RTM 127

MALI ŽENSKI RAZGOVORI

Tanja Mesarić Novak: “Vjerujem u ljubav na prvi pogled”

VRATIŠINEC

Osnovna škola krenula s projektom čitanja u obitelji

Str. 25.

Str. 8.

Regionalni Međimurska županija

Tjednik

Plus

15.000 primjeraka

Besplatan primjerak | Broj 127 | 6. veljače 2019. | ISSN 2459-6612 | www.regionalni.com

U ČAKOVCU I PRELOGU U PETAK SE NIJE SPAVALO

DAVOR GEČIĆ:

“U Hrvatskoj je rad preskup i nema kvalificiranih radnika” Str. 2. i 3.

Noć muzeja privukla ljubitelje baštine, umjetnosti i tehnologije Str. 14. i 15.

PRIRODNA STANIŠTA

Općina Kotoriba 2019. proglasila godinom bijele rode Str. 23.

2

Aktualno

Regionalni tjednik || 6. veljače 2019., br. 127

aktualno

Ilustracija

U Čakovcu vozačica (58) naletjela na pješakinju (19) U Vukovarskoj ulici u Čakovcu u petak, 1. veljače došlo je do prometne nesreće. Prema informacijama iz Policijske uprave međimurske, oko 6.30 na pješačkome prijelazu iz Perivoja Zrinskih prema Gimnaziji 58-godišnja vozačica osobnog automobila iz Pribislavca naletjela je na 19-godišnjakinju, pješakinju sa širega područja Op-

ćine Sveti Martin na Muri. Pješakinju je zbog ozljede Hitna pomoć prevezla u Županijsku bolnicu Čakovec. Policija je provela očevid te se promet zbog nesreće odvijao otežano, uz pomoć regulacije. – Radi se o ozljedama glave, ruke i noge, a djevojka je u stabilnom stanju – rekao je ravnatelj ŽB Čakovec, Robert Grudić.

Razgovor s Davorom Gečićem, predsjednikom Uprave

“U Hrvatskoj je izražen proble cijene rada i nedostatka adek

- Opterećenje cijene rada je preveliko, prvo ili drugo najveće opterećenje od svih devet zemalja u kojima imamo proizvodne pogone. To n bismo bez tog utega trčali još bolje. Bili bismo konkurentniji – mišljenja je G Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

Hrvatska gospodarska komora objavila je statističke pokazatelje gospodarskih trendova u 2018. godini. Prema jednom od pokazatelja, vrijednosti izvoza po glavi stanovnika, Međimurska županija smjestila se na visoko treće mjesto odmah iza nedodirljivoga Grada Zagreba te Varaždinske županije.

Pohvale Prelogu

Davor Gečić na čelu je tima ljudi koji iz preloške tvornice LPT-a upravljaju s ukupno 11 proizvodnih pogona u osam zemalja, Francuskoj, Engleskoj, Danskoj, Hrvatskoj, Italiji, Švicarskoj, Kini i Južnoafričkoj Republici, a koje zapošljavaju više od 1500 ljudi. U Prelogu u pogonu LPT-a radi 520 zaposlenika.

Među međimurskim izvoznicima već duži niz godina prvo mjesto drži tvrtka LPT, čiji se veliki proizvodni pogoni nalaze u Prelogu. Tvrtka s više od 500 zaposlenih proizvodnju temelji na komponentama, odnosno žičanim jezgrama za madrace te strojevima.

- Čak 95 posto prihoda ostvarujemo na inozemnome tržištu i tako je posljednjih 15-ak godina. Kada smo 2000. godine započeli s proizvodnjom u pogonu u Prelogu, oko 40 posto prihoda ostvarivali smo na domaćem tržištu. Rast u korist izvoza nije nastao zbog smanjivanja poslovanja na domaćem tržištu, već smo u značajnoj mjeri povećali izvoz – otkrio nam je Davor Gečić, predsjednik Uprave tvrtke LPT. Takvo povećanje ne treba čuditi s obzirom da je tvrtki primarna usmjerenost na proizvodnju komponenti, proizvoda koji u Hrvatskoj ima tek nekoliko potrošača, a riječ je uglavnom o tvrtkama koje se bave izradom madraca i drugih sličnih proizvoda.

- Ukoliko smo željeli opstati na tržištu, bilo je nužno orijentirati se na izvoz. Nama su sada glavno tržište zemlje središnje Europe. Rast ne bi bio moguć bez konstantnih ulaganja u širenje proizvodnih pogona.

Kapaciteti su povećani za 60-ak posto – dodaje Gečić.

I dok razgovori o gospodarskim temama u pravilu započinju isticanjem problema i negativnosti, predsjednik LPTa okreće priču na drugu stranu.

- Moramo istaknuti dobru suradnju s lokalnim vlastima.

I to je dio koji izuzetno dobro funkcionira u Međimurskoj županiji, a posebno u Gradu Prelogu. Suradnja je vrlo uspješna, a tako je od prvoga dana.

S druge strane, poslovanje u hrvatskim okvirima je drugačija priča. U LPT-u na tu temu itekako imaju što za reći, s obzirom na činjenicu da se iz preloške tvornice upravlja s čak 11 proizvodnih pogona u osam zemalja: Francuskoj, Engleskoj, Danskoj, Hrvatskoj, Italiji, Švicarskoj, Kini i Južnoafričkoj Republici.

- Hrvatska imam jako izražen problem velikog opterećenja cijene rada, što se u konačnici odražava na visinu plaća zaposlenika. Riječ je o prevelikom opterećenju, koje je prvo ili drugo najveće opterećenje od prije navedenih zemalja u kojima imamo proizvodne pogone.

To nam je uteg s kojim relativno dobro trčimo na

Usporedba prosječnih plaća u Međimurju s Gradom Zagrebom ne otkriva stvarno stanje stvari na terenu t ržištu, ali je sigurno da bismo bez tog utega trčali još bolje. Bili bismo konkurentniji – mišljenja je Gečić.

Javne rasprave o prosjeku plaća, segmenta u kojem Međimurska županija zaostaje za ostatkom Hrvatske, ne smatra realnim pokazateljem stanja stvari na terenu.

- Nisam za rasprave o visini plaća bazirane na statističkim pokazateljima prosječnih plaća i usporedbe sa Zagrebom. U Međimurju je visoka realna zaposlenost, ali je riječ o industrijama u kojima su plaće niže bilo gdje drugdje u Hrvatskoj, ali i u Europi i svijetu. Posebno ne

stoje usporedbe sa Zagrebom.

U metropoli su sjedišta uprava gotovo svih tvrtki, banaka… što u značajnoj mjeri povećava zagrebački prosjek plaće. Koliko se uprava banaka nalazi u Međimurju?

Drugi problem koji sve više opterećuje poslovanje je nedostatak adekvatnoga kadra.

Hrvatski obrazovni sustav ne prati potrebe tržišta. Upisne kvote ne idu na ruku realnim potrebama gospodarstvenika.

Radna snaga

- Riječ je o starome problemu obrazovnog sustava u Hrvatskoj, u kojem se školuju kadrovi za kojima tržište više nema toliku potrebu. U pravilu nas nitko ne kontaktira kada se formiraju upisne kvote. To ne bi bilo loše jer bi se tako dobila jasnija slika o tome kakav profil radnika nam je potreban, koje vještine i znanja radnici moraju posjedovati. Taj problem je posebno aktualiziran u posljednje dvije godine dok se smanjivala stopa nezaposlenosti. Nigdje u svijetu nije lako naći dobrog radnika. Fluktuacija radne snage je normalna stvar. Nije normalna situacija u kojoj se našla Hrvatska, u kojoj se bilježi veliki odljev mladih ljudi. Ali opet, ulaskom u EU i otvaranjem granica ljudi traže najbolja rješenja za sebe. Mi u Hrvatskoj moramo stvoriti uvjete kojima ćemo im dati dovoljno motiva da ostanu – poručuje Gečić.

Tvrtka LPT nije se još našla u situaciji da mora uvoziti radnu snagu.

- ...osim ako ne računamo „uvoz“ iz drugih županija, Varaždinske i Koprivničko-križevačke. No, normalno je da se orijentiramo na Dravski bazen.

Značajno smo povećali proizvodnju i iz Hrvatske upravljamo s 11 tvornica širom svijeta pa je normalno da i na širem području tražimo kadrove. Posebno se to odnosi na neke specifične kadrove koji zahtijevaju i posebne vještine. Takve ljude smo morali potražiti u Zagrebu, ali to nije ništa čudno – zaključio je Davor Gečić.

Aktualno

6. veljače 2019., br. 127 || Regionalni tjednik

3

Nakon Aglomeracije sanacija prometnica Grad Mursko Središće ove godine očekuje veliki projekt Aglomeracije. Veliki radovi, od kojih će svih građani imati brojne koristi, barem u početku donijet će i određene probleme. Naime, mnoge ulice, koje su već ionako jako stare i u lošem stanju, bit će prekopane te će biti potrebna njihova sanacija uz velike financijske

troškove s obzirom na područje koje će biti obuhvaćeno Aglomeracijom. Uz to, zbog gradnje nove zgrade Dječjeg vrtića mora se napraviti i nova cesta u Ulici Slatine što je trošak od dva milijuna kuna.

Kako Grad provodi veliki broj projekata u kojima se traži financijsko participiranje, donesena je odluka o zaduženju od 13

milijuna kuna na 15 godina s kamatnom stopom od svega 1,39 posto.

U Gradu je donesena i odluka o refinanciranju postojeća četiri kredita s mnogo povoljnijom kamatom od 1,5 posto, dok su do sada kamate bile i do 4,5 posto. Ova će odluka gradskom proračunu donijeti uštedu od gotovo 500.000 kuna.

Grad će reprogramirati četiri kredita s mnogo povoljnijom kamatom od 1,5 posto, čime će uštedjeti 500.000 kuna

tvrtke LPT iz preloga:

em opterećenja kvatnog kadra”

nam je uteg s kojim relativno dobro trčimo na tržištu, ali je sigurno da Gečić.

Gradsko vijeće Murskog Središća

Jeftinija gradnja kuća za mlade obitelji Vijećnici su prihvatili odluku o ukidanju komunalnog doprinosa prilikom izgradnje kuća za pojedince i obitelji mlađe od 40 godina Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

520

zaposlenika broji proizvodni pogon tvrtke LPT u Prelogu, koji unatrag 19 godina konstantno širi proizvodnju

11

proizvodnih pogona u osam zemalja nalazi se pod izravnim upravljanjem tima ljudi vođenih Davorom Gečićem

95

posto prihoda preloški pogon LPT-a ostvaruje na inozemnom tržištu, a glavnina se odnosi na prodaju komponenti

Uvođenje eura

Većinu troškova plaćamo eurima Posljednjih godinu dana započeta je javna rasprava o potencijalnom uvođenju eura u hrvatski platni sustav. I dok većina gospodarstvenika orijentiranih na izvoz upravo uvođenje eura ističe kao spas i rasterećenje njihova poslovanja, LPT u takvom okruženju funkcionira već duži niz godina.

- Nama većina repromaterijala dolazi iz Euro zone i nemamo velikih problema s konverzijom eura u kune i obrnuto. Režije i plaće

su nam u kunama, a sve ostalo je u eurima, tako da smo dobro izbalansirani. Eventualno uvođenje eura ne bi nam u nekoj posebno velikoj mjeri promijenio način i odnos poslovanja. Ovo je tema koju treba promatrati šire i napraviti analizu učinaka na ukupno gospodarstvo i stanovništvo. I tu postoje vrlo oprečna razmišljanja. Osobno nemam strah od uvođenja eura jer mi s njim radimo godinama – zaključuje Gečić.

Vijećnici su na Gradskom v ijeću Grada Murskoga Središća donijeli odluku o oslobađanju od plaćanja komunalnoga doprinosa za pojedince i obitelji mlađe od 40 godina koje gradnjom stječu pr v u nekretninu.

Ovisno od zone u kojem se gradi nekretnina, iznos komunalnoga doprinosa može dosegnuti i 25.000 kuna pa će se ovo rasterećenje itekako osjetiti na kućnim budžetima.

Viši standard

- Roditelji djece s posebnim potrebama koji grade ili dograđuju stambene objekte zbog posebnih potreba stanovanja također su u potpunosti oslobođeni plaćanja komunalnog doprinosa. Novost je i da će se za farme odsad umjesto 15 kuna po kubnom metru plaćati svega jedna kuna u sve tri zone, dok se Ulica Brezje zbog stalnih problema s oborinskim vodama prebacuje iz 2. u 4. zonu te će davanja kod gradnje u njoj biti znatno manja – pojašnjeno je na Gradskome vijeću.

Rečeno je, također, da su se standardi uređenja Grada znatno povećali i poboljšali

pa je stoga bilo potrebno malo povećati iznos komunalne naknade, koji se nije mijenjao posljednjih 15 godina.

Na sjednici Gradskoga vijeća Murskoga Središća donesena je i odluka o promjeni Statuta te će se od ove godine Dan Grada, umjesto 14. svibnja, obilježavati 27. lipnja na Dan sv. Ladislava, koji je zaštitnik

odluka. Uz to je od prošle godine i manifestacija „Ljeto uz Muru“ u tome terminu pa se tako namjerava spojiti Dane Peklenice, Dan državnosti, Dan Grada, obilježavanje zaustavljanja tenkova (28. lipnja), u jedan cjeloviti događaj, što će donijeti uštede i gradskom proračunu – pojasnio je gradonačelnik Dražen Srpak.

S promjenom datuma nisu se složili oporbeni vijećnici.

Dan Grada će se odsad obilježavati 27. lipnja, na dan sv.

Ladislava, zaštitnika Župe u Murskom Središću

- Protiv spajanja sam zato što treba razdvojiti crkvene blagdane i gradske manifestacije. Na području Grada ima ljudi različitih vjera; ako je Dan Grada uvijek bio na dan prve sjednice, smatram da tako treba i ostati – rekao je vijećnik Tomislav Korbelj.

- Već 20 godina Dan Grada je 14. svibnja. Mi smo sekularna država i u Murskom Središću su i neki drugi gradski praznici koji uopće nemaju nikakve veze s vjerom. Naš grad sada podilazi crkvi. Moramo razdvojiti crkveno od gradskoga. Zašto bi građanski praznik vezali uz i podređivali crkvenome blagdanu? – upitao je vijećnik Milorad Pilipović Promjena statuta i novi termin Dana Grada usvojeni su većinom glasova.

Župe u Murskom Središću, budući da po istom principu velika većina gradova i općina obilježava svoje dane.

- U Međimurju, ali i u cijeloj Hrvatskoj velika većina gradova i općina svoj dan veže uz zaštitnika župe te se tradicija i običaji trebaju poštivati.

Sv. Ladislav je oduvijek zaštitnik mjesta, a povijest i običaji nisu počeli prije 20 godina, otkad vrijedi stara

Oporba protiv

4

Aktualno

Regionalni tjednik || 6. veljače 2019., br. 127

Mala Subotica: neće se ukidati verestuvaja Budući da su se u zadnje vrijeme Malom Suboticom počele širiti oprečne informacije o obavljanju ukopa i održavanju bdijenja uz pokojnika, tzv. “verestuvaju”, iz Općine su se oglasili priopćenjem. – Općina Mala Subotica nije ukinula i neće ukidati verestuvaja, ni sprovode vikendom. O navedenom je 4. rujna 2018. godine jednoglasni zaključak donijelo Općinsko vijeće koje je jedino nadležno za ovo pitanje. Hoće li se ili neće održati vere-

stuvaje ili sprovod vikendom, odluka je koju isključivo donosi obitelj preminule osobe, a ne trgovac koji zarađuje na sprovodu. Svi koji su vas u posljednje vrijeme uvjeravali u suprotno, činili su to isključivo radi osobnih interesa.

Ukoliko ste radi širenja neistina o održavanju verestuvaja ili sprovoda doživjeli bilo kakvu neugodnost prilikom organizacije sprovoda za članove svoje obitelji, molimo da se obra-

tite trgovcima od koje ste takvu obavijest dobili da bi vam oni nadoknadili sve troškove koje ste imali radi laži (troškovi ležarine u bolnici i slično). Također vam upućujemo apel da svaku neugodnost u vezi provedbe samog ukopa, prijavite Općini Mala Subotica da bi odgovorna osoba koja obavlja poslove ukopa bila adekvatno sankcionirana! – piše između ostalog u priopćenju kojeg potpisuje načelnik Male Subotice, Valentino Škvorc.

projekti u Goričanu: infrastruktura, kultura, turizam

Mario Moharić: „Nastojimo podići životni standard i zadržati mlade!“

– Prvi u Međimurju smo kao općina uveli optički internet, dodjeljujemo potpore mladim obiteljima za uređenje nekretnina i među najuspješnijima smo što se tiče povlačenja sredstava iz europskih fondova – kaže goričanski načelnik.

Piše: IVAN -GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

nične suradnje „Prebujanje/ Buđenje“ otvoreni su regionalni turistički centri uz stare granične prijelaze u Goričanu i Šentilju.

Prošla godina pokazala se izrazito dinamičnom i uspješnom za Goričan. Dovršeni su Buđenje ili se dovršavaju brojni infraRiječ je o jedinstvenim censtrukturni projekti te se radi trima na ovom području koji na razvoju turističke ponude, će biti usmjereni na razvoj sportskih i kulturno-umjetnič- zajedničke prekogranične hrkih sadržaja. U sklopu vatsko-slovenske turiprojekta „Two stičke ponude. rivers, one Svrha formira“Radimo na goal“, nakon nja centara je dovršenja sinkroniziprepoznatljivosti prve faze ranje djeraznih manifestacija r adov a, lovanja u otvoren s ek tor u poput obilježavanja je Turiraz voja obljetnice stičko održivog sp or tt u rizma Goričanske ili s ko r e ovoga diGoričke republike!” kreacijski jela pogracentar uz nične regije.

-Mario Moharić ribnjak ŠuUz stari graderica. Radovi nični prijelaz u bi trebali završiti Goričanu uređen je u travnju. Nedavno je i opremljen prostor koji u seriji programa suradnje duže nije bio u funkciji. europskih regija INTERREG – U 2018. godini proračun je otvoren novi natječaj koji će bio triput veći no inače. Ta je Općina Goričan također isko- činjenica svjedok uspješnosti i ristiti za uređenje Šuderice. U suradnje aktualnih općinskih drugoj fazi projekta uredit će struktura. Ostvarujemo brojne se zgrada s prilaznom cestom projekte, želimo pretvoriti Gou kojoj će se osigurati prostor ričku republiku u brend, htjeli za etnografske izloške. bismo riješiti infrastrukturne U sklopu projekta prekogra- probleme poput kanalizacije,

đaja otprije sto godina. Dijelom predstave bilo je više od stotinu sudionika, želimo da to postane naša tradicija i brend. Osim toga razvijamo i manifestaciju

U sklopu projekta prekogranične suradnje „Prebujanje/ Buđenje“ otvoreni su regionalni turistički centri uz stare granične prijelaze u Goričanu i Šentilju što će se vjerojatno početi rješavati ove godine, a najviše od svega željeli bismo zadržati mlade u Goričanu. Među prvima smo u škole uveli besplatnu prehranu. Imamo najjeftiniji vrtić u Međimurju te razmišljamo i o drugim mjerama pogodnima za mlade obitelji.

Prvi u Međimurju smo kao općina uveli optički Internet, dodjeljujemo potpore mladim obiteljima za uređenje nekretnina i među najuspješnijima smo što se tiče povlačenja sredstava iz europskih fondova – kaže načelnik Općine

Goričan Mario Moharić.

Dodaje da će kod graničnoga prijelaza ove godine niknuti i nova petlja na autocesti, što je investicija od 40-ak milijuna kuna. Time bi područje prijelaza trebalo oživjeti te bi on renesansu mogao doživjeti već krajem ove godine. U mjestu se pripremaju i za uvođenje kanalizacijskoga sustava, što između ostaloga ovisi i o Međimurskim vodama. Pritom Goričan neće imati vlastiti pročistač, već će se spojiti na Donji Kraljevec.

Na području Općine provodi se i snimanje svih prometnica

zbog projekta obnove te se izrađuju projektna dokumentacija i troškovnici. Radovi na sportskoj dvorani vjerojatno će završiti u ožujku.

Projekti

– Do svibnja bismo trebali riješiti i projekt konstrukcije velikoga parkirališta od sportske dvorane do Doma zdravlja.

Radimo na prepoznatljivosti raznih manifestacija poput obilježavanja obljetnice Goričanske ili Goričke republike, koju smo prošle godine popratili velikim uprizorenjem doga-

„Jeden grunt“ na kojoj se predstavljaju lokalni OPG-ovi. Dan Općine slavimo na Ivanje, kad se održava poznato gorčensko proštenje. Mnoga događanja prate i popratni sadržaji pa su tako prošle godine u Goričanu koncerte održali Srebrna krila, Dražen Zečić i Mirko Švenda Žiga… Želimo mještanima ponuditi širok spektar svega! – zaključuje Moharić. Izgradnja infrastrukture, bogat društveni život i snažna socijalna podrška glavne su mjere kojima u Općini žele povećati životni standard svojih stanovnika.

Javni poziv za program “Konkurentnost turističkoga gospodarstva”

Gari Cappelli: “Posebno razvijamo kontinentalni turizam!”

S ciljem podizanja konkurentnosti turističkog gospodarstva u 2019. godini, Ministarstvo turizma objavilo je javni poziv za program “Konkurentnost turističkog gospodarstva”. Navedenim programom u proračunu je predviđeno 23,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava koja će se nizom mjera dodjeljivati za povećanje kvalitete i dodatne ponude ugostiteljskih objekata, razvoj novih proizvoda u destinaciji, održivi razvoj, internacionalizaciju poslovanja i slično.

– Ove godine izdvojili smo gotovo 24 milijuna kuna za projekte namijenjene jačanju atraktivnosti i konkurentnosti hrvatskoga turizma. Posebnu

pažnju u programu posvećujemo razvoju turizma na kontinentu, dalmatinskom zaleđu i otocima, održivomu razvoju, korištenju novih digitalnih tehnologija te povezivanju poljoprivrede i turizma. Nastavak je to naših dosadašnjih aktivnosti usmjerenih prema ravnomjernijem turističkome razvoju naše zemlje, povećanju turističke potrošnje i poticanju cjelogodišnjega turizma – istaknuo je ministar turizma Gari Cappelli povodom objave javnog poziva.

Sredstva su dostupna subjektima maloga gospodarstva (trgovačka društva izvan javnoga sektora, obrti i zadruge) i obiteljskim poljoprivrednim

gospodarstvima koja pružaju ugostiteljske i/ili turističke

Javni poziv otvoren je do 1. ožujka, a cjeloviti tekst programa možete pronaći na mrežnim stranicama Ministarstva turizma usluge. Program dodjele bespovratnih potpora sastavljen je

od četiri mjere, od kojih svaka ima različitu namjenu sufinanciranja. Mjerom A podupire se povećanje standarda, kvalitete i dodatne ponude smještajnih objekata. U mjeri B potiče se razvoj posebnih oblika turizma kao što su cikloturizam, aktivni i pustolovni turizam putem ulaganja u infrastrukturu, servise i opremu. Mjera C odnosi se na dostupnost i sigurnost turista, a mjera D na prepoznatljivost hrvatskih turističkih ponuda i proizvoda.

