MEĐIMURSKA UDRUGA ZA RANU INTERVENCIJU
Prvi MURID-ov kongres okupio brojne stručnjake Str. 9.
Regionalni Tjednik
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
Plus
15.000 primjeraka
Besplatan primjerak | Broj 165 | 30. listopada 2019. | ISSN 2459-6612 | www.regionalni.com
BORBA ZA ZADRŽAVANJE AUTONOMIJE
Ugrožena tradicija obrazovanja učitelja i odgojitelja u Čakovcu Str. 2. i 3.
DVD VUČETINEC
SURADNJA ČAKOVCA I SLOVENSKE BISTRICE
KOLEKTIVNA SADNJA DRVEĆA
Koncert učitelja umjetničkih škola Str. 15.
Četiri desetljeća požrtvovnosti Str. 22.
U Međimurju tisuće novih stabala Str. 16. i 17.
2
Aktualno
Regionalni tjednik || 30. listopada 2019., br. 165
AKTUALNO
U petak, 25. listopada, pedesetak minuta nakon ponoći u Lopatincu u ulici Ljudevita Gaja izbio je požar na vikend kući, zbog čega je u potpunosti izgorjela unutrašnjost. Požar su ugasili pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Čakovec i lokalnog dobrovoljnog vatrogasnog društva. Na mjestu požara obavljen je očevid u kojem je sudjelovao i inspektor za zaštitu
od požara te je utvrđeno da je uzrok požara poduzeta ljudska radnja. Materijalna šteta, u skladu s izjavom vlasnika, iznosi nekoliko stotina tisuća kuna te će se protiv nepoznatog počinitelja podnijeti kaznena prijava zbog počinjenoga kaznenog djela oštećenja tuđe stvari nadležnom državnom odvjetniku. Intenzivna kriminalistička istraživanja se nastavljaju. (igh)
FOTO: JVP ČAKOVEC
POŽAR U LOPATINCU: ŠTETA VIŠE STOTINA TISUĆA KUNA
ČLANOVI FAKULTETSKOG VIJEĆA S ODSJEKA U ČAKOVCU NE PODRŽAVAJU STATUT K
Nazire li se kraj stoljetnoj tradic učitelja i odgojitelja u Ča
Sjednica Fakultetskog vijeća održana je 15. listopada u Zagrebu bez predstavnika Odsjeka u Čakovcu. O razlozima nedolaska d govoriti jer „uistinu vjerujemo u slobodu odabira svake osobe, kao i u odgovornost za
PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com
poslovanje, studij i studente na Odsjeku u Čakovcu prof. dr. sc. Blaženka Filipan-Žignić te se njih dvoje proteklih nekoliko mjeseci zalagalo da se prava Odsjeka ne ukinu, nego da se zadrže u novom statutu, u čemu su ih podržavali i djelatnici Odsjeka u Čakovcu. No, doznajemo, njihovi argumenti uvijek su se iznova odbacivali.
Ugrožena je stoljetna tradicija školovanja učitelja i odgojitelja na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu – Odsjeku u Čakovcu, koji je odnedavno doveden u situaciju da se mora boriti za zadržavanje dosad stečene autonomije. Riječ je o ustanovi koja ove Bojkot sjednice? godine slavi 140. obljetnicu Stoga su svi članovi Fakulpostojanja, a koja će ostati u tetskog vijeća s čakovečkog sjeni borbe Odsjeka za po- Odsjeka izostali sa sjednice ziciju koja je osigurana prije Vijeća održane 15. listopada 12 godina spajanjem Visoke u Zagrebu, kada se raspravljaučiteljske škole u Čakovcu lo i glasalo o novom Statutu, i Petrinji u Učiteljski fakul- koji je ipak na sjednici izglatet Sveučilišta u Zagrebu, san u njihovoj odsutnosti. i to odlukom o pripajanju Razlog tomu je što članovi tih ustanova Učiteljskom Fakultetskog vijeća s fakultetu koju je Odsjeka u Ča2007. godine kovcu nidonio Senat kako nisu Doc. dr. sc. Predrag Sveučilišta mogli u Zagrepod rOreški i prof. dr. sc. bu. ž a t i Blaženka Filipan-Žignić Jo š j e Statut t a d a koji zalagali su se da se objema bi im prava Odsjeka ne ukinu. dotad s m asamonjio Njihovi su se argumenti, do s astalnim doznajemo, uvijek ustanoda šnja prava jer vama, u iznova odbacivali. u predČ a kovc u i Petrinji, založenoj verziji Statuta jamčena autononije bilo predviđeno mija koja je počivala na zadržavanju podračuna (koji da Odsjek u Čakovcu bude je tijekom vremena oduzet), ustrojbena jedinica Učiteljvijeća odsjeka, prodekana za skog fakulteta te da zadrži poslovanje, studij i studen- pročelnika Odsjeka i njegova te za Odsjek u Čakovcu te zamjenika, kao i da zadrži pročelnika odsjeka i njegova dosadašnje ingerencije Vijeća Odsjeka. zamjenika. Doznajemo da je doc. dr. sc. Kako doznajemo iz razgovora s djelatnicima čakoveč- Predrag Oreški na sastancikog Odsjeka, prije nekoliko ma Povjerenstva ponavljao mjeseci na Učiteljskom fa- kako ne vidi razlog da se kultetu u Zagrebu osnovano prava Odsjeka smanjuju, kao je deveteročlano Povjeren- što su to činili i prodekanica stvo za Statut, u koji je na Odsjeka te članovi Vijeća prijedlog čakovečke pro- Odsjeka u Čakovcu. Kako ističu naši sugovordekanice kao predstavnik Odsjeka u Čakovcu ušao doc. nici, razloga za ukidanje dr. sc. Predrag Oreški, koji Odsjeka u Čakovcu – nema, se zauzimao da se stečena osim što mu nedostaju finanautonomija i prava za odsjeke cijska sredstva za obnavljanje u Čakovcu i Petrinji zadrže. zgrada koje su zbog starosti U njegovu zauzimanju po- dotrajale, dok se djelatnici dupirala ga je prodekanica za žale da te njihove potrebe
Senat Sveučilišta u Zagrebu donio je još 2007. godine odluku o pripajanju Odsjeka u Čakovcu i Odsjeka u Petrinji središnjici - Učiteljskom fak
nisu dovoljno prepoznate od strane središnjice u Zagrebu. Je li razlog mogućeg ukidanja Odsjeka u Čakovcu taj što je na Učiteljski studij ove godine upisano tek 13 studenata ili su posrijedi neki drugi razlozi, provjerili smo i u središnjici u Zagrebu. Dekan Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Siniša Opić ističe da su aktivnosti na Fakultetu u progresivnom kretanju te da je Fakultet nakon više godina stagnacije u fazi razvoja, i to institucijski, kadrovski, administrativno, ali i idejno gledano. – Govoriti o segregaciji s jedne strane ili pak o autonomiji s druge strane sasvim je promašeno, kako s akademskog, tako i s pravnog gledišta – ističe dekan Opić, dodajući da je u prethodnoj
Aktualno
30. listopada 2019., br. 165 || Regionalni tjednik
3
ČAK 44 POSTO IZVEZENOG NAMJEŠTAJA PROIZVEDE SE U MEĐIMURJU U 2018. godini u sektoru proizvodnje namještaja poslovalo je 789 poduzetnika s 9936 zaposlenih. To je za 54,7 posto više poduzetnika nego 2008. godine (510), ali i 13,6 posto zaposlenika manje (11.505). Ukupno ostvareni prihodi prošle godine iznose 4,53 milijarde kuna, što je najveći iznos u proteklih deset godina. Na listi Top 10 poduzetnika po visini ostvarenih prihoda nalazi se čak četiri
proizvođača s područja Međimurske županije. Listu predvodi LPT iz Preloga s ostvarenim prihodom od gotovo 490 milijuna kuna. Na trećem mjestu nalazi se tvrtka Hilding Anders, također iz Preloga, s prihodom od 354 milijuna kuna. Među deset najboljih još su Sobočan-interijeri iz Murskog Središća na 9. mjestu (108,8 milijuna kuna) te Promming iz Čakovca na 10. mjestu (106,3 milijuna
kuna). Međimurski su proizvođači namještaja najveći izvoznici s vrijednošću izvoza od 831,7 milijuna kuna, što je udio u izvozu industrije namještaja od 44,1 posto. Najveći uvoznici su također proizvođači namještaja sa sjedištem u Međimurskoj županiji s vrijednošću uvoza od 261,5 milijuna kuna, od čega se najveći dio odnosi na tvrtku Hilding Anders.
KOJI BI IM SMANJIO DOSADAŠNJA PRAVA
ciji obrazovanja Čakovcu?
dijela članova na sjednicu dekan prof. dr. sc. Siniša Opić ne može a vlastite postupke“.
JEDNODNEVNA OBUSTAVA RADA OBRAZOVNIH USTANOVA
Školama se u štrajku priključili i fakulteti Ne dođe li do mirenja, fakulteti će 30. listopada ponovno u štrajk
kultetu Sveučilišta u Zagrebu
godini započet niz aktivnosti. Jedna od najvažnijih je, navodi, izrada novog Statuta ustanove, s obzirom na to da je „postojeći Statut daleko ispod zahtjeva vremena po svim parametrima procjene te ne odgovara niti potrebama suvremenog akademskog obrazovanja niti Fakultet temeljem njega može obavljati svoju društvenu ulogu krovne ustanove obrazovanja u području učiteljstva i odgojiteljstva kakva je primjerena suvremenom društvu“. Povjerenstvo za Statut dobilo je puni legitimitet članova Fakultetskog vijeća, a na nacrtu novog Statuta radilo je 12 renomiranih članova punih devet mjeseci, objašnjava dekan, napominjući da „Uprava Fakulteta, kao i Povjerenstvo koje je radilo na prijedlogu novog Statuta,
u punoj mjeri uvažava posebnosti dijelova Fakulteta, tradiciju i bogatstvo učinjenog i, istovremeno, ustraje u razvoju ustanove kao cjeline, odnosno njenog određivanja kao ustanove primjerene suvremenom društvu i potrebama budućih generacija“. – Razvoj ustanove, svih njenih dijelova, djelatnika i misaonih inicijativa ova Uprava Fakulteta smatra svojim najvećim prioritetom, kao i djelovanje na principima demokratičnosti, parlamentarizma i pravne utemeljenosti. To je jedini ispravni put vođenja javne ustanove, posebno ustanove koja ima takav značaj kao što to ima Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – ističu iz središnjice Fakulteta u Zagrebu. Rezolutno se osvrću i na upit koji je redakcija poslala na adresu dekana u vezi navoda o ukidanju Odsjeka u Čakovcu, pritom navodeći da „bilo kakav postupak koji bi išao u smjeru smanjivanja važnosti bilo kojeg dijela Fakulteta zasigurno nije plod rada niti čak nauma Uprave, upravo suprotno, a informacije koje imate na tom planu, nažalost, plod su zlih dezinformacija i onih snaga koje svoje interese stavljaju ispred interesa upravo onih mladih ljudi na koje u svojim pitanjima referirate, a čije je uistinu najbolje obrazovanje zalog budućnosti ove zemlje“. Što se tiče sjednice Fakultetskog vijeća održane 15. listopada, dekan Siniša Opić ističe da je riječ o redovitoj
tematskoj sjednici na kojoj se usvajao upravo novi Statut Fakulteta. O razlozima nedolaska dijela članova na sjednicu pak ne može govoriti jer „uistinu vjerujemo u slobodu odabira svake osobe, kao i u odgovornost za vlastite postupke“. Zaključuje da će se dje-
Dekan Učiteljskog fakulteta ističe da će se djelatnost obrazovanja i znanstvenih istraživanja i dalje razvijati na sve tri lokacije latnost obrazovanja i znanstvenih istraživanja razvijati na sve tri lokacije djelovanja Fakulteta – Zagrebu, Čakovcu i Petrinji, s punim uvažavanjem svih različitosti i s posebnom pažnjom prema potrebama kako nastavnika, tako i studenata. – Ovim prvima pripada obaveza izgradnje pravedne sadašnjosti, a ovim drugima obaveza održive budućnosti – zaključuje čelnik Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dodajmo da su iz Ministarstva znanosti i obrazovanja izvijestili da ne odlučuju niti imaju saznanja o tvrdnjama o mogućem ukidanju lučonoše razvoja učiteljstva na sjeveru Hrvatske.
PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com
U osnovnim i srednjim školama diljem Hrvatske i dalje se nastavlja cirkularni štrajk, a u četvrtak, 24. listopada, u većini je visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj također obustavljen rad, što je posljedica neuspjelih pregovora Vlade i Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Podsjetimo, sindikati traže povećanje plaća nenastavnom osoblju za 6,11 % i osoblju u nastavnim zvanjima za 3,5 %, vraćanje koeficijenta složenosti poslova od 3 % oduzetih 2013. godine svim zaposlenicima te vraćanje uvećanja koeficijenata složenosti poslova po osnovi ostvarenih godina radnog staža u javnim službama (4,8 i 10 %) zaposlenicima koji za to ostva-
ruju uvjet staža. Na varaždinskom i međimurskom području štrajku su se odazvali Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu, Geotehnički fakultet u Varaždinu, Međimursko veleučilište u Čakovcu te Učiteljski fakultet – Odsjek u Čakovcu, dok je na Sveučilištu Sjever nastava redovno održana. – Nastavno i znanstveno osoblje pozvano je na solidarnost, a o njihovu vlastitom nahođenju ovisilo je hoće li ili neće održati nastavu. No, sve nenastavno i neznanstveno osoblje Geotehničkog fakulteta, tehničko, administrativno i pomoćno, bilo je u štrajku – ističe Albino Gradečak, povjerenik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja na GFVu, koji je zadovoljan odazivom na štrajk. Svi zaposlenici, nenastavno osoblje i predavači,
kao i dio nenastavnog osoblja Fakulteta organizacije i informatike, također u četvrtak nisu obavljali posao. – Nastava je nekima održana, ali većinom nije. Sve službe na Fakultetu nisu radile, poput knjižnice, referade, računovodstva i slično, a i dio profesora – rekao je Ivica Gašparac, sindikalni povjerenik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja na FOI-ju. Oba su sindikalna povjerenika potvrdila da je idući štrajk na fakultetima najavljen za srijedu, 30. listopada, ako se u međuvremenu ne postigne dogovor. Dodajmo da je na području Varaždinske županije štrajk u osnovnim i srednjim školama održan u srijedu, 23. listopada, a štrajkalo je više od 90 % zaposlenih u prosvjeti. Međimurske su škole pak obustavile rad u ponedjeljak, 28. listopada.
PORUKA MINISTRICI BLAŽENKI DIVJAK:
“I vrtići su dio vaše odgovornosti” Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske (SOMK) uputio je ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak pismo naslovljeno „Znate li ministrice da je i sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u području Vaše odgovornosti?“ U pismu koje potpisuje predsjednica SOMK-a Božica Žilić proziva se ministricu Divjak zbog nepridavanja važnosti odgojiteljima u predškolskim ustanovama te da „ne rješava probleme s kojim se susreću, poput toga da su odgojitelji u privatnim i vjerskim vrtićima opterećeni radom, odrađuju mnogo više sati rada s djecom od zakonski dopuštenog, a nisu im priznati kao prekovremeni rad, kao i to da njihove plaće i ostala materijalna prava poslodavac ne isplaćuje sukladno Zakonu“. – Pozorno pratimo koliko se zalažete za reformu školstva „Škole za život“, za povećanje plaća učiteljima i profesorima, što podržavamo i cijenimo, ali Vam poručujemo kako postoji i „škola prije škole“, a to su vrtići, koji su također dio područja vaše odgovornosti – ističu.
4
Aktualno
Regionalni tjednik || 30. listopada 2019., br. 165
ČAKOVEC: VIŠE OD 500 SUDIONIKA NA 1. KONGRESU UGOSTITELJA Više od 500 ugostitelja iz cijele Hrvatske okupilo se na prvom Nacionalnom kongresu ugostitelja u Čakovcu, a podršku ovom događaju pružili su i ministar turizma Gari Cappelli, predsjednik Odbora za gospodarstvo Hrvatskoga sabora Darinko Kosor i župan Međimurske županije Matija Posavec. - Tijekom prošlih mjeseci otvorili smo važan dijalog s predstavnicima vlasti i
želimo nastaviti u tome smjeru. Struka je ta koja je na kraju izvršitelj, dok je država regulator. Želimo dobro poslovati, plaćati poreze te vjerujemo da je sinergija ključ u razvoju ugostiteljstva i turizma u Hrvatskoj - poručili su Marin Medak i Vedran Jakominić, predstavnici Koordinacije ugostitelja Hrvatske. Prva panel rasprava usredotočila se na predstavljanje modela Kravata. Druga
panel rasprava bavila se problematikom poreznog opterećenja u ugostiteljstvu, odnosno potencijalnim poreznim i administrativnim rasterećenjem u ugostiteljstvu i povezanim djelatnostima te najavljenim smanjenjem PDV-a na pripremu i usluživanje hrane. Treća panel rasprava bavila se važnim pitanjem iseljavanja, radne snage i edukacije djelatnika u ugostiteljstvu.
BROJNI INFRASTRUKTURNI ZAHVATI U MURSKOM SREDIŠĆU
Obnavljaju se sva gradska naselja, započeo i veliki projekt Aglomeracije Do kraja studenoga nova zgrada Dječjeg vrtića bit će kompletno uređena i opremljena. Ujedno se uređuje Ulica Slatine: između ostaloga, radovima na oborinskoj i kanalizacijskoj odvodnji, čime je započeo projekt Aglomeracije Mursko Središće. PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com
Tijekom cijele godine u Murskom Središću provode se brojni infrastrukturni projekti. Radovi se obavljaju u svim prigradskim naseljima, a obnavljaju se društveni domovi, uređuju prometnice, postavlja LED rasvjeta… S Prošle godine obzirom na započela je adaptacija približavanje zime i i dogradnja grobne hladnijeg kuće na groblju v remena, velika većiKrižovec-Peklenica na projekata je završila ili je pred samim završetkom.
klističke trake između naselja Križovec i Peklenica – poručuju iz Grada Murskog Središća. Prošle godine započele su adaptacija i dogradnja grobne kuće na groblju Križovec-Peklenica, a dosad je uloženo 375.000 kuna. - Završnu fazu uređenja Grad je kandidirao djelomično u Ministarstvo graditeljstva te su odobrene 92.000 kuna, dok je u Proračunu osigurano dodatnih 240.000. Ovih dana radovi na grobnoj kući privode se kraju, a sve će se svakako završiti do blagdana Svih svetih. Time će
Pješaci i biciklisti
- U Križovcu je završena rekonstrukcija Društvenoga doma. Postavljen je novi pod, završeni su soboslikarski radovi, a montirana je i nova LED rasvjeta. Započela je rekonstrukcija pješačko-biciklističke staze od ulaza u Križovec do Društvenoga doma, a završetak radova planiran je do 30. studenoga. Uskoro započinju radovi na modernizaciji javne rasvjete postavljanjem novih LED rasvjetnih tijela. Pred završetkom je i izgradnja bici-
se riješiti još jedna dugogodišnja potreba mještana Peklenice i Križovca – dodaju iz Grada. U naselju Peklenica završene su rekonstrukcije Društvenoga doma i kapelice u Čakovečkoj ulici. Trenutno se izvode radovi na modernizaciji javne rasvjete čiji je završetak planiran krajem listopada. Završena je II. faza rekonstrukcije Društvenoga doma u Hlapičini te se izvode radovi na izgradnji biciklističke trake i pješačko-biciklističke staze unutar samoga naselja Hlapičina. Također će se postaviti i nova javna LED rasvjeta. - U Štrukovcu su završeni radovi na rekonstrukciji i proširenju dijela ceste. Asfaltirano je i parkiralište kod Društvenoga doma te je završena izgradnja oborinske odvodnje dijela naselja. I ovdje će se do kraja godine zamijeniti stara rasvjeta novom LED tehnologijom, baš kao i u naselju Sitnice.
Ulica Slatine
U samom Murskom Središću izgrađuju se prometnice s oborinskom odvodnjom u Gospodarskoj zoni Brezje. Za ovaj projekt Grad je dobio gotovo 6,9 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Ujedno se obavljaju pripreme za uvođenje optičke mreže, a izgradnjom prometnice uredit će se pješačko-biciklističke staze i zelene površine
te će se kompletno komunalno urediti prostor Gospodarske zone. U dijelu industrijske zone Slatine započinje izvođenje javne rasvjete. - Radovi na izgradnji nove zgrade Dječjeg vrtića u Murskom Središću privode se kraju.
U svim prigradskim naseljima postavlja se moderna javna LED rasvjeta Sve bi trebalo biti spremno krajem studenoga, kada će zgrada biti kompletno uređena i opremljena. Ujedno se uređuje Ulica Slatine. Proširuje se prometnica, postavljaju nove plinske i vodovodne instalacije, nova javna rasvjeta te se izvodi oborinska i kanalizacijska odvodnja s priključcima za svaku kuću, čime je ujedno započeo i veliki projekt Aglomeracije – obavještavaju iz Grada. Od ostalih radova u Murskom Središću potrebno je istaknuti izgradnju zida urni na gradskome groblju, izgradnju pomoćnih prostorija na igralištu Nogometnoga kluba Rudar, energetsku obnovu zgrade DVD-a Mursko Središće, gradnju pješačkog mosta u Martinskoj ulici…
SVETI MARTIN NA MURI BIO JE DOMAĆIN 13. KONGRESA HRVATSKOG KAMPINGA
Kamping može postati perjanica hrvatskog turizma U Svetome Martinu na Muri je 22. i 23. listopada održan najveći godišnji skup hrvatskog kampinga koji je okupio 350 sudionika. Ovogodišnji, 13. po redu Kongres hrvatskog kampinga ponudio je raznolika stručna predavanja od strane domaćih i stranih poznavatelja kamping sektora. Važan skup nije propustio ni ministar turizma Gari Cappelli, koji je napomenuo da 40 posto ukupnog noćenja turista otpada na mobilne kućice.
- Hrvatska ove godine ima oko milijardu i 50 milijuna eura investicija u turizmu, od čega veliki dio otpada na kampove koji su opasna konkurencija privatnom smještaju i hotelima - rekao je ministar Cappelli. Predsjednik Izvršnog odbora Kamping udruženja Hrvatske, Veljko Ostojić rekao je da kamping ima potencijala postati perjanica hrvatskoga turizma, no potrebno je ostvariti preduvjete za značajnije investicije, od kojih je prvi
rješavanje pitanja turističkog zemljišta, a drugi smanjenje stope PDV-a. Zamjenica župana Međimurske županije Sandra Herman gostima je zaželjela dobrodošlicu. - Najavili smo da ćemo u našem Masterplanu razvoja turizma predvidjeti pet kampova na području Međimurja. Možemo reći da smo na pola puta jer nedavno je u Toplicama Sveti Martin otvoren naš prvi kamp, a u izgradnji je i kamp na gospodarstvu
obitelji Hažić, dok su u fazi pripreme još tri kampa - poručila je zamjenica Herman.
- Mene kamp asocira na nešto održivo, zeleno, nešto što je u trendu i nešto što
je dugoročno obećavajuće. Europska unija u novom razdoblju naglasak stavlja na što je moguće niži CO2 otisak. Što u turizmu može ostaviti niži CO2 otisak od kampa, i u investiciji i u eksploataciji? Hrvatska tek ima budućnost u ovom području. Stoga i mi kao mala destinacija nastojimo nešto učiniti na tom polju i iniciramo pokretanje malih obiteljskih kampova - poručio je voditelj Ureda Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula.
Oglasi
30. listopada 2019., br. 165 || Regionalni tjednik
CORSA Color Edition 1,4 , 90 KS
89 900 kn JAMSTVO
7
GODINA
ASTRA Enjoy 1,0 105 KS
115 900 kn
INSIGNIA Edition 1,6 CDTi 136 KS
172 900 kn
ISKORISTITE POGODNOSTI 3 redovna servisa gratis Polica AO za prvu godinu • 2 zimske gume
• •
Isporuka vozila po dogovoru. Ponuda vrijedi do isteka zaliha za ograničenu količinu vozila. Prikazana vozila služe kao ilustracija. Jamstvo se odnosi na 2 godine tvorničkog jamstva, te 5 godina jamstva PSC Zagreba prema uvjetima iz servisne knjižice, a teče od datuma prve registracije. Rad kod prva 3 redovna servisa besplatno, plaćaju se dijelovi i dodatne usluge.
PSC Zagreb - ovlašteni Opel partner Zagreb, Slavonska av. bb, (01) 2404 800 | Av. Dubrava 306f, (01) 2925 255
PSC Varaždin - ovlašteni Opel partner Varaždin, Optujska 155, (042) 331 556 psc-varazdin.hr
traži UI / UX DIZAJNERA Zapošljavamo više dizajnera sa iskustvom od minimalno godinu dana u aktivnom dizajnu mobilnih aplikacija. Kao dio našeg tima vaš zadatak biti će rad na novom izazovnom projektu. Što tražimo? • osobu koja uspješno spaja istraživačke i dizajnerske vještine • izvrsno razumije način korištenja mobilnih aplikacija od strane krajnjih korisnika • osobu koju jako zanima ljudsko ponašanje i interakcija • sveobuhvatno poznavanje i razumijevanje weba i mobilnih platformi (iOS, Android dizajnerske smjernice), kao i njihovih ograničenja
• osobu koja je spremna istraživati trendove i podijeliti s timom svoje znanje o novim stvarima u području tehnologije i dizajna • prednost kandidatima sa iskustvom u SKETCH programu • napredno poznavanje engleskog jezika • spremnost na kontinuirano učenje, timski rad, odgovornost i usmjerenost na rješavanje zadataka, te visoka razina samostalnosti Što nudimo? • rad u mladom i poticajnom timu • kontinuirano usavršavanje • prilika za osobni i profesionalni razvoj • stalni radni odnos • primanja od 7.000 do 10.000 kuna neto ovisno o iskustvu sposobnostima i znanju
Vaše motivacijsko pismo, životopis i portfolio očekujemo na e-mail adresi: posao@vis-cro.com ili pisanim putem na adresi: VIS PROMOTEX d.o.o. Adolfa Wisserta 3/a 42000 Varaždin, Hrvatska
Rok za prijavu: 5.11.2019. godine
5
6
Aktualno
Regionalni tjednik || 30. listopada 2019., br. 165
GRAD PRELOG MEĐU DOBITNICIMA PRIZNANJA “GRADOVI ZA JEDNAKOST” Grad Prelog primio je u utorak, 22. listopada, priznanje za sudjelovanje u projektu „Gradovi za jednakost“. Svečanosti dodjele nagrada prisustvovali su gradonačelnik Ljubomir Kolarek te pročelnica Upravnog odjela za upravu i društvene djelatnosti Miljenka Radović. Naime, Grad Prelog se našao među 14 gradova koji su sudjelovali u završnoj
fazi ovog projekta, dok su u prvom krugu za projekt bila prijavljena 52 grada. U okviru završnog događaja kojeg provodi Hrvatski pravni centar u suradnji s Udrugom gradova, nagrade su dodijeljene u Maloj vijećnici Hrvatskoga sabora gradovima koji su pokazali volju i znanje da svojim građanima, neovisno o njihovim osobinama, imovinskom
JAVNI POZIV
Potpore za samozapošljavanje Župan Međimurske županije objavio je Javni poziv za dodjelu bespovratnih potpora za samozapošljavanje nezaposlenih osoba. Novac za provedbu programa osiguran je u županijskom Proračunu u iznosu od 400.000 kuna. Potpore za samozapošljavanje smiju se namjenski iskoristiti za sufinanciranje troškova osnivanja poslovnih subjekata i početnih troškova
poslovanja. Potpore su namijenjena samozapošljavanju u sektorima informacija i komunikacija te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti. Maksimalni iznos potpore iznosi 57.000 kuna. Javni poziv traje do 15. siječnja 2020. godine, a prijave se šalju na adresu Upravnog odjela za gospodarske djelatnosti Međimurske županije, Ruđera Boškovića 2, Čakovec.
MURSKO SREDIŠĆE
Obnovljena zgrada Lovačkoga doma Na početku kalendarske godine Grad Mursko Središće raspisuje Javni poziv za programe i projekte Udruga. Svaki projekt ima svoju važnost i doprinose razvoju udruga i Grada. Jedan od projekata koji je prošao prijavu na Javni poziv te je uspješno okončan je izrada novog krovišta na Lovačkome domu u Murskom Središću. Članovi Lovačkoga društva Zec sami su odradili postavljanje novog krovišta, dok su
im financijski pomogli Grad Mursko Središće s 45.000 kuna i brojni sponzori. Lovačko društvo je važan segment društvenog razvitka grada. Iznimno su aktivni u gradskim manifestacijama, ali i u aktivnostima oko održavanja i uređenja lovačkog doma, uzgoja i zaštite lova. Obnovljeni Lovački dom blagoslovio je župnik Pavao Mesarić, a događaju je prisustvovao i gradonačelnik Dražen Srpak.
MURSKO SREDIŠĆE
Osoba godine Grad Mursko Središće po prvi puta ove godine pokreće projekt „Osoba godine Grada Murskog Središća“. Udruge, klubovi i pojedinci mogu predložiti jednu osobu iz svog područja djelovanja. Za predloženu osobu potrebno je dostaviti detaljan opis rezultata i postignuća u 2019. godini. Prijavljena osoba mora svojim djelovanje doprinositi poboljšanju kvalitete života, razvoju humanijeg
društva i doprinositi razvoju u udrugama, društvenom životu grada i promociji Murskog Središća. Povjerenstvo za dodjelu priznanja će nakon razmatranja predložiti na usvajanje Gradskom vijeću osobu koja će ponijeti ovo prestižno priznanje. Prijave su moguće do 11. studenog na mail grad-mursko-sredisce@ck.t-com.hr ili osobno u Gradsku upravu.
statusu ili porijeklu, omoguće jednako ostvarivanje prava i kvalitetniji život u lokalnoj zajednici. U kategoriji velikih gradova dobitnici nagrada su Zagreb, Rijeka i Pazin. U kategoriji malih gradova nagrađeni su Zabok, Labin, Lepoglava i Petrinja. Priznanja za sudjelovanje, uz Prelog, primili su još Crikvenica, Drniš, Glina, Kutina, Ozalj i Varaždin.
U ORGANIZACIJI ZAVIČAJNOGA DRUŠTVA MEĐIMURJE
Na Međimurskome gospodarskom forumu o digitalizaciji! PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com
Privlačnost poslovne klime Međimurja prepoznata je daleko izvan granica Hrvatske, o čemu svjedoče brojne strane investicije i međunarodna priznanja, poput nagrade Financial Timesa u kategoriji stvaranja povoljnog poduzetničkog okruženja. Dvostruko veći izvoz od uvoza, porast broja zaposlenih za 5 posto i rast ukupnog prihoda za 11,8 posto samo su neki od pokazatelja koji govore o uspješnosti međimurskog gospodarstva. Poznato je da su međimurske tvrtke oduvijek bile inovativne, kreativne i da kontinuirano ulažu u istraživanja i razvoj te je Zavičajno društvo Međimurje drugu godinu organiziralo Međimurski gospodarski forum s ciljem promocije uspješnih međimurskih poduzetnika i inovacija, prezentiranja realiziranih projekata, postojećih ideja i povezivanja gospodarskih aktera. Zavičajno društvo u Zagrebu okuplja gospodarstvenike, akademike, znanstvenike, političare, kao i sve ljude koji svojim djelovanjem promoviraju Međimurje i svojim radom žele pokazati ono najbolje što Međimurje nudi, kako je istaknula predsjednica Društva Branka Prišlić. Tema ovogodišnjeg Foruma bila je „DigitalMeđimurje“, a tim su povodom okupili niz stručnjaka koji su govorili o digitalizaciji.
U ime Međimurske županije prisutne je pozdravila i zamjenica župana Sandra Herman, koja je prisustvovala Međimurskom gospodarskom forumu s pročelnikom UO za gospodarske djelatnosti Međimurske županije Darkom Radanovićem.
Panel-rasprava
Uz stotinjak sudionika koji su ispunili dvoranu Hrvatske gospodarske komore, Forum su svojim dolaskom podržali saborska zastupnica i Predsjednica Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Sunčana Glavak, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Olivera Majić, pomoćnici ministra gospodarstva Ana Mandac
i Zvonimir Novak, pomoćnici ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Mladen Pavić i Dragan Jelić, gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Tomislav Radoš, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a Vjeran Vrbanec, počasni predsjednik Zavičajnoga društva Međimurja Mijo Bergovec te brojni poduzetnici i predstavnici institucija. Kako digitalizirati interne procese, komunikaciju s korisnikom i isporuku te na koje načine politika može pomoći poduzetnicima u
procesu digitalizacije bile su samo neke od tema panelrasprave o digitalnoj transformaciji, koju je moderirao dr. sc. Vanja Vejzagić, u kojoj su sudjelovali Damir Sabol iz Photomatha, Martina Pintarić iz 404 agency, Robert Ilijaš i Bernard Gršić iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnoga društva. – Digitalizacija javnog i poduzetničkog sektora je neophodna. Pravo je pitanje u kojoj ćemo se mjeri moći transformirati po uzoru na zemlje Zapada, no što prije napravimo taj iskorak, to ćemo prije postati konkurentniji na tržištu! – poručio je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat.
DEMOGRAFSKA MJERA GRADA PRELOGA
Subvencioniranje stambenih kredita U Gradskoj vijećnici Grada Preloga potpisani su ugovori o subvencioniranju stambenih kredita. Naime, Gradsko vijeće Grada Preloga donijelo je Odluku o subvencioniranju stambenih kredita mladim obiteljima s područja Grada Preloga. Želja je zadržati mlade obitelji na području Grada te im olakšati rješavanje stambenog pitanja. Odluka omogućava subvencioniranje stambenih kredita, odnosno kamata na stambene kredite, i to u iznosu od 25.000 kuna, koji se može
i uvećati ovisno o broju djece u obitelji. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno za gradnju ili dovršetak kuće, te za adaptaciju dotrajalog, nenastanjenog stana ili kuće. Ugovore su s gradonačelnikom Grada Preloga Ljubomirom Kolarekom potpisali Silvija Beti, Mateja Kavran Matjačić, Tomislav Baranašić, Saša Šavora, Denis Zadravec, Stevica Trstenjak, Boris Zadravec, Filip Knez, Davor Špoljar i Nikola Janković.
Oglasi
30. listopada 2019., br. 165 || Regionalni tjednik
7
NAJBOLJA REGIONALNA PODUZETNICA 2019. GODINE
Radi povećanja obima poslova, objavljuje:
OGLAS: KUHAR-ica - 3 izvršitelja-ice
Prestižna nagrada za Bernardu Cecelju Nova velika priznanja završila su u rukama uspješne poduzetnice Bernarde Cecelje. Na regionalnoj konferenciji „Jaka žena“, koja je održana u Vrnjačkoj Banji u Srbiji, uručena joj je nagrada „Najbolja regionalna poduzetnica 2019. godine“. Konferencija je održana 18. listopada u ekskluzivnom prostoru Hotela Tonanti u Vrnjačkoj Banji pod sloganom „1000 minuta predavanja i treninga za 1000 žena“. Konferencija je na jednome mjestu okupila ugledne predavače i uspješne žene s prostora bivše Jugoslavije, koje su sudjelovale u nekoliko panel-rasprava. Veliku pozornost privukla je
panel-rasprava „Moja formula uspjeha“, u kojoj je sudjelovala Bernarda Cecelja, gdje je odlukom Privredne komore Srbije i organizatora konferencije, kao i sudionica, ponijela titulu „Najbolja regionalna poduzetnica 2019. godine.“ Nagradu joj je na otvaranju konferencije uručila direktorica Sektora za podu-
zetništvo Privredne komore Srbije Branislava Simanić. Osim pojedinačnog priznanja, uspješna hrvatska poduzetnica primila je nagradu i za svoju tvrtku. Naime, tvrtki Bernarda dodijeljena je nagrada „Najbolji u jugoistočnoj Europi – Deluxe – lider u proizvodnji kreveta i madraca“. Osim tvrtke Bernarda, među laureatima su se našli i Zepter International, Glecher (Makedonija), Zlatiborac, Padrino Mont (Crna Gora), Martini Vesto i Leveris – izrada nakita od Swarovski kristala. Nagrađeni su i Serbia Fashion Week kao najbolji modni događaj u jugoistočnoj Europi te Bata Spasojević kao dizajner godine.
KONOBAR-ica - 2 izvršitelja-ice PIZZA MAJSTOR-ica - 2 izvršitelja-ice SPREMAČ-ica - 2 izvršitelja-ice - savjesnost, odgovornost i urednost u obavljanju radnih zadataka. Mjesto rada: Varaždinske Toplice Nudimo rad bez pritisaka i stresnosti, odlična primanja, dodatno nagrađivanje, dječje darove, rad na neodređeno sa probnim rokom. Prijevoz se plaća u cijelosti. Prijavu za posao šaljite meilom na: bernarda@bernarda.hr ili poštom na adresu: ,,BERNARDA" d.o.o. Pušćine, Čakovečka 136a, 40305 Nedelišće
BOGATA PONUDA
Tražimo odgovornog djelatnika za radno mjesto:
INŽENJER GRAĐEVINE
NA POSLOVIMA INVESTICIJSKOG ODRŽAVANJA (m/ž) (jedan izvršitelj)
OPIS POSLA: • • • • • •
odgovornost za provođenje terminskih planova vođenje kontrole kvalitete prema standardima, kontrola i praćenje tijeka radova na gradilištima praćenje utrošenih radnih sati po gradilištima i učinkovitosti po gradilištima održavanje kontakta sa voditeljima gradnje oko dinamike izvedbe i sl. organizacija gradilišta - koordiniranje pojedinih izvođača radova kontrola građevinskog dnevnika i popratne dokumentacije
UVJETI • • • • • • • •
VŠS/VSS građevinske struke poželjno radno iskustvo na poslovima projektiranja konstrukcije u zgradarstvu upis u imenik Ovlaštenih voditelja radova ili voditelja građenja (poželjno, nije uvjet) stručni ispit za sudionika u gradnji (poželjno, nije uvjet) vozačka dozvola B kategorije odlično poznavanje računalnih aplikacija (Word, Excel, Power Point, Outlook, Inter net, AutoCAD) preciznost, samostalnost i samoinicijativnost, ambiciju sklonost timskom radu Zamolbe slati pismenim putem na adresu: VIS PROMOTEX d.o.o. Adolfa Wisserta 3/a, 42000 Varaždin ili elektroničkom poštom na: prijava@vis-cro.com Rok za predaju: 15 dana od datuma objave
Najbolje cijene su u Lesnini XXXL
Već smo navikli da Lesnina XXXL ne prestaje razveseljavati svoje vjerne kupce i one koji će to tek postati! Naime, i ovog puta nudi najbolje cijene, i to u širokoj paleti asortimana. Tako ćete po akcijskim cijenama pronaći all inclusive sjedeće garniture (ležaj, sanduk za posteljinu, podesivi zasloni za ruke), sve za kupaonicu – od elemenata, ogledala, pa sve do polica… Tu su i razne komode, stolići, spavaće sobe, kuhinjski blokovi, stolice, fotelje, dekori, sve za kuhanje i posluživanje hrane, krevetnine, tepisi i ostali tekstil, a na sve zavjese i dekore po narudžbi ostvaruje se popust od čak 20 %. Ovo je idealno vrijeme za obnovu doma, bilo uz veće komade namještaja ili pak detalje koji će činiti veliku razliku. Akcijske cijene vrijede od 22. listopada do 4. studenoga 2019. u svim Lesnina XXXL centrima. * U prodajnim centrima Lesnina XXXL Čakovec i Lesnina XXXL Osijek dostupan je samo program namještaja. * U prodajnom centru Lesnina XXXL Rijeka nije dostupan baby program. * Lesnina XXXL Zagreb
East i West i Lesnina XXXL Pula: posebne pogodnosti očekuju vas i u restoranu – svoja omiljena jela pronaći ćete i do 45 % povoljnijoj cijeni. Od kraja rujna 2019. godine Lesnina se može pohvaliti još jednim vrijednim priznanjem: Customers’ Friend – Vrhunska izvrsnost. Priznanje dodjeljuje međunarodna organizacija ICERITAS – International Certification Association sa sjedištem u Zürichu, koja usmjeruje potrošače širom svijeta na
najbolje što tržište može ponuditi. Visokim ocjenama Lesnina je stekla Customers’ Friend certifikat, važno međunarodno priznanje koje se dodjeljuje isključivo tvrtkama spremnima obvezati se na uzoran odnos prema svojim klijentima.
Kreirajmo dom zajedno!
Nedavno je Lesnina povodom 12. godišnjice rada trgovine u Varaždinu priredila posebne popuste za svoje vjerne kupce.
8
Život
Regionalni tjednik || 30. listopada 2019., br. 165
TURISTI IZ KINE POSJETILI PRAPORČAN Općina Selnica može se pohvaliti zanimljivim turističkim posjetiteljima. Naime, u nedjelju, 27. listopada, Selnicu je posjetila veća grupa kineskih turista. Zanimljivi posjetitelji stigli su posredstvom gospođe Wing Mei, a konačni cilj njihovog dolaska bio je Praporčan. Gosti iz daleke Kine razgledali su domove za starije i nemoćne te
MATEA SMOLČIĆ SENČAR
ŽIVOT
posjetili udomiteljske obitelji. Turisti su bili oduševljeni viđenim jer takav način skrbi o starijim i nemoćnim osobama u Kini nije uobičajen. Slobodno vrijeme proveli su u razgledavanju Društvenog doma u Praporčanu te prekrasne praporčanske prirode, a pristali su i na zajedničku fotografiju s načelnikom Općine Selnica, Ervinom Vičevićem.
VARAŽDINSKA STUDENTICA, INOVATORICA I AKTIVISTICA KAJA PAVLINIĆ:
“Najveća želja mi je osnažiti mlade i potaknuti promjene” PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com
Kaja Pavlinić (23) iz Varaždina studentica je druge godine diplomskog studija na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Njezin životopis sadrži mnoštvo poslova kojima se aktivno i uspješno bavi te joj je već sada bogata karijera donijela vrijedna priznanja i nagrade. Naime, Kaja je potpredsjednica Savjeta mladih Grada Varaždina, članica core tima koji radi na kandidaturi Grada Varaždina za Europsku prijestolnicu mladih 2022. godine, članica Vijeća mladih predsjednice Republike Hrvatske, radi kao projektni menadžer u tvrtki Duart, predsjednica je udruge Forum za održivi razvoj „Zeleni prozor“, u okviru koje trenutno vodi nekoliko projekata, voditeljica je projekta Integritas, a od prošle je godine i mladi europski ambasador (Youth European Ambassador). U okviru projekta Integritas drži predavanja u školama i na fakultetima, a trenutno intenzivno priprema i konferenciju za mlade pod nazivom „Youth Voice for Integrity“, koja će u veljači biti održana u Varaždinu. Kaja je 2014. godine dobila prestižnu stipendiju Benjamin Franklin Transatlantic Fellowship, koja joj je omogućila da provede mjesec dana na Purdue University. – Zajedno s ostalim stipendistima učila sam o aktivnom građanstvu, poticanju participacije mladih, debatiranju, kao
i o obrazovnim i političkim sustavima u Europi i SAD-u. To je vrlo značajna stipendija i ona mi je otvorila mnoga vrata, ali me i potaknula da se bavim svime čime se bavim danas – rekla je Kaja, a jednog stručnjaka sa spomenutog fakulteta pozvala je i na konferenciju za mlade koju priprema za veljaču. – Tijekom kon ferencije ćemo zajedničkim snagama proanalizirati i predložiti rješenja za borbu protiv Dobitnica je korupcije u četiprestižne stipendije ri različite sfere – medijima, Benjamin Franklin obrazovanju, Transatlantic Fellowship, zd ravst v u i politici, a renokoja joj je omogućila da mirani ameprovede mjesec dana na rički stručnjak s Purdue UniPurdue University versity u Indiani postitijekom cijele konza nja uspjeha ferencije mentorirat najviše šteti će sudionike – najavljuje. upravo njima samiPredavanja ma – objašnjava uz napomenu Razni primjeri korupcije i da je velik problem i u sustavu, nepotizma te plagiranja di- pogotovo srednjoškolskom. – Važna mi je njihova poplomskih i doktorskih radova, o čemu se često piše u medijima, vratna informacija o razlozima motivirali su je da sama osmisli prepisivanja i varanja jer mi predavanja koja od 2016. drži u pomaže oblikovati daljnje akzagrebačkim srednjim školama tivnosti projekta – dodaje. i na fakultetima u okviru projekta Integritas. Nagrade – Htjela sam saznati razloge Nadalje, Kaja je vlasnica prozbog kojih je akademsko nepo- jekta koji je nagrađen za najbolji štenje toliko zastupljeno u obra- hrvatski energetski startup i zovnim institucijama diljem titule „Buduća liderica“. StarHrvatske. Bitno je napomenuti tup ideja zove se „Tinja“, a bavi da cilj projekta nije prozivanje, se promicanjem obnovljivih „cinkanje“ ili okrivljavanje, izvora energije i razvojem platveć neformalnim metodama forme za optimalno spajanje osvijestiti mlade da takav način instalatera solarnih panela i
SAMUEL GROESCH
Mlada, 23-godišnja Varaždinka na drugoj je godini diplomskog studija na zagrebačkom FER-u, a njezin životopis već sada sadrži mnoštvo poslova, aktivnosti i uspjeha u zagrebačkom Studiju smijeha trenutno sudjeluje u održavanju „Green After Work Thursdays“ projekta, koji uključuje radionice, panele, rasprave i predavanja o zelenim temama.
Dobra organizacija
onih koji žele solarne panele na svom posjedu. – Trenutno čekam da završim fakultet kako bih mogla nastaviti implementaciju same ideje bez gubitka studentskih prava. Nagradu smo dobili 2017. godine, i to za najbolji hrvatski energetski startup na „Startup Europe Awards“ natjecanju – navodi Varaždinka. S druge strane, titulu „Buduća liderica“ dodijelila joj je Mreža hrvatskih žena 2017. godine. – Ta nagrada je velika čast, ali je isto tako i odgovornost, budući da s nagradom dolazi i određena vidljivost svega što radim, što uključuje i greške.
Zelene teme
Također, ova aktivistica mlade educira u području okolišnih tema i načina na koje mogu
doprinijeti svojoj zajednici, i to ponajviše putem udruge Forum za održivi razvoj „Zeleni prozor“, čija je predsjednica. Udruga je članica organizacije Cooperation and Development Network Eastern Europe, a bavi se edukacijom mladih o aktivnom građanstvu, zelenim politikama i institucijama EU-a te promocijom održivog razvoja. Već treću godinu sudjeluje u organizaciji međunarodnog projekta „European Green Activists Training“ (EGAT). – Glas mladih se čuje, ali se nedovoljno ozbiljno shvaća. Često nas se tretira kao nedovoljno iskusne i s premalo znanja. No, situacija je puno drugačija, kompetentni smo za osmišljavanje rješenja za probleme s kojima se suočavamo – govori i dodaje da, uz EGAT,
Pored toliko aktivnosti, pitanje o tome kako uspijeva uskladiti sve poslovne obveze s obvezama na fakultetu i o slobodnom vremenu nameće se samo po sebi. – Uz dobro planiranje i organizaciju sve se stigne. Svaki mi je dan drugačiji jer puno putujem, ali uvijek pokušavam pronaći dovoljno slobodnog vremena za sebe i svoje najbliže – ističe. Planove za daleku budućnost nema, ali svakako se želi nastaviti baviti onime čime se sada bavi: – Radila sam neke planove, pa su se oni uvijek izjalovili, ali je umjesto njih došlo nešto sto puta bolje, pa više i ne planiram u tolikoj mjeri. Trenutno sam baš sretna sa svojim životom, pa će mi zapravo plan biti da tako i ostane. O odlasku iz Hrvatske ne razmišlja jer vjeruje da ovdje može ostvariti sve što je planirala. – Na temelju iskustva periodičnog boravka vani vjerujem da uz dovoljno truda i zalaganja za promjene to isto možemo imati i ovdje. Najveća želja mi je potaknuti neke promjene, utjecati na zajednicu i osnažiti mlade dovoljno da sami sebi stvaraju budućnost, uz primjenu znanja koje sam stekla u Hrvatskoj i izvan nje – zaključila je velika varaždinska, ali i hrvatska mlada nada.
Život
30. listopada 2019., br. 165 || Regionalni tjednik
9
STUDIO VIPRO
ČLANOVI ROTARY CLUBA PRELOG ODRŽALI HUMANITARNU KESTENIJADU Članovi Rotary cluba Prelog i ove su godine bili organizatori tradicionalne humanitarne akcije pod nazivom „Kestenijada 2019.“ Ovogodišnje je druženje okupilo članove kluba iz Preloga, članove prijateljskih društava, a Trgom slobode u Prelogu prošetali su i brojni građani i posjetitelji Preloga koje je privukao miris svježe pečenih kestena. Slasni kesteni pečeni su u originalnoj,
rotarijanskoj pečenjari, a novac prikupljen ovom akcijom koristit će se za klupske humanitarne projekte. Za glazbeni ugođaj pobrinuli su se članovi Puhačkog orkestra Grada Preloga. Brojne su humanitarne akcije rotarijanaca iz Preloga te je u deset godina na razne načine prikupljeno i dano u prave ruke potrebitih ljudi i udruga, više od 700.000 kuna.
U ORGANIZACIJI MEĐIMURSKE UDRUGE ZA RANU INTERVENCIJU
Prvi MURID-ov kongres okupio brojne stručnjake MURID već 20-ak godina pruža stručnu potporu djeci rane dobi, njihovim roditeljima i obiteljima, kao i edukaciju te senzibilizaciju okoline i javnosti na specifične potrebe obitelji i djece s razvojnim i socijalnim rizicima
PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com
U Međimurju se već niz godina razvijaju programi rane intervencije u Međimurskoj udruzi za ranu intervenciju u djetinjstvu - MURID-u. Iskustva i spoznaje djelovanja u različitim sektorima rezultirali su kreacijom jedinstvenog lokalnog modela.
Temelji podrške
Potaknuti čestim studijskim posjetima i upitima stručnjaka iz regije koji bi željeli upoznati način njihovog funkcioniranja, djelatnice MURID-a organizirale su dvodnevni kongres putem
Uspjeli smo stvoriti jedinstven sustav rane intervencije u Hrvatskoj te nudimo cijelu lepezu usluga, od dijagnostike do tretmana!” SILVIJA PUCKO
kojega su prikazale rad organizacije i rad u programima rane intervencije. Kongres je održan 25. i 26. listopada u prostorima Srednje škole Čakovec. Stotinjak sudionika iz cijele Hrvatske i Slovenije podijelilo je svoja iskustva, prakse i izazove kao temelje podrške u širenju razvoja programa rane intervencije. MURID već 20-ak godina pruža stručnu potporu djeci rane dobi, njihovim roditeljima i obiteljima, kao i edukaciju te senzibilizaciju okoline i javnosti na specifične potrebe obitelji i djece s razvojnim i socijalnim rizicima na području Hrvatske i regije. – Uspjeli smo stvoriti jedinstven sustav rane intervencije u Hrvatskoj te nudimo cijelu lepezu usluga, od dijagnostike do tretmana. U protekle četiri godine stvorila se potreba drugih pružatelja sličnih usluga i
koji funkcionira velikim dijelom zahvaljujući potpori i uključenosti korisnika,
Kongres je održan 25. i 26. listopada u prostorima Srednje škole Čakovec
osoba koje iniciraju takve usluge diljem Hrvatske i susjednih zemalja te smo se odlučili za ovakav iskorak, da tijekom dvaju dana prezentiramo sustav, naš model rada, od organizacijskog i financijskog, do praktičnog načina rada – istaknula je izvršna direktorica MURIDa Silvija Pucko.
MURID-ov kongres, na temu S.M.A.R.T. pristupa u ranoj intervenciji, otvorila je predstavnica ministarstva zdravstva Andreja Bičanić. Tijekom dvadesetak predavanja sudionici su se bavili temama poput primjenjivosti smart pristupa u edukacijsko-rehabilitacijskoj znanosti, evaluacijom tera-
pijskog procesa, utjecajem intenziteta terapije i drugim aktualnim pitanjima.
Uključenost zajednice
Velik broj predavanja održali su upravo MURID-ovi djelatnici koji su prezentirali njihov model rada kao jedinstven model u Hrvatskoj
odnosno roditelja i obitelji, ali i lokalne zajednice. Veliku potporu u razvijanju programa rane intervencije daje Međimurska županija. Zamjenica međimurskoga župana Sandra Herman istaknula je da Županija putem svoga Proračuna godišnje izdvaja više od 350.000 kuna za pristup ranoj intervenciji, ali se korisnicima nastoji olakšati i drugim programima poput Zaklade Katruža: – MURID svoj posao radi
odlično i često rješava situacije koje bi trebale biti riješene sustavno na razini države. Svojim radom pomažu velikom broju djece i roditelja te je vrijeme da, zahvaljujući njihovu znanstveno utemeljenom programu te kvalitetnom i učinkovitome radu država prepozna trud MURID-a i riješi sustavnu podršku ovakvim organizacijama, tako da ne bi morale strahovati za svoju egzistenciju. Prvi MURID-ov kongres okupio je zdravstvene djelatnike, djelatnike u obrazovanju, pedagoge, odgojitelje i brojne stručnjake koji su dobili priliku razmijeniti iskustva. Kongres su glazbenim točkama uveličali Tamara Korunek i Matija Turk, Nikola Grabar, Pjevački zbor “Josip Štolcer Slavenski” iz Čakovca te Igor Baksa. Svečano otvorenje Kongresa vodio je Matko Buvač.
10 Zdravlje
Regionalni tjednik || 30. listopada 2019., br. 165
HUMANITARNI KONCERT ZA UDRUGU SLIJEPIH
ZDRAVLJE
U nedjelju, 3. studenoga, u Sportskoj dvorani Osnovne škole Draškovec s početkom u 16 sati održat će se humanitarni koncert „Ljubav najbolje vidi!“ Nastupat će članovi Udruge slijepih Međimurske županije uz pratnju prof. Jasminke Bontek i prof. Danijela Otoa, vokalno-instrumentalni sastav Eric Vidović Acoustic iz Rasinje, Ženska vokalna skupina Kaliope iz Ivanca, Ženska vokalna skupina Allegre iz Jalkovca kod Varaždina, muška Klapa Koprivnica iz Koprivnice te domaćin, Mješoviti pjevački zbor Udruge „Prijatelji svetog
Roka“. Sav prikupljeni prilog namijenjen je za potrebe fizioterapeutskih vježbi i društveno-kulturni život djece te odraslih članova Udruge slijepih Međimurske županije. U te je svrhe otvoren i žiro račun Humanitarne akcije: IBAN – HR3523400091511024374 (PBZ). Humanitarna akcija završava 31. prosinca. Organizatori koncerta su Udruga „Prijatelji svetog Roka“ i Mješoviti pjevački zbor Udruge, a suorganizatori Župa svetog Roka Draškovec, Hrvatsko društvo skladatelja i HDS-ZAMP Zagreb.
OTAC I MAJKA Suvremena psihologija i pedagogija govore o velikom značaju majke i oca u razvoju i odgoju djeteta. Uloga i majke i oca od izuzetne je važnosti da bi dijete normalno raslo, da bi imalo ljubavi i radosti te da bi tu ljubav i radost znali dijeliti. Netko je rekao, lako je roditi dijete, ali majkom ( i ocem) treba se postati. Jedna posvojena curica rekla je: “Mene je rodila jedna teta, a ovo je moja mama.” Mudri roditelji, koji žive Božja (biblijska načela), imaju izobilje blagoslova vlastitog roditeljskog doma, postaju uzor drugima i blagoslov društvenoj zajednici. Kad djeca postanu problem u školi (tučnjave, nepoštivanje autoriteta, izbjegavanje učenja, itd.) psiholozi i pedagozi često nalaze uzroke takvog ponašanja u disfunkcionalnoj obitelji. Neki od uzroka mogu biti: roditelji se svađaju, neki ne žive zajedno ili su razvedeni, neki su na rubu siromaštva, drugi imaju previše novaca pa previše materijalnog daju djeci, treći ne slušaju svoju djecu, neki opet zanemaruju djecu pa dopuštaju da ih ‘ulica’ odgaja. U mnogim slučajevima, kad su se takve disfunkcionalne obitelji približile Božjoj riječi, a time i Crkvi (zajednici iskrenih vjernika), problemi i traume polako su nestajali, a u roditeljski dom vratila se ljubav i radost. Djeca samohranih roditelja također pate. Recimo, djeca čiji je jedan od roditelja umro. Samohrani otac ili majka mogu davati sve od sebe, a da djetetu ipak fali majčinska ili očinska figura. Kao to riješiti? Postoji li uopće rješenje? Iako nitko ne može zamijeniti oca ili majku, djeca samohranih roditelja mogu naći, bilo očinsku, bilo majčinsku figuru u mjesnoj živoj Crkvi. Ako Crkva živi kao duhovna obitelj onda će djeca samohranih roditelja naći barem sjenu onoga što im fali. Znam djecu koja su izgradila svoje zdrave obitelji jer su gledala zdrave primjere u Crkvi. Najranjivija skupina djece su djeca koju su roditelji ostavili. Kako pomoći takvoj djeci? Svakako da dječji dom nije rješenje. Djeca trebaju očinsku i majčinsku ljubav. Moja supruga inicirala je da naša
Mladen Dominić Kristova Crkva obitelj postane udomiteljska obitelj, tj. da udomimo djecu koja su napuštena. Trenutno imamo dvije djevojčice na udomljenju i zastrašujuće je s kakvim su one traumama došle u našu obitelj. Sada, šest mjeseci kasnije, njihove rane polako zacjeljuju, uče što je to obitelj, majka, otac, ljubav, zagrljaj, pravila ponašanja, opraštanje... U školama gdje su bile prije, bile su među najslabijim učenicama, a sada je jedna od djevojčica napisala test najbolje od sviju. Naravno, nije test u školi mjerilo koliko su nečije rane zacijelile, već je ta curica zbog ljubavi, ohrabrenja i usmjerenja u obitelji počela učiti. Uvidjela je da to ima smisla. Druga curica počela uzvraćati na zagrljaje i puse — zagrljajima i pusama — a ima osam godina... Suvremena psihologija, pedagogija i sociologija došle su do zaključka da određene vrijednosti i načela itekako doprinose zdravoj obitelji i dobrom odgoju djece te radosti, miru i veselju unutar obitelji. Te vrijednosti i ta načela nalaze se u Bibliji, Božjoj riječi. Bog želi da čitajući Bibliju upoznamo te vječne vrijednosti za brak i obitelj te da tako i mi sami imamo radost života. Neka nas dobri Bog vodi da slušajući njega imamo što više blagoslova u našim obiteljima. prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Naručite BESPLATAN primjerak BIBLIJE (meki kožni uvez), tiskane u suradnji s Kršćanskom sadašnjosti (rimokatolička izdavačka kuća). Nazovite nas na 042 311 202. Kristova Crkva Varaždin Vilka Novaka 48f www.kristova-crkva
PROGRAM “KONTAKT – CENTRI ZA MLADE IZ ALTERNATIVNE SKRBI”
Dobar primjer prakse i kvalitetne implementacije
GDCK Čakovec sudjelovalo je u provedbi programa pružanja rehabilitacijsko-edukacijske i psihosocijalno-pedagoške pomoći mladima koji izlaze iz sustava alternativne skrbi PIŠE: MARTINA LONČAR PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com
Gradsko društvo Crvenoga križa Čakovec protekle je tri godine provodilo program „Kontakt – Centri za mlade iz alternativne skrbi“. Uz GDCK, program je proveden u suradnji sa splitskom udrugom MoSt, a vodeći partner bila je Udruga Igra iz Zagreba. Cilj programa bio je pružanje rehabilitacijsko-edukacijske i psihosocijalno-pedagoške pomoći mladima koji izlaze iz sustava alternativne skrbi. Provoditelji programa ponosni su što su centri za osnaživanje mladih iz alternativne skrbi u Čakovcu i Splitu zaista zaživjeli te što se povećanjem teritorijalne dostupnosti i ujednačavanjem sustava izvaninstitucionalne potpore utjecalo na mnoge mlade s ciljem prevencije beskućništva i socijalne isključenosti. Program se pokazao primjerom dobre prakse te je vidljiva kvalitetna implementacija u partnerskim organizacijama. Rezultati evaluacije dosadašnje provedbe, iskustva i zapažanja stručnjaka
u ustanovama pokazuju da se korisnici uključeni u program brže i bolje adaptiraju na novu sredinu, da uspostavljaju kvalitetnije odnose s drugim ljudima i da se osjećaju spremnijima za samostalan život. Kao produkt intenzivnoga
trogodišnjeg rada i imple- takne da se odvaže na pružanje nove usluge, ideje i mentacije programa naobuhvata korisnika stao je praktični da bi se najrapriručnik pod njivijima nazivom u društvu „Kako imKao produkt pomoglo plementiu ostvarati morada nastao je priručnik renju del rada “Kako implementirati njihova s m lapunog dima u model rada s mladima u potenriziku riziku od beskućništva cija la i od bebivanja skućnišu organizaciju?” a k t iv n i m t va u orsudioniciganizaciju?“ ma društva. Priručnik na Program je jednome mjestu proveden uz financijokuplja teoriju i višegodišnje iskustvo članova sku podršku Ministarstva za udruga i GDCK-a. Želja demografiju, obitelj, mlade i autora je da se čitatelje po- socijalnu politiku.
Zdravlje
30. listopada 2019., br. 165 || Regionalni tjednik
11
KULTURNE AKTIVNOSTI UDRUGE SLIJEPIH MEĐIMURSKE ŽUPANIJE Udruga slijepih Međimurske županije provodi trogodišnji program „Rekrea(k)tiva“ koji financira Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Jedan od specifičnih ciljeva programa je osigurati dostupne i kvalitetne socijalne usluge te aktivnosti za odrasle slijepe osobe. U te se svrhe provode psihosocijalna podrška odraslim slijepim osobama, socijalne usluge koje pridonose neovisnom življenju
i socijalnom uključivanju odraslih slijepih osoba te radno-okupacijske aktivnosti u svrhu razvoja i očuvanja radnih navika te vještina odraslih slijepih osoba. Slijepim osobama također se pruža mogućnost odlaska na projekcije filmova, kazališne predstave, koncerte i izložbe. Odlasci na ovakve aktivnosti jedan su od vrlo važnih aspekata kulture za slijepe osobe te im pomažu u uključivanju i integriranju u
društvenu zajednicu. Osim toga, potiču ih na druženje i razmišljanje te potiču njihovu maštu. Članovi Udruge sudjelovali su 3. listopada na obilježavanju 50. godišnjice Tribine „Čakovec četvrtkom“ u Centru za kulturu, 7. listopada na predstavi „Tramvaj zvan žudnja“ u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu i 12. listopada na predstavi „Niti čujem, niti vidim“ u Katoličkome domu u Čakovcu.
HRVATSKA UDRUGA ZA MEDICINSKO PRAVO I UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU
Suradnja medicinara i pravnika za kvalitetnu funkciju zdravstva U Varaždinu je održan međunarodni kongres pod nazivom “Medicina i pravo – ruku pod ruku”, koji je okupio 34 stručnjaka predavača iz Hrvatske i regije. Veliko zanimanje javnosti privukle su goruće teme poput prekovremenog rada zdravstvenih radnika, obrade plaća i drugih.
PIŠE: MARTINA LONČAR PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com
Udruge pravnika u zdravstvu Snježana Cerjan, mag. iur. i dodala da bi se u aktualnu raspravu o promjeni koeficijenta složenosti poslova u javnim službama trebali uključiti i pravnici jer se jedino ukazivanjem na postojeće probleme može donijeti kvalitetan propis.
U varaždinskom hotelu Turist održan je međunarodni kongres pod nazivom „Medicina i pravo – ruku pod ruku“. Kongres je okupio ugledne stručnjake iz područja medicine i prava te donio pregled najnovijih inicijativa, dostignuća, aktualnih tema,
Kongres je donio pregled najnovijih inicijativa, dostignuća, aktualnih tema, problematika i analiza u vrlo važnom području problematika i analiza u vrlo važnom području. Veliko zanimanje javnosti privukle su goruće teme poput prekovremenog rada zdravstvenih radnika, problema prisile prema zdravstvenim radnicima kao novoga kaznenog djela te obrade plaća u zdravstvu,
a stručnjaci su na Kongresu otkrili promjene na nacionalnoj i međunarodnoj razini neophodne za značajnija postignuća u kvalitetnoj sinergiji medicine i prava te pravilnoj funkciji zdravstvenog susta-
va. U Turistu su se okupila 34 stručnjaka predavača iz Hrvatske i regije koji su raspravljali o 30 aktualnih tema. - Često se propisi donose putem neadekvatne ili nikakve komunikacije s praksom
što rezultira problemima u njihovoj praktičnoj primjeni, nerijetko su teško ili gotovo nemoguće provedivi, što nama pravnicima naročito otežava svakodnevni rad. Ovim Kongresom nastojimo senzibilizirati javnost i ponuditi svoja stručna i praktična znanja te u konačnici utjecati na resorno Ministarstvo i zakonodavca kako bi i pravnike koji dolaze iz prakse uključili da pomoću savjetodavne uloge sudjeluju u izradi propisa koje oni moraju svakodnevno primjenjivati, čime bi se riješile brojne poteškoće – istaknula je predsjednica
nici nauče nešto o medicini, a medicinari o pravu. Upravo iz nerazumijevanja dviju strana i nepoznavanja materije proizlaze svi problemi s kojima se susreću liječnici u zdravstvenom sustavu – od tužbi kojima su liječnici i zdravstveni rad izloženi, do zakinuća za mnoge segmente radnopravnog odnosa, uključujući i same plaće – rekao je dr. Razmjena znanja med. Miran Cvitković, U tri kongresna dana predsjednik Udrusvoja znanja i iskustva sudionicige za medicinu i pravo. ma su prenijeUključivanjem Kongres li stručnjaci pravnika u izradu se održao u s pravnih i organizaciji medicinpropisa riješile Hr vatske skih fakulbi se brojne ud r uge za teta, iz poteškoće.” medicinsko strukovnih pravo i Udrukomora, SNJEŽANA CERJAN Ministarge pravnika u zdravstvu pod stva zdravstva, pokroviteljstvom Ministarstva Predsjednice RH Kopravosuđa, Ministarstva financija, odvjetništva, linde Grabar-Kitarović, MiUstavnoga suda RH, ali i nistarst va zdravst va RH, predstavnici zdravstvenih Ministarstva pravosuđa RH, ustanova i udruga te su dali Hrvatskoga zavoda za zdravsvoje viđenje problema po- stveno osiguranje, župana moću prikaza i neposrednu Varaždinske županije Radipraktičnu primjenu propisa mira Čačića, Gradonačelnika unutar zdravstvenog sustava. Grada Zagreba Milana Ban- Dosezi znanosti su toliki dića te Udruge poslodavaca da je došlo vrijeme da prav- u zdravstvu Hrvatske.
U ŽUPANIJSKOJ BOLNICI ČAKOVEC OBILJEŽILI MEĐUNARODNI DAN BIJELOG ŠTAPA
Sve bolničke djelatnosti dobile Upute za pacijente na Brailleovu pismu Županijska bolnica Čakovec obilježila je Međunarodni dan bijeloga štapa koji se u svijetu obilježava 15.
Započeli su i pregovori o postavljanju linija vodilja i izrade orijentacijskog plana Bolnice na Brailleovu pismu listopada s ciljem podizanja svijesti građana o specifičnim potrebama slijepih i
slabovidnih osoba. Povodom obilježavanja Međunarodnog dana bijeloga štapa u Bolnici svim su djelatnostima podijeljene Upute za pacijente na Brailleovu pismu. Radi se o uputama poput obav ije š ten i h pri st a na ka i l i odbijanja za najrazličitije zahvate t e uputa za zahvate na raznim odjelima. Najveće probleme za slijepe i slabovidne osobe predstavljaju fizičke prepreke, stoga su započeli i pregovori
oko postavljanja linija vodilja i izrade orijentacijskoga plana Bolnice na Brailleovu pismu. Taktilne površine i taktilne mape pred st avljaju v a ž a n kor a k prema olakšavanju i ubrzavanju snalaženja i kretanja u bolničkom prostoru i kod bržeg obavljanja potrebnih pretraga. Iz ŽB Čakovec je rečeno da će se i ubuduće truditi održavati visoku socijalnu osjetljivost te podizati kvalitetu života osoba s invaliditetom.
12 Školstvo
Regionalni tjednik || 30. listopada 2019., br. 165
ŠTAMPRLEKI U OSVAJANJU MEĐIMURSKIH BREGI
ŠKOLSTVO UČENICI I. OŠ ČAKOVEC
Mališani iz Dječjeg vrtića Cvrčak, Područnog objekta Pčelice iz Ivanovca, najmlađi su članovi Lončeka pod nazivom Štamprleki. Naime, sa svojim odgojiteljima, roditeljima, braćom i sestrama te uz pratnju vodiča iz Planinarskoga društva Bundek - podružnica Lončeki, doživjeli su čari jeseni na međimurskim bregima. Planinar Bojan Barić u vrtiću je upoznao djecu sa potrebnom opremom za plani-
narenje. Sa znanjem kako se ponašati na planinarenju, koja je oprema potrebna i mišlju „Ne bacaj smeće, ostavi cvijeće!“ krenuli su u osvajanje Mohokosa. - Tijekom planinarenja djeca su upoznavala boje, zvukove i mirise jeseni, razvijala perceptivni sustav, koordinaciju cijelog tijela i propriocepciju. Spoznala su da vrijeme provedeno u prirodi može biti vrlo zabavno – ističu iz vrtića.
POSTIGNUĆA UČENIKA IZ MALE SUBOTICE I STRAHONINCA
Mladi međimurski filmaši osvajaju srca publike Izradili najbolji robot taksi bez vozača U Algebra LAB-u u Zagrebu u nedjelju, 20. listopada, po prvi puta u Hrvatskoj održana je prva završnica nacionalnog natjecanja Svjetske olimpijade iz robotike u organizaciji Hrvatskog robotičkog saveza. Učenici su se natjecali u sastavljanju i programiranju Lego robota. Tema natjecanja bila je „Pametni gradovi - pametni javni prijevoz“. Cilj je bio izgraditi robota koji može djelovati kao prvo autonomno taksi vozilo bez vozača te može sigurno prevesti putnike od polazišta do odredišta.
I. osnovnu školu Čakovec predstavljalo je petero učenika u pratnji mentora Branka Vujnovića i Ivane Ružić. Učenici su se natjecali u dva tima te osvojili prvo i četvrto mjesto na nacionalnoj razini natjecanja. Prvi pobjednici nacionalne razine Svjetske olimpijade iz robotike u Hrvatskoj su Dominik Dukić, Lovro Gašparić i Roko Novinščak, dok su Gabriel Murk i Saša Ovčarić osvojili odlično četvrto mjesto. Pobjednici natjecanja očekuju poziv na završnicu Svjetske olimpijade u Mađarskoj.
Sjajan uspjeh postigli su na Međunarodnom filmskom festivalu za djecu i mlade zemalja Mediterana održanom u Dubrovniku PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com
Kreativnost, upornost i marljivost mladih filmaša iz Osnovne škole Tomaša Goričanca Mala Subotica i Osnovne škole Strahoninec ponovo su urodile plodom. Naime, u Dubrovniku je od 17. do 20. listopada održan Međunarodni filmski festival za djecu i mlade čitavog Mediterana na kojemu su učenici iz Međimurja postigli izvrsne rezultate. U gradu pod Srđem film „Škarje moje malo“ osnovnoškolaca iz Male Subotice koji su izradili najbolji proglašen je najboljim dokumentarni film dokumentarnim su Sara Dodlek, filmom Festivala. Alex Horvat, Riječ je o U skladu s riječiPatrik Horma žirija, „šarvat, Julia filmovima “Škarje Matić, Ena mantan je to moje malo” i Jančec, Ela komad filmske Purić, Hana priče koji pre“Svakom je Bog Purić, Karlo mošćuje prošdao nešto” Pavlic, Matija lost i budućnost, Taradi, Janja staro i mlado da bi Taradi, Tia Križasuvremeno iznio priču o malenom romskom ić, Deni Kerovec, Ela naselju i njegovim živopisnim Janković, Stella Ovčar, Ivana stanovnicima“. Bašek, Jana Držanić i Hana Ovogodišnji festival bio je u Jankulija, uz mentorstvo Ive znaku viteza Orlanda i pod slo- Mihalic Krčmar i Nikoline ganom „Stvarati izvan granica“, Hampamer. Nova školska godina nije moa mladi filmaši iz Male Subotice
gla bolje početi ni za filmaše iz Strahoninca. Filmovi učenika Filmske skupine OŠ Strahoninec također su i ove godine dobili poziv selekcijskog žirija za sudjelovanje na najprestižnijim natjecanjima za djecu i mlade Hrvatske i Mediterana. U Dubrovnik su otputovali s filmom „Svakom je Bog dao nešto“ koji je, osim simpatija domaće i strane publike, osvojio nagradu za najbolji film Festivala. Briljirali su i na 57. reviji hrvatskog filmskog stvaralaštva djece u Sisku, gdje su u izuzetno jakoj konkurenciji od ukupno 89 najboljih filmova Revije osvojili čak četiri nagrade. Za
film „Svakom je Bog dao nešto“ osvojili su prvu nagradu stručnog i prvu nagradu dječjeg žirija, a za TV reportažu „Odlučno ne“ prvu nagradu stručnog i treću nagradu dječjega žirija. Na Reviji hrvatskog filmskog stvaralaštva djece sjajni su bili i učenici iz Male Subotice. Osvojili su dvije nagrade: treću nagradu stručnog žirija za TV-reportažu „Daj pet“ i treću nagradu dječjeg žirija za dokumentarni film „Škarje moje malo“. Dodajmo da su s čak tri filma sudjelovali i na Smotri hrvatskog školskog filma u Velikoj Gorici: „Lordy, moj život“, „Igra igrica“ i „Škarje moje malo“.
ODOBRENE STIPENDIJE POČET ĆE SE ISPLAĆIVATI POČETKOM IDUĆE GODINE
Studenti deficitarnih studija ne moraju vraćati stipendije Novčane potpore studentima s područja Grada Čakovca ove se godine dodjeljuju u tri kategorije, a oni koji u roku završe studije za zanimanja koja su u Čakovcu i Međimurju deficitarna dobivene stipendije ne moraju vraćati.
Poticanje obrazovanja
- Za razliku od ranijih godina, studenti koji stipendiju dobiju temeljem upisa na jedan od deficitarnih studija, ako završe u roku, neće je morati vratiti, kao i studenti koji završe studij koji nije na popisu deficitarnih, a imaju prosjek veći od 4,5. Time Grad Čakovec dodatno potiče obrazovanje za zanimanja koja na našem području nedostaju
te nagrađuje izvrsnost - rekao je gradonačelnik Stjepan Kovač. Naglasio je i da je novom Odlukom uvedena i treća kategorija
Novčane potpore studentima Grada Čakovca ove se godine dodjeljuju u tri kategorije poticanja obrazovanja, a to su zajedničke stipendije s trgovačkim društvima i visokoškolskim ustanovama. - Svaki student s područja Grada
Čakovca koji sklopi Ugovor o stipendiranju sa poduzećem isti iznos stipendije dobit će i od Grada, najviše do 900 kuna mjesečno. Posao nakon završetka studija, naravno, jamči mu poslodavac. Na taj način želimo pomoći našim poduzećima u pronalasku stručne radne snage, ali ih potaknuti da u planiranju budućih zapošljavanja računaju na naše građane - istaknuo je Kovač. Odobrene stipendije počet će se isplaćivati s početkom iduće kalendarske godine. Godišnje ih se isplaćuje 10, za studij u Čakovcu 400 kuna mjesečno, Varaždinu 500 kuna, a za sve ostale gradove u Hrvatskoj i inozemstvu 900 kuna mjesečno.
Školstvo
30. listopada 2019., br. 165 || Regionalni tjednik
13
GRADONAČELNIK DRAŽEN SRPAK ORGANIZIRAO PRIJAM ZA SREDNJOŠKOLCE U multimedijalnoj dvorani Centra za kulturu Rudar gradonačelnik Grada Murskoga Središća Dražen Srpak u petak, 18. listopada, organizirao je prijam za učenike srednjih škola s područja Grada. Naime, Grad Mursko Središće unazad nekoliko godina provodi mjeru dodjele jednokratne novčane pomoći za učenike srednjih škola s područja Grada. Svakome srednjoškolcu koji je u zadanom vremenskom roku podnio prijavnicu sa svom
potrebnom dokumentacijom dodijeljena su novčana sredstva u iznosu od 400 kuna. Na Javni poziv pristiglo je 200 prijavnica. - Ulaganje u djecu i mlade je ulaganje u našu budućnost. Vi ste vrijedan dio naše zajednice, jer vaš uspjeh je i naš uspjeh. Vi ste naša budućnost. Upornost, zajedništvo i razumijevanje - sve to potrebno je da bismo tamo gdje živimo bili sretni i zadovoljni istaknuo je gradonačelnik Dražen Srpak.
UMJETNIČKA ŠKOLA “MIROSLAV MAGDALENIĆ” DOMAĆIN OKUPLJANJA PEDAGOGA
U Čakovcu održan jubilarni 120. plenum HDGPP-a
Tijekom tri dana razgovaralo se o aktualnostima, pripremama za buduća natjecanja, predložile su se nagrade... Hrvatsko društvo glazbenih i plesnih pedagoga krovna je organizacija glazbenih i plesnih škola u zemlji. PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com
Osnovna umjetnička škola „Miroslav Magdalenić“ bila je domaćin 120. plenuma Hrvatskoga društva glazbenih i plesnih pedagoga. Radi se o jednom od najstarijih takvih strukovnih udruženja u zemlji, krovnoj organizaciji svih glazbenih i plesnih škola u Hrvatskoj. Društvo se bavi organizacijom regionalnih i državnih natjecanja, stručnih županijskih i državnih skupova, donosi prijedloge i odluke važne za ustroj glazbenih i plesnih programa, usko surađuje s Ministarstvom odgoja
i obrazovanja i Agencijom za odgoj i obrazovanje te rješava važna pitanja vezana uz zakone, pravilnike i standarde za glazbene i plesne škole. Plenumi se održavaju dvaput godišnje, a na njima su-
djeluju ravnatelji glazbenih i plesnih škola u zemlji. Ovogodišnji plenum traje tri dana, a kako je najavljeno, razgovarat će se o aktualnostima, pripremama za buduća natjecanja, predložiti nagrade za pojedin-
Društvo se bavi organizacijom i provođenjem regionalnih i državnih natjecanja, stručnih županijskih i državnih skupova, donosi prijedloge i odluke važne za ustroj glazbenih i plesnih programa...
ce i škole i slično. Tridesetak gostiju iz cijele Hrvatske u uvodnom je govoru pozdravila ravnateljica Umjetničke škole “Miroslav Magdalenić” Senka Bašek-Šamec, a dobrodošlicu u Čakovec svim sudionicima iskazao je i zamjenik gradonačelnika Grada Čakovca Zoran Vidović. Grad Čakovec već niz godina ulaže u jedinu umjetničku školu na svom području. Trenutno je pri kraju rješavanje pitanja vlasništva prostora u kojem se škola nalazi, a planira se i nadogradnja kako bi ova škola postala centar umjetničkog obrazovanja u Međimurju te joj se omogućio daljnji profesionalni razvoj. Škola
u ovoj školskoj godini broji nešto manje od 300 učenika u glazbenoj i baletnoj školi, a osim središnjice u Čakovcu, djeluje i u Područnim odjelima Prelog, Mursko Središće i Donji Kraljevec.
Aktualno
U sklopu 120. plenuma, u srijedu, 23. listopada, održan je sastanak Predsjedništva Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga, na čelu s predsjednikom Franom Matušićem. Nakon radnog dijela plenuma na kojem je obuhvaćeno desetak aktualnih tema, u četvrtak su gosti razgledali znamenitosti grada Čakovca te gornjeg Međimurja.
DJECA UČE O FILMU OD NAJRANIJE DOBI ZAHVALJUJUĆI ENTUZIJAZMU VODITELJA
U CZK-u održana 2. Revija dječjih filmova “Filmeki”
Centar za kulturu Čakovec i filmske skupine MŽ pokrenuli su prošle godine po prvi puta Reviju dječjih filmova pod
nazivom „Filmeki“. Drugo izdanje Revije održano je protekloga tjedna u dvorani CZK-a zahvaljujući organiza-
ciji voditelja filmskih družina Nataši Kralj i Radovanu Petkoviću (OŠ Ivanovec), Dijani Pasarić i Mariju Kanižaju (OŠ Strahoninec), Nikolini Hampamer i Ivi Mihalic-Krčmar (OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica), Ljubici Žabek-Horvatić (OŠ Gornji Mihaljevec), Moniki Vrtarić-Vuk (II. OŠ Čakovec), Kristinki Vugrinec (OŠ dr. Ivana Novaka Macinec) te Marini Oskoruš iz CZK-a. Na Reviji je prikazano ukupno šest filmova koji će poslužiti kao vrijedan materijal za područje medijske kulture nastavnoga predmeta Hrvat-
ski jezik te za satove razrednika. Osim besplatne projekcije, školama sudionicima uručen je i dodatni materijal - snimke prikazanih filmova, knjižica s ključnim pojmovima filmskoga jezika te primjeri metodičkih priprava za nastavu.
Medijska pismenost
Publiku je u „Filmeke“ svojim najavama uveo Stjepan Petković, već iskusni filmaš, a tek gimnazijalac. – Ideja za Reviju nastala je dogovorom voditelja filmskih družina međimurskih osnovnih škola. Prikazani su kratkometražni filmovi koji
su bili plasirani na natjecateljske programe Revije videostvaralaštva djece i Smotre hrvatskoga školskog filma, te
Na Reviji je prikazano šest filmova koji će poslužiti kao materijal za medijsku kulturu su mnogi od njih i nagrađivani – kaže Petković. Projekcijama su prisustvo-
vali učenici i učitelji osnovnih škola Nedelišće, Hodošan, Kotoriba, Gornji Mihaljevec, Strahoninec te PŠ Novo Selo Rok. Prikazani su dokumentarni filmovi filmskih družina OŠ Strahoninec (“Pismo”), OŠ Ivanovec (“Ič, ni, san, ši”) i OŠ dr. Ivana Novaka Macinec (“Saj kao sajla”), igrani filmovi OŠ Tomaša Goričanca iz Male Subotice (“Djeca budućnosti”) i OŠ Gornji Mihaljevec (“Smicalica”) te animirani film II. OŠ Čakovec (“Spavač”). Obuhvaćena su tri filmska roda, brojne teme, a sve u svrhu razvijanja medijske pismenosti od najranije dobi.
14 Kulturni obzor
Regionalni tjednik || 30. listopada 2019., br. 165
KULTURNI OBZOR
RAZGOVOR O TRADICIJI UZ NOĆ VJEŠTICA Tko su Mora, vještice, šumske dekle i kako se vraćaju mrtvi? Koja su tradicionalna vjerovanja na našim prostorima i gdje se spajaju mitologije Podravine i Međimurja? Kakve veze s time imaju fotografska iluzija i intrigantne scenografije ciklusa fotografija Ive Lulić? Odgovore na ova i druga pitanja saznajte prigodno, uoči Noći vještica, u četvrtak, 31. listopada, od 17 sati u zgradi
Scheier na javnom razgovoru s umjetnicom Ivom Lulić i kustosicom Muzeja Međimurja Čakovec Janjom Kovač. Umjetnica Iva Lulić je autorica ciklusa fotografija “Čudesni svijet nadnaravnih bića iz tradicionalnih vjerovanja Podravine”. Niz godina bavi se oživljavanjem nematerijalne hrvatske baštine putem fotografije, a ovom nam izložbom otvara vrata živopisnog svijeta nadnaravnih
bića iz narodnih vjerovanja. Kustosica Janja Kovač zaposlenica je Muzeja Međimurja Čakovca gdje je voditeljica Etnografskog odjela. Na razgovoru će govoriti o mitologiji tematiziranoj fotografijama Ive Lulić, tradicionalnim vjerovanjima Podravine te kako se ona upotpunjavaju s vjerovanjima i mitovima u Međimurju. Ulaz na javni razgovor i na izložbu je besplatan.
Piše: JANJA KOVAČ
magistra etnologije i kulturne antropologije te magistra južnoslavenskih jezika i književnosti ve.izpera@gmail.com
NEMATERIJALNA BAŠTINA (2. DIO) širenje znanja i popularizacija ovog vida baštine. No, liste imaju i negativnu stranu. Protivnici ove vrste zaštite najglasnije govore o tome da lista ima natjecateljski karakter. Zaista, brojeći kulturna dobra koja je Hrvatska upisala na Reprezentativnu listu dolazimo do brojke 17 (na sve tri liste). Puno više od Srbije koja ima 3 upisana dobra ili Slovenije s njih 4. Znači li to da je Hrvatska „kulturnija“ država od svojih susjeda? Nikako. To samo znači da Hrvatska ima pripremljeniju administraciju koja provodi proces upisa. Nekoliko je prijedloga na koji bi se način mogla štititi nematerijalna baština, a da to ne bude lista. Prijedlog američkog muzeja Smithsonian je organiziranje velikih tematskih internacionalnih festivala. Zvuči vam neobično? Takav primjer imamo i u Međimurju - međimurske popevke. „Smotra međimurske popevke“ održava se jednom godišnje i, za razliku od liste koju pretražujete na internetu, na Popevkama možete uživo čuti, vidjeti, doživjeti izvorne nositelje vještina. Velike su mogućnosti prezentiranja nematerijalne baštine i eko-muzeji, muzeji koji nemaju stalan postav ni građu, već samo interpretaciju. Eko-muzeji nastaju na temelju potrebe zajednice da izrazi element koji je njima svojstven (kao što je prepoznatljiv simbol Belice krumpir). Upravo ta potreba zajednice da izdvoji jedan element, posebno ga štiti i prenosi dalje upisana je u srž nematerijalne baštine. Na koji se god način štitila, svako zaštićeno nematerijalno dobro je živo dok ima onih koji ga prenose. Jednom kad nositelji vještina nestanu, prestaje i status zaštićenog dobra, kako na nacionalnoj, tako i na internacionalnoj razini. Uloga pojedinca u procesu zaštite nematerijalne baštine je od iznimne važnosti. I ovaj tekst u dva dijela maleni je doprinos popularizaciji tog vida baštine. FOTO: JANJA KOVAČ
17. listopada 2003. godine Opća skupština UNESCO-a usvojila je Konvenciju o zaštiti nematerijalne kulturne baštine. U njoj se donosi definicija nematerijalne baštine i pojašnjavaju oblici u kojima se ona pojavljuje: • usmena predaja i izričaji, uključujući jezik kao sredstvo komunikacije nematerijalne kulturne baštine; • izvedbene umjetnosti; • običaji, obredi i svečanosti; • znanje i vještine vezani uz prirodu i svemir; • tradicijski obrti. Naravno, kao i svaka druga definicija, ni ova nije savršena. I dalje postoji niz pojava koje ne ulaze ni u jednu od ovih kategorija. No, definicija nam je potrebna kako bi se dobra mogla kategorizirati i, u krajnjem slučaju, vrednovati za upis na internacionalnu listu. Konvencijom je određeno da se kao način zaštite uzima oblik liste. Svaka je država članica UNESCO-a slobodna predložiti element za upis, a o upisu odlučuje posebna UNESCO-ova komisija. Konvencijom su stvorene ne jedna, već tri liste: • Reprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, • Lista nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita i • Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta. Lista je odabrana jer se pokazala uspješnom metodom pri Konvenciji o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972. godine. Uz ove tri liste internacionalnog karaktera, slične su liste dužne oformiti i sve države članice UNESCO-a. Na ovaj se način stvara pregledan popis zaštićenih dobara pojedine države ili svijeta, podaci su lako dostupni na internetskim stranicama svim zainteresiranima te je olakšano
SPOMEN NA VJENČANJE KATARINE FRANKOPAN I PETRA ZRINSKOG
“Pinklecov vremeplov” spajanje dviju velikaških obitelji Članovi Zavičajnoga društva Pinklec organizirali su obilježavanje slavnog vjenčanja PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com
U samome srcu karlovačke gradske jezgre održan je prikaz jednog od najslavnijih vjenčanja hrvatske povijesti: Ane Katarine Frankopan i Petra Zrinskoga. Kao jedno od brojnih zavičajnih društava izvan Međimurja djeluje i Društvo imena “Pinklec” u Karlovcu. „Pinklecov vremeplov“ tradicionalni je projekt koji već sedmu godinu provode s ciljem zbližavanja građana
dviju županija, potvrdio je predsjednik Društva Željko Tomašić. Ana Katarina i Petar Zrinski vjenčani su 1641. godine u crkvi Presvetoga Trojstva, a gozba je održana u Starom gradu Ozlju te u karlovačkoj kuriji u vlasništvu Frankopana, današnjem prostoru Gradskog muzeja Karlovac. Tim su se povijesnim činom ujedinile najmoćnije hrvatske plemićke obitelji.
Slavne obitelji
– Međimurska županija s
ponosom se naziva Županijom Zrinskih. Članovi slavne obitelji mnogima su uzor, a uzor su bili i našim braniteljima u Domovinskom ratu. Velikaška obitelj snažna je poveznica između naših dviju županija i drago mi je da tu poveznicu iz godine u godinu osnažujemo zahvaljujući Zavičajnom društvu Pinklec – poručio je zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec, a prisutne je pozdravila i zamjenica gradonačelnika grada Karlovca Andreja Navijalić, istaknuvši
da je slavni par zajednički život započeo u Karlovcu, a proveo ga u Međimurju. Iz Međimurske županije u Karlovac su stigli i članovi KUD-a Selnica na čelu s načelnikom Općine Ervinom Vičevićem te članovi KUD-a Mura iz Murskoga Središća. U zajedničkome kulturno - umjetničkom programu pridružili su im se i članovi karlovačkih KUD-ova “Sv. Ana Vučjak” i Rečica, dok je zastavu Pinkleca blagoslovio vlč. Nikola Sanjković, i sam rodom iz Međimurja.
ZAVRŠIO JOŠ JEDAN LITERARNI NATJEČAJ UDRUGE “MLADA PERA”
Gita Radiković iz OŠ Šenkovec osvojila Srebrno pero!
Dok uživamo u toploj jeseni punoj šarolikih boja, žiri je iz šarene palete radova pristiglih na natječaj Udruge “Mlada pera” (“Različitim jezicima na istome putu”) odabrao tri koja su ga se najviše dojmila. Članovi žirija posebno su oduševljeni što među autorima ima podjednak broj onih koji su sudjelovali i na prijašnjim natječajima i onih koji su se po prvi puta prijavili sa željom da se njihovo literarno stvaralaštvo javno objavi, naravno, uz suglasnost roditelja. To znači da Udruga “Mlada pera” uspijeva zadržati interes mladih literata i privući nove mlade spisateljske nade.
Zrela mudrost
Nevjerojatno je kako iz tih osnovnoškolskih glava uspije izaći toliko zrela misao i mudrost sažeta u jednoj pjesmici ili jedan cijeli krimi roman s neočekivanim zapletima, ali ta krimi priča upozorava i na neke tabu teme (poput silovanja) koje se ustručavamo uopće i spomenuti. Takvu krimi priču, “Otmičar iz sjene”, poslala je Valentina Crnčec, učenica 7. razreda OŠ Čazma i njome osvojila Brončano pero,
majicu s logom natječaja i 500 kuna. Svojom pjesmom “Dan i noć” Gita Radiković, učenica 2. razreda OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec, opisala je povezanost dana
i noći, Sunca i Mjeseca, mladića i djevojke, različitosti koje ne mogu jedna bez druge i samo zajedničkim postojanjem čine cjelinu. Nadamo se da će Srebrno pero, majica s logom natječaja i 750 kuna biti poticaj za nova stvaralaštva. Ljubav obično prikazujemo crvenim srcem, a opisujući crvenu boju svoju iskrenu ljubav prema kajkavskom jeziku opisala je Dina Borček, učenica 4. razreda OŠ Ljubešćica. Za svoju pjesmu naslova, a kako drugačije nego “Črleno” (“Crveno”), u njeno vlasništvo odlaze Zlatno pero, majica s logom natječaja i 1.000 kuna. Hvala svima koji su se prijavili na natječaj, svi pristigli radovi bit će objavljeni u zborniku sufinanciranom proračunskim sredstvima Primorsko-goranske županije, Grada Čakovca, općina Nedelišće, Mala Subotica i Štrigova te pod sponzorstvom tvrtki Multipro d.o.o. i Donum iz Čakovca. Zbornik će izaći krajem siječnja 2020. godine. P.S. Žao vam je što se niste i vi prijavili na ovaj natječaj? Imate vremena i priliku do kraja mjeseca prijaviti se na natječaj “Koja je dobitna kombinacija?”
Kulturni obzor
30. listopada 2019., br. 165 || Regionalni tjednik
“PISMO Z GALICIJE” ZA 10 GODINA KD ŠTOLCER Kazališna družina Štolcer slavi 10. godišnjicu postojanja. Povodom jubileja, članovi Družine odigrat će svoju prvu predstavu “Pismo z Galicije” na nekoliko lokacija. Nakon što su “Galiciju” 25. listopada već predstavili u središnjici Matice hrvatske, u zagrebačkoj Dvorani Jure Petričevića prilikom 100. obljetnice pripojenja Me-
đimurja Hrvatskoj, 5. studenoga igraju je u čakovečkome Centru za kulturu, a 15. studenoga u Ivancu. Kazališna družina će predstaviti i svoju fotomonografiju. Predstava “Pismo z Galicije” ubrala je najbolje nagrade za dramski tekst, režiju i predstavu u cjelini na KAM-u 2010. te na 50. FHKA iste godine.
15
“ČRNA MATI ZEMLA” Zagrebačko kazalište mladih je u ponedjeljak, 28. listopada, gostovalo na Velikoj sceni u Narodnom pozorištu u Beogradu s predstavom “Črna mati zemla”. Predstava je premijerno izvedena 1. travnja 2017. i otada je dobila tri Nagrade hrvatskog glumišta: za najbolju predstavu u cjelini, režiju (Dora Ruždjak Podolski) te za najbolju sporednu ulogu Bake (Urša Raukar). Kazališni hit nastao prema istoimenome romanu Kristiana Novaka nastavlja oduševljavati. Publiku ostavlja bez daha emotivnim i mračnim slikama traumatičnog odrastanja u Međimurju.
Kazališna družina će usput predstaviti i svoju fotomonografiju
UŠ “MIROSLAV MAGDALENIĆ” ODLIČNO SURAĐUJE SA SLOVENSKIM KOLEGAMA
Koncert učitelja umjetničkih škola iz Čakovca i Slovenske Bistrice Manifestacija je održana povodom proslave 70. godišnjice postojanja Glasbene šole Slovenska Bistrica PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com
Slijeva nadesno: Stanislav Makar, Senka Bašek-Šamec, David Vugrinec i Radmila Bikić Magdić
Djelatnici Umjetničke škole “Miroslav Magdalenić” iz Čakovca uspješno surađuju s kolegama iz drugih škola. Tako su nedavno gostovali i u Glasbenoj šoli u Slovenskoj Bistrici, koja je proslavila čak sedam desetljeća postojanja i uspješnoga djelovanja. Jedinu državnu umjetničku odgojno-obrazovnu ustanovu na području Međimurske županije tijekom raskošnoga koncertnog programa u prekrasnoj Viteškoj dvorani Grada predstavili su profesori i profesorice: Maasej Kovačević i Darko Golubić (glasovir), Vedrana Fabac (flauta), Mia Dugandžić Marić (violina), Antun Horvat (klarinet), Monika Nekić (harmonika), Mario Jagec (saksofon), Franjo Drožđek i Filip Vincek (gitara), Marko Žerjav (gitara, bendžo), Igor Hrustek i Vjeran Vidović (truba), Boris Novak (bas gitara) i Vesna Tota (trombon), dok je kao gost nastupio Abel Kovačević (bubnjevi).
Prekrasna suradnja
Na kraju programa profesori iz Slovenske Bistrice i Čakovca zajedno su predstavili svoje glazbeno umijeće. Osim ravnateljica obiju škola, čakovečke Senke Bašek-Šamec te Glasbene
šole iz Slovenske Bistrice Radmile Bikić Magdić, manifestaciji su prisustvovali i dogradonačelnik Slovenske Bistrice Stanislav Makar, kao
PREDSTAVA “CIGLA” NA TRIBINI ČČ 31. LISTOPADA
i pročelnik Upravnog odjela za društvene i međunarodne poslove te odnose s javnošću Grada Čakovca David Vugrinec.
Predstava “Cigla” na Tribini ČČ 31. listopada U četvrtak, 31. listopada, na Tribini “Ča kovec čet vrtkom” gostuje Gradsko dramsko kazalište Gavella s predstavom “Cigla” Filipa Šovagovića. Iako je tijekom godina prepoznata kao jedna od najznačajnijih hrvatskih drama devedesetih, “Cigla” nije nikada postavljena u Zagrebu, mada je mjestom radnje, duhom i specifičnim humorom smje-
štena na zagrebačku periferiju. Teatar u Frankopanskoj sada poseže za tim naslovom i to u režiji Krešimira Dolenčića. Pisac-član glumačkog ansambla i redatelj koji je za ovo kazalište vezan mnogobrojnim režijama donose tako na
pozornicu dramu o kojoj je Jurica Pavičić, uz sad već više od 20 godina staru splitsku pra iz vedbu, zapisao: – “Cigla” je i generacijski komad. On neuvijeno, čak grubo govori o onome što se katkad naziva ratnom generacijom! Predstava počinje u 20 sati. Cijena ulaznice je 80 kuna (za skupine s popustom 60 kuna).
16 Duplerica
Regionalni tjednik || 30. listopada 2019., br. 165
TRI GRADA, DESET OPĆINA I BROJNI POJEDINCI UKLJUČ
Veliki uspjeh akcije “Zasa Međimurju niknule tisuć
- Samo na terenu Hrvatskih šuma u Macincu zasađena je površina od oko 1,5 hektara s 1436 sadnica hrasta lužnjaka. Za taj je prostor b PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com
Međimurje se na najbolji mogući način uključilo u akciju kolektivne sadnje drveća „Zasadi drvo, ne budi panj“, koja se održala od 25. do 27. listopada. Brojni volonteri, aktivisti, razne udruge, građani… zasukali su rukave i zazelenili Međimurje novim sadnicama stabala. U akciju su se uključili gradovi Čakovec, Prelog i Mursko Središće, kao i općine Mala Subotica, Donja Dubrava, Nedelišće, Domašinec, Goričan, Strahoninec, Šenkovec, Pribislavec, Sveti Juraj na Bregu i Donji Kraljevec. - Sve je proteklo u najboljem redu! Poslužilo nas je i lijepo vrijeme, a veliki broj sudionika akcije zasadilo je nekoliko stotina stabala. Samo na terenu Hrvatskih šuma u Macincu zasađena je površina od oko 1,5 hektara sa 1436 sadnica hrasta lužnjaka. Za taj je prostor bilo osigurano čak 12.000 sadnica, ali nažalost, nismo stigli sve odraditi u jednom vikendu. Veliko hvala Benjaminu Horvatu, upravitelju Šumarije Čakovec, na pomoći u koordinaciji i savjetima na terenu – otkriva Ida Perko, regionalna koordinatorica akcije „Zasadi drvo, ne budi panj“ i najzaslužnija osoba za sjajne rezultate u Međimurskoj županiji. U Nedelišću su sadili Udruga žena Trnovec, DVD Trnovec, NK Trnovec, VMO Trnovec i Udruga mladih Trnovca. Priključile su se i Udruga Maxenca iz Macinca, kao i Udruga žena Slakovec. Pošumljavanju terena u Macincu pridružili su se odred izviđača Sirius, Grad-
Koordinatori akcije “Zasadi drvo, ne budi panj”
Donja Dubrava
Čakovec
Macinec
Čakovec
Mala Subotica
Prelog
sko društvo Crvenoga križa stotinu stabala. U Čakovcu se sadilo po Čakovec, Udruga Kultivator, Maxenca, NK Centrometal, gotovo svim mjesnim odDVD Macinec, OŠ borima, a ukupno je podr. Ivana Novasađeno tristotinjak razni vrsta drveka Macinec i brojni graća, od autohtoAktiviste đani. nih šumskih je u radu na terenu U općibjelogor ični Mala nih vrsta, diljem Međimurja Subotica voća ka, do poslužilo toplo i akciji su crnog bora, se pria sudjelosunčano ključili v a lo je oko vrijeme Eko udruga 200 građana. Vrba, DVD, Grad Čakovec Udruga „Sport je provodio i vlaza s ve“, Škola i stitu akciju „Posadi i Dječji vrtić, a na nekoliko ti jedno stablo“ u koju su bili lokacija zasađeno je više od uključeni mališani iz dječjih
Duplerica
30. listopada 2019., br. 165 || Regionalni tjednik
ČILI SE U AKCIJU KOLEKTIVNE SADNJE DRVEĆA (1. DIO)
17
adi drvo, ne budi panj”: u će novih sadnica stabala
bilo osigurano čak 12.000 sadnica, no nažalost nismo stigli sve odraditi u jednom vikendu – otkrila je regionalna koordinatorica Ida Perko.
Macinec
vrtića, učenici osnovnih i srednjih škola, građani te gradske udruge. Paralelno s građanima, stabla su sadili i djelatnici GKP-a ČAKOM, u skladu s redovnim planom sadnje. Osim sadnje na mjestima gdje su se stabla posušila ili su uklonjena zbog starosti ili bolesti, niknuli su i novi drvoredi. U Prelogu su se stabla sadila u školskom parku, dok su se u Murskom Središću akciji priključili učenici Osnovne škole, kao i mališani iz Dječjeg vrtića Maslačak. Aktivni su bili i u Donjoj Dubravi, gdje se sadnji drveća priključilo 50-ak volonte-
ra iz Zaštitarsko-ekološke udruge Senjar, Tenis kluba Dubravčan, DVD-a, Puhačkog orkestra, Udruge žena, KUD-a Seljačka sloga, NK Dubravčan, Osnovne škole, Dječjeg vrtića Klinčec i općinske uprave. Akcije su na terenu koordinirali: Lana Agejev (Mala Subotica), Kristina Pongrac (Donja Dubrava), Alenka Lipić (Mursko Središće), Silvio Benč (Prelog), Daniel Hampamer (Čakovec) i Aleksandar Novak (Nedelišće). U sljedećem broju Regionalnog tjednika donosimo pregled aktivnosti na preostalim lokacijama. Čakovec
Ida Perko i Benjamino Horvat
Piškorovec
Mursko Središće
18 Sport
Regionalni tjednik || 30. listopada 2019., br. 165
BEDNJA DEKLASIRALA SLOGU UZ HAT TRICK KLOPOTANA
SPORT
Uvjerljivi su bili nogometaši Bednje na domaćem travnjaku u utakmici 10. kola Četvrte hrvatske nogometne lige Čakovec – Varaždin. Bez većih problema obračunali su se s igračima čakovečke Sloge, svladavši ih s visokih 7:1. U potpunoj dominaciji pred domaćim navijačima, za Bednju su se među strijelce upisali Klopotan hat trickom te Kulji s dva pogotka, dok su po jednog pridodali Bregović i Režić. Ivančica
je odigrala 1:1 u Prelogu protiv Mladosti Kometa, pa joj sada vodeća Bednja bježi pet bodova. Uspješni na gostovanju bili su igrači Nedeljanca, koji su s 3:2 svladali Zelengaj. Rezultati 10. kola: Nedelišće – Omladinac 4:0, Mladost Komet – Ivančica 1:1, Dinamo (P) – Dubravka-Zagorac 5:2, Bednja – Sloga 7:1, Zelengaj – Nedeljanec 2:3, Međimurec – Jalžabet 5:3, Mladost (SM) – Dinamo (D) 2:0. (rp)
U DERBIJU ZAČELJA ZAPREŠIĆANI SLAVILI U BAROKNOM GRADU
Toplak sa svojim Interom nadmudrio NK Varaždin Jedini pogodak pao je u 30. minuti, a za žute je zabio Serder Serderov iz kaznenog udarca. Penalu je prethodio prekršaj varaždinskog stopera Vladana Adžića.
PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com FOTO: SINIŠA SOVIĆ / FOTO AGENCIJA SJEVER
Ipak, s desetoricom su Varaždinci zaigrali bolje te pritisnuli Zaprešićane, no izjednačujući gol nisu uspjeli zabiti. Razočaran nakon susreta bio je Samir Toplak, trener Intera Na stadionu Varteksa pred iz Zaprešića. – Zadovoljan sam samo 1500 gledatelja odigran je derbi začelja 13. kola 1. HNL rezultatom. Ovo nije ista ekiizmeđu domaćeg Varaždina i pa na treningu i utakmici. Intera. Slavili su gosti s miniSve tri izmjene rade igrači sami, i onda kad smo malnih 1:0. imali igrača više, Bila je to utaumjesto da se kmica u kojoj nametnemo, je sudac Fran U sljedećem, mi smo stali Jović podijei neki strah lio 13 žutih 14. kolu varaždinski se uv ukao kartona. nogometaši gostuju u naše reUtakmica je rijedove. To je kod Lokomotive u neshvatljišena u 30. Zagrebu minuti. Suvo, no valjda ću biti zadodac Fran Jović dosudio je voljn iji kad jedanaesterac za se malo ohladim Toplakov u momčad. – rekao je razočarani Stoper Vladan Adžić gradio Toplak. je loptu, pao je veznjak Intera Mirno je poraz primio vaFrano Mlinar, a Jović je rezo- raždinski trener Luka Bolutno pokazao na bijelu točku. načić. Penal je izveo Serder Serderov, – Dvije kardinalne pogreške vratar Ivan Nevistić je bio vrlo odlučile su utakmicu. Iskusni blizu, no lopta je ušla u gol. igrač kao što je Adžić to si ne U 46. minuti Varaždinci su smije dozvoliti. Po meni je to ostali s desetoricom na terenu prestrogo, iako ne bih u to jer je drugi žuti karton zaradio ulazio. Lisakovich, on mora Vitali Lisakovich. biti pažljiviji. Bez obzira na to,
prikazali smo želju te u dva-tri trenutka nas je sreća zaobišla – dodao je Bonačić. Cijeli susret za Inter odigrao je Igor Postonjski, koji je do kadeta igrao u Varaždinu. – Emocije su jake i lijepo je bilo igrati u Varaždinu. Inter i Varaždin su moji klubovi. Ova pobjeda je vrlo slatka.
U srijedu, 30. listopada, u 19.30 Varaždinci igraju utakmicu osmine finala Hrvatskoga nogometnoga kupa protiv Rijeke Oba kluba se borimo za ostanak te smo dobili na agresiju i borbenost. Neshvatljivo je da se toliko s igračem manje povučemo, ali ovo je vrlo važna pobjeda – zaključio je Postonjski. U sljedećem, 14. kolu varaždinski nogometaši gostuju kod Lokomotive u Zagrebu, no prije tog susreta, u srijedu od 19.30 igraju utakmicu osmine finala Hrvatskoga nogometnoga kupa protiv Rijeke.
Samir Toplak, trener Intera
U 3. HNL SJEVER ODIGRAN JE LOKALNI DERBI U KOJEM SU NA KRAJU SLAVILI BUMBARI
Varteks u završnici susreta slomio Podravinu u Ludbregu Odigrano je 10. kolo Treće hrvatske nogometne lige Sjever. Momčad Varteksa upisala je vrijednu pobjedu na gostovanju u Ludbregu protiv domaće Podravine. Bumbari su slavili rezultatom 3:1. Podravina je prva stigla do prednosti, kada je u 13. minuti pogodak postigao Nikola Valjak. Varaždinci do odmora uspijevaju izjednačiti preko Karla Benkovića. Rezultatski preokret nastupa u 78. minuti, kada Roberto Skoliber pogađa za vodstvo Varteksa. Domaćini do kraja susreta sve karte bacaju na napad i eventualno izjedna-
čenje. Sudbinu Podravine zapečatio je Tihomir Šoštarić, koji u trećoj minuti sudačke nadoknade pogađa za konačnu 3:1 pobjedu Varteksa.
Uvjerljiv Polet
Posebno raspoloženi bili su igrači Poleta iz Svetog Martina na Muri, koji su na gostovanju u Križevcima protiv domaćeg Radnika slavili s visokih 7:0, uz četiri pogotka Tomislava Medveda. Do odmora Polet je imao sigurno 2:0 vodstvo, a golove su postigli Josip Brezovec (17. minuta) i Tomislav Medved (40). I u nastavku utakmice Polet je bio bolja
momčad, koja svoju dominaciju okrunjuje s pet pogodaka u posljednjih pola sata igre. Medved se ponovno upisuje među strijelce u 62. minuti, a samo tri minute kasnije precizan je i Nikola Ferlin. U 70. i 81. minuti Medved je opet učinkovit, a sudbinu domaćina zaključio je Dejan Mezga golom u 88. minuti. Rudar je u Murskom Središću poražen 2:1 od momčadi Tehničara. Parovi 11. kola: Varteks – Radnik, Polet – Graničar, Podravac – Rudar, Virovitica – Podravina, Tehničar – Papuk, Bjelovar – Mladost (Ž). (rp)
Sport
30. listopada 2019., br. 165 || Regionalni tjednik
ZRINSKICE NA OKUPLJANJU U KOPRIVNICI U nedjelju, 27. listopada, u Koprivnici je u organizaciji Hrvatskog rukometnog saveza organizirano prvo okupljanje rukometne selekcije regije Sjever za mlađe kadetkinje i djevojčica. Cijelo okupljanje odrađeno je pod budnom paskom glavne instruktorice za ženski rukomet Lidije Bojić. Iz redova ŽRK Zrinski na ovo su okupljanje pozvane mlađe kadetkinje: Dora Potočnjak,
Karla Zanjko, Anja Balent, Laura Radek i Jana Markulinčić te djevojčice: Sonja Makarova, Laura Golubić, Hana Vidović, Viktorija Novak i Gabrijela Novak. Kao jedna od instruktorica, na okupljanju je sudjelovala i trenerica Darinka Pavleković. Okupljanje je bilo organizirano kao dvosatni trening na parketu Sportske dvorane Fran Galović u Koprivnici.
19
POBJEDA NK MEĐIMURJE Nogometaši Međimurja stigli su do vrijedne gostujuće pobjede u utakmici 11. kola Druge hrvatske nogometne lige. Čakovčani su slavili u Zagrebu protiv Dubrave Tim kabela rezultatom 2:1. Do početne prednosti stigli su domaćini u 23. minuti preko Dragana Juranovića. Početkom nastavka Međimurje preokreće rezultata. Prvo je u 48. minuti za izjednačenje pogodio Stjepan Šimičić, da bi samo dvije minute kasnije za vodstvo od 2:1 pogodio Ivan Ikić. Međimurje se s 13 bodova nalazi na 10. mjestu, a u sljedećem kolu kod kuće dočekuje Dugopolje.
ČAKOVEČKI PLIVAČKI KLUB
Osam medalja na “Vidri” u Zagrebu ČAKOVČANIN OSTVARIO IZNIMAN REZULTAT
Kristian Topličanec deveti na Svjetskom prvenstvu! – Sam plasman na smotru najboljih cijelog planeta je velika stvar! Kristian nije razočarao, dao je sve od sebe, ali kombinacija nedostatka sreće, lošeg ždrijeba, umora od putovanja te cjelokupne situacije u Čileu uzrok je što bolje od 9. mjesta nije išlo – izjavio je Dejan Slukić PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com
Kristian Topličanec osvojio je deveto mjesto u kategoriji kadeta do 57 kilograma na Svjetskom karate prvenstvu za mlađe dobne kategorije koje se održava u Čileu. Čakovčanin je bio dio hrvatske reprezentacije na prvenstvu koje je okupilo 96 država i 1557 natjecatelja. Mladi član Karate kluba Globus iz Čakovca u prvom kolu svog dijela ždrijeba bio je slobodan, a u drugom je bio uvjerljiv protiv izrazito jakog Ukrajinca koji je osvajao zlata na Youth karate ligama. Nažalost, u osmini finala bolji od 15-godišnjeg Čakovčanina bio je predstavnik Turske koji je na kraju došao i do finala. Unatoč porazu Kristian je ušao u repasaž, ali nije uspio osvojiti Kristian je medalju. U iznimno postigao zapaženi jakoj kon– Ve ć rezultat koji će mu kurencisam plaji, među sman na donijeti dodatne kojima smotru je bio najboljih bodove na pobjedcijeloga svjetskoj rang nik Svjetplaneta je skog kupa u velika stvar. listi Umagu, ToKristian nije pličanec je na razočarao, dao kraju završio kao je sve od sebe, ali deveti. Plasman među 10 kombinacija nedostatka srenajboljih na svijetu trener će, lošeg ždrijeba, umora Dejan Slukić ocijenio je kao od putovanja te cjelokupne odličan rezultat. situacije u Čileu uzroci su
U zahuktaloj plivačkoj sezoni, u kojoj gotovo da nema vikenda, a da se negdje u Hrvatskoj ne održava jako natjecanje do izražaja dolazi kvaliteta odrađenih priprema i kontinuitet treninga. U visokom ritmu opstaju samo najbolji, a među njima sigurno su i plivači Čakovečkog plivačkog kluba - ČPK-a. Posljednje natjecanje na kojem su sudjelovali bilo je subotnje (19. listopada) u Zagrebu na plivalištu Utrina gdje je Zagrebački plivački klub organizirao 14. međunarodni plivački miting Vidra. Između 388 plivačica i plivača iz 14 hrvatskih te jednim bosansko-hercegovačkim klubom bilo je 14 članova ČPK-a. Devet plivačica i petorica plivača natjecalo se u pet pojedinačnih disciplina u
isto tolika kategorija kao i zajedničkoj štafeti 10x50 metara slobodno. Među našima najzapaženija nastupe je imala Ema Medved koja je prvim mjestima na 100 m mješovito i 100 leđno te drugim pozicijama na postolju na 100 slobodno i 100 prsno pokazala da je u odličnoj formi. Na natjecanju u 25-metarskom bazenu dobro su se snašli i Marta Horvat s dva treća mjesta, na 100 leđno i 100 delfin te Matija Tropša koji je bio drugi na 100 metara delfin. Osim njih, ČPK su predstavljali Fran Kovačec, Sven Furdi, Mario Beliga, Borna Bičak, Anja Tušek, Vida Kolarić, Jana Slaviček, Lucija Trupković, Hanna Mesarić, Meri Furdi i Sara Puklavec. Ekipu je na natjecanju vodio trener Antonio Šantek. (it)
Svi sportaši, pa tako i članovi hrvatske karate reprezentacije su cijelo vrijeme pod policijskom zaštitom, a hotel
Učenik Srednje škole Čakovec trenutačno je 62. kadet na svijetu, no na novoj rang listi bit će između 10. i 15. mjesta
što bolje od 9. mjesta nije išlo – izjavio je Slukić.
Posebna priča
Svakako posebna priča Svjetskog prvenstva je trenutačna politička-sigurnosna situacija u ovoj južnoameričkoj državi. Iako je riječ o najstabilnijoj demokraciji među zemljama Latinske Amerike, posljedica vala prosvjeda koji je uzeo i 18 smrtnih žrtava bilo je proglašenje policijskoga sata.
u glavnom gradu Santiagu napuštaju samo kada idu na natjecanje. Svojevrsni život u zatvoru dalekoj je od idealne atmosfere za jedno ovakvo natjecanje. Tako je, na primjer, reprezentacija Japana odustala od natjecanja i napustila Čile. No, usprkos svemu naš Kristian je postigao zapaženi rezultat koji će mu donijeti dodatne bodove na svjetskoj rang listi. Učenik Srednje škole Čakovec trenutačno je 62. kadet na svijetu, ali nakon 1. studenoga, kada se objavi nova lista, sigurno će skočiti na poziciju između 10. i 15. mjesta. –Ovo je tek početak. Ima tu još mjesta za napredak i ako Kristian bude i dalje, kao i dosad, marljivo i naporno trenirati sigurno će daleko dogurati u karateu – optimistično je najavio je trener čakovečkoga Globusa Dejan Slukić.
ODBOJKA
Poraz u Osijeku Odbojkaši Centrometala poraženi su u 3. kolu Superlige na gostovanju u Osijeku od momčadi Murse rezultatom 3:2 (25:18, 20:25, 17:25, 25:19, 15:13). Osječani su nakon dvije uvodne pobjede u prvenstvu bili favoriti u ovom susretu, a svoj su status opravdali na otvaranju prvoga seta. Rano su stigli do vodstvo 6:1 i mirno priveli set u svoju korist. Nakon izjednačenog početka drugog seta, odličnim servisima Ivančića, Centrometal se odvaja na visoku prednost 13:7. Međimurski odbojkaši uspijevaju zadržati visoki ritam igre te poravnavaju rezultat na 1:1 u setovima. Početak trećega seta ponovno je bio u znaku domaćeg sastava. No, njihovo vodstvo 7:4 nije bilo dugog vijeka, jer Centrome-
tal preokreće stvari u svoju korist i prelazi u vodstvo 8:7. Centrometalovci igraju odlično, dobro blokiraju gostujuće napade i ubrzo imaju prednost od 15:12, pa zatim 18:15 i osvajaju set s laganih 25:17. U četvrtom setu vodila se izjednačena borba sve do rezultata 20:18 za domaćine, kada Mursa ipak uspijeva uhvatiti poravnanje na 2:2 u setovima. Odlučujući peti set igrao se poen za poen sve do rezultata 12:12. Tada Mursa s dva uzastopna poena dolazi do dvije meč lopte. Prvu Centrometal uspijeva spasiti preko Vinceka, ali drugu domaćini koriste za slavlje 15:13 i ukupnu pobjedu. U sljedećem kolu Centrometal očekuje novo gostovanje u susjedskom derbiju protiv Kitro Varaždina.
20 Zeleni kutak
Regionalni tjednik || 30. listopada 2019., br. 165
MEĐIMURSKA PRIRODA
JESTE LI IGDJE VIDJELI CRVENOUHU KORNJAČU?
ZELENI KUTAK MEĐIMURSKA PRIRODA
Njega stabala nakon presadnje Piše: Sara Srša,
magistra urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša Kolektivna sadnja stabala na razini cijele Hrvatske urodila je velikim odazivom i sadnjom velikog broja sadnica kao odgovor na kolovoški požar u Amazoni. Odjednom se probudila briga kod ljudi i
Prevelika količina vode u početnom periodu može usporiti rast i funkcije korijena! strah da bi nam mogla izgorjeti pluća svijeta te što ćemo udisati nestanu li. Bila briga velika ili mala, bitno je da se ona razriješi na pravilan način, a to su pravilna sadnja stabala i njihova njega nakon sadnje.
Najbolji rezultati
Pravilo je da sadnju vršimo u jesen, jer sadnice posađene u jesenskom razdoblju postižu najbolje rezultate. Naime, u jesen je tlo dovoljno toplo i potiče rast korijena, a kraći i hladniji dani smanjuju transpiraciju. Vrijeme sadnje ovisi i o vrsti drveća, pa tako listopadnim vrstama odgovara jesenska presadnja nakon što listovi promijene boju ili otpadnu, prije smrzavanja tla ili u proljeće prije vegetacije. Četinjače se najčešće presađuju početkom jeseni ili krajem proljeća, a vazdazelene
U SKLADU S PRIRODOM
listače presađuju se početkom vegetacije. Njega stabala nakon sadnje bitna je za uspjeh presadnje sadnica.
Pravilna briga
Bitno je poznavati ekološke zahtjeve pojedinih stabala kako bi se o njima pravilno brinuli, redovito pratiti pojavu korova i ručno ga čupati zajedno s korijenom, orezivati sadnice, zaštititi sadnice kolcima od mogućih stradavanja pod nožem kosilice, te najvažnije: osigurati dovoljnu količinu vode. Prevelika količina vode u početnom periodu može imati kontraefekt te može usporiti rast i funkcije korijena.
Pravi uspjeh
Zalijevanjem je najbolje održavati ravnomjernu vlaž-
Četinjače se najčešće presađuju početkom jeseni ili krajem proljeća nost tla, zalijevati 1-2 puta tjedno ovisno o količini padalina, zalijevati ujutro ili navečer, te zalijevati ravnomjerno da bi cijela površina korijena dobila jednaku količinu vode. Konačni uspjeh kolektivne sadnje stabala neće biti broj posađenih sadnica, već će se pravi uspjeh bilježiti iduće godine kad vidimo koliko sadnica se prilagodilo novoj okolini, te koliko njih će preživjeti prvu godinu nakon presadnje.
Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor,
„Međimurska priroda“ prikuplja dojave o opažanjima vrsta na području Međimurske županije putem obrasca dostupnog na internetskim stranicama ove Javne ustanove za zaštitu prirode. Kao jedna od opasnijih vrsta u prirodi ističe se sjevernoamerička crvenouha kornjača (Trachemys scripta elegans) koja je unesena i
na područje Međimurske županije. Nalazi se na popisu 100 najopasnijih invazivnih vrsta i kao takva ugrožava u velikoj mjeri domaću barsku kornjaču (Emys orbicularis). - Ako ste je vidjeli, molimo popunite obrazac na našim stranicama te nam tako dojavite pronalazak crvenouhe kornjače – poručuju iz „Međimurske prirode“.
MEĐIMURJE DOMAĆIN UZGAJIV
“Najkozarskija župan robnu marku “Međim
U dijelu 20. izložbe sireva podijeljeno je 45 odličja, a međimurski OPG Jasm za mladi kozji sir u bučinu ulju te srebrnu plaketu
PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com
ne drugih grana stočarstva, pronašla ravnotežu između gospodarskih interesa uzgajivača, zaštite i očuvanja okoliša U LifeClass Termama u putem održive proizvodnju Svetome Martinu na Muri te udovoljavanje socijalnih održani su 21. savjetovanje zahtjeva za ostanak stanovuzgajivača ovaca i koza u Re- ništva u ruralnim prostorima. - Oduvijek je bilo važno publici Hrvatskoj te 20. izložba hrvatskih ovčjih i kozjih ophođenje čovjeka prema žisireva. Cilj savjetovanja je puvotinjama, što je osobito natem predavanja i razglašeno u proizvodgovora s vodećim nji mlijeka koja stručnjacima je najkomplekU Međimurskoj ponuditi uzsnija, najzahgajivači ma tjevnija i županiji se mogućnost najteža stoproizvodi 30 posto za stjecačarska pronjem novih izvodnja, u ukupne količine saznanja kojoj je čokozjeg mlijeka u iz područja vjek najviše provedbe uzi najčešće u Hrvatskoj „komunikacigojnih programa, preventive ji i kontaktu“ s i zdravst vene mliječnim grzaštite ovaca i koza, tehlima. Dobar gospodar nologije proizvodnje i prerade svjestan je da o njegovoj brizi ovčjeg i kozjeg mlijeka, hra- i trudu oko životinja ponajviše nidbe, držanja te njege ovaca ovisi koliko će koristi imati od njih. U posljednje vrijeme i u i koza. Posljednjih godina svi poka- hrvatskoj stočarskoj javnosti zatelji u ovčarstvu i kozarstvu sve je naglašenije spominjanje iskazuju stabilne proizvodne pojma dobrobiti i u ovčarskoj pokazatelje, što potvrđuje da i kozarskoj proizvodnji - istaje ovčarska i kozarska proi- knuo je tijekom predavanja zvodnja, za razliku od veći- Boro Mioč sa zagrebačkog
Agronomskoga fakulteta. Ovčarstvo i kozarstvo u Europskoj uniji doživljavaju velike ekonomske i strukturne promjene posljednjih desetljeća, uglavnom zbog stalnog smanjenja stoke nakon izbijanja zaraznih bolesti i agrarnopolitičkih promjena, posebno u financijskom okviru za ovaj sektor. - S populacijom od oko 98 mili-
juna životinja, od čega 87 posto otpada na ovce, i proizvodnjom koja čini mali udio u ukupnoj stočnoj proizvodnji u EU, u sektoru ovčarstva i kozarstva nije osigurana samodostatnost. Zato je EU jedna od glavnih uvoznica ovčjeg i kozjeg mesa u svijetu: godišnje se uveze oko 300.000 tona. U budućem razdoblju zajedničkom poljoprivrednom politikom se očekuje porast
Zasadite voćku - za sebe, svoju djecu i unu
predsjednica Udruge “Biovrt - u skladu s prirodom” Znate li kad je najbolje vrijeme za sadnju voćke? Prije pet godina... jer potrebno je barem pet godina čekanja do nekog znatnijeg uroda. U mojim novozasađenim voćnjacima posađeno je apsolutno sve, od bobičastog voća poput ribiza, ogrozda, malina, aronija, goji bobica, haskapa, krušvica, jagoda, do velikih voćaka poput trešnja, jabuka, kruški, marelica, breskvi, mušmula, kestena… Zamislite kakvo je bogatstvo u bilo koje doba godine prošetati se vrtom i
ubrati nešto od voća… vlastitog i neotrovanog, potpuno besplatnog i dostupnog!
u svom vrtu, nekad je to bilo sasvim normalno? Diljem svijeta postoje pokreti koji naglašavaju važnost sadnje drveća, pošumljavanja Zemlje, ali ja ću tu dodati novu poruku: Umjesto “Posadite drvo!” moja je poruka “Posadite voćku!” Za sebe, za svoju djecu, za svoje unuke...
Pošumljavanje
Pomalo me rastužuje i činjenica što puno ljudi u svoje vrtove i okućnice sadi svakakvo grmlje, pa čak i drveće, ali većinom ukrasno; tu više nema mjesta za voćke. Grm ribiza uzima toliko malo mjesta, a kako je divan i dekorativan u vrijeme dok mu sazriju plodovi koji mogu biti u više boja: bijeli, crveni, crni…Toliko neiskorištenog mjesta vam ostaje ispod grmlja za “piknuti” pokoju šumsku jagodu koje obožavaju takvo mjesto… i kojeg li užitka raditi u vrtu i
Ulaganje u budućnost
osladiti se usput vlastitim slasnim plodovima. Ako vam je problem prostor, postoji puno voćaka koje uzimaju toliko malo mjesta poput breskvi, višnji, jabuka…a u prodaji su
i minijaturne i stupaste verzije. Toliko je jaka propaganda svakojakog ukrasnog grmlja i drveća, ali zaista, možete li bilo što od toga jesti? Zašto ne biste imali i nešto takvo
Doista, zašto u parkove, u šume i okućnice ne bismo sadili više plodonosnih stabala? Imamo toliko mjesta, toliko zasadivih površina, pa zar onda moramo jesti voće koje se uvozi iz drugih zemalja? Zašto prilikom šetnje parkom ne bismo usput sa stabla
Zeleni kutak
30. listopada 2019., br. 165 || Regionalni tjednik
21
SASTANAK O PLANIRANJU LOKALNIH ENERGETSKIH STRATEGIJA Protekloga četvrtka i petka, 24. i 25. listopada, u Budimpešti u prostorima organizacije Energiaklub održan je prvi sastanak projektnih partnera projekta „ENES-CE – Povećanje kapaciteta javnih institucija u planiranju i provođenju lokalnih energetskih strategija i planova u suradnji s građanima“. Na sastanku su, uz partnere iz pet zemalja središnje Europe, Italije, Slovenije, Njemačke, Poljske i Ma-
đarske, aktivno sudjelovali i predstavnici dvaju hrvatskih projektnih partnera – Međimurske energetske agencije (MENEA) i Grada Preloga. Tijekom dva dana sastanka predstavljene su aktivnosti koje su već odrađene u pojedinom radnom paketu. Za Grad Prelog je analiziran Akcijski plan energetski održivog razvitka grada Preloga (SEAP). Osim analize SEAP-a, za područje Preloga
izrađena je i procjena potrebe za osnivanje građanskih energetskih grupa na lokalnoj razini. Procjena je napravljena na temelju razgovora i obavljenih intervjua s relevantnim dionicima iz javnog života Grada Preloga. Dokumente je predstavila Maja Bratko, viša stručna suradnica u MENEA-i. Projekt ENES-CE se provodi od travnja 2019. do ožujka 2022. godine. U projektu sudjeluje 10 partnerskih organizacija.
POTPORE POLJOPRIVREDNICIMA
VAČA OVACA I KOZA
anija” zaštitit će murska jaretina”
minke Zadravec iz Oporovca osvojio je zlatnu plaketu u za mladi kozji sir-polutvrdi
PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com
Očekuje se porast potrošnje ovčjeg i kozjeg mesa u EU-u s 1,1 na 1,3 milijarde kilograma potrošnje ovčjeg i kozjeg mesa s oko 1,1 na 1,3 milijarde kilograma zbog veće promocije potrošnje, što će biti glavni činitelji očekivanog porasta ovčarstva i kozarstva do 2027. godine - pojasnio je profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Zoran Grgić. U Međimurskoj županiji se proizvodi 30 posto ukupne količine kozjeg mlijeka u Hrvatskoj: regi-
uke! otrgnuli jabuku ili breskvu, zašto vaša djeca ne bi mogla brati šumske jagode? Početak studenoga je idealno vrijeme za sadnju grmlja i voćaka. Još uvijek se mogu pronaći sadnice starinskih sorti voćki i bobičastog voća koje se ne moraju tretirati, samo malo prozujite lokalnim rasadnicima ili internetom – na više mjesta možete naručiti voćke koje vam dostave poštom doma. Samo sadite. Jer u današnje vrijeme, kada hrana postaje sve skuplja, tržište hrane sve nestabilnije, sadnja plodonosnog grmlja ili voćki postaje pametnim ulaganjem u budućnost.
strirano je 39 uzgajivača s 2995 grla, što je 40 posto uzgojno valjanih koza, a i najmliječnija koza u Hrvatskoj dolazi iz Međimurja s 2225 kilograma mlijeka u jednoj laktaciji. Sve to je razlog zašto struka percipira Međimursku županiju kao „najkozarskiju županiju“. - U Proračunu Međimurske županije za poljoprivredu se izdvaja više od četiri milijuna
kuna, a u proteklih 15 godina za subvencije i potpore u poljoprivredi izdvojeno je više od 14 milijuna kuna. U suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu provodimo projekte za razvoj kozarstva, a u pripremi je novi projekt robne marke „Međimurska jaretina“ s ciljem zaštite kvalitetne proizvodnje u Međimurju – naglasio je župan Matija Posavec. U dijelu 20. izložbe sireva podijeljeno je 45 odličja: 19 zlatnih, 16 srebrnih i 10 brončanih. Međimurski OPG Jasminke Zadravec iz Oporovca osvojio je zlatnu plaketu za mladi kozji sir u bučinom ulju te srebrnu plaketu za mladi kozji sir-polutvrdi.
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju dodijelila je novih 76,5 milijuna kuna za projekte u poljoprivredi. Za restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava potpisana su 24 nova ugovora s ukupno odobrenim iznosom potpore od 51,9 milijuna kuna. Dosad je za projekte u ovoj mjeri potpisano čak 1010 ugovora ukupne vrijednosti 1,9 milijardi kuna. Za mjeru zbrinjavanja, rukovanja i korištenja stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš potpisano je sedam novih ugovora, za što su Agencija i Ministarstvo poljoprivrede osigurali sedam milijuna
kuna. Time je dosegnuta brojka od 419 ugovorenih korisnika s dodijeljenim ukupnim iznosom potpora od 620,8 milijuna kuna. Također je potpisano i 20 novih ugovora za mjeru korištenja obnovljivih izvora energije, kojoj je cilj povećanje neovisnosti poljoprivrednih gospodarstava o energentima te povećanje konkurentnosti smanjenjem troškova proizvodnje. Ukupna vrijednost ugovora je 17,6 milijuna kuna. - Program ruralnog razvoja kreiran je i osmišljen uzimajući u obzir specifične potrebe naših poljoprivrednika, s namjerom usmjeravanja sredstava u unapređivanje poslovanja, a onda i ruralnih krajeva. Krajnji cilj svih nas je rast i razvoj hrvatske poljoprivrede odnosno održivi razvoj
ruralnih dijelova Hrvatske – istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković dodavši: - S danas potpisanih 20 ugovora o financiranju projekata korištenja obnovljivih izvora energije imamo ukupno 94 gospodarstva koja će realizacijom projekata smanjiti ulazne troškove svoje proizvodnje i postići viši stupanj neovisnosti o komercijalnim distributerima energenata. Vrsta i dostupnost pojedinog energenta određuju njegovu tržišnu cijenu, a korištenjem obnovljivih izvora energije poljoprivrednici mogu s većom sigurnošću planirati svoju proizvodnju, troškove i, što je najvažnije, uštede. Ova mjera, osim smanjenja troškova proizvodnje za poljoprivrednike, ima i izrazito pozitivan utjecaj na okoliš.
ORGANIZACIJA WWF-a ADRIA O REZERVATU BIOSFERE MURA-DRAVA-DUNAV:
Prekograničnom suradnjom do učinkovite zaštite GORAN ŠAFAREK
a j a a g e t
Novih 76,5 milijuna kuna za projekte u poljoprivredi
Rijeke Mura, Drava i Dunav teku kroz Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Mađarsku i Srbiju te tvore jedno od najvećih vlažnih staništa na svijetu – tzv. „Europsku Amazonu“. Zeleni pojas od 700 kilometara i gotovo milijun hektara jedinstvenoga područja prirodne i kulturne baštine postat će prvi svjetski rezervat biosfere između pet država. Taj jedinstveni riječni krajolik uspio je zadržati nevjerojatnu biološku raznolikost unatoč brojnim promjenama koje je uzrokovala ljudska aktivnost, a može se pohvaliti i nizom rijetkih staništa poput velikih poplavnih šuma, riječnih otoka, šljunčanih i pješčanih obala, rukavaca i mrtvica. Ta su
staništa dom najveće populacije orla štekavca u Europi i utočište mnogih drugih ugroženih vrsta poput male čigre, crne rode, dabra, vidre i nekih ranjivih vrsta riba poput kečiga. U zaštitu ovog područja uključena je i organizacija WWF Adria (World Wide Fund for Nature). - Da bi se uspješno upravljalo tako velikim zaštićenim područjem, nužne su dobra prekogranična suradnja i zajedničke mjere upravljanja. Rad WWF-a na Europskoj Amazoni usmjeren je na osiguranje dobre prekogranične suradnje povezivanjem mjerodavnih institucija u svih pet zemalja – ističu u WWF-u.
22 Vidokrug
Regionalni tjednik || 30. listopada 2019., br. 165
JESEN U JASLICAMA DJEČJEG VRTIĆA “CVRČAK”
VIDOKRUG
Na terasu jaslica Dječjeg vrtića Cvrčak stigla je jesen koja je osim šarene palete boja donijela i pregršt jesenskih plodova. Djeca iz vrtićkih skupina Ribice i Fijolice te jasličkih skupina Prstići, Suncokreti i Leptirići uz pjesmu i ples slavili su njezin dolazak. - „Gospođa jesen“ oduševila je djecu svojim jesenskim plaštom punim jesenskog lišća te je svojom toplinom i šarmom osvojila srca najmlađih. Djeca su se uključila s njom
u razgovor, ispričala su joj sve što znaju o jeseni, bojama, jesenskim igrama i vremenu, blatnim lokvicama, kišobranima, voću, povrću, vitaminima… Pjevale su se pjesmice, recitirale brojalice i izvodile plesne koreografije – ističu iz vrtića. Na kraju dobre zabave djeca su se počastila plodovima jeseni, a veselo raspoloženje potrajalo je sve do ručka, nakon kojeg su djeca utonula u san.
40 GODINA RADA DVD-a VUČETINEC
Četiri desetljeća požrtvovnosti vrijedno ponosa i divljenja
Društvo je osnovano 1979. godine na inicijativu Ivana Đurana i Valenta Horvata te grupe mještana. Mještanin Ivan Škrobar iznenadio je vatrogasce sašivši im svečana odijela.
PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com FOTO: DP
Povodom 40. godišnjice osnutka Dobrovoljnog vatrogasnoga društva Vučetinec, u tom je naselju u sastavu Općine Sveti Juraj na Bregu održana prigodna svečanost. Prijavak općinskom načelniku Anđelku Nagrajsaloviću podnio je zapovjednik Vanja Kutnjak. Protokol je vodio predsjednik DVDa Krunoslav Petričević, dok Za 40 godina je pov ijest rada u DVD-u Društva predstavila Vučetinec diplome tajnica Nasu primili Branko dica Toma. Dr ušt vo Horvat i Franjo je osnovano Cvetković 1979. godine na inicijativu Ivana Đurana i Valenta Horvata te grupe mještana. Kao i svaki početak, tako su i prvi dani DVD-a Vučetinec bili prilično izazovni. Dvije godine kasnije nabavljena je prva zaštitna i druga oprema te agregat. Mještanin Ivan Škrobar iznenadio je vatrogasce sašivši im svečana odijela. Društvu je 1986. godine izgrađeno vatrogasno
spremište te je nabavljeno i prvo kombi vozilo. Veliki uzlet DVD-a Vučetinec započinje 2005. godine. Nabavlja se moderna oprema te se obnavlja vozni park. Općina u vlastitom Proračunu 2015. godine osigurava novac za novo kombi vozilo, a krajem 2018. godine dolazi i donacija tvrtke Haix u obliku velikog navalnog vozila. Društvo trenutno broji 40-ak članova. Bila je to prigoda da se zaslužnim pojedincima uruče prigodne diplome i zahval-
nice. Za desetogodišnji rad diplome su primili: Vanja Kutnjak, Nadica Toma, Draženka Cvetković, Marijana Kutnjak, Alica Škrobar i Tatjana Živko. Za 20 godina djelovanja nagrađen je Zlatko Cvetković, a za 30 godina Kruno Petričević, Miljenko Živko, Draženka Klobučarić, Radovan Škrobar, Tihomir Živko i Daniela Škrobar. Za aktivno sudjelovanje u radu DVD-a Vučetinec od samoga početka, diplome su primili Branko Horvat i Franjo Cvetković.
NA NEDAVNO ORGANIZIRANIM DANIMA ZAHVALNOSTI U NEDELIŠĆU
Članovi Udruge Maxenca predstavili “Macinsku luščaru” Članovi Udruge Maxenca iz Macinca nedavno su na Danima zahvalnosti u Nedelišću prezentirali autohtonu “Macinsku luščaru”, odnosno običaj “luščenja kuruze” koji je povezan s jeseni i na kojem su se mještani nekad družili. Za tu su svrhu dan ranije članice i članovi Udruge ručno pobrali kukuruz i natovarili ga na prikolicu sa svom potrebnom opremom za „luščeje kuruze“.
lijeske pa je doživljaj “luščare” bio potpun! Na izložbenom prostoru dvorane MESAP-a bio
Potpuni doživljaj
je postavljen „kup kuruze“ a pokraj kukuružnjaka postavljen je ručni “čekičar” koji je danas jako
Druga ekipa Udruge izradila je kukuružnjak od dasaka i
Gastro šou vodio je Tomislav Špiček te je ove godine ukupno sudjelovalo osam ekipa
teško naći, ali i vidjeti sačuvani primjerak. Bilo je posjetitelja koji su se pridružili luščenju kuruze i šrotanju kuruze u zrnu. Članice Udruge pobrinule su se da posjetitelje dočekaju prigodno uređen štand prepun plodova jeseni i tanjuri prepuni domaćih kolača. U odličnoj organizaciji Turističke zajednice općine Nedelišće, u prostoru sajamske dvorane MESAP-a pripremljen je prostor za dosada najveći broj izlagača na kojem su brojni posjetitelji sigurno mogli pronaći nešto za sebe. Gastro šou vodio je Tomislav
Špiček te je ove godine ukupno sudjelovalo osam ekipa. Jednu ekipu sačinjavali su članovi Udruge Maxenca (Adalita Kirić, Vesna Kofjač i Alen Jaklin). Zadana tema ove godine bila je priprema pečenica. Prilikom ocjenjivanja pokazalo se da su sve ekipe bile na visini zadatka te da su nijanse odlučivale o ukupnom poretku. Ekipa Udruge Maxenca u skladu s ocjenom žirija osvojila je odlično drugo mjesto. Budući da je to bio prvi takav kulinarski dvoboj u kojem je ekipa sudjelovala, veselju članica i članova nije bilo kraja.
Vidokrug
30. listopada 2019., br. 165 || Regionalni tjednik
23
EIKONOISE PREDSTAVLJA SINGL “LISTEK” U SURADNJI S TAMAROM KORUNEK Nakon debitantskog albuma izašlog početkom godine, čiji konceptualni naziv glasi „Immanens“, Eikonoise je lansirao novi singl. Novi video projekta Eikonoise, „Listek“, inspiriran je pjesmom „Počnem listek pisati“, prema zapisu Vinka Žganca, i prvi je dio međimurske trilogije koju Eikonoise najavljuje. „Listek“ je nastao kao kolaboracija između Tamare Korunek
(vokal) te Bojana Miljančića, multimedijalnog umjetnika, glazbenoga producenta i akademskoga slikara koji je prije pet godina osnovao multimedijalni, konceptualni i glazbeni projekt Eikonoise. – Zvuk ispunjava tišinu kao i crtež prazninu u prostoru. Eikonoise je kolaž, organizacija, montaža, rez, trenutak; realnost svedena na trenutak koja
prebiva između dva ništavila, samoća, trenutačna odluka, izvornost, neponovljivost, neuhvatljivost! – navodi Miljančić. Dok je album “Immanens” nastajao u rasponu od petnaestak godina, drugi album projekta Eikonoise već je u pripremi. Kameru, režiju i montažu za ovaj video, koji možete pogledati na servisu YouTube, odradili su Bojan Miljančić i Tomislav Buza.
POZNATI MEĐIMURSKI BEND ŽARI I PALI GLAZBENOM POZORNICOM
Grupa Vulkan već je 40 godina zaslužna za erupcije na događanjima svih vrsta! Sastav danas čine Krunoslav Lajtman (gitara, saksofon), Željko Obadić Šjor (bubnjevi), Ivica Pintarić-Hekar (vokal, truba), Danijel Vlah (vokal, bas) i Mišel Vidović (vokal, klavijature) PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com FOTO: SILVIO BENČ
Svima dobro poznati omiljeni bend Grupa Vulkan obilježila je puna četiri desetljeća djelovanja! Veliki profesionalci, glazbeni entuzijasti i zabavljači koji pršte pozitivnom energijom članovi su Vulkana, grupe koja je nezaobilaznim dijelom mnogih svadbi i zabava još od 1979. godine. Sastav danas čine Krunoslav Lajtman (gitara, saksofon), Željko Obadić Šjor (bubnjevi), Ivica Pintarić-
Hekar (vokal, truba), Danijel Vlah (vokal, bas) te Mišel Vidović (vokal, klavijature).
Prisutnima je na dolasku zahvalio najdugovječniji član benda Željko Obadić Šjor, koji za bubnjarskim setom Vulkana sjedi već 28 godina! Protekloga petka u Maloj Subotici spremili su slavlje
za obitelji, prijatelje, bivše članove i pratitelje. Sastavom je dosad prodefiliralo više od 50 članova, a tijekom večeri na platnu su se izmjenjivale fotografije s raznih događanja na kojima je bend sudjelovao. Prisutnima je na dolasku zahvalio najdugovječniji član benda Željko Obadić Šjor, koji za bubnjarskim setom Vulkana sjedi već 28 godina. Tijekom večeri Vulkan je i sam zasvirao te dodatno podigao inače odličnu atmosferu. Druženje članova i prijatelja potrajalo je do ranih jutarnjih sati.
24 Puls grada
Regionalni tjednik || 30. listopada 2019., br. 165
Šest godina Galerije Sjever Najveći trgovački centar u Međimurju, Galerija Sjever, nedavno je proslavio šestu obljetnicu. Tim su povodom za posjetitelje organizirani mnogobrojni sadržaji: prigodni popusti u svim trgovinama, vesela maskota koja je obradovala i velike i male, Kids’ Fun zona koja je cijeli dan vrvjela bogatim sadržajima i zabavnim programom za
djecu, glazbeni program koji je podigao adrenalin te vlakić koji je vozio već poznatim trasama. Rođendan je obilježen i brojnim vrijednim nagradama, kojima je Galerija Sjever počastila svoje vjerne kupce. Bili su tu i nezaobilazna rođendanska torta, fine kokice, ukusna šećerna vata i brojna druga iznenađenja.
AUTOsti
30. listopada 2019., br. 165 || Regionalni tjednik
25
POGON NA GORIVE ĆELIJE U LAKIM GOSPODARSKIM VOZILIMA Renault uvodi vodikovu tehnologiju kako bi povećao uporabu svojih električnih lakih gospodarskih vozila. Vodikova tehnologija koju Renault ispituje još od 2014. razvijena je u suradnji s tvrtkom Symbio, društvom kćeri grupe Michelin. U vozila su ugrađene gorive ćelije koje povećavaju domet te proizvode električnu i toplinsku energiju snage 10 kW, zbog čega se Renault Master Z.E. Hydrogen i Renault KANGOO Z.E. Hydrogen mogu pohvaliti dometom
VREMEPLOV
31. listopada 1957.
je osnovana Toyota Motor Sales, U.S.A., Inc. Do kraja 1958. prodano je 287 modela Crown i jedan Land Cruiser. Toyota Camry je 1997. bila najbolje prodavani automobil u SAD-u.
Prodaja Međimurska županija 1. 1. - 30. 9. 2019. 1
proizvođač
količina
udio, %
Škoda
791
42,01% 27,56%
2
Volkswagen
519
3
Suzuki
117
6,21%
4
Kia
84
4,46% 2,28%
5
Seat
43
6
Ford
36
1,91%
7
Hyundai
33
1,75% 1,65%
8
Toyota
31
9
Honda
29
1,54%
10
Renault
28
1,49% 1,43%
11
Peugeot
27
12
Nissan
26
1,38%
13
Opel
18
0,96% 0,90%
14
Dacia
17
15
Mazda
17
0,90%
16
ostali
67
3,56%
1883
100%
UKUPNO
Izvor: Promocija Plus
40
posto smanjenja emisija CO 2 po automobilu plan je Volva do 2025. godine. Plan predstavlja konkretne akcije u skladu s globalnim Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama iz 2015. godine, kojim se nastoji ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 stupnja Celzija iznad predindustrijskih razina. Najznačajniji je cilj generiranje 50% globalne prodaje potpuno električnih automobila do 2025. godine, što bi rezultiralo 50%-tnim smanjenjem emisija ugljičnog dioksida iz ispušnih cijevi po automobilu do 2025. godine.
većim od 350 km. Druga je prednost ta što punjenje vodikom traje tek 5 do 10
minuta. Vodikova tehnologija odgovara na zahtjeve dostavnih službi koje električna vozila još uvijek ne mogu ispuniti, osobito u pogledu duljih putovanja. Renault Master Z.E. Hydrogen očekuje se u prvoj polovici 2020. Uz trostruko povećanje dometa sa 120 na 350 km, a Kangoo Z.E. Hydrogen ponudit će najbolju vrijednost stvarnog dometa na tržištu električnih kombija od 370 km (u odnosu na 230 km za Kangoo Z.E).
VOZILI SMO: KIA XCEED
KIA XCeed, povišena poslastica iz Koreje!
Četvrta verzija Ceeda predstavljena i u Hrvatskoj, aduta ima pregršt, ovo je još jedan sjajan posao azijske marke. PRIPREMILI: DALIBOR I SANJA FLAJPAN FOTO: D. FLAJPAN
jama stoji 151.990 kn. Snažniji je turbobenzinac 4-cilindarski 1.4 T-GDI sa 140 KS, koji se, osim s ručnim 6-stupanjskim mjenjačem nudi i u 7 DCT izvedbi, automatikom s dvostrukom spojkom. Osnovni dizelaš LX Joy 1.6 CRDi sa 116 KS te snažniji dizelaš sa 136 KS bit će dostupni početkom sljedeće godine. Značajna je novost i dolazak hibridne izvedbe također tijekom slijedeće godine. Hibridni sklop kod XCeeda sastojat će se od 1,6 litrenog četverocilindričnog Kappa GDi benzinskog motora, elektromotora snage 44,5 kW i litij-polimerske baterije kapaciteta 8,9 kWh. Ovaj hibridni sklop tako razvija 141 KS, okretni moment od 265 Nm, a snaga će se prenositi preko šeststupanjskog DCT mjenjača (s dvostrukom spojkom) na prednje kotače. Prema najavama hibridni Xceed mogao bi imati doseg samo na struju 60 km. Početna cijena XCeeda u Hrvatskoj je postavljena na 151.990 kn u raznim kombinacijama akcija odnosno financiranja, a plan Kie je prodaja 50-tak primjeraka mjesečno u Hrvatskoj. Nema sumnje, pred Kijom je opet zanimljivo, po njih prilično plodno razdoblje.
U širem središtu Zagreba predstavljena nam je nova Kia XCeed. Kako i sam naziv nagovještava, kompaktni model je narastao u visinu i time zakoračio u atraktivno i sve više zanimljivo crossover tržište. Dužinom od 4.395, širinom 1.826 i visinom 1.495 mm sugerira bliskost, ali i puno agresivniji nastup od sad već dobro poznatog Ceeda. Jasna je pripadnost Ceed obitelji već na prvi pogled ali pomnijim pregledom vidi se da sa obitelji dijeli jedino prednja vrata, a svi su ostali karoserijski dijelovi u potpunosti novi. Praktičnost XCeed-a naglašena je i udaljenošću od tla 184 mm što kao i kod svakog SUV-a znatno olakšava ulazak/izlazak iz vozila. Prtljažnik osnovnog obujma 426 litara (31 litra više od modela s petora vrata) također zadovoljava obiteljske potrebe. Novi su i paketi opreme LX Joy, EX Way, EX Stream. Iako je povišen, XCeed je ipak najveći ljubitelj asfalta. Korejci se nisu zalijetali, pa su ponudili izvedbe samo s prednjim pogonom, za koje će brinuti dvije turbobenzinske i turbodizelske verzije. Osnovni je 3-cilindarski turbobenzinac 1.0 T-GDI sa 120 KS, imali smo prilike isprobati već u Ceedu, stoga istu priču možemo očekivati i ovdje, a radi se u brojkama o 11,0 s do 100 km/h i maksimalnih 186 km/h, uz prosječnu potrošnju od 5,6 litara. No, mi bi ipak ovdje dodali koju litru više. U početnom paketu LX Joy, sa svim bitnim sigurnosnim opci-
Ford - kupiš jedan, voziš dva Ford je pripremio najbolju akcijsku ponudu za kupnju modela Ford Focus, Ford EcoSport i Ford Fiesta. Super povoljne uvjete financiranja mjesečne rate, polovine ili trećine... Ponuda vrijedi za kupnju vozila s lagera, a kupnjom kupac besplatno dobiva prvu registraciju i besplatnu policu obveznog osiguranja za prvu godinu. Na modelu Ford EcoSport
kupci dobivaju i 4.000 kn bonusa za obavljanje servisa u petogodišnjem jamstvenom roku. Kupnjom jednog od navedenih modela do 31.01.2020. ulazi se u nagradnu igru u kojoj se može osvojiti novi fantastični SUV, Ford Puma i druge vrijedne nagrade. Za više detalja pogledajte na ford.hr. Nagradno izvlačenje će se održati 14. veljače 2020.
26 Mali oglasi
MALI OGLASI
7Plus Regionalni tjednik Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774
OSTALA PRIJAMNA MJESTA: MURSKO SREDIŠĆE Pogrebno poduzeće Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati
ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!
Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/700-7005
PRODAJEM ODOJKE od 25 do 28 kg. Tel.: 042/711-036 ozn.4909
NAJAM I PRODAJA građevinske mehanizacije, vibro ploče i nabija-
KUĆE
N A J KVA L I T E T N I JA i najjeftinija gradilišta u okolici Varaždina prodajem ili mijenjam za auto. Mob.: 098/1743-718. ozn. 588c
USLUGE KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 099/639-9932 ozn.1c TAPECIRANJE KROVIŠTA, stranica automobila, auto presvlake, auto tepisi, skajevi, eko koža, štofovi. Mob.: 091/9129880 ozn.3861 ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389232 ozn.446c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi stručno i povoljno. “Tino”, mob.: 098/931-7570 ozn.184c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.: 098/284-922 ozn. 205C
POSLOVNI PROSTOR IZNAJMLJUJE se poslovni prostor na frekventnoj lokaciji površine cca 140 m² + skladišni prostor + veliko parkirno mjesto. Pogodno za ugostiteljstvo, hostel, trgovinu, predstavništva, en.r. C. Mob.: 095/501-5442 ozn.4905
POSAO TRAŽIMO soboslikare i špahtlere za stalni radni odnos, mob.: 091/2501040 ozn.586c HITNO tražimo kuhare, kuharice, pomoćne kuharice, konobare i konobarice. Uvjeti odlični. Mob.: 098/1743-718. ozn. 588c
OSTALO PRODAJE SE SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, visoke kvalitete. Preporuča se kod jačanja imuniteta i sprječavanja bolesti srca i krvnih žila; dobar je regulator šećera u krvi; štiti zdravlje urinarnog sustava. Povoljno djeluje na probavni sustav te štiti od virusa i bakterija. Cijena: 60,00 kn. Mobitel: 098/455-313. Ozn.3a
KOŽNA SJEDEĆA garnitura, sobna vrata i ostakljeni prozori, 8 komada plafonjera, caffe aparat i mlinac, ulazna vrata, vrlo povoljno, mob.: 098/1743-718 ozn.588c SVJEŽA ARONIJA, 1 kg/25,00 kn. Narudžbe na mobitel: 098/455313 ozn.3a
ŽIVOTINJE UDOMLJAVAM ženku pekinezera, mob.: 098/922-1106 ozn.3a SVINJE 150 – 160 kg, 1 kg – 13 kn, moguća obrada. Varaždin. Mob.: 099/406-2642 ozn. 4796 PILIĆI živi ili očišćeni, Bartolovec, Vžd.81, tel.: 042/657-172, mob.: 098/651-089 ozn.4829 PRODAJEM štene n j e m a č ko g o v č a r a , mob.: 099/332-4415 ozn.4900
ZAPOSLENI I UMIROVLJENICI do 300.000,00 kn, bez gledanja hroka, MOGUĆNOST OTPLATE trajnim nalogom, zatvaranje blokada i cl. PUTNI TROŠKOVI I DNEVNICE u kreditnu sposobnost. Radni odnos NA ODREĐENO. Umirovljenici do 84 god. starosti, te male mirovine. Mob.: 091/2034666, tel.:042/561-192 ozn.568c KREDITI i pozajmice na blokiran račun. Reprogram zaduženja i ovrha Fine. Brzo i sigurno. Mob.: 099/837-1958 ozn.430c
POZNANSTVA MUŠKARAC 47 g. traži ženu 38-45 g. Ivanec, Varaždin, ozbiljna veza. Mob.: 097/654-3688 ozn.4867 MUŠKARAC traži ženu do 50. g. za povremene susrete. SMS 092/3855736 ozn.214b
BOB IĆEVA ind. drva 1.000,00 kn, pogodna za kamin, mob.: 095/5165493 ozn.102/04/1
Maratela mreže d.o.o., 072700700, +18
PRODAJEM u Ludbregu, vinograd, klijet, građevinska dozvola za kuću, cijena 2.800,00 €. Mob.: 091/582-3905 ozn.5a
Ukliješten Vam je živac? Bolna leđa? Trnci u rukama i nogama? Disbalans kukova? Skraćena noga? Efikasno namještanje kralježnice bezbolnom i jednostavnom metodom.
Tretman pulsnom magnetoterapijom
KREDITI
www.bestrent.hr
ZEMLJIŠTA
Imate problema s KRALJEŽNICOM?
UDOMLJAVAM ženku pekinezera, mob.: 098/922-1106 ozn.3a
či, rezači betona,bušači za zemlju, ručni alati, valjci... /SERVIS benzinskih motora Mobitel: 091/603-8552,
PRODAJE SE kuća u Čakovcu, Jurja Križanića 2, visoko prizemnica, en.r. F i E, mob.: 098/791-034 ozn.4916
Regionalni tjednik || 30. listopada 2019., br. 165
ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO
Nazovi napaljene Varaždinke i Međimurke! Telefonski sex uživo! 0-24
064/555-450 Tel:3,49kn/min, Mob:4,78kn/min
Mob.: 098 744 980 PRIJE
ATLAS - Damir Babić Mihovljan, I. Gundulića 19, Čakovec POSLIJE MOGUĆNOST DOLASKA KOD VAS DOMA! Nudimo još: *Tretmane pulsnom magnetoterapijom *Masažu i namještanje želuca
www.atlas-babic.hr
Poštovani slušatelji hvala Vam na
53 godine vjernosti 1966. – 2019. RADIO LUDBREG d.o.o. www.radio-ludbreg.hr / 042 810-100 / 042 810-155
PRODAJE :
Gradska tržnica Varaždin
og insk
Bakačeva ulica
PRIJAMNI URED
042/290-774 malioglasi@regionalni.com
Gradska vijećnica
RADNO VRIJEME ZAKorzo STRANKE:
Prva gimnazija Varaždin
Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h
Pavlinska ulica
Srijeda, četvrtak: 7.30 - 15 h Petak: 7.30 - 14.30 h
FOI
Varaždinska katedrala
1.Iznajmljujemo auto-dizalicu s košarom, 1. Automehaničar sa iskustvom
2.Vršimo uslugu dovoza zemlje i šljunka, te
(može i umirovljenik)
rušenje starih kuća
INFO: 098 184 7112
INFO: 098 267 062
ića
Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica), Varaždin
Iz Kukuljevićeve ulice PROLAZ PREMA GRADSKOJ TRŽNICI
c Sak vića e j l u
Kuk
v rado a Pre Petr
noe
lica
Prijamni ured Varaždin
n kci Sa a ić ljev
u
n Iva
TRAŽI SE:
visina dizanja do 12m
g sko
uk aK
u Uska
REGIONALNI TJEDNIK D.O.O.
AUTO-MAK USLUGE I NAJAM:
na Iva
Še usta Aug
za male oglase, zahvale i sjećanja Gaja
INFO: 098 267 062
Jelačića
Ljudevita
10. Poslovni prostor na 2. katu od 30m² u Varaždinu, Vilka Novaka ( Carinarnica) ER“C“ 790€/m² ( može i zakup) 11. Gradilište Varaždin, Trg M. Gupca 799 m² 12. Gradilište Varaždin, I. Mažuranića 1.433m² 13. Gradilište Kučan Marof, Matije Gupca 534m² - 19.000 € 14. Gradilište Kućan Donji, Zelengaj 630 m² -16.000 € 15. Gradilište i stara kuća za rušenje Poljana Biškupečka 610 m²- 13.000 € 16. Stara kuća Mirkovec Breznički sa gospodarskim zgradama, dvorištem i oranicom ukupno 2395m2, ER“E”, 23.000 € 17. Više građevinskih zemljišta u Varaždinu ( Braće Radića, Optujska ul. ) i okolici Varaždina 18. Gradilište Majerje 1200m², širine 30m, 12.000€ 19. Prodaje se šuma U Varaždinskim Toplicama 22.400 m²
a Trg bana Josip
Ognjena Price
AUTO-MAK NEKRETNINE 1. 2-sobni stan 73,50 m2 u Čakovcu, ul.Franje Punčeca na 3. katu (potkrovlje, dvoetažni) sa spremištem 3,55 m2, ER"B" 2. Stan 106m² i podzemna garaža 13 m² (Varaždin, Aleja kralja Zvonimira 11, KARINGTONKA) ER "B" 3. Stan 73 m², 2-parkirna mjesta, spremište (Varaždin, Zagrebačka 100) ER”B” 4. Stan ili poslovni prostor 73m² prizemno – strogi centar grada ER „C“ (Varaždin, Draškovićeva ul), 1100 €/m² 5. Staru kuću 120 m² i dvorište 359 m² (Pavleka Miškine 28, Varaždin) ER "E" 6. Kuća 100 m² i dvorište 661 m² ( Zagrebačka ulica 202, Varaždin ) ER "D" 7. Kuća: Varaždin, katnica, 150 m² stambenog + 170 m² poslovnog prostora ER „D“ i „C“ – 130.000 € 8. Poslovni prostor Ludbreg 92m2 i dvorište 240 m2 (na glavnom gradskom trgu) ER "E" 9. Stambeno-poslovni prostor Ludbregu 605m² (glavni gradski trg) ER„B i E“, 123.000 €
27
Oglasi
30. listopada 2019., br. 165 || Regionalni tjednik
28 Mali oglasi
Regionalni tjednik || 30. listopada 2019., br. 165
Zahvale i sjećanja
30. listopada 2019., br. 165 || Regionalni tjednik
29
POSLJEDNJI POZDRAV suigraču
VLADIMIRU NOVAKU – KISSU preminulom 17. 10. 2019. u 61. godini života.
Počivao u miru Božjem. Članovi Malonogometne ekipe Kolodvorska ulica Donji Kraljevec
SJEĆANJE
MEŽNARIĆ TEU
i
BOŽIDARA
Obitelj Franje Detića, obitelj Ivice Detića i obitelj Tomislava Detića
ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca i djeda
IVANA HUDINA
koji je preminuo 20. 10. 2019. u 62. godini života.
Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, kumovima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Zahvaljujemo velečasnom Siniši Dudašeku na molitvama i dirljivim riječima ispraćaja. Ožalošćeni: supruga Biserka, sin ivica, snaha Ivana, kći Davorka, zet Denis, unuci Nicolas, Tomas i Mia
SJEĆANJE na
TUŽNO SJEĆANJE na našu dragu suprugu, majku i baku
ANU LUKAČ
24. 10. 2013. – 24. 10. 2019.
S nama si u našim srcima i mislima. Suprug Vlado, djeca Snježana i Željko s obiteljima
SJEĆANJE na
JOSIPA MISLOVIĆA 1. 11. 2012. – 1. 11. 2019.
U srcu tuga, na grobu tišina, a u našem domu velika praznina. Sve teže bez Tebe je biti i svoju bol kriti. Supruga Ana, sin Stjepan s obitelji i kći Katica s obitelji
POSLJEDNJI POZDRAV našoj dragoj
HELENI KOLAR rođ. JURIČINEC iz Ptuja koja nas je iznenada napustila 23. 10. 2019.
Velika zahvala djelatnicima Doma Sv. Ane u Babincu. Ožalošćeni: suprug Slavko i sin Slavko s obitelji
DANIJELA HAJDUKA 31. 10. 2017. – 31. 10. 2019.
Sjećanje na Tebe dio je našeg života u kojem ćeš nam uvijek nedostajati. Tvoja obitelj
30 S raznih strana
Regionalni tjednik || 30. listopada 2019., br. 165
S RAZNIH STRANA
POZIV NA AKCIJU ČIŠĆENJA OKOLIŠA U KOTORIBI Općina Kotoriba poziva sve mještane i općinske udruge da se uključe u akciju čišćenja okoliša koja će se održati u subotu, 9. studenoga, od 9 do 11 sati. Okupljanje svih sudionika predviđeno je do 9 sati “za Talaševem” (završetak Murske ulice), kada će se dogovoriti lokacije na kojima će se skupljati i uklanjati ilegalno
odbačeni otpad. Svi zainteresirani pojedinci i udruge moraju se javiti u Općinu Kotoriba do utorka, 5. studenog, da bi se dogovorili svi detalji akcije. Cilj akcije je čišćenje divljih odlagališta otpada na području Općine Kotoriba. Ujedno će se u okviru akcije skupljati i otpadni tekstil u zgradi Općine.
- šine
Pred 160 let je prvi cug prehujal po međimurskih šinah! Postoji zanimljiva urbana legenda o nazivu naselja Vratišinec koja kaže da je netko tamo ukrao šine, nakon čega je na obližnjoj željezničkoj postaji napisao poruku “Vrati šine!”
PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com
Jedna od važnih činjenica međimurskoga prometa, svojevrsna „žila kucavica“ koja je osobito obilježila dvadeseto stoljeće, svakako je željeznička pruga. Prva pokusna vožnja na međimurskoj pruzi organizirana je 29. listopada 1859., odnosno prije 160 godina, na dionici od Čakovca do Kotoribe i obratno. Pruga je službeno otvorena za promet 24. travnja 1860. kada su se njome provozali hrvatski, mađarski i austrijski plemići te predstavnici javnih vlasti i crkveni dostojanstvenici. Već nakon dvije godine za promet su otvoreni kolodvori Mala Subotica i Donji Mihaljevec, a 1900. stajalište Miksavar, odnosno današnji Macinec. Godine 1920. otvoreno je stajalište Čakovec-Buzovec, za Drugoga svjetskog rata stajalište Sveti Juraj u Trnju (Čehovec), a 1949. stajalište Dunjkovec.
Vrni šine!
Čest naziv u kolokvijalnom govoru u hrvatskome jeziku za tračnicu jest “šina”, što dolazi od njemačkoga izraza “die
Schiene”. Postoji zanimljiva i zabavna urbana legenda o nazivu naselja Vratišinec koja kaže da je netko tamo ukrao šine, nakon čega je na obližnjoj željezničkoj postaji napisao poruku “Vrati šine!” Naravno,
radi se o apokrifnoj priči, budući da je poznato da je naselje dobilo naziv prema lokalnom feudalnom gospodaru Vratišni. Novine su o međimurskom željezničkom prometu nekoliko mjeseci nakon otvaranja pisale:
“Promet na željeznici, dotič- to dosad još sretno bez ikakve no na kolodvoru čakovečkom, smutnje ili nezgode. Obćenje odovud biva od Varažna koliko je početkom zavladao, poniešto dina spremanjem je popustio, nu vozierah varažipa k između dinskih od koO važnosti pruge Kaniže i Prajih bi jedino još želiti bilo: gerhofa za za Međimurce da im se priper vo m isvjedoči i pjesma esto valja i stojba za vonadjačuje žnju između “F Kotoribi cug i s t i opt ujkolodvora i mašina fučnola” Čakovca poski. Ovdie je glavno odpravglavarst veno odmieri i da se n ič t vo za s ve nepodobštinam i strane, navlastito surovom ponašanju pak za okolicu varaždinsku. Podvoz jednako još njihovih kondukterah kod kokroz dan četiri puta prolazi, i lodvora oblastno na put sta-
ne, jer inače, ako ovi i nadale udarenim putem postupali budu, težko će se tko njihovom prilikom poslužiti bojeći se, da od kočijaša protivne stranke, kojoj nije za rukom pošlo, da putnika za sebe pridobije, iz kočije izbačen nebude, i jer ovud putujući sviet dobio bi inače veoma kriv pojam o domaćem redu i dužnoj uljudnosti, kao i o čednom ponašanju našinacah, koji takova što ipak hvala bogu nečine!” Danas se željeznički promet suočava s raznim problemima, no neupitni je fakat da se radi o važnome dijelu međimurske povijesti!
ODRŽANO POSLJEDNJE OVOGODIŠNJE IZDANJE REGIONALNOG PLACA NA MESAP-u
Na četiri sajma predstavilo se gotovo 500 OPG-ova U subotu, 26. listopada, u dvorani MESAP-a u Nedelišću održan je posljednji ovogodišnji Regionalni plac na kojemu se predstavilo gotovo stotinu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva iz Hrvatske, Mađarske i Slovenije. Projekt Regionalnog placa pokrenut je na proljeće ove godine na inicijativu Međimurske županije i uz potporu Općine Nedelišće s ciljem promocije i unapređenja prodaje domaćih proizvoda. Na četiri održana Regionalna placa svoje proizvode tisućama posjetitelja ponudilo je gotovo 500 OPG-ova. Regionalni plac pored međimurskih, sada već tradicional-
no okuplja brojne OPG-ove iz Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Varaždinske, Virovitičko-podravske i Krapinsko-zagorske županije koja se na posljednjem ovogodišnjem izdanju sajma predstavila i kao županija-partner. U okviru 4. Regionalnog placa održana je i završna konferencija EU projekta CrossMarkets Pannon EGTS-a i Okrugli stol namijenjen upravo malim proizvođačima i obiteljskopoljoprivrednim gospodarstvima na kojem se raspravljalo o modelima smanjenja ograničenja u prodaji na tržnicama i sajmovima u prekograničnom prostoru.
S raznih strana
30. listopada 2019., br. 165 || Regionalni tjednik
31
PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA - HLADNIJE Danas oblačno uz umjeren i pojačan sjeveroistočni vjetar, povremenu kišu i osjetan pad temperature zraka na brojke između 7 i 9 Celzijevih stupnjeva. U srijedu još malo hladnije i vjetrovito, ali uglavnom suho ili malo kišice. Ako putujete u gorski dio Hrvatske ili BiH računajte na zimsku opremu jer tamo može biti i nešto snijega. Temperatura će u nizinskim krajevima ujutro biti oko 4, a tijekom dana između 7 i 10 Celzijevih stupnjeva. Četvrtak bi trebao biti malo povoljniji. Čini se potpuno suho, a tijekom dana je moguće i djelomično razvedravanje uz malo sunca. Sjeverac će malo oslabjeti, ali bez obzira na to ostat će hladno. Ujutro je moguć slab mraz, osobito ako noć bude vedrija. Danju bi temperatura sa sunčanim razdobljima mogla narasti na desetak Celzijevih stupnjeva. Prve naznake za petak, blagdan Svih svetih, ukazuju na većinom suho vrijeme s puno oblaka i možda kraćim sunčanim razdobljima. Ujutro može biti slabog mraza i magle, a tijekom dana će temperatura narasti na maksimalnih
PLUTON (DOMICIL ŠKORPION)
Boja – crna P l u to n j e s u v l a d a r škorpiona, kojim tradicionalno vlada Mars. Potrebno je približno 248 godina da obiđe cijeli zodijak. Otkriven je 1930., a najznačajnije otkriće tog vremena je nuklearna energija. Iz tog razloga Pluton označava golemu snagu koja se, nekontrolirana, može pretvoriti u neizmjernu energiju, sposobnu za uništavanje i razaranje. U grčkoj mitologiji Pluton je Had, bog podzemnog svijeta.
8-10 Celzijevih stupnjeva. Imajte na umu da ovo još nije sigurna prognoza jer je izrađena u ponedjeljak, 28.10., pa još može biti određenih promjena. Eventualno krajem dana možda malo kišice. Zasad se čini da će nam vikend donijeti malo toplije vrijeme. Pri tome bi u subotu moglo pasti nešto kiše, a nedjelja ima veću šansu ostati suha. I jutarnja i dnevna temperatura će malo narasti zbog lagane južine, ali neće biti onako toplo kao donedavno. Nešto kiše opet može biti u ponedjeljak, ali izgleda da ostaje nekakva južina. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 28.10.)
Mnogi Plutonovi podanici rođenjem dobivaju ili kroz život usvoje osobine škorpiona. Stvoreni su za povlašten položaj te postaju ključne figure u zajednici, a posjeduju veliku snagu i izdržljivost. Pluton također može ukazivati i na bogatstvo. Razdoblje vladavine Plutona donijelo je velika otkrića u psihijatriji i potaknulo istraživanja našega unutarnjeg svijeta. Terapija kojom se iz mraka naše podsvijesti na svjetlo dana izvlači sve nečujno i skriveno u konačnici dovodi do izlječenja.
TJEDNI HOROSKOP OVAN
(21. 3. - 19. 4.) Na poslu vam neće biti loše, ali pokušajte izbjeći moguće neugodne situacije. Ako to ne uspijete, život bi vam se mogao zakomplicirati. Dakle, samo strpljenje i upornost dovest će vas do cilja. Neke informacije koje će doći do vas jako će vas razveseliti. Ljubav – odnos s partnerom postaje nejasan i mnogi će se zapitati kamo sve to vodi. Možda je takvom razmišljanju doprinijela i osoba o kojoj još uvijek maštate. Slobodnima se u život vraća netko iz prošlosti. Zdravlje – želučane tegobe.
RAK
(21. 6. - 22. 7.) Ovog tjedna bi do vas mogle stići neke vijesti o poslu koji ste već smatrali završenim, pa zato dobro ispitajte koliko je u tome što ste čuli istine, a koliko čiste zloće. Važno je što imate podršku pretpostavljenih i možete mirno svoj posao završavati. Ljubav – pokušajte s partnerom raščistiti neka stara pitanja i tako svoj odnos učiniti boljim. Nađite uz posao i malo vremena za opuštanje. Slobodni će upoznati nekoga tko će im postati jako važan i možda započeti ozbiljnu vezu. Zdravlje – nervozni ste i pod stresom.
VAGA
(23. 9. - 22. 10.) Prošli tjedan bio je dosta stresan za vas, pa se osjećate prilično iscrpljeno, no kako će vrijeme odmicati, i to će se smanjivati, a vi ćete se osjećati bolje. Do kraja tjedna uspjet ćete završiti sve zaostale poslove i obveze. Nakon toga osjećat ćete se zadovoljno i sretno, a i poslovi koje ste prije započeli počinju se realizirati. Ljubav – situacija vam je uglavnom dobra, a eventualni nesporazumi bit će brzo izglađeni. Slobodnima je mogućnost povratka osobe iz prošlosti velika, pa razmislite želite li to ili ne. Zdravlje – potrebno vam je više kretanja.
JARAC
(22. 12. - 19. 1.) Prepreke na koje nailazite na poslu služe vam da pokažete da ste sigurni u ono što radite i da vas ništa neće zaustaviti na putu do cilja. Osim toga, imate jako dobre kontakte s pravim ljudima, koji vam mogu puno pomoći ako bude trebalo. Ako vam se bilo što učini čudnim, oslonite se na svoju intuiciju jer vas izvrsno služi. Ljubav – ako bi i bilo nekih manjih problema u vašem odnosu, oni neće bitno narušiti trenutni sklad među vama. Slobodni su sada u prilici da pronađu ono što traže, pa hrabro naprijed! Zdravlje – moguće su viroze.
BIK
BLIZANCI
(20. 4. - 20. 5.) Konačno ste uspostavili ravnotežu i toliko potreban mir u svom životu. Izgleda da ste postali mirniji i staloženiji, a primijetit će to i vaša okolina. Dobit ćete dosta poslovnih ponuda. Javljaju vam se i neki bivši suradnici, a moguć je kontakt i sa stranom tvrtkom. Uglavnom, za vas počinje jedno dobro razdoblje. Ljubav – moguće su nesuglasice, pa i manje svađe, no sve to neće imati ozbiljnije posljedice. Slobodni će biti pozivani na druženja i izlaske. Zdravlje – unosite u organizam više tekućine.
(21. 5. - 20. 6.)
Na poslu pokušajte izbjeći svaku raspravu sa suradnicima jer ništa nećete postići, ali ćete teško funkcionirati. Za to zbilja nema potrebe jer na poslu je sve u redu i pred vama je dobar i prilično stabilan period. Na ljubavnom planu moglo bi doći do prilično burne rasprave s partnerom, i to oko sasvim nevažnih stvari. Sva sreća što ćete oboje zaključiti da to nema smisla i da treba popustiti. Slobodni će opet uspostaviti vezu s nekim kog dugo nisu vidjeli. Zdravlje – prehlade i viroze.
DJEVICA
LAV
(23. 8. - 22. 9.)
(23. 7. - 22. 8.) Poslovni kontakti bi se mogli pokvariti, a to će vam zadati pravu glavobolju. Bit ćete jako nervozni i teško ćete podnositi neizvjesnost. No nećete se lako s tim pomiriti i tražit ćete način kako ponovno uspostaviti poljuljanu poslovnu ravnotežu. Osim toga, pojavljuju se i nove poslovne mogućnosti, pa bi ste se mogli odlučiti i za neki novi posao. Ljubav – moguće su i nesuglasice s partnerom. Slobodni će imati dosta šansi za nove veze, ali su neodlučni. Zdravlje – problem s nesanicom.
Na poslu pazite na sve što govorite jer nije vrijeme za sukobe. Znam da vam je dosta svega, ali morate znati da ni vi niste bez greške. Dapače, neke svoje propuste morate hitno početi popravljati. No unatoč ovim povremenim poteškoćama, ulazite u mirnije poslovno razdoblje, i to će vam donijeti ozbiljne razgovore s ljudima kojima možete vjerovati. Ljubav – vaša nervoza sigurno ima odraza i na vaš partnerski odnos, no i tu dolazi mirnije vrijeme. Slobodni će u svojoj okolini pronaći osobu koja će im se jako svidjeti. Zdravlje – moguće su prehlade.
STRIJELAC
ŠKORPION
(22. 11. - 21. 12.)
(23. 10. - 21. 11.)
Početkom tjedna opet vas mogu iznenaditi neke neprovjerene informacije, no mjesta za paniku nema jer sasvim sigurno nije sve onako kako izgleda. Može se reći da će vam ovaj tjedan donijeti i neke važne razgovore oko posla i kontakte s osobama koje bi se u budućnosti mogle pokazati jako korisnima. Ljubav – i vi i partner pokušavate kontrolirati svoje ponašanje, no nećete uspjeti izbjeći neugodne scene. Slobodni će u ovom periodu moći ostvariti ponovni kontakt sa starom simpatijom. Zdravlje – više fizičke aktivnosti, ali pripazite na ozljede.
U ovom tjednu na poslu vas očekuju problemi s nedovršenim stvarima. To će vam izazvati nervozu i osjećaj da ste nešto ključno propustili napraviti. Sve se to može lako riješiti, a neke će se poslovne situacije pokrenuti same od sebe. Nećete imati ni problema financijske naravi jer vam dolaze novi priljevi novaca. Ljubav – i dalje ste u čudnom raspoloženju i razmišljate što ste krivo napravili. Slobodni i dalje čekaju da ih ljubav pronađe, no ništa od toga ako se sami ne pokrenu! Zdravlje – sve bolje i bolje.
VODENJAK
RIBE
(20. 1. - 18. 2.)
Bez obzira na neke poslovne informacije koje ćete dobiti, i dalje idete u smjeru koji ste si zacrtali i, naravno, bit ćete uspješni. Bilo bi dobro da neke obveze koje niste završili na vrijeme završite i tako si osigurate mir. lako se sada tako ne čini, uspjeh vam je siguran. Ljubav – napokon ćete i vi shvatiti da vas partner podržava i nema vas namjeru povrijediti, a to bi moglo rezultirati mnogim lijepim trenucima. Slobodni uživaju u druženjima, no nije to ništa ozbiljno. Zdravlje – moguća kostobolja i kronične tegobe.
(19. 2. - 20. 3.) Pred vama je vrijeme kad morate dokazati da ste osoba na koju se može računati i da imate prave kvalitete za obavljanje posla koji je pred vama. U svakom slučaju, sigurno idete prema boljoj i stabilnijoj budućnosti. Trenutno imate ljude koji vam pomažu i podršku nadređenih. Ljubav – i dalje nema problema u vašoj vezi, ali vam se čini da partner nije uvijek iskren. Slobodni će imati puno ponuda od suprotnog spola. Bit će tu svega i svačega, pa ne razmišljajte, nego uživajte, jer to je ono što vam sada treba. Zdravlje – više se odmarajte.
ZA TAROT KARTE NAZOVITE tel.: 097/786-7053
IMPRESSUM UPRAVA Sandra Vlahek GLAVNI UREDNIK Goran Mališ, urednik@regionalni.com NOVINARI Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Josip Novak, jnovak@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Ivan-Goran Herman, igherman@regionalni.com Sandra Županić, szupanic@regionalni.com Martina Lončar-Petrinjak, mlpetrinjak@regionalni.com FOTOREPORTER Ivan Agnezović, foto@regionalni.com
IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o. Anina 11, 42000 Varaždin
REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775
MARKETING: Tel. 042/290-778 Tel. 042/290-781
GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Mirta Brozičević, mirta@regionalni.com Željka Biškup, zbiskup@regionalni.com SURADNICI Denis Peričić Dalibor Flajpan PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com, marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Vedran Bunić vbunic@regionalni.com Tel. 042/290-781 MALI OGLASI (Augusta Šenoe 12 - Gradska tržnica Varaždin): Ljiljana Simić ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774
MALI OGLASI, ZAHVALE I SJEĆANJA: Tel. 042/290-774
Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN Regionalni tjednik Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) Radno vrijeme za stranke: pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri, čet: 7,30 - 15 h, pet: 7,30 - 14,30 h MURSKO SREDIŠĆE Cvjećarnica Margareta Frankopanska 7 Telefon: 040/543-247 pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati TISKARA Vjesnik
Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.
ROĐENI:
VJENČANI:
UMRLI:
Djevojčice: Hana Golec, Lucija Hižman, Amelia Munđar, Leina Poje, Ana Just, Suzana Oršoš, Zora Kovačević, Melissa Muršić, Miranda Horvat, Laura Ujlaki, Anja Pec
Ela Mezga i Andrej Kežman Sanja Turek i Dejan Kuzmić Adrijana Radiković i Robert Žnidarić Snežana Stojanović i Ivan Sobočan Ivana Gala i Dino Vizinger Simona Tomšić i Tomislav Lebar
Marija Bogdan r. Trstenjak, Ivan Vrbanec, Josip Branilović, Mirko Oršuš, Dragutin Jurinić, Helena Rebernik r. Trstenjak, Antun Haurdić, Vlado Novak, Sabina Posavec r. Juršić, Marija Jezernik r. Golubić, Ivan Sabatić, Rozina Kralj r. Podvezanec, Katica Horvat r. Novak, Stjepan Ptiček, Valent Oršoš, Marijan Fučko, Marija Bendeković r. Jalušić
Dječaci: Matej Horvatić, Elvin Fundak, Kevin Petek, Izak i Jakov Zelić
32 Zadnja
Regionalni tjednik || 30. listopada 2019., br. 165
PROSLAVA MARTINJA U GRADU RUDARA
LEGENDARNI TUSTA
Grad Mursko Središće i Turistička zajednica Grada Mursko Središće organiziraju tradicionalnu proslavu povodom Martinja. Proslava će se održati u petak, 8. studenoga, u Gradskom parku u Murskome Središću s početkom u 17 sati. Građani će moći besplatno degusti-
Najnoviji film zagrebačke produkcijske kuće Factum i redatelja Andreja Korovljeva o Branku Črncu Tusti, frontmenu značajnog punk-rock benda KUD Idijoti, međimurskoj publici predstavit će se u subotu, 2. studenoga, u Centru za kulturu Čakovec s početkom u 20.30. Prvi dio filma govori o neočekivanom proboju i usponu pulskog sastava. Drugi čin posvećen je ograničenom djelovanju benda i zabranama koje su doživljavali uslijed rata i nacionalističkog ozračja u Hrvatskoj, dok je finale posvećeno posljednjim godinama i preranom kraju njegova života. Cijena ulaznica iznosi 25 kuna.
rati vino, uživati u pečenim kobasicama, kestenima, kolačima te kuhanom vinu i čaju. Za dobru atmosferu pobrinut će se Tamburaški sastav Tambura te će se, naravno, „krstiti“ mošt. Pozvani su svi građani da se pridruže veseloj proslavi Martinja u najsjevernijem hrvatskom gradu.
Za dobru atmosferu pobrinut će se Tamburaški sastav Tambura
TRADICIONALNO OKUPLJANJE UDRUGE “KALINKA”
Dan ruske kulture
Boršč, peljmeni i golubci neki su od specijaliteta koje su pripremile “Kalinke” PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com
Najbrojnije društvo ruske nacionalne manjine u Hrvatskoj, Udruga ruskog govornog područja u Međimurju – “Kalinka”, organizirala je tradicionalni Dan ruske kulture koji je održan u subotu, 26. listopada, u Hotelu Panorama u Prelogu. Na desetu godišnjicu manifestacije kojom njeguju rusku tradiciju i kulturu posebno ponosna bila
je predsjednica Udruge Tatjana Mikolaj koja je istaknula trud, rad i odricanje svih članica u svakoj aktivnosti koju provode. U Hrvatskoj živi oko 1500 pripadnika ruske manjine, a u Međimurju djeluje njihovo najbrojnije društvo koje danas okuplja stotinjak ruskih sunarodnjaka, Hrvata i ljubitelja ruskog jezika i kulture. - Želimo pokazati veliko poštovanje i zahvalnost članovima Kalinke za sav njihov trud i što svojim djelovanjem čine našu
zajednicu boljom - poručio je župan Međimurske županije Matija Posavec. Laura Čurin i Mura Magdalenić su izvedbom ruskih narodnih pjesama unijele dašak ruske kulture i tradicije u kulturnoumjetnički program. Nastupila je i Dječja vokalna skupina Malinka, a članovi Mješovite vokalne skupine KUD-a Žiškovec i Vokalne skupine “Kalinka” zajedničkim nastupom pokazali su kako Hrvati pjevaju na ruskom, a Rusi na hrvatskom.
U SREDIŠNJICI MATICE HRVATSKE
U Zagrebu obilježena 100. obljetnica pripojenja Međimurja U Zagrebu je u središnjici Matice hrvatske 25. listopada obilježena stota obljetnica pripojenja Međimurja Hrvatskoj. Tim su povodom članovi čakovečkog Ogranka Matice i njihovi gosti na čelu s predsjednikom Ogranka profesorom Ivanom Pranjićem prigodnim programom predstavili Međimurje. Čakovečki Ogranak povodom obljetnice pripojenja izdao je knjigu “Međimurci u svjetskim ratovima” Josipa Črepa (1922. - 2019.), a predstavljeni su i “Hrvatski kajkavski kolendar” (urednica prof. Nada Čatlaić) te časopis “Hrvatski sjever” (urednik doc. dr. sc. Krunoslav Mikulan). Predstavila se i Kazališna družina Štolcer
koja je izvela predstavu „Pismo z Galicije“ Kristine Štebih, uz koju u predstavi glumi i Ivica Mikolaj. Međimurka Julija Jančec publici je otpjevala dvije međimurske pjesme. Profesor Pranjić u kraćem je izlaganju prezentirao povijesno-političke okolnosti pripojenja.
Zanimljivu koreografiju kojom je spojila umijeće rukovanja štapom i rusku glazbu, pripremila je Tena Gotal, dok su Jelizaveta Donskih, Karina Mlinarić i Taisa Helena Tomašić izvele plesnu točku. Boršč, peljmeni, golubci i som u košuljici neki su od ruskih specijaliteta koje su same pripremile vrijedne članice “Kalinke”. Uz bogat jelovnik moglo se degustirati brojne slastice, a neizostavna je bila i ruska votka.
KARIKATURA
crta: Željko Pilipović