon-
skih agregata nije se mijenjala pa se nude dva 1,6 litrena motora: 1.6 GDi snage 132 KS te 1.6 T-GDi sa 177 KS. Ponudu dizela obogatio je novi 1,6-litreni motor ‘U3’ – najčistiji dizel u povijesti Kije koji je zamijenio postojeći 1,7-litreni CRDi. Novi 1,6-litreni dizel dolazi u dvije izvedbe te razvija
115 ili 136 KS. Snažnije izvedbe dieselskog i benzinskog motora raspoložive su i uz pogon na sve kotače te 7-stupanjski mjenjač s dvostrukom spojkom (samo kod 4x4 pogona). Najveća je novost da s uvođenjem obnovljene Kie Sportage dolazi i novi 2,0-litreni dieselski ‘EcoDynamics+’ blagi hibrid
s oznakom ‘R’. Ovaj hibridni sustav snage 0,44 kWh pomoću 48-voltne litij-ionske baterije zadužen je za polazak i ubrzanje. Sustav pokreće novi starter-generator blagoga hibrida (MHSG - Mild-Hybrid Starter- Generator). MHSG je preko remena povezan s vratilom i automatski preklapa između načina ‘elektromotor’ i ‘g e n e r a t o r ’. U n a č i n u ‘motor’ (elektrom o t o r) tijekom ubrzanja koristi se baterija koja pruža do 12 kW e l e k t r i č n e snage kao pomoć motoru. Kod smanjenja brzine – tijekom kočenja, kod približavanja raskrižju ili kod spuštanja nizbrdo – MHSG preklapa na način ‘generator’ i tako sakuplja stvorenu energiju. Svi pogonski agregati Sporatgea opremljeni su ISG sustavom (start/stop) te zadovoljavaju emisije Euro 6d TEMP. Kijin sustav ‘EcoDynamics+’ samo je u vod u plan kojim će Kia do 2025. godine ponuditi 16 modela s naprednim motorima, od toga 5 novih hibrida, 5 priključnih hibrida, 5 električnih vozila, a 2020. i novo vozilo na gorive ćelije. U svijetu je svakih 69 sekundi prodan jedan Sportage, a ovaj obnovljeni model osmišljen je da zadrži ove rezultate te da ih i dodatno poboljša. Unaprijeđeni Sportage se za europske kupce proizvodi u tvornici u gradu Žilina u Slovačkoj, a dolazi s jamstvom koje traje 7 godina odnosno do 150.000 prijeđenih kilometara (prve tri godine bez ograničenja prijeđenih kilometara).
Stigao novi Audi A1 Sportback U prodajne salone diljem Hrvatske stigao je novi Audi A1 Sportback druge generacije. Novi model privlačnog i dinamičnog dizajna kupcima po prvi put nudi mogućnost kombiniranja vanjskih i unutrašnjih linija opreme po želji. Infotainment sustavi i sustavi pomoći vozaču u razini visoke klase osiguravaju čvrstu umreženost s digitalnim svijetom i nude pogodnosti kao što su animirane navigacijske karte i
grafika nekih sustava za pomoć u vožnji u direktnom vidnom polju vozača. Audi A1 Sportback idealan je kako za vožnju u urbanoj okolini, tako i za duža putovanja, na kojima će zabavu osigurati i bogata ponuda DAB digitalnog prijema, uz Audi audio sustave i Bang & Olufsen Premium audio sustave. Uz ovakve performanse, vremenske neprilike koje donosi zima pred nama proći će nezapaženo.
Vidokrug
26. prosinca 2018., br. 121/122 || Regionalni tjednik
25
Izložba fotografija Planinarskog društva Prelog Planinarsko društvo Prelog obilježilo je 15 godina rada prigodnom izložbom fotografija u Muzeju “Croata insulanus” Grada Preloga. Izložbom fotografija „Fotografske priče s planina“ članovi Planinarskog društva Prelog otkrivaju mjesta i prizore koji izazivaju divljenje, poštovanje i poniznost prema planinama i prirodi. Društvo je osnovano 29. svibnja 2003. inicijativom dvadesetak entuzijasta koji su i prije tog
N
ekoć davno živio je jedan kralj koji je zbog svoje pravednosti bio vrlo omiljen među podanicima. Imao je tri kćeri, nadaleko poznate po ljupkosti i ljepoti. Najmlađa je bila i najljepša, te su se mnogi prinčevi iz okolnih kraljevina natjecali za njezinu naklonost. U blizini dvorca prostirala se velika šuma prepuna stoljetnih stabala. U sjeni najvećeg hrasta skrivao se duboki bunar. Kraljevna bi svakog dana odlazila u šetnju i sjedila kraj starog zdenca. Sa sobom bi ponijela i prekrasnu zlatnu loptu, pa se zabavljala bacajući je i hvatajući. Tako je bilo i tog jutra. Ali čim je bacila loptu u zrak, odostraga je obujme snažne muške ruke. Kraljevna protrne, a lopta padne na zemlju i otkotrlja se do korijena drveta. – Isuse, kak si me splašil! – cikne ona pa se okrene i cmokne muškarca u seljačkoj odori u obraz. Međutim, odmah se snuždi i obori pogled. – Kaj je? Vidim da nekaj nije v redu. – Ma pusti me, stari planira veliki bal za tri tjedna, hoče mi najti ženika! Mladić se ražalosti: – Znal sam. Znal sam da je ovo kaj mi imamo samo san i da se uskoro budemo zbudili. Tvoj stari nikad nebu pristal da se udaš za kmeta. – Kaj ti je! Stari je zadrti do kraja. Čast, ugled i pravednost, za ništ drugo ti ne zna moj tatica. A tak je naivan i praznovjeran da su to strahi. – Ček, ček, sad si mi dala jednu ideju. Imaš ti na tavanu kakve stare robe, kakva grofovska odela i to? – Imam, te škrinje več niko nije otpiral valjda sto let. – Čuj me, sutra vjutro donesi nekakvu finu robu koja bi mi pasala. Napravila buš ovak… – pa približi svoje usne njezinu uhu i iznese svoj smjeli plan do u detalje. Sutradan, za vrijeme večere, cijela se dvorska svita skupila u blagovaonici. Sluge su trčkarale oko njih. – Joj, kak je vruče – reče najmlađa kraljevna, pa otvori prozor koji je gledao u kraljevski vrt. U trenutku kad su sve sluge bile zauzete donošenjem jela iz kuhinje, začuje se kuckanje po vratima. – Ko je pak sad to? – upita kralj. – Bum ja, tata – skoči najmlađa kći. Pred vratima je stajala debela ljigava žaba. – Žaba! Došla je sim! – cikne ona. – I kaj ta žaba tu dela? Kraljevna brizne u plač, pa kroza suze ocu ispriča pripremljenu priču. – Ja sam se igrala z loptom
vremena rado boravili u prirodi ili samostalno odlazili na izlete. O radu Društva govorio je predsjednik Josip Naranđa. Osim izložbe, predstavljena je i knjiga „Nebo puno Himalaje“ Darka Berljaka. Ovom knjigom putopisnih eseja Darko Berljak zaključio je trilogiju inspiriranu svojim dugogodišnjim odlascima u Nepal i Tibet, započetu knjigom „Dodiri neba“ i nastavljenu knjigom „Ključevi neba“.
INES HRAIN: RASKRINKANE BAJKE
Žabac kraljević Ekskluzivno objavljujemo prvu u nizu humoreski poznate varaždinske književnice Ines Hrain, ispričanih na drugačiji, neočekivan i zabavan način!
O autorici Ines Hrain najčitanija je varaždinska književnica, autorica romana „Najdeblja“, „Sjajni je bal“, „Kolagen“, „Pusti otok“, „Švedska grenčica“ i „Za Rusiju s ljubavlju“. Piše duhovitim, prepoznatljivim stilom, u varaždinskom duhu. Dva romana prevedena su joj i objavljena u Sloveniji. Svi njezini naslovi nalaze se među prvih 20 na listama čitanosti. Njezin krimić „Švedska grenčica“ HRT je adaptirao u radiodramu. Knjige joj se nalaze u digitalnom obliku i na svjetskim internetskim knjižarama (Kindle, Smashwords, Cobo...). Po zanimanju je diplomirana učiteljica; udana je i majka sina Ivana.
v šumi i lopta mi je opala v bunar. Ta je žaba skočila pa mi je zvadila loptu. Ali sam joj morala obečati da bude jela iz mojega tanjura i spala z menom v krevetu! A ja sam, jadna, v tom trenutku sve obečala – pa poprati svoje riječi s nekoliko prikladnih jecaja. Izvana se začuje tanki žablji glasić: – Pusti me nutra, ispuni kaj si obečala! – Neču! Fuj, mrzim ljigave žabe! Tad se javi stari kralj: – Kčeri moja, odgajal sam te v pravednosti i poštenju, kaj si obečala, to sad moraš i ispuniti. Makar se radilo i o jednoj žabi! Kraljevna, tobože mrzovoljno, ode do vrata pa uzme ljigavu žabu u ruke. Njezin je dragi čučao u grmu pod prozorom. – Zemi me k sebi za stol! – vikne on ponovno, promijenjenim glasom. Kraljevna donese žabu na stol, a žaba odmah uskoči u njezin tanjur s juhom. Zatim odgega do mesa, pa se veli-
kim skokom nađe u kolaču. – Nemrem jesti, želudec mi se okreče! – vrisne kraljevna zgađeno. Žaba joj na to skoči u krilo, pa se ponovno začuje tanašni glasić: – A sad me nosi k sebi v krevet spat! Obečala si! Kraljevna molećivo pogleda oca, no njegov je strog i častan pogled bio neumoljiv. – Draga kčeri, ono kaj našu kraljevsku obitelj razlikuje od ostatka sveta, to su stolječa pažljivog odgoja, učil sam te da prema svakome budeš časna i pravedna, a sad je prilika da to i dokažeš. Zemi žabu i nosi ju gore v sobu! Ona primi žabu s dva prsta jer joj je zaista bilo mrsko doticati ljigavo stvorenje. Krene stubama prema svojim odajama. – I zapamti si, dobro se z dobrim vrača! – obodri je još kralj na odlasku. Čim je stigla u sobu, brzo skoči do prozora. Njezin je dragi stajao ispod bršljana čije su se vitice protezale sve do vrha dvorca, uza sam
prozor njegove odabranice. – Odi gore, brzo! – šapne ona dolje prema njemu. Mladić se stane penjati uza zidine dvora, vođen slijepom ljubavlju prema svojoj dragoj. Nekoliko je puta skoro završio u mračnom bezdanu dok je ona gušila krikove straha u grlu. Konačno, uspije se uzverati i uvuče se kroz prozor u odaju mlade kraljevne. – Fala dragom Bogu! – baci mu se ona oko vrata. – Brže, evo ti još ove starinske cipele! – Joj, ovo kaj imam na sebi sigurno je staro dvesto let! – Tak treba, odlično zgledaš! Mladić stane navlačiti mekane čizmice od jelenje kože. – Daj ti hiti za to vreme žabu v zid. Kraljevna zavitla žabljim tijelom, žaba odskoči od zida i zakreketa kad padne na pod. – Daj sim – reče on pa tresne svom snagom žabom u zid. Žaba padne mrtva na pod, ostavivši trag na zidu. – To je to. Sad kak smo rekli. Počni kričati! Dvorcem se prolomi krik mlade djevojke. Uskoro u odaju nahrupi kralj s polovicom dvorske svite. Zastanu preneraženo na pragu. Masni trag žabe spuštao se niza zid, a nasred sobe stajao je prekrasan mladić kovrčave vrane kose u ruhu kakvo svijet nije vidio već više od stotinu godina. – Kaj je to sad? Ko si ti? Kaj se tu događa? – vikne kralj. – Tata, morala sam žabu staviti v krevet i zbilja mi se smučilo, nisam to više mogla trpeti, hitila sam ju v zid. I pogle sad kaj je iz žabe nastalo! Svi su u čudu gledali stasitog mladića. On se dostojanstveno nakloni. – Ja sam začarani kraljevič. Prije sto let jedna se copernica zaljubila v mene. Kad sam odbil njezinu ljubav, pretvorila me v debelu žabu. U žabljem sam liku moral ostati sve dok me neka prava kraljevna ne posedne za svoj stol i ne primi v svoj krevet. Beskrajno sam zahvalan mladoj dami – klekne on ispred kraljevne. – Ako bi smel zamoliti vaše kraljevsko veličanstvo za cenjenu ruku… Kraljevna radosno pristane. Nekoliko trenutaka vladala je potpuna tišina, a tad prozbori kralj: – Vidiš, kčerka, postupila si časno i sudbina te je nagradila. Proglašavam veliku svečanost v celom kraljevstvu, moja je kčer našla ženika! Vjenčanje je trajalo tri dana i još nam je jezik mokar i brada masna. Jer, čudni su putovi Gospodnji i mnoge su staze do istinske sreće.