Javni poziv otvoren je do 1. ožujka, a cjeloviti tekst programa možete pronaći na mrežnim stranicama Ministarstva turizma.

Oglasi

6. veljače 2019., br. 127 || Regionalni tjednik

16. i 17. veljače, Lumini centar, bogat zabavno-glazbeni program, brojni izlagači, modna revija, nagradno natjecanje za mladence.

O RGANIZATO R

5

6

Aktualno

Regionalni tjednik || 6. veljače 2019., br. 127

“Nove prakse – sudioničko upravljanje zgradom Scheier” Platforma za Društveni centar Čakovec kao prijavitelj i Međimurska županija kao partner udružile su se na projektu „Nove prakse – sudioničko upravljanje zgradom Scheier“ koji sufinancira Europska unija u okviru Operativnoga programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.“ u stopostotnom iznosu od 2.499.436 kuna. Voditelj projekta Darko Ciglar rekao je da je glavni cilj projekta naučiti kvalitetno upravljati javnim prostorima, stoga je

predviđeno da prostor zgrade Scheier postane dostupniji široj kulturno-umjetničkoj namjeni te otvoreniji za javnost. - Mi u ime Županije, koja je vlasnik i upravitelj, želimo da zgrada Scheier bude namijenjena provođenju društvenih aktivnosti. Učinili smo je dostupnom udrugama i pojedincima, no nastojimo napraviti iskorak i još je više otvoriti civilnomu sektoru, da bi pojedinci i članovi udruga sami osmišljavali kulturno-umjetničke sadržaje koji bi ispunjavali

ovaj prostor tijekom čitave godine. Još jedna beneficija projekta je investicijski zamah koji će ovaj objekt doživjeti, što se prvenstveno odnosi na proširenje kapaciteta i ugradnju dizala – istaknuo je župan Međimurske županije Matija Posavec. Ugovor su potpisali izvršni direktor Platforme za Društveni centar Čakovec Milivoj Kuhar i župan Matija Posavec. Time je označen nastavak suradnje na projektu koji će se provoditi do 29. listopada 2020. godine. (mlp)

9. Sjednica Gradskog vijeća

Porez za iznajmljivače u Čakovcu isti kao i lani

Međimurska županija objavila javni poziv U četvrtak, 31. siječnja, održana je 9. Sjednica Gradskog vijeća Grada Čakovca sazvana po hitnome postupku, a vijećnici su se bavili trima točkama dnevnog reda.

Prva je bila Odluka o visini paušalnoga poreza na dohodak za osobe koje iznajmljuju stanove i sobe putnicima i turistima. Vijećnici su na gradonačelnikov prijedlog odredili visinu paušala za područje Grada Čakovca u iznosu od 300 kuna, koliko je i bila prije donošenja aktualnog pravilnika.

Na taj se način ne povećava porezna presija na iznajmljivače, a istovremeno se potiče turizam te povećanje broja turističkih kreveta na čakovečkom području. Ubuduće će se ta odluka donositi krajem godine.

Prošle je godine na osnovu toga poreza prikupljeno nešto više od 200.000 kuna, od čega je gradski udio oko 133.000 kuna.

Prema dobivenim informacijama, većina gradova

i općina zadržat će dosadašnje iznose paušala, tako da se mogu očekivati isti ili malo povećani prihodi u odnosu na 2019. godinu.

Drugu točku su predstavljale izmjene statuta gradskih osnovnih škola koje moraju biti gotove do 5. veljače.

Po novome statutu izbor ravnatelja morat će uključivati vrednovanje, odnosno bodovanje dodatnih znanja i vještina za obavljanje ravnateljskog posla, kao što su digitalne kompetencije, rad na projektima i poznavanje stranog jezika.

Treća točka odnosi se na izmjene zakona koje predviđaju da ravnatelj može djelatnike, koji rade na EU projektima, stimulirati većom plaćom do 30 posto za vrijeme trajanja projekta.

Tako se potiču i nagrađuju zaposlenici u školama za prijavljivanje i odrađivanje projekata, od kojih najveću korist imaju učenici.

Rok za prijedloge sudaca porotnika za mladež Skupštini Međimurske županije je do kraja veljače.

Pola milijuna kuna za potpore obrtnicima i poduzetnicima Potpora se može dodijeliti mikro, malim i srednjim poduzetnicima s područja Međimurske županije Piše: Martina Lončar Petrinjak mlpetrinjak@regionalni.com

Međimurska županija objavila je javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava poduzetnicima po Programu potpora male vrijednosti za poticanje poduzetništva u Međimurskoj županiji „Međimursko poduzetništvo“.

Ukupna vrijednost potpora iz proračuna Županije iznosi 500.000 kuna, dok je najveći iznos koji se može podijeliti pojedinom korisniku 15.000 kuna. Prijave se na adresu Upravnog odjela za gospodarske djelatnosti Međimurske županije dostavljaju u razdoblju od 1. do 30. travnja.

- Potpora temeljem ovoga programa može se dodijeliti mikro, malim i srednjim

poduzetnicima s područja Međimurske županije.

Financirat ćemo ulaganja u sektorima prerađivačke industrije, građevinarstva,

Želja je potaknuti poduzetništvo i obrtništvo, očuvati radna mjesta, povećati broj zaposlenih te stvoriti povoljno gospodarsko okruženje informacija i komunikacija te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti – rekao je pročelnik Upravnog odjela

za gospodarske djelatnosti Darko Radanović. Župan Matija Posavec izrazio je zadovoljstvo zbog još jednog konkretnog načina doprinosa razvoju međimurskoga gospodarstva te naglasio da Županija financijski prati niz programa usmjerenih razvoju gospodarstva – od programa potpora male vrijednosti za pripremu projektne dokumentacije i subvencioniranja kamata na poduzetničke kredite, do turističkih potpora te osiguranih čak dvaju milijuna kuna za razvoj poljoprivredne proizvodnje.

Javni poziv pripremljen je u suradnji s Javnom ustanovom za razvoj Međimurske županije REDEA-om, a zamjenica ravnateljice Ana Kralj istaknula je da su stvaranje

preduvjeta za jačanje konkurentnosti gospodarstva te poticanje inovacija i razvoja proizvoda i usluga prioriteti Međimurske županije.

Postupak prijave

- Poduzetnici u prijavi moraju napisati kratki opis svog poslovanja, navesti trenutne potrebe i planirane aktivnosti koje prijavljuju. Moraju ispuniti i ovjeriti nekoliko izjava, a potrebno je priložiti i potvrdu porezne uprave o nepostojanju duga po osnovi javnih davanja, kao i predračune za planirane aktivnosti. Za sve nejasnoće, na raspolaganju je e-mail adresa gospodarstvo@medjimurska-zupanija. hr – objasnila je voditeljica Odjela za pripremu i provedbu projekata iz područja gospodarstva Maša Tomašić.

hrvatska narodna stranka- liberalni demokrati na Izborima za Europski parlament

Međimurski župan Matija Posavec nositelj liste Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati je u subotu, 2. veljače, na Središnjem odboru donijela odluku da na predstojeće izbore za Europski parlament izlazi samostalno, a uspješni međimurski župan Matija Posavec bit će nositelj HNS-ove liste.

- Jedan od mojih ključnih ciljeva u predstojećoj kampanji jest unošenje novih sadržaja. Prava vrijednost, rejting i snaga svake političke stranke, pa i pojedinaca unutar nje, najbolje se dokazuje

samostalnim nastupom na izborima. Stoga želim pošteno, iskreno i otvoreno izaći pred birače na predstojeće izbore za Europski parlament i staviti svoje ime, svoj dosadašnji rad, rezultate, ali i viziju bolje Hrvatske i bolje Europe na ocjenu našim biračima – rekao je Posavec.

Istaknuo je da na njegovoj listi neće biti sadašnje stranačko vodstvo, već će listu predvoditi mladi ljudi koji su se dokazali u svojim sredinama kao vrlo sposobni, neop-

terećeni bilo kakvim okovima sadašnjih ili prošlih politika i bez mrlja u dosadašnjim karijerama.

- Na listi koju predvodim bit će oni koji su na svojim izvršnim funkcijama u županijama, općinama i gradovima poput Svete Nedelje, Trogira i Osijeka donosili konkretne odluke za bolji standard njihovih stanovnika, poput ukidanja prireza, besplatnih udžbenika za učenike i povlačenja sredstava iz EU fondova. To su ljudi slične vizije koji su spre-

mni boriti se za demokratske i europske vrijednosti u našoj zemlji, ali i za europske vrijednosti tolerancije i uvažavanja različitosti u Europskoj uniji – rekao je Posavec.

Najavio je i da će u narednim tjednima predstaviti potpunu listu od 12 kandidata, te dodao: - Želim Hrvatskoj ponuditi međimurski model razvoja koji bih sažeo u nekoliko riječi: puno rada, obilje razumijevanja i nimalo ideologije!

To će biti moja kampanja.

Poslovni svijet

6. veljače 2019., br. 127 || Regionalni tjednik

7

Neformalnim obrazovanjem do znanja i vještina za 21. stoljeće

POU Varaždin se razvija u referentno mjesto neformalnog obrazovanja Brojnim modernim programima ova obrazovna institucija razvija sjever Hrvatske uz moto “Zašto samo Zagreb živi?”

Verificirani programi s upisom u radnu knjižicu

Svatko tko treba dodatno obrazovanje u svom području, program može završiti u POU-u Varaždin, a u ponudi je ono što je zaista potrebno na tržištu rada.

1. Poslovi voditelja izrade i provedbe EU projekata – 160 sati 2. Poslovi samostalnog knjigovođe – 160 sati 3. Poslovi pomoćnika u nastavi u radu s učenicima s teškoćama – 218 sati 4. Poslovi njegovatelja starijih i nemoćnih osoba – 400 sati 5. Poslovi dadilje – 400 sati 6. Poslovi kozmetičara – 210 sati 7. Poslovi masera – 160 sati 8. Poslovi vizažista – 130 sati

Lana Vukalović, ravnateljica POU-a Varaždin

Pučko otvoreno učilište Va- djeluje kroz tri programa: Basic raždin 2017. godine je proslavilo (osnovni), Advanced (napredni) 100. obljetnicu postojanja, ali i Junior program.

– Basic program trenutno su svi njegovi programi prilagođeni 21. stoljeću i digitalnoj polazi 15 varaždinskih podueri. Uzmemo li u obzir kako zetnika početnika i onih koji brzo znanje danas zastarijeva, to žele postati, a sufinancira ga iz ove važne obrazovne insti- Grad Varaždin. Oni će kroz 170 tucije ističu da je neformalno, nastavnih sati (10 modula) dobicjeloživotno obrazovanje za ti osnovna poduzetnička znanja 21. stoljeće apsolutni prioritet. i vještine. Naš cilj je pružiti im Također, žele na lokalnoj razini podršku u njihovim početnim osigurati kvalitetne, najmoder- koracima i tako poticati njihovu održivost na tržištu. Ovaj nije sadržaje, koji se obično koncept prepoznali nude samo u Zagrebu. su neki drugi graZato je osnovadovi i općine, na Akademija a mi smo za poduzetInformacije o ot voreni ništvo. svim programima za surad– U nju. Adfokusu koje provodi POU vanced su nam Varaždin mogu program poduje kozetnička se naći na mercijaznanja, www.pouvarazdin.hr lan i nudi što ne naprednija u k lju č u j e poslovna samo poduznanja i vjezet n i ke već štine. Cilj nam je sve koji to tek žele surađivati i s tvrtkama postati ili žele razmišljati na poduzetnički način. u Varaždinu i regiji. PredaAkademija je pokrenuta 4. li- vači su sami poduzetnici koji stopada 2018. događanjem pod su već godinama na tržištu, nazivom “Unconference”. Već prošli su izazove i prepreke smo tu željeli biti originalni, pa te stoga mogu prenijeti svoje smo sudionike okupili u veliki znanje. Kroz Akademiju za krug unutar kojeg su pojedine poduzetništvo je POU Varaždin teme predstavili naši predavači, postalo važan faktor u razvoju uključujući pritom sudionike poduzetničke infrastrukture u u dijalog – istaknula je Lana Varaždinu. Želimo biti važan Vukalović, ravnateljica POU-a faktor u obrazovanju, dijeljenju znanja i stvaranja novih vještina Varaždin.

Akademija za poduzetništvo što većem broju pojedinaca s

aktualan ni moderan – rekla je Lana Vukalović.

Cilj POU-a Varaždin je pružiti jedinstveni koncept te Varaždinu i cijeloj regiji kroz svoje programe dati dodanu vrijednost, fleksibilizirati učenje dolaskom predavača u druga mjesta i tvrtke te osigurati bolji pristup neformalnom obrazovanju, koje polako preuzima sve veću važnost u poslovnom svijetu.

– Koncept Akademije prepoznat je diljem Hrvatske, pa nam se predavači iz cijele Hrvatske sami javljaju. Međutim, važno nam je da su većina lokalni Početna konferencija Akademije za poduzetništvo

našeg područja. Djeca i mladi su nam u posebnom fokusu, te stoga u okviru Junior programa razrađujemo nove obrazovne sadržaje vezane za razvoj nji-

hovih poduzetničkih vještina.

Cilj je jačati kompetencije i samopouzdanje djece i mladih, jer su poduzetničke vještine nešto što će im zasigurno po-

S programima POU-a Varaždin ljudi se zaista zapošljavaju

moći i trebati u svakodnevnom životu. S programima POU-a Varaždin ljudi se zaista zapošljavaju, dok smo dio programa prestali provoditi jer više nije ni

stručnjaci, čijim uspješnim primjerima poslovanja želimo ostalima dati nadu da se i na našem području može uspjeti, posebno jer se u današnje vrijeme može raditi iz svakog mjesta. Dobili smo „win-winwin situaciju“ jer su se polaznici međusobno umrežili, kao s predavačima, a i predavači međusobno. Za Akademiju planiramo povući i sredstva iz fondova – završila je Lana Vukalović.

Informacije o svim programima koje provodi POU Varaždin mogu se naći na www.pouvarazdin.hr.

8

Školstvo

Regionalni tjednik || 6. veljače 2019., br. 127

NAJBOLJI U POZNAVANJU NJEMAČKOG JEZIKA Učenici Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec sudjelovali su 23. studenoga na međunarodnom online natjecanju „Best in Deutsch“ u poznavanju njemačkoga jezika, čiji su rezultati objavljeni krajem siječnja.

Naime, na natjecanju su sudjelovala 3.003 učenika od 15 i 19 godina koji dolaze iz čak 202 škole iz sedam razli-

Školstvo

čitih zemalja, a čakovečkoj je Gimnaziji pripalo prvo mjesto.

- U ukupnome poretku najboljemu rezultatu pridonijeli su učenici i najbolji poznavatelji njemačkoga jezika: Elena Kropek, Dina Žužul, Melani Srša Karlovčec, Gabriela Novak i Luka Fajić. Čestitke svim učenicima i njihovim profesorima! – poručili su iz Gimnazije.

Na natjecanju su sudjelovala 3003 učenika iz sedam različitih zemalja

“Čitamo mi, u obitelji svi” provodi se već sedam godina na nacionalnoj razini

OŠ dr. Vinka Žganca Vratišinec krenula s projektom čitanja u obitelji Iako djeca toga nisu svjesna, ona najbolje uče oponašanjem, stoga se u školi nadaju da će roditelji slobodno vrijeme iskoristiti čitajući s djecom kako bi ih usmjerili prema knjizi

Piše: Martina Lončar Petrinjak mlpetrinjak@regionalni.com

vina i učiteljica Andrijana David u suradnji s knjižničarkom Lidijom Kovačić Fais. Ponuđeno je sedam Nacionalni projekt pod tematskih cjelina: “Carstvo nazivom „Čitamo mi, u obi- dječjih priča”, “Obiteljsko telji svi“ već sedam godi- druženje uz stihove, stripove i humoristične tekstona nastoji unutar obitelji ve”, “Zbirka priča, osvijestiti potrebu pjesama za čitanjem i romana i dobrobit i Osim za mame, ko j e o n o knjiga, u ruksaku tate, bake, donosi za djedove, obitelj se nalazi i Bilježnica stričeve kao zadojmova, u koju će i tetke”, jednicu “Slii za disvaki učenik napisati kovnica jete kao kraći sastavak o svom – obimladu teljska osobu iskustvu obiteljskog družioničije se čitanja ca”, “Mali čitalačistraživači”, ke nav i ke “Odgoj djece i tek formiraju. mladih” te “Igrom Osnovna škola dr. do boljega čitanja”. OdabraVinka Žganca Vratišinec i ove je godine jedna od 115 na je po jedna knjiga iz svake škola diljem Hrvatske koje cjeline, i to: „Bum Tomica 3“, su se s ukupno 3647 učeni- „Tom Gates“, „Bez rukavica“, ka i učenica trećih razreda „Zmajić Kokos u svemiru“, „Dinosauri“, „Ovladavanje uključile u projekt. čitanjem“ i „Sunčev sustav“.

Odabrano sedam knjiga Osim knjiga, u ruksaku se Projekt „Čitamo mi, u obi- nalazi i Bilježnica dojmova telji svi“ počeo je 23. siječnja u koju će svaki učenik napikada je prva učenica trećeg sati kraći sastavak o svojem razreda svojoj kući ponijela iskustvu obiteljskog čitanja. ruksak s knjigama koje su Bilježnica dojmova predodabrali učitelj Mladen Gla- viđena je kao mjesto gdje

provedeno vrijeme, poboljšanje kvalitete čitanja, stečena nova znanja, razvijanje mašte te poboljšanje komunikacijskih vještina i vokabulara.

Doseg i kvalitetu projekta prepoznali su i zajedničkom suradnjom podržali Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, Mozaik knjiga, Planet Zoe, Naklada Semafora, Lusio, Naklada Slap i

Nakon završetka projekta, knjige će postati dio knjižnog fonda knjižnice, pa će na raspolaganju biti i drugim učenicima

učenici mogu zabilježiti zanimljive, smiješne ili nejasne momente, a ukoliko dijete iskazuje interes za poeziju, tamo može napisati i pjesmu. U Bilježnici dojmova je također određeno mjesto za fotografiju kojom roditelji

mogu obilježiti trenutak zajedničkog čitanja.

Višestruke koristi

Roditelji i članovi obitelji upoznati su s ciljevima i načinom provedbe projekta na roditeljskom sastanku. Iako

djeca toga nisu svjesna, ona najbolje uče oponašanjem, stoga se u školi nadaju da će roditelji slobodno vrijeme iskoristiti čitajući s djecom da bi ih usmjerili prema knjizi. Koristi ovog projekta su višestruke: zajedničko

Školska knjiga. Članovi volonteri udruge Hrvatska mreža školskih knjižničara koordiniraju i provode ovaj projekt na nacionalnoj razini.

Kupnju knjiga i ove je godine financirala škola pod vodstvom ravnatelja Željka Mačeka, a nakon završetka projekta one će postati dio književnog fonda knjižnice pa će na raspolaganju biti i drugim učenicima.

U OKVIRU ERASMUS+ PROJEKTA “TRAVEL ‘N’ SHARE” kući se vratili puni dojmova

Učenici i učitelji OŠ Ivanovec pet dana boravili na Cipru Nakon Danske koju su posjetili u studenome, učenici i učitelji OŠ Ivanovec od 23. do 27. siječnja boravili su, u okviru Erasmus+ projekta naziva „Travel ‘n’ share“, na Cipru.

- Učenici Matija Bujanić, Matija Drk, Antonija Hamer, Iva Hančić, Jona Jambrošić i Šimun Petek te učitelji Ivana Gradečak, Nina Magdalenić-Veselko i Karlo Mihoci proveli su pet siječanjskih dana u kratkim rukavima jer je na Cipru bilo između 18 i 20 Celzijevih stupnjeva.

Zapravo, Cipar ima svega 10-ak hladnih dana u godini pa smo istinski uživali šetajući uz more i jedući neki od najboljih sladoleda na svijetu – objasnili su u OŠ Ivanovec.

Međimurski su učenici na Cipru posjetili tamošnju internacionalnu školu

U travnju osnovnoškolci odlaze na novo putovanje u Španjolsku i tome se već sada jako vesele

„The Heritage Private School“, u kojoj se sva nastava, osim učenja stranih jezika, izvodi na engleskom jeziku. Pohađaju je djeca koja dolaze iz imućnih obitelj pa ih tako, primjerice, na nastavu voze privatni vozači.

- Mnogo smo naučili u Cipru, a najviše o toleranciji, jer se kod njih ne pita tko je odakle, budući da školu pohađaju i u njoj podučavaju ljudi svih rasa, nacionalnosti i vjera te se svi odlično slažu. Stekli smo ne samo nova iskustva, već i nove prijatelje iz cijeloga svijeta – navode u OŠ Ivanovec.

Kući su se vratili puni dojmova uz obećanje da će primjere dobre prakse zasigurno primijeniti i u svojoj školi.

U travnju odlaze na novo putovanje u Španjolsku i tome se već sada jako vesele.

Školstvo

6. veljače 2019., br. 127 || Regionalni tjednik

9

GIMNAZIJALCI DONIRALI SREDSTVA PRIKUPLJENA NA SAJMU DOBROTE Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec u prosincu je organizirala Sajam dobrote na kojem su posjetitelji mogli razgledati, okusiti i kupiti razne proizvode. Kao što je bilo i najavljeno, sva prikupljena sredstva na Sajmu donirana su u humanitarne svrhe. Tako su predstavnice Vijeća učenika Vinka Holjevac, Martina Železnjak i Katarina Jančec u pratnji ravna-

teljice Sandre Breke-Ovčar i pedagoginje Klare Šafarić uručile dio sredstava Daliboru Kuhti, predsjedniku Udruge za autizam „Pogled“. Dio sredstava su predstavnici Vijeća učenika i predsjednik Vijeća Lovro Pepelko s ravnateljicom i pedagoginjom odnijeli u Međimursku udrugu za ranu intervenciju u djetinjstvu - MURID. (mlp)

Prikupljena sredstva donirana su u humanitarne svrhe Udruzi za autizam “Pogled” i MURID-u

PODTUREN I DRAŠKOVEC DOMAĆINI MEĐUOPĆINSKIH NATJECANJA LIDRANO 2019.

Mladi umjetnici, budući pjesnici i novinari prezentirali svoje radove Na međuopćinskim natjecanjima odabrani su najbolji radovi učenika koji će biti predstavljeni na Županijskoj smotri 22. veljače u Centru za kulturu Čakovec Piše: Mirna Grabar mgrabar@regionalni.com

U osnovnim školama Draškovec i Podturen krajem siječnja održane su međuopćinske smotre literarnoga, dramsko-scenskoga i novinarskoga stvaralaštva LiDraNo 2019.

Radovi

U sportskoj dvorani Osnovne škole Podturen uime domaćina prisutne je pozdravila ravnateljica Marijana Cerovec, naglasivši da u školi iznimno cijene kreativnost i originalnost svojih učenika.

Svečanost je uveličao i zamjenik župana Josip Grivec koji je mladim natjecateljima zaželio uspješne nastupe te poručio da je, bez obzira na rezultat, svatko od njih pobjednik.

Smotru je otvorio načelnik Općine Podturen Perica Hajdarović, kojemu je bilo drago što se na jednome mjestu okupio velik broj mladih umjetnika, budućih pjesnika i novinara.

