“DJEČJA MAŠTA” U ČAKOVCU
7. FESTIVAL STRIPA
Ljubitelji “devete umjetnosti” došli na svoje
Prvi vrtić za darovite u Međimurju
Str. 21.
Str. 8.
Regionalni MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
Tjednik
Plus Pl us
15.000 primjeraka
Besplatan primjerak | Broj 211 | 16. rujna 2020. | ISSN 2459-6612 | www.regionalni.com
PRE-KOM PONOVNO NA VRHU LISTE NAJUSPJEŠNIJIH TVRTKI U ODVOJENOM PRIKUPLJANJU OTPADA
POSJET PREMIJERA PLENKOVIĆA:
“Vlada će i dalje pomagati projekte!” Str. 3.
“Naša iskustva neka budu temelji novog Zakona o otpadu!”
PODUZETNIČKI INKUBATOR
Lakše pokretanje novih poduzeća
Str. 2. i 3.
STRUČNI SKUP
UŽIVANJE NA DVA KOTAČA
“Sport i djeca s teškoćama u razvoju”
Stazama Općine Nedelišće
Str. 11.
Str. 16. i 17.
Str. 9.
2
Aktualno
Regionalni tjednik || 16. rujna 2020., br. 211
PRIRODNA NEPOGODA ZBOG VJETRA I TUČE Područje općina Štrigove i Svetog Martina na Muri je u nedjelju, 30. kolovoza, zahvatio olujni vjetar praćen tučom koji je izazvao štete na poljoprivrednim površinama, infrastrukturi, građevinskim objektima te opremi fizičkih i pravnih osoba. Župan Međimurske županije Matija Posavec obišao je s načelnicima Stanislavom Rebernikom i Draženom Crnčecom područja oštećena u nevremenu te je nakon utvrđivanja štete donio odluku o
AKTUALNO
proglašenju prirodne nepogode na prijedlog općinskih povjerenstava. Stoga su zadužena gradska i općinska povjerenstva za procjenu štete od prirodnih nepogoda da konačnu procijenjenu štetu prijave županijskom povjerenstvu putem Registra šteta u roku od 50 dana od dana proglašenja prirodne nepogode, a županijsko povjerenstvo će u zakonskom roku izraditi zbirno izvješće o šteti za područje županije.
PRE-KOM PONOVNO NA VRHU LISTE NAJUSPJEŠNIJIH TVRTKI U ODVOJENOM
Direktor Radiković: “Naša isku budu temelji novog Zakona o
Direktor Pre-koma Siniša Radiković obratio se otvorenim pismom Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja te ministru Tomislavu Ć neke prijedloge koji su se potvrdili u praksi, a čijim bi se uvrštavanjem u novi Zakon o gospodarenju otpadom riješile brojne nelogičnost korisnici komunalnih usluga.
PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je konačne podatke o odvojenom prikupljanju otpada po gradovima i općinama u 2019. godini. Očekivano, vrh tablice uspješnosti drže međimurski gradovi i općine u kojima ovu uslugu obavlja komunalno poduzeće Pre-kom.
Edukacija
Preloški komunalac uslugu prikupljanja, odvoza i zbrinjavanja otpada obavlja u Gradu Prelogu i 11 međimurskih općina: Belici, Dekanovcu, Domašincu, Donjem Kraljevcu, Donjem Vidovcu, Donjoj Dubravi, Goričanu, Kotoribi, Podturnu i Svetoj Mariji, kao i u Martijancu u susjednoj Varaždinskoj županiji. Među 12 najuspješnijih jedinica lokalne samouprave (JLS) čak je deset Pre-komovih, a još dvije se nalaze unutar najboljih 25.
Najbolji rezultat u Hrvatskoj u odvojenom prikupljanju otpada ostvario je Grad Prelog Pojedinačno najbolji rezultat na nacionalnoj razini je ostvario Grad Prelog koji je na visokih 66,69 posto odvojenog prikupljanja otpada. Na drugom mjestu sa 66,16 posto nalazi se Belica. Među 12 najboljih ušle su još dvije međimurske općine, Strahoninec i Šenkovec, gdje komunalnu uslugu obavlja čakovečki Čakom. Treba spomenuti i da su svi Pre-komovi partneri na više od 50 posto odvojenog prikupljanja otpada, uz izuzetak Općine Donji Vidovec, koja je 2019. godinu završila s rezultatom od 49,70 posto. - Nisu to rezultati koji su došli preko noći. Mi na edukaciji stanovništva, osiguravanju
nužne tehnike i tehnologije te neprestanim ulaganjima i inovacijama, radimo već godinama. S edukacijom o potrebi odvojenog prikupljanja smeća i mogućnostima ponovne uporabe, radimo već s mališanima vrtićke dobi. Sve to je dovelo do toga da su Pre-kom i njegovi partneri već nekoliko godina unatrag na vrhu liste najuspješnijih hrvatskih gradova i općina - ističe direktor Prekoma Siniša Radiković. U Pre-komu, osim što se trude osigurati maksimalnu kvalitetu usluge svojim korisnicima, nastoje se izboriti za pravednije kriterije koji se određuju zakonima i uredbama, koji su dosad u pravilu išli na štetu malih gradova i općina, malih komunalnih poduzeća, ali i jednočlanih te dvočlanih kućanstava. Upravo stoga je direktor Radiković krajem kolovoza na adresu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te ministra Tomislava Ćorića i njegovih suradnika uputio otvoreno pismo. U njemu je još jednom istaknuo primjedbe i prijedloge vezane uz zakon i uredbe koje se odnose na gospodarenje otpadom.
Kažnjavanje
- Mnogi prijedlozi se ne usvajaju, a dio naših korisnika smatra da smo mi krivi za loša rješenja koja nam se nameću. Ministarstvu i ministru Ćoriću sam se obratio u ime 12 jedinica lokalne samouprave, tvrtke Pre-koma kao davatelja usluge, ali i svoje osobno jer smatram da su naši ostvareni rezultati u odvojenom sakupljanju i obradi korisnog otpada ponajbolji u Hrvatskoj i da bi Ministarstvo moglo usvojiti neke od naših prijedloga koji su se potvrdili u praksi. Skrenuo sam mu, također, pažnju da su u Zakon prepisani sporni članci iz Uredbe za koju je Ustavni sud donio privremenu mjeru do konačne odluke – pojašnjava direktor Radiković. U svojem pismu direktor Pre-koma zatražio je da se promijene dva članka Zakona o gospodarenju otpadom.
- Prema jednom spornom članku sva kućanstva i sve pravne osobe moraju plaćati istu cijenu minimalne javne usluge. To nije korektno jer mala kućanstva, jednočlana i dvočlana, proizvode manje otpada, kako korisnog, tako i
miješanog te glomaznog. Isto to se događa i s malim poduzećima koja rade manje otpada, a i ostvaruju bolje rezultate u odvajanju. Skrenuo sam pozornost da se tekst ovog članka putem Uredbe rješava na Ustavnom sudu te smatram da
bi se članak trebao promijeniti ili se pričekati s donošenjem Zakona do rješenja Ustavnog suda. U suprotnom će donošenje ovakvog Zakona s lošim rješenjem ponosno potaknuti podnošenje ustavnih tužbi – mišljenja je Siniša Radiković,
koji ujedno nudi i prijedlog kvalitetnog rješenja: - Predložio sam da se članak promijeni na način da osim predloženog dijela, da svi plaćaju isto, unesu dodatni kriteriji poput volumena ugovorenog spremnika, broja članova kućanstva ili nečega drugog što pojedini gradovi i općine smatraju da je primjereno za njihovo područje. Mi, ali i veliki broj drugih JLS-a trenutno koristimo volumen ugovorenog spremnika (60 do 7000 litara) te smatramo da smo postigli kvalitetno rješenje načela „onečišćivač plaća“. Isto treba primijeniti i za korisnike koji nisu kućanstva. Za direktora Radikovića sporna je i odredba Članka 77. u kojoj se navodi da svi gradovi i općine s više od 3000 stanovnika moraju izgraditi fiksno reciklažno dvorište. - Ovim člankom pogoduje se gradovima s više od 25.000 stanovnika, koji su u pravilu bogatiji, a kažnjavaju se manje općine i gradovi. Smatramo da
Aktualno
16. rujna 2020., br. 211 || Regionalni tjednik
3
ČAKOVEC: U SUDARU KOD OBILAZNICE OZLIJEĐENE DVIJE VOZAČICE U srijedu, 9. rujna, oko 14 sati i 10 minuta na raskrižju državne ceste broj 654 (sjeverna obilaznica grada Čakovca) i gradske prometnice koja povezuje Čakovec i Mihovljan došlo je do prometne nesreće u kojoj su ozlijeđene dvije sudionice. Upravljajući Fiatom Puntom čakovečkih registarskih oznaka kolnikom gradske prometnice koja povezuje Čakovec i Mihovljan te nailaskom na spomenuto raskrižje, 44-godišnja vozačica nije poštivala prednost prolaska
(sjeverna obilaznica označena prometnim znakom kao cesta s prednošću prolaska). Ušla je u raskrižje pri čemu nije propustila sva vozila koja se kreću cestom s prednošću prolaska. Zbog toga je prednjim dijelom Punta udarila u prednji bočni dio Škode Octavije, čakovečkih registarskih oznaka, kojom je sjevernom obilaznicom upravljala 29-godišnja vozačica. Uslijed siline sudara Škoda je odbačena izvan kolnika u metalnu odbojnu ogradu, metalni nosač sema-
fora i prometni znak. Vozilom hitne medicinske pomoći 44-godišnja vozačica Punta prevezena je u Županijsku bolnicu Čakovec (ozljede će se naknadno okvalificirati). U čakovečku Bolnicu privatnim vozilom prevezena je i 29-godišnja vozačica Škode te dijete putnik iz tog automobila. Na sreću, dijete u nesreći nije ozlijeđeno, dok je 29-godišnja vozačica lakše ozlijeđena. O prometnoj nesreći dostavit će se izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.
M PRIKUPLJANJU OTPADA
ustva neka o otpadu!”
Ćoriću i njegovim suradnicima. U njemu navodi ti i nepravednosti te bi od njih korist imali svi
NOVI EU PROJEKT
POSJET PREMIJERA ANDREJA PLENKOVIĆA: Reciklažno dvorište za građevinski otpad “Vlada će i dalje pomagati svim projektima važnima za razvoj Međimurja!”
U utorak, 8. rujna, direktor Pre-koma Siniša Radiković je potpisao ugovor za realizaciju novog EU projekta za izgradnju i opremanje reciklažnog dvorišta za građevinski otpad. Vrijednost projekta je gotovo 4,2 milijuna kuna, od čega je nešto više od 2 milijuna bespovratnih sredstava. - Putem projekta izgradit će se reciklažno dvorište za građevinski otpad te nabaviti strojevi za obradu građevinskog otpada. U sklopu projekta su također osigurana sredstva za plaće zaposleuvjeti za izgradnju reciklažnih dvorišta trebaju biti isti za sve te da treba poticati izgradnju zajedničkih fiksnih reciklažnih dvorišta za susjedne gradove i općine koji zajedno imaju do 25.000 ili čak do 50.000 stanovnika te bi u zakon trebalo dodati da više JLS-a može koristiti zajedničko fiksno reciklažno dvorište.
Iskustva
Navodi direktora Radikovića, ali i apsurd spornoga članka, najbolje se oslikavaju upravo na Pre-komovim višegodišnjim iskustvima. - U našem slučaju 12 JLS-a zajednički gospodari otpadom i postiže odlične rezultate u odvajanju i obradi korisnog otpada s rezultatima i višima od 65 posto. Sva naselja posjećuje mobilno reciklažno dvorište i skuplja vrlo malo otpada jer se gotovo sve prikuplja na kućnom pragu korisnika. Imamo zajedničko reciklažno dvorište, sortirnicu, obradu glomaznog otpada, Centar za ponovnu uporabu (CPU), kompostanu… No, prema navedenom članku,
nika Pre-koma koji će voditi projekt, kao i za provođenje informativnih aktivnosti. Naši zaposlenici su samostalno odradili prijavu čak triju projekata u ovoj godini: „Opremanje i modernizacija Kompostane Prelog“, „Nabava 2 komunalna vozila za odvojeno sakupljanje otpada“ i posljednjih „Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta za građevinski otpad“. Ukupna vrijednost navedenih projekata je 10,45 milijuna kuna, od čega je 6,05 milijuna bespovratnih sredstava.
još šest JLS-a trebalo bi izgraditi fiksna reciklažna dvorišta te bi došli u situaciju da na 38.500 stanovnika imaju čak sedam fiksnih reciklažnih dvorišta, što smatramo nepotrebnim čak i za bogatije zemlje od RH, a i
Direktoru Radikoviću sporna su dva članka novoga Zakona o gospodarenju otpadom operativni troškovi vođenja reciklažnih dvorišta doveli bi do poskupljenja usluge – zaključuje direktor Siniša Radiković. Da su pismo i prijedlozi pali na plodno tlo svjedoči podatak da je direktor Radiković bio pozvan na sastanak u Ministarstvo s državnim tajnikom. Novi Zakon o gospodarenju otpadom tako bi napokon mogao dobiti smisleniju i logičniju formulaciju od koje bi korist imali svi korisnici komunalnih usluga.
Premijer Andrej Plenković s domaćinom, županom Matijom Posavcem i ministrima Radovanom Fuchsom i Darkom Horvatom obišao je školu u Pribislavcu, nakon čega je prisustvovao radnom sastanku u Županiji PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com
70 kapitalnih projekata koji se provode u Međimurju. - U određenim stavkama zatražili smo pomoć Vlade kako bismo zajedno napravili iskorak u postavljanju boljih
Oko 300 učenika Osnovne škole Vladimira Nazora Pribislavec novu školsku godinu započelo je u novoj, jednoj od modernijih škola u Hrvatskoj, u što se u utorak, 8. rujna, uvjerio i sam vrh Vlade Republike Hrvatske.
Škola u Pribislavcu jedna je od modernijih u Hrvatskoj
Ulaganja
Naime, župan Međimurske županije Matija Posavec ugostio je predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa te ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darka Horvata, koji su razgledali 3600 kvadratnih metara nove škole u Pribislavcu. Učenici su dobili 24 učionice za jednosmjensku nastavu, suvremenu kuhinju, knjižnicu, prostor za produženi boravak, učenje i igru. Gradnja ove škole započela je 2016. godine, nakon dviju godina rješavanja infrastrukturnih i imovinskopravnih pitanja. Nakon što je tadašnje Ministarstvo obrazovanja 2015. godine odobrilo šest milijuna kuna za gradnju škole, Vlada RH pod vodstvom Andreja Plenkovića odobrila je dodatnih 19 milijuna kuna, a Međimurska županija osigurala
je 5,5 milijuna kuna. Kako bi se troškovi gradnje u potpunosti pokrili, bilo je po-
- Važno je da razvijamo sjever Hrvatske – poručio je premijer Plenković. trebno još 2,5 milijuna kuna za opremanje koje je osigurala Vlada RH te je sagrađena škola prema svim kriterijima modernog obrazovanja. - Preseljenjem u nove prostore škole ne samo da je konačno ispunjen dugogodišnji san mještana i djelatnika škole u Pribislavcu, već će dvorac Feštetić, povijesno i kulturno
dobro Međimurja, biti revitaliziran i stavljen u funkciju turizma i kulture kako bismo i na taj način pridonijeli daljnjem razvoju naše županije - rekao je župan Posavec. - Ova škola ima sve one bitne elemente koji naš obrazovni dio programa Vlade ima, a to su uključivost i inkluzivno obrazovanje. Škola je u svakom pogledu prilagođena za djecu, odnosno osobe s invaliditetom, omogućava cjelodnevnu nastavu te predškolski odgoj. To je temelj onoga što želimo napraviti u cijeloj Hrvatskoj - poručio je premijer Plenković. Nakon obilaska škole, u prostorijama Međimurske županije održan je radni sastanak na kojem je župan Posavec upoznao predsjednika Vlade Plenkovića, ministra Fuchsa i ministra Horvata s više od
standarda i kvalitetnijeg života u našoj županiji jer je država onoliko uspješna koliko su zadovoljni njeni građani - rekao je župan Posavec, koji je naglasio da je oko 270 milijuna kuna uloženo u obrazovanje putem izgradnje, obnove i adaptacije dvorana i škola, uspostavljanja centara izvrsnosti i kompetentnosti te brojnih projekata i potpora kojima se olakšava i potiče napredak mladih. Prem ijer Plen kov ić zaključno je naveo da će Vlada Republike Hrvatske i dalje pomagati svim projektima važne za razvoj Međimurske županije, koristeći europska i nacionalna sredstva. - Važno je da razvijamo sjever Hrvatske i Međimursku županiju u kojoj je vidljiva vrlo dinamična aktivnost poduzetnika, ali i potpora svih jedinica lokalne samouprave – zaključuje premijer Andrej Plenković.
4
Aktualno
Regionalni tjednik || 16. rujna 2020., br. 211
NESREĆA NA RADU: U PROIZVODNOJ HALI SMRTNO STRADAO MUŠKARAC (34) Policijska uprava međimurska potvrdila je da je u jednoj proizvodnoj hali u Zrinsko-frankopanskoj ulici u Čakovcu nešto prije 5 sati ujutro u četvrtak, 10. rujna, došlo do nesreće u kojoj je smrtno stradao radnik (34). Stradali je Ivan Vabec iz Lopatinca, kako neslužbeno doznajemo. – Očevidom u suradnji sa zamjenicom nadležne državne odvjetnice i inspektorom rada utvrđeno je da je do nesreće došlo u trenutku kada su 34-godišnjak i još jedan radnik iz spomenutog poduzeća,
radili na demontaži transportnog sklopa industrijske dizalice. Podignuti na mobilnoj hidrauličnoj platformi, pomoću dvije ručne lančane dizalice započeli su s podizanjem opisanog transportnog sklopa iz ležišta. Tom prilikom došlo je do popuštanja osigurača nosive kuke jedne ručne dizalice, a zatim i do iskakanja kuke iz svog ležišta zbog čega je transportni sklop pao na 34-godišnjeg radnika. Nažalost, od zadobivenim ozljeda 34-godišnjak je preminuo na mjestu događaja. Zamjenica nadležne
državne odvjetnice naložila je obavljanje obdukcije – javljaju iz PU međimurske. Iza preminulog, inače bivšega kapetana NK-a Vučetinec koji se od njega oprostio na socijalnim mrežama, ostaju supruga i dijete. – Tužni, slomljeni i u nevjerici obavještavamo Vas da nas je u 35. godini života u tragičnoj nesreći na radnom mjestu, napustio naš bivši kapetan Ivan Vabec. Iskrena sućut obitelji Vabec, roditeljima, bratu i bližnjima. Kapetane hvala ti za sve, počivaj u miru – napisali su iz NK-a Vučetinec na Facebooku.
UZ BLAGDAN UZVIŠENJA SVETOGA KRIŽA 14. RUJNA I KOTORIPSKE OPĆINSKE DANE
Dani Kotoribe bez većine sadržaja, no ipak uz dva koncerta! U subotu, 19., i nedjelju, 20. rujna, ipak će se organizirati koncerti na otvorenom uz pridržavanje svih epidemioloških mjera. Gosti će u subotu biti glazbenici Zabranjenog pušenja, a u nedjelju Klapa Kampanel! PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com
Ni Općina Kotoriba zbog situacije s pandemijom koronavirusa neće biti u prilici obilježiti svoje dane “kak se spada”. Dani Kotoribe povezani su sa svetkovinom Križeva, odnosno Uzvišenja Svetoga Križa, kome je posvećena i kotoripska crkva, inače najveća u Međimurju. Blagdan i proštenje slave se 14. rujna, a Dani Kotoribe vezani su uz njega prije 30 godina. Radi se o danu nakon godišnjice posvete Bazilike Uskrsnuća nad grobom Isusovim. Dao ju je podignuti rimski car Konstantin, isti
“Kotoripski vjesnik” nije tiskan zbog manjka materijala, budući da u 2020. nije bilo manifestacija kao što su “Dani šibe i ribe”, a i većina udruga nije zbog COVID-a 19 organizirala tradicionalna događanja
Kako nema svečane sjednice, ove se godine neće podijeliti ni javna priznanja, što je odlučeno na zadnjoj sjednici Općinskog vijeća
Gosti će u subotu biti glazbenici Zabranjenog pušenja, a u nedjelju Klapa Kampanel – dodaje Ujlaki. Kako nema svečane sjednice, ove se godine neće podijeliti ni javna priznanja, što je odlučeno na zadnjoj sjednici Općinskog vijeća Kotoribe koja je održana 3. rujna.
koji je kršćanstvo proglasio ravnopravnom religijom svim ostalima u Carstvu, a u njoj se navodno nalazio dio izvornoga Kristova križa. Kako kažu iz Općine Kotoriba, svjesni su da neće jedini svoje dane slaviti u krnjem obliku: žele biti odgovorni i poštovati donesene odluke ako one mogu doprinijeti zdravlju i sigurnosti građana te dobroj epidemiološkoj slici. Umjesto planirane trodnevne proslave, općinski dani slavit će se u sažetu obliku.
Koncerti na otvorenom
Kako kaže zamjenik općinskog načelnika Roberto Ujlaki, broj manifestacija je iz godine u godinu u Kotoribi, a osobito onih vezanih uz Križevo, bio sve veći. Posebno su posjetitelje i same organizatore radovala događanja vezana uz kotoripsku i međimursku tradiciju. Jedna
Milijunski projekti
od stanovnicima dragih tradicija bilo je izdavanje lokalnog informativnog glasila “Kotoripski vjesnik”. List će iduće godine obilježiti 35 godina izlaženja, a termin izlaska također je tradicionalno bio vezan uz rujan i kotoripsko proštenje. Kako navodi zamjenik Ujlaki,
ove godine nije tiskan zbog manjka materijala, budući da nije bilo manifestacija kao što su “Dani šibe i ribe”, a i većina udruga nije zbog COVID-a 19 organizirala tradicionalna događanja. – Što se tiče Dana Kotoribe, procijenjeno je da bi svečana sjednica bila odre-
đeni rizik, budući da je u zatvorenom prostoru pa se ona neće održati. Isto tako neće biti druženja između udruga, ni kuhanja koje je bilo tradicija Dana. U subotu 19. i nedjelju 20. rujna ipak će se organizirati koncerti na otvorenom uz pridržavanje svih epidemioloških mjera.
Kotoriba ne staje ni s investicijama. Tako će se, primjerice, u centru mjesta kod nove tržnice izgraditi poslovna zgrada s dvjema etažama od po 500 kvadratnih metara, kaže kotoripski načelnik Ljubomir Grgec. Projekt će stajati oko šest milijuna kuna. Milijun kuna više pak vrijedi projekt rekonstrukcije stare škole, što će se financirati europskim sredstvima, dok će Općina nadodati novac koji eventualno bude nedostajao. U prizemlju stare škole bit će uređen turistički centar, a na katu etnomuzej. Proširit će se i Industrijska zona Jug, pri čemu postrojenje montira tvrtka Muraplast te se na
području Općine potražuje stotinjak novih radnika. Za zonsku infrastrukturu Općina će raspisati natječaj, dok je za to od Ministarstva gospodarstva već odobreno čak devet milijuna kuna. Milijun kuna manje “težak” je projekt NK-a Graničar za izgradnju sportskih objekata, što također podržava Općina, iz koje naglašavaju da su tijekom najteže krize u tri mjeseca dobili 650.000 kuna manje od predviđenog, dok za uređenje Dječjeg vrtića i Duge ulice još uvijek nisu dobili dodijeljena tri milijuna kuna od države. Postoji i incijativa za formiranje zajedničke turističke zajednice sa susjednim općinama, s kojima izvrsno surađuju, dok se njihova infrastruktura odlično nadopunjuje. Proštenjska misa u kotoripskoj Župnoj crkvi Sedam žalosti Blažene Djevice Marije i Svetoga Križa održat će se u nedjelju, 20. rujna s početkom u 11 sati. Iz Župe mole građane da se pridržavaju svih propisanih epidemioloških mjera.