26 Oglasi
Regionalni tjednik || 26. prosinca 2018., br. 121/122
OGLAS ZA RADNO MJESTO
POSLOVNI TAJNIK/POSLOVNA TAJNICA Podaci o poslodavcu: Omega Viko d.o.o., sa sjedištem u ulici Pavleka Miškine 57 u Varaždinu, je proizvođač zaštitne i radne obuće. Sa svojom 70 godina dugom tradicijom odlična smo platforma za razvoj karijere u dinamičnom proizvođačkom okruženju te motivirajućoj i ambicioznoj okolini. Opis posla: • Organizacija i nadziranje dnevnih administrativnih procesa tvrtke, • Administrativna podrška Upravi. Potrebna znanja i kvalifikacije • Razina obrazovanja: VSS ili VŠS ekonomskog ili upravnog smjera, • Dobro poznavanje rada na računalu (Microsoft Office), • Poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu, • Izražene organizacijske i komunikacijske sposobnosti, • Samostalnost i odgovornost u radu, • Spremnost na timski rad. Radni odnos zasniva se na neodređeno vrijeme, uz obavezan probni rad. Radi se u jednoj smjeni, uz punu naknadu za prijevoz. Pisane zamolbe slati na adresu: Omega Viko d.o.o., Pavleka Miškine 57, 42000 Varaždin ili na e-mail: omega-viko@omega-viko.hr. Omega Viko d.o.o. 042/351-055
Oglasi
26. prosinca 2018., br. 121/122 || Regionalni tjednik
ARONIJA
MALE OGLASE
ARONIJA
možete predati u:
super ljekovito voće
super ljekovito voće
Aronija je biljka iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja.
Aronija je biljka iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno pročišćuje od štetnih tvari i Balogovec 92, ga Mačkovec zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja.
• • • • • • • • • •
Sprečava bolesti srca i krvnih žila Regulira krvni tlak Jača imunitet Štiti zdravlje urinarnog sustava Ima antiupalna svojstva Stimulira rad štitnjače Poboljšava pamćenje i koncentraciju Regulira razinu šećera u krvi Povoljno djeluje na probavni sustav Štiti od virusa i bakterija
60 Cijena 1 litre 1oo % čistog soka aronije
kn
Mogućnost kupnje 100 % čistog soka na mobitel: 098/455-313
5+1
GRATIS
27
www.regionalni.com
Pogrebnik
• • • • • • • • • •
Telefon: 040/341-300
Sprečava bolesti srca i krvnih žila Regulira krvni tlak Matije Gupca 31, Nedelišće Jača imunitet Radno vrijeme: kn Štiti zdravlje urinarnog sustava Cijena 1 litre 1oo % pon pet: 8 16 sati Ima antiupalna svojstva soka aronije Stimulira rad štitnjače subotom: 8 - čistog 12 sati Poboljšava pamćenje i koncentraciju Regulira razinu šećera u krvi Povoljno djeluje na probavni sustav Štiti od virusa i bakterija
60
Mogućnost kupnje 100 % čistog soka na mobitel: 098/455-313
Pogrebno poduzeće Margareta
5+1
GRATIS
Frankopanska 7, Mursko Središće Telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati
28 Mali oglasi
Za sadržaj oglasa ne odgovaramo
mali oglasi
7Plus Regionalni tjednik
Ostala prijamna mjesta:
Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h Srijeda-petak: 7.30 - 15 h
Mačkovec
Mursko Središće
Radno vrijeme:
Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati
Pogrebnik Balogovec 92 Telefon: 040/341-300
Pogrebno poduzeće Margareta
pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati
Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!
