Regionalni tjednik Međimurska županija 158

UOČI OBILJEŽAVANJA DANA OPĆINE KOTORIBA

U dvije godine iz EU fondova povukli više od 46 milijuna kuna Str. 4.

Regionalni MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Tjednik

Plus

15.000 primjeraka

Besplatan primjerak | Broj 158 | 11. rujna 2019. | ISSN 2459-6612 | www.regionalni.com

OSIGURANA SREDSTVA ZA PROJEKTE U MEĐIMURJU

Ulaganja od 300 milijuna kuna za školovanje mladih Str. 2. i 3.

OBLJETNICA SIGETSKE BITKE

BADMINTON ESTETSKE KOREKCIJE K A PA K A I L I C A D R . G O R A N T O MI Č I Ć

Estetske operacije kapaka

Odana počast Nikoli IV. Zrinskom Str. 12. i 13.

Klupska tradicija u kockastom dresu Str. 19.

Botox tretmani Dermalni fileri PRP - pomlađivanje vlastitom plazmom 042/660 304 ili 091 166 0304 U poliklinici sv. Nikola, Varaždin

drTomicic

2

Aktualno

Regionalni tjednik || 11. rujna 2019., br. 158

U MEĐIMURJU JEDAN OPSKRBLJIVAČA VODOM

AKTUALNO

U Međimurskoj županiji u 2018. godini radio je jedan pružatelj usluga skupljanja, pročišćavanja i opskrbe vodom, dok je u Ličko-senjskoj u istoj djelatnosti bilo registrirano čak 14 tvrtki. Pokazala je to analiza Financijske agencije (FINA). U Međimurskoj županiji ovu uslugu pruža tvrtka Međimurske vode, kojoj su osnivači svi gradovi i općine Međimurske županije, njih 25. Apsolutni rekorder je Ličko-senjska

županija sa 14 pružatelja usluga, dok je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji jedan koncesionar manje. Inače, princip „jedan koncesionar na jednu županiju“ je i preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, zato što se na taj način jamči jednaka kvaliteta pitke vode za sve stanovnike.

Tijekom 2018. godine svi koncesionari ostvarili su ukupni prihod od 3,7 milijardi kuna.

ŽUPAN MATIJA POSAVEC POVODOM POČETKA NOVE ŠK

„Ulaganjima od 300 milijuna kun stvaramo najbolje uvjete za škol

– Ako imate kvalitetno obrazovanje, imate i konkurentniju radnu snagu, a ona dovodi do lakšega pronalaska posla i konkurentnosti, pri čem plaćom. Više ne možemo biti dominantni u tekstilnoj ili obućarskoj industriji, nego u znanostima i gospodarskim granama koje danas mogu da PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Ove godine je po prvi puta u školske klupe svih redovnih osnovnih škola u Međimurskoj županiji sjelo 1159 prvašića.

To je rast od 29 učenika u usporedbi s prošlom godinom.

Upravo je prošle godine zabilježen najveći pad broja prvašića. Školsku godinu 2018./2019. započelo je čak 100 prvašića manje od godine ranije. Ovogodišnji rast broja učenika prvih razreda na početku nove školske godine ohrabrujući je podatak, budući da se velika većina hrvatskih županija bori s velikim odljevom mladih obitelji.

Konkretne mjere

POMOĆNICI U NASTAVI Međimurska županija osigurava pomoćnike u nastavi te su sredstva za njih osigurana u proračunu projekta „Škole jednakih mogućnosti“. Ukupna je vrijednost projekta 10,7 milijuna kuna.

STUDENTSKI NADSTANDARD

Stipendije, potpore, nagrade…

Izvješće Ministarstva financija potvrdio je da Međimurska županija najviše novaca u Hrvatskoj izdvaja za studentske stipendije.

No, nisu samo stipendije pomoć koja se osigurava studentima.

– Dajemo jednokratne potpore studentima, stipendiramo deficitarna zanimanja, dajemo stipendije djeci hrvatskih branitelja, sufinanciramo sportske aktivnosti u dvoranama, škole plivanja, a nagrađujemo i dobitnike rektorovih nagrada. Ovim mjerama obuhvatili smo sve kategorije studenata, bilo da je riječ o socijalnoj kategoriji ili da nagrađujemo izvrsnost – objašnjava župan Posavec.

U ovome trenutku u Međimurskoj županiji u Čakovcu postoje Razvojno-edukacijski centar za metalsku industriju (Metalska jezgra), Centar održivog razvoja, Centar izvrsnosti iz informatike, Regionalni centar kompetentnosti u strukovnom obrazovanju, Poslovni inkubator Tehnološko – inovacijskoga centra Međimurje…

– Jedan od kratkoročnih ciljeva jest da Srednja škola Prelog postane budući Centar izvrsnosti u ugostiteljstvu i turizmu, a Gimnazija Josipa Slavenskog u Čakovcu Centar izvrsnosti iz matematike, kemije, biologije i fizike – otkrio je Posavec.

Razlog većeg broja učenika prvih razreda zasigurno se dijelom skriva u činjenici da Županija, gradovi i općine brojnim mjerama olakšavaju obiteljima školovanje djece.

Međimurska županija u samom je nacionalnom vrhu po izdvajanjima za obrazovanje.

Naime, godišnja izvješća Ministarstva financija o izvršenjima proračuna pokazuju da je Međimurska županija prva po izdvajanju novca za dječje vrtiće i studentske stipendije te peta po ukupnim izdvajanjima za obrazovanje.

– Djeca i mladi, obrazovanje i ulaganje u obrazovanje na vrhu su nam liste prioriteta – nebrojeno je puta ponovio međimurski župan Matija Posavec.

Svoje riječi župan Posavec uspješno provodi u konkretne mjere. Međimurska županija, uz sufinanciranje gradova i općina, niz godina provodi projekt besplatnih udžbenika, u koji je dosad uloženo pet milijuna kuna. Prijevoz za osnovnoškolce i srednjoškolce također je u potpunosti besplatan, za što je Međimurska županija dosad izdvojila oko 15 milijuna kuna.

– Međimurska županija osigurava pomoćnike u nastavi te su sredstva za njih osigurana u proračunu projekta

GRADNJA U godinu dana izgrađene su četiri školske sportske dvorane čija je ukupna vrijednost 44,1 milijun kuna. „Škole jednakih mogućnosti“.

Ukupna je vrijednost projekta za sve četiri godine njegova trajanja, od 2017. do 2021., 10,7 milijuna kuna. Mi smo i jedina županija u Hrvatskoj koja, osim za učenike osnovnih i srednjih škola, osigurava asi-

stente i djeci vrtićkog uzrasta.

U županijskom Proračunu za 2019. godinu predviđeno je 460.000 kuna namijenjenih financiranju 50 posto iznosa plaće za 44 asistenata, koji će raditi s 49 djece s teškoćama u predškolskim ustanovama,

Aktualno FOTO: emedjimurje.rtl.hr

11. rujna 2019., br. 158 || Regionalni tjednik

3

SUDAR TRI AUTA U PUŠĆINAMA RADNO VRIJEME U utorak, 3. rujna, oko 13.20 u Pušćinama na državnoj cesti broj 3, došlo je do prometne nesreće u kojoj su sudjelovala tri osobna automobila. Vozač Renaulta Twinga, star 75 godina, vozeći u smjeru Čakovca, brzinu kretanja nije prilagodio gustoći prometa zbog čega je udario u stražnji dio Renaulta Meganea, kojim se ispred kolone vozila zaustavio 46-godišnji vozač. Nakon udara Twingo je

odbačen na suprotnu prometnu traku, gdje se sudario s Peugeotom 407, kojim je upravljala 41-godišnjakinja. Uslijed siline udara Peugeot je odbačen izvan kolnika. Vozilom hitne medicinske pomoći u čakovečku bolnicu prevezeno je petero sudionika nesreće. Zbog policijskog očevida do 15.33 za sav je promet bila zatvorena cesta između Gornjeg Kuršanca i Pušćina.

Granični prijelaz Sveti Martin na Muri – Hotiza ima novo radno vrijeme. Naime, još prošle godine istaknuta je potreba prilagodbe radnog vremena s obzirom na sve veći broj ljudi koji u susjednu Sloveniju putuju na svoja radna mjesta. Novo radno vrijeme graničnog prijelaza za pogranični promet je od 5 do 23 sata tijekom svih sedam dana u tjednu. Dosadašnje radno vrijeme bilo je od 6 do 22 sata. Odluku je donijela Stalna mješovita komisija za provođenje Sporazuma između Hrvatske i Slovenije.

KOLSKE GODINE:

na u Međimurju olovanje mladih!“

mu se poduzetnici otimaju za takve ljude, koje moraju motivirati većom ati veću dodanu vrijednost, i u tome smo uspješni – kaže župan Posavec. srednjoškolce te povezivanjem škola i poduzetnika putem istraživačkih i tehnološko-inovacijskih centara mijenjamo kompletnu strukturu gospodarstva. Više ne možemo biti dominantni u tekstilnoj ili obućarskoj industriji, nego u znanostima i gospodarskim granama koje danas mogu

Županija je osigurala EU novac za provođenje projekta „Školski obroci svima“

dok ostatak sufinanciraju jedinice lokalne samouprave, a projekt se zove „Prvi korak“ – objašnjava župan Matija Posavec.

Projektom „Školska shema “ osigurani su besplatno voće, mlijeko i mliječni proizvodi za svu osnovnoškolsku djecu. Za 7837 učenika iz 20 osnovnih i pet srednjih škola osigurani su obroci voća i povrća, a za 2222 učenika iz 17 osnovnih škola mlijeko i mliječni proizvodi.

Ukupna vrijednost projekta iznosi gotovo 1,7 milijuna kuna.

Brojni projekti

– Pomoću europskih fondova provodi se projekt „Školski obroci svima“, koji pridonosi ostvarenju jednakih mogućnosti djece, osiguravajući školsku prehranu učenicima koji se nalaze u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, s ciljem ublažavanja najgorih oblika dječjeg siromaštva. Tim je projektom zbrinuto 1500 učenika iz 23 osnovne škole.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 1,5 milijuna kuna – dodaje Posavec.

Značajnim ulaganjima u

obrazovanje Međimurska županija želi doskočiti velikom problemu s kojim se susreću stanovnici hrvatskoga sjevera.

Niski prosjek plaća glavni je razlog zašto se veliki broj građana u potragu za poslom zaputio preko granice.

– Želimo kvalitetnim obrazovanjem vratiti iseljenu mladost. Ako imate kvalitetno obrazovanje, imate i konkurentniju radnu snagu, a ona dovodi do lakšeg pronalaska posla i konkurentnosti, pri čemu se poduzetnici otimaju za takve ljude, koje moraju motivirati većom plaćom.

Međimurje je jedina županija u Hrvatskoj koja osigurava asistente i djeci vrtićkog uzrasta Povezivanjem obrazovanja i gospodarstva, primjerice, stipendiranjem deficitarnih zanimanja, omogućavanjem da tvrtke same stipendiraju

dati veću dodanu vrijednost, i u tome smo uspješni – kaže župan Posavec.

Međimurska županija osnivač je 25 osnovnih i šest srednjih škola, u kojima se školuje 7080 učenika, dok je broj školaraca u cijeloj županiji 9460.

Svima njima žele se osigurati maksimalno kvalitetni uvjeti za pohađanje nastava, što podrazumijeva dogradnju i obnovu škola te gradnju sportskih dvorana. Samo u proteklih 365 dana izgrađene su četiri školske sportske dvorane u Orehovici, Draškovcu, Strahonincu i Goričanu, čija je ukupna vrijednost 44,1 milijun kuna.

– Koristimo sve mogućnosti vanjskog financiranja koji se trenutno nude, po čemu smo rekorderi u Hrvatskoj. Samo za projekte energetske obnove škola, učeničkih domova i školskih dvorana osigurali smo 64,1 milijun kuna. Financiramo projektnu dokumentaciju za rekonstrukciju Srednje škole Prelog i Učiteljskoga fakulteta u Čakovcu. Ako tome dodamo i izgradnju Studentskoga centra te studentske kuhinje na Međimurskome veleučilištu vrijednih deset milijuna kuna, kao i izgradnju nove zgrade Osnovne škole Pribislavec od 27 milijuna kuna, možemo s ponosom istaknuti da će međimurski učenici i studenti uskoro u Međimurju imati najbolje uvjete za školovanje – zaključio je župan Matija Posavec.

POČELA JE NOVA PEDAGOŠKA GODINA

U vrtiće su upisana 1242 mališana Na području Grada Čakovca djeluje 15 vrtića, među kojima su DV Cvrčak i DV Cipelica, koje je u utorak, 3. rujna, obišao gradonačelnik Stjepan Kovač PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

Osim školaraca, početkom rujna se i u vrtiće na području Grada Čakovca vraćaju brojni mališani. Na području Grada Čakovca ukupno je 15 vrtićkih objekata u koje je s početkom mjeseca upisano 1242 djece, od čega 253 u jasličke programe.

Liste čekanja

Tijekom ljeta obnovljene su i eventualno dograđene područne jedinice Dječjih vrtića Cipelica i Cvrčak, kojima je osnivač Grad Čakovec. Obnovljeni su podovi, promijenjene instalacije te su uređena njihova dvorišta i igrališta.

Cipelicu i Cvrčak u utorak, 3. rujna, obišao je gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač da bi se uvjerio je li nova pedagoška godina počela u skladu s planovima. Ove dvije gradske ustanove ukupno polazi 1001 dijete, od čega je 160 upisano u jasličke programe.

- Grad Čakovec u Hrvatskoj je prepoznatljiv po svojoj obrazovnoj politici, a to uključuje i predškolski odgoj.

Više od 75 posto djece dobi od tri do šest godina polazi neki od vrtića u gradu, što je jedan

- Više od 75 posto djece dobi od tri do šest godina polazi neki od vrtića u gradu, što je jedan od najvećih postotaka u zemlji – istaknuo je gradonačelnik Kovač. od najvećih postotaka u zemlji. Iz godine u godinu raste i broj djece u jaslicama, što je s jedne strane dokaz da naše ustanove vrlo dobro rade, a s druge, pokazatelj nama u što treba ulagati - rekao je Kovač.

Dodao je i da se u posljednjih nekoliko godina ulagalo i u povećanje kapaciteta u vrtićima u javnom vlasništvu, ali i da privatni vrtići povećavaju svoje kapacitete.

Sve je više djece obuhvaćeno i predškolskim odgojem.

Početkom godine otvorene su dvije jasličke skupine u

Dječjem vrtiću Maslačak u Čakovcu, lani je u potpunosti obnovljen Dječji vrtić Mrav u Mačkovcu, a radovi bi do kraja godine trebali završiti na obnovi i dogradnji Dječjeg vrtića Pčelice u Ivanovcu.

Počeli su također i radovi na izgradnji privatnog vrtića „Dječja mašta“, koji trenutno djeluje u prostorima Dječjeg vrtića Bambi u Čakovcu.

Dodajmo da i ove godine postoje liste čekanja za upis u vrtić. Tako na mjesto u jaslicama čeka 49, a u vrtićima 26 čakovečkih mališana.

4

Aktualno

Regionalni tjednik || 11. rujna 2019., br. 158

OPĆINA OREHOVICA OSIGURALA BILJEŽNICE ZA SVE UČENIKE Općina Orehovica je i na početku ove školske godine nabavila bilježnice za sve učenike koji pohađaju Osnovnu školu u Orehovici i Područnu školu u Podbrestu.

Kako bi financijski rasteretila roditelje, Općina Orehovica kupila je bilježnice za učenike od 1. do 8. razreda za sve predmete, odnosno ukupno 3155 komada, što

će količinski biti dostatno do kraja predstojeće školske godine. Ukupni iznos koji je Općina Orehovica izdvojila za nabavu bilježnica je 7300 kuna.

Kao i prošle godine, u Proračunu Općine Orehovica predviđena su sredstva u iznosu od 45.000 kuna za sufinanciranje prehrane svih učenika koja pohađaju

Osnovnu školu Orehovica i pripadajuću Područnu školu Podbrest, da bi se svoj djeci u školi omogućio besplatan obrok.

Riječ je o aktivnostima koje Općina Orehovica provodi već nekoliko godina, a kojima je cilj da maksimalno olakšaju roditeljima financiranje osnovnoškolskog obrazovanje njihove djece.

U Proračunu Općine predviđena su sredstva u iznosu od 45.000 kuna za sufinanciranje školske prehrane

NAČELNIK LJUBOMIR GRGEC UOČI OBILJEŽAVANJA DANA OPĆINE KOTORIBA:

„Privukli smo 1000 eura po glavi stanovnika iz različitih fondova!“ - Među najvrednije projekte spada opremanje Poduzetničke zone Jug. Riječ je o investiciji vrijednoj 11,5 milijuna kuna, za koju smo iz europskih fondova dobili bespovratnih 9,2 milijuna kuna, dok je razlika osigurana u općinskom Proračunu – ističe Grgec.

Kao malo koja druga jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, Općina Kotoriba se dokazala u privlačenju novaca iz europskih fondova. Kotoriba svoj procvat u svakom pogledu može zahvaliti upravo kvalitetno pripremljenim projektima, koji su prepoznati i nagrađeni na nacionalnoj i europskoj razini. Znanje i upornost općinskih čelnika, načelnika Ljubomira Grgeca i njegova zamjenika Roberta Ujlakija, kao i složnost čitavoga sastava Općinskog vijeća, pretvorili su Općinu Kotoriba u moderan europski prostor poželjan za život.

hovim obiteljima. Iz općinskoga Proračuna sufinancira se gradnja ili uređenje prve stambene nekretnine, a u rad je pušten i uređeni, dograđeni i opremljeni Dječji vrtić Kotoriba.

Dječji vrtić

- Za uređenje Dječjeg vrtića dobili smo 4,3 milijuna kuna, što je u cijelosti financirano iz Programa ruralnog razvoja.

Problem je nastao prilikom odabira izvođača jer se na javni natječaj javio jedan ponuditelj s ponudom većom od iznosa predviđenih troškova. No,

Izgradnja mosta je strateški projekt od koje bi korist imala i mađarska strana

Visoka zaposlenost

- U posljednje dvije godine privukli smo putem europskih fondova i drugih izvora vanjskog financiranja više od 46 milijuna kuna, što je oko 7500 kuna po glavi stanovnika, odnosno oko 1000 eura – pohvalio se na početku razgovora načelnik Ljubomir Grgec.

Riječ je o projektima osmišljenima u općinskim prostorijama koji su uspješno realizirani ili se još uvijek provode.

- Među najvrednije projekte svakako spada opremanje Poduzetničke zone Jug. Riječ je o investiciji vrijednoj 11,5 milijuna kuna, za koju smo iz europskih strukturnih i investicijskih fondova dobili bespovratnih 9,2 milijuna kuna, dok je razlika osigurana u općinskom Proračunu. Ovim projektom omogućili smo da Poduzetnička zona dobije javnu rasvjetu, prometnicu i sustav oborinske odvodnje, čime se poduzetnicima kao nositeljima gospodarskog razvoja Kotoribe omogućuju uvjeti za nesmetani rad i daljnji razvoj – ističe Grgec.

Takve uvjete prepoznali su gospodarstvenici pa je sve više zainteresiranih za pokretanje poslovanja upravo u Kotoribi.

- To se najbolje vidi po popunjenosti radnih mjesta jer je Kotoriba gotovo bez nezaposlenih. Svatko tko želi raditi, posao može i pronaći – dodaje zamjenik načelnika Roberto Ujlaki.

Uvjeti za poslovanje, ali i život stanovnika s obje strane rijeke Mure, u skoroj će budućnosti biti još kvalitetniji. Razlog je

POZNATA MANIFESTACIJA

Dani šibe i ribe Obnovljena i opremljena zgrada Dječjeg vrtića Kotoriba

Puno prije nekih drugih sredina, Općina Kotoriba započela je s brendiranjem svoje najveće i najpoznatije manifestacije „Dani šibe i ribe“. Događanje koje je preraslo granice Međimurja, svake godine zabavnim i tradicijskim programom privlači sve veći broj posjetitelja.

- Riječ je o manifestaciji koja je uspješno spojila tri najvažnije odrednice Kotoribe tijekom njezine povijesti – šibu, ribu i vlak! Naime, niz godina organiziramo be-

splatni vlak od Varaždina do Kotoribe i natrag, koji osim što omogućuje posjetiteljima da se bezbrižno zabave i opuste u Kotoribi, podsjeća da je upravo ova pruga bila prva u Hrvatskoj izgrađena davne 1860. godine. Manifestacija na zabavan način prikazuje tradiciju kotoripskoga kraja i cijeloga donjeg Međimurja.

Tako ne samo da čuvamo običaje od zaborava, već ih s ponosom prezentiramo domaćim i stranim gostima!

– ističe Roberto Ujlaki.

Simulacija izgleda budućeg mosta preko rijeke Mure

potvrđivanje odluke o gradnji mosta preko Mure. Spajanjem Kotoribe i mađarskog Murakeresztura, put od 50 kilometara koji je sada potrebno prijeći bit će smanjen na realnih pet

kilometara.

- Izgradnja mosta je od strateške važnosti, ne samo za Međimurje već i za cijelu Hrvatsku, ali i susjednu Mađarsku. Stvorit će se pretpostavke za otvaranje

novog prometnog pravca koji će skratiti put do autoceste, ali i omogućiti našim ljudima da više ne trebaju voziti okolnim duljim putem. Otvaraju se prilike za jačanje turizma i

gospodarstva, privlačenja novih investicija… - ustvrdio je Grgec.

Kotoriba je jedna od prvih općina koja je započela s provođenjem konkretnih mjera kojima se olakšava život mladima i nji-

Općina je spremno uskočila i vlastitim proračunskim sredstvima namirila razliku, tako da su mališani i njihove odgojiteljice 2. rujna dobili priliku ući u obnovljene prostorije Dječjeg vrtića – ustvrdio je Ujlaki.

Kotoriba kao malo koja druga općina u Međimurskoj županiji, ali i puno šire, svojim mještanima nudi puni komfor blizine javnih usluga. Pošta, ured Fine, medicinski laboratorij… samo je dio onoga što mještani imaju nadohvat ruke.

- Ta je ljestvica sada podignuta i više otvaranjem ispostave Hitne medicine u Kotoribi.

Općina je uredila i prilagodila unutrašnjost dijela zgrade ambulante te djelomično opremila prostor. U Proračunu je za tu namjenu osigurano 450.000 kuna, dok je preostali dio dao Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije. Ne treba niti spominjati kolika je važnost imati u blizini uslugu hitne medicinske pomoći i koliki su životi spašeni u kratkom vremenu – rekao je Grgec.

Općina je za projekt obnove zgrade stare Osnovne škole dobila 6,9 milijuna kuna od ukupno potrebnih 9 milijuna pa će se razlika namaknuti putem Proračuna. Uspješno su okončani i radovi na obnovi Duge ulice vrijedni 3,8 milijuna kuna.

11. rujna 2019., br. 158 || Regionalni tjednik

Restorani ,,Bernarda-Nova" luksuzno su uređenog prostora, gdje nudimo savršen ambijent za sve prigode.

Visoku razinu kvalitete održavamo ulaganjem u ljude, prostor i kvalitetnu ponudu, što nam se vraća kroz stalne i zadovoljne goste.

Kako bismo nastavili uspješan trend rasta i razvoja tražimo osobe za radna mjesta:

1. KUHAR - sss kuhar - 3 izvršitelja 2. KONOBAR - sss konobar - 3 izvršitelja - ljubaznost, komunikativnost, odgovornost, brzina.

Mjesto rada: Varaždinske Toplice Nudimo odlična primanja, dodatno nagrađivanje, Božićnice, Uskrsnice, dječje darove, jubilarne nagrade, rad na neodređeno sa probnim rokom.

Prijevoz se plaća u cijelosti.

Prijavu za posao šaljite meilom na: bernarda@bernarda.hr ili poštom na adresu: ,,BERNARDA" d.o.o. Pušćine, Čakovečka 136a, 40305 Nedelišće

Oglasi

5

6

Aktualno

Regionalni tjednik || 11. rujna 2019., br. 158

MURSKO SREDIŠĆE: POSTAVIT ĆE SE SEMAFORI U GRADSKOM SREDIŠTU S ciljem dodatnog olakšanja prometovanja na potezu od Čakovca do Murskoga Središća, na dionici ceste D-209 od Slemenica do Murskog Središća potrebna je kompletna obnova prometnice.

U obuhvatu radova je širenje ceste na 6,5 metara te obostrana gradnja biciklističkih traka. Za iduću godinu je također predviđena semaforizacija centra Murskog Središća, uređenje pristupa za

osobe s posebnim potrebama, biciklističke staze na kolnik, postavljanje nove horizontalne i vertikalne signalizacije i drugi potrebni radovi.

U tu svrhu je u četvrtak, 5. rujna, održan sastanak u Murskom Središću na kojem su bili gradonačelnik Dražen Srpak, v.d. rukovoditelja Poslovne jedinice Hrvatskih cesta - Varaždin Davor Bobičanec, Grada Murskog Središća Miljenka Štefa-

nića i voditelj Odsjeka za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove Josip Sršan, da bi se proanalizirali svi aspekti tog projekta.

Plan je da do sljedeće turističke sezone bude gotovo središnje raskrižje da bi se osigurala sigurnost svih sudionika u prometu zbog pojačanog prometa u tom razdoblju. Vrijednost investicije je oko 44 milijuna kuna.

U ČAKOVCU OTVORENA ISPOSTAVA HAMAG-BICRO-a

“Cilj nam je jednostavniji i brži pristup informacijama!”

U drugoj fazi decentralizacije usluga Agencije za malo gospodarstvo planira se osnivanje ispostava i u drugim županijama

ČAKOVEC

Obnova zgrade Gradske uprave Radovi, koji su na obnovi zgrade Gradske uprave Čakovec započeli sredinom lipnja ove godine, idu prema završetku. Energetska obnova zgrade bila je prijavljena na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a Gradu Čakovcu odobreno je gotovo 1,4 milijuna kuna. To je 60 posto od ukupne vrijednosti projekta

obnove, odnosno 2,3 milijuna kuna, a ostatak novca osiguran je u Proračunu Grada Čakovca. Obnovom će se postići značajna ušteda energije, a radovi bi trebali završiti do sredine rujna.

Iako se građevinsko obrtnički radovi odvijaju svakodnevno, Gradska uprava nesmetano radi prema uobičajenom radnom vremenu.

VATROGASTVO

Primopredaja nove opreme

U četvrtak, 5. rujna, izvršena je primopredaja komunikacijske opreme vatrogascima Vatrogasne zajednice Međimurske županije. Kako je istaknuo predsjednik Zajednice Mario Medved, riječ je o nabavci opreme iz projekta „Modernizacija radiokomunikacijske opreme sustava civilne zaštite“. VZMŽ za svoje DVD-e i Javnu vatrogasnu postrojbu dobila je na korištenje 61 digitalnu ručnu radio stanicu, 20 mobilnih te jednu stacionarnu radio

stanicu.

- Nabavom ručnih i mobilnih radio-komunikacijskih stanica za vozila, poboljšat će se komunikacija žurnih službi na terenu, što je preduvjet učinkovite podjele, koordinacije i provedbe žurnih aktivnosti, odnosno ubrzanja reakcije u trenucima katastrofa i elementarnih nepogoda – istaknuo je Medved Uređaje su podijelili predsjednik Mario Medved i županijski vatrogasni zapovjednik Mladen Kanižaj.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u Čakovcu je osnovala prvu ispostavu nadležnu za poslove na području Međimurske županije. Sjedište ispostave Čakovec nalazi se u prostorijama Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA-e, na adresi Ulica bana Josipa Jelačića 22 u Čakovcu.

Info i radionice

– Ispostava Ča kovec osnovana je s ciljem jednostavnijeg i bržega pristupa inforMeđimurski macijama poduzetnici su putem o uslugama H Abanec. programa HAMAGDjelatM AG BICRO-a privukli BICRO-a nici te poduAgencije 385,6 milijuna kuna u ispostazetniciinvesticija ma izvan vi Čakovec Zagreba. pružat će Ovaj projekt poduzetnicidecentralizacije ma na području započeli smo u MeMeđimurske županije đimurju, sutra nastavljamo informacije o svojim uslugau Slavoniji u Antunovcu, a ma, organizirati i provoditi uskoro je u planu otvaranje informativne radionice za i u ostatku Hrvatske. Međi- lokalne poduzetnike te odrmurje je primjer uspješnih žavati individualne sastanke poduzetnika, samo putem s njima. Isto tako, educiprograma HAMAG-BICRO- rat će zaposlenike lokalnih a privukli su 385,6 milijuna poduzetničkih potpornih kuna investicija – izjavio je institucija koje su učlanjene predsjednik Uprave HA- u mrežu BOND o uslugama MAG-BICRO-a, Vjeran Vr- i programima H A M AG-

BICRO-a – bespovratnim potporama, zajmovima, jamstvima, dostupnim izvorima financiranja za inovativna i tehnološki usmjerena poduzeća, kao i uslugama povezanim s međunarodnom surad-

njom. Riječ je o pilot-projektu koji je započeo 1. srpnja 2017. godine i traje do 30. rujna. U drugoj fazi decentralizacije usluga HAMAG-BICRO-a planira se osnivanje ispostava i u drugim županijama.

DRAŽEN SRPAK, GRADONAČELNIK MURSKOGA SREDIŠĆA, NA SJEDNICI STRUČNOGA KOLEGIJA:

„Većina novca za Aglomeraciju i sanaciju cesta!“ Gradonačelnik Murskoga Središća Dražen Srpak je održao 66. sjednicu Stručnoga kolegija, na kojoj su uz djelatnike Grada prisustvovali i predsjednici mjesnih odbora.

Na sastanku je gradonačelnik Srpak iznio popis aktivnosti i infrastrukturnih projekata koji su u završnoj fazi, kao i projekata koji će započeti u 2020. godini. Naglasak u sljedećoj godini je na izgradnji sustava Aglomeracije i pročistača vode, izgradnji oborinske odvodnje na najkritičnijim lokacijama te saniranju i asfaltiranju prometnica

na području Grada.

Naime, ove godine završavaju i dva najveća infrastrukturna projekta: novi dječji vrtić u Ulici Slatine te izgradnja oborinske odvodnje i prometnica u Gospodarskoj zoni Brezje.

U Murskome Središću su u zadnjih sedam godina realizirani mnogi infrastrukturni projekti, obnovljeni društ veni domovi, rekonstruirane prometnice, produžena je i uređena šetnica uz Muru, udruge su dobile svoje prostorije, rekonstruirana su i uređena groblja, izgrađene pješačko - bicikli-

stičke staze...

- Budući da će u naredne dvije do tri godine zbog projekta Aglomeracije i uređenja prometnica (što su projekti vrijedni 220 milijuna kuna) Grad snositi veliko financijsko opterećenje, namjera ovoga sastanka s predsjednicima mjesnih odbora jest da se dogovori provođenje ostalih projekata, u skladu s financijskim mogućnostima Grada.

Zbog Aglomeracije i sanacija prometnica bit će nešto manje investicija na području Grada koje nisu od vitalnoga značaja, kao, primjerice, uređenja pročelja na društvenim

domovima, jer prioritet imaju rekonstrukcija i asfaltiranje prometnica nakon Aglomeracije, iako će se putem programa energetske učinkovitosti pokušati osigurati sredstva za obnovu pročelja na društvenim domovima. Aktivnosti i projekti udruga će se i nadalje financirati, isto kao i programi za djecu, mlade i građane starije životne dobi, ovisno od punjenja gradskoga Proračuna. Kao i dosad, Grad će za sve projekte tražiti izvore financiranja iz nacionalnih programa i fondova Europske unije – izvijestio je gradonačelnik Srpak.

Oglasi

11. rujna 2019., br. 158 || Regionalni tjednik

STROJARSKA I PROMETNA ŠKOLA raspisuje

KOD 95 CODE 95

ADR

NATJEČAJ za srednjoškolsko obrazovanje odraslih 1. PROGRAM PREKVALIFIKACIJE I. PROMET I LOGISTIKA A) VOZAČ MOTORNOG VOZILA B) TEHNIČAR CESTOVNOG PROMETA C) TEHNIČAR ZA LOGISTIKU I ŠPEDICIJU II. STROJARSTVO A) STROJOBRAVAR B) INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE C) VODOINSTALATER D) PLINOINSTALATER E) LIMAR F) AUTOLIMAR G) BRAVAR H) AUTOMEHANIČAR I) MEHANIČAR POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE J) STROJARSKI TEHNIČAR 2. PROGRAM SREDNJE STRUČNE SPREME ZA ZANIMANJA NAVEDENA POD I. i II. Uvjeti: završena osnovna škola ili nekoliko razreda odgovarajuće srednje škole 3. PROGRAM USAVRŠAVANJA A) SPECIJALIST CRTANJA RAČUNALOM – AUTOCAD 4. PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA AUTOŠKOLA (Natječaj je otvoren tijekom cijele godine) 1. Stjecanje “B” kategorije 2. Stjecanje “C” kategorije 3. Stjecanje “CE” kategorije 4. Stjecanje “D” kategorije 5. Stjecanje “A2” kategorije 5. PROGRAM PERIODIČKE IZOBRAZBE VOZAČA (za upis KODA 95) za kategorije C, C+E, D i D+E (Natječaj je otvoren tijekom cijele godine) 6. OSPOSOBLJAVANJE VOZAČA VOZILA ZA PRIJEVOZ OPASNIH TVARI U CESTOVNOM PROMETU - ADR

INFORMACIJE: Voditelj obrazovanja odraslih: ROBERT VINDIŠ, 091/211 7702 Administratorica: ZRINKA ČEP, 091/211 7701 Voditeljica autoškole: DIJANA GRABAR, 091/211 7713 Voditelj Centra za periodičku izobrazbu vozača: ŽELJKO ANTUNOVIĆ, 091/611 7712 Voditelj osposobljavanja vozača za ADR: SINIŠA HORVAT, 099/611 7715 Zamolbe/prijave se primaju do 04.10.2019. na adresu: Strojarska i prometna škola, Hallerova aleja 3/A, 42000 Varaždin, s naznakom: «OBRAZOVANJE ODRASLIH».

www.sips.hr

7

8

Život

Regionalni tjednik || 11. rujna 2019., br. 158

ALENKA NOVAK POBJEDNICA FOTO NATJEČAJA

ŽIVOT

Fotografija Alenke Novak proglašena je najboljom na 5. fotografskom natječaju „Moji doli i bregi“, koji je objavila Lokalna akcijska grupa Međimurski doli i bregi. Na natječaj je ukupno pristiglo 16 fotografija. Tema foto natječaja bila je poljoprivredna proizvodnja, tradicijska baština, eno-gastro i turistički sadržaji. Sadržaj fotografije morao je biti povezan s temom, a fotografije

su morale biti snimljene na području LAG-a Međimurski doli i bregi, odnoso na području općina Belica, Domašinec, Gornji Mihaljevec, Mala Subotica, Nedelišće, Selnica, Strahoninec, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec, Štrigova, Podturen i Pribislavec te Grada Murskog Središća.

Drugo mjesto osvojila je Miroslava Novak, a treće Željko Medved.

INICIJATIVA SLOVENIJE, MAĐARSKE I HRVATSKE U SKLOPU ERASMUSA+

Održana završna konferencija projekta “Give them a chance”

Prije same pripreme programa osposobljavanja, u sklopu projekta je napravljeno opsežno istraživanje te izrađena analiza potreba, a u program osposobljavanja andragoških djelatnika uključeno je ukupno 36 osoba PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

manjine. Predavači koji rade u obrazovanju odraslih Roma već su duže vrijeme osjećali potrebu za razvojem i podizanjem U Lendavi je u srijedu, 28. vlastitih kompetencija, jer se i kolovoza, održana završna dalje susreću s jednakim prokonferencija projekta GEM blemima poput odustajanja – “Give them a chanromske manjine od obrazovanja te ce”, koji se pronjihovim nevodi u sklopu Hrvatski natječaja u spje šn i m predstavnik bilo je “Erasmus+ obrazovaK2 - stranjem zbog i Pučko otvoreno brojnih t e š k a učilište iz Čakovca vanjskih partnerčimbenis t v a”. čiji je ravnatelj, Mario R ije č je ka.

Zamuda, prisustvovao o međuPrije same prinarodnom završnici projektu preme proprojekta koji povezuje grama ospot r i su sjed ne sobljavanja, u države, Sloveniju, sklopu projekta je Mađarsku i Hrvatsku, a u napravljeno opsežno istranjemu su u gotovo tri godine živanje te izrađena analiza poprovedbe sudjelovale ustanove treba, a u program osposobljaza obrazovanje odraslih i rom- vanja andragoških djelatnika uključeno je ukupno 36 osoba, ske udruge iz triju država. odnosno 12 u svakoj zemlji partnera. Tako je i na Pučkom Podizanje otvorenom učilištu u Čakovcu kompetencija Hrvatski predstavnik bilo osposobljeno 12 andragoga, je i Pučko otvoreno učilište iz provedene su i brojne radionice, Čakovca čiji je ravnatelj, Mario a u sklopu projekta svi su parZamuda, prisustvovao završnici tneri podržali i izdavanje knjige projekta. Projektni partneri u „Naprosto jednostavno, vrijeme Lendavi su predstavili rezultate je za promjene“, čiji je autor programa osposobljavanja za Sandi Horvat jedan od rijetkih predavače koji u različitim pro- pripadnika romske manjine u gramima obrazovanja i struč- Sloveniji koji je završio maginog osposobljavanja poučavaju starski studij. Provedba projekpripadnike romske nacionalne ta trajala je 30 mjeseci, njegova

Brojevi 118.645 eura vrijednost je projekta

je vrijednost 118.645 eura, a uz Pučko otvoreno učilište iz Čakovca, u njemu su sudjelovali i Ljudska univerza Lendava (nositelj projekta), Udruga za obrazovanje Roma UZOR te Amrtita OBk iz Pečuha.

Važna podrška

Na završnoj konferenciji u Lendavi, osim ustanova partnera, sudjelovali su i pripadnici

romske nacionalne manjine iz Međimurja predvođeni ravnateljem Vladina Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Alenom Tahirijem.

Podršku projektu od samoga je početka dao i Grad Čakovec pa je u Lendavi sudionike završne konferencije pozdravio i David Vugrinec, pročelnik Upravnog odjela za društvene, međunarodne poslove i odnose

s javnošću, koji je podsjetio da Čakovec nosi titulu najboljega grada u Hrvatskoj na području obrazovanja i demografije u kategoriji velikih gradova. Velik dio ulaganja u obrazovanje na području Grada, zaključio je Vugrinec, odlazi upravo i u obrazovanje romske nacionalne manjine te će se nastaviti s pružanjem podrške sličnim projektima u budućnosti.

Život

11. rujna 2019., br. 158 || Regionalni tjednik

9

MLADEŽ DVD-a VULARIJA NA VATROGASNOM KAMPU U FAŽANI Članovi mladeži DVD-a Vularija iz Orehovice ljeto su završili boravkom u kampu vatrogasne mladeži Hrvatske vatrogasne zajednice u Fažani. DVD Vularija time ih je nagradio za trud i zalaganje na vježbama, kao i za postignute rezultate na natjecanjima i plasman na državno natjecanje iduće godine.

Uz nezaobilazno kupanje, mladež je redovito vježbala. Jednu su vježbu s pre-

prekama prezentirali pred izaslanstvom HVZ-a na čelu s glavnim zapovjednikom Slavkom Tucakovićem prilikom službenog zatvaranja kampa. Sa sudionicima kampa prisjetili su se i poginulih vatrogasaca na Kornatima.

Društvo je za njih organiziralo i posjet Nacionalnom parku Brijuni. Uz stručnog voditelja upoznali su se s ljepotama otočja, safari parkom, muzejom te poviješću

i slavnim osobama koje su boravile na otoku.

Svoje su Društvo dostojno predstavili u sportskim natjecanjima, kreativnom izričaju, domišljatosti, snalažljivosti te ponajviše uzornim vladanjem za vrijeme boravka u kampu.

Iz Fažane nose lijepa iskustva i sjećanja, nove simpatije, poznanstva te želju za ponovnim dolaskom.

ODRŽAN NAJVEĆI MAŽORET KAMP U NEDELIŠĆU S OKO 130 SUDIONICA

Provele pet zabavnih dana uz brojne mažoret aktivnosti!

Kamp su sedmi put zaredom organizirale Mažoretkinje Nedelišća, a vodile su ga educirane trenerice Petra Mesarić, Lucija Novak, Blanka Šipek, Kristina Bacinger i odgojiteljica Ida Topolnjak, uz seniorke Aleksandru Toplek i Tenu Tresku PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

I ove je godine posljednjeg tjedna kolovoza u Nedelišću na MESAP-u sedmi put za redom održan najuspješniji projekt Mažoretkinja Nedelišća „Mažoret kamp Nedelišće 2019.“ Na kampu je od 26. do 30. kolovoza sudjelovalo oko 130 djevojčica s područja Općine Nedelišće, ali i cijelog Međimurja, što je najviše dosad, a projekt su financijski i ove godine poduprle Općina Nedelišće i Međimurska županija.

Sedam grupa

Polaznici kampa su većim dijelom članice Mažoretkinja Nedelišća, ali i djevojčice koje ciljano dolaze na mažoret kamp te tako provode kvalitetno vrijeme krajem ljeta uz brojne mažoret aktivnosti.

Djevojčice i djevojke u dobi od četiri godine nadalje bile su podijeljene u sedam grupa koje su vodile educirane trenerice Petra Mesarić, Lucija Novak, Blanka Šipek, Kristina Bacinger i odgojiteljica Ida Topolnjak, uz seniorke Aleksandru Toplek i Tenu Tresku.

Asistirale su im članice seniorskoga sastava Mažoretkinja Nedelišća koje su pomagale i kod okrepe za polaznice Kampa te u cjelokupnoj organizaciji.

- U pet zabavnih dana sudio-

nice Kampa naučile su ili nadogradile vještine mažoret plesa i vrtnje sa štapom, uz mnogo rekreacije, plesa, ali i timskih igara, što je zasigurno svim sudionicama uljepšalo završetak ljetnih praznika. Da bi djevojčice prezentirale naučeno, posljednjega dana Kampa održana je kratka prezentacija za najbliže. Sve sudionice su dobile majicu, fotografiju te diplomu za uspješan završetak – poručuju iz Udruge mažoretkinja Nedelišća.

Nakon kolovoza prepunog nastupa i putovanja, maž ore t k i nje kreću s redovnim aktivnostima, treninzima i nastupima, a primat će i nove članice koje žele biti dio velike zelene mažoret obitelji.

Upisi za nove članice Mažoretkinja Nedelišća starosti od četiri godine nadalje (mažoret vrtić, dječji sastav, mlađe kadetkinje, starije kadetkinje, juniorke i seniorke) traju do kraja rujna.

Sve zainteresirane za upis mogu se javiti na brojeve mobitela: 098/932-3599 (Vedrana) i 099/574-3527 (Ivana), ili pak u inbox Facebook profila Mažoretkinja Nedelišća.

UPIS ČLANOVA U rujnu Mažoretkinje Nedelišća kreću sa svojim redovnim aktivnostima, treninzima i nastupima.

Primaju i nove članice.

10 Zdravlje

Regionalni tjednik || 11. rujna 2019., br. 158

RADIONICA O NOŠENJU NOVOROĐENČADI I DJECE

ZDRAVLJE

U Multimedijalnoj dvorani Muzeja „Croata insulanus“ Grada Preloga u srijedu, 4. rujna, održana je radionica o nošenju beba te vrstama i različitim vrstama nošenja i nosiljki za bebe.

Organizator ove radionice bilo je Društvo „Naša djeca“ Prelog, a predavačica i voditeljica radionice bila je Monika Cindrić, koja je ujedno i licencirana savjetnica za nošenje beba.

Organizatori ističu da je ova edukacija bila sjajna prilika da se u okviru lokalne Grupe za potporu dojenja pozovu sve trudnice i roditelji djece dojenačke dobi na redovite sastanke Grupe, svake prve srijede u mjesecu.

Sastanci se u Prelogu odvijaju pod vodstvom patronažne sestre Doma zdravlja te Ordinacije obiteljske medicine Ljubice Slaviček.

OD 9. RUJNA DO 18. STUDENOGA

Sudjelujte u anketi o kvaliteti života U cijeloj Hrvatskoj, pa tako i u Međimurskoj županiji, od 9. rujna do 18. studenoga provest će se anketno istraživanje kvalitete života, životnih stilova i zdravstvenih rizika stanovništva Hrvatske. Istraživanje provode Hrvatsk i z avod za jav no zdravstvo i Institut d r u š tvenih znanosti „Ivo Pilar“ iz Zagreba u suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo.

- Anketare istraživanja prepoznat ćete prema iskaznicama koje će nositi oko vrata. Molimo vas izađite

nam u susret, odvojite malo svog vremena i uz pomoć anketara iskreno odgovorite na pitanja. Vaše sudjelovanje je dobrovoljno, a anketa je anonimna, što znači da nigdje nećete trebati navesti svoje ime i prezime, niti se potpisati.

Po d a c i ć e se koristiti samo kao skupina p o d at a k a za statističke obrade i neće se analizirati na razini pojedinaca. Vašim iskrenim odgovorima doprinijet ćete javnom zdravstvu u Hrvatskoj – poručuju iz Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije.

DRAGI PRIJATELJU… Kad ste zadnji puta dobili pismo od nekoga? Za mnoge je to postao zastarjeli način komunikacije. Ljudi se nazivaju telefonom, šalju se SMS poruke ili, još jednostavnije, komunicira se u obliku ‘lajka’ na društvenim mrežama.

Danas možete nazvati osobu sa svog mobitela na drugi kraj kugle zemaljske i pričati… Načina komunikacija sve je više i više, a ljudi pričaju sve manje i manje. Pa ipak, postoji jedno pismo koje čeka da ga baš Vi primite. To je pismo napisano prije gotovo 2000 godina, a zove se Biblija. Možda imate Bibliju kod kuće, možda ste čak i čitali tu knjigu nad knjigama, kako je mnogi zovu. No, jeste li čitali tu knjigu kao Božje osobno pismo Vama? Za Isusa smo mi prijatelji, braća i sestre, dječica, njegovi predragi i ljubljeni. U tom pismu piše koliko mu Vi značite, koliko Vas voli te da Vam želi dati mir u Vaše srce i Vaš život.

U tom pismu piše kako proživjeti ostatak Vašega života u istinskoj radosti i miru.

Isus kaže: ‘Dođite k meni svi koji ste opterećeni i ja ću vas okrijepiti.’ (Mt 11:28) A kako primiti to pismo? Vrlo jednostavno - otvorite svoje srce i čitajte Bibliju kao Božje osobno pismo Vama. I Bog će Vam zasigurno govoriti. Ako posjedujete Bibliju nemojte dopustiti da ostane netaknuta na polici. Ako pak nemate

DOBRE VIJESTI ZA BUDUĆE RODILJE

Zahvaljujući novoj opremi omogućen bezbolniji porod! ŽB Čakovec našla se među prvima u Hrvatskoj koje su rodiljama ovako poboljšale uvjete

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Mladen Dominić Kristova Crkva Bibliju, nazovite nas što prije kako biste saznali što je Bog napisao upravo Vama. Bog zaista želi blagosloviti svaku osobu koja čita Njegovo pismo.

Zato naručite BESPLATAN primjerak BIBLIJE (meki kožni uvez), tiskane u suradnji s Kršćanskom sadašnjosti (rimokatolička izdavačka kuća). Nazovite nas na 042 311 202. prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Posjetite nas sljedeće nedjelje u 10 sati na našem redovitom bogoslužju.

Kristova Crkva Varaždin Vilka Novaka 48f www.kristova-crkva

lja s ulaganjima i dokazuje da je prijatelj djece i rodilja.

– Želimo da se naši pacijenti osjećaju ugodno, posebice majke i djeca, te nam je cilj da na ovaj način privučemo nove pacijente i poboljšamo visok nivo usluge koji već sada nudi naše rodilište – kaže ravnatelj ŽB Čakovec doc. dr. sc. Tomislav Novinščak, prof. v. š., dr. med., spec. opće kirurgije.

Krajem kolovoza na Odjel rodilišta s rađaonicom čakovečke Bolnice stigao je poseban aparat koji rodiljama uvelike olakšava porod te korištenjem medicinskog plina smanjuje bol i relaksira. Županijska bolnica Čakovec našla se među prvim bolnicama u Hrvatskoj koje su svojim pacijenticama na ovaj način poboljšale uvjete rađanja.

Potpuno besplatno

Prijatelji djece

Pomoću novog uređaja rodiljama će se tijekom samog p oro da omog uć it i korištenje medicinskog plina, t a koz v a nog “rajskog plina”, koji se sa stoji od 50 posto dušičnog oksida i 50 posto k isika, a njegovim uzimanjem smanjuje se osjećaj boli, anksioznosti te ima opuštajući i smirujući učinak.

– Proces poroda osjetno je

olakšan zahv a ljujući aparatu koji funkcionira tako da rodilja pomoću maske za udisanje sama dozira željenu količinu plina koji ublažava bol, smanjuje grčeve i ubrzava porod – pojasnila je pročel-

nica Službe za ginekologiju, porodništvo i neonatologiju Sanja Topličanec, dr. med., spec. ginekologije i opstetricije.

Uvođenjem novih trendova, nabavkom suvremene opreme i podizanjem razine usluga, Županijska bolnica Čakovec u suradnji s Međimurskom županijom nastav-

Aparat je nabavljen na inicijativu Službe za ginekologiju, porodništvo i neonatologiju. Primjena će za pacijentice biti besplatna.

Rajski plin koristit će se na indikaciju liječnika, a korištenjem se smanjuje upotreba analgetika, broj epiziotomija i carskih rezova te može skratiti trajanje poroda i do dva sata. Iskustva pacijentica dosad su pokazala njegove pozitivne učinke, što potvrđuje podatak da bi 80 posto rodilja koje su koristile plin pri porodu to učinilo ponovo.

– Naše aktivnosti usmjerene su na zadovoljstvo rodilja, da nam se ponovno vrate te da im porod ostane u sjećanju kao najsretniji događaj – zaključuje dr. Topličanec.

Školstvo

11. rujna 2019., br. 158 || Regionalni tjednik

11

NOVI PRILAZ III. OSNOVNOJ ŠKOLI ČAKOVEC

ŠKOLSTVO U PONEDJELJAK, 9. RUJNA

Počela je nova školska godina!

Učenike i djelatnike III. OŠ Čakovec na prvi je dan nastave u novoj školskoj godini dočekao obnovljeni i uređeni prilaz glavnom ulazu školske zgrade.

Zbog dotrajalosti i loše nosivog tla, odstranjeni su stari opločnici (tzv. „tlakovci“), koji su promijenjeni novima, kao i pločama u boji. Na ukupnoj površini od 1060 kvadratnih metara, novi će tlakovci zauzimati 700 kvadratnih metara, dok će se ostatak površine zazeleniti.

Hortikulturno uređenje obuhvaća travnate površine te bilje prilagođeno urbanom okruženju, što znači da se kod odabira pazilo da se uz pojas škole ne sade alergene biljke. Uz male zelene oaze bit će postavljene i nove klupice.

Ukupna vrijednost radova je 305.181 kuna, a novac je osiguran Odlukom o financiranju decentraliziranih funkcija osnovnih škola.

Dodajmo da će se do kraja rujna obnoviti i sve prilazne pješačke staze.

OD 19. DO 30. KOLOVOZA ODRŽAN JE LJETNI KAMP INFORMATIKE

Oko 80 učenika učilo o robotici, 3-D modeliranju i programiranju Kamp su u prostorijama Tehnološkog-inovacijskog centra Međimurje vodili Dunja Škvorc, Denis Vidović i David Krištofić PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

Nova školska godina u kojoj više od 13.000 učenica i učenika u Međimurju ponovo, ili po prvi puta, sjeda u školske klupe započela je u ponedjeljak, 9. rujna.

U međimurskim školama nudi se 70 različitih obrazovnih programa, a više od polovice svih osnovnih škola radi u jednosmjenskoj

Gradske škole ove će nastavne godine polaziti 2.400 učenika nastavi – 13 od 25 matičnih škola te 17 od 26 područnih škola.

U pet redovnih škola kojima je Grad Čakovec osnivač i Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec u školske klupe je u ponedjeljak prvi put sjelo 287 prvašića. Ukupno će te škole ove nastavne godine polaziti 2.400 učenika. Upisi u Umjetničkoj ško-

li „Miroslav Magdalenić“ još nisu završeni, a očekuje se da će broj upisanih biti na

Najveća gradska škola je i dalje I. osnovna škola u Čakovcu koju polazi 787 učenika razini prošle godine kada ih je bilo 290.

Ukupan broj učenika čakovečkih osnovnih škola već nekoliko godina kreće se oko brojke 2.700, a njih je na klupi pored obveznih udžbenika i ovog prvog dana nastave dočekao i komplet bilježnica.

Najveća gradska škola je i dalje I. osnovna škola u Čakovcu koju polazi 787 učenika, a najmanja Centar za odgoj i obrazovanje sa 163. Ukupno je u svih pet redovnih osnovnih škola 121 razredno odjeljenje, a prvih je razreda 14.

Nakon što su to usvojili, krenuli su u istraživanje Scratcha.

Naučili su promijeniti lik i pozornicu, naslikati lik, pozicionirati ga, dodati glazbu i napraviti jednostavnu animaciju i igru. Nekoliko animacija i igru najprije su napravili zajedno, a kasnije po želji, u paru ili sami.

U organizaciji udruge Mladi informatičari Strahoninca (MIS) te Međimurskog informatičkoga kluba (MIK-a) uspješno je završen Ljetni kamp informatike koji Polaznici su se od 19. do 30. kolovoza Robotika stekli osnovna provodio u Robotiznanja koja će prostorijačari su se najprije ma Tehnoim koristiti u upoznali s loško-inosvakodnevnom mBot robov ac ij s ko g a centra Međitom na kojem životu su se „vrtjeli“ murje (TICM). programi te Ove su godine shvatili da taj robot na Kampu informa„vidi” okolinu putem nekotike udruge provodile tri tečaja: „Moje prvo progra- liko senzora koje su sami korimiranje“, „Robotika“ te „3-D stili. Radili su i s programskim modeliranje i ispis“. Svaki alatom mBlock te naučili više o tečaj brojao je dvije grupe, dok osnovama izvođenja programje ukupni broj polaznika bio skoga koda i programiranja, sve viši od 80. da bi se upoznali sa skupom naredbi koje su ih dovele i do nekih složenih programa. Kao Programiranje Polaznici tečaja „Moje prvo završni zadatak napravili su programiranje“ na samome program koji je pratio stazu te su se početku upoznali s web stao ako je naišao na prepreku. stranicom Code.org na kojoj su naučili sastavljati blokove u 3-D modeliranje i ispis cjeline i koristiti petlje, što im U okviru tečaja „3-D modeje kasnije koristilo u program- liranje i ispis“ polaznici su naskom jeziku Scratch. učili koristiti osnovne funkcije

u programu Autodesk Fusion 360, pomoću kojih su izradili model autića sastavljenog od nekoliko dijelova.

Učenici su također usvojena znanja svakodnevno samostalno prikazivali na izradi nekih jednostavnijih dijelova za koje su dobili nacrt. Pomoću programa PrusaSlicer prikazana

im je priprema dijela za 3-D ispis te se sa sigurnošću može zaključiti da su svi polaznici stekli osnovna znanja iz 3-D modeliranja koja će im koristiti u svakodnevnom životu.

Mentori na Ljetnom kampu informatike bili su Dunja Škvorc, Denis Vidović i David Krištofić.

RAVNATELJICA DV-a VRAPČIĆ U ŠENKOVCU MELITA PERGAR NA OTVORENJU NOVOIZGRAĐENOGA DIJELA VRTIĆA:

„Trudimo se mališanima pružiti nezaboravno djetinjstvo!“ U Dječjem vrtiću Vrapčić u Šenkovcu u srijedu, 4. rujna, otvoren je dograđeni dio vrtića od 300 kvadratnih metara s popratnim sanitarnim čvorovima i terasama za dvije nove skupine ukupne vrijednosti tri milijuna kuna.

Riječ je o prvom eko-vrtiću u Međimurju bez liste čekanja, a mogu se pohvaliti i s aktivnostima u okviru Erasmus i eTwinning projekta mobilnosti.

Jedan su od partnera i na projektu „Svi u vrtić“, a svojedobno su zaposlili prve magistre ranog i predškolskog odgoja te obrazovanja u Međimurskoj županiji.

Vrtić trenutno pohađa 123 mališana u šest grupa o kojima se brine 15 djelatnika.

- Svakodnevno se trudimo našim mališanima putem različitih radionica i druženja pružiti nezaboravno djetinjstvo.

Naš vrtić, zahvaljujući ovoj dogradnji, jedini je vrtić u kojem nema liste čekanja - rekla je u emotivnom obraćanju ravnateljica DV-a Vrapčić Melita Pergar.

Otvorenju dograđenog dijela vrtića prisustvovao je i općinski načelnik Saša Horvat. Istaknuo je da, uz prošlogodišnju energetsku obnovu osnovne škole i ovogodišnju dogradnju vrtića, Općina Šenkovec svake godine završava po jedan kapitalni projekt i nalazi se u 7. stupnju indeksa razvijenosti, zbog čega nisu u mogućnosti konkurirati za projekte financirane iz europskih fondova.

- Projekt dogradnje vrtića realiziran je uz pomoć Međimurske županije te je dodatni poticaj i pohvala za rad, ali i ulaganje u budućnost općine - naglasio je načelnik Saša Horvat, dok je međimurski župan Matija Posavec dodao da

u skladu s posljednjim istraživanjima i podacima Ministarstva financija o izvršenju proračuna, Međimurska županija najviše u Hrvatskoj ulaže u vrtiće i u predškolsko obrazovanje.

- Svaki novi vrtić, svaka nova jaslička skupina je motiv našem stanovništvu za sretniju i uspješniju zajednicu. Dječji vrtić u Šenkovcu jedan je od 12 vrtića koje ćemo u narednim mjesecima otvoriti.

Kada se poveže ulaganje u predškolske ustanove i cjelokupno obrazovanje u Međimurju, to je jedini ispravan put za stvaranje bolje i sretnije zajednice - rekao je župan Posavec.

Vrpcu je na otvorenju prerezala Korina Zemljić uz pomoć Denija Premoša i Jakova Jakopca iz DV-a Vrapčić, a novi dio vrtića posvetio je župnik Vladimir Kolarić.

12 Kulturni obzor

Regionalni tjednik || 11. rujna 2019., br. 158

KULTURNI OBZOR JEDNA OD NAJAKTIVNIJIH UDRUGA S PODRUČJA MALE SUBOTICE

Folklorna sekcija KUU Zvon upisuje!

Kulturno - umjetnička udruga Zvon Župne zajednice Mala Subotica jedna je od najaktivnijih udruga u općini Mala Subotica te jedna od najboljih u Međimurskoj županiji. Iza sebe ima brojne domaće i inozemne nastupe, nagrade i priznanja.

U sklopu Zvona djeluje šest sekcija: Folklorna, Tamburaška, Etno sekcija, Zvonove kreativke, Zbor te Mažoretkinje.

Svake godine Ansambl putuje na inozemni festival, pa možemo reći da su putovali i plesali gotovo cijelom Europom U mjesecu rujnu Folklorna sekcija već tradicionalno otvara vrata novim članovima te poziva sve zainteresirane od navršene 13. godine da se priključe u rad Folklornog ansambla. Svake godine Ansambl putuje na inozemni

festival pa možemo reći da su putovali i plesali gotovo cijelom Europom (Slovenija, Mađarska, Italija, Švicarska, Francuska, Češka, Poljska, Slovačka, Makedonija, Grčka...)

– U ko l i ko želite naučiti plesati plesove svih krajeva Lijepe Naše, pjevati te putovati diljem Europe, postanite dio naše velike i vesele obitelji.

Priključiti nam se možete svakog četvrtka u mjesecu rujnu od 2T sati u našoj dvorani na župnom dvoru u Maloj Subotici, A. Stepinca 63. Svi zainteresirani 19. rujna mogu nas posjetiti bez obaveza na našoj „Večeri otvorenih vrata“ te razgledati naše prostorije u kojima vježbamo, razgledati našu riznicu narodnih nošnji te zajedno sa nama i zapjevati i zaplesati! – Sve informacije možete dobiti putem e-mail adrese: zvonmalasubotica@gmail.com, Facebook stranice KUU Zvon ili putem telefona 099/576-4007 (Tino Jelenić - voditelj Folklornog ansambla).

– Veselimo se vašem dolasku! – poručuju iz Kulturno - umjetničke udruge.

6. GLAZBENA VEČER FLORIJANA ANDRAŠCA U nedjelju, 15. rujna, u Dekanovcu će se održati 6. glazbena večer kantora Florijana Andrašca.

Manifestacija počinje u 19 sati na otvorenom prostoru Sportskoga centra Mladost Dekanovec (rukometno-košarkaško igralište). Ispod zvjezdanog neba prikazat će se kratka opereta sastavljena od međimurskih pjesama u jednu ljubavnu priču. Istoga dana s početkom u 15 sati održat će se i Biciklijada do rijeke Mure.

Okupljanje sudionika počinje u 14.30 kod de-

kanovskoga Doma kulture. Sudionici će imati prilike sudjelovati i u nagradnom izvlačenju, pri čemu je glavna nagrada bicikl. Od 10 do 18 sati Dekanovcem vozi besplatni turistički vlakić. Na Večeri sudjeluju i Pjevački zbor “Josip Vrhovski” te solisti Tamara Korunek i Karlo Čeh uz glazbenu pratnju Limene glazbe Dekanovec. Glavni pokrovitelj manifestacije je Općina Dekanovec, dok su ostali pokrovitelji Ministarstvo kulture Republike Hrvatske te Međimurska županija.

SPOMEN NA BANA I VOJSKOVOĐU KOJI JE POGINU

Odana počast Nikoli IV palome junaku Siget

Slavlje su organizirali Međimurska županija, Zrinska garda Čakovec, Družba „Braća H Matica hrvatske - Ogranak Čakovec, Općina Šenkovec te Muzej PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

U spomen na hrvatskoga bana i vojskovođu Nikolu IV. Zrinskog koji je tijekom opsade Sigeta junački poginuo i zaustavio prodor Turaka prema Beču, u Čakovcu i Šenkovcu održana je svečanost proslave 453 godina od Sigetske bitke.

Program svečanosti započeo je polaganjem vijenca i paljenjem svijeća kod spomenika Nikoli Šubiću Zrinskom u Perivoju Zrinskih u Čakovcu, nakon čega je nastavljen u Šenkovcu kod Mauzoleja obitelji Zrinski, uz ostatke nekadašnjeg pavlinskog samostana svete Jelene te kod spomenika Nikoli Zrinskom Sigetskom na Trgu svete Jelene.

Počast junaku

Svečanost su uveličali brojni uvaženi gosti, između ostalog izaslanik ministra obrane i potpredsjednika Vlade RH Damira Krstičevića, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, general zbora Mirko Šundov, izaslanica ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, pročelnica Konzervatorskog odjela u Varaždinu Vesna

Pascuttini-Juraga, akademik Dragutin Feletar kao izaslanik predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademika Velimira Neidhardta, izaslanik županije Baranya i grada Szigetvara dožupan Robert Fazekaš te predstavnici Zrinyi kadeta iz Murakeresztura.

Predsjednik Zrinske garde Čakovec Đuro Bel istaknuo je da pogibija Nikole Šubića Zrinskog i njegovih suboraca

1566. godine nije bila uzaludna jer je dugotrajna bitka rezultirala smrću sultana Sulejmana te odlaskom njegove vojske prema Beogradu, a time i odustajanjem od pohoda na Beč. Da su pored vojnih uspjeha Zrinski imali odlučujuću ulogu u političkom, društvenom i kulturnom životu, svjedoči povijesni lokalitet s ostacima pavlinske crkve Blažene Djevice Marije i pavlinskog samostana te

Mauzoleja sagrađenog u renesansnom stilu, a, zamjenik načelnika općine Šenkovec Vladimir Novak izrazio je želju da se u što skorijoj budućnosti prostor pavlinskog kompleksa revitalizira.

Počast hrvatskom junaku odao je župan Međimurske županije Matija Posavec sa zamjenikom Josipom Grivcem te zamjenicima predsjednika Skupštine Međimurske županije Dragutinom Glavinom i

MEĐUNARODNA KULTURNA SURADNJA U VARAŽDINU: U SUBOTU, 14. RUJNA, VELIKI KONCERT NA OTVO

Vjerojatno najpoznatiju svjetsku kantatu “Carminu Buranu” izvod Kantata Carla Orffa “Carmina Burana” po prvi će puta biti izvedena u Varaždinu i to u subotu, 14. rujna, na otvorenom uz Arenu Varaždin. Koncert počinje u 21 sat.

Ovo je veliki zajednički projekt u kojem sudjeluju Koncertni ured Varaždin, Glazbena škola u Varaždinu, Konzervatorij za glazbu i balet iz Maribora te Zbor „Chorus angelicus“.

Naziv projekta, čiji je dio i kantata, jest “Drava nas spaja”.

Organizatori su najavili prekrasni koncert na kojem će sudjelovati ukupno 350 izvođača, za koji se vježbalo tijekom ljeta, u dvije države.

Sve bi trebao popratiti zanimljiv svjetlosni šou.

Dirigenti će biti Dada Ruža u Varaždinu i Slavko Magdić u Mariboru, a solisti su Ivana Lazar (sopran), Armando Puklavec (bariton) i Danilo Kostevšek (tenor).

Pokrovitelji ovog velikoga glazbenog doga-

Kulturni obzor

11. rujna 2019., br. 158 || Regionalni tjednik

13

OTVORENJE IZLOŽBE ILUSTRACIJA MAJE HORVAT U ČAKOVEČKOJ KNJIŽNICI U petak 13. rujna, u 18 sati u Knjižnici “Nikola Zrinski” Čakovec održat će se otvorenje izložbe ilustracija Maje Horvat. Izložba se održava u sklopu 6. festivala stripa.

Maja Horvat, vizualna umjetnica i ilustratorica, rođena je 1984. godine u Čakovcu. Nakon završene srednje Graditeljske škole, smjer Dizajn unutarnje arhitekture, upisuje Prirodoslovno - tehnički fakultet u Ljubljani, smjer Grafičke i medijske tehnike.

Njezina ljubav prema ilustraciji traje još od malih nogu.

Aktivno djeluje na slovenskoj alternativnoj sceni,

održala je dvije samostalne izložbe, sudjelovala u nekoliko skupnih izložbi u Sloveniji te prisustvovala na art sajmovima. Na njezin rad utječe pop kultura, strip, žive boje i skrivene poruke kao komentar današnjem društvu. Djeluje u raznim područjima umjetnosti, poput grafičkoga dizajna, poster dizajna, tipografije ilustracije, klasične umjetnosti sve do fotografije za koju je znanje pridobila tijekom rada u fotografskom

studiju.

Kao glavni medij koristi tehnologiju za stvaranje digitalnih ilustracija moderne umjetnosti koja je još uvijek novitet u našim krajevima. Na ovoj se izložbi predstavlja s crno-bijelim ilustracijama, koje su pomak od njezina šarenoga svijeta, u suradnji s likovnim pedagogom, književnikom i zaljubljenikom u strip, Josipom Mihalkovićem.

Njezina ljubav prema ilustraciji traje još od malih nogu.

UO I ZAUSTAVIO TURKE

V. Zrinskom, tske bitke

Hrvatskoga Zmaja“ - Zmajski stol Čakovec, j Međimurja Čakovec Franjom Makovcem. Istaknuo je važnost ove obljetnice ne samo za međimursku i hrvatsku, već i cijelu europsku povijest jer da nije bilo Nikole Šubića Zrinskog i Sigetske bitke, pitanje je kako bi izgledala današnja Europa.

– U Međimurju na Zrinskima gradimo identitet te njihovu ostavštinu čuvamo i ovakvim događanjima, ali i revitalizacijom dvorca u Čakovcu. Stari grad Čakovec već je neko vrijeme veliko gradilište, a zdanje koje priča jednu od najinteresantnijih priča hrvatske prošlosti obnovit ćemo te obogatiti brojnim sadržajima koji će, između ostaloga, predstavljati vojnu povijest obitelji Zrinskih.

Vjerujem da će biti sluha u Ministarstvu kulture, kamo već godinama upućujemo molbe za pomoć oko obnove Mauzoleja u Šenkovcu. Zahvaljujem udrugama i svim čuvarima naše tradicije i povijesti, a mi ćemo vrijednosti našeg Međimurja i dalje graditi putem baštine Zrinskih i Frankopana – rekao je župan Posavec te kao jednu od ostavština najavio skoro osnivanje Instituta Zrinskih u Čakovcu koji će djelovati u okviru Instituta za povijest

Republike Hrvatske.

Naša gruda

U ime predsjednika Hrvatskog sabora, Gordana Jandrokovića, obratio se gradonačelnik grada Preloga Ljubomir Kolarek. Naglasivši kako je opsada Sigeta započela 5. kolovoza, povukao je paralelu s Danom pobjede i domovinske zahvalnosti.

– Možda je ovo prilika da svatko u svojoj domeni bude Nikola Šubić Zrinski – neustrašiv i nepotkupljiv. Neka nam svima naše bude draže od tuđeg. Neka nam naša gruda i domovina, sa svim svojim problemima i manama, bude draža od tuđine.

Samo zajedno možemo graditi Hrvatsku – poručio je.

Obilježavanje 453. obljetnice junačke pogibije Nikole Šubića Zrinskog i Sigetske bitke održano je u suorganizaciji Međimurske županije, Zrinske garde Čakovec, Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ Zmajski stol Čakovec, Matice hrvatske - Ogranak Čakovec, Općine Šenkovec te Muzeja Međimurja Čakovec, a završeno je svetom misom u Župnoj crkvi sv. Jelene Križarice.

Svečanost su uveličale članice ŽVS Pučpuljike.

ORENOM UZ ARENU VARAŽDIN

dit će 350 glazbenika! đaja su Grad Varaždin, Varaždinska županija i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, koji su dali i financijsku potporu projektu. Na ideju koncerta na otvorenom došlo se kada se razmišljalo kako na najbolji način Varaždin uvesti u ovogodišnji program Varaždinskih baroknih večeri, istaknuo je Raymond Rojnik, ravnatelj Koncertnog ureda Varaždina.

– Ovo je jedan od najvećih projekata u povijesti Glazbene škole u Varaždinu te mi je drago da drugu godinu zaredom imamo prekrasne međunarodne projekte. „Carmina Burana” jedno je od najizvođenijih djela u povijesti glazbe, a nikada nije izvedena u Varaždinu – istaknuo je Davor Matačić, ravnatelj Glazbene škole.

Ulaz u Varaždinu se ne naplaćuje.

Ista će produkcija biti postavljena i u Mariboru, 16. rujna, u Slovenskom narodnom gledališču.

FORESTLAND EXCLUSIVE U PODROOMU

Novi klupski program dovodi Marka Sixmu!

Sixma je jedini DJ koji je sam sebe skinuo s #1 Beatportove ljestvice trance glazbe te u isto vrijeme držao prve dvije pozicije PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Ekipa iza uspješnoga festivalskog projekta Forestland s prvim danima jeseni pokreće novi klupski program, Forestland Exclusive.

Klupska scena kultnoga Podroom Music Cluba tako će u petak, 22. studenog, ugostiti čak petoricu umjetnika, a Čakovec će ujedno biti domaćin i Marku Sixmi, nizozemskom producentu i glazbeniku! Mark Sixma u Čakovec se vraća 18 mjeseci nakon nastupa na šestom izdanju festivala Forestland, ovoga puta za samo 200 najvećih partijanera, rejvera i fanova Foresta.

Sixma dolazi iz nizozemske Brede, grada kojem tepaju kao svjetskoj prijestolnici dance glazbe, rodnoga grada Hardwella i Tiesta. Jedini je DJ koji je sam sebe skinuo s #1 Beatportove ljestvice trance glazbe te u isto vrijeme držao prvu i drugu poziciju. Uz originalne pjesme, Sixma je poznat i po kolaboracijama s Arminom van Buurenom,

W&W, KSHMR-om i mnogima drugim, a posebno se ponosi nastupima na festivalima Creamfields, A State of Trance, Ultri i Forestlandu!

– Vraćam se u Hrvatsku po drugi puta u samo dvije godine i to me jako veseli.

Forestland mi je ostao u jako dobrom sjećanju, publika je energična, rasplesana i odlična te se nadam da će se festivalski filing održati i u intimnijoj klupskoj atmosferi! – rekao je Sixma i dodao: – U studenom izdajem novi album, pa će ovaj event biti i svojevrsna premijera nove glazbe, zato priipremite se na dubok i drukčiji set!

Uz Si x mu, Forest la nd Exclusive ugostit će i slovenske artiste R-G-M-a, Teda Funkea i Tima G-a, ali i čakovečkoga glazbenog producenta i renomiranog DJ-a Baxu koji će se publici predstaviti nakon još jednog ljeta u Aquariusu na Zrću! Cjelovečernji Forestland Exclusive evocirat će uspomene davnih partija i odlične glazbe, stoga požurite na www.ticket2go. hr i osigurajte svoje ulaznice već od 80 kuna!

14 Zeleni kutak

Regionalni tjednik || 11. rujna 2019., br. 158

NATJEČAJ LAG-A MURA-DRAVA DO 30. RUJNA Iz Lokalne akcijske grupe Mura-Drava obavještavaju sve male poljoprivredne proizvođače sa svoga područja, da je LAG-ov natječaj „Poticanje ulaganja u povećanje kapaciteta, modernizacija i opremanje malih PG-ova“, otvoren do 30. rujna.

Na natječaj se mogu prijaviti svi poljoprivredni proizvođači s područja LAG-a čija je ekonomska veličina od 2000 do 7999

MEĐIMURSKA PRIRODA

Projekt 111 duplji Piše: mr. sc. Siniša Golub,

ravnatelj Međimurske prirode Zaštita prirode podrazumijeva bezbroj malih radnji, akcija i projekata kojima pojedinci ili veće društvene skupine doprinose očuvanju sastavnica prirode, odnosno divljega svijeta, kojem smo mi ljudi zauzeli stanište ili čak doveli u pitanje pravo na postojanje. Dobar primjer značajne akcije koja ne košta puno, a daje velike rezultate, je proljetno prenošenje vodozemaca s jedne na drugu stranu prometnice, da bi se spriječilo masovno stradavanje, uglavnom žaba,

Organizira se velika akcija sadnje stabala.

Svaka čast!

No, treba voditi brigu i o drugim sastavnicama prirode... pri migraciji iz šumskoga prema vodenome staništu.

To je samo jedan primjer od mnogobrojnih akcija koje se prakticiraju diljem svijeta.

Precizni nacrti

Dok vi ovo čitate, vrijedne ruke majstora-stolara izrađuju 111 kućica za ptice.

Neke će biti izrađene kao poluduplje, druge opet kao duplje, a sve prema preciznim nacrtima stručnjaka ornitologa koji su za pojedinu vrstu ptica osmislili sasvim prikladnu kućicu, kako po vanjskim dimenzijama, tako

U SKLADU S PRIRODOM

i po promjeru rupe odnosno ulaza u samu duplju.

Nakon što budu izrađene, te će se kućice postaviti na 111 nasumičnih lokacija diljem šuma, gajeva i parkova po Međimurju. Čuvari prirode postavit će ih već ove godine, da bi ih ptice uočile i zauzele do sezone gniježđenja u proljeće sljedeće godine. Ako ptice prepoznaju i do sljedećega proljeća zauzmu svega trećinu od ukupnog broja umjetnih duplji, već će i to biti ogromni uspjeh.

Za dvije godine gnijezdit će u sedamdesetak kućica, a za tri godine u svih 111. Veliki broj korisnih ptica pjevica iz tih će kućica poletjeti u život te pomagati ljudima na nevidljivim razinama, primjerice, uklanjati štetne kukce i druge nametnike iz naših šuma ili tek svojim pjevom i ljepotom ispunjavati srca ljubitelja prirode.

Akcija sadnje

Svi se slažu da su nam šume potrebne, baš kao i pojedinačna stabla u naseljima.

Zbog toga se krajem listopada ove godine i organizira velika akcija sadnje stabala diljem Hrvatske. Svaka čast!

No, treba voditi brigu i o drugim sastavnicama prirode, stalno i bez iznimke, a ne samo prigodničarski.

Jedna kućica prosječno košta pedesetak kuna, a u njenom vijeku trajanja od pet do sedam godina (ako je dobro zaštićena premazom, tada i dulje!) u njoj će se izleći i našim šumama koristiti najmanje tridesetak ptica. Ove godine postavit ćemo 111: nastavit ćemo istim tempom dokle god bude ptica koje naš zavičaj zovu svojim.

eura. Iako su strategijom predviđena sredstva za četiri projekta, ista se planiraju povećati da bi što više kvalitetnih projekata ostvarilo potporu.

- Također, važno je napomenuti da je ovo posljednja prilika u ovom programskom razdoblju za male proizvođače s područja LAG-a da dobiju sredstva za svoje projekte, bilo na lokalnoj ili državnoj razini – poručuju uz LAG-a Mura-Drava.

ČAKOVEC SE PRIDRUŽIO INICIJATIVI „KOLEKTIVN

Posadit će se stoti niknut će i nov

- Nabavit ćemo više od stotinu sadnica autohtonih vrsta drveća. Gradske službe i Grads se one saditi te će napraviti svu pripremu za sadnju – poručio je PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

ulazu u Perivoj Zrinskih, gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač najavio je da će se i Grad Čakovec uključiti u U proteklih tridesetak go- inicijativu „Kolektivna sadnja dina u Čakovcu vrlo se malo drveća u Hrvatskoj“, koja će ili gotovo ništa radilo po se održati krajem listopada. pitanju održavanja - Nabav it ćemo stabala posađeviše od stotinu nih na širem s a d n i c a aupodručju tohtonih vrUskoro će biti gradskoga sta drveća. poznate detaljne središta.

Gradske Ponajprije službe i informacije o z b o g s iGrad sko površinama na gurnosti ko m u građana, nalno pokojima će se saditi tijekom duzeće stabla prošle i ove ČA KOM godine ukloodredit će ponjena su ili vršine na kojiznatno orezana boma će se one saditi lesna i dotrajala stabla. te će napraviti svu pripremu za sadnju. Pozivam ČaPoziv građanima kovčane da se uključe u ovu To je učinjeno da se ne bi akciju, da bismo zajedno grad sama srušila te da se grane učinili ljepšim i zelenijim ne bi odlomile i pale na prola- - poručio je gradonačelnik znike ili automobile. Poslovi Kovač. oko uklanjanja i orezivanja Osim na postojećim zelezavršavaju te će se već za nim površinama poput Perimjesec dana u Čakovcu orga- voja Zrinskih, Parka Rudolfa nizirati akcija sadnje mladih Kropeka ili ulice Dobriše Cestabala. sarića, gdje već postoje stabla, Na prigodnoj konferenciji zasadit će se i potpuno novi za novinare, održanoj na drvoredi te nove parkovne

Navodnjavanje i okrupnjivanje zemljišta nisu održiv Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor,

predsjednica Udruge “Biovrt - u skladu s prirodom” Iako se danas navodnjavanje i okrupnjivanje često spominju kao trendovi u poljoprivredi koji bi se trebali slijediti, ovo su mjere koje dugoročno čine veliku štetu, kako biosustavu, tako i ljudima.