- Potvrdili ste svoje talente te imate odgovornost razvijati ih na osobno zadovoljstvo, ali i radost svojih roditelja i zajednice - poručio je načel-

U školi iznimno cijenimo kreativnost i originalnost svojih učenika, rekla je Marijana Cerovec, ravnateljica OŠ Podturen nik Hajdarović.

Predsjednica Povjerenstva Marta Trstenjak istaknula je da se na ovogodišnji LiDraNo prijavilo 100 učenika te 29 mentora iz 14 škola središnjeg i gornjeg Međimurja.

Pristiglo je osam samostalnih novinarskih radova, 17 literarnih radova, dva školska lista, tri radijske emisije te 12 dramsko scenskih nastupa.

Dramsko-scenskim nastupom „Zlatna ribica“ led su probili učenici 4. razreda Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec.

Domaćin škola donjega Međimurja bila je Osnovna škola Draškovec, gdje je smotru otvorio pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Međimurske županije Branko Sušec, a prisutnima su se obratili i ravnateljica OŠ Draškovec

Margit Mirić, gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek te predsjednica međuopćinske Smotre za donje Međimurje Ivana Beti.

Nakon nastupa malih školskih folkloraša uslijedila je prezentacija pojedinačnih recitala, monologa i dramskoscenskih predstava u kojima je sudjelovalo 40-ak učenika i 18 mentora. Povjerenstvo je za međuopćinsku razinu odabralo 20 literarnih i 12 novinarskih radova, tri radijske emisije te tri radio-igre.

- Sudionicima LiDraNa i dalje želimo mnogo uspjeha i prolazak na višu županijsku razinu uz moto koji prati ovu Smotru: „Djeco, sanjajte i stvarajte!“ Od odabranih misli sagradite svjetove čudesne ljepote. Putujte u beskonačnost i otkrit ćete sebe u svemu – poručila je predsjednica povjerenstva Ivana Beti.

Smotrom LiDraNo učenike se potiče na stvaralaštvo, a događaj iz godine u godinu potvrđuje da se u školama diljem Međimurja njeguje pisano i govorno izražavanje na hrvatskom jeziku. Na međuopćinskim natjecanjima odabrani su najbolji radovi koji će biti predstavljeni na Županijskoj smotri 22. veljače u Centru za kulturu Čakovec.

10 Život

Regionalni tjednik || 6. veljače 2019., br. 127

Rekonstrukcija ventilacije u Domu kulture U rujnu prošle godine Općina Mala Subotica prijavila je Ministarstvu kulture na Javni poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi za 2019. godinu projekt rekonstrukcije sustava ventilacije i multimedijsko opremanje dvorane Doma kulture u Maloj Subotici. Ukupna vrijednost projekta procijenjena je na 728.000 kuna, od čega je od Ministarstva zahtijevano sufinanciranje od 650.000 kuna. Mini-

Život

starstvo je ovih dana objavilo rezultate natječaja. Prema njima je odobren dio projekta i to za rekonstrukciju sustava ventilacije, čime će taj dio projekta (od 301.000 kuna) Ministarstvo kulture sufinancirati u iznosu od 200.000 kuna.

Da bi se što prije započelo s radovima, odmah po potpisu ugovora prići će se izradi dokumentacije za nadmetanje za izbor najpovoljnijeg ponuditelja.

Prošle godine prvi put organiziran “Advent u Mihovljanu”

Lijepa gesta mihovljanskih udruga: prikupili dobrovoljne priloge Kako bi djeci uljepšali vrijeme posvećeno zabavi te edukaciji, članice i članovi KUD-a Mihovljan i Udruge mladih Mihovljan, u dogovoru s koordinatoricama iz SOS Dječjeg sela Lekenik, odlučili su kupiti i pokloniti im dva televizora ukupne vrijednosti 5000 kuna Piše: IVAN -GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Ku l t u r n o -u m j e t n i č ko društvo Mihovljan prošle je godine po prvi puta organiziralo „Advent u Mihovljanu“, u čijoj su uspješnoj realizaciji pomogle članice i članovi Udruge mladih te Udruge umirovljenika iz Mihovljana. U parku „preko Labazana“ 16. prosinca održali su priredbu te druženje gostiju i mještana Mihovljana. Tom prilikom su se za Dječje selo Lekenik prikupili dobrovoljni prilozi u iznosu od 5.000 kuna, na čemu se organizatori svima srdačno zahvaljuju.

Siguran dom

– SOS Dječje selo Hrvatska se brine za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, neovisno o njihovoj rasnoj, nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, pruža im ljubav i sigurnost u obiteljskom okruženju, trajan dom i obrazovanje za sretno i mirno djetinstvo. Trenutno skrbe o 240 djece i mladih smještenih u SOS dječjim selima Ladimirevci i Lekenik te u SOS zajednicama mladih u Osijeku, Velikoj Gorici i

Zagrebu. SOS Dječje selo Lekenik skrbi za djecu od 1992. godine. Povjerena im djeca novi dom su pronašla u 15 SOS kuća u Lekeniku, gdje odrastaju uz ljubav i brigu SOS mama te pažnju SOS braće i sestara. Obiteljski tip skrbi ono je što ovu Udrugu čini posebnom, a djeci pruža siguran dom i bezbrižno odrastanje! – riječi su njihove koordinatorice za odnose s javnošću, Neže Šiptar.

Puna srca

Da bi ovoj djeci uljepšali vrijeme posvećeno zabavi te edukaciji, članice i članovi KUD-a Mihovljan i Udruge mladih Mihovljan, u dogovoru s koordinatoricama iz SOS Dječjeg sela Lekenik, odlučili su kupiti i pokloniti im dva televizora ukupne vrijednosti 5.000 kuna. Prilikom predaje poklona u Dječjem selu Lekenik, posjetili su i SOS kuću „Iris“, gdje su se družili sa petero prekrasne djece i njihovom SOS mamom.

Kako kažu Mihovljančani, teško je opisati dojmove i osjećaje, ali svi oni ipak stanu u jednu rečenicu: – Puna su nam srca veselja i radosti što ćemo barem malo uspjeti ovoj predivnoj dječici uljepšati djetinstvo!

SOS Dječje selo Hrvatska trenutno skrbi o 240 djece i mladih smještenih u SOS dječjim selima Ladimirevci i Lekenik te u SOS zajednicama mladih u Osijeku, Velikoj Gorici i Zagrebu

Polaganjem simbola i paljenjem svijeća u Čakovcu obilježeno sprečavanje zločina protiv čovječnosti

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta Kamenčić je simbol jednostavnosti, simbol čovjekovog nastanka, ali i povratka u ono iz čega je nastao. Ostavljanje malih kamenova na grobovima pokojnika simbolično je upriličeno prilikom obilježavanja Međunarodnoga dana sjećanja na žrtve Holokausta i sprječavanja zločina protiv čovječnosti.

Polaganjem kamenčića, bijele ruže i paljenjem svijeća, predsjednik Židovske općine Čakovec dr. Andrej Pal, župan Međimurske županije Matija Posavec te izaslanstvo Židovske općine u Čakovcu (Zlatka Gans Jambrović, Claude Benko, Sven Pal i Marijan Ramušćak) podsjetili su

na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugoga svjetskog rata.

U Međimurju se od 2005. godine, kada je Generalna skupština UN-a usvojila rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta (27. siječnja), odaje počast milijunima nedužnih žena, muškaraca i djece, žrtava stradalih u Holokaustu tijekom Drugoga svjetskog rata. To je ujedno bio i povijesni dan za čovječanstvo jer su oslobođene tisuće osoba koji su bili u najvećem nacističkom koncentracijskom logoru – Auschwitzu.

Strah, suze, patnja i nezamislivi događaji obilježili su i trajno se

upisali u sjećanja 7.500 zatvorenika koji su tada oslobođeni.

– Na današnji dan prisjećamo se svih strahota i nehumanosti koje je židovski narod proživio tijekom Drugoga svjetskog rata.

Naša je obveza upozoravati da je svaki oblik ekstremizma, šovinizma, isključivosti i nasilja neprihvatljiv. Obveza nam je i dužnost buduće generacije odgajati u duhu istinske tolerancije i mira, bez mržnje i netrpeljivosti, učiti ih da su vrijednosti poput vladavine prava, zaštite slabijih, solidarnosti i humanosti temelj napretka svakog demokratskog društva – poruke su povodom Dana sjećanja.

Život

6. veljače 2019., br. 127 || Regionalni tjednik

11

Donacija tvrtke Tloris dobar je primjer društvene odgovornosti Grad Čakovec vlasnik je objekta u Ulici A. G. Matoša u Čakovcu koji koriste članovi Udruge za pomoć osobama s intelektualnim teškoćama Međimurske županije. Osim dugogodišnjega financiranja projekata Udruge, Grad Čakovec brine i o osiguravanju kvalitetnih uvjeta za svakodnevni život članova udruge u okviru programa smještaja u stambe-

nim zajednicama. Ovaj program potiče osamostaljenje članova udruge te im omogućuje da žive u lokalnoj zajednici kao ravnopravni članovi društva. Stoga je Grad Čakovec prihvatio inicijativu čakovečke tvrtke Tloris d.o.o. da se u obliku donacije na objektu u Ulici Antuna Gustava Matoša u Čakovcu postavi novi dvokrilni prozor. Tvrtka je osnovana

2017. godine, bavi se prodajom PVC i ALU stolarije, a ugovorni je partner grupacije Marlex za područje Međimurske županije. Kako je tom prilikom istaknuo predstavnik tvrtke Tloris d,o.o. Jurica Srpak, odlučili su u suradnju s Gradom Čakovcem donirati stolariju i tako pomoći potrebitima. Čakovečki pročelnik UO za društvene, međunarodne poslove

i odnose s javnošću David Vugrinec zahvalio se tvrtki Tloris na donaciji te istaknuo da se radi o dobrom primjeru društvene odgovornosti. Donacija tvrtke Tloris uključuje skidanje stare stolarije, obradu špaleta, montažu prozora s dvoslojnim izo-staklom i roletom te postavljanje unutarnjih i vanjskih klupčica. Ukupna vrijednost donacije iznosi pet tisuća kuna.

15 godina Predsjednica Udruge s osobitim zadovoljstvom je podsjetila prisutne da je 2004. godine osnovano Društvo žena Macinec kao jedna od prvih takvih udruga na području Općine Nedelišće, ali i u Međimurskoj županiji

Jedna od najaktivnijih udruga s područja Općine Nedelišće

Udruga Maxenca na godišnjoj sjednici o protekloj godini i planovima Na izbornoj sjednici Skupštine, koja je održana tjedan dana ranije, članice i članovi odlučili su da Udrugu i iduće dvije godine vode predsjednica Magdalena Špicar Marciuš i potpredsjednik Mihael Kirić, a tajničko-blagajničke poslove Željko Kofjač Skupština MIK-a bila je izbornoga karaktera, pa je dosadašnjeg predsjednika Miljenka Blažeka na čelnoUd r uge „ Me đ i mu rsk i me mjestu zamijenio Viktor informatički klub“ (MIK) Lazar.

Na redovnoj godišnjoj iz Čakovca i „Mladi informatičari Strahoninca“ skupštini MIS-a predsjed(MIS) održale su godišnje nik Dejan Drabić osvrnuo skupštine u prostoru Teh- se na bogat i sadržajan rad ud r uge s nag lanološko-inovacijskog centra skom na proMeđimurje. jekt „Škola Predsjednik mladih MIK-a Miljenko prograBlažek osvrnuo – Važan dio mera“. se na rad tijeprojekta čini Više kom prot e detakle godine i ulaganje u opremu! lja o uspjehe mla– kaže voditeljica prođih članova jektu na najprestižprojekta Sana p r e nijim prograĐukes zentimerskim natjerala je canjima. njegova voditeljica Uspjesi Sana Đukes.

– Istaknuo bih izniman ­– Projekt se sastoji od uspjeh Martina Josipa Kocijana, koji je osvojio prva mnoštva radionica i tečajemjesta na Državnome na- va koji se provode tijekom tjecanju iz informatike i ove školske godine, putem Hr vatskom ot vorenome kojih će se oformiti vlastita knjižnica stručne literature natjecanju iz informatike.

Izborio je i plasman na namijenjena članovima te H r vat sk u i n format ičk u će se održati i brojna preolimpijadu te je u finalnome davanja.

Važan dio projekta čini natjecanju osvojio izvanredulaganje u opremu, kao i no 7. mjesto.

Naša je udruga za proteklu pripreme i sudjelovanja na godinu od Hrvatskog sa- natjecanjima, stoga nam je veza informatičara primila od velike pomoći bila finanpriznanje za 3. mjesto na cijska potpora Ministarstva državnoj razini u ekipnoj znanosti i obrazovanja u kategoriji za srednjoškolce visini od 110 tisuća kuna – – istaknuo je predsjednik rekla je Đukes.

Među ostalim aktivnoBlažek.

nuti da su većina predavača diplomanti FOI-ja – rekao je Drabić.

Piše: ivan-goran herman igherman@regionalni.com

Projekti

Članovi udruge ostvaruju iznimne rezultate na brojnim natjecanjima, a Martin Josip Kocijan i Samuel Sobočan osvojili su prvo mjesto

U sklopu natječaja Hrvatskog saveza informatičara Fran Železnjak je osvojio glavnu nagradu s radom “Microbit(ka)”

Prezentacija Tajnik Udruge Željko Kofjač o aktivnostima članica i članova Udruge tijekom prošle godine pripremio je petnaestominutnu prezentaciju koja je predstavljena u suradnji s članom Udruge Miroslavom Novakom stima istaknut je projekt edukacije romske djece, kao i radionice „Meet and code“.

– Usko surađujemo s varaždinskim Fakultetom organizacije i informatike te Pučkim otvorenim učilištem Varaždin, s kojima provodimo informatičke tečajeve za osnovnoškolce u prostorijama Fakulteta. Vrijedi spome-

na državnoj razini. Posebnost je bio rezultat Samuela Sobočana, koji je ostvario bodova koliko i preostalih šestero natjecatelja zajedno.

– Naši članovi plasirali su se i na Juniorsku hrvatsku olimpijadu te Hrvatsku informatičku olimpijadu, dok je na državnoj smotri radova u sklopu natječaja Hrvatskog saveza informatičara Fran Železnjak s radom „Microbit(ka)“ osvojio glavnu nagradu – zaključio je predsjednik Drabić, koji je najzaslužnijim učenicima podijelio prigodna priznanja i nagrade.

12 Zdravlje

Regionalni tjednik || 6. veljače 2019., br. 127

M. Središće: U Gradu razmišljaju o kupnji analizatora krvi

zdravlje

Grad Mursko Središće donio je odluku o provođenju programa dnevnog boravka starijih osoba u domovima za starije i nemoćne na području Grada i za tu je namjenu osigurao 112.000 kuna u proračunu.

Iako je ranije bilo dogovoreno da će se program sufinancirati u iznosu od 50 posto od ekonomske cijene usluge ili najviše u iznosu od 30 kuna, na sjednici Gradskoga vijeća donesena je odluka da na snazi ostaje sufinanciranje s 50 posto prema

proračunskim mogućnostima, bez obzira na iznos ekonomske cijene.

Trenutno je raspisan javni poziv, ali se na

njega dosada nitko nije javio. Ne bude li interesa za ovaj program, gradonačelnik Dražen Srpak je iznio prijedlog da se osigurani novac u proračunu utroši za kupnju analizatora krvi. Naime, Grad se prije nekoliko mjeseci uspio izboriti da se krv za stanovnike grada i okolnih općina svakodnevno vadi u gradskoj ambulanti.

Mogućnost brzih krvnih nalaza uvelike bi pomogla liječnicima prilikom pretraga i postavljanja dijagnoza.

Besplatno testirajte

Omega-3 masne kiseline i vitamin D čuvaju zdravlje Natural Pharmaceuticals, nor veška kompanija koja proizvodi vrhunske dodatke prehrani na bazi omega-3, na hrvatskom tržištu nudi proizvod OmegaMarine FORTE+, omega-3 kapsule na bazi svježeg norveškog lososova ulja – Xalar obogaćene vitaminom D3.

OmegaMarine FORTE+ prvi je svjetski dodatak prehrani na bazi omega-3 ulja dobivenog iz lososa, s Omega Veritas međunarodnim certifikatom izvornosti. Certifikat potvrđuje visoku kvalitetu i prirodni izvor omega-3 koje se nalaze u OmegaMarine FORTE+ dodatku prehrani, koji sadrži 35% prirodnog ulja lososa i 65% koncentriranog ribljeg ulja.

Omega-3 masne kiseline i vitamin D iznimno su važni u očuvanju zdravlja i vitalnosti.

Europska agencija za sigurnost hrane ističe da konzumacija omega-3 masnih kiselina (250

mg DHA i EPA dnevno) doprinosi održavanju pravilne funkcije srca. Dokazani su i brojni pozitivni učinci na mozak i kognitivne performanse, a jedan od najvažnijih doprinosa je svakako održavanje zdravlja strukture kostiju.

Više informacija potražite na stranici: www.testomega.hr

Pogubnost idolopoklonstva Što je idolopoklonstvo? Iako tu riječ često vežemo uz religiju, mnogi ne znaju njeno pravo značenje. U rječniku hrvatskog jezika nalazimo definiciju da je idolopoklonstvo ili idolatrija štovanje slika ili kipova kojima se daju božanske moći. A što Biblija kaže o idolopoklonstvu? U Starome zavjetu, u drugoj Božjoj zapovijedi čitamo: “Nemoj imati drugih bogova osim mene. Ne pravi sebi idole u obliku bilo čega što je gore na nebu, ili dolje na zemlji, ili ispod u vodi. Nemoj ih štovati niti im služiti, jer sam ja, tvoj Bog, ljubomoran Bog. Kažnjavam one koji čine zlo i koji me mrze... a pokazujem vjernost i ljubav do tisućitog koljena onima koji me vole i drže moje zapovijedi.” (Iz 20:36) Dakle, druga Božja zapovijed kaže da je štovanje idola zlo i da će Bog takvu praksu svakako kazniti. Naši zemaljski roditelji vole primati ljubav i poštovanje od svoje djece, no zamislite kako bi se osjećali kad bismo im rekli da ćemo od sada njih zamijeniti neki drugim ljudima ili još gore pticom, majmunom ili gušterom, te da ćemo tim stvorovima iskazivati ljubav i poštovanje kao roditeljima? Pa to bi im slomilo srce! Slično se osjeća i naš Bog kad se ljudi klanjaju idolima umjesto njemu — živome i jednome Bogu. I ne samo to, u poslanici Rimljanima u prvom poglavlju Biblija jasno kaže da je zlo na djelu u svijetu upravo zbog idolopoklonstva.

Dakle, ako se ne klanjamo u Duhu i Istini jedinome, pravome i živome Bogu, onda se klanjamo

Mladen Dominić Kristova Crkva nekome ili nečemu drugome — a to je idolopoklonstvo! Onda naš svijet vode naši idoli, a ne živi Bog. Kakvo dobro može biti u životu čovjeka ako ga vodi mrtav čovjek ili kip neke ptice?

Kome se ti klanjaš? prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Naručite BESPLATAN primjerak BIBLIJE (meki kožni uvez), tiskane u suradnji s Kršćanskom sadašnjosti (rimokatolička izdavačka kuća) te novi broj kršćanskog časopisa Obiteljski list. Nazovite nas na 042 311 202.

Posjetite nas srijedom u 19 sati na redovitom proučavanju Biblije.

Kristova Crkva Varaždin Vilka Novaka 48f www.kristova-crkva.hr

Podrška oboljelima od bolesti grla

Klub laringektomiranih obilježio dan svetog Blaža

Organizirani su sveta misa, akcija “Zajedno smo jači i glasniji” te međunarodni simpozij Humanitarnom akcijom „Zajedno smo jači i glasniji“ 30. siječnja u Podturnu te 29.

Međunarodnim simpozijem laringektomiranih osoba 2. veljače u Hotelu Park u Čakovcu je obilježen dan sv. Blaža – biskupa, sveca, mučenika i zaštitnika oboljelih od bolesti grla.

Klub laringektomiranih Županijske lige protiv raka Čakovec, u suradnji sa Župom sv. Martina Podturen, Općinom Podturen i ostalim suradnicima, već osmu godinu za redom organizirao je sv. misu i blagoslov grla u Župnoj crkvi sv. Martina te nakon toga edukativno-humanitarnu akciju pod nazivom „Zajedno smo jači i glasniji“. Tijekom akcije je bio predstavljen rad Kluba te su ponuđene bile

jabuke i prigodni predmeti koje su izradili članovi Kluba.

Uslijedilo je druženje članova

Prema podacima Registra za rak, u periodu od 2011. do 2015. godine u RH je godišnje prosječno registrirano 313 novih slučajeva raka grkljana s mještanima općine, udruga i župe u Pastoralnom centru.

Povodom 20. obljetnice djelovanja Klub laringektomiranih Županijske lige protiv raka

Čakovec bio je domaćin vrlo značajnog Međunarodnog skupa koji je organiziran u suradnji s Hrvatskom zajednicom laringektomiranih (HZL), Zavodom za javno zdravstvo Međimurske županije i Odjelom za otorinolaringologiju Županijske bolnice Čakovec.

Odazvale su se laringektormirane osobe iz svih dijelova Hrvatske te okolnih zemalja.

Svetu misu prije Simpozija održao je varaždinski biskup Josip Mrzljak.

U Republici Hrvatskoj djeluje 11 klubova okupljenih u Hrvatsku zajednicu laringektomiranih koja već dugi niz godina povodom Dana sv. Blaža organizira sv. misu i blagoslov grla te stručni međunarodni simpozij, među kojima je i Klub laringektomi-

ranih Međimurske županije.

Klub laringektomiranih Međimurske županije osnovan je 9. srpnja 1998. godine kao prvi klub oboljelih, nastao u okrilju Županijske lige protiv raka Čakovec, a bio je i prvi županijski klub laringektomiranih u RH. Prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske, u periodu od 2011. do 2015. godine u Republici Hrvatskoj godišnje je bilo registrirano prosječno 313 novih slučajeva raka grkljana – 288 muškarca i 25 žena, a u Međimurskoj županiji 10 novih slučajeva, od kojih je udio muškaraca čak 94%.

U periodu od 2013. do 2017. godine u RH godišnje su od raka grkljana umrle u prosjeku 183 osobe, a u Međimurskoj županiji šest osoba.

Hrvatska komora medicinskih sestara:

“Ne želimo trpjeti novo nasilje!”

Nakon posljednjih napada na liječnike i medicinske sestre u Klinici za plućne bolesti Jordanovac i hitnoj kirurškoj ambulanti KB Dubrava, priopćenjem su se javili iz Hrvatske komore medicinskih sestara. – Napadi kojima su liječnici, medicinske sestre i ostali zaposleni u zdravstvu izloženi na radnim mjestima su sve češći, a osobito zabrinjava podatak da doživljavamo sve više fizičkih napada.

Danas kada nam u nedostaje liječnika i medicinskih sestara, kad liječnici i medicinske sestre

svakodnevno odlaze u inozemstvo, kada se prekovremeni rad ne obračunava ni ne plaća korektno, eskalacija nasilja sigurno nije nešto što će zadržavati naše kolegice i kolege u domovini. Tražimo stoga proglašenje zdravstvenih ustanova mjestima nulte tolerancije na nasilje, uvođenje obveze 24-satne prisutnosti zaštitarske službe i nadzora kamerama, postavljanje tzv. „tihih alarma“ i provođenje strože kontrole ulazaka posjeta u zdravstvene ustanove! – piše između ostalog u priopćenju.

