RTM_230

TEREZIJA GOLUBIĆ

ANTUN MIKEC

Najvolonterka Međimurja u 2020. godini

Prvi počasni građanin Međimurske županije

Str. 8.

Str. 9.

Regionalni MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Tjednik

Plus Pl us

15.000 primjeraka

Besplatan primjerak | Broj 230 | 27. siječnja 2021. | ISSN 2459-6612 | www.regionalni.com

IZ JAVNE USTANOVE ZA ZAŠTITU PRIRODE “MEĐIMURSKA PRIRODA” UPOZORAVAJU:

HRVATSKI SABOR

Tko su najaktivniji saborski zastupnici?

Str. 4.

Depresije i druga močvarna staništa važna su za brojne vrste i prirodnu ravnotežu!

Više djece, ali i više umrlih

Str. 2. i 3.

VOLONTERI SA SJEVERA

Uz tužne priče iz Banije ima i osmijeha Str. 16. i 17.

U PETAK, 29. SIJEČNJA

Digitalna Noć muzeja Str. 14.

DEMOGRAFSKA KRETANJA

Str. 6. i 7.

2

Aktualno

Regionalni tjednik || 27. siječnja 2021., br. 230

POZNATE PRVE NOMINACIJE ZA LOKALNE IZBORE

AKTUALNO

Poznate su prve nominacije za nadolazeće lokalne izbore u Međimurskoj županiji. Mario Medved, koji je trenutačno na funkciji zamjenika gradonačelnika Grada Čakovca, na predstojećim izborima u svibnju neće se kandidirati za obnašanje funkcije u izvršnoj gradskoj vlasti. On je SDP-ov kandidat za međimurskoga žu-

pana. Za njegova će se zamjenika kandidirati Darko Dania, koji je u ovome trenutku načelnik Nedelišća. Podsjetimo, Medved osim zamjeničke funkcije u Gradu Čakovcu obnaša i funkciju predsjednika vatrogasnih zajednica Grada Čakovca te Međimurske županije, a član je i Predsjedništva Hrvatskoga vatrogasnog saveza.

Mario Medved

Darko Dania

IZ JAVNE USTANOVE ZA ZAŠTITU PRIRODE „MEĐIMURSKA PR

Iako nekomu možda „ružno izgledaju“, močvarna staništa važna su za brojne vrste

Radovi na kanalizacijskoj mreži značajan su civilizacijski doseg i „veliki korak naprijed“, no viškove materijala od iskopa kao što su zemlja, Javne ustanove „Međimurska priroda“ PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Na području Međimurske županije provode se mnogobrojni infrastrukturni radovi, osobito oni povezani s izgradnjom kanalizacijske mreže. Radovi na aglomeracijama izvode se u više dijelova Međimurja, a iza njih ostaje razni materijal, poput pijeska, šljunka i zemlje, koji valja adekvatno zbrinuti.

U Javnoj ustanovi za zaštitu prirode „Međimurska priroda“ navedene projekte smatraju izrazito važnima i „velikim korakom naprijed“, no osjećaju i dužnost upozoriti na pojedine probleme koji nastaju upravo pri zbrinjavanju viškova materijala.

Zatrpavanje depresija

– Lokalno stanovništvo često materijal koji je kvalitetniji iskoristi u različite svrhe, primjerice za uređivanje travnjaka i vrtova.

Problem nastaje kada se taj

Pristup borbi s komarcima posebno je iluzoran primjer čovjekova odnosa prema prirodi, uzmemo li u obzir to da se njihova brojnost povećala upravo ljudskom aktivnošću! materijal koristi za zatrpavanje depresija u poplavnim i močvarnim područjima.

Upravo takve depresije, koje su povremeno i djelomično tijekom godine ispunjene vodom, predstavljaju važna staništa brojnih vrsta bilo za razmnožavanje, bilo kao stanište u dijelu životnog ciklusa – objašnjavaju iz „Međimurske prirode“.

Ljudi se, navode, danas

MOČVARE ŽIVOT ZNAČE!

Oaze biološke i krajobrazne raznolikosti – Moč varna staništa čine neke od najvažnijih oaza biološke i krajobrazne raznolikosti. Osnovna je karakteristika močvara nagomilavanje organskog materijala koji nastaje taloženjem uginulih organizama na dno, obogaćujući vodu hranjivim tvarima.

Uz ta je staništa vezano više od 40 posto vrsta biljaka i životinja. Ako negdje želite pronaći mnošt vo kukaca i drugih beskralješnjaka, ptica, vodozemaca, gmazova, riba, sisavaca i raznolike vodene vegetacije, močvara je pravo mjesto za to. Močvare sudjeluju u obnavljanju zaliha podzemne vode i osiguravanju pitke vode velikom dijelu svjetske populacije. Imaju funkciju spužve jer upijaju i skladište velike količine padalina te na taj način sprečavaju poplave. Utječu vraćaju našim rijekama i drugim prirodnim ljepotama, no iz prvenst veno rekreacijskih pobuda ili zbog želje za kvalitetnim provođenjem slobodnoga vremena. Pritom, nažalost, ponekad „ostavljaju ožiljke“

na regulaciju klime koja proizlazi iz njihove mogućnosti pohranjivanja i oslobađanja ugljikova dioksida (čak dvostruko više od svih svjetskih šuma zajedno). Imaju ulogu u zadržavanju hranjivih tvari i sedimenata i pročišćavanju vode. Stoga je naglasak u radu “Međimurske prirode” očuvanje takvih staništa uz sprečavanje štetnih radnji te ponovno osvješćivanje o njihovoj va žnosti putem str učnih projekata. Najnovija istraživanja “Međimurske prirode” pokazuju da su međimurske močvare još uvijek riznice bioraznolikosti vodozemaca, gmazova, ptica i mnogih drugih vrsta! – pisala je biologinja Sara Janković u jednoj od kolumni “Međimurske prirode” u Regionalnome tjedniku. u prirodi, što se prvenstveno odnosi na pokušaje da boravak u prirodi učine sebi što komfornijim. To rade raznim zahvatima kao što su izgradnje cesta, parkirališta, nadstrešnica, kamina, ostavljanjem opreme kao

što su suncobrani ili ležaljke i sličnima.

– Često u takvim zahvatima nastradaju upravo opisane depresije koje se prvotno navoze materijalom, poravnaju, a kasnije pretvore u svojevrsni „lunapark” koji se uređuje po guštu modernih „ljubitelja prirode”. Situacije u kojima je materijal nadohvat ruke, a mehanizacija iza zavoja, upravo su idealne

Zasad nije primijećena veća šteta zbog dovoza materijala, no prevencija je ono što je “Međimursku prirodu” potaknulo na reagiranje za opisano. Nažalost, takvim ponašanjem čovjek direktno utječe na ravnotežu u ekosustavu i narušava njegovu stabilnost. Mnogi močvarna i poplavna područja doživljavaju tek kao leglo komaraca pa smatraju da time što „urede” takva područja čine uslugu svima… – piše Zoran Šardi iz „Međimurske prirode“.

Komaraca se nećemo riješiti tako da zavozimo sve bereke, bare i močvare

Ljudska odgovornost

Pristup borbi s komarcima posebno je iluzoran i ilustrativan primjer, s obzirom na činjenicu da se njihova brojnost povećala upravo ljudskom aktivnošću – naime, čovjek je odgovoran što se smanjio broj njihovih prirodnih neprijatelja kao što su bregunice, lastavice i piljci.

Navedene vrste osobito rado grade gnijezda u stajama i drugim gospodarskim zgradama (lastavice), ali i na samim kućama – ispod balkona, u nekoj niši ili drugome pogodnom području (piljci).

Ljudi se zbog „nagrđivanja fasada“ bore protiv piljaka

Viškovi materijala od iskopa često završe u prirodi, umjesto da su adekva

Aktualno

27. siječnja 2021., br. 230 || Regionalni tjednik

3

VOZIO ALKOHOLIZIRAN I BEZ ISPITA ZA VRIJEME ZABRANE UPRAVLJANJA U utorak, 19. siječnja 2021. godine, u 23 sata i 15 minuta u Nedelišću u Čakovečkoj ulici prilikom nadzora cestovnog prometa policijski službenici Postaje prometne policije Čakovec zaustavili su Škodu Fabiju, čakovečkih registarskih oznaka, kojom je upravljao 22-godišnji vozač.

Provedenim alkotestiranjem te izvršenim provjerena utvrđeno je kako je 22-godišnjak upravljao Škodom pod utjecajem

alkohola od 1,79 promila te bez položenoga vozačkog ispita i za vrijeme kada mu je izrečena zabrana upravljanja.

Budući da je 24-godišnji vozač recidivist u počinjenju prometnih prekršaja te je prijetila opasnost da će ponovno upravljati automobilom, uhićen je i priveden u policijsku postaju.

Zbog počinjenja prometnih prekršaja upravljanja pod utjecajem alkohola i za

vrijeme kada mu je izrečena zabrana upravljanja, okrivljenik je novčano kažnjen u ukupnom iznosu od 20.000 kuna, uz izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od 21 mjeseca (okrivljeniku su uručeni prekršajni nalozi). Nakon pravomoćnosti odluka o opisanim prekršajima, vozaču će se dodijeliti i 18 negativnih prekršajnih bodova.

Ujedno, okrivljeni će uz optužni prijedlog zbog počinjenja prometnog prekršaja upravljanja automobilom bez položenog vozačkog ispita, biti doveden prekršajnom sucu Općinskog suda u Čakovcu.

Okrivljeni je višestruki povratnik u počinjenju opisanog prekršaja zbog čega je predloženo njegovo zadržavanje o čemu će sudac nakon saslušanja donijeti odluku.

RIRODA“ UPOZORAVAJU:

depresije i druga e i prirodnu ravnotežu!

, pijesak i šljunak potrebno je zbrinuti u skladu s propisima, smatraju iz

e!

atno zbrinuti...

njavanje viškova iskopa pri građevinskim radovima.

Umjesto da se ti viškovi propisno zbrinu, odnosno odvoze tamo kamo bi se trebali, često se lokalno upotrebljavaju u neke druge svrhe. Sve dok se ne narušava prirodni sklad, to nije u nadležnosti „Međimurske prirode“, no kad postoji prijetnja da će nešto takvo završiti tamo gdje bi moglo uzrokovati štetu, moramo reagirati – dodaju.

Međimurje je velikim dijelom isušilo svoje močvare zbog proširenja građevinskih zona, uništavanja legla komaraca, zmija, žaba i drugih vrsta koje se smatralo štetočinama, osobito u razdoblju neposredno nakon Drugoga svjetskog rata. Ta se staništa smatralo i izvorima bolesti.

O tome je u Regionalnome tjedniku već bilo riječi – upravo o toj temi možete čitati u ovome broju u rubrici „Zeleni kutak“, a više pažnje spomenutoj temi posvetila je i djelatnica „Međimurske prirode“ Sara J a n ko v i ć u nekoliko doMnogi močvarna i sadašnjih poplavna područja kolumni te ustanove. doživljavaju tek kao leglo Uprakomaraca pa smatraju vo zbog da time što ‘urede’ takva s p r e raznim sredstvičavanja područja čine uslugu daljnjeg m a , dok svima…” uništavanja s u r i j e ke ZORAN ŠARDI moč varnih kanalizirastaništa 116 ne pa ne tvore zemalja svijestrme odrota, među kojima je i njene obale u kojima se gnijezde bregunice, ističu Hrvatska, potpisalo je Ramdjelatnici „Međimurske pri- sarsku konvenciju kojom se obvezuju na čuvanje morode“.

Upozorili su nas na ne- čvarnih staništa na svome koliko lokacija na kojima se području.

Kako do zaključenja ovoga provode građevinski radovi, osobito oni povezani s kana- broja nismo dobili očitovanje lizacijom, diljem Međimurja. od jedinica lokalne samoZasad nije primijećena veća uprave i drugih tijela koja šteta zbog dovoza materija- imaju interes i sudjeluju u la, no upravo je prevencija spomenutim projektima, ono što ih je potaknulo na njihove ćemo izjave predočiti u idućem broju. Dotad bi se, reagiranje. kako neslužbeno doznajemo, Vrijednost močvara trebalo održati i nekoliko – Pretpostavljamo da u sastanaka na kojima će se troškovnicima postoji stavka doznati više detalja o zbrinjakojom je predviđeno zbri- vanju viškova iskopa.

POSLOVANJE U UVJETIMA PANDEMIJE

Najstabilniji međimurski poduzetnici u Hrvatskoj Riječ je o tvrtkama koje posluju s minimalnim rizikom od nastupanja statusa neispunjavanja obveza PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Analiza kreditnog rejtinga poduzetnika prema metodologiji Financijske agencije (FINA) pokazala je da u Hrvatskoj 1251 poduzetnik posluje s minimalnim rizikom od nastupanja statusa neispunjavanja obveza te se na rejting skali svrstava u A razrede. Upravo A razred definira poduzetnike. Razred A dijeli se na tri podrazreda, a uključuje poduzetnike sa zanemarivom vjerojatnosti zastoja u plaćanju (A1), poduzetnike s najnižom vjerojatnošću zastoja u plaćanju (A2) i poduzetnike s vrlo niskom vjerojatnošću zastoja u plaćanju (A3).

S druge strane skale nalaze se poduzetnici svrstani u razred D, a u koji spadaju oni koji se nalaze u blokadi, nad kojima je pokrenut stečajni postupak ili su pak u procesu likvidacije.

Od ukupnog broja poduzetnika s minimalnim rizikom u poslovanju njih 1085 nije apliciralo na mjere Vlade Republike Hrvatske za potporu poduzetnicima i dohodovnim zanimanjima neposredno ili posredno ugroženim posljedi-

cama mjera za sprječavanje ši- srednji poduzetnici (715), a renja epidemije koronavirusa. slijede veliki (183), mikro (181) – Upravo time su potvrdili i mali (6).

Očekivano, najviše tvrtki kvalitetu poslovanja te se dokazali kao pouzdan partner ima sjedište u Gradu Zagrečak i u najtežim uvjetima – bu (487), nakon kojeg slijeporučuju iz Fine. de Zagrebačka županija Metodologija (81), Istarska (65) Fine za izračun i Splitsko-dalkreditnog matinska U ukupno 1085 rejtinga po(64). U Meduzetnika đimurskoj tvrtki koje nisu temelji se županiji aplicirale na mjere na procjenalazi se 30 najstani vjeroVlade RH, njih jatnosti bilnijih 30 ima sjedište u nastupahrvatskih tvrtki. Vanja statusa Međimurskoj neispunjar a ž d i n ska županiji županija je vanja obveza nešto bolja s kao osnovnog 42 poduzeća, dok faktora rizika i ih je u Koprivničkousklađena je s Basel III smjernicama. Ocjena kre- križevačkoj 16. Tvrtke sa ditnog rejtinga Fine uspo- sjedištem u Međimurju koje rediva je s rejting ocjenama su se našle na popisu su: LPT, svjetskih bonitetnih kuća Metss, Perutnina Ptuj - Pipo, Moody’s i S&P, a izračunava Muraplast, Hilding Anders, se na temelju predanih go- Eko Međimurje, Međimurjedišnjih financijskih izvještaja, plin, Haix obuća, Tvornica podataka o stanju blokade te stočne hrane, Đurkin, Toni, statusu stečaja, predstečaja i Ferro-Preis, Midi, Promming, TMT, Komet, Tegra, Vlado, likvidacije.

Od spomenutih 1085 podu- Čateks, Pib extra, Bat, Šezetnika, najviše njih posluje u stan-Busch, Međimurka BS, prerađivačkoj industriji (263) Izgradnja Domašinec, Bioi u trgovini na veliko i malo institut, Neores, Strojarstvo (259). Promatra li se veličina Branilović, Kontus, Geodet poduzeća, najstabilniji su No. 1 i Tehit-K.

4

Aktualno

Regionalni tjednik || 27. siječnja 2021., br. 230

TURIZAM: VELIKO ZANIMANJE AUSTRIJANACA ZA HRVATSKU I MEĐIMURJE U Austriji je provedeno posebno tržišno istraživanje „Barometar putovanja u 2021. godini“, a rezultate istraživanje prema kojima je Hrvatska vodeća i najtraženija destinacija na austrijskom tržištu objavio je popularni online stručni magazin Traveller Online.

Prema rezultatima istraživanja, nakon vodeće Hrvatske, koja je ostvarila udio od 36 posto, po potražnji slijede Austrija s 33

posto, Grčka s 30 posto, Italija s 28 posto i Španjolska s 15 posto udjela.

Zanimanje susjeda za Hrvatsku moglo bi ponovno vratiti veliki broj austrijskih turista i u Međimurje. Upravo je Međimurska županija jedna od omiljenih destinacija za posjetitelje iz Austrije željne kvalitetnog, aktivnog i sadržajnog odmora. I dok je 2019. godine Međimurje posjetio 3391 gost iz Austrije, ostvarivši 6921 noćenje,

protekla pandemijska 2020. godina srozala je brojke na 1157 gostiju i 2831 noćenje.

Dobri rezultati otprije dviju godina dijelom su i posljedica oglašavanja na austrijskim online medijima, kao i nastupanja na turističkim sajmovima u Beču i Klagenfurtu.

Veliko zanimanje Austrijanaca uoči nove turističke sezone ohrabrujuć je podatak i za turističke djelatnike sa samog sjevera Hrvatske.

OBJAVLJENI PODACI O AKTIVNOSTI U SABORU I TROŠKOVIMA ZASTUPNIKA

Najaktivniji u Saboru bio Stričak, a porezne obveznike najviše je stajala Ban Vlahek Saborski zastupnici s područja Varaždinske i Međimurske županije od srpnja do prosinca 2020. ukupno su bili aktivni 332 puta

davao 48 puta, a repliku 46 puta. Po aktivnosti ga slijedi stranački kolega Damir Habijan, koji je bio aktivan 82 Hrvatski sabor redovito puta, a na trećem mjestu je objavljuje podatke o svom reformistica Natalija Marradu, točnije o tome koliko tinčević, koja je imala što su zastupnici bili aktivni na za reći 39 puta. sjednicama te koliko je proNajmanje aktivan u doračunskog novca potrošeno sadašnjem sazivu Sabora na njihov rad. bio je SDP-ov gradoPosljednja takva načelnik Čakovca izvješća objavStjepan Kovač, ljena su pokoji je bio akčet kom sit iva n sa mo Većina naših ječnja za 10. jednom, i zastupnika dobila saziv Sabora, t o k ad a j e razdoblje od r e p l i c i r ao. je 2533 kune za 22. srpnja do Dva puta je odvojeni život 18. prosinca bio aktivan 2020. godiu Saboru ne.

HDZ-ov graProv jerili smo donačelnik Prelonavedene podatke za ga Ljubomir Kolarek, a saborske zastupnike III. na trećem mjestu po slaboj izborne jedinice s područja aktivnosti je HNS-ov PreVaraždinske i Međimurske drag Štromar, koji je bio županije, a radi se o deset aktivan 11 puta, i to najčeljudi. šće kao predstavnik Kluba zastupnika.

PIŠE: SANDRA ŽUPANIĆ szupanic@regionalni.com

Rekorder

Z a st upn i k M i ro Bu lj (Most) apsolutni je rekorder aktualnoga saborskog saziva jer je do 4. siječnja bio aktivan 519 puta.

HDZ-ov saborski zastupnik iz Varaždinske županije Anđelko Stričak dosad je bio najaktivniji te je prema službenoj statistici aktivan bio 111 puta, od čega je odgovor na repliku

Trošilo se...

Hrvatski sabor također redovno, dva puta godišnje, objavljuje polugodišnje troškove rada zastupnika nastale u sklopu obavljanja njihovih službenih dužnosti i u skladu s nadležnim propisima. Kako je 10. saziv Hrvatskog sabora konstituiran 22. srpnja 2020., pregled objavljenih troškova

Anđelko Stričak i Boška Ban Vlahek

daje uvid u troškove nastale u razdoblju od tog datuma do 18. prosinca 2020. godine, kada je zaključeno ovogodišnje zasjedanje.

Sumirano gledano, porezne obveznike najviše je stajala Boška Ban Vlahek, a najmanje Predrag Štromar.

Ali sami pogledajte troškove. Troškove donosimo abecednim redom.

Na SDP-ovu zastupnicu iz Varaždinske županije Barbaru Antolić Vuporu u navedenom je razdoblju potrošeno ukupno 21.810 kuna, a najviše na stanari-

nu (11.483 kune) i troškove auta (5288 kuna).

Umjesto Matije Posavca u Sabor je otišla SDP-ova Boška Ban Vlahek, a na njezine troškove u manje od šest mjeseci otišlo je 23.759 kuna. I ovdje najviše na stanarinu, 11.100 kuna, te na auto 5556 kuna.

Na HDZ-ovog predsjednika Gradskog vijeća Varaždina Damira Habijana potrošene su 11.572 kune, a većina iznosa za troškove automobila. Na njegova stranačkog kolegu i gradonačelnika Novog Marofa

Sinišu Jenkača potrošene su 12.842 kune, a najviše na stanarinu, 9303 kune.

Ljubomir Kolarek porezne je obveznike za svoj rad u Saboru, bez plaće, stajao 8032 kune, a najviše je otišlo na stanarinu, malo manje od 5500 kuna.

Ukupni troškovi za Stjepana Kovača u navedenom razdoblju iznosili su 14.439 kuna, a najveći trošak je stanarina od 11.906 kuna.

Stanarina i auto najveći su troškovi i za međimursku SDP-ovku Andreju Marić, a ukupno je na nju

potrošeno 21.885 kuna. Na Nataliju Martinčević potrošena je otprilike petina iznosa SDP-ovke, odnosno ukupno 4875 kuna, najveći dio toga na auto.

Anđelko Stričak “potrošio” je 12.319 kuna, sve na auto i cestarinu. Na bivšeg župana i ministra Štromara proteklog su polugodišta potrošene 2033 kune, od čega 1900 kuna na auto.

Svi nabrojeni saborski zastupnici dobili su i 2533,30 kuna za odvojeni život, osim Habijana, Martinčević, Stričaka i Štromara.

KOMUNALNA TVRTKA PRE-KOM OSTVARUJE PONAJBOLJE REZULTATE U HRVATSKOJ

Odvojeno prikupljanje otpada je na visokih 65,23 posto U 2020. godini komunalna tvrtka Pre-kom skupila je čak 11,3 posto više otpada nego 2019. godine. Takav rast koji je veći od prosjeka ranijih godina može se pripisati činjenici da su zbog mjera za suzbijanje širenja koronavirusa ljudi veći dio vremena boravili u svojim domovima. Također, pravne osobe koje nisu mogle obavljati svoju djelatnost, vrijeme privremenog zatvaranja iskoristile su za radove i obnavljanje svojih objekata.

Ako se gledaju podaci za korisni otpad, tada je rast još i veći te iznosi 21,37 posto, dok miješani komunalni otpad bilježi rast od 4,21 posto. Broj

korisnika neznatno se povećao i to u kategoriji kućanstva za 1,09 posto, a u kategoriji pravnih osoba za 4 posto, što također jednim dijelom pridonosi rastu ukupne količina otpada.

Svakako je dobra vijest da se nastavlja trend povećanja postotka odvojenog prikupljanja otpada u svih 12 jedinica lokalne samouprave, u kojima Pre-kom obavlja ovu uslugu.

– Rezultati se kreću od 55,52 do čak 79,97 posto s prosječnim rezultatom odvojenog prikupljanja otpada na razini cijele grupacije Pre-kom od visokih 65,23 posto. Naše prosječno kućanstvo napravi godišnje 229,09 kilograma miješanoga

komunalnog otpada, što je po stanovniku prosječno 70,06 kilograma. Kada bi nam se priznale i neke druge vrste skupljenog i obrađenog otpada, postoci odvajanja bili bi i nešto bolji – izvijestili su iz tvrtke Pre-kom. Tvrtka je provodila i međunarodnu strategiju „ZeroWaste 2020.“ u okviru koje su bili postavljeni zahtjevni ciljevi u gospodarenju otpadom od 70 posto odvojeno skupljenog i obrađenog otpada i smanjenje količine miješanoga komunalnog otpada na 50 kilograma po stanovniku.

– Nažalost, nismo uspjeli ostvariti ove zahtjevne ciljeve, no ostvarili smo ponajbolje re-

zultate na području Hrvatske. U 2021. godini izraditi ćemo novu strategiju „ZeroWaste“ za razdoblje do 2025. godine. U ovoj godini očekujemo i završetak triju EU projekata: opremanja i modernizacije kompostane, nabave dvaju novih komunalnih vozila te izgradnje i opremanja reciklažnog dvorišta za građevinski otpad, kao i jednog EU projekta koji se provodi u 12 JLS-a, a riječ je o nabavi žutih i plavih spremnika. Vrijednost svih projekata je blizu 15 milijuna kuna. Ovi vrlo dobri rezultati plod su suradnje naših korisnika, vlasnika i pružatelja javne usluge Pre-koma – zaključuju iz komunalne tvrtke.

Oglasi

27. siječnja 2021., br. 230 || Regionalni tjednik

Zaššte srce i krvne žile

prirodnim proizvodima iz ribe, cjelovitih žitarica, voća i povrća te spriječite kronične bolesti!

OMEGA 3 PLUS Uz EPH i DPH sadržava svih 8 dobrih masnoća iz lososa, tune, inčuna i sardela za zdravlje i zašštu srca, mozga i živčanog sustava, regulira krvni tlak i otkucaje srca, povećava dobri kolesterol u krvi, snižava krvni tlak, opušta krvne žile; pomoć kod bolova i natečenih zglobova, kossju, osteoartriisa, reumatoidnog i psorijaačnog artriisa. Smanjuje masnoće u krvi te brzinu nastanka ateroskleroočnih plakova.

WHEAT GERM OIL E VITAMIN Snažan annoksidans, ššš srčani mišić, smanjuje začepljenje krvnih žila, poboljšava mikrocirkulaciju te pomoć je kod hladnih ruku i noga, za bolje pamćenje.

MAGNESIUM COMPLEX Smanjuje rizik od srčanog udara, stabilizira srčani ritam, proov grčenja mišića u nogama. Pridonosi normalnoj funkciji živčanog sustava te normalnoj sintezi bjelančevina. Magnezij pridonosi normalnom metabolizmu stvaranja energije te smanjenju umora i iscrpljenoss. Neophodan je, zajedno s kalcijem i vitaminom D, za održanje kossju.

GARIC ALLIUM COMPLEX Annbakerijski, anngljivični, annvirusni, annupalni; regulator tlaka te smanjuje trigliceride u krvi.