Oko 70 posto svjetske pitke vode danas se koristi u poljoprivredi. Iako prema prinosima odmah vidimo pozitivne učinke natapanja, navodnjavanje je neodrživo i nije dugoročno rješenje za uzgoj hrane. Posljedice su ispiranje hranjivih tvari iz tla,

zbijanje tla, zaslanjivanje tla i irigacijska erozija.

Neracionalno korištenje

Prema Hrvatskoj enciklopediji, zaslanjivanje tla događa se jer i svaka kopnena voda sadrži otopljene soli (kalcijeve, magnezijeve, kalijeve i natrijeve sulfate, karbonate i kloride), pa se tako intenzivnim navodnjavanjem, uz vodu, u tlo dodaju velike količine soli, koje tijekom godina čine tlo sve manje

plodnim, a na kraju i potpuno neplodnim.

Voda se koristi neracionalno. „Kultura“ koja se najviše navodnjava u SAD-u je – trava na kućnim travnjacima. Redovitim zalijevanjem ili navodnjavanjem u v r t u bi ljke naučimo na našu stalnu potporu i one nikad ne razviju duboko korijenje kojim mogu same do dubljih zaliha vode u tlu i tako odolijevati suši. Pretjeranim navodnjavanjem gubimo i neobnovljive podzemne zalihe

pitke vode.

Dobre organske prakse zadržavanja gujavica i humusa u tlu alternativa su navodnjavanju – tuneli gujavica i

mene u biovrtu zbog malčiranja i dobrih organskih tehnika zalijevanje nije potrebno ni za vrijeme suša.

Zemlju nismo naslijedili od svojih predaka, nego smo je posudili od svojih potomaka!”

Svjetski i hrvatski trendovi okrupnjivanja zemljišta idu u prilog industrijskom modelu koji velikim površinama monokultura i korištenjem velikih količina agrokemikalija uništava bioraznolikost te pogoduje akumuliranju zemlje i kapitala u rukama nekoliko velikih. To istovremeno znači gubitak zemljišta za mnoštvo malih obiteljskih gospodarstava koji bi mogli uz dobru poljoprivrednu politiku preživjeti od rada na

INDIJANSKI POGLAVICA SEATTLE humus zadržavaju višak vode od padalina u tlu i tako čine tlo otpornijim na sušu. Kod

Gubitak zemljišta

Zeleni kutak

11. rujna 2019., br. 158 || Regionalni tjednik

15

POZIV IZLAGAČIMA NA MEĐUNARODNOM SAJMU „Z DOMAČEGA VRTA“ Otvorene su prijave za izlaganje na međunarodnom sajmu „Z domačega vrta“ koji će se održati 18. listopada 2019. godine od 10 do 18 sati u Kraljevom vrtu u Čakovcu.

Međunarodni sajam organizira Lokalna akcijska grupa Međimurski doli i bregi u suradnji s Muzejem Međimurja Čakovec.

Sajam se provodi kao jedna od aktivnosti prekograničnog projekta „ECool-Tour“.

- Osigurani su okrepa za sve izlagače, pro-

NA SADNJA DRVEĆA U HRVATSKOJ“

mocija sajma te izdavanje kataloga s izlagačima za koji ćemo sve prijavljene kontaktirati nakon prijave – poručuju organizatori.

Za vrijeme trajanja sajma će se organizirati popratni program te brojne degustacije.

Prijavnicu je potrebno preuzeti na internetskim stranicama LAG-a te je popunjeno poslati na adresu e-mail adresu: lag.mdib@ gmail.com najkasnije do 11. listopada 2019. godine. Broj izlagačkih mjesta je ograničen.

ZDRAVLJE IZ POVRĆA – KELJ

tinu stabala, a vi drvoredi

sko komunalno poduzeće ČAKOM odredit će površine na kojima će e čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač. površine.

Gradonačelnik Kovač je posebno istaknuo da će se na mjestima s kojih su uklonjena velika stabla, poput nedavno srušenog jasena u Parku Rudolfa Kropeka, posaditi stabla visoka više od pet metara.

Privatne parcele

Koordinator inicijative „Kolektivna sadnja drveća u Hrvatskoj“ za Međimursku županiju, Gorkić Taradi, pozdravio je ovu odluku Grada Čakovca, istaknuvši da se ona odnosi na javne površine.

Inicijativa će također osigurati sadnice stabala, koje će ljudi moći posaditi na svojim privatnim parcelama. Rekao je i da na društvenoj mreži Facebook u Hrvatskoj imaju više od 19 tisuća podupiratelja, od čega pedesetak s područja Grada Čakovca. I on je pozvao sve građane da se uključe u akciju sadnje drveća.

Detaljne informacije o površinama na kojima će se saditi stabla, kao i o broju i vrsta sadnica, Grad će prezentirati za koji tjedan.

- Osigurat će se dovoljan broj sadnica – zaključio je Kovač.

vo rješenje! svojoj zemlji i uzgajati zdravu organsku hranu. Velike površine pod intenzivnom poljoprivrednom površinom istiskuju prirodne ekosustave i bioraznolikost.

Ovo su modeli koji ne razmišljaju u o budućnosti, nego samo trenutnom povećanju proizvodnje i profita. Dugoročno ugrožavamo buduće generacije kojima će se ovakvim tehnikama uništiti i tlo i bioraznolikost.

“Zemlju nismo naslijedili od svojih predaka, nego smo je posudili od svojih potomaka!“, napisao je indijanski poglavica Seattle američkom predsjedniku Franklinu Pierceu.

Bogat izvor kalcija i vitamina K

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Kelj (Brassica oleracea) je lisnato povrće, vrsta kupusa, ali sa specifičnim karakteristikama koje ga čine zasebnom povrtnom kulturom, koju su u svojim kuhinjama koristili još stari Grci i Rimljani. Kelj kakav danas poznajemo, u skladu s općeprihvaćenim mišljenjem, kultivirali su belgijski povrtlari sredinom 18. stoljeća. Iz Belgije se proširio u susjedne zemlje, Njemačku, Nizozemsku i Francusku, a potom i cijelom Europom.

Uz obični glavati kelj, koji je ujedno i najrašireniji, postoje još dvije vrste - lisni ili bezglavi kelj te kelj pupčar ili prokulica.

Kelj u porodici kupusnjača slovi kao kvalitetna namirnica koja preventivno djeluje protiv raka. Naime, organosumporne komponente kao što su glu-

kozinolati, djeluju na različite oblike raka, poput raka dojke ili jajnika, jer ovi fitonutrijenti neutraliziraju potencijalno kancerogene tvari. U kelju ima i do 15 vrsta glukozinolata.

Obiluje karotenoidima, moćnim antioksidantima koji štite stanice od štetnog djelovanja slobodnih radikala te poput filtera sprečavaju štetne utjecaje ultraljubičastoga zračenja na oči. Kelj je dobar izvor tiamina i riboflavina te vitamina B kompleksa. Vitamina K ima u kelju u velikim količinama, a on sudjeluje u sintezi elemenata za koagulaciju krvi. Kelj je ujedno izvrstan izvor mangana, koji je pak neizostavan u procesu dobivanja energije iz proteina i ugljikohidrata. Izvrstan je izvor kalcija koji sudjeluje u izgradnji kosti, ali za razliku od mlijeka, kelj ima daleko manje kalorija.

Načini pripreme kelja uistinu su raznoliki. Kelj se

može kuhati u vodi ili na pari, pirjati, puniti različitim vrstama nadjeva ili pak pržiti.

Tako pripremljeni kelj može se poslužiti kao toplo predjelo, juha, prilog ili glavno jelo.

Pržite li kelj, potrebno vam je svega do pet minuta, kod blanširanja i parenja cijeli je postupak gotov za desetak minuta, a za pirjanje je potrebno izdvojiti od 15 minuta do pola sata.

U toplom predjelu kelj se odlično slaže s tjesteninom.

Prženi ili pirjani kelj ukusan je prilog uz mesna jela ili ribu. U našim krajevima česte su juhe, variva i složenci od kelja u kombinaciji s drugim vrstama povrća i mesa. Listove kelja može se nadijevati mesom, rižom ili gljivama, pa u nedostatku kiseloga zelja upravo listovi kelja mogu poslužiti u pripremi sarme. I sam kelj može biti nadjev za piletinu ili neku drugu vrstu mesa, ukoliko se prethodno listovi opare.

MINISTRICA POLJOPRIVREDE MARIJA VUČKOVIĆ NA 27. JESENSKOM SAJMU U GUDOVCU:

„U studenom isplata 1,3 milijarde kuna avansa.“

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković sudjelovala je u programu otvaranja 27.

Jesenskog međunarodnog sajma u Gudovcu. Tom je prigodom ministrica Vučko-

vić se zahvalila poljoprivrednicima, stočarima i veterinarima zbog kojih je sigurnost hrane u Hrvatskoj na visokoj razini te još jednom apelirala na pridržavanje biosigurno-

snih pravila radi učinkovite preventive od afričke svinjske kuge.

Ministrica je također najavila isplatu avansa izravnih plaćanja poljoprivrednicima u studenom u iznosu od 1,3 milijarde kuna, natječaj za tovno govedarstvo i nepoljoprivredne aktivnosti na gospodarstvu u listopadu.

- Raste poljoprivredna proizvodnja i izvoz, kao i broj poljoprivrednika i površina obradivog zemljišta. Milijunske investicije koje financiramo iz dva EU fonda za poljoprivredu i državnim novcem, mijenjaju lice hrvatske poljoprivrede.

Ukupan iznos isplaćenih potpora poljoprivrednicima lani je bio 5,6 milijardi kuna, što je skoro 3 milijarde kuna više nego li je to bilo 2013. godine kada smo ušli u Europsku uniju - istaknula je ministrica Vučković.

Iduće godine Hrvatska po prvi puta predsjeda Vijećem EU, što je vrlo važan trenutak i za poljoprivrednike.

Naime, radi se na novoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici koju dijele sve države članice EU, a Hrvatska će u vrijeme predsjedanja imati ključnu ulogu u kreiranju smjernica za buduće razdoblje do 2027. godine.

- Svoju poljoprivrednu budućnost kreiramo na realnim podacima, angažirali smo stručnjake koji su napravili dubinsku analizu stanja naše poljoprivrede. U izradi su sudjelovali i poljoprivrednici, sektorska udruženja, institucije, stručnjaci i predstavnici akademske zajednice. Ta je analiza pokazala da poljoprivreda i ruralni prostori imaju ogroman potencijal rasta i razvoja, a strukturna transformacija tih sektora, koja je posebno potaknuta ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, ide u dobrom smjeru – zaključila je ministrica Vučković.

16 Duplerica

Regionalni tjednik || 11. rujna 2019., br. 158

OTKRIVAMO: SIN NAJPOZNATIJEGA VARAŽDINSKOG HOTELIJE

Grand hoteli Luke i Ern konfiskaciji i pod kišo

Zbog vremenske distance nemoguće je rekonstruirati impresivan popis hotela u kojima je u godinama između dvaju svjetskih ratova (Belgija), Grand hotelu National (Luzern), Finsbury Park Hotels (London), Palace hotelu (Zagreb), Grand hotelu Toplice (Bled) i drugdje svibnja 1945. godine i

INV. BR. 546

PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

INV. BR. 544

U travnju iduće godine zagrebački hotel Esplanade obilježit će vrijedan jubilej – 95 godina svog postojanja.

Nažalost, široj javnosti je potpuno nepoznato da je vodeće upravljačke pozicije ovoga elitnog odredišta, koje je s godinama postalo kulturnom i povijesnom ikonom glavnoga grada Hrvatske, od otvaranja 22. travnja davne 1925. godine do 21. kolovoza 1926. vodio Ernest Novak, 30-godišnji Varaždinac.

Iznimna karijera

INV. BR. 547

Varaždinski rotarijanci okupljali su se u hotelu od 1931. do 1940.

za konobara u Bristolu, jednom od vodećih bečkih hotela. Istovremeno polazim i Strukovnu školu bečkog ceha (Fachlichen fortbildung schule des gremiums der hoteliers und fremdenbeherberger in Wien) koji okuplja vlasnike hotela i drugih ugostiteljskih objekata – piše Novak u svojim sjećanjima.

No, karijeru mu prekida Prvi svjetski rat, pa u redovima austrougarske vojske ostaje kao časnik sve do početka 1919. godine, kada se napokon vraća u Varaždin. Ubrzo uz majku Josipu postaje očeva desna

Legendarni varaždinski Grand hotel Novak prvi je u Hrvatskoj imao centralno grijanje

Riječ je o iznimno obrazovanom sinu jedincu varaždinskog hotelijera Luke Novaka, vlasnika Grand hotela Novak.

Podsjećamo, povijest prvoga varaždinskog hotela, koji je izrastao u Kukuljevićevoj ulici na mjestu svratišta „K divljem čovjeku“, seže u 1912. godinu, kada Luka Novak kupuje ruka pri vođenju Grand hotela skromni ugostiteljski objekt Novak. Obiteljski dom pokoji nosi naziv Hotel Royal. novno napušta 1920. godine i Novak ga je temeljito obnovio nastavlja obrazovanje u Švicari pod novim imenom otvorio skoj, gdje polazi međunarodnu za javnost 15. veljače 1913. školu za educiranje vlasnika godine. Zahvaljujući njegovoj hotela (Ecole professionnelles poduzetnosti, hotel će de la Société suisse postati najmoderdes Hôteliers Cour – Lausanne). nijim u HrvatDo 1934. goskoj. Naime, Ernest Novak Grand hotel dine Ernest, je uoči otvaranja Novak je, izradeći dimeđu ostaljem EuroEsplanade uspio za loga, prvi u pe u struci tri tjedna educirati našoj zemlji poslove od oprem ljen konobara, osoblje hotelskog centralnim šefa sale, restorana g r ija njem i stjuarda, h l ad nj ac i m a voditelja reza proizvodnju cepcije… do leda. Zagrebački hotepomoćnika direktora elitnih hotela, stječe iznimno li dosta su kaskali s uvođenjem takvih novina, što, uostalom, iskustvo i znanje. Stoga ne čudi priznaje i Gjuro Szabo u svojoj da su mladom Varaždincu knjizi „Kroz Hrvatsko zagor- vlasnici hotela Esplanade već 1. je“… U ovom, najluksuznijem travnja 1925. godine povjerili i najpoznatijem hotelu u regiji, rukovodeće mjesto. Štoviše, junak naše priče je uz majku Ernest je imao samo tri tjedna i oca stekao prva praktična vremena educirati restoransko iskustva u hotelijerstvu, koja osoblje za odgovoran posao, će s godinama nadograditi u koji će u ovaj zagrebački hoelitnim europskim ugostitelj- tel privući i otmjene putnike skim objektima. O Ernestu legendarnog Orient-Expressa.

– Novaku je bila povjerena Novaku znamo da je rođen u austrijskom Grazu 11. veljače organizacija rada i nadzor 1896. godine, a kao dvogo- nad poslovanjem restorana, dišnjak dolazi s roditeljima u kavane, gostionice, dvorane za svečanosti i drugo. Za svoj Varaždin.

– Moj otac je u Varaždinu predani rad zaslužio je svako prvo iznajmio manju gostio- priznanje i u naš hotel se vratio nicu, a nakon što sam završio u svojstvu menadžera (maître osnovnu školu i 3 razreda d’hôtel) 1933. godine… – ističe Gimnazije, počeo me uvo- se u preporuci (uvjerenju) ovog diti u hotelijerstvo. Već u hotela, koja je Ernestu Novaku kolovozu 1913. godine završio izdana 7. svibnja 1940. godine.

Esplanadu je prvi put zasam trogodišnje školovanje

Dubrovački hoteli bili su od druge polovice 1943. go česta meta savezničkih bombardera. Dramatična fo godine snimljena je nakon što su se Novakovi već od

Duplerica

11. rujna 2019., br. 158 || Regionalni tjednik

17

ERA ZASLUŽAN ZA USPJEŠAN START ZAGREBAČKE ESPLANADE

nesta Novaka nestali u om avionskih bombi

a radio Ernest Novak. No, spomenimo da je dobru reputaciju ostvario u hotelu Chamonix Palace, Atlantic hotelu (Nica), Palace hotelu e. Svoja iskustva stečena u branši Ernest je zasigurno prenosio roditeljima, koji su Grand hotel Novak uspješno vodili u Varaždinu do i odlaska u emigraciju.

odine pa sve do kraja rata otografija iz kolovoza 1944. dselili u Austriju.

ČUDOM PREŽIVJELI BOMBARDIRANJE

FOTO: NAW/USAAF

Ernest 10 godina rukovodio Grand hotelom “Petka“ u Dubrovniku

pravo napustio isključivo radi daljnjeg usavršavanja u svim posebnostima tada razvikane francuske kuhinje. Znanje o tome stekao je u Luzernu, u švicarskom nastavnom centru Union Helvetia.

– Posao u Esplanadi bio je ogroman izazov. Bio je to najveći hotel na Balkanu, s 220 soba i pogonom od čak 140 zaposlenika. Bio sam nadređen skoro polovici osoblja ovog prestižnog hotela u čijoj je kafeteriji dio radnog staža provela i moja supruga Siglinde – zapisao je Novak u svom životopisu 1950. godine.

Svjetski putnik

Zbog vremenske distance nemoguće je rekonstruirati impresivan popis hotela u kojima je u godinama između dvaju svjetskih ratova radio Ernest Novak. No, spomenimo da je dobru reputaciju ostvario u hotelu Chamonix Palace, Atlantic hotelu (Nica), Palace hotelu (Belgija), Grand hotelu National (Luzern), Finsbury Park Hotels (London), Palace hotelu (Zagreb), Grand hotelu Toplice (Bled) i drugdje.

Nekoliko mjeseci bio je 1932. godine zaposlen kao direktor kuhinje i restorana na velikom putničkom parobrodu „Kraljica Marija“… Svoja bogata iskustva stečena u branši Ernest je zasigurno prenosio roditeljima, koji su Grand hotel Novak uspješno vodili u Varaždinu do svibnja 1945. godine i odlaska u emigraciju. Naime, pokazalo se da je

Ernest Novak 1929. godine oženio je 24-godišnju Siglinde Kasper, hotelsku radnicu iz Ptuja.

U braku je rođeno dvoje djece – Erika (1932.) i Benno (1937.), a tada još tročlana obitelj skrasila se 1934. godine u Dubrovniku. Naime, Ernest je prihvatio posao menadžera u novom Grand hotelu “Petka“. Nažalost, u ovom gradu se cijela obitelj tijekom Drugoga svjetskog rata našla u velikoj pogibelji.

– Kapitulacija Italije dovela je zapadne saveznike i njihovo zrakoplovstvo u susjedstvo Dubrovnika. Tako je u kasnim popodnevnim satima 28. studenoga 1943. godine 24 bombardera B-25 američkih zračnih snaga izbacilo svoj ubojiti teret na Gruž, Lapad, Babin kuk i Komolac, pritom teško oštetivši ili uništivši brojne objekte. Ipak, najtragičnija je bila smrt 51 civila. U ovom napadu direktnim pogocima bombi potpuno su uništeni Grand hotel „Petka“,

crkva Sv. Križa, potopljena su dva jedrenjaka, oštećen je parobrod Cavtat i dio pruge. Sljedeći dani i mjeseci donijet će Dubrovniku još razaranja i žrtava – otkriva Mario Raguž, dubrovački povjesničar, koji je svoja istraživanja prezentirao u knjizi „U gnijezdu ljepote“.

Srećom, obitelj Novak je preživjela bombardiranje, a do 31. ožujka 1944. godine Ernest je angažiran na likvidaciji hotela u kojem im je propala sva imovina i životna ušteđevina. Novakovi potom traže spas od savezničkih bombi, ali i od jugokomunista u austrijskom Leibnitzu, u kojem Ernest nekako uspijeva pronaći posao službenika. Radio je u tvornici bicikla do završetka rata, a potom nalazi novi posao voditelja ureda i prevoditelja u britanskom civilnom zapovjedništvu za pokrajinu Štajersku. Početkom 1948. godine obitelj Novak seli u Graz, iz kojeg 1951. godine emigrira u Kanadu.

U razdoblju od 30 godina kod Novakovih je odsjelo više od 200.000 gostiju takav korak bio nužan kako bi spasili živote jer je OZNA već u ožujku te godine hotel predvidjela za konfiskaciju u svom zloglasnom dokumentu “Plan preuzimanja Varaždina“.

Nakon što je objekt u FNRJ naprasno postao društveno vlasništvo, preimenovan je u Hotel Kalnik, a potom mu je nadjenut naziv Hotel Istra, pod kojim djeluje i danas.

Za opremanje članka korištene su razglednice iz zbirke obitelji Novak te fonda Zavičajne zbirke Warasdiniensia Gradske knjižnice i čitaonice ”Metel Ožegović” Varaždin. Hotel Istra, inv. br. 547, Grand Hotel 1, inv. br. 546, Grand Hotel 2, inv. br. 544.

18 Sport

Regionalni tjednik || 11. rujna 2019., br. 158

RK VARAŽDIN DO SREBRA U Koprivnici je održan 10.

Memorijalni turnir „Braća Đelkovčan“ za mlađe kadete, a rukometaši Varaždina osvojili su drugo mjesto.

U skupini su Varaždinci bez borbe svladali Medveščak 10:0, Dravu 22:10, te su izgubili od Valpovke 15:11. U četvrtfinalu varaždinski su rukometaši

SPORT

pobijedili ekipu Koprivnica – Noa 16:9, da bi u polufinalu bili bolji od Valpovke 16:14. U finalu ih je čekala ekipa Trsata, koja je slavila 16:11. U najboljoj sedmorki turnira našao se vanjski igrač Varaždina Domagoj Jurišak, dok je najboljim golmanom turnira proglašen Tin Herceg.

ODIGRANO JE OSAM UTAKMICA OSMINE FINALA ŽUPANIJSKOGA KUPA

Prvoligaš Varaždin na trećeligaša NK Varteks u četvrtfinalu Ulazak među osam najboljih izborili su i Ivančica, petrijanečki Orač, Dinamo 01 iz Vrbanovca, Polet iz Tuhovca i varaždinska Sloboda ŠN.

PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Odigrano je osam utakmica osmine finala Županijskog nogometnoga kupa.

Vrlo izjednačen susret odigran je na stadionu Sloboda gdje su se susreli domaća Sloboda ŠN i Dubravka-Zagorac. Slobodaši su vodili 3:0, dok su u drugom dijelu nogometaši iz Turčina smanjili domaće vodstvo pa je završilo 3:2. Varaždinci su poveli rano, u 3. minuti, golom Davida Šmrčeka, u 13.

se u strijelce upisao Nikola Bubnjarić, da bi na 3:0 povisio Karlo Kutnjak golom u 25. minuti.U drugoj minuti drugoga dijela smanjio je svojim golom Petar Conjar, da bi Marko Hrebak u 53. minuti postavio konačnih 3:2.

Uvjerljivi

Zanimljivo je bilo u Sv. Iliji, gdje su se susreli domaći Obreš i trećeligaš Varteks.

Slavili su Bumbari 2:0. Poveli su preko Roberta Skolibera u 64. minuti, dok je konačni rezultat postavio Boris Kosir

golom u 72. minuti.

Prvoligaš Varaždin slavio

Varteks je golovima Kosira i Skolibera pobijedio Obreš, dok je Varaždin deklasirao Zelengaj u Donjem Kućanu je kod Zelengaja sa 6:0. Poveli su Varaždinci autogolom

Vedrana Vrbanića u 2. minuti, na 2:0 povisio je Tomislav Turčin minutu kasnije, da bi na 3:0 povisio Leonard Vuk u 7. minuti. Četvrti gol bio je djelo Filipa Tomaškovića u 63. minuti, Dominik Glavina u 73. minuti bio je strijelac petog varaždinskoga gola, dok je konačni rezultat postavio Jozef Kuqi golom u 82. minuti.

Luke Modrića u 5. minuti, a samo tri minute kasnije Ro-

Poraz Podravine

man Hosni postigao je drugi gol, dok je konačni rezultat postavio Filip Štefulj golom u 80. minuti.

Nedeljanec je bio bolji od Podravine u Ludbregu s 3:0.

Nedeljančani su poveli preko

Orač je napravio pravo iznenađenje izbacivši Novi Marof, a bez četvrtfinala ostala je i Bednja

Varaždinski nogometni prvoligaš pojačao se za težak nastavak sezone u Prvoj HNL

Pravo iznenađenje napravio je Orač izbacivši Novi Marof rezultatom 1:0. Dinamo 01 svladao je Dravu nakon penala s 5:3, Polet iz Tuhovca Mladost u Šemovcu s 5:3 (1:1), dok je Ivančica nakon penala u Beletincu izbacila Bednju, prošlosezonskoga finalista, s ukupnih 7:5 (2:2).

U četvrtfinalu koje se igra 2. listopada od 15.30 sastaju se Varteks i Varaždin, Nedeljanec i Dinamo 01, Orač i Sloboda ŠN u Petrijancu te Ivančica i Polet iz Tuhovca u Ivancu.

U NK Varaždin stigli Prce i Kamerunac Guera Djou Zbog nastupa reprezentacije u kvalifikacijskim susretima protiv Slovačke i Azerbajdžana, nogometaši u 1. HNL imali su reprezentativnu stanku. Predah je dobro došao nogometašima Varaždina nakon domaćega poraza od Gorice s 3:1. U sljedećem kolu, u subotu, 14. rujna, čeka ih gostovanje kod Osijeka u sklopu 8. kola 1. HNL. Na tom gostovanju trener Borimir Perković na raspolaganju će imati dvojicu novih igrača. U redove varaždinskog prvoligaša stigli su Franjo Prce i Kamerunac Jessie Jensen Guera Djou.

Prce, 23-godišnji bivši mladi reprezentativac, u svojoj karijeri igrao je za juniore Hajduka i Lazija, za Salernitanu, Bresciu, Istru 1961, ciparsku

Omoniju i ukrajinski Karpaty. Može igrati na poziciji stopera i bočnog pa će sigurno pojačati posljednji red varaždinskog sastava. Guera Djou, veznjak kojeg je u svojim redovima

U sljedećem kolu, u subotu, 14. rujna, Varaždince čeka gostovanje kod Osijeka u sklopu 8. kola 1. HNL htio Hajduk, u svojoj karijeri branio je boje ganske Accre Lions, druge momčadi Monaca i moldavskih klubova Sheriffa i Petrocuba. (it)

Sport

11. rujna 2019., br. 158 || Regionalni tjednik

19

RUKOMETAŠICAMA ZRINSKOG 5. MJESTO U KOPRIVNICI I DUGOM SELU Rukometašice Zrinskog rođene 2004. i 2005. godine nastupile su na 3. Lino kupu u Koprivnici. Čakovčanke su u prvoj utakmici poražene od Sesveta 15:10. U drugoj i trećoj utakmici ostvarile su pobjede protiv Dugog Sela ‘55 rezultatom 18:14 i Splita 2010 rezultatom 17:15. Drugog dana turnira u razigravanju za poredak ekipa Zrinskog svladala je Trogir 13:10. Čakovčanke su bile uspješne i u susretu za 5. mjesto, u kojem su ponovo nadvisile ekipu

Dugog sela 17:12.

