Regionalni tjednik Međimurska županija 157 by Regionalni Tjednik

OPASAN PREDATOR

Čagljevi zaposjeli sva lovišta u dvije najsjevernije županije Str. 2.-3.

Regionalni Tjednik

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Plus

15.000 primjeraka

Besplatan primjerak | Broj 157 | 4. rujna 2019. | ISSN 2459-6612 | www.regionalni.com

DANI ZLATA I STARIH ZANATA U DONJEM VIDOVCU

“Tradicija je naše bogatstvo i temelj za razvoj turizma” Str. 16.-17.

GRAD PRELOG

MALA SUBOTICA ESTETSKE KOREKCIJE K A PA K A I L I C A D R . G O R A N T O MI Č I Ć

Estetske operacije kapaka

Folkloraši “Zvona” na tri sjeverno Među rekorderima makedonska po privlačenju EU festivala novaca Str. 3.

Str. 13.

Botox tretmani Dermalni fileri PRP - pomlađivanje vlastitom plazmom 042/660 304 ili 091 166 0304 U poliklinici sv. Nikola, Varaždin

drTomicic

Aktualno

Regionalni tjednik || 4. rujna 2019., br. 157

S KRIVOTVORENOM DIPLOMOM RADILA U ŠKOLI

AKTUALNO

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je 34-godišnjakinja s područja Općine Sveti Martin na Muri počinila kazneno djelo krivotvorenja isprave, izvijestili su iz Policijske uprave međimurske. Naime, osumnjičena je krivotvorila potvrdnicu i diplomu Sveučilišta u Osijeku o završenom sveučilišnom dodiplomskom studiju za profesora

biologije i kemije, iako taj studij, koji je pohađala, nikada nije završila. Spomenutu krivotvorinu potom je koristila kao pravu prilikom zaposlenja u osnovnim školama na području općina Sveti Juraj na Bregu, Nedelišće i Pribislavec. Protiv osumnjičene će se podnijeti kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sž)

Osumnjičena je radila u osnovnim školama na području općina Sveti Juraj na Bregu, Nedelišće i Pribislavec

ČAGLJEVI ZAPOSJELI SVA LOVIŠTA U DVIJE NAJSJEVE

Krvoločni predatori samo poklali 12 ovaca u dv

- Čagljevi na sjever Hrvatske nisu stigli u čoporima, već pojedinačno, iz njihovih prenapučenih staništa u Slavoniji i Posavini. S obzirom n da u šumama i izvan njih vreba najmanje dvjestotinjak odraslih čagljeva, koji nikada ne jedu odstajalo meso ili strvine, ističe Ivan PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

Iako lovci na području Međimurske i Varaždinske županije čine što mogu s ciljem smanjivanja broja čagljeva, ovi krvoločni predatori, koji u našem kraju nemaju prirodnih neprijatelja, uspjeli su u razdoblju od sedam godina zaposjesti gotovo sva lovišta!

Povratak vukova

Ako im se ne stane na kraj, iznimno mobilni čopori ovih divljih životinja desetkovat će autohtoni fond divljači u našim šumama i uzrokovati još veće štete uzgajivačima stoke, upozorava Ivan Kutnjak, predsjednik Lovačkog saveza Varaždinske županije (LS). Čagljevi su se na našem području počeli pojavljivati 2012. godine, kada je zabilježen i prvi odstrel ovih predatora u okolici Ludbrega. Nažalost, trebalo im je svega godinu dana da prisvoje novi teritorij, uz dravski pojas i onaj koji zauzima Kalničko gorje. – Danas više nema nijednog lovišta u Varaždinskoj županiji kojim ne dominira ovaj predator. Čagljevi na sjever Hrvatske nisu stigli u čoporima, već pojedinačno, iz njihovih prenapučenih staništa u Slavoniji i Po-

Za razliku od procijepljenih lisica, čagljevi su ostali opasni prenositelji bjesnoće i drugih zoonoza savini. Problem s povećanjem populacije čagljeva je nastao u godinama nakon završetka Domovinskog rata jer nitko nije vodio računa da se njihova brojnost zadrži na podnošljivoj razini – ukazuje Kutnjak i napominje da je Papuk odavno prenapučen čagljevima. Na ovoj planini nekada su

OSTAJEMO LI BEZ VISOKE DIVLJAČI?

Iz Slavonije dopuzali puževi zaraženi američkim metiljem Američki metilj godinama je primarno napadao jetru jelena, ali se sada proširio i na srneću divljač. I ova je napast na sjever Hrvatske stigla iz Slavonije i predstavlja ogroman problem. – Prijenosnik je puž barnjak, koji obitava na trski u zapuštenim vodotocima, i u kombinaciji s čagljem može se dogoditi da u varaždinskom kraju ostanemo bez autohtone visoke divljači. Ove puževe nekad se rješavalo proljetnim spaljivanjem trske i šaša, ali to danas u Baranji i Slavoniji više nitko ne radi – ističe Kutnjak. I dodaje: – Osobno nisam godinaobitavali vukovi te stručnjaci smatraju da su čagljevi nastali njihovim parenjem sa psima ili pak su, po drugima, u križanju svoje „prste“ imale lisice. Podsjećamo, jedan od zadnjih slučajeva pojave vukova i njihovih legla kod Varaždina zabilježen je davne 1875. godine na pašnjaku Vinokovčak (Veliki Prelogi). – U zabludi su svi koji smatraju da smo se zauvijek riješili vukova. Naime, nedavno su primijećeni njihovi tragovi baš na Papuku. U potragu za novim staništima su krenuli iz Like i susjedne Bosne i Hercegovine. Za posljedicu, između ostaloga, imamo protjerivanje čagljeva na područje Varaždinske županije, ali i susjednog Međimurja – ističe predsjednik županijskog LS-a. Te zvijeri, koje nerijetko pričinjavaju ogromne štete u lovištima i uzgajivačima sto-

ma vjerovao da srne mogu dobiti fascioloidozu, parazitsku bolest različitih vrsta životinja uzrokovanu velikim jetrenim američkim ke, žive pojedinačno, ali svoj plijen love u čoporima. Pare se kad i lisice, u studenome ili prosincu, a mladunce donose na svijet početkom svibnja. U svakom leglu, koje smještaju u podnožju stabla uz korijen, obično je od pet do šest malih predatora koji brzo rastu.

metiljem, ali sada znamo da su lovci bili u zabludi misleći da je riječ o bjesnoći. Napadnute srne gube na težini, postaju mlitave te ugibaju u strahovitim mukama i grozno ih je čuti i vidjeti u samrtnom hropcu – ukazuje Kutnjak, od kojeg doznajemo da u Lovačkom savezu Varaždinske županije ubrzano planiraju uređenje jednoga gatera za smještaj bolesne srneće divljači. Do zaključenja ovog broja nismo doznali kakva je situacija s Američkim metiljom u lovištima u Međimurju, a tek će se vidjeti mogu li lovci i u kojoj mjeri srnama pomoći lijekovima. meniju imaju zečeve, fazane, ptičja jaja, odrasle srne, mladunce divlje svinje i naročito lanad, koja su bespomoćna u svojim skrovištima. Naime, čagljevi ih bez imalo problema

Protjerali lisice

– S obzirom na to da na području Varaždinske županije imamo 32 lovišta, možemo pretpostaviti da u okolnim šumama vreba najmanje dvjestotinjak odraslih čagljeva. Oni su specifični po tome da nikada ne jedu odstajalo meso ili strvine. Svoj obrok moraju svaki dan uloviti. Na

nanju še, ba š kao i odrasle jedinke. Štoviše, nije nimalo ugodno ni čovjeku čuti kakvu komunikaciju ima čopor okupljen i spreman za napad. Iz svojih glasnica čagljevi s više strana

U našim međimurskim lovištima, na žalost, u sve je čagalj (canis aureus), predator koji u našim krajevim nepoželjan jer nema prirodnog neprij odstrijeljen u Lovačk ispuštaju z v u k koji nalikuje na jau k a nje , a potom slijedi ko o r d i n i r a n i napad – govori Kutnjak i dodaje da je prava sreća što ove zvijeri ne prilaze čovjeku. No, ako ženka vodi mlade i naletite na nju, može biti itekako opasna. – Imao sam jedan takav susret u šumi kod Petrijanca, ali su problem postala i zapuštena rubna gradska područja. Takvi tereni su im

draga skrovišta, a jedina pozitivna stvar oko čagljeva je da nemilice gone lisice. Odnosno, na teritoriju koji prisvoji čopor čagljeva, nećete ih pronaći. One moraju napustiti svoje stanište jer im čagljevi ne daju ni sekunde mira – doznajemo od našeg sugovornika, koji je na terenu utvrdio da čopori čagljeva iz varaždinskoga kraja komuniciraju s onima iz susjedne Slovenije i Međimurja. I dok se lovci trude napučivati lovišta krupnom i sitnom divljači, čagljevi ne samo da je svakodnevno proždiru već su odgovorni i za širenje različitih zoonoza.

Aktualno

4. rujna 2019., br. 157 || Regionalni tjednik

IN MEMORIAM: PREMINUO PROF. VLADIMIR KAPUN U četvrtak, 29. kolovoza, napustio nas je poznati međimurski kulturni i prosvjetni djelatnik Vladimir Kapun. Bio je veliki istraživač međimurske povijesti te začetnik Zavičajne zbirke “Insulana”. Njegov rad i poznavanje arhivske građe vezane uz brojne međimurske etnografske i povijesne teme bili su legendarni. Profesor hrvatskoga jezika i književnosti

te sociologije Vladimir Kapun je rođen 1927. godine u Čakovcu. Prve učiteljske korake napravio je u Štrigovi, a 1965. godine imenovan je direktorom tadašnjega Gradskog muzeja u Čakovcu. U tome je gradu utemeljio i III. osnovnu školu, u kojoj je također obnašao funkciju prvog ravnatelja. Istu dužnost kasnije je izvršavao i u čakovečkoj Knjižnici i čitaonici.

Volio je pisati feljtone i povijesne crtice pa je bio suradnik raznih međimurskih listova i publikacija poput Hrvatskoga kajkavskoga kolendara. Njegov rad i poznavanje arhivske građe vezane uz brojne međimurske i etnografske teme bili su legendarni. Posljednji ispraćaj pokojnika održan je na groblju u Varaždinu.

ERNIJE ŽUPANIJE

kod Zbelave va dana

na to da na području županije imamo 32 lovišta, možemo pretpostaviti Kutnjak, predsjednik Lovačkog saveza Varaždinske županije jer izgledaju kao mali psi vučjaci, a imaju i spojene jastučiće na šapi u obliku slova „u“. Ako se dogodi da ove zvijeri pristupaju čovjeku, najbolje se odmah maknuti jer je zasigurno riječ o bolesnoj životinji. Isto vrijedi i za lisice, koje su čagljevi u našem kraju protjerali iz staništa. Njima više nema života u šumi i sve više ih je uz ljudska naselja. U Jalžabetu se, primjerice, više nitko ne čudi kada ugleda

Na meniju imaju zečeve, fazane, ptičja jaja, odrasle srne, mladunce vepra i lanad

većoj mjeri prisutan i širi se iz lovišta u lovište zlatni ma nije autohtona divljač i iznimno je za našu faunu jatelja izuzev čovjeka. Na fotografiji je prvi čagalj kom društvu Jastreb Domašinec – Za razliku od lisica, koje su protiv bjesnoće unazad nekoliko godina procijepljene oralnom vakcinacijom, čagljevi su ostali opasni prenositelji ove opasne bolesti. Stoga tkivo svakoga odstrijeljenog čaglja, sukladno lovnogospodarskim osnovama, lovačka društva moraju predati na analizu Hrvatskom veterinarskom institutu. Kod njih je dobro što se teže zaraze, jer jedu samo svježe meso, ali iza sebe ostavljaju strvine koje su izvor zaraze drugih životinja. Najčešće su to veprovi i očekujemo velike probleme s ovom divljači ako

se i kod nas pojavi afrička svinjska kuga – naglasio je Kutnjak.

Desetkovali srne

Čagalj je već primijećen u svim naseljima Varaždinske županije i lovci se s ovom pošasti bore gotovo svakodnevno. Nastoje te predatore ukloniti iz naših lovišta jer će, između ostaloga, desetkovati srneću divljač. – Svaka lovačka udruga zna koliko ih najviše smije izlučiti kroz godinu, a brojnost jedinki provjeravamo prebrojavanjem s visoke čeke ili kod prigona. Čagljeve nije teško prepoznati

deset lisica u šetnji mjestom. To nisu bezazlene stvari, ali lovci ne smiju na njih pucati ako su tako blizu ljudskih domova ili kokošinjaca – govori ovaj iskusni lovac. Na probleme s čagljevima s nacionalne razine gleda se različito, no dobro je da se barem zasad njihovo uklanjanje stimulira svakom lovcu s 400 kuna nagrade po odstrijeljenoj jedinki.

Poharali torove

Ali i to je to je slaba utjeha uzgajivačima ovaca, poput onih u okolici Bartolovca, Šaulovca, Lepoglave, Cvetlina…, koji dobro znaju kako to izgleda kad im čagljevi „počiste“ cijele torove. Naime, čopori bez problema pokolju 10-15 odraslih ovaca u samo dva noćna pohoda. – Poznato je da pričinjavaju ogromne štete stočarima, a da ti predatori nisu strašljivci, dokazali su ovog proljeća, kada je njihov plijen bilo 12 ovaca u ograđenom prostoru kod Vidovićevog mlina. Janjad i dio odraslih ovaca pojedu na licu mjesta, a neke i odvuku raskomadane. Šeću se bezbrižno kod mlina uz Plitvicu i tijekom dana. Očigledno se najmanje jedan njihov čopor udomaćio i jako blizu Zbelave – zaključio je Ivan Kutnjak.

PRELOG U TOP 10 GRADOVA

Primjer kako do europskog novca

Prelog je tijekom 2017., 2018. i 2019. godine dobio podršku za više desetaka projekata u vrijednosti većoj od 48 milijuna kuna PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Grad Prelog je prema podacima Ministarstva financija ušao u Top 10 gradova po ostvarenim EU sredstvima po glavi stanovnika u 2018. godini. Prelog se s ukupno 4.072.079 kuna iz EU fondova, što je 521,1 kuna po glavi stanovnika, nalazi na 10. mjestu. - Uspjeh Grada Preloga nije se dogodio preko noći. To je rezultat dugogodišnjega kontinuiranog rada na cjelokupnom razvoju Grada, izradi strateških dokumenata, pripremi projekata i stvaranju vlastitih ljudskih potencijala, vlastitoga projektnoga tima. Još prije šest godina kada sam kao gradonačelnik Grada Preloga pobijedio na izborima, jedna od mojih ideja bila je stvaranje vlastitoga projektnoga tima koji će se baviti apliciranjem i provođenjem EU projekata. Šest godina kasnije vidimo rezultate, Grad Prelog je veliko gradilište s višemilijunskim projektima od gradnje nerazvrstane ceste, rekonstrukcije Dječjeg vrtića Fijolica, izgradnje Poduzetničkoga centra Prelog i brojnih drugih – ističe gradonačelnik Ljubomir Kolarek. Prelog je tijekom 2017.,

2018. i 2019. godine dobio podršku za više desetaka projekata u vrijednosti većoj od 48 milijuna kuna. Trenutno se provodi deset EU projekata, a realizacija nekih od njih trajat će i do 2021. godine. Samo za Poduzetnički centar dobiveno je 16,1 milijun kuna, dok rekonstrukcija Dječjeg vrtića iznosi 9,3 milijuna.

“Želja nam je urediti Marinu, Trg kralja Tomislava, izgraditi interpretacijski centar i ulagati u infrastrukturu!”

Projektni tim Grada Preloga osim projekata financiranih putem programa Europske unije radi i na raspisanim natječajima nadležnih ministarstva pa godišnje oko milijun kuna dolazi za financiranje manjih, uglavnom komunalnih projekata. - Konkretno, u 2018. godini u gradsku blagajnu je iz drugih izvora financiranja stiglo nešto više od 4,7 milijuna kuna. Radi se o sredstvima koja su opravdala i prihvatila kontrolna tijela. Budući da

se glavnina investicija realizira tijekom višegodišnjeg razdoblja, u 2019. godini očekujemo još veći udio EU sredstava u gradskom Proračunu – dodaje Kolarek. U Gradu Prelogu na apliciranju projekata radi projektni tim od četvero službenika. - Potrebno je naglasiti da sve projekte koji se apliciraju na raspisane natječaje EU fondova ili resornih ministarstva rade isključivo vlastitim snagama službenici Grada Preloga, dok se u samu provedbu projekata uključuju i ostali službenici, ovisno o potrebi i stručnosti. Trenutno na provedbi radi više od deset službenika Gradske uprave, dok sama uprava broji tek 20-ak zaposlenih. U Prelogu ne planiraju stati, već spremno rade na novim prijavama. - Nekoliko je projekata koje smo aplicirali na programe teritorijalne suradnje vezanih uz turizam. Želja nam je urediti prelošku Marinu, Trg kralja Tomislava, izgraditi Interpretacijski centar, ali i ulagati u komunalnu te društvenu infrastrukturu Grada. Očekuje nas i veliko ulaganje u komunalno opremanje dijela proširenja Gospodarske zone. Vrijednost projekta premašuje iznos od deset milijuna kuna – zaključio je gradonačelnik Kolarek.

Aktualno

Regionalni tjednik || 4. rujna 2019., br. 157

ISTRAŽILI SMO KOJIM TEMPOM RADE DRŽAVNA ODVJETNIŠTVA NA SJEVERU HRVATSKE

Istražitelji sve brže rješavaju brojne slučajeve! Prosječno trajanje istrage državnih odvjetništava (ŽDO Varaždin, ODO Varaždin, ODO Čakovec i ODO Koprivnica) u 2017. bilo je sedam i pol mjeseci, što je u 2018. smanjeno na prosječno četiri mjeseca PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Vrlo često iz usta političara čujemo izjavu: „Neka institucije odrade svoj posao!“ Ista f loskula spominje se učestalo i u medijima, a kad oni spominju institucije, najčešće aludiraju na Državno odvjetništ vo. No, mnogi nemaju pojma što točno rade te institucije, odnosno čime se bave. Nije to mali pogon. Naime, u Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu uz državnu odvjetnicu radi i 14 zamjenika državne odvjetnice, od čega 11 u Kaznenom odjelu i tri u Građanskoupravnom odjelu, a tu je još 25 službenika i namještenika, od kojih dva savjetnika.

Ogroman aparat

U općinskim državnim odvjetništvima u Čakovcu, Koprivnici i Varaždinu zaposleno je, uz tri državna od-

Kad su u pitanju odrasle osobe, najčešće se podnose kaznene prijave za kaznena djela prijetnje (čak 319 slučajeva), a slijede prijevara (152) i krađa (148) vjetnika, ukupno 24 zamjenika državnih odvjetnika, i to 17 u kaznenim odjelima i sedam u građansko-upravnim odjelima. Također, zaposleno je ukupno 67 službenika i namještenika, od čega 14 savjetnika, tri stručna suradnika – socijalna pedagoga i 50 ostalih službenika i namještenika. Nije naodmet znati da je Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu (ŽDO) nadležno za područje Županijskog suda u Varaždinu, dakle za područje Međimurske, Koprivničko-križevačke i Varaždinske županije. ŽDO postupa i pred Trgovačkim sudom u Varaždinu za područje Međimurske i Varaždinske županije, kao i pred Upravnim sudom u Zagrebu, za područje Međimurske, Koprivničko-križevačke i Varaždinske županije. – Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu je u prvom stupnju nadležno za progon počinitelja kaznenih djela za koje je propisana kazna zatvora preko dvanaest godina, kaznena djela koja su posebno navedena u čl. 19.c

Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu je u prvom stupnju nadležno za progon počinitelja kaznenih djela za koje je propisana kazna zatvora preko dvanaest godina.” DARKO GALIĆ, zamjenik županijske državne odvjetnice u Varaždinu

Zakona o kaznenom postupku i druga kaznena djela za koje je posebnim zakonom propisana nadležnost županijskog suda – ističe Darko Galić, zamjenik županijske državne odvjetnice u Varaždinu. S druge pak strane, općinska državna odvjetništva nadležna su za progon počinitelja kaznenih djela za koja je propisana kazna zatvora do dvanaest godina, osim za kaznena djela navedena u članku 19.c Zakona o kaznenom postupku. Općinska državna odvjetništva u Čakovcu, Koprivnici i Varaždinu nadležna su pak za maloljetne i mlađe punoljetne počinitelje kaznenih djela te za kazneni progon odraslih počinitelja određenih kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika. Nadležnost Građanskoupravnog odjela Županijskoga državnog odvjetništva u Varaždinu i općinskih državnih odvjetništava u Čakovcu, Koprivnici i Varaždinu određena je Zakonom o državnom odvjetništvu i drugim zakonima.

U 2017. godini državna odnosi 2587 predmeta, a na odvjetništva (Županijsko dr- građansko-upravne odjele žavno odvjetništvo Varaždin, 3894 predmeta. Pritom su prošle, 2018. Općinsko državno odvjetgo d i ne d r ž av n a ništvo u Varaždiodvjetnišnu, Općinsko državno odtva provela Državno ispitivavjetništvo odvjetništvo Čakovec, nja 956 Općinosumodgovorno je i za sko drnjičevođenje kaznenog žav no nih i o d okrivpostupka do podizanja v jetljenih optužnice pred sudom, osoba, ništvo ispitaK o a nakon toga postupak privla 1776 vodi isključivo svjedoka n i c a) te provela primila su sud 637 drugih ukupno 7810 dokaznih predmeta, od radnji. čega se na predmeKad su u pitanju odrasle te u kaznenim odjelima, odnosno na podnesene kaznene osobe, najčešće se podnose prijave, odnosi 3070 predme- kaznene prijave za kazneta, a na građansko-upravne na djela prijetnje (čak 319 odjele 4740 predmeta. slučajeva), slijedi prijevara (152), pa zatim krađa (148). Za mlađe punoljetne osobe Manje predmeta Iduće, 2018. godine držav- to su teške krađe i krađe, za na odvjetništva primila su maloljetnike također krađe i ukupno 6481 predmet, od teške krađe, a za pravne osočega se na predmete u kazne- be prijevare u gospodarskom nim odjelima, odnosno na poslovanju i utaje poreza i podnesene kaznene prijave, carine.

Lani su odluke o kaznenoj prijavi donesene u 77 % predmeta, a u 2017. u 77,8 % predmeta. – Neriješeni predmeti su oni primljeni u posljednjem tromjesečju pojedine godine, dakle oni kod kojih nije bilo moguće donijeti meritornu odluku u periodu do kraja iste godine – dodaje Galić.

Godine 2018. državna odvjetništva provela su ispitivanja 956 osumnjičenih i okrivljenih osoba, ispitala 1776 svjedoka te provela 637 drugih dokaznih radnji Prosječno trajanje istrage državnih odvjetništava (ŽDO Varaždin, ODO Varaždin, ODO Čakovec i ODO Koprivnica) u 2017. bilo je sedam i pol mjeseci, što je u 2018. smanjeno na prosječno četiri mjeseca. Nakon istrage slijedi podizanje optužnice, pa zatim potvrđivanje iste. U 2017. sudovi su potvrdili 878 optužnica državnih odvjetništava, što je čak 95,1 % svih podignutih optužnica o kojima su sudovi donijeli odluku. Prošle godine sudovi su potvrdili 766 optužnica

državnih odvjetništava, što je 95,3 % svih podignutih optužnica o kojima su sudovi donijeli odluku.

Optužnice

Osim toga, pred sudovima je podignuto 409 optužnica o kojima još nije donesena nikakva odluka suda. Vrlo često okrivljenici ili osumnjičeni su u istražnom zatvoru, bilo da je istraga u tijeku ili je pak podignuta ili potvrđena optužnica. – Trajanje istražnog zatvora propisano je odredbama Zakona o kaznenom postupku, a u predmetima u kojima je određen postupa se osobito žurno. Najčešći razlozi određivanja i produljivanja istražnog zatvora su opasnost od utjecaja na svjedoke u postupku i opasnost od ponavljanja kaznenih djela ili dovršetka pokušanog kaznenog djela. Istražni zatvor prije podizanja optužnice ne smije trajati više od tri mjeseca, odnosno šest mjeseci za teža kaznena djela, što su ujedno i rokovi u kojima Državno odvjetništvo donosi svoje odluke u predmetima u kojima je određen istražni zatvor – zaključio je Galić. Dodajmo da je Državno odvjetništvo odgovorno i za vođenje kaznenog postupka do podizanja optužnice pred sudom, a nakon toga postupak vodi isključivo sud. Na odluke suda, odnosno presude, Državno odvjetništvo se može žaliti ako smatra da je kazna u određenom slučaju preniska.