VOZILA AUTO FLORIJANIĆ – Trnovec Bartolovečki -nudimo velik izbor rabljenih vozila ( cca 60 automobila ). Krediti, kartice, leasing… (Mazda 6 -2013.,Audi A 6 - 2 0 1 1 . ,Qa s h q a i 2011.,2013.,2016.,Touran- 2016.,Peugeot 308 - 2012.,2014.,Astra - 2010.,2012.,Focus 2015.,- sve marke vozila... Kontakt: 098/390-644, 098/379-885 ili www. auto-florijanic.hr ozn.52c KUPUJEM vozilo ili skuter, može i odjavljeno (oštećeno). Povoljno. Isplata odmah. Mob.: 098/9656624 ozn.212b KU P UJ EM automobil, traktor, kamion, strojeve i motocikl, ispravne i neispravne, mob.: 092/2875661 ozn.5114 KUPUJEM traktore, automobile, kombije, kamione, poljoprivredne priključke, ispod cijene, mob.: 098/927-9560 ozn.3511
POSAO HITNO tražimo kuhare, kuharice, pomoćne kuharice, konobare i konobarice, mob.: 098/1743-718. ozn. 588c MONTER NAMJEŠTAJA - Bavarska, Njemačka. Potrebno znanje njemačkog jezika i radno iskustvo. Mob.: 098/993-6364 ozn.685c INSTALATER SUSTAVA za navodnjavanje otvorenih površina, Stuttgart. Potrebno dobro poznavanje njemačkog jezika. Mob.:098/993-6364 ozn.685c INSTALATER GRIJANJA i vodovoda – Bavarska, m ob.: 098/993- 6364 ozn.685c INDUSTRIJSKI MEHANIČAR, mehatroničar. Rad i održavanje stroja za lijevanje plastičnih dijelova za auto industriju, Njemačka. E-mail: velimir.biosic@ apm-personal.com, mob.: 098/993-6364 ozn.685c
USLUGE
KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/639-9932 ozn.1c VODOVODNE i instalacije CENTRALNOG GRIJANJA, odštopavanje odvoda te završni radovi. RINO d.o.o., mob.: 098/273-580 ozn.734c BU-JAN TIM j.d.o.o. – izvodimo: novogradnja, kompletna adaptacija kuća, izrada te prekrivanje krovišta, iskopi te postava rubnika i tlakovaca, mob.: 098/974-5950 ozn.650c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.: 098/284-922 ozn. 205C FASADE – sve vrste fasada, knauf sistemi, soboslikarsko ličilački radovi, kompletno uređenje doma. Povoljno. Mob.: 098/9312260 ozn.110/04/01 PRIMAM na skrb žensku osobu. Nazvati iza 17,00 h. Mob.: 095/913-1755 ozn.5497
OSTALO PRODAJE SE SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, visoke kvalitete. Preporuča se kod jačanja imuniteta i sprječavanja bolesti srca i krvnih žila; dobar je regulator šećera u krvi; štiti zdravlje urinarnog sustava. Povoljno djeluje na probavni sustav te štiti od virusa i bakterija. Cijena: 60,00 kn. Mobitel: 098/455313. Ozn.3a
Regionalni tjednik || 26. prosinca 2018., br. 121/122
Nedelišće
Pogrebnik Matije Gupca 31 Radno vrijeme:
pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati
Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/700-7005
KUPUJEM očuvane gramofonske ploče i stare crtane romane (Alan Ford, Zagor itd.) mob.: 091/242-5211 ozn.4918
Imate problema s kralježnicom? Ukliješten Vam je živac? Bolna leđa? Trnci u rukama i nogama? Disbalans kukova? Skraćena noga? Efikasno namještanje kralježnice bezbolnom i jednostavnom metodom.
KUPUJEM neispravne motorne pile, kosilice, flakserice, freze i sl. te iste odvozim, mob.: 098/9799666 ozn.5172 KOŽNA SJEDEĆA garnitura, sobna vrata i ostakljeni prozori, 8 komada plafonjera i domaću svinjsku mast, vrlo povoljno, mob.: 098/1743-718 ozn.588c
KREDITI
Mob.: 098 744 980 ATLAS - Damir Babić POSLIJE Mihovljan, I. Gundulića 19, Čakovec
PRIJE
MOGUĆNOST DOLASKA KOD VAS DOMA!
www.atlas-babic.hr
ADVENTSKI POPUST!
ZAPOSLENI I UMIROVL JENICI do 300.000,00 kn, bez gledanja hroka, MOGUĆNOST OTPLATE trajnim nalogom, zatvaranje blokada i cl. PUTNI TROŠKOVI I DNEVNICE u kreditnu sposobnost. Radni odnos NA ODREĐENO. Umirovljenici do 84 god. starosti, te male mirovine. Mob.: 091/2034666, tel.:042/561192 ozn.568c NAJBRŽE do gotovine putem kreditnih kartica (Amex, Diners, Master, Maestro, Visa, Pbz), mob.: 098/987-0078 ozn.589c
POZNANSTVA ŽELIŠ IGRICE razne i brzi spoj, nazovi 064/400400 broj, +18. Tel./Mob.: 2,33kn/3,58kn/min. ozn.166c SLUŠAJ IH kako uživaju od 0 do 24 na 064/5445 5 5 , + 1 8 . Te l . / Mo b . : 3,49kn/4,78kn/min. ozn.166c ŽENU do 55 g. za suživotbrak, mob.: 098/133-2714 ozn.5500 MUŠKARAC traži ženu do 50 g. za ugodna druženja, mob.: 092/376-4113 - sms ozn.214b
MALI OGLASI već 30 kuna!!!
Zahvale i sjećanja
26. prosinca 2018., br. 121/122 || Regionalni tjednik
TUŽNO SJEĆANJE
SJEĆANJE
na voljene
ŠKODA DANICU
i
7. 11. 2016. – 7. 11. 2018.
VIKTORA 16. 12. 2004. - 16. 12. 2018.
iz Kotoribe
Život prolazi vrijeme teče, tuga za Vama nikada proći neće ! Kćeri Mirjana i Anica , unuci Ivana, Domagoj i Filip i zet Franjo
SJEĆANJE
RUDOLF VRANIČAR KATARINA SOLDAT
NINA HANŽEVAČKI
† 2015.
† 2016.
Hvala vam za svo vrijeme provedeno s vama te hvala svima koji posjećuju vaš tihi dom. Obitelj
SJEĆANJE na
FABIJANA VUGRINCA – HABEKA
i
† 1998. – 2018.
MILKU VUGRINEC rođ. GOVEDIĆ † 2008. – 2018.
Vrijeme prolazi, a sjećanje na vas ostaje. Kći Slavica i zet Franjo, unuka Sonja i praunuke Tamara, Tajana i Tea
30. 12. 2016. – 30. 12. 2018.
Zauvijek u našim srcima i mislima. Tvoji najmiliji
29
30 S raznih strana
Regionalni tjednik || 26. prosinca 2018., br. 121/122
s raznih strana
Selnica: predstava u Društvenom domu U velikoj dvorani stare škole u Selnici organizirana je tradicionalna blagdanska priredba na kojoj su gostovali članovi Dječjeg gradskog kazališta iz Čakovca. Mali i veliki glumci pripremili su predstavu za najmlađe pod nazivom „Potraga za Djedom Mrazom“ autorice Đurđe
Lili i redatelja Dejana Buvača. Dvorana stare škole bila je ispunjena do posljednjega mjesta. Djeca su uživala u predstavi, a šećer na kraju je bila podjela prigodnih poklona koje je sa sobom donio Djed Božićnjak uz pomoć svojih vilenjaka. Djeci je podijeljeno više od 150 poklona.
