RTM 152

MLADA UMJETNICA

IMA PUNIH KOLIJEVKI

Čakovec i šest općina lani imali više rođenih nego umrlih

Ana-Marija Kralj izlaže u čakovečkom Muzeju Međimurja

Str. 4.

Str. 9.

Regionalni MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Tjednik

Plus

15.000 primjeraka

Besplatan primjerak | Broj 152 | 31. srpnja 2019. | ISSN 2459-6612 | www.regionalni.com

PLENKOVIĆ U ČAKOVCU ODRŽAO SJEDNICU VLADE

IGOR RODIGER:

Čakovčaninu uspio iznimno težak uspon na najviši vrh Europe Str. 20.

“Zeleno svjetlo” brzoj cesti Čakovec – Varaždin i pruzi do Zagreba Str. 2. i 3.

PČELARI NEGODUJU

Zatiranje štetnika nemilice uništava korisne insekte!

Str. 22.

2

Aktualno

Regionalni tjednik || 31. srpnja 2019., br. 152

OSNIVANJE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB PRELOG

AKTUALNO

Vlada Republike Hrvatske podržala je osnivanje Centra za socijalnu skrb Prelog. Budući da u Međimurskoj županiji djeluje samo Centar za socijalnu skrb Čakovec s podružnicama u Murskom Središću i Prelogu te podružnicom Obiteljski centar u gradu Čakovcu, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku zaduženo je da provede potrebne radnje radi

osnivanja nove javne ustanove, Centra za socijalnu skrb Prelog. Troškovi vezani za osnivanje javne ustanove u 2020. godini u iznosu od 15.000 kuna pokrit će se Proračunom Međimurske županije, dok će se novac za plaće zaposlenika planirati nakon osnutka Centra za socijalnu skrb Prelog u Proračunu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

PREMIJER I MINISTRI U ČAKOVCU ODRŽALI SJEDNICU VLADE

Plenković donio 3,4 milijarde se četiri obilaznice i nova pru

Željeznički promet prema Zagrebu preusmjerio bi se na pravac prema Lepoglavi i Golubovcu te dalje preko nove pruge prema Svetome Varaždin – Čakovec te Varaždin – Koprivnica – Virovitica, čime bi se brzina prometovanja vlakova v PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

Nakon 14 godina, protekloga četvrtka, 25. srpnja, sjednica Vlade Republike Hrvatske ponovo je održana u Čakovcu.

Premijer Andrej Plenković i ministri su boravak u Međimurskoj županiji iskoristili za potvrđivanje cijelog niza projekata. Ukupna vrijednost dogovorenih projekata koji su predviđeni po točkama sjednice Vlade ili po ugovorima koji su uručeni nakon nje iznosi gotovo 3,4 milijarde kuna.

Brže do Zagreba

– Po tome je ova sjednica u Čakovcu referentna za daljnji razvoj Međimurja – istaknuo je premijer Andrej Plenković.

Potvrđeni su projekti građenja četiri obilaznice. Jedna od njih je obilaznica Murskog Središća, koja uključuje novi most na rijeci Muri, koja bi trajno riješila problem gustoga kamionskog prometa preko graničnog prijelaza u najsje-

Izgradnjom brze pruge preko Lepoglave putovanje do Zagreba skratilo bi se na svega jedan sat vernijem hrvatskome gradu.

– To nije projekt samo za Mursko Središće i Međimursku županiju, već cijelu Hrvatsku i ovaj dio Europe – poručio je Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća.

Vlada podupire i realizaciju projekta izgradnje obilaznice naselja Nedelišća i Pušćina.

Mještani ovih naselja najviše su izloženi problemu gustoga prometa, budući da im ispred kuća dnevno prođe i do 20.000 vozila.

– Izgradnja obilaznice u dužini od 6,34 kilometra optimalno je rješenje. Osim

Interventni kardiološki tim U sklopu Mreže intervencijske kardiologije već se 15 godina provodi intervencijsko liječenje akutnoga srčanog infarkta u Hrvatskoj. U tom se segmentu vrlo uspješnim rezultatima nametnula Županijska bolnica Čakovec, u koju dolaze pacijenti iz Međimurske, ali i susjednih županija, Varaždinske i Koprivničko-križevačke. No, iako ima vlastiti interventni kardiološki tim, čakovečka bolnica ne nalazi se u Mreži intervencijske kardiologije.

– Mi smo jedina županija u Hrvatskoj u ovome trenutku koja iz vlastitog Proračuna već dvije godine financira interventnu kardiologiju, za što su nam potrebna oko četiri milijuna kuna. S druge pak strane, prihvatom oko 1500 pacijenata spasili smo brojne živote, ali i u velikoj mjeri rasteretili druge bolničke centre. Znatno se skratilo i vrijeme u kojem pacijenti prime odgovarajuću skrb jer se, umjesto

transporta u neku od zagrebačkih bolnica, dovoze na liječenje u Čakovec – istaknuo je međimurski župan Matija Posavec.

Na sjednici Vlade potvrđeno je da će se ova pogreška ispraviti.

– Vlada podupire inicijativu za osiguranje pružanja i financiranja usluga intervencijske kardiologije u Županijskoj bolnici Čakovec, s ciljem unapređenja zdravstvene zaštite, podizanja dostupnosti i kvalitete zdravstvenih usluga stanovnicima Međimurske i okolnih županija.

Uključenjem čakovečke Bolnice u mrežu ustanova koje provode intervencijsku kardiologiju osigurat će se pravovremeno zbrinjavanje pacijenata s akutnim srčanim incidentom s područja cijele sjeverozapadne Hrvatske. Za ovu potrebu smo u 2019. godini u Proračunu Ministarstva osigurali više od 40 milijuna kuna – poručio je ministar zdravstva Milan Kujundžić.

daljnje razrade projekta obilaznice Nedelišća i Pušćina, posebnom studijom planira se analizirati šire područje prometnog pravca Varaždin – Čakovec te predložiti izvedivo i isplativo rješenje brze ceste kojim bi se uklonile te smetnje i povećala sigurnost na potezu kojim su povezana dva županijska središta. Procijenjena vrijednost cjelokupne investicije je 100,6 milijuna kuna – rekao je Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture.

Potvrđeni su prijedlozi za II. i III. fazu sjeverne obilaznice Grada Čakovca, kao i izgradnja sjeverne obilaznice Grada Preloga.

Strategijom prometnog razvoja od 2017. do 2030. godine predviđena je izgradnja nove pruge Krapina – Golubovec na pravcu prema Varaždinu, Kotoribi, Murakeresztúru, Bratislavi i Beču, kao dio razvojne strategije modernizacije i razvoja željezničkog prometa u Hrvatskoj. I dok će se u Međimurju koristiti postojeća, ali obnovljena pruga Čakovec – Varaždin, u Varaždinskoj županiji zagovara se gradnja tzv. lepoglavske spojnice, odnosno nove željezničke pruge između Lepoglave te Svetog Križa Začretja i Krapine. Na moderniziranoj pruzi brzina prometovanja vlakova vratit će se na 100 kilometara na sat, pa će se od Čakovca i Varaždina do Zagreba putovati svega jedan sat.

– Nismo uvijek imali pomoć središnje vlasti, ali pohvale premijera Plenkovića i ministara potvrda su da se u Međimurju sve ove godine kvalitetno radi. U mnogim stvarima smo daleko iznad nacionalnog prosjeka, a ono u čemu i dalje zaostajemo su visine plaća, koje su i dalje od 16 do 18 posto manje od prosjeka – rekao je međimurski župan Matija Posavec.

- U Međimurje mnogi dolaze učiti o komunalnoj infrastrukturi, razvrstavanju otpada, realizaciji projekata iz europskih fondova, pri-

Dnevno kroz Nedelišće i Pušćine prođe više od 20.000 vozila

Aktualno

31. srpnja 2019., br. 152 || Regionalni tjednik

3

CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE ČAKOVEC DOBIT ĆE NOVU ZGRADU Projekt izgradnje nove zgrade Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec, u svrhu osiguravanja jednakog pristupa obrazovanju učenicima s teškoćama u razvoju, dobio je „zeleno svjetlo“ Vlade Republike Hrvatske.

Sadašnja školska zgrada Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec izgrađena je 1971.

godine. Prostorni kapacitet zgrade, koji prema izvornom arhitektonskom rješenju ima osam učionica, primjeren je za školovanje do 70 učenika s lakšim teškoćama. Svi polaznici su osobe s intelektualnim teškoćama i pridruženim oštećenjima poput autizma, cerebralne paralize, oštećenja vida,

sluha i govora te poremećajima ponašanja. Škola nema prostor školske kuhinje, blagovaonice, sportske dvorane, knjižnice, ni primjerene kabinete za rehabilitacijski rad.

- Zbog navedenih razloga nameće se potreba izgradnje nove zgrade Centra optimalnog kapaciteta s adekvatnim

prostornim uvjetima. Centar je jedina posebna odgojno-obrazovna ustanova u Međimurskoj županiji jer na području Županije nema nijedne druge ustanove koja bi vodila sustavnu brigu o učenicima s većim teškoćama u razvoju – istaknula je Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja.

REPUBLIKE HRVATSKE

kuna, gradit će uga do Zagreba

e Križu Začretju i Krapini. Najavljena je i obnova pruge na dionicama vratila na 100 kilometara na sat. vlačenju stranih ulaganja i usmjeravanju novca poreznih obveznika na dobrobit građana. Čakovec je proglašen najboljim gradom na području demografije i obrazovanja te imamo najviše studenata na broj stanovnika – dodao je čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač.

Prijelaz u Kotoribi

Među ostalim investicijama koje su potvrđene na sjednici Vlade u Čakovcu nalazi se i inicijativa za uspostavljanja nove točke spajanja cesta između Kotoribe i mađarskog mjesta Murakeresztúr. Potreba za uspostavom graničnog prijelaza iskazana je i s hrvatske i s mađarske strane jer bi se udaljenost između

U planu je i novi granični prijelaz preko Mure koji bi cestovno povezao Kotoribu i Murakeresztúr

100,6 milijuna kuna procijenjena je ukupna vrijednost projekta obilaznice Nedelišća i Pušćina te buduće brze ceste Varaždin – Čakovec, kojom bi se riješio problem prekomjernog prometa na sadašnjoj prometnici

dviju općina, koja sada preko graničnog prijelaza Goričan iznosi 50 kilometara u jednom smjeru, svela svega na dva do tri kilometra stvarne udaljenosti preko rijeke Mure.

Državnim novcem rekonstruirat će se i četiri državne ceste: Železna Gora – Šenkovec, Donji Pustakovec – Mala Subotica – Štefanec, Mursko Središće – Slemenice i Donji Vidovec – Donja Dubrava.

Na sjednici Vlade obećani su i sufinanciranje opremanja školskih sportskih dvorana diljem Međimurske županije te pomoć pri osnivanju Podružnice za povijest obitelji Zrinskih i Frankopana Hrvatskog instituta za povijest sa sjedištem u Čakovcu.

S općinama Nedelišće, Orehovica, Goričan i Vratišinec potpisani su ugovori o darovanju nekretnina koje su se dosad nalazile u državnom vlasništvu.

ANDREJ PLENKOVIĆ U PRELOGU

Geotermalna energana je strateški projekt Poduprta je i inicijativa Grada Preloga vezana uz izgradnju zone lječilišno-turističkoga kompleksa Draškovec, vrijednog 365 milijuna kuna PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Vlada Republike Hrvatske donijela je na sjednici u Čakovcu odluku o proglašenju projekta „Napredna geotermalna energana s internalizacijom ugljikovih spojeva AAT Geothermae“ strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske.

Privatni kapital

Odluka je donesena temeljem prijedloga Povjerenstva za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata. Vrijednost ukupnih troškova projekta procijenjena putem sfere materijalne i nematerijalne imovine iznosi više od 601 milijuna kuna.

– O v i m se projek tom izravno potiče razvoj gospodarske zone Grada Preloga zbog moguće dostupnosti toplinske energije po vrlo konkurentnim cijenama.

Već je u prvoj fazi predviđeno i otvaranje novih radnih mjesta – istaknuo je gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek, još u rujnu prošle godine nakon održane sjednice Povjerenstva za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata.

- Projekt predstavlja Pilotni projekt visoko učinkovite proizvodnje zelene energije iz obnovljivih izvora geoter-

malnog resursa bez ispusta uz izgradnju zone lječilišu okolinu. Projektom se no-turističkog kompleksa predviđa korištenje energije Draškovec. tako da se kao energent upotrebljava geotermalna voda ”Vrt Hrvatske” te da se proizvode - Na području Graelektrična i toda Preloga u naplinska enerselju Draškogija u dvovec planira Realizacijom faznom se provesti procesu. projekta geotermalne pnraozj ie vk at Tom prilikom bi „Hortus elektrane planira se se nui ae otvaranje između 400 Croat sprodukt, - Vrt Hru g l j i ko v v a t s k e “. i 500 radnih mjesta dioksid, Projekt pročišćavao uključuje i utisk ivao izgradnju holinazad u bušotističkog wellness i nu kako bi došlo do zdravstvenog naselja regeneracije sloja i da bi se te proizvodnju zelene enerodržao pritisak u bušotini. gije u nekoliko međusobno povezanih ili individualnih faza koje se mogu kombiniVrijednost rati prema interesu investiukupnih troškova tora – ističu u Ministarstvu zdravstva. projekta Prema podacima Hrvatprocijenjena je ske gospodarske komore, projekt je podijeljen u tri na više od 601 glavne faze, a druga faza milijun kuna podrazumijeva izgradnju zone lječilišno - turističkog kompleksa Draškovec i to Realizacijom projekta plani- Spa & MICE boutique hotel ra se otvoriti od 400 do 500 s 80 soba s četiri zvjezdice s radnih mjesta, a financira medicinskom poliklinikom, se privatnim kapitalom – 240 smještajnih jedinica navedeno je u objašnjenju u vilama i apartmanima odluke Vlade. te golf teren s devet rupa.

Vlada Republike Hrvatske Ukupna vrijednost investitakođer je poduprla inicija- cije premašuje iznos od 365 tivu Grada Preloga vezanu milijuna kuna.

4

Aktualno

Regionalni tjednik || 31. srpnja 2019., br. 152

MURSKO SREDIŠĆE: PREMIJER PLENKOVIĆ U OBILASKU SOBOČAN INTERIJERA Tijekom boravka u Međimurskoj županiji, premijer Andrej Plenković je s ministrima posjetio i Mursko Središće, gdje se susreo s gradonačelnikom Draženom Srpakom.

Tom je prigodom premijer Plenković sa suradnicima obišao gradilište dječjeg vrtića u Ulici Slatine. Novi dječji vrtić je jedan od brojnih koji se u mandatu aktualne Vlade gradi, obnavlja ili dograđuje. Svoj posjet Murskom Središću premijer je završio

obilaskom tvrtke Sobočan interijeri koja je tijekom 19 godina poslovanja izrasla u jednu od vodećih europskih kompanija za opremanje poslovnih i proizvodnih interijera namještajem i pripadajućom opremom. Ove godine tvrtka je otvorila novi, četvrti proizvodni pogon površine 5100 četvornih metara u kojem se obavljaju završna montaža, kontrola kvalitete, pakiranje, skladištenje i utovar. Direktor

Franjo Sobočan prezentirao je premijeru Andreju Plenkoviću rad i proizvode.

- Riječ je o vrlo respektabilnoj tvrtki koja zasigurno pridonosi jačanju hrvatske drvne industrije i domaćim izvoznim rezultatima – rekao je premijer Plenković.

Goste iz Zagreba osim gradonačelnika i njegovih najbližih suradnika, dočekali su i predsjednici mjesnih odbora, gradski vijećnici te predsjednici i predstavnici udruga.

PODACI O PRIRODNOM KRETANJU STANOVNIŠTVA U 2018. GODINI

Čakovec i šest općina lani su imali više rođenih od umrlih

Državni zavod za statistiku objavio je podatke o prirodnom kretanju stanovništva u 2018. godini. Od međimurskih općina, najviše je rođenih u Nedelišću i Maloj Subotici, dok u Kotoribi, Selnici i Vratišincu nije zabilježen nijedan razvod braka.

ILUSTRACIJA

PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

Državni zavod za statistiku objavio je 20. srpnja podatke o prirodnom kretanju stanovništva u Hrvatskoj, koji su pokazali da je u 2018. godini zabilježen porast broja živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu, to jest, rođeno je 389 djece više nego u 2017. godini.

Što kaže statistika?

Lani je također zabilježen i pad broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu – umrla je 771 osoba, što je 1,4 posto manje nego u 2017.

Stopa prirodnog prirasta lani je bila negativna u svim

U Čakovcu je prošle godine rođeno 296 djece

U Međimurskoj županiji lani je razvedeno 145 brakova hrvatskim županijama, pa Mala Subotica rođeno je tako i u Međimurskoj.

67 osoba, a umrlo 53, dok Naime, lani je u Međimur- je najveća međimurska opju rođeno 1192-oje djece, ćina Nedelišće i ovaj put petero više nego u 2017., dok rekorder po broju rođenih u je umrlo 1216 osoba, što je Međimurju – bogatija je za za 93 manje nego prethodne 160 djece, dok je umrlo 100 godine. mještana.

Više umrlih nego rođenih U Orehovici je lani rođezabilježeno je u 16 općina, no 45, a umrle su 43 osobe, među kojima se ističu dok su u Pribislavcu općine Nedelirođene 63, a umršće, u kojoj je lo je 29 osoba. u m rlo 10 0 Strahoninec Više umrlih nego mještana, i je također Donji Kra„u plusu“ rođenih zabilježeno lje ve c , s – la n i je je u 16 općina, među 50 umrlih rođeno 26 u godinu osoba, a kojima se ističu dana. Najumrle su Nedelišće i Donji veću razli24, dok je ku u broju u Kotoribi Kraljevec umrlih i roro đeno 4 0, đenih lani je a umrle su 34 zabilježio Donji osobe.

Vidovec, u kojemu je Od gradova u Međirođeno 8, a umrlo 29 osoba, murskoj županiji pozitivni a slijedi ga Goričan s 21 prirodni prirast bilježi Čakorođenim i 41 umrlim sta- vec, u kojem je prošle godine novnikom. rođeno 296 djece, osam više U šest je međimurskih nego 2017. godine, a umrlo općina zabilježen pozitivni 276 osoba. Mursko Srediprirodni prirast. U općini šće i Prelog su u „minusu“:

zajedno imaju 140 rođenih i 155 umrlih.

Osim podataka o broju rođenih i umrlih, zanimljivi su i podaci o broju sklopljenih i razvedenih brakova. Na razini cijele Hrvatske, lani je sklopljen 19.921 brak, dok je 6125 njih pravomoćno razvedeno.

Sudbonosno „da“ u Međimurskoj županiji prošle su godine izrekla 552 para, 15 više nego u 2017. godini, dok je svoj bračni život okončalo 145 parova.

U Gradu Čakovcu lani su sklopljena 133 braka, 24 više nego što je zabilježeno

PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA U 2018. GODINI MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRADOVI

BROJ ŽIVOROĐENIH

BROJ UMRLIH

PRIRODNI PRIRAST

SKLOPLJENI BRAKOVI

RAZVEDENI BRAKOVI

ČAKOVEC

296

276

20

133

54

PRELOG

81

86

-5

37

10

MURSKO SREDIŠĆE

59

69

-10

28

3

Izvor: Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2018.; Državni zavod za statistiku

u 2017. godini, dok Prelog također bilježi porast - u odnosu na prethodnu godinu sklopljena su dva braka više, njih 37.

S druge strane, Mursko Središće bilježi značajan pad broja sklopljenih brakova u odnosu na prethodnu godinu, kada ih je bilo čak 40. Lani je tako u Gradu rudara sklopljeno „samo“ 28 brakova.

Od međimurskih općina, već godinama u broju sklopljenih brakova prednjači Nedelišće, u kojemu su lani sklopljena 53 braka, deset više nego u 2017. godini.

Slijede općine Sveti Juraj na Bregu s 29 sklopljenih brakova, Štrigova s 23, Mala Subotica s 21 te Donji Kraljevec i Goričan s 20 sklopljenih brakova.

S druge strane, u Međimurskoj županiji prošle je godine zabilježeno 145 razvoda brakova, od kojih u Čakovcu 54, Prelogu 10, a Murskom Središću 3. Od općina, po broju razvedenih brakova prednjače Nedelišće s 13, Sveti Juraj na Bregu s 9, Donji Kraljevec s 8 i Goričan s 6 razvoda brakova. U Kotoribi, Selnici i Vratišincu lani se nitko nije razveo.

Oglasi

31. srpnja 2019., br. 152 || Regionalni tjednik

traži KEY ACCOUNT MANAGERA Tvrtka VIS vodeća je tvrtka u regiji u svojoj djelatnosti s tradicijom dužom od 80 godina. VIS posluje u djelatnostima proizvodnje tehničkih tkanina, proizvodnje profesionalnih promotivnih suncobrana te ostalih promotekstilnih proizvoda, te izvozi na preko 50 inozemnih tržišta.

Snaga tvrtke te njena konkurentna prednost očituje se u zaokruženosti poslovnih procesa proizvodnje.

U svrhu daljnjeg širenja prodaje na inozemnim tržištima tražimo iskusne i odgovorne djelatnike za radno mjesto:

KEY ACCOUNT MANAGER (više izvršitelja)

Kao key account manager bit ćete zaduženi za:

Vrsta posla: određeno/neodređeno Potrebna stručna sprema: SSS/VŠS/VSS Strani jezik: engleski ili njemački ili talijanski ili francuski Poželjno radno iskustvo u poslovima vođenja ključnih kupaca Vozačka dozvola: B kategorije Ostali uvjeti: • feksibilnost i komunikativnost • spremnost na timski rad • pismenost • spremnost na česta putovanja • dinamičnost, samoinicijativa i odgovornost • odlično poznavanje osnovnih računalnih aplikacija (microsoft office, e-mail)

Mogućnost za posloprimce: • prezentiranje proizvoda tvrtke VIS • mogućnost napredovanja novim i postojećim kupcima na inozemnim tržištima • rad u mladom i poticajnom timu • odgovaranje na upite nekim od postojećih i/ili • kontinuirano usavršavanje potencijalnih kupaca na inozemnim tržištima • prilika za osobni i profesionalni razvoj • otvaranje novih kupaca na inozemnim tržištima • istraživanje inozemnog tržišta • koordinaciju narudžbi, proizvodnje i isporuka postojećim i/ili novim kupacima • praćenje, ažuriranje i evidentiranje podataka vezanih uz prodaju Vaše motivacijsko pismo i životopis očekujemo na e-mail adresi: prijava@vis-cro.com ili pisanim putem na adresi: VIS PROMOTEX d.o.o.

Adolfa Wisserta 3/a 42000 Varaždin, Hrvatska Rok za predaju: 15 dana od datuma objave

5

6

Aktualno

Regionalni tjednik || 31. srpnja 2019., br. 152

U ČAKOVCU REKONSTRUKCIJA ULICE VJEKOSLAVA ŠPINČIĆA Ugovorom o darovanju, koji su u četvrtak potpisali župan Međimurske županije Matija Posavec i gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač, Međimurska županija ustupila je Gradu Čakovcu nekretninu u ulici Bana Josipa Jelačića. Ovim Ugovorom omogućuje se nastavak izdavanja potrebnih dozvola za izgradnju sjevernog dijela Ulice Vjekoslava Špinčića u Čakov-

cu. Nekretnina je površine od 2300 četvornih metara te procijenjene vrijednosti od 204 tisuće kuna. Riječ je o potpuno novoj prometnici koja će spajati ulice Stjepana Radića i bana Josipa Jelačića. Osim što će omogućiti lakšu protočnost prometa u istočnome dijelu grada, omogućuje i nekoliko novih prometnih ulaza u kompleks bivše vojarne u kojem se nalaze Međimursko

veleučilište i Tehnološko-inovacijski centar Međimurje. S druge strane je i novo stambeno naselje, čiji će stanovnici također imati spoj na novu cestu.

Osim samoga kolnika, uredit će se i odvodnja, pješačke staze s obje strane te javna rasvjeta. Nakon ishođenja dozvola, krenut će se s procedurom odabira izvođača. U planu je da se ova investicija završi iduće godine.

Na temelju članka 12. Odluke o javnim priznanjima Općine Kotoriba, predsjednik OV-a Kotoribe i Povjerenstva za dodjelu javnih priznanja Općine Stanko Vugrinčić pozvao je vijećnike OV-a, građane, udruge, stranke i druge pravne osobe da prijedloge za dodjelu javnih priznanja Općine podnesu Povjerenstvu. Prijedlozi moraju biti pismeno obrazloženi. Rok za dostavu prijedloga je 15. kolovoza.

JEDAN OD PRIORITETNIH PROJEKATA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE U PODRUČJU OBRAZOVANJA

NEOPREZNO PRETJECANJE

Strašan sudar sa šest ozlijeđenih Do teške prometne nesreće došlo je u petak, 26. srpnja, oko 11.30 na državnoj cesti broj 209, između naselja Žiškovec i Štrukovec.

Dosad provedenim kriminalističkim istraživanjem, u sklopu kojega je proveden i očevid, utvrđeno je da je

Državljanin Poljske je u desnom zavoju obavljao nepropisno pretjecanje i frontalno se sudario s autom iz drugog smjera 46-godišnji poljski državljanin, upravljajući osobnim automobilom “Jeep“ poljskih nacionalnih oznaka, na dionici državne ceste između Štrukovca i Žiškovca u desnom zavoju obavljao nepropisno pretjecanje. Pritom prometna traka kojom je namjeravao pretjecati nije bila slobodna na dovoljnoj udaljenosti. Zbog takvog pretjecanja ugrozio je sigurnost prometa te omeo promet iz suprotnog smjera, zbog čega se frontalno

sudario s “Toyotom Auris“, dubrovačkih registarskih oznaka, kojom je upravljao 40-godišnji vozač s područja Grada Čakovca. Uslijed siline sudara „Toyota“ je odbačena izvan kolnika, gdje je došlo do njezina zapaljenja, a potom se požar proširio i na “Jeep“, poljskih nacionalnih oznaka.

Hitnom intervencijom vatrogasaca požar na vozilima je ugašen, dok su vozilima hitne medicinske pomoći u čakovečku bolnicu prevezeni 40-godišnji vozač i 13-godišnje dijete (putnik), sudionici nesreće iz “Toyote“, koji su u tom trenutku zadobili teške ozljede opasne po život.

Ujedno, iz automobila poljskih nacionalnih oznaka u bolnicu je prevezeno četvero poljskih državljana, 46-godišnji vozač i 39-godišnja putnica te djeca putnici rođena 2003. i 2005. godine, za koje je utvrđeno da su u nesreći lakše ozlijeđeni. Naknadno se saznalo da su vozač iz Toyote i dijete stabilni nakon operacije.

U petak, 26. srpnja, u poslijepodnevnim satima 46-godišnji poljski državljanin, vozač “Jeepa“, je uhićen zbog sumnje u počinjenje kaznenoga djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu.

U OPĆINI D. KRALJEVEC

Radionica LAG-a LAG “Mura-Drava” raspisao je natječaj za Mjeru „Poticanje ulaganja u povećanje kapaciteta, modernizacija i opremanje malih PG-ova“ iz Lokalne razvojne strategije 2014.2020. Prijave na natječaj biti će otvorene od 19. kolovoza do 30. rujna.

Sukladno tome, LAG je 30. srpnja pripremio radionicu u Donjem Kraljevcu na kojoj su potencijalni prijavitelji s područja LAG-a saznali više o samom Natje-

čaju te su im predstavljeni natječajna dokumentacija i način podnošenja prijava.

Područje LAG-a obuhvaća općine: Orehovica, Donji Kraljevec, Goričan, Sveta Marija, Donji Vidovec, Donja Dubrava, Kotoriba, Legrad i Grad Prelog.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava po ovom LAG Natječaju iznosi 443.730 kuna, a visina potpore po nositelju projekta iznosi 15.000 eura, odnosno 110.932,50 kuna.

