RTM 26

Regionalni međimurska županija

Plus

15.000 primjeraka

Tjednik

Besplatan primjerak

ISSN 2459-6612

Broj 26 II 1. ožujka 2017. II www.regionalni.com

NA RUBU STRPLJENJA Krađe drva postaju veliki sigurnosni problem

BERNARDA TOMPOŠ

Skupila čak 15 tisuća djetelina s četiri lista!

Str. 6.

FAŠNIČKO VESELJE

Rekordan broj posjetitelja u Čakovcu i Prelogu Str. 16.-17.

Dosta im je krađa: u šume idu naoružani

Str. 2.-3.

Želite li primjerak 7Plus Regionalnog tjednika za Međimursku županiju i/ ili za Varaždinsku županiju na kućnu adresu, cijena troška poštarine iznosi 3 kn po broju.

Više informacija na telefon: 042/290-774

2

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 1. ožujka 2017., br. 26

aktualno www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Gdje nema privatnih šuma, nema ni krađa Na sjednici Kolegija gradonačelnika i načelnika u Međimurskoj županiji, Miroslav Benko i Zlatko Mehun prezentirali su prijedlog projekta “Šume i šumarstvo sjeverne Hrvatske“. Naime, Hrvatski šumarski institut zajedno s Hrvatskim šumama razmišlja o popularizaciji šuma na ovim prostorima.

– Na ovom bi području putem medija, okruglih stolova i prezentacija govorili o značaju šuma te okoliša u kojem živimo –

pojasnio je Benko.

Dotaknuo se i teme krađa iz privatnih šuma, problema koji je posljednjih godina sve intenzivniji. – U Slavoniji je svega dva posto privatnih šuma i tamo se krađe ne događaju jer Hrvatske šume odlično funkcioniraju. Kako se krađe događaju najviše u privatnim šumama, projektom želimo pokušati djelovati da se one smanje ili prestanu – zaključio je Benko. (jn)

SAM SVOJ RENDŽER Učestale krađe drva i protupravno prisvajanje šumskih plodova postaju na

Zbog agresivnih drvosječa iz ro privatni šumoposjednici nabav da se putem tribina donesu prijedlozi za rješavanje problematike protupravnog prisvajanja primarnih i sekundarnih šumskih proizvoda kako bi se poboljšalo stanje i gospodarenje privatnim šumama Međimurske županije. Kakvo je ono zapravo, dobro znaju u Policijskoj upravi međimurskoj, koja je lani evidentirala više od 137 šumskih krađa, dok su 2015. evidentirane 303 šumske krađe.

Piše: Josip Novak jnovak@regionalni.com

Krađe drva, protupravno prisvajanje ljekovitog bilja, gljiva, kestena i ostalih šumskih plodova iz privatnih šuma postali su najveći sigurnosni problem Međimurske županije, koji svakog trenutka može eskalirati i završiti s ljudskim žrtvama, upozorili su sudionici javne tribine koju je organizirala Udruga šumoposjednika “Jegnjed“.

Ne valja Zakon

Naime, za razliku od ostatka Hrvatske, više od 70 posto šuma u Međimurskoj županiji je u privatnom vlasništvu i one ne uživaju zaštitu lugara poput državnih. – Situacija je alarmantna i prije dva tjedna susreo sam šumoposjednika koji mi je doslovno rekao: “Mene više nitko neće istjerati iz moje šume, jer ću se naoružati!“ – naglasio je Mario Vlašić, dipl. ing. šumarstva.

– Stvar bi mogla postati jako ozbiljna, dobro je da su s nama na tribini i predstavnici PU međimurske. Zamislite što će se dogoditi ako dođe do krvavog obračuna između ljudi koji bespravno ulaze u tuđe šume i onih koji ih ne uspijevaju u tome spriječiti na miran način. Pokušao je to napraviti šumovlasnik koji se

Policijski službenici ne bi stigli nadzirati šume ni s posebnim helikopterima nedavno susreo s četiri Roma kradljivca kojima je poručio da se udalje. No, oni ne samo da su nastavili sa svojom rabotom već su mu poručili da će mu odsjeći glavu – upozorava Vlašić te dodaje da vlasnik šume više svoj posjed ne obilazi bez pištolja.

Ovakav slučaj nije usamljen te je pokrenuta inicijativa

Siniša Golub

Šume su kao samoposluge Na najveću devastaciju međimurskih šuma, koja je imala biblijske razmjere, osvrnuo se Siniša Golub, okolišni aktivist, publicist i ravnatelj JU Međimurska priroda.

– Dogodila se u Muričaku nakon što je 1923. godine grof Eugen Feštetić prodao svoje vlastelinstvo zagrebačkom konzorc iju Slavonija.

Nakon toga započela je velika sječa djevičanskih hrastov ih šuma kako bi se prodala građa za izradu željezničkih pragova i namještaja. Od tada se naše šume, koje zauzimaju od 10 do 15 posto obraslih površina, nisu oporavile i nema ih dovoljno ni da proizvedu kisik za 115.000 Međimuraca – ustvrdio je Golub.

Dodao je da njihova devastacija ne prestaje do današnjih dana.

– Cijene energenata poput plina rastu, plaće su male i neki u tuđe šume po drva za ogrjev učestalo odlaze biciklima (i 20 puta dnevno!) te traktorima – zaključio je Golub.

Ilustracija

Zamislite što će se dogoditi ako dođe do krvavog obračuna između ljudi koji bespravno ulaze u tuđe šume i onih koji ih ne uspijevaju u tome sprij susreo s četiri Roma kradljivca kojima je poručio da se udalje. No, oni ne samo da su nastavili sa svojom rabotom već su mu poručili kako će mu od

Tuđe je slađe

– Trenutno su najugroženije lokacije u predjelu Sivičke šume, Zelene, Murčak u Domašincu i drugih. Osim krađe stabala, problema ima i sa sekundarnim proizvodima, ali se nitko time ne želi baviti. Primjerice, ako želite skupljati plodove kestena ili gljive u državnoj šumi, za to morate imati potvrdu nadležne Šumarije u Čakovcu. Kod privatnih šuma to nije slučaj, jer bi tek nakon berbe građani morali ishoditi popratnicu za ubrane plodove. U praksi se to ne događa i trebalo bi donijeti Zakon koji regulira ovu problematiku. Zamislite kako biste se osjećali da netko nepozvano dođe u vaš vrt i pobere vam sve orahe – slikovito je Vlašić opisao apsurdnu situaciju u kojoj se nalaze privatni šumovlasnici.

Osim kradljivaca, njihova stabla kestena napale su ose najeznice i dodatno ih uništava rak. Nažalost, stručnjaci iz Savjetodavne službe prognoziraju potpuni nestanak autohtonoga pitomoga kestena iz međimurskih šuma u razdoblju od svega 15 godina. Inače, u njima su najzastupljeniji hrast lužnjak, grab, kesten, bagrem (riječ je o invazivnoj vrsti u narodu poznatijoj pod imenom agacija), obični bor i smreka, dok uz rijeku Muru i Dravu rastu topole.

– Kradljivcima drva za ogrjev najinteresantniji je bagrem, ali se on brzo rege-

Trenutno su najugroženije lokacije u predjelu Sivičke šume, Zelene, Murčak u Domašincu i drugih. Osim sta

Tribinu je organizirala Udruga šumoposjednika “Jegnjed“, nisu se odazvali jedino komunalni redari

Aktualno

1. ožujka 2017., br. 26 || REGIONALNI TJEDNIK

3

Selnički vijećnici prihvatili partnerstvo u projektu Aglomeracije M. Središće Spremnost na partnerstvo u sklopu projekta Aglomeracije Mursko Središće i na financijske obveze koje ono donosi jednoglasno su na sjednici Općinskog vijeća potvrdili selnički vijećnici. Podsjećamo, nakon višegodišnjih priprema i izrade potrebne studijske, aplikacijske i projektne dokumentacije, projekt Aglomeracije je u završnoj fazi kompletiranja za prijavu za odobrenje i sufinanciranje izgradnje putem kohezijskog fonda EU.

Projektom Aglomeracije Mursko Središće predviđena je izgradnja sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda na području Grada Murskog Središća (naselja Mursko Središće, Peklenica i Hlapičina) te Općine Vratišinec (naselja Vratišinec i Gornji Kraljevec), Općine Selnica (dio naselja Selnica) i Općine Sveti Martin na Muri (naselja Marof, Žabnik, Vrhovljan, Sveti Martin na Muri, Brezovec, Jurovec, Lapšina i Čestijanec). Procijenjena

vrijednost cijelog projekta je oko 182 milijuna kuna, a predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave trebaju donijeti odgovarajuće odluke o prihvaćanju pisma namjere o suradnji na projektu, kao i odluke o sufinanciranju projekta te partnerstva na projektu. Predviđa se da bi, po prihvaćanju projekta i provedbi potrebnih postupaka javnih nadmetanja za odabir izvođača radova, građevinski radovi mogli početi krajem 2017. godine. (jn)

ajveći sigurnosni problem Međimurske županije

romskih naselja avljaju pištolje!

ječiti na miran način. Pokušao je to napraviti šumovlasnik koji se nedavno dsjeći glavu, ističe Mario Vlašić, dipl. ing. šumarstva.

Samozaštitne mjere su nužne jer teških krađa u Međimurju ne nedostaje

PRELOG Obilježen Dan žrtava kaznenih djela

Policajci educirali bake i djedove o samozaštiti

Nenad Plevnjak

abala kradu se i sekundarni proizvodi

nerira i od te njihove rabote šume nemaju baš nikakve koristi. Pravu situaciju o zastupljenosti pojedinog drveća u međimurskim šumama znat ćemo tek kada se završi studija koja će obuhvatiti njihovu ukupnu površinu od oko 8.000 hektara – rekao je Vlašić.

Ovakav prostor koji je obrastao šumskom vegetacijom policijski službenici ne bi mogli nadzirati ni s posebno opremljenim helikopterima.

No, kradljivcima drva ipak povremeno uspješno stanu na kraj.

– Krajem prošle godine uhvatili smo dvije organizirane skupine kradljivaca.

Oduzeli smo im prijevozno vozilo i pronašli vlasnika drva.

Počinitelji su pripadnici nacionalne manjine s područja

Mario Vlašić, dipl. ing.

70

303

posto šuma u Međimurskoj županiji je u privatnom vlasništvu i one ne uživaju zaštitu lugara poput državnih. Situacija može eskalirati i završiti s ljudskim žrtvama.

šumske krađe evidentirala je PU međimurska 2015. godine. Lani ih je evidentirala 137 i uspješno razotkrila dvije dobro organizirane skupine kradljivaca drva.

Međimurske županije. Nažalost, ima dosta pojedinaca i obitelji koje ne prijavljuju krađe drva. Ako ih nema, mi ne poduzimamo kriminalističko istraživanje na mjestu

dobro da se to riješi na nivou Županije – predlaže Nenad Plevnjak, voditelj za analitiku PU međimurske, čiji službenici provjeravaju popratnu dokumentaciju koju moraju imati prodavači drva za ogrjev i prijevoznici drvene građe.

Trenutno su najugroženije lokacije Sivička šuma, Zelena i Murčak u Domašincu događaja. Kada pronađemo počinitelja u prometu ili ga zateknemo pri krađi, oduzimamo mu drva i utvrđujemo tko je njihov vlasnik. Ako ga nema, imamo problem, jer zakonski nije regulirano mjesto na koje bismo drva deponirali, i bilo bi

Podrška župana

Na njega se nadovezao međimurski župan Matija Posavec rekavši da su krađe za Međimursku županiju stvar najvećeg prioriteta.

– Zato sam osobno došao podržati ovu inicijativu Udruge “Jegnjed“. Problem krađa moraju riješiti različite institucije, a šumske su po mnogo čemu specifične. Međimurci su vrijedni ljudi koji rade cijelu godinu i teško se mire s tim da im to neko preko noći oduzme – zaključio je Posavec.

Žrtvi je, osim određenih materijalnih prava, potrebna i psihološka pomoć. Ujedno, takva pomoć može se pružiti i svjedoku kaznenog djela, ističu Zdenko Hrgović i Spomenko Gojsek.

Piše: Josip Novak jnovak@regionalni.com

Povodom obilježavanja Europskog dana žrtava kaznenih djela kontakt-policajci Policijske postaje Prelog Zdenko Hrgović i Spomenko Gojsek održali su edukativno predavanje članovima Udruge umirovljenika Grada Preloga.

Materijalna prava

U prostorijama Udruge na Trgu kralja Tomislava pedesetak zainteresiranih članova upoznalo se s nizom korisnih prevencijskih savjeta. Naime, sve žrtve kaznenih djela, sukladno pozitivnim zakonskim propisima Republike Hrvatske, ostvaruju određena prava. Žrtvi je, osim određenih materijalnih prava, potrebna i psihološka pomoć. Ujedno, takva pomoć može se pružiti i svjedoku kaznenog djela.

– Ovakvim edukativnim skupovima želi se dodatno informirati javnost o problemima žrtava kaznenih djela, a njima prvenstveno pružiti podršku, izraziti razumijevanje, olakšati dalji život te obrazložiti kasniju proceduru u okviru predstojećeg sudskog postupka i njihove uloge u samom procesu donošenja sudske odluke – ističu u PU međi-

murskoj. Članovi Udruge tijekom predavanja upoznati su sa samozaštitnim mjeram a koj e m o g u

Dug je put Žrtve trebaju podršku i razumijevanje dok čekaju na početak sudskog postupka sami poduzeti kako ne bi postali žrtve imovinskih delikata, prvenstveno krađa i teških krađa, kojih u Međimurju ne nedostaje. S obzirom na to da osobe starije životne

dobi u svojstvu pješaka i biciklista vrlo često sudjeluju u prometu na međimurskim cestama, kontakt-policajci su okupljene upozorili na propise koji reguliraju njihovo obvezno obilježavanje izvorom svjetlosti ili ref lektirajućim materijalom. Osvrnuli su se i na niz drugih odredbi, koje su prvenstveno usmjerene na njihovu sigurnost u prometu. Na kraju predavanja umirovljenicima su podijeljene prigodne brošure Policijske uprave međimurske.

U njima su detaljno obrazložene preventivne policijske aktivnosti iz akcija “Zajedno do veće sigurnosti“, “Pješaci, sigurno u prometu!“ i “Biciklisti, pažnja!“ te edukativne brošure o pravima žrtava kaznenih djela.

4

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 1. ožujka 2017., br. 26

U siječnju porastao broj nezaposlenih u cijelome Međimurju Krajem siječnja je u evidenciji HZZ-ovoga Područnog ureda Čakovec bilo evidentirano 4.337 nezaposlenih osoba, a broj nezaposlenih smanjen je u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec za 19,7 posto. No, u odnosu na prosinac 2016. zabilježen je porast broja nezaposlenih od dva posto. U

odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih povećan je u svim ispostavama – u Čakovcu (1,8 posto), Prelogu (1,5 posto) i Ispostavi Mursko Središće (3,9 posto). Najveći apsolutni broj nezaposlenih bilježi Grad Čakovec s pripadajućim naseljima (1.112 ili 25,7 posto), a slijede Općina Nedelišće

te gradovi Mursko Središće i Prelog. Najmanji broj nezaposlenih zabilježen je u Općini Dekanovec, koja ima svega 17 nezaposlenih osoba. Inače, tijekom siječnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 587 osoba i njihov broj povećan je u odnosu na prosinac 2016. za 16 posto. Najvećim udjelom

evidentirane su osobe pristigle direktno iz radnog odnosa.

Tijekom siječnja poslodavci su burzi prijavili potrebe za 469 radnih mjesta, što je 18,4 posto više nego prethodni mjesec.

Najviše radnika, njih 179, tražila je prerađivačka industrija, a potom slijede građevinarstvo te uslužne djelatnosti. (jn)

JOŠ VEĆA KOALICIJA U Općini Šenkovec vlad

Vladimir Novak: boljitak mještana

Angažiranost naših koalicijskih partnera iz HSU-a rezultirala je na način povećali isplate različitih potpora kako bismo izašli u susret svima kojima je Piše: Josip Novak jnovak@regionalni.com

Rekonstrukciju staklenika ometale su vremenske neprilike

DOSJETILI SE Staro i vrijedno na prodaju

Prekom otvara Centar za ponovnu uporabu Skupljene stvari namjeravaju o svojem trošku popraviti i očistiti ih te će se one uz simbolične cijene moći kupiti u Centru, čije otvaranje planiraju za Dan planeta Zemlje i rođendan Pre-koma Piše: Josip Novak jnovak@regionalni.com

Iako su u preloškom Gradskom komunalnom poduzeću Pre-kom planirali otvaranje Centra za ponovnu uporabu (CPU) još krajem prošle godine, to se nije dogodilo. Naime, Ministarstvo zaštite okoliša i Fond za zaštitu okoliša nisu raspisali natječaj za pokretanje takvih Centara.

– Rekonstrukciju plastenika, čime ga pretvaramo u CPU, financirali smo tempom kojim smo mogli, a samo uređenje okoliša, postavljanje opločnika i drugo odrađujemo sami. Centar je veličine 440 metara četvornih, a sastoji se od izložbenoprodajnog djela (220 kvadra-

ta) i skladišno-radioničkog djela površine 220 kvadrata.

U sklopu CPU planiramo kutak za socijalna poduzeća i zadruge koje se bave obradom otpada te će nam se već

Korisnici Centru mogu predati namještaj, knjige, igračke, odjeću i druge stvari za otvaranje pridružiti tvrtke “Naš izvor“, koja se bavi obradom otpadne kože, i “Humana nova“, koja se bavi obradom otpadnog tekstila – napominju u Pre-komu.

Korisnici će početkom rada CPU dobiti upute kako

mogu predati stvari (namještaj, knjige, igračke, odjeću i drugo) koje više ne koriste, uz uvjet da su one još uvijek pogodne za uporabu.

– Naši korisnici moći će samostalno dovesti stvari u Centar, a mi ćemo im omogućiti da jednom mjesečno te stvari preuzmemo od njih na kućnom pragu.

To se prvenstveno odnosi na veće predmete poput namještaja. Sakupljene stvari namjeravamo o svojem trošku popraviti, očistiti ih, te će se one uz simbolične cijene moći kupiti u Centru – ističu.

Otvaranje Centra za ponovnu uporabu planira se za Dan planeta Zemlje uz obilježavanje petnaeste obljetnice poslovanja Pre-koma.

PODTUREN Gotov sustav odvodnje s 583 nova priključka

Aglomeracija ide dalje, do kraja 2017.

M e đ i m u r s ke v o d e s u uspješno provele projekt izgradnje Odvodnog sustava naselja Općine Podturen – odvodnja sanitarnih otpadnih voda (I. faza, naselje Podturen). Projekt je sufinanciran iz sredstava Europske Unije.

U sklopu projekta obavljeni su radovi izgradnje gravitacijske kanalizacijske mreže u duljini od 8.573 metra i tlačne kana-

lizacijske mreže u duljini od 40 metara te jedna precrpna stanica kapaciteta 4,5 l/s.

Time je omogućeno 583 novih priključaka na sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u naselju Podturen.

Radove je izvodila zajednica ponuditelja Tegra Čakovec, Međimurska hidrogradnja, Đurkin i Hidrotehnika, a stručni nadzor provodila je

tvrtka AT Consult iz Varaždina. Istočno od naselja Podturen već je izgrađen uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, kapaciteta 5900 ES, također iz sredstava EU. Na uređaj je trenutno spojeno samo naselje Podturen, te će se u daljnjim fazama izgradnje odvodnog sustava priključiti i ostala naselja s područja Općine. (jn)

– Uvjeren sam da stariji mještani prepoznaju i podržavaju rad vladajućih U prepunom Društvenom koalicijskih partnera. To se domu u Knezovcu u četvr- još mora potvrditi na predtak je na prigodnoj svečano- stojećim lokalnim izborima sti između HNS-a, HSU-a i kako bi Općina i dalje imala HSS-a potpisan koalicijski potrebnu stabilnost u Vijeću sporazum za predstojeće – istaknuo je Marcijuš.

Osim njega, svečanosti su lokalne izbore u Općini Šenkovec. Međustranački prisustvovali brojni gosti i uzvanici poput Zougovor potpisali su Vlar a n a V idov ić a , dimir Novak, čelpred sjed n i ka nik PodružniŽupa n ijske ce HNS-a u organizaciŠenkovcu, je HSS-a. predsjed– Kao nik OpSporazum je logičan zamjenik ći n skog slijed uspješne župana vijeća i m o g u HSU-a međustranačke istaknuti Šenkovca suradnje koja traje odličnu suAntun Juveć osam godina radnju koju ras i Darko imamo s OpNovak, predćinom Šenkovec. sjednik lokalne Ona spada u razviPodružnice HSS-a. jenije JLS-e na području Međimurske županije te Koalicija dogovora – Potpisom sporazuma od ima potencijal za još veći danas u Općini Šenkovec razvoj. Hrvatska seljačka službeno počinje surad- stranka stremi tome da nja dosadašnjih vladajućih svaka njezina općinska orpartnera koja je dodatno ganizacija samostalno bira osnažena članovima iz Po- svoje koalicijske partnere, družnice Hrvatske seljačke jer su ljudi najvažniji – rekao stranke. Postignuti spora- je Vidović. zum je logičan slijed uspješS njim se složio predsjedne međustranačke suradnje nik Općinskog vijeća Antun koja traje već osam godina – Juras, koji ni od budućih vijećnika ne očekuje bahatost.

– Svjesni smo da za svoj Djece je sve više i rad odgovaramo mještaniOpćina nije oklijevala ma i zato je od 2013. godine koalicija HSU-a i HNS-a sa zaduženjem kako bila za čistu peticu – smatra predsjednik šenkovečkog bi dogradila Vrtić HSU-a, čiji su se vijećnici u naglasio je Vladimir Novak, proteklom razdoblju najviše dodavši da je riječ o koaliciji angažirali kod socijalnih tema. dogovora, a ne jednoumlja.

Na tome im je na osebujan Okupljenima je poručio da zanemare floskule i sami način zahvalio općinski procijene što je sve aktualna načelnik Saša Horvat.

– Angažiranost naših vlast u proteklom razdoblju učinila za boljitak mješta- koalicijskih partnera rena. Na njega se nadovezao zultirala je na način da se potpredsjednik Županijske proračunski novac brzo organizacije HSU-a Mari- trošio na socijalu. No, nije jan Marcijuš rekavši da je nam ni najmanje žao što je dosadašnja koalicija dobro nestajao s računa. Za čak 240 posto smo povećali funkcionirala.

PROVJERENO

Međustranački ugovor potpisali su Vl

isplate različitih potpora kako bismo izašli u susret svima kojima je potrebna pomoć – naglasio je Horvat, čiji će prvi mandat ostati zapamćen po obnovljenoj javnoj rasvjeti, rekonstrukciji Ulice A. Šenoe, uređenoj kanalizaciji u Knezovcu

Evidentnim rezultatima zadovoljan je

Aktualno

1. ožujka 2017., br. 26 || REGIONALNI TJEDNIK

U naselju Budine gradi se vodovodna mreža U Općini Šenkovec u tijeku su radovi na izvođenju vodovodne mreže i priključaka koje obavlja Hidrogradnja po nalogu Međimurskih voda. Predviđeno trajanje radova je oko pet do šest tjedana. Pošto radovi kreću na cijelom području Budine, promet će biti uglavnom ograničen te se mještani mole za strpljenje i razumijevanje. Naime, kako bi se u što kraćem vremenu radovi završili, potrebno je zatvoriti ulicu za

5

Gradska vuzmenka u Središću

promet. U vrijeme radova mještanima će biti omogućeno parkiranje na području Parka EU. Dolaskom ljepšeg vremena nastavili su se i radovi koji obuhvaćaju rekonstrukciju ulica nakon zahvata po projektu Aglomeracije Čakovec. Riječ je o ulicama Josipa Bedekovića, Vlahe Bukovca i Ksajpa. Iz Općine mole mještani da imaju razumijevanja za otežano kretanje zbog predstojećih radova. (jn)

U Murskom Središću građani će se i ove godine bez problema riješiti viška odrezanih grana ukrasnih stabala, voćaka i grmlja.

Naime, stručni kolegij gradonačelnika Dražena Srpaka usvojio je zaključak da će paljenje velike gradske “vuzmenke“ biti održano u subotu, 15. travnja, na lokaciji Slatine. Kako bi taj stari međimurski običaj slaganja vuzmenke uspješno proveli, pozivaju se građani da na spomenutu lokaciju dovoze granje potrebno za njezino slaganje. (jn)

dajućem HNS-u i HSU-u pridružio se HSS

“Sve nas zanima a, a ne floskule“

n da se proračunski novac brzo trošio na socijalu. Za čak 240 posto smo potrebna pomoć, naglasio je općinski načelnik Saša Horvat.

Lendava turistima ima što pokazati: na fotografiji je zgrada kazališne i koncertne dvorane

SURADNJA Međimurje bi dio od milijun turista

Potpora Lendavi za Prijestolnicu kulture Kandidatura susjedne slovenske Općine za EPK 2025. zanimljiva je za cijelu Međimursku županiju zbog smještajnih kapaciteta i razvoja turizma s jedne i druge strane granice

Piše: Josip Novak jnovak@regionalni.com

Dugogodišnja uspješna i bliska prekogranična suradnja Općine Lendava iz susjedne Slovenije i Međimurske županije potvrđuje se gospodarskom i prometnom povezanošću te brojnim zajedničkim projektima.

ladimir Novak (hns), Antun Juras (HSU) i Darko Horvat (HSS) u Društvenom domu u Knezovcu

i drugim uspješno okončanim infrastrukturnim projektima.

Podsjećamo, Općina Šenkovec djeluje u rekonstruiranoj zgradi i ovaj kraj može se pohvaliti jednom od najljepše uređenih knjižnica u Međimurskoj županiji.

e načelnik Saša Horvat

– Nažalost, morali smo se i zadužiti jer znamo da ove godine moramo dograditi Vrtić. Djece je sve više i taj zahvat će koštati oko dva milijuna kuna. Uvijek nastojimo iznaći način da se ovakvi projekti sufinanciraju u suradnji s partnerima. Tako

je sa ŽUC-om dogovorena rekonstrukcija županijske ceste u Knezovcu i uređenje nogostupa. Uz nastavak radova u sklopu Aglomeracije, to su samo neki projekti čiju realizaciju očekujemo do kraja 2017. godine – zaključio je Horvat.

Svečani događaj pratili su brojni članovi koalicijskih stranaka

Dnevne migracije

O njima je bilo riječi na radnom sastanku župana Antona Balažeke i Matije Posavca, tijekom kojeg je dana podrška kandidaturi Lendave za Europsku kulturnu prijestolnicu 2025. godine.

– S obzirom na to da se u pripremi, ali i u samoj toj godini očekuje milijun turista koji će biti dijelom svih događanja koji će se događati na ovom području, podrška s naše strane je neupitna. To je interesantno i za cijelu Međimursku županiju kako zbog smještajnih kapaciteta, tako i zbog razvoja turizma s jedne i druge strane granice rekao je Posavec.

Suradnja Lendave i Međimurske županije je tradicionalna dobra, a veliku zaslugu za to ima Hrvatsko kulturno društvo u Lendavi, smatra Anton Balažek, koji je u Čakovcu boravio u pratnji predstojnika Ureda župana Marjana Drvariča i člana Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike

Promet i kultura niz godina spajaju Međimurje i Sloveniju

Hrvatske Đanina Kutnjaka.

– Prostor koji svi zajedno dijelimo iz našeg kuta gledišta je velika mogućnost razvoja turizma,

PRENAMJENA Hrvatsko kulturno društvo u Lendavi dio svojeg doma pretvara u Hrvatski turistički centar j e r imamo velike rezerve i potencijale te mogućnosti da svi zajedno napravimo nešto sjajno – rekao je Balažek te pritom zahvalio županu na potpori koju im kontinuirano iskazuje sudjelovanjem u projektima, podrškom u manifestacijama i posjetima pograničnom

prostoru.

Kako je istaknuto, uz mnogobrojne dnevne migracije Međimuraca i Slovenaca, jedna od najaktualnijih aktivnosti je vožnja vlakom koji spaja Lendavu i Čakovec. Podsjećamo, mala regija koja spaja dvije države svoju prepoznatljivost izvan granica stvara i aktivnostima Hrvatskoga kulturnog društva koje u Lendavi djeluje dugi niz godina, a koje će, kako je rečeno, prenamijeniti dio prostora svoga Hrvatskoga kulturnog doma u Hrvatski turistički centar. U njemu će se prezentirati ne samo Međimurje već i cijela Hrvatska.

Očekuje se skora suradnja na rekonstrukciji zgrade Doma.

Ujedno je u pripremi zajednički projekt rekonstrukcije zgrade Majura u Štrukovcu prijavom na prekogranični program Ineterreg Slovenija – Hrvatska za razdoblje od 2014. do 2020.

6

Život

REGIONALNI TJEDNIK || 1. ožujka 2017., br. 26

U Novinščaku znaju - svijet bez ljubavi je svijet bez vrijednosti

život www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Korisnici Doma za starije i nemoćne osobe Novinščak dobro znaju da je svijet bez ljubavi – svijet bez vrijednosti.

Stoga je ove godine Valentinovo u ovoj ustanovi koja skrbi o ljudima treće dobi obilježeno kulinarskom radionicom, izložbom, prigodnom priredbom i svetom misom. Kulinarska radionica održana je dan prije Valentinova, a vrijedne ruke korisnika izradile su ukusne

kolačiće u obliku srca. Na samo Valentinovo djedovima i bakama predstavili su se gosti iz Osnovne škole Orehovica, odnosno polaznici predškole, koji su na svojstven dječji način opisali ljubav i oduševili publiku. Nakon njih slijedio je nastup korisnika u programu pripremljenom uz pomoć radne terapeutkinje Veronike Drk. Druženje je nastavljeno uz ples i pjesmu. (jn)

NEVJEROJATNO Bernarda Tompoš i Dragutin Antonović zajedno traže djeteline koje donose sreću

- Najveća sreća je biti zdrav - kazala je Bernarda na pitanje donose li joj tolike djeteline sreću

Dragutin djeteline skuplja oko pet godina, koliko i traje njegovo prijateljstvo s Bernardom

Bernarda iz Savske Vesi skupila 15 tisuća djetelina s četiri lista!

Na dan je Bernarda Tompoš znala pronaći i do sto djetelina s četiri lista, a svojim je hobijem zainteresirala svog prijatelja Dragutina Antonovića iz Preloga, koji ih je dosad našao oko 7.000. - Počela sam puno hodati i tako sam ih pronalazila - rekla je Benarda, koja djeteline pronalazi i po mraku.

Piše: Mirna Grabar

Bernarda Tompoš iz Savske Vesi kraj Čakovca ima čak petnaest tisuća razloga za sreću. Otkad joj je suprug umro prije devet godina, počela je skupljati djeteline s četiri lista, a svojim je hobijem zainteresirala i prijatelja Dragutina Antonovića iz Preloga, koji ih je dosad našao oko sedam tisuća.

Daruje djeteline

– Dosad sam skupila oko petnaest tisuća djetelina s četiri lista. Suprug i ja imali smo auto i uvijek smo se njime vozili.

Kada je preminuo, moral a sam svugdje ići pješice jer nemam položeni vozački ispit. Puno sam hodala i tako ih pronalazila – ispričala je 78-ogodišnja Bernarda Tompoš. Djeteline, kaže, pronalazi čak i u mraku, a poklanja ih svima koje to

zanima i veseli. Aktivna je u Udruzi umirovljenika Čakovec Jug, gdje je angažirana u vatrogasnoj postrojbi veterana. – Vrijeme kratim i kuglanjem – govori Bernarda pokazujući osvojenu nagradu u kuglanju. Kada traži djeteline naočale ne nosi, a otkriva da ih u proljeće i jesen nema. Prije tri mjeseca postala je prabaka te će svog praunuka, kada malo naraste, naučiti kako pronalaziti djeteline s četiri lista.

– U devet sati navečer pri rasvjetnom stupu pronašla s a m s e damnaest djetelina s četiri lista.

Ali najljepše mi je bilo kada sam ih zajedno s Dragutinom našla u snijegu u okolici čakovečke bolnice. Odgrnula sam snijeg i tamo su bile toliko lijepe i svježe, kao u ljeto – objašnjava Bernarda, koju traženje djetelina posebno veseli.

– Jedna me žena pitala može li dobiti djetelinu za

Kaže da ih ima svugdje, bolesnog muža – prisjeća se Bernarda. Na dan je znala samo ih treba tražiti.

Kada pronađe djeteline pronaći i sto djetelina s četiri lista, a na pitanje donose s četiri lista, Dragutin ih li sreću, Bernarda kaže da stavlja na prešanje, gdje stoje jedan do dva tjedna. je najveća sreća biti zdrav.

– To je narodna uzrečica S vremenom ih slaže i lijepi da djetelina s četiri lista do- na papir. nosi sreću. Možda nekome da, ali meni je najveća sreća I dalje ih traže kad na maloj površini traNa pitanje zašto u Mežim i ugledam djeteđimurju ima toliko linu s četiri lista. djetelina s četiri To je ta sreća lista, Dragu– objašnjava tin u šali odpedesetpegovara da togodišnji ih u tom Kada pronađe Dragutin kraju ima djeteline s četiri lista, Antonotoliko jer Dragutin ih stavlja na v ić, koji su Međiih skumurci vriprešanje, a zatim ih p l j a o ko jedni ljudi, lijepi na papir pet godina, a poštene koliko i traje ljude Bog uviprijateljstvo s jek nagradi.

Bernardom.

– Sjećam se da je – I prije sam ih skujedanput rominjala kiša, pljao, ali nisam previše a Bernarda i ja smo ih tražili pozornosti obraćao na to. s otvorenim kišobranima.

Jednom sam, u društvu s Ljudi koji su prolazili pitali Bernardom, vidio da ih tra- su nas što radimo po toj kiši, ži, pa sam pomislio zašto ne a mi smo odgovorili – Tražibih i ja. U to sam se uključio mo sreću! - kazao je Dragus velikim uspjehom – rekao tin, koji će i dalje, zajedno s je Dragutin, koji ih je dosad Bernardom, tražiti djeteline skupio sedam tisuća. s četiri lista.

tehnika

1. ožujka 2017., br. 26 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLAS

7

8

Zdravlje

REGIONALNI TJEDNIK || 1. ožujka 2017., br. 26

Osobe s invaliditetom zabavile se kvizom

zdravlje

Korisnici poludnevnog boravka Društva osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, posjetili su 16. veljače Knjižnicu i čitaonicu Grada Preloga. Nakon razgledavanja prostora, gosti su sudjelovali u Trivija kvizu koji je za njih organizirala ravnateljica knjižnice Maja Lesinger. U kvizu je sudjelovalo 13 korisnika poludnevnog boravka koji su tijekom natjecanja pokazali svoje znanje i pritom se dobro zabavili.

- Bilo je zabavno s puno smijeha. Vladala je doza

www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

napetosti i neizvjesnosti jer se nije znalo koja će ekipa pobijediti. Ali nadasve bilo je vrlo poučno - ispričala je Klaudija svoje dojmove s kviza.

Zbog velike zainteresiranosti sudionika kviza, dogovoreno je kako će se slični kvizevi i druženja članova društva i dalje organizirati u knjižnici svakoga mjeseca. Poludnevni boravak osoba s invaliditetom organizira se u sklopu trogodišnjeg programa pod nazivom “Ponudimo još više”.

tribina Pod motom “Život je čudo”

Pomoć oboljelima Međimurska udruga “Pomoć neizlječivima” u petak, 24. ožujka, održala je još jednu javnu tribinu, ovoga puta u Nedelišću.

Udruga je osnovana 2010. godine kako bi prom ic a l a svijest o pomoći oboljelima od neizlječivih bolesti.

P o d motom “Život je čudo - čak i kada se primiče kraju!”, održali su brojne aktivnosti, projekte i predavanja u 15-tak međimurskih sredina. I ovoga su puta okupljeni mogli saznati nešto više o palijativnoj skrbi te o podršci u obliku psihosocijalne, duhovne i fizičke skrbi za bolesnike i njihove obitelji.

Također su dobili informacije o besplatnoj posudionici pomagala oboljelima kojima se poboljšava kvaliteta njihova života.

Predavanje su održale predsjednica Udruge Renata Mar-

đetko i voditeljica posudionice pomagala Spomenka Tomašić.

Njihov je rad usmjeren na teško oboljele, za koje je medicina učinila sve zahvate i s obzirom da je preostalo j e d i no sm irivati simptome, takav je bolesnik često prepušten na daljnju skrb svojoj obitelji i matičnom liječniku.

- Udruga želi ohrabriti malog, običnog čovjeka da prepozna čas kada može priskočiti u pomoć neizlječivom bolesniku, na način da se s bolesnikom ophodi maksimalno toplo i ljudski, te da mu se omogući dostojanstveno umiranje.

Palijativna skrb je potrebna svugdje gdje su prisutni ljudi sa svojim krhkim tijelima, opterećenim dušama i ranjivim duhom - ističu u udruzi.

Koga slušati?

U današnje vrijeme informacije su nam dostupnije nego ikada prije. Dovoljno je samo posegnuti za svojim ‘pametnim telefonom’ te dodirom prsta otvoriti najnoviju vijest iz bilo kojeg kutka čitavog svijeta od Čilea, Australije, Sjeverne Koreje, Rusije pa sve do Ciste Male. S druge pak strane, političari nas često uvjeravaju kako bismo trebali živjeti, zašto baš sada poskupljuju struja i plin, govore nam o njihovom shvaćanju slobode i ljudskih prava, o toleranciji, o tome da oni na visokim funkcijama ipak ne plagiraju (prepisuju) svoje diplome...

A kada se desi tragedija, kao nedavno, onda se pilatovski peru ruke i osuđuju institucije.

Vjerujem da se onda s pravom pitamo, koga slušati? Ja bih rekao svakoga čovjeka (bilo da je na položaju ili ne, bilo da ima autoritet u društvu ili ne) koji svoje stavove i svoj život temelji na Božjoj riječi - Bibliji. Jer Biblija je autoritet, temelj za civilne zakone i moral, sve što je u njoj zapisano dobro je za pojedinca, obitelj i društvo. Život koji se temelji na Bibliji, dobar je život.

Ukoliko ne posjedujete Bibliju, tu knjigu nad knjigama, nudimo

Mladen Dominić Kristova Crkva Vam besplatan primjerak Novoga zavjeta - suvremeni prijevod.

Slobodno nas kontaktirate na našoj adresi. prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin DOĐITE I POSJETITE NAS! Srijedom u 19 sati Nedjeljom u 10 sati Vilka Novaka 48f www.kristova-crkva.hr kristova-crkva@vz.htnet.hr tel. 042 311 202

Iako se roditelji često ne žele suočiti s problemom, upozorenja o opasnostima je sve više

ALARMANTNO Pretilost djece u Županiji poprimila je ozbiljne razmjere

Djeca poprimaju loše navike roditelja, a oni jedu nezdravo Svako peto dijete je preteško, a svako deveto pretilo. Nekad su se djeca igrala vani, otišla se doma najesti i opet se vratila igrati. Danas svi imaju smartphone i svatko u nekom kutu surfa.

Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

Svako peto dijete u Varaždinskoj županiji je pretilo, a više od 40 posto ih je prekomjerne težine. Ovo su alarmantni podaci o kojima liječnici govore sve više, a roditelji sve manje. Roditelji, kažu stručnjaci, uglavnom traže izgovore i ne žele si priznati da su im djeca preteška. Štoviše, kad ih liječnici upozore, nerijetko se i uvrijede.

Iako se roditelji često ne žele suočiti s problemom, upozorenja je sve više. Jer riječ je o ozbiljnoj kroničnoj bolesti koja dovodi do opasnih zdravstvenih teškoća, Zbog toga su u Ludbregu, Novome Marofu i Ivancu održana predavanja o pretilosti. O opasnostima govore prehrambeni tehnolozi i nutricionisti Davor Hostić i Anita Car te doktorica Tanja Obelić Babok.

– To je opasna bolest koja je prerasla u pandemiju. U svijetu je ukupno 1,7 milijardi ljudi prekomjerne težine, od čega 700 milijuna pretilih – govori Davor Hostić.

Predebela djeca

Hrvatska je na osmome mjestu po pretilosti u Europskoj uniji i iz godine u godinu je sve više pretile djece. – Više od polovice Hrvata, njih 58 posto, je prekomjerno teško, 19 posto ih je pretilo.

U takvom okružju ne čudi

nas svi imaju smartphone i svatko u nekom kutu surfa.

Jako puno sjede, što je najveći problem. – kaže Anita Car.

Nezdrave navike

O opasnostima pretilosti govore Davor Hostić i Anita Car

veliki problem predebele djece. Svako peto dijete je preteško, a svako deveto pretilo. To dovodi do dijabetesa i

Ako se sad pripazi na prehranu, djeca će odrasti bez loših navika koje dovode do najtežih bolesti kardiovaskularnih bolesti, a novija istraživanja pretilost povezuju s karcinomima, prvenstveno vezanima uz jetra, žuč, mjehur, debelo crijevo, prostatu i dojke –

govori Davor Hostić.

Unatoč alarmantnim podacima većina roditelja se ne obazire, pa zapravo u svojoj ljubavi ispadaju najveći neprijatelji svoje djece. Profesori neće to tako reći, ali podaci idu u prilog toj tezi. I dok su starije generacije kao djeca jele sve i svašta i nije bilo problema s pretilošću, djeca su danas pribjegla drugoj krajnosti. Doslovno moraju paziti što će jesti. I opet je sve povezano s roditeljima.

– Stvar je u fizičkoj aktivnosti. Nekad su se djeca igrala vani, otišla se doma najesti i opet se vratila igrati. Na školskom odmoru se igralo graničara, gumi-gumi... Da-

Iako je moderan trend zdrave hrane, roditelji, kažu stručnjaci, ne jedu zdravo. – Djeca imaju prehrambene navike roditelja i one im diktiraju djetinjstvo, ali i budući jelovnik. Ako se sad pripazi na prehranu, djeca će odrasti bez loših navika koje dovode do najtežih bolesti. Kad dođu iz škole djeca su prepuštena sebi i frižideru, iz kojega love što imaju, a to su najčešće mesne prerađevine – salame, paštete… same kalorije bez ikakve nutritivne vrijednosti. Veliki su problem pekare na svakom uglu. Kupuju slatka peciva, jer najčešće doma ne doručkuju – govori Anita Car. Kao velika greška se spominje preskakanje doručka i čekanje prvog obroka u školi. – Tijelo noću troši energiju na rad vitalnih organa, disanje, okretanje u krevetu. Mora je vratiti, a to se radi doručkom, u kojemu nikako ne smije biti rafiniranog šećera, a peciva su ih puna. To je samo jedan, ali vrlo važan primjer od kojeg sve počinje – govori Anita Car. Djeca su od rafiniranog šećera hiperaktivna, što je problem u školi. Energija i koncentracija im jednako tako brzo i padaju.

Zdravlje

1. ožujka 2017., br. 26 || REGIONALNI TJEDNIK

9

Udruga za autizam Pogled uselila u nove prostorije U Nedelišću su proteklog vikenda svečano otvorene nove prostorije Udruge za autizam “Pogled”. Tom je prilikom održana i početna konferencija trogodišnjeg projekta psihološke podrške Ministarstva zdravlja “Autizam - rana intervencija”.

Udruga djeluje na području sjeverozapadne Hrvatske od lipnja 2009. godine. Trenutno ima 125 nominal-

nih članova od kojih su 120 djeca, te još pet odraslih osoba s autizmom.

Osim nominalnih članova udruga ima i redovne članove (roditelji djece s autizmom), članove prijatelje, stručne suradnike i četiri pravne osobe.

Opremanje i otvaranje novih prostorija za rad udruge pomogle su brojne tvrtke i pojedinci koji su donirali novac, potrebnu opremu ili

pomoć u radu. U udruzi ističu kako je preseljenje u nove prostorije kao i zapošljavanje djelatnika - terapeuta, omogućeno preko trogodišnjeg projekta Ministarstva zdravlja “Autizam - rana intervencija”.

Udruga Pogled nositelj je projekta, a partneri u provedbi su općina Nedelišće, Međimurska županija i grad Čakovec.

PREVENTIVA Zdrava prehrana, fizička aktivnost te izbjegavanje alkohola i pušenja ključni za održanje zdravlja

Oko 40 posto karcinoma može se spriječiti usvajanjem zdravih navika Međimurska županija bilježi visoke stope obolijevanja od pojedinih oblika karcinoma, ali to može dijelom biti rezultat i vrlo dobrog odaziva građana na nacionalne programe ranog otkrivanja raka dojke i raka debelog crijeva, smatraju stručnjaci Piše: MAJA GRBIĆ ALIMANOVIĆ maja@regionalni.com

Međimurska županija po incidenciji raka u Hrvatskoj kod muške populacije zauzima visoko drugo mjesto. Prema zadnje dostupnim podacima Registra za rak RH iz 2014. godine samo je Brodsko-posavska županija imala višu stopu obolijevanja. S druge strane, pojavnost raka dojke kod žena je 2014. bila među najmanjima u Hrvatskoj, ali je godinu ranije bila među najvišima.

Rano otkrivanje

Što te brojke konkretno znače pitali smo epidemiologinju sa Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije Renatu Kutnjak Kiš. Ona je ujedno koordinatorica Programa ranog otkrivanja raka dojke i raka debelog crijeva za Međimursku županiju pa smo je pitali mogu li ove brojke biti i rezultat velikog odaziva Međimuraca na preventivne programe ranog otkrivanja?

- Nije lako odgovoriti koji su razlozi ovakve situacije.

Sve veći broj malignih bolesti svakako je rezultat starenja stanovništva jer se karcinomi najčešće javljaju kod starijih

osoba. Osim toga na obolijevanje utječu način života i socijalno-ekonomske prilike.

Svakako je moguće pretpostaviti da su stope obolijevanja od raka u Međimurskoj županiji povezane i s provođenjem nacionalnih programa ranog otkrivanja raka, a u Međimurju su odazivi na ove programe već godinama među najvišima u Hrvatskoj - ističe naša sugovornica.

Tome govori u prilog podatak da je od 94 novoregistiranih slučajeva raka debelog crijeva 2014. godine u Međimurju, ovaj oblik raka u 16 osoba otkriven u sklopu programa ranog otkrivanja pomoću skrining kolonoskopije.

- Na pojavnost karcinoma utječe i registracija bolesti, u što godinama ulažemo velike napore. Ne bježimo ni od činjenice da se oko 40 posto malignih bolesti može prevenirati usvajanjem zdravih životnih navika - održavanjem poželjne tjelesne težine, pravilnom prehranom, redovitom tjelesnom aktivnošću, izbjegavanjem konzumacije alkoholnih pića i nepušenjem, te su i loše navike našeg pučanstva doprinjele visokoj incidenciji raka - govori liječnica dodajući kako Zavod stoga provodi niz

aktivnosti s ciljem promicanja zdravog stila života.

- Još uvijek bilježimo porast incidencije, osobito od 2006. godine, kad je uveden prvi nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke. U sva četiri kruga odaziv na mamografiju u Međimurju je bio

Najveći uzrok sve većeg broja malignih bolesti ipak je sve starija populacija

Renata Kutnjak Kiš (druga slijeva) sa suradnicima sa Zavoda

“Važno je motivirati stanovništvo na što veći odaziv nacionalnim programima ranog otkrivanja raka.

Očekuje se i skoro donošenje Nacionalnog plana i programa borbe protiv raka koji bi svim oboljelima trebao omogućiti jednako dostupnu dijagnostiku, suvremene metode liječenja, praćenja bolesnika te uspješnu rehabilitaciju i resocijalizaciju.”

među najvišima u Hrvatskoj, a rak dojke bio je otkriven u 181 žene - nadodaje. Dvije godine kasnije uveden je i Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Do sada su završena dva kruga poziva, a odaziv je u Međimurskoj županiji također među najvišima u Hrvatskoj, te je rak debelog crijeva otkriven u 72 osobe.

Kod muškaraca se na razini županije kroz duži period bilježi trend pada pojavnosti raka želuca i raka pluća i porast pojavnosti raka debelog crijeva, raka prostate i raka mokraćnog mjehura te stagnacija raka grkljana.

Kod žena se pak bilježi porast pojavnosti raka dojke, debelog crijeva, tijela maternice i pluća te pad raka želuca i vrata maternice.

Smrtnost od karcinoma u Međimurskoj županiji je nekoliko zadnjih godina u stagnaciji, a 2015. godine je bilo registrirano 350 umrlih.

U ukupnom broju umrlih te godine u Međimurju udio umrlih od karcinoma iznosio je 28 posto.

Trend pada

Smrtnost od raka debelog crijeva u Međimurju u oba spola pokazuje lagani trend pada, jednako kao i smrtnost od raka želuca, a vidljiv je i lagani trend pada smrtnosti od raka dojke u žena, te stagnacija smrtnosti od raka prostate i raka pluća u muškaraca. U odnosu na hrvatski prosjek te u odnosu na druge županije, dobno standardizirana stopa smrtnosti od raka za sve dobi je u Međimurskoj županiji 2014. godine bila tek nešto viša od prosječne za Hrvatsku, odnosno, čak 9 županija imalo je višu stopu smrtnosti. Za dob od 0 do 64 godine, smrtnost od raka je u Međimurskoj županiji bila niža od prosječne za Hrvatsku.

KONCERT Već 11. godinu Srednja škola Prelog organizira dobrotvorni koncert za udrugu Duga

Veselim nastupom srednjoškolaca prikupljeno 3.480,00 kuna Humanitarnim koncertom srednjoškolci Preloga i ove su godine prikupili sredstva za klub Duga koji okuplja osobe s intelektualnim poteškoćama. Srednjoškolci su svojim plesom, pjesmom i glumom oduševili publiku koja se 19. veljače okupila u Domu kulture. Koncert je plod dugogodišnje suradnje Srednje škole Prelog i preloškog kluba Duga, a koncertom je ove godine prikupljeno nešto više od tri tisuće kuna.

Nedjeljni koncert održan je već 11. godinu za redom, a

brojni srednjoškolci nastupili su kao pjevači, svirači, plesači i glumci. U prvim redovima vesele publike dominirali su štićenici preloške Duge te čakovečkog kluba Mura. Nisu skrivali svoje oduševljenjem nastupima u kojima su se predstavili mladi pjevači Jana Kovač, Nives Novak, Denis Makar, Justin Sabolčec, Dorian Gašparlin, Marija Recek, Valentina Ekart i Jasmina Vuković. Svojim dinamičnim nastupom publiku su na noge digli članovi benda Making of. Posebno veselo

bilo je za vrijeme izvođenja igrokaza „Snuboki“ u kojem su na stare običaje prošnje te zavrzlame koje tijekom toga

mogu nastati publiku podsjetili mladi glumci Alijana Bogdan, Madlen Glavina, Đulijana Horvat, Mario Ja-

nušić, Manuel Oršoš, Senad Oršuš, Matija Šafarić i Sandra Topolko. Publika je s oduševljenjem pratila i plesne točke sredjoškolaca i nastup posebnih gostiju, članova Puhačkog orkestra Grada Preloga.

U ime Grada Preloga okupljene je pozdravio predsjednik Gradskog vijeća Goran Gotal. Voditeljica kluba Duga Smiljana Strahija zahvalila se u ime štićenika svima koji su nastupili kazavši kako im je svaka podrška dragocjena.

- Darovati svoje vrijeme i

talent za nekoga znači pokloniti dio sebe i svoje ljubavi, a to je neprocijenjivo - kazala je. Na koncertu je prikupljeno 3.480,00 kuna, koje će se iskoristiti za rad kluba.

Glavni organizator koncerta i ove je godine bio profesor Srednje škole Mišo Rašan, a u pripremi su sudjelovali i drugi djelatnici škole, posebno nastavnici Slađana Herman, Nina Strahija i Damir Rodiger. Štićenici Duge na kraju su sve izvođače i publiku darivali prigodnim poklonima koje su sami izradili.

10

Školstvo

REGIONALNI TJEDNIK || 1. ožujka 2017., br. 26

školstvo www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

OŠ IVANA NOVAKA MACINEC

Učenici OŠ Domašinec otkrili su tajnu izrade drvenih maski Izradom maski bavi se više od 50 godina i riječ je o obiteljskoj tradiciji. Jalšovec je jedan o osnivača KUU “Kvitrovec-Maškori“. Prilikom posjeta učenici su doznali i koja je razlika između njegovih i turčiških lafri. Kako im je objasnio Jalšovec, njegove maske su paljene, a lafre su obojane, a razlikuju se i u načinu izrade očiju, nosa i donje čeljusti. Nakon što ih izradi, maske ukrašava rogovima ovna ili jarca.

Iza nas je doba poklada ili fašjeka. Još od davnina ljudi su se voljeli maskirati kako bi otjerali zle sile i štetočine iz svog doma. Obilježili bi kraj duge i hladne zime i najavili dolazak proljeća. Kako bi upoznali izradu drvenih maski, učenici trećih i četvrtih razreda OŠ Domašinec posjetili su Dragutina Jalšovca u Kvitrovcu, koji je jedan od čuvara tradicije u kopanju drvenih maski koje izrađuje iz vrbe, topole ili lipe.

INVESTICIJE Spremna energetska obnova Ekonomske i trgovačke škole Č

Obnovom škole u Šenko će se velike uštede, čak d

- Nadamo se da ćemo već tijekom ljeta krenuti s obnovom škole. Planirano trajanje radova je 60 da dočekala obnovljena ustanova - zadovoljan je Vladimir Novak, ravnatelj OŠ Šenkovec, na završnoj k Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Za 100. dan škole naučili himnu, pisali riječi i vježbali U Europi se 100. dan škole obilježava već niz godina, u Hrvatskoj treću, a OŠ Ivana Novaka Macinec ovo je bila druga godina kako sudjeluju u projektu Udruge hrvatskih učitelja razredne nastave Zvono. U toj školi 100. dan nastave bio je 15. veljače, pa je tako dan započeo učenjem himne 100. dana škole. Nakon toga uslijedilo je pisanje 100 riječi koje su prvašići naučili od početka nastave i od kojih su slagali rečenice.

Zatim su napravili 100 srca kojima su ukrasili razredni pano, dok su na satu matematike učenici u paru, skupinama ili samostalno rješavali razne listiće i igrali igru “trgovina”. Na satu tjelesnog napravili su 100 vježbi, a pojeli su i 100 bombona. Treći razredi igrali su se riječima: napisali su po 10 imenica,

diteljske škole Čakovec te Učenički dom Graditeljske škole, uz škole Šenkovec, Čak 27 milijuna kuna vri- Selnicu i sportsku dvoranu jedni su projekti Međimur- OŠ Donji Kraljevec. Dodana ske županije koji su predani vrijednost je ta da su planiraza energetsku obnovu javnih ne uštede energenata veće od ustanova iz područja odgoja 60 %. Ono što je važno je da, i obrazovanja, od čega se čak od ukupne investicije od 27 17 milijuna kuna odnosi na milijuna kuna, 25 milijuna investicije na području Ča- će stići iz europskih i nacionalnih fondova – kovca. Među njima rekao je župan je obnova OŠ Međimurske Petar Zrinžupanije ski ŠenMatija kovec te Projekti za energetsku Posavec. zgrade i Pods p o r tobnovu ustanova iz sjetio s k e područja odgoja i je da je d vor aMeđine Ekoobrazovanja teški su mu rska nomske 27 milijuna kuna, a čak županija i trgo25 stiže iz EU osnivač 36 vačke škoosnovnih le Čakovec, fondova škol a i s v i h gdje je u česrednjih škola na t vrtak održana području Županije. završna konferencija – Naravno da mnoge od projekata za energetsku obnovu tih dviju međimurskih tih institucija vape za obnovom, upravo kako bi uvjete škola. prilagodili našim učenicima i nastavnicima, jer je to jedan Investicijski zamah – Pokrenuli smo investicij- od segmenata za kvalitetno ski zamah gdje ćemo obno- održavanje nastave – rekao viti Ekonomsku i trgovačku je Posavec.

Zadovoljna je i ravnateljica školu te školsku dvoranu, radionice Tehničke i Gra- Ekonomske i trgovačke škole

TO JE “POSEL”

10 glagola, 10 pridjeva, 10 riječi sa “č”, 10 riječi koje se pišu velikim slovom, 10 umanjenica, 10 uvećanica, 10 riječi s “je”, 10 riječi s “ije” i 10 riječi na romskom jeziku. Zajednički su riješili i 100 matematičkih zadataka te naučili pjevati 100. dan škole. Inače, ove je godine u ovaj projekt uključeno više od 400 škola.

Završna konferencija projekta energetske obnove Ekonomske i trgovač

Bosiljka Vinković Kukolić.

– Zalažemo se da naša škola bude obnovljena i da sama može stvarati nove vrijednosti. Kada je bio raspisan natječaj za energetsku učinkovitost, mi smo se javili, uz veliku podršku Međimurske županije, koji su odlučili da upravo mi možemo krenuti u izradu dokumentacije – ista-

knula je Vinković Kukolić.

Dodala je da učenici jedva čekaju novi vanjski izgled škole, ali posebice obnovljenu dvoranu.

Svi nestrpljivi

Novi izgled škole jedva čekaju i osnovci iz Šenkovca.

– Nadamo se da ćemo već tijekom ljeta krenuti s

STRUČNI SKUP U OŠ Orehovica održan stručni skup “Uloga pomagač

Romski pomagači u školama moraju Pučko otvoreno učilište “Korak po korak” i Mreža REYN-Hrvatska održali su 17. veljače u OŠ Orehovica stručni skup na temu “Uloga pomagača u razvoju identiteta djece Roma”.

Na skupu je sudjelovalo dvadesetak romskih pomagača iz međimurskih osnovnih škola i dječjih vrtića.

Humanitarna grupa OŠ Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu “Mijenjam sebe, mijenjam svijet” i dalje nastavlja s radom. Traje prikupljanje dekica i starih ručnika i hrane za azil Prijatelji Čakovec.

Akcija će trajati do kraja školske godine, a trenutno u toj školi skupljaju knjige, slikovnice, bojanke i igračke za djecu smještenu na Odjelu pedijatrije Županijske bolnice Čakovec.

Naglasak - jezik

Cilj ovog skupa bio je povezati romske pomagače te ih potaknuti na raspravu o njihovim ulogama u obrazovnom procesu i procesu razvoja identiteta djeteta. Propitivale su se različitosti među zadacima romskih pomagača u različitim sredinama i ustanovama, a poseban naglasak je

bio na jeziku.

U sklopu skupa Asja Korbar, koordinatorica Mreže REYN-Hrvatska, održala je predavanje i radionicu na temu “O identitetu i njegovoj višestrukosti”,

a dr. sc. Petar Radosavljević, docent Odsjeka za romanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održao je predavanje i radionicu na temu “Bajaški rumunjski kao dio identiteta”. Nakon predavanja sudionici su razmijenili iskustva vezana uz razvoj jezika djeteta.

Inače, OŠ Orehovica sudjelovala je u EU projektu “Romski kotač na putu obrazovanja”, koji je provođen od 2013. do 2015. godine. Cilj ovog projekta bio je promicanje i stvaranje jednakih prilika u pristupu obrazovanju, odnosno poboljšanje školskog uspjeha, poznavanja hrvatskog jezika i uključenosti učenika romske nacionalnosti u izvannastavne aktivnosti.

Školstvo

1. ožujka 2017., br. 26 || REGIONALNI TJEDNIK

Gimnazijalci i osnovnoškolci u Međimurskoj županiji odjenuli su ružičasto Dan ružičastih majica – program prevencije vršnjačkog nasilja obilježen je u mnogim osnovnim i srednjim školama Međimurske županije. Ovaj dan obilježava se zadnje srijede u veljači, a ideja je nastala u znak prosvjeda zbog incidenta koji se dogodio u jednoj školi kada

je učenik u školu došao u ružičastoj majici, zbog čega je bio izložen vršnjačkome nasilju. Sljedećeg dana su svi njegovi prijatelji u znak potpore došli u školu noseći ružičaste majice. Ove godine Dan ružičastih majica obilježili su učenici Gimnazije Josipa Slavenskog iz Čakovca, OŠ Jože

Horvata Kotoriba i OŠ Strahoninec. U toj školi su učenici 4. a razreda zajedno sa svojom učiteljicom Paulinom Mikulaj Blagus i knjižničarkom Danijelom Slavković održali niz radionica na temu nenasilja.

Počeli su igrom “Pokvareni telefon”, a slagali su i rečenice “Nastavi niz !”

11

10.

ožujka (petak) u holu OŠ Kuršanec bit će održan Najglas OŠ Kuršanec. Pozivaju se učenici, mladi pjevački talenti, da se odazovu i uveličaju ovaj glazbeni događaj. Najglas počinje u 17 sati.

Čakovec te OŠ Petar Zrinski Šenkovec

ovcu postići do 70 posto

ana, tako da bi učenike već sljedeće školske godine konferenciji projekta energetske obnove dviju škola

ENERGETSKA Najteže je bilo pronaći partnera za ples Za ovaj događaj učenici su se marljivo pripremali od početka drugog polugodišta OBNOVA “PLESNJAK KAO NEKAD” U OŠ Jože Horvata Kotoriba 14. veljače Međimurska županija je osnivač 36 osnovnih škola i svih srednjih škola.

Mnoge od tih institucija vape za obnovom, što je jedan od preduvjeta kvalitetne nastave. Uz Ekonomsku i trgovačku školu te OŠ Petar Zrinski Šenkovec, energetski će se obnoviti Tehnička i Graditeljska škola Čakovec, Učenički dom Graditeljske škole OŠ Selnica i sportska dvorana OŠ Donji Kraljevec.

čke škole Čakovec te OŠ Šenkovec

obnovom škole. Planirano trajanje radova je 60 dana, tako da učenike već sljedeće školske godine može dočekati obnovljena ustanova, ali i uštede, koje su kod nas procijenjene preko 70 % - zadovoljan je Vladimir Novak, ravnatelj OŠ Petar Zrinski Šenkovec.

Na konferenciji je bio di-

rektor MENEA-e Alen Višnjić, Leonarda Tarandek, voditeljica projekta, Duško Kanižaj, predstavnik tvrtke Instal Promet Kanižaj, i Nevenka Vuković Varga, predstavnica tvrtke Princon, koja je naglasila kako će se provoditi edukacija djelatnika i učenika da se uštede isplate što prije.

ča u razvoju identiteta djece Roma”

u se držati zajedno

Plesom su se vratili u 50-te i 60-te godine prošlog stoljeća Učenici od četvrtog do osmog razreda na satovima razredne zajednice učili su kako su se zabavljali mladi, a na satovima glazbene kulture o pjesmama i plesovima iz tog vremena

Iako je ples za Valentinovo dugogodišnja i lijepa tradicija OŠ Jože Horvata Kotoriba, ove godine u toj su školi upriličili nešto malo drugačiji Dan zaljubljenih: školski hol pretvorili su u podij za ples iz davnih 50-ih i 60-ih godina u kojem su blistale djevojke u svojim najljepšim haljinama i vješto napravljenim frizurama, a dečki u košuljama s kravatama i leptir-mašnama.

Treba se pripremiti

“Plesnjak kao nekad” održan je na samo Valentinovo i oduševio je mnoge. No, da bi sve prošlo savršeno, učenici od čet vrtog do osmog razreda odmah su se, s početkom drugog polugodišta, na satovima

razredne zajednice upoznali s načinom zabave mladih iz tog vremena, a satovi glazbene kulture također su bili protkani pričama, pjesmama i plesovima tog vremena.

Tjedan dana prije Valen-

tinova svi zainteresirani učenici mogli su, ako su željeli, naučiti osnovne korake fokstrota, bečkog i engleskog valcera, tanga, polke, cha-cha-cha, twista i rock’ n’rolla na radionicama plesa koje su održavane svaki

dan. Sljedeći korak, nimalo lak, bio je pronaći plesnog partnera i znati ga lijepo i ljubazno zamoliti za ples.

Svi koji su u tome uspjeli mogli su se prijaviti učiteljici glazbene kulture da će sudjelovati na plesu.

VALENTINOVO U OŠ Donja Dubrava bile su i proročice ljubavi

Če je ljubav prava, z srca ju ne spere Mura niti Drava... “Če je naša ljubav istinska i prava, z srca ju ne spere Mura niti Drava...” U OŠ Donja Dubrava obilježen je Dan zaljubljenih – Valentinovo.

U toj školi dugogodišnja je tradicija da učenici osmih razreda sa svojim razrednicima prirede malo iznenađenje za sve zaljubljene i one koji će to tek postati. Školu su okitili crvenim balonima,

a dan su započeli podjelom ljubavnih straničnika ispisanih ljubavnim stihovima iz narodnih međimurskih pjesama. Uslijedila je podjela ljubavne pošte, koja je razveselila i male i velike, a u obilježavanju tog dana pridružile su im se i Proročice ljubavi, koje su svim zainteresiranima prorekle što ih u ljubavi tog dana čeka.

12

Kulturni obzor

REGIONALNI TJEDNIK || 1. ožujka 2017., br. 26

kulturni obzor

Više od 2.000 mladih filmaša stiglo je u Čakovec Više od 2.000 malih i mladih filmaša stiglo je u Čakovec na 5. Međunarodnu reviju filmova za djecu i mlade.

U službenom programu Revije bit će prikazano osam filmova iz Njemačke, Francuske, Austrije, Švedske, Velike Britanije i Hrvatske. Svi će ovi filmovi imati uvod u projekciju a nakon četiri filma će se održati radionice.

Ono što će sigurno zanimati sve uzraste

www.regionalni.com/kultura Zovite nas na 042/290-777

je dolazak filmske ekipe na projekciju filma “Anka”, snimljenom prema romanu Mate Lovraka “Anka Brazilijanka”, 1. ožujka u 12 sati u Centru za kulturu, gdje se gledaju i sve ostale projekcije. U filmu, između ostalih glume, i Marinko Prga, Rade Šerbedžija i Eric Cantona.

Na Reviju će doći i poznati pisac i putopisac Hrvoje Šalković, koji će nakon filma “Ljeto u Brooklynu” održati radionicu.

OTKRIVAMO Mala Subotica od 2005. godine ima neprocijenjivo vrijednu Etno zb

Etno zbirka propada, a u opć za neprocjenjivu zbirku nema

Društveni dom ima veliko parkiralište, nalazi se u centru Općine i zgrada je skroz uređena. Etno zbirka je uz glavnu cestu, bez ijednoga parkirnog mjesta i ruše razgovaralo. Prizemlje zgrade bi bio idealan prostor. Međutim, Općina je taj prostor uvijek iznajmljivala trgovinama. Nakon što se jedan dućan odselio, u taj pro Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

se vrijeme počeli provoditi i razni projekti u kulturi, pa su se iz Zvona odlučili Etno zbirka Male Subotice pokušati javiti da legaliziuskoro bi mogla biti unište- raju svoju zbirku. Američka na. Tradicijski predmeti čija zaklada USAID je raspisala je vrijednost neprocjenjiva natječaj, učiteljica i njezin izloženi su vlazi, prašini i kolega su pisali predložak miševima. Zbirka je smje- za predloškom dok im naštena u ruševnoj zgradi koja pokon nije uspjelo suvislo doslovno ima rupe na kro- napisati projekt Nastajanje vu. Zato kiša pada unutra i Etno zbirke KUU Zvon. I uništava eksponate. Zidovi prošli su. Amerikanci su im dali 70 tisuća kuna, su puni vlage i zeles čim su kolikono-crnih mrlja, toliko uspjeli a stolarija je preurediti skroz trošpedesetak na. devastiNije to Zbirka je bitan dio ranih situacija k v a od jučer. općinske Strategije drata I z Ku lrazvoja od 2015. bivšega turnoMatiču mjet2020. , ali Općina je nog uren i č k e pušta da propada da, koji su udruge dobili od Zvon, koja Općine. – Cilj brine o Zbirci, nam je bio negdje godinama upozopospremiti vrijedne ravaju na neprimjereni smještaj vrijedne zbirke. Sve predmete s kojima nismo je bezuspješno. Općinari imali kud. Planovi su bili vestalno odgađaju rješenje liki. Planirali smo obnoviti problema, pa u Zvonu imaju cijelu zgradu. Za to je trebao dojam da ga niti ne žele ri- veliki novac, nadali smo se ješiti. O zbirci sada aktivno općinskoj pomoći, ali oni vode računa predsjednik nisu bili zainteresirani. Tu udruge, župnik Đuro Vu- su mislili napraviti Dom za kalović, i školska učiteljica starije i uopće nisu pokazali Marija Jelenić. Svi ostali su volju za Zbirku – žao je izgubili entuzijazam nakon župniku. godina ignoriranja.

Etno zbirku Male SubotiSpašavanje ce je 2005. godine osnovao Od prvobitne namjere da Zvon. – Udruga ima etno se Zbirka i proširi, projekt skupinu koja skuplja pred- se nakon 12 godina sveo na mete iz naše prošlosti koji njezino spašavanje. Unatoč danas više nisu u upotrebi. svemu, Zvon nije odustao.

Cilj je bio sačuvati ih od Štoviše, radilo se i na prozaborava – počinje priču širivanju Zbirke. Župnik je župnik. Ubacuje se Marija s oltara pozivao vjernike da Jelenić: – Kad smo održa- prijave stare predmete koje vali priredbe trebali su nam su spremni darovati kako razni rekviziti za popratnu bi se napravio njihov popis izložbu u etno kutiću, pa pa da se jednoga dana kao su ih članovi donosili od dio Zbirke smjeste u neki doma. Kako su ljudi preu- prikladan prostor. Pozvali ređivali kuće, donosili su su i tadašnju kustosicu iz nam te stare predmete. Sve Muzeja Međimurja Smilju zajedno nismo imali kud Peter Marčec, koja je osmismjestiti – govori. U to su slila postav i katalogizirala

paradoks

S obzirom na ruševno stanje zgrade etno zbirke, župnik se više ne usuđuje pustiti djecu unutra

predmete.

I dok Općina nije uopće pokazala interes, bilo je i onih koji su pokušali iskorisititi situaciju pa preuzeti Zbirku. – Bilo je više takvih pokušaja. Jedan od njih je bio da Zbirku damo u Gornje Međimurje. Pisalo bi da je Zbirka naša, ali to nam nije palo na pamet – veli učiteljica. – Zbirku želimo sačuvati za Malu Suboticu – odlučan je župnik.

To mu nije lako u situaciji kad Općina, čini se, uopće ne vidi smisao očuvanja Zbirke. Župniku Vukaloviću to nije jasno: – Željeli bi čuvati kulturni identitet

Za bilo koji drugi prostor bi se trebalo trošiti, a u Domu ima prostora koji bi se trebao koristiti za što je i namijenjen, za narod “ Đuro Vukalović, župnik

ovog kraja, organizirati razne radionice, dolazili su nam školarci i željeli bi da opet dolaze, tu je i turistički potencijal – još uvijek se

nada župnik. S obzirom na ruševno stanje zgrade, više se ne usuđuje puštati djecu unutra.

Novac za osnovno, građevinsko uređenje zgrade pokušali su dobiti i na raznim natječajima banaka, HEP-a i sličnima. Za uređenje bi trebalo nekoliko desetaka tisuća kuna, ali zasad nisu uspjeli dobiti novac. Zbirka sve više propada.

I stov remeno, Opći na Mala Subotica ima Dom kulture i Društveni dom, ali u njima za Etno zbirku nema mjesta. – Idealan prostor bi bilo prizemlje Društvenog doma. Ali tamo je mesni-

ca i donedavno je prostor zakupljivala još jedna trgovina. U Društvenom domu Općine nema mjesta za zbirku njezinoga kulturnog identiteta, ali ima za mesnicu – rezigniran je župnik.

Također mu nije jasno zašto je u drugi prostor – nakon što je iselila druga trgovina – uselio stolnoteniski klub.

Kroz prozor se može vidjeti jedan stol za stolni tenis u zapuštenom prostoru. – To baš nije jasno. Općina ima veliki Sportski centar, u kojemu sigurno ima mjesta i za ovaj klub – čudi se župnik.

Društveni dom ima veliko parkiralište, nalazi se u cen-

Kulturni obzor

1. ožujka 2017., br. 26 || REGIONALNI TJEDNIK

13

Na tradicionalnom koncertu Zvona slušala se i klasična, pop te filmska glazba Tradicionalni godišnji koncert Tamburaškog orkestra Kulturno-umjetničke udruge Zvon župne zajednice Mala Subotica održan je u do kraja ispunjenom općinskom Domu kulture.

Osim zvuka Zvonovih tambura, na koncertu su se čule klasične i pop izvedbe te filmska glazba, a na scenu se vratio i Tamburaški sastav Zvončice.

Uz orkestar su u solo dionicama nastupili Dijana Škvorc, Danijel Škvorc i Tino Jelenić, a u goste je došao KUD Belica.

KUD Zvon zauzima visoko mjesto na listi najaktivnijih hrvatskih KUD-ova. Redovno nastupaju doma i u inozemstvu, a dva puta su bili domaćini popularne televizijske emisije “Lijepom našom”.

birku, ali eksponati propadaju u derutnom prostoru na kojemu prokišnjava krov

ćinskom Društvenom domu a mjesta, ali ima za mesnicu Marta konjačić

ševna. Župnik Đuro Vukalović je prije tri godine prvi put načelniku spomenuo eventualno preseljenje zbirke u Društveni dom, ali o tome se nikad nije ozbiljno ostor je uselio stolnoteniski klub, pa se sad u neuređenoj prostoriji nalazi jedan stol za stolni tenis. Niti ta odluka nije jasna jer Općina ima veliki Sportski centar.

OPĆINA IGNORIRA PROBLEM

Pročelnik Franjo Janković priznaje da se sadašnji prostor Etno zbirke ne može sanirati, nego jedino – srušiti. I to govori kao stručna osoba, građevinac. Ipak, na konkretno pitanje hoće li Općina učiniti nešto da Zbirka ne propadne, reći će da se prvo treba sanirati krov. O preseljenju u Društveni dom, ako je suditi prema riječima pročelnika, Općina uopće ne razmišlja.

– Na Općinskom vijeću je bilo govora o pronalasku prostora, ali trenutno ih nemamo.

Prostor u Domu ne možemo dati jer smo ga dali u najam. Također, puno je njih koji bi voljeli prostor u Domu, imamo 34 udruge, pa ne znamo kako bi uopće izabrali stanara O eksponatima danas brinu još samo župnik Đuro Vukalović i učiteljica Marija Jelenić

tru Općine i zgrada je skroz uređena. Etno zbirka je uz glavnu cestu, bez ijednoga parkirnog mjesta i ruševna.

Ali iz Općine opet nema odaziva.

Formalni odbor

– Više puta sam to tražio.

Mislim da u Općini nedostaje osoba koja bi brinula o kulturi. Formalno postoji odbor, ali ključna riječ je formalno. To su ljudi koji nisu iz kulture – govori Đuro Vukalović. On je posjetio Odjel etnologije mađarskoga Zemaljskog muzeja u Budimpešti i iznenadio se. – Prostor je preli-

jep, sve je na vrlo visokom nivou, posjetitelja je mnogo.

A, nemaju niti upola vri-

Etno zbirku u Maloj Subotici je 2005. godine osnovala Kulturno-umjetnička udruga Zvon jedne stvari kao mi. Ovo je naša baština i nikog nije briga – žalostan je župnik.

Odlučan je: - Inzistiram da se nađe soba, kuća, prostor za zbirku. Društveni dom nije rađen za trgovine, nego

za okupljanje mještana i razvoj njihove kulture – zaključuje. Đuro Vukalović ima 45 godina staža kao svećenik, od čega je 41 godinu u Maloj Subotici. Ima 4.200 župljana, od čega je 800-tinjak Roma, koju vjeru prakticiraju, kako veli, samo za krštenja i sprovode. Župnik jednako brine o svim svojim vjernicima. Brine on i o kulturnome naslijeđu Općine, ali tu su on i učiteljica usamljeni. Umjesto da razmišljaju o prezentaciji kultunog blaga, moraju misliti kako da blago ne postane bezvrijedno smeće.

Eksponati Zbirke su popisani i katalogizirani, a o Etno zbirci tiskana je i brošura Josipa Šipeka

kad bi i bilo mjesta. Možda bi se za Zbirku trebala naći veća, stara kuća– zaključio je pročelnik Janković. Župnik ne misli da je kuća bolja varijanta. – Za kuću treba novac, a u Domu ima prostora koji bi se trebao koristiti za što je i nemijenjen, za narod – govori.

Etno zbirka često se spominje u Strategji razvoja Općine od 2015. do 2020. godine.

– Etno zbirka ovo, Etno zbirka ono, a ništa – kaže župnik Vukalović U prve dvije godine od donošenja Strategije za Zbirku nije napravljeno ništa. Što o svemu kaže načelnik Male Subotice nismo saznali jer je na liječenju.

14

Vidokrug

REGIONALNI TJEDNIK || 1. ožujka 2017., br. 26

USPJEH Izložbom “kulturni i društveni život najsjevernije općine međimurja (1945. – 1995.)“ te p

Iz starih obiteljskih albu Martin na Muri kakvog v

Bilo je to vrijeme kada su se mještani okupljali te jedni drugima išli “v težoke“ na ispomoć, ali su bila česta i druženja u obiteljskom ili prijateljskom okr u Svetom Martinu na Muri, nastala prigodom zapinjanja čelične žice (sajle) kad se okupio velik broj mještana, ističe prof. Dražen Crnčec, neumorni pov Piše: Josip Novak jnovak@regionalni.com

načina življenja.

- Vrijednosti tih nastojanja, temelji koji su „utkani“ u kolektivnu svijest ljudi ovog kraja, osjećaju se i u današnjim generacijama. Stoga je cilj izložbe, ali i popratne brošure, senzibilizacija javnosti na značaj i vrijednost kulturne baštine tog razdoblja te poticaj, prije svega, mlađim zainteresiranim žiteljima na daljnja istraživanja kulturne baštine i društvenog života ovog pitoresknog kraja –

Mmohod zaprežnih kola i traktora tiejkom praznika u Svetom Martinu sedamdesetih godina

su se na bilo koji način uključili i pomogli u pripremi i provedbi ovog projekta.

Nadamo se da će mlađe Svakodnevnica martinskog generacije naći vremena i čovjeka u mnogočemu je entuzijazma kako bi detalju razdoblju nakon Drugog nije proučili razdoblje kojeg svjetskog rata bila obilježena je obilježilo osnivanje Mjesne teškim uvjetima i neimaštizajednice Martin na Muri. nom. No, kako doznajemo Tada se, naime, aktiviralo od prof. Crnčec Dražena, lokalno stanovništvo, dobivši predsjednika Hrvatske kulpoticaj za stvaranje boljih turno-umjetničke udruge životnih uvjeta koji uključuju Sveti Martin (dalje HKUU), i i društveno - kulturni. Inače, u turobnom ozračju našlo se prvi mjesni praznik pod navremena za druženja, odlazak zivom “Berba grožđa“ održan na svetu misu, razonodu i je 1969. godine, a pisana zaples uz svirku seoskih mužibilješka nalazi se u zapisniku kaša te popevku kod obavljasastanka UO-a DVD-a Sveti nje radova u poljoprivredi.

Martin na Muri – naglasio Na “Međimurskoj je Crnčec.

Kolektivna svijest Okosnica mjesnog Bilo je to vrijeme kada popevki“ održanoj 1973. praznika koji se od tada su se mještani okupljali u Nedelišću pjevala je pa do kraja dvadesetog te jedni drugima išli “v stoljeća održavao druge težoke“ na ispomoć, Biserka Novinščak iz nedjelje mjeseca rujna, ali su bila česta i druVrhovljana.

Tada prvi puta bila je tradicijska povorženja u obiteljskom ili na popevkaj izvedena ka starih običaja i zanata. prijateljskom okruženju, Uz kulturno-umjetnički posebice u zimsko doba. novokomponirana program, koji je uz domaće - Uz sve to martinski čopjesma snage vodila i neka popularvjek je uvijek bio neraskidivo na osoba, tombolu te zabavu, vezan uz rijeku Muru. Pokao v a j običaj je bila i rezidba grozda zuje to i fotografija snimljena ka že kod skele u Svetom Martinu neumorni istraživač te doda- koju je obavljao najstariji na Muri, nastala prigodom je kako je uvjeren da postoji vinogradar.

- Osnutkom Općine Sveti zapinjanja čelične žice (sajle) još mnogo materijala skrikad se okupio velik broj mje- venih u raznim škrinjama i Martin na Muri mjesni praštana – ističe Crnčec koji je u škrinjicama, fotoalbumima znik prerasta u Općinski te je suradnji s kolegama osmislio te sjećanjima starijih mje- danas jedna od najposjećenijih manifestacija ovog kraja edukativnu izložbu “Kulturni štana.

Svima njima,kada čuju za koja pridonosi kulturnom, a i društveni život najsjevernije ovaj događaj ili pročitaju sve više i turističkom razvoopćine Međimurja“.

Ona tematizira razdoblje brošure, bit će to nesumnjivo ju. Sve to rezultiralo pomicaživota društvene zajedni- poticaj, pa i obveza da zna- njem termina manifestacije ce nakon Drugog svjetskog tiželjnicima prenesu svoja u kolovoz, uz blagdan Velike Gospe – pojasnio je Crnčec rata pa do osnutka današnje sjećanja i spoznaje. koji je tijekom istraživanja HKUU Sveti Martin (1995.), skupljao fotografsku i pisanu dajući tek grube osnove i Mjesni praznik natruhe bogatog te, po mno- Zahvaljujemo svim mje- građu po cijeloj Općini.

Tijekom intervjua s više od gim značajkama, osebujnog štankama i mještanima koji

Dramska sekcija društva Naša djeca 1979. godine radila je punom parom i nizala nastupe

Berbu u jednom od brojnih vinograda 1958. godine zabilježio je lokalni fotoamater

NA ESTRADI

Crnčec Dražen nastoji senzibilizirati javnost o značaju očuvanja kulturne baštine

Vidokrug

1. ožujka 2017., br. 26 || REGIONALNI TJEDNIK

15

popratnom brošurom, članovi HKUU Sv. Martin pokazali zašto je bolje da izgori selo nego običaji

uma: Pitoreskni Sveti više nema i neće ga biti

ruženju, posebice u zimsko doba. Uz sve to martinski čovjek je uvijek bio neraskidivo vezan uz rijeku Muru. Pokazuje to i fotografija snimljena kod skele vjesničar koji je zavirio u brojne stare škrinje i fotoalbume te zapisao sjećanja starijih žitelja ovog kraja

Muzikaši u pauzi nastupa u Marofu 1949. godine

Mjesni praznik 11. rujna 1976. godine privukao je svu silu radoznalih mještana kojima su sudionici povorke pokazali kako se pili

trideset mještana, od kojih su neki već nažalost pokojni, pedantno je vodio bilješke. Sve informacije trebalo je i kronološki poredati te je utvrđeno da je prva javna priredba nakon Drugog svjetskog rata održana lipnja 1950. godine.

Potom je u veljači 1951. godine osnovan ogranak Seljačke sloge - Martin na Muri s tri sekcije (dramska, folklorna i zbor), koji je okupio tridesetak aktivnih članova.

- Novi život radu Seljačke sloge udahnuo je učitelj pri-

rode, biologije i kemije Milivoj Županić s osnivanjem folklorne sekcije. Već krajem 1957. uvježbao je plesače koji su izveli “Bunjevačko kolo“, a aktivirala se i dramska sekcija. Želja za ponovnim radom tinjala je, a dolaskom mladih ljudi u mjesto, ponovno se probudila kroz rad KUD-a u sklopu osnovne škole te društva Naša djeca.

Posebni obol u radu dali su Nikola Jambrović, direktor škole i voditelj pjevačkog zbora, Marija Jambrović i

Franjo Karlovčec kao voditelji dramske sekcije te Franjo Liklin i Blaženka Vondra kao

Prvi mjesni praznik pod nazivom “Berba grožđa“ održan je 1969. godine voditelji folklorne sekcije – ističe Crnčec.

Aktivnosti i nastupa nije nedostajalo, no u drugoj

Nastup folkloraša 1979. godine ispred publike okupljene u Svetom Martinu na Muri

polovici osamdesetih godina rad društva, te kulturno umjetničkog društva se smanjio. Društveno-političke promjene u ranim devedesetim godinama dvadesetog stoljeća utjecale su na to da se određeni broj članova povukao iz društvenog i javnog života, dok su se drugi kasnije ponovno aktivirali u rad HKUU Sveti Martin.

“Modre fijolice“

- Kroz cijelo promatrano razdoblje aktivan je bio cr-

Vrijedne domaće žene poziraju fotografu na Vencu

kveni zbor Župe Sveti Martina biskupa koji je upotpunjavao nedjeljna i blagdanska euharistijska slavlja. Zboraši su se uključivali u različite brojne aktivnosti župe, a pjesmom su ispraćali sumještane na vječni počinak i u susjednim župama. Devedesetih godina prošlog stoljeća crkveni zbor župe aktivniji je, te niže nastupe na području Općine, Županije, odnosno diljem Hrvatske i izvan njenih granica – rekao je Crnčec od kojeg doznajemo kako

je na trećoj “Međimurskoj popevki“ održanoj 1973. u Nedelišću pjevala i Biserka Novinščak iz Vrhovljana.

Tada je po prvi puta na popevkaj izvedena i jedna novokomponirana pjesma.

- Tekst i glazbu popevke “Nabrala sam modre fijolice“ napisao je Josip Čalopa iz Murskog Središća. Publika i ocjenjivački sud dobro su prihvatili tu novinu, a autoru i interpretatorici žiri je izrekao posebnu pohvalu – zaključio je Crnčec.

privuklo je pažnju brojnih mještanaNapinjanje sajle - špera kod skele na rijeci Muri

16

Duplerica

REGIONALNI TJEDNIK || 1. ožujka 2017., br. 26

FAŠNIK U Čakovcu i Prelogu održane fašničke priredbe na k

OPĆINA CESTICA

“Fašničari ponorevaj dan, a naši političari Čak 17 zamaskiranih skupina osvojilo Cesticu Načelnik Cestice Mirko Korotaj u subotu je mirno predao ključeve Općine maškarama i Cestica je dobila novu vlast.

Za sve je kriva Udruga tradicijskih običaja Pingo, čija je predsjednica Valerija Škrinjar preuzela tron u Fašničkoj Republici.

U osvajanju Cestice fašnike nije smetala ni jaka kiša koja je padala od ranog jutra. Bitka bez otpora je umjesto na općinskim ulicama izvojevana u dvorani DVD-a Križovljan Cestica.

Nakon predaje ključeva vesele su se maškare iz 17 slovenskih i hrvatskih skupina zabavljale do kasnih noćnih sati.

Izložba Centar Tomislav Špoljar

Maske u Knjižnici Učenici Centra Tomislav Špoljar pokazali su zavidnu kreativnost u izradi maski na temu kubističkih portreta Pabla Picassa. Dvadesetak živopisnih maski izloženo je na Odsjeku za djecu varaždinske Gradske knjižnice.

Učenici osmog razreda svoje su maske – izrađene kombinacijom kartona, tempere, pastele i tuša – sami i postavili u Knjižnici. Na zid ih je, prema

njihovim uputama, stavljala profesorica likovnog odgoja Lila Herceg Nenadić. – Rad j e djeci dobar poticaj da pokažu svoju kreativnost. Ovo im je bilo neobično i zabavno – ništa nije prema pravilima, nos lijevo ili desno, jedno oko gore drugo dolje... – zadovoljna je rezultatom Lila Herceg Nenadić.

Maske u Knjižnici može te pogledati do 11. ožujka.

Prelog i Čakovec su u nedjelju zaplesali u ritmu maškara zahvaljujući dosad najvećem odazivu ko fašničku povorku pratilo više od 6.000 ljudi. Tradicionalnu fašničku povorku u Prelogu, koja je prošla Piše: Josip Novak jnovak@regionalni.com

Prelog i Čakovec su u nedjelju zaplesali u ritmu maškara zahvaljujući dosad najvećem odazivu kostimiranih sudionika. Procjenjuje se da je samo u Čakovcu popodnevnu fašničku povorku pratilo više od 6.000 ljudi.

Nagrade najboljima

Već tradicionalno fašničku povorku u Prelogu organizirala je Turistička zajednica, a glazbeni ritam povorci koja se prošetala gradskim ulicama i trgovima dao je domaći Puhački orkestar. Bez nepotrebnog dvoumljenja, gradonačelnik Ljubomir Kolarek predao je ključeve u ruke Toniju, najmlađem fašničaru iz Dječjeg vrtića Fijolica. Maskirani vrtićari obećali su ga vratiti do srijede ujutro. Na poziv organizatora pristigle su i brojne udruge poput Nautičkoga kluba Labud, Tratinčice iz Hemuševca, Udruge umirovljenika iz Preloga i Veselog društva iz Otoka. Svi su se sudionici maskirane povorke predstavili publici na pozornici ispred Doma kulture. Najmlađi sudionici povorke nagrađeni su krafnama i čajem, a sve su maske dobile poklon-bonove ugostiteljskih objekata koji posluju na području Preloga. Nije izostalo ni suđenje Fašniku.

Ulogu suca maestralno je odradio Damir Mužanić.

Sklepanu optužnicu čitao je Željko Sokač, dok je Dejan Novak svim silama nastojao ublažiti dosuđenu kaznu.

Najbolje tradicionalne maske Međimurskog fašnika imali članovi KUU Lafra Turčišće No, Fašnik je ipak morao platiti cijenu svojih grijeha te su siromaha okrivili i kaznili za sve strahote koje su lani pogodile Prelog. Ni pravosuđe u Čakovcu nije imalo milosti prema njegovu imenjaku. Fešta je na Trgu Republike kulminirala nakon povorke tradicijskih i svjetovnih fašničkih maski zabavom pod šatorom uz nastup grupe Flash. Slijedilo je biranje onih najboljih, za koje je METSS iz Čakovca osigurao bonove u vrijednosti 5.000 kuna. Najbolje tra-

Duplerica

1. ožujka 2017., br. 26 || REGIONALNI TJEDNIK

17

koje se odazvao rekorni broj posjetitelja

ju samo jedan cijelu godinu!”

ostimiranih sudionika. Procjenjuje se da je samo u Čakovcu popodnevnu a po ulicama i trgovima, pratio je domaći Puhački orkestar.

Andreja Krobot

VARAŽDINSKE TOPLICE

Nikad bolji fašnik!

dicionalne maske ovogodišnjega Međimurskog fašnika su KUU Lafra Turčišće, podturenska čaplja i snehe, međimurske krave iz Novog Sela na Dravi te mukavci i coprnice iz Zasadbrega. Od posjetitelja je najkreativniju masku imala Gordana Šoltić Siladi iz Čakovca, dok su gospoda iz Štefanca zavrijedila priznanje za najsimpatičniju masku.

Svetomartinski krampusi vlasnici su najstrašnijih maski, a žiri je pirate iz Macinca proglasio najkreativnijom grupom. U kategoriji “najslađa grupa” nagrada je pripala svemirskim ekočistačima iz Osnovne škole Hodošan. Ovogodišnji program Međimurskog fašnika bez sumnje je oduševio sve posjetitelje. Čakovec se prema komentarima gostiju i u izbornoj godini potvrdio kao mjesto najbolje zabave te neponovljivih maskiranih uspomena.

– To vam je tak, naši međimurski fašničari ponorevaju samo jedan dan, a političari cijelu godinu – ustvrdio je maskirani Štef iz Strahoninca i odjurio s ekipom na konzumiranje netom preuzete vlasti.

Ludbreg

Veselje u Centru svijeta

Črni maček ludbreški i ove je godine doveo maškare u Ludbreg.

Već u ranim jutarnjim satima je počela budnica na gradskim ulicama, da bi se kasnije maškare okupile na Trgu slobode i u šarenoj povorci krenule gradom.

Cilj im je bio glavni gradski trg, gdje su nakon kratkog pregovaranja preuzeli ključeve Grada.

Putem ih je pratio gradski Puhački orkestar.

U programu su sudjelovali ludbreški vrtići Radost, Iskrica i Smjehuljica te Osnovna škola Ludbreg, ludbreške udruge i još puno drugih maškara.

I ove je godine tradicionalno pročitan popularni “Vrabac”.

18

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 1. ožujka 2017., br. 26

Varteks kreće u borbu za naslov prvaka u Međužupanijskoj ligi

sport

Na igralištu u Hrašćici u nedjelju, 26. veljače, odigrana je posljednja pripremna utakmica pred početak proljetnog dijela Prvenstva u Međužupanijskoj ligi između Varteksa i Nedeljanca, a završilo je 4:3 za Bumbare. Hat-trick u pobjedi protiv Nedeljančana zabio je Tomislav Medved, a jedan zgoditak dodao je Goran Spasić. U subotu i nedjelju, 4.

www.regionalni.com/sport Zovite nas na 042/290-777

i 5. ožujka, starta drugi dio sezone.

Varteks u 16. kolu ugošćuje čakovečku Slogu, Zelengaj u Donjem Kučanu Međimurec, Nedeljanec Rudar, Novi Marof Polet iz Sv. Martina na Muri, a na rasporedu su i dva županijska derbija. U Hrastovskom domaćem Zadrugaru dolazi Plitvica iz Gojanca, dok Jalžabet dočekuje Podravinu. (it)

3. HNL Istok Nogometaši Varaždina u subotu, 4. ožujka, otvaraju proljetni dio sezone, a poručuju:

Svaka utakmica je važna, samo takvim razmišljanjem možemo do naslova!

Na startu drugog dijela 3. HNL Istok varaždinski nogometaši odlaze na gostovanje u Belišće i nadaju se punom plijenu Piše: Ivan Tomašković ivan@regionalni.com

Nogometaši Varaždina u “generalki” prije početka proljetnog dijela 3. HNL Istok svladali su drugoligaša Zagreb s minimalnih 1:0, a pobjedu im je donio Luka Jagačić pogotkom u 80. minuti utakmice. Varaždinci su tako zaključili pripremni period u kojem su odigrali šest prijateljskih utakmica i upisali tri pobjede i tri poraza. Uz pobjedu protiv Zagrepčana, slavili su i protiv Maksimira 2:1 i Slobode ŠN 4:0. Poraženi su od mađarskog drugoligaša Kozármislenyja 2:0, slovenskog trećeligaša Nafte 3:0 i drugoligaša Sesveta 3:1.

Zalaganje

– Zadovoljan sam samim pristupom, htijenjem i zalaganjem na treninzima. Iako su neki igrači koji su trebali biti nositelji igre zbog ozljeda propustili pripreme – rekao je Miljenko Mumlek, trener NK Varaždina, aludirajući na ozlijeđene Darija Jerteca i Matiju Kolarića.

– Mnogo toga je bilo dobrog na prijateljskim utakmicama, a bilo je i loših stvari u igri koje moramo popraviti želimo li zadržati vodeću poziciju Lige – dodao je Mumlek. Što se tiče igračkoga kadra, redove varaždinskog sastava

napustili su Ivan Režić i Stjepan Oštek, koji su otišli u Međimurje, Josip Golubar (NK Lučko), Karlo Marić (NK Jalžabet), Juraj Hižak (NK Varteks), dok je klub raskinuo s Filipom Srpakom.

Za proljetni dio sezone pristigli su Gordan Golik i Karlo Šimek iz Međimurja, Dinko Gavranović iz Bjelovara, Ivan Antolek (Ayia Napa), Marko Martinaga, koji je stigao na posudbu iz Slaven Belupa,

Za drugi dio sezone stigli su Šimek, Golik, Gavranović, Martinaga, Peng, Qi i Antolek te Qin Peng i Chen Qi iz kineskog drugoligaša Hunnan Billowsa.

– Golik, Šimek i Gavranović su postali naši stožerni igrači, Antolek još nije spreman i vjerujem da će biti pojačanje, Martinaga će dobro popuniti lijevi bok, a Kinezi i baš nisu neka pojačanja – objasnio je Mumlek.

Na otvaranju Prvenstva, najesen, varaždinski sastav svladao je Belišće

– Neće biti lako osvojiti naslov. Teško je odrediti

Derbiji su ključni, a znamo da se Prvenstvo osvaja na takozvanim malim utakmicama, istaknuo je Jagačić

Po naslov

Najveći konkurenti u borbi za naslov su im drugoplasirana Slavonija i trećeplasirano Međimurje, koji imaju po tri boda manje od varaždinskog trećeligaša.

Miljenko Mumlek, službeno na klupi varaždinskog trećeligaša

ključne utakmice. Uvijek se derbiji označavaju kao ključni, a znamo da se Prven-

stvo osvaja na takozvanim malim utakmicama. Svaka utakmica je važna i jedino s takvim razmišljanjem možemo do naslova – istaknuo je Luka Jagačić, veznjak NK Varaždin.

Na početku drugog dijela sezone, varaždinske nogometaše u subotu čeka gostovanje kod Belišća.

– Razmišljamo samo o Belišću. Odlazimo na teško gostovanje, neće biti lako, no idemo po puni plijen – rekao je Luka Jagačić.

KARLOVAČKO KUP Ekipa Graditeljstvo Merkaš & Montažne kuće DLB u finalu je pobijedila varaždinsku ekipu Lepoglava.net

Ekipa Fenč i prijatelji osvojili drugo mjesto na lepoglavskom turniru

Pet golova primili su Varaždinci u finalu

Završen je 13. otvoreni malonogometni turnir u Lepoglavi pod nazivom Karlovačko kup, a naslov je odnijela ekipa Graditeljstvo Merkaš & Montažne kuće DLB. Oni su u finalu seniorskog dijela turnira bili bolji od varaždinske ekipe Fenč i prijatelji (Dreven, Golenja, Komes, braća Punčec...) s 5:1. Druga varaždinska ekipa Tornado (Škerbić, Hojski, Slunjski…) osvojila je treće mjesto po-

bijedivši u susretu za treću poziciju ekipu Štefan Kumrovec sa 6:4. Najbolji igrač u kod seniora bio je Darko Kunštek iz pobjedničke ekipe, a on je ujedno i najbolji igrač finala.

Najbolji vratar je Saša Dreven iz ekipe Fenč i prijatelji, dok je najbolji strijelac kod seniora Filip Hanžić iz ekipe Štefan Kumrovec s 13 golova. Kod veterana prvo mjesto pripalo je ekipi UDVDR Bednja, koja je u finalu svladala Lepogla-

vu 4:3, dok je treće mjesto osvojila ekipa UŠR Višnjica

Kod veterana najbolja je bila ekipa UDVDR Bednja, koja je u finalu svladala Lepoglavu 4:3 & Bednjica, koja je bila bolja od ekipe Cojones 6:4. Kod

veterana najboljim igračem proglašen je Robert Huten iz Lepoglave, najbolji strijelac je Mladen Šerek iz UDVDR Bednja s 23 gola, a najbolji golman Igor Celjak, također iz ekipe UDVDR Bednja.

Istaknimo da je najbolji igrač finala kod veterana Miljenko Kunštek. Također, dijelile su se nagrade i za fair play. Kod seniora je tu titulu osvojila ekipa KIMN i prijatelji, a kod veterana Ivančica. (it)

Sport

1. ožujka 2017., br. 26 || REGIONALNI TJEDNIK

19

Juniori i kadeti NK Međimurje u European juniors league KK Međimurje poraženo u derbiju Po vjetrovitom vremenu odigrane su utakmice European juniors league. NK Međimurje bio je domaćin kadetima i juniorima NK Šampion Celje.

Kadeti su odigrali 2:2,.

Nakon vodstva od 2:0 golovima Ivana Cimer-

mana i Nikše Novaka u drugom poluvremenu gosti postižu dva pogotka za izjednačenje.

Juniori su u dinamičnoj utakmici pobijedili 3:2 golom Tomislava Kuhara i golovima dvostrukog strijelca Matije Težaka.

U A2 košarkaškoj ligi derbi je pripao košarkašima iz Virja, KK Podravac – KK Međimurje 81:66 (19:14; 23:19; 19:18; 20:15; -:-) U sportskoj dvorani ŠSD u Virju pred oko 250 gledatelja bolji su bili domaći košarkaši.

KK Podravac: Ferenčević M. 3 (1x3), Zadravec S. 31 (2x3), Zadravec J. 9, Šiprak I. (cap) 13 (1x3), Hrženjak M. 4,

Balatinec M. 2, Kenđelić A. 10 (1x3), Šestak N. 6, Križić B. -, Baruškin M. 3 (1x3), Cestar A. -, Lukčin M. -, trener Mirko Hrženjak.

KK Međimurje: Ostoja D. 12, Novak Mar. (cap) 21, Kranjčec M. 0, Horvat S. 2, Maronić A. I. -, Juras S. -, Drk I. 5 (1x3), Kuzmić D. 0, Biševac V. 13 (1x3), Kranjčec S. 5 (1x3), Novak Mat. 8 (2x3), trener Stjepan Novak.

IZBOR SPORTAŠA GODINE Najbolji u 2016. godini u Međimurju su Filip Ude i Paula Posavec

Filip Ude, najbolji sportaš u Međimurju za 2016. godinu

Mladi međimurski sportaši i njihovi rezultati osigurat će budućnost međimurskom sportu

Fair play za Ivana Pataftu Ivan Patafta dobio je nagradu za fair play na temelju događaja koji se zbio prilikom dodjele medalja najboljih trkača Kros lige Globetka za 2016. godinu.

Iskusni trkaš iz Stahoninca trebao je dobiti medalju za treće mjesto u kategoriji trkača veterana iznad 60 godina u utrci na 7,8 kilometara.

Kada je pozvan da primi brončanu medalju, on poziva Dragutina Pintarića iz Kotoribe da on uzme medalju, jer je smatrao je da je Pintarić bolji trkač od njega.

Odbojkaši OKM Centrometala Za najboljeg sportaša s invaliditetom proglašen je Alen Novak, te se i na taj način potiču sportaši s invaliditetom za bavljenje sportom Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

Z aje d n ic a sp or t sk i h udruga i saveza Međimurske županije organizirala je proglašenje izbora najboljih sportaša Međ imurja za 2016. godinu.

Proglašenje je održano u hotelu “Park” u Čakovcu.

Nagrade

Za najboljeg sportaša Međimurja proglašen je gimnastičar Filip Ude, a u kategoriji najbolje sportašice proglašena je rukometašica Paula Posavec.

Najbolja momčad 2016. godine je seniorska ekipa Odbojkaškoga kluba Me-

đimurje Centrometal, a za najbolju žensku ekipa u 2016. godini proglašena je seniorska ekipa ŽRK Zrinski Čakovec.

Dodijeljene su i nagrade za perspektivne sportaše, koje su primili: Marta Kozjak, Nikolina Topličanec, Kaja Sabol, Tin Furdi, Noa Vresk, Lara Vrančić, Martin Mlinarić, Lucija Đaković, Stjepan Škoda, Nik Ašarić, Antonia Ružić, Filip Bel, Matija Orehov, Simona Vlašić, Katarina Rojko i Mirjana Mutak.

Za najboljeg sportaša s

“Budućnost međimurskog sporta nije upitna” Predsjednik Zajednice športskih udruga i saveza Međimurske županije Mato Kljajić rekao je da su radili koliko su mogli s obzirom na financije. – U odnosu na uloženo, rezultatski je to puno više. U sportu je nekad dovoljna sekunda da te ima ili nema.

U našoj županiji odlično se radi s mladima, kako u školama, tako i u klubovima.

invaliditetom proglašen je Alen Novak.

Priznanja

Posebna priznanja primili su: seniorska ekipa Udruge

Ženski rukometni klub Zrinski Čakovec najbolja je ekipa u Međimurju u prošloj godini

Smatram da budućnost međimurskog sporta nije upitna – naglasio je na proglašenju najboljih sportaša Međimurja u 2016. godini Kljajić te dodao da su svi ponosni na sportaše i njihove uspjehe. – Dolazimo do sredstava koja su neophodna za opremu, trenera, putovanja, puno je tu ulaganja, a financijska sredstva uvijek nedostaju i

to me rastužuje. Naše gospodarstvo u Županiji je iz godine u godinu u usponu, ponosni smo na izvoznike, ali mislim da isti trebaju više ulagati u sport.

Imamo dobrih primjera u kojima uspješni privrednici participiraju u našim akcijama, ali premalo je to za uspješnije sportsko Međimurje – dodao je Kljajić.

sportske rekreacije Sport za sve Mursko Središće, Rukometni savez Međimurja i juniorska ekipa SRD Mura Mursko Središće.

Nagrada za fair play ove

godine pripala je Ivanu Patafti. Godišnje priznanje “Franjo Punčec” pripalo je ŽOK Kaštel Pribislavec, TK Franjo Punčec, Ivanu Rođaku i Valentinu Šipušu.

Nagradu “Franjo Punčec” za životno djelo dobio je Ivan Žižek iz Mačkovca.

Nagrade je podijelio župan Međimurske županije Matija Posavec.

Najbolja momčad Međimurja OK Međimurje Centrometal ove je godine iskusila i Europski kup

20

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 1. ožujka 2017., br. 26

Traju pripreme za najmasovniji sportski događaj Međimruja U Međimurju se nestrpljivo iščekuje najmasovniji biciklistički događaj - tradicionalni BIMEP. Manifestacija se organizira povodom Dana Međimurske županije, Međunarodnog dana zdravlja i Dana planete Zemlja 23. travnja 2017.

Start je u 9 sati a cijela

Badmionton klub

U prostorijama dvorane ETŠ-a u Čakovcu održana je jubilarna 25. godišnja skupština Badminton kluba Međimurje.

Skupštinu je ot vorio predsjednik Kluba Danijel Zadravec. Izvještaj o radu Kluba te financijski izvještaj za prošlu godinu podnijeli su predsjednik Kluba Danijel Zadravec i tajnik Tomislav Grubić u pisanom obliku, a tajnik Tomislav Grubić je u usmenom kratkom izlaganju iznio najznačajnije.

Protekla godina bila je uspješna u sportskom, organizacijskom i financijskom dijelu. Na pojedinačnim PH 2016 ekipe su osvojile su ukupno 28 medalja (6 zlata, 3 srebrnih i 19 brončanih). Seniorska ekipa BKMČ 1 osvojila je srebrnu medalju i naslov vice-prvaka na Ekipnom PH 2016. U Hrvatskom kupu 2016 ostvareni su odlični rezultati svih ekipa te u Ekipnom poretku HK-a 2016 osvojili su 5 medalja (2 zlata i 3 brončane): ekipa limača u-11 1. mjesto i zlatna medalja, ekipa mlađih kadeta u-13 3. mjesto i brončana medalja, ekipa kadeta u-15 3. mjesto, ekipa mlađih juniora u-17 3. mjesto i brončana medalja.

manifestacija traje do 18:00 sati. Kako je prošle godine sudjelovalo je više od tri tisuće biciklista iz Međimurja, susjednih županija ali i iz susjednih država ove godine se očekuje rekordna posjeta.

Svi zainteresirani uključuju se na jednom od 16 punktova koji su raspoređeni po

cijelom Međimurju. Prilikom uključivanja u manifestaciju svaki sudionik dobiva prigodnu diplomu s ucrtanom trasom kretanja. Dolaskom na pojedini punkt u diplomi će mu se utisnuti pečat kao dokaz da je došao do tog punkta i prošao određenu dionicu.

Ove godine punktovi su u Donjem Kraljevcu, Svetoj Mariji, Donjoj Dubravi, Kotoribi, Prelogu, Orehovici, Čakovcu, Puščinama, Macincu, Gornjem Mihaljevcu, Lopatincu, Štrigovi, Svetom Martinu na Muri, Murskom Središću, Domašincu i Podturnu.

ODBOJKA Superliga: OK Šibenik 91 – OKM Centrometal 3:2

Odbojkaši zadovoljni: u Šibeniku do jednog boda Na početku Lige za ostanak u Superligi Centrometal drugi s 15 bodova, jednim manje od vodećeg Siska Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

U sportskoj dvorani Baldekin, pred oko 100 gledatelja odigrana je odlična odbojkaška predstava. Domaći su obvezno trebali pobjedu da zadrže šanse za ostanak u Superligi, a Centrometalu je svaki bod bitan da zadrži prednost pred Šibenčanima.

Počelo je izjednačeno, a onda su domaći imali stalnu, ali malu prednost. Nakon vodstva Šibenika 17:14 na servis dolazi Kopačević i tu slijedi preokret.

Dobili su pet uzastopnih poena i prvi set ide Centrometalu 25:20.

Drugi set obrnuta priča. Sad je Centrometal imao 14:12, pa Zeljković napravio preokret servisima. Na kraju 25:21 za domaće. U tom setu ključnih je pet izravnih grešaka na prijemu.

Treći set stalno vode Dalmatinci. U završnicu ulaze s 23:19. Tomica Posavec odličnim servisima uz pomoć suigrača dovodi goste na poen zaostatka. Nakon što domaći

u peti set. Domaći su poveli četiri razlike i to održali do konačnih 15:11.

Gledano cijeli susret Centrometal je igrao dobro u napadu, prevaga u korist domaćih je bio bolji prijem.

Na kraju susreta obje mom-

U narednom kolu OKM Centrometal dočekuje OK Sisak

Ekipa OKM Cnetrometala sigurna je u ostanak u Superligi u društvu najboljih ekipa u Hrvatskoj

Bolji prijem donio pobjedu Superliga, 2. skupina, 7. kolo OK Šibenik 91 – OKM Centrometal 3: 2 (20:25, 25:21, 27:25, 23:25, 15:11) Šibenik: Grubišić, Brozić, Dellorco, Skelin, Mišura, Kovačev, Bačić, Čogelja,

Zeljković, Bundžija, Klapčić (trener Skelin) Centrometal: Kovačić, Puđa, Gotal, David, Vuk, Palinkaš 10, Posavec 17, Pleh, Bogdanović 21, Novak, Kopačević 4, Vincek 22 (trener Kirić)

nisu realizirali tri set lopte Gotal kod 25:25 promašuje servis, a potom domaći realiziraju kontru za 27:25.

Centrometal je bolje otvorio četvrti set i poveo 10:7. Šibenik je to preokrenuo i poveo 19:18.

No ovaj put završnica ide Centrometalu, koriste drugu set loptu za 25:23, poravnavaju na 2:2 u setovima i time osvajaju bod. Kao da je to bilo Međimurcima dovoljno, loše su ušli

čadi nisu bile u potpunosti zadovoljne rezultatom, ali nisu bili niti tužni ovakvim raspletom. U drugom susretu skupine od petog do osmog mjesta Sisak je kod kuće pobjedio Karlovac sa 3:1. Sada Sisak ima 16 bodova, Centrometal 15, Šibenik 11, a Karlovac je bez bodova.

U narednom kolu u subotu 4. ožujka Centrometal kod kuće dočekuje momčad Siska u derbiju Lige za ostanak.

Utakmica se igra u dvorani Aton u Nedelišću sa početkom u 18:00 sati.

IZBOR SPORTAŠA GODINE U Prelogu su i dalje najbolji ribiči u skoro svim kategorijama

Alan Perko putuje na ribičko SP u Irsku

Najbolji u svim sportovima u Prelogu

Prigodnom svečanošću u Multimedijalnoj dvorani Muzeja Croata insulanus Grada Preloga dodjeljene su nagrade najboljim sportašima Grada Preloga za 2016. godinu. Svečanost je održana u organizaciji Zajednice sportskih udruga Grada Preloga. Športsko ribolovno društvo Glavatica i ove je godine Prelogu dalo najboljeg sportaša i najbolju sportsku ekipu. Natjecatelji Glavatica Pfeifer TTI Sensas Prelog u 2016. ostvarili su povijesne rezultate. Po rezultatima Glavatica je najuspješniji klub Hrvatskog sportskog ribolovnog saveza za 2016. godinu, a zahvaljujući svojim rezultatima stekli su pravo nastupa na međunarodnom Jadransko-podunavskom Kupu koji će

se ove godine održati u Crnoj Gori. Najboljim sportašem Grada Preloga za 2016. proglašen je Alan Perko. Perko je već godinama u vrhu hrvatskog sportskog ribolova, a prošle je godine osvojio naslov prvaka Hrvatske lige mladeži - U25 čime je stekao pravo nastupa za reprezentaciju Hrvatske na Svjetskom prvenstvu koje će ove godine biti održano u Irskoj.

Zajednica sportskih udruga nagradila je i mlade sportaše za njihove odlične rezultate u prošloj godini. Tako su nagrade primili Tamara Balent iz Teniskog kluba Prelog, Simona Vlašić i Benjamin Bermanec iz ŠRD Glavatica, Martin Slaviček iz Powerlifting kluba Pozoj te Stjepan Hunjak, iz Biciklističkog kluba Maraton Kreidler. Nagrađene su i ekipe

kadetkinja i kadeta Športsko ribolovnog društva Glavatica, ekipa mlađih kadeta Rukometnog kluba Prelog. Priznanje za 30 godina uspješnog djelovanja primio je Teniski klub Prelog, a nagrađena je, za promicanje i razvoj ženskog tenisa, ekipa rekreativki Teniskog kluba Prelog.

Za zasluge u razvoju rukometa priznanja su primili Ivan Kavran i Miljenko Hercigonja iz Rukometnog kluba Prelog, za zasluge za razvoj nogometa Željko Belić iz Mladosti Komet, Velimir Švenda iz ČSK – e i Miljenko Vadas iz Draškovec Gheotermae. Za zasluge u razvoju stolnog tenisa nagrađen je Vinko Samardžija iz GSTK Prelog te za zasluge u razvoju sportskog ribolova Željko Čelebić iz SRD Ostriž.

1. ožujka 2017., br. 26 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi

21

22

OGLAS

REGIONALNI TJEDNIK || 1. ožujka 2017., br. 26

Ženski svijet

1. ožujka 2017., br. 26 || REGIONALNI TJEDNIK

ženski svijet www.regionalni.com

23

Preispitajte se i otkrijte što ubija vaš libido?

Postoji nekoliko stvari koje mogu loše utjecati na libido i želju za seksom, a s njima se bore i sretni parovi, pokazuje jedno britansko istraživanje. Bliskost i svakodnevica loše utječu na tri velika pokretača seksa, a to su neizvjesnost, pustolovnost i zagonetnost. Kako prolaze mjeseci, odjednom na partneru počinjemo primjećivati i ono što nam se možda ne sviđa. Fizička atraktivnost uvelike utječe na naš seksualni život,

potrudite se zavoditi jedno drugo i željet ćete se više. U odnos se često uvuče dosada pa se borite protiv nje svim sredstvima i ne uzimajte partnera zdravo za gotovo. Uloga roditelja može biti iscprljujuća, posebice mladim majkama. Svi smo strašno zauzeti i pod stresom. Kako biste imali dobar seks, morate biti opušteni jer nervoza baš i nije poželjna u krevetu. Zdravi stil života bez alkohola također će oživjeti vaš libido.

ŠTOPERICA Ovakav pristup čišćenju koristan je perfekcionistima koji puno vremena potroše na detalje

Čist dom bez puno muke

I pola sata čišćenja u danu može biti dovoljno da vaš dom bude uredan i održavan. Važno je samo da dobro iskoristite vrijeme koje ste izdvojili za čišćenje, bez nepotrebnog detaljiziranja i zamaranja sa sitnicama te da svaki dan napravite ponešto Piše: MAJA GRBIĆ ALIMANOVIĆ maja@regionalni.com

lako uhvate nekih detalja, na njima izgube najviše vremena i kasnije se živciraju što su potrošili toliko vremena, a nisu obavili sve što su planirali.

Često nam je teško uopće krenuti čistiti dom kad znamo da će nam to oduzeti sljedećih nekoliko sati vremena. Ali Tinejđer kao uzor ne mora uvijek biti tako. U U usvajanju “ležernijeg” danima kad nemate vremena pristupa kućanskim posloviza temeljito čišćenje, posvetite ma mogu vam pomoći i vaši kućnim poslovima dvadeset do ukućani. Pogledajte, primjemaksimalno trideset minuta. rice, kako vaš tinejdžer očisti Odaberite koji ćete dio doma ogledalo. Sve je gotovo u roku “napasti” krpom i od petnaest sekundi, sredstvom za čiiako, kad se bolje šćenje taj dan, sagleda, tu i postavite tamo ostaalarm da ne još koja Držite sredstva za čišćenje zvoni u točk ica, z ada no ali zar je u prostorijama u kojima vrijeme to bitno. ih i koristite. Ako su vam i kreniOglete. Kad dalo je nadohvat ruke, lakše ćete znate da očišćeposegnuti za njima, umjesto no i idenemate da stalno odgađate previše mo dalje. vremena, Pokušajte i trenutak čišćenja nećete gubiti vi, barem u vrijeme na deda n i ma kad talje i vidjet ćete da nemate v remena se puno toga može napraviti za detaljno pospremanje, i u pola sata. Jedan dan to može usvojiti takav pristup čišćenju. biti pranje umivaonika, kade, Druga stvar koja vas može WC školjke i ogledala, drugi pokrenuti da se lakše uhvatite dan usisavanje cijeloga stana, svakodnevnih obveza u kući je dok treći dan posvetite samo da spojite ugodno s korisnim. brisanju prašine.

Trenuci čišćenja i pospremanja Ovakav pristup čišćenju za neke mogu biti gotovo rituosobito je koristan za per- alne, meditativne radnje koje fekcioniste koji se u čišćenju ih opuštaju jer mogu “pustiti

organizacija

mozak na pašu”. Ako niste baš meditativni tip, pustite si omiljenu glazbu ili dok radite po kući, slušajte omiljenu radijsku ili televizijsku emisiju. Ili zašto svakodnevne obaveze ne bi bile prilika da se počastite. Peglanje će sigurno biti zabavnije ako si pored stalka poslužite čašu pive, čajne keksiće, zdjelicu s narezanim komadima voća ili neku drugu, vama najomiljeniju poslasticu.

Evo još nekih praktičnih savjeta koje vam mogu pomoći da se riješite suvišnih stvari koje samo stvaraju nepotrebni nered. Tabure ili klupa s poklopcem na otvaranje poslužit će kao odlično tajno skladište u koje možete privremeno pospremiti stvari poput novina, igračaka i dekica, dok im ne nađete neko prikladnije mjesto. Kartonske kutije od cipela obložite ukrasnim papi-

rom i dobit ćete praktične ukrasne kutije u koje možete ubacivati stvari s kojima nikad ne znate gdje ćete poput olovaka, letaka, računa i sl. Dodatna “skladišta” ipak neće moći akumulirati sve nakupljene stvari, od kojih je

veliki broj sigurno suvišnih. Zato ćete ponekad ipak morati napraviti veliko raščišćavanje jer uz manje stvari u kući, bit će i manje pospremanja. Zvuči jednostavno, ali za većinu je najteži zadatak upravo riješiti se suvišnih stvari. Zamislite stoga da se selite. Što biste ponijeli sa sobom? Sve što nije na toj listi, očigledno je suvišno i zrelo za crnu vreću od smeća.

DENIM Bez obzira na aktualne trendove odaberite jeans koji će se najbolje uklopiti u vaš stil odijevanja

Vječni traper u dilemi između visokog i niskog struka Dolaze topliji dani koji nam donose i nešto opušteniju casual modu, a ona je nezamisliva bez omiljenog para traperica. Svatko ima svoju predstavu savršenog jeansa koji će sigurno uklopiti u svoj stil života i odijevanja, ali smo posljednjih godina svjedoci i velikog povratka traperica s visokim strukom.

Popularna švedska marka H&M i ove je godine za novu denim proljetnu kolekciju odabrala supernosivi dizajn jeansa širih nogavica i udobnog visokog struka.

Za svoju ambasadoricu oda-

brali su zanosnu mladu manekenku Hailey Baldw in č iji casual stil kopiraju mlade djevojke širom svijeta. No neki modni stručnjaci govore da ne treba potpuno otpisati ni traperice ultraniskog struka kojima su ljepotice s estrade još ne tako davno rado isticale svoje ženske atr ibute.

Prema pisanju časopisa Elle sljedećih se godina može očekivati veliki povratak ultraniskog “hipster” jeansa.

24

oglasi

KUĆE

EUROEstate – ovlašteni posrednik u prometu nekretnina; URED: Čakovec, Matice hrvatske 4; 040/295-409; 0 9 8 /19 8 - 27 25 ; www.euro-estate-nekretnine.hr ozn.556c KUĆA u Žabniku 21a, 92 m2, svi priključci, voda, struja, plin, telefon i centralno grijanje. Namještena i odmah useljiva. Dvorišne zgrade 140 m2, pogodne za seoski turizam ili obrt, 4 gradilišta ukupna površina 3408 m2, en.r. G, tel.: 035/375-001, cijena 89.000 € ozn.3546 M E N- A R S N E K R ETNINE kupnja, prodaja, najam, najveći izbor nekretnina u gradu, ured agencije; Zagrebačka 31, Varaždin, www.men-ars. hr, 042/200-117, 098/16 444 83 ozn.141c PRODAJE se kuća, Varaždinska 102, Babinec, plin, legalizirano, en.r. G. Vlasnički list 1/1, mob.: 091/538-6168 ozn.1427 PRODAJEM staru kuću, gradilište cca 570 m2, blizina bolnice i centra. Sva infrastruktura, en.r. G. Upitati na mob.: 098/466-604, iza 15 sati. ozn.704c

STANOVI IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM trosobni polu-

REGIONALNI TJEDNIK || 1. ožujka 2017., br. 26

namješteni stan u POS naselju. En.r. C, mob.: 099/212-7493 ozn.1424

ZEMLJIŠTA PRODAJE se mladi vinograd s vikendicom u Leštakovcu, tel.: 042/684054, mob.: 098/567-157 ozn. 764 PRODAJEM zemljište u Donjem Knegincu, 3000 m2, mogući svi priključci, mob.: 099/512-4826 ozn.725 PRODAJEM GRADILIŠTE za samo 5000 €. Mogući svi priključci, 7 km od Varaždina, mob.: 091/5772922 ozn.345/1/1 PRODAJEM ORANICU K.O. Žabnik, 5570 m2.

Upitati na mob.: 099/6050690 ozn.788 PRODAJE se vinograd s vikendicom na Vinica brijegu – Slatinjak, struja, voda, mob.: 092/309-1857 ozn.800 POSLOVNI PROSTORI

ZBOG BOLESTI iznajmljujem frizerski salon u centru grada ili prodajem inventar, 2 radna mjesta, en.r. C, mob.: 098/9951491 ozn.817

NAJAM

zvati poslije 14 h ozn.624c

098/927-9560 ozn.2907

STUDENTI-SAMCI soba, upotreba kuhinje, sanitar, poseban ulaz, sve novo, en.r. B, mob.: 099/3149-105 ozn.360/1/1

MERCEDES 2,2 TDI, 2000.g, vrlo povoljno, mob.: 098/1743-718 ozn.588c

IZNAJMLJUJEM sobu ili stan u Trakošćanskoj ulici,en.r. E, mob.: 098/712288 ozn.853 IZNAJMLJUJEM dvosobni namješteni stan. Banfica, en.r. E, 1.800,00 kn + režije, etažno, mob.: 098/9321775 ozn.863 IZNAJMLJUJE se namješten jednosobni stan u centru grada, etažno grijanje, en.r. C, mob.: 098/725-672 ozn.867 IZNAJMLJUJE se dvosobni namješteni stan u zgradi, S. Vukovića 3, Varaždin, en.r. C, mob.: 091/5917584; 098/237-729 ozn.809 IZNAJMLJUJEM jednosoban namješten stan, etažno, 3. Kat, Trakošćanska 14, 1.500,00 kn + režije, en.r. C, mob.: 099/8539421 ozn.820

VOZILA KUPUJEM automobil, traktor, kamion, strojeve i motocikl, ispravne i neispravne, mob.: 092/2875661 ozn.ozn.412

TRAŽIM u najam garsonjeru ili manji dvosobni stan. Mob.: 091/3312-822 ozn. 8a

KUPUJEM vozilo do 15. god., može i odjavljeno.

Povoljno. Isplata odmah.

Mob.: 098/9656-624 ozn.3830

IZNAJMLJUJEM lijepo namiješten, veći jednosoban, konforan stan u zgradi ,etažno grijanje, e.r.D. ; Tel.: 091/795-2262,

KUPUJEM automobile, traktore, kombije, kamione, poljoprivredne priključke, ispod cijene, mob.:

AKCIJA ! EURO-KUKE za sva vozila, nadstrešnice za automobile, rabljene gume. Mob.: 098/9833-910 ozn.38c FORD ESCORD 1,3, neregistriran u voznom stanju, mob.: 099/518-7637 ozn.842 FIAT UNO, benz., 1. vlasnik, 2002. g. u voznom stanju, neregistriran, za dijelove, 200 €, mob.: 098/9133-405 ozn.774

POSAO POSAO U NJEMAČKOJ, tražimo djelatnike na proizvodnoj liniji, CNC operatere, vozače viličara, električare i elektroinstalatere, soboslikare. Rad u njemačkom poduzeću, njemačko mirovinsko i zdravstveno. Mjesto rada: Frankfurt. Mob.: 098/9936364 ozn. 685c HITNO TRAŽIM osobu za rad na recepciji turističkih objekata na Krku.

Bukiranje, agencije, gosti.

Iskustvo. Srednja i viša sprema. Strani jezik. Mob.: 095/358-7733 ozn.1451 BISTRO & PIZZERIA traži kuhara ili kuharicu, osoblje za rad za šankom te studentice za ispomoć vikendom. Mob.: 095/911-5102 ozn.218c TOKAR NA KLASIČNOM tokarskom stroju - tokarenje prirubnica , poznavanje osnovnih stvari tokarenja i osnovnih mjernih instrumenata, mob.: 098/267-310, mail: kovinotokarska.radiona@gmail. com ozn.617c TOKAR NA KARUSELU - tokarenje prirubnica, poznavanje osnovnih stvari tokarenja i osnovnih mjernih instrumenata, mob.: 098/267-310, mail: kovinotokarska.radiona@gmail. com ozn.617c SIMATEK D.O.O., Cestica, hitno traži električare sa iskustvom za rad u inozemstvu, više izvršitelja, tel.: 042/724-243 ozn.691c TRAŽIM RADNIKE za radove u vinogradu kod Štrigove. Polazak Varaždin. Mob.: 099/323-4333 ozn.763

TRAŽIMO RADNIKE na održavanju teretnih vozila, automehaničarske, bravarske ili autolimarske struke.

Informacije na mobitel: 099/780-5569 ozn.703C

USLUGE

RUŠT IZRAĐUJE KROVIŠTA i krovopokrivačke radove te zidarske radove s materijalom i bez njega.

Brzo i kvalitetno. Upitati: Strahoninec, Žrtava fašizma 74, tel.: 040/333-873 ili mob.: 099/353-6134, www. rust.hr ozn. 655c GARAŽNA I INDUSTRIJSKA VRATA Hörmann motori za ograde, ulazna vrata, usluge servisa i montaže.

Ovlašteni Hormann zastupnik Kali d.o.o. Mob.: 095/524-2300, garaznavrata.kali@gmail.com

SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe nudimo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob.: 098/704-257 ozn.353c FASADE-sve vrste fasada, knauf sistemi, soboslikarsko, ličilački radovi, kompletno uređenje doma.

Povoljno. Mob.: 098/9312260 ozn. 3/3/1 LIMENI POKROVI svih tipova, građevinska limarija, najpovoljnije uz garanciju. Mob.: 098/172 – 9903 ozn. 500c BU-JAN TIM j.d.o.o. – izvodimo : novogradnja, kompletna adaptacija kuća, izrada te prekrivanje krovišta, izrada stiropor fasada, razni strojni iskopi te postava tlakovaca, mob.: 098/974-5950 ozn.650c EKOSTART j.d.o.o. – adaptacija stanova, kompletna obnova kupaonica sa svim radovima (keramika, vo-

dovod, centralno). Dugogodišnje iskustvo, mob.: 097/654-5646 ozn.697c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.: 098/284-922 ozn.

205C FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob.: 099/672-6574 ozn.602c NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva.

Uređenje dvorišta, iskopi i navozi. Mob.: 099/3530180. ozn. 600c KREVETI I MADRACI izrada po mjeri sve vrste i dimenzije. Kontakt broj 092/280-0089 ozn. 702c KU Ć NI M AJSTOR – obavljamo električarske, vodovodne i ostale manje građevinske radove.

Uredno i povoljno, mob.: 097/605-1304 ozn.4579 PRIJEVOZE, selidbe, dostave po gradu i cijeloj Hrvatskoj i inozemstvu / Austrija i Njemačka. Cijena najpovoljnija, mob.: 098/9060-658 ozn.352c SOBOSLIKARSKE RADOVE izvodimo + bojanje stolarije, vrata i prozori te emajliramo kade, mob.: 099/4010-300 ozn.352c POSTAVLJANJE KERAMIKE i svi manji zidarski radovi, kvalitetno i povoljno, mob.: 098/894-753 ozn.868 KERAMIČARSKE RADOVE s mogućnošću kompletne adaptacije kupatila izvodimo kvalitetno i povoljno. Tel.: 042/214565, mob.: 091/121-4565 ozn.828 SOBOSLIKARSKE RA-

oglasi

1. ožujka 2017., br. 26 || REGIONALNI TJEDNIK

KREDITI

BEZ OVJERE P O S L O D AV C A , do 40.000,00 kn, ispl. Isti dan. Male mirov ine, zatv. blokada i cl., otplata tn., mob.: 0 91 /4 9 0 9 - 2 9 6 , tel.: 042/561-291 ozn.568c DOVE i radove s rigips pločama izvodimo kvalitetno i povoljno. Tel.: 042/214565, mob.: 091/121-4565 ozn.828 INTERIJERI JURAK, parketi – brušenje, postavljanje, lakiranje, laminat i keramika, maleraj, mob.: 098/9066-889 ozn.861 STAKLENE I ALU OGRADE, inox, klizne staklene stijene, knauf i postava keramike, mob.: 095/5366233 ozn.32/1/1 PRIMAMO na njegu i skrb starije i nemoćne osobe.

Inf. na mobitel: 091/9284718 ozn.792 KREVETI I MADRACI izrada po mjeri sve vrste i dimenzije, kontakt: 092/280-0089 ozn.702c SOBOSLIKARSKI RADOVI, povoljno, mob.: 091/540-2681 ozn. 151c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi i podopokrivalački, tel.: 042/331-200, mob.:097/771-2313 ozn.

2C

S OB O SL I K A R SKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.091/588-5740 ozn.151c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob.: 098/931-7570 ozn.184c SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe nudimo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob.: 098/704-257 ozn.353c MIŠAK – iskopi, navozi, rušenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih površina, malčiranje. Mob.: 091/5723895 ozn.445c SOBOSLIKARSKI – fasaderski obrt: bojanje unutarnjih i vanjskih zidova, izrada toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistem, spušteni stropovi, pregradni zidovi.

Mob.: 098/ 9254 – 731 ozn.570c

NGT VAR AŽDIN – drva za orgijev, industrijska, kratko piljena, FOTOGRAFIJE za doku- kvalitetna, bukova, mob.: mente: 29 kn – 8 fotogra- 095/900-8646; 095/821fija. Studio Nuvola – Tel.: 2456 ozn.290c 042 561 051. Ozn.510c

SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader. com , mob.: 098/791-092, 042/647-168 ozn.314c

ŽIVOTINJE SVINJE 120 – 140 kg, 1 kg/ 12 kn, moguća obrada, Varaždin, mob.: 099/4062642 ozn.380

KVALITETNO kukuruz, tritikal, pšenica, ječam, zob prva reprodukcija za sjetvu, tel.: 042/440342, mob.: 099/247-8870 ozn.803 PRODAJEM PČELE u LR – košnicama, cijena po dogovoru, mob.: 098/955-1406

AKCIJA KREDITA ZA ZAPOSLENE I UMIROVL JENIKE SAMO UZ OSOBNU ISKAZNICU!! Bez platnih lista, bez ovjere poslodavca, bez javnog bilježnika. POZAJMICE BEZ HROKA! Info: Željka Matušin, mob.: 098/591533; 098/903-8995 ozn.138c

NOVO!!! KREDITI I POZAJMICE bez ovjere i platnih lista.

ISPLATA ODMAH. Za zaposlene određeno, blokirane, bez ustega na plać i.

Info: 099/837-1958 ozn.430c TR-AG informacije o zajmovima na osnovu zaloga, tel.: 042/321701, mob.: 098/702-701 ozn.284c POZ AJMICE: novo, samo uz osobnu iskaznicu – isplata u istom danu, info: 099/799-0080 ozn.138c NOVAC za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, tehničke robe, starina u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c KREDITI!! Zaposleni na određeno. Zatvaranje blokada i pozajmice.

Isplata isti dan, mob.: 097/703-6402 ozn.138c

PRODAJE SE stado ovaca. Jeftino. Zvati iza 17,00 sati. Mob.: 095/919-8077 ozn.836

OSTALO

PRODAJEM BENKOVAČKI kamen, različitih debljina i obrađeni kamen „Bunja“; otkupljujem drvene jednokratne palete 800x1200 i euro.

Mob. 098/9828-338 ozn.147c UGLJEN za loženje, visokokaloričan, mob.: 091/9191-998 ozn.425c PRODAJEM domaće crno ulje, nerazrijeđeno, kvalitetno, 65 kn/l, moguća dostava, mob.: 091/542-9409 ozn.805 KUPUJEMO TRUPCE hrasta i jasena na području cijele Hrvatske.

Mogućnost rušenja.

Isplata odmah. Mob.: 099/637-9016 ozn.839 KUPUJEM trupce hrasta na rastu, uz mogućnost rušenja, mob.: 091/7615316 ozn.859

25

MALI OGLASI već od

30 kuna!!!

26

oglasi

REGIONALNI TJEDNIK || 1. ožujka 2017., br. 26

Mali oglasi

1. ožujka 2017., br. 26 || REGIONALNI TJEDNIK

27

SJEĆANJE

ZAHVALA

DRAGUTIN ŠPOLJARIĆ

povodom smrti našeg neprežaljenog oca, svekra, djeda i pradjeda

25. 2. 2016. – 25. 2. 2017.

Teško je živjeti sa ranom u duši, vidjeti Te svuda, a nigdje Te ne naći.

S ljubavlju koju smrt ne prekida, živjet ćeš vječno u srcima našim.

Supruga Danica i Ružica s obitelji

SJEĆANJE na

FRANJU ŠINJORIJA 9. 3. 2012. – 9. 3. 2017.

S ljubavlju,

Posljednji pozdravi, sjećanja, zahvale već od 30 kuna!!!

Objava fotografije BESPLATNO u ožujku .

SJEĆANJE

PAVLA GOLUBIĆA

Supruga Slava i djeca

GJURGJICA KOREN 1. 3. 2016. – 1. 3. 2017.

Hvala Udruzi Antifašističkih boraca Grada Varaždina, Varaždinskom gradskom odboru SDP-a na dirljivim govorima i riječima oproštaja.

Sinovi: Zoran s obitelji, Miroslav

SJEĆANJE na dragog tatu, djeda i pradjeda

IVANA PRESEČKOG SJEĆANJE

Dirnuti iskazanom pažnjom i suosjećanjem u trenucima neizmjerne tuge i boli, a u nemogućnosti da pojedinačno zahvalimo svima koji su bilo kojim znakom pažnje, riječima ili djelom pokazali da poštuju i cijene lik i dijelo profesora Đure Vincekovića najiskrenije zahvaljujemo obitelji, rođacima, prijateljima, susjedima, generacijama učenika Rudaske škole u Varaždinu, kolegama i svim dragim ljudima na pomoći i potpori u našim najtužnijim trenucima.

Još jednom veliko hvala svima koji su voljeli i poštivali čovjeka velike ljudske dimenzije i koji će zajedno sa nama njegovati i čuvati uspomenu na njega.

na

U mislima i molitvama s Tobom!

preminulog 21. 2.2017. godine.

Posebno hvala dr. Krunoslavu Lekiću, dr. Mariji Kolačko, osoblju službe palijativne skrbi i osoblju Varaždinske i Novomarofske bolnice na nesebičnoj brizi i pruženoj pomoći tokom njegovog liječenja.

Tvoja obitelj

2000. – 2017.

profesora ĐURE VINCEKOVIĆA

1. 3. 1992. – 1. 3. 2017.

MOJEM NAJDRAŽEM TATI profesoru

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoj sin s obitelji

Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

MARIJAN ZEBEC ZAHVALA

3. 3. 1993. – 3. 3. 2017.

povodom smrti naše drage mame, svekrve, bake i prabake

Godine prolaze, sjećanja ostaju.

Tvoji: Uka i Robi L.

MARIJE KRANJČEC rođ. BENČIĆ Najiskrenije se zahvaljujemo svim rođacima, susjedima i znancima koji su nam izrazili sućut i prisustvovali posljednjem ispraćaju.

Posebno hvala dr. Mariji Vidak i sestri Verici. Hvala župniku župne crkve Marije Magdalene Tihomiru Kosecu na riječima utjehe i molitvama. od sina Franje i supruge Štefanije *****

1. 1. 1924. – 21. 2. 2017.

ZAHVALA povodom smrti našeg voljenog sina, supruga, oca, svekra i djeda

ZDRAVKA LESIČARA koji je blago u Gospodinu preminuo 21. 2. 2017. u 66. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i znancima koji su bili uz nas u najtežim trenucima boli, uputili nam izraze sućuti te okitili odar cvijećem i svijećama i dostojanstveno ispratili našeg dragog Zdravka na vječni počinak. Velika hvala ocima Kapucinima, župniku i kapelanu župe Dobrog Pastira, župniku i bogoslovu iz Lobora i župnom vikaru iz Ivanje Reke na dirljivim riječima utjehe i dostojanstvenom ispračaju.

POSLJEDNJI POZDRAV baki od unuka Maria s obitelji *****

POSLJEDNJI POZDRAV

Ožalošćeni: majka Branka, supruga Ljiljana, sinovi Krešimir, David i Nikola, snahe Irena i Mateja te unuci Lovro, Vilim, Roko, Jakov, Bartol, Lotta i Vinka

baki od unuka Davora s obitelji

ĐURI VINCEKOVIĆU Ti si napustio svijet vremena ostavivši meni sjećanja na svoju dobrotu, da mi daje snagu, smirujući moju tjeskobu pred nepoznatim kao zagovornik utjehe.

S ljubavlju i tugom Tvoj sin Miroslav

SJEĆANJE na voljenog brata

DARKA TOMIĆA 3. 3. 1993. – 3. 3. 2017.

Postoji nešto što nikad umrijeti neće, a to je ljubav i sjećanje na Tebe.

Sestra Vlasta

*****

SJEĆANJE

Oči Te traže, srce Te voli, Tebe nema i to jako boli

na drage roditelje

SJEĆANJE

MLADEN SVETEC 2. 3. 2015. – 2. 3. 2017.

MARIJU

i

4. 3. 2015. – 4. 3. 2017.

dragom bratiću

Dvije godine tuge i boli nosim Te u srcu.

Cvijeće na grobu i svijeće što gore, svjedoci su naše boli.

ZDRAVKU LESIČARU

Tvoja majka, Nedeljko s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV

MIKULIĆ PETRA 16. 5. 1999. – 16. 5. 2017. i supruga

Tvoj je život završio u trenu.

Na svakom Tvom životnom koraku darivao si nas osmijehom, prijateljstvom i svakome od nas podario si djelić srca svog.

Na svemu Ti od srca FALA. Tvoji: sestrična Božena, bratići Stanko i Ivo s obitelji

JOSIPA PAVLIČEKA

POSLJEDNJI POZDRAV

14. 6. 1981. – 14. 6. 2017.

poštovanom prijatelju

Nikad zaboravljeni.

ZDRAVKU LESIČARU

Vaša Danica s djecom i obiteljima

Lara, Suzana, Damir

POSLJEDNJI POZDRAAV dragoj

DRAGICI ARLOV RANTEŠ preminuloj 22. 2. 2017. u 73. godini.

Ožalošćena obitelj

POSLJEDNJI POZDRAAV cijenjenom ocu i djedu

ŽELJKU HATLAKU mehaničaru preminulom 22. 2. 2017. u 84. godini.

Sin i unuci

28

ZAHVALE I SJEĆANJA

REGIONALNI TJEDNIK || 1. ožujka 2017., br. 26

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom iznenadne smrti naše drage mame, bake, sestre i tete

MATO MARTINEC

SJEĆANJE

5. 3. 2015. – 5. 3. 2017.

MARIJE KIKIĆ

PAVETIĆ

Prolazi vrijeme, tugu ne briše, što dalje teče, boli sve više.

preminule 11. veljače 2017. u 76. godini.

Tvoja Ana i Rudi Robina, Lidija Cafuk i familija i Sanja Kuhta s familijom

Najiskrenije se zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, kumovima, susjedima i znancima koji su nam izrazili sućut i prisustvovali posljednjem ispraćaju. Hvala osoblju i gđi. Snježani Križnjak iz Doma Sv. Rozalija na dostojanstvenoj brizi, djelatnicima „Vame“ te susjedima T. Masaryka 2 na cvijeću i svijećama. Hvala kapelanu Župne crkve Sv. Nikola na riječima utjehe i molitvama.

FRANJO

ŠTEFICA

† 2001.

TUŽNO SJEĆANJE

Uvijek ćete biti u našim mislima i molitvama.

Sinovi s obiteljima

na našu dragu

Kći Karmen, unuci Marko, Marija, Sana sa suprugom Markom, sestra Marijana s obitelji te ostala tugujuća rodbina

† 2011.

ŠTEFANIJU TOMIŠA 4. 3. 2010. – 4. 3. 2017.

SJEĆANJE

Oči Te traže, srce Te voli, Tebe nema, a to jako boli.

SJEĆANJE

ANA MAJSTOROVIĆ

Tvoji: suprug Stjepan i djeca s obiteljima

na dragu mamu

28. 2. 2008. – 28. 2. 2017.

ANU ŽMEGAČ 15. 3. 2015. – 15. 3. 2017.

Sin Mladen i kći Nevenka s obitelji

Neka Te čuvaju anđeli dok spavaš mirnim snom.

SJEĆANJE

Kći Danica

na roditelje

SJEĆANJE

MIŠAK

SJEĆANJE

na dragu i voljenu kći

MAJU IPŠA 3. 3. 2016. – 3. 3. 2017.

U mom srcu i mislima Ti živiš i dalje.

Mama

IVKU

i

28. 2. 2016. – 28. 2. 2017.

LEVATIĆ

TOMU 27. 2. 2006. – 28. 2. 2017.

Prošla je tužna godina dana.

Ni rijeka koja teče, ni sunce koje peče, našu tugu i bol izbrisati neće.

Vaši najmiliji

PAULA

MAJU IPŠA 3. 3. 2016. – 3. 3. 2017.

Vaši najmiliji

SJEĆANJE na dragu i voljenu baku

SJEĆANJE

IVKU MIŠAK

Život nestane, ali ljubav, sjećanje i uspomene na Tebe ostaju zauvijek.

Nedostaješ nam beskrajno.

Bol nije u riječima, nego u srcu, gdje si ostala voljena i nikad zaboravljena.

Tvoji najmiliji

Unuka Irena i Silvija s obitelji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

ZLATA HABEK – PLIC

ŠTEFICA ZRINSKI

22. 2. 2012. – 22. 2. 2017.

1. 11. 1935. – 27. 11. 2013.

Prošle su četiri godine otkad niste s nama, al´vas uvijek spominjemo i u srcu nosimo.

SJEĆANJE na voljenu suprugu, majku i kći

STJEPAN

21. 12. 1938. – 26. 2. 2013.

28. 2. 2016. – 28. 2. 2017.

na roditelje

KERETIĆ SLAVU

i

MIRKA

† 3. 3. 2014.

† 9. 3. 1996.

Uvijek ste u našim mislima i molitvi.

Vaši najmiliji

Uspomene ostaju ali traju vječno.

Bolno je bez Tebe 10 godina biti, i u srcu tugu kriti.

Tvoj suprug

Tvoja obitelj

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

28. 2. 2007. – 28. 2. 2017.

IVAN SEVER BOLNO SJEĆANJE

Godina je 10 prošlo, a sjećanje na Tebe nije prošlo.

DRAGUTIN ŽUPANIĆ 2. 3. 2012. – 2. 3. 2017.

Tvoji najmiliji

S poštovanjem i ponosom čuvam uspomenu na Tebe.

Supruga Ljubica

VINKO ĐURINEC 1. 3. 2007. – 1. 3. 2017.

povodom iznenadne smrti našeg dragog supruga, tate, djeda, brata i svekra

1. 4. 2015. – 1. 4. 2017.

Mila i draga naša djeca, s ljubavlju i tugom vječno ste u našim mislima i molitvama.

Vaši žalosni roditelji

SJEĆANJE

Uvijek si u našim mislima i srcima.

SJEĆANJE

Obitelj

na drage roditelje

SJEĆANJE

HOFMAN i

TEREZIJA VEČERIĆ RUDOLFA

23. 3. 2010. – 23. 3. 2017.

28. 2. 2011. – 28. 2. 2017.

Uvijek ste u našim srcima i mislima.

Vaši najmiliji

preminulog 15. 2. 2017. godine u 80. godini života.

Najiskrenije se zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, znancima i svima koji su nam uputili izraze sućuti i svojim prisustvom i nesebičnom pomoći bili uz nas u ovim teškim trenucima.

Od srca zahvaljujemo vlč. Tomislavu Dodleku i vlč. Petru Golubu na molitvama i dostojanstvenom ispraćaju.

Ožalošćeni: supruga, djeca, unuci, snaha i ostala tugujuća rodbina

2. 3. 2008. – 2. 3. 2017.

Uvijek u mislima i našim srcima.

SJEĆANJE

Suprug, kći i sin s obiteljima

na drage roditelje

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

na dragog

na

FRANJU IVIĆA

DANIJELA ERDELJE

IVAN VUKEŠIN 5. 3. 1993. – 5. 3. 2017.

MILKU

ZAHVALA

ANKICA ĐURINEC

ŠTEFANIJU VINCEK

2. 3. 2014. – 2. 3. 2017.

29. 2. 2016. – 28. 2. 2017.

Hvala Ti za ljubav i dobrotu koju si nam dao.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomene na Tebe.

Tvoji najdraži

Sin Dragutin s obitelji

PLANTAK JOSIPU

i

LJUDEVITA

† 11. 12. 1979. † 28. 2. 1992.

S ljubavlju i poštovanjem, djeca s obiteljima

ZAHVALE I SJEĆANJA

1. ožujka 2017., br. 26 || REGIONALNI TJEDNIK

SJEĆANJE

ZAHVALA

na

povodom smrti dragog oca, tasta i djeda

VLADIMIRA ŠANJEKA

SJEĆANJE

25. 2. 2012. – 25. 2. 2017.

MILANA JURAKA

IVAN NOVOSELEC

Uvijek ćemo biti ponosni na Tebe.

preminulog 19. 2. 2017.

29. 2. 2004. – 28. 2. 2017.

Supruga Ana, kćeri Mira i Ružica s obitelji

SJEĆANJE na

RUDOLFA BARULEKA 28. 2. 1997. – 28. 2. 2017.

u 84. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo kumovima, rodbini, susjedima, prijateljima, djelatnicima firme B.M.V. i Lorenz Shoe Gorup, koji su nam izrazili sućut, uputili riječi utjehe, položili vijence i svijeće, i svima koji su dali svete mise. Hvala župniku Izidoru Fereku na molitvama i lijepim riječima.

Tugujući: kći Nedeljka, zet Vladimir, unuci Mihaela, Dominik i Matija

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga Štefanija, kći Jadranka, sinovi Vladimir i Božidar, zet, snahe, unuci i praunuci

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

SJEĆANJE SJEĆANJE na voljene

MIJU † 2000. – 2017.

29

JOSIPA † 1998. – 2017.

PETRA † 1992. – 2017.

na dragog

VERONIKA ĐEBI

JURAJA MAŠIĆA

6. 3. 1997. – 6. 3. 2017.

1. 3. 2002. – 1. 3. 2017.

Doviđenja u vječnosti.

U našim srcima ista je rana, iako već petnaest godina nisi s nama.

Tvoje je srce prerano prestalo kucati, Tvoje oči su zaspale tihi san, a u našim srcima, mislima i molitvama živiš svaki dan.

Hvala svima koji Te se sjećaju i posjećuju Tvoj grob.

Nećak Krunoslav Cepanec s obitelji

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

FRANJE IVEZIĆA

Supruga Antonija i sin Antonio

preminulog 22. 2. 2017. godine u 77. godini života.

CIKAČ SJEĆANJE

IVAN VRAGOVIĆ

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima i dragim prijateljima na izrazima sućuti i dostojanstvenom ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak.

5. 3. 2003. – 5. 3. 2017.

Ljubav i dobrota krasili su Tvoj život.

Prolaze godine, ostaje bol i uspomene.

Usamljena supruga i mama

SJEĆANJE na

Tvoja obitelj

ANTUNA KRALJA 2. 3. 2015. – 2. 3. 2017. Živiš u našim srcima, mislima i molitvama.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE na dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

DANIJELA KAPITANA 3. 3. 2015. – 3. 3. 2017.

LJUBICA NAĐ 28. 2. 2016. – 28. 2. 2017.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE

SLAVICU FEREK

na

1. 3. 2014. – 1. 3. 2017.

Tužne su prošle tri godine bez Tebe, Tvoje dobrote i ljubavi, al´u mom srcu, mislima i molitvama, uvijek si Ti.

STJEPANA DVORŠĆAKA 27. 2. 2008. – 27. 2. 2017.

Uvijek u našim mislima, dio si naših života.

Supruga Marija, kćeri Verica i Katica s obiteljima

Suprug Slavko

ZAHVALA SJEĆANJE

povodom smrti naše drage majke, sestre, bake, prabake i svekrve

na našu dragu i voljenu kći i suprugu

SLAVICU FEREK 1. 3. 2014. – 1. 3. 2017.

Tvoja dobrota i ljubav zauvijek će ostati s nama.

Silno nam nedostaješ.

Majka Ana i suprug Slavko

SJEĆANJE SJEĆANJE

na dragog brata

na voljenu mamu, svekrvu i baku

PETRA FEREKA

LJUBICU NAĐ

Supruga Marija, sinovi Josip i Dražen s obiteljima, kći Mirjana s obitelji, unuci i praunuci

SJEĆANJE

Tvoji Goran i Nada

28. 2. 2016. – 28. 2. 2017. Život nestaje u trenutku, ali sjećanje i ljubav ostaju dok žive oni koji Te vole.

Neka Te čuvaju anđeli!

na voljenu suprugu

Godine teku kao tiha rijeka, sjećanje na Tebe trajat će dovijeka.

SJEĆANJE

Hvala Ti!

U mislima i molitvama uvijek si s nama.

1. 3. 2014. – 1. 3. 2017.

Prošle su tri godine od kada više nisi s nama, ali si uvijek u mojim mislima i molitvama.

ANE HIRŠ preminule 18. 2. 2017. u 81. godini života.

Iskrena zahvala rodbini, kumovima, susjedima iz Vukovarske 1A, prijateljima i znancima na izrazima sućuti i položenom cvijeću i svijećama. Zahvaljujemo gđi. Snježani Križnjak i osoblju Doma Sv. Rozalija, dr. Šambarek, dr. Pintarecu. Hvala radnim kolegama Bomark grupe, Hrvatske pošte i Državnog arhiva u Varaždinu.

Hvala vlč. Žmegaču iz župe Sv. Josipa.

Ožalošćeni: sinovi Jurica i Vlado, sestre Viktorija, Matida i Josipa, snahe Jadranka i Ksenija, unuci Velimir sa suprugom Anom, Filip, Ena, Ida i praunuk Hrvoje

Brat Slavko

SJEĆANJE

Sin Dražen s obitelji

MARICA GRĐAN

ZAHVALA SJEĆANJE na sestru

MARIJU TOPOLOVIĆ 28. 2. 2016. – 28. 2. 2017.

Uvijek u našim mislima.

Tvoje sestre i nećakinje

SJEĆANJE

VEČESLAV MAJHEN 2. 3. 2015. – 2. 3. 2017.

Snivaj spokojno u beskrajnim prostranstvima vječnosti.

Supruga Biserka

1. 3. 2016. – 1. 3. 2017.

povodom smrti našeg dragog tetka

Sjećanje na Tebe dio je našeg života u kojem ćeš uvijek nedostajati.

SLAVKA FERENČINE

Sin Željko s obitelji

koji je preminuo 17. 2. 2017. godine u 77. godini života.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima na utjehi i pomoći u našim teškim trenucima te svima koji su ga ispratili na vječni počinak. Veliko hvala liječnicima i medicinskom osoblju odjela Interne opće bolnice Varaždin i vlč. Ivici Horvatu.

SJEĆANJE na voljene

*****

PETRAČ

POSLJEDNJI POZDRAV Ostat ćeš uvijek u našim srcima.

Obitelj Marčun

SLAVICU

i

† 5. 10. 2006.

MILANA † 24. 2. 2013.

Vaši najmiliji

30

S raznih strana

s raznih strana www.regionalni.com www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 1. ožujka 2017., br. 26

Krešimir Mišak – gost predavač na sajmu ezoterije U varaždinskom hotelu Turist u dane vikenda 4. i 5. ožujka bit će održan Sajam ezoterije, astrologije, magije i drugih čudesa. Organizatori skupa iz Udruge Purusha kao gosta predavača najavljuju Krešimira Mišaka, publicista i autora popularne HRT-ove serije “Na rubu znanosti“. Mišak će predavanje održati u subotu s početkom u 18 sati, a svi znatiželjnici mogu posjetiti i ostala doga-

đanja. Naime, svi koji to žele svoje kućne biblioteke mogu obogatiti izdanjima alternativnih knjižara. Na štandovima će se prodavati ezoterijski pribor i kristali, a najavljen je dolazak većeg broja astrologa i astrologinja te tarot majstora, uglavnom iz Zagreba. Individualne konzultacije putem Lenormand karata i runa davat će Vera Hauptfeld, koja ujedno nudi ukrasne i ritualne svijeće. (jn)

DONJI KRALJEVEC U malome mjestu prije 156 godina rođen je veliki mislilac dr. Rudolf Steiner

Rodno mjesto vizionara Rudolfa Steinera spremno za posjetitelje iz cijeloga svijeta U Donjem Kraljevcu je prije deset godina osnovana javna ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera koja se bavi širenjem znanja i prakse biodinamičke poljoprivrede te drugih dostignuća za koja je zaslužan slavni austrijski filozof i znanstvenik Piše: MAJA GRBIĆ ALIMANOVIĆ maja@regionalni.com

Dr. Rudolf Steiner poznat je u svijetu kao znanstvenik, vizionar i utemeljitelj antropozofije, ali je manje poznata činjenica da je njegovo rodno selo malo međimursko mjesto Donji Kraljevec, koje je u vrijeme Steinerovog rođenja bilo u sastavu Austro-Ugarske.

Svestrani znanstvenik i mislilac napisao gotovo 400 djela te je ostavio traga na raznim područjima, od biodinamičke poljoprivrede do matematike, pedagogije, scenskih umjetnosti i organske arhitekture.

Mnogi poštovatelji njegova lika i djela, među kojima su bile i filmske dive poput Ingrid Bergman, posjećivali su njegovu rodnu kuću još tijekom 60-tih godina prošlog stoljeća.

Prije deset godina zajedničkim trudom Međimurske županije i Općine Donji Kraljevec u središtu ovoga živopisnog naselja osnovana je javna ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera.

Organska arhitektura

Na mjestu Stare pošte izgrađen je velebni Centar koji svojim oblikom i unutarnjim uređenjem slijedi principe Steinerove organske arhitekture.

Objekt je konačno otvoren za javnost prošle godine te je njegov rad usmjeren promoviranju cjelokupnog rada dr.

Centar želi postati referentno mjesto biodinamičkog uzgoja hrane Steinera s naglaskom na širenju znanja i prakse biodinamičke poljoprivrede.

Svake godine krajem veljače u Centru se obilježava obljetnica Steinerova rođenja, pa je tako u petak svečano proslavljen njegov 156. rođendan.

To je ujedno bila prilika da ih obiđemo i porazgovaramo s ravnateljicom Dijanom Posavec te Amalkom Vukelić, koja u Centru radi kao agronom.

Zanimalo nas je što je točno

se liječe uzroci problema u nasadu, a ne tretiraju samo posljedice – objašnjava nam Amalka, koja se i sama bavi biodinamičkim uzgojem na obiteljskom imanju pored Varaždina.

Centar u najmu ima 0,8 hektara zemljišta, gdje planiraju zasaditi trajne nasade autohtonih međimurskih sorti

I Terme Sveti Martin na Muri inspirirane Steinerovim djelom voćaka. Prošle su godine počeli s proizvodnjom specifičnih pripravaka koji se izrađuju prema Steinerovim receptima, a koriste se za oživljavanje i obogaćivanje tla te će ih nakon Uskrsa besplatno podijeliti zainteresiranim proizvođačima.

Ekološka cesta

Uz brojne radionice, predavanja i edukacije, Centar obrazuje vlastiti kadar za Demeter Povodom obljetnice rođenja utemeljitelja antropozofije u Centru dr. Rudolfa Steinera otvorena je izložba slika savjetnike i certifikatore, a u biodinamička poljoprivreda i planu je proširenje aktivnosti ima li u Hrvatskoj ljudi koji se i na područje turizma kroz razvoj ekološke ceste poljonjome bave?

– U Hrvatskoj je registrira- privrednih proizvođača. Zano više od tri tisuće ekoproi- nimljivo je i da je prilikom renoviranja termi u Svetom zvođača, od kojih neki rade Martinu na Muri u i prema principima novi izgled tobiod ina m i ke. plica na neki Trenutno ranačin ugradimo na priđena ostavkupljanju Gradonačelnik ština Rudobaze podaMaribora Andrej lfa Steinera taka takvih kroz arhiproizvođaFištravec održao je tek ton ske ča te bismo predavanje o radu dr. oblike, boje željeli postai Steinerove ti kontrolni, Steinera citate koji se certifikacijski i mog u v idjet i u stručni centar za novoobnovljenim probiodinamičku poljoprivrednu proizvodnju – govori storijama. nam ravnateljica ističući kako – Posjetiteljima možemo se biodinamičkim uzgojem ponuditi zaokruženi doživljaj, povećava postotak humusa u od predavanja, edukacije, bitlu, što je danas vrlo važno jer odinamičkih poljoprivrednih je trećina tla na našoj planeti proizvoda do boravka u Terbolesna. mama. U Steinerov Goethea– Bit biodinamičke poljopri- num u švicarskom Dornachu vrede je zaokruženi ciklus, to godišnje dolazi stotinu tisuća jest da sve nastaje na imanju, posjetitelja, pa bismo i u njegood sjemenskog materijala do vo rodno mjesto mogli privući komposta, kojim se obogaćuje barem dio njih – zaključuje zemlja, i pripravaka kojima ravnateljica.

predavanje

S raznih strana

1. ožujka 2017., br. 26 || REGIONALNI TJEDNIK

“Zvončiće“ oduševili prhki kolači i ftičeki od komušine Turistička zajednica Općine Nedelišće povodom Dana zaljubljenih organizirala je druženje za mališane ispred bivšega kluba NM. U prijepodnevnim satima vrijedne članice Udruge uzgajivača malih životinja iz Nedelišća imale su pune ruke posla. Naime, pripremale su i pekle prhke kolačeke te izrađivale ftičeke iz

komušine. I sve to iz samo jednog razloga – trebalo je pobuditi sjećanje na prošla vremena, kad se Dan zaljubljenih obilježavao na malo drugačiji način nego danas.

Upravo zato i sama manifestacija nosi starinsko ime – “Ftičeki se ženiju“. Dvjestotinjak mališana iz Dječjeg vrtića Zvončić i Dječjeg vrtića Zvjezdica te prvi razred

31

Fotoklub Čakovec već osmu godinu zaredom organizira radionice osnova digitalne fotografije, namijenjene ponajprije početnicima. U dva termina po četiri sata pokrivaju se područja portreta, krajolika, makrofotografije, koncerata, arhitekture…

Termini radionice su 4. i 11. ožujka od 15 do 19 sati. Više informacija o radionicama i prijavnicu potražite na internetskoj stranici Fotokluba. (jn)

Osnovne škole Nedelišće uživali su na suncu uz pjesmice i recitacije i, naravno, poklone pažnje koje je za njih pripremila Turistička zajednica. Prigodno, uz veliku pomoć kreativnih teta iz Dječjeg vrtića Zvončić, ukrašen je vanjski dio ispred NM-a, koji služi i kao osebujna kulisa za fotografiranje brojnih prolaznika. (jn)

Kuhari volonteri u Lopatincu spravljali humanitarni rižoto U veselom okruženju kuhara, volontera, obitelji, djece i prijatelja u Lopatincu je održana Chef humanitarna akcija “Kušaj, voli, daruj“.

Akcija je održana u restoranu Međimurski dvori s ciljem prikupljanja sredstava za podršku programu rada MURID-a, koji pruža stručnu podršku roditeljima i djeci kod utvrđenih bioloških i socijalnih rizika koji utječu na ukupan razvoj djeteta i njegovu punu integraciju u društvo. U organizaciji su sudjelovali Općina Sveti Juraj na Bregu, volonteri Hrvatskoga kuharskog saveza, SKMER-a (Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija) i voditeljice projekta “Kušaj, voli, daruj” Željke Balja, te Međimurska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu. Za humanitarnu akciju kuhao se donacijski rižoto, čiji su glavni sastojci ljubav, zajedništvo, toplina, veselje, smijeh i radost, a našlo se tu i kiflica, kobasica u vinu, štrudli od maka, čipsa od jabuka i ostalih delicija. (jn)

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA - ZIMA SE BLIŽI KRAJU U utorak toplo, djelomično sunčano i vjetrovito uz umjeren i jak jugozapadni vjetar.

Krajem dana i u noći na srijedu stiže hladna fronta s kišom. Vjetar će s jugozapadnog okrenuti na sjeverne smjerove uz zahladnjenje. Čini se da će ova promjena biti brza pa bi se već u srijedu prijepodne i sredinom dana vrijeme trebalo proljepšati uz razvedravanje i sunčana razdoblja. Jutarnja temperatura oko 3, sredinom dana oko 10°C, a navečer sve niža. U četvrtak izmjena oblaka sa sunčanim razdobljima i ponovno malo toplije, vjerojatno će temperatura narasti do 14 Celzijevih stupnjeva. Izgleda da bi u petak i subotu bilo uglavnom suho uz izmjenu oblaka i sunca.

Nije isključeno da se možda tu i tamo pojavi koja kap kiše ili neki kraći proljetni pljusak,

IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Svilarska 2 42000 Varaždin REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

UPRAVA Zdenka Jagić, Sandra Hrman GLAVNA UREDNICA Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com

Ivan Tomašković, ivan@regionalni.com Josip Novak, jnovak@regionalni.com Mirna Grabar

fotoreporter ZamjeniCA GLAVNE UREDNICE Ivan Agnezović foto@regionalni.com Irena Harači Pintarić iharaci@regionalni.com GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić NOVINARI vlatka@regionalni.com Višnja Gotal, Mirta Brozičević vgotal@regionalni.com mirta@regionalni.com

Andreja Krobot Marta Konjačić SURADNICI Maja Grbić Alimanović Damir Ivančić Denis Peričić Dalibor Flaipan PRODAJA:

Zdenka Jagić

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Sanja Đurkas sdurkas@regionalni.com Tel. 042/290-781 MALI OGLASI: Ljiljana Simić ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN Regionalni tjednik

ali to bi ipak trebalo biti uglavnom suho i djelomično sunčano vrijeme. Zbog južine će biti dosta toplo. U nedjelju malo promjenjivije uz više oblaka i malo veću mogućnost za neki pljusak. Ostat će relativno toplo, ali ne tako kao u subotu. Početkom tjedna ipak će umjereno osvježiti. Naravno, dobro je redovito pratiti prognozu na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.

Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 27.2.)

Augusta Šenoe 12 (Gradska IVANEC tržnica) Poljodom pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h Gospodarska 2 sri,čet i pet: 7,30 - 15 h Voćarna Bagrem Trg hrvatskih ivanovaca 9a Trap d.oo.

Kukuljevićeva 3 LUDBREG Tel. 042/320-942 Cvjećarnica Ruža Petra Krešimira 19 Gift shop Letizia Radno vrijeme: od 7 do 16 h Ivana Kukuljevića17 Radno vrijeme: pon - sub: od NOVI MAROF 7 - 20, nedeljom i blagdanima Benjak od 7 do 14 h Remetinec 290

LEPOGLAVA

Redakc ija 7Plus

Cvjećarnica Bagrem Hrvatskih pavlina 3a

Regionalnog tjednika

MURSKO SREDIŠĆE

ne odgovara za istinitost podataka o g l a s a . Te k s t o v i

Cvjećarnica Margareta Frankopanska 7 Radno vrijeme: od 8 do 18, subotom od 8 do 15 h

koji se označuju u

Tiskara Novi list

grada, polit ičke

za g l a v lj u s t ra n i ce imenom oglašivača (tvr tke, opć ine, stranke…), plaćeni su tekstovi.

32

Zadnja

REGIONALNI TJEDNIK || 1. ožujka 2017., br. 26

ROCK Dvije večeri s odličnim rock koncerima na trećem po redu Čehaj festu u Nedelišću

Skakalo se, pjevalo, mijaukalo

- Oduševljeni smo Čehaj festom! Organizacija je odlična, cijena karata zbilja povoljna, a atmosfera je vrhunska, kao da smo u Zagrebu. Prvi put smo ovdje u Nedelišću, u ovoj dvorani, i mogu vam reći da ćemo se sigurno vratiti – rekla je Mirela iz Varaždina.

Piše: Josip Novak jnovak@regionalni.com

albuma staroga gotovo 30 godina. Fanovi su zamjerili Gopcu što se povremeno “pogubio” s tekstovima, no, zato je Let 3 odradio besprijekoran koncert koji je bio vrhunac Čehaj festa. Publika je bila u deliriju: pjevalo se, plesalo, skakalo, a kad je Mrle pozvao, zajedno s njim svi su mijaukali i lajali uz pjesmu “Mijau mijau, vau vau“.

– Oduševljeni smo! Organizacija je odlična, cijena karata zbilja povoljna, a atmosfera je vrhunska, kao da smo u Zagrebu. Prvi put smo ovdje u Nedelišću, u ovoj dvorani, i mogu vam reći da ćemo se sigurno vratiti – rekla nam je Mirela iz Varaždina.

Organizator 3. Čehaj festa bio je caffe bar Millenium, koji nakon odličnog warmup partija i fenomenalnog festivala godine sve zainteresirane poziva u petak na “After Čehaj fest parti“.

Plesni podij vibrirat će cijelu noć uz DJ Daraca, rock majstora zanata.

Partleki, Brkovi, Majke, Genova, Kawasawki 3P, Psihomodo pop i Let 3 svojim nastupom na trećem izdanju “Čehaj festa“ pokazali su da je rock’n’roll u Hrvatskoj itekako živ.

Dobre vibracije

Publici je dva dana bio pravi užitak čehati se, skakati, pjevati i plesati u dvorani MESAP-a uz iskusne bendove i one koji tek dolaze. Naime, u čak šest sati odličnog rocka uživala je brojna publika na drugoj festivalskoj večeri u Nedelišću. Oko 3.000 ljudi imalo je priliku prvo slušati Genovu, a potom Kawasaki 3P, koji su potvrdili status rock atrakcije. Nakon njih na pozornicu se popeo Psihomodo Pop predvođen Davorom Gopcem, koji je publiku bacio u trans starim hitovima. Izveli su i “Fridu“ te „Volim samo sebe“, pjesme sa svoga prvog

Prvi put na MESAP dolaze Mladen Grdović, Jasmin Stavros i Zlatko Pejaković.

Koncert pod nazivom ‘’ Tri mušketira’’ bit će održan povodom Dana žena 11. ožujka. Glazbena trojka obećava punih 6 sati vrhunske svirke koja će zadovoljiti i one najzahtjevnije. Jedan od “mušketira“ na pozornici će se pojaviti već nešto malo poslije 21 sat, a fešta će potrajati do ranih jutarnjih sati. (jn)

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović