RTM 284

HRVATSKA JE PRI DNU PO PRAVIMA POTROŠAČA

KOLIKO IZNOSE NAKNADE ZA NOVOROĐENČAD?

Svaki četvrti Hrvat kupi neispravan uređaj

U Dekanovcu za treće dijete 10.000 kuna

Str. 7.

Str. 4.

Tjednik

Regionalni MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Plus Pl us

Besplatan primjerak | Broj 284 | 9. veljače 2022. | ISSN 2459-6612 | www.regionalni.com

EKONOMIST VUK VUKOVIĆ PORUČUJE: “VLADA MORA SMANJITI PDV I TROŠARINE!”

HRABRA MATEA DVA PUTA JE POBIJEDILA LEUKEMIJU

“Imala sam jaku motivaciju, a to je moje dijete” Str. 16. i 17.

Ljudi jedva krpaju kraj s krajem, a od travnja cijene plina idu u nebo

MEĐIMURJE MEĐU NAJRAZVIJENIJIMA, ALI…

Mala nezaposlenost, ali plaće i dalje ispod prosjeka

Str. 2. i 3.

ŠTO SVE PLANIRAJU U BELICI?

Izgradnja kanalizacije vjerojatno iduće godine Str. 6.

OPĆINSKI SUD U ČAKOVCU GUBI NADLEŽNOST

Međimurci će po pravdu odlaziti u Varaždin Str. 4.

Str. 3.

2

Aktualno

Regionalni tjednik || 9. veljače 2022., br. 284

PIJANOJ VOZAČICI S BELICE ODUZETO VOZILO U srijedu, 2. siječnja, oko ponoći u Ulici kralja Tomislava u Čakovcu policijski službenici PP-a Čakovec u nadzoru prometa zaustavili su osobni automobil kojim je upravljala 39–godišnjakinja s područja Općine Belica.

Vozačica je upravljala automobilom pod utjecajem alkohola u količini od 1,68 g/ kg, za vrijeme kada joj je vozačka dozvola oduzeta te za vrijeme trajanja zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozi-

AKTUALNO

lom B kategorije. Uhićena je i privedena u policijsku postaju.

U zadnje tri godine, triput je pravomoćno osuđivana za počinjenje prekršaja vožnje pod utjecajem alkohola te joj je vozilo privremeno oduzeto. Uz optužni prijedlog dovedena je na Općinski sud u Čakovcu, gdje je saslušana te joj je rješenjem određeno zadržavanje do 15 dana, nakon čega je predana u zatvor u Varaždinu.

EKONOMIST VUK VUKOVIĆ PORUČUJE: “VLADA MORA SM

Ljudi jedva krpaju kraj s krajem, posku frizeri, automehaničari, a od travnja i cije

Ako PDV bude smanjen na 13 %, poskupljenje će iznositi 60 %, ako PDV bude smanjen na 5 %, posk potpuno ukinut, povećanje bi iznosilo 42 %.

PIŠE: AMALIJA ŠAŠEK asasek@regionalni.com

Još od prošle godine prati nas drastičan rast cijena, a sve više obitelji jedva krpa kraj s krajem.

Već je poskupjela hrana, posebice žitarice i kruh, a najavljuje se i poskupljenje mesa, ali i kave.

U nebo su otišle i cijene goriva, povećavaju se računi za smeće, a Hrvatsku čeka i ogroman val poskupljenja svih mogućih usluga. Poskupjet će tako usluge frizera, kozmetičara, automehaničara…

Ono čega se mnogi pribojavaju je poskupljenje plina.

Cijena plina za kućanstva od 1. travnja povećala bi se proProblem inflacije javlja se u cijelom svijetu zbog krize u lancima nabave, gdje je s jedne strane i dalje ogromna post-COVID potražnja, a s druge limitirana ponuda.

Mi smo mala zemlja koja je uvoznik cijena izvana, kako gotovih proizvoda, tako i sirovina, stoga rast cijena vani utječe na rast cijena kod nas.

sječno 78 % po kilovatsatu kad bi stopa PDV-a ostala na 25 %, pokazuje projekcija krajnje cijene plina za kućanstva koju su izračunali stručnjaci Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA).

Ako PDV bude smanjen na 13 %, poskupljenje će iznositi 60 %, ako PDV bude smanjen na 5 %, poskupljenje će iznositi 49 %, a ako PDV bude potpuno ukinut, povećanje bi iznosilo 42 %.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić komentirao je ovih dana poskupljenje plina te rekao da će Vlada pomoći građanima. No hoće li barem djelomično amortizirati udar na standard građana, ostaje za vidjeti. Poskupljenje plina najavljeno je za travanj, a Vlada planira smanjiti PDV i na taj način preuzeti dio troška.

Konkretne mjere pomoći će, najavljuju iz Vlade, predstaviti do kraja veljače.

O aktualnoj situaciji i krizi

razgovarali smo s Vukom Vukovićem, glavnim ekonomistom Udruge “Glas poduzetnika” (UGP). Vuk Vuković doktor je ekonomije školovan na Oxfordu, London School of Economics, Berkeleyju i Harvardu.

Svjedočimo rastu cijena, od osnovnih namirnica do goriva, struje, plina… Glavno je pitanje: kako da prosječni radnik u Hrvatskoj sa svojom obitelji preživi? Odnosno, što može učiniti država, na koji način može intervenirati?

Osobno mislim da država tu ne može puno napraviti osim spuštanja PDV-a i trošarina, čemu je Ministarstvo financija nesklono zbog udara na proračunske prihode.

Problem inflacije javlja se u cijelom svijetu zbog krize u lancima nabave, gdje je s jedne strane i dalje ogromna postCOVID potražnja, a s druge limitirana ponuda. Mi smo mala zemlja koja je uvoznik cijena izvana, kako gotovih proizvoda, tako i sirovina, stoga rast cijena vani utječe na rast cijena kod nas. Dok se ta kriza ne riješi na globalnoj razini, mi ćemo i dalje osjećati posljedice.

Država je intervenirala u cijenama goriva. Je li to bilo dobro ili loše?

Loše. To nije toliko naštetilo velikim distributerima (imali su štetu, naravno, ali dovoljnu da je mogu pokriti), dok je male distributere dovelo do ruba propasti. Da se ta intervencija nastavila, došlo bi do nestašica, što je standardni učinak kada država umjetno ograničava cijenu dobara. Slično se pokušalo s maskama čim je počela pandemija jer su cijene zbog ogromne inicijalne potražnje bile visoke. No cijene su same pale jer su tvrtke prepoznale priliku i krenule u masovnu proizvodnju i distribuciju.

Hoće li uvođenje eura biti dodatni teret na leđima građana i gospodarstva? Koje su koristi od uvođenja eura?

Ne nužno. Iako će biti inicijalnog učinka na cijene, on bi se razmjerno brzo trebao izravnati jer će se na sličan način prilagođavati i plaće, pa realni rast troškova ne bi trebao biti velik.

Dotad, nadam se da će kriza u lancima nabave jenjavati, tako

još brojni nameti i troškovi na leđima gospodarstva, velika razlika između bruto i netoplaće… Koji bi bili nužni koraci da se inflacija što bezbolnije prebrodi?

Ne utječu ti troškovi toliko na inflaciju koliko na pritisak gospodarstvu. Čak nije problem ni iznos nameta, već regulativa koja onemogućava rad, neučinkoviti sudski procesi i puno drugih prepreka koje destimuliraju investicije i u konačnici tjeraju mlade ljude iz Hrvatske. Uvođenje eura, kao ni NPOO, neće pokriti očigledne strukturalne probleme domaćeg gospodarstva – neučinkovito, nepravedno i koruptivno sudstvo, troma i koruptivna birokracija, ograničavajući regulatorni okvir i slično. Ti problemi ostaju, te će rast ekonomije i dalje prolongirati njihovo rješavanje.

Imamo stalni rast u IT sektoru, ali stječe se dojam da Nepravda i bezakonje koje vlada u državi, nepotizam, gdje moraš biti povezan stranački ili obiteljski kako bi napredovao u karijeri, te korupcija, koja vlada na gotovo svakom koraku, najčešći su razlozi odlazaka iz Hrvatske. Kad gledate te plaće vani, one jesu veće u apsolutnom iznosu, ali su veći i troškovi stanovanja i života.

Vuk Vuković, glavni ekonomist Udruge “Glas poduzetnika” (UGP)

VLASNICE VARAŽDINSKOG SALONA:

“Vjerojatno ćemo morati podići cijene usluga”

Nakon poskupljenja hrane, goriva i energenata, Hrvatsku čeka ogroman val poskupljenja svih mogućih usluga. Poskupjet će tako usluge frizera, kozmetičara, automehaničara… Što se tiče usluga varaždinskih frizera, one će poskupjeti, samo se još ne zna koliko.

Naime, vlasnice jednog frizerskog salona iz Varaždina ističu da su na velikom udaru još od listopada prošle godine.

– Mislim da ćemo morati podići cijene usluga. Jednostavno, još od listopada prošle godine plaćamo veće račune za plin i struju, a ovo što slijedi je katastrofa – rekla je Varaždinka koja sa svojom poslovnom partnericom još nije odlučila koliko će poskupiti usluge.

– Teško je poskupiti zbog mušterija, koje jako cijenimo, no vjerojatno ćemo morati, a koliko će to poskupljenje biti, to ćemo vidjeti – zaključila je.

da ne bismo trebali osjetiti još pojačani inflatorni učinak.

Korist je, prije svega, smanjenje rizika domaćeg gospodarstva, što smanjuje domaće kamatne stope, kako državi, tako i tvrtkama i građanima.

To je glavna korist. Bit će uvijek i gubitnika, no neto-efekt bi svakako za nekoliko godina trebao biti pozitivan. Vrlo slično kao i s ulaskom u EU – osjetan rast izvoza tad nas je izvukao iz dugotrajne recesije.

Gospodarstvenici godinama upozoravaju na birokraciju.

Koronakriza nas je ipak naučila da možemo bez biljega i papira i da se puno stvari može riješiti online. Ipak, ostali su

država i dalje sve karte baca na turizam. S druge strane, poljoprivreda je konstantni gubitnik.

IT sektor jako brzo raste i ako tako nastavi, već bi kroz pet do osam godina mogao dostići udio turizma u BDP-u, što je svakako dobro jer strateški drugačije pozicionira našu zemlju.

Poljoprivreda je, nažalost, gubitnik jer mi već dugo ne znamo brendirati i naplatiti naše kvalitetne domaće proizvode. Uzrok tomu dijelom je i mentalitet, i ne vidim da će se to skoro promijeniti.

Godinama govorite o transparentnosti, nedavno se promijenio i zakon koji ipak

Aktualno

9. veljače 2022., br. 284 || Regionalni tjednik

3

POTPISAN JE NOVI KOLEKTIVNI UGOVOR S DJEČJIM VRTIĆIMA CIPELICA I CVRČAK Potpisan je novi Kolektivni ugovor s predškolskim ustanovama kojima je Grad Čakovec osnivač – Dječjim vrtićem “Cipelica” i Dječjim vrtićem “Cvrčak”.

