RTM 274 by Regionalni Tjednik

IGOR KLOPOTAN, DEKAN MEV-a

“Cilj je da MEV postane referentni centar s laboratorijem”

FARMER STJEPAN BISTROVIĆ

“Uzgajivačima krava muzara mlijeko postaje bezvrijedna roba!” Str. 18. i 19.

Str. 12. i 13.

Tjednik

Regionalni MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Plus Pl us

15.000 primjeraka

Besplatan primjerak | Broj 274 | 1. prosinca 2021. | ISSN 2459-6612 | www.regionalni.com

MATIJI POSAVCU GOTOVO 80 POSTO GLASOVA

VLADIMIR TOPOLNJAK ODLAZI U MIROVINU

Iza sebe ostavlja povijesno najbolje rezultate Međimurskih voda Str. 4.

“Ovo je pobjeda svih Međimurki i Međimuraca!”

LJUBOMIR KOLAREK

“Grad Prelog svoj razvoj duguje gospodarstvu i poduzetništvu” Str. 6. i 7.

Str. 2. i 3.

NAJPOPULARNIJA TV VRTLARICA

MEĐIMURKE LENA I INES U DRESU AUSTRIJE

“Stvaranje vrta proces je koji može trajati cijeli život”

“Pod stare dane možda se i vratimo u Međimurje!”

Str. 16. i 17.

Str. 22.

Aktualno

Regionalni tjednik || 1. prosinca 2021., br. 274

CIJEPLJENJE U ČAKOVCU SVAKIM RADNIM DANOM

AKTUALNO

Građani se na području Međimurske županije mogu cijepiti svakim radnim danom od 9 sati do 13 sati u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije, a od 13 do 18 sati u trijaži Županijske bolnice Čakovec. U prosincu će se u Međimurju nastaviti masovna cijepljenja. U subotu, 4. prosinca, cijepljenje će se provoditi u Čakovcu, i to u trijaži čakovečke Bolnice, te u Zavodu za javno

zdravstvo. U subotu, 11. prosinca, cijepljenje će se provoditi u Prelogu u školskoj sportskoj dvorani, dok će se u subotu, 18. prosinca, cijepljenje provoditi u Murskom Središću. Prethodna najava nije potrebna, a cijepit će se 1., 2., i 3. dozom svim dostupnim cjepivima. Svi građani, kojima je prošlo šest mjeseci od cijepljenja 2. dozom, mogu se cijepiti 3. dozom.

U prosincu se u M. Središću, Čakovcu i Prelogu nastavljaju masovna cijepljenja

“NOVI-STARI” ŽUPAN POBIJEDIO OSVOJIVŠI PREMOĆNU V

Matija Posavec pono na prijevremenim

U nedjelju, 28. studenoga, stanovnici i stanovnice Međimurske županije s pravom glasa odlučivali su o tome tko će od četvero prijavljenih bivša dožupanica u dvama mandatima, sadašnja državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta Sandra Herma PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Županija

Matija Posavec premoćno je pobijedio na prijevremenim lokalnim izborima za međimurskoga župana, koji su se održali protekle nedjelje, osvojivši gotovo 80 posto glasova birača i biračica koji su izašli na izbore. U popisu birača za izbore nalazilo se 95.289 imena, dok je biranju pristupilo njih 27.615 (prema glasačkim listićima dva manje) ili 28,98 posto.

Slaba izlaznost

79,11 %

7,89 %

Matija Posavec

Sandra Herman

(zamjenik: Josip Grivec)

(zamjenik: Zoran Vidović)

7,83 %

3,95 %

Darko Zver

Mladen Novak

(zamjenik: Boris Bistrović)

(zamjenica: Tanja Potočnik-Hunjadi)

Od 7 do 19 sati na području Međimurske županije u nedjelju, 28. studenoga, bilo je otvoreno 157 birališta na kojima su Međimurke i Međimurci imali prilike izabrati novoga župana ili županicu i zamjenika, odnosno zamjenicu. Radi se o prijevremenim izborima koji su raspisani nakon što je župan Matija Posavec u rujnu podnio ostavku na tu funkciju uslijed uhićenja zbog sumnje u trgovanje utjecajem te zlouporabu položaja i ovlasti. Osim Matiji Posavcu i njegovu zamjeniku Josipu Grivcu, žitelji Međimurja svoj glas mogli su dati jednomu od sljedećih kandidat(kinj) a: Sandri Herman (zamjenik Zoran Vidović; Narodna stranka – Reformisti, HSS, SDP), Mladenu Novaku (zamjenica Tanja Potočnik-Hunjadi; kandidat grupe birača) i Darku Zveru (zamjenik Boris Bistrović; FOKUS). Što se tiče ostalih kandidata, drugoplasirana brojem glasova bila je Sandra Herman, prethodno zamjenica župana u dvama mandatima, a trenutačno državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta, koja je osvojila 2179 glasova (7,89 posto). Trećeplasirani je sa samo 15 glasova manje (2164) bio Darko Zver, trenutačno predsjednik Gradskog vijeća Čakovca

“Međimurci su pokazali veliku apatiju.” Rezultate je komentirala i drugoplasirana kandidatkinja, zamjenica župana tijekom dvaju mandata, Sandra Herman. – Vrijeme će pokazati ispravnost ovih odluka. Građani su na ovim izborima pokazali veliku apatiju. Smatram da sam jedina imala pozitivnu kampanju, nudila sam konkretna rješenja, a drugi kandidati govorili su u svojim programima o mjerama koje uopće ne spadaju u ingerenciju Županije – izjavila je Sandra Herman nakon što su objavljeni rezultati. Trećeplasirani Darko Zver Posavcu je čestitao na pobjedi. – Zahvaljujem glasačima koji su mi dali podršku. Čestitam Matiji Posavcu na pobjedi. Tijekom ove kampanje jasno sam govorio o potezima i rješenjima problema koje je potrebno implementirati u Međimurskoj županiji. I dalje ću ostati aktivan i župana podsjećati na ta rješenja – istaknuo je.

Stanovnice i stanovnici Međimurske žu

(7,83 posto), dok je četvrtoplasirani Mladen Novak, bivši predsjednik Skupštine Međimurske županije, dobio 1092 glasa (3,95 posto). Izlaznost je do 11.30 bila izrazito slaba: glasovanju je dotad pristupilo samo 7,77 posto glasača, to jest njih 7393-oje. Situacija se

poslijepodne ponešto popravila pa je pet sati kasnije na izbore izašlo ukupno 23,18 posto birača i biračica. Najveći postotak birača i biračica do 16.30 na birališta je izašao na Belici (više od 30 posto ili 800 od 2646), Strahonincu (26,45 posto) i Svetoj Mariji (26,33 posto),

Aktualno

1. prosinca 2021., br. 274 || Regionalni tjednik

OPĆINA GORIČAN: ODGODA RADOVA NA IZGRADNJI PJEŠAČKIH STAZA Iz Općine Goričan obavještavaju da se odgađaju radovi na izgradnji pješačkih staza i sustava oborinske odvodnje u Trnavskoj i Murskoj ulici. Do odgode radova dolazi zbog činjenice da će Međimurske vode tijekom 2022. godine započeti s realizacijom projekta izgradnje kanalizacijske mreže na području Goričana u okviru projekta Aglomeracije Donji Kraljevec. – Izgradnja pješačkih staza i sustava obo-

rinske vode su velike investicije ukupne vrijednosti od gotovo 1,8 milijuna kuna i bilo bi krajnje nemoralno prema mještanima Općine Goričan utrošiti proračunski novac za investiciju koja će se sljedeće godine devastirati. Naime, prilikom izvođenja radova na izgradnji kanalizacijskog sustava praktički sve ulice u Goričanu bit će prekopane, a samim tim i nove pješačke staze. Odlukom o odgodi radova štedimo novac, a kao finalni proizvod

dobit ćemo novu prometnicu i pješačku stazu bez zakrpa. Napominjem da je u Goričanu prioritet izgradnja kanalizacijskog sustava, a pješačke staze i ostalo komunalno uređenje naselja izgrađivat će se nakon završetka projekta Aglomeracije. Ponavljam, ne radi se o odustajanju od izgradnje pješačke staze, ona će biti realizirana paralelno s radovima na kanalizacijskoj mreži – poručio je načelnik Emanuel Sinković.

VEĆINU U SVIM MEĐIMURSKIM GRADOVIMA I OPĆINAMA

ovo izabran za župana lokalnim izborima

h kandidata sa zamjenicima dobiti mandat župana, odnosno županice. Osim Matije Posavca, koji je dobio najviše glasova, kandidirali su se i an, predsjednik Gradskog vijeća Čakovca Darko Zver te bivši predsjednik županijske Skupštine Mladen Novak.

28,98 % odnosno 27.615 od 95.289 upisanih glasača pristupilo je glasovanju na prijevremenim izborima za župana

331 glasački listić proglašen je nevažećim (1,20 posto), dok su važeća bila 27.282 listića (98,80 posto)

upanije dali su svoje povjerenje Posavcu i pružili mu još jednu priliku da dokaže sve što je tvrdio

dok je više od 25 izašlo i u Šenkovcu (26,26), Čakovcu (25,95) te Vratišincu (25,44). Postotkom najmanje birača do 16.30 izašlo je na birališta na području Orehovice – od njih 2103 samo 375 ili 17,83 posto. Registriran je 331 nevažeći listić, odnosno 1,20 posto.

Do kraja izbornog dana pojavilo se još 5,8 posto registriranih glasača i glasačica pa je sveukupno izborima pristupilo, kako smo već spomenuli, 28,98 posto birača. Pr ve privremene rezultate Državno je izborno povjerenstvo na svojim stranicama objavilo oko 20

sati, kad je obrađeno 149 od 157 biračkih mjesta. Pola sata kasnije bila su obrađena sva biračka mjesta te je DIP uskoro objavio i potpune rezultate izbora. Na biračkim mjestima provodile su se epidemiološke mjere propisane za borbu protiv pandemije koronavirusa:

bila su postavljena dezinfekcijska sredstva, prisutni su trebali nositi zaštitne maske za lice, a članovi i članice biračkih odbora morali su posjedovati važeći negativni test na koronavirus ili COVID potvrdu, što za birače i biračice nije vrijedilo, no oni su se trebali pridržavati

ostalih propisanih mjera.

Peta brzina

Posavec se obratio javnosti u svom izbornom stožeru: – Htio bih zahvaliti svima koji su danas iskoristili svoje biračko pravo i izašli na prijevremene lokalne izbore. Dobiti gotovo 80 posto na

četiri kandidata nije malo, ja vjerujem da otkako je hrvatske države na regionalnoj razini nigdje nikada nije zabilježen ovakav rezultat. Međutim, ono što želim reći jest da ovo nije moja pobjeda. Ovo je pobjeda građana Međimurja, onih koji su od prvog dana vjerovali u mene. Svih onih koji su mi slali ohrabrujuće poruke, stisnuli mi ruku prilikom svakog susreta i motivirali me da se kandidiram. Izbori su festival demokracije i građani na njima odlučuju što žele. Nema nikakve euforije, samo razmišljanje što ćemo raditi od sutra. Donosit ćemo rebalans proračuna i proračun za iduću godinu – među ostalim je rekao Posavec. Zahvalio je svim suradnicima i obitelji. – Nastavljamo u petoj brzini. Poručujem svima da nikoga neću iznevjeriti! – zaključio je novoizabrani međimurski župan.

Aktualno

Regionalni tjednik || 1. prosinca 2021., br. 274

DIREKTOR MEĐIMURSKIH VODA PODNIO OSTAVKU NA FUNKCIJU

Vladimir Topolnjak: “Nakon 32 godine u ovoj tvrtki ponosno odlazim u mirovinu!” Topolnjak je četvrtinu radnog vijeka u Međimurskim vodama proveo na poziciji direktora. Za vrijeme njegovih mandata cijena vodnih usluga ostala je ista, iako su svi troškovi rasli.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Mnoge Međimurke i Međimurce nedavno je iznenadila vijest da je dosadašnji direktor Međimurskih voda, Vladimir Topolnjak, podnio ostavku na funkciju koju je obavljao zadnjih osam godina, osobito s obzirom na činjenicu da je prije nekoliko mjeseci dobio novi četverogodišnji mandat.

Najbolji kadrovi bez utjecaja politike

Voda izvrsne kvalitete Sadašnje stanje vodoopskrbe najbolje je dosad u pogledu gubitaka vode na mreži i općeg stanja sustava, ističe. Gubitci vode na mreži trenutačno iznose oko 22 posto, dok ILI indikator uspješnosti vodoopskrbe prema kriterijima Svjetske banke za razvijene zemlje iznosi 1,3. – U Međimurju je vodovodna mreža u potpunosti izgrađena u svakom od 131 naselja, a svih godina znatna sredstva ulagana su i u rekonstrukcije. Mnogi vodovodi muku muče kako zadržati gubitke na istoj razini, jer kilometri cjevovoda stare, a to je velik problem. Obnova ide iz amortizacije, iz vlastitih sredstava. To je samo dio upravljanja kvalitetom. Međimurske vode su u velikoj mjeri digitalizirale

U medijima se čak pojavila i tvrdnja da je tada najavio kako će mandat odraditi do kraja, no Topolnjak kaže da ta informacija nije točna. Prije nešto više od osam godina, kada je na direktorskom mjestu zamijenio dotadašnjega dugogodišnjeg direktora Josipa Zorčeca, u novinama su se pojavili napisi da se radi o političkoj smjeni. Tadašnji je direktor, naime, u to vrijeme bio članom Hrvatske demokratske zajednice, dok je Topolnjak član Socijaldemokratske partije. jer smo sve radili u interesu – Ispunjavam sve uvjete društva. U zadnjih nekoliko za starosnu mirovinu, a godina bilo je problema s ovaj naporan posao prepu- manjkom vodoinstalateštam nekomu mlara: na tržištu rada u zadnje vrijeđem i odlazim i z osobn i h me praktičrazloga. ki nije ni Tvrtka je bilo škoMeđimurske vode su u top u odličlova3 tvrtke u tom sektoru u n o m noga stanju kadra Hrvatskoj. u svat o g Na edukacije i razmjenu tipa. kom iskustava u tvrtku dolaze Sit up o gledu, acija timovi mnogih hrvatskih kako se, dovodovoda!” s ljudduše, p om a lo s k i m VLADIMIR TOPOLNJAK p opr avresursima, tako i s lja – ljudi materijalnima i prepoznaju čilikvidnošću. njenicu da zanatima Imali smo prilike izabrati itekako predstoji svijetla najbolje kadrove na natječa- budućnost pa se ih i više odjima, bez utjecaja politike, na lučuje za tu vrst školovanja. što sam posebno ponosan, Naša t vrtka možda ne

svoje sustave, sve s ciljem upravljanja sustavima u realnom vremenu. Odvodnja ima specijalna vozila za čišćenje kanalizacije i opremu za ispitivanje vodonepropusnosti i TV inspekcijsko snimanje sustava, najvećim dijelom nabavljenu iz EU sredstava. Oformili smo i vlastiti laboratorij za provođenje ispitivanja vodonepropusnosti i TV inspekcijskog snimanja koji je akreditirala Hrvatska akreditacijska agencija pa može provoditi službena ispitivanja i snimanja svojih sustava za vlastite potrebe s vlastitim kadrom. Na poligonu Međimurskih voda svi preostali laboratoriji polažu i obnavljaju svoje akreditacije, njih četrdesetak u Hrvatskoj, od čega su samo dva iz javnog

sektora – Međimurske vode i VARKOM. Cilj opremanja laboratorija bila je optimizacija troškova, koje na kraju plaćaju naši korisnici. Svojim laboratorijem provjeravamo kvalitetu novozavršenih cjevovoda kako bismo ih preuzeli u ispravnom stanju, mogli nedostatke reklamirati u jamstvenom razdoblju i otkloniti ih na teret izvođača – naglašava “friški” umirovljenik iz Nedelišća. Ovih dana u Vodama završava državna revizija, koja se provodi u svim vodoprivrednim poduzećima. Topolnjak je zadovoljan što je do nadzora došlo upravo u trenutku kad odlazi u mirovinu, jer će se verificirati u kakvom je stanju bila tvrtka prilikom njegova odlaska.

nudi najveće plaće, ali nudi sigurnost, poštovanje prema radnicima i odlične, zaista odlične međuljudske odnose. Naši radnici znaju da trebaju poštovati korisnike i vlasnike – jedinice lokalne samouprave. Na to nas obvezuju i ustanovljeni standardi unutar tvrtke, jer smo bili prvom tvrtkom u Hrvatskoj unutar naše branše koja je uvela ISO standarde kvalitete i koja je svih ovih godina unapređivala te standarde i uvodila nove, sukladno svjetskim trendovima – objašnjava Topolnjak. Dodaje i da su u zadnjih osam godina “preporođeni” materijalni resursi tvrtke.

vrlo skromnim uvjetima u upravnoj zgradi koju smo dijelom dobili iz hipoteke posrnulog diva MTČ-a, a dijelom kasnije kupovali od banaka. Tu zgradu smo u potpunosti obnovili, ponajviše iz europskih sredstava.

Korištenje sredstava Europske unije

– Pritom mislim na radne prostore, s obzirom na činjenicu da smo radili u

Vodovod, skladište i laboratorij

Tako su radnici dobili adekvatne radne uvjete, ali i naši korisnici usluga, počevši od samog ulaza, gdje su, osim info centra za potrošače i blagajne, služba odnosa s korisnicima i dva platomata koja su odlično poslužila svrsi u vrijeme pandemije. Korisnici usluga Međimurskih voda još uvijek mogu na blagajni i na platomatima plaćati bez naknade. Vodovod i skladište preselili su se u građevinu kupljenu iz stečaja uz južnu obila-

znicu Čakovca na strateški vrlo dobrome mjestu za ekipe koje moraju što brže doći u bilo koji dio Međimurja. Radilo se o skoro novoj građevini kupljenoj u skladu s našim potrebama za te odjele trgovačkog društva. Odjel odvodnje i Odjel pročišćavanja smješteni su na rekonstruiranom Pročistaču otpadnih voda Čakovec te su uz pomoć EU projekta prošireni. Nude dobre uvjete; kako za radnike, tako i za sva vozila i strojeve koji su neophodni za funkcioniranje tih dvaju sustava. Na istoj lokaciji je i interni laboratorij Međimurskih voda, također moderniziran u skladu s najnovijim propisima, koji provodi analizu vode za piće na cijelom javnom sustavu vodoopskrbe Međimurja, ali i na sustavu odvodnje i pročišćavanja vode u Međimurju – kaže sada već bivši direktor Međimurskih voda.

Kanalizacijska mreža

Za sam kraj dodaje da su za vrijeme njegova upravljanja Vodama dovršene dvije velike aglomeracije – Čakovec i Novo Selo na Dravi. Osim toga, u tijeku su poslovi oko dviju velikih aglomeracija – Donje Dubrave i Murskoga Središća – a sve je pripremljeno i za druge velike aglomeracije koje još čekaju Međimurje: to su aglomeracije Podturen,

– U godini u kojoj odlazim, ostvarit će se realizacija iznosa investicija od oko 200 milijuna kuna na godišnjoj razini, što je povijesno najbolji rezultat Međimurskih voda – ističe Vladimir Topolnjak.

Podbrest i Donji Kraljevec. Njih će se aplicirati čim državne institucije završe pregovaranje za buduće razdoblje EU fondova i objave poziv i pravila za prijavu. – Dosad smo izbjegnuli sve moguće penalizacije koje prijete ovoliko velikim projektima, što je izrazito teško! Naime, već i najmanja greška može vas koštati penala od 5 %, što je na ovoliko velike vrijednosti projekata izuzetno puno. Želim napomenuti da je cijena vodnih usluga - vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja - ista već 11 godina, iako su svi troškovi rasli. Na kraju novomu vodstvu Društva i radnicima želim puno uspjeha u daljnjem radu! – zaključuje i poručuje Topolnjak, koji će odsad više vremena posvetiti obitelji – supruzi Mariji i sinovima Dini i Filipu – i zanemarenim hobijima.

Desetljeće unaprijed Od 1. siječnja 2023. godine u Hr vatskoj će se naknada za korištenje voda plaćati prema količini vode ispumpane na crpilištu, a ne samo prema isporučenoj količini. Ovo će nekima od relativno neuspješnih vodovoda

uzrokovati probleme, dok će Međimurske vode biti još bolje pozicionirane, naglašava naš sugovornik, dodajući da se tvrtka za taj trenutak počela pripremati prije više godina, jer su razmišljali gotovo desetljeće unaprijed.

Oglasi

1. prosinca 2021., br. 274 || Regionalni tjednik

www.regionalni.com Uklonite PODOČNJAKE I UMOR IZ OČIJU

EYE GEL • • • inženjere strojarstva, metalurgije (VSS ili VŠS) CNC operatere, strojarsko računalne tehničare, mehatroničare mehaničare, automehaničare, bravare, strojobravare ostala srodna 3- i 4- godišnja usmjerenja Objavljujemo oglas za sljedeća radna mjesta:

CNC PROGRAMER/REGLER (m/ž) VODITELJ ODJELA TEHNOLOGIJE STROJNE OBRADE (m/ž) POMOĆNIK VODITELJA PROIZVODNJE (m/ž) ALATNIČAR (m/ž)

OD KANDIDATA OČEKUJEMO: odgovarajuće obrazovanje preciznost i motiviranost za rad organizacijske sposobnosti, savjesnost i samostalnost u radu

NUDIMO VAM: dinamičan, samostalan i fleksibilan posao pun novih izazova, odlične mogućnosti osobnog i stručnog razvoja te gradnje karijere razmjena znanja među pogonima unutar grupacije fleksibilno radno vrijeme za rukovodeće pozicije naknada za topli obrok troškovi prijevoza plaćeni u potpunosti sigurno radno okruženje Molbe sa životopisom primaju se na e-mail adresu info.alucast@lthcastings.com ili na adresu firme: Republike Austrije 3, 40000 Čakovec.

Osvježava umorne oči i smanjuje podočnjake Smanjuje vrećice ispod očiju Poboljšava elastičnost i napetost kože te vidljivo smanjuje bore oko očiju

Smanjuje bore i do 40% u samo 30 minuta! • • • • • • •

Organski certificirano pH 5.3 Klinički testirano Bez parabena 100% vegan Nije testirano na životinjama Ne zatvara pore

Više informacija na mobitel 098/206-520

Aktualno

Regionalni tjednik || 1. prosinca 2021., br. 274

U PRELOGU JE NAKON JEDNOGODIŠNJE STANKE PONOV

Ljubomir Kolarek: “Gospo perjanica razvoja ovo

– Uskoro planiramo proširenje Poduzetničkog centra, kako bi još više mladih poduzetnika u njemu pronašlo svoj dom. Nisu bez razloga naše me zato vesele radovi koje smo ove godine okončali na prostoru Gospodarske zone Prelog - Sjever – naglasio je grado PIŠE: ROBERT PEHARDA FOTO: STUDIO VIPRO

Grad Prelog ponovno je bio domaćin okupljanja gospodarstvenika sa svojeg područja. Nakon godinu danas stanke, u prostor Hotela Panorama i Sportsko-rekreacijskog centra DG Sport vratio se “Gospodarski forum Grada Preloga 2021.”

Pandemijsko vrijeme Ovakva druženja krajem kalendarske godine, a uoči Dana Grada Preloga, postala su tradicionalna, što ne treba čuditi s obzirom da Prelog posljednjih godina svoj nagli rast i razvoj duguje upravo iznimno jakom gospodarstvu. Do gospodarskog procvata nije se došlo slučajno. Konsta ntna u laga nja u opremanje poduzetničkih zona, osnivanje Poduzetničkog centra, osmišljavanje i provođenja mjera za privlačenje kvalificirane radne snage, samo su neki od poteza koji vuče Gradska uprava da bi se poduzetnicima i gospodarstvenicima stvorili što povoljniji uvjeti za njihovo poslovanje. – Iako nas neki kritiziraju i govore da previše podilazimo poduzetnicima, gospodarstvo je osnova svega. Na nama je pak da se trudimo stvoriti uvjete ne bi li naši poduzetnici mogli mirno i stabilno funkcionirati. Grad Prelog svoj razvoj uistinu duguje gospodarstvu i poduzetništvu – komentirao je gradonačel-

12 milijuna kuna vrijednost je radova realiziranih na komunalnom opremanju Gospodarske zone Prelog – Sjever, od kojih je gotovo 9,3 milijuna bespovratnih dobivenih putem natječaja ministarstava

15 posto rasta bilježi hrvatsko gospodarstvo u trećem kvartalu prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Veliki doprinos rastu, uz dobru turističku sezonu, dali su poduzetnici kontinentalne Hrvatske

nik Preloga Ljubomir Kolarek prilikom svojeg obraćanja na otvorenju Gospodarskog foruma. Pandemijsko vrijeme u mnogočemu je poremetilo ustaljenu životnu rutinu, a posebno pogođeno bilo je gospodarstvo. Mjere usmjerene ublažavanju posljedica koronavirusa, kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj razini, omogućili su gospodarstvu da se othrva ovom velikom izazovu. – Zahvaljujem gospodarstvenicima što su preživjeli u ovom “koronavremenu”. Zahvaljujem što se broj zaposlenih u našim tvrtkama nije smanjio, što se plaće povećavaju, što proizvode izvozimo u mnoge zemlje širom svijeta. Ali na tome se ne zaustavljamo. Nastavljamo ulagati u projekte koji će postojećim gospodarstvenicima dodatno olakšati poslovanje, ali i kojima ćemo nekim budućim uspješnim poduzetnicima pomoći da započnu svoj poslovni put – dodao je gradonačelnik Kolarek. Da je područje Grada Prelogu uspješan inkubator za razvoj poduzetničkih priča, najbolje pokazuje podatak o popunjenosti Poduzetničkog centra Prelog. Iako otvoren prije tek nešto više od dvije godine, Poduzetnički centar vrlo je brzo popunio svoje kapacitete.

Gospodarske zone – Planiramo uskoro njegovo proširenje kako bi još više mladih poduzetnika u njemu pronašlo svoj dom. Nisu bez razloga naše gospodarske zone popunjene i prije okončanja radova na komunalnom opremanju. Trudimo se stvoriti uvjete koji će privući ulagače. Upravo stoga me vesele radovi koje smo ove godine okončali na prostoru Gospodarske zone PrelogSjever – naglasio je Kolarek. Radovi na izgradnji nastavaka Gospodarske zone Prelog-Sjever započeli su početkom travnja 2020. godine, a završeni su 15. rujna ove godine. U okviru radova izvedena je kanalizacijska mreža s kućnim priključcima, podzemna komunalna infrastruktura, koja je uključivala kompletnu vodovodnu, plinsku i telekomunikacijsku mrežu, izgrađena je javna rasvjeta, asfaltirani su kolnici i pješačko-biciklističke staze, izvedena je rekonstrukcija mosta preko kanala Bistrec – Rakovnica i postavljen su prepumpne stanice. Vrijednost izvedenih radova je približno

12 milijuna kuna. Projekt je sufinanciran bespovratnim sredstvima Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta u iznosu od gotovo 8,5 milijuna kuna te također bespovratnim sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije u iznosu od 745.000 kuna. – Gospodarstvenici će i nadalje biti perjanica razvoja na ovom području jer znaju što i kako raditi, a ono što trebamo jest dobro se organizirati i staviti glave skupa i raditi. Samo na taj način, Grad i gospodarstvenici zajedno, možemo Prelog dići na višu razinu, zadržati mlade ljude da žive i rade u Prelogu, Međimurju i Hrvatskoj, ali i privući druge k nama, u ovaj naš kraj koji ima vrijedne ljude i odličnu perspektivu za daljnji napredak i razvoj – zaključio je Kolarek. Među mnogobrojnim uzva-

Aktualno

1. prosinca 2021., br. 274 || Regionalni tjednik

VNO ODRŽAN “GOSPODARSKI FORUM GRADA PRELOGA”

podarstvo će i nadalje biti og dijela Međimurja!”

e gospodarske zone popunjene i prije okončanja radova na komunalnom opremanju. Trudimo se stvoriti uvjete koji će privući ulagače. Upravo onačelnik Ljubomir Kolarek prilikom obraćanja uzvanicima na otvorenju “Gospodarskog foruma Grada Preloga 2021.”

MNOGOBROJNI UZVANICI

Ministar, državni tajnici, predsjednici komora… Povratak Gospodarskog foruma nakon godine izbivanja uzrokovane pandemijom koronavirusa, privukao je mnogobrojne uzvanike. U prostor Hotela Panorama stigli su ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, predsjednica saborskog Odbora za financije i državni proračun Grozdana Perić, državni tajnici Nataša Mikuš Žigman, Velimir Žunac, Dragan Jelić i Sandra Herman, predstavnik HAMAG-BICRO-a, ujedno i načelnik Općine Goričan Emanuel Sinković, zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec, predstavnici Udruge inovatora Hrvatske, voditelj Regionalnog ureda HBOR-a u Varaždinu Tomislav Marković, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Čakovec Mladen Križaić, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije Boris Lukovnjak, gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak te Slobodan Veinović, voditelj odsjeka za gospodarstvo, EU programe i projekte Grada Čakovca.

Zahvaljujem poduzetnicima što se broj zaposlenih u tvrtkama nije smanjio unatoč koronakrizi, što se plaće povećavaju i što naše proizvode izvozimo u mnoge zemlje širom svijeta.” Ljubomir Kolarek gradonačelnik Grada Preloga

Sav novac koji stiže iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, višegodišnjeg financijskog okvira i sav novac koji smo priskrbili za sanaciju posljedica potresa sigurno će doći u prave ruke i biti dobro investiran.” Darko Horvat, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

nicima je bio i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat. U svojem obraćanju pohvalio se dobrim vijestima za gospodarstvenike koje su vidljive u podacima Državnog zavoda za statistiku.

Brže od planiranog

– Rasli smo u trećem kvartalu nešto malo više od 15 posto. Veliki doprinos tom rastu, uz dobru turističku sezonu, zasigurno su dali poduzetnici kontinentalne Hrvatske. Oporavak industrijske proizvodnje na razini većoj od 18 posto dobar je znak za perspektivnu budućnost. Dakle, vraćamo se nakon covida, odnosno s covidom, puno brže nego je to bio slučaj 2008. godine – rekao je Horvat te dodao da je gospodarski oporavak tada trajao desetak godina, a da će ovoga puta

Hrvatska na statističke parametre iz 2019. doći već u ovoj godini. – Sav novac koji stiže iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, višegodišnjeg financijskog okvira i sav novac koji smo priskrbili za sanaciju posljedica potresa, dakle milijarde kuna ili eura, sigurno će doći će u prave ruke i biti dobro investiran. Siguran sam i da ovi dvocifreni postoci nisu slučajnost, a vjerujte mi da će ovi ljudi koji su danas ovdje s nama, dobiju li taj novac, jako dobro znati na koji ga način upotrijebiti – zaključio je ministar Horvat. U okviru Gospodarskog foruma predstavnici HAMAGBICRO-a održali su radionicu za korisnike bespovratnih sredstava u okviru poziva “Jačanje konkurentnosti poduzeća ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju”.

Aktualno

Regionalni tjednik || 1. prosinca 2021., br. 274

MEĐIMURJU ČETIRI TURISTIČKE NAGRADE “SIMPLY THE BEST” U Međimursku županiju su stigle četiri prestižne turističke nagrade “Simply the best”, koje dodjeljuje Međunarodna poslovno-turistička burza PUT. Turistička burza PUT najstariji je susret dionika u turističkom sektoru koji organiziraju Vall 042 i Udruga hrvatskih putničkih agencija, a okuplja djelatnike iz agencijskog poslovanja, pružatelja turističkih usluga, hotelijerstva i restoraterstva te sustava turističkih zajednica. Ovogodišnje

BISKUPIJA

Obljetnica ređenja Varaždinski biskup Bože Radoš predsjedao je misnim slavljem u srijedu, 24. studenoga, u varaždinskoj katedrali povodom druge obljetnice svojeg biskupskog posvećenja. S biskupom su suslavili umirovljeni biskup Josip M r z l j a k , k a n o n i c i St o lnog kaptola te svećenici iz središnjih biskupijskih ustanova.

DONJA DUBRAVA

“Dobravske novine” Općina Donja Dubrava priprema 57. broj “Dobravskih novina” pa se pozivaju pojedinci, udruge i institucije da dostave materijale o aktivnostima u drugoj polovici 2021. godine najkasnije do 6. prosinca. Uz pisani materijal traže se i najmanje tri fotografije. Materijali se dostavljaju osobno ili šalju na e-mailove: opcina@donjadubrava.hr i procelnica@donjadubrava.hr.

KOTORIBA

22. izdanje je održano od 23. do 25. studenoga u Selcu, a nagrade “Simply the best” dodijeljene su za dvije godine, 2020. i 2021. Tako je za 2020. godinu Turistička zajednica Međimurske županije primila nagradu u kategoriji Promotivne kampanje za kampanju “Međimurje daje više”. Za 2021. godinu je nagrađena tvrtka Rudi express iz Čakovca u kategoriji Putničke agencije i turistički programi. Nagradu je dobila i “Kuća turizma

Međimurja - Eko etno muzej” za izvrsnost, kvalitetu i cjelovitost oblikovanja posebnih sadržaja čime je značajno obogaćena turistička ponuda Međimurja. Nagradu je primio i Rudi Grula, direktor Turističke zajednica Međimurske županije za dugogodišnji rad u sustavu turističkih zajednica, iskazanu kreativnost i ostvarenu suradnju s lokalnom zajednicom na razvoju novih turističkih sadržaja.

BESPOVRATNE POTPORE ZA PROJEKTE U TURIZMU

Prioritet su zelene, energetski učinkovite i dugoročno održive ideje – Međimurska županija od 2016. godine potiče razvoj održivog turizma. Zahvaljujući kontinuiranoj potpori svake godine dobivamo sve kvalitetnije projekte – rekao je Rudi Grula, direktor županijske Turističke zajednice. PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Bespovratnim potporama Međimurska županija podupire razvoj turizma kao Međimurska županija pu- dohodovne grane koja se nih deset godina provodi temelji na održivom razvoju program bespovratnih pot- putem proširenja postojeće pora u turizmu. Zahvaljujući turističke ponude, aktiviranjemu, Međimurje danas nja neiskorištenih turističsvojim posjetiteljima nudi kih potencijala, stvaranja više od 130 novih turistič- novih turističkih proizvoda kih proizvoda čiji je razvoj i promoviranja Međimurja kao poželjne turisufinanciran iznostičke destisom od čak nacije. 2,8 milijuna Javila su se Od prijakuna. Sa v itelja se željom da rekordna 44 očekuje se nastavi prijavitelja, a potpore da svoje tradicija, planove, Županije ukupne vrijednosti ideje i je i ove 400.000 kuna su inicijative godine usklade sa raspisala odobrene za 29 strateškim javni poziv projekata r a z vojn i m putem kojedokumentom ga je osiguM a s t er pl ara no nov i h nom razvoja turiz400.000 kuna potpora. Prikupljen je rekordan ma Međimurske županije. broj prijava, a sufinanciranje U želji da se nastave pratiti je odobreno za 29 projekata. svjetski trendovi u turizmu – Svake godine bilježimo i njegovom razvoju, ove su sve više prijava pa smo tako i godine u javni poziv dodani ove zaprimili rekordan broj, i novi kriteriji popu ekonjih 44. Također, odobren je logije i generiranja novih dosad najveći broj potpora vrijednosti, dok je ukupno zahvaljujući kojima će se re- 14 prihvatljivih mjera za alizirati 29 novih turističkih odobrenje projekata. – Novac koji se dodjeljusadržaja u Međimurju – pojasnio je pročelnik Upravnog je putem ovog programa odjela za gospodarstvo, po- samo je kap u moru ukupne ljoprivredu i turizam Me- vrijednosti investicije koju đimurske županije Darko je potrebno uložiti da bi se razvio kvalitetan turistički Radanović.

proizvod ili sadržaj. No, sjajna je činjenica da, unatoč teškim vremena za turizam, Međimurci ozbiljno ulažu u projekte i to u vrlo kvalitetne i dugoročno održive. Iako turizam čini mali dio međimurskoga gospodarstva, on je važna dodana vrijednost, jer putem turizma plasiramo domaće proizvode, kulturu, običaje i vrijednosti – istaknuo je Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurske županije. Ovim programom bespovratnih potpora želi se dati što jači naglasak na ulagače i

njihove projekte koji promišljaju zeleno, dugoročno održivo i energetski učinkovito. – Od 2016. godine potičemo razvoj održivog turizma, a sada je to mantra i Europske unije. Zahvaljujući kontinuiranoj potpori Međimurske županije, svake godine dobivamo sve kvalitetnije projekte. U ovoj godini ostvarili smo 80 posto dolazaka i noćenja u odnosu na 2019. godinu. Polako ostvarujemo svoj cilj, a to je da privlačimo sve više onih gostiju koji su spremni izdvojiti za kvalitetnu uslugu

– dodao je Grula. Među ovogodišnjim odobrenim prijavama je i projekt Biserke i Zvonka Lajtmana, koji u Pleškovcu uređuju kuću za odmor “Lina”. – Novac ćemo namjenski iskoristiti za dobivanje europskog Ecolabel certifikata. Naša kuća bila bi prva u Hrvatskoj s tim certifikatom. Uz OPG se bavimo ekološkom i biodinamičkom proizvodnjom, a certifikatom ćemo zaokružiti priču i gostima ponuditi novu uslugu i kvalitetu smještaja – otkrili su supružnici Lajtman.

SEMINAR U ORGANIZACIJI “METALSKE JEZGRE” I RCI-a MEĐIMURJE

Napad sjekirom U Kotoribi su u jutarnjim satima u petak, 26. studenoga, napadnute djelatnice preloške podružnice Centra za socijalnu skrb. Maloljetnica s područja Međimurske županije je prema djelatnicama u dobi od 26 i 46 godina mahala sjekirom, nakon čega je razbila stražnje staklo službenog vozila.

Digitalne tehnologije u poljoprivredi ”Metalska jezgra” Čakovec i Regionalni centar za investicije (RCI) Međimurje domaćini su seminara pod nazivom “Industrija 4.0 u poljoprivredi”. Seminar će biti održan u četvrtak, 2. prosinca, s početkom u 9.30 u prostorijama “Metalske jezgre”. – Seminar se organizira s ciljem upoznavanja mogućnosti uvođenja digitalnih tehnologija u moderniziranje poljoprivredne proizvodnje vezano uz natječaje za povlačenje sredstava iz EU

fondova i domaćih potpora. U predstojećem financijskom razdoblju do 2027. godine, digitalizacija svih segmenata našeg društva jedan je od naglasaka korištenja sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornost – poručuju organizatori seminara. Naime, ugradnja digitalne opreme za razvoj precizne i moderne poljoprivrede prvi put je obvezna komponenta natječaja iz Mjere 6. Tijekom 2022. godine započinje korištenje sredstava koje je

Europska komisija dodijelila Hrvatskoj za Nacionalni plan oporavka i otpornosti. U tom su smislu osmišljena i dva aktualna natječaja iz Programa ruralnog razvoja za poljoprivrednike: natječaj za podmjeru 6.1. “Potpora mladim poljoprivrednicima” koji nudi mogućnost dobivanja bespovratnih potpora u iznosu od 50.000 eura i natječaj za podmjeru 6.3. “Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava” s bespovratnim potporama

u iznosu od 15.000 eura. U oba natječaja obvezna komponenta poslovnog plana je

ugradnja digitalne opreme, odnosno obnovljivih izvora energije.

Aktualno

1. prosinca 2021., br. 274 || Regionalni tjednik

OREHOVICA: SANIRANJE POLJSKIH PUTOVA Na području Općine Orehovica u tijeku su radovi na sanaciji poljskih putova. – Sanirat će se nerazvrstana cesta odnosno dionica poljskog puta koji se proteže naseljima Vularija i Orehovica. Radovi koji će se izvesti uključuju skidanje srednjaka s utovarom, odvozom i zbrinjavanjem, rezanje gredeljem,

zavoženje poljskih putova recikliranim agregatom i razgrtanje – poručuju iz Općine Orehovica. Radovi se planiraju završiti tijekom sljedećeg tjedna, a izvodi ih tvrtka Reciklaža Mišić. Zahvaljujući jesenskoj sanaciji, poljoprivrednike će na proljeće uoči početka nove sezone radova dočekati uređeni putovi.

OZLIJEĐEN RADNIK U srijedu, 24. studenoga, oko 11.35 u trafostanici nedaleko Preloga prilikom redovnog servisiranja i premještanja kablova na visini od dva metra došlo je do nesreće na radu. Tom prilikom došlo je do strujnog udara u 34-godišnjaka. Nakon udara, muškarac je pao na pod. Ozlijeđeni je vozilom hitne pomoći prevezen u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje je utvrđeno da je teško ozlijeđen. Na mjesto događaja izašao je inspektor zaštite na radu koji je poduzeo mjere iz svoje nadležnosti. U vremenu od 11.35 do 12.45 nije bilo električne energije u gradu Prelogu, općini Donji Kraljevec, općini Goričan i graničnim prijelazima Goričan.

OPĆINA KOTORIBA

Financiranje rada općinskih udruga

PODACI O IZVRŠENJU PRORAČUNA OTKRILI:

Čakovec i Selnica u nacionalnom vrhu po ulaganjima u obrazovanje U 2020. godini Čakovec je za obrazovanje izdvojio 101,5 milijuna kuna, a Selnica 11,5 milijuna PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Grad Čakovec i Općina Selnica nalaze se među prvih deset gradova i općina u Hrvatskoj po visini izdvajanja proračunskog novca za obrazovanje. Grad Čakovec je od ukupnih proračunskih rashoda u 2020. godini od gotovo 214 milijuna kuna, u obrazovanje usmjerio čak 101,5 milijuna, odnosno 47,51 posto, što ga stavlja na visoko 9. mjesto u Hrvatskoj. Grad

Vrbovec se nalazi na prvome mjestu s udjelom izdvajanja iz proračuna za obrazovanje od 59,30 posto. Promatra li se izdvajanje za obrazovanje po glavi stanovnika, Čakovec je na 5. mjestu hrvatskih gradova s iznosom od 3748 kuna. Najviše po glavi stanovnika izdvaja Grad Pazin, čak 6699 kuna. Među općinama po udjelu izdvajanja za obrazovanje u proračunu prednjači Općina Selnica. S visokih 69 posto ukupnih proračunskih sredstava koji završe u obrazovanju, Selnica

se nalazi na prvome mjestu. Naime, Selnica je u ukupnim

Podatke o izvršenju proračuna za 2020. godinu objavilo je Ministarstvo financija proračunskim rashodima od 16,5 milijuna kuna, gotovo

11,5 milijuna usmjerila prema obrazovanju djece i mladih. Godinu dana ranije Selnica je za obrazovanje izdvojila nešto manje od milijun kuna, a za veliki rast u 2020. godini zaslužna je kapitalno ulaganje u novu zgradu dječjeg vrtića. Promatra li se iznos izdvajanja po glavi stanovnika, Selnica je s 3821 kunom na 10. mjestu. Na prvome mjestu je Općina Vižinada (Istarska županija) s iznosom od 8819 kuna. Podatke o izvršenju proračuna za 2020. godinu je objavilo Ministarstvo financija.

U OPĆINAMA DONJI KRALJEVEC, GORIČAN I SVETI MARTIN NA MURI

Božićnice za umirovljenike I ovih božićnih blagdana međimurski gradovi i općine svoje će umirovljenike razveseliti isplatama novčanih pomoći, popularnih božićnica. Među njima je i Općina Donji Kraljevec koja je za umirovljenike s ukupnim iznosima mirovina do 1200 kuna osigurala 400 kuna pomoći. Umirovljenici čije mirove ne prelaze iznos od 1800 kuna primit će 300 kuna pomoći, dok će oni s mirovinama do 2400 kuna dobiti 200 kuna prigodne božićnice. Općina Goričan je za osobe s mirovinama manjima od 2000 kuna osigurala poklon bon u vrijednosti od 200 kuna, a podaci su prikupljeni putem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Također, raspisan

je javni poziv za roditelje djece s teškoćama u razvoju i djecu koja se školuju, a žive s jednim od roditelja, sve umirovljenike, osobe starije od 65 godina koji ne primaju mirovinu, osobe s invaliditetom, da se jave radi podjele božićnica. Zahtjevi se podnose do 7. prosinca. Općina Sveti Martin na Muri je odlukom načelnika Martina Srše i ove godine osigurala božićnice za umirovljenike u visini od 200 kuna. Na nju imaju pravo svi umirovljenici čije ukupne mirovine ne premašuju iznos od 2000 kuna. Oni koji zadovoljavaju uvjet moraju se što prije javiti u ured Podružnice umirovljenika Sveti Martin na Muri da bi ostvarili svoje pravo.

U prostorijama Općine Kotoriba načelnik Dario Friščić održao je sastanak s predstavnicima općinskih udruga. S obzirom na to da se radi na planiranju proračuna za 2022. godinu, načelnik Friščić želio se upoznati s planovima i projektima udruga na nadolazećem razdoblju. Temeljem predstavljenih planova Općina Kotoriba će nastojati osigurati adekvatna sredstva za redov-

nu djelatnost udruga u idućoj godini. Druga tema sastanka je bila organizacija manifestacije “Advent u Kotoribi”. Dogovoreno je da se u subotu, 18. prosinca, od 16 sati organizira božićni sajam na prostoru kod tržnice. Udruge će pripremati razna jela i pića, dok će djecu razveseliti Djed Božićnjak. U 18 sati započinje start noćne Božićne utrke u organizaciji TK-a “Kotoripski begači”.

SVETI JURAJ NA BREGU

Uklanjanje granja i raslinja uz ceste Na području Općine Sveti Juraj na Bregu ozbiljan problem za neometano odvijanje prometa predstavljaju neorezano drveće i nepokošena trava na privatnim posjedima uz prometnice. Stoga se prošloga tjedna započelo s radovima na uređenju. – Orezivanje granja te sječa stabala i grmlja uz prometnice obveze su vlasnika parcela, koje iz Županijske uprave za ceste (ŽUC) stalno

opominju, no mnogi od njih se ogluše na pozive i opomene – ističu iz Općine. Načelnik Anđelko Nagrajsalović ovo označava kao veliki problem i proračunski trošak te poziva mještane na uređenje dijelova svojih parcela koji se nalaze uz prometnice. Na taj će način i ŽUC-u i Općini olakšati poslove redovitog održavanja, dok će svoje posjede održavati urednima.

KONFERENCIJA

Izvoz zdrave hrane u Mađarsku

Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Veleposlanstvom Mađarske u Zagrebu poziva na konferenciju o zdravoj hrani koja će se održati u četvrtak, 2. prosinca, u 10 sati u zagrebačkom hotelu Westin, na adresi Kršnjavoga 1. Konferencija je posebno zanimljiva međimurskim poljoprivrednim proizvo-

đačima zbog blizine mađarskog tržišta. Također, Mađarska je veliko tržište sa sve većim udjelom zdrave hrane u trgovini prehrambenim proizvodima. Prema zadnjim podacima, četiri posto ukupnog prometa trgovine na malo odnosi se na bezglutenske proizvode, što iznosi oko 21,5 milijuna eura.

10 Zdravlje

Regionalni tjednik || 1. prosinca 2021., br. 274

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA

ZDRAVLJE

Emotivnom predstavom “Abused” progovorili o nasilju U Prelogu i Čakovcu ukazano je na potrebu izgradnje društva s nultom stopom tolerancije na nasilje koje je duboko ukorijenjen društveni problem PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

KORONAVIRUS

U tjedan dana 1111 novozaraženih Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, u proteklih tjedan dana, od 23. do 29. studenoga, u Međimurju je evidentirano 1111 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Preminulo je 16 osoba. Prema izvješću Stožera civilne zaštite Međimurske županije objavljenom u ponedjeljak, 29. studenoga, broj pozitivnih osoba u Međimurju na taj je dan iznosio 1180. U Županijskoj bolnici Čakovec bilo je hospitalizirano 118 pacijenata pozi-

tivnih na SARS-CoV-2 virus, a na invazivnoj respiraciji bilo je pet pacijenata. – Međimurje i dalje bilježi visoke brojke novooboljelih, no ima naznaka da smo prešli vrhunac vala. Smanjenje incidencije ukazuje da ipak spuštamo broj novooboljelih i pozitivnih osoba – rekla je ravnateljica ZZJZ-a Marina Payerl-Pal na konferenciji za medije održanoj u četvrtak, 25. studenoga, dodavši da nije vrijeme za opuštanje unatoč smanjenju broja novooboljelih osoba.

ZAŠTO NAS STRAŠE? Strah od korone je prisutan. Neki ga s pravom niječu, no kad se razboli netko od njihovih ukućana ili ako ih uhvati i najmanja viroza neizvjesnost je tu. Bojati se je normalno i ljudski. No, zašto nas mediji toliko plaše? Ovih dana brojevi zaraženih stagniraju ili su u padu, no u svakim vijestima, i onda kad je zaraženih i za 1000 manje, vrši se hajka na naše umove. Strašni brojevi!Toliko je novoumrlih! Nigdje ne idite, ostanite doma! Onda se ljudi zaista zatvaraju, ostaju doma, postaju depresivni, u strahu su da čak i nazovu svoje najmilije, a kamoli da ih posjete. Tako mnogi umiru u depresiji od nekih drugih bolesti, često sami, bez svojih najmilijih. Možda je najstrašnije kad naši mili i dragi koji su u domovima za starije umiru potpuno sami. Još je gore kad roditelj ne smije biti sa svojim bolesnim djetetom u bolnici zbog korone. O tome smo također slušali nedavno... Strašno! Kome je to potrebno? Kome je to u interesu? Zašto nas toliko straše? S druge pak strane, duplo više ljudi umire od posljedica zagađenja u velikim gradovima, a da nikome ne pada napamet da zatvori benzinske postaje ili najveće zagađivače – termocentrale. Ipak je na nedavnom samitu u Glasgowu odlučeno da se termocentrale zamijene čistim elektranama za 10-20 godina. A do tada neka ljudi slobodno i dalje umiru od posljedica zagađenja jer – biznis je biznis.

U srijedu, 24. studenoga, povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja prema ženama, 25. studenoga, Ministarstvo unutarnjih poslova u suradnji s pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova i Policijskom upravom međimurskom, kao i drugim partnerima, u Prelogu je organiziralo okrugli stol pod nazivom “Nužni koraci u prevenciji nasilja prema ženama uz osvrt na položaj žena u romskoj zajednici”. Na okruglom stolu su sudjelovale pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Alenka Bilić, općinska državna odvjetnica u Općinskom državnom odvjetništvu u Čakovcu Maja Jurinec Turk, pročelnica Upravnog odjela za civilno društvo, ljudska prava i sport Međimurske županije Maja Odrčić Mikulić, ravnateljica Doma za žrtve obiteljskog nasilja Martina Šebrek, županijska koordinatorica UNICEF programa Andreja Krznar, ravnateljica MURID-a Silvija Pucko, iz Uprave kriminalističke policije Ana Jedliček te savjetnik ministra unutarnjih poslova Vladimir Faber.

“Skinimo etikete i postanimo ravnopravno društvo!”

Većina nasilja neregistrirana

Mladen Dominić Kristova Crkva U cijeloj ovoj priči jedino je dobar – strah Božji. Kad Biblija govori o strahu Božjem misli na to da trebamo imati strahopoštovanje prema Bogu. A kad imao strahopoštovanje prema Bogu onda mudro živimo. Dakle, kad bi oni koji nas stalno straše imali strah Gospodnji, zasigurno nas ne bi više strašili! Ako ne posjedujete Bibliju, tu knjigu nad knjigama, nudimo Vam besplatan primjerak Novoga zavjeta – suvremeni prijevod. Slobodno nas kontaktirate na 042 311 202. Posjetite nas srijedom na redovitom proučavanju Biblije u 19 sati. prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Ul. braće Krajanski 14

U svijetu je svaka treća žena žrtva nasilja svog partnera, a u Hrvatskoj se svakih 15 minuta fizički zlostavlja jedna žena, rečeno je na okruglom stolu. Podaci su djelomično točni i zapravo umanjeni jer većina nasilja ostaje neregistrirana, a nasilnici su osobe svih profesija i socijalnih struktura. Provedenim mnogim analizama, postotak nasilja u obitelji iznosi više od 40 posto, a posljednjih godina taj postotak raste, rekla je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić i naglasila kako su nasilnici najvećim dijelom muški partneri i članovi obitelji. Nasilje nad ženama duboko je ukorijenjen i široko rasprostranjen društveni problem u svim zajednicama, a u romskim je zajednicama ono relativno učestalo. – Ove godine u porastu je broj prijava seksualnog nasilja, kao i porast nasilja u obitelji za čak 230 posto u odnosu na prošlu godinu. Romkinje žive u tradicionalnom patrijarhalnom društvu. Često su žrtve prisilnih brakova, pružanja seksualnih usluga za novac, maloljetničkih trudnoća, ali i predrasuda da je nasilje nad ženama dio njihove kulture, kao i dječji brakovi, što je također jedan od oblika nasilja. Romkinje se teško otvaraju prema institucijama i vrlo ri-

Ovaj dan obilježen je i u Čakovcu na Trgu Republike, gdje je bio pripremljen štand na kojem su se provodile promotivne aktivnosti u organizaciji Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Čakovca i u suradnji s Gradom Čakovcem, Centrom za socijalnu skrb Čakovec, Podružnicom Obiteljski centar, Sigurnom kućom Čakovec i PU međimurskom. Tom prigodom je poslana poruka ženama da ne trpe nasilje i da su im vrata svih ovih institucija otvorena. – Dosad imamo 217 evidentiranih žrtava obiteljskog nasilja: radi se o ženama i djeci. Porazno je da je ove godine 89 žrtava ostvarilo pravo na smještaj, a to je velik broj, jer se neke majke vraćaju i više puta u naše institucije. Kao društvo smo napredovali u 20 godina otkad se senzibilizira javnost, no uvijek ima prostora za bolje i jače zajedničko djelovanje – naglasila je ravnateljica CZSS-a Alenka Bilić. Akciju je podržala gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini. – Iako su partneri ti koji su najčešće počinitelji, žene trpe isto nasilje i na poslu, na putu do posla, u nejednakim prilikama koje dobivaju i etiketama koje su im nametnute. Skinimo etikete, postanimo napokon ravnopravno društvo i zajednica u pravom obliku te riječi, ako ne danas za nas, tada za sutra i sigurnost svih djevojaka i žena kojima već mnogo dugujemo, napravimo to za budućnost svoje djece – poručila je čakovečka gradonačelnica.

jetko traže pomoć – istaknula je Ljubičić. Psihosocijalna pomoć ženama itekako je bitna kako bi žene stekle osjećaj vlastite vrijednosti, kao i podrška za uključivanje na tržište rada, a posljedično i u javni i društveni život. U novije vrijeme lagano se primjećuje povećana svijest i neprihvatljivost nasilja, osobito kod mlađih, obrazovanijih generacija. Tome su doprinijele i razne nacionalne kampanje, ali i mnoge mlade, obrazovane Romkinje koje nose ulogu pozitivnih primjera mladima. – Romkinje su izložene diskriminaciji i stigmatizaciji, a samim time i socijalnoj isključenosti. Nedostatno formalno obrazovanje uzrok je njihove ekonomske ovisnosti, zbog čega gotovo i nemaju mogućnosti preživljavanja izvan svoje obitelji. Povezivanje nadležnih institucija i uključivanje civilnog društva u rješavanje ovog problema neki su od načina koji mogu doprinijeti smanjenju nasilja – zaključila je pročelnica UO-a za civilno društvo, ljudska prava i sport MŽ Maja Odrčić Mikulić.

Projekt “Lily”

Okrugli stol organiziran je u sklopu projekta “Lily” usmjerenog na sprječavanje nasilja nad ženama, a kao inovacija u projektu premijerno je prikazana predstava “Abused” u režiji Petre Radin, uz scensku instalaciju akademske umjetnice Nikoline Ivezić i glazbeni nastup umjetnice Ane Rucner te u izvedbi Hane Hegedušić, Ive Šimić i Petre Teđak. Sama predstava progovara o problemu nasilja prema ženama “iz usta žrtava” te je poziv na pomoć i zajedničko djelovanje u borbi protiv nasilja prema ženama. Osim toga, umjetnička instalacija akademske slikarice Nikoline Ivezić, kao sastavni dio predstave u kojoj se u prirodnoj veličini pojavljuju 32 ženske glave, koje djeluju gotovo identično, istih frizura, sklopljenih očiju i zatvorenih usta, ali s različitim ozljedama, progovaraju o potrebi izgradnje društva s nultom stopom tolerancije na nasilje.

Zdravlje

1. prosinca 2021., br. 274 || Regionalni tjednik

IZGRADNJA I OPREMANJE NACIONALNOGA REHABILITACIJSKOG CENTRA ZA OSOBE S BOLESTIMA I OŠTEĆENJIMA KRALJEŽNIČNE MOŽDINE

Specijalna bolnica V. Toplice svrstat će se uz bok modernim rehabilitacijskim centrima – Značajno ćemo podići komfor smještaja, ali i kvalitetu opreme, te idemo s uvođenjem dijela robotizirane opreme. Prvi put će u javnom sustavu biti moguće kombinirati individualni pristup terapeuta prema pacijentu i robota – rekao je ravnatelj Bolnice Denis Kovačić. U Varaždinskim Toplicama u tijeku je provedba projekta “Izgradnja i opremanje nacionalnog rehabilitacijskog centra za osobe s bolestima i oštećenjima kralježnične moždine Specijalne bolnice Varaždinske Toplice”, KK.08.1.2.04.0002. U k upna v r ijed nost EU ugovora projek t a i znosi 107.094.765,49 kuna, a nakon dosad provedenih postupaka javne nabave, vrijednost projekta trenutno iznosi 115.891.820,11 kuna. Posljedica je to drastičnih poremećaja na tržištu, odnosno u dobavi i cijeni građevinskog materijala, prvenstveno porasta cijene željeza i armature, rekao je ravnatelj Specijalne bolnice Varaždinske Toplice dr. Denis Kovačić, zbog čega će od Ministarstva zdravstva i Vlade RH tražiti dodatna sredstva. Ukupan iznos bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj iznosi 83 milijuna kuna, dok je iz Ministarstva zdravstva osigurano 24.094.150,66 kuna.

Ciljevi Projekt je odobren u sklopu Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.”, Prioritetne osi 8, Socijalno uključivanje i zdravlje, SC 9a2 Poboljšanje učinkovitosti i dostupnosti bolničkog liječenja – Poziv KK.08.1.2.04 – inačica 2 – Poboljšanje isplativosti i pristupa bolničkoj skrbi za ranjive skupine – faza 2. Svrha ovog projekta je povećanje dostupnosti i kvalitete pružanja sveobuhvatne pomoći za pacijente s teškim spinalnim oštećenjima i bolestima kroz infrastrukturne radove te opremanje nacionalnog rehabilitacijskog centra za osobe s bolestima i oštećenjima kralježnične moždine topličke Specijalne bolnice. Integralni pristup liječenju i rehabilitaciji takvog tipa bolesnika traži brzu reakciju i moderan rehabilitacijski centar, koji se nametnuo kao neupitna potreba hrvatskog zdravstva. Pratiti trendove i sudjelovati u najnovijim dostignućima medicine u načinima rehabilitacije bolesnika sa spinalnim ozljedama nemoguće je bez cjelovitog pristupa rehabilitaciji na jednome mjestu, uz sofisticiranu opremu i kvalitetno uređen prostor te visokospecijaliziran stručni kadar. – U našu bolnicu dolazi specifična skupina ljudi, u više od 90 % slučajeva u pitanju su ozljede. To su uglavnom mlađi ljudi koji su radno aktivni i kojima se nakon jedne takve ozljede sruši cijeli svijet, a često su to osobe koje su jedini hranitelji obitelji. Oni obično budu zbrinuti u jednoj od traumatoloških klinika ili odjela diljem Hrvatske te nakon operativnog zahvata ili drugog medicinskog tretmana dođu k nama na rehabilitaciju i tu ostaju četiri do šest mjeseci. Re-

Europska unija Zajedno do fondova EU

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj

još bolje prilagodbe potrebama takvih pacijenata, odrađena je i zajednička radionica u suradnji s organizacijama civilnog društva, koja je rezultirala svojevrsnim kodeksom kako se prema spinalnim pacijentima treba ophoditi, uzimajući u obzir sve aspekte njihovog novog načina života. Aktivnost upravljanja projektom uključuje uspostavu projektnog tima, timsku koordinaciju svim ostalim projektnim aktivnostima, kao i nabavu usluge neovisne financijske revizije svih troškova projekta na samom kraju njegove provedbe. Naposljetku, projektne aktivnosti tzv. promidžbe i vidljivosti podrazumijevaju obavještavanje javnosti o napretku projekta u vidu označavanja samog gradilišta potrebnim informacijskim pločama o radovima financiranim EU sredstvima, izradu letaka projekta, objave novinskih članaka, organizaciju uvodne i završne konferencije projekta i slično. Sve su to alati kojima se nastoji podići svijest građana o mogućnostima financiranja ovakvog jednog projekta bespovratnim sredstvima, bez čije pomoći o izgradnji NRCa uopće ne bismo ni govorili.

Završetak projekta

– Osim radova, koji zbog cjelokupne situacije s pandemijom Sadržaj članka je isključiva odgovornost Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice nešto kasne, planiramo i raspisati javnu nabavu za svu potrebsvrstat će se uz bok modernim nu medicinsku i nemedicinsku rehabilitacijskim centrima i po- opremu krajem prvog kvartala stati mjesto edukacije i razmjene 2022. Očekujemo da će u drugoj znanja europskih i domaćih polovici iduće godine biti gotovi stručnjaka i znanstvenika te građevinski radovi na vanjskom opravdati i nadalje osigurati i unutarnjem uređenju objekta svoj status rasadnika vrsnih te će se pristupiti opremanju stručnjaka fizikalne medicine i objekta svom potrebnom oprerehabilitacije. mom kako bi se objekt pripremio za službeno otvaranje i smjePlanirane aktivnosti štaj naših spinalnih pacijenata O si m i z g r ad nje u nove prostore. Naša nov ih prostora je želja da objekt centra te oprebude u potpunoBit će to manja prostora sti opremljen i najsuvremenije novom teraspreman za pripijskom i dihvat pacijenaopremljeni jagnostičkom ta i djelatnika centar takve opremom i najkasnije do namještajem, sredine 2023. vrste u ovom projekt takoIzgradnja i opremanje nacionalnog rehabilitacijskog centra za osobe s bolestima i oštećenjima godine – najadijelu zemlje kralježnične moždine Specijalne bolnice Varaždinske Toplice đer uključuje i vio je dr. Kovačić, aktivnosti nadzouz napomenu da će potreba da toj skupini ljudi, koji ra građenja, jednakih konačni rokovi ipak se uz sve svoje probleme moraju mogućnosti i socijalne ponajviše ovisiti o situaciji suočiti i s novonastalom proble- uključenosti, upravljanja projek- s pandemijom, koja je dosad već matikom dugotrajnog oporavka tom te promidžbe i vidljivosti. utjecala na porast cijena i dobavu i rehabilitacije, omogućimo Izgradnja novih prostora trenut- građevinskog materijala. nove, bolje uvjete s drugačijom, no je u fazi grubih građevinskih Dodao je da će, osim smještamodernijom opremom – ista- radova na samoj konstrukciji ja, tu biti i mnogo prostora za knuo je ravnatelj Kovačić te centra. Tijekom provedbe projek- terapije, zajedničkih prostora te dodao da će se novi Nacionalni ta, u sklopu aktivnosti jednakih predavaonica i dvorana za fizirehabilitacijski centar (NRC) mogućnosti i socijalne uključe- kalnu terapiju. prostirati na bruto površini od nosti, provedena je edukacija svih – Bit će to jedan moderni 6721,26 četvornih metara, a djelatnika o poimanju jednakosti rehabilitacijski centar, odnosno imat će kapacitet od 75 kreveta spolova i diskriminacije te o bolnica na tri etaže. Značajno + 5 kreveta u sklopu dnevne percepciji bolesnika s ozljedama ćemo podići komfor smještaja, i bolestima kralježnične moždine. ali i kvalitetu opreme, te idemo Dr. med. Denis Kovačić, ravnatelj Specijalne bolnice za medicinsku bolnice. Objekt se gradi iznad Terma, Odrađena je i posebna edukacija s uvođenjem dijela robotizirane rehabilitaciju Varaždinske Toplice s kojima će biti spojen pothod- samo za djelatnike koji izravno opreme. Prvi put će u javnom habilitacijom takvih stanja, pr- jedini takav centar u Hrvatskoj. nikom i tako činiti jedinstvenu rade s takvim bolesnicima, a sustavu biti moguće kombinirati venstveno ozljeda, ali i brojnih Ono što će se raditi u novom funkcionalnu cjelinu. Izgradnjom sve s ciljem kako bi se njihov individualni pristup terapeuta bolesti, Bolnica V. Toplice bavi centru mi sada radimo u znatno novoga rehabilitacijskog cen- boravak u prostorima Bolnice prema pacijentu i robota – otkrio se desetljećima i praktički je skučenim uvjetima. Nameće se tra toplička Specijalna bolnica učinio što ugodnijim. Sa svrhom je za kraj ravnatelj Kovačić.

12 Školstvo

Regionalni tjednik || 1. prosinca 2021., br. 274

NIKA HREN DOBITNICA NAGRADE ZA KRATKU PRIČU Nika Hren, vedra, znatiželjna i vesela polaznica Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, ljubiteljica je glazbe i pisane riječi te je osebujna i svestrana učenica koja nenametljivošću, druželjubivošću i toplinom u svojem razredu stvara i potiče ozračje povjerenja i prijateljstva. Tim su je riječima opisali u čakovečkoj Gimnaziji te naveli da je ova učenica ujedno dobitnica nagrade za kratku priču “Smak svita” na literarnom natječaju u povodu Europskog dana

ŠKOLSTVO

jezika, koji je objavila Knjižnica “Nikola Zrinski” Čakovec. – Riječ je o natječaju za kratku priču u kojoj je valjalo koristiti posuđenice i tuđice koje smo preuzeli od drugih zemalja i naroda, a koriste se i u našem kraju. Na svečanoj dodjeli nagrade, uz mentoricu, voditeljicu Književne radionice profesoricu Nadu Čatlaić, i osobnu asistenticu Nušu Ajdarpašić Posavec, Niku je podržao i njezin 2. a razred – navode iz Gimnazije.

DEKAN MEĐIMURSKOG VELEUČILIŠTA U ČAKOVCU U POL

Doc. dr. sc. Igor Klopota noći jednim od jačih re

Na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu trenutačno studira oko 600 studena

kuna u znanstveni centar Centar održivog razvoja - a samo provođenje projekta dobilo je visoke ocjene od nadzornih tijela. Prijavili smo dva STEM projekta s lokalnom zajednicom i u pripremi smo za novo projektno razdoblje koje je pred nama – ističe Klopotan. Osvrnuo se i na još jedan stručni studij u STEM području. Naime, Međimursko veleučilište u Čakovcu iščeNove dopusnice Podsjećamo, dekana i nje- kuje dopusnice za diplomski gove suradnike je na po- stručni studij Računarstva. – Paralelno s radom na četku mandata dočekala zabrana upisa i izvanredna dopusnici za stručni studij akreditacija studijskog pro- Održivi razvoj, krenuli smo grama, a rokovi za ispunja- i sa sastancima sa Gospodarvanje uvjeta iz akreditacije skim savjetom Veleučilišta kako bismo utvrdili potrebe bili su iznimno kratki. – Isto tako, dočekali su nas gospodarst va i u tom se smjeru razvijali. Gospodarprojekti dijelom započeti, a stvenici su podržali jedan od većih tek uvođenje novih u priprem noj studijskih fazi s kratkim programa rokov i m a Gospodarstvenici u STEM provedbe. su podržali uvođenje području Novi tim pa trekoji je novih studijskih nut ač no preuzeo programa u STEM pišemo odgoel ab or avornost području: trenutačno te. Takovrlo brzo se pišu elaborati đer, spreje r ije šio mni smo sve zahtjeza ver t i ka lu ve izvanredu području Rane akreditacije i čunarstva, vodeći se dobili smo dopusnicu za stručni studij Odr- činjenicom da je sadašnji živi razvoj, no nažalost, studij Računarst va jako izgubljene su bile već dvije dobro koncipiran, o čemu generacije studenata. Ovo- svjedoči kvalitetna suradgodišnji upisi pak pokazuju nja s gospodarstvom, kao i da studij ima budućnost i njihova potpora da se jedan da nam se studenti pola- takav studij digne na višu rako vraćaju. Pokrenuli smo zinu, odnosno na diplomski znanstveni časopis u čije program. Koliko je već sada smo uredništvo uključili naš studij računarstva prevelik broj domaćih i stranih poznat, potvrđuje i činjenica znanstvenika i radimo na da je FINA, koja u Čakovcu kvaliteti kako bi časopis čim ima razvojni centar, sufinanprije bio indeksiran u znan- cirala računalni laboratorij, stvenim bazama. Uspješno a i stipendira naše studensmo priveli kraju projekt te. Predali smo elaborat “Živi dvorci” vrijednosti na ocjenjivanje Agenciji za od oko 1,5 milijuna eura, u znanost i visoko obrazovanje kojem je bilo osam partnera te Ministarstvu znanosti iz Hrvatske i Slovenije, a mi i obrazovanja. Međutim, smo bili vodeći partner. Isto kako smo nakon dobivanja tako, uspješno smo realizi- trajne dopusnice za studij rali ulaganje od 12 milijuna Održivi razvoj odmah ušli u

Nakon što je doc. dr. sc. Igor Klopotan u listopadu 2019. godine preuzeo funkciju dekana Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, s jasnom vizijom i ciljem da Međimursko veleučilište postane jedno od jačih regionalnih veleučilišta, više nema dvojbi o tome da je ova ustanova na dobrom putu da se to i ostvari.

proces ponovne akreditacije cijele ustanove, tako je elaborat za studij Računarstva trenutačno u mirovanju. S obzirom na to da smo se za akreditaciju intenzivno pripremali od početka

Od zabrane upisa koja ga je dočekala stigli do kvalitetne institucije prepoznate u svojoj sredini, pa i šire mandata, dobivši pozitivne ocjene po svim točkama, očekujemo da nakon manjih korekcija koje moramo napraviti dobijemo dopusnicu za sve studijske programe – najavljuje dekan Veleučilišta. Štoviše, u razgovoru za Regionalni tjednik naglasio je

da je misija Međimurskoga veleučilišta u Čakovcu obrazovanje stručnjaka poduzetničkoga duha spremnih

za samostalnu primjenu stečenih znanja i kompetencija. – To možemo postići samo uz jako dobru suradnju s lo-

kalnom i regionalnom zajednicom, ali i gospodarstvom. Kontinuirano radimo na razvoju studijskih smjerova,

Školstvo

1. prosinca 2021., br. 274 || Regionalni tjednik

ŠENKOVEC: OLEG JEĐUT I MIA MUNĐAR NAJTOLERANTNIJI UČENICI ŠKOLE Povodom Međunarodnog dana tolerancije 16. studenoga u Osnovnoj školi “Petar Zrinski” Šenkovec odabrani su najtolerantniji učenici škole. Naime, svaki razredni odjel najprije je na satovima razrednika razgovarao o temi tolerancije te im je zadatak bio odabrati najtolerantnijeg učenika u razredu. Detaljna objašnjenja o tome zašto su odabrali baš tog učenika prikupila je pedagoginja škole i zajedno s ostatkom komisije odabrala najtolerantnijeg učenika razredne i

predmetne nastave. – Izbor nije bio nimalo lak, jer su objašnjenja doista bila opširna i uvjerljiva pa je svaki od navedenih učenika primio medalju za najtolerantnijeg u svom razrednom odjelu. Imati ovakve divne učenike u svojim razrednim odjelima je neprocjenjivo i medalja koju su dobili je najmanji znak pažnje koji im možemo dodijeliti za nesebično ponašanje kojim se odlikuju. Odabir najtolerantnijeg učenika proveden je prema opisima ponašanja i situacija u kojima

su ti učenici pokazali tolerantno ponašanje. Tako je za najtolerantniju učenicu od prvog do četvrtog razreda odabrana Mia Munđar iz PŠ Žiškovec, a najtolerantnijim učenikom od petih do osmih razreda Oleg Jeđut iz OŠ Šenkovec – objašnjavaju iz Škole. Uz odabir najtolerantnijih učenika, provedene su i pedagoške radionice na kojima su učenici utvrdili koliko je međusobna suradnja važna da bi uspjeli pri ostvarenju zajedničkog cilja.

LA MANDATA SUSREO SE S MNOGOBROJNIM IZAZOVIMA

an: “Ne postaje se preko egionalnih veleučilišta!”

ata, ima 40 zaposlenih, od toga je 25 nastavnika i više od 60 vanjskih suradnika.

KORONAKRIZA NIJE OMELA IZVOĐENJE NASTAVE

Pohvale odgovornim i marljivim studentima Epidemija uzrokovana koronavirusom i pred Međimursko veleučilište u Čakovcu je stavila određene izazove koje su uspješno riješili. – Odmah na početku epidemije organizirali smo da dio nastave ide online, a dio uživo, jer smo smatrali da je ipak potrebno imati dio kontaktne nastave i to se s vremenom pokazao kao najbolji model. Strogo se držimo svih epidemioloških mjera te ozbilj-

Igor Klopotan, dekan Međimurskog veleučilišta u Čakovcu

prateći potrebe tržišta rada u suradnji s gospodarstvom. Stoga smo i redefinirali Gospodarski savjet u kojem je trenutačno 11 gospodarstvenika. Na posljednjoj sjednici održanoj u Tehnixu raspravljali smo tako o potrebi osnivanja stručnog studija Strojarstva, ali i razmatrali potrebu gospodarstva za stručnjacima i studijskim programima vezanim uz turizam, poljoprivredu, podrumarstvo i vinogradarstvo. Odličnu suradnju imamo i s Međimurskom županijom, Gradom Čakovcem, kao i sa srednjoškolskim ustanovama na području Međimurja s kojima krećemo u neke nove projekte – rekao je Klopotan.

Vjetar u leđa

Međimursko veleučilište posjetio je ove godine i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. Obišao je Centar održivog razvoja, izgrađeni znanstveni centar u sklopu veleučilišta koji je financiran putem

EU projekta. Naime, oko 12 milijuna kuna uloženo je u obnovu i opremanje zgrade i znanstvenih laboratorija. – Tom prilikom je premijer Plenković izrazio zadovoljstvo kvalitetnim programima na Veleučilištu te investicijama u znanstvenoistraživačke centre na području na kojem je nekad bila vojarna. Investicija u znanstveni centar nas svrstava u vodeća regionalna veleučilišta. U dva navrata nas je posjetio i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, koji je dao podršku razvoju Veleučilišta – naglašava čelni čovjek Veleučilišta koji Međimurje pozicionira na domaćoj i međunarodnoj znanstvenoj karti. To ne čudi, jer su Vlada RH i Ministarstvo znanosti i obrazovanja već drugu godinu pokrovitelji međunarodne znanst vene konferencije “Innovation, Technology, Education and Management (ITEM)”, koju u Svetome Martinu na Muri organizira

Međimursko veleučilište. – Prošle godine smo imali čast da nam jedan od urednika Zbornika radova konferencije bude prof. Victor Beker s University of Buenos Aires, koje je na 66. mjestu

Jedan od prioriteta je da Veleučilište postane referentni centar s laboratorijem za biokemiju okoliša u svijetu prema QS Global World Rankings. Ove godine smo zaprimili 40-ak radova stotinjak autora iz cijelog svijeta, no zbog koronakrize većina predavanja se odvijala online. Ova konferencija i novi online časopis “Croatian Regional Development Journal”, prvi su korak ka znanstvenoj akreditaciji Međimurskog veleučilišta u Čakovcu i

stavljanja Međimurja na domaću i međunarodnu znanstvenu kartu – ističe Klopotan.

Nova radna mjesta

Pred Međimurskim veleučilištem brojni su planovi, za koje se nadaju da će ih uspjeti realizirati. Posla je puno, a i obveza poput onih u Radnoj skupini Solidarna Hrvatska za izradu programskih dokumenata… – Jedan od prioriteta svakako nam je da postanemo referentni centar sa svojim laboratorijem za biokemiju okoliša, za ispitivanje određenih vrsta i poljoprivrednih proizvoda, ali i onečišćenja tla, zraka i vode. Stoga i razgovaramo s resornim ministarstvom o zapošljavanju laboranata koji bi pokrenuli rad labosa. Završena je i edukacija za naše nastavnike u labosu primijenjene automatike i proširene stvarnosti. Proširena stvarnost je već dijelom projekta “Živi dvorci” koji je nedavno uspješno okončan. U sklopu projekta izradili smo aplikacije za nekoliko muzeja u Hrvatskoj, plus za

nijih problema vezanih uz odvijanje nastave na Veleučilištu nije bilo. Posebno želim pohvaliti studente koji su jako odgovorni u ovoj epidemiji i zaista ulažu velike napore u svoje obrazovanje. Također, zahvaljujući Međimurskoj županiji i Ministarstvu znanosti i obrazovanja, većina nastavnika koji su željeli su i procijepljeni, stoga ne vidim nikakve daljnje probleme oko organizacije rada na Veleučilištu – uvjeren je Klopotan.

slovenske partnere, tako da je taj dio već zaživio kod nas u zadnje tri godine, ali uvijek nastojimo pratiti nove tehnologije i biti u korak s novostima na tom području. Kako je ovo godina kada se ugovara, odnosno kada se radi dokumentacija za iduće financijsko razdoblje, prijavili smo se i na nekoliko EU projekata. Očekujemo dodatno financiranje rada naših laboratorija, stručnog kadra i ostaloga putem EU projekata. Također, Vlada RH imenovala me u Radnu skupinu Solidarna Hrvatska za izradu programskih dokumenata za financijsko razdoblje Europske unije 2021. - 2027., na što sam jako ponosan. Nadamo se da ću uspjeti dati doprinos da se određena sredst va preusmjere i u rad veleučilišta i sveučilišta u Hrvatskoj – rekao je naš sugovornik.

Otvorena vrata

Dodao je i da inzistira na tome da se u ustanovi kojom rukovodi uvažava i cijeni svakog studenta. – Zaista je teško mladom čov jeku nakon završene srednje škole odlučiti se

kamo dalje i je li njegov odabir budućeg zanimanja pravi. Stoga su vrata Međimurskog veleučilišta u Čakovcu otvorena svima, sve kako bismo mladima, ali i njihovim roditeljima, olakšali i učvrstili njihovu odluku oko upisa. Studenti su danas svjesni važnosti obrazovanja i konkurentnosti nastavnog programa koji ih priprema za stvarne i aktualne potrebe na tržištu rada. Školovanje na Veleuči lištu samo je jedna stepenica u cjeloživotnom obrazovanju. Znanje i kompetencije koje studenti stječu na Veleučilištu treba što bolje iskoristiti te ih konstantno nadograđivati kako bi bili konkurenti na tržištu rada, ali i spremi za nastavak školovanja na srodnim fakultetima. Uvažavamo i cijenimo mišljenja naših studenata, jer smo mi tu za njih, a ja redovito održavam sastanke sa studentskim predstavnicima i Studentskim zborom. Sve važne informacije su javno dostupne na internetskim stranicama i društvenim mrežama – zaključio je doc. dr. sc. Igor Klopotan.

14 Kulturni obzor

Regionalni tjednik || 1. prosinca 2021., br. 274

PREDSTAVLJANJE MUZEJSKIH SUVENIRA

KULTURNI OBZOR

U Muzeju Međimurja u petak, 26. studenoga, predstavljeni su predmeti iz bogatog opusa muzejskih suvenira keramičke radionice Keramos Valkaj iz Železne Gore. Riječ je o radionici koju vode dvije iskusne umjetnice – Jelena i Ivana Valkaj. Njihova suradnja s MMČ-om seže u 2012. godinu. Okupljenu publiku u suvenirnici Riznice Međimurja srdačno je pozdravila ranateljica MMČ-a Maša Hrustek Sobočan izrazivši zadovoljstvo

dugogodišnjom suradnjom s obitelji Valkaj i njihovom keramičkom radionicom. Skupu se potom obratio direktor Turističke zajednice MŽ Rudi Grula. On je, među ostalim, pozvao građane da u ovo predblagdansko vrijeme, kada razmišljaju o darivanju najmilijih, posjete suvenirnicu Riznice Međimurja i izaberu jedan od niza prikladnih poklona kako bi tom gestom doprinijeli popularizaciji međimurske kulturne baštine.

Piše: JANJA KOVAČ ve.izpera@gmail.com

KAKO SE ZAŠTITITI OD BOLESTI (I VJEŠTICA)? Posljednje dvije godine svakodnevicu nam oblikuje jedna stvar: pandemija virusa COVID-19. Nešto stariji čitatelji od mene sjetit će se da ovo nije prva pandemija koja je zadesila Hrvatsku (ili svijet). 1972. mnogi pamte po izbijanju epidemije velikih boginja ili variole, a 1918. godinu arhivski izvori po španjolskoj gripi. No, pamćenje čovječanstva znatno je duže od 20. stoljeća te čitajući povijesnu ili etnološku literaturu nailazimo na zanimljive podatke o suživotu bolesti i ljudskog roda.

ljekovito bilje, luk je odavno poznat kao lijek za mnoge bolesti poput glista, žgaravice, promuklosti, loše probave, čireva, a njegov se svježi sok može koristiti kao balzam protiv ispadanja kose. U ljekovite biljke ubrajamo još jedno povrće – peršin. Za liječenje se koriste korijen, listovi i plodovi, a pomaže kod zaustavljanja mlijeka dojilja ili smetnji kod probave. Zanimljivo, peršin se koristio i kao sredstvo za izazivanje pobačaja.

Na Smotri tucet izvođača

Bolesti pojedinca i bolesti skupine ljudi Prije svega, zanimljivo je primijetiti da se drugačije tretiraju bolesti pojedinca i bolest koja zahvaća više pojedinaca istovremeno ili čak cijelu skupinu. U današnjem ćemo se tekstu baviti ovim prvim bolestima, a za dva tjedna grupnima. Bolest pojedinca liječila se uobičajenim metodama, odnosno pripravcima od ljekovitih biljaka. Priroda je složen sustav u kojem za sve postoji uzrok i rješenje, odnosno ono što izaziva bolest i ono što je liječi. Ljekovite biljke i danas se nalaze oko nas, no pod utjecajem medicine zasnovane na znanstvenim temeljima to smo znanje zapostavili te je ono danas gotovo izgubljeno. Podsjetimo se, stoga, danas onoga što su naše bake i djedovi vjerojatno znali puno bolje od nas kako nas priroda može liječiti.

Gomilica Počnimo sa svima vjerojatno poznatom kamilicom. Moja baka Fanika zvala ju je i “gomilica”. Vrlo je česta samonikla biljka u našim krajevima, a sadi se i industrijski. U ljetnim mjesecima cvate mnogobrojnim bijelim glavicama sa žutim tučkom. Glavice se trgaju, suše i koriste kao čaj ili oblog kod raznih upala, probavnih smetnji, grčeva ili bolova u želucu.

Povrće ili ljekovito bilje? Slično antiupalno djelovanje ima i luk. Iako ga ne bismo baš na prvu svrstali među

U ONLINE OBLIKU 37. IZDANJE “MEĐIMURSKIH POPEVKI”

Stručna komisija izabrala je za ovogodišnju Smotru po jednu popijevku od svakog izvođača

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Prirodni antibiotik je češnjak. Koristi se za previjanje rana, kod prehlade, gripe, uhobolje i zubobolje. Najpoznatiji je po svom intenzivno mirisu zbog kojeg se smatra da pomaže u obrani od vještica.

Kad cvijeće liječi

Jeste li znali da se od vještica možete zaštiti i divljom ružom? Ona raste kao veliki grm i osim cvjetova ima i plod šipak. Po stabljikama ima trnje koje se stavljalo mladoženji u šešir tijekom svadbe da ga zaštite od zla. S istim razlogom se grane divlje ruže stavljaju na ulazna vrata ili tavane. Šipak se suši i koristi za čaj, dok su ružine latice pogodne za ublažavanje simptoma plućnih bolesti, nesanice, želučanih tegoba ili očnih bolesti. Čuvarkuća čuva kuću od groma, ali i ljude od uhobolje. Iz njenih mesnatih listova se istiska sok direktno u uho oboljele osobe. U našim je krajevima poznata pod nazivom “netres”.

Od 1971. godine kad je održana originalna Smotra “Međimurske popevke” pa do danas, pedeset godina kasnije, za Smotru se prijavilo više od 2650 popijevki, dok ih je na samoj manifestaciji izvedeno više od 880. Nažalost, i u ovoj godini velikog jubileja Smotra “Međimurske popevke” morala se održati online.

Pratite Facebook

– Budući da do zadnjeg trenutka nismo znali na koji će se način Smotra održati, pripremili smo se za obje varijante, tako da smo sve izvođače snimili u njihovim prostorima, a istovremeno smo se pripremali i za Smotru uživo. Stručna komisija, koju su činili prof. emeritus Stjepan Hranjec, prof. Dragica Karolina Šimunković, prof. Branimir Magdalenić i prof. Miroslav Novak, izabrala je za ovogodišnju Smotru po jednu popijevku od svakog izvođača te će se oni prezentirati online, na Facebook stranici Kulturno-umjetničke udruge “Seljačka sloga” Nedelišće, stranici Turističke zajednice Općine Nedelišće te putem medija – objašnjava predsjednica Organizacijskog odbora 37. Smotre “Međimurske popevke” Nedelišće 2021., Jasna Hajdinjak.

Izvođači i izabrane popevke ovogodišnje Smotre Matica umirovljenika Međimurske županije podružnica Nedelišće & Katica Ceilinger - “Dok sam snočka išla dimo” KUD “Mura” Mursko Središće & Renata Kramar - “Čuješ golob, čuješ” KUD Goričan - ženska pjevačka skupina - “Vu pol noći dimo dojdem” MKUD “Ivan Car” Ljubljana - mješovita pjevačka skupina “Fijolice” - “Međimurje, kak si lepo” KUU Zasadbreg - ženska pjevačka skupina “Zasančice” “Sveti Juraj kres naloži” KUD Mačkovec - mješovita pjevačka skupina i TS KUD-a - “Z zemlje mi je zišla” KUD Žiškovec - mješovita pjevačka skupina i TS KUD-a “Katica, Katica” UŽ Sivica - ženska pjevačka skupina & tamburaši i tamburašice “Dražen Kovač Draš” - “Mlinar f krčmi pije” KUU “Društvo žena Gornji Kraljevec” - ženska pjevačka skupina - “Protuletno drago vreme” KUD Šandorovec & Ivan Mađarić i TS KUD-a - “Ja se šečem gori doli po polju” KUD Domašinec & Cecilija Merkač Hudopisk - “Glovica me razbolela” KUU “Seljačka sloga” Nedelišće - muška pjevačka skupina “Od Središča do Podturna”

Zbog koronavirusa morali su nažalost odustati članovi i članice KUD-a “Mura” Novakovec, KUD-a Općine Donji Kraljevec, KUD-a “Seljačka sloga” Donja Dubrava te Matej Mađarić i KUD Šandorovec.

Dodaje da je iza svih još jedna izazovna godina te da nisu uspjeli u naumu da se dostojanstveno proslavi 50 godina Smotre. – Unatoč tomu, uspjeli smo u tome da se i u ovoliko teškim uvjetima, posebno za sve kulturne amatere, “Popevka” ipak održi. Hvala svima vama koji se trudite da međimurska popevka i dalje živi tako što je prenosite mlađim generacijama! – poručuje predsjednica Odbora.

Treća obljetnica

Smotra je sufinancirana sredstvima Ministarstva kulture i medija, Međimurske županije, Općine Nedelišće, HDS-a ZAMP i Turističke zajednice Općine Nedelišće. Međimurska popevka kao oblik nematerijalne kulturne baštine od 2013. godine nalaze se na Listi nematerijalnih dobara Republike Hrvatske, dok je 28. studenoga 2018. godine ušla i na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Kulturni obzor

1. prosinca 2021., br. 274 || Regionalni tjednik

“VRHOVSKOM” DVIJE SREBRNE PLAKETE NA NATJECANJU ZBOROVA U ZAGREBU Na četvrtom natjecanju zborova i vokalnih sastava u okviru Festivala glazbe Zagreb, koje se održalo online putem 20. i 21. studenoga, sudjelovali su i članovi te članice Pjevačkoga zbora “Josip Vrhovski” iz Nedelišća. Zasluge za kompletnu prijavu i odabir izvedbi idu korepetitorici Zbora Aniti Magdalenić. Na temelju poslanih snimaka Zbor je bio raspoređen u dvije kategorije: A kategoriju (zborovi) i F kategoriju (folklor). U objema kategorijama “Vrhovski” je

osvojio srebrne plakete. Na natjecanje je pristiglo mnoštvo kvalitetnih snimki pa je Stručni ocjenjivački sud, koji su činili Goran Jerković, Robert Homen, Luka Vukšić i Zdravko Šljivac, imao težak zadatak odabrati najbolje u pojedinim kategorijama. Pjevački zbor “Josip Vrhovski” još jednom je potvrdio visoku razinu izvođenja, što dokazuje da ljubav prema zborskoj glazbi tjera zboraše da ustraju u ovim zahtjevnim vremenima.

– Gotovo nemogući uvjeti u kojima se već skoro dvije godine nalaze amaterski ansambli, uzrokuju velike probleme u redovnom radu pa i opstanku istih. Unatoč tomu, Zbor ima veliku snagu volje i želju za radom te će se i dalje prezentirati u najboljem svjetlu, bilo uživo ili online, i tako promovirati naše Nedelišće i Međimursku županiju – poručuju iz “Vrhovskog”. Čestitke svim zborašima i dirigentu Branimiru Magdaleniću na osvojenim srebrnim plaketama.

U ČETVRTAK, 9. PROSINCA, OTVORENJE POP ART INSTALACIJE/HAPPENINGA IVANE MRČELE

Zadnja ovogodišnja izložba u CZK-u “We are watching you” “Riječ je o prostornoj instalaciji koju čine medijapani s prikazima individualiziranih likova te akril na papiru koji tvori insceniranu pozornicu. Dojam upotpunjuje i audiozapis s reakcijama imaginarne publike u čijem fokusu je upravo posjetitelj kao neizostavan element.” PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

O autorici

Posljednja izložba ovogodišnje sezone u Centru za kulturu u Čakovcu otvorit će se u tamošnjem izložbenom prostoru u četvrtak, 9. prosinca, u 19 sati, prije predstave “Neka uđu klaunovi” Kazališne družine “Štolcer”. Bit će to izložba pod nazivom “We are watching you” akademske umjetnice Ivane Mrčele.

Propitivanje

– Riječ je o prostornoj instalaciji koju čine medijapani s prikazima individualiziranih likova te akril na papiru koji tvori insceniranu pozornicu. Dojam upotpunjuje i audiozapis s reakcijama imaginarne publike u čijem fokusu je upravo posjetitelj kao neizostavan element. Propitivanje kompleksnosti ljudskih emocija, stavova, uvjerenja i odnosa prema vanjskom svijetu okosnica je stvaralaštva Ivane Mrčele, čiji radovi nerijetko zahtijevaju interakciju s publikom kako bi bili potpuni i ispunili svoju svrhu pa tako njezina instalacija, u kojoj je uloga promatrača i djela inverzna,

uz snažnu povezanost sa tradicijom pop arta graniči i sa formom happeninga – o izložbi piše povjesničarka umjetnosti Tanja Karas. Izložba je dosad bila pred-

“We are watching you” u CZK-u će biti postavljena do 23. siječnja 2022.

stavljena u Riječkoj Galeriji Kortil, Galeriji Kninskog muzeja i Galeriji Muzeja Moslavine. U Centru će biti postavljena do 23. siječnja.

Ivana Mrčela rođena je 1984. u Čakovcu. Nakon diplome na studiju modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu, 2007. godine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, koju završava u rujnu 2012. godine u klasi profesora Svjetlana Junakovića. Iza nje je 14 samostalnih te 77 skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Godine 2011. izabrana je među 27 najboljih studenata u Republici Hrvatskoj, čime je postala dobitnica Nacionalove “Top stipendije za top studente”. Za uspješan rad tijekom akademske godine 2009./2010. dobiva Pohvalnicu Akademije likovnih umjetnosti. Dobitnica je nekoliko međunarodnih nagrada na području grafike (2010. treće mjesto za grafičara profesionalca, IV. EX-YU konkursu za grafiku u Beogradu), nagrade “Ismet Mujezinović” za najboljeg umjetnika (2011. “Nagrada Ismet Mujezinović”, XIV INTERBIFEP, Tuzla), bila je među finalistima “Erste fragmenti” 2012. godine. Na 7. Zagorskom likovnom salonu 2015. godine, dobitnica je jedne od triju jednokovrijednih nagrada, a 2017. godine dobiva nagradu za najboljeg mladog umjetnika do 35 godina na 52. zagrebačkom salonu primijenjenih umjetnosti. Godinu kasnije, 2018., na Sedmomu hrvatskom biennalu ilustracije dobiva posebno priznanje. Iste godine Prvom otkupnom nagradom Zavičajnog muzeja Rovinja njezin rad postaje dijelom najveće zbirke suvremene umjetnosti u Istri. Članica je HDLU-a i ULUPUH-a. Živi u Zagrebu, gdje i radi kao docentica na Tekstilno-tehnološkom fakultetu. Dosad je izlagala na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu.

NAKON ŠTO SU PRIJE DESETAK DANA “ŠTOLCERI” NASTUPILI U MURSKOME SREDIŠĆU

“Neka uđu klaunovi” u CZK-u Čakovec 9. prosinca U Centru za kulturu “Rudar” u Murskome Središću u petak, 19. studenoga, nakon dužeg vremena gostovala je Kazališna družina “Štolcer” iz Čakovca. Izveli su predstavu “Neka uđu klaunovi” koja je premijeru doživjela prošle godine u za kulturno-umjetnički amaterizam izrazito teškim uvjetima. Predstavu prema tekstu Kristine Štebih (koja je i tumačila ulogu Laure) režirao je Dejan Buvač. Članovi Kazališne družine “Štolcer” se u predstavi pitaju kakve spone moraju vezati dvoje ljudi da bi se oni mogli nazvati prijateljima, ro-

đacima, roditeljem, partnerom, sinom ili kćeri. Kako različito ili jednako na to isto pitanje, Predstavu prema tekstu Kristine Štebih (koja je i tumačila ulogu Laure) režirao je Dejan Buvač

odgovaraju tri generacije? Događaju li se nevjerojatne kazališne scene u stvarnom životu i nevjerojatne scene iz stvarnog života u kazalištu? Je li nam bez maske na licu dozvoljeno ući

na scenu i je li nam s maskom na licu dozvoljeno ući u život? Uloge u predstavi tumačili su Siniša Obadić (Toni Superslatki, Laurin i Irenin otac), Kristina Štebih (Laura, Robijeva bivša žena), Natalie Vurušić (Bobi, Robijeva i Laurina kći), Silvio Štefanac (Robi, Laurin bivši muž), Dijana Kirić (Irena, Laurina sestra), Stjepan Petković (Jura, Irenin sin), Marko Baksa (Žec, susjed), Ivana Lesjak Možek (Ana, Žecova žena), Ivica Mikolaj (Ruda Havajac, Tonijev prijatelj), Anja Zanjko (Daisy Skitnica, trudnica) i Amra Hrlec (Đuka, Tonijeva

prijateljica), dok je Tamara Korunek nastupila kao vokal. Za scenografiju i kostimografiju zaslužni su Kristina Štebih, Dejan Buvač i Rusa Trajkova, koja je i autorica plakata, dok je odgovornost za rasvjetu i ton preuzela tehnička ekipa Centra za kulturu. Ukoliko ste dosad propustili sve izvedbe predstave ili samo želite utvrditi gradivo, još jedna izvedba predviđena je za 9. prosinca u Centru za kulturu u Čakovcu. Tamo će se održati u sklopu Tribine “Čakovec četvrtkom”, a kao i svi programi ČČ-a počinje u 20 sati.

S rujanske izvedbe u Nedelišću

16 Duplerica

Regionalni tjednik || 1. prosinca 2021., br. 274

INTERVJU S MNOGIMA OMILJENOM TV VRTLA

Kada se kamere ugase, p jednostavan i ispun

– Razmišljala sam o Akademiji likovnih umjetnosti, pa čak i o veterini. Na kraju sam primljena čak i na studij biologije i kem koja danas, osim vrtlarstva, uživa u čita PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

Zatrebamo li savjet oko vrtlarenja, upute najčešće tražimo od Kornelije Benyovsky Šoštarić, koja već godinama vodi i uređuje emisiju “Vrtlarica”. Putem malih ekrana, ali i knjiga, svoje znanje rado prenosi drugima, među kojima su i brojni obožavatelji iz sjevernih dijelova Hrvatske. Za Regionalni tjednik ova rođena Zagrepčanka ispričala je više o organskom vrtlarstvu, svome “drugom domu” u Hrvatskom zagorju te vrtlarstvu kakvo zamišlja u budućnosti. Kada se danas spomene vaše ime, mnogi ga odmah povezuju s organskim vrtlarstvom. Jeste li se za to zainteresirali još na fakultetu? Nisam. Tijekom studija vrtlarstva i oblikovanja pejzaža svoju sam budućnost vidjela u dizajnu vrtova te me uzgoj povrća i voća nije posebno zanimao. Naravno, tada nisam bila svjesna činjenice da u Hrvatskoj ne postoji posebna potreba za dizajnom vrtova, tako da mogu reći da sam po tom pitanju bila pravi idealist. Ipak, u isto to vrijeme razvila sam vrlo čvrste stavove po pitanju brige o prirodi i zaštiti okoliša. Mnogo godina kasnije, kada sam počela uređivati i svoj vlastiti vrt, ti su stavovi rezultirali odlukom da biljke uzgajam isključivo prema principima organskog vrtlarstva. Jeste li oduvijek znali da ćete upisati Agronomski fakultet? Nisam. Razmišljala sam o Akademiji likovnih umjetnosti, pa čak i o veterini. Kako vidite, interesi su mi bili vrlo različiti, tako da dobro razumijem brige današnjih maturanata koji moraju sa 18 godina donijeti odluku o budućoj profesiji. Ni meni to nije bilo lako. Na kraju sam primljena čak i na studij biologije i kemije na PMF-u, no moj je konačni izbor ipak bila hortikultura. Mislim da je to bila dobra odluka. Je li se danas u Hrvatskoj teško baviti organskim vrtlarstvom? Organsko vrtlarstvo zahtijeva svakako više interdisciplinarnog znanja, i kontinuirano učenje. Dosta se razlikuje od tradicionalnog načina uzgoja, a još više od klasične poljoprivrede. Dakle, edukacija je važna, no još je važnija želja za prihvaćanjem novog. Naravno, organski način ne samo da je moguć u domaćim vrtovima, već ga

NA BAZI BILJAKA Strast prema organskoj kozmetici Osim organskog vrtlarstva, posebna strast Kornelije Benyovsk y Šoštarić je i organska kozmetika. Dugo se bavila razvijanjem različitih prirodnih preparata na bazi biljaka, pa je tako nastala i knjiga “Biljke koje njeguju” u kojoj donosi 50 recepata, od raznih krema za lice, balzama, dezodoransa, pa sve do regeneratora za kosu. – Mislim da je jednako važno znati porijeklo hrane koju jedemo kao i porijeklo kozmetike koju koristimo. Koža je naš najveći organ i sve što na nju nanesemo ući će u naš krvotok u roku od sedam minuta. Općenito, mnogo toga koristimo na dnevnoj bazi, od hrane, pića, lijekova i kozmetike, a da uopće ne znamo koji je njihov sastav. No, eto, zbog toga se nitko ne buni, niti pak izlazi na ulice protestirati. A zato se mnogi očito dobro razumiju u sastav cjepiva protiv korone – napominje.

mnogi ljudi uspješno prakticiraju. Time ne samo da pridonose vlastitom zdravlju, jer znaju što su uzgojili i kako, već čuvaju i prirodu. Zbog toga je organsko vrtlarstvo danas i etička kategorija, jer izlazi izvan okvira osobnih potreba i sadašnjeg trenutka. Misleći na prirodu, na dobrobit životinja, očuvanje pitke vode i zraka, ostavljamo svoj komadić planeta sljedećoj generaciji bez onečišćenja. A

to je poseban osjećaj. Vaš vrt nalazi se u Hrvatskom zagorju - popularnu Vrtlaricu snimate u Donjoj Stubici. Kakav je tamo život? I dalje živim u Zagrebu. Moja je kćer srednjoškolka, a tu su i dodatne aktivnosti vezane uz gradski život, tako da za sada u vrt putujemo. Što se tiče života na selu, on je svakako privlačan kao prostor koji omogućuje formiranje vrta i uzgoj biljaka općenito. No, s druge strane, takav život zahtijeva i određenu adaptaciju, posebno kada je u pitanju mentalitet i neki običaji na koje se nisam naviknula. U svakom slučaju tamo boravimo gotovo svakodnevno, posebno tijekom vrtlarske sezone, i na neki način to nam je i drugi dom. Veseli li vas popularnost koju je stekla emisija Vrtlarica? Možete li izdvojiti najdražu epizodu? Moja najdraža epizoda posvećena je trajnicama. Tada sam imala priliku i čast upoznati gospodina Pieta Oudolfa, koji mi je danas neka vrsta uzora i mentora. Riječ je o vrlo

Danas prakticira vegetarijanstvo, a želja joj je da prijeđe i na vegansku prehranu utjecajnom nizozemskom dizajneru vrtova. Snimali smo njegov vrt i bili gosti u domu njegove obitelji. Dobiti priliku za snimanje sa osobom koja gotovo cijele godine radi na najvažnijim svjetskim projektima nije bilo lako, i dogovori su trajali godinama. No, već nakon nekoliko minuta provedenih u razgovoru u njegovom domu u Nizozemskoj našli smo jako puno dodirnih točaka, tako da smo i danas u čestom kontaktu. Bilo je to i lijepo iskustvo i zanimljiva emisija. Imate li u planu izdavanje još knjiga o vrtlarstvu ili pak organskoj kozmetici? Moja prva knjiga “Zeleni kvadrat” bila je godinama na vrhu ljestvice publicističkih izdanja, a i danas je najčitanija knjiga o vrtlarstvu u Hrvatskoj. Usto, napisala sam i “Malu vrtlaricu”, namijenjenu djeci te “Biljke koje njeguju” posvećenu organskoj kozmetici, koja je prevedena i na engleski. Nova knjiga je u planu, no kada će biti gotova još ne znam. Ozbiljna djela pišu se dugo, a meni se ne žuri.

Sv jedoci smo brojn i h klimatskih promjena. Što svako kućanstvo može učiniti kako bi se barem malo “odužilo” prirodi? Ako živite u gradu, mogućnosti za recikliranje otpada veće su nego u manjim mjestima, jer postoji organizirano odvajanje otpada. No, ako pak živite u kući sa okućnicom ili vrtom, onda bolje možete iskoristiti ostatke hrane, kompostirati ih i kasnije iskoristiti u vrtu. Svakako mislim da bi navika kompostiranja trebala biti dio svakog kućanstva. Usto mislim da bismo se puno ozbiljnije morali odnositi prema upotrebi plastike. Nije dovoljno nositi platnenu vrećicu kada odlazimo u kupovinu. Smanjiti količinu plastičnog otpada možemo i tako da, primjerice, ne kupujemo vodu u plastičnim bocama, da

Duplerica

1. prosinca 2021., br. 274 || Regionalni tjednik

ARICOM KORNELIJOM BENYOVSKY ŠOŠTARIĆ

popularna Vrtlarica vodi njen obiteljski život

mije na PMF-u, no moj je konačni izbor ipak bila hortikultura. Mislim da je to bila dobra odluka – navodi naša sugovornica, anju, glazbi i šetnjama sa svojim psima.

JE LI PANDEMIJA UTJECALA NA VAŠ RAD?

“Cijepila sam se i pridržavam se savjeta stručnjaka.” – Pandemija je utjecala na sve pa tako i na moj rad – kazala je Kornelija Benyovsky Šoštarić, osvrćući se na aktualnu epidemiološku situaciju. – Srećom, veliki dio mog posla, mislim tu na snimanja, odvija se na otvorenom, pa je to svakako lakše. No, prošle smo godine morali otkazati mnoga snimanja. Ove je godine, zbog COVID potvrda, to ipak lakše. Osobno, jako ozbiljno shvaćam situaciju sa pandemijom, cijepila sam se i pridržavam se savjeta stručnjaka.

Nažalost, među nama je i velik broj osoba koji su potpuno opuštene, druže se, ne žele se cijepiti i ne nose maske. To su ljudi koji kojima je osobna sloboda na prvom mjestu, ljudi bez empatije i suosjećanja za patnje teško oboljelih. Zbog njih će pandemija još dugo trajati. Zabrinuta sam zbog toga jer osobe koje brinu o tzv. pravima, a nemaju nikakve odgovornosti prema društvu u kojem žive, nažalost vode civilizaciju u kaos, a to može biti vrlo opasno – navodi naša sugovornica.

nabavljamo namirnice u rin- smjeru razvijati. Hoćemo fuzi i pakiramo ih u staklene li stvarati tehnologiju koja posude i da općenito biramo pomaže ljudima, a nije štetna predmete svakodnevne upo- za prirodu, ili ćemo i dalje razvijati primjerice trebe od materijala strojeve pod čijim koji se mogu rese teretom deciklirati. Evo i primjera iz gradira tlo – Ozbiljna djela vrtlarstva. i uništava pišu se dugo, a Umjesto bioraznoda kulikost ili meni se ne žuri – će pak pujete odgovara na pitanje tehnoplastične bi ljke i logija i o planovima za plastične prirodne izdavanjem nove posude, znanoodaberisti ići ruku knjige. p o d r u k u… te radije žive Nadam se da će biljke i posude od ljudi imati dovoljgline. Sve je to samo pitanje izbora. no razuma da shvate da je Vrtlarstvo u budućnosti – suvremena poljoprivreda kako ga zamišljate? neodrživa i štetna za prirodu Tehnologija je već danas i da je promjena neophodna. implementirana u uzgoj biŠto se tiče ljudskog rada, ljaka, a biti će još i više. No, mislim da će to i dalje ostati vidjet ćemo u kojem će se u domeni održavanja privat-

nih vrtova. Uostalom, rad s biljkama je ugodan i koristan, ne samo za fizičko, već i za mentalno zdravlje. Kako izgleda vaš idealni vrt? Idealni vrt je ideja koja nije konačna. Ona se neprestano mijenja i razvija, barem u mom slučaju. Za mene, stvaranje vrta proces je koji može trajati cijeli život. Za razliku od kuće, vrt nije nikada isti. On se mijenja, i u svakoj sezoni donosi nešto novo, a da ne govorim o tome kako se mijenja iz godine u godinu. Takav je i moj vrt. Prepun je raznolikih biljaka koje pratim i proučavam. A na koje sam od njih najviše ponosna? Na sve, iskreno. Jeste li upoznati s time da je nakon varaždinskog zelja i ludbreškog hrena, varaždinska heljda postala treća čuvana sorta na nacionalnoj razini? Također, tu je i dobravski ljuk kao čuvana sorta na međimurskom području. Uzgajate li ih u svome vrtu? Varaždinsko zelje uzgajam već godinama, jer je odlično prilagođeno na podeblje u kojem se nalazi moj vrt i fantastičnog je okusa. No, uzgajam i papriku Podravku, vrhunsku novu domaću sortu koja je odlična za pripremu ajvara. Mislim da je jako važno čuvati domaće autohtone sorte, ali jednako tako i razvijati nove. Zbog klimatskih promjena mnoge stare sorte ne možemo više koristi kao prije, jer nisu prilagođene na ekstremne vremenske prilike kojima svjedočimo posljednjih godina. Zbog toga mislim da je najvažnije ulagati energiju u razvoj suvremenih sorti otpornih na bolesti i prilagođenih organskom odnosno ekološkom uzgoju. Koliko dugo prakticirate vegetarijanstvo? Na vegetarijanstvo sam se odlučila iz ljubavi prema životinjama. Mislim da danas životinje na farmama žive u strašnim uvjetima, vezane, bez mogućnosti kretanja, osuđene na brutalnu i preranu smrt. Posebno sam osjetljiva kada se radi o mesu mladih životinja koje nazivamo teletina, janjetina i sl. To su bebe koje zaslužuju život kao i mi. Želja mi je da jednog dana prijeđem i na vegansku prehranu. Kakva je Vrtlarica privatno? Vodim jednostavan obiteljski život sa suprugom i kćerkom. Osim vrtlarstva, uživam u čitanju, glazbi i šetnjama sa svojim psima.

18 Zeleni kutak

Regionalni tjednik || 1. prosinca 2021., br. 274

POSLJEDNJI SASTANAK PROJEKTNIH PARTNERA Međimurska energetska agencija sudjelovala je u petak, 26. studenoga, na četvrtom sastanku projektnih partnera u okviru projekta “CO-EMEP” financiranog iz Interreg V-A Programa suradnje Mađarska-Hrvatska 2014 – 2020. Uz radni dio sastanka, gdje se raspravljalo o aktivnostima projekta kao i očekivanim rezultatima, projektni partneri imali su priliku posjetiti postrojenje za pročišćavanje otpadnih

ZELENI KUTAK MEĐIMURSKA PRIRODA

Tri velika istraživanja i brojni monitorinzi Piše: Sara Kočiš,

stručna suradnica za opće poslove zaštite prirode

Riba piškur u Međimurju je poznata kao čikov

Na predstavljanju rezultata istraživanja “Međimurske prirode”, održanom 24. studenoga u CZK-u “Rudar” u Murskome Središću, imali smo prilike izravno iz usta istraživača čuti njihova iskustva, doživljaje i zaključke s opsežnih terenskih istraživanja u Međimurju provedenih ove godine.

Coprnice i matuli

Istraživanjem raznolikosti leptira Regionalnog parka Mura-Drava na području Međimurske županije zabilježili smo ukupno 56 vrsta dnevnih i čak 593 vrste noćnih leptira. Zabilježeni broj danjih leptira čini približno 28% faune danjih leptira Hrvatske i ukazuje na relativno veliku raznolikost. Za noćne leptire možemo smatrati da se radi tek o početku višegodišnjih istraživanja te je za potpuniji pregled faune potrebno mnogo više terenskih izlazaka u različitim godišnjim dobima. Mnoge zabilježene vrste noćnih leptira predstavljaju tek drugi ili treći nalaz za faunu Hrvatske, a neke od njih nisu bilježene nekoliko desetljeća!

Čikov ili piškur

Riba piškur, Međimurcima

U SKLADU S PRIRODOM

znana kao čikov, često se nalazila na jelovniku starih Međimuraca, što dokazuje i izreka “Motaš se kak piškur v loncu!” Bila im je dostupna zato što nastanjuje stajaće vode, rukavce i bare, zadržavajući se u muljevitom dnu, a lovili su je pomoću pletenih košara. Od 51 istražene lokacije, piškur je zabilježen na trima lokacijama, što je posljedica njegova obitavanja na teže dostupnim, gusto obraslim staništima i stoga relativno teškog uzorkovanja pomoću standardnih ihtioloških metoda, kao što je elektroribolov. Osim piškura, zabilježeno je još 30 vrsta riba, od kojih posebno vrijedi istaknuti drugi nalaz koljuške za Međimursku županiju te devet novih lokaliteta crnke, koja u Međimurju trenutačno broji oko stotinu populacija, što je veća populacija od ostatka Europe zajedno.

Veliki i dunavski vodenjak

Nakon što su potvrđeni uz rijeku Muru, veliki vodenjaci prvi put su zabilježeni i uz rijeku Dravu te na zapadnom dijelu županije uz granicu sa Slovenijom. Kako u Hrvatskoj postoje dvije slične vrste velikih vodenjaka koje međusobno mogu stvoriti hibride mješovitih morfoloških osobina, tek daljnjom genetičkom analizom uhvaćenih jedinki potvrđena je prisutnost obje vrste, to jest dunavskog i velikog vodenjaka, što daje novu sliku o njihovoj rasprostranjenosti u županiji i u Hrvatskoj. Na kraju su predstavljeni i rezultati dvadesetak monitoringa koje je provela “Međimurska priroda”, a sve je to još jedan veliki korak k upoznavanju i zaštiti naše prirode.

voda iz grada Zalaegerszega i okolnih naselja. Tijekom sastanka projektni partneri su se usuglasili oko obveza prilikom implementacije završnih aktivnosti projekta koji završava 28. veljače 2022. godine. Zaključeno je da se implementacija projekta odvija u skladu s definiranim rokovima i u dobroj suradnji među projektnim partnerima. Glavnina aktivnosti je već implementirana te su izrađeni planirani projektni outputi, ističu iz MENEA-e.

NEMINOVAN JE DALJNJI RAST OTKUPNE CIJENE

Uzgajivačima krava m postaje bezvrije

- Mladi nemaju interes za proizvodnju mlijeka, osim u slučaju kada je to dugogodišnja obite cijena koncentrata, žitarica i drugih troškova, istič kuna za kilogram. Slično je i s ječmom, plaćali smo ga 0,80 lipa po kilogramu, a tržišna cijena mu je ove godine narasla Uzgajivačima muznih krava na 1,40 kuna. Uzgajivačima mlijeko definitivno postaje mlijeko zapravo postaje bezbezvrijedna roba u odvrijedna roba u odnosu na ratarenje. nosu na ratarenje. Na i me, ra st Na ime, procijena stočne sječna cijena Samo farma h r a ne jo š litre mlijeka lani je prosada iznosi za 70 krava i 60 2,60 kuna uzročio komada podmlatka s za litru i stagnaciju to sa svim i pad projunicama za remont dodacima i z vo d nje stada košta 9,5 koje mogu mlijeka ostvariti kao i broja milijuna kuna veliki i mali isporučitelja. proizvođači – ističe Bistrović. Nedostatne Osvrćući se na nove potpore Vladine potpore i povećanje Da je ekonomska uspješnost uzgoja mliječnih pasmi- postojećih u okviru Programa na goveda sizifov posao za ruralnog razvoja, koje obuhvamalobrojne preostale farme- ćaju povećanje alokacije za prere, za Regionalni tjednik je radu, kao i posljednju financijpotvrdio Stjepan Bistrović. sku pomoć sektoru stočarstva Štoviše, vlasnika jedne od naj- (koja sada premašuje 200 milimodernijih hrvatskih farmi, juna kuna), objasnio je da sve to na kojoj krave muzu i hrane nema puno efekta u stvarnosti. roboti, doznajemo da ni naj- – Ovih dana napravio sam noviji potezi Vlade neće utje- okvirni izračun na bazi 80 cati na proizvodnju mlijeka. hektara zemljišta, koliko nama – U odnosu na prošlu godinu, treba za ishranu krava. Pritom cijene kukuruza u zrnu porasle još moram kupiti smjesu (konsu sa 70 do 90 lipa na čak 1,70 centrat) i to odbiti od zarade. PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

Mljekara-farma PG-a Stjepan Bistrović

Nužno je ukalkulirati i radnu snagu od najmanje četiriju zaposlenika na polju i farmi. Računica nije potpuna ako se u obzir ne uzme ulaganje u 80 ha poljoprivrednog zemljišta koja su srećom podjednaka. No, treba znati da farma za 70 krava i 60 komada podmlatka

s junicama za remont stada košta 9,5 milijuna kuna! Sve to morate odbiti od bruto zarade, s tim da još postoje troškovi održavanje farme, te oni koji se odnose na usluge veterinara, potrošnju struje, vode i drugi. Da zaključim, i kada tih 200 milijuna kuna kad bude podije-

Kasna jesen – idealno vrijeme za sadnju i presađ

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor,

predsjednica Udruge “Biovrt - u skladu s prirodom” S prvim mrazom i opadanjem lišća listopadnog drveća, počela je konačno i sezona sadnje voćaka. Sve dok imamo toplije vrijeme i tlo nije smrznuto - možemo saditi. Jesen je najbolje vrijeme za sadnju voćaka, kad govorim o sadnicama gologa korijena kakve upravo tijekom kasne jeseni i ranog proljeća možete nabaviti u rasadnicima i vrtnim centrima. Te sadnice možete saditi nakon prvog mraza pa sve do proljeća dok ne počnu listati voćke - sve dok

da se posuši sadnica posađena na proljeće od one posađene najesen. Po meni, sve sadnje i presadnje je najbolje napraviti upravo u kasnu jesen prije jačih zahlađenja i smrzavanja tla jer tada biljke bolje podnose šok sadnje/presađivanja, a u nastavku donosim popis radova koje ja radim u ovo doba godine:

tlo nije smrznuto. A najbolje ih je posaditi najesen: zimske kiše i snijeg omogućuju da se tlo oko korijenja dobro posloži i da se voćka bolje ukorijeni do proljeća. Sadnja u proljeće

je rizičnija, jer često zna doći do proljetnih suša, a sadnice odmah kreću s vegetacijom pa se i manje ukorijene, ali su i podložnije negativnim efektima suša. Veća je vjerojatnost

Sadnja i presađivanja u voćnjaku

Iako se glavnina sadnje i zaštite voćaka obavlja tijekom studenoga, ukoliko tlo nije smrznuto, tijekom prosinca možete saditi voćke. Također, ukoliko utvrdite da ste

prijašnjih godina neke voćke presadili na krivo mjesto, sad je pravo vrijeme da ih pokušate presaditi, ako već nisu previše narasle.

Presađivanje grmlja i trajnica

Idealno vrijeme za rasađivanje je vrijeme kad vegetacija miruje, dakle kasna jesen i rano proljeće. To vrijeme možete iskoristiti za presađivanje čak i većega grmlja, za koje tijekom godina zaključite da će bolje rasti na nekoj drugoj poziciji. Šanse da se tako presađeno grmlje primi su jako velike upravo zbog vremena sadnje. Vrijeme je za rasađivanje/presađivanje ukrasnih

Zeleni kutak

1. prosinca 2021., br. 274 || Regionalni tjednik

“HRVATSKA SE MORA USMJERITI K SPOJU BIODINAMIKE I TURIZMA.” U okviru održavanja 2. Hrvatskih dana biodinamike, Centar dr. Rudolfa Steinera iz Donjeg Kraljevca organizirao je dvodnevno studijsko putovanje u Istru, od 16. do 17. studenoga, za ekološke proizvođače središnje Hrvatske. Svrha putovanja bila je upoznati ekološke proizvođače i zainteresiranima približiti ekološku (biodinamičku) poljoprivrednu proizvodnju istarskih proizvođača. Polaznici su najprije posjetili ekološke vinarije

E MLIJEKA I MLIJEČNIH PROIZVODA

“Kabola” te “Roxanich” te su potom sudjelovali na okruglom stolu, a 27 proizvođača iz raznih dijelova Hrvatske pozdravila je ravnateljica Centra Dijana Posavec. – Biodinamika predstavlja nadstandard samoj ekološkoj proizvodnji. Spoj turizma koji je vrhunski i s kojim se kao zemlja ponosimo, te proizvodnja hrane po visokim standardima biodinamičkih principa koji daju jednu ekstra dodanu kvalitetu, nešto je čemu se Hrvatska

mora usmjeriti – naglasila je Dijana Posavec te dodala kako je u Hrvatskoj trenutačno nekoliko proizvođača koji su u prijelazu na certifikat Demeter, koji jamči da je proizvod dobiven po visokim načelima biodinamičke proizvodnje i prerade. Drugoga dana posjetili su rasadnik Željka Prgometa u Rovinju i ekološku uljaru “Chiavalon” u Vodnjanu, a putovanje su zaključili posjetom ekološkoj farmi koza “Stancija Kumparička”.

UGINUO CRVENOKLJUNI LABUD

muzara mlijeko edna roba!

eljska tradicija. Računice za to trenutno nema zbog enormno visokih če farmer Stjepan Bistrović - za koji je u 2022. godini osigurano svega dva milijuna kuna u okviru Državnog proračuna. – Ako netko smatra da je to nekakav veliki novac, u krivu je. Ja sam se odavno maknuo iz strukovnih udruga, jer to zahtjeva iznimno osobno angažiranje. Nemoguće je sakriti da su ozbiljni farmeri postali ravnodušni i u sve većem bro-

Robotizacija neće povećati količinu proizvodnje mlijeka niti zaustaviti silazni trend

ljeno, odnosno ako naše gospodarstvo dobije 30.000 kuna, bit će to samo kap manje u moru briga – rezolutan je Bistrović. Spomenimo i to da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj u četvrtak, 25. studenoga, donijela Program potpore za uređenje sabirališta mlijeka

đivanje! trava te raznih trajnica.

Presađivanje lukovica cvijeća

Ukoliko su vam se lukovice poput narcisa, tulipana i sl jako razrasle, kasna je jesen idealno vrijeme da ih rasadite dok su u fazi mirovanja. Ne odgađajte to za proljeće, jer mnoge već u rano proljeće tjeraju i cvatu. Dakle, iskoristite ovo povoljno vrijeme za sadnju, osobito za presađivanje onoga što je možda već i malo previše naraslo – sada su najveće šanse da će dobro podnijeti presadnju i primiti se uz minimalno truda i zalijevanja.

ju odustaju od proizvodnje. Primjerice, u Općini Cestica bilo nas je četvero, a sada sam jedini komercijalni proizvođač mlijeka. Spomenute potpore sigurno će pojedinim farmerima omogućiti da koliko-toliko urede sabiralište mlijeka, no njihov broj stalno varira i drastično se smanjuje broj otkupnih mjesta. Nažalost, mladi nemaju interes za proizvodnju, osim u slučaju kada je to obiteljska tradicija. Računice za to trenutačno nema zbog već

spomenutih enormno visokih cijena koncentrata i žitarica – veli naš sugovornik od kojeg doznajemo da robotizacija farmi ima dobru i lošu stranu. Iz njegova iskustva može se iščitati da robotizacija pomaže kada treba nadoknaditi radnu snagu, ali istovremeno čovjek postaje rob modernoj tehnici.

Agrarna politika

– Kad se noću upale alarm ili dojava, morate odmah reagirati i pristupiti popravku. U protivnom, nastaje zagušenje kada krave idu na automatsku mužnju. Na takvim farmama je 24-satno dežurstvo imperativ te smo imali slučajeve kada je trebalo reagirati triput dnevno reagirati. Farmeri su izloženi konstantnom stresu zbog održavanja robota i otklanjanja softverskih i inih grešaka. Robotizacija nije za “stare ljude”, već prvenstveno za mlađe generacije uzgajivača – naglašava ovaj iskusan farmer i dodaje: – Sama robotizacija neće povećati količinu proizvodnje mlijeka, ni zaustaviti silazni trend sve dok se ne promijene pristup proizvodnji i agrarna politika – zaključio je Stjepan Bistrović.

U Varaždinskoj županiji potvrđena ptičja gripa nom u naselju Staro Pračno u Sisačko-moslavačkoj županiji. Na tom gospodarstvu uočeno je uginuće domaće peradi u U utorak, 23. studenoga, posljednjih nekoliko dana te potvrđena je influenca pti- je kod lešine domaće guske u Hrvatskome veterinarca podtipa H5N1 kod jednog uginuloga skom institutu pocrvenokljunog tvrđena bolabuda s podlest. Daljnja Ministarstvo ručja Varažlaboratorijpoljoprivrede dinskog ska pretrajezera u živanja su podsjeća držatelje Va r a žu tijeku peradi i ptica da je kako bi se d i n skoj ut v rd i lo županiji, iznimno važno odmah radi li se međuprijaviti svaki znak o v i s o ko tim, još se p at o ge no j uvijek čeka bolesti influenci ptirezultat laboratorijskog ca. Zaraženo pretraživanja u gospodarst vo je odnosu na patogenost veterinarska inspekvirusa, objavilo je Ministar- cija Državnog inspektorata stvo poljoprivrede u srijedu, stavila pod nadzor te su u koordinaciji s Upravom za ve24. studenoga. Ovaj virus toga je dana, 24. terinarstvo i sigurnost hrane studenoga, potvrđen i na jed- Ministarstva poljoprivrede nom gospodarstvu smješte- određene i provedene mjere PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

iskorjenjivanja bolesti na toj lokaciji.

Prijava bolesti

Ministarstvo podsjeća držatelje peradi i ptica u zatočeništvu da se radi o iznimno opasnoj bolesti koja izaziva vrlo velike gubitke u proizvodnji te da je rano otkrivanje jedini način sprečavanja daljnjeg širenja na druga gospodarstva. Stoga je iznimno važno odmah prijaviti svaki znak bolesti, smanjeno uzimanje hrane i/ili vode i uginuća ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji kako bi se odmah uzeli uzorci za pretraživanje na influencu ptica, upozoravaju iz Ministarstva poljoprivrede. Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede osigurala je 24-erosatnu pripravnost na broju telefona 099/4392-507, na koji građani mogu prijaviti svako povećano uginuće ili znakove bolesti u divljih ptica.

VRIJEDNI ŠKOLARCI IZ OSNOVNE ŠKOLE U MALOJ SUBOTICI

Zasadili dva javora i tri hrasta lužnjaka Sa željom i potrebom da svojim djelovanjem doprinesu smanjivanju globalnog zagrijavanja, Osnovna škola Tomaša Goričanca Mala Subotica i ove se jeseni uključila u nacionalnu kampanju sadnje stabala koju je pokrenula Udruga “Zasadi stablo, ne budi panj”. – U posljednje se vrijeme sve više govori o problemima vezanim uz klimatske promjene. Zime su iz godine u godinu sve toplije, šumski požari su sve veći, a olujna nevremena sve izraženija. Navedene su promjene posljedica globalnog zagrijavanja uzrokovanog sve jačom emisijom stakleničkih plinova. Istraživanja pokazuju da se globalno zagrijavanje može ograničiti sadnjom drveća koje će trošiti ugljikov dioksid i pohraniti ugljik, ali i smanjiti utjecaj toplinskih valova – objašnjavaju iz Škole.

Najprije su putem edukativnih materijala koje im je ustupila Udruga “Zasadi stablo, ne budi panj” informirani kako mogu što uspješnije posaditi stabala, a potom su krenuli na posao – sadnju drveća. Sudjelovanje u kampanji omogućili su im donatori, dok je dostavu sadnica i ostalog materijala za sadnju omogućila Općina Mala Subotica. Stabla su tako 25. studenoga sadili učenici 5.b razreda s razrednicom Oliverom Šercer–Žokalj, a pomogli su im domari Josip Halić i Goran Fiak. – Naše školsko dvorište je sada bogatije za dva javora i tri hrasta lužnjaka koje smo zabilježili u kartografsku aplikaciju. S radošću ćemo se odazvati sljedećoj akciji sadnje drveća – istaknula je razrednica Olivera Šercer–Žokalj.

20 Sport

Regionalni tjednik || 1. prosinca 2021., br. 274

DARIO JERTEC VRAĆA SE NA TEREN, IGRAT ĆE ZA MNK N. MAROF

SPORT 2. HRVATSKA NOGOMETNA LIGA

Vrijedan bod iz Dugopolja

Nogometaši Varaždina odigrali su 0:0 na gostovanju u Dugopolju protiv istoimenog domaćina u susretu 14. kola 2. hrvatske nogometne lige. Varaždincima je ovo bila deveta prvenstvena utakmica u nizu bez poraza. Posljednji put su poraženi napustili travnjak još 15. rujna, u susretu 5. kola na gostovanju protiv BSK-a (1:0). Remi u Dugopolju iskoristila je Dubrava, koja je

kod kuće s minimalnih 1:0 bila bolja od Opatije te je preskočila Varaždin na vrhu tablice. Dubrava ima 25 bodova, Varaždin bod manje, a slijede ih čak šest momčadi koje su se ugurale unutar tri boda. Varaždinci ponovno na prvo mjesto mogu već u sljedećem kolu, kada na domaćem travnjaku (subota, 4. prosinca, 13 sati) dočekuju upravo momčad Dubrave. (rp)

U 36. godini na teren se vraća Dario Jertec. Popularni Jerta sada će kopačke zamijeniti tenisicama i igrat će futsal za Malonogometni klub Novi Marof. Riječ je o članu 2. hrvatske malonogometne lige Zapad, gdje Novomarofčani drže 5. mjesto od 10 klubova. Inače, Novi Marof je bivši malonogometni prvoligaš, a jedno vrijeme za njih je igrala ikona 1. HNL Miljenko Mumlek. Podsjetimo, Jertec, koji se danas bavi

nekretninskim biznisom, u svojoj je karijeri igrao i za Dinamo, Hajduk, Rijeku, saudijske klubove Al Faisaly, Hajer i Al Taawon, kuvajtsku Al-Qadisiyju i slovenski Zavrč. Prije šest godina vratio se kući, kad je NK Varaždin bio trećeligaš. S Varaždincima je izborio ulazak u 2. HNL, ulazak u 1. HNL, da bi potom otišao na australsku avanturu. Ponovno se vratio u NK Varaždin, gdje je i završio igračku karijeru. (it)

NAKON ČETIRI SEZONE ŽELIMIR OREHOVEC ODLAZI IZ VARTEKSA

“Postoje treneri koji osjete trenutak kad je vrijeme da odu” Bumbari su odlično krenuli u sezonu i bili među prve tri ekipe Lige, no potom su kola pošla nizbrdo i prvi dio sezone završili su na 7. mjestu PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Već četiri sezone Želimir Orehovec radi odličan p o s ao u N o go m e t n o m klubu Varteks. Međimurski trener stigao je u redove tadašnjeg četvrtoligaša u jesen 2018. godine i od tada pa do danas afirmirao je m nošt vo m lad i h igrača.

Orehovec na klupu Varteks sjeo u jesen 2018. godine To je zlata vrijedno budući da se današnji vara žd insk i trećeligaš po budžetu ne može mjeriti s jednim Poletom iz Sv. Martina na Muri, iza kojeg stoji gospodarstvenik Miroslav Novinščak, ili s jednim Radnikom iz Križevaca, iza kojeg stoji jedna od najvećih građevinskih tvrtki u Hrvatskoj.

Mladost

3. HNL SJEVER

Podravina lako do slavlja u derbiju Nogometaši Podravine su u Ludbregu ugostili varaždinski Varteks u odgođenoj utakmici 13. kola 3. hr vatske nogometne lige Sjever. Ludbrežani su uvjerljivo slavili s visokih 4:1. Domaćini do vodst va dolaze u 44. minuti preko Santosa Oliveire, a s minimalnom prednošću Podravine otišlo se i na odmor. Početkom nastavka Josip Golubar s bijele

točke povisuje prednost Pod rav i ne na 2: 0. I st i igrač ponovno je siguran iz najstrože kazne u 63. minuti za 3:0. U 77. minuti je 4:0, a svoj drugi pogoda k zabija Sa ntos Oliveira. Počasni gol za Va r teks djelo je Fra na Rožmarića u 80. minuti. Zimsku stanku Podravina dočekuje na 7. mjestu sa 16 bodova, dok je Varteks osmi s 15 bodova. (rp)

Varteks se sa skromniji m bud ž e t om i z v r s no nosi s tim ekipama, parira im kadrom koji čine ug lavnom m ladi igrači, uz iskusne Leona Benka, Ivana Režića i Bornu Radića. Bumbari su odlično k renu l i u sezonu i bi l i među prve tri ekipe Lige, no potom su kola pošla nizbrdo i prvi dio sezone završili su na 7. mjestu. – To je naša realnost. Toga moramo biti svjesni. Odlično smo krenuli, no počeli su problemi s koronom, pa i z ol ac ije, pa bolesti nekih igrača i, jed nostav no, spa l i smo p ot k r aj p olu s ez one n a 13 do 14 igrača – ističe Želimir Orehovec, koji se nakon četiri sezone ipak zasitio. – Postoje treneri koji su dobili otkaz ili koji će

dobiti otkaz, ali postoje i treneri koji osjete trenutak kad je vrijeme da odu. Nakon četiri godine došlo je do z a sićenja, n a kon ove polusezone sjest ću s čelnim ljudima jer mislim da je vrijeme za neke svježije, nove ljude na klupi seniorske ekipe – govori Orehovec. Naime, od iduće sezone igrat će se jedinstvena treća liga, a u nogometnim

Varteks ove sezone ima mladi kadar uz iskusne Leona Benka, Ivana Režića i Bornu Radića kuloarima šuškalo se da bi Varteks igrao u trećem rangu hrvatskog nogometa i iduće sezone. – Dobro je da postoje ambicije, no moramo biti

dovoljavalo sve realni. U Klubu uvjete odir ad e i z n igravanja mni ljudi, Od iduće sezone d r ugol ivolonteri koji bi gaških i igrat će se jedinstvena sve dali trećelitreća liga, a u za Varga šk i h nogometnim kuloarima susreteks, šuškalo se da bi Varteks no za ta. isko– To igrao u trećem rangu je u plarak su hrvatskog nogometa pot reb nu, no s i iduće sezone obzirom ni veći na financibudžet i profesionaje i pandemiju, trenutno lizacija K luba. nije moguće – dodaTa ko đer, problem je i što mi nemamo svoj je Orehovec. travnjak na kojem igraNo, ne bi li bilo prirodno mo uta k mice, odnosno da Varteks bude filijala na Slobodi smo praktički Nogometnoga kluba Vagosti. Mi treniramo na raždin? umjetnoj travi u Hrašćici – Vjerojatno bi to doi onda igramo na Slobodi, bro došlo Varteksu, no s to vam je neki drugi sport obzirom na a n imozitet – ističeOrehovec. nekolicine čelnih ljudi s obje strane to nije moguće, iako bi to bilo dobro za Suradnja s NK Klub, ali i za igrače. No ne Varaždin? Naravno, u planu je da vidim da bi to bilo moguće se ig ra l i šte u H ra šćici u skorijoj budućnosti – obnovi i uredi kako bi za- zaključio je Orehovec.

Sport

1. prosinca 2021., br. 274 || Regionalni tjednik

ANTONIA RUŽIĆ SADA JE 333. IGRAČICA NA SVIJETU NA WTA LJESTVICI Međimurska teniska senzacija Antonia Ružić još je jednom popravila plasman na WTA ljestvici najboljih svjetskih igračica. Objavom nove ljestvice Antonia je skočila za 16 mjesta i sada je 333. igračica na svijetu sa 186 bodova, što joj je najbolji plasman u karijeri. Strelovito napredovanje na WTA ljestvici Antoniji su donijeli sjajni turnirski rezultati po-

sljednjih tjedana, među kojima se ističu osvojeni naslovi na ITF turnirima u Lagosu i Hamburgu. Antonia je posljednji nastup odradila u Češkoj, gdje je ispala u 1. kolu. Rano ispadanje iz turnira ostavilo joj je prostora za odmor nakon zgusnutog rasporeda i pripremu za ovotjedni nastup u Italiji u Val Gardeni. Prva prepreka mladoj hrvatskoj tenisačici bit će domaća igra-

čica Martina di Giuseppe, 275. igračica s WTA ljestvice i 5. nositeljica turnira. Preskoči li ovu prepreku, Antoniju očekuje meč protiv bolje iz susreta Ruskinje Erike Andrejeve i jedne od igračica iz kvalifikacija. Prva nositeljica turnira u Val Gardeni je Švicarka Ylena In-Albon. Riječ je o turniru s nagradnim fondom od 25.000 dolara.

Antonia ovoga tjedna nastupa u Italiji, a prva prepreka joj je domaća igračica Martina di Giuseppe

NOGOMET

BSK uvjerljiv protiv Jedinstva Međimurski nogometni prvoligaši odigrali su proteklog vikenda susrete 17. kola. Vodeći belički BSK stigao je do nove pobjede svladavši na domaćem travnjaku momčad Jedinstva s visokih 5:1. Tri pogotka je zabio Edi Lacković, dok su po jedan dodali David Hajdarović i Robert Malnar. Počasni gol za goste postigao je Bojan Bačan. Međimurec je d 3:1 nadvisio na gostovanju čakovečku Slogu. Domaćini

su poveli u 28. minuti preko Matea Horvata. Preokret i pobjedu Međimurcu s tri gola donosi raspoloženi Patrik Kirić. Ostali rezultati: Venera PMP - Omladinca (NSR) 1:2, Trnava - Polet (P) 2:1, Bratstvo (SV) - Dubravčan 5:2, Croatia - Dinamo (P) 3:3, Graničar - Centrometal 1:2, Sloga (Š) - Podturen 1:1. Susret Nedelišća i Bratstva (Ju) je odgođen.

NŠ MEĐIMURJE-ČAKOVEC KARATISTI GLOBUSA NA PRVENSTVU BALKANA

Sven osvojio dvije medalje, Josip uhvatio ekipnu broncu Nadomak medaljama ostali su Ana Filipović kod juniorki i Kristian Topličanec kod mlađih seniora

Ka rat i st i Globu sa nastavljaju nizati sjajne rezultate. Posljednje uspjehe ostvarili su u sastavu hrvatske reprezentacije na Prvenstvu Balkana koje je održano u Poreču. Sjajni međimurski karatisti kući su se vratili s jednom srebrnom i dv ije brončane medalje. Najveći uspjeh je ostvario Sven Strahija osvojivši srebr no o d l ič je u konk u renc iji k ade t a do 70

kilograma i broncu s kadetskom reprezentacijom u borbama ekipno. Sven je ujedno jedini hrvatski natjecatelj koji je uspio osvojiti medalju u kadetima pojedinačno, a status jednog od ponajboljih kadeta u Hrvatskoj potvrdio je i kao predvodnik ekipe u borbama gdje je jedini ostvario pobjede u svim ekipnim mečevima. Brončanu medalju osvojio je i Josip Slukić s juni-

orskom reprezentacijom u borbama ekipno. Josip je i u pojedinačnoj konkurenciji dobro krenuo i pobijedio 6:1 reprezentativca Srbije, ali se u tom meču ozlijedio te oprostio od daljnjeg natjecanja. Odličan nastup imala je Ana Filipović koja nakon pet sjajno odrađenih mečeva nesretno izgubila u borbi za medalju u zadnjim sekundama te se u konačnici plasirala na visoko 5.

mjesto u konkurenciji juniorki iznad 59 kilograma. Kristian Topličanec je također osvojio 5. mjesto u mlađim seniorima do 60 kilograma. Nakon neriješenog rezultata u meču za broncu, izgubio je sudačkim preglasavanjem. U sastavu reprezentaciju još su nastupili Leona Gulija, Nikola Topličanec i Lovro Farkaš, ali su ovoga puta zaustavljeni u kvalifikacijama.

Nogometašice u četvrtfinalu Kupa Nogometašice seniorskog sastava Nogometne škole Međimurje-Čakovec plasirale su se u četvrtfinale Kupa Hrvatske. Čakovčanke su u susretu osmine finala s glatkih 4:0 bila bolje na gostovanju protiv ekipe varaždinskog Varteksa. Dva pogotka postigla je Lucija Vizinger dok su po jedan dodale Leona Požgaj i Greta Blagus. Stručni stožer

posebno veseli činjenica da su u sastavu bile uglavnom igračice kadetskog uzrasta što je garancija svijetle budućnosti ženskog nogometa u Čakovcu. Ulazak u četvrtfinale nagrada je i igračicama i klubu iza kojih je najuspješnija sezona. Četvrtfinalni parovi bit će izvučeni naknadno, a natjecanje se nastavlja na proljeće.

RUKOMETAŠICE ZRINSKOG (U-16) GOSTOVALE NA PRVENSTVENOM TURNIRU U BJELOVARU

Pobjeda protiv Radnika i remi s Bjelovarom Mlade rukometašice Zrinskog u konkurenciji igračica do 16 godina odigrale su susrete 3. kola 1. hrvatske rukometne lige svojeg uzrasta. Domaćin turnira bio je ŽRK Bjelovar, a upravo su Bjelovarčanke bile prve protivnice Zrinskom. Nakon velike borbe susret je završio rezultatom 18:18 i podjelom bodova. Najučinkovitija čakovečka igračica bila je Nina Siročić s deset golova. Po dva su postigle Gabrijela Novak i Viktorija Novak, dok su se jednom među strijelce upisale

Leona Janković, Hana Vidović, Marta Doležaj i Ema Škrobar. U drugoj utakmici protiv Radnika iz Križevaca, igrači Zrinskog slavile su s uvjerljivih 30:15. Prvi strijelac Zrinskog sa šest golova je bila Hana Vidović, a po jedan manje su zabile Gabrijela Novak i Nina Siročić. Po tri gola postigle su Lena Janković i Lorena Lukman, po dva su zabile Rahela Varga, Viktorija Novak i Ema Škrobar, a po jedan Laura Golubić i Barbara Sklepić. – Prvu smo utakmicu slabo

otvorili i igrali u grču. U napadu smo imali slabu realizaciju što je rezultiralo vodstvom Bjelovara od šest golova razlike na početku drugog poluvremena. Pozvao sam tada minutu odmora te smo se dogovorili da moramo biti čvršći u obrani i brže igrati u napadu. Igračice su ispoštovale dogovoreno što je okrunjeno pogotkom Viktorije Novak za bod u posljednjim sekundama utakmice. U drugoj utakmici bili smo puno kvalitetniji protivnik od Radnika pa sam mogao pri-

liku pružiti svim igračicama. Unatoč tome slavili smo velikom razlikom. Želim zahvaliti igračicama iz generacije U-14 koje su nam se priključile na dan utakmice i iznijele veliki teret – prokomentirao je nakon utakmica trener Zrinskog Nebojša Buvač. Rukometašice Zrinskog do kraja kalendarske godine još očekuje teško gostovanje u Osijeku, koje je na rasporedu 19. prosinca, a gdje će Čakovčanke odmjeriti snage protiv Osijeka i Orahovice.

22 Sport

Regionalni tjednik || 1. prosinca 2021., br. 274

MEĐIMURJE IMA DRŽAVNE PRVAKE U KARATEU Zamjenik župana Josip Grivec s pročelnicom Upravnog odjela za civilno društvo i sport Majom Odrčić Mikulić svečano je ugostio je državne prvake u karateu. Na državnom prvenstvu Hrvatske za mlađe uzraste u katama održanom u Slavonskom Brodu, Karate centar Šenkovec ostvario je sjajne rezultate. Debitantski nastup i odlična izvedba ekipi mlađih kadetkinja – Loreni Mihalković, Belli Mikulić i Ani Bađun donijeli

su naslov državnih prvakinja. Ozren Grgić dominantnom pobjedom osvojio je drug uzastopni naslov državnog prvaka u kategoriji dječaka 12 godina. Drugoj ekipi u sastavu Lara Jurčević, Erika Grabrovac i Ena Rajković nedostajalo je malo sigurnosti u izvedbi kate no, zasluženo su osvojile titulu viceprvakinja u ekipnoj konkurenciji. David Faić u kategoriji dječaci 11 godina osvojio je treću uzastopnu broncu

na državnom natjecanju, dok je debitantski nastup Lari Jurčević donio treće mjesto u kategoriji djevojčice 13 godina. – Sport je izuzetno važan dio života i veseli me što ste vi kao mladi ljudi to prepoznali i svojom ustrajnošću dokazujete kako se uloženi trud isplati. Čestitam vam na osvojenim medaljama i zahvaljujem što na jedan sportski način promovirate sebe, svoju obitelj i Međimurje diljem Hrvatske – rekao je Grivec.

MEĐIMURKE LENA (20) I INES (23) IVANČOK U DRESU AUSTRIJE

”Pod stare dane možda se i vratimo u Međimurje!”

Otac Miljenko rodom je iz Sv. Marije, a majka Draženka iz Peklenice. Inesin momak je baš iz Peklenice, a rukometom se bavila i njihova sestra Karla. PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

lijevoga vanjskog, prije četiri sezone otišla je njemačku Bundesligu. Prvo je branila boje SG BBM Bietigheima s Kraljice šoka uskoro odlaze kojim je igrala Ligu prvaka, a na Svjetsko prvenstvo, gdje se kasnije je prešla u redove HSG nalaze u skupini G s Brazilom, Bensheim/Auerbacha čija je Paragvajem i Japanom. Na danas članica. – Bundesliga je iznimno svjetskoj smotri je i Austrija čija se ženska vrsta nakon 12 izjednačena. U austrijskoj ligi godina plasirala na svjetsko imate dva kluba koja se konprvenstvo. stantno bore za naslov, nešto Zanim ljivo je da slično kao u Hrvatskoj boje Austrije braPodravka i Lokomotiva. U Bunne Lena (20) i I ne s (2 3) desligi nikad Lena brani boje Ivančok. ne znate tko Lokomotive, a Riječ je o će biti prdjevojkavak, a tko Ines je članica i spa s t i – ma čiju su bundesligaša ističe Ines roditelji I vančok, rodom i z Bensheim/ koja online MeđimurAuerbacha studira peja, a Lena i Ines rođene su dagogiju, radi i odrasle u Beču. kao teta u vrtiću U rukometu su od i igra rukomet. malih nogu, a afirmaciju – Uh, nije jednostavno, u seniorskom ženskom ruko- no nekako uspijevam sve to metu doživjele u MGA Fivers uskladiti. Sa mnom je moj dečko koji radi i amaterski igra Wien Handball klubu. nogomet – objasnila je Ines. S druge strane, njezina tri Rođene u Beču Njihov otac Miljenko, vla- godine mlađa sestra Leona snik tvrtke Sport 21, zastu- brani boje zagrebačke Lopnik danskog Hummela u komotive. Također studira Austriji, u istom klubu bio je online i to socijalni rad. predsjednik od 2015. do 2020. godine, a tada su ostvareni i Studentice najbolji rezultati u povijesti – Kad bih usporedila aukluba. Klub je, naime, 2017. strijsku i hrvatsku ligu, nema godine osvojio Kup. prevelike razlike ako su u Ines, koja igra na poziciji pitanju uvjeti i kvaliteta lige –

iznimnu stvar osvojivši broncu na europskoj smotri pa su napokon dobile medijsku pažnju kakvu i zaslužuju – rekla je Lena, kojoj su vratarski uzori Thierry Omeyer i Amandine Leynaud, vratarka mađarskog Györa. Ines koja igra na poziciji lije-

Lena online studira socijalni rad, a Ines pedagogiju

objasnila je Lena, koja ističe da je, kao i u Hrvatskoj, u Austriji popularniji muški rukomet. – Muški rukomet je još uvijek popularniji od ženskog u Austriji. Nakon 12 godina smo izborile svjetsku smotru pa je medijski interes porastao. U Hrvatskoj su cure napravile

Sestre Ivančok često posjećuju Međimurje i goste se bakinim specijalitetima

vog vanjskog uzor je marofska haubica Blaženko Lacković. – Uzor mi je bila i moja starija sestra Karla, zbog koje smo obje krenule u rukomet. No, ona se sada više ne bavi rukometom – dodala je Ines. No, zašto djevojke nikad nisu nikad zaigrale za hrvatsku reprezentaciju? – Dobro pitanje. Kao mala išla sam u rukometne kampove u Hrvatskoj, no jednostavno prva prilika je bila da igramo za Austriju i to smo prihvatile, iako nekad razmišljaš što bi bilo kad bi bilo – objasnila je Ines.

Svjetsko prvenstvo

Austrijska rukometna reprezentacija na svjetskoj smotri igrat će protiv Argentine, domaćina Španjolske i Kine. – Zasad nemamo imperativa, no vjerujem da možemo

proći skupinu. Španjolska tu odskače kvalitetom, a ako budemo imale dobar dan, možemo do slavlja i protiv Kine i Argentine – najavila je Ines Ivančok. Lena i Ines vrlo često sa svojim roditeljima posjećuju Međimurje. – Kada dolazim, čeka me bakina pogača s jabukama. Dolazim u Međimurje uvijek za božićne praznike i preko ljeta. Međimurje je mirno; možda se i vratim kad budem u mirovini – istaknula je Lena. Otac Miljenko rodom je iz Sv. Marije, a majka Draženka iz Peklenice. Inesin momak je baš iz Peklenice.

Povratak kući

– U Peklenici sam pronašla ljubav. Sad kad sam u Njemačkoj ne dolazim tako često, jedino za Božić. Nema do bakinih špageta. Ja također ne isključujem mogućnost da se jednog dana vratim u Međimurje – istaknula je Ines koja nema slobodnog vremena s obzirom na to da, kako smo spomenuli, radi i kao teta u vrtiću i studira. – U slobodno vrijeme, kojega nema mnogo, volim peći kolače. To me opušta – smije se Ines. Njezina sestra Lena pak ima druge načine opuštanja. – Volim duge šetnje, ispijati kavu i puno pričati – zaključila je Lena.

AUTOsti

1. prosinca 2021., br. 274 || Regionalni tjednik

HYUNDAI IONIQ 5 JE ‘NJEMAČKI AUTOMOBIL GODINE’ 2022. Samo pola godine nakon predstavljanja njemačkom tržištu, Hyundaijev IONIQ 5 proglašen je ‘Njemačkim automobilom godine’ (GCOT Y) 2022. U posljednjem krugu zapažene nagrade, potpuno električni CUV srednje veličine prevladao je nad konkurencijom, kao što su Audi E-Tron GT i Porsche 911 GT3. Na dodjeli GCOTY nagrada, najbolji modeli automobila godine natječu

VREMEPLOV

1. prosinca 1913. je Ford Motor Company uveo pokretnu traku za proizvodnju automobila. Takvom je modernizacijom Ford kompletirao automobil za 2,5 minute. To je ujedno Fordu omogućilo mogućnost brže prodaje automobila od bilo kojeg drugog konkurenta.

Prodaja po top modelima 1.1.-31.10.2021. 1

model

količina udio, %

Opel Corsa

1796

4,46%

Škoda Octavia

1614

4,01%

Dacia Duster

1377

3,42%

Volkswagen T-Cross

1360

3,38%

Dacia Sandero

1085

2,70%

Volkswagen T-Roc

1015

2,52%

Renault Clio

964

2,40%

Suzuki Vitara

927

2,30%

Hyundai Tucson

896

2,23%

10 Kia Stonic

888

2,21%

11 Opel Crossland

855

2,12%

12 Volkswagen Golf

787

1,96%

13 Volkswagen Polo

770

1,91%

14 Škoda Kamiq

723

1,80%

15 Peugeot 2008

656

1,63%

16 ostali

24532

60,96%

UKUPNO

40245

100%

Izvor: Promocija Plus

40.000 narudžbi zaprimljeno je za Daciu Spring u posljednjih osam mjeseci u Europi. Novi se model mogao prednaručiti od ožujka do lipnja 2021. Jedinstven program prednarudžbi, pokrenut u nekoliko europskih zemalja, doživio je golem uspjeh s više od 16.000 zaprimljenih prednarudžbi u samo tri mjeseca. Diljem Europe Dacia Spring nastavlja osvajati nove kupce s oko 5.000 narudžbi mjesečno od srpnja nadalje. U Hrvatskoj je tijekom prijava za subvencije naručeno 137 primjeraka Dacije Spring koji će se postupno isporučivati do proljeća 2022. S početnom cijenom od 89 eura mjesečno u Francuskoj, odnosno 137.333 kuna u Hrvatskoj, novi model približava električnu mobilnost širem krugu kupaca.

se jedni s drugima u pet kategorija: “Kompaktnost”, “Premium”, “Luksuz”, “Nova energija” i “Performanse”. Međunarodno umreženi žiri od 20 automobilskih novinara testira i ocjenjuje svaki proiz vod u smislu karakteristika proizvoda, relevantnosti i buduće održivosti. Kao pobjednik klase u kategoriji “Nova energija”, IONIQ 5 sudjelovao je u – i posljedično pobijedio – u završnoj rundi.

TEST: CITROËN C3 SHINE PURETECH 83 S&S BVM

Ležeran suputnik za svakodnevni život Segment gradskih automobila, iznimno važan za hrvatsko tržište, doživljava veliku transformaciju. Dolaskom modela kao što su Peugeot 208, Opel Corsa, Hyundai i20 ili Toyota Yaris, gradski automobili su se preobrazili u skromna, ali posve adekvatna obiteljska vozila.

UREĐUJE: DALIBOR FLAJPAN FOTO: MIKLOŠ LANG

C3 je takav od samoga početka. Aktualna, treća generacija uvelike se oslanja na estetiku i funkcionalnost kultnog C4 Cactusa. Od 2016. godine na ovamo postao je važan nositelj prodaje širom Europe. Nedavni redizajn, osim dotjerivanja vanjštine donosi spektakularno unapređenje opreme te je snažan energetski impuls za ostanak u društvu prvoligaša. Spomenimo odmah najveći bonus koji dobivaju svi kupci: to su Citroën LED Vision svjetla koja su standard na svim nivoima opreme. Želimo to posebno naglasiti jer je jedinstveno u ovom segmentu. Tako C3 u startu ima prednost od nekoliko tisuća kuna, a da višu razinu aktivne sigurnosti koju s boljim farovima bespogovorno dobivate, i ne spominjemo. Stotine kilometara noćne vožnje tijekom našeg testa potvrdile su da su LED Vision prednja svjetla vrlo snažna i dugog dometa. Iznenadit ćete se, ali opcijska LED svjetla mnogih konkurenata lošija su od Citroënovih. Od estetskih izmjena najuočljivije su one sprijeda i na bokovima. Suptilna dorada maske i odbojnika unosi dinamiku u Citroënov “babyface”, a odrađena je skladno i bez pretjerivanja. S boka je najlakše prepoznati redizajnirani model: Airbump sada ima tri duguljasta segmenta umjesto prijašnjih sedam kvadratnih. Straga je ostalo sve po starom. Prtljažnik je s 300 litara među najvećima u klasi. Mjesta u kabini ima na pretek, a kvaliteta materijala je u skladu s kategorijom, ako ne i bolja. Vozilu dužine gotovo četiri metra najbolje pristaju žive boje poput Eliksir crvene ili Proljetno plave (na fotografijama) koja je i naš osobni favorit. Njegujete li otmje-

Tehnički podaci: Citroën C3 Shine PureTech 83 S&S BVM obujam snaga

1.199 ccm 83 KS pri 5.750 o/min

moment

118 Nm pri 2.750 o/min

mjenjač

5-stupanjski ručni

masa praznog vozila prosječna potrošnja CO2 / Euro norma

obujam prtljažnika

spremnik goriva dimenzije (d x š x v) najveća brzina ubrzanje 0-100 km/h gume dužina testa cijena testiranog modela

ni stil, odaberite Platinum sivu ili Pješčanu bež. Želite li ultimativno elegantan nastup, idealne su Ledeno bijela i Biserno crna. Ovim komentarom na paletu boja željeli smo ukazati na količinu stila i estetski potencijal koji C3 krije u sebi. Dodamo li tome 4 moguće varijacije krova, 4 color paketa, 3 krov-

1.067 kg 5,3 / na testu 6,2 l/100 km 123 g/km / Euro 6d 300 l 45 l 3.996 x 1.749 x 1.474 mm 169 km/h 13,2 s 205/55 R16 982 km 129.600 kn (s 5 godina produženog jamstva i 4 zimska kotača)

ne naljepnice i 4 uređenja unutrašnjosti, dolazimo do 97 kombinacija što upućuje na mnoštvo manevarskog prostora prilikom personalizacije – koja pri tome ne mora biti ni skupa. Primjerice, paket Shine (poput testnog vozila) standardno ima dvobojnu karoseriju. Vrlo preporučljiva

Advanced Comfort sjedala (2.500 kn), sjajni Hellix alunaplatci (3.000 kn) i dodatno zatamnjena stražnja stakla (1.000 kn) zaokružuju ponudu koja ne samo da odlično izgleda, već i pruža visoku razinu komfora, onak v u kakvu inače dobivamo od kompakata. Što smo ono bili govorili u uvodu?

U poplavi električnih automobila, blagih i nešto žešćih hibrida s automatskim, linearnim i inim inteligentnim mjenjačima s kakvima se u posljednje vrijeme sve više susrećemo, bilo je pravo osvježenje sjesti za upravljač C-trojke i svu brigu o vožnji preuzeti na sebe. Motor nam se jako svidio: atmosferski 1.2 PureTech s tri cilindra i 83 KS raspolaže za okretni moment idealnom zapreminom po svakom cilindru (400 kubika). Primijeti se to i u vožnji: motor se rado okreće i lijepo razvija snagu, bez brutalnih ispada. Radi tiho i djeluje smireno, uz nisku prosječnu potrošnju čemu pomaže i umjerena masa vozila. Držimo kako sklad vrhunskog paketa opreme i elegancije koju omogućuje personalizacija nije narušen odabirom osnovnog motora. Uostalom, zašto trošiti novac tamo gdje nije potrebno? Naposlijetku, kod C3 je važnija predanost brizi za putnike. U gradu je ugodan zbog niske razine buke, okretnosti, lakog upravljanja i blago povišenog podvozja s ovjesom koji izglađuje neravnine. To ga čini jednim od najudobnijih gradskih automobila za svakodnevnu upotrebu, uz svima nam privlačan “crossover-efekt”. Na autocesti stabilno drži pravac i ne umara vozača. Istina, upravljač nije pretjerano komunikativan pa ne mami na jurnjavu zavojima – više je za ležernu vožnju. Ako je cilj putovanje, a ne utrkivanje, shvatit ćete o čemu govorimo. A za to je ovaj motor itekako dovoljan. Ako postoji nešto što se kod gradskog Citroëna ne može poreći, to je da se radi o originalnom i veselom automobilu. Redizajn to naglašava u svim aspektima, uz bogatu serijsku opremu i karakteristike koje su do prije koju godinu bile tipičnije za kompaktnu nego za gradsku klasu. (Mikloš Lang)

24 Vidokrug

Regionalni tjednik || 1. prosinca 2021., br. 274

MEĐIMURSKI REKREATIVCI NATJECALI SE U BELI

VIDOKRUG

U organizaciji Međimurskog saveza sportske rekreacije “Sport za sve” i Udruge sportske rekreacije “Sport za sve” Mursko Središće, u dvorani Vatrogasnog doma u Murskom Središću održan je 17. međimurski turnir rekreativaca u beli. Sudjelovalo je 15 ekipa iz Čakovca, Pribislavca, Murskog Središća, Mačkovca i Strahoninca. Sve sudionike pozdravila je predsjednica domaćina Nada Hoblaj, nakon čega se

započelo s natjecanjem. U konačnici je prvo mjesto osvojila ekipa iz Pribislavca u sastavu Vesna Zorc i Marijan Vugrinčić. Druga je bila ekipa Strahoninca za koju su nastupile Jasminka Kocijan i Biljana Novak, dok je treća bila ekipa Murskog Središća u sastavu Irma Brodar i Dragica Trstenjak. Domaćini iz USR-a “Sport za sve” Mursko Središće za sve su sudionike pripremili okrjepu uz nezaobilazne kolače.

S VODITELJEM O ORKESTRU KOJI JE NEKAD SUDJELOVAO NA SVIM ČAKOVEČKIM DOGAĐANJIMA

Franjo Kežman: “Članovi ‘Lire’ s publikom su dijelili energiju!” Iako je Big band Čakovec nedavno proslavio više od četvrt stoljeća djelovanja, bigbendovski korijeni u Međimurju još su dublji: već se početkom osamdesetih pojavila inicijativa za sastavljanjem orkestra koji bi svirao glazbu toga tipa... PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Četvrt stoljeća djelovanja nedavno je obilježio Big band Čakovec, nakon što je prošle godine koncert odgođen i pomaknut na ovu godinu. No, znači li to da i bigbendovsko muziciranje u Međimurju općenito postoji tek 25 ili 26 godina? Nipošto! Naime, već početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća rodila se inici-

Čakovečki Zabavni orkestar surađivao je i s drugim sastavima kao što su Pjevački zbor “Josip Štolcer Slavenski” te mješoviti zbor iz Varaždinskih Toplica! jativa za formiranjem sastava koji bi svirao takvu glazbu. Tako je u ožujku 1983. godine osnovan Zabavni orkestar “Lira”, koji je djelovao nešto manje od desetljeća. O navedenom smo pobliže popričali s Franjom Kežmanom, umirovljenim nastavnikom glazbenog odgoja, koji je vodio Orkestar. Svoj radni vijek, osim kao profesionalni muzičar, proveo je u Glazbenoj školi u Čakovcu (danas dijelom Umjetničke škole “Miroslav Magdalenić” Čakovec), u kojoj je predavao klarinet, gitaru i saksofon.

Počeci uz pomoć

– “Lira” je osnovana na moju inicijativu, a pritom su mi strahovito puno pomogli bivši direktor tadašnjega Radničkog sveučilišta Đuro Homan, direktor Čaraparije Josip Mađarić i odvjetnik Marijan Ramušćak. Oni su nam omogućili da imamo prostor, notni papir, uniforme, statut i sve ostalo što

Umirovljeni nastavnik i svestrani muzičar, voditelj “Lire” Franjo Kežman u Glazbenoj je školi u Čakovcu podučavao klarinet, saksofon i gitaru

Prvi nastup Zabavnog orkestra u Centru za kulturu u Čakovcu 1984. godine

S nastupa u Knjaževcu

Od maloga zabavnog orkestra razvio se pomladak “Lire”

nam je trebalo. U početku nas je bilo 17 i stalno smo se vrtjeli oko te brojke – kasnije nas je djelovalo dvadesetak. Što se tiče instrumenata, imali smo kompletni sastav big banda. Ja sam u početku i predlagao da se tako zovemo – Big band Čakovec – ali ondašnje političke strukture smatrale su da je taj naziv “previše kapitalistički”. Tako je pao prijedlog da se zovemo Veliki zabavni orkestar “Lira” Čakovec, no kako je to ime bilo dosta dugačko, izbacili smo pridjev “veliki” iz naziva pa je ostalo samo “Zabavni orkestar ‘Lira’”, da bismo kasnije bili poznati samo kratko – “Lira” – objašnjava Kežman.

Dodajmo da je isto ime nosila i udruga glazbenika koja je početkom 70-ih osnovana u Varaždinu. Jedan od suosnivača udruge bio je Marijan Ljubek, o kojem smo već pisali, dok je iznimno aktivnu ulogu u njoj igrao Josip Turk, čovjek direktno zaslužan za stotine koncerata i stvaranje nekih, i u prošlosti i danas, renomiranih izvođača. Naš je sugovornik u Upravnom odboru udruženja članom bio čak 12 godina.

Međimurje – rasadnik glazbenika

– Prvi nastup održali smo povodom Dana Grada Čakovca 1984. godine u Centru za

kulturu. Publika je fantastično reagirala! Svirali smo standarde poput “Little brown jug”, “In the mood” i “Sentimental journey” Glenna Millera, djela Artieja Shawa... Moram napomenuti i da smo na ovome području bili unikat, jer je takav orkestar imala još samo RTV Zagreb. Puno aranžmana napravio sam sam, osobito za međimurske popevke kao što su “Mura, Mura” i “Međimurski zdenci”. Žao mi je, doduše, što nemam puno snimaka. U orkestru su djelovali članovi raznih profila – od željezničara do pravnika! Za one glazbeno manje pismene često smo morali

prilagođavati notaciju (smijeh) – prisjeća se Franjo, koji je u orkestru svirao klarinet, saksofone i flautu, ovisno o potrebi. Kaže da su ih prvenstveno vodile emocije. Nastupali su na svakoj važnijoj manifestaciji u Čakovcu te surađivali s drugim sastavima kao što su Pjevački zbor “Josip Štolcer Slavenski” i mješoviti zbor iz Varaždinskih Toplica. Franjo posebno pamti koncert u Vrbovcu na kojem su nastupali sa “Slavenskim”, a u lijepom sjećanju ostali su i nastupi u Knjaževcu i Varaždinskim Toplicama. – Svirali smo s velikim užitkom: u sebi kao da smo nosili

energiju koju je bilo nužno potrošiti! U sklopu orkestra je djelovao i pomladak, koji korijene “vuče” iz 1972. godine, kad je u muzičkoj školi djelovao mali zabavni orkestar. Zadnji nastup pod nazivom “Vremeplov” održali smo u čakovečkome Centru za kulturu 1991. godine. Činilo se prikladnim da završimo upravo u toj ustanovi u kojoj smo i započeli s koncertima. Tada je izbio rat pa je “Lira” prestala s djelovanjem, no neki od članova koji su u njoj svirali postali su dijelom novoformiranoga Big banda Čakovec, tako da neki kontinuitet ipak postoji – naglašava Kežman.

Vidokrug

1. prosinca 2021., br. 274 || Regionalni tjednik

ODRŽAN 19. MEĐIMURSKI FESTIVAL ZABAVNE GLAZBE “LJUBO KUNTARIĆ”

Etno duo Goga & Željko dobitnik Grand Prixa na 19. MEF-u U subotu, 27. studenoga, u dvorani Srednje škole Čakovec održana je glazbena večer prepuna novih skladbi i novih glazbenih imena. Iznenađenje večeri bio je nastup 17-godišnje Dorotee Prosnik, koja je bez daha ostavila sve prisutne, otpjevavši spektakularnu pjesmu o Vukovaru.

– U teškim vremenima pandemije, već drugu godinu zaredom, uz ogromne napore čelni ljudi Međimurskog festivala zabavne glazbe “Ljubo Kuntarić” učinili su sve da ponovo zapjevamo i iznjedrimo nove pjesme, dodajući tako novu vrijednost hrvatskoj pop i zabavnoj glazbenoj kulturi – rekla je na početku 19. izdanja MEF-a voditeljica Mateja Gošćiej, kojoj se pridružio voditelj Nikola Kristić. Mnogobrojni međimurski pjevači oduševili su publiku u dvorani Srednje škole Čakovec i najavili zlatne godine kreativnosti popularne glazbe, koja je 70-ih godina s pravom bila cijenjena u široj regiji.

Organizatorima, laureatima i dobitnicima Grand Prixa čestitala je čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini Prepoznala je to publika u dvorani, kao i Hrvatska radiotelevizija, koja će emitirati snimku Međimurskog festivala. Oduševljeni su i gosti festivala u još jednoj odličnoj organizaciji, čime je na najbolji mogući način najavljen sljedeći, jubilarni 20. Festival. Uoči festivalske večeri izašao je i kompilacijski CD u izdanju Croatia Recordsa, koji je naprosto razgrabljen u dva dana. Posebno iznenađenje večeri prije same odluke žirija bio je nastup 17-godišnje Dorotee Prosnik, koja je bez daha ostavila sve prisutne, izvevši spektakularnu pjesmu o Vukovaru. MEF je otvorila gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini,

Kristina Gita Kavran

Etno duo Goga & Željko

naglasivši da uz međimursku popevku Međimurje ima jedini regionalni festival popularne glazbe na sjeveru naše zemlje, što ostavlja u nasljeđe generacijama, a ovaj kraj svrstava u važno mjesto glazbene kulture Hrvatske.

za najbolju interpretaciju Iva Matijević s izvedbom pjesme “To što žele tvoje ruke”, a Toni Eterović dobio je dvije nagrade – za najbolji aranžman za skladbu “Pada kiša na Međimurje” te za najbolju glazbu sa skladbom “Umirem od ljubavi”. Pobjednik veNagrađeni Najb oljom čeri i osvajač debitanticom Grand Prixa Najboljom proglašena je Etno duo je Kristina Goga & debitanticom Git a KaŽeljko sa proglašena je Kristina skladbom vran za “Najlepše skladbu Gita Kavran za senje”, a “Ne budi skladbu “Ne budi me čestitame iz snova”, dok je la im je i iz snova” nagrada za č a kovečka najbolji tekst g radonačelpripala Željku n ic a Ljerka Krznariću za skladCividini. – Od src a čest it a m bu “Pada kiša na Međimurje”. Za najbolji etno izričaj na- svim laureatima i dobitnicigrađen je Branimir Čulinović ma Grand Prixa, Etno Duu za skladbu “Međimurje naše”, Goga & Željko. Zaista je bila

privilegija uručiti Vam zasluženu nagradu za skladbu “Najlepše senje”. Zbog ovakvih događaja Čakovec je s pravom na europskoj karti festivala. Doprinos je to činidbe koju je tijekom godina ostvarivao MEF u okvirima popularne glazbe, upravo zahvaljujući entuzijastima koji neumorno potpisuju projekt već 19. godinu zaredom. Vidimo se na jubilarnom, 20. izdanju u svibnju 2022. – poručila je Cividini. Predsjednica žirija bila je poznata međimurska mezzosopranistica i glazbena pedagoginja Blanka Tkalčić, dok su članovi bili učitelj klavira i baletne korepeticije Darko Belović, kao i tekstopisac i skladatelj Leonardo Baksa Čeči. Nagrađenima i svim izvođačima te organizatorima velike čestitke, a osobito osvajačima Grand Prixa Gordani Lach i Željku Grahovcu!

Tena Vodopija

Iva Matijević

Zvone Bohem

JOŠ JEDNA MEĐIMURSKA SPORTSKA LEGENDA STIGLA NA MEV

Studenti ugostili Roberta Jarnija Na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu u srijedu, 24. studenoga, održana je druga po redu tribina pod nazivom “Međimurske sportske legende” koju u okviru proglašenja Međimurja Europskom regijom sporta 2022. godine organiziraju studenti treće godine preddiplomskog studija Menadžment turizma i sporta. Nakon što su ugostili Branka Zorka, studenti i profesori MEV-a ovog su puta u velikoj dvorani Centra za održivi razvoj popričali s najboljim lijevim bekom u povijesti hr-

Robert Jarni rodom je iz Čakovca te je svoju karijeru započeo u klubu MTČ, današnjem NK-u Čakovec vatskog nogometa – Robertom Jarnijem. Inače, Jarni je rodom iz Čakovca i svoju je karijeru započeo u klubu MTČ, današnjem NK-u Čakovec. Zahvaljujući

brzini, agilnosti i vještinama, ubrzo ga je primijetio i Hajduk u kojem je nastavio svoju nogometnu karijeru. Bio je i član reprezentacije s kojom je osvojio Državnu nagradu za sport “Franjo Bučar”, a ostvario je i zavidnu međunarodnu karijeru s čak 308 nastupa. Svi ga pamte i kao brončanoga Vatrenog iz Francuske 1998. godine. – Morate imati složnu ekipu, da smo svi za jednoga, i morate imati malo sreće. A sreća će te poljubiti ako budeš iskren, otvoren i ako imaš samopouzdanja – rekao je Jarni o tom

sportskom uspjehu, uputivši tako i poruku studentima. Osim sudjelovanja u aktivnostima Međimurja Europske regije sporta, cilj ovih tribina je da studenti nauče više o organizaciji i promociji događaja, komunikaciji s medijima i odnosima s javnošću. – Bili smo podijeljeni u timove, a svatko od nas imao je svoje zadatke. Bilo je dosta toga, ali sve smo uspjeli organizirati. Ovakvo iskustvo puno nam znači, zadovoljni smo koliko i kako smo napravili – rekla je studentica Marija Kanišić.

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO

26 Mali oglasi

MALI OGLASI

Regionalni tjednik || 1. prosinca 2021., br. 274

7Plus Regionalni tjednik

OSTALA PRIJAMNA MJESTA:

Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774

MURSKO SREDIŠĆE Pogrebno poduzeće Margareta Frankopanska 7, telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

KUĆE QUEEN STELA nekretnine – obratite nam se s povjerenjem! Pavlinska 5, Varaždin. Tel.: 042/320-991, Mob.: 099/240-6993 ozn.879c

VOZILA KUPUJEM automobil ili skuter i sve od Tomosa, može i odjavljeno (oštećeno). Može i novije. Povoljno. Isplata odmah. Mob.: 098/9656624 ozn.2931

POSLOVNI PROSTOR IZNAJMLJUJE se poslovni prostor u Prelogu, veličine 45 m². Adresa: Trg svetog Florijana 15, preko puta benzinske Ine. Kontakt: 099/402-9551 ozn.304b

USLUGE ODČEPLJIVANJE odvo d a s t ro j e m (wc , kuhinje...), garancija, iskustvo. “ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob.: 098/9317570 ozn.184c V O D O I N S TA L A TER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710301, 095/801-1776 ozn.209c

NAJAM I PRODAJA građevinske mehanizacije, vibro ploče i nabija-

či, rezači betona,bušači za zemlju, ručni alati, valjci... /SERVIS benzinskih motora Mobitel: 091/603-8552,

www.bestrent.hr

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC . Tel. 099/639-9932 ozn.1c OBAVLJAMO USLUGE ADAPTACIJE renovacije stana i kuća. KLJUČ U RUKE. Postava knaufa (ljepljenje zida, knauf pregradnih zidova, spušteni stropovi) postava laminata te soboslikarski radovi. Mob.: 098/911-7151 IZRADA KROVIŠTA, nadstrešnica, sjenica, građ. limarije, stubišta, nazvati na : 098/417373 ozn.3471 PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.: 098/284922 ozn. 205c NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva. Uređenje dvorišta, iskopi i navozi, https://www.facebook.com/vincic Mob.: 099/3530-180. ozn. 600c

Primjedbe za distribuciju novina na mobitel: 095/700-7005

SELIDBE – dostava namještaja, bijele tehnike, odvoz šute u vrećama, čistimo tavane, podrume, praznimo kuće, stanove, odvozimo dotrajali namještaj, bijelu tehniku, mob.: 098/906-0658 ozn.352c STABLA RUŠIMO – orahe borove, tešnje, odvoz granja osiguran. Vrtove frezamo, oremo, živice šišamo, mob.: 099/6618353 ozn.352c

OSTALO SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, vrhunske kvalitete. Pomoć kod dijabetesa, jačanja imuniteta, bolesti srca i krvnih žila, štiti od bakterija i virusa, povoljno djeluje na probavni sustav, ima protuupalna svojstva, štiti zdravlje urinarnog sustava, stimulira rad štitnjače. Mob.: 098/455-313 ozn.3a NOVA TROKOLICA ne upotrebljena, koštala 4.000,00 kn, prodajem za 2.000,00 kn. Mob.: 098/993-0639 ozn.5047 PRODAJE se ledenica 200 l. Tel.: 042/211653 ozn.5075 ŠTEDNJAK – dva plin Gorenje ( Kekec), ledenica 200 l, mob.: 092/3836256 ozn.5099

ŽIVOTINJE ODOJCI i više komada svinja na prodaju oko 120 kg te krmača za preradu. Mob.: 095/595-165 ozn.5142

ODOJCI 25 – 28 kg, moguće klanje i dostava, mob.: 098/132-4242, tel.: 042/690-374 ozn.5150 KRMAČA za klanje (kvalitetna) oko 300 kg, 10 kg/ kg, Varaždin. Mob.: 091/573-8908 ozn.5172 PRODAJE se svinja za klanje, cca 180 kg. Mob.: 098/847-968 ozn.5132 PRODAJU se svinje oko 200 kg. Mob.: 098/955-2308 ozn.5116 PRODAJEM SVINJU za klanje od 220 kg. Cijena 13,00 kn/kg. Mob.: 092/348-8743 ozn.5059 SVINJE za klanje oko 140 kg. Cijena 14,00 kn/kg te purani više komada. Mob.: 098/1323608 ozn.5059

KREDITI ZAPOSLENICI I UMIROVLJENICI do 300.000,00 kn, MOGUĆNOST OTPLATE TR A JNIM NALOGOM, zatvaranje blokada i neurednosti. Putni troškovi , dnevnice i terenski dodaci u kreditnu sposobnost, radni odnos na određeno. Male mirovine, umirovljenici iznad 75 g starosti. Mob.: 091/203-4666, tel.: 0 42/561-192 ozn.568c

POZNANSTVA VRUĆE SEXY teme z a Te b e i m e n e , javi se neka akcija krene. Od 0-24 na 064/400-400. Tel./ mob.: 2,33 kn/3,58

kn/min ozn.166c SAMOĆA nije dobra, ako trebate partnera m/ž nazovite: 092/382-7396 ozn.5100

Oglasi

1. prosinca 2021., br. 274 || Regionalni tjednik

PRIJAMNI URED ZA MALE OGLASE, ZAHVALE I SJEĆANJA Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12, Varaždin (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) 042/290-774 malioglasi@regionalni.com

POTRAŽITE

Radno vrijeme za stranke: Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h Srijeda, četvrtak: 7.30 - 15 h Petak: 7.30 - 14.30 h Ognjena Price

a Jelačića

Trg bana Josip

Gradska tržnica Varaždin

uplatite i

g sko cin Sak ića ljev uku aK

Bakačeva ulica n Iva

ića

dov Prera

cin ak aS ević

lj ku Ku

Petra

ulica Uska

e Šeno usta Aug

Gaja Ljudevita

g sko

na Iva

Gradska vijećnica

Korzo

MALE OGLASE, ZAHVALE I SJEĆANJA

Prva gimnazija Varaždin

INTERNET BANKARSTVOM, NA POŠTI ILI BANCI

1. Proslijedite tekst na mail malioglasi@ regionalni.com radi obračuna cijene. 2. Na vaš mail šalje se obračunata cijena i žiro-račun na koji uplaćujete uslugu.

Pavlinska ulica FOI Varaždinska katedrala

3. Nakon uplate potrebno je potvrdu o uplati poslati na mail.

ARONIJA

superljekovito voće Aronija je biljka iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja. • • • • • • • • • •

Sprečava bolesti srca i krvnih žila Regulira krvni tlak Jača imunitet Štiti zdravlje urinarnog sustava Ima antiupalna svojstva Stimulira rad štitnjače Poboljšava pamćenje i koncentraciju Regulira razinu šećera u krvi Povoljno djeluje na probavni sustav Štiti od virusa i bakterija

5kn0

Cijena 1 litre 1oo % čistog soka aronije

3k0n

Cijena 0,5 litre 1oo % čistog soka aronije

Mogućnost kupnje 100 % čistog soka na mobitel: 098/455-313

6+1S

GRATI

svoj primjerak Regionalnog tjednika

na nekoliko lokacija

u vašoj blizini!

28 Mali oglasi

Regionalni tjednik || 1. prosinca 2021., br. 274

Zahvale i sjećanja

1. prosinca 2021., br. 274 || Regionalni tjednik

SJEĆANJE na

STJEPANA KOSOVCA 27. 11. 2017. – 27. 11. 2021.

Zauvijek u našim srcima i mislima. Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

IVAN HAĐIKAN 29. 11. 2013. – 29. 11. 2021.

Ni godine što prolaze, ni vrijeme koje teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće. Tvoja obitelj

TUŽNO SJEĆANJE na

MILANA ČEŠNJAJA 30. 11. 2011. – 30. 11. 2021.

POSLJEDNJI POZDRAV

Prošlo je deset tužnih godina otkako nisi sa nama. Hvala svima koji Te se sjećaju i posjećuju Tvoj tihi dom. Zauvijek u našim mislima i molitvama. Tvoja obitelj

dragoj majci i baki

NYUGODJ BÉKÉBEN ANYUCI MARIJA BABIĆ PIROŠKA – SZALAY 22. 4. 1932. – 4. 12. 2009.

„… u trajnom sjećanju – i kad me zauvijek napustila, preselivši se u vilinsko kraljevstvo nedostupno ljudima ostaje tek jedna, kraljica sviju vila… Moja majka.“ Mišo, Dudi i Dada

BARI ZAGOREC

ZAHVALA

Hvala za sve divne trenutke provedene zajedno.

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, svekra i djeda

Vole Te Tvoji: sin Mladen, snaha Alenka, kćeri Snježana i Jasenka, zetovi Zdravko i Neven, unuci Goran, Paula, Filip i Marta

TUŽNO SJEĆANJE na

DRAGUTINA FUTAČA 5. 12. 2017. – 5. 12. 2021.

Prošla je četvrta godina duga, teška i preteška. S ljubavlju ćemo Te spominjati, po dobrom pamtiti, u srcu nositi. Fališ nam. Tvoji najmiliji

IVANA MEDJIMORCA koji je preminuo 22. studenoga 2021. u 79. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima na upućenim nam izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama uz njegov odar te prisustvu posljednjem ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak. Posebno velika hvala županu i predsjedniku i Društvu HDZ-a Varaždinske županije na pruženoj nam potpori u najtežim trenucima. Od srca hvala vlč. Petru Golubu na riječima utjehe te ispraćaju na vječni počinak. Počivaj u miru Božjem! Ožalošćeni supruga Ana, sin Tomislav, snaha Ines sa djecom te ostala tugujuća rodbina

30 S raznih strana

Regionalni tjednik || 1. prosinca 2021., br. 274

DRAŽEN SRŠA NA ČELU DVD-a PEKLENICA

S RAZNIH STRANA

Izborna godišnja sjednica Skupštine DVD-a Peklenica održana je u subotu, 27. studenoga. Osim prihvaćanja izvješća Predsjedništva i Zapovjedništva društva, razriješeno je dosadašnje te odabrano novo vodstvo – na novi mandat od pet godina izabrani su: Dražen Srša za predsjednika, Marko Varga za zapovjednika, Zvijezdan Tuksar za dopredsjednika, Darko Kolarić za dozapovjednika, Milica Flac za tajnicu, Gordana Nerer za

blagajnicu, a uz njih je u Upravni odbor još izabran Željko Nerer. Skupštini je prisustvovao zapovjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Mladen Kanižaj, koji je, među ostalim, zahvalio članovima DVD-a Peklenica na pomoći nakon potresa u Petrinji. Skupštinu je pozdravila i predsjednica VMO Peklenica Ivana Maltarić, kao i gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak te zapovjednik Mihael Grbavec.

– kajkavski fitonimi (XXVII.)

Bučnica, tikvenjača ili bundevača... z makom?

Bundeva, buča ili tikva u kajkavskim je krajevima poznata kao korisna u mnogobrojnim područjima. Vjerojatno najpoznatiji proizvodi povezani s bučom su ulje i koštice, pri čemu su posebno renomirana varaždinsko i međimursko bučino ulje.Es alaressus, nes, conferbem PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

U prošlome smo broju spominjali črevec, odnosno mišjakinju kao zanimljivu biljku koja je poznata u mnogim dijelovima svijeta. Nastavljamo sa zanimljivim

Poseban specijalitet u Međimurju je savijača ili pogača od tikve i maka, što mirisom i okusom mami uzdahe mnogobrojnih obožavatelja imenima ostalih biljaka koje rastu u našem kraju poput drveća i cvijeća, ali i drugih povezanih pojmova!

Fina bučnica

Bundeva, buča ili tikva u kajkavskim je krajevima poznata kao korisna u mno-

Bundeve ili buče raznih boja - simbol jeseni!

gobrojnim područjima. Vjerojatno najpoznatiji proizvodi povezani s bučom su ulje i koštice, pri čemu su posebno renomirana varaždinsko i međimursko bučino ulje. Buča ili buća pritom se razvila od latinske riječi “buttia”, što je moglo označavati i glavu. Od istog izraza u mletačkom jeziku razvila se riječ “bozza”, koju smo i mi preuzeli te je postala dijelom standarda (“boca” = “flaša”). Do toga je vjerojatno došlo zbog sličnosti konstrukcije - naopaku bocu možemo

Pogača s tikvom i makom

poznato. Zanimljivo je da je promatrati kao gornji dio definirana kao “buča ili tikva ljudskoga tijela, pri mase veće od deset čemu je g rl ić kilograma”. Može dio vrata, dok se jesti pečena zadebljanje ili se pak od Uz srce, žir i predstavlja nje pravi baš glavu. savijača, zelje, u kartama Dodajmo odnosno mađaricama se da se od bučnica. navedeLat i n skog nalazi još i tikva ili imena Cunoga latin“praporac”! skog pojma cu rbit a razvio i terpepo, poznata je i kao “tikvamin “boća” u značenju “kugla”. nja”, “turkinja” ili Bundevi, s druge “žuta tikva”. Poseban strane, podrijetlo imena nije specijalitet u Međimurju je

savijača ili pogača od tikve i maka, što mirisom i okusom mami uzdahe mnogobrojnih obožavatelja kad se napravi kako treba. Ovaj kolač, za razliku od primjerice međimurske gibanice, široj populaciji nije toliko poznat. Istim se nazivom može okarakterizirati i drugu vrstu: Cucurbitu oviferu, to jest šućuricu ili tikvenčicu.

Zovi tikvu! Bundeve ili tikve pripadaju porodici tikvovki ili tikvenjača (Cucurbitaceae), a u toj porodici čine i najpoznatiji

rod (Cucurbita), uz rod krastavaca i dinja (Cucumis). Osim kao temelj za ukusne kolače, bundeva i/ili tikva dala je svoj doprinos i u kartaškom nazivlju: tako se, naime, u garnituri poznatih karata, takozvanih “mađarica”, zove jedna od četiriju boja! Uz srce, žir i vinovu lozu (u kajkavskim krajevima zelje!), u mađaricama se, naime, nalazi još i tikva ili “praporac”. Izraz “tikva”, koji se u krajevima kajkavaca najčešće i koristi, praslavenskoga je podrijetla. Na tome je jeziku naših starih glasio *tyky (“tiki”), a o još starijem postanku postoje dvije teorije. Prema jednoj, “tikva” je povezana s arapskim terminom za tikvenjače “qitta” ili starogrčkim “sikuos” (“zaobljena boca”; “krastavac”). Druga teorija smatra da bi pojam mogao imati veze s becijskogrčkim terminom “tûkon” (“smokva”), odnosno latinskim “ficus” (također “smokva”). Kako bilo da bilo, pazite da pokoju tikvu ne razbijete o vlastitu “tikvu”, jer bi to moglo značiti samo jedno: da ih s vragom sadite!

PUTOPISNO PREDAVANJE NIKOLE HORVATA “CROATIAN LONG DISTANCE TRAIL‟

Propješačio Hrvatsku od Iloka do Prevlake Centar za posjetitelje “Med dvemi vodami” i Javna ustanova “Međimurska priroda” u srijedu, 1. prosinca, s početkom u 18 sati, organiziraju putopisnu večer na temu prirode.

Avanturist U Centru za posjetitelje “Med dvemi vodami” u Križovcu gostovat će Nikola Horvat iz Zagreba. Održat će predavanje o nacionalnoj krajobraznoj stazi za hodanje “Croatian Long Distance Trail” s projekcijom dokumentarnog filma i promocijom knjige “Upoznaj Hrvatsku osobno, Teslin priručnik za hodače”. Nikola Horvat je rođen 1979. godine u Zagrebu. Završio je filozofsko-teološki studij na Sveučilištu u Zagrebu

i postigao zvanje magistra teologije. Godine 2016. prešao je “Pacific Crest Trail” te po povratku napisao knjigu “Barinški epitaf”. Tim se putovanjem profilirao kao avanturist te u idućim godinama održao više od 70 predavanja i video projekcija diljem Hrvatske inspirirajući ljude da krenu na svoje osobne avanture. Godine 2018. propješačio je Hrvatsku od Iloka do Prevlake te tim činom trasirao “Croatian Long Distance Trail”, nacionalnu krajobraznu stazu dugu 2266 kilometara. Po povratku napisao je i priručnik za hodače te montirao dokumentarni film. Cijeli je projekt dobio i prvu nagradu

na festivalu putnika, a Nikola nagradu za putnika godine. I danas je aktivan avanturist i filmaš pa tako svake druge godine putuje i snima te održava putopisna predavanja. Ulaz na multimedijalno putopisno predavanje je slobodan. Program je odabran temeljem Natječaja za kulturne programe na temu “Priroda Hrvatske” za izvedbu u 2021. godini koji je provela Javna ustanova “Međimurska priroda”. Predavanje će se održati uz pridržavanje važećih epidemioloških mjera, odnosno potrebno je posjedovanje EU digitalne COVID-potvrde (za starije od 16 godina), uz nošenje zaštitne maske na licu i održavanje razmaka.

S raznih strana

1. prosinca 2021., br. 274 || Regionalni tjednik

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – SVE ZIMSKIJE

U utorak će dan proći suho. Trebalo bi biti i sunca. Ostat će hladno, ujutro uz mraz i temperaturu između -4 i -1, a dnevna bi mogla biti oko +6°C. Slično vrijeme se čini i za srijedu. Hladno i mjestimice maglovito jutro, a danju većinom suho uz sunčana razdoblja. Zapuhat će umjeren i pojačan jugozapadni vjetar. U četvrtak oblačnije, povremeno s kišom. U početku južina pa će biti blaga temperatura, ali prema kraju dana malo hladnije uz okretanje vjetra na sjeverac. Potkraj dana u gorju je moguć snijeg, a u noći

na petak malo susnježice i u nižem području. Malo oborina još može biti i u petak, osobito ujutro. Tijekom dana sve više suhog vremena, a temperatura zraka malo niža nego u četvrtak. Puhat će umjeren vjetar sjevernih smjerova. Subota izgleda većinom suho. U nedjelju i ponedjeljak nešto hladnije uz nove oborine pa je u gorju moguć snijeg, u nizinama prvo kiša, ali uz postupno nižu temperaturu susnježica i snijeg su mogući i u nizinama. Tijekom ponedjeljka oborine postupno prestaju, a polako se može i razve-

driti. Ostaje hladno. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/ min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 08001234, prognoza izrađena 29.11.)

TJEDNI HOROSKOP

ROĐENI: Djevojčice: Tessa Lončarić, Vita Tomaić, Magdalena Sabol, Aria Golub Dječaci: Tin Turk, Arian Ilinčić

UMRLI:

Desanka Hilda Pulko r. Grobelšek, Josip Kanižaj, Veljko Alojz Horvat, Zdenka Mitrović r. Jagec, Franca Buhanec r. Šprajc, Marija Žišković r. Kovačić, Ivan Lukša, Antun Bujan, Ana Hajdinjak r. Blažičko, Franjo Novak, Đuro Ružić, Marija Lajtman r. Tkalčec, Marija Vibovec r. Marciuš, Zvonimir Novak, Aleksandar Tonković, Ivan Suvajac, Franjo Posavec, Ana Zadravec, Svjetlana Hlapčić r. Hošnjak, Katarina Posavec r. Vidović, Rozina Hergotić r. Trbović, Stjepan Oršoš, Ana Partlić r. Odeljan, Marta Bogdan r. Škrlec, Zvonko Belović, Ana Slokan r. Jakopić, Ivan Zadravec, Ana Jalšovec r. Višnić, Josip Bermanec

VJENČANI: Ivana Makar i Dario Brez Magdalena Spudić i David Božić

Tamara Mlinarić i Tomislav Podgorelec

Moglo bi vam se dogoditi da preko prijatelja upoznate osobu koja će vam se jako svidjeti, no je li to ona prava, treba tek vidjeti. Budući da rijetko slušate tuđe savjete, mogli biste probati, pa što bude. Poslovna situacija i dalje vam zadaje glavobolju, pa bi se mogle potkrasti i neke greške. Situacija je malo nejasna i osjećate se ugroženo. Što se zdravlja tiče, ono vam je solidno i ne biste trebali imati problema.

RAK

I dalje se trudite osvojiti osobu koja vam se jako sviđa, no ona je baš uporna u izbjegavanju vaše pažnje. Da se trudite i dalje? Razmislite i odlučite, jer možda se netko trudi oko vas a vi to ne primjećujete. Opustite se! Posao vam je zahtjevan, pa ćete potražiti pomoć suradnika. No i tu pripazite od koga pomoć dolazi, da ne biste predugo morali vraćati dug. Jedite više svježeg voća i povrća – to će vam koristiti.

Vaš šarm ponovno dolazi do punog izražaja u ovom razdoblju, pa je mogućnost ljubavnih avantura otvorena. Ako ste u ozbiljnoj vezi, sjetite se da imate partnera, a taj već i predugo trpi ovakvo vaše ponašanje. Želite li ga zadržati, nešto ćete morati mijenjati. Što se posla tiče, tu je sve na svome mjestu. Posla imate i previše, suradnja je korektna, financijski rezultati dobri. Razmislite o novim ulaganjima. Za zdravlje bi vam koristila lagana rekreacija.

Maratela mreže d.o.o., 072700700, +18

064/555-450 Tel:3,49kn/min, Mob:4,78kn/min

FOTOREPORTER Ivan Agnezović, foto@regionalni.com

RIBE

(20. 1. – 18. 2.)

Ljubavna situacija vam je dosta čudna. lma tu i pokušaja stalnoga kontroliranja partnera, ali sve to radi i on vama. Ovakvu situaciju nećete moći dugo podnositi, pa pokušajte zajednički naći rješenje. Što se posla tiče, velik ste dio već priveli kraju i rezultati su jako dobri. I dalje ćete pokušati raditi istim tempom, no pojavljuju se problemi oko dogovora. Samo bez panike, sve ćete to brzo riješiti. Zbog nervoze i umora ne preskačite obroke.

Telefonski sex uživo! 0-24

Trenutno se osjećate dobro i opušteno i ne želite to kvariti, no problemi s partnerom u međusobnim odnosima mogli bi se ipak pojaviti. Neke poslovne situacije se malo kvare, odugovlači se s dogovorima i netko vam ne govori istinu. Nemojte brzati s odlukama, pričekajte da vidite što se događa, pa tek onda odlučite. Imate puno posla i rezultati neće izostati. Pronađite nešto što će vas opustiti. Možda šetnja u prirodi.

VODENJAK

JARAC

(22. 12. – 19. 1.)

Varaždinke i Međimurke!

STRIJELAC

(22. 11. – 21. 12.)

(23. 10. – 21. 11.)

Vaše misli vrludaju od jedne osobe do druge. Puno vam se njih sviđa, no ne znate koja je prava. Zato nemojte sada odlučiti, opustite se i ostavite vremenu da učini svoje. Tko zna što se uskoro može dogoditi. Ako ste u vezi ili braku, komunikacija je i dalje problem. Poslovni pregovori dobro napreduju, ali ni tu se nemojte zalijetati. Pustite da se sve slegne pa onda odlučite. Izbjegavajte jaku hranu.

Nazovi napaljene

I dalje plivate u ljubavi, pa ipak nemojte osobu u koju ste zaljubljeni previše idealizirati. Radije se na vrijeme prizemljite. Poslovi napreduju dobro, no ne možete stići na sto strana odjednom, zato se usmjerite prema onomu što vam je zaista važno. Budete li radili više poslova odjednom, moguće su greške, a to ne bi bilo dobro. Jedite laganu hranu i pijte više tekućine, pa ne biste trebali imati zdravstvenih problema.

ŠKORPION

VAGA (23. 9. – 22. 10.)

NOVINARI Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Amalija Šašek, asasek@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Ivan-Goran Herman, igherman@regionalni.com Sandra Županić, szupanic@regionalni.com Martina Lončar-Petrinjak, mlpetrinjak@regionalni.com

DJEVICA

(23. 8. – 22. 9.)

(23. 7. – 22. 8.)

Planeti vas i dalje maze i sreća vas pronalazi svuda. Možda je to ipak prilika za ozbiljnu vezu. Pripazite da vam se ne dogodi s osobom koja ne misli kao vi i želi samo dobar provod. U ovom razdoblju otvara vam se poslovna mogućnost suradnje s inozemstvom, što nije loše, ali donosi vam nove napore i glavobolju. Osim što ste napeti i nervozni, drugih zdravstvenih problema ne bi trebalo biti.

V.D. GLAVNOG UREDNIKA Josip Novak, jnovak@regionalni.com

Moglo bi vam se dogoditi da ljubav plane baš na poslu ili s nekim iz radne sredine. No pripazite: ta osoba je zainteresirana isključivo za ozbiljnu vezu, a vama to, kako mi sada izgleda, nije ni na kraj pameti. Zato – oprezno! U poslu se također preporuča oprez i prije nego što nešto odlučite, dobro se informirajte. Budite točni i odgovorni na poslu, pa nećete imati problema s nadređenima. Zdravlje vam je dobro.

LAV

(21. 6. – 22. 7.)

UPRAVA Sandra Vlahek

(21. 5. – 20. 6.)

(20. 4. – 20. 5.)

Puno se družite i uživate u tome. Nova poznanstva stalno se pojavljuju, no hoće li će se neko od tih poznanstava pretvoriti u nešto više, na to ćete morati još malo pričekati. Ako ste u vezi, pripazite – partner vam je sumnjičav. Što se tiče posla, malo obratite pozornost na neke dogovore i budite koncentrirani. Ne žurite, da ne biste pokvarili posao svojom brzopletošću. Ne trčite pred rudo! Pazite se u prometu.

IMPRESSUM

BLIZANCI

BIK

OVAN (21. 3. – 19. 4.)

Vaš partnerski odnos vrlo je korektan, pa ako i dolazi do manjih prepirki (uglavnom zbog financija) sve se opet brzo smiri. Slobodni pripadnici ovog znaka malo su živahniji, pa jure okolo i puno se druže i pritom se osjećaju sjajno! Posao vam je dobro aspektiran, korektni su i odnosi sa suradnicima. Ne započinjite novi posao dok niste završili prvi. Novac vam je problem, no to neće više dugo trajati. Pokušajte se više odmarati!

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o. Zagrebačka 38, 42000 Varaždin

MARKETING: Tel. 042/290-778 Tel. 042/290-781

GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Željka Biškup, zbiskup@regionalni.com Lucia Hojski, lhojski@regionalni.com SURADNICI Denis Peričić Dalibor Flajpan PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com, marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Vedran Bunić vbunic@regionalni.com Tel. 042/290-781 PREDAJA MALIH OGLASA I OSMRTNICA: Ljiljana Simić, ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774

(19. 2. – 20. 3.)

Ljubavne prilike i dalje su vam vrlo izgledne. Ako ste pronašli osobu koja vam odgovara, uživajte u svojoj ljubavnoj priči. Ako ste u ozbiljnoj vezi ili braku, predstoje vam manje trzavice i problemi u komunikaciji. Poslovna situacija je dobra, ali vam donosi povećane troškove. Ne pokušavajte manipulirati sa suradnicima. Netko bi vas mogao razočarati. Radi zdravlja odustanite od brze hrane i kolača. Više kretanja dobro će vam činiti.

MALI OGLASI, ZAHVALE I SJEĆANJA: Tel. 042/290-774

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

Male oglase osim u prijamnom uredu na Gradskoj tržnici u Varaždinu možete uplatiti i internet bankarstvom, na pošti ili banci. Postupak je slijedeći: proslijedite tekst na mail malioglasi@regionalni.com radi obračuna cijene. Na vaš mail šalje se obračunata cijena i žiro-račun na koji uplaćujete uslugu. Nakon uplate potrebno je potvrdu o uplati poslati na mail. Za sve informacije obratite se na telefon 042/290-774. Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica Varaždin, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) Radno vrijeme za stranke: pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri, čet: 7,30 - 15 h, pet: 7,30 - 14,30 h TISKARA Slobodna Dalmacija

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…) plaćeni su tekstovi.

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 1. prosinca 2021., br. 274

ADVENT: KIM VERSON U ČAKOVCU 4. PROSINCA

SPORTSKO DOŠAŠĆE

Prvoga prosinačkog petka u sklopu čakovečkog Adventa očekuju vas Adventski sajam i predstava za djecu, a nastupaju i Bobo i Vujča. Dan kasnije na Trgu Republike uživajte u sviranju Nikole Grabara (10 sati) te Kim Verson (18 sati), sajmu tradicionalnih međimurskih kolača te nastupima Društva

Prvi put se u program Adventa u gradu Zrinskih uključila i Zajednica sportskih udruga Grada Čakovca te nas očekuje i poseban segment - Sportski Advent. – Sportski Advent mali je doprinos čakovečkih sportaša promociji zdravog života, ali i svega onoga što čine Turistička zajednica i Grad – kaže tajnik Zajednice Tomica Jakopec. Objasnio je da će se sportske aktivnosti održavati svake subote od 10 sati te da će aktivnosti varirati: od orijentacijskog kretanja, dječje biciklijade do nordijskog hodanja, a program završava Adventskom utrkom Grada Čakovca u subotu, 18. prosinca.

“Naša djeca” i polaznika vrtića, kao i malog zbora Umjetničke škole “Miroslav Magdalenić”. Toga dana će se kod obiju čakovečkih crkava zapaliti i druga adventska svijeća. U nedjelju će se pak izvođenjem adventskih i božićnih pjesama predstaviti KUD Žiškovec.

Prvog vikenda u prosincu glazba će odzvanjati u sklopu čakovečkog Adventa

SAJMOM ZAPOČEO ADVENT U GRADU ZRINSKIH

Glazba, kolači, mise i još više sanjkališta Na Franjevačkom trgu zainteresirane očekuje maštaonica Djeda Božićnjaka. Program obogaćuju KUD-ovi i ugostitelji, a cilj manifestacije je uživati u čaroliji Božića!

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com U Čakovcu je zapaljena prva adventska svijeća

Advent u gradu Zrinskih započeo je 27. studenoga Adventskim sajmom, a potrajat će sve do 27. prosinca. Protekle subote tako su organizirane razne manifestacije za djecu i mlade, Sportski Advent, mimohod Gradskoga puhačkog orkestra i Čakovečkih mažoretkinja, a zapaljena je i prva adventska svijeća.

Prva adventska svijeća zapaljena je 27. studenoga, a događanja traju do ponedjeljka, 27. prosinca Na Franjevačkom trgu zainteresirane očekuje maštaonica Djeda Božićnjaka. Program obogaćuju KUD-ovi i ugostitelji, a cilj manifestacije jest uživati u čaroliji Božića te se opustiti i razveseliti, naglasila je gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, ujedno predsjednica grad-

U IZVEDBI SUNČICE BANDIĆ I CHRISTIANA NUJSTERA

Plesna predstava “Kad ruke šute” u Domu kulture Grada Preloga U Domu kulture Grada Preloga u četvrtak, 2. prosinca, može se pogledati plesna predstava “Kad ruke šute”. Predstavu izvode Sunčica Bandić i Christian Nujster, a nastala je u produkciji Akademije dramskih umjetnosti i Plesnog centra TALA. – “Kad ruke šute” plesna je predstava čija je dramaturško-koreografska koncepcija nastala na temelju stručnoistraživačkog teksta o partnerskim odnosima koji je napisala socijalna pedagoginja Sara Peranić. Plesač i plesačica, Sunčica Bandić i Christian Nujster, služeći se pokretom, gestama, mimikom i dodirom, u koreografiji Ilone Cvitić Kanceljak i uz autorsku glazbu Silvije Grilec, prikazuju četiri razine

partnerskog odnosa koje svi partneri na putu izgradnje kvalitetnog odnosa na svoj jedinstveni način prolaze – ističu iz Grada Preloga. Početak predstave je u 19 sati. Ulaz na predstavu je slobodan, uz poštovanje svih epidemioloških mjera.

ske Turističke zajednice. Na nju se nadovezao gvardijan Franjevačkog samostana fra Josip Grubišić. – Svakoga dana tijekom doša šća, osi m nedjelje, održavat će se svete mise zornice u 6 sati ujutro i poslijepodne od 18.30, a nedjeljama se organiziraju u uobičajenom terminu. Polnoćke kreću u 20 sati za malene, u 22 sata u Mihovljanu i Novome Selu Rok, dok

je u Župnoj crkvi sv. Nikole biskupa tradicionalno zakazana za ponoć – rekao je fra Grubišić o vjerskome dijelu manfiestacije.

Sanjkališta na više lokacija!

– Velik dio sadržaja prilagođen je djeci, što je izuzetno važno, da im omogućimo ugodne zimske praznike. Ujedno pritom za njih, ali i sve željne zimskoga, snjež-

KARIKATURA

nog ugođaja pripremamo i sanjkališta diljem Čakovca. Od ove godine proširit ćemo lokacije. Čim to vremenski uvjeti dozvole, snijegom prekrivamo jezero podno zidina Staroga grada, a s početkom zimskih školskih praznike i sanjkalište na jugu te po nekim drugim dijelovima grada, o čemu još razgovaramo s mjesnim odborima – istaknula je čakovečka gradonačelnica.

crta: Željko Pilipović