RTM 275

PRVI U HRVATSKOJ

VEPROVA K’O U PRIČI

Čakovečki učenici učit će uz knjigu “Upoznaj 3D svijet”

Osiguranje ne rješava posljedice šteta od divljači

Str. 13.

Str. 23.

Tjednik

Regionalni MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Plus Pl us

15.000 primjeraka

Besplatan primjerak | Broj 275 | 8. prosinca 2021. | ISSN 2459-6612 | www.regionalni.com

HOĆE LI PROJEKT OSTATI BEZ FINANCIRANJA IZ EU-a?

NOVI PROJEKTI

Goričanu bespovratnih 15 milijuna kuna Str. 6.

Projekt RCGO-a Piškornica zapeo zbog cijene, poništava se javna nabava!

ZA BESKUĆNIKE I STARIJE OSOBE

Centar “PrInOS” početkom 2022. otvara svoja vrata

Str. 2. i 3.

KOTORIPSKI “BEGAČ” VINKO MATOTEK-ŠIKI

ZELENO MEĐIMURJE

“Što je teži trening, lakša je utrka!”

“Svako stablo posađeno danas donijet će čišći zrak našoj djeci.”

Str. 22.

Str. 16. i 17.

Str. 10.

2

Aktualno

Regionalni tjednik || 8. prosinca 2021., br. 275

ŽELEZNA GORA: SUDAR DVA PIJANA VOZAČA

AKTUALNO

U nedjelju, 5. prosinca, oko 17.25 u Železnoj Gori dogodila se prometna nesreća u kojoj je 49-godišnji vozač upravljao osobnim vozilom čakovečkih registarskih oznaka pod utjecajem alkohola u količini od 2,03 promila i nije se kretao vozilom što bliže desnom rubu kolnika.

Zbog toga je na ravnom dijelu ceste djelomično prešao na lijevu stranu, gdje

je udario u osobni automobil slovenskih nacionalnih oznaka, kojim je iz suprotnog smjera upravljao 30-godišnjak po utjecajem alkohola od 1,3 promila.

Obojica vozača su vozilom hitne pomoći prevezena u Županijsku bolnicu Čakovec gdje je utvrđeno da su lakše ozlijeđeni.

Policija protiv obojice vozača pokreće se prekršajni postupak.

Jedan vozač imao je 2,03, a drugi 1,3 promila alkohola u krvi

PONIŠTENA JAVNA NABAVA ZA PROJEKTIRANJE I IZGRADNJU REGIONALNOG CENTRA Z

Ne bude li završena do kraja 2 Centra financirat će se iz naci

Izgradnjom RCGO Piškornica osigurali bi se najviši europski standardi gospodarenja otpadom, a Centar bi zadovoljavao potrebe 5 će biti poništen, stigle su dvije ponude. Prva njemačke kompanije iznosi nešto manje od 677 milijuna kuna, a druga grčkog ponuđač projekta je oko 347 milijuna kuna.

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Poništit će se javna nabava za projektiranje i izvođenje radova na projektu izgradnje Regionalnog centra za odlaganje otpada Piškornica. Cijela priča oko izgradnje Regionalnog centra zapela je zbog cijene izvođenja radova. Dogovor o poništavanju javne nabave postignut je na sastanku održanome u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Na njemu su ministar Tomislav Ćorić, državni tajnik Mile Horvat i čelnici uprave za otpad i EU projekte Anamarija Matak i Marko Markić, ugostili koprivničko-križevačkog župana Darka Korena, varaždinskog župana Anđelka Stričaka, zamjenicu župana Krapinskozagorske županije Jasnu Petek i načelnika Općine Koprivnički Ivanec Zorana Vrabelja.

Na javni natječaj za izvođenje radova stigle su dvije ponude: ona njemačkog Strabaga i grčkog Hellectora. Ponuda njemačke kompanije iznosi nešto manje od 677 milijuna

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja dalo je podršku nastavku provođenja projekta kuna, dok je druga ponuda još viša i premašuje iznos od 716 milijuna kuna. Kako je predviđena vrijednost projekta prema prvim projekcijama i konstrukciji financiranja iznosila oko 347 milijuna kuna, vidljivo je da prva ponuda premašuje osigurana sredstva i vrijednost nabave ta 95,23 posto, a druga za čak 106,65 posto.

Potencijalni izvođači radova tako traže dvostruko više od svote koja je predviđena projektom, a razlog se skriva u poskupljenju građevinskog materijala, ali i činjenice da ovoga trenutka ne nedostaje poslova u

347 milijuna kuna je predviđena vrijednost projekta izgradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica prema prvim projekcijama i konstrukciji financiranja

530 tisuća stanovnika Koprivničkokriževačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije živi na prostoru koje pokriva Regionalni centar Piškornica

716 milijuna kuna iznosi ponuda za izgradnju Regionalnog centra koju je istaknuo grčki ponuđač Hellector, što je za čak 106,65 posto više od predviđene vrijednosti projekta

građevinskom sektoru.

– Na sastanku u Ministarstvu dana je podrška nastavku projekta Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica i naglašeno je da će se iz nacionalnih izvora osigurati financijska sredstva za izgradnju Centra ukoliko se do kraja ovog financijskog razdoblja, odnosno do 2023. godine, ne dovrši izgradnja i to bez povećanja udjela od 10 posto na strani naručitelja, odnosno osnivača društva Piškornica – poručili

Vjeruje se da će ponavljanje postupka javne nabave rezultirati većim brojem ponuda su u priopćenju iz tvrtke Piškornica d.o.o.

Osnivači tvrtke Piškornica d.o.o. su Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Međimurska i Varaždinska županija s jednakim udjelima od po 22,5 posto, dok s 10 posto u vlasničkoj strukturi sudjeluje i Općina Koprivnički Ivanec na čijem će području planira graditi budući Regionalni centar. Izgradnjom RCGO-a Piškornica osigurali bi se najviši europski standardi gospodarenja otpadom na principima održivog razvoja, a Centar bi zadovoljavao potrebe 530.000 stanovnika u 110 općina i gradova na području četiri sjeverne županije.

Na sastanku je također između Ministarstva, vlasnika i drugih uključenih strana postignuto suglasje o nužnosti donošenja odluke o poništenju aktualnog postupka javne nabave, revidiranju dokumentacije o nabavi od strane stručnih službi Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i predstavnika naručitelja, društva Piškornica d.o.o. i potom ponovnoj objavi poziva za dostavu ponuda za projektiranje i izvođenje radova na izgradnji RCGO-a Piškornica.

– Dakle, naručitelj će ubrzo

Aktualno

8. prosinca 2021., br. 275 || Regionalni tjednik

3

BOŽIĆNICE UMIROVLJENICIMA I OBITELJIMA SLABIJEG IMOVINSKOG STANJA Nakon što je ove godine više od 1150 čakovečkih umirovljenika Grad Čakovec razveselio uskrsnicom, na financijsku potporu za mirnije blagdane imat će pravo i povodom Božića.

Kako je potvrdila čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini u Proračunu je predviđen iznos od 470.000 kuna iz kojeg će se isplatiti i prigodne božićnice.

– Riječ je o simboličnim iznosima koje isplaćujemo s ciljem da uljepšamo blagdane našim

umirovljenicima te im na primjeren način ovom gestom zahvalimo na svemu što su učinili za svoju zajednicu tijekom svog radnog vijeka – rekla je Cividini.

Pravo na božićnice imaju svi umirovljenici čije mirovine ne prelaze iznos od 2000 kuna.

Oni će u prostorima Gradske uprave moći preuzeti 200 kuna božićnice, a s isplatom se započinje sljedeći tjedan.

Grad Čakovec tijekom cijele godine, ali po-

sebno u vrijeme blagdana Božića, također brine i za obitelji slabijeg imovinskog stanja te ih ususret božićnom slavlju daruje prigodnim poklonima. Za tu je namjenu ukupno predviđeno 80.000 kuna, a pritom svaka obitelj dobiva poklon bon u vrijednosti od 200 kuna.

– Sve navedeno samo je dio socijalnih mjera kojima Grad Čakovec nastoji osigurati i zadržati bolji životni standard svim svojim građankama i građanima – zaključila je Cividini.

ZA GOSPODARENJE OTPADOM PIŠKORNICA

2023., izgradnja ionalnih izvora

530.000 stanovnika u 110 općina i gradova. Na javni natječaj, koji ča pak premašuje iznos od 716 milijuna kuna. Predviđena vrijednost

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA:

“Odgovornost je na korisnicima.”

pristupiti poništavanju postupka javne nabave, sukladno Zakonu o javnoj nabavi iz 2016. godine, kojim je propisano da je javni naručitelj obvezan poništiti postupak javne nabave ako je cijena najpovoljnije ponude veća od procijenjene vrijednosti nabave i predstavlja značajno povećanje sredstava koje naručitelj ne može osigurati – priopćili su iz tvrtke Piškornica d.o.o.

Sudionici sastanka iskazali su očekivanja da će ponavljanje postupka javne nabave rezultirati većim brojem ponuda zainteresiranih gospodarskih subjekata koje bi, unatoč objektivnom utjecaju rasta troškova i materijala, trebale biti sukladnije promatranim iznosima nabave na širem tržištu EU, a sve da bi se zaštitila vrijednost dodijeljenih bespovratnih EU i nacionalnih sredstava te vlastitog udjela, dakle javnog novca osiguranog za financiranje ovog projekta.

Izgradnja RCGO-a Piškornica nije samo regionalni prioritet već postoji i obveza Hrvatske prema Europskoj uniji. Postoje, naime, određeni ciljevi iz nacionalnog Plana gospodarenja otpadom 2017. - 2022., kojim se Vlada Republike Hrvatske obvezala prema EU-u da će izgraditi centre za gospodarenje otpadom.

Kako sada stoje stvari, sve je izglednije da se ta obveza neće ispuniti.

Iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. za financiranje RCGO-a Piškornica izdvojeno je nešto manje od 314 milijun kuna. Ukupna vrijednost prihvatljivih troškova projekta iznosi nešto više od 448 milijuna kuna, za cijeli projekt. Dogovoreno je da će u sufinanciranju prihvatljivih troškova projekta, pored Europske unije koja osigurava oko 70 posto iznosa ukupno prihvatljivih troškova, sudjelovati i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s 20 posto te suvlasnici tvrtke Piškornica d.o.o. – županije Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Međi-

murska i Varaždinska, kao i Općina Koprivnički Ivanec, s ukupno 10 posto.

Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja poručuju da oni nemaju utjecaj na rokove i postupak javne nabave.

– Prema Ugovoru, korisniku projekta je dodijeljeno 313.749.954,75 kuna bespovratnih EU sredstava. Sukladno pravilima prihvatljivosti za Operativni program “Konkurentnost i kohezija

Osigurani novac korisnicima je na raspolaganju do 31. prosinca 2023. godine 2014.-2020.”, sredstva su korisniku na raspolaganju do 31. prosinca 2023. Ističemo da je za postupke javne nabave odgovoran korisnik projekta. Ministarstvo ne sudjeluje u postupcima javne nabave i nema utjecaja na rokove realizacije projekta – piše u odgovoru Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

ŽUPANU POSAVCU URUČENI SLUŽBENI REZULTATI IZBORA:

“Nastavljamo razvijati Međimurje!”

Službenu Odluku o rezultatima lokalnih izbora županu je prvoga dana prosinca uručio predsjednik ŽIP-a Milko Sambolek

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

nik Županijskog izbornog pov jerenst va MŽ Milko Sambolek, pritom uputivši čestitke izabranom županu Matiji Posavcu i zamjeniku župana Josipu Grivcu.

Čak 79,11% građana Međimurja koji su u nedjelju, 28. studenoga, izašli na prvi krug izbora, dalo je povjereMala izlaznost nje Matiji Posavcu za župana Od ukupno 95.289 birača Međimurske županije, a upisanih u popis birača Meslužbenu Odluku o rezul- đimurske županije, glasovatatima lokalnih izbora u nju je pristupilo 27.615 birasrijedu, 1. prosinca, županu ča, odnosno 28,98%, od čega je uručio predsjednik Žuje prema glasačkim listićipanijskog izbornog ma glasovalo 27.613 p ov jeren s t v a birača. Važećih Međimurske listića bilo županij e 2 7. 2 8 2 , Posavčev je M i l ko odnosno Sambo98,80%. i Grivčev mandat lek.

Nevažepočeo je teći u – Na ćih je bilo objavlje331 lističetvrtak, 2. prosinca ne rezulća, odnoove godine tate izbosno 1,20%. re nije bilo Zahvale na nikakvih k valitetnom prigovora te održavanju izsu nakon proteka bora uputio je i žuzakonskih rokova repan Matija Posavec. zultati izbora postali služ– Hvala svim biračima koji beni. Koristim priliku da su izašli na izbore i iskoristili zahvalim svim članovima iz- svoje biračko pravo, hvala bornih povjerenstava, birač- svima koji su mi pružili pokih odbora, stručnih timova, dršku, koja je iznimno velika, ravnateljici i djelatnicima legitimna i jedino je mjerilo Zavoda za javno zdravstvo u politici – rekao je te dodao Međimurske županije koji da svaka osoba koja se bavi su svojim predanim radom politikom i javnim poslom omogućili da se izbori pro- mora u svakom trenutku vedu na pravilan i zakonit biti spremna izaći pred sud način – poručio je predsjed- javnosti i pred građane.

– Građani su poslodavac svakom političaru i oni nas biraju, ocjenjuju, izražavaju svoj stav, svoja očekivanja.

Nikada se nisam bojao izbora, a rezultat koji je ostvaren vrlo je respektabilan i obvezuje da se borimo još jače i čvršće – naglasio je župan Posavec, pritom zahvalivši strankama koje su stale iza njega, a posebnu zahvalu je uputio Facebook grupi podrške koja broji 10.000 članova.

Istaknuo je da će njegov zamjenik i dalje biti Josip Grivec koji je u zadnja dva i pol mjeseca stao na čelo Županije i zajedno sa suradnicima marljivo radio.

– Pridružujem se zahvalama našim Međimurkama i Međimurcima koji su prepoznali naš dosadašnji rad i koji nam pružaju veliku podršku.

Ta podrška je obveza koju ćemo nastojati opravdati, ali i još veća motivacija u našem radu za Međimurje – rekao je zamjenik Grivec.

Nakon održanih izbora za župana u nedjelju, 28. studenoga, i objave rezultata, prošao je rok žalbe od 48 sati nakon koji su rezultati izbora postali službeni te od 2. prosinca 2021. godine županu Međimurske županije Matiji Posavcu i zamjeniku župana Josipu Grivcu započinje mandat.

4

Aktualno

Regionalni tjednik || 8. prosinca 2021., br. 275

PRELOG: GRADONAČELNIK KOLAREK PREDAO POKLON POLICIJSKOJ POSTAJI Obilježavanje Dana Grada Preloga započela je lijepom gestom predaje poklona djelatnicima Policijske postaje Prelog. Naime, želeći pomoći i poboljšati rad Policijske postaje Prelog Policijske uprave međimurske, Grad Prelog i Vijeće za prevenciju Grada Preloga, uručili su računalo koje će djelatnici Policijske postaje koristiti za razne, prije svega, preventivne aktivnosti. Kontakt policajcu Spomenku Gojseku poklon je predao saborski zastupnik

i gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek, a nazočili su i predstavnici Grada Preloga te načelnik Policijske uprave međimurske Ivan Sokač te Zdravko Kolarić, načelnik Policijske postaje Prelog.

Program koji djeluje na području Preloga “Policija u zajednici” je pristup policijskom djelovanju koji promovira partnerstvo između zajednice, državnog aparata, nevladinog sektora i policije, utječe na proaktivno

rješavanje problema te aktivno uključivanje zajednice u suzbijanju etioloških čimbenika kriminaliteta, straha od kriminaliteta i drugih problema građana. Radi što kvalitetnije provedbe programa izrađen je plan pod nazivom “Reforma operativno-preventivnog rada policije u odori”, putem kojeg su oformljena i dva radna mjesta. Prvo radno mjesto pod nazivom kontakt policajac oformljeno je u svim kategorijama policijskih postaja.

O NEDAVNOM NAPADU OGLASILO SE DRUŠTVO SOCIJALNIH RADNIKA MEĐIMURJA:

”Maloljetnica koja je napala socijalne radnice žrtva je sustava!”

Potrebno je puno više stručnih radnika koji će na terenu raditi s više kvalitetnih domova i udomiteljskih obitelji za smještaj djece tako da on budu privremen i da se djeca resocijaliziraju te da istovremeno bude pružena odgovarajuća pomoć obitelji da se djeca mogu vratiti!

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Kako smo već pisali, u petak, 26. studenoga, u Kotoribi su napadnute djelatnice preloške podružnice Centra za socijalnu skrb. Radi se o petom napadu na stručne radnice i radnike centara za socijalnu skrb u zadnjih pet godina.

Kao svijetao primjer u kojem postoji miran suživot romskog i većinskog stanovništva u Međimurju Renata Sever navodi Orehovicu – Gotovo svi slučajevi su se dogodili u radu socijalne službe s obiteljima u riziku iz romskih naselja. U petak je, tijekom naizgled rutinskog smještaja djece u udomiteljsku obitelj, reagiralo maloljetno dijete iz iste obitelji.

Dijete koje je branilo svoju braću odrastalo je u uvjetima ekstremnog siromaštva, izloženo situacijama nasilja u obitelji i izolirano, bez ikakve zaštite i

pomoći.

Bila je uključena u školski sustav koji ne prepoznaje njenu različitost, a onda i kažnjena od sustava socijalne skrbi koji još manje prepoznaje njene stvarne potrebe. Maloljetnica je reagirala na izrazitu nepravdu koju je doživjela, a to je da joj se uskraćuje život sa vlastitom obitelji – smatraju iz Društva socijalnih radnika Međimurja.

vot većinskog stanovništva i romske manjine – naglašava predsjednica Sever.

Rigidan sustav

Strukturalno nasilje

Centri za socijalnu skrb na području Međimurja rade podjednako sa svim obiteljima u riziku, što nije dobro, jer se u, primjerice, romskima ekstremno siromaštvo prenosi generacijama.

– Nepravda prema ovoj obitelji i svim drugima u kojima se javlja međugeneracijski prijenos siromaštva sastoji se od toga što sustav socijalne skrbi nema kapaciteta da radi s korisnicima na tome da oni postignu stvarnu kvalitetnu promjenu u svojim životima. Od roditelja, kao što je majka ove maloljetnice, očekuje se da se u neadekvatnim stambenim uvjetima, bez osnovne infrastrukture, bez obrazovanja, bez dovoljno novaca, bez prilike da stekne potrebne roditeljske vještine - dovoljno dobro brine o djeci.

I ona to mora, a alternativa je

i da odluči da djeca odrastaju u drugoj obitelji ili domu. Pruža joj se pomoć u vidu mjera obiteljsko-pravne zaštite – mjere usmjerene podršci i pomoći, koje bi trebale učiniti da roditelj izađe iz začaranog kruga siromaštva i deprivacije, neobrazovanosti i vlastitih traumi i poteškoća – što je nemoguće – dodaju iz Društva, čija predsjednica Renata Sever, dipl. soc. radnica, ističe da je u romskim naseljima potrebno povećati

broj programa, osobito za djecu i muškarce.

– Muškarci, naime, gotovo uopće ne sudjeluju u javnom životu, a obiteljsko je nasilje tamo svakodnevna pojava. Od obitelji kojoj je dijete oduzeto zbog neadekvatnih uvjeta nije realno očekivati da se oni promijene preko noći. S druge strane, Ministarst vo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike opire se pojačavanju smještajnih kapaci-

Da bi se postigla kvalitetna promjena u životima ovih obitelji ili bar malo ublažili rizici, potrebno je puno više stručnih radnika koji će na terenu raditi s puno više kvalitetnih domova i udomiteljskih obitelji za smještaj djece.

– Nužno je da svi dionici u lokalnoj zajednici prepoznaju svoj interes u smanjivanju rizika u romskim naseljima – jer sve je jasnije da dosadašnji zastarjeli sustav socijalSocijalne radnike ne skrbi, kao i radnice ne pita se i postupanja ostalih dionio stanju na terenu ka, dovode do i ne sluša o realnim novih gubitateta za djecu, ka i žrtava. potrebama!” one kojima je MaloljetniRENATA SEVER to potrebno ne ca, počiniteljica šalje se u školu ovog djela, nije za roditelje i tako “maloljetna delindalje... Socijalne radnike kventica” – ona je nedužna i radnice ne pita se o stanju žrtva zastarjelog, rigidnog sustana terenu i ne sluša o realnim va koji ju ne vidi. Svi smo svjesni potrebama. Unatoč svemu, dio da su napadnute kolegice u tom lokalnih zajednica ima sluha za trenutku otjelovile sustav koji stvari na koje upozoravamo. ignorira djecu i na koje se sručio Svijetao primjer na području sav jad i nemoć, ali i očajni poziv Međimurju je Orehovica, u u pomoć – zaključuju iz Društva kojoj postoji kvalitetan suži- socijalnih radnika.

GRAD ČAKOVEC U PROJEKTU VRIJEDNOM 2,1 MILIJUN KUNA

Učenicima osigurana besplatna školska užina Oko 2.500 učenika čakovečkih škola od 2022. godine imat će pravo na potpuno besplatnu školsku užinu, objavila je u ponedjeljak, 6. prosinca, gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini. Kako je naglasila, cilj je da se svim školarcima pruže jednaki uvjeti stjecanja kvalitetnog obrazovanja, uz pritom osiguravanje užine tijekom velikog odmora, uz zdraviji, nutricionistički vrjedniji te u najvećoj mjeri lokalno proizveden proizvod.

– U prijedlogu Proračuna Grada Čakovca za 2022. godinu naći će se i sredstva za omogućavanje besplatne školske užine

za sve učenike u čakovečkim osnovnim školama. Ovo je još jedno ulaganje u tzv. nadstandard u obrazovanju na području Grada, a iznjedrili su ga sa mnom i mojim timom, roditelji djece koja pohađaju čakovečke škole. Požalili su se na kvalitetu prehrane u našim školama, a neki upravo dosadašnji odabir hrane ističu kao razlog zašto se njihova djeca u školama ne hrane. Nažalost, imamo i neke sugrađane kojima stotinjak kuna mjesečno predstavlja znatni izdatak, pa štede upravo na školskoj užini, a to kao društvo ne smijemo dopustiti – objasnila je Cividini, dodajući

da kao majka shvaća važnost svim osnovnoškolcima omogućiti zdravu i nutricionistički uravnoteženu prehranu.

Savjet za zdravi Čakovec revidirat će školske jelovnike Naglasila je da ovim projektom ujedno žele pomoći i malim poljoprivrednim proizvođačima.

– U Čakovcu i cijelom Međimurju imamo mnogo kvalitet-

nih poljoprivrednih proizvođača te ih želimo uključiti u lance opskrbe naših škola. I možda najvažnije, Savjet za zdravi Čakovec, u kojem su članovi liječnici i nutricionisti, osmislit će jelovnike koji će s jedne strane biti zdravi i uravnoteženi, a s druge zanimljivi i ukusni našoj djeci i mladima – objašnjava čakovečka gradonačelnica.

Savjet za zdravi Čakovec tako će u prvom redu imati zadatak revidirati školske jelovnike, kako bi se na njima od iduće školske godine našli uravnoteženi obroci od sezonskih namirnica proizvedenih u Međimurju.

Poslovni svijet

8. prosinca 2021., br. 275 || Regionalni tjednik

Direktor Mladen Grđan i voditelj proizvodnje Dražen Pakšec

5

Članica Uprave Suzana Radelić i predstavnica Leier Baustoffe Zsuzsanna Mocsy – WKO konferencija

Modernizacija Leier pogona

KONSTANTNO POVEĆANJE KVALITETE NA SVIM RAZINAMA

Još jedna godina ulaganja i prosperiteta hrvatske članice Leier grupe

Tijekom godine zaključeno je višemilijunsko ulaganje u robotizaciju, pojačano održavanje proizvodnog pogona, vozni park i upravnu zgradu. Osnovno načelo cjelokupne investicije bilo je racionalizirati potrošnju energenata, povećati kvalitetu opeke te ostvariti bolje uvjete za rad zaposlenika.

U Hrvatskoj je izražena sklonost gradnji opekom, vođena kvalitetom i dugovječnošću proizvoda, bilo da je riječ o razvojnim projektima nacionalnog i lokalnog interesa ili o investicijama na individualnoj razini. Zbog toga u proizvodnoj tvrtki Leier-Leitl d. o. o. kontinuirano poduzimaju nužne korake za povećanje kvalitete na svim razinama.

Rezimirajući 2021. godinu, tvrtka Leier-Leitl d. o. o., koja pripada jednoj od najvećih europskih tvrtki za proizvodnju građevinskih materijala, može biti više nego zadovoljna. Tijekom godine zaključeno je višemilijunsko ulaganje u robotizaciju, pojačano održavanje proizvodnog pogona, vozni park i upravnu zgradu.