Oglas
16. rujna 2020., br. 211 || Regionalni tjednik
5
Teže stalnom unapređenju i proširenju asortimana i usluga Knegingrad je tvrtka koja je osnovana 2000. godine te se bavi veleprodajom i maloprodajom građevnog materijala pa ove godine slave jubilarnih 20 godina poslovanja. Kako bi zadovoljili potrebe svojih kupaca teže stalnom unapređenju i proširenju asortimana i usluga. U svojem prodajnom programu nude preko 3000 artikala, počevši od cementa, vapna, armaturnog željeza, sve vrste cigla, betonske blokove, stropnu ispunu, fert gredice, drvenu građu, OSB ploče, crijepove renomiranih proizvođača, kompletnu opremu za krovišta, krovne prozore, gotove žbuke, dimnjake raznih profila, gips ploče te sav pribor potreban za suhu gradnju, izolacijske materijale (staklenu vunu, kamenu vunu, stiropor...), boje za zidove te JUB fasadne sustave. Također, nude uslugu besplatnog prijevoza i istovara na gradilište kod kupnje veće količine građevnog materijala. Prodajni centar Knegingrad nalazi se u Gornjem Knegincu, Mavra Schlengera 6. Radno vrijeme je od 7 do 16 sati, a subotom od 7 do 12 sati. Možete ih kontaktirati i na broj telefona 042/653-190 te e-mail: prodaja@knegingrad.hr Mišo Ciglar i Ivan Magdić s obitelji Slatki
TVRTKA JE 20. OBILJETNICU ODLUČILA PROSLAVITI VRIJEDNIM NAGRADNIM NATJEČAJEM
Knegingrad, u suradnji s JUB-om Hrvatska, poklonio fasadu Mihaeli Slatki Stigle su čak 124 prijave s područja dvije županije, a žiri je imao težak zadatak odabrati kome pokloniti sve potrebno za fasadu
Vrijedna nagrada stigla je u prave ruke
Povodom 20 godina poslovanja trgovina građevnim materijalom Knegingrad, u suradnji s JUB-om Hrvatska, poklonila je jednu fasadu. Naime, od 15. srpnja do 5. rujna svi koji su željeli ovaj vrijedan poklon trebali su se prijaviti na Facebooku Radija Megaton tako da su poslali fotografiju svoje kuće s opisom zašto bi baš oni trebali sve potrebno za fasadu. Kuće su mogle biti na području Varaždinske ili Međimurske županije. Stigle su 124 prijave, a najboljom je ocijenjena prijava Mihaele Slatki iz Tuhovca kod Varaždinskih Toplica. Priča gospođe Slatki o borbi njezine obitelji da stvori topli dom, unatoč njezinoj teškoj bolesti, najviše je dirnula žiri. - Nisam odmah ni znala da sam baš ja osvojila nagradu. Prijavila sam se i nisam se više time cijeli tjedan bavila. Dobila sam poruku od gospođe Miljenke kojom mi čestita na nagradi, išla sam provjeriti tko je gospođa. U međuvremenu me nazvala i prijateljica koja mi je čestitala. Nisam se nadala da ću baš ja osvojiti fasadu, ali jako me to obradovalo. Presretna sam da ste baš nas odabrali, da ste prepoznali koliko nam to znači. Zahvaljujem se u ime cijele obitelji! Velika je to stvar dobiti fasadu za oko 240 m2 kuće - na rubu suza zahvalila je Mihaele Slatki.
Lider sjeverozapada
Knegingrad potražite u Gornjem Knegincu
Na dodjeli nagrade svi su se zasladili prekrasnom i ukusnom tortom u obliku kante s bojom kojom je sve počastila presretna Mihaele Slatki.
Torta Mihaele Slatki
- Ove godine obilježava- - istakao je Mišo Ciglar, vomo jubilarnih 20 godina ditelj prodaje Knegingrada. Iv a n Magd ić, vod itelj poslovanja te smo to odlučili obilježiti vrlo vrijednim marketinga tvrtke JUB Hrnagradnim natječajem u vatska, dodao je da obitelji suradnji s partnerom JUB- Slatki ostaje samo da nađu majstora za postavljanje om. Tijekom našeg postofasade, a njegova janja razvili smo tvrtka će pružiti se u jednu od sve potrebne najutjecajnisavjete. jih trgovina Obratite nam - Nagragrađevda ukljunim mase s povjerenjem čuje komterijalom jer uz pletni u sjeveroJUBIZOL zapadnoj KNEGINGRAD EPS faH r v atgraditi je lako... sadni suskoj i šire. stav; stiroNa naš napor, ljepila i tječaj stiglo završnu žbuku je jako puno po izboru. Već 20 prijava, što vesegodina fantastično lih, tužnih ili šaljivih, a pobijedila je one Miha- surađujemo s Knegingraele Slatki, koja je uspjela dom, a to je bio i povod pobijediti tešku bolest, sa donaciji jedne fasade. Fasada suprugom odgojiti obitelj i ide u prave ruke. Ja sam danapraviti kuću. Žiri je imao nima pregledavao prijave, težak zadatak odabrati po- velik je broj kuća koje nemabjednicu. Hvala partneru ju fasadu i teško nam je bilo JUB-u i Radiju Megaton odabrati pobjednika - rekao koji nas je medijski popratio je Magdić.
6
Aktualno
Regionalni tjednik || 16. rujna 2020., br. 211
PRELOG: POTPISANA ČETIRI UGOVORA ZA OBAVLJANJE JAVNIH RADOVA Kao i nekoliko prijašnjih godina i ove su u prostorijama Grada Preloga potpisani ugovori o javnim radovima s dugotrajno nezaposlenim osobama s područja Grada, temeljem mjera aktivne politike zapošljavanja Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. Javni rad je društveno koristan rad koji se odvija u ograničenom vremenskom razdoblju te nudi sufinanciranje (50 posto subvencije) i
financiranje (100 posto subvencije) zapošljavanja nezaposlenih osoba iz ciljanih skupina. Program javnog rada mora se temeljiti na društveno korisnom radu koji inicira lokalna zajednica ili organizacije civilnog društva. Javni rad mora biti neprofitan i nekonkurentan postojećem gospodarstvu. Prednost imaju programi iz područja socijalne skrbi, edukacije, zaštite i očuvanja okoliša te održavanja
i komunalnih radova. Osobe koje će biti uključene u javne radove pozdravili su gradonačelnik Ljubomir Kolarek i pročelnica Miljenka Radović. Potpisana su četiri ugovora, a istaknuto je da su javni radovi postali jedna od traženijih mjera za zapošljavanje pa se stoga i Grad Prelog na ovaj način uključuje u rješavanje problema nezaposlenosti na svojem području.
IZ FINANCIJSKE AGENCIJE (FINA) TVRDE:
“Ne očekuje se rast broja ovršenika i blokiranih!” ZA VRIJEME NASTAVE
Ukidanje obveze nošenja maski Stožer civilne zaštite Međimurske županije izdao je preporuku kojom se zbog trenutno povoljne epidemiološke situacije ublažava obveza nošenja maski za učenike osnovnih i srednjih škola za vrijeme trajanja nastave, u smislu da nije obvezno nošenje zaštitnih maski za vrijeme trajanja nastave u školama. Maske su i dalje potrebne u javnom prijevozu te prilikom dolaska i odlaska u školu. Važno je također, u razredima osigurati preporučenu distan-
cu među učenicima. Ako se u nekoj školi dogodi obolijevanje učenika ili nastavnika, donositi će se posebne Odluke za te pojedine škole, odnosno pojedine razrede u toj školi. - Ova preporuka bit će na snazi do daljnjega, ako se neće pogoršati epidemiološka situacija. Stoga, apeliramo na sve učenice i učenike da se drže pravila socijalne distance, budu odgovorni i čuvaju sebe i svoje bližnje kako bi mogli zadržati povoljnu situaciju ističu iz Stožera.
POZIV OPĆINE BELICA
Pomoć učenicima Općina Belica osigurala je financijska sredstva za pomoć srednjoškolcima s prebivalištem na svom području. Svaki će učenik koji se prijavi i ispunjava uvjete tako dobiti po 1000 kuna, stoji na općinskim mrežnim stranicama. – Pozivaju se svi srednjoškolci koji imaju prebivalište na području Općine Belica da na adresu elektroničke pošte
(opcina@belica.hr) ili osobnim dolaskom u prostorije Općine Belica najkasnije do 18. rujna u 12 sati dostave potrebne dokumente – piše u obavijesti koju potpisuje načelnik Općine Belica Zvonimir Taradi. Dokumenti koje valja dostaviti su preslika osobne iskaznice te prijavnica koju se može pronaći na web stranicama Općine Belica.
Iz Fine pozivaju sve građane koji misle da je ovrhovoditelj protiv njih pokrenuo prisilnu naplatu duga da putem sustava e-Građani besplatno provjere koje ih to ovrhe očekuju 19. listopada. PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com
Jedna od mjera Vlade Republike Hrvatske za ublažavanje mjera uvedenih zbog suzbijanja širenje koronavirusa, donesena još u travnju, bila je obustava provedbe ovrha nad blokiranim građanima. Financijska agencija mjeru je počela provoditi 18. travnja, a u tom trenutku ovrhe su se provodile nad oko 235.000 građana, čiji je dug premašivao 16 milijardi kuna, od čega čak 6,3 milijarde otpada na kamate. Da je s 1. rujnom nastavljena provedba ovrha, broj blokiranih potrošača bio bi 229.000, za iznos od 17 milijardi kuna (6,6 milijardi kamata). - Za 47.000 ovršenika osnova za plaćanje je zaprimljena, ali dok se ne pokuša izvršenje i ne utvrdi ima li ovršenik dovoljno sredstava na računima za plaćanje duga, ne može se znati koliko će biti blokiranih potrošača, odnosno onih kojima je onemogućeno raspolaganje sredstvima s računa do isplate duga, osim zaštićenih primanja koji se nalaze na zaštićenom računu. Iz broja zaprimljenih osnova u Fini, međutim, i podatka o broju novih ovrha koje čekaju kod javnih bilježnika, proizlazi
Hrvatske javnobilježda nas očekuje jednak ničke komore. Nabroj ovrha kao i ime, kod javnih prošle godine bilježnika je u istom razzaprimljedoblju – Zaštićeni računi no oko poručuju se mogu otvoriti 170 . 0 0 0 iz Fine. prijedZa razjednostavno i loga, o d doblje besplatno putem ko ji h s e od travočekuje nja do internetske stranice da će pokolovoza Fine stati pravoove godine moćno njih kod Fine su upravo oko zaprimljene 145.000. 174.000 ovrha te - Ukupan broj ovrha, se očekuje još 145.000 rješenja od bilježnika, prema odnosno osnova za plaćanje podacima dostupnima kod u razdoblju od travnja do
kolovoza, da nema zastoja, bio bi oko 320.000. Prošle godine je u istom razdoblju zaprimljeno upravo 320.000 osnova za plaćanje. Iz tog razloga, prema trenutnim podacima kojima raspolažemo, ne očekuje se porast broja osnova za plaćanje – zaključuju iz Financijske agencije. Iz Fine ujedno pozivaju sve građane koji misle da je ovrhovoditelj protiv njih pokrenuo prisilnu naplatu duga da putem sustava e-Građani besplatno provjere koje ih to ovrhe očekuju 19. listopada. Naime, 18. listopada ističe rok trajanja posebnih okolnosti i moratorija ovrhe na novčanim sredstvima, koje prema trenutnim najavama neće biti produžene. - Sve podatke o ovrhama koje ih čekaju kod Fine, građani mogu besplatno provjeriti u svakom trenutku putem sustava e-Građani, ali i u Fininim poslovnicama. Svi koji očekuju ili imaju ovrhu, ako već nisu, neka zatraže otvaranje zaštićenog računa. Takvi računi se mogu otvoriti jednostavno i besplatno putem internetske stranice Fine. Ujedno molimo građane koji već imaju zaštićeni račun da dostave ažurirane podatke o zaštićenim primanjima, da se ne bi dogodilo da ta sredstva budu ovršena 19. listopada – poručuju iz Fine.
NASTAVLJA SE SUFINANCIRANJE ENERGETSKE OBNOVE OBITELJSKIH KUĆA
U prvom tromjesečju iduće godine novi Javni poziv Nakon zaprimljenih 7.386 prijava građana za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost planira nastavak programa i u 2021. godini
Poticaj
- S obzirom na iskazani interes za ovim programom, Fond će već u prvom tromjesečju iduće godine objaviti novi Javni poziv vrijedan oko 200 milijuna kuna - najavio je direktor Fonda Siniša Kukić. Uvjeti sufinanciranja će
biti kao i ovogodišnji pa će građani moći dobiti do 60% poticaja za toplinsku izolaciju ovojnice, sanaciju krovišta, novu stolariju te ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije. Budući da dokumentacija poput energetskog certifikata i izvješća o energetskom pregledu vrijedi više godina, bit će prihvatljiva i na sljedećem pozivu. - Cilj programa je obnoviti kuće koje nepotrebno gube energiju zbog nepostojanja toplinske zaštite i neučinko-
vite stolarije, ali i potaknuti korištenje obnovljivih izvora energije. Gotovo 70% zahtjeva koje je Fond zaprimio na ovogodišnjem Javnom pozivu
Najstarija prijavljena kuća izgrađena je 1850. godine je za obnovu kuća energetskog razreda E i lošijeg. Većina ih je građena 70-ih i 80-ih godina, kad tehnički propisi
nisu zahtijevali postavljanje toplinske zaštite pa troše i do četiri puta više energije od današnjeg standarda gradnje. Najstarija kuća prijavljena za obnovu izgrađena je čak 1850. godine i jedna je od 20-ak kuća građenih u 19. stoljeću za koje je zatraženo sufinanciranje. Protekom vremena, takve kuće i dodatno su dotrajale pa će im mjere energetske obnove poboljšati i energetska svojstva, sigurnost i vizualni dojam, ali će im osigurati i ugodnost i zdraviji boravak u prostori-
ma – objašnjavaju iz Fonda. Uskoro kreće i Javni poziv za sufinanciranje korištenja obnovljivih izvora energije za proizvodnju toplinske i/ili toplinske i rashladne energije u kućanstvima. Građanima će tako na biti na raspolaganju 30 milijuna kuna za ugradnju kotlova na biomasu, dizalica topline i termičkih solarnih kolektora, a mogu, ovisno o području na kojem se nalazi objekt, računati na 40 do 80% sufinanciranja, odnosno do maksimalnih 75 tisuća kuna.
Oglasi
16. rujna 2020., br. 211 || Regionalni tjednik
JA OSTAJEM OVDJE Da bi mogli dinamično rasti, tražimo:
MEHANIČAR (m / ž)
Jedan tim. Jedna domovina. Jedna budućnost. Mi u HAIX-u vjerujemo da je domovina više od mjesta na zemljopisnoj karti. Naš dom je ujedno i naša budućnost. Pobrini se kao mehaničar (m/ž) da strojevi besprijekorno rade u jednoj od najmodernijih tvornica obuće u Europi i da za naše kupce možemo proizvoditi najbolje cipele na svijetu! OČEKUJU TE SLJEDEĆI ZADACI: > Održavanje i popravak strojeva u pogonu > Utvrđivanje kvarova i otklanjanje istih > Izvođenje servisa, remonta i montaže strojeva > Vođenje skladišta rezervnih dijelova MJESTO RADA: > Mala Subotica, Međimurska županija MI NUDIMO:
ŠTO DONOSIŠ SA SOBOM: > Završeno školovanje za elektrotehničara / elektromehaničara / mehatroničara / električara > Radno iskustvo u održavanju strojeva > Sklonost timskom radu > Pouzdano i samostalno obavljanje radnih zadataka i fleksibilnost > Poznavanje njemačkog ili engleskog jezika u govoru i pismu (poželjno)
Dugoročnu perspektivu u vrlo angažiranom timu i radno okruženje s mogućnošću napredovanja kroz daljnja školovanja.
ZAINTERESIRAN? Molimo zamolbu sa životopisom poslati na email adresu posao@haix.hr ili poštom na sljedeću adresu: HAIX Obuća d.o.o., Gospodarska 1, 40 321 Mala Subotica
HAIX Obuća d.o.o. Gospodarska 1, 40 321 Mala Subotica Tel. 040 / 384 950
www.haix.com/hr
7
8
Život
Regionalni tjednik || 16. rujna 2020., br. 211
POČETAK GRADNJE SPOMEN PARKA PRIJATELJSTVA
ŽIVOT U spomen na poginule sovjetske vojnike tijekom oslobađanja Međimurja 1945. godine, a povodom 75. obljetnice pobjede nad nacizmom i iredentizmom, Općina Štrigova u suradnji s Vele-
poslanstvom Ruske federacije u Republici Hrvatskoj odlučila je izgraditi Spomen obilježje. Načelnik Općine Štrigova Stanislav Rebernik, Nj. E. Anvar Sarvarovič Azimov, veleposlanik Ruske federacije u RH te Nj. E. Tolezhan Barlybayer veleposlanik Kazahstana su u budućem Parku mira i prijateljstva potpisali svevremensku plaketu i postavili u kamen temeljac za izgradnju Spomen obilježja. Povijesnom trenutku prisustvovali su i zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec, savjetnik ministra unutarnjih poslova Vladimir Faber, načelnik Općine Sveti Martin na Muri Dražen Crnčec te Damir Jašarević iz Udruge Sjećanje.
OTVOREN NOVI OBJEKT DJEČJEG VRTIĆA „DJEČJA MAŠTA“ U ČAKOVCU
Prvi vrtić za darovite na području predškolskog odgoja u Međimurju - Ovaj objekt je kruna našeg rada te našim korisnicima možemo pružiti viši standard i veću kvalitetu rada po najvišim sigurnosnim i pedagoškim standardima – rekla je ravnateljica „Dječje mašte“ Grozdana Žagar na otvorenju 11. rujna PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com
Oko 70 mališana jedna je dočekalo otvorenje novog objekta Dječjeg vrtića „Dječja mašta“ u Čakovcu. Za njih je na raspolaganju 750 kvadratnih metara uređenih prostora koji čine prostrane igraonice za djecu sa zasebnim izlazima
„Dječja mašta“ je od 2013. godine uključena u međunarodni program Eko škole na terase i dvorište, polivalentna dvorana, klimatizirane prostorije te specijalizirana didaktika i oprema.
Suvremeni objekt
S obzirom na to da Dječji vrtić „Dječja mašta“ u Međimurju djeluje već 26 godina te kontinuirano radi na unapređenju kvalitete rada, otvorenje novog, vlastitog objekta logičan je rezultat osuvremenjivanja i ulaganja u rani i predškolski odgoj i obrazovanje, istaknuto je na otvorenju održanom u petak, 11. rujna. - Tijekom niza godina djelovanja profilirali smo se u sveobuhvatan centar za razvoj, odgoj i obrazovanje naših najmlađih. Ovaj objekt je kruna našeg rada te našim korisnicima možemo pružiti viši standard i veću kvalitetu rada po najvišim sigurnosnim i pedagoškim standar-
dima - kazala je ravnateljica „Dječje mašte“ Grozdana Žagar. Novi objekt suvremen je po načinu izgradnje – korišten je princip modularne gradnje uz korištenje posebnih materijala poput ograde od reciklirane plastike. „Dječja mašta“ je od 2013. godine uključena u međunarodni program Eko škole te je dobitnica zelene zastave i certifikata International Eco-schools. Uz 350 kvadratnih metara unutarnjih prostora, Vrtić ima 700 kvadratnih metara vanjskih prostora namijenjenih isključivo djeci, kako bi mogli boraviti na svježem zraku u svim vremenskim uvjetima. Osim ulaganja u objekte, stručni tim Dječjeg vrtića “Dječja mašta” kontinuirano radi i na implementaciji
programa za rad s djecom. Na otvorenju ih je predstavila stručna suradnica Julija Kukec, magistra psihologije i jedina obrazovna specijalistica za rad s darovitom djecom
Polaznici vrtića na svježem zraku mogu boraviti u svim vremenskim uvjetima u Međimurskoj županiji. Provode sve programe javnih potreba, Program za okoliš i održivi razvoj, posebne programe prema interesima djece, a za svoj rad u ožujku ove godine primili su i međunarodno priznanje – postali su prva Europska točka za
darovite na području predškolskog odgoja u Međimurskoj županiji. - Svako ulaganje u dječje vrtiće i predškolske ustanove je benefit za lokalnu zajednicu i podizanje kvalitete života naše sredine. Dodana vrijednost ovog projekta je činjenica što je ovo jedini vrtić u Međimurju koji je europska točka za darovite na području predškolskog odgoja, no naš cilj je da to ne bude i jedini takav vrtić na području županije - poručio je župan Međimurske županije Matija Posavec prilikom simboličnog rezanja vrpce s ravnateljicom Žagar i zamjenikom gradonačelnika Grada Čakovca Zoranom Vidovićem, čime je dječji vrtić „Dječja mašta“ i službeno otvoren.
Život
16. rujna 2020., br. 211 || Regionalni tjednik
9
ČLANOVI UDVDR-a NEDELIŠĆE OBIŠLI MJESTA RATIŠTA PODNO VELEBITA Članovi nedelišćanskog ogranka Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Međimurske županije boravili su u dvodnevnom posjetu i obilasku ratišta podno Velebita - Ljubovo, Gospić, Rizvanuša, Baške Oštarije i Karlobag. U pratnji općinskog načelnika Darka Danije bili su lijepo dočekani u Ljubovu, gdje su s predstavnikom Udruge ratnih veterana 9. Gardijske brigade „Vukovi“ položili vijenac i zapalili
svijeće kod spomen-obilježja vojno-redarstvenoj operaciji Oluja „Pobjednik“. U Gospiću su obišli vojarnu „Vukova“ te položili vijenac i zapalili svijeće kod spomenika. Isto su učinili i u Rizvanuši odajući počast ratnim prijateljima kod spomen obilježja Velebitskim junacima. Prošli su i stazu na prijevoju Takalice prije Baških Oštarija te planinarsku stazu Takalice Veliki Sadikovac.
LAKŠE POKRETANJE NOVIH I RAZVOJ POSTOJEĆIH PODUZEĆA
Svečano je otvorena treća zgrada poduzetničkog inkubatora TICM-a - Ove prostore koje danas formalno otvaramo, iako su već u funkciji od srpnja, u potpunosti smo popunili. Razmišljamo i o daljnjem širenju – otkrio je direktor Ivan Plačko na svečanom otvorenju u četvrtak, 10. rujna. PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com
U multimedijalnoj dvorani Tehnološko-inovacijskoga centra Međimurje u Čakovcu u četvrtak, 10. rujna, održana je završna konferencija projekta “Ulaganje u proširenje poduzetničke poslovne infrastrukture u Centru znanja Međimurske županije te svečano otvorenje treće zgrade poduzetničkog inkubatora TICM-a”. - S radom TICM-a krenuli smo prije 10-ak godina u bivšoj vojarni u Čakovcu koja je danas Centar znanja Međimurske županije, s tada dvije zgrade, a prostor je bio zapušten. Bili smo jedni od prvih na tom području. Pokrenuli smo poslovni inkubator koji se razvijao 10-ak godina, da bismo ga prije nekih četiriju godina u potpunosti upotpunili. Još tada smo s Međimurskom županijom odlučili krenuti u daljnje proširenje našega Centra. Prijavili smo projekt u okviru kojeg smo obnovili potkrovlje u zgradi 1 i cijelu zgradu 3, tako da sada imamo 3600 kvadratnih metara vrhunskog i reprezentativnog prostora koji služi za razvoj poduzeća, prije svega informatičkih, te je poduzećima mnogo lakše krenuti s poslovanjem – objasnio je direktor Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje Ivan Plačko. Dodaje da je u zgradama TICM-a smješteno 50-ak poduzeća te da na posao svakodnevno dolazi 130 osoba koje se međusobno susreću i dogovaraju nove projekte. - Mogu reći da je sve urodilo velikim interesom za naš poduzetnički inkubator. Ove prostore koje danas formalno otvaramo, iako su u funkciji od srpnja, u potpunosti smo popunili. Razmišljamo i o daljnjem širenju – otkrio je direktor Ivan Plačko. Vrijednost projekta radova na zgradi 3 je gotovo šest milijuna kuna, s tim da je još milijun kuna uloženo u njezino opremanje. Cijeli je projekt vrijedan 12 milijuna kuna, jer je u okviru projekta
uređeno i potkrovlje zgrade znatljivih centara, što znači 1. Kada je riječ o daljnjim da s njima surađujemo na planovima, Plačko ističe da pronalasku mikro i malih već imaju spreman projekt trgovačkih društava koja se uređenja potkrovlja druge bave inovacijskim procesizgrade i razmišljaju o dodat- ma. U toj inkubaciji TICM nim širenjima na novi objekt odrađuje infrastrukturni dio, a HAMAG-BICRO radi u prostoru bivše vojarne. - Želimo da ovo bude jedan na umrežavanju drugih potreprezentativan prostor, ne pornih institucija. Pomažesamo na županijskoj razini, mo malim poduzetnicima već i šire, i na europskoj da postanu iz mikro mali, kao primjer dobre prakse mali srednji, a nakon poticanja razvoja – toga, kad postanavodi direktor nu veliki, već TICM-a. su odrasli - Želimo da O s i m i mogu ovo bude primjer informase sami snalaziti t i č ko g , u dobre prakse na ovom TICM-u poticanja razvoja turbuj e n a jz astupljeniji lentnom – navodi direktor k reativ n i tržištu TICM-a Ivan sektor, a uz – podizajnere, ja sn io je Plačko. i lu st r atore i predsjednik web dizajnere, u Upr ave H rnjemu se nalazi dosta vatske agencije konzultanata, odnosno za malo gospodarstvo, business developera, prije inovacije i investicije Vjeran svega iz metaloprerađivačke Vrbanec. industrije. Poveznica je to i Najveći izazov u prelasku iz s Metalskom jezgrom, kao i malih poduzetnika u velike otvaranje prema znanosti, je, ističe Vrbanec, financiraistraživanju, razvoju i napo- nje njihovih aktivnosti, koje je u ovim trenucima koronasljetku gospodarstvu. – Doista mi je drago što krize malo otežano. Nada se smo ovdje na otvorenju tre- da će se ipak već iduće godine će zgrade, posebice zato što dogoditi gospodarski oporasmo kao HAMAG-BICRO vak i da će firme pronaći izlaz prije desetak godina financi- iz financijskih poteškoća. Zadovoljstvo što je završen rali adaptaciju prve zgrade. Otada pa do danas suradnja još jedan u nizu projekata koji s TICM-om je intenzivna, se oslanjaju na Međimursku oni su jedan od naših prepo- županiju je izrazio i župan
Matija Posavec, ističući da je projekt vrijedan 13.200.000 kuna, od čega su 12 milijuna bespovratna sredstva EU fondova, a ostatak je osigurala Međimurska županija. - Najveća je vrijednost u tome što je riječ o dodatnom ulaganju u Centar znanja. U ovaj prostor gdje je nekada bila vojska uloženo je 110 milijuna kuna, ako uzmemo u obzir TICM, Međimursko veleučilište u Čakovcu, Studentski dom, Centar održivog razvoja i Metalsku jezgru. Još ćemo nekoliko projekata završiti do kraja ove godine, prvenstveno mislim na Centar održivog razvoja i Metalsku jezgru. Imat ćemo jedan prostor gdje je već danas 1000 kvadratnih metara uredskog prostora za start-up poduzeća, inkubirana poduzeća, koja nalaze svoju poziciju na tržištu i na taj način mijenjaju strukturu gospodarstva Međimurja – izjavio je župan Posavec, koji je najavio da će se još zgrada adaptirati i pretvoriti u poduzetničke inkubatore, sukladno suradnji i mogućnostima koje će se otvarati putem EU fondova. Završnoj konferenciji i otvorenju treće zgrade prisustvovao je i ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekta EU Tomislav Petric, koji je, među ostalim, otkrio da će do kraja rujna ugovoriti projekt razvoja širokopojasnog interneta.
10 Zdravlje
Regionalni tjednik || 16. rujna 2020., br. 211
U TIJEKU VIRTUALNA UTRKA „MLIJEČNA STAZA“ i koliko puta želi. Jedan se sudionik može više puta uključiti putem svojeg profila koji bilježi njegovu aktivnost, a sudjelovati može trčanjem, hodanjem i bicikliranjem te tako prikupljati kilometre kao simboličnu podršku cilju. Sve informacije o aplikaciji atlasGO i upute o sudjelovanju dostupne su na Internet stranici mlijecnastaza.hr. Dosad se više od 8000 ljudi priključilo
utrci, a preostalo je još nekoliko dana da i vi postanete dijelom zviježđa koje sjaji za djecu s teškoćama. Ove godine medalja će biti unikatna jer će je izgraditi štićenici varaždinskog Centra za odgoj i obrazovanje „Tomislav Špoljar“, ustanove koja osigurava osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s intelektualnim teškoćama i teškoćama u razvoju.
GDCK ČAKOVEC APELIRA
Donirajte dječju odjeću, obuću i opremu
Zbog povećane potražnje Gradsko društvo Crvenoga križa Čakovec poziva sve građane da se odazovu akciji prikupljanja dječje odjeće, obuće i opreme namijenjene sugrađanima slabijeg socioekonomskog statusa. Donirati se može obuća
i odjeća za novorođenčad i djecu, sjedalice, auto sjedalice, nosiljke, pelene, kolica, vrtići te ostala oprema za bebe. Donaciju je potrebno donijeti u ured GDCK-a Čakovec na adresi Kralja Tomislava 29 radnim danom od 8 do 14 sati.
KOME DAJEŠ ŠANSU? Od rođenja se pouzdajemo u nekoga. Prvo su to naši roditelji. Potpuno im vjerujemo, potpuno smo im predani – jedino njima dajemo šansu da se brinu za nas. Čim bi nas netko probao uzeti – plač. Kako djeca odrastaju polako se usuđuju otići u zagrljaj djedovima i bakama, kasnije čak prijateljima, a onda i potpunim strancima. Onda roditelj daju šansu tetama u vrtiću, pa učiteljima i učiteljicama u školi da im se brinu za djecu. Kako su danas roditelji često prezaposleni veliku šansu glede odgoja daju (često nesvjesno) televiziji, internetu, raznim društvenim mrežama koji plasiraju sve i svašta kako bi zaokupili pažnju naše djece. Zanimljivo je da djecu na internetu često zanimaju neobični, nesvakidašnji, pa čak i morbidni sadržaji. Kao da vrijedi pravilo – što luđe to bolje. Tako se mnogi natječu za što veću gledanost na internetu pa onda ti isti izmišljaju svakakve stvari. Sve će učiniti da dobiju šansu velike gledanosti, tj. popularnosti, a ako za svoju ludost dobiju i novce od tih internetskih stranica – onda su najsretniji na svijetu. Roditelji strepe da im djeca ne nalete na neku novu ludost pa će im djeca imati poremećaj ličnosti ili će morati posjećivati psihologa. Pitamo se gdje su granice? Kao da ih nema... Nedavno je jedan mladić počinio samoubojstvo pustivši sam čin uživo na internet. Djeca koja su vidjela taj video bila su šokirana, užasnuta, nastupile su traume i noćne more. Roditelji užasnuti... Internetske stranice danima su se mučile da izbrišu taj užasan i nadasve štetan video. Postoji li
Boravak u prirodi i bilo kakva vrsta tjelesne aktivnosti nikad nisu bili tako važni za očuvanje zdravlja kao sada, u doba pandemije koronavirusa
FOTO: HZJZ
ZDRAVLJE
Zbog situacije s koronavirusom i epidemioloških mjera, tradicionalna UNICEF-ova humanitarna utrka „Mliječna staza“ ove se godine održava u virtualnom obliku te po prvi puta okuplja cijelu Hrvatsku. Sudjelovati je moguće uz aplikaciju atlasGO koja bilježi tjelesnu aktivnost, a utrka je otvorena od 5. do 20. rujna. Svatko tko se registrirao može sudjelovati kada, koliko dugo
“12 MINUTA KRETANJA PROTIV RAKA”
Brojni građani upozorili na životnu važnost tjelovježbe Osim tjelesne aktivnosti, stručnjaci su građane educirali o važnosti poštivanja Europskog kodeksa protiv raka i njegovih 12 točaka PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com
Mladen Dominić Kristova Crkva rješenje ili preventiva kako bismo zaštitili našu djecu, a i sebe same? Roditelji, djeca, djedovi i bake, ti i ja trebamo dati šansu – živome Bogu. Bog nas po svojoj riječi može usmjeriti da živimo dobar život i imamo život u punini. Tako će nas sačuvati od raznih pogubnih utjecaja, ali i teških događaja. Gdje ste vi u svemu tome? Kome vi dajete šansu? Odgajate li svoju djecu ili unuke tako oni daju šansu Bogu ili nekom grubom štetnom utjecaju? prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Naručite BESPLATAN primjerak BIBLIJE i naučite kako Bogu dati šansu. Nazovite nas na 042 311 202. Posjetite nas srijedom u 19 sati na redovitom proučavanju Biblije ili nedjeljom u 10 sati na našem redovitom bogoslužju. Kristova Crkva Varaždin Naša nova adresa je: Ul. Braće Krajanski 14 (ili stara adresa: Vilka Novaka 48f).
Brojni su građani u subotu, 5. rujna, sudjelovali u javnozdravstvenoj akciji „12 minuta kretanja protiv raka“ Hrvatske lige protiv raka te s liječnicima i zdravstvenim djelatnicima upozorili na životnu važnost tjelesne aktivnosti u prevenciji svih vrsta raka. Pod vodstvom stručnjaka, 12-minutnim kretanjem u središtu Zagreba poslali su iznimno važnu poruku da svakodnevno kretanje, boravak u prirodi na čistom zraku te bilo kakva vrsta tjelesne aktivnosti nikad nisu bili tako važni za očuvanje zdravlja kao sada, u doba pandemije koronavirusa. – Možda nam upravo ova pandemija osvijesti činjenicu da je zdravlje vrlo lako izgubiti i da je život vrlo krhka stvarnost. Spoznaja da puno toga što nam društvo nameće ne moramo oslobodit će nam vrijeme za ono što je najvažnije, a to su kvalitetno druženje s članovima obitelji i prijateljima, vrijeme za sebe, zdravu prehranu, zdraviji stil života – istaknula je onkologinja Ilona Sušac, dr. med., te dodala: – Mnoge bolesti uvjetovane su stanjem psihe, duha i načina razmišljanja. Ljudi koji se više kreću pozitivnije razmišljaju,
Europski kodeks protiv raka u 12 točaka: 1. Nemojte pušiti. 2. Nemojte pušiti u svojem domu i na radnom mjestu. 3. Održavajte zdravu tjelesnu težinu. 4. Budite tjelesno aktivni. 5. Hranite se zdravo. 6. Budite umjereni u konzumiranju alkohola. 7. Izbjegavajte prekomjerno izlaganje suncu. 8. Poštujte zdravstvena i sigurnosna uputstva na radnom mjestu. 9. Poduzmite mjere za smanjenje visokih razina radona u svojem domu. 10. Dojite svoje dijete. 11. Uključite svoju djecu u program cijepljenja (hepatitis B i HPV). 12. Sudjelujte u organiziranim programima za rano otkrivanje raka.
imaju više energije, kreativniji su, zadovoljniji i radosniji.
Edukacija
Sudionici projekta simbolično su se kretali 12 minuta od Europskog trga do Katedrale. Uz samu tjelesnu aktivnost, stručnjaci su građane educirali o važnosti poštivanja
Europskog kodeksa protiv raka koji upravo putem 12 životno važnih preporuka naglašava kako smanjiti mogućnost pojave svih oblika ove opake bolesti. Ovih 12 jasnih naputaka temelji se na neoborivim dokazima da njihovo pridržavanje i provođenje može prevenirati do 50 posto
slučajeva raka kod ljudi. – Unatoč epidemiji koronavirusa potrebno je i dalje ukazivati na pridržavanje Europskog kodeksa protiv raka. Svijest građana o važnosti prevencije u ovo izazovno doba ključna je da bismo spriječili nagli porast broja oboljelih i smrtnosti od svih vrsta raka u narednom razdoblju – istaknuo je ginekolog-onkolog i predsjednik Hrvatske lige protiv raka prof. dr. sc. Damir Eljuga.
Najbitnije je – zdravlje
Ambasador projekta, veslački olimpijac i trener Mario Vekić također je poručio: – Što smo zdraviji sretniji smo, što smo sretniji zdraviji smo. Krećite se, brinite o svom zdravlju, mijenjajte prehranu na bolje, družite se s pozitivnim ljudima, što manje konzumirajte alkohol jer na kraju svega, zdravlje je najbitnije! Javnozdravst vena akcija „12 minuta kretanja protiv raka“ održala se pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora. Podupiratelji projekta su Ministarstvo zdravstva, Grad Zagreb, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ i Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Zdravlje
16. rujna 2020., br. 211 || Regionalni tjednik
11
DOSTI NASTAVLJA S PROJEKTOM ZA POMOĆ VIŠE OD 120 POTREBITIH OSOBA U petak, 4. rujna, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Dragan Jelić i ravnatelj Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje Ante Lončar u Slavonskom Brodu svečano su uručili 35 ugovora za projekte u okviru otvorenog trajnog poziva „Zaželi – program zapošljavanja žena – faza II“. Predsjednica Društva osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije Miljenka Radović, mag. iur., također je potpisala ugovor za provođenje projekta „Želim – pomoć
dijelim II“. Riječ je o nastavku uspješnog projekta koji je Društvo počelo provoditi još 2018. godine. Projekt se financira iz Europskoga socijalnog fonda, a iznosi nešto više od 1.800.000 kuna. Traje 15 mjeseci, dok će pružanje usluge pomoći u kući trajati 12 mjeseci, i to za više od 120 starijih osoba i osoba s invaliditetom na području Međimurja. Osim toga, omogućit će se i trajnije rješenje problema nezaposlenosti kod žena i unaprijediti njihove potencijale na tržištu rada. – Nastavljamo s pruža-
njem usluge pomoći u kući, prvenstveno za naše članove, kao i za korisnike s područja partnera na projektu. Partneri na projektu su Općina Podturen, Općina Orehovica i Općina Mala Subotica. Obvezni partneri na projektu su CZSS Čakovec i Područni ured HZZ-a Čakovec, bez kojih ne bismo mogli prijaviti ovaj projekt. Zahvaljujemo i jedinicama lokalne samouprave s nižim indeksom razvijenosti koje su prepoznale potrebu uključivanja u takav projekt – poručili su iz Društva.
U OKVIRU PROJEKTA GOSPODARSKE ŠKOLE ODRŽAN STRUČNI SKUP “SPORT I DJECA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU”
Cilj je u sportske aktivnosti integrirati 120 osoba s invaliditetom
Na skupu su stručnjaci održali predavanja o multidisciplinarnom pristupu u radu s djecom s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom, programu treninga motoričkih aktivnosti, kinezioterapeutskom radu s djecom s većim teškoćama u razvoju i drugim važnim temama
PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com
U ok viru projekta „I ja mogu“, čiji je nositelj Gospodarska škola Čakovec, održan je stručni skup „Sport i djeca s teškoćama u razvoju“ s ciljem stručnog usavršavanja i jačanja kapaciteta nastavnog osoblja i trenera partnera na projektu. Gospodarska škola Čakovec projekt je nazvala „I ja mogu“ jer im je želja bila
Vrijednost projekta „I ja mogu“ je oko 2,3 milijuna kuna da se putem sporta omogući bolja integracija što većem broju djece i mladih s invaliditetom te djeci koja su socijalno isključena. Provodi se od 2018. godine u suradnji s Centrom za odgoj i obrazovanje Čakovec, Čakovečkim plivačkim klubom te Gradom Čakovcem. Ravnatelj Gospodarske škole Čakovec Renato Vinko naglasio je da je svrha projekta tijekom triju godina olakšati socijalnu integraciju sudjelovanjem i pristupom sportskim sadržajima za 120 osoba s tjelesnim
i intelektualnim oštećenjima. Vrijednost mu je oko 2,3 milijuna kuna osiguranih putem Europskoga socijalnog fonda, a jedna od aktivnosti projekta je i stručni skup na kojem su stručnjaci održali predavanja o multidisciplinarnom pristupu u radu s djecom s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom, programu treninga motoričkih aktivnosti, kinezioterapeutskom radu s djecom s većim teškoćama u razvoju i drugim važnim temama.
Dobra suradnja
Suradnja Gospodarske škole i COO-a Čakovec je logična jer u velikoj mjeri upravo u toj srednjoj strukovnoj školi svoje školovanje nastavljaju polaznici Centra koji su postigli određenu razinu samostalnosti. – Niz godina uspješno surađujemo s Gospodarskom školom koja je posebno osjetljiva prema osobama s invaliditetom i teškoćama u razvoju, stoga smo sretni što su nas uključili i u ovaj projekt zahvaljujući kojem naši učenici stječu određene vještine, osobito u vodi. Još veća vrijednost je u tome što brojna djeca iz depriviranih obitelji, koja nemaju mogućnost bavljenja sportom zbog financijskih razloga, imaju osiguranu svu potrebnu sportsku opremu – istaknula je zadovoljstvo pro-
Projekt se provodi od 2018. godine u suradnji s Centrom za odgoj i obrazovanje Čakovec, Čakovečkim plivačkim klubom te Gradom Čakovcem U projekt je uključeno 50-ak nastavnika, trenera i osobnih asistenata te 50-ak volontera
jektnim aktivnostima ravnateljica COO-a Dragica Benčik.
Važnost za zajednicu
Projekti poput ovog iznimno su važni i za razvoj lokalne zajednice, rekao je župan Međimurske županije Matija Posavec, koji je pohvalio Gospodarsku školu i inicijatora projekta Vladimira Mastena,
dodavši da je Međimurje zdrava sredina u kojoj se nastoji pružiti jednake mogućnosti za sve. U projekt je uključeno 50-ak nastavnika, trenera i osobnih asistenata te 50-ak volontera koji su prisustvovali stručnom skupu, zahvaljujući kojima djeca i mladi imaju priliku plivati, igrati badminton i kuglanje te obavljati fizioterapiju.
DOBRI REZULTATI ZA DUGOROČNU ODRŽIVOST U SVRHU POBOLJŠANJA ORALNOG ZDRAVLJA
Nagrađen pilot-projekt “Nadzirano četkanje zubi u vrtićima i školama” Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Nacionalno povjerenst vo za dentalnu medicinu Ministarstva zdravstva u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, Agencijom za odgoj i obrazovanje, Hrvatskom komorom dentalne medicine, Stomatološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatskim stomatološkim društvom pokrenuli su pilot-projekt „Nadzirano četkanje zubi u vrtićima i školama“ koji se provodio od ožujka do lipnja 2019. godine u 10 osnovnih škola i 11 vrtića u šest županija.
Projekt je dobitnik nagrade „FDI Smile Award 2020“ koju Svjetska udruga dentalne medicine (FDI World Dental Federation) dodjeljuje redovitim ili pridruženim članovima u svrhu promicanja preventivnih aktivnosti na lokalnoj razini. Nagrade se dodjeljuju inovativnim i održivim projektima koji su aktivno usmjereni promicanju oralnog zdravlja i prevenciji oralnih bolesti uz naglasak na edukaciju. Osnovni ciljevi pilot-projekta bili su izrada nacionalnih standarda za nadzirano
četkanje zubi u hrvatskim vrtićima i školama te procjena učinkovitosti i odr-
Projekt se provodio od ožujka do lipnja 2019. godine u 10 osnovnih škola i 11 vrtića u šest županija živosti daljnje provedbe programa nadziranog četkanja zubi.
Projekt je pokazao dobre rezultate za dugoročnu održivost na temelju postavljenih strukturiranih i stručnih standarda u svrhu poboljšanja oralnog zdravlja i zdravstvenog ponašanja od ranog djetinjstva. Promicanje ora lnog zd ravlja u obra zov nom sustavu, kao i povećanje kompetencija nezdravstvenih stručnjaka u prevenciji karijesa i svijesti roditelja o utjecaju oralnog zdravlja na rast i razvoj djeteta pokazali su svoju iznimnu važnost u zaštiti i očuvanju oralnog zdravlja.
12 Školstvo
Regionalni tjednik || 16. rujna 2020., br. 211
NATJEČAJ ZA STIPENDIJE ZAKLADE MIKEC Zaklada Mikec objavila je Natječaj za dodjelu stipendija studentima u akademskoj godini 2020/2021. Stipendije se dodjeljuju nadarenim studentima slabijeg imovinskog stanja s područja Međimurske županije. Prednost pred drugim kandidatima s istim uvjetima imaju prošlogodišnji
ŠKOLSTVO
stipendisti koji su u prošloj akademskoj godini ostvarili prosjek ocjena 4,3 ili veći. Prijave se zaprimaju do 30. rujna, a svi će kandidati će o odluci Zakladne uprave i rezultatu natječaja biti obaviješteni do kraja studenog 2020. godine, obavijestio je predsjednik Zakladne uprave Neven Mikec.
Stipendije će primiti nadareni studenti slabijeg imovinskog stanja
ČAKOVEČKE OSNOVNE ŠKOLE
261 prvašić sjeo u školske klupe
U školske klupe sedam škola na području Grada Čakovca, uključujući Centar za odgoj i obrazovanje te Umjetničku školu „Miroslav Magdalenić“, sjelo je 2.685 učenika. U trima čakovečkim osnovnim školama te školama Kuršanec i Ivanovec ukupno je 261 prvašić. Po broju učenika i dalje prednjači I. OŠ Čakovec sa 793 učenika, dok ih je najmanje u Centru za odgoj i obrazovanje, ukupno 174. - Prema informacijama dobivenih iz osnovnih škola na području Grada Čakovca, unatoč mnogim neizvjesnostima, svi će učenici pohađati redovnu nastavu u svojim školama. Gotovo da i nema osnovnoškolaca koji prvi dan
nisu došli u školu, a vjerujemo da će tako ostati – ističu iz Grada Čakovca, koji je osnovnoškolcima koji imaju prebivalište na području Grada Čakovca platio radne bilježnice, likovne mape i pribor za tehničku kulturu. Kao i prošle godine, učenike viših razreda dočekale su i četiri bilježnice, dok su učenici u nižim razredima na dar dobili četiri pisanke. Tome je Grad dodao i dvije dvoslojne perive maske za svakog učenika te djelatnika škole. Osigurano je i 56 pomoćnika u nastavi za 66 učenika, a produženi boravak u školama također kreće s radom uz poštivanje svih epidemioloških mjera.
NOVINA U HRVATSKOM PREDŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU
Roditelji i uprava gradskih vrtića prvi će koristiti aplikaciju Evrtić - Aplikacija Evrtić trebala bi roditeljima uvelike olakšati pristup bitnim informacijama, a važno je naglasiti da je potpuno besplatna - poručio je gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač. U vijećnici Grada Čakovca, u utorak, 8. rujna, predstavljena je mobilna aplikacija Evrtić, koja predstavlja novinu u hrvatskom predškolskom odgoju i obrazovanju. Prvi će je moći koristiti roditelji i uprave vrtića kojima je Grad Čakovec osnivač.
Digitalna komunikacija
Aplikaciju su uz gradonačelnika Čakovca Stjepana Kovača predstavili i direktor tvrtke Pulsar Bruno Trstenjak te ravnateljica Dječjeg vrtića „Cvrčak“ Lidija Varošanec. Trstenjak je rekao kako je razvoj ove aplikacije započeo već prije godinu dana, a situacija izazvana pandemijom COVID-a 19 sada
dodatno iziskuje potrebu za digitalnim oblikom komunikacije. - Želja nam je da što više roditelja prihvati ovakav način brže i jednostavnije komunikacije, posebno sada kada se ne preporučaju ulasci u predškolske ustanove te dulje zadržavanje. Aplikacija Evrtić trebala bi roditeljima uvelike olakšati pristup bitnim informacijama, a važno je naglasiti da je potpuno besplatna - poručio je gradonačelnik Kovač. Aplikacija Evrtić omogućuje slanje i zaprimanje dokumenata roditeljima i od roditelja pa će tako putem aplikacije moći slati svoja pitanja i prigovore, dobivati tražene odgovore, pogledati
jelovnik vrtića, uputiti direktne pozive, pratiti sve obavijesti, službene dokumente, a moći
Nakon čakovečkih vrtića, aplikacija će biti ponuđena i drugim ustanovama u Hrvatskoj će i primjerice, slati liječničke potvrde ili nalaze za dijete kada ono izostaje zbog bolesti. Na aplikaciji se mogu naći i sve informacije vezane uz samo ustrojstvo Gradskih dječjih
vrtića Cvrčak i Cipelica te njihovih područnih odjela, može se komunicirati s njihovim ravnateljicama te pristupiti službenim web stranicama. Predviđeni početak rada aplikacije je u ponedjeljak, 14. rujna, a korisnici je mogu pronaći na Google Play portalu. Njeno skidanje i korištenje je besplatno, a osim uprave vrtića mogu je koristiti isključivo roditelji čija su djeca polaznici vrtića koji će ujedno dobiti potrebne korisničke šifre za pristup. Probni rad aplikacije trebao bi trajati godinu dana, a nakon čakovečkih vrtića, aplikacija će biti ponuđena i drugim ustanovama u Hrvatskoj.
KONFERENCIJA POD POKROVITELJSTVOM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
MEV vodeći partner projekta “Living Castles” U Sv. Martinu na Muri pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske otvorena je 53. međunarodna znanstvena konferencija o ekonomskom i socijalnom razvoju i 6. ITEM konferencija „Inovacije, tehnologija, obrazovanje i upravljanje“. Vodeći partner projekta u čijem se sklopu održala konferencija je Međimursko veleučilište u Čakovcu, a okupljene je na početku konferencije pozdravio dekan Međimurskog veleučilišta doc. dr. sc. Igor Klopotan, koji je izrazio zadovoljstvo što je konferencija ipak održana. - Nismo bili sigurni hoće li se i na koji način moći održati konferencija, no, snašli smo se: dio nas je ovdje, a dio kolega
će pratiti konferenciju online. Danas ćemo odraditi prvi dio u sklopu projekta „Mreža živih dvoraca“ koji provodi osam partnerskih institucija iz Hrvatske i Slovenije, u ukupnoj vrijednosti od oko 1,5 milijuna eura. Drugi dio konferencije će se održati sutra. To je znanstveni dio koji se bavi pitanjima turizma, ekonomije, održivosti te inovacija. Zahvaljujem svima koji su pomogli u organizaciji ovog događaja, posebno Međimurskoj županiji, Gradu Čakovcu i Murskom Središću, Međimurskim vodama, Međimurje plinu i posebno pokrovitelju Vladi Republike Hrvatske – rekao je dekan Klopotan na otvaranju dvodnevne konferencije. U središtu projekta „Living
Castles“ čiji je naslov „Mreža živih dvoraca kao oblika održivog turizma za očuvanje i promicanje kulturnog nasljeđa“ je očuvanje i vrednovanje ljetnikovaca/dvoraca uz razvoj zajedničke prekogranične turističke ponude te integraciju inovativnih aktivnosti očuvanja i predstavljanja baštine. Glavna vodilja projekta će biti osnivanje zajedničke robne marke vezane za dvorce i ljetnikovce, koja će pomoći u boljoj prepoznatljivosti i promociji, s željom da se isti u zemlji i inozemstvu predstavljaju kao zajednički turistički proizvod po uzoru na dvorce južne Češke i bavarskih dvoraca. Gradovi će biti opremljeni zajedničkim pločama ozna-
čavanja, provodit će se zajednička promocija te skupni tematski događaji, što će obogatiti stalnu ponudu. Projekt će posvetiti puno pažnje traženju rješenja kako s malim investicijama i modernom IKT
opremom popuniti praznine i gradovima udahnuti novi život, a posjetiteljima bolje iskustvo. Projekt se temelji na tehnološko naprednim alatima, koji promoviraju održivo korište-
nje i ne opterećuju okoliš. Pritom se usredotočuje na razvoj novih sadržaja i koncepata interpretacije (npr. pripovijedanje priča) o kulturnoj baštini s razmatranjem novih pristupa razvoju publike i suvremenih trendova (inovativne izložbe, videoprojekcije i dr.) Integrirani pristup projekta je vidljiv u jednakovrijednoj prekograničnoj suradnji koja se temelji na poticanju promjena na području održivog turizma i obuhvaća kulturnu baštinu prekograničnog područja, dvorce i ljetnikovce, uvođenje atraktivnih IKT rješenja za osiguravanje kvalitetnijeg iskustva ciljnih skupina i nadogradnju postojećih turističkih ponuda te njihovu promociju, ističu iz MEV-a.
Školstvo
16. rujna 2020., br. 211 || Regionalni tjednik
13
PODCAST: EVA BRLEK S TEMOM “ZAŠTO SE RAZVODIMO I KOME LAŽEMO?” Podcast Pametni ljudi, koji se emitira na YouTube kanalu Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec, započeo je drugu sezonu emitiranja. Gošća prve epizode u novoj sezoni je varaždinska psihoterapeutkinja Eva Brlek, vlasnica Nueve - Kabineta za razvojnu dijagnostiku, terapiju, podršku i savjetovanje. Voditelj Robert Posavec razgovara s gošćom o tome tko dolazi na psihoterapiju,
kako ona izgleda, kome pomaže, koji su najčešći problemi s kojima dolaze mladi i srednjoškolci, zašto dolazi do razvoda i prekida odnosa, jesu li roditelji krivi za sve naše neuspjehe, tko laže i zašto laže, u kojoj smo mjeri svjesni vlastitoga ponašanja, ima li odnosa bez seksa i drugo. – Podcast Pametni ljudi dio je javne i kulturne djelatnosti Centra, a u drugoj sezoni očekuju vas razgovori o autizmu, ovisnosti-
ma i mentalnom zdravlju, dramskom radu s djecom, planinarenju, nastavi informatike, tehničkom odgoju, cerebralnoj paralizi… I ove će sezone biti roditeljskih specijala u kojima roditelji iznose vlastita iskustva odgoja djece s teškoćama, a među gostima su i neki od autora udžbenika za osnovnu školu pa možete od samih autora čuti kako zamišljaju odgoj i obrazovanje – ističe voditelj Robert Posavec.
OBILJEŽAVANJE HRVATSKOG OLIMPIJSKOG DANA
Video-trenerica Tanja vježba s djecom u svim međimurskim vrtićima Zbog pandemije koronavirusa treneri ne mogu više ući u odgojno obrazovne ustanove te se u razgovoru s ravnateljicom Dječjeg vrtića Čakovec Gordanom Šoltić Siladi došlo na ideju izrade videa namijenjenog vrtićarcima
PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com
Zajednica športskih udruga i saveza Međimurske županije i Zajednica sportskih udruga Čakovca uz podršku Hrvatskog olimpijskog odbora izradila je kratki edukativni video koji je namijenjen djeci vrtićke dobi kako bi uz pomoć video-trenerice obilježili 10. rujna - Hrvatski olimpijski dan. Gradska sportska zajednica je uz pomoć Gimnastičkoga kluba „Marijan Zadravec Macan“ tradicionalno obilježavala ovaj dan na području Čakovca, ali zbog pandemije koronavirusa vanjsko osoblje, pa tako i treneri, ne može više ući u odgojno-obrazovne ustanove. Da bi se Hrvatski olimpijski dan ipak obilježio, u razgovoru s ravnateljicom Dječjeg vrtića Čakovec Gordanom Šoltić Siladi došlo se na ideju izrade videa namijenjenog vrtićarcima. Zajedničkim snagama gradske i županijske sportske zajednice osmišljen je projekt iza kojeg je stao Hrvatski olimpijski odbor. - Pandemija koronavirusa i brojna popratna ograničenja prisilila su nas da pronalazimo nove načine da bismo sport približili pučanstvu, posebice najmlađima. Ovime smo željeli da naša video-trenerica Tanja
dođe u predškolske ustanove u cijelom Međimurju gdje će djelatnici i polaznici obilježiti Hrvatski olimpijski dan – rekao je dopredsjednik županijske sportske zajednice Mario Vukoja, dodavši kako je link s videom poslan svim vrtićima u Međimurju. U 13-erominutnom uratku u glavnoj ulozi je trenerica Tanja Mesarić Novak iz Gimnastičkog kluba „Marijan Zadravec Macan“ Čakovec. Mesarić Novak je završila studij na Kineziološkom fakultetu te je više od dva desetljeća u sportu. Autorica je programa Univerzalne sportske igraonice i škole kojeg je odobrilo Ministarstvo znanosti i
U glavnoj ulozi je trenerica Tanja Mesarić Novak iz Gimnastičkoga kluba „Marijan Zadravec Macan“ Čakovec
obrazovanja. Osim toga, autorica je još četiri sportska programa namijenjenih djeci predškolske i dva školske dobi. - Bilo mi je zadovoljstvo snimati vježbice za mališane i nadam se da će oni uživati kao što sam uživala i ja - rekla je trenerica Tanja. Hrvatski olimpijski dan obilježava se svake godine 10. rujna povodom utemeljenja Hrvatskog olimpijskog odbora. Ciljevi obilježavanja dana uključuju razvijanje svijesti o ulozi sporta
u društvu, masovnije uključivanje građana u sp or t ske aktivnosti, podizanje svijesti o važnosti redovitog bavljenja tjelesnim aktivnostima i edukaciju mladih o olimpijskom pokretu i njegovom značaju. Element koji povezuje sve sudionike Hrvatskog olimpijskog dana je bijela majica koja predstavlja prijateljstvo među ljudima, kao što to čini zastava prijateljstva - olimpijska zastava na kojoj pet isprepletenih krugova na bijeloj pozadini povezuje čovječanstvo.
NAGRADA DRAŽEN PETROVIĆ U RUKAMA JE SPORTAŠICA IZ MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
Karatistice proglašene najuspješnijom mladom ekipom Na obljetnicu utemeljenja Hrvatskog olimpijskog odbora, i ove je godine 10. rujna krovna sportska udruga obilježila Hrvatski olimpijski dan i tradicionalno dodijelila Nagradu „Dražen Petrović“ najuspješnijim mladim sportašima i sportašicama u uzrastu do 20 godina te najvećim sportskim nadama - do 16 godina. Nagrađenih ima i dobitnika iz Međimurske županije - nagrada za najuspješniju žensku ekipu pripala je borilačkom sportu, a dobile su je članice juniorske karate reprezentacije u katama (karate) Stela Horvat, Inga
Grgić i Sabina Petković. Stela Horvat i Sabina Petković učenice su Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, a Inga Grgić Srednje škole Čakovec te će svaka primiti 2000 kuna nagrade. Njihovi rezultati valorizirani su od 1. rujna 2019. do 1. rujna 2020. godine, a u tom razdoblju bilo je točno pola godine nesmetanog održavanja sportskih natjecanja. Predsjednik HOO-a Zlatko Mateša u pozdravnom je govoru na pozornici ispred Muzejsko-memorijalnog centra „Dražen Petrović“ naglasio da se svečanost
održava unatoč protupandemijskim mjerama koje nazivamo „novo normalno“, ali sve u cilju dokazivanja da je sport jači od svega. - I na ovaj način želimo
Ova nagrada veliki im je poticaj u nastavku karijere pokazati da je sport neuništiv. Unatoč svemu, ovi mladi sportaši i sportašice vrijedno rade i postižu svjetske rezultate. Oni su jamstvo opstojnosti našeg sporta i dokaz da nema te pandemije
koja može zaustaviti sport rekao je Mateša, čestitajući svim laureatima, koji su istaknuli da im je velika čast primiti nagradu koja nosi ime legendarnog Dražena Petrovića te da će im ona biti velik poticaj u nastavku karijere. Završna riječ pripala je Biserki Petrović koja je, uz čestitku laureatima, podsjetila na postulat kojeg se tijekom karijere držao i prerano preminuli „košarkaški Mozart“, a odnosi se na marljivost i strpljivost: „Bez rada nema ničega, a ako rezultat ne dođe ovoga časa, doći će kasnije…“
14 Kulturni obzor
Regionalni tjednik || 16. rujna 2020., br. 211
KULTURNI OBZOR
SKUP POVODOM 400. OBLJETNICE ROĐENJA ZRINSKOG Obilježava se 400. obljetnica rođenja Nikole VII. Zrinskoga Čakovečkoga, a jedno od glavnih događanja je bio znanstveni skup na temu lika i djela ovog hrvatskog bana, vojskovođe, književnika i humanista prepoznata i hvaljena na svim europskim dvorovima svoga vremena. U skladu s epidemiološkim preporukama, znanstveni skup je održan u subotu, 12. rujna, u Muzejsko-in-
formativnom centru Muzeja Međimurja Čakovec u organizaciji Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” – Zmajski stol Čakovec. Skup su otvorili pročelnica UO za obrazovanje i kulturu Blaženka Novak, pročelnik DBHZ-a Marijan Ramušćak i ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest Gordan Ravančić, nakon čega su slijedila izlaganja desetak prijavljenih izlagača.
NA PROSTORU PRELOŠKE MARINE U ORGANIZACI
Piše: JANJA KOVAČ
magistra etnologije i kulturne antropologije te magistra južnoslavenskih jezika i književnosti ve.izpera@gmail.com
MURSKE DEKLE I MAGLA? Ranoranioci, a i školska djeca, ovih dana svjedoče pojavi magle pored naših rijeka Drave i Mure. Magle se lijeno povlače i po širokim obrađenim međimurskim poljima koja se protežu uz prometnice kojima svakodnevno putujemo na posao. Magla je prvi nagovještaj da ljetu dolazi kraj, a jesen kuca na vrata. U usmenoj predajnoj baštini ova se prirodna pojava povezuje s pojavom murskih dekli (ili dravskih, ovisi uz koju rijeku živite). To su nadnaravna bića koja se pojavljuju uz vodene površine, najčešće rijeke. One su mlade djevojke s dugom kosom izrazito bijele puti. Obučene su u dugu bijelu haljinu oko koje leluja duga, isto tako bijela kosa. Podsjeća li vas to na maglu možda? Od kazivača na terenu smo čule da se one glasaju tako da pozivaju ljude koje sretnu da ih slijede. Ako se zaista zaputite za njima odvest će vas prema rijeci i u njoj utopiti. Od tog primamljivog zova se možete obraniti jedino ako počnete moliti ili psovati. Tada njena čarolija prestaje i ona odlazi odakle je i došla. Jednu takvu mursku deklu možete pobliže upoznati u Žabniku u suvremeno uređenoj zbirci „Jen den v živleju mlinara Franca Žalara“ u sklopu Mlinarskog puta. Murske ili dravske dekle najbliže su povezane s krajolikom u kojem živimo. Rijeka, magla, šumarak, obala, mnogobrojni utopljenici bili su dio svakodnevice Međimuraca do tek prije pedesetak godina. Ovakva nadnaravna bića odraz su želje za pojašnjenjem ponekad neobjašnjivih stvari ili pojava. Posvetimo se za kraj jednom zanimljivom pitanju: je li „ljetu“ zaista došao kraj? Odgovor na ovo pitanje je dvojak: i jest i nije. Jeste li ikad doživjeli da ste neku stariju osobu pitali kad je rođena pa vam je polako i
Podium Brass Qui nedjeljno popodne l
Rad kvinteta se iznad svega temelji na promicanju skladbi hrvatskih skladatelja, ali repertoar ansamb
do modernih i jazz skladbi, filmske i zab PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN FOTO: STUDIO VIPRO
Detalj stalnog postava iz Žabnika
svečano odgovorila „drugoga januara hiljadu devetsto tridesti štrtoga ljeta“? Svi kajkavci bismo shvatili da je ta osoba rođena 2. 1. 1934. godine. No, štokavci i čakavci bi se možda i zbunili. I to na riječ „ljeto“. U ovom slučaju ta riječ označava jednu cijelu godinu, a ne samo godišnje doba ljeto. Imenica „ljeto“ primjer je promjene značenja riječi kroz vrijeme, odnosno opsega značenja. Isprva je označavala samo jedno od četiri godišnja doba. Vitomir Belaj porijeklo ove riječi nalazi u indoeuropskom korijenu *lei s dodatkom sufiksa –to u značenju „najtoplije doba godine, doba s najviše kiša“. Sličnog je značenja i riječ „godina“. Nju Belaj povezuje s isto tako indoeuropskim korijenom *ghadh u značenju „skupa složiti, ono što je pogodno za slaganje“. No, napominje da je prvotno značenje ove riječi bilo „povoljno doba godine”, odnosno ljeto. Tako su vjerojatno Slaveni imenicom „godina“ počeli nazivati sva četiri godišnja doba kao jednu cjelinu u želji sva budu povoljna. No, kajkavci smo ostali vjerni riječi „ljeto“ te je koristimo u oba značenja. Evo te riječi i u kontekstualiziranim rečenicama: „Rodila sem se 1934. ljeta.”/ „Tek drugo ljeto se bomo pak kopali na Dravi.”
“Ve: iz pera znatiželjnih umova” zajednički je projekt etnologinja Janje Kovač i Lee Šprajc, osmišljen kao platforma za objavljivanje popularno-stručnih tekstova o tradiciji, kulturi i umjetnosti Međimurja. Tekstom i slikom istražuju, bilježe i prate aktualno stanje promatranih fenomena. Zbog toga su projekt i nazvale “Ve” - na međimurskom to znači “sad”.
U nedjelju, 6. rujna, u poslijepodnevnim satima na prostoru Marine Prelog održan je koncert glazbenog ansambla Podium Brass Quintet u organizaciji Doma kulture Grada Preloga. Teško je pronaći riječi divljenja spoju prirodnih ljepota i briljantnih akorda koji su se stopili u jedno u nedjeljno poslijepodne. Skladbe u izvođenju ansambla Podium Brass Quintet, odabrane u skladu s okruženjem vode i zelenila, zadovoljile su osjetila vida, sluha i mirisa te pružile posjetiteljima nezaboravan kasnoljetni doživljaj. Koncert je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Podium Brass Quintet nastao je u studenom 2014., a čini ga pet izvrsnih glazbenika: Marko Bobičanec (truba), Marin Zokić (truba), Hrvoje Pintarić (rog), Ivan Mučić (trombon) i Danijel Požgaj (tuba). Članovi kvinteta su redom diplomirani i nagrađivani glazbenici. Uspješni su pedagozi, zaposleni na Muzičkoj akademiji, glazbenim školama i u profesionalnim orkestrima, vode razne puhačke orkestre, seminare i radionice te akorkestra Hrvatske vojske, te solo trubač Simfonijskog tivno sviraju u raznim Skladbe u izvođenju orkestra HRT-a. Od 1998. drugim komornim saansambla Podium Brass godine prvi je trubač stavima. Rad kvinteta Zagrebačke filharmose iznad svega temelji Quintet, odabrane u skladu na promicanju skladbi nije. Uz niz solističkih s okruženjem vode i zelenila, hrvatskih skladatelja nastupa njeguje i ko(Prohaska, Bobić, Jomorno muziciranje. zadovoljile su osjetila vida, Bavi se i pedagoškim sipović, Uhlik, Skensluha i mirisa te pružile radom: docent je na der, Grubačević...), ali Muzičkoj akademiji Zarepertoar ansambla je posjetiteljima nezaboravan širok: od rane renesanse greb. Redovito održava kasnoljetni doživljaj i baroka, preko klasične ljetnu školu trube na otoku glazbe i romantizma pa Braču u Hrvatskoj. Član je do modernih i jazz skladbi, žirija hrvatskih i inozemnih filmske i zabavne glazbe. natjecanja. Ivan Mučić prvi je trombonist O članovima umjetnika i pedagoga. Tijekom Zagrebačke filharmonije, rođen Marin Zokić prvi je trubač studija u Bremenu aktivno je 1989. godine u Čakovcu. Prvu Zagrebačke filharmonije. Rođen sudjelovao u projektima Bre- glazbenu naobrazbu iz tromje u Splitu, gdje je završio osnov- menske filharmonije i opere. bona stekao je kod Stjepana no i srednje glazbeno obrazova- Do sada je solistički nastupao Taradija-Uteka koji ga je 2006. nje u klasi prof. Ante Puharića. uz mnogobrojne hrvatske orke- godine usmjerio u Glazbenu Diplomirao je na Muzičkoj stre: Zagrebačku filharmoniju, školu u Varaždinu u klasu prof. akademiji u Zagrebu u razredu Hrvatski komorni orkestar, Stjepana Rukljića. Godine 2009. prof. Stanka Selaka. Usavršavao Varaždinski komorni orkestar, upisuje Muzičku akademiju u se na Međunarodnoj trubač- Orkestar Hrvatske ratne mor- Zagrebu. Tijekom studija usakoj akademiji u Bremenu kod narice Split, Zadarski komorni vršavao se kod mnogih renomiistaknutih solista, orkestralnih orkestar. Bio je solo trubač ranih glazbenika trombonista.
Dobitnik je brojnih nagrada na međunarodnim natjecanjima te je nastupao kao solist uz sve hrvatske profesionalne orkestre. Aktivno se bavi solističkim nastupima, komornom glazbom, a vrlo je uspješan pedagog na Glazbenom ucilistu Elly Basic. Hrvoje Pintarić rođen je 1971. godine u Bjelovaru gdje je završio osnovnu i srednju glazbenu školu. Studij roga nastavlja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Diplomirao je 1995. u klasi profesora Stjepana Mateića. Još za vrijeme studija postaje članom Simfonijskog puhačkog orkestra Hrvatske vojske, gdje je aktivno radio do jeseni 1996. Slijedi jednogodišnje usavršavanje u Pragu kod profesora Zdeneka Tylsara. Od 1997. do 2004. godine prvi je hornist Dubrovačkoga simfonijskog orkestra s kojim ostvaruje solističke nastupe, a od 2004. godine živi i radi u Zagrebu kao član orkestra opere HNK-a. Intenzivno se bavi komornom glazbom
Kulturni obzor
16. rujna 2020., br. 211 || Regionalni tjednik
15
OTVORENJE IZLOŽBE SLIKA FRANJE MUSTAČA U PRELOGU 16. RUJNA Muzej “Croata insulanus” Grada Preloga nastavlja ciklus predstavljanja preloškog likovnog kruga okupljenog oko Likovne udruge donjeg Međimurja Prelog, ovog puta u Multimedijalnoj dvorani izložbom slika Franje Mustača-Medarova. Otvorenje izložbe će se održati 16. rujna u 19 sati, a izložba ostaje otvorena do 12. listopada, no prezentirat će se i virtualno. Likovna udruga donjeg Međimurja lani je obilježila 30 godina
rada i djelovanja. Tijekom djetinjstva koje Franjo Mustač provodi u Svetoj Mariji iskazao je sklonost prema slikarstvu. Vođen željom za napredovanjem u likovnoj umjetnosti upisuje Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu. U slikarstvu pažnju pridaje rodnom kraju, najčešće putem akvarela bilježi donje Međimurje. U njegovim brojnim pejzažima pratimo bajkovite scene iz kojih izostaje potpuna interpretacija zbilje. Prepoznatljivi motivi
u njegovim akvarelima su crkveni tornjevi koji se izdižu nad selom, a okruženi su nižim kućama i bogatim drvećem. U najnovijoj seriji radova stvara brzopotezna djela koja nastaju u tek nekoliko minuta. Uz realizirano djelo autor nam želi predočiti i postupak nastajanja samog djela. Dugogodišnje slikarsko iskustvo omogućava mu kvalitetan rad koji proizlazi iz ovakve tehnike. Motivski ne izlazi iz okvira sebi svojstvenog stvaralaštva.
IJI DOMA KULTURE GRADA PRELOGA
intet uljepšao ljubitelja glazbe
bla je širok: od rane renesanse i baroka, preko klasične glazbe i romantizma pa
bavne glazbe...
LIJEPA I EDUKATIVNA WEB-SERIJA MALOGA TEATRA
Tata Slikovnica čitanjem zabavlja mališane! Tata Slikovnica sudjelovao je i u središnjem hrvatskom književnom eventu “Noć knjige”: promiče čitanje među djecom, ali i među roditeljima, koje potiče na čitanje svojoj djeci. Promiče i zdrav način života putem brzih savjeta o zdravoj prehrani na kraju svakog videa. PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com
te kontinuirano koncertira u Hrvatskoj i inozemstvu. Marko Bobičanec je rođen 1984. u Čakovcu. Trubu je započeo svirati u Limenoj glazbi Belica kod Stjepana TaradijaUteka. Glazbenu školu u Varaždinu upisuje 1996. gdje uspješno završava dva pripremna i četiri razreda srednje škole u klasi profesora Darka Navoja. Tijekom srednjoškolskog obrazovanja postiže zapažene rezultate na regionalnim i državnim natjecanjima. I 2013. godine osvaja 3. nagradu na Hrvatskom natjecanju mladih glazbenika “Papandopulo”. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu diplomirao je 2006. u klasi prof. Marina Zokića. Tijekom studija radio je kao nastavnik u Glazbenoj školi “Ferdo Livadić” u Samoboru. Profesionalno je surađivao sa Zagrebačkom filharmonijom, Simfonijskim orkestrom HRT-a, Big bandom HRT-a, Big bandom HGM-a, Orkestrom opere HNK-a Zagreb, Zagre-
bačkim gradskim kazalištem “Komedija”, Orkestrom HNK-a “Ivan Plemeniti Zajc” u Rijeci... Kao član Brass kvinteta Busina je nastupao u Ateni, Ankari i Japanu. Trenutno svira u Podium Brass Kvintetu s kojim održava koncerte diljem Lijepe Naše. Voditelj je i dirigent Li-
Članovi kvinteta su redom diplomirani i nagrađivani glazbenici mene glazbe KUD-a “Sv. Ana” Rozga. S Gradskim puhačkim orkestrom Zabok je ove godine nastupao na državnoj smotri u Novom Vinodolskom. Radi kao profesor trube u Osnovnoj glazbenoj školi Ksavera Šandora Gjalskog u Zaboku i honorarni je suradnik u Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću
Zabok, gdje također vodi školski orkestar i komornu glazbu. Danijel Požgaj rođen je 1985. godine u Čakovcu. Prvu glazbenu naobrazbu na tubi dobiva od Stjepana Taradija-Uteka u Limenoj glazbi Belica. Upisuje Osnovnu glazbenu školu 2000. godine kod profesora Stjepana Rukljića u Glazbenoj školi Varaždin, koju završava 2005. Studij u Grazu uspješno završava 2010. godine. Pohađao je seminare kod svjetskih pedagoga. Dobitnik je brojnih nagrada na natjecanjima u Hrvatskoj i inozemstvu. Zaposlen je u OGS pri GS Ksaver Šandor Gjalski u Zaboku kao učitelj roga, trombona, tenora i tube. Danijel Požgaj je vodio Limenu glazbu Belica, od 2011. godine vodi Limenu glazbu Dekanovec, a od 2014. godine postaje i voditelj tamburaša u Belici. Svira u Podium Brass Quintetu te komponira i aranžira solo skladbe za djecu, komorne sastave i orkestre diljem Hrvatske.
“Tata Slikovnica” je web-serija Maloga teatra u kojoj glumac Igor Baksa čita, glumi i pjeva slikovnice i priče domaćih i stranih književnika za djecu. – Uslijed restrikcija vezanih uz pandemiju koronavirusa, pokrenuli smo YouTube kanal sa serijom čitanja slikovnica nazvanom “Tata Slikovnica”. Na maštovit način, s puno uživljavanja u uloge iz priča, pjevanjem i sviranjem, te uz elemente lutkarstva, zagrebački glumac Igor Baksa originalno zabavlja djecu. Osim izvođenja slikovnica, svaka epizoda na kraju videa nosi i savjet za zdravi način života – kažu iz Malog teatra i dodaju: – Uspostavili smo suradnju s izdavačkim kućama Mozaik knjiga, Knjiga u centru i Semafora te otvorili komunikaciju s djecom, pratiteljima sadržaja “Tate Slikovnice”. Tako smo počeli nuditi djeci i onaj sadržaj koji sami požele, a u sferi dječje književnosti!
Promicanje čitanja
Tata Slikovnica sudjelovao je i u središnjem hrvatskom književnom eventu “Noć knjige”: promiče čitanje među djecom, ali i među roditeljima, koje potiče na čitanje svojoj djeci. Promiče i zdrav način života putem brzih savjeta o zdravoj prehrani na kraju svakog videa. Poveznicu na “Tatu Slikovnicu” možete pronaći na našem
portalu regionalni.com. U prvoj sezoni, koja je trajala od početka pandemije do srpnja, snimljeno je 16 epizoda “Tate Slikovnice”. Osim toga, na kanalu Mali teatar je postavljena i plejlista s albumom
Za početak škole Tata Slikovnica je napisao, otpjevao i odsvirao pjesmu za svu djecu, roditelje i učitelje koji su u strahu od neizvjesnosti ove školske godine
dječjih pjesama, kao i plejlista s pjesmama koje smiruju djecu i pomažu spavanju. Kako kaže Igor Baksa, ideja postoji već godinama, a sad je konačno našao i vremena za realizaciju. Jedan od ciljeva mu je i da “Tata Slikovnica” dođe na televiziju, odnosno da postane dječjom tv emisijom. – Osim toga, cilj mi je i gostovati po vrtićima, školama i knjižnicama, osobito sad u vrijeme pandemije kad su mnogi dramsko-scenski programi zbog ograničenja nemogući za izvesti – dodaje. Tata Slikovnica je savršen za to, kaže, budući da je u pitanju samo jedan glumac koji može izvoditi svoj dramsko-scenski šou ako treba i od razreda do razreda.
Za početak škole Tata Slikovnica je napisao, otpjevao i odsvirao pjesmu za svu djecu, roditelje i učitelje koji su u strahu od neizvjesnosti ove školske godine. Nju također možete pronaći na našem portalu. Nadamo se da će slušateljima prenijeti lijepu poruku Tate Slikovnice koji učenike naziva „đacima-prvacima-junacima“, dok su u kontekstu pjesme učitelji heroji, a roditelji najveća snaga svima. Drugi projekti Maloga teatra uključuju predstavu „Don Quijote od Hrvatske“, čiju premijeru ćete imati prilike pogledati u zagrebačkoj Močvari 12. listopada. Radi se o „komediji o borbama s vjetrenjačom“ za odrasle. Uskoro će postati dostupnom i online premijera predstave „Palac
U prosincu bi se trebala održati i premijera predstave „Sretna priča jednog medvjedića“ u koprodukciji s MURID-om Sim Palac Tam“ Silvije Šesto, a u prosincu bi se trebala održati i premijera predstave „Sretna priča jednog medvjedića“ u koprodukciji s Međimurskom udrugom za ranu intervenciju u djetinjstvu.
16 Duplerica
Regionalni tjednik || 16. rujna 2020., br. 211
U NEDJELJU, 6. RUJNA, U N
Uživanje n jesensko
Sudionici jesenske biciklijade „Stazama Općine Po povratku u Lovački dom tradicionalno je poslužen lovački grah koji su pripremili članovi Lovačkoga društva Fazan. Da bi svi sudionici bili uredno evidentirani pobrinule su se članice Udruge „Mažoretkinje Nedelišća“, a članovi KUU „Seljačka Druženje u prirodi Biciklijada je održana u sloga“ bili su zaduženi za nedjelju, 6. rujna, a okupila je tehničku podršku. Bicikliste su i ovog puta dosad najveći broj biciklista svih uzrasta, koji su lijepo predvodili članovi Biciklističkoga kluba „Mura sunčano vrijeme odAvantura“, dok lučili iskoristiti su dobrovoljza rek reaciju ni vatrogasci i druženje u Biciklijadu je iz društava prirodi. organizirala NedeliN a kon šće, Gornji starta iz Turistička Ku r š a n e c , L ov ačkoga zajednica Općine Gornji Hradoma u Nešćan, Pušćidelišću, svatNedelišće ne i Macinec ko je prema olakšali posao svojem odabiru Prometnoj policiji odvozio kraću ili i brinuli o sigurnom dužu stazu u duljini od 22, odnosno 36 kilometara. prelasku preko frekventnih Kako bi svježi i odmoreni prometnica. U slučaju kvara mogli odvoziti cijelu bicikli- na biciklima, dežurno i uvijadu, na putu su im na ras- jek spremno na intervenciju polaganju bila dva punkta za bilo je poduzeće Chaky. - Vidimo se sljedeće gookrepu: na prekrasno uređenom ribnjaku u Črečanu i u dine na proljetnoj biciklijaprostorijama Nogometnoga di! – poručuje organizator, kluba u Pušćinama gdje Turistička zajednica Općine su sudionike čekale jabuke Nedelišće, iz koje zahvaljuju Voćnjaka Nedelišće, kao i svima na pomoći u orgasvježi, domaći klipići vri- nizaciji, ali i sudjelovanju jednih ruku članica Udruge uz pridržavanje propisanih epidemioloških mjera. žena Pušćine. Rekreativci i brojni drugi zaljubljenici u prijevoz na dva kotača i ove su godine prvi vikend u rujnu proveli na svježem zraku, sudjelujući na još jednoj jesenskoj biciklijadi „Stazama Općine Nedelišće“.
16. rujna 2020., br. 211 || Regionalni tjednik
Duplerica
17
NEDELIŠĆU JE ODRŽAN TRADICIONALNI REKREATIVNO-SPORTSKI DOGAĐAJ
na dva kotača na još jednoj oj biciklijadi po Nedelišću
e Nedelišće“ mogli su odvoziti kraću stazu od 22, odnosno dužu od 36 kilometara. Na putu su im na raspolaganju bila dva punkta za okrepu: ribnjak u Črečanu i prostorije Nogometnoga kluba u Pušćinama.
Mali i veliki sudionici biciklirali su dijelom asfaltiranim, a dijelom makadamskim stazama Nedelišća
18 Sport
Regionalni tjednik || 16. rujna 2020., br. 211
DUBRAVKA-ZAGORAC PREGAZILA NEDELIŠĆE Odigrane su utakmice 5. kola Četvrte nogometne lige Čakovec – Varaždin. U subotu, 12. rujna, momčad Dubravke-Zagorca na svom travnjaku sa 6:0 je deklasirala sastav Nedelišća. Tri pogotka je postigao Karlo Kutnjak, dva je dodao Emanuel Vuk, dok je jedan zabio Ivan Sinković. Nedeljanec je bio uspješan na gostovanju. Na terenu u Macincu Nedeljančani su s 3:1 bili bolji od domaćeg Centrometala. Pogotke
SPORT
su postigli Kovačić, Buden i Mihalić. Domaće bodove osvojila je Ivančica, koja je s 5:1 bila uvjerljiva protiv Zelengaja. Bednja se u nedjelju s teškoga gostovanja u Jalžabetu vratila s tri boda nakon ostvarene pobjede rezultatom 2:1. Plitvica i Sloga podijelile su bodove odigravši 1:1. Ostali rezultati 5. kola: Dinamo (P) – Mladost Komet 3:1, Omladinac – Međimurec 1:1, Dinamo (D) – Mladost (SM) 2:2. (rp)
ODIGRANE UTAKMICE OSMINE FINALE ŽUPANIJSKOGA KUPA
Varteks se provukao protiv Poleta (T), najuvjerljivija Podravina Dva susreta završila su s 8:1. Tim rezultatom slavili su Radnički protiv varaždinske Slobode i Jalžabet protiv Zelengaja. NK VARAŽDIN POBIJEDIO ISTRU 1961
Pobjedom u Puli skočili na 4. mjesto Nogometaši Varaždina su u okviru 4. kola Prve hrvatske nogometne lige gostovali u Puli protiv momčadi Istre 1961. Igrači Samira Toplaka osvojili su velika tri boda nakon minimalne 1:0 pobjede. Hrabro su Varaždinci parirali domaćinima od prve minute susreta, a takva igra isplatila im se u 37. minuti, kada je nakon ubačaja Itsukija Urate iz kornera glavom pogodio Matej Senić. S minimalnim vodstvom Varaždina otišlo se na odmor. U nastavku susreta igra se
većinom odvijala na sredini terena. Varaždin je u još nekoliko navrata prijetio, a najbliže povećanju vodstva bili su Leona Benko u 49. i Domagoj Drožđek u 84. minuti. Ovom pobjedom Varaždin je skočio na 4. mjesto sa sedam bodova, koliko ima i trećeplasirani Hajduk. U sljedećem kolu u Varaždinu gostuje Osijek. Susret se igra u nedjelju, 20. rujna, u 19.05 pred gledateljima, budući da je od 5. kola 1. HNL gledateljima omogućen dolazak na stadione. (it)
3. HNL SJEVER
Podravina bolja od Podravca Odigrane su utakmice 4. kola 3. HNL Sjever. Varteks je nakon prošlotjednog poraza (8:0) kod kuće od Mladosti iz Ždralova iskupljenje tražio na gostovanju u Murskom Središću. Ipak, domaći Rudar slavio je s minimalnih 1:0, a pogodak vrijedan tri velika boda postigao je Vaš u 37. minuti. Drugi varaždinski predstavnik u trećeligaškom
društvu imao je više sreće. Nogometaši ludbreške Podravine slavili su na gostovanju u Virju pobijedivši momčad Podravca s 2:1. Podravina se nalazi na 7. mjestu s pet bodova, ali i utakmicom manje, dok je Varteks 9. s četiri boda. U sljedećem kolu Varaždinci dočekuju križevački Radnik, dok Podravina u Ludbregu ugošćuje Viroviticu. (rp)
PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com
Ljubitelji nogometa u srijedu, 9. rujna, mogli su uživati u šest susreta osmine finala Županijskoga nogometnoga kupa. Najneizvjesniji susret odigran je u Margečanu, gdje su se susreli domaća Mladost i Nedeljanec.
Lutrija penala
Nedeljanec je dva puta vodio, ali domaćin se vraćao. Poveli su Nedeljančani u 13. minuti. Siguran iz kaznenog udarca bio je Emanuel Škvarić, ali domaćin je izjednačio četiri minute kasnije preko Dalibora Soline. U 85. minuti momčad Damira Maretića povela je 2:1 golom Jurice Budena, no tri minute je za 1:1 i s tim rezultatom se kasnije za 2:2 zabio je otišlo na odmor. Ante Nikola Vidaček iz S o l o m u n u 51. penala. Nakon minuti doveo je 90 minuta zaBumbare opet Preostala je u vodstvo, ali vršilo je 2:2 i u još jedna utakmica 10 m i nut a lutriji kaznekasnije Ninih udaraca osmine finala, ona slavili su Nekola Horvat između Karlovca i zabio je gol deljančani s za 2:2. Pobjeukupnih 6:4. Varaždina Napeto je du Varteksu bilo i u utakmidonio je Josip Golubar golom u ci Varteksa i Poleta 87. minuti. iz Tuhovca. Poveo je Do najuvjerljvije pobjede Varteks u 4. minuti preko Tihomira Šoštarića, no Dino stigla je Podravina svladavši Ratković u 38. minuti zabio Novakovec s 9:0. Po tri gola za
Ludbrežane postigli su Patrick Kesse i Sven Golub, dva gola zabio je Filip Tomašković, dok se jednom u strijelce upisao Leonardo Žuti.
Golijade
Dva susreta završila su s 8:1. Tim rezultatom slavili su Radnički protiv varaždinske Slobode te Jalžabet protiv Zelengaja. Uvjerljiva je bila i Bednja protiv Čeva s 5:0. Dva gola za Beletinčane postigao je Filip Holi, dok su po zgoditak dodali Tomislav Herceg, Martin Prstec i Karlo Kopjar. Još u
utorak, 8. rujna, Dubravka-Zagorac bila je bolja od Klenovnika nakon boljeg izvođenja penala s ukupnih 7:6 (3:3).
Susreti četvrtfinala Županijskoga kupa igraju se 7. listopada
Preostala je još jedna utakmica osmine finala, ona između Karlovca i Varaždina. Susreti četvrtfinala igraju se 7. listopada.
SUSRETI PRETKOLA HRVATSKOGA NOGOMETNOGA KUPA
Varaždin lako protiv Bjelovara, Ivančica ispala Odigrani su susreti pretkola Hrvatskoga nogometnoga kupa, a od predstavnika iz Varaždinske županije samo je prvoligaš Varaždin izborio šesnaestinu finala. Momčad Samira Toplaka u utorak, 8. rujna, u pretkolu je gostovala kod trećeligaša Bjelovara i slavila je s uvjerljivih 5:0. Već nakon prvog dijela bilo je 4:0. Golijadu je otvorio Mohammadmehdi Mehdikhani u 7. minuti, šest minuta kasnije Marin Renić loptu je poslao u vlastitu mrežu, Ivan Delić u 32. zabio je za 3:0, da bi Jurica Grgec golom u 37. minuti postavio 4:0. Točku na i
Nogometaši Varaždina u šesnaestini finala ugošćuju Cibaliju, a utakmica se igra na stadionu Varteksa u srijedu, 7. listopada stavio je Leon Benko golom u 76. minuti. Nogometaši Ivančice nisu se uspjeli plasirati u šesnaestinu finala Hrvatskoga kupa. U
pretkolu kod Ferdinandovca, četvrtoligaša iz koprivničkoga kraja, izgubili su 3:1. Već u prvom dijelu domaćin je imao 2:0. Poveo je u 28. minuti pogotkom kapetana Jurice Karana, da bi Ivan Peršić u 40. minuti iz penala povisio vodstvo. Već u desetoj minuti nastavka bilo je 3:0. Strijelac je ovog puta bio Siniša Đipalo. Počasni pogodak za Ivančane zabio je Dario Jagić u 85. minuti. Dodajmo da nogometaši Varaždina u šesnaestini finala ugošćuju Cibaliju. Utakmica se igra na stadionu Varteksa u srijedu, 7. listopada. (it)
Sport
16. rujna 2020., br. 211 || Regionalni tjednik
19
NOGOMET: RUDAR I POLET U ŠESNAESTINI FINALA KUPA HRVATSKE Međimurje će imati dva predstavnika u šesnaestini finala nogometnog Kupa Hrvatske. Naime, i momčadi Rudara iz Murskog Središća i Poleta iz Svetog Martina na Muri uspješno su prošle svoje prepreke u pretkolu ovoga natjecanja. Rudar je kao domaćin slavio protiv koprivničke Tehnike rezultatom 3:0. Nakon što je prvo poluvrijeme završilo bez golova, Rudar u prvoj minuti
nastavka dolazi do prednosti. Strijelac za 1:0 bio je Nino Patafta. Na 2:0 je u 65. minuti povisio Vinko Evald, dok je konačni rezultat postavio Leo Vurušić pogotkom u 84. minuti. U sljedećem krugu Kupa Rudar će na svom travnjaku dočekati još jednu momčad iz Koprivnice. Naime, u Mursko Središće dolazi prvoligaš Slaven Belupo. I Polet će imati priliku snage odmjeriti s
prvoligašem, budući da u Sveti Martin na Muri dolazi Istra 1961. Ta je utakmica izborena nakon gostujuće pobjede protiv Mladosti iz Tribunja. Polet je slavio s 2:0, a golove su zabili Dejan Mezga u 28. i Antonio Dodlek u 67. minuti. Utakmice šesnaestine finala Kupa Hrvatske na rasporedu su u srijedu, 7. listopada.
FOTO: NK BSK
DRUGA HNL
Međimurje slavilo protiv Orijenta
PRVA MEĐIMURSKA NOGOMETNA LIGA
Nogometaši Međimurja upisali su i drugu prvenstvenu pobjedu. Čakovčani su u 4. kolu Druge hrvatske nogometne lige slavili na gostovanju protiv Orijenta rezultatom 1:0. Pogodak vrijedan tri boda postigao je Patrik Mijić u 78. minuti. Pobjeda je tim vrednija ako se zna da je Međimurje od 28. minute igralo s igračem manje budući da je zbog drugog žutog kartona isključen Jan Marcijuš. Međimurje se s osam bodova popelo na 4. mjesto na
tablici, a s deset postignutih golova najučinkovitija je momčad lige. Vodeći je Hrvatski dragovoljac s maksimalnih 12 bodova. Upravo je zagrebačka momčad sljedeći protivnik Čakovčanima. Utakmica se igra u srijedu, 16. rujna, na stadionu SRC Mladost s početkom u 19 sati. Dvostruki tjedni program Međimurje zaključuje u nedjelju, kada igrači trenera Gorana Vincetića gostuju protiv druge momčadi Osijeka. Ta se utakmica igra s početkom u 16.30.
Beličanci u golijadi bolji od kotoripskog Graničara Momčad BSK-a je kod kuće svladala Graničar s 4:3. Za pobjednički sastav precizni su bili Kai, Dežđek, Lovrek i Malnar, dok je za goste dva puta zabio Beliga, a jednom Peroković. U derbiju 7. kola Prve međimurske nogometne lige momčad BSK-a je kod kuće svladala kotoripski Graničar rezultatom 4:3. Beličanci su već u 15. minuti imali vodstvo od 2:0, a strijelci su bili Tomoki Kai i Roberto Dežđek. Gosti se ne predaju pa u svega pet minuta dolaze do izjednačenja. Prvo je precizan bio Borko Beliga u 31. minuti, da bi u 36. za 2:2 pogodio Filip Peroković. U nastavku susreta domaći nogometaši ponovo bježe na dva gola razlike. U 61. minuti je za 3:2 pogodio Miroslav Lo-
vrek, a na 4:2 je povisio Robert Malnar u 76. minuti. Ovoga puta gosti nisu imali snage za novo izjednačenje, tek je Beliga svojim drugim pogotkom u šestoj minuti sudačke nadoknade ublažio končani poraz Graničara. Trećeplasirani Galeb je u Oporovcu s 2:1 svladao Podturen. Domaćini su poveli u 21. minuti preko Marka Hruška, a tri minute kasnije izjednačenje donosi Matija Kolar. Konačni rezultat postavio je Roberto Višnjić u 72. minuti. Gostujuću pobjedu od 2:1
upisala je Trnava koja je bila bolja od Hodošana. Za goste su
Trećeplasirani Galeb je pred svojim navijačima u Oporovcu s 2:1 svladao Podturen zabili Sandi Magdalenić i Jakob Jakšić, dok je za domaćine precizan bio Dario Kukovec. U gostima je slavio i Polet (P), koji je s 3:2 nadvisio Jedinstvo.
Za pobjednički sastav su zabili Mišo Palfi, Nikola Munđar i Mihael Ladić, dok su se kod domaćina među strijelce upisali Mario Novak i Izidor Kolarić. Ostali rezzultati 7. kola: Sloga (Š) - Naprijed 2:7, Venera PMP - Bratstvo 5:1, Dubravčan - Kraljevčan 38 1:1, Draškovec - Trnovec 2:0. Parovi 8. kola: Kraljevčan 38 - Draškovec, Polet (P) - Dubravčan, Trnava - Jedinstvo, Podturen - Hodošan, Bratstvo - Galeb, Graničar - Venera PMP, Naprijed - BSK, Spartak - Sloga (Š). (rp)
ODRŽANO 9. DRŽAVNO PRVENSTVO U POWERLIFTINGU I BENCH PRESSU
Pozoji uvjerljivo krenuli u obranu naslova Nakon polugodišnje odgode svih powerlifting natjecanja, 9. Državno prvenstvo u powerliftingu i bench pressu je pod strogim epidemiološkim mjerama održano u Sukošanu. Čakovečki Pozoji su bili iznimno uspješni i uvjerljivo krenuli u obranu naslova ekipnih državnih prvaka u bench pressu. Za Pozoj su nastupili: Karla Čmrlec i Dejan Rodiger u powerliftingu, te Dino Višnjić, Branko Todorović, Marko Braniša, Nikola Fic, Goran Karamarković, Davor i Patricia Januš, Sindy Bubek i Helena Herman u bench pressu, dok su Lovro Hamer, Robert
Blešć i Sven Todorović nastupali u objema disciplinama. Apsolutni prvaci države u svojim starosnim kategorijama su postali kadetkinja Karla Čmrlec u powerliftingu i Helena Herman u benchu, juniori Sindy Bubek i Lovro Hamer u benchu te veterani Robert Blešć u powerliftingu i Branko Todorović u benchu. Pehare za druga mjesta u apsolutnom poretku su osvojili Nikola Fic i Patricia Januš u benchu open kategoriji te Dejan Rodiger u powerliftingu i Davor Januš u benchu za veterane. Najvrednije rezultate i državne rekorde su ostvarili:
u bench pressu Sindy Bubek (77,5 kg, kategorija juniorki do 47 kg) i Lovro Hamer (163,5 kg, kategorija juniori do 93 kg), a u powerliftingu Karla Čmrlec s podignutih 130 kg u čučnju u kategoriji kadetkinja. Posebno se istaknuo prekaljeni bencher Goran Karamarković, jedini muški natjecatelj u Hrvatskoj s nastupima na svim državnim prvenstvima, koji je osvojio 7. titulu najboljeg benchera u državi zaredom. Svoju prvu titulu državnog prvaka je ostvario Dino Višnjić koji, unatoč svojem invaliditetu, već drugu godinu trenira s čakovečkim
snagatorima. Dino je natjecatelj koji je ujedinio sve hrvatske benchere jer dok on nastupa s njim podiže cijela dvorana. Za Pozoje je poseban trenutak bio završetak natjecanja kada su službeno proglašeni ekipnim prvacima Hrvatske u bench pressu za 2019. godinu. - Ako sredinom prosinca želite pojačati redove Pozoja na zadnjem ovogodišnjem natjecanju ili bi rekreativno htjeli upoznati svijet powerliftinga, krajnje je vrijeme da se obratite Klubu sa sjedištem u fitness centru Aquila Čakovec – poručuju iz PLK-a Pozoj.
NŠ MEĐIMURJE-ČAKOVEC
Impresivne Čakovčanke
Najmlađe članice Nogometne škole Međimurje-Čakovec natječu se u županijskoj U-11 ligi u konkurenciji dječaka. Dosad su odigrana četiri kola, a Čakovčanke su pod vodstvom trenera Kreše Pintarića upisale impresivne četiri pobjede. U 1. kolu svladale su momčad NŠ Rudar-Sv. Marko
s 4:1. Slijedila je 3:0 pobjeda protiv Nogometaša 13. Protiv sastava NŠ BAT ostvarena je treća pobjeda i to rezultatom 6:2, dok su u posljednjoj utakmici Čakovčanke s 5:1 bile bolje od NŠ Goričan - Donji Kraljevec. U sljedećem kolu očekuje ih utakmica protiv NŠ Šenkovec - Mačkovec.
20 Sport
Regionalni tjednik || 16. rujna 2020., br. 211
SPORTAŠI OSTALI BEZ MOGUĆNOSTI TRENIRANJA U DVORANI službena natjecanja. Većini njih jedini izbor je tek dvorana Atona u Nedelišću. Iz tog razloga su iz četiriju klubova, ŽRK-a Zrinski, MRK-a Čakovec, KK-a Međimurje i BK-a Međimurje, uputili protestno pismo prema Zajednici sportskih udruga i saveza Međimurske županije. - Tajnik Tomica Jakopec dao nam je punu podršku i naše pismo zajedno s dopisom u kojem tražimo tumačenje odluke, poslano
je u UO za civilno društvo, ljudska prava i sport Međimurske županije. Nadamo se da će Ministarstvo prihvatiti naše argumente i dozvoliti treniranje u školskim dvoranama ili pak apelirati na županijske i gradske čelnike da se povedu za primjerom svojih kolega u Gradu Zagrebu ili pak Istarskoj županiji, koji su interno donijeli odluke s lokalnim stožerima i dopustili treniranje u školskim dvoranama – poručili su iz ŽRK-a Zrinski.
FOTO: PIXINO
Prema naputku ministra obrazovanja Radovana Fuchsa, ravnatelji osnovnih i srednjih škola zabranili su pristup školskim sportskim dvoranama svim vanjskim sportašima. Riječ je o jednoj od mjera kojom se želi spriječiti eventualni proboj koronavirusa u škole. No, zbog ove odluke na velikim su se mukama našli međimurski dvoranski sportovi, koji osim školskih dvorana imaju vrlo sužen izbor lokacija na kojima mogu trenirati i održavati
NATJECANJA MEĐIMURSKIH SPORTSKIH RIBOLOVACA
Patrik Kovač i Jan Varga pobjednici su ovogodišnje Lige mladeži Ponajprije zahvaljujući fer i korektnom ponašanju svih ribolovaca i njihove pratnje, a uz strogo pridržavanje svih epidemioloških mjera, uspješno je privedena kraju, po mnogo čemu specifična sezona PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com
Na jezeru Graba u Turčišću, u organizaciji Športskoga ribolovnog društva „Ribica“, održano je posljednje 4. kolo Lige mladeži Saveza sportsko ribolovnih društava Međimurske županije. Ponajprije zahvaljujući fer i korektnom ponašanju svih ribolovaca i njihove pratnje, a uz strogo pridržavanje svih epidemioloških mjera, uspješno je privedena kraju po mnogočemu specifična sezona. Na natjecanju u Turčišću u kadetskoj konkurenciji na sektoru A pobjedu je odnijela Antonija Stančin („Smuđ“, Goričan). Drugi je bio Dino
Pobjednici Lige mladih u juniorskoj konkurenciji
Katarina Rojko
Natjecanja međimurskih seniorskih liga su održana u Svetoj Mariji, Goričanu i Turčišću Slaviček („Klen“, Sveta Marija), a treći Gabrijel Varga („Glavatica“, Prelog). Na sektoru B slavio je Nikola Mađerić („Klen“, Sveta Marija) ispred Patrika Kovača („Linjak“, Palovec) i Vinka Lončara („Klen“, Sveta Marija). Nakon četiriju održanih kola ukupni pobjednik kadetske lige je Patrik Kovač („Linjak“, Palovec). Drugo mjesto pripalo je Dori Kolmanić (TSH, Čakovec), a treće Dini Slavičeku („Klen“, Sveta Marija). U juniorskoj konkurenciji na sektoru A u posljednjem kolu je slavila Katarina Rojko („Glavatica“, Prelog). Drugi je bio Petar Jambrošić („Mura“, Mursko Središće), a treći Luka Pozderec („Klen“, Sveta Marija). Na sektoru B pobjedu je odnio Patrik Orehovački („Klen“, Sveta Marija) ispred Marte Strbad („Drava“, Donji Mihaljevec) i Adriana Komorskoga („Drava“, Donji
Pobjednici Lige mladih u kadetskoj konkurenciji
Mihaljevec). Ukupni pobjednik u juniorskoj konkurenciji je Jan Varga („Glavatica“, Prelog). Drugo mjesto pripalo je Luki Pozdercu („Klen“, Sveta Marija), dok je na trećem mjestu završio Petar Jambrošić („Mura“, Mursko Središće). Osim mladih ribolovaca, i seniori su odradili 5. kolo
Osim mladih ribolovaca i seniori su odradili 5. kolo županijskih liga Ekipa Čikova iz Svetog Martina na Muri
Patrik Orehovački
međimurskih liga. Natjecanje Prve međimurske lige održano je na kanalu u Svetoj Mariji, a domaćin je bio ŠRD „Klen“. Najbolje ekipa natjecanja je „Čikov“ iz Svetog Martina na Muri. Ostali poredak: 2. „Klen“ Sveta Marija, 3. „Amur“ Nedelišće, 4. „Som“ Kotoriba, 5. „Glavatica“ Prelog, 6. „Linjak“ Palovec, 7. „Smuđ“ Draškovec, 8. „Ribica“ Turčišće, 9. „Štuka“ Donja Dubrava. Klubovi iz Druge međimurske lige Istok su se okupili na Šuderici u Goričanu, a domaćin natjecanja je bio ŠRD „Smuđ“. Na sektoru A je slavio Perica Zrna („Črnec“,
Donji Hrašćan) ispred Davora Ružića („Linjak“, Ivanovec) i Željka Čelebića („Ostriž“, Cirkovljan). Na sektoru B pobjedu je odnio Stanislav Mikulić („Sunčanica“, Pribislavec). Drugi je bio Branko Mesarić („Smuđ“, Goričan), a treći David Zvonarek („Ostriž“, Cirkovljan. Najbolja ekipa je „Črnec“ iz Donjeg Hrašćana. Na drugo mjesto plasirao se „Klen“ iz Svete Marija, a na treće „Linjak“ Ivanovec. Drugoligaši sa zapada Međimurja su se okupili na Staroj grabi u Turčišću, a domaćin je bio ŠRD „Ribica“. Ekipnu pobjedu odnio je „Verk“ iz Križovca. Drugi je bio čakovečki TSH MF., a treći „Šaran“ iz Palinovca. U pojedinačnom natjecanju na sektoru A je slavio Stjepan Klobučarić (TSH MF. Čakovec). Drugo mjesto osvojio je Marko Varga („Karas“, Peklenica), a treće Dražen Tot („Mura“, Dekanovec). Na sektoru B najbolji je bio Ivan Zadravec („Verk“, Križovec), ispred Jana Zrne („Šaran“, Palinovec) i Petra Jambrošića („Mura“, Mursko Središće). Damir Vrančić („Verk“, Križovec) bio je pobjednik na sektoru C. Drugo mjesto osvojio je Ivica Vugrinec („Mura“, Mursko Središće), a treće Marko Čanadi („Šaran“, Palinovec).
Vidokrug
16. rujna 2020., br. 211 || Regionalni tjednik
21
OBIŠLI TRASU BUDUĆIH SPOJENIH ŠETNICA
VIDOKRUG
Grad Mursko Središće i Općina Sveti Martin na Muri dogovorili su spajanje šetnice uz rijeku Muru i ekološko-poučne staze „Svetomartinska Mura“, čime bi se dobilo novih deset kilometara atraktivnog rekreacijsko-turističkog sadržaja. Staza je prohodna i uređena od Športsko-rekreacijskog centra „Zalešće“ do skele „Fusek“, dok od skele do „Zeva“ postoji uređeni put. Nadalje postoji put
uz stari tok Mure koji će se urediti te će izaći kod igrališta NK „Mura“. Zatim se nastavlja dijelom kroz naselje Hlapičina
prema Marofu, gdje se ponovo spušta prema Muri. Na tom dijelu se mora probiti oko tisuću metara servisnog puta Hrvatskih voda. Trasu spojenih šetnica obišli su gradonačelnik Dražen Srpak sa suradnicima, svetomartinski načelnik Dražen Crnčec i Mihaela Mesarić, stručna suradnica Javne ustanove za zaštitu prirode „Međimurska priroda“.
U ORGANIZACIJI UDRUGE “STRIPOBLAČAK” ORGANIZIRAN 7. FESTIVAL STRIPA
Ljubitelji “devete umjetnosti” u Čakovcu došli na svoje!
Od 10. do 12. rujna organizirani su izložba Irene Jukić Pranjić te prikazivanje njezinih kratkih filmova, promocija stripa “A ispod grada zmaj” i postavljen štand s mnogima omiljenim stripovima i originalnim poklonima PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com
U Čakovcu je od 10. do 12. rujna održan 7. Festival stripa u organizaciji Udruge „STRIPoblaČAK“. – Složit ćete se da su vas ovogodišnja događanja barem na trenutak asocirala na radnju nekog znanstvenofantastičnog stripa kojeg ste davno čitali. Ludi znanstvenik iz čijega je skrivenog laboratorija pobjegao virus koji će izmijeniti svjetski poredak ili desetkovati ljudsku rasu, superjunak koji na ramenima umjesto puške ili mača nosi golemu injekciju punu cjepiva protiv strašnog virusa, samo su neki od potencijalnih strip scenarija inspirirani koronom. U ovim vremenima pandemije imamo veliku sreću što se možemo nastaviti baviti sa stripom i stvarima koje volimo. Strip u doba pandemije treba gledati kao jedan od medija koji nas spašava od dosade i pomaže da lakše prebrodimo trenutnu situaciju – poručili su iz Udruge „STRIPoblaČAK“, osnovane s ciljem popularizacije stripa i educiranja o „devetoj umjetnosti“.
Izložba i filmovi
Prvoga dana Festivala stripa u goste je Udruzi došla nagrađivana animatorica, strip crtačica i redateljica Irena Jukić Pranjić. Otvorenje festivala i izložbe autorice održalo na Općem odjelu Knjižnice „Nikola Zrinski“ u Čakovcu. Nakon otvorenja u prostorima Male scene „Vinko Lisjak“ održana je i projekcija filmova. Prikazana su tri filma autorice Irene Jukić Pranjić.
Riječ je bila o kratkim autorskim animiranim filmovima „Ornament duše“, „Požuda“ i „Gamer girl“. Zbog epidemioloških razloga nije održana strip radionica pod vodstvom autorice Jukić Pranjić, a iz istih razloga nije bilo ni crtanja za publiku. U petak, 11. rujna, također u Knjižnici „Nikola Zrinski“ u Čakovcu u prizemlju bivšeg Časničkoga doma (zgrada Dječjega i Studijskog odjela Knjižnice) održana je promocija stripa „A ispod grada zmaj“. Za ilustrativni dio stripa zaslužan je Boris Novak, scenarij na standardu Josip Mihalković, dok ga je na kajkavski prevela Lea Šprajc. Uvelike se oslanja na predaju o ogromnom „Pozoju“ iz čakovečkoga podzemlja. Na početku promocije okupljene je pozdravila ravnateljica Knjižnice Ljiljana Križan.
Zmajev zijev
– Međimurci svog zmaja zovu još i „pozoj“, što se etimološki dovodi u vezu s glagolom zijevati. Slijedom toga, zgodno je primijetiti da čakovečki zmaj u svom podzemnom brlogu - spava. San mu može poremetiti tek loše ponašanje ljudi i tada on izaziva potrese, poplave, a rjeđe i požare. Dogodi li se takvo što, moć da umiri zmaja ima samo Đak Grabancijaš, ili drugim imenom Črnoškolec, prema predaji izuzetno pametan mladić koji svijetom putuje držeći debelu knjigu u rukama. Čakovečkog zmaja Pozoja u stripu je probudila nesnosna buka prouzrokovana bušenjima tla i traganjima za vrelima ljekovite vode. Dok se svekolika javnost jednoglasno priklo-
Irena Jukić Pranjić
nila znanstvenicima koji su rušenja u gradu protumačili kao posljedicu globalnog zatopljenja, dječak Martin uvjeren je da je pravi krivac nevoljama zmaj Pozoj. Tragajući za zmajem, dječak susreće čovjeka na konju koji mu se pridružuje u pustolovinama. Kako se priča rasplela odnosno kako je između Čakovčanaca i zmaja Pozoja ponovno uspostavljeno suglasje, prepuštamo vam da sami doznate – golicaju maštu iz Udruge „STRIPoblaČAK“. Tekst stripa isprva je napisan na standardnom hrvatskom jeziku. Naknadnim promišljanjima autori su zaključili da će biti efektnije progovori li Pozoj međimurskim dijalektom. Strip je preveden na međimurski koji svi danas koriste u svakodnevici, objasnila je Lea Šprajc, s tim da su povremeno uvrstili pokoju arhaičnu riječ s ciljem postizanja željenog efekta. Josip Mihalković i Boris Novak ukratko su prepričali kako je došlo do suradnje i kako je pandemija, u čijem znaku u zadnje vrijeme prolaze sva događanja koja se uspiju održati, utjecala na realizaciju stripa. – Lein prijevod na kajkavštinu uvelike je pridonio tome da strip sadrži magiju kakva se osjeća i u njezinim pjesmama! – rekao je Novak. Dodajmo da je autorica ovogodišnjeg plakata talentirana Maja Horvat, dok je na promociji stripa govorila i povjesničarka umjetnosti Marta Horvat. U subotu se pak na štandu koji je bio postavljen na Trgu Republike moglo potražiti omiljene stripove ili kupiti poklon u vidu albuma, majica, figurica i sličnog.
22 Zeleni kutak
Regionalni tjednik || 16. rujna 2020., br. 211
POMOĆ SEKTORU VINARSTVA I VINOGRADARSTVA Na zadnjoj sjednici Vlade donesene su dodatne izmjene i dopune koje će pomoći sektoru proizvodnje vina uslijed poremećaja na tržištu izazvanih širenjem COVID-a 19. Ukupan iznos za provedbu interventnih mjera Destilacija vina u kriznim slučajevima i Potpora za krizno skladištenje vina povećava se za 13,2 milijuna kuna te sada iznosi 57 milijuna kuna. Dodatno se povećavaju i intenziteti potpora za mjere Ulaganje u vinarije i marketing vina sa 60 % na 70 % i Restrukturira-
ZELENI KUTAK MEĐIMURSKA PRIRODA
Starac koji vapi za obnovom Piše: Sara Srša,
magistra urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša Godine 1975. Perivoj Zrinskih upisan je u registar posebno zaštićenih objekata prirode pod rednim brojem 359 u kategoriji spomenika prirode, današnjeg naziva “spomenik parkovne arhitekture”. To je prvo veće cjelovito područje u Međimurju koje dobiva status zaštite. Zaštita prirode koja je tada bila u povojima pokazala se dvosjeklim mačem na štetu Perivoja. S jedne strane povijesna važnost Perivoja bila je velika te je bila potrebna zaštita, no s druge strane ono što se smatralo zaštitom bilo je „ostavi to kak je je“.
Novi uvjeti
Danas, 45 godina nakon proglašenja, stanje se najbolje može opisati frazom “brigo moja, prijeđi na drugoga”. Godine 2019. kada je u perivoju za vrijeme proljetnih i ljetnih nevremena trebalo intervenirati na tjednoj bazi, u novinama su se pojavljivali naslovi poput: „Prije sadnje novog, sječa 20 bolesnih stabala“, „Park dobiva lijepo novo ruho?“, „Kako grm u parku može zamijeniti stablo?“, „Gradonačelnik Kovač obećao da više neće biti sječe!“, „Zaustavite sječu drveća!“, „Kesten visok 20 metara gotovo pao na školarce“, „Javor se srušio na zidine Staroga grada, oštećena skela“. Laicima i prosječnom oku naizgled zdrava stabla počela su se rušiti, no sve je to posljedica promjene okoliša u
U SKLADU S PRIRODOM
kojem se nalazi. Vratimo se otprilike 300 godina u prošlost kada vladaju grofovi Zrinski. Utvrda je tada bila okružena mladom šumom, jezero oko današnjeg Staroga grada bilo je puno vode, a sama utvrda nije bila okružena kompleksom zgrada ili tvornica. Tada su stabla imala sve optimalne uvjete za život kao što su dovoljna količina vode, čisti zrak, odgovarajuće tlo i povoljna temperatura. Danas u gradskim sredinama uvjeti života su uvelike promijenjeni. Razlog tome su ekološki uvjeti grada, odnosno zagađenje zraka, promjena vodnog režima, povišena temperatura, niža količina vlage, mehanička oštećenja od orezivanja i slično. Svaka takva promjena važna za normalno odvijanje životnih funkcija dovodi do toga da stablo brže propada u urbanim sredinama, postaje podložnije napadu štetnika, a samim time povećava se potreba za brigom i uređenjem gradskog zelenila.
Greška ili...?
Svojevrsna omča koja je stavljena oko Perivoja upravo proglašenjem zaštite nad tim područjem onemogućava pravovremeno reagiranje te zahtijeva provođenje i ishođenje posebnih dokumenata, mišljenja i dozvola na koje se u Hrvatskoj čeka (pre) dugo, pa je za neke stvari i prekasno. Jesu li ondašnje generacije pogriješile što su de facto park-šumu zaštitile kao spomenik parkovne arhitekture? Pitanje ostavljamo otvorenim.
nje i konverzija vinograda sa 80 % na 90 %. - Uz jednokratne interventne mjere pomoći osigurana su i sredstva za dugoročni razvoj sektora, do 2023. godine osiguran je godišnji fond od 11 milijuna eura odnosno gotovo 55,5 milijuna eura za razvojne projekte iz sektora vinarstva i vinogradarstva. Ova godina je izazovna i neizvjesna za vinare i vinogradare, trudimo se pomoći koliko možemo - istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
VARAŽDINSKI JELEN ODLIČNO SE SNALAZI U MJEŠOVIT
Martin ne miruje, k “bambi boom” na vodo
Jelen nad jelenima je definitivno pridonio nakani Međimurskih voda da svojih 25 predivnih h na kojem jeleni, košute i druge životinje uživaju u prostoru PIŠE: JOSIP NOVAK FOTO: SILVIO BENČ
Varaždinski jelen nad jelenima savršeno je obavio svoju zadaću na prostoru vodocrpilišta Prelog, jer je u razdoblju od nepune dvije godine oplodio najmanje pet košuta.
Prirodna oaza
Podsjećamo, jelena kojem su sadašnji vlasnici od milja nadjenuli ime Martin, varaždinska gradska komunalna tvrtka Varkom izdvojila je u studenome 2018. godine iz svog stada koje broji 70-ak grla i poklonila ga kolegama iz tvrtke Kompleks kojim Međimurske vode. U nokraljuje jelenska divljač voj sredini, je među najljepšima rasplodnjaka Martina pilištu u i najuređenijima u je u „harepr voj Hrvatskoj“ z on i s amu“ dočenitarne kalo nekoVLADIMIR z a š t it e, u liko ženki i TOPOLNJAK vlasništvu „bambi boom“ Međ imursk i h nije izostao. voda. Dosad smo - Martin je definiuspjeli hortikulturno tivno pridonio našoj nakani da ovih 25 predivnih hektara urediti 20 hektara te jeleni, zemljišta, na kojem se prostire košute i druge životinje uživaju prirodna oaza, dodatno opleme- u prostoru obraslom drvećem i nimo životom. Riječ je o vodocr- na pašnjacima. O svima njima
najviše brine Darko Gotal, inženjer zaposlen u sektoru nadzorno - upravljačkog sustava vodoopskrbe – ističe Vladimir Topolnjak, direktor Međimurskih voda, koje na vodocrpilištu u Prelogu trenutno imaju u funkciji tri zdenca ukupnog kapaciteta 265 litara vode u sekundi. Podzemna voda iz dvaju zdenaca crpi se s velikih dubina od više od 100 metara, i iznimne
je kvalitete, jer se prirodno filtrira prolaskom kroz šljunak te pijesak kojima tlo obiluje. Ova preloška prirodna oaza, vodom iz svog podzemlja zadovoljava oko 20% potreba za pitkom vodom u Međimurju. - Kompleksom kojim kraljuje jelenska divljač iznimno smo ponosni jer je među najljepšima i najuređenijima u Hrvatskoj. Ovaj prostor doprinosi lokalnoj zajednici u zaštiti okoliša i kao
Zvjezdani - jesenski raj za oči i pčele Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor,
predsjednica Udruge “Biovrt - u skladu s prirodom” Jesen ne mora biti kraj šarenila u vrtu. Postoje vrste koje obilno cvatu i tijekom jeseni, kad većina cvijeća završava s cvatnjom. No, da biste imali obilnu cvatnju na jesen, morate planirati cvjetne gredice i posaditi to cvijeće na proljeće. Jedno od njih su i jesenski zvjezdani.
Kraj godine
Postoji uzrečica: “Kad zvjezdani (Aster) procvatu, oni nagovještavaju kraj vrtlarske godine”. Svake godine u rujnu zvjezdani započinju s svojom
cvatnjom. I zaista, kad jesenski zvjezdani otvaraju svoje cvjetne glavice, vrijeme je završnih berbi u vrtu. Upravo tada, kad su u vrhuncu cvatnje, svjesna sam da je to jedan od posljednjih prekrasnih cvjetnih prizora kojima se mogu diviti u vrtu krajem vrtlarske godine. Za pčele je ovo jedna od zadnjih obilnijih jesenskih paša. Zvjezdani nevjerojatno privlače pčele. Sve dok je vrijeme lijepo i sunčano u ovo doba godine, zvjezdani su prepuni pčela. Često ih ima u toliko velikom broju da sve oko astera doslovno zuji. Žalosnije su bile neke prošle jeseni kada su obilnije kiše upravo u vrhunac cvatnje astera onemogućile taj prekrasan prizor pčela na
njima. Ukoliko je vrijeme na jesen lijepo i bez previše kiša, cvatnja jesenskih astera protegne se dugo u listopad. Zvjezdanima
Ukoliko je vrijeme na jesen lijepo i bez previše kiša, cvatnja jesenskih astera protegne se dugo u listopad ne smetaju ni prvi slabiji jesenski mrazevi pa i nakon toga i dalje obilno cvatu. Sam naziv “zvjezdan” (aster) potječe od grčke riječi koja u
prijevodu znači “zvijezda”, a taj je naziv dobio radi izgleda njegovih cvjetova. Rod astera je bio nekad puno veći i brojao je oko 600 vrsta, ali nakon istraživanja njihova genoma 90-ih godina prošlog stoljeća u rodu Aster ostalo je samo 180 vrsta - ostale su samo europske i tek poneke sjevernoameričke vrste. Veliki dio astera koje uzgajamo u našim vrtovima sada se nalaze u rodu Symphyotrichum i Eurybia, ali većina (i ja) još uvijek koristi za njih stare nazive. Zajedničko im je da su taksionomski sve vrste astera svrstane u zajedničko pleme – Astereae. Jesenskih zvjezdana ima jako puno vrsta pa tako njima
možete napraviti prekrasne cvjetne kombinacije u vašim cvjetnjacima: od puzajućih koji prekrivaju tlo, preko grmolikih niskih pogodnih za obrube gredica, pa sve do visokih vrsta koje narastu preko 1,5 metara. Također ih ima u svim mogućim raznim bojama, doduše najčešće u roza, plavičastim i ljubičastim nijansama, ali ima i bijelih, crvenih, pa čak i žutih. Svaki je od njih prekrasan na svoj način. Cvjetovi nekih
Zeleni kutak
16. rujna 2020., br. 211 || Regionalni tjednik
23
OBLJETNICA ORGANIZIRANOG UPRAVLJANJA VODAMA I DAN HRVATSKIH VODA FOTO: GORAN ŠAFAREK
U ponedjeljak, 7. rujna, obilježena je 144. obljetnica organiziranog upravljanja vodama u Republici Hrvatskoj i Dan hrvatskih voda. Naime, na taj je dan 1876. godine, pod pokroviteljstvom đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku odnovano Društvo za regulaciju rijeke Vuke. - Rijetki sektori se mogu pohvaliti tako dugom tradicijom svog uspješnog djelovanja, a spomenuto Društvo za regulaciju
TOM BRAKU S MEĐIMURSKIM KOŠUTAMA
rijeke Vuke se smatra početkom institucionalnog upravljanja vodama u tadašnjoj Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji u sastavu Austro-ugarske monarhije. Već tada je biskup Strossmayer imao viziju buduće organizacije cjelovitog upravljanja vodama vođen sviješću kako vodni resursi predstavljaju neizmjerno bogatstvo i osnovu za daljnji razvitak - poručili su povodom obljetnice iz Ministarstva gospodarstva i
održivog razvoja. Poštujući nasljeđe biskupa Strossmayera brojne su generacije djelatnika vodnoga gospodarstva skoro stoljeće i pol njegovu viziju provodile, razvijale i nadograđivale. Voda je i dalje najdragocjeniji resurs, dok je temeljni izazov kako obuzdati snagu vode da ljudi ne bi trpjeli štetne posljedice, posebno u vremenima sve izraženijih posljedica klimatskih promjena.
DAN EKOLOŠKOG DUGA
kriv je za pravi docrpilištu Prelog
hektara zemljišta, dodatno oplemeni životom. Riječ je o vodocrpilištu, u obraslom drvećem te pašnjacima.
U “minus” ušli tri tjedna kasnije nego 2019. godine PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com
svojevrsna pluća grada, zalog je budućnosti generacijama koje dolaze. Štoviše, i višegodišnje pošumljavanje terena sadnicama hrasta lužnjaka, provedeno je s ciljem pročišćavanja odnosno daljnjeg poboljšanja kvalitete zdravstvene ispravnosti pitke vode – naglašava Topolnjak. Zaposlenici tvrtke kojom rukovodi na vodocrpilištu su svojim četveronožnim ljubimcima izgradila i hranilište, pa divljač ničim ne oskudijeva. - Životinje su potpuno zaštićene u ograđenom prostoru koji je okrupnjen otkupom parcela od privatnih vlasnika. Takvih je primjera malo u Hrvatskoj i nadamo se da će nas kolege u branši slijediti. Naime, mi hortikulturno uređujemo i prostor koji je izvan ograde, pa sve skupa
Jesenskih zvjezdana ima jako puno vrsta pa tako njima možete napraviti prekrasne cvjetne kombinacije u vašim cvjetnjacima vrsti su sitniji, malo veći od cvjetova tratinčica, dok su cvjetovi nekih vrsti prilično veliki. Mogu biti i jednostruki, ali i punog cvata. Sadite ih u svojim cvjetnjacima, time ćete produžiti cvjetnu jesensku raskoš i pčelinju pašu.
predivno izgleda. Na ulazu u Prelog raščistili smo samonikle živice u koje je navožen otpad i zatrpali depresije na kojima je sada urbani nasad. Tako je suzbijena ambrozija i čitav niz biljaka koje su u ovom kraju između ostaloga producirale alergene – rekao je Topolnjak.
Rogati ljepotani
Od našeg sugovornika doznajemo i to da je ovakvim osiguranjem onemogućeno ugrožavanje zdenaca akcidentima, poput (ne)namjernih izlijevanja cisterni s kemikalijama ili fekalijama. Da su Međimurske vode ovim i drugim projektima na pravom putu, uvjeren je i Željko Bunić, direktor varaždinskog Varkoma. - S našim kolegama iz Međi-
murskih voda iznimno dobro surađujemo u svim segmentima poslovanja i ni trenutak nismo sumnjali da će s puno pažnje brinuti o Martinu. Ovdje mu ništa ne fali, zaposlenici obožavaju jelensku divljač, a zbog svojih ljubimaca su kupili i vrhunske fotoaparate kako bi zabilježili predivne scene iz njihove svakodnevice. Kad znamo da ovo vodocrpilište posjećuju studenti i školarci u sklopu nastave u prirodi, jasno je da se trud Međimurskih voda višestruko isplati. S obzirom na to kako se u Prelogu povećava broj grla, uopće ne sumnjam da će i jeleni iz ovih „mješovitih“ brakova uskoro poharati stada koja vape za ovakvim rogatim ljepotanima – zaključio je Željko Bunić.
U subotu, 22. kolovoza, svijet je zakoračio u ekološki dug, tri tjedna kasnije u odnosu na 2019. godinu kada je dug prema planetu započet 29. srpnja. Kasniji ulazak u ekološki dug ove godine izravna je posljedica izolacije i globalnih mjera poduzetih u borbi protiv pandemije koronavirusa. Mjere koje su provedene u gotovo svim državama svijeta utjecale su na smanjenje sječe šuma i emisije ugljikova dioksida. Prvi je to put u posljednjih deset godina da se ekološki dug pomaknuo unatrag nakon višegodišnjeg brzanja prema početku godine. Dan ekološkog duga označava datum kada godišnja potražnja čovječanstva prema prirodi premaši ono što
Zemlja može obnoviti u kalendarskoj godini. Globalno trošimo 1,6 planeta, iako imamo samo jedan. Drugim riječima, trošimo prirodne resurse 1,6 puta brže nego što se ekosustavi stignu obnoviti. Iz Mreže za globalni ekološki otisak („Global Footprint Network“) koja obavlja ova mjerenja priopćeno je da je ukupan čovjekov ekološki otisak smanjen za 9,3 posto u odnosu na prošlu godinu. Ističu da je to poboljšanje daleko od cilja koji bi se postigao namjernim sustavnim promjenama, neophodnim na globalnoj razini da bi se zaštitili i ekološka ravnoteža i dobrobit ljudi. Zemlja koja prva ulazi u ekološki dug je Katar i to već 11. veljače. Hrvatska je ove godine u ekološki dug zakoračila 31. svibnja, a slijede je Srbija 18. lipnja, Bosna i Her-
cegovina 10. srpnja i Crna Gora 12. srpnja. Među državama u našoj regiji u ekološki dug prva je ušla Slovenija, 26. travnja, a posljednja Sjeverna Makedonija, 22. srpnja. - Napori uloženi da se suzbije širenje koronavirusa pokazali su da je moguće promijeniti trendove potrošnje prirodnih resursa u kratkom roku te da su vlade, tvrtke i pojedinci sposobni djelovati brzo u ostvarenju zajedničkog cilja kada su vlastiti životi i životi voljenih izloženi riziku. Buduće strategije za obnovu naših gospodarstava i života neophodno je fokusirati na održivo korištenje prirodnih resursa da bismo prestali živjeti od sve većeg kredita koji uzimamo s računa bolje budućnosti generacija koje dolaze – poručuju iz organizacije WWF Adria.
PUTEM SUSTAVA E-DONIRANJE SVE VIŠE DONACIJA PRONALAZI PUT DO OSOBA U POTREBI
U prvoj polovici 2020. donirano 930.424 kg hrane Ministarst vo poljoprivrede prošle je godine intenziviralo aktivnosti oko razvoja sustava doniranja hrane i njegove veće funkcionalnosti u praksi. Rezultati napora vidljivi su već u prvoj polovici 2020. godine kada je u sustavu e-Doniranje registrirano 930.424 kilograma donirane hrane, što predstavlja blagi porast u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, kada su donirana 875.292 kilograma. Sustav e-Doniranje pokazao se od velike pomoći za vrijeme pandemije koronavirusa, posebno u provedbi izvanredne mjere pomoći malim mljekarama
s problemima u poslovanju uzrokovanih pandemijom. U okviru mjera otkupljeno je oko 176 tona mliječnih proizvoda koji su besplatno distribuirani prema 78 posrednika u lancu doniranja hrane te su na kraju našli svoj put do osoba u potrebi. - Sprečavanje nastanka otpada od hrane jedna je od značajnih strateških tema Ministarstva poljoprivrede, a važnost održive proizvodnje i potrošnje hrane postaje sve važnije u vrijeme pandemije koronavirusa. Ministarstvo zadnjih godina intenzivno radi na unapređenju sustava doniranja hrane u Republici Hrvatskoj
te povećanju količina donirane hrane. Bitno nam je omogućiti sve preduvjete da sigurna i kvalitetna hrana, a koja bi iz određenih razloga mogla završiti kao otpad, pronađe svoj put do osoba u potrebi. Veliku ulogu u cijelom procesu odigrao je sustav e-Doniranje kojim se olakšava i ubrzava preraspodjela viškova hrane i omogućuje bolju komunikacija između donatora i posrednika te kontinuiranu suradnju sa svim dionicima u lancu doniranja hrane, a kojeg smo kao pilot projekt pokrenuli 2018. godine – ističu iz Ministarstva poljoprivrede.
24 AUTOsti
Regionalni tjednik || 16. rujna 2020., br. 211
UBER UDRUŽUJE SNAGE S RENAULTOM I NISSANOM KAKO BI ELEKTRIFICIRAO VOŽNJU U EUROPI Renault i Nissan potpisali su s Uberom, u okviru Alijanse, Memorandum o razumijevanju s ciljem elektrifikacije vožnje u Europi. Renault i Nissan odsad će blisko surađivati s Uberom kako bi njegovim vozačima u Europi ponudili pristupačna električna vozila, posebice u Ujedinjenoj Kraljevini, Francuskoj, Nizozemskoj i Portugalu. Nastavak je to uspješnog pilotprojekta koji su pokrenuli Nissan i Uber u
VREMEPLOV
Ujedinjenoj Kraljevini. Očekuje se da će do 2025. 50% ukupnih kilometara koje će Uber prijeći u sedam
europskih glavnih gradova (Amsterdam, Berlin, Bruxelles, Lisabon, London, Madrid i Pariz) biti bez emisija. To znači da će do 2021. vozači moći odabrati automobil bez emisija u gradovima koji čine 80% Uberova poslovanja na europskom tržištu. Tvrtke će u okviru Memoranduma o razumijevanju nastojati ubrzati integraciju električnih vozila i električnog ekosustava u europskim gradovima.
TEST: RENAULT CLIO TCE 130 EDC EDITION ONE
Sport light
18. rujna 1955. je Ford Motor Company proizveo 2-milijunti V8 motor, 23 godine nakon što je počela njegova proizvodnja. Popularnost V8 motora je počela rasti u kasnim ‘40-ima kad su omogućili rast snage i konjskih snaga. Potražnja V8 motora je počela slabiti u kasnim ‘60-ima kad raste popularnost manjih automobila s 4 i 6-cilindričnim motorima.
Prodaja po proizvođačima 1.1.-31.8.2020. proizvođač
količina
udio, %
1
Volkswagen
3919
15,57%
2
Škoda
3418
13,58%
3
Renault
2350
9,34%
4
Dacia
1574
6,25%
5
Kia
1335
5,30%
6
Suzuki
1223
4,86%
7
Hyundai
1139
4,53%
8
Peugeot
1126
4,47%
9
Toyota
1051
4,18%
10
Opel
1013
4,03%
11
Citroën
861
3,42%
12
Audi
843
3,35%
13
Seat
784
3,12%
14
BMW
732
2,91%
15
Fiat
726
2,88%
16
ostali
3073
12,21%
UKUPNO
25167
100%
Izvor: Promocija Plus
500.000 primjeraka Nissan Leafa, prvog serijski proizvedenog 100% električnog automobila, izašlo je iz Nissanovih tvornica. Jubilej je ostvaren u tvornici u Sunderlandu, gotovo desetljeće nakon što je započela prodaja prve generacije modela. U toj je tvornici od početka proizvodnje 2013. proizvedeno 175.000 primjeraka Leafa, a jubilarni je model isporučen kupcu u Norveškoj. S više od 14,8 milijardi prijeđenih kilometara bez onečišćivanja zraka od 2010., vlasnici Leafa diljem svijeta spriječili su ispuštanje 2,4 milijarde kilograma emisija CO2.
Clio ove godine slavi svoj 30. rođendan. Ovo je peta generacija, a prethodnih četiri je prodano u preko 15 milijuna primjeraka. Nije novi Clio revolucionaran, ali s testnim primjerkom, smo se nakon sedam morskih dana, teško rastali PRIPREMILI: DALIBOR I SANJA FLAJPAN FOTO: HRVOJE GRGULJAŠ
Tehnički podaci: Renaut Clio TCe 130 EDC Edition One obujam 1.330 ccm
Čim smo ga vidjeli na parkiralištu odmah je privukao pažnju. Zaključak prvi - nova Celadon plava boja Cliju odlično stoji i mora se svidjeti čak i onima koji ne vole plave automobile, pogotovo ne u svijetloj nijansi. Teško je odmah nakon boje ne zamijetiti 17 colne aluminijske Viva Stella naplatke s gumama dimenzija 205/45 R17. Dan je bio vrući ljetni pa je i kromirana lajsna uzduž praga elegantno zasjala na suncu. Sprijeda karakteristična dnevna svjetla u C obliku vizualno smještaju Clio uz veću braću. Elegantni ključ - karticu spremili smo u džep, otključali vrata dodirom kvake i pustili vrući zrak da izađe iz kabine. Kvaka stražnjih vrata je skrivena uz C nosač. Zaključak drugi - malo je povisoko smještena pa će djeci trebati otvoriti vrata Stražnji kraj otkriva još malo kroma, nova svjetla, ali vrlo dobro sakriva bravu za otvaranje prtljažnika. U logu nije, tamo je kamera za pomoć pri vožnji unatrag, otvora na rubu vrata prtljažnika nema. Nismo se spuštali niže nego prtljažnik otvorili tipkom na ključu. Nakon 350 km vožnje, dolazi zaključak treći – otkrili smo da se prtljažnik otvara dobro skrivenom tipkom u braniku iznad registarske pločice. Nezgodno mjesto za duge nokte i sigurno puno prljavštine nakon vožnje mokrom cestom. Ostali smo čistih prstiju jer je cesta je bila
snaga 130 KS moment 240 Nm mjenjač automatski, 7 masa 1.248 kg potrošnja 4,3 / 6,7 / 5,7 l/100 km CO2 / Euro norma 119 g/km / Euro 6d TEMP
obujam prtljažnika 391 / 1.069 l spremnik goriva 42 l
dimenzije (d x š x v) 4.050 x 1.798 x 1.440 mm najveća brzina 200 km/h ubrzanje 0-100 km/h 9,0 s gume 205/45 R17 cijena testnog modela 165.288 kn
suha. I vruća. Mjenjač je EDC, dakle s dvije spojke. Mnogi proizvođači to imaju u ponudi s drugačijom kombinacijom slova. Htjeli smo s parkinga krenuti lagano, ali smo krenuli grubo. Dodavanjem gasa Clio, zahvaljujući EDC-u, neugodno poskoči. Dogodilo se to još par puta dok nismo malo shvatili princip rada, ali zapravo malo toga se može promijeniti. Želite li Clio brzo i precizno parkirati ili prebaciti iz D u R to neće proći elegantno i fino nego uz dosta trzaja, ponekad čak i pregrubo. Tko ne zna o čemu se radi, pomislit će kako baš i niste najvještiji u tim radnjama. No, da ne bismo samo kudili EDC mjenjač ima on i svojih boljih strana. Kad jednom krenete u vožnju bilo u gradu ili na otvorenoj cesti, prilikom pretjecanja radi vrlo dobro i pravovremeno mijenja
stupnjeve, svih sedam. Želite li ipak sami mijenjati stupnjeve to je moguće polugama na upravljaču. Dovoljno je par sekundi držati polugicu i dostupan je manualni mod. U tom modu je vidljivo u kojem ste stupnju, dok u automatskom nije. Zaključak četiri - nije EDC loš, ali da je moguće, izabrali bismo ručni mjenjač i istinski uživali u 130 KS benzinskog 1,3-litrenog motora. Motor je poznat iz SUV-ova s Renaultovim, Dacijinim i Nissanovim logom. U njima je taj motor prilično solidan i uvjerljiv pa Clio s njim jednostavno mora ići dobro. I ide i to do okruglih 200 km/h dok do 100 km/h ubrza za devet sekundi što je za grad dosta zabavno, a za pretjecanje vrlo ohrabrujuće. Ovjes je kompaktan i čvrst. Sa 17-colnim naplatcima na neravninama je
malo neudobno, ali u zavojima sigurno. Kočnice ne posustaju ni pred zadnjim, prilično oštrim zavojem na spustu s Velebita prema morskoj strani. U suprotnom smjeru smo se uvjerili kako je motor stvarno dosta snažan za Clio, ali i da EDC ponekad ipak malo kasni. Uz sve to, dopao nam se u izravan upravljač, dovoljno direktan za precizno vođenje Clija kroz zavoje. Da ima boljih gradskih konkurenata u tom segmentu vožnje, ima, ali Clio TCE 130 može biti vrlo brz, ali štedljiv. Prosjek po staroj cesti do srednje Dalmacije je bio 5,8 l/100 km, dok su lokalne vožnje na +30 s klima uređajem i čestim uzbrdicama rezultirale s 8,1 l/100 km. U interijeru ima mjesta za četiri osobe. Ipak, konzola na kojoj je smješten mjenjač je prilično široka i u nju se
udara koljenom što smeta na duljem putu. Otraga će biti udobnije djeci i nižim putnicima. Materijali interijera su sada bolji, više je mekših površina. Sjedala imaju umetke od umjetne kože i za gradski auto solidno drže tijelo. Veseli što se klimatizacijom može upravljati bez ulaska u menije Easy Link sustava koji, moramo reći radi neusporedivo bolje, brže i intuitivnije nego stari R-Link. Dakle, Clio EDC TCE 130 je trenutno najbrži Clio. Tri kilometra je brži i 2.000 kuna jeftiniji od dizelskog 115 dCi. I skoro sekundu bolje ubrzava do 100 km/h. Pretpostavimo da ste nekada vozili Clio Sport i uživali u njemu. No, malo ste ostarjeli, prešli 50-u, možda već i unuke imate. Ipak još se niste odrekli želje za, ponekad, bržom vožnjom, ali sa strane čujete primjedbe da možda 200 KS više nije za vas. Možda i nije, ali 130 svakako je i bit ćete zadovoljni. Kažu da starijim ljudima bolje paše automatik pa je u ovom Cliju i to zadovoljeno, mada mi bismo ipak radije… I ako vas unuci pitaju da im posudite auto, jer sigurno će im se svidjeti, imajte na umu da je ovo ipak prilično brz auto. Nije Clio RS, ali je 130 TCE…I košta 149.400 kuna. S doplatama u testnom modelu i skromnih 1.000 kuna popusta cijena se penje na 165.288 kuna, što je u rangu primjerice izravnog konkurenta s adekvatnim paketom opreme Peugeota 208... Možda je optimalno rješenje za većinu kupaca TCE 100 čak i 39.000 kuna jeftiniji.
16. rujna 2020., br. 211 || Regionalni tjednik
Puls grada
25
26 Oglasi
Regionalni tjednik || 16. rujna 2020., br. 211
16. rujna 2020., br. 211 || Regionalni tjednik
MALI OGLASI
Mali oglasi
ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO
7Plus Regionalni tjednik Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774
OSTALA PRIJAMNA MJESTA: MURSKO SREDIŠĆE Pogrebno poduzeće Margareta Frankopanska 7, telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati
ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!
STANOVI KUPUJEM manji dvosobni stan u Varaždinu ili Čakovcu (ovrha ili hipoteka ne smetaju), isplata odmah. Mob.: 091/2004-203 ozn.3558
VOZILA KUPUJEM automobil ili skuter i sve od Tomosa, može i odjavljeno (oštećeno). Može i novije. Povoljno. Isplata odmah. Mob.: 098/9656-624 ozn.2418 KUPUJEM automobil, traktor, kamion, strojeve i motocikl, ispravne i neispravne, mob.: 092/287-5661 ozn.821 TRAKTOR IMT 539 s kabinom, registriran, 4.350 EUR. Mob.: 098/184-7112 ozn.383c TRAKTOR Zetor Proxima 8421.12, 2008. god. reg. do 07/21. 16.700 EUR. Mob.: 098/184-7112 ozn. 383c TRAKTOR TORPEDO TD 90A 4x4 (ralica + postrojenje za kopanje) 12.850 EUR. Mob.: 098/184-7112 ozn.383c
USLUGE
KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC . Tel. 099/639-9932 ozn.1c ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c ISKOPI MINI bagerom, kanalizacija. Mob.: 099/597-0501 ozn. 720c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob.: 098/931-7570 ozn.184c IZRADA KROVIŠTA, nadstrešnica, sjenica, građ. limarije, stubišta, nazvati na : 098/417-373 ozn.3471 SOBOSLIKARSKI i KNAUF radovi, gletanje, bojanje, impregniranje, lakiranje, špahtlanje, suha gradnja, mob.: 098/1969-437 ozn.219b
PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.: 098/284-922 ozn. 205C NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva. Uređenje dvorišta, iskopi i navozi, https:// www.facebook.com/vincic Mob.: 099/3530-180. ozn. 600c
Primjedbe za distribuciju novina na mobitel: 095/700-7005
NAJAM I PRODAJA Potražujemo stanove, kuće, vikendice za prodaju, kupnju, najam!!! Nazovite odmah!!! Mob. 099/240-6993
građevinske mehanizacije, vibro ploče i nabija-
či, rezači betona,bušači za zemlju, ručni alati, valjci... /SERVIS benzinskih motora Mobitel: 091/603-8552,
www.bestrent.hr
SOBOSLIKARSKI RADOVE izvodimo, obnova stolarije i bojanje fasada, mob.: 099/4010-300 ozn.352c
KREDITI
ZAPOSLENI I UMIROVL JENICI do 300.000,00 kn, bez gledanja hroka, MOGUĆNOST OTPLATE trajnim nalogom, zatvaranje blokada i cl. PUTNI TROŠKOVI I DNEVNICE u kreditnu sposobnost. Radni odnos NA ODREĐENO. Umirovljenici do 84 god. starosti, te male mirovine. Mob.: 091/2034666, tel.:042/561192 ozn.568c OSTALO ARONIJA super ljekovito voće odličan je izvor antioksidanata i ima ljekovito moć na ljudski organizam. Pročišćuje organizam od štetnih tvari, jača imunitet, pomoć kod slabokrvnosti, šećera u krvi. Štiti od virusa i bakterija. Bobice aronije već od 40 kn/1 kg. Matični sok od aronije 100% prirodni možete nabaviti na mobitel: 098/455-313 ozn. 3a
Čakovečka 104/A, Pušćine
NATJEČAJ ZA POPUNU RADNOG MJESTA Djelatnik za proizvodnju i montažu alu stolarije 2 djelatnika • Obavezno iskustvo u struci • Ugovor na neodređeno • Putni troškovi se vraćaju • SSS - poželjne struke bravar, strojobravar, stolar • Mogućnost napredovanja unutar firme Zamolba se može poslati na mail kristijana@okno.hr, ili se javiti osobno uz prethodnu telefonsku najavu na 040/821666.
SELIDBE - PRIJEVOZI – odvozimo stari namještaj, šutu, čistimo podrume, tavane, kuće, stanove. Rušimo škeglje, stabla, vadimo stupove u goricama. Radimo najteže fizičke poslove. Mob.: 098/9060-658 ozn.352c
USLUGE PRIJEVOZA robe, namještaja i sl. kombi vozilima do 17m2, gradski, međugradski, povoljno. Mob: 098/764-440.
27
PRODA J E se grožđe u
Svetom Urbanu, mob.: 099/465-9626 ozn.3383
POZNANSTVA VRUĆE SEXY teme za Tebe i mene, javi se neka akcija krene. Od 0-24 na 064/400-400. Tel./mob.: 2,33 kn/3,58 kn/min ozn.166c
MALI OGLASI već od 30 kuna!
28 Oglasi
Regionalni tjednik || 16. rujna 2020., br. 211
LTH Alucast d.o.o. traži kadar za tehničku podršku u proizvodnji POZIVAMO NA SURADNJU: strojare tehničare mehaničare bravare, strojobravare CNC operatere ostala srodna 3- i 4- godišnja usmjerenja
OD KANDIDATA OČEKUJEMO: odgovarajuće obrazovanje: završena 3- ili 4-godišnja srednja škola rad u smjenama (ovisno o radnom mjestu) savjesnost i pouzdanost preciznost motiviranost za rad
NUDIMO VAM: dinamičan, samostalan i fleksibilan posao pun novih izazova naknada za topli obrok prijevoz plaćeni u potpunosti razmjenu znanja među pogonima grupe rad na određeno vrijeme s mogućnošću zaposlenja na neodređeno vrijeme Kratke molbe ili životopise možete poslati na e-mail: info.alucast@lthcastings.com ili na adresu firme: Republike Austrije 3, 40 000 Čakovec.
Oglasi / Zahvale i sjećanja
16. rujna 2020., br. 211 || Regionalni tjednik
S T RO JA R S K A I P RO M E T NA Š KO L A raspisuje
KOD 95 CODE 95
SJEĆANJE na
ADR
NATJEČAJ za srednjoškolsko obrazovanje odraslih 1. PROGRAM PREKVALIFIKACIJE I. PROMET I LOGISTIKA A) VOZAČ MOTORNOG VOZILA B) TEHNIČAR CESTOVNOG PROMETA C) TEHNIČAR ZA LOGISTIKU I ŠPEDICIJU II. STROJARSTVO A) STROJOBRAVAR B) INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE C) VODOINSTALATER D) PLINOINSTALATER E) LIMAR F) AUTOLIMAR G) BRAVAR H) AUTOMEHANIČAR I) MEHANIČAR POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE J) STROJARSKI TEHNIČAR K) STROJARSKI RAČUNALNI TEHNIČAR L) TEHNIČAR ZA VOZILA I VOZNA SREDSTVA 2. PROGRAM SREDNJE STRUČNE SPREME ZA ZANIMANJA NAVEDENA POD I. i II. Uvjeti: završena osnovna škola ili nekoliko razreda odgovarajuće srednje škole 3. PROGRAM USAVRŠAVANJA A) SPECIJALIST CRTANJA RAČUNALOM – AUTOCAD 4. PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA AUTOŠKOLA (Natječaj je otvoren tijekom cijele godine) 1. Stjecanje “B” kategorije 2. Stjecanje “C” kategorije 3. Stjecanje “CE” kategorije 4. Stjecanje “D” kategorije 5. Stjecanje “A2” kategorije 5. PROGRAM PERIODIČKE IZOBRAZBE VOZAČA (za upis KODA 95) za kategorije C, C+E, D i D+E (Natječaj je otvoren tijekom cijele godine) 6. OSPOSOBLJAVANJE VOZAČA VOZILA ZA PRIJEVOZ OPASNIH TVARI U CESTOVNOM PROMETU - ADR INFORMACIJE: Voditelj obrazovanja odraslih: ROBERT VINDIŠ, 091/211 7702 Administratorica: ZRINKA ČEP, 091/211 7701 Voditeljica autoškole: DIJANA GRABAR, 091/211 7713 Voditelj Centra za periodičku izobrazbu vozača: ŽELJKO ANTUNOVIĆ, 091/611 7712 Voditelj osposobljavanja vozača za ADR: SINIŠA HORVAT, 099/611 7715 Zamolbe/prijave se primaju do 30.09.2020. na adresu: Strojarska i prometna škola, Hallerova aleja 3/A, 42000 Varaždin, s naznakom: «OBRAZOVANJE ODRASLIH».
www.sips.hr
29
SRNEC
DAVORA
16. 9. 2012. – 16. 9. 2020.
i
JOSIPA
10. 4. 2014. – 10. 4. 2020.
iz Nedelišća Vrijeme odmiče, godine se redaju, ali sjećanja na vas ostaju. Vaši najmiliji
ZAHVALA povodom smrti naše drage supruge i majke
DRAGICE CIKAČ rođ. POSAVEC iz Gornjeg Hraščana preminule 7. rujna 2020. u 70. godini života.
Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, kumovima i prijateljima koji su je ispratili na vječni počinak. Zahvalu upućujemo biskupu Varaždinske županije Boži Radošu i župnicima Varaždinske i Međimurske županije. Ožalošćeni: suprug Silvestar, sin vlč. Mladen, kći Sanja i sestra Katarina s obitelji
POSLJEDNJI POZDRAV prijateljici
MARIJI SAGATA Voljeni ne umiru, dok žive oni koji ih se sjećaju. Šivaona kreveti „Bernarda“ i Dragica Tizaj
SJEĆANJE na baku
ANU ČREP 2018. – 2020.
Voljena naša, živjeli smo kao da ćeš zauvijek biti tu pored nas, no nažalost prerano smo te izgubili. Predobra kakva si bila, živjet ćeš u našim srcima. Tvoji unuci Nikola i Vedran Novak s obitelji
SJEĆANJE na mamu
ANA ČREP
2018. – 2020. Ne postoji zaborav već godine sjećanja. Ne vidim Tvoj osmijeh, ne čujem Tvoj glas, ali osjećam da si sa mnom svaki čas. Nisam sama. Volim Te do beskraja. Tvoja Koka
30 S raznih strana
Regionalni tjednik || 16. rujna 2020., br. 211
S RAZNIH STRANA
UREĐEN LJETNI PAVILJON KOD OŠ M. SREDIŠĆE Prije više godina u Osnovnoj školi Mursko Središće izgrađen je ljetni paviljon koji bi se zapravo mogao nazvati ljetnom učionicom ili školom u prirodi. S obzirom na proteklo vrijeme i činjenicu da je isti izgrađen od prirodnog materijala (drva) potrebna je obnova, a osobito sada kada je takav tip učionice puno sigurniji zbog novonastale situacije vezane uz
pandemiju bolesti COVID-19. Tako je gradonačelnik Grada Murskoga Središća Dražen Srpak odlučio da pomogne OŠ Mursko Središće tako da se ta učionica obnovi. Zamijenit će se dotrajali dijelovi, izraditi klupe na kojima će učenici moći pisati, a cijela ljetna učionica zaštitit će se i lanenim uljem da bi što duže služila učenicima.
- ham(b)er
Z janim točeš drugo, a prafzapraf je - isto?!?
Jezici su i danas živo “tkivo” te se razvijaju u raznim smjerovima, ovisno o mnogim faktorima poput geografije, sukoba i politike. Unatoč tome, istražujući jezike, lako je zaključiti da je čovječanstvo zapravo jedna velika obitelj... PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com
Već smo pisali o raznim alatima i njihovim imenima koja smo, iz različitih razloga, preuzeli iz drugih jezika kao što su njemački, mađarski, latinski, turski ili engleski. Unatoč tome, vjerojatno nismo ni razmišljali o činjenici
Osim što razumijevanje kulture doprinosi njezinu očuvanju, ono olakšava međukulturalnu komunikaciju
FOTO: STUDIO VIPRO
da neki od navedenih jezika (a možda i svi!) ipak potječu iz istoga korijenskog izvora - bio to praindoeuropsko-semitskouralski ili neki drugi. Zašto je to važno? Osim što razumijevanje kulture doprinosi njezinu očuvanju, ono olakšava međukulturalnu komunikaciju, osobito kada shvatimo da su zapravo neki svakodnevni pojmovi u različite jezike došli iz istoga korijena.
Vudri ga, Blaž...
Tako jedan od primjera pojmova koje kajkavci često koriste i riječ “hamer” ili “hamber”, u značenju “čekić”. Zanimljivo je da riječ koja je ušla u standard dolazi iz turskoga jezika (turski “çekiç”) te ondje, baš kao i u hrvatskome, može označavati i jednu od ušnih košćica istog naziva, ali i kladivo. U kajkavski je pak ušla iz njemačkoga jezika, gdje ima oblik “Hammer”. Preuzimanje iz njemačkoga nije ništa čudno,
Jedan od najpoznatijih čekića ili “hambri” na svijetu svakako je i mitološki Thorov čekić!
s obzirom na broj ljudi iz sjeverozapadne Hrvatske koji su radili u Njemačkoj, Austriji i drugim germanofonim zemljama. Ono što jest zanimljivo svakako je činjenica da sama riječ ima korijen u praindoeuropskom pojmu *h₂ékmōn (“hekmo”), što znači “kamen”. Još zanimljivije pak je što hrvatska riječ “kamen” dolazi iz istoga korijena! Dakle, “hamer” i “kamen” su - istog podrijetla. Pritom je “ka-
men” u praslavenskom i staroslavenskom glasio “kamy”, a isto značenje skrivaju i slični pojmovi u ruskom (“kámen’”) i češkom (“kámen”) te litavskom jeziku (“akmuo”). U grčkom je “ákmōn” naziv za nakovanj, dok ista riječ na sanskrtu glasi “aśmā”.
Pažnja: oštar pas!
Valja spomenuti i da rekonstruirana praindoeuropska riječ ima još daljnji, naravno, rekonstruirani, korijen *h₂ek-, što znači “oštar”. Iz toga “hek” razvio se i latinski “acus” (“oštar”, u engleskom “acute”) te grčki “oxys”, koji nam je poznat iz pojma “oksimoron”. Naime, navedeni pojmovi ne označavaju samo oštrinu, primjerice, oštrice, već i “oštroumlje”. Tako “oksimoron” doslovno znači “oštroumna ludost/tupost”, što
je i poanta pojma. Možda je na istom tragu i semitski, odnosno hebrejski pojam “hokma(h)”, što kod Židova također znači “oštroumnost, razboritost, mudrost”. Naime, pritom je važan prvi dio pojma (“had”), koji označava “oštrinu”, budući da u hebrejskom postoji čitav niz pojmova povezanih s njome koji oblikom podsjećaju na indoeuropske utjecaje, ili obrnuto... Možda će buduća istraživanja otkriti dosad nepoznate veze među njima.
U HEMUŠEVCU SVEČANO UZ BLAGDAN MALE GOSPE KOJI SE SLAVI 8. RUJNA
“Gospa Mala - jesen prava!”
U utorak, 8. rujna, svečano je u Hemuševcu obilježen blagdan Male Gospe, mjesno proštenje. U Hemuševcu je kapela posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije, podignuta 1900. godine. Po kalendaru, blagdan Male Gospe je uvijek 8. rujna. Zove se tako budući da se slavi “mala Marija”, spomendan Marijina rođenja, za razliku od “Velike Gospe”, blagdana Marijina uznesenja na nebo, 15. kolovoza. Za crkveni kalendar je karakteristično da za kalendarske spomendane svetaca uzima njihov “rođendan za nebo”, to jest njihov smrtni dan. U tri slučaja se, naprotiv, kao blagdan slavi početak zemaljskog života: Isusovo rođenje na Božić, rođenje Ivana Krstitelja 24. lipnja i Marijino rođenje - Mala Gospa 8. rujna. Iako je Mala Gospa manji blagdan,
nezapovijedan, vrlo je drag puku. Toga dana mnogi hodočaste u marijanska svetišta ili barem na misu u najbližu crkvu. Mala Gospa donosi jesen pa se u puku kaže “Gospa Mala - jesen prava!” O Maloj Gospi se lastavice skupljaju za odlazak. Puk kaže da ih Marija odvodi u tople krajeve, kao što ih i vraća na proljetni marijanski blagdan Blagovijesti (25. ožujka). Sijeno do Male Gospe treba
biti spremljeno jer nema više pravog sunca i teško će ga biti sušiti. I pčele donose med do Male Gospe, a onda prestaju, znaju reći pčelari. Uz druženje mještana Hemuševca i njihovih gostiju, održana su i tradicionalna misna slavlja, a nakon poslijepodnevne mise održan je i kratki koncert Udruge „Pjesma“ iz Donjeg Kraljevca. Misna je slavlja predvodio župnik Župe sv. Roka u Draškovcu, čiji je i Hemuševec dio, velečasni Matija Vonić, a prisustvovali su i predstavnici Grada Preloga: predsjednik Gradskog vijeća Đuro Ujlaki, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i financije Željko Poredoš, predsjednica Mjesnog odbora Hemuševec Jacinta Matjačić te predstavnici udruga s područja Hemuševca i Draškovca.
S raznih strana
16. rujna 2020., br. 211 || Regionalni tjednik
31
PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – I DALJE UGODNO
U utorak i srijedu se nastavlja suho i pretežno sunčano vrijeme. Jutra ugodno friška, ponegdje uz kratkotrajnu maglu, a danju i dalje iznadprosječno toplo. Popodnevna temperatura će biti blizu 30 Celzijevih stupnjeva. U četvrtak postupno naoblačenje uz sve veću mogućnost za kišu ili za lokalni pljusak s grmljavinom, osobito kasno popodne i krajem dana. Temperatura zraka malo niža nego prethodnih dana pa bi dnevni maksimalac mogao narasti na 25 Celzijevih stupnjeva. Zapuhat će
i pojačan sjeveroistočni vjetar. Čini se da već u petak opet imamo povoljnije vrijeme uz postupno razvedravanje. Uz povremeno umjeren sjeveroistočni vjetar temperatura će danju biti niža, između 20 i 23 Celzijeva stupnja. Većinom suho i toplo vrijeme ostaje tijekom subote i nedjelje. Zasad se čini da bi vikend mogao biti povoljan za berbe ili druge planove na otvorenom, ali pratite još prognozu tijekom tjedna. Neka nova promjena vremena je moguća početkom ili sredinom sljedećeg tjedna. Na kraju
napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 14.9.)
TJEDNI HOROSKOP
ROĐENI: Djevojčice: Dora Trupković, Dora Panić, Rea Pokrivač, Nives Horvat, Ema Vrbanec, Eva Škvorc
VJENČANI: Larisa Balog i Andrija Farkaš Tamara Šimunić i Kristijan Trupković Adela Kovač i Dominik Grozdek
Katarina Čemerika i Mislav Sraka Gordana Gudlin i Tin Ladić Mona Šipoš i Christian Kamenar
Ana Krnjak i Matija Trupković Dijana Zorković i Veljko Đunđuš Rebecca Flammer i Nikica Vrebanec
UMRLI: Zlata Fundak r. Debić, Karolina Halić r. Herman, Dragutin Balaž, Marija Horvat r. Rajf, Martin Turk, Marija Hozmec r. Rovišan, Ivan Mihaljac, Roza Plaftak r. Štefulj, Nada Batisweiler r. Horvat, Marija Sagata r. Hrešć, Jelena Kelerajter r. Kovačić, Mara Kanižaj r. Magdalenić, Sonja Jambrović r. Oreški, Darinka Filipan r. Horvat, Matilda Zver r. Grabar, Josip Pintarić, Mijo Žvorc, Stjepan Šafarić, Milica Jambrošić r. Bratinšćak
AUTOR: MILAN
STARA PUŠKA KREMENJAČA (15.-17.ST.)
OŽIVMESARSKA NADIMAK IVICE LJAVANJE SJEKIRA OLIĆA
ONAJ KOJI BLIJEDO- SLUŽI KAO LJUBIČAST PRIMJER (MN.)
INDIJSKI VJERSKI SPISI
RAKIJA S KUĆA NA “INTERNAT. KOLJU NA AROMAMA THEATRE MIRSNIH MOČVARINSTITUTE” TRAVA NOM TLU
NEOGRANIČENI VLADAR IZVRŠITELJ, OŽIVOTVORITELJ
RAK
ŠPANJOLSKA POKRAJINA ARTHUR OD MILJA NADIMAK OLIVERA MLAKARA
URED, KANCELARIJA
GLUMICA KOLESAR ŽIVOTINJSKI POROD
ZAMALO
PJEVAČ KAZIĆ(LEO) AKVARIJSKA RIBICA (MN.) OČEVI
NAZIV ZA SLOVO “X”
“ZELENA AKCIJA”
“ALBANSKA TELEGRAF. AGENCIJA”
NAVESTI PO IMENU
AUSTRIJA
GRAFIČKI OBLIKOVANI OGLAS
ZBRAJATI STALAK ZA KNJIGE U PRAVOSLAVNOJ CRKVI
UŽARENA VULKANSKA MASA “RADIJUS” RIJEČNI OTOK
POGON ZA PRERADU LANA
RIM.BOŽICA SRDŽBE 21. I 4. SLOVO OBIČAJ, UREDBA (TURC.)
VRLO JAK OTROV MLADO SRNE ILI KOŠUTE
ONAJ KOJI SE PONAŠA UGLAĐENO PREMA ŽENAMA
OČNA MREŽNICA
Budući da ljudima ulijevate povjerenje, vole se na vas oslanjati, a to ponekad može biti naporno. Na poslu funkcionirate besprijekorno, posao shvaćate ozbiljno i tako ga i obavljate. Doduše, bilo bi dobro da si osigurate nekoliko dana odmora. Pravi rezultati će tek doći. U partnerskom odnosu kao da vam stalno nešto nedostaje, pa riješite to s partnerom. Slobodni trenutno nisu zainteresirani ni za kakvu vezu. Zdravlje – nervoza i nemir.
STRIJELAC
ŠKORPION
(22. 11. – 21. 12.)
Radite puno poslova odjednom i to će vas sigurno iscrpiti. Toliko ste zaokupljeni stvaranjem novaca da umor niti ne primjećujete, no moglo bi vam stradati zdravlje. Prema partneru ste se počeli odgovornije ponašati. Na neke okolnosti ne možete utjecati, pa rješavajte probleme kako dolaze. Slobodni bi mogli ponovno pokušati s nekim iz prošlosti. Zdravlje – kronični umor.
Što se posla tiče, tu se puno toga ne mijenja, prilike dolaze same od sebe. Novčana situacija vam je također dugoročno pozitivna, a sve ono što ste započeli, sretno ćete privesti kraju. U ljubavi izbjegavate svađe s partnerom, pa ipak nešto i dalje nije dobro u vašoj komunikaciji. Slobodni bi mogli dobiti jednu vrlo otvorenu ponudu, no trenutno nisu zainteresirani. Zdravlje – moguće su kronične tegobe.
VODENJAK
RIBE
(20. 1. – 18. 2.)
Ovo je poslovno razdoblje puno dobrih prilika i iznenađenja za vas. Stvari će se odvijati baš onako kako želite, a vi pokušajte što mirnije reagirati na eventualne prepreke. Pruža vam se mogućnost sklapanja novih, vrlo zanimljivih poslova. Sjajite i jako ste zanimljivi suprotnom spolu, pa imate šansu za ljubav, a i da riješite neke probleme. Slobodni zrače šarmom, a to će itekako osjetiti suprotni spol. Zdravlje – bez većih problema.
(19. 2. – 20. 3.)
Poslovni odnosi su vam uspješni, partnerski također, a vi uspješno sve to pretvarate u dobru i dugoročnu suradnju. Naravno da vas to opterećuje, pa biste si trebali dati malo odmora ili potražiti pomoć od suradnika jer tako ćete lakše riješiti sve probleme. Partnerski odnos vam je nepromijenjen i čini vam se da vam nedostaje povjerenja. Slobodni će gotovo sigurno ući u tajnu vezu. Zdravlje – nervoza i nesanica.
ZA TAROT KARTE NAZOVITE TEL.: 098/680-909
RADIJ ZAVARENO MJESTO MJENIČNO JAMSTVO
IMPRESSUM
ARGON BIVŠI SPRINTER BOLDON “AMPER”
PLAN PUTA, PUTNI VODIČ
Maratela mreže d.o.o., 072700700, +18
Poslovna situacija je dobra, a najbolje bi bilo da pokušate nešto dogovoriti i o tome ne pričajte nikomu. Dobro su vam aspektirani poslovi s inozemstvom, a samim tim povećava vam se i financijska korist. Velika je vjerojatnost da ćete započeti jedan potpuno nov posao. Ljubavni život vam i nije nešto, ne događa se ništa, sve je po starom. Slobodnima zato Venera obećava nove ljubavne prilike. Zdravlje – niste najbolje, ali nije ni loše.
(23. 8. – 22. 9.)
(23. 10. – 21. 11.)
(22. 12. – 19. 1.)
IMITACIJE
SLIKAR I KARIKATURIST KRIŽANIĆ (1890-1962)
GRAD U TURSKOJ
Pred vama je jedan naporan tjedan. Puno toga će vas na poslu smetati, pa i razgovori koji zapravo nikamo ne vode. Naravno da će to u vama stvoriti nervozu i nezadovoljstvo, no strpite se jer ovo ne može dugo trajati. U ljubavi vam mladi Mjesec omogućava da popravite trenutni odnos s partnerom. Slobodni će biti željni flerta i uzbuđenja. Zdravlje – moguća je viroza.
JARAC
GROŽĐE ZA IZARADU PROŠEKA ŽITELJ IRAKA
PIJANIST BERTONCELJ
AUSTRIJA
Posao vam trenutno nije glavna briga, već to što vam se čini da se ništa ne događa i kao da sve stoji na mjestu. I dalje imate puno dobrih ideja, no vjerujte, sada nije vrijeme za njih. Strpite se jedno vrijeme i sve će doći na svoje. U svemu tome malo ste zaboravili na partnera, pa bi moglo doći do neželjene rasprave. Slobodni bi mogli započeti novu vezu, ali nisu previše sigurni žele li to ili ne. Zdravlje – pad imuniteta.
DJEVICA
LAV
(23. 9. – 22. 10.)
“EVENTUALNO” ONAJ KOJI REAGIRA OSJEĆAJNO
Poslovi koje ste započeli dobro će se razvijati i na vama je da ih što prije privedete kraju. Trenutno imate dovoljno enegije, a i otvaraju vam se vrata za proširenje posla, pa to dobro iskoristite. Što se ljubavi tiče, vaši osjećaji su i vama samima nejasni. Sigurni ste jedino da želite nešto što će dati novi smisao vašem životu. Slobodni neće ni pokušati ulaziti u ozbiljniju vezu. Zdravlje – pad imuniteta.
(23. 7. – 22. 8.)
VAGA
GLUMICA BEGOVIĆ (1960-2000)
.
Malo ste nervozni zbog posla, no puni ste novih ideja, a i mlad Mjesec obećava poslovne novosti. Sve ćete to uspjeti na vrijeme prepoznati, a i upornošću po kojoj ste poznati završiti na pravi način. Pripazite se sitnih podmetanja, ali vaša koncentracija je savršena i ništa vas neće zaustaviti. I slobodni i oni u partnerskim odnosima prolazit će kroz manju krizu, no nije ništa nerješivo. Zdravlje vam je dobro.
(21. 6. – 22. 7.)
Pred vama je jedno jako dobro razdoblje za poslovne aktivnosti, pogotovo ako su povezane s inozemstvom. To bi moglo značajnije utjecati na porast vaših prihoda. Budite pametni i iskoristite ovu priliku. Ovakvo vaše stanje sigurno će povoljno utjecati i na vaš partnerski odnos. Slobodne je obuzelo romantično raspoloženje, pa je nova veza vrlo izgledna. Zdravlje – osjećate se dobro!
(21. 5. – 20. 6.)
(20. 4. – 20. 5.)
(21. 3. – 19. 4.)
Budući da vam zvijezde pomažu u ovom razdoblju i sve vam ide od ruke, posao ćete uspjeti završiti na vrijeme. Isto tako, nove poslovne prilike su vrlo izgledne, a mogle bi se dogoditi vrlo brzo. Što se ljubavi tiče, možda ćete imati problema u komunikaciji s partnerom, pa bi jedan razgovor mnogo toga riješio. Slobodnima nova ljubav sigurno ulazi u život, no nije sigurno da će se to pretvoriti u nešto trajno. Zdravlje – glavobolje i nervoza.
BLIZANCI
BIK
OVAN
Dječaci: Jan Zvonar, Noel Bogdan, Juraj Cmrečnjak, Ben Stojko, Vilim Lajtman, Pavao Spajić, Vid Levačić
UPRAVA Sandra Vlahek GLAVNI UREDNIK Goran Mališ, urednik@regionalni.com ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA Josip Novak, jnovak@regionalni.com
Nazovi napaljene Varaždinke i Međimurke! Telefonski sex uživo! 0-24
064/555-450 Tel:3,49kn/min, Mob:4,78kn/min
NOVINARI Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Ivan-Goran Herman, igherman@regionalni.com Sandra Županić, szupanic@regionalni.com Martina Lončar-Petrinjak, mlpetrinjak@regionalni.com FOTOREPORTER Ivan Agnezović, foto@regionalni.com
IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o. Anina 11, 42000 Varaždin
REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775
GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Željka Biškup, zbiskup@regionalni.com SURADNICI Denis Peričić Dalibor Flajpan PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com, marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Vedran Bunić vbunic@regionalni.com Tel. 042/290-781 PREDAJA MALIH OGLASA I OSMRTNICA: Ljiljana Simić, ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Mob. 091/357-0113
MARKETING: Tel. 042/290-778 Tel. 042/290-781
MALI OGLASI, ZAHVALE I SJEĆANJA: Tel. 042/290-774
Male oglase osim u prijamnom uredu na Gradskoj tržnici u Varaždinu možete uplatiti i internet bankarstvom, na pošti ili banci. Postupak je slijedeći: proslijedite tekst na mail malioglasi@regionalni.com radi obračuna cijene. Na vaš mail šalje se obračunata cijena i žiro-račun na koji uplaćujete uslugu. Nakon uplate potrebno je potvrdu o uplati poslati na mail. Za sve informacije obratite se na telefon 091/357-0113. Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica Varaždin, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) Radno vrijeme za stranke: pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri, čet: 7,30 - 15 h, pet: 7,30 - 14,30 h TISKARA Slobodna Dalmacija
Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.
32 Zadnja
Regionalni tjednik || 16. rujna 2020., br. 211
OVE SUBOTE U SCHEIERICI GLAZBENO PREDAVANJE O MEĐIMURSKOJ ŽELJEZNICI U subotu, 19. rujna, u 18 sati u zgradi Scheier u Čakovcu održat će se glazbeno predavanje „Štreka – metalna kralježnica Međimurja“ koje će vas na zanimljiv način uvesti u svijet međimurske željeznice čija je pojava jedan od najznačajnijih događaja u modernoj povijesti Međimurja. Autorice predavanja, etnologinje Janja Kovač i Lea Šprajc će ovom prilikom pokazati kako naizgled običnu temu pretvoriti u glazbeno putovanje metalnom kralježnicom
Međimurja kroz povijest Međimurja, svakodnevicu Međimuraca i međimursku popevku od 1860. godine pa sve do danas. Ulaz na događaj je besplatan, ali je broj mjesta na događaju ograničen. Rezervacije mjesta na glazbenom predavanju su obavezne te se primaju najkasnije dva sata prije početka izvedbe putem prijavnice na linku dostupnom na internet stranici Scheier.hr. Predavanje će biti održano pridržavajući se svih
mjera preporuka Nacionalnog stožera civilne zaštite. Program se organizira u sklopu projekta „Nove prakse - sudioničko upravljanje zgradom Scheier“ koji provodi Platforma za Društveni centar Čakovec u partnerstvu s Međimurskom županijom, a financira ga Europska unija u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. (natječaj Kultura u centru) u 100-postotnom iznosu od 2.499.436,82 kuna.
15. TRASH FILM FESTIVAL U VARAŽDINU
Zlatne motorke otišle u Češku, SAD, Kolumbiju i Peru U službenu selekciju ušlo je 49 filmova. Najbolji akcijski film je „First Action Hero“, borilački „30 Minutes Or… Death“, horor „The Game“, dok je najbolji SF film „Loop“.
PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com
U Varaždinu je od 9. do 12. rujna održan 15. Trash Film Festival. Na ovogodišnji TFF prijavljena su bila 1334 filma, od kojih je 49 ušlo u službenu selekciju i koji su tradicionalno bili projicirani u Kinu Gaj. Filmovi su stigli sa svih kontinenata, a bilježi se i značajan porast broja prijavljenih filmova iz država bivše Jugoslavije, od kojih najviše iz Hrvatske i Slovenije. Jedna od zanimljivosti ove godine bio je i utjecaj pandemije na stvaralaštvo jer je prijavljen i velik broj psiholoških horora monodramatskog tipa, oslonjenih na strah od samoće i izolacije. Službena selekcija filmova bila je vrlo raznovrsna; bilo je humora, strave, heroja, čudovišta, robota, društvenog aktivizma i mnogih drugih tema koje su ponovno ispunile očekivanja posjetitelja TFF-a.
Trash program
Osim filmova, Festival je, kao i svake godine, bio popraćen trash programom. U srijedu, 9. rujna, na otvorenju Festivala u Uskoj ulici, odnosno na Walk of Fame, otkrivena je ploča Ok-
kao DJ-evi su nastupili DJ NKLE i Mario Kovač, koji je u četvrtak održao i filmski kviz. Festival su koncertom zatvorili dečki iz benda The Fakin’ Lajsne.
Nagrade
U subotu, 11. rujna, u okviru zatvaranja Festivala u Kinu Gaj nagrađeni su najbolji filmovi dodjelom Zlatnih motorki.
KARIKATURA
GRAD PRELOG
FOTO: STUDIO VIPRO
Obljetnica velike tragedije na rijeci Dravi iz 1953. godine Svetom misom te prigodnom svečanošću i ove je godine u Prelogu obilježena godišnjica teške tragedije na rijeci Drava, kada je 13. rujna 1953. godine zbog prevrtanja čamca život izgubilo četrnaestero ljudi. Oni su se tog kobnoga dana zaputili preko rijeke rezati šibu potrebnu za vezanje kukurozovine. Teško obučeni i s alatom u rukama nisu imali šanse protiv virova u rijeci. Vijest o katastrofalnoj nesreći munjevito se proširila Prelogom i Međimurjem, a tijela dvojice utopljenika nikada nisu pronađena. Sveta misa koju je uz domaće svećenike, župnika Antuna Hoblaja i župnog vikara Karla Kruljca, predvodio generalni vikar Varaždinske biskupije monsinjor Antun Perčić,
tavijanu Miletiću, scenaristu, glumcu, snimatelju, pedagogu, filmskom pioniru i inovatoru te redatelju najstarijega sačuvanoga hrvatskoga dugometražnoga igranog filma „Lisinski“ iz 1944. godine. Ploču je otkrio gost i ovogodišnji član žirija Daniel Rafaelić. U caffe baru Elephant odvijala su se večernja trash druženja, a
služena je kod kapelice Sv. Huberta. Nakon mise okupljeni su se u procesiji uputili do spomen-obilježja nazvanog „Tragedija na Dravi“ te dalje prema prostoru Perutnice, gdje su se puštanjem cvijeća i svijeća u vodu još jednom prisjetili svih stradalih.
Žiri, u kojem su bili povjesničar filma, redatelj, pisac i glumac Daniel Rafaelić, redatelj, scenarist i montažer Luka Hrgović te redatelj i montažer Dino Julius, za najbolji akcijski film izabrao je „First Action Hero“ autora Jana Haluze iz Češke. Najbolji borilački film je „30 Minutes Or… Death“ Davida McGoffa iz SAD-a, najbolji horor „The Game“ Roggera Andriazena iz Perua, dok je za najbolji SF film nagrađen „Loop“ autora Juana Francisca Pereza Villalbe iz Kolumbije. Osim projekcija filmova u konkurenciji za Zlatne motorke, varaždinska publika imala je priliku pogledati i hrvatski SF film „Slice of Life“, hommage „Blade Runneru“, te izbor filmova hrvatskog redatelja Oktavijana Miletića.
crta: Željko Pilipović