RTM 124

AKTIVNI ČAKOVČANI

STRASTVENI MOTORIST

Mališani školske praznike proveli učeći plivati Str. 12.

Ivica Dukarić kreće na put oko svijeta na dva kotača Str. 22. i 23.

Regionalni Međimurska županija

Tjednik

Plus

15.000 primjeraka

Besplatan primjerak | Broj 124 | 16. siječnja 2019. | ISSN 2459-6612 | www.regionalni.com

OBILJEŽENA STOTA OBLJETNICA PRIPOJENJA MEĐIMURJA HRVATSKOJ

AEROKLUB MEĐIMURJE

U Pribislavcu sve više posjetitelja, entuzijasta i nagrada Str. 8.

Na spomendan odcjepljenja od Mađarske stigla i predsjednica Str. 2. i 3.

UMIROVLJENI PROSVJETARI

Brojnim zahvalnim generacijama učenika bili su i životni mentori Str. 13.

2

Aktualno

Regionalni tjednik || 16. siječnja 2019., br. 124

predsjednica Kitarović s Maticom hrvatskom

aktualno

U okviru posjeta Međimurskoj županiji predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović, primila je izaslanstvo Matice hrvatske, koje su predvodili predsjednik Stipe Botica, potpredsjednica Dubravka Oraić Tolić, glavni tajnik Zorislav Lukić, književni tajnik Božidar Petrač, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Čakovec Ivan Pranjić te Lidija Bajuk, Krunoslav Mi-

kulan, Tomo Blažeka i Nediljko Matić.

Predsjednik Stipe Botica rekao je da

Matica godišnje objavi više od 250 izdanja te su predsjednici uručili nekoliko primjeraka knjiga i prigodne poklone.

Predsjednik čakovečkog Ogranka Matice hrvatske Ivan Pranjić naglasio je odličnu suradnju s Međimurskom županijom koja je rezultirala osnivanjem biblioteke, ali i popularizacijom kulturnih i povijesnih vrijednosti te cjelokupnog identiteta Međimurja.

Spomendan odcjepljenja Međimurja od mađarsk

Nizom svečanosti obiljež obljetnica pripojenja Međimu

Svečanoj akademiji u čakovečkom Centru za kulturu prisustvovala je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Više od 140 sudi skupštine, na kojem je dr. Ivana Novaka utjelovio predsjednik Skupštine Zajednice hrvatskih kulturno-umjetničkih ud Piše: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

U srijedu, 9. siječnja, obilježen je Spomendan odcjepljenja Međimurja od mađarske države i pripojenja matici zemlji, odnosno stota obljetnica pripojenja. Toga su dana položeni vijenci i zapaljene svijeće kod rodne kuće dr.

Ivana Novaka u Macincu, po mnogima jednog od najzaslužnijih Međimuraca prilikom oslobođenja.

– Dr. Ivan Novak bio je istaknuti borac, vizionar koji je zahvaljujući snažnoj želji, upornosti i borbi Međimurje sa svojim sugrađanima 9. siječnja 1919. pripojio matici Hrvatskoj, kamo je oduvijek i pripadalo – istaknuo je Darko Dania, načelnik Općine Nedelišće, koji je sa svojim zamjenicima Željkom Kacunom i Nikolom Novakom te predsjednikom Općinskog vijeća Ljudevitom Bošćakom položio vijenac i zapalio svijeću. Svečanosti su prisustvovali brojni mještani te izaslanstvo Županije, predvođeno međimurskim županom Matijom Posavcem, predsjednikom Skupštine Međimurske županije Mladenom Novakom te saborskom zastupnicom Bernardom Topolko.

Socijalna pravda

Dr. Ivan Novak bio je dijete tipične međimurske skromne, marljive i pobožne obitelji. Mladi pravnik, iskusni političar, književnik i intelektualac europskih obzora bio je svjestan da bez nacionalne slobode ne može biti uspostavljena ni socijalna pravda. Zato nastavlja borbu za nacionalno oslobođenje Međimurja te 1907. objavljuje brošuru „Istina o Međimurju“.

Premda već otprije uvažen u književnim krugovima, Novak istinski ugled u književnom životu stječe postavši urednikom glasila “Hrvatski đak”, koje je uređivao do 1910. godine. Tada stječe bliska poznanstva sa mnogim hr-

Kršinićev spomenik – Pripremajući se za obilježavanje stote obljetnice donošenja Rezolucije, odlučili smo izraditi repliku spomenika te je postaviti na vječnom počivalištu dr. Ivana Novaka i njegove supruge – rekao je čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač

vatskim književnicima, koji će mu se javljati pismima i poslije, kad je Međimurje, oslobođeno od Mađara, još više trebalo njegove političke i pravne sposobnosti. Brošuru „Samoodređenje naroda i Mađari“ objavljuje u punome jeku rata, 1918. godine. Umro

Povodom obljetnice su zapaljene svijeće na grobovima Jurja Lajtmana i Vinka Žganca je 20. veljače 1934. godine.

Veličanstveni pogreb što su ga priredili njegovi štovatelji odavao je brojnošću mještana da nikakva politička sjena ne može ocrniti svjetlost koju je svojom misijom za Međimurje upalio. Međimurski saborski zastupnici na inicijativu Dragutina Lesara uputili su prijedlog da Hrvatski sabor proglasi 9. siječnja spomendanom u Republici Hrvatskoj.

Na grob dr. Ivana Novaka i njegove supruge Mile 1998.

je vraćen spomenik u obliku lava, djelo kipara Frana Kršinića dovršeno 1935. godine, koji su pripadnici mađaronske ekstremističke organizacije “Strelasti križevi” srušili 1941. godine.

Međimurska revolucija

– Pripremajući se za obilježavanje stote obljetnice donošenja Rezolucije, odlučili smo izraditi repliku spomenika te je postaviti ovdje na vječnom počivalištu dr. Ivana Novaka i njegove supruge. Sačuvani oskvrnuti originalni spomenik pohranit ćemo u Muzeju Međimurja Čakovec, gdje bi trebao biti dio postava posvećenog Međimurskoj revoluciji te oslobođenju od Mađara.

Djelo i životni put dr. Ivana Novaka možda još nisu dovoljno istraženi, no mi Međimurci – Hrvati trebamo njemu biti vječno zahvalni – rekao je gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač. Repliku originalnog spomenika izradio je akademski kipar Mihael Štebih, a svečanost otkrivanja spomenika nastupom su oplemenili Henrik Šimunković i Blanka Tkalčić. Program je vodio Dejan Buvač. Vijence su položili i svijeće zapalili predstavnici Grada Čakovca, Međimurske županije, Družbe “Braća hrvatskoga zmaja” i Zrinske garde. Svečanost obilježavanja nastavilo se misnim slavljem u čakovečkoj Župnoj crkvi sv. Nikole biskupa te Svečanom akademijom u Centru za kulturu Čakovec, gdje je po prvi puta na sceni uprizoren i sam događaj od 9. siječnja 1919. godine, u kojem je sudjelovalo više od 140 glumaca i glazbenika. Akademiji je prisustvovala predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović.

Izložba u Muzeju

„Domorodci! Medjimurci!

Suženjstvu je našem kraj!“ izložba je Muzeja Međimurja Čakovec nastala povodom stote obljetnice odcjepljenja Međimurja od mađarske države, čiji je naziv preuzet s original-

U sklopu obilježavanja stote obljetnice odcjepljenja u Muzeju Međimurja otvorena je izložba “Domorodci! Međimurci!

Suženjstvu je našem kraj!”

Važnost izložbe za Međimurje i Hrvatsku naglasio je državni tajnik Ministarstva kulture Ivica Poljičak, rekavši da Međimurci moraju biti ponosni na svoju povijest

Aktualno

16. siječnja 2019., br. 124 || Regionalni tjednik

3

Zaredale se nesreće: najveći problem ljudska neodgovornost Razdoblje od samo pet dana, od 10. do 14. siječnja, obilježile su prometne nesreće diljem Međimurja.

U četvrtak, 10. siječnja, na nadvožnjaku između Čakovca i Nedelišća 58-godišnjak s područja Varaždinske županije pod utjecajem alkohola brzinu nije prilagodio uvjetima na cesti, zbog čega je vozilom udario traktor 49-godišnjaka koji je također

vozio pod utjecajem. Dan kasnije na južnoj čakovečkoj obilaznici 88-godišnjak s područja Grada Čakovca projurio je raskrižjem dok je na semaforu bilo upaljeno crveno svjetlo.

Udario je o osobni automobil te je pritom odbačen i udario o treći, zaustavljeni automobil. 88-godišnjak je zadobio teške, a dvoje putnika iz njegova vozila lake tjelesne oz-

ljede. U subotu pak je, također kod nadvožnjaka Čakovec-Nedelišće u čakovečkoj Zrinsko-frankopanskoj ulici, osobno vozilo sletjelo s ceste te se nekoliko puta prevrnulo. Ozlijeđen je 32-godišnji vozač automobila s područja Pribislavca koji je vozio pod utjecajem alkohola od gotovo dva promila, pri čemu brzinu nije prilagodio uvjetima na cesti. Zbog

neprilagođene brzine istoga je dana došlo i do nesreće u Toplicama sveti Martin, gdje je vozač osobnog vozila udario o parkirani turistički vlakić, dok je dan kasnije, također zbog brzine, između Svetoga Jurja u Trnju i Hodošana došlo do prevrtanja osobnog automobila na krov. Policijska uprava međimurska poziva na oprez. (igh)

ke države - 9. siječnja

žena stota urja Hrvatskoj!

ionika sudjelovalo je u prvom uprizorenju povijesne sjednice Narodne druga Međimurske županije Miljenko Zelenbaba.

Predsjednica Grabar-Kitarović u Međimurju

Najveći izazov i dalje je veća sigurnost građana Predsjednica je istaknula velika ulaganja u zdravstvo i školstvo, po čemu Međimurska županija može biti primjer svima u Hrvatskoj Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

nog plakata kojim se pozivalo Međimurce na veliku sjednicu Narodne skupštine održanu 9. siječnja 1919. godine.

– Krajem prošle godine Međimurje je zabilježilo veliki uspjeh: međimurska popevka uvrštena je na UNESCO-vu listu reprezentativne nematerijalne baštine čovječanstva.

Upravo međimurska popevka tijesno je i neraskidivo vezana s tematikom koju obrađujemo ovom izložbom, a to je odlazak međimurskih sinova na bojište. Izložba prezentira prekretnicu u povijesti Međimurja, a sukladno tome i važan dio hrvatske nacionalne povijesti, koji ne smije biti zaboravljen – rekla je ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan te napomenula da su izložbu zajednički pripremile baštinske ustanove: Državni arhiv za Međimurje, Knjižnica “Nikola Zrinski” Čakovec i Muzej Međimurja Čakovec, uz pomoć mnogih pojedinaca, muzeja i institucija.

Upoznavanje s poviješću

Inicijativa je krenula prije dvije godine, kako je istaknuo ravnatelj Arhiva za Međimurje Jurica Cesar.

Dr. Ivan Novak bio je istaknuti borac, vizionar koji je zahvaljujući snažnoj želji, upornosti i borbi Međ imurje sa svojim sugrađanima 9. siječnja 1919. pripojio matici Hrvatskoj, kamo je oduvijek i pripadalo!”

Darko Dania

Ravnateljica čakovečke Knjižnice “Nikola Zrinski” Ljiljana Križan dodala je da je izložba edukativnoga karaktera, s ciljem da se sve generacije, a posebno mlađe, upoznaju s ovim dijelom međimurske povijesti. Izložbeni prostor Muzeja Međimurja bio je ispunjen ljubiteljima međimurske povijesti, a svečanom otvorenju prisustvovali su saborska zastupnica Bernarda Topolko, predsjednik Skupštine Međimurske županije Mladen Novak, zamjenik gradonačelnika Grada Čakovca Zoran Vidović, ravnatelj Državnog arhiva iz Zagreba Darko Rubčić i voditelj Zavi-

čajne zbirke “Insulana” Borivoj Radojčić. Važnost izložbe za Međimurje i Hrvatsku naglasio je državni tajnik Ministarstva kulture Ivica Poljičak, rekavši da Međimurci moraju biti ponosni na svoju povijest, ali i kulturnu baštinu. Izložba obrađuje zbivanja u Međimurju tijekom Prvoga svjetskog rata, situaciju u Međimurju u 20. stoljeću, događaje koji su prethodili 9. siječnju pa sve do potpisivanja Trianonskog ugovora 1920. kojim je konačno riješeno međimursko pitanje. Uz izložbu je izdan tekstovno i likovno bogat popratni katalog na stotinjak stranica sa stručnim tekstovima koji objašnjavaju događanja iz 1918. i 1919. u Međimurju i smještaju ga unutar konteksta svjetskih događanja u to vrijeme. Studenti Učiteljskoga fakulteta Klara Kunčić i Branimir Valjak izveli su glazbeno – pjesnički recital „1918. leto“, a program je pjesmom “Živila Hrvatska” upotpunio Slavko Vincek. Izložbu, koju je otvorio međimurski župan Matija Posavec, sufinanciraju Ministarstvo kulture, Međimurska županija i Grad Čakovec, a ostaje otvorena do 28. ožujka.

Povodom obilježavanja Spomendana 9. siječnja – Dana donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države i stote obljetnice pripojenja matici zemlji, u službenom posjetu Međimurju boravila je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda GrabarKitarović.

Veće plaće radnicima i c e n t r e Predsjednii manja opterećenja kompeca je posjet tencije. U M e đ i m u rpoduzetnicima najbolje obrazoju započela su mjere zadržavanja vanju se radnim saprovode st a n kom u ljudi u Hrvatskoj.” projekti zgradi MeđiMatija Posavec vrijedni murske župaviše od 260 nije, gdje su je milijuna dočekali župan kuna – istaknuo Matija Posavec sa zaje tom prigodom župan mjenicima i pročelnicima upravnih odjela te predsjed- Posavec, dodavši da se jednik Skupštine Međimurske naka pažnja posvećuje i županije Mladen Novak sa modernizaciji zdravstvene skrbi pa se u ljude, opremu zamjenicima. i zgrade ulaže više od 150 milijuna kuna.

Pozitivni trendovi - Gospodarstvo bilježi po- Zahvaljujem predsjednici Grabar-Kitarović na pokro- zitivne trendove, no uvijek viteljstvu i osobnoj prisutno- naglašavam da nacionalna sti na obilježavanju našega politika mora štititi dostoSpomendana. Na radnom janstvo hrvatskog čovjeka sa st a n k u upozna l i smo i radnika većom plaćom, a predsjednicu sa svime što poduzetnika manjim poreradimo, vođeni strategijom znim opterećenjima, što je i idejom da razvoj i uspjeh jedina mjera zadržavanja jedne županije ili regije znači naših ljudi u Hrvatskoj derazvoj i uspjeh cijele države. mografske, gospodarske i Zbog toga uspješnim kori- svake druge vrste. U ovome štenjem europskih fondova trenutku naš najveći izazov želimo obnoviti sve osnovne je stanje sigurnosti koje je i srednje škole u Međimurju, narušeno, zbog čega tražimo poticati izvrsnost, otvarati veći angažman državnih inznanst veno-istraživačke stitucija - dodao je Posavec.

Predsjednica Grabar-Kicentre, centre izvrsnosti

tarović istaknula je da joj je posebna čast biti u Međimurju na dan stote obljetnice pripojenja Hrvatskoj.

Svjesna problema

- Drago mi je što sam imala priliku održati radni sastanak sa županom i njegovim suradnicima jer je Međimurska županija primjer Hrvatskoj kako se radi te zajednički nadilazi političke i ideološke razlike. Ulaganja, posebno u sustav zdravstva i školstva, vidljiva su putem mnogobrojnih projekata kojima čelnici Županije nastoje kreirati uvjete za ostanak ljudi na ovom području.

Budite sigurni da ću se osobno založiti da vaše ideje i prijedlozi budu uvaženi na razini Vlade, kako bi se još brže raz v ija li.

Svjesna sam i problema koje ste mi iznijeli, posebno vezanih uz gospodarstvo i stanje sigurnosti na području Međimurja te se slažem da su to nacionalni problemi oko kojih je ključan veći angažman države, u čemu imate moju podršku - rekla je Grabar-Kitarović.

4

Aktualno

Regionalni tjednik || 16. siječnja 2019., br. 124

Sufinanciranje dnevnog boravka u domovima za starije Na 49. sjednici stručnoga kolegija Murskoga Središća gradonačelnik Dražen Srpak donio je odluku o raspisivanju javnog poziva za deset osoba s područja Grada Murskoga Središća kojima će se sufinancirati dnevni boravak u domovima za starije i nemoćne. Naime, već je ranije donesena odluka da će Grad participirati u pokrivanju dijela troškova dnevnoga boravka

za starije i nemoćne osobe u specijaliziranim domovima da bi se njihovim obiteljima olakšalo funkcioniranje u prijepodnevnim satima. S druge pak strane, korisnici ove usluge dobili bi kvalitetno ispunjeno vrijeme uz nadzor stručnih osoba. Javni poziv bit će objavljen na internetskim stranicama Grada i trajat će najmanje 15 dana od dana objave. Nakon za-

vršetka javnoga poziva odredit će se svi ostali parametri financiranja. Na sjednici je pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Miljenko Štefanić zadužen za izradu teksta javnog natječaja koji gradonačelnik raspisuje za dodjelu poticaja za uređenje nekretnina na području Grada Murskoga Središća, sukladno odluci donesenoj na 10. sjednici Gradskog vijeća.

Javni poziv bit će objavljen na internetskim stranicama Grada Murskog Središća i trajat će najmanje 15 dana od dana objave

U najmanjoj hrvatskoj općini užurbano rade na razvoju i brendiranju

Ivan Hajdarović: “Važna je infrastruktura, no još važniji ljudi!”

U planu vodstva Općine Dekanovec je zadržavanje visokih standarda te stečenih prava u okvirima predškolskog odgoja i obrazovanja, kao i potpore značajnim događanjima i manifestacijama

Piše: IVAN -GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Dekanovec je možda najmanja hrvatska općina, no velik broj stanovnika jedinoga naselja u sastavu Općine, uključujući i općinskog načelnika Ivana Hajdarovića, itekako smatra postojanje te jedinice lokalne samouprave opravdanim. Najvećim resursom smatraju upravo ljude koji u njoj žive, a dobro funkcioniranje jedinice pokazuju i projekti koje su dovršili u 2018. te oni koje planiraju za 2019. godinu.

Strateški program

– Što se tiče infrastrukture, najveći zahvati napravljeni su na području Prvomajske ulice te odvojka ulice Florijana Andrašeca. U spomenutim se ulicama radi na oborinskoj odvodnji, rekonstrukciji kolnika te pješačko-biciklističkim stazama. U završnu fazu rekonstrukcije ulaze ove godine. Pritom ih financiramo iz sredstava Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, odnosno Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja (u slučaju ulice F. Andrašeca).

Početkom prošle godine dovršeno je i postavljanje LED rasvjete. Započet je i projekt razvoja, odnosno Strateški razvojni program Općine Dekanovec, koji obuhvaća

sve važne stavke. Jedna od stavki na koju se rijetko obraća pozornost je sređivanje imovinsko-pravnih odnosa zemljišta, to jest, gruntovno stanje. Ono je pretpostavka za mnoge buduće projekte, poput kanalizacije, jer se bez sređenih odnosa ne može dobiti lokacijska dozvola – objašnjava načelnik Hajdarović.

Dodaje da je infrastruktura ipak sekundarna u odnosu na mještane: „projekt ljudi“, kako ga naziva, smatra najvažnijim dijelom svakoga programa. Tako navodi da nastoje podržavati mještane svih dobi: pozitivnu demografsku politiku naknadama za novorođenčad, a građane treće životne dobi, primjerice, božićnicama.

Furjonova zviezda

Stalno se radi na popularizaciji Dekanovčanina Florijana Andrašeca

– Izdvajamo sredstva za sufinanciranje vrtića, za stipendije i prijevoz učenika…

U aktualnoj akademskoj godini dodijelili smo četiri nova ugovora studentima prve godine redovnoga studija u Hrvatskoj. Osim toga, i dalje nastavljamo s brendiranjem lika i djela najpoznatijega Dekanovčanina, Florijana Andrašeca: po njemu je nazvana naša Područna škola te je Andrašec središnji lik u nekoliko aktualnih projekata!

Već po peti puta, a po prvi puta na otvorenom, u rujnu je održana Glazbena večer

Prošle je godine realizirana još jedna inicijativa: projekt “Furjonova zviezda”, koji vodi Nikola Sebastian Jambrošić

U Čakovcu održan sastanak u sklopu programa Pannona EGTC

Florijana Andrašeca, koja je okupila poznate interpretatore međimurske popevke. Prije nekoliko godina na inicijativu učiteljice Tatjane Pintarić pokrenut je školski projekt „Florijan i ja“, a prošle je godine realizirana još jedna inicijativa: projekt „Furjonova zviezda“, koji vodi „naše gore list“, Nikola Sebastian Jambrošić. U ovoj ćemo se godini, ukoliko uspijemo osigurati sredstva iz europskog ili državnoga proračuna, posvetiti izgradnji Vatrogasnoga doma te pretvorbi jedne postojeće stambeno-poslovne zgrade u Dom zdravlja. Ući ćemo u završne faze rekonstrukcije ulica Florijana Andrašeca te Prvomajske.

Planiramo izraditi projektnu dokumentaciju za multifunkcionalnu sportsku dvoranu, opremiti dječje igralište, pri čemu ćemo za igrala izdvojiti oko 100.000 kuna, riješiti pitanje oborinske odvodnje u ulicama Josipa Kocijana te Murskoj, urediti pilove i spomen park, urediti groblje, Dom kulture i zgradu Općine… Ima posla, no nije nam teško jer radimo na poboljšanju kvalitete života svih nas – rezolutan je Hajdarović.

U planu su vodstva Općine Dekanovec zadržavanje visokih standarda te stečenih prava u okvirima predškolskog odgoja i obrazovanja, kao i potpore značajnim događanjima i manifestacijama.

Suradnja pograničnih županija Hrvatske i Mađarske Predstavnici pograničnih županija Republike Hrvatske i Mađarske sastali su se u Čakovcu da bi produbili suradnju u sklopu programa Pannona EGTC. Riječ je o programu čiji je primarni cilj učvršćivanje suradnje, posebno gospodarskih subjekata, u pograničnom prostoru.

Međimurska županija, prema riječima župana Matije Posavca, već niz godina njeguje vrlo pozitivne odnose s mađarskim pograničnim županijama, u kojima živi veliki broj Hrvata.