Osnovno načelo cjelokupne investicije bilo je racionali-

Kvaliteta opeke koja se izrađuje u proizvodnom pogonu u Turčinu pravi je odabir za važne projekte diljem Hrvatske zirati potrošnju energenata, povećati kvalitetu opeke te ostvariti bolje uvjete za rad zaposlenika.

Iako su spomenute investicije došle u turbulentnom vremenu, u Leier-Leitlu ponosno ističu da su se isplatile. Implementacijom robota usavršili su i osuvremenili proizvodni proces i približili se zahtjevima tržišta. Što je još važnije, njihovi zaposlenici danas trebaju uložiti manje fizičke snage i napora za postignuti rezultat, čime je učinjen velik iskorak po pitanju njihova zdravlja i sigurnosti na radu.

Kraj godine obilježile su

Policijska postaja Imotski

Pomoć Petrinji nakon potresa nije izostala

Tvrtka Leier-Leitl je svoje društveno odgovorno ponašanje pokazala i dokazala nakon razornog potresa na području Banovine. U tom angažiranom djelovanju ističe se i donacija opeke za izgradnju obiteljske kuće u Petrinji, čime se osiguralo da četveročlana obitelj Kajić ponovno izgradi svoj dom i što brže zaboravi nedaću zbog koje su svoj prvi dom izgubili. konferencije i međunarodni sastanci.

Leier Grupa je 1. listopada u LCC u Leier centrali u Győru (Jura) organizirala međunarodni sastanak menadžmenta. Vodstva poduzeća Leier Grupe koja uspješno posluju u sedam zemalja – Austriji, Mađarskoj, Poljskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj i Ukrajini – razgovarala su o postignutim rezultatima, realiziranim investicijama i budućim planiranim ulaganjima prema ekološki osviještenoj proizvodnji. To je

Kvaliteta opeke koja se izrađuje u proizvodnom pogonu u Turčinu pravi je odabir za važne projekte diljem Hrvatske – od krajnjeg istoka do krajnjeg juga. Jedan od najudaljenijih projekata realiziranih opekom iz proizvodnog pogona u Turčinu te Leier sustavom dimnjaka je Policijska postaja u Imotskom, udaljena više od 570 kilometara. Za pregradne zidove spomenute zgrade utrošeno je 7500 komada visokokvalitetne Leiertherm opeke 25 U+Z. Zanimljiva je činjenica

moguće jer je cijela grupacija nazivom “Proširenje prometnih koridora u Hru 2020. godini ostvavatskoj – težište rila promet veći cesta” s ciljem od 300.000.000 unapređenja eura.

Cijela suradnje Austrijska grupacija u 2020. austrijskih gospodari hrvatskih ska komogodini ostvarila tvrtki u ra (WKO) je promet veći od realizaciji je 12. i 13. b udućih l i stopada 300.000.000 projekat a u Ministareura u tom sekstvu mora, prometa i intoru. Konferencija je Leierfrastrukture u Leitlu d. o. o. bila Zagrebu organiidealna prilika za pozirala konferenciju pod

da je u izgradnju Arene living Zagreb, objekta sa 130 stambenih jedinica i šest poslovnih prostora, ugrađeno više od 21.000 Leiertherm opeke, također za pregradne zidove.

novni susret s najvažnijim hrvatskim tvrtkama i institucijama zainteresiranima za te projekte. Zaključak konferencije je bio da će, zahvaljujući EU fondovima, Hrvatska u idućih 10 godina na raspolaganju imati sredstva u visini većoj od 20 milijardi eura za proširenje brojnih područja poslovanja u zemlji, te ih je potrebno početi koristiti što prije.

Godinu 2021. Leier-Leitl d. o. o. pamtit će kao prosperitetnu, punu izazova čijem je ostvarenju još boljih rezul-

tata svojim elanom, radom i odgovornošću pridonio svaki pojedini zaposlenik, te završava dodjelom izdašnih božićnica, jer osnovni i glavni cilj i dalje ostaje zadovoljstvo zaposlenika. Kao što gospodin Michael Leier kaže: „Sve što danas čini Leier Grupu jakom i stabilnom ne bi bilo moguće bez naših angažiranih i motiviranih zaposlenika te iskreno zahvaljujem svakom od njih pojedinačno.”

Naravno, zahvalama i čestitkama pridružuje se vodeći tim Leier-Leitla d. o. o.

6

Aktualno

Regionalni tjednik || 8. prosinca 2021., br. 275

MURSKO SREDIŠĆE: SPOMEN DOM RUDARSTVA NOVA DJEČJA IGRALA Gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak i Igor Tekeli, direktor tvrtke Tekeli projekt inženjering, potpisali su ugovor o radovima na obnovi stropne konstrukcije na Spomen domu rudarstva. Vrijednost radova je nešto viša od 266.000 kuna.

Nakon što se još obnove podne konstrukcije i elektroinstalacije, prostor će biti spreman za instalaciju multimedijalne opreme, vitrina, informativnih vitrina i druge muzejske opreme. Time

će Mursko Središće dobiti moderno opremljeni interpretacijski centra rudarstva. Grad Mursko Središće je još 2018. godine otkupio separator ugljena u kojem je postojeća zbirka kojom se pokušalo interpretirati rudarstvo na području Grada. Dijelovi postojeće zbirke će ostati u prostoru separatora, dok će dio zbirke koji prikazuje svakodnevni život rudara preseliti u etno kuću “Rudarova hiža”.

U Ulici Marka Kovača u Murskom Središću ove je godine završen projekt Aglomeracije nakon kojeg je prometnica obnovljena postavljanjem novog asfaltnog sloja. S obzirom da se u neposrednoj blizini nalazi i novoizgrađeni dječji vrtić, a radi povećanja sigurnosti djece i odraslih u prometu, na križanju Ulice Marka Kovača s Poljskom ulicom i Ulicom Slatine postavljen je semafor za pješake i “palim crveno”, odnosno semafor na kojem se pali crveno svijetlo kada vozači automobilima prekorače dopuštenu brzinu. Da bi se ovaj dio grada obogatio novim sadržajima, u blizini križanja postavljena su i nova dječja igrala, odnosno tobogan, dvije ljuljačke i penjačica.

OPĆINA SELNICA

Božićnice za umirovljenike

Općina Selnica je i ove godine za umirovljenike osigurala prigodne božićnice. Za ostvarivanje prava potrebno je ispuniti obrazac dostupan na internetskim stranicama Općine i priložiti posljednji odrezak od mirovine. Prijaviti se mogu svi umirovljenici kojima mirona ili nji-

hov zbroj ukoliko ih primaju više, ne premašuje iznos od 2100 kuna. Dokumentacija se prikuplja do 13. prosinca isključivo elektronski na mail: opcina.selnica@gmail.com ili se ostavlja u sandučiću kod općinskog ureda. Osobe koje ostvare pravo na božićnicu, isplatu će dobiti na svoje tekuće ili žiro račune.

– Zamolite ukućane ili susjede da vam pomognu kod ispunjavanja i slanja dokumentacije. U slučaju potrebe možete nazvati i Općinu na broj telefona 040/861 344 – poručuju iz Općine Selnica.

KORONAVIRUS

Sve epidemiološke brojke bilježe pad Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, u proteklih tjedan dana, od 30. studenoga do 6. prosinca, u Međimurju je evidentirano 947 novih slučajeva zaraze koronavirusom, što je manje nego prošli tjedan, kada je bilo 1111 novozaraženih.

Prema izvješću Stožera civilne zaštite Međimurske županije objavljenom u ponedjeljak, 6. prosinca, broj pozitivnih osoba u Međimurju na

taj je dan iznosio 990, odnosno za 190 manje nego prošli tjedan. U Županijskoj bolnici Čakovec bilo je hospitalizirano 119 pacijenata pozitivnih na SARS-CoV-2 virus, a na invazivnoj respiraciji bila su četiri pacijenta. Preminulo je 10 osoba. Cijepljenje se odvija prema dosadašnjem rasporedu, a 11. prosinca provodit će se masovno cijepljenje u Prelogu te 18. prosinca u Murskom Središću.

GORIČANU BESPOVRATNIH 15 MILIJUNA KUNA

Rekonstruirat će se sportski centar i vatrogasni dom Dobra vijest za Općinu je da oba projekta dobivaju bespovratnu potporu od 100 posto PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju odobrila je Općini Goričan bespovratnih više od 15 milijuna kuna za projekte rekonstrukcije Sportskog centra Goričan te rekonstrukcije i dogradnje Vatrogasnog doma Goričan.

Općina Goričan oba je projekta prijavila na natječaj tipa opeaktivnosti te povezanu infrar a c i j e 7. 4 . 1 “Ulaganja u strukturu”. pokretaPosebno Načelnik Sinković je v a žno nje, poističe da se istaknuti boljšanje da oba i li prorealizacijom ovih projekta širenje projekata postavljaju dobivaju lokalnih bespotemeljnih temelji za bolje usluga za vratnu životne uvjete ruralno potporu s t a no v n i š u iznosu od 100 posto. Inat vo, uključuče, projekt rekonjući slobodno strukcije kompleksa v r ijeme i k u lt u r ne

Sportskog centra Goričan vrijedan je 7,55 milijuna kuna, dok će radovi na rekonstrukciji i dogradnji Vatrogasnog doma Goričan iznositi 7,52 milijuna kuna.

Načelnik Općine Goričan Emanuel Sinković istaknuo je da su napokon snovi i želje postali stvarnost te da je riječ o povijesnom trenutku za Općinu.

– Želim zahvaliti cijelomu timu, svima koji su sudjelovali i doprinijeli ovakvu uspjehu. Uz vlastito znanje

i iskustvo, zajednički smo pristupili pripremi projektne dokumentacije. Ovim projektima koji predstavljaju 200 posto godišnjeg izvornog općinskog Proračuna mijenjamo vizuru nabolje. Postavljaju se temelji za bolju svakodnevnicu, za kvalitetnije uvjete budućim generacijama. Odrađeno je sve u najboljoj vjeri i na najbolji mogući način te kao kruna uspjeha preostaje čekati objavu konačne rang liste i sklapanje ugovora o financiranju. Onaj teži dio posla tek nas čeka – rekao je načelnik Sinković.

Da je uistinu odrađen dobar posao prilikom pripreme prijava, svjedoči podatak da je projekt rekonstrukcije kompleksa Sportskog centra Goričan u konkurenciji od 250 projekata zauzeo visoko 6. mjesto, dok je projekt rekonstrukcije i dogradnje Vatrogasnog doma Goričan na 1. mjestu od 116 prijavljenih.

PREDSTAVLJANJE PROJEKATA U MURSKOM SREDIŠĆU SVETI MARTIN NA MURI

Sanacija ceste u Jurovčaku Započela je treća faza rekonstrukcije ceste u Jurovčaku u duljini od 334 metara.

Radovi bi trebali biti gotovi do kraja ožujka 2022. godine, a njihova je vrijednost 483.000 kuna. Vrijednost kompletne sanacije jedne od

najprometnijih turističkih cesta u Općini Sveti Martin na Muri u duljini od 994 metara koštat će oko 1,43 milijuna kuna, od čega je 500.000 kuna bespovratnih, a preostali dio osiguran je u općinskom Proračunu.

Izgradnja kompostane i tribina Povodom obilježavanja blagdana svete Barbare u Murskom Središću su predstavljeni realizirani projekti i oni koji su još uvijek u tijeku. Jedan je takvih je projekt izgradnje i opremanja kompostane koji provodi gradsko komunalno poduzeće Murs-ekom. Tijek realizacije radova na izgradnji i opremanje je predstavio direktor Murs-ekoma Josip Sršan, dok je o značaju podizanja ekološkog standarda govorio i gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak.

Uzvanici su potom posjetili stadion Nogometnog kluba Rudar na kojem se provode radovi na izgradnju tribina s popratnim sadržajima.

– Mnoge su stvari na stadionu već učinjene, a sljedeće bi se godine projekt trebao završiti.

Pandemija koronavirusa teško je pogodila i sportsku industriju pa stadion nije bilo moguće završiti ranije. Rješenje će se tražiti iz gradskoga proračuna, ali i mogućim natječajima ministarstava ili europskih fondova – istaknuo je Srpak.

Oglasi

8. prosinca 2021., br. 275 || Regionalni tjednik

ŽUPA SV. ANTUNA PADOVANSKOG

SVE ZA MOJ DOM

ŽUPA SV. NIKOLE BISKUPA I FRANJEVAČKI SAMOSTAN Tr

anskog 1

BLAGDANSKI POPUST! Na sve Lunos sustave.

Od 06.12. - 31.12.2021.

Za život bez VLAGE i PLIJESNI!

www.lunos-hrvatska.com

Vrapčanska putina 9, 10 000 Zagreb

E-mail: lunos@lunos-hrvatska.com Tel: 01/387-4757 Mob: 099/830-7558

7

8

Život

Regionalni tjednik || 8. prosinca 2021., br. 275

AKCIJA “ANĐELI”: SAV PRIHOD DARUJE SE POTREBITIMA Početak prosinca u Prelogu, tradicional-

Sva sredstva skupljena u ovoj humani-

Riječ je o međunarodnoj ženskoj or-

no na Tržnicu Prelog, dovodi vrijedne

tarnoj akciji članice Inner Wheel kluba

ganizaciji koja diljem svijeta okuplja

članice Inner Wheel kluba Prelog, ite-

darovat će potrebitima. Za najmlađe je

najčešće, ali ne i isključivo, supruge

kako poznatog po svom humanitarnom

bilo pripremljeno i posebno iznenađenje

rot arijanac a s ciljem međusobnog

radu i spremnosti pomoći svakome.

– u posjet je stigao Sveti Nikola, daru-

druženja, pomaganja onima kojima je

Svoju tradicionalnu akciju “Anđeli”

jući najmlađe slatkišima. – Zadovoljna i

pomoć potrebna te širenja međusobnog

članice Inner Wheel kluba održale su u

vesela dječja lica su naša najveća radost

i međunarodnog prijateljstva i razumi-

subotu, 4. prosinca.

– poručuju iz Inner Wheel kluba Prelog.

jevanja.

RAZGOVOR S POVODOM: NAVRŠAVA SE 50 GODINA OD SLOMA TZV. MASPOKA ‘71.

Ernest Fišer: “Hrvatsko proljeće još uvijek živi!”

U ovome broju Regionalnog tjednika u rubrici Kultura pišemo o “Hrvatskome kajkavskom kolendaru”, koji obilježava 30. obljetnicu izlaženja.

Odemo li još 20 godina dalje u prošlost, vratit ćemo se u 1971., kad su Hrvatskom i regijom puhali neki drugi vjetrovi, a izdavanje publikacije kakva je “Kajkavski kolendar” nije se nužno podrazumijevalo. O spaljivanju knjiga, političkoj kuhinji, hrvatskome jeziku, prevratu i mnogobrojnim drugim temama razgovarali smo s književnikom koji je bio sudionikom i svjedokom događaja u tim burnim vremenima – Ernestom Fišerom.

Do osude “Kajkavskog kalendara” je došlo zbog navodno šovinističke i nacionalističke pjesme Željka Sabola “Kad izgovorim tvoje ime” kojem je Fišer posvetio pjesmu na slici

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Ove se godine navršilo punih pola stoljeća od sloma hrvatskog proljeća i progona koji su uslijedili. Upravo krajem studenoga, na Dan Republike 1971. godine (i tijekom nekoliko sljedećih dana) došlo je do zloglasne sjednice Predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije u Karađorđevu u Srbiji. Tamo su, naime, na sastanku sudjelovali i Tito te tada aktualno hrvatsko vodstvo Saveza komunista Hrvatske, na čelu s dr. Savkom DabčevićKučar i Mikom Tripalom, koje je dva tjedna kasnije na sjednici Centralnoga komiteta SKH dalo ostavku.

Bio je to vrhunac pokreta koji se sporo “kuhao”, no čiji službeni početak možemo promatrati kroz prizmu pojave “Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika”, objavljene 17. ožujka 1967. u zagrebačkome “Telegramu”. S tim se slaže i jedan od sudionika tog pokreta,

koji je vlastitim očima svjedočio događajima koji su ušli u povijesne udžbenike: književnik Ernest Fišer.

Aktiviranje Matice

– “Deklaracija” je bila ključem svega: nakon njezina izdavanja Matica hrvatska počela se naglo širiti. Njeni ogranci su tako povećavali članstvo i u Čakovcu te Varaždinu, a Matica se nevjerojatno aktivirala: gotovo svakog su mjeseca organizirane književne večeri, jezična predavanja i druga kulturno-umjetnička i znanstvena događanja. Pokrenut je “Hrvatski tjednik”, na koji smo gotovo svi bili pretplaćeni i koji je u početku uređivao Igor Zidić.

List je na neki način predstavljao neslužbeno glasilo Saveza komunista Hrvatske – u njemu su se razrađivali i stavovi dr. Savke Dabčević-Kučar i Mika Tripala.

I sam sam surađivao s “Tjednikom”, a u to vrijeme sam bio u Upravnom odboru Matičina čakovečkog Ogranka – o početku pokreta kaže Fišer, poznati hrvatski suvremeni pjesnik,

književni i likovni kritičar, esejist i urednik. U vrijeme hrvatskog proljeća, kao i današnji međimurski akademik dr. sc.

Dragutin Feletar, radio je u listu “Međimurje”, iz kojega su 1971. obojica bili prisiljeni izaći.

– U listopadu prethodne godine osnovali smo Kulturno-prosvjetno društvo “Zrinski”, koje je tijekom svoga kratkog postojanja izdalo tri godišta “Kajkavskoga kalendara” i tucet knjiga, što je bio veliki nakladnički uspjeh.

Feletar i ja još smo 1968. pokrenuli najprije “Međimurski kalendar”, a 10. lipnja 1969. i spomenuti “Kajkavski kalendar”.

Broj za 1972. godinu politički je bio osuđen i sudski zabranjen pa je gotovo tri tisuće primjeraka spaljeno u pećima Međimurske trikotaže u Čakovcu. Srećom, dotad je već oko devet tisuća primjeraka bilo rasprodano.

Izbacili člana koji to i nije bio!

Do osude je došlo zbog navodno šovinističke i nacionalističke pjesme Željka Sabola “Kad izgovorim tvoje ime”. Bilo je to prvo paljenje knjiga nakon Drugoga svjetskog rata u Jugoslaviji –

objašnjava književnik. Dodaje da su on i dr. Feletar izbačeni iz Partije, dok je Fišer na zahtjev Općinskog komiteta SK iz Čakovca na godinu dana izbačen i iz Društva novinara Hrvatske.

– Osim mene, izbacili su i Paju Kanižaja, koji je u svom stilu tada komentirao: “Da nismo bili članovima Partije, sad bi nas izbacili s posla!” (smijeh). Ovako smo “letjeli” samo iz Partije i Društva novinara Hrvatske. Članstvo u DNH-u mogao sam obnoviti godinu dana nakon izbacivanja, no nisam za tim imao potrebe, jer više nisam bio profesionalni novinar. Zapravo, kad sam saznao tko je sjedio u Sudu časti koji me je izbacio, napisao sam žalbu u kojoj se, blago rečeno, nisam s naklonošću obratio članovima, za koje sam smatrao da nemaju pravo odlučivati o mojoj časti, jer su sami radili daleko gore stvari, pa sam tada izbačen doživotno! (smijeh). Koliki je to bio apsurd, svjedoči i činjenica da su zajedno sa mnom iz DNH-a izbacili i Feletara, a on uopće nije ni bio članom Društva… Sabola su od sudskog progona spasili Jure Kaštelan i Igor Mandić, koji su na sudu u Bjelovaru branili njegovu

pjesmu kao domoljubnu, a ne šovinističku.

Izbačeni smo bili do 1990. kad je na Brijunima sazvan plenum Društva novinara Hrvatske. Na tom sam plenumu osobno tražio da se svim novinarima koji su iz političkih razloga - i prije i poslije 1971. godine - bili izbačeni iz Društva, prizna neprekinuti radni staž, što im je bilo važno zbog mirovine. Taj su prijedlog aklamacijom prihvatili prisutni hrvatski profesionalni novinari. Što se same 1971. godine tiče, bili smo u vezi s međimurskim i varaždinskim studentima u Zagrebu i jako smo dobro znali što se sprema. Zanimljivo je, doduše, da su do Karađorđeva i Savka i Tripalo na ovim prostorima imali neprijepornu podršku.

Sjećam se njezina dolaska u Varaždin: u Kazalištu u koncertnoj dvorani organizirao se partijski plenum, a apsolutnu podršku dobilo je hrvatsko partijsko vodstvo. Nitko se nije nadao da bi u Karađorđevu moglo doći do osude događanja u Hrvatskoj.

Ono što je kratkoročno pozitivno proizašlo iz 1971. po meni je to što se u Ustavu iz 1974. prvi put spominje hrvatski književni jezik. Ustav je bio presudan u političkom smislu. Doduše, za vrijeme Titova života ništa se nije moglo promijeniti: nakon njegove smrti postalo je očito da se država u takvu obliku ne može održati – naglašava Fišer, čiji je cjeloživotni rad praktično vezan za područja Međimurja i Varaždina.

Zaštititi hrvatski jezik S radom je nakon sloma hrvatskog proljeća prestala djelovati i Matica hrvatska, koja je djelovanje obnovila tek početkom devedesetih.

– Mi koji smo proglašeni “protudržavnim elementima” imali smo problema i nadalje - meni su, primjerice, od 1972. otvarali svu poštu, a telefon mi je prisluškivan do 1987. godine. Ja sam se susreo samo dvaput ili triput s Vladom Gotovcem, u prolasku, a neki su dojavljivači policiji smatrali da je on zbog mene dolazio na sjever Hrvatske, što uopće nije bila istina.

Smatram da Hrvati nisu iskoristili potencijal koji su dobili svojom državom. Temelj hrvatskoga nacionalnog identiteta je hrvatski jezik, koji je jedan od rijetkih u Europi kojemu nije posvećen poseban zakon – ističe književnik i dodaje da je hrvatski jezik možda i jedini na svijetu koji u svom ustroju ima tri narječja - štokavsko, kajkavsko i čakavsko.

– Zato je jedna od ključnih zadaća Matice hrvatske danas ponovo pokrenuti donošenje posebnog zakona o uporabi hrvatskoga jezika, osobito s obzirom na pravu agresiju anglizama, germanizama i drugih -izama.

Takav nam je zakon potreban i zbog njegova potpunog negiranja od aktualne srpske političke vrhuške i tamošnje ispolitizirane akademske zajednice, koja već besprizorno prisvaja i dio hrvatske (dubrovačke) književne baštine – zaključuje Ernest Fišer.

Život

8. prosinca 2021., br. 275 || Regionalni tjednik

9

PRIBISLAVEC: OPĆINA UČENICIMA FINANCIRALA ČLANSTVO U KNJIŽNICI U prostorima Osnovne škole Vladimira Nazora Pribislavec i putem platforme Microsoft Teams u petak, 26. studenoga, održan je hibridni susret “O knjizi i s knjigom u kružoku”.

Kao povod poslužilo je obilježavanje Godine čitanja uza zahvalu Općini Pribislavec za financiranje članstva u Knjižnici “Nikola Zrinski” Čakovec učenicima Škole.

Bio bi to sasvim uobičajeni kružok da je knjiga kružila u razgovoru s književnicima, no u posjet su stigla dva gosta kojima knjiga

nije struka. Kakvom neuobičajenom vezom su kružili čitanje, knjige i knjižnice u politici otkrili su Matija Ladić, načelnik Općine Pribislavec, i Zoran Tomašić, predsjednik Općinskog vijeća Općine Pribislavec. Čekao ih je veliki izazov. Trebali su odgovarati na teška pitanja i pročitati pjesme.

Kružokom su kružile i nagrade te je nagrađena učenica Nela Kozjak, školska pobjednica Nacionalnog kviza za poticanje čitanja.

Umjetnički obol susretu dali su učenici

Tamburaške skupine i zbora te učenice Nela Kozjak i Žanet Novak. Kružok je fotografirala vjeroučiteljica Miroslava Novak Hranjec, moderirala knjižničarka Ivana Kramar, tamburaše i pjevače je pripremio učitelj Josip Kaučić, a tehnička podrška bila je učiteljica Ljubica Murković.

Učenici i djelatnici OŠ Vladimira Nazora Pribislavec nadaju se da je ovo tek prvi u nizu zajedničkih kružoka s Općinom Pribislavec i svima poručuju: “Mislite na sebe i čitajte!”

MEĐUNARODNA IZLOŽBA KARIKATURA U ČAKOVCU

Crtači iz cijelog svijeta predstavili radove na temu cikloturizma Otvorenje izložbe održano je uz dodjelu nagrada u organizaciji idejnog začetnika projekta Damira Novaka. U kategoriji starijih od 16 godina pristiglo je 560 radova od 337 autora iz 58 država, a u kategoriji do 16 godina pristiglo je 112 radova od 103 autora iz 7 država.