Djevojčice rođene 2006. godine su pak nastupile na jakom međunarodnom memorijalnom turniru „Đuro Dubenik“ u Dugom Selu. Čakovčanke su u prvom susretu poražene od aktualnih prvakinja Hrvatske, ekipe Samobora rezultatom 28:24, a bolji je bio i slovenski sastav Zagorja koji je slavio s 22:13. U utakmici za 5. mjesto Zrinski je svladao domaće igračice, ekipu Dugoga Sela, rezultatom 23:17.

IGRAČI BADMINTON KLUB MEĐIMURJE NA EUROPSKOM PRVENSTVU

Luka i Ivan nastavili klupsku tradiciju u kockastom dresu

Čakovečki klub već je imao četvoricu mladih reprezentativaca: Bornu Vadlju (2017.), Luku Grubića (2016. i 2018.), Matiju Hranilovića (2009.) i Luku Vlaheka (2007. i 2008.)

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Mlađi juniori Badminton klub Međimurje, Luka Črep i Ivan Grubić, uspješno su nastupili za U-17 reprezentaciju Hrvatske na ekipnom i pojedinačnom Prvenstvu Europe, koje je od 30. kolovoza do 7. rujna održano u poljskom Gnieznu.

Luka i Ivan nastavili su tradiciju nastupa međimurskih igrača u reprezentativnom dresu na velikim natjecanjima.

Prije njih boje Hrvatske još su branili Borna Vadlja (2017.), Luka Grubić (2016. i 2018.), Matija Hranilović (2009.) i Luka Vlahek (2007. i 2008.).

Osim Luke i Ivana na ovogodišnjem Prvenstvu Europe u sastavu hrvatske reprezentacije bili su još Filip Antunović, Mihael Jurenić, Luna Šaban, Iva Sulić, Dora Martinuš i Jelena Buchberger pod vodstvom izbornika Nevena Rihtara.

U ekipnom dijelu natjecanja nastupile su 35 reprezentacija, a igrale su mješovite ekipe s muškim i ženskim singlom te muški, ženski i mješoviti par.

Reprezentacija Hrvatske bila je u 3. skupini s nositeljima reprezentacijom Engleske od koje je poražena s 5:0, Nizozemskom koja je također bila uspješnija rezultatom 5:0 i Portugalom koji je slavio s 4:1.

Završene ljetne pripreme kluba Protekla dva tjedna od 26. kolovoza do 6. rujna, u dvorani II. osnovne škole Čakovec održane su tradicionalne ljetne pripreme članova Badminton kluba Međimurje za sve ekipe pod vodstvom trenera Emilije Talan i Tomislava Grubića.

Na pripremama su bili najbolji mladi igrači i igrače ekipe limača U-11, kadeta U-13 i U-15, juniora U-17 i U-19 te seniori, odnosno, ukupno 24-ero igračica i igrača.

Već od 9. rujna započeli su redoviti treninzi za sve članove.

Treninzi u dvorani II. OŠ Čakovec održavaju se ponedjeljkom od 19 sati do 20.15, srijedom i četvrtkom od 18 do 19 sati i petkom od 17 do 18 sati. Treninzi u dvorani Ekonomske i trgovačke škole Čakovec održavaju se utorkom od 20.30 do 22 sata, srijedom od 20.45 od 21.45 i četvrtkom od 20.45 do 22.15.

U ukupnom plasmanu Hrvatska se našla u poretku od 25. do 35. mjesta. Luka Črep igrao je pojedinačne mečeve i parove s Ivanom Grubićem, koji je pak igrao još i mečeve mješovitih parova.

Naslov prvaka osvojila je reprezentacija Danske pobijedivši u finalu Srbiju s 3:1, dok su brončane medalje osvojile reprezentacije Rusije i Ukrajine.

U pojedinačnom turniru nastupilo je 319 igrača i igračica iz 40 zemalja, a igrali su se muški i ženski singlova, parovi i mješoviti parovi. Luka je u pojedinačnoj konkurenciji poražen u 2. kolu od Slovaka Simeona Suchy s 2:0 (21:3, 21:15) dok je u konkurenciji muških parova s Ivanom Grubićem poražen u 1. kolu od litvanskog para Novikas/ Ozalas u napetom meču 2:0 (21:15, 21:15). Ivan Grubić igrao je još i mješovite parove s Dorom Martinuš te su poraženi u 2.kolu od 4. nositelja, njemačkog para Qei/Nguyen s 2:0.

Odigrano je treće kolo Četvrte hrvatske nogometne lige Čakovec-Varaždin

Međimurec bolji od Zelengaja, Sloga od Nedeljanca Nogometaši Mladosti Kometa stigli su do vrijedne 2:1 pobjede protiv Mladosti iz Svete Marije u susretu 3. kola 4. hrvatske nogometne lige Čakovec-Varaždin. U tvrdoj utakmici momčad iz Preloga do prednosti je stigla u 65. minuti uz pomoć Hitoshija Ishide, dok je samo dvije minute kasnije na 2:0 povisio Nikola Bukal. Do kraja susreta gosti uspijevaju tek ublažiti poraz pogotkom Mihaela Vlaha.

Dinamo Palovec ostvario je vrijednu gostujuću pobjedu u Nedelišću rezultatom 1:0. Pogodak koji je Palovčanima donio tri boda postigao je Davor Štrok u 76. minuti. Posebno raspoloženi bili su igrači Međimurca koji su kod kuće s 8:0 deklasirali momčad Zelengaja. U pravoj golijadi četiri pogotka zabio je Darijan Treska,

dva je postigao Robert Malnar, dok su se po jednom među strijelce upisali Nikola Šobak i Robert Punčec.

Uspješni domaćini bili su i nogometaši čakovečke Sloge, koji su s 3:2 nadvisili Nedeljanec.

Slogaši su u 36. minuti imali prednost od 2:0, a oba puta precizan je bio Vedran Knežević. Ipak, sredinom nastavka gosti uspijevaju poravnati rezultat. Prvo je u 65. minuti zabio Antonio Glavaš, a u 76. minuti i Marko Kovačić. Da bodovi ostanu u Čakovcu pobrinuo se raspoloženi Vedran Knežević koji u 78. minuti zabija hat-trick.

Dinamo iz Domašinca doživio je visoki 6:3 gostujući poraz od Bednje, koja već u 14 minuti imala vodstvo od 2:0, zahvaljujući strijelcima Robertu Bregoviću i Ivanu Režiću. No, rano vod-

stvo kao da je uspavalo domaćine pa gosti prvo u 44. minuti smanjuju na 2:1 golom Stjepana Igreca, a tek što je započelo drugo poluvrijeme i poravnavaju rezultat preko Stjepana Krznara.

Ni to nije bilo sve od Dinama jer u 54. minuti Igrec drugim pogotkom dovodi svoju momčad u vodstvo od 3:2. Rezultatski preokret trgnuo je domaćina pa Bregović drugim pogotkom u 60. minuti poravnava rezultat na 3:3. Da bodovi ostanu na domaćem travnjaku pobrinuo se Ante Kulji s dva gola, a Marin Ivančić za konačno slavlje od 6:3.

Ivančica je s minimalnih 1:0 pogotkom Marka Žuličeka slavila u gostima protiv Omladinca, a Jalžabet i Dubravka-Zagorac podijelili su bodove odigravši 2:2.

20 Vidokrug

Regionalni tjednik || 11. rujna 2019., br. 158

U ČAKOVCU OVOG VIKENDA 6. FESTIVAL STRIPA

VIDOKRUG

Svi ljubitelji stripa i ilustracija ovog vikenda doći će na svoje.

Naime, 6. Festival stripa, u organizaciji udruge STRIPoblaČAK održat će se od 12. do 14. rujna u Centru za kulturu Čakovec i Knjižnici „Nikola Zrinski“ Čakovec.

Festival započinje u četvrtak u 19 sati otvorenjem izložbe „Retrospektiva: mentor i učitelj“ Krešimira Zimonića i Matije Pisačića.

Na Maloj sceni „Vinko Lisjak“ prikazivat će se filmovi „Krug“ i „Zlatkine žute minute“ Krešimira Zimonića te „Čoban“ Matije Pisačića, s početkom u 19:30. Moderator izložbe je povjesničarka umjetnosti i galicistica Marta Horvat. Izložbu će otvoriti mag. hist.

art. Maja Žvorc, koja je ujedno zaslužna za odabir i postav radova.

U petak, s početkom u 18 sati u čakovečkoj Knjižnici održat će se otvorenje izložbe ilustracija Maje Horvat, Čakovčanke s ljubljanskom adresom.

Strip radionica održat će se također u petak, u Knjižnici i čitaonici Šenkovec, dok je subota rezervirana za Sajam stripa ispred CZK-a Čakovec. Dodajmo da je ovogodišnji festival posvećen prerano preminulom kolekcionaru i članu udruge STRIPoblaČAK Robertinu Juraniću, čija kolekcija broji 18 tisuća stripova.

Ulaz na sva događanja je besplatan.

NASELJE PRVI PUT U DOKUMENTIMA SPOMENUTO PRIJE 643 GODINE

Svečana sjednica, kulturni program i domjenak uz Dan Mačkovca Od važnijih investicija koje su u realizaciji valja spomenuti izgradnju ulice Jurja Zrinskoga te nastavak uređenja Sportskoga doma.

Zahvaljujući radu i predanosti malobrojnih udruga, mjesto ima bogat društveni život.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Još 27. kolovoza 1376. godine prvi se put u nekom dokumentu spominje naselje Mačkovec. Taj dan obilježava se kao dan mjesta, a u petak, 30, kolovoza, tradicionalno je proslavljen svečanom sjednicom održanom u Društvenome domu u Mačkovcu i prigodnim domjenkom.

Mačkovec je jedno od onih

mjesta koja potvrđuju da je područje Grada Čakovca lokalitet po mjeri ljudi. Naselje broji oko 1400 stanovnika te je u potpunosti komunalno uređeno. Kako je istaknuo čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač, u razvoj mjesta mnogo je uloženo. Od važnijih investicija koje su u realizaciji valja spomenuti izgradnju ulice Jurja Zrinskoga te nastavak uređenja Sportskoga doma. Iako u Mačkovcu ne djeluje mnogo

U umjetničkome dijelu programa nastupile su sekcije Kulturnoumjetničkoga društva iz Mačkovca: tamburaši, seniorski sastav te djeca

udruga, zahvaljujući njihovome radu i predanosti ovo mjesto ima bogat društveni život. Čakovečki gradonačelnik završio je čestitajući Mačkovčanima njihov dan te najavio daljnja ulaganja.

Okupljenima se obratio i predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Mačkovec Dragutin Balog. Osvrnuo se na sve učinjeno u proteklih godinu dana. Kako je rekao, zbog kratkoće trajanja natječaja, nisu uspjeli prijaviti

obnovu krovišta, fasade i sustava grijanja Društvenoga doma na Operativni program “Konkurentnost i kohezija”, odnosno energetsku obnovu javnih zgrada, no to će sigurno učiniti kad se ponovo otvori mogućnost kandidature. Kako je rekao, u gradskome će se Proračunu za iduću godinu osigurati sredstva da bi se ta nužna investicija počela realizirati neovisno o vanjskim izvorima financiranja.

OPĆINA SELNICA U SURADNJI SA SELNIČKIM OLDTIMER KLUBOM

Sekcije KUD-a

Na svečanoj sjednici su bili i zamjenik gradonačelnika Zoran Vidović, predsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca Jurica Horvat, predsjednici mjesnih odbora s područja Grada, predstavnici udruga iz Mačkovca te brojni mještani. U umjetničkome dijelu programa nastupile su sekcije Kulturno-umjetničkoga društva iz Mačkovca: tamburaši, seniorski sastav te djeca.

Zadnjega dana kolovoza selničkim krajem prodefilirali traktori PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com FOTO: Facebook/Općina Selnica

U subotu, zadnjega dana kolovoza, Općina Selnica je u suradnji s Oldtimer klubom Selnica organizirala 13. susret starih traktora. Ove godine prijavio se rekordni broj sudionika, čak 47, pri čemu su mnogi bili gosti iz susjedne Slovenije. Za sljedeću godinu najavila se i veća ekipa traktorista - oldtimera iz Maribora.

Traktoristi su se provozali kroz cijelu Općinu, a točke odmora sa zakuskom za sudi-

onike osigurala je obitelj Dragutina Bogdana iz Zebanec Sela, obitelj Igora i Karmen Vinko iz Selnice, obitelj Antuna Škvorca i Mjesni odbor Praporčan u Društvenome domu u Praporčanu, Ma rijan Stojko i grupa mještana u Bu kovc u, Stanko Zadravec u Kapelščaku te Branko Perčić i ekipa u Donjem Koncovčaku, gdje je

bila i zadnja postaja. Susret je podržao i načelnik Općine Selnica, Ervin Vičević, koji se s ponosom fotografirao na pobjedn ičkome traktoru u vlasništvu Mladena Špoljarića.

Nakon podjele simboličkih nagrada za najstariji, najudaljeniji i najljepši traktor, druženje se nastavilo do kasnih večernjih sati.

Roman

11. rujna 2019., br. 158 || Regionalni tjednik

S

utradan ujutro Đuro u dućanu sretne susjedu Rodek i Bateka.

Neobična kombinacija, ali od nedavnih događaja svi se u zgradi drže skupa. Kupovali su kruh i mlijeko, kao i on. Kad je završio na blagajni, ustanovio je da ga čekaju ispred dućana.

Krenu zajedno kući.

- I, sused, ima kaj novoga? – upita Rodekica.

- Ništa još, ali sve smo bliže.

- Nikoga niste uhapsili? – interesirao se Batek.

- Ne zasad.

- A ove što su prodavali stanove?

- Nema još dokaza.

- Ma oni su, sused, k’o drugi! – ustvrdi susjeda Rodek. – Ja sam odmah znala da kane srediti i Vikicu iz četrnaestice.

I tko zna koga još sve! Jeste se vi to malo raspitali kome su još otkupili stanove?

- Nemojte biti smiješni, suseda – javi se Batek. – Pa normalno da su ispitali.

Pa to je policija! To im je bilo prvo!

Ne, sused?

- Sve smo mi ispitali. A jeste li vi što doznali po zgradi?

- Ja mislim da to nema veze s našom zgradom, nego s tim stanovima. Dok sam još čuo i da je u staračkom domu jedna pala, što je isto prodala stan…

– Batek je kimao glavom. Za njega su krivci bili otkupljivači stanova.

- Je, sused, baš se o tome svi spominamo već par dana. Pa kaj to nije čudno da je opala baš ženska koja je isto prodala stan!

- Moguće, moguće… – Đuro se držao tajanstveno. Policijske stvari se ne otkrivaju, a opet, treba dati lagani poticaj sugovornicima. Da razgovor nastavi teći. Svašta se može saznati iz kojekakvih naklapanja.

- Blago vama, sused Batek – uhvati Rodekica Bateka pod ruku – vi nas i tak začas napuštate!

- Da, dok još sredim stvari.

- I, znači, više se ne vraćate?

- Vraćam se još na proljeće, zbog gorica. A onda putujemo za Australiju.

- Kak je vaša ženica tak naglo otišla…

- Znate da joj nije bilo dobro. Mislio sam, čim prije da se makne iz ove sredine, na jug, na friški zrak…

- Pa nije vas bilo strah pustiti je samu?

- Otpratio sam je na autobus. A u Dubrovniku od autobusne do naše kuće ima dvjesto metara.

- I sad je sama tam?

- Da, ja ću joj se uskoro pridružiti. Da prodamo i to tamo, pa za Australiju.

- I baš skroz sama je tam?

- Pa ima tamo poznate.

- Pa ipak, tu je nikad niste puštali samu…

- U zadnje vrijeme joj je bolje.

Troje susjeda lagano je napredovalo prema dvanaestici. Putom se moralo proći kraj zgrade broj osam. Upravo u tom trenu iz zgrade izađu Brdari. Muž pozdravi Đuru nekako nadureno, a žena odmjeri cijelu ekipu, bez pozdrava. Đuro odzdravi mužu službeno.

Svatko produži svojim putom.

- To su ovi kaj su našli Vikicu! – odmah prošapće Rodekica.

- Otkud vi to već znate? – čudio se Đuro.

- Taj čovjek vozi Hitnu, pa hodaju svaki tjedan k mojoj šogorici, ona prima terapiju. Pa se saznalo…

- Aha. - A i vidim ih tu vani, znam ih iz viđenja. Đuro se čudio kako svi imaju bolju

moć zapažanja od njega. Doduše, poznao je i on sve ovdje iz starije generacije, ali za ove mlade se nije interesirao. Ova bi Rodekica sigurno riješila slučaj prije njega. Zna pogoditi pravu nit, ima svoje kanale…

Pred Đurinim vratima oni se pozdrave.

- Pa onda, suseda, držite oči otvorene, vidim da vi dobro baratate informacijama… I vi, Batek, ako nešto čujete…

- Odmah vam dojavljujemo, sused – spremno se složi Rodekica.

- Dok sam još tu, otvorit ću uši – reče i Batek. Đuro uđe u stan, a oni se popnu na svoje katove.

Već oko podneva netko mu zazvoni na vrata. Đuro pojuri otvoriti, misleći da je Mišo s nekim novostima, no pred vratima je stajao Majnarić, glavom i bradom.

- O, otkud vi, sused?

- Ma čujte – Majnarić će uzrujano – upravo dolazim iz policije. Morao sam tamo dati nekakvu izjavu, pa rekoh…

- Odite samo unutra, da čujem – Đuro ga uvede u kuhinju.

- Jeste za kavu, pivce?

- Ma dajte radije pivce. Totalno sam izvan sebe. A za danas sam gotov s poslom. Jučer sam imao gadnu operaciju, pa sam sad malo fraj.

- I kako je prošlo? Mislim, operacija?

- Pacijent je ostao živ. I zdrav. Moći ćete uskoro o tome pročitati u novinama. Nova laserska tehnologija. Jučer smo izveli prvi takav zahvat.

- Čestitam.

- Hvala. Nego, gledajte, vaš kolega me danas pozvao da dođem na policiju. Ja sam itekako svjestan svega što se tu zbiva. Mislim, s tim staricama koje su nam prodale stanove, i to. Čuo sam i za slučaj u staračkom domu. Hvala Bogu da ste tu pronašli krivca. To bi ipak bilo previše. Recite iskreno, Đuro, vi zbilja mislite da sam ja kriv? Đuro se na trenutak zagleda u njega.

- Iskreno, ne vjerujem.

Majnarić s olakšanjem odahne i zavali se u stolicu, pa potegne svoj prvi gutljaj piva.

- Znate, zbilja mi je lakše kad vi to velite. Onaj vaš kolega… Znam ja da on samo radi svoj posao, ali… Nekako sam imao dojam kao da je uvjeren da smo nas trojica ubili te starice. Zaista, morao sam se braniti tamo, u tom tijesnom sobičku… Brrr! Jeza me hvata.

Sad vidim kako je kriminalcima.

- Da, gadno je tamo, istina je. Nego, recite vi meni, jeste li se sjetili nečeg novog, jeste li dolazili u kontakt s nekim, je li vam netko prijetio u vezi svega ovoga…?

- Ništa takvoga. Ništa čega bih se sjećao. Velim vam, moj zadnji kontakt sa susjedama Kelekić bio je onog dana kad sam preporučio švedsku grenčicu… Znate, za staru Danicu zaista više nije bilo nikakve medicinske pomoći. Životarila je tako nepokretna, a tijelo joj je postupno odumiralo. Jasno, nije se kretala, jedino što ju je medicinska sestra povremeno dolazila masirati.

Ta švedska grenčica zaista pomaže, ali kod izlječivih slučajeva, kod mlađih ljudi. Poboljšava cirkulaciju, funkciju bubrega i jetara, izlučivanje štetnih tvari, olakšava probavu, čak i poboljšava ten i pamćenje.

- Morat ću to i ja nabaviti.

- Ah, da, ja vas sad tu davim sa svojim medicinskim pričama…

- Ne, ne, baš je zanimljivo.

- Da. U zadnje vrijeme mi liječnici sve više posežemo za nekim prirodnim metodama, nastojimo se kloniti olakog davanja lijekova.

- To zbog proračuna, ili?

Majnarić se nasmije.

- Vidite, nekad su liječnici opće prakse za svako kihanje propisivali antibiotike. Od malih nogu. Mnogo djece je tako zadobilo apsolutno slabi imunitet. A pogledajte koliko samo starijih ljudi sjedi pred ordinacijama i žele isključivo nekakve tablete. Ničem drugom ne vjeruju. Ne priznaju ni čajeve ni šetnje ni zdravu prehranu.

A kada bi počeli živjeti samo malo drugačije, ne bi se osjećali bolesnima.

Starost ne znači da automatski moraš biti i bolestan. Kraj ovih današnjih prirodnih preparata…

- No vi ste ipak kirurg. Vi probleme jednostavno odrežete.

- Čak se ne mora uvijek ni rezati. Postoji gladovanje, određena prehrana…

No da vas ne davim više s tim, nego da se vratim na ono što me muči. Na naš zajednički problem, da se tako izrazim. Vjerujem da vi još uvijek radite na slučaju?

- Radim neslužbeno. Pomažem kolegama.

- Dakle, kao što sam rekao, vaš kolega… Mišo, ne? Uvjeren je da ja imam prste u svemu tome. Morao sam točno navesti sva svoja kretanja posljednjih dana, sve kontakte s ostalim starcima od kojih smo kupili stanove, prepričati sve razgovore. Ispitivao me i za onu gospođu iz doma, Veru Jurković.

- To mu je posao, kako ste rekli.

- Gledajte, na kraju ništa nije saznao.

Mislim, nije se imalo što saznati.

Izgubio sam cijelo jutro tamo. I on sa mnom. Vjerujte mi, Đuro, ove smrti mene su iznenadile koliko i vas. I Vincetića i Habuneka isto tako. Da smo sve to baš i isplanirali, ne bismo mogli tako precizno izvesti. I bez dokaza.

- Moguće…

- Vaš kolega misli da smo nekoga unajmili! Ali zamislite, to bi značilo da stvarno imamo pileću pamet! Pa tko bi se drznuo usred istrage počiniti novo ubojstvo! Samo luđak!

To je istina, ili netko tko želi skrenuti pažnju, pomisli Đuro, ali ništa ne reče naglas.

- Razumijem vas, sused, u nezavidnom ste položaju. Pa recite, je li moj kolega bio zadovoljan s vašim kretanjima i kontaktima?

- Velim, tu mu ništa nije moglo biti sumnjivo. Za Kelekićke znate, gospođu Žugec sreo sam prije otprilike tri tjedna u dućanu pa smo malo porazgovarali, ove ostale starce nisam obilazio u posljednje vrijeme. Neki dan me zvala jedna, naša štićenica, koja još uvijek živi u stanu, ali nisam otišao. Namjerno. Pa da je poslije nađu zadavljenu!

On se nagne bliže Đuri.

- Gledajte, razmišljao sam čak o tome da to netko hoda za mnom i namješta mi. Vidite, bio sam gore, kod Kelekićki, i uskoro su nađene mrtve. Sreo sam Žugecovu u dućanu, i sad je mrtva.

Tko zna hoće li na tome stati…

- Nemojte više nikog sretati.

- Znači, ipak mi ne vjerujete?

- Ne, ne, mislio sam to ozbiljno. Dobro je da izbjegavate druženje sa starcima u ovom trenutku, da vam se eventualno nešto ne bi moglo nakopati…

No Viktorija Žugec ubijena je puno kasnije nakon što ste je sreli.

- Pa ipak… Ipak sam je sreo.

- Osim toga, vi tu niste sami, tu su i vaši kolege, netko bi morao imati nešto protiv sve trojice.

- Baš njega briga što će i druga dvojica nastradati ako mu se zamjerio jedan od nas! Vidite da je to okrutan ubojica, nemilosrdan!

- To je istina…

- Nego, idem ja, sused, polako, meljem tu i meljem, a ništa pametno nisam rekao. Jednostavno, molim vas da mi vjerujete. Pa znamo se pola života! Nisam valjda poživinčio pod stare dane!

- Istina, ne mislim da jeste.

- Hvala vam onda još jedanput… – on ustane i pruži Đuri ruku. – Ne morate reći kolegi to što sam rekao za njega…

- Budite bez brige. Vaša je jedina nada da čim prije pronađemo ubojicu. Reći ću zato i vama, kao i ostalima: ako primijetite po zgradi nešto neobično, odmah javite.

- Ma nema problema. Hvala na piću, pa se vidimo. Onda ja vodim vas na piće!

- Aha, kad riješim slučaj.

- No, pa može i inače.

- Ništa se ne sekirajte, sused, vama ne smije ruka drhtati. Sve će se srediti, to mi moj nos već par dana govori.

- Pa doviđenja i sretno.

- Doviđenja.

Pa zanimljivo, pomisli Đuro. Kad bi Majnarić zaista bio kriv, ovo bi moglo proći pod dobru glumu. Ali Đuro više definitivno nije bio uvjeren u krivicu ove trojice, bez obzira na molbe ili slatkorječivost. Znao je, osjećao je da motiv leži na sasvim desetoj strani. I znao je da ubojica nije nikakav luđak koji mrzi sve starce ovoga svijeta.

Takvi rastu samo u Americi. Kod nas je zločin još uvijek onaj starinski. Novac, preljub, mržnja. Ili… eliminacija svjedoka. To je već bilo nešto rafiniranije. Sve u svemu, stvari su se nekako počele rasplitati. Nešto se kreće, ljudi su nervozni, počinju pričati. Đuro se osjećao poput pauka koji je ispleo mrežu pa sada bez brige očekuje da se prava mušica ulovi u nju.

Zbog toga se spokojno prihvati kuhanja ručka. Njegov osjećaj, šesto čulo, ponovno je proradilo. Iluminaciji prethodi faza stagnacije i opuštanja.

A onda će mu rješenje bljesnuti samo.

Ovih dana, možda već sutra. Čvrsto je vjerovao u to dok je gulio mrkvu za dinstanje.

Do večeri sve je proteklo mirno.

Ručak s Adelom, koja ipak nije uzela bolovanje. Radilo se samo o prolaznoj glavobolji. Možda da ipak kupi tu grenčicu? Zbog nje je Barica i izašla iz stana tako kasno. Htjela je odmah započeti sa sestrinom terapijom.

Možda joj se putom nešto dogodilo, nešto je vidjela, vratila se, pa izašla ponovno. Ili je izašla samo jednom, u šest? Zbog čega bi onda bila tako uzbuđena? I rekla Dragici da će se sad nešto razjasniti? Možda je nešto saznala putem telefona? Pa odjurila na mjesto sastanka. Ili možda… Ili možda Dragica sve to izmišlja. Barica je mogla reći da jednostavno žuri nekud i da će se sad sve popraviti, da će sve biti bolje. A pritom je mislila na sestrino zdravlje. No u stanu nije pronađena ta grenčica. Što se tiče same Dragice, u nju nije sumnjao. Bila je previše okruglasta da bi je klinci na livadi zamijenili za mlađega gospodina. A i nije bila u formi za sva ta silna ubojstva. Uspuhala se već

do drugoga kata. Osim toga, da bi se nekoga zadavilo, treba imati prilično čvrste ruke. I čeličnu odlučnost. Ili pak mržnju. Dragica baš nije posjedovala te kvalitete, a kamoli želudac za to. Ovo je mirisalo na muški zločin.

U šest stiže Mišo.

– Daj samo kavu na brzinu. Moram prije sedam po malu.

– Koju malu?

– Pa znaš koju!

– Aha, konobaricu.

– Ne znači da će do kraja života ostati konobarica.

– Prebacuješ je na policiju?

– Pa zašto ne? Ona ti ima srednju upravnu. Zna na kompjuteru, zna s brojkama, mogla bi lijepo kod nas biti čistačica.

– Samo naprijed. Držim fige. Da čujem sad kakve si danas razgovore obavio.

– Cijelo jutro natežem se s tvojim Majnarićem! Te se ne sjeća točno gdje je bio, te njegova uvažena operacija, te se ne smije uzrujavati! Da ti velim, ništa pametnoga. Ista priča kao i s Vincetićem. Nevinašca, kao od majke rođeni.

–I kakav si dojam stekao?

– Prokleto, sam sebi idem na živce!

Nekako mi je jasno da nisu krivi!

- Da, i meni. A Habunek?

- Još namače guzicu u Rijeci.

- Po toj zimi?

- Pa nije odsjeo u nekakvom bungalovu! Nego u najskupljem hotelu, jasno, s bazenom.

- Blago njemu.

- Tebi su svi lovaši simpatični.

- Zašto ne bi bili? Uživaju ljudi u životu. I ja ću ako dobijem na lotu.

- Dakle, sve skupa jedno veliko ništa.

Ništa nisam saznao! A kod tebe? Ima novosti?

- Malo tu švrljam sa susjedima, ljudi mi sami dolaze na vrata, ne moram ih privoditi. Evo, danas me posjetio Majnarić…

- I? Žali se na postupak.

- Tvrdi mi da nije kriv. I ja mislim da su to presurovi i presirovi zločini za našu uvaženu trojku. Majnarić je zbilja mogao namjestiti da te bakice poumiru od kojekakvih boleština. Infarkt, tlak, šećer… tko te pita kad si star.

- To je točno, to smo već zaključili.

Ali nitko drugi se ne ukazuje. Nitko se ne uklapa.

- Ima puno mogućnosti. Zamisli, možda je ove dvije ubila moja Dragica, jer su joj sad pod stare dane priznale da su obrađivale njezinog pokojnog muža. Pa ih je sredila obje, i još staru Žugecovku, da skrene pažnju sa sebe.

- Ne misliš to valjda ozbiljno?

- Ne, samo da ti predočim da ima tisuću mogućnosti.

- Ali sve iz tvoje zgrade, a?

- Pa i to mi se nekako čini…

- Ne znam, samo ti velim da sam ja već napola lud. Šipek će me objesiti za onu stvar ako do kraja tjedna nešto ne izvučem. Trojka će me još na kraju i tužiti. A onda sam nadrapao.

- Samo da te mala ne ostavi!

- Ne seri.

- Nego se ti lijepo, Miško moj, okani malo trojke i pusti mozak na pašu.

Imam ja neke sitne idejice, baš radim na tome. Sve će još biti dobro.

- Kakve idejice?

- Mmm, još ništa konkretno, ali nešto mi sviće.

- Kako ti sviće ako nemaš ništa konkretno?!

- Mislim, uskoro će mi svanuti.

21

- Ah, nadaj se. Idem ja. Kad svane, javi.

- Čujemo se.

- Radi nešto, Boga ti, pretvorit ćeš se u pravog penzionera!

- Radim, radim, samo je to kućna radinost!

- Ah, nazvat ću te sutra. Đuro isprati prijatelja do vrata. Bilo mu ga je stvarno žao. Sjećao se još i predobro onih dana kad je poneki slučaj stajao na mjestu i ni makac.

A sa svih strana te pritišću. Ovdje barem nema tugujuće rodbine. Osim ako ne iskrsne Stelica iz Njemačke.

Valjda je već stigla. I to bi se isplatilo malo pronjuškati. Makar, ona ništa ne nasljeđuje. Zaista nema razloga da se riješi majke. No, tko bi znao danas!

Tijekom noći Đuri nije naišlo nikakvo prosvjetljenje, iako većinu noći nije spavao. Prevrtao je misli po glavi, okretao sto puta jedne te iste teorije, razmišljao i o nemogućem. No kad je oko sedam konačno ustao iz kreveta, nije se osjećao umorno. Dapače, osjećao se definitivno uzbuđeno, našpanano. Njegova djeca rekla bi – nabrijano.

Adela je već bila otišla na posao. Đuro se par puta protegne i napravi par nekakvih pretklona. Vježbanje baš i nije bilo za njega. Za njega je vruća mirisna kavica koju je upravo pristavio.

Ispijajući aromatične gutljaje, otpuhivao je guste kolute dima i osjećao se poput Sherlocka Holmesa. Zadubljen u misli, čekao je da mu ideja sama padne na pamet. Pauk u iščekivanju plijena. Nije badava cijeli svoj vijek proveo na policiji. Valjda je i naučio nekog vraga. Danas će ponovno porazgovarati sa stanarima. Netko je sigurno nešto vidio, samo nisu tome pridavali važnost.

No uskoro ga prene zvono na vratima.

Tko je sad? Danas valjda Vincetić!

Ali na vratima je stajala mlada susjeda Brdar.

- Ne znam da li me se sjećate, ja i muž smo pronašli Viktoriju Žugec…

- Kako vas se ne bih sjećao! Samo sam stekao dojam da ste vi mene zaboravili kad smo se sreli pred vašom zgradom…

- Ma ne, ne! Znam ja vas dobro, iz viđenja. A i sjećam se da ste bili tamo, na istrazi. Na očevidu.

- Uđite, baš pijem kavu.

- Neću dugo.

Oni sjednu, pa joj Đuro natoči poveću šalicu.

- Vidite, gospođa Sever, iz moje zgrade, ona vas dobro pozna. U stvari, više pozna vašu ženu, Adelu. Ponekad idu skupa jedan komad do posla, pa razgovaraju…

- A ja sam mislio da sve ovdje poznajem - Pa mi je gospođa Sever rekla gdje vi točno stanujete i da ste u penziji, pa da biste mogli biti doma u ovo vrijeme…

Makar sam se začudila kako to da ste onda bili tamo na istrazi onaj dan…

- Pomažem kolegama – Đuro je puno očekivao od ovog razgovora, ali nije želio forsirati. Bez razloga nije došla.

- Baš u vezi toga, kad smo se sreli tu vani… Možda vas nisam ni pozdravila, ne sjećam se. Muž mi je rekao – pa ti ne poznaš našega inspektora? Pa kako vas ne bih poznala, znam vas i otprije, samo se nismo pozdravljali. Nego sam se zmotala, znate, zagledala sam se u onog čovjeka koji je bio s vama…

- Bateka?

- Da. I njega znam, tu, iz viđenja. Nisam znala iz koje je točno zgrade. Sad Nastavak na sljedećoj stranici >

22 Roman sam skužila da je iz vaše. A vidite, sve mi se čini, sad kad bolje razmislim…

Kad bi mu čovjek stavio šešir… Đuro se trgne, ali uzme novu cigaretu da zadrži smireno ponašanje.

- … mislim da bi ličio na onoga kojega smo sreli na stubištu. U četrnaestici.

- Pa kako to da ga na stubištu niste prepoznali, kad ga znate iz viđenja?

- Pa onda mi to nije bilo važno. Ali sad, tu vani, pogledao me isto nekako iskosa k’o i onda u četrnaestici, pa…

Sve sam sigurnija da bi to bio taj. Pogotovo dok mi je susjeda rekla da je on iz vaše zgrade… Mislim, možda on ima nekoga u onoj zgradi, ali… Ne znam.

Ipak sam vam htjela reći. Sve me jeza prošla kad me pogledao tu vani. Đuro se na ovo uozbilji. On nije olako odbacivao informacije ni ismijavao ženska ježenja. Dapače, ako Batek ima kakve veze sa svime ovime, ova ženica bi i mogla biti u opasnosti.

- Jeste još nešto primijetili?

- Ne, to je sve. Znam da se vama sve to čini glupo…

- Ne, nimalo. Dapače, vrijednu ste mi dali informaciju. A sad me dobro slušajte. Nikamo ne izlazite bez muža, u stanu se dobro zaključajte i ne otvarajte nepoznatima.

- Mislite da bi taj mogao i … mene?

- Tko zna. Pitanje je je li to bio Batek.

Ali opasnost prijeti i od bilo koga drugoga koga ste vidjeli.

- Sad ste me preplašili. Mislila sam da ovaj ubija samo stare babe – mala se tu ugrizne za jezik s obzirom na to da ni Đuro nije bio u cvijetu mladosti.

- Ubija i svjedoke. Bolje da se pazite nego da nadrapate.

- Pa hvala vam što ste me saslušali.

Reći ću mužu. I hvala za kavu.

- Dapače, samo svratite ako bude još nečega. Možda vam se i muž još nečeg prisjeti.

- Ma njemu je sve to glupo. To ga opterećuje. Veli da ima i drugog posla u životu.

- Ipak ga pitajte. I čuvajte se.

- Hvala još jednom.

- Ma nema problema.

Kad je susjeda Brdar otišla, Đuri je mozak zakuhao. Batek! Ako je to uopće bio Batek. Ali uzmimo da je bio.

Kakve bi on veze mogao imati sa svime time? Vrijeme je da pozove suradnike.

- Halo! Gospođo Dragice? Jeste za jednu malu kavicu?

- O, dapače, sused Đuro, već sam mislila da ste zaboravili na mene!

- Spustite se onda. Čekam vas. Đuro opere džezvu, pa pristavi još jednu udarničku kavu. Samo da mi herc ne otkaže prije reda i vremena, pomisli.

Kad je Dragica stigla, započeo je razgovor sve izokola.

- Vidim da ništa niste saznali – reče mu ona.

- Pa, ništa posebno, ali kopam i dalje.

Nešto će izviriti. Nego dajte se vi, suseda, probajte još jednom prisjetiti onog dana kad su Kelekićke nastradale. Jeste vidjeli koga na stubištu?

Koga s nižih katova? Ili nekoga tko tu ne spada?

- Nikog osim Barice. Jer sam čistila tepih pred vratima, velim vam. Ali nisam dugo. Samo sam dva puta morala upaliti svjetlo. Znate da se automatski gasi.

- Ja sam u prizemlju, pa zbilja i rijetko palim svjetlo.

- Tak da se po mraku inače ništ ne vidi.

Mislim, kroz špijunku. Jer kad čujem nekakve teške korake, onda pogledam kroz špijunku.

- Znači, ništa niste čuli. Netko se očigledno šuljao po mraku da dokrajči Danicu.

- Da, a ona je, jadnica, bila otključana, kao i uvijek. Barica se nije usudila zaključavati kad je nije bilo doma. Da može ući Hitna… ili vatrogasci, zlu ne trebalo.

- Da, točno. Danica je zaista bila lak plijen. Otključana, nepokretna. Ali netko je to sve morao znati…

- Pa ubojica!

- Da, ubojica, tko drugi…

- Ovo više zbilja nije normalno! Sve zlo nabilo se u našu zgradu! No, nismo baš ni prije imali najfinije stanare…

Regionalni tjednik || 11. rujna 2019., br. 158 - Zašto to velite? Pa kod nas barem nikad nije bilo nekakvih kriminalnih slučajeva. Barem dosad – Đuro je pogleda pozorno.

- To je, nego… Na primjer, onaj mladi Šimek. Drski balavac. Jedanput sam slučajno banula k njemu u stan. Zbilja slučajno. Znate kako je, čovjek nema naočale, žurila sam se, fulala kat. On je točno ispod mene. Jednostavno sam otvorila vrata i ušla. Tek u hodniku sam uočila da nisam kod sebe doma.

Po tom silnom neredu koji ima tamo.

A u sobi… Bolje da ne govorim… Točno mi je neugodno. Neka cura jahala je po njemu, gola! Možete zamisliti!

Okrenula sam se, a oni… Đuro se ukočio kao kobra. Buljio je u nju staklenim očima.

- Joj, oprostite, sused, nisam mislila reći… – smete se ona i pocrveni. Đuro se brzo pribere.

- Ma ne, ne, odlično da ste mi to ispričali! Već sam to čuo i od Šimeka, samo nisam razmišljao…

- Zašto vam je to važno? Pa ništa nije bilo, ja sam izašla brzinom munje, a oni su se smijali…

- Da, da, razumijem… Nego čujte, suseda, nemojte se srditi, ja bih sad morao nešto riješiti sa svojim kolegom, pa da se vidimo poslije?…

- Nema problema, vidim ja da vam je nešto na pameti. Samo obećajte da ćete mi na kraju sve ispričati!

- U detalje!

- Idem ja onda, pa se čujemo. Svratite i s vašom gospođom Adelom.

- Svakako, suseda. Puno ste mi pomogli u cijeloj ovoj stvari.

- No, pa onda mi je drago, samo ne znam točno… Nema veze, vi ćete mi na kraju sve reći. Čim je susjeda otišla, Đuro hitno nazove Mišu.

- Slušaj me dobro! Nacrtaj se odmah ovdje s nalogom za pretres Batekovog stana!

- Koji je to sad vrag? Upravo sam usred prepucavanja s Habunekom!

- Pusti ga k vragu! Ovo je hitno! Imaš u zapisniku detalje. Batek Velimir i Silvana.

- Pa dobro, vjerujem ti na riječ, mada nemam pojma…

- Samo ti požuri! Đuro tresne slušalicom. Nadao se da je u pravu. Ovo se ne smije izjaloviti.

Inače će nastradati i Mišo i on sam skupa s njim.

Za jedan sat konačno stigne Mišo s još dvojicom.

- Da čujem ta tvoja bulažnjenja! Kakav pretres?!

- Odite na sekundu unutra. Pazi, Mišo. Bila je kod mene mala Brdarica i čini joj se da je tip sa šeširom bio naš Batek. Onda je tu bila Dragica i podsjetila me na onu zgodu kad je upala u stan mladom Šimeku. Sve gruntam da nije možda i naša Barica upala tako u stan Bateku, on je točno ispod nje.

A i žena mu je sumnjivo nestala… Čudno mi je to s Dubrovnikom. Bila je psihički bolesnik…

- Čuj me! Sad idemo gore – priprijeti mu Mišo prstom. – Ali ako se sve pokaže kao bapsko naklapanje, onda me se čuvaj! Šipek će mi dati otkaz!

Trojka će me tužiti! A ti…

- No, daj, smiri se. Zar ti nije čudno to s tom njegovom ženom? Nitko nema pojma kad je otišla, valjda bi se s nekim pozdravila…

- S kim, kad je bila luda?!

- Pa nije bila baš do kraja. Hodala je u crkvu, ljudi su je poznali… Nismo još ni provjeravali je li se tu u Varaždinu odjavila, i te stvari.

- Pa još se vraćaju na proljeće, nije bilo nešto takvo?

- Ma da, ali tu ti se kod nas sve dozna, o tom Dubrovniku pak nitko nema pojma…

- Ah, ta vaša zgrada! Idemo gore!

Dečki!

Dečki ustanu kao po špagi. Sva četvorica zapute se gore.

- Ti, Đuro, čekaj pred vratima. Da nas ne tuži za kakve nepravilnosti u postupku. Znaš kako je… A ti nisi djelatan… – šapne Mišo Đuri pred Batekovim stanom.

- Dobro, jasno mi je.

Pozvone Bateku na vrata. On otvori s krpom u rukama. Spazi trojicu policajaca i Đuru u pozadini, pa se obrati njemu.

- O, sused, neke novosti?

- Imamo nalog za pretres vašeg stana – službeno će Mišo.

- Mojeg stana? Pa čemu sad to? No odite, ako već imate nalog, samo kod mene vam nema nikakvih kriminalaca, nikoga ne skrivam – on se lagano i nasmije.

Policajci uđu i ostave vrata otvorena. Đuro je izvana promatrao.

Stan je bio potpuno čist, očišćen. Od namještaja, u sobi je još ostao samo jedan kauč, a u kuhinji sudoper s elementom koji se držao za njega i neki stari stolac. Dvije velike putne torbe s robom.

- Vi to zbilja odlazite? – upita ga Mišo.

- Da, ovih dana mislim ići. Prodao sam stan, pa čekam da se riješi to s bilježnicima… A na proljeće onda još dolazim da…

- Sam ili sa ženom? – Mišo je hodao stanom, a Batek za njim. Policajci su njuškali po kuhinji.

- Ako joj bude dobro, onda…

- Kako to da ste je pustili samu ako joj nije dobro?

- Već sam rekao susedu Đuri – tu se naviri van na hodnik – pa odite i vi ‘nutra, sused!

- Nema veze, tu sam ja, blizu – odgovori Đuro.

- Mislim – nastavi Batek – pa nije njoj uvijek loše. Sad joj je dobar period, mogla je putovati.

Mišo zaviri u kupaonicu. Dečki su iz visećeg ormarića izvukli šampon, neke kreme, neko ulje, neke lijekove.

Mišo ode van do Đure pa sijevne na njega očima. Šapne ispod glasa.

- Stari je sumnjiv do jaja, ali dokaza nema. Gotov sam.

- Što ste to našli u kupaonici?

- Uobičajene gluposti. Razne maščobe.

- Daj to donesi bliže da vidim.

Mišo zakoluta očima. Donese stvari.

Počne ih slagati u hodniku.

– Šampon protiv peruti, spužva za kupanje, mast za stopala, ulje za sunčanje, švedska grančica, ne grenčica, regenerator…

–Stani, stani! Što si rekao?! Švedska grenčica?! Po to je Barica išla u apoteku! Sjećaš se? To joj je Majnarić preporučio onog dana! Tonik za sve!

– Pa? – Pa ispitaj to! Otkud mu to?!

Mišo teško uzdahne i ode u kuhinju, gdje je Batek sjedio na onom jedinom stolcu.

- Recite mi, Batek, što sve imate u kupaonici?

- Pa što ja znam! Kadu, umivaonik…

- Mislim, od preparata za njegu. I lijekova.

- Otkuda da znam više! Nekakve kreme, mazarije, ulja, to je žena nakupovala, valjda.

- A švedska grenčica?

- Da, imam i to.

- Otkud vam to?

- Pa kupili smo, valjda.

- Čemu to služi?

- Otkud znam?! To je sigurno kupila moja žena.

- Pa zašto nije ponijela sa sobom? To je skupi preparat.

- Ja bih to uzeo naknadno, valjda.

- Nije vam posebno naglasila da uzmete? To ipak košta osamdeset kuna.

- Pa čujte, mi imamo novaca…

- Ali takve stvari se ipak ne ostavljaju.

- Joj, ne znam vam ja o tome. Zašto ste zapeli za te tablete?

- Nisu tablete nego tonik. Nije vam žena rekla? – sad je već i Mišo zagrizao za stvar. – Uzet ćemo bočicu radi otisaka.

Na to Batek naglo problijedi. No ubrzo se opusti i čak se lukavo nasmiješi.

- Što je, Batek? – Mišo će nemilosrdno.

– Prestrašili ste se otisaka? Pa ste se dosjetili da ste ih ipak izbrisali?

- Ništa ne govorim.

- I bolje. Poslat ćemo u stan forenzičare. Bočica ide sa mnom.

Mišo ode opet do Đure, koji je sve slušao s praga.

- Pesekima ulaz zabranjen. Jesi sve čuo? Sumnjiv je s tom grenčicom. Žena mu je bila bolesna. Valjda je vodio računa o njezinim lijekovima, a nema pojma o ovom čudu!

- Velim ti. Šalješ forenzičare, ne? Čuj, idemo mi do njegovih gorica.

- To sam i sâm mislio. Bateka vodimo u postaju, na informativni razgovor.

Onda se vraćam s ekipom po tebe. Da ne stojiš pred vratima više.

Svi se raziđu. Batek je pošao potpuno mirno i bez riječi. Odlučio se valjda da će šutjeti i tražiti odvjetnika. Đuro ode doma, sav na iglama.

Tek otprilike za dva sata po njega ponovno dođe Mišo. Današnji ručak je definitivno propao. Đuro je Adeli ostavio poruku. Nije je želio zivkati na posao i raspravljati s njom.

U policijskoj Škodi, Đuro, Mišo i dvojica policajaca krenu putom Batekovih gorica. Margečan. Idiličan kraj.

Ovaj put bez Bateka.

Klijet je bila poveća, gore je imala dvije prostorije i kupaonicu, a dolje podrum. Oko kuće nekoliko voćaka prekrivenih tankim slojem snijega.

Netaknuta bjelina.

Ovoga puta uđe i Đuro. Ionako ga nema tko vidjeti. Pregledaju gornje prostorije. Sve pretrpano namještajem, očigledno iz Batekovog stana. Đuro se spusti dolje u podrum. Bilo je struje. I svjetlo se dalo upaliti. Valjda će sve isključiti prije nego ode. I odnijeti stvari. U podrumu stari ormari, stol sa četiri stolca, mala bačva s vinom. Đuro odvrne pipu. Bačva je bila prazna. Batek je već sve strusio. Zatim se Đuro uhvati škrinje za meso. Nju je ostavio za kraj. Otvori poklopac. Oho, tu je bilo dosta mesa. Nekakve dvije polovice, nešto smrznutih paketa, i na dnu velika crna vreća. Đuro je znao.

Znao je što će tu naći. Pozove Mišu.

Mišo izvadi džepni nožić i zareže.

Ukaže se smrznuta ljudska šaka.

- Gospođa Batek – reče Đuro.

Do kraja dana Mišo se gušio u poslu.

Batek još uvijek nije priznavao. Potpuno se zadrvenio i nije želio odgovarati na pitanja. Zakašnjeli šok. Ipak je počinio četiri ubojstva. Đuro je sjedio u svojoj kuhinji sa ženom i susjedom Dragicom. Tumačio im je cijeli slučaj.

- I sve to zahvaljujući vama, Dragice – nije propustio nekoliko puta naglasiti.

Dragica je cvjetala. Kad još o svemu ispriča svojoj kćeri, rep će joj porasti do neba.

- Ma nisam tu ja ništ’ zaslužna, sused,

vi ste sve to sami skontali…

- Ma jeste, jeste, to što ste rekli da ste onom zgodom upali k mladome Šimeku, to mi je otvorilo oči!

Sve troje bilo je izvrsne volje. Dragica je donijela kolač od špinata, a Adela je ponudila suhe kolačiće od integralnog brašna. Đuro se držao svoje kave, ali ništa mu nije moglo pokvariti zadovoljstvo.

Predvečer ga nazove Mišo.

- Konačno, stari! Batek je otvorio kljun! Rascmizdrio se k’o bebica. Sad ga imamo! Pjeva k’o operna pjevačica!

Pakiraj se, idemo proslaviti! Prvo do Vincetića. Zvao je danas, interesira se kako napredujemo. Obećao sam da ćemo svratiti.

- Spreman sam! – radosno odgovori Đuro.

Vincetićev špek bio je izvrstan. Gemišti još bolji. Ovo je već bilo nešto!

Vincetić je krepavao od smijeha.

- Znači, to je to! Stari je koknuo svoju babu! I sve to zbog toga da je skine s vrata! Trebao bih kopirati od njega! A nas trojica smo skoro završili na doživotnoj! Nego, dajte, dečki, da čujem sočne detalje.

Mišo se malo namršti, no Đuro krene s objašnjavanjem. Ipak je on taj koji je dokučio istinu.

- Pa eto, stari je zadavio svoju ženu i upravo ju je trpao u crnu vreću kad mu je susjeda Kelekićka zabunom otvorila vrata stana. Ona je živjela taman iznad njega, fulala je kat.

- Ćorave stare babe, da.

- Baš se vraćala iz apoteke. S nekakvim lijekom, švedskom grenčicom.

- Moja draga zna sve o tome.

- Ta joj je flašica očigledno ispala iz ruke, našli smo to kod njega.

- Nije ni otvarao kutiju – uključi se Mišo – nije ni znao da je tonik. Odmah je našem dragom Đuri bilo sumnjivo.

Vincetić pogleda Đuru s odobravanjem.

- I kako je sve to na kraju izveo?

- Pa eto – nastavi Đuro – kad ga je Barica vidjela da trpa ženu u vreću, očigledno se prenerazila. A on joj je napričao nekakvu bajku o špijunaži ili sličnim glupostima.

- Možda nije ni skužila da se radi o njegovoj ženi – doda Mišo. – Možda joj je rekao da mu je žena otputovala jer ih netko proganja pa da ga je morao ubiti, ili neku sličnu bajku. Taj dio još nije priznao. Uglavnom, ponudio joj je novac da bude tiho. Dogovorili su se da se nađu na najmračnijem dijelu livade, kao zbog njezine sigurnosti. Da nitko ne bi vidio da je i ona upućena u stvar.

- No Barica je najprije odjurila gore, pa sve ispričala svojoj sestri. Skoro i mojoj susjedi Dragici usput. Srećom, nije stigla u žurbi.

- Inače bi i tvoja Dragica osvanula prerezana grkljana.

- Jasno mi je – reče Vincetić. – Jednu je ubio na livadi, a drugu odmah poslije, u stanu.

- Da – objasni Đuro. – Barica je uvijek ostavljala otključano kad je nekud izlazila, zbog požara ili da joj sestri slučajno ne pozli.

- A to je znala cijela njihova zgrada, kod njih ništa nije tajna – nasmije se Mišo.

- Pa da, tako su znali i za otkupljivanje stanova, i za mene i Majnarića! Proklete babe! Skoro su nas otjerale na stolicu! – vikne Vincetić.

- Nema više stolice. Eto tako. Uglavnom, kad se obruč počeo stezati oko njega, ili mu se barem tako činilo, ubio je još i Viktoriju Žugec da nas sve

INES HRAIN (1967, Zagreb) pripada novijoj generaciji hrvatskih pisaca i na književnoj sceni prisutna je više od deset godina. Piše romane (Najdeblja, Kolagen, Sjajni je bal, Pusti otok, Švedska grenčica), urbanog, modernog i prepoznatljivog stila, koje je čitalačka publika sjajno prihvatila.

Po zanimanju je diplomirana učiteljica te je autorica brojnih dramskih tekstova za djecu.

uvjeri da ste ubojice vi i vaši kolege – razloži Mišo Vincetiću. Đuro pridoda: – No baš to posljednje ubojstvo meni je bilo najsumnjivije, djelovalo mi je nekako naivno, to nije sličilo na ubojstvo iz koristi…

- A nas trojica smo vični ubijanju iz koristi!

- Ne velim to, nego, djelovalo mi je besmisleno, neinteligentno, nepažljivo…

- To da, mi bismo bili puno pažljiviji.

Dakle, to je to… Ponudite se samo, dečki! Da još narežem? Dajte čaše!

Mišo i Đuro nastave se gostiti. Vino je očigledno bilo domaće.

- Da, to je to – zaključi Đuro. – Prodao nam je priču da mu je žena otputovala za Dubrovnik, a da on seli stvari u gorice i prodaje stan.

- Ali ne i gorice?

- Ne, tamo je odnio škrinju i u nju smjestio svoju smrznutu ženicu.

Mislio ju je valjda zakopati negdje oko kleti ili možda negdje zazidati.

I to ovih dana. Uglavnom, zato nije prodavao gorice.

- I lijepo bi zgiljao k bratu u Australiju, sam, bez lude prikolice – doda Mišo.

- Zaista je imao brata u Australiji?

- Da. Zato je i želio započeti vlastiti život daleko, bez ikakvih obveza. A kad bi se vraćao, vraćao bi se u svoj mili zagorski kraj, kako je izjavio – Đuro se nasmije. Ovo su bili obročići!

- Što, brat ne bi pitao za ženu? – zanimalo je Vincetića.

- Valjda bi mu rekao da je ostala ovdje, ili umrla, već nešto. A u Dubrovniku bi rekao susjedima da je ona već otputovala za Australiju.

- Zbilja ga nitko ne bi prokužio da naš Đuro nije imao taj svoj dugi nos – reče Mišo.

- U to ime, živjeli! – digne Vincetić čašu. – Vi ste me, Đuro, spasili robije!

Dajte, dečki, točite!

Oko osam navečer stigne i gospođa Melita.

- O, opet nešto? – upita ona nekako prestrašeno.

- Može još špeka! – vikne Vincetić.

– Prije nego si na facu stisneš voćnu salatu!

Melita uvrijeđeno zalupi vratima.

- Nego, vi ste, dečki, prilično pametna sorta, i vi biste se mogli uključiti u taj biznis sa stanovima – proučavao ih je Vincetić. – A i lako biste nabavljali klijentelu… Đuro se nasmije: – Ja nisam za to, ali mogu vam preporučiti par zainteresiranih.

Miši zazvoni mobitel. – Da? Da, da. Idem, začas, može, da, budem.

Vidimo se.

Njih dvojica dignu se da odu. Vincetić ih isprati.

- Samo svratite, dečki, ja sam vam željan normalnog društva!

- Može, budemo koji put – odgovori Đuro.

- Moguće – doda Mišo. – Ali pitanje je po kakvom poslu.

Vincetić prasne u smijeh. Nasmiju se sva trojica. Pozdrave se i Đuro sjedne s Mišom u auto.

- Pravac doma, stari?

- Pravac. A ti?

- Do male, znaš.

- Aaa. Pa to je to!

- To je to. Kad se pojavi opet nešto komplicirano, zvat ću te.

- Dogovoreno.

- Čujemo se, stari – reče Mišo dok se Đuro pred zgradom iskrcavao iz auta.

Mišo se odveze, a Đuro promotri svoju zgradu. Na crnoj noćnoj pozadini djelovala je sasvim pitomo i spokojno. Prozori su svijetlili žuto, ljudi su se grijali pred televizorima, ni traga nedavnim ubojstvima, ni slutnje o prefriganom ubojici koji je ovdje uzeo nekoliko nevinih života. Čak ni Okaneki više ne blude okolo, zgradom je vladao posvemašnji mir. Đuro uđe u stubište, osjećajući se kao da se vratio kući s dalekog puta. U sigurnost svojega doma. Sve je opet kao i prije. Pa ipak, u srcu se ponada da će se uskoro ponovno pojaviti nešto da ga malo izvuče iz penzionerskog drijemeža…

Kraj

11. rujna 2019., br. 158 || Regionalni tjednik

Puls grada

23

24 AUTOsti

Regionalni tjednik || 11. rujna 2019., br. 158

PORSCHEOVI SUPERSPORTSKI AUTOMOBILI O Nakon nedavnoga predstavljanja nove serije guma Eagle F1 SuperSport, Goodyear objavljuje da je guma Eagle F1 SuperSport RS odabrana za prvu opremu dvaju supersportskih automobila Porsche 911 GT2 RS i Porsche 911 GT3 RS. Time guma dokazuje svoju vrhunsku izdržljivost i nagovještava pobjedonosan povratak Goodyeara u

VREMEPLOV

13. rujna 1977.

General Motors (GM) je u SAD predstavio svoje pr ve modele s dieselskim motorom. Bili su to Oldsmobile modeli 88 i 98. Ovi modeli imali su do 40% manju potrošnju u usporedbi s modelima koje su pokretali benzinski agregati.

Prodaja Međimurska županija 1.1.-31.7.2019. proizvođač

količina

udio, %

1

Škoda

703

43,86%

2

Volkswagen

434

27,07%

3

Suzuki

98

6,11%

4

Kia

63

3,93%

5

Seat

42

2,62%

6

Ford

29

1,81%

7

Hyundai

26

1,62%

8

Honda

26

1,62%

9

Toyota

25

1,56%

10 Renault

22

1,37%

11 Peugeot

20

1,25%

12 Nissan

19

1,19%

13 Dacia

16

1,00%

14 Citroën

13

0,81%

15 Opel

12

0,75%

16 ostali

55

3,43%

UKUPNO

1603

100%

Izvor: Promocija Plus

svijet supersportskih vozila.

Guma Eagle F1 SuperSport RS iz segmenta guma UUHP (Ultra Ultra High Performance) omogućuje korisnicima iznimne doživljaje na trkaćim stazama.

Goodyear je namjenski razvio gumu za Porsche Motorsport, pri čemu je vrhunsko znanje udružio s dugogodišnjim iskustvom s trkaćih staza. Spomenuta

SEAT TARRAC

Tehnologij karakter i u

Dizajniran i razvijen u tvornici marke SEAT u Martorellu, SEAT Volkswagen koncerna. Uvođenjem plug-in hibridnog pogonskog su itekako održivom

PRIPREMIO: DALIBOR FLAJPAN FOTO: SEAT

Ma rka SEAT povećava učinkovitost i atraktivnost modela Tarraco uvođenjem tehnologije plug-in hibridnog pogonskog sustava te sportske varijante opreme FR. Plug-in hibridnim modelom Tarraco marka SEAT pokazuje svoju strategiju prema elektrifikaciji, koja će uključivati šest električnih te plug-in hibridnih SEAT i CUPRA modela do početka 2021. godine.

Marka SEAT prodala je rekordnih 369.500 vozila tijekom prvih sedam mjeseci tekuće godine, pri čemu je 55.200 vozila prodala samo tijekom lipnja, što predstavlja porast od 7,8 posto u usporedbi s istim razdobljem 2018. godine.

Model Tarraco pridonosi povećanju globalne prisutnosti marke, a uvođenje kako varijante opreme FR tako i plug-in hibridne tehnologije na tržište bit će jedna od ključnih komponenti za ostvarivanje njezinih ciljeva. „Plug-in hibridni model Tarraco savršeno utjelovljuje naše nastojanje za postizanjem još održivije mobilnosti, pri čemu svejedno zadržavamo jednaku razinu dinamike i zabave tijekom vožnje, tipične značajke za sva vozila marke SEAT. Model Tarraco bit će jedan od malobrojnih predstavnika s plug-in hibridnim pogonskim sustavom u segmentu velikih SUV vozila, a mi vjerujemo da su njegovi potencijali golemi”, rekao je Luca de Meo, predsjednik uprave marke SEAT. Plug-in hibridna verzija: čista učinkovitost Dizajniran i razvijen u tvornici marke SEAT u Martorellu, SEAT Tarraco proizvodi se u Wolfsburgu (Njemačka), u samom srcu Volkswagen

koncerna. Uvođenjem plug-in hibridnog pogonskog sustava SEAT Tarraco imat će još veću učinkovitost, čime će postati itekako održivom alternativom. Pogonski sustav, koji obuhvaća 1,4-litarni TSI benzinski motor od 110 kW, elektromotor od 85 kW i paket litij-ionske baterije snage 13 kWh vozačima pruža mogućnost prilagodbe brojnih modusa vožnje. Plug-in hibridni model Tarraco korisnicima po potrebi omogućuje vožnju u potpuno električnom modusu na dionici dužoj od 50 km, čime smanjuje količinu emisija ispušnih plinova na nulu. Također se mogu kombinirati benzinski motor i elektromotor za postizanje još većih performansi. Ta će tehnologija ovom SUV vozilu – no i marki SEAT – pomoći poboljšati učinkovitost, a da se neće trebati žrtvovati nijedan aspekt dinamike ni komfora.

Ukupna izlazna snaga sustava iznosi 245 KS (180 kW) / 400 Nm, čime je za plugin hibridni model Tarraco zajamčena najveća brzina od 217 km/h i mogućnost postizanja brzine od 100 km/h za svega 7,4 sekunde. Međutim, važno je istaknuti da će emisije CO2 iznositi manje od 50 g/ km prema službenom WLTP ciklusu ispitivanja.

Varijanta opreme FR: prepoznatljivost i sportski karakter Uvođenjem varijante opreme FR za model Tarraco dodatno će se povećati atraktivnost ovoga velikog SUV vozila te u njegov nastup unijeti nove razine sportskog karaktera.

Vanjski je dizajn unaprijeđen širim kućištima kotača, sportskim stražnjim spojlerom i 19” kotačima od lakog metala specifičnim za varijantu opreme FR, pri čemu također postoji mogućnost ugradnje

20” strojno poliranih kotača.

Osim ovih promjena, u prednjem se dijelu vozila na prednjoj rešetki hladnjaka FR ponosno ističe amblem marke SEAT; u stražnjem dijelu vozila stražnja svjetla „coastto-coast“ naglašavaju izgled varijante FR, dok vanjska boja vozila koja u potpunosti prekriva karoseriju naglašava njegovu dinamičnost.

Izraženiji je sportski izraz modela Tarraco FR njegovo ime, koje je sada ugravirano rukopisom. Nova boja – Fura siva – ističe promjene vanjskog dizajna te kupcima osigurava dodatne opcije kako bi mogli u još većoj mjeri individualizirati svoje vozilo.

Model Tarraco također se poboljšava u pogledu sigurnosti i praktičnosti.

Nove opcije uključuju potporu za manevriranje prikolicom Trailer Assist – koja vuču čini znatno jednostavnijom i smanjuje vjerojatnost nastanka poteškoća tijekom postupka parkiranja. Kada se tomu pridoda Parking Heater, sustav koji vam omogućuje brže zagrijavanje motora i vozila tijekom ekstremno hladnog vremena, Tarraco će postati još praktičnijim vozilom.

Unutrašnjost vozila inteligentno je izvedena kako bi se dodatno naglasio dojam udobnosti, i to s najnovijom generacijom infotainment sustava marke SEAT i novim navigacijskim sustavom s 9,2” ekranom, kojim se povećava razina digitalizacije ovog SUV vozila kako bi se poboljšale povratne informacije za vozača i povezivost putnika.

Prednji putnici sada profitiraju od električnih sportskih sjedala s memorijskom funkcijom (za vozačevu stranu).

Sportska sjedala objedinjuju kombinaciju sportskog karaktera i materijala s neoprenskim izgledom te sofi-

AUTOsti

11. rujna 2019., br. 158 || Regionalni tjednik

25

ODSADA NA GOODYEAROVIM GUMAMA EAGLE F1 SUPERSPORT RS guma za Porsche 911 GT2 RS i Porsche 911 GT3 RS homologirana je u dimenzijama 265/35 ZR 20 (99Y) XL i 325/30 ZR 21 (108Y) XL. Porscheu su bile potrebne gume koje na stražnjim kotačima mogu učinkovito prenositi snagu od 700 KS i okretni moment od 750 Nm (najviši okretni moment kod samo 2.500 okretaja u minuti) te tako postići veću izdržljivost u vožnji i vrhunsko prolazno vrijeme. To su izuzetno zahtjevni uvjeti

CO FR PHEV:

ja, sportski učinkovitost

T Tarraco proizvodi se u Wolfsburgu (Njemačka), u samom srcu ustava SEAT Tarraco imat će još veću učinkovitost, čime će postati m alternativom.

koje guma Eagle F1 SuperSport RS besprijekorno podnosi, što je dokazala i na Porscheovoj testnoj stazi Nardo u Italiji.

Guma Eagle F1 SuperSport RS, koja na tržište UUHP donosi brojna pionirska dostignuća i najavljuje slavodobitan povratak Goodyeara u svijet supersportskih automobila, razvijena je u Goodyearovom razvojnom centru u Hanauu u Njemačkoj.

ISTRAŽIVANJE J.D. POWER IQS 2019

Kia već peti put zaredom najbolji masovni brend Vlasnici Kija doživjeli najmanje kvarova u prvih 90 dana od kupnje od svih neluksuznih brendova u SAD-u Broj kvarova se kod Kije popravio za dva boda u odnosu na prošlu godinu - 1. mjesto među svim neluksuznim brendovima i ukupno 2. mjesto među svim brendovima. Petu godinu zaredom Kia je postala neluksuzni proizvođač automobila koji je u istraživanju J.D. Power IQS 2019 o početnom zadovoljstvu kupaca ostvario najbolji rezultat. S evidentiranih 70 kvarova na 100 vozila Kia je za dva boda popravila prošlogodišnji rezultat.

sticiranost zanatski vješto izrađene kože za područje komfora. Vozač k tomu profitira od aluminijskih nožnih papučica i novoga, sportskog kola upravljača s logotipom FR. Uvođenje varijante opreme FR i naprednog plug-in hi-

bridnog pogonskog sustava na tržište čini iznimno sportski model SEAT Tarraco jednim od najučinkovitijih vozila u segmentu SUV vozila, a on je opremljen najsuvremenijim sustavima povezivosti, sustavima za praktičnost i potporu, dizajnom i stilom.

Početak proizvodnje varijante opreme FR i verzije PHEV bit će tijekom 2020. godine.

SEAT Tarraco FR PHEV imat će svjetsku premijeru na ovogodišnjem Salonu automobila u Frankfurtu gdje će biti izložen kao koncept model.

Sportageve pobjede u nizu Pobjede u nizu na području kvalitete ne ostvaruje samo marka Kia kao cjelina nego i njeni modeli. Tako je Sportage, koji je među svim sportskim terencima već 25 godina sinonim za vrhunsku kvalitetu, nakon prošlogodišnjeg 2. mjesta ove godine slavio u razredu malih sportskih terenaca u istraživanju IQS. Osim toga, Sportage je dva puta zaredom pobjednik prestižnog istraživanja J. D. Power o pouzdanosti vozila (Vehicle Dependability Study 2017, provedeno u Njemačkoj), u kojoj vozači detaljno ocjenjuju svoje vlasničko iskustvo o vozilu koje voze više od dvije godine. Legendarni Kijin SUV je ostvario i najbolji rezultat svih vremena na testu izdržljivosti njemačkog Auto Bilda, dobio brojna priznanja za dizajn i osvojio nagradu Best Buy za najbolji omjer između kvalitete i cijene.

Četiri su modela Kia među 10 najboljih, što je najviše od svih brendova Za Kijin dugogodišnji uspjeh

u istraživanju IQS najzaslužnija su 4 modela (Rio, Forte, Sportage i Soul) koji su se plasirali među 10 najboljih u ukupnom poretku, čime je Kia postala brend s najviše pobjednika.

Modeli Rio, Forte, Sportage i Sedona pobjednici u svojim razredima Pored toga Kia je imala 4 pobjednika po razredima: Rio (malo vozilo), Forte (kompaktno vozilo), Sportage (mali sportski terenac) i Sedona (monovolumen). „Biti na vrhu u istraživanju J.D. Power o početnom zadovoljstvu kupaca među masovnim brendovima iznimna je čast, ali održavanje vodećeg položaja pet godina

zaredom nesumnjivo potvrđuje Kijinu privrženost kvaliteti i vlasničkom iskustvu”, rekao je Michael Cole, izvršni direktor Kia Motors America. „S četiri pobjednika u svojim razredima – i tri dodatna modela među najbolja 3 u svojem razredu – Kia utjelovljuje filozofiju brenda kojem je kupac uvijek na prvome mjestu.”

Godišnji izvještaj analizira odzive 76.256 kupaca vozila (257 različitih modela) u 26 kategorija. Vozila ocjenjuju s obzirom na vozačko iskustvo, mogućnosti motora i mjenjača kao i širok izbor stvari povezanih s kvalitetom, koje su prijavili vlasnici vozila u prvih 90 dana korištenja vozila.

26 Mali oglasi

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO

MALI OGLASI

7Plus Regionalni tjednik Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774

Regionalni tjednik || 11. rujna 2019., br. 158

OSTALA PRIJAMNA MJESTA: MURSKO SREDIŠĆE Pogrebno poduzeće Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati VARAŽDIN

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

NAJKVALITETNIJA i najjeftinija gradilišta u okolici Varaždina prodajem. Mob.: 098/1743-718. ozn. 588c

POSLOVNI PROSTOR VARAŽDIN –tražim poslovni prostor za ugostiteljstvo, najam ili kupnja. Ozbiljne ponude. I tražimo osoblje za rad. Mob.: 091/433-4004 ozn.231b

POSAO TRAŽIMO NJEGOVATELJE m/ž za rad u Austriji. Informacije na mob.: 097/735-1696 ozn.850c

USLUGE

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama.

KROV ČAKOVEC. Tel. 099/639-9932 ozn.1c SOBOSLIKARSKI i KNAUF radovi, gletanje, bojanje, impregniranje, lakiranje, špahtlanje, suha gradnja, mob.: 098/1969-437 ozn.219b TAPECIRANJE KROVIŠTA, stranica automobila, auto presvlake, auto tepisi, skajevi, eko koža, štofovi. Mob.: 091/912-9880 ozn.3861 ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob.: 098/931-7570 ozn.184c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.: 098/284-922 ozn. 205C NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva. Uređenje dvorišta, iskopi i navozi, https:// www.facebook.com/vincic Mob.: 099/3530-180. ozn.

600c

ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, tapecirani namještaj, podne obloge, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. Uređenje interijera.

ADI OBRT – mob.: 095/8420556, tel.:042/311-434 ozn.7c

Poštovani slušatelji hvala Vam na

53 godine vjernosti 1966. – 2019.

ŽIVOTINJE

RADIO LUDBREG d.o.o. w w w.radio-ludbreg.hr / 042 810-100 / 042 810-155

ODOJCI, svinja i krmača za obradu. Mob.: 097/901-1896 ozn.4102

OSTALO PRODAJE SE SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, visoke kvalitete. Preporuča se kod jačanja imuniteta i sprječavanja bolesti srca i krvnih žila; dobar je regulator šećera u krvi; štiti zdravlje urinarnog sustava. Povoljno djeluje na probavni sustav te štiti od virusa i bakterija.

Cijena: 60,00 kn. Mobitel: 098/455-313. Ozn.3a

Tvrtka za projektiranje i stručni nadzor iz Varaždina zapošljava

mag. ing. građevinarstva Životopis poslati na: inzenjer.posao@gmail.com

KREDITI

PRODAJEM plastične prozore, različite veličine, nekorištene. Mob.: 091/937-8523 ozn.4019

VRUĆE SEXY teme za Tebe i mene, javi se neka akcija krene. Od 0-24 na 064/400400. Tel./mob.: 2,33 kn/3,58 kn/min ozn.166c

KUPUJEM neispravne motorne pile, kosilice, flakserice, freze i sl. te motore i skutere, mob.: 098/9799-666 ozn.1634 KOŽNA SJEDEĆA garnitura, sobna vrata i ostakljeni prozori, 8 komada plafonjera i domaću svinjsku mast, caffe aparat i mlinac, ulazna vrata,vrlo povoljno, mob.: 098/1743-718 ozn.588c SVJ E ŽA ARONIJA, 1 kg/25,00 kn. Narudžbe na mobitel: 098/455-313 ozn.3a

ZAPOSLENI I UMIROVLJENICI do 300.000,00 kn, bez gledanja hroka, MOGUĆNOST OTPLATE trajnim nalogom, zatvaranje blokada i cl. PUTNI TROŠKOVI I DNEVNICE u kreditnu sposobnost. Radni odnos NA ODREĐENO. Umirovljenici do 84 god. starosti, te male mirovine. Mob.: 091/2034666, tel.:042/561-192 ozn.568c

POZNANSTVA

KUPUJEM koštice golice, mokre, moj kombajn. Predrag, mob.: 091/542-9409 ozn.3777

Maratela mreže d.o.o., 072700700, +18

ZEMLJIŠTA

Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/700-7005

KREDITI bez uvida u HROK. Bez ovjere poslodavca. Rješavamo blokade. Expres pozajmice! Mob.: 092/285-5079 ozn.244c KREDITI i pozajmice na blokiran račun. Reprogram zaduženja i ovrha Fine. Brzo i sigurno. Mob.: 099/8371958 ozn.430c

UDOVAC želi upoznati žensku osobu za druženje do 55 g., nije uvjet. Mob.: 092/3771259 ozn.4042 MUŠKARAC traži ženu za povremene susrete u diskreciji.

Sms - 092/385-8794 ozn.

214b TRAŽIM djevojku/ženu za prijateljstvo, vezu do 40 g.

Kemija i obostrana privlačnost, diskrecija neupitna. Kulturan, VSS, (179/82), mob.: 095/834-0620 ozn.210b

Nazovi napaljene Varaždinke i Međimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/555-450 Tel:3,49kn/min, Mob:4,78kn/min

Oglasi

11. rujna 2019., br. 158 || Regionalni tjednik

Jelačića

Ognjena Price

a Trg bana Josip

Gradska tržnica Varaždin

og insk

Bakačeva ulica

PRIJAMNI URED

u

ulica Uska

uk aK

Prijamni ured Varaždin

Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica), Varaždin

n Iva

ovića

Gaja

REGIONALNI TJEDNIK D.O.O.

Kuk

rad a Pre Petr

g sko

cin ak aS ć i ljev

e

Ljudevita

Šeno usta Aug

za male oglase, zahvale i sjećanja

na Iva

c Sak vića ulje

042/290-774 malioglasi@regionalni.com

Gradska vijećnica

RADNO VRIJEME ZAKorzo STRANKE:

Prva gimnazija Varaždin

Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h

Pavlinska ulica

Srijeda, četvrtak: 7.30 - 15 h Petak: 7.30 - 14.30 h

FOI

Varaždinska katedrala

Iz Kukuljevićeve ulice PROLAZ PREMA GRADSKOJ TRŽNICI

ARONIJA ARONIJA

super ljekovito voće

super ljekovito voće

Aronija je biljka iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja.

Aronija je biljka iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja.

• • • • • • • • • •

Sprečava bolesti srca i krvnih žila Regulira krvni tlak Jača imunitet Štiti zdravlje urinarnog sustava Ima antiupalna svojstva Stimulira rad štitnjače Poboljšava pamćenje i koncentraciju Regulira razinu šećera u krvi Povoljno djeluje na probavni sustav Štiti od virusa i bakterija

60 Cijena 1 litre 1oo % čistog soka aronije

kn

Mogućnost kupnje 100 % čistog soka na mobitel: 098/455-313

5+1

GRATIS

• • • • • • • • • •

Sprečava bolesti srca i krvnih žila Regulira krvni tlak Jača imunitet Štiti zdravlje urinarnog sustava Ima antiupalna svojstva Stimulira rad štitnjače Poboljšava pamćenje i koncentraciju Regulira razinu šećera u krvi Povoljno djeluje na probavni sustav Štiti od virusa i bakterija

60 Cijena 1 litre 1oo % čistog soka aronije

kn

Mogućnost kupnje 100 % čistog soka na mobitel: 098/455-313

5+1

GRATIS

27

28 Oglas

Regionalni tjednik || 11. rujna 2019., br. 158

Zahvale i sjećanja

11. rujna 2019., br. 158 || Regionalni tjednik

SJEĆANJE na djeda

JOSIPA VESELI

26. 9. 2013. – 26. 9. 2019.

Rado Te se sjećamo, uvijek u našim mislima.

Marija, Vanja i Alen

SJEĆANJE na strinu i šogoricu

IVANKU VESELI 4. 9. 2012. – 4. 9. 2019.

Uvijek u srcima, nikad zaboravljena.

Marija, Vanja i Alen

POSLJEDNJI POZDRAV dragom uji i kumu

MATIJU KOCIPERU

Mlad sam mornar, mlad sam Hrvat, što ostavi mili dom, ali…

Zbogom Vatja.

Tvoj Čedek s Vidom, Markom i Sandrom

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu, stricu i šogoru

FRANJI POSAVCU U krilo Božje odnijeli Te anđeli.

Pavao s obitelji

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

na

JOSIP KOŠĆAK

BORISA SIMONA

16. 9. 2011. – 16. 9. 2019.

9. 9. 2013. – 9. 9. 2019.

Godine prolaze, ali sjećanje na Tebe ne prestaje.

Premalo je riječi, a previše tuge, da Ti kažemo koliko Te volimo i koliko nedostaješ.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

Vole Te Tvoje cure i sestre s obiteljima

na roditelje

BOŽIĆ FRANJU

† 10. 9. 2011.

i

SJEĆANJE DRAGICU

na drage roditelje

† 12. 12. 2013.

Obitelji: Čvrk, Golubić i Bartolec

LONČAR

SJEĆANJE na

PETRA PANIĆA

9. 9. 2012. – 9. 9. 2019.

Godine su prošle kao tiha rijeka, sjećanje na Tebe trajati će dovijeka.

Prijatelj Nano

BARBARU

† 16. 2. 2013.

i

ROKA

† 7. 9. 2017.