Vanjsko uređenje nove zgrade Osnovne škole Pribislavec Ugovoreni radovi obuhvaćaju pripremne i zemljane radove, kolničku konstrukciju, odvodnju, prometnu signalizaciju te završne radove na vanjskom uređenju PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

G r ad n j a no ve z g r ad e Osnovne škole Vladimira Nazora u Pribislavcu dugogodišnji je san mještana Pribislavca i jedan od prioritetnih projekata Međimurske županije u području obrazovanja. Zato je župan Međimurske županije Matija Posavec, kao predstavnik

Nova zgrada škole u potpunosti će biti dovršena tijekom jeseni

Ivan Kolarić, dodavši da će se izgraditi prometnica s parkiralištem kako bi korisnici škole i dvorane imali adekvatan pristup. Predviđeni rok za završetak vanjskog uređenja je kraj rujna.

osnivača škole, potpisao ugovor s tvrtkom Tegra o izvođenju radova na vanjskom uređenju nove škole u Pribislavcu kako bi se nova zgrada što prije privela završnoj fazi radova.

Daljnji korak

Neprimjeren prostor

– Naši učenici pohađaju školu smještenu u dvorcu Feštetić koji nije primjeren odgojno-obrazovnom radu te nas, budući da mještani Pribislavca već 20 godina vape za izgradnjom nove škole, veseli što se realizacija tog kapitalnog projekta bliži kraju – rekla je načelnica Općine Pribislavec Višnja

Ivačić koja je sa svojim zamjenikom Krunoslavom Kamenićem nazočila potpisivanju ugovora u prostorijama Međimurske županije. Nova zgrada škole u potpunosti će biti dovršena tijekom jeseni.

Vrijednost radova iznosi

2.200.153,25 kuna s PDVom, a ugovoren i radov i obuhvaćaju pripremne i zemljane radove, kolničku konstrukciju, odvodnju, prometnu signalizaciju te završne radove na vanjskom uređenju, istaknuo je predsjednik Uprave tvrtke Tegra

– Ugovor o vanjskom uređenju vrijedan nešto više od dva milijuna kuna osigurava sljedeći korak u dovršetku izgradnje škole za koju očekujemo da će biti završena tijekom jeseni. Glavnina posla je odrađena, a za preostale radove nedostaje nam oko šest milijuna kuna – rekao je župan Posavec te naglasio da se paralelno s vanjskim radovima počinje i s unutarnjim uređenjem, kako bi nova škola što ranije bila spremna za rad.

APLIKACIJA e-REDAR I DALJE JE NA RASPOLAGANJU GRAĐANIMA

Primjedbe šaljite elektronski Grad Čakovec je još 2016. godine uveo upotrebu aplikacije e-Redar, pomoću koje građani putem interneta mogu gradskoj upravi poslati svoje prijedloge, zamjerke i zapažanja vezana uz komunalnu službu i gradsku infrastrukturu. Radi se o internetskoj aplikaciji koja građanima omogućuje jednostavno i brzo slanje prijava putem računala ili mobilnih telefona, praćenje tijeka rješavanja predmeta te komunikaciju s gradskim komunalnim službama. U

ponedjeljak, 22. srpnja, djelatnici Upravnog odjela za komunalno gospodarst vo Grada Čakovca odslušali su predavanje na temu e-Redara koje im je održao autor aplikacije dr. Bruno Trstenjak, inače jedan od predavača s MEV-a.

U sustav je uključen i GKP ČAKOM pa građani mogu slati svoje primjedbe i u domeni ČAKOM-ove djelatnosti. Besplatna aplikacija je dostupna na svim mobilnim uređajima sustava Android, a može se nabaviti putem Trgovine Play.

31. srpnja 2019., br. 152 || Regionalni tjednik

Oglasi

7

8

Život

Regionalni tjednik || 31. srpnja 2019., br. 152

U ČUKOVCU OBILJEŽEN BLAGDAN SV. JAKOBA

ŽIVOT

Misnim slavljem u nedjelju, 28. srpnja, u Čukovcu obilježen je blagdan svetog Jakoba, zaštitnika mjesta. U sklopu programa tradicionalno se odigrava i nogometni turnir „Memorijal Kreše Madića“ u organizaciji Nogometnog kluba Čukovec ‘77. Ove su godine sudjelovale ekipe Mladosti iz Svete Marije, Drave iz Donjeg Mihaljevca, Galeba iz Oporovca, ČSK-a iz Čehovca, Draškovca te Mladosti Komet

iz Preloga. Uoči završnice natjecanja u prijepodnevnim satima položeno je cvijeće i zapaljene su svijeće na spomenik Krešimiru Madiću u Čukovcu. U finalu turnira slavila je momčad Mladosti iz Svete Marije, pobijedivši Mladost Komet iz Preloga rezultatom 4:1. Trećeplasirana je bila ekipa Draškovca, koja je u utakmici za treće mjesto pobijedila Dravu iz Donjeg Mihaljevca rezultatom 2:1.

Direktor tvrtke Agricola Siniša Balent i vlasnik polja na kojem je organiziran Dan polja Kristijan Borković

DAN POLJA KRUMPIRA KOD KRISTIJANA BORKOVIĆA IZ BELICE

Krumpiraši pogledali rezultate prokušanih i eksperimentalnih sorti Uz stručni nadzor mr. sc. Milorada Šubića, brojni proizvođači merkantilnoga krumpira iz Belice i susjednih općina dobili su priliku pogledati koje su novosti u razvoju proizvodnje te kulture PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Prošloga tjedna na polju Kristijana Borkovića iz Belice, u predjelu poznatom pod nazivom Kramarišče, u organizaciji njegova Obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva i tvrtke Agricola iz Čakovca održan je Dan polja krumpira. Na oglednoj su njivi analizirani rezultati pokusa postignuti u proizvodnji.

Nove sorte

– Ideja Dana polja je promocija novih sorata. Zastupamo tvrtku HZPC iz Nizozemske, s kojima surađujemo već 25 godina. Dane polja organiziramo da poljoprivrednici koji se bave proizvodnjom krumpira vide nove sorte te ih upozna-

ju putem rezultata pokusa.

Zatim ih u manjoj količini introduciramo u njihovu proizvodnju i onda vidimo koje im odgovaraju po prinosima, izgledu, kvaliteti i zahtjevima njihova tržišta. Od nešto starijih sorata u komercijalnoj proizvodnji već su nekoliko godina Colomba i Memphis, dok među novije pripadaju Lucinda, Farida, San red... Polje je nenavodnjavano. Prije nekoliko godina paralelno smo izvodili pokuse na navodnjavanim i nenavodnjavanim poljima, no budući da čak 70 posto poljoprivrednika ne navodnjava svoje površine, pokuse izvodimo u uvjetima bez vode da bismo dobili i prikazali što realnije rezultate. Ako neka sorta zadovolji u uvjetima bez vode, na navodnjavanu polju njezini će rezultati biti još

tridesetak posto bolji! – objašnjava Siniša Balent, direktor tvrtke Agricola iz Čakovca.

Ugodno iznenađenje

Uz stručni nadzor mr. sc.

Milorada Šubića, pročelnika čakovečke podružnice Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, brojni proizvođači merkantilnoga krumpira iz Belice i susjednih općina dobili su priliku pogledati koje su novosti u razvoju proizvodnje te kulture.

– Ova je godina bila prilično neobična, sa čak dva povijesna klimatološka maksimuma prema podacima DHMZ-a, što znači da u ratarstvu možemo očekivati iznenađenja.

Krumpir je tipična planinska biljka koja mjesečno tijekom vegetacije traži dobro raspoređenih 110-120 milimetara

oborina. Ovo je polje nenavodnjavano, s prosječnom međimurskim agrotehnikom.

Na Danu polja može se naći 16 sorata, pri čemu domini-

– Ako neka sorta zadovolji u uvjetima bez vode, na navodnjavanu polju njezini će rezultati biti još tridesetak posto bolji! – objasnio je Siniša Balent. raju sorte žute kožice. Imamo četiri skupine dozrijevanja: vrlo rani, rani, srednje rani

i kasni krumpir. Najveći dio proizvođača skladišti krumpir tijekom zime te ga prodaje na proljeće, kad ostatak Hrvatske i regije nema krumpira. Tako je i danas većina proizvođača došla upravo zbog takvih sorata. Zanimaju ih prinos, dužina vegetacije, boja mesa, kvaliteta... Moram priznati da sam, s obzirom na ovogodišnje uvjete, ugodno iznenađen: prinos većine sorti kreće se oko 40 tona po hektaru, jedna sorta je dala i prinos od više od 50 tona! Budući da je svibanj bio iznadprosječno hladan, dok je lipanj 2019. najtopliji ikad zabilježen, nismo znali što očekivati. Kao što sam već naveo, ovi rezultati su postignuti uz prosječnu agrotehniku. S obzirom na sve navedeno, mislim da proizvođači mogu biti zadovoljni

kvalitetom i prinosom svojih proizvoda. Imamo pet-šest izrazito zanimljivih sorata, neke su od njih već poznate, dok je jedna ovdje na promociji. Radi se o sorti pod šifrom “Camelia”, što će joj navodno biti službeno ime, koja pokazuje neka vrlo zanimljiva svojstva – objasnio je Šubić.

Europski standardi

Dodao je da je europska politika puno restriktivnija u odnosu na nekadašnje mjere na koje su hrvatski proizvođači bili naviknuti. Navodi primjer skladištenja, pri kojem će trebati osigurati aktivnu ventilaciju, te smanjenje razina hormona koji utječu na čuvanje krumpira. Zbog toga su, kaže, trenutno najzanimljivije sorte koje su otporne na dugotrajno skladištenje.

NA POLJU POKRAJ VOĆNJAKA AGROMEĐIMURJA U NEDELIŠĆU NATJECANJE U ORANJU

Jalušić i Pokrivač najbolji na natjecanju orača U organizaciji Udruge orača Međimurske županije, Ministarstva poljoprivrede i Općine Nedelišće te pod pokroviteljstvom Međimurske županije, u subotu, 27. srpnja, na polju pokraj voćnjaka Agromeđimurja u Nedelišću održano je Županijsko natjecanje u oranju. Na natjecanje su se mogli prijaviti svi zainteresirani bez obzira na spol, godine i plug, a organizirano je u dvije kategorije: u oranju plugovima ravnjacima te premetnjacima.

Jurica Trstenjak, Ivan Novak, Nikola Perko, Dragutin Kacun, Luka Perko, Stjepan Jagec, Fran Andrej Jalušić i Jura Maček snage su odmjerili u kategoriji

plugova ravnjaka, dok su se Jura Jalušić, Marijan Kolarić i Stjepan Pokrivač natjecali u kategoriji plugova premetnjaka.

Licencirani suci ocjenjivali su nekoliko parametara: od otvaranja početne brazde i naora, preko pravca razora do zaoravanja biljnih ostataka, objasnila je viša stručna savjetnica u Ministarstvu poljoprivrede Suzana Pajić. Prilikom službenog otvorenja natjecanja, orače i publiku pozdravio je predsjednik Udruge orača Međimurske županije Josip Kolarić, a sudionicima su sreću zaželjeli i zamjenik župana MŽ Josip Grivec te načelnik općine Nedelišće Darko Dania.

– Na području Općine Nedelišće živi i radi velik broj poljoprivrednika na što smo

Fran Andrej Jalušić i Stjepan Pokrivač branit će boje Međimurske županije na 17.

Natjecanju u oranju Republike Hrvatske osobito ponosni, a želja nam je biti domaćinom ne samo županijskog, već i državnog

natjecanja u oranju, o čemu smo već razgovarali s organizatorom – rekao je načelnik Dania. Natjecanje je otvorio Josip Grivec. U kategoriji plugova ravnjaka najbolji je bio Fran Andrej Jalušić. Drugo mjesto osvojio je Luka Perko, a treće Nikola Perko. U oranju plugova premetnjaka pobijedio je Stjepan Pokrivač, dok su Marijan Kolarić i Jura Jalušić drugo- i trećeplasirani.

Fran Andrej Jalušić i Stjepan Pokrivač branit će boje Međimurske županije na 17.

Natjecanju u oranju Republike Hrvatske, koje će se 20. rujna održati u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Život

31. srpnja 2019., br. 152 || Regionalni tjednik

9

„DANI TURIZMA“ U SVETOM MARTINU: KONCERT NEVENA HRUSTIĆA Nastavlja se program manifestacije „Dani turizma“ u Svetome Martinu na Muri. U subotu, 3. kolovoza, program u 12 sati otvara Međunarodni susret oldtimera.

Veliki broj vlasnika starih automobila i motocikala sa svojim će se limenim ljubimcima okupiti na prostoru kod Mlinarske hiže u Žabniku. Od 14 do 19 sati na rasporedu je „Selski kup“, natjecanje u sportskom ribolovu, koje će se održati u

Žabniku u organizaciji Športskog ribolovnog društva Čikov. U večernjim satima na svoje će doći svi ljubitelji vrhunske glazbe.

U 20 sati u crkvi sv. Martina Biskupa koncert na gitari će održati Neven Hrustić.

Riječ je o vrlo uspješnom glazbeniku koji se školovao na akademijama u Zagrebu i Grazu, a usavršavao na seminarima brojnih renomiranih glazbenika. Kao solist i kao član ansambala nastupao je po

cijeloj Hrvatskoj, ali i u SAD-u, Engleskoj, Austriji i Sloveniji. Od 21 sata kraj mosta na Muri u Svetom Martinu rock nastupom predstavit će se Halicanum Ridersi.

U ponedjeljak, 5. kolovoza, na Dan domovinske zahvalnosti, članovi Udruge hrvatskih veterana Domovinskog rata i njihovi gosti u 7.30 položit će vijence kod župne crkve, nakon koje će se služiti sveta misa.

ANA-MARIJA KRALJ IZLAŽE U MUZEJU MEĐIMURJA ČAKOVEC

“Metal u meni budi kreativnost, iskorištavam njegov puni potencijal!”

Riječ je o mladoj umjetnici iz Svetog Martina na Muri. U čakovečkome Muzeju izložit će radove iz tri različita ciklusa, a svakog od njih karakterizira jedinstveni način dobivanja, to jest, proces izrade.

PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

Umjetnica Ana-Marija Kralj iz Svetog Martina na Muri izložit će 2. kolovoza svoja djela u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec. Izložba nosi naziv „Proces“, jer je upravo proces koji stvara nepredvidljive ishode najbitniji dio njezina rada.

Tri ciklusa

- Sam materijal s kojim radim, metal, u meni budi kreativnost i tjera me da iskoristim njegov puni potencijal. Na izložbi „Proces“ izložit ću radove iz triju različitih ciklusa, a svakog od njih karakterizira jedinstveni način dobivanja, to jest, proces izrade – objasnila je mlada umjetnica, čiji je umjetnički put započeo u modnoj industriji.

Još je tijekom studiranja na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu s 19 godina osnovala brend Kralj & Krajina, a 2013. godine dobiva „Dreft Next Generation“ nagradu za najboljeg mladog dizajnera i otad redovno izlaže na Tjednu dizajna u Zagrebu.

Dvije godine kasnije završava fakultet i dobiva titulu inženjerke tekstilnog i modnog dizajna. Godinu dana radila je kao dizajner u modnom ateljeu Xenia Design, a od 2016. dizajnira luksuzni namještaj za Ferrum te iste godine osniva vlastiti brend „Merien King“.

Kao „Merien King“ stvara metalnu umjetnost u rodnom Svetome Martinu na Muri, a lani je otvorila vlastitu galeriju umjetnina u Varaždinu.

- Jako sam sretna što svi Varaždinci jako pozitivno reagiraju na apstraktnu umjetnost i na cijeli koncept moje galerije. Posjetitelji su često iznenađeni što tako nešto postoji u Varaždinu.

U galeriji se, osim slika i skulptura, mogu pronaći i dizajnerski stolići, modne ilustracije, oslikane platnene torbe te najnoviji dodatak -

OTVORENJE IZLOŽBE Službeno otvorenje izložbe “Proces” Ane-Marije Kralj u Muzeju Međimurja Čakovec održat će se u petak, 2. kolovoza, u 19 sati. Svi zainteresirani moći će je razgledati do 23. kolovoza.

Jako sam sretna i zahvalna što imam priliku izlagati u Muzeju Međimurja Čakovec”, kaže mlada umjetnica iz Svetog Martina na Muri

dizajnerski nakit – rekla je Ana-Marija Kralj.

U čakovečkome Muzeju početkom kolovoza izložit će djela na mesingu, inoxu i aluminiju. Mesing je tretiran kiselinom, inox toplinski i mehanički, dok je aluminij zalijevan bojom pomoću rotirajućih stolića i kantica.

- Tri različita metala – tri različita procesa. Iako su načini dobivanja različiti, objedinjuje ih estetika luskuznog minimalizma – pojašnjava mlada umjetnica.

Ljubav prema metalu usadio joj je otac: od najranije

dobi s metalom se susretala u njegovom strojobravarskom obrtu. Njezini prvi radovi bili su eksperimenti na otpadnim materijalima koje je pronašla u očevu obrtu, a danas kaže da je rad s metalom intuitivan i zanimljiv te da u njemu uvijek otkrije nešto novo.

- Ovo je moja treća samostalna izložba i vjerojatno prva izložba dosad na kojoj prevladavaju osjećaji uzbuđenja umjesto nervoze.

Jako sam sretna i zahvalna što imam priliku izlagati u Muzeju Međimurja Čakovec – otkriva nam Ana-Marija, koju uskoro očekuje izlaganje i na Porcijunkulovu u Čakovcu te Špancirfestu u Varaždinu.

U studenome priprema samostalnu izložbu u Muzeju „Croata insulanus“ u Prelogu, a ostatak ljeta planira provesti u Svetome Martinu u onome u čemu najviše uživa - izradi novih skulptura i slika.

10 Zdravlje

Regionalni tjednik || 31. srpnja 2019., br. 152

SLIJEPIM OSOBAMA OSIGURAN PRIJEVOZ NA RAZNE AKTIVNOSTI

ZDRAVLJE

Udruga slijepih Međimurske županije ove godine od 1. lipnja do 31. prosinca provodi projekt „Volim se gibat’“ koji financiraju Međimurske vode. Ciljevi projekta su doprinijeti društvenoj integraciji i kvaliteti života slijepih osoba, kvalitetnije korištenje njihovog slobodnog vremena, povećanje samostalnosti i samopouzdanja slijepih osoba te senzibilizacija javnosti prema osobama s invaliditetom. Važnost ovog projek-

ta očituje se i u činjenici da se mijenja način razmišljanja obitelji, budući da će se članovi obitelji osvijestiti u perspektivi da slijepa osoba može sudjelovati u aktivnostima u lokalnoj zajednici bez njihove stalne skrbi.

Ovim projektom provodi se aktivnost prijevoza članova na aktivnosti u organizaciji Udruge, a obuhvaća odlazak po korisnika u mjesto stanovanja i prijevoz do destinacije te povratak.

BOJIŠ LI SE? Svima nam je zajedničko da se u nekim situacijama bojimo. Neki se boje mraka, neki zubara, neki letenja avionom, a većina se ljudi boji smrti. U Matejevom evanđelju čitamo da su se i Isusovi učenici bojali. “Odmah nakon toga Isus je naredio svojim učenicima da uđu u lađu i otplove na drugu stranu jezera prije njega, a on će poslati narod kući. Nakon što je otpremio narod, popeo se na brdo da bi molio u samoći. Uvečer je još uvijek bio ondje sam. A lađa je već bila daleko od obale, šibana valovima, jer je plovila usuprot vjetru. Između tri i šest sati ujutro Isus je došao k učenicima, hodajući po vodi. A oni su, kad su ga vidjeli kako hoda po vodi, prestrašeno kriknuli: »Duh!« i počeli od straha vikati. No, Isus im je odmah rekao: »Budite hrabri!

Ja sam. Ne bojte se!«Petar mu je na to rekao: »Gospodine, ako si to ti, naredi mi da dođem k tebi hodajući po vodi.«Isus mu je rekao: »Dođi!« Petar je izašao iz lađe i, hodajući po vodi, pošao prema Isusu. Ali kad je primijetio koliko je vjetar jak, uplašio se i počeo tonuti te povikao: »Gospodine, spasi me!« Isus je odmah ispružio ruku, uhvatio ga i rekao mu: »Čovječe male vjere, zašto si posumnjao?« Kad su ušli u lađu, vjetar je prestao. A oni koji su bili u lađi poklonili su se Isusu govoreći: »Ti si zaista Sin Božji!«” Zanimljivo je da se učenici nisu bojali pogibli od uzburkanog mora, već kad su ugledali Isusa kako hoda po vodi.

Umjesto da su se radovali Isusu, bili su prestravljeni. No, Petar da bi bio siguran da je to Isus, traži od njega da i on hoda po vodi. Kad je Petar došao do Isusa uplašio se

Mladen Dominić Kristova Crkva vjetra i siline valova i počeo tonuti.

Zavapio je, ‘Gospodine, spasi me!’.

U svojem strahu, Petar je donio najbolju odluku, zavapio je Isusu i pružio ruku prema Isusu.

Gdje ste vi? Bojite li se i vi? Jeste li spremni u svojim strahovima i neizvjesnostima pružiti ruku Isusu ili se radije borite sami sa silinom valova ovoga života? Klanjate li se Isusu ili nekome drugome? prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Kako biste i Vi mogli saznati kako zaista biti sretan s Kristom, naručite BESPLATAN primjerak BIBLIJE (meki kožni uvez), tiskane u suradnji s Kršćanskom sadašnjosti (rimokatolička izdavačka kuća) te novi broj kršćanskog časopisa Obiteljski list naslova Probudi se koji je upravo izašao iz tiska. Nazovite nas na 042 311 202.

Posjetite nas sljedeće nedjelje u 10 sati na našem redovitom bogoslužju.

Kristova Crkva Varaždin Vilka Novaka 48f www.kristova-crkva.hr

UTRKA “MLIJEČNA STAZA”

Obilježavanje 29.

Međunarodnog tjedna dojenja Svake se godine u prvom tjednu kolovoza brojnim javnozdravstvenim akcijama diljem svijeta obilježava Međunarodni tjedan dojenja. Tema ovogodišnjeg, 29. Međunarodnog tjedna dojenja, je osnaživanje roditelja i stvaranje okružja koje potiče dojenje. Održavanje standarda koji su dosad ostvareni u hrvatskim rodilištima ključno je za zadržavanje visoke stope dojenja u prvim mjesecima djetetova života.

Ministarstvo zdravstva i UNICEF ove će godine u okviru UNICEFove humanitarne utrke „Mliječna staza“ opremiti sva rodilišta u Hrvatskoj kako bi se dodatno unaprijedili uvjeti za svu novorođenu djecu u Hrvatskoj i njihove majke. Prikupljena sredstva od utrke bit će uložena u edukaciju osoblja i nabavu opreme koja je prepoznata kao prioritetna, poput bežičnog CTG-a, fototerapijske dekice i krevetića za bebe prilagođenih majkama koje su rodile carskim rezom.

KRETANJE ZARAZNIH BOLESTI OD SIJEČNJA DO LIPNJA OVE GODINE U ODNOSU NA LANI

Više oboljelih od streptokoknih bolesti, pojava svraba u padu U prvih šest mjeseci ove godine najviše je oboljelih od gripe, i to u sezonskom, zimskom razdoblju. Slijede vodene kozice, streptokokne bolesti, enterokolitis i upala pluća.

PIŠE: MARTINA LONČAR PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije objavio je pregled kretanja zaraznih bolesti u Međimurskoj županiji na temelju pojedinačnih prijava oboljenja (ili smrti) od zarazne bolesti od siječnja do lipnja ove godine.

Zabilježen je najveći broj oboljelih od gripe, čak 2194ero, od čega ih je čak više od pola bilo u siječnju, dok je u siječnju i ožujku zabilježen po jedan slučaj smrti od gripe.

Druga najzastupljenija bolest su vodene kozice, tipična dječja kapljična zarazna bolest protiv koje se ne cijepi. Vodene kozice javljaju se kontinuirano, a u prvih šest mjeseci ove godine veća je učestalost nego lani u istom razdoblju – prijavljeno je 426 oboljelih, dok ih je prošle godine bilo 356.

Na trećem su mjestu streptokokne bolesti, upala grla i šarlah, koje bilježe uobičajeno sezonsko pojavljivanje s nešto većom učestalošću nego lani, i to sa najvećim brojem oboljelih u dječjoj dobi. Od streptokoknih bolesti ove je godine oboljelo 379 osoba, a lani 310.

Značajno veća pojavnost

nego u istom razdoblju prošle godine zabilježena je kod enterokolitisa, od čega je u prvoj polovici ove godine oboljelo 232 ljudi, a prošle

97 oboljelih, s time da su ove godine od upale pluća umrle tri osobe.

Zabilježena su dva slučaja smrti od gripe i tri od upale pluća

S druge strane, u laganom padu je pojavnost kampilobakterioze. U prvih šest mjeseci 2019. godine zabilježena su 64 slučaja, a u istom razdoblju 2018. godine bilo ih je 78. Manja je i pojavnost svraba, i to čak dvostruko – ove je godine u promatranom razdoblju oboljelo 10, a lani 20 osoba. Manja je i učestalost pojave ušljivosti, od koje je ove godine prijavljeno devet oboljelih, a prošle 12. I kod ušljivosti i kod svraba najčešće se radi o pojavi više slučajeva u

tek 90. U porastu su i virusni enterokolitisi – prijavljeno je 102 slučaja u odnosu na 56 prijavljenih lani.

Od upale pluća je do lipnja ove godine oboljelo 100 osoba, što je također više nego lani, kada je bilo prijavljeno

Smanjenje broja oboljelih

istoj obitelji ili zajednici.

U trendu pada pojavnosti je i lajmska borelioza, od koje je u prvih pola godine oboljelo 10, a lani 13 osoba. Slučaja salmoneloze je zabilježeno osam, od čega je pet sezonskih pojavljivanja u lipnju, dok je prošle godine zabilježeno devet slučajeva. Ove su godine u svibnju prijavljena i dva kliconoštva salmonele.

Nadalje, zabilježeno je 15 slučajeva oboljenja od erizipela, 13 od helmintoze, 31 od herpesa zostera, sedam od mononukleoze, šest od dizenterije, pet trovanja hranom, jedan hepatitis B, dvije menigokokne sepse i dvije bakterijske sepse.

Za razliku od prošle godine, kada nije bio zabilježen nijedan slučaj, ove su godine prijavljena dva slučaja meningokoknog meningitisa, no bez teških oblika. U prvih šest mjeseci nije zabilježen nijedan slučaj krpeljnog meningoencefalitisa, kao ni prethodne dvije godine u istom razdoblju. I dalje se nastavlja povoljno stanje skupine spolnih, odnosno spolno prenosivih bolesti, pa tako u promatranom razdoblju nema prijavljene nijedne bolesti iz skupina gonoreje, sifilisa, AIDS-a i HIV-a.

Zdravlje

31. srpnja 2019., br. 152 || Regionalni tjednik

11

JAVNA TRIBINA “SUŽIVOT S PRIRODOM” O ZNAČAJU OSTANKA NA SELU Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije održalo je 19. srpnja u multimedijalnoj dvorani Muzeja „Croata insulanus“ Grada Preloga javnu tribinu „Suživot s prirodom“ projekta „Vrt za bolje sutra“. Predsjednica Društva osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, Miljenka Radović, mag. iur., uvodno je pozdravila sve prisutne i zahvalila svim partnerima i suradnicima

na podršci i suradnji.

Projekt „Vrt za bolje sutra“ financira se iz sredstava Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te ukupna vrijednost projekta iznosi 85.000 kuna. Partneri na projektu su Općina Podturen i Udruga mladih Podturen.

Ciljevi javne tribine bili su informiranje mladih osoba, mladih osoba s invaliditetom i ostalih građana o značaju ostanka

u manjim, ruralnim sredinama i poteškoćama na koje nailaze. Na javnoj tribini su sudjelovali Bernarda Orehovec, promicateljica biodinamičke poljoprivrede i izvoditeljica projektnih aktivnosti, Perica Hajdarović, načelnik Općine Podturen, i Petra Jambrošić, predsjednica Udruge mladih Podturen, koji su iznijeli svoja stajališta o važnosti ostanka mladih u ruralnim sredinama.

PROJEKT MEĐIMURSKE UDRUGE ZA RANU INTERVENCIJU U DJETINJSTVU

Na ovogodišnjem Festivalu medvjedića udomite plišanca!

Drugi Festival medvjedića održat će se tijekom manifestacije Porcijunkulovo 2019., od 30. srpnja do 4. kolovoza. Akcija “Budi sretna priča jednog medvjedića” je ove godine dobila priznanje Grada Čakovca za Najakciju.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

“Budi sretna priča jednog medvjedića” je projekt Međimurske udruge za ranu intervenciju u djetinjstvu (MURIDa) sa svrhom senzibilizacije i osvještavanja javnosti o važnosti rane intervencije te s ciljem poticanja usvajanja poželjnih

Promotivnoj kampanji su se priključili i studenti s Međimurskog veleučilišta koji su uz definirane aktivnosti promovirali i društveno korisno učenje odgojnih vrijednosti kao što su dijeljenje i tolerancija, socijalna osviještenost te promicanje volonterizma. U aktivnostima projekta potiču održivi razvoj putem ponovne upotrebe plišanih igračaka, dajući im šansu da pronađu nove vlasnike. Projekt su prošle godine podržale

mnoge javne/poznate osobe, što možete vidjeti na MURID-ovu službenome Youtube kanalu.

Tko ih podržava ove godine, možete vidjeti i na događaju na društvenoj mreži Facebook, gdje možete pratiti i sve novosti vezane uz pripremu nadolazećeg Festivala medvjedića. Drugi

po redu Festival medvjedića održat će se tijekom manifestacije Porcijunkulovo 2019., od 30. srpnja do 4. kolovoza u Čakovcu. Akcija “Budi sretna priča jednog medvjedića” je ove godine dobila priznanje Grada Čakovca za Najakciju u 2019. godini, a promotivnoj kampa-

nji su se priključili i studenti s Međimurskog veleučilišta koji su uz definirane aktivnosti promovirali i društveno korisno učenje koje se počinje sve više prakticirati kao metoda učenja s višestrukim prednostima za sve uključene strane. U tijeku je i izdavanje prve slikovnice

Međimurske udruge za ranu intervenciju u djetinjstvu “Sretna priča jednog medvjedića”, čija tematika je proizašla iz prošlogodišnjeg Festivala medvjedića.

Putem aktivnosti koje provode promiču društveno odgovorno poslovanje za tvrtke i organizacije koje su se uključile u

organizaciju Festivala. Iz prošlogodišnje kampanje nastao je i prvi MURID-ov Instagram influencer - medvjedić Ranko, koji glas o svemu što rade prenosi po raznim dijelovima Hrvatske i svijeta, o čemu više možete vidjeti na njegovu Instagram profilu.

“MIJENJAM SVIJET, VOLONTIRAM II” - PROMOCIJA I RAZVOJ VOLONTERSTVA

Na završnoj konferenciji u Prelogu predstavljeni rezultati projekta ostvarenim rezultatima projekta. O iskustvima volontiranja iz perspektive osobe s invaliditetom govorila je dugogodišnja volonterka Društva osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, Klaudija Kozol.

Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije održalo je u petak, 19. srpnja, u multimedijalnoj dvorani Muzeja „Croata insulanus“ Grada Preloga završnu konferenciju projekta „Mijenjam svijet, volontiram II“. Predsjednica Društva osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, Miljenka Radović, mag. iur., uvodno je pozdravila sve prisutne i zahvalila svim partnerima i suradnicima na podršci i suradnji.

Za zajednicu

Cilj projekta „Mijenjam svijet, volontiram II“ je doprinijeti promociji i razvoju volonterstva na području donjega dijela Međimurske županije. Projekt je financiran sredstvima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu

Iznimno zalaganje

politiku u iznosu od 80.000 kuna. Projekt se provodio u suradnji s Volonterskim centrom „Za zajednicu“ i partnerima: Gradom Prelogom, Općinom Podturen, Općinom Orehovica i Općinom Domašinec. Cilj konferencije bio je informiranje javnosti o provedenim aktivnostima i

Nagrada za najvolontera projekta „Mijenjam svijet, volontiram II“ pripala je Martinu Vlaheku, članu Društva osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, koji se istaknuo u volonterskim aktivnostima projekta.

Gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek također se obratio prisutnima, zahvalio im se na zalaganju i radu s osjetljivim skupinama te ponudio pomoć u realizaciji novih projekata.

12 Školstvo

Regionalni tjednik || 31. srpnja 2019., br. 152

“ZAJEDNO GRADIMO ODRŽIVU BUDUĆNOST”

ŠKOLSTVO

Čakovec i Područnom školom Novo Selo Rok te Osnovnom školom Gornji Mihaljevec. Sufinanciraju ga Ured za udruge Vlade RH, Grad Čakovec i Međimurska županija.

Pet odabranih škola u kojima će se provoditi edukativne aktivnosti su: OŠ Prelog, II. OŠ Čakovec, OŠ Nedelišće PŠ Dunjkovec, OŠ Selnica - PŠ Zebanec i OŠ Štrigova - PŠ Železna Gora.

Udruga „Biovrt - u skladu s prirodom“ raspisala je javni poziv za osnovne škole u okviru projekta „Zajedno gradimo održivu budućnost“, na koji se prijavilo 13 osnovnih škola iz Međimurske županije.

Projekt traje od ožujka ove godine pa sve do 28. veljače 2021. godine te ga provodi Udruga Biovrt kao nositelj u partnerstvu s I. osnovnom školom

PROVJERILI SMO KAKVA JE POPUNJENOST SREDNJOŠKOLSKIH OBRAZOVNIH USTANOVA U MEĐIMURJU

Upisi u srednje škole: nitko ne želi u pivare i soboslikare!

U međimurske škole u ljetnom roku upisano je 1020 učenika. I dok se u pojedinim školama tražilo mjesto više, dva srednjoškolska programa nisu bila odabir nijednog učenika.

PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

U ljetnome roku upisa u srednje škole u Međimurskoj županiji u školskoj godini 2019./2020. ukupno je upisano 1.020 učenika, koji su šestu godinu zaredom željene škole upisivali putem stranice upisi.hr

Ljetni rok

Naime, 13. srpnja objavljene su konačne ljestvice poretka upisa u srednje škole, a učenici su na području Međimurja mogli birati između sedam škola: Ekonomske i trgovačke

Srednja škola Prelog

Mjesta za upis ima kod budućih mesara, tesara, zidara i fasadera škole Čakovec, Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, Gospodarske škole Čakovec, Graditeljske škole Čakovec, Srednje škole Čakovec, Tehničke škole Čakovec i Srednje škole Prelog.

Iz Međimurske županije doznajemo da ove godine učenici uopće nisu pokazali interes za upis u nove programe: za

zanimanje pivar u Srednjoj školi Prelog i za zanimanje soboslikar-ličilac-dekorater u dualnom obliku obrazovanja koje je ponudila Graditeljska škola Čakovec.

Ako u jesenskom roku učenici ipak budu upisali zanimanje pivar Srednje škole Prelog, ona bi od nove školske godine postala jedina hrvatska škola u kojoj se provodi to zanimanje.

- Za mjesta u preostalih 50 -ak programa interes je očekivan, tako da su u gimnazijskim programima popunjena sva mjesta u Gimnaziji Josipa Slavenskog i u Srednjoj školi Čakovec.

Preostala su po tri slobodna mjesta u programu opće gimnazije u Prelogu i programu prirodoslovno-matematičke gimnazije u Tehničkoj školi Čakovec – objašnjavaju iz Županije.

I četverogodišnji strukovni programi uglavnom su popu-

Graditeljska škola Čakovec

njeni. Više slobodnih mjesta ostalo je samo u razrednim odjelima modnih tehničara i agrotehničara u Gospodarskoj školi Čakovec, a po jedno u

Popunjena su sva mjesta u Gimnaziji Josipa Slavenskog i Srednjoj školi Čakovec programima tehničara geodezije i geoinformatike u Graditeljskoj školi te ekonomista u Srednjoj školi Prelog.

Popunjena su i gotovo sva trogodišnja strukovna zani-

manja, tako da je preostalo samo pokoje slobodno mjesto u Gospodarskoj školi za krojače i obućare, u Ekonomskoj školi za prodavače u dualnom sustavu obrazovanja te za konobare, slastičare i kuhare u Srednjoj školi Prelog.

- Za izrazito deficitarna zanimanja učenici ni ove godine, bez obzira na ponuđene stipendije i druge pogodnosti, nisu pokazali velik interes, tako da mjesta za upis ima kod budućih mesara, tesara,

zidara i fasadera. Isto tako, mjesta ima i u pomoćnim zanimanjima za koja se mogu odlučiti učenici s teškoćama – poručuju iz Međimurske županije.

Jesenski upisni rok započinje 21. kolovoza u 12 sati, a konačne ljestvice poretka objavit će se 29. kolovoza.

Srednjoškolci će u školske klupe sjesti 9. rujna.

OBJAVLJENI KONAČNI REZULTATI DRŽAVNE MATURE

Matematiku i Hrvatski palo čak 8748 učenika Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja objavio je konačne rezultate 10. državne mature, koji su prema svim podacima – zabrinjavajući.

Naime, ispitima državne mature u ovoj je školskoj godini pristupilo 30.538 učenika, od čega iz gimnazija 11.795, dok je strukovnih programa 14.795.

Iz Međimurske županije ispitima je pristupilo 687 učenika.

Ukupno je 1041 ili 9,4 posto gimnazijskih učenika palo ispit državne mature, što je gotovo dvostruko

više nego lani, baš kao i 6947 učenika iz strukovnih područja. Negativnih ocjena iz Matematike i Hrvatskog jezika ove je godine bilo 8748, što je za 1226

Iz Međimurske županije ispitima je pristupilo 687 učenika više od prethodne godine.

Od izbornih predmeta, najviše je negativnih ocjena bilo iz Sociologije, a slijede Fizika i Psihologija,

dok je najviše odličnih ocjena bilo iz viših razina Engleskog i Njemačkog jezika.

Pojednostavljenim priborom i dostavljenim kemijskim olovkama prvi se puta pokušala povećati razina sigurnosti učenika, no ipak su kod četvero njih pronađeni „bubica“ s opremom, šalabahter ili mobitel, čime su im poništeni svi ispiti ljetnoga roka.

Zbog neprimjerenog sadržaja, ispunjavanja dijela za ocjenjivače i neprimjerenog ponašanja također je poništeno još 18 ispita.

Prijava ispita na jesenskom roku državne mature počela je 20. i završava 31. srpnja. Ispiti se pišu u razdoblju od 21. kolovoza do 6. rujna, a konačni rezultati mature bit će objavljeni 17. rujna.

Dodajmo da je dvoje učenika Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec ispite državne mature riješilo bez greške. Tina Čatlaić najuspješnije je savladala ispit više razine Hrvatskog jezika, a Filip Vinković sa stopostotnom točnošću riješio je ispit iz više razine Matematike.

Školstvo

31. srpnja 2019., br. 152 || Regionalni tjednik

13

LJETO U DJEČJEM VRTIĆU CIPELICA: MALIŠANI UŽIVAJU U IGRI NA OTVORENOM Ljeto je u punome zamahu, neki su se već vratili s mora, neki mu se tek vesele, no polaznicima Dječjeg vrtića Cipelica zajedničko je uživanje u raznim aktivnostima, a najviše onima na otvorenom.

Igre s vodom, održavanje biovrta i ubiranje plodova, igre u pješčaniku, razni pokusi, piknici, plaže u dvorištu te pripreme ražnjića od štapića

i lišća čine vruće ljetne dane u DV Cipelica zabavnima i kreativnima.

Razvijanje dječje mašte, kreativnosti, suradničke igre, motoričkog razvoja, umjetničkog izražavanja, socijalizacije i emocionalne kompetencije neki su od ciljeva pedagoškog rada tijekom čitave pedagoške godine, a posebice ljeti, kada najviše dolaze do izražaja.

- Posebno zabavno bilo nam je ovih dana pri izradi mobila od oslikanog lišća, čime je naše stablo u dvorištu postalo čarobno. Kad ispod njega legneš, uživaš u svim tim bojama, osluhneš vjetar i poželiš želju, ono postaje „stablo želja“, a naša najveća želja je sretno djetinjstvo naših mališana. Uživajte u ljetu barem upola kao mi! – poručuju iz Vrtića.

ZA PRIMJENU KURIKULARNE REFORME U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA

I nastavnici iz Međimurja autori digitalnih metodičkih preporuka USPJEH HELENE MARČEC

Poštanska marka obići će cijeli svijet Završen je natječaj „Kreiraj marku bajnu i osvoji nagradu sjajnu!“, a na zadanu temu najljepši rad napravila je učenica Helena Marčec iz Male Subotice.

Naime, Hrvatska pošta u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje već 13. godinu zaredom u osnovnim školama provodi natječaj za odabir likovnog rješenja

Učenica Osnovne škole u Maloj Subotici bit će nagrađena računalom i pisačem dječje poštanske marke Republike Hrvatske.

Tema ovogodišnjeg natječaja je „Sportom do zdravlja“. U natječaju je sudjelovalo 120 osnovnih škola s 564 učenička rada, a stručno povjerenstvo odabralo je 30

najuspješnijih radova.

Najljepši rad, ujedno i predložak za poštansku mar-

Promocija ove kreativne poštanske marke održat će se u rujnu, kada marka izlazi iz tiska ku, djelo je Helene Marčec, učenice 3. razreda Osnovne škole Tomaša Goričanca iz Male Subotice. Djelo i ime pobjednice obići će svijet kao poštanska marka na brojnim pismima, čestitkama i razglednicama.

Autorica Helena Marčec bit će nagrađena računalom i pisačem, a svečano uručenje nagrade za najuspješniji rad i promocija prigodne poštanske marke održat će se u rujnu 2019. godine, kada prigodna poštanska marka izlazi iz tiska.

Za otkup autorskih prava jednog prijedloga metodičkih preporuka Ministarstvo znanosti i obrazovanja plaća 1500 kuna neto, a jedan metodički priručnik obrađuje jedan nastavni sat nekog predmeta PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

Ministarst vo znanosti i obrazovanja predstavilo je u petak, 19. srpnja, primjere digitalnih metodičkih preporuka za osnovnu i srednju školu, koji su usvojeni među 500 prijedloga pristiglih na posljednji krug javnog poziva.

Metodičke preporuke izradili su i nastavnici iz Međimurja.

Dosad, kao rezultat prvog poziva, odobreno ih je oko 200, dok ih je oko 170 u završnoj evaluaciji, istaknula je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Na drugi poziv pristiglo je 1.300 prijedloga, Devetero zaključen je 15. srpnja nastavnika iz te je u tijeku obrada pristiglih prijedlomeđimurskih ga, dok će treći poosnovnih i srednjih ziv biti otvoren 1. kolovoza, rečeno je škola sastavilo je po na konferenciji.

Otkup

Kao cilj je navedeno prikupljanje inovativnih primjera metodičkih preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda novih predmetnih kurikuluma i međupredmetnih tema za osnovnu i srednju školu, koji će služiti

jedan priručnik

u fronta lnoj primjeni kurikularne reforme u svim školama.

Za otkup autorskih prava jednoga prijedloga metodičkih preporuka Ministarstvo

plaća 2000 kuna bruto, što je približno 1500 kuna neto, a jedan metodički priručnik obrađuje jedan nastavni sat nekog predmeta.

Ministarstvo autore preporuka smatra sukreatorima

UČENICI SREDNJE ŠKOLE ČAKOVEC NA NATJECANJU U PORTUGALU

Kući se vratili s dva zlata i dvije bronce Učenici Srednje škole Čakovec, smjera Njegovatelj, sudjelovali su tijekom prve polovice srpnja na Međunarodnom natjecanju „Inclusive games“ održanom u Portugalu. Osvojili su nekoliko medalja, a tim povodom u utorak, 23. srpnja, primio ih je čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač.

U Portugalu su se natjecali u dvije kategorije.

U bacanju kugle zlato su osvojili Anamarija Oršuš

i Mladen Ignac, a treće mjesto Jovanka Balog.

U skoku u dalj broncu je

Po broju osvojenih medalja zauzeli su odlično četvrto mjesto osvojila Antonija Sklepić, a osim njih na igrama su sudjelovale i učenice Valentina Kalanjoš i Snježana Oršuš. Po broju

osvojenih medalja zauzeli su odlično četvrto mjesto.

Sa svojim nastavnicama, mentoricama Marinom Trajbar, Rahelom Buterin, Paulom Baksa i Dunjom Gašparić, dojmove iz natjecanja prenijeli su gradonačelniku Kovaču, koji im je čestitao na postignutom uspjehu zaželjevši im uspješan nastavak školovanja za zanimanje koje je vrlo traženo na tržištu rada.

kurikularne reforme i plaća ih sredstvima Europskoga socijalnog fonda, putem kojega je osigurano 20 milijuna kuna.

Dosad su prihvaćene digitalne metodičke preporuke koje obrađuju 497 nastavnih sati i međupredmetnih tema, a sve su na raspolaganju svim učiteljima i nastavnicima u virtualnim učionicama „Škole za život“.

Za metodičke priručnike, koji obrađuju jedan predmet cjelovito, te za metodičke preporuke koje obrađuju jedan nastavni sat i predstavljaju alternativu u nastavi dosad je utrošeno 10,4 milijuna kuna, rekla je pomoćnica ministrice Lidija Kralj.

Sukreatori kurikularne reforme iz Međimurja (nastavnici koji su napisali metodičke priručnike) su: Tajana Rihtarec Višnić iz OŠ Mursko Središće za predmet Priroda i društvo, Tanja Baksa iz OŠ Prelog i Emilija Rodinger iz Tehničke škole Čakovec za predmet Njemački jezik, Željko Kraljić iz OŠ Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu za predmet Matematika, Bernarda Tkalčec iz OŠ Selnica i Nikola Bistrović iz OŠ Nedelišće za predmet Katolički vjeronauk, Danijela Naranđa iz Srednje škole Prelog za predmet Informatika te Milan Đurić iz OŠ Nedelišće i Anita Sečan iz OŠ Belica za predmet Fizika.

14 Kulturni obzor

Regionalni tjednik || 31. srpnja 2019., br. 152

STUDIO VIPRO

KULTURNI OBZOR

KS “KALMAN MESARIĆ” U ČUKOVCU U Društvenom domu u Čukovcu je u petak, 26. srpnja, održan program pod nazivom „Veselo petkom“. Riječ je o projektu koji provodi Dom kulture Grada Preloga u suradnji s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske. Svrha i ciljevi projekta su promocija dramskog stvaralaštva, edukacija te postavljanje i igranje kazališnih predstava s naglaskom na žanr komedije.

Tako se u Čukovcu predstavila Kazališna scena „Kalman Mesarić“ s predstavom „O predstavi, biti ili ne biti“, autorice i redateljice Mirjane Hržić. Riječ je o kazališnoj skupini koja posljednjih nekoliko godina djeluje na području Grada Preloga, sudjeluje na Festivalu kazališnih amatera Međimurja, te je nositelj projekata „Dani Kalmana Mesarića“ i „Priločki velikani“.

PODRŠKA PROGRAMIMA UDRUGA, UMJETNIČKIH ORGANIZACIJA, USTANOVA I SAMOSTALNIH UMJETNIKA

Za realizaciju 51 programa u kulturi Županija izdvojila 300.000 kuna Važnu riječ u raspodjeli sredstava imaju sami korisnici, kulturni djelatnici u Kulturnom vijeću, koje je odabralo prijavljene prijedloge i predložilo ih županu Posavcu. On je prijedloge uputio Skupštini Međimurske županije.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Međimurska županije nastavlja poticati sva područja kulture te je za 51 program udruga, umjetničkih organizacija, samostalnih umjetnika i ustanova u kulturi iz svoga Proračuna izdvojila 300.000 kuna. Župan Matija Posavec potpisao je u petak, 26. srpnja u Velikoj vijećnici Međimurske županije Ugovore o financijskoj potpori za realizaciju Programa javnih potreba u kulturi Međimurske županije za 2019. godinu, koji su na osnovi raspisanog poziva za-

dovoljili kriterije.

– Dodijeljena sredstva za realizaciju kulturnih programa priznanje su kulturnim djelatnicima s područja Međimurja za trud i planiranje kulturnog razvoja u kojem svi mi sudjelujemo – istaknula je pročelnica UO za obrazovanje, kulturu i sport Blaženka Novak, dodavši da je najviše prijavljenih programa s područja očuvanja kulturnog nasljeđa i baštine, posebice glazbene baštine i folklora. Važnu riječ u raspodjeli sredstava imaju sami korisnici, kulturni djelatnici u Kulturnom vijeću koje je odabralo prijavljene prijedloge i predložilo ih županu Posavcu. On

je prijedloge uputio Skupštini hvaljujemo vam na uspjesima Međimurske županije. koje postižete u MePredsjednik Skupđimurju i izvan naših granica, štine Mladen Predsjednik da u tim seNovak izrazio je z agmentima Skupštine Mladen promocije hva lnost Novak izrazio je kulture i k u lt u rkulturne nim djezahvalnost kulturnim b a š t i ne latnicima djelatnicima na čuvate na njihotrad iciv u radu njihovu radu i trudu u i trudu u ju putem promicanju promicanju orga n i zakulture. cije mnogih kulture – Naša tradidogađaja koji su postali dijelom cija, baština, povinaše tradicije. U dajest i autohtonost najveće su bogatstvo koje imamo u našnje vrijeme posebno je Međimurju. Čestitamo i za- teško organizirati, djelovati i

VRIJEDAN DAR OPĆINI

aktivirati ljude da se uključe u kulturna događanja, a vi to činite s ponosom i entuzijazmom, prenosite naš identitet

U odnosu na proteklu godinu, ovogodišnja izdvajanja za potpore u kulturi veća su za 53.000 kuna u međunarodnim krugovima i čuvate kulturni amaterizam – poručio je Matija Posavec.

Upravo je kulturni amaterizam jedna od značajki po kojoj je međimurska kultura specifična jer Međimurje je najbrojnija, ali i najorganiziranija županija po pitanju kulturnih udruga. Stoga ne iznenađuje podatak koji je istaknuo zamjenik župana Josip Grivec: da Međimurska županija iz svoga Proračuna godišnje izdvaja više od osam milijuna kuna kojima se financira rad ustanova i udruga u kulturi.

U odnosu na proteklu godinu, ovogodišnja izdvajanja za potpore u kulturi veća su za 53.000 kuna. Uime korisnika potpora za njih je zahvalio Henrik Šimunković.

DJEČJI FESTIVAL „MALI MEF“

Okupljanje najboljih malih Portret Alice Zalan krasit će Dom kulture u Donjoj Dubravi pjevača u atriju Staroga grada Mještanin Donje Dubrave Đuro Fabić već niz godina skuplja umjetnine. Tako je prije desetak godina kupio ulje na platnu koje prikazuje portret žene u odrasloj dobi, a na slici ne piše tko je ona, već samo ime autora.

Spletom okolnosti, od jednog je poznanika saznao je da je osoba na slici Alice Zalan, posljednja vlasnica zgrade koja danas službeno nosi ime Dom kulture Zalan, objašnjava Janja Kovač u ime Odbora za kulturu, sport i udruge.

Potaknut nedavnim uređe-

njem vijećnice trima obiteljskima portretima koje je na trajnu pohranu ustupila Nataša Srdić Jahn, Đuro Fabić je također odlučio darovati portret Alice Zalan, koji je preuzela Janja Kovač.

- Gospodinu Fabiću i sinu Bruni zahvaljujemo na donaciji i prepoznavanju važnosti da ovakva slika ostane ondje gdje i pripada, u Donjoj Dubravi – objašnjavaju iz Općine.

Dodajmo da će se javno predstavljanje ove donacije održati 13. rujna u općinskoj vijećnici Donje Dubrave.

Nastupi

U okviru Porcijunkulova, ovogodišnji Dječji festival „Mali MEF“ u srijedu, 31. srpnja, s početkom u 20 sati, okupit će dječju pjevačku elitu, koja u Čakovec dolazi s nagradama brojnih domaćih i inozemnih festivala njihovog uzrasta.

Osim iz Hrvatske, na Malome MEF-u nastupit će i djeca iz Bosne i Hercegovine te Slovenije, a natjecat će se u slobodnoj formi i u kon k urenciji autorskih pjesama, od kojih će žiri morati odabrati najbolje.

Za ovaj događaj organiza-

tori su se odlučili za prostor atrija Staroga grada Zrinskih, u kojem pripremaju i bogatu produkciju.

- Dođite i uživajte u programu koji će, o s i m malih pjevača, upotpuniti Ashley Colburn i Bojan Jambrošić – poručuju organizatori.

Kulturni obzor

31. srpnja 2019., br. 152 || Regionalni tjednik

15

OBILJEŽENA GODIŠNJICA SMRTI FLORIJANA ANDRAŠCA Davne 1962. godine, 9. srpnja, preminuo je poznati pučki pjesnik i samouki ezermešter Florijan Andrašec. Kantor je preminuo u svojem rodnome mjestu Dekanovcu. Tijekom svojega života je prikupljao narodne pjesme i bilježio običaje, a uz to je plodno stvarao: pisao je pripovijetke, novinske članke te pučke kalendare, a zapisao je i oko 300 međimurskih popijevaka. Bio je orguljaš,

zborovođa i kapelnik limene glazbe, a svirao je i mnoštvo instrumenata. Život mu je bio prožet glazbom i umjetnošću.

Bio je svestrana osobnost međimurske narodne kulture pa je i ostao ponos mjesta Dekanovca, za čiju je crkvu izradio glavni oltar, a mještani ga zbog svih njegovih djela ne zaboravljaju. Godišnjica smrti kantora (57.) obilježena je polaganjem vijenca i paljenjem svijeća

u središtu Dekanovca, kod njegova spomenika te na mjesnome groblju.

Povorku sjećanja na dan Andrašecove smrti predvodio je zamjenik načelnika Vladimir Jambrošić, prisutne su bile i vijećnice Ljubica Đurkin te Nada Tomašek, predstavnici DVD-a Dekanovec Antun Rob i Stjepan Mikac, članovi Pjevačkoga zbora “Cecilija Grbavec” te Ivan i Ana Lisjak.

OD 19. DO 21. SRPNJA U BREZJU JE ODRŽAN FORESTLAND S REKORDNOM POSJEĆENOŠĆU

Gotovo 9000 partijanera zatreslo je šumicu kontinentalne top-destinacije u Međimurju!

– Festival je prošao odlično, preživjeli smo i spremni smo baciti se na organizaciju idućeg, jer 2020. ponovno trebamo nadmašiti sami sebe! – kaže glasnogovornik festivala Krešimir Biškup.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Pretprošlog vikenda, od 19. do 21. srpnja, na više od 6 hektara prostora okruženog idiličnim poljima suncokreta, festival Forestland je još jednom dokazao da je pitoreskno mjesto Brezje postalo omiljena party destinacija velikoga broja ljubitelja elektronske glazbe.

Nikad veći

Uz “mindblowing” nastupe glavnih izvođača oba dana, od Mike Vale, Mau-

Festivalska subota krenula je u laganijem, opuštenijem ozračju, na plaži je svirao lounge house, igrala se odbojka na vodi... ra Picotta, YellowHeadsa, Ferrecka Dawna, E-Basea, ali i Nicka Havsena, Avadoxa i Corti Organa, tijekom 48 sati

posjetitelji su se zagrijava- usijanja doveo Ferreck li uz yogu, dnevne nastupe Dawn iz Nizozemske: – grupa Matter i High5 te Često sam u Hrvatskoj, od dizali adrenalnin na 200 Zagreba do Tisna, i jako metara dugom ziplineu. mi je drago što sam ovdje.

