RTM 154

KAZALIŠNI KAMP

EUROPSKO EKIPNO PRVENSTVO

Varaždin dva dana živio vrhunsku atletiku

Svi u Vrtek na radionice lutkarstva, glume…

Str. 18.

Str. 12.

Regionalni MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Tjednik

Plus

15.000 primjeraka

Besplatan primjerak | Broj 154 | 14. kolovoza 2019. | ISSN 2459-6612 | www.regionalni.com

STARI ZANATI

U jubilarnoj povorci Sv. Martin preplavili svati, vožari i peklari Str. 16. i 17.

OTVORENO S VODITELJEM INTERVENCIJSKE ČAKOVEČKE KARDIOLOGIJE

Dr. med. Mihajlo Kovačić: “Bitni su radišni ljudi, a ne politika!”

Str. 2. i 3.

ZLATNA MISA

Vlč. Franjo Šprajc u Sv. Jurju proslavio 50 godina svećenstva Str. 8.

2

Aktualno

Regionalni tjednik || 14. kolovoza 2019., br. 154

AKTUALNO

eMedjimurje

U ČAKOVCU VOZAČICA (78) UDARILA PJEŠAKA U četvrtak, 8. kolovoza, oko 9.20 u Čakovcu, na raskrižju s kružnim tokom prometa Zrinskofrankopanske i Vukovarske ulice, došlo je do prometne nesreće.

Vozačica osobnog automobila (78) čakovečkih registarskih oznaka brzinu kretanja vozila nije prilagodila osobinama ceste (raskrižje i zavoj). Zbog toga je prilikom skretanja izgubila nadzor nad vozilom i sišla na otok za razdvajanje prometnih tokova, gdje je udarila u prometni znak.

U nastavku kretanja udarila je u 44-godišnjeg pješaka koji je preko obilježenog pješačkog prijelaza gurao bicikl. Nakon udara pješak je pao na kolnik, a vozačica je vozilom sišla izvan kolnika te se zaustavila u obližnjem parku. Vozilom hitne pomoći ozlijeđena vozačica i pješak prevezeni su u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje im je pružena liječnička pomoć te je utvrđeno da su lakše ozlijeđeni. Vozačici koja je skrivila prometnu nesreću uručena je obavijest o počinjenom prekršaju.

DR. MED. SPEC. INTERNE MEDICINE, SUPSPEC. KARDIOLOGIJE MIHAJLO KOVAČIĆ, VODITE

“Vodimo se mišlju da nisu bitni veličin već ambiciozni i radišni ljudi, ljudski

Interventni kardiološki tim Županijske bolnice Čakovec za liječenje pacijenata s akutnim koronarnim sindromom formiran je prije nešt liječnika kardiologa, pet medicinskih tehničara i dva inženjera radiološke teh

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Prije nešto manje od pet godina na Odjelu za kardiologiju u Županijskoj bolnici Čakovec razvila se ideja o formiranju interventnoga kardiološkog tima za liječenje pacijenata s akutnim koronarnim sindromom.

Adekvatno zbrinjavanje

- Išlo se za time da se pacijenti s akutnim infarktom srca zbrinjavaju adekvatno, prema smjernicama Europskog kardiološkog društva. Uz analize i dozvole prethodnih ministarstava krenuli smo s radom te je 8. prosinca 2016. godine napravljena prva koronarografija tu u Laboratoriju za kateterizaciju srca – govori dr. med. spec. interne medicine, supspec. kardiologije Mihajlo Kovačić, voditelj Odjela intervencijske kardiologije.

Iako se tim i Laboratorij u tom segmentu uzdižu s vrlo uspješnim rezultatima, Odjel još nije u Mreži primarne PCI (Hrvatska mreža primarne perkutane koronarne intervencije) koja na području cijele Hrvatske provodi intervencijsko liječenje akutnoga srčanog infarkta već 15 godina, pa je njihovo radno vrijeme zasad osmosatno, radnim danom od 7 do 15 sati. Veliki dio takvih pacijenata iz Varaždinske županije već se odvodi u ŽB Čakovec, no hitni slučajevi se izvan radnog vremena čakovečkog intervencijskoga kardiološkog tima još uvijek moraju prevoziti u Zagreb.

- Ljudi s akutnim infarktom srca moraju unutar određenog vremenskog perioda, najbolje unutar 90 minuta, stići u bolnicu da bi se interveniralo otvaranjem začepljene krvne žile i spašavanjem dijela srca.

Nadamo se skorašnjem ulasku u Mrežu primarne PCI da bismo bili pripravni za takve intervencije 24 sata dnevno i tako postali centar za Međimursku i Varaždinsku županiju, a možda i šire, ako Ministarstvo tako odluči. Uvjete već imamo i trenutno traju pregovori s HZZOom za osiguravanje dodatnih financijskih sredstava – rekao

perspektivi postoji mogućnost i da endovaskularno ugrađujemo srčane zaliske. Krajem kolovoza krećemo s programom ugradnje trajnih elektrostimulatora srca, pejsmejkera i kontrole, razvijamo kompleksne ultrazvučne metode… Ambicije su beskonačne: vodimo se mišlju da Ljudi s akutnim nisu bitni veličina grada i politika, infarktom srca moraju već ambiciounutar 90 minuta zni i radišni ljudi, ljudski stići u bolnicu da bi se resursi i znanje. Ako to interveniralo otvaranjem imate, onda začepljene krvne žile i imate sve – objašnjava dr. spašavanjem Kovačić i dodaje: dijela srca – Želja nam je da se pacijenti iz cijele regije, posebno Varaždinske županije i svi drugi kojima treba, kanaliziranju k nama i pravovremeno zbrinjavaju jer ljudi od te bolesti umiru, ne znaju da su je imali.

U cjelokupni plan uključena je razmjena iskustava putem raznih radionica i kongresa u Hrvatskoj i izvan nje. Tako Dr. Mihajlo Kovačić, intervencijski kardiološki tim, Odjel za kardiologiju s koronarnom jedinicom, Županijska bolnica Čakovec će u rujnu na radionici prisuje dr. Kovačić i dodao da Inter- doktorica Sabol i doktor Dilber Međuljudski odnosi, način cijentima i s ostalim vrstama stvovati kolega iz Švicarske, rada, prosperitet i razvoj te infarkta akutnoga koronarnog gdje će biti prezentiran rad na vencijski kardiološki tim zasad – rekao je voditelj tima.

Na Odjelu se dnevno obradi u podrška uprave Bolnice na sindroma po europskim smjer- intervencijama sa specifičnim Bolnica financira sama s oko prosjeku pet ili šest pacijenata, zavidnoj su razini, za razliku nicama i zbrinuti ih tijekom balonima koje su kardiolozi četiri milijuna kuna godišnje. no taj bi broj s vremenom tre- od nekih drugih kardiologija u jednoga do dva dana, maksi- iz ŽB Čakovec počeli koristiti prvi u Hrvatskoj. Osim toga, Širok opseg rada bao rasti. Plan je da se odradi Hrvatskoj, tako da zasad nema malno tri – rekao je. gotovo sve intervencije u sali U njegovu timu trenutno oko 1000 procedura godišnje, šanse da odem u drugu bolnirade se isključivo kroz arterije rade dva specijalizanta, pet a od toga 400 intervencija. cu. Preopterećenost poslom Vrhunska na rukama kao ulaz do srca, što liječnika kardiologa, pet me- Procedura uključuje snimanje i očituje se jedino u administraopremljenost dicinskih tehničara i dva in- koronarografiju, a intervencija ciji i financijama – navodi dr.

Odjel intervencijske kardio- je bolje za pacijenta, umjesto ženjera radiološke tehnologije. se odnosi na koronarografiju i logije opremljen je vrhunskom kroz preponu.

- Svi smo bili na edukaciji zahvate na krvnim žilama srca. opremom i materijalima. KoPlan je da se godinu dana u KBC-u Dubrava Tim provodi brojne intervenciriste se ponajbolji svjetski Izazovan posao odradi oko i došli smo tu raditi s jakim te- je – na koronarnim arterijama, stentovi, baloni i žice kakve - Smrtnost i sve komplikacije dobivaju i pacijenti u SAD-u, u Sali su ispod statističke raoretskim znanjem. Otpočetka sve oblike akutnog koronarnog 1000 procedura Japanu i slično, navodi dr. Ko- zine. U tom poslu moguće su smo imali iskusnoga čovjeka sindroma, i elektivne tzv. hladgodišnje, a od toga vačić. Mladi intervencijski kar- komplikacije, pa i smrtni ishod. uz sebe. To je dr. Vesković, s ne, ali i kompleksne intervencitridesetogodišnjim iskustvom je, koje su, prema zabilježenim diološki tim u procesu je širenja Ako je smrtnost na stolu kom400 intervencija u intervencijskoj kardiologiji. studijama, pacijentima donijele struke i stalne nabave nove plikacija koja se dogodi jednom On je prije radio u Dubravi, a dugoročno mnogo bolje proopreme. Na nedavnoj sjednici u 200 intervencija, na samom sada je ovdje zaposlen na pola gnoze.

Vlade u Čakovcu poduprta je stolu u našoj sali nije nitko Kovačić. radnog vremena i bit će tu do Iako se tim u kratkom roku inicijativa i donesen je nalog umro. Došlo je do jednoga kraja godine. Rekao nam je plasirao na zavidnu razinu, za ugovaranje financiranja od smrtnog slučaja na stolu, no to Dobar tim da je kod nas vidio velik broj Dok na nekim drugim odjeli- dr. Kovačić ističe da su ambi- strane HZZO-a, pa će se spek- je bio očekivani ishod, odnosno noviteta u kratkom roku i da ma Bolnice to nije slučaj, Odjel cije i želja za napredovanjem tar djelovanja moći proširiti na bio je to pokušaj spašavanja – je tu naučio puno, što nama intervencijske kardiologije konstantne. Postoji više vrsta dodatnu dijagnostiku. rekao je dr. Kovačić. imponira. Tim interventnih nema problema s manjkom li- akutnog koronarnog sindroOsim što je posao kardiologa - Želimo raditi intervencije kardiologa uz mene čine još ječničkog kadra. Dobrim dije- ma za koje u Hrvatskoj nema na perifernim žilama, ate- izrazito stresan, radi se u polju i dr. Ostrički, koji je ujedno lom to se pripisuje odličnim razvijene mreže, pa pacijenti rosklerozu nogu, zdjeličnih otvorenoga zračenja. Liječnici voditelj Odjela kardiologije s međuljudskim odnosima. iz brojnih bolnica u Hrvatskoj arterija i arterija nogu te u nose olovne pregače i ograđeni koronarnom jedinicom, zatim - Svi smo u vrlo dobrim kole- moraju čekati danima, čak i tome surađivati s intervencij- su olovnim zidovima te se indoktor Hranilović, doktorica gijalnim odnosima, počevši od tjednima na koronarografiju. skom radiologijom, za koju je tervencija, koja se radi rukama, Pevec Matić i specijalizanti – šefa kardiologije dr. Ostričkog.

- Mi želimo pružiti skrb pa- u planu da se otvori. U daljnoj gleda na ekranu.

Aktualno

14. kolovoza 2019., br. 154 || Regionalni tjednik

3

PONOVO NAPADNUTI POLICAJCI KOJI SU STIGLI NA INTERVENCIJU U subotu, 10. kolovoza, oko 15.45, u ulici Sitnice u Murskome Središću policijski službenici postupali su po dojavi građana o narušavanju javnog reda i mira reproduciranjem glazbe.

Dolaskom na mjesto dojave čula se glazba koju je putem muzičke linije glasno reproducirao 31-godišnjak. Na naredbu policijskih službenika da utiša glazbu muškarac je pogrdnim riječima vrijeđao policijske

službenike koji su uporabili sredstva prisile.

Potom su do njih došli 18-godišnjak i 37-godišnjakinja koji su fizički nasrnuli na policijske službenike, dok ih je 22-godišnjak vrijeđao pogrdnim riječima, a 53-godišnjak prijetio nasilnim radnjama.

Nad njima su također upotrebljena sredstva prisile.

Za vrijeme postupanja i privođenja uhićenih osoba do službenog vozila oko policij-

skih službenika se okupila veća skupina građana koji su glasno negodovali te je više osoba gađalo policijske službenike kamenjem, pri čemu je jedan kamen pogodio policijskog službenika.

Alkotestiranjem je utvrđeno da su svi uhićeni bili pod utjecajem alkohola.

Liječničkim pregledom utvrđeno je da su dvoje policijskih službenika te 18-godišnjak i 22-godišnjak lakše ozlijeđeni.

ELJ ODJELA INTERVENCIJSKE KARDIOLOGIJE:

ina grada i politika, i resursi i znanje!”

to manje od tri godine. U timu trenutno rade dva specijalizanta, pet hnologije.

INVAZIVNA RADIOLOŠKA METODA

Analiza i intervencije na krvnim žilama na srcu Simptomi infarkta su većinom pritisak u prsima, nelagoda, teško disanje, preznojavanje i jaki bolovi ali zbog infarkta ljudi uglavnom završe u hitnoj službi.

No, dr. Kovačić upozorava na drugi, jednako opasan problem.

- Ljudi godinama žive s anginom pektoris, pritiskom u prsima, otežanim disanjem, ne mogu fizičke napore tolerirati kao prije, nešto ih koči, limitira, tiska, umara…

Imaju znakove popuštanja srca, a godinama ne idu liječniku pa se stvori mnogo veći problem. Poliklinički

Podrška ministarstava kampanji zabrane petardi “Prijatelji životinja” ističu da smatraju nužnim i da se gradovima i općinama omogući uvođenje zabrane korištenja petardi za svoje područje te poduzimanje konkretnih koraka u cilju sigurnosti

Snimka koronarnih arterija prije intervencije - nedostaje desna koronarna arterija

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Nekoliko ministarstava dalo je svoju podršku kampanji za zabranu petardi tijekom cijele godine pa se tako Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Ministarstvu turizma i Ministarstvu zdravstva pridružilo i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta. Udruga “Prijatelji životinja”, koja se i dalje zalaže

Poliklinički kardiološki posao, probir bolesnika te cijeli sustav moraju biti dobro organizirani kardiološki posao, probir bolesnika te cijeli sustav moraju biti dobro organizirani – smatra dr. Kovačić.

U svim tim slučajevima radi se koronarografija, invazivna radiološka metoda kojom se analiziraju koronarne arterije, odnosno krvne žile na srcu koje se granaju na više sekundarnih grana. Metoda se izvodi kroz periferne arterije, danas najčešće kroz arterije ruku ili u području prepone. Posebnim se tehnikama u žilu postavi uvodnica koja omogućuje

IRSKA POTPUNO ZABRANILA PETARDE, U BELGIJI KORIŠTENJE PETARDI KATEGORIJE F3 KAZNENO DJELO

Slika nakon intervencije s postavljenim stentovima vidljiva kompletna žila s urednim protokom

primjenu različitih žica i katetera bez gubitka krvi. Kateteri se kroz uvodnicu uvode u arterijski sustav te se potom u smjeru suprotnom od struje krvi polako navode prema srcu. Koronarne arterije su prvi ogranci aorte – najveće arterije i jedine koja izlazi iz lijeve strane srca. Procedura, ako nema komplikacije, traje oko 20 minuta. Ako

je potrebno, nakon koronarografije se može izvršiti intervencija na koronarnim arterijama. Može se izvesti proširivanje suženja balonom ili prekrivanje bolesnog i suženog dijela žile stentom.

Ponekad se tijekom intervencije može postaviti i više stentova, a procedura u tom slučaju može trajati i više od dva sata.

Kina, zemlja iz koje potječu petarde, također je zabranila njihovo korištenje uoči Nove godine za potpunu zabranu korištenja pirotehničkih sredstava tijekom cijele godine, kako je to ranije i bilo, javlja i da je posljednje u nizu ministarstvo navelo da daje podršku zabrani prvenstveno s ciljem zaštite ljudi, životinja i okoliša te održavanja sigurnosti i mira.

Hitne izmjene

Nakon novih pritužbi i dopisa zabrinutih građana, udruga za zaštitu životinja, posebice liječnika i drugih zabrinutih

skupina i pojedinaca, “Prijatelji životinja”, ministarstva, udruge i pojedinci koji daju podršku ovoj inicijativi traže od Ministarstva unutarnjih poslova hitno pokretanje izmjene Zakona o eksplozivnim tvarima da bi se promptno smanjila uporaba petardi. Naime, iako su dosad uvedene neke zakonske izmjene, nužno je da se što hitnije nastave u istome smjeru da bi se postigli konkretni rezultati i da bi svi građani mogli dočekati Novu godinu u sigurnom okruženju, bez uznemiravanja i ugroze njihova psihičkog i fizičkog zdravlja.

Naglašavaju da profit proizvođača opasnih eksplozivnih tvari, koje su ranije bile s razlogom zabranjene tijekom cijele godine, ne smije biti važniji od javnog interesa te da novcem ne možemo mjeriti izgubljene prste, vid djeteta ili život stradaloga psa. Trebamo gledati prema naprijed i slijediti pozitivne primjere zemalja koje su već zabranile korištenje pirotehničkih sredstava, poput Irske koja je potpuno zabranila korištenje petardi kategorija F2 i F3, Švedske gdje petarde smiju koristiti samo osposobljene i ovlaštene osobe ili Belgije gdje je korištenje petardi kategorije F3 kazneno djelo, smatraju zagovornici inicijative. Kina,

zemlja iz koje potječu petarde, također je zabranila njihovo korištenje uoči Nove godine.

Apelira se na Ministarstvo unutarnjih poslova da hitnom izmjenom zakonskih odredbi stane na kraj ozljedama ljudi, kao i životinja koje se ne mogu

Apelira se na Ministarstvo unutarnjih poslova da hitnom izmjenom zakonskih odredbi stane na kraj ozljedama ljudi, kao i životinja same zaštititi od opasnih pirotehničkih sredstava, te da se uvede zabrana korištenja pirotehničkih sredstava kategorija F2 i F3 tijekom cijele godine, uključujući datume od 27. do 30. prosinca kada se ništa ionako ne slavi. “Prijatelji životinja” ističu da smatraju nužnim i da se gradovima i općinama omogući uvođenje zabrane korištenja petardi za svoje područje te poduzimanje konkretnih koraka u cilju sigurnosti i dobrobiti svih građana.

4

Aktualno

Regionalni tjednik || 14. kolovoza 2019., br. 154

INFORMATIVNA RADIONICA ZA PRIJAVITELJE NA NATJEČAJ LAG-a Lokalna akcijska grupa “Mura-Drava” je u utorak, 30. srpnja, u Donjem Kraljevcu organizirala informativnu radionicu za potencijalne prijavitelje na četvrti Natječaj LAG-a, čiji je cilj potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava.

Potencijalnim prijaviteljima predstavljene su osnovne informacije o natječaju, uvjeti prihvatljivosti nositelja projekta, prihvatljive aktivnosti, kriteriji odabira projekata

te postupak podnošenja prijave i odabira projekata. Također su detaljno predstavljeni obrasci i prilozi, odnosno sva dokumentacija koja je potrebna za prijavu projekta na Natječaj. Iz LAG-a podsjećaju zainteresirane prijavitelje da podnošenje prijava na ovaj natječaj traje od 19. kolovoza do 30. rujna te da sve informacije, natječajnu dokumentaciju, kao i odgovore na pitanja mogu pronaći na internet stranici LAG-a. Isto tako

napominju da je ovaj natječaj zadnja prilika za male poljoprivrednike s područja LAG-a “Mura-Drava” (područje Grada Preloga i donjomeđimurskih općina Orehovica, Goričan, Donji Kraljevec, Sveta Marija, Donji Vidovec, Donja Dubrava i Kotoriba te područje Legrada u Koprivničko-križevačkoj županiji) da u ovom proračunskom razdoblju ostvare sredstva za razvoj svojih poljoprivrednih gospodarstava.

POZNATI PODACI O POSLOVANJU PODUZETNIKA NA PODRUČJU NAJVEĆEGA MEĐIMURSKOGA GRADA

Rast čakovečkoga gospodarstva, plaće još uvijek ispodprosječne

Prema ukupnom prihodu, koji je lani iznosio 7.784.512.000 kuna, čakovečko gospodarstvo je deseto najveće u zemlji, a prema broju zaposlenih kod poduzetnika osmo. Plaće su niže za 11,1 posto od hrvatskog prosjeka.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Najnovija analiza FINA-e o rezultatima poslovanja poduzetnika na području Grada Čakovca pokazuju nastavak pozitivnih trendova iz prethodnih razdoblja. Tako su se u prošloj godini u odnosu na 2017. povećali dobit, broj zaposlenih te prosječna plaća radnika zaposlenih u trgovačkim društvima registriranim na području Grada Čakovca.

U prošloj je godini u Čakovcu bilo registrirano 1365 trgovačkih društava, što je 40,5 posto od ukupnog broja poduzeća u Međimurskoj županiji, odnosno 1 posto u cijeloj zemlji. Ona su lani zapošljavala ukupno 13.213 radnika, što je za 400 više nego godinu dana prije. To je 45,9 posto svih zaposlenih u županiji, odnosno 1,4 posto u državi. Po apsolutnom broju registriranih poduzetnika Čakovec je 12. grad u Hrvatskoj, a prema neto dobiti, koja je u 2018. godini iznosila 327.420.000 kuna, je na 13. mjestu. Prema ukupnom prihodu, koji je lani iznosio 7.784.512.000 kuna, čakovečko gospodarstvo je deseto najveće u zemlji, a prema apsolutnom broju zaposlenih kod poduzetnika osmo.

Pozitivan predznak

Ukupni prihod koji su lani ostvarili poduzetnici s područja Grada za 9,3 posto je veći nego u godini prije te čini 51,1 posto ukupnih prihoda Međimurske županije i 1 posto ukupnih prihoda hrvatskoga poduzetništva.

Ukupni rashodi u iznosu od 7,4 milijardi kuna povećani su za 9,5 posto u odnosu na usporednu 2017. godinu te čine 51 posto ukupnih rashoda Međimurske županije i 1 posto ukupnih rashoda hrvatskog poduzetništva. Čakovečki poduzetnici povećali su dobit prije oporezivanja za 8,0 posto, a dobit razdoblja (dobit nakon oporezivanja) za 6,2 posto. Povećan je i gubitak prije i nakon oporezivanja, i to za 12,5 posto, odnosno 11,3 posto, te čini oko 39 posto udjela u ukupnom gubitku prije i nakon oporezivanja u Međimurskoj županiji, odnosno 0,3 posto

godini bave se djelatnostima opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (7241 kuna). Slijede opskrba vodom i gospodarenje otpadom (6424 kune), informacije i komunikacije (5926 kuna), prerađivačka industrija (5.319 kuna) te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (5.164 kune). U tim tvrtkama lani je radio ukupno 7.801 radnik.

Najnižu prosječnu neto plaću u 2018. godini imali su zaposlenici trgovačkih društava iz

U prošloj je godini u Čakovcu bilo registrirano 1365 trgovačkih društava, što je 40,5 posto od ukupnog broja poduzeća u Međimurskoj županiji

4966

kuna je iznosila prosječna čakovečka neto plaća u 2018. godini, što je 11,1 posto manje od hrvatskog prosjeka, no 3 posto više od ostatka Međimurja

domene rudarstva i vađenja.

Ona je iznosila 2.660 kuna, no u tim tvrtkama rade ukupno tri osobe. Slijede plaće u ostalim uslužnim djelatnostima (2.896 kuna), djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane (3.423 kune), obrazovanju (3.792 kune) te financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja (3.966 kuna). U tim je tvrtkama bilo zaposleno ukupno 676 osoba.

2660

kuna iznosi najniža zabilježena lanjska prosječna neto plaća na području Čakovca udjela u gubitku poduzetnika RH. No, konačan ili konsolidirani financijski rezultat, neto dobit poduzetnika Čakovca, pozitivnog je predznaka, što znači da su čakovečki poduzetnici u 2018. godini poslovali uz dobit.

U odnosu na usporednu 2017. godinu, iskazana neto dobit u iznosu od 327,4 milijuna kuna povećana je za 5,3 posto te čini 52 posto neto dobiti Međimurske županije i 1,2 posto udjela u neto dobiti ukupnog hrvatskog poduzetništva. U Čakovcu se i dalje najviše poduzetnika, njih

METSS najveći

288, bavi trgovinom na malo.

Slijede oni iz prerađivačke industrije, 221 poduzetnik. Iz područja stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti na području Grada radi ih 217, građevinarstva 164, a 94 poduzetnika bave se djelatnošću smještaja i pripreme hrane. Najviše zaposlenih (6.317) je u prerađivačkoj industriji, u trgovini radi njih 2.099, a u građevinarstvu 1.548.

U poduzećima koja se bave stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima radi 644, a onima čija je djelatnost pruža-

nje smještaja i pripreme hrane zaposleno je 405 osoba. Rashodi koje su poduzetnici imali za plaće, poreze i doprinose iz plaća i na plaće u 2018. godini iznosili su 1.200.000.000,00 kuna što je 10,3 posto više nego u 2017. U ukupnim rashodima ti troškovi iznose 16,4 posto, što je smanjenje za 0,1 posto u odnosu na usporednu 2017. godinu. Troškovi za osoblje na razini Međimurske županije čine 17,7 posto ukupnih rashoda županije te je u odnosu na usporednu 2017. godinu njihov

udio povećan za 0,4 posto.

Na razini ukupnog hrvatskog poduzetništva troškovi osoblja čine 13,9 posto ukupnih rashoda, što je 0,6 posto više u odnosu na 2017.

Gaussova krivulja

Prosječna neto plaća isplaćena u Čakovcu lani je iznosila 4966 kuna, što je za 11,1 posto manje od lanjske prosječne plaće u Hrvatskoj te oko 3 posto više nego u ostatku županije.

Najviše neto plaće isplaćene na području Čakovca u prošloj

Najveća tvrtka koja radi na području Grada Čakovca je Metss, u kojem su zaposlena 982 radnika, druga je Tubla u kojoj plaću primaju 672 zaposlenika.