Oglasi

4. rujna 2019., br. 157 || Regionalni tjednik

traži ASISTENTA UPRAVE Tvrtka VIS vodeća je tvrtka u regiji u svojoj djelatnosti s tradicijom dužom od 80 godina. VIS posluje u djelatnostima proizvodnje tehničkih tkanina, proizvodnje profesionalnih promotivnih suncobrana te ostalih promotekstilnih proizvoda, te izvozi na preko 50 inozemnih tržišta. Snaga tvrtke te njena konkurentna prednost očituje se u zaokruženosti poslovnih procesa proizvodnje. U svrhu daljnjeg širenja prodaje na inozemnim tržištima tražimo iskusne i odgovorne djelatnike za radno mjesto:

ASISTENT UPRAVE (jedan izvršitelja)

Kao asistent prodaje bit ćete zaduženi za: • pružanje podrške prodajnom timu • koordinaciju narudžbi, proizvodnje i isporuka postojećim i/ili novim kupacima • praćenje, ažuriranje, analiziranje i evidentiranje podataka vezanih uz prodaju

Vrsta posla: određeno/neodređeno Potrebna stručna sprema: SSS/VŠS/VSS Strani jezik: aktivno poznavanje engleskog, a poželjno i njemačkog jezika Radno iskustvo nije uvijet. Vozačka dozvola: B kategorije Ostali uvjeti: • feksibilnost i komunikativnost • spremnost na timski rad • pismenost • dinamičnost, samoinicijativa i odgovornost • odlično poznavanje osnovnih računalnih aplikacija (Microsoft Ofﬁce paket - posebice EXCEL, e-mail ...) Mogućnost za posloprimce: • mogućnost napredovanja • rad u mladom i poticajnom timu • kontinuirano usavršavanje • prilika za osobni i profesionalni razvoj

Vaše motivacijsko pismo i životopis očekujemo na e-mail adresi: prijava@vis-cro.com ili pisanim putem na adresi: VIS PROMOTEX d.o.o. Adolfa Wisserta 3/a 42000 Varaždin, Hrvatska Rok za predaju: 16.9.2019. godine

Aktualno

Regionalni tjednik || 4. rujna 2019., br. 157

OPĆINA OREHOVICA MJEŠTANIMA SUFINANCIRA KONTROLU PLODNOSTI TLA Općina Orehovica objavila je javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti u poljoprivredi za kontrolu plodnosti tla na području Općine u 2019. godini. Potpore mogu ostvariti obiteljska poljoprivredna gospodarstva sa sjedištem na području Općine Orehovica upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Ukupna vrijednost jedne kontrole

plodnosti tla iznosi 356,25 kuna. Vrijednost potpore iznosi 80 posto prihvatljivih troškova, od čega 40 posto, odnosno 142,50 kuna, pokriva Općina Orehovica. Drugih 40 posto ide na trošak Međimurske županije, dok preostali dio do pune cijene u iznosu od 71,25 kuna pokrivaju sami korisnici. Javni poziv otvoren je do 31. listopada

2019. godine ili do iskorištenja ukupnog iznosa u općinskom Proračunu namijenjenog za ovu svrhu, odnosno ukupno 73 uzorka. Zainteresirani korisnici na adresu Općine Orehovica moraju dostaviti popunjeni obrazac zahtjeva, presliku rješenja o upisu OPG-a u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i presliku osobne iskaznice nositelja OPG-a.

POSJET MINISTRA UPRAVE IVANA MALENICE

Od 1. siječnja po razne dozvole ili rodni list ići će se na Županiju MURSKO SREDIŠĆE

Brojni radovi u naselju Hlapičina U Hlapičini, najzapadnijem naselju u sastavu Grada Murskog Središća, zadnjih je dana vrlo živo. Naime, izvode se radovi na vanjskom uređenju mjesnoga Društvenoga doma, koji obuhvaćaju zahvate na sustavu oborinske odvodnje i asfaltiranje parkirališta. Isto tako, u tijeku su radovi na izgradnji biciklističke staze na županijskoj cesti

od Školske ulice do ulaska u samu Hlapičinu. Riječ je o dionici dužine 584 metra. Kako poručuju iz Grada, radovi se izvode s ciljem povećanja sigurnosti djece, ali i svih drugih sudionika u prometu. Budući da uskoro započinju i radovi u okviru projekta Aglomeracije, postojeća javna rasvjeta zamijenit će se LED rasvjetom.

NOVI STANDARD

Implantacija srčanih pejsmejkera Županijska bolnica Čakovec započela je s programom implantacije trajnih elektrostimulatora srca na Odjelu za intervencijsku kardiologiju. Službeno su ga predstavili ravnatelj bolnice doc. dr. sc. Tomislav Novinščak i voditelj Odjela Mihajlo Kovačević, dr. med., spec. interne medicine. U županiji mjesečno postoji potreba za četiri do šest ovakvih zahtjeva te međimurski pacijenti više neće morati odlaziti u druge gradove, već

se međimurski Odjel nastavlja razvijati u Centar izvrsnosti u području intervencijske kardiologije u koji će dolaziti pacijenti iz drugih gradova i regije. Ugrađivat će se uređaji koji se koriste za liječenje poremećaja srčanog ritma. Čakovečkoj ekipi u provođenju programa pomagat će docent dr. sc. Vedran Velagić, dr. med. s KBC-a Zagreb, inače rođeni Čakovčanin. S radom počinje i ambulanta za kontrolu elektrostimulatora.

Reforma državne uprave uključuje prebacivanje dijela poslova i obveza Ureda državne uprave neposredno na županije, što će povećati učinkovitost javnih službi PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Reforma državne uprave kojom će se ukinuti Uredi državne uprave i povjeriti ovlasti za obavljanje poslova neposredno na županije, započinje od 1. siječnja 2020. godine, a Međimurska županija prva je županija koju je posjetio ministar uprave Ivan Malenica s ciljem što bolje pripreme za predstojeće promjene. - Međimurska županija nije odabrana slučajno za prvu županiju koju smo posjetili jer je jedna od najracionalnijih i najučinkovitijih u Hrvatskoj. Tijekom dvotjednog obilaska svih županija i Ureda državne uprava, želimo se što bolje upoznati i pripremiti za veliku reformu zacrtanu u nacionalnom planu reformi, čiji je cilj povjeriti poslove županijama temeljem načela supsidijarnosti i autonomije - istaknuo je ministar Malenica. Uredi državne uprave formirani su 2000. godine. Niz poslova koji su građani dosad obavljali u Uredima državne uprave, od vađenja rodnog lista do procjene vrijednosti nekretnina, od sljedeće godine će biti povjereni županijama. - Novi način kojim će se obavljati poslovi državne uprave prvi je korak prema decentralizaciji, a Ured dr-

žavne uprave u Međimurskoj racionalizacije poslovanja županiji spremno ulazi u i unapređenja usluga graproces za koji vjerujemo đanima, i u Međimurda će ubrzo pokazaskoj županiji bit će provedena reti prve rezultate i uspješnost organizacija, Međimurska - poručio je a sred st va predstojnik za plaće županija već je sad Branimir zaposleniokarakterizirana Posavec. ka koji će Uredi pr ije ć i u jednom od državne Županiju najracionalnijih i uprave zaosigurana su iz državsad obavnajučinkovitijih ljaju više od noga Proradvjesto posločuna. - Međiva, a reformom će se ukinuti njih 20 murska županije je i smanjiti broj zaposlenih. S spremna za reformu, što ciljem još veće učinkovitosti, pokazuju brojke i rezultati

prema kojima naša Županija i Ured državne uprave imaju najmanje zaposlenih. Javna uprava mora biti učinkovit i dostupan servis građana, a dosadašnja praksa pokazala je da se spuštanjem poslova s državne na lokalnu razinu ubrzava obavljanje poslova. Međimurje će i dalje biti primjer dobre prakse te ćemo nakon održane sjednice Skupštine Međimurske županije 2. siječnja 2020. godine, na kojoj će biti donesena odluka o prijenosu poslova, već sljedećega dana pružati brzu, transparentnu i kvalitetnu uslugu – poručio je župan Posavec.

IZGRADNJA NOVE ZGRADE CENTRA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE ČAKOVEC

Radovi bi mogli započeti već iduće godine Na sjednici Vlade Republike Hrvatske, održanoj 25. srpnja u Čakovcu, donesen je, između ostalih, zaključak o izgradnji nove zgrade Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec. Riječ je o investiciji vrijednoj gotovo 70 milijuna kuna, a zbog nedostatka financijskih sredstava, na gradnju nove zgrade Centra čeka se i više od deset godina. Traži se izvor financiranja kako bi gradnja mogla započeti što prije. Temeljem ranijih dogovora Grada i nekoliko ministarstava, to bi se trebalo dogoditi već iduće

godine. - Ovu obrazovnu ustanovu je tijekom prošle školske godine pohađalo 170 polaznika, odnosno djece i mladih s teškoćama u razvoju, dok će nova zgrada imati kapaciteta za tridesetak polaznika više, odnosno 40 odjeljenja i 80 zaposlenih, učitelja i pratećega tehničko-servisnog osoblja – rekla je Dragica Benčik, ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje. Nova zgrada trebala bi niknuti u Martanama. Osim dijela namijenjenog nastavi, u odgojno-obrazovnim prostorima predviđeni su

i kabineti za edukacijsko-rehabilitacijsku potporu i skrb, prostori za usvajanje radnih i cjeloživotnih vještina polaznika, knjižnica te dvorana za edukaciju edukatora i roditelja. Nova će zgrada imati i dvoranu za redovitu nastavu tjelesno-zdravstvene kulture i kineziterapiju, a rehabilitacijski prostori bit će namijenjeni fizioterapiji, senzornoj integraciji, neurofeedbacku, relaksaciji i drugim suvremenim metodama u edukacijskoj rehabilitaciji. - Centar za odgoj i obrazovanje je već sada kadrovski vrhunski

ekipiran, s više od 50 edukacijskorehabilitacijskih stručnjaka od kojih su većina rehabilitatori, no radi i pet logopeda, pet socijalnih pedagoga te psiholog. U odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju nužno treba uključiti i spektar poslova koji uključuju elementarnu zdravstvenu i socijalnu skrb o polaznicima – zaključila je ravnateljica Benčik, Grad Čakovec osigurao je zemljište u vrijednosti od 9,6 milijuna kuna, idejne i glavne projekte, lokacijsku i građevinsku dozvolu te vodni doprinos.

Život

4. rujna 2019., br. 157 || Regionalni tjednik

PODRŽAVANJE RAZVOJA LOKALNE ZAJEDNICE

donira više od 100 komada namještaja

SUPERNOVA je primila zahvalnicu Gradskog društva Crvenoga križa Koprivnice

Udruga osoba s invaliditetom „Bolje sutra“ i Udruga za pomoć osobama s intelektualnim teškoćama „Latice“ dobile su vrijednu donaciju trgovačkog centra SUPERNOVA. Radi se o više od 100 komada namještaja, 50-ak za svaku

udrugu, koje će iskoristiti za opremanje svojih prostora u koprivničkom kampusu. Upraviteljica shopping centra SUPERNOVA magistra Patricija Tkalčec naglasila je da se jedan od gospodarskih parametara dugoročne

Više od 200 djelatnika koprivničke Supernove ponosno je na donaciju

održivosti objekta sastoji u strategiji podržavanja razvoja lokalne zajednice kroz usku implementaciju u suživot regije. – Više od 200 djelatnika naše koprivničke Supernove ponosno je i zahvalno što smo

u lokalnim udrugama pronašli vjerne prijatelje. Riječ je o partnerima koje izuzetno poštujemo, stoga ćemo se uvijek truditi podržavati i poticati ovakve dobrotvorne projekte – zaključila je upraviteljica Tkalčec.

Volimo volontiranje

Na završnoj konferenciji projekta „Volimo volonti-

ranje“, financiranog iz Europskoga socijalnog fonda u okviru natječaja „Podrška organizatorima volontiranja za unapređenje menadžmenta volontera i provedbu volonterskih programa“, SUPERNOVA je primila zahvalnicu Gradskog društva Crvenoga križa Koprivnice temeljem promicanja programa od rujna 2017. do kolovoza 2019. godine.

Život

Regionalni tjednik || 4. rujna 2019., br. 157

ŠPORTKO BEBE NA ČAKOVEČKIM BAZENIMA

ŽIVOT

Udruga za šport djece i mladeži iz Čakovca poziva sve roditelje beba od 4 do 11 mjeseci starosti na upis u novu sezonu Športko beba. Program koji se niz godina provodi na čakovečkim Gradskim bazenima ulazi u svoju 21. sezonu, a osnovni cilj je omogućiti bebama i njihovim roditeljima vježbanje ciljanom igrom u vodi. Vježbanjem se uči plutanje uz minimalnu asistenciju roditelja, zadržavanje daha prilikom ronjenja i izvođenja prsnoga

pokreta nogama u Fredovom swimtrainer obruču za obuku plivanja. Nova sezona Športko beba započet će s radom 16. rujna, a u tijeku su upisi koji traju do 9. rujna ili do popunjenja predviđenih kapaciteta. Cijena programa je 600 kuna, a uključuje i osam ulaznica za roditelja koji vježba s djetetom. Iznos je potrebno uplatiti do 8. rujna, a dan kasnije s početkom u 17 sati bit će održan roditeljski sastanak na Gradskim bazenima.

ZAVRŠILI “DANI LUDBREŠKE SVETE NEDJELJE”

Tisuće hodočasnika došle se pokloniti relikviji Krvi Kristove Predsjedatelj euharistijskog slavlja mons. Đuro Hranić u svojoj homiliji govorio je o poniznosti, ali i “Školi za život”, koja se ne može ostvariti bez poštovanja učiteljskog poziva

PIŠE: SANDRA ŽUPANIĆ szupanic@regionalni.com

Tisuće hodočasnika slile su se u Ludbreg na proslavu Svete nedjelje u čast Predragocjene Krvi Kristove u nedjelju, 1. rujna. Tradicionalna je to proslava u jedinom euharistijskom svetištu u Hrvatskoj, svake godine prve nedjelje u rujnu, kojoj prethodi bogati desetodnevni program „Dani ludbreške Svete nedjelje“. Središnje euharistijsko slavlje ove godine predslavio je mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup, uz suslavlje domaćina mons. Josipa Mrzljaka, apostolskog administratora Varaždinske biskupije, kao i novoimenovanoga varaždinskog biskupa Bože Radoša te drugih hrvatskih biskupa i brojnih svećenika. Svetoj misi prethodila je procesija s relikvijom Predragocjene Krvi Kristove od župne crkve Presvetog Trojstva u Ludbregu do zavjetne kapele odnosno svetišta na otvorenom.

Bogat program u Ludbregu uoči Svete nedjelje Grad Ludbreg i ove je godine pripremio zanimljiv i bogat program „Dana ludbreške Svete nedjelje“, koji je trajao veći dio kolovoza. Uz brojna hodočašća i mise, moglo se uživati u izložbama, nastupima zborova, koktelima, sportu i zanimljivim koncertima pod velikim šatorom. U četvrtak, 29. kolovoza, Ludbrežane i njihove goste odlično su zabavili legendarni domaći rokeri Prljavo kazalište. Do dugo u noć pjevali su se hitovi uz koje su odrasle generacije. U petak je zapjevao još jedan svima dobro poznat pjevač – Željko Bebek. Dašak Slavonije i

Sve okupljene najprije je pozdravio domaći župnik i upravitelj svetišta mons. Josip Đurkan. Ovom svetom misnom slavlju prisustvovali su i predstavnici političkog života, državnih i lokalnih vlasti, a pozdravnu

odličnu tamburašku glazbu u Ludbreg su 31. kolovoza donijeli Bosutski bećari. Od manifestacija svakako treba još spomenuti 27. Ludbreški sejem, koji je svečano otvoren 29. kolovoza. Četverodnevna manifestacija i ove je godine okupila lokalne gospodarstvenike te stvorila poduzetničke prilike, povezala partnere i pojačala poduzetničke kapacitete poduzetnika i obrtnika. Ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić podsjetio je da je ovo jedna od najdugovječnijih manifestacija gospodarskog tipa u Gradu Ludbregu, ali i cijelom kraju.

riječ uputio je izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Ante Sanader. Najprije je podsjetio na zavjet kojim je 1739. godine Hrvatski sabor obećao podići kapelu u čast štovanja Predragocjene Krvi Kristove, a koji je ispunjen 1994. godi-

ne. Sanader je izrazio radost sudjelovanja na hodočašću i misnom slavlju na tlu Ludbrega, koji je euharistijsko svetište jedinstveno u Hrvata, a među rijetkima u kršćanskom svijetu koje je utemeljeno pisanim ukazom Svetog Oca.

Mons. Đuro Hranić

Okupljene je prije euharistijskog slavlja pozdravio i mons. Josip Mrzljak, poželjevši svima najprije da Sveta nedjelja u

Brojne goste, a posebno novog biskupa Radoša, pozdravio je i mons. Mrzljak Ludbregu bude poticaj da prepoznamo svetost svake nedjelje, koja i nas ljude posvećuje. – Svake nedjelje kada se sastajemo dobivamo novu dimenziju naše ljudskosti, čovječnosti. Nismo više obični pozemljari kao ostala stvorenja, nego smo putnici prema nečem višem i idemo putom koji nam pokazuje Krist Gospodin svojim križem, svojom pobjedom nad smrću, svojim uskrsnućem. Zato vas radosna srca pozdravljam okupljene ovdje u ovom veličanstvenom broju – rekao je mons. Mrzljak, posebno pozdravivši i novoimenovanoga varaždinskog

biskupa Božu Radoša te podsjetivši na njegovo biskupsko ređenje 24. studenoga ove godine u varaždinskoj katedrali. Predsjedatelj euharistijskog slavlja mons. Đuro Hranić u svojoj nadahnutoj homiliji govorio je najprije o poniznosti, ali i „Školi za život“, koja bi trebala biti utemeljena na Isusovoj školi, koja je škola poniznosti, ali i istinska škola za život. Dodao je i da se „Škola za život“ ne može ostvariti bez poštovanja učiteljskog poziva te istaknuo da učitelji također imaju svoja osobna prava i moraju imati ispunjene osobne pretpostavke u životu kako bi dali svoj obol školi budućnosti. Nadalje, prisutnima je poručio i da se svi ondje okupljeni nalaze u Kristovoj školi, koja je itekako važna škola za život i važna škola poniznosti. Euharistijsko slavlje svojim pjevanjem je uveličao Mješoviti pjevački zbor ludbreške Župe Presvetog Trojstva. Hodočasnici, osim sudjelovanja u procesiji i misi, uvijek rado kupe nešto na štandovima te uživaju u proštenjarskoj hrani i piću.

Život

4. rujna 2019., br. 157 || Regionalni tjednik

EUROPSKI PROJEKT TRIJU ŽUPANIJA O CJELOŽIVOTNOM UČENJU „Cjeloživotno učenje kao odgovor na izazove tržišta rada“ naziv je okruglog stola koji je u srijedu, 28. kolovoza, održan u Varaždinu u sklopu EU projekta „Povećanje efikasnosti i održivosti rada gospodarsko-socijalnih vijeća Bjelovarskobilogorske županije, Međimurske županije i Varaždinske županije“. Ukupna vrijednost projekta je 962.987,25 kuna. - Dok su naši roditelji imali sigurnost

radnog mjesta, danas su češća premještanja, prekvalifikacije i otpuštanja, što donosi nesigurnost za radnike. Model kojem teži Europa je fleksi-sigurnost, što znači da radniku neće biti osigurano radno mjesto nekoliko desetljeća, ali će mu se osigurati da lakše nađe novi posao. Kad je u pitanju Varaždinska županija, prepoznali smo potrebu da se strukovna zanimanja učine što atraktivnijima da bi

se što više djece upisivalo u ta zanimanja, za kojima postoji potreba na tržištu rada – rekao je zamjenik varaždinskoga župana Robert Vugrin. – Niz godina problem je bio što su iz srednjih škola izlazili kadrovi koji nisu mogli naći posao. U suradnji s našim srednjim školama uspjeli smo to promijeniti – rekao je zamjenik međimurskoga župana Josip Grivec.

ZAVRŠETAK MANIFESTACIJE “DANI TURIZMA” U SVETOM MARTINU NA MURI

Glazbeni talenti predstavili se publici na priredbi “Mlade nade našega kraja” Popularni događaj okupio je tridesetak mladih izvođača iz Svetog Martina na Muri, Štrigove, Selnice, ali i susjedne Slovenije PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com FOTO: MARIO JAKŠIĆ

umjetničkoga društva „Sv. Jeronim“ iz Štrigove, Josip Brdar, Simon Herperger, Florijan Podgorelec i mladi glazbeni sastav „Kej si, de si“ iz Slovenije.

Manifestacija Dani turizma, koja se održava u organizaciji Hrvatske kulturnoumjetničke udruge „Sveti Martin“ uz potporu Općine Sveti Martin na Muri i općinske Turističke zajednice, zaključena je popularnom priredbom „Mlade nade našega kraja“. Nastupi velikoga broja glazbenih talenata ispunili su do posljednjeg mjesta kongresnu dvoranu u Termama Sveti Martin.

Brojni talenti

- Ova priredba još je jednom potvrdila da naš kraj obiluje mladim glazbenim talentima. Želim zahvaliti svima koji su pomogli da se priredba „Mlade nade naše-

Program su vodile Maja Bogdan i Karla Kralj, a organizatori su sudionicima podijelili poklone te zahvalnice

Tridesetak izvođača

Popularni događaj okupio je tridesetak mladih izvođača iz Svetog Martina na Muri, Štrigove, Selnice, ali i susjedne Slovenije. Publici su se predstavili: Svetomartinske mažoretkinje, Noa Horvat, Lara Bogdan, Lucijan Novak, Ivan Mesarić, Juraj Vičević, Viktoria Brezarić, Neli Kutnjak, Fabian Petričević, Luka Jakopić, Tia Jaklin, Zodiac bend junior, Timotej Kocen, Vinko Jakopić, Lucija Babić, Leona Sabo, Kiara Horvat, Dora Hoblaj, Leonora i Larisa Kuqi, Kristina Kočila i Marta Tkalec, Tamburaški sastav Kulturno-

ga kraja“ održe te čestitati mladim glazbenim talentima i njihovim voditeljima na ustrajnosti i odabiru glazbe kao životnoga puta – rekao je Dražen Crnčec, načelnik Općine Sveti Martin na Muri. Organizatori su za sve sudionike pripremili zahvalnice i prigodne poklone, a program su vodile Maja Bogdan i Karla Kralj.

NA BELICI U ORGANIZACIJI UMPMK-a I OPĆINE PO 19. PUT ODRŽAN FESTIVAL KRUMPIRA

U “kalamperskoj Meki” brojni izlagači i bogat program

Na Belici su već 19. puta Udruga međimurskih proizvođača merkantilnoga krumpira i Općina Belica organizirale Festival krumpira. Na Festivalu su sudjelovali mnogi

OPG-ovi, udruge i drugi izlagači koji su promovirali brend međimurskoga kalampera. Započeo je kuhanjem raznih jela od krumpira iz kotlića, pri čemu su glazbenu pratnju osigurali belička Limena glazba te Tamburaški sastav KUD-a Belica. Najbolje jelo, “Pretepenu Severinu”, odnosno pretepeni kalamper, tako su skuhale članice Dramske sekcije KUD-a Belica (na slici u sredini). Belički načelnik Zvonimir Taradi je predstavivši repliku Spomenika krumpiru dodao: – Mi kao Općina pomažemo poljoprivredi, naše polje je baza za poljoprivredu i to je naša poslovna zona u koju ulažemo godišnje oko 200.000 kuna!

Simbol poljoprivrede

U Međimurju, a osobito na području Belice, krumpir se intenzivno proizvodi od pedesetih godina prošloga stoljeća. Brzo je postao prepoznatljivim simbolom međimurske poljoprivrede te je prehranjivao veliki

broj obitelji. Danas se između Mure i Drave uzgaja na oko 2500 hektara. Župan Međimurske županije Matija Posavec s rođenom Beličankom, zamjenicom Sandrom Herman, tradicionalno je pružio podršku Festivalu. Najznačajniji proizvođači osnovali su Udrugu međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira koja ove godine slavi 20 godina. Na podršci je svima zahvalio Damir Mesarić, predsjednik Udruge proizvođača, dok su Festivalu prisustvovali i Mladen Jakopić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, saborska zastupnica Bernarda Topolko te župan Varaždinske županije Radimir Čačić. Pojedincima, udrugama i poduzećima zaslužnima za promicanje

kulture krumpira i Općine Belica dodijeljena su priznanja, a u kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupili su Tena Horvatić, Bjanka Kolar, Eni Vidović i Stjepan Janković.

10 Zdravlje

Regionalni tjednik || 4. rujna 2019., br. 157

HUMANITARNI TENISKI TURNIR ZA DJECU S AUTIZMOM

ZDRAVLJE

Udruga Pogled organizira deveti Humanitarni teniski turnir ženskih, muških i mješovitih parova „Igrajmo zajedno“ za pomoć djeci s poremećajima iz spektra autizma. Turnir će se održati u subotu, 7. rujna, na terenima TK-a Varteks u Varaždinu s početkom u 8 sati. Cilj humanitarne akcije je skupiti sredstva neophodna za nabavku novog Neurofeedback uređaja za terapije za djecu članove

Udruge Pogled. Kotizacija za sudjelovanje na turniru iznosi 100 kuna, a prijave se podnose na terenima TK-a Varteks ili na broj mobitela 098/958-2093. Osim novčanih sredstava, donirati se mogu i vlastiti proizvodi, koji će biti korišteni u organizaciji tombole na samom turniru da bi se za oboljelu djecu prikupio dodatni novac. Naime, Udruga Pogled u svojim prostorijama, između ostaloga, provodi i Neuro-

feedback terapiju kojom se ostvaruju poboljšanja u svim aspektima razvoja djece. Udruga trenutno radi s 57-ero djece, a još 17-ero djece čeka upis na listu čekanja za spomenutu terapiju. Zbog velikog interesa i odličnih rezultata te čekanja na red više od sedam mjeseci, želja Udruge je nabaviti još jedan takav uređaj po Othmer metodi. Cijena uređaja s potrebnim dodacima iznosi oko 100.000 kuna.

GDCK ČAKOVEC

Dobrovoljno darivanje krvi u rujnu

Gradsko društvo Crvenoga križa Čakovec organizira akcije dobrovoljnoga darivanja krvi tijekom rujna. Tako će se u ponedjeljak, 16. rujna, akcija darivanja krvi održati u Prelogu u prostorijama Gradske kavane Lovac od 10 do 17 sati. U utorak i srijedu, 17. rujna i 18. rujna, akcije će biti organizirane u Čakovcu u prostorijama Međimurske

hiže od 14 do 19 sati (utorak) te od 9 do 14 sati (srijeda). U četvrtak, 19. rujna, krv će se darivati u Policijskoj upravi međimurskoj u prostorijama restorana od 9 do 13 sati, dok će u petak, 20. rujna, akcija biti održana u Međimurskome sportskome savezu u prostorijama Gradskih bazena „Marija Ružić“ u vremenu od 8 do 11 sati.

POČINJE ŠKOLA! Gotovo pola milijuna školaraca ovih dana kreće u školu. Neki se tome raduju, posebno prvašići, neki su malo zabrinuti zbog novih obveza koje će sustav zahtijevati. Kurikularna reforma se polako uvodi u školski sustav. Mi roditelji se nadamo da će djeca konačno trebati učiti manje činjenica te da će se posvetiti više pažnje na rješavanje zadataka, problema i izazova — shodno njihovoj dobi. Svaki roditelj želi da se njegovo dijete dobro odškoluje i da bude dobar čovjek. No, kako da naša djeca postanu dobri ljudi? To mi je pitanje nedavno postavila jedna medijska kuća. Možda na reformu školstva ne možemo utjecati, ali mi kao roditelji svakako možemo utjecati na odgoj naše djece. Kako znati što je dobro za našu djecu, a što nije? Ponekad se izgubimo u ‘vrijednostima’ koje nam nameće društvo. Mnogi roditelji padaju u zamku izvannastavnih aktivnosti pa se svaki dan pret vara u urnebesnu vožnju s nogometa na gitaru, s gitare na pjevanje, s pjevanja na plivanje... Mislimo da naša djeca mogu sve, trudimo im se ugoditi, a možda bi jedna izvannastavna aktivnost bila dovoljna pa bi onda imali više vremena za vlastito dijete. Provesti kvalitetno vrijeme s djetetom i dati djetetu prave vrijednosti. A koje su to prave vrijednosti? Nalazimo ih u Bibliji gdje nam Božja riječ jasno govori što je dobro, a što ne. Netko

ALERGIJSKE REAKCIJE NA UBODE INSEKATA

U kasno ljeto i jesen najopasniji su ose i stršljeni

Ubodi osa i stršljena za većinu su bezopasni, no alergičnim osobama mogu stvoriti velike, ponekad i po život opasne probleme. Drugi su najčešći uzrok akutne alergijske reakcije i anafilaksije. puteve, što može dovesti do otežanoga disanja i gušenja. Ubodi insekata su drugi najčešći uzrok alergijske reU kasno ljeto i jesen najčešći akcije i anafilaksije, akutnog su ugrizi insekata poput osa i i po život opasnog sindroma s stršljena. Kod većine odraslih multisistemskim manifestai djece obično se javcijama. Akutna alerlja samo blago gijska reakcija crvenilo, otemanifestira U blizini se značajnim klina i svrbež insekata promjenate se reakcija može smima na koži izbjegavajte brze p oput u rriti h ladpokrete, jake mirise, nim oblotikarije i angiodema zima. No, široku odjeću (veli ko crkod nekih i odjeću žarkih može doći venilo i otedo alergijske čenja), a javlja boja reakcije te je u se nekol i ko tome slučaju minuta do nepotrebna hitna liječničkoliko sati nakon uboda. Terapija akutne alergijske ka pomoć. reakcije sastoji se od antihiAlergijska reakcija staminika, kortikosteroida i/ U slučaju alergičara, nakon ili adrenalina. ugriza ili uboda mogu se pojaviti velika oteklina i izrazito Anafilaksija jako crvenilo, što znači da Anafilaktički šok predstavlja je izazvana i lokalna upala. maksimalni i najteži oblik Takve promjene potrebno je, rane alergijske reakcije. Nastaosim lokalnim kremama koje je kod specifično senzibiliziraće smanjiti osjećaj iritacije, nog bolesnika, odnosno kod liječiti i antibiotskim krema- osobe koja je prethodno već ma. Poseban oprez potreban je bila u kontaktu s pojedinim kod uboda u području glave i alergenom te je pri novom vrata alergične osobe jer velika kontaktu s alergenom došlo oticanja tada zahvaćaju i dišne do nastanka preosjetljivosti. PIŠE: MARTINA LONČAR PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Mladen Dominić Kristova Crkva će možda reći: “Pa Biblija je prekomplicirana za mene, ja je ne razumijem.” Ni ja je ponekad ne razumijem, zato naša Crkva ima proučavanje Biblije srijedom gdje zajedno, kao Crkva, učimo biblijska načela i istine koje nam mogu pomoći u odgoju naše djece, a i nas samih. Kako bi što bolje razumjeli biblijska načela koristimo prijevod Biblije na suvremenom hrvatskom jeziku. Ako i vi želite čitati Božju riječ na jednostavan način, nazovite nas na 042 311 202 te ćemo Vam darovati (besplatno) Novi zavjet, suvremeni hrvatski prijevod s velikim slovima - za lakše čitanje. prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Kristova Crkva Varaždin Vilka Novaka 48f www.kristova-crkva

Znakovi kardiovaskularne nestabilnosti, koji se javljaju kod takvih osoba, su slabost, omaglica, sinkopa, tahikardija i hipotenzija, a simptomi poremećaja dišnih puteva su otežano disanje, promuklost, stridor (visokofrekventni zvuk kod disanja), sipljivost (zvižduci) te stezanje u grlu i prsima. Ostali znakovi su svrbež kože, crvenilo,

Anafilaktički šok predstavlja maksimalni i najteži oblik rane alergijske reakcije urtikarija, otok usnica i očnih kapaka, grčeviti bolovi u trbuhu, proljev, mučnina, povraćanje, uznemirenost, tresavica i osjećaj straha. Reakcija se može pojaviti od

nekoliko minuta do nekoliko sati nakon uboda. Terapija kod anafilaksije uključuje kisik, adrenalin, kloropiramin, kristaloide, kor t i kosteroide te stavljanje bolesnika u ležeći položaj s uzdignutim nogama i monitoring.

Prevencija

Ubodi insekata mogu se spriječiti na više načina. Najbolji način je zaštititi kožu odjećom i obućom, a na prozore, vrata, dječja kolica i krevetiće najbolje je staviti zaštitne mreže. Ipak, potrebno je u pripravnosti imati lijekove (autoinjektor, antihistaminik, kortikosteroid). U blizini insekata izbjegavajte brze pokrete, jake mirise, široku odjeću i odjeću žarkih boja. Na posebnom oprezu valja biti u vrtu i voćnjaku. Slatke namirnice držite pokrivenima, a kantu za smeće zatvorenom. Boravite li u prirodi, koristite sredstva za zaštitu od insekata.

Školstvo

4. rujna 2019., br. 157 || Regionalni tjednik

NOVČANE POTPORE SREDNJOŠKOLCIMA M. SREDIŠĆA

ŠKOLSTVO

Grad Mursko Središće izdao je obavijest srednjoškolcima s područja Grada da se rok za podnošenje prijava za dodjelu jednokratne novčane pomoći produljuje do 13. rujna. Učenici pojedinih škola će svjedodžbe, koje je potrebno priložiti uz prijavu, dobiti tek prvoga dana nove školske godine. Iznos je određen u visini od 400 kuna. Pravo na dobivanje pomoći za potrebe školovanja ostvaruju srednjoškolci koji imaju prebivalište na području Grada M. Središća.

Učenici koji ispunjavaju uvjete mogu na potpisanom obrascu dostaviti prijavnicu za dodjelu novčane pomoći do 2. rujna na adresu Grada. Obrazac je dostupan na web stranicama Grada. Uz obrazac, učenici su dužni priložiti potvrdu srednje škole o upisu u prvi razred srednje škole (ako ga ove godine upisuju prvi puta) ili svjedodžbu o završenom razredu srednje škole te presliku osobne iskaznice ili druge javne isprave iz koje je moguće utvrditi prebivalište učenika.

DRUGI CIKLUS ENERGETSKIH OBNOVA ŠKOLA U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI

Počinje obnova Osnovne škole u Donjoj Dubravi Olakšat će se pristup osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću pomoću pristupnih vanjskih rampi. Radovi će trajati 180 dana, a postići će se uštede u potrošnji toplinske energije od 54 posto!

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

rekonstrukcije kompletne vanjske ovojnice, odnosno toplinske izolacije, predviđena je ugradnja dvaju novih plinOsnovna škola u Donjoj skih kondenzacijskih kotlova Dubravi kreće u energetukupne snage od 250 kilovata te će se zamijeniti sku obnovu zgrade kompletna opća i školske sportrasv jeta na ske dvorane u Potpisivanju objektu nosklopu drugog cikluugovora prisustvovali v i m L E D svjetiljkasa enersu brojni djelatnici getskih ma, kako obnova je pojaškole, učitelji i š ko l a u sn i la d ipredsjednica Školskog Međirektorica tvrtke Lemu rskoj odbora Mihaela županiji. ota LeonarMartinčić Ukupna vrida Tarandek, odgovorna jednost proza pripremu jekta obnove i provedbu projekta. iznosi 6,56 milijuna kuna, od čega se 60 posto Uz to, olakšat će se pristup iznosa, odnosno 3,99 mi- osobama s invaliditetom i lijuna kuna, sufinancira iz smanjenom pokretljivošću EU fondova, dok će ostatak pomoću pristupnih vanjskih pokriti Međimurska županija. rampi. Radovi će trajati 180 Ugovor o izvođenju radova dana, a zahvaljujući svim navrijedan 6.358.717,56 kuna vedenim mjerama postići će s PDV-om potpisali su rav- se uštede u potrošnji toplinnateljica škole Mirjana Ribić ske energije od 54 posto. OŠ i direktor tvrtke BMD Stil Donja Dubrava jedna je od 46 d.o.o. Dražen Bedeković uime škola u Hrvatskoj uključenih zajednice ponuditelja. u Eksperimentalni program kurikularne reforme „Škola za život“ kojom će učenici Šest mjeseci Projekt obuhvaća strojarske imati priliku aktivnim sudjeradove, građevinske radove lovanjem steći obrazovanje za

je uhvatila korak s trendovima, razvijate djelatnosti učeničke zadruge, prijavljujete se na natjecanja, dio ste STEM lige i Croatian Makers lige u području robotike, imate učenike koji ostvaruju odlične rezultate... Sav taj trud

ploče, čime će naši učenici i djelatnici biti još kvalitetnije digitalno pismeni i učinkoviti! – istaknula je ravnateljica škole Mirjana Ribić.

Ogledan primjer

suvremeni život, svijet rada i nastavak školovanja.

– Ovih dana u našim učionicama postavljaju se pametne

Župan Međimurske županije Matija Posavec uputio je čestitke djelatnicima škole zahvaljujući kojima je Osnovna škola Donja Dubrava ogledan primjer kvalitetnog rada i ulaganja u učenike te načina na koji se stvara bolje obrazovanje i bolja zajednica. – U svojoj bogatoj povijesti, tijekom 230 godina rada, škola

OŠ Donja Dubrava jedna je od 46 škola u Hrvatskoj uključenih u Eksperimentalni program kurikularne reforme “Škola za život” moramo nagraditi stvaranjem boljih uvjeta za rad! Ovo je veliki korak jer je vrijednost cijele investicije više od šest milijuna kuna, zahvaljujući kojima će škola dobiti novu funkcionalnost i temelje za stvaranje novih standarda – poručio je župan Posavec. Potpisivanju ugovora prisustvovali su brojni djelatnici škole, učitelji i predsjednica Školskog odbora Mihaela Martinčić.

BUDUĆA LIJEČNICA IZ MEĐIMURJA USPJEŠNO USKLAĐUJE TRENINGE I STUDENTSKE OBVEZE

Lucija Lesjak zlatna na Europskom sveučilišnom prvenstvu! „Da biste imali uspjeh u sportu, najbitniji je konstantan rad!”, poznata je izjava Ante Kostelića. Dugogodišnji treninzi, niz sati provedenih u dvorani, mnogo odricanja, truda i znoja... Sve to uključuje rad Lucije Lesjak, koja je na Europskom sveučilišnom prvenstvu (EUSA) u borilačkim sportovima osvojila zlatnu medalju u seniorskoj kategoriji u karateu. Europska sveučilišna prvenstva i Europske sveučilišne igre održavaju se u organizaciji Europske sveučilišne sportske federacije (EUSA). Na njima se natječu i reprezentacije hrvatskih sveučilišta te veleučilišta. Ove godine u Zagrebu je sudjelovalo više od

1300 sudionika s 404 sveučilišta iz 36 zemalja. Lucija Lesjak

Nakon zlatne medalje na Europskom sveučilišnom prvenstvu, Lucija uskoro putuje u Japan, u kojem će odraditi Premier A1 Ligu

studentica je Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja uz svakodnevne treninge

uspješno odrađuje i studentske obveze. – Svaki dan je novi izazov, a svaka borba je korak do ostvarenja sna. Ponekad je teško uskladiti sve obveze, no to je izazov, kao i svaka moja borba – ukratko je rekla samozatajna Lucija.

Reprezentacija

Nakon zlatne medalje na Europskom sveučilišnom prvenstvu, Lucija uskoro putuje u Japan u kojem će odraditi Premier A1 Ligu, a nakon Japana, naša Lucija biti će dijelom hrvatske reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Čileu. Župan Međimurske županije

Matija Posavec i zamjenica župana Sandra Herman prate Lucijin rad te su je još jednom podržali i čestitali joj na osvojenim medaljama. – Sretan sam i ponosan na svaki uspjeh naših sportašica i sportaša, osobito kad uz svakodnevne studentske obaveze ostvaruju vrhunske rezultate. Zato Međimurska županija podupire rad brojnih sportskih udruga. Sportaši putem sporta uče, stječu radne navike, a najvažnije od svega, brinu se za vlastito zdravlje. Bravo za Luciju i puno uspjeha u Čileu! – rekao je župan Posavec koji je održao prijam za Luciju i trenera Kristijana Lesjaka.

12 Kulturni obzor

Regionalni tjednik || 4. rujna 2019., br. 157

KULTURNI OBZOR

RADIONICE HEKLANJA ZA ODRASLE U KNJIŽNICI Knjižnica „Nikola Zrinski” Čakovec organizira besplatne humanitarne radionice heklanja za odrasle “Učimo heklati hobice”. Radionice će se održavati u četiri termina, srijedom od 11. rujna do 2. listopada, u Multimedijalnoj dvorani Knjižnice, od 17 do 18.30. Prijava je obavezna, a broj polaznika ograničen. Za sudjelovanje na radionicama polaznici trebaju imati iskustva u heklanju. Polaznici sa sobom trebaju donijeti he-

klice (vel. 1,75 i 2,5 ili 2 i 2,5), dok ostali materijal osigurava Knjižnica. Radionice vodi Ružica Varga, koja ima dugogodišnje iskustvo u heklanju i pletenju. Hobice izrađene na radionicama bit će poslane ne provjeru kvalitete i dezinfekciju te nakon toga donirane Odjelu neonatologije Županijske bolnice Čakovec. Hobice su heklane pamučne igračke namijenjene prerano rođenoj djeci, kojoj pomažu jer hvatanjem kra-

kova ove igračke bebe podsjećaju na majčinu pupčanu vrpcu što bebama pomaže u poboljšanju disanja, pravilnijim otkucajima srca, stvaranju zadovoljavajuće razine kisika u krvi i slično.

OD 6. DO 8. RUJNA U PERIVOJU I STAROM GRADU ZRINSKIH

U Čakovcu “ruku pod ruku” dva festivala: Zrinski Art & 3FF Tema Zrinski Art Festivala je pedeseta obljetnica Woodstocka, najvećega koncertnog okupljanja mladih 1969. u Americi. Umjetnički direktor, inicijator i organizator festivala je Damir Klaić Ključ, čakovečki fotograf i umjetnik. PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

instalacija bit će postavljena ispred secesijske zgrade Doma sindikata, a radi se o skulpturi konja kipara Hrvoja Dumančića. Na samom otvorenju festivala, u petak, 6. rujna, Studio suvremenog plesa Teuta već tradicionalno će izvesti premijernu plesnu predstavu “Neprekinuti pjev

Zrinskih, unutrašnji atrij i Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec te centar samoga grada.

Kraj ljeta u gradu Čakovcu obilježit će konceptualna Urbani centar manifestacija umjetničZri n sk i A r t fest iva l jed nom god i šnje kog predznaka – Čakovec pretvačetvrto izdanje Z r i n sk i A r t ra u iskonski Festivala. urbani cenUsporedno R iječ je o tar i glavni sa Zrinski Art međunapunkt obrodnom ra zova nja Festivalom održat festivalu publike suće se i 3FF, Festival i n o v a t i vvremenim umjetničnih umjetalternative ničkih praksi kim tokovi– čakovečkom ma. Ovaj dogaautohtonom i đaj čak možemo urbanom konceptu nazvati i godišnjom galerijsko-gerilske umretrospektivom suvremejetnosti koji će višestrukim nih umjetnika koji trenutno programima, umjetničkim aktivno djeluju na hrvatskoj instalacijama, izložbama i i međunarodnoj likovnoj koncertima zaposjesti veći sceni, ali i spoju velikih i dio Perivoja Zrinskih, ostat- priznatih umjetničkih imena ke bedema Staroga grada s onim mlađim i tek stasalim

umjetnicima od kojih se neki tek trebaju afirmirani na domaćoj likovnoj sceni. Tema ovogodišnjega Zrinski Art Festivala je pedeseta obljetnica Woodstocka, najvećega koncertnog okupljanja mladih 1969. godine u Americi. Umjetnički direktor, inicijator i organizator festivala je Damir Klaić Ključ, čakovečki fotograf i konceptualni umjetnik. Izložbeni dio i odabir radova radi u suradnji s profesoricom povijesti

umjetnosti i likovnom kritičarkom Brankom Hlevnjak iz Zagreba. Suorganizatorica festivala je i Nikolina Mekovec, čakovečka koreografkinja. Svojim radovima predstavit će se 34 umjetnika, od čega će dio biti izložen u Izložbenome salonu u Muzeju Međimurja Čakovec, a dio većih skulptura i instalacija unutar atrija Staroga grada i u Perivoju Zrinskih oko Staroga grada. Jedna od središnjih

Za detaljni raspored događanja pratite programsku knjižicu i Facebook stranice festivala ptica” na livadi u jezeru Staroga grada. Nakon toga slijedi otvorenje likovnog postava u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja te after druženje

uz DJ-a u atriju Starog grada i terasi Garden bara.

Festival alternative

Raznovrsni program nastavlja se tijekom subote i nedjelje. Sam Festival bit će popraćen i 3FF-om, Festivalom alternative koji će se odvijati usporedno, također u parku, ispod zidina Staroga grada. Novitet na festivalu je i takozvani “Zolin kutak” – edukativni stvaralačko-izlagački kutak mlađe generacije umjetnika koji će prostor jugozapadne kule Staroga grada pretvoriti u cjelodnevnu kreativnu stvaraonicu za djecu i mlađu populaciju. Izloženi radovi moći će se razgledati od 30. kolovoza do 15. rujna u Izložbenome salonu i atriju Staroga grada. Za detaljni raspored događanja pratite programsku knjižicu i Facebook stranice Zrinski Art Festivala.

Kulturni obzor

4. rujna 2019., br. 157 || Regionalni tjednik

LJUBITELJI MEĐIMURSKE TRADICIJE U OHRIDU I SKOPJU PROVELI NEZABORAVAN TJEDAN

KUU Zvon iz Male Subotice na čak tri folklorna festivala u Sjevernoj Makedoniji Na festivalu su susreli Folklorni ansambl Kašina iz Zagreba i KUD Šumari iz Vinkovaca. Puni dojmova sretno su se vratili svojim kućama te već planiraju sljedeće nastupe i smotre. PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Međunarodni folklorni festivali bili su povod organizacije putovanja KUU Zvon iz Male Subotice u Sjevernu Makedoniju. Folkloraši, tamburaši, ljubitelji folklora i prijatelji Zvona proveli su nezaboravan tjedan uz obilje pjesme, plesa i druženja. Sa dva autobusa otisnuli su se na put prema Ohridu i Skopju.

Šećer na kraju

Prvi nastup održao se na Međunarodnom folklornom festivalu “Ohridsko sunce” u organizaciji Folklorne organizacije Igraorec iz Skopja i Ansambla “Skopje”. Svečani mimohod organiziran je uz Ohridsko jezero, pri čemu su Zvonovci otvorili festival. Nastupom su izmamili simpatije gledatelja. Drugi festival (IX. folklorni festival “Pobrazhenje” u organizaciji folklornog ansambla “Drimkol”) održan je u Vevchanima uz potporu Ministarstva kulture Republike S. Makedoni-

je. Svečani mimohod strmim i uskim ulicama Vevchana bio je dobro zagrijavanje za još bolji nastup pred velikim brojem gledatelja. U Skopju na središnjem trgu, u blizini impozantnog spomenika Aleksandru Makedonskom visokoga 30 metara, održan je Međunarodni studentski folklorni festival u organizaciji CIOFFA-e, baš na Svjetski dan folklora. Pred okupljenom publikom folkloraši su nastupili kao posljednji sudionici večeri. Može se reći da su međimurskom popevkom i plesovima predstavljali šećer na kraju.

vali u autohtonim delicijama. Tijekom mimohoda i nastupa razmijenili su iskustva i kontakte sa sudionicima festivala te dogovorili buduću suradnju. Na festivalu su susreli Folklorni ansambl Kašina iz Zagreba te KUD Šumari iz Vin-

Na sva tri festivala folkloraši su uz pratnju tamburaša izveli koreografiju pod nazivom “Čim ja dojdem v Međimurje”

Krasni dojmovi

Na sva tri festivala folkloraši su uz pratnju tamburaša izveli koreografiju pod nazivom “Čim ja dojdem v Međimurje”. Koreografiju je pripremio Tino Jelenić, a tamburaše Antun Hadeljan. Na svojim su nastupima pokazali međimurske tradicionalne plesove i nošnju. Našli su vremena i za odmor, za uživanje u ljepotama Ohrida te kupanje na Ohridskom jezeru. Posjetili su znamenitosti u Ohridu: Sa-

muilovu tvrđavu, crkvu svetoga Pantelejmona na lokalitetu Plaošnik, crkvu svetoga Jovana, sv. Naumu, Muzej na vodi - Uvalu Kostiju - rekonstruirano pretpovijesno naselje blizu Ohrida, Muzej svete Majke Tereze u Skopju... Upoznali su bogatu makedonsku povijest u muzeju voštanih figura u Skopju i uži-

kovaca. Puni dojmova sretno su se vratili svojim kućama te već planiraju sljedeće nastupe i smotre. Zahvaljuju svima koji su sudjelovali i pomogli oko organizacije. Nakon ljetne stanke nastavljaju sa probama i uvježbavanjem novih koreografija te pozivaju nove članove da im se priključe. Prvi nastup, koji očekuje najmlađe, uključuje sudjelovanje na 53. Vinkovačkim jesenima sredinom rujna.

IZLOŽBA POVODOM 100. OBLJETNICE ODCJEPLJENJA MEĐIMURJA OD MAĐARSKE DRŽAVE

“Domorodci! Medjimurci! Suženjstvu je našemu kraj!” seli u Zagreb Pridružite se zagrebačkom otvorenju izložbe u četvrtak, 12. rujna, u 12 sati, u auli Hrvatskoga državnog arhiva (Marulićev trg 21). Ostat će otvorena do četvrtka, 26. rujna.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

kovec. Da podsjetimo, 9. siječnja – Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države – Hrvatski sabor Nakon i više nego uspješnog proglasio je danom spomena značajnim za očuvanje jeotvorenja i posjećenosti izložbe “Domorodci! dinstvenosti hrvatMedjimurci! skoga teriSu ž enjs t v u torija. Tema Tema je našemu Međimurja Međimurja kraj!” u i MeđiIzložmuraca i Međimuraca u Prvom u Prvom benom svjetskom ratu važan sv jetsalonu Mu z eja s k o m je dio sveukupnih Međir a t u nacionalnih događanja važan je murja d io s veČakovec, u tom prijelomnom izložba naukupnih razdoblju nacionalnih stavlja “akdogađanja u tivni život” tom prijelomnom go s t ov a njem u razdoblju. Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu u mjesecu rujnu. Izložba je nastala povo- Međimurska revolucija dom obilježavanja 100. obljetLani i ove godine razne instinice odcjepljenja Međimurja tucije i muzeji obilježavaju 100. od mađarske države i pripojenja godišnjicu od završetka Prvoga hrvatskoj domovini i plod je svjetskog rata, a oslobođenje suradnje baštinskih ustanova: Međimurja poklopilo se s raMuzeja Međimurja Čakovec, skidanjem svih državnopravnih Državnog arhiva za Međimurje veza Hrvatske s Austro-Ugari Knjižnice Nikola Zrinski Ča- skom Monarhijom i ulaskom u

novu jugoslavensku zajednicu. Okosnicu izložbe čine tematske cjeline: međimurska revolucija u studenom 1918., prva vojna akcija za oslobođenje Međimurja, rad Narodnoga vijeća za Međimurje i pripreme za drugi pohod, ulazak hrvatske vojske u Međimurje na Badnjak 1918. te Velika narodna skupština u Čakovcu 9. siječnja 1919. godine. Nakon odlaska mađarske vojske i civilne uprave iz Međimurja trebalo je ponovno norma-

lizirati život i postaviti novu hrvatsku upravu što je otežavala mađarska propaganda, čak i nakon mirovne konferencije u Trianonu 1919. godine koja je definirala rijeku Muru kao granicu Kraljevstva SHS-a s Mađarskom. Pridružite se zagrebačkom otvorenju izložbe u četvrtak, 12. rujna u 12 sati, u auli Hrvatskoga državnog arhiva (Marulićev trg 21). Ostat će raspoloživa za razgledavanje do četvrtka, 26. rujna.

14 Zeleni kutak

Regionalni tjednik || 4. rujna 2019., br. 157

UDESETEROSTRUČENE POVRŠINE POD EKO UZGOJEM Udio površina pod ekološkom proizvodnjom u odnosu na ukupno korišteno poljoprivredno zemljište se udeseterostručio u Republici Hrvatskoj u periodu od 2007. do 2017. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku i Ministarstva poljoprivrede. Naime, 2007. godine ukupno se obrađivalo 1.201.756 hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je tek 7577 hektara činila

ZELENI KUTAK MEĐIMURSKA PRIRODA

Ekološka pismenost Piše: Sara Srša, mag. ing. silv.

Međunarodni dan pismenosti obilježava se 8. rujna svake godine, a utemeljio ga je UNESCO davne 1967. s ciljem promoviranja važnosti učenja i pismenosti, ali i osvješćivanja javnosti o problemu nepismenosti koji još uvijek pogađa veliki dio svjetskog stanovništva. Pismenom se smatra osoba koja može s razumijevanjem pročitati i napisati kratak, jednostavan sastavak o svome svakidašnjem životu, bez obzira na to na kojem jeziku ili pismu osoba čita, odnosno piše. No, ova kolumna nije samo o toj vrsti pismenosti, već i o ekološkoj pismenosti, o razumijevanju svog neposrednoga prirodnog i urbanog okruženja te o odnosu koji iz te pismenosti proizlazi. Veliki dio ekoloških problema na lokalnoj razini ima korijene u ekološkoj nepismenosti, odnosno u nemogućnosti da pojedinac pravilno iščita i interpretira svoje okruženje, pa se onda prema tom okruženju odnosi neprimjereno.

Neiščitane stranice

Zar bi netko tko shvaća krhkost prirode i međuovisnost svih odnosa u ekosustavu tako olako bacao otpad po šumama ili u vodu? Ili pak spaljivao stare automobile, plastiku i gume? Činjenica što se danas u Međimurju još uvijek moramo nositi s takvim slučajevima zorno pokazuje da ekološka pismenost, a onda i ekološka osviještenost, još uvijek nisu dostatno razvijene. Naravno, na visokoj su razini ako ih usporedimo s vremenom kad je društvo u cjelini otpad odlagalo na neprimjerena mjesta, recimo prije četrdesetak

U SKLADU S PRIRODOM

godina. No, činjenica da među nama žive ljudi koji ne osjećaju ni najmanje grizodušja bacajući svoje smeće u šumu u današnje vrijeme jasno nam poručuje da u procesu razvoja ekološke pismenosti još ima

Zar bi netko tko shvaća krhkost prirode i međuovisnost svih odnosa u ekosustavu tako olako bacao otpad po šumama ili u vodu? nepročitanih stranica. To je proces u kojem svi moramo sudjelovati, bez obzira koliko ta riječ „svi“ djeluje plošno i generalizirajuće. Stanje prirode i okoliša tiče se svih ljudi koji dijele neki zavičaj.

Obrazovanje

Kako povećati ekološku pismenost? Obitelj i škola tu imaju veliku ulogu, kao i kod razvoja opće pismenosti. Nadalje, dobar dio ekološke pismenosti razvit će se iz čitanja prikladne, posebno zavičajne literature, u kojoj opet opća pismenost i naklonost knjizi imaju presudnu ulogu. Srećom, posljednjih godina se u Međimurju objavljuju zanimljivi naslovi s ekološkom tematikom. Nekako se te dvije pismenosti isprepliću, pa se onda 8. rujna nameće kao logični datum da ih povežemo u jednom novinskom tekstu i tako skrenemo pozornost javnosti na uvijek aktualne teme ekološke svijesti te duhovnog rasta pojedinca i društva.

ekološka proizvodnja, što je udio od 0,63 posto. Deset godina kasnije u Hrvatskoj su se obrađivala 1.496.663 hektara, od čega je 96.618 hektara bio ekološki uzgoj, što je udio od 6,46 posto. Najveći porast ekološke proizvodnje od 1,62 posto zabilježen je na prijelazu iz 2014. u 2015. godinu. Naime, 2014. godine pod ekološkom proizvodnjom bila su 50.054 hektara, a 2015. godine 75.883 hektara.

ZAVRŠNE KONFERENCIJE PROJEKTA “MALI ČUVA

“Želimo potaknuti na slične akti

Prošloga tjedna osvrt na minuli rad predstavljen je u Područnoj školi Novo Selo Rok Voditeljica projekta bila je Silvija Kolar-Fodor, p

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Udruga “Biovrt - u skladu s prirodom” od 1. studenoga prošle do zadnjega dana kolovoza ove godine provodila je projekt “Mali čuvari prirode za velike promjene”. Partneri na projektu bili su Područna škola Novo Selo Rok I. osnovne

U objema školama sudionici konferencija su dobili priliku pogledati školski vrt te voćnjak i slušati o provedenim aktivnostima škole Čakovec te Osnovna škola Gornji Mihaljevec. Prošloga tjedna tako su održane dvije završne konferencije projekta u svakoj od navedenih škola. U Novome Selu Rok prisutne su pozdravile voditeljica škole

Kako uspostaviti i održavati ravnotežu u

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor,

predsjednica Udruge “Biovrt - u skladu s prirodom” Bolesti i nametnici česti su izazov brojnih vrtlara. Glavni razlog zašto se bilo koji od njih pojavljuju u većem broju su ili nepovoljne vremenske prilike i slabiji imunitet biljaka, što važi prvenstveno za bolesti te neravnoteža u vrtu.

Zelene pustinje

Neravnoteža - masovna pojava nametnika i korova u biosustavu - prvenstveno je posljedica čovjekova djelovanja. Čovjek radi neravno-

težu uzgojem monokultura te tako načinima obrade i tretiranja tla omogućava da se neke biljke šire više od uobičajenog. Isto je i s k u kcima: upravo čovjekovo postupanje i sadnja monokultura omogućilo je masovnu pojavu određenih štetočina poput krumpirove zlatice koja u monokulturama krumpira ima nepregledna polja za

hranjenje i razmnožavanje, a minimalno prirodnih neprijatelja. Samo jedna kultura i „čista zemlja“ neprirodno su stanje, u kojem prirodni neprijatelji od ređen i h nametnika uopće nem aju uvjeta za preživljavanje pa će time nametnici još više prosperirati. Velika polja monokultura često se zato nazivaju „zelenim pusti-

njama“ – jer je u njima onemogućena bioraznolikost biljnih i životinjskih vrsta. U biovrtlarenju nema monokultura i naglasak je na

“Na svijetu ima dovoljno za svačiju potrebu, ali ne i za svačiju pohlepu!” bioraznolikosti, stoga tu nije prikladno pitanje kako na ekološki način nešto ubiti. To nije poanta ovog načina vrtlarenja. Uz gradnju raznolikosti sadnjom mje-

šovitih kultura, ljekovitog i začinskog bilja te cvijeća kojima privlačimo brojne korisne kukce u vaš vrt, trebamo se naučiti pustiti, čim manje se uplitati u tu ravnotežu.

Dovoljno za sve

Ne trebamo gledati je li nešto dobro/loše, ne trebamo “tamaniti” sve što je proglašeno potencijalno štetnim, nego se fokusirati na gradnju ravnoteže u kojoj priroda sve to drži pod kontrolom. Ravnoteža je dovedena u pitanje jedino kad se počnu širiti invazivne vrste (koje su većinom u biosustav unijeli ljudi!) i to je po meni jedini

Zeleni kutak

4. rujna 2019., br. 157 || Regionalni tjednik

LOVCIMA 20 MILIJUNA KUNA ZA ŠTETE OD NALETA VOZILA NA DIVLJAČ Na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj u četvrtak, 29. kolovoza, usvojena je Odluka o dodjeli sredstava za financiranje police osiguranja za štetu nastalu od naleta vozila na divljač u 2019. godini, temeljem koje će se s Hrvatskim lovačkim savezom sklopiti ugovor o dodjeli 20 milijuna kuna. Zakonom o lovstvu propisana je odgovornost lovoovlaštenika za štetu koju počini divljač ako su oštećenici poduzeli

odgovarajuće mjere radi sprečavanja šteta od divljači. Štete od naleta divljači u prometu su u značajnom porastu, dok osiguravajuća društva određuju visoke premije osiguranja te su loovoovlaštenici, odnosno lovačka društva dovedena pred postupak likvidacije i odustajanja od zakupa prava lova. - Uz jedinstvenu policu osiguranja za područje cijele Hrvatske omogućit će održi-

vost koncesija i zakupa prava lova. Ujedno će se smanjiti i opterećenje pravosudnoga sustava uzrokovano velikim brojem sudskih postupaka. Dosadašnjom neujednačenom sudskom praksom i dugotrajnim neizvjesnim postupcima lovoovlaštenici su dovedeni u nezavidni položaj, suočeni s visokim odštetama i zateznim kamatama, a oštećenici s nemogućnošću naplate štete – poručuju iz Ministarstva poljoprivrede.

ZDRAVLJE IZ POVRĆA – BATAT

ARI PRIRODE ZA VELIKE PROMJENE”

ti i druge škole tivnosti!”

I. osnovne škole Čakovec te u Osnovnoj školi Gornji Mihaljevec. predsjednica Udruge Biovrt.

Marijana Vrbanec te voditeljica projekta Silvija Kolar-Fodor, predsjednica Udruge Biovrt, koja je predstavila rezultate projekta prisutnima u utorak, 27. kolovoza. Isto je učinila i dan kasnije, 28. kolovoza, u Gornjemu Mihaljevcu, gdje su uz voditeljicu okupljene pozdravile i ravnateljica škole Karmen Sklepić te koordinatorica projekta Marta Lončar-Vinković. KolarFodor je predstavila projektne aktivnosti, sudionicima kojih su podijeljene potvrde o sudjelovanju. Osobito veliki aplauz okupljenih (djece, roditelja, predstavnika međimurskih, ali i varaždinskih osnovnih škola i drugi) zasluženo su ubrali marljivi učenici - sudionici svih

vrtu?

slučaj kad trebamo razmisliti o uplitanju, naravno, ekološkim metodama (na primjer, španjolski puževi, koje sam ja riješila time što sam u svoj vrt donijela indijske patke trkačice). Za sve ostalo uvijek postoji opcija da “nepoželjne” vrste premjestimo, ne moramo ih ubijati. Ne zaboravite, ponekad uništenjem nekih “štetnika” možete ozbiljno naštetiti opstanku i nekih “korisnih” organizama oko nas. U raznolikom biosustavu uvijek će ostati dovoljno za sve – to je poanta biovrtlarstva. Dozvolite Prirodi da sama napravi ravnotežu!

aktivnosti. kojima su posluženi proizvodi Prezentirana je i nova edu- lokalnih OPG-ova, većinom iz kativna društvena igra “Mali ekološkog uzgoja. Na kraju svačuvari prirode” koju je osmislio ke od konferencija odigrana je obrt Konekta. Svim školama s igra “Mali čuvari prirode”, kako predstavnicima na završnim bi je prisutni imali prilike vidjeti konferencijama uručen je po uživo. Svi rezultati i aktivnosti jedan primjerak igre na po- projekta prikazani su u sažeklon. Ustanove će ih tom devetominutkoristiti kao edunom videu koji kativni alat u je premijerno provođenju prikazan na Više fotografija nastave. konferens konferencija te Učenik cijama. PŠ Novo U videu informacija o projektu S e l o voditelji, dostupno je na R o k , učiteFilip ljice i mrežnim stranicama Hozjan, učenici Udruge Biovrt dobio je govore i posebno o radu u (www.biovrt.com) priznanje za sklopu proiznimno znajekta te o nanje i interes tiječinu na koji je na kom sve četiri godine njih utjecao. sudjelovanja u biovrtlarskoj – Ovo nije kraj, nego tek grupi. Filip je također na poklon početak! Nadamo se da će naše dobio primjerak igre kojom će djelovanje inspirirati i motivimoći još unaprijediti znanje. rati druge škole na provođenje U objema školama sudionici sličnih aktivnosti – izjavila konferencija su dobili priliku je voditeljica projekta Silvija pogledati školski vrt te voćnjak Kolar-Fodor. Više fotografija s i slušati o provedenim aktiv- konferencija te informacija o nostima, nakon čega su i u projektu dostupno je na mrežNovom Selu Rok i u Gornjemu nim stranicama Udruge Biovrt Mihaljevcu održane zakuske na (www.biovrt.com)

Za ravnotežu šećera u krvi PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Batat (Ipomoea batatas) je tropska biljka. U tropskim uvjetima batat je višegodišnja biljka, koja se na našem području u komercijalnom uzgoju koristi kao jednogodišnja kultura. Potječe iz tropskih područja Latinske Amerike, a u ljudskoj prehrani koristi se već više od deset tisuća godina. Na engleskom se govornom području batat naziva „sweet potato“, u prijevodu „slatki krumpir“. Upravo se taj naziv ustalio i među hrvatskim potrošačima, iako batat zapravo nema nikakve veze s krumpirom. Batat pripada porodici slakova (Convolvuaceae), dok krumpir ulazi u porodicu ponoćnica (Solanaceae). U ljudskoj ishrani koriste se korijen batata te mlado lišće. Riječ je o namirnici bogatoj vitaminima A, C i E, kao i

MANIFESTACIJA “JEDEN GRUNT” NA PG-u HOLERE U GORIČANU

Predstavljeni domaći proizvodi Poljoprivredni proizvođači s područja Lokalne akcijske grupe “Mura-Drava” i ove godine nastavili su s tradicijom promocije svojih proizvoda i prodaje na kućnom pragu. Poznata manifestacija „Jeden grunt“, za kraj ljeta, predstavljena je 31. kolovoza u Goričanu. Domaćin manifestacije bilo je poljoprivredno gospodarstvo mladoga bračnog para iz Goričana, Davora i Marine Novak, vlasnika tvrtke Holera d.o.o. Radi se o mini-sajmu na kojem se na jednom mjestu (“gruntu”) mogu vidjeti tradicionalni običaji, okusiti i kupiti vrhunski proizvodi domaćih OPG-ova kao što su bučino ulje, prirodni sok od jabuke, domaći med, kozji sir, proizvodi od aronije, domaći kruh, a ujedno se u sklopu sajma mogu isprobati i naučiti kako se kvalitetni domaći proizvodi mogu upotrijebiti. Osim bogate ponude jela (krpice sa zeljem, domaća juha od butternut

tikve te neizbježne međimurske gibanice s tikvama i makom…), za osvježenje su se pobrinuli poznati Lepi Dečki Brewery s raznim vrstama odličnog međimurskog

Radi se o mini-sajmu na kojem se na jednom mjestu (“gruntu”) mogu vidjeti tradicionalni običaji, okusiti i kupiti vrhunski proizvodi domaćih OPG-ova piva. Svi posjetitelji podržali su lokalne proizvođače u nastojanjima da kvalitetnim proizvodima zauzmu svoje mjesto pod suncem.

mineralima kalijem, kalcijem, cinkom, bakrom, manganom i selenom. Sadrži mnogo škroba, malo šećera, a ne sadrži masti, pa se s razlogom smatra visokokvalitetnom energetskom namirnicom i jednom od najhranjivijih vrsta povrća uopće. Uravnotežuje šećer u krvi te je batat uvršten u antidijabetičke namirnice. Dokazano poboljšava antioksidativnu zaštitu. Istraživanja su dokazala da korijen batata sadrži zasebne bjelančevine koje pružaju zaštitu protiv oksidacijskih oštećenja. Zbog visoke koncentracije vitamina A, ova namirnica blagonaklono djeluje na zdravlje pluća, jer pospješuje održavanje optimalne strukture tkiva koja oblažu pluća. Zbog svih navedenih karakteristika batat je omiljena namirnica u ishrani dijabetičara i sportaša dijetalaca. Batat se može jesti kuhan ili pečen. Da bi se sačuvali okusi,

arome, vitamini, minerali i snaga antioksidansa, preporuča se kuhanje na pari. Pripremate li ga u pećnici, ostavite ga na 200°C, između 50 i 60 minuta, a ako volite da bude jako mekan, prije pečenja ga zamotajte u foliju. Ako ga prije pečenja narežete na kriške, spreman za konzumaciju bit će već nakon 30 minuta na 200°C. Kuhate li ga na pari, izrežite ga, stavite u košaru iznad lonca s vodom. Pustite ga da zakuha, a zatim smanjite temperaturu i dodatno ga kuhajte još od 8 do 10 minuta. Batat je jednako ukusan i pirjani. Narezani batat stavite u nauljenu tavu, pirjajte na visokoj temperaturi uz stalno miješanje od 10 do 12 minuta. Batat se može konzumirati i sirov, nasjeckan ili nariban kao dodatak salatama ili u juhama. Zbog bogatstva različitih minerala, batat je uistinu rijetko potrebno dodatno začiniti, jer i potpuno prirodan jednostavno je slastan.

16 Duplerica

Regionalni tjednik || 4. rujna 2019., br. 157

U DONJEM VIDOVCU PO TREĆI PUT ORGANIZIRAN

“Tradicija je naše boga za razvoj

Članovi Kluba zainteresirane su upoznali s ispiranjem zlata tijekom panoramske vožnje kanalom HE Dubr PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com FOTO: ELENA GOVEDIĆ/IGH

glazbi. Dane zlata otvorio je zamjenik međimurskoga župana, Josip Grivec. – Donje Međimurje ima velike turističke potencijale koje nastojimo što više Kod Hotela Golf u Do- promovirati, a svaka općina njem Vidovcu protekle su s ovog područja ima svoje subote treći put održani 3. manifestacije, kojima se unapređuju turizam, Dani zlata i starih baština, kultura, zanata. Radi se o ali i poljoprimanifestaciji v reda te na kojoj su “Na svijetu postoji mnogo ekološka prikazaproini protehnika ispiranja zlata, a naša z vodizvodi je jedinstvena zato što je nja – i djerekao latprilagođena konfiguraciji zlata j e . nost i koje se nalazi na obalama Ideja poveo pozane Drave!” četku s ispiPREDSJEDNIK maniranjem “VIDOVSKIH ZLATARA” festacije zlata i Dana zladrugim NENAD LUKŠA ta i starih starim zazanata razvila natima koji su se u čast iskusnim danas mnogo mavidovskim zlatarima Dranje rašireni. gutinu Horvatu i Mateju Sve više posjetitelja Horvatu - Japici koji su do – Naš kraj obiluje tradici- svojih posljednjih dana najom i vrijednostima koje su stojali održati donjovidovečnaše bogatstvo i na kojima ku tradiciju. moramo temeljiti turističku ponudu koja se razvija u Jedinstvena tehnika donjem Međimurju. Prilika – Na svijetu postoji mnogo je ovo da i udruge s na- tehnika ispiranja zlata, a šeg područja pokažu svoje naša je jedinstvena zato što aktivnosti, predmete koje je prilagođena konfiguraciji izrađuju i predmete koje zlata koje se nalazi na obalasu tradicijski naslijedili te ma Drave – dodao je prednastojimo vratiti tradiciju sjednik “Vidovskih zlatara” u naše živote – poručio je Nenad Lukša. Članovi Kluba načelnik Općine Donji Vi- zainteresirane su upoznali dovec Josip Matulin. Izrazio s ispiranjem zlata tijekom je ponos što manifestacija iz panoramske vožnje kanalom godine u godinu privlači sve HE Dubrava do ušća Mure veći broj posjetitelja. Nagla- u Dravu, gdje je prezentiran sak manifestacije je stavljen cijeli proces ispiranja. Uz na ispiranje zlata, tradiciju udruge, svoje proizvode koju prikazuju članovi Moto izložila su i poljoprivrednautičkoga kluba “Vidov- na gospodarstva. Brojnim ski zlatari”. Posjetitelji se sadržajima i zabavnim promogu upoznati s običajima gramom manifestacija je Međimurja, degustirati tra- privlačila posjetitelje tijekom dicionalna jela i uživati u cijeloga dana.

Duplerica

4. rujna 2019., br. 157 || Regionalni tjednik

NA MANIFESTACIJA POSVEĆENA STARIM ZANATIMA

atstvo i najbolji temelj turizma!”

rava do ušća Mure u Dravu, gdje je prezentiran cijeli proces ispiranja. Proizvode su izložili i brojni OPG-ovi.

Manifestacija je bogatim zabavnim i kulturnim programom privlačila posjetitelje tijekom cijeloga dana

18 Sport

Regionalni tjednik || 4. rujna 2019., br. 157

REMI VARTEKSA PROTIV MLADOSTI IZ ŽDRALOVA

SPORT

Dva predstavnika iz Varaždinske županije u subotu, 31. kolovoza, odigrali su susrete 2. kola 3. HNL Sjever. Pozitivan rezultat ostvario je samo Varteks, koji je s Mladosti iz Ždralova na stadionu Sloboda odigrao 2:2. Bumbari su gubili 1:0, preokrenuli su na 2:1 pogocima Benkovića u 39. i Skolibera u 50. minuti, no gosti su stigli do izjednačujućeg pogotka u 66. minuti.

Podravina je u lokalnom derbiju ugostila Tehničar iz Cvetkovca, a slavili su Cvetkovčani s 1:0. Pogodak odluke postigao je prekaljeni Krunoslav Lovrek. Ovo je bio drugi poraz Podravine u dva kola. Priliku za prve bodove Ludbrežani će imati u sljedećem kolu protiv Graničara u Đurđevcu. Varteks u sljedećem kolu odlazi u goste Rudaru u Mursko Središće. (it)

NAKON TRI REMIJA VARAŽDINCI PORAŽENI

Gorica na krilima Lovrića “sredila” NK Varaždin VARAŽDINCI BOLJI OD MAKSIMIRA

Bednja vodila, no ostala bez šesnaestine finala Hrvatskoga kupa Nogometaši Bednje ove sezone nisu uspjeli proći prepreku u pretkolu Hrvatskoga nogometnoga kupa. Nakon produžetaka u Beletincu u srijedu, 28. kolovoza, svladao ih trećeligaš Vuteks iz Vukovara s 2:1. Beletinčani su poveli u 31. minuti preko Marina Ivančića i s minimalnim vodstvom otišli na odmor. U drugom dijelu Ante Kulji imao je priliku za drugi gol domaćih, no nije našao put do mreže. Put do mreže našao je na drugoj strani Danijel Spasić u 66. minuti za 1:1. Kasnije golovi nisu padali, pa se krenulo u produžetke. U osmoj minuti pr vogaprodužetka, odnosno u 98. minuti, za goste je pogodio Stefan Bingulac. Kasnije je Bednja imala prilike za izjednačenje, no lopta jednostavno nije htjela u gol. Tako je četvrtoligaš iz Varaždinske županije ostao bez plasmana u šesnaestinu finala Hrvatskoga kupa. – Imali smo sve u svojim

rukama, odnosno u nogama. Kod 1:0 imali smo igru, prilike, i umjesto da ih razbijemo do kraja, nismo uspjeli. Gostima čestitam na pobjedi, ali iako nikad ne komentiram suđenje, moram reći da ih je malo sudac gurnuo prema pobjedi – rekao je Saša Paska, trener Bednje, nakon poraza. S druge strane, nogometaši Varaždina plasirali su se u šesnaestinu finala Hrvatskog nogometnoga kupa. U pretkolu Kupa gostovali su kod trećeligaša Maksimira i slavili sa 6:2. Trener Borimir Perković protiv ekipe koja se natječe u 3. HNL Središte izveo je sastav: Nevistić – Miličević, Stolnik, Senić, Sambolec – Fućak, Kolarić, Težak, Turčin – Lisakovich, Glavina. Dva gola u slavlju postigao je Lisakovich, dok su po jedan dodali Glavina, Glavica, Težak i Fućak. U šesnaestini finala Hrvatskoga kupa Varaždinci se susreću s Rudešom. (it)

4. HNL ČAKOVEC – VARAŽDIN

Dubravka-Zagorac bolja u golijadi

Odigrano je drugo kolo Četvrte HNL Čakovec – Varaždin, a pravu golijadu vidjeli su gledatelji u Turčinu, gdje je domaća Dubravka-Zago-

rac s 5:3 svladala čakovečku Slogu. U preostalim nedjeljnim utakmicama Nedeljanec i Bednja odigrali su 1:1, istim rezultatom završio je i susret Zelengaja i Nedelišća u Donjem Kućanu, kao i subotnja utakmica Ivančice i Jalžabeta u Ivancu. Od međimurskih predstavnika Dinamo je u Palovcu s 2:0 bio bolji od Mladosti Komet, Međimurec u Domašincu od domaćeg Dinama s 4:3, a uvjerljiva bila Mladost u Sv. Mariji protiv Omladinca iz Novog Sela Rok s 5:1. (it)

Nogometaši Varaždina u sedmom kolu 1. HNL pred 1800 gledatelja na stadionu Varteksa ugostili su Goricu, a slavili su gosti s 3:1. Na samom početku obje ekipe ušle su vrlo rezervirano. Varaždinci su imali posjed, a Gorica je prijetila iz kontri. U jednoj od takvih akcija veznjak Gorice Mohamed Hamad pokušao je izvana, no bio je to lak plijen za varaždinskog vratara Ivana Nevistića. U 20. minuti gosti su poveli. Nakon odlične akcije u 19. minuti Matej Senić je srušio Kristijana Lovrića na dvadesetak metara. Ovaj je izveo

Jedini gol protiv Goričana postigao je Leon Benko u 26. minuti slobodnjak i od stative na spavanju uhvatio nespremnog Nevistića. U 27. minuti Varaždinci su prvi put ozbiljnije zaprijetili. Stoper Senić dao je dugu loptu za Leona Benka, ovaj ju je primirio prsima i odapeo s dvadesetak metara, ali otišla je tik iznad grede. U nastavku su varaždinski nogometaši pritisnuli goste. Najbolju priliku, u 33. minuti, imao je Ivan Posavec, koji je nakon ubačaja iz kuta s desetak metara loptu poslao preko vrata. U 36. minuti pritisak Varaždinaca se isplatio. Posavec je dobro uposlio Karla Sambolca, ovaj je dao oštru loptu za Leona Benka, koji je s pet metara pogodio za izjednačenje. U 42. minuti Gorica je imala stopostotnu priliku. U njoj se našao Joey Suk, koji je s pet metara uzdrmao gredu. Na kraju se na odmor otišlo s rezultatom 1:1.

Loš ulazak

No, po tko zna koji put nogometaši Borimira Perkovića loše su ušli u drugi dio. U 56.

minuti Lovrić je postigao i drugi gol. Majstorski je naciljao u rašlje iskosa sa 16 metara za 1:2. U 70. minuti „točku na i“ stavio je iznimno raspoloženi Lovrić. Izbacio je Sambolca, ušao u šesnaesterac i matirao Nevistića za hat trick. – Jednostavno nisam zadovoljan pristupom svojih igrača. Loše smo ušli u susret, uspjeli smo se vratiti i zabili izjednačujući gol. Loše smo krenuli i u drugi dio. Znali smo za Lovrića, u kojim je situacijama najopasniji, i nismo dobro reagirali – rekao je Borimir Perković, trener Varaždina. Nezadovoljan nakon poraza bio je stoper Varaždina Matej Senić.

Nema predaje

– Ma, Lovrić je isto od krvi i mesa. Mi smo mu dozvolili da olako prima lopte, okreće se, i normalno da je došao do izražaja. Ne znam što se dogodilo u poluvremenu. Umjesto da budemo strpljivi i koncentrirani, mi olako primamo golove – naglasio je Senić. Varaždincima slijedi reprezentativna stanka, pa onda u subotu, 14. rujna, gostuju kod Osijeka. – Nema predaje. Moramo dobro iskoristiti stanku, zbiti svoje redove i pripremiti se za nastavak teškog prvenstva – zaključio je Perković.

Nakon sedam odigranih kola varaždinski nogometaši drže posljednje mjesto Lige s istim brojem bodova kao i Inter iz Zaprešića

Sport

4. rujna 2019., br. 157 || Regionalni tjednik

NK MEĐIMURJE: TRENER KRISTIĆ DAO OSTAVKU NAKON PORAZA OD SESVETA Matija Kristić više nije trener nogometaša Međimurja. Nakon domaćeg poraza (2:1) od Sesveta, trener Kristić ponudio je ostavku koju je predsjednik Marijan Uršanić i prihvatio. Čakovečki drugoligaš ni u trećoj prvenstvenoj utakmici nije uspio doći do pobjede, što je očito bila kap koja je prelila čašu, a najvišu kaznu platio je strateg Međimurja. Nakon dva uvodna remija, u Čakovcu

protiv Orijenta 1:1 i na gostovanju u Zagrebu protiv Hrvatskog dragovoljca 2:2, nogometaši Međimurja upisali su prvi prvenstveni poraz. Čakovčani su dobro otvorili susret protiv Sesveta, a bolju igru okrunili pogotkom. Strijelac za vodstvo od 1:0 bio je Ivan Novoselec u 27. minuti. S tim se rezultatom otišlo i na odmor. No, već početkom nastavka u 48. minuti, gosti

dolaze do izjednačenja. Strijelac je iz kaznenog udarca bio Lazar Vujanić. Sudbinu domaćina zapečatio je Marijo Dučkić koji postiže pogodak u 54. minuti za potpuni rezultatski preokret. U sljedećem kolu Međimurje gostuje u Solinu protiv istoimenog domaćina. Tko će voditi Čakovčane s klupe, trebalo bi biti poznato tijekom tjedna.

PLIVANJE

Ljetne pripreme u Crikvenici Čakovečki plivački klub održao je od 14. do 21. kolovoza ljetne pripreme u Crikvenici, na kojima je sudjelovalo 30 plivača i plivačica pod vodstvom trenera Antonija Šanteka, Sare Čuke i Gorana Kolarića. Uza tri treninga dnevno održale su se različite večernje aktivnosti poput kviza znanja, večeri pjesme i izbora za miss. S obzirom da su pripreme organizirane na

moru, zabave i kupanja nije nedostajalo. - Nama ovo nisu klasične pripreme. Za naše plivače to je mnogo više, svojevrsni team building. Osim podizanja forme, ovakva druženja jačaju zajedništvo, osjećaj pripadanja cjelini i na kraju priprema s ponosom mogu reći da smo se svi osjećali kao jedna velika obitelj - izjavio je trener Kolarić.

ODRŽAN 23. KARATE TURNIR “MEĐIMURJE OPEN”

Domaćin Globus osim medalja osvojio i pohvale sudionika! Globus je četiri medalje osvojio na izbornom turniru, pa imaju nekoliko ozbiljnih kandidata za nastup na Svjetskom prvenstvu PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Karate klub Globus bio je domaćin 23. izdanja međunarodnog karate turnira „Međimurje Open“. Natjecanje je okupilo više od tisuću karatista iz 117 klubova iz čak 15 država svijeta. Domaćinima su pohvale za organizaciju turnira stizale sa svih strana. - Izuzetno sam sretan i zadovoljan zbog takvih reakcija. Bio je to izuzetno jak turnir. Početak je sezone i ako k tome dodamo da je ovo bio izborni turnir za Svjetsko prvenstvo,

možemo zaključiti da je na trenutke bio i jako napeti. Osim Hrvatskoga karate saveza, i Austrijski savez stavio je ovaj turnir kao izborni, što dovoljno govori o njegovoj kvaliteti - izjavio je Dejan Slukić, tajnik Karate kluba Globus. Turnir je ponudio i nekoliko novina: od korištenja tableta prilikom suđenja do novog načina bodovanja koji će se obvezno morati primjenjivati od 1. siječnja iduće godine. - Zadovoljni smo i rezultatima jer smo najuspješniji klub na turniru. No, kao pravi domaćini, tu nagradu prepu-

stili smo drugim klubovima. Od ukupnih 26 medalja, četiri smo osvojili na izbornom turniru pa imamo nekoliko ozbiljnih kandidata za nastup na Svjetskom prvenstvu – dodao je Slukić, a nastupe mladih karatista Globusa pohvalio je i trener Tomislav Magdalenić. Predsjednik kluba Mladen Vizinger dao je turniru ocjenu minus 5. - Bilo je sitnih propusta na koje mi nismo mogli utjecati, ali su se dogodili i malo nam pomaknuli satnicu. Riječ je o detaljima za koje ubuduće moramo pronaći način da ih ispravimo - zaključio je

Vizinger. Najbolja potvrda značaja i kvalitete turnira došla je prilikom pogleda na parkiralište u blizini Dvorane Graditeljske škole. Iako je turnir tek završio u Globusu već razmišljaju o 24. „Međimurje Openu“. Budući da im Dvorana Graditeljske škole ne omogućava povećanje broja natjecatelja, s ovogodišnjih tisuću sudionika dosegnut je maksimum. - Povećat ćemo kvaliteta turnira, a bit će sigurno i neki noviteti. Uostalom, po tomu je Globus poznati u Hrvatskoj, ali i izvan nje – zaključili su organizatori.

ODBOJKA NA PIJESKU

Čakovčankama dva 4. mjesta Na zagrebačkom Jarunu održano je Prvenstvo Hrvatske u odbojci na pijesku za mlađe dobne kategorije. Na natjecanju su sudjelovali i igračice Kluba odbojke na pijesku Čakovec, osvojivši pritom dva četvrta mjesta, u konkurenciji kadetkinja i juniorki. U kadetskoj konkurenciji trener Ivan Vabec vodio je Emu Frančić, Mirjam Vargu,

Lauru Frančić, Klaru Škvorc i Azru Jelenić. Nakon susreta po skupinama, u utakmici za 3. mjesto Čakovčanke su poražene od Opatije 2:0. U juniorskoj konkurenciji nastupile su Frančić, Tija Budiša, Mirjam Varga, Laura Frančić i Azra Jelenić. Dvoboj za broncu donio je sraz s Retfalom, koji su Čakovčanke izgubile rezultatom 2:0.

2. međunarodni memorijalni rukometni turnir “Željko Golik – Braco”

Ženski rukometni k lub Zrinski bio je domaćin 2. međunarodnog memorijalnog turnira „Željko Golik – Braco“ u spomen na nikad prežaljenog rukometnog trenera. Na početku turnira sudionike je pozdravio međimurski župan Matija Posavec. - Želim zahvaliti svima koji su organizirali turnir u spomen na Željka Golika – Bracu, da bi u prvi plan stavili ono na čemu je Braco uvijek inzistirao, a to su druženje i prijateljstvo putem rukomet-

ne igre – poručio je župan Posavec. Turnir je otvorila Bracina supruga Đurđica Golik, a potporu su svojim dolaskom pružili Miljenko Topličanec, predsjednik Međimurskog rukometnog saveza i Bojan Ružić, predsjednik Zajednice sportskih udruga Čakovec. U natjecateljskom dijelu ekipa Sesveta Agroproteinke je svladala varaždinsku Koku 31:26, dok su slovenske Zelene Doline s 21:18 bile bolje od Zrinskog. U susretu za 3.

mjesto Koka je rezultatom 29:23 bila bolja od Zrinskog, dok su u finalu slavile igračice Zelene Doline, koje su s 22:19 nadigrale Sesvećanke. I sve pojedinačne nagrade su otišle u ruke slovenske ekipe. Za najbolju igračicu turnira proglašena je Anna Dobrić, najbolja vratarka je Klara Horvatič, dok je najučinkovitija rukometašica bila Anika Strnad s 15 postignutih zgoditaka. Ekipne i pojedinačne nagrade uručio je čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač.

FOTO: PIXINO

Turnir u Čakovcu osvojile slovenske Zelene Doline

20 Vidokrug

Regionalni tjednik || 4. rujna 2019., br. 157

JOŠ JEDNO PRISILNO SLIJETANJE U UDBINI Samo dva tjedna nakon prisilnog slijetanja na autocestu, Teodor Goričanec ponovno se našao u problemi u zraku. Naime, leteći s kolegom na aeromiting u Sinj, morao je sletjeti na pistu Vojarne „Josip Jović“ u Udbini. - Problemi su bili meteorološke prirode pa sam morao sletjeti na vojni aerodrom u Udbinu. Nije ništa strašno, sve je u redu, bio

VIDOKRUG

sam s kolegom. Jedino mi je žao što nismo stigli na aeromiting u Sinj – rekao je pilot Goričanec za 24sata.hr. Kao i prilikom slijetanja na autocestu, srećom, nitko nije ozlijeđen. - Mora da je nešto u zraku kada sam u tako kratkom vremenu morao dva puta prisilno sletjeti - zaključio je Goričanec.

- Mora da je nešto u zraku kada sam ponovno morao prisilno sletjeti - rekao je Goričanec

ODRŽAN TRADICIONALNI 10. MEMORIJAL “OREŠKI CAROVIĆ” U ŠANDOROVCU

U natjecanju i druženju sudjelovale 22 ekipe vatrogasnog podmlatka i mladeži

Vatrogasno natjecanje tradicionalno se posljednjih 10 godina održava u spomen na pokojne istaknute članove vatrogasne zajednice. Natjecanje su pratili brojni vatrogasni dužnosnici, a na proglašenju pobjednika bili su i gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač, predsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca Jurica Horvat te Biserka Bezek, kći pokojnog Oreškog.

BUDUĆNOST

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

trogasci iz Krištanovca. Kod žena, u kategoriji pomlatka natjecale su se samo dvije ekipe. Od Šenkovca je U subotu, 24. kolovoza, na bila bolja ekipa iz Donjeg Minogometnom igralištu u Šan- haljevca. Od sedam ekipa koje dorovcu održan je 10. memo- su svoje snage odmjerile u rijal „Oreški Carović“, vatro- kategoriji mladež žene, treće gasno natjecanje za pomladak mjesto osvojile su vatrogaskii mladež. Natjecanje se tranje iz Svete Marije. Druga je bila ekipa domaćina dicionalno održava Šandorovca, dok krajem kolovoza u je prvo mjesto spomen na pootišlo DVD-u kojne istaknuNajbolje su bile Gardinovec. t e č l a nove ekipe iz Kuršanca, Natjecavatrogasne zajed n ice. nje su praKrištanovca, Donjeg Posljednjih t i l i brojn i Mihaljevca 10 godina u v at roga sn i ovo mjesto dužnosnii Gardinovca uz Dravu doci, a na prolaze momčaglašenju podi i ekipe, te se bjednika bili su i natječu uz mnogo gradonačelnik Grada druženja. Nastupile su 22 Čakovca Stjepan Kovač, ekipe iz cijelog Međimurja, ali predsjednik Gradskog vijeća i drugih dijelova Hrvatske. Grada Čakovca Jurica Horvat U kategoriji muškoga po- te Biserka Bezek, kći pokojnog mlatka treće mjesto osvojili Oreškog. Svi su izrazili zadosu članovi DVD-a Pribislavec, voljstvo što se ovo natjecanje drugi je bio pomladak iz Gor- kontinuirano odražava već denjeg Mihaljevca, dok su najbolji set godina. Posebno su naglasili rezultat postigli vatrogasci iz činjenicu da brojnost djece i Kuršanca. Najviše ekipa na- mladih, koji unatoč ljetnim tjecalo se u kategoriji mladež praznicima sudjeluju na ovom i muški, njih devet. Treći su bili sličnim natjecanjima, pokazuje članovi DVD-a Ostrna, drugi da čakovečko i međimursko DVD-a Gardinovec, a najbolji vatrogastvo imaju osiguranu su rezultat postigli mladi va- budućnost.

Brojnost djece i mladih, koji unatoč ljetnim praznicima sudjeluju na ovom i sličnim natjecanjima, pokazuje da čakovečko i međimursko vatrogastvo imaju osiguranu budućnost

Nastupile su ekipe iz cijelog Međimurja, ali i drugih dijelova Hrvatske

TRADICIONALNO OKUPLJANJE I PREZENTACIJA SVEGA ŠTO ČAKOVEC I MEĐIMURJE NUDE

“Jesen u gradu Zrinskih” od 27. do 29. rujna Nakon 55. Porcijunkulova ovog ljeta, Čakovec nastavlja s promocijom. Turistička zajednica grada Čakovca i ove godine u središtu Čakovca organizira manifestaciju „Jesen u gradu

Prijave za izlagače primaju se zaključno do 20. rujna Zrinskih“ u razdoblju od 27. do 29. rujna. Cilj je, kao i dosadašnjih godina, dovesti izlagače iz svih krajeva Međimurja te na

jednom mjestu objediniti eko proizvode koji simboliziraju jesen: voće i povrće, rakije raznih okusa, med i proizvode od meda, vino i druga pića te delikatese. Manifestacija

će posjetitelje prezentacijom starih običaja s jesenskom tematikom podsjetiti „kako su živeli naši stari”. Pozivaju se svi proizvođači da prezentiraju svoje proizvode.

Najam javne površine tijekom manifestacije je besplatan, dok cijena najma štanda TZ grada Čakovca (s kutijom na zaključavanje) iznosi 200 kuna za sve dane trajanja manifestacije. Prijave se zaprimaju zaključno do 20. rujna na e-mail: izlagaci@ cakovec.hr ili poštom na adresu: TZ grada Čakovca, Kralja Tomislava 1, 40 000 Čakovec. Prijavnicu se može pronaći na web stranici Turističke zajednice Grada Čakovca, a za sva dodatna pitanja TZ stoji na raspolaganju na broju telefona 040/313-319.

Roman

4. rujna 2019., br. 157 || Regionalni tjednik

onačno, cijela se ekipa utrpa u dva automobila. Đuro i Mišo u svoj, a policajci s bakicom u maricu. - Odlično! – veselo pljesne Mišo kad je privezao pojas. - Konačno! To smo barem istjerali do kraja! – i Đuro je bio odlične volje. - Starka će vjerojatno dobiti ludnicu. Ima i tamo frajera. A sad malo zabave, pa sutra u nove pobjede. Skoro sam zaboravio Kelekićke! - Pa da ih pustimo, a? - Kog smo vraga uopće čačkali po tome? Da nismo, svi bismo mirnije spavali! To si ti kriv! - Meni je ipak stalo. - Kad ti, stari, nemaš drugog posla. Ja sam, kao što vidiš, zauzet! Šalim se, miki, i ja sam prepun radnog elana! Klupko se razmotava, sreća se okrenula u našu korist! I Kelekićke ćemo srediti kako smo i ovo! - Točno. Šteta da moraš u postaju. Bilo bi zgodno svratiti na piće. - Jebi ga, stari, drugi put. Sutra možda. - Da, sutra. Mišo se žurio u postaju pa je Đuru iskrcao usput, nije ga vozio kući. Zato Đuro taman svrati u podrum kazališta, kamo je cijelog života odlazio na piće. Tu je sjedio Pero sa Šukijem, pa oni zajedno popiju još nekoliko rundi. Ništa ipak od seksa danas, pomisli Đuro, Adela će me razapeti. Stigne doma oko deset navečer. Adela se durila. Već je bila u krevetu i pravila se da spava. Televizor je još radio. Nije ga stigla ugasiti. Još odjeven, Đuro ode na balkon popušiti jednu cigaretu. Razmišljao je o Kelekićkama, o bakicama iz doma, o bogatoj trojci i stambenim ugovorima. Padne mu odmah na pamet da nisu previše poradili na vezi Kelekićki i prefriganke Agneze. Da nije i njih koknula, jer su joj otimale nekakvog čičicu? Ili su u mladosti bile zgodne, pa je godinama nakupljala mržnju i protiv njih? Uzme mobitel pa nazove Mišu. - Bok, čuj, nešto mi je palo na pamet. Razišli smo se u žurbi… Jesi završio sa starom? - Da. - Jesi se možda sjetio ispitati vezu s Kelekićkama, mislim, da nije možda i njih… - Sjetio sam se. - Uostalom, vidjet ćeš je i sutra, ne? - Jasno. - I? - Što „i“? - Nisu bile nikako povezane? - Zasad ne ispada da jesu. - Ali ipak ti to malo pritegni. - Pritežem. A sad zbogom! Mišo poklopi. Đuro se nasmije. Očito je bio u poslu. Blago njemu. Đuro se zapravo osjećao u vrlo dobroj kondiciji. Prepun adrenalina. Bez obzira na količinu alkohola u želucu. Uhvatio ga je onaj stari policijski polet. Par puta duboko udahne hladan zrak. Zapravo, danas i nije bilo tako hladno. Izgleda da će proljeće ipak stići i ove godine. Noć je imala obećavajući miris. Miris koji je vraćao u prošle dane. Imao je i on svojih konobarica u životu. Ali rastavljao se ne bi nikad. Sve su na kraju iste. Samo sa svakom moraš ispočetka. Dok ne dođeš do ove faze tolerancije u kojoj su sad

on i Adela. No dobro, sad je malo srdita, nikad ga nema doma, a zna se da je u penziji. Jedva je dočekala da prestane raditi. Da bude stalno kod kuće. Ona je do penzije imala još nekoliko godina. Uza sve one kremice, dnevne i noćne, izgledala je kao da joj je četrdeset i osam. Bilo bi se lijepo sad uvući k njoj ako nije pretjerano živčana. Đuro se skine, odjene pidžamu. Adela se promeškolji, tek toliko da mu dâ do znanja da je budna i da ga je dosad čekala. On se uvuče kraj nje, pa je zagrli. Nije se odmaknula, ali je ležala kao klada. - Žabica, spavaš? - Smrdiš. - Samo par pivica. Riješili smo ono u staračkom. - Da? I tko ju je? - Ona stara, Agneza. Sutra ću ti pričati. Sad mi se ne da. - A što ti se da? - Malo se stiskati s tobom. - Da? Sad si se napalio na one babe u domu, pa sam ti i ja dobra? - Ma bolja si od njih petsto puta. Ono su stvarno babe. Ti si još mačka. - Pa hvala ti. Možeš me malo izmasirati. To je to. Još uvijek je bilo nade da i Đuro nešto pritegne, makar i vlastitu ženu. I dok se noć razbludno vukla za Đuru i Mišu, tri su starice počivale u svojim hladnim grobovima. No nasilnim smrtima u ovom rekordnom tjednu još uvijek nije bio kraj… Sljedećeg dana Đuro i Mišo čuli su se samo telefonski. Uzeli su malo intelektualnog dopusta, da srede misli. Slučaj Kelekićki prilično je zapeo. Trojku više nisu mogli dirati bez ikakvih dokaza. A uostalom, možda i nisu krivi. Ubojstvo iz staračkog doma proširilo im je horizonte, pokazalo da motivi mogu biti najrazličitije vrste. Nije uvijek stvar u novcu. A ako jest, tad se ubojica prilično potrudi da sakrije svoje tragove. Zločini trenutka, zločini iz strasti bili su najočitiji. Počinjeni u trenucima očaja, bijesa, teško su se mogli zakamuf lirati. Mišo je dan proveo u kancelariji sređujući papirologiju i baveći se izjavom stare Agneze, a Đuro je radosno kuhao i pospremao, osjećajući nov priliv energije i životnog elana zbog jučerašnje gimnastike. Idućeg jutra Đuru posjeti susjeda Dragica. - Dakle, ništa novog, sused? - Nešto ima. Riješili smo barem jedno ubojstvo. - Ovo naše?! - A, ne. Nešto sasvim deseto. - Dobro, ne pitam. A riješili ste i krađe po groblju, ne? - Da. Odahnuo sam kad smo našli malog Juru. - Ma zamislite vi našu Okanekicu! Kao, ništa ona ne zna, jadnica, a sin joj je član uhodane gangsterke organizacije! - No, nisu bili baš toliko uhodani. Naivna dječurlija. Misle da su nevidljivi. - I kud baš u moj frižider! - To je valjda friško pribavio, pa još nije uspio transportirati u gorice. - A poslije se tu muvala policija, pa je ostavio unutra. Tko zna što je već

sve prošlo kroz moj frižider! - Moguće, moguće. Nije bio zaključan kao ormari. Idealno skrovište. - Prokleta balavurdija! Čovjek se muči, živiš, umreš i onda da ti neki balavac ukrade i onu zadnju počast koju su ti tvoji priuštili! - Da, ti Okaneki nemaju nikakvog odgoja. - Jadna je postala ova naša zgrada. Nekad su tu stanovali samo fini ljudi. Kakve krađe, kakva ubojstva! Otkad su se doselili ovi novi, više se čovjek ne osjeća siguran. - Da, baš nezgodno koliko je toga spopalo našu zgradu zadnjih dana! - Naši stari stanari, koji su nešto vrijedili, polako odlaze, mi starimo… Evo, Batek kreće za Australiju, u novi život. Baš mu zavidim. - Ja i ne, ne sviđa mi se klima. - Ma ni meni. Ali željna sam neke promjene malo. - Nisam znao da se sele dok nismo došli k njemu službeno. - Ni ja. Nitko nije znao. Žena mu je tako naglo otputovala… - Vi ste se znali s njom? - Ne baš. Nekad smo, zapravo, znale popiti kavu, kad smo još obje radile. A u zadnje vrijeme, pa čuli ste, nije bila baš pri sebi. Čujem da je bila na tabletama. Za živce. - Čudno da se onda Batek odlučio da je vuče čak do Australije. - Možda misli da joj treba promjena. Možda se preporodi u stranom kraju. A možda imaju i bolje lijekove. U svakom slučaju, teško je s takvom osobom. A bili su bogati. Zamislite, u Dubrovniku imati kuću! - To sad Batek prodaje, čujem… - Da. I ovaj stan. - Jedino gorice ostavlja. Ne mili mu se do kraja rastrgati veze sa zagorskim krajem. Nekima je Bog zbilja lijepo dao. - Pa nije ni vama loše, suseda. Imate krasan stan, svoj mir, kćer… - Svoj mir, to jedino. A kći, znate već. Mladi gledaju svoja posla. Ne zanimamo ih mi stari. - To je istina. Osim ako nešto ne trebaju. - Točno. Za to smo uvijek dobri. Ali što bismo mi bez svoje djece. To je sve što, na kraju krajeva, ostaje iza nas. - Da… - Nego, sused, jeste bili preko, u četrnaestici, kod Viktorije Žugec? - Jesmo, živa je i zdrava. - No hvala Bogu. Baš sam neki dan bila kod Rodekice na kavi, pa smo tako razgovarale… Neće valjda i nju netko… kako vi kažete, koknuti. - Pa to bi bilo preočito. - Možda bi značilo da se radi o nekom luđaku. Nekom koga je baka uvijek mlatila, pa se tako osvećuje svim staricama ovoga svijeta. - I to je teorija. Ako dočujete za koga takvog, javite. Ipak mislim da su naše Kelekićke znale nešto što nisu trebale. Prva je saznala Barica, pa je onda rekla Danici… Pa je onda netko na brzinu maknuo Baricu i za njom Danicu dok ne stigne nekome ispričati. - Da, bile su strašno lajave. - Ne liči mi to na našega Majnarića nekako. - Istina, sused. On je ipak prefini gospon za to. Zločin nam daje sliku i o zločincu, ne? - O, vidim da ste dobro upućeni. - Čitam malo krimiće, nisam ni ja

pala s kruške. - Pa što vi mislite o svemu tome? - Slažem se s vama. Morale su nešto znati. Svi u zgradi znaju da su lajave. Da je ubijena samo Barica, jasno da bi Danica odmah razjapila usta. - Čekajte, čekajte… Dobro ste to rekli. Svi u zgradi su znali… A nikog drugog nisu ni imale… Znači, ipak bi to bio netko odavde, netko od nas – Đuro je naglo pogleda. Ona raširi oči preneraženo. - Istina, tko bi drugi znao da su lajave. Na primjer, ako je vidjela dolje nekoga kako krade auto, taj sigurno ne bi znao da ona ima gore sestru. Pratio bi je i… - Pa ipak, kad velite da bi je pratio, ostaje pitanje kud je to ona izašla u to doba po mraku? S tim da Okanekičini klinci tvrde da je netko išao za njom i da se nije na to obazirala. - Možda joj je taj držao uperen pištolj u leđa i zapovjedio joj da hoda. - No, ne baš pištolj, ali, otkud bi taj znao da ona ima i sestru? - Možda mu je zaprijetila da je sve već rekla sestri i da će ta sestra… - Zašto bi se uopće vraćala gore? Taj bi je sredio odmah. Ne bi imala ni prilike reći sestri. - To bi ona samo tako rekla, da ga preplaši. Pa je onda Danica ubijena bez razloga. - Sumnjam u to, zbog onoga što je vama rekla kad je uzbuđena odlazila van. Znači da je već s tom svojom spoznajom bila u stanu. - Pa zašto ju je onda ubojica pustio? Mogla je isto tako nazvati i policiju. - Velite da je bila pohlepna za novcem. Možda ga je ucijenila, možda joj je obećao nešto staviti u džep ako bude tiho. Pa ih je onda, za svaki slučaj, obje ušutkao. - Da, nije vjerovao da bi držale jezik za zubima. - Da vidimo što bi to ona mogla vidjeti… Idući do dućana uhodanim stazama… - Nešto putom… - Ili na stubištu. - Ili je bila kod nekog na kavi, mada sumnjam. A i mi po zgradi nemamo mračnih tajni. - Da nemamo? - Ah, da. Više se ništa ne zna. Sve je naopačke… - Možda je čula neki razgovor… Svakako, usmjerit ću sad svoju snagu na tu stranu – zaključi Đuro. – Malo ste mi otvorili oči. Nikad nisam ni vjerovao da su ubojice naš Majnarić i kompanija. Uto zazvoni telefon. Đuro podigne slušalicu. - O, bok, Mišo! Da? Molim?! Nemoguće! Pa to nije normalno! Dolaziš? Aha, tvoji su već tamo? Idem i ja sad, čekam te. Ma idem. Ovo je šok! Moje ideje padaju u vodu! Ajde, žuri se! On preneraženo spusti slušalicu. - Što je, sused Đuro? – zabrinuto ga je promatrala Dragica. - Naša susjeda, Viktorija Žugec… Pronađena je mrtva. Zadavljena Sad je na redu bila zgrada broj četrnaest. Sve je vrvjelo od policajaca. Đuro uđe u stan. Pozdravi se s dečkima. Nitko nije reagirao na njegovu pojavu. Gotovo da su i smetnuli s uma da je on u penziji. - Što je bilo, Igore? – upita on postarijeg policajca u uniformi. - Žena je nađena mrtva, zadavljena. - Tko ju je našao?

- Susjedi, muž i žena. - Da? Kako to? - Došli su je posjetiti. Prijatelji njezine kćeri. - One koja je u Njemačkoj? - Da. - I tako su brižni? - Očito. Tijelo Viktorije Žugec ležalo je u dnevnoj sobi, prekriveno. Đuro ga nije imao potrebe zagledavati. Ionako će forenzičari obaviti svoje. Uto stigne i Mišo. - Mjesta, mjesta – raskrči on prolaz. – A, tu si – obrati se Đuri. - Dakle, zadavljena. E, sad je s tvojom trojkom kraj! - Kao prvo, nije moja trojka, kao drugo, nisi li rekao da je i Kelekićku na livadi pronašao neki par? - Što, još jedan par? - Tu su preko, kod susjede. Muž i žena iz osmice. Susjedi – dometne jedan od policajaca. - Što rade kod susjeda?! – zagrmi Mišo. - Pa, tako, poznaju se, pa čekaju vas. - Ovo nije normalno! Ova vaša Trakošćanska je ukleta! Ima li tu netko da nije umiješan u ova sranja?! Ajde, Đuro, da vidimo taj par! Pođu preko. Pokucaju i uđu na vrata Denisa Novaka. U kuhinji je sjedilo četvero ljudi. Dva para. - Dobar dan – odmjeri ih Mišo. Đuro ga upitno pogleda. Mišo mu na brzinu da znak. To nisu bili parovi iz priče o Kelekićkama. - Tko je od vas pronašao ubijenu Viktoriju? – nastavi Mišo. - Mi – ustane par s desne strane stola. - Sjednite samo. Da čujemo, redom. Đuri se činilo da je Mišo malo pregrub, ali razumio je da je već totalno iznerviran svim ovim događanjima, svim ovim gadostima. Tako nešto u Varaždinu se nije vidjelo već deset godina. Ma što deset godina, nikad, zapravo! Par počne svoju priču. - Mi smo tu iz osmice – reče žena. – Iz Trakošćanske osam. Brdar Maja i Vinko. Ja sam dugogodišnja Stelina prijateljica. Mislim, Stela je kći gospođe Vikice. Đuro se čudio što ih ne poznaje. Valjda su ovdje tek odnedavno. - Dobro, dalje? – upita Mišo. - Pa tako, mi je dođemo ponekad posjetiti, ja se čujem sa Stelom, pa me ona zamoli… Danas smo došli i zvonili, ali nije otvarala. - U koliko sati? – upita Đuro. - Oko jedanaest. Zvali smo je oko deset i rekla je da nas čeka. Nije otvarala, makar je znala da dolazimo. Onda sam uhvatila za kvaku, mislila sam da joj je pozlilo. Ušli smo i našli je u sobi. Prvo smo mislili da ima infarkt… – tu pogleda muža. – Moj muž vozi kola Hitne pomoći pa se razumije u to. Radio je noćnu. Vidio je odmah da je plava oko vrata. - A što vi radite? - Trenutno sam bez posla. - Možda vam je Stela obećala stan za vašu brigu? - E tako nećemo razgovarati – ubaci se muž. – Mi smo spremni pomoći i surađivati s vama, ali optuživati nas nećete! - A i znate da je stan već prodala onima koji otkupljuju, Majnariću i ovim drugima. Cijela Trakošćanska to već zna – doda žena.

- Imala je ona još jedan stan – javi se Đuro. - Da smo znali, ne bismo ni dolazili – žena će uvrijeđeno. - Jasno da ne nasljeđujemo ništa! Došli smo samo na kavu, jer se ja sa Stelom znam odmalena! - Dobro, dobro – ublaži se malo Mišo. – Što je dalje bilo? - Vinko joj je opipao puls i ustanovio da je sigurno zadavljena, pa smo pozvali policiju. - Kako to „sigurno“? - Pa kad se ovih dana to kod nas događa… Onda su policajci rekli da moramo vas čekati, pa smo pitali možemo li biti tu, kod Denisa, to su nam isto prijatelji, da ne čekamo na hodniku. - I nikog niste vidjeli, ništa niste čuli, ni o čemu nemate pojma?! - Pa, nemamo… - Jeste sreli koga na stubištu? – upita Đuro. - Pa jesmo neke ljude, ali ne poznamo ove stanare tu. - Koje ljude? – inzistirao je Đuro. - Pa nekog starijeg čovjeka i nekog klinca. - Koliko je taj klinac imao godina? - Pa valjda oko osam, jel’da, Vinko? - A stariji? - Pa oko šezdeset. - Više-manje – doda Vinko. - Kako je taj izgledao? – zanimalo je sad i Mišu. – Otmjen gospodin? – vidi se da je Mišo ponovno pucao na trojku. - Ne baš. Srednje visine, sasvim normalne građe. U kaputu i šalu. Sa šeširom. - Onda, kako nije bio otmjen? - Ma bio je to običan šešir, ništa posebno. I stari kaput. - Jeste mu zapamtili lice? - Pa i ne baš – reče žena. Vinko također odmahne glavom. - Dajte još napišite adresu pa ste slobodni, dok vas opet ne pozovemo. - Još ćete nas zvati? - Moguće. Mišo i Đuro vrate se u stan Viktorije Žugec. Tijelo je već bilo izneseno, forenzičari su svoje obavili. Mišo izda naredbe: – Hoću da pročešljate svakog tko je ulazio ili izlazio iz zgrade u proteklih sat vremena, pogotovo starije koji imaju šešire. Ispitajte i je li tko bio u kakvom posjetu, iznosio smeće, šetao mačku, sve, baš sve! Jasno?! – Jasno, šefe – odgovore podređeni. - Ja ću još malo pronjuškati po stanu. On i Đuro sjednu u kuhinju. - Znači, stariji čovjek sa šeširom. Takvih je puna zgrada – konstatira Đuro. - Naši su na terenu, ne daj Bože da im netko promakne. I nisu svi u penziji kao ti. Normalni ljudi ujutro rade. Ne šeće ih se puno sa šeširom po zgradi. - I to je istina. - Makar se kod vas iz Trakošćanske nikad ne zna. Sve sami luđaci. - U tvojoj deseterokatnici su same opatice. - Pustimo sad gluposti. Očito je, vraćamo se na trojstvo. - Ali ovo bi ipak bilo preočito. Ipak sam uvjeren da im netko namješta. - A ovaj vozač Hitne ti nije sumnjiv? Možda ga je poslao Majnarić. - Pa to bi zaista bilo previše blesavo. Nakon što se zna da još uvijek radi Nastavak na sljedećoj stranici >

22 Roman mo na Kelekićkama. - Možda im je to obrana. Da nas zavaraju. Da ih skinemo s repertoara zbog prevelike očiglednosti. Nego, kako to misliš, da im namješta? - Razgovarao sam malo s Dragicom. Sve mi se čini da je Barica Kelekić nešto vidjela, ucijenila ubojicu ili joj je pak nešto obećao, a onda je dokrajčena zajedno sa sestrom. Jer su imale prevelika usta. A to smo znali mi u zgradi. - Opet ta tvoja zgrada. A ova ovdje? - To bi onda učinio ubojica da prebaci loptu ponovno na trojku. Vidiš da su to sirovi zločini. Nemoj mi reći da Majnarić i ekipa ne bi mogli smisliti nešto pametnije. - Ne znam više što da mislim. Njuškaj ti i dalje, dobro ti ide, ali od praznih teorija dosad nismo imali ništa. - Daj ti još malo detaljnije ispitaj ove naše Brdare. Možda su ipak zapazili nešto čega se sad ne mogu sjetiti. - Sutra ću ih pozvati u postaju, misliš da to nisam i sâm namjeravao? Nego, ja se sad vraćam, ne da mi se razgovarati više po tim vašim zgradama. Pročitat ću izvješća kad ih dečki donesu. Idemo stari, popij doma pivce za živce i za mene. Ja se gušim u poslu. - Kako je ona tvoja, iz staračkog doma? - Konobarica? – licem mu se razlije osmijeh. – Super. To me još drži na nogama. Uskoro, inspektori izađu iz zgrade. Đuro ode kući, a Mišo se vrati u postaju da se uhvati posla. Sutradan za Đuru nije bilo posla. Barem ne onoga konkretnog. Jer mozak mu je radio tristo na sat. Cijelo vrijeme imao je osjećaj da mu je nešto promaklo, nešto očito, nešto što mu se nalazi tik pred nosom. U trojku više nije sumnjao, iako ih nije ni do kraja isključivao. Ali ako iz toga nešto bude, to će svojim metodama lakše iščačkati Mišo. Njemu se činilo da rješenje leži ovdje, u Trakošćanskoj, ako ne i u samoj njegovoj zgradi. Koja se u zadnje vrijeme pokazala u sasvim novom svjetlu. Prije je ovaj kvart smatrao mirnim i sigurnim. A sad sve ovo! Leglo zločina! Novine su pune njegove zgrade i ulice. Na internetu je dovoljno upisati Trakošćanska pa da se pojavi cijeli kup linkova prepunih riječi kao što su smrt, ubojstvo, zločin. To mu je, jasno, ispričao njegov sin, jer on sam nije bio poklonik kompjutera. Pripadao je staroj gardi. Mozak i ruke. Sin je, naravno, svime ovime bio i više nego oduševljen. Senzacionalno! Najradije bi se vratio doma! Da uživo prisustvuje spektaklu! Ma nemoj! Đuri se sve činilo da to u stvari polako puca njegova veza sa ženicom, pa izmišlja kojekakve glupe razloge. I opravdanja. Ti mladi su toliko glupi! Razoriti brak i sve što si stvorio zbog nekakve prolazne afere! A ako se afera na kraju i razvije u nešto dublje, na kraju dođeš na isto. Opet imaš ženu koju doma gledaš u kojekakvim izdanjima i koja više nije friško zaljubljena u tebe, opet težiš laganim promjenama i zagledavaš se uokolo za dobrim nogama, opet si tamo gdje si bio i prije. Rastava se nikako ne isplati. A danas su zbog svake svađe odmah na sudu. Glupost! Pretrpi malo, pričekaj, ohladi hormone i sve će opet biti dobro. Da ti je žena toliko loša, ne bi je ni oženio. A na kraju se sve pokažu slične. Kao i svi muškarci. Ne, Đuro nikad nije pomišljao na rastavu. I sasvim mu je lijepo bilo svih ovih godinica. A ako je baš i neki put uletjelo nešto sa strane, nije se baš objeručke branio. No to je bilo rijetko. Možda je i Adela njemu smjestila koji put, no o tome nije želio ništa znati. Što ne znaš, to ne boli. Valjda će i ovaj njegov mali doći k pameti. Očitao mu je dobru bukvicu. Ali kod djece je to tako – kroz jedno uho unutra, kroz drugo van. Za njih su starci glupi i staromodni, nemaju pojma o ljuba-

Regionalni tjednik || 4. rujna 2019., br. 157 vi, a kamoli o seksu. Ah, nadajmo se najboljem, zaključi Đuro. U popodnevnim satima nazove Mišo. – Bok! Radiš li išta? – Radim. Kuham, perem, pospremam. – E, nikad ništa od tebe! Evo, ja tu cijeli dan ispitujem kojekakve sumnjivce, dok ti lijepo planduješ. – Da? Ima novosti? – Stižem do tebe, oko šest. Operi dotad suđe. – Jasno. – Vidimo se. Đuro i Adela poručali su odličan pileći saft s grožđicama i mljevenim bademima, Đurin specijalitet. Đuro je zatim oprao suđe, a Adela je otišla prileći. Iscrpljujući dan na poslu, a i ne želi se nametati prilikom policijskih razgovora. Đuro će joj ionako sve kasnije ispričati. Osim toga, smeta joj i dim. Prestala je pušiti prije petnaest godina, ali očigledno je cigarete još uvijek mame. Đuro ode u dućan i kupi šest piva. U deset do šest pristavi i najveću džezvu za kavu. Adela proviri u kuhinju, već u pidžami. - Oho, tu se sprema prava pijanka? - Bolje da se opskrbim nego da mi fali. A ti si već berajt za krevet? - Je, glava me boli. Onaj idiot na poslu digao mi je tlak. - Pa dobro, ti se samo fino zatvori u sobu da ti ne dimimo, popij tableticu i uživaj. - Ionako vam nisam mislila smetati – nasmije se Adela. Točno u šest pojavi se i Mišo. - Bogme, točan si k’o vurica. - Rekli smo u šest, ne? U osam već imam drugi dogovor. - S onom svojom? - Da, s onom svojom. A gdje je ona tvoja? - U sobi leži. Boli je glava. - Nadrapao si, stari. Čim to počne… to ti je gotovo. - Ne gruvaj gluposti. Ne boli je stalno. Još ti je ona vrlo mlađahna. - Nego, daj to pivce, pa da čuješ novosti. Đuro natoči kavu u velike šalice za kakao i otvori svakome pivo. Zapale cigarete. - Da čujem sad. Sve po redu. - Evo, ovako. Ujutro sam odmah pozvao Brdare u postaju. Želio sam izvući točan opis tog tipa sa šeširom. Jer moji su pročešljali cijelu zgradu i niti jedan stanar sa šeširom nije izlazio tog jutra. Uostalom, šešire nose samo trojica penzionera, koji tog dana nisu promolili nos van. - Posjeti? - Nitko nikog nije posjećivao tog jutra. A većina ljudi bila je na poslu. - Znači, svi oni koji su bili kod kuće ne dolaze u obzir? - Apsolutno. A to našem klobučaru daje na važnosti. - Jasno, jasno. - Dakle, pozovem ti ja Brdare i ponovim s njima sve po redu. Što su vidjeli, u koliko sati, kako je čovjek izgledao, boja kaputa i šešira… - I? - Žena misli da je kaput siv, a šešir crn. Muž misli da su i kaput i šešir sivi. Slažu se da je bio srednjeg rasta, uspravnog hoda, stariji, ali pri punoj snazi. - Uspravnog hoda… To mi je poznato. Jedan uspravnog hoda slijedio je i Baricu na livadi. Zato su klinci izjavili da je puno mlađi.

- Pa valjda, u kontrastu s Baričinim hodom… - Da, Barica je hodala dosta pogrbljeno. A osim toga, bio je mrak i gadno vrijeme. - Da. Dakle, taj sa šeširom spuštao se stubištem prema dolje. Sreli su ga na prvom katu. Čak je nešto i promrmljao, kao pozdrav. - Da se pričini bezazlenim stanarom. - Sad, dalje, ženi se činilo da ima brkove, muž misli da je to bila samo sjena od šešira. - Što nam opet govori da je glavu držao lagano spuštenu, da ga se ne prepozna. - To sigurno. - Možda mu je taj bljedunjavi pozdrav automatski izletio jer je prepoznao Brdare. - Znači, proširujemo poprište i na Trakošćansku osam? - Ne mora značiti. Mi se tu svi znamo iz viđenja. Vidiš, tu kod nas zgrade se dijele po bojama. Ove naše četiri žute, pa tri crvene, pa plave i jedna siva. Kad su moji klinci bili mali, tu su se vodili pravi ratovi. Žute i crvene još su se nekako podnosile, ali plave zgrade i ta siva, s njima su stalno bili na ratnoj nozi. - Da, i? - Pa mislim, mi iz žutih se onako, po prilici, svi poznajemo. - Ma milina. Dakle, tvrdiš da je ubojica iz žutih, a? Zašto ne bi bio, na primjer, iz sive? - Zato jer Barica na putu do dućana prolazi samo kraj žutih zgrada. Dalje izlazi na glavnu cestu ako ide do Konzuma ili do grada. To više ne računam. Mislim da je vidjela nešto upravo ovdje, u našem malom potkvartu. Da, točno. I mislim da je ubojica iz žutih zgrada. - Pa i tvoj Majnarić je Žućo. - Dobro, daj ti prvo reci meni sve do kraja. Što je dalje bilo s Brdarima? - Ništa, to je sve, poslije sam ih otpustio. No važno je da se ipak netko izvana ušetao i zadavio je. - Svi su znali da je i ona prodala stan Majnariću i kompaniji… - Opet ti i tvoja teorija urote protiv uvaženog trojstva! - Ne mislim na urotu, prije na skretanje pažnje… Dobra prilika da se sumnja prebaci na drugoga nakon ubojstva Kelekićki. Koje je već imalo neku svoju određenu svrhu. - Velim, nije ti loša teorija, kopaj i dalje. A ja ću za to vrijeme po svom. - Tako i treba. Pustiti pipce na sve strane. Znači, Brdare si otpustio, dalje? - Dalje su otišli doma. Ali sam za danas pozvao i onaj drugi par, one koji su na livadi našli Kelekićku. - E, to me zanima. Sve po redu. - Pa eto, tip ima trideset i devet godina, a mala dvadeset i tri. - I što su radili na livadi u to doba? - Prvo su nešto glumatali o tome da su bili u šetnji i slično, zatim da su išli do Tri mrtvaca, pa onda da su htjeli biti malo sami… - Ma nemoj! - Sve dok im nisam iskopao dosjee. To ti je jedan izvanbračni par, imaju čak i dijete, zajedno su već šest godina, vole se kao pas i mačka. I pazi, jasno, nekoliko puta privedeni zbog zloupotrebe droge. Tip je čak i odležao jedno tri mjeseca, a mala je i sad na uvjetnoj. Jedno vrijeme su živjeli zajedno, pa malo kod njega, pa malo kod nje, sad su opet kod njega. Pogodi gdje! Baš tu u Trakošćanskoj. Ali u plavoj zgradi. Sedmici. - Kako se zovu?

- Adrijana Galović i Vjekoslav Molnar. - Njih ne poznam. - Kad su iz plave. Dakle, odmah je postalo jasno da su na livadu išli nešto potegnuti. Da ih njegova mamica ne skuži. - Normalno, kud nego na livadu. - I to u najcrnji mrak. Dakle, na kraju su priznali da su išli popušiti džoint. - Ako to priznaju, onda znaš da se radi o nečem težem. - Da. No to me ne zanima. Ipak sam ih dobro prišarafio. Za slučaj da nisu koknuli staru zbog novčanika. Narkomani su spremni na sve. - Da, mogli su pomisliti da su je samo onesvijestili, pa su se preplašili kad su vidjeli da se ne miče i ipak pozvali policiju. - Ne bi ti takvi pozvali policiju. Pobjegli bi glavom bez obzira. Međutim, oni su je našli poslije pola sedam, a tvoja Dragica vidjela ju je kako odlazi malo prije šest. To tvrdi i Jura Okanek. A on ne bi lagao, jer se boji za svoju guzicu. - Istina. A osim toga, kod nje je pronađen novčanik, ne? - Da, s dvadeset kuna. Ovi bi je opelješili i za to. - Znači, ima i među narkomanima poštenih građana... - Sad tvrde da su na liječenju.Više se ne pikaju. Sad su na heptanonima. - Ma bravo. - Sve u svemu, mast sam im vadio. Ali, ništa drugo nisu vidjeli. Gotovo su se popiknuli na staru i odmah su pozvali policiju. Čekali su tamo, dali izjave, tad ih je u postaji ispitao kolega. Ja sam tad samo kratko s njima razgovarao. Ništa sumnjivoga. Ali eto, sve ti se vrti oko Trakošćanske. - Znači, među parovima ništa sumnjivoga... - Ništa. - Što izvodi naša Agnezica? - U pritvoru je. Jede k’o luda. Ima sa sobom i kosti morskog psa. Valjda se nada da će iz ludnice za koju godinicu izaći u cvijetu mladosti. - Odlično. Što priča? - Nije joj žao, to se moralo učiniti, nije šteta za takvu prostakušu kakva je bila Vera, njezinim žilama teče plava krv i slične bedastoće. Zrela za ludnicu. - Pa i nije za zatvor u tim godinama. - Nijedan sudac neće je poslati u zatvor, budi u to siguran. Izgleda k’o smrt na dopustu. Mala, suha, sva izborana. - Čekaj samo dok popije svoju kuru. - To da. Možda i ja nabavim jedan pakung. Ali kako vidim, zasad nema efekta. - Probaj onda s Tibetancima. - Pa znaš da meditiram u zadnje vrijeme? - Opa! I kako ti ide? - Opušta me. Ne šizim više toliko. - Kako dugo to meditiraš? - Pa, već četiri dana. - A, to je! To te mala naučila! - Pa da znaš da je strašna. Ima odlično tijelo. A zapravo ima četrdeset i pet godina. - Ne bih joj dao, iskreno. - Dobro se drži. - Ti si se, Miško, zatelebao u malu. Vidim ja to po tvojoj meditaciji. - Pa što? Ne smije se? - Samo naprijed! Zavidim ti. - I ja tebi. Imaš najbolji brak koji sam ikad vidio. A nisi na lancu. - Ne tužim se. Nego, ima još nešto u vezi ovog? - Ništa. Sutra krećem ponovno u razgovore s trojkom. Opet redom. Sad malo strože. Ali sad više ni nji-

ma nije svejedno. Vide što se zbiva. Obruč se steže… Ideš opet sa mnom? - Ovaj put ne. Sad će biti gusto. Možda su se već raspitali za mene. Pa saznali da sam u penziji. Neću nakopati probleme na vrat našem Šipeku. - Istina je. Taj je sav u jednoj vodi. Vidi on da sam se namjerio na trojku, ali ne može si pomoći. Sve u interesu postupka. Nego, možeš sa mnom do Majnarića, on ionako zna da nisi aktivan. Zadnji put nije imao ništa protiv. - Ma ne bih. Osjećam da je to pogrešan smjer. Ne želim čovjeka uzurpirati bez veze. - Ne želiš se zamjeriti dragom doktoru. - Ma možda obavim s njim jedan privatan razgovor, onako više dobrosusjedski. - Samo ti obavljaj, a ja ću lijepo službeno. Daj, otvaraj još po jednu, pa da se pakiram polako. Đuro donese novu rundu. Obožavao je ovakve razgovore. Poluslužbene, poluležerne, a ipak konstruktivne. Mnoge su slučajeve riješili zajedno sjedeći tako uz par pivca. S običnim laicima ne možeš razgovarati na taj način. Ili zauzmu preozbiljan stav, ili se laćaju nemogućih teorija, ili se svega pomalo pribojavaju. Jedino s Adelom… Ali njoj je sve to više kao neka igra. Nek’ se dečki igraju policajaca, mamica će sve nadgledati. No ovolika količina ubojstava! To više nije nikakva igra! - I otkud kaniš krenuti s trojkom? - Direktno od Majnarića. Pozvat ću svu trojicu sutra u postaju. Jednog po jednog. Habunek na kraju. Možda ih ne stigne do kraja posavjetovati. - Ma već su ti oni razradili taktiku. Nećeš saznati ništa novo. - Pa što sada da radim? Da sve skupa pustim k vragu? Moram se nečega primiti. Ne mogu pohapsiti sve vas u Trakošćanskoj i mučiti vas dok ne priznate. Moram nekamo krenuti. Oni su mi sad jedina veza. I to čvrsta. Tri smrti, sve tri povezane s prodajom stanova. - Dobro, samo ti sve ispitaj, nek’ nigdje ne ostane lufta. - Ma hvala ti. Ti, dakle, švrljaj tu po svojim ubilačkim susjedima, pa se možda nešto pokaže. - Ja ti već imam onaj osjećaj… Ono u trbuhu, zapravo u grudima… Kao kad se ne možeš sjetiti imena nekog glumca, a na vrhu jezika ti je. E, pa sad, onaj trenutak prije nego što ćeš konačno bubnuti to ime i shvatiti kako si bio glup kad se nisi mogao sjetiti nešto tako očito… - Možda da i ti, stari, malo odmeditiraš… - Pa da se naglo prosvijetlim, ha? - Nije naodmet. Meni padaju razne ideje za vrijeme meditacije… - Onda se ti dosjeti! Ja ti više volim lagane šetnjice. Zadrvenio bih se meditirajući. Šetnja ti je isto meditacija. Meditacija u pokretu. - To stoji. Zaboravljam na tvoje stare kosti. Idem ti ja sad polako. Što ćeš ti raditi? - Imam u pola devet odličan film, pa ću si pred televizor lijepo donijeti ostatak safta, jesti, gledati i uživati. - Ne zavidim ti, stari, samo se ti širi. Mene čeka drugačija rekreacija. - Kada dođeš u moje godine, i tebi će to biti vrhunac zabave. - Nadam se da ne. Onda, O. K. Javit ću ti sutra kako su prošli razgovori. - Pa svrati opet do mene.

INES HRAIN (1967, Zagreb) pripada novijoj generaciji hrvatskih pisaca i na književnoj sceni prisutna je više od deset godina. Piše romane (Najdeblja, Kolagen, Sjajni je bal, Pusti otok, Švedska grenčica), urbanog, modernog i prepoznatljivog stila, koje je čitalačka publika sjajno prihvatila. Po zanimanju je diplomirana učiteljica te je autorica brojnih dramskih tekstova za djecu.

- Ne bih opet. Pogledaj kako smo ti Adelici zadimili. - Ma njoj ti to paše. Tamo u sobi srče dim kroz ključanicu. Dođi samo, nema straha. - Moguće, nazvat ću te. On kucne na odlasku i o vrata sobe. - Bok, Adela! - Bok, Mišo, bok! – začuje se pozdrav iz kreveta. Tako je završio još jedan dan tapkanja u mjestu. Đuro ode u sobu. - Jeste se sve dogovorili? - Jesmo. Još te boli glava? - Od ovog vašeg dima još i više. - Jesi popila tabletu? - Još ne djeluje. - Bude. - Mišo nije još nikoga uhapsio? - Ne mičemo se s mjesta. - Požurite vi malo, možda vaš ubojica već odmjerava sljedeću žrtvu dok vi tu bančite bez posla. Đuro se malo trgne. I to je moguće. Zbilja, taj krug bi se mogao i širiti. Ubijati je sad lako, nakon što je već tri puta probao. Ili i više puta! Svejedno mu je ide li u zatvor zbog tri ili pet ubojstava. Možda je još netko nešto vidio ili načuo, pa će srediti i njega! Ovo već postaje opasno. A tik pred njegovim vratima… - Adela, odsada da te nisam vidio otključanu! I ne skići se sad okolo po frizerkama! Na posao i doma, jasno? - Moj mačo men! - Ovo više nije šala. Vidiš da je netko poživinčio. - Možda čak uzmem i godišnji, valjda me hvata nekakva gripa. - Pazi, nisi ni u stanu sigurna, zatvaraj prozore i vrata… - Pa ti si lud. Ipak nije tako strašno. Ali odgovara mi ta tvoja briga. Nego, ti lijepo ostani tjedan dana sa mnom doma i čuvaj me i njeguj. - Ja sam uglavnom doma. Moram još samo obaviti par sitnica. Osjećam da sam blizu. - Kako si smrtno ozbiljan. - Budeš jela još safta i makarona? - Ne, nemam ti apetita. Đuro se nasmije zadovoljno. - Eto, barem nekako da te usrećim – zaključi Adela. – Kad znam da si požderuh! Mišo se nije javljao. Predvečer, Đuro ga nazove na mobitel. - Ej, gdje si, što si? - Ma pusti me k vragu, Habunek je u Rijeci na službenom putu, Majnarić je popodne imao važnu operaciju, razgovarao sam samo s Vincetićem. Baš sam te i mislio nazvati. - Došao je u postaju? - Da. Još prijepodne. - I? - Što „i“? Znaš već. U vrijeme ubojstva Žugecove bio je na poslu, ima i svjedoke, a ono prije, znaš. Masirao se s Majnarićem. Sad je tek uvjeren da im netko namješta, i to njemu osobno. Jer smatra da se on ipak zamjerio najvećem broju ljudi. Habunek samo radi svoj posao, Majnarić je doktor, a on je biznismen. A biznismeni moraju izgurati konkurenciju. I bla, bla, bla, bla. - Ništa nisi saznao? - Normalno da ne. Iskreno, čak mi ni ne djeluje kriv. Zanimalo ga je jesmo li razgovarali s onom dvojicom, njegovim šogorom i Severom. Makar, tvrdi da je šogor u zadnje vrijeme presladak. - Sestrica mu je uvalila lovu, a i boji se da nije pod kakvom prismotrom. - To. Uglavnom, ništa od našeg Vincetića. Poziva te na špek. - Da? Već trčim. - Veli da mu dođemo javiti kad sve bude gotovo. Sav je na iglama. Ne može spavati. Opet ga bude presjeklo. Zaista, pitao je za tebe: „Gdje vam je kolega?“ - Pozdravi ga drugi put. - Imaš dara za srepljivanje s velikim facama. - Urođenog. Zovi onda ako bude kakvih novosti. - Sutra sam kod tebe. Opet oko šest? - Odlično. - Vidimo se. Nastavak u sljedećem broju

4. rujna 2019., br. 157 || Regionalni tjednik

Puls grada

24 AUTOsti

Regionalni tjednik || 4. rujna 2019., br. 157

FORD PICKUP TRUCK EMOJI STIŽE NA MOBILNE TELEFONE S milijardama emojija koje se svakodnevno šalju i gotovo svaki način prijevoza uključujući automobile, skutere, brodove, svemirske letjelice i žičare uvršteni su među 3.000 odobrenih ikona, obožavatelji kamiona primijetili su sjajni propust: Nema kamioneta. Ford je odlučio da je vrijeme da nešto poduzme u vezi s tim i slavi Svjetski dan emotikona debiom Truck Emoji-a. “Kada su kupci počeli zahtijevati Pickip Truck

emoji, zbog naše želje za kontinuiranom inovacijom morali smo to ostvariti”, rekao je Todd Eckert, Ford truck group marketing manager. Godine 2018. Ford je podnio prijedlog konzorciju Unicode - organizaciji

koja pregledava i odobrava prijedloge za nove emojije - kako bi svugdje dodali Pickup Truck Emoji. Sada je Pickip Truck emoji ušao u uži izbor kao kandidat za uključivanje u buduću verziju Unicode-a. Ako Pickup Truck Emoji bude odobren početkom 2020. godine, dizajn će biti prilagođen svim mobilnim platformama kako bi se zadovoljile potrebe kupaca - od stručnjaka do aktivnih obitelji i drugih ljubitelja emojija.

VREMEPLOV

8. rujna 1986. Nastavljajući enormnu ekspanziju u ‘70-im i ranim ‘80-im godinama Nissan Motor Company Ltd. otvara tvornicu u Sunderlandu. To je prva tvornica nekog japanskog proizvođača u Europi. Nissan je osnovan 1933. godine i specijaliziran je za proizvodnju srednje velikih automobila. Nissan je tvornice otvorio u Australiji, Peruu, Meksiku, SAD i Njemačkoj. Prodaja po top modelima u srpnju 2019. model

količina

udio, %

Škoda Octavia

460

7,41%

Opel Corsa

240

3,86%

Volkswagen Golf

226

3,64%

Suzuki Vitara

213

3,43%

Opel Crossland X

201

3,24%

Dacia Duster

174

2,80%

Fiat 500

162

2,61%

Opel Astra

159

2,56%

Dacia Sandero

144

2,32%

Suzuki SX4

131

2,11%

Renault Clio

118

1,90%

Volkswagen Polo

118

1,90%

Volkswagen Passat

117

1,88%

Volkswagen Tiguan

105

1,69%

Renault Captur

1,53%

ostali

UKUPNO

3549 57,13% 6212

100%

Izvor: Promocija Plus

PREDSTAVLJAMO

Lexus LC Limited Ed

Novi Lexus LC Limited Edition 2020., koji će se proizvesti u ograničenom broju primjeraka, priziva profinjeniji, izgleda, koji ga čine toliko poželjnim PRIPREMIO: DALIBOR FLAJPAN FOTO: LEXUS

Dizajnerska legenda Lexus LC nakon predstavljanja prije tri godine, ove godine dodaje još jedan novitet gami predstavljanjem izvedbe Lexus LC Limited Edition za 2020. Stapanjem senzacionalnih linija LC-a s klasičnom paletom boja, ovaj novi LC, koji će se proizvesti u ograničenom broju primjeraka, priziva profinjeniji, zreliji coupe, ne odričući se suvremenih performansi, tehnologija i izgleda koji ga čine toliko poželjnim. Transformacija počinje upečatljivom bojom Terrane Khaki, ekskluzivnom bojom za ovu ograničenu

AUTOsti

4. rujna 2019., br. 157 || Regionalni tjednik

NA TESTU LJETNIH GUMA ČASOPISA AUTO BILD ALLRAD POBIJEDILA GOODYEAR EAGLE F1 ASYMMETRIC 5 Goodyearova ljetna guma Eagle F1 Asymmetric 5 pobjednica je neovisnoga testa prestižnog časopisa Auto Bild allrad na kojemu je svojim najkraćim zaustavnim putom na suhoj i mokroj podlozi suvereno savladala čitavu konkurenciju. Ocjenjivače je uvjerila i sveopćom izdržljivošću, sportskom upravljivošću te preciznošću pri upravljanju. Mjesto među najboljima guma Eagle F1

Asymmetric 5 osvojila je i u časopisima Gute Fahrt, Auto Bild i Auto Bild Sportscars i svi su pohvalili njezinu izdržljivost te označili gumu uzornom (exemplary). Odlične preporuke guma je dobila zbog svoje jedinstvene izdržljivosti pri kočenju na mokroj podlozi, a oduševljavaju i velika preciznost pri upravljanju, prvorazredna upravljivost na suhoj podlozi i izuzetan broj prijeđenih kilometara. Rezultati testova zorno pokazuju da se

Goodyearova guma Eagle F1 Asymmetric 5 ponosi širokim spektrom izdržljivosti koja vozačima ulijeva povjerenje u svim cestovnim uvjetima. Kombinacija prilagođene gumene mješavine i inovativne kontaktne površine jamstvo je da nasljednica omiljenih guma Eagle F1 Asymmetric 3 u usporedbi sa svojom prethodnicom ima kraći zaustavni put za nevjerojatna četiri posto na mokroj i čak sedam posto na suhoj podlozi.

GLOBALNI SAVEZ

CUPRA i FC Barcelona udružuju snage u globalnom partnerstvu Posebna marka vozila tvrtke SEAT udružuje snage s nogometnim klubom iz svoga rodnoga grada kao dio saveza za sljedećih pet sezona

dition 2020.

, zreliji coupe, ne odričući se suvremenih performansi, tehnologija i seriju LC-a. Nježna u svojoj dubini, istovremeno snažno dojmljiva, ova vrlo neobična nijansa zelene boje nadopunjava snažne obrise LC-a. Dvobojni naplatci od 21“ upotpunjavaju izgled koji uzdiže profil LC-a na neku sasvim novu razinu. Unutrašnjost izvedbe LC Limited Edition je podjednako upečatljiva zahvaljujući dvobojnom izgledu koji naglašava izuzetan dizajn i majstorstvo koji vladaju u svakom LC-u. Sjedala s električnim namještanjem u 10 smjerova, su presvučena anilinskom kožom, najmekšom kožom najviše dostupne kvalitete u Lexusovoj ponudi. Bogata boja Bespoke Saddle Tan je dostupna samo u ovoj ograničenoj seriji, a upotpunjava je neznatno

tamnija nijansa Alcantare na oblogama vrata koja unutrašnjosti daje dojam mekoće i poziva na ulazak. U suprotnosti sa sjedalima, tamna koža Black Amber se koristi na obruču upravljača, armaturnoj ploči, središnjoj konzoli i vratima. Smeđi šavovi povezuju tamniju kožu i sjedala povrh toga što naglašavaju nevjerojatnu preciznost svakog boda. Završni pečat za svaki Lexus LC Limited Edition 2020. je personalizirana letvica praga koja označava prirodu ograničene serije svakog automobila. Oslanjajući se na geometrijske oblike kojima se odlikuju stražnja stop svjetla, laserski rezane ploče vas, svaki put kada otvorite vrata, nježno podsjećaju na to koliko

je ovaj automobil rijedak. Ovaj LC se, u mehaničkom smislu, ne razlikuje od drugih, bilo da je riječ o LC 500, sa sjajnim odzivom – zahvaljujući 5,0-litarskom benzinskom motoru V8 i automatskom mjenjaču s 10 brzina Direct Shift ili o samopunjivoj hibridnoj izvedbi - LC 500h, prvom automobilu na svijetu s četverostupanjskim sustavom Multi Stage Hybrid System; s 3,5-litarskim benzinskim motorom V6 kombiniranim s naprednim elektromotorom. Pored istaknute boje - Terrane Khaki – ova ograničena serija je dostupna i u crnoj boji Graphite te u boji Sonic Titanium. Lexus LC 500 Limited Edition 2020. stiže u europske salone u listopadu 2019.

Marka CUPRA sklapa globalni savez s klubom FC Barcelona kako bi postala njegovim službenim automobilskim partnerom i partnerom za mobilnost. Posebna marka vozila tvrtke SEAT udružuje snage s nogometnim klubom iz svojega rodnog grada kao dio saveza za sljedećih pet sezona. Ovaj ugovor nadilazi granice tradicionalnog partnerstva i temelji se na trima strateškim stupovima. Kao prvo oba partnera potječu iz Barcelone te imaju zajedničku viziju poboljšanja imidža grada diljem svijeta. Druga je činjenica da obje strane nastoje promicati mlade talente i inovativnost. I, naposljetku, ove dvije marke dijele vrijednosti strasti, ambicije i globalne zastupljenosti. S obzirom na navedeno, savez između marki CUPRA i FC Barcelona služit će stvaranju jedinstvenih iskustava za njihove zajednice obožavatelja diljem svijeta te razvijanju projekata mobilnosti oko stadiona Camp Nou. Predsjednik uprave marke SEAT i predsjednik uprave marke CUPRA Luca de Meo te predsjednik uprave kluba FC Barcelona Josep Maria Bartomeu danas su se sastali na Camp Nouu prije „Barçine” prve domaće utakmice sezone La Lige 2019. – 2020. „Ovo ino-

vativno partnerstvo s jednim od najboljih nogometnih klubova na svijetu pokazuje našu snažnu predanost marki CUPR A i budućnosti mobilnosti u Barceloni. K tomu će udruživanje snaga s univerzalnom institucijom kao što je klub FC Barcelona, čiji je broj obožavatelja veći od 340 milijuna, podržati našu globalizacijsku strategiju”, rekao je de Meo.

Očekuje se instalacija područja izvan stadiona kako bi fanovi Barçe mogli otkriti marku Zauzvrat je predsjednik uprave kluba FC Barcelona Josep Maria Bartomeu izjavio: „Slavimo inkorporaciju marke CUPR A kao novoga službenog automobilskog partnera i partnera za mobilnost kluba FC Barcelona. Zajednički koračamo novim stazama, a one se temelje na vrijednostima koje dijelimo, primjerice zahtjevu, strasti, ambiciji i timskom radu. To je inovativan savez koji će nam omogućiti ponudu jedinstvenih iskustava svojim obožavateljima diljem svijeta,

a zahvaljujući njima također ćemo imati priliku surađivati u razvoju novih rješenja kako bi se urbana mobilnost dodatno poboljšala.”

Posebno partnerstvo

Osim što je njegov ekskluzivni službeni automobilski partner i partner za mobilnost, marka CUPRA postat će jednim od globalnih službenih partnera kluba FC Barcelona. Ove dvije marke dijele isti DNK jer imaju suvremenu viziju koja se temelji na jedinstvenu stilu i cijenjenju performansi. Ovaj poseban savez uključivat će vidljivost u prostoru oko objekta stadiona te CUPRA VIP odjeljak na Camp Nouu tijekom svih domaćih utakmica kluba FC Barcelona. Također se očekuje instalacija privremeno predviđenog područja izvan stadiona kako bi fanovi „Barçe” mogli otkriti marku.

Zajednička vizija budućnosti

Dodatno će u svrhu poticanja inovacije unutar industrije mobilnosti marke SEAT, CUPRA i FC Barcelona zajednički razvijati rješenja za mikromobilnost i elektromobilnost oko stadiona Camp Nou. Objekti ovoga nogometnog stadiona služit će kao pokusni laboratorij za projekte urbane mobilnosti u Barceloni.

26 Mali oglasi

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO

MALI OGLASI

7Plus Regionalni tjednik Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774

Regionalni tjednik || 4. rujna 2019., br. 157

OSTALA PRIJAMNA MJESTA: MURSKO SREDIŠĆE Pogrebno poduzeće Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati VARAŽDIN Radno vrijeme za stranke: pon: 7.30 - 12.00 h, uto: 7.30 - 14.00 h, sri - čet: 7.30 - 15.00 h, pet: 7.30 - 14.30 h

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

USLUGE KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/6399932 ozn.1c

257 ozn.353c BUILDING d.o.o. – izvodimo sve vrste građevinskih radova za vaš novi dom ili uređenje postojećeg. Obratite nam se s povjerenjem na broj mob.: 095/367-1072 ozn.3019 IZRADA KROVIŠTA, nadstrešnica, sjenica, građ. limarije, stubišta, nazvati na : 098/417-373 ozn.3471

ADAPTIR AMO KOMPLETNO – kuće ,stanove, uređenje potkrovlja, knauf pločama, izolacije, postava laminata, obnova stolarija… Mob.: 098/9117151 ozn.3807

PRIJEVOZI – SELIDBE – odvozimo stari namještaj i šutu u vrećama, čistimo podrume i tavane, rušimo škeglje, drvene i zidane. Radimo najteže fizičke poslove i kosimo travu. Mob.: 098/9060-658 ozn.352c

ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c

SOBOSLIKARSKI RADOVI , postavljanje tapeta, bojanje fasada i obnova stolarije, mob.: 099/4010-300 ozn.352c

BU-JAN TIM j.d.o.o. – izvodimo: novogradnja, kompletna adaptacija kuća, izrada te prekrivanje krovišta, iskopi te postava rubnika i tlakovaca, mob.: 098/974-5950 ozn.650c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.: 098/284-922 ozn. 205C PILIM DRVA za Varaždinsku i Međimursku županiju. Mob.: 095/828-6459 ozn.3735 GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c STAKLENE I ALU ograde, inox i klizne staklene stijene, mob.: 095/536-6233 ozn.44/2/1 SELIDBE, prijevoz i zbrinjavanje robe nudimo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob.: 098/704-

USLUGE iskopa, rušenja objekata, polaganje rubnika, opločnika, odvodnje, mob.: 091/550-7640 ozn.3009 LIMENI POKROVI svih tipova, građevinska limarija, najpovoljnije uz garanciju. Mob.: 098/172 – 9903 ozn. 500c

OSTALO PRODAJE SE SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, visoke kvalitete. Preporuča se kod jačanja imuniteta i sprječavanja bolesti srca i krvnih žila; dobar je regulator šećera u krvi; štiti zdravlje urinarnog sustava. Povoljno djeluje na probavni sustav te štiti od virusa i bakterija. Cijena: 60,00 kn. Mobitel: 098/455-313. Ozn.3a SVJ E ŽA ARONIJA, 1 kg/25,00 kn. Narudžbe na mobitel: 098/455-313 ozn.3a

Maratela mreže d.o.o., 072700700, +18

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob.: 098/931-7570 ozn.184c

Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/700-7005

ŽIVOTINJE ODOJCI, tanjurače 20 diska, plug 10“, dvobrani, mob.: 097/901-1896 ozn.3718

KREDITI ZAPOSLENI I UMIROVLJENICI do 300.000,00 kn, bez gledanja hroka, MOGUĆNOST OTPLATE trajnim nalogom, zatvaranje blokada i cl. PUTNI TROŠKOVI I DNEVNICE u kreditnu sposobnost. Radni odnos NA ODREĐENO. Umirovljenici do 84 god. starosti, te male mirovine. Mob.: 091/203-4666, tel.:042/561-192 ozn.568c

POZNANSTVA SITUIRAN MUŠKARAC 53 g, traži ženu do 40 g. za druženje, uz naknadu. Diskrecija zajamčena. Mob.: 092/3626532 ozn.1864 VRUĆE SEXY teme za Tebe i mene, javi se neka akcija krene. Od 0-24 na 064/400400. Tel./mob.: 2,33 kn/3,58 kn/min ozn.166c MUŠKARAC 50-ih g. upoznao bi ženu 35-50 g. radi prijateljstva i druženja. Mob.: 099/655-7798 ozn.352c MUŠKARAC 45 god. traži ženu za masažu...sms...092 378 8282 ozn. 214b

POSAO TRAŽIMO soboslikare i špahtlere za stalni radni odnos, mob.: 091/250-1040 ozn.586c TRAŽI se fasader, može i bez iskustva. Gablec i prijevoz plaćeni. Odlična satnica. Mob.: 098/478-900 ozn.773c

AUTOSTAKLO BINGO d.o.o. traži radnike (m/ž): ugradnja autostakala i pranje vozila. Poželjna vozačka dozvola i radno iskustvo (nije uvjet). Ponude slati na e-mail posao@autostaklobingo.hr“ ozn.100 TRAŽI SE pomoćna kuharica za rad u kuhinji, može i umirovljenica. Mob. 097/615-4922 ozn.3846 GRADE USLUGE d.o.o., Varaždin, Livadsko naselje 33, traži radnike. Mobitel: 091/515-5452 ozn.92

ZEMLJIŠTA PRODAJEM VINOGRAD, voćnjak i vikendicu, 630 m², Sveti Ilija. Mob.: 092/3455580 ozn.3729 PRODAJEM vikend zemljište, 600 m², sa drvenom kućicom, voćnjak i vrt, Kučan Marof, Radnička ul. preko poduzeća Malcon. Mob.: 095/819-8430 ozn.3732 PRODAJEMO GRADILIŠTE sa starom kućom u Biškupcu. Tel.: 042/330-998, 042/312-323 ozn.3830 PRODAJEM GRADILIŠTE blizu Varaždinskih Toplica. Struja, voda, plin, površine 500 m2. Mobitel: 098/9598673, 042/641-467 ozn. 3766 PRODAJE SE VINOGRAD na Jakoponskom Bregu, povoljno te dvije kleti, drvene, pogodno za uzgoj pčela. Druga klet je legalizirana i s podrumom. Mob. 098/1837286 ozn 3780 LUDBREG, prodajem vinograd, klijet, građevinsku dozvolu za kuću, 2.800 €. Mob. 091/582-3905 ozn.3806

Nazovi napaljene Varaždinke i Međimurke! Telefonski sex uživo! 0-24

064/555-450 Tel:3,49kn/min, Mob:4,78kn/min

Imate problema s KRALJEŽNICOM? Ukliješten Vam je živac? Bolna leđa? Trnci u rukama i nogama? Disbalans kukova? Skraćena noga? Efikasno namještanje kralježnice bezbolnom i jednostavnom metodom.

Tretman pulsnom magnetoterapijom

Mob.: 098 744 980 PRIJE

ATLAS - Damir Babić Mihovljan, I. Gundulića 19, Čakovec POSLIJE MOGUĆNOST DOLASKA KOD VAS DOMA! Nudimo još: *Tretmane pulsnom magnetoterapijom *Masažu i namještanje želuca

www.atlas-babic.hr

Mali oglasi

4. rujna 2019., br. 157 || Regionalni tjednik

ASISTENT UPRAVE (jedan izvršitelja)

Jelačića

Ognjena Price

a Trg bana Josip

Gradska tržnica Varaždin

og insk

Bakačeva ulica

PRIJAMNI URED

Gaja

k Ku

lica

Prijamni ured Varaždin

na Iva

ića

u Uska

REGIONALNI TJEDNIK D.O.O. Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica), Varaždin 042/290-774 malioglasi@regionalni.com

Gradska vijećnica

RADNO VRIJEME ZAKorzo STRANKE:

Prva gimnazija Varaždin

Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h

Pavlinska ulica

Srijeda, četvrtak: 7.30 - 15 h Petak: 7.30 - 14.30 h

FOI

Varaždinska katedrala

u Kuk

v rado a Pre Petr

g sko

n kci Sa a ć i ljev

Ljudevita

eno sta Š

u Aug

za male oglase, zahvale i sjećanja

na Iva

akc aS ević

ARONIJA A

super ljekovito voće

Aronija je biljka iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja. • • • • • • • • • •

Sprečava bolesti srca i krvnih žila Regulira krvni tlak Jača imunitet Štiti zdravlje urinarnog sustava Ima antiupalna svojstva Stimulira rad štitnjače Poboljšava pamćenje i koncentraciju Regulira razinu šećera u krvi Povoljno djeluje na probavni sustav Štiti od virusa i bakterija

Cijena 1 litre 1oo % čistog soka aronije

Mogućnost kupnje 100 % čistog soka na mobitel: 098/455-313

5+1

Iz Kukuljevićeve ulice PROLAZ PREMA GRADSKOJ TRŽNICI

GRATIS

Aronija je veliku ljek zato je ko • • • • • • • • • •

S R Ja Š Im S P R P Š

Mogućn

GRA

28 Oglasi

Regionalni tjednik || 4. rujna 2019., br. 157

traži KEY ACCOUNT MANAGERA Tvrtka VIS vodeća je tvrtka u regiji u svojoj djelatnosti s tradicijom dužom od 80 godina. VIS posluje u djelatnostima proizvodnje tehničkih tkanina, proizvodnje profesionalnih promotivnih suncobrana te ostalih promotekstilnih proizvoda, te izvozi na preko 50 inozemnih tržišta. Snaga tvrtke te njena konkurentna prednost očituje se u zaokruženosti poslovnih procesa proizvodnje. U svrhu daljnjeg širenja prodaje na inozemnim tržištima tražimo iskusne i odgovorne djelatnike za radno mjesto:

KEY ACCOUNT MANAGER (više izvršitelja)

Kao key account manager bit ćete zaduženi za:

Vrsta posla: određeno/neodređeno Potrebna stručna sprema: SSS/VŠS/VSS Strani jezik: engleski ili njemački ili talijanski ili francuski Poželjno radno iskustvo u poslovima vođenja ključnih kupaca Vozačka dozvola: B kategorije Ostali uvjeti: • feksibilnost i komunikativnost • spremnost na timski rad • pismenost • spremnost na česta putovanja • dinamičnost, samoinicijativa i odgovornost • odlično poznavanje osnovnih računalnih aplikacija (microsoft ofﬁce, e-mail)

Mogućnost za posloprimce: • prezentiranje proizvoda tvrtke VIS • mogućnost napredovanja novim i postojećim kupcima na inozemnim tržištima • rad u mladom i poticajnom timu • odgovaranje na upite nekim od postojećih i/ili • kontinuirano usavršavanje potencijalnih kupaca na inozemnim tržištima • prilika za osobni i profesionalni razvoj • otvaranje novih kupaca na inozemnim tržištima • istraživanje inozemnog tržišta • koordinaciju narudžbi, proizvodnje i isporuka postojećim i/ili novim kupacima • praćenje, ažuriranje i evidentiranje podataka vezanih uz prodaju Vaše motivacijsko pismo i životopis očekujemo na e-mail adresi: prijava@vis-cro.com ili pisanim putem na adresi: VIS PROMOTEX d.o.o. Adolfa Wisserta 3/a 42000 Varaždin, Hrvatska Rok za predaju: 15 dana od datuma objave

Poštovani slušatelji hvala Vam na

53 godine vjernosti 1966. – 2019. RADIO LUDBREG d.o.o. www.radio-ludbreg.hr / 042 810-100 / 042 810-155

Zahvale i sjećanja

4. rujna 2019., br. 157 || Regionalni tjednik

SJEĆANJE

ZAHVALA povodom smrti sestre

na drage roditelje

BLAŽENKE PLEMENITI

iz Gornjeg Hrašćana preminule 29. 8. 2019 nakon kratke bolesti u 65. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svima koji su nam u teškim trenucima izrazili sućut i ispratili na vječni počinak. Brat Mladen, šogorica Anica, nećaci Mladen i Andreja s obitelji

MAĐARIĆ RUDOLF

LJUBICA

† 30. 8. 2017. - † 30. 8. 2019.

† 30. 9. 1994. - † 30. 9. 2019.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na vas. Vaši najmiliji

SJEĆANJE

na voljenu

na supruga

JOSIPA BOŽIĆA iz Čakovca 6. 9. 2017. - 6. 9. 2019.

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav već ljubav i sjećanje na tebe. Supruga Dragica

SJEĆANJE na dedu

JOSIPA BOŽIĆA

iz Čakovca 6. 9. 2017. - 6. 9. 2019. Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već ljubav i sjećanje na tebe. Ostat ćeš voljen i nikad zaboravljen.

MARINU MEŠTRIĆ 2. 9. 2006. – 2. 9. 2019.

Već trinaest je godina prošlo kako si otišla putem koji povratka nema, u život tišine vječnoga mira. Živimo s vjerom i molimo Gospodina, da se opet sretnemo i budemo zajedno u blaženstvu vječne sreće. Naše molitve, misli i sjećanja toplinom ljubavi srca i duše uvijek te prate. Tvoji: roditelji, braća i ostali članovi obitelji

Unuka Simona s dečkom Petrom i unuk Robert

SJEĆANJE na tatu

JOSIPA BOŽIĆA iz Čakovca 6. 9. 2017. - 6. 9. 2019.

Hvala ti za dobrotu, ljubav i sreću kojom si nas uvijek nesebično darivao. Neka te čuvaju anđeli kako si ti čuvao i pazio nas. Tvoja kćerka Jasminka i zet Zlatko

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, bake, prabake, svekrve, sestre, tete i šogorice

SJEĆANJE

JELICE KIŠIČEK

koja je preminula 26. 8. 2019. u 94. godini života

Najiskrenije zahvaljujemo rođacima, prijateljima, susjedima, znancima i svim ostalima, koji su bili uz nas u teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili dragu pokojnicu na vječni počinak. Zahvaljujemo vlč. Kemivešu na molitvama i dirljivim riječima utjehe. Ožalošćena obitelj

DARKO JOŽIĆ 2. 9. 2018. – 2. 9. 2019.

MARIJA JOŽIĆ VLADIMIR JOŽIĆ 7. 9.2018. – 7. 9. 2019.

Uvijek u mislima. Vaša obitelj

7. 6. 2011. – 7. 6. 2019.

30 S raznih strana

Regionalni tjednik || 4. rujna 2019., br. 157

S RAZNIH STRANA

“S HARMONIKOM KROZ TRI DRŽAVE”: PJEŠAČILI UZ GLAZBU Projekt „S harmonikom kroz tri države“ u organizaciji PD-a Lendava i Glazbene škole Bučar započeo je u subotu, 31. kolovoza, sa startom u Gradskom parku Mursko Središće. U pohod su se uključili i gradonačelnik Grada Murskoga Središća Dražen Srpak te članovi Planinarskoga društva Bundek Mursko Središće. Na startu pohoda harmonikaše i planinare dočekali su gradonačelnik Dražen Srpak i župan Občine Lendava Janez Magyar. Pokretač projekta je voditelj Glazbene

škole Bučar, Simon Bučar, kojemu je gradonačelnik uz znak zahvale uručio gradski suvenir “Rudar”. – Grad je prije nekoliko mjeseci sa Občinom Lendava potpisao sporazum o suradnji, a ovaj događaj danas je dokaz da se sporazum provodi jako dobro – istaknuo je Srpak. Župan Občine Lendava Janez Magyar izrazio je zadovoljstvo i zahvalu na ideji i provedbi projekta. Voditelj Bučar zahvalio se svim sudionicima pohoda te gradonačelniku i županu na podršci u ovome projektu.

- povijesne četvrti Čakovca (III.)

De je Melinišče i kulko faconi živi vu Fazaneriji? Valja napomenuti da Čakovec službeno ima sedam kvartova (Centar, Jug, Buzovec, Sajmište, Globetka, Martane i Špice), no mi smo uzeli u obzir i povijesne podjele koje starosjedioci još uvijek koriste

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

ulice i potoka Trnave, druga između Loke i Sajmišne ulice i tako dalje. Dokumenti donose imena još nekoliko manje poznatih područja kao što su Fazanerija (između čakovečkoga “sejma” i tamošnje Veterinarske stanice) i Melinišče (istočno od Fazanerije prema Pribislavcu/ Štefancu).

Povijesni kvartovi Čakovca nekad su bili jasno razgraničeni te je svaki stanovnik prvenstveno osjećao pripadnost svojem selu, kako su ih nekad nazivali. Danas su neki više, a neki manje poznati, no točne granice više

Riječ “gmajna” dolazi od njemačkoga pojma “gemeine” što znači “zajednički”, a obično se odnosila na općinski pašnjak. Ne čudi stoga što u sjeverozapadnoj Hrvatskoj postoje brojni kvartovi s tim imenom. nisu u potpunosti definirane pa postoji prijepor oko činjenica gdje koja gradska četvrt počinje, a gdje završava. Ovome dopri-

Ishodište

nose i neusuglašene karte, slični nazivi za razne lokacije (dobar primjer za ovo su takozvane “gmajne” kojih ima u svakom selu u Međimurju, no postoji i službeni istoimeni kvart) te neznanje ili krivo prenošenje starih podataka.

Čudesna šuma

Četvrti Globetka pripadaju područja oko Hotela Park, prema Gradskim bazenima, Nedelišću te šumi Globetka. Za Belačicu nalazimo nekoliko različitih podataka, ali najrelevantniji izvor govori o području od Sajmišta prema Pribislavcu. Belačica je na službenim dokumentima ucrtana na području

ulica Republike Italije te Rudolfa Steinera (gdje su smješteni BAT i Unimer). Kvart Sajmište relativno je poznat: u nj su smješteni prostori oko Stare vage i Pilke. Za Gmajnu je situacija ne-

što kompliciranija; naime, tako su se nazivale sljedeće lokacije: od Bolnice prema Mihovljanu, područje kod Loke prema Livadarskoj, odnosno Sajmišnoj ulici, područje od Poljske ulice

Kvart Centar odnosi se na Perivoj Zrinskih (zapadno počinje kvart Globetka) i područja Franjevačkog trga, Trga Republike, Ulice Ruđera Boškovića prema Strahonincu, po(Sudske), uključuje i Visodručje od Globetke ku učiteljsku školu prema Šenkov(južno počinje Buzovec); na cu, i još neVrlo skoro sjeveru ide koliko njih. će niknuti i novi do ulice Ovo ne ZAVNOHčudi znakvartovi: možda će a , To m e mo li da se u idućih 20 ili Masaryka je gmajna i Ivana naziv koji 30 godina Čakovec Mažuraje označaspojiti s još pokojim vao zajednića, a na istoku do nički općinnaseljem! Pilke, odnosno sk i pa šnja k. ulice AleksanDokumenti potvrđuju ovaj podadra Schulteisa. Vrlo skoro će niknuti i tak te je na njima redovito ucrtano nekoliko gmajni: jedna novi kvartovi: možda će se u koja se nastavlja na Buzovec te idućih 20 ili 30 godina Čakovec se nalazi između Buzovečke spojiti s još pokojim naseljem!

ČAKOVEČKE MAŽORETKINJE GOSTOVALE NA FESTIVALU U SJEVERNOJ MAKEDONIJI

Čakovčanke oduševile umijećem mažoret plesa Čakovečke mažoretkinje su od 17. do 21. kolovoza gostovale na Kostoski međunarodnom festivalu u Ohridu u Sjevernoj Makedoniji. Cilj ovog međunarodnoga festivala, na kojem nastupaju brojne folklorne grupe, zborovi, orkestri i mažoretkinje, jest prikazati kulturu, glazbu, nošnje, pjesme, kola i tradiciju različitih država diljem svijeta, a uz to steći i nova prijateljstva te upoznati sudionike s ljepotama Ohrida i Ohridskoga jezera. Uz Čakovečke mažoretkinje, koje su jedine u tom terminu održavanja festivala pronosile umijeće mažoret plesa, nastupili su i Buzavirag - Pecica, Vlastarele Orastiei i Ansamblul

folcloric „Sinca Noua“ iz Rumunjske te Vokalni ansambl „Ad Hoc“ i Puhački orkestar DVD Domagović iz Jastrebarskog. Članice Čakovečkih mažoretkinja nastupile su s pet zanimljivih koreografija koje su osmislile trenerice Smiljana Nedeljko, Iva Merdanović i Leona Posavec. Uz tradicionalni mažoret ples, koreografiju s pomponima i rasplesane zastave, posebno zapažen nastup bio je spektakl sa svjetlećim štapovima. Najmlađa članica, sa samo sedam godina, Mia Nedeljko očarala je publiku svojim solo nastupom Zvončice s kojim se plasirala i na europsko natjecanje u Italiji. Grupne koreografije izvela je juni-

orska skupina Čakovečkih mažoretkinja u kojoj plešu Taša Gotal, Zara Nedeljko, Nika Kovačić, Ena Kovačić, Karolina Horvat, Anita Bulat, Franka Strnad, Emily Vuk, Katja Kolac, Leona Huzjak, Lorena Lajtman, Hana Pfeifer Kacian, Tara Vidović, Zita Miličević, Klara Golubić, Ana Marija Dančo i Tena Gotal. Osim nastupa i veselog druženja, djevojčice su sunčano vrijeme iskoristile za razgledavanje grada i posjet kulturnim znamenitostima. Jedno popodne odvojile su za kupanje u zabavnom vodenom parku, dok su drugi dan otišle na izlet brodom u manastir svetog Nauma. Putem su posjetile i Skopje.

S raznih strana

4. rujna 2019., br. 157 || Regionalni tjednik

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA - POČINJE RANA JESEN U utorak ujutro još mjestimice s malo kiše. Do podneva razvedravanje pa će drugi dio dana biti suh i sunčaniji. Puhat će umjeren sjeverni vjetar koji će značajno sniziti i jutarnju i dnevnu temperaturu zraka. Srijeda izgleda puno bolje. Ujutro prohladno uz mjestimičnu maglu, a tijekom suho i pretežno sunčano. Jutro će biti prohladno uz minimalnu temperaturu između 8 i 13, a dnevna temperatura postupno će se opet podići blizu 25 Celzijevih stupnjeva. Bit će to lijep, zdrav i ugodan kasnoljetni dan. Naravno, sve je to daleko od onih brojki u prošlom tjednu. Slično vrijeme se očekuje i tijekom četvrtka. Ujutro friško, mjestimična magla, a zatim će tijekom dana biti većinom sunčano i suho. Vrlo ugodno i zdravo vrijeme uz povoljnu biometeorološku situaciju. U petak se opet čini oblačnije i malo hladnije uz mogućnost za nešto kiše ili pljuskova. Temperatura će biti oko 20 stupnjeva, u slučaju kiše baš tijekom sredine dana može biti i

malo hladnije. Ni prema kraju tjedna nema značajnijeg zatopljenja. Upravo suprotno. Svježe vrijeme će se nastaviti i tijekom vikenda uz mogućnost za kišu i pljuskove. Temperatura zraka noću ostaje oko 10-14 stupnjeva, a danju će biti između 17 i 22 Celzijeva stupnja, ovisno o rasporedu kiše i eventualnih sunčanih razdoblja. Sigurno će još biti toplih i lijepih dana, možda i babljeg ljeta, ali vrućine preko 30 stupnjeva su za naš dio Hrvatske gotove… Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/ min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 2.9.)

TJEDNI HOROSKOP BIK

OVAN

U poslu netko do šefova očekuje puno od vas, no ne znam hoćete li uspjeti ispuniti očekivanja. U svakom slučaju, ne odgovarajte na provokacije i nemojte burno reagirati jer morate misliti na svoju budućnost. Sve se to može riješiti, ali neće biti lako. Malo ćete teže doći do novaca kojima biste riješili neke zaostale obveze. I u ljubavi vam situacija nije baš najbolja. Sve više raspravljate s partnerom i teško dolazite do pravih dogovora. Ni slobodnima nije bolje, pa radije pričekajte bolja vremena. Zdravlje – problemi s grlom.

U poslu vas očekuju manji problemi i nesporazumi. Situacija nije baš jasna. Prije nego što žestoko reagirate, pokušajte stvari raščistiti. Mislim da ste već pomalo od svega umorni, pa vam sve teže pada. Umaraju vas i ljudi i obveze, pa zato pripazite što i komu govorite. U ljubavi sitni problemi s partnerom, pa također teško postižete dogovor i oko najobičnijih sitnica. Uz to, stalno vas prati pomanjkanje novaca, a troškovi se gomilaju. Slobodni će imati puno raznih kontakata, ali bez pravog sadržaja. Zdravlje – više se odmarajte i uzimajte vitamine.

RAK

Važne poslovne stvari odvijaju se dobro i uglavnom ste zadovoljni. No pripazite da vam se ne potkradu greške jer ćete se morati vraćati unatrag, a to će vas učiniti jako nervoznima. Gotovo sigurni su vam problemi sa suradnicima. Sva sreća što to neće predugo trajati. Dolaze bolja vremena! U ljubavi, nažalost, dolaze problemi, prvenstveno u komunikaciji s partnerom. Oni koji su sami upoznat će nekoga zanimljivog, no neće se usuditi ući u ozbiljniju vezu. Zdravlje – jako vam je osjetljivo grlo, pa pripazite na prehlade.

VAGA

Djevojčice: Dunja Vibovec, Enisa Oršoš, Petra Kolac, Tena Katalinić, Amelia Mikec, Emili Žinić, Nives Novak, Maša Munđar, Greta Pečet, Mirna Boris, Alina Krajačić, Lana Šafarić

Agneza Horvat r. Horvat, Josip Varošanec, Zlata Frančić r. Slamek, Julika Köveš r. Sakač, Marija Logožar r. Kocijan, Augustin Krumpić, Franciska Ban r. Orehovec, Jelena Gosarić r. Mesarić, Zvonimir Pavčec, Stjepan Čuček, Stjepan Sušec, Emilija Dodlek r. Marodi, Josip Vlašić, Antun Drk, Marija Horvat r. Ferlin, Margareta Zadravec r. Zadravec, Viktor Pigac, Nikola Vugrinec, Antonija Zetin r. Mežnarić, Ljubica Pintarić r. Mikulić

VJENČANI: Janja Tomšić i Goran Prodanović Karolina Bogdan i Tomica Zadravec Jelena Srša i Mihael Zlatarek Silvija Barlović i Neven Marđetko Lucija Kovač i Luka Žvorc Melani Bašnec i Antun Čeki

Ivana Novak i Mihajel Novak Ema Kolarić i Matija Posavec Dina Ratajec i Davor Mučić Katarina Levačić i Franjo Čekunec Ivana Topličanec i Dino Koren

STRIJELAC

(22. 11. - 21. 12.)

U poslu ćete pronaći formulu za uspjeh. To vam sigurno donosi novac, a i nove poslovne suradnje. Budući da će se stvari odvijati brzo, pripazite da ne napravite neku grešku, ne govorite o svojim planovima jer nisu svi suradnici dobronamjerni. Novaca imate dovoljno, nešto će stići neplanirano, u svakom slučaju neće vam ga faliti. Pripazite jedino kako ga trošite. Ljubav – s partnerom morate obaviti ozbiljan razgovor ako želite neke stvari raščistiti. Slobodnima predstoji puno svakakvih događaja – sigurno im neće biti dosadno. Zdravlje – oprez u prometu.

Posao polako privodite kraju i sve što je bilo ostavljate iza sebe. Naravno, to znači da samo pripremate teren za novi posao. Već sad neke stvari sjedaju na mjesto, a nazire se i rješenje jednog posla na koji ste dugo čekali. Vjerujete u budućnost i nikakve prepreke neće vas pokolebati u ostvarivanju ciljeva. Što se ljubavi tiče, neke biste stvari trebali jednom zauvijek riješiti sa svojim partnerom. Slobodni će imati puno lijepih događaja, ali i iznenađenja. Zdravlje – budite pažljivi za volanom i ne vozite umorni.

VODENJAK

RIBE

(20. 1. - 18. 2.)

Na poslu je stalno prisutna nervoza, a vi ste osoba koja je za to kriva. Čim netko kaže nešto što vam se ne sviđa, odmah grubo reagirate. Budite otvoreni prema suradnicima, razgovarajte i sami ćete vidjeti kako će se atmosfera na poslu popraviti. Osim toga, očekuju vas dobre vijesti, a i stiže vam neki novac. U ljubavi prisutne su sitne svađe, ali se zbog mira u kući trudite preko toga prijeći. Samci će dobivati puno poziva za društva i druženja, no sve je to bez pravog sadržaja. Zdravlje – živite u stalnom stresu. Pokušajte se opustiti.

(19. 2. - 20. 3.) U poslu problemi se gomilaju i naprosto ne znate kako se postaviti prema njima. Ovaj vam je period na poslu zaista jako stresan i naporan, no prisilite se da još malo izdržite. Sve ovo neće više dugo trajati i za vas dolazi puno povoljnije vrijeme. Nemojte sad posustati jer dobre stvari stižu vrlo brzo. Ako ikako možete, otiđite barem na kraći odmor. Ljubav – ni tu niste baš zadovoljni, ali nemojte se svađati s partnerom. To je zadnje što vam sada treba. Slobodni će puno izlaziti, ali nije to ništa ozbiljno. Zdravlje – pokušajte se odmoriti.

ZA TAROT KARTE NAZOVITE tel.: 097/786-7053

Dječaci: Niko Brljak, Borna Oršuš, Armin Oršoš, Jakov Sabol

UMRLI:

U poslu se niste pomakli s mjesta i čini vam se da su svi protiv vas. Dogovori koje niste realizirali sigurno će vas vratiti na početak. Naravno da vas to neće baš usrećiti, ali trenutno je situacija takva i ne možete ništa promijeniti. Novčana situacija vam nije loša, no čini se da i dosta trošite. U ljubavi raste nezadovoljstvo jer niste baš najbolje volje, pa radije izbjegavajte teme koje bi mogle stvari pogoršati. Slobodni također nisu baš sigurni ni u svoje osjećaje, a ni u osjećaje druge strane. Zdravlje – jedite više svježeg voća.

(23. 10. - 21. 11.)

JARAC

ROĐENI:

DJEVICA

(23. 8. - 22. 9.)

ŠKORPION

(22. 12. - 19. 1.) U poslu će biti dosta problema. Sve što namjeravate napraviti, dobro prije isplanirajte, dobro razmislite, pa tek onda krenite u akciju. Dobiti ćete informacije o pokretanju novog posla, čemu se već duže vrijeme nadate. No sve ipak neće ići glatko i bit će problema sa suradnicima. Zato upotrijebite svu diplomaciju da to prevladate. U ljubavi niste zadovoljni, pa pokušajte biti nježniji prema partneru – bit ćete ugodno iznenađeni. Samci će dobiti priliku riješiti nešto iz prošlosti i konačno jednom zauvijek s tim završiti. Zdravlje – čuvajte se ozljeda.

Neki vrlo važni poslovi privremeno će zastati, a pretpostavljeni to neće dobro primiti. Vi znate kako se izvući iz nezgodnih situacija, pa to sada svakako pokušajte. Ipak, bilo bi dobro da obavite ono što morate, ali pri tome obratite veliku pozornost papirologiji, da vam se ne potkradu greške. U ljubavi su moguće trzavice i otežana komunikacija s partnerom. No zahvaljujući vašoj moći uvjeravanja, sve ćete izgladiti. Slobodnima je izgledna nova veza. Zdravlje – u ovom ste periodu pojačano osjetljivi, pa se malo pripazite.

(23. 7. - 22. 8.)

(23. 9. - 22. 10.) Posao koji ste pokrenuli dobro se razvija, pa je izgledno da ćete ostvariti dobar financijski rezultat. Ipak, budite oprezni u trošenju. Osim toga, očekuju vas povoljne vijesti u vezi novog posla, pa će to rezultirati novim obvezama i povećanim poslom. No bez brige, sve ćete to uspješno riješiti i biti zadovoljni rezultatima. U ljubavi – moglo bi se reći da je dobro, još samo da prestanete gnjaviti partnera ljubomornim scenama, bilo bi savršeno. Slobodni su pred iskušenjem. Moraju izabrati između dvije osobe, a to im neće biti lako. Zdravlje – više tekućine i krećite se.

(21. 5. - 20. 6.)

LAV

(21. 6. - 22. 7.) U poslu vam je prilično napeta situacija i s pretpostavljenima i sa suradnicima. Malo sa svoje strane pokušajte situaciju primiriti, kako biste lakše radili. Još uvijek su mogući zastoji u dogovorima, no to neće više dugo trajati i posao će krenuti bržim tempom. Sve dokumente koji su vam važni za posao dobro proučite i pripremite se za ozbiljan razgovor s nadređenima. Što se ljubavi tiče, ništa se posebno ne događa, ali u vama je stalno prisutna jedna doza nepovjerenja. Ipak, čuvajte se ljubomornih scena. Za to zaista nemate razloga. Zdravlje – nije loše.

BLIZANCI

(20. 4. - 20. 5.)

(21. 3. - 19. 4.)

IMPRESSUM UPRAVA Sandra Vlahek GLAVNI UREDNIK Goran Mališ, urednik@regionalni.com NOVINARI Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Josip Novak, jnovak@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Ivan-Goran Herman, igherman@regionalni.com Sandra Županić, szupanic@regionalni.com Martina Lončar-Petrinjak, mlpetrinjak@regionalni.com FOTOREPORTER Ivan Agnezović, foto@regionalni.com

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o. Anina 11, 42000 Varaždin

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Mirta Brozičević, mirta@regionalni.com Željka Biškup, zbiskup@regionalni.com SURADNICI Denis Peričić Dalibor Flajpan PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 MALI OGLASI: Ljiljana Simić ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774

MARKETING: Tel. 042/290-778 Tel. 042/290-781

MALI OGLASI, ZAHVALE I SJEĆANJA: Tel. 042/290-774

Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) Radno vrijeme za stranke: pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri, čet: 7,30 - 15 h, pet: 7,30 - 14,30 h MURSKO SREDIŠĆE Cvjećarnica Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati TISKARA Vjesnik

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 4. rujna 2019., br. 157

FESTIVAL DOBRIH EMOCIJA PONOVNO PRIPREMIO ZANIMLJIV DESETODNEVNI PROGRAM

Špancirfest 21. put napunio Varaždin obožavateljima glazbe i druženja Dok su jedni špancirali, drugi su došli na koncert ili predstavu, a najmlađi su na brojnim radionicama mogli mnogo naučiti PIŠE: SANDRA ŽUPANIĆ szupanic@regionalni.com

Završio je 21. Špancirfest. Deset dana trajala je zabava na ulicama Varaždina te na četiri pozornice. Kazališne predstave, koncerti, igraonice, umjetnici i performeri zabavili su Varaždince i njihove brojne goste. Vrijeme je poslužilo i grad je svakog popodneva bio pun ljudi. Velika Pan pozornica kod Staroga grada tijekom proteklog tjedna ugostila je odlične koncerte. Najprije su rokeri došli na svoje u utorak, 27. kolovoza. Mnogima omiljeni Goran Bare i bend Majke otpjevali su sve svoje hitove uglas s obožavateljima. Srijeda, 27. kolovoza, bila je rezervirana na pozornici na Korzu za odličan domaći Sowas, a na Pan pozornici skakalo se uz Elemental. Za romantiku su iste večeri bile zadužene dame iz Meritasa, na pozornici KVART. Ljubitelji puhačkih instrumenata i makedonske glazbe došli na svoje u četvrtak, kada su najveću pozornicu zaposjeli glazbenici Džambo Aguševi Orchestra. Za nostalgičare na Korzu su nastupili Neki to vole vruće.

Prosidba

Posebna gungula vladala je u Varaždinu u petak, 30. kolovoza. Koncertima su u vikend posjetitelje Špancirfesta uveli Detour i Kandžija. U Vindilandu je također bilo vrlo zanimljivo jer je održan tradicionalni “Milk night”. Zvijezda večeri bio je Tony Cetinski. Parter ispred velike pozornice bio je prepun uglavnom obožavateljica popularnog pjevača i njegovih

romantičnih h itova. Sve j e posebno razveselila i velika romantična gesta tijekom koncerta. Mladi Luka skupio je hrabrost, popeo se na pozornicu te je tada Tony pozvao njegovu djevojku Asju

d a mu se pridruži. Potom je u z taktove pjesme “Kad žena zavoli” Luka kleknuo i zaprosio svoju djevojku, koja je vidno uzbuđena rekla sudbonosno “da”. Posebno je živo bilo u Varaždinu tijekom posljednjeg vikenda Festivala. Mogao se

IZBOR ZA MISS HRVATSKE

Esmeralda Slaviček među osam superfinalistica

U subotu, 31. kolovoza, u Malom Lošinju održan je izbor za Miss Hrvatske. Međimurje je predstavljala Preložanka Esmeralda Slaviček, inače uspješna studentica psihologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, te je ušla u društvo od osam najljepših djevojaka. Nova Miss Hrvatske je 22-godišnja Katarina Mamić, predstavnica Ličko-senjske županije, koja će 14. prosinca predstavljati Hrvatsku na izboru za Miss Svijeta 2019.

u Londonu. Prva pratilja je Marija Rogić iz Zagreba, dok je lentu druge pratilje poni-

jela Iva Mijolović iz Zadarske županije. Nakon televizijskog prijenosa, na velikom after partyju u Malom Lošinju Esmeralda Slaviček je osvojila lentu titule Miss simpatičnosti izbora za Miss Hrvatske. Lijepa Preložanka briljirala je u televizijskom prijenosu, ali i tijekom svih priprema, na kojima je u kategoriji talent osvojila drugo mjesto, a u kategorijama intervju te sport i fitness treća mjesta.

vidje t i humanoidni robot CRUZR, kao i mažoretkinje, umjetnici u Uskoj ulici, akrobati, ulični glazbenici i još puno toga. U subotu je Tomislav Mužek kod vile Bedeković izveo “Sve samo ne operu!”. Rambo

Amadeus ima svoje vjerne obožavatelje koji su stigli iz cijele Hrvatske da bi poslušali njegov koncert kod Staroga grada. Špancirfest je tako polako stigao do nedjelje, 1. rujna,

KARIKATURA

posljednjeg dana Festivala. Oni koji prije nisu stigli, upravo su nedjelju odabrali za španciranje. Mnogi su kući rado ponijeli neki suvenir. U večernjem programu oduševili su 4 tenora kod vile Bedeković te Silente na Pan pozornici. Plesalo se na Korzu uz Salsa vibes by PK D&D te Ricarda Luquea & Amigose. Popularni Mayales su okupili svoje obožavatelje na pozornici KVART.

crta: Željko Pilipović