– Festiva l je prošao Hrvatska definitivno ima odlično, preživjeli smo i potencijala za festivale i spremni smo baciti se na mogu reći da Forestland organizaciju idunimalo ne zaostaje ćeg, jer 2020. z a n aj ve ć i m ponovo festivalitrebamo ma regije, Tronic, n a d čak ima R-G-M, Barbs i oni mašiti i neke sami prednajuporniji posjetitelji sebe! nosti. zatvorili su 7. festival – Forekaže strote najavili još bolje, glaom je veće i duže izdanje snomag o n j a , Forestlanda za vornik inti2020. godinu! festivala mnija K re ši m i r pozorn iBiškup. – ca, što mi Sedmo izdanje se jako sviđa jer Forestlanda bilo je dosad sam u doticaju s publinajveće, u dva dana festi- kom, osjećam energiju i val je posjetilo 8800 par- povezanost! tijanera, 3700 prvi dan, a Festivalska subota krenešto više od 5500 posje- nula je u laganijem, oputitelja došlo je u subotu. štenijem ozračju, na plaži je svirao lounge house, igrala se odbojka na vodi, Šumska soba Prvoga dana festivala a da je vrijeme za dugu najveća je zvijezda bio noć, posjetitelji su znali Mauro Picotto, no Fore- kad je krenuo vrući nastroom pozornicu je do stup grupe High5. Hitovi

i rime su se redali, a kako je padao mrak, tako se i uzburkao nastup ovih Zagrepčana. Tisuće posjetitelja počelo je pristizati kroz nepregledna polja suncokreta, basovi su parali uši, a laseri nebo.

Nastupom Corti Organa, ali i prijatelja festivala Miloša Stankića, Lawrencea Apage, Nicka Havsena i JuraS, te Mikea Valea i maskiranog dvojca The Yellowheads atmosfera je dovedena do usijanja. Napetost, elektricitet i ritmovi osjećali su se u zraku do kasnih jutarnjih sati.

Afterafter

Dobar after bitan je za svaki festival, a glavna pozornica utihnula je u nedjelju oko podneva kad je završio #afterafter! Dvojac The Yellowheads ujutro se prebacio na centralni stage, a iduća tri sata nastupali su uz mnoge DJ-eve koji su im se pridružili u dodatnom nastupu. Tronic, R-G-M, Barbs i oni najuporniji posjetitelji zatvorili su i 7. festival, te najavili još bolje, veće i duže izdanje Forestlanda za 2020. godinu!

16 Duplerica

Regionalni tjednik || 31. srpnja 2019., br. 152

NEOBIČNE NOVE SPOZNAJE O SLAVNOME MARUŠE

Gustav Krklec zarana je po jer mu je njegov kum Ivo

Ovaj tekst ekskluzivno je adaptiran iz izlaganja mr. sc. Denisa Peričića na okruglom stolu povodom 120. obljetnice rođenja Gustava Krklec hrvatske i Društva prijatelja dvorca Maruševec, na kojem su još sudjelovali mr. sc. Ernest Fišer, mr. sc. Blanka Glavica Ječmenica i Andreja PIŠE: mr. sc. DENIS PERIČIĆ u suradnji s Anitom Peričić

O Gustavu Krklecu (1899. – 1977.), jednom od posljednjih istinskih hrvatskih pjesničkih klasika, maruševečkom đaku i varaždinskom gimnazijalcu, zna se gotovo sve, pa i to da je bio mason, član slobodnozidarskog bratstva. Ipak, taj se podatak, iako neobično zanimljiv, rijetko spominje u osvrtima na njegov život i rad, kao da je riječ o nebitnom kuriozitetu. S druge strane, mišljenja smo da je Krklečevo

Masonski obred inicijacije (izvor: Wikipedia.en)

Genijalni pisac Karel Čapek bio je Krklečeva “češka masonska veza” (izvor: ceskatelivize.cz)

U palači Drašković 1772. vjerojatno je osnovana loža “Savršen savez” (snimio: Ivan Agnezović)

ski život s Tinom Ujevićem.

Tad je u njegovu najužem krugu mnogo masona: to su slikar Petar Dobrović te veliki srpski pisci Miloš Crnjanski i Rastko Petrović. Podaci o tim i sličnim vezama mogu se naći u radovima Branka Šömena, Ivana Mužića, Zorana D. Nenezića i drugih.

Seks-skandal!

Još jedan dokaz da je Krklec rano morao biti iniciran je podatak da je iz bratstva izbačen već 1926. godine. Kumovao je tomu – njegov kum, kasniji nobelovac Ivo Andrić. Srbijanski istraživači otkrili su da u Arhivu Jugoslavije, Fond 100 Antologijska masonske lože piše: „Brat Grga “Srebrna cesta” Bobić saopštava da se Brat Ivo Andrić ogrešio o Brata može se tumačiti Gustava Krkleca time što je u kontekstu stupio u nedozvoljene odnose s njegovom ženom. Brat mistične Ivo Andrić je preda mnom masonske priznao svoju krivicu i izjavio da se kaje i da žali što se za simbolike jedan čas zaboravio, veli Brat Bogić. Dalje iznosi da ovo nije masonstvo ostavilo znatan prvi prestup Brata Andrića i da je Brat Krklec nesrećan u trag i u njegovu pjesništvu. braku, jer je uzeo ženu koja je posrnula i hteo da je spase, Mladi mason Naime, čak i u „Srebrnoj ali bez uspeha. Napominje cesti“, njegovoj najslavnijoj da su olakšavajuće okolnosti pjesmi, nalazimo motive i za Brata Andrića mladost, simbole koje je moguće po- temperament i što je umetnik. vezati s masonstvom. Motivi Moli braću da o ovome slučaju poput „bijele zvijezde“, „boga kažu svoje mišljenje i donesu što te cestom prati“, „divljih odluku.“ Navodno se Krklec ruža“ i drugih srodniji su jako naljutio na Ivu, htio ga je ubiti, a bosanski stoik alkemičarskoj mistici, orfičlakonski mu je odkomu misteriju i šamanističkom govorio: „Guobredu nego sti, znaš, to je Arhiv Jugoslavije: katoličkom ovako bilo. t ra n scenRom i nj a“Brat Ivo Andrić dentalla je neka ogrešio (se) o Brata kišica, n o m pa ta ko, iskustvu.

Gustava Krkleca onda se i Krklec time što je stupio u to desilo.“ tvrdi da je O si m „ S re br nu nedozvoljene odnose toga, prema cestu“ nas njegovom ženom.” nekim drupisao 1918. go d i ne , k ao gim izvori19-godišnjak, pa ma, živahni pisci je možda preuzetno su se 1933. na kontvrditi da je već tako mlad bio gresu PEN-a u Dubrovniku upoznat s masonskim ideja- natjecali za naklonost jedne ma. No on još, kao mladac, grčke poetese. Kako god da od 1915. piše za „Koprive“, bilo, obojica su zbog svojih gdje mu tekstove ilustrira ljubavnih prijestupa izbačena urednik lista Pjer Križanić, iz masonske lože. jedan od rijetkih koji ni nakon Moguće je da se Krklec uspio 1945. nisu tajili da su masoni. vratiti u masonske redove, ali i Već 1919. u časopisu „Riječ“ da nije tako, svakako je još kao Gustav surađuje s Mijom Mir- mlad čovjek upoznao mnoge kovićem (Matom Balotom), važne osobe upućene u matakođer masonom. Mason je sonske ideje. U godini „seksubio i genijalni Karel Čapek, alnog skandala“, na PEN-ovu kod kojeg 1921. godine Krklec kongresu u Berlinu upoznaje u Pragu asistira namjeravajući spiritisticu Catherine Amy studirati režiju. Iduće godine Dawson Scott, pa Julesa RoGustav se seli u Beograd, gdje mainsa, koji je o masonima ostaje dva desetljeća. Danju je pisao u romanu „Ljudi dobre bankovni odnosno burzovni volje“, i Arthura Schnitzlera, činovnik, a noću vodi boem- čija je „Novela sna“ o sean-

DRAŠKOVIĆ

Masoni i Varaždin Varaždinski grof Ivan VIII. Drašković (otac Janka) jedan je od osnivača prve hrvatske lože „Ratno prijateljstvo“ u Glini 1759. godine. Na njegov je poticaj 1772. u Varaždinu osnovana druga hrvatska loža „Savršen savez“, kasnije nazvana „Sloboda“ (zagrebačka loža je treća, a ne druga). Od 1778. bio je veliki meštar Velike lože Hrvatske. Po njemu se zove i današnja Velika loža Hrvatske. Među mnogim varaždinskim masonima najpoznatiji je povjesničar Bogdan Krizman (1913. – 1994.).

Duplerica

31. srpnja 2019., br. 152 || Regionalni tjednik

17

EVEČKOM ĐAKU I VARAŽDINSKOM GIMNAZIJALCU

ostao mason, a izopćen je Andrić obljubio suprugu!

ca održanom 13. lipnja u organizaciji Gradske knjižnice “Metel Ožegović”, varaždinskog Zavoda za znanstveni rad HAZU-a, Ogranka Matice a Toljan, a vodio ga je dr. sc. Vladimir Huzjan. Krklečevo pjesništvo ovdje se prvi put razmatra kroz bjelodanu činjenicu njegova masonstva.

MALO POČETNO SLOVO RIJEČI “BOG”?!

Slobodnozidarski motivi u slavnoj “Srebrnoj cesti”

U „Srebrnoj cesti“ nalazimo motive koji su srodniji alkemičarskoj mistici, orfičkomu misteriju ili šamanističkom obredu nego katoličkom transcendentalnom iskustvu: „Nad glavom će ti bijela zvijezda sjati.

I ako hoćeš, ti ćeš za trenutak vidjeti boga što te cestom prati. (…) i budi kao putnik što se žuri dalekom stepom zelenoj oazi.

Izađi u noć… idi… Divlje ruže opijat će te putem. Trn će cvasti, otvorit oči lopoči na vodi.“

… “OMČA POPUT VLAŽNOG PIPKA” …

Moguće aluzije na otajni masonski obred inicijacije

Vrlo je moguće da se u mnogim Krklečevim stihovima, pa i onima nastalima nakon njegova izbacivanja iz lože, kriju aluzije na masonski obred inicijacije. Izdvajamo dva primjera iz zbirke „Darovi za bezimenu“ (iz 1942./1943. godine): „I dok se omča poput vlažnog pipka uz grlo penje, gorki grč sred lica biljeg je zbilje, zagrljaj slobode!“ („Pred licem zbilje“) „A onda svjetlost iznenada trne, i rušimo se, bez bola, bez muke, u bezdane, kroz zvijezdâ slavoluke.“ („Ugašeno kandilo“)

sama jednoga tajnog društva poslužila Stanleyju Kubricku za film „Oči širom zatvorene“.

Simboli

Četrdesetak godina prije nego što će postati nobelovac, mladi Ivo Andrić prilično se zaigrao... Masoni su tad otjerali i njega i Krkleca!

Stoga, čini se da Krklec ni nakon izbacivanja nije zaboravio slobodno zidarstvo. Postoji niz pjesama u kojima bi mogla biti prikrivena masonska simbolika, primjerice mini-ciklus iz „Darova za Bezimenu“, napisanih 1942./1943.: „Pjesma zvijezdi“, „Ugašeno kandilo“, „Pred licem zbilje“... O čemu se tu radi? O smrti i uskrsnuću? Teško: prije o inicijaciji, novom životu, simboličkom umiranju i ponovnom rađanju. Krklečevi simboli u tim pjesmama djeluju kao izravne asocijacije na masonski obred inicijacije, a koji sadržava lijes Hirama (graditelja Salomonova hrama), njegove ubojice, povez preko očiju, omču oko vrata, mrak/smrt i svjetlost/ reinkarnaciju. Kako piše Velika loža Francuske: „Inicijacija omogućuje prijelaz iz tame u svjetlost. Njezin je princip da spusti čovjeka u njegovu

vlastitu dubinu, kako bi otkrio dimenzije svoga unutarnjeg svijeta, svoje mjesto u kozmosu, smisao svoje sudbine.“ Na koncu, umjesto zaključka, moramo naglasiti da masoni jesu antiklerikalna organizacija, umnogome i antikršćanska,

Vjerojatno je Krkleca već 1918. inicirao Pjer Križanić, s kojim je blisko surađivao ali da je među njima bilo i katolika; ovisno o vremenima, takav se stav mijenjao i miješao. Protivno ustaljenomu mišljenju, masoni nisu ateisti, jer vjeruju u Vrhovnog Arhitekta Svemira. A s obzirom na to da masonsko božanstvo nipošto nije istovjetno kršćanskom Bogu, možda je upravo to razlog da, bez obzira na to objavljuje li za Austro-Ugarske, prve Jugoslavije, NDH ili druge Jugoslavije, Krklec riječ „bog“ redovito piše – malim slovom!

18 Sport

Regionalni tjednik || 31. srpnja 2019., br. 152

“MARKO ROG ĆE DOKAZATI DA JE VELIKI IGRAČ!”

SPORT

Nakon što je napustio redove Napolija, hrvatski nogometni reprezentativac Marko Rog potpisao je za Cagliari.

Predsjednik talijanskog prvoligaša sa Sardinije Tommaso Giulini nije krio oduševljenje Rogovim dovođenjem.

– Čim je postalo jasno da ne možemo zadržati Nicolu Barellu, koji je htio u Inter, sportski direktor Marcello Carli istog je trenutka rekao: „Marko

Rog.“ Hvalio ga je Barella, hvalio ga je Pavoletti, koji je s njim igrao u Napoliju, svi o Rogu govore isključivo i samo najbolje. Dečko je bio jedan od najdragocjenijih hrvatskih talenata, ali u tri godine u Italiji nije dobio pravu šansu. E, mi ćemo mu dati tu šansu i baš će u Cagliariju napraviti iskorak i dokazati da je veliki igrač! – rekao predsjednik Giulini.

NOGOMETAŠI VARAŽDINA U 2. KOLU PRVE HNL PORAŽENI (3:0) OD HAJDUKA

Benko: “Želimo li bodove, u svakoj utakmici moramo ostaviti srce na terenu!”

Iako su Varaždinci u prvom poluvremenu parirali gostima iz Splita, Hajduk je u nastavku s dva brza pogotka Dočeka u 49. i Caktaša 55. minuti usmjerio tijek susreta. Sudbinu Varaždinaca zapečatio je Samuel Emem Edouk golom u 86. minuti.

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Nogometaši Varaždina poraženi su u prvoj prvoligaškoj utakmici odigranoj na domaćem terenu nakon punih sedam godina. Bolja je bila momčad Hajduka, koja je u susretu 2. kola Prve HNL slavila 3:0.

Iako je s druge strane stajao favorizirani splitski sastav, napadač Varaždina Leon Benko nije mogao sakriti razočaranje novim prvenstvenim porazom.

– Dobro smo Hajduku parirali prvo poluvrijeme. Iako smo igrali pred domaćom publikom, nismo se naučili pameti i opet smo protivniku poklonili golove. To je sramota iako je s druge strane stajao Hajduk.

Nismo loši, no moramo u svakoj utakmici ostaviti srce na terenu i domaćoj se publici odužiti što nam je bila 12. igrač prošle sezone u Drugoj hrvatskoj nogometnoj ligi te nam tako pomogla u povratku u prvoligaško društvo. Spreman sam sjesti na klupu, no neki bi se igrači ozbiljno trebali zapitati – prokomentirao je ljutito Benko nakon susreta, dodavši: – Možemo mi imati posjed do svoje polovice, no to ništa ne vrijedi. U 36. sam godini i maksimalno se trošim. Ne mogu proći dva do tri igrača i zabiti gol. Imao sam prošlu utakmicu protiv Rijeke jedan šut iz auta i protiv Hajduka ponovno šut iz auta, i to nije normalno. Hajduk je, s druge strane, u ovoj utakmici imao dva ili tri pojedinca koji na travnjaku rade odlučujuću razliku.

A jedan od tih igrača zasigurno je bio Ivan Dolček, 19-godišnji Koprivničanac, koji je postigao prvijenac u dresu Hajduka.

– Presretan sam zbog prvog pogotka u bijelom dresu.

Golove posjećujem svom ocu i pokojnom djedu. Također, sretan sam što su me u Varaždinu pratili obitelj i mnogi prijatelji– zaključio je Dolček.

Varaždin i Hajduk utakmicu su odigrali pred više od 5000 gledatelja. Ispunjene tribine najbolji su pokazatelj da su se Varaždinci zaželjeli prvoligaškog nogometa. No, mnoštvo na tribinama kao da je na početku

Hajduk je poveo u 49. minuti.

U šesnaesterac se ubacio Ivan Dolček i ljevicom neobranjivo pogodio u suprotni kut za vodstvo. U 55. minuti već je bilo 2:0 za Hajduk. Sve je ponovno napravio Dolček. Prosljeđuje loptu do Jaira, kojeg u šesnaestercu ruši Jertec, a sudac pokazuje na bijelu točku. Siguran realizator bio je Mijo Caktaš.

Konačnih 3:0 postavio je Samuel Emem Edouk golom u 86. minuti.

Novu sljedeću domaću utakmicu Varaždin igra 17. kolovoza protiv zagrebačke Lokomotive susreta sputavalo igrače na terenu, pa su uvodne minute protekle u dominaciji splitske momčadi.

Prvu priliku nogometaši Borimira Perkovića imali su u 16. minuti. Ivan Posavec i Matija Kolarić dobro su kombinirali pred Hajdukovim golom. Posavec je potom poslao povratnu loptu Nevenu Đuraseku, koji je pucao snažno, ali samo u obrambeni blok.

Dvije minute kasnije po-

novno je Đurasek ali varaždinski probao, ali njevratar Ivan Nevistić bio gov udarac s 18 Varaždinu slijede je na visini metara odzadatka. lazi pored dva gostovanja, ove U 36. gola. U 26. subote u Puli protiv minuti minuti u udarac dobroj priIstre i 10. kolovoza s dvalici se nau Zaprešiću protiv šao veznjak de s e t a k Hajduka Ivan metara Intera Dolček. Ubauput io je Matija Kocio se između domaćih braniča, larić, no dobro

reagira gostujući vratar Josip Posavec.

Već u sljedećem napadu Hajduk se našao u najboljoj prilici na utakmici. U kazneni prostor ušao je Hamza, no njegov udarac završava visoko iznad gola. Opasnu priliku imala je momčad Damira Burića u prvoj minuti sudačke nadoknade, kada se Jairo ubacio iza varaždinske obrane, ali njegov ubačaj nitko nije popratio na drugoj stativi.

Momčad Varaždina u nastavku Prvenstva očekuju dva gostovanja. Već u subotu putuju u Pulu, gdje ih od 19 sati očekuje susret 3. kola protiv domaće Istre 1961. Tjedan dana kasnije, 10. kolovoza, na rasporedu je gostovanje u Zaprešiću protiv momčadi Intera. Prvu sljedeću domaću utakmicu Varaždin igra 17. kolovoza protiv zagrebačke Lokomotive.

Sport

31. srpnja 2019., br. 152 || Regionalni tjednik

19

DONJI KRALJEVEC: EKIPA 3+1 GRATIS POBJEDNIK KOŠARKAŠKOG TURNIRA Košarkaški klub Donji Kraljevec bio je domaćin 7. turnira u uličnoj košarci. Ove godine okupilo se rekordnih 12 ekipa sastavljenih od košarkaških entuzijasta iz svih dijelova sjeverozapadne Hrvatske, koje su snage odmjerile na jednom da najljepših vanjskih košarkaških igrališta poznatom pod imenom „Fundacije“.

Baš kao i prijašnjih godina, odigravanje utakmica u nekoliko je navrata prekidala

kiša, a najoriginalniji komentar dao je netko iz publike: „Ako ikada bude suša, vi samo organizirajte turnir i nema brige, kiša će sigurno pasti!” Budući da je teren bio natopljen vodom i nepogodan za igru, hakleri su preselili u prostor sportske dvorane.

Turnir je nastavljen uzbudljivim utakmicama u vrućoj atmosferi, koliko zbog rezultatske napetosti, toliko i zbog velike

sparine. U pauzi između natjecanja po skupinama i četvrtfinalnih susreta održano je i nadmetanje u tricama u kojem je pobijedio Jurica Bigec.

U utakmici za treće mjesto pobjedu je odnijela domaća ekipa Gurni muški 4, koja je bila bolja od kotoripskog sastava Caffe bar Rock. Finale i titula pobjednika pripala je čakovečkim haklerima iz ekipe 3+1 gratis, koji su svladali ekipu Hespa.

Defile zastava zemalja sudionica i koncert Scifidelity Orchestra

U petak, 9. kolovoza, uoči početka Ekipnog prvenstva Europe, za sve sudionike bit će priređen party dobrodošlice na Stančićevom trgu. Program započinje u 21 sat atraktivnim defileom zastava zemalja sudionica, nakon čega će nastupiti izvrsni čakovečki Scifidelity Orchestra, koji će energičnim nastupom prepunim pozitivne energije sudionike ove atletske priredbe zabavljati sve do ponoći.

– Pozivamo sve Varaždinke i Varaždince da dođu na balonima ukrašeni Stančićev trg i da se zajedno sa sudionicima Ekipnog prvenstva Europe u atletici zabave uz ove izvrsne glazbenike te da još jedanput pokažu da smo uzorni i srdačni domaćini.

Pozivamo naše sugrađane da i ovog puta budu gostoljubivi, kako bi sudionici ovoga europskog

natjecanja doživjeli Varaždin u najboljem svjetlu, kako bi našim gostima, ali i nama, domaćinima, ova atletska priredba još dugo ostala u najljepšoj uspomeni – istaknuli su u Turističkoj zajednici Grada Varaždina.

USUSRET EKIPNOM PRVENSTVU EUROPE U ATLETICI 2. LIGE, 10. I 11. KOLOVOZA

Varaždin se može pohvaliti najbolje uređenim atletskim stadionom u Hrvatskoj – Obnovljena je staza i unutrašnjost cijelog stadiona, koji je svježe obojen, stavljeno je novih 2815 sjedalica, nabavljena je nova atletska oprema po IAFF certifikatu, od kaveza za bacačke discipline, strunjača za skok s motkom i skoka u vis do svih sprava i prepona. Dakle, stadion je kompletno opremljen – rekao je Patrik Košćak.

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Na Sportskom centru „Sloboda“ sve je u potpunosti spremno za početak Ekipnog prvenstva Europe u atletici 2. lige (ETCH2nd), koje će se održavati 10. i 11. kolovoza, potvrdio je Patrik Koščak, glavni tajnik Zajednice sportskih udruga Grada Varaždina.

Radovi na rekonstrukciji stadiona i atletske staze su završeni, a Varaždin se može pohvaliti najbolje opremljenim i uređenim atletskim stadionom u Hrvatskoj, u čiju su obnovu uložena 2 milijuna kuna. Grad

Varaždin uložio je najveći dio financijskih sredstava, a svoj doprinos dali su Hrvatski atletski savez i Atletski klub Sloboda, čime je stadion nakon 33 godine, od daleke 1986., kada je bila posljednja rekonstrukcija, dobio nov izgled i vrhunsku opremu.

– Obnovljena je staza i unutrašnjost cijelog stadiona, koji je svježe obojen, stavljeno je novih 2815 sjedalica, nabavljena je nova atletska oprema po IAFF certifikatu, od kaveza za bacačke discipline, strunjača za skok s motkom i skoka u vis do svih sprava i prepona. Dakle, stadion je kompletno opremljen. Sve ono što se 30 godina

Sportski centar “Sloboda” je 31. srpnja i 1. kolovoza domaćin seniorskoga Pojedinačnog prvenstva Hrvatske nije ulagalo u atletsku opremu i stadion uspjeli smo napraviti u ovih nekoliko mjeseci – rekao je Koščak i ujedno naglasio da je Varaždin time stekao daleko najbolje uvjete u Hrvatskoj za

bavljenje atletikom.

– Mislim da su sljedećih 15 godina mlade generacije atletičara, koje nam dolaze, u povlaštenoj poziciji u odnosu na ostale jer imaju uvjete kakve

nitko u Hrvatskoj nema. Ljudi iz Zajednice sportskih udruga odradili su najveći dio posla oko uređenja jer su ti specifični poslovi vrhunski odrađeni – dodao je Koščak i potvrdio da

je sve spremno za veliko natjecanje te da će to biti viša razina i iskorak jedinstven u Hrvatskoj.

Uoči Ekipnog prvenstva Europe ljubitelje atletike očekuje također važno i atraktivno dvodnevno sportsko događanje – Pojedinačno prvenstvo Hrvatske za seniore i seniorke, koje će se na stadionu „Sloboda“ održavati posljednjeg dana srpnja i prvog dana kolovoza i bit će izborno natjecanje za nadolazeće Ekipno prvenstvo Europe.

Natjecanje će se održavati pod istim uvjetima kao i Europsko prvenstvo, stoga je to odlična prilika da sportaši i gledatelji dožive varaždinski stadion u novom, vrhunskom izdanju.

20 Vidokrug

Regionalni tjednik || 31. srpnja 2019., br. 152

U DONJEM VIDOVCU “LOV NA ZLATARSKI PRSTEN”

VIDOKRUG

Članovi Moto nautičkoga kluba “Vidovski zlatari” iz Donjeg Vidovca i ove godine organiziraju već dobro poznati “Lov na zlatarski prsten”, koji će se održati u nedjelju, 4. kolovoza, kod HE Dubrava. Radi se o manifestaciji od velikoga

turističkoga značaja, koja je povezana s tradicijom ispiranja zlata u donjemu Međimurju. U natjecanju će sudjelovati timovi u čamcima, pri čemu će se u svakome nalaziti dva veslača i jedan alkar. Oni će u dvije vožnje nastojati skupiti što veći broj

bodova. “Lov” počinje točno u podne mimohodom čamaca na vozilima te paljenjem svijeća žrtvama Domovinskog rata ispred vidovskoga Doma kulture. U 13 sati počinju okupljanje i prijava sudionika, dok samo natjecanje počinje u 14 sati.

“Lov” počinje u podne mimohodom čamaca. Okupljanje i prijava sudionika počinju u 13, a samo natjecanje u 14 sati.

TRIDESETŠESTOGODIŠNJI ČAKOVČANIN NA VRHU “GORE OKOVANA PROMETEJA”

Igor Rodiger: “Planina mi je dopustila da stanem na vrh Europe!”

Trenirao je pet puta tjedno, pri čemu su se treninzi sastojali od trčanja, vježbi vlastitom težinom (sklekovi, trbušnjaci...), vježbi s utezima te odlaska u planine. Osim fizičkih, psihičke pripreme također ističe kao važne.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Tridesetšestogodišnji Igor Rodiger iz Čakovca nedavno je, koliko je poznato, postao prvi Međimurec koji se popeo na najviši vrh Europe - Elbrus na Kavkazu! Čakovčanin je u “svijet planina”, kako kaže, ušao nakon što je prestao trenirati atletiku, shvativši da mu nedostaje sportske aktivnosti.

– Planinarenjem sam se počeo baviti 2011. godine. Ubrzo nakon što sam se učlanio u PK Extrem iz Čakovca, pružila mi se prilika da se popnem na jednu ozbiljnu planinu: tako sam se 2012. godine popeo na Mont Blanc (4808 metara).

Još tijekom priprema zavolio sam visoka brda! Od ostalih vrhova, popeo sam se dvaput na slovenski Triglav (2864 metra), dvaput na Grossglockner (3798 metara) i jednom na Grosswenediger u Austriji, na Punta Penia (Marmolada, 3343 metra), Gran Paradiso (4061 metar), Balmenhorn (4167 metara), Punta Gnifetti (Signalkuppe, 4554 metra) i Breithorn (4164 metra) u Italiji... Brzo se javila želja za penjanjem na višu planinu.

Bilo je pitanje vremena kad će Elbrus kao jedina viša planina u Europi doći na red! – kaže Rodiger, koji je s intenzivnim pripremama započeo još u ožujku.

Borba s vjetrom

Trenirao je pet puta tjedno, pri čemu su se treninzi sastojali od trčanja, vježbi vlastitom težinom (sklekovi, trbušnjaci...), vježbi s utezima te odlaska u planine.