Osim u predstavi, djeca su uživala i u slatkim poklonima Djeda Božićnjaka
- bajanje
Pričam ti bajku: nosi baukač kaputa? Danas se u kolokvijalnom smislu “bajanje” u međimurskim govorima prvenstveno upotrebljava u lošem kontekstu i znači “prigovarati”, iako se običaj bajanja zapravo odnosi na blagoslov! Piše: Ivan-goran herman igherman@regionalni.com
U bakinim pričama i pričama starih susjeda često sam slušao o „baukaču“, zlobnom liku donekle sličnom krampusu (ili engleskom „pješčenjaku“ – „sandmanu“) koji dolazi po zločestu djecu i odvodi ih na razna mjesta – neki su nas
U donjemu Međimurju baukača nazivaju “bajkačem” plašili paklom, neki Nigdjezemskom, a neki i odlaskom u Merhatovec, što je za naše pojmove (a i za neke od njih) bilo ravno odlasku na kraj svijeta.
Baukač-woogie
U donjemu Međimurju istu spodobu nazivaju sličnim, ali ponešto jasnijim nazivom „bajkač“: to je lik iz bajke koji u njoj predstavlja nadnaravni element, bio to demon, vrag, vila, patuljak ili neko drugo natprirodno biće. „Bajka“ je
Magija Osim što označava vrstu priče s magijskim elementima, bajka je i tip sakoa ili kaputa!
zadržala svoj naziv iz praslavenskih vremena, a usko je povezana sa glagolom „bajati“, koji je značio „upotrebljavati magiju“. To znači da je bajka priča koja uključuje magične motive. Danas se u kolokvijalnom smislu ta riječ u međimurskim govorima prvenstveno upotrebljava u lošem kon-
tekstu i znači „prigovarati, loše govoriti“, iako se običaj bajanja na Štefanje (u nekim mjestima i na Badnjak ili neki drugi dan!) zapravo odnosi na blagoslov. Vrijedi spomenuti da postoji i odjevni predmet koji se također nazivalo „bajkom“. Za taj je pojam vezana i zanimljiva činjenica da je
u raznim selima označavao ušivenim džepovima. razne predmete. Tako u većem broju sela (Mala Subo- Međimurski Hogwarts tica, Kotoriba, Donji Imaju li spomenuVidovec) bajka ta k njiževna označava gloforma i odjevNaziv bajke je mazan zimn i pre d me t sk i kaput , ikakve veze, usko povezan sa predmet za vrijedilo bi glagolom “bajati” koji je lako pomnije zamisliti da istražiti, da kojim se označavala bi ga mone bi ispaupotreba (najčešće gao obuć i lo da smo jeda n bausamo pričali crne!) magije kač, dok se u bajke. U tom govoru Belice bi nas slučaju i Gardinovca isti jedan bajkač mogao pojam odnosi na struotpratiti čak i do, ne kiranu vrst sakoa s posebno znam, Merhatovca…
Tradicionalna božićna predstava za najmlađe u organizaciji Općine Goričan
FOTO: STUDIO VIPRO
Djed Mraz s poklonima dojahao na bijelom konju Tradicionalna božićna predstava za najmlađe mještane u organizaciji Općine Goričan održana je u subotu, 15. prosinca, u prepunoj dvorani Doma kulture. Mališani su mogli uživati u prigodnoj kazališnoj predstavi „Kako je Ješko pobijedio prehladu“, koju su izveli članovi Kazališne družine „Pinklec“ iz Čakovca. Osim što ih je predstava zabavila i nasmijala, djeca su iz nje mogla i puno toga naučiti. Naime, predstava je bila kao stvorena za vrtićarce, osnovnoškolce i njihove roditelje jer su upoznali Ješka Ježića koji je uz pomoć obitelji i prijatelja
pobijedio prehladu liječeći se toplim čajem, limunom i medom. Putem priče o hrabrom Ješku Ježiću glumci su gledatelje vodili pjesmom, glazbom, plesom i zabavnim dijalozima, a osmjesi i zadovoljstvo na njihovim licima ocrtali su jasnu poruku koliko ih je predstava oduševila. No, tu veselju nije bio kraj. Nakon predstave, praćen pogledima okupljenih mališana, iza ugla se pojavio Djed Mraz na bijelome konju s vrećom punom darova. Svatko je htio doći do najdražeg gosta, fotografirati se s njim i njegovim bijelom konjem te za nagradu dobiti slatki poklon.
S raznih strana
26. prosinca 2018., br. 121/122 || Regionalni tjednik
31
PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA Na sam Božić suho uz kraća sunčana razdoblja i malo hladnije. Jutarnja temperatura od -2 do 1, a najviša dnevna oko 4 ili 5 Celzijevih stupnjeva. Na blagdan sv. Stjepana će još malo zahladiti, čini se suho uz izmjenu oblaka i kraćih sunčanih razdoblja. Jutarnja temperatura zraka od -5 do -2, a najviša dnevna bit će malo iznad nule. Slično i u četvrtak – većinom suho i prohladno uz sunčana razdoblja. Vjetar i dalje slab. Jutro hladno uz minuse, a dnevna temperatura će biti u laganom plusu. U petak bi trebalo biti uglavnom suho uz dosta oblaka. Bit će prohladno uz jutarnju temperaturu od -5 do -1, a najvišu dnevnu između 1 i 5 Celzijevih stupnjeva, u slučaju sunčanih razdoblja možda malo iznad. U subotu i nedjelju
prognostički izračuni upućuju na dosta oblaka, ali uglavnom suho vrijeme. Jutra i dalje u minusu, a dani u laganom plusu. U ponedjeljak možda bude malo susnježice ili snijega, ali još nije sigurno. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 24.12.)
JARAC
postižu cilj koji su si zadali, a zadatke ispunjavaju polako i sigurno, pa rezultate ne postižu preko noći. Izdržljivost je
(22. 12. - 19. 1.)
njihova najveća snaga. Jarcem upravlja Saturn,planet koji
Vladajući planet SATURN
na put postavlja ograničenja, pa pripadnici ovog znaka ne
Predstavljen simbolom planinskog jarca, tipični pred-
prelaze granice a da prije nisu ispitali teren. Važno im je sa-
stavnik ovog znaka je žilav, izdržljiv, stabilan i praktičan.