Od osnivanja Pannona EGTC-a 2010. godine, programu su se priključile županije, naselja i brojne druge organizacije,

no do ulaska Hrvatske u Europsku uniju rezultati su bili zanemarivi. Sredstva su

Najnoviji projekt u sklopu programa Pannona usmjeren je prema OPG-ovima se iz fondova Europske unije počela povlačiti tek nakon uključivanja hrvatskih jedinica lokalne samouprave.

Jedan od najnovijih projekata namije-

njen je OPG-ovima, a cilj mu je pomoći u lakšem plasmanu robe na tržište hrvatsko-mađarskoga pograničnoga područja.

U Hrvatskoj se planira otvaranje ureda, projektna dokumentacija je spremna, a dodatna sredstva pripremila je i mađarska Vlada. András Göndöc, župan Baranjske županije, očekuje angažman svih županija u obliku ideja i prijedloga, a neophodna je i čvrsta financijska podloga. Naime, prilikom izvođenja projekata oni se samo djelomično financiraju EU sredstvima, što znači da se bez vlastitih sredstava veliki projekti ne mogu provoditi.

16. sijeÄ?nja 2019., br. 124 || Regionalni tjednik

Oglasi

5

6

Aktualno

Regionalni tjednik || 16. siječnja 2019., br. 124

Mursko Središće: za gradske udruge osigurano 950.000 kuna Grad Mursko Središće objavio je javni poziv za sufinanciranje projekata, programa i manifestacija udruga u 2019. godini. Ukupna vrijednost natječaja je 950.000 kuna, a samo iznimno će se financirati projekti i programi koji neće biti prijavljeni na javni poziv.

Javni poziv odnosi se na kulturne ustanove i institucije, udruge, organi-

zacije tehničke kulture, sportske klubove i udruženja, udruženja građana te ostale udruge građana i pojedince.

Udruge koje će se prijavljivati na poziv moraju biti upisane u registar udruga i registar neprofitnih organizacija, imati uredno ispunjene obveze iz 2018. godine, što se odnosi na program rada i financijski plan, ne smiju imati dugovanja na osnovi plaćanja doprinosa za

mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a projekti, programi ili manifestacije moraju biti ocijenjeni značajnima za razvoj civilnoga društva i zadovoljenje javnih potreba Grada.

Prijedlozi se dostavljaju na adresu Grada Murskoga Središća (Trg bana Josipa Jelačića 10, 40315 Mursko Središće), a rok za podnošenje prijava je 11. veljače.

Veća sigurnost

Novi semafori u Prelogu

Glavina ml., uz gradonačelnika Ljubomira Kolareka te pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo i financije Željka Poredoša. Radove je izvodila tvrtka Tegra iz Čakovca. Uz predstavnike Grada Preloga i Hrvatskih cesta, pr vom paljenju semafora prisustvovali su i predstavnici izvođača radova, projektanata te predstavnici Policijske uprave međimurske i Policijske postaje Prelog.

Grad Prelog

Vrijedan tečaj osnova informatike U petak, 4. siječnja, organizirana je podjela potvrda o završenom tečaju informatike. Tečaj je organiziran u sklopu projekta „Development of strategic cross – border cooperation between Letenye, Ludbreg and Prelog“ (DESCO), financiranog iz Programa prekogranične suradnje „INTERREG HU-HR V-A 2014. – 2020. godine“. Radi se o tečaju osnova informa-

tike koji su polazili članovi Udruge umirovljenika Grada Preloga u svrhu jačanja kapaciteta organizacija civilnoga društva. Tečaj je provodilo Pučko otvoreno učilište Čakovec. Gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek podijelio je potvrde polaznicima tečaja te im zahvalio na uključivanju u projektne aktivnosti, kao i u ostale projekte koje provodi Grad Prelog.

Gornji Kraljevec

Požar na sportskom objektu NK Napredak Nakon kriminalističkog istraživanja utvrđeno da je u četvrtak, 10. siječnja, oko 5.30 u Gornjemu Kraljevcu u Poljskoj ulici u prostorijama Nogometnoga kluba Napredak izbio požar, izvijestila je Policijska uprava međimurska.

Požar je izbio u prostoriji za sastanke i druženja zbog tehničkog kvara na televizijskom prijemniku te se potom proširio na drveni strop prostorije,

krovište objekta, a zatim i spremište objekta.

To je utvrdio inspektor zaštite od požara Policijske uprave međimurske.

Na mjesto događaja izašli su djelatnici Javne vatrogasne postrojbe Grada Čakovca te lokalnih dobrovoljnih vatrogasnih društava, koji su požar ugasili oko 9 sati.

Materijalna šteta će se utvrditi naknadno. O događaju će se podnijeti izvješće. (sž)

Usvojen Nacionalni program pomoći vinarima

U četiri godine podijelit će se 55 milijuna eura

Promidžba u državama članicama Europske unije nova je mjera, s intenzitetom potpore od čak 80 posto od razine maksimalno prihvatljivih troškova Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 3. siječnja usvojen je Nacionalni program pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023. godine vrijedan 55,5 milijuna eura, odnosno 11,1 milijun eura godišnje. Nacionalni program pomoći sektoru vina provodi se od 2014. godine, a za razdoblje od 2019. do 2023. godine provodit će se putem četiri mjere.

Prva mjera uključuje promidžbene aktivnosti u državama članicama Europske unije davanjem potpora za informativne kampanje. Mjerama su predviđena i sredstva za promidžbu na tržištima trećih zemalja. Vinari će potpore moći dobiti za restrukturiranje i konverziju postojećih vinograda, kao i za ulaganja u izgradnju podruma te nabavku vinarske opreme. Promidžba u državama članicama Europske unije nova je mjera s intenzitetom potpore od čak 80 posto od razine mak-

simalno prihvatljivih troškova.

Novim Nacionalnim programom također je povećan

Potpore se mogu iskoristiti i za izgradnju podruma te kupnju opreme intenzitet potpore s dosadašnjih 50 posto na 75 posto od razine maksimalno prihvatljivih troš-

kova, uvedena je nadoknada gubitka dohotka za iskrčene vinograde u razdoblju od tri godine, što prije nije bilo uređeno, a uvedena je i mogućnost pokrića troškova, takozvanih „doprinosa u naravi“, kojima se korisniku nadoknađuje vrijednost izvršenih poslova u projektu koje je sam proveo bez podloge računa, što prije nije bilo moguće. U svim mjerama, s ciljem bržega protoka financijskih sredstva u projektu, uvedena je isplata potpore po pojedinim provedenim projektnim aktivnostima.

Do sredine srpnja vrtić dobiva novu dvoranu i jasličku skupinu

Uskoro počinju radovi na kotoripskom vrtiću alen fuš

U svrhu osiguranja veće prometne sigurnosti na jednom od najprometnijih raskršća u Gradu Prelogu, raskršću Glavne ulice i Ulice Franje Glada, Hr vatske ceste su izvele radove na rekonstrukciji raskršća s postavljanjem semafora. Semafore je u rad pustio prvi njihov „susjed“ te čovjek koji je kao gradski vijećnik često upozoravao na problem prometnih gužvi na ovom raskršću, Dragutin

Prije nekoliko je mjeseci ravnateljica Dječjeg vrtića Kotoriba Maja Jambrešić potpisala ugovor o financiranju za adaptaciju, dogradnju i opremanje postojećeg Dječjeg vrtića.

U srijedu, 9. siječnja, potpisani su i ugovori s izvođačima radova koji su odabrani putem elektroničkog oglasnika javne nabave.

Potpisivanju ugovora prisustvovao je i načelnik Općine Kotoriba, Ljubomir Grgec.

U okviru radova, kotoripski Dječji vrtić dobit će novu prostoriju za jaslice, polivalentnu dvoranu, veću kuhinju i dodatne prostorije za

stručne suradnike te će se kompletno provesti vanjsko uređenje dvorišta i nabava novih igrala.

Radovi će početi 1. veljače, a trebali bi biti gotovi do sredinje srpnja, dok je svečano otvorenje Dječjeg vrtića Kotoriba u novom ruhu planirano za 1. rujna. Ukupna vrijednost investicije iznosi 4.375.131,53 kuna, što se u potpunosti financira iz Programa ruralnog razvoja.

– Za vrijeme trajanja radova obje vrtićke skupine i kuhinja sele u prostorije susjedne OŠ Jože Horvata Kotoriba, gdje će boraviti do okončanja radova – napomenula je Maja Jambrešić. (mlp)

Oglas

16. siječnja 2019., br. 124 || Regionalni tjednik

Lim-mont d.o.o. tvrtka za proizvodnju limenih proizvoda, trgovinu i usluge

VRBANOVEC

42232 Donji Martijanec HRVATSKA (CROATIA)

RADNO VRIJEME:

www.lim-mont.hr

- od ponedjeljka do petka

info@lim-mont.hr

B.Radića 8

od 07 do 16 sati

Tel: +385 (0)42 405 140 Fax: +385 (0)42 405 144

VLASTITA PROIZVODNJA Više od 40 godina sa Vama!

CERTIFICIRANI HRVATSKI PROIZVODI

Limeni krovni pokrovi

ENERGETSKI UČINKOVITA RJEŠENJA

Dimnjaci INOX

KOAKSIJALNI ELEMENTI - Akcija!

Ø 80 / 125 PPS

INOX

UNUTARNJA STJENKA: PPS 1.8 mm

VIŠENAMJENSKI OBJEKTI PROFILIRANI LIM T20/115

Kontejneri KONTEJNERSKA NASELJA

3000 x 2350

VANJSKA STJENKA: inox 304; 0.4 mm

5.000,00 kn+pdv

Cijena već od: PROFILIRANI LIM T20/115

1900 x 2430

4.200,00 kn+pdv

Cijena već od:

• UREDSKI • STAMBENI • SANITARNI • GRAĐEVINSKI • KOMBINIRANI • MONTAŽNODEMONTAŽNI OBJEKAT

TRANSPACK

KOMPLET: 1 kom 1 kom 1 kom 6 kom 1 kom 9 kom 2 kom

- koaksijalni odvajač kondenzata - koaksijalni spojni komad sa konzolama - koaksijalni “T” komad 87° - koaksijalna cijev 1000 mm - koaksijalna kapa - spojnica A1 Ø 125 mm - regulirajući zidni držač Ø 125 mm

2.600,00 kn

PROFILIRANI LIM T20/115

(cijena sa PDV-om)

DIMOVODNI ELEMENTI A1 - Jednostijeni dimovodni elementi A2 - Izolirani dimovodni elementi

2430 x 2000

A3 - Priključni el. od aluminata deb. 0.5 mm A31 - Priključni el. od aluminata deb. 2 mm A32 - Priključni el.od aluminija deb. 0.6 mm A33 - Priključni el. od aluminata deb. 0.5 mm - obojeni A5 - Izolacija zrak A6 - Ovalni elementi A7 - Koaksijalni dimovodni elementi i elementi od plastike (PPS-a) A8 - Izolirani dimovodni elementi sa prirubnicama A9 - Priključni elementi za peći na kruta goriva

6.000,00 kn+pdv

Cijena već od: IZOLIRANI PANEL 30 mm

RAL 9010: (BIJELA) 3350 x 2280

9.600,00 kn+pdv

Cijena već od: IZOLIRANI PANEL 30 mm

PROVJERENA KVALITETA!

Građevinska

S = 30 mm

2015

limarija

Profili za pregradne zidove i spuštene stropove

Vinogradarski stupovi

5920 x 2280 Cijena već od:

20.600,00 kn+pdv

PROFILIRANI LIM T20/115

GARAŽA

6000 x 3020 - sa bočnim stranama

Cijena već od:

9.100,00 kn+pdv

- sa bočnim stranama i vratima

11.000,00 kn+pdv

B - Gibljive cijevi C - Ventilacija D - Profili za pregradne zidove i spuštene stropove F - Građevinska limarija G - Perforirani limovi H - Perf. nosači kabela i zaštitne “SAPA” cijevi J - Limovi raznih vrsta i dimenzija K - Izolacije cijevovoda L - Vinogradarski stupovi M - Limopor EPS Stiropor N - Kontejneri

7

8

Život

Regionalni tjednik || 16. siječnja 2019., br. 124

Novi broj časopisa “Meridijani” posvećen ljepotama rijeke Drave Dravi pristupiti u skladu sa suvremenim poimanjem rijeka, da bi se očuvalo njezino prirodno bogatstvo. Dodane su i zanimljivosti poput onih kako je Drava 1712. godine „preselila“ Legrad iz Međimurja u Podravinu, zašto nastaju meandri i mrtvice, kako je izgledala dravska splavarska mornarica te može li se i danas u Dravi naći zlato.

Stavljanje rijeke Drave u središte po-

zornosti čitatelja nije slučajna s obzirom da se u posljednje vrijeme ponovno aktualizira mogućnost gradnje dviju hidroelektrana, Molve 1 i 2.

Na terenu se provode brojne aktivnosti da bi se javnosti skrenula pozornost na nesagledive posljedice koje bi gradnja elektrana prouzročila biljnom i životinjskom svijetu, ali i ljudima koji žive uz ovu rijeku.

GORAN ŠAFAREK

Iz tiska je izašao novi 204. broj časopisa za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja „Meridijani“. Glavna tema novoga broja „Meridijana“ je rijeka Drava.

Pod naslovom „Rijeka na prekretnici“ biolog Goran Šafarek i akademik Dragutin Feletar pitaju se hoće li u budućnosti prevladati interesi za daljnjom gradnjom hidroelektrana na toj rijeci i betonizacijom obale ili će se

Pregled prošlogodišnjih aktivnosti pribislavečke udruge

Razvoj Aerokluba Međimurje: sve više posjetitelja, entuzijasta i nagrada!

Sedamdesetogodišnji kontinuirani rad nagrađen je poveljom o Godišnjoj nagradi Hrvatske zajednice tehničke kulture za 2017. godinu, koja je 20. lipnja dodijeljena međimurskom Aeroklubu

na međimurskome nebu: Flying bulls, Team raven i Baltic bees.

Osim toga, posebnost prošlogodišnjeg Aeroshowa je bila suradnja s Letalskim centrom Maribor, koji je održao aeromiting isti dan, tako da je dio sudionika sudjelovao na obje zračne predstave. Za najavu i uvod u aeromiting danima prije pobrinuo se bukom i pojavom Galeb G2, u kojem su oni najhrabriji imali prilike iskusiti let borbenim mlažnjakom proizvedenim u bivšoj državi. Sedamdesetogodišnji kontinuirani rad nagrađen je poveljom o Godišnjoj nagradi Hrvatske zajednice tehničke kulture za 2017. godinu, koja je 20. lipnja dodijeljena Aeroklubu Međimurje.

Piše: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Prošla godina za Aeroklub Međimurje bila je izrazito dinamična te je, kako kažu iz Aerokluba, po mnogočemu ispunila očekivanja. Članovi su bili prilično aktivni, pri čemu je udruga osobito oživjela u razdoblju od proljeća do kasne jeseni kad su aktivnosti bile gotovo svakodnevne, ovisno o meteorološkim prilikama.

Proljeće je počelo radnim akcijama i redovnim pregledima zrakoplova te potrebnim radovima u sklopu priprema za novu letačku sezonu. Veliki broj sati je utrošen i na pripreme te bojanje dvije jedrilice (Cirrus i Vuk-T) da bi im se vratio stari sjaj.

Modelarski entuzijazam

Modelari, koji su bili aktivni cijelu zimu, nisu propuštali ni toplije dane da bi dominirali nebom iznad Aerodroma.

Danja svjetlost u večernjim satima ih je samo izmamila u većem broju pa su grupni letovi te redovi za polijetanje i slijetanje bili češći. U ožujku se veća ekipa modelara uputila na „Modellbau Wells”, najveći sajam modelarstva u Austriji.

Bila je to fantastična prilika za razgledavanje raznih modela zrakoplova, automobila, radnih strojeva, željeznica i sličnoga, kao i za upoznavanje ljudi koji dijele ljubav i entuzijazam prema istome hobiju.

U studenome je na Aerodromu održan 29. Croatia Cup u raketnome modelarstvu, čiji je organizator bio Hrvatski astronautički i raketni savez.

Na kupu su članovi osvojili prvo i treće mjesto ekipno te prvo mjesto pojedinačno u

kategoriji raketa s padobranom (srednja škola) i drugo mjesto u kategoriji raketa s trakom (osnovna škola). Dobra modelarska infrastruktura, položaj i uredna dokumentacija bili su temelj za suradnju sa Aeroklubom “Rudolf Fizir” iz Ludbrega, u čijoj organizaciji je na aerodromu u Pribislavcu održano državno prvenstvo u zrakoplovnome modelarstvu. Osim što su bili dobri domaćini, modelari Aerokluba Međimurje su gostovali na više modelarskih događaja (Modelarski aeromiting u Prelogu, kod Modelarskoga kluba “Prleki” u Sloveniji i drugih).

Modelarski miting koji se trebao održati 23. rujna je zbog meteoroloških (ne)prilika otkazan, međutim, modelarska radionica u sklopu mitinga je redovno održana. Radionici je prisustvovalo 15-ero djece u dobi od 7-15 godina, a izrađivali su takozvane „mini klizače”, lake početničke modele od balze, kojima djeca ulaze u svijet

aviomodelarstva. U petak, 9. studenoga, na nebu iznad aerodroma zabrujao je prilično uvjerljiv model bombardera JU188 iz Drugoga svjetskog rata.

Naime, Aeroklub Međimurje je imao čast da ugosti modelara, konstruktora i vlasnika spomenutog modela, Franza

U lipnju je atmosferu užario Airshow s dosad najboljim letačkim programom!

Obenaufa, koji je vrlo rado demonstrirao svoje remek djelo. Obenauf je već posjećivao pribislavečki aerodrom: na „velikom“ godišnjem aeromitingu bio je član grupe Falcon Wings.

Model raspona krila 5,4 metra (omjer 1:4) i težine 84 kilograma pogone dva peterocilindrična radijalna motora zapremine

250 kubičnih centimetara, koji okreću trokrake elise te zvuče vrlo moćno i autentično.

Novi naraštaj

Početkom sezone jedrenja aktivirali su se piloti jedrilica, pa tako i škola: novi naraštaj pilota jedrilice (pet kandidata) pristupio je praktičnoj obuci te odradio prve školske letove.

Svakim su letom postajali sve bolji, da bi do kraja sezone većina njih samostalno letjela i završila obuku.

Početkom studenoga održano je „Bocanje 2018”, natjecanje u preciznome slijetanju jedrilicom Bocian SZD-9. Uvjeti, s obzirom na vjetar, nisu bili lagani pa se od natjecatelja tražila dobra procjena da bi se zaustavili što bliže markeru.

Najboljima su podijeljene medalje, a cijela ekipa na startu se jako dobro zabavila, dok su mlađi piloti naučili ponešto o slijetanju jedrilicom pri jačem vjetru. Općenito, jedriličarska

sezona je bila prilično aktivna, mnogi su sati provedeni krstareći u neposrednoj blizini, kao i na preletima dužine i do 200 kilometara. Može se reći da su jedriličari tijekom popodneva i vikenda praktički živjeli na Aerodromu, osim kad im to meteorološke prilike nisu dozvoljavale.

Ni motorni piloti nisu prespavali godinu: iza njih su stotine sati naleta, što u sklopu obuke i trenaže, što u vuči jedrilica, što iz čistog zadovoljstva letenja nebeskim prostranstvima. S vremena na vrijeme i zmajari su raširili šarena krila, a u potrazi za osjećajem slobodnog leta nije ih sprečavala ni hladnoća.

Užarenu atmosferu početka lipnja članovi aerokluba su dodatno potpalili još jednom spektakularnom zračnom priredbom koja je opet pomaknula granice dosad najboljim letačkim programom. Spomenimo zvučna imena koja su po prvi put sudjelovala u aeromitingu

Suvremeni Ikari

Neviđen interes javnosti izvan organiziranih predstava izazvalo je slijetanje talijanskog Eurocoptera EC-135, opremljenoga za pružanje hitne medicinske pomoći, čija posada je pred čelnim ljudima zdravstvenih ustanova, lokalne zajednice, Županije i ostalih zainteresiranih obavila prezentaciju u svrhu dizanja svijesti o potrebi ovakve vrste zrakoplova.

Osim što okuplja zaljubljenike u avijaciju, Aeroklub aktivno sudjeluje u djelatnostima od opće društvene koristi, od čega valja izdvojiti prihvaćanje i otpremu zrakoplova za bacanje „mamaca” u svrhu oralnog cijepljenja lisica protiv bjesnoće, koje se u našim krajevima provodilo dva puta tijekom godine. Meteorološke prilike (prilično toplo i suho vrijeme) omogućile su članovima Kluba da, osim radnih akcija, uživaju u plodovima minulog rada te letenjem i druženjem obilježe cijeli mjesec prosinac.

Život

16. siječnja 2019., br. 124 || Regionalni tjednik

9

Rafting klub Matis poziva na 11. Zimski spust rijekom Dravom Već tradicionalni Zimski spust rijekom Dravom jedanaesti puta zaredom održat će se u subotu, 19. siječnja, u 9 sati, pri čemu će se sudionici okupljati kod prostorija kluba, odnosno kod dravskih bazena. Organiziranim prijevozom krenut će se prema Svibovcu Podravskom, nakon čega će uslijediti spust. Dolazak u klub predviđen je

oko 15 sati. Tamo će se sudionici moći okrijepiti i družiti.

Kao što i sam slogan „Neka rijeke teku!“ kaže, cilj Zimskog spusta rijekom Dravom je poslati poruku i podići sveukupnu svijest o važnosti očuvanja prirodnih bogatstava te biološke raznolikosti kojima rijeka Drava obiluje, što predstavlja jedno od najvećih

prirodnih blaga ove regije.

Sudionici mogu sudjelovati vlastitim plovilima, dok je za sve one koji njima ne raspolažu organizator osigurao određeni broj čamaca. Broj mjesta je ograničen, stoga se svi zainteresirani što prije trebaju prijaviti putem emaila na raftingklubmatis@gmail. com! (mlp)

“Plesna čarolija Mažoretkinja Nedelišća” sve ostavila bez daha

Nedelišćanske mažoretkinje i ove godine oduševile božićno-novogodišnjim programom Nastupilo je šest sastava, od najmlađih mažoretkinja iz vrtića, dječjeg sastava te mlađih i starijih kadetkinja do starijih sastava juniorki i seniorki Piše: Martina Lončar-Petrinjak

bio prvi nastup u Nedelišću.

Osim plesnoga programa, svaki je sastav predstavljen kratkim videoisječcima, a dodijeljena su i priznanja najuzornijim mažoretkinjama za plesnu sezonu 2017/2018., Hani Novak i Maji Toplek te mažoretkinjama koje su članice udruge punih pet godina.