– Tijekom priprema ispenjao sam zimski uspon na Špik (2472 metra) u Sloveniji, Gran Paradiso, Balmenhorn, Punta Gnifetti i druge. Osim fizičkih, valja spomenuti i psihičke pripreme. Iz Beograda sam 8. srpnja krenuo na put s jednom srpskom ekspedicijom, koju su sačinjavali ljudi iz Srbije, Hrvatske, BiH te jedan kolega iz Švedske. Put nas je vodio iz Beograda preko Istanbula do Rusije, kamo smo došli u ranim jutarnjim satima. Toga smo dana odsjeli u hotelu u gradu Treskolu. Treći dan bio

SMRTONOSNI ELBRUS Elbrus je ugasli vulkan koji se nalazi u Rusiji, točnije na Kavkazu između Crnog mora i Kaspijskoga jezera. Specifičan je po tome što se sastoji od dva vrha, istočnog (5621 metar) i zapadnog (5642 metra), koji je ujedno i najviši vrh Europe.

Iako uspon tehnički nije prezahtjevan i na prvi pogled djeluje pitomo, Elbrus je jedna od najsmrtonosnijih planina svijeta.

Poznat je i po naglim promjenama vremena.

je rezerviran za aklimatizacijski uspon na 3300 metara, gdje smo podigli kamp i prenoćili. Četvrtoga dana spustili smo se u hotel da se odmorimo i pripremimo za ekspediciju.

Petoga dana krenuli smo prema odredištu. Utovarili smo opremu, hranu i piće (otprilike 40 kilograma po osobi) u minibus koji nas je odveo do žičare kojom smo se digli do kampa Garabaši na 3847 metara. Dalje smo nastavili ratrakom do Planinarskoga doma Diesel Hut (4157 metara), gdje smo se odmorili i prenoćili. Šestoga dana obavili smo još jedan aklimatizacijski uspon i pri snažnome vjetru popeli se do 4600 metara te se vratili u Dom. Sedmoga dana smo organizirali odmor i pripreme da u ponoć pokušamo izaći na vrh, iako prognoza nije bila obećavajuća. Nakon dva sata borbe s vjetrom, odustajemo od uspona i vraćamo se u Dom. Temperatura je bila -17 Celzijusovih stupnjeva, a jačina vjetra oko 60 kilome-

tara na sat. Tako smo i osmi dan proveli u domu, nadajući se da će se nevrijeme smiriti tijekom noći. Devetoga dana vjetar se nije smirivao, ali smo dobili informaciju od Rusa da će idući

strmom stazom koja nas vodi prema “traverzi” na 5100 metara. Nažalost, dotad je odustalo pet članova ekspedicije zbog problema s hladnoćom.

Iako vjetar nije slabio, ostatak ekipe dobro je napredovao.

“Traverza” je dio puta koji prolazi isp o d

– Motivacija mi je lagano splasnula onog trenutka kad sam se prijavio za ekspediciju.

Trebalo je obuzdati emocije i posložiti stvari u glavi! – objašnjava Rodiger.

dan biti puno pogodniji za uspon.

Nama je to bila zadnja prilika. Desetoga dana, pola sata nakon ponoći, po snažnom vjetru i temperaturi od -20 Celzijusovih stupnjeva krenuli smo južnom stranom prema vrhu. Vjetar je bio nešto slabiji nego prije dva dana. Od Doma smo krenuli

istočnog vrha i lagano se diže do “sedla” koje se nalazi na 5400 metara. Tu sam počeo osjećati simptome visinske bolesti, ali su, srećom,

bili blagi pa sam nastavio uspon. Zatim je uslijedio završni uspon na zapadni vrh (5642 metra). Nakon deset sati hodanja uz povremene kratke stanke za čaj i pokoju energetsku čokoladicu, u 10.30 šestorica nas je stiglo na najvišu točku Europe. Planina nam je dopustila! Sreća je bila neizmjerna, pogledi neopisivi, ali zbog jakog vjetra, hladnoće i manjka kisika, kojeg ima 50 posto manje nego što smo navikli i nakon slikanja za uspomenu, morali smo se što prije spustiti u Dom. Silazak je trajao tri sata – slikovito pustolovinu opisuje Rodiger.

Obuzdanost

Kaže da je u njegovu timu bilo 15 ljudi, pri čemu je četvero odustalo prije, a petero tijekom završnog uspona.

Osim njih, iz Beograda je na isto odredište krenulo još i 11 vojnih veterana, koji su na ekspediciju krenuli u spomen kolegama poginulima tijekom bombardiranja Srbije 1999.

godine. Zbog lošeg vremena koje je vladalo na planini, oni su se spustili dan ranije, ne popevši se na vrh.

– Usudio bih se reći da je motivacija lagano splasnula onoga trenutka kad sam se prijavio za ekspediciju. Trebalo je obuzdati emocije i posložiti stvari u glavi. Jedini dio motivacije koji nije splasnuo bilo je shvaćanje: ako uspijem u svome cilju, bit ću prvi Međimurec kome je to uspjelo.

I uspjelo mi je! Planina mi je dopustila da stanem na sam vrh Europe. Što se tiče sljedećih izazova, neki planovi postoje, ali još je rano za takve razgovore. Sada se moram malo odmoriti i posvetiti se nekim drugim stvarima! – kaže Igor.

Za kraj je ostavio zahvalu svojoj obitelji na velikoj podršci te Planinarskome klubu Extrem. Pritom posebno zahvaljuje predsjednici Kluba Roberti Radović te Zvonimiru Jembrihu koji ga je pripremio za ovaj uspjeh.

31. srpnja 2019., br. 152 || Regionalni tjednik

Puls grada

21

22 Zeleni kutak

Regionalni tjednik || 31. srpnja 2019., br. 152

SEZONSKO ZAPOŠLJAVANJE U POLJOPRIVREDI

ZELENI KUTAK MEĐIMURSKA PRIRODA

Invazivni rakovi prijete biološkoj raznolikosti Piše: Sara Janković,

biologinja u Javnoj ustanovi “Međimurska priroda” Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja Europe u kojoj obitavaju gotovo sve europske vrste deseteronožnih slatkovodnih rakova iz porodice Astacidae, kojoj pripada riječni ili plemeniti rak poznat pod latinskim nazivom “Astacus astacus”. Tu su, zatim, potočni ili rak kamenjar, bjelonogi ili primorski rak te uskoškari rak, pri čemu su prve tri vrste zakonom zaštićene na međunarodnoj razini.

Invazivne vrste Uz četiri autohtone vrste, slatkovodne ekosustave ugrožavaju i tri invazivne vrste: bodljobradi rak, signalni rak i mramorni rak. Sve tri vrste podrijetlom su iz Amerike i predstavljaju prijetnju, prije svega, zavičajnim vrstama rakova zbog kompeticije za hranu i stanište, većeg fekunditeta, bržeg postizanja spolne zrelosti i kao potencijalni prenositelji bolesti račje kuge, koja je jedan od glavnih uzroka izumiranja zavičajnih rakova diljem Europe.

Bodljobradi rak prva je invazivna vrsta raka zabilježena u Hrvatskoj.

Nakon što je 2003. godine pronađen u Dunavu, počeo se širiti prema Dravi i Savi ugrožavajući tako autohtone vrste riječnog i uskoškarog raka koje prirodno dolaze u vodotocima crnomorskog slijeva u istočnom dijelu Hrvatske.

Signalni rak lako je prepoznatljiv po plavo-bijelom obojenju na kliještima i najraširenija je alohtona vrsta raka. Godine 2008. zabilježen je u rijeci Muri u Međimurju kao prvi nalaz ove vrste na prostoru Hrvatske, a kako zauzima istu ekološku nišu kao i riječni rak, uzrokuje drastično smanjenje njegovih populacija. To su potvrdila i brojna istraživanja u Muri

i Dravi, u kojima otad nije pronađena nijedna jedinka autohtone vrste raka.

Osim toga, signalni rak okupirao je i rijeku Koranu, gdje također sve više istiskuje čak tri autohtone vrste rakova.

Zbog velike brzine nizvodnog ši renja sig na l nog raka u rijeci Muri, nije čudno što se već proširio i gotovo cijelom rijekom Dravom, dok je autohtona vrsta riječnoga raka iz tog razloga prisutna samo u izoliranim šljunčarama.

Posljednji je pronađen mramorni rak, i to nedavne 2013. godine na području umjetnog jezera Šoderica blizu Koprivnice. Ovu vrstu odlikuje rijetka sposobnost stvaranja potomaka tzv. “partenogenezom” ili kloniranjem, što znači da je samo jedna ženka dovoljna za stvaranje nove populacije. Ta mu osobina daje veliku prednost u invaziji novih staništa, a zbog blizine rijeke Drave smatra se da je mramorni rak ušao i u vodotoke dravskoga slijeva.

Kartiranje Jednom unesene, invazivne vrste nemoguće je ukloniti iz ekosustava, a ulov vršama zasad se pokazao kao najbolji način za regulaciju populacija invazivnih vrsta rakova u Hrvatskoj.

Stoga će se i na nacionalnoj razini tijekom ove i sljedeće godine prikupljati podaci o rasprostranjenosti invazivnih stranih vrsta rakova (kartiranje), kako bi se izradili primjereni programi praćenja (monitoringa) za najmanje dvije invazivne vrste slatkovodnih deseteronožnih rakova.

Stoga, molimo vas da u slučaju pronalaska bilo kojeg raka u bilo kojem vodotoku ili stajaćici u Međimurju popunite dojavni online obrazac “Međimurske prirode” na stranicama www.medjimurska-priroda.info.

Djelatnici Javne ustanove će izaći na teren i utvrditi o kojoj se vrsti raka radi.

U SKLADU S PRIRODOM

Privremeno i povremeno zapošljavanje na sezonskim poslovima u poljoprivredi regulirano je Zakonom o tržištu rada.

Sezonski radnik u poljoprivredi može biti nezaposlena osoba, umirovljenik i tražitelj zaposlenja, bez straha od gubitka prava.

Vlasniku OPG-a članovi obitelji mogu pomagati u obavljanju privremenih ili povremenih sezonskih poslova, bez obveze sklapanja ugovora.

Sezonski radnici ne mogu biti: zaposlene ili samozaposlene osobe, osobe zaposlene temeljem ugovora o radu za stalne sezonske poslove, osobe kojima je utvrđena opća nesposobnost za rad, osobe mlađe od 15 godina i osobe koje koriste rodiljna ili roditeljska prava prema posebnim propisima. Iznos neto plaće za 2019. godinu ne može biti niži od 90,11 kuna, dok najviši iznos nije definiran.

PČELARI UPOZORAVAJU NA ŠTETNE POSLJEDICE AKC

Rizik od stradavanja veći od koristi suzbij

– Samo uskom suradnjom korisnika pesticida i pčelara prije tretmana može se značajn pčeli da lakše prebrodi sve opasnosti kojima je danas iz PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Ovogodišnja najezda komaraca stvorila je brojne probleme. Brojne jedinice lokalne samouprave uključile su se u njihovo suzbijanje, ali bez pretjeranog uspjePčelari će ha. Metode procijeniti postoji li zamagljivanja rana trasi zamagljivanja zličitim z a m a kkomaraca opasnost pestisima lno smanjecidima za pčele i nisu dale nje rizika pčelinjake željene restradavanja p č el a nu žzultate. Iako struka upona dobra priprema akcija zorava da je ovom zamagljivanja protiv problemi trebalo pristupiti daleko ranije, a ne kad komaraca, što se postiže su „žedne krvopije“ već uzele koordinacijom između izvomaha, najviše zbog pritiska đača zamagljivanja i pčelara, javnosti, brojni gradovi i u praksi su takvi slučajevi općine već su u nekoliko rijetki. navrata na svojem području - Iako propisi kažu da izvoproveli akcije zamagljivanja đač zamagljivanja mora puprotiv komaraca. tem obavijesti u medijima Kao kolateralne žrtve ova- ranije o tome obavijestiti kvih postupaka pojavili su pčelare, to često nije dovoljse pčelari, odnosno, njihove no. Najbolji učinak se postiže košnice i pčele. Iako putem ukoliko se svi dionici u posvojih saveza i udruženja stupku konkretno dogovore redovito upozoravaju da je prije provedbe akcija suzbi-

janja, što znači da izvođač pčelarima predloži vrijeme i trasu kretanja vozila koje ispušta insekticidnu maglu, a pčelari ć e pro c ijen iti može li na toj trasi doći do ug roze pčelinjaka u bl i z i n i , odnosno, kakve mjere poduzeti da bi rizik za pčele bio minimalan. To mogu biti mjere zatvaranja pčelinjaka dan prije najavljenog tretmana, izmještanje pčelinjaka ukoliko je to tehnički izvedivo, ali i preskakanje kritičnog područja tako da

se u vrijeme prolaska vozila za aplikaciju isključi izbacivanje insekticidne magle. U dogovore je potrebno uključiti predstavnika Zavoda za javno zdravstvo kao stručnog nadzora i predstavnika jedinice lokalne samouprave koji pokrivaju troškove postupka – naglašava dr. sc. Nediljko Landeka, član Upravnog odbora Hrvatskog pčelarskog saveza i zaposlenik Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije.

Izuzetno je važno, ističu pčelari, da termin tretiranja bude u doba dana kada su pčele u košnici. Preporuča se da se, u dogovoru s izvođačem akcije zamagljivanja protiv koma raca, pčelaripokušaju izboriti za korištenje insekticida koji ima nižu otrovnost za pčele, ukoliko takav trenutno postoji na tržištu.

- Rizici od stradavanja pčela uslijed korištenja pesticida su puno veći kod suzbijanja štetnika na poljoprivrednim

Pesticidi u voćnjaku? Ne, hvala!

Piše: Silvija Kolar-Fodor,

predsjednica Udruge Biovrt www.biovrt.com

Tijekom svog djetinjstva provodila sam jako puno vremena pentrajući se po voćkama u obiteljskom voćnjaku sa sestrom.

Najviše početkom ljeta, očekujući da dozore prve višnje, jabuke, šljive…

Zaštita od bolesti?

Jedne godine moja mama je pošpricala zelene jabuke nekim pesticidom. Nije bilo prijeko potrebno. I nije računala da su djeca nestrpljiva te da često u toj nestrpljivosti idu jesti i zelene plodove voća. Tako smo sestra i ja nakon tog prskanja – za koje naravno nismo znale – jele plodove jabuke.

Kad je majka saznala navečer sa smo jele zelene poprskane plodove jabuka, bila je izvan sebe.

Još i danas se sjećam njenoga prestravljenog lica dok nas je panično tjerala da pijemo mlijeko, jer to kao pomaže ukoliko bi došlo do trovanja. Bile smo na kraju u redu, nije nas trebalo voziti na hitnu. To ne znači da ipak nije bilo štete na organizmu. To je bilo zadnji put da je mama prskala kemijskim sredstvima u voćnjaku.

Sad se zapitajmo – trebaju li nam otrovi doista u obiteljskim

voćnjacima? Koliko je zapravo bilo ovakvih situacija po voćnjacima gdje su se djeca otrovala jedući poprskano voće? Je li vrijedno tog rizika?

Ljudi su jako neoprezni s pesticidima. Ne shvaćaju pravu opasnost korištenja toksičnih kemijskih s r e d s t av a – unatoč upozorenjima na pakiranjima. Tako su i kod nas zabilježene smrti zbog trovanja pesticidima, zbog neopreznog rukovanja i prskanja. Rođak prijatelja moga muža je prije desetak godina prskao navečer svoj voć-

njak bez maske i zaštitnog odijela.

Prilikom prskanja doletjela mu je kapljica sredstva u usta. Navečer mu je pozlilo i nije potražio liječničku pomoć već otišao spavati.

Idućega jutra bio je mrtav. Jeza me prolazi dok vidim susjede kako prskaju voćke na proljeće bez ikakve zaštite i maske.

Bez panike U izvješću UN-a od 24. siječnja 2017. navodi se da diljem svijeta prosječno 200.000 ljudi godišnje umire zbog toksične izloženosti pesticidima. Ljudi često panično prskaju na pojavu par uši, mušica ili malih promjena na lišću.

Ili ne daj bože da zreli plodovi budu imali točkice po sebi. Tako je jedan mužev prijatelj s posla objašnjavao mom mužu dok je do-

Zeleni kutak

31. srpnja 2019., br. 152 || Regionalni tjednik

23

DILJEM MEĐIMURJA ODRAĐEN MONITORING PČELARICE Djelatnici Međimurske prirode su tijekom srpnja odradili monitoring pčelarice na lokacijama diljem Međimurja koja su im otprije poznata kao staništa ove vrste. Na području Međimurske županije pčelarica je relativno rijetka ptica, a poznata staništa su na području Križovca, Peklenice, Preloga…

Pčelarica (Merops apiaster) je jedna od najšarenijih ptica Europe, jedinstvene kombinacije ruha sa srednjim repnim peri-

ma koja strše iz dugoga repa. Uglavnom je plavozelena, s kestenjastom glavom i plaštem, žutim leđima i grlom, crnom prsnom trakom i širokom očnom prugom. Ponekad je na lošem glasu jer se hrani pčelama, otud i njeno ime. Međutim, njena prehrana se sastoji i od brojnih drugih kukaca. Uglavnom bira što veće kukce: vretenca, kornjaše, stršljenove, ose, obade, leptire. Prije nego što će ga progutati, udara ulovljenim kuk-

cem po nekoj podlozi kako bi ga usmrtila, ali i slomila žalac te na taj način suzbila većinu otrova.

Gnijezdi se kolonijalno u rupama na riječnim obalama, raznim iskopima te šljunčarama i pješčarama. Iako dijeli stanište s bregunicama, jedna drugoj ne smetaju niti su konkurencija jer se bregunice uglavnom hrane manjim kukcima poput komaraca.

(Velimir Bašek/MP)

ZDRAVLJE IZ POVRĆA

CIJA ZAMAGLJIVANJA PROTIV ŠTETNIKA

a pčela puno je janja komaraca

no smanjiti rizik stradavanja pčela i barem u tom segmentu pomoći zložena – ističe Nediljko Landeka kulturama, jer se takve aktivnosti provode upravo na mjestima koje pčele koriste za pašu, ali i zbog opasnijih preparata koji se koriste za tu namjenu. Poljoprivrednici, vođeni idejom da je najbolje suzbiti štetnika na samoj kulturi, često zaborave oba-

Rizici za pčele su puno veći kod suzbijanja štetnika na poljoprivrednim kulturama vijestiti pčelara u susjedstvu te se ne pridržavaju obveze tretiranja u noćnim satima, skidanja cvjetnog pod rasta u voćnjacima prije tretmana i zabrane prskanja u vrijeme cvatnje. Samo uskom suradnjom i preciznim dogovaranjem svih aktivnosti korisnika pesticida i pčelara prije tretmana može se značajno smanjiti rizik stradavanja pčela i barem u tom segmentu pomoći pčeli da lakše prebrodi sve opasnosti kojima je danas izložena – zaključio je Landeka.

UČINKOVITE METODE

Mjere se poduzimaju kada se komarci nalaze u ličinačkom stadiju Do velike najezde komaraca uglavnom je došlo u gradovima i područjima uz rijeke koje u vrijeme većih oborima stvaraju poplavna područja. Kada se poplave dogode tijekom toplijeg dijela godine dolazi do pojavnosti velikog broja komaraca.

- To su tzv. poplavne vrste komaraca koje stvaraju brojnu populaciju nekoliko tjedana nakon što su poplavljena područja uz vodotoke. Prave mjere protiv komaraca se moraju poduzeti puno ranije kada se komarci nalaze u ličinačkom stadiju. Kako se ličinke komaraca razvijaju isključivo u vodenom mediju, gdje provode određeni period u kojem se razvijaju od jajašca do kukuljice, najbolji način suzbijanja komaraca je tretman vodenih površina prikladnim sredstvima, odnosno larvicidima. Kada se oslobodi veliki broj krilatica, komarce je puno zahtjevnije suzbijati, ali i opasnije za okoliš kao i druge životinjske vrste. Medonosna

pčela je, nažalost, vrsta koje također može stradati ukoliko se suzbijanje ne provede na odgovarajući način – objašnjava Nediljko Landeka.

Prema Z akonu o z aš t it i pučanstva od zaraznih bolesti, svaka jedinica lokalne samouprave je dužna donijeti Program mjera u kojem se propisuju načini suzbijanja komaraca. Program predviđa suzbijanje ličinki komaraca u leglima, edukaciju građana o leglima komaraca u naseljima i načine kako ih sanirati, a tek kao krajnja mjera se navodi i suzbijanje metodama zamagljivanja i to samo kao dopuna ranije spomenutih aktivnosti.

Mjere kontrole brojnosti komaraca mogu provoditi samo tvrtke ovlaštene od strane Ministarstva zdravstva što znači da imaju stalno zaposlene educirane djelatnike, odgovarajuću opremu te koriste insekticide koji su registrirani za takvu namjenu.

Rajčicom protiv visokog tlaka PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Rajčica (Lycopersicon lycopersicum) je jednogodišnja biljka s crvenim plodovima, koji imaju neobičnu poziciju između voća i povrća. Ova vrlo hranjiva namirnica u Europu je stigla sredinom 16. stoljeća nakon otkrića Amerike. Pradomovinom rajčice smatra se Peru. Uzgajali su je i Asteci u Meksiku, a upravo prema astečkoj riječi „tomathe“ što znači „punašno voće“, rajčica je dobila ime u mnogim svjetskim jezicima (npr. “tomato” - eng., “Tomaten”-njem.) Danas je poznato više od stotinu različitih sorti, a boja ploda može biti crvena, žuta, narančasta, ljubičasta…

Rajčica ne sadrži oksalnu kiselinu, što je korisna informacija za ljude koji imaju kronične probleme s reumom

i upalom zglobova. Riječ je o namirnici koja povećava izlučivanje vode iz organizma, blagonaklono djeluje na srce i krvotok, snižava krvni tlak...

Rajčica je bogata pektinima i mnogim organskim kiselinama koje potiču apetit, reguliraju probavu i aktiviraju probavne procese te sprečavaju negativno djelovanje štetnih bakterija.

U zrelim plodovima nalazi se i likopen, kojeg karakterizira najjače antioksidativno djelovanje, dvostruko snažnije od beta-karotena i deset puta snažnije od alfa-tokoferola u neutraliziranju slobodnih radikala, od svih karotenoida prisutnih u namirnicama.

Redovita konzumacija rajčice smanjuje rizik oboljenja od karcinoma za do 35 posto. Bogat je izvor vitamina C, B, E i K. Od mineralnih tvari u rajčici prevladavaju kalij, kalcij, natrij, magnezij, željezo i bakar.

Primjena rajčice u gastro-

nomiji prilično je raznolika.

Najčešće se koristi u pripremi umaka i raznih vrsta salata, ali rajčice se jednako tako ukusno mogu pripremiti i u pećnici, prženjem, kuhanjem ili pirjanjem. Pripremate li umak za tjesteninu ili rižu, preporuča se skidanje kožice. Sve vrste omiljenih i popularnih pizza nezamislive su bez rajčice. Još nedozrele, zelene rajčice mogu se kiseliti i tijekom godine poslužiti kao klasična salata. Zrele rajčice mogu se rezati, sušiti i takve spremati u staklenke zalivene maslinovim uljem te kasnije poslužiti kao dodatak svim vrstama jela. Svojim okusom rajčica jelima s kojima se poslužuje daje potrebnu dozu svježine i punoće. Omiljeno su povrće u pripremi hladnih predjela. Rajčice se lagano spremaju i za zimu, bilo da se smrznu, pasteriziraju cijeli ili narezani plodovi, a mogu se pripremati i koncentrati ili sokovi.

MAGISTRA URBANOG ŠUMARSTVA SARA SRŠA KOMENTIRA NAPISE NA DRUŠTVENIM MREŽAMA nio na posao naše krasne ljetne jabuke: “Vidiš, da si prskao, sad ne bi imao ove točke po kori!”

Mislim, stvarno – zar je bitnije ne imati točkice na plodovima od zdravlja i jesti domaće voće s ostacima pesticida? Često ljudi ne shvaćaju da to kiše ne ispiru tamo negdje u Nigdjezemsku i da ostaci pesticida ostaju u voću. Nešto što ima naziv “zaštitno sredstvo” ima i svoju drugu, toksičnu stranu.

Zato u mom biovrtu ne dolazi u obzir nikakva kemija. Što naraste – to jedemo. Uvijek naraste puno uz dobre biološke metode i jačanje imuniteta biljaka, jer tada se biljke mogu nositi s bolestima i roditi unatoč njima.

“Perivoj Zrinskih je starac koji treba obnovu!”

Na društvenim mrežama ponovo je pokrenuta rasprava oko rušenja stabala u Perivoju Zrinskih u Čakovcu.

U Javnoj ustanovi za zaštitu prirode “Međimurska priroda” naglašavaju da svako stablo ima svoje faze: rođenje, život i smrt. Sara Srša je magistra urbanog šumarstva te je kompetentna za tematiku zdravlja stabala u urbanim sredinama.

U nekoliko se rečenica osvrnula na problematiku drveća u Perivoju: “Sentiment ljubitelja Perivoja prema stablima i parku kao cjelini je jedno, a opća sigurnost prolaznika i imovine drugo. Perivoj je starac koji

treba obnovu, a prije sadnje ide rušenje onoga što je unatrag dva-tri desetljeća postalo opasno. Što zabrinuti građani mogu za boljitak Perivoja učiniti već danas? Potruditi se da apeliraju prema Gradu, odnosno gradonačelniku, da u Proračunu za 2020. godinu osigura više sredstava za tzv.

Zelenu infrastrukturu diljem cijelog upravnog područja Grada. Proračun se koncipira u rujnu/listopadu, što znači da građanske inicijative i udruge imaju dovoljno vremena da svoje želje jasno artikuliraju prema gradonačelniku… pismeno i službeno, jer se objave na društvenim mrežama još

uvijek ne tretiraju kao službeni dopisi!

Stabla su naizgled zdrava, no u njima se krije ono što prosječno oko nije vidjelo te čega ne može biti svjesno. U stablima koja se ruše nalaze se sekundarni štetnici koji napadaju već oslabjela stabla. To su prvenstveno gljive truležnice i cvilidrete (strizibube). Pojava plodišta gljiva truležnica indicira opće loše stanje stabala.

Kombinacija navedenih štetnih čimbenika i općenito stres kojem su podložna stabla u urbanim sredinama ne mogu stablo održati još dugo na životu te će ono kad-tad stradati!”

Sara Srša, mag. ing. silv.

24 AUTOsti

Regionalni tjednik || 31. srpnja 2019., br. 152

PET ZVJEZDICA NA GREEN NCAP TESTU ZA NISSAN LEAF Ekološke karakteristike novog Nissana LEAF dobile su još jedno međunarodno priznanje. Njegov doprinos čistoći zraka i energetska učinkovitost nagrađeni su s pet zvjezdica inicijative Green NCAP nakon niza provedenih strogih testiranja.

Zahvaljujući posve električnom motoru, LEAF je na iscrpnim testovima energetske učinkovitosti

VREMEPLOV

inicijative Green NCAP ostvario rezultat 8,5/10 te se pokazao sjajnim nadišavši sve izazove testiranja – uključujući testiranje

u hladnim i toplim uvjetima te vožnju autocestom s velikim opterećenjem. Inicijativa Green NCAP pod pokroviteljstvom je Europskog programa procjene novih automobila (Euro NCAP) i namijenjena je poticanju razvoja automobila koji nude čistu vožnju te koji su energetski učinkoviti i pogodni za okoliš. Program dodjeljuje priznanja da bi potaknuo smanjenje onečišćenja i umjereniju uporabu energetskih izvora.

VOZILI SMO: JAGUAR I-PACE

S razlogom europski automobil godine S cijenom od 615.000 kuna naviše, ova električna budućnost donosi pogon na sva četiri kotača uz pomoć dva motora, za ukupnih 400 KS i 696 Nm, te postiže brzinu od 100 km/h za samo 4,8 sekundi. Isprobali smo ga u Sloveniji...

4. kolovoza 1957. je Juan Fangio posljednji puta pobijedio na automobilskoj utrci i osvojio svoj peti uzastopni naslov. Fangio je rođen u Argentini i pobijedio je na 24 Grand Prix utrke. Karijeru je počeo kao mehaničar, utrke je počeo voziti u južnoj Americi s automobilom koji je sam pripremio za utrke.

Prodaja Međimurska županija 1. 1. - 30. 6. 2019. proizvođač 1

količina

udio, %

Škoda

601

45,32 %

364

27,45 %

2

Volkswagen

3

Suzuki

77

5,81 %

4

Kia

59

4,45 %

5

Honda

22

1,66 %

6

Hyundai

21

1,58 %

7

Toyota

20

1,51 %

8

Seat

19

1,43 %

9

Ford

19

1,43 %

10

Renault

18

1,36 %

11

Nissan

16

1,21 %

12

Peugeot

15

1,13 %

13

Dacia

14

1,06 %

14

BMW

9

0,68 %

15

Citroën

16

ostali

UKUPNO

9

0,68 %

43

3,24 %

1326

100 %

Izvor: Promocija Plus

1.000.000 proizvedenih Touarega Volkswagen slavi s posebnim modelom ONE Million. Jubilarni model od sada upotpunjuje program modela perjanice marke te impresionira svojom ekskluzivnom opremom. Poseban model Touareg ONE Million s jedinstvenom vanjskom „Sechura bež“ bojom. Stilski uređen vanjski dizajn upotpunjuju zatamnjena stražnja svjetla, aluminijske ulazne letvice s natpisom „ONE Million“, pločica na B stupu – također s natpisom „ONE Million“ te difuzor lakiran u „Black Glossy“ boju. Cijena za posebni model Touareg „ONE Million“ u Njemačkoj se kreće od 80.880 eura u kombinaciji s V6 TDI agregatom snage 286 KS.

PRIPREMIO: DALIBOR FLAJPAN

Napokon nam se predstavio Jaguar I-PACE. Električno vozilo koje smo čekali. Zelen, pametan i siguran, I-PACE donosi održive performanse sportskog vozila, umjetnu inteligenciju (AI) sljedeće generacije i praktičnost SUV-a s pet sjedala koji Jaguar čini predvodnikom EV revolucije.

S najmodernijom litij-ionskom baterijom od 90 kWh koja ima 432 ćelije, I-PACE ostvaruje autonomiju od 470 km (WLTP ciklus). Zahvaljujući brzom DC punjenju (100 kW), vlasnici mogu za samo 40 minuta napuniti bateriju od 0-80 %. Punjenjem kod kuće na AC kućnoj utičnici (7 kW) postići će se ista razina napunjenosti u tek nešto više od 10 sati - idealno za punjenje tijekom noći. Niz pametnih tehnologija za poboljšanje autonomije uključuje primjerice i sustav prethodnog podešavanja baterije: kada je uključen u električnu utičnicu, I-PACE će automatski povećati (ili smanjiti) temperaturu svoje baterije kako bi maksimalno povećao autonomiju prije puta.

Dva električna motora koje je dizajnirao Jaguar – koji se odlikuju pogonskim osovinama koje prolaze kroz same motore radi veće kompaktnosti – postavljena su na svaku osovinu, nudeći iznimne performanse od 400 KS i 696 Nm, pogon na sva četiri kotača i za sve vrste površina. Osjetljivost na visoki okretni moment i energetska učinkovitost motora osiguravaju performanse sportskog automobila, a I-PACE postiže brzinu od 100 km/h za samo 4,8 sekundi. Uz takve performanse, odlikuje se i iznimnom udobnošću i dinamičnošću vožnje.

Posebna aluminijska struktura za EV upotrebljava naprednu tehnologiju zakivanja i lijepljenja za laganu, krutu strukturu

karoserije. Zajedno s baterijom koja je dio strukture vozila, postiže torzijsku krutost od 36 kNm/stupanj – najveću u Jaguar gami. Baterija je postavljena u sredinu između dvije osovine i što je niže moguće, s brtvom između kućišta i podvozja. Ova lokacija omogućuje savršenu raspodjelu težine 50:50 i nisko težište: zajedno s naprednim prednjim dvostrukim oscilirajućim ramenom i stražnjom

osovinom Integral Link s (opcionalno) zračnim ovjesom i prilagodljivim sustavom Adaptive Dynamics, omogućuje precizno upravljanje i iznimnu udobnost u vožnji.

Na cestama ne postoji nijedno vozilo koje izgleda ili ima performanse kao Jaguar I-PACE. Osmišljen je i projektiran da u potpunosti iskoristi prednosti pametnog električnog pogona i maksimizira potencijal predno-

sti paketa koje on donosi.

Njegova uglađena silueta nalik coupéu Jaguar C-X75 inspirirana je tim super-automobilom s kratkim, niskim poklopcem motora, krovom s poboljšanom aerodinamičnošću i zaobljenim stražnjim staklom. Ovaj dizajn kabine sprijeda u kontrastu je s njegovim kockastim stražnjim dijelom koji doprinosi smanjenju koeficijenta otpora zraka na samo 0,29 Cd.

U unutrašnjosti, raspored optimizira prostor za putnike, dok sofisticirani materijali – uključujući opciju premium tkanine Kvadrat – i iznimna pažnja posvećena detaljima ovo vozilo čine istinskim Jaguarom.

Iako je SUV srednje veličine, dizajn prednjeg dijela kabine I-PACE-a i električni pogonski sklop omogućuju dimenzije kabine usporedive s onima na velikim SUV-ovima. Straga, prostor za noge iznosi 890 mm, a zahvaljujući slobodnom prostoru dobivenom uklanjanjem tunela za smještaj kardanskog vratila, dostupan je središnji pretinac zapremnine 10,5 litara.

Ispod stražnjih sjedala nalaze se pretinci za tablet i prijenosno računalo, dok prtljažnik nudi zapremninu od 656 litara – što se penje na 1.453 litre kad su sjedala spuštena.

S niskim troškovima održavanja i konkurentnim ostacima vrijednosti, I-PACE će biti popularan među privatnim i poslovnim kupcima, kao i poduzećima koja žele smanjiti svoj ugljični otisak i troškove flote.

I-PAC E je dost upa n o d 615.000 kuna.

Grupa Renault otvara novi centar za dizajn u Šangaju Odjel za dizajn grupe Renault koji je već prisutan u Francuskoj, Rumunjskoj, Južnoj Koreji, Brazilu i Indiji, nastavlja strategiju širenja na međunarodno tržište otvaranjem novog centra za dizajn u Šangaju. Novi modeli grupe Renault ondje će se oblikovati u skladu s očekivanjima kineskih kupaca.

Renaultov centar za dizajn u Šangaju obuhvatit će sva područja automobilskog dizajna, uključujući područja vanjskog i unutrašnjeg dizajna, boja i materijala te dizajna korisničkih iskustva (UX) i korisničkih sučelja (UI).

Smješteni u centru Šangaja i nadahnuti njegovim kreativnim strujama, dizajneri će istraživati najnovije trendove te pritom nastojati ispuniti očekivanja kineskih kupaca u pogledu dizajna i tehnoloških inovacija. Novi centar za dizajn u Šangaju poduprijet će strategiju širenja grupe Renault na kinesko tržište.

Kao najveće svjetsko tržište automobila od 2009. i Renaultovo četvrto po redu najveće tržište u 2018., Kina je jedan od ključnih stupova strateškog plana „Drive the Future“.

Roman

31. srpnja 2019., br. 152 || Regionalni tjednik

25

INES HRAIN

ŠVEDSKA GRENČICA 1. DIO

Z

ima je bila u punom jeku. Snijeg nije prestajao padati danima.

Ljudi su izlazili iz toplih stanova samo ako su baš morali. Ledeni vjetar šibao je pustim poljima izvan grada.

Broj slomljenih kostiju svakodnevno se povećavao. Proljeće se niotkud nije naziralo.

Trakošćanska ulica djelovala je idilično. Drveće je svjetlucalo blještavim snježnim sjajem, a trava spavala pod netaknutom bjelinom. Prozori kuća svijetlili su žuto i gotovo se mogla osjetiti toplina koja je vladala u stanovima.

Gospođa Dragica upravo je pristavljala čaj od kadulje.

– Nema boljeg za prehladu, draga moja.

Njezina kći frkne nosom. Bila je presretna što se uspjela riješiti maminih gorkih čajeva, no za vrijeme svojih kratkih posjeta nije ih uspijevala izbjeći.

– Ja bih radije kavu…

– Kad si kod mene, hranit ćeš se zdravo.

I piti čaj. Čaj je bio zaista strahovito gorak i još k tome nezaslađen. No Renata se uvijek trudila udovoljiti majci. Tako se i sad spremno prihvati ispijanja.

– Trebala si me nešto posebno?

– Otpij najprije par gutljaja, za smirenje. Inače ćeš zaključiti da je tvoja stara majka poludjela.

– Da? – Znaš, u vezi Barice… Naše susjede.

– One koja je jučer pala na ledu.

– E da, ova preko puta nas. Sjećaš je se?

– Jasno. Samo, te dvije nisu baš puno izlazile iz stana. Uvijek sam ih smatrala starim vješticama. Pogotovo Danica, s onim svojim iskrivljenim vratom…

– No, pa bile su malo čudne. Stare usidjelice. Znaš da je i Danica jučer umrla?

– Što? Nisam imala pojma! Obje u istom danu! Ova je zgrada ukleta. Sreća da sam se odselila. Pa kako to da je i ona gotova?

– Policija ju je našla mrtvu na krevetu.

Baš kad su joj došli reći za Baricu.

- Jadne babe. Bile su blizanke, ne? Previše povezane. Valjda je ova osjetila i prije nego što je saznala…

- Da, valjda. Danica je bila jako bolesna i još k tome invalid.

- A od čega je zapravo umrla? Od tuge?

- Pa moglo bi se reći. Nekakav napadaj, valjda srce, ne znam točno. Izgledalo je kao da spava. Kasnije sam uspjela malo proviriti u stan.

- Nisam ni sumnjala. Sreća da imamo doktora u zgradi. I to jednog od najpoznatijih u gradu.

- Da… No njega nije bilo kod kuće.

- Što, tebi je sad u svemu tome nešto sumnjivo?

- Pa znaš, zato sam te i pozvala. Da porazgovaramo malo.

- Ajde, počni, ja popodne radim. Vi penzioneri možete svoje čajiće otezati unedogled. A ja još moram i skuhati.

- Znam, znam. Dobro, istina je, ne vjerujem zapravo da je Barica pala. Možda ju je netko pogurnuo.

- Otkud ti ta ideja?

- Gle, jučer popodne, zapravo navečer, ja sam je vidjela. Bilo je već gotovo šest kad je izlazila nekud van. Po tom mraku i zimi. Ja sam baš čistila i usisavala tepih pred vratima. Čudilo me što izlazi tako kasno.

- Da, to je za nju čudno.

- Pitala sam je kud ide tako kasno, a ona je bila sva neka tajanstvena. Odgovorila mi je nešto u stilu – sve će se saznati, sve će se saznati. I odjurila dolje. Oko osam, eto ti policije, Barica je nađena mrtva na livadi, a Danica u stanu.

- Pa jest malo čudno. Na livadi? Što je

ona imala tražiti na livadi?

- Bog te pitaj. Jedva da se uspijevala dovući do dućana. Bila je već jako nemoćna. Mene ni vrag ne bi natjerao na livadu tako kasno.

- Možda je imala spoj s kakvim dedekom.

- Ma daj. Priznaj da je sve to čudno.

- Da, priznajem. A ti, jasno, nemaš drugoga posla pa si se uhvatila toga.

- Pa i nemam. Najčudnije mi je to što policiji nije ništa čudno.

- Pa da. Dvije bakice otegnule papke.

Svakodnevna pojava.

- Ali vidiš, mi starci ipak ne umiremo kao muhe. Nekakav uzrok mora postojati. Najlakše je reći „napad“. Napad, kakav napad? I što je to zapravo napad?

Ti se ne bi zabrinula da ja umrem od nekakvog tajanstvenog napada?

- Jasno da bih se zabrinula. Da umreš od bilo čega.

- No, pa hvala ti. Vidiš, ove dvije nisu imale nikoga svoga, pa se nema ni tko zabrinjavati.

- Čuj, mama, ja ti sad zbilja moram ići.

Nego, imam jedan prijedlog za tebe.

Odi dolje do Đure, on je bio inspektor, pa mu sve redom lijepo objasni i iznesi svoje sumnje. Njega će to sigurno zanimati.

- Možda mu je svega dosta. Jedva je dočekao penziju.

- Ma sigurno se dosađuje, kao i ti. Žena mu još radi, ne?

- Da. - E pa onda ti je taman svako jutro sam kod kuće. Sigurna sam da bi uživao u malo amaterskog zabadanja nosa.

A i pozna sve na policiji. Još uvijek ima veze.

- Ideja ti nije loša. Mi smo zapravo i dosta dobri. Uvijek kad se sretnemo malo popričamo, i tako.

- Eto, baš k’o dva penzionera. Idem ti ja sad polako, a ti, primi se posla. Pakiraj se k našemu inspektoru. Neću da mi do kraja života živiš u sumnji.

- Ni ja neću. Zbilja, idem dolje.

- E, bravo. Pusa. Drugi tjedan ne budem mogla doći. Ali nazovi ako nešto iskopaš. Sad sam i ja znatiželjna.

Dragica je već užurbano prala šalice i brisala stol. Mahne kćeri i prvi put je ne krene ispratiti. Bila je zaokupljena svojom zadaćom.

Renata izađe sama i s ugodom odahne kad je zatvorila vrata. Jedno vrijeme bit će bez brige. Mamica je našla novu zanimaciju. Možda je neće nazivati dva puta dnevno da je ispita je li se dovoljno toplo obukla ili mužu skuhala juhu.

Kad je Dragica završila s uređenjem kuhinje, ode u kupaonicu da se malo uredi. Važan zadatak zahtijeva i dostojanstven izgled. Zatim obuče svoje bolje hlače i pulover te nadjene naočale. Tako uređena uhvati se telefona.

- Halo? Sused Đuro? Ovdje Dragica, s četvrtog kata. Da, Dragica Biškup.

Je, je. A kak ste vi? Žena dobro? No pa fino. Znate, sused, mislila sam zapravo malo doći do vas, ako imate vremena. Što? Da, u vezi Barice i Danice. Aha, svi dolaze k vama. Pa dobro, ne bih htjela dosađivati. Da? Dobro, onda dolazim. Adio!

Dragica se zaputi u prizemlje. Dolje je bilo lako, ali penjati se natrag već joj je pomalo predstavljalo problem. Zato je izlazila samo kad je morala. Zbog toga je i bilo zbilja čudno što je susjeda Barica, petnaest godina starija od nje, onako poletno izjurila u zimsku noć bez ikakvog cekera i s onim tajanstvenim

izrazom na licu.

Ona spremno pozvoni na vrata stana Đurasek. Susjed Đuro otvori.

- A, došli ste, odite unutra.

- Vidite, sused, ne bih htjela smetati…

- Samo naprijed, ništa ne smetate. Mi penzioneri se moramo podupirati. A vremena imamo i previše.

- To je istina, ali opet, dok čovjek skuha, pospremi, dan se nekako brzo izmakne.

- Točno. Evo, meni vrijeme do pola četiri proleti brže nego nekad kad sam radio. A onda dolazi žena s posla, dok se najedemo, operemo suđe, već je pet.

Kud ćeš onda? Malo pročitam novine, pogledamo dnevnik, večeramo, film…

I to je to. To je moj dan.

- Da, sreća što sa starošću nestaje i onaj polet koji smo imali nekad. Bilo bi strašno biti zarobljen u starom tijelu, a prepun želja i nadanja. Ovako, više ni nemam nekakvih prohtjeva.

- Da, to je to. Strasti su nestale. Ostala je samo fotelja pred televizorom. Nego, jeste za kavicu?

- Pa… može.

Dragica bi radije popila kakav ljekoviti čaj, ali nije htjela komplicirati. Đuro je još uvijek mlad čovjek, šezdeset i pet godina. On si još može priuštiti kojekakve kavice i pušenje. Ona je morala jako dobro paziti na svoje zdravlje.

- Da čujemo, dakle, što vas dovodi k meni?

- Velite da su vas neki susjedi već posjetili?

- Gospođu Kliček je zanimalo je li zbilja istina to s našim Kelekićkama.

Susjeda Okanek došla mi se potužiti da se po zgradi muvaju neki sumnjivi tipovi. Selićku sam sreo u dućanu, nju su zanimali sočni detalji.

- Ah, sad sigurno mislite da sam i ja željna senzacija. Da sam stara radoznala svraka.

- Ali ne, to za vas nikad ne bih pomislio.

Vi ste uvijek bili sušta razumnost.

- Pa onda, da vam velim o čemu se radi…

- Slušam.

Bivši inspektor Đuro zapali cigaretu.

Dragica se suzdrži od kašlja.

- Evo ovako, baš sam pričala svojoj Renati. Ona mi je i savjetovala da porazgovaram s vama. Znate da su Barica i Danica stanovale točno vizavi mene.

- Da, znam.

- Ne mogu reći da smo bile neke prijateljice, ali uvijek smo porazgovarale kad smo se srele. Mislim, Barica i ja. Danica već deset godina nije izašla iz stana. Za Božić sam bila kod njih na čaju. Sve je bilo uobičajeno. One su bile jako vezane jedna na drugu.

- One se nisu udavale, ne?

- Barica je bila udana, nekad. Muž joj je davno umro. Nisu imale djece. Ovaj stan dobila je zapravo Danica. Ona je bila službenica na sudu.

- Da? Nisam znao.

- Bilo je to u vrijeme kad smo svi dobivali stanove od firmi.

- Sjećam se tog vremena. I ja sam dobio stan od policije. Kao i većina stanara u našoj zgradi.

- Da. Barica se, dakle, doselila k svojoj sestri i tu su živjele već više od trideset godina. One su najstarije stanarke u zgradi.

- Da, dobro, s tim je povezano nešto što vas muči?

- Ne zapravo. Vidite, jučer, kad se to dogodilo, ja sam vidjela Baricu, srele smo se na hodniku. Ona je nekud užurbano odlazila, a ja sam čistila otirač pred vratima. Bilo mi je čudno što se odlučila izaći tako kasno. Pa još

ta hladnoća i snijeg i led… Sumnjam da bi izašla bez posebnog razloga. U nabavku je obično odlazila ujutro, sa svojim poznatim cekerom.

- Da, zbilja, po tom snijegu i ledu…

- I još k tome u šest navečer.

- I, je li vam nešto rekla?

- Sva je bila nekakva čudna, kao… tajanstveno se držala. Pitala sam je kud se zaputila u to doba, a ona je odgovorila da će se sad sve saznati, da će se sve sad razjasniti. Zapravo, promrmljala je nešto takvo i sva važna otperjala dalje.

Vidite, u vezi nje nikad nije bilo ničeg mističnog pa me to malo iznenadilo, ali sam pomislila da je dobila kakav dodatak na penziju pa ga žuri podići ili da je odlučila kupiti nešto posebno za večeru, ili… Dobro, glava mi je bila puna ideja. Kad oko osam stigne policija! Svi smo se uzmuvali, vas nije bilo?

- Unuk mi je slavio rođendan. Ali već jutros me posjetio inspektor Mišo pa smo porazgovarali o svemu.

- A najčudnije je to što je pronađena na livadi. Zamislite, što bi Barica radila na livadi po tom mraku?!

- Možda se dogovorila s nekim kod Tri mrtvaca, pa je putem pala…

- U to doba kod Tri mrtvaca! Tamo se može eventualno ujutro popiti čaj na terasi, i to ljeti. Znala sam se ponekad tamo odmoriti kad sam se vraćala s groblja. Ali sada, po zimi, bez terase!

Barica zaista ne bi imala što tražiti među tim pijancima!

- Istina! Ali ako je djelovala tako tajanstveno, možda joj se javio kakav izgubljeni rođak iz Amerike ili neka davna ljubav…

- Ne bi onda išla po prečki. Išla bi okolo, nogostupom. Tamo je očišćeno. Livada je puna snijega i leda.

- Ali po prečki je bliže.

- Dajte, molim vas! Barica da se vuče po zaleđenim stazicama! U gluho doba noći!

- Dobro, oko šest…

- No da. Ali ipak!

- U pravu ste, sve bi to još i moglo ispasti bezazleno da nisu ubrzo zatim obje završile mrtve!

- Točno. Ja bih tu stvar zaboravila. Ili bi već ispipala iz nje. Svi smo znali kako je lajava. Sestri je sigurno povjerila kamo ide, no nažalost, nju ne možemo pitati.

A možda su obje nešto naumile, pa je loše završilo.

- Interesantno, vidite, interesantno. To što kažete, da je sigurno rekla sestri.

Zapravo, to bi se trebalo malo pažljivije ispitati…

Dragica se zadovoljno zavali u stolicu.

Dakle, nije je ismijao. Još mu se i sve skupa čini interesantno. To je jedan pametan i iskusan čovjek, sva sreća da je otišla k njemu. A ima i policijski nos.

- Onda, preuzimate slučaj? – nasmije se Dragica.

- Preuzimam! Uz vašu pomoć. U takvim stvarima dobro je malo pročešljati lokalne tračeve, a vi ste idealni za to.

- Mislite? Hm… - Mislim, da skupite tračeve po zgradi.

Vi ste osoba od povjerenja, vama bi se svatko povjerio.

- Ah, to da. Ja znam čuvati tuđe tajne.

- E pa ovaj put ih nećete čuvati, nego ih direktno prenositi ovamo k meni, u stožer.

Dragica se ozari. Odjednom je postala dio velike i važne istrage, dapače, njezin pokretač. Stajat će bok uz bok uz slavnog inspektora Đuru sve dok ne razriješe veliku misteriju koja im je servirana direktno pred nosom.

- Ipak, savjetujem da budete oprezni.

Da slučajno negdje ne iščačkate istinu, pa da izgubimo još i vas!

- Budite bez brige, inspektore, ja se znam čuvati.

Do kraja dana zgrada je bila neopisivo mirna. Čak ni ona silna dječurlija iz prizemlja nisu se usuđivala urlati. Dvije smrti u zgradi svakoga su natjerale na razmišljanje, a naoko nezainteresirani stanari svojom su šutnjom odavali poštovanje pokojnicama. Dragica je prespavala gotovo cijelo poslijepodne, no noć je provela nemirno. Tisuće misli vrzmalo joj se po glavi, sto puta je okretala Baričine zadnje riječi ne bi li u njima pronašla skriveni smisao.

Bivši inspektor Đuro nazvao je svojega, još uvijek aktivnog kolegu Mišu te mu ukratko dao do znanja da sumnja na neku mutnu igru. Dogovore se da će ga Mišo ponovno posjetiti, odmah ujutro i započeti laganu istragu po zgradi.

Ostali stanari dobro su se zaključali u svojim stanovima i pozatvarali prozore, iako nitko od njih nije sumnjao da bi nedavne smrti mogle biti nasilne. Osim klinaca iz prizemlja, koji su do dugo u noć šaputali o tajanstvenom ubojici koji je zadavio obje stare vještice.

Već oko devet ujutro inspektor Mišo zakuca Đuri na vrata.

- Kava? Konjačić? – upita Đuro.

- Eh, blago tebi. Radiš što hoćeš, ideš kud hoćeš, piješ što hoćeš. Ma daj i taj konjačić.

- Kako da radim što hoću kraj ove svoje rospije Adele! Svaki dan točno u pola četiri ručak je mora čekati na stolu!

Postao sam kućna pomoćnica! Ja, koji sam stotinu puta gledao smrti u oči!

- E, jadan si mi, istina je. To i mene čeka za koju godinicu. Ovaj ti je slučaj prilika da malo zbrišeš. Reci joj da te ja trebam i da si se ponovno aktivirao.

- To i namjeravam.

- Da čujem sad, kakva su to bapska naklapanja? Đuro ispriča sve redom. Njegov kolega Mišo jučer nije pokazivao baš nikakav specijalni interes za slučaj, ali danas je sav gorio od znatiželje.

- Reci mi, tko je pronašao Baricu na livadi? – upita Đuro na kraju.

- Neki par. Sve smo temeljito ispitali.

Nisu sumnjivi. Znaš, Đuro, jučer je još jedna starica pala s balkona u staračkom domu…

- Što? Imamo serijskog ubojicu Gerijatriksa? Dakle, tri u jednom danu…

- Čuj, za početak treba malo pogledati ima li kakve veze između ubijenih starica. Osim toga, čekam nalaz s patologije.

- Ove moje nisu imale familije.

- Pusti, takvi pretpotopnjaci mogli bi imati burnu prošlost. Možda čuvaju kakvu tajnu još od Drugog svjetskog rata.

- ‘Ko bi čekao sto godina da ih dokrajči?

Ipak, provjeri ti vezu, tebi je to lakše, ja ću njuškati tu po zgradi.

- Ma ideš ti sa mnom! Treba ti malo zraka. Ja ću sam, ako treba, izvijestiti Adelicu da ne računa na tebe ovih dana.

- Sretno ti bilo!

- Onda stari, počinjemo od staračkog doma. Popodne se posvećujemo tvojoj zgradi. Onda je veća vjerojatnost da su stanari doma.

Kao u starim dobrim vremenima, Đuro i Mišo ponovno jašu zajedno. Bila je ovo mrtva sezona za zločine; zimi i zločinci spavaju zimski san. Šef je odobrio ovu, donekle neformalnu istragu samo zato jer za Mišu i nije bilo nekog važnijeg posla, a Đuru je cijenio još otprije, iz

vremena kad mu je ovaj bio nadređeni.

U bijelom Fordu dvojica kolega stignu pred starački dom.

- Nema tu okolo kakve krčmice da skočimo na još jedan konjačić? – interesirao se Đuro.

- Samo ovaj bircuz u staračkom.

- Možda onda odemo nekud kad obavimo?

- Ah, nekad to sve skupa nije bilo tako uštogljeno. Više nas je bilo po lokalnim kafićima nego na poslu.

- Sve u cilju istrage – složi se Đuro.

- Sjećaš se one male što je radila u Ruži?

Dobro, koka je imala četrdeset, ali bila je komad!

- Je, palila se na mene.

- Nije točno. Ja sam je čak uspio izvesti na kavu jednom zgodom.

- Ne smije se čovjek poseksati a da odmah ne pričaju da su bili na kavici.

- ‘Ko da si ti bio vjeran svojoj Adelici!

- Pa sad… Koliko i ona meni.

- Zato uživate u divnoj starosti. Ništa niste propustili.

- Ovo tu je starost. Pogledaj te face.

Upravo su ušli u predvorje staračkog doma duž kojeg se polukružno protezao šank.

- To su ti alkosi. Tako su izgledali i prije dvadeset godina. Neki i nisu iz doma.

- Da. Gle, ima tu i finih gospođa, spremnih za kavicu s tobom.

- U restoranu kod svetog Petra. Inspektor Mihovil Hranić – mahne značkom mladiću na recepciji. – S kim od nadležnih mogu razgovarati?

Mladić se uzmuva na spomen policije.

- Odmah ću pozvati gospođu Miljenku.

On ode prema kancelarijama.

- Ti, Đuro, samo šuti. Ja ću mahati značkom umjesto tebe. Ionako nitko neće ništa pitati. Koga briga što si u penziji!

- Ove ovdje! Vrebaju me k’o zmija žabu.

Mlado meso!

I zaista, na foteljama u predvorju sjedilo je nekoliko starica i s najvećim zanimanjem buljilo u njih.

Mladić se vrati s onižom bucmastom gospođom.

- Miljenka Radešić. Kako vam mogu pomoći? Dolazite opet u vezi naše preminule gospođe Jurković?

- Da, jučer su bili dečki na očevidu, danas smo odlučili sprovesti malu istragu.

- Da? Ima nešto što bih trebala i ja znati?

- Pretpostavlja se da je gospođa Jurković pala preko ograde balkona svojeg apartmana, nije li tako? Visoki tlak, zavrtjelo joj se u glavi, ne?

- Da, tako izgleda, tako su i vaši rekli.

- E, pa mi ćemo taj slučaj sad pobliže ispitati – Mišo je djelovao prilično autoritativno kad je htio.

- Izvolite samo, slobodno porazgovarajte… Samo, mislim da nema potrebe da uznemiravate naše stanovnike stacionara, to su bolesne i nepokretne osobe…

- Ne, ne, razgovarali bismo samo s njezinim živahnijim kolegicama, susjedama, da tako kažem. Barem za početak.

- Oh, pa onda… Trebate li mene nešto ili…

- Nema potrebe da i vi idete s nama.

Može nam i ovaj mladić pokazati gdje je bila smještena, ostalo prepustite nama.

Obojica inspektora značajno se nacere svojim uvježbanim bespogovornim cerekom svisoka. Taj je otvarao sva vrata.

Svatko je nosio nekakvu krivicu na duši i imao osjećaj da mu ova dvojica čitaju najintimnije zakutke njihovih dobro skrivenih tajni u dubinama mozga.

Mladić ih odvede gore pa desno. Bilo Nastavak na sljedećoj stranici >

26 Roman je tu nekoliko luksuznih apartmana za najbogatije štićenike. Vera Jurković živjela je sama u jednom takvom. Bila je povratnica iz Argentine. Željela je posljednje dane provesti u domovini, no bila joj je potrebna i stalna njega i liječnički nadzor. Zbog toga je svoj stan prodala i preselila se u dom. Imala je sedamdeset i pet godina. Patila je od tlaka i šećera. Ograda na balkonu bila je prilično niska, ne bi bilo ništa čudno da je zaista pala preko nje. Đuro i Mišo stajali su sad na tom istom balkonu.

- Zaista, čovjeku se zavrti od ove snježne bjeline ispod.

- I ja bih najradije skočio. Baš te mami.

- Možda je namjerno skočila, starost, bolest…

- Ljubavni jadi.

- Dakle, Mišo, ti si zbilja pri punoj snazi.

Misliš samo na ženske.

- A što je interesantnije od toga?

Stvari su joj već pregledane, ništa zanimljivoga.

- Kolika joj je bila penzija iz Argentine?

- Neka bijeda.

- Da? Kako je onda plaćala sve ovo?

- Pa od prodaje vlastitog stana.

- Ali to ne bi trajalo vječno.

- Ne bi ni ona.

- Ipak, uz ove cijene, to bi se istrošilo za par godina. Nitko ne planira živjeti samo još par godina.

- To je točno. A ovdje je već tri godine.

Polako je istrošila zalihe. Imala je jednosoban stan u Đureku. Taj nije vrijedio puno.

- Jesi li imao uvid u stanje na njezinoj knjižici?

- Jučer nije bilo potrebe za istragom.

Tek noćas sam i ja nešto gruntao u vezi svega toga, već i prije jutarnje kavice s tobom. Dečki su jučer stvar zaključili.

Baba pala s balkona.

- Jel’ se imalo što naslijediti?

- Nazvat ću dečke da to ispitaju. Ajmo mi razgovarati s komadima.

- Hoćeš prvo desno ili lijevo?

Krenu lijevo. Vrata im otvori mala sitna starica, sva nalarfana i ofarbana u neku bijelo-ljubičastu boju. Odjeća na njoj bila je starinska, ali moglo se prepoznati da je to nekada bio zadnji modni krik.

Sve u svemu, stara bogatašica, ili barem nekadašnja bogatašica.

- Izvolite – reče ona. – Agneza Horvat.

- Mi bismo za trenutak porazgovarali s vama – reče Mišo. – Policija.

- Svakako, mlada gospodo, uđite samo.

Izvolite, sjednite.

Fotelje su bile u istom stilu kao i ona sama, s tankim, kratkim, izrezbarenim nožicama. Na zidovima gobleni, nekakve rajske ptice i pejzaž.

- Ovo ste vi napravili? – započne Đuro da je pridobije.

- Goblene? Ne! Nemam vam ja strpljenja za to. To su moje sluškinje radile.

Nekad smo živjeli na Vinici, znate, ona velika kuća odmah kraj parka. Moj otac je bio liječnik. Imali smo troja kola i…

- Krasno – prekine je Mišo. – Nekad je život sigurno bio puno interesantniji.

Nego, mi bismo porazgovarali o pokojnoj Veri Jurković. Jeste li je dobro poznavali?

Agneza digne nos u vlastelinskom stilu, pljuje ona na te argentinske gastarbajtere.

- Ponekad bismo se sretale na plesu, ili kod frizera, ili na nekakvim događanjima. Nisam zalazila k njoj, ako to mislite.

- Što ste znali o njoj?

- Vratila se iz Argentine, muž joj je davno umro, nije tamo radila ništa, vukla je po njemu nekakvu crkavicu od penzije. Morala je prodati stan da bi došla ovamo. Možda je tamo još i mogla živjeti na visokoj nozi, ali ovo je ipak Europa, nije ovo pašnjak za ovce i čobane…

- Jeste li je sreli jučer prije nego što je pala? – umiješa se Đuro.

- Ne – frkne ona. – Jučer sam se cijeli dan odmarala. Večeras je ples, moram biti u formi.

- Dakle, niste primijetili ništa posebno u zadnje vrijeme? Je li bila nesretna, ta vaša susjeda?

- Ona? Nesretna? Vječno se cerila i umišljala da je glavna. Ni traga plemenitoj krvi u tim plebejskim žilama. Ne mislim da se ubila. Zavrtjelo joj se pa

Regionalni tjednik || 31. srpnja 2019., br. 152 je pala. Tko zna kakve je sve boleštine vukla tamo s juga. Nije ni čudo, a nije ni šteta za nju. Ne mogu reći da naročito patim. Još sam jednom pokazala svoju moć. I nadživjela tu seljančicu. Đuro i Mišo pogledaju se i zakolutaju očima.

- Ako se nešto sjetite, nazovite na ovaj broj – Mišo joj pruži posjetnicu.

Ona je uzme uz dostojanstveni naklon.

- Van, van, zraka! – šapne Mišo na hodniku svojem kolegi.

- Zbilja, koliko je unutra zagušljivo, toliko je i ova baba davež.

- Te babe nikad ne luftaju.

- Ajmo sad desno.

Vrata im otvori postariji gospodin koji je izgledao kao da nema više od sedamdeset. Uspostavilo se da ima osamdeset. Stan mu je bio začuđujuće čist i uredan, bez ikakvih teških mirisa.

Bilo je ugodno toplo, ali ne prevruće.

E, tako bi se već dalo živjeti, pomisli Đuro.

Gospodin je imao uplakane oči, što ne promakne oštrim inspektorskim pogledima.

- Da, plakao sam – reče. – Ne morate to istraživati. Vera mi je puno značila.

Zapravo, danas, na plesu, naumio sam je zaprositi.

- Da? – Mišo izvuče nekakvu bilježnicu.

Vrijeme je da zapiše poneki podatak.

Odnosno, da ga pribavi.

- Vidite, ja sam ovdje već godinu dana.

Tu je život sasvim ugodan, odnosno… bio je. Sad, bez nje… Đuro mu pruži maramicu.

- Hvala. Vidite, ovdje zaista nemamo drugog posla nego da se prepustimo životnim radostima i užicima. Osim ako nismo pretjerano bolesni.

- Čujemo da je gospođa Vera bila jako bolesna.

- Što? Ona? Tlak, šećer? Tko to nema?

To su uobičajene nuspojave u starosti.

Vera je, dapače, bila puna života.

Pokupila je nešto od argentinskog temperamenta. Bila je zbilja lijepa. I jedra, puna. Kretala se uspravno, imala zdrave bijele zube, svježinu…

Starac ponovno uroni lice u maramicu.

Mišo ga je promatrao. Područje ljubavi nije mu bilo strano. Njušio je ljubomoru i strastvene zaplete.

- Što kažete, zbog čega je umrla?

- Nemam pojma! Danas je bila naručena za frizuru, zbog plesa. I ja sam se nakanio šišati.

- Dakle, znala je što joj spremate.

- Slutila je. Mi smo, znate, hodali…

- Aaa. - Je li imala i drugih interesenata?

- Molim?

- Mislim, drugih udvarača?

- O, imala ih je puno. Bila je najbolja cura ovdje. Moja djevojka.

- Prije vas, je li imala kojeg… dečka?

- Ne, ni govora, bila je sama od muževe smrti. Otišli smo zajedno na groblje.

Muž joj je ovdje pokopan. Tražili smo od njega dozvolu da budemo zajedno.

Tad je svijeća na njegovom grobu zasjala punim sjajem i mi smo znali da je to znak…

Mišo se počne pridizati. Đuro je sjedio i dalje i promatrao ovoga pristaloga staroga gospodina. Osjećao je da tu priči nije kraj.

- A gospođa Agneza? S lijeve strane?

- Što s njom?

- S njom niste imali ništa?

- Ona je jedna napuhana baba. Misli da sve mora biti po njezinom. Ona se i nije družila s Verom. Niti ju je Vera voljela.

- Znači, niste s njom imali ništa?

- Oslobodi me Bože! S tim pekinezerom!

Sad ustane i Đuro.

- Recite nam još, što mislite da je uzrok

njezine smrti?

- Možda se poskliznula, jadnica. Na balkonu je bilo leda. Ubila se nije, bila je sretna…

- Recite, s kim bismo još mogli porazgovarati o njoj, je li imala kakvu intimniju prijateljicu?

- Probajte s Jadrankom Korbar, soba do mene. Ali ni ona vam neće znati ništa više.

- U redu, doviđenja, možda se još javimo – Mišo pruži i njemu vizitku.

Jadranka Korbar bila je pravo osvježenje, jedna najnormalnija bakica, poput svih pravih baka ovoga svijeta.

- A, Vera, bila je zbilja komad. Znam da je vama dečkima sad to smiješno, ali za jedno dvadeset godina i vi ćete se okretati za takvom.

Mišo frkne nosom. Za njega ne postoje komadi iznad četrdeset i pete. Đuro je bio već fleksibilniji.

- Znači, zgodna – reče on. – Je li imala neprijatelja?

- Sve su babe ovdje bile ljubomorne na nju, i svi dedači bijesni što ih je otkantala. Na kraju se družila jedino sa mnom.

Ja vam nisam za te ljubavne igre.

- Što mislite, zbog čega je pala?

- To i mene čudi… Nisam primjećivala nikakve strance da se muvaju tuda…

- Kakve strance?

- Pa posjeti, i to.

- A primala je posjete?

- A ne. Ona je ugovor potpisala još prije tri godine i nije bilo potrebe da se više viđaju. To je bio doživotni sporazum.

Bakica Jadranka gledala ih je ponešto lukavo ispod svojih debelih naočala. No lišce joj je bilo sušta ljupkost.

- Kakav ugovor? – Mišo se ukočio kao kobra.

- Pa taj, za stan, znate valjda.

- Ne, ne znamo. Nije bilo razloga da čeprkamo po njezinom životu. Znamo da nije baš dobro stajala financijski. Ili se možda varamo?

- A ne, ne, bila je siromašna. Novac od stana je već bila potrošila. Na kojekakve gluposti. Ali imala je tu sigurnost…

- Dakle, kakav ugovor?

- Stan je prodala Vincetiću, Majnariću i Habuneku. Ali to sigurno već znate.

- Ništa mi ne znamo.

Ona ih poprijeko pogleda.

- Oni su otkupljivali stanove od starijih gospođa po jeftinijoj cijeni, a zauzvrat bi im plaćali dom do kraja života. Tako je za svoj stan dobila jedva tri tisuće eura, ali tu je bila ta sigurnost… Đuro nije mogao vjerovati. Mišo je buljio u nju. Očigledno se osjećao glupo.

Nije imao pojma ni o čemu.

Uto mu zazvoni mobitel.

- Da? Dakle, ništa, dvjesto eura. O.K. Daj mi sad hitno provjeri, molim te, stambeno pitanje Kelekićki. Jesu li potpisivale kakav ugovor, prodale nekome stan ili namjeravale, te stvari.

Ne zanima me! Radi nešto, Boga ti! Idi na sud k Helmutu! Iskopaj, snađi se!

Spremi mobitel u džep.

- Dakle tako. Što još znate o tome?

- Ništa. Vera se hvalila da joj je to bio dobar potez. Smještaj joj je bio plaćen, a novac joj tu zapravo i nije trebao. Ono sitno, za frizerku, pedikerku, maserku, za to joj je bila dovoljna penzija.

- Vjerojatno ćemo vas uskoro ponovno posjetiti – uz završne riječi i predaju vizitke, oni napuste promućurnu bakicu.

- Dakle, dobro im ide ovdje. Moja Adela je zadnji put bila kod pedikera prije pet godina. A ja si od penzije jedva mogu priuštiti brijača.

- Ugovor, miki, ugovor. Ti nemaš ugovor.

- I nitko me neće koknuti pod stare dane.

- Lukavo smišljeno. Otkupiti stanove od starih baba i onda ih maknuti. Stanove prodati po pravoj cijeni. Čuj, nije neki Majnarić u tvojoj zgradi?

- Da, je. Doktor.

- Možda je to taj, dio čarobne trojke.

- Istina, stvar je sumnjiva do jaja, ali nemoj se previše nadati unaprijed. A Majnarić ti je velika faca, sumnjam da bi se upuštao u takve prljave poslove zbog par tisuća eura.

- Par tu, par tamo, pa se nakupi. Čuj, Đuro, pustimo zasad tvoju zgradu, idemo prvo malo pronjuškati ovo veselo trojstvo. I ovaj Habunek i Vincetić zvuče mi poznato. Tu bi moglo još nešto iskočiti.

- Ti si gazda. Ja sam samo penzioner.

Sad si vidio kakva me čeka sudbina.

- Zaista žalosno. Biti pijevac u kokošjem gnijezdu.

- S purom za vratom. Čuj, kad smo kod toga, da napravimo sad malu pauzu, ja bih ipak morao skuhati taj ručak…

- Dobro, papučaru, dolazim po tebe u pet, pa nastavljamo s poslom. Već dugo se nisam osjećao ovako živim.

- Pas na tragu.

- Ajde, kipam te doma.

Točno u pet Mišo pozvoni kod Đure.

- O, gospon Mišo, zbilja mi je drago da vas vidim! – Adelica je pokazivala iskreno oduševljenje.

Možda i neće biti toliko nesretna zbog Đurinog izbivanja, pomisli Mišo. Vrag si ga zna u tim dugoročnim brakovima. Čovjek bi pomislio da su iščezle sve strasti. A možda su se samo proširile izvan te već iskonzumirane zajednice. Što se Miše tiče, on je sa svojih pedeset još uvijek bio dobrano u opticaju. Rastavljen, privlačan ženama, interesantnog zanimanja. A eto, baš ujutro su se i uvjerili da strasti s godinama ne umiru.

- Samo vi odite kud ste naumili, dečki. Đuri treba malo aktivnosti. A ja ionako namjeravam skočiti do frizerke i poslije do jedne kolegice.

- Pa vi ste, Adelice, još uvijek u punom sjaju.

- Ah, stari šarmeru, lijepo da ste u formi kao i obično, ali godine idu, nismo više što smo bili, ni ja ni moj muž…

- Ajde, pokret! – Đuro je već uzimao debelu jaknu. – Dosta kokodakanja!

Izađu van.

- Pa ti si, stari, ljubomoran na svoju ženicu!

- Pa sigurno!

- Tko bi razumio vas stare papučare.

- Kamo ćemo? Jesi iščeprkao nešto po pitanju Kelekićki?

- Bingo. Prodale su im prošle godine!

- Nemoj me žderat’! Pun pogodak!

Dakle, sve se vrti oko trojstva.

- Majnarića ostavljamo za kraj. Ionako kanimo pročešljati tvoju zgradu. Za danas sam dogovorio s Habunekom. Čekat će nas u svojoj kancelariji.

- Zvao si ga? Što si mu rekao?

- Da imam namjeru razgovarati u vezi stanova za koje čujem da su ih otkupili.

- Možda misli da smo iz Porezne.

- Sigurno se već konzultirao s kompićima. To ti papiri lete na sve strane. Ali baš i da jesmo iz Porezne, sumnjam da bi se tu nešto dalo iščačkati. Habunek je ipak odvjetnik, sve ti je to pažljivo sređeno.

- No, nas ionako ne zanima za koliko su operušali bakice u startu, nego finiš priče.

- Točno.

Habunek ih je zaista čekao u svojoj luksuznoj kancelariji u prostorijama zgrade Euroherca. Nije djelovao ni zbunjeno ni iznenađeno. Lisica premazana svim mastima, susretali su se već oni s takvima.

- Izvolite samo, izvolite, sjednite –

dočekao ih je kao da su mu prave mušterije.

Inspektori sjednu u udobne kožne fotelje. Osjećali su se prilično nelagodno.

Nemaju oni love da si priušte nekog takvog. A ni potrebe. Za plaćanje režija i kupovinu hrane od policijske crkavice nije potrebno uzimati odvjetnika.

- Što mogu učiniti za vas? O čemu se radi?

Habunek je bio mlad i zgodan tipurić, zapravo jedva da mu je bilo više od trideset i pet. Imao je sve, lovu, izgled, mladost, i vjerojatno BMW parkiran dolje pred zgradom. Ali policija je policija. Mišo ga odluči odmah malo prodrmati, da mu se ne bi tu napuhavao i glumio nekakvu veličinu.

- Zapravo, htjeli smo razgovarati o nedavnim smrtima vaših štićenica.

Habunek ih je promatrao nekoliko trenutaka.

- Da, obaviješten sam o tome.

- Dakle, vi ste zajedno sa gospodinom Majnarićem i gospodinom Vincetićem kupili stanove tih starijih gospođa, koliko smo upoznati.

- Točno.

- A one su sad iznenada preminule.

- Da, očito.

Lukavi hladnokrvni mladac.

- E pa vidite, nas bi zanimali detalji vaših ugovora.

Habunek je ponovno razmislio par trenutaka. Možda se sprema zatražiti nalog ili se pozvati na kakvu pravnu začkoljicu?

- Zanimaju vas papiri ili odrednice ugovora u globalu…

- Objasnite nam zasad svojim riječima.

Mišo se oporavio od prvobitne nelagode. Sjedio je sad u opuštenom policijskom stavu i oštrim okom motrio svoj plijen. Naravno da nikakav nalog nije ni imao. No Habunek očito nije ni želio ovom informativnom razgovoru davati nepotrebnu težinu.

- Ovako, mi smo sveukupno kupili četrnaest stanova od starijih osoba.

One imaju pravo doživotnog uživanja stanarskog prava ili im pak plaćamo smještaj u domu ako se žele tamo smjestiti. U tom slučaju mi stanove iznajmljujemo ili prodajemo.

- I na koji vam se način isplati ta računica?

Habuneku pobjegne lagani cerek. Očito je pomislio što i oni – na taj način da ih ukokamo jednog po jednog.

- Ugovore potpisujemo s osobama za koje pretpostavljamo da će… nam se to financijski isplatiti.

- Dakle s onima za koje smatrate da su već jednom nogom u grobu. A što ako vas neka bakica iznenadi pa poživi još jedno dvadesetak godinica? Dom nije jeftin.

- To je rizik posla.

- No, dosad ste imali sreće.

Mladi Habunek je vrlo dobro razumio kamo smjeraju, no nije se želio obazirati na njihove insinuacije.

- Da, zapravo. U pet slučajeva.

- Pet? – Đuro se lecne.

Dosad se nije uključivao u razgovor, odlučio je da je bolje držati se po strani. Zapravo, glupo je i što je ovom odvjetniku uopće došao s Mišom. Taj bi ga mogao raskrinkati i otkriti da je u penziji, pa podići kakvu parnicu protiv njega, tužbu, što li. Nisu to više stara dobra vremena kad su i najkrupnije ribe drhtale pred pandurima.

- Da, pet – odgovori mladac. – Uz ove tri smrti koje su se dogodile ovih dana, tu su još dva prijašnja slučaja. Jedan nam je gospodin preminuo prije dvije godine, dva mjeseca nakon potpisivanja ugovora, a još jedna gospođa umrla je prošle godine.

- Prikladno za vas, zar ne? – upita Mišo.

INES HRAIN (1967, Zagreb) pripada novijoj generaciji hrvatskih pisaca i na književnoj sceni prisutna je više od deset godina. Piše romane (Najdeblja, Kolagen, Sjajni je bal, Pusti otok, Švedska grenčica), urbanog, modernog i prepoznatljivog stila, koje je čitalačka publika sjajno prihvatila.

Po zanimanju je diplomirana učiteljica te je autorica brojnih dramskih tekstova za djecu.

- Prikladno, ako razgovaramo iskreno.

S tim smo i računali. Pazite, mi zaista ne želimo smrt tim ljudima, no ona u tim godinama dolazi neminovno. Mi im, na kraju krajeva, i olakšavamo starost. Pružamo sigurnost. Financijsku.

- Nešto kao sestre milosrdnice. Prikladno je da gospodin Majnarić ima uvid u njihove bolesničke kartone pa možete zaključiti kome se bliži smrtna vura.

Habunek se na to samo pristojno nasmiješi.

- Naravno da prije svakog ugovora napravimo detaljnu analizu slučaja. No to su sve ljudi bez familija, uz današnje penzije ne bi si mogli priuštiti ni dom ni udobnu starost. Ovako, ako ostanu u stanu, slobodno raspolažu novcem koji dobiju od nas, ako pak se odluče za dom, mi ga plaćamo.

- Onda ste na gubitku, ne? Platili ste za stan i još morate plaćati za dom.

- Ne, u tom slučaju slobodno raspolažemo stanom. Kao što sam već rekao, iznajmljujemo ga ili prodajemo. Zato im za stanove u startu plaćamo samo deset posto od realne cijene.

- Aha. Sada bi trebalo udariti u glavu, pomisli Đuro. Ovo je natezanje mačka za rep.

Mali polako gubi živce. Još malo pa će nas izbaciti k’o dvije rakete.

Mišo je bio na istoj valnoj dužini.

- Zanima nas imate li kakve veze sa smrću tih starijih osoba.

- Nikakve.

- Znate li da je gospođa Vera Jurković pala s balkona?

- Da, upućen sam.

- I? Što mislite o tome?

- O tome ćete se morati raspitati u domu. Inače, za vašu informaciju, jučerašnje popodne proveo sam ovdje, radeći s mladom pripravnicom, gospođicom Jelenom Barić. Ona će vam to i potvrditi.

Inspektori su ga promatrali. Dakle, alibi je već složio.

- Do koliko sati ste bili ovdje? – ipak informativno upita Mišo.

- Otprilike do pola osam.

Mladi advokatić svojim je držanjem sad pokazivao da je razgovoru kraj. To je sve što je imao za reći bez potezanja nekih zakonskih propisa i pravila. Đuro se počne pridizati, Mišo za njim.

Habunek im pruži ruku. Oni se rukuju kao da su upravo sklopili dobar posao.

- Vjerojatno ćemo vas još zatrebati – izgovori Mišo svoj pozdravni govor.

- Znate gdje me možete naći.

Sušta ljubaznost. Razumije on da oni samo obavljaju svoj posao. A jasno da je on, jadničak, nevin k’o rosa. Ta cijelo popodne je obrađivao gospođicu Jelu.

Međutim, tu su još i kompići. Majnarić je najveći adut. Možda im usipava nešto u lijekove, ili za prljave poslove unajmljuju nekoga sa strane.

- Što misliš? – upita Đuro kad su izašli.

- Fićfirić je čist k’o suza. O ničemu nema pojma, ništa nije vidio, alibi mu je tvrd, što će nam posvjedočiti i njegova frajlica…

- Previše se trudi djelovati opušteno. No to mu je dio posla. Ali takvi su uvijek.

Ili se znoje i crvene, ili se prave hladni k’o špricer.

- Svašta bi se tu još dalo iščeprkati.

Siguran sam da sveto trojstvo ima više putra na glavi nego pola onih bedačeka iz Lepoglave.

- Jako prikladno, doktor, biznismen i odvjetnik. Jedan drugome čuvaju leđa.

- I pokrivaju sva područja.

- No, svakako, pametno su se dosjetili.

Ali, smrdi im to na kilometre.

- Ipak je prevelika slučajnost da tri babe krepaju u jednom danu. To je jasno.

- Jasno je. Idemo do Vincetića doma. Da čujemo malo njega. Nazvat ću Šiketića da nas najavi – zaključi Mišo.

On izvadi mobitel i nazove u postaju.

- Sređeno.

- A Majnarić? I moji stanari?

- Sutra popodne računaj. Ujutro kanim malo pronjuškati oko trojstva, s pravne strane. Koliko mi to ovlasti dozvoljavaju.

- Dakle, pravac Vincetiću! Gdje ono stanuje? On je direktor Stanograda, ne?

- Točno. Stanuje u Harambašićevoj.

- Ne valjda u POS-ovim stanovima?!

- Jesi lud? Najveća kuća u kvartu, to ti je njegova. Dvorčić, vidjet ćeš.

Nastavak u sljedećem broju

MALI OGLASI

Mali oglasi

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO

31. srpnja 2019., br. 152 || Regionalni tjednik

7Plus Regionalni tjednik

OSTALA PRIJAMNA MJESTA: MURSKO SREDIŠĆE Pogrebno poduzeće Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati VARAŽDIN

Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774

Radno vrijeme za stranke: pon: 7.30 - 12.00 h, uto: 7.30 - 14.00 h, sri - čet: 7.30 - 15.00 h, pet: 7.30 - 14.30 h

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

Mobitel: 091/603-8552, www.bestrent.hr

ZEMLJIŠTA NAJKVALITETNIJA i najjeftinija gradilišta u okolici Varaždina prodajem.

Mob.: 098/1743-718. ozn. 588c

POSLOVNI PROSTOR VARAŽDIN –tražim poslovni prostor za ugostiteljstvo, najam ili kupnja.

Ozbiljne ponude. I tražimo osoblje za rad. Mob.: 091/433-4004 ozn.231b

VOZILA AUTO HYUNDAI Accent 1997. g. prodajem. Registriran do 12./2019.

Cijena 1.000,00 €. Mob.: 095/920-2387 ozn.3a

USLUGE

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama.

KROV ČAKOVEC. Tel. 099/639-9932 ozn.1c SOBOSLIKARSKI i KNAUF radovi, gletanje, bojanje, impregniranje, lakiranje, špahtlanje, suha gradnja, mob.: 098/1969-437 ozn.219B ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob.: 098/931-7570 ozn.184c

Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/700-7005

BU-JAN TIM j.d.o.o. – izvodimo: novogradnja, kompletna adaptacija kuća, izrada te prekrivanje krovišta, iskopi te postava rubnika i tlakovaca, mob.: 098/974-5950 ozn.650c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.: 098/284-922 ozn.

205C PILIM DRVA za Varaždinsku i Međimursku županiju. Mob.: 095/828-6459 ozn.3382 NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva.

Uređenje dvorišta, iskopi i navozi, https://www.facebook.com/vincic Mob.: 099/3530-180. ozn. 600c

ARONIJA AR

ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, tapecirani namještaj, podne obloge, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje.

Uređenje interijera. ADI OBRT – mob.: 095/8420556, tel.:042/311-434 ozn.7c

super ljekovito voće

Aronija je biljka iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja.

POZNANSTVA

OSTALO PRODAJE SE SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, visoke kvalitete.

Preporuča se kod jačanja imuniteta i sprječavanja bolesti srca i krvnih žila; dobar je regulator šećera u krvi; štiti zdravlje urinarnog sustava. Povoljno djeluje na probavni sustav te štiti od virusa i bakterija.

Cijena: 60,00 kn. Mobitel: 098/455-313. Ozn.3a PRODAJEM KUKURUZ u zrnu stari. Vrlo povoljno!

Mob.: 098/1743-718. ozn. 588c

ŽIVOTINJE JARIĆ ZA klanje, mogućnost obrade u polovice i četvrti, mob.: 098/354663 ozn.3428

VRUĆE SEXY teme za Tebe i mene, javi se neka akcija krene. Od 0-24 na 064/400-400. Tel./mob.: 2,33 kn/3,58 kn/min ozn.166c

KREDITI KREDITI i pozajmice na blokiran račun. Reprogram zaduženja i ovrha Fine. Brzo i sigurno. Mob.: 099/837-1958 ozn.430c

Maratela mreže d.o.o., 072700700, +18

NAJAM I PRODAJA građevinske mehanizacije, vibro ploče, vibro nabijači, rezači betona, ručni alati, valjci...