čuvati privatnost, pa se u odnosu prema okolini drže prilično
Jarac zna kako će se uspeti do samog vrha i pošto nikad
ozbiljno i rezervirano. U kontaktu s drugim ljudima također
ne ispušta iz vida svoj glavni cilj – ovo je znak ambicije.
poštuju ograničenja. Vezu radije izgrađuju korak po korak
Pripadnici ovog znaka vole se na usponu do vrha služiti
nego da se prebrzo prepuste intimnosti. Ljubazni, uglađeni
jasno iscrtanim mapama, jer jedino tako u bilo kojem
i vrlo pametni, oprezno grade odnos i utiru put, pazeći na
trenutku mogu znati gdje se nalaze i što rade. Jarac vlada
tuđe osjećaje i mišljenja. Jarac je uz ostalo i znak autoriteta,
kostima, posebno koljenima i zubima. Rođeni u ovom
dužnosti i odgovornosti, a ove osobine je moguće u njemu
znaku u pravilu su čvrste građe i koščata lica. Struktura
prepoznati već u najranijoj životnoj dobi. Nije neobično ako
ljudi rođenih u ovom znaku općenito je snažna, pa su ovo
se već kao dijete ponaša odgovorno poput odrasle osobe i
ljudi otporni na oboljenja. lako ovo nije znak boležljivih,
time gubi svoje djetinjstvo. Ovakvi pojedinci uistinu znaju sve
jarci bi mogli imati problema s osteoporozom, artritisom
o samoći! Jarcu je ponekad potrebno povući se od ostatka
i psorijazom. Jarac će dovršiti sve što započne. Pripadnici
svijeta, a to može ići sve do pustinjačkog načina života. Lekcija
ovog znaka vjeruju u rad, marljivost i disciplinu. Uvijek
koju mora naučiti tijekom života je nježna skrb o drugima!
OVAN
TJEDNI HOROSKOP
(21. 3. - 19. 4.) Na poslu vam neće biti loše, ali morate biti odgovorni i razumni, pa ćete tako izbjeći moguće neugodne situacije. Ako to ne uspijete, život bi vam se mogao zakomplicirati. Dakle, samo strpljenje i upornost dovest će vas do cilja i osigurati vam poslovnu sigurnost. Neke informacije koje će doći do vas a odnose se na inozemstvo jako će vas razveseliti. Ljubav – odnos s partnerom postaje nejasan i mnogi će se zapitati što još traže u takvoj vezi. Možda je takvom razmišljanju doprinijela i osoba o kojoj potajno maštate? Slobodnima se u život vraća netko iz prošlosti, a moguća je i veća razlika u godinama. Zdravlje – želučane tegobe.
RAK
(21. 6. - 22. 7.)
rođeni:
Umrli:
Djevojčice: Iva Kralj, Nella Jurgec, Bruna Kalšan, Hana Mlinarić, Lucija Košir Dječaci: Mikel Peras, Klaudijo Bogdan, Jona Malašić, Gabriel Rajh, David Mezga, Kris Nemec, Denis Horvat, Paul Hutinec
IMPRESSUM UPRAVA Sandra Vlahek GLAVNI UREDNIK Josip Novak, jnovak@regionalni.com Novinari Irena Harači Pintarić (zamjenica glavnog urednika) iharaci@regionalni.com Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Višnja Gotal, vgotal@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Ivan - Goran Herman, igherman@regionalni.com Sandra Županić fotoreporter Ivan Agnezović, foto@regionalni.com GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Mirta Brozičević, mirta@regionalni.com Marta Konjačić, mkonjacic@regionalni.com
Ivan Dodlek, Ivan Biber, Franciska Šestan r. Kosir, Alibin Prajnar, Franjo Balog, Ivan Mavrek, Mijo Sermek, Vanja Bjelobrk, Josip Jambrošić, Eva Jančec r. Kukolić, Nada Car r. Črep, Bernarda Dolenčić r. Kukulić, Ivan Okreša, Rozalija Korent r. Horvat, Miroslav Devčić, Marija Baksa r. Topličanec
IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o. Anina 11, 42000 Varaždin
REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775
SURADNICI Denis Peričić Dalibor Flajpan
Mačkovec Pogrebnik Balogovec 92 Telefon: 040/341-300 pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati
PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Sanja Đurkas, sdurkas@regionalni.com Tel. 042/290-781 MALI OGLASI: Ljiljana Simić ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri,čet i pet: 7,30 - 15 h
Mursko Središće Cvjećarnica Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati Nedelišće Pogrebnik Matije Gupca 31 pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati Tiskara Vjesnik
Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.
Ovog tjedna bi do vas mogle stići neke vijesti koje će vam unijeti nervozu. Naravno, radi se o poslu koji ste već smatrali završenim, pa zato dobro ispitajte koliko je u tome što ste čuli istine, a koliko čiste zloće. Važno je to što imate podršku od pretpostavljenih i možete mirno svoj posao završavati. Ljubav – pokušajte s partnerom raščistiti neka stara pitanja i tako svoj odnos učiniti boljim. Nađite uz posao i dovoljno vremena da se posvetite jedno drugomu i bit ćete puno zadovoljniji. Slobodni će upoznati nekoga tko će im postati jako važan, a to bi moglo završiti i kao ozbiljna veza. Zdravlje – nervozni ste i pod stresom.
VAGA
(23. 9. - 22. 10.) Prošli tjedan bio je dosta stresan za vas, pa se osjećate prilično iscrpljeno. Još uvijek određeni pritisak postoji, no kako će vrijeme odmicati, i to će se smanjivati, a vi ćete se osjećati bolje. Do kraja tjedna uspjet ćete završiti sve zaostale poslove i ispuniti sva obećanja i obveze. Nakon toga osjećat ćete se zadovoljno i sretno, a i poslovi koje ste ranije započeli počinju se realizirati. Ljubav – situacija vam je uglavnom dobra, a eventualni nesporazumi bit će brzo izglađeni. Slobodni će biti angažirani na više strana. Mogućnost povratka osobe iz prošlosti je velika, pa morate odlučiti treba li vam to. Zdravlje – potrebno vam je više kretanja.