Zdravlje

6. veljače 2019., br. 127 || Regionalni tjednik

13

Centar dr. Rudolfa Steinera

Održana završna konferencija projekta “CultuREvive Tour”

Cilj ove konferencije bio je predstaviti finalnu verziju turističke ture starih zanata koja povezuje Zaladsku županiju iz Mađarske te Koprivničko-križevačku i Međimursku županiju

U organizaciji Udruge narodne umjetnosti županije Zala, u Zalaegerszegu je održana završna konferencija projekta „CultuREvive Tour“. Cilj ove konferencije bio je predstaviti finalnu verziju turističke ture starih zanata koja povezuje Zaladsku županiju iz Mađarske te Koprivničko – križevačku i Međimursku županiju.

Pozdravni govor konferencije održao je gradonačelnik Zalaegerszega Zoltán Balaicz, a rezultate projekta predstavila je predsjednica Udruge narodne umjetnosti, koja je ujedno vodeći partner na projektu, Éva Skrabut. Svoj rad i rezultate iznio je direktor Turističke zajednice grada Koprivnice, Renato Labazan, a za Centar dr. Rudolfa Steinera ravnateljica Dijana Posavec.

Termama sveti Martin, Centar dr. Rudolfa Steinera organizirao je jednom mjesečno (petkom) „Međimursku večeru“, na kojoj su gostovali razni međimurski, koprivnički i mađarski majstori starih zanata. Svaki od tih

Događaj je dio promocije projekta „CultuREvive Tour“ koji financira program CBC Interreg HU-HR, ukupne vrijednosti od 323.250,32 eura.

Projekt „CultuREvive Tour“ sa 85 posto sufinanciran je iz europskih fondova, što je iznos od 274.762,77 eura. U 20 mjeseci provedbe projekta mnogo se učinilo i organizirala su se razna događanja u svrhu promoviranja samoga projekta.

Udruga narodne umjetnosti organizirala je događaje kao što su Dan obitelji na Duhove, Festival lončarstva i keramike te Kamp mladih, na kojem se učilo kako se izrađuju i sviraju gajde. Turistička zajednica grada Koprivnice organizirala je vrlo poznati Renesansni festival na Koprivničkim bedemima te Podravske motive. U suradnji s

Rad i rezultate na ovom projektu za Centar dr.

Rudolfa Steinera iznijela je ravnateljica Dijana Posavec majstora želi svoj stari zanat prenijeti na mlađe generacije, da njihovi zanati, običaji ili čak tradicija ne bi bili zaboravljeni.

Centar dr. Rudolfa Steinera, u sklopu najvećega međimurskoga događanja - Porcijunkulova, organizirao je Eko – etno festival te je održan i Marketing

seminar u Međimurskim dvorima u Lopatincu. U sklopu Međimurskih dvora nalazi se agencija Etno Art Travel koja je za potrebe projekta „CultuREvive Tour“ izradila turistički paket aranžman: informativno – turističke ture starih zanata, odnosno svih info točaka na projektu. Stoga je u Međimurskim dvorima prezentirana tura sudionicima projekta, turističkim i marketinškim stručnjacima, kao i svim zainteresiranim posjetiocima seminara. Turistička tura je jedan od finalnih proizvoda projekta; predstavlja komercijalan proizvod koji na tržištu dugoročno osigurava održivost projekta i nakon njegova završetka. Uz turu starih zanata predstavljena je i Steinerova bidra, kao novi gastroproizvod projekta „CultuREvive Tour“. Bit organizacije ovakvih događanja su promocija projekta „CultuREvive Tour“ te ono najbitnije: razmjena iskustava i znanja među mađarskim i hrvatskim majstorima starih zanata.

U svrhu daljnjeg širenja proizvodnje VIS PROMOTEX d.o.o. traži djelatnike za rad na:

BETONARI - više izvršitelja OPIS POSLA: Kao djelatnik na betonari, biti ćete zaduženi za izradu betonskih postolja za suncobrane.

UVJETI: • NKV, KV ili SSS • prednost poznavanje poslova u građevinarstvu na betonskim radovima, no nije uvijet Kontakt: 091 357 01 02 i info@vis-cro.com Zamolbe se mogu slati i pisanim putem na adresu: VIS PROMOTEX d.o.o. Adolfa Wisserta 3/a, 42000 Varaždin Zaključno sa 28. veljače 2019. godine.

14 Kulturni obzor

Regionalni tjednik || 6. veljače 2019., br. 127

Ovogodišnja tema najpoznatije muzejske manife

Noć muzeja privukl umjetnosti i tehnologij Prigodni program obično se održava zadnjeg petka u siječnju, uz besplatan ulaz u kulturne Piše: IVAN -GORAN HERMAN igherman@regionalni.com FOTO: STUDIO VIPRO/ REGIONALNI TJEDNIK

Hrvatsko muzejsko društvo organizira manifestaciju Noć muzeja u Hrvatskoj od 2005. godine. Od 2007. Noć muzeja prerasta u nacionalnu manifestaciju u koju se uključuje sve više muzeja i gradova, dok broj posjetitelja prelazi 70.000.

Danas je Noć muzeja manifestacija kojom se nastoji ostvariti jedan od osnovnih strateških ciljeva Hrvatskog muzejskog društva, što je provođenje aktivnosti na percepciji muzeja kao baštinskih ustanova, ustanova identiteta i muzeja kao nezaobilaznoga sudionika u održivome razvoju turizma. Prigodan program obično se održava zadnjega petka u siječnju, uz besplatan ulaz u muzeje, galerije i ostale kulturne ustanove. Ove godine Noć muzeja ipak se održala 1. veljače, od 18 sati do jedan sat iza ponoći. Program se provodi u suradnji i prema mogućnostima te idejama sudionika manifestacije, u skladu sa spomenutim ciljevima.

Događanja su vrlo raznolika: otvaraju se izložbe, organiziraju predavanja, radionice, koncert, performansi, promocije, specijalno osmišljena vodstva, kazališne predstave, dijeljenja ili prigodne prodaje muzejskih publikacija i suvenira te ostala

prigodna događanja. U press centru Noći muzeja prikupljaju se podaci o broju posjetitelja te se izvješćuje javnost o uspjehu manifestacije.

Tehnologija u Prelogu

U Prelogu je Noć muzeja održana po šesti puta. Da bi kreativno sagledali muzejske mogućnosti i omogućili veću dostupnost svojih sadržaja novoj muzejskoj publici te im virtualno približili budućnost u muzejima, kao i svakodnev-

Muzej “Croata insulanus” Grada Preloga u skladu s ovogodišnjom temom krenuo je ukorak s novim medijima, prenoseći pomoću njih tradicionalne oblike likovnog izražavanja nom životu, hrvatski muzeji u svome radu koriste suvremene tehnologije, od digitalnih platformi i mobilnih aplikacija do VR i AR tehnologije. Tako je tema 14. izdanja manifestacije (“Muzeji – inovacije i digitalna budućnost”) odabrana s obzirom na činjenicu da je komu-

niciranje različitih sadržaja, odnosno primjena digitalnih tehnologija, otvorila neslućene mogućnosti inspiracije, interpretacije i prezentacije, bilo da se radi o samim muzejskim zbirkama, stručnim, znanstvenim i drugim događajima, edukativnim i zabavnim sadržajima ili pak o virtualnim obilascima muzejskih postava, povijesnih zdanja i zaštićenih baštinskih lokaliteta.

Muzej “Croata insulanus” Grada Preloga u skladu s ovogodišnjom temom krenuo je ukorak s novim medijima, prenoseći pomoću njih tradicionalne oblike likovnog izražavanja. Neka od djela iz stalnoga postava Muzeja predstavljena su računalnim animacijama. Izložba “Eteralni kod” Hrvatskoga društva likovnih umjetnika Međimurja ponudila je čitanje djela pomoću QR kodova. Varaždinska umjetnica Lila Herceg izložbom je prezentirala prostorne instalacije. Uz izložbene je programe organiziran i glazbeni, u kojemu su sudjelovali Tamara Korunek i Hrvoje Šenjug te Lea Šprajc i Neven Kolarić. U prizemlju Muzeja posjetitelji su imali prilike iskusiti gastro kutak Srednje škole Prelog, s prezentacijom međimurskih vina Vinske kuće DvanajščakKozol. U Knjižnici i čitaonici Grada Preloga prikazane su multimedijalna animacija “Povijest knjige-arheologija čitanja” te interaktivne digi-

Kulturni obzor

6. veljače 2019., br. 127 || Regionalni tjednik

15

estacije “Muzeji – inovacije i digitalna budućnost”

la ljubitelje baštine, je u Čakovcu i Prelogu ustanove. Ove godine Noć muzeja ipak je održana 1. veljače, od 18 sati do 1 sat iza ponoći.

NAJ POPEVKA ZVONI! U preloškome Muzeju uz izložbeni je program organiziran i glazbeni, u kojem su sudjelovali Tamara Korunek i Hrvoje Šenjug te Lea Šprajc i Neven Kolarić. Prikazan je i dokumentarni film o međimurskoj popevki. talne slikovnice, održan je digitalni Trivija kviz, a mogla se pogledati i izložba fotografija Silvija Benča “Mistična rijeka”.

Ravnateljica Knjižnice, Maja Lesinger, predstavila se zanimljivom umjetničkom insta-

lacijom “Knjižnica bez knjiga”.

Noć muzeja u Prelogu posjetilo je više od 800 posjetitelja. Na otvorenju manifestacije prisutne su pozdravili ravnateljica Muzeja “Croata insulanus” Iva Kožnjak, ravnateljica Knjižnice

Maja Lesinger te gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek.

Sve izložbe ostat će otvorene do 22. veljače.

Čakovečka noć

U Muzeju Međimurja Noć muzeja upriličena je po dvanaesti puta. U sadržajima koje je Muzej ponudio uživale su oko 3000 posjetitelja. Na prvih deset Noći muzeja predstavljena je kulturno-povijesna baština pojedinih međimurskih općina. Prošle godine taj je niz prekinut pa je u prvi plan iskočila povijest sporta u Međimurju.

Ove godine, osim stalnih postava, zainteresirani su imali

prilike razgledati nedavno predmeta iz njegove privatne zbirke umjetničkih postavljenu izložbu o predmeta na temu stotoj obljetnici bika. Donacija oslobođenja će biti stalno M e đ i mu r j a Otvorenje u izložena u od mađarskih vlasti. Čakovcu glazbenom S v e č a n o j dvorani Otvorenje kulisom uljepšala M MČ -a . je glazManifebenom je Ženska vokalna staciju je kulisom skupina “Stridonne” prigodu ljepša la nim govoŽenska voiz Štrigove rom otvorila kalna skupir a v n at e l j i c a na “Stridonne” M MČ -a M a š a iz Štrigove. OtvoHrustek Sobočan, a rena je i stalna izložu ime međimurskog župana ba donacije dr. sc. Danijela Režeka koja se sastoji od 97 Matije Posavca skupu se obra-

tila Sonja Tošić-Grlač. U programu otvorenja sudjelovali su likovni kritičar Milan Bešlić i autorica postava, muzejska savjetnica Erika Nađ-Jerković.

Predstavljena je i knjiga Hrvoja Hitreca “Samo sreća, ništa drugo”. Radi se o romansiranome životopisu Nikole VII. Zrinskog. O autoru i njegovu djelu govorili su književni kritičar Damir Pešorda i mr. sc. Zlatko Bacinger. U prijepodnevnim satima, u prostorima Muzeja održane su dječje radionice animacije i likovnog izraza te radionica QR kodiranja na podlozi Oproštajnoga pisma Petra Zrinskoga.

16 Duplerica

Regionalni tjednik || 6. veljače 2019., br. 127

arhitektima je na obnovi varaždinske sinagoge pomog

Hoće li ove godine napo obnovi sjevernog pročelja

Govoreći o sinagogi, dr. sc. Snješka Knežević je istaknula da je Varaždin prije Zagreba imao svoju Židovsku općinu, osnovanu 1777. godin obiteljsku kuću. Ta prizemnica se i danas nalazi u varaždinskoj Kukuljevićevoj ulici, a pub Piše: Gordana Igrec

traži se finalna namjena

Malenica: “Znamo gdje su štukature i ostavština“ Malenica: “Znamo gdje su štukature i ostavština“ Zamjenica varaždinskoga gradonačelnika Sandra Malenica zadovoljna je činjenicom da se pobudio stručni interes za obnovu sinagoge.

– Ono na čemu intenzivno radimo već godinu i pol dana je da tražimo finalnu namjenu za samu zgradu. Ona mora biti usuglašena i sa Židovskom općinom u Zagrebu jer je nekad bila bogomolja, te stoga mora biti u suglasju s potrebama suvremenog društva i s odredbama konzervatorske struke.

Prije nekoliko godina postavljena je u Židovskoj općini izložba o Židovima u Hrvatskoj. U dogovoru s predsjednikom Židovske općine u Zagrebu dr. Ognjenom Krausom i Ministarstvom kulture trebala bi

krajem travnja ove godine biti postavljena ista u Varaždinu, u prostoru sinagoge.

Mi bismo iz našeg muzejskog fundusa predstavili židovsku ostavštinu u našem gradu – izjavila je Malenica.

Osvrnula se i na pitanja gradskih vijećnika koji su javno postavili pitanje što je s materijalnom ostavštinom iz varaždinske sinagoge, koja je, prema njihovim saznanjima, skrivena po varaždinskim podrumima i tavanima.

– Bilo mi je jako drago kada je postavljeno to pitanje, zato jer smo mogli dokazati da kontinuirano radimo.

Naravno, mi znamo gdje je svaka štukatura i ostalo.

Dat ćemo vijećnicima odgovor na ta pitanja u pisanom obliku na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća – obećala je Malenica.

niku, Splitu i Rijeci – rekla je Knežević i dodala da su od 1938. godine, počevši od Kristalne noći, u Njemačkoj Varaždinska sinagoga bit sve sinagoge bile uništavane, će prva u Hrvatskoj kojoj će obezvređivane i pretvarane u se gotovo u potpunosti vratiti magazine.

Gotovo ih se tretiralo poput njezin povijesni lik, iako ne i izvorna namjena, zaključak staja. Govoreći o sudbini sinaje govornika koji su prošlog goge u Varaždinu, Knežević utorka sudjelovali na tribini je istaknula da je sa sinagoge pod nazivom „Prema obnovi skinuta maska. Rekla je i da je nakon Drugoga svjetskog rata varaždinske sinagoge“. njezin prostor prenamijenjen Preživjela holokaust u kino i Narodni dom.

Na predavanju koje Već 1948. godine je u Židovskoj opgasi se Židovćini u Zagrebu ska općina, a organiziralo zabilježeni Ku l t u r n o Prije 15 godina su pokušaji društ vo rekonstruirana su uglednog „Miroslav VaraždinŠalom bočna pročelja, novci ca Artura Freiberza obnovu stižu na Takača da ger“ suod prostodjelova l i kapaljku ra napravi su arhitekOlimpijsk i tica Iva Kusportski muzej. šan iz Studija To se se, prema riKušan, arhitekječima Knežević, tica Helena Paver Njirić i varaždinski arhitekt neko vrijeme ozbiljno Željko Trstenjak. Tribinu je razmatralo u Gradu Vavodila dr. sc. Snješka Kneže- raždinu.

– Prije 13 godina arvić, a kao gošća je sudjelovala Sandra Malenica, zamjenica hitektica Helena Paver varaždinskoga gradonačel- Njirić dobila je zadatak nika. Okupljenima se prvo da napravi rekonstrukciju obratila Snješka Knežević, zgrade, a već 2007. godine podsjetivši ih da je „Varaždin napravljena je virtualna grad kulture, spomenika i Ba- rekonstrukcija sinagoge. roknih večeri“. Napomenula Sinagogama u Hrvatskoj je i da je bio kandidat za Listu se posebno bavi istaknuti spomeničke zaštićene baštine sveučilišni profesor arhitekture Zlatko Karač, a popri UNESCO-u.

– To je jedan njegovani viješću Židova u Varaždinu ambijent u kojem se ne vide bavila se pokojna kustosica nikakvi konflikti, kao primje- GMV-a prof. Magdalena rice u Zagrebu – naglasila je Lončarić – rekla je dr. sc.

Knežević, dodavši da je riječ Snješka Knežević.

Mukotrpna obnova o „finom, malom, srednjoeuNa nju se nadovezao umiropskom gradiću“.

Govoreći o židovskoj sina- rovljeni arhitekt dipl. ing. gogi, Knežević je istaknula Željko Trstenjak, donedavda je Varaždin prije Zagreba ni pročelnik varaždinskoga imao svoju Židovsku opći- Konzervatorskog odjela Mininu, osnovanu 1777. godine, starstva kulture, prisjetivši se a preduhitrio je Zagreb i u cijele povijesti početka obnove gradnji sinagoge. Naime, prva sinagoga bila je izgrađena Svaka već 1812. godine i svojim je rekonstrukcija je izgledom podsjećala na obiteljsku kuću. Ta prizemnica se najprije virtualna, i danas nalazi u varaždinskoj a neke na kraju Kukuljevićevoj ulici, a publika ju je mogla vidjeti u sklopu imaju sreću prigodne videoprojekcije filpostati fizičke mova o Varaždinu i sinagogi.

– Rastom židovske zajednice u Varaždinu, koja je bila sinagoge.

– Početkom 90-tih godina izrazito napredna, izgrađena je prva sinagoga 1861. godi- primijetili smo da je potrebna ne, po uzoru na istu takvu u njezina obnova. Znali smo da Parizu. Nažalost, od 40-ak je za takav pothvat potreban sinagoga u Hrvatskoj, pola ih velik novac i u dogovoru s je uništeno za vrijeme NDH. Gradom Varaždinom i MiDanas su u Hrvatskoj ostale nistarstvom kulture najprije samo tri sinagoge, u Dubrov- smo obnovili krov. No, dalje

smo se našli pred preprekama, jer u Varaždinu gotovo da i nema dokumentirano kako je sinagoga izgledala iznutra, osim jedne fotografije na kojoj se vide klupe i luster.

Imali smo po jedan snimak iz 1966. i 1969. godine i našli smo razglednicu na kojoj smo utvrdili izgled sinagoge s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

Nikada nije nađen nijedan autentičan nacrt dok nismo dobili određenu dokumentaciju iz Beograda, a jedan predmet iz sinagoge čuva se u privatnoj ostavštini – prisjeća se Trstenjak teških početaka.

No, to stručnjake nije obeshrabrilo, jer su imali cilj vratiti sinagogi izvorni izgled.

Dosad je provedena bočna obnova varaždinske sinagoge.

– Sada slijedi obnova njezina pročelja i ostalih detalja, poput tornjića i kupola, pa po-

tom i interijera. Nadam se da ćemo dobiti dovoljno novaca da sjeverno pročelje završimo – zaključio je Trstenjak.

Voditeljica tribine je potom istaknula da se u Varaždinu ide na tzv. „faksimilnu rekonstrukciju, što pokazuje da je kod Grada Varaždina to ne samo arhitektonsko pitanje već je pokazan i politički senzibilitet za židovsku ostavštinu“.

Nakon što se povela riječ o rekonstrukciji zgrade, arhitektica Iva Kušan je otkrila da je njihov studio napravio projekt uz pomoć varaždinskog arhitekta Željka Trstenjaka.

– Mi smo radili na rekonstrukciji crkve Filipa i Jakova u Vukovaru i to smo uspješno izveli. Moram zato i reći da je svaka rekonstrukcija najprije virtualna, a samo neke rekonstrukcije imaju sreću da postanu i fizičke. Mi smo

Duplerica

6. veljače 2019., br. 127 || Regionalni tjednik

17

gao andrej pal, predsjednik židovske općine u čakovcu

pokon krenuti radovi na a arhitektonske memorije?

ne, a preduhitrio je Zagreb i u gradnji sinagoge. Naime, prva sinagoga bila je izgrađena već 1812. godine i svojim je izgledom podsjećala na blika ju je mogla vidjeti u sklopu prigodne videoprojekcije filmova o Varaždinu i sinagogi. da je puno važnije da sinagogu obnovimo izvana, a onda da krenemo na interijer – poručila je Malenica.

Potom je voditeljica Snješka Knežević napomenula da primjera prenamjene sinagoga u Njemačkoj i cijeloj Europi ima jako puno. Zanimalo ju je i kako Varaždinci namjeravaju riješiti složenu dopremu i montiranje tehničke opreme u slučaju da prostor u sinagogi bude korišten za koncerte ili slična kulturna događanja.

– Sinagoga je prevrijedno

Rekonstruirani ulaz u varaždinsku sinagogu trebao bi nalikovati onomu u vinički dvorac

Nakon Drugoga svjetskog rata na zgradi je sve promijenjeno, jedino je ostao tripartitni ulaz se preko arhitektice Helene Paver Njirić uključili u projekt rekonstrukcije varaždinske sinagoge 2006. godine. Važno je istaknuti za varaždinsku sinagogu – koja je bila po tadašnjem Zakonu locirana uvučeno od ceste, kao i svaka nekršćanska bogomolja – da nije građena u smjeru istokzapad, nego sjever-jug. U tome je njezina urbanistička posebnost – pojasnila je Kušan.

Osvrnula se i na spomenut, faksimilnu rekonstrukciju varaždinske sinagoge.

– Jako smo se zabrinuli za pročelje jer nigdje nije bilo tlocrta. No, imali smo sreću da nam je cijela struktura zgrade bila jasna i mogli smo istraživati. Virtualnu rekonstrukciju smo napravili prema razglednici iz 1908. godine. Mi smo sebi zapravo postavili pitanje: „Što nam ta kuća ima za reći?“ Da to pokušamo otkriti. Tako smo temeljem istraživanja arhitekta Zlatka Karača došli i do ishodišta varaždinske sinagoge, koje leži u istima u Parizu i Budimpešti. Jedina razlika je u tornjevima, koji

su na varaždinskoj sinagogi mali i zdepasti. Ali i Varaždin je u usporedbi s Budimpeštom mali gradić – izjavila je Kušan.

Dodala je da je jednostavno

KULTUROCID Od 1938. godine, počevši od Kristalne noći, u Njemačkoj su sve sinagoge bile uništavane, obezvređivane i pretvarane u magazine. Gotovo ih se tretiralo poput staja. raditi rekonstrukciju zgrade koja je napravljena od cigle.

– Prije 15 godina rekonstruirali smo bočna pročelja. Inače, kad radimo rekonstrukciju,

trebamo srušiti sve što je suvišno. Na zgradi varaždinske sinagoge vidi se točno što je na njoj učinjeno nakon Drugoga svjetskog rata. Sve je promijenjeno. Jedino je ostao središnji tripartitni ulaz. Od ostalih radova, to su oni na plastici, a tu nam je najveću pomoć pružio arhitekt Boris Vučić.

Mi iz razglednice koju imamo ne možemo vidjeti kako točno izgledaju svi detalji. Tu je također velik doprinos dao Željko Trstenjak. U svakom slučaju, možemo reći da je najveći rad dosad odrađen na detaljima. Ostala je, dakle, jedino izrada faksimilne rekonstrukcije, radovi na krovištu kupole i tornjićima. Za sam tripartitni ulaz i njegovu rekonstrukciju Željko Trstenjak je napravio istraživanja na istim zgradama od Engleske nadalje, kako bismo napravili ulaz nalik na onaj u viničkom dvorcu – istaknula je Kušan. Što s prostorom?

Govoreći o prenamjeni prostora, arhitektica Helena Paver Njirić je rekla da je bilo potrebno napraviti novi

projekt.

– Oslik svoda trebao bi se rekonstruirati, a intervencija je minimalna. Od sada na dalje morat ćemo koordinirati

UNIKAT Kako stvari teku, varaždinska će obnovljena sinagoga kao arhitektonska memorija biti rijedak primjer kod nas. No, to ipak neće biti obnova izvornog stanja sinagoge. projekt pročelja s uređenjem interijera na svakom koraku – poručila je Paver Njirić.

Zaključnu riječ na tribini dobila je zamjenica grado-

načelnika Grada Varaždina Sandra Malenica, koja je rekla kako „iz perspektive Grada ne mogu promatrati zgradu samo iz arhitektonskog gledišta već u kontekstu cijele priče grada“.

– Ja na to sve gledam više kao na nešto duhovno. U Varaždinu danas žive tri osobe židovske vjeroispovijesti. Od židovske tradicije u Varaždinu kao simbol židovske zajednice jedino je ostalo židovsko groblje i zgrada sinagoge. Ja sam se u svojem nastojanju da se napravi rekonstrukcija sinagoge za pomoć obratila dr.

Andreju Palu, predsjedniku Židovske općine u Čakovcu, i od njega dobila svu moguću potporu. On je i zaslužan za dobivanje dokumentacije iz Beograda – rekla je Malenica te dodala kako je prvotno bilo osmišljeno da se u prostoru sinagoge napravi projekt Galerijskog centra.

– Kada je riječ o pročelju, nadam se da će ove godine krenuti njegova rekonstrukcija, jer je projekt prijavljen Ministarstvu kulture. Držim

mjesto da bi bila bilo čiji ured.

U planu je da uz memorijalni dio sinagoge bude i onaj za održavanje kulturnih događanja. Sinagoga treba biti otvorena za sve, ali ne kao prihodovno-turistički objekt, već kao simbol odnosa Varaždina prema židovskoj baštini.

I neka se zna da nitko nad sinagogom nema šapu – bila je kategorična Malenica.

Dodajmo da je na kraju uslijedila i reakcija iz publike. Štoviše, oglasio prof. dr. sc.

Zlatko Karač, koji je poručio da se sjeća kako je još 2010. godine u zagrebačkoj Židovskoj općini održana virtualna prezentacija rekonstrukcije varaždinske sinagoge.

Izvorno stanje – Pitao sam se je li to samo jedan intelektualni pokušaj koji se neće realizirati. Međutim, kako stvari teku, varaždinska će obnovljena sinagoga kao arhitektonska memorija biti rijedak primjer kod nas!

Ipak bih na sve dodao da ovo neće biti obnova izvornog stanja sinagoge. Vratit će se 2. faza, zadnja cjelovita faza ili najvredniji dio koji se sačuvao, pročelje kakvo je zatečeno je iz vremena 1941. ili 1942. godine, dakle, za vrijeme ustaške vlasti. To znam jer sam na sajmu antikviteta na Britanskom trgu u Zagrebu pronašao časopis iz tog vremena s fotografijom zgrade sinagoge kakvu smo zatekli. To je i logičan zaključak jer ustaška vlast je morala uništiti sva židovska obilježja. A i kupole su skinute za vrijeme NDH, jer je bronca s njih trebala za izradu municije – zaključio je naš najvrsniji stručnjak za sinagoge.

18 Sport

Regionalni tjednik || 6. veljače 2019., br. 127

Koka završila svoju europsku epizodu

Sport

Rukometašice Koke završile su svoj nastup u EHF Challenge kupu. Varaždinke su u Bjelorusiji kod Gomela odigrale oba susreta, a domaće rukometašice su bile uvjerljive.

U prvom susretu, odigranom u subotu, 2. veljače, domaćin je pobijedio 30:18. Već nakon

prvog poluvremena bjeloruska ekipa imala je šest pogodaka prednosti (15:9), a u drugom dijelu samo je povećala svoju razliku. U nedjeljnom susretu bjeloruska ekipa bila je bolja s 32:23. Kokice su se tako oprostile od europskih natjecanja za ovu sezonu. (it)

Gomel je uvjerljivo slavio u obje utakmice osmine finala

fight Club kovaČiĆ

Marko Rog otišao na posudbu u španjolsku Sevillu

Matej Kos najbolji junior Hrvatske

Nogometaš iz Nedeljanca i hrvatski reprezentativac nije se baš naigrao u Napoliju, no vjeruje da će u andaluzijskom klubu dobiti više prilika

Na sjednici Skupštine Hrvatskog savate saveza član Fight Cluba Kovačić Matej Kos proglašen je najboljim juniorom u 2018. godini. Kos je ove godine postao dvostruki prvak Hrvatske – assaut i precombat, prvak Županije, osvojio je Kup Hr vatske, Svjetski kup, Zagreb open, Crikvenica open, turnir „Jean Michele Nicolier“ u Vukovaru, a postao je i viceprvak Europe. Inače, dio je najuspješnije hrvatske borilačke škole – Fight Cluba Kovačić, koji je iznjedrio 18 prvaka Hrvatske.

Plivanje

Odlični Cmrečak i Hajdinjak

U Sisku je subotu, 2. veljače, održana Liga regije 4 (3. i 4. kolo). Za plivače Varaždina to je bilo prvo natjecanje ove sezone. Mlađa juniorka Anamaria Cmrečak osvojila je prva mjesta na 50 m i 200 m prsno te drugo mjesto na 100 m prsno. Isplivala je A normu za Prvenstvo Hrvatske za dobne skupine na 200 m prsno i juniorsku A normu na 50 m prsno. Osim toga, na 50 m delfin i 200 m prsno otplivala je i osobni rekord. Junior Karlo Hajdinjak osvojio je tri prva mjesta (50, 100 i 200 m prsno) te ujedno isplivao i sve tri A norme za Prvenstvo Hrvatske za dobne skupine. Zauzeo je i treće mjesto na 50 m slobodno te isplivao osobni rekord na 50 m prsno.

“Svi su uvjereni da sam donio dobru odluku”

Piše: Ivan Tomašković ivan@regionalni.com

villi ostavili su bivši Vatreni Robert Prosinečki i Davor Šuker.

– Sa Šukerom nisam razNogometaš rodom iz Ne- govarao, već s Rakitićem. deljanca Marko Rog ima Svi su uvjereni da sam donio novi klub. Riječ je o Sevilli, dobru odluku – naglasio je četvrtoplasiranoj momčadi Rog, koji je istaknuo da se španjolske Primere. Nede- najbolje osjeća kada igra u ljančanin, koji je stigao na veznom redu.

Istaknimo da je posudbu iz Napolija, Rog svoj nogopredstavljen je metni put zau utorak, 29.

Nije se baš počeo Školi siječnja. nogometa – Donaigrao ni kad je Fotex Nelazak u trener Napolija bio deljanec.

Sevillu S 10 godije dobra Maurizio Sarri, a ni na otišao odluka. ove sezone, kad je je u VarDobro se teksovu osjećam, na klupu sjeo Carlo školu nogoa ko t reAncelotti meta, gdje su ner od luči njegov talent da mogu pobrusili brojni mo ć i momtreneri od Damira čadi, spreman sam – rekao je 23-godišnjak na Mujanovića do Ivice Solopredstavljanju španjolskim muna. U sezoni 2013./2014. bio je najistaknutiji pojedimedijima. nac varaždinskog sastava te ga je u svoje redove doveo Raspitao se Prije dolaska razgovarao RNK Split.U istoj sezoni u je sa suigračima iz Napolija redovima crvenih NedeljanFabiánom Ruizom, Albio- čanin je oduševio. Zabio je lom i Joséom Callejónom te sedam golova u 29 nastupa, hrvatskim reprezentativcem a debitirao je za hrvatsku A Ivanom Rakitićem, igračem reprezentaciju u utakmici Barcelone koji je bio kapetan protiv Argentine.

Sljedeće sezone uslijedio je Seville. Dubok trag u Se-

transfer u zagrebački Dinamo za 5 milijuna eura. Mla-

Rog je u svojoj karijeri igrao za Nedeljanec, Varaždin, Split, Napoli i Dinamo dić je brzo opravdao novce koje je za njega iskeširao za-

grebački sastav te je bio najkonstantniji igrač Dinama u sezoni 2015./2016.. Igrao je s modrima skupine Lige prvaka, osvojio je Hrvatski kup i Prvenstvo. Uslijedio je Čačićev poziv za Euro u Francuskoj. Rog je sjajno odigrao protiv Španjolske i zapeo za oko najboljim svjetskim klubovima. U novoj sezoni igra kao nikad u životu. Potopio je Hajduk na Poljudu, a odlične partije

odigrao je u pretkolima Lige prvaka.

Početkom kolovoza 2016. godine otišao je u Napoli za 16 milijuna eura, potpisavši ugovor na pet godina. U dresu Napolija nije se baš naigrao ni kad je trener bio Maurizio Sarri, a ni ove sezone, kad je na klupu sjeo Carlo Ancelotti. Tako je Rog pronašao klub u kojem će vjerojatno dobiti više prilika nego u Napoliju.

Odigrane utakmice četvrtfinala kod seniora i veterana na Pan Givova kupu

Auto Florijanić pobijedio u veteranskoj poslastici U dvorani Osnovne škole Vidovec u nedjelju, 3. veljače, odigrani su četvrtfinalni susreti na Pan Givova kupu kod seniora i veterana. Nedjeljni program otvorile su ekipe Auto Florijanić i AS Tomi CB Best. Bila je to prava malonogometna veteranska poslastica koja je odlučena autogolom.

Slavili su Florijanići s 2:1. Uvjerljivo su polufinale izborile Plitvica i Ivančica kod veterana.

Gojančani su s 5:0 bili bolji od Nedeljanca, dok su Ivančani pobijedili Budućnost 3:0. U polufinale se plasirala ekipa Instalacije Kukec svladavši varaždinsku Mladost 3:1. Kod seniora među četiri najbolje ekipe plasirale su i obje momčadi Poleta iz Tuhovca. Prva ekipa pobijedila je Lepoglavu 2:1 golom u po-

sljednjoj minuti, dok je druga momčad nakon penala ukupnim rezultatom 4:2 svladala vidovečku Budućnost. Lutrija kaznenih udaraca odlučila je i susrete Nedeljanca i Slobode ŠN te Mladosti iz Margečana i prve momčadi Slobode iz Tužnog. Nedeljančani su u regularnom dijelu vodili 1:0 i onda primili pogodak nekoliko sekundi prije kraja. Nakon izvođenja šesteraca Sloboda ŠN je bila spretnija s ukupnih 3:2.

Rezultatom 1:1 završio je i susret u regularnom dijelu između Slobode (T) 1 i margečanske Mladosti. Na kraju su s ukupnih 4:3 slavili Margečani. Polufinalne utakmice kod seniora, juniora i veterana na rasporedu su u subotu, 9. veljače, dok se finale igra u nedjelju, 10. veljače. (it)

Sport

6. veljače 2019., br. 127 || Regionalni tjednik

Plivači ČPK-A u Sisku osvojili 19 medalja Plivački klub Sisak Janaf bio je domaćin Regionalnog prvenstva Hrvatske Regije IV. Čakovečki plivači kući su se vratili s 19 medalja. Čak pet medalja osvojio je Sven Furdi, koji je bio srebrni na 100 m leđno te 100, 200 i 800 m slobodno, dok je na 400 m slobodno osvojio broncu. Marta Horvat osvojila je dva zlata na 100 i 200 m leđno te broncu na 200 m mješovito. Po dvije

medalje osvojili su Meri Furdi i Vida Kolarić, dok su se jednom na pobjedničko postolje penjali Mario Beliga, Emil Goričanec, Lana Pintarić i Matija Tropša. Plivači ČPK-a osvojili su tri medalje i u štafetnim utrkama. Srebrna je bila štafeta 4x100 m mješovito za kadetkinje, dok su brončane bile štafete 4x100 m slobodno za kadetkinje i 4x100 m mješovito za kadete.

19

Brončani Tropša Kadeti i mlađi kadeti Čakovečkoga plivačkoga kluba nastupali su na Mini Grand Prixu „Medo“ u Zagrebu.

Boje kluba branilo je 16 plivačica i plivača, a medaljom se okitio Matija Tropša, koji je osvojio brončanu medalju u disciplini 100 m leptir. Vida Kolarić osvojila je 4. mjesto na 100 m delfin i 6. mjesto na 200 m leptir.

Od ostalih rezultata treba spomenuti 5. mjesto Marte Horvat na 100 m leđno, kao i 6. mjesto Svena Furdija također na 100 m leđno. Ekipu je na Mini Grand Prixu vodio trenerski dvojac Sara Čuka i Antonio Šantek.

Rukomet

Domaći poraz igračica Zrinskog

Antonia Ružić i Filip Ude proglašeni najsportašima

uhvatiti priključak, a kako se susret bliži kraju, igračice Dalmatinke pobjegle su u jednom trenutku i na ogromnih osam golova prednosti. U redovima Zrinskog najučinkovitija je bila Ana Maria Gavrić s devet golova. Nakon 14. odigranih kola Zrinski drži 7. mjesto s 13 bodova. U sljedećem kolu Čakovčanke gostuju u Umagu.

FOTO: PIXINO

Izabrani najbolji sportaši i ekipe Grada

Rukometašice Zrinskog poražene su pred domaćim navijačima od ekipe Dalmatinke rezultatom 28:21. Gošće su tijekom cijele utakmice imale rezultatsku prednost, a prvu osjetniju stvorile su u 22. minuti utakmice kada Čakovčankama bježe na četiri gola razlike (14:10). Ni u nastavku Zrinski ne uspijeva

Najbolja ekipa je Ženski rukometni klub Zrinski, koji je natjecanje u Prvoj HRL okončao na 5. mjestu, dok je najbolja čakovečka momčad Streličarski klub Katarina Zrinski Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

Mlada tenisačica Antonia Ružić i iskusni gimnastičar Filip Ude najbolji su sportaši Grada Čakovca za 2018. godinu.

Njima su nagrade uručene na prigodnoj svečanosti u zgradi Scheier u organizaciji Zajednice sportskih udruga Grada Čakovca.

Antonia Ružić kao članica Teniskog kluba Franjo Punčec tenisku je godinu završila na 1. mjestu europske juniorske rang liste uz osvajanje priznanja za europsku igračicu godine „Player of the year“. Antonia se može pohvaliti i naslovima prvakinje Hrvatske u kategoriji igračica do 16 i 18 godina, kao i titulom doprvakinje Hrvatske u seniorskoj konkurenciji. U 2018. godini osvojila je i nekoliko međunarodnih turnira

Posebno priznanje uručeno je Martini Bezek za izborenu normu za nastup na SP-u u trčanju na 24 sata u Rakovniku, Novom Sadu, Pančevu i Budimpešti.

Filip Ude tijekom prošle godine je osvojio 1. mjesto na Otvorenom prvenstvu Izraela s vježbom na konju s hvataljkama, dok je u višeboju bio srebrni. Redovito je nastupao na turnira Svjetskoga kupa, dok je na Europskom prvenstvu u Glasgowu natjecanje završio na 6. mjestu.

Najbolja ekipa je Ženski ru-

kometni klub Zrinski, koji je natjecanje u Prvoj rukometnoj ligi okončao na 5. mjestu, a izborio je i osminu finala rukometnog Kupa. Najbolja čakovečka momčad u prošloj godini su osvajači 1. mjesto na dvoranskom Prvenstvu Hrvatske, Streličarski klub Katarina Zrinski.

Posebno priznanje uručeno je Martini Bezek, članici Atletskog kluba Međimurje, za

izborenu normu za nastup na Svjetskom prvenstvu u trčanju na 24 sata. Martina je uspješno nastupila i na Svjetskom prvenstvu u trčanju na 100 kilometara. Prigodna priznanja uručena su i sportskim klubovima za višedesetljetnu aktivnost, Stolnoteniskom klubu Čakovec za 90 godina djelovanja, Kuglačkom klubu Zanatlija za 60 godina i Kuglačkom klubu Željezničar za 40 godina.

Odbojka

Pobjeda Centrometala na terenu u Štrigovi Nakon više od deset godina odbojkaši Centrometala ponovno su odigrali prvenstvenu utakmicu u Štrigovi, a razlog je bila zauzetost dvorane u Nedelišću. Povratak u Štrigovu pokazao se kao sretan potez jer su međimurski odbojkaši bez većih problema s 3:0 (25:16, 25:16, 25:16) svladali momčad Siska. S istim protivnikom snage su odmjerili i samo tjedan

dana ranije na domaćem terenu, ali tada su gosti bili uspješniji (3:2). Ovom pobjedom Centrometal je na najbolji mogući način započeo natjecanje u drugoj fazi domaćeg prvenstva, razigravanju od 5. do 8. mjesta. Na tablici Split ima 18 bodova, Centrometal 16, Sisak 5, a Rovinj 3. U sljedećem kolu Centrometal gostuje u Rovinju, dok Sisak dočekuje Split.

U Varaždinu 3. Zimski polumaraton i 1. Mrzli cener

Provjera forme uoči sezone cestovnih utrka Zimski uvjeti na nedjeljnome 3. Zimskom polumaratonu varaždinskog Trkačkog kluba Marathon 95 bili su tek na medalji u obliku snježne pahulje, pa je više od 330 trkačica i trkača na devet Celzijevih stupnjeva imalo dobre uvjete za provjeru forme uoči sezone cestovnih utrka.

Zimski polumaraton specifičan je po starosnome hendikepu, odnosno po tome što se starta po starosnim kategorijama: najprije najstariji trkači, oni s više od 70

godina, a nakon tri minute sljedeća starosna kategorija po pet godina i tako sve do

Na 1. Mrzlom ceneru, 3. mjesto osvojio je Saša Horvat, član TK Kotoripski begači onih mlađih od 40 godina.

Tako utrka ima i dvostruke pobjednike – one koji su prvi ušli u cilj te one s najboljim

neto vremenom.

U konkurenciji 204 natjecatelja prvi su u cilj nakon 21,1 kilometra utrčali Igor

Goričanec (AK Varaždin) nakon 1:35:39 sata, ispred Ljube Zajkovskog (DSR Maraton-Uljanik Pula – 1:36:29)

i Matije Zadravca (AK Varaždin – 1:38:03) te Anica Lacković (AK Varaždin) s vremenom 1:54:30, ispred Jasenke Martinez (TK Marathon 95 – 1:57:13) i Nade Siladi (AK Međimurje Čakovec – 1:58:01).

Najbolja neto vremena imali su Igor Goričanec (1:14:39), Matija Zadravec (1:17:03) i Andrej Hladnik (AK Varaždin – 1:18:34) te Nada Siladi (1:40:01), Višnja Čonkaš (AK Varaždin – 1:40:10) i Irena Kos Kukec (1:40:55).

Na 1. Mrzlom ceneru, dodatnoj utrci u sklopu polumaratona, u konkurenciji 130 trkačica i trkača, pobjednici su Simon Malek Kuzmič (AK Varaždin) s vremenom 35:42, ispred Nikole Štefanića (TK Maraton Krapina – 36:14) i Saše Hor vata (TK Kotoripski begači Kotoriba – 36:22) te Nives Zebić (AK Maksimir Zagreb) s vremenom 42:12 ispred Paule Šimunčić (AK Sloboda Varaždin – 43:03) i Anđelke Kasum (Zagreb Runners – 44:37).

20 Vidokrug

Regionalni tjednik || 6. veljače 2019., br. 127

Delimar drugi u kategoriji autoslaloma

Vidokrug P

ošao jednom mladić u šumu nacijepati drva.

Tek što je zasjekao stablo, ispod panja izmili zmija.

Počne se umiljavati oko njega i nagovarati ga da je odvede kući jer je ona začarana djevojka. Čekala je upravo takvog budalaša koji bi povjerovao njezinu prenemaganju i dozvolio da se čarolija prekine. Jer začarana je bila zbog silne zlobe koju je nosila na duši. Ona se pretvori u lijepu djevojku, ali u ustima joj od pakosnih misli ostane zmijski jezik. Mladić je uzme sa sobom i dovede pred staricu majku. Majci je bio dovoljan samo jedan pogled pa da shvati da se ispod lijepog lica krije zimski jezik.

– Lepa ti je mlada, samo kaj je zmija!

– Šuti, ti stara vještica, kak ti znaš kaj je ona! – izdere se on na majku i u srce mu se uvuče plamičak mržnje prema njoj.

– Dobro si joj odbrusil, kaj bu tebi stara komandirala, sam ti mene poslušaj, ja ti imam iskustva. Stara ti je ljubomorna kaj više nisi samo njezin sinek – pohvali ga njegova nevjesta zmija.

Počnu živjeti zajedno. Snaha je koristila svaku priliku kako bi napakostila starici, slala bi je na zaleđeno jezero po ribu ili na visoku planinu po snijeg da se umije. Sin je u potpunosti stao na stranu mlade žene i nije želio ni čuti majčina upozorenja.

– Zmija ti je to, ja bum ti več dokazala! – reče mu majka.

– Rekel sam da te gluposti više nečem poslušati! – odgovarao je on.

Kad su jednog dana mladi otišli kumi na domjenak, starica upali svežanj triješća što ga je dobila od neke siromašne djevojke. Iz vatre poiskakaše Domaći, mali veseli vilenjaci, te stanu plesali i skakati po kuhinji. Starica im povjeri svoju muku, a oni joj dadoše svračjih jaja da ih podmetne pod kokoš. Znali su da im nijedna zmija ne može odoljeti.

Oko Božića cijelo se selo okupilo da bi vidjelo piliće.

Snaha je natjerala baku da ispeče gusku i napravi kolače, a sama je radosno točila vino da pokaže kako je sad ona gazdarica u ovoj kući. Kad iz jaja iskoče svračići, polakomi se snaha guja i isplazi zmijski jezik. Ljudi se razbježe, a starica ispruži ruke da zagrli prevarenog sina. Sin tek sada pobjesni od jada i sramote, pa izbaci majku iz kuće na ciču zimu.

Majka krene u tamnu noć, preko zaleđenog jezera, priželjkujući da je smrt čim prije sustigne. Putom zapali ostatak onog triješća, a Domaći ponovno iskoče iz vatrice.

Ona im ispriča kako se snaha polakomila za jajima, ali sina ni to nije osvijestilo, nego ju

Hrvatski auto i karting savez zaključio je još jednu uspješnu i izuzetno bogatu natjecateljsku sezonu svečanošću dodjele priznanja u Domu kulture „Matija Mažić“ u Bakru. Svečanost su uspješno organizirali članovi riječkog Autokluba “RI autosport” koji će za nekoliko dana obilježiti deset uspješnih i plodonosnih godina djelovanja i rada. Na svečanoj dodjeli svoja priznanja za kraj sezone

preuzeo je i čakovečki automobilist Vedran Delimar. U kategoriji autoslaloma završio je na drugome mjestu klase 7 te je u ukupnome poretku Prvenstva Hrvatske bio sedmi. U kategoriji ocjensko-spretnosnih vožnji u klasi 2 završio je na trećem mjestu. Delimar zahvaljuje svima koji ga podupiru: Zvonku Delimaru, Nini Ćubiću, Aniti Sabol te sponzorima.

INES HRAIN: RASKRINKANE BAJKE

Šuma Striborova

Ekskluzivno objavljujemo šestu u nizu humoreski poznate varaždinske književnice Ines Hrain, ispričanih na drugačiji, neočekivan i zabavan način!

O autorici Ines Hrain najčitanija je varaždinska književnica, autorica romana „Najdeblja“, „Sjajni je bal“, „Kolagen“, „Pusti otok“, „Švedska grenčica“ i „Za Rusiju s ljubavlju“. Piše duhovitim, prepoznatljivim stilom, u varaždinskom duhu. Dva romana prevedena su joj i objavljena u Sloveniji.

Svi njezini naslovi nalaze se među prvih 20 na listama čitanosti. Njezin krimić „Švedska grenčica“ HRT je adaptirao u radiodramu. Knjige joj se nalaze u digitalnom obliku i na svjetskim internetskim knjižarama (Kindle, Smashwords, Cobo...). Po zanimanju je diplomirana učiteljica; udana je i majka sina Ivana.

je izbacio iz kuće. Domaći odluče da je odvedu u onu začaranu šumu te predstave starješini Striboru. Za to vrijeme, snaha i sin krenu za bakom.

– Idemo glet kak bu propala v led! – smijala se nevjesta zmija.

Sin se smijao zajedno s njom, iako mu je postalo žao majke. Molio je Boga da se cijela situacija razmrsi i da njih troje započnu živjeti sretno; da majka zavoli njegovu ženu, a žena da prestane biti gruba i bahata prema majci.

Kad je baka s Domaćima stigla pred šumsko prijestolje, stari je Stribor saslušao staričinu muku i ponudio pomoć.

– Vidiš ova tu mala vratašca, baka? E, kad se z rukom vloviš za njih, v trenutku buš se opet pomladila, imala buš

šesnaest let i nebuš znala za nikakvu tugu ni muku, a kamoli za nekakve začarane zmije.

Starica veselo poskoči do ograde. S druge strane bilo je njezino selo, selo u kojem je živjela davno, u vrijeme svoje mladosti, u vrijeme kad još i nije imala sina. Upravo je bio sajam, plesalo se i pjevalo, mladost je ciktala, njezine su se prijateljice vrtjele u šarenim nošnjama. Starica već krene rukom da se uhvati za ogradu, ali tad se dosjeti, pa upita.

– A kaj bu z mojim sinom?

– Kakvim sinom, nebuš ni znala za nekakvoga sina, opet buš mlada i lepa, sve ovo kaj je sad, to buš zaboravila!

– A, ne, draži je meni moj sin nego sva… – u taj čas u šumu su već dojurili i sin i snaha guja, pa kad je

zlobnica vidjela da se stara ne želi uhvatiti za vratašca, isplazi jezik i zaleti se prema njoj. Starica cikne i slučajno dotakne ogradu, a svijet oko nje u trenu nestade. Ona se stvori mlada, među mladima, u svom prekrasnom selu.

Odmah je u kolo dohvati ljepuškasti mladić ponositog brka. Plesali su i zabavljali su se do kasnih noćnih sati.

Ujutro, mladić je uz poljubac otprati do njezine kuće. Od tog trenutka znala je da želi samo njega i život samo s njim.

– Nikola ti je vetropir, naj se za njega loviti, v svakom selu ima nekakvu – savjetovale su je prijateljice.

– Ne, on bu moj i ja nečem nikoga drugoga! Nekak, kak da ga celi život poznam…

Drugog je ljeta proslavljeno vjenčanje. Nikola nije imao svog novca, pa se mladi par uselio u kućicu na kraju sela koju je ona baštinila od djeda.

Uskoro u kuću stigne i dijete.

– Milo moje, sinek moj lepi, točno sam te tak zamišljala – tepala mu je majka.

Iduće godine Nikola pobjegne u grad s mljekarevom ženom i više se nije vratio.

– Kak da sam znala da bu ta bitanga pobegla! Pa kaj onda, moj sinek i ja bumo najsretniji na svetu, lepo bumo sami i imali bumo jedno drugoga.

Godine su prolazile, sin je postajao sve veći i snažniji, a njegova je majka bivala sve slabija, tanja i starija. Kako je to već u životu uobičajeno, mladi na gore, stari na dolje.

Majka i sin živjeli su sretno i nisu oskudijevali ni u čemu.

– Idem ja, sinek, v šumu po drva – reče majka jednoga zimskog popodneva.

– Kam buš se ti sad vlekla po toj zimi, ja idem! – skoči on nasmiješeno.

Starica ga pak pogleda rastuženo, kao da je slutila neko zlo.

Sin pođe u šumu sa sjekirom. Tek što je zasjekao stablo, ispod panja izmili zmija. Počne se umiljavati oko njega i nagovarati ga da je uzme sa sobom jer je ona začarana djevojka. Momčiću se dopala gujica, te pristane da je odvede kući kao svoju nevjestu. Kad su stigli kući, sin predstavi majci svoju nevjestu. Ona je odmjeri i odmah joj sine prava istina, a da ni sama nije znala odakle joj ta ideja.

– Lepa ti je mlada, samo kaj je zmija!

– Šuti, ti stara vještica, kak ti znaš kaj je ona! – izdere se on na majku i u srce mu se uvuče plamičak mržnje prema njoj.

Počnu živjeti zajedno…

Od sudbine se pobjeći ne može, jer kad misliš da si utekao miljama daleko, ona će te čekati na cilju.

21

AUTOsti

6. veljače 2019., br. 127 || Regionalni tjednik

Porsche - moderna arhitektura za svjež zrak Na putu prema „Zero Impact Factory“: Porsche prvi put na dijelovima fasade novoizgrađene tvornice za proizvodnju Porschea Taycan ugrađuje površinsku tehnologiju koja apsorbira dušikov dioksid.

Riječ je o fasadnim elementima od aluminija koji su pre-

mazani titanijevim dioksidom. Premaz djeluje kao katalizator te prilikom utjecaja Sunčeve svjetlosti i već niske vlažnosti zraka rastavlja apsorbirane onečišćujuće čestice na bezopasne sastavne dijelove, vodu i nitrat. U prvom pilot-projektu Porsche testira NOx apsorbirajuću visokotehnološku fasadu na površini od 126 četvornih metara.

Dakar 2019. – Pobjeda za Toyotu!

Vremeplov

Prodaja po županijama 1. 1. - 31. 12. 2018.

Posljednja etapa Dakara 2019. okončana je u Peruu, gdje su Nasser Al Attiyah i Mathieu Baumel iz Toyote Gazoo Racing SA sa svojom južnoafričkom Toyotom Hilux ostvarili pobjedu povijesnog značaja za Toyotu. Ne samo da je to bila prva pobjeda za Toyotu već je to bio i prvi benzinski automobil koji je osvojio Dakar u južnoameričkoj eri. Al Attiyah – Baumelova pobjeda na Dakaru 2019. zaokružuje vodeću poziciju Toyote činjenicom da je Toyota Gazoo Racing aktualni pobjednik dviju najtežih automobilskih utrka na svijetu – 24 sata Le Mansa i Dakar Rallyja.

6. veljače 1954. je Mercedes predstavio 300SL Coupé. Pokretao ga je 6-cilindrični motor koji je 300SL Coupé uomogućavao najveću brzinu 250 km/h. Glavna karakteristika ovog modela bila su „Gull Wing“ vrata, a proizvedeno je samo 1400 komada 300SL Coupéa.

županija 1 2 3 4

Hyundai KONA već od 119.990 kuna Hyundai je pripremio KONA Kraljevsku ponudu koja uključuje troškove registracije, kasko i obvezno osiguranje te pet godina jamstva bez ograničenja kilometraže. Ono što KONA Kraljevsku ponudu čini posebnom je “ključ u ruke” za potpunu bezbrižnost jer su u cijenu, između ostaloga, uključeni i porez na motorna vozila, tehnički pregled, prometna dozvola te registarske tablice. Hyundai Kona u Kraljevskoj ponudi od 119.990 kuna u bogato opremljenom, početnom DRIVEit paketu opreme dolazi uz klima-uređaj i tempomat, aluminijske naplatke, električno podesive grijane vanjske retrovizore u boji vozila, audiosustav s 5” integriranim LCD ekranom uz RDS, šest zvučnika, bluetooth i USB povezivanje…

NOVI

100% SUV. 100% HIBRIDNA SNAGA.

Novi RAV4 opremljen je Hybrid Dynamic Force pogonom koji pruža potpuno novu razinu dinamičnosti, uzbuđenja i strasti u vožnji, dok inteligentna rješenja Toyote Safety Sense 2® povećavaju sigurnost vozača i putnika te ostalih sudionika u prometu.

Prvim kupcima beskompromisnog SUV-a RAV4 poklanjamo bogati paket originalne opreme*.

FUTURA AUTO d.o.o.

Optujska ulica 169 - Varaždin | 042/ 33 29 99 | WWW.FUTURA-AUTO.HR

*Ponuda vrijedi do 31.03.2019. Mješovita potrošnja goriva od 4,4 do 6,4 l/100 km.

Mješovita emisija CO₂ od 100 do 145 g/km. Slika je simbolična.

Zagrebačka i Zagreb Požeškoslavonska Splitskodalmatinska Primorskogoranska

količina udio, % 21566

35,92%

4634

7,72%

4596

7,65%

4494

7,48%

5

Istarska

3975

6,62%

6

Karlovačka

2813

4,69%

7

Međimurska

2625

4,37%

2600

4,33%

2368

3,94%

8 9

Osječkobaranjska Bjelovarskobilogorska

10

Šibensko-kninska

2024

3,37%

11

Zadarska

1831

3,05%

12

Varaždinska

1468

2,44%

1163

1,94%

713

1,19%

696

1,16%

2475

4,12%

60041

100%

13 14 15 16

Dubrovačkoneretvanska Vukovarskosrijemska Sisačkomoslavačka ostale

UKUPNO

Izvor: Promocija Plus

22 Vidokrug

Regionalni tjednik || 6. veljače 2019., br. 127

natječaj za dodjelu prestižne Nagrade “Zrinski” Odbor za dodjelu javnih priznanja Skupštine Međimurske županije raspisao je pozivni natječaj za podnošenje prijedloga za dodjelu Nagrade „Zrinski“ Međimurske županije za 2018. godinu.

Najviša županijska nagrada dodjeljuje se građanima Međimurske županije, djelatnim skupinama, trgovačkim društvima, ustanovama, udrugama građana i drugim pravnim osobama za rezultate ostvarene

u djelatnosti gospodarstva, znanosti i obrazovanja, kulture, zdravstva i socijalne skrbi te zaštite okoliša i drugih javnih djelatnosti. Prijedlog se podnosi u pisanom obliku Odboru za dodjelu javnih priznanja Skupštine Međimurske županije, na adresu Ruđera Boškovića 2, Čakovec, uz naznaku za Nagradu „Zrinski“. Pozivaju se svi ovlašteni predlagatelji da prijedloge za dodjelu Nagrade „Zrinski“ upute Odboru najka-

snije do 28. veljače. Nagrada „Zrinski“ za životno djelo, kao i godišnja Nagrada „Zrinski“, zaslužnima će biti dodijeljene na svečanoj sjednici Skupštine Međimurske županije povodom obilježavanja 30. travnja – Dana Međimurske županije. Prošlogodišnji dobitnici Nagrade „Zrinski“ bili su, podsjećamo, GKP PRE-KOM, Udruga „Zora“, akademik Dragutin Feletar, mr. sc.

Zvonko Golub i Ivica Jurgec.

Turizam promatranja ptica u kontinentalnoj Hrvatskoj

Turistička niša za koju je u Europi zainteresirano 20 milijuna ljudi - To nikada neće biti masovni turizma, ali to nije niti cilj jer želimo očuvati prostor u kojem živimo. Riječ je o pojedincima ili manjim grupama, ali gostima veće platežne moći – rekla je Mihaela Mesarić Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

zvoju je težak, ali napredak je itekako vidljiv, a jedan od dokaza tome je i ovaj susret – poručio je na početku stručnog Javna ustanova za zaštitu skupa Siniša Golub, ravnatelj prirode Međimurske županije „Međimurske prirode“.

Kontinentalna Hrvatska ne „Međimurska priroda“ bila je domaćin prvoga stručno- može biti kao primorska u poga skupa na temu „Turizam gledu masovnosti turističkih promatranja ptica u konti- dolazaka, ali ima neke druge nentalnoj Hrvatskoj – stanje iskoristive adute.

- Želimo se pronaći u onom i mogućnosti razvoja“. Ideja o stručnom skupu se rodila dijelu koji će turistima ponuiz dobre suradnje privatnoga diti sadržaje tijekom cijele gosektora, javnih ustanova i dine, koji uključuju kulturnu, udruga da se progovori o mo- tradicijsku i prirodnu baština.

Pritom cijelo vrijeme gućnostima razvoja na umu imamo ovoga selektivnog održivi razvoj, oblika turizma. da ne bismo - Rad i se niti na o pr vome Prvi stručni skup koji način stručniookupio je stručnjake ugrozili me skupu prostor u o ovoj vrkoji se bave pticama, kojem žisti turizzaštitare prirode i vimo. Rima koji se jeka Drava održava u turističke djelatnike izuzetno je kontinenat r a k t i v n a talnome dizbog velikoga jelu Hrvatske. broja i šaroPonosni smo likosti ptičjih vrsta. što smo se okupili To je resurs koji se može upravo u Međimurju. Nemamo sunce i more, ali imamo iskoristiti za privlačenje poresurse o kojima brinemo, a sebno stranih turista. Riječ je upravo te resurse traže turisti o segmentu turističke ponude 21. stoljeća. Kada smo prije usko povezanoj s cikloturizdvadesetak godina počeli raz- mom, koji se također velikom mišljati o promatranju ptica brzinom razvija na kontinenkao dijelu turističke ponude, tu. Stručnim skupom želimo mnogi su bili skeptični. No, pokazati čime raspolažemo danas je ovo jedna od najbrže i u kojoj mjeri su određene rastućih grana. Put prema ra- destinacije odmaknule u pre-

Stručnjaci na skupu podijelili svoja iskustva Sudionici stručnog skupa mogli su uživati u uistinu raznolikim predavanjima. Mihaela Mesarić skup je otvorila s predavanjem na temu „Georaznolikost i njezin značaj za raznolikost ptica“. Članovi Udruge BIOM, nevladine organizacije koja se bavi zaštitom prirode, njenom promidžbom i popularizacijom, održali su četiri predavanja.

Vedran Lucić i Miloš Martinović govorili su o pticama Hrvatske i Europe. „Infrastruktura za promatranje ptica - primjeri dobre i manje dobre

prakse“ bila je tema predavanja Vedrana Lucića i Biljane Ječmenice, dok su Krešimir Mikulić i Iva Šoštarić održali prezentaciju na temu „Kako do napojnice – ljudski kapaciteti u turizmu promatranja ptica“.

Darko Posavec zaključio je priču predavanjem „BirdID Hrvatska 2017.“. O mogućnostima i izazovima promatranja ptica na Dravi govorio je Goran Šafarek, a kako izgleda fotografiranje ptica, što je potrebno od opreme i na što se treba pripremiti, sudionici su saznali od Petra Sabola.

zentaciji i korištenju svojih potencijala – rekla nam je Mihaela Mesarić, stručna voditeljica u Javnoj ustanovi „Međimurska priroda“.

U organizaciji „Međimurske prirode“ i Turističke zajednice Međimurske županije u čakovečkome Hotelu Park okupili su stručnjaci koji se bave pticama, zaštitari prirode i turistički djelatnici. U 13 predavanja prezentirane su sve ključne stvari o kojima je potrebno razmišljati prilikom izrade turističkog proizvoda koji podrazumijeva promatranje ptica u njihovom prirodnom okruženju.

- Svi moraju imati na umu da je potrebno uskladiti potrebe turističkog razvoja s prirodom. Infrastruktura za promatranje ptica radi se u izvornim prirodnim staništima i pritom treba paziti da se ono ne naruši. Naši kolege iz Kopačkog rita i Lonjskoga polja već su odmakli u ovom segmentu pa su nam njihova iskustva i savjeti posebno bili vrijedni – dodala je Mesarić.

I dok ova dva lokaliteta već bilježe prve turističke posjete vezane uz promatranje ptica, Međimurje taj korak tek treba učiniti.

- Bilo je nekoliko pojedinačnih upita zaljubljenika u prirodu kojima smo ponudili mogućnost razgledavanja i interpretacije ptica u njihovom prirodnom staništu. Cilj

je dobiti organizirane grupe.

To nikada neće biti masovni turizam, ali to nije ni cilj. Riječ je o pojedincima ili manjim grupama, ali gostima veće platežne moći – zaključila je Mesarić.

Koliki se potencijal skriva iza ove sjajne ideje potvrđuje podatak o gotovo 20 milijuna

- Kontinuirano širimo turističku ponudu Međimurja – rekla je dožupanica Sandra Herman registriranih promatrača ptica na razini Europske unije.

- Kontinuirano ulažemo u kreiranje novih sadržaja, profilirali smo se u nekoliko vrsta turizma, prepoznati smo po razvoju cikloturizma, enogastronomiji, kulturnom i sportskom turizmu. Svi segmenti međusobno su povezani i zasigurno će pridonijeti i razvoju turizma promatranja ptica. Zajedničkom sinergijom u očuvanju prirode, pripremom projekata i nastupima na turističkim tržištima zasigurno možemo postići nove uspjehe – rekla je tijekom održavanja stručnog skupa Sandra Herman, zamjenica župana Međimurske županije.

Vidokrug

6. veljače 2019., br. 127 || Regionalni tjednik

23

Koncert obitelji Šafarić povodom Valentinova u Selnici 15. veljače Svima dobro poznata međimurska glazbena obitelj Šafarić održat će svoj drugi samostalni koncert. Bračni par Andrea i Goran Šafarić te njihovi mališani, koji su također krenuli u glazbene vode, vodit će vas “Pjesmom kroz život” uz prateći AG bend i goste u petak, 15. veljače, u školskoj dvorani u Selnici povodom Valentinova! Na koncertu gostuju ŽVS “Sveti Marko” Selnica, Viktoria Brezarić

te Juraj i Ervin Vičević iz Selnice. Što se tiče planova obitelji Šafarić za 2019., oni su veliki i uključuju mnoge nastupe, ali i puno ulaganja u autorske pjesme. Dodaju da im je želja ove godine izdati autorski album. I u novoj godini pjevat će u crkvama na vjenčanjima, odrađivati samostalne koncerte diljem Međimurja, nastupati s Meta Musicbandom na svadbama u salama te se pojavljivati na humanitarnim

i drugim nastupima. Njihov rad počeli su prepoznavati i drugi gradovi te općine izvan granica Međimurja. Veseli ih što s njima nastupaju i djeca jer smatraju da je najljepše kad obitelj može stvari raditi zajedno. Šafarići vole pjesmu i glazbu te vas pozivaju na svoj drugi samostalni koncert. Poručuju publici neka širi ljubav kako i oni to čine pjesmom. Ulaz na manifestaciju je slobodan.

Općina Kotoriba 2019. proglasila Godinom bijele rode

Rode su dokaz da su prirodna staništa još uvijek dinamična Ako je ijedna ptičja vrsta poznata svim Međimurcima, onda je to zasigurno bijela roda. Zbog suživota s čovjekom, bijelu rodu lako prepoznaju već djeca od vrtićke dobi, a zbog stalnog povratka u naše krajeve ostaje rado viđeni „prijatelj“ tijekom cijelog života.

Edukacija

Pripremio: siniša golub foto: “međimurska priroda”

Edukativni paket vezan uz Godinu bijele rode sadržavat će brošuru, plakat, predavanja, terenske, snimanje filma…

Nakon Godine kockavice (2016.), Godine proljetnog drijemovca (2017.) i Godine jelenka (2018.), 2019. godina bit će Godina bijele rode.

Tako je odlučilo Općinsko vijeće Općine Kotoriba na svojoj sjednici pa u novu godinu ulazimo bogatiji za još jednu akciju kojom će se podizati svijest stanovništva

Pohvalno

Vlasnici dimnjaka na kojima se gnijezde rode dobivaju godišnju naknadu od 700 kuna o lokalnim ekološkim vrijednostima.

Prepoznatljiva

Općina Kotoriba tako se priključuje međimurskim općinama Sveta Marija, Donji Vidovec, Selnica i Nedelišće koje su prethodnih godina prepoznale svoje lokalne prirodne posebnosti i prigrlile ideju da tijekom jedne kalendarske godine o njima govore glasno i ponosno.

Ako je ijedna ptičja vrsta poznata svim Međimurcima, onda je to zasigurno bijela roda. Zbog suživota s čovjekom, odnosno njegove blizine, bijelu rodu lako pre-

Međimurske općine sve intenzivnije promišljaju o svojim prirodnim vrijednostima iz čega proizlaze brojne aktivnosti poznaju već djeca od vrtićke dobi, a zbog stalnog povratka u naše krajeve ostaje rado viđeni „prijatelj“ tijekom cijelog života.

Gniježđenjem na električnim stupovima ili u Međimurju rjeđe na dimnjacima, roda je svakodnevni prizor u velikom broju međimurskih sela.

Ujedno, a sa stajališta zaštite prirode, roda je konkretni dokaz da su prirodna staništa u našoj neposrednoj blizini još uvijek vitalna, dinamična ili – u konačnici – da postoje! Kad ne bi bilo tako, rode bi vrlo brzo na

Kotoriba je proglašenjem Godine bijele rode iskazala spremnost na popularizaciju ove vrste

kojima gnijezde dobivaju godišnju naknadu od sedam stotina kuna. To je, naime, naknada za štetu koju rode učine svojim izmetom po krovištu kuće te za strukturne štete na samim dimnjacima, s obzirom da težina rodinih gnijezda raste iz godine u godinu pa u konačnici dostiže i više stotina kilograma. Da, dobro ste pročitali.

U nekim slučajevima i preko jedne tone!

Nije suvišno spomenuti da je roda jedina ptičja vrsta za koju vlasnici dimnjaka na

Općina Kotoriba je proglašenjem Godine bijele rode iskazala spremnost na

svojoj migratornoj ruti pronašle bolja staništa i prikladnija mjesta za gniježđenje.

Volimo rode

popularizaciju ptičje vrste koja u Kotoribi u posljednje dvije godine ima pojedinačnih gnijezda s čak pet mladunaca.

To govori i o obilju hrane za rode u široj okolici Kotoribe, ali i o lokalnoj ekološkoj svijesti. Jer, ne proglašava se godina nečega prema čemu nema pozitivnih osjećaja, dobrih namjera i volje. Kotoripčani vole svoje rode i to su sad dokazali proglašenjem Godine bijele rode.

Edukativni paket vezan uz Godinu bijele rode sadržavat će brošuru i plakat o toj vrsti, predavanja po

školama, terenske izlaske i izučavanje vrste prilikom prstenovanja mladunaca, snimanje kratkog filma i njegovu prezentaciju po svim školama u Međimurju.

Glavninu aktivnosti odradit će Javna ustanova „Međimurska priroda“ uz potporu Općine Kotoriba.

Ukratko, međimurske općine iz godine u godinu sve intenzivnije promišljaju o svojim prirodnim vrijednostima, a iz toga proizlaze brojne aktivnosti. Na red je došla i ljupka bijela roda o kojoj će se mnogo govoriti i pisati tijekom 2019. godine.

24 Ženski svijet

Regionalni tjednik || 6. veljaÄ?e 2019., br. 127

Ženski svijet

6. veljače 2019., br. 127 || Regionalni tjednik

25

Mali ženski razgovori s Tanjom Mesarić Novak

“Vjerujem u ljubav na prvi pogled jer se i meni dogodila!”

U sportu je više od 20 godina kao aktivna rukometašica i sportska djelatnica. Autorica je nekoliko sportskih programa namijenjenih djeci predškolske i školske dobi koje su verificirali Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te Agencija za odgoj i obrazovanje.

Piše: robert Peharda rpeharda@regionalni.com

Tanja Mesarić Novak je rođena u Čakovcu, gdje je završila osnovnu školu te srednju Ekonomsku i trgovačku školu. Na Kineziološkome fakultetu u Zagrebu stječe titulu profesorice tjelesne kulture uz dopunsku kvalifikaciju za rad u kineziološkoj rekreaciji. Time ne prestaje njezina žeđ za učenjem pa 2000. godine uz pomoć Hrvatskog olimpijskog odbora završava program usavršavanja kadrova za obavljanje stručnih poslova u sportu i postaje spasilac iz vode. Četiri godine kasnije Hrvatski plivački savez uručio joj je diplomu za suca plivanja, da bi 2007. godine od Hrvatskog paraolimpijskog odbora dobila uvjerenje o završenom temeljnom tečaju Halliwick koncepta, terapijskoga plivanja za djecu i odrasle s teškoćama u razvoju. Posljednje veliko postignuće na osobnom usavršavanju stiglo je 2013. godine kada je položila stručni ispit za nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture.

Prvo radno iskustvo imala je u Nacionalnome gimnastičkome centru „Aton“ u Nedelišću gdje je radila kao sportska trenerica. Od siječnja 2009. godine do danas zaposlena je kao sportska trenerica i voditeljica „Uni-

stvoren za kretanje. Ako dijete od rane dobi stekne naviku bavljenja tjelesnom aktivnošću, tijekom cijeloga života (rasta i razvoja) bit će aktivno. Vježbanje čuva i unapređuje zdravlje, utječe na tjelesni razvoj, razvoj osobina i vještina, te na usvajanje motoričkih znanja i dostignuća. Djeca koja se bave sportom razvijaju samostalnost, lakše sklapaju prijateljstva i poboljšavaju sposobnost koncentracije.

Nogomet ili rukomet?

Definitivno rukomet, uz koji me vežu lijepe uspomene i prijateljstva.

Smatrate li da bi sva djeca trebala barem u jednom dijelu života baviti se ba-

Djeca koja se bave sportom razvijaju samostalnost, lakše sklapaju prijateljstva i poboljšavaju koncentraciju

Omiljeno jelo mi je repa s grahom, koju po mom guštu slaže mama Goga Tanja je na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu stekla titulu profesorice tjelesne kulture uz dopunsku kvalifikaciju za rad u kineziološkoj rekreaciji te se nastavila profesionalno usavršavati

Svaki trenutak slobodnog vremena koristim za druženje s obitelji i prijateljima verzalne sportske igraonice i škole“ u Gimnastičkome klubu „Marijan Zadravec-Macan“. Autorica je programa Univerzalne sportske igraonice i škole koji su odobrili Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te Agencija za odgoj i obrazovanje.

U sportu je više od 20 godina kao aktivna rukometašica i sportska djelatnica. Redovito sudjeluje u organizaciji i provođenju brojnih sportskih kampova, programa i projekata te surađuje s udrugama slijepih i slabovidnih osoba, kao i s osobama s teškoćama u razvoju. Autorica je nekoliko sportskih programa namijenjenih djeci predškolske i školske dobi koje su verificirali Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te Agencija za odgoj i obrazovanje.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Tvrdoglava, uporna, glasna Što je za vas uspjeh u

životu?

Biti voljen, sretan i zdrav.

Vaš moto u životu? „Uvijek daj sve od sebe!“ i „Ne čini drugima ono što ne želiš da tebi čine!“ Vaš uzor u životu?

Više ih je. Najvažniji životni uzori su mi roditelji, puni ljubavi i podrške. Što se tiče uzora vezanih uz sport, jedan od prvih bio mi je učitelj tjelesne i zdravstvene kulture, učitelj Peroš. U 5. razredu osnovne škole prepoznao je moj, kao i talent druge djece, te nas usmjerio u razne selekcijske sportove.

Najvažnija osoba koja me potaknula na učiteljski poziv i rad s djecom je bio profesor i razrednik u srednjoj školi, Anto Dragić. Inovativan,

strog, ali pravedan, vizionar.

Prepoznavši moj potencijal, uveo me u razne sportske aktivnosti koje su se bavile djecom. Usadio mi je ljubav prema podučavanju.

Roman ili poezija?

Roman.

Knjiga koju biste još jednom rado pročitali?

Stvarno ne znam. Trenutno konstantno čitam bajke sinu.

Poznata osoba s kojom biste rado razgovarali?

Volim po prirodi razgovarati sa ljudima, ne žudim pretjerano ni za kim poznatim.

Kako provodite slobodno vrijeme?

Svaki trenutak slobodnog vremena koristim za dru-

ženje s obitelji i prijateljima.

Najčešće vikendom provodimo vrijeme na nekoj sportskoj aktivnosti u zatvorenom ili otvorenom prostoru. Volimo šetnje, vožnje biciklom, plivanje, skijanje i sanjkanje, sportske igre… (smijeh) Što da vam kažem, imamo četverogodišnjaka prepunog energije koji voli biti u pokretu! Što vas može rasplakati?

Nečija patnja i nepravda.

Kamo biste rado otišli, a nikada niste?

Ima dosta destinacija. Što biste promijenili na sebi?

Boju kose. Mijenjam je prema raspoloženju.

Najljepša uspomena iz djetinjstva?

Jako ih je mnogo i sretna sam zbog toga.

Zašto je važno da se djeca od najranije dobi bave sportom?

Veliki problem današnjice je sjedilački način života i prezaštitnički pristup roditelja prema djeci. Djeca više vremena provode pred čudima tehnologije, nego u igri i druženju. To pokušavamo promijeniti od najranije dobi. Zato smo u suradnji sa fizioterapeutima pokrenuli program namijenjen najmlađoj populaciji pod nazivom „Baby gym“, u kojem roditelji izvode vježbe za poticanje razvojne motorike na svojim bebama od rođenja pa do godine dana starosti.

Naš lokomotorni sustav je

zičnim sportom?

Naravno. Borilački sportovi uz gimnastiku, plivanje i atletiku pripadaju bazičnim sportovima iz kojih se djeca kasnije mogu uspješno prebaciti u neki ekipni ili drugi sport te će im to biti prednost. Osim u gimnastici, plivanju i ritmičkoj gimnastici, početak bavljenja sportom preporučuje se u osnovnoškolskoj dobi. Gimnastika uz tjelesnu snagu i odličnu koordinaciju razvija i okretnost u prostoru. Atletika i plivanje pružaju najbolji razvoj funkcionalno-motoričkih sposobnosti i kondiciju, što je baza svih sportova.

Kino ili kazalište?

Uvijek sam za dobar film.

Vjerujete li u ljubav na prvi pogled?

Da, meni se dogodila. Što je najvažnije u vezi?

Poštovanje, podrška i kompromisi. Što ste oduvijek željeli učiniti, a niste?

Skočiti s padobranom. Što vam je draže: kuhati ili jesti?

Definitivno jesti.

Omiljeno jelo?

Repa sa grahom. Po mome guštu je slaže mama Goga.

Omiljeni kolač?

Ledena kocka.

Omiljeni način opuštanja?

Provođenje vremena u društvu prijatelja.

Vaš idealni odmor je… …bilo gdje, samo da sam sa onima do kojih mi je stalo!

Prava žena nikad ne smije... …sve su žene prave i smiju!

Gdje se vidite za 10 godina?

I dalje u podučavanju. To je jednostavno ono što volim i što jesam.

26 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo

mali oglasi

7Plus Regionalni tjednik

Regionalni tjednik || 6. veljače 2019., br. 127

Ostala prijamna mjesta:

Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h Srijeda-petak: 7.30 - 15 h

Mačkovec

Mursko Središće

Radno vrijeme:

Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati

Pogrebnik Balogovec 92 Telefon: 040/341-300 pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

Pogrebno poduzeće Margareta

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

KUPUJEM automobil, traktor, kamion, strojeve i motocikl, ispravne i neispravne, mob.: 092/2875661 ozn.108 MERCEDES 240 E u voznom stanju sa full opremom, uvezen iz Švicarske, neocarinjen u cjelini, ili za rezervne djelove. Mob.: 091/300-0057 ozn.276

USLUGE

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi.

Uređenje potkrovlja knauf pločama.

KROV ČAKOVEC. Tel. 099/639-9932 ozn.1c ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389232 ozn.446c STAKLENE I ALU ograde, inox, klizne staklene stijene, knauf i postava keramike, mob.: 095/5366233 ozn.1/2/1 SF GRADNJA vrši strojno žbukanje, suhu gradnju i fasade, mob.: 095/5358573 ozn.4818 BU-JAN TIM j.d.o.o. – izvodimo: novogradnja, kompletna adaptacija kuća, izrada te prekrivanje krovišta, iskopi te postava rubnika i tlakovaca, mob.: 098/974-5950 ozn.650c M O N TA Ž A N A M J E ŠTAJA svih proizvođača, karniša, lustera, polica i drugi kućni poslovi. Mob.: 092/316-5733 ozn.829c

Poznat Vam je rad

Električara Mehatroničara Elektroinstalatera Vodoinstalatera

Tada se bez odgode javite na: working@westalpine.de ili 0049 322 210 95 001 Nude se jako dobra primanja!

West Alpine GmbH AQUA – THERMO TEHNIKA – obrt sa dugogodišnjim iskustvom nudi usluge izrade vodovodnih i kanalizacijskih instalacija, instalacija centralnog grijanja i klime, odštopavanja kućnih kanalizacijskih instalacija. Mob.: 098/9383498 ozn.563 NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva.

Uređenje dvorišta, iskopi i navozi. Mob.: 099/3530180. ozn. 600c KUĆNI MAJSTOR – knauf, keramika, soboslikarski i ličilački radovi. Na poslove dajemo garanciju. Popravci – bravarski, stolarski, keramika, struja i voda. Mob.: 098/9188338 ozn.592 PRIJEVOZI – SELIDBE – odvozimo stari namještaj i šutu u vrećama, čistimo podrume i tavane, rušimo škeglje, drvene i zidane. Radimo najteže fizičke poslove. Mob.: 098/9060-658 ozn.352c

ŽIVOTINJE PRODAJEM SVINJE 120200 kg, više komada, hranjeni bez soje i koncentrata. Mob.: 095/8595069 ozn.11a PRODAJEM svinje za klanje i svinjske polovice.

Mob.: 095/840-5773

Radno vrijeme:

pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

Lepzig, Deutschland ozn.578 KRMAČA za obradu, mob.: 097/901-1896 ozn.593 PRODAJEM KRMAČU za klanje, tel.: 042/657-060 ozn.584 PRODAJU se odojci 25 – 27 kg, svinja 160 – 170 kg.

Upitati: Vitez, Kneginec Donji, mob.: 098/1324242, tel.: 042/690-374 ozn.552

krediti ZAPOSLENI I UMIROVLJENICI do 300.000,00 kn, bez gledanja hroka, MOGUĆNOST OTPLATE trajnim nalogom, zatvaranje blokada i cl.

PUTNI TROŠKOVI I DNEVNICE u kreditnu sposobnost. Radni odnos NA ODREĐENO. Umirovljenici do 84 god. starosti, te male mirovine. Mob.: 091/2034666, tel.:042/561-192 ozn.568c

OSTALO OGRJEVNO DRVO – suha industrijska drva – kratko piljena, itd. Mob.: 097/654-5646 ozn.697c PRODAJE se mobitel Samsung Galaxy A8 i tablet Huawei. Potpuno novo, zapakirano. Mob.: 098/974-5950 ozn.520 PRODAJEM POVOLJNO, zbog selidbe, veliki

Imate problema s kralježnicom?

MALI OGLASI

Ukliješten Vam je živac?

Bolna leđa?

Trnci u rukama i nogama?

Disbalans kukova?

Skraćena noga?

Efikasno namještanje kralježnice bezbolnom i jednostavnom metodom.

već od

Mob.: 098 744 980

30 kuna!!!

ATLAS - Damir Babić POSLIJE Mihovljan, I. Gundulića 19, Čakovec

PRIJE

MOGUĆNOST DOLASKA KOD VAS DOMA!

uredski stol na L, veliki L kožni kauč i kompjuterski pisaći stol. Samo u utorak i srijedu – Ivan, mob.: 092/3482-905 ozn.22

www.atlas-babic.hr

KUPUJEM MOTOKULTIVATOR – Labin progres i priključke. Može i n e i s p r av n o . Mo b . : 099/5000-853 ozn.202002-01 PRODAJEM DOMAĆE crno ulje, nerazrijeđeno, kvalitetno, 65,00 kn/l, moguća dostava i hajdinu kašu, mob.: 091/5429409 – Predrag, ozn.76

www.regionalni.com

POZNANSTVA ŽELIŠ IGRICE razne i brzi spoj, nazovi 064/400400 broj, +18. Tel./Mob.: 2 , 3 3 k n / 3 , 5 8 k n /m i n . ozn.166c SLUŠAJ IH kako uživaju od 0 do 24 na 064/544555, +18. Tel./Mob.: 3 , 4 9 k n / 4 , 7 8 k n /m i n . ozn.166c MUŠKARAC 65 g. traži ženu od 55 do 60 g. za ozbiljnu vezu. Mob.: 098/718-737 ozn.515 MUŠKARAC traži ženu do 45. god. za povremene susrete, mob.: 092/3775603 ozn.214b UDOVAC 66 g. traži ženu od 58 do 63 g., mob.: 099/471-1342 ozn.583 MARKANTAN MUŠKARAC atletske graše, 42 g. traži djevojku/ženu za povremeno druženje. Mob.: 095/834-0620 ozn.210b

Maratela mreže d.o.o., 072700700, +18

VOZILA

Pogrebnik Matije Gupca 31

Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/700-7005

zemljišta ZEMLJIŠTE u poslovnoj zoni, 2500 m², vlasništvo 1/1, metar = 15,00 €, mob.: 095/511-0514 ozn.561

Nedelišće

Nazovi napaljene Varaždinke i Međimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/555-450 Tel:3,49kn/min, Mob:4,78kn/min

Mali oglasi

6. veljače 2019., br. 127 || Regionalni tjednik

27

Uklonite podočnjake i umor iz očiju

ARONIJA ARONIJA

super ljekovito voće

Aronija je biljka iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja.

• • • • • • • • • •

Sprečava bolesti srca i krvnih žila Regulira krvni tlak Jača imunitet Štiti zdravlje urinarnog sustava Ima antiupalna svojstva Stimulira rad štitnjače Poboljšava pamćenje i koncentraciju Regulira razinu šećera u krvi Povoljno djeluje na probavni sustav Štiti od virusa i bakterija

60 Cijena 1 litre 1oo % čistog soka aronije

kn

Mogućnost kupnje 100 % čistog soka na mobitel: 098/455-313

5+1

super EYE ljekovito GEL voće

Aronija• je biljkaOsvježava iz Sjeverne Amerike koja je odličan antioksidanata i ima izrazito umorne očiizvor i smanjuje veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i zato je korisnapodočnjake preventiva protiv malignih oboljenja.

• • • • • • • • • •

• Sprečava Smanjuje bolesti srca ivrećice krvnih žila ispod očiju krvni tlak • Regulira Poboljšava elastičnost i napetost Jača imunitet Štiti zdravlje sustava smanjuje bore oko kožeurinarnog te vidljivo Cijena 1 litre 1oo % Ima antiupalna svojstva očiju čistog soka aronije Stimulira rad štitnjače

60 kn

Poboljšava pamćenje i koncentraciju Regulira razinu šećera u krvi Povoljno djeluje na probavni sustav Štiti od virusa i bakterija

Smanjuje bore i do 40% u samo 30 minuta!

Mogućnost kupnje 100 % čistog soka na mobitel: 098/455-313

• Organski certificirano • pH 5.3 • Klinički testirano • Bez parabena • 100% vegan • Nije testirano na životinjama S zatvara pore GR• ATINe

5+1

GRATIS

Više informacija na mobitel 098/206-520

MALE OGLASE

PRODAJE 1. Prodaje se stan od 106 m² i mjesto u podzemnoj garaži 13 m², T. Ujevića 2, Varaždin, ER “B“ 2. Prodaje se stan od 73 m² sa (2) dva parkirna mjesta i spremištem u Varaždinu, Zagrebačka 100, ER”B” 3. Stan ili poslovni prostor 73 m² prizemno – strogi centar grada ER „C“ (Draškovićeva ul), 1300 €/m² 4. Kuća: Varaždin, katnica, 150 m² stambenog + 170 m² poslovnog prostora ER „D“ i „C“ – 130.000 € 5. Poslovni prostor 22 m² + 22 m² podruma (Kukuljevića 9, Varaždin) ER „D“ – mogućnost najma 6. Poslovni prostor 138 m² u centru Čakovca (Novi Passage) ER „C“, 820 €/ m², cijena za mjesečni najam: 650 €

INFO: 098 267 062

7. Stambeno-poslovni prostor u Ludbregu 605 m² (na glavnom gradskom trgu) ER „B“ i „E“, 123.000 € 8. Gradilište u Varaždinu, E. Kumičića sa 819 m ² sa starom kućom, ER „G“ – 65.000 € 9. Gradilište u Varaždinu, A. Štera sa 918 m² 10. Gradilište u Varaždinu, Trg Matije Gupca 799 m² 11. Gradilište u Varaždinu, I. Mažuranića sa 1.433 m² 12. Gradilište u Kučan Marofu ul. Matije Gupca 534 m² - 19.000 € 13. Prodaje se šuma u Varaždinskim Toplicama 24.000 m² 14. Prodaje se kuća (za adaptaciju) i dvorište sa 632m2 u Varaždinu, Moslavačka 23, ER “G” - 69.000 €

možete predati u: www.regionalni.com

Pogrebnik

Balogovec 92, Mačkovec Telefon: 040/341-300 Matije Gupca 31, Nedelišće Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati

Pogrebno poduzeće Margareta Frankopanska 7, Mursko Središće Telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati

IZNAJMLJUJE SE: Kompletno uređen i namješten poslovni prostor za trgovinu sa 1.100m² + 290m² skladišta u Prelogu, ER“C“ - info: 098 267 062

28 Oglasi/Zahvale i sjećanja

Regionalni tjednik || 6. veljače 2019., br. 127

ZAHVALA

ZAHVALA

Duboko ganute pažnjom i sućuti povodom smrti našeg voljenog supruga i oca

Dana 29. 1. 2019. u 63. godini života napustio nas je naš voljeni suprug, otac, svekar i djed

IVAN NEMEC, iz Zebanec Sela.

Ovim putem najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i svima koji su nam u najtežim trenucima riječima sućuti olakšali bol te dostojanstveno ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Hvala vlč. Tomislavu Leskovaru i fra Mirku Kemivešu na toplim riječima utjehe i vjere.

Supruga Blaženka, sin Mario, kći Marijana, snaha Ljubica i unuka Franka

DEJANA VIDAKOVIĆA preminulog u 44. godini života,

zahvaljujemo rođacima, kumovima Risek i Stipetić, prijateljima i susjedima.

Posebno hvala djelatnicima tvrtke „Marodi“, g. Stjepanu Marodiju na izgovorenim toplim i utješnim riječima, djelatnicima tvrtke „Ivančica“ Ivanec, Froddo kolegicama, tvrtki Hurikan, prijateljima 8.b II.osnovne škole Varaždin, gen. 89./90., prijateljima iz Gimnazije Varaždin gen. 94./95., KKK Varteks, ekipi iz Vrazove, V. osnovnoj školi Varaždin, razrednicama, učiteljicama i Aleksandrinim prijateljima iz 5.a te svim dragim prijateljima i poznanicima. *****

Njegova skromnost, dobrota i plemenitost ostaju s nama zauvijek.

Ožalošćene: supruga Maja i kći Aleksandra

POSLJEDNJI POZDRAV najdražem tati

DEJANU Anđele, heroju moj, čuvao si me u svojim toplim i mekim zagrljajima, a sada ćeš me čuvati gdje god jesi na nebesima.

Nebo je sada dobilo anđela kakvog nikad nije imalo.

Lijepo se provedi gdje god da jesi, meni ćeš uvijek biti u srcu.

Tvoja Acika

Zahvale i sjećanja

6. veljače 2019., br. 127 || Regionalni tjednik

SJEĆANJE na našeg voljenog

MIHALJA KOSA 4. 2. 2014. – 4. 2. 2019.

29

TUŽNO SJEĆANJE na poginulog policajca u obrani imovine RH

Godine prolaze, sve se mijenja, tuga ostaje jer Te nema.

Tvoja obitelj

TUŽNO SJEĆANJE na šogora i tetka

MIHALJA KOSA 4. 2. 2014. – 4. 2. 2019.

Već 5 godina je prošlo, i vrijeme dalje teče, al´ Tebe iz naših srdaca izbrisati nikad neće. Šogorica Ružica, Drago i djeca

SJEĆANJE

ANA ŽGANEC

5. 2. 2018. – 5. 2. 2019.

U našim si mislima i srcima.

Tvoji najmiliji

ŽELJKA MURKA

iz Mihovljana 12. 2. 2003. – 12. 2. 2019.

S ljubavi i ponosom što smo Te imali, čuvamo uspomenu na Tebe. Čuvali Te anđeli nebeski.

SJEĆANJE na

VERONIKU BALAŠKO iz Kotoribe

29. 1. 2017. – 29. 1. 2019.

Vrijeme zaborav donijelo nije, još živiš u našim mislima i molitvama.

Ožalošćeni roditelji Josip i Anica, sestre Danica i Alica, šogori Zlatko i Stjepan, nećak Dalibor, nećakinje Dušanka, Gabrijela i Đesika

Kći Jadranka, zet Zvonko Delimar, unuka Dorotea sa Emilom, unuk Vedran sa Anitom, praunuci Leon i Tilia Žvorc

OBAVIJEST O SMRTI moje drage sestre

VERENE NJEGOVEC

SJEĆANJE

rođ. SLAVIČEK

na dragu mamu i baku

VERONIKU BALAŠKO iz Kotoribe

koja nas je zauvijek napustila 28. 12. 2018. u 70. godini života.

29. 1. 2017. – 29. 1. 2019.

Voljeni nikad ne umiru, sve dok žive oni koji ih se sjećaju.

Pokopana je 28. 1. 2019. u Švedskoj, gdje je i živjela.

Počivaj u miru Božjem.

Sin Vitomir Balaško, snaha Gordana, unuci Vanja i Tin

Brat Milivoj s obitelji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na drage baku i djeda

na naše drage roditelje

BALAŠKO ROZIKU 2. 2. 2005. – 2. 2. 2019.

i

FRANJU 8. 2. 1984. – 8. 2. 2019.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na vas.

I dalje živite u našim mislima i snovima.

Unuka Jadranka Delimar s obitelji i unuk Vitomir Balaško s obitelji

PETEK VERONIKU 28. 2. 2009. – 28. 2. 2019.

i

VALENTINA 8. 12. 1997. – 8. 12. 2018.

U molitvama i mislima na vas, sin Stjepan s obitelji

30 S raznih strana

Regionalni tjednik || 6. veljače 2019., br. 127

s raznih strana

Godišnji koncert KUU “Zvon” 17. veljače U nedjelju, 17. veljače, Tamburaški orkestar Kulturno-umjetničke udruge “Zvon” iz Male Subotice održat će godišnji koncert. Koncert će se održati u Domu kulture u Maloj Subotici s početkom u 16 sati i 30 minuta. Gošće kulturnoga događanja bit će Ženska vokalna skupina “Stridonne” iz Štrigove.

Orkestar će nastupiti pod umjetničkim vodstvom dirigenta Valentina Škvor-

ca, ujedno i načelnika Općine Mala Subotica. Udruga je nedavno održala i izbornu sjednicu Skupštine na kojoj je za predsjednika (ponovo!) izabran dosadašnji “glavni i odgovorni”, vlč. Đuro Vukalović. Na sjednici je Škvorc najavio projekt preuređenja potkrovlja Doma kulture: tamo će, naime, biti smještena vrijedna Etno zbirka tradicijskih predmeta KUU “Zvon”.

- imena

Kaj Imbra Ambrozu čini? Jako nikaj...

Međimurci najčešće krate ženska imena, iako ima i drugih primjera. Tako, na primjer, žensko ime “Monika” postaje “Muna”, “Sofija” je “Žofa”, a “Anastazija” - “Staza”. Valja pritom napomenuti da su ljudi djeci često nadijevali imena svetaca!

Piše: Ivan-goran herman igherman@regionalni.com

Kraćenje

O ekonomičnosti u jeziku rečeno je i pisano mnogo.

Radnja, primjerice, Orwellova romana “1984.” vrti se između ostalog i oko takozvanog “Newspeaka” iliti “novogovora”, primjera onoga što bi se dogodilo da se ekonomska načela štedljivosti i funkcionalnosti primijene na jezik.

U svakodnevnom govoru postoji težnja da se stvari krate, što zbog bržeg sporazumijevanja, što zbog praktičnosti ili želje za upotrebom žargona

Baroš, oj Barica...

U svakodnevnom govoru postoji težnja da se stvari krate, što zbog bržeg sporazumijevanja, što zbog praktičnosti ili želje za upotrebom žargona.

Pritom ne štedimo (odnosno, štedimo!) ni osobna imena: tako “Barbara” postaje “Barica” ili “Bara”, “Marija” postaje “Mara”, a “Katarina” “Katica” ili “Kata”... To su poznatiji primjeri koji se upotrebljavaju na čitavome kajkavskome govornome prostoru. Što je, međutim, s onim manje poznatima, specifičnijima za prostor Međimurja?

imena skraćivali i fonetski prilagođavali međimurskom govoru i “međimurskom uhu”.

“Cecilija” se u svakodnevnom govoru pretvara u “Cilu”, “Agneza” u “Nežu”, dok za “Mariju” postoje brojne varijante: to su “Mica”, “Micika”, “Marica” i, osobito u srednjem Međimur-

“Stjepan” je “Štef” u većini kajkavskih govora, a u Međimurju, pod utjecajem mađarskog, čest je oblik i “Pišta” Međimurci najčešće krate ženska imena, iako ima i drugih primjera. Tako, na primjer, žensko ime “Monika” postaje “Muna”, “Sofija” je “Žofa”, a

“Anastazija” - “Staza”. Valja pritom napomenuti da su nekad ljudi djeci nadijevali imena svetaca, pogotovo ako je dijete rođeno datumski blizu

dana dotičnog sveca. Budući da su sveci često nosili imena latinskog ili grčkog porijekla, ljudi su često takva

ju, “Mariča” (s naglaskom na srednjem slogu)...

Pišta bacsi!

Što se tiče muških imena, vrlo često ime među Međimurcima, “Ivan”, postaje “Vanč”, dok je “Imbra”, zanimljivo, iskrivljena verzija mađarskog “Imre” što znači “Mirko”, mada su isti nadimak nosili i muškarci imena “Ambrozije”.

“Ambrozije” ili “Ambroz” su nekad bila relativno česta imena među kajkavcima, također zbog utjecaja katoličkoga kalendara. “Alojzije” ili “Alojz” kraće je, odmila, “Lojzek”, a “Matija” - “Mata” ili “Mato”.

“Andrija” je “Draš” ili “Jendraš” što znamo iz serije “Gruntovčani”, a isto vrijedi i za ime novijeg datuma “Dražen”.

“Stjepan” je “Štef ” u većini kajkavskih govora, a u Međimurju, pod utjecajem mađarskog, čest je oblik i “Pišta”, i kao nadimak i kao vlastito ime.

Našli bismo ovakvih primjera još! Neka od nabrojenih imena u ponovnom su uzletu, što kao “con” ili nadimak, što kao legitimna imena.

Čarobna igra, scena, lutke i kostimi zaokupili maštu predškolaca u čakovcu

Pinkleci predstavom “A tko si ti?” oduševili mališane Djeca polaznici vrtića „Cipelica”, „Mrav“, „Vjeverica“, „Zvjezdice“ i „Pirgo“ Dječjeg vrtića Cipelica dva dana su uživala u predstavi Kazališne družine Pinklec „A tko si ti?“. Čarobna igra, scena, lutke i kostimi prilagođeni djeci predškolske dobi zaokupili su njihovu pažnju te je to za njih bio poseban kazališni doživljaj.

Kako kažu u vrtiću “Cipelica”, Pinkleci uvijek iznova iznenade visokom profesionalnošću i razigranošću, uz to i dobro nasmiju te su uvijek dragi gosti te predškolske ustanove. – Na taj način vrtićarce uvodimo u svijet kazališta prilagođen njihovoj dobi! – istaknula je ravnateljica vrtića, Gordana Šoltić-Siladi.

Predstavu je režirao i (prema motivima priče “Neposlušno mače” I. Bjeliševa) dramatizirao Romano Bogdan. Za likovno oblikovanje lutaka, scenografije i kostima odgovorna je

Rusa Trajkova, a za glazbu Bojan Miljančić.

Oblikovanje rasvjete potpisuje Neven Taradi, a igraju Karolina Horvat (Tina), Mario Jakšić (Luka) i Davor Dokleja (Matko).

Scenska igra

U predstavi se propituju odnosi jednakosti i različitosti. Iz amorfnih mekanih jastuka nastaje priča o likovima koji se međusobno prepoznaju. U tome prepoznavanju oni su po nečemu isti, a po nečemu različiti. To je prepoznavanje osmišljeno u scenskoj igri lutaka i glumaca, koji uvijek postaju netko drugi, igrajući se svojom formom, glasovima, jezikom i smislom. Igraju se Matko, Tina i Luka, mačkica, ježić, vjeverica, zečić, bukva, hrast, jablan… i jedno mače, koje je otišlo predaleko od kuće i zalutalo.

S raznih strana

6. veljače 2019., br. 127 || Regionalni tjednik

31

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA - BEZ NAGLIH PROMJENA Tijekom utorka će biti dosta oblaka, ali uz kraća sunčana razdoblja. Ostaje suho uz slab do umjeren sjeveroistočni vjetar.

Temperatura zraka ujutro bi trebala biti malo ispod nule uz slab mraz, a poslijepodne će se zadržavati između 3 i 5 Celzijevih stupnjeva u plusu. U srijedu lijepi sunčani zimski dan.

Vjetar slab. Zbog toga bi jutro trebalo biti još malo hladnije uz mraz, a mjestimice i kratkotrajnu maglu. Jutarnja temperatura može se ponegdje spustiti i do -6 Celzijevih stupnjeva, ali danju će uz zdravije vrijeme i obilje sunca temperatura zraka narasti na ugodnih 6 Celzijevih stupnjeva. I u četvrtak bi trebalo biti suho, sunčano i prohladno. Za petak prognoziramo nešto više oblaka, ali najvjerojatnije će proći bez kiše.

Jutro i dalje hladno uz pojavu mraza, a dnevna temperatura će biti oko plus pet stupnjeva. Subota nam donosi suho i

djelomično sunčano vrijeme, mogla bi početi i neka lagana južina. Temperatura zraka vjerojatno će biti stupanj-dva viša nego u radnom dijelu tjedna. Slično i u nedjelju – većinom suho, djelomično sunčano i ugodno vrijeme. I u ponedjeljak će biti relativno toplo, možda uz više oblaka, krajem dana i pokoju kap kiše. Bit će toplije. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.

Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 4.2.)

TJEDNI HOROSKOP OVAN

(21. 3. - 19. 4.)

U poslu će se događati dosta novoga, a vi ćete ponekad gubiti strpljenje zbog promjena u dogovorima. Osim toga, pojavljuje se dosta novih prilika, a na vama je da odlučite što je za vas najbolje i krenete u realizaciju. Što se ljubavi tiče, nema baš puno promjena, ali imate jaku potrebu da nešto promijenite.

Slobodni će imati dosta prilika, no ništa što bi obećavalo trajnost. Uglavnom se sve svodi na povremene avanture, pa uživajte i ne očekujte ništa više. Zdravlje – mogli biste imati probleme sa sinusima, a i prehlade vrebaju.

RAK

(21. 6. - 22. 7.)

Situacija na poslu je dosta napeta, a i vi ste jako nervozni, pa bi se moglo dogoditi da ne uočite na vrijeme neke probleme koji se pojavljuju. Posebno pripazite na financije, na sve papire koje potpisujete i na nove dogovore koji su najavljeni i budite maksimalno skoncentrirani kako ne biste pogriješili. Ovo baš i nije najbolje vrijeme za donošenje važnih odluka. Partnerski odnos vam je dosta napet i u vama se javljaju nemir i potreba da nešto promijenite. Budite razumni i ne trčite pred rudo. Slobodni se baš neće puno ni truditi da nekog pronađu, zasad su ovako zadovoljni. Zdravlje – moguća manja prehlada.

VAGA

(23. 9. - 22. 10.)

Vas na poslu očekuju brza događanja, puno promjena planova, a i moguće poslovne ponude kojima ste se potajno nadali.

Nažalost, problemi financijske naravi se nastavljaju, pa se morate izboriti za svoj status na poslu. Prilika za zaradu će sigurno biti, samo ih trebate na vrijeme uočiti. U ljubavi dosta promjenljivo razdoblje, čas ćete se voljeti čas svađati, pa bilo dobro da se konačno odlučite što zapravo želite.

Slobodni će biti skloni avanturama i brzim zaljubljivanjima, no ništa od toga neće biti ozbiljno. Zdravlje – zasad bez problema.

JARAC

(22. 12. - 19. 1.)

rođeni:

Djevojčice: Laura Majhen, Lea Horvat, Katja Žganec, Eva Slamek, Nika Car Dječaci: Lukas Gudlin, Šaban Oršoš, Luis Mihanović, Arsen Novak, Matej Plaftak, Emir Balog, David Kovač, Eddie Herman

Na poslu se već osjeća dolazak promjena, a vi ste ih jedva dočekali. Bit će, doduše, još napetosti sa suradnicima, ali vi ćete se napokon dokazati i učvrstiti se na svome radnome mjestu. To bi moglo značiti da će i vaš odnos s pretpostavljenima postati bolji, a i financijska situacija bi se trebala popraviti. U ljubavi bez većih promjena, ali ni vi ni partner niste zadovoljni ovakvim stanjem. Probajte otvoreno razgovarati o svemu što vas muči, pa možda pronađete rješenje. Slobodni nisu sigurni trebaju li nekomu pokazati što osjećaju ili ne, jer se boje da će biti odbijeni.

Zdravlje – pad imuniteta.

Umrli: Franjo Kolac, Katarina Vugrinec r. Kovačić, Ljudmila Horvat r. Horvatić, Sabina Horvat r. Salaj, Stjepan Novak, Mira Štefok r. Poropatić, Antun Čemerika, Franjo Koprivec, Josip Škvorc, Martin Vinko, Ana Vuk, Antun Toplek, Marija Špoljarić r. Kutnjak, Ana Vlah r. Borković, Tomica Cerovec, Aleksij Šalamon, Barbara Golubić r. Friščić, Marija Hrustek r. Grašić, Boža Bogdan r. Kondres, Franciska Šujić r. Brodar, Agata Kovačić r. Živko, Jožef Stamničar, Stanislav Varga, Rudolf Trstenjak, Magdalena Horvat r. Markušić, Dušan Macakanja, Danica Pirkl r.

Markušić, Robert Lukman, Ana Brest r. Flac, Antun Senčar, Stjepan Strojko, Vinko Haramija

www.regionalni.com

BLIZANCI

U poslu vam se ukazuju nove prilike, no ne ide sve baš glatko kako biste vi željeli. Neki poslovi koji su vam u zaostatku moraju se riješiti, no imate vi snage da sve to završite na vrijeme i ostvarite svoje želje. Dobra je vijest da financije, koje su vam u zadnje vrijeme zadavale dosta glavobolja, konačno postaju stabilnije i sigurnije. Partnerski odnos vam je stabilan, no mogli biste ga pokvariti ako podlegnete iskušenju i uđete u neku tajnu vezu. Slobodni će uživati u izlascima i druženjima, pa je velika mogućnost za početak nove veze. Zdravlje – stres i glavobolje.

(21. 5. - 20. 6.)

Na poslu ćete i dalje dobro funkcionirati. Odnosi sa suradnicima su dobri i korektni i to će svakako pomoći da posao obavljate dobro i na vrijeme. Neki manji sukobi su uvijek mogući, no to neće ugroziti vašu poziciju ni financijsku sigurnost. U ljubavi stresno vrijeme se nastavlja, pa su mogući i ozbiljniji nesporazumi s partnerom. Ako mislite da jedan smiren i otvoren razgovor može situaciju popraviti, svakako to učinite. Slobodni su jako privlačni suprotnom spolu, pa to iskoristite i dobro se provedite. Nikad ne znate što iz toga može izaći. Zdravlje – moguće su ozljede!

DJEVICA

LAV

(23. 8. - 22. 9.)

(23. 7. - 22. 8.)

Vas kao da ništa ne može zaustaviti u napredovanju. Puni ste novih ideja, ali i snage da ih realizirate. Ovo je svakako vaše vrijeme i potrudite se da ga maksimalno iskoristite. Naravno da će biti i poteškoća, ali one nisu prevelike i vi ćete ih s lakoćom rješavati. U ljubavi vas očekuju manje trzavice i nesuglasice s partnerom, no nije to ništa veliko i nerješivo. S vaše strane je potrebno samo malo dobre volje i partner će opet biti uz vas i podržavati vas u svemu. Slobodni lete s cvijeta na cvijet i ne žele nikakve obveze. Zdravlje – pojačani umor.

Posao vam dobro napreduje, no pojavljuju se problemi u komunikaciji, pa ćete malo teže realizirati svoje ciljeve. Ipak, možete mirno započeti nove poslovne projekte.

Malo više vremena posvetite dogovorima s poslovnim partnerima jer će to biti od presudne važnosti u zaključivanju poslova. Financijska situacija vam je zasad dobra i stabilna.

U partnerskom odnosu nemate problema, no ipak pokušajte odvojiti malo svog vremena samo za partnera. Bit ćete ugodno iznenađeni. Zdravlje – moguće su prehlade i viroze.

STRIJELAC

ŠKORPION

(22. 11. - 21. 12.)

(23. 10. - 21. 11.)

Vi i dalje dajete sve od sebe da učvrstite svoj položaj na poslu i nove planove provedete u djelo. Jako vam je važno da imate financijsku sigurnost, a nju ste si zasad osigurali novim poslovnim dogovorima.

Realizacija vaših planova više je nego sigurna. Naravno da za to morate puno raditi, pa se ponekad osjećate zaista umorno. Sve se to odražava i na vaš partnerski odnos, koji nije dobar, a nije ni potpuno loš. Želite promjene, ali vrijeme za njih još nije došlo.

Nemojte žuriti, možda sve još možete mirno riješiti. Zdravlje – moguće su prehlade.

Vi ste i dalje u poslu nezaustavljivi. Pokreću vam se neki novi poslovi, puni ste novih planova i ideja. Ponekad vam brigu stvaraju financije jer naplate ne dolaze onako kako ste planirali. Novi poslovi u koje ćete ući zaista su obećavajući, a i financijski su jako isplativi, pa biste trebali s rezultatima biti zadovoljni. Partnerski odnos vam je stabilan i nekih problema nemate, no ponekad ste nezadovoljni bez nekoga vidljivog razloga.

Uzmite si malo vremena i provedite ga zajedno s partnerom; ako možete, otputujte nekamo. Slobodni će se upustiti u vezu koja će im donijeti razočaranje. Zdravlje – viroze!

VODENJAK

RIBE

(20. 1. - 18. 2.)

Na poslu niste baš zadovoljni jer svi nešto obećavaju, a od realizacije nema ništa. U svakom slučaju, muka vam je već od čekanja da se nešto pokrene, no ipak ćete uspjeti ostvariti ono što želite. Bit će to prilično naporan period za vas, ali nemate izbora.

Morate se sami izboriti za sebe. U ljubavi također nemate prevelika očekivanja, no trenutno ste zadovoljni jer se dosta toga odvija prema vašim željama. Slobodni imaju puno raznih prilika, ali sve to shvaćaju samo kao dobru zabavu i ne žele se vezati. Zdravlje – relativno dobro.

(19. 2. - 20. 3.)

Posao dobro napreduje, no prisutni su nervoza i osjećaj da nešto nije dobro. Nemojte se dati uvući u nepotrebne rasprave jer to nikamo ne vodi. Okrenite se svom poslu i osigurajte da se rokovi poštuju kako bi se već dogovorene obveze realizirale. U ljubavi će doći do poboljšanja u komunikaciji s partnerom, ali ipak će dosta toga ostati nedorečeno.

Nikada nije samo na jednome krivica, pa dobro razmislite o svom ponašanju. Slobodni će zaploviti u neke nedozvoljene vode, pa tu može biti svašta. Zdravlje – dobro, osim problema sa spavanjem.

Za izradu horoskopa i otvaranje tarot karti nazvati na: 097/786-7053

VJENčANI:

Karmen Vadlja i Filip Novak

BIK

(20. 4. - 20. 5.)

IMPRESSUM UPRAVA Sandra Vlahek GLAVNI UREDNIK Josip Novak, jnovak@regionalni.com Novinari Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Višnja Gotal, vgotal@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Ivan - Goran Herman, igherman@regionalni.com Sandra Županić szupanic@regionalni.com fotoreporter Ivan Agnezović, foto@regionalni.com GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Mirta Brozičević, mirta@regionalni.com Marta Konjačić, mkonjacic@regionalni.com

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Anina 11, 42000 Varaždin

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

SURADNICI Denis Peričić Dalibor Flajpan Martina Lončar Petrinjak

sri,čet i pet: 7,30 - 15 h

PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Sanja Đurkas, sdurkas@regionalni.com Tel. 042/290-781 MALI OGLASI: Ljiljana Simić ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h,

Mačkovec Pogrebnik Balogovec 92 Telefon: 040/341-300 pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati Mursko Središće Cvjećarnica Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati Nedelišće Pogrebnik Matije Gupca 31 pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati Tiskara Vjesnik

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 6. veljače 2019., br. 127

UZVANICI IZ MEĐIMURSKE ŽUPANIJE NA SVEČANOMe BALU U VARAŽDINU

Dame blistale u haljinama, a muškarci u svečanim odijelima

Po uzoru na nekadašnje balove koji su se dugi niz godina organizirali u Varaždinu, u tome je gradu 1. veljače održan Svečani bal Varaždinske županije koji je okupio brojna poznata lica Čak 400-tinjak uzvanika i gostiju, među kojima i brojni uglednici iz diplomatskoga, kulturnog i javnoga života, uživali su na Svečanome balu Varaždinske županije u Velikoj koncertnoj dvorani HNK-a u Varaždinu u petak, 1. veljače. Među prisutnima bili su i uzvanici iz Međimurske županije.

Ugledni gosti

Uz domaćine, varaždinskoga župana Čačića, posebnu savjetnicu župana Nataliju Martinčević te zamjenike župana Tomislava Paljaka i Roberta Vugrina, na Svečanome balu bili su bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, veleposlanici Rusije, Italije i Kazahstana, predstavnici veleposlanstava Ukrajine i Australije, saborski zastupnici, župani, zamjenici župana, gradonačelnici i brojni drugi. Uživale su i poznate osobe iz javnog života, između ostalih i Tarik Filipović, Lejla Šehović, Ronald Braus

svečanosti prisustvovala i predsjednica

Vladimir i Marina Hoblaj dobitnici priznanja Ponos Hrvatske Vladimiru i Marini Hoblaj iz Murskog Središća u petak, 1. veljače, uručeno je priznanje Ponos Hrvatske. Svečanosti je prisustvovala i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović čestitavši dobitnicima na njihovom dobročinstvu i humanitarnom radu.

Bračni par Hoblaj ima šestero posvojene djece, a tijekom posljednjih osam godina njihovom je obitelji prošlo i deset udomljene djece odgajane u različitim životnim okolnostima.

Dodjelu priznanja nije propustio ni gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak, koji je u ponedjeljak, 4. veljače, u gradskim prostorijama primio Vladimira i Marinu Hoblaj

te im zahvalio na svemu što rade. Uručio im je i Odluku o darovanju novčanih sredstava u ukupnom iznosu od 2.000 kuna za potrebe posvojene i udomljene djece.

te Dinko Bogdanić.

Za glazbenu i plesnu čaroliju pobrinula su se dva ansambla, Varaždinski komorni orkestar i ansambl MozArt, kao i Lana Kos, Jelena Štefanić, Lucija Spevec, Irma Dragičević, Vid Novak te D&B piano duo. Po prvi puta je izveden valcer kojega je poznati skladatelj Davor Bobić skladao posebno za ovu prigodu, a predstavljena je i „Varaždinska ilirska nošnja“ koju su nosili članovi Varaždinskoga folklornog ansambla. Nastupili su višestruki prvaci Hrvatske u sportskim plesovima, plesni par Vedran Sraga i Paula Hude.

Vrhunski kuhari restorana hotela Minerva predstavili su višestoljetnu gastronomsku tradiciju varaždinskoga kraja.

Na meniju su se našla tradicionalna jela u modernoj izvedbi te brojne kombinacije au-

tohtonih namirnica, a kraljica bala bila je Toplička kupališna torta, rađena prema recepturi iz 19. stoljeća. Gosti su uživali i u pjenušcu od chardonnaya

Karikatura

restorana Zlatne gorice, koji njeguje tradiciju proizvodnje pjenušca započetu još 1859. godine na Varaždin Bregu.

Svečani bal bio je i humanitarnog karaktera, a donacije su se prikupljale za talentirane glazbenike koji završili Glazbenu školu u Varaždinu, a danas se školuju na hrvatskim i europskim akademijama.

Održana je i modna revija šest varaždinskih dizajnerica.

crta: Željko Pilipović