Zauvijek ostajete najljepši dio sjećanja i neizbrisivi trag u našim srcima.

Vaša Jadranka s obitelji

29

30 S raznih strana

Regionalni tjednik || 11. rujna 2019., br. 158

S RAZNIH STRANA

ZANIMLJIVO POVIJESNO PREDAVANJE UZ ŠALICU KAVE Predavanjem Gorana Žižeka „Povijest kave“ započet je jesenski dio mjesečnih predavanja koja zajedničkim snagama organiziraju KUD Seljačka Sloga i Odbor za kulturu, sport i udruge Općine Donja Dubrava.

U nedjelju, 8. rujna, okupljeni Dobravčani i gosti iz susjednih mjesta uživali su u mnogima omiljenom napitku. Predavanje se pratilo uz šalicu kave, 100 posto arabice, a 50-ak okupljenih su u ime organizatora pozdravile Štefica i Janja Kovač.

Goran Žižek je stručni učitelj ugostiteljstva zaposlen u Srednjoj školi Prelog. Na učenike osim teorijskog znanja prenosi i iskustvo stečeno tijekom 20-godišnjeg rada u ugostiteljstvu. Deset je godina radio u Italiji u jednom od najboljih ugostiteljskih objekata, a u preloškoj školi predaje ugostiteljsko posluživanje.

Dodajmo da se kava spominje i u međimurskim popevkama, a opjevao ju je i Vinko Žganec 1947. godine.

- čajek

Ak vam je zima, tehek bu vas zgrejal!

Što se tiče imena biljke, postoje tri glavne kategorije prema kojima se u pojedinome jeziku čaj naziva. Sve tri kategorije vuku porijeklo iz raznih načina izgovora imena biljke u različitim kineskim jezicima i dijalektima.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

S dolaskom ponešto hladnijeg vremena, tijekom odmora za nedeljnih poslijepodneva omotat ćemo se dekicama i grijati se univerzalnim napitkom brojnih aroma i varijeteta - čajem. Originalno čaj potječe s područja istočne i jugoistočne Azije te Indijskoga potkontinenta. Radi se o biljci latinskog naziva Camellia sinensis, koja je to ime dobila da bi se odala počast botaničaru moravskoga porijekla, Georgu Kamelu, jezuitu koji je osim toga djelovao i u području farmacije te je bio misionar na Filipinima.

Teh ili čaj?

Što se tiče imena biljke, postoje tri glavne kategorije prema kojima se u pojedinome jeziku čaj naziva. Sve tri kategorije vuku porijeklo iz raznih načina izgovora imena biljke u različitim kineskim jezicima i dijalektima. Ti su nazivi nastali na raznim područjima Kine te su ili autohtono kineski, ili pak su ih kineski narodi preuzeli od manjih etničkih skupina koje su u doba antike

Originalno čaj potječe s područja istočne i jugoistočne Azije te Indijskoga potkontinenta živjele na području istočne i jugoistočne Azije. Radi se o kategorijama koje ugrubo čine pojmovi “tê”, “cha” i “chai”.

Pretpostavlja se da je pojam tê amojskog porijekla, iz južnokineske pokrajine Fujian. Cha je riječ kantonsko-kineskoga porijekla, to jest, tako čaj nazi-

vaju pripadnici etničke skupine Yue koji govore “prestižnim varijetetom” jezika te skupine.

Treća kategorija, nama možda i najzanimljivija budući da je

upotrebljavamo u standardnome hrvatskom jeziku, sastoji se od pojma chai i sličnih inačica.

Prevladavajuće je mišljenje da je treća kategorija nastala tako

čeno ni da su raširenosti treće kategorije uvelike pomogli Mongoli. Čaj su u Europu donijeli trgovci nizozemske Istočnoindijske kompanije sredinom XVI. st. pod nazivom tei, prema amojskome kineskom narječju (odatle tal. té, franc. thé, engl. tea). U drugoj polovici XVII. st. čaj je upoznala cijela Europa. Riječ cha putem Indije i Perzije došla je u prvoj polovici XVII. st. u ruski jezik, iz kojega su je preuzeli drugi slavenski jezici.

Zanimljivo je da se u Međ imurju i nek im drugim kajkavskim krajevima, što je sjevernokineska osim standardnovarijanta izgovora krovnoga ga hrvatskog pojma prve pojma “čaj”, Cha je riječ kategorije koristi i nekantonsko-kineskoga došla do kad jako, Perzije a da nas porijekla, to jest, tako (današmanje čaj nazivaju pripadnici r a š i ren n j e g pojam I r a n a), etničke skupine Yue t e h . gdje je koji govore “prestižnim Ta ko se pokupila kajkavci, perzijski varijetetom” jezika te a osobito gramatičskupine Hrvati, kulki sufiks -yi, prije negoli se turno i jezičraširila ostatkom no napajaju iz više centralne Azije, doprla izvora, djelomično i zbog do Rusije, Turske, arapskih jedinstvene pozicije na pozemalja i tako dalje. Nije isklju- dručju susreta Istoka i Zapada.

TANDEMSKI SKOKOVI U PRIBISLAVCU 14. I 15. RUJNA PONOVO S HUMANITARNIM PRIZVUKOM

Odlična suradnja Zaklade - dječje onkologije Rebro i Aerokluba Međimurje Radi velikog interesa za padobranske skokove u tandemu, Aeroklub Međimurje je uspio isposlovati još jedan dodatan termin - vikend 14. i 15. rujna - za Pilatus PC-6 Porter, koji čeka prve putnike bez slijetanja s 4000 metara.

Avantura počinje!

Avantura na koju vas pozivaju počet će na Aerodromu Čakovec/Pribislavec odakle polijećete. Dok se avion lagano penje, uživate u panoramskom letu i krajobrazu između Mure i Drave, nakon čega avion slijeće – ali bez vas. Vi u tandemu

sa certificiranim instruktorom napuštate avion te idućih 60 sekundi svjedočite iskustvu slobodnog pada koje ćete doživotno pamtiti: adrenalin, osjećaj slobode te pogled na zemlju iz ptičje perspektive – sve u jednom! Jesmo li spomenuli padobran?

E, to je ono šareno što se u jednom trenutku, na visini od otprilike 1300 metara otvara iznad vas i zaklanja Vam pogled prema plavom nebu.

Doduše ima i korisnu funkciju – usporit će vaš pad do te mjere da možete do desetak minuta uživati u panorami dok vam se

je izvlačenje nagradnoga skoka.

Cilj Zaklade je ostvarenje programa izgradnje i opremanja novog Odjela dječje hematologije i onkologije u Zagrebu u sastavu KBC-a Zagreb.

Uplatom od barem 50 kuna u korist Zaklade, imena donatora ušla su u nagradni bubanj te je 9. rujna izvučen sretni dobitnik. zemlja lagano približava ispod nogu. Nema panike, instruktor će vas vrlo mekano prizemljiti.

I ovoga puta skokovi su poprimili humanitarni karakter:

naime, u suradnji sa Zakladom - dječjom onkologijom Rebro te iskusnim tandem pilotom Milanom Filipovićem, Aeroklub Međimurje organizirao

Jump Start

Aerok lub Međimurje je udruga tehničke kulture koja okuplja građane, zaljubljenike u avijaciju koji se udružuju radi ostvarivanja osobnih te

zajedničkih potreba i interesa u zrakoplovnoj djelatnosti.

Tandem pilot Milan Filipović je godinama radio na najvećoj “drop zoni” na Novome Zelandu, gdje je i skupio iskustvo od više od 6000 tandem skokova.

Više puta sudjelovao je na dobrotvornoj akciji sličnoga karaktera “Jump Start – the experience of being alive” na Novome Zelandu. Predan je proširivanju duha organizacije i u Hrvatskoj.

Za sve informacije obratite se Aeroklubu na tel. 098/971-6106 (Siniša) ili e-mail (sinisapalasek@gmail.com)

S raznih strana

11. rujna 2019., br. 158 || Regionalni tjednik

31

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA - LJEPŠI DANI U utorak ujutro prohladno uz mjestimičnu maglu i temperaturu većinom između 8 i 12 Celzijevih stupnjeva. Tijekom dana suho, djelomično sunčano i malo toplije pa bi dnevni maksimalac mogao narasti na 23 ili 24 Celzijeva stupnja. Slično vrijeme će se nastaviti i u srijedu. Jutro prohladno, mjestimice uz maglu i smanjenu vidljivost. Tijekom dana djelomično sunčano i suho. Dnevna temperatura će narasti na ugodnih 24 ili 25 Celzijevih stupnjeva. U četvrtak izgleda djelomično sunčano uz malu mogućnost za pljusak tijekom noći ili jutra. Jutarnja temperatura malo viša, a dnevna ostaje slična kao prethodnih dana – očekujemo da će biti između 23 i 25 stupnjeva, u slučaju pljuska malo svježije. Petak bi trebao biti sličan utorku. Jutro svježe uz mjestimičnu maglu, a zatim tijekom dana uglavnom suho i djelomično sunčano. Nakon jutarnjih 9 do 12 stupnjeva, danju ćemo se ugrijati na toplih 24 ili 25°C. Ugodan i

lijep kasnoljetni dan. I subota bi većim dijelom prošla suho, djelomično sunčano i ugodno toplo. Međutim, potkraj dana će se skupljati oblaci, a navečer ili u noći na nedjelju možda naiđe i malo kiše. U početku još uvijek toplo s temperaturom do 24 stupnja, ali navečer će osvježiti uz sjeverni vjetar. U nedjelju i ponedjeljak bi trebalo biti suho sa sunčanim razdobljima. Temperatura zraka ostaje slična, dakle sasvim ugodno. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“.

(Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 9.9.)

TJEDNI HOROSKOP BIK

OVAN

Na poslu ovaj tjedan morate biti dobar diplomat, jer je velika mogućnost sukoba sa suradnicima, ali i sa nadređenima. Neće to potrajati predugo, ali dovoljno da unese nervozu u vašu svakodnevicu. Dobro su vam aspektirana putovanja u inozemstvo i suradnja s vanjskim partnerima. Ljubav – pripazite, na ljubavnom planu spremaju vam se korijenite promjene poslije kojih ništa neće biti isto. Za slobodne pripadnike znaka to će biti dobro, ali oni u vezama mogli bi imati ozbiljnih problema. Zdravlje – moguće su viroze.

Ovaj tjedan biti će vam ispunjen očekivanjima da se konačno nešto dobro dogodi i u vašem životu. Na kraju tjedna shvatiti ćete da se sve ipak nekako posložilo samo od sebe i da su vam riješenja na dohvat ruke. Moguće su i iznenadne poslovne prilike o kojima ste prije samo maštali.

Ljubav – za volju mira pokušajte popraviti komunikaciju s partnerom. Osjećaj nerazumijevanja je obostran pa ste oboje jednako nezadovoljni. Samci će naići na osobu koja će im se od prve svidjeti. Sretno! Zdravlje – fizički ste dobro.

RAK

Izgledne su nove suradnje, novi poslovi, novi projekti. Ipak nemojte biti jako razočarani kad sve skupa malo uspori, jer neke se stvari neće tako lako realizirati. Malo odgode ne znači da do realizacije ipak neće doći. Znam da vas sve to jako nervira i svi vam idu na živce, ali ipak pripazite na izgovorene riječi.

Ljubav – partner vam je nesiguran pa nemojte situaciju pogoršati svojim ponašanjem i ne dozvolite da dođe do svađe. Slobodnima predstoji puno strastvenih događanja pa uživajte u onom što vam se pruža. Zdravlje – odlično!

VAGA

ROĐENI:

Poslovne promjene se na vidiku. Doduše idu polagano, no ipak se događaju. Čini vam se da predugo čekate, no sve ćete to zaboraviti kad posao krene. Ponovno će na red doći pitanje suradnje s inozemstvom.

Pred vama je i prilika za pokretanje vlastitog posla, ako to želite. Dobro o svemu razmislite pa odlučite. Ljubav – partner vam je jako nezadovoljan, da li s razlogom ili ne, to vi sigurno znate. Situacija vam nije baš dobra pa brzo to riješite. Slobodni će upoznati osobu koja će ostaviti vrlo jak utisak na njih.

Ljubav – sklonost prehladama.

STRIJELAC

(22. 11. - 21. 12.)

(23. 10. - 21. 11.)

Ovo nije najbolji poslovni tjedan za vas.

Nešto se u vašem životu mijenja, a vi niste bili na to pripravni pa ste prilično izgubljeni u svemu tome. Pazite da ne ostanete bez nečega za što ste se teško izborili. U svakom slučaju, zbog ovakvog razvoja događaja puno toga što ste već dogovorili morati ćete raditi ispočetka, a moglo bi doći i do odgode poslova. Ljubav – u partnerskim odnosima nema nekih promjena, a ni naznaka da će se stvari popraviti. Slobodni su u puno boljem položaju pa ljubavne prilike niču same od sebe. Zdravlje – nije loše.

Na poslu stalno imate osjećaj da vam se stvari događaju iza leđa. Ono oko čega ste se istinski trudili, ne riješava se. Vama ipak stoje nove mogućnosti pa i realizacija nečega na što duže čekate. Osim toga trenutno imate podršku važnih osoba koje su vam bitne u poslu pa to svakako iskoristite. Ljubav – ništa novog u vašem partnerskom odnosu. Nije ovo najbolje vrijeme za vas, a niti za vašeg partnera. Vi iz nekog razloga niste zadovoljni i stalno provocirate partnera. Slobodni su bolje sreće i bez puno truda privlače suprotni spol. Zdravlje – relativno dobro.

VODENJAK

JARAC

Djevojčice: Tonka Toplek, Clarissa Fic, Larisa Cvetković, Klara Hrelja, Stela Bašnec, Dora Ružić, Hanna Habunek, Maša Mesarić, Erin Bogomolec, Elena Malović, Greta Damjanović, Hana Ignac, Tea Pec

DJEVICA

(23. 8. - 22. 9.)

ŠKORPION

RIBE

(20. 1. - 18. 2.)

(22. 12. - 19. 1.)

Na poslu ste okruženi ljudima kojima ne možete vjerovati i koji jedva čekaju da vas „preveslaju“. Dobivati ćete svakakva obećanja, od kojih naravno neće biti ništa. Za vas je najbolje da zaboravite na nerealna očekivanja. Razgovarajte sa svojim suradnicima pa možda saznate nešto što će biti važno za vas. Ljubav – vi u vezi ne funkcionirate baš najbolje i žalosno je što ne vjerujete jedno drugome. Bilo bi dobro da malo o tome porazgovarate. Slobodne privlači osoba o kojoj baš i ne znaju puno. Zdravlje – pazite se, moguće su ozljede.

Pred vama je tjedan u kojem se poslovna situacija smiruje i malo ćete predahnuti.

Moći ćete započeti i realizaciju nekih projekata koji su bili na čekanju. Sve u svemu, pred vama je jedan miran poslovni period. Ljubav – i na ljubavnom planu situacija se napokon smiruje. Izgleda da ste donijeli neke odluke koje će biti jako važne za vašu partnersku vezu. Držite se svojih odluka i sve će biti u redu. Slobodni će upoznati nekog novog i to će im vratiti osmijeh na lice. Zdravlje – pazite se u prometu, a i mogućnost povreda je povećana.

(23. 7. - 22. 8.)

(23. 9. - 22. 10.)

Na poslu i dalje vlada nervoza pa su mogući i veći propusti. Moguće su i odgode dogovora ili gubitak važnih poslovnih partnera. Pokušajte se skoncentrirati na posao i budite oprezni u svemu što radite. Okrenite se poslu i završite što prije ono što morate. Ljubav – ni vi ni partner niste sigurni jedno u drugo pa vam odnos i nije baš najbolji. Moguće su i ljubomorne scene pa i prava svađa.

Slobodni trenutno uživaju u novoj ljubavi i ne opterećuju se time koliko će to trajati. Zdravlje – pokušajte živjeti zdravije.

(21. 5. - 20. 6.)

LAV

(21. 6. - 22. 7.)

U poslu vas smeta nejasna situacija pa to naravno u vama stvara nervozu, no probajte se opustiti jer imate zaista sjajnu podršku. Ipak si odredite granicu preko koje nećete prijeći. Nemojte precijeniti svoje snage. Budite pametni i oprezni, ali i otvoreni za nove prilike i poslovne izazove. Moguća je i neka nova suradnja.

Ljubav – vaša veza nije ni dobra – ni loša.

Zapravo sve je uhodano i vrlo predvidljivo.

Samci upadaju u brze veze, a još brže ih završavaju. Pokušajte pronaći izgubljenu ravnotežu. Zdravlje – potreban vam je odmor.

BLIZANCI

(20. 4. - 20. 5.)

(21. 3. - 19. 4.)

Na poslu neke odluke odgodite za povoljnije vrijeme. Nije dobro da sada bilo što potpisujete, pogotovo ako je vezano za posao. Malo stvari stavite na čekanje, jer ništa se bitno neće promijeniti. Nije ovo loše vrijeme za vas, a ni za posao koji obavljate. Istina, neki vas suradnici jako nerviraju, ali ni sa vama nije lako. Ljubav – ako ne želite nepotrebne probleme i rasprave, prestanite provocirati partnera. Slobodni su jako privlačni suprotnom spolu pa avanture nisu isključene. Dapače! Zdravlje – vrlo dobro.

(19. 2. - 20. 3.)

Na poslu vas očekuje puno dobrih stvari.

Energija vam je na zavidnom nivou i bez problema riješavate sve zadatke koji su pred vama. Svaku moguću prepreku mirno ćete riješiti i sve srediti na najbolji mogući način. Bilo bi dobro da izbjegavate bilo kakve kakve rasprave sa suradnicima. Morate znati da vas osobe koje su vam važne podržavaju i nadajte se dobrim vijestima.

Ljubav – došlo je vrijeme da zbrojite dobre i loše stvari u vašem odnou i pokušate popraviti ono što se još može. Slobodni su i dalje u potrazi za srodnom dušom.

Zdravlje – izađite u prirodu, goditi će vam.

ZA TAROT KARTE NAZOVITE tel.: 097/786-7053

Dječaci: Vilim Peras, Alex Andrašek, Borna Vinko, Andrej Žerjav, Jan Blagus, Ilija Paman, Gabriel Juras, Ivan Novak, Mislav Tarandek

IMPRESSUM

UMRLI: Julijana Lovrenčić r. Goričanec, Mario Horvat, Matilda Štefanić r. Jambrošić, Elizabeta Ujlaki r. Vrbanec, Jasenka Turk r. Trupković, Vid Kobetić, Ivan Kos, Damir Kirin, August Lovrec, Vladimir Kapun, Vladimir Vidović, Jelena Mavrek r. Holc, Ana Blažić r. Kanižaj, Blaženka Plemeniti, Marija Topličanec r. Koštarić, Marija Kos r. Novak, Antun Meznarić, Štefanija Hranjec r. Gerenčer, Tihomir Petrović

VJENČANI: Nikolina Novak i Deni Majorčik, Josipa Golubić i Nenad Pigac, Karolina Modlic i Franjo Brodar, Kristina Hertarić i Dino Čižmešija, Đesika Treska i Dejan Vojković, Anita Hegeduš i Mario Poljak,

Anita Filipić i Marijan Matešić, Anamarija Šajnović i David Kutnjak, Emina Kolarić i Nikola Preložnjak, Nives Črep i Marko Skenderović, Ana Vujanić i Darijan Bolarić, Lara Toplek i Đorđe Matijević

UPRAVA Sandra Vlahek GLAVNI UREDNIK Goran Mališ, urednik@regionalni.com NOVINARI Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Josip Novak, jnovak@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Ivan-Goran Herman, igherman@regionalni.com Sandra Županić, szupanic@regionalni.com Martina Lončar-Petrinjak, mlpetrinjak@regionalni.com FOTOREPORTER Ivan Agnezović, foto@regionalni.com GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Mirta Brozičević, mirta@regionalni.com Željka Biškup, zbiskup@regionalni.com

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Anina 11, 42000 Varaždin

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

SURADNICI Denis Peričić Dalibor Flajpan PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 MALI OGLASI: Ljiljana Simić ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) Radno vrijeme za stranke: pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri, čet: 7,30 - 15 h, pet: 7,30 - 14,30 h

MARKETING: Tel. 042/290-778 Tel. 042/290-781

MALI OGLASI, ZAHVALE I SJEĆANJA: Tel. 042/290-774

GIT d.o.o.

Vatroslava Lisinskog 6, Tel 042/211-877 Radno vrijeme: PON – PET: 7-20 sati SUB: 7 – 14 sati IVANEC Poljodom Gospodarska 2 Voćarna Bagrem Trg hrvatskih ivanovaca 9a LUDBREG Cvjećarnica Ruža Petra Krešimira 19, Radno vrijeme: od 7 do 16 h NOVI MAROF Benjak Remetinec 290 LEPOGLAVA Cvjećarnica Bagrem Hrvatskih pavlina 3a Tiskara Vjesnik

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 11. rujna 2019., br. 158

MODELARSKI PIKNIK Osmi uzastopni Modelarski piknik u organizaciji Zmajarskoga kluba „Rode“ Prelog održat će se u subotu i nedjelju, 14. i 15. rujna, u Prelogu na letjelištu Zmajarskoga kluba „Rode“ iz Preloga.Posjetitelje modelarskog piknika očekuje bogat letački program atraktivnih modela zrakoplova, jedrilica, helikoptera, multirotora, brodova, autića i slično. „Free fly“ program u oba dana započinje u 10 i traje do 17 sati.

MUZEOLOGAJNICA I PEDAGOŠKI PROGRAM U Muzejsko-informativnom centru Muzeju Međimurja Čakovec u petak, 13. rujna, predstavit će se program, knjižice i promotivni materijal za škole o projektu Muzeologajnica, kao i pedagoški program muzeja za školsku godinu 2019./2020.

Podsjetimo, Muzeologajnica je edukativno-kreativni projekt Pedagoškog odjela Muzeja Međimurja za edukaciju predškolske i školske djece. Sastoji se od niza radionica na različite teme vezane uz baštinu Međimurja koje su povezane s Nastavnim planom i programom za pojedine razrede.

- Sudjelovanjem u Muzeologajnici upoznajete zavičajnu

povijest i kulturnu baštinu Međimurja već od vrtićke dobi.

Saznajte zašto grad Čakovec zovu i Gradom Luje Bezeredija, tko je bila Rumpumpum, a tko „najhrabrija žena Europe”, poslušajte legendu o Pozoju, izradite obiteljski grb, provjerite vještine tkanja na tkalačkom stanu… Upoznajte se s radom kustosa i zadaćama Muzeja jer… biti kustos nije lako! – ističu iz Muzeja.

Promocija je namijenjena prvenstveno odgojiteljima u vrtiću, učiteljima i profesorima u osnovnim i srednjim školama, ali i ostaloj zainteresiranoj javnosti.

U VARAŽDINU ZAVRŠIO 14. TRASH FILM FESTIVAL

Zlatne motorke otišle diljem Europe i u Meksiko Publika je uživala u 64 trash filma, debati, filmskom kvizu i nekoliko koncerata PIŠE: SANDRA ŽUPANIĆ szupanic@regionalni.com

Postavljanjem zlatne ploče u Uskoj ulici varaždinskom glumcu Slavku Brankovu, nenadmašnom Crnom Džeku iz “Smogovaca”, 4. rujna u Varaždinu je započeo 14. Trash Film Festival.

Tema ovogodišnjeg Festivala bila je “Avanturisti, heroji i mitovi”.

Ploča je postavljena u prvoj varaždinskoj Ulici slavnih, po uzoru na Walk of Fame na Hollywood Boulevardu. Inače, prošle godine čast da prvi dobije zlatnu ploču pripala je legendarnom hrvatskom glumcu Zvonimiru Ferenčiću.

Nakon otvorenja i postavljanja ploče uslijedio je kratki kulturno-umjetnički program, a zatim se ušlo u bogat program Festivala.

Popularnost Festivala iz godine u godinu raste te je prošle godine bilo prijavljeno 300-tinjak filmova. Ove je godine stiglo oko 1500 prijava.

Na kraju je varaždinska publika u kinu Gaj mogla pogledati 64 filma pristigla iz cijelog svijeta. Vrhunac Festivala bio je u subotu, 7. rujna, kada su u istom kinu dodijeljene nagrade, popularne Zlatne motorke, najboljim filmovima. Ove su godine one otišle diljem Europe i u Meksiko.

Filmski program Trash Film Festivala pratio je i bogat zabavni program. U četvrtak, 5. rujna, je u Elepha nt u od rža na debata vezana uz vječito pitanje jesu li avanturisti u filmu heroji ili antiheroji, a o tome je s kulturno-antropološkog stajališta govorio prof. dr. Tomislav Pletenac, voditelj podružnice Trash iz Zagreba. Nakon toga je Mario Kovač održao vrlo posjećeni filmski kviz na temu avanture i avanturista.

Za glazbeni dio programa je ove godine bila zadužena Hrvatska Funk Delegacija, One Dread, Godfathers i FakinLajsne, čiji članovi su se pojavili u prekrasnom oldtimer automobilu.

ZAVRŠIO 14. LJETNI KARATE KAMP TIGRIĆ

„Jedan više na treningu, jedan manje na ulici!“

Pod motom „Jedan više na treningu, jedan manje na ulici“, u petak, 29. kolovoza, u Prelogu je završio 14. po redu Ljetni karate kamp. I ove je godine održan pod pokroviteljstvom Zajednice sportskih udruga Grada Preloga te u organizaciji Karate kluba Mihovil Prelog, pod stručnim vodstvom trenera Miljenka Krušelja,

Nikole Markana, Luke Marđetka, Maje Šestak i Dine Bermanca. Mnogobrojni sadašnji i budući članovi kluba te njegovi simpatizeri odazvali su se ovom pozivu, dobro se „ispuhali“ na treninzima te tako aktivno i na zdrav način zaključili školske ljetne praznike.

Budući da je aktivno bavljenje sportom

jedan od preduvjeta zdravog i kvalitetnog načina života djece i odraslih, treneri kluba ovim putem pozivaju potencijalne članove da se upišu u karate školu koja s radom započinje početkom nove školske godine u Sportskoj dvorani Srednje škole Prelog, utorkom i četvrtkom od 19 do 20 sati.

DOBITNICI ZLATNIH MOTORKI TRASH FILM FESTIVALA 2019. GODINE Najbolji akcijski film: Beta (Kai Erfurt - Njemačka) Najbolji SF film: Eldritch Code (Ivan Radovic - Švedska) Najbolji horror film: Timere (Folio Ralph, Adam Héloïse - Francuska) Najbolji borilački film: The Broken Forest (Alfredo Uzeta - Meksiko) Najbolji film po izboru publike: Your Last Day on Earth (Marc Martínez Jordán - Španjolska)

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović