RTM 257

SEZONSKI POSLOVI

KAMP NA MATULOVU GRUNTU

Na Jadranu radi 130 posto Međimuraca više nego prošle godine

Gita Radiković i Niko Kozar najbolji su mladi čuvari prirode

Str. 2. i 3.

Str. 20. i 21.

Tjednik

Regionalni MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Plus Pl us

15.000 primjeraka

Besplatan primjerak | Broj 257 | 4. kolovoza 2021. | ISSN 2459-6612 | www.regionalni.com

PROGRAM KAO PRIJE PANDEMIJE, ALI UZ MJERE

MINISTAR ĆORIĆ U MEĐIMURJU

“Riješit ćemo problem divljih deponija!”

Str. 3.

“Predugo smo bili zatvoreni.

Jedva smo dočekali druženja, koncerte i atmosferu Porcijunkulova” Str. 16. i 17.

ANTONIA RUŽIĆ EUROPSKA PRVAKINJA

“Najvažnije da sam zdrava i da uživam u tenisu!”

Str. 24.

2

Aktualno

Regionalni tjednik || 4. kolovoza 2021., br. 257

MEĐIMURSKI IZVOZ OD 5,4 MILIJARDE KUNA

AKTUALNO

U 2020. godini u Međimurskoj županiji je poslovalo 3547 poduzetnika koji su zapošljavali 28.768 radnika, navodi Financijska agencija (FINA) u svojem redovitom izvješću. Međimurski poduzetnici ostvarili su ukupne prihode u visini od 16,18 milijardi kuna, od kojih su 5,4 milijarde realizirane izvozom roba i usluga.

U 2020. godini ostvarena je dobit od 864 milijuna kuna, što je za 177 milijuna više

nego godinu dana ranije. Prosječna plana zaposlenih iznosila je 5264 kune.

Gledajući nacionalnu razinu, u Hrvatskoj je lani poslovalo 139.009 poduzetnika, koji su zapošljavali 947.874 radnika. Ukupni prihodi bile su gotovo 744 milijarde kuna, a ostvarena je dobit nešto manja od 21 milijarde kuna, što je za gotovo 11 milijardi kuna manje nego 2019. godine.

ZAPOŠLJAVAJU LI SE MEĐIMURCI NA SEZONSKIM POSLO

Na Jadran otišlo 53-oje Međim 15 pripadnika romske nacion

Iako ovdje nije riječ o velikim brojkama, u postocima se ipak radi o porastu za 130 % u odnosu na 2020. “pandemijsku” godinu, otkrivaju Pretežiti dio zaposlenih – njih 80%, zaposleno je u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji, a od poslodava

PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

Prema zadnjim službenim pokazateljima, krajem lipnja ove godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područnog ureda Čakovec bile su 2.094 nezaposlene osobe, što je smanjenje broja nezaposlenih u odnosu na prethodni mjesec za 3 % i lipanj prošle, 2020. godine, za čak 17,2 %.

Sezona na moru No, iz Područnog ureda Čakovec navode da je tijekom srpnja broj nezaposlenih porastao za gotovo 150 osoba, na što je uglavnom utjecao povećani priljev novoprijavljenih direktno iz redovnog obrazovanja i novoprijavljenih direktno iz radnog odnosa iz djelatnosti obrazovanja, što je karakteristično za kretanje nezaposlenosti svake godine.

– Takav priljev postepeno se smanjuje do kraja rujna, kada se srednjoškolci zaposle ili upišu na fakultet, a novoprijavljeni direktno iz radnog odnosa iz djelatnosti obrazovanja početkom nove školske godine ponovo zaposle

Zapošljavaju se na mjesta pomoćnih kuhara i konobara, čistača i sobara… u obrazovnom sektoru. Stoga razlog porasta nezaposlenosti u srpnju u odnosu na lipanj nikako nije posljedica otežanih poslovnih okolnosti zbog koronavirusa – navode iz Ureda HZZ-a u Čakovcu, čijeg smo predstojnika Nikolu Hrena upitali više o ovogodišnjoj ponudi sezonskih poslova.

Potvrđuje da je sezona na moru ove godine mnogo uspješnija nego 2020. godine, koja je više bila ograničena koronakrizom i strožim epidemiološkim mjerama, na što ukazuju i službeni pokazatelji.

– Tijekom šest mjeseci ove godine na razini Hrvatske, iako se ponuda sezonskih po-

PODACI PU MEĐIMURSKE

Iz Međimurske županije iselilo 1238 osoba Policijska uprava međimurska ustupila je podatke vezane uz zapošljavanje stranih državljana u Međimurskoj županiji te odlasku Međimuraca na rad u inozemstvo, u kojima piše da je u periodu od 1. siječnja 2016. do 28. srpnja 2021. godine ukupno 1238 osoba iz Međimurske županije odselilo u inozemstvo.

Točnu informaciju o broju osoba koje su prijavile privremeni odlazak ne mogu dostaviti, ističu iz PU međimurske, iz razloga što osobe prijavljuju privremeni odlazak kad napuštaju državu te isto tako prijavljuju povratak kad se vraćaju u Hrvatsku.

Prema podacima o broju odobrenih dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj, strani radnici u najvećem slova pretežito odnosi na tzv. morske županije, poslodavci su putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje tražili 19.875 sezonskih radnika, što je povećanje za gotovo 24 % u odnosu na isto razdob l j e 2020 g o dine, kada je traženo 16 .076 radnika.

Daleko najveća potražnja za radnicima na sezonskim poslovima zabilježena je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, njih 12.764 ili 64 % – otkriva Nikola Hren, predstojnik Hrvatskog

broju dolaze iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Makedonije, Albanije, Nepala, Indije, Bangladeša i Filipina, smješteni su po cijeloj Hrvatskoj, a u jako malom broju na području Međimurske županije.

Najviše ih radi u sektorima građevine i industrije.

– U ovoj godini ova je Policijska uprava s Policijskom postajom Prelog u razdoblju od 1. siječnja zaključno s 28. srpnja zaprimila 1250 zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad, dok je u istom periodu prošle godine zaprimljeno 1103 zahtjeva, što ukazuje na porast broja zaprimljenih zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad – ističu iz PU međimurske, navodeći da se strancima izdaje dozvola za boravak i rad na rok od godinu dana. zavoda za zapošljavanje iz PU Čakovec.

U odnosu na prošlu godinu, rastu i brojke kada je riječ o zapošljavanju. Tijekom šest mjeseci ove godine zaposleno je 15.395 sezonsk ih radnika ili 25, 5 %, odnosno 12.267 osoba više nego prošle godine. Najviše osoba zaposlenih na sezonskim poslovima je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane – 9.114 ili 60 %.

Najviše sezonskih radnika zapošljavaju veliki turistički

lanci: Maistra, Plava Laguna, Valamar Riviera, Sunce Hoteli, Liburnia Riviera Hoteli, Solaris, Jadranka Turizam i Meritus te, s druge strane, trgovački lanci koji također imaju povećani opseg poslova zbog sezone, osobito oni koji gravitiraju jadranskoj obali,

Poslodavci su ove godine u Hrvatskoj tražili 19.875 sezonskih radnika, što je povećanje za gotovo 24 % u odnosu na 2020. poput Studenca i Tommyja.

U odnosu na prošle godine, nema većih izmjena u najtraženijim sezonskim poslovima – najveće su potrebe za konobarima i kuharima, a u top pet najtraženijih ulaze i čistači, prodavači i sobari. Osim njih, dodaje Hren, često su traženi kuhinjski radnici, recepcionari, pomoćni konobari te turistički animatori.

– Kada je u pitanju zapošljavanje Međimuraca i Međimurki, bitno je naglasiti da ni prije koronakrize Međimurska županija nije bila značajna destinacija kada je riječ o sezonskom zapošljavanju. Do 2019. godine unatrag pet godina, ovisi od godine do godine, zapošljavalo se od 100 do 150 osoba po sezoni.

Tijekom 2020. godine zbog pandemije koronavirusa ta je brojka bila manja, svega 23 osobe. Ove godine zaključno sa srpnjem zaposlene su 53 osobe, od čega čak 15 ili gotovo 30 % pripadnika romske nacionalne manjine. Iako se ovdje ne radi o velikim brojkama, u postocima ipak se radi o porastu za 130 %.

Pretežiti dio zaposlenih – njih 80 %, zaposleno je u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji.

Od poslodavaca možemo izdvojiti Maistru i Plavu lagunu, a što se poslova tiče pretežito se radi o pomoćnim kuharima, pomoćnim konobarima,

Aktualno

4. kolovoza 2021., br. 257 || Regionalni tjednik

3

Završio je festival Forestland koji je mnogima u srcu ostavio doista dobar osjećaj. No, optimizam

nije dugo potrajao. Već u ponedjeljak, 26. srpnja, dan nakon samoga festivala izbio je incident. Naime, organizatori su se toga dana vratili u Brezje da bi tamo zatekli požar na ulaznoj instalaciji. Nepoznati počinitelj zapalio je dekorativnu ulaznu kapiju napravljenu od bala slame. Organizatori su pozvali vatrogasce iz lokalnoga Dobrovoljnog vatrogasnog društva koji su brzo reagirali i tako spriječili moguće širenje požara.

– Pospremali smo cijeli dan, a oko 17 sati odlučili

otići da bismo nastavili sutradan, no 15 minuta kasnije zvali su nas policija i vatrogasci jer su dobili dojavu o požaru. Zahvaljujemo se na brzoj reakciji lokalnih vatrogasaca. Ne možemo vjerovati da je nekome ovaj čin bio zabavan.

Dobra je stvar što je nastala samo materijalna šteta i što nikoga nije bilo u blizini da nastrada.

Ne znamo tko je ovo napravio, ali vjerujemo da je to djelo ljubomornog i zlog uma – rekao je Krešimir Biškup iz organizacije. Budući da su

FOTO: FORESTLAND

VANDALIZAM NA FORESTLANDU: IZGORJELA INSTALACIJA NA ULAZU

stradali materijal, strujna instalacija, stupovi i ograde, štetu procjenjuju na oko 15.000 kuna.

OVIMA NA MORU?

muraca, od čega nalne manjine

u iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područnog ureda Čakovec. aca izdvajaju se Maistra i Plava laguna.

lokalne potrebe poslodavaca za tim zanimanjima. Stoga često obalne županije ni ne prosljeđuju svoja slobodna radna mjesta u našu županiju – pojašnjava naš sugovornik.

Zaključuje da su poželjne osobine kod zapošljavanja u sektoru turizma, s obzirom na to da je riječ o uslužnoj djelatnosti, komunikaciji s turistima iz drugih zemalja te da se očekuje visoki nivo kvalitete usluge: u prvom redu komunikativnost, poznavanje stranih jezika te prethodno radno iskustvo, a kod kuhara dodatno po mogućnosti poznavanje mediteranske

Sezona na moru ove godine mnogo uspješnija nego 2020. godine, navodi Nikola Hren

čistačima te sobarima, što je istovjetno listi od top pet zanimanja na razini Hrvatske – pojašnjava Nikola Hren.

Lokalne potrebe

Iz HZZ-a Čakovec dodaju da Međimurska županija nije destinacija s visokom udjelom sezonskog zapošljavanja na moru te ne očekuju da će se brojka od trenutno 53 zaposlene osobe značajno povećati do kraja sezone.

– Razlozi tome su dvojaki: u načinu kako se delegiraju potrebe za radnicima od strane županija koje imaju najviše potreba za sezonskom radnom snagom, te s kojom radnom snagom raspolaže pojedina županija. Kao što smo već naveli kod top pet zanimanja, poslodavci najviše traže kvalificirane kuhare i konobare te prodavače, dok istih gotovo i nema u evidenciji Područnog ureda Čakovec pa često ne možemo zadovoljiti ni

kuhinje.

Na kraju svake sezone HZZ provodi i anketu zadovoljstva radom u sezoni, a međimurski su građani imali pretežno pozitivna iskustva i to iz više aspekata: isplaćena im je dogovorena plaća, ponekad i viša od dogovorene, prekovremenih sati nije bilo ako je tako dogovoreno, a ako su odrađivani, plaćeni su ili je korišten sustav tzv. produženog osiguranja, odnosno ostali su formalno u radnom odnosu do iskorištenja fonda prekovremenih sati.

Pozitivne ocjene su i kada je riječ o zadovoljstvu hranom i brojem obroka na dan.

– Poneka negativna kritika odnosila se uglavnom na smještaj, ali tu se dijelom može raditi o nečijoj subjektivnoj percepciji u odnosu na smještaj i očekivanja koja su eventualno imali. Sve navedeno potvrđuje činjenica da je u pravilu oko 85 % sezonaca, ako su naravno iskazali interes za rad na sezoni iduće godine, izjavilo da planira, odnosno ima već dogovoreni posao za iduću sezonu kod istog poslodavca – zaključuje Nikola Hren.

MINISTAR ĆORIĆ U PRIBISLAVCU:

”Riješit ćemo problem divljih deponija!”

Tomislav Ćorić rekao je da će se deponije sanirati, no i da će poduzeti mjere kako bi se problem riješio dugoročno PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

dao je da je inicijator sastanka bio zastupnik Kajtazi.

Sanacija i sankcije

– Prije dva tjedna Vlada je Pribislavec su u srijedu, 28. srpnja, posjetili ministar gos- donijela novi Nacionalni plan podarstva i održivog razvoja za Rome. To nije prvi takav Tomislav Ćorić te saborski dokument, no kako ga sprovezastupnik Veljko Kajtazi. Odr- sti u djelo ako nijedna jedinica lokalne samouprave nema žali su i radni sastanak s akcijski plan? Treopćinarima na kojem je bilo riječi o ba razraditi i problem at ina koji način Otpad se u zapošljavaci ilegalnih odlagališta ti m lade, Pribislavcu spaljuje i svakodsposobne svakodnevno: ljude, a ne nevnog i h “p r e spa ljivasamo u srpnju JVP t varati u nj a otČakovec izlazila je na invalide” pada u n a k n adarom skom intervenciju barem naselju, ma i sl ičosam puta! objasnio je nim. Ima načelnik Oppuno pozitivnih primjera među ćine Pribislavec Matija Ladić. pripadnicima romske S navedenim problemom manjine, no svjetla javnosti često se moraju boriti pri- uvijek su fokusirana samo na padnici DVD-a Pribislavec i negativne!

Zahvaljujem ministru ĆoJVP-a Čakovec. Samo tijekom srpnja tako su vatrogasci iz riću i smatram da će ovakvi JVP-a čak osam puta izlazili obilasci romskih naselja prina intervenciju. donijeti rasvjetljavanju proNa ulazu u romsko naselje blematike i voditi uspješnim tim je povodom održana i rješenjima, osobito sa smećem, izvanredna konferencija za koje nije samo romsko – rekao medije. Načelnik Ladić po- je Kajtazi. Na njega se nadovezdravio je okupljene i zahva- zao ministar Ćorić.

– Ovo pitanje otpada koji lio ministru Ćoriću što se odazvao pozivu u pomoć. Do- okružuje Pribislavec mora biti

riješeno jednom za svagda, za što će se provesti odgovarajući koraci. Divlje deponije sanirat će se u narednim mjesecima.

To je, među ostalim, i pitanje ekonomske integracije romske manjine, čiji pripadnici moraju imati sva prava, ali i poštovati sve obveze i odgovornosti koje sa sobom donosi status hrvatskoga građanina – rekao je Ćorić.

Kajtazi i Ćorić osvrnuli su se i na problematiku cijepljenja, odgovarajući na pitanje o navodno ispodprosječnoj procijepljenosti Roma. Kajtazi je rekao da ne raspolaže konkretnim podacima, ali da su potencijalno maloj procijepljenosti svakako pridonijele i lažne informacije koje se šire društvenim mrežama.

Dodao je da bi se cijepljenje u romskim naseljima moglo provesti uz pomoć mobilnog centra. Ministar Ćorić odlučno je pak ustvrdio da “nema procijepljenosti u romskim naseljima i u neromskim naseljima”: – Imate samo procijepljenost na razini Hrvatske… Romi su građani ove zemlje, kao i svi ostali. Nitko tu nikoga ne treba ni na koji način izdvajati.

Možemo eventualno govoriti o informiranim i neinformiranim građanima. Opet apeliram - cijepite se! – poručio je.

4

Aktualno

Regionalni tjednik || 4. kolovoza 2021., br. 257

SVETI MARTIN NA MURI: PRVI HOTEL S PRESTIŽNOM EU OZNAKOM Terme Sveti Martin prvi su hotel u Hrvatskoj koji je dobio oznaku EU Ecolabel, prestižni europski znak zaštite okoliša, koji se dodjeljuje održivim proizvodima i uslugama kojima se potiču inovacije te pridonosi cilju klimatske neutralnosti EU-a do 2050. Oznaku je direktoru Terma Igoru Nekiću uručila ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac koja je istaknula da turistima više nisu dovoljni samo more i sunce već traže destinacije poput Svetog Martina na Muri.

- Terme Sveti Martin su prepoznale trendove i aktivno su se uključile u zelenu tranziciju.

Zadovoljili su 22 obvezna kriterija da bi dobili prestižan znak koji na razini Europske unije potvrđuje pridržavanje najviših standarda istaknula je ministrica Brnjac.

Oznaka EU Ecolabel promiče ekološku izvrsnost i pomaže pri identifikaciji proizvoda i usluga koji imaju smanjen utjecaj na okoliš, od početne faze uporabe sirovina, preko proi-

zvodnje pa sve do njihova korištenja i konačno odlaganja.

Dodjeli nagrade prisustvovali su državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta Sandra Herman, međimurski župan Matija Posavec, županijski pročelnik Darko Radanović, direktor turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula, načelnik Općine Sveti Martin na Muri Martin Srša i direktor Ureda općinske Turističke zajednice David Novinščak.

SA SELNIČKIM NAČELNIKOM ERVINOM VIČEVIĆEM REZIMIRALI SMO ZBIVANJA U 2021. NA PODRUČJU OPĆINE

U Selnici u zadnje vrijeme živo: izgradnja Vatrogasnoga doma, Aglomeracije, zgrade...

Vičevića posebno veseli činjenica da se radionica za djecu u sklopu Dana pikača uspjela održati, kao i to što se kapaciteti Dječjeg vrtića “Selnički zvončići” dobro popunjavaju!

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

koji će koristiti i druge udruge, osobito Streljački klub. Bit će to lijep poklon Društvu za jubilej koji obilježavaju iduće godine - 140. obljetnicu od osnutka!

Izgradnja stambeno-poslovne zgrade koja će se nalaziti u predjelu poznatim pod nazivom “Bukovčak” također ide svojim tijekom: došlo je do određenih kašnjenja zbog izmjena u projektu, no za prostorima zgrade vlada velik interes.

Počeli smo i s izradom novoga prostornog plana – naime, u ožujku je završena geodetskokatastarska izmjera pa su čestice nove. Bit će nekih promjena i u skladu sa željama potencijalnih investitora i mještana Općine Selnica koji žele nešto napraviti po pitanju turizma.

Mislim da nakon ovih sljedeće izmjene nećemo raditi toliko skoro, tako da pozivam sve one s prijedlozima da se jave kako bismo vidjeli što se može učiniti – objašnjava Vičević.

Dodaje da su išli na ruku svim zainteresiranim investitorima.

Treći mandat na proteklim lokalnim izborima izborio je dosadašnji selnički načelnik Ervin Vičević. Sredinom srpnja u toj se gornjomeđimurskoj općini četvrti put održala manifestacija Dan pikača, kojom se slavi selnički simbol: pokladna maska poznata kao “pikač”. Ona se nalazi i na Listi nematerijalnih dobara kulturne baštine Republike Hrvatske, a dok u Selnicu ulazite iz smjera Čakovca, upravo će vas prepoznatljivi veliki pikač dočekati na tom kraju naselja.

Dom, zgrada, pikač…

Baš na Dan pikača, što je obično subota sredinom srpnja, organizira se namatanje te velike konstrukcije. Tako je trebalo biti i ove godine, no djelomično zbog epidemiološke situacije, a djelomično zbog najave lošeg vremena, taj je dio sadržaja odgođen, no sigurno će se naknadno organizirati. Nakon što su

Kako je počela izrada novoga prostornog plana, a sljedećih izmjena neće biti toliko skoro, načelnik poziva sve zainteresirane da se jave s prijedlozima u srijedu, 14. srpnja, članovi Udruge “Pikač” demonstrirali tradicionalnu žetvu ručnom kosom, te subote, 17. srpnja, održale su se likovna radionica za djecu i predstava MAKAMUS-a “Bajka o suncu”.

O drugim a ktua lnostima na području Općine Selnica, koja broji čak deset naselja, razgovarali smo s n a č e l n i ko m V i č e v i ć e m .

– Sredinom lipnja svečano je položen kamen temeljac za budući Vatrogasni dom sjedišta Općine. Naš DVD konačno će dobiti svoj objekt,

Nakon Aglomeracije

U lipnju je položen kamen temeljac za Vatrogasni dom, koji će koristiti i druge udruge

NEMA PRODAJE? U temeljnom kapitalu tvrtke Međimurje plin d.o.o. poslovni udio u iznosu od 2,9 posto ima i Općina Selnica. S obzirom na činjenicu da jedinice lokalne samouprave s toliko malim udjelom nemaju utjecaja na poslovanje tvrtke, dok im je prihod od dividenda razmjerno malen, Općinsko vijeće na prijedlog načelnika lani je usvojilo Odluku o prodaji navedenoga poslovnog udjela. Doduše, ove godine sva dobit društva od više od osam milijuna kuna podijeljena je općinama i gradovima, jer su svi, kako navodi načelnik, tijekom prijašnjih godina bili nezadovoljni.

Naime, Vičević dodaje, očito su u društvu shvatili da bi moglo biti još zahtjeva za prodajom dionica. Tako je Selnica 2021. ipak dobila 240 tisuća kuna.

Procijenjena vrijednost udjela kreće se oko 4,6 milijuna kuna, a Općina je ta sredstva htjela iskoristiti da bi lakše prebrodila krizu izazvanu pandemijom i završila neke od projekata koji se djelomično financiraju iz europskih fondova. Na nedavnoj sjednici Skupštine trgovačkog društva većinom je odbačena mogućnost prodaje udjela.

– To je čisto politikanstvo. U prošlome mandatu gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač (Grad Čakovec je vlasnik najvećeg udjela u tvrtki, op. a.) dao je podršku, a na kraju i Skupština, našoj prodaji udjela. Kako je primijetio i gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek, kakav je to Statut koji ne dopušta nadopunjavanje Dnevnog reda? Sve to govori kakav sustav vlada u Međimurje plinu – tu se isključivo čuvaju pozicije! – zaključuje selnički načelnik, uz napomenu da će se Selnica snaći unatoč okolnostima.

Načelnik Ervin Vičević u svibnju je “zaradio” treći mandat

Buduća poslovno-stambena zgrada udomit će ambulante, ljekarnu, stanove...

Radovi na kanalizaciji su u tijeku, ističe načelnik: nije bilo nikakvih iznenađenja kod iskopa pa se nada da će oni završiti do Nove godine, kao i da će se dotad sanirati dobar dio cesta. Na završetak Aglomeracije vezan je veći broj projekata i zahvata, poput izgradnje pješačke staze uz županijsku cestu 2006 te rekonstrukcije raskrižja kod Općine.

– Proširena je cesta prema Osnovnoj školi kako bi se pojednostavilo mimoilaženje.

Takvi zahvati Općini predstavljaju dodatne financijske obveze. Jedan mali problem koji se pojavio je povećani povrat poreza na dohodak zbog Vladine mjere oslobađanja mladih od poreza, no Općina je stabilna - i dalje idemo u pravom smjeru. Nakon ostvarenja svega što smo zamislili, mislim da ćemo postati prepoznatljivima diljem Hrvatske, i šire – kaže selnički načelnik. Naglasio je da ga je posebno razveselilo to što se uspjela održati radionica za djecu povodom Dana pikača, a sretan je i zbog činjenice da se kapaciteti Dječjeg vrtića “Selnički zvončići” jako dobro popunjavaju: očekuje da će do rujna popunjenost doseći maksimum.

4. kolovoza 2021., br. 257 || Regionalni tjednik

Oglasi

5

6

Aktualno

Regionalni tjednik || 4. kolovoza 2021., br. 257

GORIČAN: MINISTRICI TRAMIŠAK PREDSTAVLJENI PROJEKTI Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak posjetila je Općinu Goričan. Razlog posjeta bio je radni sastanak na kojem je načelnik Emanuel Sinković ministrici Tramišak predstavio općinske projekte, a razgovaralo se o mogućnostima njihova financiranja putem europskih fondova u predstojećem razdoblju do 2027. godine.

Naime, Općina Goričan planira investicije u vrijednosti od gotovo 150 milijuna kuna, koje

ovise upravo o dostupnosti EU fondova.

– Planova i projekata je puno, a radi se o investicijama koje će podići životni standard naših sumještana. Jedan od najvažnijih planiranih projekata zasigurno je izgradnja kanalizacijskog sustava koji Općina Goričan planira realizirati u suradnji s Međimurskim vodama.

S obzirom na vrijednost investicije, važna će biti pomoć države i nadležnih institucija. Slijedi projekt oborinske odvodnje koji je također

DO 20. KOLOVOZA

Program unapređenja životnih uvjeta Do 20. kolovoza otvorena je mogućnost podnošenja prijava Središnjem državnom uredu za obnov u i stambeno zbrinjavanje u okviru Godišnjeg programa unapređenja životnih uvjeta pripadnika romske nacionalne manjine. Prijave su moguće na jedan od dva modela. Prvi podrazumijeva dodjela aparata bijele tehnike, a drugi opremanje kupaonice i/ili sanitarnog

čvora.

Program je namijenjen socijalno ugroženim obiteljima. Pravodobne i uredne prijave boduju se u skladu s kriterijima, a koji posebno uključuju broj i životnu dob članova kućanstva, broj maloljetne djece i stupanj invaliditeta. Prijave se podnose isključivo poštom na adresu: Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Mesnička 23, 10.000 Zagreb.

INICIJATIVA

I Varaždin podržao obnovu pruge I Grad Varaždin je podržao inicijativu za obnovom, modernizacijom i elektrifikacijom željezničke pruge na dionici od Kotoribe preko Čakovca i Varaždina do Zagreba.

Varaždinskom gradonačelniku Nevenu Bosilju inicijativu su predstavili njezin pokretač Željko Pavlic, ujedno i predsjednik Međimurskoga demokratskog saveza, i Andreja Marić,

saborska zastupnica koja će inicijativu predstaviti pred svojim kolegama u Zagrebu. Pavlic je istaknuo da je glavni razlog pokretanja inicijative bilo stanje na terenu, odnosno svojevrsna prometne izoliranost sjevera Hrvatske prema Zagrebu, kao i činjenica da se od Kotoribe do Zagreba putuje više od tri i pol sata, a riječ je o udaljenosti od 145 kilometara.

NASTAVAK SUFINANCIRANJA

Energetska obnova Vlada Republike Hrvatske je na jednoj od posljednjih sjednica donijela odluku kojom se produljuje rok za ostvarivanje prava na sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća do 31. prosinca 2021. godine. Tom se odlukom osigurava kontinuitet energetske obnove i prije donošenja novog Programa obnove za obiteljske kuće koji

će obuhvatiti razdoblje do 2030. godine. Odlukom Vlade osigurana su sredstva iz nacionalnih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 400 milijuna kuna tijekom 2021. i 2022. godine. Od ukupnog iznosa 100 milijuna kuna je namijenjeno sufinanciranju energetske obnove obiteljskih kuća oštećenih u potresu.

od iznimnog značaja. Uz ove velike investicije, tijekom naredna razdoblja planiramo i druga vrijedna ulaganja – rekao je načelnik Sinković.

Ministrica Tramišak iskazala je zadovoljstvo prezentiranim projektima te istaknula da joj je drago da vodstvo Općine radi s ciljem boljitka mještana i podizanja kvalitete života.

Sastanku je prisustvovao i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat.

POSLOVANJE HRVATSKIH KOMPANIJA U 2020.

Vajdi rast prihoda od 50 milijuna, u Centrometalu prosječna plaća 10.163 kune Tvrtke iz HEP grupe ostvarile su ogromne 21,83 milijarde kuna prihoda PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Zahvaljujući podacima Financijske agencije (FINA) objavljen je popis 1500 najuspješnijih kompanija prema visini ukupnih prihoda ostvarenih 2020. godine. Na vrhu popisa nalazi se INA koja je prihodovala 14,22 milijarde kuna, što je za čak 7,4 milijarde manje nego 2019. godine. Slijede Konzum s 10,03 milijarde kuna prihoda i Prvo plinarsko društvo koje je ostvarilo prihod od 9,79 milijardi kuna. Objema ovim tvrtkama takve poslovni rezultati predstavljaju rast za oko 2,5 milijardi u odnosu na godiOsim Vajde, nu ranije.

Na čeprihod najveće prihode u i z no s i o tvrtom se Međimurju ostvarile 1,75 mipak mjestu nalazi lijardi su još tvrtke LPT, Hr vatska kuna.

Metss, Tehnix i elektropriZbroje li se svi ovi vreda 9,34 Muraplast rezu ltat i, milijarde HEP grupa kuna prihoda. uvjerljivo je voNo, među 25 najuspješnijih tvrtki još deća s velike 21,83 su tri iz sastava HEP-a: HEP milijarde kuna prihoda. proizvodnja je na 10. mjestu Na listi najuspješnijih nas 4,29 milijardi kuna, na 15. laze se i tvrtke iz Međimjestu je HEP – Operator murske županije. Najbolji distribucijskog sustava s 3,62 plasman ostvarila je Mesna milijarde i HEP Elektra koja industrija Vajda s 568,5 mije s ukupnim prihodom od lijuna kuna prihoda, što je 2,74 milijarde kuna zauzela gotovo 50 milijuna više nego 24. mjesto. Na listi od 1500 2019. godine. U Vajdi su najuspješnijih još je pet HEP- lani radila 262 zaposlenika s ovih tvrtki čiji je ukupni prosječnom neto plaćom od

6242 kune. Vajda posluje u sustavu Grupe Pivac, koja je ukupno ostvarila prihod od 3,43 milijarde kuna. Drugi po uspješnosti iz Međimurja je preloški LPT s 498,5 milijuna kuna. Tvrtka je lani zapošljavala 344 radnika, dok je prosječna plaća iznosila 7552 kune. Treći je Metss s gotovo 470 milijuna kuna prihoda. Metss zapošljava čak 786 osoba s prosječnom plaćom od 3733 kune. Top 5 međimurskih tvrtki zatvaraju Tehnix iz Donjeg Kraljevca i Muraplast iz Kotoribe. Tehnix je prihodovao oko 383,7 milijuna kuna, zapošljava 470 radnika s prosječnom plaćom od 7217 kuna. Muraplast je pak ostvario prihod od

365,7 milijuna kuna. Kotoripska tvrtka zapošljavala je 2020. godine 236 osoba, a isplaćuje prosječnu plaću od 8545 kuna.

Najveća prosječna neto plaća evidentirana je u Centrometalu iz Macinca i iznosi 10.163 kune. Prihodi tvrtke lani su iznosili 244,8 milijuna kuna, što je stavlja na 10. mjesto u Međimurju.

U susjednoj Varaždinskoj županiji vodeća je Vindija s 2,96 milijardi kuna prihoda, što je i 22. najbolji rezultat u cijeloj Hrvatskoj. Slijede je Koka koja posluje u sastavu Grupe Vindija s 1,28 milijardi kune te Boxmark s ukupnim prihodom od 1,06 milijardi kuna.

NAČELNIK KOTORIBE DARIO FRIŠČIĆ RAZVESELIO RODITELJE

U rujnu nema plaćanja dječjeg vrtića Općina Kotoriba jedna je od 88 hrvatskih općina kojima je Središnji državni ured za demografiju i mlade odobrio financijska sredstva kao potporu za održavanje i razvoj predškolske djelatnosti. Općini Kotoriba odobreno je 220.000 kuna, a cilj ove mjere je osigurati rad dječjih vrtića kako bi se zadovoljile potrebe obitelji s djecom rane i predškolske dobi.

– Želja nam je u Kotoribi stvoriti što bolje uvjete za obitelji i djecu. Mladi su temelj naše budućnosti, a ulaganja u njih uz ovakve demografske mjere

najbolji su način za poticanje njihova razvoja – poručio je nakon potpisivanja ugovora načelnik Kotoribe Dario Friščić, razveselivši mnogobrojne mlade kotoripske obitelji odlukom o oslobađanju plaćanja dječjeg vrtića u mjesecu rujnu.

Inače, Središnji državni ured za demografiju i mlade je u 2021. godini za ovu namjenu osigurao ukupno 20 milijuna kuna. Dosad je mjerama obuhvaćeno gotovo 2900 djece, a kako je poziv otvoren do kraja godine, ta će brojka u konačnici biti i veća.

4. kolovoza 2021., br. 257 || Regionalni tjednik

Oglasi

7

8

Život

Regionalni tjednik || 4. kolovoza 2021., br. 257

NEDELIŠĆE: UMIROVLJENICI UREDILI OKOLIŠ DOMA

ŽIVOT

Članovi nedelišćanske Podružnice Matice umirovljenika Međimurske županije uredili su svoj vanjski kutak kod Doma umirovljenika u Nedelišću. Vlastitim su angažmanom obojali i postavili viseću kuglanu u park uz Dom, dok je Općina Nedelišće postavila stolove i klupice na kojima mogu odmoriti nakon partija kuglanja, popiti kavu, prelistati novine i družiti se. Članovi Matice izuzetno su aktivni i rado

se uključuju u sve općinske aktivnosti.

Osim što vode brigu o potrebitim osobama i umirovljenicima na području Općine, organiziraju razna rekreativna i sportska druženja, a suorganizatori su i Susreta umirovljenika Međimurske županije na Mesapu koji okuplja više od 900 umirovljenika iz 26 međimurskih podružnica.

Podružnica Nedelišće broji oko 780 članova.

TAJNIK KK ŽELJEZNIČAR POSTAO SPORTSKI DIREKTOR MEĐUNARODNE KUGLAČKE FEDERACIJE

Zoran Jagić: “Do moje mirovine kuglanje mora postati olimpijski sport!”

Iako je kuglanje iznimno jak sport u Europi, zbog počinjenih “grijeha” bivše garniture čelnika Federacije izgubljeno je više od 20 godina za njegovu popularizaciju na drugim kontinentima PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

Varaždincima je nebrojeno puta pošlo za rukom kreirati iznimne sportske uspjehe, a plejadi sportskih dužnosnika s međunarodnom reputacijom nedavno se pridružio Zoran Jagić. Riječ je o uspješnome natjecatelju čakovečkoga Kuglačkoga kluba Željezničar i glavnom tajniku Hrvatskoga kuglačkog saveza, koji je 19.

Glavni je tajnik Hrvatskoga kuglačkog saveza, pa se brine i o cijeloj logistici reprezentacije lipnja ove godine preuzeo dužnost sportskog direktora Međunarodne kuglačke federacije.

Zahtjevna pozicija

To je veliko priznanje ambicioznom 34-godišnjaku, koji je karijeru u Savezu počeo 2015. godine kao administrator, a od 2017. u njemu gradi i profesionalnu. Obveza danas ima napretek jer istovremeno volonterski obnaša i dužnost tajnika KK Željezničar i Kuglačkog saveza Varaždinske županije. No, nas je najviše

zanimalo kako je ovaj inženjer elektrotehnike stigao do zahtjevne pozicije u jednom značajnome međunarodnom sportskom tijelu. Jer sjedište Federacije je sada u Zagrebu, iako je ono službeno u Austriji!

– Hrvatski predstavnici su ti koji su, uz podršku kolega iz većine zemalja, dali inicijativu za nužne promjene u Međunarodnoj kuglačkoj federaciji.

Naime, njome je donedavno rukovodila ista garnitura ljudi. Njihova vladavina potrajala je tridesetak godina, sami su sebe predlagali i birali, iako je od sedam članova Predsjedništva tek jedan imao podršku svoga nacionalnog saveza!

Među takvima su bili Nijemci, po jedan Hrvat, Rumunj, Mađar i Čeh, koji je jedini zadržao poziciju u Predsjedništvu.

Njihovi međusobni ratovi na međunarodnoj ili pak nacionalnoj razini svima su štetili i prava je sreća da se s tim raskrstilo prije ovogodišnjega Svjetskog prvenstva, kojem je domaćin Slovenija u kategorijama U 18 i U 23 (juniori i mlađi juniori). Uz to, seniorsko prvenstvo održat će se u listopadu u Poljskoj – objasnio je Jagić, od kojeg doznajemo i to da se brine i o cijeloj logistici hrvatske reprezentacije.

Iako je kuglanje iznimno jak sport u Europi, zbog počinjenih “grijeha” bivše garniture čelnika Federacije izgubljeno

je više od 20 godina za njegovu popularizaciju na drugim kontinentima.

– Poražavajuća je činjenica da smo iz godine u godinu izgubili brojne zemlje članice.

Na popisu imamo 19 zemalja koje su formalno uključene u Međunarodnu kuglačku federaciju, s tim da se Crna Gora i Švicarska više ne pojavljuju na natjecanjima. Aktivno je 17 reprezentacija u kuglanju na devet čunjeva klasik, po broju članova najjača je Njemačka, slijedi Češka, a zatim Hrvatska i Austrija. U ženskom kuglanju Hrvatska je trenutno na tronu, dok kod muškaraca po rezultatima dominiraju Srbi, Nijemci i Mađari. Pušemo im za vrat, a ono što posebno godi je podatak da smo po organizaciji saveza daleko iznad svih

ovom sportu, nakon što gotovo godinu dana nisu mogla normalno trenirati. Bit će odustajanja i smatram da će to biti velik korak unazad. Mlade je i inače teško privući, to je mukotrpan posao jer smo zatvoren sport, koji nije previše atraktivan. Stoga radimo na jednom projektu za promociju sporta i mladih putem fondova EU-a. Vrijedan je 363.000 eura. Cilj je izraditi priručnik za izradu kuglačkih kampova U bivšoj Općini i on i h z a d r u g e Varaždin nekad je sportobilo 50 klubova i – ističe ve. Bit će naš sugoto velika gotovo svako selo pomoć vornik. imalo je kuglanu, trenerima Dodao i natjecaje da k umakar dvostaznu telji ma. U glači imaju Međ imu rju 22 lige u pet su trenutno akregija, od kojih su četiri ženske. Čativni klubovi Zanatlija, Prosvjetar, Željezničar kovečki Željezničar, za koji se natječe, drži solidnu sredi- i Dubravčan, s ukupno 70-ak nu tablice. No, iduće sezone registriranih igrača, od čega morat će voditi veliku borbu ih je 30-ak u Željezničaru – da zadrže trenutnu poziciju rekao je Jagić.

Osvrnuo se i na situaciju u jer konkurenti u svoje redove Varaždinskoj županiji, u kojoj dovode i strance.

– Iduće sezone bit će po- aktivno djeluje pet kuglačkih i znati razmjeri posljedica koje jedan bowling klub, dok ih je je na kuglački sport ostavila u bivšoj državi bilo 50. koronakriza. Imamo četiri ekipe manje, počele su priOdlična perspektiva jave i vidjet ćemo koliko će – Nekad je u Međimurju klubova opstati. Nepoznanica i Varaždinu bilo jako puno je i koliko će djece ostati u klubova i kuglana, makar dvo-

staznih. Možemo samo žaliti za tim vremenima, pa je danas svakom klubu prepušteno da se samostalno snalazi oko treninga. Oni su nužni jer i u ovom sportu može doći do ozljeda. Bitni su počeci u svakom sportu, pa tako i u kuglanju.

Kronično nam nedostaje trenera, te radimo na njihovoj edukaciji. U cijeloj Hrvatskoj trenutno imamo samo 51 kuglanu s licencom. Po jedna je u Čakovcu i Varaždinu, četiri su u Zagrebu... Treba znati da se kuglanjem mogu baviti i osobe s invaliditetom te čak i slijepi natjecatelji imaju svoju ligu, o kojoj se brine Hrvatski paraolimpijski savez – napominje Jagić.

Dodao je da kuglanje još uvijek nije olimpijski sport jer se godinama na nivou Federacije nije ništa poduzimalo za aktiviranje Australaca i Argentinaca.

– Bivšoj garnituri to je predstavljalo problem jer, zamislite, prvenstva bi se morala organizirati i na još dva kontinenta! Takvim razmišljanjima stalo se na kraj i kuglanje će 2022. biti pokazno na Sportskim igrama neolimpijskih sportova u SAD-u. Bit će velik uspjeh ako se i Amerikanci uključe u Međunarodnu kuglačku federaciju. Bude li volje i snage, do moje mirovine kuglanje mora postati olimpijski sport! – zaključio je Zoran Jagić.

Život

4. kolovoza 2021., br. 257 || Regionalni tjednik

9

HODOČAŠĆE NA MARIJU BISTRICU IZ ČAKOVCA OD 3. DO 5. RUJNA Čakovečka Župa sv. Antuna Padovanskog organizira 2. Zavjetno hodočašće pješačenjem od Čakovca do hrvatskoga nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke od petka do nedjelje, 3. - 5. rujna. Put počinje toga petka u 21 sat blagoslovom hodočasnika. Iz Čakovca se polazi 15 minuta kasnije. Prvo odmorište Kapucinski je trg u Varaždinu, dok se tijekom noći staje prema potrebi. Zajutrak je organiziran kod Planinarskoga doma “Pokojec” na Ivanščici.

Nastavlja se prema Budinščini i Konjščini, okupljanje se organizira kod Vinskog vrha. U procesiji se potom silazi do svetišta. Hranu svatko nosi sa sobom, a važno je uzeti i piće, udobnu obuću, štapove, svjetiljke i prsluke te poštovati uputstva vodiča. Hodočasti se na vlastitu odgovornost, no organizirane su logistička podrška i medicinska skrb. U samoj Mariji Bistrici (subota) hodočasnici će prisustvovati svetoj misi u 18 sati te putu svjetla u

21 sat. U nedjelju se pak ide na križni put (9 sati) te svečanu svetu misu (11 sati). Prijave se primaju do 30. kolovoza. Spavanje u Mariji Bistrici stoji 100 kuna. Dodatne informacije hodočasnici će dobiti neposredno pred hodočašće, ovisno o vremenskim i drugim prilikama.

– Ako te srce vuče, dođi, uljepšaj nam hodočašće, bit ćeš rado viđen i primljen! – poručuje fra Tomislav Božiček, župnik na čakovečkome Jugu.

UZ JAKOPLJE TRODNEVNA DUHOVNA PRIPREMA

Blagdan sv. Jakoba svečano proslavljen u Prelogu i Čukovcu Trodnevnicu je predvodio vlč. Antun Štefan, a pjesmom su molitvu pratili Mješoviti pjevački zbor Župe sv. Jakoba Prelog, Zbor sv.

Lovre Cirkovljan te Pjevački zbor Udruge umirovljenika Prelog!

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN FOTO: STUDIO VIPRO

Uvod u ovogodišnju proslavu blagdana sv. Jakoba, zaštitnika priločke Župe, bila je trodnevna duhovna priprema održana od 22. do 24. srpnja.

Trodnevnicu je predvodio vlč. Antun Štefan, ravnatelj Papinskih misijskih djela u Hrvatskoj, a pjesmom su molitvu pratili Mješoviti pjevački zbor Župe sv. Jakoba Prelog, Zbor sv. Lovre Cirkovljan te Pjevački zbor Udruge umirovljenika Prelog.

O sv. Jakobu

Sveti Jakob ili Jakov bio je sin Zebedeja i Salome, brat Ivana

Misno slavlje u Čukovcu predvodio je župnik Matija Vonić Evanđelista. Na apostolsko ga je djelo pozvao sam Isus Krist.

Sveti Jakov pripada najužemu krugu oko Isusa. Prisustvovao je uskrsnuću Jairove kćerke, Isusovu preobraženju na Ta-

Središnju misu u Prelogu predslavio je dr. sc. Krunoslav Novak

Za Jakoplje je svečano i u Čukovcu

boru, njegovoj smrtnoj borbi u Getsemaniju... Ono što još znamo o sv. Jakovu zabilježeno je u Djelima apostolskim: “U ono vrijeme kralj Herod poče zlostavljati neke članove Crkve. Mačem pogubi Ivanova brata Jakova.”

Klement Aleksandrijski i Euzebije Cezarejski spominju i obraćenje sudskoga sluge koji je Jakova vodio na sud. Vidjevši taj kako je apostol hrabro primio smrtnu osudu, postao je i sam kršćaninom. Jakova je zamolio za oproštenje za sve

Relikvije sv. Jakova čuvaju se u Santiago de Composteli u Španjolskoj, koji se smatra trećim najsvetijim gradom Rimokatoličke Crkve, nakon Jeruzalema i Rima!

što mu je učinio.

Apostol ga je p o ljubio i rekao mu: “Mir s tobom!”

Tijelo je sv.

Jakova, nakon što je osuđen na smrt te mu je odrubljena glava, preneseno u Santiago de Compostelu

u Španjolskoj.

O ndje je njegov grob, uz Rim i Jer uzalem, postao n a jp o z n at ije hodočasničko odredište; Camino de Santiago ili “Put sv. Jakova” poznata je hodočasnička ruta.

Španjolska je sv. Jakova uzela za svoga zaštitnika, a kad njegov blagdan padne u nedjelju, onda je za Španjolsku cijela ta godina jubilarna Jakovljeva godina. Svetoga su Jakova u srednjem vijeku kao svoga zaštitnika imali vitezovi, a pod njegovu se zaštitu utječu kožari, apotekari, ratari, voćari te hodočasnici i putnici pa ga slikari često prikazuju upravo kao hodočasnika sa štapom u ruci.

Misna slavlja

Blagdan sv. Jakoba u Prelogu je posebno proslavljen središnjim misnim slavljem u nedjelju, 25. srpnja. Misu je predvodio doc. dr. sc. Krunoslav Novak, generalni tajnik

Hrvatske biskupske konferencije, s domaćim i svećenicima iz susjedstva predvođenima župnikom Župe sv. Jakoba, prečasnim Antunom Hoblajem.

Osim u Prelogu, blagdan sv.

Jakoba posebno se obilježava i u drugome naselju koje je dijelom Grada: Čukovcu. Mještani su dan svoga zaštitnika također proslavili u nedjelju, kad su održana misna slavlja koja je predvodio župnik Župe sv. Roka iz Draškovca, čijim je Čukovec dijelom, Matija Vonić.

Sveti Jakob omiljen je svetac.

Zazivaju ga kod artritisa i reumatskih bolesti, a zaštitnikom je mnogobrojnih zemalja i zanimanja.

U OPĆINAMA DONJI KRALJEVEC I GORIČAN PROVODI SE PROJEKT “DAJMO DJECI BUDUĆNOST”

Zabavni i edukativni sadržaji u produljenom boravku U okviru poziva Europskoga socijalnog fonda “Unapređenje usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja”, na području Općine Donji Kraljevec i Općine Goričan provodi se projekt “Dajmo djeci budućnost”, s ciljem provođenja usluge produljenog boravka.

Projekt se provodi od travnja 2019. godine u trima vrtićima: Dječjem vrtiću “Ftiček” Donji Kraljevec, Dječjem vrtiću “Ružica” Goričan i Područnom odjelu Dječjeg vrtića “Ftiček” u Hodošanu.

Na projektu su angažirani stručni suradnici za provođenje kraćih programa engleskog i njemačkog jezika te za provođenje glazbenih i sportskih aktivnosti.

Također, za rad u vrtićima angažirani su i logoped i defektolog te su zaposlene tri odgojiteljice, koje su zadužene za rad s djecom s posebnim potrebama/teškoćama u razvoju.

S obzirom na epidemiološku situaciju u zemlji uzrokovanu koronavirusom, svi djelatnici uredno obavljaju svoj rad pridržavajući se svih epidemioloških mjera.

Uz opremu koja je procesom javne nabave nabavljena za sva tri vrtića u svrhu provođenja kraćih programa, kao i opreme za logopeda i defektologa, podijeljeni su i božićni pokloni te su nabavljeni reflektirajući prsluci s ciljem sigurnijeg kretanja ulicom i boljeg uočavanja djece svim sudionicima prometa.

Također, nabavljeni su drveni paletni okviri i zemlja za sadnju te su se dolaskom ljepšeg vremena vrtićki mališani primili posla u sadnji i sijanju začinskog bilja i povrća. Kao dio promotiv-

nog materijala nabavljene su plastične i metalne tačke, lopatice i kantice.

10 Zdravlje

Regionalni tjednik || 4. kolovoza 2021., br. 257

IZ ŽB ČAKOVEC OTPUŠTEN I POSLJEDNJI COVID-PACIJENT

ZDRAVLJE

U proteklih tjedan dana, od 27. srpnja do 2. kolovoza, u Međimurju je evidentirano sedam novih slučajeva zaraze koronavirusom, a preminula je jedna osoba pozitivna na COVID-19.

U ponedjeljak, 2. kolovoza, iz Županijske bolnice Čakovec otpušten je i posljednji pacijent pozitivan na koronavirus te nema ni oboljelih ili samoizoliranih zdravstvenih, odnosno nezdravstvenih djelatnika.

– Otpuštanje posljednjeg pacijenta pozitivnog na

COVID-19 nakon dugo vremena uspjeh je kojem su pridonijeli odgovorni stanovnici Međimurja, zajedno sa svim vrijednim zdravstvenim djelatnicima svih zdravstvenih ustanova – poručuju iz županijskog Stožera civilne zaštite.

Od početka pandemije u ŽB Čakovec bilo je hospitalizirano 1506 pozitivnih pacijenata, od čega je njih 1305, odnosno 87 posto, uspješno izliječeno.

Zaključno s 2. kolovoza, ukupni broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji iznosio je sedam.

UDRUGA OBOLJELIH OD CELIJAKIJE

Bezglutenske delicije na Porcijunkulovu

Na manifestaciji Porcijunkulovo jedan od štandova i ove je godine pripao Udruzi oboljelih od celijakije sjeverozapadne Hrvatske. U takozvanoj “gluten free zoni” posjetitelji su mogli kušati bezglutenske proizvode poput bučnice s makom, međimurske gibanice, medenjaka, štrudle od jabuka i keksi te druge delicije koje su pripremile vrijedne

članice Udruge. Svi zainteresirani dobili su i jedinstvenu slikovnicu o celijakiji “Patrik i prijatelji u potrazi za pekarnicom” te novu knjižicu s receptima “Prirodni namazi bez glutena”.

– Hvala svima koji ste ovih dana posjetili našu “gluten free zonu” i družili se s nama te hvala na vašim donacijama!

– poručuju iz Udruge.

OTVORITE USTA Ponekad kad obolimo od neke od viroza zbog komplikacija moramo posjetiti liječnika.

Ako imamo problema s dišnim putovima liječnik će obično reći — otvorite usta. Kad otvorimo usta liječnik može vrlo lako dati dijagnozu za niz potencijalnih bolesti te nam propisati potreban lijek.

Nedavno sam bio s prijateljem na kavi u kafiću. Za susjednim stolom sjedila je grupa muškaraca umirovljenika. Veselo su ispijali svoje gemište. No, ono što me zaprepastilo bio je rječnik tih ljudi. Svaka druga riječ bila je psovka gdje se spominjao Isus, Bog te su jedni drugima sočno psovali majku — uz smijeh…

Dakle, kad god su otvorili svoja usta vrlo je lako bilo postaviti duhovnu dijagnozu tih ljudi.

Biblija o njima govori ovako: Nema nikoga pravednoga, niti jednoga!

Nema nikoga tko razumije.

Nema nikoga tko traži Boga.

Svi su Boga ostavili, postali su bezvrijedni.

Nema nikoga tko čini dobro, ni jednog jedinoga!

Njihova su usta poput otvorenih grobova, jezik im govori laži.

Na usnama im je zmijski otrov.

Usta su im puna psovke i gorčine.

Noge su im brze da ubiju, kamo god idu, uzrokuju razaranja i nesreću, put mira ne poznaju.

Nema straha od Boga pred njihovim očima. (Rim 3:10) Kakvi su to ljudi? Oni su nečiji očevi, supružnici, djedovi.

RAD BOLNICA U HRVATSKOJ 2020. GODINE

Međimurci lani na bolničkom liječenju proveli 83.811 dana U svim djelatnostima ŽB Čakovec prosječna popunjenost postelja iznosila je manje od 100 posto, osim na infektologiji, gdje je taj postotak iznosio 304,49 posto PIŠU: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Mladen Dominić Kristova Crkva Umjesto da poučavaju svoje drage nečem dobrom, oni čine baš suprotno!

Kako li će njima biti na Božjem sudu? Što će im reći pravedni Bog? Svojim psovkama sami sebe tjeraju u pakao i Bog tu ama baš ništa ne može učiniti. Čak ako im svećenik i održi lijep govor na sprovodu — ništa im to neće pomoći.

Gdje ste Vi u svemu tome? prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Ul. braće Krajanski 14 Kako biste upoznali duhovnu dijagnozu Vašeg života naručite BESPLATAN primjerak BIBLIJE (meki kožni uvez), tiskane u suradnji s Kršćanskom sadašnjosti (rimokatolička izdavačka kuća).

Nazovite nas na 042 311 202.

Djelatnice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prim.

Sandra Mihel, dr. med., i Ana Trajanoski, mag. med. techn., objavile su u srpnju podatke o radu bolnica u Hrvatskoj u 2020. godini, među kojima se nalaze i podaci za Županijsku bolnicu Čakovec.

Ukupna godišnja iskorištenost postelja u hrvatskim bolnicama u 2020. godini iznosila je 55,37 posto Prema Godišnjem izvješću o radu stacionarnih zdravstvenih ustanova, na stacionarnim odjelima hrvatskih bolnica u prošloj su godini bila 581.093 otpusta osoba liječenih po pojedinim bolničkim djelatnostima (u 2019. godini je bilo 715.639), uključujući boravke u bolnici zbog poroda, pobačaja i bolničke rehabilitacije. Od toga, 530.117 otpusta odnose

se na osobe koje su liječene u i radioterapiji (33.065).

Ukupna godišnja iskoriakutnim bolničkim djelatnostima, a 50.976 u kroničnim štenost postelja u hrvatskim bolničkim djelatnostima, piše bolnicama u 2020. godini iznosila je 55,37 posto, na stranicama HZJZ-a. dok je 2019. godine U hrvatskim je bila 68,94 posto. bol n ic a ma u 2020. godiNa akutnim bolničk im ni ukupno Prosječna duljina djelatnostiostvareno 4.676.614 ma godišliječenja u Međimurju dana bolnja iskoje 5,79 dana, a broj ničkog ri štenost liječenja, postelja je pacijenta po a prosječ58,15 pokrevetu 49,20 na dužina sto, a 2019. liječenja se godine bila smanjuje i je 73,37 posto. iznosila je 8,05 dana po jednom boMeđimurska ravku, dok je u 2012. godini županija prosječna dužina liječenja bila Što se tiče Međimurske žu9,07 dana po jednom boravku. panije, iz podataka je vidljivo Od toga je na akutnim bol- da je broj postelja iznosio ničkim djelatnostima ostvare- ukupno 294, a broj postelja na no 3.171.456 bolničkih dana, 1000 stanovnika iznosi 2,69. a prosječna dužina liječenja Županija broji 136 liječnika, u tim bolnicama iznosila je dok je broj postelja po jednome 5,98 dana. Primjerice, u 2019. liječniku 2,16. Broj ispisanih bolesnika iznosi 14.465, a liječenje je trajalo 6,13 dana.

U dnevnim bolnicama i jed- broj dana bolničkog liječenja nodnevnim kirurgijama u Hr- – 83.811.

Prosječna dužina liječenja vatskoj je tijekom 2020. godine zabilježeno 532.796 boravaka. je 5,79 dana, a broj pacijenta Najviše boravaka u dnevnim po krevetu 49,20. Ukupna bolnicama zabilježeno je u in- prosječna stopa popunjenosti ternoj medicini (235.574), pe- postelja u Županijskoj bolnici dijatriji (42.699), oftalmologiji Čakovec iznosi 78,43 posto. i optometriji (41.584), općoj Pritom vrijedi spomenuti da kirurgiji (35.258) te onkologiji je na svim odjelima, odnosno

u svim djelatnostima, prosječna iskorištenost postelja manja od 100 posto, osim na infektologiji, gdje taj postotak iznosi 304,49 posto. Veliki postotak popunjenosti postelja infektologije možemo pripisati pandemiji koronavirusa, zbog koje je u bolnici završilo mnogo pacijenata.

Varaždinska županija

U Varaždinskoj županiji broj postelja iznosio je ukupno 1611, a broj postelja na 1000 stanovnika iznosi 9,7. Ukupno djeluje 287 liječnika, a broj postelja po jednome liječniku iznosi 5,61. Broj ispisanih bolesnika iznosi 25.955, a velik je i broj dana bolničkog liječenja – 266.571.

Prosječna dužina liječenja je 10.27 dana, a broj pacijenta po krevetu 16,11. Ukupna prosječna stopa popunjenosti postelja u Općoj bolnici Varaždin iznosi 64,27 posto. U većini djelatnosti ta je stopa, kao i u Međimurju, manja od 100 posto, osim na infektologiji, gdje ona iznosi 199,71 posto, ali i na anesteziologiji, gdje iznosi 106,61 posto.

Dodajmo da je pri usporedbi sa zemljama članicama EU iz okruženja Hrvatska među zemljama s manjim ukupnim brojem hospitalizacija na 100 stanovnika.

Zdravlje

4. kolovoza 2021., br. 257 || Regionalni tjednik

11

LUDBREG: 30-AK SLIJEPIH I SLABOVIDNIH OSOBA NA DUHOVNOJ OBNOVI Tridesetak slijepih i slabovidnih osoba, članova njihovih obitelji te prijatelja sudjelovalo je na drugoj duhovnoj obnovi za osobe oštećena vida u Pastoralnom centru u Ludbregu od 27. do 29. srpnja.

Duhovna obnova održana je u organizaciji Povjerenstva za osobe s invaliditetom i njihovih obitelji Varaždinske biskupije, a predvodio ju je povjerenik vlč. Leonardo Šardi.

Kako je pojasnio, ideja za ovakvu duhovnu obnovu rodila se iz njegovih redovitih posjeta Udruzi slijepih Međimurske županije, prilikom kojih je primijetio da puno članova želi promišljati o vjerskim temama i onima vezanima za duhovnost. Za njih je stoga organizirao duhovnu obnovu prilagođenu njihovim potrebama. Ove godine ponuda je išla i izvan Međimurske županije te su se pridružile i osobe ošte-

ćena vida iz Varaždinske županije, Velike Gorice te Zagreba.

Predsjednica Udruge slijepih Međimurske županije Marija Ciglar izrazila je zadovoljstvo što su se osobe oštećena vida po drugi puta okupile na duhovnoj obnovi.

Zahvalila je Varaždinskoj biskupiji što im je to omogućila, a veseli ju i što se sve više članova Udruge uključuje u ovu duhovnu aktivnost.

OD 1. DO 7. KOLOVOZA – MEĐUNARODNI TJEDAN DOJENJA

U Hrvatskoj se tek svako peto dijete hrani isključivo majčinim mlijekom Zbog iznimne važnosti majčinog mlijeka za zdravlje i djece i majki, cilj Svjetske zdravstvene organizacije je da se do 2025. godine barem svako drugo dijete u dobi od tri do šest mjeseci hrani isključivo majčinim mlijekom Od 1. do 7. kolovoza u svijetu se obilježava Međunarodni tjedan dojenja. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj se tek svako peto dijete u dobi od tri do šest mjeseci hrani isključivo majčinim mlijekom, objavilo je Ministarstvo zdravstva. Zbog iznimne važnosti majčinog mlijeka za zdravlje i djece i majki, cilj Svjetske zdravstvene organizacije je da se do 2025. godine barem sva-

Potrebno je dodatno podržati osnivanje grupa za podršku majkama i dojenju te edukaciju zdravstvenog osoblja ko drugo dijete te dobi hrani isključivo majčinim mlijekom.

Podrška promidžbi dojenja – Ponosan sam na to da hrvatski zdravstveni sustav već gotovo tri desetljeća daje punu podršku zaštiti, promidžbi i potpori dojenja. Zahvaljujući tome, sva javna

hrvatska rodilišta ispunila su kriterije UNICEF-a i Svjetske zdravstvene organizacije za dobivanje naziva “Rodilište prijatelj djece”, što je značajno postignuće i na međunarodnom planu – rekao je ministar zdravstva, izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, dr. med., povodom Međunarodnog tjedna dojenja.

Dodao je da je u tijeku donošenje Nacionalnog plana razvoja zdravstva od 2021. do 2027. i Nacionalnog programa za zaštitu i promicanje dojenja od 2021. do 2025. godine u kojima se planira nastavak aktivnosti potpore dojenju, kao i nastavak rada na implementaciji Međunarodnog pravilnika za reklamiranje nadomjestaka za majčino mlijeko putem nacionalne regulative te provođenja programa “Rodilište - prijatelj majki i djece”. Upravo na tom tragu Ministarstvo zdravstva zajedno sa svojim partnerima priključuje se obilježavanju ovogodišnjeg Međunarodnog tjedna dojenja uz poruku “Zaštita dojenja: zajednička odgovornost”, ističe Beroš.

Posebnu ulogu u zaštiti prava majke i djeteta u dojenju predstavlja poštivanje Međunarodnog pravilnika o reklamiranju nadomjestaka za majčino mlijeko (Kod).

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u kojima sva javna rodilišta imaju status “Rodilišta - prijatelji djece”

Riječ je o iznimno važnom dokumentu kojim se štiti pravo dojenčadi na prehranu majčinim mlijekom. Skupom propisa i preporuka regulira se reklamiranje industrijskih pripravaka mlijeka za dojenčad, bočica za hranjenje i dudica, duda varalica te ostale hrane za dohranu dojenčadi.

Novi način ocjenjivanja rodilišta

Pojavom nove zarazne bolesti COVID-19 onemogućena

je provedba ocjene statusa rodilišta na uobičajen način te je, u cilju održivosti programa “Rodilište - prijatelj djece”, u Hrvatskoj predložen novi pristup načinu ocjenjivanja uporabom tehnologije online.

S obzirom na to da ni u svijetu nije bilo takvih iskustava, održana su dva webinara u kojima su članice ocjenjivačkog tima pripremljene za online način vođenja razgovora prema strukturnim upitnicima Svjetske zdravstven organizacije i UNICEF-a. To je uključivalo online razgovore s majkama, poštujući pritom njihovu privatnost. Ovaj inovativan postupak nije bio lak i jednostavan, no rezultati su ohrabrujući te postoji opcija da će ovaj hibridni način ocjenjivanja zaživjeti i drugdje u svijetu, imajući u vidu da živimo u uvjetima epidemije.

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u kojima sva javna rodilišta, to jest 31, imaju status “Rodilišta - prijatelji djece”, no održivost programa i održavanje standarda ostaju izazov.

Potrebno je i dodatno podržati osnivanje grupa za podršku dojenju, edukaciju zdravstvenog osoblja te podršku cijele zajednice majkama koje žele dojiti, što predstavlja poseban izazov u vremenu epidemije.

SVJETSKI DAN BORBE PROTIV RAKA PLUĆA, 1. KOLOVOZA

U Hrvatskoj godišnje od ove bolesti obole tri tisuće osoba U nedjelju, 1. kolovoza, obilježen je Svjetski dan borbe protiv raka pluća. Od ove zloćudne bolesti u Hrvatskoj godišnje oboli oko tri tisuće osoba, a jednako toliko ih umre, pa je taj karcinom vodeći uzrok smrti. Ipak, zahvaljujući preventivnim programima i najsuvremenijim metodama liječenja, postotak onih koji prežive mnogo je veći nego prije 15-ak godina.

Kao i kod mnogih drugih bolesti, i kod ove šansa za izlječenje ovisi o fazi u kojoj se bolest otkrije.

– Karcinom pluća je važno otkriti u ranoj fazi bolesti, jer

tada izlječenje, odnosno operativno liječenje karcinoma i petogodišnje preživljenje dostižu do 80 posto, a petogodišnje preživljenje u četvrtom stadiju, kad je bolest metastazirala, iznosi svega par postotaka – rekla je za HRT dr. sc. Dražena Srdić, dr. med., voditeljica Odjela za tumore pluća Klinike za plućne bolesti Jordanovac, KBC Zagreb.

Program pomoći i podrške Udruga oboljelih od raka pluća “Jedra” najavila je program pomoći i podrške oboljelima od ove bolesti. U sklo-

pu platforme “Govorimo o raku pluća” Udruga pokreće kampanju “Ne brini” kojoj je fokus na podršci i povjerenju te dijagnostici i liječenju s novim pristupom prema pacijentu, piše Večernji.hr.

Kampanjom se oboljelima i njihovim obiteljima želi pokazati da je uz njih tim stručnjaka i sustav medicinske skrbi koji ih prati na putu bolesti, osiguravajući im najbolju skrb te pružajući im svaku potrebnu informaciju.

Osim toga, namjera je i pojednostaviti pacijentima pristup potrebnim informacijama i informirati ih o pro-

gramu ranog otkrivanja raka pluća koji je osmišljen tako da se pacijent ne mora brinuti o daljnjim koracima, jer sustav brine za njega.

Cilj kampanje je i podići razinu svijesti u široj javnosti o raku pluća kao jednom od najčešćih zloćudnih bolesti te kao vodećem uzroku smrti među karcinomima.

Kampanja “Ne brini”, otkriva Večernji.hr, bit će lansirana i postavljena na novoj internetskoj stranici www.govorimoorakupluca.com i društvenim mrežama u studenome povodom Mjeseca borbe protiv raka pluća.

12 Školstvo

Regionalni tjednik || 4. kolovoza 2021., br. 257

JAN BORŠIĆ PRVI NA “RUŽI MEĐIMURSKOJ”

ŠKOLSTVO

Na ovogodišnjoj “Ruži međimurskoj” učenici Osnovne škole Gornji Mihaljevec osvojili su vrijedne nagrade: Jan Boršić osvojio je prvu nagradu u kategoriji nižih razreda s literarnim ostvarajem, a Kim Košir osvojila je dvije nagrade: prvu i treću na literarnom natječaju.

Projekt “Ruža međimurska” provodi se s ciljem poticanja učenika te uže i šire zajednice na istraživanje i očuvanje međimurske kulturne baštine. Projekt je zaživio 2010. godine, a

nastavljen je svih ovih godina uvijek s novom temom, tj. novim međimurskim poznatim umjetnikom ili umjetnicom.

Projekt ne samo da potiče na istraživanje o nekim već poznatim umjetnika likovne, glazbene ili lijepe poetske riječi, već potiče i na stvaranje novih likovnih i literarnih djela.

Među novim nadama tu Jan Boršić iz 4.b, čija je mentorica Nada Panić, te Kim Košir, učenica 7. r. čija je mentorica Lidija Novak Levatić.

DRŽAVNOJ MATURI PRISTUPILO JE 635 UČENIKA IZ MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

Ispite državne mature palo je 115 učenika strukovnih škola

Ove je godine velik broj pristupnika državnoj maturi dobio nula bodova iz Hrvatskog jezika - esejskoga zadatka, zbog nedovoljnoga broja riječi i ostavljenoga praznog lista, istaknuo je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

godina, objavio je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) koji provodi ispite državne Poznati su rezultati ljetnog mature.

Prema postotnoj riješenoroka državne mature – ispitima su pristupila ukupno sti, ove su godine u odnosu 29.532 pristupnika, od toga na prošlu godinu bolje na25.861 ili 88 % učenika za- pisani ispiti iz Matematike vršnih razreda srednje škole, na objema razinama, Fizike i Kemije, dok su rezulkoji su svoje srednjoštati u ispitu iz Hrkolsko obra zovatskog jezika vanje završili lošiji. unatoč svim Učenici iz – To p rizazov ima Međimurske venst veno koje je doproizlazi iz nijela panžupanije - njih činjenice da demija ko38-ero - najlošije je veliki broj ronavirusa. pristupnika su riješili ispit do bio nu l a Rezultati iz Fizike bodova iz esejNajveći broj skoga zadatka pristupnika zbog nedovoljnoga polagao je ispite broja riječi i ostavljenoiz Hrvatskog i Engleskog jezika na višoj razini te ga praznog lista. Međutim, iz Matematike na osnovnoj ove je godine 118 ispita 100 razini. U izbornome dijelu % točno riješeno te je troje najčešće su birani ispiti iz pristupnika 100 % riješilo Fizike, Biologije, Politike i dva ispita. Nadalje, ispiti iz gospodarstva, Kemije, Psiho- Kemije i Informatike su 100 logije, Informatike i Likovne % riješeni, što nije slučaj svake godine, osobito s ispitom umjetnosti.

Ove godine državnu matu- iz Kemije, objašnjavaju iz ru zbog pada barem jednoga NCVVO-a.

U konačnici je državnu obveznog ispita nije položilo 360 ili 3,2 % gimnazijalaca. maturu uspješno položilo Taj je postotak manji u od- 96,8 % gimnazijalaca, čime nosu na nekoliko prethodnih su završili srednjoškolsko

je položilo 33-oje učenika, a osnovnu razinu sedmero učenika, dok je peticu iz više razine Engleskog jezika dobilo 94-ero učenika, a osnovne razine 50-ero.

Pad

obrazovanje te nastavljaju svoj put prema fakultetskom obrazovanju. Gotovo 70 % učenika strukovnih škola koji su pristupili ispitima državne mature steklo je uvjete za nastavak obrazovanja na visokom učilištima.

Međimurska županija

U Međimurskoj županiji ispitima državne mature pristupilo je 635 pristupnika, odnosno 2,2 % od ukupnoga

broja pristupnika u Hrvatskoj, a riječ je o 277 učenika gimnazijskog programa, 330 učenika strukovnog programa, dok je kandidata bilo 28.

Višu razinu Matematike pisalo je 212 pristupnika, a većina je ipak odabrala osnovnu razinu – njih 400. S druge strane, više je učenika odabralo višu razinu Hrvatskog jezika – njih 363-oje, a manje osnovnu razinu, 244ero. Engleski jezik kao strani jezik bio je najzastupljeniji -

višu razinu pisalo je 322-oje polaznika, a osnovnu 213.

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja naveo je i podatke koliko je učenika iz Međimurske županije na obveznim predmetima dobilo ocjenu odličan (5). Riječ je o 22-oje učenika koji su položili višu razinu Matematike te 40-ero učenika koji su s odličnim položili osnovnu razinu tog predmeta. Višu razinu Hrvatskog jezika s odličnim

Zanimljivi su i podaci o tome koliko je učenika iz Međimurske županije palo ispite državne mature. Naime, u Međimurskoj županiji jedan je učenik gimnazijskog programa pao na obveznom ispitu, kao i 115 učenika strukovnog programa. Učenici iz Međimurske županije - njih 38-ero - najlošije su riješili ispit iz Fizike, a najbolje ispit iz Engleskog jezika na višoj razini.

Nadalje, samo je jedan učenik ove županije 100 % točno riješio višu razinu Matematike, a jedan je učenik 100 % točno riješio i osnovnu razinu Matematike, dok je dvoje učenika sa stopostotnom točnosti riješilo osnovnu razinu Engleskog jezika.

Dodajmo da je iz Međimurske županije najviše učenika prijavilo ispit iz Fizike kao izborni predmet: njih 152-oje, a od toga broja 38-ero učenika Međimurske županije palo je na ispitu upravo iz Fizike.

CENTAR IZVRSNOSTI IZ INFROMATIKE

Završetak tečaja “Moj prvi program” U okviru Centra izvrsnosti informatike Međimurske županije i ove je godine proveden tečaj “Moj prvi program”.

Namijenjen je učenicima od drugog do četvrtog razreda osnovne škole, odnosno najmlađim polaznicima Centra. Grupu je činilo sedmero učenika koji su u 30 školskih sati programirali u Scratchu i upoznali Micro:bit.

– Iako je školska godina bila prilično zahtjevna, učenici su trudom, radom i upornošću svladali planirani sadržaj.

Tijekom tečaja naučili su o slijedu događaja, ponavljanju i grananju, upoznali su i koristili

varijable, kreirali vlastite blokove, upoznali se s proširenjem olovke, crtali, izradili priče i igre u Scratchu i Micro:bitu. Tijekom tečaja susreli su se i riješili mnoge problemske zadatke, poput Igraće kockice, koju su

izradili u Scratchu i Micro:bitu, Programa za množenje, izradili su mnoge igre poput “Ponga”, “Papir, škare, kamen”, “Ulovi me ako možeš” – poručili su iz Udruge Mladi informatički stručnjaci.

Školstvo

4. kolovoza 2021., br. 257 || Regionalni tjednik

13

ODGOJILI MNOGE GENERACIJE: 100 GODINA EKONOMSKE I TRGOVAČKE ŠKOLE ČAKOVEC Ekonomska i trgovačka škola u Čakovcu ove godine obilježava 100. godišnjicu svoga djelovanja. Tijekom minulog vremena mnogo je učenika Međimurja i okolnih područja tamo steklo svoje srednjoškolsko obrazovanje o čemu svjedoče mnogobrojni sačuvani dokumenti i predmeti, od kojih će dio biti izložen na tematskoj izložbi u jesen 2021.

– Da bi planirana izložba bila što atraktivnija, obuhvatnija i bliža posjetiteljima, pozivamo građane koji čuvaju fotografije učenika i profesora, proslave godišnjica matura, osobne dokumente (svjedodžbe, bilježnice, udžbenike i dr.) te različite druge predmete (školske kute, torbe) vezane uz školovanje na Ekonomskoj i trgovačkoj školi

da ih posude tijekom pripreme i trajanja izložbe. Fotografije i predmete možete donijeti u školu ili poslati u elektroničkom obliku na adresu školske knjižnice: knjiznica@ets.hr – poručuje ravnateljica Bosiljka Vinković Kukolić.

Kontakt osoba za preuzimanje izložaka je školska knjižničarka Lea Resman-Borković.

Škola ujesen priprema izložbu stoga su građani pozvani da donesu fotografije, stare bilježnice…

U OKVIRU TEHNIČKE ŠKOLE ČAKOVEC

Regionalni centar kompetentnosti u strojarstvu poprima konačne vizure Radovi na Centru kompetentnosti započeli su krajem prošle godine te je dosad napravljeno oko 60 % radova ukupne investicije, a završetak radova očekuje se krajem ove godine PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

Regionalni centar kompetentnosti u strojarstvu koji se gradi u sklopu Tehničke škole Čakovec prima konačne vizure: četiri praktikuma koji će biti smješteni u prizemlju Centra u visokoj su fazi izgradnje i u njima će se primjenjivati inovativne metode učenja pri čemu će obrazovanje biti usmjereno

Dosad su izvršeni radovi u iznosu od 5 milijuna od ukupno 13 milijuna kuna prema gospodarstvu te će se tako promišljati budućnost na tržištu rada.

Pet milijuna

Učenici će imati mogućnost učiti i raditi u najsuvremenijoj opremi u praktikumu za energetsko strojarstvo i obnovljive izvore energije, praktikumu za mjerenja i kontrolu kvalitete, praktikumu za zavarivanje i obradu metala te praktikumu CAD/CAM tehnologije.

Radovi na Centru kompetentnosti započeli su krajem prošle godine te je dosad napravljeno oko 60 % radova ukupne investicije, a završetak radova

očekuje se krajem ove godine.

U potkrovlju Centra kompetentnosti vidljiv je koncept buduće velike multimedijalne konferencijske dvorane koja će moći primiti i do 120 osoba. U potkrovlju će biti smještena i dodatna četiri laboratorija u kojima će učenici strojarskih

zanimanja, odrasli polaznici, nastavnici, ali i poduzetnici i gospodarstvenici imati prilike sudjelovati u programima stručnog usavršavanja i educirati se u novo opremljenim praktikumima.

Dosad su izvršeni radovi u iznosu od 5 milijuna od uku-

pno 13 milijuna kuna koliko je predviđeno za izvođenje građevinskih radova, a u tijeku je provedba javne nabava za nabavku strojarsku opremu i namještaja.

Regionalni centar kompetentnosti TŠČ financira se iz Europskoga socijalnog fonda i

Europskog fonda za regionalni razvoj, a riječ je o strateškom projektu za Međimursku županiju koji će u cijelosti promijeniti sadržaj i obrazovnu kvalitetu te na taj način primjenjivati inovativne metode učenja. Suradnja s poslodavcima postat će kvalitetnija i provodit će se više

konkretne i praktične nastave.

Projektom će se omogućiti stvaranje infrastrukturnih, tehnoloških, organizacijskih i stručnih preduvjeta za vrhunsko strukovno obrazovanje te obrazovanje odraslih sukladno potrebama gospodarstva u području strojarstva u regiji.

14 Kulturni obzor

Regionalni tjednik || 4. kolovoza 2021., br. 257

RADIONICE ZA OSNOVNOŠKOLCE I U KOLOVOZU

KULTURNI OBZOR

I u kolovozu će se održati ljetne radionice koje zajedničkim snagama organiziraju Knjižnica i čitaonica Grada Preloga, Muzej “Croata insulanus” Grada Preloga i Društvo “Naša djeca” Prelog.

Radionice se održavaju ponedjeljkom: 9. kolovoza na redu je radionica “Riba ribi grize rep”, 16. kolovoza radionica “Boc boc kaktus”, a 23. kolovoza “Konac priča priču”, s time da sve

radionice počinju u 10 sati.

Odvijaju se na otvorenoj terasi ispred zgrade Knjižnice i Muzeja, a u slučaju lošeg vremena organizator zadržava pravo odgode ili relokacije radionice u zatvoreni prostor.

Broj sudionika je ograničen na 15 po radionici, a aktivnosti su prigodne za djecu osnovnoškolske dobi, ako nije drukčije navedeno.

FOTO: MUZEJ MEĐIMURJA

ČAK DVA TJEDNA RADIONICA U MUZEJU MEĐIMURJA, KRIŽOVCU I SV. MARTINU

Završila je “Ljetna Muzeologajnica”: djeca učila i stvarala!

Novost ovogodišnjih radionica bila je u tome što su, osim u prostoru Muzeja Međimurja, prvi put organizirane uz rijeku Muru u šumskoj učionici na Eko-poučnoj stazi “Svetomartinska Mura”, kao i u Centru za posjetitelje “Med dvemi vodami” u Križovcu

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Ovogodišnja tema radionica bila je “Krajobraz - suživot ljudi i prirode”

Nakon što su prošle godine organizirali kreativnu i poučnu radionicu “Leptir se mota oko našeg plota”, Muzej Međimurja Čakovec i “Međimurska priroda” - Javna ustanova za zaštitu prirode organizirali su i u suradnji proveli novu ljetnu radionicu za djecu unutar programa “Ljetna Muzeologajnica”.

Novost ovogodišnjih radionica

bila je u tome što su, osim u prostoru Muzeja Međimurja, prvi put organizirane uz rijeku Muru u šumskoj učionici na Eko-poučnoj stazi “Svetomartinska Mura”, kao i u Centru

za posjetitelje “Med dvemi vodami” u Križovcu.

Ovogodišnja tema radionica bila je “Krajobraz - suživot ljudi i prirode”. Provedene su tijekom druge polovine srpnja u dvama terminima, to jest od ponedjeljka do petka tijekom zadnjih dvaju tjedana sedmog mjeseca. Bile su namijenjene prvenstveno djeci od 7-12 godina, pri čemu su mlađa tri godišta zajedno sudjelovala u jednoj grupi, a starija tri u drugoj. Radionice su svakoga dana trajale

po dva sata.

Ponedjeljkom, utorkom i srijedom radionice su se održavale u prostorijama Muzeja Međimurja Čakovec. Četvrtkom i petkom organizirane su izvan Čakovca: četvrtkom u Centru za posjetitelje “Med dvemi vodami” u Križovcu, petkom u šumskoj učionici na “Svetomartinskoj Muri”. Organizatori su osigurali prijevoz polaznika na druge lokacije gdje su se provodile radionice iz Čakovca, odnosno iz Muzeja.

U SKLOPU “DANA TURIZMA 2021.” KOD MLINA NA MURI U ŽABNIKU ODRŽAN FESTIVAL SUVREMENE POEZIJE

FOTO: TZO SVETI MARTIN NA MURI

Osmo izdanje “Murakona”: tihi šapat poetskog lahora mišljenjem poznatih pjesnika i stručne javnosti, Festival se tijekom zadnjih nekoliko godina razvio u kvalitetno događanje, ne samo na nacionalnoj, već i na međunarodnoj razini. Održao se protekle subote, 31. srpnja, s početkom u 20 sati.

Poezija uz rijeku

U sklopu manifestacije “Dani turizma” u predivnom ambijentu na otvorenom prostoru uz obalu rijeke Mure na području Svetoga Martina na Muri, točni-

je kod Mlina na Muri u Žabniku, najsjevernijoj hrvatskoj točki, organiziran je Osmi međunarodni festival suvremene poezije “Murakon”. U skladu s

Na Festivalu su dosad nastupala značajna imena srednjoeuropske književnosti: Božica Jelušić, dr. Stanislava Chrobakova Repar, Feri Lainšček, dr. Lajos Bence, dr. Primož Repar, Admiral Mahić, dr. Gloriana Veber, Emir Sokolović, Borče Panov, dr. Albert Halasz, Radovan

Vlahović, Jurij Hudolin, Marko Gregur, Szalinger Balasz, Peter Smolič, dr. Judit Zagorec Csuka, Ištvan Teri, Marko Kravoš, Darija Žilić, Jasz Atilla, Barbara Korun, dr. Emilija Kovač i drugi. Ovogodišnji gosti bili su M. Grakalić i mladi pjesnik Vladimir Tomaš iz Hrvatske, Suzana Tratnik iz Slovenije te Ištvan Teri za mađarsko govorno područje.

Gosti su bili i predsjednik Društva pisateljev iz Slovenije Dušan Merc te novoizabrani predsjednik Društva hrvatskih književnika Zlatko Krilić. Njihovo prisustvo i pohvala Festivalu znak da se njegov razvoj unatoč

poteškoćama u doba pandemije kreće u dobrome smjeru.

Festival suvremene poezije “Murakon” nastao je na inicijativu književnika Zlatka Kraljića,

rodom iz Svetog Martina na Muri. Ove godine kao poveznica povodom Festivala postavljena su umjetnička djela s tematikom rijeke.

Kulturni obzor

4. kolovoza 2021., br. 257 || Regionalni tjednik

15

SPOT KSENIJE SRNEC I KRUNOSLAVA LAJTMANA ZA “SPREVAĐAJ ME DRAGA” Novi videospot imaju Ksenija Srnec te Krunoslav Lajtman. Ovoga puta oživjeli su staru, možda i već zaboravljenu međimursku popevku “Sprevađaj me draga”.

– Radost mi je predstaviti vam novu suradnju i video s odličnom vokalisticom Ksenijom Srnec. Spot je premijeru doživio na Online LIVE TV Croatia, gdje smo i prijedlog za singl tjedna. Sniman je u prekrasnom okružju Medenog vrta gospođe Tatjane Šardi, kojoj se ovim putem zahvaljujemo na srdačnom

gostoprimstvu. Posebna zahvala ide i gospođi Mariji Šavori na posudbi narodne nošnje te gospođi Moniki Večerić na organizaciji – kaže Lajtman.

Ksenija Srnec, osim za vokal, zaslužna je i za videomontažu, dok je Krunoslav odsvirao gitaru i osmislio aranžman pjesme. Denis Rodeš “krivac” je pak za snimanje videa, a ton majstor bio je Marko Lajtman iz poznatog Studija Jazbina iz Male Subotice (Media Creatus). Spot možete pogledati i u mrežnoj verziji ovoga članka na našem portalu regionalni.com.

LJETNI DIO IZLOŽBENE SEZONE: ISKORISTITE PRILIKU TIJEKOM OSMOG MJESECA

Izložbu “Iz fundusa CZK-a” razgledajte do 30. kolovoza Izložbena djelatnost u CZK-u djeluje od otvorenja 27. studenog 1981. kada je u predulazu u dvoranu bila postavljena dokumentacijska izložba o izgradnji Centra za kulturu

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Do 30. kolovoza u izložbenom prostoru Centra za kulturu u Čakovcu otvorena je izložba slika i grafika “Iz fundusa Centra za kulturu Čakovec”, kojom se obilježava ljetni dio izložbene sezone.

Izložbena djelatnost u CZKu djeluje od otvorenja 27. studenog 1981. kada je u predulazu Danas svoje prve u dvoranu likovne samostalne bi l a p o stavljena izložbe u Centru dokuostvaruju akademski mentacijska likovni umjetnici izložba o Grada Čakovca i i zg rad nji Centra za Međimurja kulturu.

Netipičan prostor

– U početku izložbe su bile postavljane sporadično, a prva likovno - umjetnička izložba bila je ona varaždinskog slikara Slavka Jagačića. Tijekom godina likovni umjetnici s kojima smo u izložbenom prostoru surađivali, zadovoljni prijmom i profesionalnim pristupom, u znak za-

hvalnosti ostavljali su rad s izložbe, tako da je do fundusa došlo spontano.

Izložbena djelat nost 9 0 -i h postaje redovni dio djelatnosti Centra koji predstavlja autore hrvatske likovne scene, stvara likovnu publiku, desetljećima razvija senzibilitet za likovnu umjetnost i postaje gradskom galerijom. Izložbeni prostor predstavio je petstotinjak domaćih i stranih likovnih umjetnika, mijenjao se tijekom

godina postojanja, ostvario status državne galerije prema programskim i tehničkim kriterijima struke. Likovne, dokumentacijske, primijenjene, fotografske, prigodne izložbe u Centru imale su stručno otvaranje, popratni katalog i tehničku postavu.

Netipičan galerijski prostor privlačio je likovne umjetnike svih generacija zbog profesionalnih uvjeta predstavljanja likovne umjetnosti (katalog, plakat, pozivnica, medijska objava) i činjenice da su izložbe bile viđene, ponuđene na ogled prije svih događanja u dvorani i nenamjernom posjetitelju.

U sklopu djelatnosti 1997. iz-

U početku su izložbe u CZK-u postavljane sporadično, a prva likovnoumjetnička izložba bila je ona varaždinskog slikara Slavka Jagačića dana je monografija Stanka Špoljarića čakovečke slikarice Priske Kulčar i predstavljena, uz izložbe, u galeriji “Miro-

slav Kraljević” u Zagrebu i u Centru za kulturu u Čakovcu.

Na promocijama su o knjizi govorili likovni kritičari Vlado Buzančić, Darko Schneider i autor Stanko Špoljarić. U znak zahvalnosti slikarica daruje sliku Gradu Čakovcu, Međimurskoj županiji i devetnaest slika Centru za kulturu, koji ih u dogovoru sa slikaricom donira Muzeju Međimurja Čakovec zbog nemogućnosti adekvatnog čuvanja – o fundusu CZK-a piše Marina Kukolić, voditeljica filmske i izložbene djelatnosti Centra.

Počeci akademika

Dodaje da su izložbe u Centru

otvarala renomirana imena hrvatske likovne kritike i povjesničari umjetnosti (Stanko Špoljarić, Branka Hlevnjak, Milan Bešlić, Vesna Kusin, Branko Franceschi, Igor Zidić, Darko Glavan, Ivica Župan, Marijan Špoljar, Ksenija Kipke, Iva Körbler, Feđa Gavrilović ….).

Tristota izložba obilježena je djelima skulptora Ratka Petrića “Izložba” u lipnju 2008.

Vidljivost izložbi, kako nekada, tako i danas, važan je dio djelatnosti Centra za kulturu usprkos netipičnosti prostora.

Danas svoje prve likovne samostalne izložbe u Centru ostvaruju akademski likovni umjetnici Grada Čakovca i Međimurja.

TRADICIONALNA MEĐIMURSKA POPEVKA U KRASNOM ARANŽMANU LADISLAVA VARGE

”Pučpuljike” snimile spot za “Da bi imel perje” Dok temperature dostižu svoje vrhunce, glazbenici neumorno rade!

Dokaz tome je i promocija prvog videospota Ženske vokalne skupine “Pučpuljike” koja djeluje od 2019. njegujući kulturno-umjetnički amaterizam uz tradicijske folklorne napjeve i umjetničke obrade bogate hrvatske i strane glazbene scene.

Da su itekako vjerne svojem kraju i tradiciji govori i ime koje su nadjenule vokalnom sastavu, što je stari međimurski naziv za prepelicu, a koji su kao simbol utkale i na pojaseve odore koje ih krase i čine jedinstvenima na brojnim nastupima i međuna-

rodnim natjecanjima.

Uspješne, višestruko na-

Spot je premijerno prikazan i na velikoj pozornici u Čakovcu nakon otvaranja manifestacije Porcijunkulovo građivane i sve popularnije “Pučpuljike” ovih dana još više plijene pozornost javnosti ne samo svojom pojavom na sceni, već i promocijom prvog spota

s pjesmom “Da bi imel perje”.

Riječ je o tradicijskoj međimurskoj pjesmi čiji aranžman potpisuje Ladislav Varga. Ovaj prvijenac u izvedbi ŽVS “Pučpuljike” odraz je uspješnog rada vokalnog sastava sa solisticom Simonom Novak u produkciji studija Audiolab 3.14 (Željka Posavca i Bojana Miljančića) i režiji Žana Novosela.

Višestruke lokacije

Pod voditeljskom palicom Andree Ščapec i scenskim rukovođenjem Kristine Premuš i Kristine Vrabec, videospot je sniman na željezničkom kolodvoru u Kotoribi, Marini Prelog,

Starom gradu u Čakovcu te Matulovu gruntu u Frkanovcu kojim upravlja “Međimurska priroda” – Javna ustanova za zaštitu prirode.

Sam projekt snimanja videospota sufinanciran je sredstvima Međimurske županije. Spot je postao dostupan za pregled na servisu YouTube u petak, 30. srpnja, u 21 sat, kad je i premijerno prikazan na velikoj pozornici u Čakovcu u sklopu manifestacije Porcijunkulovo. Želite li pogledati “vizualizaciju vizije” naših “Pučpuljika”, možete je pronaći i u mrežnoj verziji ovoga članka na našem portalu regionalni.com!

16 Duplerica

Regionalni tjednik || 4. kolovoza 2021., br. 257

ČAKOVEC JE OD 30. SRPNJA DO 2. KOLOVOZA BIO DOMAĆIN TRADICIO

“Predugo smo bili zatvor druženja, koncerte i atm

Organizatori su se pobrinuli da broj i kvaliteta programa ne zaostaju za predpandemijskim vremenima. Sajam tradicijskih proizvoda, ulični s dana bili su središnji koncerti na vjerojatno najljepšoj festivalsko čijem ozračju.

– Veseli me što smo mogli biti dio programa. Predugo smo bili zatvoreni u svojim domovima, tako da smo i mi – Ljudi su željni događa- izlagači, baš kao i posjetitelji nja, druženja, izlazaka… jedva dočekali jedno ovako Sigurno je i to jedan od ra- događanja. A što može biti zloga zašto je ove godine na ljepše od Porcijunkulova u Porcijunkulovu neka poseb- Čakovcu? Iako ove godine na atmosfera – rekao nam program traje nešto kraće, je Bojan Cmrečki, koji je iz mi smo zadovoljni. Nadam Varaždina stigao na nedjelj- se da ćemo se sljedeće godine vratiti na ono stanje ni koncert Opće opasnosti.

Nije se trebao testirati jer kakvo smo imali prije ovoga je imao potvrdu o obavlje- nesretnog koronavirusa – nom cijepljenju, što je bio poručila je gospođa Marija jedan od uvjeta da može koja je na svojem štandu nudila brojne tradicioneometano uživati nalne međimurske u g la zbenom proizvode. spek ta k lu Organizatou z g l avU glavnim ri su se ponu festikoncertima redom brinuli da valsku broj i kvap o z o rsu nastupili Željko liteta pronicu.

Bebek, Opća grama ne Iako je zaostaju za postojaopasnost, Klapa Iskon predpanla bojai Nina Badrić dem ijsk i m zan da će vremenima. epidemioSajam tradiloške mjere cijsk ih proii određena zvoda, ulični svirači, ograničenja naruradionice za djecu i mlade, šiti festivalsku atmosferu to se ipak nije dogodilo. Or- predstave, ulični performanganizatori Porcijunkulova, si… tek je dio onoga u čemu Grad Čakovec i Turistička su posjetitelji mogli uživati. zajednica Grada Čakovca Veliko finale svakoga dana pobrinuli su se da sva doga- bili su središnji koncerti đanja proteknu u najboljem na vjerojatno najljepšoj feredu. Brojni posjetitelji iz stivalskoj pozornici, onoj u cijeloga Međimurja i su- jezeru Staroga grada Zrinsjednih županija ni na koji skih, podno zidina. Publiku način nisu sputavani tijekom za zabavljali Željko Bebek, šetnje gradskim ulicama Opća opasnost, Klapa Iskon ili sudjelovanja na brojnim i Nina Badrić.

Posebno svečano je bilo organiziranim događanjima.

Tek su pisani pozivi o pridr- u ponedjeljak, 2. kolovoza, žavanju mjera i odgovornom posljednjeg dana Porcijunponašanju dali naslutiti da kulova na proslavi blagse ovogodišnje Porcijunku- dana Gospe od A nđela. lovo održava u nešto druk- Nakon procesije gradskim PIŠE: ROBERT PEHARDA FOTO: IVAN AGNEZOVIĆ, TZ GRADA ČAKOVCA

Duplerica

4. kolovoza 2021., br. 257 || Regionalni tjednik

17

ONALNE MANIFESTACIJE KOJA JE OBILJEŽILA 57. GODINU ODRŽAVANJA

reni. Jedva smo dočekali mosferu Porcijunkulova!”

svirači, radionice za djecu i mlade, predstave, ulični performansi… tek je dio onoga u čemu su posjetitelji mogli uživati. Veliko finale svakoga oj pozornici, onoj u jezeru Staroga grada Zrinskih, podno zidina.

središtem, središnje sveto misno slavlje predslavio je varaždinski biskup mons.

Središnje sveto misno slavlje predvodio je varaždinski biskup mons. Bože Radoš Bože Radoš. I ove godine Porcijunkulovo je imalo i humanitarnu notu. Na Franjevačkom trgu u okviru

programa “Slatki zalogaj dobrote” prodavala se međimurska pogača, a prikupljeni novac namijenjen je potrebama Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec.

– Porcijunkulovo je prvobitno zamišljeno kao sajam tradicijskih zanata veza uz crkven blagdan Gospe od Anđela, Porcijunkule, a danas simbolizira dane pozitivnih emocija, dobrih vibracija i čarobne atmosfere – poručuju organizatori Porcijunkulova koje je obilježilo 57. godinu održavanja.

18 Zeleni kutak

Regionalni tjednik || 4. kolovoza 2021., br. 257

OČUVANJE I ZAŠTITA “DOBRAVSKOG LJUKA” Općina Donja Dubrava je temeljem donesene Deklaracije o očuvanju i zaštiti “dobravskog ljuka” raspisala poziv za prijavu količina luka, lukovica i sjemenja sukladno zaključku Povjerenstva za provedbu Deklaracije.

– Pozivaju se svi mještani Donje Dubrave koji proizvode sjeme, lukovice ili dobravski ljuk da količine prijave u ured Općine najkasnije do 16. kolovo-

ZELENI KUTAK MEĐIMURSKA PRIRODA

Leptirovi gosti Piše: Ivana Horvat,

asistentica za Natura planiranje Već i leptiri na livadi znaju za Matulov grunt. Edukacijskoistraživački centar posvećen leptirima ujedno je i rezidencija za istraživače i umjetnike. Za javnost je otvoren 10. ožujka, na 106. obljetnicu rođendana hrvatskog književnika međimurskih korijena, Jože Horvata. Već gotovo pola godine, osim leptira, grunt koriste mnogi, na šarolike načine.

Pa tko je imao čast biti prvi gost kod Matula? Novinar, književnik i teolog Tomislav Šovagović iz Zagreba. Nakon samo nekoliko dana ostao je oduševljen spokojem koje pruža međimursko zvjezdano nebo.

Staru hižu i prešu dosad je pogledalo gotovo tri tisuće posjetitelja, i to ne samo Međimuraca, već i gosti iz ostalih dijelova Hrvatske i Europe!

Sljedeći gosti bili su istraživači iz Udruge “Hyla”. Svoje vrijeme posvetili su istraživanju noćnih leptira na određenim lokacijama u Međimurskoj županiji, i to u lipnju i srpnju. Nakon njih, na gruntu je poeziju stvarala putopjesnikinja Maja Klarić.

Osim za rezidente, grunt je četiri puta bio otvoren za sve zainteresirane, uz dane otvorenih vrata. Jednom mjesečno ulaz i stručno vođenje pružaju se besplatno. U međuvremenu, grunt su obišali aktiv učitelja

U SKLADU S PRIRODOM

iz OŠ Štrigova, članovi KUD-a Zasadbreg, Stomatološkoga društva Međimurja, članovi Udruge “Biovrt”, a sjednicu Skupštine održala je Udruga turističkih vodiča Međimurske županije. Staru hižu i prešu dosad je pogledalo gotovo tri tisuće posjetitelja, i to ne samo Međimuraca, već i gosti iz ostalih dijelova Hrvatske i Europe!

Posjet u rujnu

Grunt se još koristio za radionicu upoznavanja ljekovitog i samoniklog bilja, koju je vodila farmaceutkinja Petra Križaić, predstavljanje parfema u organizaciji influencerica iz Modnog ALMAnaha te snimanje spota za pjesmu Ženske vokalne skupine “Pučpuljike”. Prošlog vikenda na njemu su se okupili i mladi čuvari prirode povodom Svjetskog dana rendžera!

Topliji dio godine planira se iskoristiti u potpunosti. Kolovoz će upotpuniti i inozemna gošća: Dimana Miteva, prevoditeljica iz Bugarske te autorica brojnih prijevoda hrvatskih književnika i književnica. Zadnji rezident ovog ljeta bit će Srebrenka Peregrin, koja se više od deset godina bavi umjetnošću pripovijedanja, u najrazličitijim kontekstima. Osim što ih pripovijeda, piše ih, prevodi i objavljuje. Posjet za sve vas željne Matulova grunta bit će moguć u rujnu, zadnji put ove godine. Vidimo se!

P.S. Vidite duplericu u ovom izdanju Regionalnog tjednika, foto-reportažu o tome kako je 30 mladih čuvara prirode Međimurja imalo najbolji dan ikad.

I to bez mobitela ili virtualnih društvenih mreža, uživo, na bali sijena i po livadama koje će tek postati sijeno, dok su zasad dom biljnom i životinjskom svijetu našeg predivnog zavičaja!

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor,

predsjednica Udruge “Biovrt - u skladu s prirodom” Vrijeme je berbe i spremanja luka i češnjaka. Osim “klasičnog” spremanja u sanduke nakon sušenja, naše bake i djedovi pleli su ih u vijence.

Da bi se luk mogao isplesti u vijenac, treba nam zajedno s lišćem, koje u Međimurju zovemo “cima” (zeleni nadzemni dio). Ako luk predugo ostavite na gredicama, lišće će se posušiti do te mjere da ga više neće biti te ga nećete moći plesti.

Stoga, čim se lišće polegne

za 2021. godine – poručuju iz Općine Donja Dubrava.

Prijave se obavljaju na prijavnom listu za potporu proizvodnje “dobravskog ljuka” u 2021. godini, a moguće ga je pronaći na općinskim internetskim stranicama ili ga podići i ispuniti u uredu Općine Donja Dubrava. Nakon utvrđivanja ukupnih količina odredit će se iznos za poticaj s ciljem povećanja proizvodnje.

NATJECANJE U ORANJU U ORGANIZACIJI UDRUG

Bernard Matijević najbolji su međim

Državna smotra ove se godine neće održati, no kako napominje novi predsjednik Udruge Stj se okupili najbolji orači sa sjevera

PIŠE: ROBERT PEHARDA FOTO: UDRUGA ORAČA MŽ

Županijsko natjecanje u oranju održano je u subotu, 31. srpnja, na polju poznatom kao “Pijavišče” uz čakovečku južnu obilaznicu. Bilo je to već 17. izdanje natjecanja, a u konkurenciji od deset natjecatelja prva mjesta osvojili su Bernard Matijević (plug premetnjak) i Luka Perko (plug ravnjak).

Zanimljivo je da oba šampiona dolaze iz Preloga.

D r u go m j e s t o u kategoriji premetnjaka osvoElemente jio je Bruno Čerjavić iz nija, Grad poput naora i StrahoninČ a kovec razora prikazali su, te općine ca, dok je Strahotreće prizanimljivo, ponajprije n i nec palo Juri mladi orači, u rasponu i Mala Jalušiću Subotica, iz Ivanovod 23 do 30 kao i Udruca. Srebrni godina u kategoriji ga orača Merav nja ka bio đimurske žuje pak David Hajpanije. Prilikom otvorenja prisutnidinjak iz Čakovca, a brončani Ivan Novak iz Pre- ma su se obratili predsjednik Udruge orača Stjepan Pokriloga.

Natjecanje su zajednički vač, gradonačelnica Grada Čaorganizirali Međimurska župa- kovca Ljerka Cividini, dožupan

Josip Grivec, kao i viša stručna savjetnica u Podružnici Međimurske županije Savjetodavne službe Ministarstva poljoprivrede Suzana Pajić.

Elemente poput naora i razora prikazali su, zanimljivo, ponajprije mladi orači, u rasponu od 23 do 30 godina.

– Izrazito smo ponosni na tu činjenicu, jer ona znači da dobro radimo svoj posao, promičemo naše zanimanje i potičemo mlade da rade nešto dobro te da nauče ovaj primarni dio obrade zemlje, bez

Kako isplesti luk (i češnjak) u vijenac? pa je još zeleno, luk se vadi i dan-dva suši na sjenovitu

me nauči kako se plete vijenac od luka pa prenosim to znanje i vama u foto kolažu!

Da bi se luk mogao isplesti u vijenac, treba nam zajedno s lišćem, koje u Međimurju zovemo “cima”! i suhu mjestu.

Može se zapravo plesti i odmah na gredicama. Bitno je zapamtiti da je luk zreo dok se nadzemni dio počne polijegati. Kad se sve polegne, to je idealni trenutak

Do metra dužine

za berbu. Isto je i s češnjakom – s onim sortama koje

nemaju zračne lukovice.

Zamolila sam svoju baku da

Za početak, uzmite dva luka i stavite cimu u križ.

Cima mora biti usmjerena prema vama. Zatim cimu jednoga luka - onog koji je iznad - zarotirajte prema iza i provucite između oba luka, pa opet primite uspravno. Treći luk se stavlja iznad, sastrane, te je postupak isti - okolo i između, pa gore, i tako dodajete luk po luk. Uvijek cimu okrećete između zadnjeg i predzadnjeg luka Ovaj vijenac pomalo pod-

Zeleni kutak

4. kolovoza 2021., br. 257 || Regionalni tjednik

19

ODRŽANI 4. DANI OTVORENIH VRATA “MATULOVA GRUNTA” Edukacijsko-istraživački centar “Matulov grunt” u Frkanovcu četvrti je put otvorio vrata zainteresiranoj javnosti. Slobodan ulaz i razgled grunta s pripadajućim gruntištem iskoristili su mnogobrojni posjetitelji, većinom međimurske obitelji.

Na adresi Frkanovec 30 dočekali su ih stručni interpretatori koji su radoznale goste upoznali s podacima o renoviranju stare hiže izgrađene krajem 19. stoljeća,

GE ORAČA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

ć i Luka Perko murski orači

njezinim vlasnicima, navikama i običajima nekadašnjeg života na međimurskome seoskom gospodarstvu. Domaćin Dana otvorenih vrata “Matulova grunta” bila je “Međimurska priroda” - Javna ustanova za zaštitu prirode, koja upravlja ovim Centrom.

Grunt je bio otvoren od 14 do 19 sati te je čitavo nedjeljno poslijepodne gruntište prštalo odličnom atmosferom i pozitivnim vibracijama.

Matulov grunt sadrži prostor za boravak i stvaralački rad, stalni interpretacijski postav o suživotu čovjeka i prirode, livadama i leptirima gornjeg Međimurja, kao i prostor za predavanja i radionice. Osmišljen je kao rezidencija za prirodoslovce, istraživače, ali i umjetnike. Tijekom kolovoza na Matulovu gruntu boravit će novi rezidenti pa se sljedeći Dan otvorenih vrata i druženje planiraju krajem rujna.

DAN EKOLOŠKOG DUGA 2021.

jepan Pokrivač, u planu im je organizirati regionalnu smotru na kojoj bi a Hrvatske kojeg nema žita, pa ni kruha ni druge hrane – istaknula je tajnica Udruge orača Katarina Pokrivač iz Svetog Križa.

Tijekom 2021. došlo je do promjena u vodstvu Udruge.

Od mjesta predsjednika oprostio se Josip Kolarić. On je tu dužnost obavljao čak 16 godina, a sposobnog nasljednika dobio je u liku Stjepana Pokrivača.

Organizirano je i kuhanje finoga grah, a najbolji je pripremio Dalibor Tkalčec-Kuki Gosti i orači stigli su iz čak pet županija, dok su suci bili iz susjedne, Koprivničko-križevačke. Državna smotra ove se godine neće održati, no kako napominje novi predsjednik Udruge, u planu im je organizirati regionalnu smotru na kojoj bi se okupili najbolji orači sa sjevera Hrvatske.

I ove je godine organizirano kuhanje finoga graha, što je majstorski “riješio” Dalibor Tkalčec-Kuki uz sina Svena i partnericu Mirjanu Kučinu.

Potrošili smo Zemljin “proračun” i živimo na dug PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Od četvrtka, 29. srpnja, živimo na dug! Naime, s tim datumom ove godine čovječanstvo je ušlo u ekološki dug. Dok se prošle godine Dan ekološkog duga obilježio 22. kolovoza kao izravna posljedica promjene ponašanja ljudi diljem svijeta u borbi protiv pandemije COVID-a 19, ove se godine taj dan vratio na kraj srpnja te se obilježava tek dva dana kasnije u odnosu na 2019. godinu.

Dan ekološkog duga je dan kada potrebe čovječanstva prema prirodi nadmašuju ono što Zemljini ekosustavi mogu obnoviti u jednoj godini. Tako smo s 29. srpnjem potrošili Zemljin “proračun” za cijelu 2021. godinu i

započeli smo “život na dug”.

Značajni pokretači za brži ulazak u dug ove su godine povećanje ugljičnog otiska za 6,6 posto u odnosu na prošlu godinu, kao i smanjenje globalnog biokapaciteta šuma za 0,5 posto, velikim dijelom zbog naglog porasta krčenja šuma u Amazoniji.

Samo u Brazilu je 2020. izgubljen 1,1 milijun hektara, a procjene za 2021. godinu ukazuju na povećanje krčenja šuma za 43 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Unutar “proračuna” Zemljinih prirodnih resursa svjetska je populacija bila sve do oko 1970. godine, kada je Dan ekološkog duga bio 23. prosinca. Već 1980. godine čovječanstvo je u dug ušlo 13. listopada, a 2010. godine 28. kolovoza.

Svake se godine, izuzev

prošle, dan obilježava sve ranije.

Iz Mreže za globalni ekološki otisak (Global Footprint Network) koja obavlja ova mjerenja priopćeno je da čovječanstvo trenutno koristi 74 posto više od onoga što ekosustavi planeta mogu obnoviti. Konkretnije, trošimo 1,7 planeta, iako nam je na raspolaganju samo jedan.

Zemlja koja prva ulazi u ekološki dug je Katar i to već 9. veljače. Među državama u našoj regiji u ekološki dug prva je ušla Austrija, 7. travnja. Slovenija je zakoračila u dug 30. travnja, Italija 13. svibnja, Crna Gora 23. svibnja, Hrvatska i Mađarska 6. lipnja, Bosna i Hercegovina 17. lipnja…

Ove godine posljednja u dug ulazi Indonezija i to tek 18. prosinca.

OPĆINA GORIČAN PROVODI PLAN ZELENOG, ČISTOG I ODRŽIVOG OKOLIŠA sjeća na pletenicu dok se isplete.

Preporučljivo je plesti do otprilike jednog metra.

Završetak malo omotate i vežete uz pomoć špage i vijenac je gotov. Možete ga objesiti na suho i prozračno mjesto, naravno u sjenu. Pritom trgate luk po luk kako trebate u kuhinji, a vijenac se pritom neće raspasti. Ako vam foto prikaz nije dovoljan, pogledajte i moj novi video o berbi i pletenju češnjaka, gdje sam prikazala pletenje češnjaka na ovaj isti način na mom Youtube kanalu na: w w w.youtube.com/ user/xeenaa13/videos

Uklonjen godinama nakupljan otpad uz potok Trnavu Zaštita okoliša i briga da priroda ostane sačuvana za generacije koje dolaze jedan je od najvažnijih ciljeva vodstva Općine Goričan. Od prvoga dana velika

Načelnik Sinković je poručio da će se sa sličnim akcijama nastaviti i u budućnosti se pažnja posvećuje očuvanju okoliša, a da neće sve ostati samo na riječima potvrđuje i nedavno provedena akcija.

Naime, Općina Goričan je u suradnji s Hrvatskim vodama i ovlaštenom tvrtkom zbrinula otpad koji se tijekom dužeg razdoblja nakupljao na pojasu potoka Trnave na samom ušću u Muru.

– Čist i zdrav okoliš preduvjet je kvalitetnog života, ali i održivog razvoja svake sredine. Način na koji se odnosimo prema okolišu utječe na život svakog pojedinca. Podsjećam da naši građani imaju vrlo kvalitetnu uslugu selektivnog prikupljanja otpada. Općinska uprava nastavit će s akcijama čišćenja, a u tome kao partnere prepoznajemo i građane te druge tvrtke ili ustanove – naglasio je načelnik Općine Goričan Emanuel Sinković i ujedno zahvalio Hrvatskim vodama, s obzirom na to da su se upravo na ovoj akciji pokazali pravim partnerom.

Načelnik Sinković dodao je da je ova akcija zbrinjavanja otpada uz potok Trnavu samo dio brojnih budućih aktivnosti u okviru provođenja plana zelenog, čistog i održivog okoliša općine Goričan.

20 Zeleni kutak

Regionalni tjednik || 4. kolovoza 2021., br. 257

JAVNA USTANOVA “MEĐIMU ORGANIZIRALA KA

Gita Radiković i Niko a učenici Područ

Članovi HGSS-a za djecu su pripremili atraktivne poučne radionice n učenik PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN FOTO: SINIŠA GOLUB/”MEĐIMURSKA PRIRODA”/RR/IGH

Najbolji Mladi čuvar prirode 2021. je Niko Kozar iz Čakovca

Na Matulovu gruntu u Frkanovcu u subotu, 31. srpnja, održan je prvi Kamp mladih čuvara prirode. Organizirala ga je “Međimurska priroda” – Javna ustanova za zaštitu prirode, u suradnji s čakovečkom Stanicom Hrvatske gorske službe spašavanja. Kamp je organiziran prigodno na Svjetski dan rendžera. Sudionici Kampa bili su osnovnoškolci od 7 do 12 godina, ukupno njih trideset. Sudjelovanje na kampu zavrijedili su svojim volonterskim radom u aktivnostima “Međimurske prirode”, odnosno prenošenju vodozemaca preko prometnica, praćenju jelenka, lastavica i piljaka, zatim sudjelovanjem na ljetnim radionicama te drugim kreativnim aktivnostima posvećenima prirodi i zaštiti prirode.

Uzbudljiv zipline i istraživanje na terenu

Radikovići “na jenom kupu”!

Članovi HGSS-a za djecu su pripremili atraktivne poučne radionice na temu pružanja prve pomoći u prirodi, radu s potražnim psima i doživljaj spuštanja “ziplineom”. Stručne djelatnice “Međimurske prirode” učenike su upoznale s radom istraživača na terenu, istraživanjem leptira i kukaca.

Proglašeni su i najbolji mladi čuvari prirode u trima kategorijama.

Najbolja Mlada čuvarica prirode 2021. godine je Gita Radiković, devetogodišnjakinja iz Šenkovca. Zaljubila se u leptire plavce i Bedekovićeve grabe. Posvetila im je svoje pjesme, i objavila svoju prvu zbirku pjesama “Plavac” uz potporu obitelji, šenkovečke Knjižnice i “Međimurske pri-

rode”. Predstavljanje slikovnice organizirano je početkom lipnja u Centru za posjetitelje “Med dvemi vodami” u Križovcu.

Nagradu i diplomu za najbolju Mladu čuvaricu prirode Giti je uručio Siniša Golub, ravnatelj “Međimurske prirode”.

– S “Međimurskom prirodom” i leptirima plavcima susrela sam se prošle godine na radionici za osnovnoškolce “Leptir se mota oko našeg plota”, koju je Ustanova organi-

Djeca su sudjelovanje na Kampu zavrijedila volonterskim radom u aktivnostima “Međimurske prirode”, odnosno prenošenju vodozemaca preko prometnica, praćenju jelenka, lastavica i piljaka, sudjelovanjem na ljetnim radionicama... zirala u suradnji s Muzejom Međimurja Čakovec. Tamo sam saznala puno o Bedekovićevim grabama, biljci krvari i životnom ciklusu plavca. Tako sam i došla do ideje da bih mogla napraviti pjesničku slikovnicu, za koju je ilustracije napravio moj tata – ponosno nam je ispričala Gita, koja je uz tatu Gorana i mamu Martinu osobito angažirana i u radu Udruge “Mlada pera”.

– Jako smo zadovoljni suradnjom s “Međimurskom prirodom”, a ova ideja o kampu je prekrasna. Drago nam je što su nam se angažmanom u tim

dvjema udrugama stopile dvije ljubavi - ona prema prirodi i ona prema umjetnosti – kaže Gitina majka Martina.

Najbolji Mladi čuvar prirode 2021. godine je Niko Kozar iz Čakovca. Ovog će rujna proslaviti deveti rođendan. Niko s velikom strašću istražuje i fotografira prirodu i životinje.

Sudjelovao je na ljetnim radionicama, a posebno ga je oduševilo volontiranje u šumi Čep u Nedelišću, kad je istraživao život jelenka. Kreativni dječak sva opažanja bilježi fotografski svojim mobitelom, zapisuje i istražuje podatke o životinjskim vrstama. Kaže da ga ne zanimaju domaće životinje, već samo divlje. U printanom obliku ima nekoliko fotoknjiga na temu prirode i životinjskog svijeta.

Veliku potporu njegovu istraživačkom duhu daje mu obitelj, posebno djed. Zbog ljetovanja na moru nije bio sudionik ovogodišnjeg Kampa, no nagrada će mu biti naknadno uručena.

Podijeljene diplome

Zbog iznimno velikog broja marljivih volontera ove je godine uvedena i kategorija nagrade “Najbolja skupina mladih čuvara prirode”. Osvojili su je učiteljica Mirjana Dežđek-Ciglar i učenici 4. razreda Područne škole Zebanec: Marin Hoblaj, Viktor Brezničar, Josipa Pufek, Rebeka Hoblaj, Gabriel Kutnjak, Gabrijela Šardi i Valentina Novosel. Ova iznimno vrijedna skupina odazvala se čak na tri volonterske akcije “Međimurske prirode”. Njihove marljive ručice prenosile su i spašavale vodozemce, promatrali su lastavice i piljke te bili na monitoringu jelenka. Uime Hrvatske gorske službe spašavanja nagrade im je uručio Romeo Novak.

Diplome i prigodne bočice za vodu s logotipom Kampa mladih čuvara prirode primila su sva djeca: Jakov Virč,

Zeleni kutak

4. kolovoza 2021., br. 257 || Regionalni tjednik

21

URSKA PRIRODA” NA MATULOVU GRUNTU U FRKANOVCU AMP POVODOM SVJETSKOGA DANA RENDŽERA

o Kozar najbolji su mladi čuvari prirode, čne škole Zebanec najbolja skupina!

na temu pružanja prve pomoći u prirodi, radu s potražnim psima i doživljaj spuštanja “ziplineom”. Stručne djelatnice “Međimurske prirode” ke su upoznale s radom istraživača na terenu, istraživanjem leptira i kukaca...

Gita Radiković, Marin Hoblaj, Viktor Brezničar, Josipa Pufek, Rebeka Hoblaj, Gabriel Kutnjak, Gabrijela Šardi, Valentina Novosel, Ruby Sabol, Roko Blagus, Stjepan Vugrinec, Karlo Žvorc, Petar Žvorc, Elena Bergovec, Natalija Krčmar, Robert Krčmar, Niko Jakopić, Zrin Jakopić, Tina Horvat, Žan Lepen, Zita Kramar, Vito Kramar, Zola Treska, Anastazija Košir, Lea Bralić, Lukas Dokleja, Borna Brez, Josip Klarić i Roko Vabec.

Uručio ih je Velimir Bašek, glavni čuvar prirode, zahvaljujući

im svima što brinu za prirodu.

– Godišnje u svijetu u prosjeku strada stotinjak rendžera,

“Međimurska priroda” najavljuje organizaciju Kampa za mlade čuvare prirode i sljedeće godine! ponajviše u Africi i to najčešće od krivolovaca. U Hrvatskoj

nema smrtnih slučajeva, ali opasnih situacija ima – rekao je Bašek o povodu i ideji obilježavanja dana posvećenoga čuvarima prirode. Osim njega, u “Međimurskoj prirodi” na poziciji čuvarice prirode je i Sara Srša.

Nakon svečanog dijela kampa druženje je nastavljeno uz gulaš i hit večeri - pečenje jeger kobasica uz logarsku vatricu na “fire-pitu”. Javna ustanova “Međimurska priroda” najavljuje organizaciju Kampa za mlade čuvare prirode i u 2022. godini.

Vrhunac večeri nastupio je s - pečenjem jegera!

22 Sport

Regionalni tjednik || 4. kolovoza 2021., br. 257

MARKO ROG OBNOVIO OZLJEDU KOLJENA

SPORT

Veznjak iz Nedeljanca Marko Rog zaigrao je za Cagliari prvi put nakon više od sedam mjeseci. S terena je izbivao zbog puknuća prednjega križnog ligamenta, a čini se da je u povratničkoj utakmici obnovio ozljedu. Talijanski Sky Sports javlja da je na susretu protiv Augsburga ponovno ozlijedio koljeno, a Ca-

gliari je ozbiljno zabrinut da se radi o puknuću istog ligamenta koji je nastradao u prosincu prošle godine.

Užasne su to vijesti za 26-godišnjeg Roga, koji je zbog ozljede propustio i Europsko prvenstvo. Poslije Svjetskog prvenstva i do ozljede redovito je bio na popisima Zlatka Dalića. (it)

Užasne su to vijesti za 26-godišnjeg Roga, koji je zbog ozljede propustio i Europsko prvenstvo

OD IDUĆE SEZONE KREĆE 4. HNL ČAKOVEC – VARAŽDIN S 14 KLUBOVA

Završila saga oko formiranja varaždinsko-međimurske lige

NAKON RASTANKA S VARAŽDINSKIM DRUGOLIGAŠEM OPET U ŠVEDSKU

Bivši igrač Varaždina Nikola Tkalčić u Norrbyju Bivši igrač Varaždina Nikola Tkalčić ima novi klub nakon što varaždinski drugoligaš nije produžio ugovor s njim. Otišao je u Norrby, klub koji se natječe u drugom rangu švedskog nogometa.

Riječ o klubu iz grada Borasa, koji je trenutno na drugome mjestu Superettana (2. lige) i bori se za ulazak u najelitniji rang.

Trener je Libanonac Mak Lind, a ekipa je sastavljena uglavnom od Šveđana, među kojima ima i mnogo onih podrijetlom s prostora bivše Jugoslavije (Arapovic, Vukojevic, Pekalski, Cavalic, Krasnici, Osmanagic).

Inače, Tkalčić je u svojoj karijeri, osim Varaždina, branio boje Slobode, norveških klubova Aalesunda i Sarpsborga 08 te švedskog Jönköpinga, a najbolje godine svoje karijere ostavio je švedskom Norrköpingu, u kojem je igrao sedam godina.

Za momčad koju su vodili aktualni izbornik švedske nogometne reprezentacije Jene Andersson i trenutni trener Hajduka Jens Gustafsson, Tkalčić je upisao 106 nastupa i postigao osam golova.

S njim je uspio osvojiti i naslov prvaka Švedske 2015. godine. (it)

NK VARAŽDIN

Poraz od Lokomotive Nogometaši Varaždina u subotu, 31. srpnja, na Kajzerici su odigrali pripremnu utakmicu protiv prvoligaša Lokomotive.

Lokosi su igrali u mješovitom sastavu, odnosno priliku su dobili igrači koji manje igraju u 1. HNL. Zagrepčani su na kraju slavili s 3:1, a jedini pogodak postigao je Michele Šego.

Dodajmo da je profesionalni ugovor s NK Varaždin potpisao 18-godišnji Noa Vugrinec, sin

legendarnog Davora Vugrinca, najboljeg strijelca u povijesti 1. HNL. Dodajmo da Prvenstvo Varaždincima počinje 14. kolovoza, kada momčad Marija Carevića gostuje kod Orijenta 1919. Varaždinski nogometaši u utorak, 3. kolovoza, igraju pripremnu utakmicu s prvoligašem Goricom, a u idućeg dana susreću se sa saudijskim Al Ittihadom u Austriji. (it)

Varaždinski predstavnici bit će: Bednja, Nedeljanec, Zelengaj, Jalžabet, Ivančica, Budućnost Vidovec, Dubravka-Zagorac i Plitvica Gojanec. Iz Međimurja nastupaju: Mladost Komet, Dinamo Domašinec, Mladost Sveta Marija, Naprijed Cirkovljan, Galeb Oporovec i Draškovec PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Nakon što je većina prošlosezonskih sudionika 4. nogometne lige Čakovec – Varaždin iz Međimurske županije odustala od natjecanja, konačno su potvrđena imena klubova koji će se u ovom rangu natjecanja boriti za naslov prvaka u novoj

U sezoni 2022./2023. igrat će se jedinstvena 3. HNL, a u 4. HNL ući će klubovi koji se ove sezone natječu u 3. HNL Sjever

Iduće sezone cilj je napraviti elitnu 1. županijsku ligu, koja će biti peti ili šesti rang

Bit će to ujedno i posljednja sezona varaždinskomeđimurske lige. U sezoni 2022./2023. igrat će se jedinstvena 3. HNL, a u 4.

HNL ući će klubovi koji se ove sezone natječu u 3. HNL Sjever.

– Iduće sezone cilj je napraviti elitnu 1. županijsku ligu, koja će biti peti ili šesti rang – otkrio je Horvatić, koji je na nedavno održanoj Izbornoj skupštini dobio još jedan mandat u Izvršnom odboru Hrvatskoga nogometnog saveza.

sezoni.

– Drago mi je što je Liga napokon formirana nakon problema – istaknuo je Nenad Horvatić, predsjednik Županijskog saveza Varaždin.

Mijenjanje propozicija

Naime, zbog odustajanja dijela međimurskih klubova, Županijski nogometni savez Varaždin morao je mijenjati propozicije natjecanja te su se za sudjelovanje u 4. NL Čakovec – Varaždin mogli prijaviti i klubovi koji su tvrtom rangu. Prijetilo nam prethodnu sezonu završili s je urušavanje cijelog sustava, plasmanom nižim od petog drago mi je da je ta priča sada završena – istaknuo je mjesta.

Horvatić.

– Predosjeća li Pod urušavasmo da ćemo njem sustava imati probleHor v at ić je ma s formiraNenad Horvatić mislio na to njem Lige za ponovno je da ako se 4. ovu sezonu.

H N L ne bi Prije početizabran u Izvršni igrala, preka d r ugog odbor HNS-a opteretila bi dijela sezone se 1. ŽNL Vam e đ i mu r s k i raždinske župak lubov i su se nije, odnosno peti bunili. Potom smo rang. mi kontaktirali Žu– U tom slučaju čak osam panijski savez Međimurje i oni su istaknuli da problema klubova ispalo bi iz 1. ŽNL. nema. Kasnije je dio klubova To nam je bilo nedopustivo i odustao od natjecanja u če- čak smo imali rezervni plan

da samo varaždinski klubovi igraju 4. HNL – dodao je Horvatić.

Posljednja sezona

Liga će tako na kraju brojiti 14 klubova, osam iz Varaždinske županije i šest iz Međimurja. Varaždinski predstavnici bit će: Bednja, Nedeljanec, Zelengaj, Jalžabet, Ivančica, Budućnost Vidovec, Dubravka-Zagorac i Plitvica Gojanec. Iz Međimurja nastupaju: Mladost Komet, Dinamo Domašinec, Mladost Sveta Marija, Naprijed Cirkovljan, Galeb Oporovec i Draškovec.

Prvo kolo na rasporedu je 28. i 29. kolovoza.

Horvatićev reizbor

Za novog predsjednika jednoglasno je izabran Marijan Kustić, koji je naslijedio dosadašnjeg predsjednika Davora Šukera.

– Važno je sjediti za stolom za kojim se odlučuje.

Izvršni odbor imenuje izbornike, odlučuje o planovima, programima i financijama.

Novog predsjednika Kustića osobno poznajem. Riječ je o čovjeku iznimne energije koji dobro poznaje sustav i najbolji je izbor za to mjesto – rekao je Horvatić, koji se nada da će ponovno biti izabran na mjesto predsjednika nacionalne Komisije za sportsku infrastrukturu HNS-a.

Sport

4. kolovoza 2021., br. 257 || Regionalni tjednik

23

OTOK JE BIO DOMAĆIN 1. MEMORIJALA MARIJANA GORUPIĆA U Otoku je održan 1. Memorijal Marijana Gorupića, turnir u malom nogometu na travi i odbojci na pijesku. Otočanci su se ovim Memorijalom u organizaciji Nogometnoga kluba Otok prisjetili svojeg sumještanina i velikog prijatelja sporta, Marijana Gorupića. Na turniru malog nogometa igralo se u seniorskoj

i veteranskoj konkurenciji. U seniorskoj konkurenciji prvo mjesto je osvojila ekipa Autoservisa Strahija, drugi je bio Hill-Mont, a treća ekipa Niskogradnje Gorupić. Najboljim strijelcem turnira proglašen je Josip Novak, najboljim golmanom Antonio Belić, a najboljim igračem Mateo Hanžeković. Kod vete-

rana je prvo mjesto osvojila ekipa “Dinama” iz Domašinca, drugo “Naprijed” Cirkovljan, a treće nekadašnji suigrači Marijana Gorupića, veterani “Mladosti Kometa” iz Preloga. Među 12 odbojkaških ekipa prvo je mjesto osvojila ekipa “4 tenora”, drugo “Jedinica otpora”, a treće “Cugcvang”.

U malom nogometu slavile su ekipe Autoservisa Strahija i “Dinama”, a u odbojci na pijesku “4 tenora”

HRVATSKI GIMNASTIČKI SUCI U TOKIJU

”I nama sucima su Igre vrhunac karijere!”

Na svojim prvim Igrama sudi Julija Ljubančić, na trećima u nizu je Mirjana Starčević Bosnar, dok je rekorder s četiri Olimpijade u džepu Mario Vukoja

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

O Ani Đerek i Tinu Srbiću te njihovim trenerima Miroslavu Končareviću i Lucijanu Krceu priča se već tjednima.

No, ova sjajna četvorka nije jedini dio hrvatske gimnastike koja odrađuje sjajan posao na Olimpijskim igrama u Tokiju.

Naime, Hrvatski gimnastički savez u Japanu ima i čak troje vrhunskih sudaca – u ženskoj sportskoj gimnastici na svojim prvim Igrama sudi Julija

Mario je već 10 godina sudac 1. kategorije i među tri najbolja suca na svijetu Ljubančić, na trećima u nizu u ritmičkoj gimnastici je Mirjana Starčević Bosnar, dok je rekorder s četiri Olimpijade u džepu Mario Vukoja u muškoj sportskoj gimnastici.

Od Pekinga do Tokija

Vukoja je inače i hrvatske vrhovni sudac, jedan od najboljih na svijetu za mušku sportsku gimnastiku koji je i član Nacionalnog vijeća za sport, dopredsjednik HGS-a, član Tehničkog odbora Europske federacije, ali i naše sportske gimnastike.

– Moje prve Igre bile su u Pekingu 2008. I još uvijek su mi najdraže – otkriva Vukoja.

Razlog nije samo taj što je njegov učenik Filip Ude na njima osvojio olimpijsko srebro na konju s hvataljkama.

– Peking je stvarno bio organiziran na vrhunskoj razini.

Besprijekorno. A uz to su mi bile prve Igre, pa još i Filipova medalja… Ta atmosfera tamo kad usred Filipove vježbe dok radi “ruska kola između hvataljki” cijela dvorana plješće, pa skandiranje “Yang Wei, Yang Wei”… I danas se naježim kad se sjetim toga. S 36 godina ispunio sam dječačke snove zbog kojih sam i počeo raditi u gimnastici.

Jer, i nama sucima i trenerima su Olimpijske igre vrhunac karijere, kao i sportašima. Meni je Peking nekako bio vjetar u leđa, zato sam danas na svojim

4. Igrama. Naporno sam radio Nema veselja, druženja… Nema da bih svake godine bio još bolji slobode. Samo slušate “nemojte ovo, nemojte ono, pazite ovo”…

– govori Vukoja.

Mario je već 10 godina sudac Samo slušate upozorenja. Imali 1. kategorije, no priznaje da smo sudački sastanak na kojem je na ovaj put došao sasvim smo sat vremena pričali samo o COVID-u i o tome što ne slučajno. smijemo.

– Nisam si ovo postaPremijeru na Igravio kao cilj, bio sam kolateralna žrma u kvalifikacija ma žentva, netko se morao priskog dijela Osim sudaca na natjecanja hvatiti tog turniru su natjecatelji imala je još posla. Hrjedna naša vatska giAna Đerek i Tin Srbić vrhunska mnastika te treneri Miroslav sutkinja uv ijek je Julija Ljuimala više Končarević i trenera bančić.

Lucijan Krce nego sudaNekad sjajna ukrajinska gica, a uvijek je mogao ići jedan mnastičarka koja trener na natjecanje se 1997. preselila u sa sportašem. Bio sam Hrvatsku, već 21 godinu među mlađima i netko se morao kao trenerica u Gimnastičkom priključiti iskusnim sucima klubu “Vita” u Rijeci stvara nove Nenadu Solaru i Petru Režiću. I gimnastičke nade, a paralelno je dopalo je mene. A kad sudiš, ne i profesorica u školi. I ona je s možeš to raditi napola. O tebi Tokijom dosanjala svoje snove. ovise karijere i snovi sportaša i trenera. Rekao sam si “ako Za udžbenike moram suditi, onda ću pokušati – Imam iza sebe suđenja na otići do kraja”. tri svjetska prvenstva, na jako Danas je Mario Vukoja među puno europskih, ali Olimpijske tri najbolja suca na svijetu, a igre su moj san koji sam počela sudjelovanje na već četvrtoj sanjati još kao vježbačica s pet Olimpijadi najbolja su potvrda godina. Cijeli život mi je vezan te tvrdnje. uz gimnastiku, ali ovo sada – Koliko god sam sretan što je vrhunac karijere. Doduše, imam priliku biti dio još jednih nadam se da će biti jedan od.

Igara, iskreno, malo sam tužan Tko zna, možda na neke druge kada sam prilikom dolaska u Igre dođem i kao trenerica – sa dvoranu vidio da je prazna. Žao smiješkom se iz Tokija javila mi je sportaša. Njima je ovo Julija pritom dodavši: kruna karijere, a neće doživjeti – I nadam se da će te neke olimpijsku atmosferu u pravom druge ipak biti malo opuštenije, smislu, pravi olimpijski duh. jer ovdje smo kao u zatvoru.

Mi suci smo zatvoreni u hotel u karanteni, uskraćeno nam je sve. Doslovno ne smijemo ništa.

Ali, zato sam se ja fokusirala na posao, želim to odraditi maksimalno koncentrirano. Ipak sudjelujem u nečemu što će biti povijest. Ove Igre su toliko netipične da će biti u svim udžbenicima. Ovo je povijesni događaj, drago mi je što sam dio njega, pa makar i ovoliko neobičnog – zaključila je Ljubančić.

Našoj trećoj sutkinji u Tokiju Mirjani Starčević Bosnar ovo će biti treće Igre, nakon premijere u Londonu 2012. i Riju 2016. godine.

– Bila sam prvo vježbačica, pa dok sam studirala paralelno sam radila kao trener u GK-u Maksimir i oni su mi predložili da krenem na sudačke edukacije. Inače mi je suđenje uvijek bilo zanimljivo i nekako je to bio prirodan put – otkriva Starčević Bosnar koja je prilično mlada postala međunarodna sutkinja, no danas je sastavni dio sudačkih timova za sva velika prvenstva.

– Olimpijske igre u Londonu su bile moje prve Igre, možda su mi zato nekako najdraže. Iako, Rio je za mene bio nova destinacija, nepristupačna inače, daleka pa mi je posebno zadovoljstvo bilo i tamo otići. Moja praksa je uvijek bila da poslije natjecanja ostanem još tjedan dana turistički u tom gradu, da ga bolje upoznam, zato mi je sada žao što u Tokiju neću ništa vidjeti. Nećemo se moći upoznati s njihovom kulturom, s ljepotama grada, zemlje… – otkrila je Mirjana.

TENIS

Ružić uspješna i u reprezentaciji Najbolji tenisači Hrvatske u uzrastu do 18 godina osvojili su prvo mjesto na kvalifikacijskom turniru Summer Cupa u slovačkim Pieštanima nakon što su u finalu svladali vršnjake iz Rusije rezultatom 2:1.

Prednost Hrvatskoj donio je Luka Mikrut koji je bio bolji od Artura Kukasiana sa 6:2, 6:4.

Rusi izjednačuju preko Igora Kudrjašova koji je svladao Milija Poljička s 3:6, 6:4, 6:1, da bi pobjednički bod za Hrvatsku u paru donijeli Mikrut i Poljičak protiv Kudrjašova i Ženova sa

7:6 (7), 3:6, 10:4. Ženska reprezentacija je osvojila drugo mjesto u istome natjecanju Summer Cupa koji je pak održan u češkom Mostu nakon što je u 3. kolu svladala Švedsku s 2:1 te se tako plasirala na završni turnir osam najboljih sastava. Sve je bilo riješeno nakon pojedinačnih susreta pa su hrvatske tenisačice predale susret parova. U prva dva meča Antonia Ružić je bila bolja od Louise Wikander sa 6:3, 6:2, a Petra Marčinko od Klare Milicevic sa 6:3, 6:3.

PLIVANJE

Pintarić i Beliga na Prvenstvu Hrvatske Lana Pintarić i Mario Beliga, članovi Čakovečkoga plivačkog kluba, nastupili su na Kadetskom prvenstvu Hrvatske koje je održano u Zagrebu u 50-metarskom bazenu. Nastupilo je 150 plivačica i plivača iz 30-ak klubova, koji su pravo nastupa izborili isplivavši limit koji je propisao Hrvatski plivački savez. Lana i Mario veliki uspjeh postigli su samim

plasmanom na Prvenstvo, dok su postignuti rezultati u Zagrebu i više nego odlični s obzirom na to da su plivali s godinu dana starijim plivačicama i plivačima. Lana je 28. na 200 m leđno, dok je Mario bio 6. na 200 m leptir, 15. na 400 m slobodno, 14. na 100 m leptir i 100 m leđno te 18. na 200 m leđno.

Vodili su ih treneri Antonio Šantek i Goran Kolarić.

RUKOMET

”Pozoj handball cup” U organizaciji Društ va športske rekreacije “Sportska subota” u suradnji s Muškim rukometnim klubom Čakovec i Ženskim rukometnim klubom “Zrinski”, u Međimurju će se od 27. do 29. kolovoza održati međunarodni turnir pod nazivom “Pozoj handball cup”. Riječ je o natjecanju namijenjenom djevojčicama i dječacima od 10 do 17 godina starosti, a domaćini očekuju stotinjak ekipa iz Hrvatske

i inozemstva. Više od 1500 rukometašica i rukometaša snage će odmjeravati u sedam dvorana diljem Međimurja – u ATON-u u Nedelišću te školsko-sportskim dvoranama Graditeljske škole, II. osnovne škole Čakovec i osnovnih škola u Murskom Središću, Prelogu, Maloj Subotici i Donjem Kraljevcu. Dio natjecateljskog programa bit će održan i u velikoj dvorani varaždinske Arene na Dravi.

24 Sport

Regionalni tjednik || 4. kolovoza 2021., br. 257

ČAKOVEČKI KOŠARKAŠI SREBRNI NA SPORTSKIM IGRAMA MLADIH Nikola, Niko, Lukas i Viktor okupljeni oko ekipe “Jing jang”, osvojili su sjajno drugo mjesto na završnici košarkaškog turnira Sportskih igara mladih u Splitu.

Inače članovi Košarkaškog kluba “Međimurje” Čakovec su pod vodstvom trenera Stjepana Novaka odigrali sjajni turnir i sasvim zasluženo osvojili srebrena odličja u konkurenciji dječaka rođenih 2007. godine i mlađih. Prvo mjesto pri-

palo je ekipi zagrebačke Cedevite, a oba sastava ostvarila su pravo sudjelovanja na Međunarodnoj završnici.

Plazma Sportske igre mladih, najveća amaterska spor tska manifestacija u Europi, ove godine obilježava 25. obljetnicu postojanja. Veliki jubilej proslavit će se 20. kolovoza u Splitu u okviru svečanog zatvaranja. Događanju će prisustvovati mnogobrojne svjetske

sportske zvijezde uz prigodni zabavni program za sve sudionike Međunarodne završnice iz Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine.

Osim u košarci sudionici Sportskih igara mladih natječaju se u još deset sportova: malom nogometu, nogometu, rukometu, tenisu, odbojci na pijesku, odbojci, šahu, stolnom tenisu, graničaru i utrkama na 60 metara.

Antonia je trenutno na 795. mjestu na WTA-a ljestvici

ANTONIA RUŽIĆ (18) IZ OREHOVICE EUROPSKA PRVAKINJA DO 18 GODINA:

“Najvažnije je da sam zdrava i da uživam u tenisu!”

Međimurka je postala prva Hrvatica s europskom krunom u singlu u konkurenciji do 18 godina (prvenstva se igraju od 1976.) - prije nje su do naslova stigli samo Nikola Mektić i Antonio Veić u konkurenciji parova 2006. godine PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Iako je mnoge to iznenadilo, ljubitelji hrvatskog tenisa to su i potajno očekivali.

Mlada, 18-godišnja Antonia Ružić osvojila je naslov na Europskom prvenstvu od 18 godina koje se igralo u švicarskom Klostersu.

Antoniji je u finalnom dvoboju kod rezultatskog zaostatka od 7:5 i 2:0 u drugom setu meč predala Švicarka Alina Granwehr.

Tako je postala prva Hrvatica s europskom krunom u singlu u konkurenciji do 18 godina (prvenstva se igraju od 1976.), prije nje su do naslova stigli samo Nikola Mektić i Antonio Veić u konkurenciji parova 2006. godine.

U društvu velikana Inače, u prošlosti su ovaj turnir kod tenisača osvajale takve teniske veličine kao Ivan Lendl, Mats Wilander, Carlos Moya, Robin Soderling, Karen Hačanov i Stefanos Tsitsipas, a kod tenisačica Martina Hingis, Conchita Martinez, Ana Kurnjikova te pariška pobjednica Barbora Krejčikova.

– Uh, lijepo je biti u društvu takvih imena koji su osvajali naslov europskih prvaka do 18 godina. Da vam budem iskrena, tome sam se i potajno nadala. Dobro sam odlučila

sa svojim timom da uzmem mjesec dana slobodno, odmorim se i riješim maturu. U Švicarsku sam došla odmorna, hladne glave i sve mi se po-

Antoniji je u finalnom dvoboju kod rezultatskog zaostatka od 7:5 i 2:0 u drugom setu meč predala Švicarka Alina klopilo – priča nam skromna Antonia iz Orehovice, mjesta desetak kilometara udaljenog od Čakovca.

Njezino mjesto na divan je način dočekalo europsko prvakinju.

– Joj, uopće nisam znala da mi se sprema doček. Bilo je to pravo iznenađenje. Bilo je vrlo emotivno, suze radosnice su krenule same od sebe – ističe Antonia čija su najveća podrška otac Alen i majka Anita te njezin tim trenera.

Ponos

– Ma tko ne bih bio ponosan na svoju kćer. Naravno, da sam zaplakao od sreće, ali mi smo se tome nadali jer sve je podređeno Antonijom kvalitetnom radu – priča nam otac Alen koji je oko Antonije okupio respektabilan tim stručnjaka.

Tu su teniski treneri Tomi-

slav Hublin, Tino Lepen i Nik Horvat, za kondiciju je zadužen Goran Karamarković, za ozljede i masaže fizioterapeut Zoran Rajčić, a savjetima pomažu Saša Lesjak i Velibor Viboh.

– Sami znate da je teško financirati nečiju tenisku karijeru, ali uvijek pronađemo prijatelje, sponzore koji pomognu. Antonia ima pravi put, samo treba ostati skroman i čvrsto na zemlji – dodao je Alen Ružić.

Antonia je trenutno na 795. mjestu na WTA ljestvici, a njezin otac ističe da je sve podređeno tome da njegova kćer jednom uđe među 100 najboljih tenisačica na svijetu.

Tonka se trenutno rankingom na WTA ljestvici ne za-

mara.

– Ma naravno da je cilj ući među TOP 100, a možda i više.

No, ono najvažnije je da sam zdrava i da uživam u tenisu – objasnila je Antonia, čiji su teniski uzori Novak Đoković i Rafael Nadal te Simona Halep.

Tenisko Međimurje

No, ima nečega “teniskog” u tomu Međimurju. Još 1926. godine osnovan je Teniski klub “Franjo Punčec”, čija je članica i Antonia.

– Mi Međimurci imamo taj prkos u sebi. Želimo napraviti nešto iz toga našeg malog Međimurja. Želimo da svijet čuje za nas i Međimurje – ističe Antonia koja je do 12 godine paralelno trenirala karate u

Karate klubu Mala Subotica.

– Osvajala sam čak nekoliko puta naslove državne prvakinje u karateu, ali nisam jednostavno mogla na dva fronta. Odlučila sam se za tenis i izgleda da sam dobro odlučila – priča cura iz Orehovice koja slobodnog vremena nema napretek.

– Volim šetnje u prirodi, no kad sam kod kuće družim se sa sestrom i prijateljima te prijateljicama – kratka je Antonia koja ima zanimljivi hobi.

– Luda sam za bojenjem, i to bojanki za odrasle. To me opušta i uvijek bojim prije svojih mečeva da odvratim negativne misli – zaključuje 18-godišnjakinja koja je nedavno maturirala u čakovečkoj Gimnaziji Josipa Slavenskog.

AUTOsti

4. kolovoza 2021., br. 257 || Regionalni tjednik

25

„ZITY BY MOBILIZE” SA DACIJOM SPRING Zity by Mobilize, usluga kratkoročnog i fleksibilnog najma električnih vozila predstavljena je u svibnju prošle godine u Parizu. Danas u svoje redove prima Daciju Spring kako bi još učinkovitije odgovorila na potrebe korisnika u okolici Pariza. Dacia Spring nadomjestit će 150 primjeraka Renaulta ZOE, a do rujna ove godine omjer tih dvaju modela u floti trebao bi se u potpunosti izjednačiti. Početna cijena najma Dacije Spring jednaka je cijeni najma Renaulta ZOE: od 0,19 EUR/min u vožnji i 0,11 EUR/min kada je vozilo parkirano. Dostupni su i vremenski paketi s fiksnom cijenom kako bi se korisnicima osigurala najpovoljnija usluga. Oni vrijede za razdoblje od 24 h (69 EUR), 48 h (99 EUR) i 72 h (129 EUR).

PREDSTAVLJAMO: KIA CEED 2022

VREMEPLOV

4. kolovoza 1957.

Juan Fangio posljednji je put pobijedio na automobilskoj utrci i osvojio svoj peti uzastopni naslov. Fangio je rođen u Argentini i pobijedio je na 24 Grand Prix utrke. Karijeru je počeo kao mehaničar, utrke je počeo voziti u južnoj Americi s automobilom koji je sam pripremio za utrke.

Prodaja po top modelima 1.1.-30.06.2021.

1

model

količina

udio, %

Škoda Octavia

1193

4,57%

2

Opel Corsa

1089

4,17%

3

Dacia Duster

891

3,41%

4

Volkswagen T-Cross

883

3,38%

5

Volkswagen T-Roc

838

3,21%

6

Renault Clio

769

2,95%

7

Hyundai Tucson

689

2,64%

8

Suzuki Vitara

657

2,52%

9

Volkswagen Golf

10 Dacia Sandero

584

2,24%

567

2,17%

11 Škoda Kamiq

558

2,14%

12 Kia Stonic

521

2,00%

13 Volkswagen Tiguan

465

1,78%

14 Suzuki Swift

431

1,65%

15 Volkswagen Polo

415

1,59%

16 ostali

15553

59,58%

UKUPNO

26103

100%

Izvor: Promocija Plus

MWh energije godišnje može proizvesti solarna (fotonaponska) punionica na koju je ugrađena solarna ploča.

Istovremeno se može puniti šest vozila, a proizvedena energija dostatna je za 180.000 kilometara vožnje bez emisija, što je jednako smanjenju potrošnje fosilnih goriva za oko 20.000 litara! Višak energije vraća se natrag u mrežu kako bi se njime koristila lokalna zajednica.

Sve je ovo dio projekta Renault Grupe koja uz svoju marku Mobilize nastavlja razvijati inovacije i nuditi raznovrsna rješenja za postizanje ugljične neutralnosti na otocima. Nakon otoka Belle-Ile-en Mer u Francuskoj i Porto Santo u Portugalu, i otočje Fernando de Noronha u Brazilu (koje se nalazi na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine) postaje pametno. Renaultovi timovi u Brazilu predano rade na razvoju cjelokupnog energetskog ekosustava na otočju. Sve je počelo nabavom 24 električna modela kao što su ZOE, Twizy i Kangoo Z.E. za otočnu upravu.

Cilj je ukloniti sva vozila s termičkim motorom iz otočnog prometa do 2030.

26

Unaprijeđen Kia Ceed

Ceed, Kijin najprodavaniji model, dobio je odvažna i suvremena poboljšanja za modelno godište 2022., uključujući i dinamično i sportski dizajnirane detalje. Hatchback s 5 vrata, karavan i shooting brake, koji stižu najesen, razotkrivaju potpuno redizajniran prednji dio, sportski stražnji kraj, drugačije naplatke te osvježene boje karoserije i kabine. Kao odgovor na želje stranaka i automobilske trendove sada su u ponudi i novi motori i mjenjači.

PRIPREMIO: DALIBOR FLAJPAN FOTO: KIA

Kia Ceed donosi jednu od najsuvremenijih ponuda u C razredu, gdje oduševljava svojom izuzetnom privlačnošću i velikim ugledom koji si je izborio. Ceed koji je već dugo prepoznat zbog svoje ključne uloge pri etabliranju najstarijeg korejskog automobilskog brenda u Europi, prvi je Kijin model dizajniran, razvijen i napravljen u Europi, kao i ekskluzivno namijenjen europskim ukusima.

Model, koji predstavlja 28% Kijine prodaje u Europi, sa svim svojim izvedbama i dalje ostaje moćan predstavnik Kije i samouvjereno stoji rame uz rame s najprodavanijim modelima koji su desetljeća dominirali u ovom razredu.

Pomlađena vanjština govori o vitalnosti i stvara suvremen i dinamičan stav. Potpuno redizajniran prednji dio donosi Kijin novi logo s pojednostavljenom grafikom imena. Posebna pažnja namijenjena je međusobnom razlikovanju izvedbi opreme koje će se sada međusobno više razlikovati. Kultna tigrova maska zbog koje je Ceed postao najpoznatija Kia sada je zbog elegantnog i modernog izgleda unaprijeđena sjajnom crnom i saten kromiranom gornjom i donjom letvicom u obliku krila. Plug-in hibridne (PHEV) izvedbe dobile su zatvorenu masku s agresivnim oblikom i kontrastnim bojama. Straga je glavni naglasak na jednostavnosti Kijinog novog amblema na površini između LED svjetala. Nova puna LED prednja svjetla, koja su sada zbog veće prepoznatljivosti i sigurnosti dobila i dnevna svjetla, imaju sve izvedbe Ceeda. Tri modula u obliku strelica okružuju LED maglenku i duga/kratka svjetla.

Dnevna svjetla ujedno služe i kao pokazivači smjera. Ceed hatchback u izvedbama GTLine i GT dobio je nova LED stražnja svjetla koja se sastoje od 48 modula u obliku saća s crvenim obrubom.

U kabini Ceeda vozača odmah dočeka chic unutrašnjost, suvremene opuštajuće boje, na dodir ugodni materijali i izgled dopadljiv svim putnicima. Panoramski krovni otvor omogućava kontakt s prirodom i kreira inspirativan prostor.

Tapeciranje sjedala moguće je u čak 9 uzoraka, od toga su 4 nova. Unutrašnjost Ceeda donosi moderan stil s premium funkcionalnošću i vrhunskom tehnologijom. Veliki 12,3-inčni zaslon na armaturnoj ploči i 10,25-inčni zaslon na središnjoj konzoli unaprjeđuju vozačevu interakciju s vozilom. Novost je i software koji korisnicima dozvoljava povezivanje s vozilom na daljinu pomoću aplikacije za pametne telefone Kia Connect, što omogućava upotrebu različitih pomagala za unaprijeđenu interakciju i razumijevanje vozila. Plug-in hibrid

Ceed Sportswagon ima dodatna pomagala za veći komfor, npr. mogućnost početka ili prekida punjenja na daljinu.

Pomlađeni Ceed sa svojim varijantama nudi najvišu razinu sigurnosti, putne udobnosti i pomoći kod parkiranja, zahvaljujući unaprijeđenom zbiru naprednih sustava asistencije (ADAS). Isti zaštitom putnika i ostalih sudionika u prometu smanjuju rizik i stres u vožnji. Prethodni sustav upozoravanja na mrtve kutove sada je zamijenila tehnologija aktivnog izbjegavanja. Kod aktiviranju pokazivača smjera

zbog promjene vozne trake novi sustav upozoravanja na mrtve kutove (BCA) upozorava vozača ako postoji rizik od sudara s vozilom straga. Ako se nakon upozorenja rizik povećava BCA aktivno upravlja vozilom kako bi izbjegao sudar. Upozoravanje na dekoncentraciju vozača (DAW+) je poboljšano jer sada sadrži upozoravanja na pomicanje vozila ispred – u tom slučaju se vozaču na zaslonu prikazuje vizualno upozorenje da se vozilo ispred udaljava, npr. na semaforu ili u prometnoj gužvi.

Obitelj Ceed kupcima nudi najsuvremenije pogone, uključujući plug-in hibrid (PHEV) i blagi hibrid (MHEV), snage od 100 KS do 204 KS. Stranke Ceeda moći će birati među turbo benzinskim (1.0 T-GDI i 1.5 T-GDI) i dizelskim motorom (1.6 CRDi) koji dijele Kijinu motornu tehnologiju Smartstream.

Novi 1,5-litreni T-GDi motor će zamijeniti dosadašnji 1.4 T-GDi, a raspoloživ je u paru sa 7-stupanjskim mjenjačem s dvostrukim kvačilom (7DCT) ili sa 6- stupanjskim ručnim

mjenjačem (6MT) i proizvodi 160 KS, dok ujedno u zrak ispušta niže emisije štetnih plinova. Novi 1,5-litreni turbo benzinac u ponudi je i kao blagi hibrid (MHEV), dok je dizelski Ceed sa 136 KS raspoloživ kao blagi hibrid s inteligentnim ručnim mjenjačem (iMT) ili 7DCT automatikom. Po prvi put je MHEV i DCT tehnologiju dobio i 1.0 turbo benzinski motor koji kupcima nudi niže emisije. Tehnologija blagog hibrida (MHEV) pored nižih emisija donosi i bolje iskorištenje goriva što znači manju potrošnju goriva. PHEV izvedbe pokreće1.6 GDi benzinski motor sa 141 KS sa 6-stupanjskim ručnim mjenjačem. Ovaj pogon dolazi s baterijskim sklopom kapaciteta od 8,9 kWh koji s jednim punjenjem omogućava vožnju na struju do 57 kilometara. Za GT izvedbe kao vrh ponude tu je 1.6 T-GDi motor sa 7DCT mjenjačem i 204 konjske snage.

Proizvodnja unaprijeđenog Ceed kreće sredinom kolovoza u Kijinoj europskoj tvornici (Žilina, Slovačka), a prodaja se očekuje ujesen.

26 Oglasi

Regionalni tjednik || 4. kolovoza 2021., br. 257

4. kolovoza 2021., br. 257 || Regionalni tjednik

www.regionalni.com

Oglasi

27

28 Mali oglasi

Regionalni tjednik || 4. kolovoza 2021., br. 257

MALI OGLASI

7Plus Regionalni tjednik

OSTALA PRIJAMNA MJESTA:

Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774

MURSKO SREDIŠĆE Pogrebno poduzeće Margareta Frankopanska 7, telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

KUĆE H ITNO!!! Potražujemo nekretnine!! Isplata odmah. Queen Stela nekretnine. Nazovite: 099/240-6993, tel.: 042/320-991 ozn.879c

VOZILA KUPUJEM automobil ili skuter i sve od Tomosa, može i odjavljeno (oštećeno). Može i novije. Povoljno. Isplata odmah. Mob.: 098/9656-624 OZN.2931 KUPUJEM automobil, traktor, kamion, strojeve i motocikl, ispravne i neispravne, mob.: 092/2875661 ozn.821

APARTMANI IZNAJMLJUJEM apartmane, blizina plaže, Vrsi mulo kraj Zadra, mob.: 098/573-349 ozn.2088

NAJAM I PRODAJA građevinske mehanizacije, vibro ploče i nabija-

či, rezači betona,bušači za zemlju, ručni alati, valjci... /SERVIS benzinskih motora Mobitel: 091/603-8552,

www.bestrent.hr

IZNAJMLJUJEM APARTMAN Nin okolica, 2 + 2, do kraja rujna. Mob.: 092/336-9636 ozn.3269

USLUGE

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi.

Uređenje potkrovlja knauf pločama.

KROV ČAKOVEC .

Tel. 099/639-9932 ozn.1c

Primjedbe za distribuciju novina na mobitel: 095/700-7005

ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob.: 098/931-7570 ozn.184c IZRADA KROVIŠTA, nadstrešnica, sjenica, građ. limarije, stubišta, nazvati na : 098/417-373 ozn.3471 PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.: 098/284-922 ozn.

205c NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva.

Uređenje dvorišta, iskopi i navozi, https://www.facebook.com/vincic Mob.: 099/3530-180. ozn. 600c STABLA RUŠIMO – orahe borove, tešnje, odvoz granja osiguran. Vrtove frezamo, oremo, živice šišamo, mob.: 099/661-8353

ozn.352c SELIDBE – dostava namještaja, bijele tehnike, odvoz šute u vrećama, čistimo tavane, podrume, praznimo kuće, stanove, odvozimo dotrajali namještaj, bijelu tehniku, mob.: 098/906-0658 ozn.352c

OSTALO SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, vrhunske kvalitete. Pomoć kod dijabetesa, jačanja imuniteta, bolesti srca i krvnih žila, štiti od bakterija i virusa, povoljno djeluje na probavni sustav, ima protuupalna svojstva, štiti zdravlje urinarnog sustava, stimulira rad štitnjače. Mob.: 098/455-313 ozn.3a

KREDITI ZAPOSLENICI I UMIROVLJENICI do 300.000,00 kn, MOGUĆNOST OTPLATE TR A JNIM NALOGOM, zatvaranje blokada i neurednosti.

Putni troškovi , dnevnice i terenski dodaci u kreditnu sposobnost, radni odnos na određeno. Male mirovine, umirovljenici iznad 75 g starosti.

Mob.: 091/203-4666, tel.: 0 42/561-192 ozn.568c

POZNANSTVA VRUĆE SEXY teme za Tebe i mene, javi se neka akcija krene. Od 0-24 na 064/400-400.

Tel./mob.: 2,33 kn/3,58 kn/min ozn.166c SITUIRAN PENZIONER sa posjedom bez djece hitno traži kućanicu ili familiju za suživot.

Ostalo po dogovoru.

Mob.: 097/615-8086 ozn.3322

Zahvale i sjećanja

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO

4. kolovoza 2021., br. 257 || Regionalni tjednik

29

BOLNO SJEĆANJE na voljenog supruga, oca i djeda

DARKA NOVOSELA 8. 8. 2011. – 8. 8. 2021.

Teško je bez Tebe biti i u svoju bol kriti.

Mnogo Te vole, Tvoji: supruga i djeca s obitelji *****

DRAGI DJEDE Nismo se stigli upoznati, ali Te mnogo volimo.

Nedostaješ nam.

Vole Te Tvoji unuci.

Lana, Šimun i Joshua

SJEĆANJE

RUŽICA JUREKOVIĆ 9. 8. 2020. – 9. 8. 2021.

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već ljubav i sjećanje na Tebe.

Ostat ćeš voljena i nikad zaboravljena.

Kći Ana, sin Marko i brat Zdravko s obiteljima

ZAHVALA povodom smrti dragog supruga, oca, tasta, djeda i pradjeda

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom tati, bratu, svekru i djedu

ŽELJKU HUDLERU † 1954. – 2020.

Ostavio si duboku i neizbrisivu tugu u našim srcima.

Hvala Ti na razumijevanju i na svemu što si nas naučio i pružio.

Hvala Ti za svaki Tvoj osmijeh i ljubav koju si nam dao.

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima.

Na putu u vječni mir neka Te prate anđeli.

Ožalošćeni: djeca Tony, Anny i Kristal, sestre Ankica, Đurđica i Tatjana, unuci TJ, Danijela i Nikolina, zet Tony i Ronny, šogori Zoran i Mladen, bivša supruga Srebrenka (Seka)

NIKOLE MIŠČEVIĆA koji je preminuo 28. 7. 2021. u 75. godini života.

Izražavamo veliku zahvalnost rodbini, prijateljima, susjedima i članovima UVIBDR – 34 inž. Čakovec, koji su u trenucima naše boli bili uz nas, izrazili sućut, pružili riječi utjehe te svojom nazočnošću uveličali posljednji ispraćaj našeg pokojnika na vječni počinak.

Zahvaljujemo kompletnom medicinskom osoblju OB Varaždin.

Velika hvala fra Mirku Kemivešu na pogrebnom obredu, molitvi i dostojanstvenom ispraćaju.

Ožalošćeni: supruga Marija, kći Liljana, sin Robert, zet JosIp, unuk Aleksandar s Marijanom, praunuci Jan i Luka te ostala tugujuća rodbina

*****

Pogreb dragog nam pokojnika bit će 09.08.2021. u 14,00 sati na Varaždinskom groblju.

SJEĆANJE

ANTUN SIROVEC 1. 8. 1992. – 1. 8. 2021.

Živjet ćeš u našim srcima.

Tvoja kći Božica s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE na dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

VALENTA JEDVAJIĆA povodom njegovog rođendana 4. 8. 1932. godine.

Rado ga se sjećamo i spominjemo na drage trenutke provedene s njim.

Počivao u miru Božjem.

Tvoji najmiliji

30 S raznih strana

Regionalni tjednik || 4. kolovoza 2021., br. 257

OBILJEŽENA GODIŠNJICA BLAGOSLOVA KAPELICE SV. HUBERTA FOTO: GRAD PRELOG/STUDIO VIPRO

S RAZNIH STRANA

Prvog dana mjeseca kolovoza slavilo se euharistijsko slavlje u crkvici posvećenoj sv. Hubertu, koja se nalazi u šumarku svetoga pape Ivana Pavla II., na Dravi kod Otoka, u župi svetog Jakoba u Prelogu. Podsjetimo, kapela je na Dravi u čast sv. Huberta podignuta 1997. godine, a ideja o gradnji kapelice potekla je od župnika Antuna Hoblaja, koji je želio sačuvati

uspomenu na stanovnike ovoga kraja, koji su izgubili živote u tragediji na rijeci Dravi 1953. godine. U lijepo uređenom parku kraj kapele podignut je spomenik za 14 Priločanaca što su se, prelazeći rijeku u potrazi za vrbovim šibama, utopili u nabujaloj Dravi.

Pjesmom su molitvu i misno slavlje uljepšali članovi Mješovitog pjevačkog zbora Župe sv. Jakoba Prelog.

- kajkavski fitonimi (X.)

Nej biti bukva! Ili mort bole kaj bodeš bil...?

Za neke vegetacijske sustave kajkavci su već davno koristili zbirne ekonime. Tako postoje, primjerice, borovje, bukevje, graberje, gringlec, jalšje ili jalšovje, huste, ščavjaki, kiželi, vrbovje, vresje...

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

U prošlome smo broju spominjali razne šikare, odnosno “šikarje”, živice, šibljake i srodne skupine biljnih “izraslina”. Nastavljamo sa zanimljivim imenima drugih biljaka koje rastu u našem kraju poput drveća i cvijeća, ali i drugih povezanih pojmova.

Ono kaj čitamo

Za neke vegetacijske sustave kajkavci su već davno koristili zbirne ekonime. Tako postoje, primjerice, borovje, bukevje, graberje, gringlec, jalšje ili jalšovje, huste, ščavjaki, kiželi, vrbovje, vresje...

Krenimo od onoga što možemo u imenima naselja pronaći u Međimurju i okolici!

Bacimo oko na sjever Hrvatske: nalazimo se na području Općine Sveti Martin na Muri, najsjevernije u našoj Republici. Prolazimo li Čestijancem, ubrzo ćemo naletjeti i na dio naselja, odnosno ulicu, pod nazivom “Bukovje”. To ime nosi i obližnji granični prijelaz na

granici sa Slovenijom (iako je sam prijelaz tehnički u susjednom Jalšovcu, o kojem će riječi biti u daljnjem tekstu!)

Ime je očito došlo od negdašnjih bukovih šuma na tome prostoru, koje su bile i mnogo gušće negoli su danas. Dodajmo da riječ “bukva” dolazi iz praslavenskog, u koji je vjerojatno stigla kao posuđeniZbirna imenica ca iz praza“jalšje” ili “jalšovje” padnogermanskog osobito se odnosila jezika, u kojem je na močvarne šume uz *bōk ijā potoke, a termin se predstavljala razvio od na ziv za praslavenskoga d r vo b uk ve. Nije po r ije č i korijena *elha! naodmet spoza buk v u menuti da današ- “buky”, što nja njemačka riječ za je potom počela knjigu, “Buch”, dijeli korijen označavati i imenicu s nazivom za bukvu, s ob- “slovo”. zirom na činjenicu da su Germani i Slaveni nekad Lepe brezovke davno pisali po bukovoj kori, Nakon toga zaputimo se a zatim i pločicama načinje- samo blago na jug: odmah nima od toga drveta. Drugo do Čestijanca, ali na područslovo staroslavenske abece- ju susjedne Općine, Štrigode, azbuke, nosi ime upravo ve, smjestio se Jalšovec. Nije

Od stabala crne johe ili jalse često se izrađuju stupovi za tzv. velike vuzmenke!

toliko nepoznata činjenica da je “jalsa” ili “jalša” kajkavski naziv za crnu johu, listopadno stablo iz porodice brezovki. Moguće je i da je Jelsa na otoku Hvaru ime dobila po tom drvetu, iako alternativna teorija govori o talijanskom podrijetlu - naime, talijanski izraz “gelso” naziv je za murvu ili dud!

Zbirna imenica “jalšje” ili “jalšovje” osobito se odno-

sila na močvarne šume uz potoke, a termin se razvio od praslavenskoga korijena *elьxa (“elha”).

Kad smo već spomenuli porodicu brezovki, vratimo se na trenutak bliže Svetomu Martinu na Muri i bacimo pogled na naselje Brezovec.

Očito je nazvano po brezi, no odakle ta riječ u hrvatskome?

Odgovor je: vjerojatno iz prabaltoslavenskog “bérźas”,

od starije praindoeuropske verzije “bherhǵós”, kako su naši preci nazivali to drvo.

Slično vrijedi i za grab, čiji je praslavenski pandan *grab(r) ъ nastao od praindoeuropskog *grabh.

Tako ćete sljedećeg puta kad se zaputite kroz Grabrovnik, Brezovec ili Jalšovec barem znati odakle im nazivi, od kojih su se neki pretvorili i u prezimena!

NA PUT KRENULI IZ DONJE DUBRAVE, DONJEG VIDOVCA, KOTORIBE I PRELOGA

U subotu, 31. srpnja 2021. godine, vjernici iz župa Preloškog dekanata – Do-

nje Dubrave, Donjeg Vidovca, Kotoribe i Preloga hodočastili su u Hrvatsko

nacionalno svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, najveće Marijino proštenište u našoj zemlji.

Misno slavlje predvodio je prečasni Domagoj Matošević, rektor Svetišta i bistrički župnik. Pjesmom su ovaj događaj uveličali župni pjevački zbor iz Velikog Bukovca i članovi župnog zbora iz Belice uz pratnju limene glazbe “Habeki” iz Malog Bukovca.

Duhovna snaga

U Mariju Bistricu hodočasti se stoljećima, a go-

dišnje ovdje dolaze stotine tisuća hodočasnika. Glavni cilj je srednjovjekovna crkva iz prve polovice 14. stoljeća s čudotvornim kipom Majke Božje Bistričke s Djetetom u naručju koji potječe s kraja 15. stoljeća.

Tu dolaze vjernici iz svih hrvatskih krajeva i inozemstva, tražeći i nalazeći svoj duhovni mir. Tako su se i vjernici iz donjeg Međimurja na zavjetnom hodočašću i ovaj put poklonili Majci Božjoj, molili i napunili se duhovnom snagom.

FOTO: STUDIO VIPRO

FOTO: STUDIO VIPRO

Vjernici Preloškog dekanata hodočastili u Mariju Bistricu

S raznih strana

4. kolovoza 2021., br. 257 || Regionalni tjednik

31

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – LAKŠE SE DIŠE

U utorak oblaci i sunce, a mjestimice može pasti malo kiše ili kratkotrajan pljusak. Noć svježa uz minimalnu temperaturu oko 15°C, a dnevna temperatura bit će ugodnih 26 ili 27 Celzijevih stupnjeva. U srijedu djelomično sunčano i vrlo toplo uz laganu južinu. Noćna temperatura svježih 15-ak stupnjeva, a najviša dnevna približit će se tridesetki. Četvrtak djeluje oblačnije i svježije. Velika je mogućnost za kišu ili pljuskove s grmljavinom, a vjetar će okrenuti na sjeverne smjerove. U petak povoljnije. Uglavnom suho i djelomično sunčano, rijetko gdje još

uz koju kap kiše. Sjeverni vjetar će oslabjeti i prestati, a temperatura bi uhvatila ugodnih 25 ili 26 Celzijevih stupnjeva. I u subotu bi se trebalo nastaviti većinom sunčano i ugodno vrijeme. Vjetar povremeno umjeren jugozapadni. Jutro svježe s minimalnom temperaturom oko 15, a danju ćemo se ugrijati do vrlo toplih 28 stupnjeva. Nedjelja nam donosi dosta sunca, ali poslijepodne i osobito navečer moguć je jači razvoj oblaka uz lokalni grmljavinski pljusak. Temperatura bi trebala narasti do 27 ili 28°C. Ponedjeljak bi nam mogao donijeti malo promjenjivije

vrijeme, ali još nije sigurno.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.

Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/ min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 2.8.)

TJEDNI HOROSKOP

ROĐENI:

Djevojčice: Tara Končec, Vida Kranjec, Dora Vrtarić, Lucija Hrelja, Una Mezga, Eva Škvorc, Ivona Vranović, Nika Repalust, Ela Lesar, Tonka Puklek Dječaci: Teo Radović, Ivor Radinović, Lovro Dankić, Daniel Pavičić, Ivan Moharić, Roko Topolnjak, Luka Varošanec, Juraj Slamek

VJENČANI:

Ana-Maria Novak i Sandro Sabol Suzana Cenko i Darko Horvat Željka Štefanić i Zvonimir Zadravec Jelena Vadlja i Dejan Kraus Nikolina Nikolić i Miro Gosarić

Anja Petek i Peter Petrik Emina Gajnik i Nino Belić Martina Korpar i Filip Petak

UMRLI: Josip Lesjak, Ruždija Šujak, Franjo Frančić, Vera Habuš r. Antolek, Zdenka Bilić r. Martinović, Josip Mesarić, Agneza Škvorc r. Mlinarec, Marija Furdi r. Tomašek, Marija Fekonja r. Režek, Julijana Tuksar r. Cirkvenčić, Vanja Mesarić, Monika Gal r. Borković, Slavica Pahek r. Jakšić, Alojzija Jurković, Zvonimir Pavić, Marija Božić r.

Sršan, Marija Pintarić r. Varga, Terezija Sklepić r. Marciuš, Danijela Kodba r. Premuš, Ivan Sklepić, Ivan Ferenc, Stanislav Horvatić, Anđelka Horvat r. Tisaj, Katarina Sabol r. Detoni, Ljubica Matulin r. Šajn

AUTOR: MILAN

STANJE ONOG ŠTO JE SRASLO

PROUČAVANJE GRAĐE ZEMLJINE KORE

OTROVNI RUDARSKO PREDALKALOID GRAĐE IZ TUZLE VELEBILJA

GRAD U IZRAELU

FILMSKA ULOGA MADONNE

TRAK KONCA

OSIM (ZAST.)

GRAD U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI

DRVO ARIŠA

UKUPNOST STAKLENOG POSUĐA U KUĆANSTVU OSVRTNO OGLEDALO NA VOZILU

VJERODAJNICE ZALIHA ROBE NA SKLADIŠTU, (STOCK)

TRICIJ

KUĆNI GLODAVAC

STROPNE GREDE

“RADNI SATI”

AUSTRIJA

IRIDIJ ZEMLJIŠNA MJERA(MN.) ŠARENE PAPIGE IZ J.AMERIKE

MUŠKI POTOMCI MARATONSKA UTRKA TELEĆE MESO

“TENISKI KLUB” EG- BOG SUNCA SKUP ISTRAŽNIH RADNJI

.

ITALIJA

GLUMAC FILIPOVIĆ GLUMAC STRUČNJAK ZA BALOG ANATOMIJU VRSTA VRBE BILO KOJI INDIJ

SPORTSKI UČITELJI

ULAZAK

OBROK ZA OTPLATU DUGA VOJNIČKI LOGOR, BIVAK “OSNOVNA TARIFA”

PJEVAČ “PARNOG VALJKA” RAHIMOVSKI

BILO KUDA RUDO KOLA S VOLOVSKOM ZAPREGOM

(23. 8. – 22. 9.)

Vi ste u fazi kad ste jako nervozni, a sve to pojačava i sporo odvijanje poslovnih dogovora. Pokušajte se malo primiriti. Promjene na ljubavnom planu uskoro stižu, a vi, kao i partner, spremno ćete ih dočekati. Oboje ste shvatili da vam je to potrebno. Ako ste slobodni, ljubavne priče neprekidno će se smjenjivati, no nije to ništa što bi trajalo. Zdravlje – uglavnom dobro.

Pred vama je puno posla jer je polje vaše karijere jako aktivno i očekujete velike promjene. U međuvremenu pokušajte neke stvari odgoditi. No bez brige, sve ćete stići. U ljubavi vam je nekako čudna situacija. Izgleda da je previše tajni među vama i to nije dobro. Trebali biste nekako pronaći zajednički jezik. Slobodni će upoznati osobu koja će ih na brzinu osvojiti.

Zdravlje vam nije loše, no moguće su kronične smetnje.

STRIJELAC

ŠKORPION

(22. 11. – 21. 12.)

(23. 10. – 21. 11.)

Na poslu vam se pojačavaju pritisci i to vas čini jako nervoznima. Ipak, ulazite u jednu dobru poslovnu fazu.

Nemojte ničime pokvariti već započeto i poduzmite sve da to što bolje dovedete do kraja. Što se tiče ljubavnog života, nikako da se odlučite što napraviti. Bilo bi najbolje da isplanirate jedno lijepo druženje i tako stvari razjasnite. Slobodni pripadnici znaka sjede na dva stolca, što nije dobro.

Zdravlje – nervozni ste, pokušajte se opustiti boravkom u prirodi.

Posao vam je i dalje najvažniji i zaokuplja gotovo svu vašu pažnju.

U ovom razdoblju dobit ćete i neki novac koji nestrpljivo očekujete, a aktivirat će se i neke poslovne prilike koje već duže očekujete i nikako ih ne želite propustiti. Vi jednostavno nemate vremena ni za što drugo, a zbog toga trpi i vaš partnerski odnos. Slobodnim pripadnicima znaka u život gotovo sigurno ulazi nova osoba. Vodite više računa o sebi i svom zdravlju.

VODENJAK

RIBE

(20. 1. – 18. 2.)

Problemi na poslu se nastavljaju, pa komunikacija s poslovnim partnerima nije najbolja. U čudnom ste raspoloženju i neke stvari jednostavno ne možete riješiti. Nemojte se previše zabrinuti, sve je to prolazno. Emotivna situacija je također napeta, pa nemojte ništa forsirati.

Slobodnima bi se mogla iznenada u životu pojaviti osoba koja im je nekada puno značila. Zdravlje vam nije loše, ali pripazite se prehlada.

(19. 2. – 20. 3.)

Uz prilično naporan posao, muče vas i pitanja vezana za vašu budućnost i mjesto u poslovnom okruženju. Nemojte donositi nikakve brzoplete odluke. Kad zaključite da je došlo vrijeme, zatražite službeni razgovor. Ljubav – i vi i partner se trudite riješiti probleme koje imate, pa su pred vama bolji i mirniji dani. Slobodni pripadnici znaka imaju oko sebe dosta zainteresiranih osoba, no nije to ništa vrijedno pažnje. Zdravlje – muče vas nemir i nervoza.

“TONA” TANTAL

AFRIČKA PTICA TRKAČICA

SKUPINA RIBA ILI PTICA

“METAR”

“RADIJUS”

NEPROFESIONALIZAM

IMPRESSUM UPRAVA Sandra Vlahek V.D. GLAVNOG UREDNIKA Josip Novak, jnovak@regionalni.com

Nazovi napaljene Maratela mreže d.o.o., 072700700, +18

Pred vama je razdoblje novih poslovnih izazova. Dobit ćete neke informacije za koje niste sigurni jesu li točne.

Netko će vam ponuditi pomoć i bilo bi dobro da je prihvatite. Što se emocija tiče, dosta su vam promjenljive, zato budite iskreni jedno prema drugomu. Slobodnim pripadnicima znaka sigurno se u život vraća osoba iz prošlosti i to će ih jako usrećiti. Što se zdravlja tiče, moguće su prehlade, ali ništa ozbiljno.

DJEVICA

LAV

(22. 12. – 19. 1.)

AKUTNO CRVENILO KOŽE GLUMICA, NINA

Pred vama je solidno poslovni razdoblje, no rokovi koji su vam zadani prilično su kratki. Uglavnom, dosta je stvari koje još morate riješiti, ali izgledi su vam dobri. U ljubavi stalno želite neku promjenu. Ne znam zašto, jer vam odnos s partnerom trenutno nije loš. Bilo bi dobro da malo razmislite i ponekad poslušate i partnera.

Slobodni će puno izlaziti, puno se družiti, ali ništa ozbiljno iz toga neće proizaći. Zdravlje vam je vrlo dobro.

(23. 7. – 22. 8.)

JARAC

RAFAEL OD MILJA

PTICA KOJA PRED ZIMU MIJENJA OBITAVALIŠTE

“GRAM”

Vi i dalje marljivo radite, no neke osobe s kojima blisko surađujete sve vam se manje sviđaju. Informacije koje imate su proturječne, ali uspjet ćete postići jedan konkretan poslovni dogovor. Partnerski odnos dobiva novu dimenziju i ulazite u jednu novu životnu fazu, koja bi trebala biti bolja za vas. Slobodnima predstoji jedno poznanstvo iz poslovnoga kruga, no nemojte žuriti s odlukama. Zdravlje – kronični umor.

POLOŽAJ TIJELA

OMARA, SPARINA

RAK

VAGA

PODLOGA ZA KARATE I DŽUDO

OSOBNA ZAMJENICA

Što se posla tiče, i dalje vas prate neki nepovoljni aspekti, ali izgleda da to neće više dugo trajati i sve će se polako razjasniti. Otvaraju vam se neki novi dogovori i bilo bi pametno da ih dobro iskoristite. Partnerski odnos vam nije loš, a takav će i ostati. Slobodni bi mogli započeti jednu novu vezu koja bi mogla biti značajna za njihovu budućnost.

Zdravlje – napeti ste i nervozni, pa pripazite u prometu.

(21. 6. – 22. 7.)

Budite oprezni na poslu i oslonite se na sebe i svoj smisao za rješavanje poslovnih problema. Tako ćete ih sigurno uspješno riješiti. U partnerskom odnosu komunikacija se popravlja, ali još je uvijek promjenljiva, no i tu će se stvari stabilizirati. Slobodni pripadnici znaka su u početnoj fazi neke veze, a što će iz svega toga biti, tek će se vidjeti. Zdravlje vam nije loše, no jako ste osjetljivi.

(21. 5. – 20. 6.)

(20. 4. – 20. 5.)

(23. 9. – 22. 10.)

MAINE

JELEN PLOSNATIH ROGOVA

Poslovne komunikacije su vam dobro krenule i dobile jaku pokretačku snagu. Vraća vam se i stara energija.

Nemojte si napraviti štetu pa se sukobiti sa suradnicima. U ljubavi se raspoloženje također malo popravlja te više vremena provodite s partnerom. Neke male neprilike još su uvijek moguće, ali neće utjecati na vaš odnos. Slobodni pripadnici znaka jednostavno neodoljivo privlače pažnju suprotnog spola.

Zdravlje vam je dobro.

BLIZANCI

BIK

OVAN

(21. 3. – 19. 4.)

Varaždinke i Međimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/555-450 Tel:3,49kn/min, Mob:4,78kn/min

NOVINARI Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Amalija Šašek, asasek@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Ivan-Goran Herman, igherman@regionalni.com Sandra Županić, szupanic@regionalni.com Martina Lončar-Petrinjak, mlpetrinjak@regionalni.com FOTOREPORTER Ivan Agnezović, foto@regionalni.com

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Anina 11, 42000 Varaždin

MARKETING: Tel. 042/290-778 Tel. 042/290-781

GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Željka Biškup, zbiskup@regionalni.com SURADNICI Denis Peričić Dalibor Flajpan PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com, marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Vedran Bunić vbunic@regionalni.com Tel. 042/290-781 PREDAJA MALIH OGLASA I OSMRTNICA: Ljiljana Simić, ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774

MALI OGLASI, ZAHVALE I SJEĆANJA: Tel. 042/290-774

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

Male oglase osim u prijamnom uredu na Gradskoj tržnici u Varaždinu možete uplatiti i internet bankarstvom, na pošti ili banci.

Postupak je slijedeći: proslijedite tekst na mail malioglasi@regionalni.com radi obračuna cijene. Na vaš mail šalje se obračunata cijena i žiro-račun na koji uplaćujete uslugu. Nakon uplate potrebno je potvrdu o uplati poslati na mail. Za sve informacije obratite se na telefon 042/290-774.

Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica Varaždin, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) Radno vrijeme za stranke: pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri, čet: 7,30 - 15 h, pet: 7,30 - 14,30 h TISKARA Slobodna Dalmacija

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…), plaćeni su tekstovi.

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 4. kolovoza 2021., br. 257

U ČETVRTAK KONCERT “EVELIN I PRIJATELJI” U četvrtak, 5. kolovoza, nemojte propustiti vrhunski glazbeni događaj - koncert “Evelin i prijatelji” u Zmajevom vrtu obitelji Valkaj u Železnoj Gori. Koncert počinje u 19 sati, a nastupaju i Matija Meić, Martina Menegoni i Matej Predojević uz Orkestar Mladih Glazbenika kojim dirigira Matija Fortuna.

– Ponesite jastuk za sjedenje na travi. Nabavite svoje ulaznice na vrijeme. Vidimo se u Zmajevu vrtu! – poručuju iz Turističke zajednice Općine Štrigova. Ovim koncertom završavaju Štrigovske noći 2021., a u okviru te manifestacije u srpnju su održani brojni glazbeni, sportski, kulturni i vjerski događaji.

DRUŽENJA UZ MURU Nastavlja se program “Ljeta uz Muru”. Posjetitelji će moći uživati u francuskim, talijanskim šansonama, baladama i poznatim evergreenima u nedjelju, 8. kolovoza, na šetnici uz rijeku Muru.

Bariton Dominik Padarić i pijanist Patrik Zamuda nastupit će na ljetnoj pozornici na šetnici od 19 do 20 sati.

Mlada i talentirana glazbenica Rebecca Posavec, koja od ove godine kreće na glazbeni fakultet u Los Angeles, zajedno s maestrom klavira i gostom iznenađenja nastupit će na blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza s početkom u 19 sati, također na ljetnoj pozornici na šetnici uz Muru.

VARAŽDINSKI I ČAKOVEČKI IZVIĐAČI LOGOROVALI NA ŠODERICI

Životna škola s druženjem u prirodi koja se itekako pamti

U organizaciji Općine Legrad i njihova načelnika, jezerom Šoderica bila je organizirana cjelodnevna vožnja solarnim brodom.

Izviđačima je omogućeno da iskuse prolazak adventure parkom i “ziplineom”…

PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

Nakon završetka školske godine članovi Odreda izviđača “Sirius” iz Varaždina i Čakovca nisu mirovali, već su krenuli u novu ljetnu avanturu.

Podsjećamo, zbog epidemiološke situacije lani je uzbudljivo izviđačko logorovanje bilo odgođeno.

Daleko od civilizacije

Međutim, izviđači su ove godine odlučili nadoknaditi propušteno. Stoga je umjesto već tradicionalnog okupljanja u blizini Daruvara, daleko od civilizacije na livadama okruženim šumama, logorovanje održano u kampu pokraj jeze-

ra Šoderica u općini Legrad.

– Aktivnost je održana u razdoblju od 10. do 17. srpnja uz sudjelovanje četrdesetak članova Odreda izviđača “Sirius”.

Riječ je uglavnom o osnovnoškolcima, dok su kao voditelji pretežno sudjelovali srednjoškolci i studenti. Tijekom boravka na terenu svi sudionici imali su određena zaduženja.

Primjerice, nije ih mimoišlo noćno dežuranje, pomaganje u kuhinji i vođenje brige o čistoći i urednosti, a pritom su stjecali nova, nezaboravna iskustva. U sklopu logorovanja bio je organiziran poludnevni izlet do jezera Jegeniš. Bilo je i hodnje uz obalu Drave koja se u tom prostoru još naziva i “Hrvatskom Amazonom” – ističe Marjan Pavić, dugo-

godišnji starješina Odreda.

U organizaciji Općine Legrad i njihova načelnika, jezerom Šoderica bila je organizirana cjelodnevna vožnja solarnim brodom. Izviđačima je omogućeno da iskuse prolazak adventure parkom i “ziplineom”. Okušali su se u veslanju u neretvanskim lađama, a

U ČETVRTAK, 5. KOLOVOZA

Prvi put u Prelogu - Dan otvorenih vrata sportova na vodi – Na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza, pozvani ste na Marinu - nećete požaliti. Za vas pripremamo nešto novo, uzbudljivo i zanimljivo – navode organizatori događanja pod nazivom “Dan otvorenih vrata sportova na vodi”. Naime, novoosnovana Udruga sportske rekreacijske “Croatian Outdoors” sa sjedištem u Oporovcu i Društvo športske rekreacije “ČAKI” iz Čakovca provode Dan otvorenih vrata sportova na vodi. Tako će svi zainteresirani od 13 do 19 sati moći besplatno sudjelovati u kajakingu, raftingu i veslanju na dasci za surfanje. Za prezentaciju i isprobavanje plovila svake aktivnosti predviđeno je po dva sata. – Ako

ste zainteresirani za ovaj zanimljiv i uzbudljiv događaj, obavezno ponesite kupaći program odjeće i obuće te ručnik i rezervnu odjeću.

Ako imate vlastita plovila i želite saznati više o upravljanju daskom ili kajakom, možete ih ponijeti – poručuju iz Grada Preloga.

održana je i profesionalna radionica iz prve pomoći te spašavanja u vodi, za što je bio zaslužan koprivnički HGSS. – Svakog dana provođen je izviđački program uz simbolički okvir priče o gusarima i skrivenom blagu na Šoderici.

Napisali su ih i osmislili izviđački voditelji. Članovi Odreda

imali su svakodnevne zadaće, jer nije bilo lako pronaći skriveno blago. Sve je to osebujnu avanturu i boravak učinilo još zanimljivijima – ukazuje Pavić.

Sudionici su imali prilike polagati razne izviđačke vještine i vještarstva: doznali su što je to izletnik, izviđački kurir, domaćin, plivač, mlađi kuhar, higijeničar-bolničar i drugo.

– Ujedno su svladavani osnovni izviđački sadržaji: izrađivanje raznih patenata od drva i špage, signalizacija, čvorovi, osnove kuhanja u prirodi te prva pomoć. Organizirane su izviđačke igre i natjecanja, a u večernjem dijelu programa uz logorsku vatru se pjevalo, pričalo viceve. Izvođeni su skečevi i igrane društvene igre. Sve to dokumentirano

KARIKATURA

je brojnim fotografijama koje znatiželjnici mogu pogledati na internetskim stranicama udruge – rekao je naš sugovornik.

Imali i pomagače

Odred izviđača “Sirius” zahvaljuje Gradovima Varaždinu i Čakovcu koji su putem projekata financirali spomenute aktivnosti. Također zahvaljuju Općini Legrad koja je ustupila solarni brod, Crvenom križu Grada Čakovca na opremi, HGSS-u stanici Koprivnica na edukativnoj radionici, poduzeću ELKOM Nord GmbH, udrugama Argonauti Bjelovar i Lađari Hrvatsko Šumarsko Društvo te kampu AquaTerra na pomoći u realizaciji ovogodišnjeg izviđačkog logorovanja.

crta: Željko Pilipović