RTM_156

DRUŽENJE U ORGANIZACIJI “MEĐIMURSKIH SLATKIŠA”

OBILJEŽEN “KRVAVI” USTANAK

U Pribislavcu održani Feštetićevi dani

Na Sportskim igrama okupilo se više od 150 mladih dijabetičara

Str. 4.

Str. 10.

Regionalni MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Tjednik

Plus

15.000 primjeraka

Besplatan primjerak | Broj 156 | 28. kolovoza 2019. | ISSN 2459-6612 | www.regionalni.com

RAST TURIZMA NA SJEVERU

Međimurci i dalje ispred Varaždinaca Str. 2. i 3.

TEODOR GORIČANEC PRIZEMLJIO ZRAKOPLOV NA AUTOCESTU:

Važno mi je bilo da se nitko ne ozlijedi i da se avion ne zapali!

Str. 23.

PRVI U OVOM DIJELU EUROPE

Čakovec postaje centar obuke za HGSS Str. 14. i 15.

2

Aktualno

Regionalni tjednik || 28. kolovoza 2019., br. 156

REĐENJE MONS. BOŽE RADOŠA 24. STUDENOGA Novoimenovani varaždinski biskup mons. Bože Radoš je u zajedništvu sa svojim prethodnikom mons. Josipom Mrzljakom, sada apostolskim administratorom Varaždinske biskupije, prvi put služio misu u varaždinskoj katedrali.

Misa je služena 19. kolovoza povodom 13. obljetnice smrti prvoga varaždinskog biskupa mons. Marka Culeja.

Biskupsko ređenje mons. Radoša bit će

AKTUALNO

na svetkovinu Krista Kralja, u nedjelju, 24. studenoga. Bit će to velik i zapravo povijesni događaj za Varaždinsku biskupiju i katedralu, u kojoj će se prvi put dogoditi ređenje jednog biskupa.

Glavni zareditelj mons. Radoša bit će metropolit i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a suzareditelji će biti mons. Đuro Hranić, đakovačkiosječki nadbiskup. (sž)

ISTRAŽILI SMO TURISTIČKA KRETANJA U VARAŽDINSKOJ I M

Turizam raste na sjeveru H Varaždinci još moraju učiti od

Ako uspoređujemo Varaždinsku i Međimursku županiju, Međimurska županija je 19 % ispred Varaždinske županije po broju noćenja zak županiji zabilježeno je 46.700 dolazaka, što je povećanje od 10 % u odnosu na isto razdoblje 2018. godine,

PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ i ROBERT PEHARDA

Gari Capelli, ministar turizma, prije tjedan dana istaknuo je da je Hrvatska dostigla maksimum od 20 milijuna turista u sezoni te da treba poraditi na predsezoni i posezoni. Po broju turista prednjače županije iz Dalmacije, Istarska županija i, naravno, Grad Zagreb. Gdje su u cijeloj priči o hrvatskom turizmu ove godine Varaždinska i Međimurska županija?

Međimurska županija bilježi kontinuirani rast broja turista Varaždinska županija prošle, 2018. godine zabilježila je 169.983 noćenja, i to je bio rast od 20 % s obzirom na pretprošlu, 2017. godinu. Od ukupnog broja, 92.359 odnosi se na domaće, a 77.624 na strane turiste.

Ove godine Varaždinska županija, zaključno s 20. kolovozom, prema podacima eVistora zabilježila je ukupno 117.892 noćenja. Do kraja srpnja Varaždinska županija zabilježila je 98.792 noćenja.

Prednjači Varaždin

Najviše noćenja ove godine do 20. kolovoza odnosi se na Turističku zajednicu Grada Varaždina, koja čini udio od 40,71 %, slijede Varaždinske Toplice s 25,63 %, dok je na trećemu mjestu Turistička zajednica Bednja – Trakošćan s udjelom od 17,43 % u ukupnom broju noćenja u Varaždinskoj županiji.

– Varaždinska županija u prvih osam mjeseci bilježi 10 % rasta broja noćenja. To nas svrstava u sam vrh županija koje se ove godine mogu pohvaliti rastom. Dobri pokazatelji u prvih osam mjeseci rezultat su ulaganja Varaždinske županije posljednje dvije godine, ali i rada sustava turističkih zajednica u Županiji. Dosadašnju sezonu u Varaždinskoj županiji, imajući u vidu okruženje te trendove u Hrvatskoj i na

Najviše turista posjećuje Varaždinsku županiju u kolovozu Glavni turistički događaj u Gradu Varaždinu, a ujedno i Varaždinskoj županiji, je Špancirfest.

Tako je kolovoz u Varaždinskoj županiji i rekordni mjesec, odnosno mjesec s najviše noćenja u Varaždinskoj županiji, kada je zabilježeno 24.190 noćenja. Od ukupnog broja noćenja 13.779 se odnosi na strane turiste, a 10.411 na domaće turiste.

Mediteranu, možemo ocijeniti kao vrlo uspješnu – ističe Miran Bojanić Morandini, direktor Turističke zajednice Varaždinske županije.

Ako uspoređujemo Varaždinsku i Međimursku županiju, Međimurska županija je 19 % ispred Varaždinske županije po broju noćenja zaključno sa srpnjem.

U prvih sedam mjeseci ove godine u Međimurskoj županiji zabilježeno je 46.700 dolazaka, što je povećanje od 10 % u odnosu na isto razdoblje 2018. godine, te 118.774 noćenja, što je rast od 8 %.

Rast

Varaždinska županija u prvih sedam mjeseci 2019. godine imala je 98.792 noćenja. I Međimurska županija bilježi kontinuirani rast broja turista i noćenja proteklih nekoliko godina.

– Turistički potencijal Međimurske županije prepoznat je od strane turista jer bilježimo rast dolazaka. Smještajni kapaciteti su nam popunjeni većim dijelom godine. Povećava se i broj kongresa, od kojih se većina iz godine u godinu kontinuirano održavaju u Međimurju. Međimurska županija je vikend-destinacija, širimo svoju gastronomsku scenu, imamo

festivale koji privlače mlade turiste, bavimo se cikloturizmom, sportskim turizmom, a naš temeljni turistički proizvod je zdravstveni turistički turizam, čiji su glavni nositelj Toplice Sveti Martin. Blizu su nam Mađarska, Austrija, Slovenija i glavni grad Hrvatske. Pristupačni smo, imamo privlačne cijene i ponudu, turizam kroz 365 dana, i to su one snage i prilike koje smo prepoznali i na čijem unapređenju i dalje inzistiramo.

Bitno nam je da potencijalne slabosti ili prijetnje pretvorimo u izazove s kojima ćemo se suočiti i koje ćemo uspješno riješiti. Imamo dobru ekipu na svim područjima i smatram da su oni ipak naša najveća snaga, prilika i dodana vrijednost koja je prepoznata na europskoj, pa i na svjetskoj razini – komentira međimurski župan Matija Posavec, ujedno i predsjednik Turističke zajednice Međimurske županije. Zanimljivo je da Varaždinska županija ima 3587, a Međimurska županija 1765 kreveta, što je upola manje.

Kuće za odmor

U Međimurskoj županiji čak je 1035 kreveta u privatnom/ obiteljskom smještaju i kućama za odmor.

– Procvat turističke ponude

Dok Varaždinska županija ima 3587, Međimurska županija ima 1765 kreveta, što je upola manje dijelom počiva i na donesenom Strateškom turističkom planu Međimurske županije. Neki od strateških ciljeva razvoja turizma u Međimurju su enogastronomija, turizam kroz sva četiri godišnja doba, zdravstveni/wellness turizam i kreativni turizam. Međimurska županija želi biti održiva turistička destinacija, to pokazuje statistika, ali i to što radimo. Nadam se da će upravo ovakav pristup pridonijeti još većem broju gostiju u kojima bi se probudile pozitivne

U Gradu Varaždinu za 3 % više noćenja nego prošle godine Varaždin ima četiri hotela, dva pansiona, 52 apartmana, šest soba za iznajmljivanje, šest hostela i dvije kuće za odmor.

Turistička zajednica Grada Varaždina raspolože sa 671 ležajem, a ako se tomu pridodaju 883 ležaja u Studentskom centru, koji od sredine srpnja do početka odnosno sredine rujna djeluje kao hostel, dolazi se do brojke od 1554 ležaja.

Prema podacima iz sustava eVisitora, do 25. kolovoza Turistička zajednica Grada Varaždina u 2019. godini imala je 22.829 dolazaka, što je 7,82

% više nego u istom razdoblju prošle godine, i 46.491 noćenje, što je 3 % više nego u istom razdoblju prošle godine.

Prosječno trajanje boravka turista u Varaždinu je dva dana, ističu iz Turističke zajednice Grada Varaždina.

– S obzirom na dosadašnje podatke koji govore o gotovo 8-postotnom povećanju broja dolazaka i 3-postotnom povećanju broja noćenja, možemo biti zadovoljni dosadašnjim turističkim prometom, pogotovo ako se uzme u obzir da smo prošle godine u siječnju,

zahvaljujući Europskom rukometnom prvenstvu, kojem je Varaždin bio jedan od gradova domaćina, imali povećanje broja noćenja za čak 140 %, te smo u siječnju ove godine u usporedbi s prošlom godinom zbog toga imali veliki minus u broju noćenja. No, uspjeli smo to nadoknaditi već u prvih par mjeseci te smo trenutno u plusu, koji će se, vjerujem, do kraja godine još povećati – istaknula je Jelena Toth, direktorica Turističkog ureda Turističke zajednice Grada Varaždina. (it)

Aktualno

28. kolovoza 2019., br. 156 || Regionalni tjednik

3

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV SMILJANE SRNEC Optužnica protiv Smiljane Srnec prihvaćena je u četvrtak, 22. kolovoza, rekao je glasnogovornik Županijskog državnog odvjetništva Darko Galić.

– Istražni zatvor je odmah produljen, a suđenje će krenuti u najkraćem mogućem roku – potvrdio je Galić.

Na sjednici Optužnog vijeća, koja je potrajala otprilike devedeset minuta zaključilo se da postoji dovoljno dokaza

da se potvrdi optužnica.

Istražni zatvor je i dalje na snazi te Smiljana Srnec ostaje u zatvoru najmanje do 30. rujna, budući da je 31. srpnja Vrhovni sud potvrdio rješenje o produljenju pritvora.

Podsjetimo, Smiljanu se tereti za ubojstvo vlastite sestre, Jasmine Dominić (23), čiji je leš u veljači pronađen u škrinji obiteljske kuće Srnecovih u

međimurskom Palovcu.

Tužiteljstvo smatra da je Srnec udaranjem najmanje s pet udaraca tvrdim predmetom po glavi prije 19 godina usmrtila sestru čije je tijelo 16. veljače ove godine pukim slučajem pronađeno skriveno u zamrzivaču u hodniku obiteljske kuće.

Istražitelji su dokaze prikupljali punih pet mjeseci.

MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI

Hrvatske, no d Međimuraca

ključno sa srpnjem. U prvih sedam mjeseci ove godine u Međimurskoj , te 118.774 noćenja, što je rast od 8 %.

DEMOGRAFSKE MJERE U MURSKOME SREDIŠĆU

Grad koji se brine za djecu i mlade Prema izvješću Ministarstva financija, Grad Mursko Središće izdvaja 6,9 posto iz Proračuna za predškolski odgoj PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

emocije i tzv. „storytelling“, koji u današnje vrijeme privlači i dovodi sve veći broj turista – mišljenja je međimurski župan Posavec.

U Međimurskoj županiji popunjenost u privatnom smještaju u 2018. godini u prvih sedam mjeseci bila je 18,6 %, a u 2019. iznosila je 20,2 %, što je povećanje od 1,6 %. I dok Međimurci već godinama dobro razvijaju kuće za odmor, u Varaždinskoj županiji priča se počela razvijati tek prošle godine. Želeći kvalitetno, sustavno i dugoročno upravljati destinacijom, Turistička zajednica Varaždinske županije pokrenula je projekt „Kuće za odmor s pričom“.

– Cilj navedenog projekta je razvoj turističke ponude na ruralnom području, s povećanjem broja smještajnih objekata uz diversifikaciju temeljenu na kulturno-povijesnoj tradiciji uz podizanje kvalitete – rekao je Bojanić Morandini.

Prema podacima do 20. kolovoza ove godine, u Varaždinskoj županiji broj kreveta u „kućama za odmor s pričom“ popeo se na 196, što je 75 kreveta više nego 2018. godine, kada je iznosio 121 krevet.

U prvih sedam mjeseci ove godine u Međimurskoj županiji zabilježen je rast broja noćenja od 8 % Kad smo kod turista, iz TZ Varaždinske županije ističu da je iz stranih zemalja najveći broj noćenja zabilježen od turista iz Njemačke, zatim slijede Poljska, Izrael, Italija, Austrija, Slovenija i BiH. Najviše se posjećuje Varaždin, dok je u Međimurju top-destinacija Sv.

Martin na Muri.

– Općina Sveti Martin na Muri prednjači po broju turista i noćenja, ali svaka općina u Međimurju ima bogatu ponudu koju nudi turistima. Gornje Međimurje prava je zelena oaza koja opravdava titulu EDEN, Europske destinacije izvrsnosti za turizam i lokalnu gastronomiju, koju ponosno nosi od 2015. godine. Donje Međimurje ima stari tok rijeke Mure i Drave, koju često nazivaju i europskom Amazonom, gdje možete doživjeti povijesnu priču o našim ispiračima zlata, a u svakom mjestu, svakom dijelu Županije možete probati okuse i mirise Međimurja, odnosno „kaj su jeli naši stari“. Ponuda je uistinu raznolika – zaključio je Matija Posavec.

Iz svih podataka dalo bi se zaključiti da je turizam u Varaždinskoj županiji u porastu, no još uvijek dosta kaska za turističkom ponudom Međimurske županije.

Grad Mursko Središće nalazi se u top 10 gradova po izdvajanjima za dječje vrtiće, pokazala su izvješća Ministarstva financija vezana za izvršenje gradskih proračuna u 2018. godini. Mursko Središće nalazi se na visokom sedmome mjestu s gotovo 1,29 milijuna kuna uloženih u predškolski odgoj, što je 6,9 posto proračunskih sredstava.

Stipendije

- Ukupna izdvajanja iz gradskoga Proračuna za potrebe dječjeg vrtića iznose 2,2 milijuna kuna. Grad Mursko Središće sufinancira boravak djece u vrtićima sa 60 posto, dok preostali iznos od 40 posto pokrivaju roditelji. Uskoro će se standard smještaja mališana u gradskom vrtiću znatno poboljšati, budući da se gradi nova zgrada. Vrijednost projekta je 7,43 milijuna kuna, a ukupni iznos osiguran je putem mjere 7.4.1. Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Otvorenje zgrade novog

dječjeg vrtića planirano je za 4. prosinca – ističe gradonačelnik Dražen Srpak.

Ovo je samo jedna od demografskih mjera kojom Grad Mursko Središće olakšava život djece, mladeži i mladih obitelji. Redovito se

Početkom prosinca vrata će otvoriti nova zgrada dječjeg vrtića vrijedna gotovo 7,5 milijuna kuna

isplaćuju jednokratne novčane pomoći za novorođenu djecu.

- Povećali smo iznos s 1000 na 2500 kuna za prvo dijete, za drugo dijete osigurali smo po 5000 kuna… Dajemo besplatne članske iskaznice u Gradskoj knjižnici i čitaonici za vrtićku djecu i učenike prvih razreda. Svim osnovnoškolcima osigurali smo besplatne bilježnice s motivima grada. Sufinanciramo i autobusni prijevoz za

školarce i asistente za djecu s posebnim potrebama. Jedna od mjera je i sufinanciranje toplog obroka u školskoj kuhinji s 50 posto za drugo dijete te u punom iznosu za treće i svako sljedeće dijete.

Srednjoškolcima isplaćujemo jednokratnu novčanu pomoć od 400 kuna za kupnju udžbenika i drugoga pribora, a studentima 500 kuna – dodaje Srpak.

Mlade obitelji

Grad također daje besplatne slikovnice za vrtićku djecu, besplatne knjige povodom božićnonovogodišnjih blagdana za sve osnovnoškolce, sufinancira deficitarna zanimanja, osigurava studentske kredite i nagrađuje doktorante te dobitnike dekanovih i rektorovih nagrada.

- Osobe mlađe od 40 godina oslobođene su plaćanja komunalnoga doprinosa kod stjecanja prve nekretnine.

Mogu ostvariti i pravo na poticaj do 15.000 kuna za gradnju ili kupovinu prve stambene nekretnine. Iznos koji se godišnje iz gradskoga Proračuna izdvaja za ove potrebe je 715.000 kuna – zaključio je gradonačelnik Srpak.

4

Aktualno

Regionalni tjednik || 28. kolovoza 2019., br. 156

PRELOG: OBNOVLJENA ZGRADA VRTIĆA FIJOLICA VRATA OTVARA 1. STUDENOGA Iako je predviđeni rok preseljenja djece u obnovljenu zgradu Dječjeg vrtića Fijolica u Prelogu bio 1. rujan, u dogovoru s izvođačima radova termin je prolongiran za 1. studeni. Razloge pomicanja termina obrazložio je Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Preloga.

- Jedna od najvećih investicija u prošlih nekoliko godina na području Grada Preloga je obnova Dječjeg vrtića Fijolica.

Staro zdanje postat će za kratko vrijeme moderan dječji vrtić sa svim sadržajima potrebnim da bi se gotovo 300 djece i njihovih odgojitelja u njemu ugodno osjećalo. Predviđeni rok za otvaranje obnovljenoga Dječjeg vrtića bio je početak nove školske godine, odnosno, 1. rujan. Ipak, želeći poštivati prije svega kvalitetu predviđenih radova, Grad Prelog je u dogovoru s izvođačima ra-

dova i Dječjim vrtićem Fijolica odgodio preseljenje djece u obnovljenu zgradu.

Predviđeni termin početka rada Dječjeg vrtića Fijolica u obnovljenim prostorima je 1. studeni. Dotad će djeca biti smještena u prostorima Osnovne škole Prelog i Društvenoga doma u Otoku, kao što je to bilo i tijekom prošle školske godine – pojasnio je gradonačelnik Kolarek.

NAJSVEČANIJI TJEDAN U GODINI OBILJEŽILI “KRVAVI USTANAK”, SJEDNICA I PROŠTENJE

Proteklog vikenda u Pribislavcu održani Feštetićevi dani U subotu, 24. kolovoza, organizirani su teniski turnir, lov udicom na plovak (u organizaciji SRD-a Sunčanica), tradicionalna Grofovska kotlovina te koncert Mirka Švende - Žige “Međimurska priča”

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

U petak, 23. kolovoza, svečanom sjednicom Općinskog vijeća Općine Pribislavec započeo je bogati trodnevni program kojim su se obilježili dani mjesta.

Okupljene je najprije pozdravio zamjenik predsjednika Općinskog vijeća Zoran Tomašić.

Važnost izgradnje nove zgrade Osnovne škole naglasila je načelnica Općine Višnja Ivačić Istaknuo je da je Pribislavec iznimno kvalitetna sredina za život sa širokom kulturnom baštinom.

Konačno škola

Važnost jednoga od glavnih projekata na području Općine, izgradnje nove zgrade Osnovne škole, naglasila je načelnica Općine Višnja Ivačić: – U tijeku je proces završne faze izgradnje škole, a dvadesetogodišnji san svih Pribislavčanki i Pribislavčana se

Glazbenim programom svečanost su obogatili KUD, učenici 2. i 4. razreda OŠ “Vladimira Nazora” pod mentorstvom profesorice Dunje Sabol te Hana Prstec konačno ostvaruje te će naša djeca, učitelji i profesori imati kvalitetne uvjete za rad i učenje. Rad Općine usmjeren je praćenju odgojno-obrazovnih ustanova i visoko držimo ljestvicu u Međimurskoj županiji po ulaganju u mlade naraštaje.

Uz to, razvijamo gospodarstvo,

gradimo stambeno-poslovnu zonu, čuvamo tradiciju i njegujemo kulturu te podržavamo rad naših udruga!

Sjednici su prisustvovali i predsjednik Skupštine Međimurske županije Mladen Novak, saborske zastupnice Sunčana Glavak i Bernarda Topolko, župnik Tomislav Kos, načelnici međimurskih općina, kao i brojni mještani.

KUD Kaštel iz Pribislavca, učenici 2. i 4. razreda Osnovne škole “Vladimira Nazora” pod mentorstvom profesorice Dunje Sabol i Hana Prstec (koja je izvela pjesmu Alena Prsteca “Prslovec naš zeleni”) obogatili su svečanu sjednicom glazbenim programom. U najsvečanijem

dijelu sjednice podijeljena su stvaralaštvu s djecom Općipriznanja i zahvalnine Pribislavec, EKO ZONI, ekoca za doprinos razvoju loško-eduSjednici su naselja. kativnoj Petru udruzi prisustvovali i H ajd iza iznipredsjednik Skupštine nja k u m a n dodidopriMŽ Mladen Novak, jeljenos u saborske zastupnice z a no je prištiti i Sunčana Glavak i unaznaBernarda Topolko, župnik nje za preizniđenju Tomislav Kos te brojni okol i š a man domještani i gosti Općine prinos u te Josipu vatrogasnoj Novaku za zaštiti, Udruzi iznimne rezultate Kreativci za izniu sportu. man doprinos kreativnom

Jednoga jutra

Nakon standardnoga dijela sjednice, uslijedilo je i scensko prikazanje povodom stote obljetnice takozvanoga “Kr-

Autorica dramskoga prikaza “Jednog jutra pred sto let” je Kristina Štebih, a režirao ga je Dejan Buvač vavog ustanka”. Radi se o povijesnim događanjima između 2. i 4. studenoga 1918. godine, kada je diljem Međimurja došlo do ustanaka zbog ugnjetavanja

pučanstva pod okupacijom Mađara. U glumačkim ulogama izvrsno su se snašli sami mještani. Autorica dramskoga prikaza “Jednog jutra pred sto let” je Kristina Štebih, a režirao ga je Dejan Buvač. Feštetićevi dani u Pribislavcu nastavili su se brojnim događanjima. U subotu, 24. kolovoza, organizirani su teniski turnir, lov udicom na plovak (u organizaciji SRD-a Sunčanica), tradicionalna Grofovska kotlovina te koncert Mirka Švende - Žige “Međimurska priča”. U nedjelju je pak, povodom blagdana svetoga Bartola, zaštitnika Pribislavca, održano proštenje. U organizaciji Ženskog odbojkaškoga kluba Kaštel održana je i biciklijada.

Oglasi

28. kolovoza 2019., br. 156 || Regionalni tjednik

5

KINOLOŠKO DRUŠTVO VARAŽDIN 1181

Upišite svog psa na jesenski tečaj poslušnosti Tečaj će se provoditi prema dogovoru s polaznicima, dva do tri puta tjedno Kinološko društvo Varaždin 1181 organizira jesenski tečaj poslušnosti pasa. Tečaj će se provoditi prema dogovoru s polaznicima, dva do tri puta tjedno. Tijekom tečaja poslušnosti naglasak se daje na pravilnom kontaktu vlasnika i njegova psa, ponašanju pasa u blizini drugih ljudi i pasa, pokušavaju se promijeniti loše navike ako postoje te se uče sljedeće vježbe: praćenje na opuštenom povodniku, kretanje kroz grupu ljudi, vježbe “sjedi” i “lezi”, dolazak

Uklonite PODOČNJAKE I UMOR IZ OČIJU

EYE GEL

• • •

Osvježava umorne oči i smanjuje podočnjake Smanjuje vrećice ispod očiju Poboljšava elastičnost i napetost kože te vidljivo smanjuje bore oko očiju

Smanjuje bore i do 40% u samo 30 minuta!

• • • • • • •

Organski certificirano pH 5.3 Klinički testirano Bez parabena 100% vegan Nije testirano na životinjama Ne zatvara pore

Više informacija na mobitel 098/206-520

na poziv te ostavljanje psa u ležećem položaju uz ometanje drugih pasa. Na kraju tečaja

Inicijalni sastanak zainteresiranih je u nedjelju, 1. rujna, u Varaždinu polaznici svladane vježbe pokazuju na ispitu.

Uvjeti za upis na tečaj su zdrav i čipiran pas, cijepljen protiv bjesnoće i zaraznih

bolesti te starost psa od oko šest mjeseci.

Svi zainteresirani za tečaj poslušnosti se pozivaju u nedjelju, 1. rujna, u 9 sati na teren Društva (Trg Pavla Štoosa 39 a, Varaždin) na neobvezujući informativni sastanak na kojemu mogu saznati sve detalje o tečaju te se dogovoriti oko početka tečaja, a za eventualne dodatne informacije možete poslati upit na tkanjuh@gmail.com.

Na informativni sastanak vlasnici dolaze bez psa.

6

Aktualno

Regionalni tjednik || 28. kolovoza 2019., br. 156

DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE TOTALITARNIH I AUTORITARNIH REŽIMA Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima obilježava se 23. kolovoza kao spomendan u Republici Hrvatskoj i europski je dan sjećanja na žrtve totalitarnih diktatura u Europi u 20. stoljeću. Obilježavanjem toga dana potiče se na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja da bi nadolazeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih prava.

Ovaj je dan obilježen polaganjem vijenca i paljenjem svijeća na najvećem grobištu poratnih žrtava u Međimurju, grobištu „Sep“ u Gornjemu Hrašćanu. Počast žrtvama odali su predsjednik Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava – podružnice Čakovec Josip Kolarić, župan Matija Posavec, zamjenik načelnika Općine Nedelišće Željko Kacun, zamjenici župana Sandra Herman i Josip Grivec, načelnik Općine Selnica Ervin Vičević te vijećnik u gradskom

vijeću Grada Čakovca Aleksandar Makovec.

Dan je obilježen i u Murskom Središću. Kod spomenika poginulim braniteljima „Piramida“ vijenac su položili i zapalili svijeće gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak, zamjenik župana Općine Lendava Mihael Kasaš, načelnik Općine Selnica Ervin Vičević, načelnik Općine Podturen Perica Hajdarović, načelnik Općine Sveti Martin na Muri Dražen Crnčec i načelnik Općine Vratišinec Zdravko Mlinarić.

IMOVINA GRADONAČELNIKA ČAKOVCA

Kovač: “Ništa ne tajim, imovinu sam stekao zakonito!”

DANI OPĆINE KOTORIBA

Poznate aktivnosti

Na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća Kotoribe koja je održana u srijedu, 21. kolovoza, definiran je i hodogram aktivnosti uz obilježavanje Dana Kotoribe.

- U realizaciji programa će kao i dosada sudjelovati gotovo sve općinske udruge. Pr va aktivnost je na rasporedu već u subotu, 7. rujna, kada će se na prostoru starog vrtića održati općinske igre „Med udrugama“. Središnji događaj bit će svečana sjednica Općinskog vijeća u petak, 13. rujna – istaknuo je načelnik Ljubomir Grgec.

Već sljedećeg dana okupit će se općinske udruge na zajedničkom druženju uz pripremu domaćih specijaliteta. U večernjim satima na rasporedu je veliki besplatni koncert Željka Bebeka. U nedjelju, 15. rujna, organizira se mjesno proštenje, a u popodnevnim satima tradicionalni kulturno-umjetnički program uz dvije atraktivne izložbe fotografija. Sva događanja tog vikenda održat će se na prostorima kod OŠ

Jože Horvata. Vijeće je donijelo jednoglasnu Odluku o dobitnicima općinskih priznanja. Općinske medalje će na svečanoj sjednici Općinskog vijeća primiti Dobriša Habuš iz Donjeg Kraljevca za dugogodišnju promociju Kotoribe, Terezija Gal za angažman

U subotu, 14. rujna, u večernjim satima na rasporedu je veliki besplatni koncert Željka Bebeka u Udruzi umirovljenika te Ignac Nađ za angažman u Udruzi dragovoljaca i veterana domovinskog rata i drugim udrugama. Zahvalnice će primiti Ivica Jakupak za uspješna sudjelovanja na ribičkim natjecanjima s reprezentacijom Hrvatske i juniorska ekipa Nogometnoga kluba Graničar. Općinsku Povelju za 40 godina rada dobit će Društvo “Naša djeca”.

Gradnju bazena, za što nije potrebna građevinska dozvola, financira Kovačev tast, koji je radio u Austriji te je unucima odlučio pokloniti bazen, za što ima dokumentaciju i račune PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Potaknut napisima u jednom lokalnom tjedniku, povezanima s njegovom imovinom, gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač u čakovečkoj Gradskoj vijećnici novinarima je predočio svoju imovinsku karticu. Kako je tom prilikom rekao, u potpunosti podržava slobodu medija, te smatra da dužnosnici i svi koji obnašaju javne funkcije i upravljaju javnim novcem trebaju biti pod posebnim medijskim reflektorima, no također moraju imati i pravo reagirati na svako iznošenje neistina, osobito onih koje se tiču njegove obitelji.

“Bio sam vlasnik – Moja imovina te nalazi čestitrgovačkog društva imovina ca za koju je koje je svake godine moje obitelji insinuirano stečene su da je stečena poslovalo s dobiti!” na zakonit na zakonski način. Prije dvojben način, STJEPAN KOVAČ nego što sam 2005. godine od postao gradonapokojne majke naslijedila je supručelnik, 12 godina bio sam vlasnik trgovačkog ga. Ona se počela graditi društva koje je svake godine krajem 60-ih godina prošlog poslovalo s dobiti. Moja supru- stoljeća te je već onda ta čestica ga radila je u Austriji, kao i nje- ograđena, kao i uostalom sve na obitelj, te smo prije ženidbe ostale u ulici. Godine 1971. oboje imali sređen život. Kuću obitelj supruge kupuje tu kuću, u kojoj živimo, kraj koje se i zajedno sa ogradom koja tamo

stoji već pola stoljeća – naglasio je Kovač.

Prošle godine drugi stanari inicirali su da Grad prizna postojeće stanje, odnosno da te čestice temeljem instrumenta dosjelosti pokloni stanarima.

– Na to nisam pristao, već sam odlučio da se te čestice prodaju te sam se u potpunosti izuzeo iz procesa. Nakon provedenog postupka, tu česticu moja je supruga kupila i platila 33.424,61 kuna – rekao je Kovač. To je uobičajen i zakonit način prodaje zemljišta

manje vrijednosti. O kupnji automobila, gradonačelnik Stjepan Kovač rekao je da se radi o rabljenom vozilu marke BMW. Za staro je vozilo dobio 120 tisuća kuna, dok je za ostatak iznosa uzeo kredit koji otplaćuje. To je jedino obiteljsko vozilo koje posjeduju, a kreditne obveze normalno podmiruje. – Iako je vozilo u vlasništvu leasing kuće, unio sam ga u imovinsku karticu što nisam bio obvezan, jer nemam što skrivati – objasnio je Kovač.

POVODOM SVEČANOSTI OTVOREN OBNOVLJENI SPORTSKI DOM NK-a CENTROMETAL

Uz blagdan Velike Gospe proslavljen Dan Macinca Uz blagdan Velike Gospe, u organizaciji Vijeća mjesnog odbora i NK-a Centrometal, Macinec je po 22. put proslavio dan mjesta.

Nakon svete mise i mimohoda od crkve do sportskoga doma, održan je kulturnoumjetnički program ispunjen recitacijama, folklorom, pjesmom i plesom u kojem su nastupili Mažoretkinje Nedelišća, KUU “Seljačka sloga” Nedelišće, grupa “Male Macinčarke i Macinčari’ te plesačice iz Udruge za kulturu orijentalnih plesova “Orient Art” Varaždin.

Dani Macinca bili su prilika za svečano otvaranje Sportskoga

doma NK-a Centrometal koji je zahvaljujući Općini Nedelišće i sufinanciranju od strane Europskog fonda za regionalni razvoj energetski obnovljen.

Ukupna vrijednost investicije je 1.252.000 kuna, od čega je 462.928,47 kuna sufinancirano iz europskih fondova.

Novo ruho Doma

Uređene prostore blagoslovio je vlč. Stjepan Markušić, dok su predsjednik VMO Ivan Krištofić i predsjednik NK-a Centrometal Zdravko Serec izrazili veliko zadovoljstvo što je sportski dom dobio novo ruho jer ga za svoje aktivnosti koriste brojne udruge. Članovi Udruge

Maxenca i ove su godine pripremili izložbu za posjetitelje

Osim otvaranja Sportskog doma i izložbe, dan je bio ispunjen sportskim aktivnostima, igrama i glazbenim programom pod nazivom “Ponos Macinca: dr. Ivan Novak“. U spomen na poznatog Macinčara te povo-

dom stote godišnjice odcjepljenja Međimurja od mađarske okupacije, izložba prikazuje djelovanje i doprinos Novaka u Međimurju, posebice po pitanju kulturnog i prosvjetnog života, kako je istaknula predsjednica Udruge Magdalena Špicar Marciuš.

Obilježavanju Dana Macinca prisustvovali su župan Međimurske županije Matija Posavec i načelnik Općine Nedelišće Darko Dania.

Osim otvaranja Sportskoga doma i izložbe, dan je bio ispunjen sportskim aktivnostima, igrama i glazbenim programom.

Oglasi

28. kolovoza 2019., br. 156 || Regionalni tjednik

Jelačića

Ognjena Price

a Trg bana Josip

Gradska tržnica Varaždin

og insk

Bakačeva ulica

PRIJAMNI URED

na Iva

u

u Uska

uk aK

n Iva

lica

Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica), Varaždin

vića rado

Gaja

Prijamni ured Varaždin

g sko

cin ak aS ć i ljev

042/290-774 malioglasi@regionalni.com

Gradska vijećnica

RADNO VRIJEME ZAKorzo STRANKE:

Prva gimnazija Varaždin

Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h

Pavlinska ulica

Srijeda, četvrtak: 7.30 - 15 h Petak: 7.30 - 14.30 h

c Sak vića ulje

Kuk

a Pre Petr

Ljudevita

e eno sta Š

u Aug

za male oglase, zahvale i sjećanja

REGIONALNI TJEDNIK D.O.O.

7

traži KEY ACCOUNT MANAGERA Tvrtka VIS vodeća je tvrtka u regiji u svojoj djelatnosti s tradicijom dužom od 80 godina. VIS posluje u djelatnostima proizvodnje tehničkih tkanina, proizvodnje profesionalnih promotivnih suncobrana te ostalih promotekstilnih proizvoda, te izvozi na preko 50 inozemnih tržišta.

Snaga tvrtke te njena konkurentna prednost očituje se u zaokruženosti poslovnih procesa proizvodnje.

U svrhu daljnjeg širenja prodaje na inozemnim tržištima tražimo iskusne i odgovorne djelatnike za radno mjesto:

KEY ACCOUNT MANAGER (više izvršitelja)

Kao key account manager bit ćete zaduženi za:

FOI

Varaždinska katedrala

Iz Kukuljevićeve ulice PROLAZ PREMA GRADSKOJ TRŽNICI

Vrsta posla: određeno/neodređeno Potrebna stručna sprema: SSS/VŠS/VSS Strani jezik: engleski ili njemački ili talijanski ili francuski Poželjno radno iskustvo u poslovima vođenja ključnih kupaca Vozačka dozvola: B kategorije Ostali uvjeti: • feksibilnost i komunikativnost • spremnost na timski rad • pismenost • spremnost na česta putovanja • dinamičnost, samoinicijativa i odgovornost • odlično poznavanje osnovnih računalnih aplikacija (microsoft office, e-mail)

Mogućnost za posloprimce: • prezentiranje proizvoda tvrtke VIS • mogućnost napredovanja novim i postojećim kupcima na inozemnim tržištima • rad u mladom i poticajnom timu • odgovaranje na upite nekim od postojećih i/ili • kontinuirano usavršavanje potencijalnih kupaca na inozemnim tržištima • prilika za osobni i profesionalni razvoj • otvaranje novih kupaca na inozemnim tržištima • istraživanje inozemnog tržišta • koordinaciju narudžbi, proizvodnje i isporuka postojećim i/ili novim kupacima • praćenje, ažuriranje i evidentiranje podataka vezanih uz prodaju Vaše motivacijsko pismo i životopis očekujemo na e-mail adresi: prijava@vis-cro.com ili pisanim putem na adresi: VIS PROMOTEX d.o.o.

Adolfa Wisserta 3/a 42000 Varaždin, Hrvatska Rok za predaju: 15 dana od datuma objave

Imate problema s KRALJEŽNICOM? Ukliješten Vam je živac?

Bolna leđa?

Trnci u rukama i nogama?

Disbalans kukova?

Skraćena noga?

Efikasno namještanje kralježnice bezbolnom i jednostavnom metodom.

Tretman pulsnom magnetoterapijom

Mob.: 098 744 980 PRIJE

ATLAS - Damir Babić Mihovljan, I. Gundulića 19, Čakovec MOGUĆNOST DOLASKA KOD VAS DOMA! Nudimo još: *Tretmane pulsnom magnetoterapijom *Masažu i namještanje želuca

www.atlas-babic.hr

POSLIJE

8

Život

Regionalni tjednik || 28. kolovoza 2019., br. 156

JAVNI RAZGOVOR O ORGANIZACIJI DOGAĐAJA

ŽIVOT

Katja Koraj u Udruzi Zora volontira dvije godine

U četvrtak, 29. kolovoza, u Scheierovoj zgradi od 17 sati do 19.30 održat će se Javni razgovor pod nazivom „O izazovima organizacije događaja i festivala u Međimurju“.

Bit će to šesti Javni razgovor o aktualnim procesima suupravljanja u kulturi u Međimurskoj županiji. Su-

govornici će biti organizatori 3FF festivala alternative 2019., dvodnevnog glazbenog festivala alternative u gradskome parku, zatim organizatori Zrinski ART festivala 2019., festivala inovativnih umjetničkih praksi, organizatori Umjetničke kolonije Štrigova – kultur-

Lucija Pokrivač u Udruzi Zora volontira dvije i pol godine

no-umjetničkih događanja s vrhunskim izvođačima, koncertima i izložbama istaknutih članova likovne i glazbene akademske umjetnosti te Aleksandra Ličanin, osoba za odnose s javnošću i javne politike na projektu Nove prakse, ujedno i predstavnica Međimurske županije

kao partnera na projektu Nove prakse.

Na Javnom razgovoru moći će se saznati što se sve događa „iza scene“ u organizaciji uspješnih događaja i uključiti se s vlastitim idejama.

Margareta Culjak u Udruzi Zora volontira dvije godine

TRI MLADE VOLONTERKE UDRUGE ZORA O SVOJIM ISKUSTVIMA:

“Volontiranjem pridonosimo zajednici, ali i sebi samima!”

Udruga Zora trenutno provodi dva projekta: “Mladi kao pokretači društvenih promjena” i “Šalji dalje!” Lucija Pokrivač, Margareta Culjak i Katja Koraj volonterke su koje su u Zori aktivne već oko dvije godine, a svoja volonterska i aktivistička iskustva podijelile su s drugima.

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Volontiranjem u Udruzi Zora mladi ulažu osobno vrijeme, trud, znanje i vještine, pomažu drugim mladima i motiviraju ih da se uključe te postanu aktivni članovi zajednice. Volontiranje je također odlična prilika za stjecanje iskustva. Mladi volonteri/-ke koji/-e se uključuju nisu samo konzumenti sadržaja, već su i stvaratelji/-ce programa za sebe i druge te samim time poboljšavaju stanje u lokalnoj zajednici.

Trenutno se u Udruzi provode dva projekta: „Mladi kao pokretači društvenih promjena“ i „Šalji dalje“. Projektom „Mladi kao pokretači društvenih promjena“ potiče se i informira mlade, ali se zajedno s njima, partnerima, suradnicima i mladim sudi-

onicima promiču mladi kao aktivno građanstvo te stvaraju uvjeti koji će povećati njihove mogućnosti i podići kvalitetu njihovih života. Projekt „Šalji dalje“ odgovara na potrebe mladih za podizanjem samopouzdanja te razvojem kritičkog mišljenja i vještina nenasilnog rješavanja sukoba putem edukacije za primjerenu reakciju prilikom pojave vršnjačkog nasilja, odnosno njegovu prevenciju.

U oba projekta Udruga Zora potiče mlade da se prijave, volontiraju i da pokreću promjene u svojoj zajednici uz međusobno poštivanje i ravnopravnost. Poziv na svaku akciju Udruga objavljuje na svojim web i Facebook stranicama.

Tri volonterke – Lucija Pokrivač (17), Margareta Culjak (17) i Katja Koraj (18) – podijelile su svoja iskustva volontiranja u Zori, zašto ih

ono ispunjava i zašto su se prijavile.

volontiranja sam otvorenija osoba te mi je olakšan pristup ljudima. Raznim javnim kamLucija Pokrivač panjama i akcijama u Udruzi Zora želimo potaknuti - U Zori sam počela mlade ljude da se volontirati kada pr i k ljuč e i sam na ZeUdruga potiče volontiraju lenoj čistki ili se aku Čakovcu pozitivne društvene upoznala tiviraju promjene koristeći tadašnju u drušvoditvu na zajedničke vrijednosti bilo koji teljicu kao što su timski način projekjer tako ta. Ona rad, profesionalnost i pridonome konjednake taktirala se zajedza projekt n ic i, dok mogućnosti „Klupice istovremeno prijateljstva“ rade na sebi u sklopu kojega – rekla je Lucija, smo uređivali klupikoja u Zori volontira već ce u Perivoju Zrinskih te dvije i pol godine. otad redovito volontiram u Udruzi. Volontiram jer tako Margareta Culjak poboljšavam svoje govorne - Počela sam s volontiranjem vještine, stječem nove prija- nakon što sam se pridružila telje, a i nova iskustva. Zbog akciji u skloništu za životinje.

Nakon toga sam se aktivnije počela uključivati u različite akcije. Cilj je potaknuti što veći broj mladih da krenu s volontiranjem da bi mijenjali sebe i druge nabolje te na taj način pomogli onima kojima je to najpotrebnije. Svaki čin dobrote uvelike može nekome uljepšati dan te je za to potrebno samo malo truda i vremena. Svaka veća promjena počinje malim koracima, i to vlastitim – govori Margareta, koja u Zori volontira dvije godine.

te bar malo uljepšati svijet u kojem živimo – istaknula je Katja, koja u Zori također volontira već dvije godine.

Udruga Zora, ističući poti-

Katja Koraj

canje pozitivnih društvenih promjena koristeći zajedničke vrijednosti kao što su timski rad, profesionalnost i jednake mogućnosti, poziva sve mlade da se uključe i pomognu nekome kome je pomoć potrebna uz misao: - Nemoj čekati: ako nećemo sami, tko će svijet promijeniti nabolje?

- Volontirati sam počela kada sam se s prijateljima prijavila na javnu akciju skupljanja smeća koju je organizirala Udruga Zora. Svidjelo mi se činiti dobro pa sam nastavila.

Volontiranje me ispunjava i veseli. Divno je kada možemo dio svog vremena odvojiti za dobre stvari, pomoći drugima

Volonteri Zore pomažu drugim mladima i motiviraju ih da se uključe te postanu aktivni članovi zajednice

U SKLOPU PROGRAMA VARAŽDINSKOG ŠPANCIRFESTA

U Bučogradu se predstavio Grad Čakovec Poslastice od buče, tradicijski proizvodi i pjesme iz Međimurja zavladali su Bučogradom u atriju Županijske palače u subotu, 24. kolovoza. Prvi put se predstavio Grad Čakovec, koji se pobrinuo za zanimljiv program tijekom kojeg su se sa domaćim gastro-poslasticama, ali i unikatnim proizvodima predstavili OPG-ovi, kao i Kulturno-umjetnička udruga „Veseli Međimurci“,

dok su nastupili Nikola Grabar i Gabrijela Hrženjak. Uz župana Radimira Čačića te predsjedavajuću Turističke zajednice Varaždinske županije i savjetnicu župana Nataliju Martinčević, u Bučogradu su bili gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač te Boška Ban Vlahek, zamjenica direktora Turističke zajednice Grada Čakovca.

- Bučograd je danas postao „Regija u malom“, u kojoj

smo povezali gastronomiju, tradiciju i kulturu naše županije i Grada Čakovca, s kojima odlično surađujemo – rekla je Natalija Martinčević.

- Premali smo da bi svatko radio za sebe, ali zajedno činimo regiju „sjever“ koja je dovoljno velika i jaka da radimo projekte i privučemo daleko više novaca. Sa suradnjom smo krenuli upravo ovdje, u turističkom se-

gmentu, tako što smo spojili naše manifestacije i povezali izlagače, čime smo napravili iskorak – rekao je gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač. Zamjenica direktora TZ-a Grada Čakovca Boška Ban Vlahek istaknula je da im je izuzetno drago što su dobili priliku predstaviti se u Bučogradu.

– Veselimo se daljnjoj suradnji na korist svih naših proizvođača – istaknula je.

Život

28. kolovoza 2019., br. 156 || Regionalni tjednik

9

SELNIČKI UMIROVLJENICI DOMAĆINI SPORTSKOG SUSRETA U GORNJOJ DUBRAVI U nedjelju, 18. kolovoza, Podružnica umirovljenika Selnica bila je domaćin sportskih susreta umirovljenika. Sportski susret organiziran je u Gornjoj Dubravi u lokalu „Kod Jelene“. Uz domaćine, sudjelovali su članovi još pet podružnica: VratišinecGornji Kraljevec, Sveti Martin na Muri, Mursko Središće, Sveti Juraj na Bregu i Novo Selo Rok-Krištanovec.

Natjecalo se u deset disciplina. Najviše

osvojenih bodova po disciplinama osvojili su umirovljenici Selnice, drugi su bili umirovljenici Murskoga Središća, a treći Vratišinca-Gornjega Kraljevca.

Nakon natjecateljskog dijela druženje se nastavilo uz pjesmu i ples do kasnih noćnih sati. Predsjednica Podružnice umirovljenika Selnica, Dragica Karlovčec, zahvalila se svim prijateljima umirovljenicima na sudjelovanju i ugodnom druženju.

OPROŠTAJ VJERNIKA OD ŽUPNIKA U MURSKOM SREDIŠĆU TOMISLAVA ANTEKOLOVIĆA

“Hvala Vam, velečasni, i sretno!”

Riječi zahvale uputili su Božena i Krešimir Levačić, Danica Sabo, Janja Kontrec, Viktorija Kontrec, Biserka Perčić i Marija Bobičanec, Branko Filipan te gradonačelnik Grada Murskoga Središća Dražen Srpak PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Radnika. Vjernici trebaju za ispunjenje svojih vjerskih potreba dobre i obnovljene crkve, kapelice, župne dvorane, ali vjeTomislav Antekolović bio je ra se ne može prakticirati bez župnik u crkvi Marije Kraljice živih ljudi, tako da objekti nisu i sv. Ladislava u Murskom Sre- ničemu svrha ako se uz proces dišću zadnjih desetak godina. obnavljanja i građenja vjerskih objekata ne radi s djecom U tom periodu svojim anputem vjeronauka, gažmanom puno je a u svim doprinio raostalim zvoju župne Svi vjernici skupinama zajednice, su se pridružili putem Paa suradnja s storalnog oproštaju, nazdravili G r a vijeća, čašom vina za dobro K o l d o m Mursko pinga, zdravlje župniku i kušali SrediBiblijske odlične kolače koje su grupe, šće i Crkvenos v i m ispekle vrijedne članice ostalim ga zbora, serjojnskih udruga akterima Ekonomd r ušt venog skog vijeća i života bila je Caritasa. na zavidnoj razini.

– Želimo naglasiti da je velečasni Tomislav Antekolović, uz to što se njeGrađenje vjere Za njegova mandata obnov- govim zalaganjem, upornošću ljen je glavni oltar u crkvi Ma- i trudom puno tako izgradilo, rije Kraljice i sv. Ladislava, bio vrlo revan i ustrajan u radu kupljene su dvije nekretnine s ljudima – djecom, vjernicima, koje se naslanjaju na župno što je onda dovelo do boljeg dvorište, a na njima je uređeno razumijevanja, suradnje, a i veliko parkiralište. Izgrađene su prakticiranja vjere. Na današi vanjske sanitarije za potrebe njem oproštaju od župnika vjernika. Uređeni su kapelica Antekolovića koji je zasigurno sv. Ane u ulici Matije Gupca, obilježio zadnju dekadu mnogi poklonac u romskom naselju su mu uputili riječi zahvale te Sitnice, a u ulici Marka Kovača ga darivali skromnim pokloizgrađena kapelica sv. Josipa nima. Riječi zahvale i skromne

napravilo i izgradilo. Ono što bih posebno istaknuo je da su se nabolje promijenili klima i duh te se naš grad uzdigao. Zajedno smo ulagali napor i djelovali kao jedna obitelj. Danas mi se osjećaji miješaju. Veoma sam tužan što odlazite, ali sam i neizmjerno zahvalan. Sretan sam što smo imali tu privilegiju da ste bili naš župnik jedanaest godina!

Oproštaj i dobro zdravlje

poklone župljani su također uputili i domaćici Pavici koja je mnoge uzvanike i goste uvijek počastila kolačima i ukusnim jelima – kažu iz Grada. Riječi zahvale uputili su: zvonari Božena i Krešimir Levačić, Danica Sabo uime Crkvenoga zbora, Janja Kontrec uime Crkvenoga

zbora mladih, Viktorija Kontrec uime Pastoralnog vijeća, Biblijske grupe i Kolpinga, Biserka Perčić i Marija Bobičanec uime Caritasa, Branko Filipan uime Ekonomskog vijeća te gradonačelnik Grada Murskoga Središća Dražen Srpak. Na kraju se u ime svih građana,

a napose vjernika, od župnika Antekolovića oprostio Dražen Srpak te u emotivnom govoru rekao: – Prije jedanaest godina došao sam u župni dvor i upoznao župnika Tomislava Antekolovića. Ovo je bilo jedanaest lijepih godina gdje se puno toga

Gradonačelnik je svoj govor završio vrlo znakovito, riječima „Hvala!“ i „Sretno!“ – Kad ti netko nešto dobro učini, da ili pomogne, ne treba više od riječi „Hvala!“ Riječ „Sretno!“ pak je tradicionalni pozdrav rudara i također sve govori jer našem dragom župniku želimo da Bog da dobro zdravlje i dug život ispunjen srećom – kažu u Gradu. Po završetku gradonačelnikova obraćanja i oproštaja, na prostoru župnoga dvorišta Crkveni zbor je uz tamburaše otpjevao nekoliko starih pjesama koje župnik Antekolović posebno voli te su ga time uspjeli dirnuti u srce. Svi vjernici su se pridružili oproštaju, nazdravili čašom vina za dobro zdravlje župniku i kušali odlične kolače koje su ispekle vrijedne članice Društva žena Mursko Središće, USR Sport za sve i KUD-a Mura.

VATROGASNI VETERANI ODMJERILI BRZINU, SPRETNOST I OKRETNOST

Tradicionalni sportski susreti u Maloj Subotici Klub vatrogasnih veterana Vatrogasne zajednice Međimurske županije i DVD Mala Subotica održali su u subotu, 24. kolovoza, sportske susrete vatrogasnih veterana.

Na terenu NK-a Spartak u Maloj Subotici našlo se čak 14 ekipa vatrogasaca treće životne dobi. Tradicionalni susreti i ove su godine imali međunarodni karakter – uz vatrogasne veterane iz Međimurja sudjelovali su i njihovi kolege iz susjedne Slovenije.

Predsjednik Kluba vatrogasnih veterana Vatrogasne zajednice Međimurske županije Ivan Novak istaknuo je da Klub broji 300-tinjak veterana s barem 30-godišnjim stažom u svom dobro-

voljnom vatrogasnom društvu. Dodao je da su posebno ponosni na sportske susrete koje organiziraju posljednjih

Najuspješnija je bila 1. ekipa VZ područja općina Belica – Mala Subotica – Orehovica sedam godina te na taj način njeguju prijateljske odnose, ali i pokazuju još uvijek visoku razinu spremnosti.

Kao i svake godine dosad, brzinu, spretnost i okretnost vatrogasni su veterani

odmjerili u rušenju meta ručnom špricom te još šest sportskih igara.

U rušenju mete ručnom špricom i još šest igara najuspješnija je bila prva ekipa Vatrogasne zajednice područja općina Belica – Mala Subotica – Orehovica, koja je osvojila pehar i prijelazni pehar. Drugoplasirana je druga ekipa VZPO Donji Kraljevec – Goričan, dok je treće mjesto pripalo prvoj ekipi VZPO Donji Kraljevec – Goričan.

Antunu Gosariću iz DVDa Donji Kraljevec kao najstarijem natjecatelju uručena je statua, a za dobru organizaciju predana je i predsjednici DVD-a Mala Subotica Sandri Obadić.

10 Zdravlje

Regionalni tjednik || 28. kolovoza 2019., br. 156

UDRUGA OBOLJELIH OD CELIJAKIJE NA DANIMA TURIZMA

ZDRAVLJE

Udruga oboljelih od celijakije sjeverozapadne Hrvatske je u nedjelju, 11. kolovoza, u Svetome Martinu na Muri na Danima turizma provodila program pod nazivom „Fino i slasno bez glutena“. Cilj programa bio je širenje svijesti o celijakiji i važnosti stroge bezglutenske prehrane koja

je jedini lijek za oboljele od celijakije. Članovi Udruge prezentirali su starinska jela od kukuruznog i heljdina brašna poput pogače s tikvama i makom, medenjake, heljdin kruh, zdigane zlevke, salatu od heljde i prosa te mnoga druga jela pripremljena bez glutena. Posjetitelji su sva

jela mogli kušati i upoznati se s prehranom bez glutena.

Osim prehrambenih proizvoda, članovi Udruge pripremili su i edukativne materijale i brošure o celijakiji za sve zainteresirane.

Program „Fino i slasno bez glutena“ financirala je Općina Sveti Martin na Muri.

ODJEL PEDIJATRIJE

Medicinske sestre dobile nove odore U sklopu akcije „Čakovec – Grad Prijatelj djece“ i programa „Za osmijeh djeteta u bolnici“, medicinskim sestrama koje rade na Odjelu pedijatrije Županijske bolnice Čakovec kupljene su nove radne odore. Riječ je o akciji kojom se želi boravak djece na liječenju učiniti manje stresnim.

Odore je glavnoj sestri Odjela Dijani Farkaš, u prisustvu voditelja dr. med. Dejana Balažina i predsjednice Koordinacijskog odbora akcije „Čakovec - Grad Prijatelj djece“ Gordane Šoltić Siladi, uručio gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač.

- Uz pomoć Koordinacijskog odbora akcije, prvenstveno zahvaljujući prim. mr. sc. Mariji Hegeduš Jungvirth, Grad je tijekom godina kupio mnogo potrebnih stvari za

ovaj Odjel. Osim odjeće za zaposlenike, kupljene su i slikovnice, knjige za djecu, Playstation, televizori te još mnogo toga – rekao je gradonačelnik Kovač.

Tijekom godine iz čakovečkoga se Proračuna financira i volontiranje studenata i članova Dječjeg gradskog vijeća, izvođenje predstava, zajedničko pisanje zadaća, darivanje igračaka i slično.

Ove se godine obilježava 20 godina akcije „Za osmijeh djeteta u bolnici“ te 30 godina akcije „Grad Prijatelj djece“.

BESPLATAN SPROVOD Nađem se sa školskim drugom. Popričamo o ‘dobrim starim danima’. Usput mi se požali kako je boležljiv te da ozbiljno razmišlja o smrti. Zamoli me da mu ja održim sprovod ako ga snađe prerana smrt. Iako sam bio zatečen tom molbom svakako sam mu obećao da ću izvršiti obred ukopa — i to besplatno. Da, kod nas u našoj crkvi obredi krštenja, vjenčanja, a nadasve ukopa su — besplatni.

Zašto? Zato što su to najsvetiji trenuci u životu neke osobe i onda se treba usredotočiti na ono što predstavlja taj obred, a ne na novce. Čuo sam za dosta primjera da obični ljudi nemaju novaca ni za sprovod te da običan čovjek ne smije ni umrijeti kako ne bi bio dodatni trošak obitelji. Kod ukopa naša crkva razmišlja kako može pomoći pokojnikovoj obitelji.

Prije nekoliko godina, u jednom podravskom selu, starica koja je njegovala svojeg nepokretnog supruga doživjela je tragediju — umrla joj je kćer u pedesetoj godini života. Možete li zamisliti kako joj je bilo? Uza svu bol još i trošak sprovoda i karmina.

Naravno da je ispraćaj bio besplatan, a na poticaj naše crkve selo je dalo šator te su se karmine održale u dvorištu kuće. A naša crkva blagoslovila je majku

DRUŽENJE U ORGANIZACIJI “MEĐIMURSKIH SLATKIŠA”

Na Sportskim igrama okupilo se više od 150 mladih dijabetičara – Zajedno lakše pronalazimo rješenja za naše probleme – rekao je Casimir Nomo Nemi PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Mladen Dominić Kristova Crkva svom hranom za karmine. Tako smo, kao mala zajednica, barem malo pomogli shrvano majci.

Probajte i Vi učiniti neko djelo ljubavi svojim bližnjima. prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Nazovite nas na 042 311 202 te naručite BESPLATAN primjerak BIBLIJE (meki kožni uvez), tiskane u suradnji s Kršćanskom sadašnjosti (rimokatolička izdavačka kuća).

Posjetite nas sljedeće nedjelje u 10 sati na našem redovitom bogoslužju.

Kristova Crkva Varaždin Vilka Novaka 48f www.kristova-crkva

Udruga djece oboljele od dijabetesa i njihovih roditelja Čakovec „Međimurski slatkiši“ protekle je nedjelje proslavila treću godinu postojanja, organiziravši pritom „Sportske igre mladih dijabetičara“. Na zabavnom druženju u Zasadbregu okupilo se više od 150 sudionika, članova sličnih udruga iz cijele Hrvatske. Osim sportskih nadmetanja, za sudionike su organizirana i zanimljiva edukativna predavanja koja su održali dr. Ivan Andrašević i Nenad Šimunko.

- Dijabetes je s više od 220 milijuna oboljelih u svijetu najučestaliji, ako ne i najozbiljniUdruga će 26. ji metabolički poremećaj. U i 27. listopada p o s lje d nji h u Međimurju je tridesetak godina broj problem da organizirati i turnir osoba s dijase pridruže nogometnih Udruzi koja gnozom dijas e br i ne z a betesa porastao škola više od 80 člaza 20 posto. Stoga Svjetska zdravnova. Zajedno smo jači i lakše prost vena organizacija kontinuirano ističe dijabetes nalazimo rješenja za sve naše kao značajan javnozdravstveni probleme i nedoumice – rekao problem koji poprima epidemij- je Casimir Nomo Nemi, predske razmjere u brojnim regija- sjednik Udruge.

- Svakom je roditelju šok ma svijeta. Stoga pozivam sve osobe koje imaju isti ili slični kad sazna da mu dijete boluje

od dijabetesa i važno je u tom trenutku imati nekoga od koga može dobiti prave informacije.

Upravo iz tog razloga smo osnovali Udrugu. Cilj nam je djeci i roditeljima pomoći da se nose s dijabetesom te da što lakše prilagode svoje živote novoj situaciju – dodala je jedna od osnivačica Udruge, Suzana Mutvar.

Sportske igre otvorio je župan Međimurske županije Matija

Posavec.

- Potrebno je jako puno vremena, ljubavi, humanosti i solidarnosti da bi se vodila Udruga, a „Međimurski slatkiši“ predstavljaju sve spomenuto.

Upravo stoga već sada mogu reći da će se sljedeće godine Sportske igre ponovno održati u Međimurju i trajat će dva dana, da bi svi sudionici imali priliku upoznati naš lijepi kraj – otkrio je župan Posavec.

Školstvo

28. kolovoza 2019., br. 156 || Regionalni tjednik

11

ŠKOLSKA GODINA OD 9. RUJNA DO 17. LIPNJA 2020.

ŠKOLSTVO

Uskoro počinje nova školska godina.

Osnivači škola na području Medimurske županije (Županija, Grad Čakovec te Savez baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj i Baptistička crkva s pastoralnim centrom u Čakovcu) izabrali su četvrti predloženi model za odmore. Jesenski odmor za učenike počinje 30. listopada 2019. godine i traje do 31. listopada 2019. godine, s tim da nastava počinje 4. studenoga 2019. godine. Prvi dio

zimskog odmora za učenike počinje 23. prosinca 2019. godine i traje do 3. siječnja 2020. godine, s tim da nastava počinje 7.

siječnja 2020. godine. Drugi dio zimskog odmora počinje 24. veljače 2020. godine i završava 28. veljače 2020. godine, s tim da nastava počinje 2. ožujka 2020. godine, koja je, podsjećamo, prijestupna. Proljetni odmor za učenike počinje 9. travnja 2020. godine i završava 10. travnja 2020.godine, s tim da nastava počinje 14. travnja 2020. godine. Nastavna godina počinje 9. rujna 2019., a završava 17. lipnja 2020. godine.

U SKLADU S PODACIMA S MREŽNE STRANICE ZUPAN.HR:

Međimurska županija lani vodeća u izdvajanju sredstava za dječje vrtiće!

Podaci Ministarstva financija o izvršenju proračuna govore da je Međimurska županija lani izdvojila 0,24 posto sredstava za predškolsko obrazovanje, što je 3,69 kuna po stanovniku. Prije dvije godine Međimurje je bilo peto.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Međimurje u Republici Hrvatskoj vodi po izdvajanju sredstava za predškolsko obrazovanje u 2018. godini. Najviše su iz proračuna izdvojile Požeškoslavonska, Brodsko-posavska, Splitsko-dalmatinska i Sisačkomoslavačka županija. Prema kriteriju izdvojenih sredstava po glavi stanovnika, poredak je jednak te također vodi najsjevernija hrvatska županija.

Nejednaki razvoj

U skladu s prošlogodišnjim podacima Eurostata, u Hrvatskoj je vrtiće pohađalo 75 posto djece od četvrte godine života do uključivanja u obvezno školovanje. Doduše, analiza zagrebačkoga Pravnoga fakulteta pokazala je da postoji velika regionalna nejednakost: tako u Vukovarsko-srijemskoj te Brodsko-posavskoj županiji predškolske ustanove pohađa manje od 30 posto, dok je ta brojka u Zagrebu veća od 80.

Veliki broj jedinica lokalne samouprave iskoristio je sredstva Europske unije te prijavio projekte gradnje ili dogradnje vrtića. Od ukupno 500 objekata u tome procesu, više od 200 nalazi ih se u ruralnim područjima.

Podršku poboljšanju materijalnih uvjeta u vrtićima pružila je

i država te za potrebe ulaganja osigurala više od milijardu kuna samo za ruralna područja.

Podaci Ministarstva financija o izvršenju proračuna govore da je Međimurska županija lani izdvojila 0,24 posto sredstava za predškolsko obrazovanje, što je 3,69 kuna po stanovniku. Prije dvije godine Međimurje je bilo peto prema oba kriterija, dok je vodeća bila Splitsko-dalmatinska županija. U Međimurskoj županiji se trenutno gradi ili adaptira 12 vrtića, a Županija osigurava i pomoćnike u predškolskom odgoju.

jedinica lokalne uprave, zbog važnosti prvih godina obrazovanja i pružanja potpore mladim roditeljima, Međimurska županija, kao Županija prija-

Sufinanciranje asistenata

– Međimurska županija jedina je županija u Republici Hrvatskoj koja, osim za učenike osnovnih i srednjih škola, osigurava asistente i djeci vrtićkog uzrasta. U županijskom Proračunu za 2019. godinu predviđeno je 460 tisuća kuna namijenjenih financiranju 50 posto iznosa plaće 44 asistenata koji rade sa 49 djece s teškoćama u predškolskim ustanovama, dok ostatak sufinanciraju jedinice lokalne samouprave. Projekt se zove „Prvi korak“. Županija sudjeluje i u financiranju produženog boravka u vrtićima – kaže župan Matija Posavec.

Iako su ustanove predškolskog obrazovanja u nadležnosti

Veliki broj jedinica lokalne samouprave iskoristio je sredstva Europske unije te prijavio projekte gradnje ili dogradnje vrtića

U Međimurskoj županiji se trenutno gradi ili adaptira 12 vrtića, a Županija osigurava i pomoćnike u predškolskom odgoju

teljica djece, smatra da je iznimno važno nastojati poboljšati kvalitetu života djece i njihovih obitelji. Podrška lokalne uprave neophodno je u izgradnji kvalitetnijeg društva koje pruža mogućnosti obrazovanja i napretka. (lk)

MEĐIMURSKI UČENICI NA 12. LJETNOJ ŠKOLI TEHNIČKIH AKTIVNOSTI U KRALJEVICI

Vito Lesar i Vanja Modrinjak sudjelovali na radionicama Od 30. srpnja do 8. kolovoza, dio svojih školskih praznika Vito Lesar (I. OŠ Čakovec) i Vanja Modrinjak (OŠ Ivanovec) proveli su u Nacionalnom centru tehničke kulture u Kraljevici. Kao talentirani međimurski mladi tehničari dobili su priliku sudjelovati na 12. ljetnoj školi tehničkih aktivnosti Hrvatske zajednice tehničke kulture.

U programu su prošli radionice: Modelarstvo, Elektrotehnika, Elektronika, 3-D programiranje i modeliranje, Mikroupravljači, Konstruiranje i pokretanje robota, Izrada 3-D slike od drva te Izrada

radio odašiljača na 3,5 MHz, pogodnog za natjecanje „Lov na lisicu“.

Uza sve navedeno, jedan su dan proveli na terenskoj nastavi na Platku. Upoznali su Kraljevicu i bili na nastupu klapa, sudjelovali na zabavnim večerima u Centru te iskoristili, u skladu s rasporedom svakodnevnih aktivnosti, mogućnost dvosatnoga kupanja u kampu na Oštrom.

Po povratku, Vanja je izjavio: – Bilo mi je super, puno toga sam naučio, stekao sam nove prijatelje... Izradio sam maketu barke, stolni analogni

sat, stolni binarni sat, radio odašiljač od 3,5 MHz, na 3-D modeliranju privjesak za ključeve sa svojim imenom, tokicu za mobitel i maketu robota, 3-D sliku od drva i bookmarkove. Na Kreativnoj radionici izrađivali smo narukvice i još neke predmete koje smo mijenjali ili poklanjali prijateljima.

Sve radove koje smo izradili donijeli smo kući.

Vito je dodao: – Slažem se sa svime što je rekao Vanja. Meni je bilo prvi put da sam toliko dugo bez roditelja odsutan od kuće.

Na to sam ponosan, kao i na radove koje sam izradio!

12 Kulturni obzor

Regionalni tjednik || 28. kolovoza 2019., br. 156

KULTURNI OBZOR

ARTELJE PONOVO KREĆE S EDUKATIVNIM RADIONICAMA Artelje od rujna kreće s edukativnim radionicama za djecu i odrasle. Već 12 godina djeluje kao sekcija dobro poznatog Likovnog udruženja Čakovec (LUČ-a). Organiziraju kreativne umjetničke radionice crtanja i slikanja za djecu i mlade pod stručnim vodstvom voditelja u malim uigranim grupicama do deset polaznika koje zrače energijom i stvaralaštvom. Ujedno su u mo-

gućnosti pomoći svim učenicima srednjih škola koji žele nastaviti školovanje na nekom od studija gdje su potrebni znanje i vještine slikanja i crtanja da se što bolje pripreme za prijemne ispite.

Artelje usmjerava i pomaže otvaranju umjetničkih kanala te vodi polaznike opuštajućim svijetom umjetnosti.

Prošle školske godine Artelje je organizirao i besplatni odlazak svih polaznika

na edukativni izlet u Đurđevac gdje su posjetili Gradski muzej i pogledali izložbu Salvadora Dalija, kao i “Hrvatsku Saharu”. Na kraju svake školske godine organiziraju izložbu radova svih polaznika. Predavači su akademski slikar Veljko Posavec, učiteljica likovnog odgoja Ana Golubić Brozović, učiteljica likovnog odgoja Marina Mrazović i voditelj LUČ-a Toni Fažon.

POZIV MLADIMA: “ŠALJI DALJE” I OTKRIJ GLUMCA U SEBI!

Sudjelovanjem u dramskoj radionici do prevencije vršnjačkog nasilja Na edukaciji mogu sudjelovati svi koji polaze srednju školu u nadolazećoj školskoj godini. Broj sudionika je ograničen, a prijaviti se možete do 28. kolovoza (poveznica u članku na našem portalu!). Osigurani su iskusno vodstvo, putni troškovi i topli obrok.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Zanima te gluma? Protiv nasilja si? Odlično, jer Udruga Zora u sklopu projekta „Šalji dalje“ organizira edukaciju Forum teatra za mlade. Edukaciju vodi Davor Dokleja, višestruko nagrađivani glumac.

U tri j e d nodnevne rad ionice (2., 3. i 4. rujna - ponedjeljak, utorak, srijeda) u Maloj sceni “Vinko Lisjak” Centra za kulturu u Čakovcu imat ćete prilike uvježbati svoj glumački talent, naučiti tehniku Forum teatra i sudjelovati u izradi predstave na temu prevencije vršnjačkog nasilja. No, to nije sve: predstavu ćete odmah imati prilike i izvesti, i to u srednjim školama gdje će se u nju moći uključiti i gledatelji.

Tako će i oni moći postati dijelom poruke koju predstava nastoji prenijeti i promjene koju želi potaknuti.

Aktivna publika

Ako niste čuli za Forum teatar, to je tehnika prikazivanja predstave u kojoj se aktivira i publika koja ima pravo zaustaviti predstavu, zamijeniti

jednoga/-u glumca/-icu i mijenjati tijek predstave. To je svojevrsna proba za realnost, odnosno mjesto za isprobavanje različitih rješenja gdje se pojedinci/-ke osnažuju da djel u ju i da se suočavaju s prikazanim problemom i u s t v a rn o m svijetu.

N a edu kaciji mogu sudjelovati svi koji pola ze srednju školu u školskoj godini 2019./2020. Broj sudionika je ograničen, a prijaviti se možete do 28. kolovoza (poveznica u ovome članku na našem portalu!). Osigurani su iskusno vodstvo, novo i zabavno iskustvo osmišljavanja i uvježbavanja predstave, podmirenje putnih troškova na sve tri radionice (automobilom ili javnim prijevozom), topli obrok na svim radionicama te potvrdu Udruge Zora o sudjelovanju na edukaciji.

Iskoristite priliku!

Ako si uvijek razmišljao kako povezati glumu i aktivizam, aktivno utjecati na smanjenje nasilja i educirati svoje vršnjake, iskoristi ovu neponovljivu priliku. Tko zna, možda te u budućnosti čeka i Oscar!

Ako niste čuli za Forum teatar, to je tehnika prikazivanja predstave u kojoj se aktivira i publika

PARTNER I SURADNICI Projekt “Šalji dalje” provodi Udruga Zora s partnerom, Centrom za kulturu Čakovec, i suradnicima - srednjim školama u Međimurskoj županiji, Udrugom “Samoobrana Međimurje” i Volonterskim uredom Međimurja. Projekt financijski podržavaju Županija te Ministarstvo za demografiju.

Projekt „Šalji dalje“ provodi Udruga Zora s partnerom, Centrom za kulturu Čakovec, i suradnicima - srednjim školama u Međimurskoj županiji, Udrugom “Samoobrana Međimurje” i Volonterskim uredom Međimurja. Projekt financijski podržavaju Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Međimurska županija.

“POLEGALA TRAVA DETELA”: GORDANA LACH I ŽELJKO GRAHOVEC SE PREDSTAVILI U BOSNI I HERCEGOVINI

Etno duo Goga & Željko na Etnofestu u Neumu Najpoznatiji Etno duo s ovih prostora, Goga & Željko, sudjelovali su na Etnofestu u Neumu u Bosni i Hercegovini. Organizatori te manifestacije pod pokroviteljstvom Federalnog ministarst va kulture i sporta te Vlade Republike Hrvatske okupili su najbolje hrvatske izvođače, skladatelje i umjetnike iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Savršeno su se uklopili u koncept festivala koji nema natjecateljski karakter, no

koji njeguje i promovira t r ad ic ij sk i izričaj u nov i m sk ladba m a . Nastupili su sa svojom obradom pučke pjesme „Polegala trava detela“ te tako, kao najsjeverniji izvođači, predstavili kajkavštinu. Uz Gordanu Lach i Željka Grahovca, publika je ove godine na 24. tradici-

onalnom Etnofestu Neum 2 019. i m a l a prilike uživati u z 25 i z vođač a, me đu kojima su bili Mia Dimšić, Đuka Čaić, Alka Vuica i Livio Morosin, The Frajle, Mario Rucner, Trio Gušti, Jasmin Stavros, Leo, Željko Krušlin-Kruška, Dražen Žanko, Zdravko Škender, Bruno Krajcar, Ivica Šeperić,

Mladen Burnać i drugi. Etnofest Neum (punog naziva Hrvatski glazbeni festival “Etnofest Neum”) festival je koji se održava u Neumu, o organizaciji Općine Neum, Hercegovačko-neretvanske županije te Umjetničke organizacije Hipi-hop iz Zagreba.

Prvi je put održan 1996., a održava se krajem mjeseca kolovoza, uoči blagdana Gospe od Zdravlja, Dana općine Neum. Svojevrstan uvod u festival je Večer hrvatskog

folklora na kojoj nastupaju folklorne skupine iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koja se održava na istoj pozornici kao i festival.

28. kolovoza 2019., br. 156 || Regionalni tjednik

Kulturni obzor

13

U SURADNJI S MUZEJEM MEĐIMURJA TE KNJIŽNICOM “NIKOLA ZRINSKI” ČAKOVEC POVODOM DANA MACINCA

Izložba Udruge Maxenca “Ponos Macinca: dr. Ivan Novak”

– Originalni sačuvani dokumenti i fotografije iz tog vremena dokaz su da se povijest ne smije zaboraviti, niti se zaboravila, osobito povijest i uspomene na osobe koje su mnogo učinile za naše Međimurje! – kažu u Udruzi

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

posjetiteljima izložbe u više aspekata izloženog materijala predstavljeni rad, djelo i život Međimurca dr. Ivana Za Dan Macinca, koji se Novaka.

Na izložbenim panoima tradicionalno održava za blagdan Velike Gospe, člani- na interesantan način bili ce i članovi Udruge Maxen- su prezentirani razni doca pripremili su izložbu kumenti, pisma, slike koje vezanu za stotu godišnjicu se vezane za život dr. Ivana odcjepljenja Međimurja od Novaka, njegovu obitelj i mađarske države pod nazi- prijatelje.

Originalni sačuvani vom „Ponos Macinca dokumenti i foto– dr. Ivan Novak“. grafije iz tog Izložba je vremena dopripremljena Članice i članovi kaz su da u od lično udruge “stvorili” su se povijest uspostavne smije, ljenoj sukutak radne sobe niti se zaradnji sa dr. Ivana Novaka s boravila, ravnateosobito ljicama i namještajem, knjigama povijest i djelatnicii dokumentima iz uspomene ma Muzeja na osobe Međimurja toga doba koje su mnote Knjižnice go učini le za “Nikola Zrinnaše Međimurje. ski” Čakovec, koje Dr. Ivan Novak zasigurno su ponudile na pregled i posudbu arhivske materijale je jedna od najvažnijih osoba i sve što je bilo potrebno za zaslužnih što je Međimurje unutar granica Hrvatske. pripremu izložbe.

Obnovljeni objekt Sportskoga doma u Macincu, Radni kutak odnosno prekrasni prostor Članice i članovi udruge dvorane, idealno je poslu- „stvorili“ su kutak radne žio za postavu ovogodišnje sobe dr. Ivana Novaka s izložbe. namještajem, knjigama i dokumentima iz toga doba.

Ulaskom posjetitelja u proŠetnja prošlošću Ovom izložbom malo se storiju postalo je očevidnim „odlutalo“ u prošlost te su da je zamisao ostvarena.

14 Zeleni kutak

Regionalni tjednik || 28. kolovoza 2019., br. 156

SAJAM ZIMNICE I AUTOHTONIH PROIZVODA Ministarstvo poljoprivrede te Grad Zagreb i ove godine će organizirati manifestaciju “Sajam zimnice i autohtonih proizvoda”, koja će se održati na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu od 4. do 6. listopada.

Organizatori pozivaju zainteresirane izlagače da se prijave putem internetske stranice www.sajamzimnice.com od 2. rujna u 12 sati do popunjenja mjesta. S obzirom

ZELENI KUTAK MEĐIMURSKA PRIRODA

Što učiniti u slučaju pronalaska ozlijeđene ili smrtno stradale bijele rode?

Piše: Sara Janković,

stručna suradnica za opće poslove zaštite prirode Djelatnici “Međimurske prirode” već devetu godinu provode monitoring bijele rode, a svake se godine krajem lipnja organizira prstenovanje mladih roda. Ove je godine u 17 aktivnih gnijezda zabilježeno 28 mladih roda.

Rode često stradavaju zbog pada iz gnijezda pri prvom pokušaju leta ili pri sudaru s žicama. Primjerice, ove godine bilježimo stradavanje čak 9 malih bijelih roda. Tri su ozlijeđene u Novakovcu prilikom pada gnijezda zbog nevremena, a tri su pronađene uginule pod gnijezdom u Podturnu kao rezultat borbe za teritorij s drugom rodom. Još tri jedinke uginule su iz nepoznatog razloga na gnijezdu u Totovcu, a uzrok smrti mogao bi biti povezan s požarom na obližnjem odlagalištu otpada.

Dojave

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode, svaka osoba dužna je prijaviti pronalazak ozlijeđene, usmrćene ili slučajno uhvaćene strogo zaštićene životinjske vrste pa tako i bijele rode. Dojava se obavlja putem obrasca za dojavu na web stranici Hrvatske agencije za okoliš i prirodu ili telefonski na 112, kako je to predviđeno u okviru sustava za dojavu i praćenje uhvaćenih, usmrćenih, ozlijeđenih i bolesnih strogo zaštićenih životinja.

U slučaju pronalaska ozlijeđene ili bolesne bijele rode, nalaz je potrebno javiti i “Međimurskoj

U SKLADU S PRIRODOM

prirodi”, koja će putem nadzorne službe životinju preuzeti te transportirati na liječenje i oporavak u Centar za zbrinjavanje zaštićenih životinja.

Nakon izliječenja i oporavka, životinje se vraćaju u prirodu.

“Međimurska priroda” je u proteklih deset godina spasila 15-ak malih bijelih roda.

U slučaju pronalaska ozlijeđene rode, nalaz je potrebno javiti i “Međimurskoj prirodi” U Mađarskoj je na liječenju mlada roda koja je prstenovana na gnijezdu u Kotoribi krajem lipnja, a samo mjesec dana kasnije pronađena je u mjestu Batyk, stotinjak km sjeverno od njezina prvoga doma. Nije to velika udaljenost naspram one koju prevaljuju na svom putu za Afriku, no za rodu koja je tek naučila letjeti i ta je brojka respektabilna.

Ne znamo što je rodu nagnalo da toliko brzo napusti roditelje, ali u svakom slučaju želimo joj brz oporavak i sretan put!

na veliki interes, ograničeni broj mjesta te karakter i temu Sajma, prihvatljivi izlagači odnosno proizvodi bit će isključivo proizvodi tradicionalne zimnice kao i hrvatski autohtoni proizvodi, čiji su nazivi zaštićeni ili su u postupku zaštite oznakom izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalni specijaliteti.

Organizatori izlagačima osiguravaju besplatno sudjelovanje na manifestaciji.

ČAKOVEČKOJ STANICI HGSS-a NA KORIŠTENJE PR

Čakovec postaje potrage i obuku pot

Potvrđeno je i da na području Općine Donja Dubrava u sljedeće tri godine HGSS planira obuku spašavanja na divljim vodama, što će PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

- Međ imu rska župa n ija čakovečkoj stanici Hrvatske gorske službe za spašavanje na korištenje je i službeno predala građevinu smještenu u kompleksu bivše vojarne u Čakovcu. Stavljanjem kompletnog objekta u funkciju, HGSS Stanica Čakovec postala bi Centar za potrage na nacionalnoj razini – Centar izvrsnosti, kao i Međunarodni centar za obuku potražnih timova – potvrdio je Josip Granić, pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja.

Centar izvrsnosti

Ugovor o davanju objekta u vlasništvu Međimurske županije na korištenje Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja Stanici Čakovec potpisali su župan Međimurske županije Matija Posavec i pročelnik čakovečke stanice HGSS-a Neven Putar.

HGSS je jedna od temeljnih operativnih snaga sustava civilne zaštite, a Stanica Čakovec u srpnju ove godine proslavila je petu godišnjicu postojanja.

Prema riječima pročelnika Putara, tijekom svih godina djelovanja u najvećoj se mjeri

Prirodna ravnoteža: u prirodi sve postoji s ra

Piše: Silvija Kolar-Fodor,

u vrijeme gniježđenja sjenice ne mogu podići novu generaciju).

U prirodi ništa nije izričito štetno ili korisno, nego je dio savršeno izbalansirane prirodne ravnoteže. Ljutimo se jer nam neki kukci i gusjenice grickaju povrće: u tim trenucima na pamet nam pada samo kako nam to stvorenje radi štetu. Zato ih i nazivamo štetočinama. Ali iako neka gusjenica možda gricka neke biljke, tako je istovremeno nekome hrana.

Opstanak nekih ptica ovisi o tome da ima dovoljno gusjenica u vrijeme gniježđenja da bi mogle podići svoje leglo (na primjer, bez dovoljno gusjenica

Kako zbog konvencionalne poljoprivrede i masovne neselektivne eliminacije kukaca drastično opada njihova populacija, tako opadaju i populacije ptica, a to baš i ne želimo.

Obožavamo, također, leptire, korisne oprašivače od kojih su danas mnogi na listi ugroženih vrsta. Svi oni jednom su bili ne tako privlačne gusjenice.

Priroda funkcionira u ravnoteži, probleme jedino čini čovjek koji većinom sve shvaća kao svoje vlasništvo pa ne želi da nešto jede biljke koje su „njegovo vlasništvo” u „njegovu

predsjednica Udruge Biovrt www.biovrt.com

Naša Zemlja?

vrtu“. No, svi mi koristimo istu zemlju za opstanak i svi imamo istu misiju – preživjeti. Nijedno stvorenje koje se zatekne u našem vrtu ne jede „naše“ povrće iz čiste obijesti, nego jednostavno želi preživjeti. U prirodi su sva bića naučena na to da svi zajednički dijelimo resurse za opstanak, samo čovjek zemlju ograđuje, prisvaja i sve „uljeze“ želi eliminirati. Zaboravljamo da su oni bili prvi tu i da smo mi njima oteli staništa.

Suputnici

Evolucijski, neke životinje su se tisućama godina prilagođavale određenim biljkama koje danas jedu, pa nisu one samo „njihovi nametnici“. Ja to nazi-

vam „evolucijskim suputnicima“, jer opstanak životinjskih vrsta doslovno ovisi o biljnim vrstama.

Tako, na primjer, zaštićeni leptir plavac ne može preživjeti bez biljke krvare (Sanguisorba)

te bi nestanak ove biljne vrste značio i nestanak leptira plavca.

No, osim krvare, za opstanak treba i vlažne livade na kojima raste krvara. Gusjenica oleandrova ljiljka hrani se listovima oleandra koji su smrtonosno otrovni za većinu ostalih živih

Zeleni kutak

28. kolovoza 2019., br. 156 || Regionalni tjednik

15

DOMAĆI PROIZVODI NA MANIFESTACIJI “JEDEN GRUNT” U GORIČANU Prezentacija i promocija vlastitih proizvoda na kućnom pragu najbolji je i najizvorniji način na koji se poljoprivredni proizvođači mogu predstaviti. Članovi LAG-a Mura-Drava udruženi pod sada već poznatim sloganom „Jeden grunt“ to su itekako prepoznali te i za kraj ljeta organiziraju još jednu manifestaciju, ovoga

puta u Goričanu. Domaćin manifestacije „Jeden grunt“, koja će se održati 31. kolovoza od 10 sati, je mlado poljoprivredno gospodarstvo Holera d.o.o. čije je sjedište u Trnavskoj ulici 30.

Na jednom gruntu posjetitelji mogu vidjeti tradicionalne običaje, okusiti i kupiti vrhunske proizvode domaćih OPG-ova kao što su

ekološki proizvodi od jabuke, pira i heljde, bučino ulje, med, kozji sir, proizvode od aronije, domaći kruh…

Osim bogate ponude jela (krpice sa zeljem, domaća juha od butternut tikve te neizbježna gibanica s tikvama i makom…), za osvježenje će se pobrinuti poznati i kvalitetni Lepi Dečki Brewery.

Manifestacija će se održati 31. kolovoza od 10 sati na poljoprivrednom gospodarstvu Holera u Trnavskoj ulici 30

REDANA ZGRADA U BIVŠOJ VOJARNI

ZDRAVLJE IZ POVRĆA – PORILUK

e centar za tražnih timova

a uložiti oko sedam milijuna kuna iz europskih fondova u Centar za biti prvi takav Centar u ovom dijelu Europe ulagalo u ljudstvo putem temeljne i specijalističke obuku, što je članovima omogućilo da se i više nego uspješno snalaze u zahtjevnim akcijama na području Hrvatske i izvan nje.

- Sada je došao trenutak da počnemo ulagati i u infrastrukturu, što će biti veliki podstrek za nastavak našeg rada. Državna uprava za zaštitu i spašavanje čakovečkom HGSS-u u jednom od hangara u prostoru bivše vojarne već je ustupila prostor za održavanje vježbi i držanje opreme, no preseljenjem u novi objekt naš rad dobit će novu dimenziju – istaknuo je pročelnik Putar.

Pročelnik nacionalne organizacije HGSS-a Josip Granić istaknuo je važnost potpore lokalnih struktura te objasnio da što je ta potpora veća, kvalitetnija su njihova rješenja u slučaju nepogoda ili ugroza.

- Stvaranjem novih prostornih uvjeta HGSS Stanica Čakovec, kao jedna od 25 stanica u Hrvatskoj, dobit će novu razinu izvrsnosti. Projekt adaptacije objekta vrijedan je oko tri milijuna kuna. Sredstva za projektnu dokumentaciju već smo osigurali te vjerujem da ćemo s radovima krenuti još

azlogom!

bića – ali ne i za njega, koji se evolucijski prilagodio ovoj vrsti. Svi mi moramo nešto jesti, tako su se neke životinje specijalizirale jesti samo određene biljke – a nas ljude bi po toj istoj logici mogli nazvati štetočinama svega i svačega što jedemo. Stoga, od najvećih do najsitnijih bića, svi su tu sa svrhom i razlogom. Ako bismo uklonili samo jednu kariku u tom biološkom lancu života, posljedice bi mogle biti fatalne čak i za nas.

Fotografija: gusjenica lastinog repa, leptira zaštićenog Zakonom o zaštiti prirode, hrani se samo na biljkama iz obitelji štitarki (peršin, mrkva, celer…)

ove godine – rekao je pročelnik Granić te naglasio stručnost čakovečkog članstva istaknuvši pritom Nevena Putara i njegova potražnoga psa kao jedan od najboljih timova na području Europe.

Tom je prigodom potvrđeno da na području Općine Donja Dubrava u sljedeće tri

Projekt je vrijedan oko tri milijuna kuna, a s radovima će se krenuti još ove godine godine HGSS planira uložiti oko sedam milijuna kuna iz Europskih fondova u Centar za obuku spašavanja na divljim vodama, što će biti prvi takav Centar u ovom dijelu Europe.

Temeljita obnova

- Članovi HGSS-a angažirani su volonterski, no svoju zadaću obavljaju stručno i profesionalno pa itekako zaslužuju imati nacionalni Centar za potrage, kao i Međunarodni centar za obuku potražnih timova. Ovo radimo s velikim zadovolj-

stvom, tim više što je to korak naprijed u sigurnosti našega stanovništva. Dodijeljenom objektu potrebna je temeljita obnova, no siguran sam da će HGSS iznaći sredstva i u roku od tri godine svoje novo sjedište u potpunosti dovesti u funkciju. Novi edukativni centar bit će izvrsna prilika za brojne aktivnosti vezane uz sigurnost i prevenciju, ali i privlačenje te obuku novih članova – istaknuo je župan Posavec.

Zadovoljstvo što je mogao pridonijeti u rješavanju dugogodišnje želje HGSS-ovaca, ali i ostalih sudionika u sustavu civilne zaštite, izrazio je i zamjenik župana, ujedno načelnik Stožera civilne zaštite Međimurske županije Josip Grivec.

- Svi znamo značaj civilne zaštite te ogromnu ulogu Gorske službe spašavanja u tom sustavu - zaključio je Grivec.

Objekt u bivšoj čakovečkoj vojarni površine je 360 kvadratnih metara, a vrijednost se procjenjuje na 1,6 milijuna kuna. Međimurska županija HGSS Stanici Čakovec daje ga na korištenje bez naknade i na razdoblje od 15 godina.

Za jačanje žila i imuniteta PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Poriluk (Allium ampeloprasum) je vrlo stara biljka, u najbližem srodstvu s crvenim lukom, češnjakom i ostalim vrstama luka, koja potječe iz Portugala i sjeverne Afrike, ali se njezini ostaci pronalaze i na istoku Turske te u Iranu. Od antičkih vremena na glasu je bila kao iznimno ljekovita biljka. Rimski car Neron uveo je pravilo da se jednom mjesečno obavezno jede poriluk za bolji glas. Danas je poriluk nacionalni simbol Walesa.

Poriluk je dragocjen zbog prisutnosti fitokemikalija, odnosno fitonutrijenata, biološki aktivnih biljnih molekula, koje u kombinaciji s vitaminima i mineralima povoljno djeluju na cjelokupno zdravlje. Poriluk sadrži znatne količine tiosulfonata, koji rezanjem ili usitnjavanjem prelaze u sulfide. Te tvari

djeluju kao prirodni antibiotici, snižavaju krvni tlak, jačaju imunološki i krvožilni sustav, snižavaju razinu kolesterola, aktiviraju enzime koji sudjeluju u detoksikaciji organizma te imaju ulogu u prevenciji pojave malignih oboljenja. Vrlo je bogat

eteričnim uljem, koje u probavnim organima pobuđuje izlučivanje probavnih sokova, a dobro utječe i na izlučivanje mokraće. U rano proljeće poriluk se koristi za pročišćavanje organizma, obnavljanje crijevne flore, a ima i blago laksativno djelovanje. Može se jesti sirov i kuhan, iako se kuhanjem gubi određena količina ljekovitih i

hranjivih sastojaka.

Poriluk se tradicionalno u našem podneblju priprema kao varivo s krumpirom i vrhnjem, ali je i izvrstan dodatak juhama, bilo samostalno ili u kombinaciji s drugim povrćem. Poriluk se često i kuha s dodatkom maslinova ulja ili maslaca te se poslužuje kao prilog.

Može se pirjati samostalno ili zbog pojačanog okusa i arome u kombinaciji s domaćom slaninom ili šunkom, jajima, ribom ili gljivama. Pečeni poriluk izvrstan je pak s maslacem ili nadjeven nekim topljivim sirom. Uz dodatak gorgonzole i vrhnja, poriluk postaje neizostavan dio umaka za tjesteninu, a jednako tako ga se može i pohati. Njime se mogu puniti palačinke, gibanice, pite i druge vrste tijesta. Koristi se kao dodatak u pripremi miješanih salata, a u nedostatku crvenog luka, lako može zamijeniti njegovu ulogu te postati osnovni začin u pripremi bilo kojega jela.

ZANIMLJIVO I EDUKATIVNO NA 13. DANIMA LJUKA I EKOLOŠKE PROIZVODNJE U DONJOJ DUBRAVI

Predstavljena starinska jela, ručni radovi i tradicija U dvorištu Doma kulture Zalan u Donjoj Dubravi u nedjelju, 25. kolovoza, održani su 13. Dani dobravskog ljuka i ekološke proizvodnje. Manifestacija predstavlja tradicionalnu proizvodnju ljuka, kako na najbolji mogući način očuvati sjeme, ali i kako pripremiti starinska jela od dobravskog ljuka. Više od 50 proizvođača iz Međimurja te gosti iz Podravine i drugih krajeva Hrvatske izložili su svoje proizvode. Članice Udruge umirovljenika, Crvenog križa i Udruge žena pripremile su jela od luka i druge specijalitete koje su brojni posjetitelji tom prigodom mogli degustirati.

Ove godine su članice Udruge žena Donja Dubrava, njih čak 115, pripremile izložbu „Iz bakine škrinje, kuhinje i špajza“ na kojoj je predstavljeno 318 unikatnih ručnih radova. Izložbu je otvorio župan Međimurske županije Matija Posavec uz nazočnost

zamjenika Josipa Grivca i domaćina, načelnika općine Donja Dubrava Marijana Vargu. Nakon tradicionalne manifestacije vlč. Mirko Pilaj, inače veliki ljubitelj leptira,

Članice Udruge žena Donja Dubrava, njih čak 115, ove su godine pripremile izložbu “Iz bakine škrinje, kuhinje i špajza” s 318 unikatnih ručnih radova prirode i cvijeća, u župnom dvoru je predstavio svoju knjigu u kojoj objedinjuje svoju ljubav prema fotografiji i prirodi.

16 Duplerica

Regionalni tjednik || 28. kolovoza 2019., br. 156

EKSPLOZIJA POZITIVE NA VARAŽ

Prvi vikend 21. Špancirfesta prepun ljudi, glazb

U prva tri festivalska dana nastupili su Božo Vrećo, Gipsy Kings by Baliardo, Jonathan, Adastra, The Frajle, Krankšvester uličnih performera i izlagača, Kreativnice, Umjet PIŠE: MARTINA LONČAR PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

U okviru nedjeljnoga glazbenog programa na Korzu se predstavila talentirana Ivana Galić, dok je istovremeno u Sudeći po atmosferi, gužvi i KVART-u svirku održao karizkoličini pozitive, ovogodišnje matični varaždinski bend Jam izdanje Špancirfesta bit će za Ritual. Na PAN pozornici zapamćenje. Prvi festivalski raznim zvukom i plesnim vikend napunio je ritmom publiku su ulice i trgove rasplesali Gubrojnim postafi. Kod vile Prvi festivalski B e d e ko v i ć sjetiteljima, vikend napunio je odigrana među kojije i pr v a ma je bilo ulice i trgove brojnim predstava, i onih iz posjetiteljima, među i to „Pod udaljenih h it no na dijelova kojima je bilo i onih hitnu“ KeEurope. iz udaljenih dijelova Prva tri rekesh Tedana varažatra.

Europe Prostor dinske ulice i s pre d s v i h odjekivale su pozornica svakog smijehom, glazbom je dana bio dupkom pun, i žamorom koji su izazvali odlični ulični performeri – ve- a sva nakupljena pozitivna seli trubački bend Sopaloca, energija potom se prelila na impresivna ekipa na štulama party-lokacije poput StančiStelzen Art, vrckavi klaun Fede ćevog trga, Zone Stari grad i Scoch, Dammat Drummer, Dr. Vinskoga grada ili u neke od Bubbles i mnogi drugi glazbe- varaždinskih barova.

Svi ostali sadržaji otvoreni no-scenski izvođači. su tijekom cijelog dana: sve radionice Parka kreative, ulični Otvorenje U glazbenom dijelu progra- performeri i izlagači, Kreativma prve večeri kod vile Bede- nica, Bučograd, Umjetnička ković odličan koncert održao je Božo Vrećo, pokazavši kako Špancirere na se granice između tradicije i modernog u glazbi mogu vrlo ulicama zabavljaju plemenito izbrisati. Na PAN veseli trubački pozornici kod Staroga grada nakon spektakularnog vatrobend Sopaloca, meta zasvirali su The Gipsy impresivna ekipa Kings by Baliardo – world music atrakcija koja je na ples na štulama Stelzen pokrenula tisuće okupljene Art, vrckavi ispod zapadnog bedema. Odmah nakon njih na obližnjoj klaun Fede pozornici u zoni KVART bend Scoch, Dammat Jonathan održao je genijalan i pamtljiv koncert. U otvarajuDrummer, Dr. ćem koncertnom nizu nastupio Bubbles i mnogi je i varaždinski bend Ginger, koji čine sjajna mlada vokalidrugi glazbenostica Fani Solomun i vrhunski scenski izvođači glazbenici.

Vikend

U subotu navečer na Korzu je atmosferu rasplamsao rock band Adastra, dok su kod romantične vile Bedeković svirale novosadske The Frajle. Na PAN pozornici Staroga Grada Krankšvester i Vojko V priredili su odličan, spektakularan i energičan nastup, a nedaleko njih u KVART-u je nastupio bend High 5.

ulica, Vindiland, Zabavni park, Universe Show, gastro ponuda i Heroji ulica povijesnu jezgru ispunjavaju festivalskim duhom.

U idućim danima očekuju nas koncerti Gorana Barea i Majki, Meritas, Elementala, Tonyja Cetinskog, Ramba Amadeusa, Mayalesa i mnogih drugih.

Kompletan program Špancirfesta dostupan je na web-stranici Špancirfesta.

28. kolovoza 2019., br. 156 || Regionalni tjednik

Duplerica

ŽDINSKIM ULICAMA I TRGOVIMA

17

a opravdao očekivanja: grad be, mirisa i okusa

r, Vojko V, Ivana Galić, Jam Ritual i Gustafi, a tijekom cijelog dana na raspolaganju su brojni sadržaji poput Parka kreative, tničke ulice, Vindilanda, Universe Showa i drugih

18 Sport

Regionalni tjednik || 28. kolovoza 2019., br. 156

SPORT

Ivančica slavila Utakmicama 1. kola započelo je prvenstvo Četvrte hrvatske nogometne lige Čakovec – Varaždin.

Na startu prvenstva Bednja je pred domaćim navijačima s 1:0 svladala Dubravku-Zagorac, a pogodak vrijedan tri boda zabio je Roberto Bregović u 43. minuti.

Uspješni su bili i nogometaši Ivančice, koji su s visokih 5:2 pobijedili u Čakovcu domaću Slogu. Ivančane je u početno vodstvo doveo Neven Vukman u 8. minuti. U 28. minuti na 1:1 izjednačuje Vedran Knežević. Uslijedio je period bolje igre gostiju, koji okrunjuju s tri pogotka. Dva je postigao Tomislav Jagić, a jednog Marko Žuliček. U 71. minuti za domaćine na 4:2 ponovno smanjuje Knežević, da bi konačni rezultat u posljednjoj minuti susreta postavio Dominik Božak.

Nedelišće je kod kuće s 3:2 bilo bolje od Dinama iz Domašinca. Goste je u vodstvo doveo Stjepan Igrec, da bi Nedelišće golovima Matije Farkaša i Gabrijela Radikovića napravilo rezultatski preokret od 2:1 u svoju korist. U 70. minuti Igrec drugim pogotkom donosi Dinamu izjednačenje, a da su bodovi ostali u Nedelišću zaslužan je Fran Vibovec, koji u 75. minuti postavlja konačan rezultat.

Utakmica Međimurca i Nedeljanca je bila prekinuta od 49. do 66. minute nakon što su se glavama sudarili domaći igrač Takito Ishida i gostujući Emanuel Škvarić. Obojica su napustila igru, a Škvarić je vozilom Hitne medicinske pomoći odvezen na pregled u bolnicu. Domaćini su u konačnici slavili s 3:2, a Nedeljanec je u 73. minuti propustio priliku iz kaznenog udarca.

Pokušaj Antonija Glavaša brani vratar Marko Posavec.

Ostali rezultati 1. kola: Dinamo (P) – Mladost (SM) 0:0, Mladost Komet – Zelengaj 2:2, Jalžabet – Omladinac 4:1.

Parovi 2. kola: Ivančica – Jalžabet, Dinamo (P) – Mladost Komet, Mladost (SM) – Omladinac, Dinamo (D) – Međimurec, Nedeljanec – Bednja, Dubravka-Zagorac – Sloga, Zelengaj – Nedelišće. (rp)

znaku domaćina, za kojeg je hat trick postigao Mislav Sakač, a po jednom su se među strijelce upisali Karlo Gredelj i Martin Prstec. Gojančani su uhvatili puni bodovni plijen na gostovanju protiv Beretinca. Domaćini su poveli u 62. minuti preko Davora Toplaka. Na 1:1 izjednačuje Krunoslav Buhin u 77. minuti, dok je konačnih 2:1 za Plitvicu (G) postavio Dario Horvat golom u 88. minuti. Ostali rezultati 1. kola: Sloboda Mladost (M) – Čevo 4:1, Budućnost – Mladost (VŽ) 3:1, Drava (SĐ) – Obreš 1:1, Novi Marof – Sloboda (T) 2:1. (rp)

NK VARAŽDIN ODIGRAO NERIJEŠENO KOD SLAVEN BELUPA

“Ovo još nije naš maksimum, možemo biti još bolji!”

Od 54. minute Varaždinci su igrali s igračem manje. Zbog drugog žutog kartona iz igre je morao izaći Vladan Adžić.

PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

U 6. kolu Prve hrvatske nogometne lige momčad Varaždina gostovala je u Koprivnici kod Slaven Belupa odigravši bez pobjednika 1:1.

Od 54. minute Varaždinci su igrali s igračem manje. Zbog drugog žutog kartona iz igre je morao izaći Vladan Adžić. Brojčanu prednost domaćini iskorištavaju već u 58. minuti, kada je izigrana obrana Varaždinaca, a za Slaven zabija Muzafer Ejupi.

Iako brojčano oslabljeni i u rezultatskome minusu, Varaždinci se nisu predavali Nakon te su bolju igru okrušest kola Varaždinci nili izjedsu osvojili tri boda i načujućim pogotkom drže pretposljednje, u 72. miju mrežu netanut i. Naknutom. deveto mjesto – Pohv a l io kon ubačaja Lige bih svoje igrače i z ko r n e r a pogotovo kako su najbolje se pred odigrali drugo poluvratima domaćina snašao Marko Stolnik, vrijeme. Prvo poluvrijeme koji je pogodio za 1:1. igrala se uspavanka i razlog je bila velika sparina. Rekao sam na odmoru da moramo ubaciti Uspavanka Slaven je do kraja susreta u višu brzinu i na kraju smo bacio sve karte na napad, ali, bili hrabri i odlučni te smo s ponajviše zahvaljujući raspo- igračem manje stigli do velikog loženom vrataru Nevistiću, boda – rekao je Borimir PerkoVaraždin je uspio sačuvati svo- vić, trener Varaždina, nakon

susreta.

Perković je susret započeo bez Dejana Glavice, koji je u posljednja dva kola postigao dva zgoditka.

– Glavica, koji je u posljednja dva kola bio jedan od najboljih, bio je na klupi jer sam s klasičnim veznim igračima, a Glavica je više krilni igrač, želio doći do većeg posjeda – objasnio je Perković.

Saudijac Jamal Bajandouh odigrao je tako cijeli susret.

– Jamal je već mjesec dana

s nama i u boljem je fizičkom stanju. Odradio je vrlo dobar posao – dodao je Perković.

Utakmicu 7. kola 1. HNL igraju u nedjelju, 1. rujna, na stadionu Varteksa od 18 sati Nakon šest kola Varaždinci su osvojili tri boda i drže pret-

posljednje, deveto mjesto Lige.

– Ovo još nije maksimum i uvjeren sam da ćemo biti još bolji. Samo tako treba nastaviti i kroz rad će se sve vratiti. Zaslužili smo barem dva boda više – zaključio je Perković.

Nogometašima Varaždina u srijedu, 28. kolovoza, u 16 sati slijedi utakmica pretkola Hrvatskoga nogometnoga kupa protiv trećeligaša Maksimira.

Utakmicu 7. kola 1. HNL igraju u nedjelju, 1. rujna, na stadionu Varteksa od 18 sati.

3. HRVATSKA NOGOMETNA LIGA SJEVER

Varteks do sigurne 3:1 pobjede u Đurđevcu NK VARTEKS

NK BEDNJA

4. HNL ČAKOVEC – VARAŽDIN

Na otvaranju nove prvenstvene sezone Prve ŽNL varaždinska Sloboda ŠN je domaćem travnjaku s 2:1 svladala Plitvicu (S). Domaćini su poveli već u 3. minuti preko Karla Kutnjaka. Na 1:1 izjednačuje Fran Matulić u 19. minuti, a s tim se rezultatom otišlo i na odmor.

Pobjedu Slobodi donosi Kutnjak svojim drugim golom u 68. minuti. Posebno raspoloženi bili su igrači Poleta iz Tuhovca, koji su na svom terenu s visokih 5:1 svladali imenjaka iz Cestice. Gosti su prvi zatresli mrežu u 40. minuti preko Igora Štromara. Sve nakon toga bilo je u

FOTO: PLITVICA (G)

GOJANČANI DO PUNOG PLIJENA U BERETINCU

Započelo je natjecanje u prvenstvu Treće hrvatske nogometne lige Sjever. Varteks je stigao do sigurne 3:1 pobjede na gostovanju u Đurđevcu protiv Graničara. Već do odmora Varaždinci su imali vodstvo od 2:0 zahvaljujući strijelcima Borisu Kosiru (31. minuta) i Borni Radiću (42. minuta). U 54. minuti na 3:0 povisuje Daniel Vuković, a domaćini tek u završnici susreta uspijevaju doći do počasnog pogotka.

Podravina je teško stradala u Križevcima, gdje je Radnik slavio s visokih 4:0. Ništa bolje se nije proveo ni Rudar na domaćem travnjaku. Bjelovar je iz

Murskog Središća odnio puni bodovni plijen nakon pobjede 4:1. Jedini gol za domaćine zabio je Dejan Slunjski u 45. minuti.

Polet iz Svetog Martina na Muri poražen je kod Mladosti u Ždralovima I momčad Poleta iz Svetog Martina na Muri je poražena na startu prvenstva. U Ždralovima u vrlo dobroj utakmici je slavila domaća Mladost rezultatom 3:2. Polet je poveo u 25. minuti

preko Tomislava Medveda.

Domaćini do odmora uspijevaju izjednačiti preko Ivana Sabljića, dok u 48. minuti zahvaljujući strijelcu Hrvoju Trupcu prelaze i u vodstvo. U 84. minuti Filip Holi poravnava na 2:2, ali tri boda ipak ostaju u Ždralovima nakon što je Vedran Mlinarić u 90. minuti realizirao najstrožu kaznu.

Ostali rezultati 1. kola: Virovitica – Tehničar 1:3, Papuk – Podravac 1:3.

Parovi 2. kola: Podravina – Tehničar, Polet – Rudar, Varteks – Mladost (Ž), Podravac – Virovitica, Bjelovar – Papuk, Radnik – Graničar. (rp)

Sport

28. kolovoza 2019., br. 156 || Regionalni tjednik

19

SPIDVEJ: ŽAGAR OSVOJIO KVALIFIKACIJE ZA GP, PAVLICU 7. MJESTO Nakon gotovo četiri godine, u Hrvatsku se vratila finalna utrka kvalifikacija za Grand Prix u spidveju i to na najljepši hrvatski stadion, onaj u međimurskom Donjem Kraljevcu.

Slovenac Matej Žagar u finalnoj je borbi, pred gotovo 5500 posjetitelja, za prvo mjesto pobijedio danskog vozača Nielsa Kristiana Iversena i tako se izravno plasirao u seriju GP utrka za 2020. Očekivano su se na trećem i četvrtom mjestu našli Max

Fricke i Martin Vaculik, dok su čak četvorica vozača ostali s bodom manje i plasirali se od 5. do 8. mjesta.

– Bilo je teško, ali i lijepo. Ovaj stadion mi je kao domaći, a brojni navijači iz Slovenije pomogli su mi da se izborim u teškoj konkurenciji za ono gdje i mislim da pripadam – rekao je Matej Žagar.