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Čakovec je šesti put domaćin Međunarodne izložbe karikatura koja predstavlja crtače iz svih dijelova svijeta, a sjeveru zemlje omogućuje da se ne-

– Ovogodišnja tema izložbe, bicikli i cikloturizam, došla je na pravo mjesto – rekla je Cividini. posredno upozna s autorima, njihovim izričajem te novim trendovima. Otvorenje izložbe upriličeno je prije desetak dana ispred Gradske kavane uz

dodjelu nagrada u organizaciji karikaturista, autora i idejnog začetnika projekta Damira Novaka iz Malog Mihaljevca.

Izložbu je svojim dolaskom podržala i gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini.

– Drugu godinu zaredom izložba je zbog poštivanja epidemioloških mjera organizirana na otvorenom. Jednom je i odgođena zbog vremena, ali ništa je ne može zaustaviti i tradicija se nastavlja. U kategoriji starijih od 16 godina pristiglo je 560 radova 337-ero autora iz 58 država, a u kategoriji do 16 godina pristiglo je 112 radova 103-oje autora iz sedam država – rekao je Damir Novak, ujedno i predsjednik međunarodnog žirija koji je ocijenio sve pristigle radove.

Pritom je zajedno s gradonačelnicom dodijelio nagrade u kategoriji do 16 godina Arieli

Crkvenčić, Ani Barić i Adamu Oslakoviću, redom čakovečkim školarcima.

Tradicija

Ovogodišnja tema izložbe, bicikli i cikloturizam, došla je na pravo mjesto - u Međimurje, istaknula je gradonačelnica Cividini, dodavši da je Međimurje nekad bilo prepoznatljivo po velikom broju bicikala kojima su ljudi odlazili na posao, a danas je regija u kojoj se razvija cikloturizam, ali i u kojoj se velik broj građana rekreira biciklirajući međimurskim bregovima i dolinama.

– Drago mi je da se ovaj festival etablirao u našem gradu, ove godine odvija se i u okviru manifestacije Advent u gradu Zrinskih. Ponosni smo da ljubav prema karikaturi raste te svima nama omogućuje da

vidimo radove iz cijelog svijeta. Autorima koji će tijekom trajanja festivala boraviti u našem gradu želim da se kod nas dobro osjećaju, a publici uživanje u izloženim radovi-

ma – rekla je gradonačelnica Cividini te čestitala organizatorima na trudu i radu koji su uložili da zadrže tradiciju izložbe i pritom potiču mlade na umjetnost.

Izložba će ispred Gradske kavane biti postavljena tijekom Adventa u Čakovcu, odnosno do 27. prosinca.

– Svi ste pozvani da je razgledate! – poručili su organizatori.

GRADONAČELNICA CIVIDINI PRIREDILA PRIJAM ZA USPJEŠNE ČAKOVČANKE

”Čakovečke mažoretkinje su promotori i duša ovoga grada.”

Advent u Gradu Zrinskih tradicionalno je započeo nastupom Čakovečkih mažoretkinja uz pratnju Gradskog puhačkog orkestra u centru Čakovca.

Kako bi im čestitala, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini priredila je prijam na kojem je sudjelovalo 11 djevojaka, članica Čakovečkih mažoretkinja i Twirling kluba Čakovec, na čelu s trenericama Smiljanom Nedeljko i Leonom Posavec.

Zapaženi rezultati

Mažoretkinje su pritom iskoristile priliku da zahva-

le na kontinuiranoj podršci Grada, posebice za nedavno održano Europsko prvenstvo u Poreču, gdje su mlade Čakovčanke ponovno ostvarile zapažene rezultate. Zara Nedeljko, Katja Kolac, Ena Kovačić, Nika Kovačić, Karolina Horvat, Tara Vidović, Emily Vuk i Anita Bulat osvojile su srebro u kategoriji Batonlag Team juniori, dok su Zara Nedeljko i Katja Kolac osvojile 6. mjesto u kategoriji duet s rekvizitima kadeti.

Twirling klub Čakovec pak je na Europskom prvenstvu

u Poreču također postigao odlične rezultate – Mia Nedeljko osvojila je zlato u kategoriji strutting x juvenile, a u kategoriji stutting youth nastupila je i Tara Vidović te imala zapaženi nastup. Članice ove ekipe još su Klara Golubić, Hana Pfeifer Kacian, Taša Gotal, Franka Strnad, Leona Huzjak i Zita Miličević, a trenerski tim još čini trenerica Iva Merdanović.

Gradonačelnica je naglasila da niz godina prati njihov rad te da iznimno cijeni sve napore koje ulažu u stvaranje

ovakvih vrhunskih rezultata i činjenicu da su svojom predanošću, kvalitetom i rezultatima jedan od prepoznatljivih i ljepših promotora, prava duša grada.

– Po vrhunskim Čakovečkim mažoretkinjama znam da kada je osoba jednom mažoretkinja, ostaje zauvijek mažoretkinja. Za to su zaslužne vrhunske trenerice i roditelji koji se nesebično daju u vašu udrugu. Čestitam svima i sretno na državnom prvenstvu u Požegi – rekla je Cividini.

10 Zdravlje

Regionalni tjednik || 8. prosinca 2021., br. 275

DOBROVOLJNO DARIVANJE KRVI U PROSINCU

ZDRAVLJE

Gradsko društvo Crvenoga križa Čakovec organizira akcije dobrovoljnoga darivanja krvi tijekom prosinca.

Tako u ponedjeljak, 20. prosinca, GDCK Čakovec organizira akciju darivanja krvi u Murskom Središću u vremenu od 12 do 16 sati u prostorijama Motela “Ilonka”.

U utorak i srijedu, 21. i 22. prosinca, akcija se organizira u prostorijama Me-

đimurske hiže u Čakovcu u vremenu od 11 do 17 sati (utorak) i od 9 do 15 sati (srijeda), dok će se u četvrtak, 23. prosinca, krv darivati u Prelogu između 11 i 17 sati u prostorijama Gradske kavane “Lovac”.

U utorak, 28. prosinca, akcija će se održati u Lopatincu od 9 do 13 sati u prostorijama Doma mladeži.

DAN OSOBA S INVALIDITETOM

Održana javna tribina u Prelogu

Međunarodni dan osoba s invaliditetom obilježava se 3. prosinca. Tim povodom je dan ranije, 2. prosinca, u konferencijskoj dvorani Hotela “Panorama” Prelog održana javna tribina na temu “Osvrt na izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi i donošenje Zakona o osobnoj asistenciji i inkluzivnom dodatku”, u or-

ganizaciji Saveza udruga osoba s invaliditetom Međimurske županije. Prema podacima Registra o osobama s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj živi 508.350 osoba s invaliditetom, od čega je 60 posto muškaraca i 40 posto žena, a u ukupnom stanovništvu Hrvatske osobe s invaliditetom čine 12 posto.

ADVENT Vrijeme adventa ili došašća podijeljeno je u dva dijela. U prvom dijelu adventa do 16. prosinca vjernici bi svoje misli trebali usredotočiti na Drugi Kristov dolazak i sud. U drugom dijelu adventa vjernici se usredotočuju na rođenje Isusa Krista. Tako barem kaže tradicija Zapadnog kršćanstva.

No, u praksi vidimo da se jako malo govori o prvom dijelu adventa. Ljudi su u adventsko vrijeme uglavnom usmjereni na Božić, koji će se pokloni kupiti, kakve će kolače ispeći i što će biti na stolu. Neki se ljudi čak posvađaju oko Božićnog menija... A što je u stvari taj Drugi Kristov dolazak? Zašto se o tome treba razmišljati upravo u vrijeme došašća? Jedan od razloga je taj da se za Božić u stvari slavi Prvi Kristov dolazak.

Tim dolaskom Bog čini djelo spasenja za čitav svijet koje se očituje u Kristovoj žrtvi na križu. Dakle svi ljudi na svijetu mogu besplatno prihvatiti taj dar spasenja. Jeste li i Vi prihvatili spasenje Kristovo?

Dakle Prvim Kristovim dolaskom Bog nudi djelo spasenja SVIM ljudima, a Drugim Kristovim dolaskom Bog će uništi Zloga i suditi SVIM ljudima — i živima i mrtvima.

U Ivanovom evanđelju Isus kaže da se Božjoj djeci, onima koji su vjerom prihvatili Kristovu žrtvu na križu, koji su se krstili za oproštenje grijeha i koji žive tu vjeru — ne sudi, već će preko vlastite smrti

ZA BESKUĆNIKE TE STARIJE I NEMOĆNE OSOBE

Centar “PrInOS” početkom 2022. otvara svoja vrata Izgrađeno je pet stambenih jedinica kapaciteta za 20 osoba te je osigurana stručna podrška putem usluge poludnevnog boravka

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini je s ravnateljem Gradskog društva Crvenoga križa Čakovec Kristijanom Valkajem i voditeljicom projekta Vlatkom

14

milijuna kuna iznosi vrijednost projekta

Mladen Dominić Kristova Crkva preči u život vječni, u zagrljaj nebeskog Oca. Gdje ste Vi u svemu tome?

Jeste li ovog Božića spremni za Drugi Kristov dolazak? prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Pročitajte u Svetome pismu u Bibliji o Drugom Kristovu dolasku. Zato Vam nudimo BESPLATAN primjerak Novog zavjeta na suvremenom hrvatskom jeziku. Nazovite nas na 042 311 202.

Kristova Crkva, Braće Krajanski 14 Sastanci: srijedom u 19 sati i nedjeljom u 10 sati

Vinetić obišla radove na izgradnji Centra “PrInOS – pružanje inkluzivnih oblika skrbi”, koji će za područje Međimurske županije pružati nove izvaninstitucionalne usluge usmjerene na beskućnike te starije i nemoćne osobe u lokalnoj zajednici.

U okviru projekta, vrijednog oko 14 milijuna kuna, rekonstruiran je i dograđen objekt na mjestu bivšeg skladišta Međimurskih voda u Mihovljanskoj ulici u Čakovcu. Zemljište je Ugovorom o pravu građenja ustupio Grad Čakovec s ciljem da beskućnicima i starijima omogući neovisan i dostojanstven život.

Gradsko društvo Crvenoga križa Čakovec nositelj je ovog EU projekta, financiranoga bespovratnim sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj te Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.” u stopostotnom iznosu, dok su partneri Grad Čakovec, Centar za socijalnu skrb Čakovec i Centar za pomoć u kući Međimurske županije.

Prevencija institucionalizacije

– Izgrađeno je pet stambenih jedinica za organizirano stanovanje beskućnika, uz

potrebnu stručnu podršku koja će biti osigurana putem usluge poludnevnog boravka.

Smještaji su kapaciteta do 20 osoba. Projekt će poslužiti da se organiziranim stanovanjem beskućnike dovede u dinamičan i interaktivan položaj te im se da prilika za značajnije životne promjene i izlazak iz nepovoljnog statusa – objasnio je Valkaj.

Gradonačelnica Cividini je dodala da se nerijetko suočavamo s činjenicom da osobe, koje nemaju zadovoljene osnovne životne potrebe poput toplog obroka, ovise o pomoći drugih uslijed neadekvatne skrbi u zajednici te odlaze u institucionalni smještaj. Stoga je i osiguranje prehrane u okviru ovog projekta promatrano kao jedan od osnovnih načina suzbijanja siromaštva i prevencije institucionalizacije starijih i nemoćnih osoba.

– Centar “PrInOS” time će za ranjive korisnike u

zajednici omogućiti pripremu toplih obroka te im ih dostavljati.

Dostava obroka obuhvatit će oko 140 evidentiranih korisnika na području cijelog Međimurja Projekt je u potpunosti izrađen i proveden u skladu s identificiranim potrebama u zajednici, a to je ključ njegove uspješnosti – istaknula je Cividini, dodavši da će dostava obroka obuhvatiti oko 140 evidentiranih korisnika na području cijelog Međimurja.

Radovi su pred završetkom, sredinom prosinca planiran je tehnički pregled, dok će prvi korisnici Centar “PrInOS” moći koristiti već početkom 2022. godine.

Zdravlje

8. prosinca 2021., br. 275 || Regionalni tjednik

11

“NEOVISNOST”: PREDSTAVLJANJE PROMOTIVNOG SPOTA U ŠKOLAMA Prije desetak dana započelo je predstavljanje promotivnog spota naziva “Želim biti snažan” u osnovnim školama, nastalog u sklopu programa “NeOvisnost” koji Gradsko društvo Crvenoga križa Čakovec provodi u suradnji s I. OŠ Čakovec.

Promotivni spot predstavlja istoimeni program unaprjeđenja socijalnih vještina i prevencije ovisnosti kod učenika petog razreda. Tijekom šest radionica

utječe se na stavove i navike učenika o izlascima i konzumiranju sredstava ovisnosti te im se pomaže stvoriti pozitivnu sliku o samima sebi. Predstavljanje spota organizirano je u sklopu međunarodnog Mjeseca borbe protiv ovisnosti koji traje od 15. studenoga do 15. prosinca, a zasad je organizirano u dvama razredima u OŠ Sv. Martin na Muri i jednom razredu u OŠ Nedelišće.

SVJETSKI DAN BORBE PROTIV AIDS-A, 1. PROSINCA

U Hrvatskoj se godišnje dijagnosticira oko 100 slučajeva infekcije HIV-om Cilj obilježavanja 1. prosinca je doprinijeti prevenciji infekcije HIV-om, ali i drugih spolno prenosivih bolesti te unaprjeđenju zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja u Hrvatskoj putem informiranja mladih, ali i senzibilizacije opće javnosti

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

U srijedu, 1. prosinca, obilježen je Svjetski dan borbe protiv AIDS-a. Od 1988. godine, kada je proglašen ovaj Međunarodni dan, svake se godine upravo na ovaj datum podiže svjesnost o bolesti koju uzrokuje virus HIV-a.

– Iako se bolest uglavnom povezuje s drugim kontinentima, itekako moramo biti svjesni

Ove je godine zabilježeno manje slučajeva infekcije nego lani u istom razdoblju opasnosti i prisutnosti ovog virusa i u našim krajevima. U 2020. godini u Hrvatskoj je bilo zabilježeno 76 novooboljelih od HIV-a, uključujući 12 novooboljelih od AIDS-a te 5 umrlih od posljedica AIDS-a. U posljednjih pet godina prosječan broj godišnjih novooboljelih slučajeva HIV-a/AIDS-a bio je 100 – poručili su iz Županijske bolnice Čakovec te istaknuli kako se HIV prenosi, a kako se ne prenosi.

Naime, HIV se prenosi krvlju, sjemenom tekućinom, nezaštićenim spolnim odnosima

vaginalno ili rektalno i majčinim mlijekom, a ne prenosi se rukovanjem, socijalnim kontaktima te slinom. Osnovna mjera prevencije je edukacija o rizičnom ponašanju i mjerama sprječavanja širenja infekcije HIV-om.

infekcija i komunikacije o temama spolnog zdravlja. Sadrži brutalno pravilne i edukativne, stručne i otvorene informacije o spolnom zdravlju, odakle i potječe naziv brošure, navode iz HZJZ-a.

”Volim zdravlje”

Prema preliminarnim podacima Registra za HIV/AIDS HZJZ-a, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om, do studenoga 2021. godine, u Hrvatskoj je ukupno zabilježeno 1886 osoba, i to 1679 muškarac, 206 žena, i jedan neupisan spol, kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, od čega ih je 590 oboljelo od AIDS-a. U istom je razdoblju od AIDS-a umrlo 240 osoba (ukupno 326 od HIV-a/AIDS-a).

Upravo s ciljem prevencije, Hrvatski zavod za javno zdravstvo organizirao je aktivnosti u sklopu javnozdravstvene kampanje “Volim zdravlje”. Osim prevencije infekcije HIV-om, svrha kampanje je doprinijeti i prevenciji drugih spolno prenosivih bolesti te unaprjeđenju zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja u Hrvatskoj putem informiranja mladih, ali i senzibilizacije opće javnosti.

Informiranjem se želi potaknuti građane, a posebice mlade na odgovorno spolno ponašanje, zdrav stil života i zaštitu od spolno prenosivih infekcija.

HZJZ je stoga sudjelovao u suradnji s udrugom HUHIV u izradi edukativne brošure pod nazivom “BRUTALKA – enciklopedija o spolnom zdravlju”, zajedno s brojnim stručnjacima. Brošura na sveobuhvatan način obrađuje teme o spolnom i reproduktivnom zdravlju poput spolnosti, rasta i sazrijevanja, anatomije spolnih organa, liječničkih pregleda i samopregleda spolnih organa, zaštite od spolno prenosivih

Stanje u Hrvatskoj

HIV se ne prenosi rukovanjem, socijalnim kontaktima i slinom Tijekom prvih 10 mjeseci 2021. godine zabilježeno je 58 osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, uključujući AIDS, što je malo manje nego je u to vrijeme bilo prošle godine - 69. Od 58 osoba, koje su dijagnosticirane i ušle u skrb tijekom 2021. godine, 18 ih je oboljelo od AIDS-a, a 12 zara-

ženih HIV-om je umrlo, od čega tri od AIDS-a.

Od 58 novooboljelih, 53 su muškarca. Prema putu prijenosa, kod 47 osoba je vjerojatni put prijenosa bio spolni odnos između muškaraca, u 9 spolni odnos između muškarca i žene te u dva slučaja nije utvrđen put prijenosa.

Posljednjih se godina u Hrvatskoj prosječno bilježi oko 100 novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om na godinu, što stopom od oko 2,3 na 100.000 Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću infekcije HIV-om. Prosjek za zemlje EU/ EEA u 2019. godini bio je 5,4 na 100.000 stanovnika.

IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O ZAŠTITI PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI

Kazne za nepoštivanje predočenja COVID-potvrda od 30.000 do 50.000 kuna Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, koje je Vlada sa sjednice uputila u hitnu saborsku proceduru, propisuju se kazne u iznosu od 30.000 do 50.000 kuna za odgovorne osobe koje ne poštuju obvezu predočenja COVID-potvrda u javnopravnim tijelima.

Predloženim se izmjenama Zakona definiraju javnopravna tijela zadužena za provođenje mjera iz Zakona te odgovorne osobe u javnopravnim tijelima - čelnik tijela državne vlasti,

čelnik tijela državne uprave i drugog državnog tijela, župan, gradonačelnik i načelnik, kao i zakonski zastupnik pravne osobe, sukladno posebnim propisima.

– Zakonskim se prijedlogom uvodi nova sigurnosna mjera koja se odnosi na obvezu predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti radi ulaska u određene prostore te se detaljnije razrađuje primjena navedene sigurnosne mjere prilikom ulaska u prostore javnopravnih tijela, kao i obveza

odgovornih osoba u javnopravnim tijelima da osiguraju njenu provedbu – rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.

Vlada ne razmišlja o uvođenju obveznog cijepljenja Radi toga se dopunjuju ovlasti sanitarnih inspektora Državnog inspektorata u izvršavanju nadzora nad provedbom nove

sigurnosne mjere te se propisuje prekršajna kazna za odgovornu osobu ako ne osigura njezino provođenje, i to u spomenutom iznosu od 30.000 do 50.000 kuna.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica rekao je da se ne boji da će doći do prosvjeda zbog uvođenja ovih kazni, a ponovio je i da Vlada ne razmišlja o tome da se uvede obvezno cijepljenje.

– Postoje spekulacije na razini EK i EU, no mi smo u više navrata rekli da nećemo uvoditi obvezno cijepljenje – rekao je Malenica.

12 Školstvo

Regionalni tjednik || 8. prosinca 2021., br. 275

MEĐIMURSKI INFORMATIČARI POMELI KONKURENCIJU ranjem u svojim kategorijama bili su Marin Knežević i Jakov Marodi. Uspješni su bili i Leo Lipić, Ivano Lukačević, Marin Rođak, Leo Dolenec te Jakov Biškup, kao i Eugen Janković, Leon Lepen, Leonardo Lisjak, Melody Mesarić, Lovro Novak, Gita Radiković i Fran Topolnjak. Njihovi su mentori Dejan Drabić, mag. inf., Marin Drabić, mag. ing. mech. i Miljenko Blažeka, prof. Iduće kolo natjecanja na rasporedu je 11. prosinca.

FOTO: ILUSTRACIJA

ŠKOLSTVO

Drugo kolo Hrvatskog otvorenog natjecanja u informatici (HONI) bilo je izuzetno uspješno za članove udruga Mladi informatički stručnjaci i Međimurski informatički klub.

Mladi programeri koji se za natjecanja Hrvatskog saveza informatičara pripremaju u sklopu Centra izvrsnosti informatike Međimurske županije osvojili su čak dva prva, tri druga i jedno treće mjesto. Najuspješniji u rješavanju problemskih zadataka programi-

PREDSTAVLJENA MONOGRAFIJA “STOLJEĆE EKONOMSKE I TRGOVAČKE ŠKOLE ČAKOVEC”

300 stranica čuva niz priča, sjećanja i zanimljivosti iz duge povijesti škole – Ovom monografijom želimo vam pokazati kako već 100 godina u svojoj školi radimo, stvaramo, odgajamo i živimo – rekla je ravnateljica Ekonomske i trgovačke škole Čakovec Bosiljka Vinković Kukolić. po svojim aktivnostima, kao i inovativnim metodama učenja i poučavanja. Svakom novom uspješnom godinom iza U novoj školskoj multime- sebe dokazuju da su na prvom dijalnoj dvorani predstavljena mjestu ljudi, koji zajedništvom je monografija “Stoljeće Eko- u kolektivu i poštovanjem nomske i trgovačke škole Ča- prema svojoj sredini stvaraju kovec”, a zahtjevan i opsežan nove standarde i nove vrijedizdavački pothvat preuzeli su nosti, ističu iz Međimurske djelatnici Ekonomske i trgo- županije, osnivača ove ustanove. vačke škole Čakovec Bogato oprekako bi spojili svu povijest m ljena moU izradi škole i na nografija monografije jednom na više mjestu od 300 sudjelovali su Gordana prikastranica Lovrečić, Ivana Puzak, obuhvazali sve ono što ća niz Nina Carević Novak, se rapriča, Dragutin Migles, Sandra sjećanja dilo u i zaniškoli od Horvat i Nebojša početka m ljivost i Buvač do danas. iz duge povijesti škole.

Sazdana je od Povijest tekstova i slikovitog Početak djelovamaterijala bivših i sadašnja Ekonomske i trgovačke škole Čakovec zabilježen je njih djelatnika te školskog i 1921. godine, a od tada je ova, drugog arhiva. Stručna vijeća jedna od najstarijih škola u dala su presjek djelovanja Međimurju, doživjela niz škole u sadašnjosti, a povijesni promjena tijekom kojih je pregled temeljno obuhvaća njena važnost za ekonomsku jedno stoljeće. U monografiji i trgovačku struku rasla iz je istaknuta i odgojna dimengodine u godinu, iz desetljeća zija, utjecaj koji je škola imala u desetljeće. na osobne živote i na život Danas je Ekonomska i trgo- zajednice, a u njoj je ponosno vačka škola Čakovec prepo- istaknuto 16.000 osoba koji su znatljiva po iznimnim posti- stasali u ovoj školi.

Pod budnim okom ravnategnućima učenika i nastavnika, PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

ljice Bosiljke Vinković Kukolić, u izradi monografije sudjelovali su Gordana Lovrečić kao glavna urednica, Ivana Puzak autorica i urednica povijesnog pregleda, Nina Carević Novak tehnička i grafička urednica, Dragutin Migles koji je pripremio popis, Sandra Horvat koje je pripremila popis zaposlenika i Nebojša Buvač koji je osmislio slikovni vremeplov.

– Zahvaljujem vam svima koji ste izradu ove monografije prihvatili kao izazov i pomogli u njenom stvaranju. Ovom monografijom vam želimo pokazati kako već 100 godina u našoj školi radimo, stvaramo, odgajamo i živimo. 7. prosinca ukopat ćemo vremensku kapsulu za buduće naraštaje, ponosna sam da će to učiniti najmlađa učenica naše škole, i najstariji učenik iz generacije naše škole koji ima 93 godine – rekla je ravnateljica škole Bosiljka Vinković Kukolić.

Osim ravnatelja osnovnih i srednjih škola i djelatnika škole, predstavljanju monografije prisustvovala je pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i kulturu Međimurske županije Blaženka Novak koja je ukazala na važnu ulogu koju u životu mladoga čovjeka igra odabir srednje škole te istaknula kako 100 godina postojanja Ekonomske i trgovačke škole važno svima nama i itekako zavrjeđuje poštovanje.

Školstvo

8. prosinca 2021., br. 275 || Regionalni tjednik

13

U PROJEKTU “HRVATSKI NA MATURI NIJE BAUK”

Na sedam okruglih stolova obradit će sedam djela za maturu Prvi okrugli stol održan je na temu “Hamleta”, a idući je na rasporedu 18. prosinca, kada će pričati o djelu Ivana Mažuranića “Smrt Smail-age Čengića”

Povodom Godine čitanja tu”, remek djelu Williama Graditeljska škola Čakovec Shakespearea. U uvodnom pokrenula je projekt “Hr- djelu knjižničarka Romina Fic rekla je nekoliko stvari vatski na maturi nije bauk” o samom projektu koji će provoditi u te o načinu njeovoj godini, ali gova provođei u idućem nja. Potom polugod iSredišnji dio je usliješt u. Suokruglog stola bilo je d i la preradnici zentacija u ovom izlaganje profesorice pristiglih projektu Vesne Prepelić učeničkih su im radova na SredĐuričković temu “Hanja škola mlet”. Ča kovec, – Vidjeli Škola za smo nekoliko umjetnost, izvrsnih rješenja dizajn, grafiku i za omot knjige koja odjeću Zabok te Prirodoslovno-grafička škola su izradili učenici 4.c raZadar. Ideja je putem sedam zreda iz zadarske škole, čija okruglih stolova obraditi je mentorica profesorica sedam djela iz Ispitnog kata- Helena Vulić. Iz iste škole loga za osnovnu razinu ovo- pristiglo je i nekoliko video najava za djelo “Hamlet” koje godišnje državne mature. su također radili učenici 4.c razreda, zajedno sa svojom Godina čitanja Prvi okrugli stol održan je mentoricom Vesnom Krn20. studenoga, a okupljeni čević. Iz škole domaćina, su razgovarali o “Hamle- odnosno naše škole, stiglo

je nekoliko straničnika, tj. bookmarkera koje su izradili učenici 4.d razreda (web

dizajneri) pod mentorstvom profesora Darija Štokića – pojašnjavaju iz Graditeljske

škole Čakovec.

Središnji dio okruglog stola bilo je izlaganje profe-

sorice Srednje škole Čakovec Vesne Prepelić Đuričković koja je prisutnim učenicima vrlo iscrpno objasnila sve “zamke” vezane uz pisanje eseja na državnoj maturi, ali i na izuzetno zanimljiv i kreativan način predstavila Shakespearovo remek djelo.

Na okruglom stolu sudjelovali su učenici iz čakovečkih srednjih škola, dok su se putem Zooma sa svojim nastavnicima priključili učenici iz Zadra, uz još nekolicinu drugih učenika i nastavnika koji okruglom stolu nisu mogli prisustvovati uživo.

Iz škole objašnjavaju da će svi materijali nastali u ovom projektu, kao i predavanja nastavnika biti objavljeni na eTwinning platformi i time će biti dostupni svim zainteresiranima. Profesorica Ljiljana Ille je na kraju susreta najavila idući okrugli stol koji će se održati 18. prosinca, kada je na redu djelo Ivana Mažuranića “Smrt Smail-age Čengića”.

POPULARIZACIJA NOVIH TEHNOLOGIJA VEĆ OD NAJMLAĐE DOBI

Prvi u zemlji učit će uz knjigu “Upoznaj 3D svijet” – Vrlo je važno djecu i mlade pripremiti za zanimanja i svijet budućnosti, jer znanja i vještine koje steknu u procesu obrazovanja koristit će jednog dana na svojim radnim mjestima – istaknula je Cividini.

Kako bi popularizirali najsuvremenije tehnologije već od najmlađe dobi i na taj način mladima približili pojam tehnologije, Grad Čakovec i tvrtka Topomatika iz Zagreba dogovorili su distribuciju i donaciju knjiga čakovečkim školarcima.

Donacija

Naime, direktor “Topomatike” Zagreb Tomislav Hercigonja predao je donaciju gradonačelnici Grada Čakovca Ljerki Cividini te ravnateljima čakovečkih škola – I., II., III. osnovne škole te osnovnih škola iz Kuršanca i Ivanovca, koji su time prvi postali vlasnici ove vrijedne knjige “Upoznaj 3D svijet”.

Riječ je o publikaciji kojoj je cilj popularizacija najsuvremenijih tehnologija u osnovnim školama te upoznavanje s 3-D modeliranjem i korištenjem 3-D printera, autora Josipa Kosa.

– Hvala na prilici da u Čakovcu predstavimo ovu vrijednu knjigu. Nastala je kao želja da autor svojoj djeci približi ono što radi svaki dan. Napisana je

kao dodatni priručnik za djecu još korak dalje te smo zajedno osnovnih škola i ono što je mnogo učinili kako bismo nazanimljivo, na jednostavnom, bavili računalnu opremu i ostali zabavnom i veselom jeziku obrazovni materijal za potrebe koji ih uči novim stvarima nastave iz informatike i tehi mogućnostima uz ničkog odgoja. Izuredovnu nastazetno važnom smatram i čivu – rekao je Hercigonja njenicu da Knjiga će pomoći i dodao ča kovečmladima da lakše da knjiga ko obravodi prozova nje krenu u 3-D svijet te već ima cesom ih potaknuti da nove sinergiju st varas gosnja novih tehnologije odaberu proizvopoda rkao svoj životni stvom, da u trodiodnosno menzionalpoziv da smo kao nom svijetu. zajednica – Vrlo je važsvjesni da će dano djecu i mlade pripremiti za zaninašnji učenici sutra manja i svijet budućnosti, jer biti pravi lideri upravljati našim znanja i vještine koje steknu u poduzećima i ustanovama te procesu obrazovanja koristit im na taj način i pristupamo će jednog dana na svojim rad- – istaknula je gradonačelnica nim mjestima. Obrazovanje iz Cividini.

Zvonko Ljubić, profesor tehSTEM područja naše učenike priprema za tu skoru buduć- ničke kulture u III. OŠ Čakovec, nost, a čakovečke osnovne zahvalio je na ovoj donaciji te škole po tom pitanju otišle su naglasio da će knjiga pomoći

mladima da krenu u 3-D vode i razmisle da se time bave i u budućnosti, a projekt je podržao i Amir Šećerkadić, predsjednik Klastera 3-D grupa, dodavši kako je priručnik izuzetno jednostavan i jasan, a njegov rezultat su 3-D isprintani modeli.

Ravnatelj Razvojno-edukacijskog centra za metalsku industriju “Metalska jezgra” Čakovec dr. sc. Mario Šercer ponosan je što su kolege iz Zagreba suradnici “Metalske jezgre” od prvih dana te što su odlučili ovu knjigu približiti upravo čakovečkim školarcima te naglasio kako će upravo “Metalska jezgra” biti ponosnim domaćinom radionica na temu tehnologije i 3-D-a čakovečkim školarcima.

U planu je još izrada udžbenika na temu 3-D-a za srednje škole, kao i popratnog materijala za profesore, uz set prezentacija, vježbi, ispita i dr., sve s ciljem da se zajednici općenito olakšaju pristup te razumijevanje svih materijala i literature vezanih uz nove tehnologije.

14 Kulturni obzor

Regionalni tjednik || 8. prosinca 2021., br. 275

KAJKAVSKI IZRIČAJ SA JAZZ I SWING ZAČINIMA

KULTURNI OBZOR

Na nedavno održanom 19. Međimurskom festivalu zabavne glazbe “Ljubo Kuntarić” - MEF-u - Grand Prix sa svojom su pjesmom “Najlepše senje” pobijedili Gordana Lach i Željko Grahovec, to jest Etno duo Goga & Željko. Surađuju već devet godina, a tijekom tog vremena bilježe niz uspješnica.

– Koketiramo sa jazz i swing ritmovima, no ostajemo dosljedni čuvanju kajkavskog

izričaja, što je naša specifičnost – kaže Gordana Lach. Njihova samostalnost u stvaranju novih pjesama, od tekstova koje piše Gordana do glazbe i aranžmana koje zaokružuje Željko, doprinosi stvaranju zavidnog opusa novih i karakterno drukčijih pjesama na hrvatskoj glazbenoj sceni.

Dobitnici su niza priznanja i nagrada, a osvajanje Grand Prixa na MEF-u samo potvrđuje koliko su uspješni na svome putu.

NAJPREPOZNATLJIVIJE IZDANJE ČAKOVEČKOG OGRANKA MATICE HRVATSKE Piše: LEA ŠPRAJC ve.izpera@gmail.com

SVETA BARBARA I RUDARI Ranokršćanska svetica Barbara živjela je u 3. stoljeću.

Svojim se legendarnim životopisom uklapa u plejadu kršćanskih svetaca koji su, ustrajni u svojoj vjeri, podnijeli mučeničku smrt. Odjeci srednjovjekovne legende o djevici Barbari mjestimice se prepoznaju i u usmenoknjiževnim tvorevinama zapisanima na području Međimurja. Prema kazivanju Anđele Turk iz Vratišinca Žganec je zabilježio sljedeće stihove: Barbara devica ti živleje svoje za veru si izgubila, od svojega oca vmorjena si bila, svoju čistu dušu Bogu alduvala.

Prema legendi je, naime, svetu Barbaru usmrtio njezin otac.

Svetu Barbaru smatra se zaštitnicom rudara, vatrogasaca, topnika, vojnika i uopće radnika koji su u svom poslu izloženi riziku. Kao zaštitnica se rudara sveta Barbara spominje još u srednjem vijeku. Kult svete Barbare kao zaštitnice rudara u našim se krajevima proširio pod utjecajem zemalja srednje Europe. Uz mnoga rudarska središta u Hrvatskoj nerijetko nalazimo crkvu, kapelu ili oltar posvećene upravo svetoj Barbari. Evo i nekoliko primjera. U mjestu Rudama nedaleko od Samobora nalazi se jedan od najstarijih europskih rudnika bakra i željeza, a nosi ime Sveta Barbara. Rudnik je bio aktivan do 20. stoljeća, a danas je prenamijenjen u turističke svrhe.

Na mjestu kapelice svetoga Jakoba na Medvednici (nedaleko od Planinarskog doma Grafičar), izgrađene polovicom 19. stoljeća, prije se nalazila

drvena kapelica posvećena svetoj Barbari. U kapelicu svete Barbare, prije nego što je izgorjela u požaru, redovito su svraćali rudari, obraćajući se svojoj zaštitnici sljedećim molitvenim stihovima: Dok se spuštam u tamnu utrobu zemlje, zaklinjem te, o slatka Barbaro, da me čuvaš od zala, jer ne bi me sretnim učinilo, nezvanim ući u Božju prisutnost.

Crkva posvećena svetoj Barbari izgrađena je 1937. godine u mjestu Raši u Istri, čija je povijest također obilježena intenzivnom rudarskom djelatnošću. Crkva je zanimljiva iz razloga što pojedini njezini dijelovi asociraju na rudarski inventar. Glavni korpus crkve podsjeća na izvrnuti rudarski vagonet, dok završni dio zvonika crkve nalikuje rudarskoj lampi. Sveta Barbara štuje se i u Međimurju, naročito u Murskom Središću, gradu koji se na osnovu rudarske baštine posljednjih desetak godina intenzivno profilira kao grad rudara. Godine 2016. uz rijeku Muru u Murskom Središću, blizu mjesta gdje se u 17. stoljeću nalazila kapela svetog Martina, podignut je zvonik svete Barbare. Oblikom zvonik podsjeća na tzv. cimper, ulaz u rudarsko okno.

Dan svete Barbare, 4. prosinca, u tradicijskoj kulturi predstavlja početak ciklusa božićnih običaja. Tradicijske prakse koje se ponavljaju tijekom čitava božićnog ciklusa (postupci sa zelenilom, razna proricanja i čestitarski ophodi) uobičajene su i uz dan svete Barbare.

Dvije obljetnice glavne teme novog broja “Hrvatskoga kajkavskog kolendara” – Posebno zadovoljstvo uređivačkom odboru i članovima Ogranka izaziva činjenica da se u “Kolendaru” objavljuju i radovi naših najmlađih – istaknula je urednica “Kolendara” Anita Novak.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Čakovečki Ogranak Matice hrvatske od 1991. godine bez prekida izdaje publikaciju “Hrvatski kajkavski kolendar”.

Radi se o godišnjaku u kojem o lokalnim i kajkavskim temama pišu (najviše) autori i autorice uglavnom s područja sjeverozapadne Hrvatske. Na više od 400 stranica u izrazito pristupačnom “Kolendaru” obrađuju se različite teme.

Izdanje je nedavno predstavljeno u prostorijama Matice u Čakovcu, a slavi svoju 30. obljetnicu.

– S ponosom možemo reći da predstavljamo jednu od važnijih tiskovina u Hrvatskoj, koja se prodaje u čak 2000 primjeraka. Osim 30. obljetnice godišnjaka, jedna od dviju glavnih tema broja je i 30. godišnjica oslobođenja Međimurja – naglasio je predsjednik Ogranka, prof. Ivan Pranjić, jedan od članova uredništva.

Dodao je da je “Hrvatski kajkavski kolendar” izdanje koje se može naći u skoro svakome kućanstvu na području Međimurja, dok istodobno okuplja neke od najistaknutijih povjesničara, književnika, filozofa, akademika i stručnjaka u svim sferama života.

sti, etnologije do beletrističkih radova na kajkavskom jeziku i na standardu – u razgovoru za Regionalni tjednik razjasnila je urednica i lektorica “Kolendara” Anita Novak, ujedno tajnica čakovečkog Ogranka Matice.

Na kraju godišnjaka, dodaje Anita, objavljen je blok s radovima učenika osnovnih i srednjih škola Međimurske županije, koji su objavljeni zato što su na Matičinu natječaju za Nagradu “Zvonimir Bartolić” osvojili nagrade ili pohvale.

– Posebno zadovoljstvo članovima i članicama uređivačkog odbora i Ogranka izaziva činjenica da se u “Kolendaru” objavljuju i radovi naših najmlađih, osobito stoga što su na kajkavskom u vrijeme kad strane riječi sve više prodiru u Jezična baština – Ne samo da je “Kolendar” naš jezik. Svake godine krajem studenoga tijekom 30 gojako popularan u kajkavskim krajevima, dina “Kolendar” se osobito Međitiska i održava se promocija. murju, nego Obično se i širom Svoj primjerak okupe svi Hrvatske, “Hrvatskoga kajkavskog suradnipa čak i u kolendara” možete naručiti inozemci pa se druže stvu! i dobiti poštom ili osobno u z k u lLjudi preuzeti u prostorima nas znaturnou mjetju pitati čakovečkog Ogranka i za starin i č k i Matice hrvatske program je brojeve u božićnom kako bi upotozračju, no to punili koleksada nije bilo mocije - postali su dijelom kajkavske tradicije. guće organizirati zbog Izdanje smo raspodijelili u 14 epidemiološke situacije. poglavlja, a teme se protežu od O 30. obljetnici pisao je onih iz područja kulture, um- Tomo Blažeka, također tajnik jetnosti, gospodarstva, priro- Ogranka, dugogodišnji podoslovlja, književnosti, povije- moćnik urednika/urednice,

koji je na predstavljanju godišnjaka izrazio zadovoljstvo što mnoge obitelji na sjeveru prate izdavanje svakoga novog broja te ih čuvaju u obiteljskim knjižnicama. Na naslovnici za 2022. godinu nalazi se fotografija spomenika poginulim i nestalim braniteljima Domovinskog rata u Čakovcu, dok su na zadnjoj stranici naslovnice svih dosad izdanih brojeva.

Tako smo lijepo ilustrirali i dvije glavne teme ovoga broja – kaže urednica.

Originalne teme

Predstavljanju novog izdanja u petak, 26. studenoga, prisustvovala je i čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini.

– Čakovečki Ogranak Matice hrvatske najprepoznatljiviji je upravo po ovoj publikaciji i svake nas godine ugodno iznenadi temama koje “Kolendar” obrađuje, kao i kvalitetom tekstova. Čestitam urednici, uređivačkom odboru i Ogranku

Na kraju godišnjaka objavljen je blok s radovima učenika osnovnih i srednjih škola Međimurske županije, koji su objavljeni zato što su na Matičinu natječaju za Nagradu “Zvonimir Bartolić” osvojili nagrade ili pohvale

na novom izdanju “Hrvatskoga kajkavskog kolendara”; uvjerena sam da ćemo dogodine ponovno promociju izdanja obavljati svečano u većem prostoru, kakav ovom izdavačkom pothvatu i dolikuje – poručila je tom prigodom Cividini.

Više od stotinu tekstova ove godine dostavila su čak 94 autora, a svoj primjerak “Hrvatskoga kajkavskog kolendara” možete naručiti i dobiti poštom ili osobno preuzeti u prostorima čakovečkog Ogranka Matice hrvatske u Parku Rudolfa Kropeka na broju 2.

Kulturni obzor

8. prosinca 2021., br. 275 || Regionalni tjednik

15

DO 23. PROSINCA IZLOŽBA MIRNE ŽERJAV “SASTAVLJENO/RASTAVLJENO” U petak, 26. studenoga, otvorena je samostalna izložba Mirne Žerjav, u koju je publiku uvela kustosica Muzeja Grada Preloga Iva Kožnjak. Glazbu uz izložbu producirala je Ana Goričanec. Naziv izložbe “Rastavljeno/ sastavljeno” ukazuje na proces izvedbe djela. Osnovno izražajno sredstvo autorica je pronašla u staklu, koje se u umjetničkoj produkciji primjenjuje od antike. Mirna uporabnim predmetima ukida njegovu dotadašnju funkciju i daje novu estetiku u obliku

slike ili skulpture.

Pretežito kombinira suvremene slikarske tehnike i tehnike hladne obrade stakla.

Uništava poznate forme, rekomponira i prenamjenjuje gotove staklene objekte razbijanjem, lomljenjem i rezanjem. Autorica zagovara estetiku minimalističkih karakteristika. Slike nastaju spontanim nizanjem staklenih fragmenata oplemenjenih bojom, dok objekti u prostoru drsko naglašavaju superiornost transparentnog stakla. Tran-

sparentnost je dio identiteta stakla, no u ovom dvosmjernom vrijednosnom sustavu stakla kao medija namjerno nije podjednako zastupljena.

Diplomski studij likovne pedagogije Mirna Žerjav je završila na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci pod mentorstvom red. prof. art. Marijana Pongraca. Radi i djeluje u javnim ustanovama osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja. Izložba se može razgledati do 23. prosinca.

MEĐIMURSKE NARODNE NOŠNJE KUD-a GORIČAN DIJELOM PROJEKTA RUMUNJSKOG FOTOGRAFA BOTONDA

Baština dokumentirana putem “Geofolka” neće biti zaboravljena

U Brezničkom Humu goričanske narodne nošnje nosili su članovi KUD-a Goričan Mihaela Čonka, Martina Pahek, Filip Gosarić, Vladimir Pahek i predsjednica KUD-a Marija Ševa. Predstavili su najsvečaniju zimsku i ljetnu mušku i žensku odjeću, poput domaće robače, fertova, plečeka, tibeta te (na glavi) končejka.

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Sredinom studenoga članovi i članice Kulturno-umjetničkog društva Goričan u Brezničkom Humu predstavili su narodne nošnje Goričana na događaju koji su organizirale Općina Breznički Hum, Udruga za književnosti i kulturu “Humščak” i Orkestar limene glazbe Sveti Martin.

Tom prilikom su za potrebe projekta Europske unije pod nazivom “Geofolk” fotografi-

rane i narodne nošnje sjeverozapadne Hrvatske.

Čak 240 nacionalnosti

Projekt “Geofolk” predstavlja najveću svjetsku zbirku fotografija ljudi iz različitih krajeva u narodnim nošnjama.

Osnovao ga je rumunjski fotograf Dávid Botond, koji je ovim putem napravio fotografije odabranih hrvatskih narodnih nošnji. One će, zajedno s nedavno napravljenim fotografijama narodnih nošnji iz Brezničkog Huma, biti dijelom ovoga svjetskog projekta zbirke

fotografija koje predstavljaju tradiciju i kulturu zajednica, žena, muškaraca i djece.

B o t o n d j e s n i m i o o ko 100.000 fotografija i na svojoj izložbi predstavio 1700 narodnih nošnji iz cijeloga svijeta.

Fotografije su snimljene u 56 različitih zemalja i predstavljaju 240 nacionalnosti.

Pred njegovim fotoaparatom u Brezničkom Humu goričanske narodne nošnje nosili su članovi KUD-a Goričan Mihaela Čonka, Martina Pahek, Filip Gosarić, Vladimir Pahek i predsjednica KUD-a Marija

Ševa. Predstavili su najsvečaniju zimsku i ljetnu mušku i žensku odjeću, poput domaće robače, fertova, plečeka, tibeta te (na glavi) končejka.

– Jedan smo od rijetkih KUD-ova koji imaju sačuvanu toliko opsežnu zbriku narodne nošnje, originalno sačuvanih primjeraka, koje imamo spremljene u mnoštvu ormara. Ponosni smo na svoju zbirku i volimo se prisjećati prošlosti, a s narodnim nošnjama sudjelujemo na raznim priredbama i događanjima – rekla nam je predsjednica

Botond je snimio oko 100.000 fotografija i na svojoj izložbi predstavio 1700 narodnih nošnji iz cijeloga svijeta

KUD-a Goričan Marija Ševa.

O KUD-u Goričan

Društvo inače djeluje od 1925. godine u četirima sekcijama: folklornoj, tamburaškoj, dramskoj i ženskoj pjevačkoj skupini. Tijekom dugogodišnjeg rada folklorna

sekcija bilježi mnogobrojne nastupe u mjestu, županiji, državi i inozemstvu, a vodi je Jelena Ribić. Što se tiče tamburaške sekcije, valja napomenuti da tamburaši prate folklornu sekciju, ali i samostalno nastupaju na raznim smotrama i manifestacijama. Njihov je voditelj Andrija Ribić. Dramska sekcija bilježi mnoge nastupe lokalnog karaktera, a njezin je voditelj Ivan Posedi, dok aktivna Ženska vokalna skupina djeluje pod vodstvom Marije Baranašić.

U SUVENIRNICI “RIZNICE MEĐIMURJA” PREDSTAVLJEN PRVI MUZEJSKI UMJETNIČKI KALENDAR

Dostojno predstavljanje vizure čakovečkoga Staroga grada Zadnjeg petka predzadnjeg mjeseca u godini, 26. studenoga, u prostorima “Riznice Međimurja” održano je predstavljanje muzejskih suvenira, ali i prvog umjetničkoga muzejskog kalendara. Grafičku formu kalendara potpisuje tvrtka Reci da, vlasnika Ivana Goričanca i fotografa Denisa Perčića. Sastoji se od dvanaest velikih listova s motivima netom obnovljenog Staroga grada Zrinskih. Također će se naći u ponudi muzejske suvenirnice, u kojoj je okupljenu publiku srdačno pozdravila ravnateljica Muzeja Maša Hrustek Sobočan, izrazivši

zadovoljstvo dugogodišnjom suradnjom s obitelji Valkaj i njihovom keramičkom radionicom.

– Bez te suradnje ova suvenirnica, koja po prirodi stvari mora imati vjerne povijesne i arheološke replike muzejskih predmeta s visokim umjetničkim dosegom, zacijelo ne bi dostigla status kakav uživa danas – rekla je Maša Hrustek Sobočan.

Skupu se potom obratio direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula. On je, među ostalim, pozvao građane da u ovo predblagdansko vrijeme, kad raz-

mišljaju o darivanju najmilijih, posjete suvenirnicu “Riznice Međimurja” i izaberu jedan od niza prikladnih poklona kako bi tom gestom doprinijeli popularizaciji međimurske kulturne baštine, ali i podržali ljude koji na tome rade.

Program je začinila Ženska vokalna skupina “Stridonne” iz Štrigove prekrasnim izvedbama međimurskih i dalmatinskih pjesama. Sve je završilo paljenjem lampica na božićnoj jelki u atriju palače Zrinski uz okrepljujuće kuhano vino.

– Nakon obnove fortifikacije Staroga grada Zrinskih

u Čakovcu, čitav kompleks konačno je dobio kompletnu vizuru dostojnu da je se zabilježi kroz umjetničko oko fotografskog objektiva. Kalendar je velikih dimenzija, a obogaćen je i tekstovima o Muzeju. Stari grad simbol je i ponos ne samo Čakovca, nego i cijelog Međimurja. Želja nam je da vizualno uđe u domove naših građana, a po mogućnosti i u neke domove i urede izvan naše županije. Ovaj je događaj lijepo najavio početak božićnih blagdana. Uvjerite se i posjetite suvenirnicu “Riznice Međimurja” – poručuju iz Muzeja.

16 Duplerica

Regionalni tjednik || 8. prosinca 2021., br. 275

MEĐIMURJE JE I OVE GODINE DIO N

“Svako stablo po hlad, hranu i č

Akcija se ove godine održala tijekom cijelog studenoga, ali je zbog velikog broja zaprimljenih trebali preuzeti

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

i jedinice lokalne samouprave, tvrtke, institucije, kao i velik broj pojedinaca koji su volonterskim angažmanom odradili Međimurje je i ove godine najveći posao.

– Pojedinci i tvrtke uključili podržalo nacionalnu kampanju sadnje dr veća pod su se na razne načine, svatko nazivom “Zasadi stablo, ne prema svojim mogućnostima. budi panj!”. Akcija se u 2021. Dok su volonteri odradili najodržala tijekom cijelog stu- veći dio posla na terenu – njedenoga, ali je zbog velikog govom pripremom, kopanjem broja zaprimljenih donacija jama i samom sadnjom stabala te interesa volontera njezino i drugog raslinja – tvrtke su se trajanje produljeno do 17. uglavnom uključivale donacijaprosinca. Do tog datuma svi ma. Primili smo veliki broj sadbi preostali sudionici ove nica, pojedini rasadnici omonacionalne kampanje trebali gućili su značajne popuste na preuzeti sadnice, posaditi ih kupnju sadnog materijala, dok te upisati lokaciju su neke tvrtke donirale sadnje u sustav ostale materijale poCrogis. put kolaca i komposta. NaravOd prve aktivno, bilo je i U akciju su bile onih koji su nosti uključene brojne se u akciju Udruge uk ljučili za zaudruge, dječji vrtići, novčanim štitu osnovne i srednje donacijap r i ma – otkriro de i škole, kao i velik broj okoliša la je Kristipojedinaca “ Z a s ad i na Pongrac, stablo, ne koja je zajedno budi panj!” s Kristinom Tr2019. godine, stenjak Šivković koja je idejni začetbila zadužena za koordinaciju akcije na području nik nacionalne kampanje, sve do danas, u Hrvatskoj je Međimurske županije.

– Stablo koje posadimo danas zasađeno više od 150.000 stabala i drugoga sadnog materijala, donijet će hlad, dodatan prinos a novim krugom aktivnosti hrane, čišći kisik, smanjenje UV Udruga nastavlja još snažnije zračenja, sigurnost i okruženje podizati svijest o ekološkim za kvalitetniji i zdraviji rast izazovima, važnosti zelenih našoj djeci. Sadnjom stabala površina i šuma kao odgovora darujemo našoj planeti vrijeme na ekološke izazove i promi- za oporavak, a mladima održivu cati proaktivno društveno i budućnost. Ne želimo samo ekološko djelovanje lokalnih maštati kakva bi ozelenjena budućnost mogla biti, mi je zajednica.

I ove godine sadilo se diljem realiziramo korak po korak, Međimurja. U akciju su bile stablo po stablo – poručila je uključene mnogobrojne udruge, predsjednica Udruge “Zasadi dječji vrtići, osnovne i srednje stablo, ne budi panj!” Mateja škole… Sadnji su se priključile Anđelina Kramar.

8. prosinca 2021., br. 275 || Regionalni tjednik

Duplerica

17

NACIONALNE KAMPANJE “ZASADI STABLO, NE BUDI PANJ!”

osađeno danas, donijet će čišći zrak našoj djeci”

donacija te interesa volontera njezino trajanje produljeno do 17. prosinca. Do tog datuma svi bi preostali sudionici ove nacionalne kampanje i sadnice, posaditi ih te upisati lokaciju sadnje u sustav Crogis.

18 Sport

Regionalni tjednik || 8. prosinca 2021., br. 275

IVANČICA JESENSKI PRVAK 4. HNL ČAKOVEC – VARAŽDIN

SPORT

Nogometaši Ivančice jesenski su prvaci 4. HNL Čakovec – Varaždin. Do naslova su stigli svladavši u odgođenoj utakmici 13. kola Galeb iz Oporovca sa 6:0. Oporovčane je načeo Tomislav Jagić u 24. minuti, da bi dvije minute kasnije za 2:0 pogodio Patrik Varga.

Isti igrač bio je i strijelac za 3:0 u 38. minuti. Četvrti i peti gol Ivančana bili su djelo Gabriela Pavline u 69.,

odnosno 76. minuti, dok je konačni rezultat postavio Nikola Kolarek golom u 77. minuti. Time su Ivančani stigli do 32-og boda i osvojili titulu jesenskog prvaka. Momčad Rade Hercega upisala je tako 10 pobjeda, dva remija i poraz.

Tri boda manje od ivanečkih nogometaša ima drugoplasirani Zelengaj, dok trećeplasirani Draškovec zaostaje šest bodova. (it)

2. ŽNL

Šemovčani jesenski prvaci!

Seniorska ekipa Nogometnoga kluba Mladost iz Šemovca jesenski je prvak 2. županijske nogometne lige. Nakon 13 jesenskih kola Mladost je prva s 28 bodova iz osam pobjeda, četiri neodlučena susreta i tek jednog poraza, uz gol razliku 32:17.

Valja dodati da je najbolji strijelac 2. ŽNL Mladostaš Nikola Sajko s 14 pogodaka.

Predsjednik šemovečkoga nogometnoga kluba Željko Novak istaknuo je da prvo mjesto i jesenski naslov nisu bili u planu, ali da su se neke stvari poklopile.

– Ove se godine promijenila kompletna Uprava.

Najprije smo u planu imali stabilizaciju Kluba jer smo se protekle dvije godine borili za ostanak. Poklopili su se malo sreća, malo rezultat.

Kad su dečki vidjeli da mogu, sve je bilo puno lakše. Imali smo samo jedan poraz, a kad krenu pobjede, sve je lakše.

Poklopilo se puno toga, a tu je i dobra suradnja s Općinom Trnovec Bartolovečki.

I navijači su se vratili, što je najbitnije – rekao je Novak.

U stanci će se Mladost pripremiti za proljetni dio Prvenstva i očuvanje prvog mjesta.

– Najvažnije nam je da ostanemo među prve tričetiri ekipe koje će iduće sezone igrati u 1. ŽNL jer dolazi do reorganizacije sustava natjecanja Županijskog nogometnog saveza – dodao je predsjednik NK Mladost.

U Klubu trenira oko 60 igrača.

– Imamo dosta djece, ali je problem sada u vrijeme korone, nisu svi stalno ak-

U stanci će se Mladost pripremiti za proljetni dio Prvenstva i očuvanje prvog mjesta tivni. Pokušavamo to vratiti u normalu, nadamo se kraju pandemije da to sve lakše provodimo. Ali djece ima i ima interesa – istaknuo je Novak.

Predsjednik Kluba je naglasio i da je suradnja s Općinom Trnovec Bartolovečki i prije bila dobra, a sad je još bolja. Inače, načelnica Verica Vitković Klubu je uručila komplet novih dresova.

NK VARAŽDIN SVLADAO JE DUBRAVU I PONOVNO ZASJEO NA 1. MJESTO

Pobjeda varaždinskih nogometaša u derbiju za kraj godine

Momčad Marija Kovačevića na vrhu može prestići jedino drugoplasirani Orijent 1919, koji ima bod manje od Varaždinaca, ali i utakmicu manje. Riječani u odgođenom susretu 12. kola ugošćuju Dinamo II, a slave li, stići će oni do naslova jesenskog prvaka.

– Ovdje sam prije svega Tim Kabel u derbiju 15. kola zbog svojih igrača i naših i slavili s 2:1. navijača. Lijepo je što smo opet preuzeli 1. mjesto, no Derbi ima još 15 kola do kraja Bio je to susret do ovog i tako moramo nastaviti. kola vodećih Zagrepčana Slijedi nam pauza. Dobro i drugoplasiranih Varažćemo se odmoriti i onda se dinaca, no nakon slavlja kvalitetno pripretrupe Marija Kovamiti za proljetni čevića prestigle dio – rekao je su Dubrav u Mario Kona ljestvici.

Pod Kovačevićevim vačević, Povel i su trener vodstvom varaždinski varaždinVaraždiski nonogometaši upisali na nakon gometaši posljedp r e ko su šest pobjeda i tri nje prIgora Poremija te s 27 bodova venstvene stonjskog ut a k m ice koji je u 3. drže 1. mjesto ove godine. m i nut i reU zadnjem a lizirao kajesenskom kolu z ne n i ud a r ac . nogometaši VaražGosti su do izjeddina ugostili su Dubravu načenja stigli u 38. minuti.

Iz penala je bio precizan kapetan gostiju Muhamed Alghoul.

S rezultatom 1:1 se otišlo na odmor. U drugoj dionici Varaždinci su krenuli po slavlje. Do drugog gola stigli su u 65. minuti, opet iz kaznenog udarca. Ovaj put precizan je bio Michele Šego za konačnih 2:1.

– Vrlo važna pobjeda.

Najbolji strijelac NK Varaždin je Michele Šego sa šest golova Vidjelo se da smo na svakoj lopti, poveli smo i nedostajao je drugi gol da utakmicu odvedemo u mirnije vode.

Promaši li smo nekoliko

prilika i kako to obično biva primili gol. Stvarno nije bilo panike na poluvremenu i rekao sam svojim igračima da i dalje traže igru. Nagradilo nas je i zasluženo smo slavili – rekao je Mario Kovačević koji otkako je stigao na klupu Varaždina nije doživio ni jedan poraz u prvenstvu.

Neporaženi

Pod njegovim vodstvom varaždinsk i nogometaši upisali su šest pobjeda i tri remija te s 27 bodova drže 1. mjesto. Jedino ih na vrhu može prestići drugoplasirani Orijent 1919 koji ima bod manje od Varaždinaca, ali i utakmicu manje. Riječani u odgođenom susretu 12. kola ugošćuju Dinamo II, a slave li stići će oni do naslova jesenskog prvaka.

Sport

8. prosinca 2021., br. 275 || Regionalni tjednik

19

ČLANOVI ČAKOVEČKOGA PLIVAČKOG KLUBA DOHVATILI 80 MEDALJA Članovi ČakovečkogA plivačkog kluba sudjelovali su na Regionalnom prvenstvu Hrvatske regije IV, koje je održano u 25-metarskom bazenu Plivačkog kluba Sisak “Janaf”. Na rasporedu je bilo ukupno 16 pojedinačnih disciplina u kategorijama mlađih juniora, juniora, mlađih seniora i seniora, a plivale su se i štafetne utrke. Čakovečki plivači još su se jednom kući

vratili s pregršt medalja. Naime, u Sisku su dohvatili čak 80 odličja. Pojedinačno najbolja čakovečka plivačica bila je Ema Medved koja je u svim utrkama u kojima je nastupila uhvatila zlatno odličje. Ema je plivala na 50, 100 i 200 metara leđno, 50 metara prsno i 100 metara mješovito, a zlatne medalje je osvajala u općoj, seniorskoj i juniorskoj konkurenciji.

Osim Eme Medved u Sisku su još nastu-

pili: Marta Horvat, Vida Kolarić, Anja Tušek i Sara Puklavec, Dora Horvat, Lucija Trupković, Adam Šinjori, Sven Furdi, Fran Kovačec i Roko Radek.

U štafetama su Čakovčani medalje osvajali u utrkama na 4x50 i 4x100 metara mješovito te na 4x50 i 4x100 metara slobodno u općoj, mlađoj juniorskoj, juniorskoj i mlađoj seniorskoj konkurenciji.

RUKOMET

Pobjeda Zrinskog protiv Radnika

PRVENSTVO ODBOJKAŠKE SUPERLIGE

Centrometal u gostima bolji od trećeplasirane Ribole Kaštele

Druga ekipa Ženskog rukometnog kluba Zrinski upisala je visoku pobjedu protiv Radnika iz Križevaca rezultatom 50:15. Riječ je o utakmici 6. kola 3. hrvatske rukometne lige Sjever. Igračice trenera Nebojše Buvača dominirale su tijekom cijele utakmice i na kraju zasluženo slavile.

Posebno se istaknula Dora Car s 13 golova, dok je dva manje zabila Nina Siročić. U konačnici su se sve igračice

iz zapisnika uspjele upisati u listu strijelaca.

Ovom pobjedom ekipa Zrinskog se učvrstila na prvome mjestu na tablici.

Za Zrinski su nastupile: Bianca Strbad, Dora Potočnjak, Dora Car (13 golova), Leona Janković (3), Zoe Rajher (1), Laura Radek (9), Barbara Sklepić (2), Lana Blagus (2), Nina Siročić (11), Viktorija Rebernik (2), Karla Zanjko (2), Ema Škrobar (1) i Lorena Lukman (4).

KARATE

Susret su obilježili mnogobrojni rezultatski preokreti, a u takvoj igri bolje se snašla momčad Centrometala PIŠE: ROBERT PEHARDA FOTO: OKM CENTROMETAL

Nevjerojatnu su utakmicu odigrali odbojkaši Međimurje Centrometala na prvenstvenom gostovanju kod Ribole Kaštele, trećeplasirane momčadi Superlige. U susretu prepunom uzbuđenja i preokreta, međimurski su odbojkaši u konačnici odnijeli pobjedu rezultatom od 3:2 (28:26, 17:25, 23:25, 30:28, 15:11).

Samo otvaranje utakmice nije dalo naslutiti ovakav konačni rasplet. Naime, domaćini rano dolaze do visoke prednosti od 11:4. Tada iz igre izlazi Lučić, a ulazi Novak i Centrometal započinje loviti priključak. Novak odlično servira, međimurski blok i napad počinju donositi poene pa Centrometal lovi priključak kod rezultata

20:20. Igra se poen za poen, polovica trećeg seta bila je a domaćini ne uspijevaju re- pod kontrolom Ribole Kaštealizirati dvije set lopte (24:23 le koja ima sigurno vodstvo i 25:24). Prednost tada odlazi od 18:11. Centrometal se na stranu gostiju koji također tada budi i dolazi do 20:20, ne koriste prvu set loptu kod ali ovoga puta uzbudljiva 26:25. Ipak, sljedeću priliku završnica odlazi na stranu domaćina. ne propuštaju te doPočetak četvrlaze do početne prednosti od tog seta dao je 1:0 u setonaslutiti da će domaćivima.

Isti protivnici se O s o ni zakljususreću i ove srijede, čiti priču koljeni novom igrom 8. prosinca, u prvenodbojkautakmici 2. kola Kupa s t venom ši Cenpobjetrometala Hrvatske i u drugom dom. Iako setu kreću su imali vesnažno i doliku prednost od čak 15:4, laze do predigrači Centrometala nosti od 5:1. No, na tome staju pa domaćini još jednom rade senzacionalizjednačuju na 7:7, a nakon ni preokret. U završnicu seta toga njihova prednost samo ulazi se vodstvom domaćina je rasla što im je donijelo od 21:20, da bi odmah nakon osvajanje drugog seta. Prva toga odbojkaši Ribole Kaštele

kod 24:20 servirali za meč.

Međimurci spašavaju sve meč lopte i nakon još jedne uzbudljive završnice u kojoj se igralo poen za poen, poravnavaju rezultat na 2:2 u setovima.

Ovakav rasplet seta očito je ostavio traga na domaćim igračima. U odlučujućem petom setu Centrometal kontrolira igru i rezultat te odlazi na sigurnu prednost od 12:8, nakon koje mirno privode susret u svoju korist.

Ovom pobjedom Centrometal je stigao do skora od 6:3 u prvenstvu te se uključio u borbu za treće mjesto. Ovoga tjedna momčad odrađuje dvostruki program. Prvo ih u srijedu, 8. prosinca, od 20 sati u dvorani Atona ponovno očekuje momčad Ribole Kaštele u utakmici 2. kola Kupa Hrvatske. Za vikend pak u prvenstvenom ogledu gostuju u Osijeku.

Članovi Mihovila do četiriju medalja Članovi Karate klub Mihovil iz Preloga su nastupili u Varaždinu na 16. međunarodnom turniru “Kup sv.

Nikole”, vrativši se kućama s četiri medalje. Srebrne medalje osvojili su Dalia Šestak (djevojčice iznad 31 kilogram) i Lea Berljak (djevojčice do 33 kilograma),

dok su brončani bili Hana Horvat (djevojčice do 28 kilograma) i Ivan Berljak (kadeti iznad 70 kilograma).

Zapažene rezultate ostvarili su još Gloria Kalšan i Luka Medved. Mlade preloške karatiste na turniru su vodili treneri Maja Šestak, Miljenko Krušelj i Luka Marđetko.

HRVATSKI NOGOMETNI SAVEZ BIO JE ORGANIZATOR JESENSKOGA SELEKTIVNOG TURNIRA

Mlade nogometašice i nogometaši na kampu u Medulinu Hrvatski nogometni savez bio je organizator jesenskoga selektivnog turnira Središta za djevojčice i dječake. Okupljanje talentiranih mladih nogometašica i nogometaša je održano u Medulinu od 1. do 5. prosinca, a financirano je sredstvima FIFA Forward programa.

– Unatoč zahtjevnim pandemijskim vremenima, Hrvatski nogometni savez nastavlja s provođenjem selektivnih procesa, koje realiziraju instruktori središta HNS-a za dječake i djevojčice sa županijskim instruktorima i klupskim trenerima – poručili su iz Hrvatskoga nogometnog saveza.

Nogometna škola Međimurje Čakovec na turnir je bila zastupljena vrlo brojnom delegacijom. U konkurenciji nogometašica na terenima u Medulini treniralo je čak 12 nogometašica: Marta Milovec, Berta

Bračko, Karla Kivač, Nina Friščić, Barbara Horvat, Lana Balaško, Ema Hrnčić, Evica Kralj, Helena Pleh, Mihaela Letonja, Brigita Presečki i Tara Tkalčec. Član stožera je bio i Domagoj Dominić.

U muškoj konkurenciji bolje središta Sjever su branili: Leon Jukić, Gabrijel Orehovec, Vili Lukovnjak i Sven Montano Perc, a s njima su trebali biti Niko Košir i Marko Vuk koji su otpali zbog ozljeda. Među sudionicima kampa bio je i član Nogometne škole Sloga Luka Drvoderić.

U stručnom stožeru bio je i glavni instruktor Međimurskoga nogometnog saveza Damir Lepen Jurak.

20 Zeleni kutak

Regionalni tjednik || 8. prosinca 2021., br. 275

POZIV VOĆARIMA I POVRĆARIMA NA E-SAVJETOVANJE Na portalu eSavjetovanja dostupno je novo savjetovanje za prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o provedbi Nacionalne strategije za održive operativne programe proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća za razdoblje do 2023. godine.

Nacionalnom strategijom u sektoru voća i povrća utvrđuju se pravila vezana uz učinkovitu provedbu te se osigu-

ZELENI KUTAK MEĐIMURSKA PRIRODA

Plodovi gnjeva Piše: mr. sc. Siniša Golub Nekoliko sam puta pisao o našoj domovini kao državi četiri milijuna nogometnih izbornika i još više stručnjaka za zaštitu prirode. Na ovim se prostorima svatko razumije u kompleksne procese koji proizlaze iz stvarnosti na terenu i obaveza iz Zakona o zaštiti prirode. Zato nam je Hrvatska jedna od najočuvanijih zemalja na svijetu, država koju potpuno zaobilaze velike klimatske promjene, ilegalno odbačeni otpad, preoravanje livada i trajni nestanak divljih vrsti iz staništa. Da nabrojimo samo neke od globalnih problema u prirodi ovog planeta.

Društvene mreže omogućile su svakoj šuši da bude “kompetentna” u zaštiti prirode. Iako je imenica “šuša” ženskog roda, ovdje se odnosi na oba spola i roda. Objave na društvenim mrežama upravo vrve od sjajnih ideja, stavova, mišljenja i uvreda na račun profesionalaca. Samo što iza tih ideja u 99,9 % slučajeva izostaje bilo kakva akcija. Pa, što će nam akcije? U državi od četiri milijuna stručnjaka za zaštitu prirode, stručna pitanja nikoga ne zanimaju.

U tim je jalovim objavama na društ venim mrežama posebno zanimljiv fenomen užarenoga gnjeva, toliko vrućeg da bi na njemu mogao u hip ispeći kestenje. Teoretičari zavjera u zaštiti prirode i okoliša u sve se razumiju, savršeno precizno znaju tko je odgovoran za što, imaju bolja rješenja za sve probleme u prirodi, samo – fućkaj ga – izostaje im akcija.

Odbačeni otpad

U svojih više od 25 godina

U SKLADU S PRIRODOM

bavljenja zaštitom prirode, najprije kao aktivist i danas kao profesionalac, nagledao sam se raznih situacija, likova i tragikomičnih ishoda. Neki su likovi evoluirali u svojim promišljanjima i danas stvari ipak shvaćaju kompleksnije.

Neki su ostali na razini svoje mladenačke fiksacije o odbačenom otpadu kao ultimativnom problemu svijeta.

U tih 25 godina naučio sam, također, da psi s društvenih mreža laju, a godine prolaze.

Nekad nije postojala mogućnost instant-objava, nego se trebalo potruditi, svoje mišljenje sročiti na komadu papira, pa odnijeti u redakciju najbližih novina. Danas to ide puno brže. Što ti je na umu, to ti je drumu. Pardon, na tzv. zidu društvene mreže. Draža su mi bila promišljanja objavljena u tiskanom izdanju, u novinama. Tamo nisi mogao napisati samo jednu rečenicu i posrati ovoga ili onoga, bez da si opširnije objasnio kontekst i svoja stajališta te – najvažnije – podastro argumente. Zapravo, mogao si nekoga posrati u samo jednoj rečenici, ako je urednik novina bio voljan riskirati sudsku tužbu. Danas se “posereš” na zidu svojeg društvenomrežnog profila, istomišljenici te pozdrave i podrže, a iza svega ostane – što? Drek na šibici.

Pa da zaključim. Taj drek na šibici je sve što ostane kao plod gnjeva onih koji samo znaju kritizirati, a iza sebe nemaju nikakvih postignuća.

P. S. Od siječnja sljedeće godine, ova kolumna iz tjedne postat će mjesečna. Dinamika objave bit će rjeđa, ali će pojedina tema biti obrađena šire i na većem formatu.

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor,

predsjednica Udruge “Biovrt - u skladu s prirodom” Jedna stara poslovica kaže: “Ako misliš godinu dana unaprijed - posij vrt. A ako misliš 10 godina unaprijed - posadi drvo!”

Ja ću tome dodati - ne bilo kakvo drvo, nego voćku.

I ove jeseni, kao i mnogih prije, sadila sam voćke. Ove sam jeseni posadila više od 50 voćaka, bila sam danima u voćnjacima od jutra do mraka dok nisam sve završila. Ovakav posao ne smatram teškim, ni napornim poslom, već stvaranjem. Time nastavljam svoju dugoročnu viziju i investiciju u budućnost.

rava financijska potpora proizvođačkim organizacijama i njihovim udruženjima za provedbu višegodišnjih, odnosno trogodišnjih operativnih programa putem operativnog fonda.

Najveći broj najavljenih izmjena odnosi se na prilagodbu Nacionalne strategije novoj regulativi EU i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Savjetovanje je otvoreno do 10. prosinca.

U ŠIBENIKU ODRŽANA SJEDNICA ODBORA ZA PO

Kratki lanci opskrbe h veće prihode i manj

Strategija “Od polja do stola” podrazumijeva prijelaz na održive sustave opskrbe hranom, a Europskoj uniji, hrvatski poljoprivredni proizvođači vrlo su zabrinuti zbog (ne)mog

u Europskoj uniji, hrvatski poljoprivredni proizvođači vrlo su zabrinuti zbog (ne) mogućnosti zadovoljavanja Poljoprivredna strategija strogih okolišno-klimatskih “Od polja do stola” i krat- uvjeta.

Upravo o ovoj problematici ki lanci opskrbe hranom usmjereni su na poticanje se raspravljalo u Šibeniku na održivih praksi u sektoru sjednici Odbora za poljoproizvodnje i prerade hrane, privredu Hrvatskog sabora. veleprodaje, maloprodaje, Sjednica je održana u okviru 4. Hrvatskog ruralnog parugostiteljstva i usluga prelamenta i 19. Sajma hrane, sve da bi se zdrave prehrasmanjio utjecaj ne, ljekovitog prehrambeOtvaranjem bilja i zelenog sustava nog poduna okoliš i tržišta uslijed zetništva. klimu te pandemije, potrošači – Po ojačala ljoprinjegova su se vratili navici vrednici otporkupovine u velikim se boje n o s t . da će Riječ je o trgovačkim udovotrendovilancima ljav a njem ma koje poambicioznim tiče Europska ciljevima Straunija u okviru tegije, ali i Zelenog Europskoga zeleplana, doći do smanjenja nog plana. Planom se želi postići da Europa postane proizvodnje hrane u Europprvi klimatski neutralan skoj uniji, što će dovesti u pitanje samodostatnost, a kontinent.

Strategija “Od polja do sto- proizvodnju hrane preseliti la” podrazumijeva prijelaz u treće zemlje, što će pak na održive sustave opskrbe uzrokovati krčenje šuma hranom, a iako su ciljevi radi povećanja proizvodnih vrlo ambiciozni i u skladu površina. U konačnici će sa “zelenim” promišljanjima rasti emisije stakleničkih PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

plinova. Europa na ovaj način neće riješiti problem klimatskih promjena, već će žarište preseliti na drugo mjesto – ustvrdila je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora.

U ovoj poljoprivrednoj

tranziciji sve članice Unije ne kreću s istih startnih pozicija. Hrvatski poljoprivrednici mogu računati na određenu prednost u odnosu na svoje kolege iz drugih država članica.

– Hrvatska ima najveći potencijal u EU za razvoj

Krenite u stvaranje vlastite neovisnosti!

Vlastito imanje - uzgoj vlastite hrane i vlastiti voćnjaci su nešto što će mi osigurati mogućnost vlastitog izbora i neovisnost. Već sad imam vlastito voće i vlastito povrće koje uzgajam iz vlastitog sjemenja, znam što jedem, a viškove iz novih voćnjaka ću u budućnosti moći prodati te će se tako sve te investicije vratiti jednog dana.

Bolja budućnost

Imati vlastitu zemlju uistinu je velika dragocjenost: nemojte je ostaviti da samo stoji ili da je drugi izrabljuju. Posadite voćnjak, napravite vrt i osigurajte sebi vlastitu hranu. Znat ćete što jedete, osigurat ćete si zdravlje, ali i bolju budućnost

za sebe i za svoju djecu. Hrana uistinu jest ono osnovno što svi mi trebamo svaki dan, stoga je upravo njezino osiguravanje jedan od najvećih koraka koje možete napraviti prema vlastitoj

neovisnosti i samodostatnosti.

Kad imate vlastito imanje i vlastitu hranu, manje su mogućnosti da vas sustav može ucjenjivati i prisiljavati na nešto što vi ne želite. Možemo otići

i korak dalje prema još većoj samostalnosti. Ja sam, naime, osim voćnjaka i povrtnjaka posadila i drveće za ogrjev - i sve to lijepo već godinama raste te mi osigurava i energetsku neovisnost u budućnosti.

Sve to skupa - vjerujte mi - nije mala stvar. Pogotovo sada, kad čitamo da je hrana sve skuplja i sve nekvalitetnija, ali da su ozbiljno poremećeni kanali dostave i da su uskoro čak moguće i nestašice. Nakon što već dvije godine traje kriza - i to ne samo zdravstvena nego u svim sferama društva na svjetskoj razini - vrijeme je triježnjenja o tome što je bitno.

Vrijeme je vraćanja osnovama.

U ovim trenucima imati zemlju

Zeleni kutak

8. prosinca 2021., br. 275 || Regionalni tjednik

21

STOČARIMA I PERADARIMA NOVIH 191 MILIJUN KUNA POMOĆI Vlada Republike Hrvatske je donijela odluku o programu pomoći primarnim poljoprivrednim proizvođačima u sektoru stočarstva vrijednu 191 milijun kuna. Od ukupnog iznosa stočarima je namijenjeno 171 milijun kuna, dok će sektor peradarstva na raspolaganju imati i dodatnih 20 milijuna kuna za ublažavanje posljedica otežanog poslovanja uzrokovanih pandemijom koronavirusa. Potpore u okviru

programa dodjeljivat će se bespovratno, a očekuje se da će ih koristiti više od 21.800 primarnih proizvođača u stočarskom sektoru.

Od ukupnog iznosa namijenjenog stočarima, za sektor govedarstva osigurano je 88 milijuna kuna, za sektor svinjogojstva 65 milijuna, za sektor ovčarstva i kozarstva pet milijuna, za konjogojstvo tri milijuna kuna, a za peradarstvo 10 milijuna kuna.

Potpora od 20 milijuna kuna pomoći sektoru peradarstva rasporedit će se na objekte za klanje peradi kojima će na raspolaganju biti 14 milijuna kuna potpora za gubitke zbog prisilnog smrzavanja mesa peradi i pada prodaje svježeg mesa peradi, dok će šest milijuna kuna moći koristiti primarni proizvođači konzumnih jaja kao potporu za gubitke nastale zbog poteškoća u plasmanu jaja A klase.

OLJOPRIVREDU HRVATSKOG SABORA

hranom donose je štete okolišu

iako su ciljevi vrlo ambiciozni i u skladu sa “zelenim” promišljanjima u gućnosti zadovoljavanja strogih okolišno-klimatskih uvjeta registraciju proizvođačkih organizacija su prekomplicirane, a bez udruživanja teško je zadovoljiti potrebe tržišta i isporučiti količine proizvoda koje se od proizvođača traže.

Nadam se da će motivacijski djelovati podatak da hrvatski poljoprivrednici koji se koriste kratkim lancima opskrbe ostvaruju na poljoprivrednom gospodarstvu

Hrvatska se nalazi tek na 20. mjestu među članicama Unije po indeksu digitalizacije

biogospodarstva zbog bogatih izvora biomase i bogate biološke raznolikosti, zbog čega su se već dosad udvostručile površine pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom. Unatoč tomu, proizvođači se nevoljko udružuju, procedure za

veću dodanu vrijednost za čak 61.000 kuna godišnje od poljoprivrednika koji se oslanjaju na duže lance opskrbe hranom – istaknula je Petir.

Problemi u kratkim lancima opskrbe hranom kojima tek treba doskočiti i pronaći adekvatno rješenje vezani su uz kompliciranu javnu nabavu, ali i nedostatnu količinu lokalnih proizvoda koji se nude na tržištu.

– Hrvatska se bori i s činjenicom da se nalazi tek na 20. mjestu među državama

članicama Unije po indeksu gospodarske i društvene digitalizacije. Tijekom pojave pandemije bolesti koronavirusa, uspostavljene su ad hoc virtualne lokalne tržnice koje su povezivale proizvođače s potrošačima, no ponovnim otvaranjem granica, brzo je splasnuo lokalpatriotizam i potrošači su se vratili navikama kupovini u velikim trgovačkim lancima. Zaokret na održivu proizvodnju ima svoju cijenu i neće biti dobro ako je prebacimo samo na poljoprivrednike, a da im pritom ne osiguramo prepoznatljivost njihovih proizvoda na tržištu i ne osiguramo potporu koja će ublažiti pritisak ostvarivanja ciljeva planiranih putem Europskoga zelenog plana.

Zato su potrebne mjere za krizno upravljanje u sektoru hrane pa i ambicioznije mjere za rješavanje kriza na tržištu te onih uzrokovanih cijenom i onih uzrokovanih klimatskim promjenama.

Financiranje takvih mjera potrebno je osigurati putem poljoprivrednih, ali i proračuna drugih europskih fondova – zaključila je Marijana Petir.

KOMPONENTA GRADA ČAKOVCA U PROJEKTU “ECO BRIDGE” KOJI JE IZAZVAO ZANIMANJE JAVNOSTI

Početak radova u parku do 9. prosinca PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Prvoga dana prosinca u prostorima Grada Čakovca izvršeno je uvođenje u posao tvrtke Binđo, koja je u postupku javne nabave odabrana da odradi poslove u Perivoju Zrinski, koji su dijelom komponente Grada Čakovca u projektu “Eco Bridge”.

– Kao Javna ustanova, snažno zagovaramo i jasno smo rekli predstavnicima Grada Čakovca da bi bilo poželjno da se prije početka bilo kakvih radova u Perivoju organizira i održi druga javna tribina za građanstvo koja je planirana u sklopu projekta kao aktivnost Grada Čakovca – kažu iz “Međimurske prirode”.

Javna ustanova je od petka, 3. prosinca, u PDF formatu počela publicirati i dvotjed-

ni elektronski bilten “Perivoj Zrinski News”, u kojem donose informacije kojima raspolažu.

Važno je napomenuti i da su radnje uklanjanja dotrajalih stabala i sadnje novih, što se najčešće spominje u medijima, komponenta Grada Čakovca kao vlasnika Perivoja i korisnika sredstava iz projekta “Eco Bridge”. U tom smislu Grad Čakovec jedini je ovlašten davati konkretne informacije, napominju iz “Međimurske prirode”.

– Užasavaju nas naslovi poput “Ekocid u Perivoju” i slične, jer javnost kao da zaboravlja, ili možda ni ne zna, da se od 1995. godine po pitanju uređenja stabala u Perivoju nije radilo te se zaboravlja da su i stabla živa bića koja imaju vijek trajanja.

Kao da nikomu tko se Perivojem bavi po službenoj dužnosti nije u interesu dugoročni ekološki i estetski balans toga živog

organizma... – naglašavaju iz Javne ustanove.

Konkretni radovi u sklopu projekta “Eco Bridge” u svakome slučaju počinju najkasnije u četvrtak, 9. prosinca. To je, kako smo već spomenuli, komponenta koju provodi Grad Čakovec te koju, među ostalim, i nadziru Javna ustanova “Međimurska priroda” te nadležni inspektor prirode.

U prvom broju publikacije spomenuto je nekoliko upravljačkih povijesnih točaka Perivoja te su predočeni detalji oko samog projekta i razjašnjene aktivnosti nekih partnera Grada Čakovca, Međimurske županije i “Međimurske prirode”. U njemu možete naći i vijest o prvom koordinacijskom sastanku izvođača radova i partnera projekta, kao i o sanaciji dvaju poljskih jasenova koja nije dijelom projekta “Eco Bridge”.

KONFERENCIJA ČLANOVA UDRUGE DRVNE I PAPIRNE INDUSTRIJE U OSIJEKU

! i znanje ponovo je jako bitno.

Za sve vas koji ne znate otkud krenuti s kreiranjem povrtnjaka ili pak voćnjaka ili šumskog vrta - snimila sam za vas online edukacije koje će i vas odvesti na put vlastite samodostatnosti.

Teme edukacija koje su trenutačno dostupne su: “Planiranje vrta”, “Kreiranje vrta i prve sjetve na vrtu”, “Sjetva i uzgoj presadnica u kućnim uvjetima”, “Skupljanje i spremanje sjemena iz vlastitog vrta”, “Kreiranje, sadnja i održavanje voćnjaka” te “Kako kreirati šumski vrt”.

Više o njima pogledajte na mrežnoj stranici Biovrta www.biovrt.com!

Drvni prerađivači pridonose “zelenim” ciljevima Drvno-prerađivačka industrija u posljednje tri godine bilježi kontinuirani rast broja zaposlenih te rast prosječne neto plaće, a pritom ostvaruje više od sedam posto ukupnoga hrvatskog robnog izvoza. Upravo zbog značaja ovog proizvodno-prerađivačkog sektora u ukupnoj gospodarskoj slici Hrvatske, drvno-prerađivačka industrija odigrat će značajnu ulogu u ostvarivanju ciljeva postavljenih u Europskome zelenom planu i Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine.

– Drvno-prerađivačka industrija u pogledu energetike može pridonijeti ostvarivanju zacrtanih ciljeva i to ponajprije proizvodnjom raznih oblika energenata kao što su primjerice toplinska i električna energija – istaknuo je Ivić Pašalić, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Udruge drvne i papirne industrije na konferenciji održanoj u Osijeku.

Upravo su, naime, prijelaz na čiste energente

i smanjenje emisije stakleničkih plinova najveći izazovi stavljeni pred sve zemlje članice Europske unije. Hrvatska zbog svog iznimnoga šumskog bogatstva i činjenice da je čak 37 posto ukupnog državnog teritorija, odnosno gotovo 2,5 milijuna hektara ukupne površine, pokriveno šumama, upravo u drvno-prerađivačkom sektoru vidi pouzdanog partnera koji će pridonijeti europskim i nacionalnim “zelenim” ciljevima.

– Drvni sektor u Hrvatskoj pokazao je u proteklim desetljećima i žilavost i inovativnost, što ukazuje na to da pojedini sektori hrvatskog gospodarstva mogu uspješno funkcionirati.

Drvni sektor može računati na našu daljnju potporu, prije svega u povećanju konkurentnosti putem digitalizacije procesa i podizanje proizvodnih kapaciteta – rekao je gost konferencije Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja.

22 Vidokrug

Regionalni tjednik || 8. prosinca 2021., br. 275

ČLANICE “ZLATNIH RUKU” NA IZLOŽBI TIBETA

VIDOKRUG

Članice Udruge žena za očuvanje tradicije i kulturne baštine “Zlatne ruke” iz Čakovca posjetile su postavljenu izložbu tibeta u izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec. – Uz pridržavanje svih preporučenih epidemioloških mjera izložbu smo obišli uz stručno vođenje. Početkom studenoga kada su brojke novozaraženih počele rasti, odlučile smo napraviti pauzu u sastajanju svakog četvrtka do vremena kada brojke ponovno

padnu ispod tisuću dnevno zaraženih. Ipak, nismo se zatvorile u četiri zida, ni pokrile “staklenim zvonom”, već smo nastavile posjećivati galerije, izložbe i muzeje te se na taj način duhovno obogaćivati. Nakon svake posjete članice naše Udruge imaju temu za razgovor putem telefona. Tako ostajemo udružene, održavajući i učvršćujući međusobne prijateljske veze – rekla je Ana Vrbanec, predsjednica Udruge.

SEDAMDESETOGODIŠNJI KOTORIPČANIN PRVAK HRVATSKE U POLU MARATONU U KATEGORIJI M70+

Vinko Matotek-Šiki: “Što je teži trening, lakša je utrka!”

Kotoripski “begač” u mladosti se aktivno bavio nogometom, igrajući u domicilnom NK-u “Graničar”. Nakon što je prestao igrati “najvažniju sporednu stvar na svijetu”, primijetio je da mu nešto nedostaje i počeo - trčati...

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

U Zagrebu se u nedjelju, 14. studenoga, održao 34. Polumaraton “Ivan Starek”. Utrka je ujedno predstavljala i Prvenstvo Hrvatske za veterane.

Na njemu je nastupio i član Trkačkoga kluba “Kotoripski begači” Vinko Matotek.

– Naš član Vinko s odličnim vremenom od 1:42:31 zauzeo je 108. mjesto u poretku muškaraca, kao i prvo mjesto u kategoriji M70+ te time postao prvakom Hrvatske u spomenutoj dobnoj kategoriji.

Bravo za našeg Vinka! – objavio je Trkački klub na svojoj Facebook stranici. Tim smo povodom odlučili stupiti u kontakt s uskoro 71-godišnjim Vinkom, koji je u svojoj sredini poznat i pod nadimkom “Šiki”,

Medalje s polumaratona “Ivan Starek”. Foto: Irena Matotek

Ovaj uskoro 71-godišnjak se ne predaje: smatra da je trčanje dobro za svakoga

Dodaje da mu neizmjerno mnogo znači podrška obitelji, prije svega supruge Veronike, ali i dvojice sinova sa suprugama te četvero unuka i razgovarati s njim o trkačkoj motivaciji i drugim temama.

Umjesto nogometa

”Begač” iz Kotoribe u listopadu je također u svojoj kategoriji osvojio prvo mjesto na 29. zagrebačkom polumaratonu.

– Do svoje pedesete godine aktivno sam igrao nogomet.

Nakon što sam prestao, primijetio sam da mi nešto nedostaje. Trčati sam počeo zbog toga što je bilo najjednostavnije, no s vremenom sam shvatio da je to to! – početak je priče gospodina Vinka, kojega se stariji poznavatelji međimurskoga sporta možda sjećaju iz obrambenih redova NK-a “Graničar”, u kojem je proveo svoje igračke dane.

Vinko Matotek u akciji

Vinko sa suprugom Veronikom

– Polako sam počeo trenirati jedanput do dvaput tjedno obično sam nedjeljom ujutro trčao po nasipu, što je ukupno trajalo 6-7 godina. S 59 godina prvi put sam se prijavio na službenu utrku i to odmah na polumaraton, to jest 21 kilometar. Najprije sam želio spoznati svoje mogućnosti, odnosno što i koliko mogu izdržati. Kad sam dostigao cilj od 10 kilometara, bio sam veoma sretan, a nakon toga samo je išlo i išlo, tako da sam danas jako zadovoljan što mogu izdržati utrke na više od 20 kilometara.

Potom me jedan naš stariji maratonac upitao za detalje oko vremena i slično pa kad je čuo kako mi ide, pozvao me da se prijavim na neku utrku, što sam i učinio. Prije nego što je osnovan Trkački klub “Kotoripski begači”, u kojem sam od samog početka, to jest 2014. godine, bio sam članom Trkačkoga kluba “Marathon 95” iz Varaždina – objašnjava Matotek. Dodaje da u kotoripskome Klubu broj aktivnih članova najčešće varira između 35 i 40, iako se brojka često mijenja.

– “Kotoripski begači” po-

stižu dobre rezultate u ligi pred očima, s obzirom na to sjeverozapadne Hrvatske. Or- da se radi o “samo” nekoliko ganiziramo popularne utrke kilometara. Kod 15. kilomekao što su Kotoripska petnaj- tra najčešće nastupa zamor, stica i Božićna noćna utrka. a kraj se još ne nazire toliko.

Jedna od zanimljivijih utrka Rekordno vrijeme u kojem sam na kojoj sam sudjelovao bio istrčao 21 kilometar bilo je 95 je EuroMarathon povodom minuta – sat i 35. ulaska Hrvatske u Europsku Prije dviju godina otrčao sam uniju 2013. godine. deset polumaratona i Međ i mu rci su svi su bili ispod pritom trčali 1:40, iako je mađarskom ek“Begač” iz Kotoribe tos tbila r utom i z remna u listopadu je N a g y k agodina nizse do – obično također u svojoj Varaždisudjelukategoriji osvojio na, a Vajem na raždinci šest do prvo mjesto na slovensedam ta29. zagrebačkom skom rukvih utrka tom iz Ptugodišnje. polumaratonu! ja do istog Iste godine, 2019., osvomjesta, tako da smo se simbolično jio sam Hrvatski susreli u Gradu Baroka cestovni kup u svojoj i na taj način surađivali sa tadašnjoj kategoriji – M65 susjednim zemljama. To je (sekcija vanstadionske atlelijepa uspomena – ističe dr- tike). Naravno, povremeno žavni prvak. dolazi i do povreda, no valja biti strpljiv – kaže Matotek, koji je kao fitofarmaceut 40 Strpljivost je vrlina Naglašava da je svojim ne- godina radio u poljoprivrednoj umornim treninzima neko- zadruzi u Kotoribi.

Dodaje da mu neizmjerno licina njih uskoro uspjela za trčanje zainteresirati mnoge mnogo znači podrška obitelji, sumještane. Opisao nam je i prije svega supruge Veronike najteži dio polumaratonske koja je umirovljena medicinska sestra, ali i dvojice sinova sa suutrke.

– Prema mom iskustvu, prugama te četvero unuka. Za najgori dio nastupa između kraj nam je ostavio zrnce svoje 15. i 18. kilometra. Zadnja dva mudrosti, koju je stekao trčeći: do tri kilometra čovjek “izgu- – Što je teži trening, lakša je ra”: motivacija mu je stalno utrka!

8. prosinca 2021., br. 275 || Regionalni tjednik

Vidokrug

23

U HRVATSKOJ JE POTPUNO ILUZORNO RAZMIŠLJATI O HVATANJU I PRESELJENJU PREKOBROJNIH VEPROVA

Osiguranje donekle rješava posljedicu, ali ne i uzrok šteta od krupne divljači Još 2014. godine projektom “WIBOR” nastojalo se ukazati da je nemoguće utvrditi utjecaj politike gospodarenja na populaciju divljih svinja u jugoistočnoj Europi sve dok nemamo informaciju o njihovu stvarnom brojnom stanju i rješavanju današnje problematike u gospodarenju, koje nipošto ne smije sličiti onomu iz vremena Marije Terezije. Avionima i dronovima uz pomoć termokamera danas bez problema možemo ustanoviti brojnost visoke divljači. I to je preduvjet planiranja politike gospodarenja populacijom divljih svinja. Dakako, potrebno je utvrditi i koliko kilometara su te životinje kadre proći tijekom migracija – rezolutan je Benko.

PIŠE: JOSIP NOVAK jnovak@regionalni.com

Aktualni pohodi čopora divljih svinja koje ulaze u urbane sredine gradova poput Zagreba i Rijeke doslovno su osupnuli hrvatsku javnost jer ukazuju ne samo na ugroze nego i na činjenicu da još uvijek nisu pronađeni modaliteti za rješavanje šteta od divljači.

Čija je uopće divljač?

Premda takva pojava nije zabilježena u gradov ima u Varaždinskoj županiji, pojedina općinska središta našla su se u više navrata na meti lisica. Primjerice, spomenutog predatora može se susresti u centru Jalžabeta i Varaždina.

– Nažalost, nitko još nema pravo rješenje kako suzbiti prekobrojnu divljač, koja predstavlja veliku ugrozu, a nema rješenja ni za isplatu višemilijunskih odšteta poljoprivrednicima čije kulture stradavaju. Osim na njivama i u voćnjacima, divljač stvara puno problema i u prometu – ukazuje dr. sc. Miroslav Benko, diplomirani inženjer šumarstva. Štoviše, modalitet za rješavanje problema šteta od divljači nije u ingerenciji lo-

Premije ne pokrivaju štetu zemljoposjednicima, a osiguravatelji izbjegavaju natječaje Ministarstva poljoprivrede vačkih društava, iako se ona bave uzgojem i gospodarenjem s divljači temeljem zakonskih propisa te odredaba lovnogospodarskih osnova.

– Evidentno je da su problemi iz dana u dan sve veći te da ih lovačka društva, koja za njih nisu kriva, ne mogu sama rješavati. S vremenom je došlo do promjena u gospodarenju i ponašanju prema divljači, ali je problem da ono još uvijek dobrim dijelom funkcionira po modelu naslijeđenom iz vremena socijalizma – smatra Benko, jer puno je toga nejasno, pa i čija je zapravo divljač.

Ona je, naravno – državna, a lovci uglavnom love na površinama koje nisu njihove. – Hrvatske šume imaju lovišta organizirana na državnim

Ključan intenzitet lova

u jugoistočnoj Europi sve dok nemamo informaciju o njihovu stvarnom brojnom stanju – govori ovaj stručDržavni zavod za statistiku objavio je podatke o lovstvu u Hrvatskoj tijekom 2020. njak koji je dobro upoznat s godine. Lani su u našoj zemlji bila 64.394 lovca, a ukupan broj lovaca u 2020. veći je izlovom divljih svinja, koje u za 3,2 %. Iste su godine odstrijeljena 63.432 komada divljači, a najviše divljih svinja, Hrvatskoj počine 90 % svih šteta od divljači. odnosno 39.778 komada. U 2020. odstrel jelena veći je za 8 %, s odstrijeljena gotovo Taj problem je nemoguće 5654 grla, dok je kod srna odstrijeljeno 17.789 grla, što je povećanje od 6,6 %. Odstrel riješiti u jednoj državi jer su zečeva veći je za 8 %, dok je odstrel fazana veći za 3,4 % u odnosu na 2019. godinu. veprovi, jeleni, medvjedi i Odstrel divljih svinja u 2020. u odnosu na 2019. ostao je na približno istoj razini, dok druge divlje životinje kadre je odstrel močvarica smanjen za 10 %. Odstrel ostale pernate divljači ostao je na migrirati plivanjem preko velikih rijeka poput Drave prošlogodišnjoj razini. ili Mure, pa čak i preko mora na otoke.

– Sve se mora rješavati zapovršinama, a tek malo– One jed nost av no ne koliko to može biti opasno. jedno sa susjedima. Nedavno brojni lovozakupnici imaju mogu stići do prostora u Uostalom, puno je lovaca sam bio na III. sv jetskoj svoje privatne površine. To kojem prirodno obitavaju i stradalo tijekom lova na ve- izložbi lova i prirode u Bustvara probleme s naknada- dolaze do naseljenih mjesta, prove, među njima i hrvatski dimpešti i pritom razgovarao ma za štetu jer su životinje u kojima se ne smiju loviti. ban Nikola VII. Zrinski. Ova s predsjednikom Europske uvijek u pokretu, a štete pak No, u Engleskoj i SAD-u je životinja je jako nepredvi- asocijacije lovačkih saveza (FACE). Njezini čelnici uglavnom nastaju na poljo- normalna stvar da profesio- diva, pa ne čudi da su iznimno su zainprivrednim površinama u nalci uklanjaju divlje životi- je prije desetak privatnom vlasništvu. Veliki nje koje se pojave u gradskim godina zatekli teresirani za je problem s uklanjanjem parkovima ili u blizini golf- i ispred Parpa r t nersko Nitko ne prekobrojne visoke divljači i terena. Uglavnom ih izlove lamenta u rješavanje pokazalo se da je u Hrvatskoj noću, odnosno odstrijele ih B u d i m problema raspolaže egzaktnim potpuno iluzorno razmišljati jer nemaju kamo s divljači. p e š t i . šteta od o njihovu hvatanju i preselje- Ni takve bogate države ne Ugrozu d ivljači podatkom o štetama jer su nju. Takvo što mogu si priu- mogu si priuštiti njihovo t r e b a pričinjenima na napravštiti prostorno velike države preseljenje jer to stoji puno smanjikoje imaju slabo napučene novaca i netko to u konač- t i , a l i ljene poljoprivrednim terene. Ondje možete uhva- nici mora platiti. No, vlasti n i j e t o b r o j ne ektiti medvjeda i premjestiti ga sustavno provode edukacije s la ko jer zemljištima na lokaciju 2000 kilometara farmerima koji uzgajaju svoje s e l o v c i spertize, udaljenu od neke urbane poljoprivredne proizvode na bune zbog elaborati sredine – objasnio je naš velikim površinama i lovci- nastalih štei projekti o sugovornik. gospodarenju vima, kako bi lokalne zajednice ta, koje ne mogu doskočile problemima sa šte- nadoknađivati iz misokom divljači. Svaka Grizu žešće od pasa! tama koje nastaju od divljih nimalnih prihoda. Neka nji- država problemu je dosad hova društva su ugašena jer pristupala na svoj način, Dodao je i da su ljudi iz- životinja – ističe Benko.

Time se smanjuju i ugroze ne mogu zaraditi dovoljno a Hrvatska ih ima mnogo gradnjom prometnica poput autocesta ili postavljanjem stanovništva, jer nije nimalo novaca za lovozakupninu i jer je još uvijek u nekakvoj žilet-žica divljim životinjama bezazlena stvar kad se čopor isplatu nastalih šteta poljo- tranzicijskoj fazi. Uspješno onemogućili prirodnu mi- divljih svinja pojavi u gradu. privrednicima ili vlasnicima gospodarenje s divljači kod graciju, te sada imamo situa- Osim šteta kod naleta vozila motornih vozila. Društva nas je provedeno jedino kod ciju koja je dobro uprizorena na njih, veprovi su kadri na- pokušavaju iznose šteta po- populacije medvjeda. Taj hrjoš 1954. godine u kultnom pasti ljude kada brane mlade. kriti i kompenzacijama, ali vatski program je toliko dofilmu “Staza slonova”.

– Mnogi nemaju pojma sve je to jalov posao. Naime, bro napravljen da ga uz odreNaime, životinje jedno- da je ugriz divlje krmače još 2014. godine projektom đene korekcije primjenjuju stavno ne poznaju političke jači od onoga kod psa. Ljudi “WIBOR” nastojao sam uka- brojne članice EU-a. Zaživi granice, a današnje žičane su nesmotreni, pa izlaze iz zati da je nemoguće utvrditi li projekt “Wibor”, napokon barijere prouzročile su i nji- automobila i fotografiraju se utjecaj politike gospodarenja će se pristupiti utvrđivanju s divljim svinjama ne sluteći na populaciju divljih svinja brojnog stanja divljih svinja hov veliki pomor.

LANI ODSTRIJELJENO 39.778 VEPROVA

Bit će nužna i izrada kvalitetnog plana odstrela prekobrojnih životinja jer se divljač brže razmnožava zbog klimatskih promjena.

– Zime su blage, pa divlje svinje, osim što imaju puno zapuštenih područja za obitavanje, imaju i obilje hrane.

Stoga se pare tri puta u dvije godine, a ponekad i dva puta godišnje, dok njihova mladunčad rjeđe stradava od predatora ili bolesti koje smo uspješno suzbili. Odnosno, problem je u tome što po krmači, umjesto dva ili tri mala vepra, preživljava njih desetak! Bez prilagodbe učestalosti lova svakom pojedinom području u kojem obitava ova divljač nemoguće je kontrolirati populaciju veprova – rekao je Benko.

Koliko je to značajno najbolje znaju poljoprivrednici, jer oni trpe ogromne gubitke u proizvodnji ratarskih kultura, a osiguravatelji ne žele ugovarati adekvatne novčane naknade u slučaju šteta od divljih životinja.

– Premije su premale da pokriju štetu pa smo prije nekoliko godina imali slučaj da se nijedno osiguravajuće društvo nije javilo na natječaj koji je raspisalo Ministarstvo poljoprivrede! Štoviše, hrvatski osiguravatelji su tajili informacije o broju evidentiranih i prijavljenih šteta od divljači, uz objašnjenje da je to “poslovna tajna”. Vjerovali ili ne, nitko u Hrvatskoj ne raspolaže egzaktnim podatkom o štetama pričinjenima na poljoprivrednim zemljištima, ni u novcu ni u hektarima. Iako struka ozbiljno pristupa problemu gospodarenja s populacijom visoke divljači, tek će se vidjeti kamo će Hrvatsku dovesti trenutna politika oslanjanja na novčane naknade osiguranicima. Naime, osiguranje poljoprivrednicima i vlasnicima motornih vozila tek donekle rješava posljedicu, ali uopće ne rješava uzrok šteta – zaključio je Miroslav Benko.

24 AUTOsti

Regionalni tjednik || 8. prosinca 2021., br. 275

EUROPA NA PRVOM MJESTU NISSANOVE ELEKTRIFIKACIJSKE STRATEGIJE ZA 2030.

Društvo Nissan Motor Co., Ltd. je predstavilo Nissan Ambition 2030. – dugoročni strateški plan za jačanje mobilnosti i s tim povezanih područja. Nissan je ove godine predstavio EV36Zero, prvi u potpunosti integrirani ekosustav za proizvodnju električnih vozila u svijetu. Spajanjem mobilnosti i upravljanja energijom, EV36Zero pomaže eliminirati ugljični otisak marke. Taj milijardu funti vrijedan

VREMEPLOV

11. prosinca 1894.

je u Parizu otvoren Exposition Internationale de Velocipidie et de Locomotion Automobile, prvi svjetski auto salon, a bila su izložena četiri automobila.

Prodaja po top modelima u listopadu 2021. model

količina

udio, %

1

Dacia Duster

112

3,93%

2

Opel Corsa

105

3,68%

3

Renault Twingo

98

3,43%

4

Kia Stonic

94

3,29%

5

Volkswagen T-Cross

82

2,87%

6

Opel Crossland

80

2,80%

7

Peugeot 2008

80

2,80%

8

Škoda Octavia

69

2,42%

9

Kia XCeed

64

2,24%

10

Suzuki Swift

63

2,21%

11

Kia Sportage

62

2,17%

12

Hyundai Tucson

59

2,07%

13

Dacia Sandero

52

1,82%

14

Nissan Qashqai

52

1,82%

15

Kia Ceed

47

1,65%

16

ostali

1734

60,78%

2853

100%

UKUPNO

Izvor: Promocija Plus

25

kilometara više dosega, odnosno 8% više dometa u ciklusu WLTP, a još i više u stvarnom životu: to je rezultat tehnoloških inovacija koje se uvode od samog početka 2022. na 100% električnim verzijama novih vozila Peugeot 208 i 2008. Izrađeni su na platformi eCMP (Common Modular Platform), opremljeni baterijom od 50 kWh, električnim motorom snage 100 kW (136 KS).

Za početak, došlo je do optimizacije guma prelaskom na klasu „A +”, čime se postiže bolja učinkovitost zahvaljujući smanjenom otporu kotrljanja.

To se odnosi na kotače za Peugeot e-208 od 16” i kotače za Peugeot e-2008 od 17”. Novi PEUGEOT e-208 odsada će imati do 362 km dometa (prema WLTP-u), što je povećanje od 22 km. Novi Peugeot e-2008 odsada će imati do 345 km dometa (prema WLTP-u), što je povećanje od 25 km.

projekt temelji se na aktivnostima tvornice u Sunderlandu, u njemu će se proizvoditi buduća električna vozila, a uključuje i novu gigatvornicu te opskrbu 100 % obnovljivom električnom energijom.

Do kraja fiskalne godine 2023.

Nissan će elektrificirati sve svoje modele osobnih vozila u Europi, koji će do kraja fiskalne godine 2026. činiti više od 75% ukupne prodaje.

TEST: RENAULT TWINGO ELECTRIC INTENS R80

Gradski igrač

Električni Twingo do nedavno je bio najpovoljniji takve vrste na domaćem tržištu. Ovaj “mali strujić” pokazao se stvarno zabavnim i strogo je orijentiran na gradsku upotrebu. Iznenađujuće brzo se puni, idealan je za gradski centar što zbog dimenzija, što zbog performansi. Tko je ulovio poticaje, ovaj model je dobio po cijeni klasične benzinske izvedbe…

UREĐUJE: DALIBOR FLAJPAN FOTO: HRVOJE GRGULJAŠ

Nova generacija najmanjeg iz porodice Renault dočekana je s mnogo skepse i negodovanja. Istina, na izgled se teško bilo naviknuti, a ni vožnja u njemu nije bila neka uživancija. Taj dojam popravio je već redizajn, koji se pojavio prije skoro dvije godine. No, klasični Twingo više nije top tema, ali je onaj sa strujnom genetikom.

Jedan od najpovoljnijih električara (nakon Dacia Spring najjeftiniji) nudi zabavan doživljaj vožnje i doseg od 140 do 180 km. Neki će reći da ide to i koji kilometar gore, ali ovako i onako kad padnete ispod 20 km dosega, u glavi vam je samo punjač…

Twingo Electric dostupan je u samo jednoj izvedbi motora, a to znači 81 KS na stražnjim kotačima i bateriju kapaciteta 22 kWh. Ovaj model s 0 emisija dostupan je s tri paketa opreme Life, Zen i Intens, te svim kupcima donosi uvijek brzi punjač, a dostupan je i kućni kabel za punjenje (2.290 kuna). Uz to, tu je i garancija na bateriju od 8 godina ili 160.000 km, odnosno kada kapacitet padne na 70% početnog kapaciteta.

Pošteno!

Idemo još malo prokomentirati dizajn vozila. Renault Twingo uvijek je imao dizajn koji ga je na jedinstven način opisivao, od svoje prve generacije. Dobro, partnerstvo s Daimlerom, rezultiralo je dvojnikom sa Smart oznakama (ForFour). Prilično visoka koncepcija vozila osjeti se i prilikom sjedenja. Očito su Francuzi i tu tražili svoju šansu, SUV groznica stvarno je izmijenila neke vrijednosti…

Kako prepoznati električni Twingo? Na prvu, nema tu nekih veći razlika. Zapravo, to ćete najlakše prepoznati po plavim detaljima na maski motora, te malenim, suptilnim ZE Electric oznakama koje se vide na B stupu, te na poklopcu staklenog prtljažnika. Nešto skuplji dojam ostavlja biserno bijela boja (u doplati vrijedna 4.090 kuna),

Tehnički podaci: Renault Twingo Electric Intens R80 Snaga 81 KS moment 160 Nm / 500 - 3.590 o/min mjenjač reduktor, 1 stupanj prijenosa Masa 1.112 kg Potrošnja WLTP doseg 110 – 180 km CO2 0 g/km

obujam prtljažnika 219 / 980 l dimenzije (d x š x v) 3.615 x 1.646 x 1.541 mm najveća brzina 135km/h ubrzanje 0-100 km/h 12,6 s gume sprijeda 165/65 R 16 gume straga 185/60 R16 početna cijena modela 167.800kn (intens); 140.800 (Life) cijena testnog modela 185.810 kn

na simpatičnom modelu.

Dojam zaokružuju 16-colni naplatci dimenzija 16-cola (165/65 sprijeda i 185/60) straga zbog kojih će vrijednost porasti dodatnih 2.490 kuna.

Zanimljiv koncept s kotačima, donosi i veliku dozu praktičnosti na malenom prostoru. Električni Twingo, baš kao i standardni, ima mali krug okretanja, dobrim dijelom i zbog motora smještenog straga. Prtljažnik

zato nije rastao niti padao u dimenzijama, ostao je na solidnih 219 litara obujma, dok preklapanjem ta brojka raste do 980 litara. Twingo je uostalom rezerviran za pokoju vrećicu iz dućana…

Ka ko i zg leda voz ačko okruženje? Poznato, razigrano, a opet funkcionalno.

Električni modeli još uvijek su egzotika, zato proizvođači idu na jednostavna rješenja.

Za razliku od skupljih strujnih modela, Twingo se i dalje

pali preko dobrog starog ključa. Samo što izostane klasičan zvuk motora prilikom okreta ključa, a dočeka vas oznaka ‘Ready’.

Interijer Twinga Electrica u testnom modelu krasio je i paket ‘Look’ u plavoj Ocean nijansi (790 kuna). Uostalom, isprobani primjerak bio je opremljen Intens paketom opreme, što automatski donosi i bogatu opremu koja uključuje 7-inčni zaslon dostupan za Android Auto i

Apple CarPlay, kompletan električni paket, presvlake crne boje u kombinaciji kože i tkanine, automatski klima uređaj i ostalu opremu.

Komocije u Twingu ne nedostaje. Prednja sjedala zanimljivog izgleda, bila su ugodna za naša leđa. Ipak, istaknut ćemo kako ljudi nešto većih proporcija u širini mogu osjetiti manjak prostora. Dok će se iza ipak najlakše smjestiti najmlađi, koji nemaju mogućnost spuštanja

AUTOsti

8. prosinca 2021., br. 275 || Regionalni tjednik

25

NOVI RENAULT KANGOO VAN JE MEĐUNARODNI KOMBI GODINE 2022.

Na gala večeri održanoj povodom salona automobila Solutrans u Lyonu, Jarlath Sweeney, predsjednik žirija Nagrade za međunarodni kombi godine (IVOTY), uručio je Marku Sutcliffeu, višem potpredsjedniku poslovne jedinice za laka gospodarska vozila Renault Grupe, nagradu za Međunarodni kombi godine 2022. koja je pripala no-

vom Kangoou Van. Paneuropski žiri, sastavljen od 24 vodeća novinara specijalizirana u području gospodarskih, industrijskih i transportnih vozila, odabrao je Renaultov kombi u konkurenciji 14 lakih gospodarskih vozila od 11 različitih marki koja su predstavljena tijekom proteklih mjeseci.

Glavni kriterij za odabir po-

bjednika bio je doprinos nominiranog vozila učinkovitosti, sigurnosti, održivosti i ekološkim standardima sektora lakih gospodarskih vozila. Ovo je četvrti put da neko Renaultovo gospodarsko vozilo osvaja Nagradu za međunarodni kombi godine. Tu su čast dosad imali Master (1998.), Trafic (2002.), i Kangoo Z.E. (2012.).

Objavljeni finalisti izbora Car Of The Year 2022.

Žiri COTY (Car of The Year) odabrao je 7 finalista u uži izbor za ovu titulu između 39 kandidata. Žiri je sastavljen od 61 specijaliziranog novinara iz 23 europske zemlje. Osnovana 1964., COTY

nagrada je najprestižnija.

Dobitnik nagrade COTY bit će otkriven 28. veljače 2022. u Ženevi (Švicarska). Žiri COTY je objavio listu 7 finalista, prema abecednom redu:

- Cupra Born - Ford Mustang Mach-E - Hyundai Ioniq 5 - Kia EV6 - Peugeot 308 - Renault Megane E-Tech - Škoda Enyaq iV

Donna Vekić je Brand ambasador Peugeota u Hrvatskoj

prozora, već samo otvaranje na ‘leptir’. Možda čak to i nije tako loša solucija…

Kakav je doživljaj snage i vožnje? Twingo Electric zastupljen je elektromotorom koji razvija maksimalnih 60 kW/81 KS, te nudi 160 Nm okretnog momenta. Mjenjač služi za odabir smjera vožnje, ali omogućuje i prebacivanje u modove gdje izaziva efekt kočenja motorom, točnije generira energiju za punjenje baterije. Taj dio zapravo najbolji efekt ima kad se spuštate s nekog većeg brda, inače nećete nešto značajnije profitirati u prikupljanju energiju. Dobro, i kočnice se manje troše…

Tehnički gledano, Twingo posjeduje bateriju kapaciteta 22 kWh, te nudi doseg od 250 km (prema WLTP-u).

Naravno, to je nemoguće postići, čak i po toplom vremenu. Naš testni termin bio je još u zimskom periodu, pa se Twingo zadovoljio sa

130 gradski kilometara, iako smo trošili oko 12,2 kWh. U ljetnom periodu, ta brojka je prema riječima kolega narasla za još nekih 30 do 40 km.

U našem testnom terminu, prosječno smo se vrtjeli oko 12 kWh energije na 100 km.

U jednom trenutku smo bili i na 11,4 kWh, ali to je već bilo “pimplanje”. Očekivano, potrošnja je najveća bila na autoputu, nešto preko 16 kWh. A sad ono glavno pitanje, kako izgleda druženje s punjačem, što sve stignete napraviti dok se Twingo puni? Možemo samo reći, kako smo mi od praznog automobila, do gotovo pune baterije bili za nepunih 50-ak minuta. Znači, jedan kraći boravak u nekom shopping centru znači potpuno pun Twingo Electric. Dok je druga priča s kućnom utičnicom (tada se pripremite da ni cijela noć ne bi mogla biti dovoljna).

Električni doživljaj koji krasi ovakav tip automobila, nije zaobišao ni Twingo Electric. Da, ovo je mali zvrk, koji stvarno uvjerljivo krene do 60-70 km/h. Međuubrzanja su također forte ovog autića, dok u zavojima ipak treba malo sa zadrškom nastupati. Twingo relativno dobro upija i neravnine, ali ipak ne smijemo zaboraviti kako je ovo maleni automobil, malenog međuosovinskog razmaka.

Testni Renault Twingo Electric Intens R80, možda je jeftini električni automobil, ali to i dalje nije iznos koji ulazi u sferu bagatelnih, outleta. Pričamo o cifri od 185.810 kuna, u što je uključena i dodatna oprema, dok je cijena bez dodatne opreme 167.800 kuna. Najpovoljnija izvedba je Life koja košta 140.800 kuna, a Zen paket košta 155.800 kuna. Kad bi još poticaji bili aktualni, ovdje ne bi bilo dvojbe…

Hrvatska tenisačica Donna Vekić, koja je prošli mjesec osvojila svoj treći WTA turnir, potpisala je jednogodišnju suradnju s markom Peugeot te je postala njen Brand ambasador u Hrvatskoj. Tenis je sport koji je utkan u gene marke gotovo 50 godina. Uz partnerstvo koje je imao s velikim teniskim organizacijama, Peugeot je partner s igračima tenisa, uključujući najpoznatijeg i najboljeg među njima, Novaka Đokovića.

U skladu s tim, Peugeot se u Hrvatskoj odlučio na suradnju s hrvatskom tenisačicom Donnom Vekić kako bi ju podržao u osvajanju teniskog svjetskog vrha. Donna Vekić, poznata po visokoj motiviranosti, ciljevima i dobrim rezultatima, odlično se uklapa u strategiju marke Peugeot koja ju je na ovaj način odlučila podržati na svom putu prema sportskim uspjesima.

S partnerstvom koje su potpisali Donna Vekić i Tomislav Miletić, direktor generalnog zastupnika za marke Peugeot, Citroën i DS Automobiles,

Donna Vekić postaje Brand ambasador marke Peugeot.

Tijekom ove suradnje, Donna Vekić će isprobati Peugeot

modele, počevši s modelom 2008, u ovom trenutku najprodavanijim automobilom u Europi uopće.

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO

26 Mali oglasi

MALI OGLASI

Regionalni tjednik || 8. prosinca 2021., br. 275

7Plus Regionalni tjednik

OSTALA PRIJAMNA MJESTA:

Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774

MURSKO SREDIŠĆE Pogrebno poduzeće Margareta Frankopanska 7, telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

KUĆE QUEEN STELA nekretnine – obratite nam se s povjerenjem! Pavlinska 5, Varaždin.

Tel.: 042/320-991, Mob.: 099/240-6993 ozn.879c

VOZILA KUPUJEM automobil ili skuter i sve od Tomosa, može i odjavl j e no (o š te će n o) .

Može i novije. Povoljno. Isplata odmah.

Mob.: 098/9656-624 ozn.2931

POSLOVNI PROSTOR IZNAJMLJUJE se poslovni prostor u Prelogu, veličine 45 m².

Adresa: Trg svetog Florijana 15, preko puta benzinske Ine. Kontakt: 099/402-9551 ozn.304b

USLUGE KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi.

Uređenje potkrovlja knauf pločama.

KROV ČAKOVEC .

Tel. 099/639-9932 ozn.1c ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc, kuhinje...), garancija, iskustvo. “ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno.

“Tino”, mob.: 098/9317570 ozn.184c IZRADA KROVIŠTA, nadstrešnica, sjenica, građ. limarije, stubišta, nazvati na : 098/417373 ozn.3471 PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.: 098/284-922 ozn.

205c NAJPOVOLJNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva. Uređenje dvorišta, iskopi i navozi, https://www.facebook.com/vincic Mob.: 099/3530-180. ozn.

600c S E L I D B E – dostava namještaja, bijele tehnike, odvoz šute u vrećama, čistimo tavane, podrume, praznimo kuće, stanove, odvozimo dotrajali namještaj, bijelu tehniku, mob.: 098/906-0658 ozn.352c STABLA RUŠIMO – orahe borove, tešnje, odvoz granja osiguran. Vrtove frezamo, oremo, živice šišamo, mob.: 099/661-8353 ozn.352c

OSTALO SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, vrhunske kvalitete. Pomoć kod dijabetesa, jačanja imuniteta, bo-

Primjedbe za distribuciju novina na mobitel: 095/700-7005

lesti srca i krvnih žila, štiti od bakterija i virusa, povoljno djeluje na probavni sustav, ima protuupalna svojstva, štiti zdravlje urinarnog sustava, stimulira rad štitnjače. Mob.: 098/455-313 ozn.3a

ŽIVOTINJE ODOJCI i više komada svinja na prodaju oko 120 kg te krmača za preradu.

Mob.: 098/595-165 ozn.5142 PRODAJE se svinja za klanje, tel.: 042/724480 ozn.5276 PRODAJEM mušku svinju, 160 – 180 kg, moguća dostava, mob.: 092/191-2224 PRODAJU se odojci, mogućnost dostave i obrade, mob.:

0 9 9 / 6 7 8 - 4 9 4 7 POZNANSTVA ozn.300b PRODAJE se svinja za VRUĆE SEXY teme klanje, mogućnost kla- z a Te b e i m e n e , nja. Tel.: 042/647-411 javi se neka akcija ozn.5186

KREDITI ZAPOSLENICI I UMIROVLJENICI do 300.000,00 kn, MOGUĆNOST OTPLATE TR A JNIM NALOGOM, zatvaranje blokada i neurednosti.

Putni troškovi , dnevnice i terenski dodaci u kreditnu sposobnost, radni odnos na određeno. Male mirovine, umirovljenici iznad 75 g starosti.

Mob.: 091/203-4666, tel.: 0 42/561-192 ozn.568c

krene. Od 0-24 na 064/400-400. Tel./ mob.: 2,33 kn/3,58 kn/min ozn.166c

Oglasi

8. prosinca 2021., br. 275 || Regionalni tjednik

27

PRIJAMNI URED ZA MALE OGLASE, ZAHVALE I SJEĆANJA Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12, Varaždin (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) 042/290-774 malioglasi@regionalni.com

POTRAŽITE

Radno vrijeme za stranke: Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h Srijeda, četvrtak: 7.30 - 15 h Petak: 7.30 - 14.30 h

Gradska tržnica Varaždin

uplatite i

g sko cin Sak ića ljev uku aK

Bakačeva ulica n Iva

ića

dov Prera

cin ak aS ević

lj ku Ku

Petra

ulica Uska

e Šeno usta Aug

Gaja Ljudevita

g sko

na Iva

Gradska vijećnica

Korzo

MALE OGLASE, ZAHVALE I SJEĆANJA

Ognjena Price

a Jelačića

Trg bana Josip

Prva gimnazija Varaždin

Varaždinska katedrala

3. Nakon uplate potrebno je potvrdu o uplati poslati na mail.

ARONIJA

superljekovito voće Aronija je biljka iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja.

Sprečava bolesti srca i krvnih žila Regulira krvni tlak Jača imunitet Štiti zdravlje urinarnog sustava Ima antiupalna svojstva Stimulira rad štitnjače Poboljšava pamćenje i koncentraciju Regulira razinu šećera u krvi Povoljno djeluje na probavni sustav Štiti od virusa i bakterija

5kn0

Cijena 1 litre 1oo % čistog soka aronije

3k0n

Cijena 0,5 litre 1oo % čistog soka aronije

Mogućnost kupnje 100 % čistog soka na mobitel: 098/455-313

GRATI

u vašoj blizini!

2. Na vaš mail šalje se obračunata cijena i žiro-račun na koji uplaćujete uslugu.

FOI

6+1S

na nekoliko lokacija

INTERNET BANKARSTVOM, NA POŠTI ILI BANCI

1. Proslijedite tekst na mail malioglasi@ regionalni.com radi obračuna cijene.

Pavlinska ulica

• • • • • • • • • •

svoj primjerak Regionalnog tjednika

Uklonite PODOČNJAKE I UMOR IZ OČIJU

EYE GEL • • •

Osvježava umorne oči i smanjuje podočnjake Smanjuje vrećice ispod očiju Poboljšava elastičnost i napetost kože te vidljivo smanjuje bore oko očiju

Smanjuje bore i do 40% u samo 30 minuta!

• • • • • • •

Organski certificirano pH 5.3 Klinički testirano Bez parabena 100% vegan Nije testirano na životinjama Ne zatvara pore

Više informacija na mobitel 098/206-520

28 Oglas

Regionalni tjednik || 8. prosinca 2021., br. 275

Zahvale i sjećanja

8. prosinca 2021., br. 275 || Regionalni tjednik

29

SJEĆANJE našoj dragoj majci, baki i prabaki

MARICI SAČER rođ. GLAVINA iz Preloga preminuloj 15. 11. 2021. godine u 92. godini života.

Voljeni ne umiru, sve dok žive oni koji ih vole.

U našim srcima i mislima čuvati ćemo uspomene na Te vječno.

Počivala u miru Božjem.

Hvala svima koji su bili uz nas u najtežim trenucima.

Ožalošćeni: sin Ivica, snaha Nadica, unuci Adriano i Natalija, praunuci Kimi i Simon

ZAHVALA povodom iznenadne smrti našeg dragog supruga, brata, tate i djeda

SLAVKA BANIĆA preminulog 26. 11. 2021. godine u 65. godini života.

OBAVIJEST O SMRTI

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima i poznanicima na izrazima iskrene sućuti, koji su okitili odar cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Velio hvala vlč. Ivici Horvatu na molitvi i dostojanstvenom ispraćaju.

Mir živima, pokoj mrtvima!

Puni vjere u život budućeg vijeka javljamo svoj braći, rodbini, prijateljima i znancima da je blago u Gospodinu naš brat

Ožalošćeni: supruga Verica, sinovi Ivica i Kristijan, kći Kristina, snahe Valentina i Valentina, unuci Melani, Ivano, Mateo, Mia, Erin i Dora

fra BRANIMIR KOSEC

POSLJEDNJI POZDRAV

franjevac – svećenik † 1935. – 2021.

Okrijepljen svetim sakramentima preminuo u Općoj bolnici u Varaždinu u petak 3. prosinca 2021. u 87. godini života, 62. redovništva i 58. svećeništva.

Sprovod dragoga nam pokojnika bit će u četvrtak, 9. prosinca 2021. u 12.15. sati na Gradskom groblju u Varaždinu.

Sveta misa zadušnica slavit će se nakon sprovoda u franjevačkoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u Varaždinu.

Blagi Kriste, podaj mu život vječni!

Braća franjevci i rodbina

*****

voljenom suprugu Neka Te molitve moje prate, kad bol i suze ne mogu da Te vrate.

Tvoja Verica *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom tati i djedu Iako Ti ne vidimo osmijeh i ne čujemo glas, osjećamo duboko u duši da si uvijek uz nas.

Kći Kristina, Melani i Ivano *****

POSLJEDNJI POZDRAV

povodom tužnog rastanka od naše tete

dragom tati, svekru i djedu Bio si duša od čovjeka, neka Ti je vječna slava nebeska.

Bol i tuga još su veći, jer ti ni zbogom nismo stigli reći.

ŠTEFICE KLEPAČ

Tvoji: Ivica, Valentina, Erin i Dora

ZAHVALA

preminule 25. 11. 2021. u 90. godini.

Iskreno se zahvaljujemo na izrazima sućuti i prisustvu na posljednjem ispraćaju, susjedima Trakošćanske 7c, gospođi Neni i Ružici, prijateljici Dari, vlč. iz crkve Sv. Nikole na dostojanstvenom ispraćaju i molitvi. Hvala za cvijeće i svijeće.

Počivala u miru Božjem.

Tvoje nećakinje, nećaci i ostala rodbina

*****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom tati, svekru i djedu Za svaku dobru riječ, kaj reći si nam znao, za svaki pogled Tvoj, za svaki smijeh Tvoj hvala!

Budi naš anđeo čuvar.

Tvoji: Kristijan, Valentina, Mateo i Mia

30 S raznih strana

Regionalni tjednik || 8. prosinca 2021., br. 275

U M. SREDIŠĆU DJECA SE DRUŽILA SA SV. NIKOLOM U Murskom Središću sveti Nikola svake godine posjeti djecu u vrtićima na području Grada, no ove ih je godine dočekao u prostorima Centra za kulturu “Rudar”.

U zabavljanju vrtićara pomogli su mu glumci Dječjega gradskog kazališta Čakovec svojom kazališnom predstavom za djecu “Pobuna igračaka”.

Interaktivna predstava razveselila je

S RAZNIH STRANA

mališane, a nakon predstave ih je sveti Nikola darivao slatkišima i fotografirao se s njima.

– Budući da su jaslička djeca premala za odlazak u CZK, gradonačelnik Dražen Srpak odveo je svetog Nikolu k njima kako nitno ne bi bio uskraćen za darove ovog zaštitnika djece te je tako nastavljena tradicija darivanja najmlađih – poručili su iz Murskog Središća.

kajkavski fitonimi (XXVIII.)

Koze štere jedu grahovca moreju meti več mleka!

Glavulja je u kajkavskim krajevima poznata pod nazivom “gumbeki”. Latinsko ime “Globularia” umanjenica je imenice “globus”, a znači “kuglica”. U vrtovima se uzgaja srcolika glavulja, koja je ime dobila po obliku listova...

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Glavulja ili gumbeki

U prošlome smo broju spominjali bundevu, buči ili tikvu kao zanimljivu biljku koja je poznata u mnogim dijelovima svijeta. Nastavljamo sa zanimljivim imenima ostalih biljaka koje rastu u našem kraju poput drveća i cvijeća, ali i drugih povezanih pojmova!

Gležej i norost

Veliki rod mahunarki koje su rasprostranjene po cijelom svijetu nosi ime “kozlinac”. Stari kajkavci znali su biljku pod imenom “grahovec”, što je prezime koje i danas u Mačkovcu i šire nose međimurske obitelji.

Pripadnica ovog roda prirodno nema jedino na području Australije, u koju su neke vrste ipak uvezene. Postoje oko 3000 vrsta koje pripadaju rodu “grahovci”, a radi se uglavnom o trajnicama, polugrmovima i grmovima.

Latinsko ime (“Astragalus”) nastalo je od grčkog “astrágalos”, što navodno znači “gležanjska kost”. Pritom se prvi dio, nagađa se, mogao razviti iskrivljavanjem riječi “osteon”

Kozlinac ili grahovec

“kozlinac” dobila prema (“kost”), mada bi se još starome vjerovavjerojatnije moglo raditi i o prednju da pozitivgrčkom izrano utječe na Postoje oko proizvodnju zu. Drugi 3000 vrsta koje m l ijek a u jezici rod koza. SmaAstrapripadaju rodu galus još tra se i da “grahovci”, a radi se znaju i jača imupod douglavnom o trajnicama, nitet te pos lov n i m maže kod polugrmovima i prijevos e z on s k i h alergija, no dom “ludogrmovima nemojte ga bilje”, dok je koristiti na svoju biljka po kojoj ruku, jer može biti je rod nazvan ime

Biljka po kojoj je nazvan rod kozlinaca ime je dobila prema starome vjerovanju da pozitivno utječe na proizvodnju mlijeka u koza i nekih drugih životinja opasan u kombinaciji s nekim lijekovima.

Kmična glavica

Druga biljka koju se može “susresti” na području sjeverozapadne Hrvatske je glavulja ili mračnica, koju kajkavci znaju pod imenom “gumbeki”.

Latinskog imena Globularia, rod sadrži dvadesetak biljaka koje rastu u središnjoj i južnoj Europi, sjeverozapadnoj Africi i jugozapadnoj Aziji. Neke, poput srcolike glavulje, koriste se i u vrtovima kao ukrasne biljke.

Ime glavulje nastalo je od

umanjenice latinskog termina “globus”, što znači “kugla”, dok je pridjev “srcolika” dobila zbog oblika listova koji podsjećaju na srce. Zimzelena je biljka, stabljike visine do oko 15 centimetara. Listovi na stabljici su rijetki, naizmjenični i preobraženi u ljuske. Ovo niže zeljasto bilje rjeđe se može naći i na pješčanim tlima, kao i na kamenim brdima. Kajkavski oblik imena vjerojatno je dobila zato što hrpe glavulja izdaleka izgledaju kao gomile gumbića.

ADVENT U GRADU ZRINSKIH POSJETILI BROJNI MEĐIMURCI I GOSTI

Kolači i dječji nastupi obilježili drugi vikend I drugog vikenda Adventa u Gradu Zrinskih čakovečku špicu posjetile su mnogobrojne Međimurke i Međimurci te gosti koji su uživali u božićnim ukrasima, glazbi i ambijentu uz adventske delicije i mirise.

Gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini pozdravila je izlagačice i izlagače, sudionike manifestacije Tradicionalni međimurski kolači koje su pripremile vrijedne ruke udruga žena iz Međimurja. Velik broj sugrađana uživao je i u glazbenim nastupima Društva naša djeca Čakovec i čakovečkih dječjih vrtića, održanih u okviru manifestacije prigodnog naziva – Dječja čarolija Božića.

U subotu u 17 sati i 45 minuta ispred Crkve sv. Antuna Padovanskog na čakovečkom Jugu zapaljena je i druga adventska

svijeća na adventskom vijencu, a u 18 sati i 15 minuta ispred Crkve sv. Nikole biskupa u Čakovcu. Svijeću je zapalila gradonačelnica Cividini uz prisustvo franjevaca i velikog broja vjernika.

Druga adventska svijeća simbol je mira,

pomirilica ili betlehemska, a označava i drugi tjedan došašća, duhovne pripreme te iščekivanja Božića. Nakon simbola nade i tjedna mira, treća svijeća označit će radost, dok svijeća, koja će biti zapaljena četvrte nedjelje došašća, označava ljubav.

S raznih strana

8. prosinca 2021., br. 275 || Regionalni tjednik

31

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – RANA ZIMA U utorak i srijedu uglavnom suho i hladno vrijeme uz jutarnji mraz i moguću maglu. Tijekom dana može biti i sunčanih razdoblja. Temperatura će se tijekom noći spuštati do -5, a dnevna će biti u laganom plusu, ovisno o pojavi sunca. Prognoza za četvrtak ukazuje na nove oborine na granici kiše i snijega.

U petak suho uz razvedravanje i kraća sunčana razdoblja, a temperatura zraka slična onoj u četvrtak. Puhat će umjeren vjetar sjevernih smjerova.

Ujutro od 0 do 2, a poslijepodne između 2 i 5 Celzijevih stupnjeva. Po nekim proračunima u subotu je moguć novi nalet oborina, ali to još nije sigurno jer je putanja tih oblaka nejasna. Nedjelja izgleda promjenjivo, ali tijekom dana može biti i malo sunca. Vjetar većinom slab. Jutarnja temperatura malo ispod 0°C, a najviša dnevna između 2 i 5 Celzijevih stupnjeva. Novi tjedan mogao bi početi suho i hladno. Na kraju napomena da je dobro redovito

pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“.

(Prognozu napisao: Kristijan Božarov.

Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel.

0800-1234, prognoza izrađena 6.12.)

TJEDNI HOROSKOP

ROĐENI: Djevojčice: Monika Kalanjoš, Nella Tomašek, Kiara Zadravec, Lora Horvat, Tara Nira Repić, Sara Kliček, Maša Levačić Dječaci: Noel Kovačev, Matijas Kolmanić, Mateo Stubičan, David Jularić

UMRLI: Marija Hajdarović r. Taradi, Stjepan Srša, Ana Novak r. Petričević, Mirjana Lesjak r. Babić, Marijan Lisjak, Franciska Krajačić r. Čuček, Milan Pralica, Franjo Novak, Anica Lehki r. Škoda, Ivan Posel, Franjo Mihoci, Josip Sabol, Ivan Setnik, Nadica Krznar r. Švec, Đuro Petković, Slava Malekoci r. Mesarić, Marta Vinko, Lucija Furdi r. Peras, Eva Bister, Anđela Nestić, Emilija Martinec r. Sraka, Paulina Horvat r. Goričanec, Ivanka Horvat r. Štimec, Ana Sobočan r. Karlovčec, Terezija Jurović r. Turk, Emilija David r. Zadravec, Đurđica Radiković r.

Marić, Ivo Brizo, Katarina Antolek r. Halić, Kata Rojko r. Đermadi

VJENČANI: Lea Moharić i Marko Miljančić

Martina Šabić i Josip Lesjak

Novi poslovi su pred vama, a obnovit ćete i neke stare poslovne veze. Imate dobar odnos s poslovnim partnerima, pa će se neke prilike pojavljivati iznenada, a na vama je da prepoznate one prave. Osim toga, dolazi i do znatnog poboljšanja vaših financijskih prilika.

Strpite se još malo i sve će se riješiti.

Partner je uz vas, a to vam je u ovom razdoblju prijeko potrebno. Zdravlje vam nije loše, no moguće su prehlade, pa se čuvajte.

RAK

Na poslu vrijeme velikih promjena samo što nije počelo, pa vam je komunikacija sa suradnicima otežana.

Iskoristite potencijal koji posjedujete u provedbi novih ideja i krenite u rješavanje. Bilo bi dobro i da se posavjetujete s nekim komu vjerujete.

Vaš partnerski odnos ne mijenja se puno, čas je bolje, čas lošije, no sad nije vrijeme da nešto ozbiljnije mijenjate. Što se zdravlja tiče, pripazite na imunitet – u padu vam je.

Vi stalno planirate nove poslove, sve vam se vrti oko posla i život vam se pretvorio u borbu za posao. Morate početi drugačije razmišljati da biste mogli dobiti vremena za rješavanje nekih privatnih problema. Partner vam je već na rubu živaca, pa odvojite vrijeme za ozbiljan razgovor. Još uvijek možete puno toga popraviti.

Zdravlje vam je solidno, ali ste skloni prehladama.

Maratela mreže d.o.o., 072700700, +18

064/555-450 Tel:3,49kn/min, Mob:4,78kn/min

FOTOREPORTER Ivan Agnezović, foto@regionalni.com

RIBE

(20. 1. – 18. 2.)

Na poslu ste u svom elementu i ništa vas neće omesti na putu do cilja. Istina, ima osoba koje vas jako nerviraju, no vi ste sigurni u ono što radite i uspjeh vam je zagarantiran. Na putu prema cilju spremni ste riješiti sve prepreke.

U ljubavi također nije loše. Jako ste romantični i odnos s partnerom je više nego dobar. Iskoristite ovo zaista povoljno vrijeme i uživajte. Što se zdravlja tiče, pripazite jer biste mogli imati problema s grlom.

Telefonski sex uživo! 0-24

Poslovi vam dobro napreduju, no nepredviđenih problema sigurno će biti i to bi moglo usporiti realizaciju.

Ipak, sve to neće bitno utjecati na financijske rezultate. Vi točno znate što želite i kao do toga doći, a i okolnosti vam idu na ruku. Prema tome, pred vama je jedno vrlo intenzivno i dobro razdoblje. Partnerski odnos je dobar i ne bi trebalo biti nekih problema.

Zdravlje vam je dobro, no mogući su problemi sa spavanjem.

VODENJAK

JARAC

(22. 12. – 19. 1.)

Varaždinke i Međimurke!

STRIJELAC

(22. 11. – 21. 12.)

(23. 10. – 21. 11.)

Što se posla tiče, nije najbolje vrijeme da nešto mijenjate, iako vam se povremeno čini da vam se nude nove prilike. Povremeno imate osjećaj kao da se ništa ne događa, ali nemojte se previše zabrinuti. Puno ćete raditi da biste završili već započeto, što je prilika da si osigurate dobre temelje za budućnost. U ljubavi iskoristite priliku da obnovite bliskost s partnerom koja se izgubila i učvrstite svoju uzdrmanu vezu. Zdravlje vam je dobro.

Nazovi napaljene

Stalno čekate da se posao pokrene, pa pokušajte zadržati profesionalnost jer se pojavljuju nove prilike. Upravo zbog nove situacije počet ćete se osjećati bolje i napetost će popustiti, a time će se i atmosfera popraviti. Dobit ćete priliku da posao dovedete do kraja, pa će vam to znatno popraviti i financijske prilike. Ljubav vam ne stvara probleme, vlada zatišje, a vi se pobrinite da što duže potraje. Što se zdravlja tiče, moguće su ozljede, pa budite na oprezu.

ŠKORPION

VAGA (23. 9. – 22. 10.)

NOVINARI Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Amalija Šašek, asasek@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Ivan-Goran Herman, igherman@regionalni.com Sandra Županić, szupanic@regionalni.com Martina Lončar-Petrinjak, mlpetrinjak@regionalni.com

DJEVICA

(23. 8. – 22. 9.)

(23. 7. – 22. 8.)

Na poslu izgleda da dolazi jedno malo napetije razdoblje. Budite oprezni kad su financije u pitanju jer propusti su mogući. Svakako vam se preporuča strpljenje jer ova situacija neće dugo trajati, no bit ćete jako nervozni. To ipak neće pomutiti vašu trenutno dobru situaciju u partnerskom odnosu, pa će vam to znatno olakšati vrijeme čekanja da se poslovna situacija smiri.

Bolji dani su pred vama. Zdravlje vam nije ugroženo.

V.D. GLAVNOG UREDNIKA Josip Novak, jnovak@regionalni.com

Na poslu pokušajte postići dobru radnu atmosferu jer će vam trebati.

Pojavljuju vam se nove poslovne prilike. Uz potporu suradnika bit će vam lakše pripremiti se za nove izazove koji su pred vama. Što se ljubavi tiče, izgleda da ćete morati donijeti jednu važnu odluku koju ste dugo odgađali.

Sad vremena više nemate i što prije to riješite. Zdravlje vam je dosta dobro, no u ovom razdoblju vam prijete ozljede, pa budite oprezni.

LAV

(21. 6. – 22. 7.)

UPRAVA Sandra Vlahek

(21. 5. – 20. 6.)

(20. 4. – 20. 5.)

Na poslu vas očekuje dosta posla i napetosti će biti stalno prisutne, no sve to nije nerješivo i dobro ćete se snaći u cijeloj situaciji. Držite se dogovorenih rokova, a i financijska situacija vam je povoljna. U ljubavi vam nije baš najbolje, no to nije ništa novo i vrijeme je da to već jednom riješite. Možda bi jedan otvoreni razgovor pomogao. Zdravlje vam nije loše, no ovo vrijeme viroza moglo bi vas na neko vrijeme prikovati za krevet.

IMPRESSUM

BLIZANCI

BIK

OVAN (21. 3. – 19. 4.)

Na poslu ulazite u jednu fazu kada će se puno toga mijenjati nabolje. Na vama je da pokažete svoje prave sposobnosti. Ovo je prilika za velik pomak na poslovnom planu, no budite strpljivi i čekajte pravi trenutak. Financijske prilike nešto će se poboljšati, pa s te strane ne biste trebali imati problema.

Partnerski odnos vam je napokon dobar i nemojte ga pokvariti. Komunikacija vam se poboljšala i osjećate se bolje. Zdravlje – moguće su prehlade!

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Zagrebačka 38, 42000 Varaždin

MARKETING: Tel. 042/290-778 Tel. 042/290-781

GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Željka Biškup, zbiskup@regionalni.com Lucia Hojski, lhojski@regionalni.com SURADNICI Denis Peričić Dalibor Flajpan PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com, marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Vedran Bunić vbunic@regionalni.com Tel. 042/290-781 PREDAJA MALIH OGLASA I OSMRTNICA: Ljiljana Simić, ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774

(19. 2. – 20. 3.)

Trenutna situacija na poslu vam je dobra i prilično ste zadovoljni. Prisutno je zadovoljstvo i stabilnost, što vam puno znači jer niste spremni ni na kakve promjene. Jedino što bi vas moglo iznenaditi je nedostatak vremena. Možda ste malo previše opterećeni, no sve je to zanemarivo jer pravih problema nema. Ljubavna situacija vam je zasad dobra, pa nemojte bez potrebe partnera praviti ljubomornim. Zdravlje – pad imuniteta.

MALI OGLASI, ZAHVALE I SJEĆANJA: Tel. 042/290-774

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

Male oglase osim u prijamnom uredu na Gradskoj tržnici u Varaždinu možete uplatiti i internet bankarstvom, na pošti ili banci.

Postupak je slijedeći: proslijedite tekst na mail malioglasi@regionalni.com radi obračuna cijene. Na vaš mail šalje se obračunata cijena i žiro-račun na koji uplaćujete uslugu. Nakon uplate potrebno je potvrdu o uplati poslati na mail. Za sve informacije obratite se na telefon 042/290-774.

Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica Varaždin, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) Radno vrijeme za stranke: pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri, čet: 7,30 - 15 h, pet: 7,30 - 14,30 h TISKARA Slobodna Dalmacija

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…) plaćeni su tekstovi.

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 8. prosinca 2021., br. 275

MURSKO SREDIŠĆE: UZ SVETU BARBARU NAGRAĐENI NAJUSPJEŠNIJI U 2021.

Grad Mursko Središće dodijelio je nagrade i priznanja onima koji su najviše u 2021. godini zadužili grad i zajednicu.

Nagradu za sportaša godine dobio je Mensur Rošić iz Sportskog ribolovnog društva “Mura”, dok je sportašica godine Zala Bedić iz Mažoretkinja

Murskog Središća.

Nagradu za sportsku momčad godine dobila je seniorska ekipa SRD-a “Mura” iz Murskog Središća. Nagradu za rekreativku godine dobila je Anica Varga iz Udruge sportske rekreacije “Sport za sve” Mursko Središće, a nagradu za rekreativca godine Zvonko

Horvatić iz Murskog Središća.

Na kraju, nagradu za osobu godine dobio je uspješni poljoprivrednik koji već godinama radi na usavršavanju i edukaciji, Alen Šopar iz Murskog Središća, koji se u ime svih nagrađenih i obratio okupljenima te zahvalio na nagradama.

Osoba godine je Alen Šopar, poljoprivrednik koji već godinama radi na usavršavanju i edukaciji

U MURSKOM SREDIŠĆU PROSLAVLJEN BLAGDAN SVETE BARBARE

Otvorena je Ulica Matije Gupca i imenovana “Šetnica svete Barbare” Rekonstrukcija Ulice Matije Gupca vrijedna je 20 milijuna kuna te je riječ o pojedinačno najvećem infrastrukturnom projektu u povijesti Murskog Središća PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

Središnji dio svečanosti obilježavanja mjesnog blagdana svete Barbare u Murskom Središću bilo je otvaranje Ulice Matije Gupca, najstarije ulice u najsjevernijem hrvatskom gradu, koja je u potpunosti rekonstruirana.

Ceremonija

Svečanost je započela svetom misom koju je predslavio župnik Župe Marije Kraljice i svetog Ladislava u Murskom Središću, velečasni Marijan Horvat, a nastavljena je samom ceremonijom otvaranja ulice.

Riječ je o pojedinačno najvećem infrastrukturnom projektu u povijesti Murskog Središća i, kao što je gradonačelnik Dražen Srpak naglasio, ukupna je vrijednost čak 20 milijuna kuna, od čega gotovo sedam milijuna iz gradskog Proračuna.

Preseljeno je više od 300 metara ograde, promijenjene su sve instalacije i postavljena aglomeracija. Ulicu je svečano otvorio najstariji živući stanovnik, 93-godišnji Josip Krištofić. Uz gradonačelnika Dražena Srpaka obratili su se i državni tajnik Ministarstva

U PRELOG STIGLA MASKOTA

Pesjanek će na manifestacijama uveseljavati najmlađe Prošlog je tjedna u Prelog stigla maskota Pesjanek, jedinstveni turistički proizvod koji će prvenstveno služiti za privlačenje mladih obitelji s djecom na manifestacije i događanja u organizaciji Turističke zajednice Grada Preloga, ali i za osvještavanje publike o važnosti očuvanja okoliša te raznolikosti dravskoga krajolika.

Maskota je nabavljena u okviru projekta “Integracija legende o Pesjaneku u turističku ponudu Grada Preloga u obliku maskote”, koji se velikim dijelom temelji

na radu i istraživanjima Maje Lesinger, voditeljice Knjižnice i čitaonice Grada Preloga, koja je pomogla TZ-u u aktivnostima povezanim s legendom o Pesjaneku.

Legenda o Pesjaneku inspirirana je mističnim dravskim krajolikom i pričala se djeci od davnih vremena kao način upozoravanja na opasnosti koje vrebaju kraj Drave i na seoskim puteljcima u kasnim noćnim satima, a prije nekoliko godina se revitalizirala i počela koristiti u kulturne i književne svrhe.

regionalnog razvoja i fondova Europske unije Velimir Žunac i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i saborski zastupnik Ljubomir Kolarek.

Osim otvaranja ulice, pri svečanosti je otkrivena i tabla s novim imenom šetnice uz rijeku Muru – “Šetnica svete Barbare”. Gradonačelnik je u govoru naglasio važnost rudarstva u povijesti Murskog Središća i svetice zaštitnice

Prijedlog imena “Šetnica svete Barbare” dala je Zrinska garda Čakovec čiji je kult duboko štovan.

Naime, Povjerenstvo za imenovanje ulica je upravo prijedlog “Šetnica svete Bar-

KARIKATURA

bare” ocijenilo najboljim, a Gradsko vijeće Grada Mursko Središće je na četvrtoj sjednici to ime potvrdilo. Prijedlog je dala Zrinska garda Čakovec. Uz tablu s imenom, svečano je otvorena i info ploča, peta takva na Šetnici svete Barbare, a na samoj svečanosti otkrivanja table sudjelovali su članovi Zrinske garde Čakovec i Rudarskog zbora Mursko Središće.

crta: Željko Pilipović