27

ZAPOSLENI I UMIROVLJENICI do 300.000,00 kn, bez gledanja hroka, MOGUĆNOST OTPLATE trajnim nalogom, zatvaranje blokada i cl. PUTNI TROŠKOVI I DNEVNICE u kreditnu sposobnost. Radni odnos NA ODREĐENO. Umirovljenici do 84 god. starosti, te male mirovine. Mob.: 091/2034666, tel.:042/561-192 ozn.568c

Nazovi napaljene Varaždinke i Međimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/555-450 Tel:3,49kn/min, Mob:4,78kn/min

• • • • • • • • • •

Sprečava bolesti srca i krvnih žila Regulira krvni tlak Jača imunitet Štiti zdravlje urinarnog sustava Ima antiupalna svojstva Stimulira rad štitnjače Poboljšava pamćenje i koncentraciju Regulira razinu šećera u krvi Povoljno djeluje na probavni sustav Štiti od virusa i bakterija

60 kn

Cijena 1 litre 1oo % čistog soka aronije

Mogućnost kupnje 100 % čistog soka na mobitel: 098/455-313

5+1

GRATIS

MALI 30 kuna!!!

OGLASI već od

supe

Aronija je biljka iz S veliku ljekovitu mo zato je korisna pre • • • • • • • • • •

Sprečava b Regulira k Jača imun Štiti zdrav Ima antiup Stimulira r Poboljšava Regulira ra Povoljno d Štiti od vir

Mogućnost ku

5+1

GRATIS

28 Oglasi

Regionalni tjednik || 31. srpnja 2019., br. 152

Zahvale i sjećanja

31. srpnja 2019., br. 152 || Regionalni tjednik

29

POSLJEDNJE ZBOGOM dragoj kolegici i prijateljici

VERICI KUTNJAK rođ. MARUŠIĆ iz Čakovca

preminuloj 13. srpnja 2019. godine.

Po dobrom ćemo Te pamtiti, s ljubavlju spominjati, u srcu Te čuvati i za Tebe Boga moliti.

Obitelj Mihalković: Ružica, Drago i djeca

SJEĆANJE na

JOVANKU PJEVAC 2. 8. 2013. – 2. 8. 2019.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca i djeda

STJEPANA NOVAKA iz Nedelišća

koji je preminuo 19. 7. 2019. godine u 75. godini života, nakon kratke i teške bolesti.

Jelačića

Ognjena Price

a Trg bana Josip

Gradska tržnica Varaždin

Bakačeva ulica

PRIJAMNI URED

u

Prijamni ured Varaždin

Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica), Varaždin

n Iva

Ožalošćeni: supruga Katarina, sin Emil, kći Silvija, snaha Vesna, zet Michael te unuci Nika, Fabijan, Sofija i Noah

SJEĆANJE

ovića

uk aK

ulica Uska

REGIONALNI TJEDNIK D.O.O.

g sko

n kci Sa ća i v lje

Ku

Sak

rad a Pre Petr

Gaja Ljudevita

e eno sta Š

u Aug

za male oglase, zahvale i sjećanja

na Iva

ića

jev kul

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar te zajedno s nama ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Hvala vlč.

Mislavu Mikacu na utješnim riječima oproštaja i misi zadušnici.

Zahvaljujemo Stranki umirovljenika, Općini Nedelišće te posebno g sko Udruzi umirovljenika Nedelišće na oproštajnim riječima. cin

MEŠANOVIĆ

042/290-774 malioglasi@regionalni.com

Gradska vijećnica

RADNO VRIJEME ZAKorzo STRANKE:

Prva gimnazija Varaždin

Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h

Pavlinska ulica

Srijeda, četvrtak: 7.30 - 15 h Petak: 7.30 - 14.30 h

IVKA

FEJZO

† 4. 8. 2015.

† 15. 3. 1999.

FOI

Varaždinska katedrala

KOLARIĆ

MIRKO

† 23. 7. 2017.

Iz Kukuljevićeve ulice PROLAZ PREMA GRADSKOJ TRŽNICI

LJUBICA

† 27. 10. 1966.

S nama ste u mislima i molitvama.

Stjepan, Nadica, Ljubica, Ivana i Verica

30 S raznih strana

Regionalni tjednik || 31. srpnja 2019., br. 152

S RAZNIH STRANA

ZRINSKA GARDA ODRŽAVA RADIONICU “MALI GARDIST” će se s radom Zrinske garde, opremom gardista, njihovim uvježbavanjem, koračanjem, postrojavanjem, pozdravom pomoću sablje, radom bubnjara...

Uz to, ukratko će se informirati o životu i djelovanju Zrinskih u Čakovcu i u Hrvatskoj, te o njihovu povijesnom značaju. Radionice će biti održane u srijedu,

U sklopu Porcijunkulova Zrinska garda Čakovec po prvi puta organizira radionicu “Mali gardist” za dječake i djevojčice od šest do osam godina starosti. Radionica je besplatna, odvijat će se na štandu Zrinske garde, a sudionici dobivaju i svakodnevnu okrepu.

Na štandu u Perivoju Zrinskih zainteresirani mališani upoznat

31. srpnja, četvrtak 1. kolovoza, petak 2. kolovoza te u subotu 3. kolovoza u vremenu od 9 do 11 sati. Po završetku radionice, zainteresirani mališani dobivaju majicu Zrinske garde Čakovec te diplomu “Mali gardist” na prigodnoj svečanosti u prisustvu iskusnih gardista, koji će i provoditi ovu edukativnu radionicu.

- Vinko Žganec

Jegove čitabe dokazale su čije je Međimurje! Žitelji Vratišinca se s pravom ponose ovim velikanom, a rodno mjesto odužilo mu se 1995. kada je tamošnja osnovna škola imenovana Žgančevim imenom

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

stavni program pohađao je i Žganec. Kasnije je školovanje nastavio u Varaždinu pa u Zagrebu, gdje je, nakon Prije 43 godine, u prosin- završetka Teološkoga fakulcu 1976., napustio jedan od teta, kulminaciju doživio najzaslužnijih Međiobranom doktorske disertacije 1921. muraca uopće, na Pravnome Vi n ko Žgaf a k u ltet u . nec. Rođen Sustavna se Do toga je u Vr at imađarizacija najvećim trenutka šincu 22.

Vinko siječnja dijelom ogledala Ž g a 189 0 ., po nastavi koja je u gdje je i nec već proveo odigrao međimurskim pučkim djetinjj e d školama održavana nu od stvo, ključnih Žganec na mađarskome uloga u se zarana jeziku doka ziv aupoznao sa bilom međin j u h r v a tskoga etniciteta murskoga seljaču kraju “med Murom koga stanovništ va koje će mu velikim dijelom i Dravom”. Godine 1916. objavio je čuvene “Hrvatodrediti buduću karijeru. ske pučke popijevke iz MePreporoditelj đimurja”, koje su odigrale Međimurje je tada bilo u ključnu ulogu na mirovnoj sastavu mađarske županije konferenciji u Versaillesu.

Zala. Sustavna se mađa- Spomenuta je knjižica bila rizacija najvećim dijelom jedan od glavnih dokaza priogledala po nastavi koja je padnosti Međimurja ostatku u međimurskim pučkim hrvatskih zemalja. Žganca školama održavana na ma- možemo slobodno prozvati đarskome jeziku. Takav na- jednim od ključnih prepo-

Žganca možemo slobodno prozvati jednim od ključnih preporoditelja čiji je rad zadužio Međimurje roditelja čiji je rad zadužio Međimurje. Kolika je bila opsežnost njegova rada? O tome najviše svjedoči podatak da je sakupio više od 15.000 napjeva, od kojih je veći broj izgubljen. Istraživao je i u inozemstvu, u prvome

redu Hrvate u Mađarskoj i Austriji.

Plodan autor

Bio je redoviti član JAZU. Za života je objavio niz radova. Radilo se o zbornicima, člancima

i studijama, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu. Žitelji Vratišinca se s pravom ponose ovim velikanom, a rodno mjesto odužilo mu se 1995. kada je tamošnja osnovna škola imenovana Žgančevim imenom.

PROJEKT “POP-UP RURALNI DRUŠTVENO-INOVATIVNI HUBOVI”

U uredu LAG-a “Međimurski doli i bregi” u Nedelišću sastanak partnera U uredu LAG-a “Međimurski doli i bregi” 5. srpnja je u Nedelišću održan 6. kvartalni sastanak partnerskog konzorcija projekta “POP-UP Ruralni društvenoinovativni hubovi”, koji je s provođenjem počeo 19. ožujka prošle godine. Na sastanku su sudjelovali predstavnici svih partnera: LAG-a “Međimurski doli i bregi”, ACT grupe iz Čakovca, Veleučilišta VERN iz Zagreba, Visokoga gospodarskog učilišta iz Križevaca, Fakulteta organizacije i informatike iz Varaždina te LAG-a “Škoji” iz Visa, koji su sudjelovali putem Skypea. Prisutne je na početku predstavila predsjednica LAG-a Sanja Krištofić.

Predstavljen je izvještaj o provedbi projekta u 5. tromjesečju te su definirani

troškovnik, aktivnosti i zaduženja partnera u 5. tromjesečju. Vođena je i rasprava oko provedbe aktivnosti, troškova i zaduženja u 6. tromjesečju.

Projekt “POP-UP Ruralni društveno-ino-

vativni hubovi” je prijavljen u okviru Otvorenog poziva ”Podrška razvoju partnerstava organizacija civilnog društva i visokoobrazovnih ustanova za provedbu programa društveno korisnog učenja”, koji se financira iz Europskoga socijalnog fonda, a vrijedan je 1.194.848,89 kuna. Provedbom projekta ojačat će se kapaciteti organizacija civilnoga društva, ali i studenata, koji će pomoću razvijene metodologije pop-up ruralnih društveno-inovativnih hubova, kao modela društveno korisnog učenja te mentorske programe, poticati održive razvojne aktivnosti u odabranim lokalnim zajednicama. U ovome slučaju to su Općina Štrigova i Općina Mala Subotica u Međimurskoj županiji te otok Vis u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

S raznih strana

31. srpnja 2019., br. 152 || Regionalni tjednik

31

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA - MOGUĆI SU LOKALNI PLJUSKOVI će se razvedriti pa bi dan trebao proći većinom suho i djelomično sunčano. Uglavnom još tijekom jutra može tu i tamo pasti malo kiše.

Temperatura zraka će se malo sniziti u odnosu na petak. Nedjelja se čini lijepa uz uglavnom suho vrijeme i više sunca, ali treba još pratiti razvoj situacije. U ponedjeljak toplo, ali nestabilno pa opet postoji mogućnost lokalnih pljuskova. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 29.7.)

FOTO: INSTAGRAM

U utorak pretežno sunčano i uglavnom suho. Poslijepodne ćemo se opet približiti tridesetki. Navečer novo naoblačenje uz mogućnost za kišu ili pljusak. U srijedu će biti djelomično sunčano i vrlo toplo. Tijekom noći i ranog jutra uz više oblaka može pasti nešto kiše, a kasnije danju većinom suho. Vjetar slab. Jutarnja temperatura od 15 do 18, a najviša dnevna temperatura se očekuje između 28 i 30 Celzijevih stupnjeva. Četvrtak bi trebao biti uglavnom suh i djelomično sunčan. Jutro ugodno svježe, a tijekom dana ćemo se zagrijati na ljetnih tridesetak stupnjeva. Petak će još uvijek biti vruć i sparan dan, ali će atmosfera biti nestabilna. Uz veliku količinu topline i vlage moguć je jak razvoj oblaka uz lokalni pljusak s grmljavinom, osobito prema kraju dana. Temperatura zraka ujutro će biti malo ispod dvadesetke, a poslijepodne malo iznad 30 Celzijevih stupnjeva. Tijekom subote

SUNCE Sunce tijekom godine obiđe cijeli zodijak, pa naš rođendan predstavlja njegov povratak u isti znak i stupanj u kojem je boravilo u vrijeme našeg rođenja. Pošto se Sunce uvijek iznova vraća i uvijek iznova rađa, tradicionalno je poznato kao Kralj dana i zajedno s Mjesecom predstavlja jedno od dvaju svjetala. Sunce je svjetlo dana, a Mjesec svjetlo noći.

Generalno gledajući, i Sunce i znak lava povezuju

se s kraljevskim osobinama, dostojanstvom, plemenitošću i autoritetom. Kod nekih će pojedinaca doći do izražaja velika energija združena s vitalnošću, a izrazit će se i druge pozitivne osobine lava – velikodušnost, hrabrost, lojalnost i dobro zdravlje.

Ako Sunce nije dobro postavljeno, pokazat će se naličje i pretvoriti se u aroganciju, preveliku želju za dokazivanjem i nesigurnost te loše zdravlje i nedostatak vitalnosti.

Sunce vlada srcem, građom tijela i vitalnošću te posebno leđima i kralježnicom. Osobe s dobro postavljenim Suncem imaju odlike lava, poput izvrsnog držanja, ali i probleme s bolovima u leđima.

TJEDNI HOROSKOP BIK

OVAN

Računajte na poslovne prilike koje bi se mogle iznenada pojaviti, no ostanite jako oprezni. Nikako nemojte ništa potpisivati a da prije niste dobro razmislili. Također bi vam se moglo dogoditi zaljubljivanje na prvi pogled, no i tu budite oprezni. Što se tiče osoba u vezama, preporuča vam se iskrenost prema partneru. Iskre ljubomore mogle bi pomutiti sklad koji ste teškom mukom uspostavili. Isto tako, nemojte ulaziti u rizične financijske poslove. Zdravlje uglavnom dobro, ali se pripazite ozljeda.

Poslovni odnosi i dalje su prvom planu. Željeli biste pokrenuti nešto novo, no ne znam je li sada pravo vrijeme za to. Veća je vjerojatnost za realizaciju nakon prolaska retrogradnog Merkura, što će se dogoditi krajem ovog mjeseca. Zbog prisutnog nezadovoljstva mogli biste provocirati partnera, a to svakako neće doprinijeti dobrom odnosu. Pokušajte sačuvati svoj mir, ali i svoju vezu. Slobodnima će u život ulaziti puno novih ljudi, ali i onih iz prošlosti, no trenutno vas neće zanimati ni jedni ni drugi. Počnite se hraniti zdravije jer su mogući problemi s probavom.

RAK

Osjećate se moćno i jako i čini vam se da nitko nije ni približno kao vi. Vaši poslovni kapaciteti dobro su vidljivi i drugima i nema potrebe to svakodnevno naglašavati. Zato prestanite na vrijeme jer bez pomoći kolega neće biti ni rezultata. I drugi ljudi su vam potrebni, pa se prestanite ponašati bahato! Vaše je vrijeme i suprotni spol će vas češće primjećivati, no to bi moglo dovesti do ljubomornih ispada vašeg partnera. Slobodnima predstoji puno novih prilika, novih ljudi, ali i poneki iz prošlosti. Zdravlje ovih dana – odlično!

VAGA

UPRAVA Sandra Vlahek GLAVNI UREDNIK Goran Mališ, urednik@regionalni.com NOVINARI Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Josip Novak, jnovak@regionalni.com Višnja Gotal, vgotal@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Ivan - Goran Herman, igherman@regionalni.com Sandra Županić, szupanic@regionalni.com Martina Lončar Petrinjak, mlpetrinjak@regionalni.com FOTOREPORTER Ivan Agnezović, foto@regionalni.com

GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Mirta Brozičević, mirta@regionalni.com Željka Biškup, zbiskup@regionalni.com SURADNICI Denis Peričić Dalibor Flajpan PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Sanja Đurkas, sdurkas@regionalni.com Tel. 042/290-781 MALI OGLASI: Ljiljana Simić ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774

MARKETING: Tel. 042/290-778 Tel. 042/290-781

MALI OGLASI, ZAHVALE I SJEĆANJA: Tel. 042/290-774

Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) Radno vrijeme za stranke: pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri, čet: 7,30 - 15 h, pet: 7,30 - 14,30 h MURSKO SREDIŠĆE Cvjećarnica Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati TISKARA Vjesnik

VJENČANI:

Očekuju vas neke promjene na poslu.

U zadnji tren mogli bi se izjaloviti već postignuti dogovori, pa se pripremite na promjene termina. Potrudite se završiti sve započete poslove, a mogli biste i obnoviti neke poslovne veze. Budući da je u partnerskom odnosu uvijek najbolje biti iskren, nemojte dozvoliti da partner posumnja da nešto skrivate jer će to stvoriti prilične probleme. Slobodni će proživljavati ljetnu romansu, no nemojte očekivati više od toga. Zdravlje, osim manje nervoze – dobro!

STRIJELAC

(22. 11. - 21. 12.)

(23. 10. - 21. 11.)

Posao vam i dalje ne predstavlja neki veliki problem, a i neke poslovne okolnosti idu vam u prilog. Ako izgubite jedan posao, vrlo brzo pojavit će se novi i opet ćete biti na dobitku, a možda i promijenite posao. U ljubavi na vidiku su promjene, pa se pripremite. Neki pripadnici znaka bit će itekako krivi za partnerovu ljubomoru. Slobodni bi mogli započeti jednu jako uzbudljivu vezu, ali je mala vjerojatnost da će to trajati. Zdravlje vam nije ugroženo, no preporuča se laganija hrana.

U vama postoji jaka želja da se barem na neko vrijeme oslobodite svih poslovnih obveza. Uza sve to, posla imate sve više, i onog otprije, koji morate riješiti, ali i novog, koji stalno pristiže. Čini vam se da naprosto ne možete uzeti malo vremena za sebe. Uz to, ni odnosi s pretpostavljenima nisu sjajni. Pokušajte se svladati da si ne napravite štetu. Zbog svega ovoga ni veza vam nije najbolja, no nije bila ni prije, ali nemojte napraviti nešto zbog čega biste se mogli kajati. Šećite kad možete u prirodi i obnovite energiju.

U poslovnom okruženju preporuča vam se oprez, naročito kod dogovora. Željeli biste na brzinu sve privesti kraju, no pripazite se retrogradnog Merkura. Mogle bi vam se potkrasti greške. Ljubavni problemi zasad su pod kontrolom, no vrlo brzo i tu će doći do žestoke rasprave s partnerom. Slobodnima će iznenada stići poziv osobe iz prošlosti, a na vama je da procijenite isplati li se ulaziti u takvu vezu. Možda je bolje okrenuti se budućnosti. Zdravlje vam je stabilno, ali budite jako oprezni u prometu.

VODENJAK

JARAC

RIBE

(20. 1. - 18. 2.)

(22. 12. - 19. 1.)

Pred vama je uzbudljivo poslovno razdoblje. Imate puno posla i morate ga hitno rješavati. Uza sve to, dolazi vam i primamljiva ponuda za promjenu posla. O tome morate dobro razmisliti jer ni sami niste sigurni je li to isplativo. Ništa ne odlučujte na brzinu. Osim partnerovog gunđanja da premalo vremena provodite zajedno, ništa drugo ne bi trebalo ugroziti vašu vezu. Slobodni još uvijek nisu raščistili s nekim stvarima iz prošlosti i vrijeme je da to učine sada. Što se zdravlja tiče, ono je zadovoljavajuće.

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.

DJEVICA

(23. 8. - 22. 9.)

ŠKORPION

(23. 9. - 22. 10.)

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

U ovom periodu predstoji vam više važnih događaja na poslu, no zbog neriješenih ugovora i retrogradnog Merkura moglo bi se dogoditi da dođe do zastoja i da poslovni partner i vi morate razmisliti o kompromisu. U ljubavi vam se može dogoditi jedna lijepa romansa, ali vjerojatno se neće pretvoriti ni u što trajno. Sve će ostati na ljetnoj ljubavi. Oni u vezama trebali bi ozbiljno razgovarati s partnerom i odlučiti što zaista žele. Zdravlje nije loše, ali budite oprezni za volanom.

(23. 7. - 22. 8.)

Na poslu ćete trošiti puno energije jer će posla biti dosta, a i morate se više posvetiti odnosima sa suradnicima. Također, jako je važno da pazite što potpisujete i komu.

Dogovori i pregovori u ovom periodu rijetko će se poštovati i bit će dosta prepreka koje ćete morati svladati. U ljubavi puno emocija, ali pokušajte razumno donijeti odluke. Slobodnima bi se mogla dogoditi iznenadna, ali jako burna veza, no ona neće potrajati dugo. Jedite više voća i povrća, to će vam goditi, i pijte više tekućine. Zbog prisutne nervoze pripazite se u prometu.

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Anina 11, 42000 Varaždin

(21. 5. - 20. 6.)

LAV

(21. 6. - 22. 7.)

IMPRESSUM

BLIZANCI

(20. 4. - 20. 5.)

(21. 3. - 19. 4.)

Na poslu niste baš zadovoljni, a svojim ponašanjem samo si činite neprilike većima. Svega vam je dosta i svima ćete to dati do znanja. Nema problema, ali ako nemate osigurano zaleđe, radije šutite. Strpite se još malo i nekako progurajte ovo za vas nepovoljno razdoblje. U ljubavi također nije najbolje i imate osjećaj da nešto nije kako bi trebalo biti. Ipak, ako dođe do verbalnog okršaja s partnerom, pripazite na izgovorene riječi. Slobodni također nisu baš sretne ruke. Vodite računa o svom zdravlju – prenervozni ste!

(19. 2. - 20. 3.)

Poteškoće u poslu i dalje su prisutne. Sve će vam smetati, mogući su nesporazumi, situacije se mijenjaju bez najave. Imam osjećaj da će retrogradni Merkur kod vas stvoriti najveće probleme. Ali nije sve tako crno kako se čini, pa nema potrebe za tolikom panikom. To je prolazno. S emocijama događa se slično – čas je sve krasno, čas vam se čini da ništa nije dobro. Sve to možete prebroditi jednim iskrenim razgovorom. Zbog svega toga ste vrlo razdražljivi, pa biste mogli imati problema sa zdravljem. Pronađite način da se dobro odmorite.

ZA TAROT KARTE NAZOVITE tel.: 097/786-7053

UMRLI:

ROĐENI:

Tena Maltar i Luka Horvat

Blanka Đurić i Matija Čeh

Franciska Mesarić r. Obadić, Marija Hertelendi r. Tilošanec,

Djevojčice:

Danijela Kovačić i Ivan Brda

Melani Počekaj i Nikola Karažinec

Ana Rob, Karolina Dragica Bestijanić r. Vuković, Ana Peras

Stella Tiščarić, Mila Šarić, Zora Deban

Anamarija Turk i Robert Šafarić

r. Jurović, Stjepan Novak, Sabina Šoltić R. Hajdinjak, Stjepan

Dječaci:

Lucija Kolarić i Mario Varga

Halabarec, Mandica Megla R. Pavelić, Vladimir Kuzma, Mario

Mauro Naranđa, David Jambrović, Gabriel Horvat, Ian Krčan, Ozren Kolac, Teo

Preložnjak, Dragica Šilec R. Hižak, Elizabeta Murk R. Kontrec

Mihoci, Karlo Balog, Fran Horvat, David Baranašić, Niki Ovčar, Erik Kovačić

Natalija Kozar i Goran Šoltić Ivana Cafuk i Kristijan Ivanuša Ana Markušić i Tomislav Lipić

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 31. srpnja 2019., br. 152

KONJIČKI TURNIR U JAHANJU ODUŠEVIO JE POSJETITELJE PRELOŠKE MARINE Na prostoru Sportsko rekreacijske zone Marina Prelog drugu godinu zaredom održan je konjički turnir u preponskom jahanju.

Kup Grada Preloga u preponskom jahanju u nedjelju, 28. srpnja, organizirala je Turistička zajednica Grada Preloga u suradnji sa Hrvatskim konjičkim savezom, a

glavni organizator turnira bio je Konjički klub „Nikola Zrinski“.

Okupio se velik broj Priločanaca i gostiju.

S oduševljenjem su pratili turnir, koji je i ove godine bio dio kalendara Hrvatskog konjičkog saveza. U okviru turnira održane su utakmice s preponama različitih visina do 1,20 metara.

Glavni organizator turnira bio je Konjički klub “Nikola Zrinski”

NAJSTARIJA ČAKOVEČKA MANIFESTACIJA PORCIJUNKULOVO ODRŽAVA SE 55. GODINU ZAREDOM

Dobra zabava ponovno je zajamčena, a prepoznatljivi kišobrani prvi put – svijetle!

Koncertni program otvorila je Jelena Rozga, a na glavnoj pozornici nastupit će još Maja Šuput, Hari Mata Hari, Klapa Intrade i Tomislav Bralić, Las Vegas Show i Plavi orkestar. Varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak predvodit će središnju procesiju i misu na otvorenom na sam blagdan Gospe od Anđela, u petak, 2. kolovoza.

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Čakovec se ponovno nakratko pretvorio u veliku pozornicu. Od utorka, 30. srpnja, do nedjelje, 4. kolovoza, održava se program 55. Porcijunkulova, najstarije čakovečke manifestacije, koja svake godine oduševljava brojem i kreativnošću kulturno-zabavnih sadržaja.

Okosnica manifestacije je Sajam tradicijskih zanata, vezan uz crkveni blagdan Gospe od Anđela. Šetači mogu uživati u ponudi više od 300 izlagača tradicijskih proizvoda, enogastronomije, rukotvorina i originalnih suvenira, koji su svoje mjesto zauzeli u gradskom središtu natkrivenome nadaleko

prepoznatljivim kišobranima.

Oni su ove godine u večernjim satima prvi put i zasvijetlili.

Uz ulične zabavljače i svirače te igraonice i radionice za najmlađe, vrhunac zabavnih doga-

đanja svakog dana su koncerti na glavnoj festivalskoj pozornici. Ove godine Porcijunkulovo je otvorila Jelena Rozga, a već od srijede, 31. srpnja, redom će se izmjenjivati Maja Šuput,

ŽUPA SV. ANTUNA PADOVANSKOG – JUG

Koncert Evelin Novak, Zbora “Vrhovski” i komornog orkestra

Proslava 20. obljetnice od osnutka Župe sv. Antuna Padovanskog obilježit će se u subotu, 3. kolovoza. Naime, od tog je dana 1999. godine, dismembracijom Župe sv. Nikole u Čakovcu i susjednih župa osnovano novih šest župa, kao i ona na čakovečkom jugu.

U 19 sati svetu misu predvodi fra Dragutin Bedeničić, dok je sat kasnije na rasporedu dobrotvorni koncert za Međimursku udruge za ranu intervenciju u djetinjstvu (MURID). U župnoj crkvi nastupaju Evelin Novak i Pjevački zbor „Josip Vrhovski“, uz pratnju komornog orkestra. Dirigent je Branimir Magdalenić, a cijena ulaznice dobrovoljni prilog.

Hari Mata Hari, Klapa Intrade i Tomislav Bralić, Las Vegas Show i Plavi orkestar.

– I ove godine posjetitelji će moći kupiti dio velike međimurske pogače, a sva priku-

pljena sredstva donirat će se Centru za odgoj i obrazovanje.

Među ovogodišnjim novinama je i besplatna boca vode koja će se dijeliti najmlađim posjetiteljima, kao i VINO-GRAD,

KARIKATURA

odnosno prostor namijenjen predstavljanju međimurskih vinara, koji smo ove godine iz zgrade Scheier preselili u Perivoj Zrinskih – rekao je čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač.

U utorak je otvoren i vjerski dio Porcijunkulskog proštenja, koji je započeo trodnevnicom koju vodi bivši gvardijan čakovečkog samostana fra Ilija Mijatović te programom koji su i ove godine pripremili mladi Framaši. Varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak predvodit će središnju procesiju i misu na otvorenom na sam blagdan Gospe od Anđela, u petak, 2. kolovoza, a tog će dana mise, osim na hrvatskom, biti služene i na mađarskom i slovenskom jeziku.

crta: Željko Pilipović