RTM 150

LOVRO HORVAT, PREDSJEDNIK UDRUGE STUDENATA MEĐIMURJA

“Samo zajedništvom Međimurje možemo prikazati u najboljem svjetlu” Str. 12. i 13.

Regionalni Tjednik

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Plus

15.000 primjeraka

Besplatan primjerak | Broj 150 | 17. srpnja 2019. | ISSN 2459-6612 | www.regionalni.com

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO O NAJAVLJENOJ BORBI PROTIV ŠTETNIKA U MEĐIMURJU:

“Prskanje komaraca zrakoplovima je neučinkovito i štetno” Str. 2. i 3.

FRANJO RUŽMAN IZ PRELOGA

MAMIČINA ŽETVA

NOGOMET

F Pušćinaj pokazali kak su žito želi naši stari Str. 9.

Iza sebe ima više od 380 izložbi i 1000 slika Str. 8.

NK Međimurje krenuo u pripreme za novu sezonu 2. HNL Str. 19.

2

Aktualno

Regionalni tjednik || 17. srpnja 2019., br. 150

SMILJANA SRNEC SESTRU PET PUTA SNAŽNO UDARILA PO GLAVI

AKTUALNO

Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu je, nakon provedene istrage, podiglo pred Županijskim sudom u Varaždinu optužnicu protiv 45-godišnje Smiljane Srnec iz Palovca zbog počinjenja kaznenoga djela ubojstva.

Optužnicom se je tereti da je tijekom ljeta 2000. godine u obiteljskoj kući u Palovcu zadala svojoj sestri Jasmini Dominić najmanje pet snažnih udaraca

tvrdim predmetom u glavu i nanijela joj višestruke prijelome kostiju u području glave, pa je 23-godišnjakinja preminula uslijed zadobivenih ozljeda.

Ona je potom njezino tijelo sakrila u škrinju. U optužnici je predloženo da se Smiljani produlji istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela, a istražni zatvor joj je na kraju i produljen. (it)

NAKON NAJAVLJENOG TRETIRANJA KOMARACA AVIONIMA, REAG

Zavod za javno zdravstvo: “Prsk zrakoplovima je neučinkovi

– Prskanje avionima za suzbijanje komaraca najmanje je učinkovita metoda. Govorimo o milijunskim iznosima za metodu koja će ugroz Silvija Kolar-Fodor. U Međimurju se ne provodi razrađena i jasna strategija prskanja, već svaka jedinica lokalne samo

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Na nedavno održanom Kolegiju gradonačelnika i načelnika općina bilo je riječi i o suzbijanju komaraca na području Međimurske županije.

Međimurski župan Matija Posavec je zbog nezadovoljstva dijela građana načinom kako općine i gradovi u Međimurju provode dezinsekciju već ranije zatražio obrazloženje od Zavoda za javno zdravstvo kako se provode mjere suzbijanja komaraca te poslao pismo Vladi u kojem je zatražio financijsku pomoć za tretiranje. Tako je i na sjednici Vlade RH 27. lipnja usvojen zaključak kojim će se odobriti financijska pomoć općinama i gradovima, koji će u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Međimurske županije izraditi način ponovnog suzbijanja komaraca na području Međimurja.

Spomenut je plan tretiranja komaraca u kolovozu pomoću zrakoplova, na što su se oglasili brojni pojedinci i udruge.

Nedostatak strategije

– Krajem lipnja došlo je do vrhunca najezde komaraca u Osijeku te na području Vukovara, gdje su ih tretirali avionima. Žalosna je činjenica što se to učinilo zbog traženja javnosti, a ne zbog preporuke struke. malo se govorilo o razlozima takve najezde, koji su, osim nepovoljnih vremenskih prilika, uključivali i činjenicu da neke jedinice lokalne samouprave nisu pravovremeno tretirale larve komaraca na proljeće. Određene JLS nisu izdvojile novčana sredstva za navedeno. Prskanjem pomoću zrakoplova stradaju i svi ostali zaprskani insekti, kao i brojni drugi organizmi koji se njima hrane. Koliko je u konačnici prskanje avionima potencijalno štetno i za ljude - o tome

nije bilo riječi, što je sramotno.

Istovremeno se čudimo kamo su nam nestale krijesnice i zašto su brojni korisni oprašivači pred izumiranjem. Nevjerojatno je i kako brojne općine u Hrvatskoj nemaju dugoročni plan suzbijanja komaraca, ne izdvajaju sredstva za larvicidna tretiranja i edukaciju svojih građana, pa čak i krše Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, b u du ć i da nemaju spora-

tretiranje komaraca da nam se ne bi događale prevelike najezde komaraca – kaže Silvija Kolar-Fodor, predsjednica Udruge “Biovrt - u skladu s prirodom”.

U Hrvatskoj trenutno vlada najezda poplavnih komaraca, koji zapravo i nisu zabilježeni kao prenositelji bolesti. Ova vrsta komaraca ima samo jednu generaciju godišnje.

Pojavljuju se u velikom broju za kišnih godina s visokim vodostajem rijeka i nezgodni su jer se pojavljuju u rojevima.

Populacija će im se prirodno smanjiti, ako se nastavi vruće i suho vrijeme.

– Provođenjem larvicidnih mjera, najčešće korištenjem biološkog preparata BCI vrlo je važno, jer se time Samo sedam sprečava izlet odraslih komaraca. Preparat međimurskih jedinica je usko specifičan i lokalne samouprave ekološki prihvatljiv te djeluje samo na ima sporazum o ličinke komaraca. nadzoru sa Zavodom Provođenje adulticidnih mjera najčešće se za javno zdravstvo koristi kad je velik broj komaraca već prisutan u okolišu i to često zbog zum o pritiska javnosti. Adulticidne nad zor u s Zavodom za javno dezinsekcije nisu usko specizdravstvo. Sramotno je i to fične i obično uništavaju sve da se u RH u glavnini metode insekte u trenutku primjene suzbijanja svode na adulti- u okoliš. Mnogo je razloga cidna tretiranja koje se u EU protiv korištenja zrakoplova smatraju zastarjelim, a u ne- za adulticidnu dezinsekciju i kim državama su čak i zabra- većina ih je zemalja zabranila, njeni. Slovenija ima potpuno dok su neke zemlje općenito zabranjene sve oblike adulti- zabranile adulticidne postupcidnog tretiranja, i avionima ke zbog velikih neželjenih i automobilima. Ova država, učinaka na okoliš i insekte zaslužna između ostalog i za (Slovenija) – kažu iz Djelatproglašenje Međunarodnog nosti zdravstvene ekologije dana pčela, itekako brine o Zavoda za javno zdravstvo svom okolišu i svojim građa- Međimurske županije, nanima provodeći suvremenije glašavajući važnost edukacije mjere suzbijanja komaraca. građana. Dodaju da je, ako se Larvicidno tretiranje provo- sve navedeno uzme u obzir, di se u Međimurju u minimal- avionsko tretiranje komaraca nim razmjerima: samo sedam nepoželjno zbog svojih loših jedinica lokalne samouprave strana i slabe učinkovitosti te ima sporazum o nadzoru negativnog utjecaja na okoliš. sa Zavodom, stoga pozivam načelnike općina da se jave Svi smo odgovorni!

Djelatnosti za zdravstvenu – Sredinom kolovoza očeekologiju (Zavod za javno kuje se povećani broj urbazdravstvo MŽ) radi izrade nih komaraca. Za smanjenje programa mjera prema za- urbanih komaraca koji mogu konskoj obvezi i da se pravo- prenijeti neke od zaraznih vremeno krene u larvicidno bolesti svi smo odgovorni.

Kako su i koliko gradovi i općine ove godine tr MURSKO SREDIŠĆE

Gradonačelnik Murskoga Središća Dražen Srpak kaže da se na području njihova Grada larvicidni tretmani provode već niz godina: – Donedavno je Grad Mursko Središće bila jedina jedinica lokalne samouprave na području Međimurja koja je u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo, koji provodi monitoring komaraca, izvodila provedbeni plan za njihovo tretiranje. Larvicidni tretmani su najuspješniji instrument te borbe, no zbog konfiguracije terena neka su mjesta (područje Fusek, neka područja uz Muru) nedostupna za takvo tretiranje pa smo povremeno prisiljeni provoditi i adulticidno tretiranje. Ove smo godine larve tretirali dva puta, a odrasle komar-

ce čak četiri puta. Osnovni problem u Međimurju je nedostatak jasne strategije i koordinacije među JLS: larve bi se trebale tretirati svugdje!

Trebali bismo se dogovoriti i sa susjedima preko granice: valjalo bi uspostaviti i neko tijelo koje bi kontroliralo i koordiniralo te akcije.

No, najvažnije je u svemu tome promijeniti svijest ljudi!

SVETI MARTIN NA MURI

– Općina Sveti Martin na Muri je o svom trošku ove godine dvaput adulticidno tretirala komarce te time pokušala ublažiti situaciju na terenu u suradnji sa Zavodom za javnom zdravstvo te Bioinstitutom iz Čakovca. Treće tretiranje je također izvršeno, no taj trošak ide na teret državnoga Proraču-

na. Problem komaraca i njihove brojnosti ovim načinom samo je privremeno, kratkotrajno i, usudio bih se reći, “vatrogasno” rješenje, posebice zbog specifičnosti terena uz rijeku Muru te blizinu granice sa Republikom Slovenijom, gdje ne postoji mogućnost djelovanja na sličan način. Daljnje aktivnosti i radnje diktirat će uvjeti u prirodi te će se u tom slučaju postupiti nekom od dostupnih mjera. Smatram da ovom problemu treba pristupiti sveobuhvatno, za područje čitave regije, po mogućnosti mjerama koje će brojnost komaraca smanjivati već u stadiju larve, za što postoje iskustva zapadnih zemalja Europske unije, uz konsenzus mjerodavnih tijela te u suradnji sa lokalnom i regionalnom zajed-

Aktualno

17. srpnja 2019., br. 150 || Regionalni tjednik

3

AUTOMOBILOM ČAKOVEČKIH REGISTRACIJA IZAZVAO TEŠKU PROMETNU NESREĆU Troje ljudi teško je ozlijeđeno u prometnoj nesreći u četvrtak oko 12.40 na naplatnim kućicama kod Svete Helene na autocesti A-4 (ZagrebGoričan). Vozač BMW-a čakovečkih registracija koji je došao do naplatne kućice vozio je neprilagođenom brzinom i naletio na Škodu mađarskih registracija, koja je u tom trenutku usporavala zbog Audija koji je pak

stajao ispred rampe naplatne kućice, priopćila je policija. Škoda je od udarca odletjela lijevo, naletjela na betonski zid i naplatnu postaju, nakon čega se okrenula oko svoje osi i naletjela na drugu naplatnu postaju.

Prednjim dijelom je zatim udarila u Audi. U Škodi su bili roditelji i dijete koji su teško stradali u nesreći. Vatrogascima je trebalo 45 minuta da iz

smrskanog vozila izvuku bračni par s djetetom. Postaja je odbačena na ulazni trak naplatne postaje Sveta Helena te je metalnim dijelom udarila o Ford poljskih registracija. Iako je automobil udario u stranu na kojoj je sjedila, djelatnica naplatne postaje koja je bila u kućici srećom nije ozlijeđena. U nesreći su teško ozlijeđeni žena, muškarac i dijete. (it)

GIRALA STRUKA I POJEDINCI

kanje komaraca ito i štetno!”

ziti biosustav i zdravlje građana – kaže predsjednica Udruge “Biovrt” ouprave sama donosi odluke o tretiranju štetnika.

Upravo oni se razmnožavaju u ljudskom okruženju: u septičkim jamama, bačvama, kantama s vodom i slično. Za njih ne trebamo avione, nego edukaciju i manja novčana sredstva. Trebamo mrežice na ozrakama septičkih jama, poklopce na bačvama za skupljanje kišnice, mijenjati vodu svakih tjedan dana, jer za ljetnih vrućina komarac se razvije u vodi za desetak dana.

Stoga mi je gotovo nevjerojatno čuti da se u Međimurju planira prskanje avionima sredinom kolovoza, kad više neće biti aktualni poplavni, nego urbani komarci. Prskanje avionima za njihovo je suzbijanje najmanje učinkovita metoda i neučinkovito trošenje novaca poreznih obveznika jer govorimo o milijunskim

U Hrvatskoj trenutno vlada najezda poplavnih komaraca, koji zapravo i nisu zabilježeni kao prenositelji bolesti

retirali komarce? nicom! – kaže načelnik Svetog Martina na Muri Dražen Crnčec.

BELICA

– U Gardinovcu je provedena prevencija razvoja komaraca, to jest, bacanjem tableta u močvarne vode i prskanjem su uništena mlada legla na rubnim močvarnim dijelovima naselja. U Gardinovcu i na Belici Bioinstitut je proveo dva tretiranja. Je li to optimalno rješenje? Zasad drugo nemamo, dakle tako je, kako je. Ako je župan nekoga drugog mišljenja, vjerojatno se s nekime konzultirao. Slažem se s time jer smo prije desetak godina također prskali pomoću aviona, što se nije pokazalo lošim – smatra belički načelnik Zvonimir Taradi.

iznosima za metodu koja će ugroziti biosustav i zdravlje građana – dodaje Kolar-Fodor.

Prvom mjerom borbe protiv komaraca smatra edukaciju, koju kontinuirano provodi ZZJZ putem letaka i članaka o komarcima na svojim mrežnim stranicama. Na njima možete naučiti sve o vrstama komaraca koje se pojavljuju kod nas te kako svi mi možemo doprinijeti smanjenju populacije komaraca u vlastitom kućanstvu.

Najučinkovitija tehnologija kontrole uništavanje ličinki komaraca, dodaje Silvija, su larvicidi, koji su bezopasni za okoliš i djeluju ciljano samo na komarce.

Najveći učinak daje korištenje ledenih granula. To je biološki preparat koji se miješa s vodom kao nosačem, djeluje isključivo na ličinke komarca i ni na što drugo te nije štetan

za ljude, ni za životinje. Upotreba bezopasnih larvicida najčešća je u zapadnom svijetu – i upravo s tom tehnologijom neka su poplavna područja poput naših, poput područje rijeke Rajne danas područja s minimalno komaraca. Uz tu mjeru redovito se provodi i mjera edukacije građana, ali i kažnjavanje građana koji “uzgajaju” komarce doma. Prema riječima struke, adulticidno tretiranje je zastarjela tehnologija i samo privremeno gašenje požara, provodi se samo zbog propusta u odrađivanju larvicidnih tretmana.

Neučinkovito tretiranje

„Adulticidni tretman je skup, a uništava samo odrasle komarce, tako da neće polučiti potrebne rezultate, jer preživljavaju ličinke iz kojih će se razviti odrasli komarci. Preporučuje se samo u slučajevima ogromnog broja komaraca, no i tada ima kratkotrajni učinak!“ – stoji na web stranicama Zavoda za javno zdravstvo. Prilikom prskanja pomoću aviona, mjesto tretiranja je ograničeno jer se ne smije prskati iznad naselja i zaštićenih područja.

Tako su uništeni samo oni komarci koji su na ruti prskanja - što je vrlo neučinkovito.

Pritom se mora paziti na vrijeme prskanja, koje se provodi rano ujutro ili kasno navečer kad ima najviše komaraca, i kad vani nema puno korisnih oprašivača. Pčelarima se javlja da zatvore svoje košnice u vrijeme prskanja, no u to vrijeme izlijeću i drugi korisni insekti, koji su otrovani nakon zaprskavanja. Insekticidi kojima se prskaju odrasli komarci, ovisno o vrsti, mogu biti štetni za ljude, a osobito trudnice, dojenčad i djecu do dvije godine.

– Rješenje protiv urbanih komaraca koji prenose zarazne bolesti nije u prskanju avionima, nego u svima nama!

– zaključuje predsjednica “Biovrta” Kolar-Fodor. Što svaki pojedinac može napraviti potražite na web stranicama i letcima ZZJZ.

UPISI U PRVE RAZREDE OSNOVNIH ŠKOLA

Besplatan prijevoz i udžbenici za sve osnovnoškolce Nastavlja se projekt financiranja besplatnog prijevoza učenika osnovnih škola,

kojima će u novoj školskoj godini država financirati obvezne školske udžbenike PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

U Velikoj vijećnici Međimurske županije u ponedjeljak, 8. srpnja, održana je 9. sjednica Kolegija gradonačelnika i načelnika općina u Međimurskoj županiji na kojoj je pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Blaženka Novak izvijestila o upisima u prve razrede osnovnih škola.

Naime, ove su godine na području Međimurske županije upisana 52 učenika više nego lani, za što će biti potrebna dodatna četiri razreda. Što se tiče besplatnoga prije-

voza učenika osnovnih škola, i podsjetila na činjenicu da pročelnica Novak istaknula je unutar školskoga prijevoza financiraju i do 100 da Međimurska žukilometara po panija nastavlja svakoj školi za projekt financiOve su druge potrebe ranja prijevou realizaciji za učenicima godine na školskih kuosnovnih području Županije škola kojima rikuluma, je osnivač. što je znaupisana 52 - Predlačajna ušteda učenika više za njihove žemo da niroditelje. šta od onoga nego lani S početkom što je bila donove š kol s ke sadašnja praksa godine obvezne školne mijenjamo, budući da nismo imali nikakvih priske udžbenike za učenike tužbi, ni prijedloga izmjena osnovnih škola financirat će - poručila je predstavnicima država, dok će županijski, gradova i općina te ih zamo- gradski i općinski proračuni lila za nastavak projekta, ali biti oslobođeni te stavke.

NOVOST U VISOKOŠKOLSKOM OBRAZOVANJU

Podjela stipendija u tri kategorije Na 13. Sjednici Gradskog vijeća Čakovca održanoj 11. srpnja donesena je nova odluka o poticanju visokoškolskog obrazovanja studenata s područja Grada Čakovca.

Naime, u tekućoj akademskoj godini dodijeljeno je 90 stipendija, i to 75 na osnovu uspjeha te jedna na osnovu socijalno imovinskog statusa. Potpisano 14 aneksa ugovora za stipendije na diplomskome studiju. Gradske stipendije trenutno prima 300 studenata, a svake godine u gradskom se proračunu za tu svrhu predviđa 2.500.000 kuna.

Nova odluka donosi i nekoliko promjena, ističu iz Grada, a glavna novost je što se novčani poticaji za studiranje dijele u tri kategorije.

Prvu čine stipendije za deficitarna zanimanja koje se, ako se zadovolje uvjeti Ugovora o redovnom završetku studija, ne vraćaju. Drugu kategoriju čine beskamatne novčane potpore,

namijenjene studentima koji se školuju za zvanja koja nisu deficitarna, te se u pravilu nakon završetka studiranja vraćaju.

Iznimno, ako studenti imaju veći prosjek od 4.5, tada nisu obavezni vraćati potporu, isto kao i kada im je prosjek u rasponu od 4.00 do 4.49, a imaju dokaze o sudjelovanju na značajnim projektima ili natjecanjima, te svi oni s manjim prosjekom koji se nakon završetka studija zaposle na području Međimurja i žive na području Grada Čakovca.

Posljednja, treća kategorija su zajedničke stipendije s trgovačkim društvima i visokoškolskim ustanovama, kojima se gospodarske subjekte potiče da s Gradom Čakovcem sudjeluju u školovanju stručnih kadrova koji su im potrebni te da tako jamče njihovo kasnije zapošljavanje. Visina tih stipendija utvrđivat će se u dogovoru s gospodarstvenicima, za svakoga studenta posebno.

4

Aktualno

Regionalni tjednik || 17. srpnja 2019., br. 150

ČAKOVEC: REBALANSOM PRORAČUN POVEĆAN ZA 14 MILIJUNA KUNA U četvrtak, 11. srpnja, održana je 13. sjednica Gradskoga vijeća Čakovca.

Nakon aktualnoga sata, većinom glasova usvojen je rebalans ovogodišnjeg Proračuna, koji je sa 189 milijuna kuna povećan na 203 milijuna.

Glavni razlog povećanja od 14 milijuna kuna su novoplanirani projekti i investicije od kojih se za neke očekuje odluka na sjednici Vlade Republike

Hrvatske, koja će se 25. srpnja održati upravo u Čakovcu.

Donesena je i odluka o realizaciji projekata rekonstrukcije društvenih domova u Totovcu i Novome Selu Rok. Radovi na oba doma trebali bi započeti ove godine, dok je potpuni završetak planiran za 2021. godinu.

Vrijednost radova na rekonstrukciji Društvenog doma Novo Selo Rok

iznosi 4,3 milijuna kuna, a u Totovcu 2,2 miljuna kuna. Novac za oba projekta je osiguran u gradskom Proračunu.

Uz materijale za sve točke dnevnog reda, vijećnici su primili i izvješća o radu gradskih poduzeća za prošlu godinu, kao i izvješća o izvršenju programa javih potreba u kulturi, sportu, tehničkoj kulturi i socijalnoj zaštiti.

VELIK INTERES ZA MJERU SAMOZAPOŠLJAVANJA

Čakovčani vole poduzetničke vode, pogotovo IT sektor, “kreativu” i turizam – Posebno nas veseli što velik broj osoba koje koriste mjere samozapošljavanja svoju karijeru nastoji izgraditi u Čakovcu i Međimurju, a ne odlazi u inozemstvo – kažu u Gradu Čakovcu

11,3

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

isplaćena 4,84 milijuna kuna.

Ispred se nalaze tek Osijek (8,68 milijuna kuna), Split (5,9) i Pula (5,2), dok su iza Čakovca Poticaji za samozapošljava- neki daleko veći gradovi poput nje iz godine u godinu izaziva- Rijeke (4,4), Zadra (2,98) i Vaju sve više interesa i korisnika. raždina (2,74).

Posebno to vrijedi za posljed- Čakovec i Međimurje uvinje dvije godine, kada je broj jek su bili u nacionalnom vrhu korisnika poticaja Hrvatskoga što se tiče broja obrtnika i mazavoda za zapošljavanje gotovo lih poduzetnika. Naši ljudi uviutrostručen. Naime, i dok je jek su bili okrenuti prema sebi, 2016. godine broj korisnika poznati po razvijenim radnim ove mjere bio 2333, a godinu navikama i inovativnosti. U kasnije 3583, prošle 2018. tome treba tražiti razloge vegodine zabilježeno je likoga korištenja mjere 6485 korisnika. samozapošljaRastom broja vanja – prokoPrvi put korisnika ramentirali su podat ke i z ste i ukupni omogućeno je Grada Čaiznos postipendiranje ticaja koji kovca. je isplatio U Častudenata tako da HZZ. S kovcu je za novac osiguravaju 56 milijuovu mjeru t ijekom na kuna iz trgovačka društva i 2016. godi2016. godiGrad ne, iznos potine isplaćeno 1,9 mi lijuna caja 2018. godikuna, u 2017. ne je narastao iznos se penje na 3,66 na više od 347 milijuna kuna. Isti trend nastavljen je i u milijuna, dok je u 2018. godini prvom tromjesečju ove godine. isplaćeno rekordnih 11,3 miliZanimljivo je da se na popisu juna kuna. gradova s najvećim iznosima - Veliki broj naših sugrađana isplaćenima za samozapošlja- odlučio se iskušati u poduvanje u prva četiri mjeseca zetničkim vodama, pogotovo ove godine na visokom 4. mje- u poslovima vezanima uz stu nalazi Čakovec s ukupno informatički sektor, kreativnu

milijuna kuna isplaćeno je tijekom 2018. godine na području Grada Čakovca za mjeru samozapošljavanja, što je tri puta veći iznos od onoga iz 2017. godine

industriju i turizam. Posebno nas veseli što velik broj osoba koje koriste mjere samozapošljavanja svoju karijeru nastoji izgraditi u Čakovcu i Međimurju, a ne odlazi u inozemstvo – kažu u Gradu.

Osim što postoje mjere koje propisuje HZZ, i jedinice lokalne samouprave se uključuju u poticanje malog i srednjeg poduzetništva te obrtništva.

Iznimka nije ni Grad Čakovec: od smanjenja komunalnog

doprinosa za investicije, preko poticanja zapošljavanja stručne radne snage, pa sve do izgradnje komunalne infrastrukture u industrijskim i gospodarskim zonama, odnosno stvaranja preduvjeta za normalno poslovanje i povećanje konkurentnosti…

Za ilustraciju, na sjednici Gradskog vijeća Grada Čakovca održanoj u četvrtak, 11. srpnja, donesena je i nova Odluka o poticanju visokoš-

kolskog obrazovanja studenata s područja Grada Čakovca, koja po prvi put omogućuje stipendiranje studenata tako da novac za stipendije osigurava trgovačko društvo i Grad Čakovec. Trgovačko društvo jamči zapošljavanje nakon završetka studija. Čakovec će, također, do kraja godine krenuti u realizaciju postavljanja mreže širokopojasnog interneta na cijelom administrativnom području Grada – zaključuju.

347

milijuna kuna Hrvatski zavod za zapošljavanje osigurao je za poticanje samozapošljavanja u 2018. godini, a ova godina mogla bi premašiti taj iznos

ČAKOVEC, NEDELIŠĆE I STRAHONINEC U SUSTAVU INTEGRIRANIH TERITORIJALNIH ULAGANJA

Udruživanjem do lakšeg pristupa europskom novcu Grad Čakovec te općine Nedelišće i Strahoninec udruživanjem s gradovima Varaždinom, Ludbregom, Varaždinskim Toplicama i Koprivnicom, kao i općinama Trnovec Bartolovečki, Jalžabet, Martijanec i Rasinja, postali su dio tzv. „većeg urbanog područja“. Cilj ovakvoga područje teritorijalno povezanih jedinica lokalne samouprave jest mogućnost korištenja sredstava Europske unije za Integrirana teritorijalna ulaganja (ITU mehanizam) u financijskom razdoblju od 2021. do 2027. godine.

Mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja jest kon-

cept putem kojeg se u Hrvatskoj, počevši od financijskog razdoblja 2014.-2020. godine, provodi program održivog urbanog razvoja, financiran iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. U tekućem financijskom razdoblju, program održivog urbanog razvoja fokusiran je u sedam najvećih urbanih središta koji imaju najveću koncentraciju stanovništva i kapacitete za provedbu projekata.

U sljedećem financijskom razdoblju Europa stavlja naglasak na integrirane projekte.

Takvim projektima omogućit će se efikasnije, brže i jedno-

stavnije privlačenje sredstava iz europskih fondova. Predviđa se da će oko osam posto ukupne alokacije sredstava iz europskih fondova za buduće financij-

Udruženi gradovi i općine mogli bi putem fondova osigurati iznose veće od 50 milijuna eura sko razdoblje u Hrvatskoj biti namijenjeno isključivo ITU

mehanizmima. U slučaju Čakovca, Nedelišća, Strahoninca i njihovih partnera, riječ je novcu koji bi mogao dosegnuti iznos i veći 50 milijuna eura.

Prihvatljivi projekti su oni iz područja razvoja tzv. „pametnih gradova“, koji polaze od načela održivosti, urbanosti, integriranosti, korištenja modernih tehnologija, digitalizacije te zaštite okoliša i kulturne baštine. Izabrani projekti provode se na teritoriju čitavog urbanog područja, a svaka pojedina jedinica lokalne samouprave dužna je unutar svojeg predstavničkog tijela osigurati uvjete za njihovu nesmetanu realizaciju.

Oglasi

17. srpnja 2019., br. 150 || Regionalni tjednik

www.elgrad.hr

Pronađite nas na

NOVOJ ADRESI KUČANSKA 20 VARAŽDIN

traži KEY ACCOUNT MANAGERA Tvrtka VIS vodeća je tvrtka u regiji u svojoj djelatnosti s tradicijom dužom od 80 godina. VIS posluje u djelatnostima proizvodnje tehničkih tkanina, proizvodnje profesionalnih promotivnih suncobrana te ostalih promotekstilnih proizvoda, te izvozi na preko 50 inozemnih tržišta.

Snaga tvrtke te njena konkurentna prednost očituje se u zaokruženosti poslovnih procesa proizvodnje.

U svrhu daljnjeg širenja prodaje na inozemnim tržištima tražimo iskusne i odgovorne djelatnike za radno mjesto:

KEY ACCOUNT MANAGER (više izvršitelja)

Kao key account manager bit ćete zaduženi za:

Vrsta posla: određeno/neodređeno Potrebna stručna sprema: SSS/VŠS/VSS Strani jezik: engleski ili njemački ili talijanski ili francuski Poželjno radno iskustvo u poslovima vođenja ključnih kupaca Vozačka dozvola: B kategorije Ostali uvjeti: • feksibilnost i komunikativnost • spremnost na timski rad • pismenost • spremnost na česta putovanja • dinamičnost, samoinicijativa i odgovornost • odlično poznavanje osnovnih računalnih aplikacija (microsoft office, e-mail)

Mogućnost za posloprimce: • prezentiranje proizvoda tvrtke VIS • mogućnost napredovanja novim i postojećim kupcima na inozemnim tržištima • rad u mladom i poticajnom timu • odgovaranje na upite nekim od postojećih i/ili • kontinuirano usavršavanje potencijalnih kupaca na inozemnim tržištima • prilika za osobni i profesionalni razvoj • otvaranje novih kupaca na inozemnim tržištima • istraživanje inozemnog tržišta • koordinaciju narudžbi, proizvodnje i isporuka postojećim i/ili novim kupacima • praćenje, ažuriranje i evidentiranje podataka vezanih uz prodaju Vaše motivacijsko pismo i životopis očekujemo na e-mail adresi: prijava@vis-cro.com ili pisanim putem na adresi: VIS PROMOTEX d.o.o.

Adolfa Wisserta 3/a 42000 Varaždin, Hrvatska Rok za predaju: 15 dana od datuma objave

T. 042 204 297 F. 042 204 298 E. varazdin@elgrad.hr

RADNO VRIJEME pon-pet: 7:30–20:30 sub: 7:00–14:00

5

6

Aktualno

Regionalni tjednik || 17. srpnja 2019., br. 150

U PRIBISLAVCU SE SUKOBILI ŽELJKO BALOG I MATJAŠ ORŠUŠ Kako je izvijestila Policijska uprava međimurska, u utorak, 9. srpnja, oko 12:30 u Pribislavcu, 57-godišnjak s područja Pribislavca je narušavao javni red i mir.

Naime, prilikom radnog posjeta predstavnika saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, okrivljeni je vrijeđao 48-godišnjaka i 56-godišnjakinju te je u jednom trenutku kišobranom po licu udario 48-godišnjaka. Tom prigodom

je 48-godišnjak lakše ozlijeđen te je zatražio liječničku pomoć u Županijskoj bolnici.

Protiv 57-godišnjaka podnijet će se optužni prijedlog.

Prema neslužbenim informacijama, radi se o sukobu između zamjenika načelnice Općine Pribislavec Željka Baloga i predsjednika Vijeća romske nacionalne manjine u Međimurju Matjaša Oršuša.

Nemili se događaj odvijao tijekom obilaska

naselja radne skupine Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Skupinu je predvodio predsjednik Odbora i saborski zastupnik Milorad Pupovac, a prisutni su bili i saborski zastupnik, također član Odbora, Veljko Kajtazi, predsjednica Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara” Suzana Krčmar i drugi. Oba su sudionika privedena u PU međimursku. Oršuš je pušten nakon što mu je ukazana pomoć u ŽB Čakovec. (igh)

STJEPAN KOVAČ ODBORU ZA NACIONALNE MANJINE:

“Bez pomoći Vlade ne mogu se riješiti problemi Roma!”

BRANITELJSKE UDRUGE

Za programe 127.000 kuna

Župa n Matija Posavec potpisao je sporazume o sufinanciranju rada braniteljskih udruga. Vrijednost sporazuma je 127.000 kuna, a potpisali su ih predstavnici Udruge HVIDR-a Jug Čakovec, Udruge veterana inženjerijske bojne Domo-

vinskog rata Čakovec, Zajednice udruga i članova hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata HVIDRa, Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske i Udruge „Vukovarski branitelji i logoraši Međimurja“.

OPĆINA KOTORIBA

Dostava prijedloga za javna priznanja Stanko Vugrinčić, predsjednik Općinskog vijeća Općine Kotoriba i predsjednik Povjerenstva za dodjelu javnih priznanja, uputio je poziv za dostavu prijedloga za javna općinska priznanja u 2019. godini. Prijedloge koji moraju biti pismeno obrazloženi mogu dostaviti članovi Općinskog vijeća, građani, udruge građana, političke

stranke, vjerske zajednice, kao i sve ostala pravne osobe. Krajnji rok za dostavu prijedloga je 15. kolovoza 2019. godine. Prijedlozi dostavljeni nakon roka neće se uvažavati.

O imenima dobitnika javnih općinskih priznanja raspravljat će se naknadno, a sama priznanja odabranima uručit će se na svečanoj sjednici Općinskog vijeća.

ŽUPAN MATIJA POSAVEC:

“Ispričavam se biračima HNS-a!”

Međimurski župan Matija Posavec gostovao je u emisiji „Nedjeljom u 2“ na Prvome programu Hrvatske radiotelevizije.

Nakon uvodnog priloga, urednik i voditelj emisije Aleksandar Stanković intervju je

započeo pitanjem o situaciji u Posavčevoj stranci, HNS-u.

– Možda ću neke iznenaditi, ali koristim ovu priliku da se ispričam biračima HNS-a za ono što je stranka napravila prije dvije godine. Nakon cijele situacije s ministrima i njihovim aferama, kao i rezultata europskih izbora, dobio sam novu percepciju što se tiče stranke i države. Dao sam ostavku na sve stranačke funkcije. Hrvatskoj ove godine trebaju parlamentarni izbori. Smatram da svi ministri koji su pod istragom moraju otići, budući da predstavljaju teret Vladi – rekao je međimurski župan. (igh)

Predsjednik Odbora Milorad Pupovac rekao je da će temeljem stečenog iskustva i dojmova predložiti mjere za unapređenje suživota Roma s većinskim stanovništvom PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Članovi Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora boravili su u utorak, 9. srpnja, u Međimurskoj županiji da bi se uvjerili u stvarno stanje na terenu.

Predsjednik Odbora Milorad Pupovac objasnio je da će temeljem stečenog iskustva i dojmova u Međimurju članovi Odbora donijeti mišljenje te izraditi Od 3745 izvještaj koji ć e s e r aprimatelja zajamčene spraviti na minimalne naknade, sljedećoj sjednici, 3500 su stanovnici nakon čega denog istraće hrvatskoj živanja staromskih naselja Vladi predvova građana Međimurske ložiti mjere za županije o unapređenje stanju sigurnosti te suživota romske naistaknuo da se policiji cionalne manjine s većinprijavljuje tek 34 posto kriskim stanovništvom.

Nakon obilaska romskih minaliteta, a, prema njegovim naselja u Kuršancu i Pribi- riječima, više od 70 posto poslavcu, održan je zajednički činitelja su pripadnici romske sastanak s predstavnicima nacionalne manjine. svih relevantnih institucija, - Predložili smo Vladi RH saborskim zastupnicima, gra- osn iv a nje među resorske donačelnicima i načelnicima, radne skupine koju bi činili ravnateljima srednjih škola, predstavnici Ministarstva predstavnicima policije, Cen- znanosti i obrazovanja, Minitra za socijalnu skrb i Zavoda starstva demografije, obitelji, za zapošljavanje. mladih i socijalne politike, Zamjenik načelnika PU Ministarstva unutarnjih pomeđimurske Vladimir Faber slova, Ministarstva pravosupredstavio je rezultate prove- đa, Ministarstva zdravstva,

Ministarstva rada i mirovinskog sustava te Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, čija bi zadaća bila da utvrde sve što je potrebno da sinergijski djeluju na rješavanje problema od kojih su ponajveći romska segregirana naselja u kojima djeca žive u nehumanim uvjetima – istaknuo je Faber.

Ravnateljica Centra za socijalnu skrb Čakovec Alenka Bilić istaknula je podatak da je u Međimurju 3745 primatelja zajamčene minimalne naknade, od čega je 3500 stanovnika romskih naselja.

- U brojnim romskim naseljima vlada bezakonje. Kao gradonačelnik mogu reći da ulažemo maksimalne napore

u rješavanje problema, no došli smo do situacije da ne možemo napredovati bez pomoći države. Mnoga romska naselja ilegalno su izgrađena pa ne možemo asfaltirati ceste i graditi komunalnu infrastrukturu. Da bismo stvorili daljnje preduvjete razvoja, potrebna nam je pomoć Vlade oko legalizacije takvih naselja – zaključio je saborski zastupnik i gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač. Član Odbora i saborski zastupnik Veljko Kajtazi izrazio je nezadovoljstvo činjenicom da, unatoč strateškim dokumentima Vlade koji uključuju Rome, brojne jedinice lokalne samouprave nisu donijele Akcijski plan.

ODLUKA VIJEĆA OPĆINE OREHOVICA

Poticaj za uređenje nekretnine Č la nov i Vijeća Opći ne Orehovica su na 14. sjednici održanoj 4. srpnja donijeli program poticanja uređenja naselja i demografske obnove na području Općine Orehovica. Ciljevi programa su smanjenje iseljavanja stanovništva, prvenstveno mladih osoba te stvaranje adekvatnih uvjeta za doseljavanje novih stanovnika. U raspravi su vijećnici izrazili stav da se ti ciljevi mogu ispuniti uređenje stambenih objekata i naseljavanje napuštenih objekata,

uređenjem ulica te sređivanje zemljišnoknjižnog stanja i isprava u drugim javnim evidencijama.

U tu svrhu u općinskom Proračunu osiguran je novac za dodjelu poticaja za uređenje nekretnine. Visina pojedinačnog poticaja je 20.000 kuna, a pravo na njega imaju zaposlene osobe mlađe od 40 godina, vlasnici ili suvlasnici nekretnine na području Općine. Poticaj je strogo namjenski za adaptaciju postojeće ili gradnju nove nekretnine.

Aktualno

17. srpnja 2019., br. 150 || Regionalni tjednik

7

U MEĐIMURJU U PRVIH ŠEST MJESECI OSTVARENA 81.000 NOĆENJA Prema podacima sustava eVisitor tijekom prvih šest mjeseci 2019. godine u Međimurskoj županiji dosegnuta je brojka od 81.000 noćenja. Rezultati su na razini prošle godine, kada je u konačnici zabilježeno 189.808 noćenja, što je za 12 posto više nego 2017. godine. Što se pak broja dolazaka tiče, u prvih šest mjeseci ove godi-

ne ostvareno je 39.060 dolazaka.

U odnosu na prošlu godinu to je porast od sedam posto.

Međimurska županija kontinuirano radi na razvoju i unapređenju turističke ponude te promoviranju Međimurja kao poželjne turističke destinacije. Programi i projekti prilagođeni su strateškom razvojnom dokumentu „Masterplan razvoja

turizma Međimurske županije do 2020.“ Jedan od projekata koji se neprekidno provodi osam godina je dodjela bespovratnih turističkih potpora s ciljem proširenja postojeće turističke ponude, aktiviranja neiskorištenih turističkih potencijala i stvaranja novih turističkih proizvoda, za što do sada isplaćeno više od dva milijuna kuna.

Napore je prepoznala i Europska komisija koja je Međimurju čak dva puta dodijelila titulu Europske destinacije izvrsnosti.

U 2006./2007. godini na temu „Turizam na ruralnom području“, dok je 2014./2015. godine titula dodijeljena gornjem Međimurju na temu izbora „Turizam i lokalna gastronomija“.

ŽUPANI IZ SREDIŠNJE I SJEVERNE HRVATSKE POTPISALI PISMO NAMJERE

Petorica župana u Zaboku za bržu realizaciju EU projekata

– Želja nam je da Vlada brzo reagira, a da svi naši projekti budu realizirani – poručio je međimurski župan Matija Posavec u Zaboku na sastanku, istaknuvši da petorica župana predstavljaju oko 700.000 stanovnika Hrvatske Petorica župana – Matija Posavec, Radimir Čačić, Željko Kolar, Darko Koren i Damir Bajs – potpisali su 9. srpnja u Zaboku Pismo namjere o sklapanju razvojnog sporazuma s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Poticaj Vladi

Time su pokrenuli postupak za potpisivanje razvojnog sporazuma za središnju i sjeverozapadnu Hrvatsku, na temelju kojeg bi se provodili strateški i infrastrukturni projekti koji povezuju svih pet županija – Međimursku, Varaždinsku, Krapinsko-zagorsku, Koprivničko-križevačku i Bjelovarskobilogorsku županiju. Župan

Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar napomenuo je da je ovim potpisom pokrenut postupak i prijedlog pregovora prema Vladi da županije imaju određeni model prema kojem bi mogle, u suradnji s nadležnim ministarstvima i s Vladom, potaknuti direktno povlačenje sredstva iz europskih fondova za strateške projekte koji povezuju sve županije, bilo da je riječ o infrastrukturnim projektima koji ih direktno povezuju ili su to strateški projekti kao Centri kompetencija i Centri izvrsnosti koji također povezuju svih pet županija.

Međimurski župan Matija Posavec istaknuo je da župani na ovome sastanku predstavljaju oko 700.000 stanovnika

Hrvatske.

- Imamo najproduktivnije gospodarstvo u Hrvatskoj,

- Želja nam je da ideje i prijedlozi koji dolaze sa sjevera Hrvatske budu snažnije podržani i od strane središnje vlasti - rekao je Matija Posavec najinovativnija rješenja na našem području, ali i najefikasnije korištenje europskih fondova. Želja nam je da sve

ideje i prijedlozi koji dolaze sa sjevera Hrvatske, zahvaljujući našoj suradnji, budu snažnije podržani i od strane središnje vlasti. Dosadašnjim radom pokazali smo da smo efikasniji, fleksibilniji i kooperativniji u odnosu na ostale, a ujedno znamo osmisliti i implementirati najbolje ideje i projekte na naša područja u korist naših stanovnika te im na taj način i još dodatno podići standard života – istaknuo je Posavec.

Temeljem ideje koja će se uskoro realizirati na korist svih pet županija, župan Bajs rekao je da je riječ o „inicijativi koja bi svim županijama omogućila da se interesno povezuju kroz projekte koji imaju regionalni značaj“.

- Svi župani, a posebno mi sa sjevera, mogu pomoći Vladi jer prepoznajemo potrebe građana, znamo realizirati projekte te očekujemo da nas Vlada u tome ne sprječava. Nudimo razvojni sporazum i očekujemo da ga Vlada potpiše u najkraćem mogućem roku. Nakon tog potpisa, postoji rok od šest mjeseci za realizaciju. Ako se ne realizira, obavijestit ćemo javnost da je nakon čak 1.5 godinu čekanja, sve bila farsa u kojoj se javno pričalo o tome da bi se htjelo potaknuti projekte kroz razvojne sporazume, ne samo za Slavoniju, a zapravo se činilo sve da se ne napravi ništa – naveo je varaždinski župan Radimir Čačić. Dodao je da Vlada iskustva, sugestije

i projekte sjevernih županija treba implementirati u iduću financijsku perspektivu Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027. Župan Koprivničko – Križevačke županije Darko Koren također je napomenuo da se potpisivanjem razvojnog Sporazuma želi pridonijeti jačanju konkurentnosti i uravnoteženju regionalnoga razvoja, stvaranju naprednih i uspješnih regija, ostvarenju trajnog gospodarskog rasta, stvaranju preduvjeta za otvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta, dok je župan Posavec zaključio: - Želja nam je da Vlada brzo reagira, a da svi naši projekti budu realizirani – poručio je međimurski župan.

NAPOKON OKONČANI RADOVI NA 3,3 KILOMETRA DUGOJ DIONICI, VRIJEDNI 2,5 MILIJUNA KUNA

Otvaranjem “tupkovečkog ipsilona” nestaje prašina Dionica duga 3,3 kilometra od Vugrišinca do raskrižja koje se grana prema Martinuševcu i Železnoj Gori, popularno nazvana „tupkovečki ipsilon“, napokon je dobila asfaltni pokrov. Investicija vrijedna više od 2,5 milijuna kuna svečano je otvorena protekle subote, 13. srpnja.

- Nevjerojatno je da u 2019. godini slavimo asfaltiranje ceste, jedan od temeljnih preduvjeta razvoja neke sredine.

Ova prometnica nije bila samo naša velika želja, već i potreba.

Riječ je o najvećoj investiciji u Općini Gornji Mihaljevec u posljednjih nekoliko godina –

istaknuo je općinski načelnik Goran Lovrec.

- Asfaltiranjem „tupkovečkog ipsilona“ završava „avantura“ za sve one koji su se njome do sada koristili. Naime, zbog šljunčanih puteva ljeti je njome bilo neizdrživo prolaziti zbog prašine, a zimi zbog blata. Sada su ti problemi iza nas – zadovoljno je dodao Mario Zadravec, predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Tupkovec.

Projekt je iniciran još 2014. godine. U prosincu 2015. započelo se s izradom projektne dokumentacije, a u kolovozu 2016. izrađen je glavni projekt.

- Nakon što je u studenom

2016. dobivena suglasnost Općinskog vijeća i izdana građe-

– Ova prometnica nije bila samo naša velika želja već i potreba – rekao je načelnik Lovrec vinska dozvola, projekt smo prijavili na natječaj iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.

– 2020. Nakon provedenog

postupka javne nabave krenuli smo s izvođenjem radova koji su započeli 3. prosinca 2018. godine, da bi 6. lipnja radovi uspješno bili dovršeni – objasnio je načelnik Lovrec.

Da se uistinu radi o važnom događaju, potvrdio je dolazak brojnih mještana, kojima se pridružio i župan Međimurske županije Matija Posavec. U prigodnom programu, molitvu i blagoslov novootvorene dionice predvodio je župnik župe sv.

Katarine u Gornjem Mihaljevcu Ivan Vugrinčić, a svoje su novo vozilo predstavili i članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Preseka.

8

Život

Regionalni tjednik || 17. srpnja 2019., br. 150

VESELO NA “SPORTSKOM LJETU” U NEDELIŠĆU

ŽIVOT

Općina Nedelišće je za svoje najmlađe mještane, tijekom trajanja ljetnih školskih praznika, organizirala zabavni sportski program u sklopu programa „Sportsko ljeto“. Program se sastoji od niza tjednih sportskih kampova, u kojem djeca imaju priliku aktivno provesti slobodno vrijeme, dobro se zabaviti i pritom se možda zaljubiti u pojedini sport te se aktivno uključiti u rad nekog sportskog kluba s

područja Općine.

Dosad su već održana četiri sportska kampa: teniski, nogometni, gimnastički, karate i rukometni. Svi kampovi bili su iznimno dobro posjećeni s velikim brojem sudionika. Ovoga tjedna na programu je atletika, a do kraja održavanja „Sportskog ljeta“ u Nedelišću, djeca će još moći vježbati uz odbojku (22. do 26. srpnja) i košarku (29. srpnja od 2. kolovoza).

FRANJO RUŽMAN BRKO – DOAJEN MEĐIMURSKE NAIVNE UMJETNOSTI

Slikar iz Preloga iza sebe ima više od 380 izložbi i 1000 slika

Po struci zidar, Ružman je odmalena bio talent za slikanje. Umjetnošću se bavi već 41 godinu. Godišnje naslika 30 do 35 slika, a u svijetu likovne umjetnosti zovu ga “međimurskim Generalićem”. Tehnika kojom stvara je hlebinska autohtona tehnika naive uljanih boja na staklu.

PIŠE: MARTINA LONČAR PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

uspjeh. Tada sam si rekao: „E, sada sam slikar!“ – prisjetio se Ružman.

Franjo Ružman – Brko Posebnost tehnike iz Preloga doajen je međiTehnika kojom Ružman murske naivne umjetnosti. stvara je tehnika naive uljaInače po struci zidar, odnih boja na staklu takozvamalena je bio talent ne „Hlebinske škole“. za slikanje, a to To je teh n i ka je primijetio i koja je priznata Njegove se slike njegov učitelj, kao autohtolikovni pena hrvatska, mogu pronaći dagog Vina nastala po gotovo svim ko Mlinarec je prije 80koji mu je a k godina kontinentima od školskih na područdana bio veju Hlebina u lika podrška.

Podravini, dok Ružman je tako naivno slikarstvo postao jedan od uteu svijetu postoji više meljitelja naivnog slikarod 200 godina. skog izraza u Međimurju i - Posebnost ove tehnike je time se bavi već 41 godinu. u tome što se slika na staklu, U svijetu likovne umjetnosti ali naopako. Prvo se odozada zovu ga i „međimurskim slikaju detalji koji su vizualGeneralićem“, po začetniku no bliže promatraču, a zatim hrvatske naivne umjetnosti. pozadina. Dosta je komKada je tek krenuo slikati, pleksno i za to treba puno naslikao je dvije do tri slike strpljenja. Radim i u akrilu, na godinu, a sada ih godišnje naslika 30 do 35. Iza sebe Uzori su mu Ivan ima već više od 350 kolektivnih i 36 samostalnih izložbi, Generalić, Mijo oko 300 likovnih kolonija te Kovačić i Ivan više od 1000 slika. Potvrdu profesionalnosti vidi u priVečenaj mitku u Hrvatsko društvo naivnih umjetnika „Mirko Virius“ u Zagrebu. - Tada ulje na platnu, tuš akvarenas je primio pokojni Boris le, na papiru, ali naiva na Šprem, predsjednik Sabora. staklu mi je najdraža i time U žiriju su bila trojica po- se bavim 90 posto vremena vjesničara umjetnosti, jedan – objasnio je i napomenuo kipar i predsjednik Udruge. da je ova tehnika nastala Bilo nas je 55 slikara iz 11 na selu, a slikare se nekada županija i kada sam se našao smatralo seljacima, pa su i među 11 primljenih, to je bio motivi gotovo uvijek seoski:

– Nekad, kada bi strani kupci došli, slikar je obuo opanke i svezao bluzu s dretom kako bi izgledao još prostije!

Dobra potražnja

Puno putuje i njegovih se slika sada može pronaći po skoro svim kontinentima, a jedna je nedavno otišla u Australiju. Njegovi su uradci bili izloženi u Austriji, Mađarskoj, Sloveniji, Makedoniji, Srbiji, Francuskoj… Kaže da koliko stigne stvarati, toliko slika i prodaje. Ima i 12-ak stalnih kupaca koji često naruče rad, a on uvijek uspije realizirati kupčeve želje. Neki od njih već posjeduju više od 20 Ružmanovih slika.

- Imam katalog kojeg prvo

dam kupcu pa ako želi nešto iz njega, napravim tako. S druge strane, moji kupci iz Australije i SAD-a me nazovu i kažu da dolaze za pola godine ili godinu dana

Osnivač je Likovne udruge Donjeg Međimurja Prelog, koja će ove godine proslaviti 30 godina postojanja u Hrvatsku te da žele sliku s određenim detaljima.

Zapišem si i tako napravim – govori i dodaje da se još nije dogodilo da kupac nije zadovoljan.

No, neke upite poput onih iz Japana, Koreje ili Rusije je morao odbiti jer svoje slike ne želi slati poštom. Radije dođe do Zagreba i proda sliku: – Tu se stvaraju stalni kupci – rekao je.

Likovna udruga

Ružman je osnivač Likovne Udruge donjeg Međimurja Prelog koja će ove godine proslaviti 30 godina postojanja. Vodio ju je 24 godine, no kaže da mu je ta obaveza oduzimala previše vremena pa je sada dopredsjednik.

Tako se više stigne posvetiti stvaranju i putovanju. U 40-ak godina rada je, kaže, razvio i svoj stil.

- Nedavno je bila održana trodnevna međunarodna

kolonija u Hlebinama na kojoj su sudjelovali umjetnici iz Austrije, Mađarske, Slovenije i Hrvatske. Bio sam jedini Međimurec među Hrvatima i kada smo postavili izložbu, vidjela se razlika. Hrvatski slikari iz Hlebina žive blizu, često si viđaju radove i nazire se sličnost. Ja sam prostorno odvojen od njih pa izabirem drugačije detalje – objašnjava Ružman.

Trenutno je u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama u stalnome postavu izloženo šest njegovih slika. U Hrvatskoj djeluje oko 280 slikara naive, no Ružman kaže da je aktivnih oko 150. Uzori su mu Ivan Generalić, Mijo Kovačić i Ivan Večenaj koji je lani umro u 94. godini.

Život

17. srpnja 2019., br. 150 || Regionalni tjednik

9

OBLJETNICA ŽUPE I PROSLAVA 30 GODINA SVEĆENIČKE SLUŽBE Na blagdan sv. Margarete, u subotu, 13. srpnja, svečano su proslavljeni 230. obljetnica Župe sv.

Margarete te 30 godina svećeničke službe župnika Mirka Pilaja u Donjoj Dubravi.

Svečanost je počela procesijom sa župnog dvora u kojoj su sudjelovali vatrogasci i mladi predstavnici tamošnjeg Kulturno-umjetničkoga

društva odjeveni u narodne nošnje, uz pratnju općinskog Puhačkog orkestra. Svetu misu u prepunoj župnoj crkvi predvodio je varaždinski biskup Josip Mrznjak, uz još deset svećenika. Nakon svete mise predstavljena je knjiga župnika Pilaja „Moj svakodnevni razgovor s Bogom preko leptira“.

Knjigu su, uz biskupa Mrzljaka koji

je napisao predgovor, predstavili i akademik Dragutin Feletar i dekan donjomeđimurskog dekanata preč.

Antun Hoblaj, dok su u glazbenom dijelu sudjelovali fra Miroslav Petrac i akademski glazbenik Martin Srpak. Župnik Pilaj na kraju svečanosti zahvalio je svima koji su sudjelovali u proslavi te pomogli u izdavanju knjige.

KOD PANSIONA MAMICA ODRŽANA TRADICIONALNA “MAMIČINA ŽETVA”

F Pušćinaj pokazali kak su žito želi naši stari!

Supružnici Žarko i Sandra Nedeljko već petu godinu zaredom se brinu da posjetiteljima bude ugodno na manifestaciji čija je temeljna svrha prikaz tradicionalne žetve s ciljem očuvanja tradicije i običaja naših predaka

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

U Pušćinama je u nedjelju, 14. srpnja, održana tradicionalna manifestacija „Mamičina žetva“ u organizaciji Pansiona Mamica, Turističke zajednice Općine Nedelišće i Turističke zajednice Međimurske županije.

Vlasnici Pansiona Mamica, supružnici Žarko i Sandra Nedeljko, već petu godinu

Sudjelovale su četiri ekipe: Udruga žena Pušćine – Pušćinske mamice, Društvo sportske rekreacije “Sport za sve” Pušćine, Stari mladići iz Pušćina i Udruga žena Jakopovec pod imenom “Jakopovske frajle” zaredom se brinu da posjetiteljima bude ugodno na manifestaciji čija je temeljna svrha prikaz tradicionalne žetve s ciljem očuvanja tradicije i običaja naših predaka, uz popratne sadržaje za one najmlađe te bogatu enogastronomsku ponudu.

Seljačka sloga

– Vremena su se promijenila i više nije potrebna ljudska snaga kako bi se određeni poslovi priveli kraju.

Nekada se žetva smatrala najtežim poslom, a žito se želo ručno, odnosno srpom, i to je bio ženski posao, dok su muškarci vezali žito u snopove. Za taj posao bio je potreban određen broj ljudi, dok se u moderno vrijeme preferira korištenje strojeva, čime stari načini obrade poljoprivrednih kultura padaju u zaborav – moglo se čuti prije nego što su članovi Kulturno-umjetničke udruge “Seljačka sloga” iz Nedelišća pokazali kako se nekad želo,

nakon čega je uslijedilo natjecanje amatera. Sudjelovale su četiri ekipe: Udruga žena Pušćine – Pušćinske mamice, Društvo sportske rekreacije „Sport za sve“ Pušćine, Stari mladići iz Pušćina i Udruga žena Jakopovec pod imenom “Jakopovske frajle”.

Tročlani žiri ocjenjivao je brzinu, izgled njive nakon žetve te umjetnički dojam natjecatelja.

I ove godine poseban gost “Mamičine žetve” bio je Nikola Faller, akademski kipar

iz Osijeka čije su slamnate

Za glazbenu kulisu pobrinula se grupa Živa pozitiva, koju čine Mario Maruševac, Nenad Peršak i Želimir Perković skulpture krasile prostor.

Manifestaciji su se uz brojne posjetitelje iz Međimurske i Varaždinske županije odazvali i zamjenica župana Međimurske županije Sandra Herman te načelnik Općine Nedelišće Darko Dania. Veselom se društvu s vremenom pridružio i župan Međimurske županije Matija Posavec, koji je najboljima uručio nagrade. Za glazbenu kulisu pobrinula se grupa Živa pozitiva, koju čine Mario Maruševac, Nenad Peršak i Želimir Perković.

10 Zdravlje

Regionalni tjednik || 17. srpnja 2019., br. 150

DOBROVOLJNO DARIVANJE KRVI U SRPNJU

ZDRAVLJE

Gradsko društvo Crvenoga križa Čakovec organizira akcije dobrovoljnoga darivanja krvi za srpanj.

Tako će se u četvrtak, 18. srpnja, akcija darivanja krvi održati u Štrigovi u prostorijama Kavane Orijent od 13 do 16 sati. U ponedjeljak i utorak, 22. i 23. srpnja, akcije će biti organizirane u Čakovcu u prostorijama Međimurske

hiže od 9 do 14 sati (ponedjeljak) i od 14 do 19 sati (utorak).

U srijedu, 24. srpnja, krv će se darivati u Prelogu u prostorijama Gradske kavane Lovac u vremenu od 10 do 17 sati, dok će dva dana kasnije, u petak, akcija biti održana u Goričanu u prostorijama Društvenoga doma od 12 do 16 sati.

TJELESNI INVALIDITET

Radionica o stereotipovima

U utorak, 2. srpnja, održana je radionica „Položaj osoba s invaliditetom u društvu i stereotipi koji se vežu uz invaliditet“ iz ciklusa radionica „Uključi se“ u okviru projekta „Radi – sebe izgradi“. Radionicu je održala Ivana Sinković, mag. soc. rada u prostorijama Društva osoba s invaliditetom Međimurske županije. Ciljevi su jačanje samopouzdanja, osjećaj jednake vrijednosti u društvu i suzbijanje stereotipova o invaliditetu.

Govorilo se o tome kakav je prije

bio odnos prema osobama s invaliditetom i kako je do danas napravljen veliki pozitivan pomak u suzbijanju stereotipova osoba s invaliditetom. Korisnici koji se susreću sa stereotipovima naučili su na koji način da se s njima suoče, kako da svaku negativnost pretvore u svoju korist i kako da pokažu da su stereotipovi neosnovani.

Projekt je financiran iz Europskoga socijalnog fonda („Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.“)

ŽELIŠ LI BITI SRETAN? Vrijeme je godišnjih odmora i mnogi poduzimaju sve kao bi otišli, iako i na jedan dan, na more. Okupati se i sunčati, promijeniti boravište barem za nekoliko dana za mnoge znači odmor, a onda i sreću. No kad se vrate u svoju svakodnevicu, ta sreća jenjava, nestaje... Što je uzrok tome da je većina ljudi nesretna, neki su čak i depresivni? U Bibliji čitamo o jednom važnom razlogu zbog kojeg su ljudi nesretni.

“Judejski poglavari došli su se pokloniti kralju i on ih je saslušao. Svi oni zapostavili su Hram Boga svojih predaka.

Klanjali su se kipovima božice Ašere i drugim idolima. Zbog njihovog grijeha, Bog se srdio na narod Jude i Jeruzalema.

Slao je među njih proroke da ih opominju i da ih dovedu natrag k Bogu, no narod nije htio slušati. Tada je Božji Duh ispunio Zahariju, sina svećenika Jojade.

On je stao pred narod i rekao: »Bog vam poručuje: ‘Zašto kršite Božje zapovijedi? Zašto nećete biti sretni? Zapostavili ste Boga, pa je on zapostavio vas.’«” (2. Lj 24:17-21) Božji prorok Zaharija opominje svoj naradio da je razlog njegove nesreće idolopoklonstvo, tj. narod je štovao razne kipove i slike, a ne živoga Boga.

Pavao u poslanici Rimljanima također opominje da se Bog srdi jer su ljudi ‘Slavu besmrtnoga Boga zamijenili obožavanjem kipova napravljenih u obliku smrtna čovjeka, ptica, divljih zvijeri ili zmija.’ (Rim 1:23) Zašto štovati boga koji

Bebama, djeci i osobama s osjetljivom kožom potrebne su kreme s najvećim zaštitnim faktorom

VAŽNOST ZAŠTITE KOŽE I KAKO TRETIRATI OPEČENA PODRUČJA

Opekline od sunca mogu uzrokovati rak kože Direktno izlaganje suncu u vremenu od 11 do 17 sati ne smije trajati duže od 10 minuta. Opekline prvog stupnja mogu ostaviti dugoročne posljedice.

Mladen Dominić Kristova Crkva nije Bog? Zašto se klanjati stvorenju umjesto Stvoritelju?

Zašto ljudi ne žele biti sretni, pita prorok Zaharija?

Koga ili što vi štujete? Štujete li živoga Boga ili nešto drugo? prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Kako biste i Vi mogli saznati kako zaista biti sretan s Kristom, naručite BESPLATAN primjerak BIBLIJE (meki kožni uvez), tiskane u suradnji s Kršćanskom sadašnjosti (rimokatolička izdavačka kuća) te novi broj kršćanskog časopisa Obiteljski list naslova Probudi se koji je upravo izašao iz tiska.

Nazovite nas na 042 311 202.

Posjetite nas sljedeće nedjelje u 10 sati na našem redovitom bogoslužju.

Kristova Crkva Varaždin Vilka Novaka 48f www.kristova-crkva.hr

PIŠE: MARTINA LONČAR PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

upale i liječe opekline. Trenutno olakšanje za kožu donosi i termalna voda te ju je poželjno

Opekline na koži nastaju zbog pretjeranog izlaganja sunčevim zrakama, čije štetno djelovanje ostavlja posljedice na koži u obliku crvenila, kožnih oštećenja, iritacije, boli, žarenja i mjehurića. Koža „pamti“ opekline što kasnije rezultira starenjem kože i pojavom tamnih mrlja i bora. Zaštititi kožu od sunca važno je i zbog raznih kožnih bolesti među kojima je i melanom, odnosno rak kože.

Najbolji učinak ima jogurt koji se nanosi direktno na kožu

Mjere opreza

Najbolja mjera od sunčanih opeklina je neizlaganje suncu u vremenu od 11 do 17 sati. U tom se periodu mora pripaziti da izlaganje direktnom suncu ne traje duže od 10 minuta.

Ipak, boravak na moru i plaži često je cjelodnevni pa je izuzetno važno redovito nanošenje proizvoda za zaštitu u obliku krema i ulja s minimalnim zaštitnim faktorom 30. Potrebno ih je nanositi svaka dva sata te je poželjno da budu vodootporni da bi zaštita bila djelotvorna i u vodi. Proizvodi moraju odgovarati potrebama kože, pa tako osobe s osjetljivom kožom svakako moraju koristiti proizvode sa sastojcima koji pružaju

minimalan rizik od alergijskih reakcija. Bebama, djeci i osobama s osjetljivom kožom potrebne su kreme s najvećim zaštitnim faktorom. Da bi se izbjegle opekline lica, vrata i ramena, važno je nositi šešir ili kapu te odjevne predmete koji sadrže poliamidne tkanine koje ne propuštaju UV zrake i tako štite od sunca.

Tretman proizvodima

Ovisno o težini i površini, opekline se dijele u četiri stupnja, pri čemu opekline od sunca spadaju u prvu skupinu.

Iako ih svi prepoznaju kao lakša površinska oštećenja kože uz crvenilo i bol, opekline prvog stupnja dugoročno oštećuju kožu i stvaraju rizik od bolesti.

Posebno su opasne za malu djecu, osobe sklone alergijama i osobe s osjetljivom kožom, no

ukoliko one ipak nastanu, važno je u kratkom roku umiriti kožu i ublažiti pregrijanost da bi se smanjio rizik od većih kožnih oštećenja.

Kožu se nakon sunčanja mora tretirati hidratantnim kremama i losionima Opečenu kožu potrebno je najprije rashladiti vodom i potom nanijeti preparat za ublažavanje crvenila, iritacija i peckanja, a za to su najbolji gelovi od aloe vere, nevena, kamilice i panthenol koji umiruju, hlade, obnavljaju kožu, sprečavaju

koristiti nakon svakoga sunčanja. Od prirodnih namirnica, za opekline pomaže i kriška svježeg krastavca ili krumpira koju je potrebno utrljati na zahvaćeno područje. Pomaže i sterilna gaza ili vata natopljena jabučnim octom ili mlijekom, a najbolji učinak ima jogurt koji se nanosi direktno na kožu. Kada se posuši, kožu treba isprati mlakom vodom i postupak ponoviti nekoliko puta. I onda kada nema opeklina, kožu je nakon sunčanja korisno tretirati hidratantnim kremama i losionima jer je obnavljaju te smanjuju pregrijanost kože i tijela.

Osim vanjskim tretmanom, za oporavak opečene kože bitno je piti puno tekućine kako koža ne bi dehidrirala. Procesu obnove i jačanja kožne barijere doprinose i antioksidansi, dodaci prehrani poput betakarotena, astaksantina i ulja boreča.

Zdravlje

17. srpnja 2019., br. 150 || Regionalni tjednik

11

ŠEST DJELATNICA CENTRA ZA POMOĆ U KUĆI ZAVRŠILO EDUKACIJU Šest djelatnica Centra za pomoć u kući, koje u okviru projekta „Evo me!“ brinu o ukupno 59 starijih i nemoćnih korisnika, uspješno je završilo edukaciju te su im svečano uručena uvjerenja o osposobljavanju za gerontodomaćice. Program provodi Pučko otvoreno učilište Čakovec, a od polaznica su naučile kako prepoznati i razlikovati po-

trebe osoba treće životne dobi te im pomagati primjenjujući načela poštovanja integriteta i dostojanstva osobe. Naučile su i kako prilagoditi pripremanje obroka ili dostaviti hranu korisniku, kako postupati u održavanju higijene stambenog prostora, odjeće te osobnih predmeta i kako prilagoditi poslove potrebama starije osobe i uvjetima kućanstva.

Osim toga, djelatnice su savladale primjenu pravila poslovnog bontona pri ostvarivanju suradnje s relevantnim ustanovama te primjenu pravila zaštite na radu i pružanja prve pomoći.

Projekt „Evo me!“ provodi se u okviru programa „Zaželi!“, a glavni mu je cilj educirati i zaposliti što veći broj žena iz teško zapošljive skupine te im

omogućiti povratak u radnu okolinu.

Vrijednost projekta je 1.633.043 kune, a 85 posto sredstava financira Europski socijalni fond. Nadležno tijelo je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a partneri na projektu su Hrvatski zavod za zapošljavanje, Centar za socijalnu skrb te općine Donji Vidovec, Kotoriba, Sveta Marija, Donja Dubrava i Pribislavec.

NAJVEĆA FINANCIJSKA POTPORA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE DOSAD

Osigurano 543.000 kuna za potporu programa i projekata 46 udruga Iz područja zdravstva potpore su dobili projekt “Svjetlija budućnost” Udruge slijepih MŽ, program “Život na hemodijalizi i nakon transplantacije” te brojni drugi projekti kojima se potiču zdrav način života, socijalizacija i pružanje pomoći osobama s invaliditetom, starijim i teško pokretnim osobama PIŠE: MARTINA LONČAR PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Međimurska županija ove je godine osigurala dosad najveću financijsku potporu za rad udruga. U Velikoj vijećnici Međimurske županije održani su potpisivanje i dodjela Ugovora o sufinanciranju programa/ projekat a međ i mu rsk i h udruga iz područja zdravlja, skrbi o mladima i ranjivim skupinama, ljudskih prava, demokratizacije, razvoja civilnog društva i zaštite životinja u 2019. godini. Putem Javnog natječaja odobreni su programi i projekti 46 udruga za koje su osigurane 543.000 kuna.

- Socijalna mreža u Međimurskoj županiji dobro je razvijena i organizirana upravo zahvaljujući ovim udrugama koje rade na dobrobit ranjivih pojedinaca.

S udrugama gradimo odnos temeljen na povjerenju i suradnji. To rezultira kombiniranom socijalnom politikom za koju se svi moramo zalagati da bismo mogli sagledati potrebe svakog člana zajednice i da bi svi mogli ostvariti svoje potrebe – istaknula je pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Sonja Tošić-Grlač.

Viša razina humanosti

potrebnija.

U ime svih udruga obratila se predsjednica Saveza udruga osoba s invaliditetom Nada Igrec koja je zahvalila Međimurskoj županiji što vodi brigu o udrugama, dodavši da je svaka udruga kvalitetnom pripremom programa pokazala svoju vrijednost i važnost za društvo.

Financirani programi i projekti pridonose zadovoljenju javnih potreba na spomenutim područjima i realiziranju ciljeva u županijskim strateškim i planskim dokumentima te osnažuju organizacije civilnog društva u provedbi programa i projekata.

Dodjelom sredstava udrugama koje su svoje programe namijenile skrbi o djeci,

Programi i projekti

Svaka je udruga kvalitetnom pripremom programa pokazala svoju važnost za društvo umirovljenicima, osobama s invaliditetom i osobama u riziku od siromaštva, Međimurska županija pruža podršku udrugama koje razinu ravnopravnosti i humanosti dižu na višu razinu.

Zamjenica župana Sandra Herman posebno je zadovoljstvo iskazala radi programa i projekata koji su vezani uz sve skupine društva – od najmlađih do najstarijih i onih kojima je pomoć naj-

Dodijeljena su sredstva za programe namijenjene skrbi o djeci, umirovljenicima, osobama s invaliditetom i osobama u riziku od siromaštva

Neki od projekata i programa kojima su odobrena sredstva su „Robotika sada“ Međimurskog informatičkoga kluba, „Poboljšanje kvalitete života ljudi treće životne dobi“ Matice umirovljenika Međimurske županije, „Zajedno gradimo održivu budućnost“ Udruge „Biovrt - u skladu s prirodom“, projekt „Učenjem otvaramo vrata za bolji život“ Udruge udomitelja djece Međimurja, Početni tečaj informatike za invalide rada, „Program očuvanja i zaštite malog međimurskog psa“ Kinološkog društ va Međimurja, projekt „Svjetlija budućnost“ Udruge slijepih MŽ, program „Život na hemodijalizi i nakon transplantacije“ te brojni projekti kojima se potiče zdrav način života, socijalizacija i pružanje pomoći osobama s invaliditetom, starijim i teško pokretnim osobama.

AMBROZIJA JE JEDNA OD NAJPOZNATIJIH I NAJOPASNIJIH ALERGENIH BILJAKA

Obavezno poduzimanje mjera uklanjanja ambrozije Ambrozija je jedna od najpoznatijih, ali i najopasnijih alergenih biljaka na svijetu. Vrlo je korovna i invazivna te proizvodi velike količine peluda koji izaziva alergiju kod ljudi i životinja.

Cvate početkom srpnja, a vrhunac doseže od sredine kolovoza do početka rujna te ju je potrebno suzbiti određenim mjerama kao što su košnja, čupanje, okopavanje, obrada tla ili primjena herbicida. Biljka najčešće nastanjuje napuštena staništa poput željezničkih pruga, cesta, puteva te nedovoljno obrađenih zemljišta i polja. Drugim riječima, raste svugdje gdje ima dovoljno svjetla. Često raste i kao korov u nasadima suncokreta, šećerne repe, kukuruza, soje i krum-

pira. Godišnje prosječno proizvede oko 60.000 sjemenki koje su izrazito otporne pa mogu preživjeti i do 30 godina. Pelud ambrozije se zbog svog aerodinamičnog oblika širi oko jedan kilometar okolo biljke, a vjetar ga može raznijeti i na udaljenost od nekoliko stotina kilometara.

U Hrvatskoj je na snazi Naredba o poduzimanju mjera obaveznog uklanjanja ambrozije koje se moraju pridržavati svi vlasnici i korisnici poljoprivrednog obrađenog i neobrađenog zemljišta. Mole se svi da radi dobrobiti velikoga broja sumještana poduzmu sve raspoložive mjere sprečavanja širenja i izvršenja obaveze uništavanja ambrozije.

12 Školstvo

Regionalni tjednik || 17. srpnja 2019., br. 150

USPJEH TINE ČATLAIĆ I FILIPA VINKOVIĆA NA MATURI

ŠKOLSTVO

Sjajne vijesti dolaze iz Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec.

Naime, učenica generacije Tina Čatlaić riješila je ispit državne mature iz Hrvatskoga jezika na višoj razini bez izgubljenog boda, dok je učenik generacije Filip Vinković sa stopostotnom točnošću riješio ispit iz Matematike na višoj razini.

- Bravo, bravo, bravo, nenadmašni ste, uistinu! Čestitamo i svim vašim profesorima koji su bili uz vas cijelo vrijeme i pripremili vas za dosad najsudbonosnije ispite – poručuju iz čakovečke Gimnazije, koja se ove godine čak dva puta našla u odabranom društvu 20 gimnazija koje su upisali najbolji osmaši u državi.

RAZGOVOR S LOVROM HORVATOM, PREDSJEDNIKOM UDRUG

“Zajedništvo koje imamo mora bismo Međimurje prikazali u naj

Udruga studenata Međimurja okuplja 152 člana, a na njezinu je čelu Lovro Horvat, koji dužnost predsjednika Udruge obnaša od k provodi i u Hrvatskom saboru te Isusovačkoj službi za izbjeglice. Potpredsjednik je i Savjet

PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

mladih grada Čakovca, dok je kolega iz Predsjedništva Dario Gašparić njegov predsjednik.

- Kao što se može zaključiti, Krajem prosinca prošle go- uz učenje i sve navedene aktivdine Udruga studenata Međi- nosti ne preostaje mi previše murja odabrala je novo vod- slobodnog vremena. No, sve stvo. Tadašnjega predsjednika aktivnosti, a posebice obveze Roberta Skolibera zamijenio povezane s Udrugom i učeje rođeni Čakovčanin Lovro njem, mogu obavljati kvalitetHorvat, koji živi u Novome no ako si pravilno isplaniram Selu Rok. vrijeme, postavim prioritete i s realizacijom krenem na vrijeme. Važno je predvidjeti i Aktivnosti - Kao tajnik Udruge u pret- neke krizne situacije te uvijek hodnoj godini vjerovao sam imati spremnu alternativu u da sam se iskazao svojim an- takvim slučajevima. Vjerujem da obveze i nedostatak gažmanom i kompetencislobodnog vremejama te sam se stoga kandidirao za na često priječe predsjednika mlade da se Vjerujem da obveze i Udruge i uključuju u nedostatak slobodnog Pre d sje ddrušt veni sek tor, ništvo me vremena često priječe ali sve je jednoglamlade da se uključuju u moguće s n o p r idruštveni sektor, ali sve u z m a lo hvatilo. truda i Vrlo sam je moguće uz malo truda i dobre vodrušt vedobre volje!“ na osoba te lje - rekao je LOVRO HORVAT sam uv ijek Lovro Horvat sprema n pr ite s ponosom dodao da Udruga hvatiti nove izazove studenata Međimurja i stjecati nova iskustva, kao i doprinijeti zajedništvu okuplja čak 152 člana te je Međimuraca, a posebno čla- jedna od brojnih studentskih nova akademske zajednice – udruga na području Hrvatske.

Od izbora novoga sastava rekao je Lovro Horvat, student četvrte godine politologije na članova Predsjedništva UdruFakultetu političkih znanosti ge, predstavili su se na Sajmu u Zagrebu. dobrote u Gimnaziji Josipa SlaSlobodno vrijeme najčešće venskog u Čakovcu, a održali provodi s obitelji i prijateljima su i 15. po redu Međimursku feštu u zagrebačkome klubu Predsjednik Roko.

Uz feštu, organizirali su Udruge studenata i druženja članova Udruge Međimurja živi te su pripremili pub kviz na kojem su, uz zabavu, ponešto u Novome Selu i naučili, odnosno ponovili iz spektra opće kulture i MeRok, a studira u đimurja. Završili su projekt Zagrebu „Upoznajmo Međimurje 2019.“ i predstavili se na 24. međijer ih, s obzirom na brojne murskom proščenju u Zagreobveze, viđa samo vikendima bu u organizaciji Zavičajnog i praznicima, a voli i šetati. Uz društva Međimurje, kojem to što je predsjednik Udruge su pomogli i u organizaciji studenata Međimurja, volon- njihova Gospodarskog foruma.

Projekt „Upoznajmo Međitira u Hrvatskom saboru te u okviru kolegija na fakultetu murje“ jedan je od tradicionaltakođer volontira i sa izbjegli- nih projekata koji Udruga procama koji se nalaze u Hrvat- vodi od svog osnutka, a ove je skoj, u Isusovačkoj službi za godine na projektu sudjelovalo 30 studenata. Prvenstveno je izbjeglice.

Potpredsjednik je i Savjeta namijenjen sveučilištarcima

Bivši i sadašnji predsjednik Udruge: Roberto Skoliber i Lovro Horvat

RAVNOPRAVNA RASPODJELA POSLOVA

“Zajedno kreiramo još bolju Udrugu studenata Međimurja!”

Iako predsjednik Udruge studenata Međimurja ima najviše obveza vezano uz Udrugu, u radu mu jednako pomaže svaki član Predsjedništva.

Uz njega, potpredsjednik Luka Crnčec i tajnica Marta Sabol brinu se za redovno poslovanje te organizaciju aktivnosti i projekata, dok Katarina Horvat i Antonija Jančec vode društvene mreže.

Kristina Lajtman i Dario Gašparić pišu priopćenja za medije, a Filip Lisjak, Karlo Stojko

i Karlo Jambrović brinu se za komunikaciju s članovima i ostalim zainteresiranima, što je često u vrijeme Međimurske fešte. Članica Udruge Ana Zrna, koja je i studentska pravobraniteljica Sveučilišta u Zagrebu, zadužena je za informacije povezane sa studiranjem.

- Zajedno činimo savršen tim i nadopunjujemo međusobna znanja te tako kreiramo još bolju Udrugu studenata Međimurja – istaknuo je predsjednik Udruge Lovro Horvat.

koji nisu iz Međimurja, a zamišljen je tako da se studentima i onima koji još nisu boravili u Međimurju predstave međimurski običaji, kultura i povijest, kao i ekonomski, turistički i gastronomski potencijali međimurskoga kraja.

- Naravno, to ne znači da isključujemo Međimurke i Međimurce koji žele sudjelovati, upravo suprotno. Projekt je dvodnevan i svake se godine trudimo da sadržaj bude što različitiji. Tako smo ove godine posjetili Etnografsku zbirku dr. Jurja Kolarića, Toplice sveti Martin u kojima se tradicionalno odsjeda, sajam vina Urbanovo, Mlin na Muri u Žabniku i Etnografsku zbirku „Jen den v živleju mlinara

Školstvo

17. srpnja 2019., br. 150 || Regionalni tjednik

13

EMANUEL HEDERIĆ OVOGODIŠNJI JE DOBITNIK SREDSTAVA IZ ZAKLADE FUNDAK FOTO: KATARINA FRANČIĆ

Zaklada Fundak već više od 20 godina učenicima završnih razreda Osnovne škole Jože Horvata Kotoriba koji su ostvarili sjajan uspjeh tijekom osmogodišnjeg školovanja uručuje novčane nagrade.

Zakladu su oformili Kotoripčani koji žive u Sjedinjenim Američkim Državama, supružnici Stanislav i Emilija Fundak, te su u nju uplatili glavnicu

od 10.000 američkih dolara, da bi se kamatama glavnice nagradilo po troje najboljih đaka.

No, na kraju ove školske godine, zbog izuzetno niskih kamata, odlučeno je da se nagradi samo jedan učenik.

Stoga je, prema zadanim kriterijima i po osnovi odluke posebnoga povjerenstva, odlučeno da je ovogodišnji dobitnik učenik 8.a razreda Emanuel

Hederić.

- Emanuel je učenik koji je, osim izvrsnih rezultata u učenju, iskazao svoje znanje i sposobnosti u više izvannastavnih područja, pogotovo onima iz tehničke kulture – stoji u opisu, uz dodatak da je novčanu nagradu najboljem učeniku, uz prigodne čestitke, uručila ravnateljica škole, Snježana Matoš, prof.

E STUDENATA MEĐIMURJA

amo koristiti da ajboljem svjetlu!”

kraja prosinca prošle godine. Osim u Udruzi, kao volonter vrijeme ta mladih grada Čakovca.

AKTIVNO PROVODE LJETNE PRAZNIKE

Oko 300 učenika na kampu tehničke kulture Kamp je od 17. do 21 lipnja održan u prostorima III. OŠ Čakovec te na Aerodromu u Pribislavcu Nakon uspješno provedena tri zimska kampa tehničke kulture, krajem lipnja završio je i šesti po redu, III. ljetni kamp tehničke kulture.

Edukativno

Franca Žalara“. Priredili smo također i međimurski doručak, da bi se svi iz prve ruke upoznali s međimurskom gastronomijom. Ugostili su nas u restoranu Bajzovi dvori u Dekanovcu – rekao je Hovat i dodao: - Zajedništvo Međimuraca koji studiraju izvan rodnoga kraja je od izuzetne važnosti.

Premda vjerujem da se kućama redovno vraćaju za vikende i za praznike, moramo uvijek biti upoznati s aktualnostima u gospodarskoj, društvenoj, akademskoj i kulturnoj sceni Međimurja. Isto tako, svoje zajedništvo moramo koristiti da bismo ostatku građana naše malo Međimurje prikazali u najboljem svjetlu. I u tome naša Udruga uvelike prednjači nad ostalim studentskim udrugama. Savršenom kombinacijom stručnosti, poučnosti, ali i neformalne atmosfere i zabave, vjerujem da svoju kulturu i potencijale predstavljamo u Zagrebu na najbolji mogući način. Naravno, pomažu nam i oni stariji Međimurci u Zagrebu – zahvalan je Lovro Horvat, objašnjavajući da prema nekim statistikama u Zagrebu živi čak 40.000 Međimuraca i osoba porijeklom iz Međimurja.

Na pitanje suočavaju li se studenti iz Međimurja s poteškoćama prilikom traženja posla nakon što završe fakultet, predsjednik Udruge studenata Međimurja ističe da se to „može pokazati velikim izazovom i problemom, na što utječu šira gospodarska slika i politika zapošljavanja“.

- Premda je do tih informacija teško doći, u kontaktu s

- Vrlo sam društvena osoba te sam uvijek spreman prihvatiti nove izazove i stjecati nova iskustva! - kaže Horvat. bivšim članovima Udruge ipak vidimo neke pozitivne pomake. Većina njih stručno usavršavanje odrađuje u Međimurju i kasnije se tamo zapošljava, a dio njih je čak pokrenuo i vlastiti posao. Poneki odluče svoju karijeru nastaviti u Zagrebu ili u nekom drugom većem gradu jer smatraju da imaju više mogućnosti za napredak i prona-

laženje posla koji bi ispunio sve njihove potencijale. Udruga se uvijek trudila promicati Međimurje i dati pozitivne primjere zapošljavanja i napretka, ali ne osuđujemo one koji se odluče ne vratiti. Vjerujem da je to njihovo pravo i želim im svaku sreću u daljnjem radu, premda se nadam da će se vratiti u svoj rodni kraj i doprinositi njegovu svekolikom napretku – objašnjava Horvat.

Dodaje da odlazak mladih u inozemstvo na rad predstavlja veliki problem za cijelo društvo te se stoga „svi zajedno moramo truditi osigurati povoljne radne uvjete u Međimurskoj županiji i ostatku Hrvatske, ne samo za mlade već i za sve ostale“.

No, vidi li sebe nakon završetka studija u inozemstvu ili pak u rodnome kraju? Spremno odgovara da bi nakon diplomskog studija volio odraditi stručno usavršavanje u Međimurju, nakon čega će vidjeti hoće li ga put odvesti u neku instituciju ili udrugu gdje bi se, s obzirom na iskustvo i kompetentnost, mogao zaposliti.

Siguran je da svoju budućnost zasad ne vidi u inozemstvu, već u voljenom Međimurju.

Program se odvijao od 17. do 21. lipnja, a prvi dio održan je u prostorima III. osnovne škole u Čakovcu. Završetak kampa u petak, 21. lipnja, organiziran je kao Dan tehničke kulture na Aerodromu Čakovec u Pribislavcu.

Kamp je, u organizaciji Društva pedagoga tehničke kulture Međimurske županije s brojnim partnerima, posjetilo oko 300 sudionika, a vodila ga je Jelena Tuksar, predsjednica županijskog Društ va pedagoga tehničke kulture.

Radionice su za učenike bile besplatne, a sve radove koje su izradili ponijeli su kući.

Na početku kampa ugodan boravak u školi i uspješan rad u radionicama, sudionicima su poželjeli ravnateljica III. OŠ Čakovec Nataša Hajdinjak i predsjednik Zajednice tehničke kulture Željko Medved.

Legendu o čakovečkom pozoju ispričao je doc. dr. sc.

Krunoslav Mikulan, autor knjige „Zmaj ispod Staroga grada“, a otvorenju kampa prisustvovali su i gradonačelnik Stjepan Kovač i njegov zamjenik Mario Medved.

Posljednjeg dana kampa na Aerodromu u Pribislavcu, članovi Aerokluba su sve zainteresirane upoznali sa zrakoplovima i jedrilicama

Varaždina. Veliko zanimanje učenika izazvala su i oldtimer vozila članova Oldtimer kluba

Učenici su teleskopima promatrali nebo, a vozili su se u oldtimer vozilima

koje posjeduju, kao i aktivnostima u modelarskoj radionici i hangaru. Istaknuli su i značaj aviona „MIG-21“ i važnost aerodroma u Pribislavcu. Zmajari iz kluba Rode objasnili su učenicima zakonitosti letenja zmajem, dok je Astronomsko društvo Vega sudionicima omogućilo promatranje neba teleskopima. Radioklub Međimurje održao je satelitske veze te su učenici komunicirali s radioamaterima iz raznih dijelova svijeta, a svoje su uređaje ustupili i kolege iz

Međimurje i kluba iz Preloga.

Učenike zainteresirane za vožnju provezli su okolicom letjelišta. Društvo pedagoga tehničke kulture Međimurske županije organiziralo je prijevoz autobusom iz Čakovca do Pribislavca i nazad, a članovi Društva su uz pomoć asistenata na kampu, uspješnih mladih tehničara koji su sada srednjoškolci, vodili učenike kroz predstavljanja.

Sva zbivanja fotoaparatom i kamerom zabilježili su članovi Foto-kino kluba Ivanovec, koji će nakon ovog kampa izraditi dokumentarni video zapis.

14 Kulturni obzor

Regionalni tjednik || 17. srpnja 2019., br. 150

KULTURNI OBZOR PROMOCIJA PJESME “MEĐIMURJE, TAK MI FALIŠ”

Spojila ih ljubav prema glazbi i Međimurju – Kada šećem kraj Mure, osjećam se kao da sam na vrhu svijeta! Što duže hodam po Međimurju, to sam sve više očaran našom prirodom, okusima i mirisima – kaže Zlatko Nedeljko Pepsi.

Oduševljen ljepotama kojima je okružen, odlučio je napisati pjesmu o svome kraju koji mu je, kako kaže, sve dao. Ideja se razvila početkom godine, tekst pjesme je napisao u jednoj večeri, nakon čega je okupio brojne međimurske glazbenike i krenuo u završnu realizaciju projekta.

Obol mnogih

Uz Pepsija i njegov bend Genadešus, svoj doprinos pjesmi „Međimurje, tak mi fališ“ dali su Igor Baksa, Gusti Draksar, Zoran Grujić Glaž, Željko Grahovec, Marinko Hodić, Igor Hrustek, Ivica Jurgec, Marija Kupper Jambrošić, Bojan Jambrošić, Kristina Gita Kavran, Željko Kermek Kerma, Julijana Kočila, Srećko Krištofić Srejo, Hrvoje Krištofić Žikac, Gordana Lach, Mladen Magdalenić, Bojan Mašnec, Ivan Mikulić, Josip Posavec Joco, Josip Sanjković Mitrica, Robert Sklepić Robi, Andrea i Goran Šafarić, Mirko Švenda Žiga, Ivana Tkalec i Tena Žagar., a snimatelj i montažer spota je Žan Novosel.

Na promociji pjesme i video spota u Scheierovoj zgradi u srijedu, 10. srpnja, tražilo se mjesto više. Sam program promocije vodio je Pepsi, zahvalivši svakom pojedincu koji je dao dio sebe u ovaj projekt.

– Želio sam okupiti međimurske glazbenike bez obzira na sve naše razlike, karaktere, emocije i povezati nas dvjema stvarima koje su nam svima zajedničke i koje volimo – glazbu i Međimurje. Pjesmu smo gradili poput međimurske gibanice, sloj po sloj, od teksta, glazbe,

okupljanja ekipe, pronalaska 40 Osnovna najljepših međimurskih karakteristika lokacija su prikazaneDafašizmakoje je isključivost. u kle, spotu donetko ovog kaže završnog kad da su „cukora“ smo posipali, a svi Srbikoji gamad, taj je doista tofašist. je promocija spota – poručio je Pepsi.

Da će pjesma i spot postati odličan proizvod za promociju međimurskih ljepota, istaknuo je župan Matija Posavec koji je pohvalio i podržao projekt:

Glazba i Međimurje

– Međimurje je rasadnik dobrih pjevača i rasadnik autohtonosti u izvornim popevkama koje mogu biti dobar kulturni proizvod. Kada spojite ljepote Međimurja s dobrom glazbom, kada

Poruka koju glazbenici žele poslati jest da moramo biti zahvalni na Međimurju za koje smo premalo svjesni koliko nam daje i koliko nam znači okupite domaće umjetnike i pjevače, tada to možemo nazvati pravim biserom glazbe koji Međimurska županija snažno podupire!

Zlatko Nedeljko Pepsi poznati je međimurski pjesnik, glazbenik i komičar iz Miklavca, a upravo je njegovo rodno mjesto uz Muru inspiracija mnogim idejama i projektima koje je dosad odradio. „Mura moja, tak mi fališ“, stihovi su iz kojih je nastala pjesma „Međimurje, tak mi fališ“. Poruka koju glazbenici žele poslati jest da moramo biti zahvalni na Međimurju za koje smo premalo svjesni koliko nam daje i koliko nam znači.

ČAKOVEČKA MATICA NAGRAĐENA ZA KNJIGU JOSIPA ČREPA Veliko priznanje stiglo je ovih dana Ogranku Matice hrvatske u Čakovcu. Zlatna povelja Matice hrvatske dodijeljena je za knjigu Josipa Črepa „Međimurci u svjetskim ratovima“ koja je predstavljena u travnju ove godine. Budući da se, prema riječima predsjednika čakovečkog Ogranka Matice prof.

Ivana Pranjića, radi o jednoj od najvažnijih knjiga u posljednjem desetljeću tiskanoj na ovome prostoru, u kojoj je opisano 1500

ljudskih sudbina u najtežim trenucima naše povijesti, Zlatna povelja itekako je zaslužena i opravdana. Pokojni Josip Črep dugo je lutao u potrazi za rješenjem problema tiskanja svoga kapitalnog djela. Upravo Županija i čakovečki Ogranak Matice najzaslužniji su što je ovaj vrijedan djelić povijesti ugledao svjetlo dana. Pranjić je objasnio da je čakovečkoj kulturnoj ustanovi ovo treća Zlatna povelja, što svjedoči o kvaliteti njezina rada.

OBILJEŽENA 50. OBLJETNICA EMITIR

Stjepan Jagić: “Svako m Cinobera, Presvetlog, D

– Kao statist, u jednom trenutku bio sam smrtno ozbiljan u pogrebnoj povorci, a već kroz pola s tada još nisu znali za Hollywood, pa je Hrženica zbog snimanja “Mejaša” bila PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

Ludbreška Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“, Grad Ludbreg i Općina Sveti Đurđ i ove su godine organizirali „Kešnerijadu“, u spomen na svog sugrađanina – književnika, scenarista i redatelja Mladena Kerstnera.

Riječ je, podsjećamo, o tvorcu nekih od najpoznatijih hrvatskih televizijskih serija, kao što su kultni „Gruntovčani“, „Dirigenti i mužikaši“ te „Mejaši“.

Spomen-ploča

Potonja serija se na TV ekranima prvi put pojavila 14. kolovoza 1969. godine, te je u nedjelju, 7. srpnja, u Vatrogasnom domu Hrženica obilježena 50. obljetnica

Tradicionalna “Kešnerijada” dokaz je da “Gruntovčani” itekako žive u srcima Ludbrežana premijernog emitiranja. U bogatom trodnevnom kulturno-umjetničkom programu sudjelovali su članovi Limene glazbe KUD-a „Sloga“ Karlovec, Tamburaškog orkestra KUD-a „Juraj Lončarić“ i Amaterske družine „Kešneri“.

Središnji događaj proslave bio je otkrivanje spomen-ploče u organizaciji Općine Sv. Đurđ, a prof. Stjepan Hranjec je okupljenima predstavio život i djelo Mladena Kerstnera.

Proslavi ove značajne obljetnice prisustvovali su Josip Jany, načelnik Općine Sv. Đurđ, glumci Smiljka Bencet i Nikola Novosel Miško te Stjepan Jagić, koji je tijekom snimanja serije kao 17-godišnji statist nastupio u svim epizodama. U razgovoru za Regionalni tjednik Jagić nam je otkrio brojne detalje o glumačkoj ekipi, koja se dobro provodila u njegovoj rodnoj Hrženici.

Kulturni obzor

17. srpnja 2019., br. 150 || Regionalni tjednik

15

SUDIONICI DJEČJEGA FESTIVALA “MALI MEF” PREDSTAVIT ĆE SE 31. SRPNJA Poznata su imena sudionika ovogodišnjega Dječjeg festivala “Mali MEF” koji će se održati u sklopu Porcijunkulova 31. srpnja, s početkom u 20 sati u atriju Staroga grada Zrinskih. Organizatori zahvaljuju svima koji su ove godine sudjelovali u natječaju, dosad s najvećim brojem prijava.

Najviše prijava stiglo je, što posebno raduje organizatore, u kategoriji autorskih pjesama, tek nešto manje za slobodnu formu. Svima onima koji nisu uspjeli ove godine organizatori žele više

sreće iduće godine, a onima koje ćemo gledati u natjecanju za Grand Prix žele dobar provod na Porcijunkulovu. U konkurenciji autorskih pjesama predstavit će se Zoja Hadner (8, Maribor - “O, o, o, na morju je lepo”), Mia Ištvanić (8, Zagreb - “Djedova lutka”), Vita Stanovnik (9, Ptuj - “Ko, ko, ko, kokice”), Monika Jukić (10, Split - “Moja mama”), Tia Mikić (10, Zagreb - “Što je ljubav”), Lea Zidrum (11, Zagreb - “Dečko za dva”), Elena Kesić (11, Banja Luka - “Vilinska pjesma”), Lana

Pintar (12, Dinjevac - “Moja soba”), Leona Robić (10, Zagreb - “Treba mi ljubav”), Katja Jelavić (13, Split - “Sanjati”), Viktorija Brezarić (14, Selnica - “Slatke zore”), Jakov Bjelac (16, Petrinja - “Život”). U konkurenciji slobodne forme natjecat će se Vida Magdalenić (7, Trnovec - “U zemlji snova”), Tena Panić (11, Prelog - “Oči sokolove”), Toni Hrvatin (13, Labin - “Ti si moja prva ljubav”), Trio Anja, Dunja, Paula (11, 9, 13, Zagreb - “Lako je sve”) te Anja Kovačić (15, Vučetinec - “11”).

RANJA SERIJE “MEJAŠI”

mjesto ima svog Dudeka i Regicu”

sata pucam od veselja u seoskim svatovima ili na vatrogasnoj zabavi! Ljudi a centar filmskog svijeta – prisjeća se Stjepan Jagić.

IZLOŽBA FOTOGRAFIJA U D. DUBRAVI

Vučenikovi portreti na “Zidu slavnih”

Tko još nije stigao razgledati fotografije, može to učiniti bilo kada jer su one sada dio stalnog postava Caffe bara Sale

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Stjepan Jagić statirao je u svim epizodama “Mejaša”

– Ekipi redatelja Ive Vrbanića pridružio sam se kao znatiželjan gimnazijalac na feriju koji usput želi zaraditi novce.

Naime, u mom rodnom kraju se skromno živjelo od stočarstva i zemljoradnje, te je meni bio bogomdan posao statista i režijskog radnika. Zasukao sam rukave jer je tijekom snimanja šest epizoda „Mejaša“ bilo dosta prenošenja kablova te postavljanja šina na koje je postavljana kamera – prisjeća se Jagić vremena kada je kao maturant upoznao Dudeka, Regicu, Cinobera, Čvarkeša i ostale junake „Mejaša“.

Ta 1969. godina duboko mu je urezana u pamćenje jer je, iako statist, morao biti u svakom trenutku pripravan stati pred kamere.

– Nikad nisi znao što te čeka, u jednom trenutku bio sam smrtno ozbiljan u pogrebnoj povorci, a već kroz pola sata pucam od veselja u seoskim svatovima ili na vatrogasnoj zabavi! Bio sam odjeven kao i svi lokalni mladići i nitko nam nije bio ravan.

Ljudi u našem kraju tada još

nisu znali za Hollywood, pa je Hrženica zbog snimanja „Mejaša“ bila centar filmskog svijeta – govori kroz smijeh naš sugovornik i odmah dodaje da je seoska krčma “Grozdu“ bila glavno okupljalište glumačke

Seoska krčma “Grozdu“ bila je glavno okupljalište uvijek žedne i gladne glumačke ekipe ekipe.

A njome je rukovodio Jagićev poduzetni tetak, koji je imao dobar „njuh“ kada je u pitanju zarada.

– Takvog krčmara nije bilo u okolici, jednostavno je znao stvoriti novce. Svi statisti, njih 20-ak, svakog petka su dobili novac na ruke, no meni su plaćali dodatno zbog angažmana pri raznošenju snimateljske opreme. Za tjedan dana više bih zaradio od radnika kombinata koji su mjesec dana

hranili stoku na farmi bikova – veli Jagić, od kojeg doznajemo da je glumačka ekipa bila jako žedna. Štoviše, „pili su kao smukovi“ i usput kartali u krčmi, koja je imala radno vrijeme do 22 sata. I opet je tu imao korist Jagićev tetak, jer bi im produženi boravak dodatno naplaćivao!

Skupi oblizeki

– Bila su to lijepa vremena iako se živjelo u oskudici. Još pamtim da je moj tetak u peći znao umjesto drva i ugljena zapaliti jednu svijeću. Mnoge je tim trikom nasamario kada bi se tužili da im je hladno u krčmi. Glumci su mu bili zahvalni jer im je za marendu pekao kukuruzni kruh i od seljaka nabavljao čvarke. I te porcije je „masno“ naplatio, jer gradska gospoda nisu imala pojma da se čvarcima hranilo pse i mačke – rekao je Stjepan Jagić.

Dodajmo da je snimanje „Mejaša“ trajalo oko dva mjeseca i jedino epizoda s kolinjem nije snimljena ljeti.

Mladi Fotograf Marko Vučenik otvorio je svoju petu samostalnu izložbu fotografija, prvu u rodnoj Donjoj Dubravi.

Izložba pod nazivom „Wall of fame“ je otvorena u prostoru Caffe bara Sale, u subotu, 13. srpnja.

- Fotografija je oduvijek bila i ostala ljubav mog života, uvijek joj se rado vratim. Smisao za lijepo proizlazi iz kućnog odgoja, obitelji, prijatelja kojima smo okruženi. Ljepota nije samo estetika, ljepotu treba prepoznati i kad dolazi iznutra. Tako na svom ukusu moram zahvaliti prvenstveno svojim roditeljima, baki i prijateljima koji su uz mene cijeli život – ističe Marko Vučenik.

Na izložbi u Donjoj Dubravi, Marko se predstavio portretnim fotografijama.

- Ovakvom vrstom fotografije bavim se od 2006. godine. Za obavezni predmet fotografije kao prvog modela krajem ožujka 2006. fotografirao sam Kristinu Horvat na obali Drave analognim fotoaparatom. Kako nisam imao novaca za profesionalne modele, nastavio sam fotografirati svoje prijateljice.

Marina Horvat je bila drugi model i jedina koja je došla na sve moje izložbe. Osim mene, naravno – šali se Marko, koji je na fotografije „preselio“ i Natašu Hrašćanec, ali i svoju baku Tereziju Miser.

Posljednjih godina Marko se velikim koracima probija i u međunarodnim vodama te je dosad svoje fotografije izlagao petnaestak puta diljem Europe.

Na popisu gradova u kojima je izlagao su Hag, Beč, Ljubljana,

Ovo je autorova peta samostalna izložba, a iza sebe ima i 15-ak skupnih diljem Europe Berlin, Barcelona, Venecija, Atena, Amsterdam i Sofija.

- Podršku su na otvorenju izložbe dali brojni mještani

i prijatelji iz okolnih mjesta.

Na „Zid slavnih“ se potpisao i glumac Gavelle i Ludens teatra Sven Šestak. Događaj je trajao do 23 sata, a tko još nije stigao razgledati fotografije može to učiniti bilo kada jer su one sada dio stalnog postava Caffe bara Sale. Posebno zahvaljujem vlasniku Saši Šefiću Saleu koji je svoj prostor pretvorio u izložbeni. Hvala i Janji Kovač, kustosici Muzeja Međimurja Čakovec, na uvodnom govoru, kao i Marijanu Vargi, načelniku Općine Donja Dubrava – zaključio je Marko Vučenik.

16 Duplerica

Regionalni tjednik || 17. srpnja 2019., br. 150

OTKRIVAMO NEPOZNATE DETALJE O ŽIVOTU I RADU HRVATSKOGA GRO

Što bi Hitler i Himml Prof. Adam Oršić ra

Adam je bio i pasionirani jahač, poput svoga varaždinskog rođaka Roberta Oršića (uzgajivač konja, 2010. godine uvršten u britans noseći protezu bio odlučan PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

Počasno mjesto najkontroverznijega varaždinskog učenjaka zasigurno pripada doktoru znanosti u polju arheologije Adamu Oršiću (Adam Robert Levin Orssich de Slavetich). Naime, ovaj poliglot, stručnjak za rudarstvo, uzgoj peradi i nesuđeni pravnik s kratkom diplomatskom karijerom u NDH svoje znanje morao je staviti na raspolaganje tajnovitoj organizaciji SS-a.

Kakav otac, takav sin

Riječ je o društvu Deutsches Ahnenerbe Verein, koje je još 1928. godine utemeljio šef SS-a (Schutzstaffel), ratni zločinac Heinrich Himmler. Cilj ovog društva bila su znanstvena istraživanja različitih područja, pa i onih „rubnih“, prepunih okultizma i ezoterije. Štoviše, ova nacistička organizacija bavila se eksperimentima i proučavanjem prapovijesti, drevnih jezika, paranormalnih pojava i misticizma s ciljem potkrepljivanja „teorije arijske rase“. Ahnenerbe je imala brojne odjele, od kojih su se neki bavili „zrakama smrti“, svemirskim letjelicama i atomskom fizikom, a šefovi onih kojima je preokupacija bila arheologija bacili su oko na junaka naše priče. Ili, preciznije, na njegov nevjerojatan životni put, koji nije nimalo jednostavno rekonstruirati.

Adam Oršić rođen je u Varaždinu 12. svibnja 1895. godine kao najstariji sin zemljoposjednika grofa Levina

U svom rudniku u Golubovcu postigao je dnevnu proizvodnju od 50 tona ugljena Oršića (Levin Graf Orssich de Slavetich) i Henriette Oršić (rođene Aresin-Fatton).

U rodnom gradu polazio je četiri razreda osnovne škole i odrastao u domu prepunom očevih antikviteta i različitih umjetnina. Nažalost, njegov otac, koji je u 19. stoljeću poduzimao lovačke „ekspedicije“ u središnjoj Aziji, Africi i Indiji, preminuo je u Beču 22. prosinca 1908. godine nakon teške bolesti. Levin je sahranjen u obiteljskoj grob-

nici na varaždinskom groblju, stische Hochschule Leoben i a njegova ucviljena udovica na kraju nije diplomirao). No, morala je odlučiti hoće li Marko A. Janković u svom Adam postati zemljoposjed- znanstvenom radu „U potrazi nik poput oca ili će nastaviti za Adamom Oršićem kroz arheologiju XX veka“ piše da školovanje izvan Varaždina.

Promišljena majka odlučuje je Adam diplomu Rudarskog se za drugu opciju, pa Adama fakulteta navodno stekao u šalje u sušačku Gimnaziju. Sarajevu 1924. godine, uz naNakon dvogodišnjeg školo- pomenu da o tome u njegovim vanja u Hrvatskom primorju, nepotpunim biografijama ne obrazovanje nastavlja u isuso- postoje pouzdani podaci. vačkom konventu u Kalksburgu, u kojem ostaje četiri goZnao je s novcem dine. Ovo je samo jedan od Iako se spomenuti srbijanbrojnih podataka koji su već ski autor potrudio rasvijetliti godinama potpuna nepozna- brojne misterije iz života nica autorima koji pokušavaju Adama Oršića, zanimljivo je da nigdje, nijedrekonstruirati Oršićev životni put. nom riječju, ne A on se 1916. spominje plago d i ne n aćanje školaImao stavlja dvorina, koje je dosta uspjeha zasigurno godišnjim nisu bile školov au pronalaženju male. njem na raznih ruda poput Ist i nu bened i ko tome tinskoj bakra i željeza te u odakle gimnaziji eksploataciji Adamu u kor u šOršiću silni kome mjezlata novci za sast u St . Pau l (Gymnasium des mostalno finanBenediktinerstiftes ciranje arheoloških St. Paul in Kärnten). U to istraživanja, školarine i vrijeme Adam je već potpuno ostale životne troškove dozaokupljen arheologijom jer je znajemo iz njegova detaljnog još 1914. godine, tijekom pro- životopisa, koji je sastavio putovanja Egiptom, dva mje- 1950. godine.

– Još 1921. godine otvoseca kao volonter pomagao ekspediciji Bečkog sveučilišta rio sam rudnik ugljena u pri istraživanju platoa Gize!

Golubovcu. Postigao sam Dodajmo da je Adam bio dnevnu proizvodnju od 50 i pasionirani jahač, poput tona ugljena i taj sam rudnik svoga varaždinskog rođaka prodao novom vlasniku 1923.

Roberta Oršića (uzgajivač godine. Kao poduzetnik, okukonja, 2010. godine uvršten šao sam se još 1919. godine u u britanski Equestrian Hall modernoj proizvodnji vapna. of Fame!). No, 1913. godine je Dnevna proizvodnja dosizala imao težak pad s konja, te mu je 25 tona, a svoje peći za doje amputirana lijeva šaka. Bio bivanje živog vapna prodao je to veliki šok, ali je i noseći sam 1926. godine – zapisao protezu bio odlučan ispuniti je Oršić u svom CV-u, iz sve svoje zamisli. kojeg doznajemo da je dosta Nakon završetka Prvoga uspjeha imao u pronalaženju svjetskog rata vraća se u Va- raznih ruda poput bakra i raždin i ubrzo se seli u Zagreb željeza te u eksploataciji zlata.

Prema osobnom svjedokako bi vodio poslove na obiteljskom imanju. U ovom čenju, Adam Oršić je 1922. gradu odslušao je tri semestra godine proveo osam mjeseci na Pravnom fakultetu, para- u Škotskoj na farmi u Kilmarlelno „gutajući“ svu dostupnu nocku, koja je uzgoj peradi literaturu s polja agronomije. temeljila na najmodernijim U svojim sjećanjima iz dana znanstvenim spoznajama. emigracije Adam Oršić na- Njih je Adam u razdoblju vodi da je, poput brojnih od 10 godina razvio do saveleposjednika, već 1919. vršenstva, te je zaslužan za godine ostao bez imanja, zbog osnivanje najmanje pet farmi agrarne reforme koju provodi u Hrvatskoj. Imao je i svoju, novoosnovano Kraljevstvo a proizvedena jaja i perad SHS. izvozi u velikim količinama u S obzirom na to da se nje- Švicarsku i Francusku.

Našem varaždinskom grofu gov život odjednom okrenuo naglavačke, svu svoju energiju to nije bilo dovoljno, pa opet usmjerio je na rudarstvo, pa 1929. godine sjeda u studentnastavlja obrazovanje na Vi- ske klupe i na Agronomskom šoj tehničkoj školi rudarstva u fakultetu u Zagrebu završava austrijskom Leobenu (polazio nekoliko semestra i napokon je tri semestra na Montani- se prvi put ženi. Supruga mu

Dr. sc. Elfriede Stadler bila mu je druga supruga

Oršić je bježao od ustaških, a p

TREBA LI VJEROVATI ORŠIĆU KAD TVRDI:

“Bio sam protivnik ustaškog režima”

U svojoj izjavi danoj službenicima austrijskog odjela Međunarodne organizacije za izbjeglice (International Refugee Organization) Adam Oršić je 4. svibnja 1950. godine prilično nedosljedan. Naime, u jednom trenutku tvrdi da se na područje NDH vratio iz okupirane Srbije tek 1942. godine. Usput prešućuje svoj, tada već aktivan, angažman u Pavelićevoj diplomaciji i još napominje da je „brzo postao poznat kao oponent ustaškog režima“. Navodi i da je zbog toga imao velike probleme, te da je morao pobjeći „kako bi izbjegao uhićenje“.

To je, zapravo, najbolji i najkontroverzniji dio njegova životopisa. Jer kamo to navrat-nanos bježi naš grof? Nigdje drugdje nego u anektiranu Austriju, u Ostmark, u kojem su Židovi i svi nepodobni nacistima hametice potučeni.

Tu se Oršić s diplomatskom putovnicom skrasio u Beču – gradu u kojem je svojevremeno

živjela i njegova majka – te pronašao toliko željenu sigurnost od ustaša. Nevjerojatno je da bi mu danas itko povjerovao da duga ruka UNS-a (Ustaška nadzorna služba) nije dosezala do Beča, u kojem je doktorirao i stekao „Venia legendi“ (pravo poučavanja).

No, ovom crticom iz njegova života neka se ipak detaljnije pozabave povjesničari. Čeka ih težak posao, jer uz to moraju rekonstruirati njegovu ulogu pri aprovizaciji ratne 1941. godine, za koju je bio nadležan na području cijele Makedonije… Dodajmo i da je njegova, IRO-u zatajena prva supruga 1947. godine imala na računu jedne austrijske banke popriličnu svotu novaca. Je li možda njime Adamu Oršiću osigurala bezbolniji put u novi život, daleko od novih, Titovih ubojica, koji su se itekako pomamili za preostalom imovinom ove hrvatske grofovske obitelji?

Duplerica

17. srpnja 2019., br. 150 || Regionalni tjednik

17

OFA, U SVIJETU PRIZNATOG DOKTORA ZNANOSTI U POLJU ARHEOLOGIJE

ler bez Varaždinaca? adio za Ahnenerbe!

ski Equestrian Hall of Fame!). No, 1913. godine je imao težak pad s konja te mu je amputirana lijeva šaka. Bio je to veliki šok, ali je i n ispuniti sve svoje zamisli.

EZOTERIJA

POLIGLOT

Naciste i Wolframa Sieversa, zloglasnog šefa društva Ahnenerbe, najviše su zanimali njegovi arheološki pothvati na neolitskim nalazištima u Makedoniji

Oršić je govorio pet jezika, a studirao je pravo, agronomiju i arheologiju. Imao je najveću zbirku rimskih kovanica na Balkanu te osnovao Muzej u Nišu.

US NATIONAL ARCHIVES

IRO

potom i od novih, Titovih ubojica, koji su se itekako pomamili za preostalom imovinom ove hrvatske grofovske obitelji

je bila Yvonne zu LeiningenWestenburg, a svadba je obavljena 8. lipnja 1930. godine u kapeli dvorca u Slavetiću.

Do danas ostaje nepoznato kada se njihov brak (supruga je bila židovskog porijekla po majci) raspao i zašto je poslije rata uopće nije spominjao.

Oršićeva potpuna zaokupljenost arheologijom kulminira nekako u to vrijeme, pa već 1932. godine daje otkaz na mjesto direktora glavne jugoslavenske peradarske farme u Nišu. Kao amater, zaslužan je za osnutak niškog Muzeja 1931. godine, a svoja terenska istraživanja u Aziji, Grčkoj, Italiji i diljem Balkana financira iz vlastitog džepa. Tridesetih godina prošlog stoljeća imao je najveću i najvrjedniju zbirku rimskog novca, a njegova privatna zbirka antiknih predmeta bila je okosnica Muzeja. U Nišu je oformio Arheološko društvo kao amater, ali mu i danas znanstvenici priznaju da je zaslužan za brojna važna terenska otkrića.

Pet godina, od 1933. do 1938., studira na Univerzitetu u Beogradu arheologiju, povijest umjetnosti, povijest Slavena, paleografiju i njemački jezik.

Do napada sila Osovine na

Prof. Adam Robert Levin Orssich de Slavetich

Kraljevinu Jugoslaviju 6. travnja 1941. godine publicirao je najmanje 14 značajnih znanstvenih radova o lokalitetima koje je fizički istražio (prvi ih je locirao stotinjak).

Istraživao Kurvingrad!

Među njima su opisani oni u okolici Niša, u Srijemu, Szombathelyu, Novigradu, Zdenčini, Humskoj čuki, Toponici, Brzibrodu… Istraživao je i legendarni srednjovjekovni

Bivši Pavelićev diplomat poslije rata emigrira u Brazil i nastavlja znanstvenu karijeru Kurvingrad, o kojem i danas u Srbiji postoje osebujne narodne predaje. No, naciste i Wolframa Sieversa, zloglasnog šefa društva Ahnenerbe (smaknut vješanjem 1948. godine nakon „doktorskog“ dijela Nürnberškog procesa), najviše su zanimali njegovi arheološki poduhvati na neolitskim nalazištima u Ma-

kedoniji, osobito kod mjesta koje Oršić naziva Pavlovci. Tu je po „befelu“ opet istraživao 1941. godine, a kao diplomat Nezavisne Države Hrvatske 1942. godine službenu dozvolu za nastavak istraživanja dobio je od bugarskog cara Borisa III. Izvješće o svojim poduhvatima podnio je društvu Ahnenerbe ratne 1943. godine. Prostor i vrijeme nam ne dozvoljavaju opširniji opis Oršićevog djelovanja do završetka Drugoga svjetskog rata, no spomenimo tek da je polazio doktorske studije od 1942. do 1944. godine u Beču kod profesora prapovijesti Oswalda Menghina, koji mu je omogućio da njegov prethodno objavljen izvještaj o dvomjesečnom istraživanju Bubnja 1935. godine bude priznat kao doktorska teza.

Na ovom fakultetu upoznao je i drugu suprugu, dr. sc. Elfriede Stadler, s kojom se vjenčao 1944. godine. Par je usvojio sina, Alexandra Leoeveya, rođenog 1927. godine u Rumunjskoj. Svi zajedno sretno su 1951. godine emigrirali u Brazil, u kojem Adam Oršić nastavlja iznimnu karijeru arheologa do svoje smrti 1968. godine.

18 Sport

Regionalni tjednik || 17. srpnja 2019., br. 150

NEDELJANČANIN MARKO ROG BLIZU PRELASKA U CAGLIARI

SPORT

Iako su talijanski mediji pisali o tome da bi Marko Rog, nogometaš iz Nedeljanca, iz Napolija na posudbu mogao u talijansku Fiorentinu ili španjolsku Sevillu, pojavila se i treća opcija. Poznati stručnjak za transfere Gianluca Di Marzio javlja da je sve spremno za Rogov transfer u Cagliari. Bivši veznjak Dinama na Sardiniju mogao bi stići na posudbu uz mogućnost otkupa za 6 milijuna

eura. Cagliariju hitno treba zamjena za Nicoloa Barellu, kojeg su prodali u Inter za oko 50 milijuna eura s uključenim bonusima, a Rog se nameće kao jeftina opcija. Podsjetimo, Nedeljančanin je u Napoli stigao s Maksimira 2016. godine.

Inicijalno je to bila posudba, da bi ubrzo napuljski klub otkupio njegov ugovor.

Ukupna vrijednost njegova transfera iznosila je blizu 15 milijuna eura. (it)

VARAŽDINCI IZGUBILI U “GENERALKI” OD AL AHLIJA

Jertec: Bez tri ozbiljna prvoligaška igrača čeka nas živa borba za ostanak

– Sigurno je da možemo bolje i da ima još mjesta za napredak. Svjesni smo situacije u kojoj ćemo se naći. Želimo što prije pobjeći od zadnje pozicije i stabilizirati se u Prvoj ligi – istaknuo je Perković.

PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Nogometaši Varaždina su u nedjelju, 14. srpnja, na stadionu Varteksa odigrali „generalku“ protiv saudijskog Al Ahlija, koji vodi varaždinski trener Branko Ivanković. Saudijci su pobijedili varaždinskog prvoligaša s 3:2.

U prvom dijelu momčad Borimira Perkovića je izgledala vrlo loše. Varaždinci nisu bili nimalo kompaktni u linijama, što su gosti iskoristili.

Naročito je “puštalo” u obrani.

No, prvi su U subotu, povel i va20. srpnja, ra žd i n sk i nogomegosti su naVaraždince čeka taši, u 16. stavili „trpočetak 1. HNL i minuti, pati“. Abkada je kadu l f at t a h teško gostovanje Asiri ubacio petan Dario kod Rijeke se kao šilo u Jertec nabašesnaesterac, cio iz kornera, stoperi Varaždia stoper Marko Stolnik glavom s dena su se odbili od njega, i ovaj je plasirao za setak metara pogodio za 1:0.

U 18. minuti momčad, koja 1:3. je prošle sezone završila na četvrtome mjestu najvišeg ranga Za zaborav nogometa Saudijske Arabije, je I dok je prvo poluvrijeme za izjednačila. Momčad Branka Varaždince bilo za zaborav, Ivankovića s loptom se do- u drugom su zaigrali mnogo slovno ušetala u gol. Zabio je bolje.

U 56. minuti smanjili su Omar Alsoma na asistenciju preko Matije Kolarića, koji je Salmana Mohameda.

U 26. minuti gosti su još iskoristio pogrešku gostujuće jednom iskoristili konfuziju u obrane i s pet metara plasirao varaždinskoj obrani. Između za 2:3. Varaždinski nogometastopera ubacio se Hussain Al ši su nastavili s napadima, no Moqahwi i s desetak metara gosti su se dobro branili. Vamatirao vratara Ivana Ne- raždinci su mogli i do remija, vistića za 1:2. U 29. minuti ali nedostajalo je mirnoće u

samoj završnici.

– Jako sam zadovoljan jer je važno pobjeđivati i u prijateljskim utakmicama. Tako se razvija jedan pobjednički mentalitet, koji je vrlo važan.

Ova utakmica nam nije teoretski odgovarala, no poziv iz Varaždina se ne odbija. Odigrali smo dobru utakmicu i uočili smo i naše slabosti, koje ćemo u nastavku priprema pokušati ispraviti – rekao je Branko Ivanković.

Trener Varaždina Borimir Perković bio je izrazito nezadovoljan prvim dijelom susreta.

– Drugo poluvrijeme smo kvalitetnije stali na terenu i odmah je to bolje izgledalo.

Bili smo agresivniji i na kraju smo mogli i do remija – dodao je Borimir Perković.

Utakmicu je komentirao i Dario Jertec, kapetan Va-

raždina.

– U prvom dijelu smo bili mrtvi, nikakvi. Mislim da gore od toga ne možemo – ozbiljan je bio Jertec, koji se još dotaknuo igračkoga kadra.

Problem?

– Trebaju nam tri ozbiljna prvoligaška igrača jer bez pojačanja čeka nas živa borba za ostanak. Ti igrači koji su nam potrebni moraju biti nosioci ekipe i tada nećemo strepiti do zadnjeg kola. Ne umanjujem ničiju kvalitetu i počinjem od sebe. Pojačanje mora biti igrač koji će biti nositelj kvalitete.

Stroj, a ne igrač koji će tražiti mjesto u prvih jedanaest. Liga je jako duga, pet klubova je iznad svih i svaki bod će se jako cijeniti. Kako mi moramo davati sto posto na terenu, tako ljudi iz Uprave moraju napraviti sve da nas pojačaju

kako bismo mogli biti konkurentni – rekao je Jertec.

Varaždinski trener Branko Ivanković vjeruje da Varaždinci mogu biti konkurentni u 1. HNL. – Varaždin je pokazao dva

Pogotke za varaždinske nogometaše u “generalki” postigli su Marko Stolnik i Matija Kolarić lica: ono loše u prvom i ono dobro u drugom dijelu. Još uvijek postoji određena doza nesigurnosti. No, pokazali su da imaju potencijala i u drugom dijelu stvarali su nam velike probleme. Teško je povlačiti paralele s mojom

ekipom i ekipama iz 1. HNL, no sigurno je moja momčad na razini srednjeg doma 1. HNL – dodao je Ivanković.

Realnost

Trener Varaždina Borimir Perković svjestan je što njegovu momčad čeka u najvišem rangu hrvatskog nogometa.

– Sigurno je da možemo bolje i da ima još mjesta za napredak. Svjesni smo situacije u kojoj ćemo se naći. Želimo što prije pobjeći od zadnje pozicije i stabilizirati se u Prvoj ligi – istaknuo je Perković.

U subotu, 20. srpnja, Varaždince čeka početak 1. HNL i teško gostovanje kod Rijeke.

– Rijeka je jača momčad od Al Ahlija i morat će svaki igrač biti na maksimumu svojih mogućnosti da se na otvaranju ne bismo obrukali – zaključio je Jertec.

Sport

17. srpnja 2019., br. 150 || Regionalni tjednik

19

NK VUČETINEC IPAK NE SELI U SLOVENIJU Na kraju se ipak pronašlo rješenje za Nogometni klub Vučetinec koji je prvo bio smješten u Drugu međimursku ligu skupinu A. Oni su tako bili u ligi s geografski udaljenim klubovima pa su se pobunili i čak zaprijetili da će klub odseliti u Sloveniju.

Na temelju odluke Izvršnog odbora Međimurskog nogometnog saveza

od 4. srpnja klubovima II. Međimurske lige skupina A i B upućen je dopis putem e-maila da se pisano izjasne jesu li za natjecanje u novoj sezoni 2019./2020. da skupina A broji 15 klubova, a skupina B 17 klubova.

Nakon provedenog upita od 32 kluba, 27 klubova prihvatilo je odluku Izvršnog odbora o broju klubova, A

skupina 15 klubova, B skupina 17 klubova, a 5 klubova bilo je protiv takvog načina natjecanja.

Naravno, u propozicijama natjecanja upisat će se da II. Međimurske lige A i B skupina od sezone 2020./2021. broje po 16 klubova.

Tako će nogometaši iz Vučetinca igrati u skupini B Druge međimurske lige. (it)

NOGOMETAŠI MEĐIMURJA POČELI S PRIPREMAMA

Otišla devetorica igrača, stiglo novih devet pojačanja!

U Klub su stigli vratari Miroslav Koprić, Matija Jesenović i Luka Bulić. Od igrača su se vratili

PLIVANJE

Antonio Dodlek, Neven Hlišć, Ivan Ikić, Denis Ceraj, Ante Knezović i Stjepan Šimičić.

Čakovčanima čak 43 medalje u Sisku

PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Nogometaši Međimurja, koji su prošle sezone ostanak u 2. HNL izborili u posljednjem kolu, započeli su s pripremama za novu natjecateljsku sezonu.

Ekipu vodi Matija Kristić, trener vratara je Darko Stamenković, kondicijski trener Davor Kovačević, a tu je još i Damir Lepen koji će ujedno voditi i ekipu juniora.

Z a čla nove Ča kovečkog plivačkog kluba nema ljetne stanke. Dok se natjecatelji u drugim sportovima odmaraju, čakovečki plivači vrijedno nastupaju i skupljaju medalje.

Naime, na ljetnom Regionalnom Prvenstvu Hrvatske Regije 4, održanom u Sisku, Čakovčani

Iz kluba su otišli Nemec, Galoši, Režić, Jakšić, Tkalčić, Trojak, Munivrana, Marcijuš i Pajić – U pripremnom periodu odigrat ćemo devet prijateljskih utakmica. Trenirat ćemo dvaput dnevno, da bi dečki bili u optimalnom fizičkom stanju za nove natjecateljske izazove – naglasio je Matija Kristić, trener Međimurja.

Iz kluba su otišli Luka Nemec, Marko Galoši, Ivan Režić, Mateo Jakšić, Igor Tkalčić, Marko Trojak, Mario Munivrana, Jan Marcijuš i Martin Pajić.

U klub su stigli vratari Miroslav Koprić, Matija Jesenović i Luka Bulić, od igrača se vratio Antonio Dodlek iz austrijske 4. lige, Neven Hlišć kao igrač Osijeka na posudbi u Đakovu, Ivan Ikić koji je dosad bio na posudbi iz Osijeka ostaje kao član kluba, Denis Ceraj kao vezni igrač iz Intera Zaprešić, Ante Knezović, stoper koji je došao iz Lučkog te napadač Stjepan Šimičić iz BSK Bijelo Brdo.

Radu su priključeni mladi domaći igrači Matija Farkaš, Filip Patafta, Luka Bacinger i Ivan Cimerman.

– Svaki kvalitetan igrač je dobro došao. Planiramo se još pojačati s po jednim igračem u svakoj liniji – dodao je Kristić kojega, kao i njegove igrače, očekuje vrlo izazovna sezona u Drugoj hrvatskoj nogometnoj ligi.

– Uh, prošle godine je bilo vrlo stresno. To nam se ne smije ponoviti i ove sezone,

ali čeka nas vrlo naporna sezona, u vrlo izjednačenoj ligi, u kojoj svaki svakoga može pobijediti. Sada smo sezonu iskusniji i to je naš najveći dobitak – zaključio je Kristić.

Istaknimo da su prve prijateljske utakmice Međimurci odigrali u subotu i nedjelju.

U subotu su protiv mađarske Nagykanizse odigrali 0:0, dok su u nedjelju protiv Dubravčana iz Donje Dubrave slavili 6:2.

Ema Medved osvojila je čak šest zlata, dok se Marta Horvat kući vratila s devet medalja su osvojili čak 43 medalje, 38 u pojedinačnim disciplinama i pet u štafetnim utrkama. Plivalo se ukupno 18 pojedinačnih disciplina u pet kategorija (opća, juniorska, mlađe juniorska, kadetska i mlađe kadetska) za dječake i djevojčice te šest štafetnih utrka.

- Teško je očekivati od plivača da zadržavaju visoku razinu forme tijekom cijele godine. No, naše cure i dečki tu uspijevaju.

I dok njihovi prijatelji i vršnjaci uživaju u školskim praznicima te odmaraju na ljetovanju, plivači i dalje maksimalno rade.

Zbog toga su uspješni na mnogim natjecanjima pa tako i na ovom u Sisku - izjavio je trener Leonardo Novak. Čakovečki plivački klub predstavljala su 20 natjecatelja, 12 plivačica i 8 plivača. Plivači koji su predstavljali ČPK su Tin Furdi, Adam Šinjori, Fran Kovačec, Sven Furdi, Ema Medved, Borna Bičak, Matija Tropša, Anja Tušek, Dora Horvat, Marta Horvat, Vida Kolarić, Hanna Mesarić, Lucija Trupković, Meri Furdi, Lovro Krištofić, Mario Beliga, Asja Trstenjak, Lana Pintarić, Sara Puklavec i Jana Slaviček. Ekipu su vodili treneri Sara Čuka, Antonio Šante i Leonardo Novak. Čak šest zlatnih medalja osvojila je Ema Medved, čemu je pridodala i dvije brončane.

Tin Furdi osvojio je tri zlatne i jednu srebrnu, dok je po broju medalja najuspješnija bila Marta Horvat, koja se čak devet puta penjala na pobjedničko postolje.

Kući se vratila s jednim zlatom te po četiri srebra i bronce.

JOŠ MJESEC DANA OSTALO JE DO POČETKA NOGOMETNOG TURNIRA U KATEGORIJI DJEČAKA U-13

NK Međimurec organizira jedan od najjačih turnira Do početka najjačeg turnira dječaka u kategoriji U-13 u ovom dijelu Europe ostalo je još mjesec dana, a organizatori u Nogometnom klubu Međimurec iz Dunjkovca/ Pretetinca potvrdili su svih 16 ovogodišnjih sudionika. Predsjednik kluba i organizacijskog odbora Mišel Ganzer rekao je kako će 21. po redu izdanje turnira imati 16 sudionika iz Japana, Austrije, Češke, Poljske, Švedske, Švicarske, Srbije, Crna Gore, Italije i šest ekipa iz Hrvatske.

Turnir će se održavati tijekom tri dana, od petka, 16. do nedjelje,18. kolovoza, na dva igrališta - Međimurca u

Pretetincu/Dunjkovcu i Tratama u Nedelišću. Ekipe će biti

Nastupili srebrni Vaterni Ivan Perišić, Ivan Strinić, Marko Pjaca, Josip Pivarić, Lovre Kalinić, Andrej Kramarić i Mateo Kovačić podijeljene u četiri skupine, a u eliminacijsku fazu plasirat će se dvije najbolje ekipe iz svake skupine. Tijekom godina kroz

turnir su prodefilirali brojni nogometaši koji su napravili značajne karijere u klubovima i nacionalnim reprezentacijama.

Tako su na turniru nekada nastupili srebrni Vatreni Ivan Perišić, Ivan Strinić, Marko Pjaca, Josip Pivarić, Lovre Kalinić, Andrej Kramarić i Mateo Kovačić koji je 2005. bio proglašen najboljim igračem turnira. O tom podatku oglasio se i izbornik Zlatko Dalić, ali njegovo obraćanje nogometnoj javnosti bit će samo jedno od iznenađenja koja su pripremili u NK Međimurcu. Turnir će i ove godine biti održan pod pokroviteljstvom HNS-a te ga je licencirala UEFA.

20 Vidokrug

Regionalni tjednik || 17. srpnja 2019., br. 150

TENISKI TURNIR NA ZEMLJI “PRELOG OPEN 2019.”

VIDOKRUG

Teniski klub Prelog organizator je turnira „Prelog Open 2019.“, koji će se održati u subotu i nedjelju, 20. i 21. srpnja, na klupskim terenima. Turnir se igra na pet zemljanih terena, a pravo nastupa imaju igrači i igračice registrirani do najviše Treće hrvatske teniske lige i rekreativci u seniorskoj, veteranskoj 40+ kategoriji i ženskoj kategoriji. Kotizacija iznosi 70 kuna po sudioniku, a uključuje

ručak. Za polufinaliste i finaliste u svim kategorijama osigurane su bogate nagrade. Prijave su moguće do petka, 19. srpnja, do 19 sati putem web aplikacije TK Prelog i na mail adresu tkprelog@ tkprelog.hr. U subotu su na programu mečevi razigravanja u sve tri kategorije te polufinalni i finalni mečevi u ženskoj kategoriji, a drugi dan završnica u seniorskoj i veteranskoj kategoriji.

ZAVRŠILA UVODNA LJETNA ČAKOVEČKA MANIFESTACIJA

Jurica Pađen i Aerodrom zaključili Ljeto u Gradu Zrinskih PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Završilo je “Ljeto u Gradu Zrinskih”, uvodna ljetna manifestacija Turističke zajednice grada Čakovca. Od 28. lipnja do proteklog vikenda sadržaji “Ljeta” zabavljali su brojne posjetitelje koncertima, filmskim večerima, predstavama i velikim Open air kvizom te popratnim sadržajima i “after programima” poput izložbi, književnih večeri, revija, trash partyja i sličnog. Vremenske prilike uglavnom su podupirale plan održavanja programa, pa čestih potreba za smještajem programa iz ambijenta i okoline Starog grada u Centar za kulturu, nije bilo. Posljednji tjedan održavanja započeo je u srijedu, 10. srpnja, i to Open air kvizom „Čakovec – Grad znanja“, uz autora i voditelja Roberta Srnca. U atriju Staroga grada okupile su se čak 32 ekipe te je i sam odaziv opravdao naslov kviza. Iskusni glazbenik i književnik, slovenski umjetnik Zoran Predin, na istom je mjestu večer kasnije zapjevao i govorio o svojih 40 godina na sceni te svojoj drugoj proznoj knjizi “Glavom kroz zid”. U

VJERAN ŽGANEC ROGULJA

Kao i prijašnjih tjedana, popularna čakovečka mjesta za izlazak, Fox Bar, Metalac Industrial bar i The Garden Bar & Kitchen, uključili su se svojim glazbenim programima te jednom humanitarnom modnom revijom

U petak je publiku u Centru za kulturu zabavio Kontrast teatar, odnosno dvojica mladih međimurskih glumaca, Matko Buvač i Andro Damiš, predstavom “Njegovi džepovi puni kamenja”

petak je publiku u Centru za kulturu zabavio Kontrast teatar, odnosno dvojica mladih međimurskih glumaca, Matko Buvač i Andro Damiš, predstavom “Njegovi džepovi puni kamenja”, čiju režiju potpisuje Barbara Rocco.

Koncert pod nazivom “Obične ljubavne pjesme”, koji je na pozornicu doveo Juricu Pađena te grupu Aerodrom, zaokružio je ovogodišnje Ljeto u gradu Zrinskih.

Kao i prijašnjih tjedana, popularna čakovečka mjesta za izlazak, Fox Bar, Metalac Industrial bar i The Garden Bar & Kitchen, uključili su se

svojim glazbenim programima te jednom humanitarnom modnom revijom. Prema procjeni organizatora, Studija “Dvije lije”, festival je ove godine okupio desetak tisuća posjetitelja. Svi su programi, već tradicionalno, naišli na veliki interes. Na samom su kraju “Dvije lije” zahvalile pokrovitelju festivala, Gradu Čakovcu, te svim sponzorima, donatorima i posjetiteljima “Ljeta u Gradu Zrinskih”.

Iz Proračuna Grada Čakovca za ovogodišnji je festival izdvojeno 350.000 kuna. Svi programi za posjetitelje bili su besplatni.

U SKLOPU DANA OPĆINE ORGANIZIRANA 3. UTRKA OPĆINE MALA SUBOTICA

Na 7,3 kilometra najbrži Martina Bezek i Andrej Hladnik

Svi sudionici dobili su medalje za sudjelovanje, a uz pomoć brojnih sponzora za sve trkače bili su pripremljeni startni paketi

U povodu Dana Općine Mala Subotica, Udruga sportske rekreacije “Sport za sve” Mala Subtica u suradnji s Atletskim klubom Međimurje iz Čakovca organizirala je 3. utrku općine Mala Subotica. Dječja utrka održala se u subotu, 6. srpnja, sa startom kod Osnovne škole Tomaša Goričanca u Maloj Subotici. Utrke na stazama duljine 3,4 kilometra te 7,3 kilometra održane su pola sata nakon dječje utrke. Među više od

200 trkača na 7,3 kilometra najbrži su bili Martina Bezek (TK Rudar Mursko Središće) i Andrej Hladnik (AK Varaždin).

Na kraćoj dionici za građane najbolji su bili domaćini A na Goričanec i Martin Toplek (NK Spartak Mala Subotica). Svi sudionici dobili su medalje za sudjelovanje, a uz pomoć brojnih sponzora za sve trkače bili su pripremljeni startni paketi.

Medalje su bile osigurane u svim kategorijama.

Rezultati dječje utrke: Vrtić – dječaci: 1. Karlo Gavez 2.

David Sečan 3. Dino Huić Vrtić – djevojčice: 1. Ema Škvorc Predškola – dječaci: 1. Leon Čavlek 2. Borna Večerić 3. Viktor Mikac Predškola – djevojčice: 1. Marta Goričanec 2. Nika Drk 3. Sara Žulić 1. i 2. razred – dječaci: 1. Vito Horvat 2. Rafael Friščić 3. Borna Kovačić

1. i 2. razred – djevojčice: 1. Ena Madić 2. Anita Sabolić 3. Bruna Pevec 3. i 4. razred – dječaci: 1. Dorian Čavlek 2. Jan Martan 3. David Horvat 3. i 4. razred – djevojčice: 1. Leonarda Vilić 2. Julia Juras 3. Nina Horvat Svi ostali rezultati dostupni su na web stranicama Općine Mala Subotica.

Vidokrug

17. srpnja 2019., br. 150 || Regionalni tjednik

21

SELNICA: BOGATI PROGRAM U SKLOPU DANA PIKAČA Zbog najavljenog lošeg vremena, subotnji (13. srpanj) prikaz ručne žetve u Selnici je odgođen za tjedan dana te će se održati ove subote, 20. srpnja, u 6 sati. Program će se održati na polju kod ribnjaka, ulaz je preko puta Ulice Ograd.

Toga dana je na rasporedu

i manifestacija Dan pikača.

Organizatori su pripremili bogati cjelodnevni program, koji započinje od 10 sati radionicama za djecu. Na prostoru dvorišta Osnovne škole Selnica djeca će imati priliku naučiti kako se izrađuje pikač. Od 17 do 19 sati na rasporedu je namatanje

pikača na instalaciji koja se nalazi na ulazu u Selnicu, dok će od 19 sati na igralištu OŠ Selnica svoj program izvesti sudionici projekta „Impuls +54“. Program se zaključuje velikim koncertom Mirka Švende Žige od 21 sat.

Za sve posjetitelje večernjeg koncerta osiguran je bograč.

STUDIO VIPRO

LJETNE NOĆI GRADA PRELOGA I 39. MALONOGOMETNI NOĆNI TURNIR

Dobra zabava uz mali nogomet, Miju Dimšić, Gustafe i Kiću U nedjelju se na glavnoj pozornici publici predstavila popularna Mia Dimšić. U četvrtak, 18. srpnja, nastupaju Gustafi, a u nedjelju, 21. srpnja, u goste dolazi legendarni Krunoslav Kićo Slabinac.

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Tople ljetne mjesece bogatim sportskim i zabavnim programom već tradicionalno u Prelogu upotpunjuje Nogometni klub Mladost Komet. I ove godine održava se 39. malonogometni noćni turnir, a usporedno s njim i Ljetne noći Grada Preloga.

Turnirska nadmetanja započela su u petak, 12. srpnja, utakmicama mlađih i starijih pionira te turnirom „Med vulicama“. Neumorna kiša i ljetni pljusak nakratko su prekinuli program te su susreti po skupinama nastavljeni u subotu i nedjelju. Početak ovoga tjedna rezerviran je i za start seniorskog dijela turnira.

Da ne bi sve ostalo samo na sportskim natjecanjima, organizatori su se pobrinuli i za atraktivni zabavni program, osiguravši nastup poznatih estradnih imena. U nedjelju, 14. srpnja, se na glavnoj pozornici publici predstavila popularna Mia Dimšić. U četvrtak, 18. srpnja, nastupaju Gustafi, a u nedjelju, 21. srpnja, u goste dolazi legendarni Krunoslav Kićo Slabinac.

Uz mali nogomet, i ove će se godine organizirati turnir u odbojci na pijesku. Riječ je o amaterskom turniru gdje je uz pokazivanje odbojkaškog znanja najvažnije druženje i dobra zabava. Svakodnevno sve posjetitelje očekuje bogata gastronomska ponuda.

Rezultati malonogometnog turnira Iza malonogometaša je prvi vikend odmjeravanja snaga.

Unatoč jakom pljusku u petak, tijekom subote i nedjelje odigrane su sve predviđene utakmice.

Rezultati: Črne vrane – Čekičari 3:0, Crni anđeli – Kanarinci 1:1 (1:2), Goseči aerodrom – Čakovečka 4:3, Spektar – Transferi 0:11, Forum – Bralveri 2:0, Čovec boys – Forum 0:1, Kakinja – Chenesa boys 0:3, Jug – Goseči aerodrom 4:1, Vatreni Cirkovljan – Solare 0:7, Otok – Kakinja 7:2, Goseči aerodrom – Mečje 1:0, Čakovečka – Jug 1:3, NK Čukovec 77 – NK Naprijed 4:0, Čekičari – Forum 0:3, Kanarinci – Transferi 0:10, Mečje – Čakovečka 3:2, Kakinja – Vatreni Cirkovljan 2:0, Jug – Mečje 4:1, Chenesa boys – Otok 4:0, Stjepana Radića – Goseči aerodrom 2:2 (1:2), Vatreni Cirkovljan – Chenesa boys 0:3.

22 Zeleni kutak

Regionalni tjednik || 17. srpnja 2019., br. 150

SAVJET: DRUGO SUZBIJANJE AMERIČKOG CVRČKA

ZELENI KUTAK

- Obilaskom vinograda opažene su ličinke američkog cvrčka, a u narednom razdoblju očekuje se pojava odraslih oblika američkog cvrčka – poručuju iz Savjetodavne službe Ministarstva poljoprivrede.

Uočeni su i prvi simptomi zlatne žutice na bijelim i crnim sortama vinove loze u vidu uvijanja listova i promjene boje listova. Stoga se preporuča vinogradarima da obave drugo tretiranje za američkog cvrčka. Drugo tretira-

MEĐIMURSKA PRIRODA

nje se obavlja dva do tri tjedna nakon prvog tretiranja nekim od insekticida registriranim za suzbijanje američkog cvrčka. Ekološki insekticidi registrirani za suzbijanje američkog cvrčka na tržištu su Abanto, Krisant EC i Piretro Natura.

Za praćenje odraslih oblika cvrčka preporuča se postavljanje žute ljepljive ploče. U vinograd veličine do deset hektara treba postaviti tri ploče.

STVORENI FORMALNI UVJETI ZA FORM

Prostor Mure, Dr jedinstveni sust Zašto zaštita prirode?

Piše: mr. sc. Siniša Golub

ravnatelj „Međimurske prirode“ – Javne ustanove za zaštitu prirode Priroda u 21. stoljeću diljem svijeta pokušava se očuvati na mnoge načine. Proglašavaju se zaštićenima prostrana područja divljine i strogih rezervata gdje pristup imaju samo znanstvenici. U nacionalnim parkovima dozvoljeni su rekreacija i posjećivanje, ponegdje čak i u milijunima posjetitelja godišnje, da bi se ljudima približile prirodne vrijednosti, pa da tako inspirirani ljudi onda u svakodnevnom životu budu gorljivi zagovornici očuvanja prirode. Politika poljoprivrednih poticaja uvjetuje provedbu mjera zaštite prirode na razini gospodarstva, s ciljem očuvanja biljnih i životinjskih vrsta u agroekosustavima. Oživljavaju se zaboravljene tradicije gradnje suhozida i sadnje živičnjaka koji estetski i funkcionalno oplemenjuju krajobraz. Međunarodne organizacije poput UNESCO-a pomažu državama da u zaštićenim područjima ostvare koncept održivog razvoja. Privatne zaklade i fondacije ulažu sredstva u kupnju zemljišta koja se onda pretvaraju u rezervate za očuvanje točno ciljanih vrsta. Ukratko, načina je mnogo, mehanizmi su brojni, a izvori financiranja zaštite prirode raznovrsni.

U Međimurju su zaštićena područja proglašena u kategorijama za koje je ljudska prisutnost važna, gotovo pa presudna, za očuvanje povoljnog statusa prirode. To su, dakako, Regionalni park Mura-Drava i Spomenik prirode Bedekovićeve grabe. Tradicionalne prakse u poljoprivredi, šumarstvu i rekreaciji lokalnoga stanovništva ovdje su dio identiteta zaštićenih područja. Zbog velike gustoće naseljenosti malog Međimurja, pritisci na prirodu su veliki. No, često je dovoljno samo poštivanje postojećih zakona i propisa te malo zdravog razuma da se osigura cjelovitost zaštićene prirode.

U svijetu koji se stalno mijenja

Međimurje nema netaknute prirode!

U prostoru javne komunikacije, posebno na društvenim mrežama, uz pojam međimurske prirode često piše - netaknuta! Koliko god to bilo primamljivo i marketinški zgodno, stvarnost je sasvim drukčija.

Priroda u Međimurju je uvelike taknuta te između Mure i Drave već barem jedno puno stoljeće nema netaknute prirode, odnosno divljine. Dominacija čovjeka nad ovim prostorom rezultirala je takozvanim „mozaičnim krajobrazom“ u kojem dominiraju oranice, livade i šumarci. No, to ne znači da međimurska priroda nije vrijedna i dostojna zaštite. U užoj zoni korita rijeke Mure još uvijek postoje čovjeku nepristupačna područja, a sezonska plavljenja u određenoj mjeri štite taj prostor od potpune devastacije ilegalnom izgradnjom.

U svakom slučaju, pojam „netaknuta“ u kontekstu prirode Međimurja treba koristiti vrlo oprezno i promišljeno.

često se postavlja pitanje: koji je to povoljni status prirode koji štitimo? Je li to onaj kakav su stručnjaci i donositelji odluke o zaštiti zatekli u trenutku proglašenja zaštite s ciljem da se takvo stanje još poboljša u smislu kvalitete uvjeta prirodnih staništa? Je li to neko zamišljeno idealno stanje koje izvire iz definicije određene kategorije zaštićenog područja? Ili je priroda tu da bi je čovjek mijenjao sukladno svojem nahođenju i duhu vremena u kojem živimo? Prema nekim teorijama, današnje mlađe generacije Europljana teško mogu pojmiti što je to vrijedna priroda, jer se naše svakodnevno okruženje nakon II. svjetskog rata toliko izmijenilo da smo izgubili predodžbu što je to priroda i zašto nam je važna. Zato je potreba za novim zaštićenim područjima sve izraženija, jer se upravo u njima reflektira ono što nazivamo zavičajnom prirodom.

Loš scenarij je onaj u kojem se proglasi zaštićeno područje, a da se pritom ne naprave apsolutno nikakvi, čak ni početni koraci prema aktivnom upravljanju. Takvi parkovi se zovu „papirnati parkovi“ i postoje svugdje u svijetu. Optimalan scenarij je onaj u kojem je ustanova za upravljanje određenim zaštićenim područjem osnovana, ekipirana i financijski osnažena paralelno s procesom proglašenja zaštićenog područja. To je obično slučaj u državama s razvijenim ekonomijama i razvijenom sviješću o značaju očuvane prirode za sveukupni

razvoj društva. U idealnom scenariju formalna zaštita prirode nije ni potrebna, već lokalno stanovništvo zna kakve vrijednosti postoje na njegovu teritoriju pa o tim bogatstvima brine bez zakonske prisile. Iako je takav scenarij rijetkost, ipak postoji.

Nakon deset godina postojanja i rada „Međimurske prirode“ - Javne ustanove za zaštitu prirode, odrađene su sve početne zadaće da bi javnost znala da je u Međimurju od 2001. godine proglašen Značajni krajobraz rijeke Mure, od 2002. godine Spomenik prirode Bedekovićeve grabe, a od 2011. godine pak Regionalni park Mura - Drava. Većina zadaća obavlja se samozatajno, no projekti ipak moraju biti javno vidljivi i prepoznatljivi pa se ponekad može činiti da su čuvari prirode uvijek u medijskom prostoru. No, to i jest jedan od načina da javnost spozna važnost zaštite prirode: naime, da se o zaštiti prirodnih vrijednosti stalno piše, da se ističu vrijednosti, propituju strategije i ukazuje na probleme.

Zato je svrha „Međimurske prirode“, povrh uloga propisanih zakonima, stalno ohrabrivati lokalne inicijative koje su usmjerene očuvanju prirodnih blaga, ukazivati na vrijednosti koje se iz lokalne perspektive teže uočavaju te biti čuvar prirode kao javnog dobra i onda kad to nije popularno, kad se to ne sviđa načelniku neke općine ili poduzetniku koji svoj privatni profit ostvaruje iz domene javnih dobara.

Nakon što su to učinile Hrvatska, Mađarska, Srbija i Sl području Štajerske stvoreni su uvjeti z

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Krajem ožujka 2011. godine u mađarskom gradu Gödöllőu, na sastanku ministara zaštite okoliša Europske unije, potpisana je deklaracija o pripremi uvjeta za osnivanje prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav između pet zemalja, Hrvatske, Austrije, Slovenije, Mađarske i Srbije.

Pečat rezervata Samo gobiosfere donijet će dinu dana kasnije, veću prepoznatljivost 11. srpnja, na globalnoj razini (prošli tjedan i mogućnost obilježena Parizu. Srbija se umrežavanja je sedma gopridružila 2017. godine upisavši dišnjica, nap.

Rezervat biosfere a.) UNESCO „Bačko Podunavlje“, a radi konačni korak i isto je učinila i Slovenija 2018. proglašava prekogranični Rezervat biosfere Mura-Dra- godine pridruživši nacionalni va-Dunav. Odmah potom, Rezervat biosfere „Rijeka Mura“. iste godine hrvatsko-mađarski Posljednja u nizu je Republika prekogranični Rezervat bios- Austrija, kojoj je 19. lipnja ove fere proglašen je na 24. sjed- godine potvrđeno proglašenje nici Međunarodnog koordi- Rezervata biosfere „Donja dolina nacijskog vijeća UNESCO-vog Mure“ na području Štajerske, čime programa „Čovjek i biosfera“ u su i formalno zadovoljeni uvjeti

za formiranje pentalateralnog rezervata biosfere, prvoga takve vrste u svijetu.

Rezervati biosfere nisu stroga kategorija zaštite prirode, nego priznanje kojim UNESCO prepoznaje ona zaštićena područja diljem planeta Zemlje koja u svojoj viziji imaju i dobrobit lokalnog stanovništva putem koncepta tzv. održivog razvoja. Svjetska mreža rezervata biosfere broji blizu 700 zaštićenih područja prirode. U Hrvatskoj su zasad proglašena

LAG Mura-Drava na konferenciji “Održiv

Zeleni kutak

17. srpnja 2019., br. 150 || Regionalni tjednik

23

MEĐIMURJE NAJUSPJEŠNIJE U ODVOJENOM PRIKUPLJANJU OTPADA Čak devet gradova i općina iz Međimurske županije nalazi se na popisu 10 najučinkovitijih jedinica lokalne samouprave u odvajanju otpada. Najvišu stopu selektivnog prikupljenog otpada ima Općina Belica sa stopom od 69,8 posto. Slijede gradovi Prelog (65,08 posto) i Krk (Primorsko-goranska županija, 62,95), a zatim međimurske općine Strahoninec (58,69), Donja Dubrava (58,39), Donji Kraljevec

(57,24), Goričan (55,92), Sveta Marija (55,88), Domašinec (55,01) i Dekanovec (54,6). Stopu odvajanja otpada iznad 50 posto ima još i Šenkovec (54,1). Među prvih 30 općina i gradova još je sedam iz Međimurske županije.

Prema preliminarnim podacima ukupno je u Hrvatskoj u okviru javne usluge u svim općinama i gradovima prikupljeno 1,12 milijuna tona miješanog komunal-

nog otpada te 117.708,57 tona odvojeno sakupljenog komunalnog otpada. Stopa odvojenog sakupljanja za cijelu Hrvatsku u 2018. godini iznosila je tek 11,52, čime rezultati ostvareni u Međimurju dodatno dobivaju na vrijednosti.

Cilj koji Hrvatska mora ispuniti do 2020. godine je recikliranje barem 50 posto ukupne količine komunalnog otpada, a Međimurje je to u najvećoj mjeri već ostvarilo.

MIRANJE PENTALATERALNOG REZERVATA BIOSFERE

ZDRAVLJE IZ POVRĆA

rave i Dunava postaje tav održivog razvoja

lovenija, austrijskim proglašenjem rezervata biosfere “Donja dolina Mure” na za pentalateralni rezervat biosfere, prvi takve vrste u svijetu

g e

a o a j g . a 0 U a

FOTO: GORAN ŠAFAREK

PRIZNANJE

dva: Velebit i Mura-Drava-Dunav.

Upravo je ovaj potonji važan za kontinentalnu Hrvatsku odnosno za njezin krajnji sjever po kojem protječu tri spomenute rijeke.

- Regionalni park Mura-Drava i Park prirode Kopački rit trebaju se i dalje čuvati sukladno najboljoj praksi upravljanja zaštićenim područjima. Pečat rezervata biosfere donijet će im veću prepoznatljivost na globalnoj razini i veću mogućnost umrežavanja s takvim područjima diljem svije-

Rezervati biosfere nisu stroga kategorija zaštite prirode, nego priznanje kojim UNESCO prepoznaje ona zaštićena područja koja u svojoj viziji imaju i dobrobit lokalnog stanovništva kroz koncept tzv. održivog razvoja ta. U Hrvatskoj su zasad dva rezervata biosfere, ali treba uložiti dodatne napore da ta dva područja postanu uistinu ono što rezervat biosfere podrazumijeva: svojevrsni poligon za unapređenje koncepta održivog razvoja. Pritom Republika Hrvatska zasad ne izdvaja dodatna sredstva za upravljanje postojećim rezervatima biosfere, nego se pouzdaje u rad svih javnih ustanova za zaštitu prirode

koje postoje na tom području – kaže Siniša Golub, ravnatelj Javne ustanove „Međimurska priroda“.

- Proglašenje austrijskog rezervata biosfere na Muri posljednji je komad slagalice koji omogućava zajedničku nominaciju Hrvatske, Austrije, Slovenije, Mađarske i Srbije za jedinstveni pentalateralni rezervat biosfere Mura-DravaDunav. Ministarstva za okoliš, World Wildlife Foundation

(WWF) i drugi partneri za zaštitu prirode iz svih pet zemalja proteklih 20 godina teže dugoročnoj zaštiti ovoga područja putem rezervata biosfere, prvoga te vrste na svijetu. Donje dionice triju rijeka i njihova poplavna područja, koja se protežu kroz pet već spomenutih zemalja, čine jedan od najbogatijih i najraznolikijih krajolika u Europi – istaknula je Ivana Korn Varga iz WWF-a Adria.

vo i participativno upravljanje zaštićenim područjima” U Samoboru je 11. i 12. srpnja održana konferencija pod nazivom „Održivo i participativno upravljanje zaštićenim područjima“. Konferencija je bila organizirana u sklopu projekta „Partneri za prirodu“ financiranog putem Švicarsko-hrvatskog programa suradnje. Bila je to prilika za predstavljanje projektnih partnera: to su „Zelena akcija/Friends of the Earth Croatia“, Javna ustanova Zagrebačke županije „Zeleni prsten“, Javna ustanova Park prirode „Lastovsko otočje“, Javna ustanova Međimurske županije „Međimurska priroda“ i švicarska nevladina organi-

zacija „Pro Natura/Friends of the Earth Switzerland“.

Predstavljeni su postojeći modeli i primjeri dobre prakse vezani uz upravljanje

Predstavljeni su primjeri dobre prakse vezani uz upravljanje zaštićenim dijelovima prirode zaštićenim dijelovima prirode u Republici Hrvatskoj s posebnim naglaskom na participativnim modelima

upravljanja, ali i postojeći problemi i nerazriješeni konflikti među sudionicima. Na samoj radionici su sudjelovali i predstavnici Lokalne akcijske grupe „Mura-Drava“.

Fokus rasprave je bio na zaštiti okoliša, ciljevima samoga procesa te izazovima u ostvarenju tih ciljeva.

Ideja je zaštita područja i ugroženih vrsta diljem Republike Hrvatske. Rasprava se odvijala nakon svakog predavanja o problematici javnih ustanova, radionicama te o zaštićenim područjima. Osim zaštićenih područja u Hrvatskoj predstavljeni su isti primjeri

u Švicarskoj, Sloveniji i Mađarskoj. Tijekom predavanja predstavljeno je i nekoliko projekata i rezultati njihova istraživanja, kao i buduće faze djelovanja i ciljevi koji se žele postići.

Osnovni cilj projekta, kojem je okupljanje u Samoboru tek jedan mali korak, je izgradnja kapaciteta organizacija civilnog društva i javnih ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode u Hrvatskoj, kroz suradnju i partnerstvo sa sličnim švicarskim organizacijama, na način koji osigurava održivi socio– ekonomski razvoj lokalnih zajednice.

Cikla na tanjuru za jačanje krvi

Prisutnost antocijana utječe na obnavljanje krvi i suzbija rast tumorskih stanica PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Cikla (Beta vulgaris) je korjenasto povrće, koja se zbog raznih ljekovitih svojstva u prehrani ljudi koristi već više od dvije tisuće godina. Današnje kultivirane sorte cikle nastale su iz divlje cikle, koja se još uvijek ponegdje može pronaći uz obale

Da bi sačuvala hranjiva i ljekovita svojstva, ciklu je najbolje konzumirati sirovu Sredozemnog i Crnog mora. U početku se koristilo samo lišće, dok je korijen zbog svoje tvrdoće i žilavosti bio neiskoristiv.

Ku lt iv acijom su dobivene sorte s vel i k i m, sočnim i c r ven i m korijenom, ali je s druge strane zanemaren list. Korijen cikle crvene je boje koja potječe od skupine crvenog pigmenta zvanog betacijanin.

Cikla se još od antičkog doba koristi kao pomoć u liječenju malarije, akutnih fibroznih bolesti, gripe u početnom stadiju, slabokrvnosti kod djece i mlađih osoba, za reguliranje krvnog tlaka, posebno niskog, povoljno utječe na živce i rad mozga, pospješuje rad želuca, crijeva i žuči. Vegetarijanci je obavezno imaju uvrštenu u svoju prehranu jer sadrži kobalt koji sudjeluje u stvaranju vitamina B12, koji se nalazi u namirnicama životinjskog

porijekla, iznimno rijetko u povrću, a važan je jer sudjeluje u stvaranju eritrocita u krvi.

Njegovo pomanjkanje uzrokuje pojavu perniciozne anemije pa je stoga cikla jedan od prirodnih lijekova u sprečavanju pojave slabokrvnosti. Cikla sadrži i jod te selen, kao i salicilnu kiselinu koja u organizmu djeluje protuupalno. Prisutnosti antocijana utječe na obnavljanje krvi, suzbija rast stanica tumora i služi kao prirodno sredstvo za zaštitu i otklanjanje posljedica štetnog zračenja.

Da bi se sačuvala najvrjednija hranjiva i ljekovita svojstva, ciklu je najbolje konzumirati sirovu, naribanu, a za puniji okus preporuča se dodavanje mrkve i kisele jabuke. Kuhate li ciklu, u lonac s vodom stavite malo octa ili limunova soka koji će sačuvati izrazitu crvenu boju.

Kuhanu ciklu možete servirati narezanu kao prilog, od nje raditi pire ili je kiseliti te je koristiti kasnije kao ukusno salatu.

Pripremate li je na pa ri, nemojte skidati kožu. Sačuvat ćete hranjive sastojke, a nakon ovakve pripreme koža se ionako vrlo lako skida. Cikla se može i peči. U foliji ili bez nje, peče se sat vremena na temperaturi oko 190 stupnjeva. Pečena cikla izvrsna je u kombinaciji s mesnatim pečenjima, a smeta li vas slatkasti okus, vrlo ga lako ublažite lukom i češnjakom.

Cikla se često zbog crvene boje dodaje i u biskvitno tijesto kod pripreme čokoladnih kolača.

Savjet: prilikom pripreme cikle zaštitite prste i radnu površinu jer se crvena boja lako upija, a teško uklanja.

24 Puls grada

Regionalni tjednik || 17. srpnja 2019., br. 150

AUTOsti

17. srpnja 2019., br. 150 || Regionalni tjednik

25

TOYOTA GOSPODARSKA VOZILA - STIŽU MODELI S ELEKTRIČNIM POGONOM Toyotina nova proizvodna strategija “Toyota Professional” pruža bolju priliku za predstavljanje lakih teretnih vozila. Ova inicijativa će dodatno osnažiti aktivnosti prodaje lakih teretnih vozila u cijeloj Toyota mreži osiguravajući podršku prodaji i poseban pristup kupcima lakih teretnih vozila, što će uključivati pretvaranje nekih od postojećih prodajno-servisnih centara u LCV centre

VREMEPLOV

21. srpnja 1978.

sa specijaliziranim osobljem.

Toyota Proace City će krenuti u prodaju

SPORT: MEGANE R.S. TROPHY KUP

Najavljen Renault Megane R.S. Trophy kup

je Enzo Ferrari na proslavi 40. obljetnice tvrtke u Maranellu predstavio Ferrari F40. U to je vrijeme Ferrari F40 bio najbrži cestovni automobil. F40 nema stakla na struju ni središnje zaključavanje, ali ga V8 motor do 100 km/h ubrzava za 3,5 sekundi. Najveća brzina koju dostiže je 323 km/h.

Potencijalni vozači su oduševljeni danas viđenim Renault Megane R.S. Trophy vozilom na Grobniku te ovim putem zahvaljujem svima koji su nazočili predstavljanju novog kupa. Istaknuo bih i dobru suradnju s tvrtkom UniCredit Leasing Croatia d.o.o., odnosno s gospodinom Bogdanom Drakulićem, kojem i ovim putem zahvaljujem na realizaciji. Moram spomenuti i da je HAKS podržao ovaj veliki projekt, uz nazočnost člana Upravnog odbora gospodina Miroslava Krpana. Isto tako, s ponosom mogu izjaviti da će Alpe-Adria kup biti zaista međunarodno natjecanje jer smo i u pisanoj formi dobili podršku gospodina Staniše Lazarca, predsjednika SAKSS-a, te da će iz Srbije i Crne Gore u Kupu sudjelovati minimalno 10-ak vozača.”

Prodaja po top-modelima 1. 1. - 30. 6. 2019. model

količina

udio, %

1

Škoda Octavia

1840

4,82 %

2

Renault Clio

1806

4,73 %

3

Volkswagen Golf

1173

3,07 %

Proteklog je tjedna na Grobniku održan prvi službeni susret organizatora

4

Citroën C3

1130

2,96 %

i sudionika budućeg Renault Megane R.S. Trophy kupa

5

Dacia Duster

1092

2,86 %

6

Opel Astra

1091

2,86 %

7

Renault Captur

1063

2,79 %

8

Suzuki Vitara

1054

2,76 %

9

Opel Corsa

1033

2,71 %

10

Fiat 500

925

2,42 %

11

Dacia Sandero

12 13 14

Opel Crossland X Volkswagen T-Roc Volkswagen Tiguan

15

Volkswagen Polo

16

ostali

UKUPNO

905

2,37 %

725

1,90 %

717

1,88 %

695

1,82 %

665

1,74 %

22242 58,29 % 38156

100 %

Izvor: Promocija Plus

233.900

kuna cijena je BMW-a X1 sDrive 18d u posebnoj ljetnoj ponudi tvrtke Tomić & Co. Među najpopularnijim ljetnim opcijama nalazi se globalni sinonim sportske, obiteljske, a u novoj generaciji i prave poslovne limuzine – BMW 318d po cijeni od 249.900 kuna.

Cijene obaju modela uključuju PDV i PPMV, a modeli dolaze s BSI servisnim paketom u trajanju od pet godina, odnosno prijeđenih 100.000 kilometara.

početkom 2020., pridružujući se furgonu srednje veličine Proace i „neuništivom“ pickupu Hilux, dopunjujući tako Toyotinu paletu lakih teretnih vozila.

U suradnji s Grupom PSA, Toyota će pridodati baterijske električne izvedbe (BEV – Battery Electric Vehicle) modelima Proace i Proace City. Bit će predstavljeni 2020. odnosno 2021., omogućavajući Toyoti ispunjavanje novih potreba koje imaju kupci lakih teretnih vozila.

PRIPREMIO: DALIBOR FLAJPAN

Uz podršku Hrvatskog auto i karting saveza (HAKS) te Sportskog auto i karting saveza Srbije (SAKSS), glavni organizator Kupa Aleksandar Rajkov predstavio je buduće međunarodno natjecanje koje će se sljedeće tri godine (2020.

– 2022.) voziti u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Srbiji. Riječ je o kup-natjecanju u kojem će sudionici iz svih navedenih zemalja voziti identične Renault Megane R.S. Trophy automobile od 300 KS, čime će ovo biti uvjerljivo najatraktivniji i najbrži kup u povijesti ovih prostora.

Posebnu draž i natjecateljsku neizvjesnost dat će mu velik broj vozača iz regije. Očekuje se da se na svakoj utrci pojavi između 20 i 25 vozila. Vozit će se najmanje 12 utrka tijekom sezone, podijeljeno na šest natjecateljskih vikenda.

Kup će se voziti u Zagrebu, na Grobniku te u Banjoj Luci, Novom Sadu i Beogradu, na legendarnom Ušću, uz opciju dodataka u vidu “zvučnih” staza poput Hungaroringa, Slovakiaringa i sličnih. Od naših vozača većina je poznata iz prijašnjih kup-natjecanja. Radi se o dobro poznatim “gentlemen driverima” poput Tomislava Sajka, Božidara Tomulića, Veljka Bubičića, Đanija Varljena, Jurja Puškara, Filipa Križanića-Bijelića i mnogih drugih.

Organizator natjecanja je Auto klub Star Racing iz Fažane, koji je zahvaljujući uvozniku Renault Nissan Hrvatska d.o.o. dobio posebne uvjete nabavke ovih jedinstvenih vozila kako bi se u natjecanje uključio što veći broj vozača. Za eventualno financiranje brine se UniCredit Leasing, koji je osigurao posebno povoljnu liniju leasinga za sve zainteresirane za nabavku natjecateljskih

ALEKSANDAR RAJKOV, predsjednik AK Star Racing

Aleksandar Rajkov i Bogdan Drakulic

Trophy vozila.

Kao što smo već spomenuli, riječ je o Renualt Megane R.S. Trophy modelu, motor je od 1,8 litara s potpuno novim turbo-punjačem i ručnim mjenjačem sa šest stupnjeva prijenosa. Snaga motora je 300 KS, okretni moment 400 Nm, za prijenos snage na podlogu brine se vrhunski Torsen diferencijal sa zaustavljačem, dok su za sigurno zaustavljanje zadužena Brembo četveroklipna kliješta, koja stiskaju bimetalne narezane diskove.

Posebnost Trophyja je 4Control sustav upravljanja stražnjom osovinom, još dodatno spuštena karoserija te modificiran Cupovjes u odnosu na „normalni“ Megane R.S. Ubrzanje od 0 do 100 km/h postiže za svega 5,7 sekundi, a pojurit će do maksimalnih 260 km/h. Sve navedeno jasno govori da nas čekaju vrlo uzbudljive tri sezone vrhunskih borbi na stazama diljem regije.

Kia Motors i Rafa Nadal već 15 godina zajedno na vrhu Nikad lakše do Ford gospodarskog vozila Ford Hrvatska u suradnji s OTP Leasingom d.d. predstavlja nevjerojatnu ponudu za Ford gospodarska vozila uz vrlo povoljno financiranje putem operativnog leasinga. Odlični uvjeti jedinstvene posebne ponude uključuju financiranje na rok od 36 ili 60 mjeseci uz 0 % ili 10 % učešća i ugovoreni ostatak vrijednosti za sva vozila na lageru, pet godina jamstva, isporuku odmah te 100 % odbitka PDV-a za teretna vozila.

Kia Motors i Rafael Nadal ove godine obilježavaju 15 godina partnerstva. Teniska superzvijezda Kijin je ambasador za španjolsko tržište postao 2004. godine kao 17-godišnjak, i to na početku karijere koja je već sada jedna od najimpozantnijih u povijesti tenisa. Nadal se pojavljivao u Kijinim brojnim reklamnim kampanjama i iskazao se kao neosporan prvak. Od svih dugogodišnjih partnerstava koje ima Kia s brojnim sportašima i organizacijama, upravo je Rafa Nadal najvažniji i najzaslužniji za jačanje imidža Kije širom svijeta.

26 Mali oglasi

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO

MALI OGLASI

7Plus Regionalni tjednik

OSTALA PRIJAMNA MJESTA: MURSKO SREDIŠĆE Pogrebno poduzeće Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati VARAŽDIN

Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774

Radno vrijeme za stranke: pon: 7.30 - 12.00 h, uto: 7.30 - 14.00 h, sri - čet: 7.30 - 15.00 h, pet: 7.30 - 14.30 h

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

NAJKVALITETNIJA i najjeftinija gradilišta u okolici Varaždina prodajem. Mob.: 098/1743-718. ozn. 588c

POSLOVNI PROSTOR VARAŽDIN –tražim poslovni prostor za ugostiteljstvo, najam ili kupnja.

Ozbiljne ponude. I tražimo osoblje za rad. Mob.: 091/433-4004 ozn.231b

APARTMANI APARTMAN na plaži – Metajna ( na otoku Pagu) po povoljnoj cijeni. Mob.: 098/923-0982 ozn.2989 IZNAJMLJUJEM apartman u Rogoznici, mob.: 098/928-9118, tel.: 042/739-225 ozn.3105

POSAO C SS MONT ME TAL traži električare, bravare, montere, CNC operatere za rad u Njemačkoj. Odlična satnica!

Mob.: 095/900-7256 e-mail: cssmontmetal@ net.hr ozn.2967 GRADITELJSTVO BU-JAN TIM j.d.o.o. traži građevinske radnike za stalni radni odnos. Mob.: 098/9745950 ozn.650c

USLUGE KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/639-9932 ozn.1c

Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/700-7005

NAJAM I PRODAJA građevinske mehanizacije, vibro ploče, vibro nabijači, rezači betona, ručni alati, valjci...

Mobitel: 091/603-8552, www.bestrent.hr ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob.: 098/931-7570 ozn.184c BU-JAN TIM j.d.o.o. – izvodimo: novogradnja, kompletna adaptacija kuća, izrada te prekrivanje krovišta, iskopi te postava rubnika i tlakovaca, mob.: 098/974-5950 ozn.650c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.: 098/284-922 ozn.

205C TERMOFASADE, strojna žbuka, strojne glazure. Granom d.o.o., mob.: 098/267065, tel.: 042/612-774, e-mail: granom@granom. hr ozn.203c

OSTALO PRODAJE SE SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, visoke kvalitete.

Preporuča se kod jačanja imuniteta i sprječavanja bolesti srca i krvnih žila; dobar je regulator šećera u krvi; štiti zdravlje urinarnog sustava. Povoljno djeluje na probavni sustav

te štiti od virusa i bakterija.

Cijena: 60,00 kn. Mobitel: 098/455-313. Ozn.3a PRODAJEM KUKURUZ u zrnu stari. Vrlo povoljno!

Mob.: 098/1743-718. ozn.

588c

ŽIVOTINJE

ozn.3116 AKO si slobodna bez obaveza i želiš sa mnom dočekati starost, javi se 69 godišnjaku. Visok 180 cm, nepušač, živim sam. Mob.: 091/912-6297 ozn.3210

KREDITI

POKLANJAM ŠTENCE Labradora. Muški, crni, mob.: 098/940-1457 ozn.3133 NJEMAČKI OVČAR čistokrvni s papirima, starosti 10 mj., povoljno. Jazavčar čistokrvni bez papira, povoljno. Mob.: 099/4062642 ozn.3202 ODOJCI, tanjurače 20 diska, plug 10“, šprica 220 l, mob.: 097/901-1896 ozn.3223

ZAPOSLENI I UMIROVLJENICI do 300.000,00 kn, bez gledanja hroka, MOGUĆNOST OTPLATE trajnim nalogom, zatvaranje blokada i cl. PUTNI TROŠKOVI I DNEVNICE u kreditnu sposobnost. Radni odnos NA ODREĐENO. Umirovljenici do 84 god. starosti, te male mirovine. Mob.: 091/2034666, tel.:042/561-192 ozn.568c

POZNANSTVA VRUĆE SEXY teme za Tebe i mene, javi se neka akcija krene. Od 0-24 na 064/400-400. Tel./mob.: 2,33 kn/3,58 kn/min ozn.166c

KREDITI bez uvida u HROK. Bez ovjere poslodavca. Rješavamo blokade.

Expres pozajmice! Mob.: 092/285-5079 ozn.244c

MUŠKARAC traži ženu do 55 g.za povremene susrete. Mob.: 098/184-2639 SMS ozn.214b

MALI OGLASI

MUŠKARAC 50-ih g. upoznao bi ženu do 65 g. radi prijateljstva i druženja.

Mob.: 099/655-7798

Maratela mreže d.o.o., 072700700, +18

ZEMLJIŠTA

Regionalni tjednik || 17. srpnja 2019., br. 150

već od

30 kuna!!!

Nazovi napaljene Varaždinke i Međimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/555-450 Tel:3,49kn/min, Mob:4,78kn/min

Oglasi

17. srpnja 2019., br. 150 || Regionalni tjednik

27

Uklonite PODOČNJAKE I UMOR IZ OČIJU

EYE GEL

• • •

Osvježava umorne oči i smanjuje podočnjake Smanjuje vrećice ispod očiju Poboljšava elastičnost i napetost kože te vidljivo smanjuje bore oko očiju

Smanjuje bore i do 40% u samo 30 minuta!

• • • • • • •

Organski certificirano pH 5.3 Klinički testirano Bez parabena 100% vegan Nije testirano na životinjama Ne zatvara pore

Više informacija na mobitel 098/206-520

Jelačića

Ognjena Price

a Trg bana Josip

Gradska tržnica Varaždin

g sko

Bakačeva ulica

PRIJAMNI URED

u

lica

Prijamni ured Varaždin

ića

u Uska

uk aK

n Iva

v rado

Gaja

REGIONALNI TJEDNIK D.O.O. Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica), Varaždin

Kuk

a Pre Petr

g sko

n kci Sa a ć i ljev

e

Ljudevita

Šeno usta Aug

za male oglase, zahvale i sjećanja

na Iva

042/290-774 malioglasi@regionalni.com

Gradska vijećnica

RADNO VRIJEME ZAKorzo STRANKE:

Prva gimnazija Varaždin

Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h

Pavlinska ulica

Srijeda, četvrtak: 7.30 - 15 h Petak: 7.30 - 14.30 h

FOI

Varaždinska katedrala

cin Sak vića e j l u

ARONIJA A

super ljekovito voće

Aronija je biljka iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja.

• • • • • • • • • •

Sprečava bolesti srca i krvnih žila Regulira krvni tlak Jača imunitet Štiti zdravlje urinarnog sustava Ima antiupalna svojstva Stimulira rad štitnjače Poboljšava pamćenje i koncentraciju Regulira razinu šećera u krvi Povoljno djeluje na probavni sustav Štiti od virusa i bakterija

Cijena 1 litre 1oo % čistog soka aronije

kn

Mogućnost kupnje 100 % čistog soka na mobitel: 098/455-313

5+1

Iz Kukuljevićeve ulice PROLAZ PREMA GRADSKOJ TRŽNICI

60

GRATIS

su

Aronija je b veliku ljeko zato je kor • • • • • • • • • •

Sp Re Jač Šti Im Sti Po Re Po Šti

Mogućno

5+

GRA

28 Oglas

Regionalni tjednik || 17. srpnja 2019., br. 150

Zahvale i sjećanja

17. srpnja 2019., br. 150 || Regionalni tjednik

SJEĆANJE na dragu mamu

ANU LETINA

21. 7. 2008. – 21. 7. 2019.

Ostala su samo sjećanja i molitve za Tobom.

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj baki i prabaki

SOFIJI SRPAK iz Donjeg Vidovca

U mojim si sjećanjima i mislima.

Unuk Milan s obitelji

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga i oca

SJEĆANJE

IVAN GOLUBIĆ

16. 7. 2010. – 16. 7. 2019.

Ljubav i sjećanje na Tebe ne blijedi.

Zauvijek si u našim srcima.

Supruga Ivanka, kćeri s obiteljima i majka Janica

IN MEMORIAM

dr. IVAN CIK

18. 7. 2000. – 18. 7. 2019.

PETRA IVANKOVIĆA

Uvijek u mislima s Tobom.

preminulog 3. 7. 2019. godine u 94. godini života.

Tvoji najmiliji

Dirnuti pažnjom koja nam je iskazana u trenucima naše tuge, najiskrenije i od srca zahvaljujemo prijateljima, susjedima, znancima i svim dragim ljudima koji su bili uz nas, uputili nam izraze sućuti i utjehe, okitili odar cvijećem i svijećama te našeg voljenog ispratili na vječni počinak.

SJEĆANJE

Veliku zahvalnost upućujemo LD „Srndać“ Lepoglava i predsjedniku Predragu Mačeku te Franji Benčeku na organizaciji i dostojanstvenom ispraćaju dragog nam pokojnika. Hvala Karmen Gumbas.

Hvala Ordinaciji obiteljske medicine, Zavojna 6 te liječnicima i medicinskom osoblju bolnice Klenovnik.

HVALA VAM SVIMA. Ožalošćene: supruga Ljubica i kći Ankica

JOSIP ĐURIN

PAULINA ĐURIN

† 9. 7. 2013. † 6. 6. 2015.

Uvijek u našim mislima i duboko u našim srcima.

Unuk Bojan s obitelji

29

30 S raznih strana

Regionalni tjednik || 17. srpnja 2019., br. 150

S RAZNIH STRANA

UOČI JAKOPLJA NASTUP MIRKA ŠVENDE ŽIGE Stogodišnju međimursku priču ispričat će u srijedu, 24. srpnja, na koncertu u Prelogu popularni Mirko Švenda Žiga. Koncert će se održati uoči blagdana sv. Jakoba, popularnog Jakoplja, na Trgu slobode, ispred Doma kulture u Prelogu, s početkom u 20.30.

Mirko Švenda Žiga na glazbenoj sceni nalazi se punih 35 godina,

a vjerna publika uživa u njegovoj glazbi, pjesmama, snazi, velikom srcu i zabavljačkom duhu. Mnogi ga nazivaju hrvatskim slavujem upravo zbog osebujnog lirskog tenora. Objavio je nekoliko vrlo uspješnih albuma s pjesmama u kojima je koristio etno motive kako međimurske, tako i tradicijske glazbene baštine iz cijele Hrvatske.

- Bedekovićev Stridon

Šteroga sveca z Štrigove znate?

U Štrigovi na više mjesta možemo naići na pojam “Stridon” – tako se zove njihov šahovski klub, a postoji i ženska vokalna skupina koja nosi naziv “Stridonne”. Bedekovićeva teorija dobro je utemeljena.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Sveti Jeronim jedan je od najpoznatijih i najeminentnijih svetaca. Pripisuje mu se prijevod Biblije na latinski.

Ovaj je prijevod najpoznatiji pod nazivom “Vulgata”. Josip Bedeković Komorski bio je hrvatski povijesni i vjerski pisac, a rođen je oko 1688. godine.

Nakon studija u Beču, napunivši 21 godinu, pristupa pavlinskom redu. Pisao je o svetom Jeronimu i postavio tezu da je mjesto Jeronimova rođenja, Stridon, zapravo današnja Štrigova, gornjemeđimursko mjesto u kojem i danas postoji crkva svetoga Jeronima.

Tridentski sabor

Papa Damaz I. 382. godine svetog Jeronima uzima za svog tajnika te mu daje u zadatak reviziju starolatinskog prijevoda Evanđelja. Sveti Jeronim na vlastitu inicijativu proširuje ovu reviziju i prijevod na većinu knjiga Biblije. Katolička crkva potvrdila je Vulgatu kao službenu verziju Biblije na Tridentskom saboru koji se održavao od 1545. do 1563.

Kapitalno djelo Bedekovića Komorskog

Düsseldorfsko izdanje Vulgate

godine.

Izdanje ovoga djela iz 1598. bilo je službeno crkveno biblijsko izdanje sve do 2001. kada je izdana i službenom imenovana Nova Vulgata. Bedeković je djelovao kao prior samostana u Križevcima, Svetoj Heleni kod Šenkovca i Remetama. Dao je obnoviti crkvu Župe svete Helene i sagraditi već spomenutu crkvu svetoga Jeronima u Štrigovi.

U djelu “Rodna gruda naučitelja velike Crkve svetoga Jeronima skrivena pod ruševinama Stridona” opisuje povijest i geografiju Panonije i Ilirije te prošlost Međimurja. Rodno mjesto sv. Jeronima smjestio je u Štrigovu, iako postoje brojne teorije gdje je svetac zapravo rođen. Crkva u Štrigovi građena je od 1738. do 1749. godine u baroknom duhu, a za njezine freske zaslužan je Ivan Krstitelj

Ranger.

Stridon = Štrigova?

Za Stridon se zna samo da je to bilo naselje na granici rimskih provincija Panonije i Liburnije, no točna lokacija do danas nije utvrđena. Josip Bedeković Komorski umro je 7. ožujka 1760. uvjeren da je ispravno utvrdio rodno mjesto svetoga Jeronima. U Štrigovi na više mjesta možemo nai-

ći na pojam “Stridon” darnost rimskog imena – ta ko se zove Štrigove i štovanje njihov šahovsveca na ovom području, ski klub, a U djelu “Rodna iako je p o s t oji i gruda naučitelja t i j e ko m ženska povijesti vokalna velike Crkve svetoga u ri mskupiJeronima skrivena na koja skim n o s i provinpod ruševinama naziv cijama Stridona” opisuje “StriDalmadonne”. ciji, Papovijest i geografiju B e deko noniji te Panonije i Ilirije Liburniji vićeva tepostojalo više orija dobro lokaliteta toga je utemeljena. imena.

Podupiru je i podu-

U ORGANIZACIJI UDRUGE ŽENA PRETETINEC

Dječja biciklijada u Pretetincu okupila oko 90 mališana Da su ljetni mjeseci kao stvoreni za aktivnosti na otvorenome, dobro znaju članovi Udruge žena Pretetinec, koji su u subotu, 13. srpnja, organizirali šestu po redu dječju biciklijadu „Pretetinec 2019.“.

Aktivni

Na zabavno-rekreativnom biciklističkom natjecanju snage je odmjerilo više od 90 mališana do 11 godina starosti podijeljenih u čak 10 kategorija. Za simboličnu kotizaciju od 15 kuna svaki je natjecatelj dobio prigodnu majicu i startni broj, pizzu, sok, priznanje i medalju, a najboljima su podijeljene i

Roditelji mališana okušali su se u uzbudljivoj biciklističkoj alki

vrijedne nagrade.

Osim programa za mališane, koji su biciklirali stazama sa i bez prepreka na stazi koju je za njih postavio koordinator i glavni sudac Zoran Kolac, za roditelje je održana i uzbudljiva biciklistička alka.

Tradicionalno, posebna priznanja zaslužili su najmlađi natjecatelji.

Iz Udruge žena Pretetinec zahvaljuju svima na pomoći u organizaciji te djeci, roditeljima i mještanima koji ih vjerno prate i podržavaju njihov rad.

Ujedno sve zainteresirane pozivaju na sedmu dječju biciklijadu koja će se održati iduće godine. (mg)

S raznih strana

17. srpnja 2019., br. 150 || Regionalni tjednik

31

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA - ZDRAVO I UGODNO LJETO U utorak djelomično sunčano i većinom suho uz slab do umjeren sjeveroistočni vjetar pa i dalje ostaje ugodno. Najniža jutarnja temperatura oko 14, a dnevna temperatura trebala bi ostati između 26 i 28 Celzijevih stupnjeva uz dobru bioprognozu. Srijeda bi trebala proći suho i pretežno sunčano, danju ćemo se ugrijati na temperaturu između 27 i 29 Celzijevih stupnjeva. U četvrtak i petak će biti nestabilnije. Povremeno može biti umjerene naoblake uz mogućnost za kraći pljusak s grmljavinom ili da padne malo kiše. Čini se da je ta mogućnost najveća u četvrtak poslijepodne i navečer. Bit će i sunčanih razdoblja tako da će temperatura ostati oko 26 Celzijevih stupnjeva ili malo iznad. Naravno, u slučaju pljuska stiže i kratkotrajno osvježenje. Tijekom petka izmjena oblaka i sunca, a još se ponegdje može pojaviti malo kiše ili neki

kratkotrajan lokalni pljusak. Za subotu i nedjelju prve prognoze najavljuju puno sunca i vruće vrijeme pa bi dnevni maksimalac mogao narasti do 30 Celzijevih stupnjeva, a u ponedjeljak moguće i do 32 Celzijeva stupnja. Dakle, za vikend i vjerojatno u sljedećem tjednu vraća nam se pravo vruće ljetno vrijeme. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža.

Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 08001234, prognoza izrađena 15.7.)

TJEDNI HOROSKOP BIK

OVAN

Budući da su godišnji odmori u punom jeku, i vi ćete malo popustiti u poslu.

Koncentracija vam neće biti baš najbolja i bilo bi dobro da sve važnije poslove ostavite za poslije godišnjeg odmora.

Ako morate raditi, onda budite pažljivi i pazite na korektnu komunikaciju sa suradnicima. Zato će cijelog ljeta ljubavi i zabave biti više nego dovoljno.

Slobodni naprosto neće stizati na sve strane. Budući da ste već i fizički i psihički iscrpljeni, vrijeme je da krenete na godišnji odmor.

Nemojte biti nestrpljivi. U toku ovog perioda sve će vam ići nekako sporije.

Već i pomrčina Mjeseca koja će se dogoditi govori vam da vam se spremaju jako važne promjene u životu. Ono što jedino možete učiniti je da promjene dočekate spremni. Osim toga, problem su vam i financije, koje nisu baš najbolje. Pokušajte ne prenositi svoju nervozu na partnera i tako si komplicirati vezu. Vjerujte, sve će to brzo proći i ući ćete u ljepšu i mirniju fazu. Vrijeme je da razmislite o zdravlju i svojim životnim navikama.

RAK

Posao vam je i dalje dobro aspektiran, premda je komunikacija sa suradnicima problematična. Pripazite na troškove i ne pretjerujte ni s čim jer biste se mogli neugodno iznenaditi. Što se ljubavi tiče, blistat ćete i privlačiti pažnju suprotnog spola već samom svojom pojavom.

Slobodnima su ljubavne prilike vrlo izgledne. Do kraja mjeseca moguća je lijepa ljubavna priča (preko posla ili na putovanju) koja bi se mogla pretvoriti u nešto ozbiljno i dugoročno. Za zdravlje vam treba više rekreacije!

VAGA

Na poslu je otežana komunikacija sa suradnicima i s pretpostavljenima. No situacija će se vrlo brzo promijeniti i sve što je vezano uz posao ponovno će se pokrenuti. Dobro vam je aspektirana suradnja sa strancima, pa će se i financijska situacija poboljšati. Emotivna situacija je nešto bolja, kao da ste vi i partner pronašli zajednički jezik. Zbog dobrog aspekta Venere možete pokrenuti velike promjene u vašem odnosu.

Svakako krenite što prije na godišnji odmor. Zdravlje – nervoza i nesanica.

VJENČANI: Petra Janković i Ivica Šipuš Igor Šestak i Ivana Topolnjak Silvija Trstenjak i Alen Šoštarić Marina Tkalčec i Hajrudin Kuljić Ina Magić i Saša Sarač Ivana Kacun i Igor Mlinarec Karla Kovač i Mihael Lešnjak

Maja Horvat i Jurica Radek Tatjana Dragović i Nikola Tkalec Aida Leskovar i Antonio Cvetko Daria Nemec i Mihael Horvat Ivana Pavlic i Marko Huzjak Maja Kukovec i Stjepan Novak Josipa Bermanec i Neven Kolarić

RIBE

Na poslu je stalno prisutno nezadovoljstvo. Odnos sa suradnicima je nategnut do krajnjih granica. No promjene su vidljive u vašem polju karijere i otvorit će vam se mnoga vrata. Financije će se također popraviti, što će vam malo olakšati situaciju i riješiti vas briga. Komunikacija s partnerom se popravlja, ali prisutno je neko tajno nezadovoljstvo i s jedne i s druge strane. Svakako pokušajte otvoreno razgovarati. Slobodnima su otvorena vrata u avanture, pa ‘ko voli, nek’ izvoli.

Uzmite si dovoljno vremena za odmor.

(19. 2. - 20. 3.)

Na poslu vam je situacija burna, i to u pravom smislu te riječi. Odnosi s kolegama nisu baš korektni i imate osjećaj da samo vi radite, a da vam svi ostali stvaraju probleme. Ne dajte se iznervirati i orijentirajte se na druge poslovne partnere. Emotivno također niste baš najbolje, a nije ni vaš partner. Toliko je sumnji među vama da je vaša veza u ozbiljnoj krizi. Slobodni će imati više sreće i možda će baš sada pronaći svoju srodnu dušu. Živite u stalnom stresu, pa su vam i problemi takve naravi.

Odmorite se.

ZA TAROT KARTE NAZOVITE tel.: 097/786-7053

IMPRESSUM Josip Zadravec, Valentin Radiković, Stanislav Horvat, Mirjana Hanak r.

Horvat, Franjo Jaklin, Anđela Saridžić R. Binder, Marija Horvat R. Pozvek, Rozalija Novak R. Goričanec, Ružica Tomerlin R. Papov, Rozalija Bernat R. Turk, Damir Florjanić

Situacija na poslu je napeta i ispunjena velikim obvezama. Puno ste si toga natovarili na glavu, ali ne brinite: Jupiter, vaš vladar, stiže u pomoć i ponovno ćete pronaći snagu da završite svoje poslovne ciljeve. Bit ćete jako zadovoljnim konačnim ishodom.

U ljubavi se i dalje nastavlja faza nerazumijevanja i s jedne i s druge strane. Što se tiče slobodnih pripadnika znaka, prvo moraju biti sigurni u svoje želje!

Preporuča se oprez u prometu.

(20. 1. - 18. 2.)

Potrebno vam je puno strpljenja na poslu ako želite ostvariti dobre financijske rezultate. Najbolje je da pustite vremenu da učini svoje, u suprotnom ćete se samo nepotrebno nervirati. Dobro su vam aspektirani poslovi s inozemstvom, pa bi bilo dobro usmjeriti se na to. Emotivna veza već vam je dosta nesigurna, pa je nemojte dodatno pogoršavati.

Slobodnim jarcima mogla bi u život ušetati osoba koja će im promijeniti život.

Prilično ste nervozni i napeti, pa budite oprezni u prometu.

Vilim Horvat, Luis Vidović, Ivano Makovec, Mihael Martić, Leo Vaser, Leo Ignac, Viktor Oršuš, Džan Zadravec

Stjepan Mučić, Josip Antolašić, Kata Purić r. Kolarić, Smiljana Vrhar r. Dobranić, Josip Žganec, Amalija Glavak r. Katanović, Magdalena Horvat r.

Kovač, Iljmija Ibraimović, Franjo Šele, Katarina Uršić r. Petrović, Stjepan Toplek, Danilo Tomić, Stjepan Pintarić,

STRIJELAC

(22. 11. - 21. 12.)

VODENJAK

JARAC

(22. 12. - 19. 1.)

UMRLI:

Za vas bi bilo najbolje da ništa više na poslu ne radite na silu. Opustite se, pa vrijeme je godišnjih odmora! Spakirajte se i pobjegnite od loših odnosa na poslu i nagomilanog stresa. Ovo naprosto nije vrijeme kada biste trebali pokretati nove akcije. Suradnici nemaju razumijevanja za vas i neće vas podržati. Zato budite strpljivi jer vrijeme za nove projekte sigurno dolazi. U ljubavi ipak stojite puno bolje i komunikacija s partnerom se znatno popravila. Pred vama su zaista lijepi dani.

Nemojte ih ničim pokvariti. Odmarajte se!

(23. 10. - 21. 11.)

Niste baš zadovoljni na poslu, odnosi su stalno napeti i nikako da uspostavite normalnu komunikaciju sa suradnicima.

Zasad to nekako uspijevate izgladiti, ali samo je pitanje vremena kad ćete morati stvari razjasniti. U ljubavi također niste zadovoljni, osjećate da vam se emocionalno ne uzvraća istom mjerom.

I slobodni pripadnici znaka u ovom će periodu imati problema s uspostavom prave emotivne veze; ništa ozbiljno i stalno. Zbog psihičke iscrpljenosti trebali biste se redovito odmarati.

Dječaci:

DJEVICA

(23. 8. - 22. 9.)

ŠKORPION

(23. 9. - 22. 10.)

Sofija Matulin, Hana Pal, Kiara Kodba, Lejla Ivanuša, Majda Trupković

Stalni poslovni dogovori već vas pomalo umaraju, a i loše su aspektirani, pa se preporuča strpljenje. Pokušajte se postaviti razumno i ne žurite jer bi štete mogle biti veće od koristi. No prilike za zaradu zasad su vam dobro aspektirane. Također, ljubavne prilike se polako smiruju, no neće sve još biti potpuno dobro. Iskoristite ovo povoljno vrijeme da učvrstite svoju vezu. Slobodni blizanci mogli bi utrčati u vezu za koju će se ispostaviti da i nije bila bogznašto.

Budite oprezni u prometu.

(23. 7. - 22. 8.)

Pripazite da ne ulazite u rizične poslove jer bi to moglo prouzročiti povećane financijske troškove. Komunikacija sa suradnicima i dalje nije najbolja, a dogovori neće biti lagani, no konačni ishod bit će povoljan za vas. U ljubavi nastupa bolje vrijeme. Komunikacija između vas i partnera znatno je bolja.

Slobodni rakovi također imaju šansu da ono što su započeli pretvore u ozbiljnu vezu. Zdravlje vam je uglavnom dobro, no malo biste mogli pripaziti na prehranu.

Djevojčice:

(21. 5. - 20. 6.)

LAV

(21. 6. - 22. 7.)

ROĐENI:

BLIZANCI

(20. 4. - 20. 5.)

(21. 3. - 19. 4.)

UPRAVA Sandra Vlahek GLAVNI UREDNIK Goran Mališ, urednik@regionalni.com NOVINARI Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Josip Novak, jnovak@regionalni.com Višnja Gotal, vgotal@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Ivan - Goran Herman, igherman@regionalni.com Sandra Županić, szupanic@regionalni.com Martina Lončar Petrinjak, mlpetrinjak@regionalni.com FOTOREPORTER Ivan Agnezović, foto@regionalni.com GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Mirta Brozičević, mirta@regionalni.com Željka Biškup, zbiskup@regionalni.com

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Anina 11, 42000 Varaždin

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

SURADNICI Denis Peričić Dalibor Flajpan PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Sanja Đurkas, sdurkas@regionalni.com Tel. 042/290-781 MALI OGLASI: Ljiljana Simić ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) Radno vrijeme za stranke: pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri, čet: 7,30 - 15 h, pet: 7,30 - 14,30 h

MARKETING: Tel. 042/290-778 Tel. 042/290-781

MALI OGLASI, ZAHVALE I SJEĆANJA: Tel. 042/290-774

MAČKOVEC Pogrebnik Balogovec 92 Telefon: 040/341-300 pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati MURSKO SREDIŠĆE Cvjećarnica Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati NEDELIŠĆE Pogrebnik Matije Gupca 31 pon - pet: 8 - 16 sati subotom: 8 - 12 sati Tiskara Vjesnik

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 17. srpnja 2019., br. 150

ZABAVNO NA DANIMA TURIZMA U SVETOM MARTINU I ove je godine Turistička zajednica Sveti Martin na Muri u suorganizaciji s Općinom Sveti Martin na Muri i brojnim udrugama, domaćin popularne manifestacije Dani turizma 2019. Bogati program započeo je 7. srpnja i traje sve do 25. kolovoza.

Središnji je događaj Povorka starih običaja i zanata koja ove godine obilježava 50 godina postojanja. Povorka će općinskim

ulicama proći 11. kolovoza s početkom u 14.30. Nakon povorke svi su posjetitelji pozvani da se pridruže kulturno-zabavnom programu na igralištu NK Poleta gdje će nastupati folkloraši, tamburaši, mažoretkinje te Casino band.

Zaljubljenici u oldtimer vozila pozvani su 3. kolovoza kod Mlinarske hiže razgledati limene ljubimce na Međunarodnom susretu oldtimera.

Dani turizma u Svetom Martinu na Muri nude atraktivni koncertni program. U crkvi sv. Martina biskupa 4. kolovoza nastupa Neven Hrustić na gitari. Na igralištu NK Poleta 10. kolovoza veliki koncert održat će Danijela Martinović, a već sljedećega dana i Mladen Grdović.

Kod Mlinarske hiže pak 15. kolovoza, nastupa domaći dečko, mladi bariton Dominik Padarić.

POPULARNI BIG JUMP U RIJEKU DRAVU NA KUPALIŠTU U SVETOJ MARIJI

Za spas europske Amazone

Više od 200 ljudi skočilo je u Dravu, a u bogatom popratnom programu posjetitelji su mogli vidjeti premijeru filma Gorana Šafareka “Zeleni krvotok Hrvatske““ uživati u zabavnim igrama, naučiti veslati u kajacima i okušati se u odbojci na pijesku PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Tradicija održavanja Velikoga skoka u rijeku Dravu, popularnog Big Jumpa, nastavljena je i ove godine. U nedjelju, 14. srpnja, više od 200 ljudi skočilo je u Dravu na prostoru kupališta u Svetoj Mariji.

Rijeka Drava nije slučajno izabrana za organizaciju Velikoga skoka, jer je od strane mnogih domaćih i inozemnih stručnjaka prepoznata kao jedna od rijetkih očuvanih rijeka. Da ne ostane sve samo na skoku u rijeku pobrinuli su se domaćini, koji su za posjetitelji osmislili i sproveli bogati

dvodnevni zabavni i edukativni program.

Poznati hrvatski biolog, publicist, fotograf i snimatelj, Goran Šafarek, premijerno je pokazao svoj novi film „Zeleni krvotok Hrvat-

400 posjetitelja. Zanimljivo je da su većina njih stigli u posljednjih pola sata. Razlog je u ćudljivu vremenu koje se nakon jutarnje ljetne kiše naglo proljepšalo.

- Događaj je u svakom slučaju uspio, na što smo itekako ponosni, a posebne zahvale idu Đurđici Slamek, načelnici Općine Sveta Marija, Janji Škoda, predsjednici Zaštitarsko-ekološke udruge Senjar iz Donje Dubrave i Gabrieli Jakupek, voditeljici mladog uzrasta DVD Sveta Marija te članovima Nogometnog kluba Sveta Marija, na osmišljenom bogatom dvodnevnom programu obilježavanja Dana europske Amazone – poručili su organizatori.

Prema riječima domaćih i stranih stručnjaka, Drava je jedna od rijetkih očuvanih rijeka ske“. Za one najmlađe organizirane su zabavne igre, ali i škola veslanja u kajacima te natjecanje u odbojci na pijesku. Program na dravskoj obali privukao je više od

U OKVIRU MEĐUNARODNOG AERO-RALLYJA

Atraktivne letjelice na putu prema Osijeku proletjele nad Prelogom Članovi Zmajarskog kluba Rode iz Preloga ugostili su 6. i 7. srpnja sudionike trodnevnog međunarodnog Aero-rallyja koji je organizirao Zrakoplovni klub Bjelovar, a u samom su događanju aktivno sudjelovali i piloti Zmajarskog kluba Rode sa svojim letjelicama.

Atraktivne letjelice su u Prelog stigle u petak poslijepodne, a nakon noćenja, u prijepodnevnim subotnjim satima, nastavili su put svojom zacrtanom rutom prema Osijeku.

Dodajmo da je Aero-rally započeo u petak, 5. srpnja, sa sportskog aerodroma kraj Bjelovara na kojem je i završio u nedjelju, 7. srpnja, a sudionici su u tri dana događanja sa svojim letjelicama posjetili aerodrome u

Vrbovcu, Zagrebu, Zlatar Bistrici, Zaboku, Prelogu, Osijeku, Vukovaru, Vinkovcima i Daruvaru. Tako su preletjeli rutu dužu od 500 kilometara.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović