RTM 153

MURID-ova NAJAKCIJA

ZAŽIVIO NOVI ZAKON

Nulta tolerancija za glavne “ubojice” na cestama

Festival medvjedića opet oduševio djecu i roditelje

Str. 2. i 3.

Str. 8.

Regionalni MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Tjednik

Plus

15.000 primjeraka

Besplatan primjerak | Broj 153 | 7. kolovoza 2019. | ISSN 2459-6612 | www.regionalni.com

NAJSTARIJA ČAKOVEČKA MANIFESTACIJA POSTAVILA NOVE REKORDE

ČUVARICA TRADICIJE

Marija Novak u sebi otkriva sve više potencijala Str. 21.

Najbolje od Međimurja na Porcijunkulovom se moglo vidjeti, ali i probati Str. 16. i 17.

IMAMO NOVOG BISKUPA

Nasljednik mons.

Josipa Mrzljaka je mons. Bože Radoš Str. 3.

2

Aktualno

Regionalni tjednik || 7. kolovoza 2019., br. 153

ŠTROMAR I PAVIĆ NA RADNOM SASTANKU U REDEA-i

AKTUALNO

Predrag Štromar, potpredsjednik Vlade RH i ministar graditeljstva i prostornog uređenja te Marko Pavić, ministar regionalnog razvoja i fondova EU posjetili su Razvojnu agenciju Međimurske županije REDEA-u.

Tom su prigodom odradili radni sastanak na kojem su bili direktor

TICM-a Ivan Plačko, direktor MENEA-e Alen Višnjić te ravnatelj Metalske jezgre Mario Šercer.

Ravnateljica REDEA-e Sandra Polanec Marinović upoznala je ministra Pavića s djelovanjem Razvojne agencije i važnošću uključivanja u planiranje sljedećeg financijskog razdoblja od 2021. do 2027. godine.

Ravnateljica Sandra Polanec Marinović upoznala je ministre s radom Razvojne agencije

NA SNAGU STUPIO IZMIJENJEN I DOPUNJEN ZAKON O SIGURNOSTI PROMETA

Za glavne “ubojice” na cesta policija više nema toleranc

Za osam najtežih prekršaja propisano je povećanje novčanih kazni s dosadašnjih od 5 do 15 tisuća kuna na 10 do 20 tisuća kuna te uvođenje ob odnosno zabrana upravljanja motornim vozilom te povećanje negativnih prekršajnih bodova s tri na šest i privremeno oduziman PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

S prvim danom kolovoza na snagu je stupio značajno izmijenjen i dopunjen Zakon o sigurnosti prometa na cestama. Nove odredbe Zakona predviđaju rigoroznije kažnjavanje počinitelja osam najtežih prekršaja za koje je detektirano da uzrokuju najveća i najteža stradavanja u prometu.

Strože kazne

Na tom popisu osam najtežih prekršaja nalaze se prekoračenje dozvoljene brzine kretanja u naseljenom mjestu za više od 50 kilometara na sat, vožnja u suprotnom ili zabranjenom smjeru na autocesti, brzoj cesti ili cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila, kao i namjerni prolazak na crveno svjetlo, odnosno prolazak na crveno svjetlo bez smanjenja brzine, povećanjem brzine ili prolazak na dva ili više crvenih svjetala. Znatno strože bit će kažnjeni i svi oni koji

Primarni cilj je osigurati viši stupanj sigurnosti vozača i drugih sudionika u prometu odbiju podvrgavanje ispitivanju radi provjere imaju li u organizmu alkohola ili droga te oni koje se uhvati u vožnji pod utjecajem alkohola iznad 1,5 promila ili pod utjecajem droga.

Policija želi stati na kraj i upravljanju vozilom prije stjecanja prava, upravljanju vozilom dok je vozačka dozvola ukinuta zbog prikupljenih negativnih prekršajnih bodova i upravljanju vozilom dok je vozačka dozvola oduzeta, dok je vozač isključen iz prometa ili mu je izrečena mjera privremenog oduzimanja

6 osoba je smrtno stradalo na prometnicama u Međimurskoj županiji u prvih šest mjeseci ove godine, za razliku od troje smrtno stradalih u istom periodu 2018. godine

18,44 posto manje prometnih nesreća se dogodilo u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani, a najveće smanjenje od 26,58 posto odnosi se na nesreće s materijalnom štetom

1010

prekršaja prekoračenja brzine evidentirano je u prvih šest mjeseci ove godine, a najviše prekršaja, njih 711, odnosi se na prekoračenje brzine u naselju od 10 do 20 kilometara na sat

vozačke dozvole ili zaštitna mjera.

- Prilikom stupanja na snagu određenih važnih novina u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, čiji je primarni cilj osigurati viši stupanj sigurnosti vozača i drugih sudionika u prometu, došlo je do bitnoga

Policija napokon želi stati na kraj i onima koji sjedaju za volan bez vozačke dozvole smanjenja ukupnog broja prometnih nesreća, pa tako i onih s najtežim posljedicama, stoga očekujemo da će se takav trend smanjenja nastaviti i u narednom razdoblju, odnosno odmah nakon što se počnu primjenjivati nove izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama – kažu iz Policijske uprave međimurske, uz poruku da očekuju da će se svi sudionici u cestovnom prometu dobro upoznati sa svim novinama u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama.

Veća sigurnost

Upravo je za te prekršaje propisano povećanje novčanih kazni s dosadašnjih od 5 do 15 tisuća kuna, na 10 do 20 tisuća kuna te uvođenje obligatornih zaštitnih mjera, odnosno zabrana upravljanja motornim vozilom od najmanje šest mjeseci za drugi počinjeni prekršaj ili od najmanje 12 mjeseci ako je prekršaj počinjen treći ili više puta, zatim povećanje negativnih prekršajnih bodova s tri na šest te privremeno oduzimanje vozila.

Policija može vozilo privremeno oduzeti vozaču koji je najmanje već dva puta pravomoćno kažnjen u trogodišnjem razdoblju, a ponovo počini neki od osam navedenih najtežih prometnih prekršaja.

- Očekujemo da će sudionici u velikoj mjeri poštivati

NADZOR BRZINE

Vozače snimaju četiri kamere Što se tiče kamera za nadzor brzine, na području Policijske uprave međimurske postavljeno je osam kućišta. Policijska uprava međimurska raspolaže s četiri kamere za nadzor brzine kretanja vozila i utvrđivanje drugih prekršaja, koje će se prema sigurnosnoj procjeni seliti s jedne lokacije na drugu, dok će prazna kućišta obavljati preventivnu funkciju.

- Fiksne kamere za mjerenje brzine kretanja vozila postavljaju se prije svega radi nadzora brzine kretanja vozila, a ujedno će se bilježiti i drugi prekršaji, kao što su korištenje mobitela tijekom vožnje, nekorištenje sigurnosnog pojasa i drugi prekršaji – poručuju iz PU međimurske.

Kućišta za nadzorne kamere postavljena su na sljedećim lokacijama: 1. Nedelišće, Varaždinska ulica kod kbr. 62, 2. Šenkovec, Ulica maršala Tita kod kbr. 69, 3. Čakovec, Južna obilaznica grada Čakovca, 520 metara zapadnije od raskrižja državne ceste broj 3

i Preloške ulice, 4. Mala Subotica, Glavna ulica kod kbr. 151, 5. Mursko Središće, Ulica maršala Tita kod kbr. 79, 6. Prelog, Čakovečka ulica kod kbr. 64, 7. Čakovec, Ulica Zrinsko-Frankopanska (u visini stambene zgrade na kbr. 39 u Ulici Ivana plemenitog Zajca), 8. Brezje, kod kbr. 39.

Aktualno

7. kolovoza 2019., br. 153 || Regionalni tjednik

3

OBILJEŽENI DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI TE DAN HRVATSKIH BRANITELJA Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, u Međimurskoj je županiji obilježen tradicionalnom svečanošću održanom pred sam praznik, u nedjelju, 4. kolovoza. Nakon svete mise za Domovinu u župnoj crkvi svetog Nikole biskupa, izaslanstvo Međimurske županije položilo je vijence i zapalilo svijeće uz spomenik poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata u Perivoju

Zrinskih. Obilježavanjem datuma na koji je prije 24 godine počela vojno-redarstvena operacija Oluja prisjećamo se hrabrih i odvažnih hrvatskih branitelja koji su pokazali zajedništvo i snagu. Zahvalnost svim hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima, a posebice međimurskih braniteljima uputio je župan Međimurske županije Matija Posavec: – Peti kolovoza obilježavamo u čast, pijetet

i poštovanje svima onima koji su sudionici Domovinskog rata te se s ponosom prisjećamo svih koji su dali ono najvrednije što su imali, a to je vlastiti život. Međimurje će zauvijek imati 78 heroja koji su poginuli i nestali u ratu, a danas upućujemo i iskrenu zahvalu svima koji su dali i daju doprinos izgradnji naše države. Zadatak svih nas je da se i dalje borimo za bolju Hrvatsku ne zaboravljajući ljude i događaje iz 90-ih godina.

NA CESTAMA

ama cije

bligatornih zaštitnih mjera, nje vozila novine iz Zakona, pogotovo one odredbe koje se odnose na prekršaje okarakterizirane kao glavne „ubojice“ na cestama: vožnju pod utjecajem alkohola, prekoračenje brzina, nekorištenje sigurnosnog pojasa i korištenje mobitela u vožnji.

Najnovije izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama donesene su radi podizanja razine sigurnosti i prometne kulture na hrvatskim prometnicama, stoga svim sudionicima u cestovnom prometu želimo sigurnu, odgovornu i uzornu vožnju – zaključili su iz međimurske policije.

Manje nesreća

Da opreza u prometu nikada nema dosta, makar potaknutog i strožim kaznama, najbolje potkrepljuju podaci o prometnim nesrećama i smrtnom stradalim sudionicima u prometu u prvih šest mjeseci ove godine. U tom je periodu na području PU međimurske evidentirana 261 prometna nesreća i to pet sa smrtno stradalim osobama, u kojima je šest osoba smrtno stradalo, 93 s ozlijeđenim osobama i 163 s nastalom materijalnom štetom. U prvom polugodištu prošle godine zabilježeno je 320 prometnih nesreća, od čega tri s poginulim osobama, u kojima su tri osobe smrtno stradale, 95 s ozlijeđenim osobama i 222 s materijalnom štetom.

Iako je broj prometnih nesreća smanjen za 18,44 posto, zabrinjava podatak o dvostruko većem broju smrtno stradalih na međimurskim prometnicama. Za 2,11 posto manji je broj prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama, a kod prometnih nesreća s materijalnom štetom smanjenje iznosi 26,58 posto.

- Što se tiče utvrđenih prekršaja prekoračenja brzine, u prvih šest mjeseci ove godine evidentirano ih je 1010. Najviše prekršaja, njih 711, odnosi se na prekoračenje brzine kretanja vozilom na cesti u naselju koja je za 10 do 20 kilometara na sat veća od dopuštene – otkrivaju iz PU međimurske.

POVIJESNI DOGAĐAJ Očekuje nas povijesni događaj – prvo biskupsko ređenje u varaždinskoj katedrali

NAKON 12 GODINA OBNAŠANJA DUŽNOSTI VARAŽDINSKOG BISKUPA MONS. JOSIP MRZLJAK POSTAJE APOSTOLSKI ADMINISTRATOR

Imamo biskupa! Nasljednik mons.

Josipa Mrzljaka je mons. Bože Radoš Sveti otac Franjo prihvatio je odreknuće biskupa Mrzljaka na pastoralnom služenju Varaždinskoj biskupiji u skladu s kanonom 401. člankom 1. Zakonika kanonskog prava te je biskupom imenovao mons. Radoša PIŠE: GORAN MALIŠ gmalis@regionalni.com

Varaždinska je biskupija u 2007. godini, u kojoj je obilježila 10. obljetnicu osnutka, dobila svoga drugog biskupa, nakon što je prvi varaždinski biskup Marko Culej preminuo sedam mjeseci ranije, 19. kolovoza 2006. godine. Papa Benedikt XVI. imenovao je mons. Josipa Mrzljaka, dotadašnjega pomoćnoga zagrebačkog biskupa, za novoga varaždinskog biskupa, priopćila je 20. ožujka 2007. godine u Vatikanu Sveta stolica. Službu varaždinskog biskupa mons. Mrzljak preuzeo je na svečanosti u varaždinskoj katedrali 31. ožujka 2007. godine. Uz brojne aktivnosti tijekom ovih 12 godina, biskup Mrzljak bio je predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za kler i predsjednik Komisije HBK-a za odnose s državom te predsjednik Hrvatskoga Caritasa i predsjednik Odbora HBK-a za pastoral Roma.

Na svečanosti u Biskupskom ordinarijatu 1. kolovoza ime novog biskupa objavio je mons. Janusz Blachowiak, tajnik Nuncijature, u ime apostolskog nuncija u Hrvatskoj mons. Giuseppea Pinta, najavivši da će dužnost trećega varaždinskog biskupa preuzeti prečasni Bože Radoš, svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije i dosadašnji rektor Papinskoga hrvatskog zavoda svetog Jeronima u Rimu, dok je mons. Mrzljak imenovan apostolskim ad-

Culej i mons. Josip Mrzljak, biskupsko ređenje imala su u zagrebačkoj prvostolnici.

Zahvalan Božjem narodu

ŽIVOTOPIS NOVOGA VARAŽDINSKOG BISKUPA

Duhovnost i pastoralno vodstvo ciljevi i načela mons. Radoša Mons. Bože Radoš rođen je 5. rujna 1964. u Crvenicama, u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji.

Nekoliko godina kasnije njegova se obitelj preselila u Hrvatsku, pa je odrastao u Kuševcu pored Đakova. Po završetku sjemenišne klasične gimnazije u Zagrebu i Đakovu (1983.) započeo je filozofsko-teološki studij u Đakovu.

Diplomirao je 1990. i iste godine bio zaređen za svećenika tadašnje Đakovačke i Srijemske biskupije.

Nakon toga godinu dana je obnašao službu župnog vikara u Župi Preslavnoga Imena Marijina u Donjem Gradu u Osijeku. Godine 1991. započeo je postdiplomski studij duhovne teologije na Pa-

pinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu i magistrirao 1994. godine na temu „Motivacija za Bogu posvećeni život. Biblijski, teološki i psihološki aspekti“. Potom je nastavio specijalizaciju, ali je 1997. godine bio imenovan duhovnikom u đakovačkom Bogoslovnom sjemeništu.

Uz to, u Nadbiskupiji je obnašao službu asistenta za permanentni duhovni odgoj mladih svećenika, koordinatora za duhovnu formaciju svećenika. Godine 2010. imenovan je kanonikom Kaptola sv. Petra u Đakovu. U više navrata bio je član Prezbiterskog vijeća.

Od 2013. do 2016. godine bio je i član Nadzornog odbora Papinskoga hrvatskog zavoda svetog

Jeronima, a od travnja 2016. postaje njegov rektor.

Predvodio je brojne duhovne vježbe u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Srbiji i Austriji, a u više navrata organizirao je hodočašća svećenika u Svetu zemlju, Italiju, Grčku, Francusku i Poljsku. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu predavao je kolegije: Duhovna teologija, Duhovnost Novoga zavjeta, Duhovnost Staroga zavjeta, Život i duhovnost prema svetom Pavlu, Uvod u kršćansku meditaciju, Misiologija i Pastoralno vodstvo.

Objavio je u hrvatskim časopisima petnaestak radova o kršćanskoj duhovnosti.

ministratorom Varaždinske biskupije. Biskupsko ređenje preč. Bože Radoša, kao i njegovo ustoličenje i uvođenje

u službu, prema Kodeksu Kanonskog prava, održat će se u roku od četiri mjeseca.

Bit će to povijesni događaj jer

je riječ o prvom biskupskom ređenju u varaždinskoj katedrali. Naime, oba dosadašnja biskupa, i mons. Marko

Dosadašnji varaždinski biskup Mrzljak uputio je čestitku i poželio toplu dobrodošlicu svom nasljedniku, koji je još uvijek na dužnosti u Rimu. Zahvalio je na kraju i živoj zajednici Božjeg naroda Varaždinske biskupije, bez kojeg brojni projekti koji su pokrenuti, ili nastavljeni na rad blagopokojnog biskupa Marka Culeja, zasigurno ne bi bili tako uspješno realizirani.

– Novi biskup, s kojim sam se čuo, dolazi s radošću u ostvarivanju svoje pastirske službe koju mu je Papa povjerio. To nije laka služba u ovom našem vremenu jer mi smo samo ljudi, a Bog je onaj koji nam daje pomoć i snagu da možemo ostvarivati ovo naše poslanje koje nam Crkva povjerava – govori novi apostolski administrator Varaždinske biskupije.

– No i nakon moje funkcije apostolskog administratora, kada odem u mirovinu za nekoliko mjeseci, ne znači da ću mirovati, nego ću itekako dalje nastaviti biskupsku službu i pomagati novom biskupu, koji će, dakako, upravljati, ali ću ja i dalje s veseljem obilaziti sve naše župe predvodeći misna slavlja i dijeleći sakramente, a nadam se da ću u svojoj pastoralnoj službi sada imati i malo više vremena – zaključio je mons.

Mrzljak.

4

Aktualno

Regionalni tjednik || 7. kolovoza 2019., br. 153

POLICIJA POJAČANA SA 17 NOVIH DJELATNIKA U Policijsku upravu međimursku pristiglo je 17 novih policijskih službenika.

– Nakon što je početkom lipnja ove godine u Policijsku upravu međimursku premješteno deset policijskih službenika, sada je njihovo brojno stanje ponovo povećano. Tako je u protekla dva mjeseca u Policijsku upravu međimursku stiglo ukupno 27 policijskih službenika, koji će zasigurno doprinijeti lakšem i uspješ-

nijem obavljanju svakodnevnih policijskih poslova na području Međimurske županije. Time su u cijelosti ostvarene najave podpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića o povećanju broja policijskih službenika za područje Policijske uprave međimurske – kažu iz glasnogovorništva PU međimurske.

Prošle srijede, 31. srpnja, u sjedištu

Policijske uprave novim kolegicama i kolegama dobrodošlicu su poželjeli načelnik Ivan Sokač i njegov zamjenik Vladimir Faber te članovi užega kolegija rukovoditelja.

Mlade policijske snage su, nakon upoznavanja s novom radnom sredinom, odmah raspoređene na radne obaveze u policijske postaje u Čakovcu, Murskom Središću i Prelogu.

OD VELJAČE VAŽI IZMIJENJENI ZAKON O ZAŠTITI POTROŠAČA (III.)

Zaštita potrošača na internetu među kvalitetnije riješenim područjima Ministarstvo gospodarstva je donedavno financiralo savjetovališta potrošača, koja su djelovala pri udrugama potrošača, ali je to početkom ove godine ukinuto, tako da su potrošači ostali prikraćeni za tu besplatnu uslugu

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

za zaštitu potrošača Međimurja Vukanovčar. Oblici informiranja kakvi postoje u Međimurskoj županiji ne postoje drugdje u Hrvatskoj!

Tim više što Društvo Vukanovčar već nekoliko godina provodi projekt “Međimurski info centar potrošača” (oblik savjetovališta potrošača), ali kako je projekt bez državne

Od veljače na snazi je izmijenjen i dopunjen Zakon o zaštiti potrošača.

Hrvatska je prvi takav zakon donijela prije 16 godina te je on, prema ocjenama raznih udruga za zaštitu potrošača bio i najbolji. Kako kaže Zlatko Polišanski, predsjednik Udruge za zaštitu potrošača Međimurske županije “Međimurski potrošač”, kasnije su usvajani novi zakoni te jako puno izmjena i dopuna tih zakona, no gotovo uvijek na štetu potrošača.

Unatoč svemu, područje digitalne zaštite zasad prilično kvalitetno funkcionira

Digitalna prava

U Međimurskoj županiji djeluju dvije udruge za zaštitu potrošača. Svi gradovi i općine moraju imati savjetodavna tijela za zaštitu potrošača u čijem je sastavu barem jedan predstavnik udruge za zaštitu potrošača koje imenuju udruge. S pojavom interneta zaštita potrošača dobila je

UDRUGE POTROŠAČA “Međimurski potrošač” je udruga potrošača osnovana 2004. godine koja je do osnivanja Društva Vukanovčar pokrivala cijelo područje Međimurske županije. Budući da je ugašeno savjetovalište u Varaždinskoj županiji, pokrivaju i tu susjednu županiju. Njihove savjete možete potražiti u Prelogu utorkom od 9 do 11 sati, u Čakovcu srijedom od 9 do 12 sati te u Murskome Središću utorkom od 17 do 19 sati i četvrtkom od 9 do 11 sati. Radno vrijeme Savjetovališta Društva Vukanovčar je petkom od 18 do 19 sati. Bez oklijevanja se s upitima obratite nekoj od udruga.

Informiranost potrošača u Hrvatskoj o pravima i obvezama na iznimno je niskoj razini novu domenu zaštite koja nosi cijeli niz specifičnosti.

– Budući da je upotreba internet postala sastavnim dijelom života većine potrošača u EU, pa tako i u našoj zemlji, ubrzano se radi na tome da se što efikasnije zaštite prava potrošača u digitalnome dobu. Consumers International (Međunarodna udruga potrošača) povodom Svjetskoga dana prava potrošača (15. ožujka) provodi kampanje o digitalnim pravima, u kojima sudjeluju i udruge potrošača iz Hrvatske. Ove godine je to bila kampanja “Pametno s pametnim uređajima”, u kojoj se potrošače upozorava na sve zamke trgovanja putem interneta i mobitela,

kako se zaštititi od prijevara i sačuvati sigurnost podataka.

Na svijetu danas funkcionira oko 23 milijarde pametnih uređaja, svi su dijelom šire mreže i sustava te se svakoga dana oko 65.000 uređaja zarazi virusima. Svatko tko koristi mobitel ili računalo može biti prevaren ili mu se mogu ukrasti podaci, stoga je važno kako koristimo pametne uređaje, kojim stranicama pristupamo i kakve podatke dajemo. Budući da je i kod nas sve više korisnika pametnih uređaja i da se sve više koriste za poslovanje, trgovanje, pa i zabavu, bitno je znati kako postupati da ne bismo ušli

u crnu kvotu prevarenih! – objašnjava Polišanski.

Demokratski ukras

Što se tiče opće informiranosti građanki i građana o pravima i obvezama potrošača, kažu u udrugama “Međimurski potrošač” i Vukanovčar, ona je na iznimno niskoj razini.

– Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je “preuzelo” sve poslove zaštite potrošača, potpuno marginalizirajući i ignorirajući civilni sektor. Nijedan projekt, ni aktivnost povezanu sa zaštitom potrošača u zadnje dvije godine Ministarstvo

gospodarstva nije provodilo u suradnji s udrugama za zaštitu potrošača. Doduše, traže da se udruge pojave na njihovim aktivnostima kao demokratski ukras. U takvom ozračju neimaštine sve je manje udruga za zaštitu potrošača, a još manje aktivista! O volonterima da ne govorimo. Razvidno je da su potrošači ne premalo informirani, nego uopće nisu informirani o svojim pravima i obvezama. Javni mediji nacionalne razine su postali zatvoreni za udruge za zaštitu potrošača i ne objavljuju naša priopćenja. Imamo neke informacije da su vodeće me-

dijske kuće dobile naputak da se smiju objaviti ništa vezano za zaštitu potrošača dok to ne odobri resorno ministarstvo. Ostali su nam otvoreni regionalni i lokalni mediji, no to u spomenutoj neimaštini i mi iz udruga premalo koristimo. Stoga je Razvojna organizacija zaštite potrošača (savez udruga potrošača) sa sjedištem u Varaždinu 1. siječnja 2017. otvorila prvi potrošački portal u Hrvatskoj - Trošilica info (www. trosilica.info), koji je nažalost zbog nedostatka sredstava i odbijanja potpore resornog ministarstva bila prisiljena dati na održavanje Društvu

potpore, još uvijek je Ured otvoren samo dva sata tjedno. Online savjetovanje je, doduše, moguće u svakome trenutku (www.savjetovaliste.info), a uskoro se otvara i besplatni info telefon za potrošače s područja Međimurja – objašnjava mag. ing. aedif. Željko Tomašić, tajnik Društva Vukanovčar.

Stariji i djeca

Naglašava da su posebno ugrožene osjetljive kategorije potrošača (starije osobe i djeca), no tu udruge za zaštitu potrošača nemaju razumijevanja kod donatora, jer nisu registrirane i za pružanje socijalne pomoći. U vezi sa zaštitom korisnika na internetu, u Društvu Vukanovčar to područje smatraju kvalitetno riješenim u Hrvatskoj.

– Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) vrlo stručno i profesionalno obavlja svoj posao. Pogodnost ovoga područja je i što potrošači, korisnici interneta, samim time znaju gdje mogu naći valjane i pravovremene informacije da zaštite svoja prava. Ima tu još dosta problema, prvenstveno stoga što se digitalno tržište i pogodnosti internetskih komunikacija dnevno šire pa je zaista problem svakodnevno pratiti novine, dok su razni cyber prevaranti vrlo aktivni – kaže Tomašić.

Dodaje da su i na području digitalne zaštite vrlo bitne edukacija te informiranost.

Oglasi

7. kolovoza 2019., br. 153 || Regionalni tjednik

TRAŽITE POSAO? IMAMO POSAO ZA VAS!

BOLDER BRIGHTER BETTER

• PONUDA POSLOVA NA PODRUČJU BAVARSKE, NJEMAČKA • STIMULATIVNA PRIMANJA • MOGUĆNOST STALNOG ZAPOSLENJA • DALJNI RAZVOJ VLASTITIH SPOSOBNOSTI Za više informacija kontaktirajte nas na tel. +385 42 311 051 ili na e-mail varazdin@timepartner.com ili nas posjetite u uredu na adresi:

TimePartner Pesonalmanagement GmbH Podružnica Varaždin Augusta Šenoe 13, 42000 Varaždin www.facebook.com/TimePartner.Varazdin

5

6

Aktualno

Regionalni tjednik || 7. kolovoza 2019., br. 153

MEĐIMURSKI KAMIONI MOGU NA PRIJELAZE TRNOVEC I MURSKO SREDIŠĆE Nakon što je Republika Slovenija s 1. lipnjem uvela ograničenje za prometovanje teretnih vozila na određenim graničnim prijelazima s Hrvatskom, predstavnici Udruge cestovnih prijevoznika te Ministarstva mora, prometa i infrastrukture održali su niz sastanaka sa slovenskom stranom s ciljem rješavanja nastalih problema.

Na jednom od brojnih sastanaka, između ostaloga, dogovoreno je da se na graničnim

prijelazima Dubrava Križovljanska, Trnovec i Mursko Središće dozvoli prometovanje kamionima težima od 7,5 tona registriranima isključivo u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji.

Definirano je i osnivanje mješovite radne komisije za promet koja će raditi na daljnjem unapređenju i poboljšanju prometne suradnje između Hrvatske i Slovenije. Komisija će s radom započeti krajem kolovoza 2019.

godine, a jedan od najvažnijih zadataka komisije će biti i rješavanje tranzitnih koridora te ostalih otvorenih pitanja vezanih za granične prijelaze i međugraničnu suradnju.

Na sjednici Vlade RH održanoj u Čakovcu 25. srpnja konačno je potvrđen projekt gradnje mosta preko Mure i obilaznice Murskog Središća, koji će trajno riješiti problem prekomjernog teretnog prometa kroz najsjeverniji hrvatski grad.

NA PODRUČJU OPĆINE OREHOVICA PERIOD IZNIMNE AKTIVNOSTI

Darovanje nekretnina, obilaznica, dogradnja grobne kuće... ČAKOVEC

Zatvoren promet Ulicom I. G. Kovačića U tijeku su radovi na sjevernoj obilaznici Grada Čakovca pa će se u naredno vrijeme dogoditi i neke promjene u regulaciji prometa na gradskim ulicama. Od 1. kolovoza za promet je zatvorena Ulica Ivana Gorana Kovačića koja spaja Županijsku bolnicu Čakovec i naselje Šenkovec. Što se same Ulice I. G. Kovačića tiče, ona privremeno postaje

slijepa ulica, a promet će se odvijati obilaznim pravcima.

Iz Grada Čakovca mole građane za strpljenje, kao i za korištenje obilaznih pravaca prema Šenkovcu i Mihovljanu. U Ulici I. G. Kovačića po završetku radova uredit će se i pješačko-biciklistička staza s pripadajućom rasvjetom, a troškove će podijeliti Grad Čakovec i Općina Šenkovec.

MEĐUNARODNI DAN SJEĆANJA

Komemoracija na romskom groblju

U petak, 2. kolovoza, obilježen je Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu na romskom groblju Uštica pored Jasenovca, u organizaciji Saveza Roma „Kali Sara“ i saborskog zastupnika Veljka Kajtazija.

Komemoracija se održava s ciljem prisjećanja na 2. kolovoza 1944. godine kada je u zloglasnom koncentracijskom logoru Auschwitzu ubijeno

posljednjih 2897 Roma.

- Međutim, nehumana stradanja Roma odvijala su se i u Jasenovcu, gdje je prema procjenama ubijeno najmanje 16.173 Roma, od kojih su 5608 bili djeca. Treba uvijek spomenuti da se točan broj nikada neće znati jer se dehumanizacija dovela do te razine da Romi nisu posebno ni popisivani poimence već po broju vagona u kojima su dovoženi – istaknuo je Kajtazi.

MURSKO SREDIŠĆE

Općina Orehovica prijavila je projekt “Izgradnja zaobilaznice naselja Podbrest između LC-20037 i ŽC-2038 – I. faza”, procijenjene vrijednosti 1.750.154,25 kuna

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Općina Orehovica je potkraj prošle godine na natječaj LAG-a “Mura-Drava” prijavila projekt dogradnje nadstrešnice grobne kuće u Podbrestu. U travnju je zaprimljena odluka kojom se projekt prihvaća te je odobreno sufinanciranje u iznosu od 296.500 kuna. Po provedenom postupku nabave, kao najpovoljnija ponuda prihvaćena je ona tvrtke Bratić, a ukupna vrijednost projekta sa stručnim nadzorom i izradom projektne dokumentacije iznosi 559.587,50 kuna. Kako kažu u Općini, radovi vrlo dobro Načelnik Općine napreduju Orehovica Franjo unatoč vremen sk i m Bukal potpisao je nepriliUgovor o darovanju kama te je već poviše od nekretnine koja čini tri milis t av l j e n a Gospodarsku zonu konstru kjuna kuna.

V lada R H cija. ZavršePodbrest je n a s vo tak se očekuje k r ajem ovog joj sjednici mjeseca. održanoj u Čakovcu 25. srpnja doGospodarska zona nijela Zaključak o darovanju U utorak, 16. srpnja, načel- nekretnina Općini Orehovica nik Općine Orehovica Franjo u katastarskim općinama Bukal u Ministarstvu državne Orehovica i Podbrest, ukupne imovine s ministrom Gora- površine 67.113 četvornih nom Marićem potpisao je metara, u svrhu provođenja Ugovor o darovanju nekretni- programa stambenog zbrinjane površine 150.311 četvornih vanja i demografske obnove. metara, koja čini Gospodarsku Radi se o jednoj stambenoj zonu Podbrest. Tržišna vrijed- zoni u Podbrestu, površine nost nekretnine iznosi nešto od 29.809 četvornih metara,

te dijelu stambene zone Križopotje u Orehovici površine 37.304 četvorna metra, za koje su zahtjevi poslani sredinom svibnja tekuće godine. Tržišna vrijednost darovanih nekretnina, prema procjeni Službe za tehničke poslove Ministarstva državne imovine, je 3.222.000 kuna.

Obilaznica Podbresta

Općina Orehovica prijavila je Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU projekt “Izgradnja zaobilaznice naselja Podbrest između LC-20037 i ŽC-2038 – I. faza”, procijenjene vrijednosti 1.750.154,25

kuna. Radi se o prvoj fazi većeg zahvata, kojim će se na tom području uspostaviti kompletna prometna infrastruktura sa 78 parkirnih mjesta, rasvjeta i oborinska odvodnja, čija se vrijednost procjenjuje na oko 6.700.000 kuna. Po provedenom postupku javne nabave, za izvođača je odabrana tvrtka Pavlic-AsfaltBeton s ponudom u iznosu od 1.749.366,88 kuna. Odlukom Ministarst va regionalnog razvoja, Općini Orehovici je za izgradnju zaobilaznice dodijeljeno 300.000 kuna, dok će ostatak od 1.449.366,88 kuna financirati sama.

PROJEKT ENERGETSKE OBNOVE U MURSKOM SREDIŠĆU

Društveni domovi Zgrada DVD-a uskoro u novom ruhu Grad Mursko Središće u proteklih nekoliko godina ulaže značajna sredstva u rekonstrukciju i uređenje društ venih domova na svom području. Rekonstrukcija Društvenog doma Hlapičina započela je 2017. godine. Od tada je za dvije faze radova utrošeno oko 350.000 kuna, a ovih dana u tijeku su radovi na vanjskom uređenju Društvenog doma, u sklopu

kojih će se urediti oborinska odvodnja i asfaltiranje parkirališta, za što je osigurano dodatnih 126.000 kuna.

U 2018. godini započela je obnova i rekonstrukcija Društvenog doma Križovec uređenjem krovišta u iznosu od 146.000 kuna.

U 2019. započeta je II. faza koja obuhvaća ugradnju nove rasvjete, soboslikarske radove i zamjenu podova u dvorani.

Još tijekom 2018. godine Grad Mursko Središće se u suradnji s Dobrovoljnim vatrogasnim društvom Mursko Središće javio na poziv za energetsku učinkovitost javnih građevina. Tada je za energetsku obnovu prijavljena zgrada DVD-a u kojoj su smješteni Upravni odjel policije i Zavod za mirovinsko osiguranje.

U konačnici je od ukupno prijavljenog iznosa od 450.000 kuna, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja odobrilo sufinanciranje radova s 283.000 kuna, dok će preostali iznos

od 167.000 kuna platiti Grad Mursko Središće. U sklopu spomenute energetske obnove bit će realizirani stolarski, krovopokrivački, limarski, fasaderski te instalaterski radovi, kao i zahvati na hidroizolaciji. Ugovore o radovima su u Ministarstvu potpisali gradonačelnik Dražen Srpak i predsjednik DVD-a Mursko Središće Juraj Zadravec.

U području grada djeluju tri DVD-a, Mursko Središće, Peklenica i Križovec, dok je četvrto, DVD Hlapičina, u postupku osnivanja.

Oglasi

7. kolovoza 2019., br. 153 || Regionalni tjednik

Jelačića

Ognjena Price

a Trg bana Josip

Gradska tržnica Varaždin

og insk

Bakačeva ulica

PRIJAMNI URED

na Iva

ulica Uska

Prijamni ured Varaždin

Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica), Varaždin

ovića

Gaja

u

uk aK

n Iva

042/290-774 malioglasi@regionalni.com

Gradska vijećnica

RADNO VRIJEME ZAKorzo STRANKE:

Prva gimnazija Varaždin

Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h

Pavlinska ulica

Srijeda, četvrtak: 7.30 - 15 h Petak: 7.30 - 14.30 h

c Sak vića ulje

Kuk

rad a Pre Petr

g sko

cin ak aS ć i ljev

e

Ljudevita

Šeno usta Aug

za male oglase, zahvale i sjećanja

REGIONALNI TJEDNIK D.O.O.

7

traži KEY ACCOUNT MANAGERA Tvrtka VIS vodeća je tvrtka u regiji u svojoj djelatnosti s tradicijom dužom od 80 godina. VIS posluje u djelatnostima proizvodnje tehničkih tkanina, proizvodnje profesionalnih promotivnih suncobrana te ostalih promotekstilnih proizvoda, te izvozi na preko 50 inozemnih tržišta.

Snaga tvrtke te njena konkurentna prednost očituje se u zaokruženosti poslovnih procesa proizvodnje.

U svrhu daljnjeg širenja prodaje na inozemnim tržištima tražimo iskusne i odgovorne djelatnike za radno mjesto:

KEY ACCOUNT MANAGER (više izvršitelja)

Kao key account manager bit ćete zaduženi za:

FOI

Varaždinska katedrala

Iz Kukuljevićeve ulice PROLAZ PREMA GRADSKOJ TRŽNICI

Vrsta posla: određeno/neodređeno Potrebna stručna sprema: SSS/VŠS/VSS Strani jezik: engleski ili njemački ili talijanski ili francuski Poželjno radno iskustvo u poslovima vođenja ključnih kupaca Vozačka dozvola: B kategorije Ostali uvjeti: • feksibilnost i komunikativnost • spremnost na timski rad • pismenost • spremnost na česta putovanja • dinamičnost, samoinicijativa i odgovornost • odlično poznavanje osnovnih računalnih aplikacija (microsoft office, e-mail)

Mogućnost za posloprimce: • prezentiranje proizvoda tvrtke VIS • mogućnost napredovanja novim i postojećim kupcima na inozemnim tržištima • rad u mladom i poticajnom timu • odgovaranje na upite nekim od postojećih i/ili • kontinuirano usavršavanje potencijalnih kupaca na inozemnim tržištima • prilika za osobni i profesionalni razvoj • otvaranje novih kupaca na inozemnim tržištima • istraživanje inozemnog tržišta • koordinaciju narudžbi, proizvodnje i isporuka postojećim i/ili novim kupacima • praćenje, ažuriranje i evidentiranje podataka vezanih uz prodaju Vaše motivacijsko pismo i životopis očekujemo na e-mail adresi: prijava@vis-cro.com ili pisanim putem na adresi: VIS PROMOTEX d.o.o.

Adolfa Wisserta 3/a 42000 Varaždin, Hrvatska Rok za predaju: 15 dana od datuma objave

ARONIJA A

super ljekovito voće

Aronija je biljka iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja.

• • • • • • • • • •

Sprečava bolesti srca i krvnih žila Regulira krvni tlak Jača imunitet Štiti zdravlje urinarnog sustava Ima antiupalna svojstva Stimulira rad štitnjače Poboljšava pamćenje i koncentraciju Regulira razinu šećera u krvi Povoljno djeluje na probavni sustav Štiti od virusa i bakterija

60 Cijena 1 litre 1oo % čistog soka aronije

kn

Mogućnost kupnje 100 % čistog soka na mobitel: 098/455-313

5+1

GRATIS

sup

Aronija je bil veliku ljekov zato je koris • • • • • • • • • •

Spre Reg Jača Štiti Ima Stim Pob Reg Povo Štiti

Mogućnos

5+

GRAT

8

Život

Regionalni tjednik || 7. kolovoza 2019., br. 153

AKCIJA MEĐIMURSKE UDRUGE ZA RANU INTERVENCIJU U DJETINJSTVU

Posjetitelji Porcijunkulova razgrabili MURID-ove “medeke”!

Drugi Festival medvjedića održao se tijekom Porcijunkulova, od 30. srpnja do 4. kolovoza u Čakovcu. “Budi sretna priča jednog medvjedića” je ove godine dobila priznanje Grada Čakovca za Najakciju.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

“Budi sretna priča jednog medvjedića” je projekt Međimurske udruge za ranu intervenciju u djetinjstvu (MURID-a) sa svrhom senzibilizacije i osvještavanja javnosti o važnosti rane intervencije te s ciljem poticanja usvajanja poželjnih odgojnih vrijednosti kao što su dijeljenje i tolerancija, socijalna osviještenost te promicanje volonterizma.

U aktivnostima projekta potiču održivi razvoj putem ponov ne upotrebe pl i ša n i h igračaka daj u ći im šansu da pronađu nove vlasnike.

P ro jekt su

prošle godine podržale mnoge javne i poznate osobe. Drugi Festival medvjedića održao se tijekom manifestacije Porcijunkulovo 2019., od 30. srpnja do 4. kolovoza u Čakovcu.

Sretna priča

“Budi sretna priča jednog medvjedića” je ove godine dobila priznanje Grada Čakovca za Najakciju, a promotivnoj kampanji su se priključili i studenti s Međimurskog veleučilišta. Oni su uz definirane aktivnosti promovirali i društveno korisno učenje koje se počinje sve više prakticirati kao metoda učenja s višestrukim prednostima za sve uključene strane. U tijeku je i izdavanje prve MURID-ove slikovnice “Sret-

Kod MURID-ova šatora tete i volonteri širili su dobro raspoloženje uz igru, šale i razna događanja te šarene plišance na priča jednog medvjedića”, uratka čakovečkoga (kant) autora Igora Bakse i varaždinske ilustratorice Ivane Geček, čija tematika je proizašla iz prošlogodišnjeg Festivala medvjedića.

Putem aktivnosti koje provode, promiču društveno odgovorno poslovanje za tvrtke i organizacije koje su se uključile u

organizaciju Festivala. Iz prošlogodišnje kampanje nastao je i prvi MURID-ov Instagram influencer – medvjedić Ranko, koji glas o svemu što rade prenosi po raznim dijelovima Hrvatske i svijeta, o čemu više možete vidjeti na njegovu Instagram profilu.

Otvorenje

Na otvorenju Festivala 30. srpnja klince je zabavljao Igor Baksa. Klinci su s tetama-

djelatnicama i volonterima Međimurske udruge za ranu intervenciju u djetinjstvu zapjevali i zaplesali uz taktove pjesmice “Kad si sretan”.

Zrnca mudrosti s djecom je podijelio i medvjedić Ranko Murid.

– Festival medvjedića priča je koju smo započeli tijekom prošloga Porcijunkulova, a ove godine smo je nastavili i proširili. Osim što skupljamo financijska sredstva za rad

Udruge, medvjedići za djecu imaju odgojnu vrijednost, jer darivanjem drugih pomažemo i sebi – istaknula je izvršna direktorica MURIDa Silvija Pucko.

Uz to, priča o medvjedićima ima i ekološku, reciklažnu priču jer zaboravljene igračke mogu nekome drugome izmamiti osmijeh i postati dio nove sretne priče. Otvorenje su podržali i međimurski župan Matija Posavec te čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač.

Nakon otvorenja, djeca su s roditeljima “navalila” na gomile plišanih igračaka koje su MURID-ove djelatnice i volonteri s ljubavlju pripremili za njih.

Završna fešta

U nedjelju je završnom feštom djelatnika, volontera i drugih uključenih u akciju zatvoren 2. Festival medvjedića.

Festival je bio iznimno uspješan, o čemu je svjedočila i ogromna gužva pred M U R I D - ov i m š atorom .

Ranko i MURID-ove tete pobrinuli su se da uključeni volonteri zaslade trud prekrasnom tortom i simboličnim nagradama te poručili da ih potražite iduće godine na istome mjestu!

Život

7. kolovoza 2019., br. 153 || Regionalni tjednik

9

MALENA GOJANČANKA SUDJELOVALA JE NA “THE WORLD CHILDREN’S WINNERS GAMES” U MOSKVI

Majka Ivana Canjuga: “Sva ta hrabra djeca pravi su pobjednici”

Devetogodišnja Magdalena iz Gojanca je na sportskom natjecanju za djecu liječenu od malignih bolesti u Moskvi osvojila zlatnu medalju u brzom hodanju. Prije sedam godina oboljela je od zloćudnog tumora na malom mozgu, no sada su operacije i kemoterapije iza nje.

PIŠE: MARTINA LONČAR PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

POTREBA ZA ANGAŽMANOM

Devetogodišnja Magdalena Canjuga iz Gojanca nedavno se prepuna dojmova vratila iz Moskve, gdje je od 3. do 8. srpnja sudjelovala na dječjem sportskom natjecanju pod nazivom „The World Children’s Winners Games“. Bile su to igre poput Olimpijskih, ali za prave pobjednike – djecu koja su preboljela razne maligne bolesti. Malena Megi u toj se priči našla kada je prije sedam

Magdalena se natjecala i u streljaštvu

Želja je organizirati slične igre i u Hrvatskoj

godina počela gubiti ravnotežu Magdalenina majka Ivana inače se bavi i, nasreću, nema puno djece u Hrvatskoj koja i povraćati, sve dok više uopće humanitarnim radom jer na taj način, kaže, se nose s takvim bolestima, ali za takvu djecu nije mogla hodati. Dijagnoza pomaže i sama sebi. Aktivna je u Udruzi „Ve- nema baš adekvatnih aktivnosti. Razmišljali iz Klaićeve u Zagrebu bila liko srce malom srcu“ i Udruzi „Krijesnica“, ali smo da bismo mogli organizirati neke volonje meduloblastom, odnosno i na VI. osnovnoj školi, gdje radi kao učiteljica tere koji bi radili s njima, možda dogovoriti zloćudni tumor malog mozga.

Liječenje je trajalo godinu dana, hrvatskog jezika te organizira humanitarne plivanje na bazenu. Razmišljali smo i o Jarunu imala je nekoliko operacija i 16 aktivnosti. Igre u Rusiji dale su joj ideju za ili Bazenima Mladost i o tome da pozovemo ciklusa kemoterapije, ali sada sličan projekt u Hrvatskoj. nekoliko susjednih zemalja na sportske igre je to iza nje.

– U Varaždinu i cijeloj Hrvatskoj ljudi nisu poput onih u Rusiji. Sve nam je to u glavi i – Pratimo, ovo bi sada trebalo baš osviješteni za tako nešto. Postoje udruge radit ćemo na tome – rekla je Ivana Canjuga. biti vrijeme izlječenja. Gleda se period od pet godina, ako nema povrata, onda je to to.

Ali, cijelog života se stanje mora srcu“ u varaždinskom HNK-u jale Igre. trudila u disciplini koja niti kontrolirati i jednom godišnje zasvirala čak i s Anom Rucner.

Skupila su se tako u Moskvi nije za nju – ispričala je majka raditi pregled magnetske rezodjeca sa svojim roditeljima te nastavila: – Natjecala su se i volonterima iz 15 zemalja: djeca s poteškoćama u kretanju nancije – rekla je Ivana, MagdaDječje igre lenina majka, napomenuvši „The World Children’s Bjelorusije, Ukrajine, Rumunj- koja su se nakon bolesti aktivno da kod djevojčice nisu Winners Games“ or- ske, Mađarske, Srbije, Turske, uključila u sport, to su stvarno ostale velike poganizirala je mo- Kazahstana, Konga... Iz Hr- vrhunski mladi sportaši. Bila je sljedice. skovska zaklada vatske je išlo tek šestero djece jedna curica, Indijka, koja je u Medalje su djeci U školi i s „Daruj život“ i sedmero odraslih. Sportovi svim disciplinama bila odlična, konc ent r a(ruski: „Po- u kojima su se djeca natjecala a umjesto noge ima protezu. podijelili poznati cijom nema dari žiznj“), bili su šah, plivanje, atletika, Fascinantno je koliko se ta ruski sportaši, problema, a Magdale- nogomet, streljaštvo i brzo djeca trude, koliko su dobra u treći razred nin odlazak hodanje. Magdalena je trebala tim sportovima i koliko su poglumci i osobe iz završila je s tamo omo- biti prijavljena za streljaštvo i zitivna – rekla je oduševljeno. ruskoga javnog peticom, no Djeca su se natjecala u 23 gućila je za- brzo hodanje. ravnoteža je skupine po osam natjecatelja grebačka „Križivota ostala malo pou jednoj stazi, a kategorije su jesnica“, Udruga Zlatna medalja za pomoć djeci ljuljana. Ne može – Ja sam se zabunila, pa sam bile podijeljene po godinama. koja su preboljela mali- je prijavila za trčanje na 60 me- Tako se malena Megi natjecala baš trčati, preskakati vijaču, hodati na gredi i slično, gne bolesti. Udruga je pokrila tara, ali njoj to baš ne ide. I suci u najmlađoj kategoriji, od 7 do ali zato joj odlično ide sviranje troškove vize i avionskih kara- su primijetili da bi ona trebala 9 godina. Natjecala se i u streviolončela, koje je na proš- ta, a ruska je strana osigurala ići u kategoriju brzog hodanja, ljaštvu, što joj se, osim druženja logodišnjem humanitarnom hranu i smještaj u hotelu pokraj pa je dobila zlato za brzo ho- s drugom djecom, najviše i svikoncertu „Veliko srce malom CSK arene, u kojoj su se odvi- danje. Dobila ga je jer se toliko djelo. Ekipa iz Hrvatske dobila

je ukupno sedam medalja.

Pozitivna atmosfera

Oduševljene organizacijom, majka i kći govore da je cijeli događaj izgledao kao Olimpijske igre: veselo otvaranje, pozivanje država na pozornicu, različite discipline, popodnevne radionice… A da bi se sve podiglo na višu razinu, djeci su medalje uručivali poznati ruski sportaši, glumci i osobe

U Moskvi su se okupila djeca s roditeljima i volonterima iz 15 zemalja iz ruskoga javnog života, koji su im cijelo vrijeme govorili: „Vi ste ustvari pravi pobjednici, a ne mi“, bez obzira na to koliko neki od njih imaju pravih olimpijskih odličja.

– Zato se i zove „The Winners Games“, jer su se djeca izliječila od nečega tako strašnog. Bile su to 10. „Pobjedničke igre“, pa je svaki natjecatelj dobio diplomu i medalju za sudjelovanje – govori majka Ivana.

Prvog dana bilo je otvorenje, drugog atletika, popodne pauza za ručak i onda radionice. Navečer u 20 sati bila su proglašenja najboljih i dodjela medalja. Drugog dana djeca su se natjecala u streljaštvu i šahu, trećeg u plivanju, a četvrtog u nogometu. Popodnevne radionice uključivale su bojanje lica i maski, gledanje 3D filmova i druženja. Megi je upoznala nove prijatelje, a najviše se, osim s drugom djecom iz Hrvatske, družila sa susjedima iz Srbije jer se s njima najlakše mogla sporazumjeti. Na kraju, iznenađenje za zatvaranje Igara sve je posebno razveselilo.

– Budući da je Disney najveći pokrovitelj događaja, u njihovu Music hallu, gdje stane više tisuća ljudi, zadnji dan Igara su se na platnu prikazivali isječci iz Disneyjevih crtića, a zvukom ih je pratio ruski simfonijski orkestar. Prikazivali su se isječci iz „Kralja lavova“, „Male sirene“, „Zaleđenoga kraljevstva“ i drugih crtanih filmova, a doveli su i ženu koja je u ruskoj sinkronizaciji u pjesmi dala glas liku Elsi. To je bilo prekrasno.

Bilo je naporno, ali u tih pet dana bilo je i smijeha i plača od sreće – zaključila je.

10 Zdravlje

Regionalni tjednik || 7. kolovoza 2019., br. 153

PREDAVANJE O SAVJETU MLADIH

ZDRAVLJE DOBROVOLJNO DARIVANJE KRVI U KOLOVOZU

Spasonosne akcije Gradsko društvo Crvenoga križa Čakovec organizira akcije dobrovoljnoga darivanja krvi tijekom kolovoza.

Tako će se u ponedjeljak, 19. kolovoza, akcija darivanja krvi održati u Murskome Središću u prostorijama Vatrogasnoga doma od 11 do 16 sati. U utorak, 20. kolovoza, akcija će biti organizirana u Donjem Vidovcu u prostori-

jama Gostionice Mlin od 13 do 17 sati, dok će se u srijedu, 21. kolovoza, krv darivati u Prelogu u prostorijama Gradske kavane Lovac od 11 do 17 sati. U četvrtak i petak, 22. i 23. kolovoza, akcije darivanja krvi bit će održane u Čakovcu u prostorijama Međimurske hiže u vremenu od 9 do 14 sati (četvrtak) i od 14 do 19 sati (petak).

KAMO DA POBJEGNEM? Kad tinejdžeri pobjegnu od kuće, roditelji brzo alarmiraju sve prijatelje, znance i institucije ne bi li što prije našli odbjeglo dijete i ne bi li riješili razlog bijega. Ta zašto bi dijete uopće bježalo od kuće, od doma, od roditeljske ljubavi, od sigurnosti koju pruža obitelj? Najčešće je uzrok bijega nezrelost djeteta popraćena željom da iskusi malo slobode, a takve avanture često završavaju pogubno. U 139. psalmu čitamo nešto slično: “Kamo da idem od duha tvojega i kamo da od tvog lica pobjegnem?

Ako se na nebo popnem, ondje si, ako u podzemlje legnem, i ondje si.

Uzmem li krila zorina pa se naselim moru na kraj, i ondje bi me ruka tvoja vodila, desnica bi me tvoja držala.

Reknem li: »Nek’ me barem tmine zakriju i nek’ me noć umjesto svjetla okruži!« – ni tmina tebi neće biti tamna: noć sjaji kao dan i tama kao svjetlost. “ (Ps 139:712) Većina ljudi bježi od Boga, skrivaju se, ne žele biti u Božjoj blizini. Žale biti slobodni, a u

Mladen Dominić Kristova Crkva stvari su robovi raznih vrsta grijeha: zloće, psovanja, požude, ogovaranja, prijevare...

Mnogi su sakriti u najtamnijim mjestima svojih srdaca. Tako su usamljeni, prestrašeni, bez ljubavi i bez budućnosti. Ali i tamo ih Bog želi dotaknuti.

Ni jedan grijeh nije za Boga pretaman, već Božja svjetlost ulazi u tamu ljudskoga srca, rasvjetljava ga i Bog je kadar maknuti bilo kakav grijeh iz tvojega i mojega srca. Tako osoba ponovo biva u Božjoj blizini, u radosti, miru i veselju.

Gdje si ti? Bježiš li od Boga ili si u njegovoj blizini? prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Kristova Crkva Varaždin Vilka Novaka 48f www.kristova-crkva.hr

U četvrtak, 25. srpnja, u multimedijalnoj dvorani Muzeja „Croata insulanus“ Grada Preloga održano je predavanje o Savjetu mladih u okviru projekta „Mladi kao pokretači društvenih promjena“.

Predavanje je održala predsjednica Savjeta mladih Međimurske županije Ana Maria Babić. Ciljevi predavanja bili su informirati sudionike predavanja o načinu i području njihovog djelovanja,

potaknuti mlade da se uključe u Savjet mladih Međimurske županije i da postanu aktivniji članovi zajednice te ih informirati o mogućnostima koje im Međimurska županija pruža.

Predavanje je organizirao partner na projektu, Udruga mladih Efekt, koja djeluje s ciljem unapređenja kvalitete života i društvene angažiranosti mladih.

IDEALAN NAČIN REKREACIJE ZA SVAKOGA

Plivanje – dobar spoj tjelovježbe i rashlađivanja Osim što pomaže u mršavljenju, plivanje jača tijelo, povećava kapacitet pluća, umanjuje stres, a idealan je izbor i za trudnice PIŠE: MARTINA LONČAR PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

U ljetnim mjesecima plivanje je idealan način spajanja tjelovježbe i rashlađivanja od visokih temperatura, pogotovo za vrijeme slobodnih dana i godišnjeg odmora, kada se u predahu od obaveza nudi prilika za odlazak na more, rijeku, jezero ili bazen.

Blagodati plivanja su višestruke. Ovisno o brzini i stilu, sat vremena plivanja može sagorjeti oko 500 kalorija. Osim što pomaže u mršavljenju, vježbanje u vodi pruža određeni otpor, što rezultira jačanjem snage tijela. Jaki mišići ključni su za zdravo tijelo i dug život.

Trening u kojem je potreban otpor također poboljšava ravnotežu, san i zdravlje kostiju.

Plivanjem se aktivira svaki

U Međimurju se plivati može na Gradskim bazenima “Marija Ružić” Čakovec i u LifeClass Termama Sveti Martin u Svetom Martinu na Muri mišić u tijelu, a da se na zglobove pritom ne vrši nikakav pritisak, stoga je pogodno i

Trening u kojem je potreban otpor poboljšava ravnotežu, san i zdravlje kostiju za starije osobe te osobe koje pate od artritisa, mišićnokoštanih bolesti ili ograničenja zbog kilaže – plivati može svatko, bez obzira na tjelesnu težinu, godine ili fizičke sposobnosti.

Sprečavanje bolesti

Osim toga, plivanjem se povećava kapacitet pluća, što znači da će tijelo bolje provoditi kisik te neće lako ostajati bez zraka, ni osjetiti zapuhanost. Jaka pluća također mogu pomoći u sprečavanju nekih bolesti ili, primjerice, ublažiti simptome astme. Budući da je voda gušća od zraka, za vrijeme plivanja pluća moraju raditi jače da bi opskrbila krv s dovoljno kisika, što pomaže astmatičarima, a i općenito je dobar trening za pluća.

Budući da se tijelo plivanjem ne pregrijava, ono, u odnosu na neke druge sportove, ima prednost i kod izbora tjelovježbe za

Pogodno je i za starije osobe te osobe koje pate od artritisa, mišićno-koštanih bolesti ili ograničenja zbog kilaže trudnice. Osim za majku, plivanje licem prema dolje osigurava optimalan protok krvi u maternicu, stoga je dobro i za dijete.

Osim fizičke koristi, pliva-

nje u moru, rijeci ili jezeru može biti vrlo opuštajuće i meditativno. Opće je poznato da vrijeme provedeno u prirodi doprinosi mentalnom i fizičkom zdravlju, pomažući u održavanju zdrave tjelesne težine, umanjujući stres i poboljšavajući raspoloženje.

Plivanje u Međimurju

U Međimurskoj županiji plivati i istovremeno se rashladiti od vrućina može na Gradskim bazenima „Marija Ružić“ Čakovec i u LifeClass Termama Sveti Martin u Svetom Martinu na Muri.

Za ljubitelje rekreacije u prirodnom okruženju uvijek su na raspolaganju kupališta na rijeci Dravi u Svetoj Mariji i u Donjoj Dubravi.

Zdravlje

7. kolovoza 2019., br. 153 || Regionalni tjednik

11

UDRUGA OBOLJELIH OD CELIJAKIJE NA PORCIJUNKULOVU ZAPOČELA NOVI PROJEKT Članovi Udruge oboljelih od celijakije sjeverozapadne Hrvatske sudjelovanjem na Porcijunkulovu započeli su projekt pod nazivom „Upoznaj i prepoznaj celijakiju“. Tijekom šest dana širili su svijest o celijakiji i pravilnoj prehrani bez glutena, a predstavili su i sigurne namirnice. Uz stalne degustacije odličnih bezglutenskih delicija koje su pripremile vrijedne članice Udruge, posjetitelji su mogli dobiti i savjet

kako ih pripremiti te kako provjeriti razinu šećera u krvi. Prijepodne su se članovima Udruge pridružili i gosti – članovi Udruge „Međimurski slatkiši“, odnosno djeca oboljela od dijabetesa tipa 1. Od tvrtke Dr. Schär Udruga oboljelih od celijakije SZ Hrvatske dobila je vrijednu donaciju bezglutenskih proizvoda.

Započeti projekt će se na više lokacija i manifestacija provoditi do kraja godine.

BRIGA O HIGIJENI ZUBI UKLJUČUJE BRIGU O HIGIJENI ČETKICE

Kad je vrijeme za zamjenu četkice za zube?

Kako biste bili sigurni da vam vaša četkica za zube neće biti “neprijatelj”, trebate se pridržavati nekoliko jednostavnih pravila, koja uključuju njezino redovito čišćenje i pravovremenu zamjenu, a važno je i ne dijeliti četkicu za zube s drugima PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Može li četkica za zube biti izvor bolesti? Vaša četkica za zube, ako ne vodite dovoljno brige o njoj, može biti daleko opasnija nego što mislite.

Mikroorganizmi raznih vrsta mogu tjednima živjeti na vlaknima četkice te biti potencijalni izvor infekcija i bolesti u vašim ustima.

Virusi i bakterije iz usta bolesne osobe na površini zubne četkice imaju sve uvjete da nastave živjeti, čekajući priliku da se ponovno vrate u usta. Čak i mikroorganizmi koji se i inače nalaze u ustima mogu uzrokovati probleme budu li preko četkice za zube vraćeni u usta te na taj način naruše ravnotežu. Pogotovo ako uđu u desni kroz ranicu ili bilo koju drugu ozljedu. Imajte na umu da se zubne četkice ne trebaju prodavati u sterilnom pakiranju, pa i nove četkice na svojoj površini mogu imati bakterije raznih vrsta.

Redovito čišćenje

Kako biste bili sigurni da vam vaša četkica za zube neće biti “neprijatelj”, trebate se pridržavati nekoliko jedno-

Mikroorganizmi raznih vrsta mogu tjednima živjeti na vlaknima četkice te biti potencijalni izvor infekcija i bolesti u ustima

prekrijte prozračnim poklopcem, tako da je omogućena cirkulacija zraka. U suprotnom stvarate idealne uvjete za razvoj plijesni i bakterija.

Zamjena četkice

Četkice za zube imaju vijek trajanja. Neke traže zamjenu već nakon mjesec dana korištenja, neke nakon dva, a neke mogu trajati i dulje od toga. U svakom slučaju, na prvi znak istrošenosti četkice za zube vrijeme je za zamjenu. Četkicu je poželjno zamijeniti i nakon što prebolite bolest. Ova pravila vrijede za sve vrste četkica – klasične, električne, interdentalne…

Ne dijelite svoju četkicu!

stavnih pravila.

Iako ih svakodnevno koristite za čišćenje zubi, i same četkice potrebno je redovito – čistiti. Nakon upotrebe obvezno je isperite pod mlazom vode. Imate li neku kroničnu bolest ili poremećaj imunološkog sustava, ne bi bilo

naodmet četkicu uroniti i u antibakterijsku tekućinu za usta. S vremena na vrijeme odradite i dubinsko čišćenje četkice. Danas na tržištu postoje brojni aparati za dezinfekciju četkica, a većina ih koristi ultraljubičasto svjetlo za ubijanje nepoželjnih mikroor-

Va ša čet k ica za zube je samo vaša!

Ne dijelite je! Dijeljenjem zubne četkice prenose se bakterije koje uzrokuju razne bolesti, čak i karijes. Naime, karijes se danas smatra zaraznom bolešću, što je još jedan razlog da ne dijelite ili posuđujete svoju četkicu za zube.

ganizama. Jednako je važno ispravno odložiti očišćenu četkicu. Neka stoji uspravno, u stalku ili čaši, tako da se može osušiti. Vlakna

UTAPANJE JE TREĆI VODEĆI UZROK NENAMJERNIH OZLJEDA U SVIJETU

Najvećem riziku od utapanja izložena su mala djeca Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je podatak Svjetske zdravstvene organizacije prema kojem je utapanje treći vodeći uzrok nenamjernih ozljeda u svijetu s udjelom od 7 posto u skupini ozljeda.

U svijetu godišnje od utapanja umre oko 360.000 osoba.

Najviše je stradalih, njih 90 %, u gospodarski slabo i srednje razvijenim državama, a najviše je djece i mladih. Prema podacima za zadnje petogodišnje razdoblje, od 2013. do 2017. godine, u Hrvatskoj prosječno godišnje od utapanja umre 90

osoba.

Povećanom riziku od utapanja izložena su mala djeca, neplivači, osobe koje boluju od određenih kroničnih bolesti, osobe koje su konzumirale alkohol, osobe koje se kupaju u rijekama i jezerima te osobe muškog spola, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Preporuke za sigurnost

Nekoliko je preporuka za povećanje sigurnosti u vodi.

Kada su u pitanju djeca, važan je stalan nadzor. Mala djeca

mogu se utopiti i u vrlo maloj količini vode, čak u svega nekoliko centimetara dubine, u kratkom vremenskom razdoblju. Stoga je stalan nadzor, čak i pri kupanju u kadi i malim bazenima, jedno od osnovnih pravila sigurnosti i prevencije utapanja male djece. Svladavanje vještine plivanja smanjuje rizik utapanja kod male djece za 88 %, no i nakon završetka obuke plivanja potrebno ih je i dalje stalno nadzirati i pomagati im u usavršavanju plivanja.

Nošenje sigurnosnog prsluka

za neplivače je obvezno.

Rijeke i jezera mogu biti posebno opasni zbog često neravnog dna i iznenadnih prijelaza u dubinu te struja i valova, stoga kupanju u njima treba pristupiti s povećanim oprezom. Oprezno se u vodi trebaju ponašati i osobe koje boluju od kroničnih bolesti, posebno srčanih bolesti te dijabetesa i epilepsije. Konzumiranje alkohola prije i za vrijeme kupanja potrebno je izbjegavati jer alkohol zbog velikog broja negativnih utjecaja povećava rizik od utapanja.

12 Školstvo

Regionalni tjednik || 7. kolovoza 2019., br. 153

BESPLATNE BILJEŽNICE ZA OSNOVNOŠKOLCE Grad Mursko Središće i ove godine izdvaja sredstva za sve osnovnoškolce s gradskog područja. Naime, u Proračunu je osigurao novac kojim će se nabaviti bilježnice s motivima grada prema potrebama svakog razreda.

- Gradonačelnik Dražen Srpak

ŠKOLSTVO

početkom nove školske godine uručit će bilježnice ravnatelju Osnovne škole Mursko Središće Elvisu Šariću koji će ih podijeliti svim učenicima. Ovo je jedna od gesta kojoj je cilj rasterećenje roditelja od dodatnih troškova – objašnjavaju iz Grada rudara.

Učenici će bilježnice dobiti na početku nove školske godine

U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI POTPISANI

Osnovna škola u Šenkovcu

Nova krovišta na š u Domašincu, Šen

Župan Međimurske županije Matija Posavec 31. srpnja s predstavnicim triju zgrada osnovnih škola, a radovi bi trebali PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

GRADIS Hrvojem Lonjakom.

- Po završetku te investicije raspisat ćemo natječaj za izvođača radova koji će izvrNakon potpisivanja Ugo- šiti cjelovitu obnovu školske vora o izvođenju radova na zgrade, što je još jedan od vanjskom uređenju nove škole višemilijunskih projekata u u Pribislavcu te obnove stati- obrazovanju - najavio je žuke hola Graditeljske škole pan Posavec. Čakovec, u Maloj Pr ije nekol i ko vijećnici Memjeseci Osđimurske novna ško– Nakon izmjene županije l a „ Pe t a r potpisani Zrinsk i “ stolarije dobit ćemo su i ugoŠ e n novi krov, a veselimo vori o kovec izvođeenerse i novoj dvorani te nju rag e t dogradnji škole – rekla dova na skom je rekonobnoje ravnateljica OŠ strukciji vom već Domašinec Martina krovišta dobila na školskim potpuno Kivač zgradama u novi izgled, Doma ši ncu, dok je najveŠenkovcu i Goričaći projekt vezan uz općinu Domašinec izgradnja nu. školske dvorane.

- Izgradnja dvorane podraUlaganje u obrazovanje zumijeva i dogradnju šest učiNakon što je Osnovna škola onica s ciljem stvaranja uvjeta Goričan nakon mnogo vre- za jednosmjensku nastavu mena dobila novu školsku - kazao je župan te uz obnovu dvoranu, slijedi projekt ob- škole u Goričanu najavio novi nove krovišta škole, za što je krug projekata energetske župan Međimurske županije obnove zgrada osnovnih škoMatija Posavec potpisao Ugo- la u Hodošanu, Vratišincu, vor s predstavnikom izvođača Macincu, Podturnu, Donjoj radova, direktorom tvrtke Dubravi i Draškovcu te Gra-

Osnovna škola u Goričanu

Osnovna škola u Domašincu

diteljskoj školi Čakovec.

Za izvođača radova na rekonstrukciji krovišta na školskoj zgradi u Domašincu odabrana je tvrtka KABEL – MONT, a Ugovor je sa županom potpisao direktor Danijel Tomašek.

Tvrtka GRADIS, uz rekonstrukciju krovišta na Osnovnoj školi Goričan, za isti je posao zadužena i na Osnovnoj školi „Petar Zrinski“ Šenkovec. Ukupna vrijednost triju ugovora iznosi 1.169.846 kuna, a izvođači su složni da bi radovi trebali biti privedeni

RADOVI NA NAJSLOŽENIJEM ŠKOLSKOM KOMPLEKSU U ŽUPANIJI

Obnavlja se i hol zgrade Graditeljske škole Čakovec U Graditeljskoj školi Čakovec u utorak, 30. srpnja, potpisan je Ugovor koji označava početak statičke obnove hola zgrade i njegovu sanaciju.

Ravnatelj Graditeljske škole Čakovec Zvonko Ladić potpisao je ugovor s Goranom Kneževićem, predstavnikom tvrtke SPE-ING, koji je naveo da bi do početka iduće školske godine radovi trebali biti završeni.

Nastavak je to ciklusa investicija u najsloženiji školski kompleks u Međimurskoj županiji.

- Graditeljska škola Čakovec sastoji se od četiri objekta od kojih su Učenički dom i školske radionice već obnovljeni, a sada je na red došla i škola. Školska zgrada stara je više od 40 godina i pomalo je nevjerojatno da kao takva sadrži najsuvremeniju računalnu opremu. Stoga smo u dogovoru s osnivačem odlučili krenuti u rekonstrukciju hola, što je ujedno preduvjet za energetsku obnovu - naglasio je ravnatelj Ladić.

Ugovor je potpisan u prisustvu župana Međimurske

županije Matije Posavca, koji je istaknuo da su ljetni praznici najbolje vrijeme za investicije u školstvo, s ciljem omogućavanja što kvalitetnijih radnih uvjeta učenicama i profesorima u novoj školskoj godini.

- Danas je potpisan ugovor koji označava početak obnove hola zgrade, nakon čega planiramo izvršiti kompletnu energetsku obnovu Graditeljske škole kao jedan u nizu projekata u ovom školskom kompleksu. Međutim, ni nakon energetske obnove škole

ne stajemo jer slijedi početak izgradnje financijski najvećeg i najizdašnijeg projekta – Centra kompetentnosti iz područja strojarstva vrijednog 50 milijuna kuna, koji će biti sufinanciran iz europskih fondova. Na taj način zaokružit ćemo jednu cjelinu, da bismo budućim generacijama omogućili najbolje moguće obrazovne uvjete - poručio je župan Posavec.

Vrijednost radova iznosi 953.503 kuna s PDV-om, dok Međimurska županija projekt sufinancira sa 600.000 kuna.

Školstvo

7. kolovoza 2019., br. 153 || Regionalni tjednik

13

UČENICA LAURA HORVAT MEĐU 20 NAJUSPJEŠNIJIH MATURANATA U HRVATSKOJ Laura Horvat, maturantica Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, primila je u srijedu, 31. srpnja, nagradu za izniman uspjeh na Državnoj maturi 2018./2019.

– Riješenošću svih obveznih predmeta iznad 95 posto, Laura se uvrstila među 20 najuspješnijih maturanata u Hrvatskoj koje je svečano primila i nagradila ministrica dr. sc.

Blaženka Divjak. Lauri čestitamo na ovom vrhunskom rezultatu i želimo joj mnogo uspjeha na fakultetu – navode iz čakovečke Gimnazije.

Uz Lauru, Ministarstvo je s 2.500 kuna nagradilo još 19 učenica i učenika koji su na ovogodišnjoj maturi imali najviši postotak riješenosti iz triju obveznih ispita na višoj, A razini.

I SU UGOVORI O IZVOĐENJU RADOVA

školskim zgradama nkovcu i Goričanu

ma izvođača radova potpisao je ugovore kojima će se obnoviti krovišta i biti gotovi prije početka nove školske godine

U ORGANIZACIJI UDRUGA MIS I MIK

Upišite svoje dijete na Ljetni informatički kamp NOVA GRADILIŠTA Najavljen je i novi krug projekata energetske obnove zgrada osnovnih škola u Hodošanu, Vratišincu, Macincu, Podturnu, Donjoj Dubravi i Draškovcu te u Graditeljskoj školi Čakovec kraju do početka nove školske godine.

Ravnateljica Osnovne škole Domašinec Martina Kivač Županiji je zahvalila što pre-

poznaje potrebu, ne samo izgradnje i rekonstrukcije, već cjelokupnog ulaganja u obrazovanje.

- Naša je škola već četvrtu

godinu gradilište. Nakon izmjene stolarije, dobit ćemo novi krov, a veselimo se i novoj dvorani te dogradnji škole.

Idejni projekti su poslani resornom ministarstvu te čekamo suglasnost da krenemo s tom investicijom - rekla je ravnateljica Kivač, uz koju su potpisivanju prisustvovali i ravnatelj OŠ Goričan Zlatko Varošanec te predstavnica OŠ „Petar Zrinski“ Šenkovec Zdenka Bedić, kao i zamjenik župana Josip Grivec te direktor tvrtke MIN - Međimurje Ivan Vinković.

Radionice se u organizaciji udruga Mladi informatičari Strahoninca (MIS) i Međimurski informatički klub (MIK) održavaju od 19. do 30. kolovoza u prostorijama TICM-a Čakovec PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

Udruge Mladi informatičari Strahoninca (MIS) i Međimurski informatički klub (MIK) i ove godine organiziraju već tradicionalni Ljetni informatički kamp. Učenici osnovnih i srednjih škola, bez obzira na predznanje, svladat će i ojačati vještine programiranja, algoritama, rješavanja problemskih zadataka, robotike, 3-D modeliranja i 3-D ispisa.

Sudjelovanje za učenike je potpuno besplatno, a podržavaju ga Međimurska županija i Grad Čakovec. Tečajevi će se održavati u prostorijama partnera kampa, Tehnološkoinovacijskog centra (TICM) Čakovec, na adresi Bana Josipa Jelačića 22B. Radionice se provode u grupama od 15 učenika, a u slučaju da je broj prijava veći od broja mjesta na radionicama, prednost imaju prijave koje su napravljene ranije. U slučaju manjega broja prijavljenih učenika, moguće je da se trajanje radionice produži. Roditelji će nakon završetka prijava biti informirani putem e-maila o svim potrebnim detaljima.

Radionica „Moje prvo programiranje“ namijenjena je učenicima od drugog do četvrtog razreda osnovne škole. Oni će ovladati novim načinima razmišljanja koji će im pomoći u rješavanju velikog spektra

Raspored ljetnih informatičkih radionica Ljetni informatički kamp na rasporedu je od 19. do 30. kolovoza, a tijekom 50 sati održat će se tri radionice u nekoliko grupa: „Moje prvo programiranje“ - grupa za učenike od drugog do četvrtog razreda osnovne škole - 20., 21., 22. i 23. kolovoza od 9.30 do 11.30, „Moje prvo programiranje“ - za učenike od drugog do četvrtog razreda osnovne škole - 27., 28., 29. i 30. 8. u terminu od 9.30 do 11.30, „Robotika“ – grupa za učenike od trećeg do šestog razreda osnovne škole - 19. i 20. kolovoza u terminu od 19 do 21 sat, „Robotika“ - grupa za učenike od trećeg do šestog razreda osnovne škole - 22. i 23. kolovoza u terminu od 19 do 21 sat, „3-D modeliranje i ispis“ - grupa za učenike od sedmog razreda osnovne škole do četvrtog razreda srednje škole - 20., 21., 22. i 23. kolovoza u terminu 17 do 19 sati.

problema iz svakodnevnog života. Provodi se u grafičkom programskom jeziku Scratch, a cilj je podizanje interesa kod najmlađih učenika, razvoj analitičko-logičkog razmišljanja i što „bezbolniji“ ulazak u svijet programiranja, objašnjavaju iz udruga.

Radionica robotike održat će se za učenike od trećeg do šestog razreda osnovne škole koji žele više naučiti o osnovama programiranja. Polaznici će sastavljati robotsko vozilo korištenjem mBot paketa, programirati ga u grafičkom programskom alatu mBlocks i isprobavati sposobnosti svog robota u savladavanju raznih prepreka i izazova na robotskoj stazi.

Treća radionica namijenjena je učenicima od sedmog razreda osnovne škole do četvrtog razreda srednje škole, koji će se upoznati s 3-D modeliranjem i ispisom.

- Praćenjem najnovijih događanja iz svijeta tehnologije, identificirali smo 3-D ispis kao iznimno važno područje, koje s vremenom dobiva sve veći značaj i važnost u području STEM-a i „maker“ kulture.

Pojavom cijenom pristupačnih, a kvalitetom i mogućnostima iznimno naprednih 3-D pisača, dobili smo priliku našim korisnicima pružiti kvalitetnu edukaciju vezanu uz cijeli proces proizvodnje, od osmišljavanja ideje do 3-D modeliranja – objašnjavaju iz udruga.

14 Kulturni obzor

Regionalni tjednik || 7. kolovoza 2019., br. 153

Prošloga je petka potpisan novi Kolektivni ugovor kojim su regulirana prava i obveze zaposlenika Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec. Ovoj kulturnoj ustanovi osnivač je Grad Čakovec, a odredbe novog Ugovora usklađene su s posljednjim izmjenama Zakona. Stari Kolektivni ugovor potpisan je prije četiri godine, prestaje važiti s posljednjim danom srpnja te je dogovoreno da se,

umjesto produživanja, uskladi sa zakonskim izmjenama. U Knjižnici su zaposlena- 23 djelatnika, a osim iz gradskoga Proračuna, financira se i iz županijskog i državnoga Proračuna te iz vlastitih prihoda. Imaju 3.781 člana te su jedina matična knjižnica na području Međimurske županije. Novi Kolektivni ugovor potpisan je na rok od tri godine, odnosno do 31. srpnja 2022. godine.

FOTO: MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

KULTURNI OBZOR

NOVI KOLEKTIVNI UGOVOR S ČAKOVEČKOM KNJIŽNICOM

IZLOŽBA ANE-MARIJE KRALJ U MUZEJU MEĐIMURJA ČAKOVEC

Naizgled krhka umjetnica osmjelila se dirnuti u “muško carstvo” Izložbu “Proces“ potpisuje mlada umjetnica iz Svetog Martina na Muri, a njezina djela nastala su na mesingu, inoxu i aluminiju. Svi zainteresirani radove će moći razgledati do 23. kolovoza.

PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

Ana-Marija Kralj, mlada i osebujna umjetnica iz Međimurja koja djeluje pod imenom Merien King, izložila je svoje radove u Muzeju Međimurja Čakovec, a otvorenje izložbe naziva „Proces“ 2. kolovoza privuklo je mnoštvo zainteresiranih u prostorije Muzeja.

”Alpe u metalu”

Izložila je zanimljiva djela nastala na mesingu, inoxu i aluminiju koje objedinjuje estetika luksuznog minimalizma, objasnila je autorica, a ljubav prema metalima usadio joj je otac.

- Kako se jedna takva krhka umjetnica, još poprilično dječjeg lica, osmjelila dirnuti u to „muško carstvo“, kako se uopće usudila približiti željezu i od tog „muškog“ materijala koje li drskosti! - stvoriti svog podatnog i poslušnog „kućnog ljubimca“? To je pitanje na koje bismo svi htjeli čuti suvisli odgovor. Evo što ona kaže: „Volim izazove, a metal je u mnogočemu izazovan materijal jer je grub, naizgled vrlo nezahvalan i težak za umjetničko oblikovanje.“ I to je sve što nam je rekla.

Jednostavno, skromno i veoma prikladno.

Kao što je za nekoga izazov popeti se na visoku planinu, jer mu brdašca ne mogu uzburkati dušu, tako je i ova mlada umjetnica našla svoje Alpe u metalu. Kao što reče

drevni mudrac: „Ciljajte na velike ideje, jer vam male neće razgaliti dušu!“ – objasnili su iz Muzeja i dodali: - Pogledate li izložbu „Proces“, vidjet ćete koliko je Ana Marija Kralj iz Svetog Martina na Muri – jer o njoj je ovdje riječ – uspješna, hrabra i riziku

– Već na prvi pogled poželjet ćete na zid svoga doma objesiti neki od njezinih limova.

Fascinantno. – navode iz Muzeja Međimurja Čakovec sklona penjačica. Već na prvi pogled poželjet ćete na zid svoga doma objesiti neki od njezinih limova. Fascinantno.

– navode.

Nekoliko lijepih riječi na otvorenju izložbe umjetnici je uputila ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan, na što se Ana-Marija skromno zahvalila, a događaj je uljepšao mladi kantautor Dodger Artfool iz Varaždina, kojemu je ovih dana izašao i prvi video spot za pjesmu „Dijete“ s albuma „U sredini“.

Svi ljubitelji metalne umjetnosti radove ove svestrane umjetnice moći će u Muzeju razgledati do 23. kolovoza.

Kulturni obzor

7. kolovoza 2019., br. 153 || Regionalni tjednik

15

EVELIN NOVAK I ZBOR “VRHOVSKI” UZ PRATNJU ORKESTRA PJEVALI ZA MURID Povodom proslave 20. obljetnice od osnutka Župe sv. Antuna Padovanskog, u župnoj crkvi na čakovečkom jugu koncert su održali proslavljena hrvatska sopranistica Evelin Novak i Pjevački zbor „Josip Vrhovski“ iz Nedelišća, uz pratnju komornog orkestra.

Dirigent ovog koncerta koji je

održan 3. kolovoza bio je Branimir Magdalenić, a sav prihod od ulaznica (dobrovoljni prilog) namijenjen je Međimurskoj udruzi za ranu intervenciju (MURID).

Prije koncerta, u 19 sati svetu misu predvodio je fra Dragutin Bedenić.

PODRUŽNICA ZA PROUČAVANJE BAŠTINE ZRINSKIH I FRANKOPANA U ČAKOVCU

Hrvatski institut za povijest i budući razvoj historiografije

Osnivanje podružnice središnjeg hrvatskog historiografskog instituta osigurat će institucionalnu potporu za razvoj znanstvenog segmenta kulturno-povijesne baštine unutar polja humanističkih znanosti

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

historiografskog instituta osigurati institucionalnu potporu za razvoj znanstvenog segmenta kulturno-povijesne baštine unutar polja humanističkih znanosti.

Na 171. sjednici Vlade Republike Hrvatske, održanoj 25. srpnja u Čakovcu, prihvaćen je zaključak o osnivanju PoInicijativa družnice za povijest Ovime je završena obitelji Zrinskih inicijativa Zrini Frankopana ske garde ČaZaključkom H r v a t s ko g kovec zapoinstituta za četa 2016. hrvatske Vlade pov ijest godine u sa sjednice u sa sjedisklopu proslaštem u Čakovcu konačno Čakovve 450. će se sustavno obljetcu. Svrha osnin i c e valorizirati značaj junačke vanja je obitelji Zrinskih i smrti Nipoticanje budućeg kole ŠubiFrankopana razvoja hića Zrinskog u obrani Sigestoriografije u sjeverozapadnoj ta, poznatije kao Hrvatskoj, a MinistarSigetska bitka. Tada stvo znanosti i obrazovanja za je 23. i 24. rujna u Čakovcu u ovaj je projekt osiguralo finan- organizaciji Zrinske garde odrcijska sredstva u proračunu u žan 4. međunarodni znanstveni iznosu od 488.580 kuna u 2019., skup na temu “Nikola IV. Zrin2020. i 2021. godini. Ministrica ski i njegovo doba”, na kojem Blaženka Divjak naglasila je da je sudjelovalo 28 predavača i Međimurska županija već niz znanstvenika iz pet zemalja godina prednjači svojim gospo- (Hrvatska, Mađarska, Austrija, darskim statusom, a povijesna Slovenija, Crna Gora). Oni su, tradicija roda Zrinski gotovo da među ostalim, donijeli sljedeći je zaštitni znak grada Čakovca. zaključak: – Sudionici skupa podržaStoga će, rekla je, osnivanje podružnice središnjeg hrvatskog li su prijedlog predsjednika

Zrinska garda Čakovec ostvaruje osnovne ciljeve svoga osnivanja, odnosno zaštite i promocije hrvatske povijesti i kulture

Zrinske garde Čakovec Alojzija Sobočanca, dipl. oec., da se u Čakovcu osnuje „Povijesni institut za proučavanje života i djela Zrinskih i Frankopana“, koji će kontinuirano proučavati, istraživati, objavljivati i promicati hrvatsku povijest, kulturna te književna i likovna djela nastalih inspiracijom iz života i djela Zrinskih i Frankopana.”

Zrinska garda Čakovec je slijedom toga osnovala posebno povjerenstvo koje je obavilo niz razgovora s pojedinim ustano-

vama i institucijama koje su, poput, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dale potporu ovoj inicijativi.

Valorizacija

Zaključkom hrvatske Vlade sa sjednice u Čakovcu konačno će se sustavno valorizirati značaj obitelji Zrinskih i Frankopana, ne samo za Međimurje, već i za cijelu Hrvatsku, u povijesnom razdoblju koje su obilježili pojedini njihovi članovi. To je još jedan uspjeh u nastojanjima

Zrinske garde Čakovec da se rodu Zrinskih i Frankopana hrvatska oduži i na znanstvenoj razini proučavanjem njihove baštine. Time Zrinska garda Čakovec ostvaruje osnovne ciljeve svoga osnivanja, odnosno zaštite i promocije hrvatske povijesti i kulture, osobito baštine Zrinskih i Frankopana. Tome će doprinjeti i skoro postavljanje odgovarajućeg spomenika Petru Zrinskom i Franku Krsti Frankopanu u blizini mjesta pogubljenja u Bečkom Novigradu.

KRALJEVINA ŠVEDSKA OVE GODINE PARTNER 49. VARAŽDINSKIH BAROKNIH VEČERI

Barokni ugođaj krajem rujna i u Prelogu te Lopatincu Varaždinski festival barokne glazbe ove godine uz zemlju partnera Švedsku najavljuje posebne zanimljivosti. Tijekom 12 festivalskih dana, od 20. rujna do 1. listopada, ukupno će biti održano 30 koncerata u 12 mjesta Varaždinske, Međimurske i Krapinskozagorske županije te u slovenskom Ptuju.

Vrhunski program

– Teško bi bilo isticati pojedine izvođače jer ih na programu ima toliko vrhunskih, ne samo iz Švedske i njihovih susjeda iz Norveš-

ke, nego i domaćih glazbenih snaga koje naglasak i ove godine stavljaju na očuvanje hrvatske glazbene baštine.

Međutim, mislim da će svakako najveći dojam ostaviti svečano otvorenje na kojem se predstavljaju Zbor i orkestar Göteborg Baroque s programom Vivaldija, Romana i Händela s dobro poznatom himnom nogometne Lige prvaka. Romeo & Julia Kören iz Stockholma posebna su atrakcija koju nikako ne biste smjeli propustiti, jer oni plešu, glume i rade show – na poseban neobarokni način izvodeći obrade

popularne švedske grupe ABBA. Drugi festivalski vikend donosi norveške zvijezde Barokni ansambl Oslo Circles u dvorcu Trakošćan, te Royal Swedish Chamber Orchestra u koncertnoj dvorani varaždinskoga HNK-a – rekao je ravnatelj Večeri Davor Bobić.

– Uz raspored svih koncerata koji možete naći na službenim stranicama Festivala, svi su popratni programi objedinjeni dodatnim programom čiji je naziv „Total baroque“, koji donosi brojne radionice, izložbu cvijeća, izložbu fotografi-

ja, filmske večeri, gastro show, književne večeri uz predstavljanje švedske književnost i još puno toga – najavio je Raymond Rojnik, ravnatelj Koncertnog ureda Varaždin, izvršnog organizatora VBV-a.

Sp omen i mo d a ć e s e koncerti izvan Varaždina održavati u Knegincu, Vinici, Loboru, Križevcima, Varaždinskim Toplicama, Krapini, Ptuju, Ludbregu, Pleškovcu, Belcu i Prelogu, a pokroviteljica Festivala je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda GrabarKitarović. (gm)

16 Duplerica

Regionalni tjednik || 7. kolovoza 2019., br. 153

U ČAKOVCU JE OD 30. SRPNJA DO 4. KOLOVOZA ODRŽANO P

„Sve ono najbolje kaj je tu se na Porcijunkulovu m

– Velika hvala svim sudionicima manifestacije, koji su u šest dana svojim doprinosom osigurali nezaboravno iskustvo za sve posjetitelje. Hva i svakom osmijehu! – zadovoljno je poručila Boška Ban Vlahe PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

luščije ne možete iskoristiti – odmah su nam pojasnile članice Udruge žena Nedelišće, koje svoje znanje prenose na Čakovec je i ove godine mlađe naraštaje. na šest dana postao veliko – Obilazimo škole i dječje zabavno šetalište. Brojni vrtiće i prezentiramo vještinu izlagači, izvođači i zabavljači izrade cekera. Važno je da se upotpunili su ionako bogat tradicija sačuva od zaborava, program najstarije čakovečke a ovo je jedan od načina. I manifestacije, Porcijunku- tu na Porcijunkulovu nam lova. prilaze ljudi, mladi i stari, Okosnica manifestacije raspituju se, promatraju nas, je Sajam tradicijskih zana- snimaju… ta, na kojem se predstavilo U velikom izboru tradicijtristotinjak izlagača. Svoje skih obrta našlo se mjesta i za mjesto zauzela je i Marija one nešto modernije. Stalni Jančec iz Donjeg Pustakovca. sudionik Porcijunkulova, Pred njezinim štandom sa ali i drugih čakovečkih mastarinskim kolačima stvarala nifestacija, je Marko Makaj iz Beretinca, koji izrađuje se poprilična gužva. betonske skulpture iz kalupa. ”Vredno čekanja” – Ovime se bavim već če– Kak gospođa Marija do- tiri godine, a ovakvi sajmovi nese kolače, tak ih i rasproda. idealna su prilika da ljudi Ali ih je vredno čekati! – re- upoznaju moja djela. Porcikla nam je Nadica Novak iz junkulovo uistinu ima posebPreloga, koja je u konačnici nu atmosferu. Puno je ljudi dočekala svoju međimursku u gradu, dolaze sa svih strana. Mnogi od njih zastanu i gibanicu. ispred mog štanda. Zanima ih – Ljudi su se zaželjeli starih tradicionalnih kako skulpture nastaju. kolača, koje Unatrag sedam su pripremamjeseci radim U velikom le naše bake i unikatne i mame. posude koje izboru tradicijskih Nije ih ručno moobrta na del i ra m – t e š k o rekao nam priprePorcijunkulovu miti, a li je Marko. se našlo mjesta ako znate Zahvale prav i rei za one nešto cept. O v i Da bi Porcimodernije junkulovo mokoje ja radim glo oduševljavasu po receptima moje bake i ti iz godine u godinu, prenose se s koljena na potrebno je mnogo rada, koljeno. Volim slagati kolače, truda i odricanja. To zasia kad sam otišla u penziju, gurno itekako dobro znaju u da bih ispunila slobodno Turističkoj zajednici Grada vrijeme odlučila sam otvoriti Čakovca, bez čijeg ogromnog OPG. To su pravi proštenjski angažmana ne bi bilo niti šest kolači. Slatki, slani, od tikve, dana vrhunske priredbe.

– Velika hvala svim sudiomaka… sve ono što su naši stari nekada imali na ras- nicima manifestacije, koji su polaganju – otkriva Marija u šest dana svojim doprinosom osigurali nezaboravno Jančec.

Nastup na Porcijunkulovu iskustvo za sve posjetitelje.

Najveća hvala svima koji su se ne propušta.

– Sve ono najbolje kaj je sudjelovali u organizaciji te negda Međimurje bilo, kaj svima koji su uložili velike se tu između Mure i Drave napore da nam Čakovec u stvaralo, na Porcijunkulovu ovo vrijeme izgleda besprijese more videti, ali i probati. korno. Zahvaljujemo i našim Nama starijima probude se sponzorima, koji nas već sjećanja, a ovi mlađi mogu nekoliko godina vjerno prate puno toga naučiti – zaključila i podržavaju.

Hvala građanima Čakovca, je gospođa Marija.

Na drugoj strani Trga Re- žiteljima Međimurja, svim publike vrijedne ruke Du- posjetiteljima manifestacije šanke Medved i Branke Fegeš na podršci, lijepim riječima, plele su cekere. dobroj zabavi, pozitivnoj – Bitno da je luščije meka- energiji i svakom osmijehu! – no. Onda ga možete obliko- zadovoljno je poručila Boška vati i napraviti dobar ceker. Ban Vlahek, pomoćnica diDanas je puno kojekakvih rektora Turističke zajednice hibridnih sorti kukuruza, čije Grada Čakovca.

Duplerica

7. kolovoza 2019., br. 153 || Regionalni tjednik

17

PORCIJUNKULOVO, NAJSTARIJA ČAKOVEČKA MANIFESTACIJA

e Međimurje negda bilo, more videti, ali i probati“

ala i građanima Čakovca, žiteljima Međimurja te svim posjetiteljima manifestacije na podršci, lijepim riječima, dobroj zabavi, pozitivnoj energiji ek, pomoćnica direktora Turističke zajednice Grada Čakovca.

Nagrade i priznanja najboljim izlagačima Posljednjega dana manifestacije su dodijeljene nagrade i priznanja najboljim izlagačima. Poklone su uz organizatora, Turističku zajednicu Grada Čakovca, osigurali i brojni sponzori. Za najsimpatičnije izlagačko mjesto nagrađene su Štraus palačinke iz slovenskog Šmarja. Najkreativnije izlagačko mjesto imale su MM torte Mile Magdalenić iz Savske Vesi. Najsimpatičnija izlagačica je Kristinka Marija Čosić iz Svetog Ilije, dok je najsimpatičniji izlagač Dragutin Jamnić iz Lepoglave. Nagradu za najljepši osmijeh Porcijunkulova primile su Ena Petković i Nevenka Trstenjak. Posebno priznanje za

vrednovanje kulture i tradicije primili su Kulturno-umjetnička udruga „Veseli Međimurci“ iz Čakovca i Keramikos iz Osijeka.

Posebno priznanje za doprinos manifestaciji uručeno je Odsjeku za komunalno i prometno redarstvo Grada Čakovca, koji čine privremeni pročelnik Ivica Pongrac, prometni i komunalni redari Dario Toplek, Zoran Ilić i Zoran Bajsić te komunalni redari Ivan Zadravec, Dario Sklepić i Mihael Tkalčec.

Glavnu nagradu, bicikl sponzora Beciklin iz Preloga, izvukao je maleni posjetitelj uz podršku gradonačelnika Stjepana Kovača, a otišla je Dragici Fegeš iz Slakovca.

18 Sport

Regionalni tjednik || 7. kolovoza 2019., br. 153

STOLARIJA ŽEGER OSVOJILA “ĐELACOV MEMORIJAL” Nogometni klub Varteks nastavlja s tradicijom održavanja Memorijalnoga malonogometnog turnira „Anđelko Herjavec“, koji je proteklog vikenda održan po 14. put na terenima kod sportske dvorane Graberje.

Turnir je ove godine okupio 12 ekipa, a naslov pobjednika pripala je sastavu Stolarija Žeger, koja je u finalnom susretu nakon završnog rezultata 2:2 bila bolja u izvođenju slobodnih udaraca od ekipe

SPORT

Kiwi Reactor. Treće mjesto osvojila je ekipa Luxury Stone.

Organizatori su podijelili nagrade i za najbolje pojedince 14. „Đelacovog memorijala“. Najbolji strijelac turnira je Dominik Brletić iz ekipe Luxury Stone. Naslov za najboljega golmana završio je u rukama Tomislava Hirša iz ekipe Kiwi Reactor, dok je najbolji igrač turnira Tomica Čikor iz pobjedničke ekipe.

PLIVANJE

Varaždincima medalje na Prvenstvu Hrvatske

Članovi plivačkih klubova Barok i Varaždin nastupili su na Prvenstvu Hrvatske na bazenu Mladosti u Zagrebu.

Natjecanje je okupilo 315 plivača iz 33 domaća kluba.

Kod Barokovaca najviše razloga za sreću imali su Martina Štefinec i Luka Cvetko, koji su se okitili naslovima državnih prvaka. Luka je postao mlađi seniorski prvak na 50 metara slobodno, dok je na 50 metara leptir, 50 metara leđno i 100 metara slobodno osvojio druga mjesta. Martina je pak nova juniorska prvakinja na 50 metara prsno s osobnim rekordom od 33,34 sekunde, a na 100 metara prsno osvojila je drugo mjesto u juniorskoj i mlađoj seniorskoj kategoriji, kao i treće mjesto na 200 metara prsno u juniorskoj kategoriji.

Juniorke Noa Stolnik i Patricija Lončarić izborile su B finala na 50 metara prsno, a mlađi junior Lovro Pintarić B finale na 200 metara leptir i C finale na 100 metara slobodno.

M l ađ a ju n iork a Pe t r a Gašparac plivala je u C fi-

nalu na 200 metara leđno, dok su Luka Štumberger, Niko Balenta, Luka Kokotec, Anamarija Zavrtnik i Nika Dobovičnik, iako kadeti, također uspjeli izboriti nastupe u C finalima.

NOVI PORAZ NOGOMETAŠA VARAŽDINA

“Bilo je previše pogrešaka, a to se u Prvoj ligi kažnjava” U 3. kolu Prve HNL Varaždin je poražen 3:1 na gostovanju u Puli protiv Istre. Jedini gol za Varaždin zabio je Leon Benko iz kaznenog udarca.

I plivači Varaždina kući su se vratili s medaljama. Junior Karlo Hajdinjak je osvojio srebro na 50 metara prsno s novim osobnim rekordom od 31,00 sekunde. U disciplini 200 metara prsno Karlo je izborio B finale. Mlađa juniorka Anamaria Cmrečak je u A finalu na 200 metara prsno s novim osobnim rekordom od 2:52,44 osvojila brončanu medalju. Osim toga, izborila je i B finale u disciplini 100 metara prsno.

Nogometaši Varaždina nisu uspjeli na gostovanju u Puli stići do prvih bodova. Momčad Istre slavila je u 3. kolu Prve hrvatske nogometne lige s 3:1.

Koban za Varaždince bio je raspoloženi mladi napadač Mario Ćuže, koji je put prema hat tricku započeo već u 8. minuti, a s minimalnim vodstvom 1:0 Istra je otišla i na odmor. I u nastavak susreta nogometaši Varaždina ušli su prilično dekoncentrirani, pa Istra u 48. minuti povećava prednost na 2:0. Nadu u preokret nakratko je vratio Leon Benko, koji smanjuje na 2:1 u 59. minuti iz kaznenog udarca. No, ponovno se

ukazao Ćuže i lijepim golom u 73. minuti zapečatio je sudbinu Varaždina. Ni nakon prospavane noći trener Varaždina Borimir Perković nije mogao sakriti razočaranje izvedbom svojih igrača u subotnjem susretu.

Istra bila opasnija

– Volio bih da mogu pohvaliti svoje igrače, ali nažalost ne mogu. Odigrali smo lošu utakmicu. Već je sam ulazak u susret bio iznimno loš. Nakon rano primljenog pogotka pokušali smo uspostaviti svoju igru, ali bez konkretnog učinka.

Nismo bili opasni prema protivničkom golu. Dugo nisam

vidio toliko tehničkih grešaka kao u subotu u Puli. U Prvoj ligi takve se greške kažnjavaju. Kada se sve poklopi, ni rezultat nije mogao biti drugačiji – izgovorio je trener Perković u nedjelju na konferenciji za medije.

Iako je Varaždin u nastavku utakmice bio konkretniji i opasniji, to se nije odrazilo na rezultat. – Da smo i uspjeli doći do 2:2, moram priznati, ne bi bilo zasluženo. Istra je po svemu bila opasnija i konkretnija, bolja momčad – iskreno je komentirao strateg Varaždina.

Ono što je trenera Perkovića posebno zasmetalo su greške koje se ponavljaju.

U NEDELJANCU JE ODRŽAN 25. MEMORIJALNI NOGOMETNI TURNIR

– Ne možete ponavljati greške i nadati se dobrom rezultatu i bodovima. Ima nekoliko stvari na kojima konstantno radimo i gdje će se, vjerujem, uskoro vi-

U sljedećem kolu, u subotu, 10. kolovoza, Varaždin gostuje u Zaprešiću protiv Intera djeti pomak u igri. Svjesni smo pogrešaka, ali nam se prečesto događaju, što nas košta lako primljenih golova – zaključio je trener Perković. (rp)

Polet iz Svetog Martina odnio titulu pobjednika Na nogometnom igralištu u Nedeljancu je u nedjelju, 28. srpnja, održan 25. Memorijalni turnir „Nedeljanec 2019.“ u spomen na preminule bivše nogometaše i članove istoimenoga kluba.

Turnir je održan u spomen na preminule Dražena Pozdera, Stjepana Horvata, Tomislava Koledića, Stanka Fošnara, Stjepana Težaka, Velimira Habruna, Vida Ljubeka, Dražena Pozdera, Franju Štefaneka, Josipa Medveda, Milana Đurđeka te Mladena i Franju Brezovca.

Na turniru su sudjelovale četiri ekipe. U prvom polufinalu susreli su se domaći četvrtoligaš Nedeljanec i Plitvica iz Gojanca, član Prve županijske lige. Završilo je 2:0 za

domaćina. U drugom polufinalu Polet iz Svetog Martina na Muri, koji je prvi put nastupio na Memorijalnom turniru u Nedeljancu, je s visokih 9:0 svladao Budućnost iz Vidovca, također člana 1. ŽNL. Čak pet golova u toj utakmici je zabio Tomislav Medved, a tri je postigao Josip Brezovec, Nedeljančanin u redovima međimurskog trećeligaša. Jednom je mrežu vidovečkih nogometaša zatresao i Filip Perčić.

U utakmici za treće mjesto Vidovčani su pobijedili Gojančane s 4:0.

U velikom finalu titulu pobjednika je odnio Polet. Svetomartinčani su slavili protiv Nedeljanca s 3:0. Dva gola je postigao Brezovec, a jednom se među strijelce upisao Perčić.

Sport

7. kolovoza 2019., br. 153 || Regionalni tjednik

19

ODLIČAN NASTUP PLIVAČA ČPK-a NA KADETSKOM PRVENSTVU HRVATSKE Članovi Čakovečkoga plivačkog kluba nastupili su na kadetskom Prvebstvu Hrvatske u 50-metarskim bazenima, koje je održano u Zagrebu. Pod vodstvom trenera Gorana Kolarića nastupali su: Sven Furdi, Matija Tropša, Borna Bičak, Meri Furdi, Marta Horvat, Vida Kolarić, Sara Puklavec i Lucija Trupković.

- Svojim odličnim nastupima opet su dokazali da Čakovečki plivački klub zaslužuje

visoku poziciju u hrvatskom plivanju, što je potvrdio i ekipni plasman na natjecanju, odnosno odlično 9. mjesto od ukupno 31 kluba u Hrvatskoj - izjavio je trener Goran Kolarić i posebno istaknuo Martu Horvat, Vidu Kolarić i Matiju Tropšu.

- Marta je postigla svoj najbolji rezultat u disciplini 200 metara leđno zauzevši visoko 4. mjesto te 7. mjesto u disciplini 100 metara leđno. Vida je odlično otplivala disciplinu

200 metara leptir te zauzela 10. mjesto, a isti plasman ostvario je i Matija u disciplinama 100 i 200 metara leptir – zaključio je trener Kolarić.

Plivači ČPK-a pokazali su da odlično plivaju i štafete. Plivačice na 4x100 metara mješovito su bile 8., na 4x100 metara slobodno su osvojile 10. mjesto, dok su štafete 4x100 metara za plivačice i plivače također osvojile 10. mjesto.

VARAŽDIN DOMAĆIN EKIPNOG PRVENSTVA EUROPE U ATLETICI

Hrvatsku reprezentaciju predvode Sandra Perković, Sara Kolak, Stipe Žunić…

– Dugo nisam bacala u Varaždinu i jedva čekam. Sretna sam što se tako veliko natjecanje održava u Hrvatskoj, i to baš u Varaždinu.

Nadam se da će biti pune tribine – poručila je olimpijska pobjednica Sara Kolak PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

boda biti održano ovog vikenda, 10. i 11. kolovoza.

– rekao je Ivan Domislović, predsjednik Atletskoga kluba Sloboda i dopredsjednik Hrvatskoga atletskog saveza.

Poziv na vrhunsku atletsku priredbu u Varaždinu su uputile i naše najbolje atletičarke, među kojima je i olimpijska pobjednica Sara Kolak.

Vrhunski uvjeti – Nakon 30 godina u VaU Varaždin dolaze najbolji raždinu nas ponovno očekuje velika atletska priredba. Točno atletičari i atletičarke iz Austritri desetljeća nakon JUPEA-e u je, Bugarske, Danske, Estonije, Varaždinu ćemo imati Ekipno Gruzije, Islanda, Izraela, Latvije, prvenstvo Europe u atletici, na Luksemburga, Malte, Slovenije kojem će nastupiti atletičari i i Hrvatske, koji će se natjecati u atletičarke iz 12 zemalja, njih 20 atletskih disciplina. više od sedam stotina, među – Posljednja dva mjeseca kojima će biti i velike zvijezde nismo mogli ostvariti idealne svjetske i europske atletiuvjete za trening jer su sve atletske staze u ke, osvajači medaHrvatskoj bile lja na velikim u renovaciji, natjecanjima.

– Pozivam sve neki od naNaša će reših najboprezentacija ljubitelje atletike nastupiti u ljih atleda dođu na najboljem tičara su sastavu, ozlijeđeni, ovo vrhunsko pa ćemo pa je, prinatjecanje – rekao je imati primjerice, još uvijek godu vidjeti gradonačelnik upitan nao l i m p i j s ke Čehok pobjednice s t up Fi l ip a S a n d r u Pe rMihaljevića.

S puno poteškoća ković i Saru Kolak, idemo prema EuropStipu Žunića, Filipa Mihaljevića, Mariju Tolj… Odavno skom momčadskom prvenstvu u Hrvatskoj nismo imali ovakvu u Varaždinu, no nadamo se da atletsku priredbu na repre- ćemo tamo, s velikom motivazentativnoj razini – istaknuo cijom naših reprezentativaca, je Ivan Veštić, predsjednik ipak uspjeti ostvariti glavni Hrvatskoga atletskog saveza, cilj – istaknuo je Mladen Katanajavljujući Ekipno prvenstvo linić, izbornik hrvatske atletske Europe u atletici 2. lige, vrhun- reprezentacije.

Veliku provjeru organizatori sko atletsko natjecanje koje će na obnovljenom stadionu Slo- Ekipnog prvenstva Europe u

Besplatan ulaz

atletici – Europska atletska federacija (EAA), Hrvatski atletski savez (HAS) i Grad Varaždin – imali su proteklog tjedna na dvodnevnom Pojedinačnom prvenstvu Hrvatske za seniore i seniorke, koje je održano na stadionu Sloboda.

– Prvenstvo Hrvatske bila je idealna prigoda da testiramo nove uređaje, nove tehnologije koje ćemo prvi put koristiti na našem stadionu. Svi sudionici su oduševljeni izgledom stadiona, uvjetima koje nudi natjecateljima i kvalitetom atletske staze

– Pripremam se za ovo izazovno natjecanje i tomu se jako, jako, jako veselim. Dugo nisam bacala u Varaždinu i jedva čekam. Sretna sam što se tako veliko natjecanje održava u Hrvatskoj, i to baš u Varaždinu.

Nadam se da će biti pune tribine – poručila je Sara.

Da je sve spremno za uzornu organizaciju potvrdio je i varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok.

– Ovih smo dana dobili i certifikat Europske atletske federacije, pred završetkom su posljednje pripreme za natjecanje, mislim da imamo puno razloga za ponos. Pozivam Varaždinke i Varaždince, sve poklonike atletike, da ovaj vikend dođu na Slobodu, da vide kako smo uredili stadion i da podrže naše najbolje atletičare i atletičarke – rekao je gradonačelnik Čehok.

Natjecanja počinju u subotu, 10. kolovoza, u 15 sati, a ulaz na stadion Sloboda bit će besplatan.

NA STADIONU SLOBODA ODRŽANO POJEDINAČNO PRVENSTVO HRVATSKE

Atletičarima Slobode pet naslova državnih prvaka Na obnovljenom stadionu Sloboda u Varaždinu održano je dvodnevno Pojedinačno prvenstvo Hrvatske u atletici. Puno razloga za zadovoljstvo već prvog dana natjecanja imao je domaćin Atletski klub Sloboda, čije su atletičarke osvojile tri naslova državnih prvakinja. Zlato na 100 metara, s rezultatom 12,22, osvojila je Lucija Pokos.

– Nisam se nadala pobjedi, ove sezone nisam baš najbolja, bila sam i ozlijeđena, a konkurencija je bila jaka. Uvjeti za sprint su bili vrlo teški zbog sparine, no ipak sam uspjela – rekla je Lucija.

Naslovom državne prvakinje i zlatnom medaljom ponovno se okitila

i Kristina Dudek, koja je u finalnoj utrci na 400 metara pobijedila s rezultatom 54,82.

– Sretna sam jer sam uspjela obraniti prošlogodišnji naslov državne prvakinje, a to mi je bio glavni cilj.

Cijele sezone sam na tom rezultatu, no nadam se da ću na Ekipnom prvenstvu Europe biti još motiviranija zbog jače konkurencije i da ću ostvariti rezultat sezone – istaknula je Kristina.

Osvojenim četvrtim mjestom na 400 metara, s rezultatom 48,36, mjesto u hrvatskoj reprezentaciji osigurao je i Gabrijel Stojanović. Prvi dan atletskih natjecanja završio je još jednim uspjehom varaždinskih atle-

tičarki. Štafeta Slobode, koja je trčala u sastavu Marta Novak, Kristina Dudek, Mateja Jambrović i Lucija Pokos, naslov je osvojila s rezultatom 47,46.

Drugog dana natjecanja u disciplini 200 metara Lucija Pokos bila je treća (24,67), Kristina Dudek peta (25,20), a Mateja Jambrović deveta (25,55). U štafeti 4 x 400 metara domaće atletičarke Marta Novak, Lucija Pokos, Mateja Jambrović i Kristina Dudek zauzele su prvo mjesto (3:47,12). Titulu državnog prvaka osvojio je i Mirko Mičuda u bacanju kladiva s rezultatom 63,04 metra, dok je u kategoriji seniora na 200 metara Karlo Marciuš zauzeo šesto mjesto (22,41).

Zlatna štafeta: Marta Novak, Kristina Dudek, Mateja Jambrović i Lucija Pokos

20 Puls grada

Regionalni tjednik || 7. kolovoza 2019., br. 153

Porcijunkulovo 2019

Ženski svijet

7. kolovoza 2019., br. 153 || Regionalni tjednik

21

MALI ŽENSKI RAZGOVORI S MARIJOM NOVAK

“Što sam starija, sve više otkrivam potencijal u sebi!”

Mnogi su je prozvali čuvaricom narodne tradicije iz Turčišća. Iza sebe ima dvije objavljene knjige, a slobodno vrijeme najčešće provodi s iglom i koncem u ruci ili pišući. Veseli je i vrijeme koje odvoji da bi se posvetila unukama.

PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

Marija Novak rođena je 1956. godine u Domašincu kao drugo dijete u obitelji Hamer, od oca Mije i majke Barbare r. Furdi. U Domašincu je odrasla i završila osnovnu školu, a u životu se bavila poljoprivredom, radila je kao krojačica u vlastitoj radionici te šivala odjeću po mjeri.

Danas i dalje radi u vlastitoj kući te kao udomitelj brine o četiri odrasle osobe koji su korisnici Centra za socijalnu skrb Čakovec.

- Budući da je moj posao vezan uz kuću, posao je to koji traje 24 sata na dan, mogla sam se posvetiti pisanju knjiga i izradi rekonstrukcija starinske oprave, čija je izrada zahtijevala jako puno vremena - priča nam Marija Novak, koju su mnogi prozvali čuvaricom narodne tradicije.

Ponosna je vlasnica dviju knjiga posvećenih malome

– Uspjeh u životu je sačuvati zdravlje – smatra Marija Novak međimurskom čovjeku, očuvanju sjećanja na nekadašnji način života te prigodama u kojima se ta oprava nosila.

Njezina prva knjiga nosi naziv „Trgam od zaborava“, a u drugoj knjizi naslova „Priče iz življeja međimurskoga čoveka“ opisuje život maloga čovjeka u poznatim povijesnim događajima, kako je preživljavao i kako se nosio s nedaćama i na kraju kako se, unatoč svemu, ipak znao veseliti.

- Željela sam prikazati život međimurskoga čovjeka onako kako je to doživljavao mali čovjek, seljak – objašnjava Marija, koja je ujedno i članica Udruge žena „Potočnica“ iz Domašinca.

Na koji ste uspjeh u životu najviše ponosni?

Ponosna sam na mnogo stvari koje sam realizirala u životu, no trenutno sam izuzetno ponosna na dvije objavljene knjige, jer prije deset godina još nisam mogla ni sanjati da ću jednog dana objaviti makar i jednu knjigu.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Uporna, energična i osjećajna. Što vam prvo padne na pamet kada čujete riječ Međimurje?

Slika zelenih livada i polja omeđenih Murom i Dravom, kakva je bila u vrijeme mog djetinjstva.

Prozvali su vas „čuvaricom tradicije iz Turčišća“. Kako to doživljavate?

S ponosom, ali osjećam i još veću obvezu prenijeti svoje znanje na mlade generacije.

Biste li htjeli da ste neku stvar ranije napravili u životu i koja je to stvar?

Ne, za sve u životu dođe vrijeme.

Kojoj se uspomeni uvijek vraćate?

Uspomena na djetinjstvo.

Najljepše mjesto na svijetu je… …moje Međimurje.

Tko vas najbolje poznaje?

Moj muž, mada ponekad pomislim da ni sama sebe ne poznajem dovoljno: što

Omiljeni glazbenik joj je Krunoslav Kićo Slabinac te jako voli gibanicu sa sirom i perece sam starija sve više otkrivam potencijal u sebi! Na primjer, kada sam radila na prvoj knjizi, tada sam otkrila da imam i pjesnički dar, tako da sad već imam dovoljno pjesama za

zbirku…

Tko vam je uzor u životu?

Svatko od koga imam što naučiti.

Volite li kuhati?

Volim!

Najdraže jelo?

Nemam neko posebno jelo, ali jako volim gibanicu sa sirom i perece.

Kada biste mogli otići na večeru s bilo kojom osobom iz prošlosti ili sadašnjosti, tko bi to bio?

Morala bih razmisliti…

Omiljeni glazbenik?

Krunoslav Kićo Slabinac.

Koju pjesmu uvijek s gu-

štom otpjevate? još stići puno toga napraviti.

Jednu staru međimursku Kako provodite slobodno koja govori kako se nekada vrijeme? putovalo vlakom iz Kanjiže i S iglom i koncem u ruci ili Sombotelja, a zove se „Alj s pišući.

Kaniže ali Sombotelja“.

Prava žena nikad ne smiŠto vas najviše usrećuje u je… životu? … zaboraviti na sebe.

Kada uspješno priveNajd r a ž i o dje v n i predmet? dem kraju ono što Haljina. sam započela. Što vam se Koji ste najU životu više sviđa bolji sav jet je najviše usrećuje d a n a š n j a primili i tko moda ili vam ga je kad uspješno moda iz vadao? privede kraju ono „Budi svoja šeg djetinji samo tako stva? što je započela nastav i! “ SaLijepa je ona stara, a lijepa je i vjet sam dobila današnja. Moda se od svojih prijatelja. oduvijek mijenjala, ali Najljepša uspomena mogu primijetiti da se dosta iz djetinjstva?

Razne igre koje sam igrala toga kroz neko vrijeme ponavsa svojim vršnjacima kojih se lja - samo se ubace novi detalji rado sjećam te ih prenosim i opet je nova moda. svojim unukama. Kad god Što uvijek nosite u torbici? se ukaže prilika odem na Kišobran. radionice te ih tako prenosim Za što vam nije teško izdalje na način kako su stariji dvojiti novac? prenijeli na mene. Odnosno, Za svoje unuke i laneno znanje se prenosilo s koljena platno od kojeg će nastati nova na koljeno pa tako i razne igre. replika međimurske prepoŠto biste promijenili na znatljive narodne nošnje. sebi? Što je za vas uspjeh u žiNišta. Tada onda više ne votu? bih bila ja.

Sačuvati zdravlje, a uspjeh Što još niste napravili, a će doći ako čovjek nešto istinželite? ski želi. Da bi čovjek uspio, Puno toga… Nadam se da ću potrebno je puno truda i rada!

22 Zeleni kutak

Regionalni tjednik || 7. kolovoza 2019., br. 153

CENTRU DR. RUDOLFA STEINERA 200.000 KUNA

ZELENI KUTAK MEĐIMURSKA PRIRODA

Dojave čuvarima prirode Piše: Velimir Bašek, glavni čuvar prirode u Međimurskoj županiji

Na internetskim stranicama „Međimurske prirode“ dostupan je obrazac za dojavu čuvarima prirode. Putem tog obrasca, svi zainteresirani mogu prijaviti uočeni problem u prirodi, a prijava se upućuje direktno čuvarima prirode koji onda dalje postupaju po službenoj dužnosti. Naravno, ako je problem direktno vezan za zaštićena područja ili zaštićene vrste unutar ili izvan zaštićenih područja.

Neposredni nadzor

Time je rad Javne ustanove još više približen svima onima koji žele doprinijeti očuvanju prirode u Međimurju.

Neposredni nadzor zaštićenih područja osnovni je zadata k čuva ra prirode. Budući da je značajan dio Međimurske ž up a n ije prepoznat kao područje vrijedne prirode te je kao takav zaštićen u nekoj od zakonskih kategorija zaštite, a trenutni broj čuvara prirode zaposlen u „Međimurskoj prirodi“ još uvijek nije dostatan za kvalitetno pokrivanje cjelokupnog terena na svakodnevnoj bazi, dojave lokalnog stanovništva čuvarima prirode smatramo važnom karikom u ispunjavanju zadaće očuvanja prirode kao zajedničkog cilja svih stanovnika Međimurja. Čuvari prirode postupaju po službenoj dužnosti sukladno Zakonu o zaštiti prirode te procesuiraju one zabranjene radnje i kažnjiva ponašanja

koja su taksativno navedena u Zakonu, što ne znači da prilikom uočavanja problema koji direktno ne spadaju u njihovu domenu okreću glavu.

Prijave koje dolaze do čuvara prirode, a spadaju u djelokrug rada drugih institucija, ne završavaju u ladici, već se nakon obrade i prikupljanja relevantnih informacija prosljeđuju do nadležnih institucija na daljnje postupanje.

Postignuta razina kvalitetne suradnje s inspekcijama, policijom, komunalnim redarima i ostalima preduvjet je uspješnog rješavanja problema na terenu.

Prijave i savjeti

Stoga apeliramo na sve zainteresirane da iskoriste mogućnost dojave čuvarima prirode i da pritom navedu što je moguće više informacija o potencijalnom problemu . U obrascu dojave postoji mogućnost prilaganja fo t o g r a f i j a i odabira lokacije na karti. Dojava čuvarima prirode u pravilu ne može biti anonimna upravo zbog mogućnosti prikupljanja dodatnih informacija od prijavitelja, ali se anonimnost poštuje prilikom postupanja prema trećoj strani.

Dakako, osim dojava o problemima, žitelji Međimurja mogu prijaviti i neki pozitivni uočeni fenomen, pronalazak rijetke vrste ili staništa, poslati fotografiju dijela međimurske prirode kojeg smatraju vrijednim pažnje, ali isto tako i ponuditi savjet kako pridonijeti očuvanju prirode u našemu Međimurju.

U SKLADU S PRIRODOM

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj u Čakovcu 25. srpnja donesena je odluka o davanju suglasnosti Ministarstvu poljoprivrede za sklapanje sporazuma s Centrom dr. Rudolfa Steinera iz Donjeg Kraljevca, o financiranju promicanja biodinamičke poljoprivrede u 2019. godini.

Centru će biti dodijeljen iznos od 200.000 kuna za troškove održavanja manifestacije Hrvatski dani biodinamike, međunarodnog

ocjenjivanja voćnih vina, održavanje tečajeva i edukacija o biodinamičkoj proizvodnji te za nabavku informatičke opreme.

Osnovni cilj rada Centra je organizacija predavanja, radionica i seminara iz svih područja djelovanja dr. Rudolfa Steinera pa i biološko-dinamičke poljoprivrede. Biodinamička poljoprivreda ili biološko-dinamička poljoprivreda je oblik ekološke poljoprivrede temeljen na idejama Rudolfa Steinera.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE POMAŽE DOMAĆI

Mladen Dobranić: “ sezone biti vrlo viso

– Odlična je stvar da će se u Međimurju graditi jedan takav centar kapaciteta 5000 ton Mladen Dobranić, predsjednik Udruge voćara, vinogradara i PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Ministarstvo poljoprivrede osmislilo je Program potpore za proizvođače jabuka u 2019. godini kojim je predviđena provedba aktivnosti koje doprinose sprječavanju širenja bolesti i nastanka dugoročnih šteta uslijed izvanrednih vremenskih okolnosti te održavanje površina pod trajnim nasadima u dobrom proizvodnom stanju.

Programom je za te aktivnosti rezervirano 20 milijuna kuna.

Nove hladnjače

Potpore može ostvariti svaki voćar koji se nalazi u Upisniku poljoprivrednika za površine koje su upisane u ARKOD sustav Agencije za plaćanja na kojima uzgaja jabuke. Korisnik potpore je dužan, neposredno nakon berbe, na površinama za koje je ostvario potporu ukloniti sve zaostale plodove te pokupiti sve plodove sa tla da bi se spriječili nastanak i širenje zaraze uzrokovane štetnim organizmima. Ovo je samo još jedna u nizu mjera kojima se pokušava pomoći domaćim voćari u proboju na domaćem i stranim tržištima.

Ono što je međimurske voća-

520

20

hektara se nalazi tisuća tona jabuka pod nasadima jabuka godišnje se proizvede u Međimurskoj u Međimurskoj županiji, što je čini županiji, dok se u jednom od najvećih Hrvatskoj svake proizvođača “kraljice godine ubere oko voća” 95.000 tona

re posebno razveselilo je najava iz Ministarstva poljoprivrede da će se upravo u Međimurskoj županiji nalaziti jedan od svega sedam regionalno distributivnih logističkih centara za poljoprivredne proizvode u Hrvatskoj.

- Do dovršetka izgradnje hladnjača i skladišnih kapaciteta, ovim Programom namjeravamo pomoći proizvođačima da se lakše nose sa štetama koje su pretrpjeli u posljednje dvije godine. Od mraza do štetnika

Vrtlarenje uz poštovanje života u biosustavu Piše: Silvija Kolar-Fodor,

predsjednica Udruge Biovrt www.biovrt.com

Postoje mnoge različite tehnike biovrtlarstva, ali sve polaze od iste pretpostavke – vrtlarenja u skladu s prirodom, bez upotrebe pesticida, herbicida, mineralnih gnojiva, te uz poštovanje svog života u biosustavu.

Biovrtlarstvo ne znači povratak na davne tehnike vrtlarenja koje su se primjenjivale prije konvencionalne poljoprivrede, nego pronalazak novih načina kako uspostaviti ravnotežu u vrtu.

”Nebitne” vrste?

Sav život na zemlji, od najsitnijih bakterija do najvećih svjetskih

sisavaca je povezan. Prema teoriji kaosa, pojednostavljeno, zamah krila leptira na jednoj strani svijeta može izazvati masovna uništenja na drugoj strani svijeta.

Isto je tako i sa životom na Zemlji – ugroženost jedne “nebitne” vrste može izazvati masovni pomor druge vrste, za koju ni ne znamo u kakvoj je vezi s prvom vrstom.

Stoga je, osim uzgajanja vlastite hrane, biovrtlarstvo ponovno otkrivanje prirode. Konvencionalna nas poljoprivreda uči da postoje nametnici koji uništavaju naše bilje i da postoje korovi koji ometaju rast hrani i kradu joj prostor, hranjive tvari i vodu, da je tlo samo materija koju moramo preorati, u nju dodati hranjiva i posijati bilje. Uči nas da mora-

mo voditi pravi rat protiv svega što želi rasti na tom području, osim onoga što mi želimo: da moramo ubiti sve što želi pojesti ono što smo si mi zasadili. U prirodi nema podjele na korisne i nekorisne kukce, nema apsolutnog vlasništva nad određenim prostorima u kojima će rasti samo jedna jedina vrsta. U vrtu u kojem je uspostavljena ravnoteža, to jest, nema primjene kemije, postoji: 33 posto štetnih kukaca, 33 posto korisnih kukaca i 33 posto neutralnih. Divljaju samo površine na kojima su posijane monokulture i koje se tretiraju kemijskim sredstvima. Biovrtlarstvo pokušava pronaći nova rješenja i načine kako vrtlariti u skladu s prirodnim zakonima

i procesima, a ne boriti se protiv prirode.

Masanobu Fukuoka, jedan od začetnika ovakvog načina poljoprivrede nazivao je to “nedjelatnom” metodom – metodom u kojoj većinu posla za vas odradi sama priroda.

Uspostava ravnoteže

U biovrtu nema monokultura. Štoviše, nema ni samo “korisnih” biljaka. Nema samo povrća.

Nema borbe protiv “nametnika”, jer u prirodi postoji ravnoteža te se ona pokušava napraviti i u biovrtu. Nema borbe protiv “korova”, svaka biljka je korisna.

Zeleni kutak

7. kolovoza 2019., br. 153 || Regionalni tjednik

23

OBILJEŽEN SVJETSKI DAN RENDŽERA, 31. SRPNJA Svake godine 31. srpnja u svijetu se obilježava Svjetski dan rendžera u spomen na sve rendžere koji su stradali obavljajući svoje dužnosti. Osim toga, slavimo rendžere i njihov posao zaštite svjetske prirodne i kulturne baštine.

- Na Svjetski dan rendžera se s ponosom sjećamo kolega u svim krajevima svijeta koji su riskirali

svoje živote obavljajući častan posao čuvara prirode. Ove godine ujedno i obilježavamo 27 godina osnivanja Međunarodne rendžerske federacije – International Ranger Federation (IRF). Riječ je o neprofitnoj krovnoj organizaciji osnovanoj s ciljem podizanja svijesti i podrške rendžerima kod njihove uloge u očuvanju našeg prirodnog i kulturnog naslijeđa. Naža-

lost, i u proteklih 12 mjeseci stradalo je više od stotinu rendžera diljem svijeta. Iza svakog rendžera stoji ime i prezime, obitelj, priča o hrabrosti i gubitku. Ovo je neizmjerna cijena koju su oni platili da bi zaštitili biljni i životinjski svijet, kulturnu baštinu, zajednicu i svijet u kojem živimo – ističe rendžer Velimir Bašek iz „Međimurske prirode“.

IM VOĆARIMA BROJNIM POTPORAMA

“Jabuke će ove oke kvalitete!”

ZDRAVLJE IZ POVRĆA

na. Iako se s idejom kasni 20 godina, ipak smo je dočekali – rekao je povrćara Općine Sveti Martin na Muri. koji su prouzročili značajne štete na stablima. Ulaganja u novu infrastrukturu za skladištenje jabuka te drugog voća i povrća omogućit će poljoprivrednicima da sa svojim proizvodima budu prisutni na tržištu tijekom cijele godine što će pozitivno utjecati na povećanje njihova dohotka – izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

- Odlična je stvar da će se u Međimurju graditi jedan takav centar kapaciteta 5000 tona.

Iako se s idejom kasni 20 godina, ipak smo je dočekali – rekao je Mladen Dobranić, predsjednik Udruge voćara, vinogradara i povrćara Općine Sveti Martin na Muri.

Dobranić smatra da će korist od gradnje centra imati svi poljoprivredni proizvođači.

Otkupna cijena

- Dobit ćemo prostor po mjeri koji će moći koristiti svi poljoprivrednici, a iz kojeg će se roba širom Hrvatske i inozemstva distribuirati pod jedinstvenom oznakom hrvatskog proizvoda. Vjerujem da je to možda i ključni korak prema zadržavanju mladih ljudi i obitelji u poljoprivrednoj proizvodnji jer će se steći uvjeti da se proizvode distribuiraju u uvjetima što povoljnijih otkupnih cijena na

Krumpirom protiv gihta i reume PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

tržištu.

Prema posljednjim podacima ukupna proizvodnja jabuka

Regionalni distributivni centar u Međimurskoj županiji imat će kapacitet od 5000 tona u Hrvatskoj u 2018. godini je iznosila 93.467 tona. Postojeći rashladni kapaciteti za čuvanje voća u Republici Hrvatskoj, a posebice jabuke su nedostatni i iznose oko 53.000 tona.

- U Međimurju je pod nasadima jabuka 520 hektara, s godišnjom proizvodnjom od oko 20.000 tona. Dosadašnji skladišni kapaciteti nisu u potpunosti zadovoljavali potrebe, pa se nadam da će se to uskoro promijeniti – dodaje Dobranić.

Međimurska jabuka iznimno je cijenjena, posebno na europskom tržištu. I dok je zadnje dvije godine pojava mraza smanjila urod, ova godina trebala bi biti daleko uspješnija.

- Još uvijek nemamo maksimalni urod, ali ono što nas posebno veselili da će jabuka biti vrlo visoke kvalitete. Imamo smo na nekim lokacijama problema s tučom što je također utjecalo na smanjenje količina – zaključio je Mladen Dobranić.

Krumpir (Solanum tuberosum) je jednogodišnja zeljasta biljka, koju iz Južne Amerike u Europu donose španjolski moreplovci u 16. stoljeću. U početku se uzgajao samo kao ukras. Zbog čestih neimaština i gladi, krumpir se počinje koristiti u svakodnevnoj prehrani kao iznimno zahvalna namirnica. Doduše, stanovništvo je bilo sumnjičavo prema gomoljima koji rastu ispod zemlje, pa se krumpir masovnije počeo saditi tek nakon naredbi i ukaza s kraljevskih dvorova. Zbog lakog uzgoja, obilnog uroda, prihvatljive cijene te lake pripreme, krumpir se brzo proširio Starim kontinentom.

Krumpir je dragocjen izvor energije i ugljikohidrata, točnije, škroba. Izvor je vitami-

na C, niacina, vitamina B6, pantotenske kiseline, tiamina, folata, kalija, magnezija, fosfora, željeza, mangana i kalcija. Vitamin C gubi se u velikim količinama prilikom termičke obrade. No, kuha li se krumpir u kori, gubi se tek trećina vitamina C, a krumpir pečen u kori gotovo da i ne gubi ovaj vrijedan vitamin.

Minerali i vitamini u najvećim se količinama nalaze u kori i neposredno ispod nje, stoga se preporuča guliti samo tanki sloj krumpira ili priprema neoguljenog. U narodnoj medicini krumpir se u obliku kaše koristi kao pomoćno sredstvo u liječenju gihta, reume, upale zglobova, temperature, glavobolje, opeklina, ozeblina, dok sok blagonaklono djeluje kod problema sa sluznicom želuca. Kora kuhanog krumpira snižava povišeni krvni tlak.

Koliko je gotovo nebrojeno sorata krumpira, jednako je

toliko i načina pripreme ove vrlo zahvalne namirnice. Kuhan, pečen ili pržen, krumpir je postao sastavni dio gastronomske ponude našega podneblja. I dok je stari krumpir potrebno oguliti, mladi je dovoljno tek lagano ostrugati ili pak oprati pod mlazom vode. Preporučaju se i njegova priprema, kuhanje ili pečenje u kori, da bi se zadržala što veća količina hranjivih tvari.

Krumpir se idealno sljubio i s čitavim nizom dodataka i začina. Osim standardne soli i papra, krumpir „ruku pod ruku“ ide s kontinentalnim i mediteranskim biljem i začinima, baš kao i sa svim vrstama masnoća koje se tradicionalno koriste u našim kuhinjama.

Krumpir možete poslužiti samostalno ili u kombinaciji s ostalim namirnicama, u salatama, kao prilog mesu ili ribi, u juhama, varivima… Kombinacija je beskonačan broj.

RADOVI U DVORIŠTU DJEČJEG VRTIĆA “KLINČEC” U DONJOJ DUBRAVI

Za buduće naraštaje: nogometaši obnovili igralište!

I u ovakvom vrtu možete bez problema uzgojiti vlastito voće i povrće, ali i još više: uspostaviti prirodnu ravnotežu u kojoj nećete imati problema s najezdom “štetnika”, u kojoj neće biti velikih problema s bolestima biljaka. I na kraju krajeva: ovo je sredina u kojoj možete istinski uživati.

Članovi Nogometnog kluba Dubravčan krajem srpnja, umjesto s loptom i kopačkama, zatečeni su sa lopatama i grabljama. Naime, svojim nesebičnim angažmanom pomogli su u preseljenju i obnovi dijela igrališta u sklopu Dječjeg vrtića Klinčec u Donjoj Dubravi.

Sudjelovali su u iskopu i postavljanju novog pješčanika koji je smješten u hladovinu, da bi djeca što više vremena mogla boraviti na zraku. Prionulo se potom postavljanju auto-guma koje će djeca koristiti u igri za razvoj pokretljivosti i spretnosti pri kretanju.

- Članovima NK-a Dubravčan zahvaljujemo na uloženom vremenu i radu, a sve to za naše i vaše buduće naraštaje i na nogometnom, a i na vrtićkom terenu – poručuje Ines Strbad, ravnateljica DV Klinčec.

24 AUTOsti

Regionalni tjednik || 7. kolovoza 2019., br. 153

NOVA TOYOTA PRIUS PLUG-IN HYBRID SADA I S PET SJEDALA Toyota Prius originalan je i svjetski priznat hibridni automobil, s tradicijom vodstva u visokotehnološkim inovacijama koja traje više od 20 godina. Plug-in verzija nudi kupcima dva automobila u jednom; sofisticiran i potpun hibridni pogon koji postiže iznimno malu emisiju od 1,3 l/10 0 km i 28g/

je u Mađarskoj održan je prvi Grand Prix u tzv. Istočnom bloku, što je bila velika prekretnica u Formuli 1. Prvi je pobjednik bio Nelson Piquet.

Prodaja po top-modelima u lipnju 2019. model

količina udio, %

1

Škoda Octavia

388

4,71 %

2

Fiat 500

342

4,15 %

3

Citroën C3

334

4,06 %

4

Suzuki Vitara

287

3,49 %

5

Volkswagen Golf

283

3,44 %

6

Opel Astra

281

3,41 %

7

Hyundai i20

264

3,21 %

8

Opel Crossland X

227

2,76 %

9

Ford Fiesta

221

2,68 %

10 Opel Corsa

204

2,48 %

11 Dacia Duster

197

2,39 %

12 Renault Captur

194

2,36 %

13 Ford Focus

192

2,33 %

14 Seat Ibiza

186

2,26 %

15 Peugeot 208

185

2,25 %

16 ostali UKUPNO

4450 54,04 % 8235

100 %

Izvor: Promocija Plus

9

posto je Porsche povećao promet u prvom polugodištu ove godine, a narastao je na 13,4 milijarde eura. Operativni rezultat prije posebnih stavki povećao se za 3 %, na 2,2 milijarde eura; marža dobiti prije posebnih stavki iznosila je 16,5 %. Kod isporuka je porast iznosio 2 %, a do kraja lipnja tvrtka je predala 133.484 vozila u ruke kupaca.

Ukupan broj zaposlenih tijekom 2019. godine je narastao za 5 %, na 33.839 zaposlenika.

Prius Plug-in Hybrid podigao je na viši nivo i opremu s potpuno crnim detaljima unutrašnjosti, koji su zamijenili postojeće bijele. Upotreba novih materijala također nudi osjećaj višeg nivoa kvalitete unutrašnjosti. Pored svih ovih poboljšanja unutrašnjosti, vanjski izgled je također unaprijeđen. Novi Prius Plug-in Hybrid će biti dostupan u novoj metalik crnoj bolji “galaxy black” i s novim 17“ aluminijskim naplatcima, koje su u ponudi kao opcija.

PREDSTAVLJAMO: 23. SVJETSKI SUSRET SPAČEKA

VREMEPLOV

10. kolovoza 1986.

km CO2 (WLTP ciklus) dok istovremeno pruža pravo, potpuno električno EV iskustvo u vožnji s EV koji ima doseg do 45 km u svakodnevnim okolnostima s maksimalnom EV brzinom od 135 km/h. Novi Prius Plug-in Hybrid značajno je povećao funkcionalnost promjenom konfiguracije od dva stražnja sjedala na treće srednje sjedalo, koje donosi visoku razinu udobnosti sada uključenih pet sjedala za putnike.

Uz povećanje kapaciteta sjedenja, novi

Samobor dočekao spačekiste sa svih strana svijeta

23. svjetski susret Spačeka prvi je put održan u Hrvatskoj, i to u Samoboru, od 30. srpnja do 4. kolovoza. Riječ je o najmasovnijem okupljanju vozača i simpatizera Citroënovoga legendarnog automobila 2CV, popularno zvanog Spaček, koje se neprekidno održava od 1975. godine.

PRIPREMIO: DALIBOR FLAJPAN

Ovaj susret izabran je među 30 top-događaja u Hrvatskoj u 2019. godini u potpori Hrvatske turističke zajednice, i to kao jedini događaj u Zagrebačkoj županiji. Organizira ga Hrvatski 2CV Citroën klub sa sjedištem u Samoboru, koji već 20 godina okuplja vozače popularnih Spačeka, ali i Dyana, Meharija i drugih omiljenih Citroënovih vozila u kojima su proputovali zavidan dio Europe i svijeta.

Klub je član ACI-ja (Amicale International Citroën), međunarodne udruge Citroën klubova u svijetu sa sjedištem u Parizu.

Susret je bio i prigoda da se obilježi prvo stoljeće francuskog proizvođača, pa je tako bio izložen „Muzej 100 godina marke Citroën“, gdje su posjetitelji mogli razgledati originalne eksponate iz tvornice Tomos i Cimos. Organizirana je i povorka 2CV vozila do centra grada Zagreba, gdje su vlasnici Spačeka dovezli 200 vozila na Trg bana Jelačića, te off road vožnja po Žumberku.

Posjetiteljima su na raspolaganju bili kamp s kompletnom infrastrukturom, komercijalna

zona s prodajnim dijelom za trgovce rezervnim dijelovima i suvenirima, raznovrsna ponuda

hrane i pića, svakodnevni dječji program, izbor originalnog vozila, vožnje spretnosti Spačekom, 2CV buvljak, večernji koncerti, gastro-korneri s promocijom hrvatskih regija kroz glazbeni dio te mnoštvo drugih zanimljivosti Na samoborskom je sajmištu

snimljena fotografija za povijest i sjećanje na 23. svjetski susret Spačeka, na kojoj je vozilima formiran veliki znak Citroëna, a spačekisti su svojim tijelima ispisali brojku 100. Po završetku susreta predstavljen je domaćin 24. svjetskog susreta 2021. godine – Švicarska.

Novi Toyota RAV4 i Corolla osvojili 5 EuroNCAP zvjezdica Toyota Corolla i RAV4 2019. su ostvarili najbolji mogući rezultat osvojivši maksimalnih 5 zvjezdica kao ocjenu sigurnosti vozila po najnovijem i strožem ispitivanju Euro NCAP za 2019. godinu.

Uspjeh Toyotinih vozila Corolla i RAV4 na ispitivanju sigurnosti je odraz temeljne čvrstoće njihovih platformi i karoserija koje proizlaze iz Toyotine nove globalne arhitekture (Toyota

New Global Architecture), koja dobro koristi strateška ojačanja i upotrebu čelika visoke čvrstoće za upijanje i usmjeravanje sile sudara od putničke kabine.

Kao dio Toyotine posvećenosti širenju napredne sigurnosne opreme, nova, druga generacija sustava Toyota Safety Sense se sada standardno ugrađuje u sve izvedbe Corolle i RAV4.

Roman

7. kolovoza 2019., br. 153 || Regionalni tjednik

25

INES HRAIN

ŠVEDSKA GRENČICA 2. DIO

T

ako je i bilo. Dvorčić. Palača.

Nekoliko lukova, bijelo zdanje.

- Koliko ih, dakle, živi tu unutra? – pitao se Đuro.

- On, žena i dvoje djece.

- Samo da se ima puno za čistiti!

- O čemu ti razmišljaš, stari! Jasno da mu ne čisti žena. Niti on. Kao što ti glancaš svoju gajbu.

- A ti ne?

- Dolazi mi jednom tjednom jedna susjeda, dobri smo si. Platim joj neku siću. Dubravka… – Miši pobjegne šeretski osmijeh.

- Aha. - Ona ionako čisti našu zgradu. Pa si zna zaraditi i sa strane.

- Aha. - Daj, začepi, jedva da ima trideset.

- Opa. - Aha. Evo nas dakle, to je valjda zvono.

- Ne, to ti je kamera.

- Dobro je kamuflirana. Valjda se ne čuje razgovor – reče Mišo ispod glasa.

- Evo, zvonim.

Odnekud, iz raskošne ograde začuje se autoritativni glas. – Tko je?

- Policija. Imamo dogovoreno.

Mišo se držao mudro i opako. Tu treba zauzeti stav od početka i ne dopustiti da ovaj frajer zavlada situacijom. Oni istražuju njega, a ne mole za posao.

- Uđite.

Oni uđu. Mišo u tamnom kaputu, Đuro u sivoj jakni.

- Osjećam se k’o FBI-evac kod Caponea – šapne Đuro.

- Sjeti se kako je Capone završio.

- Da, ali od Porezne.

- Šuti sad.

Vrata su se otvorila. Vincetić ih je čekao.

Uvedeni su u supermodernu dnevnu sobu. Wohnzimmer. Salon. Bijeli kožni kauč zaškripi pod njima. No Mišo se držao. Nasloni se i prekriži noge uz škripanje kože. Đuro je glumio nekakvog pozadinca. Dobrog iz tandema dobar – loš. Javit će se samo u nuždi.

Da ga ne prokuže.

Pojavi se i ženica: – Jeste možda za kavicu?

Savršena frizurica, savršen kostimić.

Ta sigurno ne lomi nokte na brisanju poda.

Vincetić u samtericama i ležernom džemperu. No zacijelo s tri nule. Malo krupniji, ali još uvijek dobrodržeći.

- Vi ste, dakle, direktor Stanograda – zaključi Mišo držeći važno blokić i kemijsku.

- Nazvao me kolega Habunek, čujem da istražujete smrt starih gospođa – odgovori ovaj.

- Pretpostavljali smo da će vas nazvati.

Vincetić ih odmjeri pogledom. Zapravo, nije u tom pozivu bilo ništa neobično. Svatko normalan odmah bi pojurio na telefon.

- Zbog čega mislite da smo mi s tim povezani?

- Pa, starice su ugovore imale s vama, vašom grupom, ili kako se već nazivate.

- I ne mislite valjda da smo se oformili zato da bismo ubijali starce jednog po jednog? Postoje i lakši načini zarade.

- Zašto se onda niste odlučili za njih?

- Ne radi se ovdje o starcima, nego o poslovima nekretninama koji će se jednog dana pokazati isplativima.

- Dakle, ne radi se o starcima? O njima niste razmišljali?

- Sve stoji u ugovorima. Sve su strane bile u potpunosti zadovoljne.

- A na koji način pronalazite svoje…

delegate?

- Zapravo, da se tako izrazim, usmenom predajom. Počelo je s Habunekovom tetom. Najprije smo na taj način kupili njezin stan. Ona je još uvijek u njemu. A zatim su nam starci i sami dolazili.

- Znači, teta je još uvijek živa i zdrava.

- A zašto ne bi bila?

- Možda zato jer je teta.

I ovaj je samo buljio u njih, bez komentara. Valjda im je kolega advokatić tako svima savjetovao.

- Gdje ste bili jučer oko šest popodne?

- Ovdje.

- A vaša žena?

- Na plivanju.

- Djeca?

- U školi.

- Vi ste, pretpostavljam, bili sami kod kuće?

- Ne, kod mene je bio kolega, doktor Majnarić.

Mišo tiho zvizne.

- Uočavate, vjerojatno, da vam je alibi tanak i previše prikladan.

- Ne mogu to izmijeniti. Nisam razmišljao o debljini alibija.

- Da niste možda s vašim kolegom otišli u nekoliko kućnih posjeta? Možda štrcnuli kakvu injekcijicu?

- Ako me optužujete, morat ću vas zamoliti da ovaj razgovor nastavimo…

- Ne optužujemo vas, ne. Barem zasad.

Dakle, bili ste kod kuće, s kolegom?

- Nikako nisam zadovoljan ovim vašim nagađanjima. Ipak, odgovorit ću još samo na ovo pitanje. Prekjučer me presjeklo u križima. Zaista se radilo o uštrcavanju injekcijica, ali u moja leđa.

Jučer sam bio praktički nepokretan.

Već me tri dana nema na poslu. Danas mi je malo bolje.

- Žao nam je.

Konačno se javi i Đuro: – Vi zaista ne uočavate ništa protuprirodno u ovim iznenadnim smrtima?

- Baratam podacima o tome koliko ih dnevno umre po bolnicama. Pogotovo u Novom Marofu. Pa onda me ne čudi ni ova koincidencija…

- Koincidencija je u tome što ste upravo vi, zajedno s vašim kolegama, povezani sa svakim od ovih slučajeva. A to već statistički ne bi prošlo pod neki prosjek.

- Da, to mi je jasno. Inače ni vi ne biste bili ovdje. Gledajte, reći ću vam iskreno. Vi zasigurno pretpostavljate da će svaki od nas trojice zauzeti jednaki stav i pozvati se na odvjetnike. I vi biste to učinili na našem mjestu. Ali onako, ljudski, i sam sâm zainteresiran za sve ovo. Zaista prevelika slučajnost. Zadnja dva dana u gradu su umrle samo te tri osobe. Provjeren podatak. Povezane s nama. Noćas nisam spavao od bolova i tako, razmišljao sam… Možda nam to netko namješta? Vidite, ja sam se u svojoj karijeri zacijelo zamjerio mnogima.

Jednako kao i vi u svojim karijerama.

- Pustite vi nas. Od nas se to i očekuje.

Imate li kakav konkretan primjer? – upita ga Mišo.

- Ah, ne bi vam stalo u blok. Tu je, za početak, moj šogor, ženin brat. Probisvijet. Nisam mu želio posuditi deset tisuća. Urlao je tu i prijetio. No pred Melitom je sušta pristojnost. Molio me da joj ne kažem. Zlatko Tepeš.

Mišo zapiše. Đuro upamti.

- No jasno, ni u ludilu ne mislim da bi se zbog toga prihvatio ubijanja bakica.

- Provjerit ćemo. Zatim?

- Pa eto, pada mi na pamet, prije dva mjeseca otpustio sam jednog radnika.

Alkoholičara. Krunoslava Severa. On je iz Kučana. Prijetio je doslovce da će

me zaklati.

- I, što ste poduzeli?

- Nisam se obazirao. Bio je pijan. Nisam ga više vidio.

- Niste se bojali za svoju sigurnost?

- Čujte, takvi pijanci svašta izlaju.

U sobu uđe gospođa Melita s kavicom.

- Oprostite, malo je duže trajalo, nešto sam usput narezala… Đuri se zacakle oči. Prvorazredni špek i kojekakvi ukiseljeni kerefeki! Sve ono što mu je kod kuće zabranjeno! Mišo se također promeškolji i zabulji u pladanj.

‘Ko šiša sad tu kavicu! Ali ipak, ne smiju pokazati pretjeranu pohlepu.

- Vi ste, gospođo, koliko čujemo, jučer oko šest izbivali od kuće?

- Navečer?

- Jasno.

Ona se nasmije i sjedne u fotelju. – Pa znate, mene nije bilo ni u šest ujutro.

Ja sav vam već u pola šest na svojoj seansi. Nije vam Mirko rekao? Znate, bavim se meditacijom, pa započinjemo s disanjem prije izlaska Sunca i …

- Melita, pitaju te za šest navečer – Vincetić je zakolutao očima.

Ova dvojica tu su ga vrlo dobro mogli razumjeti. Muška šovinistička solidarnost. Te babe i njihovo plakanje za izgubljenom mladošću! Više ih ni Sai Baba ne bi uspio utegnuti. Tu pomaže još jedino nož!

- A, navečer, znam. Bila sam na plivanju. Tri puta tjedno odlazim na Varteks. Plivanje je jedini sport koji istovremeno…

- Ne pjevaj. Reci im kad si otišla i kad si se vratila.

Melita digne nos prema svojem mužiću. Brak, očigledno, nije cvjetao. Jasno je da si idu na živce. A tko si ne ide?

- Otišla sam u pola šest i vratila se u pola osam.

Strogo službeno, sad po novom, otkad ju je mužić ukorio.

- Može li netko posvjedočiti da ste bili tamo? – upita Mišo.

Vincetić prasne u smijeh: – Ha, ha, ha, ha, joj, joj, moja križa, nemojte me nasmijavati! Možda je moja ženica kakav plaćeni ubojica, na to pucate? Možda je koknula starke dok sam se ja tu grijao s Majnarićem?! Ha, kakva zanimljiva teorija! To da se radi o kakvim mladim djevama, još bi čovjek povjerovao. Nova terapija isisavanja mladosti pomoću ritualnih ubojstava!

Ha, ha, ha!

- Prostak jedan neotesani! Pogledaj se samo na što ličiš! Za pet godina pretvorit ćeš se u ovješenog starkelju!

- I ti mila moja, i ti!

- Trebate me još nešto? – pogleda ona svisoka u njihovom pravcu.

- Ne, zasad.

I Đuro i Mišo promatrali su znatiželjno bračni par, ne odajući nikakve emocije.

Lagano su žvakali špek i molili Boga da ova svađa čim duže potraje. Jer nezgodno je žvakati i ispitivati osumnjičene. A špek je prva liga.

- Ma bar ste me nasmijali – reče im Vincetić kad je otišla.

– A ova vam krava nema zaista nikakav uvid u moje poslove. Ona ni ne zna za to otkupljivanje stanova. Daj joj tisućaka na tjedan i držat će usta začepljena. A to je najviše što čovjek može od nje dobiti. Đuro zagrize maslinu. Slutio je da Vincetić računa u eurima. Dakle, ta krava mjesečno potroši deset njegovih penzija. Za koje se mučio i trudio cijeloga života. No muči se i ona, jadnica, treba ustajati svaki dan u pet, trapiti

se dijetom, plivati, napucavati tenisku lopticu…

- Sad znate kako mi je – Vincetić je i dalje zadržao radosno raspoloženje. – Da sam nekoga koknuo, bila bi to ona.

Osigurana je na ogromnu svotu. Ne bih se morao zajebavati na poslu i s tim stanovima.

- Imat ćemo u vidu – Mišo je završio s jelom.

Sam sebi činio se glupim. Ništa nije uspijevao saznati, jede tu Vincetićev špek k’o da mu je šljaker na trasi, Đuro sjedi k’o bukova klada i preživa, jadna slika, sve u svemu. No barem se, eto, direktor zabavlja. Đuro osjeti njegovu nervozu pa proguta zadnji zalogaj i prestane jesti. Bilo je vrijeme da konačno nešto iščeprkaju.

- Dakle, gdje smo stali, imate li još nekoga tko bi vam želio zlo?

- Zlo? Dobar izraz. K’o da sam Snjeguljica! Da se razumijemo, nikad nisam bio zlato, ali nisam ni nikoga ubio. Ima tu par kolega koje bih nazvao neprijateljima, ali nema šanse da bi koji od njih riskirao i upustio se u takva ubojstva.

Mogao bi sam nastradati, a ne bi bilo sigurno da bih ja bio optužen. Kao što me ni sad ne možete optužiti, ne?

- Nismo zasad ni pokušavali. Ako dođe do toga, bit ćete privedeni u postaju.

- Onda, da ipak tražim odvjetnika? A baš ste mi vi dečki postali simpatični.

Ali, ako je to sve…

- Da, idemo sad – digne se Mišo. Đuro se jedva iskobelja.

Hlače su mu se zalijepile za kožu.

- Imat ćemo u vidu podatke koje ste nam dali, provjeriti malo.

- Bravo, dečki! To volim, svestranost!

A ne držati se jedne teorije k’o pijan plota. Samo, iskreno sumnjam da ćete išta natovariti tom Severu ili mojem šogoru. Nije da mi ne bi bilo drago, ali…

- U redu, doviđenja.

Sad Mišo prvi pruži ruku. Ako zaista nije kriv, ovaj je još sasvim simpatičan čovo. Lijepo, po starinski. Zna otkantati babu, nije ničiji rob.

Rukuje se i Đuro.

– Odličan špek.

- Samo vi svratite, dečki. Možete mi i javiti eventualne novosti. Zanima me taj slučaj. Neću da mi nad vratom visi sjena sumnje. A Majnarića pitajte za sinoć.

- Znate i sami vrlo dobro da to nema smisla.

- Točno, ako smo se dogovorili, onda ćemo se toga i držati. Ne? Ha, ha, ha!

Ali dečki, to vam je zbilja istina! Jučer sam bio krepan k’o magarac!

- Onda, doviđenja gospodine, ako se nečega još sjetite, slobodno nam javite. Na ovaj broj. Vjerojatno ćemo se još vidjeti.

- Doviđenja.

- Doviđenja.

On ih otprati do vrata. Sad se vidjelo da lagano šepa. I držao se malo pogureno.

Mišo i Đuro uđu u auto.

- Prije mi se nije činilo da šepa – reče Đuro.

- Ma je, samo nismo primjećivali. Ako je već složio priču, onda je se mora i držati.

- I, što kažeš?

- Na špek? Pa, ne ide mu loše, našemu Vincetiću. A ženska k’o ženska. Može joj biti…

- Iskreno, bilo bi mi drago da nije kriv, ali prozirne su mu te priče o pobješnjenim osvetnicima.

- Vidiš da i sam veli da ne vjeruje…

- To veli samo da nas zamaže. Sad

vjerojatno trlja ruke kako nam je stavio bubu u uho, a mi smo zagrizli mamac.

- Pa ipak ti, Mišo, provjeri te tipove.

- Bez brige. Sutra šaljem dečke na sve strane. Gledaj, netko mora biti kriv. Ipak.

- A što ako je zaista sve to samo nekakva bolesna koincidencija? Kao ono, udario ga grom u trenutku kad ga je ugrizao morski pas.

- Čuj, sve može biti. Ovo nije vrući slučaj. Nek’ malo odleži, nek’ se svi opuste.

- Da ste možda u stanu kod Kelekićke uzeli otiske…

- Daj, molim te. Pa sva trojica mogu tvrditi da su bili kod nje zbog ugovora.

A i bilo tko od susjeda.

- Možda se ipak nešto razvuzla. Možda kad porazgovaramo s Majnarićem.

Neće biti toliko suzdržan, susjedi smo.

Bit će mu neugodno praviti se pametan.

- Ništa, sutra popodne dolazim po tebe.

Pola pet? Kad nahraniš Adelicu?

- Možeš ranije, čim završiš. Ideš sad do mene, na pivce?

- A ne sad. Imam dogovor.

- Onda, vidimo se. Đuro uđe u svoju zgradu. Nije mu se dalo ići doma. Adela se još sigurno nije vratila. Bio je previše uzbuđen za spokojno sjedenje pred televizorom.

Odluči se popeti do susjede Dragice.

- O, inspektore? Kako se stvar razvija? Jeste za čaj? Ili možda pivce?

Kupila sam samo zbog vas – reče mu povjerljivo.

- Pivce bi mi pasalo.

- Znala sam da ćete me posjetiti. Vidjela sam prije s balkona da odlazite u policijskom autu. Kakve su novosti?

- Vi ste znali da su Kelekićke prodale stan?

- Čula sam nešto o tome. Barica mi je rekla da se druge godine spremaju u dom. Pitala sam se otkud im novac za to. Znam da nemaju familije. Rekle su mi da su ga prodale. Ne znam detalje.

- Niste znali da su ga prodale našem Majnariću i još dvojici?

- Majnariću? Što? Mislio je, znači, spojiti dva stana?

- Zaista, oni su stan do stana. To je dobra ideja, zapravo…

- Mislite da ih je on ubio kako bi se proširio?

- Zapravo ne mislim. Taj stan ne bi bio samo njegov. Još su dvojica u igri.

A nastradala je i još jedna starica, iz doma. Pala je s balkona.

- No, pa naš gospon Majnarić ipak ne bi…

- Nisam rekao da je. Nego, dajte se malo raspitajte po zgradi. Je li još netko, isto tako bez familije, prodao stan. Uz pravo da živi u njemu ili ode u dom. Vi poznajete te starije ženske.

- Bez brige, inspektore. Sve ću pronjuškati.

- Budite oprezni. Makar, sumnjam da bi se netko usudio sad više nešto učiniti… Sad kad znaju da su pod policijskom lupom.

- Kako se zovu ona druga dvojica? Tih otkupljivača?

- Vincetić i Habunek.

- Vincetić? Direktor Stanograda? I što naš Majnarić radi u toj kompaniji?

- Zarađuje na stanovima.

- Ali on zbilja ne treba dodatnih prihoda!

- Stvar im je očigledno zgodna i jednostavna, pa su iskoristili priliku. Kada bi to bili ljudi bez ideja, ne bi se ni popeli tako visoko.

- Da, takvima novac sam dolazi. Ali ne

bi valjda naš Majnarić i gospodin Vincetić i … kako se zove onaj treći… Pa ipak su to fini ljudi. Ako bi im trebalo dodatnih prihoda, radili bi prekovremeno, ili otvorili novu firmu, ili…

- To i mene muči. U igri nije ne znam kakvo basnoslovno bogatstvo da bi se čovjek uhvatio takvog nečega. Tri ubojstva… Drugo je kad siromašni nećak ukoka svoju staru tetu zbog love…

Dragica ustane od stola. Đuro se ugrize za jezik. Uh, mora pripaziti na rječnik, nije ovo Mišo.

- Još jedno pivce? Vidim da vam paše.

- A, ne. Ni govora. Već mi se sigurno i vratila žena. Idem polako. Sutra imam puno posla. Sa svojim kolegom inspektorom prošvrljat ćemo malo po zgradi.

Možda dođemo i do vas.

- I ja sam osumnjičena?

- Niti govora. Da čujemo jeste li nešto saznali. Ili možda moj kolega postavi pravo pitanje, nešto što je meni promaklo.

- Ah, možda nešto znam, pa nisam toga ni svjesna? Možda i mene netko kokne?

- Vidim da vam je zabavno, ali ipak se dobro zaključujte i ne odlazite na sumnjive spojeve kao naša susjeda.

- Pazit ću se, inspektore.

- Možda je sve skupa zapravo bezazleno. Možda tražimo zeca tamo gdje ga nema. To je moja profesionalna deformacija.

- Ne, ne, inspektore. Nisam Baricu sanjala. I to njezino tajanstveno držanje.

Pa onda ta livada! Sve je to mutno i premutno. Dobro poznajem filozofiju nas starih baba. Kod nas je sve još samo rutina. Odmor, jelo, televizija, dućan.

Nikakvi tajanstveni noćni izlasci na livadu.

- I to što velite. Vidimo se onda.

- Laku noć, inspektore.

- Zaista, već je prošlo osam. Laku noć. Đuro se lagano zaputi dolje, prema svojem prizemlju. Jasno, već na drugom katu čuje se kričanje onih Okanekovih klinaca. Četvero djece! Tko je to vidio u današnje vrijeme?! I svi žabi do uha! A majka samohrana. Uvijek kuka i na tapeti je svakog sastanka kućnog savjeta.

Ne plaća pričuvu, ne plaća čistačicu, ne plaća grijanje, telefon su im isključili, ali marljivo zvecka svako jutro pivskim flašama i za njih se lova uvijek nađe. Od socijalne pomoći, dječjih doplataka, alimentacije, gradske solidarnosti, tko zna otkud sve ne! Za to ja odvajam od svoje crkavice, pomisli Đuro srdito.

Kad stigne u prizemlje, klinci poput horde nahrupe iz stana. Mama očigledno ima goste, jer tko bi normalan pustio djecu van u to doba noći i po toj ledenoj hladnoći?! I nakon svih ovih događanja!

Mali Josip naglo zastane na pomičnim vratima i okrene se.

- Striček Đuro, vi ste policajac, jel’da?

- Bio sam, da.

- Mi znamo ‘ko je ubio staru Baru!

- Da? Tko? - Jedan čovjek s crnom kapom i šalom.

- Vi ste to vidjeli?

- Nismo, ali znamo.

- Kako znate?

- Išel je po livadi.

Iako je Đuro dobro znao kako dječja mašta može biti bujna, ipak se nije želio oglušiti na moguću informaciju.

- A kud ste se sad zaputili? Ti i tvoja braća?

- Idemo van, na sanjkanje.

- Sad? U to doba? Po mraku?

- Sad je najbolje. Jura nas vuče na sanjkama. A i na bregiću sad nema nikoga.

- Na bregiću na livadi?

Nastavak na sljedećoj stranici >

26 Roman - Da, imamo tam’ i tvrđavu. Ali po danu je sve puno, pa nema mjesta.

- Ideš ti malo do mene? Mislim da imam čokolade. Da malo porazgovaramo.

- Okej!

- A ne bi braći rekao gdje si? Ili mami?

- Nou. To se njih ne tiče.

Aha, da ne mora podijeliti čokoladu.

Oni uđu u Đurin stan. Bilo je otključano.

- Adela, da te više nisam vidio da držiš otključano! – drekne on s ulaza. – A ti, mali, ne daj Bože da ubuduće odeš s nekim nepoznatim zbog čokolade!

- Ali vi ste poznati!

- Ne poznaš me tako dobro! I ne odlazi se k nekome a da se ne kaže mami!

- Zašto?

- Zato jer se tako mora! Ajde, sjedni tu u kuhinju. Đuro ode u špajzu pa se vrati s čokoladom. Čuvao ju je za unuku, kćerino dijete.

Mali rastrga omot i navali. Zaista je žalosno izroditi toliku djecu i onda biti u nemogućnosti da im bilo što pružiš.

Nikad nije shvaćao te ljude.

- Da čujem sad, što ste vi to vidjeli?

- Vidjeli smo opasnog crnog čovjeka.

- Gdje to točno?

- Na livadi.

- A kakve veze je imao s našom susjedom?

- Mi smo bili u tvrđavi, pa smo čuli da netko ide po stazici. Još smo se bolje čučnuli. Ali kroz rupe za pucanje mogli smo gledati. To je išla Bara.

- Da? - A malo poslije je išao taj crni striček.

- I, u kojem pravcu su otišli?

- Ona je išla prema maloj šumici.

- Kao da ide prema parkingu? Ili prema onoj krčmici na kraju?

- Sigurno prema Tri mrtvaca. Znam gdje je to. Bio sam s mamom i Božijem na pijači.

- A čovjek?

- On za njom.

- Bio je mrak, zar ne? Kako dugo ste mogli gledati za njima?

- Do stazice prema groblju. Onda se više nije vidjelo. Jura je htio da idemo za njima. Nama se nije dalo.

- Tko je bio taj čovjek?

- Nismo ga poznali.

- I veliš, ona prva, on za njom.

- Jura je odmah rekao da su se dogovorili. Stara baba i mladi dečko. Zato je htel da idemo za njima.

- Kako znaš da je bio mladi dečko?

- To je Jura rekel. Zato jer je hodal ravno. Ne k’o Bara. Skoro je triput opala.

- Znači, Jura nije otišao za njima?

- Ne. A i čulo bi se. Sve škripi. Mi smo se vratili doma malo poslije. Đuro se na ovo zainteresira.

- Da, sve škripi. Barica se nije okrenula da vidi tko to ide za njom?

- Ne, ona vam je bila gluha baba. Nema više čokolade…

- Dobro, odi ti sad lijepo doma, sutra ćemo porazgovarati s Jurom.

- Je? - Da, negdje popodne. Kad je on u školi?

- Ujutro.

- E pa fino. Onda smo se dogovorili.

Hvala ti na pomoći.

Mali je još stajao nasred kuhinje. Adela je bila u kupaonici.

- No, možeš ići, odi da te ispratim – reče mu Đuro.

- Nemate, striček, više čokolade?

- E, nažalost nemam. Laku noć, mali.

Adela proviri u pidžami.

– Otišao je mali?

- Zašto ti ne zaključavaš?

- Joj, ne drami! Što si htio od malog?

- Tvrdi da je vidio nekog čovjeka kako slijedi Baricu na livadi.

- Sve je moguće. Ti se klinci sveposvud skiću. A vidim, čokoladu je cijelu maznuo.

- Jasno. Sutra ćemo Mišo i ja malo porazgovarati s onim najstarijim, Jurom.

Nikad se ne zna.

- Što da za njega pripremim? Šteku cigareta?

Izvana se čulo treskanje vratima.

Ekipa se ranije vratila. Zanimalo ih je tajanstveno Josipovo kretanje. Zaista, dobar je potez ispitati ove balavce. Svud

Regionalni tjednik || 7. kolovoza 2019., br. 153 se smucaju i sve prate. Možda Jura zaista nešto i zna.

Ujutro Đuro nazove Mišu.

- Jesi jako zaposlen? Kad stižeš?

- Nestrpljiv, ha? Stižem oko podne.

Još moram prije nešto provjeriti u vezi trojke. Inače, stigao je nalaz s Patologije.

- Da? - Barica je umrla od udarca u stražnji dio glave, kao što znamo, no to se može pripisati padu. Ali pazi sad, Danica je ugušena.

- Vau! - Izgleda jastukom.

- Znači, nije nikakav napad.

- Napad je, samo se ne zna tko ga je izveo.

- Da, i meni je bilo čudno da je umrla iz čistog mira. Ona zapravo još nije ni bila saznala da joj je sestra mrtva…

- Da, naši su je našli tek kad su joj došli reći. Nisu još ni znali s kim Barica živi.

Imala je kod sebe samo zdravstvenu.

- Te babe nikud ne izlaze bez zdravstvene.

- Ovaj put je doktori nisu spasili.

- Ili čak obratno…

- Danas je tvoj Majnarić na tapeti.

Ajde, nemam vremena, vidimo se kasnije. Riješi neku križaljku, skuhaj puding, da ne umreš od dosade.

- Crkni.

Oko podne stigne Mišo s cijelom ekipom.

- Idemo mi prvo gore, Đuro, da dečki obrade stan. Ti me čekaj. Poslije slijedi fina obrada.

Policajci odu gore da ovoga puta uzmu otiske, usišu tepihe i pribave eventualne dokaze. Slučaj je sada dobio na težini. Barem jedna od bakica nije umrla prirodnom smrću. To je sad zahtijevalo pravu istragu.

Stanari koji su bili kod kuće znatiželjno su otvarali vrata. Cijela policijska delegacija uđe u stan Kelekićki. Na vrata nalijepe traku. Dvojica su bila u kutama. Dvojica u uniformi i dvojica u civilu. Mišo i njegov šef, Šipek. Došao je osobno pronjuškati ove slučajeve. Zbog velikih zvjerki koje su tu upletene. Sve je bilo puno zgodnije dok se mislilo da su bakice odapele od starosti. Ovo bi moglo na vrat nakopati svakakve probleme.

Drugačije je dok pijani sin zatuče staroga sa sjekirom. Tu je sve jasno.

Obično se i sami prijave. Dođu na policiju plakati. Ili ga pak u roku dva sata prijave susjedi. Ovo je prvi zakučasti slučaj u posljednje tri godine. I još se možda pokaže da je potrebno istraživati i one druge smrti staraca koji su prodali stanove trojki. Svega toga nije trebalo biti, taj Đuro svoj nos gura gdje mu nije mjesto, razmišljao je Šipek. Zapalio je i Mišu. Očito se dosađuje u penziji. Bakice su mogle lijepo počivati u miru. No dobro, sad još taj prokleti nalaz autopsije. Možda se sama zagušila jastukom, možda joj je pao na glavu…

- Šefe, tu smo završili – reče mu kolega forenzičar.

- Dobro, postavite traku, pa odite vi.

Dalje preuzima Mišo.

Ekipa pokupi svoje torbe i nalaze pa odu.

- Odite, šefe, sa mnom do Đure, na kavicu.

- Ne, ne, idem natrag, imam posla.

Sad je sve u vašim rukama, bit ćemo u kontaktu.

- Pročešljat ću zgradu do kraja. Tu mi Đuro može puno pomoći.

- Mmm.

Službeno, Đuro se ne bi smio uključiti u istragu. Zbog toga Šipeku i nije bilo milo otići k njemu na kavu. Time bi priznao da je dao prešutnu dozvolu za to.

Njih dvojica upute se stubama dolje. Đuro je već čekao na vratima.

- Odite do mene, odite – reče im.

- Dečki me vani čekaju, vraćam se s njima – reče Šipek. – Mišo uzima Ford.

- Aha. Dobro, Željko, vidimo se. Šipek pokaže dignuti palac. Kao u stara vremena. Za njihovu ekipu nije bilo nerješivih slučajeva. No, nekad slučajevi i nisu bili komplicirani. Ljudi nisu imali oružja, nije se ubijalo zbog droge, nije bilo toliko kriminalaca.

Nekad se općenito živjelo bolje. Ali, svijet se kreće svojom stazom, ljudska ga nostalgija nikako neće skrenuti s puta, zaključi Đuro. Zato uživajmo u onome što nam je dano. A to su ova sočna ubojstva.

- Kava, konjak? – upita Đuro Mišu kad su se smjestili u kuhinju.

- Daj što daš. Dobro da je barakuda otišao.

- Daj sad ponovi to s nalazom.

- Barica je zadobila udarac u glavu, to može biti od pada. Noge u zrak, a otraga – bum u led.

- A i ne mora.

- Na glavi nema nikakvih tragova nekog drugog predmeta, samo snijeg i led.

- Mogao ju je udariti zaleđenom glavom snjegovića.

- Kod Danice je drugi slučaj. Gušenje.

Jastukom ili slično. Dečki su pobrali sve jastuke iz stana.

- Otisci?

- Ima nešto, ali valjda njihovi. Ili od kakve susjede. Od tvoje prijateljice, moguće. Nitko ne bi bio toliko lud da sve pomno isplanira i onda ostavi svoj potpis.

- Znači gušenje… Najprije Barica, pa onda Danica. Sumnjam da bi se Majnarić i njegovi upustili u nešto tako očito. Dvije u jednoj večeri – reče Đuro.

- I još se zna da su im prodale… Možda se osjećaju dovoljno zaštićeni, gle našeg Šipeka kako je navukao najfinije rukavice za ovu prigodu. Nije to Štef z Kelemena. Dva gemišta i priznaje sve od vrtića.

- A možda je bilo potrebno da se koknu obje, inače bi za drugu morali plaćati dom. A kako je bila konzervirana, mogla je potrajati još dvadeset godinica…

- Ali opet je glupo ubiti ih u istom danu, možda bi Danica zaista odapela od tuge ili nekakvog napada. Ovako, umrijeti i prije nego je saznala za sestrinu smrt… Čudno malo.

- Baš čudno. Jedino ako nisu nekoga ucjenjivale. Pa je Barica krenula na sastanak, a ovaj se odlučio srediti obje u šusu. Daj, hoćeš još jedan?

Kuhinja je već bila sva u nikotinskoj maglici. Đuro je popušio pola kutije dok je čekao Mišu.

- Daj jedan na brzinu, pa idemo redom po zgradi. Taman obiđemo penzionere dok se ne vrate ostali s posla.

- Imam tu jednog malog, preko u susjedstvu, koji je možda nešto vidio – pokaže Đuro glavom u pravcu susjednog stana.

- Da? - Od ovih Okaneka prijeko. Ti su se klinci igrali na livadi baš kad je prolazila Barica. Za njom je, kao, išao neki čovjek.

- S ogromnim nožem.

- Ma ne čini mi se baš da mali izmišlja.

- I, što je bilo dalje?

- Ništa, Barica i taj otišli su dalje u pravcu mjesta gdje je Barica nađena.

Bio je mrak pa klinci nisu dobro vidjeli.

Ali ja sam razgovarao s ovim mlađim.

Kasnije bi bilo dobro ispitati najstarijeg, Juru. Kad se vrati iz škole.

- Kako ti kažeš. Nikad se ne zna kod tih klinaca… – složi se Mišo.

- Jesi ispipao nešto o trojki?

- Baš ništa sumnjivog. Sve legalno.

Barem ono dostupno. Majnariću je prije par godina umro pacijent, tu je nastala halabuka, ali to se događa svim doktorima.

- Da, sjećam se takvog nečeg.

- Vincetić ga mulja, ali u poslovnom smislu. Habunek, sve po zakonu. Imaju love k’o blata. U posjedu su raznih nekretnina, imaju jedanaest stanova.

- Fiju, dobro im ide.

- Nekoliko stanova su prodali, nekoliko kupili, pletu ga i motaju, ali u okvirima zakona.

- Ja čak mislim da kad bi se ta trojka odlučila na ubojstvo, onda bi koknuli kakvu krupniju ribu. Nešto isplativije.

- Da, vidjet ćemo. Možda su zaista mislili da se nitko neće obazirati na ove starce. Niti išta istraživati. Idemo mi lagano…

- Mogli bi prvo do Dragice, moje prijateljice, kako kažeš. Ima jezičinu, možda je nešto iskopala.

- Pokret.

- A, evo i vas – Dragica je bila sva zarumenjena od uzbuđenja. Čak dva inspektora! Đuro ih upozna, izbjegne čaj od metvice, odbije pivo i prijeđe na stvar.

- Nemamo puno vremena, moramo obići dosta stanara. Imate kakvih novosti?

- Danas smo se tu okupili kad je policija otišla. Dobro da doktora Majnarića nije bilo. Svima nam je čudno to s prodajom stanova. Rodekica čak pozna jednu iz četrnaestice koja im je isto prodala.

- Da? Još je živa?

- Je, živa je – nasmije se Dragica.

- Koja je to? – Mišo je bio spreman s blokom.

- Žugec. Viktorija Žugec. Treći kat u četrnaestici. Znam je iz viđenja. Iz crkve. I muž joj je pokopan blizu mojega.

- Dobro, ima kakvih drugih novosti?

– upita Đuro.

- Ne, to smo raspravljali i nagađali, ali nismo došli do nikakvog zaključka.

Razmišljali smo jesu li ipak imale nekoga tko bi nešto naslijedio, ako se imalo što.

- Nije se imalo – reče Mišo. – I nije bilo familije.

- Da, zato su i prodale nepoznatima.

- Nego, Dragice, vi ste ih bolje poznali od mene, bliže i stanujete, kakve su one zapravo bile osobe?

- Stare kokoši. Uvijek srdite na sve i svakoga. Kruh im je pretvrd, mlijeko prestaro, penzija premala, grijanje preslabo, političari kradu, na televiziji samo nemoral, mladi neotesani, starci podmukli, i tako dalje. Za sve su imale kritiku i ništa im nije pasalo. Ali, sve u svemu, lijepo su živjele.

- Možda su znale nešto o nekome…

- Tko? Barica? Onda bi to začas saznala i cijela zgrada!

- Dakle, prvo bi rekla sestri… – doda Mišo.

- Možda je onako izjurila jer je nešto saznala – reče Đuro.

- Očito ne o Majnariću, inače bi mu direktno zakucala na vrata. Valjda o onoj drugoj dvojici.

- Hmm. Dakle, može se reći da je bila pomalo nagla?

- Je, to da. Stalno se išla svađati u dućan i uvijek je smatrala da je u nečemu zakinuta. Kad sam zadnji put bila kod nje žalila mi se zbog cifre koju plaća za čistačicu. Smatrala je da bi trebala plaćati samo za jednu osobu budući da joj sestra ne izlazi. No istina je da

već godinu dana ne plaća ni za jednu.

Jednostavno ne otvara. Mislim, nije otvarala.

- Dakle, dobro su se zaključavale.

- Kad su bile obje doma. Kad je Barica nekud izašla, obavezno je ostavila otključano. U slučaju da joj sestri pozli, ili da izbije kakav požar ili slično, da se može do nje.

- Nije sestra bila u kolicima?

- Većinom je bila na krevetu. Teško ju je bilo stalno premještati. Patronažna ju je prala jednom tjedno. Jedna mlada, iz doma. Sad hodaju i po kućama.

- Ali velite da su ipak naumile i same otići u dom.

- Da, s Danicom je već postalo strašno teško.

- Nisu vam ništa posebno pričale kad ste bili kod njih, nikakve senzacije?

- Jedina senzacija je bilo sniženje mesa u Konzumu. Ali im je bilo premasno.

Najradije bi ga bile vratile.

- To je onda to – reče Mišo. – Odosmo dalje.

- Ako nešto saznate, dolje sam – reče Đuro.

Na hodniku Mišo teško uzdahne.

- Ovo je krvav posao. Toliki besmisleni razgovori. I uvijek se na kraju pokaže da je bila važna nekakva sitnica. Koja ti obavezno promakne.

- Možda da pripazimo na tu staru, Žugec, kako ono…

- Viktorija. Sumnjam da bi se sad netko nešto usudio.

- Barem da porazgovaramo s njom.

- Budemo, možda sutra. Danas smo u tvojoj rezidenciji. Onda, kamo, kuda?

Lijevo ili desno?

- Idemo tu prijeko do Selićke, ona je u penziji.

Gospođa Selić bila je kod kuće. Upravo se vratila od kćeri. Ništa nije vidjela, sa staricama se nije družila, živjela je sama, o prodaji stanova nije imala pojma.

- Velite, prodale su stan uz doživotno pravo? Zanimljivo. Kome to točno? Đuro objasni.

- I još k tome, mogle su i u dom. Vidiš, interesantno. To bi se i meni isplatilo, kraj moje kćeri i njezine dječurlije ne mogu se nadati nekakvoj njezi pod stare dane…

- Dakle, i vi biste im prodali?

- Pa da, samo da sam to znala. Može se to još uvijek?

- O tome ćete se morati sami raspitati – Mišo je već ustajao.

- Ne bojite se da biste mogli završiti kao i naše susjede? – upita Đuro.

- Ma niti govora. Naš gospon Majnarić? On da se upusti u takvu gadariju?

Hodite, molim vas!

Inspektori izađu. Selićkin stan bio je odmah do stana Kelekić.

- Nitko nije dirao traku – primijeti Đuro.

- A što bi se imalo unutra tražiti?! Da pozvonimo odmah Majnariću?

- Nema ti sad njega. Tek je dva.

- Tko je onda kod kuće?

- Možemo na kat ispod. Jer tu gore su ti, znači, Majnarići, Kelekićke, Dragica, Selićka, Mališa i Ivičići. Svi ti ovi drugi rade.

- Dobro, spuštamo se.

Na katu ispod doma su bili samo Batek i mladi Šimek. Batek je pakirao stvari u kutije. Selio se u Dubrovnik.

- Eto, i ja ću prodati stan, ali ne našem susjedu, ha, ha, ha! Po pravoj cijeni.

Znate, moja žena je iz Dubrovnika.

Ona je već otputovala. Autobusom.

Ja sam unajmio kombi zbog stvari.

Većinu ove starudije vozim u gorice.

INES HRAIN (1967, Zagreb) pripada novijoj generaciji hrvatskih pisaca i na književnoj sceni prisutna je više od deset godina. Piše romane (Najdeblja, Kolagen, Sjajni je bal, Pusti otok, Švedska grenčica), urbanog, modernog i prepoznatljivog stila, koje je čitalačka publika sjajno prihvatila.

Po zanimanju je diplomirana učiteljica te je autorica brojnih dramskih tekstova za djecu.

Nešto malo tehnike i robe putuje sa mnom za Dubrovnik.

Vidjelo se da je ovaj bračni par bio prilično dobrostojeći.

- Imam i brata u Australiji. Žena i ja planiramo se zapravo preseliti tamo.

Samo da sredimo nekretnine. Tamo je toplije, ugodniji je život.

- Ima puno muha – ubaci se Mišo.

- Baš u njegovom kraju nema, već sam ga posjetio nekoliko puta, sa ženom.

Strašno nam se dopalo. Kad prodamo ovo svoje, mogli bismo čak tamo kupiti kakav mali ranč.

- Krasno – Mišo je već pospremao bilježnicu. – O našim susjedama ne znate ništa?

- A ne, nismo se mi s njima družili.

Stanovale su točno iznad nas, ali kao da je bio prazan stan. Nikad nikakvog glasa ni buke. Nisam ni znao za njih.

- I ništa niste primijetili? – pokuša još Đuro. – Niste vidjeli Baricu onog dana kad je nastradala?

- Kojeg dana? Ne znam točno.

- Prekjučer navečer.

- Ne znam, možda i jesam. Sretali smo se ponekad kad je išla u nabavku. Zbilja se ne sjećam.

- Onda je to sve. Zasad – zaključi Mišo.

Oni odu pozvoniti na druga vrata.

Mladi Šimek se upravo iskobeljao iz kreveta. Noćna ptica.

- A, policija. Što je sad opet?

- Već vas je netko posjetio? – upita ga Mišo.

- Svako malo ste mi na vratima. Da čujem, brzo, imam posla. „Oj, krevetu, čudna spravo, pozdravljam te, zdravo, zdravo!“ Đuri sine ova smiješna pjesmica.

- Točno, često ste imali posla s nama – zauzme Mišo ozbiljan stav.

- No ovoga puta radi se o ozbiljnijoj stvari. O ubojstvu vaših susjeda.

- Ne zanimaju me te ćorave babe. Ako mislite da sam ih koknuo, tu se varate.

- Možda da uđemo? Prehladit ćete se u potkošulji.

- Ajde, ulazite.

Razgovor se nastavio u kuhinji. Hrpa neopranog suđa, stolci prekriveni robom, pod mastan i pun prašine. Dvije vreće neiznesenog smeća.

- Ovako vam je ugodnije, ne? Sjednite!

– naceri im se Šimek i zavali se u jednu stolicu preko sve robe.

- Zašto velite ćorave? – upita ga Mišo.

- Tko je ćorav?

- Rekli ste da vas ne zanimaju te ćorave babe. Na koga ste točno mislili?

- Na sve te metuzaleme iz naše zgrade.

Ova Dragica iznad mene, trebala bi si naći kakvog frajera, a ne da se brine o tuđim poslovima. E pa ona vam je ćorava, jednom mi je banula u stan, bez kucanja, direkt u sobu. A bio sam s curom.

- Da? - Kao, zabunila se. Fulala kat. Ma kužim ja nju, živo ju je interesiralo tko je to kod mene. No, nažalost, nije prepoznala curi guzicu! Ha, ha, ha! Bila je crvena k’o paprika!

- Jeste li susreli koju od susjeda Kelekić tog dana kad su preminule?

- Prekjučer? Hm… Da razmislim. Ne, nisam. Mislim da sam prekjučer zaglavio s kompićem iz rata već oko podne.

Vratio sam se u sitne sate.

- Kompić to može potvrditi?

- Aha! Već trebam i alibi! Može, ali bolje da ga ne dirate. Lako se uzruja čovjek.

- A ima razloga?

- Imao bi kad bi mu policija banula na vrata. No, ovako. Bili smo u par krčmi, mnogi bi vam to mogli potvrditi. Ja vam nisam koknuo babe. Uostalom, kakve bih imao koristi od toga?

- Znači, niste ih vidjeli tog dana i niste primijetili ništa sumnjivog?

- Sumnjivog? Što tu ima biti sumnjivo?

Jedna je pala na ledu, nije? Druga odapela od infarkta, ne?

- Ne, druga je ugušena.

- A, ne. To mi ne možete natovariti.

Ja narkoman nisam. Sigurno je ne bih zadavio radi dvadeset kuna koliko je možda imala doma. Ja imam svoju penziju, dovoljno veliku…

- Nitko vas ne optužuje. To je zasad sve.

Možda se još vidimo.

- Ne sumnjam.

Nastavak u sljedećem broju

MALI OGLASI

7Plus Regionalni tjednik Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774

APARTMANI Vrsi (kod Nina) za 2 – 4 osobe. Mob.: 099/573-8212 ozn.2576 POSAO

NAJAM I PRODAJA građevinske mehanizacije, vibro ploče, vibro nabijači, rezači betona, ručni alati, valjci...

Mobitel: 091/603-8552,

TRAŽIMO soboslikare i špahtlere za stalni radni odnos, www.bestrent.hr mob.: 091/250- SOBOSLIKARSKI 1040 ozn.586c i KNAUF radovi, gletanje, bojanje, TRAŽI se žena za impregniranje, lapomoć u kućnim kiranje, špahtlanje, poslovima 8 sati suha gradnja, mob.: dnevno ujutro i 0 9 8 / 1 9 6 9 - 4 3 7 ozn.219B pomoć oko autističnog dječaka u O D Č E P L J I V A Varaždinu, isklju- NJE odvoda stročivo na dugi peri- jem (wc,kuhinje...), od, nepušačica. Iza g a r a n c i j a , iskustvo.”ERIK OD13,00 sati, mob.: VODI” 098/13890 9 8 / 3 4 8 - 2 3 8 232 ozn.446c ozn.3239 ODČEPLJIVANJE USLUGE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno KROVIŠTA: pokri- i povoljno. “Tino”, vanje svim vrstama mob.: 098/9317570 ozn.184c

Maratela mreže d.o.o., 072700700, +18

pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf ploč ama.

KROV ČAKOVEC. Tel. 099/639-9932 ozn.1c

BU-JAN TIM j.d.o.o.

– izvodimo: novogradnja, kompletna adaptacija kuća, izrada te prekrivanje krovišta, iskopi te postava rubnika i tlakovaca, mob.: 098/974-5950 ozn.650c

Nazovi napaljene Varaždinke i Međimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/555-450 Tel:3,49kn/min, Mob:4,78kn/min

27

OSTALA PRIJAMNA MJESTA: MURSKO SREDIŠĆE Pogrebno poduzeće Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati VARAŽDIN Radno vrijeme za stranke: pon: 7.30 - 12.00 h, uto: 7.30 - 14.00 h, sri - čet: 7.30 - 15.00 h, pet: 7.30 - 14.30 h

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

APARTMANI

Mali oglasi

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO

7. kolovoza 2019., br. 153 || Regionalni tjednik

Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/700-7005

PILIM DRVA za Varaždinsku i Međimursku županiju.

Mob.: 095/8286459 ozn.3382 OSTALO

PRODAJE SE SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, visoke kvalitete.

Preporuča se kod jačanja imuniteta i sprječavanja bolesti srca i krvnih žila; dobar je regulator šećera u krvi; štiti zdravlje urinarnog sustava. Povoljno djeluje na probavni sustav te štiti od virusa i bakterija.

Cijena: 60,00 kn.

Mobitel: 098/455313. Ozn.3a KREDITI

ZAPOSLENI I UMIROVLJENICI do 300.000,00 kn, bez gledanja hroka, MOGUĆNOST OTPLATE trajnim nalogom, zatvaranje blokada i cl.

PUTNI TROŠKOVI I DNEVNICE u kreditnu sposobnost.

Radni odnos NA ODREĐENO. Umirovljenici do 84 god. starosti, te male mirovine. Mob.: 091/203-4666, tel.:042/561-192 ozn.568c

KREDITI i pozajmice na blokiran račun. Reprogram zaduženja i ovrha Fine. Brzo i sigurno. Mob.: 099/8371958 ozn.430c POZNANSTVA

VRUĆE SEXY teme za Tebe i mene, javi se neka akcija krene. Od 0-24 na 064/400-400. Tel./ mob.: 2,33 kn/3,58 kn/min ozn.166c

Imate problema s KRALJEŽNICOM? Ukliješten Vam je živac?

Bolna leđa?

Trnci u rukama i nogama?

Disbalans kukova?

Skraćena noga?

Efikasno namještanje kralježnice bezbolnom i jednostavnom metodom.

Tretman pulsnom magnetoterapijom

Mob.: 098 744 980 PRIJE

ATLAS - Damir Babić Mihovljan, I. Gundulića 19, Čakovec POSLIJE MOGUĆNOST DOLASKA KOD VAS DOMA! Nudimo još: *Tretmane pulsnom magnetoterapijom *Masažu i namještanje želuca

www.atlas-babic.hr

MUŠKARAC 45 g. rastavljen, traži ozbiljnu žensku osobu za vezu, mob.: 099/516-0437 ozn.3473 MUŠKARAC 50-ih g. upoznao bi ženu do 65 g. radi prijateljstva i druženja.

Mob.: 099/6557798 ozn.352c

Obavještavamo korisnike usluga da će zbog godišnjeg odmora prijemni ured na Gradskoj tržnici u Varaždinu raditi od 9 do 12 sati u razdoblju od 21. kolovoza do 3. rujna 2019.

28 Oglas

Regionalni tjednik || 7. kolovoza 2019., br. 153

Zahvale i sjećanja

7. kolovoza 2019., br. 153 || Regionalni tjednik

29

POSLJEDNJI POZDRAV našoj dragoj

KSENIJI HORVATIĆ GALINA

ZAHVALA

Tvoj 4k 2 – Rudak

povodom smrti naše drage majke, bake i prabake

„…rasut ću sebe u srca mnoga, i živjeti u bezbroj života…“ (J.P.)

ZAHVALA

DRAGICE ŠILEC rođ. HIŽAK

povodom smrti našeg dragog

koja je preminula 24. 7. 2019. u 87. godini života.

STJEPANA JARNECA

preminulog 20. 7. 2019. u 69. godini života.

Iskreno zahvaljujemo svim dragim ljudima, rodbini, kumovima, susjedima i obitelji Hunjed koji su bili uz nas u teškim trenucima.

Posebno hvala DVD-u Vratno Donje na ispraćaju dragog nam Štefeka. Hvala velečasnom Ivanu Sakaču na dostojanstvenom ispraćaju. *****

U našim mislima i srcima zauvijek.

Ožalošćena obitelj

POSLJEDNJI POZDRAV dragom djedu

STJEPANU JARNECU Kada nam odlazi netko drag ne boli smrt, već boli sve ono što ide poslije.

Boli praznina koja nikada neće biti popunjena.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, kumovima susjedima Špiranec i Dukarić, i drugim susjedima, znancima, Udruzi HAJDINA Kučan i Zbelava, LD Kobac Bartolovec i svima ostalima koji su bili uz nas u teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak.

Posebno, veliko hvala Domu za nemoćne osobe u Maloj Subotici, vlasnici Andreji i njezinim sestrama Aniti i Snježani, majci Ani i štićenicama Doma, na nesebičnoj ljubavi i molitvama za moju majku.

Zahvaljujemo vlč. Petru Golubu na dostojanstvenom ispraćaju.

Boli nemogućnost da još nešto uradimo za njega.

Bole suze, bole uspomene.

Boli to što znamo da nikada više nećemo biti zajedno, što nećemo da ga vidimo.

Boli to što će svuda da nam fali i što će uvijek biti taj netko koji nedostaje.

Ožalošćeni: sinovi Marijan, Radovan i Božidar, kćeri Katica, Vesna i Nadica, zetovi, snahe, unuci i praunuci

Tvoji unuci

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj braći

JOSIP DOMINIĆ 8. 8. 2016. – 8. 8. 2019.

Godine prolaze život teče, a sjećanje na Tebe nikad prestati neće.

ĐURASEK MATIJI

i

Tvoji najmiliji

RUDOLFU

preminulima 10. i 28. srpnja 2019. u 87. i 82. godini života.

Voljeni ne umiru dok žive oni koji ih se sjećaju.

Ostavili ste lijepe uspomene u kojima nalazimo utjehu.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

Vaš brat Pavao s obitelji

BOŽENA SLUNJSKI

na naše drage

ZAHVALA

POZDER

povodom prerane smrti naše drage majke i kćeri

DRAŽENKE BIŠKUP

preminule 25. 7. 2019. u 56. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svima na iskazanoj sućuti, riječima utjehe, položenim vijencima i svijećama te koji su s izrazima poštovanja ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. *****

Ljubav je jača od smrti, a Tvoj odlazak ne znači rastanak, nego vjeru u ponovni susret u vječnosti.

Počivala u miru Božjem.

Tugujući: kći Ilona i otac Julio

5. 8. 2011. – 5. 8. 2019.

Uvijek si u našim mislima i duboko u našim srcima.

GABRIJELU † 1925. - 2016.

Tvoji najmiliji

i

JURAJA

RAJKA JALUŠIĆA

Vaši najmiliji

11. 8. 2012. – 11. 8. 2019.

MARIJU BAČAK

6. 8. 2014. – 6. 8. 2019.

SJEĆANJE

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji

GABRIJELA MLAKAR

Tvoja obitelj

Tvoji: Seka, Tea, Vanja, punica i tast

na

ANU JURIŠAK

Ti živiš s nama u našim srcima, mislima i molitvama.

Najteže je sjećati se lijepih trenutaka u tuzi.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

5. 8. 2018. – 5. 8. 2019.

na

Anđeli vas čuvali.

SJEĆANJE na

TUŽNO SJEĆANJE

† 1925. – 1994.

9. 8. 2016. – 9. 8. 2019.

Kćeri Tanja i Zvezdana s obitelji

VRBANIĆ ANA

† 3. 8. 2017.

DEAN

Zauvijek u našim srcima.

Vaši najmiliji

† 18. 8. 2017.

30 S raznih strana

Regionalni tjednik || 7. kolovoza 2019., br. 153

I ove godine Cirkovljan će posebno proslaviti svoj mjesni blagdan, Lovreče, blagdan svetog Lovre. – Svako mjesto ima svoje proštenje, jedino Cirkovljan ima Lovreče! – često u šali kažu stanovnici Cirkovljana. Mjesto Cirkovljan se spominje već u prvom popisu župa Zagrebačke biskupije 1334. godine, a kapela sv. Lovre je najstariji objekt srednjovjekovne arhitekture u preloš-

STUDIO VIPRO

S RAZNIH STRANA

LOVREČE U CIRKOVLJANU ODRŽAVA SE 10. KOLOVOZA kom kraju očuvan do danas. Misna će se slavlja u Cirkovljanu održati u 8 sati, centralno misno slavlje u 10.30, a sve će završiti večernjom misom u 15.30.

U večernjim satima svi stanovnici Cirkovljana i njihovi posjetitelji moći će se dobro zabaviti uz tradicionalnu zabavu u centru mjesta. Ovogodišnji domaćin i organizator druženja je Nogometni klub Naprijed iz Cirkovljana.

- Ladislav Kralj Međimurec

Kralj med slikarima, slikar med Kraljima!

Kralj je studirao u Beču i Budimpešti, a osim slikanjem, bavio se i izradom grafika. Slikao je u duhu postimpresionizma, najviše krajolike međimurskog i zagorskog kraja, no i etnografske prizore i drugo PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

i zagorskog kraja, no i etnografske prizore i drugo. U kasnijoj fazi svoga stvaralaštva počeo Na spomen 24. travnja ri- je koristiti stilizirane motive, jetko će se koji Međimurec na odnosno svodio ih je na jednolicu mjesta prisjetiti značaja stavne obojane površine. tog datuma. Oni nešto boljeg Studij je započeo u Budimpepamćenja možda će višti 1910. Dvije godine kasnije je regrutiran pa je akadezualizirati ploču s natpisom na miju morao načakovečkom pustiti. Tijekom Poslije 1945. ili kotoripPr vog sv jetKralj se zauvijek skom koskog rata na bojišnici je lodvoru vratio u rodni kraj, bio ranjen. na kojoj Poslije opop i š e no održao je samo kako je ravka vratio jednu izložbu, 1966. upravo se u Čakona taj vec gdje mu godine, pod nazivom datum “Međimurska zemlja” stjeuds idaljnjim 1860. u ra njem promet pup omogao d r.

Iv a n N o v a k . štena pr va Nemogućnost osiguradionica prve hrvatske pruge. Malo tko vanja egzistencije umjetnošću će se sjetiti da je 31 godinu odvela ga je najprije u Karlovac nakon pruge rođen vjerojatno pa Novu Gradišku gdje je radio najpoznatiji međimurski slikar, kao profesor. U varaždinskoj Ladislav Kralj Međimurec. gimnaziji radi od 1928. Poslije 1945. Kralj se zauvijek vratio u rodni kraj, no održao je samo Krajolici zavičaja Kralj je studirao u Beču i Bu- jednu izložbu, 1966. godine, pod dimpešti, a osim slikanjem, ba- nazivom “Međimurska zemlja”. vio se i izradom grafika. Slikao 1971. godine dobio je nagradu je u duhu postimpresionizma, “Oslobođenje Međimurja” za najviše krajolike međimurskog primjeran i požrtvovan rad. Po-

Nakon Kraljeve smrti, njegova je supruga Općini Čakovec darovala veći dio opusa i kuću, u kojoj je otvorena njegova Memorijalna zbirka čeo je kao impresionist, slijedeći u početku trendove europskog likovnog stvaralaštva; kasnije se okušao i u ekspresionizmu te avangardnom apstraktnom izričaju. Lako je zamisliti i povezati omiljene motive s

pojedinim tipom izričaja, iako ih je Međimurec većinu slikao tijekom čitavog života: krajolike kao impresije, život seljaka, tvrdi rad i siromaštvo kao ekspresije, a uzaludnost, teškoću promjene i apsurd kroz

apstraktno slikarstvo.

Kraljev vrt

Kako bilo da bilo, Ladislav Kralj Međimurec zaslužuje mjesto među drugim velikanima međimurske umjetnosti. Kad

je 1976. godine umro, njegova je supruga Slavka darovala veći dio opusa te kuću tadašnjoj Općini Čakovec. Tri godine kasnije u kući je otvorena Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Međimurca.

SVETA MISA I PROCESIJA NAJSVEČANIJI DIO PORCIJUNKULOVA

Vjernici proslavili blagdan Gospe od Anđela Za vjernike je najsvečaniji dio manifestacije Porcijunkulovo središnje misno slavlje, kojemu je i ove godine prethodila tradicionalna procesija, čime se na lijep način proslavio blagdan Gospe od Anđela, uz koji je i vezano čakovečko proštenje. Blagdan se slavi 2. kolovoza, a i ove su godine središte Čakovca ispunili brojni vjernici.

Svečana procesija sa slikom Gospe od Anđela okupila je članove kulturno umjetničkih društava iz

Mačkovca, Ivanovca, Žiškovca, Gornjeg Kraljevca i Murskog Središća, pred-

Blagdan se slavi 2. kolovoza, a i ove su godine središte Čakovca ispunili brojni vjernici stavnike vatrogasaca i Policijske uprave međimurske, brojne svećenike i časne sestre te vjernike.

U povorci su sudjelovali i

predstavnici političkog, gospodarskog i javnog života, na čelu s gradonačelnikom Grada Čakovca Stjepanom Kovačem, njegovim zamjenicima Marijom Medvedom i Zoranom Vidovićem te zamjenikom župana Međimurske županije Josipom Grivcem.

Svi su prisustvovali i svečanom misnom slavlju u dvorištu Franjevačkog samostana sv. Nikole, kojeg je predvodio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak.

Kako je mons. Mrzljak umi-

rovljen od 1. kolovoza, ovo je bio njegov posljednji službeni posjet Čakovcu u funkciji varaždinskoga biskupa.

Uz mons. Mrzljaka, misno su slavlje vodili i gvardijan čakovečkog samostana Željko Železnjak, bivši gvardijan koji je ujedno vjernike pripremao na trodnevnici fra Ilija Mijatović te njihovi kolege iz susjednih župa. Župni zborovi iz čakovečke dvije župe, svetog Nikole i svetog Antuna Padovanskog, zajedno su pjevanjem obogatili misno slavlje.

S raznih strana

7. kolovoza 2019., br. 153 || Regionalni tjednik

31

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA - OKO ČETVRTKA MOGUĆI PLJUSKOVI Tijekom utorka i srijede sunčano i vruće. Temperatura zraka će biti oko 30 Celzijevih stupnjeva ili nekoliko stupnjeva viša. U četvrtak očekujemo porast naoblake, a zatim su mogući kiša ili grmljavinski pljuskovi. S njima će krajem dana doći i osvježenje. Prije te promjene bit će dosta teško i sparno vrijeme uz nepovoljnu biometeorološku situaciju. U petak bi se vrijeme opet moglo vratiti na ljepše. Djelomično sunčano i malo ugodnije, ali nestabilno pa je moguć jak razvoj oblaka uz lokalni pljusak s grmljavinom. Temperatura zraka ujutro će biti malo ispod dvadesetke, sredinom dana između 26 i 29 Celzijevih stupnjeva, a bioprognoza bolja i zdravija. Subota nam donosi suho i većinom sunčano vrijeme. Nakon ugodno svježeg jutra tijekom dana će opet malo zatopliti pa ćemo možda uhvatiti okruglih 30 stupnjeva u hladu. Ponegdje je sa subote na nedjelju

moguć nekakav pljusak. Nedjelja se čini lijepa uz uglavnom suho vrijeme i puno sunca. Jutro će biti ugodno, a najviša dnevna temperatura mogla bi opet malo preko 30 Celzijevih stupnjeva, dakle bit će vruće. Ponedjeljak nam donosi vrućinu i sparinu, a zatim bi mogla doći i neka promjena vremena oko utorka ili srijede. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža.

Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 08001234, prognoza izrađena 5.8.)

TJEDNI HOROSKOP BIK

OVAN

Bit će puno novih projekata i suradnji, uglavnom, puno novih mogućnosti. Sve u svemu, krećete u osvajanje novih poslova, što će vam donijeti puno zadovoljstva, a i materijalne koristi. Samo nemojte odustajati, jer na neke okolnosti nećete moći utjecati! U ljubavi izbjegavajte probleme i rješavajte ih odmah čim se pojave. Najveći problem je što ste i vi i partner tvrdoglavi i nijedno ne želi popustiti. Malo tolerancije i razumijevanja ne bi škodilo. Onima koji su željni avanture, želja će se ispuniti!

Zdravlje – osjećat ćete se puno bolje.

U ovom periodu mogli biste zaključiti neki novi posao ili pokrenuti novu, vrlo zanimljivu suradnju i tako ostvariti svoje želje.

Izgleda da vam se konačno pokreću poslovi koji su mjesecima stajali, ali pripremite se na dugotrajniju igru živaca. Možda i nećete biti najsretniji sa suradnicima, ali morat ćete surađivati, pa što prije to shvatite, bolje za vas. Financije vam se popravljaju.

U ljubavi pokušajte zadržati mir i sve rješavajte razgovorima. Tvrdoglavost vas neće odvesti nikamo. Zdravlje – problemi s grlom i infekcijama.

RAK

Nove poslovne mogućnosti su na vidiku, a vi ste puni snage i energije. Ambicije su vam velike i spremni ste na sve samo da uspijete, pa čak i na kompromise sa suradnicima, što se rijetko događa. Svjesni ste da ste pred velikim promjenama. Neće sve baš ići glatko, bit će i teških trenutaka, ali općenito, ovo je vrijeme koje biste trebali iskoristiti. U ljubavi ponovno se javljaju trzavice i nesuglasice koje su već postale vaša svakodnevica, pa se pokušajte barem jednom prilagoditi partneru. Slobodni, razmislite o trajnoj vezi i jeste li spremni za nju! Zdravlje – pad imuniteta.

VAGA

Djevojčice: Lana Štefko, Nivec Bogdan, Vita Živković, Marta Balog, Vida Kraljić, Anna Horvat, Leda Balić, Jana Mesarić, Maša Palfi, Tessa Horvat Dječaci: Noa Vidović, Fran Petran, Ivan Kacun, Jan Dolović, Fran Borko, Liam Penšek, Lovro Horvat, Erik Zlatarek, Ivano Žvorc

UMRLI: Ana Herman r. Herman, Blaž Vrbanec, Robertino Juranić, Julia Gašpar r. Adorjan, Ivan Kacun, Emilija Kustić r. Vlah, Marija Pokrivač r. Žnidarić, Katica Žvorc r.

Vrbanec, Marija Cerovec r. Šelja,

Marija Hlapčić r. Škvorc, Draga Bedić r. Žvorc, Branko Levanić, Mladen Vrbanec, Ana Vadlja r. Margjetko, Stjepan Šimunić, Marijan Sraga, Manda Novak r. Tunjić

VJENČANI: Samanta Varga i Siniša Šafarić Dajana Ljevaković i Nikola Lastavec Andreja Rambrot i Ante Malenica Tomislava Stipanić i Kristijan Franjić Zlatka Fleten i Marin Senčar Anita Hergotić i Davor Anušek

Ivana Bubek i Danijel Crnčec Melisa Novak i Patrik Jurinec Arjeta Kući i Dario Kos Antonija Perčić i Mihael Grbavec Karmen Kraljić i Denis Srša Ines Mučić i Valentino Ciglarić

Posao cvjeta i završavate poslove koje ste započeli. Rješavate sve što je iz nekog razloga zapelo ili bilo na čekanju. Trenutno ste u fazi kada mirno možete započeti nove poslove, pa čak razmislite i o promjeni firme. Financijski ste stabilniji, ali ipak pripazite koliko trošite. Ljubavna situacija vam je relativno dobra i stabilna. Pokušajte vrijeme koje provodite s partnerom učiniti što ljepšim, premda je upitno koliko ćete imati vremena jedno za drugo. Zdravlje – uglavnom dobro!

STRIJELAC

(22. 11. - 21. 12.)

(23. 10. - 21. 11.)

U poslu činite sve da učvrstite svoje pozicije jer ste se za njih teško borili. Otvaraju vam se nove poslovne mogućnosti, a to bi vas moglo ojačati. Prilika će zaista biti puno i znat ćete ih iskoristiti. Sve će to biti vrlo naporno i iscrpljujuće, ali uspjet ćete probleme riješiti na način koji vama odgovara. Ljubav – bit ćete vrlo nestrpljivi i netolerantni prema partneru, sa željom da svoj život okrenete u drugom smjeru.

Nemojte se žuriti s odlukama jer mogli biste gorko požaliti. Zdravlje – nemojte se previše iscrpljivati.

U poslu startaju i neki novi poslovi koje ste dugo priželjkivali. Očekuje vas puno posla i dosta ulaganja, ali će i rezultati svega biti veliki. Neće vam biti lako, puno ćete toga morati završiti u hodu, čak možda i mijenjati planove, pa ćete biti jako nervozni.

Ljubavna situacija postaje nešto napetija, pa ako možete, više vremena provedite s partnerom. Slobodni će ući u vezu za koju će misliti da je to ono pravo, ali vrlo će brzo shvatiti da su pogriješili i da to nije prava osoba za njih. Zdravlje – obratite pozornost na grlo. Skloni ste prehladama.

VODENJAK

JARAC

ROĐENI:

DJEVICA

(23. 8. - 22. 9.)

ŠKORPION

RIBE

(20. 1. - 18. 2.)

(22. 12. - 19. 1.) Što se posla tiče, došlo je vrijeme za promjene, a i konačno ćete moći pokazati sve svoje mogućnosti. To će zaista biti velik pomak na vašem poslovnome nebu i značit će sigurniju poslovnu budućnost. Bit ćete pod stalnim pritiskom i imati jako puno posla, no iz svega toga vrlo ćete se spretno izvući. Odnos s nadređenima i kolegama postat će znatno bolji. Financijski ćete biti bolje nego dosad. U ljubavi uglavnom mirno, no povremeno će biti i lošijih dana, ali sve ćete to uspješno rješavati. Zdravlje – pad imuniteta.

Na poslu ćete konačno uspostaviti kvalitetnije odnose sa suradnicima, no još su uvijek mogući problemi s pretpostavljenima jer očito niste sve odradili onako kako je trebalo. No unatoč tomu će se obveze svakodnevno povećavati, a financijski efekti bit će vrlo dobri. U ljubavi lijepo i stabilno vrijeme se nastavlja, pa nemojte provocirati partnera. Slobodni pripadnici znaka i dalje su potrazi za pravom ljubavi.

Samo nastavite, nemojte se umoriti, jer suprotni spol misli da ste neodoljivi.

Zdravlje – kako kada, dosta nestabilno.

(23. 7. - 22. 8.)

(23. 9. - 22. 10.)

U ovom vas periodu očekuje dosta problema s financijama, no vi ste borac, pa ćete se za svoj status znati izboriti. Ipak vas očekuje dosta problema, kako za poslovnu, tako i za materijalnu sigurnost.

Prilika za zaradu će sigurno biti, to nije upitno, ali očekuju vas problemi, a možda i neočekivani gubici. U ljubavi su moguće manje oluje poslije kojih ćete zaključiti da je mir ipak najbolji. Slobodni će biti skloni brzim zaljubljivanjima i avanturama, pa gotovo sigurno novi ljudi ulaze u vaš život. Zdravlje – često ćete biti umorni.

(21. 5. - 20. 6.)

LAV

(21. 6. - 22. 7.)

Na poslu je stabilna situacija i zasad se osjećate prilično sigurno. No neke se stvari događaju mimo vas, pa pripazite, jer to se odnosi na financije. Ipak, unatoč tim manjim neprilikama, uspjet ćete ostvariti nove poslovne kontakte, a i poslovna putovanja vrlo su vam izgledna. Oni koji su bez posla u ovom bi ga periodu mogli naći.

Ljubavna situacija vam je dobra i mirna i trebali biste što više vremena provoditi sa svojim partnerom. Zdravlje vam je vrlo solidno, samo malo više pozornosti obratite na svoju prehranu.

BLIZANCI

(20. 4. - 20. 5.)

(21. 3. - 19. 4.)

U poslu vam je nužno potrebna promjena jer su vam živci sasvim pri kraju. Pred vama je naporan period, ali konačnim biste rezultatima mogli biti zadovoljni. Bit ćete zabrinuti i zbog financija jer su neke obveze došle na naplatu i mogli biste se naći u velikim problemima. Možda ipak pronađete spasonosno rješenje. U ljubavi također niste baš najbolje. Bit će trzavica i neslaganja s partnerom, a slobodni pripadnici znaka htjeli bi sačuvati svoju slobodu i biti u vezi. To ipak nije moguće, pa bi sve moglo završiti i razlazom. Zdravlje – relativno dobro.

(19. 2. - 20. 3.)

Posao vam dobro napreduje, a vi uporno želite saznati što to suradnici od vas stvarno očekuju, pa dobro proanalizirajte sve informacije koje dolaze do vas. Moglo bi se dogoditi da netko od suradnika neće poštivati dogovore, a to bi vam moglo stvoriti nove probleme i zakomplicirati cijeli posao. U ljubavi vam se čini da vas partner sve češće opterećuje stvarima koje su nevažne.

No nemojte prigovarati, jer ni vi niste ispunili sva svoja obećanja, pa je dobar dio krivice i na vama. Zdravlje vam je prilično solidno!

ZA TAROT KARTE NAZOVITE tel.: 097/786-7053

IMPRESSUM UPRAVA Sandra Vlahek GLAVNI UREDNIK Goran Mališ, urednik@regionalni.com NOVINARI Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Josip Novak, jnovak@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Ivan - Goran Herman, igherman@regionalni.com Sandra Županić, szupanic@regionalni.com Martina Lončar Petrinjak, mlpetrinjak@regionalni.com FOTOREPORTER Ivan Agnezović, foto@regionalni.com

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Anina 11, 42000 Varaždin

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Mirta Brozičević, mirta@regionalni.com Željka Biškup, zbiskup@regionalni.com SURADNICI Denis Peričić Dalibor Flajpan PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 MALI OGLASI: Ljiljana Simić ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774

MARKETING: Tel. 042/290-778 Tel. 042/290-781

MALI OGLASI, ZAHVALE I SJEĆANJA: Tel. 042/290-774

Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) Radno vrijeme za stranke: pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri, čet: 7,30 - 15 h, pet: 7,30 - 14,30 h MURSKO SREDIŠĆE Cvjećarnica Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati TISKARA Vjesnik

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 7. kolovoza 2019., br. 153

DANI TURIZMA U SV. MARTINU: ZABAVLJAT ĆE MLADEN GRDOVIĆ, DANIJELA MARTINOVIĆ…

U Svetome Martinu na Muri u tijeku je manifestacija Dani turizma, koja se nastavlja sve do 25. kolovoza. Tradicionalni Međunarodni susret umirovljenika održat će se 9. kolovoza u 15 sati na prostoru NK-a Polet, a svi će se umirovljenici moći besplatno provozati turističkim vlakićem.

Za posjetitelje je u subotu, 10. kolovoza, organizirana šetnja po kletima, dok je središnji događaj “Povorka starih običaja i zanata” koja obilježava 50 godina. Važan dan za općinu počinje 11. kolovoza

u 10 sati svetom misom u Župnom dvoru, nakon čega počinje Povorka. U popodnevnim satima svi su posjetitelji pozvani na igralište NK-a Polet, gdje će nastupati Mladen Grdović. Tradicionalna ljetna „Poletova noć“ dan ranije, 10. kolovoza, bit će također prilika za dobru zabavu na prostorima NK-a Polet, a glavna zvijezda bit će Danijela Martinović.

Na Veliku Gospu, 15. kolovoza, s početkom u 11 sati misu će voditi Rafael Mikec, a tri dana uoči blagdana svi zainteresirani mogu doći na duhovne pripreme.

Istoga dana već tradicionalno će u Žabniku nastupiti Dominik Padarić na događaju „Klasika uz Muru“.

Lagani početak ispraćaja ljeta organizira se na događanju „Back to School“ 17. kolovoza s početkom u 11 sati u Termama Sveti Martin. Mnoge će zabaviti i tradicionalno postavljanje klopoca kod Vinske kuće Hažić 24. kolovoza ili 2. gorički trail na Klopodromu dan ranije, 23. kolovoza. Dani turizma završavaju 25. kolovoza nastupom mladih nada u organizaciji HKUU Sveti Martin.

U ORGANIZACIJI “VIDOVSKIH ZLATARA”

U “Lovu na zlatarski prsten” dvadeset ekipa

Bilo je to deveto izdanje “Lova na zlatarski prsten”, koji je povezan i s legendom o hrabrosti Donjovidovčana, “Vidovskih voki”, u borbi protiv Turaka PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Članovi Moto nautičkoga kluba “Vidovski zlatari” iz Donjeg Vidovca, na čelu s predsjednikom Kluba Nenadom Lukšom, i ove godine organizirali su već dobro poznati “Lov na zlatarski prsten”, koji se održao u nedjelju, 4. kolovoza, kod HE Dubrava. Radi se o manifestaciji od velikoga turističkoga značaja, koja je povezana s tradicijom ispiranja zlata u donjemu Međimurju. U natjecanju su sudjelovali timovi u čamcima, pri čemu su se u svakome nalazila po dva veslača i jedan alkar. Oni su u dvije vožnje nastojali skupiti što veći broj bodova. “Lov” je počeo u podne mimohodom čamaca na vozilima te paljenjem svijeća žrt vama Domovinskog rata ispred vidovskoga Doma kulture. U 13 sati su počeli

OKUPLJANJE U TOPUSKOM

Esmeralda Slaviček na pripremama za izbor Miss Hrvatske U Sisačko-moslavačkoj županiji, u Top Termama Topusko, ovih se dana okupilo 14 djevojaka iz svih krajeva zemlje, finalistica koje su izborile svoje plasmane na županijskim izborima ljepote Miss Hrvatske za Miss Svijeta 2019.

Međimursku županiju ove godine predstavlja Esmeralda Slaviček, koja je s ostalim djevojkama natječe u kategorijama Sport&Fitness, Top Model, Multimedija, Talent i Intervju. Nakon što ih mentori ocijene, pobjednice svojih kategorija direktno će plasirati u superfinale.

Ljepotica iz Preloga dosad je osvojila drugo mjesto u kategoriji Talent i treće mjesto u

kategoriji Sport&Fitness, a predstoji joj još natjecanje u kategoriji Multimedija, koje će biti održano prije velikog finala koje je na redu 31. kolovoza na Kvarneru.

okuplja nje i prijava sudionika, a samo natjecanje sat kasnije. Bilo je to deveto izdanje “Lova na zlatarski prsten”, koji je povezan i s legendom o hrabrosti Donjo-

“Lov” je počeo u podne mimohodom čamaca te paljenjem svijeća za žrtve Domovinskog rata

KARIKATURA

vidovčana u borbi protiv Turaka. Nakon iskazivanja velike neustrašivosti u borbi, stanovnike ovoga donjomeđimurskog mjesta potom su okrstili “Vidovskim vokima”, odnosno “vukovima”. Najveću spretnost pokazali su Josip Habijan, Božidar Njari i Marinko Čmrlec, odnosno ekipa “Kalanica ulica”.

crta: Željko Pilipović