Božićno-novogodišnji program pod nazivom „Plesna čarolija Mažoretkinja Nedelišća“ održan je u petak, 28. prosinca, u prepunoj dvorani OŠ Nedelišće.

U jednosatnom prigodnom programu za pamćenje, koji se održava već četvrtu godiUspješna godina nu zaredom, zaplesalo Z a k raj prog ra ma je preko 120 mauslijedila je točka žoretkinja poiznenađenja u dijeljenih po koju su puu zr a st u u bliku uvele U jednosatnom šest sastas en iorke prigodnom va. Svoje s koreoplesne grafijom programu za koreou mraku, pamćenje zaplesalo grafije nakon predstačega se je više od 120 vili su u dvoramažoretkinja najm lađe ni pojavio Nedelišćancijeli sastav ke iz mažoret Djeda Bovrtića, dječji sažićnjaka koji je stav, mlađe kadetkiizveo pravu mažoret nje, stare kadetkinje te stariji koreografiju i zaradio ogrosastavi juniorki i seniorki. U man pljesak. dinamičnom programu maMažoretkinje Nedelišća žoretkinje su nanizale broj- ovim su programom zavrne zanimljive koreografije, šile još jednu, 18. uspješnu a osim samostalnih točki godinu, a ovu su prigodu po sastavima, cure su kao iskoristile da bi sa svojim treuvod u program zaplesale nericama i cijelim vodstvom i zajedničku koreografiju. Udruge svima zaželjele još Nastupile su i gošće, Pulske uspješniju i vedriju novu mažoretkinje, kojima je ovo 2019. godinu.

Mladi kao pokretači društvenih promjena: volonterske, edukativne i kreativne aktivnosti

Udruga Zora započela novi važan projekt Udruga Zora i u 2019. godini nastavlja rad s mladima. Jedan od projekata koji su započeli je “Mladi kao pokretači društvenih promjena”, u sklopu kojega će organizirati čitav spektar različitih aktivnosti – od volonterskih, edukativnih i aktivističkih do kreativnih. Cilj projekta je poticanje mladih na aktivno sudjelovanje u zajednici.

Za potrebe projekta volonterke i volonteri će napraviti analizu stanja u Međimurskoj županiji i istraživanjem saznati koje su prioritetne potrebe mladih. Tako bi im kasnije udruge mladih, jedinice lokalne samouprave i svi ostali zainteresirani mogli pružiti specifične aktivnosti koje odgovaraju

upravo na definirane prioritete. Članovi Udruge ujedno će ispitati razinu uključenosti mladih i omogućiti im da sami osmišljavaju različite aktivnosti. Oni čine vrije-

Cilj projekta je poticanje mladih na aktivno sudjelovanje u zajednici dan doprinos društvu, stoga se putem ovoga projekta želi potaknuti upravo njih, a i širu javnost da to vide te da se aktivno angažiraju na različitim temama. U Udruzi su mišljenja da kao aktivni građani

svakodnevno utječemo na promjene u lokalnoj zajednici i na taj način poboljšavamo kvalitetu života u njoj. Iz Udruge također pozivaju mlade da prate njihovu Facebook stranicu, na kojoj će uskoro moći saznati kako se mogu uključiti.

– Budimo pokretači društvenih promjena, jer ako nećemo mi – tko će? – pozivaju na aktivnost iz Udruge Zora.

Projekt provodi Udruga Zora s partnerima: Graditeljskom školom Čakovec, Srednjom školom Prelog i Udrugom mladih „Efekt“. Projekt su financijski podržali Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. (mlp)

10 Zdravlje

Regionalni tjednik || 16. siječnja 2019., br. 124

zdravlje OPĆA BOLNICA ČAKOVEC

Novo vrijeme posjeta Odjelu rodilišta S ciljem povećanja zadovoljstva budućih roditelja, posjetitelja i babinjača, Opća bolnica Čakovec promijenila je vrijeme posjeta Odjelu rodilišta te su posjeti sada mogući od 15 do 17 sati.

Iz čakovečke Bolnice navode da su, u cilju zaštite majki i novorođenčadi, posjete Odjelu rodilišta dozvoljene samo jednoj osobi - partneru, članu obitelji ili bliskoj osobi za vrijeme posjeta te da djeci nije dozvoljen ulazak na Odjel.

Posjetiteljima je zabranjeno pušiti, donositi hranu i pića koju pacijent ne smije konzumirati, remetiti red i mir, sjediti ili ležati u krevetu pacijenta, ulaziti i zadržavati se u pro-

mitovi vezani uz zdravlje zubi trudnica

storijama u koje je zabranjen pristup pacijentima te bilo kojim djelima uznemiravati i smetati ostale pacijente.

Posjetitelje se, također, moli da prilikom ulaska i izlaska s odjela dezinficiraju ruke, a ovisno o zdravstvenom stanju pacijentice, posjeti mogu biti ograničeni. Posjeti za apartman i dalje ostaju isti: od 9 do 21 sati za supruga, a za ostale članove obitelji od 15 do 17 sati.

Život u izobilju I dalje traje egzodus Hrvata u zapadne zemlje tražeći bolji život. Mnoga svjedočanstva koja sam čuo govore da i tamo treba puno raditi, da su plaće veće, a s time i troškovi života, ali da ipak nešto novaca ostane. No srce im je i dalje u Hrvatskoj. Dakle, tamo negdje na Zapadu je nešto bolje, nešto malo se može čak i uštedjeti, ali to boje materijalno stanje i bolje uređeno društvo ne daju sami po sebi i bolji život.

U Bibliji nalazimo poznate Isusove riječi: “Zato im je Isus ponovio: »Govorim vam istinu. Ja sam vrata ovcama.

Svi koji su došli prije mene bili su kradljivci i razbojnici. No, ovce ih nisu ni slušale. Ja sam ta vrata. Tko uđe kroza me, spasit će se. Ulazit će i izlaziti i pašu nalaziti. Kradljivac dolazi samo da ukrade, ubije i uništi.

Ja sam pak došao da im dam život, i to život u izobilju.” (Iv 10:7-10) Tko su ti kradljivci i razbojnici o kojima Isus govori?

Mediji često govore o aferama krađe novca poreznih obveznika. Izgleda da se počinitelji lako otkriju, ali teško osude...

Svakako da je Isus mislio i na takve stvari, no razmislimo na trenutak malo dublje. Tko ili što krade naše vrijeme, našu radost, tko uništava naše obitelji, ljudski identitet, tko ili što ubija ljudsko dostojanstvo?

Isus kaže da je on put, vrata i

Mladen Dominić Kristova Crkva ako uđemo kroz njega spasit ćemo se i pašu nalaziti i biti siti, te da ćemo tako imati život u izobilju. Postoje samo dvije realnosti u životu — Isus ili razbojnici i kradljivci.

Ja biram Isusa, a gdje si ti? prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Pročitajte u Bibliji, Božjoj Riječi, više o Isusu. Zato Vam nudimo BESPLATAN primjerak BIBLIJE (meki kožni uvez), tiskane u suradnji s Kršćanskom sadašnjosti (rimokatolička izdavačka kuća) te novi broj kršćanskog časopisa Obiteljski list koji je upravo izašao iz tiska. Nazovite nas na 042 311 202.

Posjetite nas sljedeće nedjelje gdje ćemo još više govoriti o životu u izobilju.

Kristova Crkva Varaždin Vilka Novaka 48f www.kristova-crkva.hr

Recept za zdrave i jake zube u trudnoći

Često se događa da je iz raznih razloga briga za zube u vrijeme trudnoće prilično nisko na listi prioriteta Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

Jedan od najčešćih mitova vezanih uz trudnoću i zube svakako je onaj da majku svako dijete košta jedan zub.

Ovo vjerovanje objašnjava se povećanom potrebom za kalcijem zbog izgradnje koštanog sustava bebe. No, nema nikakvog razloga za brigu.

Točno je da nakon petoga mjeseca trudnoće raste

Upaljeno zubno meso može dovesti do trudničkoga gingivitisa

Obvezno se savjetujte sa svojim ginekologom i stomatologom

potreba za kalcijem u tijelu majke. No, kalcij se u zubima nalazi u stabilnom spoju.

Laičkim rječnikom rečeno, jednom ugrađen kalcij u vaše zube više se ne može razgraditi osim djelovanjem karijesa ili bakterija. Mnoga znanstvena istraživanja su dokazala da zubi nisu izvor materijala za potrebe ploda.

Trudnički gingivitis

U trudnoći ipak znatno raste rizik od karijesa. Naime, zbog povećane razine hormona progesterona i estrogena u krvi povećava se prokrvljenost zubnoga mesa, koje lakše natiče, reagira na bakterije, a lakše dolazi i do stvaranje plaka.

Preskočite li samo jednom pranje zuba, već sljedeći dan zubno meso može biti upaljeno, crveno i bolno.

Nastavi li se ovakvo stanje, može doći do trudničkog gingivitisa, koji karakterizira

krvarenje i oticanje zubnoga mesa. Gingivitis pak može

Za stvaranje zuba najvažnije su dovoljne količine kalcija, fosfora i fluora voditi do parodontoze koja, ukoliko se ne liječi, može uzrokovati ispadanje zuba.

Prvo tromjesečje trudnoće karakteriziraju česte mučnine i povraćanje, koje pak izaziva promjenu kiselosti u zubnoj šupljini i može naštetiti zubnoj caklini. Ovakvi problemi izbjegavaju se redovitom zubnom higijenom.

Savjetovanje

Još jedan mit uvriježen je među ljudima, a govori o štetnosti stomatoloških zahvata u trudnoći. No, ni on nije u potpunosti točan. Nai-

me, istina je da se dugi i kompl icirani zahvati koji nisu h itn i, kao i r e nt g e n ska snimanja izbjegavaju.

Popravak zuba od karijesa, liječenje zuba ili čak njegovo vađenje mogu se izvoditi i tijekom trudnoće bez većih opasnosti.

U svakome slučaju, najbolje je savjetovati se s ginekologom i stomatologom.

Važno je imati na umu da se već za vrijeme trudnoće stvaraju osnove za sve mliječne zube i dio trajnih.

Buduće majke stoga trebaju osigurati pravilnu i potpunu mineralizaciju.

Pravilna prehrana bogata vitaminima i mineralima mora biti na prvom mjestu, dok su za stvaranje zuba najvažnije dovoljne količine kalcija, fosfora i fluora.

Zdravlje

16. siječnja 2019., br. 124 || Regionalni tjednik

11

HKMS ne priznaje programe prekvalifikacije

Medicinska sestra mora imati potrebne kompetencije!

Sestrinstvo pripada reguliranim profesijama kojima Direktiva EU-a određuje minimalne uvjete školovanja

Niske temperature opasnost su za osobe starije dobi

Piše: IVAN -GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Hrvatska komora medicinskih sestara ne usvaja zahtjeve za izdavanjem Odobrenja za samostalan rad podnositelja zahtjeva koji su završili takozvane „programe prekvalifikacije“, odnosno programe obrazovanja odraslih u drugim državama. Hrvatska komora medicinskih sestara čvrstoga je stava da traženu razinu obrazovanja za sestrinsku

Piše: MARTINA LONČAR-PETRINJAK

mlpetrinjak@regionalni.com

Rizične skupine, kojoj pripadaju starije osobe, osjetljivije su na hladnoću od ostalih. Istovremeno starije osobe ponekad ne mogu osjetiti promjenu temperature, zbog čega ne mogu shvatiti ozbiljnost opasnosti od hladnoće. Stoga im se preporuča pratiti vremensku prognozu

Hrvatski obrazovni program ne poznaje program prekvalifikacije! profesiju nije moguće steći na opisani način.

Programi prekvalifikacije nisu jednaki hrvatskim obrazovnim programima za stjecanje kvalifikacije medicinske sestre opće njege pa stoga ne mogu rezultirati istim ishodima znanja, vještina i kompetencija. Sestrinska profesija pripada reguliranim profesijama kojima Direktiva EU jasno određuje minimalne uvjete školovanja, dok ishodi učenja moraju biti u skladu s Europskim i Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom.

Bitne razlike

Hrvatski obrazovni program ne poznaje program prekvalifikacije u struci sestrinstva, a takvi programi iz drugih država u suprotnosti su sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kao i s odredbama

Zaštitite se od hladnoće

Kupovanje diploma Hrvatska komora medicinskih sestara reagirala je povodom nedavnog istraživanja novinarke Žurnala, Direktive 2005/36 EK. – Uspoređujući program prekvalifikacija, utvrdili smo bitne razlike u stručnim kvalifikacijama, kao i znača-

Azre Omerović, o kupovanju diploma za zanimanje medicinske sestre u Bosni i Hercegovini. jan nedostatak sati teorijske i kliničke nastave – kaže Slava Šepec, predsjednica HKMS-a.

Pravo na samostalan rad u

Hrvatskoj imaju samo medicinske sestre koje posjeduju Odobrenje za samostalan rad, o čemu odlučuje upravo Hrvatska komora medicinskih sestara. Obrazovanje medicinskih sestara opće njege sastoji se od najmanje 4600 sati teorijskog i kliničkog osposobljavanja tijekom najmanje tri godine strukovnog obrazovanja ili stručnog studija.

– Kao jedna od najbitnijih karika u zdravstvu, medicinska sestra opće njege može obavljati zdravstvenu njegu samo ako posjeduje kompetencije stečene ovakvim obrazovanjem – zaključila je predsjednica HKMS-a.

Hrvatska komora medicinskih sestara reagirala je povodom nedavnog istraživanja novinarke Žurnala, Azre Omerović, o kupovanju diploma za zanimanje medicinske sestre u Bosni i Hercegovini.

Starijim se osobama preporuča izbjegavati izlaganje niskim temperaturama, posebice u ranojutarnjim i noćnim satima i izbjegavati izlaganje niskim temperaturama, posebice u ranojutarnjim i noćnim satima. To se naročito odnosi na starije bolesnike oboljele od kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih i respiratornih bolesti.

Pri izlasku je važno glavu zaštititi kapom, ruke rukavicama i usta prekriti šalom radi prevencije direktnog udisanja hladnog zraka. Također je važna topla i komotna obuća. Odjeća bi trebala

biti slojevita i ne preuska, a vanjski sloj nepropustan na vjetar i vlagu. Ako primijetite povećano znojenje, potrebno je smjesta presvući vlažnu odjeću koja uzrokuje gubitak topline te se osloboditi suvišne odjeće.

Drhtavica, koja se pojavljuje uslijed dugotrajnog boravka na otvorenom, znak je za hitan povratak u unutrašnji prostor. Škoditi može i težak fizički rad na otvorenom te sve aktivnosti koje mogu uzrokovati umaranje i ubrzano disanje na vanjskim niskim temperaturama, a pomaže unos optimalne količine toplih napitaka u organizam, dok se alkohol i kofein ne preporučaju.

Starije osobe sklone otjecanju nogu zimi trebaju paziti na ponašanje i način življenja, koje im pogoršavaju poteškoće. Nužno je izbjegavati dugo stajanje i sjedenje, osobito prekriženih nogu, i cipele s visokom ili preniskom potpeticom. Također je važno izbjegavati hodanje po zaleđenoj površini radi prevencije mogućih padova i lomova.

U slučaju pojave simptoma poput trnjenja i gubitka osjeta, uz izrazito blijedu boju kože koja pri utopljenju postaje izrazito crvena, potrebno je potražiti liječničku pomoć. Uz sebe uvijek držite telefon, svoje osobne podatke i broj telefona bliske osobe koju možete kontaktirati u slučaju potrebe. (mlp)

12 Školstvo

Regionalni tjednik || 16. siječnja 2019., br. 124

TRAJU PRIJAVE ZA prestižnu NAGRADU “LUKA RITZ”

Školstvo

Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Javni poziv za podnošenje prijedloga za dodjelu Nagrade „Luka Ritz“ u aktualnoj školskoj godini. Riječ je o nagradi koja se od 2008. godine dodjeljuje za postignuća učenika u promicanju tolerancije, humanog i nenasilnog ponašanja te pozitivnog odnosa među učenicima i odraslim osobama. Sadašnja studentica Klara Đurkin iz Belice osvojila ju je, podsjetimo, 2012. go-

dine. Nagrada će se i ove godine dodijeliti jednom učeniku osnovne i jednom učeniku srednje škole, dok će posebno priznanje primiti škola koju polazi ili učenički dom u kojem je smješten nagrađeni učenik. Po jedan učenik iz osnovne i srednje škole primit će i posebno priznanje. Prijedlozi svih osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova primaju se do 19. travnja na adresu Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U ORGANIZACIJI GRADA I GRADSKE ZAJEDNICE SPORTSKIH UDRUGA

Čakovečki mališani školske praznike proveli učeći plivati

Čakovečka Zajednica sportskih udruga, po uzoru na uspješne ljetne sportske kampove, od 2009. godine tijekom zimskih školskih praznika organizira zimske sportske kampove. Ove ih je godine pohađalo 148 mališana.

Piše: Mirna Grabar mgrabar@regionalni.com

kampovi koje tijekom ljetnih i zimskih školskih praznika organizira čakovečka Zajednica sportskih udruga, osmišljen je s ciljem kvalitetnog provođenja slobodnog vremena tijekom „ferija“ – objašnjavaju u Zajednici. Školarci se, također, upoznaju i s novim sportovima te često kasnije odluče treni-

Zimski kamp plivanja za školarce ove je godine na čakovečkim Gradskim bazenima „Marija Ružić“ održan od 7. do 11. siječnja, a pohađalo ga je čak 148 učenika.

Dva sata dnevno

Grad Čakovec i Zajednica sportskih udruga Čakovca zimske sportske kampove organiziraju od 2006. godine

Naime, zimske sportske kampove već 13 godina organizira Zajednica sportskih udruga Čakovca, pri čemu je njihov pokrovitelj Grad Čakovec.

Za provedbu kampa plivanja zadužen je Čakovečki plivački klub, čiji je predsjednik Goran Kolarić izjavio da su školarci od ponedjeljka do petka na bazenima provodili po dva sata.

- S njima je vježbalo šestero profesora tjelesne i zdravstvene kulture.

Ovisno o znanju plivanja, radili smo na poboljšanju tehnike i plivačkih sposobnosti, dok se s neplivačima provodio posebni program u bazenu namijenjen samo njima - rekao je Kolarić.

Učenici su u kampu bili podijeljeni u dvije grupe.

Prvu grupu činili su učenici od prvog do trećeg razreda, a drugu grupu učenici od četvrtog do osmog razreda.

- Kamp plivanja, kao i svi

rati aktivnost koju su iz prve ruke iskusili na kampovima.

Polaznici svih kampova su pod stručnim nadzorom kvalificiranih trenera i profesora, a za vrijeme treninga osigurano im je osvježenje topli čaj, sok ili slično.

Kamp iz plivanja posjetili su i zamjenici čakovečkog gradonačelnika Mario Medved te Zoran Vidović, zadovoljni što mnogo djece aktivno ispunjava slobodno vrijeme tijekom predaha od školskih obaveza.

U OSNOVNOJ ŠKOLI IVANA GORANA KOVAČIĆA SVETI JURAJ NA BREGU

Mali tehničari pod zimskim praznicima izradili robota “Šaralicu” Učenici prvoga do šestoga razreda Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu dio su zimskih školskih praznika proveli na radionici iz tehničke kulture izrađujući robota „Šaralicu“. Radionicu je vodila učiteljica tehničke kulture Renata Martinec, dok je izrada robota uključivala više faza u kojima su učenici upotrijebili dosad stečena znanja i vještine.

Tako su mali tehničari najprije pokazali koliko su vješti u obradi drva. Uz pomoć Unimat strojeva rezali su dijelove budućeg robota

te su pokoju grešku kod piljenja i grube rubove obrađivali brusnim papirom. U nešto zahtjevnijoj drugoj fazi, učenici su lemljenjem spojili elektromotor s izvorom energije, odnosno baterijama.

U završnoj su fazi polimernom žicom povezali sve dijelove u cjelinu. Da bi to uspješno obavili, upoznali su se i sa bušenjem. Na kraju radionice, objašnjavaju iz škole, provjerili su funkcionalnost robota te zaključili da su spremni i za veće izazove. Išarani parket u učionici, dodaju, ne računa se kao greška u funkcionalnosti.

Školstvo

16. siječnja 2019., br. 124 || Regionalni tjednik

PREDAVANJE IVICE PULJKA U ČAKOVCU Udruge Mladi informatičari Strahoninca i Međimurski informatički klub s Tehnološko-inovacijskim centrom Međimurja i Međimurskom županijom 19. siječnja u 19 sati u prostorijama Tehnološko-inovacijskoga centra Međimurje organiziraju predavanje prof. dr. sc. Ivice Puljka.

Predavanje nosi naziv „Budućnost svemira i ljudskog roda“ te se organizira u okviru projekta „Centar izvrsnosti iz područja informatike – faza I“. - Što očekuje Zemlju i Sunčev sustav u

bližoj i daljoj budućnosti? Kakva je budućnost ovoga dijela svemira i kako će na kraju završiti svemir? Kakva je bliska budućnost ljudskog roda? Kako se najbolje suočiti s izazovima klimatskih promjena, umjetne inteligencije, globalizacije i općenito brzog napretka tehnologije?

Kakvu budućnost mi želimo? Na predavanju ćemo ponuditi odgovore na ova pitanja, kao i podlogu za razmišljanje i diskusiju – navode organizatori.

13

SVAKA KUNA uvijek dobro dođe Da bi barem malo olakšali studiranje i uljepšali božićno vrijeme, Općina Goričan redovnim je studentima uručila božićnice od 500 kuna. Podjeli božićnica u restoranu „Club 114“ prisustvovali su načelnik Općine Goričan Mario Moharić, predsjednik Općinskog vijeća Stjepan Ribarić, zamjenica načelnika Ines Bašnec i župnik Josip Drvoderić. Time je Općina Goričan završila s darivanjima za 2018. godinu.

UMIROVLJENI DJELATNICI U OBRAZOVANJU NA PRIJMU U ŽUPANIJI

“Hvala što ste svojim radom doprinijeli razvoju obrazovanja!”

U Međimurskoj palači turizma 10. siječnja održan je prijem za 35 djelatnika u obrazovanju. Na predanom radu i doprinosu međimurskom obrazovanju zahvalili su im župan Matija Posavec i pročelnik Branko Sušec.

Piše: Mirna Grabar mgrabar@regionalni.com

PONOS MEĐIMURJA

Nagrađeni djelatnici u obrazovanju

Protekle školske godine u Međimurskoj županiji u mirovinu je otišlo 35 djelatnika u obrazovanju, od čega 16 iz srednjih i 19 iz osnovnih škola.

Za njih, odnosno 23 profesora, nastavnika i učitelja te 12 zaposlenih članova osoblja škola, međimurski župan Ma-

Nagrađenima je, uz ružu i licitarsko srce, uručen primjerak prve međimurske fotomonografije, “Međimursko je” Josipa Horvata Majzeka tija Posavec organizirao je 10. siječnja prijam u Međimurskoj palači turizma, zahvalivši im na predanom radu i doprinosu u odgojno-obrazovnome sustavu Međimurja.

- Na konkretnim primjerima pokazujemo zašto je obrazovanje najvažniji segment ulaganja Međimurske županije.

Nagrađeni djelatnici iz obrazovnih institucija Međimurske županije su Josip Bajsić, Zdravka Balaban, Branka Beuk, Ivan Bošnjak, Marija Božić, Ruža Branilović, Tatjana Dobošić, Tea Dragić Runjak, Katarina Fundak, Julijana Golubić, Ruža Hajdinjak, Ivan Herman, Biserka Horvat, Josip Horvat, Rudolf Horvat, Rada Jajčević, Josip Jambrošić, Jadranka Jošić, Nikola Jug, Drago Klemenčić, Ljuba Kolarić, Gordana Štefica Kovačić, Marija Leček, Barbara Markač Despinić, Vilim Matulin, Božidar Mihalic, Jasenka Mikulek, Nevenka Mlinarić, Verica Mutvar, Mirjana Nemet, Ružica Pintarić, Đurđa Rajter, Ana Tkalec, Jovanka Trbojević i Dragica Vojković.

Zbog rezultata naših učenika, boljeg postotka visokoobrazovanih ljudi, stvaranja kvalitetnijih uvjeta u našim školama, ali i poticanja izvrsnosti, kreativnosti i motiviranosti za daljnje usavršavanje, gradimo bolju i sretniju budućnost te kvalitetniju i optimističniju sredinu – rekao je župan Posavec, dodavši da Županija, osim što gradi, dograđuje i obnavlja osnovne i srednje škole, ulaže i u ljude koji rade u obrazovanju.

- Osmišljenim, financiranim ili sufinanciranim projektima želimo motivirati učeni-

u Međimurju, na koje ke, ali i njihove mentore, itekako možete biti učitelje, profesore ponosni – pote zaposleniručio je župan ke škola jer Učenici su nam bili okupljenim ste upravo obr a zovvi najviše poticaj koji nas je doveo nim djes učenicido pozicije da danas, latnicima. m a , o dObećao gajate ih, kada šećemo gradom, je , t a ko usmjeravidimo topli osmijeh, đer, da će vate i čiProračun nite važnu pruženu ruku i veliko Međimurske kariku u hvala.“ županije i danjihovim žilje biti usmjevotima. Hvala ren u financiranje vam na tome i hvala udžbenika, prijevoza, asistešto ste svojim radom doprinijeli razvoju obrazovanja nata, rada sa darovitim uče-

nicima, poticanje izvrsnosti, osnivanje centara izvrsnosti, kompetentnosti, znanstvenoistraživačkih centara i sličnog.

Nagrađenima je na doprinosu međimurskom obrazovanju zahvalio i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i šport Međimurske županije Branko Sušec.

- Svi ste vi bili i još ste uvijek ambasadori svojih škola, a brojnim generacijama i životni mentori. Želim vam mnogo uspjeha i sreće u budućnosti – rekao je okupljenima Sušec. U ime nagrađenih, Županiji je na prijmu zahvalila dugogodišnja

ravnateljica Gimnazije Josipa Slavenskog u Čakovcu, Tea Dragić Runjak.

- Cjelokupni sustav obrazovanja uvijek je imao potporu, možda nekada ne onakvu kakvu smo očekivali, ali smo izvlačili najviše iz sebe. Učenici su nam bili poticaj koji nas je doveo do pozicije da danas, kada šećemo gradom, vidimo topli osmijeh, pruženu ruku i veliko hvala.

To „hvala“ je mnogo svima nama koji smo velik dio života proveli u svojim školama. Taj dio života nas je ispunio i čini nas onime što jesmo i što ćemo zauvijek biti: prosvjetari! – navela je u obraćanju Tea Dragić Runjak.

Program su svojim nastupom oplemenili bračni par Andrea i Goran Šafarić. Svaki je umirovljeni djelatnik, uz ružu i licitarsko srce, dobio ekskluzivni primjerak prve međimurske fotomonografije Josipa Horvata Majzeka, „Međimursko je“.

14 Kulturni obzor

Regionalni tjednik || 16. siječnja 2019., br. 124

Kulturni obzor O ljudima, majmunima i Kutiji za ptice Novi filmski hit, koji je koncem godine širom svijeta emitiran preko platforme Netflix, zove se „Bird Box“ („Kutija za ptice“) i, koliko sam pročitao, prati epopeju mlade majke – glumi je slavna Sandra Bullock – koja s dvoje djece tumara šumom i brodi rijekom u bijegu od nadnaravnih bića.

Zvuči mi vrlo zanimljivo, tim više što Sandra i djeca sve vrijeme lutaju s povezom na očima, jer svi koji ugledaju uljeze, odmah počine samoubojstvo!

Jedva čekam da pogledam film, i to – širom otvorenih očiju. Navikli smo, naime, već na štošta, ali ovo me ipak šokiralo: film je, putem nove internetske mode, stekao fanatične sljedbenike koji se u svakodnevnom životu ponašaju poput njegovih junaka – hodaju posvuda s povezom na očima! Sudaraju se po kući, trgovinama i ulicama, mnogi čak i pokušavaju voziti naslijepo, a kako bi sve bilo što vjernije filmu, neki i djeci vežu oči!

Nemojte me pitati „zašto“, jer ne znam i ne mogu si takvu ludost protumačiti. Baš kao što si ne mogu protumačiti onu maniju sa skrivanjem i traženjem pokemona, baš kao što ne mogu dokučiti ono polijevanje hladnom vodom po glavi i kao što, uostalom, ne mogu shvatiti famu oko Kim

Piše: mr. sc. Denis PERIČIĆ, književnik Kardashian, a bogme ni oko „Gospodina Savršenog“. Svijet je poludio, eto što je!

Novinska kolumna prekratka je da bi se u njoj analiziralo kako novi, sve luđi i luđi kultovi zauzimaju onaj prostor iz kojeg su istjerani pravi civilizacijski sustavi vrijednosti. Ali u kolumni se može primijetiti da se ovakvim pogubnim kretenarijama bave oni koji se u djetinjstvu više nisu imali prilike igrati još donedavno uobičajenih, a sad posve iščezlih igara: lovice, skrivača, „slijepog miša“ i raznih varijanti lova na blago. I sad to nadoknađuju onako kako majmuni oponašaju neka suvisla ljudska ponašanja. Ali majmunima ćemo oprostiti, jer ne znaju što čine.

U srijedu, 23. siječnja

Pervan u Čakovcu

Tradicionalni “Serjojnski fašnik” 24. veljače Turistička zajednica Grada Mursko Središće i Grad Mursko Središće objavili su poziv na tradicionalni “Serjojnski fašnik 2019.” koji će se održati u nedjelju, 24. veljače, s početkom u 13:30. Fašnička povorka oživjet će pokladne običaje, pjesmu, ples i ludorije ulicama grada. U programu je okupljanje povorke planirano za 13 sati. Pola sata kasnije Povorka će krenuti od Vatrogasnoga doma Frankopanskom

ulicom te Trgom bana Jelačića do zgrade Dječjeg vrtića. Uslijedit će preuzimanje vlasti i ključeva Grada, predstavljanje fašničkih skupina ispred zgrade dječjeg vrtića, proglašenje najbolje fašničke maske i najbolje tradicijske maske te obred spaljivanja Fašnika. Od 15 sati organiziran je zabavni program u Pansionu “Ilonka”. Svim sudionicima osigurani su besplatno jelo (grah s kobasicom), piće te krafne.

OBILJEŽENA 400. OBLJETNICA ROĐE

Varaždinski župnik daleko poznatiji neg

Ako u Googleovu tražilicu upišete “Juraj Križanić”, dobit ćete oko 37.500 rezultata. Ako va Крижанич”, dobit ćete dvostruko više rezultata – oko 77.300. U čemu je Pišu: Denis Peričić Anita Peričić

U Rusiji se Križanićeva “Politika” objavljuje s preporukom tajkunima da iz nje nauče kako preporoditi domovinu

Ako u Googleovu tražilicu upišete „Juraj Križanić“, dobit ćete oko 37.500 rezultata. Ako vam pak uspije upisati rusku ćiriličnu varijantu istog imena, „Юрий Крижанич“, dobit ćete dvostruko više rezultata – oko 77.300. Kako je to moguće?

Miroslav Krleža je o njemu naumio napisati roman, pa onda dramu. Nije ih napisao, ali je povijesna pojava Jurja Križanića postala jedna od stožernih figura njegova opusa. Za to je bio dovoljan esej „O patru dominikancu Jurju Križaniću“, koji je Krleža objavio 1929. godine.

No, i prije toga se o Križaniću puno znalo, o čemu svjedoči i 500-stranična knjiga velikog Varaždinca Vatroslava Jagića „Život i rad Jurja Križanića“ iz 1917., u kojoj autor analizira opsežnu literaturu o Križaniću, osobito ističući doprinos Ivana Kukuljevića Sakcinskog. Tko je, dakle, Juraj Križanić, lik iz davnoga 17. stoljeća koji je fascinirao tolike umne glave diljem Europe?

Panslavenstvo

Majs tor improvizacije, obožavatelj Slovenaca, smrknuti profesor, živahni govornik i komentator hr vat ske svakodnevice Željko Pervan u čakovečkome Centru za kulturu u srijedu, 23. siječnja, održat će stand up predstavu “Na komadiću Europe”.

Pervan je karijeru započeo 1985. na zagrebačkome “Radiju 101”. Četiri godine

kasnije prelazi na nezavisnu TV kuću OTV. Upoznao je Zlatana ZuhrićaZuhru, s kojim je započeo suradnju na raznim skečevima. Izradio je i koncept satiričnoga šoua “Zločesta djeca”. Ulaznice za stand up predstavu koja će vas sigurno nasmijati nabavite na blagajni Centra za kulturu po cijeni od 50 kuna.

Početak je u 20 sati.

Rođen je 1617. ili 1618. u Obarhu kraj Ozlja. Školovao se u Ljubljani, Grazu, Bologni i Rimu, gdje je doktorirao na Grčkom kolegiju. Crkvenim poglavarima zarana govori o nužnosti vjerskog i jezičnog ujedinjenja slavenskih naroda, razdijeljenih između katolicizma i pravoslavlja. Od 1642. do 1644. bio je župnik u Varaždinu i Nedelišću, no nije se snašao, zapavši u dugove. Vraća se u Rim, odakle preko Poljske odlazi u Moskvu te caru Alekseju I. izlaže svoje ideje. Namjerno se predstavlja kao Srbin iz Bihaća, iako je svjestan svog hrvatstva i uvijek razlikuje tri južnoslavenska naroda i jezika: hrvatski, srpski i bugarski. Opet se vraća u Rim, da bi bez Papine suglasnosti 1659. ponovno došao u Moskvu i stupio u carevu službu. Iz razloga koji ni njemu sve do smrti nisu bili posve jasni, prognan je u Tobolsk u Sibiru, gdje katkad i na minus 50 stup-

“Juraj Križanić”, rad Vanje Raduša (umjetnikova vizija, jer ne zna se kako je Križanić izgledao)

njeva piše ključna djela! Radi se o jezikoslovnim, povijesnim, politološkim, teološkim i muzikološkim knjigama, pisanima dijelom na latinskom, a većinom na jedinstvenoj kombinaciji crkvenoslavenskoga, ruskoga i hrvatskog jezika ozaljskoga kruga, čakavskoj ikavici s primjesama kajkavštine.

Tek 1676. oslobađa ga novi car Fjodor III., pa Križanić odlazi u Vilnius, pridružuje se dominikancima, sukobljava se s

njima i kreće za Rim. Čudesna biografija završava za turske opsade Beča 1683., gdje se kao 65-godišnjak pridružuje vojsci poljskoga kralja Jana Sobjeskog.

Turci bježe pred 4000 slavnih poljskih „krilatih konjanika“ u dotad najvećem konjaničkome napadu u povijesti, no Križanić pogiba, vjerojatno ni ne dočekavši pobjedu.

Takve nevjerojatne okolnosti rezultirale su mnogim kontroverzama. Tako je Jevgenij

Paščenko, šef ukrajinistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i autor knjige „Juraj Križanić i Ukrajina“, 2016. u „Vijencu“ objavio da je Križanićeva „Politika“ na ruskom „tiskana u luksuznim opremama, s cijenom u iznosu od nekoliko stotina dolara, s preporukom da je pročitaju tajkuni i nauče kako treba preporoditi domovinu. Između ostalih i ruski skinheadsi upućuju na Križanića ne bi li poduprli svoje ideje o štetnosti

Kulturni obzor

16. siječnja 2019., br. 124 || Regionalni tjednik

15

Noć muzeja 1. veljače i u Prelogu u znaku inovacija U skladu s ovogodišnjom temom Noći muzeja “Muzeji-inovacije i digitalna budućnost”, Muzej “Croata insulanus” Grada Preloga kreće ukorak s novim medijima i digitalnom stvarnošću, prenoseći tradicionalne oblike likovnog izražavanja.

Izabrana djela iz stalnoga postava Muzeja bit će prezentirana kompjuterskim animacijama.

Posjetitelji će stoga moći razotkrivati stvaranje djela putem suvremene tehnologije. Izložba “Eteralni kod” Hrvatskoga društva likovnih

umjetnika Međimurja nudi čitanje djela putem QR kodova. Na izložbi svoja djela predstavljaju: Aleksandar Tomulić, Andrej Zbašnik, Bojan Miljančić, Bojana Vojvodić, Dario Štokić, Dijana Iva Sesartić, Ivana Mrčela, Ivan Mesek, Kristina Pongrac, Petra Krpan i Jadranka Hlupić Dujmušić, Manuela Drk, Maura Batarilović, Marijan Crtalić, Smiljana Šafarić, Stjepan Jerković, Vedran Ivanković, Veljko Popović, Roko Štokić, Stela Horvat i Roberta Weissman Nagy. Prostorne

instalacije prezentirat će varaždinska umjetnica Lila Herceg uz samostalnu izložbu na drugome katu Muzeja. Uz izložbene programe, organiziran je glazbeni program u kojem sudjeluju Tamara Korunek i Hrvoje Šenjug te Lea Šprajc.

Gastro kutak s prezentacijom međimurskog vina posjetitelji će moći pronaći u prizemlju Muzeja.

Posjetitelji će također imati prilike razgledati Knjižnicu i čitaonicu Grada Preloga, koja nudi raznovrsni program.

ENJA JURJA KRIŽANIĆA

koji je u Rusiji go u Hrvatskoj!

am pak uspije upisati rusku ćiriličnu varijantu njegova imena, “Юрий e važnost ove nevjerojatne osobnosti 17. stoljeća?

Zapada, a antiukrajinisti tvrde da je Križanić bio protiv ukrajinske neovisnosti, da je osuđivao katolicizam i umro iz tuge za Moskvom, koju je, eto, napustio. Čak se moskovski izvori pozivaju na njegova zgražanja o rasprostranjenosti grijeha, čime oponiraju onima koji tvrde da je to došlo iz pokvarenoga Zapada i slično. Brojni autori smatraju Križanića utemeljiteljem ruskih struka – gospodarstva, prava, geopolitike… – ali ne spominju da je riječ o hrvatskom intelektualcu“.

Paščenko dodaje: „Jedini koji su Križanića podupirali, s kojima se družio, bili su ukrajinski i bjeloruski grkokatolici, još u Rimu, gdje je studirala ta prozapadnjačka mladež. Od njih je

Križanićeva ulica važna je prometnica u Varaždinu, no malo tko zna po kome je nazvana Križanić saznavao o istočnim Slavenima. Upravo tamo, u vatrenim mladenačkim razgovorima, rađala se veličanstvena ideja europskoga zajedništva.“ „Križanić je bio lud i nije bio lud, ali bio je genijalan“, rekao je jednom Krleža, a zapisao Čengić. Slobodno bismo mogli reći da je i Krleža „bio lud i nije bio lud, ali bio je genijalan“, te da u tome treba tražiti uzrok Krležine fascinacije Križanićem.

Kao i mnoge druge teme (stećci, kajkavština), Krleža je na velika vrata uveo Križanića u hrvatsku kulturnu svijest, ali ta je svijest danas ostala ograničena na stručne krugove. Osobito je rasvjetljavanju Križanića doprinio nedavno preminuli Ivan Golub, uvidjevši u njemu reprezentativni barokni fenomen. Bez obzira na zloporabe i kriva tumačenja, Križanić je prometejski, pa čak i tantalski lik, koji je svoje domoljublje, tad kad je Hrvatska krvarila između turskog zuluma i germanske tlake, nastojao ostvariti – utopijom: crkvenim i jezičnim ujedinjenjem Slavena.

GOSTOVANJE KUD-a “KAŠTEL“ PRIBISLAVEC

Dramsku sezonu otvorili smijehom na skečijadi Na zamolbu domaćina, KUD “Kaštel” iz Pribislavca izveo je svoju najizvođeniju predstavu “Na mene nejte računati” Piše: Mirna Grabar mgrabar@regionalni.com

Dr. sc. Jevgenij Paščenko

Okrugli stol U palači Herzer Gradskog muzeja Varaždin 19. prosinca održan je okrugli stol pod nazivom „Varaždinski župnik Juraj Križanić. U povodu 400. obljetnice rođenja“. Okrugli stol organizirali su varaždinski Zavod za znanstveni rad HAZU i Grad Varaždin. Vodio ga je dr. sc. Vladimir Huzjan, a o različitim aspektima Križanićeva života i rada govorili su dr. sc. Jevgenij Paščenko, dr. sc. Ivan Čehok i mr. sc. Denis Peričić. (jn)

Na okruglom stolu izlagali su mr. sc. Denis Peričić, dr. sc. Ivan Čehok i dr. sc. Jevgenij Paščenko

Kulturno-umjetničko društvo „Kaštel“ Pribislavec smijehom i gostovanjem na skečijadi u Sloveniji započeo je sezonu nastupa u 2019. godini. Naime, u petak, 11. siječnja, nastupali su u Sloveniji na 6. Veseloj večeri, manifestaciji koju za

Nastupali su u Sloveniji na 6.

Veseloj večeri, manifestaciji koju organizira “Društvo pevcev Selo” svoje sumještane organizira „Društvo pevcev” Selo, naveo je predsjednik KUD-a „Kaštel“ Saša Oreški.

Svake je godine, već tradicionalno, posjećuju gosti iz Slovenije i Mađarske, a ovoga su siječnja folkloraši iz Pribislavca dobili tu čast da prvi iz Hrvatske izvedu jedno svoje djelo.

- Možemo reći da smo izvanredno primljeni u malo prekmursko mjesto koje se zove Selo. Jezična barijera uopće nije stvarala probleme. Naprotiv, kako su u razgovoru spominjali posjetitelji starije životne dobi, a kojih je bio velik broj, nekada su u školama učili

srbsko-hrvaški jezik – naveo je predsjednik Društva.

Oreški dodaje da slovensko mjesto Selo broji oko 250 birača, a njih oko 180 okupilo se u tamošnjem vatrogasnom domu. Svi okupljeni pljeskom su nagradili izvođače.

- Za ovu smo priliku na zamolbu domaćina izveli do sada najizvođeniju kratku predstavu Franje Oreškoga „Na mene nejte računati“, u kojoj glume sam autor predstave i Aleksan-

dra Belec. Ta im se predstava svidjela prilikom nastupa naših glumaca na susretu u Lendavi – objašnjavaju iz KUD-a.

Ujedno su s istom predstavom dogovorili još jedan nastup koji će biti održan 15. lipnja u slovenskom naselju Pečarovci.

Nakon nastupa u Selu, domaćini su sudionike počastili u obližnjoj gostioni, gdje je zabavno prekogranično druženje potrajalo do dugo u noć.

16 Duplerica

Regionalni tjednik || 16. siječnja 2019., br. 124

Ponovno veliko mnoštvo osnovnoškolaca na čako

Dok su jedni izrađivali tr su se posvetili prog

Najveća gužva ponovno je nastala na radionicama tehničke kulture u III. osnovnoj školi. Čak 250 učenika uživalo je u bogatom i sad mogao pronaći Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

Nakon što su odmah nakon Nove godine u Umjetničkoj školi „Miroslav Magdalenić“ održane glazbene radionice, program zimskih radionica i sportskih kampova nastavljen je proteklog tjedna novim sadržajima. Riječ je o programu koji Grad Čakovec u suradnji s udrugama i institucijama organizira već 12 godina zaredom tijekom zimskih školskih praznika.

Informatičari

Po prvi puta u Domu amatera u Čakovcu održane su radionice iz tradicijske kulture, na kojima su zainteresirani učenici mogli naučiti ponešto o međimurskoj tradiciji, pjesmi, folkloru i običajima. Bila je to prilika da se djeca upoznaju s igrama i igračkama kojima su se igrali njihove bake i djedovi.

- Nisam se nikada prije igrala ove igre i jako mi se sviđaju. Sviđa mi se što i sami izrađujemo igračke i vidjeli smo da to uopće nije teško, samo je potrebno malo mašte – rekla nam je devetogodišnja Sara Novak.

Premijeru su imale i infor-

Ove godine ukupno se na sve radionice i plivački kamp prijavilo oko 600 čakovečkih osnovnoškolaca matičke radionice Međimurskog informatičkoga kluba, koje su održane u II. osnovnoj školi u Čakovcu, a teme su bile 3-D ispis, natjecateljski Python, programiranje te Micro:bit radionica.

Najveća gužva ponovo je nastala na radionicama tehničke kulture u III. osnovnoj školi. Čak 250 učenika uživalo je u bogatom i sadržajnom programu koji su pripremili članovi Društva pedagoga tehničke kulture Međimurske županije.

Na 13 radionica baš svatko je mogao pronaći nešto za sebe.

Radiokomunikacija, modelarstvo, robotika, strojarstvo i strojarske konstrukcije, 3-D modeliranje… to je tek dio zabavnog i edukativnoga sadržaja koji je u potpunosti zaokupio pažnju polaznika radionica.

Škola baleta

- Zajednička tema svim radionicama bila je kulturna baština Međimurja, tako da su voditelji pojedinih radionica program prilagodili temi. Budući da smo imali foto i video radionicu, njezini polaznici bili su zaduženi za dokumentiranje svega što se

16. siječnja 2019., br. 124 || Regionalni tjednik

Duplerica

17

ovečkim zimskim radionicama i sportskim kampovima

radicijske igračke, drugi ogramiranju robota

držajnom programu koji su pripremili članovi Društva pedagoga tehničke kulture Međimurske županije. Na 13 radionica baš svatko je i nešto za sebe. događalo proteklih nekoliko dana, da bismo na kraju dobili trajnu uspomenu na ovogodišnje zimsko druženje – rekla nam je koordinatorica radionica tehničke kulture Jelena Tuksar.

