RTM 155

JAVNA USTANOVA O DOJAVAMA GRAĐANA

Čime se zapravo bavi “Međimurska priroda”?

Str. 14. i 15.

Regionalni Tjednik

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Plus

15.000 primjeraka

Besplatan primjerak | Broj 155 | 21. kolovoza 2019. | ISSN 2459-6612 | www.regionalni.com

ČAKOVEČKI SASTAV NA JUBILARNOM 25. NIŠVILLEU

Big band Čakovec na najvećem jazz festivalu u regiji!

Str. 12.

NAJJAČI TURNIR U OVOM DIJELU EUROPE

CIJENE NEKRETNINA U ČAKOVCU

PORAZNA STATISTIKA

“Ljudi najviše traže stanove u novogradnji i za njih su spremni platiti” Str. 2. i 3.

Završio 21. Međunarodni nogometni turnir Međimurec U-13 Str. 19.

Raste broj učenika koji su opterećeni školom Str. 10. i 11.

2

Aktualno

Regionalni tjednik || 21. kolovoza 2019., br. 155

POŽAR SKLADIŠTA U PRELOGU NAMJERNO JE IZAZVAN! U subotu, 17. kolovoza, nešto prije 21 sata na Trgu Slobode u Prelogu, izbio je požar u napuštenom skladištu, vlasništvo privatnog poduzeća sa sjedištem u Čakovcu. Posjećamo, gorjelo je skladište bivše tvrtke Međimurjeplet u centru Preloga te su građani bili vrlo uznemireni.

Požar su ugasili pripadnici JVP-a Čakovec te DVD-ova iz Preloga, Cirkovljana i Donjega Kraljevca. Materijalna šteta zasad nije

AKTUALNO

poznata te će se utvrditi nakon zaprimanja odštetnoga zahtjeva oštećenog poduzeća.

U požaru je izgorjelo krovište skladišta dimenzija 60 x10 metara.

- Na mjestu izbijanja požara obavljen je očevid u kojem je sudjelovao i inspektor za zaštitu od požara te je utvrđeno da je uzrok požara poduzeta ljudska radnja. Kriminalističko istraživanje se nastavlja – javljaju iz PUM-a.

CIJENE NEKRETNINA U VARAŽDINU I ČAKOVCU DO

“Ljudi najviše traže stanove i za njih su spremni p

– Banke danas teže odobravaju kredite, samo tržište je puno uređenije, pa ne mogu sve nekretnine pronaći kupca na tržištu. Zato ne trebamo brin tržišta 2008. leži u međunarodnim financijskim kretanjima, koja su i dalje presudan faktor za naše tržište – naglašava Ranilović, predsjednik PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Državne subvencije su pregrupirale kupce i u jednom periodu te subvencije utječu na potražnju na tržištu nekretnina. Državne subvencije u jednom segmentu utječu na cijenu nekretnine.”

Sve se više govori o rastu cijena nekretnina u cijeloj Hrvatskoj, pa tako i u Varaždinu i Čakovcu. Mnogi govore o takozvanom balonu koji će se ubrzo ispuhati. No, hoće li se to zaista dogoditi, odnosno hoće li drastično pasti cijena nekretnina ili će se tržište nekretnina stabilizirati, provjerili smo kod eminentnih ljudi koji se bave nekretninskim biznisom.

Cijene

Prijave za treći krug subvencija za stambene kredite počinju 10. rujna Uskoro će biti objavljen novi, treći poziv mladima za subvencioniranje stambenih kredita, koji će biti otvoren od 10. rujna te će se svi zainteresirani moći pridružiti više od 5300 obitelji koji su ovu mogućnost iskoristili u protekle dvije godine, najavio je danas potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar predstavljajući ovu, ali i druge nove mjere stambene politike koje provodi Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja.

Odabrano je ukupno 12 kreditnih institucija koje su ponudile kamate od 2,19 do 3,75 %, a ministar je pozvao mlade da već sada počnu s pripremom dokumentacije.

– Svi koji dostave valjanu dokumentaciju dobit će subvenciju, a poziv će biti otvoren tri ili četiri tjedna, ovisno o interesu, dakle vremena ima. Ove godine građani će subvencionirane kredite

moći dobiti po najnižoj kamati do sada, a izmjenama Zakona omogućili smo da se razdoblje subvencije produžava i za već rođenu djecu, ne samo novorođenu – rekao je Štromar. Dodaje i da će sljedeće godine javni poziv biti otvoren dva puta, u ožujku i rujnu.

Izrazio je zadovoljstvo jer je ovo već dobro poznata i prihvaćena demografska mjera koja se provodi od 2017. godine, a koja mladima pomaže riješiti stambeno pitanje plaćanjem dijela stambenog kredita u prvih pet godina otplate kredita.

Subvencija se produžuje za dodatne dvije godine za svako novorođeno odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita, a posljednjim izmjenama Zakona omogućava se produženje subvencija za dodatnu godinu po svakom djetetu i za obitelji koje već imaju djecu.

– Do sada je zahvaljujući subvencioniranim stambenim kreditima više od 5300

mladih obitelji riješilo svoje stambeno pitanje. Te obitelji sada imaju svoj dom u Hrvatskoj, a u njima je rođeno više od 700 djece. U 2018. broj zahtjeva porastao je za gotovo 30 %, a ove godine očekujemo još veći interes. Svi oni koji još uvijek nisu pronašli odgovarajuću nekretninu neka znaju kako će poziv biti otvoren i iduće godine – zaključio je Štromar.

Na natječaj će se moći prijaviti svi mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobravat će se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1500 eura po četvornome metru, odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.

Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina. Visina subvencije ovisit će o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje ili gradi te će se kretati od 30 do 51 % iznosa rate kredita.

– To je zakon ponude i potražnje. Potražnja za stanovima u novogradnji u Čakovcu je velika. Naravno, sve ovisi o položaju nekretnine.

Cijena stanova u Čakovcu je viša od 10 do 15 % u odnosu na isto razdoblje 2018. godine – naglasila je Tatjana Tkalčec iz tvrtke KTB nekretnine.

Novoselec iz Varaždina tvrdi da cijena nekretnina u Varaždinu nije značajno porasla od prošle godine.

U Čakovcu cijena četvornog metra stana za novogradnju iznosi od 1400 do 1500 eura

U Varaždinu cijena četvornog metra stana za novogradnju iznosi od 1400 do 1900 eura, dok kod starogradnje cijena iznosi od 850 do 1100 eura.

– Nema mo preda ha i – Cijena stanova u novomogu vam reći da je trenutno ponuda manja od gradnji jednaka je kao i u potražnje. Sada je takav ljeto 2018. godine. Porasle trend. Ljudi traže stanove su jedino cijene stanova u u novogradnji i za njih su starogradnji jer jednostavno spremni platiti – govori nam nema dovoljno novoizgraLucija Novoselec, vlasnica đenih stanova – objasnila je agencija Lucerna nekretnine Novoselec. Što se tiče kvadrata iz Varaždina. kuće u Čakovcu, Što se pak tiče cijene se kreprodaje kuća ću od 400 do u Va ra žd i850 eura. nu, t u je Cijene nekretnina D ubr avponuda u Čakovcu su 10 do ko Ranilojoš slabivić, predja. Cijena 15 % više u odnosu sjednik k vad rata na isto razdoblje Udruženja kuće doposlovanja seže i do 2018. godine nekretnina10 0 0 eura ma Hrvatske u novogradgospoda rske nji, a za starokomore, ističe da gradnju iznosi od nije u svakom dijelu 500 do 700 eura.

– Slaba je ponuda i kod Hrvatske ista situacija. prodaje kuća. To su većinom starije kuće. No, ono što je Pogrešni zaključci danas naročito na cijeni su – Donositi zaključke na zemljišta u Varaždinu, čije temelju traženih cijena je su se cijene popele u nebo – potpuno pogrešno jer moobjasnila je Novoselec. žete samo ugrubo očitati Slična situacija je i u Ča- trendove, ali objavljivanjem kovcu. U gradu Zrinskih ci- takvih cijena se vlasnici koji jena četvornog metra stana ulaze u prodaju potiču na u novogradnji je od 1400 do nerealne zahtjeve. Koliko 1500 eura, a u starogradnji je je nerealna ponuda na tridentična kao u Varaždinu – žištu govori i podatak da se od 850 do 1100 eura. tek svaka šesta stambena

Aktualno

21. kolovoza 2019., br. 155 || Regionalni tjednik

3

MLADIĆ U ŽIVOTNOJ OPASNOSTI NAKON SLIJETANJA U ZASADBREGU U subotu, 17. kolovoza, oko 5.30 u Zasadbregu dogodila se teška prometna nesreća. U svojstvu „mladog vozača“, 19-godišnji vozač BMW-a čakovečkih registarskih oznaka brzinu kretanja nije prilagodio zavoju na cesti te vidljivosti, zbog čega je u blagom desnom zavoju izgubio nadzor nad upravljanjem. U zanošenju je

sišao automobilom izvan kolnika, gdje je potom udario u dvorišnu ogradu, a u nastavku kretanja i u stup javne električne rasvjete.

Auto je nakon nesreće gotovo potpuno smrskan, a u vađenju unesrećenog iz automobila morali su sudjelovati pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Čakovec i DVD-a Zasadbreg.

Ozlijeđeni vozač vozilom hitne medicinske pomoći prevezen je u čakovečku Bolnicu, gdje je utvrđeno da je u trenutku nesreće zadobio teške ozljede opasne po život te je zadržan na liječenju na Odjelu intenzivne skrbi.

O prometnoj nesreći izvijestit će se nadležno Državno odvjetništvo.

FOTO: STUDIO VIPRO

OSEGLE ZENIT?

u novogradnji platiti”

nuti o stvaranju novog nekretninskog balona. Uzrok raspadu nekretninskog k Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore

GRAD PRELOG TE AGENCIJA ZA PRAVNI PROMET I POSREDOVANJE NEKRETNINAMA

Održana prezentacija o Programu POS-a Grad Prelog osigurao je zemljište za potrebe gradnje, a javljanjem

na javni poziv za iskaz interesa za kupnju stana iz Programa POS-a građani su pokazali veliku zainteresiranost za gradnju stanova. nekretnina proda tijekom jedne godine oglašavanja.

Znači da sve ostale nekretnine ne pronađu kupca, i to ponajviše zbog previsokih očekivanja vlasnika – rekao je Ranilović i dodao da cijene nekretnina rastu u Zagrebu i Dalmaciji, dok je na sjeveru Hrvatske tržište nekretnina stabilno.

– Očekujemo da će u sljedećih godinu dana tržište nekretnina u Zagrebu, Varaždinu i Čakovcu imati stabilan rast cijena. Tržište nekretnina u Hrvatskoj je inertno te ovisi o globalnom gospodarstvu i međunarodnom toku novca – dodao je Ranilović.

Lucija Novoselec iz Varaždina ističe da su cijene nekretnina u Varaždinu sada kao sredinom prvog desetljeća 2000-tih godina. Tvrdi da do drastičnog pada cijena nekretnina u budućnosti neće doći.

– Ovo je sada vrh, no mislim da cijene nekretnina neće padati u sljedećim godinama. Cijene će se samo stabilizirati – govori Novoselec.

Njezina kolegica iz Čakovca Tatjana Tkalčec očekuje minimalan pad cijena.

– Mislim da će cijene nekretnina u Čakovcu, a tako i u cijeloj Hrvatskoj padati, ali neznatno, oko 10 do 15 % – odlučna je Tkalčec.

Po medijima se čak špeku-

lira o ponavljanju situacije iz 2008. godine, kada je tržište nekretnina u Hrvatskoj doživjelo krah.

– Banke danas teže odobravaju kredite, samo tržište je puno uređenije, pa ne mogu sve nekretnine pronaći kupca na tržištu.

Zato ne trebamo brinuti o stvaranju novog nekretninskog balona. Uzrok raspadu nekretninskog tržišta 2008. leži u međunarodnim fi-

Cijena kvadrata kuće u Čakovcu kreće se od 400 do 850 eura, ovisno o lokaciji i položaju iste nekretnine nancijskim kretanjima, koja su i dalje presudan faktor za naše tržište – naglašava Ranilović.

Subvencije

Neki pomamu za stanovima vide i u tome što država preko Ministarst va graditeljstva i prostornoga uređenja te Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) mladima subvencionira kredite za kupnju prve nekretnine.

Prijave za treći krug sub-

vencija za stambene kredite počinju 10. rujna, a prate ga i najniže kamate do sada.

Za istu mjeru prijavit će se mladi bračni par iz Varaždina.

– Svoju prvu nekretninu „kaparili“ smo prije dvije godine. Ukazala nam se prilika za državnu subvenciju i rekli smo: „Zašto ne?“ Kamate u bankama su sada vrlo povoljne, a država nam sufinancira ratu kredita pet godina.

Za svako rođeno dijete još dvije godine se subvencija produži. Naravno, uvijek postoji rizik – ističe 32-godišnji Marko iz Varaždina.

Iz varaždinske Lucerne ističu da pomama za stanovima nema toliko veze s državnim subvencijama.

– Mnogo ljudi ima gotovinu i kupuju nekretnine, u manjem broju dolaze kupci koji traže državnu subvenciju za kupnju prve nekretnine – rekla je Novoselec.

Ranilović tvrdi da državne subvencije utječu na cijenu nekretnina.

– Državne subvencije su pregrupirale kupce i u jednom periodu te subvencije utječu na potražnju na tržištu nekretnina. Na kraju krajeva, samo svaki treći Hrvat ili Hrvatica je kreditno sposoban, ali državne subvencije u jednom segmentu utječu na cijenu nekretnine – zaključio je Ranilović.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Grad Prelog, u suradnji s Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama, organizirao je prezentaciju o Programu POS-a (Programa društveno poticane stanogradnje). Izgradnja stanova po programu POS-a već je odavno prepoznat program stambenoga zbrinjavanja mladih obitelji, koje za manju cijenu kvadrata od tržišne dobivaju sigurnost i kvalitetu gradnje svoga doma. Stanovi POS-a grade se za kupnju ili najam, a pravo na kupnju stana imaju svi građani – državljani Republike Hrvatske.

Velika zainteresiranost

Grad Prelog osigurao je zemljište za potrebe gradnje, a javljanjem na javni poziv za iskaz interesa za kupnju stana iz Programa POS-a građani su pokazali veliku zainteresiranost za gradnju stanova. Prezentaciju su održali djelatnici Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, da bi se svi zainteresirani što bolje upoznali sa Programom društ veno poticane stanogradnje. Od 2000. godine izgrađeno je, u sklopu Programa POS-a, 8.288 stanova u 255 stambenih te stambeno-poslovnih građevina u 76 gradova i općina. U

ovom programu, određena je maksimalna cijena stana, koja iznosi 9.750 kuna za metar kvadratni (1.319,64 eura po

vrijednosti stana) Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama.

Prezentacija je održana u utorak, 13. kolovoza, u prostoru Multimedijalne dvorane Muzeja “Croata insulanus” Grada Preloga

Nakon ankete te ove prezentacije, sljedeći korak u gradnji jest potpisivanje Predugovora o međusobnim pravima i obvezama u pogledu izgradnje građevine iz Programa POS-a te Ugovor o prijenosu prava vlasništva zemljišta za izgradnju građevine, između Grada Preloga i Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, a zatim utvrđivanje Liste prvenstva svih zainteresiranih za kupnju stana. Prezentacija je održana u utorak, 13. kolovoza, u prostoru Multimedijalne dvorane Muzeja “Croata insulanus” Grada Preloga. Prisutne je na početku pozdravio predsjednik Gradskog vijeća Grada Preloga Đuro Ujlaki.

kvadratu). U ovome modelu otplate kupac plaća učešće od minimalno 15 posto vrijednosti stana, dok ga kod preostalih 85 posto jednim dijelom (do 65 posto vrijednosti stana) kreditira poslovna banka, a drugim (otprilike 40 posto

Lista prvenstva

4

Aktualno

Regionalni tjednik || 21. kolovoza 2019., br. 155

U NEDELIŠĆU OBILJEŽEN DAN POBJEDE, ZAHVALNOSTI I BRANITELJA U Nedelišću je polaganjem vijenca i paljenjem svijeća kod spomenika hrvatskim braniteljima 5. kolovoza obilježen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja. Uz spomenik je položen vijenac Općine Nedelišće te su zapaljene svijeće u ime obitelji poginulih hrvatskih branitelja i braniteljskih udruga, dok su svijeće kod spomen-ploče šestorici stradalih hrvatskih branitelja položili njihovi suborci i članovi

obitelji. Općinu su predstavljali zamjenici načelnika Željko Kacun i Nikola Novak i vijećnici Općinskog vijeća.

Tradicionalno su se ovome prazniku odazvali članovi obitelji stradalih branitelja, zatim Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata - Ogranak Nedelišće te predstavnici vijeća mjesnih odbora.

Na odavanje počasti poginulim i nestalim braniteljima pozvao je zamjenik načelnika

Željko Kacun, koji je ukratko podsjetio na događaje s početka kolovoza 1995. godine.

Tada su u vojno-redarstvenoj akciji Oluja oslobođena okupirana područja koja su vraćena pod okrilje ustavno-pravnoga poretka Republike Hrvatske. Dvadesetak branitelja s područja Općine Nedelišće sudjelovalo je u Oluji, ključnoj akciji kojom je obilježen kraj Domovinskog rata u Hrvatskoj.

KOMUNALNO OPREMANJE 107 GRAĐEVINSKIH PARCELA BUDUĆE STAMBENO-POSLOVNE ZONE

Radovi u Zoni Brezje u Mihovljanu odvijaju se u skladu s planom Posao je putem postupka javne nabave dobila čakovečka Tegra, a predviđeni rok za završetak radova je proljeće iduće godine. Iako je ugovor s izvođačem potpisan lani, radovi su započeli tek ovog ljeta.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Grad Čakovec je krajem 2017. godine dobio 4.612.000 kuna bespovratnih sredstava za uređenje građevinske zone Brezje u Mihovljanu.

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske, koja je krajem prošlog mjeseca održana u Čakovcu, Međimurske vode potpisale su Ugovor o dodjeli

bespovratnih sredstava u iznosu od 3.200.000,00 kuna namijenjenih uređenju kanalizacijske i vodovodne mreže u na tom području. Ova investicija nije bila predviđena prvobitnim projektom, već ju je Grad trebao financirati iz svoga Proračuna. Ovim ugovorima osigurano je oko 85 posto potrebnih sredstava za kompletno komunalno opremanje 107 građevinskih parcela u budućoj stambeno-

poslovnoj zoni.

Posao je putem postupka javne nabave dobila čako-

Očekuje se da će se u novo naselje doseliti mnoge mlade obitelji večka „Tegra“, a predviđeni rok za završetak radova je proljeće iduće godine. Iako je

Ugovor s izvođačem potpisan lani, radovi su započeli tek ovog ljeta. Razlog tomu je bilo zatvaranje financijske konstrukcije, odnosno čekanje na Odluku Hrvatskih voda o sufinanciranju izgradnje kanalizacijske i vodovodne mreže. Naime, u slučaju da su radovi započeli odmah nakon potpisivanja Ugovora, Grad Čakovec bi trebao platiti kompletnu izgradnju vodovodne i kanalizacijske

mreže, što bi u ovome slučaju iznosilo 4.528.629 kuna. Dobivenim sredstvima znatno je umanjen udio sufinanciranja, a izvođač radova uvjerava da krajnji rokovi izgradnje neće doći u pitanje. Radove na izgradnji kanalizacijske i vodovodne mreže izvodi tvrtka HIS d.o.o. iz Donje Višnice.

Osim uređenja kolnika i nogostupa, izgradit će se i vodovodna mreža ukupne dužine od 1.051 metra te

1.215 metara kanalizacijske mreže s jednom precrpnom stanicom. U zoni Brezje bit će pet novih ulica, a o atraktivnosti ovog dijela Mihovljana svjedoče i brojne kuće koje su već u izgradnji.

Očekuje se da će se u novo naselje doseliti mnoge mlade obitelji. Grad Čakovec u skoroj budućnosti planira izgradnju Dječjeg vrtića u Mihovljanu te nove područne škole.

U MALOJ SUBOTICI HITNI SASTANAK O STANJU SIGURNOSTI NA PODRUČJU OPĆINE

Vijeće za prevenciju pokušat će riješiti probleme U prostorijama Općine Mala Subotica 14. kolovoza je zbog iznimno pogoršanoga stanja sigurnosti održan hitni sastanak. Prisustvovali su mu svi predsjednici mjesnih odbora s područja Općine te njihovi zamjenici, načelnik Općine Mala Subotica Valentino Škvorc i njegov zamjenik Mladen Lacković, načelnik Policijske postaje Čakovec Krešimir Jurčević te načelnik Policijske postaje Prelog Zdravko Kolarić. Sastanak je sazvan zbog višestrukih krađa na području Općine u samo nekoliko dana. Osim toga, nedavno je na intervenciji kamenovano vatrogasno vozilo. Radovi

koji se odvijaju u Piškorovcu rijetko prođu mirno, bez prijetnji, a ponekad je nemoguće raditi bez policijske pratnje. Mještani konstantno trpe maltretiranje ispred trgovina, osobito u Držimurcu. Pozitivni pomaci uključuju puno bolju suradnju s trenutnim sazivom Mjesnog odbora Piškorovec i Vijeća romske nacionalne manjine.

Načelnik Jurčević istaknuo je da su počinitelji krađa vrlo brzo pronađeni, a dio ukradenih predmeta vraćen. Problem, dodaje, nastaje kod kažnjavanja počinitelja, posebno ako se radi o maloljetniku. Načelnik Kolarić je rekao da je potrebna

viša razina suradnje među mještanima i kontakt policajcem.

Kao pozitivan primjer ističe zapošljavanje jednog Roma s područja Općine Mala Subotica

Sastanak je sazvan zbog višestrukih krađa na području Općine u samo nekoliko dana u redovima policije. Predstavnici Roma, Senad Bogdan i Ivan Kalanjoš, također smatraju da je suradnja s Općinom uvelike

poboljšana stupanjem članova novih Vijeća mjesnog odbora Piškorovec i Vijeća romske nacionalne manjine na dužnost.

Predložili su da se održi zbor mještana naselja Piškorovec na kojem bi se raspravljalo o svim lokalnim problemima.

Nakon rasprave, osim održavanja zbora mještana, zaključeno je da mještane valja upoznati s novim kontakt policajcem, Miroslavom Taradijem. U novu Odluku o komunalnome redu uvrstit će se zabrana opijanja na javnim mjestima te će se osnovati Vijeće za prevenciju koje će se baviti spomenutom problematikom.

Oglasi

21. kolovoza 2019., br. 155 || Regionalni tjednik

„MALAC GENIJALAC“ U VARAŽDINU

Upišite svoje dijete u školu mentalne aritmetike KONTAKT

Adresa: Optujska ulica 169A Varaždin Broj telefona: 091/9181-409 Mail adresa: malacgenijalacvz@gmail.com U Optujskoj ulici 169A u Varaždinu svoja vrata uskoro otvara škola mentalne aritmetike „Malac Genijalac“ namijenjena djeci od 4 do 12 godina. Početkom rujna u školi će se održati besplatne radionice na kojima će se djeca i zainteresirani roditelji bolje upoznati s programom koji će svakom polazniku uvelike pomoći u razvijanju brojnih vještina i sposobnosti.

Učenje se vikendom prakticira u malim grupama do 12 polaznika, a u tjednu je moguće pohađati individualnu nastavu, pri čemu je najvažnija opuštajuća i kreativna atmosfera te pozitivni emocionalni odnosi.

– Uočimo li da je dijete nadareno, šaljemo ga na olimpijade, a ako nekomu

treba malo više da usvoji gradivo, s njim tada dodatno radimo kako bi mogao pratiti

Želite li prijaviti svoje dijete na besplatne radionice u rujnu, javite im se na kontakt telefon tempo grupe. Izostalih sati nema, ako netko ne može doći vikendom, osigurana je

nadoknada u tjednu, uvijek su u toku s programom – rekla je osnivačica škole Ines Slunjski.

Polaznicima će se pokazati način na koji je moguće računati s vrtoglavo velikim brojevima, a za konačni rezultat bit će im potrebno tek nekoliko sekundi upravo zbog abakusa, koji će si u glavi mentalno predočiti.

– Upotrebom abakusa aktiviraju se obje moždane hemisfere, čime se postiže maksimalan intelektualni potencijal. Radit ćemo i na njihovoj koncentraciji i pažnji, što će im pomoći u svim školskim predmetima – istaknula je Ines Slunjski i zaključila da ovu sposobnost Malac Genijalac zadržava zauvijek, posjedujući je tijekom cijelog života.

5

6

Aktualno

Regionalni tjednik || 21. kolovoza 2019., br. 155

PODIJELJENI PRIZNANJA I NAGRADE ZASLUŽNIM POJEDINCIMA Nedavna svečana sjednica je bila prilika da se nagrade oni koji su svojim radom, trudom i zalaganjem pridonijeli boljitku Svete Marije. Priznanje Općine Sveta Marija dodijeljeno je ekipi seniora SRK „Klen“ Sveta Marija povodom osvajanja 1. mjesta na Prvenstvu lige HŠRS-a u disciplini plovak u 2018. godini. Priznanjem je povodom 100 godina osnutka i neprekinutog rada nagrađen Crkveni zbor „Sveta Cecilija“, ali i KUD „Ivan Mustač-Kantor“.

Zahvalnica Općine dodijeljena je Vatrogasnom

pomlatku i mladeži DVD-a D. Mihaljevec za izuzetne uspjehe. Novčanom nagradom nagrađeni su učenici koji su sve razrede osnovne škole završili s odličnim uspjehom: Tin Hertelendi, Anđelina Kečkeš, Iris Peter, Izabela Stanko te Gabriel Kvakan (učenik generacije). Novčanu nagradu ostvarila je i Judita Herc za 1. mjesto na županijskom natjecanju iz tehničke kulture, a za 2. mjesto na natjecanju u šahu nagradu su primili Izabela Stanko, Dora Papak, Hana Bartolić, Katarina Kostel i Ana Horvat. Tino

Panić nagrađen je za 2. mjesto na karate natjecanju, a Tena Panić za 2. mjesto na Natjecanju „Mladi Padovec“ u disciplini klavir. Pravo na novčanu nagradu ostvarila je i Nikolina Ban (prosjek 5,0) dok su Ana-Marija Horvat, Josip Mihalac, Luka Mustač i Patricia Zadravec nagrađeni kao studenti s prosjekom višim od 4,5. Nagrađena je i Lara Poljak, dobitnica rektorove nagrade, a posebnom nagradom nagrađen je Vlado Mustač za izuzetan doprinos uređenju Ribičkoga parka.

BOLJI UVJETI ZA VIŠE OD 650 MEĐIMURSKIH UČENIKA

Kreću radovi na energetskoj obnovi škola u Macincu i Vratišincu Ukupna vrijednost projekta energetske obnove zgrade OŠ dr. Ivana Novaka Macinec iznosi 5.295.163 kune, dok će radovi na školi u Vratišincu stajati 2.409.674 kune

Nakon što je nedavnim potpisivanjem Ugovora o energetskoj obnovi zgrade i sportske dvorane Osnovne škole Hodošan otvoren drugi krug energetskih obnova škola i dvorana, u srijedu, 14. kolovoza, u Osnovnoj školi dr. Ivana Novaka Macinec potpisani su Ugovori o izvođenju radova na osnovnim školama u Macincu i Vratišincu.

Ugovore su s Igorom Hoblajem, direktorom tvrtke TEAM Građenje d.o.o. iz Čakovca, potpisali ravnateljica OŠ dr.

Ivana Novaka Macinec Božena Dogša i ravnatelj OŠ dr. Vinka Žganca Vratišinec Željko Maček.

Osnovna škola u Macincu ove je godine proslavila 30. rođendan, a prema riječima ravnateljice Dogše, energetska obnova najljepši je dar koji su učenici i djelatnici mogli dobiti.

- Energetskom obnovom ostvarit ćemo značajnu uštedu, a ušteđena sredstva iskoristit ćemo za obogaćivanje nastavnih sadržaja. Još 2006. godine sredstvima Međimurske žu-

panije kao osnivača dogradili smo školu, a sadašnja situacija ukazuje da će nam uskoro opet biti potrebna dogradnja da bismo mogli ostvariti jednosmjensku nastavu - kazala je ravnateljica škole koju polazi 400-tinjak učenika, ali i 60 djece u programu predškole, dok je u Područnoj školi Gornji Hrašćan 30-ak učenika.

Načelnik Općine Nedelišće Darko Dania rekao je da je u Macincu prije dva tjedna završio projekt energetske obnove Sportskoga doma, a uskoro će se u novom ruhu naći i škola, što ga posebno veseli.

Da će energetska obnova imati neprocjenjiv značaj za 162 polaznika OŠ dr. Vinka Žganca Vratišinec potvrdio je ravnatelj Željko Maček, a s njime se složila zamjenica načelnika Općine Vratišinec Milena Granatir, rekavši da je njihova škola mala, no velikoga srca.

Direktor MENEA-e Alen Višnjić naglasio je da energetska obnova oba objekta obuhvaća građevinske i strojarske radove te radove na

Osnovna škola dr. Vinka Žganca Vratišinec

elektroinstalacijama i rasvjeti, a u OŠ Macinec i horizontalne mjere kojima će se omogućiti lakši pristup osobama s invaliditetom.

Nakon energetske obnove obje će škole biti svrstane u niskoenergetski razred B, a uštede u toplinskoj energiji

iznosit će 52 posto za školu u Macincu te čak 75 posto za školu u Vratišincu.

Igor Hoblaj iz tvrtke TEAM Građenje d.o.o. naglasio je da će u roku od 15 dana od potpisivanja Ugovora započeti radovi koji traju 150 dana te dodao da će obje škole biti energetski

obnovljene u zadanome roku.

- Danas potpisujemo ugovore vrijedne gotovo osam milijuna kuna kojima se obnavljaju škole koje s predškolskim odgojem i područnom školom broje više od 650 učenika - rekao je župan Posavec te dodao da je dosad obnovljeno 11 osnovnih i pet

srednjih škola, a izgrađene su i četiri školske dvorane.

- Nastavljamo s energetskom obnovom još osam škola. Ulaganja u obrazovanje u Međimurju premašuju iznos od 160 milijuna kuna, a u skladu s najnovijim istraživanjem, predvodnici smo u zemlji i po ulaganjima u sustav predškolskog odgoja - zaključio je župan Posavec te dodao da se infrastrukturnim projektima omogućuje bolji standard ne samo za učenike, već i djelatnike, koji to vraćaju na najbolji mogući način – svojom izvrsnošću.

Ukupna vrijednost projekta energetske obnove zgrade škole u Macincu iznosi 5.295.163 kuna, od čega će 60 posto troškova, odnosno 3.177.391 kunu, pokriti EU fondovi. Što se škole u Vratišincu tiče, vrijednost projekta iznosi 2.409.674 kune. Iz EU fondova dodijeljena su bespovratna sredstva u iznosu od 1.475.683 kune, što predstavlja 61 posto troškova projekta. Ostatak troškova snosit će Međimurska županija.

10% dodatni popust na svu obuću i torbice

za vrijeme Špancirfesta od 23.8 do 1.9.2019 u trgovini ara Shop,

Varaždin.

POREZNA UPRAVA RADI SVOJ POSAO

12-37486-73 HRK 679,-

MODNO & UDOBNO.

Povrat poreza isplaćen za 12.049 Međimuraca

12-14435-07 HRK 849,-

VARAŽDIN: ara Shop Varaždin, Kačićeva 2, 42000 Varaždin, Tel. 042/421-150

Porezna uprava objavila je podatke o tome koliko građana je već dobilo povrat poreza. Do 9. kolovoza na razini države od 521.053 poreznih obveznika kojima je utvrđena razlika za povrat, izvršen je povrat za 328.710 poreznih obveznika, odnosno za 63 posto. Isplate su počele 1. kolovoza, kao što je svojedobno i najavio ministar financija Zdravko Marić.

Nadalje, za navedenih 63 po-

sto poreznih obveznika izvršen je povrat u ukupnom iznosu od 621.474.660,37 kuna, što je 59% od ukupnog iznosa povrata 1.060.338.315,98 kuna.

Prema ovim podacima do 9. kolovoza novac je “sjeo” na račune 12.049 Međimuraca. Ukupno je za Međimursku županiju isplaćeno 23,5 milijuna kuna.

Očekuje se da će većina povrata poreza biti isplaćena tijekom kolovoza.

Oglasi

21. kolovoza 2019., br. 155 || Regionalni tjednik

7

DANI LUDBREŠKE SVETE NEDJELJE 2019.

Pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora

Vjerski program 28. kolovoza (srijeda) 19,30 sati Koncert Župnog zbora u Župnoj crkvi Presvetog trojstva

29. kolovoza (četvrtak) Hodočašće ministranata, vjeroučenika i vjeroučitelja Varaždinske biskupije

11,00 sati Sveta misa i zaziv Duha Svetoga za početak nove školske i vjeronaučne godine

19,30 sati Sveta misa u atriju dvorca Batthyany koju predvodi mons. Josip Mrzljak, biskup varaždinski. Potom vodi procesiju s relikvijom Krvi Kristove do Župne crkve gdje se pjevaju pohvale Sv. Krvi, Litanije i Večernja

30. kolovoza (petak) Zavjetno hodočašće susjednih župa i Hrvatske policije

7,00 sati Sveta misa župe Martijanec

8,00 sati Sveta misa župe Sveti Đurđ

9,00 sati Sveta misa župe Veliki Bukovec

10,30 sati Hodočašće Hrvatske policije te župa Vinica, Rasinja i Zrinski Topolovec. Procesija od Župne crkve prema Zavjetnoj kapeli, Križni put. Hodočašće i Svetu misu predvodi mons.

Jure Bogdan, vojni ordinarij.

19,00 sati Pohvale Svetoj Krvi, litanije, večernja i Sv. misa koju predvodi fra Ante Marić, franjevac

w w w. l u d b r e g . h r

Sportski program

PROGRAM MANIFESTACIJE iz Mostara, propovjednik i duhovni voditelj svečanosti

21,00 sat Molitveno bdijenje mladih

31. kolovoza (Sveta subota) Hodočašće brojnih župa iz čitave Hrvatske, Slovenije i Mađarske

6,00 i 7,00 sati Svete mise u Župnoj crkvi

9,00 sati Sveta misa na slovenskom i mađarskom jeziku koju predvodi vlč. Ištvan Marton Zavjetna kapela

10,45 sati Procesija hodočasnika i svećenika od Župne crkve prema Zavjetnoj kapeli. Svetu misu predvodi mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački uz suslavlje mons. Josipa Mrzljaka, biskupa varaždinskog

1. rujna 2019. SVETA NEDJELJA 6,00 i 7,00 sati Svete mise s propovijedi u Župnoj crkvi

9,00 sati Duhovni program za hodočasnike – Zavjetna kapela na Svetištu

9,45 sati Procesija hodočasnika od Župne crkve do Zavjetne kapele. Procesiju i hodočasničku Sv. misu predvodi mons. Đuro Hranić, nadbiskup đakovačko-osječki, uz sudjelovanje biskupa domaćina mons. Josipa Mrzljaka, drugih biskupa i svećenika (uz direktni prijenos HRT, HKR i Radio Ludbrega)

30. kolovoza 15,00 sati

Nogometni turnir veterana povodom obilježavanja 100-te godišnjice postojanja nogometnog kluba „Podravina“ (Gradski stadion Ludbreg)

27. kolovoza 17,00 sati Javna tribina „O okolišu se pobrini i otpad zbrini“ – predavač Mirela Holy (Vijećnica Centra za kulturu „D. Novak“)

19,30 sati Koncert Puhačkog orkestra grada Ludbrega (Atrij dvorca Batthyany)

28. kolovoza 18,00 sati Izložba Udruge „Žene iz Centra svijeta“ – „Blago iz bakine škrinje“

17,00 sati

Prvenstvena nogometna utakmica 3. HNL sjever (Gradski stadion Ludbreg)

21,00 sat

Prigodni program

Otvorenje Centralnog šatora kod dvorca Batthyany – koncert grupe „Prljavo kazalište“

30. kolovoza

18,00 sati

(Vijećnica CZKI „D. Novak“ Ludbreg)

19,30 sati (Atrij dvorca Batthyany)

Otvorenje tradicionalnog Ludbreškog sejma uz prigodni program

(Trsekov vinski podrum, dvorac

18,00 sati Folklorni susreti u Centru svijeta u organizaciji KUD-a „Anka Ošpuh“ Ludbreg

Koncert Željka Bebeka

(Trg Sv. Trojstva)

(Centralni šator)

21,00 sati Koncert tamburaškog sastava

21,00 sat

Kokteli u dvorcu pod zvijezdama

„Zeleno želimo“

(Trg Sv. Trojstva)

Koncert Zagreb Brass Quinteta

18,00 - 00,00 sati

vjenčića i ukrasa po projektu

Batthyany)

„Vrelo nadahnuća“ – 7. književni natječaj duhovnog stvaralaštva Radio Ludbrega

24. – 28. kolovoza

10,00 sati kreativna radionica izrade

Etno gastro izložba u organizaciji Udruženja hrvatskih obrtnika Ludbreg (Trg Sv. Trojstva)

Dvorac Batthyany

31. kolovoza

Radionica lončarstva i

15,00 sati

(Bakina hiža)

29. kolovoza

31. kolovoza 17,30 sati

„Bosutski bećari“ (Centralni šator)

30. kolovoza – 1. rujna 9,00 – 19,00 sati

• Prodajna izložba čajeva • Sajam antikviteta • Slobodan ulaz u Kapelicu Sv. Križa

8

Zdravlje

Regionalni tjednik || 21. kolovoza 2019., br. 155

VJEŽBANJE ČLANOVA KLUBA LARINGEKTOMIRANIH

ZDRAVLJE

Na redovitom sastanku Kluba laringektomiranih Županijske lige protiv raka Čakovec, održanom prošloga tjedna u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije, provodile su se vježbe za glavu, ramena, vrat i druge mišićne skupine. Za vježbanje su korištene male fitness lopte dobivene u okviru projekta „Živjeti zdravo“,

a vježbanje je predvodila dr. med.

Renata Kutnjak Kiš. Redovito provođenje takvih vježbi vrlo je važno za očuvanje kvalitete života laringektomiranih osoba.

Redoviti sastanci Kluba održavaju se svake prve srijede u mjesecu od 9 do 10 sati u predavaonici zdravstvenog odgoja Zavoda za javno zdravstvo MŽ u Čakovcu.

NA SNAZI POJAČANE PREVENTIVNE MJERE

Hoće li afrička svinjska kuga zatvoriti farme?

OBAVIJEST O REMONTU

Nakratko se zatvaraju Gradski bazeni Svi Čakovčani i Čakovčanke koji se u rujnu spremaju plivati na Gradske bazene, morat će svoje planove malo prilagoditi. Naime, zbog redovnoga godišnjeg remonta, u razdoblju od 2. do 12. rujna zatvaraju se Gradski bazeni „Marija Ružić“ Čakovec.

U vrijeme remonta prostori

bazena bit će zatvoreni za sve korisnike, a Recepcija će raditi radnim danom od 8 do 20 sati (od 2. do 6. rujna i od 9. do 12. rujna), u subotu, 7. rujna, od 8 do 14 sati, a u nedjelju, 8. rujna, objekt je zatvoren.

Planirani početak rada bazena je u petak, 13. rujna.

ŠTO JE VREDNIJE? Ove nedjelje posjeti će nas poznati svjetski neurokirurg dr. Charles Branch. Njegova su specijalnost operacije mozga i kralježnice. Ima više od 30 patenata raznih specijalnih kirurških alata koji se koriste diljem svijete kod ovih vrlo složenih, a često i veoma riskantnih, operacija.

U petak i subotu bit će glavni govornik na neurokirurškom simpoziju u Zagrebu. Simpoziju će prisustvovati svi značajni neurokirurzi iz Hrvatske. Sve se to organizira kako bi naši liječnici još bolje mogli pomoći čovjeku. Ima li nešto uzvišenije od toga? A dr.

Charles je i vjernik. Divi se savršenstvu čovjeka a posebno mozga i kralježnice. Zato dr.

Charles svakoj operaciji pristupa sa strahopoštovanjem, diveći se divnom djelu koje je Bog ostvario u čovjeku. Kao vrhunski liječnik dr. Charles zarađuje jako puno novaca.

On i njegova obitelj odlučili znatan dio njegovih primanja donirati, na mjesečnoj bazi, za Božje djelo. Tako je on donator za tiskanje Biblija, koje možete naručiti ako nazovete naš broj telefona. Na jednom od svojih predavanje je rekao kao je posao neurokirurga izuzetno zahtjevan, značajan a time cijenjen diljem svijeta. Danas neurokirurzi pomažu gdje je medicina, prije samo nekoliko godina, bila nemoćna. Pa ipak, dr. Charles smatra da je njegov doprinos kod tiskanja Biblija daleko značajniji. Naime, kao liječnik on pomaže da osoba

Mladen Dominić Kristova Crkva kvalitetnije proživi ostatak života, a preko Biblija on pomaže da mnogi ljudi imaju život vječni. Što je važnije?

Dr. Charles je skromna osoba, te će sljedeće nedjelje u sklopu našeg bogoslužja u 10 sati govoriti na temu — Čovjek i Bog. Dođite i budite blagoslovljeni! prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Nazovite nas na 042 311 202.

Posjetite nas sljedeće nedjelje u 10 sati na našem redovitom bogoslužju.

Kristova Crkva Varaždin Vilka Novaka 48f www.kristova-crkva.hr

Posljednjih mjesec dana svinjogojci strepe od pojave afričke svinjske kuge na svojim domaćinstvima ili farmama, posebice jer je pojava virusa zabilježena u susjednoj Srbiji PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

na farmi“.

- Posjednici svinja koji se neće pridržavati propisanih mjera neće moći ostvariti pravo na nadoknadu štete za usmrćene svinje u slučaju pojave ASK – navode iz Ministarstva.

Iako još službeno nije potvrđena u Hrvatskoj (najbliže je zabilježena u Srbiji), Ministarstvo poljoprivrede izvijestilo je građane da su na snazi pojačane preventivne mjere protiv pojave afričke svinjske kuge (ASK). Glavni je cilj preventivnih mjera održavanje statusa zemlje slobodne od tog virusa i rano otkrivanje njegovog unosa kako bi se pravovremeno i žurno provele mjere radi sprečavanja daljnjeg širenja.

Svinje, svježe meso i proizvode od mesa svinja kupujte isključivo u registriranim,

Pojava

Iz Hrvatskog veterinarskog instituta doznajemo da u Hrvatskoj ASK nije nikada zabilježena niti do danas nije bilo osnovanih sumnji na tu bolest. Čak ni tijekom 1957. kada se ASK prvi put pojavila i proširila Europom bolest nije zabilježena u Hrvatskoj.

Usprkos tome, Hrvatska je poduzela sve mjere prevencije, a u slučaju pojave bolesti struka je spremna odgovoriti, ističe izv. prof. dr. sc. Lorena Jemeršić, dr. med. vet., iz Virološkog odjela Hrvatskog veterinarskog instituta.

Objasnila je da je još 2010.

Hrvatska započela provoditi Programe nadziranja ASK u domaćih i divljih svinja, što je podrazumijevalo provedbu aktivnog i pasivnog monitoringa. Po tome je Hrvatska prva u EU koja je ozbiljno započela nadzor i prije nego što je objavljen prvi slučaj bolesti na području Europe.

No, koliko je dosad u Hrvatskoj testirano uzoraka krvi divljih i domaćih svinja na prisutnost virusa afričke svinjske kuge? Iz Veterinarskog instituta objašnjavaju da je Ministarstvo poljoprivrede u Programu nadzora povećao očekivani broj pretraživanja na ASK koje se provodi tijekom cijele godine.

- Smatra se da će tijekom godine biti pretraženo oko 6000 uzoraka domaćih, odnosno 4500 uzoraka divljih svinja. To podrazumijeva aktivno uzorkovanje koje će se provoditi tijekom godine u uzgojima svinja ili tijekom izlovljavanja divljih svinja, ali i pasivno uzorkovanje svih

odobrenim objektima koji su pod nadzorom.

O KAKVOJ JE BOLESTI RIJEČ?

Nije opasna za ljude i druge životinje

Afrička svinjska kuga je kontagiozna virusna zarazna bolest isključivo domaćih i divljih svinja, koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost svinja može doseći i 100%, objašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede.

Bolest nije opasna za ljude i druge životinje. Uzročnik bolesti je DNA virus s ovojnicom

svinja koje pokazuju znakove bolesti nepoznatog uzroka ili uginulih svinja nepoznatog uzroka uginuća. To vrijedi za domaće i divlje svinje otkada se provodi Program nadzora (2010.) do danas – navodi izv. prof. dr. sc. Lorena Jemeršić.

Iz Ministarstva poljoprivrede ističu da sve dok su na snazi preventivne mjere strogo je zabranjeno unošenje proizvoda životinjskog podrijetla na farme svinja, prijevoz svinja u prijevoznim sredstvima

koji spada u rod Asfivirusa iz porodice Asfarviridae.

- ASK je bolest koja se vrlo brzo širi bez obzira na granice te ima ozbiljne socioekonomske i javno zdravstvene posljedice što ima izrazito negativan utjecaj na međunarodni promet svinja, svinjskog mesa i proizvoda podrijetlom od svinjskog mesa - navode.

koja nisu očišćena, oprana i dezinficirana te premještanje svinja iz jednog uzgoja u drugi bez propisane popratne dokumentacije.

Svinje se ne smije držati na neregistriranim gospodarstvima ili na otvorenom bez odobrenja veterinarske inspekcije, a najstrože je zabranjeno zakapanje lešina i nusproizvoda životinjskog podrijetla. Posjednici su također dužni voditi ažurnu evidenciju „Registar svinja

Lovoovlaštenici su također dužni pridržavati se biosigurnosnih mjera prije, tijekom i nakon lova te aktivno tražiti i prijaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji svaku pronađenu uginulu divlju svinju (uključujući i stradale u prometu i odstrijeljene bolesne).

Građani se pozivaju da svinje, svježe meso i proizvode od mesa svinja kupuju isključivo u registriranim, odnosno odobrenim objektima koji su pod nadzorom te da se prije kupnje informiraju o podrijetlu i da traže svu propisanu dokumentaciju.

- Svaki pokušaj ilegalnog prometa svinja, svježeg mesa svinja i proizvoda od mesa svinja bit će najstrože sankcioniran te se pozivaju građani da svako saznanje o tome prijave Državnom inspektoratu Republike Hrvatske (DIRH).

U slučaju pojave ASK ugrožena je cjelokupna svinjogojska proizvodnja u Hrvatskoj pa je od općeg interesa da se pojava ove bolesti spriječi, a u slučaju njene pojave da se što ranije otkrije kako bi posljedice izbijanja bile svedene na najmanju moguću mjeru - objašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede, čija je resorna ministrica Marija Vučković također istaknula da je od presudne važnosti pridržavati se svih propisanih mjera sigurnosti da bismo zaštitili naše svinjogojstvo.

Život

21. kolovoza 2019., br. 155 || Regionalni tjednik

9

ŠKOLSKI I FAKULTETSKI USPJESI MLADE VARAŽDINKE LETICIJE OREŠKI

“Želim dokazati da sam spremna za sve izazove koje život nosi!”

Diplomski rad obranila je na engleskom jeziku te je u srpnju postala vlasnicom čak dviju diploma – Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Orléansu u Francuskoj. Godinu dana tijekom srednje škole provela je u SAD-u, a u sjećanju joj je i boravak u Austriji na stručnoj praksi.

PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

je i pobliže objasnila što su to zebra-ribice.

Riječ je o organizmima koji se brzo razmnožavaju, a embriji koje nakon oplodnje ostave su transparentni, čime se lakše proučava što se sve s njima događa, a jednostavno ih je i skupiti. U laboratorijima su već usavršeni i do određene mjere poznat im je genom. Budući da su kralježnjaci, u korelaciji su s ljudima, što je bio i razlog zašto ih je odabrala za proučavanje.

– Tema diplomskog rada bila je istraživanje uloge jednog proteina i gena koji kodira za taj protein, na razini različitih faza razvoja, tako da sam zebra-ribice proučavala na raznim tkivima. Primjerice, s mentorima na

Iako je tek zakoračila u 25. godinu života, iza sebe ima već podužu listu stvari na koje može biti vrlo ponosna. Boravak u Sjedinjenim Američkim Državama, Austriji i Francuskoj, diplome u džepu, mnogo istrčanih kilometara i još više pročitanih stranica knjiga i stručne literature… To je samo dio života mlade Varaždinke Leticije Oreški, odnedavno i ponosne vlasnice čak dviju diploma – jedne sa Sveučilišta u Zagrebu, a druge sa Sveučilišta u Orléansu u Francuskoj, čime je stekla titule diplomirane inženjerke molekularne biotehnologije i diplomirane inženjerke bioindustrijskih tehnika.

Tajna njezina uspjeha je u dobroj organizaciji, a još od djetinjstva gaji ljubav prema sportu

Put do diploma

Naime, prije nekoliko godina na preddiplomskom studiju Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu upisala je smjer Biotehnologija, a na diplomskom Molekularnu biotehnologiju, čime je spojila ono što najviše voli – biologiju i prirodne znanosti s inženjerstvom.

Do dvojne diplome došla je raspisanim natječajem na diplomskom studiju za 10-ero najboljih studenata prema prosjeku i pohađanju izvannastavnih aktivnosti, koji se provodi s Prirodoslovno-matematičkim fakultetom u Zagrebu i Sveučilištem u Orléansu, gdje je provela mjesec dana pohađajući nastavu. Prije druženja u Francuskoj s mladim znanstvenicima iz cijelog svijeta, s kolegama sa svog fakulteta i PMF-a, uz praksu, odslušala je deset kolegija na hrvatskom ili engleskom jeziku, koji su, osim na fakultetima, izvedeni i u Imunološkom zavodu i Institutu „Ruđer Bošković“ u Zagrebu.

– Primjerice, cijeli tjedan slušali smo o eksperimentalnoj imunologiji, učili o karcinomima i autoimunim bolestima malo intenzivnije nego što bismo to radili u okviru redovne nastave. Jedna nam je profesorica iz Francuske govorila i o biooslikavanju… Čitali smo i prave znanstvene članke i na temelju njih održali seminar pred kolegama, koji se vodi kao pravi stručni rad – rekla je Leticija, kojoj je jedan od najdražih dijelova fakultetskog obrazovanja bio put u grad Orléans početkom ove godine.

Ondje je provela tri tjedna, nakon čega se kao jedina od 10-ero studenata odlučila vratiti u Zagreb kako bi napisala i obranila diplomski rad. Odluku o povratku kući donijela je vrlo lako jer već ima iskustva u odlasku iz Hrvatske na stručnu praksu. Još je na trećoj godini studija dva mjeseca provela na praksi u Austriji, gdje je u

LETICIJA OTKRIVA TKO JOJ JE UZOR U ŽIVOTU

“Radman me nadahnuo da karijeru usmjerim prema znanosti…”

– Kad sam pisala ispite državne mature, uza sve obveze pročitala sam knjigu, odnosno skup intervjua sa znanstvenikom Miroslavom Radmanom, koji me nadahnuo da svoju karijeru usmjerim prema znanosti – rekla je Leticija Oreški. Na njezinu noćnom ormariću trenutno stoji knjiga „Gifted Hands“ Bena

Carsona, prvog Afroamerikanca koji je razdvojio sijamske blizance.

Vješta je i u sviranju violine, a jedan je njezin likovni rad bio izložen u Klovićevim dvorima u Zagrebu, na temu kubizma. Ranije je objavila i pjesmu na kajkavskom, koju je predstavila na jednom natjecanju u Zelini.

S obitelji i prijateljima na svečanoj dodjeli diploma na Pravnom fakultetu u Zagrebu 12. srpnja

mikrobiološkom laboratoriju analizirala vodu, sve na njemačkom jeziku.

– Bilo mi je lijepo u Francuskoj, ali mislim da je šest mjeseci možda predug period za mene, posebice zato što su

mi ponuđeni isti uvjeti i ondje i ovdje. Stoga sam se nakon tri tjedna vratila, a u tom periodu odradila sam laboratorijske vježbe s tumorskim staničnim linijama, odslušala razna predavanja i položila ispite. Oni koji

su ostali, rasporedili su se po francuskim gradovima: radili su na biljnim stanicama, terapije za sklerozu na miševima, kristalografiju, s nanočesticama…

Ja sam odabrala rad na zebraribicama na „Ruđeru“ – navela

„Ruđeru“ htjeli smo usporediti kako se gen kod muških i ženskih ribica aktivira u različitim organima i fazama embrija nakon oplodnje. Suvremena literatura govorila nam je da taj gen ima neku ulogu u razmnožavanju i diobi stanica, a nije do kraja otkriveno koliku – govori nam mlada znanstvenica.

Diplomski rad napisala je na engleskom jeziku, a obranu je odradila zasebno od redovnog studija, u srpnju ove godine u Zagrebu. Budući da je njih 10ero imalo dosta različite teme, komisiju su činili jedan član iz Hrvatske i jedan iz Francuske, uz mentore. Svatko od njih je postavio po tri pitanja, a komunicirali su putem videokonferencije. Nakon obrane uslijedila je svečana promocija na Pravnom fakultetu u Zagrebu, održana na francuskom jeziku.

Nakon promocije, s kolegama je pozvana na svečanost u Hotel Esplanade u Zagrebu, gdje je upoznala Jadranku Kosor i brojne veleposlanike.

– Promocija je bila prekrasna.

Osjećam se predobro i nadam se da će mi diploma pomoći dalje u zapošljavanju. Zadnjih šest godina provela sam u Zagrebu i ondje postoji niz mogućnosti.

No, s obzirom na to kako biotehnologija izgleda vani, gdje konstruiraju organe u 3D tehnici, proizvode biogoriva i slično, još nije u tolikoj mjeri razvijena kod nas – govori nam Leticija.

Kada bi joj netko ponudio dobre uvjete, ne bi dvojila otići iz Hrvatske jer, osim u Austriji i Francuskoj, godinu dana provela je i u Sjedinjenim Američkim Državama, za što je bio zaslužan njezin pradjed, koji je živio u Chicagu te se na kraju vratio u

Hrvatsku.

– Baka je uvijek pričala da je to „obećana zemlja“, da je pradjed kući dolazio noseći odijelo i svakakve potrepštine. Od treće godine života učila sam engleski jezik u jednoj školi stranih jezika, tako da mi je engleski doslovno kao drugi hrvatski, što je pomoglo u odluci da u srednjoj školi odem na godinu dana u SAD, u grad Dexter u saveznoj državi Michigan, što mi je omogućio lokalni Rotary klub – rekla je ova bivša učenica Prve gimnazije Varaždin.

U Americi je pohađala četvrti razred srednje škole, a u Hrvatskoj treći i neke napredne predmete kao što je biologija.

Smještena je bila kod dviju obitelji, a pronašla je vremena i za treninge kros-trčanja i vaterpola.

– Kad sam se vratila, morala sam, nažalost, još polagati dosta razlikovnih predmeta, poput logike, hrvatskog jezika, biologije, matematike i glazbenog, uz pripremanje za državnu maturu i pohađanje četvrtog razreda srednje. Te sam godine bila prva na Županijskom natjecanju iz biologije, a bila sam i treća u Županiji iz engleskog jezika. I da, od svih predmeta državne mature, jedino sam iz biologije dobila peticu – govori uz osmijeh i dodaje da je „život uvijek imao svoje načine da sve dovede u red“.

– Kad sam bila malena, htjela sam upisati veterinu. U srednjoj sam upisala dodatnu mikrobiologiju jer su me zanimali mikroorganizmi, završila sam na PBF-u, gdje nismo radili sa životinjama, ali je moj diplomski ipak bio rad na ribicama.

Moja praksa u Austriji vezana je uz vodu, tako da je sve bilo na neki način povezano. Baš me zanima kamo će me život dalje odvesti – navela je ova svestrana mlada Varaždinka, čije su dvije sestre, Lukrecija i Patricija, također uspješne mlade žene, na ponos roditelja, Marijana i Aleksandre Oreški.

Otkriva da je tajna njezina uspjeha u dobroj organizaciji, a još odmalena gaji ljubav prema sportskim aktivnostima, koji joj pomažu u nošenju sa stresnim situacijama. Svake godine odradi barem pet humanitarnih ili rekreativnih utrka u Zagrebu, a vrijeme krati i čitanjem knjiga, često biografija.

– Sve sam to radila za neku svoju sigurnost u budućnosti.

Razmišljala sam da u svojoj mladosti moram što više toga napraviti kako bih kasnije u životu i karijeri bila sigurna u sebe i svoj rad. Gdje god da dođem, ne želim da mi bude neugodno, želim se snaći i dokazati da sam spremna i sposobna za sve izazove – zaključila je Leticija Oreški, o čijim ćemo uspjesima još zasigurno mnogo čuti u vremenu koje dolazi.

10 Školstvo

Regionalni tjednik || 21. kolovoza 2019., br. 155

RANG LISTA: SMJEŠTAJ U STUDENTSKI DOM ČAKOVEC

ŠKOLSTVO

Studentski dom Čakovec objavio je privremenu rang listu studenata koji su ostvarili pravo na subvencionirani smještaj u Studentskom domu Čakovec. Pravo na smještaj ostvarilo je 36-ero studenata i brucoša, bez postdiplomaca, dok četvero njih nije ostvarilo zadane uvjete.

Studenti mogu podnijeti prigovor na rezultate natječaja do 23. kolovoza, bez obzira na način dostave, na adresu Me-

đimurskog veleučilišta u Čakovcu, Bana Josipa Jelačića 22/a, 40000 Čakovec, uz naznaku „Povjerenstvo za rješavanje prigovora“.

Konačna rang lista biti će objavljena najkasnije do 27. kolovoza i bit će objavljena na mrežnoj stranici Studentskoga doma Čakovec (http://studomck.mev.hr) te na Oglasnoj ploči Međimurskog veleučilišta u Čakovcu i Studentskog doma Čakovec.

Uz konačne rezultate bit će objavljene i ostale informacije vezane uz useljenje studenata u Studentski dom Čakovec.

Svi studenti koji su ostvarili pravo na smještaj u Studentski dom Čakovec dužni su prije useljenja osigurati liječničku potvrdu da nema kontraindikacija za smještaj u dom sukladno čl. 5. Pravilnika o domskom redu i uvjetima boravka studenata u Studentskom domu Čakovec.

REZULTATI MEĐUNARODNOG ISTRAŽIVANJA O ZDRAVSTVENOM PO

Raste broj učenika koji su opt školom, većina njih gubi povjerenj

Globalno je anketirano više od 210.000 učenika, od toga 5741 učenik i učenica iz Hrvatske, a u istraživanje su uključeni učenici u dobi podaci o kvaliteti i značajkama školskog okruženja kao onoga koje u velikoj mjeri utječe na zdravlje i pona PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana mladih, 12. kolovoza, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je rezultate međunarodnog istraživanja o zdravstvenom ponašanju učenika (Health Behaviour in Schoolaged Children, HBSC), koje se već više od 30 godina provodi u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom u više od 40 zemalja i regija Europe i

Lani je zabilježen porast opterećenja školom kod učenica za gotovo 10 posto više nego 2014. godine

svijeta, uključujući i Hrvatsku.

Posljednji put provedeno je 2018., kada je globalno anketirano više od 210.000 učenika, od toga 5741 učenik i učenica iz Hrvatske, a u istraživanje su uključeni učenici u dobi od 11, 13 i 15 godina.

Ovogodišnja tema Međunarodnog dana mladih je „Transformiranje obrazovanja“, a u okviru istraživanja otkriveni su zanimljivi podaci o kvaliteti i značajkama školskog okruženja kao onoga koje u velikoj mjeri utječe na zdravlje i ponašanje učenika.

Obrađene teme su: vole li učenici i učenice školu, opte-

rećenje školskim obvezama, stavovi i mišljenja učenika o drugim učenicima iz razreda te stavovi i mišljenja o profesorima u školi.

Trinaestogodišnjaci osjećaju opterećenost školom više od prosjeka ostalih zemalja uključenih u istraživanje

Hrvatska 2018. godine

Što su rezultati otkrili o đacima iz Hrvatske u 2018. godini? Udio učenika i učenica koji jako vole školu je nizak, kako za učenike, tako i za učenice, čime je Hrvatska u svim dobnim skupinama ispod prosjeka. Najbolji interes za školu, iako porazan, pokazuju ispitanici u dobi od 11 godina – njih tek 15 posto jako voli školu.

No, iako je Hrvatska po ovim podacima i dalje pri dnu ljestvice zemalja uključenih u istraživanje, kao što je bila i u prethodnim valovima provedbe istraživanja, situacija među petnaestogodišnjacima se ipak blago poboljšala 2018. u odnosu na prethodne godine, ističu iz HZJZ-a.

Analizirali su i opterećenje školskim obvezama, što su opisali kao „biti pod trajnim stresom koji može negativno utjecati na školski uspjeh, ali i na zdravlje, zdravstveno ponašanje i dobrobit učenika“, uz dodatak da se takvi učenici češće upuštaju u rizična ponašanja, pate od zdravstvenih smetnji te imaju niže samopoštovanje.

Rezultati govore da udio učenika koji se osjećaju opterećeni školom (dosta ili puno) raste od 22,7 posto u dobi od 11 godina preko 41,8 posto u dobi od 13 godina do 33 posto u dobi od 15 godina.

Učenice su u dobi od 13 i 15 godina više opterećene od učenika (43 posto, odnosno 48,4 posto) dok su u dobi od 11 manje opterećene. Tako su u dobi od 11 godina školske obveze veliko opterećenje za 21,7 posto učenica, a u dobi od 13 godina za njih 43 posto.

– Po opterećenosti školom naša je zemlja ispod prosjeka HBSC zemalja u dobi od 11 i

15 godina, dok trinaestogodišnjaci osjećaju opterećenost školom više od prosjeka ostalih HBSC zemalja – objašnjavaju iz HZJZ-a.

Zanimljivo je da udio učenika i učenica u dobi od 15 godina koji su dosta ili puno opterećeni školom raste kontinuirano od 2002. godine.

Porast je više izražen kod dječaka do 2014., kada se spolna

razlika gubi. Zabrinjavajući je porast opterećenja školom kod učenica 2018. godine za skoro 10 posto više negoli 2014. godine.

Stavovi i mišljenja

Učenicima je postavljeno i nekoliko izjava o učenicima iz razreda. S tvrdnjom da „učenici u mom razredu vole biti zajedno“ slaže se oko 70

posto učenika, najviše u dobi od 11 godina.

U usporedbi s dječacima, udio djevojčica koje se slažu s istom izjavom nešto je niži u svim dobnim skupinama te iznosi 62,6 posto (11 godina), 55,4 posto (13 godina) i 56,3 posto (15 godina), čime se zaključuje da učenici u Hrvatskoj vole biti zajedno manje od prosjeka ostalih

Školstvo

21. kolovoza 2019., br. 155 || Regionalni tjednik

11

25 STUDENATA PODSTANARA OSTVARILO JE PRAVO NA SUBVENCIJE SMJEŠTAJA Studentski centar Varaždin objavio je privremene rezultate natječaja za smještaj redovnih studenata u domove Studentskoga centra Varaždin i subvencije smještaja u akademskoj godini 2019./2020.

U skladu s odlukom Ministarstva znanosti i obrazovanja, u studentske domove SC-a Varaždin smješteno je 811 studenata, a

pravo na subvencije za studente podstanare u Čakovcu ostvarilo je 25 studenata, u Križevcima dva studenta, u Koprivnici 20 studenata i u Bjelovaru 10 studenata.

Ostvareno pravo i broj bodova po pojedinom kriteriju, kao i cijelu liste po broju bodova te pojedinačne liste po ostvarenim pravima studenti mogu pogledati na

oglasnoj ploči SC Varaždin ili na adresi www.scvz.unizg.hr/natjecaj.

Konačni rezultati bit će objavljeni nakon rješavanja pristiglih prigovora. Uz konačne rezultate studenti će dobiti upute na koji način će birati (rezervirati) sobe i sve što trebaju dalje činiti vezano uz useljenje.

U studentske domove Studentskog centra Varaždin smješteno je 811 studenata, odlučilo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja

ONAŠANJU UČENIKA

terećeni nje u učitelje

od 11, 13 i 15 godina. Otkriveni su zanimljivi ašanje učenika.

KAMPOVIMA IZ RUKOMETA I ŠAHA ZADOVOLJNI SU I RODITELJI:

“Djeca nisu troma, kreću se i čine dobro za svoje zdravlje!”

Kampovi iz šaha i rukometa održani su od 12. do 17. kolovoza u II. osnovnoj školi Čakovec. Jedni su se upoznali s osnovama rukometa, dok su drugi naučili osnove drevne strateške igre - šaha.

PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

Nakon tenisa, ljetni sportski kampovi „Svaki tjedan sport jedan“ u organizaciji Zajednice sportskih udruga Čakovca nastavili su se i proteklog tjedna kampovima iz šaha i rukometa. Oba kampa održana su u II. osnovnoj školi Čakovec.

Aktivnosti

zemalja u kojima se provodi ovo istraživanje.

Dobra je vijest da se učenici u Hrvatskoj u većem postotku nego u ostalim zemljama obuhvaćenim istraživanjem slažu da je većina učenika prijateljski raspoložena i želi pomoći.

Optimističan je i podatak da osam od deset učenika smatra da ih drugi prihvaćaju kakvima jesu, što je više od ostalih zemalja u kojima se istraživanje provodi. Kod učenika ta se brojka kreće u rangu od oko 80 posto, dok je u usporedbi s njima udio učenica koje se slažu s tom tvrdnjom niži u svim dobnim skupinama te iznosi oko 70 posto.

Učenicima je postavljeno i nekoliko pitanja o profesorima u školi, a proizašli podaci govore da učenici i učenice u svim dobnim skupinama u manjem postotku osjećaju da ih profesori prihvaćaju kakvima jesu nego što je prosjek ostalih zemalja u kojima se

provodi istraživanje.

Osjećaj učenika da profesori vode brigu o njima kao osobama pada s dobi u oba spola, kao i povjerenje učenika u profesore, koje je u oba spola ispod prosjeka zemalja obuhvaćenih istraživanjem, osim kod učenika u dobi od

Učenici u Hrvatskoj slažu se da je većina učenika prijateljski raspoložena i želi pomoći 11 godina, gdje je postotak isti kao i HBSC prosjek (76,3 posto).

Primjerice, nešto manje od 80 posto jedanaestogodišnjakinja izjavilo je da imaju veliko povjerenje u profesore, dok je na tu istu izjavu potvrdno odgovorilo tek nešto manje od 30 posto petnaestogodišnjakinja.

Drugi kamp iz rukometa u ovoljetnom serijalu provodio je Muški rukometni klub Čakovec, a voditelj kampa Davor Varga rekao je da je iznimno zadovoljan brojem polaznika, kojih je bilo više od 80.

- Podijelili smo kamp na dva dijela, za djevojčice od 8 do 10, a za dječake od 10 do 12 sati.

To smo napravili i prošle godine, kada smo također imali mnogo polaznika i pokazalo se jako dobrim - izjavio je Varga.

Govoreći o tome što će čakovečki školarci raditi od ponedjeljka do subote (u četvrtak zbog blagdana Velike Gospe kamp nije održan), naveo je da će im se demonstrirati osnove rukometa.

- Mnogi od njih su već dolazili na kampove proteklih godina i s njima će to ići mnogo lakše, no najvažnije je da se na kampu dobro zabave pa ćemo im sve pokazati putem igre i uživancije - naglasio je na početku održavanja kampa.

Varga je posebno istaknuo odličnu suradnju sa Ženskim rukometnim klubom Zrinski.

Naime, iako je propu u lipnju u dvorani Ekonomske škole, voditelj kampa kada je proMuški rukometni klub voditelj bio Voditelj kampa iz Č a ko v e c , ŽRK Zrinsa djevojski, a s rukometa Davor dječacima čicama Varga rekao je da je su radi li rade tretreneri iz neri iz iznimno zadovoljan MRK Čatoga ženbrojem polaznika, skog r ukovec.

Rukometkometnog kojih je više od 80 kluba. ni kamp odrSlično je žan je također bilo na pr vom na čakovečkom rukometnom kamJugu, u dvorani II. OŠ

Čakovec, a u učionici iste škole Šahovsko društvo Međimurje provodio je kamp iz šaha.

Više od 40 mališana naučilo je osnove ove drevne strateške igre, a među njima su bila i braća Belko: 10-godišnja Korina i sedmogodišnji Maksim iz Čakovca, koje je na kamp dovela majka Marijana, profesorica geografije. Rekla je da su kampovi odlična ideja te da su njezina djeca redoviti polaznici.

- Razbijaju ljetnu dosadu, educiraju mališane o novim sportovima te nude mogućnost kasnijeg uključivanja u trenažni proces u klubovima - rekla je i dodala da njezina djeca, ali i brojni drugi zbog kampova nisu samo kod kuće uz računala ili televiziju.

- Djeca nisu troma, kreću se i čine dobro za svoje zdravlje poručila je profesorica Belko.

Ljetni sportski kampovi namijenjeni su čakovečkim školarcima, a održavaju se tijekom ljetnih školskih praznika od 2006. godine.

12 Kulturni obzor

Regionalni tjednik || 21. kolovoza 2019., br. 155

KULTURNI OBZOR

PREDSTAVLJANJE ZBIRKE PJESAMA JAGODE VIČEVIĆ Jagoda Vičević iz Praporčana, pjesnikinja koja kao učiteljica radi u Osnovnoj školi u Macincu, upravo je završila s radom na vlastitoj pjesničkoj zbirci pod nazivom “Kraj tebe stih” koju će uskoro i predstaviti. Zbirka obuhvaća 160 pjesama različite tematike pisanih na hrvatskome standardu te na kajkavskome narječju. Knjiga će biti predstavljena u petak, 30. kolovoza, u 18 sati u Scheie-

rovoj zgradi u Čakovcu. Predstavit će je pjesnik Danijel Kralj iz Lopatinca.

Stihove će kazivati članovi Kazališne družine Pinklec Jelena Dokleja i Alen Barbić te član Dramskoga studija Dada Kazališne družine Pinklec Juraj Vičević.

Za glazbenu pratnju bit će zadužena mlada pjevačica, također iz Praporčana, Viktoria Brezarić. Ilustratorica pjesničke zbirke je Marina Mrazović.

BIG BAND ČAKOVEC PREDSTAVIO SE NA JUBILARNOME 25. NIŠVILLEU

Mario Jagec: “Nadamo se reprizi ovoga prekrasnog iskustva iduće godine!“ Čakovečki sastav predstavio se Jagecovom obradom međimurske pjesme “F Kotoribi cug mašina fučnula”. Osobito ih je obradovala izrazito pozitivna reakcija publike i kolega na njihov nastup.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Više od 20 članova Big banda Čakovec nedavno je nastupalo u trećem najvećem srpskome gradu Nišu na tamošnjem jubilarnome 25. Nišvilleu. Nišville je jazz festival koji ima ugled najvažnijega u regiji. Festival obuhvaća i razna kulturna događanja.

Dva rekorda

– Moram spomenuti da smo tijekom boravka u Nišu srušili dva rekorda: na Big band summitu po prvi je puta istovremeno nastupalo čak pet big band sastava! Bili su to, uz nas, domaći Big band iz Niša, Big band iz Blagoevgrada, grada-prijatelja Čakovca, Big band iz Buenos Airesa te jedan internacionalni projekt-orkestar u kojem su svirali glazbenici iz Italije, Albanije i Srbije.

Drugi rekord ponešto je neslužbenijega karaktera: naš Mario Kanižaj slavio je rođendan te su mu čestitku istovremeno odsvirala čak tri big banda! – uz smijeh objašnjava voditelj Big banda Čakovec Mario Jagec.

– Za odlazak u Niš najviše

moramo zahvaliti Čakovčaninu Josipu Taradiju. On je već duže u kontaktu s organizatorima, s kojima nas je povezao. Meni osobno ovo je putovanje bilo ostvarenje sna iz mladosti, budući da sam još za vrijeme studija u Grazu čuo za taj festival.

Na zajedničkom nastupu big bandova nastupalo je više od stotinu glazbenika, pri čemu je najprije svaki orkestar izveo jednu skladbu po vlastitom izboru.

Big band Čakovec najesen priprema snimanje nosača zvuka s nekoliko međimurskih skladbi, ali i više koncerata Naš sastav predstavio se mojom obradom međimurske pjesme “F Kotoribi cug mašina fučnula”.

Osobito me obradovala izrazito pozitivna reakcija publike, ali i kolega, na naš nastup. Nakon toga svi smo zajedno odsvirali još dvije stvari posebno napisane za tu prigodu - “Nišville Jubilation” Duška Gojkovića te “Nišville”

Osim njih, na hip hop stageu bio je i splitski TBF, a Nišville nije propustio ni Vlatko Stefanovski Trio. Kako je vidljivo iz line-upa, festival više nije ograničen na okvire jazza, već je postao uistinu transžanrovskom manifestacijom. U njegovu sklopu predstavljaju se i druge umjetničke forme.

Programi se odvijaju od večernjih do ranojutarnjih sati. Jedna od stvari koju se brzo može primijetiti jest da u njihovim ne samo kafićima, već i pečenjarnicama, svira isključivo kvalitetna glazba.

U niškoj tvrđavi lani je otvoren i Muzej jazza, drugi toga tipa u Europi – objašnjava Mario.

Planovi

Stjepka Guta – dodaje Jagec, s napomenom da su s njima svirali i neki poznati gosti: proslavljeni pijanist Larry Vučković (ovogodišnji dobitnik nagrade Nišvillea za životno djelo), talijanski saksofonist Enzo Favata, malteški gitarist Sandro Zerafa te već spomenuti slavni srpski trubač i dirigent Stjepko Gut, koji je ujedno bio i glavni dirigent kod izvođenja zajedničkih kompozicija.

– Manifestacija je bila teh-

nički iznimno zahtjevna, osobito za ton majstore. Budući da je u jednom trenutku istovremeno nastupalo više od stotinu glazbenika, smješteni smo na dvije pozornice koje su međusobno bile povezane.

Imali smo vremena za samo jednu zajedničku probu, zbog čega je trebalo osigurati dobru komunikaciju, odnosno slušni monitoring. Unatoč izazovima, nastupi su prošli odlično. Slušalo nas je nekoliko tisuća posjetitelja! Na

ovom je Nišvilleu jedna od glavnih zvijezda bio američki saksofonist Maceo Parker, koji je dugo surađivao sa Jamesom Brownom, ali i Rayom Charlesom, Keithom Richardsom iz The Rolling Stonesa, Princeom, RHCPom i drugima. Drugi poznati jazz muzičari koji su nastupili bili su David Murray i Chris Potter, a predstavili su se i sin legendarnoga Fele Kutija, Seun Kuti, te unuk Boba Marleyja, Jo Mersa Marley.

Kaže da Big band Čakovec najesen priprema snimanje nosača zvuka s nekoliko međimurskih skladbi, ali i više koncerata. Izdvaja tradicionalni Božićni koncert te se nada ponovnom odlasku na Nišville iduće godine.

Za kraj zahvaljuje sponzorima, Međimurskoj županiji i tvrtki Rudi Express, što su im pomogli u ostvarivanju prekrasnog iskustva, te Baptističkoj crkvi s pastoralnim centrom u Čakovcu za ustupljivanje prostora za probe.

Kulturni obzor

21. kolovoza 2019., br. 155 || Regionalni tjednik

24. KOLOVOZA GRAD ČAKOVEC NA BUČOGRADU U atriju Županijske palače na Franjevačkom trgu u Varaždinu 23. kolovoza svoja vrata i ove godine otvara Bučograd, manifestacija na kojoj će sve do 31. kolovoza biti predstavljena bogata gastronomska ponuda, tradicijska i kulturna baština, poljoprivredni i drugi proizvodi Varaždinske županije, ali i susjedne Krapinsko-zagorske te Grada Čakovca. Brojni OPG-ovi iz Međimurja vezani uz proizvodnju bučinog ulja, ali i ostalih ekoloških proizvoda

koji su sada „in“ predstavit će se u četvrtak, 24. kolovoza, rekao je pročelnik Upravnog odjela za društvene, međunarodne poslove i odnose s javnošću Grada Čakovca David Vugrinec. – Smatramo da je važno da manifestacije poput Špancirfesta i Porcijunkulova zadovolje turističku, gastronomsku i svaku drugu ponudu u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i mislimo da je ovo odličan način promocije Međimurja – rekao je pročelnik Vugrinec.

13

Svetište Kraljice srca u Maloj Subotici, prvo hrvatsko Schönstattsko svetište, 24. kolovoza će proslaviti 10. obljetnicu posvete. Središnje misno slavlje u 11 sati predslavit će mons. Josip Mrzljak, apostolski administrator Varaždinske biskupije.

Velikoj će proslavi prethoditi trodnevna duhovna obnova koju će predvoditi pater Christoph Horn, duhovnik i ravnatelj Schönstattskog svetišta u Luzernu u Švicarskoj.

TIJEKOM PORCIJUNKULOVA ZRINSKA GARDA ODRŽALA ZANIMLJIVU EDUKATIVNU RADIONICU

Dvadesetak mališana u prvom naraštaju Malih gardista Poseban doživljaj za djecu odvijao se u subotu, 3. kolovoza, kada su s gardistima uz pratnju bubnjara, koji su držali smjenu straže, u mimohodu prošli od Trga Republike do Franjevačkoga trga i natrag PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

U sklopu Porcijunkulova od 31. srpnja do 3. kolovoza Zrinska garda Čakovec po prvi je puta organizirala radionicu “Mali gardist” za dječake i djevojčice od šest do deset godina starosti. Radionica je bila besplatna, a odvijala se na prostoru u sklopu štanda Zrinske garde u Perivoju Zrinskih.

Ukupno se 27 zainteresiranih mališana upoznalo sa radom i aktivnostima Zrinske garde, odorom i opremom gardista, njihovim uvježbavanjem, koračanjem, postrojavanjem, pozdravom sabljom, radom bubnjara i konjanika, kao i pucanjem iz topa te tko i kada može postati gardist.

Povijest Zrinskih

Uz to, ukratko su se informirali o životu i djelovanju Zrinskih u Čakovcu – Gradu Zrinskih i u Hrvatskoj, te o njihovu povijesnom značaju za naš kraj. Pričali su i o pozojima, bojali za ovu prigodu pripremljene bojanke i rješavali tematske križaljke, a svakoga dana osigurana je i okrepa. Radionicu je odlično vodio prvi gardist i prvi zapovjednik Zrinske garde Čakovec, sada dozapovjednik i član rukovodstva Zrinske garde, Mladen Obadić. Uz njega, u provedbi radionice su sudjelovali i dozapovjednik Nenad Štrek, gardist Renato Čuka, konjanik Vladimir Matić, bubnjar Leon Gudlin te topnik Marijan Murković.

Radionice je kao prosvjetna djelatnica i pedagog vodila i članica Zrinske garde Petra Srnec. Poseban doživljaj za djecu odvio se u subotu, 3. kolovoza, kada su sa gardistima uz pratnju bubnjara, koji su držali smjenu straže, u mimohodu prošli od Trga Republike do Franjevačkoga trga i natrag te privukli pozornost posjetitelja Porcijunkulova. Prvi naraštaj malih gardista na završnoj je svečanosti u subotu za svakoga člana nakon smjene straže na veliku svoju veliku radost i ponos roditelja od predsjed-

nika Zrinske garde Čakovec Đure Bela dobio diplomu, majicu Zrinske garde Čakovec i knjigu o gardi, a čestitao im je i Gardin počasni predsjednik Alojzije Sobočanec.

Program rada

Prvi mali gardisti Zrinske garde Čakovec tako su postali Nikša Ovčar, Jakob Žnidar, Nela Obadić, Jan Obadić, Mihael Vitez, Vito Kerman, Marvin Filipan, Ivan Gala i Lukas Belošević iz Čakovca, zatim Filip Sklepić i Jakov Trojko iz Šenkovca, Sebastijan Lesinger iz Štrigove, Luka Moharić iz Prekope, Šimun Petar Štrek, Nera Štrek i Fabijan Horvat iz Novoga Sela Rok, Leo Fučec iz Vučetinca, Fran Horvat iz Male Subotice, Jakov Bajkovec iz Savske Vesi, Martin Vučenik iz Strahoninca te Ognjen Zlatarek iz Nedelišća.

Oni su jednoglasno uzvratili pozdrav gardistima i pokazali

U provedbi radionice su sudjelovali zapovjednik Garde Mladen Obadić, dozapovjednik Nenad Štrek, gardist Renato Čuka, konjanik Vladimir Matić, bubnjar Leon Gudlin te topnik Marijan Murković koliko su ozbiljno shvatili ovu edukativnu radionicu. Sama radionica dio je programa rada Zrinske garde Čakovec u cilju njezine promocije i prijave novih kandidata za gardiste te je prihvaćena i po pozivu za potporu kulturnih programa Grada Čakovca. Zrinska garda Čakovec po prvi se puta na Porcijunkulovu predstavila na vlastitome posebno uređenome štandu sa svojim suvenirima, koji je vodio član Garde Stanko Grabar.

14 Zeleni kutak

Regionalni tjednik || 21. kolovoza 2019., br. 155

“DANI ZLATA I STARIH ZANATA” 31. KOLOVOZA Općina Donji Vidovec u subotu, 31. kolovoza, organizira već tradicionalnu manifestaciju „Dani zlata i starih zanata“. Početak je zakazan za 10 sati u Hotelu Golf, nakon čega u 12 sati slijedi otvaranje programa.

Posebno će zanimljivo biti na demonstraciji ispiranja zlata, kao i na panoramskoj vožnji čamcem devijacijskim kanalom HE Donja

ZELENI KUTAK MEĐIMURSKA PRIRODA

Posjetite Kuršanski lug ove nedjelje!

Piše: Ivana Rojko,

stručna suradnica za edukaciju, interpretaciju i promidžbu Putujete li često preko mosta prema Varaždinu? Pogledate li preko mosta kako mirno i ustrajno teče rijeka Drava?

Osvrnete li se malo ranije, pogled će vam s desne strane pasti na divnu zelenu šumu: Kuršanski lug. U povijesnim knjigama zabilježeno je da je upravo u Kuršanskom ili Kuršanečkom lugu stradao Nikola VII. Zrinski 1664. godine. U to vrijeme šuma Kuršanskog luga nije bila ograničena samo na jedan manji dio uz Dravu, već se protezala kilometrima diljem rijeke Drave. Danas je čovjek više od 60 posto prirodnih staništa prilagodio sebi. Stoga je vrlo važno da barem dio prirodnih staništa ostavimo divljim biljnim i životinjskim vrstama za život. Ostavimo li rijeku da teče, a šume da rastu, od njih možemo dobiti nemjerljivo mnogo. Učili smo u školi da od šuma dobivamo papir, drvo za potpalu i drvo za namještaj. Međutim, ne smijemo nikako zanemariti i vrijednosti koje nam daje šuma ukoliko ostane neposječena. Osim proizvodnje kisika bez kojeg ne možemo disati, šume nam pročišćavaju vodu bez koje ne možemo živjeti, a i štite nas od poplava, pročišćavaju onečišćen zrak, povoljno utječu na klimu te pružaju dom mnogim biljnim i životinjskim vrstama. Osim svih ovih esencijalnih koristi koje dobivamo od šuma, šume nas štite od vjetra, buke, prašine, a u ljetnim mjesecima

U SKLADU S PRIRODOM

Dubrava. Bogat kulturno-umjetnički program upotpunit će KUD Donji Vidovec i prijatelji, a za dobru zabavu u pobrinut će se bend Sto posto.

Posjetitelji će moći uživati i u odličnoj gastronomskoj ponudi starih jela i jela po želji te naučiti sve o tome kako se nekad na Dravi ispiralo zlato.

Posebno će zanimljivo biti na demonstraciji ispiranja zlata

ČIME SE BAVI JAVNA USTANOVA “M

Dr. sc. Mihaela Me je suživot s divljim

Djelatnici „Međimurske prirode“ smatraju da nam nedostaje t

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

pružaju nam odličan bijeg od vrućina i vreve ljudi. U Kuršanskom lugu danas stoji poučna pješačka staza posvećena poginulim policajcima u

Osim svih ovih esencijalnih koristi koje dobivamo od šuma, šume nas štite od vjetra, buke, prašine, a u ljetnim mjesecima pružaju nam odličan bijeg od vrućina i vreve ljudi Domovinskome ratu, a table opisuju prirodne vrijednosti šuma koje nas okružuju.

Stoga vas pozivamo da nam se pridružite u poučnoj šetnji Kuršanskim lugom u nedjelju 25. kolovoza s početkom u 17 sati. Dođite, sakrijte se od vrućina i prošećite s nama!

Praktički od svoga osnutka, Javna ustanova „Međimurska priroda“ suočava se s raznim problemima kakvi i inače prate pionire u raznim djelatnostima. Ustanova obavlja djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštićenih područja na prostoru Međimurske županije s ciljem zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara. Nadziru provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode te sudjeluju u prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode - monitoring. Djelatnost obavljaju kao javnu službu. Već neko vrijeme primaju puno poziva u kojima ljudi traže intervencije po pitanju raznih divljih životinja, što u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, kako kažu, nije u njihovoj nadležnosti.

Masovna histerija

– Ako itko komunicira sa svojim dionicima i javnošću, onda smo to mi. Ljudi se trebaju prestati bojati svoje okoline. Dobivamo sve više paničnih poziva o raznim problemima poput riđovki

Riđovka (Vipera berus)

Riđovku djelatnici “Međimurske prirode” nisu primijetili u Međimurju otkad djeluju.

Neupućenoj osobi jedna druga vrsta zmije, smukulja, na prvu može izgledati kao riđovka, no nema mjesta panici.

Smukulja (Coronella austriaca)

“Mali čuvari prirode” - nova edukativna društ Piše: Silvija Kolar-Fodor,

predsjednica Udruge Biovrt www.biovrt.com

Udruga Biovrt nastavlja educirati i inspirirati o životu u skladu s prirodom.

Nakon Škole vrtlarenja, predavanja diljem Hrvatske, uspostave banke sjemenja i programa Čuvara sjemenja, putem raznih projekata nastavljamo educirati velike i male.

Zaboravljeni svijet

S osnovnim školama već niz godina provodimo program školskih vrtova, a upravo je društvena igra “Mali čuvari prirode” novi edukacijski alat Udruge Biovrt, nastao u sklopu

projekta “Mali čuvari prirode za velike promjene” koji provodimo s partnerima, PŠ Novo Selo Rok i OŠ G. Mihaljevec.

Putem edukacijskoga programa u dvije škole educirali smo male čuvare prirode i ekološkovrtlarsku grupu, uveli učenike u zaboravljeni svijet baštine lokalne zajednice, povezujući djecu, učitelje, roditelje, volontere i mještane u zajednicu koja zajedno uči i unapređuje kvalitetu svog života. Kao edukativni alat koji će trajati generacijama, kreirana je i zanimljiva edukativna društvena igra. “Mali čuvari prirode” je edukativna igra za velike i male uz koju će učenici najbrže naučiti važne činjenice o čuvanju prirode i

bioraznolikosti.

Igra na zabavan i jednostavan način pomaže djeci da uče o važnim temama poput zaštite prirode, bioraznolikosti i svijetu oko sebe. Kao trajni edukacijski alat koristit će je škole i knjižnice diljem Hrvatske, a mali igrači dobiti će priliku da kvalitetno provode svoje vrijeme “offline”.

Igra potiče interes o ovim temama, a istovremeno stvara mogućnost da djeca prenose naučeno svojim vršnjacima, roditeljima i ostatku zajednice kako očuvati planet na kojem živimo, kako uzgajati zdravu hranu i brinuti o cijelom biosustavu o kojem i mi sami ovisimo. Tako svi postajemo (mali i veliki) čuvari prirode za

velike promjene.

Igru je za Biovrt osmislio obrt Konekta, a Udruga je u sklopu projekta “Mali čuvari prirode za velike promjene” izradila 100 primjeraka te će ih pokloniti

školama kao trajni edukativni alat u kojem će uživati mnoge generacije.

Pozivamo vas! Završna konferencija projekta bit će održana 27. kolovoza u PŠ Novo Selo Rok i 28. kolovoza u OŠ G.

Zeleni kutak

21. kolovoza 2019., br. 155 || Regionalni tjednik

15

MIRELA HOLY PREDAVAČICA NA TRIBINI “O OKOLIŠU SE POBRINI I OTPAD ZBRINI” “O okolišu se pobrini i otpad zbrini” naziv je projekta kojeg provodi Grad Ludbreg, a u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Vrijednost projekta je 499.997 kuna, a 424.997 kuna je iznos odobrenih sredstava koji sufinancira Europska Unija iz Kohezijskog

fonda u financijskom razdoblju 2014.-2020., dok preostali iznos sufinancira Grad Ludbreg.

Projektom se nastoji potaknuti sve građane i stanovnike Grada Ludbrega i Općine Kalnik na odgovorno ponašanje s otpadom. Provedba projekta trajat će do ožujka 2020. godine.

U sklopu projekta “O okolišu se pobrini i otpad zbrini”, u okviru manifestacije Dani

ludbreške Svete nedjelje održat će se javna tribina na kojoj je gost predavač Mirela Holy.

Javna tribina održat će se u utorak, 27. kolovoza, u 17 sati u Vijećnici Centra za kulturu i informiranje “Dragutin Novak” Ludbreg.

Projekt „O okolišu se pobrini i otpad zbrini“ sufinancira Europska unija iz Kohezijskog fonda.

Javna tribina održat će se u utorak, 27. kolovoza, u 17 sati u Vijećnici Centra za kulturu i informiranje “Dragutin Novak” Ludbreg

MEĐIMURSKA PRIRODA”?

esarić: “Moguć m svijetom!”

ZDRAVLJE IZ POVRĆA - PAPRIKA

tolerancije prema živome svijetu oko nas ili drugih zmija u podrumu, za koje često ispadne da su bjelouške ili obično korijenje.

Riđovku nismo primijetili u Međimurju otkad djelujemo.

Neupućenoj osobi jedna druga vrsta zmije, smukulja, na prvu može izgledati kao riđovka, no nema mjesta panici. Istina je da u pojedinim dijelovima Hrvatske ima dosta slučajnih ugriza, ali stavovi javnosti prema zmijama i drugim divljim životinjama počeli su poprimati značajke masovne histerije! – smatra dr. sc. Mihaela Mesarić, stručna voditeljica Javne ustanove. Dodaje da će djelatnici „Međimurske prirode“ rado determinirati vrstu divlje životinje o kojoj se radi ako se je fotografira i pošalje u Ustanovu putem obrasca na službenoj web stranici.

– Ljudi očekuju da Ustanova reagira na svaku dojavu, da sve ostavimo i odemo na teren „rješavati zmije“… U početku smo, ne znajući da će ljudi to početi smatrati normom, nekoliko puta odreagirali, a i sada ćemo to učiniti ako se radi o strogo zaštićenoj vrsti ili ako nađemo vremena, no ne možemo sve ostale djelatnosti zanemariti i odlaziti ljudima u podrume te umirivati njihove strahove. Često se događa da reagiramo, a životinja u međuvremenu ode, ili da ispadne

kako se radilo o običnome korijenju… Zato pokušavamo korisnike navesti da sa sigurne udaljenosti fotografiraju zmiju ili drugu životinju za potrebe prepoznavanja.

– Najčešće uopće nema potrebe za izlaskom: životinja ode sama. Jedan od problema je i što služba 112 upućuje ljude na nas. S njima smo svojedobno održali niz sastanaka na kojima smo objasnili

Djelatnici Javne ustanove rado će determinirati vrstu divlje životinje o kojoj se radi te potom shodno postupiti za što smo nadležni. Osnovni problemi su neznanje i činjenica da nam sve više toga iz prirode smeta. Primjera je mnogo, no spomenimo samo nekoliko: mnogo smo poziva dobili povezanih s ptićima poletarcima. Recimo, netko pronađe malenu sovu koja uči letjeti. Umjesto da je ostavi na obližnjem drvetu, odnese je doma i zatim nas zove što napraviti. Drugo, ljudi miču gnijezda lastavica i piljaka.

To je, kao prvo, zakonom zabranjeno, a kao drugo, štetno, budući da lastavice tamane tisuće komaraca koji nam potom smetaju! Nedostaje nam tolerancije prema živome svijetu oko nas – smatra rendžer Velimir Bašek, glavni čuvar prirode. Napominje da surađuju i s Udrugom za zaštitu divljih životinja AWAP, odnosno njihovim Centrom za zbrinjavanje zaplijenjenih i ozlijeđenih zaštićenih životinja.

Suradnja najvažnija

Osnivačica i predsjednica te Udruge, dr. vet. med. Ingeborg Bata, kaže da, što se tiče nadležnosti za divlje životinje, puno toga ovisi od lokalnih vlasti, odnosno jedinica lokalne samouprave. Dodaje da je puno toga prebačeno na komunalna redarstva: – Veliki je problem u Hrvatskoj što je premalo ljudi obrazovano i osposobljeno za manipulaciju divljim životinjama. U Zagrebu je to dosta dobro riješeno, budući da Sklonište za nezbrinute životinje grada Zagreba u Dumovcu odmah sređuje i transport. Najvažnije u cijeloj priči jest da se ne drže svi zakona „k’o pijan plota“, već da surađujemo za dobrobit životinja i nas samih!

Otvara apetit i potiče probavu PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Paprika (Capsicum tetragonum) je povrtna biljka s gotovo bezbroj oblika, boja i okusa – zelena, žuta ili crvena, velika ili mala, slatka ili ljuta. Paprika je na Stari kontinent stigla iz Meksika i središnje Amerike. Ubrzo se proširila Pirenejskim poluotokom pa preko sjeverne Afrike sve do Turske. Prodor Turaka zaslužan je za dolazak paprike u Mađarsku, gdje je ovo povrće postalo iznimno popularnim, svojevrsni nacionalni simbol, posebno kad je riječ o ljutim sortama. Danas se u svijetu uzgaja više od 50-ak sorti paprike.

Zanimljivo je da sadrže i do četiri puta više vitamina C od naranče, a točna količina ovisi o njezinoj sorti kao i podneblju u kojem je uzgojena. Paprika je ujedno bogata vitaminima B6 i E,

riboflavinom, cinkom, kalijem, kalcijem, željezom, bakrom, manganom i selenom.

Ovi su elementi u najvećim količinama zastupljeni kod svježih plodova.

Konzumacijom paprike otvarate apetit i potičete probavu. Prisutnost citrina utječe na propustljivost kapilara te ih čini elastičnima pa se paprika preporuča osobama koje pate od ateroskleroze.

Paprika, kao i velika većina drugog povrtnog bilja, sadrži brojne spojeve iz skupine karotenoida koji su prirodni antioksidansi te imaju važnu ulogu u zaštiti ljudskog zdravlja jer svojom prisutnošću sprečavaju stvaranje štetnih spojeva i štite nas od brojnih bolesti. Spremate li papriku za zimu, kiseljenje je bolje odabir od smrzavanja jer se čuvaju hranjivi sastojci.

Pratimo li povijest paprike od njezina dolaska u Europu, odmah se može zaključiti

da je paprika namirnica mediteranske kuhinje, koja se najbolje slaže s lukom, češnjakom, tikvicama, patlidžanom, rajčicama i maslinovim uljem.

Sastavni je dio raznih vrsta salata i rado se servira uz hladna predjela. Crvena rog paprika peče se uz dodatak ulja i češnjaka, ali se od nje priprema i ukusni ajvar.

Utjecaj turske kuhinje razlog je zašto su danas poznata i vrlo popularna različita jela koja uključuju punjene paprike.

Puniti se mogu mljevenim mesom, sirevima, rižom ili povrćem. Osim u ajvaru, paprike su postale neizostavni dio priloga od povrća kao što su sataraš i pinđur, koji se posebno dobro kombiniraju s raznim odrescima i pak mesom s roštilja. Svježe paprike, posebno ljute sorte, mogu se sušiti te potom samljeti te se kasnije koristiti kao začin u pripremi pikantnih variva i drugih mesnih jela.

tvena igra Potpisan ugovor za izgradnju sustava odvodnje

UGOVOR POTPISALI DIREKTOR MEĐIMURSKIH VODA VLADIMIR TOPOLNJAK I DIREKTOR TEGRE IVAN KOLARIĆ

Mihaljevec. Pozivamo predstavnike svih osnovnih škola da nam se pridruže na jednoj od konferencija, upoznaju se s aktivnostima projekta, obiđu školske vrtove i inspiriraju se za pokretanje sličnih aktivnosti u njihovim školama.

Udruga Biovrt poklonit će po jedan primjerak edukativne društvene igre “Mali čuvari prirode” svakoj osnovnoj školi koja će prisustvovati na konferenciji i pozivamo škole iz Hrvatske da nam se pridruže.

Kratki video o igri možete pogledati na YouTubeu. Prijave za sudjelovanje na konferenciju su obavezne putem online prijavnice na www. biovrt.com!

U Međimurskim vodama u Čakovcu potpisan je ugovor za izgradnju sustava odvodnje u sklopu projekta „Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Aglomeracije Donja Dubrava”. Ugovor su potpisali direktor Međimurskih voda, Vladimir Topolnjak i Ivan Kolarić, direktor Tegre d.o.o. iz Čakovca za Zajednicu ponuditelja Tegra d.o.o. iz Čakovca i Szabadisc Co.Ltd iz mađarskog Zalakarosa. Ugovor je vrijedan 174.041.888,57 kuna bez PDV-a, a sufinancira se iz Kohezijskog fonda Europske unije i nacionalnih sredstava (71,74 posto bespovratna sredstva Europske unije, 11,30 posto Državni proračun Republike Hrvatske, 11,30 posto Hrvatske vode, 5,66 posto jedinice lokalne samouprave). Potpisivanju su prisustvovali zamjenik generalnog direktora Hrvatskih

voda, Davor Vukmirić i Danijel Bunić, direktor Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu, Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Preloga, Đurđica Slamek,

Ugovor je vrijedan 174.041.888,57 kuna bez PDV-a, a sufinancira se iz Kohezijskog fonda Europske unije i nacionalnih sredstava načelnica Općine Sveta Marija, Marijan Varga, načelnik Općine Donja Dubrava, Josip Matulin, načelnik Općine Donji Vidovec, Ljubomir Grgec, načelnik Općine Kotoriba i drugi uvaženi gosti.

16 Duplerica

Regionalni tjednik || 21. kolovoza 2019., br. 155

OD 15 PREOSTALIH HRVATSKIH MAJSTORA ZA OD

Vladimir Knapić dva d “kraljice instrumenata

Nakon što se Knapić uključio u rad Orguljaške zaklade “Don Petar Nakić”, stigla je i prva zadaća – postavljanje velikih orgulja u Glazbenoj školi V koji je dostavljen rastavljen na šleperu. Ima 19 registara i ukupno oko 3000 s PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

Ako su orgulje, kao jedno od najsloženijih glazbala, zaista „kraljica“ svih instrumenata, onda i majstori koji ih znaju graditi, popravljati, ugađati i restaurirati zaslužuju veliko priznanje. Nažalost, u Hrvatskoj ih je ostalo malo jer mnogi su, poput varaždinskog majstora Vladimira Knapića, odustali od njihova održavanja.

Klavirštimer

Naime, preorijentirao se isključivo na popravak klavira i pijanina, dok su mu orgulje u drugom planu otkako je na snazi novi Zakon. Njime je propisano da sve biskupije, poput Varaždinske, imaju svoje povjerenike za orgulje i smiju ih popravljati i uštimavati jedino školovani orguljari.

– Ja takvu kvalifikaciju nemam, a za eventualnu restauraciju instrumenta mora

Jedini varaždinski graditelj orgulja Dragutin Geissler osramotio se u Donjem Međimurju se ishoditi dozvola biskupije, poglavito ako je riječ o povijesnom instrumentu. Dosad sam s kolegama radio na puno orgulja manje vrijednosti, koje župnici uglavnom rado daju na popravak – objasnio je Knapić.

Od našega 68-godišnjeg sugovornika doznajemo i da su Varaždinci imali samo jednog jedinog graditelja orgulja, uz kojeg je vezana nesvakidašnja priča.

– Riječ je o Dragutinu Geissleru, koji je dobio status varaždinskoga građanina jer se po dolasku u naš grad oženio kćerju nekog Pirkera.

Jedine sačuvane orgulje s njegovim potpisom su one u crkvi kapucinskog samostana u Varaždinu, koje je izgradio 1860. godine. Specifične su po tome što imaju harmonijski registar u sviraoniku, a trenutno ih restaurira zagrebačka Umjetnička radionica Heferer preko Ministarstva kulture. Geissler je, nažalost, neslavno završio, jer je u susjednome Međimurju, u Donjoj Dubravi, uzeo avans za gradnju jednog instru-

menta i potrošio novac ne završivši dogovoreni posao.

Potom se odselio u Slavoniju i s austrijskim kompanjonom gradi još dva instrumenta s fisharmonikama. No, ondašnja štibra mu je ušla u trag i u varaždinskoj obiteljskoj kući zaplijenili su mu svu pokretnu imovinu. U jednom dokumentu o toj ovrsi piše da mu je oduzet jedan stolac, jedna plahta, ormar, pa i nahtkastn... Siromah, valjda drugo nije ni imao – govori kroz smijeh Knapić, koji s glazbom živi od malih nogu.

Svirao u “majmunjaku”

Uvijek je, kaže, želio svirati.

Stoga mu majka kupuje novu gitaru u dućanu i odmah ga upisuje u Glazbenu školu.

No, u toj ustanovi je postojao red – moralo se ići na solfeđo, zbor, pa učiti sve o harmoniji… Sviranje je dolazilo na red tek nakon svladavanja teorije, pa je stvar odlučio ubrzati učlanjenjem u KUD „Milica Pavlić Kata“.

– Društvo je 1962. godine djelovalo u „majmunjaku“ u Gajevoj ulici, a tamburaški orkestar vodio je učitelj Marko Vidaček, koji nas je brzo podučio po notama svirati tambure. Probe smo imali tri puta tjedno te, za razliku od drugih mladića, nisam uopće stigao igrati nogomet. Nije mi se dopala ni ideja mojih roditelja da moram završiti zanat. Brzo sam otkrio da bih morao mnogo fizički raditi, a to nije bilo za mene, pa obrazovanje nastavljam u Srednjoj prometnoj školi u Zagrebu te na Fakultetu prometnih znanosti – veli Knapić, koji je odmah po stjecanju diplome dobio posao u Narodnom sveučilištu „Braća Ribar“.

Podsjećamo, bilo je to razdoblje kada su ukinute privatne autoškole, a karijeru Knapić nastavlja u HAK-u kao predavač i instruktor vožnje.

Slobodno vrijeme provodio je svirajući s Varaždinskim tamburašima, a jedan je od osnivača Talira.

– Kada je izbio Domovinski rat, posla je bilo malo i s 35 godina staža shvatio sam da se dalje ne isplati raditi i davati državi silne novce za poreze.

Stoga sa 60 godina života odlazim u prijevremenu mirovinu i počinjem u Varaždinu popravljati klavire stare 80 i više godina. Uključujem se i u rad Orguljaške zaklade „Don Petar Nakić“. Naša prva zadaća bilo je postavljanje velikih orgulja u Glazbenoj školi Va-

Duplerica

21. kolovoza 2019., br. 155 || Regionalni tjednik

17

DRŽAVANJE ORGULJA SAMO JEDAN IMA LICENCU

desetljeća popravljao a” od Štrigove do Siska

Varaždin. Rabljeni instrument je kupljen u jednoj švicarskoj crkvi i potom restauriran uz financijsku pomoć Županije. Riječ je o velikom instrumentu svirala. Traktura je električna, i sve to je trebalo povezati elektromagnetima.

raždin. Rabljeni instrument je kupljen u jednoj švicarskoj crkvi i potom restauriran u Varaždinu uz financijsku pomoć Županije. Riječ je o velikom instrumentu koji je dostavljen rastavljen na šleperu. Ima 19 registara i ukupno oko 3000 svirala. Traktura je električna, i sve to je trebalo povezati elektromagnetima i provesti nove žice. Uspjeli

smo u tom poslu i na kraju poklonili orgulje Glazbenoj školi – rekao je Knapić o impozantnom instrumentu koji danas ima tržišnu vrijednost od oko 2 milijuna kuna!

S popravljanjem orgulja ekipa iz Zaklade nastavila je i nakon 2006. godine kod franjevaca, u crkvi Dobrog Pastira, a Zaklada je svoje orgulje poklonila i crkvi sv.

„Glazbena baština“ s ciljem Josipa na Banfici.

– Angažirani smo i u Sisku, očuvanja kajkavske glazbene u biskupiji kojom rukovodi i govorne baštine. Riječ je o Vlado Košić, koji je rodom tradicionalnim popijevkama iz našega kraja, iz Svibovca i tamburaškim skladbama, Podravskog. Ondje smo do- od kojih su neke bile okosnica govorili da u Žažini nakon lani prvi put održanoga Fevelike restauracije postavimo stivala „Kajkavska kulturna rabljene orgulje s osam regi- baština“.

– Program su u Vinici izvostara (kupljene u Njemačkoj).

Nastavili smo s radom i u dili školarci iz Varaždinske velikoj crkvi sv. Kvirina, po- županije, a obuhvaćao je restavljanjem ogromnog instru- pertoar Krapinskog festivala menta s 45 registara – ističe. unatrag 50 godina. Napravili Orgulje su popravljali i u smo aranžmane odabranih Međimurju, i to otklanjajući pjesama i učitelji su odlično greške zaostale iza „posla“ pripremili mlade izvođače.

Hoće li biti novog Festivala, nestručnih majstora. ovisi o novcu, jer ga Pritom bi nailaziUdruga sama ne li na primitivne može finanimprovizacije Novim na orguljacirati – tuži se ovaj glazma „koje su Zakonom je jedva slubenik koji propisano da orgulje je, uza sve žile svrsi“. nabroja– Pamsmiju popravljati tim da su no, i pai ugađati jedino u Štrigovi sionirani napravili kolekcioškolovani direktan nar starina. orguljari mijeh, s kuŠtoviše, djelomično je tijom u kojoj restaurirao i u je „ventilator“ Varaždinu spasio od upu h ivao zra k u propasti iznimno rijedak cijevi, što nije dobro jer mijeh mora biti „plivajući“, oldtimer, automobil Chrysler sa stalnim pritiskom zraka Desoto Six iz 1923. godine. ovisnim o potrošnji. Imamo Riječ je o jednom od najstasreću da je jedan od mojih rijih automobila sačuvanih u kolega završio školovanje za Hrvatskoj, koji su prethodni orguljara i polako privodi vlasnici koristili kao „bankraju popravke orgulja u zek“, za piljenje drva! Ponosan Varaždinskoj biskupiji. Posla je, ističe, na svoje kćeri, Janju i s orguljama ima mnogo, ali u Helenu, zbog kojih se zapravo Hrvatskoj nema više od 15- počeo ozbiljnije baviti štimaak majstora, a samo jedan je njem klavira. licenciran – veli Knapić, koji – Jednostavno nismo imali se posvetio daleko jednostav- novaca za kupnju skupih nonijem popravljanju i ugađanju vih instrumenata, a rabljene klavira. je uvijek trebalo popraviti i naštimati. Moja djeca su, baš kao i njihova majka Zdenka “Pogađanje” tona Od svoga pokojnog učitelja (radila je u Murskom Srediglazbe Marka Vidačeka, dugo šću, Čakovcu, Ljubešćici…), vremena jedinoga poslijerat- vrsni glazbeni pedagozi. Panog znalca za štimanje klavira ralelno su završavale Glazu varaždinskom kraju, nasli- benu školu i Gimnaziju, da jedio je osciloskop američke bi obje u 22. godini života proizvodnje. Riječ je o ure- diplomirale na Glazbenoj đaju koji mjeri frekvenciju akademiji. Odmah su dobizvuka, ali se njime svaki ton le posao u Glazbenoj školi morao ručno podešavati.

Varaždin kao profesorice – Nikada se njime nije mo- klavira. Janja je dirigentica i gao točno „pogoditi“ ton i posebno se posvetila pijanina kraju sam morao kupiti stičkom sviranju i zborskom elektronski instrument. To je pjevanju. Angažirana je i na zapravo mali kompjuter koji Akademiji u Teheranu, gdje u sebi ima 20 temperacija (za sa zborom uvježbava pjesme barok ili moderne skladbe) hrvatskih autora na našem i njime se uz klavire mogu jeziku… Imam i dvoje unusavršeno ugađati i orgulje. čadi, a Lucija već sada osvaIma tu puno kompromisa ja nagrade na natjecanjima koje klavirštimer treba uzeti u pjevača. U Glazbenu školu obzir – rekao je Knapić. krenuo je i njezin brat Tadej, Nakon što je napustio spo- koji namjerava svirati gitaru, menutu Orguljašku zakladu, poput svog djeda – zaključio 2015. godine osniva Udrugu je Vladimir Knapić.

18 Sport

Regionalni tjednik || 21. kolovoza 2019., br. 155

D. MELNJAK POGOTKOM DONIO POBJEDU RIZESPORU

SPORT

Dario Melnjak, nogometaš iz Krkanca koji je prije dva mjeseca upisao debi za Vatrene, odlično je otvorio novu sezonu u najvišem rangu turskog nogometa. Njegov Rizespor u prvom kolu gostovao je kod Gençlerbirliğija i slavio s minimalnih 1:0. Pobjedu momčadi iz Rize donio je baš Dario Melnjak majstorskim golom u 66. minuti.

Podsjetimo, Melnjak, bivši igrač Nedeljanca, Zeline, Slaven Belupa, belgijskog Lokerena, azerbajdžanskog Neftcija i slovenskih Domžala, prošle sezone “eksplodirao” je u Turskoj. Svojim igrama zaslužio je poziv za reprezentativne akcije protiv Walesa i Tunisa. Protiv Tunižana u Varaždinu debitirao je za Vatrene.

NOGOMETAŠI VARAŽDINA ODIGRALI NERIJEŠENO S LOKOMOTIVOM

Perković: Svaki bod je važan, no ostaje dojam da smo mogli više – Gol domaćina poremetio je naše planove, ali mi smo u najboljem vremenu izjednačili. Očekivali smo više, ali na kraju je ovo neki realan rezultat – rekao je Goran Tomić, trener Lokomotive PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

– Bitno da nismo izgubili, svaki bod je važan, no opet ostaje dojam da smo mogli više – rekao je Borimir Perković, trener nogometaša Varaždina, koji su u okviru 5. kola 1. HNL s Lokomotivom odigrali 1:1.

U prvom dijelu susreta na stadionu Varteksa pred 2300 gledatelja varaždinski nogometaši bili su bolja momčad od Lokosa. Cijelo vrijeme su visoko pritiskali goste i prijetili udarcima izvana.

Pritisak im se isplatio u 43. minuti. Ivan Posavec je iznudio prekršaj sa strane. Ubacio je ne baš najbolje, no lopta se odbila do Dejana Glavice, koji je loptu prihvatio na 16 metara i matirao Ivu Grbića za 1:0.

Opuštanje

U 56. minuti gosti su izjednačili. Nakon ubačaja ispred domaćih stopera ubacio se Myrto Uzuni, koji je u igru ušao u 46. minuti, i glavom loptu zakucao u domaću mrežu.

– Lošije smo ušli u drugi dio i to nas je koštalo. Dobro smo ih analizirali i pripremili

se za njih, šteta što na kraju sudac Pejin nije pokazao na nismo stigli do pobijelu točku.

Na k raju su bjedničkog gola – gosti sačuvali dodao je DaProtiv svoje bivše remi. niel Štefulj, Debi u lijevi bočni ekipe igrao je dresu VavaraždinDomagoj Drožđek, skog saraždina imao je stava. koji je pretprošle Vladan U naAdžić, stavku sezone bio najbolji 32-godišje trener strijelac Varaždina Perkov ić nji Cr no uveo Dagorac, koji je u 2. HNL bio odličan u r ija Jer teca obrambenom i Jamala Baskoku. jandouha. Jertec je – Zadovoljan sam svojim stalno prijetio i pao je u šesnaestercu u 85. minuti, no debijem. Bilo je otvoreno s

obje strane i ostaje žal što nismo stigli do pobjede. Još se upoznajem s ekipom i vjerujem da će nas publika tako lijepo bodriti svaku utakmicu – istaknuo je Adžić, koji je u svojoj karijeri igrao za korejske Pohang Steelers i Suwon, crnogorske klubove Budućnost, Lovćen i Rudar Pljevlja te srpski OFK Beograd.

Posebna utakmica

Protiv svoje bivše ekipe igrao je Domagoj Drožđek, koji je pretprošle sezone bio najbolji strijelac Varaždina u 2. HNL. – Bila je ovo posebna utakmica za mene. Prije susreta

mnogi navijači Varaždina su mi poslali mnoge lijepe poruke i nije bilo podbadanja.

Po meni, bili smo bolja ekipa i šteta je što nismo uspjeli slaviti – rekao je Drožđek.

S njim se ne bi složio njegov trener Goran Tomić.

– Nisam bio zadovoljan našim izlascima u prvom poluvremenu i Varaždin se pokazao kao ozbiljna ekipa.

Gol domaćina poremetio je naše planove, ali mi smo u najboljem vremenu izjednačili. Očekivali smo više, ali na kraju je ovo neki realan rezultat – zaključio je Goran Tomić, trener Lokomotive.

ODIGRANO 15 UTAKMICA DRUGOGA KOLA ŽUPANIJSKOGA NOGOMETNOGA KUPA

Budućnost namučila Bednju, Sloboda ŠN svladala Jalžabet Odigrano je 15 susreta drugoga kola Županijskoga nogometnoga kupa, a derbi kola odigran je u Varaždinu, gdje su se susreli Sloboda ŠN i Jalžabet.

Varaždinci su slavili s 4:1. Poveli su Jalžabećani preko Nenada Hanca u 13. minuti, ali Sloboda ŠN u drugom dijelu preokrenula je susret. Prvo je u 50. minuti izjednačila golom Marka Murselovića, da bi je Karlo Kutnjak u 61. doveo u vodstvo. Isti igrač povisio je na 3:1 u 75. minuti, da bi David Šmrček postavio konačni rezultat.

U preostalim subotnjim utakmicama Orač je u Petrijancu s 4:3 svladao Bukovčan, Novi

Marof je s 3:1 slavio protiv Gore, Ivančica je bila bolja od Klenovnika s 4:2, a šemovečka Mladost u golijadi je pobijedila Polet iz Cestice 3:1. U treće kolo prošao

Najuvjerljiviju pobjedu upisao je Zelengaj kod Omladinca u Jurketincu, 10:3 je i Nedeljanec boljim izvođenjem penala protiv Plitvice u Selniku s ukupnih 5:4.

U nedjelju, 18. kolovoza, odi-

grano je devet utakmica 2. kola Županijskoga nogometnoga kupa.

Obreš je svladao Mladost iz Sigeca 4:1, Varteks je bio bolji od Nove Vesi 2:0, Podravina od Bukovčana 27 4:1, Drava iz Svetog Đurđa pobijedila je babinečki Dinamo 4:2, Dubravka-Zagorac Čevo 3:1, dok je tuhovečki Polet s 2:0 svladao topličku Mladost.

Najuvjerljiviju pobjedu upisao je Zelengaj kod Omladinca, 10:3, dok su dva nedjeljna susreta završila nakon izvođenja kaznenih udaraca. Dinamo 01 u Vrbanovcu je s ukupnih 8:6 slavio protiv Plitvice iz Gojanca, dok je Bednja, prošlosezonski finalist, sa 7:5 svladala Budućnost u Vidovcu. (it)

Sport

21. kolovoza 2019., br. 155 || Regionalni tjednik

ZRINSKICE NAJBOLJE NA TURNIRU U VIROVITICI U Virovitici je u srijedu, 14. kolovoza,, odigran turnir na kojem su uz Zrinskice sudjelovale mađarska ekipa Nagyatad i domaćin Virovitica. Zrinskice su u prvoj utakmici pobijedile Nagyatad rezultatom 28:23, dok su u drugoj utakmici protiv domaćina stigle do visoke pobjede rezultatom 38:21. Inače, sve igračice su bile odlične i upisale se u listu strijelaca.

Trener Goran Mrđen pohvalio je sve igračice koje su sudjelovale na turniru te naglasio da

su na početku priprema odigrali i prve utakmice gdje se vidjelo da ekipa ima potencijal, ali je potrebno još puno uigravanja.

– Također smo vježbali i nove igračke pozicije u kojima su se igračice odlično snašle – rekao je Mrđen. Čakovčankama slijedi niz prijateljskih utakmica, kao i 2. Međunarodni memorijalni turnir “Željko Golik Braco” koji će se održati 31. kolovoza u Čakovcu. (it)

19

REMI NK MEĐIMURJA Nogometaši Međimurja u petak, 16. kolovoza u Čakovcu otvorili su novu sezonu 2. HNL. Stigao im je Orijent 1919 i završilo je podjelom bodova. U prvom dijelu pogoci nisu padali i oba su postignuta u drugom poluvremenu.

Poveli su Međimurci preko Šimičića koji je u 62. minuti poentirao glavom nakon ubačaja Hudečaka. Gosti su do velikog boda stigli u 85. minuti, kada je Mulac iskoristio konfuziju u domaćoj obrani i matirao Koprića. U sljedećem kolu nogometaši Matije Kristića odlaze na gostovanje kod Hrvatskoga dragovoljca. (it)

ZAVRŠIO 21. TURNIR MEĐIMUREC U-13

UOČI GRAND PRIX KVALIFIKACIJA

Mladi nogometaši švedske Brommapojkarne pobjednici!

Od regionalnih klubova najbolje pozicionirana je Škola nogometa Međimurje Čakovec koja je u borbi za devetu poziciju nadigrala Osijek PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Jurica Pavlic odličan u Poljskoj

Mladi nogometaši iz švedske Brommapojkarne pobjednici su 21. izdanja međunarodnog nogometnog turnira Međimurec U-13 2019. Šveđani su svoj uvjerljivi pohod kroz grupu, četvrtfinale i polufinale nastavili i u finalu, u kojem su bili bolji od praške Slavije. Česi više od časnog poraza 3:0 nisu mogli postići. Brommapojkarna je do finala primila tek jedan pogodak, a čvrsta obrana bila je neprobojna i u finalu. Fizički nadmoćniji Šveđani, uz najboljeg igrača turnira u svojim redovima Lucasa Bergvalla, nadigrali su sastav iz glavnoga češkoga grada. U borbi za treće mjesto čast hrvatskog nogometa branio je splitski Hajduk koji je nadvisio najveće iznenađenje turnira švicarski Lugano.

Hrvatski predstavnici

“Bili tići” slavili su s 3:1, a u srce Dalmacije odlazi i priznanje za najboljeg vratara Hajdukovu jedinicu Raula Bezeljaka.

Zagrebački Dinamo ždrijeb nije mazio i protiv najvećih favorita te konačnih pobjednika Brommapojkarne morao je igrati već u četvrtfinalu. Na kraju su Modri u dvoboju s Legiom osvojili peto mjesto, ali po kvaliteti i prikazanoj igri mogli su biti plasirani puno više.

U svojim redovima imali su i najboljeg strijelca turnira, Toni Majić postigao je 10 pogodaka.

Legia iz Varšave, koja je bila prošlogodišnji finalist morala se na kraju zadovoljiti šestim mjestom i visokim porazom od 1:6 u zadnjem nastupu protiv Dinama. U dvoboju za sedmu poziciju na konačnoj ljeFizički stvici Udinese je slavio nad nadmoćniji Šveđani, M T K- o m uz najboljeg igrača iz Budimpešte naturnira u svojim kon boljeg redovima Lucasa izvođenja tu poziciju jedanaenadigraBergvalla, u finalu su steraca. Od la Osijek. nadigrali sastav iz regionalnih Va r a ž d i n klubova, najje zauzeo 11.

Praga mjesto, a dobolje pozicionirana je Škola maćini Škola nogometa Međimurje nogometa MeđimurecČakovec, koja je u borbi za deve- Sloboda na kraju su bili 16.

– Svi hvale organizaciju, kažu da smo na razini jednog PSG-a ili Bayerna, da se zaista možemo ponositi – rekao je predsjednik Međimurca i organizacijskog odbora turnira Međimurec U-13 2019. Mišel Ganzer. Dodao je da je ovo definitivno bio najbolji turnir dosad, a to

su osim sudionika potvrdili i ugledni posjetitelji poput Tomislava Butine, Dražena Ladića, kao i skauti engleskih velikana Manchester Uniteda i Chelsea.

– Nevjerojatno je da ekipa ljudi iz jedne tako malene sredine i malenog kraja može toliko napraviti – zaključio je Ganzer.

Prva polufinalna utrka poljskog playoffa završila je veoma uspješno za Juricu Pavlica i njegov klub Start Gniezno, čiji je kapetan. Na domaćem su terenu pobijedili Ostrow rezultatom 49-40, a Jurica je osvojio odličnih 11 bodova!

Dobar je to početak tjedna za Juricu jer nas još par dana dijeli do najvećeg motociklističkog događaja u Hr vatskoj: Speedway Grand Prix Challengea. Finale kvalifikacija u kojem nastupa šesnaest vozača iz jedanaest zemalja jedna je od najvažnijih utrka u svijetu speedwaya s obzirom da je to jedina motociklistička disciplina gdje se vozači direktno bore za svoje mjesto u najvišem rangu natjecanja - svjetskom prvenstvu. U subotu, 24. kolovoza, od 19 sati nitko neće mirno sjediti na svojem mjestu na tribini jer nas samo dvadeset majstorskih vožnji dijeli do najbolje trojice vozača kojima je garantiran ulaz u Grand Prix 2020. godine!

Speedway Grand Prix sezona u punom je jeku, odvoženo je šest utrka od ukupno deset; šesti GP vozio se u Malilli u Švedskoj prošle subote.

Slavio je domaćin, Freddie Lindgren, ispred Danca Leona Madsena i Poljaka Macieja Janowskog. Od petorice vozača koji dolaze na stadion Milenium na SGP Challenge najbolji je bio Mikkel Michelsen koji je završio treći u polufinalu, kao i Martin Vaculik, iako se nijedan od njih nije plasiralo u finale.

Matej Žagar bio je četvrti u polufinalu u koje se jedva kvalificirao s osvojenih

7 bodova. Niels Kristian Iversen bio je pozitivniji na početku utrke nego na kraju kad se morao zadovoljiti 10. mjestom, dok je Australac Ma x Fricke osvojio 5 bodova i 14. mjesto. Svi nabrojeni vozači će svakako svoj plasman u sljedeću sezonu GP-a tražiti u Challengeu, s time da su Žagar i Iversen već jednom iskusili sladak okus postolja – 2012. godine upravo na Mileniumu u Donjem Kraljevcu kada su se plasirali u GP. Speedway je u Međimurju otvorio vrata brojnim stranim posjetiteljima koji upravo zbog speedway utrka upoznaju sjever Hrvatske. Vjerni navijači koji prate svoje favorite doći će na utrku iz Njemačke, Slovačke, Slovenije, Velike Britanije, Mađarske a ovo je grana turizma koju nikako ne bismo trebali zanemariti. Stadion Milenium u D. Kraljevcu poznato je odredište svakog ljubitelja speedwaya i tradicija vrhunske organizacije i angažmana volontera koji su doveli speedway utrke na najviši nivo prepoznata je od strane međunarodne motociklističke federacije te je između desetak zemalja kandidata za ovo prestižno natjecanje odabrana upravo Hrvatska.

Kako ne bi nedostajalo hrvatskih navijača, u subotu navečer dođite na stadion Milenium u Donji Kraljevec i uživajte u adrenalinskim borbama na jednoj od najljepših staza u Europi. Ulaznice su u pretprodaji na www. ticket2go.hr po cijeni od 90 i 110 kn, a djeca do 14 godina imaju besplatan ulaz. Službeni trening počinje u 14 sati. (it)

20 Vidokrug

Regionalni tjednik || 21. kolovoza 2019., br. 155

PROSLAVLJEN BLAGDAN SVETOG ROKA U DRAŠKOVCU

VIDOKRUG

Nizom događanja, od utorka, 13. do petka, 16. kolovoza, obilježen je blagdan sv.

Roka u Draškovcu. Sva su događanja bila dijelom manifestacije „Rokovo u Međimurju“. Svakoga je dana, uoči blagdana, trodnevnicu uoči Rokova predvodio velečasni Antun Štefan, ravnatelj Nacionalne uprave Papinskih misijskih djela u Republici Hrvatskoj. Na sam blagdan sv Roka mogla se razgledati izložba Kate Dolenec,

„Anđeli u liku i slici“, koja je organizirana u suradnji sa Muzejem “Croata insulanus” Grada Preloga. Uz zavjetnu procesiju vjernika iz cijelog Međimurja s kipom sv.

Roka, središnje misno slavlje predvodio je monsinjor Josip Mrzljak, varaždinski biskup, uz blagoslov hodočasnika, pješaka i bolesnika, procesiju oko oltara te ljubljenje moći sv. Roka. Otkrivena je i bista umjetnici Kati Dolenec, koju su otkrili

mališani iz Dječjeg vrtića Fijolica. U popodnevnim satima, održan je Draškovski sejem uz izložbu cvijeća i suvenira. Proslava blagdana završila je humanitarnom modnom revijom „Od Roka do našega doba“, s koje će se sav prihod darovati Udruzi slijepih Međimurske županije.

Održala se i prodajna izložba parfema Tomislava Vrbanca, glavnog parfumera u Hrvatskoj parfemskoj kući. (it)

JEDNA OD NAJAKTIVNIJIH UDRUGA S PODRUČJA GRADA PRELOGA

Članovi Nautičkoga kluba Labud na raftingu na rijeci Tari

Kanjon rijeke dug je više od 145 kilometara, a njegova dubina na nekim mjestima doseže i 1300 metara. Tara je najduža crnogorska rijeka, a jedan dio njezina toka prolazi kroz nacionalni park Durmitor.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN FOTO: STUDIO VIPRO

tara po kilometru, uslijed čega postoje brojni vodopadi, brzaci i bukovi koji svoj ovoj magiji daju poseban štih. Tok rijeke Jedna od najaktivnijih udruga Tare konstantno dobiva veće količine vode od ostalih pritoka s područja Grada Preloga i brojnih vrela, od kojih zasigurno je Nautički je najpoznatije vreklub Labud. Nakon u spješne lo Bajlovica sige.

Posjetili su orga n i zacije “Izbacuje” više i Sarajevo, ovogodišnjeg od sto litara u “Lova na lasekundi. Voda glavni grad koja izvire iz buđe pero”, susjedne jezera u pečlanovi Labuda iskorićini Bučavica Bosne i stropoštava se stili su prvi Hercegovine u Taru s visine vikend kolovoviše od 30 metara za za prekrasan i to na dužini od čak izlet. Već tradici150 metara, što također onalno svake godine organiziraju za svoje članove i ovu rijeku čini posebnom i prijatelje rafting. Ove godine jedinstvenom. cilj raftinga bila je rijeka Tara.

Biser Europe

Rijeka Tara biser je Europe.

Teče između planina Bjelašnice, Sinjajevine, Ljubišnje i Durmitora. Bistra planinska rijeka usječena je između planinskih vrhova, dok njezine vode čine prekrasne pejzaže s plodnim dolinama. Kanjon rijeke dug je više od 145 kilometara, a njegova dubina na nekim mjestima doseže i 1300 metara.

Iz toga se razloga svrstava odmah iza Grand Canyona rijeke Colorado u Americi. Tara je najduža crnogorska rijeka, a jedan dio njezina toka prolazi kroz nacionalni park Durmitor.

Prosječan pad rijeke je 3,6 me-

Baščaršija

Šezdesetak članova Labuda sudjelovalo je na raftingu ovim riječnim biserom. Posjetili su i

Bistra planinska rijeka usječena je između planinskih vrhova, dok njezine vode čine prekrasne pejzaže s plodnim dolinama Sarajevo, glavni grad susjedne Bosne i Hercegovine.

Roman

21. kolovoza 2019., br. 155 || Regionalni tjednik

21

INES HRAIN

ŠVEDSKA GRENČICA 4. DIO

P

okucaju na vrata. Iznutra začuju nekakvo komešanje.

Mišo pokuca glasnije.

- Tko je?

- Policija!

Trenutak tišine. Ali sad uzmaka nije bilo.

Vrata se otvore. Pred njima osvane mladić, srednje visine, smeđokos.

- Stjepan Črnila?

- Da? - Možemo ući?

- Pa, odite…

- Imamo za vas par pitanja. Opravdano sumnjamo da ste sudjelovali u pljački kipova s groblja i njihovoj preprodaji – Mišo ga je promatrao oštrim policijskim okom.

- Ništa ne znam o tome.

- Možda ćete se sjetiti u postaji.

- Nemate dokaza.

- Možda ste ostavili otiske? Đuro je znao da Mišo blefira, ali to s forenzičnim nalazima uvijek je palilo. Svi su se nagledali previše američkih filmova. Jasno da na kipu šibanom kišama i snjegovima nije moglo biti jasnih otisaka.

Mladić sjedne na stolac. Buljio je pred sebe. Ništa pametno nije mogao smisliti. Još je samo nedostajalo da izjavi – „Želim odvjetnika“.

- Znate li gdje se nalazi vaš nećak, Jura Okanek? – upita ga Đuro.

- Ne znam – reče mladac nekako blijedo.

- Imate li još prostorija?

- Samo to. I kupaonicu.

- I podrum, ne? Gdje vam je ulaz?

Dolje? Vani su dva policajca, za vašu informaciju.

Mladi se Štefek još dublje poguri u stolici. Đuro ode u kupaonicu.

Tu se nalazio WC i prastara kada.

U njoj je bila nekakva roba, stare krpe. Đuro priđe i odmakne to.

Zamalo usklikne od uzbuđenja.

- Mišo! Dođi da vidiš našu ptičicu!

U kadi je, zguren, čučao mali Okanek.

- Možeš ustati, Jura. Nisi nevidljiv.

Jura ustane, drhtureći.

- Ajde, izlazi.

Sad se svi zajedno okupe u prvoj prostoriji.

- Dakle, vas dvojica ste zajedno pelješili po groblju. Zato si se skrivao? Čuo si da te traži policija?

– Đuro mu podigne bradu.

- E da znaš da si se zeznuo. Trebali smo te u vezi sasvim jedne druge stvari. No, pa dobro. Sad ćemo srediti obje muhe jednim udarcem.

Pozovu policajce izvana.

- Evo, pripazite malo na ovu gospodu, idemo mi do podruma.

Ova dvojica su pružala zaista bijednu sliku. Novopečeni u svijetu kriminala, nisu ni slutili da bi mogli biti otkriveni.

U podrumu Mišo i Đuro pronađu pravo blago. Više od pedeset kipova različitih veličina, svu silu lampaša i nešto umjetnog cvijeća.

Mišo pozove pojačanje.

- Čim naši stignu, mi vozimo ove u postaju.

Za pola sata stignu još dvije marice. Nekoliko kipova utrpaju Mišo i Đuro k sebi, a ostalo će pokupiti

ekipa.

- Pažljivo dečki, vrijedne su to stvari. Netko je za to debelo platio.

Potrudite se da to ljudima vratimo neoštećeno! – naglasi Mišo.

Nakon toga u Maricu utrpaju još i mlađahne kriminalce pa krenu prema Varaždinu.

- Tebe, Đuro, iskrcavam doma, a ovi idu na obradu.

- Dobro, samo me zanima je li mali što vidio.

- Pa pitaj ga sad.

On se okrene Juri. Trudio se djelovati blago makar mu je klinac išao totalno na živce.

- Slušaj, Jura, ti se sjećaš onog dana kad su umrle susjede Kelekić?

- Da – pogleda Jura Đuru u nadi.

Evo prilike da surađuje u nečemu u čemu nije ni najmanje kriv.

- Čujem da si bio s braćom na livadi u to doba. Daj mi ispričaj kako je to bilo.

- Pa… Mi smo bili u tvrđavi kad smo čuli da netko hoda. Navečer je to bilo. Oko šest. Već je bio mrak.

- Da, dalje?

- Išla je neka bakica, sva zamotana oko vrata i pogrbljena. Baš sam se pitao kud ide ta stara tako kasno.

Gledali smo kroz rupe od tvrđave.

- Kako ste znali da je to Barica?

- Nismo znali. Poslije smo čuli da je mrtva, pa smo skužili. Nijedna druga babica više nije prolazila.

- I? Što ste još vidjeli?

- Bakica je hodala polako, pazila je zbog leda. Malo kasnije smo vidjeli da za njom ide neki čovjek, žurio se. Nije hodao pogrbljeno.

Ali skužili smo da je prati. Zato mi je bilo smiješno… da se ta stara dogovorila s tim mladim.

- Kako znaš da su se dogovorili?

- Evo po tome što je on nju dostigao, ali nije je prestigao. Hodao je jedno deset metara iza nje. A mogao ju je prestići. A ona se samo jednom okrenula i ništa se nije prestrašila. Kao da joj je drago što taj ide za njom.

- I to si sve uočio iz svojeg skrovišta?

- Pa baš me zanimalo.

- Lukav si, mali, za to pameti imaš! Radije se primi škole i nečeg pametnog u životu!

- Pa sad budem…

- Jasno da budeš, inače ćeš završiti u zatvoru, k’o tvoj dragi vujča!

Vujča se na to trgne.

- A ja ne idem u zatvor? – upita Jura.

- O tome će odlučiti sud! – javi se Mišo. Đuro se vrati svojoj temi.

- Što je bilo dalje, on je išao za njom, i?

- Pa nismo mi to dugo mogli gledati. Samo dok su hodali po stazici ispred nas. Otišli su tamo u pravcu borova. Kao da idu prema parkingu. Ili prema Tri mrtvaca.

- Dalje niste ništa vidjeli? Ni čuli?

- Ne, pa ta je šumica dosta daleko od naše tvrđave. Ja sam htel ići za njima, ali bilo bi glupo vući klince sa sobom. Odmah bi nas otkrili.

Bili smo još malo tamo pa smo otišli doma.

- Jeste vidjeli poslije još nekog?

Da se vraća?

- Ne. Pomislio sam… – mali se počne ceriti – da se budu smrznuli u šumici… Ta baba i taj mladi…

Đuro ga je promatrao. Grozota.

Potpuni nedostatak odgoja i kulture u tih Okaneka, isto tako i grižnje savjesti. Ta se majka zaista nije namučila da od njih napravi poštene ljude. Bit će to hrpa pijanaca i neradnika koji će nastaviti tradicionalno živjeti od socijalne pomoći.

- Dakle, niste vidjeli tog čovjeka kad se vraćao?

- Ne. Niti nju. Poslije smo saznali da je, kao, pala na ledu i umrla. Ali ja sam odmah znao da ju je ovaj dokrajčio. Valjda mu je bilo dosta te stare… – opet cerekanje.

- Imaš ti sad važnijih briga od tog cerekanja, mali!

Jura se odmah uozbilji i dosjeti se gdje je. Pogleda svojeg ujaka, no taj je glavu držao spuštenu, zabrinut zbog svoje teške sudbine.

Uskoro Đuru iskrcaju, a Mišo produži u marici u postaju. Javit će se opet sutra, da nastave po svojem planu u vezi smrti starica. Đuro uđe u zgradu i pogleda prema vratima Okaneka, pa odluči pozvoniti. Susjeda otvori vrata.

- Jeste mi našli dete?

- Da, skrivao se kod vašeg brata.

No to ste možda i znali.

- Nisam, ništ nisam znala! Samo da nejde v zatvor!

- Eto vidite da sve znate! No ako mu je to prvo takvo djelo, vjerojatno će biti uvjetno kažnjen.

- Kad bi vi kaj mogli zrihtati…

- Radije vi malo zrihtajte svoju familiju. Pripazite na svoju djecu da vam se ne skiću okolo. Naučite ih da se ponašaju u skladu sa zakonom!

- Vučim ih, vučim, svemu! Đuro srdito odmahne glavom.

Nema smisla raspravljati s ovom.

Drugog jutra Mišo nazove Đuru.

- Idem sad poraditi s odvjetnikom na trojstvu pa ti se javim kasnije.

Onda možemo konačno skočiti do Tepeša i Severa.

- Što je s klincima?

- Štefek ide u istražni zatvor, a maloga smo pustili. Uvjetna valjda, po običaju. No moraju čekati suđenje.

- To ga možda nauči pameti.

- Lijepe imaš susjede. A tako se svi ližete.

- U svakom zrnu ima kukolja.

- Onda, čekaj me. Ne znam kad budem gotov.

- Ja sam doma.

Mišo je stigao i pozvonio na Đurina vrata.

- Da čujem – Đuro je već bio nestrpljiv. No znao je da ne može biti uključen baš u sve segmente istrage. Bilo je puno i to što je uopće smio sudjelovati u ispitivanjima svjedoka.

- Svi papiri čisti. Ove prijašnje smrti ne djeluju sumnjivo. Uz ove tri starice, tu je još jedan stariji gospodin i jedna gospođa. Oboje od raka.

- Da, ne zvuči sumnjivo.

- Devet stanara još uvijek živi u svojim stanovima i živi su i zdravi.

- Sve više mi se čini da trojstvo nije krivo. Bakica u staračkom domu možda je zbilja pala preko ograde, a ove dvije imale su nekakve svoje mutne poslove, što ih je na kraju

stajalo glave.

- Možda. U svakom slučaju, naša trojica zaštićena su k’o medvjedi.

Ništa im se ne može dokazati, imaju svoje blesave alibije, nemaju pojma ni o ičemu…

- Tko zna, još stigne nešto iskrsnuti.

- Nego, krenimo mi do Vincetićevog šogora, za početak. Vrijeme je da se nekud maknemo s mrtve točke. Zločin se hladi, a mi nemamo nikakav trag.

- Barem ste riješili to s kipovima.

- Barem to. Inače bi Šipek poludio.

Muči ga što već danima visimo trojstvu za vratom, a nikakvih rezultata.

- Sad nastavljamo punom parom.

- Evo, tu smo. To bi bila Tepešova zgrada.

Oni pozvone na vrata Zlatka Tepeša. Bio je kod kuće, nigdje nije radio.

- Znači, vi ste se posvađali sa svojim šogorom Vincetićem – Mišo je pucao direktno, a ovaj je bio spreman odgovarati na sva pitanja. Takvi tipovi uvijek imaju putra na glavi.

- Da, ta svinja. Pliva u penezima, ali škrt je da nekome pomogne. A ja mu nisam bilo tko, nego šogor!

- O čemu se zapravo radilo?

- Vidite, ja sam nezaposlen. Da nema moje sestre koja me tu i tamo financijski podupire…

Znači, tu odlazi onaj tisućak tjedno, pomisli Đuro.

- Uletjela mi je prilika za dobar posao. Prodavao bih s jednim kolegom planinarsku opremu.

Mislim, za penjanje, štrikove, ruksake, klinove…

- Dobro, i?

- Trebalo mi je samo za početak nešto love, pa sam ga molio da mi posudi. Vikao je i urlao na mene kao da sam zadnji idiot na ovome svijetu. Ne rode se svi sa zlatnom lopatom kao on! Uglavnom, nije mi dao. Ja sam mu zauzvrat rekao svoje i mi smo tu završili.

- Vincetić tvrdi da ste mu prijetili…

- Ja? Prijetio? Samo sam mu rekao da je napuhani kreten i da nek’ se čuva, jer sreća bi mu se jednog dana mogla preokrenuti! Nije ni on zlato.

- U kom smislu?

- K’o da ja ne znam kakvim se sve mutnim poslovima bavio!

- Kakvim?

- Pa to biste vi trebali znati. Bilo je tu mita i svega. Prokleti napuhani gad.

- I tu je svađa završila?

- Ja sam otišao. Hvala Bogu da mi sestra nije takva gadura kao on.

Nadam se da će mi ona…

- Što znate o ubojstvima starica?

– pokuša Mišo ponovno direktno.

- Kojih starica? – djelovao je iskreno zbunjeno.

- U zadnjih pet dana u gradu su ubijene tri starice.

- I sad mislite da ja kradem po kućama i ukokavam bakice?! E, tu ste se zeznuli, to mi ne možete prišiti.

Ja sam svašta radio i na svašta sam spreman, ali s tim stvarima…

- Starice su povezane s vašim šogorom i njegovim kolegama.

Lagani smiješak zlobe razlije se zgodnim licem Zlatka Tepeša.

- Aaa, tu smo! Mislite da ih on koka? Zbog nekakvih starina, možda? On skuplja ta sranja.

- Da? – Mišo pogleda Đuru. Ovaj ili dobro glumi ili nema pojma o stanovima. A zašto bi i imao?

Vincetić sigurno nije lud da njemu povjerava svoje poslovne tajne.

- To ste mislili? Zato me ispitujete?

- Gdje ste bili u ponedjeljak navečer, dvadeset i osmog drugog?

- To je bilo prije, koliko, pet dana?

Ne bih znao.

- Probajte se sjetiti.

- Ili ovdje, ili kod cure. Love trenutno nemam, pa baš ne izlazim.

- Dajte ime i adresu cure.

- Pa sad, ne bi bilo zgodno da baš nju uznemiravate, ona ima kćer mojih godina…

- Živi u staračkom domu?

Tepeš prasne u smijeh.

- A to opet ne! Ali nije baš u cvijetu mladosti.

- Ali ima rascvjetani novčanik.

Dajte, nazovite je. Nećemo je uznemiravati osobno ako se ne pokaže potreba.

- Pa čujte, ja fiksni telefon nemam, a na mobitelu trenutno nemam kuna, pa ako imate vi sa sobom…

Mišo teško uzdahne i izvuče svoj mobitel. Tepeš nazove.

- Bok, micica, ja sam. Je, ali ne baš od kompića. Tu te policajci nešto trebaju. A ne, ne! To je, u stvari, u vezi Vincetića. Evo, sekundicu.

Mišo preuzme.

- Ovdje inspektor Mihovil Hranić.

Možete li se možda sjetiti kad ste se vidjeli s gospodinom Zlatkom Tepešom?

Iznenađujuće ugodan i seksipilan glas s druge strane odgovori.

– Mi smo vam svaki dan zajedno.

Koji dan vas konkretno zanima?

- Ponedjeljak.

- Da, bio je kod mene cijelu noć.

- A popodne?

- I popodne.

- Od koliko sati?

- A koje vas vrijeme zanima?

- Samo vi recite kad je stigao.

- Već… odmah poslije ručka. Ili smo čak zajedno ručali, ne sjećam se. Tog sam dana uzela godišnji.

- I nikamo nije izlazio?

- Ne, do jutra, dok ja nisam otišla na posao.

- U redu, onda bi to bilo sve. Dajte nam, molim vas, vašu adresu, ako vas još zatrebamo.

Ona izdiktira ime i adresu, a Mišo zapiše. Ime mu je zvučalo poznato.

- Onda, doviđenja, gospođo!

Tepeš brzo skoči i zgrabi mobitel.

– Dajte ju još samo meni na sekundicu!

- Kad se onda vidimo? Mhm… Dobreko…

Mišo zgrabi mobitel natrag i zatvori ga. Sad mu je već stvarno bilo dosta i ovog tipa i ovog slučaja i svega toga natezanja mačka za rep.

- Idemo. Vidjet ćemo se opet, u to sam siguran – reče Tepešu.

Ovaj se umiljato nasmije. I Đuro bi ga najradije tresnuo po toj ljepuškastoj njušci. Ali danas se to više ne smije. Prije dvadeset godina bilo bi to malo drugačije…

Izađu iz zgrade.

- Čuj, Đuro, već me stvarno boli glava od svih ovih idiota s kojima se susrećemo. Nitko ništa ne zna,

nitko ništa nije vidio, curica bi posvjedočila za njega i da ga je rodila, ako treba!

- Da, tip očigledno ipak ima neke kvalitete.

- Ta mi ženska ima poznati glas, a i ime mi zvuči… Sve mi se čini da je išla sa mnom u osnovnu školu!

- A ovaj nema ni trideset!

- Neke se žene zaista daju iskorištavati!

- Same su si krive.

- Da. Krećemo za Kučan, do Krunoslava Severa. Već znam sve unaprijed. Posvađali se jesu, ali ovaj nema pojma ni o kakvim bakicama ni stanovima.

- Sigurno.

- Ipak, da vidimo.

Sjednu u auto i krenu za Kučan.

Krunoslav Sever stanovao je u sasvim solidnoj kući na kraju sela.

Vidi se da je bio sam svoj majstor.

Ograda je bila pažljivo postavljena i ukrašena živicom. Krov kuće bio je prekriven zelenom šindrom, a zidovi su bili ofarbani crveno.

Uokolo po dvorištu bilo je sve prepuno cvjetnih grmova, sad suhih i bez lišća. Otraga se prostirao vrt prekriven snijegom i u produžetku polje.

- Valjda nema psa –progunđa Đuro. On se pasa oduvijek bojao.

Još otkad ga je kao malog napao terijer.

- Daj, ne trtari.

No psa nije bilo. Oni otvore vrata ograde i uđu u dvorište. Iz kuće izađe mlada žena i pođe im ususret. Bila je zaista zgodna i odlično građena. Nisu se ovdje nadali takvoj ljepotici. Za Severovu kćer ipak je bila prestara. Nije valjda taj alkoholičar držao ovakvu krasoticu, očigledno zadovoljnu sobom i svojim životom.

Ona im priđe nasmijana, lelujajući tijelom u hodu. Imala je kosu do pojasa, sad spletenu u pletenicu koja joj je padala na jednu stranu.

Crne oči i pune crvene usne. Zbog ove bi i sveti Petar ubijao, pomisli Mišo pa izvadi značku.

- Dobar dan, gospođo. Tražimo gospodina Krunoslava Severa.

Ona se malo smrači.

- Zašto? Nešto se dogodilo?

- Ne, ne, samo želimo porazgovarati.

- Pozvat ću ga – žena ode natrag u kuću.

Mišo i Đuro buljili su za njom.

- Kladim se na Severa – šapne Đuro. – Zbog ove bi i sveci ubijali.

- Mala je dobra…

Uskoro se iz kuće izvuče i mužić.

Djelovao je sasvim pristojno. Oni su imali sasvim drugačiju sliku o njemu. Nije imao više od trideset i pet godina. Malčice zgužvan, kao da se upravo probudio.

- Krunoslav Sever? – mahne Mišo značkom. – Postavili bismo vam par pitanja.

- Da? Odite unutra. Žena ga je zabrinuto gledala. On se obrati njoj i zagrli je oko vrata.

- Ne moraš se brinuti, nisam ništa napravio.

- Ne, ne – odmah se javi Mišo, kojeg je dirnula ova bračna slika – želimo razgovarati o vašem šefu Vincetiću.

- O toj svinji?!

Nastavak na sljedećoj stranici >

22 Roman Smjeste se u kuhinju. Mišo nije znao odakle da počne. Nije znao ni Đuro, ali se nije htio ni previše miješati.

- Vas je nedavno otpustio Marko Vincetić, koliko nam je poznato.

- Da, nakon što sam mu rekao ono što ga ide.

- Ispričajte nam to.

- Bila je božićna fešta. Za nas radnike organizirana je proslava u najvećoj hali, kao i svake godine.

S nama je bio i Vincetić i još par glavešina. Ja sam bio sa ženom. Taj gad cijelo vrijeme nije skidao oka s nje. Na kraju ju je zamolio za ples.

Nismo mogli odbiti, ipak mi je šef.

A već je bio dobrano pod gasom.

No, nisam ni ja baš bio trijezan.

Mišo i Đuro pogledaju se iznenađeno. Takav razvoj događaja nisu očekivali, a osim toga jasno je da iz tog kruha neće biti pogače.

- Počeo mi je ženu hvatati za guzicu i stiskati – nastavi Sever. – Ja sam skočio… dobro, htio sam ga odalamiti. Vjerojatno ste zato tu, ne? Tužio me?

- Ne, nije, nastavite – reče Đuro i zijevne.

- Nekoliko njih je skočilo i primilo me, a ja sam… ne znam ni sâm, nešto sam vikao, svašta sam mu rekao. Samo znam da je on vikao nek’ si dođem po knjižicu.

- Prijetili ste da ćete ga ubiti – reče Mišo.

- Pa možda i jesam, zbilja se ne sjećam, bio sam bijesan. Poslije Božića otišao sam u kadrovsku po knjižicu. Hvala Bogu da ga više nisam vidio. Još bolje. Žena i ja imamo velike planove. Napravit ću si tu otraga radionicu. Radit ću stolariju. Još bolje da je tako ispalo. Nisam mu više mogao gledati onu nadutu njušku. A plaća nikakva.

- Što znate o ubojstvima starica? – pokuša Mišo sa zadnjom loptom.

- Gdje, kojih starica?

- Ništa ne znate o tome?

- Ja vam baš ne izlazim i ne čitam novine, ne znam na što mislite.

- Dobro, ništa onda. Ako vas još zatrebamo, potražit ćemo vas.

Sva trojica ustanu.

- A što ste me zapravo trebali, ako me nije tužio? – upita još Sever.

- Istražujemo slučaj, pa razgovaramo sa svakim tko je povezan.

- Koji slučaj? Nešto u vezi firme?

- Pa, recimo tako – odvrati Mišo uvijeno.

Sever shvati da s policijom nema rasprave. Ionako mu je bilo drago što odlaze i što ga bivši šef nije tužio.

Muž i žena isprate ih kroz vrata ograde. Kad su sjeli u auto, Đuro se osvrne prema kući. Sever i njegova žena zagrljeni su ulazili u svoje gnjezdašce.

- I to je to – puhne Đuro. – Ni ovi golupčići nemaju pojma.

- Majku mu, neki zbilja imaju sreće. Znači, to je to. Ljubomorni muž, pohlepni šef, o starkama nemaju pojma.

- Ili tip glumi.

- Ili svi u ovoj priči glume.

- Makar mi se ne čini.

- Ne, istina je, vjerojatnije je da nemaju pojma nego da imaju.

- Točno.

- Vraćamo se u grad.

- Neobavljena posla.

- Možemo još danas eventualno skočiti do Viktorije Žugec. Nju smo imali u planu za jučer.

- Vozi, pa se poslije ja odmah tamo iskrcam.

Stignu u Trakošćansku ulicu.

Mišo stane pred Đurinom zgradom pa prošeću do susjedne, broj četrnaest. Treći kat, na vratima lijepo piše Žugec.

Otvori im starija gospođa, živa i zdrava. Oni objasne tko su i ona ih pusti unutra.

- Da, prodala sam stan gospodi Majnariću, Habuneku i Vincetiću.

Zašto vas to zanima?

Regionalni tjednik || 21. kolovoza 2019., br. 155 - Možete nam malo opisati uvjete ugovora? – upita Mišo.

- Pa evo, imam ga tamo negdje, mogu ga donijeti.

- Bilo bi dobro.

Ona ode u potragu.

- Da konačno vidim i taj ugovor – šapne Đuro.

- Ništa posebno, sve sam ih pregledao.

Viktorija se vrati.

- A, evo, tu je – stavi ona papire na stol.

Ugovor je potpisala prije godinu i pol, za stan je primila pet tisuća eura, ima pravo na doživotno uživanje stana ili na doživotni smještaj u domu. Uz bezbrojne pravne izraze i začkoljice, ugovor je u osnovi bio prilično jasan.

- Viđate li se i dalje s tom gospodom, kojima ste prodali? – upita je Đuro.

Pred ovom je staricom bio hrabriji. Ova valjda neće pitati za dokumente.

- A vas znam! Pa vi ste tu sused iz dvanaestice! Niste vi u penziji?

S vašom ženom se vidim kod frizerke, mi obje hodamo k Mariji.

Pa nekad zna pričati…

- Inspektor Đuro pomaže na slučaju – pokuša stvar spasiti Mišo.

- Nek’, nek’, samo naprijed, uvijek je bolje da se nešto radi. Ja sam vam već potpuno zahrđala u penziji. Što ste me pitali? Viđam li onu trojicu? Ne baš, tu i tamo Majnarića u prolazu ili u dućanu. Onda ga obično nešto priupitam u vezi zdravlja. Kad se već poznamo.

- Inače ste zdravi?

- Hvala na pitanju, sused, dosta mi je dobro. Ono kak’ me lani zgrabilo, pa čuli ste, rekla vam je Adela, ne? No sad mi je puno bolje. Bila sam i u toplicama.

- Aaa, drago mi je – reče Đuro.

Gledao je samo da zbriše odavde.

- Pa onda to s mužem prije tri godine. Tko bi se nadao, tako naglo… A kći mi je u Njemačkoj, znate moju Stelicu. Ona rijetko kad dođe, i tako, sama sam, živi se.

Da mi kći tu i tamo ne pošalje, ne znam bih li mogla kraj s krajem…

- Dakle – i Miši je već bilo svega dosta – nisu vas ništa posjećivali?

- Tko? - Ova trojica kojima ste prodali.

- Ne, ne. Jedino ih budem zvala ako se odlučim za dom. No ako se moja Stelica vrati zauvijek, onda se ima tko za mene brinuti.

- Kako to da ste prodali stan, a niste ga ostavili kćeri?

- Znate, mi imamo još jedan stan, u Ludbreškoj. Taj glasi na moju Stelicu. A za ovaj mi je i sama rekla – mama, prodaj, ipak ti je to sigurnost, ako se odlučiš za dom, sve ti je osigurano i…

- Aha – klimnu obojica s razumijevanjem. Kći je se željela riješiti.

Nije joj padalo na pamet da otplaćuje dom sljedećih dvadeset godina. A niti da se osobno brine za nju. A mamica je bila još pri punoj snazi. Komotno bi mogla dočekati devedeset i petu.

- Idemo onda mi polako, to bi bilo sve.

- Pa lijepo što se brinete. Što ste me došli pogledati.

- Da? - Znam ja za stare Kelekićke. Lijepo od vas da se brinete za nas žive.

- Znate za Kelekićke? – ipak je još na vratima upita Đuro.

- Da, znam, jadnice. Ali ako sumnjate na ovu trojicu kojima

smo potpisale, tu se varate. To su vam jedni jako fini ljudi. Pa vi, Đuro, znate Majnarića! To vam je djelo nekog mladog gangstera, narkomana, što ja znam. Svašta danas hoda po svijetu.

- To je, dakle, sve što znate o tome?

- Ništa vam ja ne znam. Idem samo do dućana i na groblje, u crkvu…

- Da, u redu, doviđenja onda.

Pozdrave se i odu.

- Eto, živa je – reče vani Đuro.

- I prilično zdrava.

- A veliš da su živi i ostali štićenici trojke.

- Da, sad se sigurno više neće usuđivati poduzimati tako nešto…

- Ako su uopće poduzeli i ovo.

- Da… - Ništa, idemo do mene, da rezimiramo.

- Daj, imaš kakvo pivce? Poludjet ću na kraju od svega ovoga. Toliko glupavih razgovora i nikakvih rezultata.

Krenu prema Đurinoj zgradi.

Neki klinci naglo šmugnu unutra.

- To je bio Jura i ekipa – nasmije se Đuro. – Ne žele nas vidjeti.

Sjednu uz pivo u Đurinu kuhinju.

- To mi liči na onu dječju igru vruće-hladno. Sjećaš se, Mišo?

- No, znam. Vruće-vruće, hladno-hladno. Samo nama nema tko vikati upute.

- Vidiš, meni se sve čini da mi cijelo vrijeme forsiramo u krivom smjeru. I sto puta prolazimo kraj cilja i ne uočavamo bitno.

- Ja ovaj slučaj definitivno moram riješiti. Šipek će me ubiti. Nisam valjda zabadava kopao po papirima uvažene trojice. Još će me na kraju i tužiti! Pogotovo ako ispadnem nesposoban i ne ulovim nikoga!

- Da, zbilja, nikakvog pomaka.

- Ovaj slučaj jednostavno ne smije ostati neriješen!

- Ne brini se toliko. Nešto će iskrsnuti. Osjećam to u starim kostima. Slutim da se nešto sprema.

- Možda da odemo kakvoj gatari.

- Baš to. Mislim, ne točno to, nego trebalo bismo ipak malo detaljnije poslušati što imaju za reći stare frajlice iz moje zgrade.

- Pa već su istresle sve što su imale.

- Uvijek nešto promakne, znaš i sam. Znaju, a ne znaju da znaju.

A na kraju onda vele – jeee, pa to me niste pitali!

- To nek’ bude tvoje zaduženje.

Imam ja u postaji i drugog posla.

- Nema problema. Ja za te stvari imam nos.

- Točno, oduvijek si imao. Nego, ja ti ovo popijem pa idem. Čujemo se ako bude kakvih novosti, ti u međuvremenu njuškaj po zgradi.

- Dogovoreno. Ali javljaj mi sve, baš sve sitnice, nikad se ne zna…

- To je to. Vidimo se.

Do kraja dana Đuro odluči uzeti slobodno. Za početak, da popije još jedno pivce i popuši koju prije nego se uhvati ručka. U frižideru piva više nije bilo, pa se zaputi u obližnji dućančić.

Kad se vraćao, na ulazu sretne susjeda Bateka kako s nekim radnicima iznosi krupnije stvari iz stana.

- O, sused Batek, vi se to ozbiljno selite?

- Je, ozbiljno. Vozim još ovo u gorice, a ostalo putuje sa mnom za Dubrovnik.

Radnici su upravo iznosili nekakve ormare.

- Ovo sve vozim u gorice. U Dubrovniku imamo sve namješteno.

A ionako putujemo za Australiju na proljeće.

- A kad vi odlazite za Dubrovnik?

- Za tjedan-dva, dok to riješim s kupcima.

- Znači, više se nećete vraćati?

- Pa vratit ću se još na proljeće, da obiđem gorice. Njih neću prodavati. Samo ću porezati trse. Gorice prepuštam susjedu, da si obrađuje i uzme grožđe za vino. Da mi za to tu i tamo pokosi. Voćke nek’ ostanu. Imam i šumu.

- Ah, to za svaku sigurnost, da se ipak imate gdje vratiti ako se zaželite naših krajeva.

- Je pa sigurno. Naše je Zagorje ipak najljepše na svijetu.

- To je istina.

- Nego, sused, kako napreduje vaša istraga?

- Ništa novoga zasad. Još nismo uhvatili krivce.

- Znači, Kelekićke su ipak ubijene?

- Pa tako izgleda.

- Svi po zgradi bruje samo o tome.

- I, jeste dočuli nešto pametno?

- Samo da se smatra da je to djelo našega Majnarića. I da ima još puno takvih stanova sa starcima koje će lijepo jednog po jednog…

- No, pa to bi bilo preočito.

- Pa baš zato, nitko više ne bi pomislio da su to oni, pred nosom policije.

- I to je moguće. Sve je moguće.

Nazovite me ako čujete nešto pametno, dok ste još ovdje.

- Dogovoreno, sused.

Jedan razgovor je obavljen, ništa novo nije iskrsnulo. Đuro je više očekivao od starijih gospođa nego od starije gospode. Batek i njegova žena bili su mlađi penzioneri. Žena mu je zapravo vrlo mlada otišla u penziju, invalidsku. Bilo je nešto sa živcima, ako se dobro sjećao. Teško je Bateku bilo s njom.

Pa lijepo, promjena pod stare dane. Daleka Australija. A on će istrunuti u ovoj zgradi sa svojom Adelicom. Možda da prodaju stan trojstvu, pa odu u miru u starački dom. I riješe djecu brige. Sin bi poludio. On je živio s curom kao podstanar. Kći je živjela s mužem i imali su svoj stan. Da, djeca te zarobe za cijeli život. Za danas je dosta razgovora. Vrijeme je da se prione ručku. Do sutra mu se glava možda malo razbistri.

Ujutro Mišo nazove u najvećoj hitnji.

- Imam nešto! Nije puno, ali čovjeka veseli!

- Baš sam se pitao kako to da već zoveš…

- Spremaj se, dolazim po tebe! Đuro ga pričeka na stubištu. Mišo ubrzo stigne.

- Krećemo u smjeru staračkog doma!

- Nove vijesti?

- No, ne baš u domu, ali u tom kvartu. Zvala me neka ženska koja stanuje dvije ulice dalje. Nešto je vidjela. Neka Grozdana Barulek.

- Iz te daljine?

- Tako tvrdi. Gledala je dalekozorom.

- To me baš zanima. Kako je zvučala?

- Normalno. Ne čini mi se neka nora baba.

- Interesantno. I, što je rekla?

- Veli da joj se čini da je netko nekoga bacio s balkona.

- Ali nije sigurna. Nisi rekao da je imala dalekozor?

- Strpi se, sve ćemo saznati na vrijeme.

- Baš sam znatiželjan.

- Ti si obavio kakve svoje razgovore?

- Nešto sitno. Jučer sam uzeo dopust.

- O, jadan. Tu smo. To je ta zgrada.

- Odavde se uopće ne vidi ni „d“ od doma.

- Odavde ne, možda s nekog višeg kata. Ona je na četvrtom.

- A, to je već nešto. Žena ih je čekala. Oni uđu u njezinu dnevnu sobu. U produžetku sobe balkon je zaista gledao prema staračkom domu. Između kuća i drugih zgrada otvarao se oku uzak prolaz baš na desno krilo, dio u kojem je nastradala Vera Jurković.

- Vidite, ja sam si dugo gruntala o tome svemu – reče ona.

Mogla je imati oko pedesetak godina.

- Ja vam često gledam s dalekozorom okolo, to mi je hobi, kako da kažem. I točno se vidjelo da su na tom balkonu bile dvije osobe – ona pokaže prstom prema staračkom domu.

- Onda, sad tu nisam točno sigurna, mislim da se jedna sagnula, pa se ponovno digla. A druga je tad pala. Kao da je ova prva ovu drugu uhvatila za nogu i malo je podigla, da izgubi ravnotežu i padne…

- Ali niste točno vidjeli? Ne znate jesu li to bili muškarci ili žene?

- Nije se dobro vidjelo, još je bila magla. Kad je lijepo vrijeme, može se vidjeti i dalje, čak i što ljudi rade u sobama… – ona se lagano zacrveni.

- No velite, ali tad je bila magla…

– ohrabri je Đuro.

- Da, nisam mogla točno razaznati. Ali mogu se zakleti da su na balkonu bila dvojica!

- Dvojica?

- Ili dvije. Nekako su bile sitne… te obje prilike. Onda sam pročitala u novinama da je starica pala s balkona, pa sam pomislila da vas nazovem… Prvo sam to rekla tu susjedi, svojoj prijateljici, onda je ona rekla nek’ vas s tim ne zamaram, pa nisam zvala… Ali još kad sam pročitala i za one dvije koje su ubijene u Trakošćanskoj! Pomislila sam da se tu radi o nekakvom serijskom ubojici koji ubija starce i onda više nisam htjela šutjeti. I susjeda mi je onda rekla nek’ vas ipak nazovem… Pa eto… Sto posto je na balkonu bilo dvoje ljudi i onda je jedna od tih pala dolje…

- Hvala, ovo nam je jako važno.

Moram vas zamoliti da pođete s nama u postaju da date službenu izjavu – reče joj Đuro.

- Pa nema problema – djelovala je malo preplašeno. – Pa ja sam vas ionako prva zvala, ne? Mislim, nisam tu ja neki optuženik nego…

- Ne, ne, vi ste svjedok. I mi smo vam jako zahvalni na tome što ste nam rekli. Ženica odmah procvate.

- Idem se onda spremiti.

Tog popodneva starački dom bio je ponovno na tapeti. Iz gospođe Grozdane nije se mogao izvući nikakav pošten opis osoba koje je vidjela na balkonu, ali sa sigurno-

INES HRAIN (1967, Zagreb) pripada novijoj generaciji hrvatskih pisaca i na književnoj sceni prisutna je više od deset godina. Piše romane (Najdeblja, Kolagen, Sjajni je bal, Pusti otok, Švedska grenčica), urbanog, modernog i prepoznatljivog stila, koje je čitalačka publika sjajno prihvatila.

Po zanimanju je diplomirana učiteljica te je autorica brojnih dramskih tekstova za djecu.

šću je tvrdila da su bile otprilike iste visine. Vera Jurković bila je visoka sto i pedeset i sedam. Dakle, njezin napadač morao je biti zaista niskog rasta.

Mišo i Đuro stignu u pratnji još trojice policajaca. Ta su trojica bila zadužena da razgovaraju s medicinskim osobljem i svim ostalim pokretnim osobama. Mišo i Đuro odluče pretresti mladića na recepciji, šeficu i ponovno najbliže susjede pokojne Vere.

Za početak krenu od recepcije.

Uđu u portirovu kućicu.

- Možemo li razgovarati negdje drugdje? – upita ga Mišo.

- Ja vam ne smijem napuštati radno mjesto… Šefica bi me ubila.

Jedino s njom u dogovoru.

- Dobro, pa možemo i ovdje razgovarati – ustvrdi Đuro.

Ovog je puta naumio aktivnije sudjelovati u predstojećim razgovorima. Pa i ako ga prokuže, reći će da pomaže u istrazi. Ali sumnjao je da će ga ovdje netko pozivati na red.

- Dakle, vi ste uvijek ovdje, na radnom mjestu – zaključi Mišo.

- Da, radim svako popodne.

- Ujutro je tu vaš kolega?

- Da. - Dobro, nas ionako zanimaju zbivanja u popodnevnim satima.

Sjećate li se dana kad je nastradala gospođa Vera Jurković?

- Kako da ne, svi su se ustrčali. Bio je ponedjeljak.

- I vi ste uobičajeno radili?

- Da, tu sam bio.

- Recite nam nešto o posjetima tog dana.

- Ponedjeljak vam je obično slab dan za posjete. Nedjelja je udarna.

I subota.

- Pa je li dolazio netko izvana, sjećate li se? – upita Đuro.

- I sam sâm sve to već sto puta prevrtio u glavi. Siguran sam da tog dana nitko nije dolazio. Mislim, gore, u sobe.

- Nego?

- Pa dolaze tu ovi lokalni, u naš kafić. Piće je strahovito jeftino.

- Da? Popit ćemo kavu kasnije – Mišo je još imao u planu porazgovarati i s konobaricom. Ljudi njezine struke najbolje zapažaju zbivanja oko sebe. A kroz ulaznu halu u kojoj se nalazio šank svatko je morao proći na putu prema sobama.

- Dakle, od tih lokalnih, nitko se nije micao od šanka?

- Pa nisam baš cijelo vrijeme buljio u njih, ali poznati su mi njihovi običaji. Zasjednu ovdje odmah nakon ručka i ne dižu se do večeri.

I tako svakog dana. Nekad imaju novaca, nekad čekaju da im netko nešto plati, nekad samo sjede. Da ne budu sami.

- To znači da nisu štićenici doma?

- Ima ih par koji su iz doma, ali većinom su vanjski. Tako, usamljeni starci kojima je većina prijatelja pomrla. Ili su im pak ovdje smješteni. Osjećaju povezanost s ovim mjestom. Đuro prođe pogledom preko šanka. Sve neki suhi, mršavi dedači.

Izgledaju viši od sto i pedeset i nešto. No, izgled vara. Sjedili su na visokim barskim stolicama.

Mišo mu uhvati pogled, pa ih i on odmjeri.

- Dakle, vi ste, gospodine, sigurni da tog dana nitko izvana nije dolazio u posjetu gore?

- Siguran sam, nitko osim ovih stalnih. A bilo je i gadno vrijeme.

- Nije bilo nikakvih događaja koji bi vam upali u oči?

- Nije dolazio nikakav doktor izvana? – nadoveže se Đuro.

- Ne, njih sve poznam.

- Poznate i doktora Majnarića?

- Čuo sam za njega. On je kirurg, ne? Takvi ovamo ne svraćaju.

- Dobro, ako se nečega sjetite, mi ćemo biti još jedno vrijeme ovdje, na šanku. A tu je i moj telefon – pruži mu Mišo papirić s brojem.

- Dobro, makar sumnjam…

Nastavak u sljedećem broju

21. kolovoza 2019., br. 155 || Regionalni tjednik

Puls grada

23

24 AUTOsti

Regionalni tjednik || 21. kolovoza 2019., br. 155

KIA PRVA NA SVIJETU S AKTIVNIM MIJENJANJEM BRZINA ZA HIBRIDE Kijina nova hibridna vozila će kao prva na svijetu dobiti tehnologiju aktivnog mijenjanja brzina (ASC - Active Shift Control). Inovacija, koja je razvijena zajedno sa sestrinskim Hyundaijem, optimizira učinkovito mijenjanje stupnja prijenosa nadgledanjem mijenjanja 500 puta u sekundi, što omogućava precizno prilagođavanje i posljedično bržu promjenu brzine. Nova

VREMEPLOV

26. kolovoza 1985.

je jugoslavenski proizvod, Yugo, prvi puta uveden na američko tržište. Zamišljen je kao jeftina alternativa kupovine automobila, ali je ubrzo propao zbog loše kvalitete. Bio je predmetom mnogih šala u SAD. Prodaja po županijama 1. 1. - 31. 7. 2019. županija

količina

udio, %

16123

36,34%

1

Zagrebačka i Zagreb

2

Požeškoslavonska

3750

8,45%

3

Istarska

3476

7,83%

4

Splitskodalmatinska

3154

7,11%

5

Bjelovarskobilogorska

3066

6,91%

6

Primorskogoranska

2874

6,48%

7

Osječkobaranjska

1773

4,00%

8

Karlovačka

1662

3,75%

9

Međimurska

1603

3,61%

10

Šibenskokninska

1483

3,34%

1468

3,31%

12 Varaždinska

789

1,78%

Dubrovačko13 neretvanska

752

1,69%

11 Zadarska

14

Krapinskozagorska

444

1,00%

15

Vukovarskosrijemska

429

0,97%

16 ostale

1522

3,43%

UKUPNO

44368

100%

tehnologija najprije će se pojaviti u Kijinim novim hibridnim modelima. ASC koristi novi softver logike upravljanja hibridne upravljačke jedinice (HCU - Hybrid Control Unit), koji potom nadgleda elektromotor zbog usklađivanja brzine okretaja motora i mjenjača da bi se smanjilo vrijeme potrebno za promjenu stupnja prijenosa za 30 posto.

PREDSTAVLJAMO: PORSCHE 911 GT3

20 godina modela Porsche 911 GT3

Otkrivanjem prvog Porschea 911 GT3 na Međunarodnom salonu automobila u Ženevi u ožujku 1999. započela je nova era za zahtjevne vozače sportskih vozila

PRIPREMIO: DALIBOR FLAJPAN FOTO: PORSCHE

Kao nijedan Porsche 911 dotad, model GT3 je nosio potpis Odjela za utrke Porschea. Razvili su ga dvostruki svjetski prvak u reliju Walter Röhrl, inženjer za utrke Roland Kussmaul i Porsche specijalisti

za moto sport iz Weissacha te je Porsche 911 GT3 donio agilnost na cestu koja je prikladna za vožnju na trkaćim stazama.

Otada je taj vrhunski sportaš s dozvolom za cestovnu upotrebu

Izvor: Promocija Plus

268.305

vozila prodala je Kia u Europi u prvih 6 mjeseci, što je povećanje od 1,6% u odnosu na isti period prošle godine, a predstavlja najbolje polugodište u Europi ikada. Istovremeno se i povećao Kijin tržišni udio i to sa 3,0% na 3,2%.

Treća generacija Kia Ceeda je od sredine 2018. godine u ponudi kao hatchback i karavan, a početkom ove godine pridružio im se shooting brake ProCeed, kao i sportske izvedbe GT (Ceed i ProCeed), što je bio dodatni prodajni stimulans obitelji Ceed za čak 41% bolji rezultat u odnosu na prošlu godinu. Prodaja modela Niro – nudi se kao hibrid, plug-in hibrid i potpuno električno vozilo – povećala se za 40% na 31.133 primjerka. Za Kijin rast zaslužna su i dva najnovija kompaktna modela – gradski mališan Picanto i kompaktni crossover Stonic.

sa svakom generacijom postao još brži, precizniji i dinamičniji - i s atmosferskim motorom, ručnim mjenjačem i stražnjim pogonom do danas najomiljeniji Porsche 911 svih purista.

AUTOsti

21. kolovoza 2019., br. 155 || Regionalni tjednik

25

PEUGEOT 308 BLUEHDI - SPECIJALNA SERIJA ACTIVE LIMITED Peugeot je u kolovozu pripremio atraktivnu specijalnu seriju Peugeot 308 Active Limited.

Radi se o iznimno bogatoj dizelskoj izvedbi s odličnom cijenom uz Peugeot Financiranje koju nudi četiri godine / 80.000 kilometara produženoga jamstva.

Ova odvažna, intuitivna i moderna limuzina sportskog dizajna u po-

Nasljednik modela 911 Carrera RS 2.7 Prvi GT3 debitirao je 1999. god.

Sa svojom naprednom trkaćom tehnologijom Porsche 911 GT3 je neposredno pije početka novog tisućljeća nastavio onu tradiciju koju je u 70-tima započeo s legendarnim Porsche 911 Carrera RS 2.7. Prvi puta međutim taj model nije dobio naziv „RS“ za trkaći sport, već ime GT3 - ukazivanje na GT klasu u kojoj bi se trebale voziti moto sport verzije ovog modela. Vodom hlađen šestocilindrični bokser motor novog sportskog vozila postizao je snagu 360 KS. Od svibnja 1999. god. prvi primjerci Porschea 911 GT3 napustili su proizvodnju u Weissachu. Kao homologacijsku osnovu za moto sport novi je model uz to postavio temelj za uspješan 911 GT3 Cup te uspješnije trkaće verzije 911 GT3 R i GT3 RSR koji su u nadolazećim godinama u sportu marki i GT sportu trebali ostvariti velike uspjehe.

Nove generacije su ubrzo uslijedile Nakon velikog uspjeha prvog 911 GT3 Porsche je svake tri do četiri godine prezentirao novi evolucijski stupanj uličnog sportaša s trkaćim genima. 2003. god. se snaga bokser motora uz korištenje bezstupanjskog podešavanja koljenastog vratila VarioCam popela na 381 KS. Po želji se GT3 sada mogao naručiti i s posebno snažnim Porsche keramičkim kočionim sustavom (PCCB). Tri godine kasnije uslijedio

je sljedeći skok snage na 415 KS. Po prvi puta je Porsche 911 GT3 sada imao aktivno vozno postolje sa sportski usklađenim Porsche Active Suspension Management (PASM).

2009. god. su inženjeri povećali zapremninu šestocilindričnog bokser motora na 3,8 litara i snagu na 435 KS. Za 50. rođendan Porschea 911 je na Međunarodnom auto salonu u Ženevi 2013. god. svoju svjetsku premijeru slavila peta generacija modela 911 GT3. Motor i prijenosnik, karoserija i vozno postolje su bili kompletno novi.

Pogonski sklop se sastojao od 3,8 - litarskog atmosferskog motora snage 475 KS, po prvi puta povezan s Porscheovim automatskim PDK mjenjačem. Uz to je došla - također premijerno - aktivna stražnja upravljačka osovina.

Svoju do sad posljednju fazu proširenja 911 GT3 je postigao 2017. god. U središtu razvoja je bio šestocilindrični bokser motor čija je zapremnina porasla na četiri litre, a snaga na 500 KS. Za puriste Porsche uz to ima spremne dvije poslastice: S jedne strane alternativno je uz PDK raspoloživ ručni mjenjač sa šest stupnjeva prijenosa. A s druge strane 911 GT3 dolazi s decentnim Touring paketom kod kojeg je između ostalog fiksno stražnje krilo zamijenjeno automatski promjenjivim spojlerom.

I tako se krug zatvara: Naziv „Touring paket“ je referenca za civilnu varijantu legendarnog Porschea 911 Carrera RS 2.7 iz 70-tih godina.

Dovršene završne provjere Toyote Gazoo Racing za 2019. - 2020.

Svjetski prvaci i pobjednici Le Mansa Toyota Gazoo Racing rano su krenuli u sezonu 2019.2020. FIA Svjetskog prvenstva u utrkama izdržljivosti (WEC) uspješnim dvodnevnim prologom na stazi Circuit de Barcelona-Catalunya u Španjolskoj. Nova sezona počinje 1. rujna u Silverstoneu pa su se, samo pet tjedana nakon završetka sezone 2018.-2019. u Le Mansu, sve momčadi WEC-a okupile u

Barceloni radi tradicionalnog predsezonskog testiranja.

Toyota Gazoo Racing je javnosti predstavila izmijenjeni TS050 Hybrid, koji se odlikuje dorađenom aerodinamikom. Automobil za 2019.-2020. je doživio male mehaničke izmjene, koristi isti monocoque dizajn predstavljen 2016., pa je očekivano bio izuzetno pouzdan tijekom 16 sati testiranja.

nudi je u ograničenim količinama i dostupna je za isporuku odmah.

Peugeot 308 Active Limited nudi apsolutno najbolji omjer cijene/ opreme i štedljivog motora, a koja uključuje Peugeot i-Cockpit, prednje i stražnje parking senzore, višenamjenski dodirni zaslon i dr.

Peugeot 308 Active Limited BlueHDi 100 u ponudi je s cijenom

već od 132.900 kuna.

Sve fizičke osobe pri kupnji vozila Peugeot na poklon dobivaju jednogodišnje članstvo u Klubu vjernosti “Peugeot zauvijek”, koji je namijenjen vlasnicima vozila marke Peugeot svih godišta i nudi niz pogodnosti s kojima omogućava povoljnije održavanje u mreži ovlaštenih servisa.

PREDSTAVLJAMO: VOLKSWAGEN T-ROC CABRIO

Novi T-Roc Cabrio Volkswagen unosi dašak svježine u segment SUV vozila te u sklopu svjetske premijere predstavlja novi T-Roc Cabrio PRIPREMIO: DALIBOR FLAJPAN FOTO: VW

T-Roc Cabrio – kao prvi crossover kabriolet u kompaktnoj klasi – nudi pravu kombinaciju ekstrovertirano-markantnog dizajna, Otvorena povišenog položaja sjedenja tipičnog varijanta proširit će z a SU V mo paletu omiljenoga d e le , ve l i ke crossover modela fleksibilnosti i jed i n st vei unijeti više stila nog iskustva na sve brže rastuće kartivožnje u kabrioletu. cu. Tako tržište SUV Sklopivi krov: će vozi lo modela u skladu s tradicistalno moći biti on line jom Bube i Golfa, čim ga vozač priT-Roc Cabrio također raspolaže klasičnim platnenim javi u Volkswagen sustav. sklopivim krovom. Njegov Informacije se prikazuju na serijski potpuno automatski ekranu infotainment sustava, a sklopivi krov otvara se u devet u kombinaciji s opcijski dostusekundi. Otvaranje i zatvaranje pnim sustavom Active Info Disfunkcioniraju pri brzini do 30 play nastaje potpuno digitalno km/h i tijekom vožnje – pritom okruženje cockpita – takozvani se platneni krov deblokira i blo- „Digital Cockpit“.

Linije opreme „Style“ i „Rkira elektromehanički.

Uvijek povezani i Digital Line“: kada je oprema u pitanju, Cockpit: s opcijski dostupnim kupac može birati između linija infotainment sustavima nove opreme „Style“ i „R-Line“. Linija generacije (MIB3) neprestano je opreme „Style“ orijentirana je online te donosi nove funkcije na dizajn i individualnost. Lii usluge u vozilo. Novi sustav nija opreme „R-Line“ dosljedno nudi Online-Connectivity-Unit je sportski orijentirana te kao uključujući integriranu eSIM neizostavan sastavni dio nudi

sadržaje paketa R-Line „Eksterijer“ i „Interijer“ koji su opcijski dostupni u T-Rocu. Sportsku orijentaciju među ostalim dodatno naglašavaju serijska svjetla za maglu, sportski vozni postroj i progresivni upravljač s regulacijom upravljanja ovisnoj o brzini.

Učinkoviti dvojac TSI motora: za T-Roc Cabrio opremljen prednjim pogonom dostupna su dva učinkovita benzinska turbomotora sa snagom od 115 KS ili 150 KS. Za 1,0 3-cilindrični motor sa snagom od 85 kW serijski je dostupan manualni 6-stupanjski mjenjač, a za snažniji 1,5 4-cilindrični motor sa 110 kW dostupan je i 7-stupanjski automatizirani mjenjač s dvije spojke u sklopu opcijske opreme.

26 Mali oglasi

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO

MALI OGLASI

7Plus Regionalni tjednik Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774

Regionalni tjednik || 21. kolovoza 2019., br. 155

OSTALA PRIJAMNA MJESTA: MURSKO SREDIŠĆE Pogrebno poduzeće Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati VARAŽDIN Radno vrijeme za stranke: pon: 7.30 - 12.00 h, uto: 7.30 - 14.00 h, sri - čet: 7.30 - 15.00 h, pet: 7.30 - 14.30 h

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

NAJKVALITETNIJA i najjeftinija gradilišta u okolici Varaždina prodajem. Mob.: 098/1743-718. ozn. 588c PRODAJE se građevinsko zemljište u Ludbreškim v i n og ra d i m a , 3 1 0 0 m ² , tel.: 042/313-027, mob.: 091/888-1699 ozn.3726

POSLOVNI PROSTOR VARAŽDIN –tražim poslovni prostor za ugostiteljstvo, najam ili kupnja. Ozbiljne ponude. I tražimo osoblje za rad. Mob.: 091/433-4004 ozn.231b

POSAO MONTERI IZOLACIJE na putničkim vagonima u Siemensu. Mjesto rada: Düsseldorf, Njemačka. Smještaj osiguran, prijava u Njemačkoj.

Njemački ili engleski jezik nije potreban. E-mail: velimir.biosic@apm-personal.com mob.: 098/993-6364 ozn.685c

USLUGE KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/639-9932 ozn.1c ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob.: 098/931-7570 ozn.184c BU-JAN TIM j.d.o.o. – izvodimo: novogradnja, kompletna adaptacija kuća, izrada te

prekrivanje krovišta, iskopi te postava rubnika i tlakovaca, mob.: 098/974-5950 ozn.650c

Imate problema s KRALJEŽNICOM? Ukliješten Vam je živac?

Bolna leđa?

Trnci u rukama i nogama?

Disbalans kukova?

Skraćena noga?

Efikasno namještanje kralježnice bezbolnom i jednostavnom metodom.

PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.: 098/284-922 ozn. 205C

Tretman pulsnom magnetoterapijom

Mob.: 098 744 980 PRIJE

SF GRADNJA vrši strojno žbukanje, suhu gradnju i fasade, mob.: 095/535-8573 ozn.824C

ATLAS - Damir Babić Mihovljan, I. Gundulića 19, Čakovec POSLIJE MOGUĆNOST DOLASKA KOD VAS DOMA! Nudimo još: *Tretmane pulsnom magnetoterapijom *Masažu i namještanje želuca

www.atlas-babic.hr

NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva. Uređenje dvorišta, iskopi i navozi, https:// www.facebook.com/vincic Mob.: 099/3530-180. ozn.

600c

OSTALO PRODAJE SE SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, visoke kvalitete. Preporuča se kod jačanja imuniteta i sprječavanja bolesti srca i krvnih žila; dobar je regulator šećera u krvi; štiti zdravlje urinarnog sustava. Povoljno djeluje na probavni sustav te štiti od virusa i bakterija.

Cijena: 60,00 kn. Mobitel: 098/455-313. Ozn.3a PRODAJEM KUKURUZ u zrnu stari. Vrlo povoljno!

Mob.: 098/1743-718. ozn.

588c PRODAJEM ALAT! Spiralna svrdla, narezna svrdla i nareznice, razvrtače – strojne i ručne. Razna glodala HSS + pločice, tokarske noževe sa pločicama, mjerne alate i tastere, ručne bušilice i brusilice itd. Brusiona sredstva – šmirgelšajbe, strojna – dijamant, borazon i karbon, stezne glave i šnel veksel futer, glave za rezanje navoja m3-m12+m10-m20. Mali elektro kran, razne vijke, kao i ostali pribor za strojeve. Mob.: 098/139-2882 ozn.3672

SVJEŽA ARONIJA, 1 kg/25,00 kn. Narudžbe na mobitel: 098/455-313 ozn.3a

ŽIVOTINJE ODOJCI, tanjurače 20 diska, plug 10“, dvobrani, mob.: 097/901-1896 ozn.3718

KREDITI bez uvida u HROK. Bez ovjere poslodavca. Rješavamo blokade. Expres pozajmice! Mob.: 092/2855079 ozn.244c

POZNANSTVA VRUĆE SEXY teme

KREDITI ZAPOSLENI I UMIROVLJENICI do 300.000,00 kn, bez gledanja hroka, MOGUĆNOST OTPLATE trajnim nalogom, zatvaranje blokada i cl. PUTNI TROŠKOVI I DNEVNICE u kreditnu sposobnost. Radni odnos NA ODREĐENO. Umirovljenici do 84 god. starosti, te male mirovine. Mob.: 091/203-4666, tel.:042/561-192 ozn.568c

za

Tebe i mene, javi se neka akcija krene. Od 0-24 na 064/400-400. Tel./mob.: 2 , 3 3 k n / 3 , 5 8 k n /m i n ozn.166c MUŠKARAC 50-ih g. upoznao bi ženu 35-50 g. radi prijateljstva i druženja. Mob.: 099/655-7798 ozn.352c MUŠKARAC traži ženu do 45 g.za druženje u diskreciji.

Mob.: 092/385-8794 SMS ozn.214b

Obavještavamo korisnike usluga da će zbog godišnjeg odmora prijemni ured na Gradskoj tržnici u Varaždinu raditi od 9 do 12 sati u razdoblju od 21. kolovoza do 3. rujna 2019.

Maratela mreže d.o.o., 072700700, +18

ZEMLJIŠTA

Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/700-7005

Nazovi napaljene Varaždinke i Međimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/555-450 Tel:3,49kn/min, Mob:4,78kn/min

Oglasi

21. kolovoza 2019., br. 155 || Regionalni tjednik

OD 24. DO 29. KOLOVOZA U GORNJOJ RADGONI ODRŽAT ĆE SE AGRA 2019.

“Bit će veselo, prijateljski, ukusno, zabavno i korisno”

U slovenskoj Gornjoj Radgoni od subote, 24., do petka, 29. kolovoza, održava se Pomurski sejem pod nazivom AGRA 2019., jedan od najznačajnijih poljoprivredno-prehrambenih sajmova u Europskoj uniji i državama u okruženju. Stiže 1850 izlagača iz čak 32 države, a očekuje se oko 110.000 posjetitelja.

– Naglasci su ove godine na digitalizaciji u poljoprivredi i preradi. Uz tematske stručne skupove bit će prikazani i praktični radovi robota i dronova u tom poslovnom segmentu. Međunarodna sajamska izložba prikazat će novosti, vrhunsku tehniku i tehnologiju za poljoprivredu, šumarstvo, prehrambenu industriju, kao i za vinogradarstvo i vinarstvo – rekla je Mateja Jaklič, direktorica Sajma.

Predstavit će se mnoštvo proizvođača poljoprivredne opreme, kao i proizvođači sredstava za prehranu i zaštitu bilja te životinja. Posjetitelji će moći uživati u najboljim proizvodima, hrani i vinu.

– U prvom planu bit će nove, mlade generacije poljoprivrednih proizvođača, koji će svoje proizvode nuditi na tržnici mladih poljoprivrednika – dodala je Jaklič.

Tu su ponovno izložbe goveda i ostalih životinja, no posebnu pozornost plijenit će AGRA-in vrt.

U tradicionalnoj AGRAinoj kuhinji ugledni kuharski majstori svakodnevno će posjetiteljima nuditi kulinarske specijalitete pripremljene od namirnica koje su bile nagrađene na stručnim ocjenjivanji-

ma kvalitete, kao i od svježeg povrća ubranog iz sajamskih vrtova.

Država partner je austrijska pokrajina Štajerska, a predstavit će se i Mađarska, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Poljska, Bugarska i Vijetnam.

– Prema dugoj tradiciji, na AGRA-i će biti veselo, prijateljski, ukusno, zabavno i korisno.

Ne samo za poslovni svijet, poljoprivrednike i profesionalce nego i za sve koji traže ukusnu i zdravu hranu, proizvedenu s poštovanjem prema čovjeku i okolini – zaključila je Jaklič.

27

28 Oglasi

Regionalni tjednik || 21. kolovoza 2019., br. 155

traži KEY ACCOUNT MANAGERA Vrsta posla: određeno/neodređeno Potrebna stručna sprema: SSS/VŠS/VSS Strani jezik: engleski ili njemački ili talijanski ili francuski Poželjno radno iskustvo u poslovima vođenja ključnih kupaca Vozačka dozvola: B kategorije

Tvrtka VIS vodeća je tvrtka u regiji u svojoj djelatnosti s tradicijom dužom od 80 godina. VIS posluje u djelatnostima proizvodnje tehničkih tkanina, proizvodnje profesionalnih promotivnih suncobrana te ostalih promotekstilnih proizvoda, te izvozi na preko 50 inozemnih tržišta.

Snaga tvrtke te njena konkurentna prednost očituje se u zaokruženosti poslovnih procesa proizvodnje.

U svrhu daljnjeg širenja prodaje na inozemnim tržištima tražimo iskusne i odgovorne djelatnike za radno mjesto:

Ostali uvjeti: • feksibilnost i komunikativnost • spremnost na timski rad • pismenost • spremnost na česta putovanja • dinamičnost, samoinicijativa i odgovornost • odlično poznavanje osnovnih računalnih aplikacija (microsoft office, e-mail)

KEY ACCOUNT MANAGER (više izvršitelja)

Kao key account manager bit ćete zaduženi za:

Mogućnost za posloprimce: • prezentiranje proizvoda tvrtke VIS • mogućnost napredovanja novim i postojećim kupcima na inozemnim tržištima • rad u mladom i poticajnom timu • odgovaranje na upite nekim od postojećih i/ili • kontinuirano usavršavanje potencijalnih kupaca na inozemnim tržištima • prilika za osobni i profesionalni razvoj • otvaranje novih kupaca na inozemnim tržištima • istraživanje inozemnog tržišta • koordinaciju narudžbi, proizvodnje i isporuka postojećim i/ili novim kupacima • praćenje, ažuriranje i evidentiranje podataka vezanih uz prodaju Vaše motivacijsko pismo i životopis očekujemo na e-mail adresi: prijava@vis-cro.com ili pisanim putem na adresi: VIS PROMOTEX d.o.o.

Adolfa Wisserta 3/a 42000 Varaždin, Hrvatska Rok za predaju: 15 dana od datuma objave

Jelačića

Ognjena Price

a Trg bana Josip

Gradska tržnica Varaždin

og insk

Bakačeva ulica

PRIJAMNI URED

Gaja

u

k Ku

lica

Prijamni ured Varaždin

na Iva

ića

u Uska

REGIONALNI TJEDNIK D.O.O. Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica), Varaždin 042/290-774 malioglasi@regionalni.com

Gradska vijećnica

RADNO VRIJEME ZAKorzo STRANKE:

Prva gimnazija Varaždin

Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h

Pavlinska ulica

Srijeda, četvrtak: 7.30 - 15 h Petak: 7.30 - 14.30 h

FOI

Varaždinska katedrala

lj

u Kuk

v rado a Pre Petr

g sko

n kci Sa a ć i ljev

e

Ljudevita

eno sta Š

u Aug

za male oglase, zahvale i sjećanja

na Iva

akc aS ević

ARONIJA A

super ljekovito voće

Aronija je biljka iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja.

• • • • • • • • • •

Sprečava bolesti srca i krvnih žila Regulira krvni tlak Jača imunitet Štiti zdravlje urinarnog sustava Ima antiupalna svojstva Stimulira rad štitnjače Poboljšava pamćenje i koncentraciju Regulira razinu šećera u krvi Povoljno djeluje na probavni sustav Štiti od virusa i bakterija

Iz Kukuljevićeve ulice PROLAZ PREMA GRADSKOJ TRŽNICI

GRATIS

Aro velik zato

60 Cijena 1 litre 1oo % čistog soka aronije

kn

Mogućnost kupnje 100 % čistog soka na mobitel: 098/455-313

5+1

s

Mo

5

G

Zahvale i sjećanja

21. kolovoza 2019., br. 155 || Regionalni tjednik

29

SJEĆANJE DRAGUTIN ROGINA dipl. ing. stroj.

20. 8. 2016. – 20. 8. 2019.

Dragom i voljenom…

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo sjećanje na Tebe.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

BRANKO OSTRIČKI 22. 8. 2016. – 22. 8. 2019.

Nakon svega ostaje sjećanje, prazan dom i prepuna duša…Tebe…

Mija, Janja, Kaja i Bojan

SJEĆANJE Prošla je tužna godina od kada nas je napustila naša voljena Nana

DRAGA VRANIĆ rođ. LESKOVAR 22. 8. 2018. – 22. 8. 2019.

S ponosom i ljubavlju nosimo Te u svojim mislima i srcima.

Tvoji najmiliji: suprug Ostoja, sin Mato, snaha Ana, unuk Antoni i Lara, unuka Žaklina i Dejan te praunuci Mijo i Lana

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na drage roditelje

ANKA MAVREK

24. 8. 2014. – 24. 8. 2019.

GOVEDIĆ ŠTEFICU

† 24. 8. 1998.

i

Čuvamo uspomenu na Tebe.

TOMISLAVA

† 24. 3. 1986.

Ljubav, ponos i sjećanje na vas, nikad se izbrisati neće.

S ljubavlju, kći Gabrijela s obitelji

Tvoji najmiliji

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog

BRANKA BOŽIĆA

preminulog 6. 8. 2019. u 71. godini života.

SJEĆANJE

Zahvaljujemo rodbini, kumovima i prijateljima koji su bili uz nas na posljednjem ispraćaju.

na drage roditelje

Ožalošćena obitelj

TUĐAN

SJEĆANJE na

STJEPANA

i

STANISLAVU

VLADIMIRA MIKULIĆA 24. 8. 1999. – 24. 8. 2019.

† 1967. – 2019. † 2009. – 2019.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na vas.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Sin s obitelji

Tvoji najmiliji

30 S raznih strana

Regionalni tjednik || 21. kolovoza 2019., br. 155

S RAZNIH STRANA

OREHOVICA: OBORINSKA ODVODNJA I JAVNA RASVJETA Općina Orehovica je na raspisani javni poziv Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja prijavila za sufinanciranje projekt “Rekonstrukcija oborinske odvodnje i izgradnje javne rasvjete spojne ceste” od ŽC 2022 do Ulice kralja Zvonimira u Orehovici ukupne vrijednosti od 476.715,03 kune. Ministarstvo graditeljstva i prostornog

uređenja je odlukom odredilo da će projekt popratiti sa 248.000 kuna.

Po provedenom postupku jednostavne nabave kao najpovoljniji

ponuditelj izabrana je Hidrotehnika d.o.o., a ponuđena cijena radova je bila 287.292,50 kuna. Radovi su u tijeku te se njihov završetak predviđa početkom listopada ove godine.

Vanjsku rasvjetu spojne ceste od ŽC 2022 do Ulice kralja Zvonimira već je uspostavila tvrtka Kabel mont d.o.o., a ukupna vrijednost tih radova je 182.587,50 kuna.

- povijesne četvrti Čakovca (I.)

Jo sam z Mačkovec, Buzovec, Pustakovec...

Valja napomenuti da Čakovec službeno ima sedam kvartova (Centar, Jug, Buzovec, Sajmište, Globetka, Martane i Špice), no mi smo uzeli u obzir i povijesne podjele koje starosjedioci još uvijek koriste PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Povijesni kvartovi Čakovca nekad su bili jasno razgraničeni te je svaki stanovnik prvenstveno osjećao pripadnost svome “selu”, kako su ih nekad nazivali. Neka od njih to su i bila te su kasnije inkorporirana u Grad, poput nekadašnjega Gornjeg Pustakovca (danas samo “Pustakovca”), što objašnjava zašto danas postoji samo Donji Pustakovec. Danas su neki više, a neki manje poznati, no točne granice više nisu u potpunosti definirane pa postoji pr ijep or oko Vrlo skoro činjenica gdje koja gradska će niknuti i novi četvrt počikvartovi te će se nje, a gdje z av rš av a . možda u idućih 20 Ovome starih po30 godina Čakovec doprinose dataka. i neusuglaspojiti s još pokojim Kotarevi šene karte, naseljem slični nazivi Čakovečki za razne lokakot a re v i su kot a r i s t ok cije (dobar pri(na području istočno od mjer za ovo su takozvane “gmajne” kojih ima u svakom Svetojelenske ceste do Pošte, selu u Međimurju, no postoji uz Dom Hr vatske vojske, i službeni istoimeni kvart) te istočnom stazom u Perivoju neznanje ili krivo prenošenje Zrinskih i nadvožnjakom do

željezničke pruge te sjeverno od željezničke pruge, kako kaže službena stranica Grada Čakovca), jug (na području južno od željezničke pruge, od Kalničke ulice na istok, tako da Kalnička ulica ne ulazi u područje ovog gradskog kotara) te zapad (na području zapadno od Kalničke ulice, s time da Kalnička ulica ulazi u područje ovog gradskog

kotara, preko nadvožnjaka, istočnom stazom u Perivoju Zrinskih, uz Dom Hrvatske vojske do HPT-a, uključujući Svetojelensku cestu od Bolnice prema Šenkovcu). Valja napomenuti da Čakovec službeno ima sedam kvartova (Centar, Jug, Buzovec, Sajmište, Globetka, Martane i Špice), no mi smo uzeli u obzir i povijesne podjele koje starosjedioci još

uvijek koriste.

Čakovečki Jug

Četvrti za koje su dobro definirane granice jesu one koje ulaze u kotar jug: Buzovec (jedan kraj je kod istoimene željezničke postaje te ide do igrališta NK-a Sloga, obuhvaća Buzovečku i okolne ulice istočno od Preloške ulice), Pustakovec (četvrt koja se kreće

od Slogina igrališta prema obilaznici, uključuje ulicu Milke Trnine, na zapadu ograničena ulicom Putjane), Putjane koja se sastoji od istoimene duže ulice, Martane koja također uključuje istoimenu ulicu, a ograničena je ulicama Putjane i Josipa Bedekovića (koja se nastavlja na ulice Antuna Mihanovića, Tomaša Goričanca i Buzovečku) i Travnik koji je nekad uključivao Travničku ulicu, dok danas to ime nosi u novije vrijeme izgrađena četvrt u okolici bivšeg Betexa.

S pregledom ostalih četvrti nastavljamo u idućem broju.

Vrlo skoro će niknuti i novi kvartovi te će se možda u idućih 20 - 30 godina Čakovec spojiti s još pokojim naseljem.

U ORGANIZACIJI UDRUGE „PRIJATELJI SVETOG ROKA“

STUDIO VIPRO

Humanitarna modna revija “Od Roka do našega doba” Udruga „Prijatelji svetog Roka“ u okviru manifestacije „Rokovo u Međimurju“ organizirala je u petak, 16. kolovoza, u Sportskoj dvorani Osnovne škole Draškovec humanitarnu modnu reviju pod nazivom „Od Roka do našega doba“.

Predstavilo se desetak dizajnera, a svoje modele, među ostalima, ustupili su i Ksenija Vrbanić, Ivica Skoko, Varteks, Gospodarska škola Čakovec i HNK Varaždin.

Tradicionalne i dizajnerske kreacije nosili su članovi Udruge, uz glazbenu pratnju Eric Vidović Acoustica, dok je posjetitelje pro-

gramom vodila Jelena Vadas.

Suorganizatori modne revije bili su Župa “Sveti Rok” Draškovec i

Sav prikupljeni dobrovoljni dar namijenjen je članovima Udruge slijepih Međimurske Županije iz Čakovca Hrvatsko društvo skladatelja te stručna služba za Zaštitu autor-

skih muzičkih prava (HDS ZAMP) Zagreb, a članovima „Prijatelja svetog Roka“ posebno je zahvalio župnik iz Draškovca Matija Vonić.

Sav prikupljeni dobrovoljni dar kod ove Modne revije namijenjen je za potrebe fizioterapeutskih vježbi i društveno-kulturni život djece, članova Udruge slijepih Međimurske Županije iz Čakovca. Za ovu namjenu otvoren je žiro račun Humanitarne akcije IBAN broj HR3523400091511024374 kod Privredne banke Zagreb na koji se mogu uplatiti donacije i dobrovoljni novčani prilozi. Humanitarna akcija završava 15. studenoga.

S raznih strana

21. kolovoza 2019., br. 155 || Regionalni tjednik

31

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA - PROMJENJIVO I TOPLO U utorak pretežno sunčano i vruće. Jutro će biti ugodno uz temperaturu od 15 do 18, a danju ćemo se ugrijati do 32 Celzijeva stupnja. Srijeda i dalje izgleda dosta povoljno. Trebalo bi prevladavati sunčano, mjestimice s umjerenom naoblakom. Čini se suho ili tek ponegdje neki manji kraći pljusak. Mogao bi zapuhati slab do umjeren sjeveroistočni vjetar pa će dnevna temperatura u tom slučaju biti dva-tri stupnja niža nego u utorak.

Od četvrtka nestabilnije. Nije u planu nikakva velika i drastična promjena vremena, dapače, i dalje bi trebalo dominirati toplo vrijeme. Međutim, uz povremeno umjeren ili jači razvoj oblaka postojat će mogućnost da ponegdje naiđe neki kratkotrajan pljusak s grmljavinom ili nalet kiše. Ništa dugotrajno, ništa obilno, ali imajte na umu ako planirate kakve aktivnosti ili radove na otvorenom. Zasad se čini da je najjači val pljuskova potkraj petka ili u noći na subotu. Temperatura zraka ostaje između 25 i 30 Celzijevih

stupnjeva, samo uz pljusak malo svježije. Dakle, sve u svemu nepouzdani dani od četvrtka nadalje, ali bit će više dobrog nego lošeg vremena. Prema prvim pokazateljima i u ponedjeljak bi moglo biti pokojeg lokalnog pljuska, a u utorak se čini uglavnom suho i vrlo toplo. Napomena za one koji planiraju na Jadran da će tamo biti vruće uz dosta sunca, ali u drugoj polovici tjedna ni tamo nije isključena mogućnost za kraće neverine lokalnog karaktera. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“.

(Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/ min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 19.8.)

DJEVICA – VLADAJUĆI PLANET MERKUR Budući da smo o Merkuru već pisali, možda još samo par riječi o Djevici!

Tipična Djevica misli da sve što radi treba biti besprijekorno ili ne treba ni započinjati s poslom. Pred nama je perfekcionist zodijaka, a pripadnike ovog znaka često prati reputacija prekritičnih i prezahtjevnih ljudi. Jako su oprezni u pružanju pažnje i naklonosti drugim

osobama, a da biste ih osvojili i došli u njihovu milost, morate prije svega zadovoljiti njihove visoke standarde, gotovo jednako visoke kao i one koje su postavili sebi. Život s njima uistinu je posao s punim radnim vremenom. Djevica je veliki radoholičar, i to ide tako daleko da obavlja i poslove koji zaista nisu potrebni.

Djevičin um svijetu prezentira ozbiljnost, a sve iz straha da ne učini pogrešku, pa zato rijetko dolazi do izražaja njezin vrlo inteligentan smisao za humor.

TJEDNI HOROSKOP BIK

OVAN

Poslovna situacija vam se svakodnevno poboljšava, pa je moguća i neka suradnja na koju ste i prije računali. Uvjeti za suradnju bit će vam po volji, pa biste mogli postići dogovori. No opreza nikad dovoljno, pa prije nego što potpišete, dobro sve proučite. Vama su i dugoročno u izgledu poslovne promjene.

Ljubav – izgleda da je vrijeme ljubavi došlo i na vaša vrata, pa ga dobro iskoristite i učvrstite svoju vezu. Slobodnima se u život vraća netko s kim su u prošlosti imali dobar odnos, a ovog puta bi to moglo prerasti u nešto više.

Zdravlje – uglavnom dobro.

Iako poslovna situacija nije najbolja, ipak uspješno idete prema naprijed. Čak će vam se i raspoloženje popraviti i puno ćete se bolje osjećati. Tomu će doprinijeti kontakti s osobama iz prošlosti, a to bi vam moglo donijeti novu poslovnu priliku. Financijski niste baš najbolje, ali i tu bi moglo doći do pozitivnih pomaka. Ljubav – nemojte dozvoliti da se razgovor s partnerom pretvori u neugodnu raspravu. Počnite razumno razmišljati, glavom, a ne srcem. Slobodni će se puno kretati u društvu i dobro provoditi.

Zdravlje – budite fizički aktivni.

RAK

Prilično ste nervozni jer vam se posao ne odvija po vašim željama. Jako želite pokrenuti nešto novo, ali negdje stalno zapinje, pa ste sve nezadovoljniji. Nemojte burno reagirati na sve informacije koje dolaze do vas. Radije razmislite koliko ima istine u njima jer možda nije sve onako kako se čini. Ljubav – i tu vam je stalno prisutna nervoza. Uvijek imate potrebu o nečemu raspravljati, pa pazite da ne napravite pravi problem. Prestanite na vrijeme i razmislite. Slobodni će sresti osobu iz prošlosti i simpatije će se ponovno roditi.

Zdravlje – više se odmarajte i opustite se.

VAGA

IMPRESSUM UPRAVA Sandra Vlahek GLAVNI UREDNIK Goran Mališ, urednik@regionalni.com NOVINARI Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Josip Novak, jnovak@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Ivan-Goran Herman, igherman@regionalni.com Sandra Županić, szupanic@regionalni.com Martina Lončar-Petrinjak, mlpetrinjak@regionalni.com FOTOREPORTER Ivan Agnezović, foto@regionalni.com

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Anina 11, 42000 Varaždin

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Mirta Brozičević, mirta@regionalni.com Željka Biškup, zbiskup@regionalni.com SURADNICI Denis Peričić Dalibor Flajpan PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 MALI OGLASI: Ljiljana Simić ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774

MARKETING: Tel. 042/290-778 Tel. 042/290-781

MALI OGLASI, ZAHVALE I SJEĆANJA: Tel. 042/290-774

U poslu je došlo da kraćeg zastoja, pa vaši planovi moraju malo pričekati.

Došlo je do promjene termina, stvari se vraćaju na ponovnu provjeru, a pojavili su se i problemi s dokumentacijom.

No sve to vas ne bi trebalo previše zabrinuti jer ćete do svog cilja stići, a imate i podršku važnih ljudi. Ljubav – i vama i partneru potrebna je promjena, pa izađite nekamo zajedno, družite se s drugim ljudima i pokušajte oživjeti vašu vezu. Samcima je vrlo izgledno novo poznanstvo, i to vrlo značajno.

Zdravlje – više se odmarajte.

VARAŽDIN Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) Radno vrijeme za stranke: pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri, čet: 7,30 - 15 h, pet: 7,30 - 14,30 h MURSKO SREDIŠĆE Cvjećarnica Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati TISKARA Vjesnik

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.

ROĐENI:

VJENČANI:

Djevojčice: Marta Bobičanec, Olivera Jusup, Tesa Hatlak, Neva Šalamon, Marta Sever, Bruna Zoka Dječaci: Leo Novak, Fran Rihtarec, Marin Žganec

Valentina Baksa i Tihomir Barbaš Ivana Posedi i Dejan Lovrenčić Monika Cenko i Nino Klobučarić Simona Zvonar i Petar Vlah Mia Novak i Mario Šoltić Ivana Špicar i Krunoslav Kossi

JARAC

(22. 12. - 19. 1.)

Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja:

Izgleda da će se poslovna obećanja početi ostvarivati i to će utjecati na vaš pozitivan stav prema suradnicima. Nitko neće uspjeti pokvariti vašu dobru volju, a mogao bi se dogoditi i susret koji ste očekivali a koji puno znači za vašu poslovnu budućnost.

Financijski niste loše, a bili biste bolje kad biste znali pametnije trošiti. Ljubav – nešto ne štima u vašoj komunikaciji s partnerom, pa bi moglo doći do manjih problema. Riješite to čim prije. Samci će vrlo lako sklapati nova poznanstva, pa je sve moguće. Zdravlje – blag pad energije.

DJEVICA

(23. 8. - 22. 9.)

(23. 7. - 22. 8.)

Požurili ste se u neke poslovne dogovore, a sada ste postali svjesni da to baš i nije ono što ste željeli. Ne želite nove obveze, no natrag ne možete. Kad ste već ušli u sve to, potrudite se obveze ispuniti jer ćete u protivnom snositi krivicu za posljedice.

Ljubav – partner je zbunjen zbog vašega čudnog ponašanja. Zaboravljate na vaše dogovore, stalno ste ljuti i uopće se na vas ne može računati. Samci će ostvariti dobar odnos s nekim preko posla. Možda se to pretvori i u nešto više. Zdravlje – moguća je prehlada.

STRIJELAC

ŠKORPION

(23. 9. - 22. 10.)

U poslu se pokreću neke stvari koje već dugo očekujete. Razdoblje napetosti i nesigurnosti je iza vas i očekujte ozbiljne poslovne ponude. Osim toga, novi poslovi donose vam i veću zaradu. Prije nego što se odlučite, dobro razmislite i ne žurite jer nema potrebe za tim.

Ljubav – stalno ste nezadovoljni, ali greška je u vašem shvaćanju partnerskog odnosa. Samci će ponovno sresti osobu iz prošlosti, no sve će to završiti samo na prijateljstvu. Zdravlje – krenite na rekreaciju.

(21. 5. - 20. 6.)

LAV

(21. 6. - 22. 7.)

Na poslu sve ono što možete riješiti sada ne ostavljajte za poslije. To će vam samo stvoriti nepotrebne neprilike, pa ćete ga teže riješiti. Poslovni izgledi su vam dobri, ali ste malo rastreseni, pa bi bilo dobro da se fokusirate na stvari koje ste odavno trebali riješiti. Financijski ste dobro. Ljubav – nije sve savršeno, no neke stvari, ako želite, možete popraviti i započeti jedan bolji odnos s partnerom. Slobodni će se vjerojatno zaljubiti na prvi pogled u osobu koja će im uskoro ući u život.

Zdravlje – živite zdravije.

BLIZANCI

(20. 4. - 20. 5.)

(21. 3. - 19. 4.)

(22. 11. - 21. 12.)

(23. 10. - 21. 11.)

Pravo je vrijeme da dobro sagledate dosadašnje poslovne situacije i krenete u nešto novo. Sve ono što ste željeli ostvariti sada će vam biti moguće realizirati. To će prilično promijeniti vaš poslovni, ali i privatni život. Pred vama su važne odluke i pripazite da ne pogriješite. Ljubav – pred vama je sređivanje stvari s partnerom, što ste već odavno trebali učiniti. Samci će se puno družiti s prijateljima i na taj način upoznavati nove ljude, pa je i nova veza moguća. Zdravlje – pripazite se ljetnih prehlada.

Na prvi pogled djelujete kao da sve rješavate bez muke. Samo vi znate koliko ste od svega umorni. Imate puno energije, ali ni ona nije bezgranična, pa malo usporite.

Osim toga, trenutno niste u mogućnosti pravilno sagledati sve poslovne mogućnosti, pa biste s realizacijom nekih projekata trebali malo pričekati. Ljubav – nakon svih problema koje ste imali, dolazi bolje vrijeme za vas i stabilizacija vašeg odnosa.

Samci ne bi trebali žuriti s ulaskom ni u kakvu vezu. Pustite da vrijeme učini svoje.

Zdravlje – solidno.

VODENJAK

RIBE

(20. 1. - 18. 2.)

Poslovni planovi se dobro razvijaju te polako i sigurno idete prema svom cilju.

Naravno da će još biti problema koje ćete morati rješavati, i na to ćete trošiti dosta vremena i energije. Dobro je što imate podršku i sve što je još ostalo neriješeno riješit će se u idućim danima.

Ljubav – partner će imati neke svoje probleme koji bi mogli dovesti do žučnih rasprava. Nemojte biti tvrdoglavi i sve riješite razgovorom. Samci i nehotično privlače tuđu pažnju, što i nije čudno s obzirom na njihovu moć komunikacije.

Zdravlje – vrlo dobro i stabilno.

(19. 2. - 20. 3.)

Ništa vam na poslu nije jasno, a niste ni sigurni što će biti od prijašnjih dogovora.

Možda ste malo nestrpljivi, no nije se dogodilo ništa nepredviđeno i sve će se razjasniti. Vaša karijera nije upitna i uskoro ćete dobiti priliku pokazati koliko vrijedite. Na vama je samo da zadržite dobar odnos sa suradnicima jer će vam trebati. Ljubav – loša komunikacija između vas i partnera mora se raščistiti otvorenim razgovorom. Neće biti ugodno, ali je neophodno. Samci i dalje uživaju u mnogobrojnim susretima i ugodnim druženjima. Zdravlje – skloni ste prehladama.

ZA TAROT KARTE NAZOVITE tel.: 097/786-7053

Rafaela Šafarić i Matija Škvorc Lucija Vidačić i Branimir Čulinović Smiljana Šafarić i Michael Branthwaite Andreja Cofek i Vedran Filipović Sanja Jambrošić i Perica Sečan Vesna Mihoković i Stjepan Klobučarić Ema Vukina i Dino Dodlek-Baričević Petra Sokač i Nikola Debelec

UMRLI: Marija Kovač r. Topolnjak, Stjepan Rebrek, Ruža Matotek r. Matijanec, Dragutin Kovačić, Marija Kukovec r. Mezga, Josip Ladić, Kristina Škvorc r. Vuković, Emilija Jambrović r. Frančić, Ljubica Balog r. Oršuš, Josip Kovačić, Vesna Banović Kuček r. Banović, Zlata Horvat r. Črep, Josip Hižman, Josip Hertelendi, Barbara Šimunić r. Haček

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 21. kolovoza 2019., br. 155

ZAHVALNO HODOČAŠĆE PJEŠAČENJEM OD ČAKOVCA DO MARIJE BISTRICE Župa sv. Antuna Padovanskog Čakovec Jug u subotu, 14. rujna, organizira zahvalno hodočašće pješačenjem od Čakovca do Marije Bistrice.

Program bi se organizirao prema broju sudionika, stoga iz Župe pozivaju sve zainteresirane, osobito zaljubljenike u prirodu i hodanje - planinare, hrvatske

redarstvenike, vatrogasce…da im se pridruže u pohodu.

Budući da su ovakva hodočašća grada Čakovca prestala 80-ih i 90-ih godina, kada su pojedinci ili grupe vjernika sami krenuli u neko tradicionalno hodočašće, cilj Župe na čakovečkom Jugu je ponovo pokrenuti pokloničko putovanje i to do

Marije Bistrice.

- Za hodočašće je, kao i za vjeru, potrebna doza hrabrosti i vjere. Ali, ako te srce vuče, dođi, uljepšaj nam hodočašće, bit ćeš rado viđen i primljen. Tu će biti i logistička pomoć ako nekome treba pomoć, te medicinska skrb. Stoga vas draga srca pozivam na hodočašće – rekao je fra Tomislav Božiček.

- Draga vas srca pozivam na hodočašće – rekao je fra Tomislav Božiček

POVODOM BLAGDANA VELIKE GOSPE PROŠTENJA NA BELICI TE U SVETOJ MARIJI

Svetkovina Uznesenja Marijina na nebo

U skladu s katoličkom teologijom, za Djevicu Mariju vrijede četiri istine: da je Bogorodica, djevica, bezgrešno začeta te da je na nebo uznesena dušom i tijelom. Na Belici i u Sv. Mariji crkve su posvećene njezinu uznesenju.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Svake godine kršćani u Hrvatskoj 15. kolovoza slave svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo.

Toga je dana državni blagdan. Međimurci blagdan Velike Gospe nazivaju “Velikom mešom”, odnosno, doslovno “Velikom misom”.

Najveća “proščenja” povodom blagdana, koji se najviše slavi u Europi i Južnoj Americi, u Međimurju se održavaju na Belici te u Svetoj Mariji. Tako su spomenute manifestacije održana i ove godine.

U ponudi licitara, zanatlija i drugih su bili brojni karakteristični sadržaji u kojima

te, kao centralne duhovne sadržaje - koncelebrirane svete mise.

Kulturno naslijeđe

su uživali mnogi pojedinci: spomenimo gvirc, mede-

njake, lončariju i pletene proizvode, drvenariju, igrač-

SEDMI MAŽORET KAMP U NEDELIŠĆU

Zavirite u mažoret svijet pun rekreacije, plesa i igara

Mažoretkinje Nedelišća pozivaju sve djevojčice i djevojke na 7. Mažoret kamp u Nedelišću. Kamp će se održati od 26. do 30. kolovoza svakodnevno od 17 sati na vanjskim prostorima MESAP-a uz stručno vodstvo odgojiteljica, licenciranih trenerica te iskusnih dugogodišnjih mažoretkinja. Polaznice će naučiti osnove vrtnje sa štapom, a očekuje ih i puno rekreacije, plesa, timskih igara te kreativnih radionica za najmlađe.

Sve sudionice dobit će majicu, fotografiju i diplomu za uspomenu, a osigurana im je i okre-

pa. Kotizacija iznosi 30 kuna za svih pet dana kampa, a plaća se prilikom prvog dolaska. Prijave se primaju do 23. kolovoza na e-mail mazoret. kamp.nedelisce@gmail. com, na brojeve mobitela 098/932-3599 (Vedrana), 099/574-3527 (Ivana); 098/183-2140 (Ida) ili u inbox Facebook profila Mažoretkinje Nedelišća.

Prijava obavezno mora sadržavati ime i prezime polaznice kampa, dob (od četiri godine), mjesto odakle dolazi i kontakt broj.

Pokrovitelji 7. Mažoret kampa u Nedelišću su Općina Nedelišće i Međimurska županija.

ke, glazbene i ugostiteljske sadržaje, odjeću i karneval,

Obilježavanje Velike Gospe u Svetoj Mariji preraslo je iz vjerskog događanja u kulturno-povijesno naslijeđe Međimurja koje je povodom 230. obljetnice Župe okupilo velik broj hodočasnika iz cijelog Međimurja i okolice.

Dugu tradiciju hodočašćenja na blagdan nebeske zaštitnice Svete Marije ove je godine očuvalo i 80-ak vjernika iz Kotoribe, Donje Dubrave i Donjeg Vidovca koji su u jutarnjim satima pješice krenuli prema Svetoj Mariji. Središnje misno slavlje u jednom od najstarijih međimurskih svetišta

KARIKATURA

predvodio je preč. Antun Hoblaj, župnik i dekan preloške Župe, uz svetomarskog župnika vlč. Pavla Markača.

Euharistijskoj svečanosti prisustvovali su župan Međimurske županije Matija Posavec, zamjenik župana Josip Grivec, potpredsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek, kao i mnogi drugi predstavnici društvenoga, kulturnog i političkog života.

Svetkovanje Velike Gospe započelo je trodnevnom duhovnom obnovom u sklopu koje su održana misna slavlja, klanjanja i svete ispovijedi, a u Svetoj Mariji je na sam blagdan održano veliko mjesno proštenje.

crta: Željko Pilipović