Treći je njihov susjed, Perutnina Ptuj Pipo sa 625 radnika, četvrti Prima biro s 325, a peti Čateks s 313 zaposlenika. U ove podatke uključena su i trgovačka društva u državnom, javnom i mješovitom vlasništvu. U podacima koji se odnose na plaće i broj zaposlenih nema podataka vezanih uz državnu upravu, regionalnu i lokalnu samoupravu te javne ustanove u zdravstvu, kulturi, obrazovanju i socijalnoj skrbi.

14. kolovoza 2019., br. 154 || Regionalni tjednik

Oglasi

5

6

Aktualno

Regionalni tjednik || 14. kolovoza 2019., br. 154

PRIVREMENO PARKIRANJE U SVETOJELENSKOJ ULICI Zbog građevinskih radova koji se odvijaju u čakovečkom bolničkom krugu, djelatnici nekoliko zdravstvenih ustanova ne mogu na uobičajenim mjestima parkirati svoja vozila.

Da bi se im omogućio nesmetan dolazak na posao, Grad Čakovec privremeno im je dopustio parkiranje bez naknade na parkiralištu sa sjeverne strane bolničkog kompleksa.

Na tom će parkiralištu, na koje se ulazi iz Svetojelenske ulice, moći parkirati zaposle-

nici ŽB Čakovec, Doma zdravlja Čakovec, Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije i Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije, i to do završetka obnove Paviljona III te rekonstrukcije parkirališta u krugu bolnice. Djelatnicima ovih zdravstvenih ustanova podijeljene su posebne naljepnice, a parkiralište mogu koristiti isključivo za vrijeme svog radnog vremena.

Prilikom primopredaje naljepnica, u ime

svih zaposlenika zdravstvenih ustanova gradonačelniku Grada Čakovca Stjepanu Kovaču zahvalio je ravnatelj Županijske bolnice Čakovec dr. sc. Tomislav Novinščak, dr. med. Ova mogućnost, koju im je privremeno omogućio Grad Čakovec, svim djelatnicima mnogobrojnih ustanova zdravstvene skrbi u Ulici Ivana Gorana Kovačića pruža mogućnost da svoje vozilo parkiraju u neposrednoj blizini radnog mjesta.

BOLJI UVJETI RADA U JOŠ OSAM ŽUPANIJSKIH ŠKOLA

Započeo drugi krug energetskih obnova međimurskih škola

Prva škola na kojoj su počeli radovi na energetskoj obnovi je OŠ Hodošan, a obnovit će se i škole u Vratišincu, Goričanu, Donjoj Dubravi, Draškovcu, Podturnu i Macincu te Graditeljska škola Čakovec

PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

Zgrada Osnovne škole Hodošan prva je zgrada na kojoj su započeli radovi u okviru drugoga kruga energetske obnove škola i školskih dvorana diljem Međimurja.

Naime, dosad je u Međimurju 11 osnovnih i 5 srednjih škola prošlo neki oblik obnove, sagrađene su četiri školske sportske dvorane, a u novom ciklusu osam će škola proći proces energetske obnove. Osim u Hodošanu, obnovit će se i škole u Vratišincu, Goričanu, Donjoj Dubravi, Draškovcu, Podturnu i Macincu te Graditeljska škola Čakovec.

Ugovor za energetsku obnovu zgrade i školske sportske dvorane OŠ Hodošan u četvrtak, 8. kolovoza, potpisali su ravnatelj škole Ivan Barić i direktor tvrtke BMD Stil d.o.o Mario Bedeković.

- Osnovna škola Hodošan nalazi se u procesu obnove, ali ne samo energetske, jer u tijeku su rekonstrukcija školske kuhinje i zamjena podova u gornjem holu. Radovi su to koje financira Međimurska županija, no uz to kontinuirano nabavljamo suvremena pomagala i opremu te ulažemo u razvoj da bi naši učenici mogli

svoje osnovnoškolsko obrazovanje provesti u najboljim mogućim uvjetima - poručio je ravnatelj škole Ivan Barić.

Agilnost školskih i županijskih službi pohvalio je načelnik Općine Donji Kraljevec Miljenko Horvat, koji je pritom spomenuo da su radovi još jedan korak bliže zadanim ciljevima, a to su izgradnja novog vrtića i pristupne ceste pored zgrade škole, čime će ulaganja u odgoj Osobe s i obrazovanje Hodoinvaliditetom lakše šana biti će pristupiti zgradi zav ršena. škole u Hodošanu, na Cijeli kojoj će se obnoviti i projekt obnoelektroinstalacije te v e š ko l e rasvjeta vrijedan je 4.982.940 kuna, od čega je iz EU fondova osigurano 2.994.140 kuna bespovratnih sredstava, što predstavlja 60,09 posto ukupno prihvatljivih troškova projekta, dok ostale troškove pokriva Međimurska županija.

Direktor MENEA-e Alen Višnjić naglasio je da energetska obnova objekta obuhvaća građevinske i strojarske rado-

ve, horizontalne mjere kojima će se omogućiti lakši pristup osobama s invaliditetom te radove na elektroinstalacijama i rasvjeti.

Zgrada škole će prijeći iz energetskog razreda D u B, dok će zgrada dvorane prijeći iz energetskog razreda D u razred C te će nakon provedbe građevinskih mjera ušteda u toplinskoj energiji iznositi 55 posto.

Zadovoljstvo što su dijelom ovoga zahtjevnog projekta izrazio je i direktor tvrtke BMD Mario Bedeković, naglasivši da će svi radovi biti odrađeni unutar zadanog roka. Župan Međimurske županije Matija Posavec istaknuo je da su energetske obnove škola samo jedan od načina putem kojih Županija stvara uvjete i optimističniju sredinu za mlade.

- Nastavljamo s ulaganjima jer sedam škola čeka obnovu, a uz to razvijamo Metalsku jezgru, Centar kompetentnosti iz strojarstva, Centar održivog razvoja i pripremamo nove projekte. Naše mlade generacije, učenici i učenice, budućnost su Međimurja i Hrvatske, stoga moramo nastaviti podizati kvalitetu uvjeta u kojima uče i rade zaključio je župan Posavec.

SVEČANA SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA SVETE MARIJE ODRŽANA 8. KOLOVOZA

Iduće godine projekt izgradnje školske dvorane Brojnim kulturnim, sportskim i vjerskim događanjima te manifestacijama obilježavaju se Dani Općine Sveta Marija, koji završavaju na blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza.

Središnji događaj bila je svečana sjednica Općinskog vijeća održana 8. kolovoza u punoj dvorani tamošnjeg Doma kulture.

Sjednicu su otvorili članovi Crkvenog zbora “Sveta Cecilija”, a prisutne je potom pozdravio domaćin, predsjednik Općinskog vijeća Dražen Šulj. Gostima je dobrodošlicu zaželjela i načelnica Đurđica Slamek.

– Završili smo obnovu zgrade javne namjene u Donjem Mihaljevcu te nam je preostalo još samo izvođenje fasade.

Izrađen je i dio pješačko-biciklističke staze uz kanal HE Dubrava, a ove godine namjeravamo izraditi projektnu dokumentaciju za drugi dio staze. U Svetoj Mariji završili smo dogradnju i sanaciju mrtvačnice. Dograđen je i dječji vrtić, čime smo stvorili uvjete za prihvat jasličke skupine.

Završili smo projekt izgradnje prometnice od Svete Marije do željezničke stanice u Donjem Mihaljevcu te investirali u LED rasvjetu – rekla je na-

čelnica Slamek, dodavši da predstoji izgradnja vidikovca u sklopu projekta “Centar izletničkog turizma”. U tije-

Župnik Pavao Markač istaknuo je da Župa ove godine slavi 230. obljetnicu postojanja ku je nadogradnja općinske zgrade, a projekt Aglomeracije trebao bi započeti početkom listopada. Načelnica Slamek

ovom je prilikom izrazila dugogodišnju želju općinskog vodstva ali i svih mještana – izgradnju školske sportske dvorane, čime bi se dobile i dvije nove učionice, što je jedan od kriterija za uvođenje jednosmjenske nastave. Župan Posavec najavio je da će taj projekt započeti iduće godine., a mjesni župnik Pavao Markač najavio je tradicionalnu Veliku misu na blagdan Velike Gospe te istaknuo da Župa Sveta Marija ove godine slavi 230. godišnjicu postojanja. Osim Crkvenoga zbora, nastupom je svečanost uveličao i Mario Mustač iz Donjeg Mihaljevca.

14. kolovoza 2019., br. 154 || Regionalni tjednik

Oglasi

7

8

Život

Regionalni tjednik || 14. kolovoza 2019., br. 154

OBILJEŽENA OBLJETNICA BLAGOSLOVA KAPELICE SV. HUBERTA gnuta 1997. godine. Izgradio ju je preloški poduzetnik Stjepan Hrešć sa svojim poslovnim partnerom Fridrichom Schertenleibom iz Altendorfa u Švicarskoj, a 8. kolovoza 1998. blagoslovio ju je varaždinski biskup Marko Culej. U lijepo uređenom parku kraj kapele podignut je spomenik Priločancima što su se, prelazeći rijeku u potrazi za vrbovim šibama, utopili u nabujaloj Dravi, koja je tako postala grobnicom za 14 Priločanaca.

STUDIO VIPRO

ŽIVOT

Euharistijskim slavljem u nedjelju, 4. kolovoza, obilježena je godišnjica posvećenja kapele sv. Huberta, koja se nalazi u šumarku svetoga pape Ivana Pavla II, na Dravi kod Otoka, u župi svetog Jakoba u Prelogu.

Misno je slavlje predvodio velečasni Antun Štefan, uz župnika, prečasnog Antuna Hoblaja. Kapela je, uz kanal novosagrađenih hidrocentrala na Dravi - HE Čakovec i HE Donja Dubrava, u čast sv. Hubertu podi-

SVEČANO SLAVLJE U ŽUPNOJ CRKVI SVETI JURAJ NA BREGU

Vlč. Franjo Šprajc proslavio je 50 godina svećeničkog puta Zlatnomisnik Franjo Šprajc s velikom je radošću predvodio svetu misu, a tijekom 50 godina svećenstva službu je obavljao i izvan domovine, u Francuskoj i Kanadi

PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

povodom mlade mise vlč. Šprajca 6. srpnja 1969. godine napisao tadašnji župnik Mirko Gojnik.

Vlč. Šprajc je zahvalio svima koji su ga podržali u svećeničkoj službi – od obitelji i rodbine do svećenika koji su mu pomagali dok je obavljao svećeničku službu, a gdje god da je bio, stekao je

U Župnoj crkvi župe Sveti Juraj na Bregu početkom srpnja zlatnu misu proslavio je vlč. Franjo Šprajc, uz suslavlje mons. Antuna Perčića, mons. Leonarda Logožara, preč. Ivana Kozjaka i domaćeg župnika vlč. Ivice Puškadije.

Svetoj misi su uz mnogobrojne vjernike iz raznih mjesta prisustvovali i zlatomisnici vlč. Josip Janković i vlč. Dragutin Joč, a zlatomisnik Šprajc s velikom je rado-

Župnik Ivica Puškadija prenio mu je čestitku varaždinskog biskupa mons.

Josipa Mrzljaka

Vlč. Franjo Šprajc je zahvalio svima koji su ga podržali u svećeničkoj službi šću predvodio euharistijsko slavlje, zahvalan Bogu na svemu što je prošao na svom 50-godišnjem svećeničkom putu.

U svojoj propovijedi generalni vikar mons. Antun Perčić ukratko je opisao put zlatomisnika istaknuvši „da su svećenici pokaznice jer nas usmjeravaju prema Bogu

i šire Evanđelje po cijelom svijetu“, poput vlč. Šprajca, koji je obavljao svećeničku službu i izvan domovine, u Francuskoj i u Kanadi, pri

čemu se nikad nije predao, već ustrajao u vjeri i slijedio Isusa Krista.

Na kon m ise vlč. Josip Janković pročitao je svoju

prigodnu čestitku u stihovima, a potom je župnik Ivica Puškadija prenio čestitku varaždinskog biskupa mons.

Josipa Mrzljaka i darovao

zlatomisniku sliku Majke Božje Lauretanske, maketu crkve te spomen-medalju Nikole Zrinskoga Sigetskog, pročitavši što je u spomenici

i mnogo prijatelja koje mu je Bog poslao.

Na kraju svečanosti svi su zapjevali hrvatsku himnu, a zatim je muški Župni zbor, prema želji zlatomisnika, otpjevao pjesmu „Međimurje, kak si lepo zeleno“.

- Slavljeniku Franji Šprajcu iskrene čestitke na 50 godina njegova svećeništva! Neka ga blagoslovi Trojedini Bog i štiti Majka Božja da i dalje uz obilje zdravlja i veselja slijedi Gospodina kao i dosad, a na tom putu pratit će ga i naše molitve – poručuju iz njegove župe.

Život

14. kolovoza 2019., br. 154 || Regionalni tjednik

9

DEVETODNEVNI IZVIĐAČKI KAMP UZ ZANIMLJIVU – ŠUMSKU ŠKOLU

“Siriusovi” izviđači štošta naučili na logorovanju u Siraču U sklopu šumskog logorovanja organizirana su i dva kraća jednodnevna izleta. Jedan od njih realiziran je posjetom kanjonu rijeke Pakre, a drugi je bio vezan uz obilazak Daruvara s kupanjem u tamošnjim bazenima.

PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

Nakon završetka školske godine članovi Odreda izviđača “Sirius” iz Varaždina i Čakovca nisu mirovali, već su krenuli u novu ljetnu avanturu, odnosno u organiziranje sada već tradicionalnoga devetodnevnoga šumskoga izviđačkog logorovanja.

Guštanje u prirodi

Logorovanje je održano od 6. do 14. lipnja na livadama i šumama u podnožju Petrovog vrha, u dijelu Općine Sirač, osam kilometara od Daruvara, gdje su izviđači „Siriusa“ zadnji put logorovali prošle godine.

Ovoj višednevnoj aktivnosti prethodile su vrlo zahtjevne organizacijske i logističke pripreme kako bi logorovanje što bolje prošlo. Primjerice, ove je godine obnovljena šumska

kuhinja, a uređeni su drveni obale već prošlih godina izvimost, umivalište te toaleti. đači spojili drvenim mostom.

– Na logorovanju je sudjelo- Tijekom boravka u prirodi valo četrdeset članova Odreda svi sudionici su preuzimali izviđača “Sirius”, pretežno zaduženja kao što su noćno dedjeca osnovnoškolskog žuranje ili pomaganje uzrasta te sredu kuhinji, te usput stjecali nova, njoškolci kao nezaboravna volonteri i voOsnovci su iskustva. ditelji. Osim U sk lopu izviđača iz svladali signalizaciju, šu m skog Varaždina vezanje čvorova, logorovai Čakovca, ove godine nja orgakuhanje u prirodi i je logoronizirana su druge vještine i dva kraća v a lo o s a m jednodnevna i z v iđ ač a i z izleta. Jedan Ko p r i v n i c e , od njih realiziran Bjelovara i Križa, je posjetom kanjonu s obzirom na to da je u sklopu logorovanja bila rijeke Pakre, a drugi je bio organizirana Šumska škola vezan uz obilazak Daruvara Saveza izviđača Hrvatske za s kupanjem u tamošnjim baregiju Sjever – ističe Marjan zenima.

Pavić, starješina Odreda.

– Svaki dan logorovanja Dodajmo da je izviđački protekao je uz neku drugu kamp bio smješten s obje stra- temu iz povijesnih razdoblja ne potoka Stančevac, čije su (antika, srednji vijek i druga),

što je dodatno doprinijelo zanimljivosti programa. Izviđači su imali prilike polagati razne vještine i vještarstva kao što su izletnik, izviđački kurir, domaćin, plivač i drugo. Svladavani su osnovni izviđački sadržaji, poput izrađivanja raznih patenata od drva i špage, izrade kreveta od priručnog materijala, signalizacije, vezanja čvorova, osnova kuhanja u prirodi te prve pomoći.

Organizirane su izviđačke igre i natjecanja, a u večernjem dijelu programa družili smo se uz logorsku vatru, pjevanje uz gitaru te razne društvene igre. Odred izviđača “Sirius” zahvaljuje Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, gradovima Varaždinu i Čakovcu, Općini Sirač, lokalnim logističarima iz sela Bijela te Crvenom križu Grada Čakovca na pomoći u realizaciji ovogodišnjega izviđačkog logorovanja – zaključio je Marjan Pavić.

SVETOM MISOM I ODAVANJEM POČASTI POGINULOM BRANITELJU BRANKU KOSU

Dan Kuršanca obilježen na blagdan Gospe Snježne Na 5. kolovoza, što je blagdan Gospe Snježne, obilježava se Dan Kuršanca. Prošloga je ponedjeljka obilježen misnim slavljem, polaganjem vijenaca podno spomen obilježja poginulom mještaninu Branku Kosu te druženjem uz glazbu, hranu i piće.

Misno slavlje u kapeli Gospe Snježne predvodio je župnik Župe sv. Nikole Biskupa Novo Selo na Dravi, vlč. Josip Janković. Crkva, posvećena 2015. godine, izgrađena je na zemljištu mještanke Marije Horvat, koja je donirala i veliku većinu sredstava za njezinu izgradnju. Vlč. Janković je

početkom prošlog mjeseca odlukom biskupa umirovljen.

Budući da novi župnik dolazi krajem kolovoza, ovo mu je bila jedna od posljednjih misa u Kuršancu u ulozi župnika.

Kao i lani, nakon mise je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana počast poginulom branitelju Branku Kosu, kojem je prije nekoliko godina u središtu mjesta postavljeno spomen obilježje. Počast su odali članovi njegove obitelji, zamjenici gradonačelnika Grada Čakovca Mario Medved i Zoran Vidović, predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Kuršanec Siniša Kregar, članovi

Dobrovoljnog vatrogasnog društva Kuršanec te mještani.

U ime Grada, mještanima je

Radove su izložile članice Udruge “Krašovec”, koja okuplja mještanke Kuršanca i susjednih naselja Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja te, naravno, Dan Kuršanca čestitao zamjenik gradonačelnika Zoran Vido-

vić. Čestitkama se pridružio i zamjenik gradonačelnika Mario Medved. On se osvrnuo na odrađeno u proteklom razdoblju, naglasivši da se područje Grada ravnomjerno razvija. Najavio je i izgradnju pješačko-biciklističke staze od Gornjeg Kuršanca do Strahoninca, u sklopu čega bi se trebala urediti i oborinska odvodnja.

Druženje je nastavljeno u šatoru postavljenom u središtu mjesta, a tamo su svoje radove izložile i članice Udruge Krašovec, koja okuplja mještanke Kuršanca i susjednih naselja Dravskoga bazena.

10 Zdravlje

Regionalni tjednik || 14. kolovoza 2019., br. 154

UDRUGE ZORA I EFEKT U PRELOGU U subotu, 10. kolovoza, Udruga Zora i Udruga mladih Efekt ponovo su organizirali javnu akciju u okviru projekta „Mladi kao pokretači društvenih promjena“. Akcija je ovoga puta održana u centru grada Preloga. U okviru projekta napravljena je analiza stanja mladih u Međimurskoj županiji te se raznim specifičnim aktivnostima nastoji poticati mlade na aktivno sudjelovanje u zajednici. Članovi Udruge dijelili su edukativne letke i informirali građane o aktivizmu.

ZDRAVLJE U OKVIRU PROSLAVE ROKOVA

Humanitarna modna revija za Udrugu slijepih Župni ured sv. Roka i Udruga „Prijatelji svetog Roka“ Draškovec i ove godine organiziraju brojna događanja povodom proslave Rokova u Međimurju.

Tako će se u petak, 16. kolovoza, s početkom u 20 sati, održati Humanitarna modna revija „Od Roka do našeg doba“ – scenski prikaz mode od 12. stoljeća do današnjice. Sav prihod od dobrovoljnog priloga ići će za fizioterapeutske vježbe i društveno

- kulturni život djece, članova Udruge slijepih Međimurske županije. Riječ je o udruzi koja okuplja 178 članova, a djeluje s ciljem okupljanja slijepih osoba radi njihove rehabilitacije, socijalnog i društvenog uključivanja i poboljšanja kvalitete života, zaštite prava i interesa, jednakih mogućnosti, ravnopravnosti i nediskriminacije te pružanja informativne, edukativne i ostale stručne potpore.

OTPRILIKE 20 POSTO POPULACIJE SUSREĆE SE S NEUGODNOM POJAVOM

TVOJA OLUJA Svačiji život, prije ili kasnije, susreće se s nekom od životnih oluja. To može biti bolest, gubitak nam drage osobe, otkaz na poslu, problemi u obitelji ili kad nas prijatelji iznevjere. Većina životnih oluja donosi bol koja je često popraćena strahom. A strah nas u takvim situacijama paralizira pa onda često reagiramo onako kako to ne bi trebalo. Nešto slično čitamo u Markovu evanđelju: “Te večeri Isus je rekao svojim učenicima: »Idemo prijeko, na drugu stranu jezera!« Ostavili su narod i ušli u lađicu u kojoj je Isus već sjedio. S njima su krenule i neke druge lađice. Podigla se snažna oluja i valovi su se lomili o lađicu tako da se gotovo ispunila vodom. A Isus je bio na krmi i spavao na jastuku. Probudili su ga i rekli mu: »Učitelju, zar se ne brineš što tonemo?« Isus je ustao, prekorio vjetar i rekao vodi: »Tišina! Umiri se!« Vjetar je stao i nastala je potpuna tišina. Tada im je rekao: »Zašto se bojite? Kako to da nemate vjere?« Ali oni su bili jako uplašeni i govorili su jedan drugome: »Tko je ovaj čovjek? Čak mu se i vjetar i voda pokoravaju.«” (Mk 4:35-41) Učenici u svome strahu

Afte – neugodne ranice u ustima i kako ih se riješiti?

Afte se pojavljuju u tri osnovna oblika: male afte, velike afte i afte nalik herpesu, odnosno herpetiformne afte. Njihov nastanak uvjetuju stres, narušeni imunitet…

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Mladen Dominić Kristova Crkva bude i kore Isusa da on spava i ne brine se za njih. A Isus, kad se probudio, kori učenike te zapovijeda vjetru i moru da se umire. I bi tako! Isus nastavlja, ‘kako to da nemate vjere?’ Pa zar ne vidite da sam s vama u vašem čamcu u vašoj oluji? Često ljudi u svojim životnim olujama zaboravljaju na Isusa, zaboravljaju da je on dio naših oluja i da je kadar tvoju i moju oluju zaustaviti.

Okrećeš li se i ti Isusu?

Borite li se sami u svom životu ili dopuštate da Isus preuzme kormilo? prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Kristova Crkva Varaždin Vilka Novaka 48f www.kristova-crkva.hr

Afte su ranice u ustima koje imaju sklonost učestalom pojavljivanju. Osim blage, ali neugodne boli, afte mogu, ovisno o mjestu gdje se pojave, ometati gutanje, žvakanje i govor. Liječe se uglavnom simptomatski, odnosno otk lanjanjem i ublažavanjem pojedinih simptoma bolesti, ako su jače istaknuti.

Afte se pojavljuju kod otprilike 20 posto populacije, a učestalije su kod osoba mlađe životne dobi. Pojavljuju se na pomičnim dijelovima sluznice usne šupljine, obraznoj sluznici i sluznici usana, na jeziku, mekom dijelu nepca, početnom dijelu ždrijela i u dnu usne šupljine. Nikad se ne pojavljuju na tvrdom nepcu i zubnom mesu.

Tri osnovna oblika

Pojavljuju se u tri osnovna oblika: male afte, velike afte i afte nalik herpesu, odnosno, tzv. herpetiformne afte. Male afte manje su od jednog centimetra, traju nekoliko dana i cijele bez ožiljka. Najčešće se po-

javljuju na sluznici obraza na određenu vrstu hrane. i usana. Velike afte mogu Istraživanja su pokazala da stvarati probleme i do šest više od 20 posto problema tjedana, cijele daleko sporije s aftama nastaje kod nejer se radi o dubljoj rani, koja dostatka vitamina C i B12, zacjeljuje s ožiljkom. Najče- folne kiseline i željeza u krvi. šće zahvaćaju jezik, nepčane Treba obratiti pozornost i na fizička oštećenja lukove, usne, obraz, a u sluznice u ustima iznimnim slučakoja mogu vojev ima mog u diti nastanse proširiti i ku afti. na desni.

U prevenciji Probleme Afte nalik afti ili kao pomoć m o g u herpesu i z a z v at i su sićušpri cijeljenju treba metalne ne raniobratiti pozornost brav ice ce koje na ortodolaze u na kvalitetu dontskim nakupinaprehrane aparatićima ispod ma, oštri ruili na jeziku bovi plomba te na sluzniili dijelova zuba, ci obraza. Ia ko tvrda četkica i grubo izgledom nalikuju na herpes, s njim nemaju nika- četkanje zuba, kao i vruća hrana. kve veze.

Afte se mogu pojaviti i nekoliko puta godišnje, a Liječenje i prevencija njihov nastanak uvjetuju Kao što je već navedeno brojni čimbenici. Najčešće u uvodu, afte se uglavnom su to stres, fizička iscrplje- liječe simptomatski. Sreća je nost, razni hormonski po- što u velikoj većini slučajeva remećaji, narušeni imunitet, simptomi nisu jako izraženi slabokrvnost, bolesti želuca pa ni ne zahtijevaju posebne i crijeva, kao i uzimanje terapije. Problemi se mogu pojedinih lijekova. Aftozne odstraniti lokalnom primjepromjene mogu biti i po- nom antiseptika, anestetika sljedica alergijske reakcije i antiupalnih lijekova. Za

sprečavanje sekundarnih infekcija mogu se koristiti oralne otopine za ispiranje usta na bazi heksetidina ili klorheksidina.

U prevenciji afti ili kao pomoć pri cijeljenju, treba obratiti pozornost na kvalitetu prehrane. Preporuča se veća količina zelenog povrća i žitarica, kao i jogurta,

Korisni mogu biti i razni biljni pripravci jer sadrže tanine, koji imaju antiseptičko djelovanje te osiguravanje dovoljno vitamina B-kompleksa i vitamina E. Korisni mogu biti i razni biljni pripravci jer sadrže tanine, koji imaju antiseptičko djelovanje. Ispiranje usta čajem od nevena ili kadulje te aloe verom može također biti od velike pomoći. U tu svrhu može se koristiti i korijen sladića, bilo samostalno ili u kombinaciji s drugim biljkama, baš kao i nezaobilazne kapi propolisa.

Školstvo

14. kolovoza 2019., br. 154 || Regionalni tjednik

11

GIMNAZIJALCI NA LJETNOM KAMPU U MAĐARSKOJ

ŠKOLSTVO

Devetero učenika Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec u pratnji profesora Nikole Lepena sudjelovalo je krajem srpnja u ljetnom kampu u mađarskome mjestu Balatonmáriafürdő, u organizaciji prijateljskoga grada Nagykanizse. Šest sunčanih dana proveli su upoznavajući kulturu i običaje vršnjaka iz Mađarske, Rumunjske,

Srbije i Rusije. Osim organiziranog razgleda gradova i službenog primanja u uredu gradonačelnika, imali su vremena za kupanje i sunčanje na obali Blatnoga jezera.

- Mnogo prilika za ležerno učenje i zabavu, baš kako je i red u ove opuštene ljetne dane – naveli su iz čakovečke Gimnazije.

VIŠE DESETAKA ŠKOLARACA NA KAMPU IZ TENISA, A TRENERICA PORUČUJE:

“Naučimo ih nešto novo, a pritom su opušteni i veseli!”

Kamp iz tenisa 14. je sportski kamp iz ovogodišnje sezone Ljetnih kampova “Svaki tjedan sport jedan”. Provodi ih Zajednica sportskih udruga Čakovca,uz podršku Grada Čakovca.

PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

znici vrlo zadovoljni i da im je dvosatni kamp prošao vrlo brzo jer, osim što su naučili teniske elemente, usput su se Nakon jednotjedne stanke i dobro zabavili.

- Koncept kampa je takav da bez kampova, Ljetni sportski kampovi „Svaki tjedan sport ih naučimo nešto novo, poput jedan“ u organizaciji Zajedni- osnovnih udaraca u bijelom ce sportskih udruga Čakovca sportu, a pritom su opušteni i veseli - naglasila je, uz želju da se nastavljaju. neki od njih nastave trenirati u Klubu.

Dobar pristup Kamp iz tenisa, za razliProšloga tjedna, od 6. do 10. kolovoz a, n a ku od većine drugih rasporedu je bio kampova počikamp iz teninje nešto rasa, koji je na nije, već od Sedmero trenera teniskim osam sati, radilo je u grupama terenima zato što u u č a ko Klubu žele s više desetaka izbjeći večkom čakovečkih školaraca, izlaganje sred i št u školaraca provodio koji su bili podijeljeni kolovošTe n i s k i po starosti klub „Frakim vrućinjo Punčec“. nama.

Sedmero treKamp iz tenera radilo je u nisa je 14. sportski grupama s više desekamp iz ovogodišnje taka čakovečkih školaraca, sezone Ljetnih kampova „Svakoji su bili podijeljeni po ki tjedan sport jedan“, koje starosti.

ZSU Čakovca organizira od - U prvoj su nam grupi oni 2006. godine. Pokrovitelj najmlađi koji praktički dosad kampova, koji su zamišljeni nisu držali reket u ruci. Ima- da pruže školarcima kvalimo posebne grupe za svaki tetno, sportsko i provođenje niži razred, a spojili smo pete i ljetnih praznika pod stručnim šeste te sedme i osme razrede. nadzorom, je Grad Čakovec.

To se i prijašnjih godina poka- Drugu godinu zaredom njizalo jako dobrim pristupom hovu kvalitetu prepoznao je - rekla je trenerica Ivana Gala. i Središnji državni ured za Istaknula je da su svi pola- šport koji ih sufinancira s

84.750 kuna.

Sudjelovanje na kampovima djeca iz čakovečkih škola plaćaju 80 kuna, a iz drugih dijelova Međimurja 150 kuna.

Za to dobivaju mogućnost neograničenog broja dolazaka na sportske kampove, osvježenje i majicu. Prijave se vrše na recepciji čakovečkih Gradskih bazena, a traju tijekom cijelog ljeta. Posebne nagrade osigurane su za najsportaše - one koji budu imali najveći broj dolazaka na kampove.

FOTOKLUB ČAKOVEC ORGANIZIRA LJETNU ŠKOLU U TICM-u

Davor Žerjav i Davorin Mance o osnovama fotografije

Polaznici vježbaju fotografiranje predmeta uz pomoć vrućeg svjetla

Fotoklub Čakovec i ove godine organizira Ljetnu školu fotografije za djecu od 10 do 18 godina starosti, koja će se održati od 2. do 6. rujna, od 17 do 19 sati, u prostorijama Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje.

- Voditelji Ljetne škole su iskusni fotografi Davor Žerjav i Davorin Mance, koji će polaznike podučiti osnovama fotografije, kako u tehničkom, tako i u umjetničkom aspektu.

Putem interakcije i druženja s

voditeljima i ostalim polaznicima djeca će graditi samopouzdanje te steći osnovno iskustvo u ophođenju s ljudima prilikom fotografiranja portreta, kao i u fotografiranju pejzaža – objašnjavaju iz Fotokluba Čakovec.

Fotografirat će se i predmeti te arhitektura. Posebna se pažnja u školi posvećuje radu sa svjetlom, tako da će se polaznici, osim teoretskog djela gradiva o svjetlu koji je nužan da bi shvatili osnove fotografije, okušati i u praktičnim

vježbama s prirodnim svjetlom, kontinuiranim vrućim svjetlom

Škola je namijenjena djeci od 10 do 18 godina starosti, a broj polaznika ograničen je na 30 i hladnim bljeskavim svjetlom.

Da bi mogli sudjelovati u

vježbama fotografiranja, polaznicima je potreban digitalni fotoaparat bilo koje vrste. Ako ga nemaju, Fotoklub Čakovec osigurao je pet kompleta vrhunskih DSLR fotoaparata.

Broj polaznika ograničen je na 30, dok kotizacija po djetetu iznosi 50 kuna, a uplaćuje se prvi dan Ljetne škole fotografije.

Partneri projekta ljetne škole su Međimurska županija i Tehnološko-inovacijski centar Međimurje.

12 Kulturni obzor

KULTURNI OBZOR

Regionalni tjednik || 14. kolovoza 2019., br. 154

KLASIKA UZ MURU: KONCERT DOMINIKA PADARIĆA Na blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza, već tradicionalno će u Žabniku kraj Mlinarske hiže u općini Sveti Martin na Muri s početkom u 20 sati koncert održati bariton Dominik Padarić.

Koncert će održati u okviru manifestacije „Klasika uz Muru“, koju je pokrenuo prije šest godina u suradnji s Općinom Sveti Martin na Muri i Turističkom zajednicom Općine Sveti

Martin na Muri.

Riječ je o 23-godišnjem mladiću rođenom u Žabniku koji je nakon završene Srednje škole u Varaždinu primljen na prestižnu Kraljevsku glazbenu akademiju u Manchesteru u Ujedinjenom Kraljevstvu.

– Dođite i uživajte u koncertu pod zvijezdama! – poručuju iz Općine.

Koncert će održati na blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza, u Žabniku kraj Mlinarske kuće

U ČAKOVCU OD 26. DO 30. KOLOVOZA U ORGANIZACIJI KONTRAST TEATRA

Djeca će na II. kazališnom kampu Vrtek dati mašti na volju!

Drugi kazališni kamp Vrtek u Čakovcu vodit će djecu putem tajni glume i lutkarstva. Prijave se putem web stranice ili e-maila primaju do 19. kolovoza ili popunjenja mjesta.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Mladi članovi Kontrast teatra, prvi međimurski profesionalni glumci i lutkari Andro Damiš i Matko Buvač, prošle su godine „probili led“ Vrteka, kazališnoga kampa u sklopu kojega se održavaju radionice za djecu. Ove godine Vrtek doživljava drugo izdanje, a prošlogodišnjem će sličiti tek konceptualno.

Drugi kazališni kamp Vrtek djecu osnovnoškolskog uzrasta vodit će putem tajni glume i lutkarstva. Pod stručnim vodstvom mališani će učiti o misterijima kazališta u prirodnom okruženju.

Cijena radionica je 250 kuna za prvo dijete iz obitelji, a za svako iduće 200 kuna – Ideja je omogućiti djeci iz okolice da se bolje upoznaju s kazališnom umjetnošću – kaže umjetnički voditelj Kontrast teatra Matko Buvač. Glumci će organizirati dvije opsežne radionice.

Puno materijala!

– Radionice će se održavati na istome mjestu, za uzraste od 1. - 4. te od 5. - 8. razreda kao i lani, no zamislili smo ih drukčije. S mlađim uzrastima ćemo, primjerice, raditi ginjole, odnosno ručne lutke, na radionici pod nazivom „Ginjolijada“, dok smo lani izrađivali štapne lutke i zijevalice – dodaje Buvač.

Za mlađe uzraste u kampu ostalo je još samo nekoliko mjesta.

– Prošle godine je stariji uzrast imao prilike sudjelovati na radionici „Igrajmo se basne!“, ove godine to je „Igrajmo se bajke!“ Imamo puno prostora i puno materijala na kojima bismo mogli raditi s klincima. Dosta djece koja su sudjelovala lani vraća se na nove radionice, što nam je prilično drago,

budući da ćemo moći pratiti njihov napredak! – dodaje Damiš.

Kamp je sufinanciran proračunskim sredstvima Grada Čakovca, dok je sponzor tvrtka Čakovečki mlinovi.

Autor dizajna plakata za Kamp je Vilko Vukina, a autorica ilustracija Eva Vukina.

Marinek

– Nedavno smo ljetnu radionicu glume za djecu održali i na Marini u Prelogu. Taj smo Kamp okrstili imenom „Marinek“. Tamo smo s djecom radili program lanjskog Vrteka. Radionice je organizirao Muzej „Croata insulanus“ Grada Preloga, čijoj ravnateljici, Ivi Kožnjak, osobito zahvaljujemo. Djeca i roditelji su bili oduševljeni, mališani su nas pitali hoće li se Kamp održavati cijele godine! (smijeh) Jedan je od dječaka koji je sudjelovao na Marineku bio bolestan i završio u bolnici pa nije mogao sudjelovati na završnom prikazu materijala. Ostala

su djeca potom napravila priču s lutkama kako dolaze k njemu u posjet, to je bilo prekrasno! – s oduševljenjem priča Andro.

Dodaju da će na radionicama II. Vrteka naglasak biti na kvaliteti animacije lutaka, za razliku od I. Kampa kad je osobito akcentuirana tehnička realizacija.

Jedan od glavnih ciljeva kampa je s djecom u pet dana napraviti kraću predstavu – Još jedan od ciljeva nam je u pet dana druženja doći do zajedničkoga finalnog produkta, neke kraće predstave s djecom. Djeci ne zadajemo teme i slično, već prepuštamo njihovoj mašti i kreativnosti da vide kamo će ih nit ili ideja odvesti. Naš je posao samo usmjeravati, nismo pobornici ukaluplji-

vanja. Umjetnost je sloboda!

– smatraju „kontrastovci“.

Bajke & Ginjolijada

Dodajmo da će se „Ginjolijada“, radionica za djecu nižih razreda osnovnih škola, održavati svakoga dana od 26. do 30. kolovoza (ponedjeljak-petak) od 10 do 13 sati, dok se „Igrajmo se bajke!“ u iste dane organizira za više razrede u vremenu od 15 do 18 sati. Cijena radionica je 250 kuna za prvo dijete iz obitelji, a za svako iduće 200 kuna. U cijenu su uključeni svakodnevni klipići, grickalice i okrepa za polaznike, kao i svi materijali potrebni za rad te majice.

Djecu na radionice možete prijaviti putem web stranice (www.kontrasteatar.hr) ili e-maila (kontrast.teatar@ gmail.com) Radionice će se održavati na adresi Planinarski put bb/1 u Čakovcu (preko puta Galerije Sjever, u smjeru Šenkovca). Primaju se do 19. kolovoza ili do popunjenja mjesta.

Kulturni obzor

14. kolovoza 2019., br. 154 || Regionalni tjednik

13

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC PREUZEO JOŠ JEDAN DIO OSTAVŠTINE HRVATSKOG SKLADATELJA LJUBE KUNTARIĆA

Zauvijek u sjećanju: inženjer koji je volio glazbu

Ljuboslav Ljubo Kuntarić bio je proslavljeni hrvatski glazbenik, skladatelj, inženjer hidrogradnje, dobitnik brojnih nagrada i priznanja.

Rođen je 20. lipnja 1925. godine u Čakovcu, gdje je i započeo svoje glazbeno školovanje. vijest. Kustosi Muzeja vrijedno rade na istraživanju i pripremi prezentacije života Ljube Kuntarića. Još u srpnju Djelatnice Muzeja Me- 2017. godine preuzet je prvi đimurja, ravnateljica Maša dio ostavštine čakovečkog Hrustek Sobočan i kustosica skladatelja. Tada se, temeljem Muzeja Tajana Vidović, u poklonjene građe, osnovala petak, 26. srpnja, otputovale nova Memorijalna zbirka su u Volosko kod Opatije Kulturno-povijesnog odjela na dogovoreno preuzimanje Muzeja pod nazivom “Memojoš jednoga dijela ostavštine rijalna zbirka Ljubo Kuntarić”. poznatoga skladatelja LjuboU sklopu Poziva za predslava Kuntarića. Rođeni Ča- laganje programa javnih pokovčanin (20. lipnja 1925. - 4. treba u kulturi RH za 2019. listopada 2016.), osim što je godinu, Muzeju Međimurja bio istaknuti majstor odobren je projekt skladanja, bio je pod nazivom i vrstan inže“Dig ita l i zaOsnivanje njer hidrocija i preMemorijalne zbirke gradnje, zentacija z b o g MemoLjubo Kuntarić odražava č e g a rija lne skupljačku politiku je kao zbi rke ličnost Ljubo Muzeja koja nalaže da vjeroKuntase čuvaju i prezentiraju jatno rić” pri još z aMinipredmeti vezani nimljistarstvu uz zaslužne kulture viji. U Međimurce RH. U tijedogovoru s kćerju Ljuku su digitalib e Ku nt a r ić a , zacija ostavštine Đurđicom Eržišnik, te izrada virtualne djelatnice Muzeja preuzele izložbe koja će biti temelj i su originalne notne zapise, uvertira u nadolazeću tematpriznanja, plakete, medalje, sku izložbu o životu čakovečobiteljske fotografije te druge kog skladatelja u 2020. godini. osobne predmete. Preuzetu Temeljni cilj digitalizacije je građu kustosica će temeljito zaštita dokumentacijske građe popisati, pregledati, fotogra- kao što su skladateljevi origifirati i kataloški obraditi kao nalni notni zapisi i partiture, muzejski predmet. svesci, plakati, stare fotografije te osobni predmeti. DigitaTematska izložba liziranom replikom sačuvala Preuzimanje građe poklopi- bi se originalna građa od filo se sa svečanim otvorenjem zičkog korištenja i propadanja. novoimenovane ulice u Vo- Javno predstavljanje kompoloskom, koja odsad nosi ime zitorova opusa i života putem “Stubište Ljube Kuntarića”. tematske izložbe organizira Iako je većinu života proveo se u listopadu iduće godine u u Voloskom, Međimurje je Muzeju Međimurja, povodom oduvijek zauzimalo posebno njegova 95. rođendana. mjesto u Kuntarićevu životu.

Muzej Međimurja nesumnjiO Ljubi Kuntariću vo je svjestan svoga bogatog Ljuboslav Ljubo Kuntarić kulturnog i povijesnog na- bio je proslavljeni hrvatski sljeđa i što ono predstavlja glazbenik, skladatelj, inžeza nacionalnu glazbenu po- njer hidrogradnje, dobitnik PIŠU: TAJANA VIDOVIĆ i IVAN-GORAN HERMAN

brojnih nagrada i priznanja.

Rođen je 20. lipnja 1925. godine u Čakovcu, gdje je i započeo svoje glazbeno školovanje koje je nastavio u Varaždinu i Požegi, a završio u Zagrebu. Kao inženjer hidrogradnje Ljubo Kuntarić postigao je zavidne rezultate u plodnoj karijeri te je zaslužan za ubrzani razvoj turizma u sjevernom primorju i Istri od početka pedesetih godina prošlog stoljeća. U to vrijeme seli u Volosko kraj Opatije gdje je živio do svoje smrti 2016. godine. Iako je po struci bio hidroinženjer, njegova najveća ljubav ipak je bila glazba.

Autor je mnogih evergrina čije su originalne melodije te obrade i danas aktualne na glazbenoj sceni. Na prvom Zagrebačkom festivalu 1953.

godine pobijedio je sa skladbom ”Ta tvoja ruka mala” u interpretaciji Ive Robića.

Od ostalih melodija zabavne glazbe ističu se “Ako nećeš

Autor je mnogih evergrina čije su originalne melodije te obrade i danas aktualne na glazbenoj sceni da te ljubim”, “Nina”, “Opatijo divna”, “Autobus Calypso”, “U nedilju Ane”, “Bez jedra i vjetra”, “Barba Frane” u vokalnim izvedbama popularnih pjevača poput Beti Jurković, Tonija

Kljakovića, Marka Novosela, Gabi Novak, Vice Vukova te drugih. Bio je inicijator mnogobrojnih festivala zabavne glazbe i jedan je od osnivača najpopularnijeg kvarnerskog festivala, MIK-a (“Melodije Istre i Kvarnera”), na kojem su spomenute melodije izvedene.

Kako je riječ o autoru koji je živio u recentno doba, možemo reći da su mnoge živuće generacije odrasle uz njegovo stvaralaštvo. Skladateljev opus sadrži partiture razne tematike: od skladbi za djecu, klapskih, zborskih i koncertnih pjesmi, preko scenske i filmske glazbe, duhovne glazbe do popularnih zabavnih melodija, uz instrumentalnu pratnju ili pratnju vokala. Napisao je više od 2000 zabavnih melodija s 45 festivalskih nagrada, više

od 150 dječjih pjesama, više od 650 sakralnih i 170 klapskih skladbi te 20-ak scenskih djela.

Prema količini građe koja se nalazi u muzejskom fundusu, radi se o zavidnom broju notnih zapisa koje je skladao do zadnjeg dana, do 92. godine života.

Odraz kulture

Pribavljanje donacije i osnivanje Memorijalne zbirke Ljubo Kuntarić odražava skupljačku politiku Muzeja Međimurja Čakovec koja nalaže da se sabiru, čuvaju, istražuju i prezentiraju predmeti vezani uz zaslužne i poznate Čakovčance i Međimurce. Muzej Međimurja bogatiji je za još jednu memorijalnu zbirku međimurske ličnosti čiji je opus odraz kulturne baštine.

14 Zeleni kutak

Regionalni tjednik || 14. kolovoza 2019., br. 154

U PRIPREMI KNJIGA O GODINI BIJELE RODE Općina Kotoriba je 2019. godinu proglasila Godinom bijele rode da bi se široj javnosti ukazalo na tu posebnu vrstu ptica koja obitava na području Općine.

Edukativne programe provodi Javna ustanova za zaštitu prirode „Međimurska priroda“. Jedna od važnijih aktivnosti jest i naklada knjige o Godini bijele rode.

ZELENI KUTAK

Planirani datum izlaska iz tiska je 13. rujna

U HRVATSKOJ SAMO ZAGREB I OZALJ G

MEĐIMURSKA PRIRODA

Što rade ustanove za zaštitu prirode?

Piše: dr. sc. Mihaela Mesarić, stručna voditeljica

Iako većina ljudi na spomen rada u sektoru zaštite prirode ima predodžbu da je to posao iz snova, gdje si stalno na terenu te svakodnevno šećeš i uživaš u spokoju koji pruža priroda, istina je ipak nešto drukčija.

Naravno, ima i terenskih dana koji uvijek vesele i predstavljaju zanimljiviji dio obaveza, ali značajni dio posla u zaštiti prirode znači uredski rad na administriranju ogromnih količina podataka, rad na upravljanju i provedbi projekata te na procesuiranju svega što se zabilježi na terenu.

Očuvanje i održivost

Zakon o zaštiti prirode definira da zaštićenom prirodom u Republici Hrvatskoj upravljaju javne ustanove.

Njihove djelatnosti obuhvaćaju zaštitu, održavanje i promicanje zaštićenog područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivoga korištenja prirodnih dobara. Javne ustanove nadziru provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravljaju te sudjeluju u prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode (monitoring). Ako sve to skupa sažmemo, možemo napisati da smo ustanova koja upravlja zaštićenim prirodnim područjima Međimurske županije. Što sve podrazumijeva upravljanje?

Provođenje i koordinaciju različitih aktivnosti koje se mogu podijeliti u nekoliko kategorija. Prva je očuvanje prirodnih vrijednosti koja obuhvaća praćenje stanja i istraživanje pojedinih sastavnica prirode, nadzor zaštićenih područja, izradu planova upravljanja i provođenje konkretnih opravdanih zahvata u prirodi.

Drugi set aktivnosti se od-

Svaka javna ustanova radi temeljem godišnjega plana i programa te rad mora prilagoditi mogućnostima nosi na održivost korištenja prirodnih dobara te zaštitu tradicijskih vrijednosti područja. Značajan dio posla obuhvaća upravljanje posjećivanjem, interpretaciju i edukaciju, jer, ukoliko pojedinac razumije vrijednost nečega, onda je vjerojatnije da će to i čuvati. Naravno da nema efikasne zaštite prirode bez suradnje s lokalnom zajednicom. Suradnja s udrugama i volonterima te upravljanje koje uključuje sudionike visoko su na listi naših prioriteta.

U konačnici, svaka javna ustanova radi temeljem godišnjeg plana i programa rada, te svoj rad mora prilagoditi realnim ljudskim i proračunskim mogućnostima.

U SKLADU S PRIRODOM

Gradivo za knjigu je napisano i snimljeno, a prvi grafički prijelom otkrio je knjigu od 64 stranice.

- Planirani datum izlaska iz tiska je 13. rujna. Knjiga će sadržavati i 20-ak fotografija koje su ušle u uži izbor po natječaju za najbolju fotografiju bijele rode – objašnjavaju iz „Međimurske prirode“.

Smanjenje količine javnim površ

Struka uvijek preporučuje poduzimanje svih preventivnih mjera u proizvodnji uz jačanje te korištenje manje opasnih sredstava k PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

U gradovima poput Čakovca i Varaždina postoji mali dio poljoprivrednih površina koje se intenzivno obrađuju i na kojima se primjenjuju opasna sredstva za zaštitu bilja (SZB).

Većim dijelom su u gradu zastupljeni mali vrtovi i voćnjaci u kojima se ne primjenjuju velike količine sredstava za zaštitu bilja. Na vrtovima i okućnicama se najčešće provodi integrirani pristup zaštiti bilja, uz primjenu ekoloških sredstava za zaštitu bilja koja nisu štetna za ljudsko zdravlje, ističe dr. sc.

Mara Bogović, mag. ing. agr., voditeljica Službe za stručnu podršku Ministarstva poljoprivrede u PJ Varaždin.

Nužan oprez

– Što se pak tiče zaštite javnih površina, trenutno postoje određena SZB koja se mogu koristiti na njima uz poštivanje principa održive uporabe pesticida. To je kontaktno-sistemični herbicid na bazi flazasulfurona koji ima dozvolu za tretiranje jednogodišnjih i višegodišnjih korova, koji se prema dosadašnjim istraživanjima pokazao manje opa-

snim za pčele i korisne kukce i prihvatljiv za integriranu proizvodnju. Sve više se kao herbicid počinje koristiti pelargonska kiselina, koja spada u organske kiseline i koja prema dosadašnjim istraživanjima nije opasna za zdravlje ljudi, ni za okoliš – naglašava ova stručnjakinja i napominje da se u poljoprivrednoj proizvodnji sve više primjenjuju i drugi preventivni načini zaštite bilja: primjena korisnih kukaca, primjena različitih biostimulatora

za jačanje imuniteta biljaka, primjena ekoloških SZB-a, kao i mehaničko i termičko uništavanje korova.

Zaštitu od bolesti i štetnika na javnim površinama smiju provoditi samo tvrtke koje su ovlaštene kao profesionalni korisnici za profesionalne namjene, i to samo sa SZB koja imaju dozvolu za tu namjenu.

Takvi načini zaštite bilja na javnim površinama se ne provode često, nego samo iznimno, kod jačeg napada koji može

predstavljati opasnost za veću biljnu populaciju na javnim površinama, ili čak za propadanje cijelih parkova i nasada.

– Općenito, tendencija EU-a, kao i svih njezinih članica, je značajno smanjenje primjene opasnih sredstava za zaštitu bilja, koja je regulirana uredbama, direktivama i drugim podzakonskim aktima pojedinih država članica EU-a.

Spomenuto zakonodavstvo regulira registraciju tih SZBa, kontrolu njihove primjene

Zašto oranje i štihanje nisu potrebni?

Piše: Silvija Kolar-Fodor,

predsjednica Udruge Biovrt www.biovrt.com

Tlo je živo. Na koji god da se način pogleda, tlo je živi organizam. Osim što je stanište biljkama, stanište je milijardama bakterija, gljivica, životinja...

U jednoj žličici zemlje ima više živih organizama negoli ima ljudi na planeti. Ispod tla postoji splet mreža koju grade životinje, korijenje i gljive, a ta mreža pohranjuje vodu i hranjiva.

Mreža gljiva toliko je učinkovita da može izvršiti izmjenu tvari između drveća udaljenog i do 100 metara.

Za svakog vrtlara najbitniji je gornji sloj tla od 10-30

cm – humus. To je sloj koji je prepun života, sloj u kojem se stalno nešto razgrađuje i nastaje nešto novo. S kemijskog i fizikalnog stajališta humus je jednostavno tvar, međutim humus je iznimno kompleksna tvorevina organskih spojeva, tako da humus nije posvuda identična tvar. Humus rade i grade životinje koje žive u tlu: one se hrane ostacima, a njihov je izmet hranjivo koje tvori humus. Tako su kišne gujavice jedne od najboljih radnika u vrtu: stvaraju humus i prozračuju tlo. Najbolju “tvornicu” humusa možete naći u listopadnim i mještovitim šumama, gdje priroda iz ostataka lišća, niskog raslinja, uvelih biljaka i suhih

U biovrtlarstvu se zagovara neoranje i neštihanje tla. Evo nekoliko razloga za to: • sloj humusa debeo je 10-30 cm, a oranjem se preokreće zemlja na dubini od 30-50 cm, što razorno djeluje na sloj humusa • ruši se dom milijunima živih bića • u gornjem sloju tla prebivaju aerobne (zračne) bakterije, u donjem sloju anearobne – dok se tlo prevrne, to poremeti biokemijski sastav tla – aerobne bakterije zaore u zemlju, a aneaorobne završe gore • ogoljeno tlo je izloženo eroziji. Golu zemlju ljeti isušuje sunce i gornji sloj (humus) odnosi vjetar, a kiše ju nabijaju i ispiru. Svijet gubi u prosjeku 1 posto plodnoga zemljišta godišnje zbog intenzivne obrade tla • prekida se mreža gljiva i korijenja u tlu. To umanjuje sposobnost tla da akumulira vodu te vrši razmjenu tvari i hranjiva.

grana proizvodi najbolji humus. Šume se ne gnoje, ni ne oru, a u njima je tlo najplodnije.

Priroda radi za vas

Zagovornici oranja kao argument iznose da se zemlja mora

ostaviti zimi u velikim komadima da dobro promrzne i bude ne proljeće dobre mrvičaste strukture. Ta teorija “drži vodu” do prve poštene kiše koja opet (čak još više) nabije nezaštićenu zemlju. Čak i u suvreme-

Zeleni kutak

14. kolovoza 2019., br. 154 || Regionalni tjednik

15

CENTRU DR. RUDOLFA STEINERA 200.000 KUNA ZA BROJNE AKTIVNOSTI Na nedavnoj sjednici Vlade u Čakovcu usvojena je Odluka o davanju suglasnosti Ministarstvu poljoprivrede za sklapanje sporazuma s Centrom dr. Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu, o financiranju promicanja biodinamičke poljoprivrede u 2019. godini. Centru će se dodijeliti 200.000 kuna za održavanje hrvatskih dana biodinamike, međunarodnog ocjenjivanja voćnih vina, održavanje tečajeva i edukacija o biodinamičkoj proizvodnji te za nabavku informatičke opreme. Nakon sjednice Vlade

ministrica Marija Vučković je korisnicima mjera 4, 6 i 7 Programa ruralnog razvoja uručila 14 ugovora o financiranju vrijednih više od 21 milijuna kuna, kojima se financira ulaganje u obnovljive izvore energije i smanjenje štetnog utjecaja na okoliš, izgradnja javnih sustava za vodoopskrbu, ali i povećanje kapaciteta poljoprivrednih gospodarstava, razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti te poboljšanje usluga za ruralno stanovništvo. - Ekološka poljoprivreda važna je grana hrvatske poljoprivrede, a najbolje rezultate postići

GRADOVI BEZ PESTICIDA

e pesticida na šinama?

ćemo prepoznatljivom kvalitetom, proizvodima s visokom dodanom vrijednosti i hranom proizvedenom po najvišim standardima. To je tržišna niša koju naši poljoprivrednici sve više prepoznaju jer se iz godine u godinu sve više njih odlučuje upravo za ekološku poljoprivredu. U cijeloj Europskoj uniji mi imamo najveći rast površina u ekološkoj proizvodnji, a i cijela buduća Zajednička poljoprivredna politika temelji se na smanjenju onečišćenja od poljoprivredne proizvodnje – istaknula je ministrica Vučković.

ZDRAVLJE IZ POVRĆA - MRKVA

je biljaka biljnim pripravcima i ekološkim sredstvima za zaštitu bilja kod većih napada te kontrolu ostataka pesticida u hrani, sve u cilju visoke razine zaštite ljudskog zdravlja i okoliša. Isto tako, sve su države članice morale donijeti svoje nacionalne akcijske planove (NAP) u kojima su predviđeni načini i ciljevi smanjenja primjene SZB-a i njihova štetnog djelovanja na ljudsko zdravlje i okoliš. Također su definirani rokovi za realizaciju tih ciljeva, a to su: edukacija poljoprivrednih proizvođača o pravilnoj primjeni SZB-a, izrada FIS baze (Fitosanitarni informacijski sustav), u kojem se nalaze samo registrirana SZB koja se u Hrvatskoj smiju koristiti, kao i proizvođači koji ih koriste (samo onda kad moraju i samo u onim količinama koje su dozvoljene), evidencije o primjeni SZB-a, podizanje svijesti javnosti o opasnostima nepravilne primjene SZB-a, kontrola i inspekcijski nadzor opreme (prskalica) koje se koriste u primjeni SZB-a, pravilno zbrinjavanje opasne ambalaže, zaštita vodotokova i ograničena primjena u naseljima, kao i poticanje primjene ekoloških SZB-a i integrirane proizvodnje i zaštite bilja – pojasnila je Bogović.

Posljednjeg desetljeća je zbog navedenih razloga zabranjena

upotreba velikog dijela SZB-a.

Neka SZB koja su ranije korištena su potpuno ukinuta, neka su dobila ograničenja na određeni broj primjena ili na određeni rok, a neka imaju zabranu primjene u vrijeme cvatnje radi pčela i ostalih korisnih kukaca.

Ima i kancerogenih!

– Okvirno se može reći da je dosad zbog navedenih zabrana prepolovljen broj SZB-a koja se smiju koristiti u poljoprivred-

Herbicidi na bazi glifosata nemaju zamjenu, pa je njihova upotreba produžena do 2022. godine noj proizvodnji. Već se niz godina vode rasprave o ukidanju herbicida na bazi glifosata, za koji se sumnja da ima kancerogeno djelovanje na ljudsko zdravlje. EU je raspravljala o njegovu ukidanju, no budući da trenutno nema konkretne alternativne metode, odnosno njegove prihvatljive zamjene, ipak je donesena odluka da se dozvola za primjenu glifosata produži do 2022. godine. Mo-

ramo svakako uzeti u obzir da svi naši poljoprivredni proizvođači, koji proizvode hranu za sve nas, moraju zadovoljiti sve te visoke standarde. Prije svega moraju proizvesti kvalitetan i zdrav proizvod, lijepog vizualnog i zdravstvenog izgleda, sa što manje ostataka pesticida.

Svi mi želimo jesti proizvode bez pesticida, a često nismo svjesni koliko rada i muke treba uložiti da bi se dobio takav proizvod, osobito uz ovakve klimatske promjene zbog kojih se svake godine na biljkama sve više pojavljuju nove bolesti i štetnici. Uz sve preventivne mjere koje poduzimaju poljoprivrednici, često moraju na kraju ipak pristupiti primjeni SZB-a da bi sačuvali taj poljoprivredni proizvod i plasirali ga nama za hranu – naglašava Mara Bogović.

Struka u svakom slučaju uvijek preporučuje poduzimanje svih preventivnih mjera u poljoprivrednoj proizvodnji uz jačanje biljaka biljnim pripravcima i ekološkim sredstvima za zaštitu bilja te kod većih napada ili problema s bolestima i štetnicima korištenje manje opasnih sredstava, u preporučenim koncentracijama i rokovima, koja imaju dozvolu za tu namjenu.

Čuva vid, a dobra je i kao slastica PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Mrkva (Daucus carota) se u pisanim dokumentima u staroj Grčkoj prvi put spominje prije 2500 godina. Sve do renesansnog doba, nije bila osobito popularna, najvjerojatnije zbog tvrdog, vlaknastog korijena. Tek početkom 17. stoljeća uzgojene su nove sorte narančastog korijena i ukusnije arome od svojih prethodnika.

Europa se smatra pradomovinom mrkve, a upravo na Starom kontinentu ona obilno raste kao divlja biljka. Danas postoji više od sto sorata, koje se razlikuju bojom i veličinom, a najbliži srodnici su joj pastrnjak, koromač, kumin i kopar.

Konzumacijom mrkve u svoj organizam unosite čak tri puta više vitamina A od propisanih dnevnih potreba.

Mrkva je ujedno i odličan izbor vitamina K. Narančastu boju daje joj karoten, tvar iz

koje se u ljudskom organizmu sintetizira vitamin A. Ovisno o načinu pripreme, karoten se različito iskorištava. Njegova najveća iskoristivost je u sirovoj ribanoj mrkvi - čak 82 posto, u kuhanoj je 18 posto, a u sirovoj neribanoj mrkvi svega 2 posto.

Mrkva je veliki izvor antioksidansa karotenoida, koji pomažu u zaštiti od bolesti krvožilnog sustava, tumora, regulaciji šećera u krvi te poboljšanju vida. Istraživanja su pokazala da redovita dnevna konzumacija barem jednog obroka koji uključuje mrkvu za čak 60 posto smanjuje rizik od srčanog udara.

Određeni unos karotenoida povezan je i sa smanjenjem rizika raka dojke za 20 posto i čak 50 postotnim smanjenjem rizika raka mokraćnog mjehura, maternice, prostate, debelog crijeva, grkljana i jednjaka.

Dok korijen mrkve ima slatkastu hrskavu teksturu, listovi su joj gorki. Mladu mrkvu dovoljno je tek oprati pod

mlazom vode, dok je starije korijene potrebno ostrugati, odnosno oguliti nožem.

Narezana na štapiće ili kolutiće, mrkva može poslužiti kao vrlo ukusna grickalica.

Naribana mrkva može koristiti kao dodatak zelenoj salati ili je se kombinirati u salati s jabukama i ciklom, a ni samostalno servirana neće razočarati okusom.

Dovoljno ju je tek preliti limunovim ili narančinim sokom, odnosno, začiniti je medom ili nasjeckanim lješnjacima. U pripremi shake napitaka, mrkva je gotovo nezaobilazan dodatak.

Jednako je ukusna i ako se priprema na pari, kuha, pirja ili peče. U hrvatskoj gastronomiji, mrkva je nezaobilazni sastojak u pripremi bistrih mesnih juha, temeljaca, umaka, variva i složenaca. Zbog slatkaste arome vrlo je često omiljena namirnica u pripremi raznih vrsta slastica, od kojih je kolač od mrkve zasigurno najpoznatija.

JAVNA USTANOVA ZA ZAŠTITU PRIRODE “MEĐIMURSKA PRIRODA”

Praćenje stanja kiseličinog vatrenog plavca uz Muru nim agrotehničkim mjerama oranje se više ne preporuča.

Milijunima godina prije nego je izumljen plug, gujavice su uspješno preoravale i prozračivale zemlju…

Iz vlastitog iskustva mogu reći da oranje doista nije potrebno, niti sam ikad u životu štihala, a zemlja je na pomalčiranim gredicama daleko više rahla. I to je jedan od primjera kako veliki dio posla koji inače rade ljudi s puno napora i strojeva – priroda može odraditi sama za vas!

Nakon pozitivnih nalaza vrste kiseličin vatreni plavac (Lycaena dispar) na području spomenika prirode Bedekovićeve grabe 2017. i 2018., ove godine se provodi praćenje stanja iste vrste na transektu uz rijeku Muru. Vrsta je zabilježena preliminarnim obilascima početkom lipnja, a krajem srpnja i početkom kolovoza provode se ponovno intenzivni obilasci s ciljem bilježenja vrste. Vrsta ima visoki prioritet očuvanja jer zbog gubitka staništa nestaje diljem Europe. Stanište kiseličinog vatrenog plavca su vlažne livade koje često nestaju zbog sukcesije (to

jest, zaraštavanja livada) i nedostatka podzemnih voda.

U Engleskoj je izumrla već 1948. godine, ali već je 1927. godine prepoznata važnost ove vrste te je nova populacija unesena iz Nizozemske.

Da se sličan scenarij ne bi dogodio i u Hrvatskoj, 2017. godine je propisan službeni monitoring program po kojem se prati ova osjetljiva vrsta.

Dvije generacije

Iako pripada plavcima, vrsta je s gornje strane narančasto vatrene boje. Tek s donje strane krila blago se nadzire plava boja. Čak

i sam let ove vrste liči na tipičan let plavaca - brz je, u više smjerova i teži za lov od nekih drugih mirnijih vrsta leptira. Biljka hraniteljica na kojem ova vrsta polaže jaja su kiselice roda Rumex. Gusjenice se hrane lišćem kiselica, a prezimljuju u sasušenom lišću biljke kojom se hrane.

Vrsta se može pronaći na nadmorskim visinama do 1000 metara. U Hrvatskoj vrsta ima dvije generacije.

Prva generacija je aktivna od druge sredine svibnja do sredine lipnja, a druga od sredine ili kraja srpnja do kraja kolovoza. Postoji mogućnost da se pojavi i

parcijalna treća generacija, ali gusjenice iz te generacije ne završe svoj ciklus.

Monitoring se obavlja u pet dana za vrijeme druge generacije u razdoblju kada jedinke lete (od 10 do 16 sati) za vrijeme toplih i sunčanih dana bez prejakog vjetra. Budući da je druga generacija brojnija od prve, vrsta je posebno osjetljiva na ranu košnju. Ranom košnjom uništavaju se gusjenice koje su se tek počele hraniti na biljkama hraniteljicama, a bez gusjenica leptiri ne mogu završiti svoj životni ciklus i populacija se s vremenom smanjuje. (mm)

16 Duplerica

Regionalni tjednik || 14. kolovoza 2019., br. 154

POVORKA STARIH ZANATA I OBIČAJA SREDIŠNJA PROS

IFOTO: MARIO JAKŠIĆ

Navažali ribiči,

su se Mortin lovci, Pekle

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com FOTO: MARIO JAKŠIĆ

Svake godine tijekom ljetnih mjeseci Sveti Martin na Muri postaje mjesto dobre zabave i raznovrsnih kulturnih, zabavnih i sportskih događanja u Međimurju. Turistička zajednica Sveti Martin na Muri, u partnerstvu s Općinom i tamošnjim udrugama i ove je godine priredila manifestaciju Dani turizma, čiji bogat program traje od 7. srpnja do 25. kolovoza. Središnji je događaj manifestacije tradicionalna Povorka starih običaja i zanata, koja je ove godine obilježila pola stoljeća postojanja.

Uređene okućnice

Načelnik Općine Sveti Martin na Muri i predsjednik Turističke zajednice Sveti Martin na Muri, Dražen Crnčec, je sudionicima podijelio zahvalnice kao znak pažnje

Mortinski svati, dravski ribiči, lovci, vožari, Peklenički peklari... samo su neki od predstavnika starih zanata koji su u povorci prodefilirali

centrom Svetog Martina na Muri u nedjelju, 11. kolovoza.

Svatko od njih ukratko se predstavio voditelju Stanku Perčiću, poznatijem kao Svetomartinski Vanjček, ali i brojnoj publici, kojoj nisu smetale ni visoke temperature. Načelnik Općine Sveti Martin na Muri i predsjednik Turističke zajednice Sveti Martin na Muri Dražen Crnčec, uz prisustvo zamjenika župana Međimurske županije, Josipa Grivca, sudionicima je podijelio zahvalnice kao znak pažnje. Iskoristio je priliku da javno zahvali svima koji sudjeluju u brojnim manifestacijama koje se tijekom godine održavaju u najsjevernijoj općini, kao i mještanima koji pažljivo uređuju svoje okućnice koje izazivaju divljenje kod brojnih turista koji ovdje borave.

Zamjenik župana Grivec posebno se osvrnuo na Povorku te je pohvalio činjenicu

da se njeguje tradicija, što je itekako važno za čuvanje identiteta, a prema njegovim riječima, ovo je samo još jedan u nizu izvrsnih turističkih proizvoda koje nudi najsjeverniji hrvatski biser – općina Sveti Martin na Muri.

Generator posjećenosti

Toplice LifeClass Terme Sveti Martin generator su turizma u općini Sveti Martin na Muri koja je u 2018. godini bila treća destinacija po posjećenosti na kontinentu, odmah iza grada Zagreba i Plitvičkih jezera. Dobar trend nastavlja se i ove godine, a Sveti Martin na Muri u utrci je za titulu najuspješnije zdravstvene destinacije u Hrvatskoj. Turiste privlači i seoski turizam, a vrlo su tražene kuće za odmor i privatni pansioni, koji su zajedno s Termama Sveti Martin do 25. srpnja ove godine ostvarile 80.000 noćenja.

Duplerica

14. kolovoza 2019., br. 154 || Regionalni tjednik

SLAVA DANA TURIZMA U SVETOME MARTINU NA MURI

nski svati, vožari, dravski enički peklari...

Toplice LifeClass Terme Sveti Martin generator su turizma u općini Sveti Martin na Muri koja je u 2018. godini bila treća destinacija po posjećenosti na kontinentu

Turiste privlači i seoski turizam, a vrlo su tražene kuće za odmor i privatni pansioni

17

18 Sport

Regionalni tjednik || 14. kolovoza 2019., br. 154

DVA PORAZA VARTEKSA U DVA PRIPREMNA SUSRETA

SPORT NK VARAŽDIN

Perković: Zaslužili smo više od boda Nogometaši Varaždina u četvrtom kolu 1. HNL stigli su do prvog boda u sezoni.

Nakon tri poraza upisali su remi kod Intera u Zaprešiću.

Završilo je 2:2. U tom susretu na desnom boku debitirao je Daniel Štefulj, a momčad je bila bez kapetana Darija Jerteca, koji je bio ozlijeđen.

– Štefulj je bez obzira na mladost pokazao borbenost i odvažnost. Vezni igrači Đurasek, Težak i Posavec radili su prevagu u sredini terena, no bilo bi još bolje da je i Jertec mogao igrati – rekao je Borimir Perković, trener Varaždina, dan nakon utakmice.

U susretu u subotu, 10. kolovoza, povela je momčad Samira Toplaka u 14. minuti preko Antonija Boseca, no samo osam minuta kasnije varaždinski nogometaši su izjednačili. Strijelac je bio Karlo Težak. Ipak, šest minuta kasnije, u 28. minuti, Zaprešićani su ponovno poveli. Gol je postigao Serder Serderov. Nakon što su u prvom dijelu gledatelji vidjeli čak tri gola, u drugom je pao samo jedan. U 55. minuti izjednačenje Varaždincima donio je svojim golom Dejan Glavica. Na kraju je remi ostao do samoga kraja.

Istaknimo da su Varaždinci od 51. minute bili s desetoricom jer je drugi žuti karton zaradio Karlo Sambolec.

– Jako sam zadovoljan kako smo odigrali cijelu utakmicu, iako smo opet primili pogotke iz naših grešaka. Zaslužili smo i više od boda u Zaprešiću, no važno je da smo se psihološki digli nakon tri prvenstvena poraza – istaknuo je Perković.

Varaždinci tako nakon četiri kola imaju tri poraza i remi, a u sljedećem, 5. kolu ugošćuju Lokomotivu. Susret se igra u subotu, 17. kolovoza, na stadionu Varteksa u 19 sati. (it)

Nogometaši Varteksa pripremaju se za početak 3. HNL Sjever. Proteklog tjedna odigrali su dva pripremna susreta. U Savskoj Vesi u utorak, 6. kolovoza, susreli su se s drugoligašem Međimurjem, a slavio je drugoligaš 2:0. Međimurci su poveli u ranoj fazi utakmice iz kaznenog udarca. To nije previše utjecalo na igru Bumbara, koji su u dijelovima prvog poluvremena

dominirali te uspjeli stvoriti nekoliko izglednih situacija, no rezultat se nije mijenjao. Drugi pogodak primili su u posljednjim minutama utakmice, kada su obojica trenera ispremiješala sastave. U subotu, 10. kolovoza, na igralištu u Nedeljancu susreli su se s članom Četvrte HNL Varaždin – Čakovec.

Slavili su Nedeljančani 2:0 golovima Petra Roga i Filipa Štefulja. (it)

NA STADIONU SLOBODA ODRŽANO EKIPNO PRVENSTVO EUROPE U ATLETICI 2. LIGE

Varaždin dva dana živio vrhunsku atletiku

Glavne hrvatske zvijezde na Prvenstvu bile su Sandra Perković, koja je osvojila prvo mjesto u bacanju diska, i Ludbrežanka Sara Kolak, koja je pobijedila u bacanju koplja PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Varaždinska publika dva dana uživala je u vrhunskoj europskoj atletici. Hrvatska reprezentacija na krilima više od 3000 gledatelja na Ekipnom prvenstvu Europe u atletici 2. lige na stadionu Sloboda osvojila je peto mjesto s ukupno 306 bodova, koliko je imala i četvrtoplasirana Latvija.

Plasman u Prvu ligu osvojila je naposljetku Estonija s 336,5 bodova ispred drugoplasirane Slovenije s 321 bodom te treće Danske, koja je osvojila 313 bodova.

Atmosfera

– U Varaždinu se dogodila atletika u svom najljepšem izdanju! Imali smo neviđenu atmosferu, punu najljepših emocija, sjajnu publiku i naše reprezentativce koji su redom

Sandra Perković svoj nastup okrunila je najboljim ovosezonskim rezultatom u bacanju diska od 68,58 metara bili vrhunski motivirani, nabrijani za nastup na ovoj vrhunskoj atletskoj priredbi. Da smo bili kompletni, da nas nisu mučile ozljede tijekom priprema, izborili bismo viši rang ovog natjecanja. Zahvaljujem varaždinskoj publici, bila je impresivna. Ovo će mi natjecanje ostati u trajnom sjećanju – istaknuo je Mladen Katalinić, izbornik hrvatske atletske reprezentacije.

Glavne hrvatske zvijezde Prvenstva bile su Ludbrežanka Sara Kolak i Sandra Perković.

– Tu je sve počelo. Obožavam ovaj stadion i presretna sam što je ovako veliko natjecanje održano u Varaždinu – rekla je Sara Kolak nakon nastupa na Europskom ekipnom prvenstvu druge skupine.

Kolak je osvojila prvo mjesto

Odličan nastup atletičara Slobode Od članova varaždinske Slobode na Ekipnom prvenstvu Europe u atletici 2. lige nastupilo je troje. Lucija Pokos osvojila je 10. mjesto u utrci na 100 metara s rezultatom 12.36. U utrci na 400 metara Kristina Dudek osvojila je peto mjesto s rezultatom 54.72. Mirko Mičuda osvojilo je peto mjesto u bacanju kladiva s hitcem od 62,42 metra.

Pokos je nastupila i u štafeti 4 x 100 metara, gdje je u ekipi s Ivanom Lončarek, Margaretom Risek i Nikom Župom stigla do ukupno devetog mjesta.

s rezultatom 57,97 metara ispred Slovenke Martine Ratej (56,87 m) i Latvijke Gundege Grive (51,41 m).

Sarin pobjednički hitac bio je daleko ispod njezina najboljega ovosezonskog rezultata, koji iznosi 64,45 metara, i njezina najboljeg rezultata u karijeri, koji iznosi 68,43 metra.

Saru su na stadionu Sloboda bodrili brojni Varaždinci, ali i Ludbrežani.

– Osjetila sam njihovu po-

dršku i žao mi je što njihova podrška nije koplje ponesla još i dalje. Nadam se da su svi na tribinama uživali i da smo im na lijep način približili atletiku – dodala je Sara.

Zvijezde

Sandra Perković svoj nastup okrunila je najboljim ovosezonskim rezultatom u bacanju diska od 68,58 metara, što je ujedno i rekord ovog natjecanja.

– Odradila sam zagrijavanje, malo sam se pribojavala i prvi hitac bacila na sigurno. U drugoj seriji sam otkinula disk i čudi me da nije bio još duži hitac. Atmosfera u Varaždinu je odlična – istaknula je Perković.

Zadovoljan rezultatom hrvatske atletske reprezentacije, organizacijom i sjajnom atmosferom u Varaždinu bio je i Ivan Veštić, predsjednik Hrvatske atletske reprezentacije.

– Vrijedilo je! Vrijedilo je na-

porno raditi i uložiti puno truda u ovakvu vrhunsku atletsku priredbu. Znali smo da imamo odlične pojedince, Sandru, Saru, Filipa, Anu, koji će nam donijeti bodove, no bit ovog natjecanja je da svi natjecatelji donesu bodove svojoj reprezentaciji.

Pokazalo se da smo bodreni varaždinskom publikom ostvarili izvrstan rezultat. Atletika nam je ponovno donijela puno radosti – zaključio je predsjednik Hrvatskoga atletskog saveza.

Sport

14. kolovoza 2019., br. 154 || Regionalni tjednik

19

U DUNJKOVCU/PRETETINCU VRHUNSKI MLADI NOGOMETAŠI IZ CIJELOGA SVIJETA Nogometni klub Međimurec iz Dunjkovca/ Pretetinca ove godine organizira jedan od najjačih turnira u ovom dijelu Europe za mlade nogometašu. Riječ je o 21. po redu izdanje turnira, a stižu 16 ekipa iz Japana, Austrije, Češke, Poljske, Švedske, Švicarske, Srbije, Crna Gore, Italije i šest ekipa iz Hrvatske.

Turnir će se održati tri dana, od petka, 16. do

nedjelje, 18. kolovoza, na dva igrališta - Međimurca u Pretetincu/Dunjkovcu i Tratama u Nedelišću. Ekipe će biti podijeljene u četiri skupine, a u eliminacijsku fazu plasirat će se dvije najbolje ekipe iz svake skupine.

Tijekom godina turnirom su prodefilirali brojni nogometaši koji su napravili značajne karijere u klubovima i nacionalnim repre-

zentacijama. Tako su na turniru nekada nastupili srebrni Vatreni Ivan Perišić, Ivan Strinić, Marko Pjaca, Josip Pivarić, Lovre Kalinić, Andrej Kramarić i Mateo Kovačić koji je 2005. bio proglašen najboljim igračem turnira. Turnir će i ove godine biti održan pod pokroviteljstvom HNS-a i licenciran je od UEFA-e. (it)

Na turniru nekada nastupili Vaterni Ivan Perišić, Ivan Strinić, Marko Pjaca, Josip Pivarić, Lovre Kalinić, Andrej Kramarić i Mateo Kovačić

ŽUPANIJSKI KUP

NOGOMETAŠI MEĐIMURJA OTVARAJU 2. HNL:

“Na otvaranju protiv Orijenta 1919 odmah po tri boda!”

Međimurci, koji su napravili cijeli redizajn sastava od prošle sezone, susret prvoga kola igraju u petak, 16. kolovoza, od 20 sati

PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Nogometaši Međimurja u petak, 16. kolovoza, kreću u novu sezonu 2. HNL. Već na samom početku Međimurci igraju protiv novajlije u drugom rangu hrvatskog nogometa, Orijenta 1919.

Nepoznanica

– Orijent je nepoznanica, nova ekipa u ligi, no prvu utakmicu igramo pred domaćom publikom i bez mnogo kalkulacija ulazimo u Prvenstvo. Naravno da je cilj startati pobjedom – rekao je Matija Kristić, trener Me-

Ivan Ptiček, Karlo Malenović đimurja. i Martin Pajić.

Njegova momčad doU klub su stigli bro je od rad i la vratari Mirojednomjesečne pripreme, a slav Koprić, Nakon što doživ jela Matija JeMeđimurci ugoste je mnoge senov ić preinai Lu ka Orijent 1919, gostuju B u ke. kod uvijek neugodnog I z lić, od kluba igrača aHrvatskog su otišsu se v rati li li Luka dragovoljca, dok u A n Nemec, trećem kolu ugošćuju Marko tonio Galoši, Dodlek iz Sesvete Ivan Režić, au st r ijske M a t e o J a k4. lige, Neven Hlišć kao igrač šić, Igor Tkalčić, Osijeka na posudbi u Marko Trojak, Mario Munivrana, Jan Marcijuš, Đakovu, Ivan Ikić koji je do-

sad bio na posudbi iz Osijeka ostaje kao član kluba, Denis Ceraj kao vezni igrač iz Intera Zaprešić, Ante Knezović, stoper koji je došao iz Lučkog te napadač Stjepan Šimičić iz BSK-a Bijelo Brdo. Kasnije su stigli i Kruno Ivančić iz slovenskog Aluminija, Damir Zeljko iz slovenske Nafte i Matej Hudićek iz Osijeka.

Mnogo promjena

– Mnogo novih igrača je stiglo te su se morali uklopiti.

S druge strane, to su sve igrači koji imaju iskustvo igranja u Drugoj ligi. U globalu, vrlo sam zadovoljan odrađenim pripremama jer smo odradili 99 posto zacrtanog. Dečki

rade motivirano i dobro djelujemo na terenu. Važno je da ove sezone na svakoj poziciji imamo dva do tri igrača – dodao je Kristić čija je momčad „generalku“ prije početka prvog kola odigrala u subotu, 10. kolovoza, kod trećeligaša Poleta u Sv. Martinu na Muri.

Susret je završio 2:0 za Međimurje.

Nakon što će Međimurci ugostiti Orijent 1919, gostuju kod uvijek neugodnog Hrvatskog dragovoljca, dok u trećem kolu ugošćuju Sesvete.

– Start je vrlo važan. Ove sezone želja je izbjeći stres i „uloviti“ sredinu ljestvice pa čak i gornji dio – zaključio je Kristić.

SEDMERO PLIVAČA ČAKOVEČKOG PLIVAČKOG KLUBA NA PRVENSTVU HRVATSKE

Kolarić: Ostaje žal što nismo uzeli barem jednu medalju Posljednji dani u srpnju i početku kolovoza u kalendaru Hrvatskoga plivačkog saveza rezervirani su za Prvenstvo Hrvatske za mlađe dobne skupine.

Na 50-metarskom bazenu u Zagrebu tako je od 28. srpnja do 1. kolovoza nastupilo ukupno 310 plivača i plivačica iz 33 kluba koji su otplivali limit za nastup koji je propisao Hrvatski plivački savez.

Među njima je bilo sedmero plivača Čakovečkog plivačkog kluba.

Tin Furdi bio je najuspješniji plivač ČPK-a na natjecanju, na

korak do medalje s dva četvrta mjesta.

U A finalu discipline 100 m slobodno stigao je tako do četvrtog mjesta, a isti uspjeh ponovio je i u disciplini 200 m slobodno.

Na 50 m leđeno bio je sedmi, dok je do devetog mjesta stigao na 50 m slobodno. Ema Medved bila je pak najuspješnija plivačica ČPKa. Ema je osvojila dva peta mjesta plivajući s godinu dana starijim plivačicama. Peta je bila na 100 m leđno i 200 m leđno u B finalima.

Stigla je i do osmog mjesta na 100 m prsno te 10. mjesta u disciplini

100 m slobodno.

Kaja Sabol bila je deseta u B finalu u disciplini 50 m leđno, Gloria Požgaj osvojila je 12. mjesto u disciplini 100 m slobodno u C finalu, dok je Marta Horvat završila na 17. mjestu u disciplini 200 m leđno u C finalu.

– Naravno da sam zadovoljan plasmanom jer smo u konkurenciji najboljih dokazali da smo pri vrhu. Ostaje žal što nismo uzeli barem jednu medalju, ali to ćemo sigurno popraviti na budućim natjecanjima - poručio je trener Goran Kolarić. (it)

Tri susreta završila nakon penala Odigrano je 15 utakmica drugog kola Županijskog nogometnog kupa. U treće kolo plasirali su se Naprijed iz Cirkovljana pobijedivši Slogu iz Štrigove s 1:0 te Vučetinec koji je s 2:1 bio bolji od Pobjede. Do uvjerljive pobjede stigao je Centrometal kod Mladosti u Ivanovcu sa 6:0, kao i Graničar iz Kotoribe koji je sa 6:1 pobijedio Dravu iz Donjeg Mihaljevca. Jedinstvo je u Novom Selu na Dravi s 3:1 svladalo Borac, dok je istim rezultatom Bratstvo (SV) svladalo Jadran. Galeb s 4:1 Mladost u Dekanovcu, a istim rezultatom Hajduk je u Štrukovcu bio bolji od Venere. U golijadi, Hajduk iz Brezja slavio je protiv Podturna 5:3, Jedinstvo je u Gornjem Mihaljevcu pobijedilo Croatiju 4:3, Sokol iz Vratišinca s 3:2 bio je bolji od Plavog, dok je Omladinac (DS) s minimalnih 1:0 pobijedio Muru. Tri susreta završila su nakon kaznenih udaraca. Zasadbreg 77 slavio je kod Dubrovčana s ukupnih 3:2, Dinamo iz Domašinca Stahoninec s ukupnih 9:8, a BSK Budućnost s ukupnih 7:6. U srijedu, igraju Bratstvo i Kraljevčan 38 u Jurovcu.

Parovi 3. kola su: Centrometal – Hodošan, Jedinstvo (NSD) – Nedelišće, Galeb – Rudar, Naprijed – Dinamo (P), Kraljevčan 38/Bratstvo (J) – Polet (P), Omladinac (DS) – Mladost (SM), Dinamo (D) – Sloga (Č), Zasadbreg 77 – Spartak, Sokol – Omladinac (NSR), BSK – Međimurec, Vučetinec – Polet (SMnM), Bratstsvo (SV) – Mladost Komet, Graničar (K) – Trnava, Hajduk (Š) – Sloboda (S), Jedinstvo (GM) – Međimurje, Hajduk (B) – ČSK. (it)

20 Ženski svijet

Regionalni tjednik || 14. kolovoza 2019., br. 154

MALI ŽENSKI RAZGOVORI SA SONJOM TOŠIĆ-GRLAČ

“Pamtim samo lijepe stvari, pjeva Gabi, a ja dodam: sve ružno ‘deletam’!”

- Svi moji poslovi moj su poziv, bilo rad u Županiji ili predavanja na Veleučilištu, mislim da se samo tako može biti uspješnim – ističe Sonja Tošić-Grlač. Uzor su joj pozitivni, jednostavni, kreativni ljudi, a male stvari čine je sretnom i ispunjenom.

PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

Sonja Tošić-Grlač rođena je u svibnju 1963. godine u Čakovcu. S roditeljima i bakom živjela je u Šenkovcu sve do početka studija. Prva četiri razreda osnovne škole završila je u Područnoj školi Šenkovec, a više razrede u III. osnovnoj školi Čakovec.

Srednjoškolsko obrazovanje stekla je u Srednjoškolskom centru Čakovec, nakon kojega je upisala Filozofski fakultet u Zagrebu te postala profesorica jugoslavenskih jezika i književnosti.

- Zaposlila sam se već kao apsolventica i radila kao prof. hrvatskoga jezika u raznim školama na zamjenama, a stalno radno mjesto ukazalo se u Knjižnici i čitaonici Čakovec te je u tom pravcu krenula i moja profesionalna karijera. Magistrirala sam, a kasnije i doktorirala informacijske znanosti, a profesionalni put me od narodne i školske knjižnice odveo u Na-

Na večeru bi rado s Vedranom Mlikotom, ali i Danielom Craigom, da jednu večer i ona bude Bond djevojka cionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu pa natrag, u Međimursku županiju. U profesionalnom smislu prošla sam mnogo toga, stalno učila i usavršavala se, imam sreće što sam uvijek imala potporu radne sredine i otvorene putove napredovanja – kaže Sonja Tošić-Grlač, pročelnica županijskog Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb, predavačica na Međimurskom fakultetu u Čakovcu i predsjednica Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Ot vorena, jednostavna, spremna pomoći.

Koja je najljepša stvar u poslu kojim se bavite?

Volim posao koji radim, svoj kolektiv i kada ujutro dođem u ured, upalim radio i komp, sretna sam i zadovoljna. Ali uvijek postoji i ono najljepše, a to je kada s kolegicama iz REDEA-e pišemo projekt. Zadužena sam za ideju i njezin razvoj, za tekstualne podloge struke koju znam, a one ostalo.

Uigrana smo ekipa, vrlo smo slične i uvažavamo se. Timski rad za udžbenik. To su dani razgovora, promišljanja, ima i šale i smijeha, ali i muke. Kad

projekt prođe, našem veselju nema kraja. Jedan sam dan srela na ulici bračni par u majicama našeg projekta 54+, mahnuli su mi i nasmijali se. To je pravi uspjeh i lijepa stvar.

Kino ili kazalište?

I jedno i drugo. Volim filmove, vrlo često idem u kino, što nije ni čudo jer sam jedna od prvih ŠAF-ovaca. Edo me naučio gledati i promišljati filmski. Skoro uvijek sjedim u „kazališnom autobusu“ i s ekipom idem na predstave u Zagreb.

Buket ili bombonjera?

Volim i cvijeće i slatko, ali ipak buket. No, dobila sam ja na poklon već i buket od bajadera!

Kojoj se uspomeni uvijek vraćate?

Ovisi i o mojem raspoloženju ili situaciji. Pamtim samo lijepe stvari, pjeva Gabi, a ja dodam, sve ružno deletam.

Najdraže su mi uspomene s obitelji. Zajednička druženja puna različitih dogodovština, veselja i ljubavi. Tu su i uspomene s putovanja te planinarenja s prijateljima… Vrlo se rado vraćam uspomenama s bakom.

Najljepše mjesto na svijetu je…

Svakako sam lokalpatriotkinja i volim Međimurje, svoj grad i Šenkovec. Kad upoznam sva ona mjesta koja još želim vidjeti javit ću vam rang-listu, a zasad dominiraju Pariz, New York, Brugge, vrh Tuhobić, Nerezine, Szenteindre… Ispada da mi je svugdje lijepo.

Tko vam je uzor u životu?

Nikakve „face“ nisu mi uzor. Moji su uzori pozitivni, jednostavni, kreativni ljudi.

Moj tata, pošten, miran, vrijedan čovjek koji je volio ljude, nikada zavidan, jednostavno predivan. Moja mama koja

s 81 godinom radi na vrtu, brine o sebi, vesela i pozitivna, motivirana za svakakve radove po kući i gruntu, puna energije, peče najfinije „mini zdigane“ kolače. Volonterke,

Nikakve “face” nisu mi uzor. Moji su uzori pozitivni, jednostavni, kreativni ljudi. moje kolegice iz udruge „Pomoć neizlječivima“. Kolege planinari koji voljom i svojom unutarnjom snagom osvajaju vrhove. Imam oko sebe predivne ljude, čiji utjecaj rezultira boljom verzijom mene same te postiže da dosegnem i ono za što mislim da mi je nedostižno.

Glumac s kojim biste rado otišli na večeru?

te smo se zajedno provodile, kada dobijem lijepi poklon ili nekome pomognem, kada dobro odradim posao… Poslovica kaže: „Imati dostatno - to znači sreću, imati više nego dostatno je štetno.“ Koji ste najbolji savjet primili i tko vam ga je dao?

Moja prijateljica Zlata, koja je nažalost umrla, bila je moj najveći i najbolji savjetodavac.

Zlata je bila starija od mene, zajedno smo jedno vrijeme radile i ostale prijateljice. Ona je bila u prednosti, u životu je jedan dio toga već obavila, a ja sam išla za njom i ona me savjetovala iz svog iskustva. Znala je zapisivati njoj „pametne“ rečenice iz knjiga pa smo o njima razgovarale.

Njezini su savjeti bili „zdravi“. Učila me koji su odnosi u životu najvažniji, ukazala na to da sitnice čine život važnim, da trebamo stvarati sami svoje radosne trenutke. Uvijek mi Prijateljica je govorila: „Pusti ih, Zlata uvijek mi budi svoja, je govorila: “Pusti dobra i doS Vedranom bro radi!“ ih, budi svoja, M l i ko Najljepša dobra i dobro uspomena tom, da i z djet i njmi priča o radi!”

Himalaji, stva? te s DanieVoljela sa m sjediti na stelom Craigom, da jednu večer bupenicama i čitati, biti u svome svijetu. Skitati se po dem i ja Bond djevojka! ulici, od susjeda do susjeda.

Omiljeni glazbenik?

Moj sin svira gitaru i sve Onda su tu autobus na dasvoje nade polažem u njega! ljinski koji mi je tata kupio Koju pjesmu uvijek s gu- u Austriji, beba koja plače i trepće, prvi kožni „tregeršos“, štom otpjevate?

Nisam karaoke tip, kaže se odlazak s roditeljima vlakom „nemam sluh“, tako da sam u Varaždin, prvi nastup na tu vrlo slaba. Volim sve me- priredbi za dječje darove za đimurske pjesme i pjevušim Djeda Mraza, u nižim razrekada me nitko ne čuje. dima sam bila u glumačkoj Knjigu koju biste rado još družini i zaboravila tekst jednom pročitali? kada sam nastupala, bratić Nikad ne čitam iznova, me vodio u šumu piti prepeali možda jednoga dana, i ličja jaja, sanjkanje na Blažoto će biti „Vodoriga“ An- novu bregu, prve tuče, prve drewa Davidsona i „Djevojka simpatije, prve jedinice… Što uvijek nosite u torbici? s bisernom naušnicom“ Tracy Crveni ruž, kremu za ruke, Chevalier. Postoje knjige koje ponovo iščitavam, ali one i kišobran, lijekove i, naravno, jesu takvo štivo, kao „Žene novčanik. Uvijek mi je torba koje trče s vukovima“ Clarisse malo veća pa stane i sendvič, voće, voda….torba mi je uviP. Estes. Što vas najviše usrećuje jek teška. u životu?

Najljepši trenutak u žiMoja sreća je zdravlje: kada votu? sam zdrava, mogu sve. Možda Ponedjeljak poslijepodne, se čini kao floskula, ali kad kišilo je, rodio se Karlo. si član uprave bolnice i kad Što smatrate svojim privodiš zdravstveni sustav, vi- marnim životnim pozivom?

Ovo je pitanje kao iz „life diš da je to jedina istina. Ne tražim veliku sreću, svaki dan coaching“ treninga. Tamo male stvari čine me sretnom dobijete odgovor: „Pronađite i ispunjenom. Kad ujutro ravnotežu između poslovne sjednem u auto s kolegama i privatne sfere života.“ Proi krenemo na planinarenje, nađite u svom poslu ono što jako sam sretna osoba. Kad ga može učiniti pozivom. Svi nekamo putujem, kad sin moji poslovi moj su poziv, položi ispit, kad je nakon bilo rad u Županiji ili predadugog vremena došla moja vanja na Veleučilištu, mislim sestrična iz Bosne i bila s da se samo tako može biti mojom mamom mjesec dana uspješnim!

Roman

14. kolovoza 2019., br. 154 || Regionalni tjednik

21

INES HRAIN

ŠVEDSKA GRENČICA 3. DIO

P

onovno na hodniku.

- Drski mladac – reče Mišo.

- Dosta pije, bio je u ratu…

- Ma daj, kladim se da je prije rata još više pio. Sad barem ima penziju, inače bi bio socijalni slučaj.

- To je istina.

- Ali zanimljivo, to što kaže da je nije koknuo zbog dvadeset kuna. Možda je Barica zbilja pala na ledu, a Danicu je zadavio nekakav narkoman.

- Misliš od onih koji trče po zgradi i isprobavaju koja su vrata otključana?

- Da, danas ti ima toga.

- Eh, da još radim, ja bih sredio te narkomane po kratkom postupku.

- Ukokao ih?

- Sve pohapsio i na prisilni rad.

- Zaštićeni su k’o medvjedi. U svakom slučaju, pričekat ćemo da dečki obrade materijal iz stana. Makar se ne čini da nešto fali.

- Idemo sad dolje do malog Jure?

Valjda se već vratio iz škole. Dok se ovi drugi ne vrate s posla.

- Ajmo.

Pozvone Okanekima na vrata.

- O, hote, samo hote! – propusti ih unutra gospođa Okanek. – Čujem da mi trebate sina.

- Da, malo bismo porazgovarali s Jurom. Čisto neslužbeno.

Tu je stvari preuzeo Đuro. Po domaće.

Da se žena ne preplaši.

- Mali vam se još nije dotepel ze škole.

- A kad obično dolazi?

- Vrag si ga zna. Kak mu gda puhne.

Al do tri vure bi trebal dojti. Penez nema, gladan bu…

- Onda dođemo kasnije, može, suseda?

- Dajte, sedite si, bute si kaj spili? Bum malu poslala v dućan.

- A ne, ni govora.

- No dajte, sused, pa se poznamo!

Najte ništ glumiti, pak smo si domaći!

- Ma žurimo vam se, u tijeku je istraga…

- Ma znam to vse, imala sam ja furt prije posla s policijom dok sem još trpela onoga svojega Zvonkija. Svako malo su mi bili na vratima. Pak se zmislite, ne?

- Da, zmislim se. Idemo mi sad, pa se vidimo kasnije.

Jedva se nekako uspiu izvući iz ralja uvijek žedne susjede Okanek.

- Idemo do mene, a?

- Ajde.

- Da skuham još jednu, da rezimiramo.

- Ajde, daj. Znači, to ti je ta susjeda.

- No vidiš. Nego, s koliko stanara ti imaš namjeru porazgovarati?

- Osobno, s njezinim katom i katom ispod. S onima koji su je eventualno uspjeli snimiti kad je izlazila. A popodne stižu opet dečki da porazgovaraju sa svima ostalima.

- Sa svima?

- Ništa nas ne košta. I neću se ja u to uvaljivati. Ima tko. Naša mlađa generacija. Mi još danas obilazimo… da vidim… – on izvadi blok s imenima stanara. – Na katu Kelekićki još s Mališom, Ivičićem i našim favoritom, Majnarićem. A dolje ostaju… Dujić, Rodek, Kliček i Kokot.

- Rodeki su isto u penziji. Čudno da ih nema.

- Nije to sve ni toliko važno. Vjerojatno nitko ništa nije vidio, kao ni dosad.

Jedino Majnarić… Na njega polažem karte. I taj tvoj balavac Jura. Možda zbilja nešto zna, pa se boji reći ili…

- Ili ga nitko dosad još ništa nije pitao.

Pijuckali su kavu.

- Čuj, Đuro, idem ja sad skočiti do postaje, pa se vratim oko pola pet.

Zanima me ima li kakvih novosti. A imam i papirologije.

- Dobro, onda kad dođeš nastavljamo obilazak.

- Vidimo se.

Kad je Mišo otišao, Đuro ostane sjediti sam, srčući ostatke kave. Adela ne smije znati da je posrkao već dva lonca. Zanimljivo, to sve skupa. Ima među ljudima raznih veza i povezanosti. Tko zna što povezuje ove starice.

U rodu nisu. Ali život je dug, možda su se negdje nekome zamjerile u mladosti, a taj se sad vratio iz Amerike pa se osvećuje. Po godinama su blizu.

Možda su sudjelovale u kakvoj aferi koja bi mogla raskrinkati nekog političara, koji je, na primjer, u nekadašnjoj državi skrivio smrt kakvog borca za Hrvatsku… Ili su prisustvovale nekakvom ubojstvu, nekad davno. Ali ako su o tim stvarima šutjele dosad, čemu ih eliminirati baš u ovom trenutku? Đurin um oduvijek je bio spreman prihvatiti svakojake, pa i nemoguće pretpostavke. Zato ode do televizora i uključi teletekst, da vidi ima li kakvih političkih događanja koja bi možda poslužila kao okidač, ili nečega drugoga što bi mu se učinilo važnim. No teletekst nije sadržavao ništa posebno. Možda sutra i Kelekićke budu na repertoaru. Kad se objavi da je barem Danica nasilno stradala. A za Baricu se još drži da je pala. Na livadi… Đuro navuče jaknu. Obuje tople čizme. Ručak može pričekati. Odluči malo pročešljati mjesto na kojem je pala.

Do tamo je stigao za manje od pet minuta. Sve su stazice bile pod zaleđenim snijegom, uže nego obično, kad je lijepo vrijeme. Ali ovaj puteljak kojim je Barica išla poprijeko bio je još uži i spuštao se za kojih pola metra u malu udubinu u kojoj je raslo drveće.

Nakon otprilike dvadesetak metara ponovno se vraćao u normalu. Dalje je bilo široko parkiralište za posjetitelje groblja. Đuro prošeće tom kotlinicom. Bio je to još neuređeni dio livade. Sa strane stazice snijeg je bio vrlo visok i tvrd, zaleđen. Uokolo je ležalo granje. Nekoliko je očerupanih grmova izvirivalo ispod snijega, no visoki zeleni borovi ipak su ovom krajoliku davali ugođaj zimske idile.

Naravno, danju. Noću je zaista bilo teško prolaziti ovuda. Jedino ako baš čovjek ne bi dogovorio s nekim sastanak na početku parkinga. Onda bi bilo razumljivo ići ovuda. Okolo je puno duže i, na kraju krajeva, isto tako zaleđeno. Đuro stade razgledavati puteljak. Nije znao na kojem je točno mjestu pala, ali vjerojatno ovdje gdje je bilo najstrmije. Ako je uopće pala. Nije bilo nikakvih tragova pada. Uostalom, otad je već napadalo barem pet centimetara snijega. Nije bilo nikakvih vidljivih uleknuća niti nečeg sličnog. Uostalom, policajci su već pregledali ovo mjesto. Đuro zatim usmjeri pozornost na granje uokolo. Sve neke tanke i razgranate šibe, otpale u zimskim olujama. Krene dalje uskom stazom, promatrajući oko sebe. Tamo kod borova, s desne strane, bilo je i par debljih grana, dopola uronjenih u snijeg. On zagazi

u stranu. Krene oko borova. Nije bilo tragova nogu izvan staze. I prekjučer, kad su ubijene, padao je gusti snijeg.

Možda da su tad, kad su je našli, friško ispitali tragove nogu, možda bi se još nešto i bilo vidjelo. No bio je mrkli mrak, a i nije se sumnjalo na ubojstvo.

Ništa normalnije nego da se bakica poskliznula na ledu. Mjesto jest malo čudno, ali čudni su i ljudski putovi.

Kod zadnjeg bora Đuro spazi podeblju kladu promjera oko dvadeset centimetara, dugačku nešto manje od metra.

Pokuša je iščupati iz snijega, no nije išlo. Zato pokuša nogom razgrnuti snijeg oko nje, pa je na kraju ipak nekako izvuče. Grana je bila u potpunosti prekrivena ledom, skliska. On je oprezno uhvati rukavicama i razgleda.

Bila bi dobro oružje ubojstva. Efekt udarca ovim zaleđenim trupcem bio bi isti kao i onaj od pada na ledu. Na samom kraju grane Đuro ugleda nešto od čega ga prođu trnci. Oštro policijsko oko, godinama izvježbavano, otkri u sloju leda nježnu sivu crtu.

Bez sumnje, vlas! Đuro pogleda bolje. Ta se crta morala tu naći otprije, s obzirom na to da ju je već uspio prekriti novi sloj leda.

Ležala je s unutarnje strane grane, one koja je bila ukopana u snijeg. Baš kao da ju je netko tu odbacio zajedno s vlasi, a poslije se sve skupa zaledilo.

Ako je ovo zaista vlas, onda je zacijelo Baričina. A to onda znači da je bakica ubijena upravo ovim trupcem. Najradije bi istog časa nazvao Mišu, ali nije imao kod sebe mobitel. Zato pažljivo uhvati granu za njezin drugi kraj i ponese je kući. Hvala Bogu da su mu rukavice bile dosta debele, pa mu se prsti neće zalijepiti za led. Čim je stigao kući, stavi granu na poveliki pladanj, za slučaj da se led otopi pa da mu vlas ne ispadne negdje u stanu. Pladanj stavi na stol i požuri nazvati Mišu. Dio grane ležao je na stolu i uskoro će se tu stvoriti mokra mlakica. Samo da Mišo stigne čim prije. Samo da se Adela ne vrati prije toga, pa nađe na stolu mrtvačevu vlas!

I prljavu granu kojom je počinjeno ubojstvo! Na stolu na kojem će ona poslije ručati!

- Mišo, brzo moraš doći! Pusti sad pola pet! Bio sam na livadi, imam nekakvu granu!

- Granu?

- Mislim da je na njoj nekakva vlas!

- Vlas… Stižem. Kamo si je stavio?

- Na stolu je.

- Ne diraj ništa. Stižem.

- Ti ćeš me učiti!

Srećom, Mišo je stigao za dvadeset minuta s još jednim policajcem. Upakirali su granu i odnijeli je sa sobom.

Svi su se složili da bi siva crta zaista mogla biti vlas.

- Ajde, skuhaj ti to do kraja, vidimo se poslije – reče Mišo na odlasku, zavirujući u lonac s rižom na štednjaku. Đuro ispriča ženi o pronalasku grane, ali stvar tako upakira da je izgledalo kao da ju je odmah predao Miši.

- Znači, ipak bi obje bile ubijene… Đuro je oduvijek o svojim slučajevima razgovarao sa ženom. Nije joj spominjao detalje, ali bolje tako nego da sa susjedima nagađa njemu iza leđa.

- Da, izgleda tako.

- Pa to si znao od početka.

- Zapravo jesam, slutio sam.

- Još nisi za baciti! – nasmije mu se Adela. – A što si nam finoga skuhao?

- Pohano i riža.

- U, fino, fino. Složit ću stol.

Uh, dobro da ne zna. Đuro je prebrisao stol i pladanj, ali ona bi ga dezinficirala tri dana. Ili bi morali kupiti novi.

U pola pet konačno stigne i Mišo.

- I, kakve su novosti? – upita nestrpljivo Đuro.

- Vlas je. Sijeda. Još ispituju DNK. Ali čija bi bila?

- Da. Pun pogodak. To smo i pretpostavljali.

- Nastavljamo kao i dosad. Ali sad već tražimo krivca za dva ubojstva. Sa mnom je i konjica. Već su krenuli po zgradi. A mi po svojem planu.

- Da, idemo mi najprije vidjeti je li se vratio mali Okanek.

- Može, to nam je najbliže.

Maloga još nije bilo. Sad se i majka zabrinula.

- Nije valjda neko i njega… Ova je zgrada ukleta! Kog smo se vraga opće selili u Varaždin! Bilo nam je dobro v Kaštelancu! Bili smo sretni, imali smo vrta…

- Ma, suseda, mali je sigurno dobro.

Vratit će se on već. Tko bi mu nešto učinio kraj tolike policije!

- Nadam se, nadam se. I molim se dragom Bogu…

- Ma sve bude još dobro, ne brinite.

Oni odu gore.

- Čudno da maloga još nema – reče Đuro.

- Ma daj. I nije mali, sam veliš. To je već frajerčić od petnaest godina. Tko zna gdje je zaglavio. Valjda negdje puši u parku.

- Pa baš po snijegu… Tako dugo…

Bojim se, ako je stvarno nešto znao, a ja sam napravio halabuku, da nije i ubojica saznao da se spremamo razgovarati…

- To bi zaista bio predrzak ubojica. Tri u jednom danu, pa onda još dječak…

Taj se ne bi mogao nadati da će proći nekažnjeno. Probat ćemo dolje još kasnije.

Oni stignu na četvrti kat. Putom su prestigli policajce koji su još uvijek bili na prvom katu. Prizemlje su lako riješili. Okaneki spadaju k Đuri i Miši, Đuru nije trebalo ispitivati, a susjeda Sitar nije znala ništa. Ostale prostorije prizemlja nisu bili stanovi, već spremišta i mala kotlovnica.

- Tko nam je ostao tu? – Mišo zaviri u blok. – Mališa, Ivičić, Majnarić.

- Prvo Mališa, predlažem – reče Đuro. – To ti je žena s djetetom, to ćemo brzo riješiti.

- Kako ti kažeš.

Gospođa Mališa bila je profesorica, rastavljena, živjela je s kćeri. Doselila je tek prije dvije godine i još uvijek nije dobro upoznala sve stanare.

Kelekićke je poznavala iz viđenja, pozdravljala se s njima na stubištu, ništa ne zna o ubojstvima. Kći je sve znatiželjno slušala i promatrala inspektore krupnim inteligentnim očima.

Na odlasku, Mišo namigne maloj i izvuče iz džepa nekakav bombon pa joj ga da.

- Ti me, stari, uvijek iznova iznenađuješ – pogleda ga Đuro kad su izašli.

- Nije Mišo srca kamenoga. Nisu svi na svijetu kriminalci.

- To da čujem od tebe!

- Nego kamo sad? Tu preko, k Ivičićima? A tu u sredini je tvoja Dragica, ne?

Dragica je upravo i otvorila vrata.

- O, čujem vam glasove! Idete unutra?

- A ne susjeda, imamo posla. Nemate nikakvih novosti?

- Ne, zasad. A vi?

- Ni mi – odvrati Đuro.

Ne treba ipak u sve upućivati civilne osobe. Kad je Dragica ušla, oni pozvone Ivičićima. Bio je to bračni par s dvoje djece. Živjeli su u zgradi kao podstanari već pet godina.

- Druge jeseni se selimo. Uzeli smo POS-ov stan – objasni im žena.

- Baruleki se onda vraćaju ili uzimaju druge podstanare? – upita je Đuro, dobro upućen u probleme zgrade.

- Nemam pojma. Ali njihov sin je sad zadnja godina studija, možda se on useli. U pravi čas smo dobili ovaj stan. Ne mogu ni zamisliti što bi bilo da nas jednog dana jednostavno izbace odavde.

- No, sreća.

- A kredit će nam biti još i manji nego što ovdje plaćamo najamninu, zamislite!

- To vam je super – složi se Đuro.

- Ako se slažete, sad bismo prešli na policijski posao – upadne Mišo.

- Dapače – javi se muž, koji je i sam jedva čekao da inspektori odu. Te lajave ženice nikad ne mogu razlučiti s kim se može ćaskati a s kim ne.

- Dakle – otvori Mišo važno bilježnicu – vama su vjerojatno poznati događaji…

- Da, stare Kelekićke! – živne žena.

Gledala je Đuru i obraćala se samo njemu.

- Zamislite, sused, pa to nije normalno. Obje u jednom danu. Sigurno ubojstvo, ne?

- Zašto tako mislite? – upita je Mišo.

- Pa zbog tih stanova, koje ovi otkupljuju.

- Kojih stanova?

Mišo je bio hladan k’o špricer.

- Pa suseda Dragica rekla je da su prodale stan Majnariću, Vincetiću i… ne znam… još nekome. I da je još jedna ubijena u domu… Pa… - Ne znamo je li ubijena – Mišo odmjeri Đuru.

- No, onda je Rodekica, susjeda Rodek, rekla da pozna i jednu iz četrnaestice… Isto tako im je prodala, pa smo razmišljali…

- Ti si razmišljala! – reče joj muž.

- Da? Što ste razmišljali? – Đuro je bio malo fleksibilniji prema moždanim procesima ženskog roda.

- Pa valjda su ih oni i ubili. Otkupljuju stanove pa onda ubijaju starce da ih se čim prije riješe.

- Ako je to čak i tebi jasno, onda je valjda jasno i Majnariću. Ne bi se namakao u to – muž je pogleda poprijeko.

- Ne znamo još ništa – reče Đuro. – Nego zanima nas u vezi naših susjeda, jeste li nešto primijetili ili dočuli, ili ih možda sretali u posljednje vrijeme?

- Nisam ih sreo barem dva tjedna, većinom radim do pet. One valjda ne izlaze tako kasno – reče muž.

- E, taj dan je Barica izašla.

Mišo je postajao nestrpljiv. Nema vajde od ovih.

- Ni ja ih nisam vidjela par dana.

- Prije par dana su i ubijene. Znači, ništa niste primijetili? – Mišo se počeo pridizati. Ustane i Đuro.

- Ako se nečega sjetite, slobodno svratite dolje do mene – nasmije im se susjedski.

Oni izađu iz stana Ivičić.

- Vi ste u zgradi svi slizani. Ja kod sebe

ne poznajem ni tri stanara.

- Kad živiš u deseterokatnici. I to novoj. Mi se tu svi znamo godinama. Svu ovu djecu gledao sam kako odrastaju.

- Dirljivo. Pravac Majnarić. Valjda je sad doma. Đuro pozvoni. Doktor Majnarić osobno otvori vrata.

- A, tu ste, sused, čekao sam vas. A, vidim, došli ste s kolegom…

- Da, razgovaramo sa svima u zgradi, redom. Ja sam se uključio, meni je lakše sa stanarima…

- Jasno, jasno. Da, primijetio sam policajce u uniformi kad sam se vraćao s posla. Kako Adela?

- Hvala, dobro. Vaša djeca?

- Pa znate kako je, za nas starce jedva da pitaju. Imaju svoje živote, svoje stanove…

- U vezi stanova smo i došli – službeno se oglasi Mišo.

- Da, znam. To sam i očekivao. Sve mi je jasno. A razgovarao sam i s kolegama. Vidite, Đuro, meni je potpuno jasno da smo nas trojica apsolutno sumnjivi policiji. I ja bih tako razmišljao na vašem mjestu. Prikladno je još i to što sam ja liječnik. Odmah da spomenem, prije nego sami iščeprkate, u zadnje vrijeme sam nekoliko puta svraćao k starim Kelekićkama.

Danici je bilo dosta loše, odlučile su se za dom. Ja sam to svakako podržavao, jer nemoguće je već bilo jednoj staroj ženi brinuti se za drugu. Bez obzira na to što su nama prodale stan.

- Vi ste svakako upoznati i s još jednom smrću koja je povezana s vama.

Gospođa Jurković iz staračkog doma – nastavi Mišo.

- Upoznat jesam, ali s nama nije povezano. Da budem iskren, sumnjivije su mi ove dvije iznenadne smrti naših susjeda nego to što je stara i bolesna osoba pala preko ograde balkona.

Njima se često zna zavrtjeti u glavi, tlak, visina…

- Mi ćemo sprovesti temeljitu istragu u vezi ova tri slučaja – naglasi Mišo.

- To mi je jasno. To vam je posao. U vrijeme tih smrti bio sam s kolegom Vincetićem. No on vam je to već rekao. Mogu zamisliti koliko vam to djeluje prozirno.

- Čujte, sused Domagoj, svaki nepripremljeni alibi zvuči prozirno. Niste vi krivi za to.

- Hvala vam, Đuro. Pa vi valjda znate da sam ja dosta situiran. Djeca su mi se poženila, meni i ženi ne treba više od ovoga stana. Pa ne bih valjda išao ubijati nekakve starce!

- Kakvo je bilo zdravstveno stanje starih gospođa? – prekine Mišo ovo očijukanje.

- Mislite starih gospođa Kelekić, ili i…

- Liječili ste i gospođu Jurković?

- Čujte, ja sam kirurg. Nisam bio njihov osobni liječnik. Ali kad su već s nama potpisale ugovor, bilo im je drago da poznaju nekog doktora. Zivkale su me svako malo. Sve tri. I svi ostali.

Znate, Đuro, kako je to.

- Da, tako i mene svi zovu, ako kome nestane mačka, ili odleti kanarinac…

- Dobro – Mišo je čekao s bilježnicom.

– Kad ste zadnji put vidjeli gospođe Kelekić?

- Pa… mislim da dan prije nego što su umrle.

- Ubijene su.

- Ubijene? To pouzdano znate?

- Znate i vi. Cijela zgrada već bruji o tome.

- Sa mnom nitko ne razgovara, nekako Nastavak na sljedećoj stranici >

22 Roman me izbjegavaju. Znaju da su ubijene i misle da sam ih ja ubio… Đuro, pa vi me znate. Morate ovome doći do dna. Nema smisla da stradaju nevini dok se pravi krivac šeće okolo i smije na naš račun!

- Dakle? – upita Mišo.

- Dakle, dan prije nego što su ubijene Barica me pozvala i rekla da je Danici jako loše. Teško je disala, imala je problema sa srcem, nije se kretala…

- I što ste joj preporučili?

- Švedsku grenčicu. Narodni lijek.

Izvrstan za sve.

- U koliko sati ste ih posjetili?

- Oko pola pet popodne. Upravo sam stigao s posla. Ne, čekajte, bio je to upravo onaj dan kad su ubijene. Tako je. Kasnije, oko pet, otišao sam do Vincetića, to znate.

I Đuro i Mišo lecnu se na ovaj podatak.

- Direktno ste otišli Vincetiću? – Mišo ga je upitno promatrao.

- Pucajte! Ne, nisam prije skoknuo na livadu i umlatio Baricu, a onda se vratio i otrovao još i Danicu.

- Nije otrovana.

- Ne? Pomislio sam da jest, kad mene teretite.

- Zadavljena je, ugušena zapravo.

Uostalom, ne znači da je Danica ubijena kasnije. Patolog može pogriješiti unutar kojih pola sata, sat.

- Ali tada bi Barica digla paniku, zar ne bi? A ne bi otišla u šetnju. Osim ako je nije sama sredila.

Mišo pogleda Đuru. I to je ideja! No nije mu padalo na pamet pokazati pred Majnarićem da mu je ovaj otkrio Ameriku.

- Da? A kasnije je otišla na livadu i sama sebe udarila ledenom santom?

- Pa, govori se da je pala… Možda je zaista…

- Udarena je drvenom kladom.

- Fiju! Nisam znao.

- Možda niste, možda jeste. Zasad vas ne optužujemo. Dakle, vi ste ih praktički posljednji vidjeli žive? – Mišo se držao službeno.

- Izgleda da je tako.

- U kakvom ste ih stanju na kraju ostavili?

- Pa, Danica se izuzetno zapalila za grenčicu i govorila je Barici da bi bilo dobro da odmah ode u apoteku po to.

- Da, samo što nije krenula u pravcu apoteke.

- Ne bih znao, ja sam otišao prije pet…

Ali mislim da se ipak zaputila najprije u apoteku.

- Niste primijetili da je izlazila?

- Ne. Možda i je. Ne pratim pomno događanja po zgradi. Pitajte Dragicu.

- Već je obznanila da ju je vidjela – nasmije se Đuro.

Nasmije se i Majnarić.

Mišo zakoluta s očima. U bilježnici je imao zapisano samo nekoliko podataka. Na prvi pogled, ništa važno.

A njegov dragi Đuro samo što se ne ode tuširati s glavnim osumnjičenim.

- Do koliko sati ste ostali kod kolege Vincetića? – upita Mišo ponovno, tek da ima nešto konkretno zapisati.

- Negdje do deset navečer. Kako je njega presjeklo, a žene mu nije bilo doma, malo smo popili, pojeli… Špek, pomisle oba inspektora.

- Jeste vi za malo gricnuti? – sjeti se Majnarić. – Žene mi nema, baš sam grozan. Nisam se sjetio ni kavu skuhati. Jeste za viski?

- Ne, ništa, sused. Idemo mi polako.

Ima još posla. Ništa se ne opterećujte – reče Đuro.

- Baš mi je sad neugodno…

- U redu – službeno zaključi Mišo. – To bi bilo sve zasad. Vidjet ćemo se još kasnije. Molimo vas da nikud ne putujete ovih dana.

- A tako… Nisam ni namjeravao.

- Sve će biti dobro, sused Domagoj, još malo i sve se bude razjasnilo – utješi ga Đuro.

Mišo ga pogleda poprijeko. Jedva je čekao da mu očita bukvicu. Pozdrave se i odu. Čim je Majnarić zatvorio vrata Mišo se okrene prema Đuri spreman na paljbu.

- No krasno! Ti… - Daj, stišaj se. Sve mi je jasno. Ali što ako čovjek nije kriv? Kako ćeš ga

Regionalni tjednik || 14. kolovoza 2019., br. 154 poslije pogledati u oči? I svojeg šefa?

– Đuro je govorio šaptom.

- To tebe brine, a ne mene. Ja ga nakon ovoga više neću gledati. Osim možda na sudu.

- Možda se pokaže da je čist k’o suza, a ti za mjesec dana slomiš nogu…

- Daj, ne bulazni! Uvijek si držao do kreme.

- Kad sam jedan fin gospodin!

- Uh! Dakle, još nam preostaje kat ispod. Ostale će obaviti dečki. Da vidim… Dujić, Kokot, Kliček i Rodek.

- Prvo do Rodekice. Da čujemo to o susjedi iz zgrade preko.

Gospođa Rodek bila je kod kuće i objasnila im je da poznaje još jednu gospođu koja je prodala stan svetom trojstvu. Kao što su već bili informirani, radilo se o Viktoriji Žugec. Bila je to gospođa od sedamdeset i dvije godine, prilično boležljiva i šećeraš, ali još uvijek pokretna i dovoljno živahna da ne umre preko noći. Ugovor je potpisala prije godinu dana, a u dom se spremala možda za koju godinicu. No zaključno, još uvijek je bila živa. Mišo i Đuro odluče da će je svakako posjetiti sutra. Sad je već bilo prilično kasno, a još je trebalo obići tri stana.

Kod Dujića, Kličeka i Kokota nisu saznali ništa novo. Poznavali su ubijene, rijetko su ih viđali, čude se da bi netko mogao ubiti te stare i nemoćne žene.

Sumnjaju da bi njihov dragi Majnarić mogao biti ubojica. Sve po starom.

Nakon iscrpljujućih razgovora odu dolje do Đure. Adela je gledala televiziju.

- Popušimo jednu pa da pogledamo je li se mali vratio – predloži Đuro.

- Može. I, što smo, dakle, saznali?

- Veliko ništa. Svi trube isto, nitko nema pojma.

- Osim tvojeg kompića Majnarića.

Trebali smo ga čvršće prišarafiti.

- Ima vremena ako se što pokaže.

- Sutra ću pribaviti nalog i dobro proučiti detalje njihovih ugovora, tko je živ, tko mrtav, ima li kakvih zakulisnih igara i te stvari. Dosad sam išao neslužbeno.

- Dobro. Kad stiže nalaz patologa?

- Nadam se sutra ujutro. Onda ćemo znati za vlas. I tvoju kladu.

- A gospođica Verica? Iz doma?

- Kod nje je stvar čista. Nema nikakvih udaraca, osim od pada. A pala je nekako na prednju stranu. Slomila je vrat i još par koščica.

- Dakle, jedino ako je netko nije pogurnuo.

- Sutra ću potražiti i onog Vincetićevog šogora Tepeša i Severa iz Kučana.

- Idem i ja s tobom.

- Pa može, ako si išao u starački, onda možeš i do ovih. Dosad te nitko nije prokužio. Dođem po tebe kad se vratim od patologa.

- Super, idemo sad preko do malog.

Oni pozvone na vrata Okaneka.

Otvori uplakana mama.

- Još ga nema! Zamislite! Celi dan!

- No, pa valjda bude došao doma spavati – pokuša je Đuro utješiti.

- Tak dugo bez jela još nigde ni bil!

Idu oni non-stop nutra-van, ali barem dojdu doma jest!

- Ništa, suseda, sutra ujutro ćemo doći ponovno.

Mali je Josip provirivao iz sobe.

- Striček Đuro, ja sam rekel Juri da bute došli!

- Da? Jesi? I što je rekao na to?

- Ništ. Otišel je spat. A danas ga nisam još videl.

Oni izađu. Đuro je bio prilično

zabrinut.

- Brine me, brine, možda mali Jura zbilja nešto zna…

- Ma daj, to bi morao biti totalni luđak kad bi ubijao sve redom. To naša trojka ipak ne bi…

- Ne mislim da je trojka. Čini mi se da su oni preoprezni za to. Daj, razmisli malo, ubijati tako bez pardona i znati da ćeš biti prvi osumnjičeni!

Izašli su na ulaz. Ledeni vjetar je šibao između zgrada.

- Pa nisu mislili da bude pokrenuta istraga. Nadali su se da će smrti proći pod slučajne.

- Ma daj, Majnarić bi već našao suptilniji način da ih dokrajči. Ali davljenje, pa klada!

- To je. Tu se vidi nekakav bijes, osveta, žurba, što li?! Imaš ti pravo, sad i mene brine za malog. Ali ipak, sutra ću pročešljati trojstvo i njihovu papirologiju.

- Kakav je onda sutra plan?

- Ujutro idem prvo po nalaze od patologa. Nakon toga dolazim do tebe. Provjeravamo što je s malim Okanekom. Onda idemo do Tepeša i Severa. Zatim se vraćam, bez tebe, u postaju, pa idem s našim odvjetnikom u njuškanje oko tvojih kompića finjaka. Popodne možemo do Žugecove.

- Dogovoreno. Odgovara mi.

- Taman imaš pauzu za ručak.

- Nego!

Sutradan oko deset sati stigne Mišo do Đure. Potvrđeno je, vlas je bila Baričina, klada je oružje ubojstva.

Nema otisaka, nema tragova. Sve je čisto. Danica je zaista zadavljena jastukom, na jednom iz stana nađeni su tragovi sline.

- Gadna smrt – reče Đuro. – Stara se sigurno otimala.

- Gadno, da. Idemo preko da vidimo za malog?

- Ajde, nisam sinoć ništa primijetio.

Jutros sam pratio kroz ključanicu, ali nisam spazio malog.

- Imaš dara za špijuna.

Maloga zaista nije bilo cijelu noć.

- Najte se tak držati, sused, rečite da bu vse v redu! – Mira Okanek gotovo se objesila na Đurinu ruku.

- Odmah krećemo u potragu za malim. To nam je sad prioritet – Mišo je sad bio i sam prestrašen.

- Vidimo se kasnije, suseda – reče joj Đuro – idemo mi poduzeti potrebne korake.

Izađu na ulaz. Mišo je telefonirao.

Zvao je pojačanje. Mali je uistinu nestao.

- Pa to nije normalno! – Đuro je nestrpljivo hodao po ulazu. – E pa, ako se i malome nešto dogodilo, onda ćemo preokrenuti i nebo i zemlju dok ne nađemo te gadove!

Mišo je užurbano objašnjavao šefu o čemu se radi.

- Stižu u punom sastavu. Preokrenut ćemo zgradu naopačke!

Nakon dvadeset minuta stigne marica i jedna službena Škoda. Policajci se razmile po zgradi. Ponovno ispitivanje stanara, zavirivanje u stanove.

Mišo i Đuro ostali su s policajcem koji se spremao pretražiti kotlovnicu i spremište. Na ulazu se okupilo nekoliko stanara. Među njima i Dragica.

Svi su bili upućeni u nestanak malog Okaneka. Svi su žalili majku, iako su je svih ovih godina zdušno šinfali.

- Jadna žena.

- Čujte, nije ni njoj lako s tol’kom decom.

- Nije ni čudno da si koji put mora potegnuti…

- A teško je to, život je skup.

- Onaj njezin ju je ostavil…

- I bolje, ionak ju je samo bil!

Policajac je već pretražio prostoriju za čistačicu i kotlovnicu. Đuro i Mišo također su pažljivo pregledavali prostorije. Sad je na redu bilo spremište za bicikle. Sastojalo se od dvije prostorije, jedne veće i jedne manje, u kojoj su se držali stare stvari. Đuro je u želucu imao neki neobičan predosjećaj. Nije valjda mali unutra?!

Zadavljen?! Mišo je otključavao vrata s krajnjom ozbiljnošću. Dragica se gurala za njima s još par stanara.

Pustili su ih da idu s njima, možda će lakše uočiti da nešto nedostaje ili otključati kakav stari ormar… Samo da mali nije tu, mislio je Đuro. Vani se nebo u potpunosti smračilo iako je tek prošlo deset sati. Snijeg je prestao padati i ledena hladnoća stisnula je grad. Đuro i ostali stanari izašli su samo u majicama. Drhtali su pred vratima prostorije i jedva čekali da uđu. Mišo nikako da otključa.

- Dajte meni, to je poseban sistem – uzme mu Dragica ključ iz ruke.

Malo lijevo, malo desno, malo nadići, i vrata se otvore. U prostoriji je barem bilo ugodno toplo. Svi uđu unutra. Na prvi pogled nije bilo ničeg neobičnog.

Bicikli su stajali na svom mjestu, stari ormari, sanjke, fotelja bez noge, Dragičin frižider.

- Ovo će trebati otvoriti – pokaže Mišo na ormare.

Sused Kliček spremno izvadi ključ.

- Ovaj je moj, imam ključ.

Otvore ormar. Unutra stara roba, nekakvi papiri, nešto posuđa, nekakve žice, ostatak pretpotopnog televizora.

- Tu nema ničega – zaključi Mišo.

Njuškao je i oko sanjki, iza raznih kutija, ispod fotelje.

- Treba i ovog otvoriti – pokaže on na drugi ormar. – Čije je to?

- Vjerojatno od maloga Šimeka – reče netko. – Taj će poludjeti ako razvalimo…

- Ma može mi… – promrmlja Mišo.

Potegne ručkicu ormara, nekoliko puta prodrma i ormar se otvori.

Unutra je sve vrvjelo od praznih flaša, bili su tu i dijelovi staroga kompjutora, nekakav radio, nešto gardističkih uniformi, sve u svemu ništa posebno. Đuro i Mišo ipak za svaki slučaj dobro pretraže zakutke ormara. Ništa. Mišo ga ponovno zatvori. Samo pritisne vrata, no i dalje su se otvarala.

- Ma nek’ si sam zaključava – reče već iznervirano.

Vrijeme leti, maloga nema, slučaj stoji, a netko im se lijepo ceri iza leđa!

Pretresu do u tančine sve kutove obiju prostorija, preokrenu svake sanjke i fotelju i na kraju se okupe oko Dragičinog frižidera.

- Ma nemam u njemu ništa. Možda bi čak još i radio. Da ga otvorim?

Bio je zaista premalen da bi se u njega moglo sakriti ljudsko tijelo, čak i tijelo dječaka. A opet… Nikad se ne zna. Đuro je i dalje strahovao. Ovaj mu se frižider činio najzlokobnijim od svega. Žarulja na stropu nekoliko puta zatitra, Dragica stane polako otvarati frižider. Svi su buljili u iščekivanju.

Iznenada, iznutra ih obasja plava svjetlost i na bijeloj pozadini frižidera ukaže se Majka Božja!

- Ooo! - Uh! - Čudo!

- Polako, ljudi! – kroz čuđenje i paniku probije se glas inspektora Miše.

Tek tad svi uoče da se radi o velikom

fluorescentnom kipu Bogorodice.

Kip je izgledao svetački i prekrasno.

Prekriženih ruku, u plavoj haljini, činilo se da djeva gleda ravno u njih!

Ipak, nitko od stanara ne usudi se pomaknuti. Đuro priđe i izvadi kip iz frižidera. Bio je visok sedamdesetak centimetara.

- Krasna je.

- Predivna.

- Divota.

Komentari su padali sa svih strana.

- To nije moje! – povikne iznenada Dragica. Đuro iznese kip na ulaz. Tu im se već pridružio i jedan policajac u uniformi.

On se konzultirao s Mišom i Đurom.

Nema sumnje, taj kip potječe iz serije pljački na groblju! Ništa jednostavnije, ući noću na groblje, preskočiti ogradu i pobrati s grobova sve što nije učvršćeno. Moralo se raditi barem o dvojici. Nije lako preskakati ogradu s ovakvim kipom u ruci. Policija je sumnjala na maloljetničku bandu. Pretpostavljali su da su ukradene stvari negdje sakrivali, jer takvima nije bilo baš lako naći prikladno tržište.

- U redu, ljudi, raziđite se! – okrene se Mišo stanarima koji su u čudu buljili u njih i u kip.

- Sve je pod kontrolom. Ovdje se ne radi o ukazanju, već o ukradenim predmetima s groblja! Ova vaša zgrada zbilja je prepuna iznenađenja. Nadajte se da ćemo još danima boraviti ovdje!

- Pa to nije normalno! – reče Đuro.

– Nisam imao pojma. Meni pred nosom! Ovo, pa bakice… Možda to netko namjerno…

- Daj, ne umišljaj si! Valjda je zato mali zbrisao. Ovo je sigurno njegovo maslo.

- Da, ali i to mi je draže…

- Preveliku važnost si pridavao malome. Ispostavilo se da je obični kriminalac.

- Možda nije on.

- Ma šta nije! Ti tu svakoga zagovaraš.

Pa nije tvoj sin!

- I to što veliš. Vjerojatno je. Upravo tako i izgleda. K’o sitni lopovčić.

- Ajde, vozimo to u postaju. Vidimo se kasnije. Javljat ću ti novosti.

No, do kraja dana Mišo se nije javljao. Đuro je bio na iglama. Nije želio zivkati. Pretpostavljao je da je Mišo zaposlen.

Sutradan ujutro konačno zazvoni telefon.

- Dolazimo. Da malo preispitamo ucviljenu majčicu…. Kip zaista potječe s groblja i ukraden je. Uz sto i trideset drugih. Dosad smo pronašli samo šest. I to na drugim grobovima.

Ti su očigledno već bili prodani.

Dakle, evo nas.

- Ajde, čekam.

Mišo je stigao s još dvojicom. Đuro im se pridruži. Pozvone Miri Okanek.

Ponovno je bila uplakana.

- Jeste kaj pronašli?

- Jesmo, kip Majke Božje u spremištu – reče joj Mišo.

- Jezuš Kristuš!

- Što znate o tome?

- Ništ! Kaj bi ja znala o tome?! Tolka deca su tu, mučim se, trsim, borim se za život…

- Što znate o kipu, pitao sam?! Đuro ga pogleda. Čemu taj strogi ton, možda ženica zbilja nema pojma. A možda itekako ima…

- Imate nekog kramara u familiji?

- Nemamo mi kramara! Mi smo poštena familija, siromaki jesmo, ali…

- Kramara, velim! Nekog da prodaje stvari, možda svijeće za Sisvete?

- Pa je, istina je, moj brat prodaje. I lampaše.

INES HRAIN (1967, Zagreb) pripada novijoj generaciji hrvatskih pisaca i na književnoj sceni prisutna je više od deset godina. Piše romane (Najdeblja, Kolagen, Sjajni je bal, Pusti otok, Švedska grenčica), urbanog, modernog i prepoznatljivog stila, koje je čitalačka publika sjajno prihvatila.

Po zanimanju je diplomirana učiteljica te je autorica brojnih dramskih tekstova za djecu.

- I kipove, kad ih ima, ne?

- Je, to vam ja već ne bi znala! Đuro se iznenadi. Zaista, zauzela je nekakvo lukavo držanje, odmah joj je jasno gdje se treba ograditi. Ni traga više majčinskoj boli.

- Da čujemo, bratova adresa, ime?… – nastavi Mišo u istom tonu.

- Na bregu vam je on doma…

- Na kojemu bregu?

- Ponad Jalžabeta.

- Adresa!

- Pa ne znam vam točno.

Sad se uključi ipak i Đuro.

- Dajte, suseda, recite nam adresu, možda se mali skriva kod vašeg brata.

To vam je puno bolje nego da mu se nešto dogodilo, ne?

- Glejte, sused Đuro, moj Jura ni lopov! Ak je morti upal v kakvo loše društvo, to meni ni moči znati. A s tim kipima… Nekaj sam čula da se pakiraju na groblje, ali…

- Tko da se pakira?

- Pa moj Jura z mojim Štefom.

- Vašim bratom? Po kipove?

Susjeda Okanek naglo brizne u plač.

- Da sam znala da kradeju… Vse bi bilo drugač. Mislila sam si… da morti lampaše…

- I ništa niste poduzimali?

- A kaj mu ja morem?! Pak je vekši od mene! Dok sam snočka čula za tu Marijicu… Još me ve hladni znoj oblevle!

- Dakle, čuli ste. Znači, ipak je to maslo vašeg sina? – reče Mišo.

- Pak se vidi da je… Najte ga zapreti, dober je to dečko… Dober je ko kruh, sirotinja smo…

- Uz takav biznis baš i niste bili.

Okanekica promijeni ploču.

- Ni dinara mi nigdar nisu dali. To je gad kak i njegov tata!

- Znači, znali ste i ništa niste poduzimali?!

- Nisam znala! Sem si mislila… Nis vupala pitati… V zadnje vreme je navek imel za cigaretline, i tak…

- Još ćemo mi razgovarati o tome, a sada da čujemo konačno tu adresu!

– Miši se dizao tlak od ove ženske.

- Brače Radiča dvesto trideset osem.

- Dakle, Jalžabet?

- Je, v Jalžabetu je on doma. Ima vam črlenoga kombija pred hižom. Treba mu za posel…

- Ne sumnjamo. Ime? - Stjepan Črnila.

- Krećemo, Đuro. Dečki su vani.

Još dva policajca čekala su na stubištu. Ispred zgrade bila je parkirana marica.

- Upadaj!

Oni se ukrcaju i krenu pravac Jalžabeta. Vozio je jedan od uniformiranih policajaca.

- Imaš još kakvih novosti? – upita Đuro Mišu. – Jesi što čeprkao po trojstvu?

- Ma jučer smo se cijeli dan zajebavali s tim kipovima. Prvo smo čekali da dođe gospođa koja je prijavila nestanak takvog kipa. Potvrdila je da je njezin. Onda sam izvukao opise ostalih, pa smo se dali u pretragu grobova. Krvav posao. Ali velim, imali smo sreće u šest slučajeva. Bili su veliki, upečatljivi. Uspjeli smo pronaći vlasnike tih grobova, svi potvrđuju da su kipove kupili vrlo jeftino, od nekog kramara. Prodavao je pred mrtvačnicom.

- To valjda na brzinu, hop, proda i gas!

Dok ga nitko ne prokuži.

- Očigledno. Vele ljudi da je tip srednje visine, smeđe kose, vrlo mlad.

- Čini mi se da tako baš i izgleda Okanekičin brat, ali nisam siguran.

- Sad ćemo utvrditi je li to taj. Samo da je doma.

U Jalžabetu skrenu desno u prvu širu uličicu, koja je vodila na brijeg.

Raspitaju se o ulici Braće Radić. Imali su sreće, barem su pogodili brijeg.

Nakon beskonačnih zavoja te uspona i spuštanja, konačno ugledaju malu trošnu vikendicu pred kojom je stajao crveni kombi. Maricu ostave u dvorištu vikendice broj dvjesto i trideset.

Tu očigledno nitko nije stanovao. Da ne budu odmah otkriveni.

- Đuro i ja idemo unutra, vas dvojica stanite tu prema goricama, da ne zbriše – odredi Mišo.

Nastavak u sljedećem broju

14. kolovoza 2019., br. 154 || Regionalni tjednik

Puls grada

23

24 AUTOsti

Regionalni tjednik || 14. kolovoza 2019., br. 154

PET EURONCAP ZVJEZDICA ZA NOVI FORD FOCUS Novi Ford Focus nagrađen je s maksimalnih pet zvjezdica na sigurnosnom testiranju nezavisnog EuroNCAP-a i tako postao jedan od prvih automobila s najvišim ocjenama od uvođenja novih, strožih testnih sigurnosnih protokola.

Focus donosi cijeli niz naprednih sigurnosnih tehnologija koje mogu pomoći u sprečavanju ili ublažavanju utjecaja prometne nesreće za vozača i putnike te pješake i druge sudionike prometa. To uključuje i Fordov sustav pomoći pri prepoznavanju pješaka i biciklista, pohvaljen od EuroNCAPa, koji može prepoznati ljude na cesti ili u blizini ceste.

VREMEPLOV

15. kolovoza 1947.

je Ferrari je u Pescari prvi put nastupio na nekoj autoutrci i odmah završio na drugome mjestu. Scuderia Ferrari je prije bila tvornički tim Alfa Romea. Nakon 1945. Ferrari počinje razvijati vlastite automobile.

PREDSTAVLJAMO: TOYOTA AUTONOMNA VOŽNJA

Toyota započinje testiranje autonomne vožnje na javnim gradskim cestama u Europi

Prodaja po proizvođačima 1. 1. - 31. 7. 2019. proizvođač

količina

udio, %

1

Volkswagen

5440

12,26 %

2

Opel

4519

10,19 %

3

Renault

4309

9,71 %

4

Škoda

4014

9,05 %

5

Dacia

2789

6,29 %

6

Peugeot

2766

6,23 %

7

Suzuki

2570

5,79 %

8

Hyundai

2082

4,69 %

9

Citroën

1951

4,40 %

10

Toyota

1833

4,13 %

11

Fiat

1510

3,40 %

12

Ford

1405

3,17 %

13

Seat

1392

3,14 %

14

Audi

1130

2,55 %

15

Kia

1112

2,51 %

16

ostali

5546

12,50 %

44368

100 %

UKUPNO

Izvor: Promocija Plus

PRIPREMIO: DALIBOR FLAJPAN FOTO: TOYOTA/LEXUS

2’48’’338

je novi rekord Renault Méganea R.S Trophy-R na stazi Spa-Francorchamps tijekom R.S. Days događanja. Ovaj je novi rekord više od 5 sekundi bolje vrijeme od prethodnog rekorda za serijske automobile s prednjim pogonom na legendarnoj stazi Spa-Francorchamps, postugnut svega nekoliko dana nakon što je srušio rekord na stazi Nürburgring Nordschleife. U usporedbi s Méganeom R.S. Trophy, Renault Mégane R.S. Trophy-R, pokretan identičnim motorom snage 300 KS, veću brzinu duguje smanjenju mase (do 130 kg), zahvatima na aerodinamici i radikalnim preinakama šasije za bolje prianjanje. Renault Mégane R.S. Trophy-R na tržište stiže prije kraja 2019. u ograničenoj numeriranoj seriji od 500 primjeraka.

Toyota Motor Europe (TME) objavljuje da započinje automatiziranu vožnju (AD) na javnim cestama u Europi. Nakon uspješnih simulacija i ispitivanja na zatvorenim stazama, TME sada izlaže svoje interno razvijene AD sustave stvarnim gradskim uvjetima: u živom gradskom središtu Bruxellesa. U srcu europskih institucija, jedan Lexus LS će neprestano voziti nepromjenjivom rutom sljedećih 13

mjeseci.

Lexus LS je vozilo iz redovne, serijske proizvodnje i vozit će na običnim, otvorenim cestama. Jedina razlika je paket senzora postavljen na krov, koji uključuje LIDAR, radare, kamere i sustav određivanja položaja velike preciznosti. U automobilu će se nalaziti sigurnosni vozač, koji može u bilo kojem trenutku intervenirati i zaobići upravljački sustav AD vozila, te operator koji će nadgledati cijeli sustav.

Toyota izlazi s ovim automobilom na otvorene ceste nakon mjeseci temeljitih priprema vozila: provjere AD

sustava, obuke vozača, analize rute i pregovora s vlastima radi dobivanja nužnih odobrenja.

Ovo istraživanje je povezano s Toyotinom globalnom vizijom stvaranja sigurne i sve bolje mobilnosti za sve.

Toyota vidi vezu između vozača i automobila kao suigrača koji surađuju, pristup mobilnosti nazvan „Mobility Teammate Concept“ (Koncept suigrača u mobilnosti). S ciljem realizacije sigurnije i pristupačnije mobilnosti Toyota paralelno radi na dva različita modela automatizirane vožnje: Guardian (čuvar) i Chauffeur (vozač).

Poboljšani Ford S-Max i Ford Galaxy Ford je unaprijedio svoja dva jednovolumenska modela, S-Max i Galaxy, koji sada nude još efikasniju potrošnju goriva, bolje performanse i profinjenost za europske kupce. Prvi put će se nuditi s dvolitrenim EcoBlue dizelskim motorom uz više razina snage, od 120, 150 i 190 KS te bi-turbo verzijom s 240 KS, kao i s poboljšanim 8-stupanjskim automatskim mjenjačem s ergonomskom

rotirajućom ručicom.

Nove tehnologije uključuju adaptivni tempomat (ACC) sa Stop&Go funkcijom, koji bez problema radi i u gradskom stop-start prometu, kao i unaprijeđenu verziju Fordova sustava upozorenja o vozilu u mrtvom kutu (BLIS), koji sada otkriva vozila na još većoj udaljenosti, te Ford ClearView sustav brisača za bolju vidljivost.

Dok razvija ove pionirske tehnologije, Toyota istovremeno popularizira sigurnosne funkcije na dostupan način, za cijelu paletu svojih vozila.

Toyota oprema sve svoje novoprodane automobile naprednim sustavima za pomoć u vožnji (ADAS), nazvanima Toyota Safety Sense i Lexus Safety System+.

Ovo automatizirano vozilo će se koristiti i za prikupljanje podataka u sklopu Toyotinog sudjelovanja u europskom projektu „L3Pilot“, zajedno s 34 druga partnera, uključujući najveće proizvođače automobila, do-

AUTOsti

14. kolovoza 2019., br. 154 || Regionalni tjednik

25

JEEP I MOPAR UDRUŽILI SNAGE U REKORDNOM IZDANJU Ovogodišnji događaj Camp Jeep bio je spektakularno izdanje na kojem se okupio najveći broj ljudi u povijesti tog događaja: više od 700 vozila marke Jeep i više od 1500 zaljubljenika u marku, uključujući brojne obitelji, djecu i timove iz raznih krajeva Europe, Afrike, pa čak i Japana. Mješavina različitih jezika i kultura udružena u ljubavi prema avanturama u iskonskom Jeep stilu. Događaj

održan 2019. bio je i ekološki najodrživiji Jeep Camp ikad: sva drvena građa korištena za izgradnju kampa je od drveća koja su se u okolnim šumama srušila tijekom olujnih nevremena u listopadu prošle godine. Radi se o ukupno 100 kubičnih metara drvenih trupaca, odnosno o 250 tona drva plus dodatnih 360 kubičnih metara usitnjenog drva.

Svi pogledi bili su usmjereni na Jeep Gla-

diator, model koji je svijetu premijerno prikazan na Sajmu automobila u Los Angelesu krajem 2018., a koji obilježava povratak marke u segment pick-up kamioneta nakon 27 godina. Ultimativno vozilo za avanture na otvorenom, novi pick-up kamionet marke Jeep bit će plasiran na tržište diljem regije EMEA (Europa, Bliski istok i Afrika) sljedeće godine.

Renault 4L Plein Air

• Automatizirano vozilo sa sigurnosnim vozačem vozit će po gradskom središtu Bruxellesa.

• Svrha je izučavanje utjecaja različitosti ljudskog ponašanja na automatizirane sustave vožnje.

• Nakon uspješnih vožnji u Japanu i SAD-u, razumijevanju sustava se pridodaju i europski uvjeti.

bavljače u automobilskoj industriji, istraživačke institute i javna tijela. “L3Pilot” je četverogodišnji europski projekt pokrenut 2017. godine, a djelomično ga financira Europska komisija. Ovaj projekt utire put za terenska ispitivanja AD sustava većih razmjera koja će obuhvaćati oko 1000 vozača u 100 automobila u 10 zemalja u Europi. U okviru ovog projekta TME će se koncentrirati na istraživanje ponašanja stranaka i sigurno djelovanje sustava u složenim i različitim urbanim okruženjima.

Porsche i Hugo Boss Porsche je s modnom tvrtkom iz Metzingena dogovorio višegodišnju suradnju. Hugo Boss će kao službeni partner odijevati cjelokupni Porsche motosport tim diljem svijeta – bilo na trkaćoj stazi ili u radionici. Tim sporazumom također je obuhvaćeno opremanje budućeg Porsche Formula E tima. Proizvođač sportskih vozila će od prosinca 2019. godine s vlastitim timom test-vozača pristupiti seriji za električne trkaće automobile.

Povodom proslave desete obljetnice festivala 4L International, Renault je predstavio modernu inačicu modela 4L: Plein Air. Koncept pod nazivom e-Plein Air rezultat je suradnje odjela Renault Classic, Renault Design i tvrtke Melun Rétro Passion, stručnjaka za proizvodnju rezervnih dijelova za retro automobile i kolekcije modela proizvedenih između 1950. i 1990., kao što su Alpine, Citroën, Peugeot i Renault, koji je također surađivao na

projektu.

Koncept e-Plei n Air konstruiran je na platformi JP4 (skraćenoj platformi Renaulta 4), karoseriju i dijelove isporučio je partner Melun Rétro Passion, a motor je preuzet iz modela Twizy.

Festival 4L International održava se svake dvije godine od 2009., namijenjen je svim vlasnicima Renaultovih kolekcija te spaja zaljubljenike u Renau ltove modele iz svih europskih zemalja. Festival je ove godine održan krajem srpnja. Na njemu je bilo je izloženo 1000 vozila iz više od 20 zemalja, a posjetile su ga tisuće zaljubljenika u Renault.

Elektrifikacija retro

automobila trenutačno je vrlo popularna. Ovaj električni koncept odaje počast modelu 4L Plein Air iz 1968. Njime na zabavan način podsjećamo našu publiku na Renaultovu stručnost u proizvodnji električnih automobila.

SUV Citroën C3 Aircross od 112.900 kuna Citroën je pripremio odličnu ponudu za prostran i modularan SUV Citroën C3 Aircross s bogatom serijskom opremom, posebnim ponudama uz Citroën financiranje i cijenom već od 112.900 kuna. Sve fizičke osobe i male tvrtke prilikom kupnje ovoga kompaktnog SUV-a, stvorenoga za kupce koji su ljubitelji stila, zadovoljstva i bijega od svakodnevice u potrazi za novim iskustvima, na poklon dobivaju policu automobilske odgovornosti za prvu godinu te poklon-bon od 500 kuna

za kasko osiguranje. Kupci fizičke osobe i male tvrtke imaju mogućnost kupiti C3 Aircross putem kredita uz odličnu 3 % fiksnu kamatu na maksimalan rok od 84 mjeseci uz Citroën financiranje, uz koje se na poklon dobiva 5 godina/80.000 km produženog jamstva. Sve fizičke osobe pri kupnji SUV Citroën C3 Aircrossa na poklon dobivaju jednogodišnje članstvo u klubu vjernosti Citroën zauvijek, koji nudi niz pogodnosti koje omogućuje povoljnije održavanje u mreži ovlaštenih servisa.

26 Mali oglasi

Regionalni tjednik || 14. kolovoza 2019., br. 154

MALI OGLASI

7Plus Regionalni tjednik Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774

OSTALA PRIJAMNA MJESTA: MURSKO SREDIŠĆE Pogrebno poduzeće Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati VARAŽDIN Radno vrijeme za stranke: pon: 7.30 - 12.00 h, uto: 7.30 - 14.00 h, sri - čet: 7.30 - 15.00 h, pet: 7.30 - 14.30 h

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

USLUGE KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/6399932 ozn.1c ADAPTIR AMO KO M P L E T N O – kuće ,stanove, uređenje potkrovlja, knauf pločama, izolacije, postava laminata, obnova stolarija… Mob.: 0 9 8 / 9 1 1-7 1 51 ozn.3577 O D Č E P L J I VA N J E odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c

Maratela mreže d.o.o., 072700700, +18

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno.

“Tino”, mob.: 098/9317570 ozn.184c

NAJAM I PRODAJA građevinske mehanizacije, vibro ploče, vibro nabijači, rezači betona, ručni alati, valjci...

Mobitel: 091/603-8552, www.bestrent.hr

BU-JAN TIM j.d.o.o.

– izvodimo: novogradnja, kompletna adaptacija kuća, izrada te prekrivanje krovišta, iskopi te postava rubnika i tlakovaca, mob.: 098/974-5950 ozn.650c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.: 098/284-922 ozn.

205C NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva. Uređenje dvorišta, iskopi i navozi, https://www.facebook.com/vincic Mob.: 099/3530-180. ozn.

600c

Nazovi napaljene Varaždinke i Međimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/555-450 Tel:3,49kn/min, Mob:4,78kn/min

Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/700-7005

PRIJEVOZI – SELIDBE – odvozimo stari namještaj i šutu u vrećama, čistimo podrume i tavane, rušimo škeglje, drvene i zidane. Radimo najteže fizičke poslove i kosimo travu.

Mob.: 098/9060-658 ozn.352c

KUHINJA MINI pogodna za manji stan ili gorice te stol za kompjuter i komodu prodajem.

Mob.: 098/906-0658 ozn.352c P R O DA J E M B E N KOVAČKI KAMEN, različitih debljina i obrađeni kamen „Bunja“; otkupljujem drvene palete, te vršim usluge prijevoza i selidbe! Mob.: 098/9828338 ozn.147c

SOBOSLIKARSKI RADOVI , postavljanje tapeta, bojanje fasada i obnova stolarije, mob.: 099/4010-300 ozn.352c SVJEŽA ARONIJA, 1 kg/25,00 kn. Narudžbe NAJAM na mobitel: 098/455ZAGREB – jedno- 313 ozn.3a soban stan kod zapadnog kolodvora KREDITI iznajmljujem studen- KREDITI i pozajmice na ticama. En.r. E. Mob.: blokiran račun. Repro0 9 1 / 7 6 4 - 4 9 4 1 gram zaduženja i ovrha ozn.3516 Fine. Brzo i sigurno.

Mob.: 099/837-1958 OSTALO ozn.430c PRODAJE SE SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, visoke kvalitete. Preporuča se kod jačanja imuniteta i sprječavanja bolesti srca i krvnih žila; dobar je regulator šećera u krvi; štiti zdravlje urinarnog sustava. Povoljno djeluje na probavni sustav te štiti od virusa i bakterija. Cijena: 60,00 kn. Mobitel: 098/455-313. Ozn.3a PRODAJE se perko, grah, mladi krumpir, hajdina kaša, pirovo brašno i heljdino brašno. Predrag, mob.: 091/542-9409 ozn.3330

POZNANSTVA MUŠKARAC 50-ih g. upoznao bi ženu do 65 g. radi prijateljstva i druženja. Mob.: 099/6557798 ozn.352c VRUĆE SEXY teme za Tebe i mene, javi se neka akcija krene. Od 0-24 na 064/400-400. Tel./ mob.: 2,33 kn/3,58 kn/ min ozn.166c MUŠKARAC traži ženu do 45 g.za druženje u diskreciji. Mob.: 092/3858794 SMS ozn.214b UDOVAC 67 g. traži kulturnu ženu za druženje/

vezu iz Vž. ili okolice.

Mob.: 091/543-4114 ozn.13760-01-01

Obavještavamo korisnike usluga da će zbog godišnjeg odmora prijemni ured na Gradskoj tržnici u Varaždinu raditi od 9 do 12 sati u razdoblju od 21. kolovoza do 3. rujna 2019.

14. kolovoza 2019., br. 154 || Regionalni tjednik

Mali oglasi

27

28 Oglasi

Regionalni tjednik || 14. kolovoza 2019., br. 154

traži KEY ACCOUNT MANAGERA Tvrtka VIS vodeća je tvrtka u regiji u svojoj djelatnosti s tradicijom dužom od 80 godina. VIS posluje u djelatnostima proizvodnje tehničkih tkanina, proizvodnje profesionalnih promotivnih suncobrana te ostalih promotekstilnih proizvoda, te izvozi na preko 50 inozemnih tržišta.

Snaga tvrtke te njena konkurentna prednost očituje se u zaokruženosti poslovnih procesa proizvodnje.

U svrhu daljnjeg širenja prodaje na inozemnim tržištima tražimo iskusne i odgovorne djelatnike za radno mjesto:

KEY ACCOUNT MANAGER (više izvršitelja)

Kao key account manager bit ćete zaduženi za:

Vrsta posla: određeno/neodređeno Potrebna stručna sprema: SSS/VŠS/VSS Strani jezik: engleski ili njemački ili talijanski ili francuski Poželjno radno iskustvo u poslovima vođenja ključnih kupaca Vozačka dozvola: B kategorije Ostali uvjeti: • feksibilnost i komunikativnost • spremnost na timski rad • pismenost • spremnost na česta putovanja • dinamičnost, samoinicijativa i odgovornost • odlično poznavanje osnovnih računalnih aplikacija (microsoft office, e-mail)

Mogućnost za posloprimce: • prezentiranje proizvoda tvrtke VIS • mogućnost napredovanja novim i postojećim kupcima na inozemnim tržištima • rad u mladom i poticajnom timu • odgovaranje na upite nekim od postojećih i/ili • kontinuirano usavršavanje potencijalnih kupaca na inozemnim tržištima • prilika za osobni i profesionalni razvoj • otvaranje novih kupaca na inozemnim tržištima • istraživanje inozemnog tržišta • koordinaciju narudžbi, proizvodnje i isporuka postojećim i/ili novim kupacima • praćenje, ažuriranje i evidentiranje podataka vezanih uz prodaju Vaše motivacijsko pismo i životopis očekujemo na e-mail adresi: prijava@vis-cro.com ili pisanim putem na adresi: VIS PROMOTEX d.o.o.

Adolfa Wisserta 3/a 42000 Varaždin, Hrvatska Rok za predaju: 15 dana od datuma objave

Zahvale i sjećanja

14. kolovoza 2019., br. 154 || Regionalni tjednik

29

ZAHVALA BISERKA KRANJEC 6. 7. 2018. – 6. 7. 2019.

Prošla je tužna godina.

U srcu tuga, a u duši velika praznina.

Ne vidimo joj osmijeh, ne čujemo joj glas, ali osjećamo da je tu između nas.

Ni jedna godina koja je prošla, ni život koji teče, ljubav i sjećanje na nju nikad prestati neće.

Tvoj suprug Dragutin, sin Danijel i snaha Silvija

SJEĆANJE

SJEĆANJE

ANTUN BOŠNJAK 4. 8. 2017. – 4. 8. 2019.

Dvije su godine prošle, život teče, sjećanje na Tebe prestat neće.

Daleko na nebu Tvoj je dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

na

VELIMIRA PETRIĆA - PEPIJA Sve bi dali da si tu, bar na jedan tren da vječnost bude.

Nedostaješ nam.

Tvoji najmiliji

Obitelj i prijatelji

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog

TOME LJUBEKA

preminulog 1. 8. 2019. u 78. godini života.

Iskreno zahvaljujemo osoblju OB Varaždin, rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima.

SJEĆANJE

DRAGO SAMBOLEC 10. 8. 2017. – 10. 8. 2019.

Zaborav vrijeme donijelo nije, živiš u nama kao i prije.

Tvoja Nevenka s obitelji

Ožalošćena obitelj: supruga Ana, sin Božidar s obitelji i kći Ljubica s obitelji

ZAHVALA povodom smrti naše voljene majke, bake i prabake

SJEĆANJE na

ZLATICU MEDVED 5. 8. 2018. – 5. 8. 2019.

Sestra Danica s obitelji

ANKE RISEK

koja je preminula 2. 8. 2019. u 77. godini života.

Zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima na izrazima sućuti i svima koji su je zajedno s nama ispratili na vječni počinak.

Ožalošćeni: sinovi Zlatko i Josip, snahe Draženka i Višnja, unuci Maja, Matija i Martin s obitelji

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, bake i prabake

JELKE SAČIĆ

koja je preminula 6. 8. 2019. u 80. godini života.

SJEĆANJE

ANTUN BOŠNJAK 4. 8. 2017. – 4. 8. 2019.

Dvije su godine prošle, život teče, sjećanje na Tebe prestat neće.

Daleko na nebu Tvoj je dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Tvoji najmiliji

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, prijateljima i svima ostalima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Zahvaljujemo vlč.

Dariu Levaniću na molitvama i dirljivim riječima ispraćaja. *****

Zauvijek ćemo čuvati uspomenu na Tebe.

Ožalošćeni: sin Branislav, snaha Davorka, unuci Zoran i Martina sa Sašom te praunuka Ema

30 S raznih strana

Regionalni tjednik || 14. kolovoza 2019., br. 154

S RAZNIH STRANA

OKUPLJANJE VATROGASACA U SVETOJ MARIJI DVD Sv. Marija 11. kolovoza organizirao je 24. Međunarodno natjecanje sa zaprežnim vatrogasnim špricama.

Pozvane su ekipe iz cijele Hrvatske, a okupilo se njih 30.

Kod žena su najbolje bile domaće vatrogaskinje, a iza njih plasirale su se žene DVD-a Kuršanec i DVD-a Šandorovec 2. U muškoj konkurenciji najbolji je bio DVD D. Kraljevec, drugo mjesto

zauzeo je DVD Draškovec, a treći je bio DVD D. Kraljevec 2. Nagradu za najljepšu špricu dobio je DVD Mursko Središće.

Najstariji natjecatelj bio je Antun Gosarić iz DVD-a D. Kraljevec s 87 godina, a najstarija ekipa bila je ona VZMŽ s ukupno 658 godina, dok je kod žena najstarija ekipa bila DVD Selno s ukupno 458 godina.

- Blagdan Uznesenja BDM

Velika Gospa ili Velika meša kaže da leto ide kraju!

U skladu s katoličkom teologijom, za Djevicu Mariju vrijede četiri istine: da je Bogorodica, djevica, bezgrešno začeta te da je na nebo uznesena dušom i tijelom. Po Isusovoj majci ime je dobilo i međimursko naselje Sveta Marija.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Mnogi kajkavci oko Velike Gospe (često već i sredinom srpnja!) odlaze na Mariju Bistricu, dok je u Međimurju najveće proštenje u Svetoj Mariji

Svake godine kršćani u Hrvatskoj 15. kolovoza slave svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo.

Toga je dana državni blagdan.

Međimurci blagdan Velike Gospe nazivaju “Velikom mešom”, odnosno, doslovno “Velikom misom”. U skladu s katoličkom teologijom, za Djevicu Mariju vrijede četiri istine: da je Bogorodica, djevica, bezgrešno začeta te da je na nebo uznesena dušom i tijelom.

Sveta Marija

Nauk o njezinu uznesenju proglašen je 1950. godine, a proglasio ga je papa Pio XII. Blagdan se slavi u mnogim državama, napose u Europi te Južnoj Americi. Organiziraju se razni festivali i procesije, odnosno “prošecije”. Isusova majka izuzetno je štovana u Hrvatskoj, pa tako i u Međimurju. Brojne su crkve baš njoj posvećene. Spomenimo da se najveće “proščenje” ili proštenje u Međimurju posvećeno Uznesenju 15. kolovoza održava u Svetoj

Istodobno s Velikom Gospom, u susjednoj Italiji obilježava se nacionalni praznik po kojem je nazvan jedan od najpoznatijih hrvatskih alternativnih festivala Mariji, mjestu koje je po Mariji dobilo i ime. Drugo veliko proštenje za Veliku mešu organizira se na Belici.

Mnogi kajkavci oko Velike Gospe (često već i sredinom srpnja!) odlaze na Mariju Bistricu, jedno od najvećih hrvatskih marijanskih svetišta.

Hodočasnike kajkavci okršta-

vaju terminom “romari”. Naime, originalno se on odnosio prvenstveno na ljude koji su se zaputili u Rim (“Roma”), najvažnije katoličko svetište.

Kasnije se taj naziv proširio na sve hodočasnike.

Ferragosto

Istodobno s Velikom Gos-

pom, u susjednoj Italiji obilježava se nacionalni praznik po kojem je nazvan jedan od najpoznatijih hrvatskih alternativnih festivala, Ferragosto.

U novijem su se dobu blagdan Velike Gospe i Ferragosto, koji je puno stariji, toliko isprepleli da su gotovo sinonimni. Ferragosto (latinski

“Feriae Augusti” = praznici cara Augusta) korijene vuče iz 18. godine prije Krista te je predstavljao proslavu povodom vrhunca ljeta i kraja žetvene sezone te intenzivnoga poljoprivrednog rada. Osim toga, Ferragosto se smatrao i najtoplijim danom ljeta te kao takav granicom između dvaju

godišnjih doba.

Iako potonji nije nužno povezan s kajkavskim narječjem, zanimljiv je kao presudni utjecaj koji je pobliže odredio period pojačanoga slavljenja Djevice, “najveće zagovornice Hrvata” koja je i u Međimurju te ostatku sjeverozapadne Hrvatske osobito omiljena.

ŽENE IZ MEĐIMURSKIH OPĆINA U MAĐARSKOJ PRIPREMALE UKUSNU GIBANICU

Međimurje neizostavan dio Festivala gibanice U Serdahelju, jednom od osam hrvatskih sela u županiji Zala u Mađarskoj, 3. i 4. kolovoza održan je 19.

Festival gibanice, manifestacija koju tamošnji mještani tradicionalno organiziraju početkom kolovoza.

Festival okuplja velik broj posjetitelja i uživa međunarodni karakter upravo zahvaljujući gostima iz međimurskih općina. Puhački orkestar Donje Dubrave pod ravnanjem Antuna Horvata otvorio je manifestaciju, a nakon pozdravnih riječi na-

čelnika Serdahelja Stjepana

Festival okuplja velik broj posjetitelja i uživa međunarodni karakter upravo zahvaljujući gostima iz Međimurja Tišlera, predsjednika Hrvatske državne samouprave Iva-

na Gugana i dopredsjednika županije Zala Csabe Benea, prisutne su pozdravili potpredsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina i zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec, koji se osvrnuo na dobre odnose i suradnju dviju županija.

Ovogodišnjem Festivalu gibanice već su tradicionalno prisustvovali načelnici Donjeg Vidovca i Goričana Josip Matulin i Mario Moharić, čije su sumještanke spremale gibanicu.

U poslijepodnevnim satima manifestaciju je posjetio i Péter Cseresnyés, parlamentarni zastupnik i državni tajnik u Ministarstvu inovacija i tehnologije koji je s predstavnicima Međimurske županije razgovarao o nastavku uspješne suradnje, posebice daljnjim koracima vezanim uz izgradnju mosta Kotoriba-Murakeresztur. Načelnik Stjepan Tišler naglasio je doprinos Međimurske županije u procesu izgradnje mosta, osobito ulogu zamjenika župana Grivca.

S raznih strana

14. kolovoza 2019., br. 154 || Regionalni tjednik

31

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA - BEZ VELIKIH VRUĆINA U utorak očekujemo porast naoblake, ali će još uvijek biti sunčanih razdoblja i veći dio dana suho. Navečer i osobito u noći na srijedu su mogući kiša ili grmljavinski pljuskovi. Sa sjevernim vjetrom će već poslijepodne ipak doći i osvježenje. Dnevni maksimalac više neće ići preko 30 stupnjeva.

Pravo osvježenje ćemo osjetiti tek u noći na srijedu. Srijeda će biti nešto promjenjivija i još malo svježija. Uz povremeno više oblaka mjestimice još može biti kiše ili pljuska praćenog grmljavinom, ali bi kasnije tijekom popodneva moglo proći suho uz postupno razvedravanje. Puhat će povremeno umjeren sjeveroistočni vjetar pa će temperatura ostati između 20 i 25 Celzijevih stupnjeva. U četvrtak ljepše. Djelomično sunčano i malo ugodnije.

Temperatura zraka ujutro će biti između 10 i 14, ponegdje uz kratkotrajnu sumaglicu, a sredinom dana oko 25 ili 26 Celzijevih stupnjeva. U petak ujutro ponegdje magla ili sumaglica, ali će zatim veći dio dana biti suho,

djelomično sunčano i vrlo toplo. Jutro će biti svježe uz temperaturu od 10 do 15, a danju će biti vrlo toplo, oko 27 Celzijevih stupnjeva. Krajem dana postojat će mala mogućnost za lokalni pljusak. Subota i nedjelja izgledaju dosta povoljno. Trebalo bi prevladavati sunčano, mjestimice s umjerenom naoblakom. Postupno će zatopljavati pa će i jutarnja i dnevna temperatura biti u porastu. Moguće je da u popodnevnim satima dohvatimo tridesetku.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“.

(Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 12.8.)

TJEDNI HOROSKOP BIK

OVAN

Konačno će vam se pružiti prilika da sredite svoj ljubavni život, pa i da ostvarite neku stabilnu vezu. To će potrajati jedno kraće vrijeme, no nažalost, neslaganje će opet izbiti u prvi plan. Posla ćete imati sve više i vaš angažman oko toga bit će zaista jako velik. U ovom ćete periodu jako puno raditi, pa će i godišnji odmor doći u pitanje.

Pokušajte barem vikende iskoristiti da se što bolje odmorite. Naravno, financijski rezultati bit će odlični. Što se pak zdravlja tiče, ne biste smjeli imati većih poteškoća.

Poslovno okruženje vam je dosta napeto.

Izvjesna su zakašnjenja ili promjene u zadnji čas na koje niste računali. Zato je najbolje da se primirite i pripremite za izazove koji vas očekuju. Najbolje ćete se osjećati kod kuće. No vrlo brzo dolazi do povećane aktivnosti na poslu i značajnih promjena u vašoj karijeri. Emotivna veza vam je malo napeta, no polako i tu stvari dolaze na svoje, pa ćete uspostaviti sklad u odnosu. Predstoji vam dosta nerviranja, no vi to možete nadvladati. Zdravlje – uglavnom dobro.

RAK

Posao vam je i dalje glavna tema o kojoj razmišljate. Sve vam se vrti oko novca i kako ga zaraditi. Jako dobro ćete surađivati s partnerima na poslu i time zaslužiti njihovo povjerenje. U ljubavi glavno oružje vaš je šarm i nezaustavljivo ga trošite i proživljavate pravu ljubavnu priču. Pripazite samo da kraj priče bude sretan. Na vrijeme ćete se ipak primiriti i ući u mirnije razdoblje, no to ne znači da će biti manje zanimljivo. Slobodnim pripadnicima znaka također su aspektirane nove ljubavi, dosta prilika, ali polovični uspjesi. Zdravlje vam je zasad dobro.

VAGA

Djevojčice: Jana Mesarić, Maša Palfi, Tessa Horvat, Naomi Preložnjak, Marta Bistrović, Lamija Gračić, Leona Vuk, Eva Kovačić, Dora Balunović, Rahela Novak Dječaci: Benjamin Krištofić, Rafael Kraljik, Tihomir Bukovčak, Lovro Kinderić, Ivano Žvorc, Armin Oršuš, Marin Vrhar, Lukas Nemet Pec, Petar Novak, Lukas Ignac, Maksim Madžar, Luka Horvat, Tomislav Tratnjak, Jakov Posel

UMRLI: Antun Mutvar, Josip Kolenko, Dragutin Škvorc, Dragica Žemlić r. Mohinski, Đuro Rojko, Antun Turk, Katarina Hranjec r. Gosarić, Ignac Kerman, Manda Novak r. Tunjić, Jelena Glavina r. Mihoci, Dragutin Baksa, Marija Mesarić r. Baksa, Dragutin Levačić, Ivan Patafta, Stjepan Kelkedi, Josip Posavec

VJENČANI: Mateja Hrženjak i Ivan Vujić Silvija Toplek i Nikola Panić Ana Vlahek i Vanja Jakšić Elma Subašić i Nikola Grozdek Melanie Vrhar i Mihael Kelnerić Monika Levačić i Emanuel Krumpić Ramona Kojter i Damir Cafuk

Barbara Kečkeš i Neven Palačić Elena Posavec i Dario Mikec Ana Sklepić i Teo Petek Tihana Flegar i Ivan Kolarić Lucija Merkač-Hudopisk i Saša Oreški Natalija Moguljak i Ivan Vuk Jagoda Murković i Matija Borković

U ovom periodu vaše će poslovne sposobnosti doći do punog izražaja i naći ćete se u središtu svih poslovnih zbivanja. Sve što će se raditi uglavnom će proći kroz vaše ruke. O puno toga morat ćete odlučivati sami, a suradnici će vam vjerovati i uglavnom se oslanjati na vas. Ovakav pozitivan period mogao bi rezultirati primamljivom ponudom za napredovanje. U partnerskom odnosu također se stvari popravljaju. Samci će također biti u prilici ostvariti ozbiljniju ljubavnu vezu. Zdravlje vam je dobro.

STRIJELAC

(22. 11. - 21. 12.)

(23. 10. - 21. 11.)

Došlo je vrijeme da ozbiljno razmislite o svom poslovnom statusu i budućem smjeru djelovanja. Dugoročno planovi vam ne stoje loše i zato ih nemojte pokvariti svojom nepromišljenošću. Radije zbrojite rezultate dosadašnjeg rada i pripremite se za novi posao, koji stiže. Ljubavni život vam trpi zbog poslovnih problema, pa se i tu preporuča strpljenje. Vrlo brzo u vašu će se vezu vratiti izgubljeno povjerenje i bilo bi dobro da takvo stanje zadržite što dulje. Zdravlje vam je dobro, osim manjeg problema s prehladama.

U ovom periodu i dalje ćete morati donositi teške odluke, a i pritisak poslovnih partnera bit će pojačan. Ono što ćete morati odraditi naprosto nećete moći izbjeći.

Ono što vam teško pada je disciplina, ali nećete ovog puta uspjeti to izbjeći. Što se ljubavi tiče, pred vama je mirnije razdoblje, s dosta pokazivanja osjećaja, no ne znam kako će to dugo potrajati. Stari problemi opet se vraćaju. Većih sukoba ipak ne bi trebalo biti, a malo tolerancije i s jedne i druge strane dobro bi došlo. Zdravlje – bez većih problema.

VODENJAK

JARAC

ROĐENI:

DJEVICA

(23. 8. - 22. 9.)

ŠKORPION

RIBE

(20. 1. - 18. 2.)

(22. 12. - 19. 1.)

Dobro znate što želite, pa ako se odlučite za poslovnu promjenu, smjesta ćete je i pokušati provesti. Povoljne poslovne prilike i dalje se nižu jedna za drugom, a otvara vam se i mogućnost suradnje s inozemstvom i znat ćete je dobro iskoristiti.

Osim toga, i u ljubavi je pred vama zaista lijep period. Veza vam postaje sve bolja i stabilnija, što će vas učiniti zaista sretnom osobom. Slobodni će upoznati nekoga tko će im pomoći da zaborave prošlost. Zdravlje vam je također zadovoljavajuće.

Ovo vam je svakako povoljno vrijeme za ljubav, pa to iskoristite na najbolji mogući način. Ako vam se netko zaista sviđa, pokažite to, jer uskoro nastupaju promjene koje bi mogle pogoršati komunikaciju s partnerom, a možete vezu održati dobrom. Na poslu sve se svodi na razgovore, papirologiju i pripreme, i tu ćete pokazati svoje sposobnosti.

Zdravlje vam nije loše, ali doći će do blagog pada imuniteta, pa se pripazite ljetnih viroza.

(23. 7. - 22. 8.)

(23. 9. - 22. 10.)

U poslu vam predstoji mirniji period.

Nećete puno raditi, ni vi ni vaši suradnici. U svemu se osjeća da je vrijeme godišnjih odmora, no nemojte pretjerati jer pretpostavljeni možda neće imati razumijevanja za vaš opušteni pristup radnim obvezama! U ljubavi također mirno razdoblje i dobro razumijevanje s partnerom, pa uživajte dok traje, jer već se lagano naziru nesuglasice i problemi.

Slobodni će zaigrati na kartu šarma, i to s puno uspjeha. Zdravlje – zadovoljavajuće.

(21. 5. - 20. 6.)

LAV

(21. 6. - 22. 7.)

Pred vama su neke promjene na poslu.

Mogao bi to biti važan ugovor koji ćete sklopiti, no svakako budite na oprezu.

Sve stavke ugovora još jedanput dobro provjerite. Bit ćete jako angažirani u komunikaciji s poslovnim partnerima, a mogli biste ići i na poslovno putovanje.

Dakako da će se to odraziti na financijama.

U ljubavi vam predstoji mirno razdoblje i dobra komunikacija s partnerom. Uživat ćete u međusobnom druženju i povremenim izlascima. I oni koji su slobodni imat će puno ljubavnih prilika. Zdravlje – dobro!

BLIZANCI

(20. 4. - 20. 5.)

(21. 3. - 19. 4.)

U ovom periodu na poslu će doći do nekih promjena, ali odgodite potpisivanje važnih ugovora za neko bolje vrijeme. Vjerojatno ćete razmišljati o promjeni u svom poslu, ali nemojte žuriti i dobro odvagnite sve za i protiv. Budite oprezni i strpljivi. U ljubavi vas očekuje puno izazova, ali i spoznaja da nešto u vezi morate mijenjati. Nakon što dobro razmislite i odlučite, svakako otvoreno razgovarajte sa svojim partnerom. Dobar ljubavni period je pred slobodnim pripadnicima znaka. Zdravlje – sasvim solidno.

(19. 2. - 20. 3.)

Dosta vam je posla, dosta vam je obveza, i najradije biste pobjegli na godišnji odmor. No to ipak neće biti moguće jer će posla biti sve više. Pokušajte se smiriti i ne trošite energiju na krive stvari, jer će vam trebati. Sve poslovne ponude razmotrite smireno i jako pažljivo pa tek onda donesite odluku. Što se emocija tiče, bilo bi dobro da malo manje sanjarite. Probajte biti realni jer to će biti najbolje i za vas i za partnera. Isto vrijedi i za slobodne pripadnike znaka. Što se zdravlja tiče, imunitet vam je u ozbiljnom padu i stalno ste umorni.

ZA TAROT KARTE NAZOVITE tel.: 097/786-7053

IMPRESSUM UPRAVA Sandra Vlahek GLAVNI UREDNIK Goran Mališ, urednik@regionalni.com NOVINARI Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Josip Novak, jnovak@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Ivan-Goran Herman, igherman@regionalni.com Sandra Županić, szupanic@regionalni.com Martina Lončar-Petrinjak, mlpetrinjak@regionalni.com FOTOREPORTER Ivan Agnezović, foto@regionalni.com

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Anina 11, 42000 Varaždin

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Mirta Brozičević, mirta@regionalni.com Željka Biškup, zbiskup@regionalni.com SURADNICI Denis Peričić Dalibor Flajpan PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 MALI OGLASI: Ljiljana Simić ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774

MARKETING: Tel. 042/290-778 Tel. 042/290-781

MALI OGLASI, ZAHVALE I SJEĆANJA: Tel. 042/290-774

Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) Radno vrijeme za stranke: pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri, čet: 7,30 - 15 h, pet: 7,30 - 14,30 h MURSKO SREDIŠĆE Cvjećarnica Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati TISKARA Vjesnik

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 14. kolovoza 2019., br. 154

JESENSKA BICIKLIJADA “STAZAMA OPĆINE NEDELIŠĆE” Druga ovogodišnja biciklijada “Stazama općine Nedelišće” u organizaciji Turističke zajednice Općine Nedelišće bit će održana u nedjelju, 8. rujna. Dijelom asfaltirane, dijelom makadamske, staze nisu zahtjevne.

Ovisno o vlastitim afinitetima, biciklisti svih dobi opredijeliti se mogu za dionice u duljini 22 i 36 kilometara.

Biciklijada počinje u 10 sati u dvorištu Lovačkoga doma u Nedelišću. Okupljanje će

početi barem pola sata ranije zbog prijave i preuzimanja bonova.

Kotizacija po sudioniku iznosi 30 kuna, u što su uključeni okrepa na punktovima u Črečanu (kod ribnjaka) i Pušćinama (NK Pušćine) te ručak na završetku rute u Lovačkom domu (oko 14 sati).

Djeca do 16 godina moraju obavezno nositi kacige! Sponzori biciklijade su poduzeća Agromeđimurje d.d. i Chaky d.o.o.

U NADBISKUPSKOJ PALAČI OTVORENA IZLOŽBA DAMIRA NOVAKA

“Karikaturom protiv požara” u Kaštel Sućurcu

Autor Damir Novak istaknuo je da mu je iznimna čast predstaviti svoje radove u Kaštelima.

Budući da je po zanimanju vatrogasac, tematika vatrogasne karikature se nametnula prirodno.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

U Kaštel Sućurcu u Nadbiskupskoj palači u petak, 2. kolovoza, otvorena je izložba “Karikaturom protiv požara” poznatog međimurskoga karikaturista Damira Novaka.

Kako je na otvorenju objasnio ravnatelj Muzeja grada Kaštela Ivan Šuta, izložba je uključena u manifestaciju “Kaštelansko kulturno ljeto”.

Osim njega, otvorenju su prisustvovali i predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader, zapovjednik Vatrogasne zajednice grada Kaštela Milivoj Taslak, brojni vatrogasci i drugi gosti.

- Nastavili smo dugogodišnju suradnju između Muzeja grada Kaštela i Muzeja hrvatskog vatrogastva, koja je započela prije tri godine, te još jednom Kaštelanima prikazali vatrogastvo na zanimljiv način - rekao je Šuta.

Voditelj Muzeja hrvatskog vatrogastva Vedran Runjić dodao je da je izložba na put po Hrvatskoj krenula u Noći Muzeja te je nakon Varaždina, Koprivnice i Križevaca došla do Kaštela i tako simbolički povezala vatrogastvo

REKREACIJA PRIJE POČETKA NASTAVE

Upišite svoje dijete na osmi biciklistički kamp u Prelogu Na sportskim terenima Sportsko-rekreacijskog centra DG Sporta, u organizaciji Biciklističkog kluba Prelog,od 27. kolovoza do 29. kolovoza, održat će se osmi dječji biciklistički kamp.

Nakon prošlogodišnjeg, održanog u okviru projekta „Happy Bike“, ove godine organizatori se vraćaju na stari model organizacije kampa. Postavit će nekoliko zanimljivih poligona na kojima će djeca, uz stručno vodstvo trenera, moći usavršiti tehniku vožnje bicikla i naučiti ponešto o biciklizmu.

Kamp svaki dan započinje u 18 sati i traje do 19.30. Djeca starija od 10 godina posjetit će XC stazu Berek i terenski proći osnovnu obuku brdskog biciklizma te će na taj način

usavršiti svoje vozačke sposobnosti.

Kamp je besplatan, a za polaznike je osigurana i okrepa. Zadnji dan, u četvrtak, 29. kolovoza, dodijelit će se pohvalnice svim vrijednim sudionicima.

sjevera i juga Hrvatske.

Autor Damir Novak istaknuo je da mu je iznimna čast predstaviti svoje radove u Kaštelima.

Budući da je po zanimanju vatrogasac, tematika vatrogasne karikature se nametnula prirodno.

- Sve što sam htio reći o ovoj temi, rečeno je u mojim radovima - istaknuo je No-

Voditelj Muzeja hrvatskog vatrogastva Vedran Runjić dodao je da je izložba na put po Hrvatskoj krenula u Noći Muzeja

KARIKATURA

vak, čime je otvorio izložbu.

Predstavljena su 52 rada koja govore o pogledu običnog vatrogasca na svijet oko sebe. Radovi će u Kaštel Sućurcu biti izloženi do 2. rujna, pa se, ako se nađete na moru u blizini, nemojte ustručavati zaputiti do Nadbiskupske palače i uživati u djelima ponajboljeg karikaturista s naših prostora.

crta: Željko Pilipović