Domaći i jedini hrvatski vozač Jurica Pavlic nakon 20 utrka ostao je ipak za bod

prekratak te je osvojio 7. mjesto. Šanse postoje, vjerojatno će u GP sezonu ići kao rezervni vozač.

– Doma je uvijek lijepo voziti, stadion je bio krcat, što mi je davalo posebnu energiju.

Nadam se da će se Grand Prix vratiti i u Hrvatsku, jer ovi navijači to zaslužuju! – poručio je Pavlic kojemu predstoji put od 1100 kilometara na drugu polufinalnu utrku doigravanja 1. poljske lige u Ostrawi.

NOGOMET: DRUGA HNL

Međimurju bod kod Hrvatskog Dragovoljca

Školarci uživali na plivanju, kuglanju i stolnom tenisu

za izjednačenje precizan bio Ivan Novoselec u 29. minuti, a deset minuta kasnije među strijelce se upisao i Stjepan Šimičić. Novo izjednačenje dolazi u 56. minuti kada je za Hrvatski Dragovoljac zabio Vinko Petković.

Novu priliku za prvu pobjedu igrači Međimurja imat će ove subote, 31. kolovoza, kada od 20 sati ugošćuju momčad Sesveta.

FOTO: PIXINO

“SVAKI TJEDAN SPORT JEDAN!”

Nogometaši Međimurja su u 2. kolu Druge hrvatske nogometne lige odigrali 2:2 na gostovanju u Zagrebu protiv momčadi Hrvatskoga Dragovoljca. Čakovčani su ušli dekoncentrirano u susret tako da su domaćini već u 2. minuti imali vodstvo od 1:0, nakon što je mrežu vratara Koprića zatresao Domagoj Babin. Međimurje uspijeva do odmora preokrenuti rezultata. Prvo je

Veliko zanimanje za kuglački kamp su pokazale djevojke, što nije bilo slučaj prijašnjih godina, pa u KK-u Željezničar ističu mogućnost formiranja neke buduće ženske ekipe PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Do početka nove školske godine čakovečki školarci praznike mogu provoditi na ljetnim sportskim kampovima „Svaki tjedan sport jedan!“ koje organizira Zajednica sportskih udruga Čakovca. Proteklog tjedan učenicima su na ponudi bili kampovi iz plivanja, kuglanja i stolnoga tenisa.

Plivački kamp na Gradskim bazenima „Marija Ružić“ provodio je Gradski plivački klub Međimurje, a voditeljica Iva Trupković je rekla da su zbog velikog interesa polaznici bili podijeljeni u dvije grupe.

- Provodili smo poseban program s neplivačima u bazenu namijenjenom samo njima.

Tijekom pet dana naučili su osnovne tehnike plivanja, dok smo s plivačima radili na usa-

kuglani SRC-a Mladost provodio Kuglački klub Željezničar iz Čakovca. Voditelj kampa Bojan Košak, govoreći o sportu koji nije uvijek pri vrhu odabira kod djece, rekao je da su prvi

Kampove „Svaki tjedan sport jedan!“ organizira Zajednica sportskih udruga Čakovca vršavanju tehnika. Naravno, sve se radilo kroz igru i druženje, a na kraju smo organizirali i natjecanje - kazala je Trupković.

Kamp u Stolonoteniskom centru u Mihovljanu provodio je STK Mihovljan, a voditeljica Ivana Nikolić istaknula je da je posebno veseli što vidi ne samo novu djecu, već i onu koja su prošlih godina također boravila

na kampu.

- Mlađe upoznajemo s udarcima, dok oni stariji više igraju.

Osim stolnog tenisa pripremili smo im i sportske igre koje smo organizirali na nogometnom igralištu NK-a Sloboda. Primijetili smo proteklih godina da se djeci to jako dopalo - izjavila je Nikolić. Veselo je bilo i na kampu iz kuglanja kojeg je na

dojmovi mališana bili odlični.

- Jedva čekaju da bace svoju prvu kuglu, a nakon toga žele još i još. Svi nam kažu da nisu ni znali da kuglanje može biti tako zabavno. Drago nam je što se vesele, a moram posebno pohvaliti djevojke koje su pokazale puno interesa, pa tko zna, možda u budućnosti oformimo i žensku ekipu - rekao je Košak.

RUKOMET

Memorijalni turnir Ženski rukometni klub Zrinski je u petak, 30. kolovoza, domaćin 2. međunarodnog memorijalnog turnira „Željko Golik – Braco“ u znak sjećanja na legendarnog rukometnog trenera. Početak turnira je u 16 sati kada će snage odmjeriti varaždinska Koka i ekipa Sesveta Agro-

proteinke. U 17 sati slijedi kratki program svečanog otvorenja Memorijala, nakon čega na teren dvorane Graditeljske škole u Čakovcu izlaze ekipe Zrinskog i slovenske Zelene doline.

Utakmica za 3. mjesto je na rasporedu u 18.30, a finale u 19.45. Ulaz za sve posjetitelje je besplatan.

NEDELIŠĆE: NAČELNIK DARKO DANIA UGOSTIO USPJEŠNE MLADE ATLETIČARKE I ATLETIČARE

Velika želja je izgradnja novih atletskih staza Povodom sjajnih sportskih postignuća mladih atletičara i atletičarki, članova Atletskoga kluba Nedelišće na domaćim i međunarodnim natjecanjima, u utorak, 20. kolovoza, načelnik Općine Nedelišće Darko Dania upriličio je svečani prijam. Prijamu su u NGC Aton uz načelnika prisustvovali i zamjenik načelnika Željko Kacun, trener AK-a Nedelišće Aleksandar Puklavec, predsjednik Marko Bratković te članovi kluba Alena Hrušoci, Roko Farkaš i Mia Florijanić, kao i bivši članovi Gabrijel Stojanović i Karlo Marciuš.

Uz čestitke na rezultatima,

načelnik Dania je posebno priznanje odao Aleni Hrušoci koja se nakon dvije godine borbe s ozljedama vratila na atletsku stazu i ostvarila nekoliko sjajnih sportskih uspjeha. Od ostvarenih postignuća Alene valja istaknuti dvije bronce u disciplinama na 400 metara i 400 metara s preponama na Pojedinačnom prvenstvu Hrvatske, 3. mjesto u štafeti 4x400 metara na Ekipnom prvenstvu Europe - 2. liga, te ostvarenoj normi (57,88) za Europsko prvenstvo u atletici 2020. godine u Parizu u disciplini 400 metara s preponama.

Osim toga, Alena je dobila i

poziv Hrvatskog akademskog sportskog saveza za nastup na ovogodišnjoj Univerzijadi koja se tijekom srpnja održavala u Napulju, gdje je u polufinalnoj utrci osvojila 11. mjesto, što je odličan rezultat s obzirom na činjenicu da je na Univerzijadi nastupalo 8000 sportaša iz 118 zemalja.

Uz Alenu treba istaknuti Miju Florijanić i Roka Farkaša za koje trener Puklavec kaže da je njihov uspjeh samo pitanje vremena. Trener se osvrnuo na ostvarene rezultate uspješnih atletičara te uz zadovoljstvo i zahvalu Općini istaknuo i nedostatak dostupnih atlet-

skih trenera, ali i pomanjkanje adekvatnih atletskih staza za ozbiljnije treniranje, što uzrokuje odlazak članova AK-a Nedelišće u druge klubove.

Kako ističe načelnik Dania, Općina Nedelišće podupire vrhunske sportaše, a uz izdvajanja za sport pomažu se i sportaši pojedinci koji ostvaruju vrhunske rezultate. Bilo je i riječi o nadolazećim projektima i osnivanju Zajednice sportova Općine Nedelišće, pa se načelnik nada da će se uz postojeći nogometni stadion ostvariti i izgradnja atletskih staza i time osigurati uvjete koje atletičari i zaslužuju.

20 Vidokrug

Regionalni tjednik || 28. kolovoza 2019., br. 156

DRUŽENJE UMIROVLJENIKA U MURSKOM SREDIŠĆU

VIDOKRUG

Na ribnjaku „Zalešće“ svoje tradicionalno druženje u četvrtak, 22. kolovoza, održali su članovi Podružnice umirovljenika Mursko Središće te istovjetne udruge iz susjedne Lendave.

Druženju su odazvao i Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća, koji je potvrdio da je suradnja s Podružnicom umirovljenika svake godine sve bolja.

Prije više godina Udruga se uselila u nove

prostorije te je dobila na korištenje i salu za društvene namjene. Uredile su se viseća kuglana te streljana. Grad pomaže Udruzi kod nabave sportskih rekvizita i dodjeljuje im godišnju donaciju. Svi umirovljenici s manjim mirovinama s područja Grada dobivaju bonove za Uskrs i Božić. Podružnica umirovljenika uključuje se u razne gradske aktivnosti, na čemu im je gradonačelnik Srpak zahvalio.

U SKLOPU DANA TURIZMA OPĆINE SVETI MARTIN NA MURI U BLIZINI NAJSJEVERNIJE HRVATSKE TOČKE

Gabriela Hrženjak i Dominik Padarić oduševili na “Klasici uz Muru”!

Na blagdan Velike Gospe već po šesti put organiziran je koncert pod nazivom “Klasika uz Muru”. Radi se o projektu koji je u suradnji s Općinom i TZO Sveti Martin na Muri pokrenuo mladi bariton iz Žabnika.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com FOTO: MARIO JAKŠIĆ

U sklopu Dana turizma Općine Sveti Martin na Muri kao i dosad, i ove godine organizirano je mnoštvo događanja.

Tako je na sam blagdan Velike Gospe već po šesti puta organiziran koncert pod nazivom “Klasika uz Muru”. Radi se o projektu koji je 2014. godine u suradnji s Općinom i Turističkom zajednicom Općine Sveti Martin na Muri pokrenuo mladi bariton iz Žabnika, Dominik Padarić.

Rijetki ravnodušni

Dominik (23) je nakon završene Srednje glazbene škole u Varaždinu upisao Kraljevsku glazbenu akademiju u Manchesteru u Ujedinjenom Kraljevstvu. Na toj su Akademiji studirali brojni poznati glazbenici: između ostalih, i Stjepan Hauser iz benda 2Cellos. Koncert je tradicionalno smješten uz bajkoviti ambijent Mlinarske kuće u blizini najsjevernije hrvatske točke kod rijeke Mure u Žabniku.

Dominik (23) je nakon završene Srednje glazbene škole u Varaždinu upisao Kraljevsku glazbenu akademiju u Manchesteru u Ujedinjenom Kraljevstvu

– Za opuštanje mi je uvijek dobro došla lokacija kod Mlina u Žabniku, uz rijeku Muru, pa svima kojima treba nešto takvo preporučam da dođu, maknu se od užurbane svakodnevice, te uz neku knjigu, kavu ili glazbu uživaju u prirodi! – kaže Padarić.

Izuzetno mu je drago što svake godine svjedoči sve većoj brojnosti zainteresirane publike.

– Ponosan sam na taj projekt! Postao je nezaobilazan dio Dana turizma Općine Sveti Martin na Muri te se veselim budućim druženjima! Drago mi je što imam veliku podršku, ne samo obitelji, nego i Općine, pa i ljudi koje osobno ne poznajem. Kad čovjek nešto radi sa srcem, i želi to dati drugome čovjeku, to se, mislim, itekako prepoznaje i cijeni.

Bez obzira na pogreške u pokušajima za ostvarivanjem takvih ciljeva, rijetki ostaju ravnodušni – dodaje.

Na šestoj manifestaciji “Klasika uz Muru” Padariću je pjevačko društvo činila i Gabriela Hrženjak, vinička sopranistica. U izvedbama koje su oduševile okupljeno mnoštvo pratio ih je bend.

Roman

28. kolovoza 2019., br. 156 || Regionalni tjednik

21

INES HRAIN

ŠVEDSKA GRENČICA 5. DIO

O

ni se presele na šank. Na barske stolice.

- Dvije kave i … budeš gemišt?

– obrati se Mišo Đuri.

- Pazi da te tvoji ne vide da piješ pod radnim vremenom. Budem.

- K’o da su oni sveci. Ovaj me slučaj totalno iznervirao.

- Ah, policijski izgovori.

- Još dva gemišta, gospodična! – vikne Mišo konobarici. Zasad se još nije želio predstavljati, iako je vjerojatno shvatila da su iz policije.

- Da je u ponedjeljak ovdje bio Majnarić ili netko od one dvojice, to bi se sigurno znalo. I pročulo – zaključi Đuro.

- Da. No poslije ćemo još porazgovarati sa šeficom. Možda ona nešto zna o tome.

- Vidi, vidi, pa ona je vrlo niskog rasta.

- Misliš da je u kompaniji s trojstvom?

Oni joj šalju pacijente, a ona ih razašalje onda dalje, na drugi svijet?

- Ma nije, samo razmišljam. Ali vrag bi ga znao, u svemu ovome…

- Sve je tako povezano. Barem je tvoj Jura iskočio kao samostalan slučaj.

Barem nešto da privedemo kraju.

- Da. No među ovim staricama očigledno mora postojati veza.

- Ajmo malo za početak preispitati ove šankere. Ne mogu im odrediti visinu…

- Mahni značkom pa ih pozovi bliže.

- Točno. Molim vas! Gospodo! Mi smo iz policije, možete li na trenutak prići ovamo? Šestorica šankera ustane sa svojih stolaca s teškom mukom. Zaista su bili neudobni za nekoga sa starim kostima.

Bila je dobra vježba sjediti ovdje cijelo popodne.

Starci doklimaju do njih. Svi su bili viši od Vere, osim jednog. Taj je mogao biti oko sto i šezdeset i pet, ali je isto toliko imao i kila. To bi gospođica Grozdana vjerojatno uočila svojim dalekozorom. Dakle, ovi otpadaju kao potencijalni ubojice. Ostaju eventualno kao svjedoci.

Mišo se obrati skupu.

- Prvo, da vam unaprijed zahvalim na suradnji. Naručite što ćete popiti.

Država časti.

Stara ispijena lica naglo se ozare. Naruče gemište i konjake.

- Zanima me za početak tko je od vas smješten ovdje u domu, a tko je stigao izvana.

Javi se jedan, najviši među njima.

- Ja sam tu iz doma.

- A ja sam svratio do njega – progovori još jedan djedica, srednje visine.

- Mi smo tu iz susjedstva – jave se još dvojica.

- Ja sam s Banfice – javi se debeli. – Pa se svaki dan malo došećem…

- Ja sam iz Kurelčeve – progovori zadnji među njima – ali mi je tu prije pet godina umrla žena, pa tako, dolazim… da nisam sam.

- U redu. Tko je od vas poznavao Veru Jurković?

Trojica među njima se nacere. Onaj iz doma naročito.

- Ja sam je poznavao. Dobra je bila baba.

- I ja – javi se i njegov kompić. – Tu sam ju špehal. Al nije se dala.

- Znam koja je ta – javi se i debeli. – Kod nje nitko nije imao šanse. Bila je svjesna da je dobro izgledala.

- Što znate o njezinoj smrti? – upita Đuro.

- Znamo to da je pala s balkona – reče jedan.

- Ako je nije netko pogurnuo – doda onaj iz Kurelčeve.

- Da? Zašto to mislite?

- Pa vi ste tu, ne?

- Znate možda je li imala neprijatelja, je li joj je netko želio zlo? – obrati se Mišo, prvenstveno onome iz doma.

- Sve ženske tu. Ali nije to bilo ništa ozbiljno. Mi muški smo znorevali za njom, a babe su bile ljubomorne.

- Baš je toliko bila zgodna? – Mišo to nikako nije mogao zaključiti iz pogleda na mrtvo tijelo.

- Nekak’ je posebno hodala, mamila je muške. I ženske.

- Svakoga je mamila – doda debeli.

- Nemam pojma k’o je ta baba – javi se jedan od vanjskih. – Šteta. Samo sam čuo za to.

- Jeste li primijetili da su se tog dana ovuda motale kakve nepoznate osobe?

- Kojeg to dana? – reče starac iz doma.

- Ponedjeljak.

- Ne sjećam se tog dana.

- Ni ja – doda drugi.

- Tu vam se nikad ne motaju nikakve osobe. Tu smo samo mi i starci iz doma – reče debeli.

- Dakle, niste primijetili nikoga izvana, možda kakvog mlađeg gospodina?

- Ne. - Pa sad, nismo ni gledali.

- A nije, znao bih ja – debeli je bio siguran.

- Ili neku ženu? – pokuša Đuro.

Tu se svi jave u glas.

- Aaa, da je došla kakva izvana, to bismo mi već snimili.

- Da smo barem primijetili…

- Nikakve ženske tu nije bilo. Samo ovi metuzalemi.

- Jedina ženska tu je bila Vera – završi sa sjetom djedica iz doma.

- Dobro, možete se vratiti na svoja mjesta.

Starci odu pokorno poput kakvih učenika. Stari ljudi k’o mala djeca, pomisli Đuro. Po svemu slični.

- Sad bismo malo vas trebali, gospodična – pozove Mišo konobaricu bliže.

Nije bila premlada, bilo joj je oko četrdeset. Premlada ovima ne bi bila interesantna. Ovako je sa svojim godinama za njih još bila piletina. Vlasnik ove krčmice znao je dobro procijeniti.

Cura je uz to bila prilično nalarfana i poblajhana u plavo. Možda se nadala uhvatiti kakvoga dobrostojećeg starca koji bi joj sve ostavio. No ovi tu nisu ličili na takve.

- Recite – nasloni se ona koketno na šank s unutrašnje strane.

Starci preko puta veselo zažvrgolje.

- Istražujemo smrt Vere Jurković. Štićenice ovog doma.

- Da? Čula sam za to.

- Što znate o tome?

- Ništa – šapne ona, kao u povjerenju.

- Jeste li je poznavali? – upita Mišo.

- Znala sam koja je to. Ovi ovdje bečili su oči za njom.

- Pa, kako je izgledala?

- Bakica. Baba k’o baba. Nije bila strahovito naborana k’o svi ovdje.

- To sve nas čeka – Đuro je morao nadodati. Nek’ si ova frajla ne zamišlja da liči na Miss svijeta.

- No da, čekam – reče ona.

- I? Onda? Što znate o svemu tome? – nastavi Mišo.

- Što se tu ima znati? Pozlilo joj je pa se strovalila preko balkona. Možda se poskliznula. Led se svuda nahvata.

- Sjećate li se situacije u ponedjeljak?

- I u ponedjeljak i u utorak i svakoga dana. Uvijek isto. Posušeni dedeki, uvijek žedni k’o grabe – doda ona tiše.

- Niste uočili nekog sa strane tog

dana? Neko nepoznato lice? Možda nekog mlađeg?

- Nikog. Da je netko bio, vjerujte, ja bih prva uočila.

- Vjerujemo – reče Mišo.

- Možda neku bakicu koja je došla u posjet? Nižeg rasta? – doda Đuro.

- To morate pitati portira. Ali mislim da nikog izvana nije bilo. Osim ovih.

Vrijeme je odvratno.

- Znači, to je to.

- Niste možda čuli kakva govorkanja, tračeve? – upita je još Đuro.

- Samo to i slušam. I to kakav je tko bio frajer prije pedeset godina. Ali ništa u vezi te Vere. Raspitajte se gore, među njezinim kompićima.

- To i namjeravamo. Hvala.

- Što ćete vi popiti? – upita Mišo i nju galantno. Živne i ona.

- Ja ću pivce. Ožujsko. Ako smijem?

- Dapače.

- Možete mi se i pridružiti. Osvježenje je vidjeti tu nekog mladolikog – pritom je gledala Mišu, koji je cvao.

- Možda kad budemo gotovi – odvrati, pa joj pruži vizitku.

- Nazovite me ako se nečega sjetite.

Ona ga pogleda zavodnički.

- Može. Dogovoreno.

Konačno se odlijepe od šanka.

- Idemo do šefice – reče Mišo.

- Ovdje si postigao značajan uspjeh.

- Ma ništa me se to ne tiče. Živčan sam jer tapkamo na mjestu. Šipek će me priklati. Nije mi sad do ženski.

- To ti je onda motivacija da čim prije otkriješ krivca.

- Ili krivce. Još nisam eliminirao trojku. Prvo da vidimo ovo ovdje.

- Možda se ustvrdi da ovo ovdje nije povezano s mojim Kelekićkama.

- Ipak, tu je ugovor, ne smijemo odbaciti tu vezu.

- Ni u ludilu.

- Eto, tu je njezina kancelarija. Još nju obavimo, pa idemo gore.

- Jao i pomagaj! Opet u osinje gnijezdo!

- Ti ne moraš. Ti si penzioner. Možeš se lijepo vratiti kući.

- Šalim se. Ne bih to propustio.

Gospođa Miljenka Radešić sjedila je u svojoj kancelariji, zadubljena u spise.

Očigledno joj je već bilo dosta policije.

Pravila se da je nema, da je se sve to ne tiče. Uzdahne teškom mukom.

- Još me trebate?

- Da, znate da su naši u domu – reče joj Mišo. – Ovo, izgleda, neće tako brzo završiti.

- Zar nije moguće da se vaša svjedokinja prevarila? Ovdje se smrti događaju svakodnevno. Neki padnu na ravnom, pa smrtno stradaju. Nema u tome ničeg tajanstvenog.

- Čujte, sve je moguće, ali mi ipak moramo provjeriti svaku tvrdnju.

- Ah, da, jasno mi je. Koliko dugo se kanite zadržavati ovdje, u domu?

- Dokle god bude potrebno. Dok ne otkrijemo što se dogodilo.

- Kako ćete otkriti ako je stvarno samo pala?

- Vi samo radite svoj posao, mi ćemo svoj. Đuro je šutio. Da je imao značku, imao bi joj svašta za reći.

Mišo nastavi.

- Sad vas molimo da se još jednom pokušate svega prisjetiti.

Ona posegne za spisom kojeg je već imala pripremljenog na stolu.

- Vera Jurković u dom je stigla trinaestog jedanaestog dvije tisuće dvanae-

ste. Porijeklom je Hrvatica, četrdeset je godina živjela u Argentini. Udovica, njezine rate uredno stižu, iako prima minimalnu penziju. Imala je novac od ugovora koji je sklopila za stan, to znate, ne?

- Što još? – upita Mišo.

- Ništa važno, imala je šećer, ne pretjerano, malo reume, povišeni tlak, to je to, uglavnom. Živjela je sama, u sobi u desnom krilu. Družila se, izlazila, frizirala, bila je vrlo njegovana.

- I, tko bi je poželio gurnuti? – ipak se javi Đuro.

- Pa čujem da je bila omiljena među muškarcima… Možda neki kojeg je odbila.

- Je li imala kakvih vrijednosti sa sobom kad je stigla?

- A, mislite kakve argentinske predmete od zlata? Neke indijanske toteme?

Zbog kojih bih je ja lijepo istovarila preko balkona, a …

- Nismo to mislili. Ali možda netko od stanara… Možda je imala kakav vrijedan prsten ili ogrlicu.

- Ne bih znala. O tome nemam podataka. Pokretne osobe same se brinu za sebe, izlaze u grad, kupuju što hoće, nose što hoće. Ništa nije prijavila ni dala na čuvanje.

- Dakle ništa – zaključi Đuro.

- Otići ćemo ponovno gore – pruži joj Mišo ruku. – Vi znate, ako se čega sjetite…

- Da, da, svakako, javit ću vam. Vi ćete prvi saznati novosti.

- Kojih ne bude – reče Đuro kad su izašli.

- Ko u Americi, nitko ništa nije vidio, nitko ništa čuo, nitko ništa ne zna.

- Ma nije, ovi stvarno ne znaju.

- No, netko ipak zna.

- Čuj, Mišo, ako ovdje ništa ne iskopamo, onda mislim da bi ti ipak trebao svim silama navaliti na trojku. Na kraju krajeva, svi putovi vode do njih.

- Ma točno, ne znam zašto se uopće tu gnjavimo s ovim starkeljama i s onim tvojim golupčićima po zgradi.

Na kraju se bude ispostavilo da nas tvoj Majnarić vuče za nos zajedno sa svojim dražesnim kompićima!

- Da, možda…

- A možda i ne! Zato pravac na drugi kat u još jednu vizitu po sobama!

Na katu sve po starom. Starci su se zatvorili u sobe. Ovaj dio doma policajci u uniformama već su preispitali. Sad su se vjerojatno preselili u lijevo krilo.

- Kamo ćemo najprije? – upita Đuro.

- Možda k starom švaleru? Zaručniku naše drage Verice?

- Misliš da je ipak on imao prste u tome?

- Tko zna. Malo je previsok. Ali možda ga je ipak otkantala a da nam to nije priznao. Pa se čovjek osvetio.

- Ma ta visina i nije toliko važna. Pitaj Boga je li naša Grozdana dobro uočila s te daljine.

- I još po magli. Mada mi se čini da ima oko sokolovo.

- To da, sigurno prati sva zbivanja u spavaćim sobama u okrugu od kilometra.

- Ajmo mi našem dedeku.

Ponovno pokucaju na vrata starca koji je stanovao do pokojne Vere Jurković.

- Gospodin Buzina?

- O, vi ste, dečki?! Pa opet? Već su vaši bili tu danas.

- Nema veze, htjeli bismo još malo porazgovarati s vama.

- Pa odite onda…

Uđu i stanu kod balkonskih vrata.

- Vidim, na balkonu vam je još uvijek zaleđeno, gospodine Buzina – Đuro je promatrao kroz staklo.

Iako se radilo o drugom katu, visina je bila poprilična. Starački dom bio je visoko zdanje, u prizemlju su se nalazile društvene prostorije, a bio je tu i podrum te asfaltirani parking na kojem je pokojnica slomila vrat.

- Možete me zvati Žarko.

- Dobro, gospodine Žarko – reče mu Mišo – jeste li se sjetili nečeg novog?

- Nisam, da jesam, nazvao bih vas.

- Možda jeste, ali niste ni svjesni – pokuša Đuro. – Probajte još jednom u mislima proći taj dan.

- Vidite, kod nas starih… dani lako ishlape. Ja se zaista više ne mogu sjetiti što se sve točno događalo tog dana.

Ujutro valjda doručak…

- Sjedili ste s Verom?

On se ozari.

- Da, kao i uvijek. Onda je otišla u sobu, ispratio sam je, cmoknuo… Zatim sam valjda čitao do ručka, malo zadrijemao.

Za ručak su bila pileća jetrica s pužićima i matovilac salata. Fini puding i… Dakle, opet smo ručali skupa, da, i Jadranka s nama. Ova tu pored.

- Da, znamo.

- Opet sam ispratio Veru. Imao sam namjeru, znate, skočiti malo do nje u sobu, na popodnevni odmor, da se tako izrazim… Jadranka je otišla u svoju sobu, a mi smo se nekako pred Verinim vratima… malo mi je neugodno… zgrabili, znate. Mislim, počeli smo se ljubiti. Među nama inače još nije bilo seksa, samo poljupci. Ali sigurno bi tad bila pristala da se nije pojavila ona grozna gadura Horvatićka i sve pokvarila!

- Da? Zanimljivo – Đuro je zaista i mislio tako. A i Mišo.

- Kako je pokvarila?

- Pa počela nas je špotati, nešto u stilu da je sramota što smo se tu našli na hodniku žvaliti, da će nas prijaviti, da smo nemoralne svinje i te stvari.

- To nam prije niste rekli.

- To je preintimno. Ali sad se pokušavam svega sjetiti. Možda je to ipak na kraju važno.

- Zar je ljubav u domu zabranjena? – upita ga Đuro.

- A, ne, ne, barem ni jedna neće ostati trudna! Ha, ha, ha! Nego je ta stara ljubomorna baba bila spremna na sve samo da nas rastavi. Pa je to tako rekla.

Mi smo se onda razišli, Veri je bilo neugodno zbog drugih ljudi. A i prošla nas je volja. To vam se u našim godinama ne vraća više tako lako.

- Da, znam – složi se Đuro.

Mišo ga pogleda iskosa. Nije valjda i on ishlapio! No Đuro mu namigne. Mišo se ponovno obrati Žarku.

- Zatim?

- Ništa, razišli smo se, svatko u svoju sobu.

- Mislim, što ste radili nakon toga?

Vidite da se ipak svega sjećate.

Djedica se zacrvenio i počeo poravnavati stolnjak na stolu.

- Malo sam zadrijemao, valjda. Probudili su me krikovi i povici… Vera je bila mrtva…

On spusti glavu među ramena.

- Žalosno je to bilo. Nisam mogao vjerovati. Moja Vera… Na večeru poslije toga nisam ni mislio. Sjedio sam u sobi, nisam mogao doći k sebi. Poslije sam otišao dolje, popio dva konjaka.

- Tko je bio dolje?

- Sjećam se samo policajaca i Hitne.

Neki nepoznati ljudi. Inače ne pijem

dolje. Tu i tamo čaša vina, ali kupim u dućanu i pijem u sobi. S kolegom.

- Kojim kolegom?

- Jedan moj prijatelj izvana. Ponekad me dođe posjetiti.

- Tog dana nije bio?

- Normalno da nije! Nemojte još i njega miješati u to. Bio je prošlog mjeseca, doći će valjda za koji tjedan ponovno.

Nema on vremena sjediti tu sa mnom svaki dan. Možda ako dospije ovamo…

- Kako se zove taj vaš prijatelj? Je li poznavao Veru? – upita Đuro.

- Poznao ju je, jasno. Ali nema šanse da krivite njega. Nema on s njom nikakve veze!

- Ipak nam dajte ime, za svaki slučaj – reče Mišo.

- Bože moj, bolje da ga nisam spominjao. Sad sam mu natovario policiju na vrat!

- Sumnjam da ćemo morati razgovarati s njim, jedino u slučaju da nam se izjalove sve druge mogućnosti.

- Dobro, Darko Sarvan. Tu, s Banfice.

Koprivnička šest.

- Dobro, to je to onda. Dakle, niste bili s Verom u sobi kad je pala?

- Zar govorim kineski? Zar mislite da bih je ja bacio? Ali u redu je, samo vi ispitujte, netko ju jest bacio. Sama se nije, to je jasno.

- I nama je jasno – pripomene Đuro.

- Doviđenja onda, gospodine Žarko.

Imat ćemo vas u vidu – reče mu Mišo značajno. Vrijeme je da zauzme malo stroži stav prema mogućim osumnjičenima. Ako nastavi s uglađenim ponašanjem, dobivat će i uglađene odgovore: ne znam, nisam ništa vidio ni čuo…

- Vidjet ćemo se još – doda i Đuro.

- Doviđenja, dečki, sretno i bez zamjere.

Izađu ponovno na hodnik. Mišo puhne.

- Eto ti sad. Djedica je drkao dok mu je netko na balkonu gutio žensku.

- Bolje da mu je dala, još bi možda bila živa.

- Evo, pouka svim ženama.

- Nego, idemo mi, Mišo, najprije do ove Jadranke Korbar. Ta je presavršena da bi bila istinita. Nimalo ljubomorna, ne zanimaju je ljubavne igre, uvijek spremna pomoći…

- Da, malo pretjerano ispravna.

- Pa, pokušajmo.

Pokucaju na vrata.

- A, vi ste! – bakica im srdačno otvori vrata. – Već sam danas razgovarala s policijom.

- Nažalost, tako dugo ćete morati razgovarati s nama dok ne utvrdimo istinu.

- Da, da, svi već znamo da imate svjedoka. Da ju je netko pogurnuo.

- Niste vi? – pokuša Mišo direktno u glavu.

Ona se nasmije.

- Ne čudim se. Znala sam da ćete me to pitati. I znam da smo vam svi sumnjivi.

- Pa vi ste joj, velite, bili najbliži.

- Dajte, probajte se još nečega sjetiti – pokuša Đuro malo blaže.

- Možda da rekonstruiramo taj dan, što ste radili, kad ste vidjeli Veru i to – reče Mišo.

- Pa eto, sjećam se, na doručak nisam otišla. Bila sam nekako umorna, prespavala sam ga. Ustala sam tek negdje oko jedanaest. Sestra mi je došla u sobu da provjeri je li sa mnom sve u redu.

Ručala sam zato s apetitom. Pileća jetrica i makarone. I zelena salata. Ili matovilac, nije važno. Za stolom sam sjedila s Verom i Žarkom. To vam je Nastavak na sljedećoj stranici >

22 Roman ovaj tu gospodin…

- Znamo.

- Poslije sam otišla u sobu.

- To je sve?

- Pa dobro, bio je tu jedan mali incident… Mislim da to nije važno.

- Sve je važno – Đuro je pogleda strogo.

Ona mu uzvrati koketnim pogledom. Đuro pogleda Mišu. Ova ipak nije toliko imuna na ljubavne aktivnosti koliko bi htjela prikazati.

- No dobro, izgleda da su se Vera i Žarko ljubili tu pred vratima, jer je Horvatićka digla fajer. Trabunjala je o nemoralu i sličnim glupostima. A svi znamo da bi ona prva itekako zgrabila Žarka, samo da ga se mogla domoći.

Zgrabila bi ga – i dalje je gledala Đuru s posebnim sjajem u očima – i ne bi ga više puštala… Đuro shvati da ova starica nipošto nije bezazlena kakvom se prikazivala prvi put. Više i nije toliko ličila na dobru bakicu. Ili, zapravo, dobre bakice u stvarnosti i ne postoje. To su samo žene. Što starije, to zlobnije zbog svoje nemoći. Upita je gledajući je u oči.

- I vi biste ga zgrabili?

Ona počne hihotati.

- Dobro, istina je, prošli put sam vam malo lagala. Da, i ja sam bila zaljubljena u Žarka. Ali kraj Vere nisam imala šanse. Ali ne bih je zato ubila.

Mislila sam je nadmudriti na drugi način. Unuka mi je nabavila knjigu, Pet Tibetanaca. Namjeravam se pomladiti uz te vježbe. Da, da, pomladiti.

- Da? - Pa čitajte malo. Koliki su se pomladili na Tibetu. Starost se može okrenuti unatrag. Biološki sat…

- Zanimljivo – mlačno reče Mišo.

- Da, e tako sam je mislila nasamariti.

Vidite, mislila sam se pritajiti u sobi na mjesec dana, a kad bih jednog dana izašla… nitko ne bi mogao vjerovati.

Svaki muškarac ovdje bio bi moj!

- Pa zar ne biste onda prešli na mlađe?

– odmjeri je Đuro cereći se.

- Pa bih – odmjeri i ona njega.

- I što? – Mišo je izgubio strpljenje. – Niste se uspjeli pomladiti, pa ste se je riješili na drugi način?!

- A ne! Kako nisam uspjela? Radim vježbe već par dana. Od petka se povlačim u osamu. Zar ne vidite da izgledam drugačije nego prošli put!

- To vidimo – konstatira Đuro.

- Hvala. Na kraju krajeva, sad kad Vere nama, sve će biti puno lakše. Žao mi je zbog nje, bilo bi mi draže da sam joj pokazala živoj…

- A sad ćete joj pokazati na onome svijetu, kad tamo stignete u cvijetu mladosti?

- E pa točno tako. Sama ću odlučiti o času u kojem želim otići s ovoga svijeta.

Zatim reče ispod glasa: – Postat ću gospodarica vremena.

- Pa sretno – odgovori Đuro. – Što ste, dakle, radili tog popodneva?

- Radila sam svoje vježbe. Bio mi je to prvi dan. Osjećala sam se preporođeno. Kasnije sam čula krik, kad je pala.

A onda su se svi ustrčali. Pojurili smo Veri na vrata. Agneza i ja, sestre, Žarko, drugi iz doma…

- Vi i Agneza stigle ste prve? – uhvati se Đuro konačno za nešto.

- Da, Agneza je dojurila k’o raketa.

Valjda od sreće. A meni je, velim, bilo žao. Nisam je pobijedila… sportski. A ja volim poštenu borbu.

- Bravo – reče Mišo. – Dakle, tko se prvi našao pred Verinim vratima?

- Agneza, valjda. Već se hvatala za kvaku i ulazila unutra. Pa ja za njom. Tad je dojurila i sestra. Pa Žarko. Pa ostali.

Poslije je došla Hitna i dva policajca.

Mi smo svi morali van iz sobe. Žarko je otišao dolje, ja sam otišla preko, do kolegice u dvjesto šezdeset. Za Agnezu ne znam. Valjda je išla zahvaljivati Bogu. Misli da je Žarko sad njezin.

Ali ispod te tri kile farbe koje ima na licu jasno se vidi da je jedna obična posušena baba!

- To je sve što nam imate za reći? – završi Mišo. – Slutim da ćemo se još vidjeti.

- I ja slutim – ponovno se smiješila Đuri. – Možda za mjesec dana? Đuro se nasmije. Starost-ludost. Eto, takvima je privlačan.

- Nora baba – zaključi Mišo na hod-

Regionalni tjednik || 28. kolovoza 2019., br. 156 niku.

- Ti starci moraju se s nečim hraniti.

Njima se u glavi roje svakojake ideje.

Rijetko koji se priprema za smrt.

- Primijetio sam. I šokiran sam.

- Ah, pusti, nije to ništa čudno. Ženica ima svoje zabave.

- Ako se ne zabavlja izguravanjem konkurencije…

- A kako je djelovala mila prošli put!

- Još da preispitamo tu Horvatićku, a onda ćemo pošteno pritisnuti našu Tibetanku. Nek’ se sad malo opusti.

Kladim se na nju.

- Bakica je sumnjivac broj jedan!

- Idemo u nove šokove!

- Gospođo Agneza! – Mišo lagano otvori vrata njezine sobe, jer nije odgovarala na kucanje.

Ležala je na krevetu. Mišo prikaže rukom znak križa. Đuro lagano priđe krevetu. Nadvije se nad staricu. Zaista je izgledalo da je mrtva. Kadli, bakica naglo skoči.

- Tko ste vi?! Što tražite ovdje!? Griselda! Griselda!

- Polako, polako – reče Đuro – mi smo iz policije.

Ona se polako nalakti.

- A, zaspala sam, sanjala sam… Pomislila sam da sam u svojoj vili…

- Možemo li malo porazgovarati? – upita Đuro.

- Pa već sam razgovarala. I s vama i s onima vašima nekulturnima ćoškarima.

- Mi želimo raščistiti još neke stvari – reče Đuro strože.

- Čekajte da dođem k sebi. Sanjala sam… Sve je nekada bilo drugačije.

Današnji život nema smisla… Sve je bez smisla. Mladost je otišla, ništa nas više ne čeka…

- Nek’ vam susjeda posudi Pet Tibetanaca.

Agneza se bijesno zabulji u njih.

- Nabavila ih je! Prokleta krava! I što misli da će time postići?! Žarko može raspoznati pravu finoću od…

- Dobro, dobro, smirite se, možda i vi nabavite kakvu čaroliju.

- Meni to ne treba. Ja sam naručila specijalno sredstvo, hrskavicu morskog psa, a imam i gljive, one japanske, ja vjerujem u prirodna sredstva – govorila je i uspravila se teškom mukom u sjedeći položaj dok joj se oko očiju crnila razlivena šminka.

- Pustimo sad vaše načine pomlađivanja, zanima nas Vera Jurković. I vaša kretanja. Kako to da ste bili prvi na vratima kad je pala? – Mišo više nije mogao trpjeti sve ovo.

- Gdje? Tko je bio na vratima? Ja sam spavala tog popodneva.

- Viđeni ste na vratima.

- Ma tko me je vidio? Ova preko? Laže, prokleta kučka! Ta vam je najgora od svih ovdje! Zavidna, ništa nema! Vera je barem bila kurvasta, ova nema ni seksipila!

- Dakle, jeste li bili na vratima? – približi joj se Đuro.

- Pa što sad, možda jesam, možda nisam, već sam sklerotična.

- A kosti morskog psa? Ne pomaže?

- No, dobro. Bila sam znatiželjna, pa sam bila na vratima.

- Kako ste znali da je krik dopirao baš iz te sobe?

- Čula sam kroz prozor. Vidjela sam Verino tijelo.

- Mi čujemo da su svi istrčali iz soba i da ste vi tamo na kvaki već bili prvi.

Niste imali vremena otvarati svoj balkon i buljiti u tijelo dolje.

- Pa i nisam. Mislila sam da se Vera i Žarko… seksaju. To mi je išlo na živce.

Prije sam ih uhvatila. To nema ni malo srama! Išla sam k njoj u sobu da joj

očitam bukvicu! Dobro?

Mišo i Đuro buljili su u nju. Već im je bilo dosta svega.

- Idemo, Đuro, dolje na kavu! – naglo ustane Mišo.

- Vidimo se kasnije – prijeteći mahne prstom u smjeru starice na krevetu.

Spuste se dolje na šank.

- Smučile su mi se ove stare kokoši i njihove gadosti! Daj mala dva Ožujska! – pozove Mišo konobaricu. Ona je cvala. Tako brzo se vratio! Vidjelo se da je malo popravila frizuru u međuvremenu.

- Morat ću kresnuti ovu, tek toliko da se opustim – šapne on Đuri.

- Samo naprijed.

- Prvo posao, ipak. Nego, koja od ovih starih kučki ti se čini krivljom?

- Obje. Možda su je skupa sredile. Pa poslije, čije sredstvo nadjača, ta dobiva gospona Buzinu.

- Očito i taj troši neka sredstva kad je toliko na glasu.

- Ipak, Agneza se prva stvorila na Verinim vratima. Lako se mogla vratiti iznutra nakon što ju je bacila. Što je s otiscima?

- Tek su ih danas naši uzeli. Ali bit će tu puno toga. Puno se ljudi hvatalo za Verinu kvaku.

- Da, i za balkonska vrata. Ali madam Agneza tvrdi da nije posjećivala Veru.

Njezini otisci ne bi trebali biti na balkonskim vratima.

- Uvijek može reći da se uhvatila za vrata nakon Verine smrti. Kad je ušla unutra s hordom ostalih.

- Nisu znali da je ubojstvo.

- Pa i da su znali. Isto bi tako svi navalili. Još i više.

- Ipak, Agneza ostaje. Imala je najbolju priliku. I motiv, ako se to može nazvati motivom. Visina odgovara. Sitna je.

- To da. Kad popijemo, pritegnut ćemo ipak prvo nju, pa poslije onu drugu. Daj da se sad malo skockamo, opustimo. Pet minuta nećemo razgovarati o slučaju. Mozak na pašu. Da se provjetrimo.

- Faza prije iluminacije.

- Kako ti je kći? Unuka? Đuro se odmah razvedri.

- A, dobro su. Odlično.

- S mužem se slaže?

- Da, super.

- Čudo, za današnje doba. A sin?

- Daj, nemoj mi ga spominjati!

- Još živi s onom svojom?

- Da, živi. Ali usput obrađuje i nekakvu polovnjaču od četrdeset! A taman smo im žena i ja kupili novu kuhinju!

- Bravo, mali. To ti je, Đuro, nasljedno.

I tebe pucaju starije.

- Daj, molim te!

- Vidiš da si Jadrančici trn u oku. I ona Dragica se pali na tebe.

- Ma nije, samo smo u dobrosusjedskim odnosima.

- Ma da. Daj, mala, još dva!

Stigne još jedna runda Ožujskog.

- Sad kad se napijem, prišarafit ću one babe gore kako ima biti! Ima da propjevaju k’o slavuji! A onda se vraćam da završim s ovom.

Konobarica im priđe i donese štapiće.

- Samo za vas.

Ostali za šankom nisu imali nikakve grickalice pred sobom.

- Vrlo ste ljubazni – ulizivački odgovori Mišo.

Konobarica se nasmije širokim osmijehom. Bijeli zubi, umjetni, ne baš vrhunske kvalitete. Ali efektni, uz kričavo crvenu šminku.

- I, jeste li nešto otkrili, inspektori?

– upita ih debeli, koji je još uvijek sjedio za šankom. Ostala garnitura se promijenila.

- Ne. A vi? Jeste se sjetili nečega? – reče mu Đuro.

- Ništa novoga. Sve smo vam prije rekli.

- Onda ništa – završi Mišo.

- No, ne miješam se ja… – gundrao je još stari. Đuro i Mišo vrate se svojem razgovoru.

- Ma ipak je ona grofica, Agneza – reče Mišo.

- Ma jasno. Najbolje da joj malo smjestimo. Reci joj staru foru s otiscima.

To pali.

- To se više ne smije.

- Ajd’ živjeli!

- Naravno da ću joj reći. Ne izlazim odavde dok ne riješim to ubojstvo.

- Tako je. Možeš si odmah zabezecirati mjesto.

- Ajde, jesi popio? Idemo polako gore.

- Može.

Odu gore riješeni da ovoga puta izvuku iz bakica istinu.

Kad stignu do drugoga kata, začuju neke povišene glasove. Požure da vide o čemu se radi, ali uspiju samo snimiti gospodina Buzinu s leđa, kako odlazi prema svojoj sobi. I tresak vratima sobe gospođe Agneze. Očigledno, još jedna ljubavna svađa.

- Još će netko odlepršati kroz terasu – šapne Đuro.

- Gospodine Buzina – prodere se Mišo vrlo glasno.

Stari se okrene. Upravo se uhvatio za svoju kvaku.

- A, vi opet.

- Samo trenutak.

Priđu mu bliže.

- Oprostite, malo prije smo ovdje čuli neku svađu. Recite nam o čemu se radilo.

Buzina progovori glasno i jasno. Nije ga bilo briga tko će čuti, a tko neće. Izgledao je baš kao da je htio da svi čuju.

- Je. Nismo se svađali, nego sam joj lijepo rekao, a ona je dobila histerični napad.

- Tko to? – upita Đuro.

- Ona krava Agneza. Pitala me hoću li hodati s njom sad kad više nema Vere. I sva je cvala zbog toga! Cerila se, gadura! E pa, rekao sam joj sve što je ide! Sve ono što joj nitko očigledno godinama nije rekao!

- A to je? – Mišo je bio strpljiv. Stvari se zakuhavaju. Možda nešto nastane iz ovoga.

- A to je da je stara dosadna posušena kokoš! I da je ne bih ni štapom taknuo ni za milijun kuna! I da mi se njezin pileći vrat gadi od prvog trenutka kad sam je vidio! I da smo sami u domu, ma šta u domu, na cijelom svijetu, ja je ne bih ni pogledao! E da, sad ono što vas najviše zanima! Kad me počela vući za rukav i kričati da me voli, rekao sam joj nek’ me pusti, inače će i ona poletjeti dolje na parking! Zadovoljni?

On ispruži ruke.

- Niste još uhićeni – reče mu Mišo.

- Ja Veru nisam ubio. Ali ovu bih mogao.

- Kako je razgovor završio?

- Najgori udarac joj je bio taj da sam na kraju rekao da ću radije biti sa starom Jadrankom nego s njom!

- Pa, hoćete li? – upita Đuro. Tko zna, možda se zbog Jadranke želio riješiti Vere. A nije se nadao da će slučaj biti razotkriven kao ubojstvo. Ali ipak, bio je previsok.

- Možda. Kad bi barem samo malo više držala do sebe – sad je gospodin Buzina govorio normalnije, tiše. Malo se ohladio. – Znam da ne može ispeglati bore, ali da samo stavi malo šminke… Odmah bi djelovala privlačnije, njegovanije.

Mišo je razmišljao trenutak.

- Možete sad u sobu. Mi ćemo porazgovarati s gospođom Horvat.

- Nemojte nikamo izlaziti ni odlaziti.

Još vas trebamo.

- Mislio sam do dućana, po malo vina…

- Nema šanse! Da ste nas čekali u sobi!

– poklopi ga Mišo.

Pokucaju ponovno na vrata Agneze Horvat.

- Ja ću poludjeti! – pogleda Mišo Đuru.

Već su mu zaista parali živce ovi tajanstveni starci-ubojice i ovi mirisi smrti i raspadanja.

- Idemo samo – zaključi Đuro kad nije otvarala.

Oni uđu u sobu.

- Nisam rekla da je slobodno! – prodere se stara Agneza s kreveta, sva uplakana i raščupana. Izgledala je kao strašilo bez svoje uredne frizurice i šminke.

- E pa mi smo ipak ušli – odsad samo nemilosrdno, zaključio je Mišo.

- Odite van!

- Ne, došli smo unutra – javi se i Đuro.

Ovo je pravi trenutak, znali su obojica. Ako će se ikad slomiti, to će onda biti sad.

Mišo započne bezočno lagati.

- Stigli su nam nalazi otisaka prstiju.

Vaši su na balkonskim vratima.

Potpuno joj je približio glavu i gledao je kao zmija žabu.

- Pa što? – reče ona nekako preplašeno.

– Valjda sam se uhvatila…

- Dosta! – Mišo se uspravi pred njom u svoj svojoj visini.

- Otisci su pronađeni i na papuči!

- Valjda mi je nekad posudila…

- Niste se družile, ne sjećate se?

- Možda je pred vratima…

- Dajte, molim vas, tko pred vratima ostavlja papuče?! Nismo u Jordanu!

- Možda onda dok sam je pokušavala uhvatiti…

- Što?

- No, ništa…

- Kakvu ste sad to priču ispljunuli?!

- Pa, ja sam je pokušavala zadržati… – stara je gledala lijevo-desno i trudila se u hipu smisliti nešto uvjerljivo – …kad se pokušala baciti…

- Nije se pokušala baciti, nego ste je vi bacili! – Mišo joj se unese u lice.

Promatrala ga je par trenutaka. Bila je potpuno svjesna da je puno veći, jači i pametniji od nje. Ako ne baš pametniji, ono barem raspolaže efikasnijim sredstvima. Zato se naglo smiri i tijelo joj se opusti. Nasloni se na jastuke i zauzme neku varijantu dostojanstvenog položaja. Starim i uvelim licem razlije se zlobni samozadovoljni smiješak i pomladi ga za deset godina. Ni traga namrgođenosti. Samo sreća, opaka, ali ipak sreća.

- Dobro, ja sam je ubila – reče im Agneza Horvat bez uvijanja.

- I nije mi žao. To je i zaslužila, kurva.

Tad skrene pogled kroz prozor u daljinu.

- Znala sam tu kravicu još od Gimnazije. Imala je neke veze na sudu i mama joj je bila nekakva šefica, pa se uspjela upisati. Šta si je ta umišljala!

Bila je nitko i ništa! Mahala je tom svojom guzicom po Gimnaziji kao da je Boga za bradu primila! Imala je hrpe muškaraca. Zato je i otišla u Argentinu!

Da je malo zaborave. Otišla je s prvim jadnikom na kojeg je naletjela. Koji nije znao ništa o njoj. A onda mi tu glumata nekakvu vjernost! I tu je započela, u domu, sa svojim tipičnim ponašanjem.

Mišo i Đuro mirno su je promatrali.

Mišo je osjećao kako mu se mišići ispod sakoa lagano opuštaju. Sad polako može misliti na onu dolje, za šankom.

Večer ipak nije propala. Đuro je mislio na svoju večeru i Adelu koja ga je čekala kod kuće. Ona je bila zlato prema svima ovima koje je tu upoznao. Mogao bi je baš stisnuti

INES HRAIN (1967, Zagreb) pripada novijoj generaciji hrvatskih pisaca i na književnoj sceni prisutna je više od deset godina. Piše romane (Najdeblja, Kolagen, Sjajni je bal, Pusti otok, Švedska grenčica), urbanog, modernog i prepoznatljivog stila, koje je čitalačka publika sjajno prihvatila.

Po zanimanju je diplomirana učiteljica te je autorica brojnih dramskih tekstova za djecu.

večeras. Još uvijek je imala super tijelo.

I nikad je nije boljela glava.

- Tri godine promatram je ovdje kako se pravi! – nastavi stara. – I još glumi da smo nekakve prijateljice iz mladih dana! Nikad mi nismo bile prijateljice!

Ona je za mene oduvijek bila ološ!

Niža klasa!

- A vi ste imali frajere na Gimnaziji? – veselo je upita Mišo. Sad kad je sve bilo gotovo, dopustio je sebi i malo interesa izvan zločina.

- Ja nisam bila takva!

- Tako zgodna? – i Đuro je bio dobre volje.

- Proklete bitange, svi ste vi isti! Ja sam plava krv! Ja sam stup ovog…

- No, no smirite se – prekine Mišo nabrajanje rodoslovnog stabla.

- Nego, kao ste je uspjeli pogurnuti?

- Ha, ha, naivna glupača! Ništa lakše.

Bila je uvjerena da su svi u nju zaljubljeni. I muškarci i žene. Mislila je da je čak i ja obožavam. Ha, ha! A ja sam godinama pratila svaki njezin korak, mrzila je iz dna duše, i nju i njezinu odurnu familiju… Đuro se ubaci.

- Onda je ipak bila iz fine familije, kad velite da je imala veze...

- Priučena gamad! Ja sam svoj položaj stekla rođenjem!

- Nego, kako ste je sredili, pitam? – ponovi Đuro.

- Ha, glupača. Rekla sam da joj hoću pokazati sliku jednog Ivana, iz Gimnazije, ali da nitko ne vidi. U ruci sam držala sliku svojeg nećaka. I taj ju je obrađivao, pa se zainteresirala.

Ništa nije pitala. Došle smo na balkon. Ja sam je lijepo podigla za noge i prebacila. Odjurila sam natrag i sliku strpala u džep. Na vratima me uhvatila ona kokoš Jadranka – dostojanstveno posegne za maramicom. – Ona mu je bolja od mene! Nije mi žao što idem u zatvor! Nek’ svi znaju da sam je ja dokrajčila! Dokrajčila bih i tu Korbaricu ako treba! A i Žarka! Baš me briga za sve!

- Znači, gospođa Jadranka uhvatila vas je na vratima kako izlazite iz Verine sobe… – zanimalo je dalje Đuru.

- Onda sam se brzo napravila da ulazim!

- Lukavo, bogme!

- Ajde, vodite me na električnu stolicu!

- Nemamo toga, nažalost – slegne Mišo ramenima.

Stara se počne pridizati.

- Da spremim kakve stvari?

- Ne treba. Sve ćete dobiti od države.

- Svejedno mi je.

- Lijepo.

Mišo nazove policajce koji su se još uvijek kretali po domu. Objasni im situaciju.

- Ajde, brzo, da odvezemo staru u postaju, pa da napravim papirologiju.

Imam još puno posla večeras! – završi on razgovor.

- Ja za vas nisam stara nego gospođa Agneza Horvat!

- Oprostite, gospođo Horvat – reče joj uz mali naklon.

- Mogu barem uzeti kosti morskog psa?

- Uzmite, vidjet ćemo hoće li vam dati da ih zadržite.

- Ne kanim se otrovati. Namjeravam još dugo živjeti.

- Tako i treba. A sad, pokret!

Nisu joj stavili lisice, nije bilo potrebe za tim. U predvorju, kod šanka, policajci su već čekali, pa im se pridruže.

- Samo čas! – Mišo skokne do šanka.

Konobarica odmah približi uho. Mišo joj nešto došapne, a ona se ljupko nasmije i kimne.

Kad se ponovno pridružio svojoj ekipi koja je vodila staricu, pucao je od zadovoljstva.

- Ti si se zbilja zapalio – šapne mu Đuro.

- Žena mog života.

- Kud baš ovdje, i još k tome konobarica!

- Imao sam ja, Miki, i sutkinje i doktorice i čistačice! Pa šta fali konobarici?!

Samo da čim prije sročim taj zapisnik, valjda stara neće pretjerano srati!

- Čujem vas! Već sam vas upozorila! – javi se ponovno optužena.

- Ispričavam se, madam!

Policajci ih začuđeno pogledaju.

Nastavak u sljedećem broju

Vidokrug

23 SCREENSHOT NOVA TV

28. kolovoza 2019., br. 156 || Regionalni tjednik

INSTRUKTOR LETENJA TEODOR GORIČANEC PRIZEMLJIO ZRAKOPLOV NA AUTOCESTU

“U mislima mi je bilo samo da se nitko ne ozlijedi i da se avion ne zapali!”

Teodor Goričanec se u zrakoplovu nalazio s polaznicom pilotske škole, a problemi s motorom javili su se u 55. minuti leta od Lučkog prema Rijeci. Prisebni Goričanec morao je donijeti brzu odluku gdje će prisilno sletjeti: na teren koji mu se činio ravan, ali nepoznat i okružen dalekovodima, ili na autocestu.

FOTO: PRIVATNA ARHIVA

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Teodor Goričanec, pilot Cessne 150, postao je istinski heroj kada je 17. kolovoza zbog tehničkoga kvara uspješno prizemljio zrakoplov, i to na autocestu. S Goričancem se u tom trenutku u zrakoplovu nalazila i polaznica pilotske škole, a najvažnije u cijeloj priči je to što, srećom, nitko nije ozlijeđen.

Podrška

FOTO: PRIVATNA ARHIVA

Iskustvo

– Upravo mi je to bilo najvažnije, to mi je cijelo vrijeme prolazilo glavom – rekao je Teodor Goričanec nakon uspješno odrađenog manevra prisilnog prizemljenja svoje Cessne.

– Ja sam samo želio jednu stvar, da je kolegica koja je na školovanju cijela, bez ozljeda.

Razmišljao sam samo o tome da nekog ne ozlijedim na autocesti, da nemam nekog na duši kasnije i da nam se avion prilikom dodira i slijetanja ne zapali – dodao je Goričanec.

Sreća je što su u trenutku nesreće i vozači na dijelu autoceste kod Ravne Gore pokazali prisebnost, a samo zahvaljujući iskustvu i smirenosti pilota, koji iza sebe ima više od 1000 sati naleta, nitko nije ozlijeđen. Na teren su odmah izašli vatrogasci, policija i istražitelji.

Iako je riječ o situaciji nakon koje je teško ostati priseban, Teodor Goričanec odmah po slijetanju brojnim je okupljenim novinarima smireno objasnio što se točno dogodilo.

– Letjeli smo s aerodroma Lučko prema Rijeci. U 55. minuti leta motor je počeo gubiti snagu. Pokušavali smo se održavati na toj visini, ali nismo uspjeli.

Morali smo tražiti prinudni

otprilike 150 km/h. Prilikom dodira za slijetanje smo ispod 100 km/h – rekao je Goričanec.

Zbog nesreće, promet autocestom se odvijao jednim trakom uz zastoje.

– Procedura je da se avion što prije makne s autoceste da se promet može normalno odvijati. Zrakoplov je rastavljen i prebačen u Zagreb, gdje će se obaviti tehničko vještačenje, odnosno tehnička analiza ispravnosti – pojasnio je Dejan Ćurek, istražitelj zrakoplovnih nesreća.

Na adresu Teodora Goričanca Zrakoplov stigle su brojne je rastavljen čestitke prijatelja, poznanika, i prebačen u kolega pilota, Zagreb, gdje će se ali i svih nepoznatih ljudi obaviti tehničko koji su jednovještačenje s t av no os t a l i oduševljeni njet eren z a sl ije t a nje. govim potezom.

Imao sam dvi– Posebno me veseli što su moj potez podržali je opcije: teren koji mi je nepoznat, ali se činio rav- i pohvalili kolege instruktori nim, ili autocestu. Odlučio sam letenja iz Hrvatske i svijeta. se ipak za autocestu, što je bilo Ohrabruje podrška koju sam teško jer je bio gust promet. Po- dobio jer je dokaz da sam postukušavao sam mirno i staloženo pio upravo onako kako je u tom naći neku rupu između vozila trenutku jedino bilo moguće. koja su se kretala autocestom. Ni u jednom trenutku nije me Morao sam se teškom mukom uhvatila panika. Stres se javio dovući i sletjeti prije velikog tek pola sata nakon događaja, semafora. S druge strane je bio ali sam ga mirno prebrodio – dalekovod, pa bi takvo slijetanje poručio je Goričanec. imalo svoje posljedice.

Iznenadilo ga je zanimanje Iako se ovakvi scenariji do- javnosti za njegov pothvat.

– Taj dio mi je stresniji od gađaju jako rijetko, svi piloti tijekom svoje obuke redovito samog prizemljenja zrakoplova prolaze školovanje putem vježbi – šali se kroz smijeh Teodor Goričanec, o čijem su uspjehu otkazivanja motora.

– U tim obukama uvježba- izvijestili svi nacionalni mediji, vamo ovakve situacije. Ovim a vijest je prenio i ugledni ameaviončićem letimo brzinom od rički Washington Post.

24 AUTOsti

Regionalni tjednik || 28. kolovoza 2019., br. 156

TOYOTINI ROBOTI POMAŽU POSJETITELJIMA DA ISKUSE SVOJ SAN O POSJETU OLIMPIJSKIM I PARAOLIMPIJSKIM IGRAMA U TOKIJU 2020.

Toyota, kao globalni partner Olimpijskih i Paraolimpijskih igara, želi pružiti rješenje mobilnosti koje se ne zaustavlja na ustupanju službenih vozila za Olimpijske i Paraolimpijske igre u Tokiju 2020. Jedan od načina na koji Toyota to čini je sudjelovanjem u „Robotskom projektu Tokio 2020.“, projektu kojem je na čelu Organizacijski odbor Olimpijskih i Paraolimpijskih igara u

VREMEPLOV

1. rujna 1950. tvrtka Porsche se vraća u Zuffenhausen te predstavlja prvi Porsche. Automobil je dvije godine ranije završio Ferry Porsche, ali ovaj je prvi koji ima i Porscheov motor. Od tada Porsche postaje neovisan proizvođač automobila i već 1951. postiže prvi pobjedu na Le Mansu.

Tokiju koji okuplja vladu, tokijsku gradsku upravu, kao i partnere Igara te stručnjake iz područja robotike. Na Igrama u Tokiju 2020., roboti koje će Toyota predstaviti će se koristiti za pomoć mobilnosti ljudi na raznim lokacijama i događajima. Pomažući ljudima da osjete i iskuse svoje nade i snove, Toyota vjeruje da će dodatno pripomoći uzbuđenju i uspjehu Igara u Tokiju 2020.

PREDSTAVLJAMO: AUDI Q3 SPORTBACK

Snažna elegancija

Audi je svojoj ponudi modela dodao jedan kompaktni SUV model coupé oblika: Audi Q3 Sportback.

Ovaj novi model kombinira snažnu prisutnost i raznovrsnu svakodnevnu praktičnost SUV modela sa sportskom elegancijom i agilnim upravljanjem jednoga coupé modela.

Prodaja po top-modelima 1. 1. - 31. 7. 2019. model

količina

udio, %

1

Škoda Octavia

2300

5,18%

2

Renault Clio

1924

4,34%

3

Volkswagen Golf

1399

3,15%

4

Opel Corsa

1273

2,87%

5

Suzuki Vitara

1267

2,86%

6

Dacia Duster

1266

2,85%

7

Opel Astra

1250

2,82%

8

Citroën C3

1178

2,66%

9

Renault Captur

1158

2,61%

10

Fiat 500

1087

2,45%

11

Dacia Sandero

1049

2,36%

12

Opel Crossland X

926

2,09%

13

Volkswagen Tiguan

800

1,80%

14

Volkswagen Polo

783

1,76%

15

Suzuki SX4

770

1,74%

16

ostali

25938

58,46%

44368

100%

UKUPNO

Izvor: Promocija Plus

3425

kilometara u 24 sata prošao je Porsche Taycan prototip na testu izdržljivosti u Nardòu. Brzina vožnje na pokusnom terenu na jugu Italije iznosila je između 195 i 215 km/h. Uz vanjske temperature koje su sezale do 42 Celzijevih stupnjeva i temperaturu asfalta do 54 Celzijevih stupnjeva, prototip Taycana je dokazao svoje kvalitete na duge staze. Testna vožnja izvodila se bez prekida, a zaustavljanja predserijskog Taycana bila su potrebna samo za brza punjenja i izmjenu vozača.

Niska linija krova, mišićava karoserija: dizajn

Audi Q3 Sportback na jednaki način predstavlja snagu i preciznost i to odražava u svim dizajnerskim detaljima. Crna prednja maska oktagonalnog Singleframe okvira ima snažan trodimenzionalni dizajn, a to ga čini posebno sportskim. Putnička kabina coupéovskog oblika djeluje kao kontrast prepoznatljivim elementima, koji su obojani kontrastnim bojama i time naglašavaju njegov SUV karakter. Niska linija krova prelazi u D nosače i završava s krovnim rubnim spojlerom. Kao rezultat, Audi Q3 Sportback čini se puno dužim od bratskog modela Q3. Uz to, ovaj SUV-coupé je skoro tri centimetra niži i zato ima još mišićaviju pojavu.

Sportski na cesti i izvan nje: ovjes

Audi Q3 Sportback nudi užitak u vožnji na raznim terenima. U gradu, na dugim putovanjima ili na lakšem terenu – ovaj kompaktni crossover je dinamično vozilo za sve situacije. Standardno uključuje progresivno upravljanje čiji prijenosni odnos postaje sve više direktan kako se kut upravljača povećava, te sportski ovjes.

TFSI, TDI, S tronic, quattro: pogon

Na početku prodaje u Europi, u ponudi modela Audi Q3 Sportback naći će se jedan benzinski i jedan dizelski motor. Sa snagom od 230 KS, 2.0 TFSI

je najsnažniji motor. Izvedba 2.0 TDI ima snagu od 150 KS. Ubrzo nakon početka prodaje u ponudi će se naći izvedba s ručnim mjenjačem i quattro pogonom.

Tijekom godine u ponudi će se naći dodatni motori, uključujući snažniji dizelski i bazni benzinski motor, koji će raditi s 48 V mild hybrid sustavom. U izvedbama s top motorima, standardni dio opreme je quattro pogon. Njegova središnja komponenta je hidraulična višeslojna spojka na stražnjoj osovini.

Promjenjiva udobnost: koncept unutrašnjosti i prostora

Audi Q3 Sportback je dugačak 4,50 m, širok 1,84 m i visok 1,56 m, a njegov međuosovinski razmak iznosi 2,68 m. Rezultat toga je velika i jako promjenjiva unutrašnjost. Stražnja sjedala nude mjesta za tri osobe. Mogu se standardno uzdužno pomaknuti za 130 mm, nasloni su podijeljeni u tri dijela, a njihov nagib se može namjestiti u sedam stupnjeva. Volumen prtljažnika se kreće od 530 l do 1.400 l. Podnica prtljažnika može se namjestiti u dvije razine, a ispod njega se nalazi stražnja polica.

Digitalni svijet: zasloni i uporaba

Već osnovna oprema uključuje digitalnu ploču s instrumentima i 10,25 inčnim zaslonom, kojim vozač upravlja preko multifunkcijskog upravljača. U slučaju top sustava, MMI navigacijski sustav plus, prikazi

se pojavljuju na Audijevom virtualnom kokpitu, koji nudi mnoge dodatne funkcije. U sredini prednje ploče nalazi se na dodir osjetljivi 10,1“ zaslon.

Sveobuhvatno umrežavanje: Infotainment i Audi connect

Zajedno s MMI navigacijskim sustavom plus dostupne su online usluge Audi connect sučelja zahvaljujući LTE Advanced brzini preko stalno ugrađene SIM kartice. Primjerice to uključuje online prometne informacije i online uslugu točaka interesa, koja nadopunjuje navođenje na rutu s fotografijama, radnim vremenom i ocjenama korisnika. Zahvaljujući međusobnoj povezanosti s Audijevom flotom, Q3 Sportback prima i pruža informacije o parkirnim mjestima uz cestu, opasnim područjima i ograničenjima brzine, koja se detektiraju preko ugrađene kamere i senzora vozila. Informacije o semaforima je nova značajka među Car-to-X uslugama.

U prodaji od jeseni: početak prodaje i edition model

Isporuka modela Audi Q3 Sportback u Europi će započeti u jesen. U Njemačkoj, cijena za izvedbu 35 TDI S tronic iznosit će 40.200 €, dok će izvedba 45 TFSI quattro S tronic biti dostupna od 46.200 €.

Početak prodaje obilježit će ekskluzivan edition model u dvije izvedbe dizajna.

AUTOsti

28. kolovoza 2019., br. 156 || Regionalni tjednik

25

DODATNA KOLIČINA ID.3 1ST MODELA DOSTUPNA ZA PREDREZERVACIJU Marka Volkswagen početkom svibnja započela je s predrezervacijama za ID. 3, prvi model u svojoj novoj, potpuno električnoj obitelji ID. vozila.

P r v a , o g r a n i č e n a količina vozila, rezervirana je u samo nekoliko dana što je

jasan pokazatelj da je hrvatsko tržište spremno za revoluciju u načinu kupovine automobila. Dodatna ograničena količina ID.3 modela, u posebno opremljenoj 1ST seriji, dostupna je za predrezervacije na stranici www.volkswagen. com/id-prebooking. Potencijalni kupci svoje vozilo mogu rezervirati plaćanjem predujma u iznosu

od 7.500 kuna. ID.3 1ST opremljen je baterijom srednje veličine koja će kasnije biti dostupna za seriju modela ID.3, a za koju se očekuje najveća popularnost. Proizvodnja modela ID.3 1ST trebala bi prema planu započeti krajem 2019. godine, a prva bi se vozila kupcima trebala isporučiti sredinom 2020. godine.

SAVJETI: KORIŠTENJE GUMA

Uz pravilnu upotrebu guma do sigurne vožnje Gume su sastavni dio svakog vozila i njegov su jedini kontakt s podlogom. Pravilnim izborom i upotrebom guma pobrinut ćemo se za svoju sigurnost i sigurnost ostalih sudionika u prometu.

PRIPREMIO: DALIBOR FLAJPAN FOTO: GOODYEAR

Za omogućivanje sigurne vožnje u svim uvjetima izuzetno je važna dubina profila guma. On po zakonu mora iznositi najmanje 1,6 milimetara, a preporučuje se da gumu zamijenite kada se dubina spusti ispod 3 milimetra. U protivnom će guma imati lošije prianjanje, dulji zaustavni put, a postojat će i veća opasnost od akvaplaninga. Stoga redovito pratite dubinu na indikatorima, odnosno izbočenjima u glavnim žljebovima na profilu guma.

Približno svaka dva tjedna treba provjeriti tlak zraka u gumi koji uvijek mora udovoljavati propisima proizvođača vozila. Prenizak zračni tlak uzrokuje pregrijavanje guma i veću potrošnju goriva, a previsok tlak povećava osjetljivost na prepreke na cesti i smanjuje udobnost u vožnji. U oba slučaja gume se brže i nepravilnije troše. Redovito provjeravajte tlak i u rezervnoj gumi, a prestaru gumu obavezno zamijenite.

Ujedno obratite pozornost i na poziciju guma i povremeno ih ‘rotirajte’, dakle mijenjajte njihov položaj između obje osovine. Radi osiguravanja veće stabilnosti stražnjega dijela vozila slabije gume namjestite na prednju osovinu.

Kakve gume odabrati?

Ljetne i zimske gume namjenski su prilagođene za vožnju u određenim uvjetima. Bez obzira na broj prijeđenih kilometara ljeti ne smijete upotrebljavati zimske gume. One se naime kod viših temperatura brže troše i omogućuju slabije prianjanje, što znatno utječe na dužinu

Za sigurnu voznju iznimno je važna dubina profila guma

KAKO SKLADIŠTITI GUME?

Za postizanje dužega životnog vijeka guma ključno je pravilno skladištenje, čime se zadržavaju njihove značajke. Goodyearovi stručnjaci savjetuju da gume čuvate na tamnom, suhom i hladnom mjestu. Gume s naplatcima objesite na nosače ili ih složite jednu na drugu (najviše četiri gume), a gume bez naplataka čuvajte usporedno u okomitom položaju.

zaustavnog puta. Zbog pregrijavanja se pogoršavaju svojstva gumene mješavine i oštećuju lamele na gaznom sloju, a zbog većeg otpora kotrljanja povećava se i potrošnja goriva.

Isto tako ne kupujte rabljene gume, čak i kad na prvi pogled izgledaju besprijekorno, jer ne poznajete njihovu prošlost i eventualna oštećenja u unutarnjoj konstrukciji.

26 Mali oglasi

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO

MALI OGLASI

7Plus Regionalni tjednik

Regionalni tjednik || 28. kolovoza 2019., br. 156

OSTALA PRIJAMNA MJESTA: MURSKO SREDIŠĆE Pogrebno poduzeće Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati VARAŽDIN

Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774

Radno vrijeme za stranke: pon: 7.30 - 12.00 h, uto: 7.30 - 14.00 h, sri - čet: 7.30 - 15.00 h, pet: 7.30 - 14.30 h

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

NAJKVALITETNIJA i najjeftinija gradilišta u okolici Varaždina prodajem. Mob.: 098/1743-718. ozn. 588c PRODAJE se građevinsko zemljište u Ludbreškim v i n og ra d i m a , 3 1 0 0 m ² , tel.: 042/313-027, mob.: 091/888-1699 ozn.3726

POSLOVNI PROSTOR VARAŽDIN –tražim poslovni prostor za ugostiteljstvo, najam ili kupnja. Ozbiljne ponude. I tražimo osoblje za rad. Mob.: 091/433-4004 ozn.231b

USLUGE KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/639-9932 ozn.1c

ADAPTIR AMO KOMPLETNO – kuće ,stanove, uređenje potkrovlja, knauf pločama, izolacije, postava laminata, obnova stolarija… Mob.: 098/9117151 ozn.3807 ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob.: 098/931-7570 ozn.184c BU-JAN TIM j.d.o.o. – izvodimo: novogradnja, kompletna adaptacija kuća, izrada te prekrivanje krovišta, iskopi te postava rubnika i tlakovaca, mob.: 098/974-5950

ozn.650c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.: 098/284922 ozn. 205C

PILIM DRVA za Varaždinsku i Međimursku županiju. Mob.: 095/828-6459 ozn.3735 GRADNJ A KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.: 098/284922 ozn. 205C SF GRADNJA vrši strojno žbukanje, suhu gradnju i fasade, mob.: 095/535-8573 ozn.824C NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva. Uređenje dvorišta, iskopi i navozi, https://www. facebook.com/vincic Mob.: 099/3530-180. ozn. 600c

OSTALO PRODAJE SE SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, visoke kvalitete. Preporuča se kod jačanja imuniteta i sprječavanja bolesti srca i krvnih žila; dobar je regulator šećera u krvi; štiti zdravlje urinarnog sustava.

Povoljno djeluje na probavni sustav te štiti od virusa i bakterija. Cijena: 60,00 kn. Mobitel: 098/455-313. Ozn.3a PRODAJEM KUKURUZ u zrnu stari. Vrlo povoljno! Mob.: 098/1743-718. ozn. 588c

PRODAJEM ALAT! Spiralna svrdla, narezna svrdla i nareznice, razvrtače – strojne i ručne.

Razna glodala HSS + pločice, tokarske noževe sa pločicama, mjerne alate i tastere, ručne bušilice i brusilice itd. Brusiona sredstva – šmirgelšajbe, strojna – dijamant, borazon i karbon, stezne glave i šnel veksel futer, glave za rezanje navoja m3-m12+m10-m20. Mali elektro kran, razne vijke, kao i ostali pribor za strojeve. Mob.: 098/139-2882 ozn.3672 SVJEŽA ARONIJA, 1 kg/25,00 kn. Narudžbe na mobitel: 098/455-313 ozn.3a

ŽIVOTINJE ODOJCI , tanjurače 20 diska, plug 10“, dvobrani, mob.: 097/901-1896 ozn.3718

POSAO MONTERI IZOLACIJE na putničkim vagonima u Siemensu. Mjesto rada: Düsseldorf, Njemačka. Smještaj osiguran, prijava u Njemačkoj. Njemački ili engleski jezik nije potreban.

E-mail: velimir.biosic@apmpersonal.com mob.: 098/9936364 ozn.685cPOZNANSTVA

SITUIRAN MUŠKARAC 53 g, traži ženu do 40 g. za druženje, uz naknadu. Diskrecija zajamčena. Mob.: 092/362-6532 ozn.1864

VRUĆE SEXY teme za Tebe i mene, javi se neka akcija krene.

Od 0-24 na 064/400-400. Tel./ mob.: 2,33 kn/3,58 kn/min ozn.166c MUŠKARAC 50-ih g. upoznao bi ženu 35-50 g. radi prijateljstva i druženja. Mob.: 099/6557798 ozn.352c MUŠKARAC 45 god. traži ženu za masažu...sms...092 378 8282 ozn. 214b

KREDITI

ZAPOSLENI I UMIROVLJENICI do 300.000,00 kn, bez gledanja hroka, MOGUĆNOST OTPLATE trajnim nalogom, zatvaranje blokada i cl. PUTNI TROŠKOVI I DNEVNICE u kreditnu sposobnost. Radni odnos NA ODREĐENO. Umirovljenici do 84 god. starosti, te male mirovine. Mob.: 091/203-4666, tel.:042/561-192 ozn.568c

Maratela mreže d.o.o., 072700700, +18

ZEMLJIŠTA

Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/700-7005

Nazovi napaljene Varaždinke i Međimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/555-450 Tel:3,49kn/min, Mob:4,78kn/min

Obavještavamo korisnike usluga da će zbog godišnjeg odmora prijemni ured na Gradskoj tržnici u Varaždinu raditi od 9 do 12 sati u razdoblju od 21. kolovoza do 3. rujna 2019.

Oglasi

28. kolovoza 2019., br. 156 || Regionalni tjednik

27

traži ASISTENTA PRODAJE Tvrtka VIS vodeća je tvrtka u regiji u svojoj djelatnosti s tradicijom dužom od 80 godina. VIS posluje u djelatnostima proizvodnje tehničkih tkanina, proizvodnje profesionalnih promotivnih suncobrana te ostalih promotekstilnih proizvoda, te izvozi na preko 50 inozemnih tržišta.

Snaga tvrtke te njena konkurentna prednost očituje se u zaokruženosti poslovnih procesa proizvodnje.

U svrhu daljnjeg širenja prodaje na inozemnim tržištima tražimo iskusne i odgovorne djelatnike za radno mjesto:

ASISTENT PRODAJE (jedan izvršitelja)

Kao asistent prodaje bit ćete zaduženi za: • pružanje podrške prodajnom timu • koordinaciju narudžbi, proizvodnje i isporuka postojećim i/ili novim kupacima • praćenje, ažuriranje, analiziranje i evidentiranje podataka vezanih uz prodaju

Vrsta posla: određeno/neodređeno Potrebna stručna sprema: SSS/VŠS/VSS Strani jezik: aktivno poznavanje engleskog, a poželjno i njemačkog jezika Radno iskustvo nije uvijet.

Vozačka dozvola: B kategorije Ostali uvjeti: • feksibilnost i komunikativnost • spremnost na timski rad • pismenost • dinamičnost, samoinicijativa i odgovornost • odlično poznavanje osnovnih računalnih aplikacija (Microsoft Office paket - posebice EXCEL, e-mail ...)

Mogućnost za posloprimce: • mogućnost napredovanja • rad u mladom i poticajnom timu • kontinuirano usavršavanje • prilika za osobni i profesionalni razvoj

Vaše motivacijsko pismo i životopis očekujemo na e-mail adresi: prijava@vis-cro.com ili pisanim putem na adresi: VIS PROMOTEX d.o.o.

Adolfa Wisserta 3/a 42000 Varaždin, Hrvatska Rok za predaju: 6.9.2019. godine

Jelačića

Ognjena Price

a Trg bana Josip

Gradska tržnica Varaždin

og insk

Bakačeva ulica

PRIJAMNI URED

Gaja

u

k Ku

lica

Prijamni ured Varaždin

na Iva

ića

u Uska

REGIONALNI TJEDNIK D.O.O. Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica), Varaždin 042/290-774 malioglasi@regionalni.com

Gradska vijećnica

RADNO VRIJEME ZAKorzo STRANKE:

Prva gimnazija Varaždin

Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h

Pavlinska ulica

Srijeda, četvrtak: 7.30 - 15 h Petak: 7.30 - 14.30 h

FOI

Varaždinska katedrala

lj

u Kuk

v rado a Pre Petr

g sko

n kci Sa a ć i ljev

e

Ljudevita

eno sta Š

u Aug

za male oglase, zahvale i sjećanja

na Iva

akc aS ević

ARONIJA A

super ljekovito voće

Aronija je biljka iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja.

• • • • • • • • • •

Sprečava bolesti srca i krvnih žila Regulira krvni tlak Jača imunitet Štiti zdravlje urinarnog sustava Ima antiupalna svojstva Stimulira rad štitnjače Poboljšava pamćenje i koncentraciju Regulira razinu šećera u krvi Povoljno djeluje na probavni sustav Štiti od virusa i bakterija

Cijena 1 litre 1oo % čistog soka aronije

kn

Mogućnost kupnje 100 % čistog soka na mobitel: 098/455-313

5+1

Iz Kukuljevićeve ulice PROLAZ PREMA GRADSKOJ TRŽNICI

60

GRATIS

su

Aronija je veliku ljek zato je ko • • • • • • • • • •

S R Ja Š Im S P R P Š

Mogućn

5+

GRA

28 Oglas

Regionalni tjednik || 28. kolovoza 2019., br. 156

Zahvale i sjećanja

28. kolovoza 2019., br. 156 || Regionalni tjednik

SJEĆANJE

VELIMIR PRAHIĆ

26. 8. 1999. – 26. 8. 2019.

U molitvi i u mislima s Tobom.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na voljenog

JOSIPA BOROVCA 1. 9. 2011. – 1. 9. 2019.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

29

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami, baki i prabaki

JELENI GLAVINA rođ. MIHOCI (iz Cirkovljana) koja je preminula 5.8.2019. u 84. godini života.

Ne postoji zaborav ni utjeha, već godine tuge, boli i sjećanja.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na voljenu

ZDENKU BAHUN

Kći Katarina s obitelji Jurčan

29. 8. 1999. – 29. 8. 2019.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

ZAHVALA

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

IVAN KIRIĆ

31. 8. 2018. – 31. 8. 2019.

Ti živiš s nama u našim srcima, mislima i molitvama.

Zahvaljujemo svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

Tvoja obitelj

na naše roditelje

Zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedina, župniku i Hrvatskoj vojsci na izrazima sućuti i dostojanstvenom ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak.

PERŠI STJEPANA

i

IVANA PATAFTE

koji je preminuo 5. 8. 2019. nakon kratke i teške bolesti u 66. godini života

SJEĆANJE

† 8. 12. 2001.

povodom smrti našeg voljenog brata i ujaka

ANU

† 31. 8. 2009.

Ožalošćeni: sestre Ljubica i Ilonka, nećak i nećakinje s obiteljima

Vaša djeca s obitelji

SJEĆANJE

MARKO TURČIN † 2014. – 2019.

Postoji tuga koju vrijeme ne briše, ona je u srcu i boli sve više.

Mama, sestra i šogor

SJEĆANJE

ZORAN MILEC

28. 8. 2016. – 28. 8. 2019.

Vrijeme odmiče, godine se redaju, ali sjećanja i uspomene na Tebe ostaju.

Tvoja obitelj i Tvoja unuka Tesa

TUŽNO SJEĆANJE na

ĐURĐICU KUŠĆER 21. 8. 2002. – 21. 8. 2019.

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu i ujaku

IVANU PATAFTA Pričamo o Tebi tad sjećanja krenu, i opet smo svi zajedno bar u jednom trenu.

Ne vidimo Te i ne čujemo Ti glas, al’ znamo tu si negdje uvijek uz nas.

Od bilo čega drugog ovaj bol je veći, a sada zadnje ZBOGOM moramo Ti reći. tugujuće sestre Ljubica i Ilonka, nećak i nećakinje s obiteljima

SJEĆANJE na voljenu

NADU JURINJAK

26. 8. 2007. – 26. 8. 2019.

Sretni smo što smo Te imali u našim životima.

Hvala Ti na svemu.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na

SJEĆANJE na

NIKOLU BALENOVIC 23. 8. 2019. – 23. 8. 2019.

IVANA PAJTAKA

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Zauvijek u našim mislima i srcima.

Tvoji najmiliji

28. 8. 2017. - 28. 8. 2019.

Supruga Anka te kćeri Nadica i Ivanka s obiteljima

30 S raznih strana

Regionalni tjednik || 28. kolovoza 2019., br. 156

S RAZNIH STRANA

DRUŽENJE DRUŠTVA ŽENA IZ MURSKOG SREDIŠĆA Društvo žena Mursko Središće je uz ostala društva žena po prigradskim naseljima, jedna od najvrednijih i najaktivnijih gradskih udruga. Članice Društva žena Mursko Središću uvijek se rado odazovu na sve gradske manifestacije.

U subotu, 24. kolovoza, članice Društva žena su na skeli u Murskom Središću održale veselo druženje kojem se odazvao i gradonačelnik Dražena Srpaka. U prigod-

nom govoru gradonačelnik je istaknuo da im želi zahvaliti na njihovom trudu koji ulažu u opće dobro.

- Želim vam mnogo zdravlja i vjerujem da će se suradnja, koja je i dosad bila odlična, dodatno produbiti na korist svih naših građana – rekao je Srpak.

Druženje je potrajalo do kasnih večernjih sati u odličnom raspoloženju prekrasnog ambijenta uz rijeku Muru.

- povijesne četvrti Čakovca (II.)

Si me vole, samo Marta-ne...

Valja napomenuti da Čakovec službeno ima sedam kvartova (Centar, Jug, Buzovec, Sajmište, Globetka, Martane i Špice), no mi smo uzeli u obzir i povijesne podjele koje starosjedioci još uvijek koriste

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

i doći ćete do ulice ZAVNOH-a koja s okolicom čini četvrt pod nazivom Vojni vrtovi (nekadašnji Zverinjak); dio Vojnih vrtova preklapa se s kvartom Špice koji se nastavlja na Dolnje Trate.

Povijesni kvartovi Čakovca nekad su bili jasno razgraničeni te je svaki stanovnik prvenstveno osjećao pripadnost svojem selu, kako su ih nekad nazivali. Danas su neki više, a neki manje poznati, no točne granice više nisu u potpunosti definirane pa postoji prijepor oko činjenica gdje koja gradska četvrt počinje, a gdje završava. Ovome doprinose i neusuglašene karte, slični nazivi za razne lokacije (dobar primjer za ovo su takozvane “gmajne” kojih ima u svakom selu u Međimurju, no postoji i službeni istoimeni kvart) te neznanje ili krivo prenošenje starih podataka.

Kotarevi

Čakovečki kotarevi su kotar istok (na području istočno od Svetojelenske ceste do Pošte, uz Dom Hrvatske vojske, istočnom stazom u Perivoju Zrinskih i nadvožnjakom do željezničke pruge te sjeverno od željezničke pruge, kako kaže službena stranica Grada Čakovca), jug (na području južno od željezničke pruge, od Kalničke ulice na istok, tako da Kalnička ulica ne ulazi u područje ovog gradskog kotara) te zapad (na području zapadno od Kalničke ulice, pri čemu Kalnička ulica ulazi

Danas su neki kvartovi više, a neki manje poznati, no točne granice više nisu u potpunosti definirane

Međimursko veleučilište nalazi se uz četvrt Loka, kraj jedne od “gmajni”; zemljište kompleksa s druge strane dira kvart Sajmište koriste.

u područje ovoga gradskog kotara, preko nadvožnjaka, istočnom stazom u Perivoju Zrinskih, uz Dom Hrvatske vojske do Pošte, uključujući Svetojelensku cestu od Bolnice prema Šenkovcu).

Valja napomenuti da Čakovec službeno ima sedam kvartova (Centar, Jug, Buzovec, Sajmište, Globetka, Martane i Špice), no mi smo uzeli u obzir i povijesne podjele koje starosjedioci još uvijek

Livin’ la vida Loka

Nakon što iz smjera Belice prijeđete Pribislavec, prva četvrt prije pružnog prijelaza je Loka (dolazi od povijesnog naziva Luke). Na nju se nastavlja četvrt Špice koja ide uz područje nekadašnjeg vojnog kompleksa. Nakon prelaska pruge prva ulica desno je Istarska. Produžite njome u smjeru bolnice

Četvrti Globetka pripadaju područja oko Hotela Park, prema Gradskim bazenima, Nedelišću te šumi Globetka.

Za Belačicu nalazimo nekoliko različitih podataka, ali najrelevantniji izvor govori o području od Sajmišta prema Pribislavcu. Ovo potvrđuje i dokument (“Uvjeti korištenja i zaštite”) skinut sa službenih stranica Grada Čakovca, na kojem je Belačica ucrtana na području današnjih ulica Republike Italije te Rudolfa Steinera (gdje su smješteni BAT i Unimer).

U idućem broju pogledat ćemo granice kvarta Centar te četvrti prema Pribislavcu i Štefancu.

TEMA OVOGODIŠNJEGA RENESANSNOG FESTIVALA U KOPRIVNICI TORTURA

DORA SILADI

Dame i vitezovi se dobrano “namučili”!

U Koprivnici je od 22. do 25. kolovoza organizirana najveća tamošnja turistička manifestacija, Renesansni festival.

Kod gradskih bedema, Kraljevske i Viteške pozornice te na Zrinskome trgu okupilo se mnoštvo zainteresiranih za bogate sadržaje, a osobito za ovogodišnju temu torture, odnosno mučenja. U četvrtak je tako u večernjim satima održano svečano službeno otvorenje Festivala, pri čemu su se predstavile samo koprivničke viteške skupine i obrtnici.

Tijekom manifestacije interaktivno su prikazane sprave za mučenje, predstavljen je srednjovjekovni sajam, održani su viteška interaktivna radionica, renesansna modna revija, dječje renesansne

igre i plesovi, svađe kmetova i gubavaca, izložbe divljih i domaćih životinja te nastupi sokolara. Predstavljeni su i bogata ponuda srednjovjekovnih jela i pića (pečeni vol, vepar, zec, šaran...), kao i Podravkina kraljevska jela te jela od kopriva, pivo Pan, vino i medovina.

Prikazan je život u srednjovjekovnim viteškim logorima, organizirane su viteške igre i čarke (borbe i natjecanja vitezova, gađanje lukom i strijelom, prikaz gađanja samostrelom, borbe buzdovanom, mačevima, helebardama, arkebuzama i mušketama, pucanje iz topova, gađanje opsadnim spravama), nastupi srednjovjekovnih zabavljača (žonglera, dvorskih luda i muzičara),

srednjovjekovnih svirača, bubnjara i trbušnih plesačica, radionice starih zanata za djecu i odrasle, srednjovjekovni tabori te nastupi viteških skupina iz Italije, Slovenije, Slovačke, Češke, Poljske, Njemačke, Austrije, Mađarske, Rumunjske, Ukrajine, Portugala, Izraela, BiH i Hrvatske. Renesansni festival je među prvim manifestacijama bez plastike: jela i pića posluživana su u drvenim i keramičkim posudama. Četverodnevna manifestacija rekonstruira razdoblje prije 656 godina kada je Koprivnica postala Slobodni kraljevski grad, a bavi se najviše razdobljem kraja 15. st. te 16. st. iz kojeg potječu ostaci tamošnjih renesansnih bedema.

S raznih strana

28. kolovoza 2019., br. 156 || Regionalni tjednik

31

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA - SPARNO UZ MOGUĆ PLJUSAK U utorak i srijedu I dalje bi trebalo dominirati sparno i vruće vrijeme s dosta sunca. Međutim, uz povremeno umjeren ili jači razvoj oblaka postojat će mogućnost da ponegdje naiđe neki kratkotrajan pljusak s grmljavinom. Ništa dugotrajno, ništa obilno... Temperatura zraka ostaje između 28 i 30 Celzijevih stupnjeva, samo u slučaju pljuska malo svježije. U četvrtak bi moglo proći potpuno suho uz još više sunca i još malo toplije pa će dnevni maksimalac vjerojatno biti između 30 i 32 Celzijeva stupnja. Potkraj dana je vrlo mala mogućnost za kraći lokalni pljusak. Prema prvim pokazateljima u petak bi moglo biti djelomično sunčano, vrlo toplo i sparno.

Mjestimice bi ipak moglo biti kraćih pljuskova s grmljavinom, a u tom slučaju će temperatura zraka malo pasti. U subotu i nedjelju vrlo toplo i sparno, i dalje blizu 30 stupnjeva, ali će uz nestabilnu

atmosferu mogućnost za pljusak opet biti malo veća, osobito u nedjelju kasno popodne ili navečer te u ponedjeljak. Napomena za one koji planiraju na Jadran da će tamo biti vruće uz dosta sunca i toplo more. Općenito će sljedećih tjedan dana na Jadranu biti pravo ljeto pa za one koji su kasnije odabrali godišnji imamo dobre vijesti. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 26.8.)

TJEDNI HOROSKOP BIK

OVAN

Ovo je tjedan važnih odluka. Čini se kao da okolnosti ne idu baš u vašu korist, ali nemojte zbog toga činiti greške. Uzmite si malo vremena i sve dobro proučite te tako potražite najbolje rješenje. Naravno da ćete se morati prilagoditi situaciji, ali to vam ne bi trebao biti problem. Ljubav – odnos s partnerom dosta je dobar pa ga nemojte pokvariti svojim ponašanjem ili prečestim izbivanjem iz kuće. Slobodni su i dalje skloni zaljubljivanju, a moglo bi se raditi o osobi koja im je nekad puno značila.

Zdravlje – moguće su prehlade.

Konačno su vam se otvorile nove poslovne prilike i aktivirali su se pregovori oko poslovne suradnje. Sve što je dosad bilo na čekanju pokreće se i očekujte puno pozitivnih događaja. Zato čuvajte snagu jer će vam uskoro trebati. Ljubav – vašu vezu trenutno ništa ne može ugroziti, pa ako vam se čini da je partner više okrenut sebi nego vama, nemojte iz toga raditi problem.

Sve, ali baš sve možete riješiti razgovorom.

Slobodni su zbunjeni ponašanjem osobe koja im se sviđa. Zdravlje – osjetljivo vam je grlo, pa se zaštitite.

RAK

Na poslu ste jako marljivi, no neće sve ići prema vašim očekivanjima. Neke biste stvari mogli previdjeti, a možda vam očekivanja i nisu potpuno realna. lako se stvari pokreću same od sebe i nema zapreka za realizaciju, malo se strpite, jer razloga za brigu nema.

Ljubav – budući da ste puni pozitivne energije, i komunikacija s partnerom bit će bolja.

Posvetite više vremena partneru, izađite zajedno i dobro se provedite. Slobodnima predstoji preokret u ljubavi, iako još nisu potpuno riješili nešto iz prošlosti. Zdravlje – prilično dobro.

VAGA

Djevojčice: Ela Pintarić, Lena Jambrović, Ena Okreša, Mia Pintarić

Čini se da ste se umorili na poslu, pa sve obavljate teško i preko volje. Možda vam je teško jer sve nije onako kako ste zamislili.

Osim toga, imate puno posla koji morate završiti, no sami ste se doveli u takvu poziciju. Malo se strpite, sve će doći na svoje.

Ljubav – ni tu nije baš najbolje. Moguće su krize u vašem odnosu, pa bi bilo dobro da otvoreno razgovarate. Slobodni također, bez obzira na veliki krug ljudi u kojem se kreću, ne nalaze osobu kojoj bi vjerovali.

Zdravlje – potreban vam je odmor, pa svakako pokušajte uzeti par dana samo za sebe.

STRIJELAC

(22. 11. - 21. 12.)

(23. 10. - 21. 11.)

U poslu ste vrlo aktivni, a to zahtijeva i trenutačna situacija. Ipak, puno toga je još ostalo nejasno. Možda se pojavi i nova poslovna prilika za koju ćete misliti da je prava, no svejedno se nećete moći odlučiti.

Informacije koje imate nisu potpune i dobro je da o svemu ozbiljno razmislite. Ništa nećete izgubiti, a vrijeme će vam donijeti jasniju sliku situacije. Ljubav – nikako ne uspijevate s partnerom postići dobar odnos.

Povjerenje je davno izgubljeno i teško da se tu može nešto popraviti. Slobodni bi trebali s osobom iz prošlosti jednom zauvijek raščistiti. Zdravlje – nesanica i glavobolja.

U poslu se nastavlja vaše intenzivno razdoblje. Radit ćete isključivo ono što je vam bitno. To, naravno, ne znači da ćete sve probleme riješiti preko noći, ali sigurno znači da idete prema svom cilju.

Bilo bi dobro da ne žurite s potpisivanjima i dogovorima. Nemojte se ljutiti ako ćete neke stvari morati ponavljati. Ljubav – u ovom periodu više ćete misliti na sebe nego na partnera, što bi moglo dovesti do zategnutog odnosa. Samci stalno bježe u prošlost, no to nikako nije rješenje. Zdravlje – energija vam je u padu, pa pripazite u prometu.

VODENJAK

JARAC

ROĐENI:

DJEVICA

(23. 8. - 22. 9.)

ŠKORPION

RIBE

(20. 1. - 18. 2.)

(22. 12. - 19. 1.)

Na poslu je sve na pravome mjestu i svi su izgledi da ćete uspjeti realizirati svoje davno zacrtane ciljeve. Morate naučiti da se sa stvarima na koje nemate utjecaja morate pomiriti. U ovom trenutku nervoza vas može učiniti nepažljivima, a to ne bi bilo dobro. Poslušajte svoj unutarnji glas. Ljubav – muči vas loša komunikacija s partnerom, pa počinjete sumnjati u njega. Slobodni će doći u priliku da obnove nešto iz prošlosti, no neće na to pristati. Zdravlje – pripazite se u prometu!

Posao se odvija brzo i zaista ulažete maksimum snage, no često je trošite na nevažne stvari. Sa suradnicima ne možete pronaći zajednički jezik, a priče koje do vas dolaze s raznih strana čine vas nervoznim.

Ljubav – ni s partnerom ne pronalazite zajednički jezik. Izgleda da vam poslovni problemi odvlače pažnju od privatnih, i to nije dobro za vas. Slobodni imaju dosta prilika, ali nijedna nije prava i teško da će se pretvoriti u nešto konkretno. Zdravlje – skloni ste prehladama.

(23. 7. - 22. 8.)

(23. 9. - 22. 10.)

Ovo će biti malo teži tjedan za vas. Nemojte se žuriti ni s kakvim zaključcima jer možda baš ono što vam se čini dobro ispadne loše. Pripazite na papire koje potpisujete i dobro pazite da ne uđete u nešto nedozvoljeno jer bi to moglo imati ozbiljne posljedice. Vjerojatno ste zbunjeni ovakvim razvojem situacije, no naoružajte se strpljenjem jer neće dugo trajati. Ljubav – malo dobro, malo loše.

Vaša nervoza samo će pogoršati situaciju. Slobodni će imati dosta uspjeha u zavođenju i počet će se osjećati bolje.

Zdravlje – oprez u prometu!

(21. 5. - 20. 6.)

LAV

(21. 6. - 22. 7.)

Posao nije loš, ali poslovna atmosfera nije baš najbolja, pa nemojte burno reagirati jer tako nećete ništa riješiti. Izgleda da vam predstoji putovanje u inozemstvo, pa dobro pazite na svoje dokumente. Ljubav – u vašem odnosu ništa se zapravo ne mijenja, samo što sada nervoznije reagirate.

Naravno da tako ništa nećete riješiti, ali ćete napraviti sebi probleme. Slobodni su očarani osobom koju su upoznali, pa ne vide stvari na pravi način. Bilo bi dobro da na vrijeme progledate. Zdravlje – više fizičke aktivnosti ne bi škodilo.

BLIZANCI

(20. 4. - 20. 5.)

(21. 3. - 19. 4.)

Pred vama je vrlo uspješan poslovni tjedan. Pokrenut će se neki poslovi koje ste davno započeli pa od njih odustali.

Baš to bi moglo biti ono pravo. Možete očekivati prilično brzu realizaciju.

Ljubav – vaš odnos s partnerom dobro funkcionira, no manji nesporazumi su uvijek mogući. Izbjegavajte prepirke i sve rješavajte na miran način. Slobodnima ovog tjedna ne ide baš u ljubavi.

Bit će puno dobre zabave, ali ništa više od toga. Zdravlje – izbjegavajte tešku hranu, a naročito alkohol.

(19. 2. - 20. 3.)

Poslovna atmosfera vas jako nervira i ništa ne funkcionira onako kako bi trebalo.

Vi se unatoč svemu borite i činite sve da prevladate prepreke, i to vam zasad uspijeva. Ne dajte se zaustaviti jer vas očekuju jako dobre poslovne vijesti. Ljubav – komunikacija vam nije dobra i to izaziva nezadovoljstvo i kod vas i kod partnera.

Izađite zajedno, družite se i pokušajte se opustiti. Slobodni nisu zadovoljni svojom situacijom, ali nemaju puno izbora. Oni bi nešto drugo, no to je zasad nedostupno.

Zdravlje – skloni ste ljetnim prehladama.

Dječaci: Abel Cirkvenčić, Sven Šardi, Esmer Oršuš, Josip Bogdan, Sinan Oršuš, Mateo Marciuš,

ZA TAROT KARTE NAZOVITE tel.: 097/786-7053

Viktor Balog, Paolo Kolar

UMRLI: Josip Kozjak, Petar Novak, Klara Knez r. Spahija, Katarina Martinec r. Hajdinjak, Emilija Pušić r. Tomšić, Ivan Žganec, Marija Goričanec, Marija Lah r. Novak, Helena Barber r. Časar, Nada Habuš r. Horvat, Nevenka Matoša r. Topličanec, Antun Štefok, Ivan Horvat, Ana Posavec r. Medlobi, Marija Tišljarić r. Čanadi, Đuro Kovačić, Stjepan Bistrović, Ivan Čavlek, Anica Kerovec r. Gudlin, Milan Varićak, Katarina Bubek r. Bubek

VJENČANI: Lidija Varga i Andrejas Žganec

Kristina Sakač i Filip Luteršmit

Izabela Balog i Mario Pačandi

Mihaela Kontrec i Boris Hrženjak

Klaudija Horvat i Dejan Horvat

Ana-Marija Fugaj i Patrik Petak

Leonarda Vargek i Dominik Mejaš

Melanie Strniščak i Milovan Pintarić

Nives Kosalec i Goran Pužaj

Petra Međimurec i Sven Žiga

IMPRESSUM UPRAVA Sandra Vlahek GLAVNI UREDNIK Goran Mališ, urednik@regionalni.com NOVINARI Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Josip Novak, jnovak@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Ivan-Goran Herman, igherman@regionalni.com Sandra Županić, szupanic@regionalni.com Martina Lončar-Petrinjak, mlpetrinjak@regionalni.com FOTOREPORTER Ivan Agnezović, foto@regionalni.com

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Anina 11, 42000 Varaždin

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Mirta Brozičević, mirta@regionalni.com Željka Biškup, zbiskup@regionalni.com SURADNICI Denis Peričić Dalibor Flajpan PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 MALI OGLASI: Ljiljana Simić ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774

MARKETING: Tel. 042/290-778 Tel. 042/290-781

MALI OGLASI, ZAHVALE I SJEĆANJA: Tel. 042/290-774

Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) Radno vrijeme za stranke: pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri, čet: 7,30 - 15 h, pet: 7,30 - 14,30 h MURSKO SREDIŠĆE Cvjećarnica Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati TISKARA Vjesnik

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 28. kolovoza 2019., br. 156

IZBOR ZA MISS HRVATSKE U MALOM LOŠINJU 31. KOLOVOZA Tko su ljepotice koje se bore za laskavu titulu Miss Hrvatske 2019.? Ususret 28. izboru Miss Hrvatske za Miss Svijeta predstavljene su finalistice koje će svoje županije predstavljati na završnom izboru u predivnome Malom Lošinju. “Njih je 14, a kruna samo jedna!”, kažu organizatori natjecanja. Koja će od njih postati nova Miss i predstavljati Lijepu Našu na prestižnom izboru za Miss Svijeta, doznat ćemo u subotu, 31. kolovoza,

kad aktualna Miss Hrvatske Ivana MudnićDujmina svoju krunu preda nasljednici.

Predstavnica Međimurja je Esmeralda Slaviček, 21-godišnja studentica Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. Dolazi iz Preloga, govori tri strana jezika (engleski, njemački i talijanski), a uz jezike voli pjevanje i ples.

Nakon završenoga fakulteta se vidi u domovini, u kojoj će kao diplomirana psihologinja pomagati onima kojima je pomoć potrebna.

SLAVLJE ZAVJETA SVECU OVE GODINE OSOBITO ISPUNJENO SADRŽAJIMA

U Draškovcu proslavljeno tradicionalno Rokovo

Rokovo je imalo i humanitarnu notu – osnovna nakana modne revije „Od Roka do našega doba“ bila je dobrovoljnim prilozima pomoći Udruzi slijepih Međimurske županije!

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Vjernici su u Draškovcu obilježili 259. obljetnicu zavjeta sv. Roku. Moleći da ih zaštiti od stočne kuge, davne 1760. godine stanovnici Međimurja obećali su da će sagraditi crkvu njemu u čast. Svoj su zavjet ispunili te u Draškovcu utemeljili Župnu crkvu sv. Roka.

Četiri dana

Tradicija hodočašća i zavjet sv. Roku proslavljeni su četverodnevnim događanjima za vrijeme trajanja manifestacije

„Rokovo u Međimurju“, od 13. do 16. kolovoza. Središnje slavlje započelo je u petak, 16. kolovoza., kada je u jutarnjim satima krenula zavjetna procesija vjernika iz cijelog Međimurja. Središnje misno slavlje predvodio je varaždinski biskup msgr. Josip Mrzljak, uz blagoslov hodočasnika, procesiju oko oltara te ljubljenje moći sv. Roka.

Po završetku svete mise otkrivena je bista slikarici na staklu Kati Dolenec, rodom iz Draškovca. Bistu su, uz pomoć ravnateljice Muzeja “Croata insulanus” Grada Preloga Ive Kožnjak, predstavili mališani iz

EKIPNO VESLANJE U DONJOJ DUBRAVI

Najbrži „Dravske sirene“ i „Fljojsari“ Nautički klub „Fljojsar“ iz Donje Dubrave u subotu, 24. kolovoza, organizirao je tradicionalnu, 11. turističko-sportsku manifestaciju natjecanja u ekipnom veslanju. Natjecanje je održano na kanalu HE Dubrava, a snage je odmjerilo ukupno 17 ekipa u muškoj i ženskoj konkurenciji. Šest ženskih ekipa veslalo je na kraćoj stazi, a najbrža je bila ekipa “Dravske sirene” koju čine Zorica Čmrlec, Klaudija Kelava, Josipa Klipić i Mirela Lisjak. Drugo mjesto zauzela je ekipa “Čarli je zakon”, a treće su bile članice ekipe “Dolenec tim”. U konkurenciji 11 muških ekipa najuspješniji su bili domaćini. “Fljojsari” Dražen Miser, Darko Horvat, Miro Duhović i Ivan Magić dionicu dugu pet kilometara prešli su za 19 minuta i 31 sekundu. Za sve

natjecatelje osigurane su medalje, dok su najbolji veslači nagrađeni peharima.

Osim dobre atmosfere i sportskog duha, manifestacija promovira veslački sport uz korištenje tradicionalnih drvenih čamaca, očuvanje tradicije i jače povezivanje donjomeđimurskih općina.

Dječjeg vrtića „Fijolica“.

Rokovo su uz hodočasni-

Bistu slikarici na staklu Kati Dolenec otkrili su mališani iz DV-a Fijolica uz pomoć ravnateljice preloškog Muzeja Ive Kožnjak ke iz Međimurja i susjednih županija pohodili i zamjenik župana Međimurske županije

KARIKATURA

Josip Grivec, gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek, predsjednik Gradskog vijeća Preloga Đuro Ujlaki te pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i financije grada Preloga Željko Poredoš, a za dobru organizaciju tradicionalno je bio zaslužan župnik Župe Sv. Rok, Matija Vonić.

Pomoć Udruzi slijepih

Spomenimo da je ove godine Rokovo imalo i humanitarnu notu – osnovna nakana modne revije „Od Roka do našega doba“ je bila dobrovoljnim prilozima pomoći Udruzi slijepih Međimurske županije.

crta: Željko Pilipović