RTM 207 by Regionalni Tjednik

VELIKA GOSPA

KRISTIJAN PETROVIĆ

Vjerni puk ne propušta marijansku pobožnost!

Vještice ostavile trag i na sjeveru Hrvatske Str. 8. i 9.

Str. 16. i 17.

Regionalni MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Tjednik

Plus Pl us

15.000 primjeraka

Besplatan primjerak | Broj 207 | 19. kolovoza 2020. | ISSN 2459-6612 | www.regionalni.com

SA STABALA HRASTA I BUKVE “PADAJU MILIJUNI” KUNA

SREDNJE ŠKOLE

Ostalo još 171 upisno mjesto Str. 13.

Berači žirova za 10 dana zarade prosječnu hrvatsku plaću Str. 2. i 3.

USPJEH PLIVAČA

Matija Tropša brončani na Prvenstvu RH Str. 19.

BORIS GRKOVIĆ

Dojmovi s hodočašća u Španjolskoj Str. 22. i 23.

NIKOLA BOLŠEC

Marofčanin predsjeda Čestertonijanskim klubom Str. 14. i 15.

Aktualno

Regionalni tjednik || 19. kolovoza 2020., br. 207

MOPEDIST (57) VOZIO PIJAN PA JE OZLIJEĐEN U NESREĆI

AKTUALNO

U četvrtak, 13. kolovoza, oko 20 sati u Donjem Vidovcu došlo je do prometne nesreće u kojoj je ozlijeđen vozač mopeda. Nesreća se dogodila u trenutku kada je 57-godišnji vozač upravljao mopedom čakovečke registarske oznake pod utjecajem alkohola od 1,24 promila te se Glavnom ulicom približavao raskrižju s

Ulicom braće Radić. Zbog neprilagođene brzine kretanja mopedom je prešao na suprotnu prometnu traku, gdje je prednjim dijelom udario u rudo cisterne pridodane na traktor čakovečkih registarskih oznaka, kojim je u istom smjeru upravljao 53-godišnji vozač i obavljao skretanje u Ulicu braće Radić.

Nakon sudara došlo je do prevrtanja mopeda i pada vozača na kolnik. Ozlijeđeni vozač mopeda vozilom hitne medicinske pomoći prevezen je u čakovečku bolnicu, gdje mu je pružena liječnička pomoć, dok će se težina ozljeda naknadno okvalificirati. Za vrijeme vožnje vozač mopeda na glavi nije imao zaštitnu kacigu.

Upravljao je vozilom pod utjecajem alkohola od 1,24 promila pa je prešao na suprotnu prometnu traku

ŠUMARI OVE GODINE OČEKUJU DOBAR UROD – SA STABALA HRASTA I BUKVE PADAT ĆE

Berači žira i bukvice bez pun dana mogu zaraditi prosječnu

– Skupljanje sjemena svih vrsta povodi se s ciljem nadopune prirodnom pomlađenju, ako je ona nužna, ili pak radi uzgoja mladih biljak osiguravaju i po 30 milijuna kuna. Početak kampanje skupljanja i otkupa sjemena ovisi o njegovoj fiziološkoj zrelosti te vremenskim uvje izuzima iz sastojina koje nisu planirane za obnovu – ističe dipl. ing. šumarstva Tih PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

Ovogodišnje vremenske prilike iznimno su naklonjene svima koji kućne budžete namjeravaju popuniti jesenskim branjem šumskih plodova, među kojima je i sjemenje hrasta i bukve. Šumari stoga očekuju dobar urod žirova hrasta lužnjaka i kitnjaka, što će beračima olakšati da ispod krošanja spomenutoga drveća tijekom listopada pokupe dvadesetak milijuna kuna.

Lužnjak je prioritet

Riječ je o novcu koji iz svoga redovnog poslovanja svake godine osigurava tvrtka Hrvatske šume d.o.o. s ciljem osiguranja planirane proizvodnje kvalitetnih sadnica iz sjemena i reznica, koja je važan činidbeni faktor u šumskom gospodarenju. Naime, kako doznajemo od dipl. ing. šumarstva Tihomira Devića, rukovoditelja Odjela za proizvodnju u Upravi šuma - Podružnica Koprivnica (UŠP), bez popunjavanja i pošumljavanja na degradiranim površinama ne može se zamisliti održavanje potrajnosti gospodarenja. – Kod otkupa nam je žir

Samo Uprava šuma Podružnica Koprivnica ima godišnje potrebe za oko 70 tona žira hrasta lužnjaka prioritet jer je lužnjak glavna ekonomska vrsta u Hrvatskim šumama. Od iznimnog je značaja obnavljanje tih sastojina za održivo gospodarenje na postojećim šumskim površinama, kako bi se zadržala, pa i poboljšala kvaliteta posađenih vrsta drveća. Štoviše, kad „manje vrijednu“ vrstu, poput zrelog graba ili bagrema, realiziramo i obnavljamo hrastom, dobivamo stabilniju sastojinu i, u

U IVANCU DO ČEŠERA STIZALI S ALPINISTIČKOM OPREMOM

Međimurje bogato crnim orahom, varaždinski kraj jelom

Šume su bogomdane i za ubiranje ostalih plodova, poput gljiva i ljekovitog bilja. No, šumarije ih ne otkupljuju, već povremeno imaju potrebe za plodovima kestena. Otkupljuju i usplođe crnog oraha, kojim je iznimno bogato Međimurje, pa ga otkupljuje Šumarija Čakovec, koja ima registrirane sastojine za njegovo skupljanje. – Riječ je o kvalitetnom sjemenu iz šuma podignutih prije 30-ak godina i koristi se isključivo za uzgoj sadnica. No, berbu sjemena jasena i crne johe zaposlenici Šumarije provode samostalno, u sklopu svoga redovnog poslovanja. To je razumljivo jer se pritom koriste posebne konzole, a sjeme jasena se bere sa stabla, kao i ono četinjača (jela i duglazija). Jednu registriranu sastojinu za berbu sjemena jele Hrvatske šume imaju u Ivancu, ali je ona u suvlasništvu s grofom Draškovićem i trenutno se ne eksploatira – govori Krašek. O kako je visokim stablima riječ, dovoljno govori podatak da su šumarima u pomoć kod branja češera priskočili volonteri HGSS-a s alpinističkom opremom. Njihove penjačke sposobnosti i tu su došle do izražaja, pa su se čak uspijevali nevjerojatnom spretnošću prebacivati s krošnje na krošnju, bez silaženja sa stabala.

– Sjeme jela je deficitarno na tržištu i u godinama kada je urod loš, Hrvatske šume ga moraju i uvoziti. U Zelendvoru imamo i nasad stabala duglazija star oko 130 godina koji je zasadio grof Marko Bombelles. Bilo je tu i do 1300 m³ drva po hektaru. Međutim, stabla su stara, pa je i sjeme “gluho“, odnosno klijavosti praktički nema, pa se sjeme iste provenijencije

Spretni članovi HGSS-a prelazili s jedne krošnje na drugu poput vjeverica neko vrijeme uvozilo iz SADa. Duglazija u varaždinskom kraju dobro uspijeva, ali je smreka morala biti posječena zbog napada potkornjaka. Ovo jednostavno nije područje na kojem bi ona rasla kao u svom prirodnom arealu – ističe Ivan Krašek, od kojeg doznajemo da sadnice hrasta i bukve u varaždinskom kraju i Međimurju šumari intenzivno koriste za sanaciju posječenih površina pod četinjačama. Dodajmo da se prvi žir sadio „pod motiku” prije 15 godina upravo u Zelendvoru, i to nakon sječe američkog bora, a sjeme je stiglo iz registrirane sastojine u Križevcima.

Ivana Krašeka i Tihomira Devića zatekli smo u društvu poslovođe zelendvorskog rasadnika Stjepana Crnčića (u sredini) tijekom pregleda nasada dvogodišnjih sadnica hrasta lužnjaka

konačnici, u gospodarskom privničko-križevačkoj županiji smislu vredniju sastojinu. U ona raste u sklopu na nekoliko cijelom tom postupku lužnjak tisuća hektara. Takav je slučaj, je na prvom mjestu, a slijedi ga primjerice, u Sokolovcu, gdje hrast kitnjak. U našoj su Upra- nema značajnije zastupljevi (čini je jedna radna jedinica nosti privatnih šuma, dok su i 10 šumarija, među kojima su u Varaždinskoj županiji čak one iz Varaždina i Čakovca) dvije trećine šuma u privatnom hrastovi i obična europska vlasništvu. Problema ima i bukva najzastupljenije zbog povrata šuma i najvrednije vrste. koje su vlasnicima Stoga moramo oduzete naciosigurati veonalizacijom Otkupna cijena za nakon sviblike količine njihova sjenja 1945. kilogram žira je od godine m e n s ko g 6 do 8 kuna, a za – ističe materiKrašek, ja la, dok istu količinu bukvice kojega se šume Hrvatske šume smo s ruobrasle johom, jasekovod iteplaćaju 100 kuna nom i topoljem Odjela za proizvodlom obnavljaju na drugačiji način nju UŠP-a zatekli – objasnio je Dević. u rasadniku ZelenNa njega se nadovezao Ivan dvor. I u njemu bi proizvodnja Krašek, upravitelj varaždinske sadnica bukve te hrasta lužnjaŠumarije, naglasivši da na ka i kitnjaka bila nezamisliva „sjeverozapadu Hrvatske rastu bez otkupljenih plodova. možda i najkvalitetnija stabla – Skupljanje sjemena svih bukve u našoj zemlji“. vrsta provodi se s ciljem nado– Nažalost, u slučaju Šuma- pune prirodnom pomlađenju, rije Varaždin primjetni su pro- ako je ona nužna, ili pak radi blemi u uzgoju bukve na većim uzgoja mladih biljaka u našim površinama zbog rascjepkano- rasadnicima. Za otkup svih vrsti parcela, dok u susjednoj Ko- sta sjemena Hrvatske šume osi-

guravaju i po 30 milijuna kuna. Početak kampanje skupljanja i otkupa sjemena ovisi o njegovoj fiziološkoj zrelosti i vremenskim uvjetima. Najčešće je to krajem rujna ili početkom listopada, a sjeme se izuzima iz sastojina koje nisu planirane za obnovu – napominje Dević.

Kampanja će kasniti

S obzirom na to da je ova godina dosta vlažna, naši sugovornici smatraju da će vegetacija duže trajati, te će kampanja krenuti s dva do tri tjedna zakašnjenja u odnosu na sušne godine. – Osnovne smjernice u tom smislu daje zagrebačka Direkcija Hrvatskih šuma. Ona će i ove godine raspisati Odluku o početku, trajanju i završetku kampanje skupljanja sjemena hrasta lužnjaka i kitnjaka te bukvice. Za ostale vrste, koje ne idu u šumu kao nadopuna prirodnom pomlađivanju (joha, jasen, crni orah), kampanja se rješava unutar Uprave Šuma. Odluka sadrži otkupnu cijenu i ona se zasebno formira jer ovisi o urodu – ističu. Podsjećamo, lani je otkupna cijena iznosila 10 kuna bruto za kilogram lužnjaka, a porez

Aktualno

19. kolovoza 2020., br. 207 || Regionalni tjednik

U ČAKOVCU ZA PROMET OTVOREN NADVOŽNJAK U KALNIČKOJ ULICI većati protok, ali i sigurnost navedenog raskrižja koje je bilo jedno od problematičnijih u gradu. Sanacija gornjeg ustroja prometnog objekta privedena je kraju: nakon sanacije sjeverne i južne rampe valja završiti još sanaciju stupova i stubišta. Navedeni pothvat neće utjecati na prometovanje. Prilikom rekonstrukcije raskrižja uređene su pješačko-biciklističke staze, horizontalna prometna signalizacija

te hortikultura. Obje investicije, to jest, sanacija nadvožnjaka te izgradnja novog rotora, vrijedne su više od 20 milijuna kuna, pri čemu je veliki dio sredstava osiguran iz vanjskih izvora. Sanacija je bila podijeljena na četiri faze: prve dvije financirane su iz gradskoga Proračuna, dok su financiranje preostalih dviju faza, u skladu s odlukom Vlade Republike Hrvatske, preuzele Hrvatske ceste.

FOTO: K.B. STUDIOS

U petak, 14. kolovoza, za promet se konačno otvorio čakovečki nadvožnjak u Kalničkoj ulici, koji je temeljito obnovljen. Ne treba isticati da će to imati golemi utjecaj na smanjenje gužvi u Čakovcu. Osim toga, u njegovu sjevernu podnožju (u smjeru prema Hotelu Park) na križanju Vukovarske ulice te ulice Vladimira Nazora napravljeno je i kružno raskrižje, odnosno rotor. Time će se značajno po-

E MILIJUNI KUNA, SAMO IH TREBA POKUPITI

no muke za 10 hrvatsku plaću

ka u našim rasadnicima. Za otkup svih vrsta sjemena Hrvatske šume etima. Najčešće je to krajem rujna ili početkom listopada, a sjeme se homir Dević se odbija ovisno o tome je li berač student ili umirovljenik. No, za kilogram bukvice berači su dobivali 100 kuna. – Ova razlika u cijeni je razumljiva kad znamo da žirova u kilogramu ima od 160 do najviše 200 komada, dok bukvice prosječno u kilogramu ima 4000 komada. Samo na području UŠP-a Koprivnica svake godine prosječno unosimo od 80 do 100 hektara hrasta, za

Ubrani žir mora biti zdrav, s kapicom ili bez nje, bez klica i ne smije biti šupalj

što nam je potrebna količina od oko 50 tona žira. No, ovisno o ukupnim potrebama Hrvatskih šuma za uzgojenim sadnicama, minimalno moramo osigurati dodatnih 10 do 20 tona žira za naš rasadnik. Ovakav plan otkupa je teško ostvariv jer ovisi o urodu. Kod lužnjaka on je u prosjeku dobar svake tri godine i tada su šumari u prilici nadoknaditi zaostatke iz prethodnih razdoblja. U godini dobrog uroda katkad odemo dva-tri koraka naprijed u ovom poslu, kako bismo se osigurali unaprijed. Moramo na puno toga misliti, pa i planiranu sječu prilagođavamo prema urodu žira. Tu nema mudrovanja: ako nam sastojine nisu pomlađene i nema mladih biljaka, ne smijemo sjeći stabla – veli Dević, od kojeg doznajemo i da klijavost sjemena hrasta kontroliraju stručni zaposlenici Šumarskog instituta. Nema, međutim, potrebe za njegovim dužim čuvanjem jer se istoga trenutka unosi u sastojine predviđene za obnovu.

Zone za skupljanje

U zonama za skupljanje sjemena, koje su definirane Zakonom o šumama i Pravilnikom o šumskom reprodukcijskom materijalu, taj posao mogu raditi umirovljenici, školarci, studenti, nezaposleni, baš svat-

ko tko za to ima volje i vremena. – Skupljanje se uvijek obavlja pod nadzorom Šumarije i podružnih lugara. Mi poznajemo dvije kategorije zona, od kojih je prva tzv. sjemenski izvor ili gospodarska šuma, kojom gospodarimo sukladno našim gospodarskim osnovama. Kriteriji za njihov izbor i registraciju su fenotipski izgled, kvaliteta sastojine i određena površina od najmanje desetak hektara. Druga kategorija je sjemenska sastojina, koja je registrirana i kojom se gospodari prema određenom programu koji izrađuje UPŠ, dok mišljenje o njemu daje Šumarski institut, a u konačnici ga odobrava Ministarstvo poljoprivrede. Stoga se sjeme može skupljati isključivo u za to registriranim sjemenskim izvorima – ukazuje Dević. Svi koji žele skupljati žirove i bukvicu prvo se moraju javiti u UPŠ Koprivnica, gdje će više toga doznati o 10-ak registriranih sjemenskih sastojina više kategorije i 25 sjemenskih izvora kojima gospodari Uprava. Svi se oni nalaze na područjima s velikim kompleksima šuma, od 1000 do 3000 hektara. Takav je kompleks, primjerice, u Šumariji Repaš kod Đurđevca, koji nakon Spačve ima najvrednije šume u Hrvatskoj, s 4400 hektara šume hrasta lužnjaka „u komadu“. Sjeme iz ovakvih šumskih kompleksa koristi se i u susjednim sastojinama, odnosno nizinskim gospodarskim jedinicama u šumarijama Repaš, Kloštar Podravski, Đurđevac i Koprivnica. Šumarije Varaždin i Čakovec imaju malu potrebu za sjemenom lužnjaka, ali se on smije unositi iz spomenute provenijencije. – Berači se u šumarije javljaju temeljem raspisanih obavijesti na mrežnim stranicama Hrvatskih šuma. Od njih će dobiti potvrdu s definiranom količinom koju mogu skupiti u razdoblju trajanja kampanje. Nijedna šumarija, pa tako ni koprivnička, ne smije prepustiti stihiji njegovo skupljanje. Potvrde se izdaju tjedno ili svakih 10 dana jer se otkup koordinira na nivou uprava šuma temeljem svakod-

nevnih izvještaja o preuzetim količinama sjemena. Stoga nitko ne sprečava zainteresirane berače s područja Varaždinske županije ili Međimurja da se jave u Šumariju Koprivnica, Sokolovac, Križevce ili Repaš na posao skupljanja sjemenja. Dobit će točne informacije komu se, kada i gdje trebaju javiti, a ni s predajom prikupljenog sjemenja neće imati baš nikakvih problema jer su unaprijed definirani otkupni dani – rekao je Dević. Žirove i bukvice skupljači obično ubacuju u plastične kante, a onda ih pretovare u prozračne, perforirane (platnene) vreće ili one za krumpir. Tijekom osmosatnoga „radnog dana“ jedan skupljač može kod prosječnog uroda nabrati najmanje 50 kilograma hrastovih plodova. Kada ovu količinu pomnožimo s prosječnom neto cijenom od oko 8 kuna, ispada

Lani je u objektima Hrvatskih šuma skupljeno 1.880.365 kilograma sjemenskog materijala da je sasvim izgledna dnevna zarada berača od oko 400 kuna. Za ovu dnevnicu neće se previše namučiti, a berači ne trebaju imati posebna znanja i vještine.

I bake u berbi

Uostalom, čak i umirovljenice znaju u danu skupiti 70, pa i više kilograma žirova. – Ove će im godine posao biti još lakši jer u Podravini očekujemo dobar urod, što skraćuje vrijeme potrebno za pobiranje otpalih zrelih plodova. Treba znati da po potrebi Hrvatske šume povećavaju planirane količine za otkup. Tomu se pristupa u slučaju kada na nekom području imamo dobar urod kako bismo iz tog viška nadoknadili manjak sjemena u drugim šumarijama – zaključio je Tihomir Dević.

BOLEST “STIGLA” S LJETOVANJA

Koronavirus ponovo u Međimurskoj županiji Prema slovenskim kriterijima, u zelenoj zoni su Varaždinska i Međimurska županija PIŠE: SANDRA ŽUPANIĆ szupanic@regionalni.com

Proteklog tjedna zabilježen je snažan porast broja novooboljelih od koronavirusa u Hrvatskoj. Novi slučajevi najčešće su povezani s povratcima s ljetovanja i druženjima u klubovima. Brojka aktivno bolesnih u ponedjeljak je prešla 1200 oboljelih, a nešto više od 130 ih se liječi u bolnicama. Proteklog tjedna preminulo je osam osoba u našoj zemlji od koronavirusa. Prvi slučaj smrti povezan s koronavirusom zabilježen je i u Varaždinskoj županiji. Žena stara 87 godina preminula je 14. kolovoza u Općoj bolnici Varaždin nakon što joj je utvrđen koronavirus. Ona je završila u bolnici zbog ozljede prsnoga koša, bez simptoma koronavirusa, a infekcija koronavirusa doprinijela je smrtnom ishodu, rekli su iz Stožera Varaždinske županije. Također, žena je bolovala od srčanih i plućnih bolesti. Zbog slučaja žene koja je preminula jer je stigla u bolnicu bez simptoma, 11 djelatnika Opće bolnice Varaždin je u samoizolaciji, ali su svi dobro, bez znakova infekcije. – Zasad su zdravstveni djelatnici na vrijeme detektirani i izolirani i ne može se govoriti o klasičnom prodoru virusa u zdravstveni sustav – rekao je Nenad Kudelić, ravnatelj OB

Varaždin. Prema podacima Stožera civilne zaštite Varaždinske županije od 17. kolovoza, u Varaždinskoj županiji bilo je 16 slučajeva koronavirusa, od kojih su dvije osobe smještene u Općoj bolnici Varaždin, a četrnaestero ih je kod kuće. Pod mjerom samoizolacije istog su se dana nalazile 63 osobe. Od

Zbog povećanja broja oboljelih rad kafića i klubova dozvoljen je samo do ponoći 11. do 17. kolovoza u Varaždinskoj županiji registrirano je 13 osoba. Od početka epidemije u Varaždinskoj županiji registrirane su 82 zaražene osobe, kojima se pripisuje 13 slučajeva zbog prijavljenog mjesta prebivališta.

Povratak virusa

Koronavirus se vratio i u Međimursku županiju, nakon što je ona jedno vrijeme bila bez ove bolesti. U četvrtak, 13. kolovoza, zabilježeno je pet novih slučajeva oboljelih od bolesti COVID-19. Od toga broja jedna oboljela osoba boravila je na ljetovanju u Vodicama, koje su prema izvješću nacionalnog Stožera civilne zaštite evidentirane kao novo

žarište, a tri osobe bliski su kontakti spomenute osobe. Peta pozitivna osoba nije bila u kontaktu s prethodno spomenutim slučajevima te nije povezana s Međimurskom županijom, već samo ima prebivalište u Međimurskoj županiji, a boravište u drugoj županiji. U ponedjeljak, 17. kolovoza, u Međimurju su potvrđena još četiri nova slučaja koronavirusa. Novooboljele osobe zaražene su na ljetovanju ili su strani državljani na privremenom radu u Republici Hrvatskoj. Od dviju testiranih osoba, državljana BiH, jedna ima privremeno boravište u drugoj županiji, a druga je u fazi rješavanja boravišnog statusa. Međimurje je i dalje županija bez lokalne transmisije novog virusa te s najmanjom incidencijom koronavirusa na 100.000 stanovnika u Republici Hrvatskoj. Prema podacima stranice koronavirus.hr, u Međimurju je ukupno 11 aktivnih slučajeva (kada se pribroje oboljeli koji u ovoj županiji imaju samo adresu). Krunoslav Capak proteklog je tjedna objavio da je 10 županija prema slovenskim kriterijima u zelenoj zoni, gdje je incidencija na 100.000 ljudi manja od 10 oboljelih, a među tim županijama su Međimurska i Varaždinska županija. Dvije županije su u crvenoj zoni, Vukovarsko-srijemska i Splitsko-dalmatinska, a sve ostale su u narančastoj zoni.

Aktualno

Regionalni tjednik || 19. kolovoza 2020., br. 207

TRADICIONALNO ROKOVO PROSLAVLJENO U DRAŠKOVCU I ČEHOVCU! procesija vjernika iz cijelog Međimurja s kipom svetog Roka, a središnje misno slavlje predvodio je monsinjor Bože Radoš, varaždinski biskup, uz blagoslov hodočasnika, pješaka i bolesnika, procesiju oko oltara te ljubljenje moći svetog Roka. Otkrivena je i bista prečasnom Stjepanu Slavičeku. U popodnevnim satima organiziran je „Draškovski sejem“, uz izložbu cvijeća i suvenira, a poziv trubom upućen je i na „Šaljivo shajanje pred cirkvom“. Misna slavlja završila je večernjom

misom. Duga je tradicija hodočašća svetom Roku. Sve su župe iz Međimurja hodočastile na Rokovo u Draškovec, no to je prestalo nakon Drugoga svjetskog rata. Jedina župa koja je ustrajala u obnavljanju zavjeta svetom Roku je Župa Goričan, koja neprekinuto dolazi na Rokovo u Draškovec svake godine. Rokovo je proslavljeno i u Čehovcu (na fotografiji), gdje je održano mjesno proštenje. Domaćin svećenicima i brojnim vjernicima bio je župnik Župe Sveti Juraj u Trnju Darko Kelemenić.

FOTO: STUDIO VIPRO

U Draškovcu se od 13. do 16. kolovoza održala vjerska manifestacija “Rokovo u Međimurju”. Navedenih se dana služila sveta misa uz molitvu krunice i litanije svetog Roka. Trodnevnicu uoči Rokova predvodio je vlč. Antun Štefan, ravnatelj Nacionalne uprave Papinskih misijskih djela u Republici Hrvatskoj. Na samo Rokovo, u nedjelju, 16. kolovoza, jutarnja misa održana je u 7.30, a sveta misa uz poseban blagoslov bolesnika služena je u 9 sati. U 10.40 krenula je svečana zavjetna

ČAK 242 PRIJAVE NA JAVNI POZIV ZA DODJELU BESPOVRATNIH SREDSTAVA PODUZETNICIMA

Međimurska županija sufinancira 129 projekata za razvoj gospodarstva S obzirom na činjenicu da strukturu međimurskog gospodarstva čini 98% mikro i malih poduzetnika kojima je ova kriza značajno ugrozila poslovanje, županijske mjere su najvećim djelom usmjerene upravo prema njima PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

S ciljem pomoći privatnom sektoru na području Međimurja, posebice obrtnicima, poljoprivrednicima, mikro i malim poduzetnicima, u Međimurskoj županiji još u ožujku pripremljen je niz mjera koje se kontinuirano provode, a među značajnijom pomoći su i bespovratne potpore koje su međimurski poduzetnici mogli ostvariti putem Programa potpora male vrijednosti za poticanje razvoja poduzetništva.

Potaknuti investicije!

S obzirom na činjenicu da strukturu međimurskog gospodarstva čini 98% mikro i malih

Aktualan je i otvoren javni poziv po Programu potpora male vrijednosti za financijske potpore i instrumente poduzetnika kojima je ova kriza značajno ugrozila poslovanje, županijske mjere su najvećim djelom usmjerene upravo prema njima. – U nastojanju da potaknemo investicije i unapređenje poslovanja mikro i malih poduzetnika i obrtnika, početkom lipnja smo objavili Javni poziv za Program potpora male vrijednosti za razvoj poduzetništva kojim želimo stimulirati

poduzetništvo i obrt, očuvanje radnih mjesta, povećanje broja zaposlenih te stvaranje povoljnog gospodarskog okruženja za mikro i male poduzetnike i obrtnike s područja Međimurske županije – istaknuo je pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam MŽ Darko Radanović tijekom predstavljanja rezultata provedenoga Javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava poduzetnicima. Program je razvojno usmjeren te se dodjeljuju potpore za ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu kao što su nabava strojeva, opreme, alata, softvera i hardvera za obavljanje osnovne djelatnosti te ulaganja u aktivnosti istraživanja i

razvoja. Prijaviti su se mogli mikro i mali poduzetnici sa sjedištem na području Međimurja s registriranom gospodarskom djelatnošću u sektorima u kojima su prihvatljiva ulaganja prilikom podnošenja prijave poput prerađivačke industrije, građevinarstva, informacija i komunikacija te stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti. Program je s obzirom na aktualnu situaciju izmijenjen u odnosu na prošlu godinu, odnosno proširen je broj prihvatljivih djelatnosti te je prijava potpuno digitalizirana, a najviši iznos bespovratnih sredstava koji se mogao dodijeliti pojedinom korisniku iznosi 15.000 kuna za projekte koji korisnici potpora moraju završiti u roku od če-

tiri mjeseca od dana sklapanja Ugovora. Sredstva za provedbu ovoga Programa osigurana su

Program je razvojno usmjeren te se dodjeljuju potpore za ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu u županijskom Proračunu te su dodatno povećana izmjenama i dopunama proračuna na sjednici Skupštine Međimurske županije u svibnju. Natječaj je

bio otvoren do 10. lipnja, a da i u ovo vrijeme smanjene likvidnosti postoji potreba za dodatnim ulaganjima govori činjenica da su pristigle ukupno 242 prijave, što potvrđuje važnost dodijeljenih potpora. Pred Povjerenstvom za ocjenjivanje prijava bilo je puno posla s obzirom na broj pristiglih prijava i kvalitetu projektnih prijedloga, a činili su ga predstavnici Međimurske županije, Tehnološko-informacijskog centra Međimurje i JU za razvoj Međimurske županije, REDEA-e.

Velik interes

Iako je prvotno, s obzirom na situaciju s COVID-om 19 i raspoloživa sredstva, bila pred-

viđena provedba natječaja u dva kruga, zbog velikog interesa u provedenom natječaju, Župan Međimurske županije, Matija Posavec, odlučio je povećati alokaciju sredstava te sklopiti ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava temeljem Javnog poziva za poticanje razvoja poduzetništva s ukupno 129 poduzetnika, kojima su dodijeljene bespovratne potpore u ukupnom iznosu od 1.837.552,69 kuna. – Naš cilj je da kao Međimurska županija vodimo računa o tri segmenta; prije svega smo podrška građanima, zatim našim gospodarstvenicima, poduzetnicima i poljoprivrednicima te u konačnici osiguravamo održivi i funkcionalni zdravstveni sustav. Svaka potpora i ulaganje u gospodarstvo su važni, a za usporedbu, prošle godine kada smo prvi put započeli s ovim programom dodijeljene su 52 potpore u ukupnom iznosu od 743.849,26 kuna. Rebalansom Proračuna sredstva su povećana na 1.837.552,69 kuna – rekao je župan Posavec. Osim ovoga Programa, aktualan je i otvoren javni poziv po Programu potpora male vrijednosti za financijske potpore i instrumente putem kojega se nastoji povećati dostupnost bespovratnih sredstava našim poduzetnicima. Uz poticanje ulaganja i unapređenja poslovanja, osigurane su i potpore za nezaposlene osobe namijenjene pokretanju vlastitog posla putem Programa potpora male vrijednosti za samozapošljavanje nezaposlenih osoba te su subvencionirane kamate na postojeće poduzetničke kredite za koje je uvedena i mogućnost moratorija i reprograma.

19. kolovoza 2020., br. 207 || Regionalni tjednik

Oglasi

Aktualno

Regionalni tjednik || 19. kolovoza 2020., br. 207

SPORTSKI PARK KRBULJA: NADSTREŠNICA I RASVJETA TENISKIH TERENA Radovi na Sportskom parku Krbulja u Donjoj Dubravi su u tijeku, a očekuje se izgradnja nadstrešnice i rasvjete teniskih terena. - Izbetonirani su temeljni stupovi na koje će se montirati stupovi za rasvjetu i reflektori. Očekuje se da će rasvjeta na teniskim terenima biti gotova tijekom desetak dana. Reflektori će omogućiti noćno korištenje sportskih terena, čime će se

osigurati veća iskorištenost i povećanje broja termina za igru tenisa – izvijestila je Monika Žinić, mag. oec., viši stručni suradnik za općinske projekte. U tijeku su i radovi na izgradnji nadstrešnice ispred Nogometnoga kluba. Iskopavaju se temelji za nadstrešnicu, nakon čega slijede njezino postavljanje i montiranje. Nova nadstrešnica bit će u funkciji unutar mjesec dana.

Postojeća neadekvatna terasa uz sportski dom Nogometnoga kluba pretvorit će se u prostor pogodan za razne rekreacijske i sportske aktivnosti, što će rezultirati većom uključenosti mještana u sport. Realizacijom projekta značajno će se povećati standardi i razina kvalitete sportskog parka, što će doprinijeti većem zadovoljstvu mještana, ističu iz Općine Donja Dubrava.

PRELOG: OPROŠTAJNI PRIJAM

Odlazi dosadašnji župni vikar Damiš

Gradonačelnik Ljubomir Kolarek sa svojim suradnicima - zamjenikom Zdravkom Kvakanom i predsjednikom Gradskog vijeća Đurom Ujlakijem - primio je u prostorima Grada Preloga dosadašnjega župnog vikara Župe sv. Jakoba u Prelogu Hrvoja Damiša. Odlukom varaždinskog biskupa on se razrješuje službe župnog vikara u Župi sv. Jakoba te se imenuje biskupijskim po-

vjerenikom za pastoral studenata i župnim upraviteljem u Župi Majke Božje Snježne u Trnovcu. – Puno ljudi na puno mjesta koji naprave puno malih koraka mogu promijeniti svijet. Hvala Vam što ste u našem Prelogu učinili puno tih malih koraka, promijenivši živote svakog čovjeka kojeg ste sreli na svom putu. Pamtit ćemo Vas i radovati se svakom Vašem povratku u Prelog – istaknuo je Kolarek.

NASTAVAK PROJEKTA “TWO RIVERS, ONE GOAL” KOJI SE PROVODIO OD 2017. DO 2019.

KOŠARKAŠKI KLUB KOTORIBA

Otkazan turnir!

Košarkaški klub Kotoriba trebao je organizirati dvadeset i četvrti po redu streetball turnir, koji je nažalost otkazan. Riječ je, podsjećamo, o jubilarnom desetom održavanju sportske manifestacije otkako ona nosi ime Memorijalnoga streetball turnira “Bojan Zvošec”, u spomen Kotoripčaninu koji je 2011. godine poginuo u

stravičnoj nesreći. Sportski događaj trebao se održati u kotoripskom sportskom parku u subotu, 22. kolovoza. Međutim, zbog pandemije koronavirusa, turnir kojeg karakteriziraju posebnosti poput natjecanja u pogađanju trica uz mogućnost sudjelovanja posjetitelja te bogata gastronomska ponuda, do daljneg se neće održati.

PODBREST I VULARIJA

Postavljeni klima uređaji Općina Orehovica pristupila je ugradnji sustava za hlađenje, ventilaciju i rekuperaciju prostora. Proveden je postupak jednostavne nabave za ugradnju klima uređaja u Domu kulture u Podbrestu te u Društvenom domu u Vulariji. Nakon provođenja postupka sklopljen je Ugovor s najpovoljnijim ponuđačima: tvrtkom Đurkin d.o.o. iz Čakovca (Podbrest) i tvrtkom Kos d.o.o. iz Kotoribe (Vularija). Radovi su završeni te je ukupna vrijednost radova s nadzorom za prvi slučaj iznosila 192.798,50 kuna, a za drugi 111.097,50 kuna,

dok ugovorena usluga stručnog nadzora stoji 4375 kuna. Radovi su završeni u ugovorenom roku.

Održivi vodni turizam uz rijeke Muru i Dravu Vodeći partner projekta je Općina Goričan, dok su ostali partneri Općina Donji Vidovec, Općina Legrad, Općina Tótszerdahely i Europska grupacija za teritorijalnu suradnju MURA RÉGIÓ ETT PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Uskoro počinje provedba projekta “Sustainable water tourism along Mura and Drava River II” (“Održivi vodni turizam uz rijeke Muru i Dravu II”), akronima “Two rivers, one goal II”, ukupne vrijedno-

Ovim projektom planira se proširiti i turistička ponuda Općine Goričan uspostavom i uređenjem posjetiteljskog centra/info točke na ribnjaku Šuderica sti od gotovo 900.000 eura u kojem se Općina Donji Vidovec nalazi u ulozi projektnog partnera. Projekt “Two rivers, one goal II” nastavak je projekta “Two rivers, one goal” koji se provodio od 2017. do 2019. godine, a sufinanciran je sredstvima Europske unije putem prekograničnoga programa INTERREG Mađarska – Hrvatska 2014.-2020. Uku-

pna vrijednost projekta iznosi 888.876,76 eura uz stopu sufinanciranja Europske unije od 85%. Iznos dodijeljenih bespovratnih sredstava na razini cijelog projekta iznosi 755.545,23 eura. Vodeći partner projekta je Općina Goričan, dok su ostali partneri Općina Donji Vidovec, Općina Legrad, Općina Tótszerdahely i Europska grupacija za teritorijalnu suradnju MURA RÉGIÓ ETT. Pridruženi partner projekta je Turistička zajednica Međimurske županije.

Konkurentno i održivo

Ovim projektom želi se osigurati razvoj konkurentnih i održivih turističkih atrakcija na postojećim prirodnim i kulturnim resursima hrvatsko-mađarskog prekograničnog područja uz rijeke Muru i Dravu, a fokusiran je na razvoj i nadogradnju zajedničkih vodenih turističkih atrakcija na umjetnim jezerima te spomenutim rijekama. Projektnim aktivnostima želi se poboljšati slika čitavog područja i samim time privući više turista u regiju. Kreirat će se turistički proizvodi koji će osigurati stvaranje cjelogodišnje, raznolike, autentične i održive destinacije na području Međimurske

i Koprivničko-križevačke su četiri demonstracije ispižupanije u Hrvatskoj te Zala ranja zlata koje će se održati regije u Mađarskoj. Ukupan u organizaciji Općine Donji iznos koji je namijenjen za Vidovec. provedbu aktivnosti Općine Donji Vidovec iznoProširenje ponuda si 94.866,25 eura, Ovim projektom od kojega 85%, planira se prošiodnosno riti i turistič8 0 . 63 6 , 31 ka p onud a Ukupna vrijednost eu ro, doOpćine Goričan djeljuje projekta iznosi u s p o s t aEurop888.876,76 eura uz ska u n ivom i ureja. Iznos đenjem stopu sufinanciranja vlastitoga posjetiEuropske unije sufinanciteljskog centra/info r a nja O p od 85% točke na ribćine Donji Vidovec iznosi njaku Šude14.299,94 eura. rica, koji će služiti Najvažnija aktivnost kao izložbeni i interpreOpćine Donji Vidovec koja će tacijski prostor. Proširit će se provesti u sklopu ovog pro- se turistička ponuda Općine jekta je izgradnja i uređenje Legrad nabavom dva ekotradicionalnog etno-parka u loški prihvatljiva broda na svrhu promocije i prezenta- električni pogon kojima će cije tradicijskih obrta, s na- se omogućiti organizaciglaskom na tradiciji ispiranja ja vodenih turističkih tura zlata. Etno-park će se sasto- na rijeci Dravi, dok će se jati od pet drvenih kućica u u Mađarskom mjestu Totkojima će se izložiti tradici- szerdahely urediti postojeće onalni alati, a u njima će se umjetno jezero. Novorazvimoći pronaći sve informacije jena turistička ponuda će se o tradicionalnim obrtima, promovirati putem raznih osobito o ispiranju zlata. Kao događanja, poput demonstrai su sklopu prethodnoga pro- cija ispiranja zlata, izložbi, jekta prekogranične suradnje tura brodom i sl. Projekt će Mađarska – Hrvatska “Two krenuti s provedbom aktivRivers, one Goal”, i u sklopu nosti u rujnu 2020. godine, a ovoga projekta predviđene trajat će ukupno dvije godine.

Aktualno

19. kolovoza 2020., br. 207 || Regionalni tjednik

UGOVOR ZA NABAVU DVAJU NOVIH VOZILA U travnju ove godine Gradsko komunalno poduzeće Murs-ekom je prijavilo projekt nabave dvaju komunalnih vozila za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada. Projekt je pozitivno valoriziran pa je između Murs-ekoma, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredsta-

va za tu svrhu. Kompletna vrijednost projekta iznosi 2.115.766,67 kuna, od čega je 1.480.000 kuna bespovratno. Modernizacijom voznog parka povećat će se efikasnost poslovanja, podići razina komunalne usluge za građane Murskoga Središća, općina Sveti Martin na Muri, Selnica i Vratišinec te će djelatnicima biti olakšano obavljanje svakodnevnih radnih zadaća.

KRIPTIRAO PODATKE U ponedjeljak, 10. kolovoza, oko 12 sati nepoznati je počinitelj na štetu trgovačkog društva iz Nedelišća počinio kazneno djelo neovlaštenog pristupa. Počinitelj je na zasad neutvrđeni način neovlašteno pristupio računalnom sustavu oštećenoga trgovačkog društva te pomoću malicioznog računalnog programa kriptirao dio podataka. Time je pohranjene podatke i programe na računalu učinio neupotrebljivima. Materijalna šteta, koja se odnosi na vrijednost kriptiranih programa i podataka, procjenjuje se na više desetaka tisuća kuna. Kriminalistička istraživanja se nastavljaju, dok će se protiv počinitelja podnijeti kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

ZADNJA DVA VIKENDA U KOLOVOZU POSJETITE MURSKO SREDIŠĆE

Organizirat će se dio “Ljeta uz Muru” Održat će se Sajam domaćih proizvoda, Kulinarsko natjecanje mjesnih odbora „Što smo, kaj smo i kak kuhamo“, Gradski kotlići te disco „Šmrk“!

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

– Kako bismo našim građanima omogućili barem malo zabavnog sadržaja, krajem mjeseca, točnije od 21. do 23. kolovoza, na šetnici uz rijeku Muru i Športsko-rekreacijskom centru „Zalešće“ ipak će se održati neki tradicionalni događaji manifestacije „Ljeto uz Muru“ – javljaju iz Grada Murskoga Središća. Budući da se događaji ili manifestacije odvijaju na području Međimurske županije u znatno manjem obujmu, u razgovorima s Epidemiološkom službom Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije i Stožerom civilne zaštite odlučeno je da se održe Sajam domaćih proizvoda, Kulinarsko natjecanje mjesnih odbora „Što smo, kaj smo i kak kuhamo“, Gradski kotlići te disco „Šmrk“.

Sajam i Kotlići

Disco „Šmrk“ u organizaciji Rudarskog zbora Mursko Središće održat će se u petak, 21. kolovoza, s početkom u

street food. Craft beer fest na šetnici uz Muru počinje u petak i traje do nedjelje. Festival će se odvijati od 19 do 1 (petak i subota), a u nedjelju od 18

Od 21. do 23. kolovoza na šetnici će biti postavljen manji besplatni zabavni park

21 sat. Sajam domaćih proizvoda na šetnici uz Muru organizira se u subotu, 22. kolovoza, od 9 sati. Vrijeme Sajma domaćih proizvoda nije strogo određeno jer će se na parkiralištu uz šetnicu od 19 sati odvijati Craft beer fest. Kulinarsko natjecanje Mjesnih odbora „Što smo, kaj

smo i kak kuhamo“ održava se na parkiralištu uz šetnicu s početkom u 11 sati. U nedjelju, 23. kolovoza, od 11.30 na ŠRC-u „Zalešće“ održat će se Gradski kotlići. Novost ovogodišnje manifestacije bit će Craft beer fest u organizaciji tvrtke Promo expo koja je dosad organizira-

la Craft beer fest u Koprivnici i Varaždinu. Osnovni koncept Craft beer festa je, po uzoru na craft festivale diljem svijeta, osmišljen kao glazbeno-zabavni festival. Ponudu piva čine isključivo craft piva domaćih proizvođača s više od 40 vrsta piva, dok ponudu hrane čini prigodan fast food/

do 23 sata. Zadnjeg vikenda u kolovozu, 28. i 29. kolovoza, od 18 do 23 sata na šetnici uz Muru održat će se Murski wine fest, na kojem ćete moći kušati vina najboljih međimurskih vinara. Ljubitelji vinske kapljice na ulazu moći će kupiti čaše za kušanje vina, kao i bonove za vina. Cijena čaša za kušanje vina je 20 kuna, dok će cijene za kušanje vina biti istaknute na ulazu. Pri izlasku možete vratiti čašu za kušanje ako je ne želite zadržati za sebe. U tom slučaju vratit će vam se 20 kuna koje ste platili

kada ste uzimali čašu.

Beer & Wine

– Želja nam je da Craft beer fest i Murski wine fest, počevši od ove godine, postanu tradicionalni događaji koji će upotpuniti ljetne mjesece uz Dane Grada i “Ljeto uz Muru”. Craft beer fest i Murski wine fest održavali bi se krajem mjeseca kolovoza ili početkom rujna – kažu organizatori. Svi navedeni događaji odvijat će se sukladno uputama i preporukama za okupljanja Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo i mjerama nacionalnoga Stožera. Štandovi i stolovi postavit će se na razmaku od 2 metra, dezinfekcijska sredstva bit će postavljena na nekoliko punktova na šetnici, a sudionici će hranu pripremati i dijeliti prema uputama (zaštitne maske, rukavice). – Budući da će se svi događaji održati na otvorenom, nadamo se da će nas lijepo vrijeme poslužiti. Od 21. do 23. kolovoza na šetnici će biti postavljen manji besplatni zabavni park – dodaju iz Grada.

DRUGI TJEDAN RADIONICA U SKLOPU PROJEKTA „KAJ BUŠ STEM?“

Učenici programirali te se upoznali s 3-D modeliranjem U sklopu projekta „Kaj buš STEM?“ financiranog putem projekta „Grad Čakovec - Prijatelj djece“, udruga Međimurski informatički klub Čakovec (MIK) u partnerstvu s Mladim informatičarima Strahoninca (MIS) održala je radionice u prostorijama Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje. Projekt objedinjuje pet radionica, a od 27. do 30. srpnja održane su dvije: „Moje prvo programiranje“ i „3-D modeliranje i ispis“.

Prva radionica

Učenici od drugog do če-

tvrtog razreda susreli su se sa svojim prvim programiranjem u sklopu radionice „Moje prvo programiranje“, čija je voditeljica bila Dunja Škvorc. Radionicu je s radošću pohađalo 15-ero učenika koji su spretno rješavali sve zadatke koji su im stajali na putu. U 12 školskih sati upoznali su se s osnovama rada u grafičkom programskom jeziku Scratch. Već prvoga dana naučili su pokretati likove, a drugog dana uz pomoć voditeljice izradili su kratku priču. Svakog dana nadograđivali su svoje znanje, a kao završ-

nu aktivnost samostalno su napravili svoju prvu priču u Scratchu. Zbog velikog interesa za radionicu „Moje prvo programiranje“, organizatori su odlučili organizirati još radionica, koje će biti održane od 24. do 26. kolovoza. Prijave su u tijeku.

3-D svijet

U drugoj radionici učenici su se upoznavali s 3-D modeliranjem i ispisom, a namijenjena je bila polaznicima sedmih razreda osnovne škole do četvrtog razreda srednje škole, pod vodstvom

Denisa Vidovića. U 12 školskih sati upoznali su se s osnovama 3-D modeliranja te pripreme izrađenog modela za 3-D ispis te samog funkcioniranja 3-D pisača. Prva dva dana uz pomoć voditelja polaznici su izradili i isprintali model vodenog kola, dok su druga dva dana samostalno izradili modele po želji koje su zatim i isprintali na pisačima. Neki od zanimljivijih isprintanih modela bili su logo poznate računalne igre „Fortnite“ te model robota R2D2 iz „Star Wars“ serijala.

Život

Regionalni tjednik || 19. kolovoza 2020., br. 207

KRISTIJAN PETROVIĆ ODRŽAO ZANIMLJIVO PREDAVANJE

U suludoj povijesti histerije sjever Hrvatske itekak

Vještice, kao i rituali, simbolika, obredi i ostale pojavnosti, prate čovječanstvo gotovo od samih početaka i u različitim oblicima, a najzapaže epizoda. O svemu tome mogli su slušati mnogobroj PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Priča o vještici formirala se puno prije pojave kršćanstva, još u velikim politeističkim društvima, i to kao o ženi koja posjeduje vrlo mnogo znanja vezanog uz bilje i travarstvo

Varaždinskoga televizijskog novinara i voditelja Kristijana Petrovića uža javnost pamti i kao poznavatelja folklora istočne i srednje Europe te povijesti koju, kaže, voli zvati okultna povijest. Knjige iz raznih državnih arhiva diljem Hrvatske, Austrije i Mađarske o bićima iz „mraka“, folklora i povijesti uglavnom završe u njegovoj biblioteci. – Unazad već 20 godina proučavam, između ostaloga, demonologiju i vampire, na kojima sam, kolokvijalno govoreći, „doktorirao“, a i vještice, koje su također jedna od prominentnijih bića u povijesti istočne i srednje Europe – rekao je Kristijan Petrović, koji je u srijedu, 12. kolovoza, u atriju Staroga grada u Varaždinu održao predavanje o vješticama pod nazivom „Nečastive: Povijest vještica od antike do danas“. Iako se općenito o vješticama u Hrvatskoj vrlo malo govori, interesa svakako ima, što dokazuje i iznimno velik broj posjetitelja koji su došli u atrij slušati priču o „nečastivima“. Ima za to i razloga, s obzirom na to da u suludoj povijesti histerije i panike koje su vladale Varaždin itekako ima svoju epizodu, govori varaždinski novinar. Vještice, kao i rituali, simbolika, obredi i ostale pojavnosti, prate čovječanstvo gotovo od samih početaka i u različitim oblicima, a najzapaženije razdoblje u kojem se naveliko spominju vještice je bilo razdoblje inkvizicije, odnosno crkvenih progona, jedna od najmračnijih povijesnih epizoda.

– Mi smo zapravo jedna od pojavljivala se žena koja pozadnjih zemalja u kojima je sjeduje vrlo mnogo znanja završila ta kompletna priča vezanog uz bilje i travarstvo. koja je počela još negdje 1100– Primjer je Grčka, gdje su tih godina. Iako je inkvizicija se muškarci i žene podjednaosnovana 1231. godine, žene ko bavili travarenjem, a zvali su se već dotad u, naravno, su ih pharmakios ili pharmarazmišljanjima crkvenih mi- kia. Ključna je ta pharmakia slilaca i teologa, formirale kao jer je ona posjedovala praške, bića koja itekako mogu, na čajeve i masti koji mogu liječiprimjer, kontrolirati vrijeme, ti, učiniti da se netko zaljubi, a izazvati bolest, ubiti nečije gdje se liječi, može se i trovati. dijete, ubiti stoku te učiniti Tu se spominju nekakvi da usjevi i kompletprvi sudski spisi oko proganjana poljoprivreda propadnu. nja i kažnjaPrvo spaljivanje u Dakle, žena v a nja t i h je definipharmaVaraždinu veže se uz tivno već kia, koje 1692. godinu, kada imala ranije bilo toliko z v i j e nu je kod današnjega b r u tu negaautobusnoga tivnu kotalno; najčenotaciju kolodvora spaljena do pojave šće su ih Margareta Mužinić inkvizicije. proganjali Inkvizicija u iz gradova. principu nije Pharmakie su osnovana radi u svakom slučaju toga da bi se proganjala imale velik utjecaj na žena, nego da bi se proganjali stvaranje prvih fiktivnih mineistomišljenici Katoličke toloških vještica kod Hezioda Crkve, odnosno kršćanstva, i Homera, kao što su Kirka, razne sekte koje su bujale već Medeja i velika Hekata – ističe i 1100-tih, ali poglavito 1300- Kristijan Petrović. tih, kao što su katari, valdenzi i albigenzi, koji su tumačili Varaždin kršćanstvo na sasvim drugaOslanjajući se na povijesni čiji način, što se nije sviđalo aspekt, u Varaždinu je bilo Crkvi, koja ih je oformljenjem spaljeno 10-ak žena koje su papinske, odnosno rimske bile optužene kao vještice, inkvizicije počela proganjati no točna brojka među povjei uspješno ih se riješila, uk- sničarima još nije poznata jer ljučujući vitezove templare državni arhivi, kao ni onaj u Varaždinu, nisu do kraja – objašnjava Petrović. istraženi, objašnjava ovaj varaždinski novinar. Od antike do danas – Prvo spaljivanje u VaražPriča o vještici formirala se puno prije pojave kršćanstva, dinu veže se uz 1692. godinu, još u velikim kulturama u kada je spaljena Margareta Egiptu, Mezopotamiji, Babilo- Mužinić, vjerojatno kod danu, Asiriji, grčkoj helenističkoj našnjega autobusnoga kolodkulturi i Rimskom Carstvu. vora. Postojala su dva stratišta U politeističkim društvima gdje se palilo i vješalo, drugo

je, pretpostavlja se, bilo u Brezju. Osim toga, žene koje su bile optužene da se bave čarobnjaštvom i nanošenjem nekomu štete putem čarobnjaštva, ali i ostali osuđenici, često su bili i proganjani iz grada, i to na zanimljiv način. Primjerice, jedan je gradski krvnik, konačni provoditelj pravde, iz sudnice na mjestu današnje Gradske vijećnice batinanjem po glavi protjerao osuđenika izvan granica grada – opisuje te dodaje da je u mislima teologa i crkvenih mislilaca svašta bilo povezano s demonskim utjecajem. Često su se tražili dokazi, pa su nerijetke bile i racije; ulazilo se ljudima u kuće, tražile se neobične stvari, a masti i prašci su bili svojevrsni krunski dokazi da se osoba bavi nečime čudnim što je protiv crkvenog razmišljanja i propovijedanja. Najviše spaljivanja bilo je u Zagrebu, Varaždinu, Varaždinskim Toplicama i Križevcima, a poznat je i privatni linč u Križevcima 1698. godine, nevezan uz Crkvu ili gradske vlasti, kada su ljudi sami uhvatili pet žena i istovremeno ih spalili. Česte su bile i optužbe susjeda. – Dokaz u kojoj mjeri optužba može biti glupa je optužba posljednje hrvatske vještice, Križevčanke Magdalene Logomer-Herucine, koju je susjeda optužila da je kao muha u noći opsjeda i čini joj zlo. Ta je žena došla pred Mariju Tereziju, koja je već u ono vrijeme odlučila stati na kraj tim luđačkim spaljivanjima. Njezin osobni liječnik Gerard van Swieten je pregledavao optužene i ona je izdala edikt u kojem se navodi da sve optužene žene moraju biti dovedene k njoj u Beč na dvor na pregled, o trošku onoga

Život

19. kolovoza 2020., br. 207 || Regionalni tjednik

E “NEČASTIVE: POVIJEST VJEŠTICA OD ANTIKE DO DANAS”

e i panike oko vještičarenja ako ima svoju epizodu

enije razdoblje u kojem se naveliko spominju vještice je bilo razdoblje inkvizicije, odnosno crkvenih progona, jedna od najmračnijih povijesnih jni posjetitelji u atriju varaždinskoga Staroga grada. oko 500.000 pripadnika, a najviše ih ima na Britanskom otočju, u SAD-u i Njemačkoj, dok ih je u Zagrebu stotinjaak. – Oni za sebe tvrde da su vještice i to vikanstvo je priznato kao vjeroispovijest na Britanskom otočju. Većini vikanskih sljedbi je zajedničko štovanje ženskoga božanskog načela te poštivanje prirode i prirodnih ciklusa – rekao je Petrović i dodao da danas ima i onih koji rade samostalno, okrenuti k bilju, travarenju i prizivanju višebožja, ali i onih koji se bave isključivo zlim silama, tvrdeći da nekomu mogu učiniti zlo, što dobro i naplaćuju.

Serija predavanja

koji tuži. U nekom trenutku 1758. godine staju spaljivanja. Optužbi je u takozvanom postinkvizicijskom razdoblju još bilo, ali su se kazne više odnosile na progone i novčane kazne, odnosno otimanje imovine – ispričao je. Što se tiče Međimurja, zanimljivo je, govori Petrović, da su ondje zabilježena samo dva slučaja spaljivanja iz 1600tih, iako je Međimurje bilo pod Mađarskom, koja je bila protestantska zemlja, pa su se katolici i protestanti nadmetali tko će biti efikasniji u eradikaciji zla do te mjere da

su se međusobno optuživali da su zapravo agenti Sotone. Imena spaljenih žena nisu poznata.

Demonizacija žena

Sve u svemu, vjerovanje u natprirodno i demonsko te predznak žene koja je jedina bila u stanju biti sluga demonu uzeli su puno maha. – Bilo je i muškaraca, ali su bili manje podložni takvim optužbama. Njima je čak i kao nepisano pravilo udijeljena milost prije egzekucije: odrubili bi im glavu prije spaljivanja. Jednoj ženi u Zagrebu su

također udijelili milost, pa su joj prije spaljivanja, dok je već gorjela, zavezali vrećicu baruta oko vrata. Muškarcima se u dokazivanju bavljenja čarob-

Neopoganska religija wicca u svijetu danas broji oko 500.000 pripadnika njaštvom ili funkcioniranja putem demona gledalo kroz prste jer ako muškarac prizove demona, on vlada nad njim

i demon radi što muškarac želi, a kod žene je suprotno. Kod žena vlada demon i ona radi što on želi, mislilo se tada. Štov i še, ča k je i Toma Akvinski, saznajemo, rekao: da nema Božje volje, rođenje žene bi se poistovjećivalo s čudom rođenja dvoglavog psa ili petonogog teleta, dok je biskup Antun Firentinski smatrao da je riječ feminus sastavljena od riječi „fe“, što znači vjera, i „minus“, što znači manjak iste. – Čak se u Knjizi Otkrivenja Antikrist pojavljuje u obliku grimizne bludnice, a tu su i

Izabela, Herodijada, Saloma, vještica iz Endora, pa i Eva, dakle žene podložne zlu ili zle žene. No, bilo je i ponekih crkvenih mislilaca koji su tvrdili da to nije u redu, pa je tako papa Siksto IV. 1408-tih stao u obranu optuženih, rekavši da to treba malo bolje ispitati – otkriva Petrović.

Neopogansko društvo

Zanimanje za vještice ne prestaje ni danas, što, između ostaloga, dokazuje neopoganska religija wicca, s rastućim brojem sljedbenika u cijelom svijetu. Wiccani danas broje

Intrigantno predavanje održano u srijedu jedno je u nizu predavanja koje Kristijan Petrović provodi samostalno ili u suradnji s profesorima, književnicima i poznavateljima sličnih, „mračnih“ tema. – Radio sam već prije s docentom kulturne antropologije na FFZG-u prof. Tomislavom Pletencom i s varaždinskim novinarom i književnikom Borisom Perićem. Na predavanjima se okupi 50-ak, 60-ak ljudi i govorimo o nemrtvima, folkloru vampira, nečastivima, povijesti horor književnosti, Halloweena, Samhaina i demona, opsjednutim kućama, osobama i predmetima, o čemu također ima zanimljivih priča s ovih područja… Možda jednog dana dođe na red i predavanje o vilama, koje se ovdje često spominju, pa da dokažemo da su to entiteti s kojima se nije nimalo za zezati, a povezivati vilu uz nešto što ima predznak dobrog, nije ni u kojem slučaju točno – najavio je za kraj varaždinski novinar.

10 Zdravlje

Regionalni tjednik || 19. kolovoza 2020., br. 207

OSLIKAVALI I PUNILI VREĆICE OSUŠENOM LAVANDOM Da mirisne sitnice čine život ljepšim osjetili su članovi Udruge slijepih Međimurske županije na radionici s lavandom održanoj temeljem trogodišnjeg programa „Osjetimo život“, koji financira Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (do 24. srpnja Ministarstvo za demo-

ZDRAVLJE

grafiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku). Članovi Udruge slijepih Međimurske županije ručno su oslikali vrećice te ih punili osušenom lavandom iz vlastitog ekološkog uzgoja. Paketiće je moguće dobiti u zamjenu za novčanu donaciju, na adresi sjedišta Udruge.

Radionica je održana u sklopu programa „Osjetimo život“

GDCK ČAKOVEC

Darivanje krvi tijekom kolovoza Gradsko društvo Crvenoga križa Čakovec organizira akcije dobrovoljnoga darivanja krvi tijekom kolovoza. Tako će se u ponedjeljak, 24. kolovoza, akcija darivanja krvi održati u Murskom Središću u prostorijama Pansiona Ilonka od 12 do 16 sati. U utorak i srijedu, 25. i 26. kolovoza, krv će se darivati

u Čakovcu u prostorijama Međimurske hiže u vremenu od 10 do 17.30 (oba dana). U četvrtak, 27. kolovoza, akcija se organizira u Prelogu u prostorijama Gradske kavane Lovac od 10 do 17.30, dok će se u petak, 28. kolovoza, krv darivati u Donjem Vidovcu u prostorijama Gostionice Mlin, također od 10 do 17.30.

KAKAV JE TO BOG? Često ljudi optužuju Boga za zlo koje ih zadesi. Stravična eksplozija u Bejrutu uništila je velik dio grada i odnijela stotine nevinih života. Gotovo smo svaki vikend svjedoci teških prometnih nesreća gdje pogibaju mladi ljudi. Zgražamo se kad čujemo da je netko u obitelji zlostavljao dijete te mu stvorio doživotne teške traume. Kakav je to Bog koji nije zaštitio nevinu ljude ili barem dječicu? No, je li Bog kriv da odgovorni nisu pravilno uskladištiti eksplozivni materijal? Je li Bog kriv za neodgovornu vožnju? Je li Bog kriv za pomračene umove? Ipak u Bibliji čitamo da je Bog u Noino vrijeme potopom uništio čitav stari svijet. “Vidje Jahve kako je čovjekova pokvarenost na zemlji velika i kako je svaka pomisao u njegovoj pameti uvijek samo zloća. Jahve se pokaja i u svom srcu ražalosti što je načinio čovjeka na zemlji. Reče Jahve: »Ljude koje sam stvorio izbrisat ću s lica zemlje – od čovjeka do zvijeri, gmizavce i ptice u zraku – jer sam se pokajao što sam ih napravio.« “Ali je Noa našao milost u očima Jahvinim. Noa je bio čovjek pravedan i neporočan u svom vremenu. S Bogom je Noa hodio.” Post 6, 5-10 Ne temelju ovog zapisa mnogi opet zaključuju da je Bog odgovoran za potop. No, vidimo da je uzrok potopa čovjekova zloća i pokvarenost, čovjekova neodgovornost. A Noa je bio pravedan i neporočan — s Bogom je hodio. I zbog toga je našao milost u Božjim očima te je Bog i njega i

STARENJE KOŽE NE MOŽEMO ZAUSTAVITI, ALI MOŽEMO USPORITI

Grožđe, limun, đumbir i druge namirnice za zdravu kožu

Osim namirnica koje imaju pozitivan učinak na kožu, važno je dovoljno spavati, piti puno vode, biti fizički aktivan i koristiti odgovarajuće kozmetičke proizvode. I, nemojte pušiti!

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Mladen Dominić Kristova Crkva njegovu obitelj poštedio. Dakle, da je svijet u Noino doba bio pravedan — potopa ne bi bilo. Zloća bezbožnika imala je za posljedicu da su i nevina djeca otišla u propast a pravednost Božjih prijatelja ima za posljedicu zaštitu nad obitelji i nad djecom. Gdje ste vi u svemu tome? Hodate li i vi s Bogom kao što je to činio Noa? prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Naručite BESPLATAN primjerak BIBLIJE i naučite kako hoditi s Bogom. Nazovite nas na 042 311 202. Posjetite nas sljedeće nedjelje u 10 sati na našem redovitom bogoslužju. Kristova Crkva Varaždin Vilka Novaka 48f

U održavanju lijepog i zdravog izgleda kože vrlo su važne navike u prehrani, njezi i spavanju, no usprkos tome, ljetni mjeseci zbog češćeg izlaganja suncu mogu ubrzati proces starenja kože. Stoga je važno koži posvetiti dodatnu pažnju i pronaći što joj najbolje odgovara kako bi ostala lijepa i zdrava. Iako su danas proizvodi za anti-age njegu vrlo dostupni, raznovrsni i jednostavni za korištenje, prije nego što se odlučite za kozmetičke proizvode pomoć pokušajte potražiti u kuhinji.

Namirnice

Studije pokazuju da ekstrakt sjemenki grožđa može povisiti razinu antioksidanata u tijelu, piše portal Ordinacija. hr. Dokazano je također da održava kolagen i elastičnost kože. Na dan bi trebalo pojesti oko 450 grama grožđa kako bi on povoljno djelovao na vaš izgled, a možete i raspoloviti bobice grožđa i utrljati ga u bore. Ostavite kojih 20-ak minuta, isperite mladom vodom i osušite na zraku, bez brisanja ručnikom. Limun je bogat izvor vitamina C, a često se koristi za

posvjetljivanje pjega te za izjednačavanje tona kože. Limun će stegnuti pore te posvijetliti vaš ten. Šećer je prirodni piling zbog granulastog oblika zrnaca, a osim toga, izvor je glikolne kiseline koja ujednačuje ton kože, čisti pore te odstranjuje mrtve stanice kože. Rajčica može djelovati lijepo na kožu zatvarajući pore, a pritom i hladi lice. Sadrži velike količine vitaminima A i C te je poznato da može čistiti akne i posvijetliti tamne mrlje na koži. Antioksidanti se u rajčici nalaze Đumbir je prirodni u velik im ja i upala, što količinapak sprječaantioksidans i pomaže ma, a pova i gubitak u borbi protiv svih kolagena. goduju Šipak masnoj bakterija i upala, ima učinak k o ž i , što pak sprečava i usporavasm a njujući pronja starenja gubitak kolagena i može poizvodnju i lučenje mamladiti kožu iznutra, a li sti, zatvaraju jednako tako i izvapore i bore se protiv bora. na. Šipkovo ulje učvršćuje Kožu će ljepšom i zdravijom epidermu (vanjski sloj kože koji učiniti i tuna te ostale namir- je na glavnom udaru faktora nice bogate Omega3 masnim iz okoliša, poput sunca, vjekiselinama poput lososa i tra, hladnoće ili onečišćenog sardina, te će vas zaštititi od zraka), što zauzvrat smanjuje nastanka raka kože. Đumbir je vidljivost bora, ali i sprječava prirodni antioksidant i poma- stvaranje onih novih. Ako že u borbi protiv svih bakteri- želite imati sjajnu i čistu put,

svakoga dana popijte čašu soka od šipka. „Obojena“ voća i povrća poput mrkve pigment dobivaju od beta-karotena, jakog antioksidansa koji se u organizmu pretvara u vitamin A. Beta-karoten također

Rajčica može čistiti akne i posvijetliti tamne mrlje na koži uravnotežuje pH vrijednost kože, pomaže u borbi protiv suhoće te potiče regeneraciju stanica. Rezultat je nježna i glatka koža.

Ostali savjeti

Prije svega, nemojte zaboraviti na fizičku aktivnost koja utječe na kožu povećavajući protok krvi, donoseći kisik i hranjive tvari. Spavajte kvalitetno i dovoljno, pijte puno vode, koristite blage, odnosno odgovarajuće kozmetičke proizvode te nastojte što više pješačiti, a manje koristiti automobil ili javni prijevoz. Osim toga, ako želite imati savršenu kožu, nemojte pušiti – pušenje mijenja strukturu kolagena i ubrzava nastanak karakterističnih „pušačkih bora“.

Zdravlje

19. kolovoza 2020., br. 207 || Regionalni tjednik

PRIMJER USPJEŠNA ŽIVOTNA PUTA SLIJEPE OSOBE Krajem srpnja su održane posljednje dvije radionice Društva osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije u sklopu projekta „Radi – sebe izgradi“. Radionice su dio ciklusa radionica za osnaživanje nezaposlenih osoba s invaliditetom te za razvoj mekih i transverzalnih vještina pod nazivom „Kako do posla?“ Prvu radionicu pod nazivom „Predavanje zaposlenih i uspješnih osoba s invaliditetom“ održala je socijalna radnica Ivana Sinković s

gošćom Otilijom Sobočan, vlasnicom tvrtke Tiflo Globus. Cilj ove radionice bio je predstaviti korisnicima zaposlenu i uspješnu osobu s invaliditetom u svrhu završnog poticaja i primjera da nemoguće doista ne postoji. Otilija Sobočan ispričala je vlastita iskustva i životni put od vrtićke dobi do konačnog osamostaljenja i uspjeha kao slijepa osoba, što je pružilo dodatnu motivaciju korisnicima. Drugu radionicu pod nazivom „Evaluacija plana

karijere i usvojenih znanja“ održala je socijalna radnica Lea Jurković. Na završnoj radionici napravljena je evaluacija obrađenih tema i izrađenih materijala s naglaskom na izrađeni plan karijere za svakog pojedinca. Socijalna radnica će i dalje nastaviti pratiti primjenu plana karijere polaznika kao stručna i osobna podrška u procesu koji se nastavlja sve do ispunjenja željenog cilja, odnosno zapošljavanja na željenom radnom mjestu.

Ljeto je vrijeme kada se redovito nameće pitanje koje su dosad najviše izmjerene temperature zraka. Apsolutno najviša temperatura zraka u Hrvatskoj, izmjerena prema standardima Svjetske meteorološke organizacije u hladu meteorološke kućice, zabilježena je 4. kolovoza 1981. godine u Pločama i iznosila je 42,8 °C. Temperaturom višom od 42 °C mogu se pohvaliti i Starigrad Paklenica, Karlovac, Knin i Split (Kaštela). Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda ističe da je je najviša temperatura ikad u Čakovcu izmjerena 20. srpnja 2007. godine, a iznosila je 39 °C!

SIRUTKA – PRAVA BLAGODAT ZA LJUDSKI ORGANIZAM

Potiče izgradnju mišića, poboljšava imunitet, snižava tlak i kolesterol…

Napitak je vrlo hranjiv, pomaže u reguliranju probave, a zbog kvalitetnih vitamina, aminokiselina, enzima i slično, izvanredan je izbor za zdravlje i razvoj jer pomaže u obnovi stanica, potiče rad bubrega, jetre i žuči te ubrzava čišćenje organizma i odbacivanje nakupljenih otrova PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Odličan izbor kod pripreme jela Sirutku možete uspješno koristiti i u kuhinji. Sirutka može zamijeniti mlijeko u pripremi mliječnih napitaka (milkshake) ili primjerice muffina. Kod izrade peciva, pokušajte mlijeko zamijeniti sirutkom – dobit ćete malo drukčiji, ali ukusan i zdraviji proizvod. Kod pripreme variva od mahunarki namočite ih u vodi kojoj ste dodali nekoliko žlica sirutke. Pripremate li pak rižoto, umjesto vode koristite sirutku – dobit ćete kremasto jelo dodatno obogaćeno hranjivim tvarima. Odreske pokušajte marinirati u mješavini sirutke i začina. Osim što će marinada sa sirutkom dati novi okus, njeni će enzimi pomoći i u omekšavanju mesa i postizanju sočnosti.

Iako je sirutka stara kao i sirevi, ova dragocjena tekućina najprije se bacala, a potom koristila isključivo kao krmivo. U ljudsku prehranu uvedena je nakon što se spoznalo da je sirutka izvanredan izvor visokovrijednih proteina, piše Višnja Krapljan, dipl. ing. agr. na portalu savjetodavna.hr. Sirutka je zeleno-žuta tekućina koja nastaje kao sporedni proizvod u tehnološkom procesu proizvodnje sira nakon koagulacije kazeina. U prosjeku od 10 litara mlijeka dobije se jedan kilogram sira i devet litara sirutke.

Sastav

Sastav i svojstva sirutke ovise o tehnologiji proizvodnje sira te o kakvoći korištenog mlijeka. Postupkom prirodnog zakiseljavanja pri izradi svježih sireva nastaje kisela sirutka, a sirenjem sirilom pri izradi mekih, polutvrdih i tvrdih sireva nastaje slatka sirutka. Prema prosječnom sastavu, sirutka sadrži oko 93 posto vode, a u nju prelazi i oko 50 posto suhe tvari mlijeka. Najveći dio sirutke čini laktoza (4,5 posto), manje od jedan posto

proteini sirutke, a u manjim količinama prisutne su mineralne tvari i vitamini topljivi u vodi. U suhoj tvari sirutke laktoze ima 75 posto, proteina 14 posto, dok masti i mineralne tvari čine 11 posto suhe tvari sirutke. Od mineralnih tvari sadrži kalcij, fosfor i magnezij, a od vitamina je osobito zastupljen vitamin B2

Sirutka sadrži upola manje kalorija nego mlijeko i važna je u procesu mršavljenja

koji joj daje boju te je jako bitan za zdravlje kože, kose, noktiju i jetre. Jedna litra sirutke može zadovoljiti dnevne potrebe odrasle osobe za vitaminima B kompleksa. Sastav kisele i slatke sirutke je sličan, s tim da kisela sirutka sadrži više kalcija i slobodnih aminokiselina te može duže trajati – do 15 dana.

Široka primjena

Sirutka ima vrlo široku primjenu. Koristi se kao sastojak različitih napitaka primjerenih za sve uzraste, kao sastojak pripravaka za sportaše i bolesnike, u procesu reguliranja tjelesne težine ili kao dodatak raznim

jelima. Njezini proteini su najvrjedniji proteini za ljudsko zdravlje – albumini i globulini. Lako su probavljivi i potpuno se iskorištavaju u ljudskom organizmu, zbog čega ih često koriste sportaši. Osim toga, ne izazivaju alergije, potiču izgradnju mišića, poboljšavaju imunitet, snižavaju krvni tlak i kolesterol u krvi, a mogu djelovati i antikancerogeno. Prehrana sirutkom preporuča se nakon postoperativnih tretmana i kada je smanjen imunitet organizma. Dnevne potrebe za većinom esencijalnih aminokiselina mogu se podmiriti konzumacijom oko 1,5 litre sirutke ili 0,5 litre mlijeka.

Laktoza iz sirutke potiče peristaltiku crijeva i poboljšava probavu, poboljšava apsorpciju kalcija i fosfora, ne utječe na stvaranje karijesa te sprječava rast štetnih bakterija u crijevima. Možemo reći da je sirutka prava blagodat za ljudski organizam jer je hranjiva, pomaže u reguliranju probave, a zbog kvalitetnih vitamina, aminokiselina, enzima i slično, izvanredan je izbor za zdravlje i razvoj jer pomaže u brzoj obnovi stanica, potiče rad bubrega, jetre i žuči, ubrzava čišćenje organizma i odbacivanje nakupljenih otrova. Zbog niske pH vrijednosti vrlo brzo stiže do svih organa, gdje nadoknađuje različite deficite. Sirutka sadrži upola manje kalorija nego mlijeko i važna je u procesu mršavljenja, jer pomaže u aktiviranju brojnih tjelesnih funkcija kao i u topljenju viška nagomilanih masnoća, stoga se preporuča ljudima koji imaju problema s povišenim masnoćama u krvi. Gotovo kod svih nakon nekoliko tjedana redovitog konzumiranja potpuno regulira povišeni kolesterol i trigliceride. Osim svega navedenog, sirutka je prilično jeftin proizvod, a puno je efikasnija i zdravija od bilo kojih napitaka koji se nalaze u prodaji.

USKORO GODINA DANA OD POČETKA PROGRAMA USAĐIVANJA SRČANIH PEJSMEJKERA U ŽB ČAKOVEC

Implantiran i prvi ugradbeni kardioverter-defibrilator Krajem ovog mjeseca napunit će se godina dana otkada je započeo program implantacije trajnih elektrostimulatora srca, odnosno srčanih pejsmejkera u Županijskoj bolnici Čakovec. Dosad je uspješno implantirano oko 50 jednokomornih i dvokomornih elektrostimulatora, a s početkom implantacije formirano je i novo radilište u kardiološkoj poliklinici – Ambulanta za kontrolu elektrostimulatora. Unutar godinu dana od početka implantacije i programa kontrole elektrostimulatora, u četvrtak, 13. ko-

lovoza, u Županijskoj bolnici Čakovec implantiran je prvi ugradbeni kardioverter-de-

Dosad je uspješno implantirano oko 50 jednokomornih i dvokomornih elektrostimulatora fibrilator (eng. “implantable cardioverter defibrilator” – ICD). Radi se o uređaju napaja-

nom posebnom baterijom, koji uz pomoć elektrode postavljene u srce, može detektirati određene aritmije i nakon toga aktivacijom raznih oblika električnih udara, poput defibrilacije i antitahikardijske stimulacije, ponovo povratiti normalan srčani ritam i spasiti život. Riječ je o složenom i sofisticiranom elektroničkom uređaju čiji se postupak ugradnje ne razlikuje bitno od ugradnje klasičnog elektrostimulatora, odnosno pejsmejkera. U ŽB Čakovec implantirat

će se najmoderniji uređaji koji su kompatibilni s uređajem za magnetnu rezonancu. Navedeno će dodatno doprinijeti zbrinjavanju kardioloških bolesnika Međimurja i okolice te pružiti još viši standard liječenja, za što je ranije bilo potrebno upućivanje pacijenata u kliničke centre u Zagrebu. Time se ostvaruje vizija Županijske bolnice Čakovec da kliničke procedure dovode u regiju i tako osiguraju veću kvalitetu zdravstvenih usluga te viši medicinski standard za građane u našoj županiji i regiji.

Dio tima intervencijske kardiologije Županijske bolnice Čakovec pod vodstvom liječnika Mihajla Kovačića, dr. med. spec. interne medicine, supspec. kardiologije

12 Školstvo

Regionalni tjednik || 19. kolovoza 2020., br. 207

DVOJE VARAŽDINACA U RADNOJ SKUPINI

ŠKOLSTVO

Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je odluku o imenovanju članova radne skupine za razradu i predlaganje mjera za početak nove pedagoške, školske i akademske godine. Kako će izgledati nastava od rujna odlučit će 23-oje članova, među kojima je i dvoje Varaždinaca – predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja dipl. učiteljica Sanja Šprem i predstavnik Nezavisnog sindikata

zaposlenih u srednjim školama Hrvatske prof. Branimir Mihalinec. I ostali članovi dolaze iz sektora povezanog sa školstvom, primjerice Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, udruga ravnatelja osnovnih i srednjih škola, Agencije za odgoj i obrazovanje, CARNET-a i dr. Rok za izvršenje poslova, odnosno razradu i predlaganje mjera za početak nastave, je 31. kolovoza.

NOVA NASTAVNA GODINA POČINJE 7. RUJNA

Nastavlja se financiranje prijevoza te asistenata u školama i vrtićima

Međimurska županija i dalje će u potpunosti financirati prijevoz autobusom i vlakom za sve učenike osnovnih i srednjih škola u Međimurju, kao i rad osobnih asistenata od prvog dana nastave. U potrebi za pomoći u nastavi je 92-oje učenika, za koje će se brinuti 87-ero asistenata. škola u županiji omogućena besplatna prehrana tijekom svibnja i lipnja.

PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

- Novu školsku godinu očekujemo u izazovnim okolnostima, stoga želimo našim građanima, roditeljima i učenicima dati pravovremene informacije kako bi se mogli na vrijeme pripremiti za nastavu. Županija će i dalje nastojati financirati prijevoz te asistente u školama i vrtićima pod jednakim uvjetima kao što to činimo već niz godina, u čemu smo jedina županija u Hrvatskoj - rekao je župan Međimurske županije Matija Posavec, koji se u utorak, 11. kolovoza, osvrnuo na početak nove školske godine te završetak projekta „Školski obroci svima“. Naime, Županija će nastaviti u potpunosti financirati prijevoz autobusom i vlakom za sve učenike osnovnih i srednjih škola u Međimurju, kao i rad osobnih asistenata od prvog dana nastave. Prema trenutnim podacima, 92-oje učenika je u potrebi za asistentom te će se za njih brinuti 87-ero asistenata. Od tog broja, 74-ero učenika pohađa osnovnu školu, dok je 18-ero srednjoškolaca. Troškovi udžbenika će i dalje biti podmireni.

Besplatni obroci

Prije četiri godine Županija je osmislila projekt „Školski obroci svima” kojim se osiguravaju besplatni obroci u međimurskim osnovnim školama za djecu iz socijalno ugroženih obitelji. Za projekt vrijedan 998.076,71 kunu sredstva su u potpunosti osigurana iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije. - Doskočili smo problemu is-

Novčane potpore

ključenosti djece čije su obitelji socijalno ugrožene. Željeli smo olakšati svakodnevni dolazak u školu svim našim osnovnoškolcima te im omogućiti da imaju topao i zdrav školski obrok – naglasila je važnost projekta pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Međimurske županije Sonja Tošić-Grlač. Istaknuvši da su prilikom kreiranja projekta uključeni i djelatnici Školske medicine Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije kako bi školski obroci bili pravilni i hranjivi, sa svim potrebnim nutritivnim vrijednostima i raznovrsnim namirnicama, pročelnica Tošić-Grlač dodala je kako će pružanje financij-

ske pomoći u obliku redovite prehrane u sklopu školskih kuhinja biti nastavljeno i iduće školske godine. Zahvaljujući ovom projektu u protekloj nastavnoj godini podijeljeno je 123.861 obroka za 1127 djece u 21 osnovnoj školi na području Međimurja, među kojima je i Osnovna škola Sveti Juraj na Bregu, čiji je ravnatelj Mladen Beuk istaknuo fs je obrazovanje doista prioritet u Međimurskoj županiji, što potvrđuju ovakvi projekti. Osim što će biti osigurana redovita i kvalitetna prehrana djece iz socijalno ugroženih obitelji, projekt će imati i direktne učinke na unapređenje kvalitete života učenika i za-

sigurno pridonijeti daljnjem smanjenju rizika od siromaš-

Zahvaljujući projektu „Školski obroci svima“, u protekloj nastavnoj godini podijeljen je 123.861 obrok u osnovnim školama u Međimurju tva i socijalne isključenosti te poticati aktivno i zdravo odrastanje sve djece u osnovnoškolskom obrazovanju.

Pored toga, Županija je uslijed izvanrednih okolnosti vezanih uz epidemiju koronavirusa koje su dovele do otpuštanja radnika, osim poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima pripremila mjere namijenjene građanima. Jedna od mjera je financiranje obroka učenicima koji nisu bili dio projekta „Školski obroci svima“, kako bi se, u barem malom segmentu, pomoglo roditeljima koji ih sami financiraju. Mjerom je bilo obuhvaćeno 3299 učenika u 26 međimurskih škola, pri čemu je osiguran 71.631 obrok. Za ovu su mjeru iz Proračuna Međimurske županije izdvojene 322.342 kune, čime je svim učenicima osnovnih

Uz to, pojasnila je pročelnica Upravnog odjela za civilno društvo, ljudska prava i sport Maja Odrčić Mikulić, Županija je 1. lipnja objavila Javni poziv za dodjelu jednokratne novčane potpore građanima koji su uslijed epidemije ostali bez posla pri čemu su im umanjeni ili su ostali bez prihoda. Javni poziv bio je otvoren do 30. lipnja, dokad je pristiglo 149 zahtjeva. Uvjete propisane Pozivom zadovoljile su 102 prijave te je isto toliko građana ostvarilo pravo na novčanu potporu u iznosu od 1.000 kuna. Uvjeti su bili gubitak radnog mjesta uslijed gospodarske krize izazvane epidemijom te da je podnositelj zahtjeva prijavljen u evidenciji nezaposlenih pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Pored mjera koje su izravno usmjerene građanima, Županija je putem Javnog natječaja za sufinanciranje programa i projekata udruga na području zdravstvene i socijalne zaštite, brige o djeci i mladima te ljudskih prava, demokratizacije i razvoja civilnog društva osigurala potporu udrugama čije aktivnosti olakšavaju svakodnevni život najranjivijim skupinama – djeci s teškoćama, osobama s invaliditetom, umirovljenicima i braniteljima, a objava rezultata očekuje se krajem tjedna, dok će ugovori biti sklopljeni do kraja mjeseca. Dodajmo da iduća nastavna godina počinje 7. rujna 2020. godine, a završava 18. lipnja 2021. godine, odnosno 25. svibnja 2021. godine za učenike završnih razreda srednje škole.

Školstvo

19. kolovoza 2020., br. 207 || Regionalni tjednik

POVEZIVANJE S GOSPODARSTVOM: TENA KOVAČIĆ I PROJEKT KUĆE ZA ODMOR Budući da je osnovna svrha stručnih studija da stečena znanja studenti primijene odmah po ulasku na tržište rada, studentica Međimurskog veleučilišta Tena Kovačić izradila je idejni projekt za Kuću za odmor „Lina“ smještenu u Gornjem Međimurju, točnije Pleškovcu.

- Fokus na povezivanje s gospodarstvom od iznimne nam je važnosti pa potičemo studente na izradu inovativnih projekata koji će gospodarskim subjektima pomoći u njihovom nastupu na tržištu. Tako je u sklopu izbornog predmeta Razvoj inovativnih turističkih proizvoda, studentica 3. godi-

ne preddiplomskog stručnog studija Menadžment turizma i sporta Tena Kovačić izradila idejni projekt za kuću za odmor „Lina“. Projekt je predstavljen vlasnicima smještajnog objekta, obitelji Lajtman, koji su bili vrlo zadovoljni iznesenim idejama – objasnili su iz MEV-a. Tenin projekt je namijenjen

daljnjem unapređenju kuće za odmor „Lina“ u vidu inovativnih ideja glede uređenja prostora, dodatnih sadržaja, animacijskih programa i slično, s ciljem poboljšanja turističke ponude Pleškovca. Time je, uz praktičan rad, ostvarena odlična direktna suradnja s turističkom ponudom.

21. KOLOVOZA ZAPOČET ĆE JESENSKI ROK UPISA U SREDNJE ŠKOLE

U srednjim školama ostalo je 171 slobodno upisno mjesto Najviše slobodnih mjesta ostalo je u Graditeljskoj školi Čakovec (52), a i Gospodarsku školu Čakovec može upisati još 45 učenika. Konačne ljestvice poretka objavit će se 1. rujna. PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

đenih obrazovnih programa i gdje je ostalo najviše slobodnih mjesta, provjerili smo u Nacionalnom informacijskom Za manje od mjesec dana sustavu prijava i upisa u srednje počinje nova nastavna godina, škole, koji je 12. kolovoza objaa hoće li školski hodnici i klupe vio konačni popis slobodnih biti popunjeni učenicima ili će mjesta za jesenski upisni rok. se nastava pratiti iz domova, U njemu stoji da je u školama online putem televizije i table- diljem Međimurske županije ostalo još 171 slobodno upisno ta, još je uvijek neizvjesno mjesto. Prema platformi Upisi.hr, Prijave Među onima koje čeka veliki najviše slobodnih mjesta (52) ima Graditeljska škola Čakokorak u obrazovanju su učenici osmih razreda, vec. Za trogodišnje koji su 25. srpnja zanimanje sobodoznali kako slikar liči lac izgledaju dekorater 14 konačne je slobodUčenici još mogu ljest vice nih upiupisati smjerove p ore t k a , snih mjeod nosno st a, a za cvjećara, krojača, upisa u tesara premodnoga tehničara, ljet nome ma jedinroku u žestvenom obućara… modelu ljene sredobrazovanja nje škole di(JMO) ima još 8 ljem Hrvatske, slobodnih mjesta. sukladno ostvareSlobodni su i ovi pronom broju bodova. Budući da nisu svi upisali grami: rukovatelj samohodnim željenu gimnaziju, strukovnu, građevinskim strojevima, zidar medicinsku, glazbenu ili neku (JMO), vodoinstalater, fasader, drugu školu, 21. kolovoza zapo- medijski tehničar, autolakirer čet će jesenski upisni rok, kada te instalater grijanja i klimapočinje prijava obrazovnih tizacije. programa. Gospodarsku školu Čakovec Kakva je popunjenost odre- može upisati još 45 učenika,

najviše u programu agrotehničar (12). Slijede cvjećar s 8 slobodnih mjesta, modni tehničar, vozač motornog vozila i krojač (JMO) s po 5 slobodnih mjesta, poljoprivredni gospodarstvenik s 4, obućar (JMO) s 3, pismoslikar s 2 i pomoćni krojač prema posebnom programu za učenike s teškoćama – TES s 1 slobodnim upisnim mjestom. U jesenskom roku učenici se mogu upisati i u Srednju

školu Prelog, koja broji 35 slobodnih mjesta, najviše za trogodišnje zanimanje pekar (JMO) – 9. Upisuju još i 7 konobara, 6 slastičara (JMO), po 4 mesara (JMO) i ekonomista, po 2 pomoćna konobara (TES) i kuhara te 1 turističko-hotelijerskog komercijalista. U Ekonomskoj i trgovačkoj školi Čakovec slobodno je još 14 mjesta. 5 učenika može se upisati za administratora prema prilagođenom programu i komercijalista (odjel za sportaše), 2 za prodavača DON te po 1 za ekonomista i komercijalista. U Srednjoj školi Čakovec popunjena su sva mjesta osim smjera njegovatelj/njegovateljica koji upisuje još 7 učenika. Popunjena je i Tehnička škola Čakovec, u koju se još može upisati još samo 10 tokara (JMO), kao i 8 učenika u prirodoslovno-matematičku gimnaziju. Konačne ljestvice poretka objavit će se 1. rujna. Slobodnih mjesta nema u Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec, koja se može pohvaliti da je, prema podatcima Ministarstva znanosti i obrazovanja, njihov program jezične gimnazije među 20 najtraženijih gimnazijskih programa u Hrvatskoj po broju prijava zainteresiranih učenica i učenika osmih razreda.

CROATIAN MAKERS LIGA

Natjecanja iz robotike i programiranja Croatian Makers liga, natjecanje iz robotike i programiranja za djecu osnovnoškolske dobi, u ovoj školskoj godini održana je u tri kola natjecanja. Iako je bilo planirano provesti četiri kola, zbog pandemije koronavirusa zadnje kolo natjecanja i Superfinale (natjecanje za najbolje u Croatian Makers ligi u školskoj godini) nisu održani. U geografskoj regiji Čakovec, u kojoj se natječu udruge Mladi informatičari Strahoninca (MIS) i Međimurski informatički klub

(MIK), ostvareni su izvrsni rezultati. U kategoriji mlađe dobne skupine prvo mjesto pripalo je udruzi MIS. U sastavu ekipe bili su

Ivano Lukačević, Roko Petrović, Mura Blažević i David Rodinger. Drugo mjesto u istoj kategoriji pripalo je udruzi MIK. U sastavu njihove su pak ekipe bili Ema Rodiger, Eugen Janković, Lovro Golubić, Noa Bobičanec. U kategoriji starije dobne skupine prvo mjesto pripalo je udruzi MIK; u sastavu ekipe bili su Ena Škvorc, Ivan Koštarić i Gabriel Murk. Udruga MIS (u sastavu Mateo Bujanić, Orsat Luko Horvat, Lana Jankaš, Anamaria Lisjak) je ostvarila deveto mjesto.

Poželjna strukovna škola

Tehnička škola Čakovec među najpoželjnijim je strukovnim školama u Hrvatskoj, objavilo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja temeljem pristiglih prijava učenika za upis u 1. razrede. Naime, među 20 najpoželjnijih strukovnih zanimanja učenicima koji će iduće godine polaziti prvi razred nalazi se i zanimanje teh-

ničara za računalstvo u Tehničkoj školi Čakovec. Budući učenici tog smjera tako su se našli u konkurenciji najboljih učenika strukovnih škola u Hrvatskoj po rezultatima postignutim u osnovnoškolskom obrazovanju. - Vjerujemo da će svoj interes i potencijal uspjeti dokazati i povećati u sljedeće četiri godine polazeći

TŠČ; ne samo budući „programeri“, već i preostalih 200-tinjak učenika prvih razreda u ostalim zanimanjima. Povjerenje koje nam je ukazalo više od 220 učenika koji su stekli uvjete za upis u prvi razred zaposlenici TŠČ-a svojim odgovornim i stručnim radom sigurno će opravdati. Veselimo se budućoj suradnji! – poručili su iz Škole.

14 Kulturni obzor

Regionalni tjednik || 19. kolovoza 2020., br. 207

KULTURNI OBZOR

„MALI ARHITEKTI“ U ČAKOVEČKOJ KNJIŽNICI U Knjižnici „Nikola Zrinski“ Čakovec ovaj tjedan, od 17. do 21. kolovoza, održavaju se ljetne radionice „Mali arhitekti“ na kojoj djeca na zabavan i kreativan način upoznavaju osnove arhitekture. U ponedjeljak i utorak radionica je održana u poslijepodnevnim satima, a u srijedu, četvrtak i petak održava se od 10 do 12 sati. Namijenjena je djeci od 9 do 11 godina starosti. Na radionici će djeca u pet dana trajanja otkriti kakvih sve

građevina ima i čemu one služe, a okušat će se i u crtanju i gradnji građevine po vlastitoj mjeri. Upoznat će najpoznatije svjetske tornjeve i nebodere te izraditi vlastite, istražiti lica zgrada i sudjelovati u lovu na blago. Nastajanje vlastitog grada također će snimiti pomoću aplikacije Stop Motion Studio. Na radionicu se može prijaviti na Dječjem odjelu Knjižnice ili pozivom na broj 040/310-595 kućni 21.

MAROFČANIN NIKOLA BOLŠEC, PREDSJEDNIK KLU

Piše: JANJA KOVAČ

magistra etnologije i kulturne antropologije te magistra južnoslavenskih jezika i književnosti ve.izpera@gmail.com

MEĐIMURSKE VODE TRNAVA I SRATKA Ovih vrućih dana nastavljamo s vodenom temom, u nadi da ćemo vas barem na taj način malo rashladiti. Jeste li primijetili na povijesnim kartama Međimurja veliku vodenu masu točno posred Međimurja? Nakon Drave i Mure, danas počinjem s razlogom prije spomenute vodene mase: Trnavi. Radi se o području koje je nekad navodnjavala Trnava, treća najveća tekućica u Međimurju. Trnava je jedina rijeka (ili potok, kako želite) koja izvire i završava u Međimurju. Izvire u brežuljkastom dijelu Međimurja kod mjesta Vukanovec te teče prema istoku da bi se kod Goričana ulila u Muru. Kroz Međimurje ispisuje put dugačak 47 kilometara. Nju se ponekad naziva rijekom, no najčešće ipak potokom. Riječni karakter je vjerojatno preostatak iz prošlosti kad je Trnava bila veća tekućica, s puno više vode i površine koju je navodnjavala te ga tako činila praktično močvarom. Tu prirodnu pogodnost koristili su gospodari Čakovca i palače u njegovoj sredini. Naime, Trnava je dovodila vodu do palače oko koje se izlijevala u dva vodena opkopa. To je, naravno, služilo kao zaštita od napadača. Danas više nema prijetnje Starom gradu, nema opkopa ni jezera, a bome nema ni velike i nabujale Trnave. Takvu ju je vidio Ferencz Gönczi koji je spominje u djelu „Međimurje. Ljudi, vjerovanja, običaji“. Kad je on obilazio Međimurje krajem 19. stoljeća, Trnava je tekla prirodnim tokom, nije bila kanalizirana kao danas te se izlijevala pri visokim vodostajima. Njena opasna narav danas se pokazuje tek u iznimno rijetkim slučajevima. Za razliku od Trnave kojoj možemo vidjeti korito, koja ima svoj tok i vodu, potok Sratka više ne postoji, to jest, njegovi ostaci se pojavljuju samo za

izuzetno visoka vodostaja kad se dignu podzemne vode pa ispune najdublje dijelove nekadašnjeg korita. O ovom potoku pričali su nam stanovnici donjeg dijela Međimurja. Na pitanje gdje se nalazio i kamo je tekao, odgovori su oprečni. Najčešće se spominju mjesta Sveti Križ, Orehovica, Mala Subotica, Podbrest i Vularija i mikrotoponimi u bližoj okolici ovih mjesta. Uz ovo područje se veže izuzetno zanimljiva predaja o potonuloj crkvi o čemu smo također čule na terenu od naših kazivača. Priča kaže da je na poljima južno od crkve u Svetom Križu postojala crkva koja je prilikom jednog

Legenda kaže da je na poljima južno od crkve u Svetom Križu postojala crkva koja je prilikom jednog razornog potresa jednostavno nestala pod zemlju... razornog potresa jednostavno nestala pod zemlju. Kažu da je potonula. Te se crkve nitko više ne sjeća, niti pak znaju kad bi se to dogodilo, ali su im stariji ljudi pričali da su kad bi na tim poljima kopali znali iskopati cigle, što su protumačili kao da je od spomenute crkve. Dapače, u jednoj verziji smo imale priliku čuti da mnogi ljudi kad bi obrađivali ta polja na podne znali čuti kako i dalje zvone zvona potonule crkve. Ovim tekstom i dalje nismo do kraja iscrpili temu o vodenim površinama, a ni potonulim crkvama jer ova u Svetom Križu nije jedina takva. No, o tome u svoje vrijeme.

“Ve: iz pera znatiželjnih umova” zajednički je projekt etnologinja Janje Kovač i Lee Šprajc, osmišljen kao platforma za objavljivanje popularno-stručnih tekstova o tradiciji, kulturi i umjetnosti Međimurja. Tekstom i slikom istražuju, bilježe i prate aktualno stanje promatranih fenomena. Zbog toga su projekt i nazvale “Ve” - na međimurskom to znači “sad”.

“Vjerovati ne znači već pun života i k

– Čitajući Chestertona ne možete ostati ravnodušni! Zbog toga se nekoliko nas prijatelja prijateljstvo je raslo, a time i ljubav prema Chestertonu. Uvidjeli smo da se radi o originalnom PIŠU: DENIS I ANITA PERIČIĆ

Eng lesk i pisac Gi lber t Keith Chesterton (1874. – 1936.) toliko je poznat u svijetu da je i u Hrvatskoj dobio klub svojih štovatelja. Mladi Novomarofčanin Nikola Bolšec, predsjednik Hrvatskoga čestertonijanskoga kluba, nešto je manje poznat, pa je vrijeme da to ispravimo! O sebi će Nikola Bolšec kratko reći: – Službeno sam rođen u Varaždinu 1988. godine, no moje pravo mjesto rođenja je Novi Marof, gdje je moja obitelj, moje djetinjstvo i moj zavičaj. Po struci sam magistar filozofije, a po zaposlenju prevoditelj na obiteljskoj televiziji Laudato. Doktorand sam druge godine filozofije na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti u Zagrebu, a bavim se pjesništvom i prevođenjem s nekoliko jezika. Živim u Zagrebu. – Predsjednik ste Hrvatskoga čestertonijanskoga kluba. Možete li našim čitateljima objasniti tko je bio Gilbert Keith Chesterton i kakav je njegov značaj danas, odnosno čime je zaslužio da ste osnovali klub štovatelja koji promiču njegovo djelo, misli i ostavštinu? – Gilbert Keith Chesterton je engleski pisac s početka 20. stoljeća koji je napisao tisuće eseja i novinskih članaka te stotinjak knjiga: zbirke pjesama, romane, detektivske priče o velečasnom Brownu (poznate i putem televizijske serije koja se nerijetko prikazuje na HTV-u), priče za djecu, drame, biografije te ekonomska, povijesna, teološka i filozofska djela. Ne postoji tema ni problematika koje se nije dotaknuo. Njegov stil je zabavan i jasan, a uz to misaono istančan i dubok, koji progovara i razumu i srcu. Poznat je kao radostan i cjelovit mislilac koji se borio za tzv. malog čovjeka, a protiv svih protuljudskih strujanja

S “Doručka u prirodi”, organiziranog za građane s teškoćama

atista, anglista i informatičara. Članovi uglavnom dolaze iz Zagreba, ali imamo i dvije „mladice“, odnosno podružnice u Rijeci i Zadru. S našeg sjeverozapada, osim mene, još nemamo članova, ali znam da ondje imamo simpatizere, stoga vjerujem da će se i to promijeniti. – Koje ste sve aktivnosti dosad proveli? – Dosad smo organizirali dva međunarodna festivala posvećena Chestertonu, „ChestFest“, s gostima iz Amerike, Rusije, Engleske, Francuske, Italije i Mađarske, te jedan digitalni koronafestival „ChesterShock“. Pokrenuli smo tečaj cjelovitog

“Pjesnički antinatječaj” je proaktivan jer želi pobuditi na stvaranje u duhu čuđenja

svog doba. Najviše je poznat originalan način odgovorio kao branitelj kršćanske vjere na sve prigovore, zablude i jer je pokazao da vjerovati probleme svog vremena (a koji, očigledno, nisu s ne znači biti nazadan vremenom posui zaostao, već pun života i kreastali). Zaključili smo da naše tivnosti. ČiDosad smo doživljaje i tajući Cher a z m i š ljastertona organizirali već dva ne možete nja moramo ‘ChestFesta’ posvećena ostati ravpodijeliti s drugima. no du š n i ! Chestertonu.” Ta ko j e Zbog toga nastao naš se nekoliko NIKOLA BOLŠEC klub! nas prijate– Koliko je lja početkom članova Kluba? Iz 2 014 . g o d i n e kojih su sve krajeva počelo okupljati u Hrvatske? pivnici uz Chestertonove – Trenutačno imamo 30eseje. Naše prijateljstvo je raslo, a time i ljubav prema ak članova. Radi se mahom o Chestertonu. Uvidjeli smo mlađim ljudima, u dvadeseda se radi o originalnom tim godinama: od pravnika, i neponovljivom borcu za liječnika, kemičara, filozofa čovjeka i vjeru koji je na i teologa do psihologa, kro-

mišljenja i socijalnog nauka Crkve „Leteća škola“. Organizirali smo i dva hodočašća u Englesku. Također smo u suradnji s dvjema izdavačkim kućama preveli nekoliko Chestertonovih djela. Na koncu, posebno se ponosimo što smo s našim prijateljima iz zajednice JUR organizirali „Doručak u prirodi“ uz koncert klasične glazbe trija Morum za sve građane Zagreba koji se nalaze na periferijama našeg društva.

Izvori poezije

– „Pjesnički anti-natječaj“, koji ste već dva puta raspisali, mnoge je zbunio. Neki su pomislili da se traže svojevrsne „anti-pjesme“. U čemu je poanta, koji je cilj tako koncipiranog natječaja? – Dosad smo proveli dva „Anti-natječaja“ jer smo uočili da u društvu vlada potreba za pjesmama koje se obraćaju i običnom čovjeku, koje su mu razumljive, a koje

Kulturni obzor

19. kolovoza 2020., br. 207 || Regionalni tjednik

RENESANSNI FESTIVAL U MINI IZDANJU OD 20. DO 23. KOLOVOZA! Dobro poznati koprivnički Renesansni festival ove će se godine ipak održati u smanjenom opsegu. Mini Renesansni festival, kako je nazvan, organizira se kako je i originalno zamišljeno: od četvrtka, 20. do nedjelje, 23. kolovoza. Na repertoaru će tako svakoga dana od 18.30 do 21 sata biti stalni postavi srednjovjekovnih starih zanata, torture, viteški logor, streličarstvo, renesansna jela i glazba te lakrdijaštvo. U četvrtak od 19.15

do 19.45 održava se srednjovjekovna modna revija (RK Podravka i NK Slaven Belupo), dok je od 21 do 21.30 na redu vatreni šou s koprivničkim mušketirima i haramijama. U petak od 19 do 20 sati planirani su „Prsteki“, to jest, dječja renesansna predstava i renesansni plesovi, dok će u 20 sati na pola sata koncentraciju posjetitelja preuzeti prikaz torture. U subotu od 19 do 20 sati prikazat će se lutkarska predstava Društva „Naša

djeca“ Koprivnica, a u režiji istoga Društva svi će uživati i u prikazu Dječjeg vilinskog kraljevstva. Uslijedit će renesansne igre. Zadnjega dana manifestacije ponavljaju se aktivnosti od subote (s izuzetkom lutkarske predstave), a od 21 do 21.30 Festival će zaključiti vatreni šou s istim popratnim sadržajima kao i na otvorenju. Tijekom vikenda maštu posjetitelja zagolicat će i maštoviti Vilinski kutak.

UBA ŠTOVATELJA G. K. CHESTERTONA:

či biti nazadan, kreativnosti!”

a početkom 2014. počelo okupljati u pivnici uz njegove eseje. Naše i neponovljivom borcu za čovjeka i vjeru – objašnjava mladi doktorand

U IŠČEKIVANJU FILMOVA

Izložbe u ormarićima te “Iz fundusa CZK-a” Izložba “Iz fundusa CZK-a” otvorena je 30. lipnja, a ostat će otvorenom do 30. kolovoza. Izložba plakata u reklamnim ormarićima otvorena je do 25. kolovoza. PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Nikola Bolšec, mag. phil, piše pjesme, prevodi s nekoliko jezika i priprema doktorat

Mladi, urbani i obrazovani: “ekipu iz pivnice” zbližio je opus Gilberta Keitha Chestertona

su stilski i umijećem zaista vrsne. A ujedno smo se htjeli poigrati tipičnim pozivima na pjesničke natječaje. „Pjesnički anti-natječaj“ je u srži pjesnički događaj koji je proaktivan jer želi pobuditi na stvaranje u duhu čuđenja, ali je i reaktivan jer želi probuditi naše pjesništvo, koje je zatvoreno u autoreferencijalnost, nerazumljivost i samodostatnost. „Pjesnički“

je zato što upućuje na izvore poezije, a „anti-natječaj“ jer je reakcija na tipične književne natječaje. I održavat će se sve dok pjesništvo ne postane važan čimbenik u našim životima. Možemo reći, sve dok pjesme opet ne potaknu neku (duhovnu) revoluciju. – Gdje vas se može pratiti, kako se može učlaniti u Klub? – Ponajviše na Facebook

stranici „Gilbert Keith Chesterton“ te na istoimenom YouTube kanalu. Posebno pozivam čitatelje da pogledaju našu internetsku stranicu gilbert.hr. Trenutačno ne možemo primiti veći broj članova jer nemamo mogućnosti upravljati s njima. Stoga pozivam sve zainteresirane da poprate našu Facebooku stranicu i da nam se slobodno jave!

U iščekivanju ponovnog pokretanja filmskoga programa, koji je stao 27. srpnja te ga neće biti do kraja kolovoza, Centar za kulturu Čakovec u suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom, Kino mrežom Hrvatske i Hrvatskim državnim arhivom/Hrvatskom kinotekom u reklamnim ormarićima organizirao je izložbu sastavljenu od filmskih plakata. Druga je to ovogodišnja takva izložba nakon što je u svibnju prva bila posvećena filmskoj legendi Ivi Gregureviću. – Filmski plakat kao sredstvo

vizualne komunikacije nositelj je brojnih podataka koji ukazuju na bogatu prošlost hrvatske kinematografije. Izložen na reklamnim mjestima u gradu ormarićima ili panoima - služi za promociju filma. Osim toga ima važnu komunikacijsku ulogu i slučajnog prolaznika poziva na projekcije ili informira o nadolazećim događajima. U ovom slučaju izloženi plakati imaju svrhu dati kratki kronološki presjek stilskih i oblikovnih rješenja hrvatskog filmskog plakata istovremeno nudeći informacije o protagonistima koji su ostavili bogato kulturno nasljeđe – stoji u opisu izložbe na stranicama CZK-a. Postav izložbe obuhvaća plakate hrvatskih filmskih kla-

sika. Ostat će otvorenom sve do utorka, 25. kolovoza.

Iz fundusa

Podsjećamo da je do pretposljednjega dana kolovoza u CZK-u otvorena i izložba slika i grafika “Iz fundusa Centra za kulturu Čakovec”, koja obilježava ljetni dio izložbene sezone. Izložbena djelatnost u Centru djeluje od otvorenja. Tijekom godina likovni umjetnici u znak zahvalnosti ostavljali su rad s izložbe, tako da je do fundusa došlo spontano. Postav potpisuje Ksenija Kipke. Danas svoje prve likovne samostalne izložbe u Centru ostvaruju akademski likovni umjetnici Grada Čakovca i Međimurja.

16 Duplerica

Regionalni tjednik || 19. kolovoza 2020., br. 207

BLAGDAN UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE

Velika Gosp na Beli

Na misi povodom Velike Gospe na Belici od Župe se oprostio vlč. Stjep

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

je poznat kao graditelj crkava (Pušćine), kapelica i pilova te kao održavatelj crkvenih oltara i kipova, uz pomoć Svečanim misnim slavljima vjernika koji su mu vjerovali. u marijanskim svetištima Njegov nasljednik bit će vlč. proslavljen je blagdan Velike Leonardo Šardi, porijeklom Gospe, dan svetkovine Uzne- iz Selnice, dosadašnji župni senja Blažene Djevice Marije. vikar u Sračincu. Na misnom slavlju vlč. Osobito je svečano bilo na Belici te u Svetoj Mariji, koje Markač zahvalio je svim su i ove godine pohodili broj- vjernicima na podršci i poni vjernici. vjerenju u izgradnji čvrste zajednice i promicanju vjere. U ime svih mještana prigodSveta Marija Svečano euharistijsko slav- nim govorom i poklonom lje održano je u Župnoj crkvi oprostila se Ana Lipić, dok je Uznesenja Blažene Djevice zahvale u ime Općine Sveta Marije na nebo u Svetoj Ma- Marija uputila načelnica riji koju je u koncelebraciji Đurđica Slamek. – Veliko Vam “Hvala!” na predvodio župnik Župe sv. skromnosti, poniznosti, Leonarda u Goričaplemenitosti, na nu Josip Drvos v a ko m t r e derić. Sveta misa bila nut k u koji Na Belici i u Svetoj je i priste utkali u svoju li ka Mariji posjetitelji Župu, da se su mogli uživati i u s v a koj natoploj kon popratnim sadržajima: riječi 4 6 licitarskim štandovima, koju gos t e diproizvodima n a m n a tradicionalnih zanatlija, uputisveć e li, v jeri zabavnom parku i i blagosti ničke sličnom koju ste šislužbe župnik vlč. rili diljem MePavao Markač đimurja. Ostavili oprosti od Župe koste veliki trag ne samo joj je služio tijekom čak 22 u Svetoj Mariji, već i u živogodine pa nakon 46 godina tima svih nas koji smo Vas svečeništva odlazi u zaslu- imali čast upoznati – istaženu mirovinu. knuo je župan Međimurske Župnik vlč. Pavao Markač županije Matija Posavec, je 7. srpnja 1974. godine koji je prisustvovao svetoj služio mladu misu u Gori- misi sa zamjenikom Josipom čanu, nakon čega je služio Grivcem te je uručio vlč. u nekoliko župa u susjednoj Markaču Povelju MeđimurPodravini, bio dugogodiš- ske županije u znak priznanja nji župnik u Nedelišću i i zahvalnosti za doprinos zadnje 22 godine u Svetoj u razvoju vjerskog života i Mariji. Među svećenstvom humanog djelovanja.

Župa Belica

Svetkovina Velike Gospe, odnosno “Velike meše”, kako je tamo tradicionalno nazivaju, svečano je u subotu proslavljena i na Belici. Mjesna Župna crkva također je, naime, posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije. Na svetoj misi okupilo se mnoštvo vjernika. Bila je to posebna prilika jer se od župne zajednice oprostio župnik Stjepan Šoštarić koji je u Župi služio punih 11 godina. On je odlukom biskupa varaždinskog Bože Radoša na

Duplerica

19. kolovoza 2020., br. 207 || Regionalni tjednik

E MARIJE, IAKO OBILJEŽEN U SMANJENOM OPSEGU, PRIVUKAO BROJNE VJERNIKE

pa dostojno proslavljena ici i u Svetoj Mariji

pan Šoštarić koji odlazi služiti u Podravinu. Isto je u Svetoj Mariji učinio, otišavši u mirovinu, tamošnji dugogodišnji župnik vlč. Pavao Markač.

Belici razriješen službe. Vlč. Šoštarić odlazi u Podravinu gdje će nastaviti služiti u Župi Svetih triju kraljeva u Goli te obnašati funkciju župnog upravitelja u Župi Presvetoga Trojstva u Ždali. Na poziciji beličkoga župnika zamijenit će ga vlč. Mario Rukelj. Koncelebrirano oproštajno misno slavlje predvodio je Šoštarić, a misu su suslavili i svećenici Tomislav Kos, Vladimir Kolarić, Ivan Mikulan, Damir Slamek, Josip Blažon, Branko Sanjković te fra Josip Župan.

Proštenja povodom svetkovine Velike Gospe su održana i u drugim mjestima u Međimurju, poput Svetog Martina na Muri Propovijed je održao vlč. Milan Lončarić.

Dosadašnjem župniku darove su predali i na radu zahvalili belički načelnik Zvonimir Taradi, kao i predstavnici crkvenoga zbora (uime pjevača, ali i svih župljana!) te zbora mladih. Župnik je poručio da će u srcu s veseljem nositi sjećanje na lijepe stvari koje je doživio sa svojim župljanima. Osim mise, na Belici su posjetitelji imali prilike uživati i u uobičajenim popratnim sadržajima poput tradicionalnog “proščenja”, to jest, licitarskih štandova.

18 Sport

Regionalni tjednik || 19. kolovoza 2020., br. 207

OTVORENE SU PRIJAVE ZA VARAŽDINSKI POLUMARATON Počele su prijave za 26. Joma Varaždinski polumaraton. Organizator je Trkački klub Marathon95 Varaždin, a polumaraton sa startom i ciljem na Kapucinskom trgu u Varaždinu trči se u nedjelju, 20. rujna. – Godina 2020. je izazovna za sve nas, ali poduzimamo sve kako bi za vas priredili još jedan praznik trčanja u Varaždinu. Svjesni smo situacije u kojoj mnogi organizatori otkazuju utrke ili mijenjaju termine. Mi ostajemo pri originalnom terminu, a to je nedjelja, 20.

SPORT

rujna, u 10.30, kada startamo polumaraton i utrku građana na 5 kilometara. Trči se ponovno na novoj trasi koja velikim dijelom prolazi kroz najuži centar baroknog grada! – objavili su organizatori. Od 9.30 trče se dječje utrke, u 10.30 na redu su polumaraton i utrka građana, a u isto vrijeme održat će se utrka za vatrogasce. Više informacija na www.varazdinski-polumaraton.com. Online prijave su otvorene, a pozvani su željni trčanja.

Najuspješniji predstavnik Atletskoga kluba Međimurje na ovom je natjecanju bio Sven Todorović

Štafeta Atletskoga kluba Sloboda

Sven Todorović

POJEDINAČNO PRVENSTVO HRVATSKE ZA SENIORE I SENIORKE

Atletičari u Varaždin donijeli šest medalja, a u Čakovec dvije Bacač kladiva Mirko Mičuda i trkačica Kristina Dudek okitili su se zlatom na natjecanju u Zagrebu PIŠE: SANDRA ŽUPANIĆ szupanic@regionalni.com

U Zagrebu je 8. i 9. kolovoza održano Pojedinačno prvenstvo Hrvatske za seniore i seniorke, a organizatori su bili Hrvatski atletski savez AK Agram. Zapažene rezultate postigli su atletičari iz Varaždina i Čakovca. Za navedeno natjecanje je bilo potrebno ispuniti normu,

pa je ukupni broj natjecatelja bio nešto manji. Atletski klub Sloboda Varaždin predstavljalo je deset atletičara i atletičarki koji su osvojili ukupno šest medalja. Jedinu pobjedu za AK Sloboda ostvario je Mirko Mičuda u bacanju kladiva bacivši 62,94 metra. Klara Košćak je u disciplini 100 metara prepone osvojila odlično drugo mjesto s vremenom 14,32. Valja napomenuti

da je Klara tek prvu godinu mlađa juniorka i ove godine iza sebe ima naslov juniorske prvakinje Hrvatske, a na posljednjem natjecanju je dokazala da se odlično snalazi i u seniorskoj kategoriji. Osim Klare, srebrnu medalju osvojila je sprinterka Lucija Pokos u utrci na 200 metara otrčavši tu dionicu za 24,75. Seniorke u sastavu Rahela Leščak, Klara Koščak, Orhidea Leščak i Lucija Pokos su u štafeti 4×100 metara osvojile

treće mjesto s rezultatom 49,64. Štafeta 4×400 metara u sastavu Orhidea Leščak, Tajana Židov, Lucija Pokos i Rahela Leščak također je osvojila broncu s 1:01,42. U utrci na 400 metara David Šalamon je osvojio brončanu medalju s rezultatom 48,34.

Međimurci

Najuspješniji predstavnik Atletskoga kluba Međimurje na ovom je natjecanju bio Sven

Todorović s osvojene dvije brončane medalje. Jednu je osvojio na kugli s hicem od 13,51 metra, a drugu bacivši disk 45,2 metra. Osim toga, osvojio je i peto mjesto u bacanju kladiva, koje je letjelo 29,53 metra. Drugi predstavnik ovoga kluba bio je Mladen Ignac, koji je u vrlo jakoj konkurenciji na 5000 metara osvojio sedmo mjesto s vremenom 16:53,82. Čakovčanka Kristina Dudek također nastavlja nizati sport-

ske uspjehe. Dudek je članica Atletskoga kluba Zagreb, a ekipa ovoga kluba u štafeti 4x400 metara osvojila je zlato. Trčale su Mirna Larva, Kristina Dudek, Valentina Jurić i Alena Hrušoci. Klupska štafeta seniorki, u sastavu Katarina Komarica, Kristina Dudek, Mirna Larva i Nika Župa, pobijedila je s 47,83 i prvog dana natjecanja. Također, Kristina Dudek bila je srebrna na 400 metara s rezultatom 57,01.

AVANTURA ČLANOVA RAFTING KLUBA MATIS BORKA TROLERA I BOJANA JURKOVIĆA

Plovili 254 kilometra od Svete Marije do Aljmaša Osječko-baranjskoj županiji, a iskustva koja su pritom stekli pamtit će do kraja

Sedam dana plovili su isključivo na pogon vesala

Avanturisti iz Rafting kluba Varaždin Borko Troler i Bojan Jurković uspješno su

završili višednevnu avanturu po rijeci Dravi ploveći od Svete Marije do Aljmaša u

života. Na put su krenuli u srijedu, 5. kolovoza, a u Aljmaš, odnosno do ušća rijeke Drave u Dunav, stigli su u srijedu, 12. kolovoza. – Na putu dugom 254 kilometra u sedam dana, ploveći isključivo na pogon

vesala, stigli su do svog cilja, veslajući isključivo za svoj gušt! Putom su sreli dobro poznate stanovnike rijeke Drave: vodomara, malu čigru, dabra, vidre, srne, čagljeve i bregunice, što nam govori koliko je bitno da sačuvamo našu rijeku, koja je prepuna života – poručili su „čuvari Drave“ iz Rafting kluba Matis. Vjeruju da će ova avantura prerasti u tradiciju te da će im se iduće godine pridružiti još članova Kluba. Borko i Bojan dojmove će još dugo prepričavati, a zainteresira-

nim Varaždincima mogu ih ispričati uživo ako ovaj dvojac uhvate na rijeci Dravi, jer ne mogu dugo izdržati da ne

zaveslaju. – Čestitke Borku i Bojanu! – poručuju im kolege i prijatelji iz Matisa.

Sport

19. kolovoza 2020., br. 207 || Regionalni tjednik

DJEVOJČICE OSVOJILE NOGOMETNI TURNIR U KONKURENCIJI DJEČAKA! Djevojčice Nogometne škole MeđimurjeČakovec pobjednice su 2. Hrženica Cupa, turnira u konkurenciji s ekipama u kojima su bili samo dječaci. Djevojčice su rođene 2006. i 2007. godine, a natjecale su se s mlađim dječacima, 2008. godišta. Nisu se, međutim, samo pokazale ravnopravnim protivnicama, već su i osvojile turnir. Odigrale su tri utakmice te ubilježile dvije pobjede i jedan remi, što je bilo dovoljno za prvo mjesto. Pobijedile su

NŠ Sveti Đurđ rezultatom 5:1, ekipu ludbreške Podravine s 5:0, dok su s varaždinskim Fotex Junajtedom odigrale neriješeno 4:4. Najboljom igračicom je proglašena Kaja Županić, a Lea Bartolić najboljom vratarkom. Ovo je još jedan dokaz da se ženski nogomet sve više razvija te da nogomet nije samo muški sport. Žensku ekipu NŠ MeđimurjeČakovec vodio je Gordan Golik, a nastupale su Lea Bartolić, Anja Horvat, Nicole Murk,

Stela Zorković, Lana Zorković, Kaja Županić, Dora Kuzmić, Dvina Horvat, Ema Čurin, Tara Tkalčec i Anja Galina.

JOŠ JEDAN USPJEH ČAKOVEČKOGA PLIVAČKOG KLUBA

Matija Tropša brončan na Prvenstvu Hrvatske!

– Naši plivači su nastupe odradili jako dobro dva tjedna ranije u Sisku, a sada su samo popravili formu i isplivana vremena. Iako je Tropša briljirao osvajanjem medalje, i ostali naši članovi bili su dobri – izjavio je trener Goran Kolarić. PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Član Čakovečkoga plivačkog kluba, Matija Tropša, treći je kadet u državi na 200 metara leptir. Tropša je broncu osvojio s vremenom od 2:26,94 na natjecanju u velikom 50-metarskom bazenu koje je održano na plivalištu Mladosti u Zagrebu u organizaciji Hrvatskoga plivačkog saveza. Trener Goran Kolarić rekao je da je rezultat mladog Tropše bio šlag na torti cijelog natjecanja koje je održano od petka, 7. kolovoza, do nedjelje, 9. kolovoza. Natjecanje je – Na natjecanju je naodržano od petka, stupilo 450 7. kolovoza, do plivačica i plivača iz vio je Kolanedjelje, 33 hrvatska rić, dodavši 9. kolovoza kluba. Da bi da težinu plivač nastupio uspjehu dona Pr venst vu, daje činjenica morao je proći reda Čakovčani tregionalno natjecanje. Naši niraju u 25-metarskom plivači su to odradili jako zatvorenom bazenu pa im je dobro dva tjedna ranije u Si- ovo plivalište doslovce bilo sku, a sada su samo popravili nepoznati teren. formu i isplivana vremena. – Došli smo na plivalište Iako je Tropša briljirao osva- Mladosti doslovce bez ijedjanjem medalje, i ostali naši nog treninga na velikom članovi bili su dobri – izja- bazenu na otvorenom – po-

ručio je. Čakovečki plivački klub su na natjecanju predstavljali Tin Furdi, Adam Šinjori, Fran Kovačec, Sven Furdi, Matija Tropša, Borna Bičak, Ema Medved, Gloria Požgaj, Vida Kolarić, Anja Tušek, Meri Furdi, Sara Puklavec, Lucija Trupković i Hanna Mesarić. Treba dodati da su suci na natjecanju bili i Kristijan Stunković te Antonio Šantek. Nakon smotre najboljih u državi,

čakovečki će plivači krenuti u Crikvenicu, u kojoj će boraviti deset dana i dodatno brusiti svoja vremena na tradicionalnim pripremama ČPK-a.

Rezultati

Matija Tropša je u disciplini 200 metara leptir osvojio brončanu medalju u kategoriji kadeta s vremenom od 2:26,94, na 100 metara leptir zauzeo je 4. mjesto, a

u disciplini 100 metara leđno zauzeo je 7. mjesto. Ema Medved zauzela je 4. mjesto u disciplinama 200 metara slobodno i 100 metara leđno te 6. mjesto u disciplini 200 metara leđno. Tin Furdi zauzeo je 5. mjesto na 100 metara slobodno i 9. mjesto u disciplini 50 metara slobodno. Vida Kolarić zauzela je 7. mjesto u disciplini 200 metara leptir. Meri Furdi zauzela je 9. mjesto na 200

metara i 400 metara slobodno. Sara Puklavec zauzela je 9. mjesto u disciplinama 100 metara i 200 metara leđno. Štafeta 4x100 metara mješovito mlađe juniorke (u sastavu Ema Medved, Anja Tušek, Vida Kolarić i Gloria Požgaj) zauzela je 6. mjesto. Štafeta 4x100 metara slobodno juniori (u sastavu Tin Furdi, Fran Kovačec, Sven Furdi i Adam Šinjori) zauzela je 8. mjesto.

NACIONALNI TENISKI CENTAR I STRATEGIJA HTS-a

FOTO: DARKO GORENAK

Zalog budućnosti hrvatskoga tenisa

Dvije su godine prošle otkako je s timom suradnika vodstvo Hrvatskog teniskog saveza

preuzela Međimurka Nikolina Babić. Krovno hrvatsko tenisko tijelo pod novim je vodstvom

započelo s nizom aktivnosti i projekata s ciljem popularizacije tenisa u Hrvatskoj, ali i njegovim dugoročnim razvojem. Izgradnja Nacionalnoga teniskog centra te izrada i provedba strategije od 2021. do 2027. posebno se ističu kao ciljevi Saveza ključni za razvoj hrvatskog tenisa u godinama koje dolaze. – Izgradnja Nacionalnog teniskog centra kao središnjeg mjesta na kojem će se razvijati generacije tenisačica i tenisača cilj nam je od iznimne važnosti

baš kao i izrada strategije od 2021. do 2027. Strategija nam je izuzetno bitna kako bi se definirali razvoj i implementacija infrastrukture i programa na području RH. Radit će se snimanje stvarnog stanja infrastrukture, turnira, broja igrača, jednom riječju mapiranje cijelog tenisa u Hrvatskoj kako bismo mogli planirati razvoj te spremni dočekati i aplicirati za financijska sredstva EU – ističe Babić. Organizacija Davis Cupa i izgradnja Regionalnoga teniskog centra u Zadru, pokretanje pro-

jekta “Tenis u školama” te podizanje kvalitete svih teniskih natjecanja u Hrvatskoj samo su neki od projekata ostvarenih u posljednje dvije godine. U posebnom fokusu Hrvatskoga teniskog saveza je i podizanje kvalitete državnih natjecanja. Prva i druga hrvatska liga dobile su prvi put nagradni fond kako bi se razina obje lige podigla na onu koju igračice i igrači zaslužuju. Prilagođeni su juniorski programi prema kvaliteti igrača rang svjetske rang liste, a juniori sada imaju besplatne

stručne medicinske preglede, fizioterapeuta i osiguranje odnosno sve ono potrebno za razvoj mladih tenisača. Rezultate novog vodstva HTS-a prepoznala je i međunarodna teniska obitelj. Prvi su put čak tri člana Hrvatskog teniskog saveza imenovana u odbore ITF-a. Ostvarena je suradnja s federacijama Francuske, SAD-a, Austrije, Tunisa, Slovenije, BiH i Srbije. Veliki izazov za Savez došao je s koronakrizom, ali inicijativama za potpore trenerima i klubovima.

20 Zeleni kutak

Regionalni tjednik || 19. kolovoza 2020., br. 207

LAG-u “MURA-DRAVA” 1,1 MILIJUN KUNA

ZELENI KUTAK MEĐIMURSKA PRIRODA

Što je to oblikovana priroda? Piše: mr. sc. Siniša Golub U jednom od prethodnih Zakona o zaštiti prirode Republike Hrvatske u uporabi je bio pojam “oblikovana priroda”. Konkretno, u Zakonu je pisalo: “...oblikovana priroda je dio prirode koju je čovjek oblikovao s namjenom odgoja, obrazovanja, oblikovanja krajobraznih elemenata ili s kojom drugom svrhom, a koji je značajan za očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, npr. drvoredi, parkovi, botanički vrtovi, arboretumi i drugo.”

Velike promjene

Stoljeća življenja i ljudskih aktivnosti na prostoru između Mure i Drave rezultirala su ogromnim promjenama u prostoru pa ovdje više ne možemo govoriti o divljini ili netaknutoj prirodi. Devet desetina međimurskog prostora je svojevrsna modificirana priroda, ali – koliko je toga smisleno oblikovano s namjerom da se očuva biološka i krajobrazna raznolikost? Osim čakovečkog Perivoja Zrinski, što je još oblikovano kao zalog bolje budućnosti? Vozeći se, primjerice, po lokalnim cestama kroz Slovačku, svatko će uočiti zanimljiv fenomen: svugdje uz cestu posađeni su drvoredi starinskih sorti jabuka. Osim estetskog dojma, ti drvoredi čine veliki prostor nekako intimnijim i privlačnijim, pozivajući svakog putnika da se posluži plodovima s tih stabala. Drvoredi voćkarica nisu ograđeni žicom, oni su prirodna zavjesa koja razdvaja asfalt od ostatka ruralne idile. Je li nešto slično postojalo i u Hrvatskoj? Ako jest, zašto je

U SKLADU S PRIRODOM

to nestalo? Ako pak nije postojalo, može li ova generacija početi zelenilom oplemenjivati prostor u kojem živi? Ili je Hrvatska birokracija toliko zakučasta da je nemoguće obnoviti, primjerice, drvored oraha na cesti između Žiškovca i Štrukovca? U prostoru donjeg dijela Međimurja još uvijek pronalazimo živičnjake koji osim ekološke i estetske funkcije imaju i praktičnu svrhu. Ta praktična svrha očuvala ih je do danas. O tome se ne uči u školi, a upravo je to savršeni primjer lokalne oblikovane prirode. Ne tako davno, naši su japice znali zašto su živičnjaci važni, a danas gotovo da niti ne znamo kakvo krajobrazno blago imamo u zavičaju.

Tragovi u prirodi

Svaka generacija ljudi što živi na nekom prostoru iza sebe ostavlja tragove u prirodi. Možda je došlo vrijeme da se počne sustavno promišljati i o tragovima poput oblikovane prirode, naime, da i druge općine i gradovi u Međimurju (a ne samo Čakovec!) počnu s projektiranjem i stvaranjem svojih perivoja, osmišljenih zelenih površina većih od svega stotinjak četvornih metara, drvoreda ili malih seoskih parkova. Jest, u početku neće biti lako. Ali, kad bi bilo lako, park bi imao svatko! Možda je vrijeme da proaktivni i mudri načelnici i načelnice pokažu kako mogu zamisliti budućnost i izvan okvira od četiri ili osam mandatnih godina. Budućnost će biti održiva ako ju oblikujemo već danas, a možda upravo u oblikovanoj prirodi leži ključ te buduće održivosti.

Izvrsne vijesti stigle su za Lokalnu akcijsku grupu “Mura-Drava”.

Naime, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izdala je Odluku temeljem koje se LAGu “Mura-Drava” odobrava dodatnih 1.109.130 kuna koje će se u potpunosti iskoristiti za raspisivanje natječaja iz Lokalne razvojne strategije. LAG “Mura-Drava” odabran je kao jedan od 24 od ukupno 54 LAG-ova na području RH te je temeljem Odluke

o primjeni sustava nagrađivanja za naknadnu dodjelu sredstava odabranim LAG-ovima u Podmjeri 19.2. “Provedba operacija unutar CLLD strategije” u okviru inicijative LEADER iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. – 2020. ostvario pravo na dodatna sredstva. Ona će omogućiti raspisivanje novih natječaja za nove prijavitelje.

KAKO MEĐIMURSKO SREDIŠTE VIDE STANOVNICI DRU

“Čakovec - grad koji nosi najuređenijeg u Hrvats Za oko nam je zapeo krasan članak sa stranice topdestinacije.hr na kojoj možete pronaći ponešto o velikom broju destinacija koje vrijedi posjetiti. U njemu se govori o uređenosti, povijesti i manifestacijama sjedišta Međimurske županije. UREDIO: IVAN-GORAN HERMAN

igherman@regionalni.com

Međimurje i Čakovec već dugo slove za jedan od najuređenijih krajeva Hrvatske i šire regije. O tome svjedoče i nedavni podaci o odvajanju otpada u skladu s kojima je Međimurje u samom vrhu, no za ovaj broj Regionalnoga tjednika za oko nam je zapeo krasan članak sa stranice topdestinacije.hr, u kojem se govori o uređenosti međimurskoga središta, Čakovca. Navedeni tekst prenosimo u cijelosti. “Već na prvi pogled Čakovec ostavlja duboki dojam na svakog posjetitelja. Ovaj prekrasan grad na sjeveru Hrvatske sjedište je Međimurske županije, a nalazi se na idealnoj poziciji između rijeka Mure i Drave. Zbog toga ima vrlo interesantan reljef, a ljubitelji prirode uživaju u njemu. Čakovec je sa svojih 17 tisuća stanovnika vrlo uređeno gospodarsko i kulturno središte Međimurske

županije koje svake godine postaje sve bitniji grad na karti Hrvatske. Iako na prvu ne biste pomislili da se u njemu događaju raznorazni zanimljivi događaji, zapravo ste u krivu! Već prvim ulaskom u grad uvjerit ćete se koliko Čakovčani vole svoj grad i koliko ulažu u održavanje baštine i uređenje grada. Grad pridaje veliku važnost hortikulturi, uređenosti javnih površina i očuvanju kulturnog naslijeđa. Oduševit će vas uređeni parkovi i cvjetnjaci, a iznimna čistoća javnih površina će vas očarati. Čakovec je višestruki ponosni nositelj laskave titule najuređenijega grada u kontinentalnoj Hrvatskoj, a vrijedne ruke Međimuraca svakodnevno održavaju tu ljepotu vitalnom. Čakovec je dobitnik mnogih nagrada kao potvrde svog nastojanja da odiše zelenilom i urednošću, a čak su i neke njegove ulice, kao na primjer Ulica Katarine Zrinski, proglašene najljepšima u kontinentalnoj Hrvatskoj. Centar ovoga cvjetnog grada

je ipak Perivoj Zrinski, koji je proglašen zaštićenim spomenikom parkovne arhitekture i više puta spomenut kao ‘najuređeniji park kontinentalne Hrvatske’. Mnoga istraživanja su pokazala da je baš ovaj grad među najpoželjnijim gradovima za život, ne samo zbog svoje ljepote, već i poslovnih mogućnosti za sve kreativce, poduzetnike i vizionare.

Tajna veza Čakovca i banova Zrinskih

Prije nego što je slavna obitelj Zrinski stigla u Čakovec i učinila ga dijelom europskih tekovina, Čakovec je bio u nemirnim stranim rukama. Zbog toga su bilo kakav rad I napredak bili problematični, budući da interesi nisu bili

regulirani od strane lokalnih osoba. Grad Čakovec je ime dobio po Čakovu tornju izgrađenom za doba grofa Čakija u 13. stoljeću. Izgradnjom tornja nastalo je naselje Csáktornya koje se nastavilo razvijati ponajviše zahvaljujući svom položaju i blizini dviju rijeka. Plemićka obitelj Zrinski, koja je u 16. stoljeću počela pretvarati Čakovec u pravi grad dala mu je hrvatski pečat koji je zauvijek ostao satkan u svemu što se dalje radilo u tom mjestu. Čakovčani su jako ponosni na svoj hrvatski identitet i povijest i spremni su odreći se svega radi rodoljublja. Čakovec je 1848. proglašen slobodnim kraljevskim gradom, što mu je pružilo mogućnost za ubrzani gospodarski razvoj. To se ubrzo i dogodilo jer Čakovec 1860.

Vršna trulež plodova rajčica i paprika

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor,

predsjednica Udruge “Biovrt - u skladu s prirodom” U razdobljima dužih suša ili previše vlage, na paprikama i rajčicama često se pojavljuje vršna trulež plodova. To je fiziološki poremećaj koji je uzrokovan pomanjkanjem kalcija – bilo da se radi o pomanjkanju kalcija u plodu, ili o posljedici previše ili premalo vlage u tlu, što opet uzrokuje nedostupnost i time nedostatak kalcija u plodu. Pojava je povezana s međuovisnošću kalcija, dušika i vlage u tlu i može se

pojaviti i s dovoljno kalcija u tlu – ako nema dovoljno vlage koja bi odvela taj kalcij u plod. Najčešća je na paprici, rajčici, patlidžanima i dinjama. Vršna trulež plodova počinje na vrhovima plodova, isprva kao smeđe mrlje. U toj fazi pazite da ne zamijenite vršnu trulež rajčice i plamenjaču, jer izgledaju prilično slično. Očigledna je razlika da se vršna trulež pojavljuje samo na dnu tj vrhu ploda, nikad po cijelom plodu kao kod gljivičnih bolesti. Vršna trulež plodova česta je za vrijeme suše kod

paprike, kod mene puno češća nego na rajčicama. Paprike ipak ostaju jestive i možete ih iskoristiti, samo se odreže ono što je počelo truliti. Mnogi skupljaju ljuske jajeta, usitnjavaju ih u prah i zalijevaju njime redovito rajčice - mada to zapravo nije baš učinkovito jer treba duže vrijeme da se i taj kalcij razgradi i bude dostupan biljkama. Tako će taj kalcij iz ljuski jajeta biti dostupan biljkama tek idućih godina. Mnogi krenu prihranjivati kalcijem, bilo folijarno, bilo zalijevanjem. Na tržištu postoje prirodna mineralna sredstva od kalci-

ta i sličnog, kojima se može prihranjivati biljke folijarno. Imajte na umu, međutim,

Dobre biološke metode smanjuju pojavu vršne truleži na vrtu - pa čak i za vrijeme ekstremnih uvjeta! da se vršna trulež pojavljuje u razdobljima dužih suša ili previše vlage, i to većinom NE zato što nedostaje kalci-

ja u tlu, nego zato što zbog ekstrema biljka NE MOŽE dovoditi kalcij u plod. Da ozbiljno nedostaje kalcija u tlu, i sama bi biljka pokazivala nedostatak, a ne samo plod. Stoga ne pretjerujte s dodavanjem kalcija, možete napraviti i štetu - poremetiti ravnotežu u tlu. Prvo treba biljkama smanjiti posljedice šoka zbog previše kiše ili vrućina i suše. Ukoliko zapazite plodove pogođene vršnom truleži, maknite plodove koji su počeli propadati pa prvo dobro razmislite je li biljka izložena šoku. Za vrijeme sušnih i vrućih ljeta redovito

Zeleni kutak

19. kolovoza 2020., br. 207 || Regionalni tjednik

SRPANJ U VARAŽDINU I OKOLICI KIŠAN TE NEŠTO HLADNIJI OD PROSJEKA Državni hidrometeorološki zavod objavio je klimatsku ocjenu za srpanj 2020. godine. Ovo je redovito izvješće koje se objavljuje svakog mjeseca. Odstupanja srednje temperature zraka u srpnju 2020. u odnosu na normalu, u razdoblju od 1981. od 2010. godine, nalaze se u rasponu od -0,9 °C (Makarska) do 0,9 °C (Puntijarka). Na većini

UGIH REGIJA?

i titulu skoj”

dobiva prvu željezničku prugu u Hrvatskoj. Osim razvoja industrije, Čakovec napreduje i u drugim segmentima pa se u njemu uvodi električna rasvjeta, a otvara se i prva telefonska centrala. Koliko je obitelj Zrinski bila bitna za Čakovec zna i najmlađi stanovnik stoga neka vas ne začudi prisutnost tog imena u gradu. Osim njihovih dvoraca i kurija koji se mogu pronaći diljem Međimurja, u Čakovcu se nalazi predivan dvorac u Starom gradu. Smješten u Perivoju Zrinskih u srcu Čakovca plijeni zadivljene poglede i izvana i iznutra. Unutrašnjost dvorca krase Muzej Međimurja i 17 tisuća izložaka koji se nalaze u njemu. Sjećanje na banove Zrinski održava se i uz postojanje Zrinske garde Čakovca,

malčiranje jako pomaže, jer smanjuje i gubitak vlage iz tla i ne dozvoljava pregrijavanje tla - pa tako ni biljke nisu pod šokovima te je pojava vršne truleži minimalna. To je zapravo sve što ja radim u svom biovrtu: redovito malčiram i sadim biljke mješovito pa je pojava vršne truleži kod mene minimalna. Ne prihranjujem dodatno biljke jer vršna trulež, kako sam i napisala, većinom nije posljedica nedostatka kalcija u tlu, nego loših vremenskih uvjeta kad biljka ne može dovoditi kalcij u plod. Dobre biološke metode smanjuju pojavu vršne truleži na vrtu - pa čak i za vrijeme ekstremnih uvjeta.

postaja temperatura zraka je bila prosječna ili neznatno viša od prosjeka za to razdoblje, osim postaja Varaždin, Karlovac, Šibenik, Makarska, Hvar i Komiža na kojima je temperatura zraka bila većinom neznatno niža od prosječne. Odstupanja količine oborine u srpnju ove godine nalaze se u rasponu od 10% višegodišnjeg

vojne postrojbe velikog povijesnog ugleda.

Grad koji ne spava

Nema mnogo gradova koji se mogu pohvaliti tolikim kulturnim događanjima. Od Dana Grada Čakovca 29. svibnja i Međimurskoga fašnika do Sajma cvijeća i Antunovskog proštenja – ovo je grad koji diše punim plućima. Čakovčani su poznati po svojem Međimurskom fašniku i ponosni su vlasnici jedne od najvećih zbirki tradicionalnih maski u zemlji, a ozbiljnost zbirke je potvrđena time što su neke od maski uvrštene na listu hrvatske kulturne baštine. Svojim trudom i ulaganjem u kvalitetu festivala Čakovec je postao član Europskoga saveza karnevalskih gradova. Sajam cvijeća i jagoda je također bitan događaj za Čakovčane koji izrazito cijene hortikulturu i bogatstvo cvjetnjaka u gradu, stoga možete uživati i u prekrasnom mirisu cvijeća koji se u te dane širi Čakovcem. Poznato je i Antunovsko proštenje, veselo slavlje koje se nastavlja nakon susreta vjernika povodom blagdana sv. Antuna Padovanskog. Ono je posebno bitno za starije stanovnike koji ove vrijednosti drže vrlo bliskima. Ne smijemo zaboraviti ni poseban kulturni događaj koji se zove “Ljeto u gradu Zrinskih”. Organiziraju se mnoge predstave i koncerti na otvorenom koji privuku posjetitelje i turiste iz svih dijelova kontinentalne Hrvatske. Za Čakovčane je ipak najvažniji događaj Porcijunkulovo – turistička manifestacija koja okuplja čitavo Međimurje. Grad je kao pod opsadom, s više od 200 tisuća putnika namjernika koji dolaze uživati u koncertima na otvorenom i međimurskoj gastronomiji. Međimurci se posebno vole pohvaliti svojim Sajmom tradicijskih zanata kojim posjetitelje podsjećaju na svoju bogatu kulturnu i povijesnu baštinu. Upućuju i na važnost

prosjeka na postaji Dubrovnik gdje je palo 2,7 mm oborine, do 250% u Varaždinu, u kojem su pala 205,2 mm oborina. Analiza odstupanja količina oborine za srpanj 2020. izraženih u postotcima višegodišnjeg prosjeka pokazuje da su količine oborine bile iznad prosjeka na postajama Gradište, Bilogora, Bjelovar,

Križevci, Varaždin, Puntijarka, Zagreb-Maksimir, Parg, Ogulin, Senj, Zavižan, Rab, Mali Lošinj i Gospić. Na ostalim postajama količine oborine su bile prosječne ili ispod prosjeka. U Varaždinskoj županiji prema ovim je podacima srpanj bio ekstremno kišan. To se moglo vidjeti i po brojnim poplavljenim objektima

za jake kiše 24. srpnja. Što se Međimurja tiče, srpanj je u središnjoj prema jugozapadnoj polovini ocijenjen vrlo kišnim u odnosu na razdoblje od 1981. do 2010., dok je srpanj u ostatku Međimurja ocijenjen kišnim. Obje ove ocjene su iznad normale, to jest, prosjeka u odnosu na spomenutih 30 godina.

kršćanstva u svome kraju, a to se najbolje vidi vjerskim doživljajem procesije.

Čakovečke “Jesenske rapsodije”

Jesen je za Čakovčane vrijeme ponajviše posvećeno važnosti plodova zemlje i gastronomskoj tradiciji. Na ovoj se manifestaciji mogu kušati mnogi tradicionalni međimurski domaći proizvodi i uvijek se stavlja naglasak na zdravu prehranu. Zbog toga se organizira i Sajam zdrave hrane koji okuplja mnoštvo međimurskih proizvođača voća i povrća, medara, vinara, proizvođača eko proizvoda i drugih vještih poljoprivrednika i obrtnika.

Advent u gradu Zrinskih

Čarobno zimsko doba u Čakovec donosi i proslavu Božića uz manifestaciju “Advent u Gradu Zrinskih”. Šetnja okićenim gradom uz miris medenjaka, fritula i kuhanog vina stvara svečani ugođaj i pretvara Čakovec u mjesto iz božićne bajke. Kažu da je zaista sličan poznatom Adventu u Zagrebu, ali s daleko manjim gužvama. Uz mnogobrojne božićne koncerte i nastupe Čakovčani pozivaju na proslavu svega tradicionalnog. Uz različite manifestacije održavaju međimurski duh i kod mlađih generacija.

Čakovčani – gurmani bez granica

Čakovčani se izuzetno ponose svojim kulinarskim specijalitetima, okusima i mirisima zavičaja. Obožavaju sve povezano s gastronomijom te stoga ovdje možete naći fenomenalne restorane i kafiće. Ovdje možete kušati mnoga tradicionalna jela kao što su pretepena juha, meso ‘z tiblice i salatu s bučinim uljem iz prirodnog uzgoja. Međimurci imaju i nadaleko poznatu slasticu kojoj nećete moći odoljeti: u pitanju je međimurska gibanica koje ćete uvijek tražiti još jednu krišku!”

UPOZORENJE GLOBALNE MREŽE WWF ADRIA

Prijeti li nam izumiranje slatkovodnih riba? Europa je postala neslavna predvodnica u gubitku populacija slatkovodnih riba, najviše zbog devastacija rijeka

Brojnost populacija slatkovodnih migratornih ribljih vrsta u značajnom je opadanju diljem svijeta, otkriva globalna mreža WWF Adria koja djeluje u više od stotinu zemalja svijeta okupljujući ljubitelje prirode. Izvijestili su da se na globalnom nivou, od 1970. god ine, broj popu lacija ovih ribljih vrsta smanjio za 76%, dok je u Europi ta brojka znatno veća i iznosi 93%, čime je Europa postala neslavna predvodnica u gubitku populacija slatkovodnih riba, što je izravno uzrokovano devastacijom europskih rijeka zbog izgradnje brana i druge riječne infrastrukture. Diljem Europe, više od 60% slatkovodnih staništa (rijeka, potoka, jezera i močvara) u lošem je stanju. Jedan od glavnih uzroka je i više od milijun različitih barijera koje pregrađuju europske rijeke i onemogućavaju prirodne dinamične procese zbog kojih su rijeke slobodnog toka oaze biološke raznolikosti i izvor blagostanja za prirodu i ljude. – Čista staništa bitna su za mnoge migratorne vrste riba koje naseljavaju slatkovodne ekosustave. Ovo je jedan od faktora ugrožavanja i jesetarskih vrsta, sa samo nekoliko preostalih prirodnih

staništa koja im pružaju od- kom vodom i ublažavanja govarajuće uvjete za opsta- posljedica klimatskih pronak. Odgovarajuća mjesta mjena, do razvoja održivih za mrijest neophodna su da turističkih potencijala i odrbi se razmnožavale, a veliku živog korištenja prirodnih prepreku njihovom opstan- resursa. – S obzirom na sve dostuku predstavljaju i brane koje zaustavljaju slobodan protok pne podatke, kao i zabrinjarijeke i sprečavaju razmno- vajuću brzinu kojom nestaju žavanje ovih vrsta - napo- populacije slatkovodnih vrsta i njihova staništa, minje Vesna Maksimović iz potrebno je inziWWF-a Adria. stirati na partiDodaje da, cipativnom i nažalost, ove uključivom brojke nisu Jedna od donošenju dovoljno ugroženijih vrsta odluka te upozoprovođerenje da su ribe jesetre, nju Strabi se zasa samo nekoliko tegije ustav i li EU-a za štetni preostalih prirodnih biološk u projekstaništa raznolit i d i lj e m kost, kao i kont i nenEU te naciota. Samo u nalnih zakonozemljama jugodavstava o zaštiti priistočne Europe planira se više od 2.700 malih rode i voda. No, imajući na hidroelektrana, čime će se umu velik broj postojećih i uništiti posljednje rijeke slo- planiranih hidroelektrana u bodnog toka u Europi, što će Europi, važno je da provođeza posljedicu imati značajan nje zakona prate i temeljite gubitak biološke raznoli- promjene u načinu na koji kosti i izrazito negativan ovaj izvor energije doživutjecaj na živote lokalnih ljava, odobrava i financira zajednica diljem regije koje Europska unija, stavljajući naglasak na druge obnovo tim rijekama ovise. Važno je napomenuti, isti- ljive izvore energije poput ču iz W WF-a Adria, da sunca i vjetra – navela je rijeke slobodnog toka imaju Petra Remeta, direktorica višestruke koristi za lokalne programa zaštite prirode zajednice – od opskrbe pit- WWF-a Adria.

22 Vidokrug

Regionalni tjednik || 19. kolovoza 2020., br. 207

SANTIAGO DE COMPOSTELA: VARAŽDINAC BORIS GR

“Uz mnoštvo pozitivnih lju Na njemu nemojte žuriti, n

Francuski put hodočašća, odnosno Camino Frances, kreće iz francuskog grada Saint-Jean-Pied-de-Port te je to najpoznatija i najposjećenija r oslovilo titulom „Glavne ulice Europe“. Godine 1993. UNESC PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

S pojmom hodočašća Svetog Jakova u španjolski grad Santiago de Compostela, odnosno Camino Frances, Varaždinac Boris Grković prvi se puta susreo 1987. godine, kad je Vijeće Europe taj put oslovilo titulom „Glavna ulice Europe“. Godine 1993. UNESCO je taj dio puta proglasio svjetskom kulturnom baštinom. - Otada sam na tu temu pročitao 10-ak knjiga, pogledao 30-ak filmova, dokumentaraca i reportaža. Već tada sam se putem raznih vizija i snova oduševljavao Caminom i osjećao se zadovoljnim. Na listu papira sam definirao svoj cilj, po uzoru na ciljeve koje sam uspješno realizirao ranije, a neki su još u fazi realizacije. Proučavajući Camino, shvatio sam da su za taj pothvat prije svega potrebni fizička spremnost, duševno i mentalno zdravlje – rekao je Grković. Budući da je više od 20 godina planinar, koji je imao više od 870 uspona na Ivančicu, 16 uspona na Triglav i bezbroj puta na Velebit, bilo je potrebno samo intenzivirati kretanje. Zato je svakoga dana hodao 10 kilometara, 20 kilometara vozio bicikl i plivao jedan kilometar, a paralelno je meditacijom radio na duševnom i mentalnom planu. - Analizirajući dojmove s Camina i uspoređujući ih sa zapisima mojih prethodnika, svačiji Camino je drukčiji. Taj put je osobna stvar i morate ga sačuvati, ali istovremeno je taj doživljaj potrebno podijeliti s drugima. Postavlja se pitanje: u čemu je snaga i veličina Camina da svake godine privlači tolike znatiželjnike iz cijelog svijeta? Svima je zajedničko jedno: na Caminu vlada duboki duh zajedništva, prijateljstva i smirenosti. Međusobno se pozdravljaju s „Bune Camino“,

a u prolazu se zaustavljaju u slučaju bilo kakve potrebe i pomoći – opisao je Varaždinac.

perature koje se na visoravni Meseta kreću oko 40 Celzijevih stupnjeva, a kao početnu točku odabrao je grad na jugu FranCamino cuske, Saint-Jean-Pied-de-Port, Put Svetog Jakova, odnosno iz kojeg vodi najduža i najpopuFrancuski put, ruta je dugač- larnija staza hodočašća. Planika oko 800 kilometra, koju ranje puta podrazumijevalo je prolaze hodočasnici iz pravca praćenje vremenskih uvjeta, Francuske prema Santiagu de planiranje troškova, osiguranje, Composteli u kojem se nalazi mobitel i, naravno, nabavku dogrob apostola Jakova. Osim bre opreme – obuće, ruksaka, Francuskog puta, postoji još 10- štapova za hodanje, vreće za ak staza koje vode istom cilju, spavanje, planinarske boce za no Francuski put je najpoznatiji vodu, svjetiljke, odjeće, kišne i najposjećeniji te njime godiš- kabanice, sandala, lijekova i nje prođe više od 250.000 ljudi. sanitarne torbice. U uredu - Povijest Camina seže u Camina dobio je Plan puta s pretkršćansko vrijeme, u 9. udaljenostima i visinskim rastoljeće i srednji vijek, kad zlikama, temeljem kosu vjernici vjerovali jega je definirao da svaki grešnik dnevne rute. koji prođe Ca- Na put Ako želite upoznati sam kremino dobiva oprost grinuo 1. Isusa, pođite u travnja jeha. Prvo Jeruzalem. Svetog Petra 2 019. spomig o njanje upoznat ćete u Rimu, a kor i š t edine ako želite upoznati sebe, trannja puta vezano je sporpođite na hodočašće z a 10 4 7. tnim Svetog Jakova.” godinu. k a m io Tijekom stonom kroz JOSIP GRKOVIĆ S l o ve n iju , ljeća na putu Italiju i Franje izgrađen niz crkav a pos većen i h cusk u do g rada svetom Jakovu. Osim toga, u Toulousea pa vlakom do svim manjim mjestima postoji hodočasničkog polazišta Sainthodočasnička ulica Calle de Jean-Pied-de-Porta. Put kamiCamino. Put je odigrao temelj- onom je trajao dva dana zbog nu ulogu u poticanju kulturne ograničenja vožnje. Po dolasku razmjene s ostatkom Europe sam prošetao glavnim trgom u srednjem vijeku. Svjedoči ovog malog grada koji je ranije snazi kršćanske vjere među bio glavni grad Baskije, a sada svim društvenim slojevima je dio južne Francuske. Grad iz cijele Europe. S vremenom je predivan, pun uskih ulica i uloga Camina opada, osobito srednjovjekovne arhitekture. u 16. stoljeću zbog pojave kuge, Stanovništvo se ponajviše bavi no u novije vrijeme, nakon turizmom; iznajmljivanjem proglašenja „Glavnom ulicom hostela te vođenjem restorana Europe“ i Svjetskom kulturnom i dućana – otkriva Grković i baštinom, njegova popularnost dodaje da je ovaj grad u prošponovo raste – ispričao je. losti bila omiljena ruta rimskih osvajača, a njome su prolazile i vojske Karla Velikog i NapoleFrancuski put Boris Grković je na put od- ona. Osim toga, ovom graničlučio krenuti u proljeće da bi nom rutom često su se služili izbjegao visoke ljetne tem- krijumčari i teroristi prebjegli

iz španjolske Baskije. Nadalje, došavši u ured Camino, nakon prezentacije osobnih dokumenata dobio je iskaznicu hodočasnika, Credential del Poregrino, te se nedaleko ureda smjestio u prenoćište, gdje je zbog uzbuđenja loše spavao, jedva dočekavši jutro početka hodočašća. Prvoga dana ruta je bila duga 26 kilometara, a završavala je u gradu Roncevalles. U početku puta družio se s petoricom mlađih hodočasnika iz Brazila. No, njihov tempo je za Borisa bio prespor pa ih je ostavio, kao i gospođu iz Kanade koju je sustigao u šumi. - Put je bio ugodan, kombinacija šume i asfalta, s čestim uređenim izvorima na kojima sam se krijepio i umivao. Cijeli taj put je bio uspon, nakon kojega sam se s vrha strmom stazom spustio prema Roncesvallesu, udaljenom oko četiri kilometra. Usput sam prošao predio Fronter, gdje se nalazi fontana, obilježje viteza Rolanda. Ovdje su Baski, neustrašivi ratnici, pod vodstvom viteza Rolanda porazili dotad nepobjedivu vojsku Karla Velikoga – opisao je Grković prvi dan hodočašća. Ruta je drugoga dana bila duga 42 kilometra, a završavala je u Pamploni. Nakon prijave u prenoćištu u Roncesvallesu, razgledao je grad i utvrdio da to nije grad, već benediktinski samostan s dvjema crkvama i dvama restoranima, koji je u vrijeme velikih hodočašća bio najposjećeniji u regiji i u kojem su malobrojne zgrade bile dio svećeničkog posjeda, a smještajni kapaciteti nalaze se u renoviranoj srednjovjekovnoj zgradi samostana. U nastavku puta prošao je Burguete, gdje je 1820. godine boravio Ernest Hemingway. Hodajući poljoprivrednim i šumskim, brdovitim stazama prošao je još nekoliko mjesta, a u jednom do njih je ručao. - Razmišljao sam tada o ruksaku teškom 13 kilograma od

Vidokrug

19. kolovoza 2020., br. 207 || Regionalni tjednik

RKOVIĆ PROŠAO PUT HODOČAŠĆA SVETOG JAKOVA

udi, Camino je i osobni put. neka traje ono što je lijepo!”

ruta koju godišnje prođe više od 250.000 ljudi. Boris Grković prvi se puta s pojmom Camino susreo 1987. godine, kad je Vijeće Europe taj put CO je taj dio puta proglasio svjetskom kulturnom baštinom. i dodijelio diplomu. Pohvalio se da navija za Real Madrid i Luku Modrića te je s puno simpatija konstatirao kako smo mi Hrvati sportska nacija. Po izlasku iz ureda ponovo sam se vratio na glavni trg, razgledao katedralu i poklonio se kipu svetog Jakova. Neobjašnjiva je sveprisutna energija svetog Jakova na cijelom putu. Mnoštvo ljudi iz cijelog svijeta, raznih vjera i boja, turisti i avanturisti dolaze na hodočašće već više od tisuću godina da bi se poklonili tom svecu – bio je pod dojmom Grković. U katedrali je zapalio svijeće za sve bliske i one koji su ga zamolili te se nakon kraćeg boravka na trgu odlučio za povratak kući preko Madrida i Barcelone, gradova koje je imao želju posjetiti. Razgledavanje toliko velikih gradova samostalno i bez vodiča bilo je, kaže, teže od najzahtjevnije rute na Caminu. Konačno, iz Barcelone je busom krenuo za Veneciju pa se preko Ljubljane vratio u Zagreb. Put od Santiaga do Varaždina je s pauzama za razgledavanje trajao više od 50 sati. kojega me pomalo bole leđa, no postojala je mogućnost transporta prtljage koji stoji pet eura. Budući da je bilo tek 13 sati i da sam bio odmoran, nisam tamo prenoćio, nego sam krenuo dalje, znajući da u svakom selu ima prenoćišta – govori i dodaje da je nakon još 10 kilometara odlučio prenoćiti u Pamploni, gradu s 200.000 stanovnika i burnom prošlošću: - Šetajući uskim ulicama stare jezgre obuzeo me osjećaj veličine, a brojne crkve ispunjene neprocjenjivim bogatstvom na neki način pokazuju da su ovdje temelji kršćanstva. Pamplona me i prije asocirala na hrabre mladiće u crveno-bijelim odorama koji dokazuju svoju hrabrost bježeći pred razjarenim bikovima. Taj je događaj vezan uz dane sv. Fermina, zaštitnika

Pamplone, i 7. srpnja, kada se održava najveća fešta. Osim trčanja s bikovima, tu su i druge svečanosti i noćni tulumi, no trkači imaju poseban status i poštovanje stanovništva. Manifestaciju posjeti oko 1,5 milijuna ljudi. Nadalje, varaždinski hodočasnik iz Pamplone uputio se u Puento La Reinu, te je, prošavši makadamske staze, nepregledna polja žitarica, vinograde i plantaže badema zbog grčeva u nogama odsjeo u hostelu. Rano ujutro idućega dana krenuo je dalje te vijugavim ulicama kroz nekoliko sela stigao u Estellu, grad s 14.000 stanovnika, poznat po dobrom kruhu, odličnom vinu, mesu i ribi. U nastavku svoga puta Grković je upoznao mnoge hodočasnike s kojima se kratko

družio i razmijenio iskustva te je prenoćio u brojnim gradovima i mjestima kao što su Torres del Rio, Najera, Belorado, Atapuerca, Burgos, Castrojeriz, Boadila del Camino, Corrion de los Condes, San Nicolas, Rellegos, La Virgen, Astorga, Acebo, Villafranca del Bierzo, Ocebrerio, Saria, Portomarin, Palas del Rei, Arzua i, konačno, Santiago de Compostela.

Konačno – cilj

Na svoje odredište Boris Grković je stigao nakon 24 dana hodočašća. - Prelazim preko mosta i ulazim u grad od 80.000 stanovnika. Hodam po popločenim ulicama prema glavnom trgu do kojega su ostala još četiri kilometra. Umoran sam i svako malo radim stanke na klupa-

ma uz cestu. Putem sam sreo hodočasnike koje sam putem već upoznao te se pozdravim s njima. Konačno, uz tešku muku stigao sam na središnji trg. Pun

Put Svetog Jakova, odnosno Francuski put, ruta je dugačka oko 800 kilometara emocija nazvao sam najbliže i obavijestio ih o sretnom dolasku – rekao je zadovoljno, pa nastavio: - Službenik mi je nakon pregleda Credential del Peregrino čestitao na prijeđenom putu

Više od 1000 godina

Povijest hodočašća svetog Jakova postoji više od 1000 godina. Od samog početka na Caminu su utemeljene neke vrijednosti moderne civilizacije, saznajemo od Varaždinca, a srednjovjekovni hodočasnici su bili prvi europski turisti, dok je katolička crkva kao organizator bila prvi turoperator. - Moderni bankarski sustav svoje početke ima u srednjem vijeku. Crkveni red templari, čuvari vrijednosti hodočasnika, izdavali su vrijednosne papire, temeljem kojih su hodočasnici zapise unovčavali na putu. Silne građevine, sakralne i svjetovne, mnoge od njih nulte kategorije, mogu se smatrati pretečom moderne arhitekture i građevinarstva. Njihove ljepote nemoguće je opisati, potrebno ih je vidjeti

i doživjeti – ističe Grković te navodi u nastavku kako je Camino odigrao temeljnu ulogu u poticanju kulturne razmjene s ostatkom Europe. Katolička crkva je poznata po nebrojenim hodočašćima od kojih su najpoznatija Jeruzalem, Rim i hodočašće svetog Jakova. Poznato je, govori Grković, da ako želite upoznati Isusa, trebate poći u Jeruzalem. Svetoga Petra upoznat ćete u Rimu, a ako želite upoznati sebe, potrebno je poći na hodočašće svetoga Jakova. - Camino nam nudi priliku da na svijet pogledamo iz

Put Svetog Jakova, odnosno Francuski put, ruta je dugačka oko 800 kilometara drugoga kuta, tu se stvari vide drukčije. Na putu susrećeš mnoštvo ljudi, različitih vjera, boja i nacionalnosti koji su kod kuće ostavili svoje probleme. Na putu se osjeća zajedništvo, nema negativnih emocija i svi u slučaju potrebe nude pomoć. Osmijeh je jedini jezik na svijetu koji ne treba prevoditi jer ga svi razumiju. I pored mnoštva ljudi, Camino je osobni put, cijelo vrijeme si sam sa sobom, i nemoguće ga je proći, a da vas ne potakne na duboko razmišljanje o životu i o tome kakav bi čovjek želio biti. Prije svega, vratio mi je vjeru u ljude i pokazao ljudske vrijednosti koje se u svakodnevnom životu često izgube. Na Caminu ljudi zrače posebnom energijom te sam se s njega vratio bogatiji za novo životno iskustvo. Svima, koje sam na neki način motivirao, želim sretan put i dobru zabavu. Na putu nemojte žuriti, neka traje ono što je lijepo – poručio je za kraj hodočasnik iz Varaždina.

24 AUTOsti

Regionalni tjednik || 19. kolovoza 2020., br. 207

HYUNDAI PREDSTAVLJA IONIQ BRAND Hyundai je najavio pokretanje novog branda IONIQ posvećenog električnim vozilima, otvarajući novo poglavlje kao lider u eri elektrificirane mobilnosti. Pod markom IONIQ, Hyundai će nuditi EV vozila usmjerena na kupca i usredotočena na povezana lifestyle rješenja u skladu s Hyundaijevom novom vizijom “Napredak za čovječanstvo”. Pod brandom IONIQ, Hyundai će iskoristiti svoje vodeće znanje u proizvodnji EV vozila, kako bi uveo na tržište tri

nova modela u naredne četiri godine, a nakon toga će slijediti još inovativniji modeli. Stvaranje IONIQ branda je odgovor na brzo rastuću potražnju za EV modelima na tržištu i ubrzava Hyundaijev plan da postane globalni predvodnik na tržištu električnih automobila. Kako bi ispunio misiju branda IONIQ, Hyundai će kombinirati svoje trenutne EV mogućnosti - poput brzog punjenja, prostrane unutrašnjosti i snage baterija - s budućim inovacijama

koje kombiniraju dizajn, tehnologije i usluge, kako bi ujedinili doživljaj u automobilu i izvan automobila za bezbrižno putovanje.

PREDSTAVLJAMO: UNAPRIJEĐENI K

VREMEPLOV

19. kolovoza 1927.

su Henry i Edsel Ford spustili s proizvodne trake tvornice Highland Park u Michiganu 15-milijunti Model T i službeno označili kraj proizvodnje ovoga automobila. Proizvodnja u Engleskoj je završila 19. kolovoza, a u Irskoj 31. prosinca. Nakon što je obilježio revoluciju automobilskoga tržišta, Model T se više nije mogao nositi s konkurencijom. Ukupno je proizvedeno 15.458.781 primjerak.

Prodaja po županijama 1.1.-31.7.2020. količina

udio, %

Zagrebačka i Zagreb

županija

9599

42,53%

Šibensko-kninska

1794

7,95%

Primorskogoranska

1572

6,97%

Splitskodalmatinska

1569

6,95%

Osječko-baranjska

1161

5,14%

Istarska

1151

5,10%

Bjelovarskobilogorska

964

4,27%

Zadarska

786

3,48%

Varaždinska

646

2,86%

10 Međimurska

457

2,02%

Dubrovačkoneretvanska

421

1,87%

12 Požeško-slavonska

367

1,63%

Vukovarskosrijemska

340

1,51%

14 Karlovačka

327

1,45%

Sisačkomoslavaèka

300

1,33%

16 ostale

1204

5,31%

UKUPNO

22658

100%

Izvor: Promocija Plus

54,4

posto pad je prodaje automobila u Hrvatskoj u prvoj polovici ove godine. Tako je Hrvatska u usporedbi s ostalim zemljama EU zabilježila najveći međugodišnji šestomjesečni pad, Španjolska je na drugom mjestu ove ljestvice (-50,9 posto), dok je Portugal treći (-49,6 posto). Pad veći od 40 posto zabilježeno je još u dri države: Italija (-46,1 posto), Bugarska (-44,5 posto) i Grčka (-44,2 posto). Ukupni pad svih zemalja članica EU (EU-27) iznosi 38,1 posto.

Blagi hibrid, povez sustavi asiste

Kia Motors predstavila je osjetna unaprjeđenja svojeg crossovera Stonica kojima će ojačati položaj ovog p

PRIPREMILI: DALIBOR I SANJA FLAJPAN FOTO: KIA

Stonic, koji je na europskom tržištu prisutan od kraja 2017., do danas je na godišnjem nivou postao 4. najprodavaniji model (ispred njega su Ceed, Sportage i Picanto). Ukupno je u Europi do danas prodano više od 150.000 Stonica. Stonic, koji na naše i tržišta Europe stiže najesen, kao i svi ostali modeli Kia, standardno pruža Kijino legendarno 7-godišnje jamstvo koje važi za cijelo vozilo (do 150.000 km, prve 3 godine bez ograničenja prijeđenih kilometara).

Motori

Unaprijeđeni Stonic nudit će Kijin benzinski blagi hibrid (MHEV) “EcoDynamics+”. U kombinaciji s novim “Smartstream” 1,0-litrenim T-GDi motorom s 48-voltnim MHEV sustavom, EcoDynamics+ pogon omogućava bolju učinkovitost i neprimjetno djelovanje elektromotora. Kompaktna 48-voltna litij-ionska polimerna baterija nadomješta benzinsku snagu s električnom i tako produljuje “nedjelovanje” s novim starterskim generatorom za blage hibride (Mild-Hybrid Starter-Generator - MHSG). MHSG je preko remena povezan s radilicom i neprimjetno preklapa između načina “motor” (hrv. elektromotor) i “generator”. U načinu “motor” tijekom ubrzavanja MHSG omogućava dodatnu električnu snagu i tako smanjuje opterećenje motora i snižava emisije. Tijekom smanjivanja brzine MHSG pod određenim uvjetima preklapa na način “generatora” čime rekuperira energiju s radilice kako bi napunio bateriju. Nov i Sma r t st rea m motor nadomješta Stonicovu prijašnju generaciju 1,0-litrenog “Kappa” T- GDI motora. Opremljen je s Kijinom naprednom tehnologijom promjenjivog upravljanja ventilima (CVVD), a tu su i druge

inovacije. CVVD omogućava motoru da neprimjetno preklapa između različitih ciklusa izgaranja ovisno o opterećenju, čime smanjuje potrošnju goriva u svim voznim uvjetima. Smartstream motor proizvodi jednaku snagu kao prijašnji Kappa motor – 100 ili 120 KS, ovisno o mjenjaču. Na primjer, najveći okretni moment kod

izvedbe sa 120 konjskih snaga sa 7-stupanjskim mjenjačem s dvostrukim kvačilom (7DCT) veći je za 16% (200 Nm). Novi EcoDynamics+ motor smanjuje Stonicove emisije CO2 između 8,1% i 10,7% (NEDC, kombinirano. Oba 48-voltna pogona bit će opremljena sustavom izbora načina vožnje (Drive Mode Select – DMS)

koji vozačima omogućava da među opcijama “Eco”, “Sport” i “Normal” izaberu svoj način. EcoD y na m ics+ i z vedbe raspoložive su i s Kijinim inteligentnim ručnim mjenjačem (iMT). Sustav “clutch-by-wire” razvijen je s ciljem pružanja boljeg iskorištenja goriva i nižih emisija CO2, dok ujedno omogućava zabavnu vožnju

karakterističnu za konvencionalne ručne mjenjače. Umjesto mehaničke veze iMT kontrolira kvačilo potpuno elektronski. Neprimjetno se integrira sa starterom-generatorom blagog hibrida (MHSG) i u “coastingu” – to je stanje kada vozilo ide bez gasa po inerciji i polako se zaustavlja do potpunog mirovanja – gasi motor

AUTOsti

19. kolovoza 2020., br. 207 || Regionalni tjednik

MARKA JEEP OSVAJA VELIKE NAGRADE NA OVOGODIŠNJIM NAGRADAMA ČASOPISA OFF ROAD Jeep modeli ponovo su dominirali na prestižnim Readers Choice Awards specijalnim njemačkim časopisom 4x4 Off Road. Marka je osvojila pet priznanja nakon što su čitatelje časopisa zamolili da odaberu najbolja 4x4 vozila i SUV-ove na tržištu s ogromnog polja od 248 modela u 13 kategorija. Veliki pobjed-

nik bio je Jeep Renegade koji je nevjerojatnu šestu godinu zaredom proglašen “najboljim kompaktnim SUV-om”. Jeep Grand Cherokee proglašen je najboljim uvezenim luksuznim terenskim vozilom i drugi je u ukupnom poretku “Luxury Off-Roader” (B kategorija), a Wrangler je postigao drugo

mjesto u kategoriji “Off-Roader” A, osvojivši 28,4% glasova stručnih čitatelja - samo 0,6% manje od pobjednika i puno ispred trećeplasiranog modela (15,1 %). Prije svog početka na europskom tržištu, potpuno novi Jeep Gladiator zauzeo je drugo mjesto u „pick-up“ kategoriji.

KIA STONIC

zivost i novi encije

popularnog modela u razredu manjih crossovera (B-SUV).

Hyundai slavi 30 godina inovacija u eko-mobilnosti

Hyundai je već 30 godina predvodnik razvoja ekološki prihvatljivih vozila. Nakon ranih eksperimenata s električnim vozilima u 1990-ima i vozilima na vodikove gorive ćelije u 2000ima, Hyundai je postao jedan od prvih proizvođača koji su započeli masovnu proizvodnju vozila na alternativne pogone. Danas, Hyundaijeva vozila imaju najraznovrsniji asortiman pogonskih sklopova na tržištu, a preko tri četvrtine voznog parka dostupno je u elektrificiranim verzijama. Hyundai želi do 2025. godine postati jedan od prvih triju proizvođača električnih vozila na svijetu.

Nova Toyota RAV4 Hybrid Black Edition

prije od Kijina ISG sustava “Stani/kreni” (Idle Stop & Go). Oba mjenjača (iMT i 7DCT) omogućavaju kratka razdoblja “ugašena motora” tijekom “coastinga” pri brzini do 125 km/h, koji se ponovno aktivira kada vozač pritisne papučicu gasa ili kvačilo.

povezivost dva mobilna uređaja istovremeno jednog za handsfree telefoniranje i upotrebu medija, a drugog samo za medije. Sustav standardno omogućava upotrebu na platformama Apple CarPlay i Android Auto za čiju upotrebu više nije potrebna žica.

Tehnologija

Dizajn i personalizacija

Druga faza telematike UVO Connect i 8,0-inčni zaslon na dodir s infotainment sustavom Stonic donosi unaprijeđeni zaslon na dodir s navigacijskim sustavom koji nudi Kijinu inovativnu 2. fazu telematskog sustava UVO Connect, koja poboljšava povezivost i upravljanje vozila. Stonic je standardno opremljen s 8,0-inčnim zaslonom na dodir, koji emitira audio sadržaje, dok je opcijski moguće naručiti i satelitsku navigaciju. Pored toga donosi i Bluetooth multipovezivost koja korisnicima omogućava

Vanjski i unutarnji dizajn unaprijeđenog Stonica ostao je gotovo nepromijenjen, novi su jedino puni LED farovi s odvažnijim oblikom. S novim stilom kompaktnog crossovera koji već od samog lansiranja nudi moderan izgled Kia daje kupcima nove mogućnosti da Stonica prilagode svojim željama. Kupcima su na raspolaganju novi 16-inčni aluminijski naplatci i dvije nove boje karoserije – Perennial Grey i Sporty Blue. Paleta boja kupcima nudi 9 boja karoseri-

je, između ostalog i dvobojne kombinacije karoserije i krova.

Sigurnost

Ovisno o opremi, unaprijeđeni Stonic donosi novi sustav asistencije ADAS koji uključuje sustav za sprječavanje naleta (FCA) s prepoznavanjem pješaka, vozila i biciklista, sustav za održavanje vozila na voznoj traci (LKA), sustav za upozoravanje na dekoncentriranost vozača (DAW), sustav za upozoravanje na mogućnost sudara u mrtvom kutu (BCW), sustav asistencije za pomoć kod sprječavanja sudara s vozilima u mrtvom kutu (BCA), inteligentni sustav za upozoravanje na ograničenja brzine (ISLW), radarski tempomat (SCC) te sustav za održavanje vozila na voznoj traci s prilagođavanjem udaljenosti od vozila ispred i s automatskim ubrzavanjem nakon aktiviranja pokazivača smjera (LFA).

Naziv novoga modela RAV4 Hybrid Black Edition jasno naglašava po čemu će on biti prepoznatljiv. Atraktivnost popularnog Toyota SUV-a podignuta je na višu razinu odabirom samo jedne boje za čitavu vanjštinu. Ističe se Midnight Black karoserijom sa sukladnom crnom prednjom rešetkom, donjom rešetkom i branicima, pokrovima

vanjskih zrcala, zaštitom podvozja, stražnjim ukrasnim detaljima i spojlerom, 19-inčnim sjajnim crnim kotačima od lake legure, presvlakama sjedala od crne umjetne kože visoke kvalitete sa sivim šavovima. Početak prodaje atraktivnog modela RAV4 Hybrid Black Edition na području Republike Hrvatske, planiran je za kraj listopada 2020.

26 Oglasi

Regionalni tjednik || 19. kolovoza 2020., br. 207

ARONIJA

superljekovito voće Aronija je biljka iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja. • • • • • • • • • •

Sprečava bolesti srca i krvnih žila Regulira krvni tlak Jača imunitet Štiti zdravlje urinarnog sustava Ima antiupalna svojstva Stimulira rad štitnjače Poboljšava pamćenje i koncentraciju Regulira razinu šećera u krvi Povoljno djeluje na probavni sustav Štiti od virusa i bakterija

6kn0

Cijena 1 litre 1oo % čistog soka aronije

Mogućnost kupnje 100 % čistog soka na mobitel: 098/455-313

5+1S

GRATI

BROJ TRKAČA OGRANIČEN JE NA 500

III. Memorijalna utrka “Matija Milec” trči se 30. kolovoza SRD “Poleti” poziva vas da otrčite jednu od dionica koja je po vašoj mjeri – 2,5 ili 5 km, 10,55 km ili polumaraton na III. Memorijalnoj utrci “Matija Milec”. Također, možete samo doći i navijati za svoje favorite. Prijave su trajale do 16. kolovoza. Utrka će se održati 30. kolovoza 2020.

Podizanje startnih paketa moguće je na dan utrke od 7 sati, a start će biti u 10 sati. Utrka starta kod igrališta iza Osnovne škole Cestica. – Trkačkim korakom prolazimo ulicama i stazama kojima je Matija redovito trčao, ne da ga ne zaboravimo, jer to je nama nemoguće, već da i vas uključimo u svijet trčanja,

dobrote, ljubavi i prijateljstva koji je Matija širio – ističu organizatori. Prva Memorijalna utrka “Matija Milec” 2018. godine okupila je više od 500 trkača, a druga, 2019., više od 600. I ove godine organizatori očekuju veći broj trkača, ali u skladu s preporukama Stožera civilne zaštite, ne više od 500.

Podsjetimo, Matija Milec smrtno je stradao tijekom ljeta 2017. godine kada ga je udario grom. Mladić je u tom trenutku trčao nasipom akumulacijskog jezera Hidroelektrane Varaždin. Njegovi prijatelji i zaljubljenici u trčanje odaju mu počast – kako drugačije nego trčeći.

19. kolovoza 2020., br. 207 || Regionalni tjednik

MALI OGLASI

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO

7Plus Regionalni tjednik Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774

Mali oglasi

OSTALA PRIJAMNA MJESTA: MURSKO SREDIŠĆE Pogrebno poduzeće Margareta Frankopanska 7, telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

ZEMLJIŠTA P RO DA J E SE oranica k.č.1287, livada krči, 1301 m², k.č.1442, livada krči, 1273 m², Biškupec, k.č. 10200/5,2441 m², Brezje ,mob.: 098/9391277 ozn.5a PRODAJU SE gradilišta: Kućan Marof 534 m², Poljana Biškupečka 678 m², Varaždin, Mažuranićeva ul. 1433 m², Donji Kučan 631 m², mob.: 098/267062 ozn.864c

APARTMANI IZNAJMLJUJEM APARTMANE u mjestu Drage kod Pakoštana. Mob.: 097/766-5735 ozn.2106 PRODAJE SE troetažni apartman od 102 m² + parkirno mjesto u Malinskoj, en.r. A+, mob.: 098/267-062 ozn.864c

POSAO TRAŽI se konobar/ica i studenticu za rad u caffe baru u sklopu trg. centra Plodine Vž. Mob.: 091/433-4004 ozn.5a

VOZILA KUPUJEM automobil ili skuter i sve od Tomosa, može i odjavl j e no (o š te će n o) . Može i novije. Povoljno. Isplata odmah. Mob.: 098/9656-624 ozn.2418 KUPUJEM automobil, traktor, kamion, strojeve i motocikl, ispravne i neispravne, mob.: 092/287-5661 ozn.821

Potražujemo stanove, kuće, vikendice za prodaju, kupnju, najam!!! Nazovite odmah!!! Mob. 099/240-6993

Primjedbe za distribuciju na mobitel: 095/700-7005

PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.: 098/284-922 ozn. 205C NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva. Uređenje dvorišta, iskopi i navozi, https://www.facebook.com/vincic Mob.: 099/3530-180. ozn. 600c

TRAKTORI: IMT 539 s kabinom, registriran, 4.550,00 € i Zetor Proxima 8421,12, 2008. god. reg. do 07/´21, 17.500,00 €. SELIDBE - PRIJEVOMob.: 098/184-7112 ZI – odvozimo stari ozn.864c namještaj, šutu, čistimo podrume, tavane, USLUGE kuće, stanove. Rušimo škeglje, stabla, KROVIŠTA: pokrivanje vadimo stupove u gosvim vrstama pokrova, ricama. Radimo najteže fizičke poslove. adaptacije krova; teMob.: 098/9060-658 sarski, limarski i manji ozn.352c zidarski radovi. UreSOBOSLIKARSKI đenje potkrovlja knauf RADOVE izvodimo, pločama. KROV ČAKO- obnova stolarije i boVEC. Tel. 099/639-9932 janje fasada, mob.: 099/4010-300 ozn.1c ozn.352c O D Č E P L J I VA N J E odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c

ŽIVOTINJE PILIĆI živi ili očišćeni, Bartolovec, Vžd. 81, tel.: 042/657-172, mob.: 098/651-089 ozn.2851

ISKOPI MINI bagerom, kanalizacija. Mob.: PRODAJE se povoljno 099/597-0501 ozn. 5 kom indijskih trkačica (patke koje jedu puže720c ve), mob.: 091/602ODČEPLJIVANJE svih 6468 ozn.3115 vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. OSTALO “Tino”, mob.: 098/931- ARONIJA super lje7570 ozn.184c kovito voće odličan je IZRADA KROVIŠTA, nadstrešnica, sjenica, građ. limarije, stubišta, nazvati na : 098/417373 ozn.3471 S O B O S L I KA R S K I i KNAUF radovi, gletanje, bojanje, impregniranje, lakiranje, špahtlanje, suha gradnja, mob.: 098/1969437 ozn.219b

izvor antioksidanata i ima ljekovito moć na ljudski organizam. Pročišćuje organizam od štetnih tvari, jača imunitet, pomoć kod slabokrvnosti, šećera u krvi. Štiti od virusa i bakterija. Bobice aronije već od 40 kn/1 kg. Matični sok od aronije 100% prirodni možete nabaviti na mobitel: 098/455-313 ozn. 3a

NAJAM I PRODAJA građevinske mehanizacije, vibro ploče i nabija-

či, rezači betona,bušači za zemlju, ručni alati, valjci... /SERVIS benzinskih motora Mobitel: 091/603-8552,

www.bestrent.hr

KREDITI ZAPOSLENI I UMIROVLJENICI do 300.000,00 kn, bez gledanja hroka, MOGUĆNOST OTPLATE trajnim nalogom, zatvaranje blokada i cl. PUTNI TROŠKOVI I DNEVNICE u kreditnu sposobnost. Radni odnos NA ODREĐENO. Umirovljenici do 84 god. starosti, te male mirovine. Mob.: 091/2034666, tel.:042/561-192 ozn.568c

POZNANSTVA VRUĆE SEXY teme za Tebe i mene, javi se neka akcija krene. Od 0-24 na 064/400400. Tel./mob.: 2,33 kn/3,58 kn/min ozn.166c M UŠKARAC traži ženu za povremene susrete u diskreciji. SMS – 092/396-0121 ozn.214b SLOBODNU gospođu ili udovicu, 55 – 60 g., 165 – Vž i okolice, traži situiran muškarac, mob.: 098/966-9309 ozn. 3107 MUŠKARAC 60-ih želi upoznati slobodnu ženu za ozbiljnu vezu. Mob.: 097/760-1800 ozn.3108 MUŠKARAC 38 g. iz okolice Varaždina sa svojom kućom, traži djevojke, dame, razvedene za zajednički suživot. Mob.: 092/391-9382 Ivan

ozn.3104

MUŠKARAC 48 g.

MALI

traži ženu, 38 – 48

OGLASI

g., Ivanec, Varaždin, ozbiljna veza. Mob.:

već od

099/513-5475 ozn.

30 kuna!!!

3092

28 Oglasi

Regionalni tjednik || 19. kolovoza 2020., br. 207

POTRAŽITE

svoj primjerak Regionalnog tjednika

na nekoliko lokacija

u vašoj blizini!

PRIJAMNI URED

ZA MALE OGLASE, ZAHVALE I SJEĆANJA Kalcij je najzastupljeniji mineral u ljudskom jelu i od osnovne je važnoss za rast i održavanje kossju i zubi snažnima.

Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12, Varaždin (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice)

ZAŠTO KALCIJ?

• Pomaže u jačanju kossju i zuba, te rastu mišića. Nužan je za širenje živčanih impulsa i za stezanje i opuštanje mišića, te djeluje proov stvaranja ugrušaka u krvi. • Može usporii ili onemogućii pojavu osteoporoze, gubitka čvrstoće kossju koji uzrokuje lomove kossju kod polovice žena i trećine muškaraca. • Pomaže održavaa krvni tlak niskim.

ZAŠTO MAGNEZIJ?

malioglasi@regionalni.com Radno vrijeme za stranke: Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h Srijeda, četvrtak: 7.30 - 15 h Petak: 7.30 - 14.30 h

180 tableta

150 kuna

ZAŠTO KAL-MAG PLUS D NEOLIFE-a?

Gradska tržnica Varaždin

uku aK

n Iva

e sta Š

u Aug d Prera ovića

Gaja

uk aK

n Iva

Petra

noe

ulica Uska

g sko

kcin Sa ića

ev ulj

MALE OGLASE, ZAHVALE I SJEĆANJA uplatite i

ića ljev

Bakačeva ulica

Ljudevita

• To je mješavina organskog porijekla, koja je izvor brzo topivog kalcija visoke čistoće. • Udvostručuje korisna svojstva, spajajući kalcij i magnezij za dodatni dijetetski učinak. • Formuliran je u omjeru 2:1. Tri tablete Kal-Maga plus D daju jelu 450 mg kalcija i 225 mg magnezija, što predstavlja oppmalnu količinu. • Sadrži vitamin D3 za bolju apsorpciju. • Ne sadrži šećer. • Ne sadrži dolomit nii koštano brašno.

ića

a Jelač Trg bana Josip

Ognjena Price

• Regulira srčani sustav. • Služi za kontrakciju mišića. • Sudjeluje u mnogim enzimskim reakcijama.

042/290-774

og insk

c Sak

INTERNET BANKARSTVOM, NA POŠTI ILI BANCI

1. Proslijedite tekst na mail malioglasi@ regionalni.com radi obračuna cijene. 2. Na vaš mail šalje se obračunata cijena i žiro-račun na koji uplaćujete uslugu.

Gradska vijećnica

Korzo

Prva gimnazija Varaždin

Pavlinska ulica

3. Nakon uplate potrebno je potvrdu o uplati poslati na mail.

FOI Varaždinska katedrala

Za sve informacije obratite se na: 091/357 0113

Zahvale i sjećanja

19. kolovoza 2020., br. 207 || Regionalni tjednik

SJEĆANJE na naše voljene

ROGINEK

MILICU

† 22. 8. 2010.

MIRKA

† 13. 1. 1983.

HRMAN

ŠTEFICU

† 11. 4. 1990.

DAMIRA

† 18. 6. 1985.

Vaša obitelj

SJEĆANJE

SJEĆANJE na roditelje i brata

CRLENI

ŽELJKO KANIŠKI – BAJA 20. 8. 1999. – 20. 8. 2020.

Bio si i bit ćeš s nama u mislima i molitvama.

MATIJU

† 1922. – 1972.

JELKU

† 1926. – 2006.

MIRKA

† 1950. – 2010.

Godine prolaze, uspomene i sjećanja ostaju. Tvoji najmiliji

Tvoji najmiliji i mama

ZAHVALA povodom smrti naše voljene i najdraže mame, bake, prabake i svekrve

MARIJE SKUPNJAK rođ. VIDEC

preminule dana 9. kolovoza 2020. u 86. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim prijateljima, kumovima, znancima i susjedima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti te zajedno s nama ispratili dragu nam pokojnicu na posljednji počinak. Ožalošćeni: sinovi Branko i Božo s obiteljima

ZAHVALA povodom smrti drage sestre i tete

DRAGICE MIKLOŠIĆ

preminule 8. kolovoza 2020. u 85. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim prijateljima, rođacima i susjedima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti te zajedno s nama ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Hvala velečasnom Tihomiru Kosecu na dostojanstvenom ispraćaju i molitvama. Ožalošćeni: sestra Marija, nećak Oliver sa Dubravkom i Patrik

30 S raznih strana

Regionalni tjednik || 19. kolovoza 2020., br. 207

S RAZNIH STRANA

SLOVENCI BLIZU KRIŽOVCA OTKRILI PLANTAŽU MARIHUANE! Na riječnom otoku na Muri nedaleko od mjesta Benica sa slovenske strane i Križovca u Međimurju s hrvatske strane, otkrivena je jedna od najvećih plantaža marihuane u Sloveniji. Polje je snimljeno iz zraka uz pomoć helikoptera za nadzor granice, no do njega nije bilo nimalo lako doći. Probijalo se kroz granje i grmlje, da bi se na kraju izbrojalo 2650 sadnica

visine između 80 i 110 centimetara. Od sadnica, koje su bile jako dobro njegovane kako bi droga bila što kvalitetnija, uzgajivači bi dobili najmanje 600 kilograma marihuane za prodaju, vrijednosti od oko dva milijuna eura. Uhićen je trojac star između 40 i 48 godina koji je izveden pred istražnog suca u Murskoj Soboti. Određen im je pritvor.

- Impak vre nemogoč!

Či vam je kam sila, morete si nekaj pojesti popajdoč!

Mnogi izrazi koji su nekada bili česti u svakodnevnom govoru danas se više ne koriste toliko, no njihova upotreba na pravom mjestu ponekad može izazvati jači efekt... PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Kao i svaki dijalekt te lokalni govor, i međimurski, odnosno kajkavski u širem smislu, sadrži razne karakteristične pojmove te modifikatore koji nose značenje priloga, prijedloga, uzvika ili neke druge vrste riječi, no koji uz to indiciraju i neka specifična značenja koja su poznata te koja mogu “osjetiti” većinom samo izvorni govornici mjesta u kojem su nastala i u ko“Impak” ima jima se koriste.

Vre bum došel...

samostalno značenje “ma”, dok “vre” ima nekoliko značenja pa se može koristiti za “već” ili “s vremenom”...

Ta k o s e , na primjer, u izrazu “Impak vre nemogoč!”, što bi u vrlo slobodnom prijevodu značilo “Ma, nemoguće!”, namjerno u nešto sporijem tonu ispred dodaju modifikatori “impak” i “vre” kako bi se odgodila pojava konačnog uzvika “nemoguće” te se tako dodatno dobilo na

Bu denes hudo vreme? Mort bo, a morti i na...

efektu nevjerice i š o k a kad to govornik kon ač no izgovori. “Impa k ” pritom ima samostalno značenje “ma”, dok “vre” ima nekoliko značenja pa se može koristiti za “već” ili “s vremenom”... Kako bilo da bilo, u ovom

kontekstu “vre” nema samostalni status, već je njegova funkcija pojačavanje spomenutog efekta. I drugi nekada česti izrazi rijetko se danas koriste u svakodnevnom leksiku, no upravo ta činjenica može im pojačati značaj. Primjerice, većina će kajkavskih govornika u svakodnevnom govoru koristiti riječ “vjerojatno”, ali umjesto nje može poslužiti i starinsko “brščas”, što može izazvati

Bonceka malo teži, ali sendvič se more pojesti i popajdoč...

komični efekt. Putuje li se nekamo bliže, možda će se nešto morati i

Mortik bo, a mortik i nabo... pojesti, ali ako smo u gužvi, nećemo imati vremena za kuhanje ili pripremu jela. Tada se nešto može pojesti i “pajdoč” ili “popajdoč”, to jest, “usput”.

Moguće je da je izraz nastao od imenice “put”, kao i standardni pandan kajkavskoga pojma.

Koma i koma

“Komaj” ili “koma” u značenju “jedva” također je specifični izraz. Spominje se i u naslovima nekih kajkavskih pjesama (“Komaj čakam da nedelja dojde”), a dojam se može pojačati upotrebom dvostrukoga “komaj i komaj”, što bi se otprilike moglo prevesti

kao “jedva-jedvice”. Zanimljivo je da je “ jedva” nastalo od korijena *ed- u značenju “jedan” spojenog s nastavkom *-va (litavski “vos” = “jedva”). Za kraj spomenimo još jedan, i danas prilično čest, pojam “mortik”, što znači “možda”. Postoje i kraće verzije riječi, kao što su “mort” ili “morti”. Brščas bi ovoga tjedna moglo hudo vreme biti... Mortik bo, a mortik i na? Impak vre nemogoč!

TRAIL SVETI JURAJ NA BREGU U SUBOTU, 22. KOLOVOZA

Memorijal “Stjepan Koraj” održava se četvrti put

Trail Sveti Juraj na Bregu & Memorijal “Stjepan Koraj” ove će godine imati u programu glavnu utrku na 12 km te utrku građana na 4 km. Start i cilj bit će, kao i prijašnjih godina, na prostoru PG-a Geler u Malome Mihaljevcu u subotu, 22. kolovoza, s početkom u 16 i 30. Uz AK

Međimurje kao organizatora, utrku će podržati i Općina Sveti Juraj na Bregu koja će biti glavni pokrovitelj, a u provedbi će sudjelovati i Udruga “Sport za sve” Sveti Juraj na Bregu, vatrogasne postrojbe Općine Sveti Juraj na Bregu, Gradsko društvo Crvenoga križa Čakovec te Hrvatska gorska službe spašavanja – stanica Čakovec. Prijave su moguće putem web stranice organizatora, Atletskoga kluba Međimurje Čakovec, na kojoj treba popuniti online obrazac, a ostat će moguće i na dan utrke do samoga starta. Posebnost utrke je što će se osim proglašenja najboljih trkača po kategorijama, u ukupnom poretku na obje trke (12 i 4 km) podijeliti i praktične nagrade za pet najboljih tako da se postignuti rezultat množi s koeficijentom za pripadajuću starosnu kategoriju. Na taj način na proglašenju će se istovremeno naći mlađi i

stariji natjecatelji, a prednost će donijeti dobar rezultat, ali i što veći broj godina. Organizatori su ove godine predvidjeli i utrku za najmlađe pa će rođeni 2009. i mlađi trčati na 400 m, a rođeni 2013. i mlađi na 200 m. Start potonjih utrka je u 16.30, a prijave na licu mjesta.

U čast i spomen

Utrka se, podsjećamo, po četvrti put održava u spomen na Stjepana Koraja, tragično preminulog predsjednika AK-a Međimurje. Njegovo je srce prestalo kucati 17. lipnja 2017. godine na polumaratonskoj utrci u Fužinama pa se otad u kolovozu održava utroka koju je Koraj sa suradnicima planirao, no nije doživio. Rođen je u Lopatincu, a za svoje utrke i najbolje rezultate pripremao se upravo na stazama kojima se trči utrka njemu u čast. Obnašao je i funkciju ravna-

telja ŽB Čakovec, bio je članom Izvršnog odbora Zajednice sportskih udruga Čakovca, predsjednik Nadzornog odbora EKOM-a, pomoćnik ministra poduzetništva i obrta, dugoogodišnji član SDP-a te veliki zaljubljenik u trčanje.

S raznih strana

19. kolovoza 2020., br. 207 || Regionalni tjednik

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – OD SUTRA LJEPŠI DANI

Danas oblačnije i svježije, povremeno s kišom, a mogući su izraženiji pljuskovi praćeni grmljavinom. Zapuhat će umjeren i pojačan sjeverac pa će osvježiti. Sutra više suhog vremena uz polagano razvedravanje pa se očekuju i sunčana razdoblja. Vjetar povremeno umjeren sjevernih smjerova. Najviša temperatura između 26 i 28°C. U drugoj polovici tjedna trebalo bi biti stabilnije. Četvrtak nam donosi više sunca i topline. Jutro će biti ugodno svježe, ponegdje uz kratkotrajnu maglu i uz

temperaturu od 14 do 16°C. Danju će uz puno sunca zagrijati do 28 ili 29 Celzijevih stupnjeva. Petak bi trebao biti sunčan i još malo topliji pa možda uhvatimo tridesetku u hladu. Čini se da bi i tijekom subote prevladavalo suho, sunčano i vruće ljetno vrijeme uz još stupanj-dva višu temperaturu. Nekakva nova destabilizacija moguća je u nedjelju kad se povećava mogućnost za lokalne pljuskove, osobito kasnije popodne. Početak novog tjedna bi onda bio malo svježiji. Na kraju na-

pomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 17.8.)

TJEDNI HOROSKOP

ROĐENI: Djevojčice: Zita Turk, Ella Goričanec, Una Pustaj, Sofija Fegeš, Azra Mehanović, Nikol Kos, Tena Grgić, Klara Horvat, Dorotea Tompoš, Dora Klobučarić, Nika Fujs, Marija Magdalena Šantek, Rina Ciglar Dječaci: Dino Horvat, Ivano Toplek, Teo Goričanec, Emanuel Zadravec, Deni Božanić, Đuzepi Horvat, Kevin Borovčak, Oliver Zorčec, Toma Topolnjak

VJENČANI: Valentina Bađari i Denis Latin Ksenija Vugrinec i Drago Trstenjak Mateja Lesar i Sanel Đubur

Dijana Podvezanec i Danijel Martinjaš Dunja Gašparić i Dominik Brljak Ana Vojsk i Denis Kemec Katrin Ribić i Tomaž Sedlak Veronika Drk i Nikola Novak

Rebeka Vlašić i Igor Jakupak Simona Jarni i Petar Horvat Lorena Pintarić i Nikola Sokač Lana Posavec i Dario Munđar

UMRLI:

Matija Klasić, Julijana Haramija r. Miser, Milan Hamer, Katarina Pongrac r. Režek, Ana Komar r. Pintarić, Julijana Vršić, Josip Benković, Ivan Kukovec, Marija Car r. Maček, Monika Kalađija Mlinarić r. Mesarić, Josip Šimunek, Rudolf Posavec, Ana Trojok r. Karažinec, Ivan Škvorc, Mladen Zadravec, Marija Šoltić r. Tkalčec, Nada Miković r. Mesarek, Drago Malenović, Veronika Dobrović r. Murković, Nadica Sabolek r. Zamuda, Raja Vibovec r. Volontov, Agneza Petković r. Perko

Na poslu vam neće biti loše, ali pokušajte izbjeći neugodne situacije. Ako to ne uspijete, život bi vam se mogao zakomplicirati. Neke informacije koje će doći do vas jako će vas razveseliti. Ljubav – odnos s partnerom postaje nejasan i mnogi će se zapitati kamo sve to vodi. Možda je takvom razmišljanju doprinijela i osoba o kojoj još uvijek maštate. Slobodnima se u život vraća netko iz prošlosti. Zdravlje – želučane tegobe.

Konačno ste uspostavili ravnotežu i toliko potreban mir u svom životu. Izgleda da ste postali mirniji i staloženiji. Dobit ćete dosta poslovnih ponuda. Javljaju vam se i neki bivši suradnici, a moguć je kontakt i sa stranom tvrtkom. Uglavnom, za vas počinje jedno dobro razdoblje. Ljubav – moguće su manje nesuglasice, no sve to neće imati ozbiljnijih posljedica. Slobodni će biti pozivani na druženja i izlaske. Zdravlje – unosite u organizam više tekućine.

RAK

DJEVICA

LAV

Poslovni kontakti bi se mogli pokvariti, a to će vam zadati pravu glavobolju. Bit ćete jako nervozni i teško ćete podnositi neizvjesnost, no tražit ćete način kako ponovno uspostaviti poljuljanu poslovnu ravnotežu. Osim toga, pojavljuju se i nove poslovne mogućnosti. Ljubav – moguće su i nesuglasice s partnerom. Slobodni će imati dosta šansi za nove veze, ali su neodlučni. Zdravlje – problem s nesanicom.

VAGA

(23. 8. – 22. 9.)

Na poslu pazite na sve što govorite jer nije vrijeme za sukobe. Morate znati da ni vi niste bez greške. Dapače, neke svoje propuste morate hitno početi popravljati. Ulazite u mirnije poslovno razdoblje i to će vam donijeti ozbiljne razgovore s ljudima kojima možete vjerovati. Ljubav – i tu dolazi mirnije vrijeme. Slobodni će u svojoj okolini pronaći osobu koja će im se jako svidjeti. Zdravlje – jako ste nervozni.

STRIJELAC

ŠKORPION

(22. 11. – 21. 12.)

(23. 10. – 21. 11.)

Početkom tjedna opet vas mogu iznenaditi neke neprovjerene informacije, no mjesta za paniku nema. Može se reći da će vam ovaj tjedan donijeti i neke važne razgovore oko posla i kontakte s osobama koje bi se u budućnosti mogle pokazati jako korisnima. Ljubav – i vi i partner pokušavate kontrolirati svoje ponašanje, no nećete uspjeti izbjeći neugodne scene. Slobodni će u ovom razdoblju moći ostvariti kontakt sa starom simpatijom. Zdravlje – više fizičke aktivnosti.

U ovom tjednu na poslu vas očekuju problemi s nedovršenim stvarima. Sve se to može lako riješiti, a neke će se poslovne situacije pokrenuti same od sebe. Nećete imati ni problema financijske naravi jer vam dolaze novi priljevi novca. Ljubav – i dalje ste u čudnom raspoloženju i razmišljate što treba mijenjati. Slobodni i dalje čekaju da ih ljubav pronađe, no ništa se ne događa. Pokrenite se! Zdravlje – sve bolje i bolje.

VODENJAK

JARAC

RIBE

(20. 1. – 18. 2.)

(22. 12. – 19. 1.)

Prepreke na koje nailazite na poslu služe vam da pokažete kako ste sigurni u ono što radite. Osim toga, imate jako dobre kontakte s pravim ljudima. Ako vam se išta učini čudnim, oslonite se na svoju intuiciju jer vas izvrsno služi. Ljubav – ako bi i bilo nekih manjih problema u vašem odnosu, oni neće narušiti sklad među vama. Slobodni su sada u prilici da pronađu ono što traže, pa hrabro naprijed! Zdravlje – moguća je glavobolja.

Na poslu pokušajte izbjeći bilo kakvu raspravu sa suradnicima jer sigurno ništa nećete postići. Za to zbilja nema potrebe jer na poslu je sve u redu, jedan dobar i stabilan period. Ljubav – na ljubavnom planu moglo bi doći do prilično burne rasprave s partnerom, i to oko sasvim nevažnih stvari. Slobodni će opet uspostaviti vezu s nekim kog dugo nisu vidjeli. Zdravlje – moguće su viroze.

(23. 7. – 22. 8.)

(23. 9. – 22. 10.)

Prošli tjedan bio je dosta stresan za vas, pa se osjećate prilično iscrpljeno, no kako će vrijeme odmicati, i vi ćete se osjećati bolje. Uspjet ćete završiti sve zaostale poslove i obveze. Nakon toga osjećat ćete se zadovoljno. Ljubav – situacija vam je uglavnom dobra, a eventualni nesporazumi bit će brzo izglađeni. Slobodnima je mogućnost povratka osobe iz prošlosti prilično velika. Zdravlje – potrebno vam je više kretanja.

(21. 5. – 20. 6.)

(20. 4. – 20. 5.)

(21. 6. – 22. 7.)

Ovog tjedna bi do vas mogle stići neke vijesti o poslu koji ste već smatrali završenim, pa zato sve dobro ispitajte. Važno je to što imate podršku pretpostavljenih i možete mirno svoj posao završavati. Ljubav – pokušajte s partnerom raščistiti neka stara pitanja i tako svoj odnos učiniti boljim. Slobodni će upoznati nekoga tko će im postati jako važan i vjerojatno započeti ozbiljnu vezu. Zdravlje– nervozni ste.

BLIZANCI

BIK

OVAN

(21. 3. – 19. 4.)

Bez obzira na neke poslovne informacije koje ćete dobiti, vi i dalje idete u smjeru koji ste si zacrtali, i to uspješno. lako se sada tako ne čini, uspjeh vam je siguran. Ljubav – napokon ćete i vi shvatiti da vas partner podržava i nema vas namjeru povrijediti, a to bi moglo rezultirati mnoštvom lijepih trenutaka. Slobodni uživaju u druženjima, no nije to ništa ozbiljno. Zdravlje – moguća kostobolja i kronične tegobe.

(19. 2. – 20. 3.)

Pred vama je vrijeme kad morate dokazati da ste osoba na koju se može računati. U svakom slučaju, sigurno idete prema boljoj i stabilnijoj budućnosti. Trenutno imate ljude koji vam pomažu i podršku nadređenih. Ljubav – i dalje nema ozbiljnijih problema u vašoj vezi. Slobodni će imati puno ponuda od suprotnog spola. Bit će tu svega i svačega, pa ne razmišljajte, nego uživajte jer sad je vrijeme za to. Zdravlje – više se odmarajte.

ZA TAROT KARTE NAZOVITE TEL.: 098/680 909

IMPRESSUM UPRAVA Sandra Vlahek GLAVNI UREDNIK Goran Mališ, urednik@regionalni.com

Maratela mreže d.o.o., 072700700, +18

ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA Josip Novak, jnovak@regionalni.com

Nazovi napaljene Varaždinke i Međimurke! Telefonski sex uživo! 0-24

064/555-450 Tel:3,49kn/min, Mob:4,78kn/min

NOVINARI Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Ivan-Goran Herman, igherman@regionalni.com Sandra Županić, szupanic@regionalni.com Martina Lončar-Petrinjak, mlpetrinjak@regionalni.com FOTOREPORTER Ivan Agnezović, foto@regionalni.com

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o. Anina 11, 42000 Varaždin

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Željka Biškup, zbiskup@regionalni.com SURADNICI Denis Peričić Dalibor Flajpan PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com, marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Vedran Bunić vbunic@regionalni.com Tel. 042/290-781 PREDAJA MALIH OGLASA I OSMRTNICA: Ljiljana Simić, ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Mob. 091/357-0113

MARKETING: Tel. 042/290-778 Tel. 042/290-781

MALI OGLASI, ZAHVALE I SJEĆANJA: Tel. 042/290-774

Male oglase osim u prijamnom uredu na Gradskoj tržnici u Varaždinu možete uplatiti i internet bankarstvom, na pošti ili banci. Postupak je slijedeći: proslijedite tekst na mail malioglasi@regionalni.com radi obračuna cijene. Na vaš mail šalje se obračunata cijena i žiro-račun na koji uplaćujete uslugu. Nakon uplate potrebno je potvrdu o uplati poslati na mail. Za sve informacije obratite se na telefon 091/357 0113. Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica Varaždin, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) Radno vrijeme za stranke: pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri, čet: 7,30 - 15 h, pet: 7,30 - 14,30 h TISKARA Slobodna Dalmacija

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 19. kolovoza 2020., br. 207

NASTAVAK KAMPOVA “SVAKI TJEDAN SPORT JEDAN”

Druženje uz stolni tenis i odbojku na pijesku

Drugog tjedna kolovoza, kampu se odazvalo 60-ak školaraca. Osim što su se sportski družili, Marina Matulic Horvat iz PU međimurske educirala ih je o opasnostima koje prijete upotrebom modernih tehnologija, posebice interneta. PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

Sportsko druženje školaraca uz stolni tenis i odbojku na pijesku označilo je ulazak u drugu polovicu održavanja ljetnih sportskih kampova

Upisi na kampove mogući su tijekom cijelog ljeta „Svaki tjedan sport jedan“, u organizaciji Grada Čakovca i Zajednice sportskih udruga Grada Čakovca. Naime, drugog tjedna u kolovozu kampovima se odazvalo 60 čakovečkih osnovnoškolaca, koji su vježbali uz pridržavanje epidemioloških preporuka i mjera.

Razigrano

Za provođenje kampa iz stolnog tenisa bio je zadužen Stolnoteniski klub Mihovljan, a voditeljica kampa dr. sc. Ivana Nikolić zadovoljna je što se kampu odazvao velik broj djece koja se dosad nisu susrela s igranjem s celuloidnim lopticama.

- Riječ je većinom o učenicima nižih razreda koje upoznajemo s udarcima, dok oni stariji, kojih je manje, više igraju. Maksimalno koristimo sportski dom u Mihovljanu jer smo im, osim upoznavanja sa stolnim tenisom, pripremili i sportske igre koje organiziramo na obližnjem nogomet-

U PRELOGU SE OKUPILO 98 SPORTAŠICA I SPORTAŠA

Čak 98 natjecateljica i natjecatelja prošlo je u nedjelju, 16. kolovoza, u prijepodnevnim satima stazu 10. Divljeg triatlona u Prelogu. Riječ je o dionici super sprint triatlona koju čini 375 metara plivanja na šoderici kraj Cirkovljana, 10 kilometara vožnje biciklom te 2,5 kilometra trčanja na cesti i nasipu uz jezero Hidroelektrane Dubrava. Organizator ovog triatlona bilo je Društvo sportske rekreacije Sportikus, čiji je predsjednik Damir Žegarac, uz predsjednika Zajednice sportskih udruga Grada Preloga Dejana Naranđu, podijelio nagrade najboljima. Nakon utrke druženje se nastavilo na Marini Prelog uz proglašenje najboljih, dodjelu nagra-

FOTO: GRAD PRELOG/STUDIO VIPRO

Martin Štefan i Nina Dobša pobjednici 10. Divljeg triatlona

da i ručkom za sve sudionike. Nagrade su dodijeljene u brojnim kategorijama, a u ukupnom poretku najbolji su bili Martin Štefan, Mihael Krobot i Franjo Jović u muškoj konkurenciji te Nina Dobša, Mirela Belić i Ana Dobša u ženskoj konkurenciji, ističu iz Grada Preloga.

nom igralištu. To smo počeli primjenjivati prije nekoliko godina i pokazalo se da djeca na odlično reagiraju - poručila je Nikolić. Jednako veselo, razigrano i sportski bilo je i na terenima za odbojku na pijesku čakovečkih Gradskih bazena „Marija Ružić“, gdje već tra-

dicionalno kamp iz jednog od najpopularnijih ljetnih sportova provodi Klub odbojke na pijesku Čakovec. Odbojkaški trener Ivan Vabec osmislio je zanimljiv i poučan tjedan za mlade pjeskaše. - Vrijeme nam je bilo naklonjeno. Nije bilo kiše, a izostala je velika vrućina i sparina

KARIKATURA

koja inače obilježava ovaj dio kolovoza. Djeca su provodila vježbe zagrijavanja i motorike te su jako zadovoljna - izjavio je Vabec. I na ovim kampovima, kao i na svima dosadašnjima, održana su poučna predavanja. Zadnja su bila realizirana s Policijskom upravom međimurskom, čija je službenica za prevenciju Marina Matulic Horvat upozorila mlade polaznike kampova na opasnosti koje prijete upotrebom modernih tehnologija, posebice interneta. Dodajmo da se u ovome tjednu, od 17. do 20. kolovoza, mladi upoznavaju s kuglanjem, rukometom i radiogoniometrijom. Upisi na kampove mogući su tijekom cijeloga ljeta, a ove godine na ponudi su čak 24 različita sportska kampa iz 17 sportova.

crta: Željko Pilipović