5

STROJARSKA I PROMETNA ŠKOLA raspisuje

KOD 95 CODE 95

ADR

NATJEČAJ za srednjoškolsko obrazovanje odraslih 1. PROGRAM PREKVALIFIKACIJE I. PROMET I LOGISTIKA A) VOZAČ MOTORNOG VOZILA B) TEHNIČAR CESTOVNOG PROMETA C) TEHNIČAR ZA LOGISTIKU I ŠPEDICIJU II. STROJARSTVO A) STROJOBRAVAR B) INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE C) VODOINSTALATER D) PLINOINSTALATER E) LIMAR F) AUTOLIMAR G) BRAVAR H) AUTOMEHANIČAR I) MEHANIČAR POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE J) STROJARSKI TEHNIČAR K) STROJARSKI RAČUNALNI TEHNIČAR 2. PROGRAM SREDNJE STRUČNE SPREME ZA ZANIMANJA NAVEDENA POD I. i II. Uvjeti: završena osnovna škola ili nekoliko razreda odgovarajuće srednje škole 3. PROGRAM USAVRŠAVANJA A) SPECIJALIST CRTANJA RAČUNALOM – AUTOCAD 4. PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA AUTOŠKOLA (Natječaj je otvoren tijekom cijele godine) 1. Stjecanje “B” kategorije 2. Stjecanje “C” kategorije 3. Stjecanje “CE” kategorije 4. Stjecanje “D” kategorije 5. Stjecanje “A2” kategorije 5. PROGRAM PERIODIČKE IZOBRAZBE VOZAČA (za upis KODA 95) za kategorije C, C+E, D i D+E (Natječaj je otvoren tijekom cijele godine) 6. OSPOSOBLJAVANJE VOZAČA VOZILA ZA PRIJEVOZ OPASNIH TVARI U CESTOVNOM PROMETU - ADR INFORMACIJE: Voditelj obrazovanja odraslih: ROBERT VINDIŠ, 091/211 7702 Administratorica: ZRINKA ČEP, 091/211 7701 Voditeljica autoškole: DIJANA GRABAR, 091/211 7713 Voditelj Centra za periodičku izobrazbu vozača: ŽELJKO ANTUNOVIĆ, 091/611 7712 Voditelj osposobljavanja vozača za ADR: SINIŠA HORVAT, 099/611 7715 Zamolbe/prijave se primaju do 12.02.2021. na adresu: Strojarska i prometna škola, Hallerova aleja 3/A, 42000 Varaždin, s naznakom: «OBRAZOVANJE ODRASLIH».

www.sips.hr

ZIMSKA PRIČA IZ LESNINE KAO INSPIRACIJA ZA UREĐENJE DOMA

Kako urediti interijer u zimskom stilu?

Mnogo vremena provodimo upravo u vlastitom domu, pa je bitno da interijer bude oaza ugode i mira

Zima je doba godine kada, nevezano uz trenutnu situaciju s pandemijom koronavirusa, posebno mnogo vremena provodimo upravo u vlastitom domu, pa je bitno da interijer bude oaza ugode i mira u kojoj ćemo pronaći svoje mjesto za odmor i opuštanje.

Zi m skom ugođaju u domu doprinijet će tople boje i prirodni materijali, ali i neki jednostavni detalji, kao primjerice, topla deka ili prekrivač, razbacani ukrasni jastučići na drvenom podu, te dekoracije poput primjerice elegantnog svijećnjaka, stalka za cvijeće, zidnog sata ili neke slike.

Prirodni materijali namještaja u kontrastu s mekim tkaninama doprinose tzv. „ cosy“ ugođaju i zato je popularni skandinavski stil nezaobilazan kada pričamo o zimskim interijerima. Ovisno o afinitetima, dobrodošla su i moderna minimalistička rješenja, ravnih linija, izvedena najčešće u bijelim nijansama, koja uz minimalne dekoracije također mogu stvoriti bajkovitu zimsku priču.

Moderan dizajn mnogo je zanimljiviji i privlačniji ako se kombinira s par vintage detalja. Regali, vitrine, TV elementi, stolići od masivnog i mango drveta, taburei od tikovine t akođer mogu biti dobra opcija za željenu promjenu.

Neosp or no je da bit nu u l o g u igraju i boje koje v rlo i nten ziv no utječu na vizualnu toplinu doma. Dekorativne tkanine toplih boja, poput žute, narančaste ili nijansi smeđe prošarane životinjskim motivima, stvorit će topao ambijent.

Podne prostirke i različite vrste tepiha, zavjese, stolnjaci, kao i pleteni komadi od vune u obliku taburea i sjedećih vreća unijet će u prostor ugodnu atmosferu i vizualno će pomoći da se prostor „zagrije“.

Kako zagrijati dom i hladne zimske dane učiniti još privlačnijima? Inspiraciju pronađite u svim Lesnina trgovinama i na web shopu.

Lesnina XXXL Kreirajmo dom zajedno!

6

Aktualno

Regionalni tjednik || 27. siječnja 2021., br. 230

OBILJEŽAVANJE 21. SIJEČNJA, DANA SOCIJALNOG PARTNERSTVA

Hrvatski sabor je na sjednici održanoj 12. listopada 2007. godine donio odluku o obilježavanju 21. siječnja Danom socijalnog partnerstva.

Socijalno partnerstvo uključuje sve oblike pregovora, konzultacija ili razmjene informacija između predstavnika vlasti, poslodavaca i sindikata o temama od zajedničkog interesa vezanih uz gospodarstvo i socijalnu politiku.

Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) u Međimurskoj županiji osnovano je u svibnju

2002. godine i redovito na svojim sjednicama raspravlja o svim socijalnim i ekonomskim problemima koji se javljaju na našem području. Na više od sto održanih sjednica GSV Međimurske županije nastojao je promovirati uspostavu međusobnog konsenzusa, povjerenja i tolerancije te razvoj socijalnog dijalog. Članovi GSV-a nezadovoljni su činjenicom da se zaključci sa sjednica ne poštuju i ne implementiraju u rad mjerodavnih državnih,

DONJA DUBRAVA

Poučna staza „Vrata Pažuta“ Općina Donja Dubrava i Zaštitarsko-ekološka udruga Senjar (ZEUS) sklopili su ugovor o pozajmici od 329.000 kuna.

Taj je iznos ZEUS-u neophodan da bi se mogao započeti proces javne nabave za projekt šumske poučne staze „Vrata Pažuta“. Nakon što Udruga primi naznačena sredstva od Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obvezuje se u roku od

pet dana vratiti Općini cjelokupni doznačeni iznos.

Ukupna vrijednost projekta je 658.000 kuna, a tim će se novcem izgraditi poučna šumska staza na području Donje Dubrave te unaprijediti komunalna, okolišna i prostorna infrastruktura.

Ugovor o pozajmici su potpisali općinski načelnik Marijan Varga i tajnik Udruge Goran Čižmešija.

ali i lokalnih institucija, regulativa i zakonskih okvira.

U prošloj godini koju je obilježila pandemija koronavirusa, GSV je poslao poruku mjerodavnim institucijama, općinama i gradovima, sindikalnim središnjicama i medijima da se mora učiniti sve da bi se pomoglo gospodarstvenicima, zaposlenicima i građanima, da se zaštiti socijalni i zdravstveni sustav te da se očuvaju radna mjesta.

POZNATI SU PODACI IZ MATIČNIH UREDA S PODR

Negativni prirast od 187 posto brakova sklopljeno u

Pogledamo li podatke o sklopljenim brakovima na području Međimurja, jedna od prvih stvari ko koji je s 51,1 posto pao na 40 posto. To je prvi put od 2017. godine da je sklopljeno više brako

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Objavljeni su podaci o broju upisa rođenih i umrlih osoba, kao i broju sklopljenih brakova i životnih partnerstava prošle godine na području Međimurske županije. Navedene informacije odnose se na osobe upisane u državne matice rođenih, vjenčanih i umrlih te registar životnog partnerstva matičnih ureda Čakovec, Dekanovec, Kotoriba, Mala Subotica, Mursko Središće, Nedelišće, Prelog i Štrigova.

Više djece, ali i više umrlih

Savjet mladih vodi Ana Maria Babić Na konstituirajućoj sjednici Savjeta mladih Međimurske županije koja je održana 15. siječnja, za predsjednicu je izabrana Ana Maria Babić, a za zamjenicu predsjednice Petra Horvatić. Njihove su zamjene Paula Štefan i Lorena Palačić.

Riječ je o savjetodavnom tijelu Međimurske županije koje promiče i zagovara prava, potrebe i interes mladih na razini županije. Trenutno

broji 11 članova i isto toliko zamjenika članova. Članovi i njihovi zamjenici su još i: Deni Pečarko (zamjena Mihael Bedi), Hugo Mađarić (Ana Dukić), Dora Tuksar (Tin Plaftak), Klara David (Anja Slana), Stjepan Dodlek (Petar Gašparić), Mia Haramija (Silvestar Pofuk), Marko Štefan (Karla Posavec), Marko Hlišć (Vedran Jalšovec) i Tanja Novak (Karla Štefan).

OPĆINA OREHOVICA

Projekti i programi Općina Orehovica je utvrdila godišnji plan natječaja, javnih poziva i drugih programa financiranja projekata i programa organizacija civilnog društva u 2021. godine iz općinskoga Proračuna.

Općina će putem Jedinstvenog upravnog odjela raspisati javni poziv korisnicima proračuna na području Općine

Orehovica za dostavu prijava za financiranje programa i projekata namijenjenih zadovoljavanju javnih potreba u 2021. godini. Javni poziv će biti objavljen tijekom veljače, a ukupna vrijednost natječaja je 100.000 kuna. Okvirni broj planiranih ugovora je 12, a raspon sufinanciranja je od 1000 do 20.000 kuna.

662 muškarca (112 više). Što se nacionalne pripadnosti umrlih tiče, 2020. umrlo je 1305 Hrvata (203 više nego 2019.), 21 Rom (tri manje) i 24-ero pripadnika ostalih nacionalnosti (osam više od 2019.)

Između 1. siječnja i 31. prosinca 2020. godine u Međimurskoj županiji u maticu vjenčanih upisano je 358 brakova, što je za 141 brak manje nego 2019. godine, kada je sklopljeno 499 brakova. Od navedenoga broja sklopljeno je 215 građanskih brakova (2019. godine 244),

posto), što je petero manje, i 16-ero pripadnika/pripadnica ostalih nacionalnosti (1,4 posto), što su dva više u odnosu na prijašnju godinu. Tijekom 2020. rođeno je čak 15 parova blizanaca, četiri para više nego 2019. godine.

U državne matice umrlih u Međimurskoj županiji od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine upisano je 1350 osoba, što znači da je u odnosu na godinu ranije umrlo 208 osoba više.

Od ukupnog broja umrlih osoba upisano je 688 žena (96 više) i

što je približno 60 posto ukupnoga broja, a sklopljena su i 143 vjerska braka s učinkom građanskoga (2019. godine 255), odnosno približno 40 posto.

Lani je sklopljeno i jedno životno partnerstvo osoba istoga spola, dok 2019. nije sklopljeno nijedno takvo partnerstvo.

Vidljiv utjecaj

– Na brojke povezane s prirodnim kretanjem stanovništva prošle je godine definitivno utjecala i epidemija koronavirusa, zbog čega je godina sigurno

OPĆINA SELNICA I NAČELNIK ERVIN VIČEVIĆ VEĆ VIŠE OD DVIJU GO

Rade bez papira, a goste su prim FOTO: ILUSTRACIJA

KONSTITUIRAJUĆA SJEDNICA

U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca prošle godine u matice rođenih upisano je 1163-oje novorođene djece, što je povećanje za 72-oje u odnosu na 2019., kad je ubilježeno 1091 živorođenče. Od ukupnoga broja rođeno je 565 djevojčica (48,6 posto) i 598 dječaka (51,4 posto). Djevojčica je godinu ranije bilo 18 manje, dok su iste godine, 2019., rođena čak 54 dječaka manje!

Od navedenoga broja, u braku je rođeno 619-ero djece (53,2 posto, godinu ranije 596-ero), dok je 544-ero (46,8 posto) izvanbračno (godinu ranije 495-ero). Što se tiče nacionalne pripadnosti, rođeno je 855 Hrvata (73,5 posto), što je 75-ero Hrvata više, 292 Roma (25,1

Mještani Selnice godinama se žale na ilegalni kafić koji radi u njihovu mjestu. Cijeli slučaj je završio s pravomoćnom sudskom presudom, no ilegalni kafić radi i dalje, barem tako tvrdi načelnik Općine Selnica Ervin Vičević, a piše portal dnevnik.hr.

Kafić koji i inače radi ilegalno nastavio je raditi i za vrijeme zabrane tijekom epidemije koronavirusa.

– Već više od dviju godina vodimo bitku protiv ilegalnog

kafića koji u mjestu vodi Marijan Krajačić. Kafić ne samo da radi ilegalno, bez ikakvih papira i dozvola, već radi unatoč koroni i odlukama Stožera o zabrani rada kafića – ispričao je načelnik Selnice Ervin Vičević.

– Brojni mještani prijavljivali su taj problem policiji, no vlasnik kafića rekao bi da se ljudi kod njega privatno okupljaju i policija tu nije mogla ništa. Lokal se nalazi u prizemlju obiteljske kuće, radi na crno bez kase i bez dozvola, a tamo se okupljaju

Aktualno

27. siječnja 2021., br. 230 || Regionalni tjednik

NA PODRUČJU NEDELIŠĆA JOŠ TRI KAMERE Prema preporuci struke i Policijske uprave međimurske te Ministarstva unutarnjih poslova, Općini Nedelišće odobreno je postavljanje još triju novih kamera koje bi trebale regulirati opterećeni promet, kaže nedelišćanski načelnik Darko Dania. Navodi da će kućišta za kamere biti postavljena na trima novim lokacijama.

Kućišta, od kakvih se jedno trenutno već nalazi u Varaždinskoj ulici u Nedelišću,

bit će postavljena u Gornjem Hrašćanu (iz smjera Trnovca), Nedelišću (ulica Vladimira Nazora, prema Dunjkovcu) te u Pušćinama (Čakovečka ulica, u smjeru Varaždina).

– Razlozi postavljanja uključuju gustoću prometa, nepoštivanje ograničenja brzine, ali i česte prometne nesreće. Kamere će služiti i za praćenje ostalih kaznenih djela – ističe načelnik.

7

UKRALI NOVAC U subotu, 23. siječnja, nešto prije 15 sati u Podturnu, dvije nepoznate muške osobe ušle su u nezaključanu kuću te su se pritom 82-godišnjem vlasniku predstavile kao policijski službenici zaduženi za provjeru krivotvorenih novčanica. Od vlasnika su zatražili da im preda novac radi provjere. Ne sumnjajući u mogući prijevaru 82-godišnjak im je predao novac, a potom su se prevaranti udaljili iz kuće. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna. Iz Policijske uprave međimurske ističu da su građani starije životne dobi najčešće žrtve kaznenih djela prijevare te upozoravaju da policijski službenici ne obilaze kućanstva na području Međimurske županije u cilju provjere krivotvorenih novčanica.

RUČJA MEĐIMURJA ZA 2020. GODINU

stanovnika, 60-ak u građanskom obliku

oja upada u oko jest pad postotka vjerskih brakova s građanskim učinkom, ova u građanskom obliku, što se u modernoj povijesti rijetko događalo. specifična – kratko je podatke komentirao načelnik Općine Belica Zvonimir Taradi. Na području te općine u 2019. godini rođeno je 17 osoba (sedam djevojčica i deset dječaka), dok je preminulo njih 37 (22 ženske osobe i 15 muškaraca). Lani se pak bilježi puno više rođenih - čak 31 osoba (13 djevojčica i 18 dječaka), ali je više osoba i preminulo - 41 (23 žene i 18 muškaraca). Možda je najznakovitija situacija u Čakovcu, na čijem je području pretprošle i prošle godine zabilježen jednak broj rođenih - 288 (2019. godine 135 djevojčica i 153 dječaka, a 2020. godine 138 djevojčica i 150 dječaka) - ali je broj umrlih naglo porastao, s 247 umrlih predlani (129 žena i 118 muškaraca) na visoki broj od 320 umrlih osoba lani (158 žena i 162 muškarca). Utjecajem koronavirusa na prirodno kretanje stanovništva pozabavili su se i u Centru za longitudinalne populacijske studije.

Intenzitet epidemije bio je puno izraženiji u drugome valu, tj. u razdoblju od srpnja do kraja prosinca kada svaka dobna skupina broji rekordne brojke zaraženih.

– Dok su u travnju najveće stope zaraze zabilježene kod najstarijih (stanovnici u dobnoj skupini s više od 90 godina), najviše zaraženih u ljetnim mjesecima bilo je među populacijom u dvadesetima. Taj trend se

15 parova blizanaca rođeno je prošle godine, 4 više od prethodne godine

138 rođenih ubilježeno je na području Nedelišća, najviše nakon Čakovca, što ne čudi uzmemo li u obzir da je Nedelišće druga najveća općina u Hrvatskoj. Kao i prijašnjih godina, visok natalitet bilježi se u svim jedinicama sa značajnim udjelom romske populacije. nastavio u studenom i prosincu, s time da tada populacija u tridesetima i četrdesetima također bilježi visoke stope incidencije – piše Dario Mustač, asistent s Katedre za demografiju Eko-

nomskoga fakulteta u Zagrebu i član Centra.

I Državni zavod za statistiku objavio je poznate brojke kretanja stanovništva.

– U studenome 2020. broj umrlih porastao je za 32,9 posto u odnosu na studeni 2019., odnosno bilo je 1357 umrlih više nego u istome mjesecu prethodne godine – stoji na stranicama Zavoda.

Porastao udio građanskih brakova

Pogledamo li podatke o sklopljenim brakovima na području Međimurja, jedna od prvih stvari koja upada u oko jest pad postotka vjerskih brakova s građanskim učinkom, koji je s 51,1 posto pao na 40 posto. To je prvi put od 2017. godine da je sklopljeno više brakova u građanskome obliku od vjerskih, što se u modernoj međimurskoj povijesti rijetko događalo, a i kada jest, radilo se o neznatno većem broju. Posebno je zanimljiv podatak s područja matičnog ureda Mala Subotica, u kojem je prijavljeno najmanje brakova na području Međimurja u 2020. - samo tri građanska i jedan vjerski, dok su godinu ranije zaprimljeni podaci o 20 brakova. Naravno, o dugoročnijem učinku epidemije, koja još uvijek traje, moći će se govoriti tek za nekoliko godina. Podaci su dostupni na stranicama Međimurske županije.

ODINA VODE BITKU PROTIV ILEGALNOG KAFIĆA

mali i tijekom pandemije i lokalni moćnici te policajci – rekao je mještanin Selnice koji je želio ostati anoniman.

Načelnik Vičević sve je fotografirao i slučaj prijavio Državnomu odvjetništvu RH, Policijskoj upravi međimurskoj, Poreznoj upravi, kao i nacionalnom i županijskom stožeru Civilne zaštite. Policija je uz inspektore u svibnju obavila nadzor te utvrdila da je vlasnik počinio prekršaj iz Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti.

Temeljem prijave Državnog inspektorata, prekršajni odjel Općinskog suda u Čakovcu donio je krajem listopada presudu kojom je vlasnik proglašen krivim za obavljanje neregistrirane ugostiteljske djelatnosti te je kažnjen s 10.000 kuna. Unatoč pravomoćnoj sudskoj presudi, ilegalni kafić i dalje radi.

– Nek’ načelnik priča što god hoće – rekao je prozvani vlasnik novinarima kad su ga nazvali.

– Iako su na snazi restriktivne mjere zbog sprečavanja širenja

koronavirusa, u prosincu je tamo bilo jako puno vozila – rekao je načelnik.

Tu je informaciju portalu dnevnik.hr potvrdila i policija.

– S obzirom na to da i nakon donesene presude, temeljem dojava građana i policijskog postupanja, ponovo postoji sumnja da vlasnik obavlja ilegalnu ugostiteljsku djelatnost, izviješten je nadležni Državni inspektorat u Čakovcu te se očekuje njihovo daljnje postupanje – priopćila je PU međimurska.

GRAD MURSKO SREDIŠĆE

Pomoć poduzetnicima u doba pandemije Zbog konkurentne cijene zemljišta u gospodarskoj zoni, sve su parcele rasprodane te se radi na njezinu proširenju PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

vesticije. Stope oslobađanje iznose 25, 50, 75 ili čak 100 posto za one poduzetnike koji ulažu više od tri milijuna Grad Mursko Središće još kuna u nove gospodarske od 2013. godine početkom objekte. Grad putem progodine organizira Susret grama kreditiranja subvenpoduzetnika, gospodarstve- cionira kamatne stope za innika, obrtnika i OPG-ova s vesticije privatnog sektora u područja Grada, sve da bi visini od dva posto, pri čemu im se prezentirale mjere za- je utvrđena kamatna stopa pošljavanja, mogućnosti EU tri posto i kamatne stope za program poduzetnišfondova i nacionalnih programa, načitva mladih, žena i početnika ni prijave na u visini od natječaje te Grad putem 1,5 posto, financijske pogodnoprograma kreditiranja pri čemu j e u t v rs t i ko j e subvencionira kamatne m o g u đena kaiskoristimatna stope za program stopa dva ti. Zbog poduzetništva mladih, posto i to trenutne z a c ijelo s it u ac ije žena i početnika vrijeme trauzrokovane pandejanja kredimijom korot a . Ta ko đer, poduzetnicima je navirusa, Susret zasigurno poticajna po du z et n i ka će s e održati u nešto kasnijem i konkurentna cijena zeterminu, kada to dozvole mljišta u gospodarskoj zoni epidemiološke mjere. od pet eura, a dokaz tome No, iako je ove godine izo- su rasprodane parcele te u stalo druženje početkom si- pokrenute inicijativa za proječnja, to ne znači da je Grad širenje zone. Ulagačima se Mursko Središće odustao izlazi u susret prilikom nood pomoći poduzetnicima. vih gospodarskih investicija Jedna od mjera kojima im promjenom urbanističkog se pomaže je oslobađanje plana i prostorno-planskog od plaćanja komunalnog uređenja. doprinosa ovisno o visini in– Ovakvim konkretnim

mjerama Grad želi pomagati lokalnim privrednicima.

Poduzetnici itekako aktivno koriste i upoznati su s programima EU fondova i

Susret poduzetnika će se održati u kasnijem terminu, kada to dozvole epidemiološke mjere nacionalnim programima, a u tome im pomažu i Grad i Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA, kao i druge konzultantske tvrtke koje su odradile nekoliko uspješnih projekata za poduzetnike. I u vrijeme pandemije gospodarski subjekti oslobođeni su u potpunosti ili djelomično komunalne naknade, a zakupnici javne površine su također djelomično oslobođeni plaćanja korištenja javne površine. Informacije o svim javnim pozivima, natječajima i mjera uvijek su dostupne te se objavljuju na portalima i službenoj gradskoj internetskoj stranici – poručuju iz Grada Murskog Središća.

8

Život

Regionalni tjednik || 27. siječnja 2021., br. 230

MONS. BOŽE RADOŠ NA ČELU ODBORA ZA MIGRANTE

ŽIVOT

Na 61. plenarnom zasjedanju Sabora Hrvatske biskupske konferencije održanom u Zagrebu 18. i 19. siječnja, osnovan je poseban Odbor za migrante za čijeg je predsjednika izabran varaždinski biskup mons.

Bože Radoš.

Na istom su plenarnom zasjedanju hrvatski biskupi za novog pročelnika Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji izabrali svećenika

Varaždinske biskupije dr. sc. Marija Kopjara, predstojnika Ureda za liturgijski pastoral i sakralnu arhitekturu Varaždinske biskupije te kanonika kantora Stolnog kaptola Blažene Djevice Marije na Nebo uznesene.

Dr. sc. Mario Kopjar rodom je iz mjesta Ključ pokraj Novog Marofa, Župa svetih Fabijana i Sebastijana Oštrice. Za svećenika Varaždinske biskupije zaređen je 21. lipnja 2003. godine.

U KOTORIBI ODRŽAN PRIJAM ZA MEĐIMURSKU NAJVOLONTERKU, TEREZIJU GOLUBIĆ

Nesebična humanitarka i “dobra duša” Kotoribe!

– Uvijek je na usluzi kad je čovjeku najteže, kada treba nekome očistiti kuću, otići u ljekarnu i trgovinu... Tako je bilo i cijele ove godine kada su zbog epidemije mnogi morali biti u svojim kućama – kažu iz Caritasa Župe Kotoriba.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

moramo biti ustrajni kako bismo im pomogli – rekao je Grgec. Žitelj(k)e Kotoribe je pohvalio za prikupljanje pomoći za stradale u potresu, ali i socijalnu osjetljivost koju su pokazali uključenjem u humanitarnu akciju za Luciju Fleten iz Cirkovljana, koja je u nesreći izgubila nogu.

Načelnik Općine Kotoriba Ljubomir Grgec upriličio je prijam za najvolonterku Međimurja u 2020. godini, Kotoripčicu Tereziju Golubić.

Primanje je održano u srijedu, 20. siječnja, u općinskoj vijećnici, a prisustvovali su mu i Veliko srce zamjenik načelnika Volontersk i do Roberto Ujlaki, prinos Terezije pročelnica KaGolubić prerolina Bajkopoznao je – Naše općinsko župni Cavec Horvat, Socijalno vijeće usko župnik ritas koji Župe Koju je prisurađuje s Caritasom toriba vlč. jav io na i brine za mještane u Ivan Kljunatječaj.

Golubić nić, predpotrebi – istaknuo je volontira sjednica već niz gožupnoga načelnik Grgec.

Caritasa dina, a žuA na Ka linić pljani je istite predstavnici ču kao nesebičnu medija. humanitarku, ženu – Drago mi je što su moji velikoga srca i “dobru dušu” sumještani na županijskoj Kotoribe. razini priznati što se tiče – Od srca zahvaljujem na humanitarnog rada. Naše op- ovome prijmu, nastojat ću ćinsko Socijalno vijeće usko se i dalje angažirati kako bih surađuje s Caritasom i brine i druge potaknula na isto! za mještane u potrebi. Pro- – poručila je međimurska blem ovih vremena je što ljudi najvolonterka. Županijska naodbijaju pomoć pa svi zajedno grada za volontiranje obično

volonterki Međimurske županije uručena je i prijelazna nagrada „Najveće srce Međimurja“, koju je izradio Srećko Radek.

– Čestitam Tereziji na ovoj nagradi, a svim članovima župnog Caritasa zahvaljujem što svoje slobodno vrijeme nesebično daju za druge. Hva-

Prijmu su prisustvovali i predsjednica župnoga Caritasa Ana Kalinić te kotoripski župnik vlč. Ivan Kljunić, koji usko surađuju s Terezijom

se na tradicionalnoj svečanosti uručuje pred Božić. Ove je godine svečanost izostala zbog epidemioloških mjera, no župan Međimurske županije Matija Posavec susreo se s ovogodišnjim dobitnicima priznanja za najvolontere, želeći im tako čestitati na

njihovom predanom radu, humanosti i pomoći našim sugrađanima u godini koja je bila itekako izazovna.

Terezija s drugim članicama Caritasa najprije prikuplja robu. Potom sjedaju u kombi te idu od jedne kuće do druge.

– Uvijek je na usluzi kad je

čovjeku najteže, kada treba nekome počistiti kuću, donijeti drva, upaliti vatru u peći, otići u ljekarnu i trgovinu...

Tako je bilo i cijele ove godine kada su zbog epidemije mnogi morali biti u svojim kućama – kažu iz Caritasa Župe Kotoriba. Najboljoj

la i predsjednici Ani Kalinić, kao i župniku Ivanu Kljuniću, što toliko dobro vode ovu organizaciju. Naša humana misija se nastavlja. U dogovoru smo da se osnuje Fond za pomoć Kravarskom, gdje je u potresu stradala crkva – istaknuo je Grgec, koji je Tereziji predao buket cvijeća i prigodan poklon.

ISTRAŽIVAČKI CENTAR U FRKANOVCU ZAOKRUŽUJE PROJEKT “MED DVEMI VODAMI”

Hiža “Matulov grunt” na proljeće u novome ruhu Međimurje će početkom proljeća biti bogatije za još jedan turistički sadržaj, Edukacijsko-istraživački centar “Matulov grunt” u Frkanovcu, koji će zaokružiti priču oko projekta “Med dvemi vodami”, u sklopu kojega su napravljene nove lokacije posjetiteljske infrastrukture zaštićene prirode Regionalnoga parka MuraDrava.

Uz pomoć projekta “Med dvemi vodami” u lipnju 2020. godine u Križovcu je otvoren istoimeni Centar za posjetitelje koji je tijekom pola godine posjetilo nešto

više od 1000 posjetitelja uživo te 600-tinjak online.

U lipnju je kod Žabnika otvorena i Eko-turistička poučna staza “Svetomartinska Mura,” pješačka i biciklistička staza uz Muru, koja prolazi kroz prekrasan prirodni ambijent Regionalnog parka Mura-Drava koji je ujedno dio UNESCO-ova Prekograničnog rezervata biosfere MuraDrava-Dunav, a u neposrednoj blizini nalaze se ergela međimurskog konja, prvi restaurirani mlin na rijeci u nizinskoj Hrvatskoj i skelarska hiža.

Stalni postav

Vrijednost projekta „Med dvemi vodami“ je 12 milijuna kuna, od čega se 84,9 posto sufinancira sredstvima Europskoga fonda za regionalni razvoj, dok su rekonstrukcija i opremanje Edukacijsko-istraživačkoga centra “Matulov grunt” vrijedni 1,5 milijuna kuna.

Projektna aktivnost obuhvatila je građevinske i zanatske radove rekonstrukcije tradicionalne obiteljske građevine, opremanje i pripremu multimedijalnog sadržaja. Glavni objekt bit će

u funkciji prostora za istraživače, a služit će i kao prostor za stalni likovni postav o leptiru plavcu i području ekološke mreže u Međimurju. Radovi rekonstrukcije su završeni te predstoje uređenje vanjskog prostora i završni radovi pred samo otvorenje. Stara „hiža‟ u Frkanovcu građena je prije više od stotinjak godina u duhu tradicije međimurskog kraja.

Predstavlja dobro očuvani primjer seoske arhitekture Međimurja. Nalazi se na području ekološke mreže Natura 2000, nedaleko od Bedekovićevih graba.

Život

27. siječnja 2021., br. 230 || Regionalni tjednik

9

ČAKOVEČKE UDRUGE NA TRADICIONALNOM SUSRETU S BISKUPIMA Na početku godine održan je već tradicionalni susret predstavnika triju srodnih čakovečkih udruga s varaždinskim biskupom mons. Božom Radošem na kojem je bio i biskup u miru mons. Josip Mrzljak. Čakovečke udruge su predstavljali predsjednik Zrinske garde Đuro Bel i počasni predsjednik Alojzije Sobočanec, predsjednik Matice hrvatske Ogranak Čakovec Ivan Pranjić i tajnik Tomo Blažeka te pročelnik

Zmajskog stola Čakovec Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ Ivica Zanjko.

Na susretu u Varaždinu bilo je riječi o aktivnostima udruga tijekom protekle godine, kao i o planovima i mogućoj suradnji u 2021. godini.

Kako je prije umirovljenja biskup mons.

Josip Mrzljak, inače član Zrinske garde, bio predsjednik Hrvatskog Caritasa, a na toj ga je dužnosti naslijedio sadašnji va-

raždinski biskup mons. Radoš, bilo je riječi i o stradanjima u nedavnim potresima na području Sisačko-moslavačke županije.

Naime, ove međimurske udruge su se već angažirale i poslale pomoć stradalima u potresu. Na druženju je zaključeno da će pomoć trebati organizirati i u budućnosti i to prema stvarnim potrebama ovisno o vremenu i situaciji na čitavom području pogođenom potresom.

U CENTRU ZA KULTURU DODIJELJENA JAVNA PRIZNANJA

Antun Mikec prvi je počasni građanin Međimurske županije Antun Mikec rodom je iz Cirkovljana, a osnivač je obiteljske Zaklade Mikec koja djeluje od 2016. godine s ciljem dodjele stipendija nadarenim učenicima srednjih škola i studentima visokoškolskih ustanova. Dio sredstava je namijenjen za općekorisne društvene svrhe.

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Međimurska županija je zaslužnim pojedincima na svečanosti održanoj u Centru za kulturu dodijelila javna priznanja – Povelju Međimurske županije, Nagradu „Zrinski“, a prvi put dodijeljeno je i priznanje „Počasni građanin Međimurske županije“.

Obiteljska zaklada

Svečanost dodjele održana je u petak, 22. siječnja, simbolično na datum rođenja akademika dr. Vinka Žganca, jednog od najistaknutijih Međimuraca u hrvatskoj povijesti. Svečanost je bila prilika da se okupljeni prisjete i jednoga od dobitnika Povelje Međimurske županije, nedavno preminulog Ivana Benea, javnosti poznatijega pod imenom “Đura z´ Međimurja”.

Prvi put u povijesti Međimurske županije dodijeljeno je javno priznanje „Počasni građanin Međimurske županije“. Za postignute rezultate u znanstvenom, gospodarskom i dobrotvornom radu koji su od osobitog značaja za Međimursku županiju i Republiku Hrvatsku, počasnim građaninom proglašen je dr. sc. Antun Mikec. Rodom iz

Cirkovljana, Mikec je danas uspješan poslovni čovjek koji iza sebe ima bogatu znanstvenu i poduzetničku karijeru. U zadnjih osam godina njegova tvrtka VMD grupa čvrsto drži svoje mjesto medu deset najuspješnijih tvrtki u svojoj grupaciji, odnosno svrstana je medu 300 najuspješnijih tvrtki u Hrvatskoj.

Osnivač je obiteljske Zaklade Mikec koja djeluje od 2016. godine. Zaklada je osnovana s ciljem dodjele sti-

Osim priznanja „Počasni građanin“, dodijeljene su povelje Međimurske županije te nagrade „Zrinski“ pendija nadarenim učenicima srednjih škola i studentima visokoškolskih ustanova, a dio sredstava namijenjen je za općekorisne društvene svrhe. Za tu plemenitu svrhu godišnje se izdvaja 750.000 kuna, a putem Zaklade je dodijeljeno više od 200 stipendija. Antuna Mikeca krase i brojne druge višegodišnje filantropske aktivnosti za

pomoć u školovanju većeg broja učenika i studenata, kao i pomoć siromašnim obiteljima i pojedincima. Pomogao je brojnim umjetnicima, donirao Caritasu, a posebno je ponosan na uređenje mjesnoga trga i crkvu sv. Lovre u rodnome Cirkovljanu, gdje je upisan kao najveći donator.

Nagrada “Zrinski”

– Antun Mikec svojim djelovanjem kroz Zakladu Mikec vraća i pomaže zajednici koja ga je odgojila te pruža primjer svima nama i daje nam poticaj da naše Međimurje činimo boljim mjestom – zaključio je župan Međimurske županije Matija

Posavec.

Za postignute izvanredne rezultate na području jačanja tehničke kulture i širok angažman u gospodarskom i društvenom životu Nagrada „Zrinski“ za 2019. godinu dodijeljena je Ignacu Šardiju, a u njegovo ime nagradu je preuzeo sin Marko Šardi.

Ana Vrbanec primila je Nagradu „Zrinski“ za sveukupno uloženo znanje, trud i energiju, kao i cjeloživotni doprinos u odgoju i učenju te za mentorsko i stručno vođenje učenika na natjecanjima i istraživačkim projektima.

Za izuzetan doprinos u očuvanju i promociji glazbene baštine Međimurja

Nagrada „Zrinski“ dodijeljena je Branimiru Magdaleniću, za nesebičan društveni angažman u promicanju zdravlja i socijalnih aktivnosti te za razvoj sportske rekreacije Mariji Prekupec, a za istaknuti rad i doprinos u traženju istine o nestalim i zatočenim braniteljima Domovinskog rata Udruzi obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Međimurske županije.

U pravim rukama

U znak priznanja i zahvalnosti za promicanje razvoja Javne ustanove „Međimurska priroda“, promociju sela Križovec i Grada Murskoga Sre-

dišća, za ekonomski razvoj i zaštitu prirode Međimurske županije Povelja Međimurske županije dodijeljena je Danici Kovačić, za nesebičan volonterski rad u Udruzi „Veliko srce Malom srcu“ i za postignute rezultate u području zdravstva Gordani Prebeg, a u znak priznanja i zahvalnosti zbog zasluga i izvanrednog doprinosa u razvoju i unapređenju vatrogastva na području Međimurske županije Ivanu Horvatu, u čije je ime nagradu preuzeo sin Dejan Horvat.

Za očuvanje i promociju međimurskog folklora i narodnih običaja uz glumu, pjesmu i ples, Povelja je dodijeljena Kulturno-umjetničkomu društvu „Mura“ iz Murskoga Središća, a Obiteljskom domu za djecu „Bogar“ Štrigova za požrtvovnost, humano i društveno djelovanje te za izvanredne rezultate u zaštiti i radu s djecom bez potrebne roditeljske skrbi.

Da nagrade idu u prave ruke, istaknuo je i predsjednik Skupštine Međimurske županije Mladen Novak, dodavši da je riječ o ljudima koji su svojim cjeloživotnim trudom i radom doprinijeli boljoj slici Međimurja. Uz njega, svečanosti dodjele nazočili su potpredsjednici županijske Skupštine Dragutin Glavina i Franjo Makovec.

10 Zdravlje

Regionalni tjednik || 27. siječnja 2021., br. 230

PLANIRANE AKTIVNOSTI UOLL-a ZA 2021. GODINU

ZDRAVLJE ZIMSKA IDILA… U duhu globalnog zatopljenja, mnogi su jedva dočekali hladnije dane. Mediji nam govore o ‘polarnoj hladnoći’, no na kontinentu su temperature jedva pale na -5.

Pa ipak, prvi mrazevi, inje oblači drveće u prekrasan bijeli plašt, nedavni snijeg je zabijelio većinu Lijepe naše, a u dolinama prekrasna igra sunca i magle, koji kao da se natječu, tko će koga nadvladati — jednom riječju prava zimska idila. A tu su i nedavni blagdanski dani kojih se još uvijek sjećamo, pa tko se svemu tomu ne bi radovao?

Pa ipak, znamo da mnogi oko nas ne uživaju u svemu tome. Na potresom ugroženom području neki se osjećaju kao djevojčica sa šibicama iz Andersenove priče.

Domova nema ili su razrušeni, a skromne kontejnere nemoguće je zagrijati. Ni u ostatku Hrvatske nije bajno. Mnogi teškom mukom probaju zaraditi neku kunu kako bi se prehranili ili kako bi u ovim hladnim zimskim danima kupili naručaj drva. Kao da su nas ovaj potres i korona virus osvijestili o mnogim gorućim problemima našega društva. Mnogi tako bivaju daleko od idile života... S druge pak strane, neki koriste potres, bolest i rat za vlastiti dobitak. Svjedoci smo nemorala pohlepnog župana koji se okoristio u obnovi nakon rata, a sada za vrijeme potresa ljudima je dijelio moralne prodike. Kakvog li licemjerja! Biblija, Božja riječ kaže jao takvima… Ne samo da će ih zemaljske vlasti ščepati prije ili kasnije, nego i sam Bog kažnjava takve ljude. Gdje je tu idila?

Gdje je rješenje? Rješenje je u Božjoj idili. Ona se očituje u vjeri i osobnom odnosu s nebeskim Ocem u Kristu Isusu. To znači da prakticiramo svoju vjeru u lokalnoj Crkvi brinući se za bližnje te slaveći i hvaleći Boga. Crkva bi trebala biti duhovna obitelj! Znamo da u obitelji nitko ne bi trebao biti zanemaren, bilo bi strašno da se roditelji prejedaju iz dana u dan, a da im istovremeno djeca gladuju.

Zato u našoj Crkvi nitko ne može i ne smije biti gladan ili bez ogrjeva

Mladen Dominić Kristova Crkva za zimu! Zašto? Jer naše Crkve jesu duhovne obitelji gdje se brinemo jedni za druge. To nam nalaže Biblija, Božja riječ. Kada tako činimo onda će ona istinska sreća zagrijati naša srca i bit ćemo neizmjerno radosni. Na taj će način Božja idila ući u tvoj i moj život.

Zato, ako smo u potrebi, bilo bi dobro da smo redoviti u svojoj Crkvi kako bi Crkva mogla prepoznati našu potrebu i blagosloviti nas. Ako nismo od onih koji su danas gladni, bilo bi također dobro da smo redoviti u Crkvi kako bi naš blagoslov mogao blagosloviti Crkvu i one koji jesu u potrebi.

Ako ne pripadate Crkvi, dođite i potražite istinsku duhovnost u našoj duhovnoj obitelji gdje slavimo i hvalimo Boga te brinemo jedni za druge — tako će Božja idila će sve više i više ispunjavati i vaša srca.

Dopustite da vas u ovo vrijeme zimske idile zahvati Božja idila…

Jesi li i Vi prihvatili Isusa u svoj život? prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Kako živjeti Krista pročitajte u Svetome pismu. Zato Vam nudimo BESPLATAN primjerak NOVOG izdanja Biblije na suvremenom hrvatskom jeziku. Nazovite nas na 042 311 202. Posjetite nas na našim redovitim sastancima srijedom u 19 sati i nedjeljom u 10 sati.

Kristova Crkva, Braće Krajanski 14

Udruga oboljelih od leukemije i limfoma sa sjedištem u Čakovcu zbog COVID-a 19 nije bila u mogućnosti održati redovnu godišnju sjednicu Skupštine, stoga je putem Facebook stranice obavijestila javnost o planiranim aktivnostima za 2021. godinu.

Naime, ako bude dozvoljeno, Udruga će održati likovnu radionicu 11. travnja u Palinovcu uz podršku MDS-a. U planu je

besplatna podjela knjiga u Društvenom domu Palovec, a 1. svibnja organizira se druženje članova. UOLL nastavlja provedbu projekta „Plastičnim čepovima do skupih lijekova“, a i dalje će provoditi i program pomoći obiteljima u kupnji lijekova, troškova boravka u Zagrebu za roditelje, kupnju pomagala i druge potrebe vezane za liječenje.

Nadalje, planira se provođenje projekta

za najam medicinskih pomagala, dostavu istih i montažu u domu obitelji kojima je to potrebno, kao i posjet oboljelima u bolnicama i kućnoj njezi. Tu su i psihološka podrška oboljelima, razmjena iskustava i savjetovanja, pomoć jednoj obitelji s područja pogođenog potresom, organizirane tombole te akcija „Pokažimo oboljelima da nisu sami na Božić 2021.“

KORONAVIRUS U MEĐIMURJU I HRVATSKOJ

Iako je situacija bolja, još se ne zna kada će mjere popustiti Na području Međimurske županije od 19. do 25. siječnja evidentirana su 162 nova slučaja oboljenja od COVID-a 19 PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

đimurskoj županiji i dalje je u trendu pada, te iznosi 132 pozitivna na 100.000 stanovnika (u Na području Međimurske odnosu na 205 prošle nedjelje), županije u proteklih su tjedan odnosno 154 pozitivna ako se dana, od 19. do 25. siječnja, ubroji dijagnostika na temelju evidentirana 162 nova slučaja kliničke slike i brzi antigenski testovi (u odnosu na 255 oboljenja od COVID-a prošle nedjelje). U 19, a još su četiri proteklom tjedoboljenja dijagnosticirana nu PCR mebrzim antodom testi– Odluke o t i gen sk i m rano je 957 trgovinama, granicama testovima. osoba te je i javnom prijevozu će Zaključno postotak s ponedjeljpozitivnih se više-manje produljiti u odnosu na kom, 25.

– rekao je Božinović. broj testirasiječnja, na bolničkom su nja 15,1 poliječenju bila 54 sto, što je manje pacijenta pozitivnego tjedan ranije, kada je iznosio 18,5 na na COVID-19. U posto. proteklih tjedan dana preSituacija s pandemijom kominule su četiri osobe zaražene koronavirusom, dok je na respi- ronavirusa sve je povoljnija i na razini države, pa je tako ratoru bila jedna osoba.

U nedjelju, 24. siječnja, sed- zaključno s ponedjeljkom, 25. modnevna incidencija u Me- siječnja, u Hrvatskoj bilo uku-

pno 2519 aktivnih slučajeva.

Među njima je 1485 pacijenata bilo na bolničkom liječenju, od toga 138 na respiratoru.

Mjere

Što se tiče epidemioloških mjera koje su trenutno na snazi, na konferenciji za medije Nacionalnog stožera civilne zaštite održanoj u ponedjeljak, 25. siječnja, ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak je rekao da zasad nije dogovoreno njihovo popuštanje.

– Ako dođe novi soj, opasnost za pogoršanje situacije je veća i, naravno, to će imati utjecaj na naše odluke – rekao je Capak.

S njime se složio i načelnik Stožera Davor Božinović, rekavši da, iako su brojevi iz tjedna u tjedan bolji, oni još uvijek nisu zanemarivi. Zasad se zna samo da će se svakako produljiti odluke o trgovinama, granicama i javnom prijevozu.

– Razmotrili smo aktualnu si-

tuaciju iz više kutova. Aktualne mjere vrijede do kraja tjedna, do isteka tog roka ćemo objaviti odluku. Odluke o trgovinama, granicama i javnom prijevozu će se više-manje produljiti. O odluci o ograničavanju okupljanja i uvođenju drugih nužnih mjera i preporuka je bilo najviše interesa i o tome se najviše razgovaralo u javnosti.

Brojevi su nam iz tjedna u tjedan bolji, ali još nisu zanemarivi. Incidencija nam je 216.

Usporena nam je dinamika cijepljenja, još smo u zimskom razdoblju. Tu su i novi sojevi. To je, rekao bih, razlog za zabrinutost.

Tu još stvari nisu sasvim jasne u tome kojom se brzinom šire, jesu li infektivniji, razvijaju li teže kliničke slike – objasnio je Božinović te dodao da Hrvatska ima mjere među najliberalnijima u EU te da treba pričekati kako će se razvijati situacija s novim sojevima virusa i isporukom cjepiva.

VOLONTIRANJE JE PRILIKA ZA POMOĆ DRUGIMA, ALI I ZA RAD NA SEBI

Udruga slijepih Međimurske županije traži volontere

Udruga slijepih Međimurske županije u potrazi je za volonterima za rad sa slijepim

osobama u sklopu programa „Osjetimo život“, koji financira Ministarstvo rada, mirovin-

skog sustava obitelji i socijalne politike. Traži se po jedan volonter za nekoliko volonterskih mjesta, a jedno od njih je mjesto voditelja kreativnih radionica.

Rad na radionicama obuhvaća suradnju s voditeljicom programa, prilagođavanje već postojećih radionica i osmišljavanje novih, nabavku i pripremu materijala te vođenje radionica, a potrebno je izdvojiti dva sata mjesečno.

Nadalje, traži se volonter za videću pratnju na nordijskom hodanju. Bavljenje sportskim aktivnostima povećava mobil-

nost slijepih osoba i pozitivno utječe na njihovo zdravlje te doprinosi povećanju njihovog samopouzdanja.

Udruga također traži volontera voditelja radionica međusobnog osnaživanja slijepih žena, i to socijalnog radnika, psihologa, rehabilitatora ili osobu slične struke. Naposljetku, traži se i volonter voditelj književnog kluba, književni entuzijast koji će čitati tijekom književnog kluba, moderirati rasprave o knjigama te u suradnji s voditeljicom programa dogovarati susrete s književnicima.

Senzibilitet prema slijepima

Dakle, Udruga traži osobe za volontiranje koje su senzibilizirane prema slijepim osobama, kreativne, pouzdane, snalažljive, fleksibilne, komunikativne, proaktivne i strpljive.

– Pomoći ćeš slijepim osobama obogatiti slobodno vrijeme i time pridonijeti održavanju njihova aktivnog života. Imat ćeš mogućnost raditi na sebi usvajanjem novih znanja i vještina. Putem kontakta s članovima i djelatnicima Udruge upoznat ćeš se s načinom rada Udruge i karakteristikama

rada sa slijepim osobama te steći nova iskustva i poznanstva. Volonterske sate upisat ćemo ti u volontersku knjižicu te, po želji, izdati potvrdu o volontiranju. Bit će ti pružena kontinuirana podrška koordinatorice volontera te, po potrebi, stručnih osoba, koje će ti biti na raspolaganju za pomoć i savjete tijekom volontiranja – poručuju iz Udruge slijepih Međimurske županije.

Svi koje žele pomagati drugima, a ujedno raditi na sebi, mogu se prijaviti putem e-mail adrese: info@usm.hr ili na broj mobitela: 091/639-0005.

Zdravlje

27. siječnja 2021., br. 230 || Regionalni tjednik

11

CIJEPLJENJE PROTIV KORONAVIRUSA PROVODIT ĆE SE NA PUNKTOVIMA U Međimursku županiju u prvoj fazi cijepljenja protiv koronavirusa stigle su 1674 doze cjepiva, a cijepljeno je 1668 osoba. Iskorišteno je 98,6 posto zaprimljenog cjepiva, što znači da je Međimurska županija u samom vrhu po iskorištenosti.

Ravnatelj Doma zdravlja Čakovec Branko Vrčić pozvao je građane koji se žele cijepiti, posebice osobe starije od 65 godina i kronične bolesnike, da se jave pozivnom centru Doma zdravlja Čakovec za cijepljenje na broj 040/372-350 u

vremenu od 7.30 do 15.30. Nakon što se prikupi informacija o broju zainteresiranih građana koji se žele cijepiti, organizirat će se cijepljenje na punktovima. U pripremi su punktovi za cijepljenje u dvorani Graditeljske škole Čakovec, dvorani MESAP-a, sportskoj dvorani OŠ Mursko Središće te u Domu kulture Prelog. Osim navedenih lokacija, cijepljenje će se po potrebi obavljati u ambulantama Doma zdravlja diljem Međimurja, a iznimno za osobe koje neće biti u

mogućnosti doći na mjesto cijepljenja, mobilni timovi će izlaziti na teren. Građani će o točnom datumu, vremenu i lokaciji biti obaviješteni telefonskim putem. Osim toga, od 18. siječnja, krenulo je cijepljenje drugom dozom osoba koje su od 27. prosinca 2020. cijepljene diljem Hrvatske. Time je počeo proces docjepljivanja onih koji su već primili prvu dozu cjepiva tvrtke Pfizer/BioNTech, prvog registriranog cjepiva na tržištu Europske unije.

HZJZ IZRADIO INTERNETSKU STRANICU SA SVIM BITNIM INFORMACIJAMA O PREVENCIJI

Rak vrata maternice četvrti je po učestalosti obolijevanja kod žena Najučinkovitije dostupne metode prevencije raka maternice su cijepljenje protiv HPV-a i otkrivanje raka u najranijim fazama na redovitim ginekološkim pregledima Papa testom i HPV testom. Na stranici „Neću rak“ bit će dostupni i e-tečajevi sa snimljenim edukativnim predavanjima.

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Zavodu za javno zdravstvo MŽ predali 10 HPV testova

Treći tjedan u siječnju obilježava se 15. Europski tjedan prevencije raka vrata maternice, od 18. do 24. siječnja 2021., i 14. hrvatski Dan mimoza – Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice, 23. siječnja 2021.

U 2018. godini u Međimurskoj županiji četiri su žene oboljele od invazivnog, a 26 žena od neinvazivnog raka vrata maternice U doba globalne pandemije i bolesti koje uzrokuje koronavirus, u digitalnom se obliku provode mnoge edukativno informativne aktivnosti poboljšanja svjesnosti i znanja o prevenciji bolesti.

„Neću rak“

Skretanje pažnje na žensko zdravlje – Skretanjem pažnje u ovom mjesecu na žensko zdravlje te posebice na prevenciju raka vrata maternice, obilježavajući ovaj tjedan želimo naglasiti važne poruke koja svaka djevojka, žena, može učiniti da očuva svoje zdravlje i spriječi razvoj raka vrata maternice – poručuju s HZJZ-a i navode korake koje bi svaka žena trebala poduzeti: Informirajte se kako možete smanjiti rizik bolesti i informirajte druge. Obavljajte redovite preventivne preglede kod ginekologa. Ako primijetite simptome koji mogu upućivati na rak vrata maternice, odmah potražite pomoć liječnika.

Cijepite se protiv HPV-a ako spadate u dobnu skupinu do 25 godina. Potaknite svoje kćeri da se cijepe protiv HPV-a.

Saznajte gdje možete pronaći stručnu pomoć i podršku – na stranicama županijskih zavoda za javno zdravstvo navedene su informacije o ginekološkim ordinacijama po županijama.

Prilagođavajući se trenutnoj pandemijskoj situaciji, i Hrvatski zavod za javno zdravst vo je ove godine provođenje preventivnih djelatnosti usmjerio na digitalne platforme. Ususret 15.

Internetskom stranicom Europskom tjednu preven- nastoji se pružiti sve bitne cije raka vrata maternice, informacije na jednome izradio je novu inmjestu. Uz inforternetsku stramacije o rizicin ic u o pre ma i načinima venciji raka zaštite, nova Ova vrsta raka je v r at a m ainternetska po pojavnosti u ternice sa stranica sloganom pruža i žena u dobi od 30 „ N e ć u mogućdo 49 godina treći rak“. Strano s t p o nica je prstavlja nja najčešći rak žena venst veno upita iz ponamijenjena dručja preciljanoj popuvenc ije r a k a laciji, ženama, ali vrata maternice i ostalim građanima putem internetskog i javnosti, te zdravstvenim obrasca i popis ginekoloških djelatnicima i stručnjacima ordinacija u javnozdravstvekoji rade u području gineko- noj mreži primarne ginekoloških preventivnih progra- loške zaštite po županijama. ma i zaštite zdravlja žena.

Na stranici će također biti

dostupni i e-tečajevi sa snimljenim predavanjima za edukaciju o ginekološkim temama. Sve navedeno doprinosi povećanju znanja i informiranju o primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj prevenciji raka vrata maternice, te podsjeća žene i opću javnost da je rak vrata maternice jedan od najpreventabilnijih sijela raka. Najučinkovitije dostupne metode prevencije raka maternice su cijepljenje protiv HPV-a i otkrivanje raka u najranijim fazama na redovitim ginekološkim pregledima Papa testom i HPV testom.

U studenome 2020. Svjetska zdravstvena organizacija donijela je Strategiju o ubrzanju eliminacije raka vrata

Povodom obilježavanja 14. Dana mimoza i Europskog tjedna borbe protiv raka vrata maternice, Klub „Vita“ i Županijska liga protiv raka Čakovec su u četvrtak, 21. siječnja, predali mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije komplet od 10 HPV testova s pripadajućim priborom za uzorkovanje, koji su kupljeni od financijskih sredstava prikupljenih tijekom obilježavanja prošlogodišnjeg Dana mimoza na Trgu Republike u Čakovcu.

– Ovom prigodom najljepše zahvaljujemo svima koji su se tada odazvali humanitarnoj akciji, a Klubu „Vita“ i Županijskoj ligi zahvaljujemo na donaciji.

Nadamo se da ćemo se iduće godine ponovno vidjeti na Trgu Republike – poručili su sa Zavoda.

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije provodi cijepljenje protiv HPV-a od 2008. godine, a odaziv na cijepljenje je u Međimurskoj županiji među najboljima u Hrvatskoj. Osim toga, na Odjelu patologije i citologije ŽB Čakovec godišnje se očita oko 13.000 Papa testova, dok je 2020. godine zbog COVID-19 pandemije bilo očitano nešto manje Papa testova, njih oko 10.000.

Dodajmo i da Županijska liga protiv raka Čakovec od 2017. godine provodi projekt „Pitaj, uopće nije glupo pitanje“, koji ima za cilj edukaciju o spolno odgovornom ponašanju, a na internetskoj stranici projekta zainteresirane osobe mogu pitati što god ih zanima, vezano uz ginekološke teme i spolno odgovorno ponašanje, na koje će im odgovoriti specijalist ginekolog.

maternice prema kojoj bi države trebale pojačati provedbu cijepljenja protiv HPV-a i preventivnih ginekoloških pregleda te u sljedećih deset godina postići da 90 posto djevojaka u dobi do 15 godina bude cijepljeno protiv HPV-a i 70 posto žena u dobi do 35 godina bude obuhvaćeno probirnim pregledima.

deset najučestalijih sijela raka u žena. No, on je po pojavnosti u žena u dobi od 30 do 49 godina treći najčešći rak žena, iza raka dojke i štitnjače.

Epidemiološki podaci

U Hrvatskoj se rak vrata maternice svaki dan dijagnosticira jednoj ženi, a svaki treći dan od njega jedna žena umre. Zbog učinkovite i pristupačne prevencije upravo je rak vrata maternice jedan od naših javnozdravstvenih prioriteta.

Dok je prema podacima Registra za rak HZJZ-a rak tijela maternice na četvrtom mjestu po učestalosti oboljevanja od svih slučajeva karcinoma u žena, rak vrata maternice u posljednjih nekoliko godina nije među

Prema posljednjim podacima Registra za rak, u 2018. godini je od invazivnog raka vrata maternice oboljelo 274 žena (stopa od 13 na 100.000 stanovnika), a prema Izvješću o umrlim osobama, u 2019. godini je umrlo 116 žena od

posljedica te bolesti. Prema istom izvoru, u 2018. godini u Međimurskoj županiji četiri su žene oboljele od invazivnog, a 26 žena od neinvazivnog raka vrata maternice. Prema Izvješću o umrlim osobama, u 2018. i 2019. godini u Međimurskoj županiji nijedna žena nije umrla od raka vrata maternice, a od 2015. do 2017. godine prosječno su u Međimurskoj županiji godišnje od ove bolesti umrle tri žene.

Godišnje se u oko 700 žena dijagnosticira predstadij raka visokog stupnja (premaligna promjena karcinoma in situ).

Rezultati međunarodnog istraživanja CONCORD-3 pokazuju da dijagnosticirana razina petogodišnjega preživljenja od raka vrata maternice za žene u razdoblju 2010.-2014. iznosi 63 posto, što Hrvatsku svrstava u donju trećinu zemalja Europske unije uključenih u istraživanje.

12 Školstvo

Regionalni tjednik || 27. siječnja 2021., br. 230

POSJET SOPRANISTICE - DOBRAVČICE MARIJE VIDOVIĆ

ŠKOLSTVO

Dječji vrtić „Klinčec“ iz Donje Dubrave početkom siječnja posjetila je sopranistica Marija Vidović, koja je djeci otpjevala nekoliko pjesama sa svoga božićnog CD-a.

Svakom djetetu ujedno je darovala svoj CD, a kao zahvalu mališani su joj, uz pratnju harmonike koju je svirala odgojiteljica Kristina Korotaj, otpjevali nekoliko

pjesama.

– Našem vrtiću bit će to lijepa uspomena, a vjerujem i djeci. Kada odrastu mogu se pohvaliti da su pjevali s pravom opernom divom.

U ime vrtića zahvaljujem Mariji na posjeti i prekrasnom druženju te se veselimo ponovnom susretu – poručuje ravnateljica Vrtića Dubravka Horvat.

MLADI PRED EKRANIMA: ŠTO KADA KOMUNIKACIJA NA INTERNETU K

“Iako smo mlade i prije optuživa online, tek je sada za većinu

Tijekom epidemije COVID-a-19 djeca i mladi provode sve više vremena na internetu u odnosu na razdoblje prije epidemije, ističu iz Minist iz Prve gimnazije Varaždin provjerili je li u svom radu s mladima uočila pojačano javljanje problema kod n PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

Zbog situacije s koronavirusom, kod mladih je u zadnjih godinu dana pojačano korištenje interneta za izradu školskih zadaća, istraživanja za seminarske radove ili pak zabavu, pri čemu je dominantno korištenje društvenih mreža i aplikacija poput Facebooka, Instagrama, YouTubea, TikToka i drugih.

Opasnosti?

No, ta komunikacija ponekad krene i u pogrešnom smjeru, na što kontinuirano upozoravaju iz Ministarstva unutarnjih poslova. Uočavaju da mladi sve više koriste društvene mreže kako bi vršnjake koji im se iz određenih razloga ne sviđaju prikazali u negativnom svjetlu. Stoga se otvaraju lažni profili osoba, kreiraju se grupe koje u svome nazivu, pokraj imena i prezimena napadnute osobe-žrtve, imaju i riječi koje pozivaju na mržnju, objavljuju se videouradci koji prikazuju zlostavljanje, osobe se vrijeđa ili im se prijeti, nerijetko i fizičkim napadom.

– Osim što internet povećava mogućnost vršnjačkog nasilja i zlostavljanja, može dovesti i do toga da su mladi izloženi neprimjerenim sadržajima ili medijskoj manipulaciji, povećava se osjećaj otuđenosti i fizička pasivnost, a moguće su i situacije u kojima djeca postaju žrtve kaznenih djela. Djeca vrlo često nisu svjesna rizika komunikacije s nepoznatim osobama, koje se nerijetko lažno predstavljaju, daju netočne podatke o svojim godinama, izgledu, mjestu stanovanja... Za razliku od potencijalnih zlostavljača, djeca uglavnom objavljuju istinite podatke o svom identitetu i aktivnostima – upozoravaju iz MUP-a.

Je li u svom radu sa srednjoškolskom populacijom uočila da komunikacija na internetu često krene u negativnom smjeru, pitali smo Željku Pačalat, dipl. psihologinju iz Prve gimnazije Varaždin.

– Ne mogu reći da među

učenicima s kojima razgovaram od ožujka prošle godine ima više prijava starih i dobro poznatih problema uzrokovanih komunikacijom putem interneta, nego je više nekih novih. Oni proizlaze iz novih očekivanja, gdje bi online druženje trebalo pokriti većinu potreba za povezivanjem s drugima, a više nije samo dopuna „normalnom druženju“. Iako smo mlade i prije bili skloni optužiti da im je glavnina druženja online, umjesto uživo, tek sada je za većinu zaista tako, i to protiv njihove volje. Pritom je za neke od njih zajedničko igranje igara ili slanje smiješnih slika dovoljno da održe osjećaj povezanosti sa svojim prijateljima. No, to ne vrijedi za sva prijateljstva. Mnogi su se prijatelji udaljili jer odnos koji dobro funkcionira uživo ne mogu uspješno prevesti u online svijet. Za razliku od prethodnih generacija tinejdžera koji su živcirali svoje roditelje dugim telefonskim razgovorima (pa su u tome bili jako dobri), većina pripadnika ove generacije tek treba

No, to što prijava „starih“ razviti tu vještinu – objašnjava psihologinja Željka problema internetske komuPačalat. nikacije nema više nego prije, S druge strane, dodaje, ne znači da oni ne postoje i da dobro je što su neki razredi se njihovi efekti ne kumulirarazvili naviku da prije is- ju, dodaje naša sugovornica. pita putem Zoom sastanka „Starim“ problemima komuprovjere svoje znanje, čime nikacije smatra to da je lakše se lakše motiviraju za nešto negativno rad nego kada se napisati u onlisvatko sam u ne svijetu svoja četiri nego reći Svi imamo uglavnom zida mora drugoj dobar kompas za pokrenuti osobi na učeu lice, odvajanje dobrog od d a nje. lošeg, ali je sadržaj na nam – Tiši j e učen ici internetu toliko izmiješan emi učenida je naporno držati se tog ci s tešpatija kompasa.“ manja koća ma kad nečesto lakše ŽELJKA PAČALAT porukom m a mo zamole kolegu pred sobom ili nastavnika za osobu kojoj pomoć nego obraćase obraćamo te da grupe istomišljenika lako njem uživo. Mnogi adolescenti su tijekom ovih mjeseci postaju „komore jeke“, pa pomagali bakama i djedovi- mišljenje svih postaje sve ma da se snađu s digitalnom ekstremnije, što posljedično tehnologijom. Te vještine će dovodi do toga da se povećava im ostati i povezivati ih i kad jaz između neistomišljenika, pandemija prođe – navodi da se društvo polarizira te da znamo funkcionirati samo s Željka Pačalat.

onima koji su nam slični.

– Obratite pozornost na to koliko često netko objavom želi druge potaknuti na nešto dobro, ali pritom koristi osuđivanje, sarkazam ili zgražanje. Brine me što se ne žalimo više na sve to, jer toga ima više kada je veći dio života na mreži. Izgleda da malo-pomalo svi to prihvaćamo tako kako jest, sa sve manje otpora – upozorava psihologinja s višegodišnjim iskustvom u radu s mladima.

Dobro od lošeg

Nadalje, kada je riječ o online komunikaciji, ne može se ne spomenuti izloženost neprimjerenim medijskim sadržajima. Znaju li uopće mladi razlikovati dobro od lošeg u online svijetu, također smo upitali psihologinju Pačalat.

– Umjesto da ih izdvajamo kao posebnu populaciju koja se ne snalazi, mislim da je poštenije reći da svi imamo teškoća sa sadržajima kojima smo izloženi i kojima se sami izlažemo, kao i sa sadržajima koje dijelimo s drugima u najboljoj namjeri. Informacija

je mnogo, a kritičko razlučivanje korisnog i relevantnog od nekorisnog je jako zahtjevno.

Zato hvatamo prečace. Tražimo informacije koje potvrđuju naš stav, izbjegavamo ili diskreditiramo one koje mu ne govore u prilog. Iako teoretski znamo razliku između vjerodostojnih i nevjerodostojnih izvora informacija, u praksi to slabo pokazujemo. Nije rijetkost da se prije obratimo „Google doktoru“ i Facebook grupi nego svom liječniku – objašnjava.

Poznato je da se na društvenim mrežama izrazito lako okružiti samo istomišljenicima, što ima pozitivnih strana, ali i izazova. Pritom kao glavni od tih izazova naša sugovornica navodi stvaranje vrlo selektivne slike o svijetu i intenziviranje emocija povezanih s vjerom u tu sliku (na primjer, sve smo sigurniji da smo u pravu i da znamo dovoljno).

– Ta je kultura izražavanja neslaganja i ostavljanja javnih komentara općenito razmjerno nerazvijena i ne pridonosi tomu da naučimo nešto novo – ističe psihologinja, ipak ohrabrujući da je svaki dan nova prilika za učenje i ostvarivanje pozitivnog pomaka.

Tomu u prilog idu primjeri grupa na društvenim mrežama koje jako dobro funkcioniraju zbog administratora koji usmjeravaju i pomno „plijeve“ svu silu većinom negativnih sadržaja koje takav medij generira.

– Kada vidimo da mladi imaju problem s razlikovanjem dobrog i lošeg, moramo se pitati od koga mogu naučiti bolje. Vjerujem da najviše šansi imamo ako svi zajedno promišljamo o svim tim izazovima, ako smo otvoreni oko toga da se sami ne snalazimo savršeno, ako nešto oni nauče od odraslih, a nešto odrasli od njih. Mislim da svi imamo uglavnom dobar kompas za odvajanje dobrog od lošeg, ali je sadržaj na internetu toliko izmiješan da je naporno držati se tog kompasa. Jedna situacija gdje mislim da dosta mladih treba podršku i usmjeravanje je uspoređivanje tuđeg života

Školstvo

27. siječnja 2021., br. 230 || Regionalni tjednik

13

U ŠKOLAMA ODRŽANE POKAZNE VJEŽBE EVAKUACIJE I SPAŠAVANJA U SLUČAJU POTRESA Prema preporukama Ministarstva znanosti i obrazovanja, u većini je školskih ustanova prvog dana drugog polugodišta održana pokazna vježba evakuacije i spašavanja u slučaju potresa. Jedna od ustanova u kojima su naučili kako postupiti u slučaju zemljotresa je Osnovna škola Tomaša Goričanca Mala Subotica, u kojoj je vježba održana radi sigurnosti učenika i zaposlenika škole.

– Učitelji su na prvom satu upoznali učenike s postupcima ponašanja tijekom i nakon potresa, a na pokaznoj vježbi učenici i učitelji vježbali su izlazak iz zgrade škole prema planu evakuacije – navela je Sanja Posavec iz osnovne škole u Maloj Subotici.

Vježbi su prionuli i u Murskom Središću. U tamošnjoj osnovnoj školi u 10.15 zazvonilo je školsko zvono koje je označilo imaginarni potres, tijekom kojega je također provede-

na vježba evakuacije i spašavanja.

– Učenici su se sklonili ispod školskih klupa, a nakon „potresa“ su svi zajedno sa svojim učiteljicama i svim zaposlenicima škole krenuli prema školskom dvorištu, na mjesto koje je sigurno od dodatnih mogućih urušavanja – ističu iz OŠ Mursko Središće.

Voditelj evakuacije bio je Vladimir Huzjan, a svi učenici ponijeli su se veoma zrelo i pribrano te je vježba uspješno provedena.

KRENE U POGREŠNOM SMJERU?

ali da su previše zaista tako!”

tarstva unutarnjih poslova. Stoga smo s psihologinjom Željkom Pačalat neodgovornoga korištenja interneta.

MODERNO RODITELJSTVO

Uloga roditelja u odvajanju od zaslona Psihologinja Željka Pačalat vjeruje da roditelji danas već puno rade na odvajanju djece od prekomjernoga gledanja u razne ekrane.

– Obitelji više nego prije idu u šetnje, planinare, voze bicikle, uključuju sve članove u kućanske poslove, potiču jedni druge na čitanje, obnavljaju znanje društvenih igara, uspostavljaju kontakt sa susjedima kojima treba pomoć oko nabave namirnica

i sličnih poslova. Jedan od najvećih izazova modernog roditelja je da kad umoran dođe s posla i obavi nužne kućanske poslove, i sam ne provede previše vremena odmarajući se pred ekranom. Uistinu vidim trud velikog broja obitelji s kojima dolazim u kontakt da se odupru pasivnosti u postojećim okolnostima.

U okvirima važećih mjera rade što mogu – smatra Pačalat.

OBRAZOVANJE UČENIKA S TEŠKOĆAMA

„Ovakve su edukacije nasušna potreba!“ Nastavnici Srednje škole Prelog iz domene ugostiteljstva sudjelovali su na edukaciji koja se odnosila na komunikaciju i poučavanje učenika s invaliditetom, objasnila je Sanja Kovačić iz navedene škole PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

i izgleda na društvenoj mreži sa samim sobom. Druga je pitanje opravdanosti dijeljenja sadržaja koji su s nekim komunicirali u povjerenju s nekim trećim – smatra Pačalat.

Slaže se da mladi danas sigurno koriste tehnologiju i više nego prije, kao, uostalom, i mnogi drugi, jer je većina rada i života organizirana online. – Zapravo, prvi put većinu vremena nisu pred ekranima jer to žele. U postojećoj situaciji je važno i to da nas jednim dijelom ta tehnologija i spaja, a ne samo razdvaja – podsjeća Pačalat na pomalo zaboravljenu činjenicu kada je riječ o online komunikaciji.

Unatoč tomu, iz primjera iz svoje prakse uočila je da se, zbog mnogo sati pred ekranima, dosta učenika žali na glavobolju, nadraženost očiju, bol u leđima i nelagodu zbog premalo kretanja. Mnogi

imaju i problema s koncentracijom i hvata ih općenita bezvoljnost te se pomalo osjeća zamor situacijom i gomilaju

Psihologinja otkriva da se, zbog mnogo sati pred ekranima, dosta učenika žali na glavobolju, nadraženost očiju, bol u leđima, probleme s koncentracijom… se učinci svega što mladima nedostaje – sportskih aktivnosti, druženja s prijateljima, kontakata s nastavnicima i izvanškolskih aktivnosti.

– Kad razmišljamo kako

skratiti vrijeme pred ekranima, zapravo razmišljamo u smjeru očuvanja i razvoja cjelovitog zdravlja: tjelesnog, psihičkog i društvenog. Moramo razmišljati o tome što drugo osim ekrana možemo mladima ponuditi u krugu obitelji, ali i na razini šire zajednice, da u kontekstu poštovanja epidemioloških mjera na bolji način zadovolje svoje vrlo istaknute potrebe za druženjem, razvojem interesa i osjećajem svrhovitosti – zaključuje psihologinja Pačalat, koja podsjeća i na to da psiholozi od početka pandemije ističu važnost uključivanja stručnjaka iz područja ljudskog ponašanja i mentalnog zdravlja u donošenje odluka i mjera za suočavanje s pandemijom. U tom smjeru savjetuje praćenje rada profesorica i studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu pod nazivom „Kako smo“.

U okviru Regionalnoga centra kompetencija u turizmu i ugostiteljstvu sa sjedištem u Zaboku, čiji je partner Srednja škola Prelog, u ponedjeljak, 11. siječnja, održana je prva u nizu Poseban naglasak edukacistavljen je na inkluziju, ja namijenjena odnosno proces u kojem nastavkojem se djeca s poteškoćama se djeca nicima s potešk o j i u razvoju ravnopravno r a d e koćama odgajaju i obrazuju kao i s osou razvob a m a ju ravostali učenici koje imaju noprav no određene odgajaju teškoće, a obrai o br a z uju u okruženju sa svozuju se u domeni ugostiteljstva, izvijestila jim vršnjacima koji te tešje nastavnica Sanja Kovačić. koće nemaju.

Edukatori su bili članovi – Važnost edukacija ovog Udruge UNUO iz Zagreba, tipa ogleda se u tome što u a riječ je o udruzi koju je procesu inkluzije sudjeluprije 12 godina osnovao ku- je cijeli niz pojedinaca; od har Vedran Habel i koja je roditelja, nastavnika, stručspecijalizirana za kreativno nih suradnika pa do čitave osposobljavanje osoba s in- društvene zajednice. Stoga validitetom za ugostiteljstvo. su ovakve edukacije nasušna Edukacija se odnosila na potreba, a uključuju rad s komunikaciju i poučavanje djecom koja imaju probleme učenika s invaliditetom, s po- s oštećenjem vida i/ili sluha, sebnim naglaskom na važnost kao i onih s raznim tjelesnim inkluzije, odnosno procesa u invaliditetima te intelektual-

nim ili mentalnim oštećenjima. Razumijevajući svaku od individualnih teškoća može se doprijeti do svakog djeteta i pomoći mu da se uključi u rad s ostalima, stvori osjećaj pripadnosti, razvije pozitivnu sliku o sebi, u pozitivnom smislu socijalizira i mentalno razvija. Na taj način ima preduvjete za kreiranje osobnog životnog zadovoljstva kao i strukovne kompetentnosti, odnosno može biti spreman za tržište rada i imati ispunjen i sretan život – ističe Kovačić.

Iz Srednje škole Prelog na edukaciji su bili nastavnici iz domene ugostiteljstva: Vlado Bogomolec, Slađana Herman, Ivana Martinec Novak, Anica Naranđa, Danijel Naranđa, Milena Štajerec, Krunoslav Tilošanec, Vlado Turek i Goran Žižek.

14 Kulturni obzor

Regionalni tjednik || 27. siječnja 2021., br. 230

KULTURNI OBZOR

JAVNE POTREBE U KULTURI Međimurska županija raspisala je Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Međimurske županije za 2021. godinu. Kao javne potrebe u kulturi definirane su kulturne djelatnosti i poslovi, akcije i manifestacije od interesa za Međimursku županiju koje Skupština Međimurske županije programom utvrdi kao javne potrebe, kao i one koje su utvrđene posebnim

zakonom. Programe mogu predlagati samostalni umjetnici, umjetničke organizacije, ustanove u kulturi kojima Međimurska županija nije osnivač, građani i udruge, pravne i fizičke osobe koje obavljaju kulturne djelatnosti te JLS s područja Međimurske županije.

Programi koji budu uvršteni u Program javnih potreba u kulturi sufinancirat će se iz Proračuna Međimurske županije.

Više detalja pronađite na stranicama Međimurske županije.

FACEBOOK, YOUTUBE I INSTAGRAM MUZEJA MEĐIMURJA U PETAK, 29. SIJEČNJA OD 17 SATI Piše: JANJA KOVAČ

magistra etnologije i kulturne antropologije te magistra južnoslavenskih jezika i književnosti ve.izpera@gmail.com

KAKO SE SKUPLJAJU NARODNE PJESME? VINKU ŽGANCU ZA ROĐENDAN! Do odlaska u varaždinsku gimnaziju na školovanje mladi je Vinko Žganec svakodnevno bio okružen onime što mi danas prepoznajemo kao međimurska tradicijska baština. Njemu je to bila svakodnevica. I u tome leži dio njegove veličine: uspio je prepoznati nešto obično kao nešto neobično i iznimno vrijedno. Naravno, govorim o međimurskim popijevkama.

Danas je to teško shvatiti jer pjesama više nema u takvom obimu oko nas. Nitko ih ne pjeva dok kuha u kuhinji, kad se igraju djeca na paši ili kad žene pletu cekere. Jasno nam je da je to nešto „staro“, nešto „što nestaje“ i, na kraju krajeva, nešto „vrijedno“. Ako ništa drugo, onda smo to shvatili kad su uvrštene na prestižan Reprezentativan popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva koji vodi UNESCO 2018. godine.

Vinko Žganec je ipak osjetio nešto posebno, zanimljivo i privlačno u tim pjesmama. Okružen njima u svom obiteljskom domu, prvu pjesmu koju je zapisao pjevala mu je njegova sestra 1908. godine. Radi se o pjesmi „Megla se kadi“. Ovu prvu pjesmu slijedile su nebrojene druge. Cijeloga svog života Žganec je sakupljao, ali i obrađivao pjesme. U tome leži drugi dio njegova značaja. Često se piše o tome zašto se pjesme skupljaju, no jeste li se ikad pitali kako se one skupljaju? Pokušat ću vam to dočarati opisujući način rada (metodologiju) koju je s vremenom razvio Žganec. Nije nimalo lako.

1. Pronalazak (dobrih) pjevača Sjetimo se, u prvoj polovici 20. stoljeća nije bilo telefona po selima, a kamoli mobitela i interneta. Žganec je svoje pjevače nalazio tako da su mu ih preporučili njegovi poznanici u pojedinim mjestima. Najčešće su i oni dogovarali s pjevačima kada i kamo da dođu. Iz Žgančevih terenskih bilješki koje su pohranjene u MMČ-u saznajemo da su se ponekad događale i neugodne situacije. Tako je jednom prilikom bilo dogovoreno snimanje u Kotoribi i Donjoj Dubravi. Žganec je dolazio u Kotoribu vlakom koji je kasnio. Žene u Kotoribi su ga pričekale i njih je snimio, no žene u Donjoj Dubravi nisu

više htjele čekati jer su morale ići doma na večeru, a nikakvoga glasa o Žgancu nije bilo.

2. Bilježenje pjesama Po slikama s terenskih istraživanja vidimo da je Žganec sjedio pored ili ispred pjevača i rukom bilježio notni zapis pjesme. Bilježio ga točno onako kako su pjevači pjevali, sa svim posebnostima koje su otpjevali. Pjevači su pjevali samostalno ili u grupama.

Svaku je pjesmu bilježio na zaseban papir s iscrtanim crtovljem.

Osim nota i teksta, pažljivo je zapisao ime i prezime pjevača, u slučaju žena i njihovo djevojačko prezime, godinu i mjesto rođenja te datum i mjesto kada su mu pjevali. Često je pjevače i snimao tehnikom koju je imao na raspolaganju. Neke od najstarijih snimki pohranjene su u Institutu za etnologiju i folkloristiku.

3. Obrada sakupljene građe Po dolasku s terena započinjao bi „kabinetski“ posao. Svaku pjesmu je jednom ili čak i dva puta prepisivao u čistopis. Note je i dalje bilježio rukom, no tekst pjesama je ispisivao na pisaćoj mašini. Čistopisi su nam izuzetno važni jer su terenske bilješke često nečitke. Uslijed brzine ili jednostavno ružnog rukopisa, Žgančeve se bilješke jako teško čitaju. Terenske i čiste verzije pohranjivao je jedne pored drugih.

4. Znanstvena analiza Žganec je kroz svoje školovanje stekao izvrsnu glazbenu naobrazbu. Ona mu je omogućila da skupljenu građu znanstveno obrađuje. Pisao je članke o glazbenim karakteristikama skupljene građe, sličnostima i razlikama među pojedinim regijama, načinima kako bilježiti narodne pjesme, kako ih sakupljati i obrađivati, ali i o autorskim pravima u području narodne glazbe. Gotovo sve ove teme prije nisu bile obrađivane u hrvatskoj (tada jugoslavenskoj) znanstvenoj sferi.

Za svoga života Žganec je sakupio nekoliko tisuća pjesama, a najviša brojka koju nalazimo u literaturi je čak 25.000. Najveći dio njih ostao je samo na prva dva koraka, odnosno samo su zabilježene. No, bitno je da su sačuvane, a na stručnjacima naših generacija je da nastave Žgančev posao na obradi ove dragocjene građe.

Digitalna Noć muzeja na društvenim mrežama

Izložba će se otvoriti virtualno: za Noć muzeja masovni posjeti nisu mogući, no već od idućeg dana izložbu možete pogledati pojedinačno ili u manjem broju u radno vrijeme Muzeja - od ponedjeljka do petka od 7 do 15 sati te subotom i nedjeljom od 10 do 14 sati PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

pripremljenim događanjima.

Muzej Međimurja Čakovec za ovogodišnju je manifestaciju pripremio virtualno otvorenje Prema odluci Hrvatskoga izložbe „Zrinski i čakovečki muzejskog društva kao glav- Stari grad“. U petak, 29. sinog organizatora manifestacije ječnja, u 17 sati na Facebook u Hrvatskoj, u 2021. godini stranici Muzeja Međimurja 16. Noć muzeja održat će se Čakovec publici ćemo prikakao digitalna Noć muzati video sa snimkama nastanka izložbe, zeja. Ova odluka raspored i uv jetova na Muzej detalje postaje epidemiološkim va izložbe, Međimurja Čakovec uvjetima prezentaciza ovogodišnju je povezaju IT oprenima s me na manifestaciju pripremio pandeizložbi te virtualno otvorenje popratna mijom objašnjekoronaizložbe „Zrinski i virusa. nja kustočakovečki Ovakav sica izložbe način odrpovodom Stari grad“ v ir tua lnog žavanja maotvorenja. n i fe s t ac ij e Uz protekle božićne sukladan je funki novogodišnje blagdane naše cioniranju muzeja u uvjetima globalne svjetske krize, vrijedne muzealke aktivno su u okolnostima kada se većina privodile kraju postavljanje kulturnih događanja odgađa izložbe na novouređenom 2. ili potpuno seli u digitalnu ka- katu JI krila palače Staroga nale komuniciranja i prijenosa grada. Izložba na temu poznate povijesne čakovečke obitelji sadržaja.

Zrinski sada je postala i dio stalnoga postava Muzeja – Posudbe, replike, kažu iz Muzeja Međimurja. aplikacije...

Radovi uređenja prostora i – Na ovogodišnjoj Noći muzeja omogućit ćemo muzejskoj postava izložbe sufinancirani publici da virtualno uživa u su projektom „Living Castles“

iz Operativnog programa INTERREG V-A Slo-Hr 2014. 2020. u vrijednosti od 85 posto, dok je ostatak sufinanciran vlastitim sredstvima Za potrebe izložbe izrađene su nove vitrine i postamenti, osmišljen je izložbeni koncept koji elaborira život obitelji Zrinski uz političke i vojne teme te teme iz svakodnevnoga života poput djetinjstva i obrazovanja, prehrane i blagovanja, mode i odijevanja, položaja žena, književnoga stvaralaštva i slično.

– Od Hrvatskoga povijesnog muzeja posuđeni su prekrasni primjerci hladnoga i vatrenog oružja iz razdoblja 16. i 17. stoljeća, kao što su puške, kubure, mačevi i samostrel, za što im se posebno zahvaljujemo.

U sklopu izložbe dostupne su hologramske naočale i tableti s posebno osmišljenom aplikacijom pomoću koje posjetitelji mogu kreirati izgled čakovečkoga Staroga grada prema originalnom tlocrtnom predlošku iz 17. stoljeća. Hologramska projekcija omogućuje realističnu 3-D projekciju u prostoru, kao i interakciju s projekcijom.

Aplikacije su izrađene u suradnji s Međimurskim veleučilištem, partnerom na projektu „Living Castles“. Osmišljena je i smartphone aplikacija koja omogućuje dodatne sadržaje

U planu i “realno” otvorenje Bez obzira na virtualno otvorenje izložbe, u planu je tijekom proljeća, kada situacija s koronavirusom prijeđe u status mirovanja, održati i realno otvorenje s uzvanicima i projektnim partnerima.

Za Noć muzeja masovni posjeti nisu mogući, no već od idućeg dana izložbu možete pogledati pojedinačno ili u manjem broju u radno vrijeme Muzeja - od ponedjeljka do petka od 7 do 15 sati te subotom i nedjeljom od 10 do 14 sati.

o rodoslovlju obitelji Zrinski i njihovim biografijama – dodaju iz Muzeja.

Sašivene su i replike povijesnih kostima grofa Nikole VII. Zrinskog i njegove žene grofice Sofije Löbl. Izradio ih je majstor krojač Ivan Debeljak iz HNK Varaždin. Na izložbi su radile kustosice Ana Šestak, Magdalena Vrbanec i Maša Hrustek Sobočan.

Kulturni obzor

27. siječnja 2021., br. 230 || Regionalni tjednik

15

TRI SOPRANA I IGOR BAKSA: “HRABRI LJUDI” ZA POGOĐENE POTRESOM! Međimurski glazbenici i Društvo Međimuraca u Zagrebu snimili su obradu pjesme “Hrabri ljudi”, kojom žele zahvaliti volonterima, zaposlenicima službi spašavanja, ali i svim dobrim ljudima koji su pokazali veliko srce, hrabrost i snagu te brzo reagirali za pomoć građanima potresom pogođenih mjesta.

– Pomoć ovom području bit će potrebna još danima i mjesecima nakon što se podrhtavanja smire, stoga pjesmom “Hrabri ljudi” želimo,

uz zahvalu, svakog pojedinca motivirati i ohrabriti u ustrajnosti u obnovi, pomoći i zajedništvu! – poručuju. Ovom izvedbom međimurski glazbenici nastoje dati i svoj mali doprinos akciji #zajednozaglazbenu, kako bi se glazbena scena revitalizirala i ponovo bila u mogućnosti educirati mlade talentirane ljude toga kraja. Pjesmu “Hrabri ljudi” izveli su Tri soprana & Igor Baksa. Vokali grupe Tri soprana su Irma Dragičević, Tamara Korunek i Gabriela

Hrženjak. Na glasoviru je inicijator projekta Nikola Grabar, a na violini Marino Tomasović.

Zasluge za aranžman idu Nikoli Grabaru i Trima sopranima, za glazbenu produkciju Filipu Horvatu (Studio Pušćine), a za videoprodukciju Benjaminu Hameru (FilmX). Organizator akcije, Društvo Međimuraca u Zagrebu, okuplja Međimurce svih generacija i prijatelje koji rade i žive izvan Međimurske županije. Spot možete pronaći i na našem portalu regionalni.com.

POZNATI REZULTATI NATJEČAJA “NAPIŠI PJESMU ILI PRIČU KOJU I OBJAVI KNJIGU SVOJU!”

Magdalena, Ana i Marina poslale najbolje uratke!

Sve tri odabrane autorice dobit će po 30 primjeraka zajedničke knjige koju će ilustrirati Ika Tomljenović Vitez. Cijeli projekt sufinanciran je financijskim sredstvima Međimurske županije i brojnim donacijama građana.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Posljednjega dana 2020. godine završen je literarni natječaj “Napiši pjesmu ili priču koju i objavi knjigu svoju!” Čak 104 autora od 8 do 18 godina poslala su 632 svoja literarna rada sa željom da upravo oni budu jedno od troje najboljih kojima će Udruga “Mlada pera” iz Čakovca financirati zajedničku

U vrlo kreativnoj konkurenciji, žiri koji su činili članovi Udruge “Mlada pera” i ambasadori Udruge (Gita, Martina i Goran Radiković iz Šenkovca) izabrao je tri laureatkinje knjigu. U vrlo kreativnoj konkurenciji, žiri koji su činili članovi Udruge “Mlada pera” i ambasadori Udruge (Gita, Martina i Goran Radiković iz Šenkovca) izabrao je tri laureatkinje.

Najbolji vrtuljak poezije i proze poslala je Magdalena Blagec iz Donje Stubice, najbolji vrtuljak proze poslala je Ana Fišer iz Osijeka, a najbolji vrtuljak poezije poslala je Marina Galinović iz Vinkovaca.

Evo i kratkih bilješki o autoricama.

Magdalena Blagec

– Od svoga rođenja 2003. godine živim u Donjoj Stubici. Vrlo rano počela sam se zanimati za knjige i književnost na što me uvijek poticala i moja majka. I tako, malopomalo, počela sam se baviti

Magdalena Blagec

i pisanjem. Od značajnijih nagrada koje sam primila za svoj rad istaknula bih 2. nagradu na Goranovu proljeću u kategoriji osnovnih škola, nagrade na natječajima “Kaj vu Zelini”, Zbor malih pjesnika Zlatar, nagrada Antun Mihanović, 2. nagrada na Natječaju “Gjalski”, 1. mjesto na Kanižajadi, Po(e)zitiva…

Kad šećem kraj Mure, osjećam se kao da sam na vrhu svijeta! Što duže hodam po Međimurju, to sam...

Radovi su mi dosad objavljivani u mnogim zbornicima i časopisima kao što su “Kaj” i “Hrvatsko zagorje”, a imam i vlastitu internetsku stranicu Probrane misli. Trenutno sam učenica opće gimnazije, a nakon što je završim svakako planiram upisati nešto vezano uz književnost.

Ana Fišer

– Rođena sam 29. svibnja 2003. godine i idem u treći razred II. gimnazije u Osijeku.

Osnovnoškolsko obrazovanje stekla sam u OŠ Ljude-

Ana Fišer

vita Gaja. Osim pohađanja redovne nastave, sudjelujem i u natjecanjima iz više predmeta, a 2020. godine osvojila sam prvo mjesto na Županijskom natjecanju iz hrvatskoga jezika. Od izvannastavnih aktivnosti, niz sam godina sudjelovala u brojnim radionicama i aktivnostima u sklopu više projekata Udruge za rad s mladima “Breza”. Tijekom školske godine 2017./2018. bila sam izabrana za Ambasadoricu mira u projektu Udruge “Dokkica”, u sklopu kojega sam sudjelovala u više radionica i prezentacija.

Do prvog razreda srednje škole trenirala sam ples, a posljednjih godinu dana bavim se kickboxingom.

Osim škole i treninga, čitam, slušam glazbu i pišem kratke priče. Zanimaju me jezici i književnost.

Marina Galinović

– Rođena sam 18. travnja 2004. godine u Vinkovcima.

Pohađam Zdravstvenu i veterinarsku školu dr. Andrije

Štampara u Vinkovcima za zanimanje medicinske sestre opće njege. Talent za pisanje otkrila sam tek početkom prvog razreda srednje škole, zahvaljujući profesorici iz hrvatskog jezika Gordani Medić i zadatku koji nam je zadala: tada sam napisala svoje prve pjesme – „Vjerujem“ i „Porajmos“.

Profesorica mi je ujedno i velika podrška u ovome. Za sebe bih rekla da sam vrlo osjećajna i da uz svoje pjesme pokušavam na čitatelje prenijeti barem dio emocija.

Unatoč svim ovim promjenama koje dolaze, trudim se ostati što pozitivnija i svoju pozitivu širiti među ljudima oko sebe. Inspiraciju crpim iz svakodnevnog života. U svakoj napisanoj pjesmi nalazi se dio mene, dio onoga što sam proživjela i osjetila.

Kada bih morala birati koja pjesma mi je najdraža, odabrala bih pjesmu „Život“.

Smatram da sam putem te pjesme potaknula mnoge na razmišljanje o samoj svrsi života, kako je ljepota u tome

Marina Galinović

što smo svi različiti i kako je svijet dosadan i jednoličan kada se upadne u određenu kolotečinu iz koje nema

Žiri je odlučio posebno još pohvaliti Ivonu Grginčić iz Barilovića, Doru Kovačević iz Bošnjaka i Petru Vinković iz Petrinje koje će dobiti priznanja Udruge “Mlada pera” izlaza. Želja mi je jednog dana izdati vlastitu knjigu s pjesmama koje pišem.

Prošlost i budućnost

Njihovi radovi obogaćeni su izražajnim sredstvima, odlično razvijena i postignuta cjelovita kompozicija,

plastični opisi koji nam bez problema pomažu da si dočaramo živu sliku, izazivaju emocije u nama i različite reakcije na pisanu riječ. Tematika njihovih radova je raznovrsna, cijela paleta misli o prošlosti, sadašnjosti, ali i ozbiljnih razmišljanja o budućnosti.

Sve tri odabrane autorice dobit će po 30 primjeraka zajedničke knjige koju će ilustrirati Ika Tomljenović Vitez. Cijeli projekt sufinanciran je financijskim sredstvima Međimurske županije i brojnim donacijama građana. Žiri je odlučio posebno još pohvaliti Ivonu Grginčić iz Barilovića, Doru Kovačević iz Bošnjaka i Petru Vinković iz Petrinje koje će dobiti priznanja Udruge “Mlada pera”.

– Zahvaljujemo svim mladim autorima koji su poslali svoje radove i očekujemo ih i na narednim natječajima!

Prvi sljedeći, “Basna je priča prava jer životinja mudrost izgovara!”, počinje već 1. ožujka! – kažu iz Udruge.

16 Duplerica

Regionalni tjednik || 27. siječnja 2021., br. 230

VOLONTERI DRUŠTVA CRVENOGA KRIŽA VARAŽDIN

U nizu tužnih priča s i onih koje izmamlj

Usred kaosa, Snježani Trkulji iz Petrinje glavni je cilj bio spasiti janje rođeno na dan potresa. U tome su joj pomogli varaždinski volonteri sredstvima za osobnu higije PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Snježana Trkulja i Sokol s varaždinskim volonterima

Kada je 29. prosinca 2020. godine područje Banije pogodio razoran potres, Društvo Crvenoga križa Varaždinske županije bilo je jedno od prvih društava koja su uskočila u pomoć stradalima. Od potresa nije moralo proći mnogo vremena da bi se varaždinski volonteri kontaktirali, organizirali i otišli u potresom pogođena područja.

– Ubrzo nakon potresa 29. prosinca počeo je zvoniti moj mobitel. Nazvao me ravnatelj DCK-a Varaždinske županije Nebojša Buđanovac i rekao da pozovem volontere koji žele i mogu ići na potresom pogođeno područje. Tako sam gledanje TV-a zamijenila koordiniranjem volontera – rekla je Snježana Rusman, koordinatorica volontera Društva Crvenoga križa Varaždinske županije, koja je u kratkom roku okupila Tim za krizna stanja.

Tako je već dan nakon razornog potresa sedmero volontera otišlo na teren, a do 19. siječnja 2021. godine u Petrinji je pomagalo 14 grupa volontera, od kojih su dvije ondje boravile po pet dana. U grupama je bilo ukupno 40 volontera DCK-a Varaždinske županije, sedmero volontera Gradskog društva Crvenoga križa Ludbreg i dvoje volontera Gradskog društva Crvenoga križa Varaždin.

– Osim pružanja psihosocijalne podrške u petrinjskoj vojarni, gdje su smještene osobe iz potresom pogođenih mjesta, volonteri na terenu dijele odjeću, obuću i već unaprijed pripremljene pakete donacija Hrvatskoga Crvenoga križa s prehrambenim namirnicama, sredstvima za osobnu higijenu i drugim potrepštinama. Zapisuju ono što je još potrebno, pa po potrebi ljudima, najčešće starijima, dogovore i osiguraju posjet liječnika – rekla je Snježana Rusman, dodavši da volonteri vode brigu i o životinjama te da će u Sisačko-moslavačku županiju odlaziti dokle god bude trebala volonterska pomoć Crvenoga križa.

Obilazak sela

Jedan od volonterskih dana koje sam provela s volonterima županijskoga DCK-a Snježanom Rusman, Karlom Čović i Tomislavom Kojundžićem bio je 18. siječnja, vrlo hladan ponedjeljak, kada smo se autom punim zimske odjeće i obuće za djecu i odrasle te hranom za napuštene pse i mačke uputili

na potresom stradala područja. Prvo selo u koje smo stigli bio je Križ Hrastovački, zatim smo obišli i sela Cepeliš, Pecki, Luščani, Donja Bačuga, Grabovac Banski, Donja Mlinoga i Hrastovica. U mnogima od ovih mjesta gotovo svaka kuća je neupotrebljiva te je u njima ostao tek mali broj mještana i velik broj napuštenih životinja.

Varaždinski volonteri neke od mještana već su upoznali na prethodnim intervencijama te su im sada podijelili ono što im je još nedostajalo, poput toplih zimskih jakni i čizama,

Do 19. siječnja 2021. godine u Petrinji je pomagalo 14 grupa volontera neophodnih za hladne dane i noći, koje uglavnom provode u kontejnerima, kamp kućicama, slabo grijanim šatorima ili na cesti. Pritom su djecu obradovali čokoladom, odrasle kavom, a nahranili su i mnoge pse.

Spasiti janje

Praznim kombijem volonteri DCK-a Varaždinske županije uputili su se potom u sabirni centar u Petrinji, gdje su iz velikog skladišta preuzeli nekoliko već spremnih lunch i higijenskih paketa za dostavu ljudima iz Petrinje koji ne mogu po pomoć otići sami.

U nizu tužnih priča koje je iznjedrila katastrofa s kraja prosinca nađu se i one koje unesu pozitivu te izmame osmijeh na lice. Jedna od njih je priča Snježane Trkulje iz Petrinje, prema kojoj smo se, između ostalih, uputili, i čiju je kuću potres također uništio. S njom, uz njezinu majku, supruga i malog psa, u kontejneru boravi i maleno janje imena Sokol, rođeno na dan potresa, a u njegovu preživljavanju pomogli su volonteri DCK-a Varaždinske županije.

Nakon što je osam noći provela spavajući u automobilu, šogor iz Zagreba osigurao joj je kontejner u kojem sada boravi.

– Ovca je ojanjila dvoje janjaca, jedno je prihvatila, a za nekoliko dana ispostavilo se da drugo nije, suprug mi ga je donio misleći da je mrtvo. Stavila sam ga kraj grijalice i pokrila.

On se probudio i problem je bio što nisam imala gdje nabaviti mlijeko za njega, pa sam „napravila frku“ za mlijeko u prahu – započela je priču Petrinjka Snježana Trkulja, kojoj je, uz brigu o tome da se na sigurno

Duplerica

27. siječnja 2021., br. 230 || Regionalni tjednik

17

NSKE ŽUPANIJE MEĐU PRVIMA PRISTIGLI U POMOĆ

područja Banije ima juju osmijeh na lice

i iz Crvenoga križa, koji na terenu dijele odjeću, obuću i već unaprijed pripremljene pakete donacija HCK-a s prehrambenim namirnicama, enu i drugim potrepštinama.

sinca i početka siječnja.

– Kuća moje majke je u potpunosti neupotrebljiva, a na mojoj kući je pukla ploča, na spavaćoj sobi su otpali zidovi.

Nismo pametni, ne znamo da li da to čistimo ili ne… A gore u selu prvi potres nam je porušio krov na štalici i kućici sa strane.

Sutradan smo išli to pokriti da nam svinje ne kisnu. Suprug je stavljao zadnji crijep na krov

Iz želje za pomoći i Snježanine velike zahvalnosti stvorio se blizak odnos između nje i volontera iz Varaždina smjesti njezina obitelj i da se osigura najpotrebnije, glavni cilj bio spasiti život malom Sokolu.

– Tada su prvo do mene došli volonteri iz Varaždina Nebojša Buđanovac i Tomislav Kojundžić. Rekla sam u panici gospodi da imam malo janje i da trebam mlijeko u prahu, koje su oni ubrzo i nabavili.

Ne znam kako da im zahvalim, malo je reći da su mi puno pomogli… Janje je preživjelo, hvala Bogu, i jako sam sretna

zbog toga. Minijaturnu sobu namjeravala sam namijeniti za špajzu, prostor gdje ću držati stvari, međutim, nisam imala gdje sa Sokolom. On ju je dobio i u kontejneru sada ima mali ograđeni krevet, a ja sam u stanju spavati ondje pored njega – zahvalna je Snježana, koja janje mora hraniti svaka dva do tri sata.

Snježani ovo nije prvi put da spašava životinje. Na selu već ima tri udomljena psa, brinula se o pronađenom leglu pasa,

a „odgajala“ je prije potresa i dvoje praščića koje je krmača ozlijedila nakon okota.

Pomoć i podrška

Naime, situacija je zahtijevala redovit angažman varaždinskih volontera da osiguraju hranu za janje, ali i sve ostalo potrebno za Snježanu i njezinu obitelj. Iz želje za pomoći i Snježanine velike zahvalnosti stvorio se blizak odnos iz kojeg smo otkrili kako je proživjela vrlo potresne dane s kraja pro-

kada je počeo onaj jaki potres.

Auto je skočio za jedan metar prema meni, a ispred sebe sam vidjela samo veliku prašinu od koje muža nisam vidjela. Nasreću, suprug je dobro prošao i krenuli smo za Petrinju da vidimo što mi je s mamom. I ona se spasila izašavši na ulicu – ispričala je.

Za ulazak u njezinu kuću u Petrinji stručnjaci su joj rekli da je na vlastitu odgovornost i, iako je nekoliko puta pokušala ući u nju po stvari, na samom

prelasku kućnog praga se zaustavila i izašla.

– Mene možda nitko neće moći uvjeriti da uđem u tu kuću i nakon što se tlo prestane tresti, strah je prevelik – rekla je.

Kaže također da u svojih 50 godina ne pretjerano mirnog i sretnog života još nije doživjela takav šok, no uz životinje, kaže, to malo lakše podnosi.

– Često sam u životu proživljavala stres, nisam imala

djece… Zato imam životinje o kojima brinem. Sokol ima sestru gore u našem selu. Oko mjesec dana bi još trebao biti sa mnom u kontejneru, dok ne počne sam jesti i ne ojača.

Spremna sam za životinje bilo što napraviti, da mogu, ja bih ih sve donijela ovdje – zaključila je Petrinjka i na kraju pozvala svoje varaždinske volontere da na proljeće, kada zatopli, dođu k njoj na druženje.

18 Sport

Regionalni tjednik || 27. siječnja 2021., br. 230

HRVATSKA FUTSAL REPREZENTACIJA U VARAŽDINU

SPORT

Novi izbornik hrvatske A futsal reprezentacije Marinko Mavrović objavio je popis igrača za predstojeće kvalifikacijske utakmice za Europsko prvenstvo. Kvalifikacije futsal reprezentativci otvaraju u srijedu, 27. siječnja, susretom protiv Albanije, a utakmica će se odigrati u Varaždinu. Tri dana kasnije gostuju kod Danske. – Nećemo imati previše vremena od okupljanja do prve utakmice protiv Albanije, niti poslije pred susret s

Danskom. Međutim, ne tražimo alibi, niti mislimo bježati od uloge favorita. Svjesni smo naše kvalitete, ali jednako tako znamo da to moramo potvrditi na terenu – rekao je hrvatski izbornik Marinko Mavrović. U našoj skupini nalazi se i Ukrajina. Plasman na Euro izborit će pobjednici skupina te šest najboljih od osam drugoplasiranih reprezentacija, dok će preostale dvije drugoplasirane ekipe međusobno razigravati za još jedno mjesto. (it)

NOGOMETAŠI VARAŽDINA POBIJEDILI RIJEKU

Kastel: Jedino ako vozimo 100 na sat možemo izaći iz ove situacije Golove za varaždinske nogometaše protiv Riječana postigli su Japanac Urata u 3. i Kolumbijac Obregon u 33. minuti

PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

se oslobodio svog čuvara, ušao u šesnaesterac i tukao, ali ovog puta je Nevistić bio na visini zadatka. U 14.

Iako su s Rijekom imali minuti opet su zaprijetili Vanegativan skor, budući da raždinci. Nakon ubacivanja su ove sezone upisali po dva Urate, izvana je pokušao Niporaza s 2:1 u Prvenstvu i kola Tkalčić, ali preko vrata.

Tri minute kasnije varažKupu, Varaždinci su uspjeli iznenaditi u prvom kolu na- dinski vratar Dinko Horkaš istrčao je na tridesetak stavka 1. HNL. – Prije pauze igrali smo u metara i nespretno faulirao riječkoga kapetana Franosmini finala Kupa. Rijeka Andrijaševića. ka dobro poznaje Gosti su tražili nas i mi njih. izravan crveOni su strašn i ka r ton, no kompakOvom no sud ac tna ekipa, pobjedom Ante Čunajdisciljak pokaplin iraVaraždinci su stigli zao mu je nija u 1. do 15 bodova i sada žuti.

HNL, no U 23. mi smo drže 7. mjesto minuti, pobijedili Lige na kon još jer smo bili jedne podiscipliniragreške gostuniji – rekao je juće obrane, Igor Zoran Kastel, trePostonjski uposlio je ner Varaždina nakon Mateja Senića, čiji je udarac 2:1 pobjede. odsjeo na stativi. U 33. minuti lijepa akcija Varaždinaca Rano vodstvo Varaždinci su poveli vrlo urodila je plodom. Stoper rano, već u 3. minuti. Iz Jorgo Pellumbi uposlio je naizgled bezopasne akcije Uratu na lijevoj strani, ovaj zabio je Japanac Urata, koji je lijepo pronašao Obregona, je na krivoj nozi iskosa na koji je od stative matirao spavanju uhvatio riječkog Nevistića.

U 40. minuti prvi pokušaj vratara Ivana Nevistića.

U 6. minuti još jedna prili- indisponiranih gostiju. S 25 ka za domaće. Jorge Obregon metara pokušao je Robert

početku drugog dijela, imao je odličnu priliku, ali pucao je preslabo. U 69. minuti iz kontre su pokušali Varaždinci. Đurasek je uposlio Petkovića, no njegov udarac obranio je Nevistić.

U 80. minuti gosti su uspjeli probiti varaždinsku obranu. Zabio je Kulenović. Samo

U idućem, 18. kolu 1. HNL momčad Zorana Kastela gostuje kod Slaven Belupa

Murić, no Horkaš je bio miran. Najbolju priliku imali su gosti u prvoj minuti sudačke nadoknade. Ubacio je Murić iz kuta, glavom je tukao kapetan Andrijašević i opet je obranio Horkaš.

U drugom dijelu Rijeka je bila znatno bolja, a Varaždinci su se grčevito branili.

U 51. minuti zatresla se varaždinska mreža, ali strijelac Andrijašević bio je u zaleđu.

U 64. minuti napadač Sandro Kulenović, koji je ušao na

dvije minute kasnije Pavičić je bio blizu zgoditka, no varaždinski vratar Horkaš je odlično obranio. Na kraju je ostalo 2:1 za vrlo važnu pobjedu Varaždinaca.

Značajno

– Ova pobjeda je od velikog značaja. Uvjeravam svoje igrače da imaju kvalitetu.

Jedino ako vozimo 100 na sat možemo izaći iz ove situacije. Ne možemo voziti 110, ali ne smijemo voziti ni 90 na sat – dodao je Kastel.

Ovom pobjedom varaždinski nogometaši zasjeli su na 7. poziciju Lige. U sljedećem kolu u petak, 29. siječnja, gostuju kod Slaven Belupa.

MOMČAD DAMIRA TURKOVIĆA TRENUTNO JE TREĆA U PREMIJER LIGI

Varaždinski rukometaši minimalno poraženi od Poreča Rukometaši Gradskoga rukometnoga kluba Varaždin 1930 poraženi su od Poreča u 9. kolu Paket24 Premijer lige 18:17.

Varaždinci su mirnije ušli u susret i osim početnog vodstva Poreča od 1:0, stalno su imali prednost. Poreč je uspio stići njihovu prednost u 20. minuti, kada je na semaforu bilo 6:6. Ali prvi dio ipak pripada gostima. U jednom trenutku imali su plus četiri, da bi na predah otišli s tri pogotka prednosti, 8:11.

Velika borba vodila se u nastavku. Nije tu bilo previše ljepote. Uz mnoštvo tehničkih pogrešaka s obiju strana

te dobrih obrana vratara, neizvjesnost je potrajala sve do posljednjih deset minuta.

Tada je Poreč preuzeo kon-

Sljedeći susret Varaždinci igraju u nedjelju, 31. siječnja, kada gostuju kod Sesveta u sklopu 12. kola

trolu nad rezultatom. Vodili su pogodak do dva, ali to je bilo dovoljno da nešto mir-

nije i racionalnije odigraju završnicu i ostvare svoju osmu pobjedu ove sezone. Uz izvrsnog Ivana Vekića, koji je imao 14 obrana, prvi strijelac Poreča bio je Antonio Pribanić sa sedam pogodaka iz sedam pokušaja. Varaždince je predvodio Fabijan Grubišić s pet pogodaka.

Ovom pobjedom Poreč je skočio na prvo mjesto, dok su Varaždinci sada na trećoj poziciji s bodom manje od Poreča i drugoplasirane Gorice.

Sljedeći susret Varaždinci igraju u nedjelju, 31. siječnja, kada gostuju kod Sesveta u sklopu 12. kola. (it)

Sport

27. siječnja 2021., br. 230 || Regionalni tjednik

19

NOGOMETAŠI MEĐIMURJA U ČAKOVCU NASTAVILI S PRIPREMAMA Nakon što su odradili početni dio priprema u Medulinu, nogometaši čakovečkog drugoligaša NK-a “Međimurje” protekli su tjedan trenirali na terenima SRC-a “Mladost”. Svakodnevni treninzi zaključeni su subotnjom međusobnom prijateljskom utakmicom u kojoj su Crveni sa 7:0 bili bolji od ekipe Bijelih. Za pobjednički sastav dva golova zabio je Havelka, dok su se po jednom među strijelce upisali Hranilović, Marcijuš, Kuzminski, Prenkpalaj i Hasanović.

Trener Mario Kovačević je zadovoljan s tijekom priprema. - Trenira se prema planu, a i subotnja je utakmica poslužila svrsi. Ovog trenutka nemamo novih igrača u sastavu. Priliku sam dao svim igračima, posebno mlađima, onima s manjom minutažom, kao i igračima koji se nalaze na probi te se pokušavaju nametnuti.

“Međimurje” tijekom ovoga tjedna planira odigrati još dva prijateljska susreta, a hoće li u tome uspjeti u velikoj mjeri ovisi o epidemiološkoj situaciji.

Proljetni dio Druge hrvatske nogometne lige se nastavlja od 12. veljače. “Međimurje” utakmicu 18. kola igra u subotu, 13. veljače, na gostovanju u Zagrebu protiv momčadi Rudeša.

Jesenski dio sezone Čakovčani su završili na 12. mjestu s 22 boda, ali i susretom manje.

Riječ je od odgođenoj utakmici 16. kola protiv Sesveta, koju će “Međimurje” na svojem travnjaku odigrati 17. veljače. Vodeći je Hrvatski dragovoljac s 32 boda.

FOTO: PIXINO

RUKOMET

Poraz Čakovca

DOMAĆA POBJEDA RUKOMETAŠICA ZRINSKOG

Rukometaši Čakovca gostovali su u Vidovcu u susretu odgođenog 9. kola Prve hrvatske rukometne lige Sjever. Susret je završio pobjedom Vidovca rezultatom od 37:34.

U utakmici s čak 71 golom, Čakovčani samo u početnim minutama imaju vodstvo od 2:1. Već u 8. minuti Vidovec s pet uzastopnih golova preokreće rezultat u svoju korist (6:2).

Iako su igrači Čakovca pokušavali uhvatiti priključak, ipak ne uspijevaju smanjiti zaostatak na manje od dva gola (13:11, 16:14).

Na odmor se otišlo s vodstvom Vidovca od 20:17.

Stečenu prednost u prvom poluvremenu vidovečki ruko-

metaši održavaju i u nastavku susreta. Iako je Vidovec u 49. minuti pobjegao na 31:25, Čakovčani se ne predaju te još jednom, pet minuta prije kraja dolaze na samo dva gola zaostatka (32:30). No, snage za potpuni rezultatski preokret nisu imali te su upisali četvrti prvenstveni poraz. Čakovec se nalazi na 5. mjestu s 12 bodova, dok je Prelog na posljednjem 14. mjestu bez boda. Nastavak prvenstva je 6. veljače, a u utakmicama 12. kola Čakovec kod kuće dočekuje Dugo Selo, dok će Prelog prve bodove pokušati dohvatiti na domaćem parketu protiv Metalca.

Važni bodovi za očuvanje prvoligaškog statusa Čakovčanke su na domaćem terenu s visokih 29:20 svladali ekipu Sinja, a već ove subote gostuju kod posljednje ekipe Prve HRL za žene, sastava Virovitice PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Impresivnom igrom i uvjerljivom pobjedom započele su rukometašice Zrinskog drugi dio prvenstvene sezone u kojoj je primarni cilj očuvanje prvoligaškog statusa. Čakovčanke su na domaćem terenu s uvjerljivih 29:20 svladale ekipu Sinja.

Već su uvodne minute dale naslutiti da će to biti jednosmjerna utakmica. Naime, u 6. minuti domaće su rukometašice imale sigurno vodstvo od 6:1. Iako su gošće

uspjele doći do daha, Zrinski nastavlja s odličnom igrom te niti u jednom trenutku ne dopušta da se Sinj rezultatski primakne. U 27. minuti Zrinski povećava vodstvo na 14:7, a sa sedam golova prednosti otišlo se i na odmor (15:8).

Početkom nastavka Sinj s nekoliko uzastopnih golova smanjuje zaostatak na 17:14.

To je bio dovoljan znak domaćim igračicama da pojačaju ritam te u 49. minuti ponovno imaju sigurno vodstvo od šest golova razlike (23:17).

Novi veliki rezultatski minus potpuno je obeshrabrio gošće što rukometašice Zrinskog

koriste i serijom golova postavljaju konačni rezultat od 29:20.

U ovoj važnoj pobjedi po

U visokoj pobjedi po šest su golova postigle Gabriela Gudelj i Marija Borković šest golova su postigle Gabriela Gudelj i Marija Borković.

Pet golova pridodala je Lea Vukojević, a četiri Melani Balić. Po tri pogotka zabile

su Ira Resman i Lana Bartolić, dok su se jednom među strijelce upisale Lana Blagus i Anja Balent. Na vratima Zrinskog Anja Žvorc skupila je pet obrana.

Nakon deset odigranih kola rukometašice Zrinskog se nalaze na 12. mjestu s pet bodova. Priliku za približavanje sredini tablice Čakovčanke imaju već ove subote, 30. siječnja, kada gostuju u Virovitici kod fenjeraša Prve hrvatske rukometne lige za žene, ekipe 1234 Virovitica, koja je u dosadašnjem dijelu natjecanje upisala tek jedan bod.

NOGOMET

Prijelazni rok do 28. veljače

U nogometnim ligama je 18. siječnja započeo zimski prijelazni rok koji traje do 28. veljače. Prijelaz igrača iz jednoga kluba u drugi se plaća 100 kuna, odnosno 50 kuna ukoliko je riječ o igraču mlađem od 15 godina. Prva registracija igrača može se realizirati tijekom cijele godine, osim u razdoblju od 1. svibnja do 14. lipnja. Igrači amateri koji se natječu isključivo u amaterskim ligama, odnosno od Treće HNL naniže, mogu se registrirati tijekom cijele natjecateljske godine, osim u razdobljima od 15. listopada do 17. siječnja te od 01. ožujka do 14. lipnja.

Prijelazni rok za igrače u veteranskoj konkurenciji traje do 31. ožujka.

ODBOJKAŠI CENTROMETALA PORAŽENI SU KOD KUĆE OD MOMČADI RIBOLE KAŠTELE

Tijesan poraz u borbi za 3. mjesto na tablici Nakon što su u odgođenim susretima upisali pobjede protiv Zadra i Siska, odbojkaši Centrometala primaknuli su se na tablici Superlige trećeplasiranoj momčadi Ribole Kaštela na svega dva boda zaostatka. I upravo je Kaštela bila subotnji gost u dvorani Atona. U odličnoj utakmici i izravnoj borbi za treće mjesto, gosti su slavili rezultatom 3:1 (25:27, 25:22, 25:23, 25:22). Od početka susreta vodila se izjednačena borba.

Gosti su prvi stekli značajniju prednost u prvom setu kod rezultata 11:8, ali Centrometal

uskoro izjednačuje na 14:14. U samoj završnici ponovno Kaštela stvara prednost od 23:20, a nedugo zatim i 24:22. Iako su imali dvije set lopte gosti ne uspijevaju odgovoriti na napade domaćeg sastava. Centrometal uspijeva izjednačiti, a preko dva uspješna napada Vinceka dolazi i do početne prednosti u setovima. Drugi set bio je izjednačen sve do rezultata 10:10, nakon čega gosti dolaze do četiri poena prednosti. Centrometal još jednom uspijeva rezultatski dostići protivnika te se ulazi u izjednačenu završnicu. Imali

su domaćini i čak četiri napada kod neriješenog rezultata, ali ipak ne uspijevaju preokrenuti tijek susreta u svoju korist.

Gosti pak koriste svoje prilike u samoj završnici i poravnaju susret na 1:1 u setovima. U trećem setu Centrometal počinje znatno bolje i stvara vodstvo od 9:3. Prednost nije bila dugog vijeka jer gosti koriste pogreške u igri međimurskog sastava.

Posljednje vodstvo u setu Centrometal je imao kod rezultata 21:20. Još jednom Kaštelani imaju više koncentracije i dolaze do vodstva u setovima od 2:1.

Ni takav rasplet na terenu nije obeshrabrio domaćine. Ponovo je Centrometal taj koji diktira ritam igre na otvaranju četvrtog seta, što mu donosi vodstvo od 7:2. Ali i ta se prednost brzo otopila pa gosti već kod 9:9 love novo izjednačenje. U tom trenutku susret se prelomio. Gosti uskoro bježe na 18:13, a iako se Centrometal uspio približiti na samo dva poena zaostatka (18:20), izostala je snaga za potpuni preokret. Centrometal je ostao na 7. mjestu sa 17 bodova, a u sljedećem kolu gostuje u Osijeku kod vodeće Murse.

20 Zeleni kutak

Regionalni tjednik || 27. siječnja 2021., br. 230

PORAST PRODAJE ELEKTRIČNIH AUTOMOBILA U Hrvatskoj je nastavljen trend rasta kupovine električnih automobila. I dok ih 2019. godine na hrvatskim cestama bilo registrirano 193, prošle godine ta je brojka narasla na 539, što je rast od gotovo 180 posto.

Rast zanimanja za električne automobile povećao je i njihov udio na hrvatskom tržištu, koji sada iznosi 1,5 posto u odnosu na 0,3 posto

ZELENI KUTAK

OBILJEŽAVANJE 2. VELJAČE, SVJETSKOG D

MEĐIMURSKA PRIRODA

Piše: Sara Srša

Javna ustanova za zaštitu prirode “Međimurska priroda” Posljednji petak u siječnju rezerviran je za “noćne ptice” i nezaobilazni odlazak na programske sadržaje Noći muzeja.

Unatoč krizi izazvanoj pandemijom bolesti COVID-19, i ove godine održat će se tradicionalna manifestacija Noć muzeja.

Njezino šesnaesto izdanje nosi etiketu digitalnoga kulturnog događaja te će publika pretežito virtualno uživati u pripremljenim programima.

Centar za posjetitelje “Med dvemi vodami” Križovec prvi put se uključuje u ovu manifestaciju. U petak, 29. siječnja, Centar će biti otvoren od 18 sati do 1 sata iza ponoći. Organizirat će se besplatno stručno vođenje kroz galerijski postav “Mura i Drava” svaki puni sat (18, 19, 20, 21, 22, 23, 00) za grupu od maksimalno 20 osoba. Željeni termin dolaska i obilaska moći će se najaviti putem online obrasca koji će uskoro biti objavljen na internet stranici Centra (med-dvemivodami.info).

Dio događanja bit će realiziran na otvorenom, na Trgu međimurske prirode 1. Posjeti-

U SKLADU S PRIRODOM

telji će moći razgledati brvnaru “Moj hrast Adam”, a za djecu je i non-stop dostupno mini adrenalinsko igralište Rječica.

Za događanja na otvorenom u pripremi je i ugodno iznenađenje uz koje nikome neće biti hladno u ovoj atraktivnoj zimskoj noći. Svi programi bit će organizirani sukladno svim aktualnim propisanim epidemiološkim mjerama.

Centar za posjetitelje “Med dvemi vodami” Križovec prvi put se uključuje u ovu manifestaciju S obzirom na činjenicu da Noć muzeja 2021. nosi predznak “digitalna”, dio programa bit će organiziran i putem platforme YouTube. Svi zainteresirani moći će na YouTube kanalu pogledati videozapis snimljenoga stručnog vođenja kroz postav Centra “Med dvemi vodami”.

Centar će se, također, prezentirati virtualnom tehnologijom.

Riječ je o atraktivnoj proširenoj stvarnosti koja donosi prikaz postava u 360 stupnjeva.

U 50 godina izgublje svih močvarnih stan

– Tijekom niza stoljeća močvare su smatrane najgorim plodom majke prirode. Gledalo se na pretvarane u oranice, livade, čak i u naselja – priča poznati samostalni bio

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Svake godine 2. veljače obilježava se Svjetski dan močvarnih staništa. Toga je dana 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana Konvencija o zaštiti močvarnih područja od međunarodnog značaja. Tzv. Ramsarska konvencija obvezuje svaku zemlju potpisnicu na opće očuvanje močvara na vlastitom teritoriju i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom Nekad je uz rijeke korištenju močvarnih staDravu i Savu ništa. postojao jedinstven Hr vatska je potpisnica i gotovo neprekinut Konvencije od pojas močvara 1991. godine, a na, rezultati na Ramsarskom na terenu su popisu su parkovi u najmanju prirode Kopački rit, ruku razočaravaLonjsko polje i Vransko jući. Naime, u posljedjezero, te ribnjaci Crna Mla- njih pola stoljeća izgubljena ka u Jastrebarskom i dolina je polovica svih močvarnih staništa na svijetu. A upravo Neretve.

No, iako formalna inicijativa ona predstavljaju jednu od za očuvanjem močvarnih najvećih vrijednosti biološke staništa postoji punih 50 godi- i krajobrazne raznolikosti. Uz

FOTO: KOPAČKI RIT

Noć muzeja u CZP-u “Med dvemi vodami”

koliki je bio 2019. godine. Najprodavanija marka električnih automobila prošle godine i dalje je Škoda (150), a slijede Hyundai (116), Renault (96) i Volkswagen (48).

Lani je u Hrvatskoj bilo registrirano 36.084 novih automobila za razliku od 2019. godine kada ih je bilo 62.938, što predstavlja smanjenje za oko 43 posto.

njih je vezano više od 40 posto svih vrsta biljaka i životinja.

Unatoč njihovoj važnosti, močvarna staništa su i najugroženiji ekološki sustavi u svijetu.

– Tijekom niza stoljeća močvare su smatrane najgorim plodom majke prirode. Za razliku od širokih planinskih pogleda s kristalno čistim zrakom, močvare, bare i kako

ih sve ljudi prozvali, čista su im suprotnost. Oni koji nisu nikad ušli u nju i iskusili je na takav način, u močvari nisu vidjeli ništa drugo negoli bezvrijedno i neplodno tlo. Razvoj tehnologije u Europi je čovjeku pružao sve veću moć te su se ta područja našla među prvima na udaru. Isušivana su i zatrpavana, pretvarana u oranice,

Ministarstvo poljoprivrede manipuliranjem dovodi građan Udruga Biovrt/Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača/ Udruga Život Dok Zakon o sjemenu čeka prvo čitanje u Saboru, potporu inicijativi “Sjeme je naše ljudsko pravo” dalo je 77 udruga s više od 25.000 članova i više od 13.850 potpisnika peticije.

Unatoč brojnim nastojanjima Inicijative, dijaloga između Ministarstva poljoprivrede i udruga i dalje nema.

Od samih početaka poljoprivrede, na poljoprivrednim se gospodarstvima odabire najbolji dio požetih usjeva za sjetvu iduće sezone, čuva se sjeme prilagođeno lokalnim uvjetima. Sjeme i znanje slo-

bodno se razmjenjuju među proizvođačima. Tako je nastala ukupna genetska raznolikost usjeva kakvu danas poznajemo, koja je ugrožena i treba zaštitu je jer je potiskuju metode industrijske poljoprivrede.

Upravo zbog toga su navedene tradicijske prakse i očuvanje lokalnog sjemena prepoznate kao ljudsko pravo Deklaracijom Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima, kao i drugim međunarodnim dokumentima koje je Hrvatska dužna poštovati. Ovo pravo je u svim ostalim zemljama EU prepoznato, a pred nekoliko dana potvrdila ga je i reforma zakona o sjemenu u Italiji.

Prijedlog novoga hrvatskog Zakona o sjemenu to pravo krši s obrazloženjem da lokalno sjeme daje manji prinos i širi bolesti, te ga naziva pogrdnim imenom “tavanuša” i zabranjuje.

– Mali su proizvođači izuzeti od certificiranja i od dorade.

Ekološka poljoprivreda je isto tako izuzeta, informacije koje se nekad prenose u javnosti nisu točne – izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković za Dnevnik Nove TV. Manipuliranje stručnim terminima “certificirano sjeme” i “certifikacija proizvodnje” i ostale izjave dovode u zabludu i stvaraju privid lažne uzbune, ali tome ni približno nije tako!

Prijedlog zakona predviđa da je sjeme s poljoprivrednog gospodarstva zabranjeno stavljati na tržište pa, kako kaže ministrica, ne treba proći sustav certifikacije proizvodnje.

Proizvođačima to nije sporno.

Ono što ih muči jest stavka da sjeme koje proizvode za vlastite potrebe mora biti uzgojeno od kupljenog sjemena kojem je u postupku proizvodnje za tržište potvrđena kategorija. Od toga nisu izuzeti ni mali proizvođači, iako oni neće trebati nositi sjeme na doradu.

Poljoprivrednici jasno kažu da ne žele kupovati certificirano sjeme jer imaju svoje, a dobivaju odgovor da ne trebaju certificirati proizvodnju. Certificirano

sjeme i certifikacija proizvodnje su dva različita pojma. Ekološka proizvodnja sjemena izuzeta je od svih ovih odredbi jer je štiti europska uredba koja pravno ima veću težinu od nacionalnog zakona.

Sjeme koje su naslijedili od svojih djedova i baka i čuvali tradicijskim metodama poljoprivrednici više neće moći koristiti, osim ako je registrirano na nekoj od sortnih lista. Na sortnoj listi je trenutno svega 27 takvih sorata, i to isključivo povrća. Za njihovu registraciju potrebno je proći složenu proceduru uz stručnu pomoć.

Stvaranje ovisnosti poljoprivrednika o industriji i oduzimanje prava da sami uzgajaju sjeme

Zeleni kutak

27. siječnja 2021., br. 230 || Regionalni tjednik

21

MINISTRICA VUČKOVIĆ: „NECERTIFICIRANO SJEME SMANJUJE PRINOSE!“ Ministrica poljoprivrede Marija Vučković još se jednom osvrnula na Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, koji je izazvao puno polemika u javnosti, ustvrdivši da na vidi razlog za odgodom njegova donošenja.

– Riječ je o redovnoj proceduri u Hrvatskom saboru, gdje će se tijekom dvaju čitanja provjeriti je li što propušteno –

izjavila je ministrica Vučković.

Dodala je da su mali proizvođači izuzeti od certificiranja i dorade, baš kao i ekološki poljoprivrednici te da određene informacije iznesene u javnosti nisu točne.

– Imamo velik problem zbog korištenja necertificiranog sjemena, a koristi se prosječno na 20 posto velikih površina.

To značajno smanjuje prinose i to je teš-

ka tema. Razmišljamo neke primjedbe otkloniti uvođenjem posebnih potpora.

Nastojat ćemo ubuduće malo bolje voditi dijalog – zaključila je Vučković.

Na prijedlog novoga Zakona su krajem 2020. godine reagirali Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača, Udruga „Biovrt – u skladu s prirodom“ i Udruga OPG-ova Hrvatske „Život“, ocijenivši ga nedorečenim.

DANA MOČVARNIH STANIŠTA

ena je polovica ništa na svijetu livade, čak i u naselja. Naročito je to bilo izraženo u nizinama srednje i zapadne Europe – ističe poznati samostalni biolog, publicist, fotograf i snimatelj Goran Šafarek.

Močvare nestaju frapantnom brzinom, a nove danas više ne nastaju. Plitke su i lako se isušuju. Povrh toga iza njih zbog nataloženog mulja ostaje vrlo plodno tlo. Dovoljan poticaj nastavku isušivanja u svjetskim okvirima da bi se dobile nove poljoprivredne površine.

I u Hrvatskoj su močvare postale najugroženijim staništima.

– One su sada ostaci nekad vrlo brojnih vlažnih područja uz Dravu, Savu, Dunav i ostalih manjih rijeka. Nekad je uz Dravu i Savu postojao jedinstveni i gotovo neprekinut pojas močvara, no razvojem ljudskog društva toga više nema. One koje i preostaju većinom su znatno smanjene i isprekidane, a i njima je sudbina crna. To se posebice odnosi na močvare uz rijeku, tzv. mrtvice s ograničenim životnim vijekom. Stvaraju ih rijeke iz starih meandara ili rukavaca, no odsječeni od matice se

ne u zabludu tradicijskim metodama od lokalnog materijala smanjuje otpornost prehrambenog sustava u uvjetima krize. Stoga s razlogom i dalje pozivamo sve da podrže inicijativu „Sjeme je naše ljudsko pravo“ potpisivanjem peticije, a nadležne na odgodu Zakona o sjemenu sve dok se to pitanje ne uredi na europskoj razini. Pozivamo Ministricu da javnosti jasno objasni ograničenja koja se navode u Članku 16.1. i zašto smatra opravdanim da Hrvatska ovakvim ograničenjima krši međunarodne standarde i da jedina u cijeloj EU u Zakonu o sjemenu ograničava upotrebu sjemena s poljoprivrednoga gospodarstva.

FOTO: KOPAČKI RIT

a njih tek kao na bezvrijedno i neplodno tlo. Isušivane su i zatrpavane, olog, publicist, fotograf i snimatelj Goran Šafarek.

INOVACIJE U POLJOPRIVREDI

Strojna izrada biodinamičkih pripravaka PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

sasvim prirodnim procesom starenja zatrpavaju i pomalo isušuju. Kako ih je rijeka svojom prirodnom dinamikom, međutim, stalno stvarala, ukupna površina močvara je ostajala više manje stalnom.

Reguliranjem rijeka one više danas više ne mijenjaju korito i ne stvaraju meandre, pa ni močvare – otkriva Šafarek. Čak i tako osakaćena, Hrvatska u europskim okvirima još obiluje tim vrijednim dijelom pejzaža i odskače od europskog prosjeka.

– Močvare su iznimno važne za obnavljanje populacija riba, kako u rijekama, tako i

u moru. Možda nema boljeg primjera značaja močvara za divlji svijet od ptica. Među svim tipovima staništa, močvarna su zasigurno najbogatija ptičjim svijetom. Od 415 vrsta europskih ptica, njih 172 su više ili manje vezana uz takvu vrstu područja. Nova saznanja brišu močvarama status bezvrijednog zemljišta te ističu njihovu vrijednost za zdravlje i blagodat ljudi. Glavna osobitost im je tvar života - voda. Osim što predstavljaju zalihu te dragocjene tekućine, močvarna područja su njezini prirodni pročišćivači – zaključuje Goran Šafarek.

Tijekom brojnih dosadašnjih edukacija i radionica koje je organizirao i proveo Centar dr. Rudolfa Steinera uočena je potreba za razvoj ekonomski prihvatljivog strojnog dinamizatora biološko-dinamičkih pripravaka. Upravo iz toga je razloga Centar dr. Rudolfa Steinera osmislio i prijavio na javni poziv Nacionalne ruralne mreže projekt istraživanja, razvoja i izrade strojnog dinamizatora za biološko-dinamičke pripravke koji se koristi za prskanje tla i biljaka. Riječ je o pripravku 500 – gnoj iz roga i pripravku 501 – kremen iz roga.

– Ovakvo strojno rješenje koje se razvilo uvelike će po-

moći proizvođačima koji su se ili će se odlučiti za biodinamički način proizvodnje, a koji obrađuju veće površine i kojima je postao priličan izazov dinamiziranje biološko-dinamičkih pripravaka za prskanje.

Stoga je odlučeno, po uzoru ne neke već slične strojeve, koji postoje u zemljama središnje Europe, razvijanje nove verzije stroja koja bi ekonomski bila puno pristupačnija i financijski isplativija što većem broju naših i stranih poljoprivrednih proizvođača – poručuju iz Centra dr. Rudolfa Steinera.

Projekt je uspješno realiziran u suradnji s tvrtkom Letina Intech iz Čakovca.

Današnji trendovi u poljoprivrednoj proizvodnji uvelike su usmjereni prema razvoju ekološke poljoprivrede, a to se posebice odnosi na smjernice

Europskoga zelenog plana.

Uvođenje Europskoga zelenog plana bi trebalo dovesti do primjene održivih praksi, kao što su precizna poljoprivreda, ekološka poljoprivreda, agroekologija, agrošumarstvo i stroži standardi za dobrobit životinja. Uz pridavanje veće važnosti uspješnosti umjesto usklađenosti, mjere poput programa za ekologiju trebale bi nagrađivati poljoprivrednike za veću uspješnost u području okoliša i klime, uključujući upravljanje ugljikom i njegovo skladištenje u tlu te bolje upravljanje hranjivim tvarima radi poboljšanja kvalitete vode i smanjenja emisija. Biodinamička poljoprivreda spada u najviši oblik održivog poljoprivrednog gospodarenja te je u potpunosti u skladu za novim Europskim zelenim planom.

U NACIONALNOJ BANCI BILJNIH GENA OVOG SU TRENUTKA POHRANJENE 4233 BILJNE VRSTE

Očuvanje i oplemenjivanje biljnih genetskih izvora Cilj Nacionalnoga programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj jest doprinijeti nacionalnom razvoju, sigurnosti prehrane, održivoj poljoprivredi i održanju bioraznolikosti uz očuvanje i uporabu biljnih genetskih izvora te poticanje korištenja čuvanih genetskih izvora - kako u smislu daljnjeg oplemenjivanja i istraživanja, tako i u smislu njihova izravna korištenja u proizvodnji.

– Očuvanjem genetskih izvora za hranu i poljoprivredu osiguravamo dostupnost

biološke raznolikosti poljoprivrednicima, oplemenjivačima i istraživačima, kao i korištenje budućim generacijama. Budući je očuvanje i održiva uporaba biljnih genetskih izvora složen proces u kojem sudjeluju različiti subjekti, bilo je neophodno sve subjekte povezati jednim programom – tvrde iz Ministarstva poljoprivrede.

Nacionalni program povezuje i koordinira rad sudionika iz različitih institucija i područja, koji rade prema zajedničkim planovima i smjernicama radi ostvarenja dogovorenih ciljeva. Time je osigurano najučinkovitije ko-

rištenje postojećih ljudskih, organizacijskih i financijskih kapaciteta.

– Da ne bismo izgubili biljne genetske izvore, važno ih je identificirati, prikupiti i sačuvati u Banci biljnih gena.

Nacionalna banka biljnih gena je sastavni dio Nacionalnoga programa uz koji se provodi ex situ očuvanje te opis i procjena svojstava primki. U Nacionalnu banku biljnih gena uključene su kolekcije koje se čuvaju u obliku sjemena ili poljskih kolekcija.

Trenutno su u Nacionalnu banku biljnih gena pohranjene 4233 primke – otkrivaju iz Ministarstva.

22 Vidokrug

Regionalni tjednik || 27. siječnja 2021., br. 230

USPJEŠNO ZAVRŠIO 23

“Srce je ispunjeno duh Vincekova p

Uključili su se brojni ljubitelji rekreacije i prirode, zainteresir PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

cije i zato vam od svega srca hvala! Hvala svima koji su se odazvali na hodanje, svima koji su slali fotografije, liOd 15. do 24. siječnja jepe riječi podrške i dobre uspješno je održan 23. Vin- vibracije... – stoji u objavi cekov pohod, ovoga puta u PD-a „Bundek “, uz nadu virtualnom izdanju. Uklju- da će idući, 24. Vincekov čili su se brojni ljubitelji pohod 2022. godine zablirekreacije i prirode, zastati u punom sjaju te da će biti najbolji, interesirani pojenajmasovniji i dinci, udruge, najveseliji doklubovi i društva iz sad.

Na jedinstveni M e đ i m u r– Do onda događaj službeno nemojte ja i drugih stati: hodajžupanija, se prijavilo 400-ak ali i iz drute, šetajte, sudionika planinarite, gih država, trčite, bicia pješačke rute sudionici klirajte i dalje, su mogli birati čuvajte sebe i sami te pritom zadruge i šaljite dobilježiti GPS trag, fotobre vibracije svuda oko grafirati svoj pohod te podi- sebe! – poručuju iz „Bunjeliti fotografiju u Facebook deka“. grupi Vincekova pohoda.

Naime, na jedinst veni Naravno, pripremljena je događaj službeno se prijavilo bila i standardna staza Vin- 400-tinjak sudionika. Bilo je onih koji su se svojim cekova pohoda. fotografijama uključili u FB grupu, ali i onih koji se „Hvala svima!“ Zadovoljstvo zbog velike nisu prijavili, ali su hodazainteresiranosti za neo- li. Vincekova staza bila je bično izdanje ovog pohoda posjećena svakim danom izrazili su i organizatori te je njome prolazilo puno iz Planinarskoga društva „Bundek“ na svojim interVincekova staza netskim stranicama. bila je posjećena – Dragi prijatelji, srce je veliko kao kuća, ispunjeno svakim danom radošću i veseljem, jer je naša želja da održimo duh Vincekova pohoda uspjela entuzijastičnih grupa, nau najvećoj mogućoj mjeri. ravno, držeći se epidemioPotaknuli smo stotine i loških mjera, rekla je Sonja stotine ljudi, trkača, šetača, Vršić, predsjednica PD-a hodača, sportaša, biciklista, „Bundek“. veseljaka i drugih da nam Dodajmo da će autori najse pridruže u vašim i našim zanimljivijih i najkreativVincekovim pohodima te da nijih fotografija s temom se družimo, razmjenjujemo 23. Vincekova pohoda biti fotografije i pozitivne vibra- nagrađeni.

27. siječnja 2021., br. 230 || Regionalni tjednik

3. VINCEKOV POHOD U VIRTUALNOM IZDANJU

Vidokrug

23

o radošću i veseljem jer je pohoda uspješno održan!”

rani pojedinci, udruge, klubovi i društva iz Međimurja i okolice, a pješačke rute sudionici su mogli birati sami

24 AUTOsti

Regionalni tjednik || 27. siječnja 2021., br. 230

PORSCHE JE PROŠIRIO SVOJU PALETU MODELA TAYCAN Porsche s novim Taycanom poslije modela Taycan Turbo S, Taycan Turbo i Taycan 4S predstavlja četvrtu verziju svoje prve potpuno električne sportske limuzine. Ovaj se model oslanja na stražnji pogon i dostupan je s dvjema veličinama baterija: novi početni model sa serijskom Performance baterijom u overboostu kod kontrole pokre-

VREMEPLOV

29. siječnja 1989. objavila je bankrot tvrka Global Motors, koja je uvozila Yugo u SAD. Lošu prodaju uzrokovala je prvenstveno loša kvaliteta te je Yugo postao predmet podsmijeha.

Prodaja po top modelima 1.1.-31.12.2020. model

količina

udio, %

1

Škoda Octavia

2403

6,66%

2

Volkswagen Polo

1272

3,53%

3

Renault Clio

1246

3,45%

4

Dacia Sandero

1008

2,79%

5

Dacia Duster

993

2,75%

6

Volkswagen Golf

979

2,71%

7

Volkswagen T-Cross

937

2,60%

8

Kia Stonic

802

2,22%

9

Opel Corsa

716

1,98%

10

Suzuki Vitara

715

1,98%

11

Renault Captur

702

1,95%

12

Fiat 500

683

1,89%

13

Volkswagen T-Roc

667

1,85%

14

Volkswagen Tiguan

575

1,59%

15

Toyota Yaris

527

1,46%

16

ostali

21859

60,58%

UKUPNO

36084

100%

Izvor: Promocija Plus

993.113

vozila Toyota i Lexus prodano je u Europi od siječnja do prosinca 2020. Taj rezultat je pad od samo 9,0% u odnosu na prošlu godinu, na tržištu koje je palo za 20%. U navedenom periodu ukupan tržišni udio povećao se za 0,7%, tako da je na kraju godine, TME završila sa 6,0% tržišnog udjela, što je rekord svih vremena za kompaniju. Prodaja Toyota hibrida u 2020. godini zaokružena je brojkom od 529.054 prodanih vozila, te sada nosi 53% ukupne TME prodaje u Europi, odnosno 65% u zapadnoj Europi.

tanja donosi 300 kW (408 KS), a s opcionalnom Performance baterijom Plus i do 350 kW (476 KS).

Pojedinačna nazivna snaga pritom iznosi 240 kW (326 KS) odnosno 280 kW (380 KS). Taycan sa stražnjim pogonom prema trgovcima kreće od sredine ožujka 2021. godine. Cijene u Njemačkoj kreću od 83.520 eura uključujući PDV.

VOZILI SMO: DACIA SANDERO / SANDE

Noćna mora za ko

Najprodavaniji auto u Hrvatskoj 2019. i 2020. godine, kad se gleda odabir privatnih kupaca, je Dacia Sandero. Na samom početku g

tržište u nikad boljem izdanju koje bi moglo pomrsiti račune mnogim PRIPREMIO: DALIBOR FLAJPAN FOTO: DACIA / DUBRAVKO KULEŠ

Sandero je, kao i ostali Dacijini modeli, većini kupaca razumna kupnja. No, s vremenom je Dacia razvijala modele koji su zbog cijene novoga automobila sve manje bili zamjena za rabljeni, a sve više pametan odabir racionalnih i neprezahtjevnih kupaca koji ipak žele novi automobil. I paleta modela se širila, oprema postajala bogatija, tehnologije modernije, dok se cijena nije mijenjala – stalno je ostajala povoljna.

Sandero svoju popularnost dokazuje titulom najprodavanijeg Dacijina modela s gotovo 2,1 milijun prodanih primjeraka, što čini 32 posto Dacijine prodaje od 2004. Sandero Stepway, izvedba avanturističkog karaktera, čini 65 posto prodaje modela Sandero s više od 1,3 milijuna prodanih primjeraka. U Hrvatskoj je prodano 9.800 Sandera.

S novim modelima Sandero i Sandero Stepway Dacia je pomladila svoju ponudu gradskih automobila na radost i za zadovoljenje potreba, prije svega, fizičkih kupaca. Iako su zadržane iste vanjske dimenzije, jednostavnost i pouzdanost, obje izvedbe Sandera sada su u skladu s tehnološkim trendovima. Nova platforma donijela je više opreme, povećala aktivnu i pasivnu sigurnost, omogućila ugradnju novih motora, uključujući benzinske i LPG motor te potpuno novi 6-stupanjski ručni mjenjač.

Sandero

Sandero treće generacije je lako prepoznati jer prednja i stražnja svjetla nose Dacijin novi LED svjetlosni potpis u obliku slova Y. LED svjetla, serijski dostupna u svim razinama opreme, povećavaju vidljivost noću s duljinom snopa većom je za 37 posto, a širinom za 9 posto.

Većina izvedbi ima električnu ručicu za otvaranje poklopca prtljažnika smještenu u donjem dijelu. Novim oblikom vrata i retrovizora poboljšana je aerodinamika automobila čime je smanjena razina buke vjetra u unutrašnjosti. Armaturna

ploča obložena je tkaninom, a ventilacijski otvori potpuno su novog oblika.

Sandero Stepway

Novi Sandero Stepway prepoznatljiv je zahvaljujući poklopcu prtljažnika izraženijih linija, kromiranom logotipu

Stepway ispod prednje maske i zaobljenim branicima iznad svjetala za maglu.

U prednjim i stražnjim odbojnicima smještena je zaštita podvozja u boji koja štiti boju od ogrebotina koje mogu nastati u svakodnevnoj vožnji. Sandero Stepway dizajniran je u skladu sa zakonitostima crossovera. Razmak od tla povišen je na 174 mm (+41 mm u odnosu na Sandero).

Uzdužni krovni nosači Sandera Stepway se pomoću ključa smještenog u pretincu za rukavice mogu rastaviti u samo nekoliko sekundi i presložiti u poprečne krovne nosače nosivosti 80 kilograma. Unutarnje presvlake nose logotip Stepway,

AUTOsti

27. siječnja 2021., br. 230 || Regionalni tjednik

LEXUS U POSEBNOJ PONUDI Europski kupci ocijenili su prestižnu marku Lexus najpouzdanijom markom automobila. Lexus vozila donose vrhunsku razinu kvalitete, trajnosti i sigurnosti svojim vozačima. Lexus je pripremio posebne pogodnosti na luksuzna vozila sa zalihe koja su dostupna za isporuku odmah. Količina ovih atraktivnih vozila je ograničena, a posebne pogodnosti vrijede do isteka zalihe. U Lexus centru

Zagreb dostupne su detaljne informacije o pogodnostima, kao i demo vozila koja će vas oduševiti voznim svojstvima, stoga ne čekajte predugo na odabir - za vas najatraktivnijeg hibridnog Lexusa, ugodno se smjestite za njegov upravljač i uživajte u jedinstvenom luksuzu koji će vam pružiti. Posebna ponuda Lexus uključuje: eko poticaj do 70.000 kn, 10 godina jamstva na hibridnu bateriju,

25

ALFA ROMEO TONALE OSVOJIO GLASOVE ČITATELJA

posebni uvjeti financiranja 50% - 50% financijski leasing na 24 mjeseca uz fiksnu kunu) uz poklon svakom kupcu.

Alfa Romeo Tonale na dodjeli nagrada “Car of the Year 2021”, koju svake godine organizira časopis What Car? osvojio je nagradu „Reader Award“.

Nagradom, koju su mu dodijelili čitatelji vodećeg britanskog automobilskog časopisa, proglašen je

najuzbudljivijim novim automobilom 2021. godine. Nakon međunarodnog debija na salonu automobila u Ženevi 2019. godine, Tonale ̶ dizajniran i izgrađen na 110 godina starom nasljeđu marke Alfa Romeo - privlači pažnju kupaca automobila već prije svoga službenog dolaska na tržište.

ERO STEPWAY

onkurenciju

godine imali smo priliku voziti treću generaciju Sandera koja je stigla na hrvatsko

m konkurentima.

Tokić svojim kupcima podijelio auto i vrijedne nagrade Tvrtka Tokić povodom proslave 30 rođendana podijelila izuzetno vrijednih 30 nagrada, od automobila, preko skutera i električnog romobila do pametnih satova i tableta. U nagradnoj igri prigodna naziva „30 veličanstvenih za 30 godina“ u trajanju od 1. listopada do 15. prosinca 2020. mogli

a vrata i armaturna ploča imaju narančaste umetke od tkanine i šavove.

Bez dizela

Novi automatski klima-uređaj s digitalnim zaslonom, grijana prednja sjedala (od travnja 2021.), kartica „slobodne ruke“ za daljinsko otvaranje prtljažnika, električna parkirna kočnica, kamera za vožnju unatrag, prednji i stražnji parkirni senzori i automatski brisači dostupni wsu u serijskoj opremi ili uz nadoplatu, ovisno o tržištu. Po prvi puta u Daciji, novi Sandero i Sandero Stepway od 2021. bit će dostupni s električnim krovnim prozorom. Dostupna su tri različita multimedijska sustava: Media Control, Media Display i Media Nav. U serijskoj opremi je šest zračnih jastuka. Strukturni

okvir novih prednjih sjedala poboljšan je i ugrađeni su nasloni za glavu koji sprječavaju trzajne ozljede. Serijska oprema su sustav automatskog uključivanja svjetala te, ovisno o razini opreme, automatski brisači.

Uz limitator brzine i najnoviju generaciju sustava ESP u serijskoj opremi te gumb za upravljanje tempomatom na upravljaču novi Sandero i Sandero Stepway opremljeni su sustavom za pomoć pri naglom kočenju aktivnima između 7 i 170 km/h. Sustav za otkrivanje vozila u mrtvom kutu aktivan je od 30 km/h do 140 km/h.

Motori u ponudi ispunjavaju normu Euro 6D-Full važeću od 1. siječnja 2021. Svi motori su benzinski, neće biti dizelske i hibridne ili električne izvedbe.

SCe 65 koji nije dostupan za Sandero Stepway početni je li-

treni trocilindarski atmosferski motor u kombinaciji s 5-stupanjskim ručnim mjenjačem.

TCe 90 je litreni trocilindarski turbomotor sa 6-stupanjskim ručnim mjenjačem. ECO-G 100 je novi litreni trocilindarski turbomotor sa 6-stupanjskim ručnim mjenjačem i pogonom na plin i benzin. Tijekom prezentacijske vožnje vozili smo Sandero TCe 90 koji je vrlo živahan i Stepway ECO-G 100, nešto prigušenijih performansi, ali osjetno niže potrošnje.

Cijena za ulazni Sandero 1.0 SCe Essential je 81.900 kuna.

Izvedba s plinom košta 89.900 kuna. Cijena za Sandero Comfort bez obzira na motor je 99.900 kuna. Isto toliko košta izvedba Stepway Essential, dok se Comfort plaća 111.900 kuna. I ovdje cijena ovisi samo o razini opreme.

su sudjelovati svi kupci Tokićeva asortimana. U više od dva mjeseca sudjelovalo je preko deset tisuća kupaca. Kao dobitnik najvrjednije iz fondacije od čak 30 pripremljenih vrijednih nagrada izvučen je Ivan Malić, redoviti kupac Tokića, 70 -godišnji umirovljeni automehaničar.

Sigurnosni centar Volvo Cars obilježava 20 godina postojanja Laboratorij za sudare Sigurnosnoga centra Volvo Cars obilježio je svoju 20. obljetnicu. U vrijeme kada ga je otvorio švedski kralj, bio je jedan od najnaprednijih laboratorija u svijetu, što u brojnim pogledima vrijedi i danas. Sve do danas inženjeri Volvo Cars pomažu u sigurnom ispitivanju granica te uče na temelju stvarnih prometnih

nesreća, budući da se tvrtka zalaže za budućnost u kojoj u novom Volvo automobilu nitko neće nastradati ili biti teže ozlijeđen. U prosjeku se dnevno razbija barem jedan posve novi automobil Volvo – što je od ključnoga značenja u očuvanju položaja tvrtke Volvo Cars kao lidera u području automobilske sigurnosti sve do danas.

26 Oglasi

Regionalni tjednik || 27. siječnja 2021., br. 230

PRIJAMNI URED

ZA MALE OGLASE, ZAHVALE I SJEĆANJA Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12, Varaždin (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) 042/290-774 malioglasi@regionalni.com

POTRAŽITE

Radno vrijeme za stranke: Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h Srijeda, četvrtak: 7.30 - 15 h Petak: 7.30 - 14.30 h

svoj primjerak Regionalnog tjednika

Ognjena Price

a Jelačića

Trg bana Josip

Gradska tržnica Varaždin

e sta Š

u Aug ića

n Iva

dov Prera

Gaja

kcin Sa ića

ljev

u uk aK

Petra

g sko

noe

Ljudevita

u vašoj blizini!

na Iva

ulica Uska

na nekoliko lokacija

Bakačeva ulica

Gradska vijećnica

Korzo

Prva gimnazija Varaždin

Pavlinska ulica FOI Varaždinska katedrala

ARONIJA

superljekovito voće Aronija je biljka iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja.

• • • • • • • • • •

Sprečava bolesti srca i krvnih žila Regulira krvni tlak Jača imunitet Štiti zdravlje urinarnog sustava Ima antiupalna svojstva Stimulira rad štitnjače Poboljšava pamćenje i koncentraciju Regulira razinu šećera u krvi Povoljno djeluje na probavni sustav Štiti od virusa i bakterija

6kn0

Cijena 1 litre 1oo % čistog soka aronije

Mogućnost kupnje 100 % čistog soka na mobitel: 098/455-313

5+1S

GRATI

MALE OGLASE, ZAHVALE I SJEĆANJA uplatite i

og insk

Kuk

c Sak vića ulje

INTERNET BANKARSTVOM, NA POŠTI ILI BANCI 1. Proslijedite tekst na mail malioglasi@ regionalni.com radi obračuna cijene.

2. Na vaš mail šalje se obračunata cijena i žiro-račun na koji uplaćujete uslugu.

3. Nakon uplate potrebno je potvrdu o uplati poslati na mail.

27. siječnja 2021., br. 230 || Regionalni tjednik

MALI OGLASI

Mali oglasi

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO

7Plus Regionalni tjednik Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774

OSTALA PRIJAMNA MJESTA: MURSKO SREDIŠĆE Pogrebno poduzeće Margareta Frankopanska 7, telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

USLUGE KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi.

Uređenje potkrovlja knauf pločama.

KROV ČAKOVEC .

Tel. 099/639-9932 ozn.1c O D Č E P L J I VA N J E odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno.

“Tino”, mob.: 098/9317570 ozn.184c IZRADA KROVIŠTA, nadstrešnica, sjenica, građ. limarije, stubišta, nazvati na : 098/417373 ozn.3471 PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.: 098/284-922 ozn.

205C

NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva. Uređenje dvorišta, iskopi i navozi, https://www.facebook.com/vincic Mob.: 099/3530-180. ozn.

600c

Primjedbe za distribuciju novina na mobitel: 095/700-7005

NAJAM I PRODAJA Potražujemo stanove, kuće, vikendice za prodaju, kupnju, najam!!!

Nazovite odmah!!!

Mob. SELIDBE, PRIJEVOZI – odvoz šute u vrećama, 099/240-6993 čistimo tavane, podrume, odvoimo dotrajali OSTALO namještaj i bijelu tehniku, mob.: 098/906- SOK OD ARONIJE, 0658 ozn.352c 100% matični sok, vrhunske kvalitete. PoSTABLA RUŠIMO – moć kod dijabetesa, trešnje, borove, orahe, jačanja imuniteta, boodvoz granja osiguran lesti srca i krvnih žila, te škeglje. Vrtove freštiti od bakterija i viruzamo i oremo, kosimo sa, povoljno djeluje na travu i šišamo živice, probavni sustav, ima mob.: 099/661-8353 protuupalna svojstva, ozn.352c štiti zdravlje urinarFASADE BOŽIĆ d.o.o. nog sustava, stimuli– izrada svih vrsta fa- ra rad štitnjače. Mob.: sada, mob.: 099/821- 098/455-313 ozn.3a 2916 ozn.270

VODOI NSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika.

Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c

27

VOZILA KUPUJEM automobil ili skuter i sve od Tomosa, može i odjavljeno (oštećeno). Može i novije.

Povoljno. Isplata odmah. Mob.: 098/9656624 ozn.2418 KUPUJEM traktore, kombije, kamione, ispod cijene, mob.: 098/9279560 ozn.1476

POSAO ZAPOŠLJAVAMO 1 zidara sa iskustvom i vozačkim ispitom B kat.

Također zapošljavamo 1 kv zidara sa iskustvom i vozačkim ispitom B kat.

Također zapošljavamo 1 pomoćnog zidara, isto s vozačkimispitom B kat.

Također zapošljavamo rukovatelja građevinskim strojevima. Poslovi se vode u okolici Ptuja, za poznate tvrtke (Telekom, Elektro MB) Mob.: 00386/41/535/952 ozn.270b

građevinske mehanizacije, vibro ploče i nabija-

či, rezači betona,bušači za zemlju, ručni alati, valjci... /SERVIS benzinskih motora Mobitel: 091/603-8552,

Traži se njemački ovčar

DINČO

Informacije na broj 091 20 888 77.

Nalazniku nagrada 2.000,00 kn.

www.bestrent.hr

POZNANSTVA VRUĆE SEXY teme za Tebe i mene, javi se neka akcija krene. Od 0-24 na 064/400-400. Tel./ mob.: 2,33 kn/3,58 kn/ min ozn.166c AKO STE usamljeni m/ž, bilo koje starosne dobi, trebate društvo, možemo Vam pomoći. Nazovite sa povjerenjem: 092/382-7396 ozn.191 IMAM 33 godine, 175/74, zaposlen. Tražim ozbiljnu, iskrenu i normalnu curu za zajednički život. Znam kakvu osobu tražim i nije mmi svejedno biti sa bilo kime. Avanture isključene. Mob.: 091/728-2759, e-mail: mariomisak0687@gmail.com ozn.249b SLOBODNA ŽENA traži slobodnog muškarca bez djece, 60 – 63 g. za zajednički život. Ostali neka se ne javljaju.

Mob.: 095/767-9001 ozn.329

KREDITI ZAPOSLENI I UMIROVL JENICI do 300.000,00 kn, bez gledanja hroka, MOGUĆNOST OTPLATE trajnim nalogom, zatvaranje blokada i cl.

PUTNI TROŠKOVI I DNEVNICE u kreditnu sposobnost. Radni odnos NA ODREĐENO. Umirovljenici do 84 god. starosti, te male mirovine. Mob.: 091/203-4666, t e l . : 0 42 /5 61-19 2 ozn.568c

MALI OGLASI već od 30 kuna!

28 Oglas

Regionalni tjednik || 27. sijeÄ?nja 2021., br. 230

Zahvale i sjećanja

27. siječnja 2021., br. 230 || Regionalni tjednik

ZAHVALA

29

POSLJEDNJI POZDRAV

povodom smrti našeg voljenog supruga, oca i sina

dragom ocu i djedu

JOSIPU BAKŠAJU Utihnulo je Tvoje srce, utihnuo je Tvoj glas, ali Ti ćeš uvijek biti tu, između nas.

S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoj sin Dražen s obitelji

SJEĆANJE

JOSIP PETEK

iz Ivanovca 23. 1. 2016. – 23. 1. 2021.

LJUBOMIRA ZAGORCA preminulog 17. 1. 2021. u 59. godini života.

Nije Te izbrisalo vrijeme, niti sakrila tama, zauvijek ćeš u srcima živjeti s nama.

Fališ nam…

Dirnuti pažnjom i poštovanjem prema našem pokojniku najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, kolegama HP d.d., susjedima i svim dobrim ljudima koji su nam izrazili sućut, okitili oltar cvijećem i svijećama te zajedno s nama dostojanstveno ispratili našeg Ljubomira na vječni počinak.

Veliko hvala osoblju Opće bolnice Varaždin.

Zahvaljujemo svećeniku na molitvama i dirljivim riječima ispraćaja.

Supruga Marija, kći Karmenka, unuci Fran i Teo

SJEĆANJE na

VERONIKU BALAŠKO

*****

iz Kotoribe 29. 1. 2017. – 29. 1. 2021.

POSLJEDNI POZDRAV Tiho si oči sklopio, umorno tijelo Bogu predao.

Neka Te molitve naše prate kad bol i suze ne mogu da nam Te vrate.

Puno je suza iz naših očiju palo kad je Tvoje srce stalo.

Bol i tuga još su veći jer Ti zbogom nismo mogli reći.

Ostat ćeš zauvijek u našim srcima.

Vrijeme zaborav donijelo nije, još živiš u našim mislima i molitvama.

Kći Jadranka, zet Zvonko Delimar, unuka Dorotea sa Emilom, unuk Vedran sa Anitom, praunuci Leon i Tilia Žvorc

Ožalošćeni: supruga Draženka, sin Vlado, majka Katarina

SJEĆANJE na dragu mamu i baku

POSLJEDNJI POZDRAV

VERONIKU BALAŠKO

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, tasta i punca

iz Kotoribe 29. 1. 2017. – 29. 1. 2021.

Voljeni nikad ne umiru, sve dok žive oni koji ih se sjećaju.

Sin Vitomir Balaško, snaha Gordana, unuci Vanja i Tin

SJEĆANJE na drage baku i djeda

BALAŠKO

VLADIMIRA PAHEKA

preminulog 21. 1. 2021. u 71. godini života.

Voljeni ne umiru, dok žive oni koji ih vole. Živjet ćeš vječno voljen i nikad zaboravljen.

Obitelj

ROZIKU

2. 2. 2005. – 2. 2. 2021.

i

FRANJU

8. 2. 1984. – 8. 2. 2021.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na vas.

I dalje živite u našim mislima i snovima.

Unuka Jadranka Delimar s obitelji i unuk Vitomir Balaško s obitelji

30 S raznih strana

Regionalni tjednik || 27. siječnja 2021., br. 230

FOTO: IVAN GRAHOVEC

S RAZNIH STRANA

NAPUSTIO NAS JE IVAN BENE - LEGENDARNI ĐURA Z MEĐIMURJA U Međimurju je 21. siječnja odjeknula tužna vijest: u 72. godini preminuo je Ivan Bene iz Čakovca, poznatiji kao Đura z Međimurja. Lik građevinskoga radnika Đure z Međimurja, zabavljača koji je desetljećima uveseljavao Međimurce i žitelje susjednih regija, ostvarivao je putem priča o malome čovjeku i njegovim naporima. Podizao je moral radnicima koji su 80-ih

mjesecima bili odvojeni od svojih obitelji. Humoristični filmići koje je izdao godinama su oduševljavali Međimurce.

Prije nekoliko godina (2018.) uručena mu je i Povelja Međimurske županije kao znak zahvalnosti za dugogodišnji rad i doprinos kulturno-umjetničkomu amaterizmu. Posljednji ispraćaj održan je u krugu obitelji.

- međimurska gastronomija (VII.)

Kakšega si mi to vragu šrota prodal?

Jeste li znali da naziv “palenta” dolazi od latinskoga “polenta”, pri čemu se zapravo mislilo na gris, odnosno mljevene žitarice, dok riječi palenta i pelud dolaze iz iste obitelji...

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Prehrana, a s vremenom i razvijena gastronomija, u kontinentalnoj su Hrvatskoj, pa tako i sjeverozapadnoj, vrlo važne.

Seljaci su se nekad oslanjali prvenstveno na proizvode do kojih su mogli doći vlastitom proizvodnjom pa se i prehrana razvijala tako što su prevladavali proizvodi koji Šrot je riječ su se mogli dobiti od njemačkoga podrijetla životinja (“Schrot” ili “Schrott”), koje su kmetoizvodia označava razne vi uzma koje ostatke - to mogu se nije gajali tol i ko na selibiti metalni dijelovi često štu: sviili neiskorišteni kon zunja, kramiralo. va, peradi, komadići koza, konja hrane... i ovaca. NaKukuruza ravno, u kontibluza nentalnoj Hrvatskoj I na kajkavske kraapsolutno su najbrojnije bile jeve su, kao i na ostatak Eukokoši, patke, guske, svinje i rope, utjecala velika otkrića krave, mada je bilo i drugih na- od 15. do 18. stoljeća, pa tako i brojenih životinja, kao i divljači, dolazak novih ratarskih kultura no ipak se radilo o nešto egzo- iz dalekih, egzotičnih krajeva. tičnijem mesu i drugim pro- Danas se više nitko ne čudi

poljoprivrednim proizvodima kao što su krumpir i kukuruz, no nemojmo zaboraviti da prije petstotinjak godina gomolja i žitarica “koji život znače” u Europi naprosto nije bilo, već su k nama stigli iz Srednje i Južne Amerike. Kukuruz je najpopularnija žitarica na svijetu, u smislu količine proizvodnje - godišnje se je proizvede više od 1,1 milijarde tona, što je puno više od pšenice, koje se proizvede oko 750 milijuna tona (prema podacima organizacije FAO Ujedinjenih Naroda). Od kukuruza se, osim brašna, kru-

pice i sličnih proizvoda, prave i smjese za alkoholna pića, kukuruzni škrob, kukuruzni sirup i mnogi drugi produkti.

Kukuruz je i u prehrani slavenskih seljaka svojim dolaskom na ova područja počeo igrati veliku ulogu: pokazao se prijemčljivim za kontinentalnu umjerenu klimu, vrste tla u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a bio je i prilično jeftin te isplativ. Osim što se ga moglo konzumirati direktno, nakon kuhanja ili pečenja, u kulinarstvu su se koristili “kuruzno” brašno (od kojega se pekao izvrstan slatki kruh),

krupica, odnosno palenta (od koje su se pravili ukusni žganci), ali i tzv. šrotena ili kukuruzna kaša, koja se mogla pripremati na puno načina.

Kaj si alergičen na šrot?

Šrot je riječ njemačkoga podrijetla (“Schrot” ili “Schrott”), a označava razne ostatke - to mogu biti metalni dijelovi ili neiskorišteni komadići hrane, ali prvo što će kajkavcima pasti na pamet kad čuju navedeni pojam je grubo mljeveni kukuruz (često uz druge žitarice),

kakav se koristi za prehranu stoke. Nije do kraja razjašnjeno odakle je u slavenske jezike ušao naziv “kukuruz”, no pretpostavlja se da su nam ga prenijeli Turci. U poznatu Belostenčevu “Gazophylaciumu” pojmom “kukuruza” označava se heljda, a ne današnji kukuruz!

Za kraj spomenimo da naziv “palenta” dolazi od latinskoga “polenta”, pri čemu se zapravo mislilo na gris, odnosno mljevene žitarice: “grit” na engleskom i danas označava “trun” ili “česticu”, a riječi palenta i pelud dolaze iz iste obitelji...

RADOVI NA UREĐENJU ETNO KUĆE U MURSKOM SREDIŠĆU

Rudarova hiža zaokružit će priču o životu težaka U Murskom Središću je u tijeku projekt adaptacije stare kuće i njezine prenamjena u Centar za posjetitelje. Nekoliko faza adaptacije već je realizirano, a ovogA se trenutka radi na uređenju okućnice, za što je putem EU fondova osiguran iznos od 300.000 kuna.

Uredit će se dječje igralište u dvorištu kuće, a posebnost je što

će biti u rudarskom stilu. Imat će metalnu ljuljačku za djecu u invalidskim kolicima, dva tobogana, ljuljačku košaru, ljuljačku za malu djecu sa zaštitom, dječji vlak s dva vagona, dječju kućicu, tunel za provlačenje i dvije njihalice.

Grad Mursko Središće je kuću kupio 2015. godine i od tada se radi na njezinom uređenju u najvećoj mjeri apliciranjem na različite europske i nacionalne fondove. Cilj je etno kuću i budući Centar za posjetitelje uklopiti s drugim turističkim destinacijama na području Grada.

Etno kuća nosit će naziv Rudarova hiža i zadaća će joj biti

interpretirati svakodnevni život rudara, kao dio puno šire cjeline interpretacije industrijske bašt i ne na području Murskog Središća. Uz Spomen dom rudarstva i Spomen park naftaštva koji se uređuju putem projekta „Energy tour“, Rudarova hiža kompletirala bi priču o posebnostima i značajkama

središćanskih težaka i rudara.

– Iako je i ndu s t r ija l i z ac ija našega kraja, a tu posebno mislimo na otvaranje brojnih ugljenokopa, ubrzala tehnološki razvoj, većina ljudi je sve do prije nekoliko desetljeća živjela identično ili vrlo slično kao i stoljećima prije. Dok će u Spomen domu rudarstva biti interpretiran

upravo spomenuti tehnološki napredak, radni dan rudara i utjecaj rudarstva na demografske, gospodarske i ostale trendove, Rudarova hiža imat će cilj posjetitelju približiti onaj drugi dio dana, kad bi se naši rudari vraćali na svoj grunt, obrađivali svoju zemlju, pecali ribu na Muri, brinuli o domaćinstvu i radili sve što i njihovi preci stoljećima prije – poručuju iz Grada.

Grad Mursko Središće čeka natječaj na koji bi mogao aplicirati uređenje unutrašnjosti etno kuće. Riječ je o sitnim obrtničkim radovima, osmišljavanju stalnog postava i njegovu uređenju.

S raznih strana

27. siječnja 2021., br. 230 || Regionalni tjednik

31

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – KRATKO SMIRIVANJE PA NOVE OBORINE Utorak nam donosi suho vrijeme sa sunčanim razdobljima i slabim vjetrom.

Najviša dnevna temperatura u laganoj pozitivi, a nakon zalaska sunca ponovno će brzo zahladiti. Jedan lijep zdrav zimski dan. U srijedu prognoza pokazuje suho i djelomično sunčano vrijeme. Jutro će biti hladno s mrazom i temperaturom između -5 i -1°C, a danju ćemo se ugrijati u neki blagi plus. Četvrtak nam donosi nešto više oblaka, a samo ponegdje može biti malo slabih oborina. Jutro će još uvijek biti hladno

uz mraz, a dnevna temperatura će malo narasti jer kreće nova blaga južina uz slab jugozapadni vjetar. Tu južinu ćemo izraženije osjetiti u petak i subotu. Uz povremeno više oblaka mjestimice može pasti malo kiše. Već od jutra toplije, a tijekom dana će uz umjeren jugozapadni vjetar temperatura narasti do 7 ili 8 Celzijevih stupnjeva. U subotu navečer i u nedjelju kiša će postupno prelaziti u susnježicu i snijeg, najprije u gorju, a potom i u nižem području. Hoće li to biti ozbiljniji snijeg još je teško predvidjeti u trenutku pisanja

ove prognoze.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu.

Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 25.1.)

TJEDNI HOROSKOP

ROĐENI:

Djevojčice: Natali Pal, Bruna Car Dječaci: Leonardo Balog, Viktor Ribić, Dino Kokir, Nian Fajfar, David Braniša, Ivan Rusak, Allmir Oršoš, Marin i Patrik Toplek, Lovro Vrtarić

VJENČANI:

Nataliia Borysova i Dalibor Blažon

UMRLI: Katarina Repalust r. Židov, Dragica Kuhanec r. Kolarić, Marija Peter r. Hunjadi, Liljana Željeznjak r. Habijan, Ljubica Jančec r. Vranović, Viktor Trstenjak, Julijana Mlinarić r. Bermanec, Mario Okreša, Mirjana Jambrović r. Jančec, Marija Plevnjak r. Hren, Josipa Jelenić r. Posavec, Stjepan Gašparlin, Dragutin Kalšan, Angela Markač r. Vičar, Eva Kosmač r. Polanec, Ana Debelec r. Švenda, Agneza Šustić r. Svrta, Pavao Sršan, Roman Levačić, Franjo Varga, Kristina Strahija r. Franjković, Monika Kovačić r. Herman, Jasmin Selimović, Jadranka Špicar r. Juras, Marija Horvat r. Ljubić, Jelena Bergovec r. Golenja, Marija Žunić r. Mesarić, Antun Klopotan, Magdalena Sabol r. Lovrenčić, Franciska Režek r. Kemec, Milka Horvat r. Kramar

AUTOR: MILAN UPRAVLJANJE NAD KIM ILI ČIM

SLIKAR NA SLICI (1855-1922)

LIRSKA POEZIJA

JAKA IGRAĆA KARTA

EGOIZAM

6

OTOK U KARIPSKOM MORU SASTOJAK VANJSKOG OKLOPA MNOGIH ŽIVOTINJA

PRIČA SA ŽIVOTINJAMA U GLAVNIM ULOGAMA RIJEKA U ITALIJI,PAD

URANIJ

ŽITELJ TIBETA

MALI RT, RTIĆ

AUSTRIJA

NAKNADA ZA VAGANJE

JEDAN OD RODITELJ

RIJEKA U ŠPANJOLSKOJ

HIBRID PŠENICE I RAŽI

PREKRIVENOST KRASTAMA OČISTITI CIPELE O OTIRAČ ŽITELJI BUGARSKE MANJA DOLINA, UDOLINA

JEDINICA EL. ENERGIJE (W)

TRAVAR, DROGERIST(TURC.) GLUMICA THURMAN

MJERA ZA TEKUĆINE OD 158,96 L BIZMUT

JAVNI BILJEŽNIK

OKVIR ZA SLIKU ILI OGLEDALO

POGREŠKA, PROMAŠAJ

NEHOTIČAN TRZAJ MIŠIĆA,TIK “LUČKA KAPETANIJA”

BROJKA OSAM

SMJESA OD RASTOPLJENA ŠEĆERA “METSAR”

VODENI PUŽIĆ, OGRC KODIAK ISLAND

DRŽAVA NA BLISKOM ISTOKU PAPIGA IZ J.AMERIKE

Novi poslovi su na vidiku i bit će vam ponuđeno nešto o čemu ćete vrlo ozbiljno razmišljati. Položaj bi vam bio puno bolji, a također i financijske prilike bi se značajno popravile. Neki od vas odlučit će se za novi posao, i to bi se moglo dogoditi vrlo brzo, no dobro razmislite, jer povratka više neće biti. U ljubavi je stanje mirno i to je ono što sada trebate. Slobodni maštaju o nekome, a na tome će i ostati. Zdravlje vam je dobro.

IMPRESSUM ZMAJ, AŽDAJA

UPRAVA Sandra Vlahek

Maratela mreže d.o.o., 072700700, +18

GLAVNI UREDNIK Goran Mališ, urednik@regionalni.com

Nazovi napaljene Varaždinke i Međimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/555-450 Tel:3,49kn/min, Mob:4,78kn/min

ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA Josip Novak, jnovak@regionalni.com NOVINARI Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Ivan-Goran Herman, igherman@regionalni.com Sandra Županić, szupanic@regionalni.com Martina Lončar-Petrinjak, mlpetrinjak@regionalni.com FOTOREPORTER Ivan Agnezović, foto@regionalni.com

(23. 8. – 22. 9.)

Vaše poslovno okruženje je dobro, poslovi dobro napreduju, a i vi ste zadovoljni. Zasad nemojte ništa mijenjati jer pravo vrijeme tek dolazi.

Pred vama je jedno zaista dobro poslovno razdoblje. Male probleme mogle bi vam stvoriti financije, no to neće dugo trajati. Odnos s partnerom je dobar, nema nekih većih problema, pa ovo vrijeme pokušajte provesti što ljepše. Zdravlje vam je dobro, no nervoza je stalno prisutna.

STRIJELAC

ŠKORPION

(22. 11. – 21. 12.)

(23. 10. – 21. 11.)

Vama se pojavljuju novi poslovi, novi partneri i još puno toga na što se trebate pripremiti. Sva sreća da ste na to navikli, pa ćete sve to izdržati i napraviti zaista dobar posao. Financije vam povremeno zadaju probleme, no to nikada nije dugotrajno. U svakom slučaju, novi posao bi vam trebao donijeti poboljšanje. Vaš odnos s partnerom nije najbolji, no ni to nije ništa novo.

Zdravlje vam nije loše.

U poslu vas očekuju neke promjene, ali i puno novog posla. Neke stvari koje ste dugo čekali počet će se konačno rješavati. Radit ćete na novim programima i poslovnim projektima, pa izgleda da je pred vama zaista uspješno poslovno razdoblje. S financijama također ne biste trebali imati problema. Što se ljubavi tiče, zasad je mirno, pa pokušajte što bolje iskoristiti ovo vrijeme. Slobodni i dalje nisu sigurni što žele. Zdravlje vam je dobro.

VODENJAK

JARAC

“TONA”

USKA ULICA U PRIMORJU TEREN, ZEMLJIŠTE

Dobra poslovna faza je pred vama i samo morate marljivo raditi, pa rezultati neće izostati, a mogle bi vas iznenaditi i nove poslovne ponude.

Možda je došlo vrijeme da započnete vlastiti posao. Prije ipak sve dobro provjerite, da ne biste poslije žalili. Što se ljubavi tiče, partner traži od vas da se odlučite kako ćete nastaviti. Slobodni će se možda odlučiti za brak, no bilo bi dobro da ipak prije zrelo razmisle.

Zdravlje vam je dobro!

RIBE

(20. 1. – 18. 2.)

(22. 12. – 19. 1.)

PITOMAC VOJNE AKADEMIJE

UGLJIK

Na poslu vam se spremaju novosti koje vas neće baš razveseliti, pa se pokušajte izboriti za svoje planove i nemojte čekati. Obratite pozornost na sve što se oko vas događa jer ćete se tako zaštititi od neugodnosti.

Financijska situacija vam nije loša, a vjerojatno će se i poboljšati. Ljubav vam nije na prvome mjestu i to bi moglo dovesti do rasprava s partnerom.

Slobodni će ipak biti bolje sreće, a nazire se i nova ljubav. Zdravlje vam je zasad stabilno.

DJEVICA

LAV

(23. 9. – 22. 10.)

ŽITELJ SPARTE

Na poslu se pripremaju nova zanimljiva događanja. Uza sve to, konačni rezultati bit će dobri, a naročito vam je dobro aspek tirana suradnja s inozemnim partnerima. Financijska situacija vam je dobra, a mogla bi se još i popraviti. Što se ljubavi tiče, pred vama je vrijeme boljeg razumijevanja s partnerom, pa će to vašu vezu učvrstiti. Slobodni stalno misle na nekoga iz prošlosti. Zdravlje dobro, no moguće su prehlade.

(23. 7. – 22. 8.)

VAGA

SLOVA S KVAČICAMA

OKLAHOMA

Na poslovnom planu sigurno dolazi do velikih promjena i napokon bi vam se mogle ostvariti davne želje. Ipak, u poslovnim razgovorima nemojte žuriti, malo se suzdržite i ne donosite odluke preko noći. Financijska situacija vam se malo popravila, no daleko je to još do dobroga. Što se partnerskog odnosa tiče, on vam je vrlo dobar. Slobodnima je na vidiku nova ljubavna priča. Zdravlje vam je dobro, no pripazite na hranu koju jedete.

(21. 6. – 22. 7.)

Konačno i vama dolazi vrijeme poslovnih promjena! Dosad je sve išlo uhodanim tempom, no sad se sve mijenja. Nove informacije pojavljivat će se svakodnevno i morate dobro paziti što ćete odabrati. Ljubav vam zasad ne stvara glavobolju, a nemate baš ni puno vremena baviti se svojim partnerom. Slobodni će brzopleto uletjeti u novu vezu, a još brže bi mogli iz nje izaći. Zdravlje vam zasad ne stvara probleme.

(21. 5. – 20. 6.)

(20. 4. – 20. 5.)

RAK

OBROK EMISIJE VRIJEDNOSNIH PAPIRA

PRVAK, VOĐA POLITIČKE STRANKE

.

U ovom poslovnom razdoblju neće biti nekih velikih događaja jer sve što ste započeli, dalje se odvija rutinski.

Naravno, promjene su uvijek moguće, čak bi i dobro došle, a vama bi se pružila mogućnost da dodatno zaradite. Ipak, nastajte izbjeći svaki mogući rizik. U ljubavi ništa novo, veza vam je zasad stabilna i ne bi trebalo biti nekih većih problema. Slobodni su u vrlo povoljnom razdoblju jer im dolaze primamljivi prijedlozi za druženje. Zdravlje vam je odlično.

BLIZANCI

BIK

OVAN

(21. 3. – 19. 4.)

Vama je krajnje vrijeme da u svoj posao unesete red, da ne izgubite najbolje poslove. Odnosi na poslu nisu dobri, a tako je teško raditi. Financijske prilike vam također nisu najbolje, pa biste i tu trebali dobro razmisliti na što i kako trošite novac. Budući da ste zbog svega jako nervozni, to se odražava i na vaš partnerski odnos, pa dolazi do mučnih situacija. Ipak, sve to neće više dugo trajati, ali izvucite iz svega pouku.

Zdravlje vam je dobro.

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Anina 11, 42000 Varaždin

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Željka Biškup, zbiskup@regionalni.com SURADNICI Denis Peričić Dalibor Flajpan PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com, marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Vedran Bunić vbunic@regionalni.com Tel. 042/290-781 PREDAJA MALIH OGLASA I OSMRTNICA: Ljiljana Simić, ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774

(19. 2. – 20. 3.)

Posla imate puno, no vama to ne smeta, a i želite sve započeto što prije dovesti do kraja kako biste se mogli posvetiti novim planovima. Ono što slijedi vjerojatno će se vrlo povoljno odraziti na vaše financijske prilike, pa ozbiljno razmotrite sve mogućnosti. Odnos s partnerom je dobar i pun razumijevanja, pa ga nemojte ničime pokvariti. Slobodni su u potrazi za novom ljubavi, ali želje su jedno, a realnost drugo. Zdravlje nije loše, ali pripazite se u prometu.

MARKETING: Tel. 042/290-778 Tel. 042/290-781

MALI OGLASI, ZAHVALE I SJEĆANJA: Tel. 042/290-774

Male oglase osim u prijamnom uredu na Gradskoj tržnici u Varaždinu možete uplatiti i internet bankarstvom, na pošti ili banci.

Postupak je slijedeći: proslijedite tekst na mail malioglasi@regionalni.com radi obračuna cijene. Na vaš mail šalje se obračunata cijena i žiro-račun na koji uplaćujete uslugu. Nakon uplate potrebno je potvrdu o uplati poslati na mail. Za sve informacije obratite se na telefon 042/290-774.

Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica Varaždin, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) Radno vrijeme za stranke: pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri, čet: 7,30 - 15 h, pet: 7,30 - 14,30 h TISKARA Slobodna Dalmacija

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 27. siječnja 2021., br. 230

IZ PRELOGA U VARAŽDIN: BOLNICI DONIRALI VRIJEDAN EKG UREĐAJ U Opću bolnicu Varaždin pristigla je još jedna vrijedna donacija, a ovoga je puta riječ o EKG uređaju koji je donirala Tvrtka LPT iz Preloga. Donaciju su preuzeli zamjenik ravnatelja OB Varaždin Damir Poljak te pomoćnica ravnatelja za kvalitetu zdravstvene zaštite i nadzor Dubravka Dobec-Gorenak. Donaciju su uručili predstavnici tvrtke LPT: projekt menadžer Ljiljana Trstenjak, voditeljica

zaposlenicima, a i svima nama, pa smo odlučili donirati nešto što vam je potrebno. Nismo željeli napamet nabavljati pa smo kontaktirali Upravu koja je kazala kako će vam koristiti upravo EKG uređaj – pojasnila je Trstenjak, dok je voditeljica Šipraga istaknula da je baš lijepo što se u trenutku pojave neke nedaće i nevolja brzo povežemo i što ljudska empatija još uvijek nije nestala.

ljudskih resursa Una Šipraga i plant menadžer Damir Kanešić.

Ljiljana Trstenjak je naglasila kako su ove godine umjesto poslovnih darova odlučili sredstva izdvojiti za donaciju medicinskom sustavu. Iako je sjedište tvrtke u Prelogu, zapošljavaju i djelatnike iz Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije.

– Vi ste ti koji čuvate zdravlje našim

MEĐIMURJE KAO PRIMJER DOBRE PRAKSE

“Prijateljima životinja” 200.000 kuna Financijska sredstva Udruzi “Prijatelji životinja” osigurala je Međimurska županija koja kontinuirano financira sklonište, odnosno već četvrtu godinu zaredom u svom proračunu osigurava novac za projekt prihvata, skrbi i udomljavanja napuštenih životinja.

PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

Župan Međimurske županije Matija Posavec potpisao je u ponedjeljak, 25. siječnja, Ugovor vrijedan 200.000 kuna s udrugom „Prijatelji životinja“, koja djeluje od 2004. godine s ciljem promicanja zaštite životinja te zbrinjavanja i udomljavanja napuštenih životinja na području Međimurske županije.

Za bolju skrb

Predsjednica Zaštitarskoekološke udruge „Prijatelji životinja i prirode“ Aleksandra Hampamer objasnila je da je riječ o najvećem skloništu za napuštene životinje u Hrvatskoj te na površini od 15.000 četvornih metara svakodnevno

Ove godine sklonište za napuštene životinje obilježava 20 godina rada cija s ciljem podizanja svijesti zajednice o odgovornom odnosu prema životinjama i udomljavanju napuštenih pasa. Ove godine sklonište za napuštene životinje obilježava 20 godina rada, a Međimurska županija

KARIKATURA

USPJEH ZSA ZSE I HILJSONA MANDELE

FOTO: CESARICA

Pjesma „Ova ljubav“ pobjednički je Hit godine

Zbog epidemiološke situacije ovogodišnja, četvrta po redu, dodjela glazbenih nagrada „Cesarica“ u petak, 22. siječnja protekla je bez dodjela uživo, a razlog za slavlje svakako ima Jelena Žnidarić - Zsa Zsa koja je u protekloj godini publiku osvojila svojim hitom. Pjesma „Ova ljubav“ koju je ova glazbenica iz Pušćina u općini Nedelišće otpjevala s Hiljsonom Mandelom dobila je najviše glasova publike ikad u finalu te glazbene nagrade, a pobjednički Hit godine potpisuju Ante Pecotić, Bojan Šalamon Shalla i Ivan Hilje.

– Srce mi je počelo upravo lupat’ – rekla je Zsa Zsa nakon proglašenja i primitka

skrbe o 300 napuštenih pasa osiguravajući im smještaj do udomljenja, veterinarsku skrb, hranu, cijepljenje, sterilizaciju i udomljavanje.

Tijekom godine organiziraju 30-ak radnih volonterskih ak-

statue Cesarica za Hit godine, dok je mladi traper Hiljson dodao da se osjeća „suludo, suludo, suludo, tek mi dopire polako do glave“, prenosi Cesarica.

već četvrtu godinu zaredom u svom proračunu osigurava financijska sredstva za projekt prihvata, skrbi i udomljavanja napuštenih životinja, čime je prva županija u Hrvatskoj koja kontinuirano financira sklonište, iako joj to nije zakonska obveza, već je to obveza jedinica lokalne samouprave.

– Međimurje po mnogočemu služi kao primjer dobre prakse, a sada tome dodajemo još bolji odnos i humanost prema životinjama. Sklonište se iz godine u godinu širi te vjerujemo da će ova sredstva iskoristiti u dobre svrhe, kako bi dodatno poboljšali skrb o napuštenim životinjama – rekao je župan Posavec, podsjetivši da s Udrugom „Prijatelji životinja“ sudjeluju u dva projekta: „S.N.A.G.A. života“ te „Anima mundi“.

crta: Željko Pilipović