U I. osnovnoj školi u Čakovcu održale su se informatičke radionice koje vode učitelji informatike Ivana Ružić i tehničke kulture Branko Vujnović, a ove godine učenici su mogli birati između iPad laba, programiranja Ozobota, 3-D modeliranja i ispisa te izgradnje i programiranja Fischertechnik robota.

Iako su dio programa odradili prije ostalih, nisu mirovali ni u Umjetničkoj školi „Miroslav Magdalenić“, koja je nakon glazbene radionice ugostila i školu klasičnoga baleta.

Ove godine ukupno se na sve radionice i plivački kamp prijavilo oko 600 čakovečkih osnovnoškolaca.

18 Sport

Regionalni tjednik || 16. siječnja 2019., br. 124

Gregur Invest pobjednik turnira u N. Marofu

Sport

Završen je turnir Ožujsko kup Novi Marof 2019., a naslov je osvojila ekipa Gregur Invest, koja je u finalu svladala ekipu Pulse Night Club Stock nakon penala.

U regularnom dijelu susret je završio 3:3, da bi nakon penala s ukupnih 4:3 slavila ivanečka ekipa.

Treće mjesto kod seniora osvojila je ekipa Hudek Trgotrans svladavši Oštrek gradnju & CB Marocchino

4:1. Za „Hudeke“ su zabijali Hojski, Kokotec, Kovačec i Jertec, a za varaždinsku ekipu Rog. Kod veterana naslov je odnijela ekipa Hudek Trgotrans pobijedivši ekipu CB Lea 8:1. U utakmici za treće mjesto kod veterana pobjedu je odnijela ekipa IPA 192 PU Varaždin protiv Baške Boysa. U regularnom dijelu bilo je 3:3, dok je nakon penala završilo ukupno 7:6. (it)

NK Varaždin krenuo u pripreme za drugi DIO sezone

PAN GIVOVA KUP

Počeo turnir u Vidovcu

Započela su malonogometna uzbuđenja na Pan Givova kupu u Vidovcu. U subotu se u veteranskoj konkurenciji istaknula momčad Auto Florijanić, koja je s tri pobjede osvojila prvo mjesto u skupini A. Hruško, Oršić, braća Miko, Špiranec i ekipa svladali su Slobodu iz Tužnog 6:0, Instalacije Kukec 2:0 i Ivančicu 3:1. Ivančica i Instalacije Kukec odigrali su 1:1, dok su obje ekipe pobijedile Slobodu iz Tužnog. Ekipa Instalacije Kukec slavila je 3:0, a Ivančani 4:2.

Kod seniora u skupini D prvo mjesto pripalo je Mladosti iz Margečana, koja je upisala dvije pobjede i poraz.

Margečani su bili bolji od Omladinca 6:0 i Čeva 3:2, dok su poraženi od Obreša 1:0, golom u posljednjim sekundama susreta. Drugo mjesto pripalo je Čevu, koje je odigralo 0:0 s Omladincem i pobijedilo Obreš 2:1.

Na trećemu mjestu skupine smjestio se Omladinac, koji je osim remija dodao i 2:1 pobjedu protiv Obreša.

Nedjelju su otvorili juniori u skupini A. Prvo mjesto osvojila je Sloboda ŠN, koja je pobijedila Varteks III 3:1 i Varteks II 2:1, dok su s Nogometnim centrom Vidovec odigrali 1:1. Do drugog mjesta stigao je Varteks II, koji je svladao Varteks III 4:3 i NC Vidovec 3:2. Kod veterana u skupini C najbolji su bili nogometaši Budućnosti s tri pobjede. Svladali su Plitvicu 2:1, AS Tomi – CB Best 5:2 i Slobodu ŠN 6:1. Drugo mjesto u skupini osvojili su Gojančani, koji su s po 2:1 pobijedili Slobodu ŠN i AS Tomi – CB Best. Na trećemu mjestu skupine završila je ekipa AS Tomi – CB Best, koja je rezultatom 2:1 bila bolja od Slobode ŠN, dok su slobodaši završili posljednji s tri poraza. (it)

Homogenom i iskrenom svlačionicom do 1. HNL U pripremnom periodu varaždinski nogometaši odradit će 58 treninga i odigrati 10 ili 11 pripremnih susreta županijskim ligašem Slogom iz Mravinice.

Piše: Ivan Tomašković ivan@regionalni.com

Nogometaši Varaždina u ponedjeljak, 14. siječnja, počeli su s pripremama za drugi dio sezone u 2. HNL. Iz Kluba su otišli Mario Sačer, Bamibele, Borna Miklić i Marko Martinaga, dok su pristigli golman Ivan Nevistić iz Rijeke na posudbu, Ivan Miličević, lijevi bek, na posudbu iz Lokomotive te veznjaci Ivan Posavec iz Alavesa i Japanac Yokoyama.

– Ambicije na ljeto su bile direktni ulazak u 1. HNL. Dobro smo krenuli, no kasnije smo malo posustali.

Nećemo se predati i dalje ne odustajemo od svog cilja – rekao je Stjepan Cvek, predsjednik NK Varaždin, koji je dodao da Uprava radi na dovođenju još jednog do dva pojačanja. To radi u sinergiji s trenerom Brankom Karačićem.

Pojačanja

– Doveli smo neke igrače na kojima sam inzistirao. U potrazi smo za jednim igračem sredine terena. Riječ je o vrlo bitnoj poziciji i ne želimo pogriješiti – jasan je Karačić.

Naime, Varaždinci nakon 13 kola prvog dijela sezone drže četvrto mjesto Lige s pet bodova zaostatka za vodećim

Naporne pripreme

Odigrat će i pripremne susrete s ljubljanskom Olimpijom, Međimurjem i Hrvatskim dragovoljcem, dok će se u „generalki“ 23. veljače susresti s Dravom iz Ptuja.

– Dobro je da ćemo odi-

KADAR

Stigli Posavec, Nevistić, Yokoyama i Miličević, a otišli su Sačer, Bamidele, Martinaga i Miklić

Šibenikom.

– Porazom u odgođenoj utakmici protiv Dugopo-

Već ranije u toj ulici uređena je kompletna rasvjeta lja, Šibenik nam je pružio priliku. Na početku drugog dijela mi ugošćujemo BSK, dok Šibenčani odlaze u goste Osijeku II i tu vidim šansu za ozbiljniji priključak – objasnio je Karačić, koji je najavio naporne pripreme.

Njegovi puleni odradit će 58 treninga i odigrati 10 ili 11 pripremnih susreta.

Razdoblje od 4. do 14. veljače provest će na Čiovu

na pripremama. Tamo će odigrati pripremne utakmice s drugoligašima Solinom i Dugopoljem, trećeligašem Primorcem iz Stobreča i

grati mnogo pripremnih utakmica jer tako se igrači najbolje pripreme i dođu na željenu razinu. Vjerujem da smo i dalje favoriti te da ćemo nadoknaditi zaostatak za Šibenikom i na kraju se radovati – rekao je Dario Jertec, kapetan Varaždina.

Vjeru u svoju momčad ima i trener Karačić.

– Želimo homogenu, iskrenu svlačionicu, gdje ćemo se svi na kraju radovati ulasku u 1. HNL – zaključio je Karačić.

U Nogometni klub Varteks vratio se iskusni 33-godišnjak Neven Vukman:

“Želim biti dobar primjer svima u momčadi” Nogometni klub Varteks, vodeći u Četvrtoj HNL Čakovec – Varaždin, u svoje redove doveo je zvučno pojačanje. Riječ je o Nevenu Vukmanu, koji je boje navijačkog Varteksa branio do prije dvije sezone, a sada je stigao iz austrijskog trećeligaša USV Stein Reinischa.

– Mogao sam ostati u Austriji, zvali su me naši trećeligaši i niželigaši, no dečki iz Uprave Varteksa bili su najuporniji i najkonkretniji. S druge strane, meni se svidjela njihova vizija te sama priča koju nosi NK Varteks, tako da sam na

temelju navedenoga donio svoju odluku – rekao je Vukman za klupske stranice.

U svojoj karijeri igrao je za Rijeku, Karlovac, Zelinu, Varteks, Istru 1961, Polanu i Taraz Vukman, rodom iz Ivanca, u svojoj karijeri branio je boje Varteksa, Rijeke, Karlovca, Zeline,

slovenske Polane, Istre 1961 i kazahstanskog Taraza. Nastupao je za mladu reprezentaciju, a ima i dva nastupa za A vrstu.

Njegovo iskustvo sigurno će pomoći mladoj momčadi, koja drži čelnu poziciju varaždinskomeđimurske lige.

– Svojim iskustvom zasigurno mogu pomoći cijeloj ekipi, dat ću sve od sebe da prenesem svoje iskustvo i znanje na njih. Želim biti dobar primjer svima u odnosu prema treninzima, utakmicama, Klubu i navijačima – zaključio je Vukman. (it)

Sport

16. siječnja 2019., br. 124 || Regionalni tjednik

19

Kotoripčanima titula

koncentracije za potpuni preokret i novo prvenstveno slavlje. Najučinkovitije u domaćim redovima bile su Dora Pajić i Lea Vukojević s po sedam golova. - Nakon minute odmora skupili smo glave, odigrali dobru obranu, golmanica je obranila tri zicera, a mi smo popravili realizaciju. Čestitam curama što nisu izgubile vjeru da se utakmica može pobijediti – rekao je trener Goran Mrđen.

Igrači CB Still MNK 75 Kotoriba pobjednici su koprivničkog malonogometnog turnira „Pan Zimska liga“. U finalu pred ispunjenom koprivničkom srednjoškolskom dvoranom Kotoripčani su pobijedili ekipu Cvjetno Poliklinika Milojević, sastavljenu od igrača Futsal Dinama. Rezultat je bio 3:2. Za pobjednike je dvostruki strijelac bio Golenja, a jednom se u strijelce upisao Krušelj. Pobjedniku je pripala i velika novčana nagrada u iznosu od 40.000 kuna. Drugoplasirana ekipa osvojila je 20.000 kuna. U utakmici za treće mjesto Aso Ponos iz Krapine pobijedio je ekipu Ritz Cluba rezultatom 5:3. Nikola Golenja odnio je i titulu najboljeg strijelca.

Rukometašice Zrinskog su s 26:23 svladale ekipu Osijeka u susretu 11. kola Prve hrvatske rukometne lige za žene.

Za nove prvenstvene bodove čakovečke rukometašice morale su se pošteno potruditi. Nakon što se na odmor otišlo s rezultatom 12:12, domaće igračice loše otvaraju nastavak susreta pa gošće brzo bježe na 18:14. Ipak, rukometašice Zrinskog pronalaze dovoljno snage i

PIXINO

Rukometašicama pobjeda protiv Osijeka

Međimurje Centrometal

Pribanić mijenja Tomicu Posavca

Plivačko prvenstvo Hrvatske u Rijeci

Brončani Tin Furdi

Na Prvenstvu Hrvatske nastupilo je ukupno 406 plivača i plivačica iz 36 klubova, koji su otplivali limit za nastup koji je propisao Hrvatski plivački savez Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

Članovi Čakovečkoga plivačkoga kluba nastupili su u Rijeci na Prvenstvu Hrvatske u 25-metarskim bazenima. Čakovečki plivači su odličnim nastupima ponovno dokazali da Čakovečki plivački klub zaslužuje visoku poziciju u hrvatskom plivanju. To potvrđuje i podatak da od 2010. godine redovito na državnim natjecanjima osvajaju medalje. Ovoga puta za to se pobrinuo Tin Furdi koji je uzeo broncu na 100 metara slobodno.

- Broj plivača na natjecanju pokazuje koliko je teško isplivati limit za plasman... Kolika

je onda tek vrijednost medalje na takvom natjecanju? Podatak da je ČPK na natjecanju nastupio s četiri kadetkinje, po jednom juniorkom i juni-

Čakovečki plivači osim medalje izborili su i nastupe u čak pet B finala orom te dva mlađa juniora, govori koliko je velik uspjeh osvajanje medalje te nastup u čak pet B finala - rekao je trener Goran Kolarić.

Osim osvajača brončane medalje Tina Furdija, na pr-

venstvu su još nastupili Kaja Sabol, Hannah Ereiz, Ema Medved, Gloria Požgaj, Marta Horvat, Antonio Šantek i Adam Šinjori. Na Prvenstvu

Hrvatske nastupilo je ukupno 406 plivača i plivačica iz 36 klubova, koji su otplivali limit za nastup koji je propisao Hrvatski plivački savez.

Ovoga petka, 18. siječnja, odbojkaši Centrometala nastavljaju s nastupima u Superligi. U Zagrebu ih od 19 sati dočekuje najteži mogući protivnik, zagrebačka Mladost. U dosadašnjemu dijelu sezone igrači Mladosti su u Hrvatskoj izgubili samo jedan set, onaj u Kupu protiv Centrometala.

Sljedeći tjedan pak donosi i prvu utakmicu pred domaćom publikom, kada će Centrometal ugostiti momčad Siska, što će ujedno biti posljednja utakmica prvoga dijela sezone.

Nakon nje slijede zimski prijelazni rok i podjela lige na četiri skupine od po četiri momčadi koje igraju dvokružnim sustavom, odnosno, dodatnih šest kola.

Centrometal će u tom dijelu igrati od petoga do osmoga mjesta. Kako se u novu „mini ligu“ prenose bodovi iz međusobnih utakmica, treba napomenuti da zasad Centrometal i Split prenose po 12 bodova, a Sisak i Rovinj po 3. Na kraju još slijedi doigravanje za

prvaka u koje ulazi najboljih osam momčadi, četiri iz prve skupine te po dvije iz druge i treće skupine.

Zimski prijelazni rok trajat će svega četiri dana od 28. do 31. siječnja. Promjene će doživjeti i momčad Centrometala. Klub napušta Antonio Čičković koji se odlučio na odlazak u Njemačku. Budući da Centrometal na toj poziciji ima još dva kvalitetna srednjaka, Zeleniku i Palinkaša, odlazak Čičkovića ne bi se trebao osjetiti.

Loša vijest svakako je ozljeda kapetana i primača Tomice Posavca, Zbog ozljede šake morat će propustiti ostatak sezone. Stoga je klub na mjesto primača dogovorio dolazak Josipa Pribanića iz zagrebačkog Medicinar Trnja. Riječ je o igraču rođenom 1995. godine u Rijeci. Odbojkom se počeo baviti u zagrebačkoj Mladosti, gdje je prošao sve mlađe dobne skupine. U seniorskoj konkurenciji igrao je Superligu za momčadi Gorice i Medicinara Trnje.

Karate klub Globus iz Čakovca najuspješniji je u Hrvatskoj

Dominaciju potvrdili s osam titula državnih prvaka U Karate klubu Globus iz Čakovca mogu biti itekako biti zadovoljni učinjenim u 2018. godini koja će ostati zlatnim slovima upisana u klupsku povijest. Nakon što je Hrvatski karate savez objavio listu rezultata s državnih prvenstava, postalo je očito da je Karate klub Globus najuspješniji u Hrvatskoj, jer su čakovečki karatisti uzeli čak osam naslova prvaka Hrvatske, šest naslova viceprvaka, a tome dodali i pet trećih mjesta.

Među prvih 15 u zemlji su

i karatisti Međimurja koji su 13. i Šenkovca koji su 14., što dovoljno govori o kvaliteti ka-

Karatisti Globusa ukupno su prošle godine osvojili čak 400 medalja ratea u najsjevernijoj županiji.

No, nisu Globusovci žarili i palili samo u Hrvatskoj. Uzeli

su tri medalje na Svjetskome kupu, pet bronci na Prvenstvu Balkana i medalje na otvorenim prvenstvima Hrvatske, Slovenije i Austrije. Sveukupno su u minuloj godini osvojili 400 medalja.

Trener Dejan Slukić s razlogom ima osmijeh na licu kada se prisjeti 2018. godine.

- Bila je to dobra godina.

Doživjeli smo pravi „bum“ rezultata, ali svi ti uspjesi iskovani su puno prije brojnim treninzima i satima provedenim u dvoranama i na

tatamiju. Dolazimo iz manje sredine i morali smo ići drukčijim putem. Mi smo odlučili ići polako, korak po korak.

Napredovali smo iz sezonu u sezonu bez megalomanskih planova, ali smo si svaki put podigli ljestvicu očekivanja.

Svim rezultatskim uspjesima treba pridodati i onaj organizacijski. Globus je i u 2018. bio više nego uspješan domaćin 22. izdanja turnira Međimurje Open, koji je ugostio rekordnih 1200 natjecatelja iz 15 zemalja – zaključio je Slukić.

20 AUTOsti

Regionalni tjednik || 16. siječnja 2019., br. 124

Na CES-u predstavljen električNI Harley-Davidson Na tehnološkom sajmu CES koji se održava u Las Vegasu Harley-Davidson predstavio je svoj novi motocikl.

Model je LiveWire, a specifičan je po električnom pogonu. LiveWire bi trebao s jednim punjenjem baterija prijeći više od 170 kilometara, a od 0 do 100 km/h ubrzati za 3,5 sekunde. Početna cijena u USA je 29.799 dolara, a na tržite stiže u kolovozu ove godine.

Vremeplov

17. siječnja 1964. isporučen je prvi Porsche Carrera GTS kupcu u Los Angelesu.

Ovaj je model predstavljao najbolje od najboljeg među među sportskim luksuznim automobilima tog vremena.

Prodaja po proizvođačima 1. 1. - 31. 12. 2018. proizvođač

količina

udio, %

1

Volkswagen

8932

14,88%

2

Renault

5805

9,67%

3

Škoda

5293

8,82%

4

Opel

5212

8,68%

5

Suzuki

3794

6,32%

6

Peugeot

3327

5,54%

7

Hyundai

3152

5,25%

8

Dacia

2825

4,71%

9

Citroën

2433

4,05%

10

Ford

2361

3,93%

11

Toyota

2182

3,63%

12

Fiat

2130

3,55%

13

Audi

1804

3,00%

14

Kia

1742

2,90%

15

BMW

1487

2,48%

16

ostali

7562

12,59%

60041

100%

UKUPNO

Izvor: Promocija Plus

1.000.000 Peugeota 2008 proizvedeno je u tvornici Grupe PSA u Mulhouseu, šest godina nakon komercijalnog lansiranja. SUV Peugeot 2008 se danas proizvodi na tri kontinenta: Europi, Kini i južnoj Americi, a njegova povijest započela je 2013. godine.

Dosad je proizvedeno više od 1.210.250 jedinica u svijetu. U Mulhouseu se proizvodi 780 primjeraka dnevno, a u 2018. je proizvedeno 193.000 vozila. U Hrvatskoj je u 2018. prodano 430 primjeraka Peugeota 2008.

predstavljamo: Novi Peugeot 508

Stiže radikalni fastback

Dolazi s četiri razine opremljenosti: Active, Allure, GT Line i GT. U ponudi su dva benzinska PureTech motora, 180 i 225, te dva dizelska BlueHDi motora, 130 i 160. Početna cijena izvedbe novog Peugeot 508 BlueHDi 130 S&S Active iznosi 205.971 kunu.

Pripremio: Dalibor Flajpan FOTO: Peugeot

Peugeot predstavlja radikalni fastback, novi Peugeot 508 koji stiže na hrvatsko početkom ožujka. S novom niskom i kompaktnom konstrukcijom, novim oštrim i snažnim dizajnom, sa spektakularnom unutrašnjosti koja dolazi s jedinstvenom izvedbom sustava Peugeot iCockpit, novi Peugeot 508 obećava intenzivne doživljaje. Njegove uzorne vozne osobine, novi motori, tehnološka oprema, ali i generacijski skok u kvaliteti čine novi Peugeot 508 svjetskim predvodnikom uspona u višu klasu Marke.

Težnja dizajnera Marke bila je od klasične limuzine sa četverim vratima napraviti atraktivnu fastback coupé/limuzine s petorim vratima.

Novi je Peugeot 508 izrazito nizak, visine tek 1,40 m, fluidnih i aerodinamičnih linija u coupé duhu. Prednji kraj izgleda zadivljujuće i agresivno. Profinjena prednja maska izvedene s motivom šahovnice ističe se između svjetala Full LED. S lavom u sredini prednje maske i logotipom „508” na prednjem dijelu poklopca motora, novi Peugeot 508 posuđuje iz naslijeđa svojih vrlih prethodnika, modela Peugeot 504 i 504 coupé.

Automobil djeluje kompaktno, a zapravo je dugačak 4,75 m.

Ugrađene ostakljene površine dodatno izduljuju siluetu i otkrivaju vrata bez okvira. U stražnjem je dijelu sjajna crna horizontalna letvica uokvirena stražnjim svjetlima te se sada ističe izražajnošću stražnjeg kraja posljednjih automobila Marke. Novi Peugeot 508 vješto sakriva prtljažnik ispod petih vrata obujma od 487 litara.

Pogled u unutrašnjosti odmah privlači spektakularna armatur-

na ploča izrazito visoke klase.

Novi Peugeot 508 opremljen je, naime, najnovijom izvedbom sustava Peugeot i-Cockpit.

Ploča se može u potpunosti

podesiti i personalizirati (šest različitih načina prikaza), smještena je iznad ruba upravljača te najbliže vidnom polju prikazuje sve informacije korisne

za vožnju (uključujući novu noćnu verziju). Središnji dodirni zaslon savršeno je ugrađen u armaturnu ploču, gotovo u savršenoj ravnini s njom. Ka-

pacitivni dodirni zaslon širokog formata u prvoj je razini izvedbe Active veličine 8”, a od razine Allure dolazi u visokoj razlučivosti s dijagonalom od 10”. Uz njega se nalazi šest prekidača koji podsjećaju na klavirske tipke, izvanredno ugrađenih u površinu ploče, koji omogućuju izravan i stalan pristup glavnim funkcijama za udobnost: radiju, klimatizaciji, navigaciji, postavkama vozila, telefonu, mobilnim aplikacijama i sustavu i-Cockpit Amplify.

Istaknuta na središnjoj konzoli, komanda automatskog mjenjača s osam stupnjeva prijenosa ima impulsne električne komande. Svojim dizajnom dodatno naglašava suvremenost vozačeva mjesta te s pomoću tipki na upravljaču u potpunosti pridonosi užitku vožnje.

U pogledu užitka u vožnji, novi Peugeot 508 je vjeran DNK-u marke. Stoga je opremljen tehnologijama te znanjem i umijećem koje su razvijene u Grupi PSA: uporabom platforme EMP2, zasigurno jedne od najboljih postojećih platformi (prosječno 70 kg manje u odnosu na prethodnu generaciju), primjenom nove tehnologije varenja, ugradnjom prigušujućih nosača motora, podešavanjem stražnje osovine multi-link…

Novi Peugeot 508 poziva na putovanje vrhunske kvalitete.

Naime, odabir i kvaliteta materijala, bez obzira je li riječ o ukrasima ili presvlakama, uz pažnju koja je posvećena završnoj obradi, čine cjelinu koja putnike privlači svojim udobnim, suvremenim i rafiniranim ugođajem.

Novi Peugeot 508 je proizvodi se u tvornici u Mulhouse-u, a francuske tvornice Trémery i Douvrin opskrbljuju ga s motorima, stoga će od svog lansiranja imati oznaku «Origine France Garantie ».

Posebna ponuda za Citroën C3 Aircross Citroën je pripremio posebnu ponudu za SUV Citroën C3 Aircross do 30. travnja 2019. U ponudi je s bogatom serijskom opremom, posebnim ponudama uz Citroën Financiranje i uštedu do 10.000 kn.

Kupci fizičke i pravne osobe imaju mogućnost kupiti Citroën C3 Aircross po modelu 1/3 – 1/3 – 1/3 uz 0% kamate putem financijskog leasinga na 24 mjeseca uz Citroën financiranje. Istovremeno, kupci na poklon dobivaju policu obveznog i kasko osiguranja za prvu godinu trajanja financiranja.

Dodatno, kupci fizičke osobe imaju mogućnost kupiti C3 Aircross putem kredita uz 3 % fiksne kamate na maksimalan rok od 84 mjeseci uz Citroën financiranje uz koje kupci fizičke osobe i male tvrtke na poklon dobivaju policu automobilske odgovornosti, 5 godina jamstva i kasko poklon bon u vrijednosti od 500 kn.

Sve fizičke osobe pri kupnji SUV Citroën C3 Aircross na poklon dobivaju članstvo u klubu vjernosti Citroën Zauvijek koji nudi niz pogodnosti koje omogućuje povoljnije održavanje u mreži ovlaštenih servisa.

Vidokrug

16. siječnja 2019., br. 124 || Regionalni tjednik

21

Poljoprivredno predavanje u Scheierici

Vidokrug

Na tribini će se okupiti branitelji nositelji OPG-ova i članovi braniteljskih zadruga s područja Međimurske županije koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom žitarica, voća i povrća. Među izlagačima će biti Zvonko Beljo koordinator za provođenje sporazuma u Ministarstvu hrvatskih branitelja, Goran Kovačić, zamjenik direktora Podravke za sektor poljoprivrede i Mladen Turk, voditelj prodaje Podravke.

INES HRAIN: RASKRINKANE BAJKE

Pepeljuga

Ekskluzivno objavljujemo treću u nizu humoreski poznate varaždinske književnice Ines Hrain, ispričanih na drugačiji, neočekivan i zabavan način!

Janet & Mark Write Musicals

– Ti debela jena koza! I ti štučka suha, ko je rekel da smete pehati moju pupu?!

– vikala je prekrasna djevojčica duge pepeljaste kose na svoje neugledne polusestre.

Djevojčice briznu u plač i odjure majci.

– Mama, mama, ona nas opet vređa! Govori nam da smo debela koza i suha štučka! Ništ nam neda, sam se pravi važna! Ona nigdar ništ ne mora delati, sam mi moramo!

– Ah, pucice moje… Več bu i vama svanulo sunce!

– To furt govoriš, pa ju več tri lete trpimo! Da je barem naš tatek živ! – odjure one u sobu i tresnu vratima.

Majka teško uzdahne. Život je ponekad tako težak, možda se nije trebala ponovno udavati…

Nakon par godina umre otac prekrasne djevojčice i ona ostane živjeti s maćehom i polusestrama. Maćeha u kuću uvede neke promjene.

Svaku djevojčicu zaduži za ponešto, a pastorku smjesti u kuhinju, da loži peć i čisti pepeo. Ionako su je već svi u selu prozvali Pepeljugom, zbog njezine veličanstvene kose. A malo poštenog posla dobro će djelovati na njezinu oholost. Pepeljuga je bila bijesna. Godine su prolazile u svađama i netrpeljivosti.

– Taj ti kaput stoji kaj kravi sedlo!

– S tim lasima si kak strašilo v polju! – uvrede je sipala svakodnevno.

Jednog dana glasnik u selo donese obavijest. Mladi princ uskoro priprema bal na koji će pozvati sve djevojke iz okolnih sela te izabrati sebi ženu među njima. Dvije se sestre stanu užurbano pripremati. Prepravljale su haljine i isprobavale razne frizure. Kad je došao taj veliki dan, Pepeljuga nije imala što obući.

– Kaj bum si ja oblekla?

Ništ mi nisi kupila! – vikala je na maćehu.

– Nisam ni pucama kupila, prepravile su si svoje stare haljine.

– Nebum ja nosila stare krpe, onda rađe ni nejdem!

– Kak očeš – maćehi je već zaista dozlogrdilo ovo ponašanje. – Primi se onda posla v kuhinji. Treba prebrati žito.

Puce, idemo!

Kad su otišle, Pepeljuga bijesno ode na grob svoje majke. Tamo se dobro isplače, mrzeći cijeli svijet i smišljajući osvetu svojim sestrama.

Malo dalje jedna je sluškinja iz obližnje gospodske kuće slušala ovo tužno naricanje.

Sažali se nad mladom djevojkom i njezinim bolom pa je upita zašto plače. Pepeljuga ispriča kako su maćeha i sestre zle prema njoj i kako joj nisu htjele kupiti haljinu za bal.

– Ne brini se, moja je gos-

Koordinacija udruga iz Domovinskog rata Međimurske županije poziva sve zainteresirane da se priključe javnoj tribini i prezentaciji pod nazivom „Mogućnosti suradnje braniteljskih zadruga, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s Podravkom d.d. u proizvodnji i plasmanu proizvoda“. Javna tribina i prezentacija će se održati u četvrtak, 17. siječnja, u 13 sati u dvorani na katu Scheierove zgrade u Čakovcu, Matice hrvatske 2.

O autorici Ines Hrain najčitanija je varaždinska književnica, autorica romana „Najdeblja“, „Sjajni je bal“, „Kolagen“, „Pusti otok“, „Švedska grenčica“ i „Za Rusiju s ljubavlju“. Piše duhovitim, prepoznatljivim stilom, u varaždinskom duhu.

Dva romana prevedena su joj i objavljena u Sloveniji. Svi njezini naslovi nalaze se među prvih 20 na listama čitanosti. Njezin krimić „Švedska grenčica“ HRT je adaptirao u radiodramu.

Knjige joj se nalaze u digitalnom obliku i na svjetskim internetskim knjižarama (Kindle, Smashwords, Cobo...).

Po zanimanju je diplomirana učiteljica; udana je i majka sina Ivana.

podarica odišla v grad, do bolesne sestre, morem ti posuditi jenu njezinu kiklu i kočiju. Ali svakak sve moraš vrnuti do pol noči, gospođa se nigdar ne vrne kasnije od toga vremena doma. Nesme znati ni za Boga za se to!

Pepeljuga radosno klikne i pomisli da se pred pravom ljepotom uvijek sva vrata otvaraju.

Bal u dvorcu bio je veličanstven. Mladi je princ plesao sa svakom ljepoticom koja je pristigla. A i s onima čija ljepota nije bila toliko izražajna. Tako je plesao i s Pepeljuginim polusestrama.

S onom visokom i tankom nekako se gubio u koracima, ali s drugom, malom i okruglastom, odmah uhvati pravi ritam. Smijali su se i vrtjeli dvoranom, pa se uskoro umore. Princ predloži da popiju malo vina i pojedu tanjur ukusne srnetine.

Djevojka je bila izvan sebe od sreće nazdravljajući s princem.

– Ja sam ju sâm jučer strelil – pohvali se on.

Djevojka ga je slušala zaneseno, kušala pomalo od svakog jela, pohvalila njegov ulov i divila se njegovoj spretnosti i snazi. Uskoro se on nevoljko oprosti od nje, jer dužnost mu je nalagala da pleše sa svima. Uto se otvore vrata dvorane i na pragu se pojavi raskošna ljepotica u ljubičastoj haljini. Svima zastane dah, a princ odmah požuri zaplesati s njom. Na glavi je nosila najmoderniju vlasulju prepunu sićušnih kovrča koja je skrivala pravu boju njezine kose. Debeli sloj pudera i rumenila dijelom je skrivao i njezine crte lica. Svi su se pitali odakle se stvorila ova krasotica. Samo se dvije sestre pogledaju u čudu.

– Ti liči ova na Pepeljugu?

– šapne visoka sestra.

– Ja si glavu režem ak nije ona. Di si je prasica kiklu nabavila? – pitala se punija djevojka.

Za to vrijeme princ i ljepo-

tica zaneseno su plesali.

– Ovu srnu kaj je na stolu, ja sam ju sâm strelil – pohvali se on i njoj.

Ljepotica načini gadljiv izraz lica, ali se brzo obuzda i prisili na smiješak. Kad postane ovdje gospodarica, zabranit će mu da ide u lov.

Do kraja večeri princ je najviše plesao s Pepeljugom.

Druge su ljepotice zavidno promatrale skladan par.

Međutim, kad sat započne otkucavati ponoć, ona naglo istrči iz dvorane i potrči u vrt prema kočiji. U toj žurbi s noge joj se izuje staklena cipela. Princ pojuri za njom, no na stubama nađe još samo cipelicu.

Pepeljuga jedva u spije na vrijeme vratiti haljinu i kočiju, njezina ju je mala prijateljica već nestrpljivo iščekivala.

– Pa de si ti do sad? Več je prešlo pol noči prije pol vure, kaj ak se gospođa vrnula, daj, brže se sleči! Čovek ti oče pomoči, a ti tak…

– Imala sam važnijega posla neg da gledim na vuru.

Princ je poludel za menom, zato pazi kak se z menom spominaš!

Sluškinja duboko požali što je pomogla ovoj oholoj djevojci.

Drugog dana glasnik se ponovno pojavi u selu. Sestre stanu kod svoje ograde pa se raspitaju što se događa.

– Iščeju pucu koja je jučer na plesu mela staklenu cipelu.

Nekakvu ljepoticu, a princ je sa svima plesal, pa ve ne zna točno koja je to – uputi ih susjed.

Djevojke se pogledaju.

– Bumo rekle da smo samo mi tu.

– More – odvrati druga.

One zaključaju Pepeljugu u šupu koja se nalazila otraga na dvorištu. Njezino se vikanje nije čulo do ceste. Stanu ponovno kod svoje ograde.

Prinčev glasnik i njegova raskošna kola približavali su se njihovoj kući.

– Ja bum si odrezala petu ak bu mi cipela prevuska! – odlučno izjavi okruglasta sestra.

– Ja pa bum si prste, če bu mi prekratka! Ali onu tam nesmemo pokazati!

Uskoro iz jedne kuće izađe djevojaka po imenu Barbara, prekrasna plavuša kose do struka, na jednoj joj nozi nanula, na drugoj staklena cipela, pa uđe za slugom u kočiju.

– Kaj je ve sad to? – začuje se sa svih strana.

– Bari Horvatovoj paše cipela. I to ti je to. Predstava je gotova, idemo nekaj delati – zaključi susjed iz kuće do njihove.

Ljudi se povuku za svojim poslovima, a Pepeljugine sestre gledale su zgranuto za kočijom.

Jer tko se zlobom zarazi, sam u blato zagazi.

22 Vidokrug

Regionalni tjednik || 16. siječnja 2019., br. 124

Posljednja avantura ovog je 33-godišnjeg motoris

Ivica Dukarić iz Cvetl samo lani prevalio

– Mislim da sam ljubav prema motorima naslijedio od djeda Jakoba. Tata je jako protiv motora jer sam 2007. godine imao tešku prometn planiranja, samo odlučim da nekamo idem i krenem, često i sam. Imam polazišnu točku i cilj, sve ostalo je bez plana. Radije izabirem mak stvu u Beču, više ih puta nadopunjavao, ali nikakav odgovor na svoj zahtjev za vizu nije dobio, pa je vrlo razočaran, ali Ivicu Dukarića (33) iz Cve- pokušat će ponovno.

U prosincu pak se iznenada tlina možemo nazvati zaljubljenikom u motore i vožnju, dosjetio da bi mogao ponovno ali točnije je reći da je avan- do Maroka, točnije gorja Veturist. On je nakon završene liki Atlas, gdje je bio i godinu srednje škole u Varaždinu te prije sam. Ovog puta se javio fakulteta u Mariboru dobru prijatelju motoristu Senadu poslovnu priliku našao 2014. Krueziju u Njemačku, koji je godine nedaleko Graza, gdje i također na motoru proputodanas živi i radi. Ipak, oduvi- vao dobar dio svijeta i koji je jek voli motore, te je kao član ideju bez razmišljanja prihvaMoto kluba „JAL“ iz Ivanca tio. Putovanje je počelo 7. proproputovao cijelu Hrvatsku i sinca, a dečki su se samo doveći dio Europe, a kasnije su govorili da se nađu dan kasnije se njegove motoavanture pre- u Montpellieru u Francuskoj.

Dukarić je krenuo iz Graza selile i na druge kontinente.

Tijekom blagdana Dukarića svojim BMW-om S1000XR, smo „ulovili“ u rodnom kraju, a Kruezi iz Baden-Badena gdje nam je ispričao sve o svojim BMW-om R1200GSA. svom posljednjem putovanju. Tako je već prvog dana hrvatRadi se motorističkoj turi od ski motorist odvozio rutu od 1350 kilometara. osam dana i 8000 kilome– U Montpellieru tara do Maroka i smo prespavali, natrag, na kojoj zatim krenuli je bio početprema Barkom prosinNa marokanskoj celoni, dac a 2 018 . granici, kada sam lje prema godine. pokazao hrvatsku Valenciji, – Mine d a leko s l i m putovnicu, prva koje smo da sam rečenica je bila: noćili. Od ljubav Va l e n c i j e prema ‘Oooo, Croatia... smo trećeg motorima Luka Modrić’” dana krenuli naslijedio od prema Algecidjeda Jakoba. rasu. Stižemo u Tata je jako protrajektnu luku, parkirativ motora jer sam 2007. godine imao tešku pro- mo motore, kad do nas dolazi metnu nesreću u Lepoglavi i dečko od 20-ak godina predjedno vrijeme ostao praktički stavljajući se kao zaposlenik nepokretan. Ali to me nije luke i kaže da će nam pomoći zaustavilo, i dalje vozim mo- oko kupnje karata. Meni je tore kad god mogu. Nisam od odmah bilo sumnjivo kad mi je planiranja, samo odlučim da počeo pokazivati gdje moramo nekamo idem i krenem, često kupit karte za trajekt. Odbijao i sam. Imam polazišnu točku sam njegovu pomoć jer sam i cilj, sve ostalo je bez plana. znao da je neka prevara u igri, Radije izabirem makadamske ali je Senad rekao da imamo putove i zabačena mjesta nego vremena do polaska trajekta, ona razvikana jer me zanimaju pa možemo vidjeti što to on nove kulture te kako ljudi nama nudi. Tako nas je taj “zazaista žive – objasnio nam poslenik” vodio do jedne ulice je Dukarić, dodavši da je u blizu glavnog ulaza u luku i re2018. prevalio ukupno 55.000 kao da je to jedino mjesto gdje kilometara. Kaže da je veliki danas prodaju karte. Uđemo u obožavatelj BMW motora. nekakvu malu, prilično neuZbog svojih čestih putovanja rednu trgovinu mobitelima u Dukarić dodaje da su mu nu- kojoj zaista prodaju i karte za dili da piše i putopis, ali nije trajekt. Kažemo mi njemu da trebamo dvije povratne karte bio zainteresiran. za motor i vozača za Ceutu.

On sa smiješkom nešto računa Avanture Tijekom protekle godine i kaže da je cijena jedne poovaj motorist je s prijateljima vratne karte 180 eura. Ja sam vozio Balkansku rutu (Srbija, odmah znao da žele zaraditi Makedonija, Albanija, Grčka, na nama te mu kažem da je to Crna Gora, BiH i Hrvatska), a previše i da je cijena povratne nedavno je bio u Rumunjskoj. karte oko 120 eura. Na to on Dukarić je u kolovozu 2018. uzvraća da nas može pustiti za planirao otići motorom do 150 eura, ja se njemu nasmiSirije i Dubaija te je predao jem, zahvalim mu na pokušaju papire u sirijskom veleposlan- prijevare, okrenemo se ja i SePiše: Sandra Županić

Jedna od zahtjevnih cesta u Maroku

Uskoro put oko svijeta Za 2019. godinu najavio nam je da ide na put oko svijeta motorom, ponovno s Kruezijem. Za to tromjesečno putovanje naručio je novi motor, BMW GS 1250 Adventure, za koji kaže da je najbolji za daleka putovanja.

Planiraju zaobilaziti glavne ceste te preko Sibira doći na Aljasku, voziti preko cijele

Kanade, „spustiti se“ do američkog Los Angelesa, a zatim po poznatoj cesti Route 66 do New Yorka. Tamo će sjesti na avion za Europu, a motore poslati brodom. Dukariću na ovom putovanju, koje bi trebalo početi 20. svibnja 2019., želimo puno sreće te se nadamo još pokojoj odličnoj motorističkoj priči.

Motori koje su dečki vozili bili su vrlo zanimljivi djeci

Dukarić na putovanje nosi samo novac i nešto odjeće

nad i vratimo se natrag u luku na legalno prodajno mjesto, gdje kupujemo karte po 114 eura – o početku putovanja u Afriku ispričao je Dukarić.

Momci su zatim ukrcali motore na trajekt te isplovili prema Ceuti, španjolskoj enklavi na sjeveru Afrike, kamo stižu nakon sata plovidbe i gdje tankiraju motore jeftinim afričkim benzinom, kojem je cijena 85 centi.

Ostao bez goriva

– Krećemo prema granici s Marokom, gdje smo se malo požurili da riješimo potrebne papire za nas i motore na marokanskoj granici. Ugodno iznenađenje je bilo oduševljenje carinika i policajaca na marokanskoj granici kada sam pokazao hrvatsku putovnicu,

prva rečenica je bila: “Oooo, Croatia... Luka Modrić”, a potom su me svi pitali za naše proslavljene nogometaše. Nakon riješenih papira krenuli smo prema gradu Tétouanu, gdje smo ponovno prespavali. Ujutro sljedećeg dana krenuli smo prema mjestu Ifrane. Ifrane je poznato turističko mjesto u Maroku koje se nalazi na 1665 metara nadmorske visine te je privlačno mnogim turistima zbog svoje specifične alpske klime.

Dalje smo put nastavili prema gradu Khenifri. Iz tog mjesta smo krenuli prema Marakešu, preko gorja Veliki Atlas, vozeći gotovo cijelim putom po uskim, prilično oštećenim cestama. Kako je već bilo dosta hladno, a i umor nas je polako hvatao, oko 22 sata stižemo

Vidokrug

16. siječnja 2019., br. 124 || Regionalni tjednik

23

stA odvela u Maroko na uzbudljiv osmodnevni put

lina svojim motorima 55.000 kilometara

nu nesreću u Lepoglavi i jedno vrijeme ostao praktički nepokretan. Ali to me nije zaustavilo, i dalje vozim motore kad god mogu. Nisam od kadamske putove i zabačena mjesta nego ona razvikana jer me zanimaju nove kulture te kako ljudi zaista žive – objasnio je Cvetlinčanin.

Senad Kruezi i Ivica Dukarić zajedno u zanimljivoj i adrenalinskoj pustolovini

Pretakanje goriva iz motora u motor pomoću plastične boce

Ne bojim se putovati nikamo jer loših iskustava nemam, a i o svemu razmišljam pozitivno. Na motorističke rute nosim samo nešto rublja i novac.” do grada Tangera. Ja vozim prvi i na samom ulasku u grad ugledam hotel, gdje stajemo i odlučimo prespavati. Ustali smo odmoreni, doručkovali, malo popričali s domaćinima te tako shvatili da smo noć proveli u hotelu koji je omiljena destinacija marokanskoga kralja. Moram priznati da smo se i mi u tom hotelu osjećali zaista kao kraljevi – nastavio je priču Dukarić.

Poslije doručka spakirali su

stvari i krenuli put Marakeša.

Ni tamo zanimljivih događanja nije nedostajalo.

– Nakon 200 kilometara vožnje stižemo do jednog raskrižja gdje smo naišli na kontrolni punkt marokanske policije i vojske koja kontrolira putnike. Svaki stranac dobije serijski broj kojim se vodi u evidenciji. U slučaju da nešto pođe po zlu ili da dođe do otmice, policija jednostavno preko tog broja provjeri lo-

kaciju na kojoj smo se zadnji put evidentirali kako bi nas lakše pronašli, tako da je sama sigurnost turista u Maroku na visokome nivou. Nakon evidencije na punktu pitam policajca za put prema Marakešu, ali se nismo baš previše razumjeli jer je govorio samo francuski i arapski, odlučio sam voziti po uputama navigacije te smo nakon dva sata vožnje motorima završili na makadamu, pa vozili kroz kanjone, preko rijeka, ukupno oko 250 kilometara. Imao sam samo pola rezervoara goriva i mislio da ćemo naići na benzinsku, ali to se nije dogodilo i ja sam praktički usred ničega ostao bez goriva u motoru. Srećom, prijatelj je imao motor s većim tankom, pa smo dio njegova goriva

prelili u moj, iako nismo imali crijevo, već smo prerezali plastičnu bocu. S minimalno goriva smo odvozili još oko 80 kilometara, gdje smo od neke

4

motora su u njegovu vlasništvu, od toga tri BMW-a djece kupili gorivo. Gorivo u Maroku je jedan euro za litru, a silom prilika mi smo ga tada platili 1,5 eura. Nastavili smo put prema Marakešu, stigli

tamo te se istog dana počeli vraćati prema Khenifri, gdje smo spavali. Zatim smo se počeli vraćati prema španjolskoj granici.

Zastali smo nedaleko od svjetski poznate Granade te nakon odmora ponovno vozili prema početnome mjestu sastanka, u Montpellier, gdje smo se Senad i ja rastali – ispričao nam je Dukarić, dodavši da je upravo ova zgoda s nestankom goriva bila najzanimljivija na putovanju, a umalo je ostao bez benzina i na povratku prema Austriji, kod Udina u Italiji.

Bez straha

Naš strastveni motorist nam je objasnio da ga je ovo putovanje u Maroko stajalo oko 18.000 kuna te da često od

prijatelja čuje upozorenja tipa: „Pa kam ideš, budu te ubili“, posebno kada ide u politički nestabilne zemlje, ali dodaje da nema nijedno negativno iskustvo sa svojih putovanja nema kad se radi o kontaktu s ljudima.

– Mi motoristi sve preračunavamo u cijenu goriva. Ne bojim se putovati nikamo jer loših iskustava nemam, a i o svemu razmišljam pozitivno.

Za mene je putovanje bez plana najljepše. Na motorističke rute nosim samo nešto rublja i novac, a ako idemo u siromašnije područje, uzmemo slatkiše za djecu. Drugo ni ne treba. I nakon ozljede i velike udaljenosti dobro podnosim jer sam u “motorističkoj kondiciji” – veselo dodaje Dukarić.

24 Ženski svijet

Regionalni tjednik || 16. sijeÄ?nja 2019., br. 124

Ženski svijet

16. siječnja 2019., br. 124 || Regionalni tjednik

25

Mali ženski razgovori s Vesnom Perhoč:

“Biti učiteljica znači podučavati primjerom, a različitost obogaćuje!”

Dosad je otrčala dvije utrke “Wings for life”, propješačila Camino de Santiago, popela se na Coropunu u Peruu, hodala Grenlandom, bila kod nomada u Mongoliji te u džungli s orangutanima…

Piše: IVAN -GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

namjernika i ponuditi mu ono što imaš…

Vjerujete li u ljubav na prvi pogled?

E, sad. Nisam o tome razmišljala. Nekako nisam sklona takvoj konstataciji, više bih rekla da nam se netko ili nešto može svidjeti na prvi pogled, a da je ljubav ipak nešto dublje. Što je najvažnije u vezi?

Poštovanje, razumijevanje, povjerenje.

Svjetska putnica, ljubiteljica planinarenja i međimurska avanturistica Vesna Perhoč rođena je u Čakovcu,

Nedavno je u čakovečkoj Knjižnici “Nikola Zrinski” održala putopisno predavanje “Čudesna Indonezija” gdje je završila osnovnu i srednju školu te diplomirala na Pedagoškoj akademiji, današnjem čakovečkom Odsjeku Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U međimurskome „glavnome gradu“ živi sa suprugom i kućnim ljubimcima, dok sin i snaha žive te rade u Zagrebu.

Već gotovo 30 godina radi u Osnovnoj školi dr. Ivana Novaka u Macincu. Kako kaže, voli biti u pokretu i učiti nove stvari. Dodaje da je prije puno planinarila, dok danas više šeće. Dosad je otrčala dvije humanitarne utrke „Wings for life“, propješačila Camino de Santiago, popela se na 5600 metara nadmorske visine na Coropuni u Peruu, hodala po Icecapu na Grenlandu, bila u gostima kod nomada u Mongoliji te u džungli s orangutanima… Posjetila je Uzbekistan, Turkmenistan i Indiju, a 15. siječnja je u čakovečkoj Knjižnici „Nikola Zrinski“ održala i putopisno predavanje „Čudesna Indonezija“ o zemlji koja ju je posebno oduševila.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Kad su tri riječi u pitanju onda mi odmah padaju na pamet „žena, majka, kraljica“… (smijeh) Šalim se. Tri riječi su mi nekako premalo... Žena sam, i majka, i kći, i sestra i prijateljica, učiteljica i putnica, ljubiteljica životinja i prirode… Ne znam što bih stavila na prva tri mjesta. Što je za vas uspjeh u životu?

Bez obzira što ti se događa u životu, ostati čovjek, biti svjestan kako sebe i svojih potreba, tako i onih koji te okružuju i njihovih potreba.

Vaš moto u životu? „Odvaži se i kreni.“

Šetnje i volontiranje

Vaši uzori u životu?

Moj otac i majka, mali ljudi koji nalaze snage svakodnevno se uhvatiti ukoštac s onim što ih čeka, nasmijati se i ići dalje.

Kuharska obitelj

“Svako dijete zaslužuje priliku za uspjeh, mi odrasli bismo se mogli ugledati na djecu, koja nisu opterećena predrasudama, pretvaranjem i raznim kalkulacijama!”

Što ste oduvijek željeli učiniti, a niste?

Skočiti s padobranom. Roniti. Što vam je draže: kuhati ili jesti?

Ovisno o prilici i raspoloženju. Nekad jedno, nekad drugo. Budući da sam iz „kuharske“ obitelji (mama je bila kuharica, brat je kuhar), dobro pripremljena hrana nam je važna stavka u životu.

Omiljeno jelo? Što sam starija, sve više domaće, međimursko: pretepeni grah, kiselo zelje, sve s vrhnjem, razne juhe.... Volim i mediteransku kuhinju te isprobavati nove okuse.

Omiljeni kolač?

Nije kolač, ali je sladoled.

Od bučinih sjemenki, badema, lješnjaka, pistacije...

Onaj pravi, kalorijski bogat! (smijeh)

Najveći kulturni šok, kaže, doživjela je u starom dijelu Delhija...

Meditacija

Roman ili poezija?

Danas roman, manje čitam poeziju. S vremena na vrijeme volim pročitati Ujevića.

Knjiga koju biste još jednom rado pročitali?

Romane „Ciganin, ali najljepši“ te „Črna mati zemla“ našega Kristiana Novaka, knjige Martine Mlinarević, Zusakove „Kradljivicu knjiga“ i „Ja glasnik“, „Posljednju ljubav babe Dunje“ Aline Bronsky...

Poznata osoba s kojom biste rado razgovarali?

Martinom Mlinarević, divnom ženom, te Gibonnijem kao osobom koja širi tu neku humanu, pozitivnu energiju, a ipak ostaje vjerna sebi.

Kako provodite slobodno vrijeme? Šećem sa svojom ljubimicom, kujicom Ninom, slikam, čitam, povremeno volontiram u Dnevnom

boravku djece „Dr. Antun Bogdan“, odem na kazališnu ili kino predstavu, s prijate-

Sva mjesta koja sam posjetila ostaju zabilježeni dio moje karte života. Svako je na svoj način posebno i drukčije!” ljicama na kavu... Jednom godišnje odem, kako ja to zovem, na „grande“ putovanje. Što vas može rasplakati?

Gubitak najbližih i patnja.

Rasplačem se i nad scenama u filmu, osobito gdje se radi o životinjama ili djeci.

Kulturni šok

Koja su mjesta ostavila najjači dojam na vas?

Hm. A koja nisu? Od na-

šega Dubrovnika i općenito Hrvatske, preko Camina u Španjolskoj, Chamonixa u Francuskoj pa do onih dalekih: piramida u Egiptu i Doline kraljeva, Buhare i Samarkanda u Uzbekistanu, Ashgabata u Turkmenistanu, Puta svile… Dojmili su me se hodanje na Inkatrailu do Machua Picchua, Ausangate treking u Peruu, nepregledna prostranstva Mongolije, prekrasni Island, fascinantni Grenland, Ladakh u Indiji, džungle na Borneu, posebnom aurom okružen Bali.... Sva ta mjesta ostaju kao zabilježeni dio moje karte života. Svako je na svoj način posebno i drukčije.

Jeste li ikad doživjeli veliki kulturni šok?

Jesam. Pretprošle godine u starom dijelu Delhija. Iako radim s djecom koja većim dijelom žive na granici si-

romaštva i na neki način znam kako je to, strašno je bilo vidjeti dijete koje hoda po smetlištu usred grada i skuplja stvari, ljudi kojima je dom karton na pločniku, prosjake bez udova koji prose… Što ste naučili radeći u školi, a što na putovanjima?

Radeći u školi naučila sam da biti učiteljica znači podučavati primjerom, da treba biti strpljiv, imati otvoreno srce i um, da svako dijete zaslužuje priliku za uspjeh, da bi se mi odrasli mogli ugledati na djecu koja nisu opterećena predrasudama, pretvaranjem i raznim kalkulacijama. Na putovanjima sam naučila da različitost obogaćuje, da poštujući druge i mi zadobivamo poštovanje, da moja osobna pravila nisu jedina koja vrijede, da je bogatstvo ugostiti putnika

Omiljeni način opuštanja? Šetnja s psom. Meditacija.

Vaš idealni odmor je… … boravak u prirodi: u šumi, na planini, na rijeci, moru.... Daleko od gužve, buke, ljudi.

Prava žena nikad ne smije... … ne bih rekla prava žena, jer nema pravih i nepravih.

Općenito za sve mislim da moramo biti ono što jesmo, ne pokušavajući biti netko drugi. Današnji mediji i način života stalno nam serviraju što sve moramo imati, kako moramo izgledati, što moramo jesti.... Mislim da je ipak najvažnije pronaći mir u sebi, okružiti se onima koji su nam važni i u svakom danu pronaći ono što nas veseli. I biti zahvalni.

Gdje se vidite za 10 godina?

Tko zna… ali dok me god zdravlje bude služilo, putovat ću!

26 Mali oglasi

Regionalni tjednik || 16. siječnja 2019., br. 124

mali oglasi

7Plus Regionalni tjednik

Ostala prijamna mjesta:

Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h Srijeda-petak: 7.30 - 15 h

Mačkovec

Mursko Središće

Radno vrijeme:

Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati

Pogrebnik Balogovec 92 Telefon: 040/341-300

Pogrebno poduzeće Margareta

pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

POSAO HITNO tražimo kuhare, kuharice, pomoćne kuharice, konobare i konobarice, mob.: 098/1743-718. ozn.

588c TRAŽIMO soboslikare i špatlere za stalni radni odnos, mob.: 091/250-1040 ozn.586c MONTLINE ISV d.o.o. traži inžinjere kemije i strojarstva za rad u Njemačkoj, m ob.: 097/665- 4458 ozn.652c TRAŽI se komunikativna osoba za rad na štandu. Uvjet B kategorija.

Tel.: 042/232-184, mob.: 092/137-8102 ozn. 231 CAFFE BAR „Ban“ u Kauflandu Varaždin, traži konobara/konobaricu.

Info r m a c i j e n a m o b . : 091/433-4004 ozn.5a TRAŽE se dva tesara za rad u Münchenu. Mob.: 091/518-1959 ozn.3998 TRAŽIM radnice za rad na 060 linijama (tarot, cig. karte). Rad kod kuće! Mob.: 095/260-2911 ozn.237 TRAŽI se ženska osoba sa iskustvom za rad u kafiću u Varaždinu, za stalno. Mob.: 098/176-0814 ozn.462c

USLUGE

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi.

Uređenje potkrovlja knauf pločama.

KROV ČAKOVEC. Tel. 099/639-9932 ozn.1c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.: 098/284-922 ozn.

205C

Pogrebnik Matije Gupca 31 Radno vrijeme:

pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/700-7005

zemljišta NAJKVALITETNIJA i najjeftinija gradilišta u okolici Varaždina prodajem. Mob.: 098/1743-718. ozn. 588c

Nedelišće

Imate problema s kralježnicom?

Ukliješten Vam je živac?

Bolna leđa?

Trnci u rukama i nogama?

Disbalans kukova?

Skraćena noga?

Efikasno namještanje kralježnice bezbolnom i jednostavnom metodom.

Poznat Vam je rad

Električara Mehatroničara Elektroinstalatera Vodoinstalatera

Tada se bez odgode javite na: working@westalpine.de ili 0049 322 210 95 001 Nude se jako dobra primanja!

West Alpine GmbH

Lepzig, Deutschland

MONTAŽA NAMJEŠTAJA svih proizvođača, karniša, lustera, polica i drugi kućni poslovi. Mob.: 092/3165733 ozn.829c

PRODAJE se krmača, 2 odojka, ženska junica bređa, sijeno u kockastim i rolo balama. Mob.: 091/5684776 ozn.216

BU-JAN TIM j.d.o.o. – izvodimo: novogradnja, kompletna adaptacija kuća, izrada te prekrivanje krovišta, iskopi te postava rubnika i tlakovaca, mob.: 098/974-5950 ozn.650c

PRODAJEM krmaču za klanje. Tel.: 042/657-060 ozn.239

SELIDBE – PRIJEVOZI, odvoz nepotrebnog namještaja. Radimo najteže fizičke poslove, čistimo podrume i tavane, rušimo škednje (drvene i metalne), odvoz osiguran. Mob.: 098/9060-658 ozn.352c NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva.

Uređenje dvorišta, iskopi i navozi. Mob.: 099/3530180. ozn. 600c

ŽIVOTINJE PRODAJEM SVINJU oko 140 kg. Tel.: 042/683-507 ozn.186 PRODAJU se svinje oko 140 kg. Tel.: 042/647-535 ozn.230

PRODAJEM svinje za klanje i svinjske polovice. Mob.: 095/840-5773 ozn.227

OSTALO PRODAJE SE SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, visoke kvalitete.

Preporuča se kod jačanja imuniteta i sprječavanja bolesti srca i krvnih žila; dobar je regulator šećera u krvi; štiti zdravlje urinarnog sustava. Povoljno djeluje na probavni sustav te štiti od virusa i bakterija.

Cijena: 60,00 kn. Mobitel: 098/455-313. Ozn.3a PRODAJEM drvenu pušnicu 1 x 1, visina 3 m. Mob.: 098/902-3149 ozn.133 KOŽNA SJEDEĆA garnitura, sobna vrata i ostakljeni prozori, 8 komada plafonjera i domaću svinjsku mast, caffe aparat i mlinac, vrlo

Mob.: 098 744 980 ATLAS - Damir Babić POSLIJE Mihovljan, I. Gundulića 19, Čakovec

PRIJE

MOGUĆNOST DOLASKA KOD VAS DOMA!

www.atlas-babic.hr povoljno, mob.: 098/1743718 ozn.588c

KREDITI

ZAPOSLENI I UMIROVL JENICI do 300.000,00 kn, bez gledanja hroka, MOGUĆNOST OTPLATE trajnim nalogom, zatvaranje blokada i cl.

PUTNI TROŠKOVI I DNEVNICE u kreditnu sposobnost. Radni odnos NA ODREĐENO. Umirovljenici do 84 god. starosti, te male mirovine. Mob.: 091/203-4666, t e l . : 0 4 2 / 5 61-1 9 2 ozn.568c KREDITI bez uvida u HROK. Bez ovjere poslodavca. Rješavamo blokade.

Expres pozajmice! Mob.: 092/285-5079 ozn.244c

POZNANSTVA ŽELIŠ IGRICE razne i brzi spoj, nazovi 064/400400 broj, +18. Tel./Mob.: 2,33kn/3,58kn/min. ozn.166c SLUŠAJ IH kako uživaju od 0 do 24 na 064/5445 5 5 , + 1 8 . Te l . / Mo b . : 3,49kn/4,78kn/min. ozn.166c MUŠKARAC 46 g. traži ženu 35 – 45 g. Ivanec, Varaždin. Ozbiljna veza.

Mob.: 097/7574-529 ozn.138/1/1

ŽELIŠ LI POSTATI DIO NAJSLAĐEG I NAJKREATIVNIJEG TIMA OVO JE OGLAS ZA TEBE TRAŽIMO 1. SLASTIČARA/SLASTIČARKU .................................................6 osoba 2. RADNIKE U PROIZVODNJI KOLAČA, TORTI, SLASTICA I PEKARSKIH PROIZVODA ..................................................... više osoba OD TEBE OČEKUJEMO: - Ljubav prema kolačima i slasticama - Marljivost - Urednost - Kreativnost - Odanost - Sklonost timskom radu NUDIMO: - Puno radno vrijeme, ugovor o radu na neodređeno - Stimulativna i pravovremena primanja - Plaćeni putni troškovi - Nagrade u formi božićnice, uskrsnice, regresa za godišnji odmor, darovi za djecu - Dopunsko zdravstveno osiguranje na teret poslodavca MJESTO RADA: Varaždin, Vladimira Nazora 2 Donji Kraljevec, Industrijska zona bb MOLIMO JAVITE SE: VARAŽDIN Osobno: EKOS PEKARNICA d.o.o., Vladimira Nazora 2, Varaždin Email: ekos-holding@vz.t-com.hr Telefon: 042 314 314 Za radno mjesto Donji Kraljevec Osobno: EKOS pekarnica, Izdvojeni pogon Donji Kraljevec, Industrijska zona sjever bb Email: komercijala.dkraljevec@ekos-pekarnica.hr Telefon: 098 220158

Oglasi

16. siječnja 2019., br. 124 || Regionalni tjednik

27

VIS PROMOTEX d.o.o.

Adolfa Wisserta 3/a, Varaždin

Zapošljavamo djelatnika / djelatnicu na radno mjesto:

LOGISTIČAR Kao logističar bit ćete zaduženi za : • organizaciju pakiranja, utovara i prijevoza robe • poznavanje i obavljanje poslova uvoza/izvoza i carinskog poslovanja • kontrolu isporuke u domaćem i inozemnom prijevozu • izrada otpremne dokumentacije • mjesečno i tjedno izvještavanje Vrsta posla: Stalno Potrebna stručna sprema: SSS/VSS/VŠS Potrebne godine iskustva: iskustvo u poslovima logistike i transporta minimalno 3 godine Strani jezici (aktivno): engleski Vozačka dozvola: B

Ostali uvjeti : • visoka razina samostalnosti i odgovornosti u donošenju odluka i organiziranju poslovanja • fleksibilnost, snalažljivost • izrazite organizacijske, komunikacijske i pregovaračke vještine • spremnost na timski rad • dinamičnost i samoinicijativa • želja za poslovnim usavršavanjem • napredno znanje rada na računalu (MS Office) Mogućnosti za posloprimce: • Rad u mladom i poticajnom timu • Kontinuirano usavršavanje • Prilika za osobni i profesionalni razvoj

Molbe sa CV-om šaljite zaključno sa 15.02.2019. u .DOC ili .PDF formatu na e-mail adresu: prijava@vis-cro.com ili pisanim putem na adresu: VIS PROMOTEX d.o.o. Adolfa Wisserta 3/a 42000 Varaždin, Hrvatska

28 Oglasi

Regionalni tjednik || 16. siječnja 2019., br. 124

ARONIJA A

super ljekovito voće

Aronija je biljka iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja.

• • • • • • • • • •

Sprečava bolesti srca i krvnih žila Regulira krvni tlak Jača imunitet Štiti zdravlje urinarnog sustava Ima antiupalna svojstva Stimulira rad štitnjače Poboljšava pamćenje i koncentraciju Regulira razinu šećera u krvi Povoljno djeluje na probavni sustav Štiti od virusa i bakterija

Cijena 1 litre 1oo % čistog soka aronije

kn

5+1

G

Obavijest oglašivačima

Člankom 24. stavkom 2. Zakona o gradnji („Narodne novine” broj 153/13) propisano je: „Vlasnik zgrade za koju se izdaje energetski certifikat, odnosno njezina posebnog dijela dužan je: 1. prije prodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup ili davanja na leasing zgrade ili njezinoga posebnog dijela pribaviti energetski certifikat; 2. kupcu, najmoprimcu, zakupcu, odnosno primatelju leasinga predati energetski certifikat ili njegovu fotokopiju; 3. energetski certifikat predočiti mogućem kupcu, najmoprimcu, zakupcu, odnosno primatelju leasinga; 4. u oglasu za prodaju, iznajmljivanje, davanje u zakup ili davanje na leasing zgrade ili njezina posebnog dijela koji se objavljuje u medijima navesti energetski razred zgrade”. Člankom 24. stavkom 4. istog Zakona propisano je: ,,Ovlašteni

Člankom 156. stavkom 3. istog Zakona propisano je da nadzor nad provedbom Zakona o gradnji u dijelu koji se odnosi na obveze iz članka 24. stavak 2 i 4. provodi inspekcija nadležna za trgovinu.

Kako je Zakonom o carinskoj službi (“Narodne novine” broj 68/13 i 30/14) člankom 4. stavak 3. točka 7. propisano: “Poslovi carinske službe su osobito-nadzor nad provedbom propisa kojima se uređuje obavIjanje trgovine i obavljanje usluga”, nadzor nad provedbom gore navedenih odredbi Zakona o gradnji je u nadležnosti Carinske uprave.

Mo

5

GRATIS

www.regionalni.com

Aro veli zato

60

Mogućnost kupnje 100 % čistog soka na mobitel: 098/455-313

posrednik u prometu nekretnina obvezan je u oglasu o prodaji, iznajmljivanju, davanju na leasing ili u zakup zgrade za koju se izdaje energetski certifikat, odnosno njezina posebnog dijela, koji se objavljuje u medijima navesti energetski razred zgrade. odnosno njezina posebnog dijela.”

s

MALE OGLASE možete predati u: www.regionalni.com

Pogrebnik

Balogovec 92, Mačkovec Telefon: 040/341-300 Matije Gupca 31, Nedelišće Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

Pogrebno poduzeće Margareta Frankopanska 7, Mursko Središće Telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati

Zahvale i sjećanja

16. siječnja 2019., br. 124 || Regionalni tjednik

29

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

na

na neprežaljenog

FRANCISKU MIHALIC iz Mihovljana 20. 1. 2011. – 20. 1. 2019.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE na voljene roditelje, japicu i mamicu

ŠOLTIĆ

DRAGANA MRLU, prof.

20. 1. 2018. – 20. 1. 2019.

IVANA

4. 5. 1914. – 15. 1. 1994.

i

MARIJU

12. 9. 1919. – 25. 1. 2012.

iz Pribislavca

Tako nam nedostaješ...

S ljubavlju čuvamo uspomene na vas.

Obitelj Mrla

Djeca Terezija, Ana i Josip s obiteljima

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na

na kći i seku

ROZALIJU VESELI

KORNELIJU GLAVNIK

iz Šenkovca 23. 1. 2008. – 23. 1. 2019.

Tvoji najmiliji

14. 1. 1977. – 14. 1. 2019.

Uvijek ću Te moj mali anđele voljeti, ali nikad preboljeti.

Draga moja bebice mala.

Mama Agata i braća Dejan i Alen

SJEĆANJE na našeg voljenog

IVANA KOPREKA

18. 1. 2013. – 18. 1. 2019.

Ima u nama ogromna praznina.

Ima u nama čežnja za Tobom.

Ima u nama ponos i sjećanje na Tebe.

Fališ nam puno.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na naše roditelje

KOLAR VLADIMIRA

i

9. 1. 1979. – 9. 1. 2019.

TEREZIJU † 4. 8. 2017.

Obitelj

30 S raznih strana

s raznih strana

Regionalni tjednik || 16. siječnja 2019., br. 124

Tradicionalno Vincekovo po štrigovskim bregima Turistička zajednica Općine Štrigova organizira i poziva na još jedno tradicionalno „Vincekovo po štrigovskim bregima“, koje će se održati u subotu, 19. siječnja, s početkom u 9 sati.

Start će biti u centru Štrigove, a ruta će uključivati OPG Raus, Vinariju Preiner, OPG Kocen te Vinariju Novak i završiti u Caffe

baru Kult oko 16 sati. Ukupna dužina staze je 11 kilometara.

Prodaja bonova počet će u 9 sati, dok će se startati u 10 sati. Kotizacija, koja uključuje četiri bona za piće i jedan bon za hranu, iznosi 50 kuna. Sa sobom je važno, osim prigodne obuće i tople odjeće, ponijeti i puno dobre volje. (mlp)

- proštenje

Na proščejima se snobilo, ali i razvijal turizem!

Ideja Crkve bila je privući što više ljudi na hodočašće, a time i na ispovijed, kako bi u novu godinu ušli “čisti”, bez grijeha, pri čemu će usput pridonijeti i boljitku sredine u kojoj se manifestacija održava Piše: Ivan-goran herman igherman@regionalni.com

Proštenja su predstavljala priliku za druženje mladih ili iskazivanje naklonosti mladića i djevojaka, između ostaloga i darivanjem licitarskih srdaca ili drugih poklona

Početkom svake nove godine, odnosno „na mlado leto“ kako kaže poznata stara međimurska crkvena pjesma „Narodi nam se“, u kajkavskim krajevima dolazi do pripreme za ostatak godine. To je razlog što sezona festivala poput proštenja (i, kasnije, Fašnik) počinje relativno rano u godini. Naime, „proštenje“ ili „prošče(n) je“ je naziv za hodočašće u sjeverozapadnim hrvatskim krajevima. Naziv je povezan s oproštenjem grijeha, odnosno ispovijedi, koja se obavljala tijekom hodočašća.

Gašpar, Melko, Bolta

Prvo proštenje svake se godine u Međimurju održava na blagdan Bogojavljenja na Belici.

Ideja Crkve bila je privući što više ljudi na hodočašće, a time i na ispovijed, da bi u novu godinu ušli „čisti“, bez grijeha, pri čemu će usput pridonijeti i boljitku sredine u kojoj se manifestacija održava.

Pojam „proštenje“ podrazumijeva i društveno okupljanje

Tri kralja Sezonu međimurskih proštenja svake godine otvara ono na Belici za Bogojavljenje

mještana, njihove obitelji i rodbine (uz hodočasnike i druge putnike-namjernike) na blagdan župnih svetaca zaštitnika. Za te se događaje diljem Hrvatske koriste i druga imena poput „goda“, „kirbaja“, „kirvaja“ i „fjere“. Vjerski sadržaj proštenja pratila je i takozvana „ekonomija svetih mjesta“, odnosno izmjena ljudi i dobara, pa su na njih obvezno dolazili trgovci, obrtnici, ugostitelji, glazbenici i drugi zabavljači (vlasnici vrtuljaka, mađioničari, proricatelji...), koje se i danas u širem smislu u krajevima kajkavskoga podneblja naziva „licitarima“. Izraz dolazi od njemačke riječi „Lebzelter“, koja je označavala ukrašeni kolač od slatkoga tijesta oblikovan u razne figurice poput srdaca, konja, povijena djeteta, krunice i druge. Pojam se kasnije počeo koristiti i za trgovce koji su prodavali spomenuti kolač, to jest, za medičare, koji su osim

takvih kolača na proštenjima prodavali i gvirc, rakiju medicu, svijeće te zavjetne darove od prerađenog voska.

Društveni događaj

Tijekom proštenja priređivali su se i plesovi, sportska natjecanja i slično. Predstavljala su priliku za predah od svakidašnjih poslova, posjećivanje rođaka iz drugih mjesta i općenito za komuniciranje sa širom društvenom zajednicom. Bila je to i prilika za druženje mladih te iskazivanje naklonosti mladića i djevojaka, između ostaloga i darivanjem licitarskih srdaca ili drugih poklona. Mnogi su kajkavci upravo na proštenjima upoznali buduće supružnike.

Spomenimo činjenicu da je najveća međimurska turistička manifestacija, Porcijunkulovo, niknula iz istih korijena, odnosno Sajma tradicijskih obrta koji se u njezinu sklopu održavao.

U Kotoribi obnovljena tradicija obilaska najstarijih sumještana

Zlatu Siladi i Luku Kneza razveselile čestitke i gosti U Kotoribi je obnovljena tradicija obilaska najstarijih sumještana povodom božićno-novogodišnjih blagdana. Posljednji puta su načelnik Općine Ljubomir Grgec, njegov zamjenik Roberto Ujlaki i predsjednik Socijalnog vijeća Josip Forauer, najstarije sumještane obišli 2016. godine. Tada su to bili 102-godišnji Mijo Golubić i 97-godišnja Anastazija Ludaš. Stari dobri običaj je obnovljen potkraj prošle godine kada su umjesto opravdano odsutnih čelnika Općine, najstarije sumještane obišli članovi Socijalnog vijeća Općine Kotoriba: Josip Forauer, Anica Škoda i Stanko Kostanjević.

Prvo su u goste stigli 94-godiš-

njem Luki Knezu.

- Veći dio moga života bio je usmjeren na posao, pletenje košara, što je mojoj obitelji značilo život. Šiba je bila ta koja je „izgradila“ našu lijepu kuću. Valjao je na noge podići i dva sina. U svemu tome mi je velika podrška bila supruga Klara s kojom sam u braku pune 62 godine – rekao je Luka Knez.

Najstarija kotoripčanka je 97-godišnja Zlata Siladi, koja zimske dane provodi kod kćerke Katarine i zeta Dragutina. Ima još i sina koji živi u Zagrebu, a ponosna je na troje unučadi i petero praunuka.

Njezine želje su vrlo skromno: - Nek sam tak ostane kak je ve - reći će.

Najstarije sumještane obišli su Josip Forauer, Anica Škoda i Stanko Kostanjević

S raznih strana

16. siječnja 2019., br. 124 || Regionalni tjednik

31

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA - PRVO JUŽINA, ONDA PONOVNO HLADNIJE U utorak suho i sunčano, ali malo hladnije vrijeme. Ujutro mraz, a najviša dnevna temperatura se očekuje oko 6 Celzijevih stupnjeva. Vjetar većinom slab, krajem dana možda ponovno do umjeren jugozapadni. Srijeda nam donosi djelomično sunčano i suho vrijeme uz južinu pa bi temperatura opet mogla narasti blizu 10 Celzijevih stupnjeva uz nepovoljnu biometeorološku situaciju. Četvrtak će i dalje biti topliji, ali čini se i oblačniji uz moguću kišu, osobito krajem dana.

U početku još uvijek južina, ali krajem dana će malo zahladiti sa sjevernim vjetrom pa nas od petka opet čeka nešto hladnije vrijeme. Za petak i subotu prognoziramo većinom oblačno i hladnije vrijeme uz umjeren sjeverni vjetar. S padom temperature bliže nuli osim kiše postojat će mogućnost i za susnježicu ili mokar snijeg, prije svega u brdovitim dijelovima

županije. Prohladno vrijeme bi se trebalo zadržati i u nedjelju i ponedjeljak. Dosta oblaka, ponegdje slabe oborine na granici kiše i snijega pri čemu će uz sve nižu temperaturu ipak vjerojatniji biti snijeg nego kiša. Samo je još nepoznanica količina tih oborina, o tome ćemo više znati sljedećih dana.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 14.1.)

TJEDNI HOROSKOP BIK

OVAN

Poslovna komunikacija vam stagnira, pa pripazite da ne bi došlo do ozbiljnijih sukoba s kolegama na poslu. Budući da ste okrenuti nekim svojim projektima, a možda razmišljate i o pokretanju vlastitog posla, savjetuje vam se oprez, jer problemi bi se mogli pojaviti iznenada, i to tamo gdje ih ne očekujete. Nemojte ulagati novac u nesigurne stvari. Što se ljubavi tiče, i tu vas čekaju rasprave s partnerom, pa pokušajte saslušati njegove razloge za nezadovoljstvo. Slobodni će imati dosta ljubavnih prilika, ali ništa ozbiljno. Zdravlje vam nije loše, ali pripazite u prometu.

U središtu vaših razmišljanja je posao i sve što se vrti oko posla. Obratite posebnu pozornost na nove dogovore i ugovore koje ćete potpisivati. Nudit će vam se nove poslovne mogućnosti, pa i neočekivana poslovna putovanja. Iskoristite ovu trenutnu situaciju na najbolji način i tako sebi postavite dobre temelje za poslovnu budućnost. U ljubavi nemate problema jer vas partner u svemu podržava. Slobodni će biti u središtu svih društvenih zbivanja i to će im jako goditi, no prave ljubavi zasad nema na vidiku. Budite jako oprezni u prometu!

Ovog tjedna na poslu bi moglo zaiskriti između vas i nadređenih. Pripazite što govorite, nemojte biti brzopleti, jer radi se o vašoj budućnosti. Posla ima puno i to je razlog za nervozu koja vlada, no to neće dugo trajati i stvari će se smiriti. Zato pamet u glavu i pokušajte se prilagoditi situaciji. U emotivnom životu također vam je napeto. Nemojte svojim ponašanjem pogoršavati ionako lošu situaciju. Pokušajte naći zajednički jezik s partnerom. Ne znam hoćete li uspjeti, ali vrijedi pokušati. Pred slobodnima je nova ljubavna priča, pa uživajte! Zbog zdravlja bi bilo dobro da ste više na svježem zraku.

VAGA

Djevojčice:Stefani Novak, Amela Bogdan, Hana Oršoš, Nina Varošanec Dječaci: Petar Vrančić, David Šajn, Maxim Jurenec, Borna Škvorc, Dario Novak, Petar Balog, Leo Žalar, Josip Križaić, Tommy Kovačić, David Valpatić, Gabriel Pavičić

VJENčANI:

Nina Pintarić i Igor Horvatić, Andrea Andrašec i Andrija Novoselec

Umrli:

Klara Farkaš r. Petković, Mladen David, Marinko Modlic, Julijana Baksa r. Janković, Ivan Golomboš, Agna Mihocek r. Glavina, Florijan Malović, Angela Naranđa r. Purić, Pavao Meglić, Antun Đurkin, Slavica Jambrović, Latifa Žganjar r. Kaim, Marijan Marciuš, Vladimir Makar, Alojzije Novak, Ana Novak r. Tkalčec, Marija Janušić r. Glavina, Mirko Punčikar, Katarina Slonja r. Varga, Štefanija Vurušić r. Višnjić, Viktorija Špoljarić r. Polčik, Ivan Belše, Mirko Zdjelar, Ivo Vilus, Branimir Vrtarić

STRIJELAC

(22. 11. - 21. 12.)

Na poslu stižu nove obveze i pojačava se pritisak na vas, pa nemojte da vas to dovede u poziciju da neprimjereno reagirate. Budući da ste puno toga već završili, ne dajte da vam nervoza pokvari poslovni uspjeh jer to sigurno ne bi bilo dobro.

Nažalost, vaši nadređeni će vam postaviti nove poslovne zadatke, pa pokušajte to što mirnije riješiti. Što se ljubavi tiče, tu se baš puno toga ne mijenja. l vi i partner zauzeli ste svoje „položaje“ i nijedan ne želi popustiti. Budući da vam nervoza postaje sastavni dio života, idite što više u prirodu i pokušajte se opustiti.

Vaši poslovi dobro napreduju. Istina, došlo je do manje stagnacije, no sve se sada ponovno pokreće, a izvjestan je i dobitak nekog novca na koji dugo čekate.

Pokreću se i neke suradnje koje su bile na čekanju. Osim toga, pojavljuju se i nove poslovne ponude, pa ćete biti potpuno okupirani poslom.

Zbog svega toga nećete imati baš previše vremena za partnera, no trenutna situacija je dobra i tu ne bi trebalo biti problema.

Ako uhvatite vremena, otputujte nekamo zajedno i dobro se provedite. Zdravlje vam nije ugroženo.

VODENJAK

RIBE

(20. 1. - 18. 2.)

Sve poslovne probleme koji bi se mogli pojaviti rješavajte odmah, bez odlaganja. Kako ste dosta brzi na jeziku, pripazite da nekoga ne povrijedite jer za to nema potrebe, a poslije bi vam moglo biti žao. Dakle, postavite si prioritete i rješavajte jedno po jedno. Pri tome možete računati na pomoć suradnika.

Ljubavna situacija vam je prilično kaotična.

Stalno imate potrebu o nečemu raspravljati, a sve je protiv vas. Budite razumni i ne stvarajte probleme tamo gdje ih nema. Slobodni će biti u iskušenju da ponove grešku iz prošlosti.

Vladaju viroze, pa pripazite na svoje zdravlje.

(19. 2. - 20. 3.)

Posla je svakog dana sve više, a time i obveza. Umorni ste i čini vam se da nećete stići sve to napraviti. Imate potporu u suradnicima, ali ćete neke stvari ipak morati odraditi sami. Neće to još dugo potrajati i dobit ćete zasluženi odmor. Partnerski odnos vam zbog preopterećenosti nije na prvome mjestu, no i to će doći na svoje.

Vrijeme koje dolazi nastojite provesti što ljepše i sadržajnije i tako nadoknadite propušteno. Slobodne očekuje nova ljubav. Zdravlje vam je dobro, ali izađite u prirodu.

Za izradu horoskopa i otvaranje tarot karti nazvati na: 097/786-7053

IMPRESSUM UPRAVA Sandra Vlahek GLAVNI UREDNIK Josip Novak, jnovak@regionalni.com Novinari Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Višnja Gotal, vgotal@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Ivan - Goran Herman, igherman@regionalni.com Sandra Županić fotoreporter Ivan Agnezović, foto@regionalni.com

www.regionalni.com

Puni ste novih poslovnih planova i novih ideja i samo je pitanje kako ćete sve to uspjeti realizirati.

Organizacija vam nije najbolja, pa to popravite jer zasad imate podršku i od suradnika i od nadređenih.

U ljubavi vam je malo čudna situacija. Čas vam se čini da je sve dobro, čas niste ni u što sigurni. Jedan otvoreni razgovor mnogo bi toga mogao riješiti i razjasniti.

Slobodni će puno izlaziti i družiti se, pa će se i prilike za ljubav stalno pojavljivati.

U svemu tome pronađite vremena za opuštanje jer ste razdražljivi i napeti.

(23. 10. - 21. 11.)

JARAC

rođeni:

DJEVICA

(23. 8. - 22. 9.)

ŠKORPION

(22. 12. - 19. 1.)

Pred vama je period pokretanja novih poslova, novih poslovnih suradnji i, općenito, jedno jako povoljno poslovno vrijeme. Nadam se da ćete sve to prepoznati i iskoristiti na najbolji mogući način.

Pripazite samo na papirologiju, da se ne bi neki važni ugovori zagubili i tako vam prouzročili nepotrebne probleme. Što se ljubavi tiče, vaš partnerski odnos je dosta zategnut, pa biste morali naći vremena za jedan otvoreni razgovor. Bilo bi to dobro i za vas i za partnera. Zdravlje vam je uglavnom dobro.

Poslovni period koji je pred vama nije loš, dapače, vrlo je solidan. Istina, morat ćete biti jako koncentrirani na ono što radite jer će neke stvari zahtijevati brzu realizaciju, pa pripazite da u toj brzini ne napravite kakvu pogrešku. Sve će na kraju dobro završiti, a vi ćete shvatiti na koga možete računati, a na koga ne. Komunikacija s partnerom nije vam najbolja i ponekad se pitate kamo to vodi. Svakako pokušajte probleme razriješiti razgovorom dok još možete spasiti vašu vezu. Slobodni će sasvim sigurno ući u novu ljubavnu vezu. Zdravlje vam je dobro, no pripazite na prehranu.

(23. 7. - 22. 8.)

(23. 9. - 22. 10.)

Posao vam je jako dobro aspektiran, no ipak ne pretjerujte. Zbog osjećaja da bi vam nešto moglo izmaknuti opterećujete se previše i to bi moglo rezultirati greškama.

Stalno do vas dolaze neke kontradiktorne informacije, pa prije nego što reagirate, sve dobro provjerite. Nemojte biti nepotrebno zabrinuti jer sve će dobro završiti. Svi vi koji ste u trajnim vezama imat ćete malo teži period, ali ništa što ne biste mogli riješiti.

Slobodni su u puno boljoj situaciji i osobe suprotnog spola bit će živo zainteresirane za njih. Za zdravlje bi vam dobro došlo malo rekreacije.

(21. 5. - 20. 6.)

LAV

RAK

(21. 6. - 22. 7.)

Poslovno okruženje vam je dobro i otvaraju se novi poslovi. Ipak, budite oprezni u komunikaciji s poslovnim partnerima, a naročito oko potpisivanja bilo kakvih ugovora. Obveza imate sve više, pa ste i malo nervozniji, no nemojte da se to odrazi na posao. Prvo odradite ono što vam je najvažnije. Vaša ljubavna veza uskoro bi mogla proći kroz manju krizu. Nemojte čekati da se stvari zakompliciraju, nego sve što možete rješavajte odmah. Slobodni bi mogli ući u vezu s nekim iz prošlosti. Što se zdravlja tiče, moguće su prehlade, no ništa ozbiljno.

BLIZANCI

(20. 4. - 20. 5.)

(21. 3. - 19. 4.)

GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Mirta Brozičević, mirta@regionalni.com Marta Konjačić, mkonjacic@regionalni.com

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Anina 11, 42000 Varaždin

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

SURADNICI Denis Peričić Dalibor Flajpan

Mačkovec Pogrebnik Balogovec 92 Telefon: 040/341-300 pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Sanja Đurkas, sdurkas@regionalni.com Tel. 042/290-781 MALI OGLASI: Ljiljana Simić ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri,čet i pet: 7,30 - 15 h

Mursko Središće Cvjećarnica Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati Nedelišće Pogrebnik Matije Gupca 31 pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati Tiskara Vjesnik

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 16. siječnja 2019., br. 124

PD Bundek poziva na 21. Vincekov pohod Planinarsko društvo Bundek u nedjelju, 20. siječnja, organizira 21. Vincekov pohod. Ovo planinarenje uključuje rutu preko pet brežuljaka ukupne duljine od 14,5 kilometara. Start će biti između osam i devet sati u Toplicama Sv. Martin, a ruta je sljedeća: Grkaveščak- Gradiščak-Kapelščak-KoncovčakBalog-Bundek te završava u Sportskoj

dvorani Mursko Središće. Organiziran je besplatan prijevoz autobusima iz Murskoga Središća od 7.10 do 8.45.

Startnina za odrasle iznosi 15 kuna, a za djecu je ulaz besplatan. Vodiče skupina moli se da prijave svoje društvo na startu kod info-punkta i preuzmu kontakt brojeve domaćih vodiča ili HGSS-a. (mlp)

Duga “šetnja života” Nenad Šajnović održat će u srijedu, 30. siječnja, u Centru za kulturu „Rudar“ Mursko Središće putopisno predavanje „Camino de Santiago – šetnja života“. Svim zainteresiranima ispričat će koga je sve sreo i što je doživio na hodu dugačkom 800 kilometara.

Prvo ovogodišnje putopisno predavanje organizira Planinarsko društvo „Bundek“, a pokrovitelj je Grad Mursko Središće. Ulaz na predavanje je slobodan. (mg)

Pješačit će se ukupno 14,5 kilometara

NEDELIŠĆE JE BILO DOMAĆIN IZLOŽBE MALIH ŽIVOTINJA

Golubovi, kunići i kokoši pozirali radoznalim posjetiteljima U sajamskoj dvorani MESAP-a okupili su se uzgajivači malih životinja iz Hrvatske i drugih europskih zemalja

Piše: Mirna Grabar mgrabar@regionalni.com

U dvorani MESAP-a u Nedelišću od 11. do 13. siječnja održane su 44. izložba malih životinja te Internacionalna izložba velikog i patuljastog engleskog gušana „Nedelišće 2019.“ – Na izložbi je sudjelovalo 165 izlagača iz Hrvatske, Mađarske, Slovenije, Austrije, Njemačke, Slovačke i Ukra-

jine koji su se predstavili s oko 1500 raznih životinja, od čega 900 golubova svih rasa, 350 grla peradi, stotinjak ukrasnih ptica te kunića svih rasa – objasnio je dopredsjednik Udruge uzgajivača malih životinja Nedelišće, Željko Posavec.

– Ovogodišnja izložba dosad je najveća izložba malih životinja u Nedelišću – dodao je Posavec, što ne bi uspjelo bez pokrovitelja - Međimurske županije, Općine Nedelišće,

Prebrojavanje ptica močvarica

Propješačili 15 kilometara i zabilježili brojne vrste Proteklog vikenda odrađen je pr vi dio akcije prebrojavanja ptica na kojoj se okupilo 11 volontera iz Međimurske i Varaždinske županije.

Oni su propješačili gotovo 15 kilometara i pritom zabilježili mnogo vrsta i solidan broj jedinki s obzirom na teren i toplu zimu.

Zimsko prebrojavanje ptica vodarica (International Waterbird Census,

IWC) organizira svjetska organizacija za zaštitu močvarnih područja, Wetlands International, a cilj ovoga dugogodišnjeg projekta je bolje razumijevanje ugroženosti vrsta i staništa putem monitoringa brojnosti ptica na vodenim površinama.

Drugi dio akcije prebrojavanja ptica močvarica održat će se ovog vikenda.

općinske Turističke zajednice, lokalne Udruge uzgajivača i drugih. Udruga je ujedno podijelila i 3.500 ulaznica za izložbu po vrtićima diljem Međimurja, tako da je tijekom tri dana na izložbu pristizao velik broj organiziranih dječjih grupa.

– Nadamo se da će netko od mališana „izrasti“ u dobrog uzgajivača, zato što ćemo se bez djece i novih zainteresiranih teško održati – naveo je Posavec. Sve prisutne pozdravio je

i načelnik Općine Nedelišće Darko Dania zahvalivši svima uključenima u organizaciju izložbe, a posebno domaćinima, Udruzi uzgajivača malih životinja.

- Predsjednik Udruge rekao je da su tjedan dana prije izložbe 24 sata dnevno proveli u dvorani MESAP-a. Istina je da izložbu sa srcem pripremaju unatrag godinu dana, otkad je prošla završila. Bez toliko vrijednih članova, vjerujem da se ne bi održala – rekao

Karikatura

je općinski načelnik. Izložbu je otvorila zamjenica župana Sandra Herman, istaknuvši da se Županija i ove godine rado uključila u njezino financiranje, što će se nastaviti i u godinama koje slijede.

– Mnoge manifestacije u Međimurju imaju višegodišnju tradiciju, što se događa upravo zbog vrijednih i marljivih ljudi koji ne odustaju, već svoje slobodno vrijeme, trud, volju i novac ulažu u ono što vole – zaključila je Sandra Herman.

crta: Željko Pilipović