JARAC
(22. 12. - 19. 1.) Prepreke na koje nailazite na poslu služe vam da pokažete da ste sigurni u ono što radite i da vas ništa neće zaustaviti na putu do cilja. Kako ste i inače uporni, i ovaj ćete problem riješiti na svoj način, korak po korak, i sigurno ćete uspjeti. Osim toga, imate jako dobre kontakte s pravim ljudima, koji vam mogu puno pomoći ako bude trebalo. Ako vam se bilo što učini čudno ili sumnjivo, oslonite se na svoju intuiciju jer vas izvrsno služi. Ljubav – ako bi i bilo nekih manjih problema u vašem odnosu, oni neće bitno narušiti trenutni sklad i harmoniju koja vlada između vas. Slobodni su sada u prilici da pronađu ono što traže – pa hrabro naprijed! Zdravlje – moguće su viroze.
BIK
(20. 4. - 20. 5.) Konačno ste uspostavili ravnotežu i toliko potreban mir u svom životu. Izgleda da ste postali mirniji i staloženiji, a primijetit će to i suradnici. Više nećete imati s njima problema, a ako netko nešto i pokuša, brzo ćete mu pokazati gdje mu je mjesto. Dobit ćete dosta poslovnih ponuda. Javljaju vam se i neki bivši suradnici, a moguć je kontakt i sa stranom tvrtkom. Uglavnom, za vas počinje jedno dobro razdoblje. Ljubav – moguće su nesuglasice, pa i manje svađe, no sve to neće biti dugog vijeka i završit će pomirenjem. Slobodni će biti pozivani na druženja i izlaske, pa poneki flert nije isključen. Zdravlje – unosite u organizam više tekućine.
LAV
(23. 7. - 22. 8.) Poslovni kontakti bi se neočekivano mogli pokvariti, a to će vam zadati pravu glavobolju. Bit ćete jako nervozni i teško ćete podnositi neizvjesnost. Vijesti koje ste primili dosta su loše i prijeti vam razočaranje. No vi se nećete lako s tim pomiriti i tražit ćete način kako ponovno uspostaviti poljuljanu ravnotežu. Osim toga pojavljuju se i nove poslovne mogućnosti, pa ako bi se dogodilo da vam posao dođe u pitanje, vrlo brzo ćete pronaći novi. Ljubav – u takvoj situaciji moguće su i nesuglasice s partnerom. Slobodni će imati dosta šansi za nove veze, ali su neodlučni. Zdravlje – problem s nesanicom.
ŠKORPION (23. 10. - 21. 11.)
Početkom tjedna opet vas mogu iznenaditi neke neprovjerene informacije i na kratko poljuljati vaše samopouzdanje. No mjesta za paniku nema, jer sasvim sigurno nije sve onako kako izgleda. Moglo bi doći do pokretanja nekih planova koji su dugo bili blokirani. Može se reći da će vam ovaj tjedan donijeti i neke važne razgovore oko posla i kontakte s osobama koje bi se u budućnosti mogle pokazati jako korisnima. Ljubav – i vi partner pokušavate kontrolirati svoje ponašanje, no nećete uspjeti izbjeći ljubomorne scene. Slobodni će u ovom periodu moći ostvariti ponovni kontakt sa starom simpatijom. Zdravlje – više fizičke aktivnosti, ali pripazite na ozljede.
VODENJAK (20. 1. - 18. 2.)
Bez obzira na neke poslovne informacije koje ćete dobiti, pa i priličnu nervozu koju će one u vama izazvati, i dalje idete u smjeru koji ste si zacrtali, i, naravno, bit ćete uspješni. Bilo bi dobro da neke obveze koje niste završili na vrijeme završite, pa da vam ne vise stalno nad glavom. lako se sada tako ne čini, uspjeh vam je zagarantiran. Sve što radite i planirate vodi vas prema vrlo dobrom i ozbiljnom poslu. Ljubav – napokon ćete i vi shvatiti da vas partner istinski podržava i nema vas namjeru povrijediti, a to bi moglo rezultirati s puno lijepih trenutaka. Slobodni uživaju u druženjima, no nije to ništa ozbiljno. Zdravlje – moguća kostobolja.
BLIZANCI (21. 5. - 20. 6.)
Na poslu pokušajte izbjeći ikakvu raspravu sa suradnicima. Ništa nećete postići, ali ćete loše raspoloženi teško funkcionirati. Za to zbilja nema potrebe jer na poslu je sve u redu i pred vama je jedan dobar i prilično stabilan poslovni period. Osim toga, ovo vrijeme vam donosi i uspješan završetak jednog posla koji vam puno znači. Ljubav – na ljubavnom planu moglo bi doći do prilično burne rasprave s partnerom, i to oko sasvim nevažnih stvari. Sva sreća da ćete oboje zaključiti da to nema smisla i da treba popustiti. Slobodni će opet uspostaviti vezu s nekim kog dugo nisu vidjeli. Zdravlje – prehlade i viroze.
DJEVICA
(23. 8. - 22. 9.) Na poslu ne nasjedajte na provokacije i ne dajte se iznervirati. Pazite na sve što govorite, jer nije vrijeme za otvoreni sukob. Znam da vam je dosta svega i da želite to svima reći u lice, ali morate znati da ni vi niste bez greške. Dapače, neke svoje propuste morate hitno početi popravljati. No unatoč ovim povremenim poteškoćama, ulazite u mirnije poslovno razdoblje i to će vam donijeti ozbiljne razgovore s ljudima kojima možete vjerovati. Ljubav – vaša nervoza i nesigurnost odražavaju se i na vaš partnerski odnos, no i tu dolaze mirnije vrijeme i normalizacija odnosa. Slobodni će u svojoj okolini pronaći osobu koja će im se jako svidjeti. Zdravlje – moguće su prehlade.
STRIJELAC
(22. 11. - 21. 12.) U ovom tjednu na poslu vas očekuju problemi sa stvarima koje su ostale nedorečene. To će izazvati vašu nervozu i osjećaj da ste nešto ključno propustili napraviti. Smirite se, jer sve se to može lako riješiti, a neke će se poslovne situacije pokrenuti same od sebe. Pred vama je period sigurnih ozbiljnih poslova. Nećete imati ni problema financijske naravi jer vam dolaze novi priljevi novca. Ljubav – i dalje ste u negativnom raspoloženju i razmišljate što ste krivo napravili. No i tu dolazi mirnije vrijeme i shvatit ćete da ste se nepotrebno uzrujavali. Slobodni i dalje čekaju da ih ljubav pronađe. Ništa od toga ako se sami ne pokrenete! Zdravlje – sve bolje i bolje.
RIBE
(19. 2. - 20. 3.) Pred vama je vrijeme dokazivanja. Morate dokazati da ste osoba na koju se može računati, a uz to i da imate prave kvalitete za obavljanje posla koji je pred vama. U svakom slučaju, i pored manjih problema na koje ćete naići, sigurno idete prema boljoj i stabilnijoj budućnosti. Trenutno imate sve – i ljude koji vam pomažu i podršku nadređenih, pa ne bi trebalo biti teško izboriti se za sebe. Ljubav – i dalje nema problema u vašoj vezi, ali vam se čini da partner ponekad čudno reagira. Slobodni će imati puno ponuda od suprotnog spola. Bit će tu svega i svačega, ali ne razmišljajte puno. Radije uživajte, jer to je ono što vam sada treba . Zdravlje – više se odmarajte.
Za izradu horoskopa i otvaranje tarot karti nazvati na: 097/786-7053
32 Zadnja
Regionalni tjednik || 26. prosinca 2018., br. 121/122
Humanitarna akcija županijske Mladeži HDZ-a Kako bi potrebitima barem malo uljepšali božićne blagdane, članovi Mladeži HDZ-a Međimurske županije proveli su humanitarnu akciju kojom su prikupili veće količine osnovnih namirnica te jabuke. Prikupljene donacije su predane Gradskome društvu Crvenoga križa Čakovec koje će
ih dalje proslijediti najpotrebitijim stanovnicima Međimurja. Iz Crvenoga križa su uputili riječi zahvale na dobivenoj donaciji uime svih korisnika te se nadaju daljnjoj suradnji. Naime, ovo je bila prva akcija novog vodstva županijske Mladeži HDZ-a, a već se planiraju nove aktivnosti. (rp)
Osnovne namirnice i jabuke donirane su Gradskom društvu Crvenog križa Čakovec
Mažoretkinje Nedelišća Mažoretkinje Nedelišća po 4. puta priređuju božićno-novogodišnji program „Plesna čarolija Mažoretkinja Nedelišća“, koja će se održati u petak, 28. prosinca, s početkom u 18 sati u dvorani Osnovne škole Nedelišće. U programu će sudjelovati više od 120 Mažoretkinja Nedelišća, od najmlađeg mažoret vrtića, dječjeg sastava, mlađih kadetkinja, starijih kadetkinja pa sve do starijih sastava juniorki i seniorki. U goste dolaze i Pulske mažoretkinje, a javnosti će se po prvi puta predstaviti i jedan novi sastav Mažoretkinja Nedelišća. Mažoretkinje su s trenericama i ovaj put pripremile posebne koreografije iznenađenja.
Tradicionalna manifestacija u Maloj Subotici
Druženje na Božićnom sajmu
Velik dio prikupljenog novca od prodaje raznih proizvoda donirat će se u humanitarne svrhe za djecu s teškoćama u razvoju s područja Općine Mala Subotica Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com
Ispred Doma kulture u Maloj Subotici održan je tradicionalni Božićni sajam na kojem su sudjelovale brojne udruge i mjesni odbori, koji su okupljenim mještanima dijelili poklone. U prigodnom kulturnoumjetničkom programu podijeljena su priznanja povodom 25. izdanja Općinskoga glasila „Naš listek“ za sudjelovanje u stvaranju i uređivanju glasila, a nastupili su Dramska skupina Udruge umirovljenika Mala Subotica, Udruga „Zvon“ sa Župnim crkvenim zborom i Puhački orkestar Općine Mala Subotica. Posebnu pozornost okupljenih
Projekt sigurnosti na cestama
Fotografija Miroslave Novak među sedam najboljih u Europi Fotografija čakovečke autorice Miroslave Novak, prijavljena u sklopu obilježavanja Europskog dana bez poginulih u prometu (projekt EDWARD) izabrana je među sedam najboljih u Europi. Tijekom Europskoga tjedna mobilnosti Policijska uprava međimurska željela je potaknuti sudionike u cestovnom prometu da razmisle o rizicima s kojima se suočavaju, rizicima koje oni sami mogu predstavljati drugima i kako ih smanjiti. U okviru kampanje organizirana su događanja na temu sigurnosti na cestama. Policijska uprava međimurska uključila se u akciju s učenicima Gospodarske škole Čakovec, koji su za tu priliku odjenuli kostime likova iz crtića te su u radu s djecom
iz Dječjeg vrtića „Cipelica“ i nošenjem malih prometnih znakova s prigodnim porukama zaustavili promet i vozačima skrenuli pozornost na važnost brige o najranjivijim sudionicima u prometu. Aktivnosti je fotoobjektivom ovjekovječila Miroslava Novak.
privukla je Ela Horvat atraktivnim plesom s vatrenim poi lancima. Udruga dragovoljaca i veterana domov i n skog rat a pobrinula se za gastronomsk i d io ponude, a u pomoć su im priskočili ribiči Sports k o g ribolovnoga d r u št va „ Šaran“ koji su pržili papaline te lovci koji su pripremili delicije s roštilja. Udruga „Sveti Rok“ potrudila
se oko hladnetine, članovi Udruge „Sport za sve“ pekli su langoše, dok su nogometaši Dinama Palovec i Spartaka Mala Subotica kuhali vino. Primam ljiv i mirisi širili su se sa svih štandova. Veliki dio prikupljenog novca od prodaje donirat će se u humanitarne svrhe za djecu s teškoćama u razvoju s područja Općine
Karikatura
Mala Subotica. Da posjetitelje Božićnoga sajma kućama ne potjera hladnoća pobrinuli su se stanovnici Mjesnog odbora Držimurec-Strelec koji su na trgu
Posebnu pozornost privukla je Ela Horvat atraktivnim plesom s vatrenim poi lancima zapalili vatru te tako ugrijali okupljeno mnoštvo. U sklopu Sajma održan je i općinski turnir u šahu „Mala Subotica 2018.“ u restoranu Fortuna, kao i školska predstava u Domu kulture.
crta: Željko Pilipović