Njime su povećana primanja zaposlenih u ovim ustanovama, a sam ugovor usklađen s promjenama Zakona o radu. Ugovor je u ime osnivača potpisala gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, uz sindikalne predstavnice Sindikata obrazovanja,

medija i kulture Hrvatske Ivone Udovičić Goričanec i Ivanke Kežman te tajnikom Samostalnog sindikata Hrvatske Darkom Idžakovićem.

Terminologija te prava i obveze zaposlenika odsad su izmijenjene te su istovjetni onima u Zakonu o radu koji je od potpisivanja starog ugovora imao dvije izmjene. Osim povećanja koeficijenata, najprije za one s najnižim primanjima, a potom i sve ostale,

Kolektivnim ugovorom reguliran je njihov rast za iduće četiri godine.

Zaposlenici čakovečkih javnih vrtića na kojima počiva predškolski odgoj sada znaju kada će im i koliko rasti primanja te mogu sigurnije planirati svoju budućnost, navela je gradonačelnica Cividini te dodala da povećanje troškova neće ići na teret roditelja, već će cijena koja će na kraju mjeseca biti iskazana na uplatnicama ostati ista.

MANJITI PDV I TROŠARINE!”

upljuju meso, kava, ene plina idu u nebo

kupljenje će iznositi 49 %, a ako PDV bude

Vlada planira smanjiti PDV i preuzeti dio troška Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić komentirao je poskupljenje plina te rekao da će Vlada pomoći građanima kroz smanjenje PDV-a i na taj način preuzeti dio troška. Ćorić je najavio da će Vlada do kraja veljače predstaviti paket mjera kojima će se, kako je objasnio, pomoći stanovništvu nakon što 1. travnja ove godine poskupi plin za kućanstva.

– Mi ćemo raditi na tome da nakon poskupljenja plina za sva kućanstva u Hrvatskoj bude olakšana situacija tako što će država preuzeti dio ovog troška poskupljenja kroz smanjenje poreza na dodanu vrijednost te kroz nešto važniju ulogu Hrvatske elektroprivrede u vremenu koje dolazi – rekao je Ćorić za HRT. Dodao je kako su u Vladi svjesni činjenice da će povećanje cijena plina “smanjiti budžet, odnosno raspoloživa sredstva naših građana”, ali, dodao je, taj je udar već prošle godine pogodio cijelu Europu, a u Hrvatskoj cijene plina neće se povećavati do kraja sezone grijanja 1. travnja ove godine.

obvezuje načelnike i gradonačelnike da prikazuju troškove.

Da, to je malen, ali jako važan korak u smjeru da se napokon natjera sve lokalne samouprave da prikažu svaki račun, na što je točno potrošen javni novac. U Zakonu eksplicitno piše da se moraju navesti i izdaci za zapo-

Najavljeno poskupljenje mesa

slene, i to po imenu, prezimenu i OIB-u, što je bio čest kamen spoticanja u našim pregovorima s brojnim lokalnim samoupravama. GDPR ovdje nije primjenjiv jer se radi o javnom interesu građana da znaju na što se troši njihov novac. To je uređeno i Ustavom i Zakonom

o pravu na pristup informacija, tako da je pravno to apsolutno čisto. Tko se toga ne bude držao, plaća kaznu osobno od 50.000 kuna. Moram odati priznanje Dariju Hrebaku, koji je progurao takav zakon, bez njega to ne bi bilo moguće. Još se samo čeka ministra Marića da pravilnikom uredi dodatna pravila vezana uz načine objave, što će učiniti do lipnja ove godine, tako da ćemo već za proračune ove godine moći vidjeti što se točno potrošilo. To je mali korak za napredak naše mlade demokracije.

Imamo napokon podatke popisa stanovništva. Jeste li očekivali takve rezultate?

Nažalost jesam, demografi već godinama upozoravaju na negativne trendove, a malo tko obraća pozornost na njih. Rekao bih da nije točna interpretacija da ljudi odlaze van za boljim poslom. Rađena su brojna istraživanja gdje se pokazalo da je plaća tek na 4. ili 5. mjestu razloga. Na prvim mjestima su nepravda i bezakonje koje vlada u državi (primjerice presude moćnicima), nepotizam, gdje moraš biti povezan stranački ili obiteljski kako bi napredovao u karijeri, te korupcija, koja vlada na gotovo svakom koraku.

Zato ljudi odlaze. Kad gledate te plaće vani, one jesu veće u apsolutnom iznosu, ali su veći i troškovi stanovanja i života.

PODACI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE

Međimurska među pet gospodarski najsnažnijih hrvatskih županija Rak ranu i dalje predstavlja niska prosječna mjesečna neto plaća koja je za čak 725 kuna manja od hrvatskog prosjeka PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Međimurska županija jedna je od tek pet hrvatskih županija koje se mogu pohvaliti povećanjem indeksa gospodarske snage u odnosu na prosjek Hrvatske, što su otkrili podaci Hrvatske gospodarske komore.

I ndek s gospoda rske snage pokazuje stupanj gospodarskog potencijala županije, odnosno njegovo odstupanje od prosjeka Hrvatske, a pri izračunu se promatra sedam pokazatelja: bruto domaći proizvod po stanovniku, ukupni prihod poduzetnika po zaposlenom, prosječne neto plaće, neto dobit poduzetnika po zaposlenom, prihod na inozemnom tržištu poduzetnika po zaposlenom, stopa nezaposlenosti i projekcije rasta stanovništva.

Osim Međimurske županije, povećanje indeksa bilježe još Dubrovačko-neret vanska,

Zadarska, Šibensko-kninska županija i Grad Zagreb.

Međimurska županija je povećala BDP po glavi stanovnika u odnosu na nacionalni prosjek kada se

Međimurje je kraj lanjske godine dočekalo sa svega 5,4 posto nezaposlenih, dok je nacionalni prosjek 8,9 posto

podaci za 2018. godinu usporede s onima za 2000.

Izvješće HGK-a otkriva i nisku razinu nezaposlenosti u Međimurju koja je krajem lanjske godine iznosila svega 5,4 posto, dok je hrvatski prosjek 8,9 posto. Najsjevernija županija prednjači i po

poslovnim rezultatima poduzetnika ostvarenima zahvaljujući izvozu roba i usluga.

U 2021. godine međimursko gospodarstvo ostvarilo je 5,4 milijarde kuna od izvoza, što je rezultat dvostruko veći od uvoza.

Rak ranu i dalje predstavlja niska prosječna mjesečna neto plaća. Prema zadnjim dostupnim podacima, ona je u 2020. godini iznosila 5264 kune. Iako je ponovo rasla te bila viša za 167 kuna u odnosu na 2019., i dalje je za čak 725 kuna niža od hrvatskog prosjeka.

Među ostalim podacima iz HGK-ova izvješća, vrijedi spomenuti da su međimurski poduzetnici prihodovali 16,2 milijarde kuna, ali i da je svakoj petoj tvrtki osnivačica žena. Po ukupnoj neto dobiti Međimurska županija se nalazi na 5. mjestu, a poduzetnici sa sjedištem u Međimurju su u proteklih pet godina povećali neto dobit za ukupno 151 posto.

4

Aktualno

Regionalni tjednik || 9. veljače 2022., br. 284

GRAĐANI POZVANI DA ISPUNE ANKETU O UREĐENJU TRGA REPUBLIKE Grad Čakovec u suradnji s Udruženjem arhitekata Međimurja priprema raspisivanje javnog urbanističko-arhitektonskog natječaja za uređenje Trga Republike u Čakovcu.

– Njime želimo dobiti najbolje idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje budućeg uređenja središnjega gradskog trga. Natječaj će se

provesti u skladu s Pravilnikom o natječajima s područja arhitekture, urbanizma, unutarnjeg uređenja i uređenja krajobraza Udruženja hrvatskih arhitekata i Hrvatske komore arhitekata, kao i u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi – ističu iz Grada.

Tom prilikom izrađena je anketa, odnosno anketni upitnik za gra-

đane kako bi dali svoje mišljenje i tako sudjelovali u uređenju Trga Republike. Anketni upitnik je dostupan na internetskoj stranici Grada Čakovca. Anoniman je, a njegovo ispunjavanje traje 10-ak minuta. Rezultati će se koristiti isključivo kao smjernice natjecateljima natječaja za potrebe izrade idejnih rješenja.

– Pozivamo građane da se ispunjavanjem anketnog upitnika aktivno uključe u ovaj proces. Svako mišljenje je važno i zajedno možemo doprinijeti da budući izgled Trga Republike zadovolji estetske i urbanističke zahtjeve te potrebe građana – poručili su iz Grada.

Anketa se provodi zaključno do 10. ožujka.

KOLIKO IZNOSE NAKNADE ZA NOVOROĐENČAD NA PODRUČJU MEĐIMURJA?

U Dekanovcu za treće i svako naredno dijete po 10.000 kuna Osim u gradovima, provjerili smo iznose naknada na područjima Belice, Dekanovca, Domašinca, D. Kraljevca, D. Vidovca, Goričana, M. Subotice, Nedelišća, Podturna, Pribislavca, Selnice, Sv. Jurja na Bregu, Sv. Marije i Sv. Martina na Muri

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN FOTO: STUDIO VIPRO

hoće li i koliko djece imati.

Zanimljivo je stoga da navedena naknada izrazito varira, ovisno o jedinici lokalne samouprave o kojoj se radi.

U najvećem se broju međimurskih gradova i općina isplaćuju jednokratne naNajmanja općina najviše daje knade za novorođenčad. PoŠto se općina tiče, u Sveticajna je to mjera u području demografije, uz pomoć koje tome Martinu na Muri nase želi olakšati roditeljima i knada iznosi 1000 kuna, no to barem s inicijalnim trošu planu je povećanje za drugo, treće i kovima koji slijede po svako sljedeće rođenju djeteta. dijete. Isti I neslužbese iznos ni rezultati isplaćuje popisa stakuna iznos je najviše na Benovništva fiksne naknade za koji su lici i u nedavno Svetoj svu novorođenčad objavljeni Ma r iu općinama Donji pokazuju ji , no da je broj u poKraljevec, Goričan i stanovnitonjoj Sveti Juraj na se daje ka u opa150 0 za danju, djeloBregu drugo te mično i zbog 2000 za treće i negativnoga prinarednu djecu, što rodnog prirasta. Brojkama nije pomogla ni tekuća vrijedi i za Općinu Selnica, dok se na Belici daje 2000 pandemija koronavirusa.

Novčani poticaj možemo za drugo, a 3000 za treće. U promatrati i kroz prizmu Donjem Vidovcu roditeljistimulacije, iako nije tako ma novorođenčadi također primarno zamišljen i prem- je isplaćeno po 1000 kuna, da na većinu roditelja čak dok se u Nedelišću bonove u ni visoka stimulacija neće toj protuvrijednosti planira presuditi prilikom odluke isplaćivati tek od ove godine

4000

Međimurski gradovi U Čakovcu naknada roditeljima za novorođeno dijete iznosi 1000 kuna za prvo, 5000 kuna za drugo te 1000 kuna za treće i svako naredno dijete.

– Prije dvije godine naknadu za drugorođeno dijele podigli smo na 5000 kuna, želeći roditelje dodatno potaknuti da se odluče na drugo dijete.

Naime, sve manji broj naših sugrađana odlučuje se na drugo dijete, prvenstveno zbog relativno slabo razvijene institucionalne državne potpore obiteljima. Povećanje naknade dio je ostalih, ne samo demografskih mjera koje Grad Čakovec provodi, kako bi stanovnicima pružio kvalitetne životne uvjete.

Još uvijek evaluiramo učinak povećanja naknade otprije dvije godine te ćemo, ovisno o rezultatima, razmotriti eventualne promjene. Zasad, prema našim podacima, povećao se broj druge djece u obitelji. U Proračunu za 2022. godinu za naknade za novorođenu djecu ukupno je predviđeno 650.000 kuna – navode iz Grada Čakovca.

U Prelogu za prvo dijete daju 2000, drugo 2500, treće 3000, četvrto 4500, a peto 5500 kuna. Osim toga, roditelj ima pravo i na poklon bon od 500 kuna. U Murskome Središću cilj je čelništva Grada povećati naknade kad to bude moguće, a trenutačno daju 3000 za prvo, 6000 za drugo te 1000 za treće i svako sljedeće dijete.

i to triput godišnje, no odluku još uvijek valja donijeti na sjednici Općinskog vijeća, objašnjava tamošnji načelnik Nikola Novak.

U najmanjoj hrvatskoj općini, Dekanovcu, koji prema neslužbenim rezultatima popisa 2021. broji 747 stanovnika, isplaćuje se 3000 kuna za prvo, 5000 kuna za drugo i čak 10.000 kuna za treće i svako sljedeće dijete, što je ujedno i najveći iznos ovih naknada među jedinicama koje smo uspoređivali!

Najveće pak fiksne naknade, neovisno o tome o kojem se djetetu radi, isplaćuju općine Donji Kraljevec, Goričan i Sveti Juraj na Bregu, gdje roditelji svakoga novorođenoga djeteta mogu ostvariti pomoć od po 4000 kuna.

U Pribislavcu i Domašincu se jednokratna naknada za rođenje djeteta isplaćuje u obliku bonova od 500 kuna koji su iskoristivi u trgovinama franšize dm, dok na području Podturna nisu predviđena sredstva za isplatu jednokratnih novčanih naknada za rođenje djeteta, kao ni u M. Subotici, no u potonjoj postoji plan da se u visini od 1000 kuna po djetetu uvede ove godine.

OPĆINSKI SUD U ČAKOVCU GUBI NADLEŽNOST ZA PREDMETE KOJIMA SE UREĐUJU OBITELJSKI ODNOSI

FOTO: PIXSELL

Međimurci će po pravdu odlaziti u Varaždin Na aktualnoj sjednici Hrvatskog sabora donosi se konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o područjima i sjedištima sudova. Prihvaćanjem ovih izmjena i dopuna Zakona Općinski sud u Čakovcu izgubio bi nadležnost za postupanje u predmetima kojima se uređuju obiteljski odnosi.

Stoga je, zbog gore navedenog, saborska zastupnica iz Čakovca Boška Ban Vlahek ministru pravosuđa i uprave Ivanu Malenici uputila zastupničko pitanje s namjerom ispravka ove nepravde u kojem navodi posljedice takve odlu-

ke. Osim što će Međimurje biti jedna od rijetkih jedinica lokalne samouprave s okrnjenom sudskom nadležnošću,

Ban Vlahek: “Nadam se da je riječ o previdu i da će se na vrijeme ispraviti nepravda” bile bi bitno otežavanje rješavanja problema Međimurcima koji pravdu u obiteljskim odnosima moraju tražiti na sudu.

– Smatram da učinkovitost

Općinskog suda u Čakovcu, njegova prometna povezanost sa svim naseljima u Međimurju, suradnja s Centrom za socijalnu skrb, poznavanje problematike obiteljskih odnosa i mnoge druge činjenice govore da Općinski sud u Čakovcu ne smije ostati bez navedene nadležnosti te da Međimurci zaslužuju mogućnost rješavanja svih svojih problema u Čakovcu – navela je Boška Ban Vlahek.

Saborska zastupnica Ban Vlahek je također izrazila nadu da je ova djelomična centralizacija sudskih ovlasti predložena previdom i nedo-

voljnom analizom njezinih posljedica te da će se naći razumijevanje za pravovremenu promjenu predloženih izmjena.

– Kao Čakovčanka i Međimurka apeliram da se razmotre mogućnosti i da se pokuša legitimnim načinima, ishoditi očuvanje integriteta i pune sudske nadležnosti, da Međimurska županija i županijsko sjedište grad Čakovec ne bi postali županija i županijsko sjedište drugoga reda, jer držim da je to u interesu Međimurske županije, Grada Čakovca i njihovih žitelja – ističe Boška Ban Vlahek.

Oglasi

9. veljače 2022., br. 284 || Regionalni tjednik

NATJEČAJ Za radna mjesta • Građevinski inženjer niskogradnje • Poslovođa na gradilištu niskogradnje • Rukovatelj samohodnim građevinskim strojevima • Vozač • Zidar • Asfalter • Automehaničar-održavatelj radnih strojeva Uvjeti: - radno iskustvo: minimalno 1. godina - plaća odlična - mogućnost stalnog zaposlenja - sposobnost za samostalni rad Kontakt: -098/185 45 68 -gradax@gradax.hr Pušćine, Obrtnička 2

CNC operatere/programere, strojarske tehničare mehaničare, bravare, strojobravare tokare, kovinotokare ostala srodna 3- i 4- godišnja usmjerenja Objavljujemo oglas za sljedeća radna mjesta:

CNC PROGRAMERI/OPERATERI (m/ž) ALATNIČAR (m/ž) OPERATER NA ĆELIJI ZA LIJEVANJE (m/ž) OPERATER U STROJNOJ OBRADI (m/ž) OD KANDIDATA OČEKUJEMO: odgovarajuće obrazovanje rad u smjenama (ovisno o radnom mjestu) preciznost i motiviranost za rad točnost, savjesnost i samostalnost u radu

NUDIMO VAM: dinamičan, samostalan i fleksibilan rad pun izazova mogućnost osobnog i stručnog razvoja naknada za topli obrok troškovi prijevoza plaćeni u potpunosti

Molbe sa životopisom primaju se na e-mail adresu info.alucast@lthcastings.com ili na adresu firme: Republike Austrije 3, 40000 Čakovec.

Uklonite PODOČNJAKE I UMOR IZ OČIJU

EYE GEL • • •

Osvježava umorne oči i smanjuje podočnjake Smanjuje vrećice ispod očiju Poboljšava elastičnost i napetost kože te vidljivo smanjuje bore oko očiju

Smanjuje bore i do 40% u samo 30 minuta!

• • • • • • •

Organski certificirano pH 5.3 Klinički testirano Bez parabena 100% vegan Nije testirano na životinjama Ne zatvara pore

Više informacija na mobitel 098/206-520

5

6

Aktualno

Regionalni tjednik || 9. veljače 2022., br. 284

RADNI SASTANAK PREDSTAVNIKA GRADOVA PRELOGA I DARUVARA U prostoru preloške gradske Uprave održan je radni sastanak između predstavnika gradova Preloga i Daruvara. Grad Daruvar predstavljali su Danica Cetin Pajer, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, graditeljstvo, prostorno uređenje i komunalne djelatnosti te Boris Peranović, viši stručni suradnik za pravne poslove, dok su njihovi domaćini bili preloški gradonačelnik Ljubomir Kolarek i pročelnik Upravnog

odjela za gospodarstvo i financije Željko Poredoš.

Grad Daruvar je naselje s dugom poviješću, uskoro će navršiti dvije tisuće godina postojanja, a njegova urbana jezgra mijenjala se u skladu s procesima koje su nosila različita povijesna razdoblja. Regionalno je središte Bjelovarsko-bilogorske županije u turizmu te vinogradarstvu i voćarstvu.

Tijekom prvoga sastanka koji predstavlja

početak dobre suradnje, posebno se razgovaralo o izvješću o obavljenoj učinkovitosti u upravljanju komunalnom infrastrukturom u jedinicama lokalne samouprave. Sastanku je prisustvovao i Tomislav Marković, predstavnik Hrvatske banke za obnovu i razvitak pa se razgovaralo i o mogućnostima sklapanja ugovora o poslovnoj suradnji o provedbi programa kreditiranja poduzetništva mladih, žena i početnika.

ŠTO ĆE SE SVE DOGAĐATI NA BELIČKOM PODRUČJU U 2022. GODINI?

Ulaganja u zone, početak izgradnje kanalizacije vjerojatno iduće godine Što se najavljenoga budućeg Muzeja krumpira s tržnicom tiče, idejno rješenje postoji, a u procesu je i izrada 3-D vizualizacije.

Građevinsku dozvolu mogli bi dobiti krajem svibnja, ističe načelnik Općine Belica Zvonimir Taradi.

Etno kuća, vrtić i raskrižje

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

je spreman, ali izvođač treba čekati povoljne vremenske uvjete.

Rok je 1. ožujka, no zbog doNa prošlogodišnjim lokal- kumentacije i vremena tražili nim izborima peti je mandat smo od Ministarstva turizosvojio načelnik Općine Be- ma i sporta, koje sufinancira projekt s 450.000 kuna, lica Zvonimir Taradi. S da nam krajnji rok njim smo razgovaproduže do 1. rali o tome kako lipnja. Pritom je protekla još je izvedeno jedna panOve će se godine rješenje demijska znatna sredstva staze zagodina, kao i koje t vorene uložiti i u tri će se ako g r a gospodarske zone – tivnosti dom, prodvijati na venstveno Sjever, Jugozapad i beličkome zbog pasa Jug području tilutalica te mogućih jekom 2022. “sluč ajn i h godine. Žitemotor i s t a” koji ljima tek predstoje nažalost danas u parku i neka izazovnija razdoblja, osobito sljedeće godine u zajedničkom prostoru sa kad bi se konačno trebalo po- sportskim terenima vide svoj četi s radovima na kanalizaciji. način uživanja. Isti projekt s 250.000 kuna sufinancira i Aglomeracija Podturen Međimurska županija – objaš– Područje Belice dijelom njava načelnik Taradi. je Aglomeracije Podturen. Što se pak najavljenoga buOve godine ide prijava i mogu dućeg Muzeja krumpira s ustvrditi s visokim stupnjem tržnicom tiče, idejno rješenje vjerojatnosti da će se s nje- postoji, a u procesu je i izrada zinim izvođenjem započeti 3-D vizualizacije. Građevin2023. godine. Lani smo počeli sku dozvolu mogli bi dobiti i s radovima na atletskoj stazi krajem svibnja. kod škole te je ona dovršena – Za projekt je predviđen 90 posto - završni materijal iznos od 1,4 milijuna kuna, od

U Gardinovcu se od značajnijih projekata planiraju uređenje etno kuće (četvrt milijuna kuna), adaptacija dječjeg vrtića (200.000 kuna) i uređenje raskršća kod lokalne kapelice s uključenom odvodnjom voda (400.000 kuna).

– NK “Radnički” dobit će novu sportsku opremu u vrijednosti od 120.000 kuna, dok je za ostale javne potrebe u sportu na području Općine predviđeno 200.000 kuna.

S DVD-om Gardinovec još se moramo dogovoriti hoćemo li ići u adaptaciju Doma, koju smo prijavili na natječaj za sredstva iz fondova EU. U prvoj turi natječaja nismo prošli, jer smo dosad već dvaput dobivali novac iz Mjere 7.4.1., što nam automatski smanjuje prioritet u odnosu na druge općine – naglašava Taradi.

Belički načelnik Zvonimir Taradi na proteklim je lokalnim izborima osvojio peti mandat

čega pola milijuna osigurava Ministarstvo turizma i sporta, 275.000 kuna Županija, a ostatak pokriva Općina.

Postoji i mogućnost prijave na neki od natječaja za dodjelu europskih sredstava, no moramo vidjeti što i kako te jesu li mještani voljni čekati još koju godinu ili bismo krenuli u izgradnju uz spo-

menuta osigurana sredstva.

Ove će se godine znatna sredstva uložiti i u tri gospodarske zone – Sjever (800.000 kuna), Jugozapad (570.000 kuna) te Jug (550.000 kuna), što većim dijelom financira Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Nakon što je u njima, naime, riješeno pitanje vodovoda, ostali su

nam asfaltiranje i uvođenje električne energije, odnosno rasvjete – kaže načelnik.

Kultura i socijalna davanja

Dodajmo da se za javne potrebe u kulturi za 2022. osiguralo nešto više od 400.000 kuna, od čega 75.000 za manifestacije kao što su obilježavanje Fašnika, Festival međimurskog kalampera, Dani kruha i plodova jeseni te božićni sajam. Općina Belica ove je godine domaćin manifestacije “Uzorne hrvat-

ske seoske žene”, zahvaljujući Mateji Vranović koja je lani osvojila titulu Najuzornije hrvatske seoske žene.

Socijalni program Općine podrazumijeva i financijsku pomoć potrebitima za troškove ogrjeva, troškova stanovanja, pomoći za novorođenu djecu, sufinanciranje vrtića, pomoć za podmirenje troškova učenika te studenata, pomoć roditeljima djece s teškoćama u razvoju, druge jednokratne pomoći i poklon pakete za djecu te umirovljenike.

DJELATNICI PRE-KOMA U 2021. GODINI SKUPILI 10.771 TONU OTPADA

Manje miješanog otpada iz kućanstava Gradska komunalna tvrtka Pre-kom objavila je da je tijekom 2021. godine sakupila 10.771 tonu otpada, što je rast od 0,92 posto u odnosu na godinu ranije. Dobra je vijest da se u kućanstvima nastavlja trend smanjivanja količina miješanog komunalnog otpada i to za 0,86 posto. S druge pak strane znatno su porasle količine istog otpada prikupljenog kod pravnih osoba.

– Količine prikupljenog miješanog otpada značajno rastu izvan kućanstvo i to za 12,46 posto. Dva su razloga tome, pandemija koronavirusa i premali angažman dijela korisnika na odvajanju otpada. Dio

korisnika iz kategorije pravnih osoba u miješani otpad bacaju i druge vrste proizvodnog otpada – objašnjavaju iz Pre-koma.

Pre-kom svoje usluge prikupljanja i zbrinjavanja otpada obavlja na području Grada Preloga i još 11 općina. Prvi put postoci odvajanja otpada nisu rasli u svim jedinicama lokalne samouprave. Naime, Pre-komovi korisnici već su godinama na vrhu po uspješnosti u odvojenom prikupljanju otpada, a ostvareni rezultati od 2017. godine u neprestanom su rastu.

Unatoč padu uspješnosti dijela članova Pre-komove grupacije, vrlo je vjerojatno da će svih 12 jedinica lokalne samouprave

biti među 15 najuspješnijih u Hrvatskoj.

Lanjska godina na razini cijele grupacije završena je s prosjekom od 64,60 posto odvojeno prikupljenog otpada. Najbolji rezultat bilježi Općina Belica s 80,62 posto, dok je najlošiji na području Općine Donji Kraljevec s 56,60 posto. Iznadprosječne rezultate još su ostvarili Grad Prelog (66,61 posto) te općine Domašinec (66,17 posto) i Dekanovec (65 posto).

– Naše prosječno kućanstvo godišnje napravi 225,08 kilograma miješanoga komunalnog otpada, što prosječno po stanovniku iznosi 68,83 kilograma. Kada bi nam se u

obzir uzele i neke druge vrste odvojeno skupljenog i obrađenog otpada, postoci odvajanja bili bi i bolji – poručuju iz tvrtke Pre-kom.

Lani je tvrtka uspješno realizirala i tri EU projekta: opremanje i modernizaciju kompostane, nabavu dva nova komunalna vozila te izgradnju i opremanje reciklažnog dvorišta za građevinski otpad. Također, uspješno je okončan još jedan europski projekt koji se provodio na području svih 12 jedinica lokalne samouprave, a koji se odnosi na kupnju i podjelu žutih i plavih spremnika. Ukupna vrijednost svih projekata je 15 milijuna kuna.

Aktualno

9. veljače 2022., br. 284 || Regionalni tjednik

MURSKO SREDIŠĆE: UDRUGAMA 915.000 KUNA Grad Mursko Središće objavio je javni poziv za sufinanciranje projekata, programa i manifestacija udruga u 2022. godine. Za ovu potrebu je osiguran ukupan iznos od 915.000 kuna, a prijaviti se mogu udruge čiji je programski rad usmjeren na područja: kulture, tehničke kulture, sporta, umirovljenika i osoba treće životne dobi, skrbi o osobama s invaliditetom, branitelja i stradalnika te druga područja od interesa za opće dobro stanovnika grada Murskog Središća.

Svaka udruga u okviru javnog poziva može podnijeti najviše jednu prijavu za financijsku podršku projektu, programu ili manifestaciji, ali iz Grada navoda da ista udruga može biti partner na više programa, projekata ili manifestacija.

Rok za podnošenje prijava traje do 3. ožujka.

7

NOVI UREĐAJ Dobrovoljno vatrogasno društvo Mursko Središće postalo je bogatije za novi kombinirani uređaj za spašavanje unesrećenih osoba iz vozila.

Uređaj radi na baterije pa je jednostavnije njime rukovati, što je jako važno zbog brzine spašavanja. Grad Mursko Središće je financirao nabavku uređaja u iznosu od 52.000 kuna. Gradske DVD-ove uskoro očekuje i nabavku novog navalnog vozila, čime će se dodatno povećati opremljenost i operativnost cjelokupnog vatrogasnog sustava na području Murskoga Središća. Na gradskome području djeluju tri DVD-a, a iz gradskoga Proračuna ravnomjerno se ulaže u ljudstvo, opremu i objekte. Sva društva su dobila nova kombi vozila, mala navalna vozila, opremu, a njihovi objekti su dograđeni ili adaptirani.

OPĆINA KOTORIBA

Županija pomaže u realizaciji projekata Međimurski župan Matija Posavec boravio je u Kotoribi, gdje je s načelnikom Darijom Friščićem održao radni sastanak. Tom su priliko obišli radove na novoj upravno-poslovnoj zgradi koja je pred samim završetkom. Tijekom sastanka je dogovoren nastavak provođenja laboratorijskih pretraga, odnosno vađenja krvi u Domu zdravlja u Kotoribi, a bilo je govora i o boljoj organizaciji rada Ispostave hitne medicinske pomoći u

Kotoribi. Općina priprema i projekt rekonstrukcije potkrovlja Knjižnice i čitaonice, a govorilo se i o projektu rekonstrukcije i dogradnje objekta u Sportskom parku u Kotoribi koji provodi NK Graničar uz sufinanciranje Općine Kotoriba. Oba projekta podržat će i Međimurska županija. Župan Posavec je ponudio pomoć i u rješavanju problema s prometnicom od Kotoribe prema Goričanu, koja je u iznimno lošem stanju.

HRVATSKA JE PRI DNU PO PRAVIMA POTROŠAČA

Četvrtina Hrvata kupi neispravan uređaj, ali njihova žalba nije uvažena Građanima se najviše kvare mobiteli i tableti, slijede printeri, sušilice, perilice za rublje i laptopi, a najmanje se žale na trajnost digitalnih kamera i mikrovalnih pećnica PIŠE: SANDRA ŽUPANIĆ szupanic@regionalni.com

Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan predstavila je 31. siječnja u Zagrebu rezultate svoga najnovijeg istraživanja o kvarenju elektroničkih uređaja u Hrvatskoj.

Borzan je glavna autorica Socijalista i demokrata za Rezoluciju Europskog parlamenta o pravu na popravak.

Većina građana primorana je kupiti novi elektronički uređaj, jer im je popravak neisplativ, pokazuju rezultati istraživanja eurozastupnice Borzan.

– Građanima se najviše kvare mobiteli i tableti, slijede printeri, sušilice, perilice za rublje i laptopi, a najmanje se žale na trajnost digitalnih kamera i mikrovalnih pećnica.

U slučaju kvarenja čak 81 % građana je kupilo novi uređaj, jer je popravak starog bio neisplativ, što zbog nedostupnosti nacrta, rezervnih dijelova ili servisa. Primjerice, 90 % građana smatra da su rezervni dijelovi preskupi u odnosu na cijenu novog uređaja – kaže Biljana Borzan.

Mobiteli su na prvome mjestu, kao i u većini država članica EU-a. Primjerice, u Njemačkoj su to još printeri, perilice rublja, aparati za kavu

90 % građana smatra da su rezervni dijelovi preskupi u odnosu na cijenu novog uređaja

i perilice posuđa, u Belgiji televizori, printeri, perilice rublja i aparati za kavu, a u Španjolskoj printeri, usisavači, televizori i tableti. Perilice rublja se pak najviše kvare u Francuskoj, Portugalu i Nizozemskoj.

– Po meni je ovo nešto što je zaista žalosno jer mi želimo s jedne strane zaštititi potrošače da ne troše novce kupujući iznova nove aparate, a naravno, s obzirom na to da je Europska unija sada izrazito zeleno orijentirana, to su politike koje su apsolutno broj jedan u svim našim zakonima – rekla je Borzan.

Kao posebno zabrinjavajuću ističe činjenicu da četvrtina građana kupi neispravan uređaj, ali njihova žalba nije

uvažena. U slučaju reklamacije najviše vjeruju potrošačkim udrugama, a najmanje državnim institucijama.

Cijena najvažnija

– Čak 94 % građana smatra da bi uređaji trebali trajati duže te su im trajnost i dostupnost popravka najvažniji faktori pri kupovini. Upravo zato sam jedna od autorica Rezolucije o pravu na popravak, koja, među ostalim, poziva i na uvođenje nove oznake popravljivosti. Na svakom uređaju treba biti označeno koliko je očekivano vrijeme trajanja, kakva je dostupnost i cijena rezervnih dijelova i servisa.

S tim se slaže čak 78 % naših građana – istaknula je Borzan.

Pri kupnji elektroničkih uređaja građani očekivano najviše gledaju cijenu (90,6 %), pa očekivano trajanje uređaja (89,6 %), trajanje jamstva (82,8 %), dostupnost servisa i rezervnih dijelova (80,3 %), dok je tek na zadnjem mjestu briga o utjecaju na okoliš (56 %).

Hrvatska je pri dnu po pravima potrošača, rekla je Borzan.

Borzan je kao pozitivan primjer izdvojila Francusku, koja je već usvojila zakon kojim je uvela oznake popravljivosti na uređaje te mjerače korištenja, kako bi potrošač u svakom trenutku znao što od kupljenog proizvoda može očekivati.

Njezina rezolucija bit će usvojena u ožujku, kada bi trebao biti predstavljen i novi paket zakona kojima je cilj osigurati pravo na popravak.

ŠKOLA U GORIČANU

U jednoj smjeni U prostorijama Općine Goričan, u petak, 4. veljače, potpisan je Sporazum o nastavku ulaganja u obnovu i dogradnju Osnovne škole Goričan i sportske školske dvorane.

Nakon izgradnje sportske dvorane, kompletne energetske obnove školske zgrade i obnove krovišta zgrade, trenutno se izvode radovi na obnovi i preseljenju školske kuhinje i blagovaonice, čime

će se dobiti novi prostori koje će se prenamijeniti u dodatne učionice te steći uvjeti za jednosmjensku nastavu. Radove su obišli župan Matija Posavec, načelnik Općine Goričan Emanuel Sinković i ravnatelj Osnovne škole Zlatko Varošanec, izrazivši zadovoljstvo što dinamika radova ide svojim tijekom. Potpisan je i zajednički Sporazum o nastavku suradnje na financiranju školske sportske dvorane.

SVETI MARTIN NA MURI

Postavljene nove solarne lampe Općina Sveti Martin na Muri nastavlja podizati kvalitetu lokalne infrastrukture na principu održivog razvoja proširenjem trase javne rasvjete i postavljanjem novih stupova i LED rasvjetnih tijela. Tako su na prostoru naselja Toplice Sveti Martin postavljena tri nova rasvjetna tijela, a u naselju Jurovčak njih sedam.

– Modernizacija i dopuna

javne rasvjete nastavlja se i u ostalim naseljima da bi razvoj i standard svih mještana naše općine bio ujednačen i na što višoj razini, a krajnji cilj je svakako sprječavanje iseljavanja i smanjenje negativnog demografskog trenda, ušteda troškova javne rasvjete te smanjenje emisije ugljikova dioksida – istaknuo je načelnik Općine Martin Srša.

8

Život

Regionalni tjednik || 9. veljače 2022., br. 284

SELNICA: BESPLATNE IGRAONICE ZA PREDŠKOLCE

ŽIVOT

U srijedu, 9. veljače, u vremenu od 16.30 do 17.30 bit će održana prva besplatna igraonica za djecu u prostoru Dječjeg vrtića “Leptirići” u Zebanec Selu. Besplatne igraonice namijenjene su mališanima predškolske dobi, od tri do sedam godina starosti, koji nisu polaznici Dječjeg vrtića. Organizatori najavljuju da će se besplatne radionice održavati svake srijede

tijekom veljače i ožujka. Polaznici će moći uživati u raznim kreativnim aktivnostima uz mnogo dobre zabave, a sve pod budnim okom i uz vođenje odgojitelja.

Sve dodatne informacije mogu se dobiti pozivom na brojeve 040/395-655 i 040/524277 ili na adresi elektronske pošte dv.djecja. masta@gmail.com.

Besplatne igraonice održavat će se u Dječjem vrtiću “Leptirići” u Zebanec Selu

“PLESOM SE POKRENI, ZDRAVLJE NA BOLJE OKRENI!”

Veliki interes za radionice Mažoretkinja Nedelišća u okviru EU projekta – Prvi mjesec provedbe projekta i besplatnih radionica prošao je bolje, kvalitetnije i s većim brojem prijavljenih nego što smo očekivali. Prve tri radionice okupile su oko 70 djece i mladih iz cijelog Međimurja i susjednih županija – poručuju iz Udruge Mažoretkinje Nedelišća.

PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Udruga Mažoretkinje Nedelišća je početkom ove godine započela s provedbom svoga prvog EU projekta pod nazivom “Plesom se pokreni, zdravlje na bolje okreni!” koji je financiran sredstvima iz programa Europske snage solidarnosti Agencije za mobilnost i programe Europske unije.

Program koji je osmišljen u

okviru projekta započeo je 15. siječnja i to besplatnom radionicom “Tehniciranje mažoret štapom” za djecu i mlade u dobi od 8 do 12 godina. Radionica je održana u dvorani Atona u Nedelišću, a voditeljica je bila Katarina Jakšić, mažoretkinja i twirlerica s dugogodišnjim iskustvom i brojnim osvojenim medaljama. Veliki broj polaznica sjajno su se zabavile, ali i naučile nove mažoret i twirling elemente.

Već 22. siječnja održane su

još dvije radionice. Prva je bila za djecu od četiri do osam godina koja su imala priliku naučiti tehnicirati mažoret štapom.

– Tom su prigodom održani i Dani otvorenih vrata Mažoretkinja Nedelišća. Radionica za najmlađe bila je pun pogodak jer su se djevojčice kroz plesanje, smijanje, vrtnju štapom i edukativne igre odlično zabavile i puno toga naučile – otkrivaju iz Udruge.

Druga radionica bila je na-

mijenjena djeci i mladima od 12 do 25 godina, koju je vodio

Na prvim radionicama polaznici su imali priliku naučiti nove twirling i mažoret elemente Bernard Barač, poznati twirler s dugogodišnjim iskustvom i

brojnim osvojenim medaljama.

Polaznice radionice naučile su i usavršile nove twirling i mažoret elemente koje će moći primjenjivati u svom budućem plesnom angažmanu.

– Prvi mjesec provedbe projekta i besplatnih radionica prošao je bolje, kvalitetnije i s većim brojem prijavljenih nego što smo očekivali. Tako se možemo pohvaliti da su prve tri radionice okupile oko 70 djece i mladih s područja cijelog Međimurja i susjednih

PRIJAM U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI ZA ČLANOVE KARATE KLUBA GLOBUS

županija – dodaju iz Udruge Mažoretkinje Nedelišća.

Iz Udruge i dalje pozivaju sve zainteresirane djevojke i mladiće da se prijave i plesom pokrenu. Također, sve buduće aktivnosti mogu se popratiti na službenom Instagram profilu ‘”5_6_7_8_plesi” kao i Facebook stranici “Plesom se pokreni, zdravlje na bolje okreni” gdje se redovito objavljuju nove, zanimljive i još neviđene radionice na području Međimurske županije i šire.

Mnoge medalje s domaćih i inozemnih borilišta Iza Karate kluba Globus iznimno je uspješna 2021. godina u kojoj su njegovi članovi osvojili mnoga odličja na domaćim i međunarodnim natjecanjima. Svoje uspjehe predstavili su na prijmu u Međimurskoj županiji županu Matiji Posavcu i voditeljici Odsjeka za civilno društvo i sport Mariji Radiković.

U nizu sjajnih rezultata svakako treba izdvojiti srebrne medalje Aide Trstenjak i Svena Strahije na Svjetskoj ligi u Veneciji. Sven je tim rezultatom ušao među devet najboljih kadeta svijeta, dok je Aida jedina natjecateljica na svijetu u mlađim kadetkinjama koja je uspjela izboriti dva finala Svjetske lige, osvojivši srebrnu medalju u Limassoli i Veneciji.

Za reprezentaciju Hrvatske na Prvenstvu Balkana nastupili su Sven Strahija i Josip Slukić te su u ekipnom dijelu natjecanja s kadetskom i juniorskom reprezentacijom osvojili brončane medalje, dok je Sven bio srebrni kod kadeta pojedinačno.

Međimurski karatisti bili su uspješni i na domaćim turnirima. Na Prvenstvu Hrvatske za mlađe uzraste osvojili su po četiri zlata i bronce te dva srebra.

Na Otvorenom prvenstvu Hrvatske zlatne medalje su osvojili Laura Strahija, Aida Trstenjak, Petar Slukić i Sven Strahija čime su postali dvostruki prvaci Hrvatske. Također, Leona Gulija je postala kadetska prvakinja Hrvatske, a Ema Marčec, Sara Novak, Ana Filipović, Lovro Farkaš, Kristian

Topličanec i Josip Slukić bili su brončani kod juniora, a Filip Novak i Kristian Topličanec u kategoriji seniora. Na Prvenstvu Balkana za mlađe uzraste Tino Panić osvojio je srebrenu, a Ervin Šoltić brončanu medalju.

Prvacima Hrvatske postala je i ekipa mlađih kadetkinja, dok su mlađi kadeti bili doprvaci, a juniori su osvojili ekipnu broncu.

– Vidjeti ovakve rezultate i uspjeh koji ste postigli u ovim izazovnim vremenima zaista je vrijedno svake pohvale. Ponosni smo na vaš uložen trud i postignute rezultate, ali i na činjenicu da svojim rezultatima i vi potvrđujete da Međimurje s razlogom nosi titulu Europske regije sporta – poručio je župan Posavec.

Život

9. veljače 2022., br. 284 || Regionalni tjednik

9

INTERREG: KVALITETNA PREKOGRANIČNA SURADNJA S MAĐARSKOM U četvrtak, 3. veljače, u konzulatu RH u Nagykanizsi održan je radni sastanak kojeg je organizirao počasni konzul Republike Hrvatske u Mađarskoj dr. Atila Kos sa županom Međimurske županije Matijom Posavcem, predsjednikom Europske grupacije za teritorijalnu suradnju i zamjenikom župana Josipom Grivcem i jednim od osnivača EGTS-a i dugogodišnjim bivšim načelnikom Općine Goričan Marijom Moharićem.

Na radnom sastanku dotaknute su teme položaja Hrvata koji žive u gradovima i općinama uz rijeku Muru, prometna povezanost, gospodarska i kulturna suradnja te daljnja realizacija prekograničnog programa INTERREG i priprema projekata za novo razdoblje. Župan Matija Posavec ponudio je pomoć projektima za očuvanje hrvatskog identiteta i kulture u Mađarskoj te će Međimurska županija financirati ploče s nazivima ulica na hrvatskom i

mađarskom jeziku u naseljima Murakeresztur i Fityehaz. Usuglasili su se da je potrebno uputiti požurnicu Hrvatskim cestama i Ministarstvu prometa i infrastrukture s daljnjom realizacijom projekta cestovnog i željezničkog spajanja dviju zemalja na području Općine Kotoriba. U ovom se trenutku u programu INTERREG prekogranične suradnje Hrvatska-Mađarska provodi niz kapitalnih projekata ukupne vrijednosti od 54,3 milijuna kuna.

50. OBLJETNICA KOŠARKAŠKOG KLUBA MEĐIMURJE

“Zahvalni smo ‘dečkima s asfalta’ koji su pokrenuli struju čiji tok slijedimo i danas”

FOTO: KK MEĐIMURJE

FOTO: KK MEĐIMURJE

FOTO: KK MEĐIMURJE

U 50 godina postojanja Klubom je prošlo mnogo generacija i na stotine igrača, a danas Košarkaški klub Međimurje broji 94 člana koji se natječu u šest uzrasta

Točno 80 godina nakon odigravanje prve službene košarkaške utakmice (20. siječnja 1892. godine, Springfield, SAD), u Čakovcu je svim ljubiteljima sporta upućena pozivnica na osnivačku sjednicu Skupštine Košarkaškog kluba Čakovec. Skupština koja je održana 20. siječnja 1972. godine postavila je temelje kluba koji danas nosi naziv “Košarkaški klub Međimurje”.

– Na sjednici je usvojen statut Kluba, uspostavljena je Uprava, imenovan je i predsjednik Ivica Žišković te tajnik,

danas pokojni, Ivan Vugrinec – podsjetili su u KK-u Međimurje povodom 50. obljetnice Kluba.

Seniorska momčad postojala je i prije službenog osnivanja Kluba, a nastupala je pod nazivom DTO “Partizan” Čakovec.

Nakon osnivanja Kluba stvoreni su uvjeti za uključivanje u redovna natjecanja koje je provodio Košarkaški savez Hrvatske.

– Prva ekipa nije imala mnogo. Imali su komadić asfalta na otvorenom u centru grada, jedni druge, ogromnu želju za

igrom i još veću ljubav prema našem sportu koju su prenijeli na mlađe generacije – dodaju

Iako se košarka u Čakovcu igrala i ranije, Klub je formalno osnovan 20. siječnja 1972. godine iz KK-a Međimurje.

U 50 godina postojanja Klubom su prošle mnoge genera-

cije i na stotine igrača, a svaki od njih ostavio je dio sebe pa je tako Klub postajao sve veći.

– Bilježili smo brojne pobjede koje smo slavili s euforijom, ali i poraze iz kojih smo puno toga naučili. Danas brojimo 94 člana i natječemo se u šest uzrasta.

Postižemo rezultate na koje bi svatko bio ponosan, a “dečkima s asfalta”, čiji unuci danas igraju košarku pod okriljem našega Kluba, možemo biti zahvalni što su pokrenuli struju čiji tok slijedimo i danas – piše u rođendanskoj objavi Košarkaškog kluba Međimurje.

DOGOVOROM IZMEĐU ŠEFA MISIJE VELEPOSLANSTVA AUSTRALIJE I ČAKOVEČKE GRADONAČELNICE

Dan prijateljstva Australije i Hrvatske u Čakovcu Prilikom svoga službenog posjeta Gradu Čakovcu i Međimurskoj županiji, šef Misije Veleposlanstva Australije Andrea Biggi nije propustio u razgovoru s gradonačelnicom Grada Čakovca Ljerkom Cividini dotaknuti se teme povezivanja grada s australskim regijama te razmjene iskustava i kulture.

U okviru obilježavanja Dana Australije, 26. siječnja, ali i tridesete obljetnice diplomatskih odnosa Australije i Hrvatske, šef Misije uime Veleposlanstva donirao je obrazovnu učilicu Osnovnoj školi Donja Dubrava

i pritom gradonačelnici najavio skoru donaciju i u čakovečkim školama.

Uz obilazak Knjižnice “Nikola Zrinski” u Čakovcu u prisustvu v. d. ravnateljice Ljiljane Križan, gradonačelnica i šef Misije dogovorili su da će Čakovec biti domaćin Dana prijateljstva Australije i Hrvatske. Uz bogatstvo kulture i umjetnosti i publiku koja to zna cijeniti, Biggi smatra kako priliči da se prilikom njegova sljedećeg povratka upravo u Čakovcu predstave edukativni programi uz naglasak na prijateljstvo i suradnju Hrvatske,

ali i Međimurja te Čakovca s Australijom.

U okviru Dana prijateljstva dviju država, na sjeveru zemlje tako su planirani izložba slika najugroženijih životinja, izložba i priča o hrvatskoj barci koja je 1875. godine nasukana u Australiji, niz aktivnosti i radionica za djecu, predstavljanje australske kinematografije u Centru za kulturu, donacija obrazovnih učilica čakovečkim školarcima i knjižnici te zajedničko sudjelovanje na međunarodnom natjecanju matematičara.

Uz prve korake koji se rade na navedenim programima, pokrenuti su i postupci za sklapanje Sporazuma o prijateljstvu Grada Čakovca i Georges River Council. Kako se radi o australskom kraju u kojem živi velika hrvatska zajednica, a među njima je podosta njih upravo iz našeg kraja, Gradsko vijeće donijelo je odluku o sklapanju Povelje o prijateljstvu, dok je sličnu odluku donijela i druga strana.

Kako je pritom naglasila čakovečka gradonačelnica, navedena suradnja, kao i druge

s gradovima prijateljima, neće ostati samo deklarativna, već će se uskoro pokrenuti prvi

konkretni projekti, s naglaskom na kulturu, obrazovanje i gospodarstvo.

10 Zdravlje

Regionalni tjednik || 9. veljače 2022., br. 284

U TJEDAN DANA 2822 NOVA SLUČAJA ZARAZE

ZDRAVLJE U SUSRET VALENTINOVU U v rijeme Va lentinova mnogo se govori o ljubavi.

Kupuju se prigodni pokloni, cvijeće, napiše se prigodna čestitka ili čak ljubavno pismo, učini se mali znak pažnje voljenoj osobi kako bi rekli jedni drugima — volim te, ljubim te. A kad nas netko blagoslovi takvim malim znakom pažnje, normalno je da toj osobi zahvalimo. Netko je rekao da je Biblija Božje ljubavno pismo čovjeku. Evo malog mozaika iz Svetoga pisma koji govori o Božjoj ljubavi, brizi i privrženosti čovjeku.

“Hvala ti što sam stvoren tako čudesno, što su djela tvoja predivna. Dušu moju do dna si poznavao, kosti moje ne bjehu ti sakrite dok nastajah u tajnosti, otkan u dubini zemlje. Oči tvoje već tada gledahu djela moja, sve već bješe zapisano u knjizi tvojoj: dani su mi određeni dok još ne bješe ni jednoga.

(Ps 139:13-16) Dragocjen si u mojim očima, vrijedan si i ja te ljubim. Ne boj se jer ja sam s tobom. (Iz 43:4;5) Da, Bog je tako ljubio svijet da je dao svog jedinorođenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, već da ima život vječni. (Iv 3:16) U ljubavi nas predodredi da budemo njegovi sinovi po Isusu Kristu.

(Ef 1:5). Bog je pun milosti i njegova ljubav prema nama je velika. (Ef 2:4) Zamislite samo kakvu nam je ljubav iskazao Otac: da se zovemo Božjom djecom. (1 Iv 3:1) Dragi moji prijatelji, volimo jedni druge jer ljubav dolazi od Boga. Tko god voli, postao je Božje dijete i poznaje Boga.

Tko ne voli, nije upoznao Boga jer Bog je ljubav. Bog nam je ovako pokazao svoju ljubav: poslao je svoga jedi-

Prema podacima županijskog Zavoda za javno zdravstvo, u proteklih tjedan dana, od 1. do 7. veljače, u Međimurju su evidentirana 2822 nova slučaja zaraze koronavirusom. Preminulo je 12 osoba.

Prema izvješću Stožera civilne zaštite MŽ objavljenom u ponedjeljak, 7. veljače, broj pozitivnih osoba u Međimurju na taj je dan iznosio 3507. U Županijskoj bolnici Čakovec bilo je hospitalizirano

79 pacijenata pozitivan na SARS-CoV-2 virus, a na invazivnoj respiraciji bilo je petero pacijenata.

Građani se i dalje mogu cijepiti svakim radnim danom svim dostupnim cjepivima od 9 do 13 sati u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije te od 13 do 18 sati u trijaži Županijske bolnice Čakovec. Za cijepljenje nije potrebna prethodna najava.

NACIONALNI TRANSPLANTACIJSKI PROGRAM

U 2021. u Hrvatskoj izvršeno 268 transplantacija organa Hrvatskim primateljima uspješno su presađena 124 bubrega, 34 srca, 9 pluća, 104 jetre te je izvršeno devet kombiniranih transplantacija

PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Mladen Dominić Kristova Crkva nog Sina na svijet da živimo po njemu. U ovome se sastoji ljubav: nismo mi voljeli Boga, nego je on volio nas i poslao svoga Sina da bude žrtva koja uklanja naše grijehe. (1 Iv 3:710) I Bog će otrti svaku suzu iz tvojih očiju.” (Otk 21) Ovo je samo djelić Božjeg ljubavnog pisma čovjeku zapisan u Svetome pismu — Bibliji. Iskazuješ li zahvalnost Bogu za njegovu ljubav? Širiš li njegovu ljubav? prop. Mladen Dominić Pastor Kristove Crkve Varaždin Čitajući Sveto pismo učimo o Božjoj ljubavi i njegovoj nakani za naš život. Zato Vam nudimo BESPLATAN primjerak Biblije, tiskane u suradnji s Kršćanskom sadašnjosti (rimokatolička izdavačka kuća). Nazovite nas na 042 311 202.

Kristova Crkva Varaždin Ul. braće Krajanski 14 www.kristova-crkva.hr

Povećanje dostupnosti i kvalitete transplantacijskih usluga za hrvatske građane postiglo se uspostavom programa transplantacije pluća. Taj uspjeh iz travnja 2021. označio je pokretanje nacionalnog programa transplantacije pluća, a do kraja godine uspješno je izvršeno 9 transplantacija ovog organa hrvatskim U primateljima, objapandemijskoj vilo je Ministarstvo zdravstva na svojim 2021. ukupno internetskim stranicama. je prijavljen – Pola stoljeća od 121 darivatelj prve transplantacije bubrega u Hrvatskoj, norskih i organa obavljene u KBC-u Ritransplantacijskih jeka, transplantacijski t i mov a koji su program stavljen je pred velik izazov, ne samo na našem po- prilagođavali svoj rad sukladdručju, već na globalnoj razini. no epidemiološkoj situaciji, Pandemija COVID-a 19 postala rezultati postignuti u 2021. daju je svakodnevica koja je do kraj- optimizam i nadu pacijentima njih granica testirala izdržlji- na listi čekanja da će dočekati vost našega zdravstvenog su- organ za presađivanje. stava te je nakratko zaustavila i ovu granu medicine – napisali Povećanje broja transu iz Ministarstva. splantacija Rezultati nacionalnoga tranU pandemijskoj 2021. ukusplantacijskog programa po- pno je prijavljen 121 darivatelj stignuti u 2020./2021. u skladu organa, što čini stopu od 29,5 su s globalnim trendom pada na milijun stanovnika. Hrvatbroja donacija i transplantacija skim primateljima uspješno solidnih organa. Unatoč tomu, su presađena 124 bubrega, navode, zahvaljujući velikom 34 srca, devetera pluća, 104 angažmanu svih stručnih do- jetre te su izvršene tri kombi-

nirane transplantacije jetrabubreg i šest transplantacija bubreg-gušterača. Izvršeno je pet transplantacija bubrega

Rezultati iz 2021. daju optimizam i nadu pacijentima na listi čekanja da će dočekati organ za presađivanje sa živih darivatelja (obiteljske transplantacije). Ukupno je izvršeno 268 transplantacija solidnih organa (stopa 65,4 na milijun stanovnika).

U usporedbi sa 2020., broj ukupnih transplantacija u 2021. povećan je za 26,5 posto, broj transplantacija bubrega je povećan za 26 posto, jetara za 9,5 posto te srca za 36 posto. U Kliničkoj bolnici Merkur izvršene su 144 transplantacije solidnih abdominalnih organa, a slijedi ih KBC Zagreb s izvršenih 88 transplantacija. U KBC-u Rijeka presađeno je 18 bubrega, u KBC-u Osijek 12 bubrega te u KB-u Dubrava šest srca.

Prema realizaciji donorskog potencijala u 2021., od kliničkih bolnica prednjači KBC “Sestre milosrdnice”, gdje su prijavljena 23 darivatelja, a od općih bolnica OB Varaždin, gdje je prijavljeno 17 darivatelja.

DAN CRVENIH HALJINA – PODIZANJE SVIJESTI O MOŽDANOM UDARU KOD ŽENA

Znatno veći broj žena nego muškaraca umire od moždanog udara Međunarodna javnozdravstvena kampanja Dan crvenih haljina pokrenuta je 2004. godine u SAD-u kako bi se podigla svijest o moždanom udaru kod žena koji je i danas nedovoljno prepoznat, nedovoljno istražen i nedovoljno liječen, piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Kampanju u Hrvatskoj pokrenulo je Hrvatsko neurološko društvo 2019. godine, a obilježava se prvog petka u veljači.

Zaštitni znak je silueta žene u crvenoj haljini te se na društvenim mrežama poziva sve da 4. veljače odjenu nešto crveno i tako pruže podršku.

Kampanja ima za cilj potaknuti žene da se brinu o svom zdravlju, prvenstveno zdravlju srca i krvnih žila, jer je većinu tih bolesti moguće spriječiti zdravim životnim navikama, a isto tako želi potaknuti stručnjake u zdravstvu na posebnu pozornost za srčani i moždani

udar kod žena zbog njihovih razlika u odnosu na muškarce.

HZJZ također navodi da su ranije znanstvena istraživanja obuhvaćala uglavnom mušku populaciju, a danas znamo da moždani udar i kardiovaskularne bolesti u žena imaju svoje specifičnosti te znatno veći broj žena nego muškaraca umire od moždanog udara i KVB-a.

Specifičnosti

Čimbenici rizika za moždani udar velikim dijelom zajednički su muškarcima i ženama, kao što su pušenje, loša prehrana, tjelesna neaktivnost i drugi, no žene su izložene specifičnim čimbenicima rizika. To su oralni kontraceptivi, trudnoća, visoki tlak tijekom trudnoće, hormonska nadomjesna terapija i migrene s aurom.

Najčešći opći simptomi moždanog udara nastaju iznenada, a to su utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela, smetnje govora i/ili vida, smetnje, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice te jaka glavobolja koja može biti praćena mučninom i povraćanjem.

Specifični simptomi moždanog udara koji su prisutni kod žena razlikuju se od uobičajenih te upravo zbog toga stvaraju problem jer često nisu prepoznati kao simptom moždanog udara, a liječenje je često odgođeno. Specifični simptomi kod žena su gubitak svijesti ili nesvjestica, opća slabost, poteškoće ili kratkoća daha, zbunjenost, nereagiranje ili dezorijentacija, nagla promjena ponašanja, uzrujanost, halucinacije, mučnina ili povraćanje, bol i štucanje.

Zdravlje

9. veljače 2022., br. 284 || Regionalni tjednik

11

DJECA IZ UDRUGE SLIJEPIH NOVIM PROJEKTOM DOBILA TRENERICU PLIVANJA U Udrugu slijepih Međimurske županije učlanjena je 141 osoba, od čega desetero djece. Ona polaze aktivnost plivanja na Gradskim bazenima “Marija Ružić” Čakovec u okviru aktivnosti programa “Osjetimo život” koji Udruga provodi od 1. lipnja 2020. godine.

Putem novog projekta “Zaplivajmo!” angažirana je sportska trenerica plivanja koja osigurava djeci stručnu podršku i adekvatan pristup te koja specifičnim konceptima radi u vodi sa

slijepom djecom. Trenerica neplivače obučava plivanju, a za plivače osmišljava situacije u kojima moraju ispuniti zadatak putem igre s krajnjim ciljem postizanja samostalnost u vodi.

Za taj projekt Udruga je od Eko Međimurja d.d. primila donaciju.

Slijepu djecu važno je poticati na druženje i razvoj sposobnosti, jer to doprinosi stvaranju njihove pozitivne slike o sebi i jača im samopouzdanje, što je preduvjet ravnopravnog

uključivanja u sve segmente društvenog života.

Ovim projektom Udruga potiče društvenu integraciju slijepe djece u aktivnosti lokalne zajednice, aktivno provođenje slobodnog vremena i njihovu samostalnost. Projekt također doprinosi i senzibilizaciji osoba koje su u kontaktu s njima, a time i senzibilizaciji šire zajednice o mogućnostima i sposobnostima slijepe djece te njihovim potencijalima doprinosa razvoju zajednice.

Tim fizioterapeuta, autori Priručnika

Klub laringektomiranih Međimurske županije

OBILJEŽAVANJE DANA SV. BLAŽA, ZAŠTITNIKA OBOLJELIH OD RAKA GRKLJANA

Predstavljen Priručnik s vježbama za osobe nakon laringektomije

Vježbe za laringektomirane pacijente pripremio je iskusan i stručan tim fizioterapeuta s Odjela fizikalne medicine i rehabilitacije Županijske bolnice Čakovec s ciljem poboljšanja pokretljivosti i mišićne snage u vratu i ramenima te prevencije razvoja infekcija pluća PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Pod pokroviteljstvom Hrvatske zajednice laringektomiranih osoba, povodom Dana svetoga Blaža, zaštitnika oboljelih od bolesti grla, koji se obilježava 3. veljače, Klub laringektomiranih Međimurske županije, Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije i Županijska liga protiv raka Čakovec od 2014. godine organiziraju različite aktivnosti s ciljem ukazivanja na važnost prevencije i ranog otkrivanja raka grla, senzibiliziranja javnosti za potrebe laringektomiranih osoba te upoznavanja s radom Kluba.

Zbog epidemiološke situacije ove godine nije bilo moguće organizirati već tradicionalnu

manifestaciju i aktivnosti, no ovaj je dan ipak obilježen, i to predstavljanjem Priručnika s vježbama za osobe nakon laringektomije.

– Nažalost, zbog pandemije COVID-a 19 već drugu godinu zaredom nismo u mogućnosti povodom Dana sv. Blaža organizirati tradicionalnu manifestaciju “Zajedno smo jači i glasniji” pa smo ove godine inicirali izradu Priručnika s vježbama za osobe nakon laringektomije, koji su pripremili zaposlenici Odjela za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Županijske bolnice Čakovec na čelu s Monikom Radolović, dr. med., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije, supspec. reuamatologije – rekli su iz Kluba i Županijske lige protiv raka.

Naime, iskusan i stručan tim fizioterapeuta s Odjela fizikal-

ne medicine i rehabilitacije Županijske bolnice Čakovec pripremio je vježbe za laringektomirane pacijente u cilju poboljšanja pokretljivosti i mišićne snage u vratu i ramenima te prevencije razvoja infekcija pluća. Radi se o vježbama koje se provode nakon operativnog liječenja, kod kuće, razumljive su i slikovno jasne.

– Vjerujemo da će novoizrađeni priručnik namijenjen laringektomiranim pacijentima, njihovim obiteljima te osobama koje skrbe o njima, značajno doprinijeti uspješnoj rehabilitaciji laringektomiranih osoba – navode.

Čimbenici rizika i simptomi

Iz Kluba laringektormiranih istaknuli su i najznačajnike čimbenike rizika za rak grklja-

Znakovi bolesti su bol u grlu ili u ušima, promuklost i/ili promjena jačine i boje glasa, otežano i/ili bolno gutanje, osjećaj stranog tijela u grlu te povećani limfni čvorovi na vratu

na i najčešće znakove bolesti.

– Čimbenici rizika su korištenje duhanskih proizvoda, konzumacija alkoholnih pića, prehrana siromašna povrćem i voćem, gastroezofagealni refluks, odnosno vraćanje želučanog sadržaja u jednjak, zatim izloženost štetnim kemikalijama i tvarima te genetska predispozicija. Znakovi bolesti na koje trebate obratiti pažnju i svakako se javiti liječniku su: bol u grlu ili u ušima, promuklost i/ili promjena jačine i boje glasa, otežano i/ili bolno gutanje, osjećaj stranog tijela u grlu te povećani limfni čvorovi

na vratu – naveli su iz Kluba.

Klub laringektomiranih Međimurske županije osnovan je u sklopu Županijske lige protiv raka Čakovec 1998. godine, a okuplja osobe operirane od raka larinksa (grkljana), članove njihovih obitelji te zdravstvene djelatnike. Laringektomirani su osobe kod kojih je odstranjen grkljan i dio neuromuskularnih struktura vrata. U liječenju karcinoma larinksa, uz kirurški zahvat, kemoterapiju i radioterapiju te logopedski tretman i govornu rehabilitaciju, fizikalna terapija postala je nužan element sve-

obuhvatne rehabilitacije u svakoj fazi medicinskog liječenja.

Statistički podaci

Prema podacima Hrvatskog registra za rak, od raka grkljana (larinksa) je u Hrvatskoj od 2015. do 2019. godine prosječno godišnje oboljelo 297 osoba, i to 268 muškaraca i 29 žena, a u Međimurskoj županiji su ukupno u tom petogodišnjem razdoblju oboljeli 27 muškaraca i tri žene.

U posljednjem petogodišnjem razdoblju, od 2016. do 2020. godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj je od raka grkljana godišnje prosječno umrlo 160 osoba, 148 muškaraca i 12 žena, a u Međimurskoj županiji su ukupno u tom razdoblju umrle 24 osobe – 21 muškarac i tri žene.

BILJNA VLAKNA U PREHRANI – UČINAK NA PREVENCIJU DEBLJINE I POVIŠENE MASNOĆE U KRVI

Piše: Irena Stipešević-Rakamarić, dr. med., spec. javnog zdravstva

Hrana koja obiluje biljnim vlaknima pomaže u kontroli tjelesne težine jer biljne namirnice ne sadržavaju kolesterol i općenito su siromašne masnoćama te su većeg volumena u odnosu na kalorijsku vrijednost, što daje osjećaj sitosti. Naime, osjećaj sitosti između ostaloga se regulira i volumenom hrane koju pojedemo, budući da jedan od impulsa za sitost proizlazi iz rastezanja stijenke želuca.

Nadalje, potrebno ih je duže žvakati, što također usporava probavu i porast glukoze u krvi, a vlakna koja formiraju gel usporavaju pražnjenje želuca i doprinose sitosti. Zbog toga je važno da osobe koje boluju od šećerne bolesti tipa 2, koja

je često udružena s debljinom i povišenim masnoćama u krvi, konzumiraju dijetu bogatu kompleksnim ugljikohidratima i vlaknima. Istraživanja pokazuju da visoki unos biljnih vlakana smanjuje rizik i od koronarne srčane bolesti i s njom povezane smrtnosti. U jednoj nizozemskoj studiji pokazano je da za svakih 10 dodatnih grama unosa biljnih vlakana slijedi pad od 9 % u općoj smrtnosti i 17 % u riziku od smrtnosti od srčanožilnih bolesti. Koliki će biti učinak biljnih vlakana u prehrani na razine kolesterola u krvi ovisi o tipu vlakana koje unosimo i početnoj povišenoj razini kolesterola.

Dijeta bogata topivim biljnim vlaknima, kakve nalazimo u

suhom grahu, zobi, mrkvi i voću, korisna je u snižavanju ukupnog LDL kolesterola kod osoba s hiperkolesterolemijom. Mehanizmi kojima se to objašnjava su sljedeći: dijeta bogata biljnim vlaknima općenito je siromašna masnoćama, pa ih osoba općenito manje unosi; nadalje, smanjena je apsorpcija kolesterola iz animalnih namirnica zbog veće prisutnosti fitosterola u prehrani; smanjenje razine inzulina zbog manjega glikemijskog indeksa takve prehrane dovodi do smanjene sinteze vlastitoga (endogenoga) kolesterola i potiče se izlučivanje steroida iz organizma. Normalno se u jetri kolesterol konvertira u žučne kiseline koje pospješuju proba-

vu masti, a nakon što obave tu funkciju, ponovno se apsorbiraju u organizmu. Topiva vlakna pak, vežući se na žučne kiseline u crijevu, sprečavaju njihovu reapsorpciju, a potiču njihovo brže izlučivanje, pa se one manje povratno pohranjuju u jetru, što istu forsira na novu produkciju žučnih kiselina, a time i potrošnju novoga kolesterola. Konačni učinak je smanjenje ukupnoga kolesterola u krvi. Nadalje, kad u vodi topiva vlakna, poput pektina i guma, podliježu bakterijskoj razgradnji u debelom crijevu, kao rezultat nastaje propionska kiselina, kratkolančana masna kiselina koja može kočiti sintezu kolesterola u jetri i povećati

izlučivanje LDL (za srce tzv. “lošega”) kolesterola. Dijeta bogata biljnim vlaknima koja sadržava sporoprobavljajuće žitarice i mahunarke u količini od najmanje 50 grama dnevno uspješno potpomaže menadžment pacijenata s dijabetesom tipa 2, a kod pacijenata s visokim tlakom postiže se redukcija prosječnih vrijednosti tlaka do 6 % već nakon samo mjesec dana takve dijete. Tomu doprinosi i visok sadržaj kalija u namirnicama biljnog porijekla, kao protuteža natriju, indirektno odgovornom za visoki tlak.

U sljedećem broju čitajte o tome kako biljna vlakna utječu na smanjenje rizika od raka probavnih organa.

12 Školstvo

Regionalni tjednik || 9. veljače 2022., br. 284

U STEM CENTRU IZVRSNOSTI UVIJEK JE ZANIMLJIVO

ŠKOLSTVO

U STEM Centru izvrsnosti Međimurske županije uvijek je živo i zanimljivo pa su tako učenici biolozi Gimnazije Josipa Slavenskog uz pomoć profesorica Tanje Šalamon i Sare Perčić uronili u svijet enzima i upoznali čari bioinformatike. Kemičari su se uz vodstvo profesorice Antonije Jančec i profesora Karla Meglića uhvatili ukoštac s problemskim zadatcima, dok je fizičare u istraživanju vjetroelektrana, nastanku slika u različitim optičkim elementima te u proučavanju spektara različitih tvari

vodila profesorica Melita Sambolek. Tu su i vrijedni robotičari koji uz vodstvo profesora Nikole Friščića rade na projektu razvoja umjetne inteligencije te sami programiraju svoj chatbot koji će učiti, razvijati se i usput educirati korisnika, a matematičari se vrijedno bore sa zahtjevnim matematičkim zadatcima, uživo i online. – Svaki tjedan naučimo nešto novo, a stečeno znanje putovnica je našim mladim stemovcima u bolju budućnost. Veselimo se idućem druženju – poručuju polaznici STEM Centra.

LUCAS VLADIMIR SRNEC

Predstavio svoju rodnu zemlju Australiju U Područnoj školi Donji Vidovec (matična OŠ Donja Dubrava) u utorak, 25. siječnja, bilo je jako veselo, zanimljivo i poučno. Učenik 4.b razreda Lucas Vladimir Srnec predstavio je prezentacijom “My Homeland – Australia” na satu Engleskog jezika svoju rodnu zemlju Australiju.

– Dogodilo se to u savršenom trenutku. Naime, četvrtaši ovih tjedana upoznaju Australiju – njene znamenitosti i posebnosti putem nastavnih sadržaja Engleskog jezika, a usto se svake godine

26. siječnja obilježava i službeni nacionalni dan Australije – Australia Day. Naš Lucas nam je kao pravi stručnjak prezentirao činjenice i iskustva iz kojih smo mnogo naučili. Uživo smo vidjeli kako izgleda australska putovnica, opipali novac, prolistali knjige, razgledali suvenire i neke druge uporabne predmete s obilježjima ove prekrasne daleke zemlje. Tako smo bar na trenutak u mislima otputovali u “Land Down Under” and it was great – poručili su iz škole.

POSJET ANITE KONTREC OSNOVNOJ ŠKOLI U ŠENKOVCU

“Zabavno je biti umjetnik, puno smo naučili” U prvom i drugom razredu održala je slikarsku radionicu, dok su se učenici trećih i četvrtih razreda okušali u kiparstvu

PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

Za učenike od prvog do četvrtog razreda Osnovne škole “Petar Zrinski” Šenkovec 19. i 20. siječnja održana je likovna kolonija s rođenom Zagrepčankom Anitom Kontrec, koja se već više od 30 godina bavi umjetnošću te je održala mnoge samostalne izložbe u Hrvatskoj, Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj.

Lijepo iskustvo

Prvom i drugom razredu te međimurske osnovne škole održala je slikarsku radionicu.

– Kada je konačno doš-

lo vrijeme početka našeg mi to oblikovali na papiru i susreta s umjetnicom, bili naše ideje su joj se svidjele. smo jako uzbuđeni. Došla Savjetovala nas je ako smo negdje zapeli i pokaje nasmijana i vesela, zala da je zabavno odmah nas osvojila biti umjetnisvojim pričama. kom. IzmjeRekla nam je – Kako su samo njivali da ćemo smo svoja se ig rat i lijepo izgledali naši iskust va bojama i radovi na panou, bili međulikovima. sobno Igra je smo jako ponosni – i bilo je započela, istaknuli su učenici zaista izrezivali ugod no. smo crne prvih i drugih Na k r aju trakice, pa razreda. smo se potšarene točpisali kao prak ice i s ve to vi umjetnici na slagali na bijelom svoje radove i složili papiru u jednu priču.

Anita je došla do svakog od izložbu na školskom panou. nas ispitivala nas kako bismo Kako su samo lijepo izgleda-

li naši radovi na panou, bili smo jako ponosni – istaknuli su učenici.

Učenici trećih i četvrtih razreda okušali su se u kiparstvom te izrađivali gipsane kućice koje su potom izložili, uživajući u svakom trenutku.

– Zabavno je biti umjetnik, zabavno je slagati sliku od elemenata, zabavno je izmjenjivati iskustva s prijateljima, lijepo je kad možeš dobiti savjet od umjetnika i vidjeti svoj rad zajedno s radovima svojih prijatelja kako čini cjelinu. Puno smo naučili i proveli ugodno vrijeme s umjetnicom Anitom Kontrec i hvala joj na tome – poručili su vrijedni učenici.

POSJET ŠEFA MISIJE VELEPOSLANSTVA AUSTRALIJE ANDREE BIGGIJA

U OŠ Donja Dubrava obilježili “Australia Day 2022” Veleposlanstvo Australije, odnosno šef Misije veleposlanstva Australije Andrea Biggi odazvao se pozivu učiteljica engleskog jezika Gordane Mirović i Željke Novak Božić iz Osnovne škole Donja Dubrava na obilježavanje događaja pod nazivom “Australia Day 2022”.

Predstavljanje

Naime, iz škole objašnjavaju da je njihova komunikacija započela komentarom na službenoj stranici Veleposlanstva na društvenoj mreži Facebook u okviru objave o posjeti jednoj osječkoj srednjoj školi. Ubrzo je započela njihova komunika-

cija vezana uz obrazovnu učilicu koju Veleposlanstvo šalje zainteresiranim školama, a riječ je o setu obrazovnih sadržaja, časopisa, knjiga i suvenira vezanih uz Australiju i australsku kulturnu baštinu.

Nakon što je učilica stigla u školu, učiteljice su dogovorile posjet Veleposlanstva u siječnju povodom Dana Australije. Iz svakog razreda predmetne nastave odabrani su učenici koji su prema informacijama iz učilice trebali složiti prezentacije i pripremiti kratko predstavljanje svog rada na engleskom jeziku.

U ovom projektu sudjelovalo je 20-ak učenika koji su oduševili šefa Misije. Po dolasku u školu, Andreu Biggija pozdravila je ravnateljica škole Mirjana Ribić, a nakon toga i načelnik Općine Donja Dubrava Marijan Varga.

Nakon kratkog razgovora, šef Misije je pozdravio učenike sudionike ovog projekta. Ukratko se predstavio i zahvalio na pozivu.

Učenici su predstavljali svoj rad razred po razred počevši od petog razreda. Nakon prezentacija zajedno su svi prisutni pjevali australsku pjesmu “Waltzing Matilda”. Na kraju susreta je napomenuo da je fasciniran razinom znanja engleskog jezika kod učenika, pohvalio je njihovu izvrsnu komunikaciju i razumijevanje stranog jezika i donirao obrazovnu učilicu školi za daljnje korištenje.

Školstvo

9. veljače 2022., br. 284 || Regionalni tjednik

13

UČENICI SREDNJE ŠKOLE ČAKOVEC NA RAZNE NAČINE PROMOVIRAJU ZDRAVLJE U Srednjoj školi Čakovec medicinari uvijek marljivo uče i usvajaju potrebne vještine, ali i promoviraju poboljšanje zdravlja na razne načine. Tako je peti razred medicinskih sestara/tehničara ovih dana obilježio Dan mimoza i Nacionalni dan borbe protiv raka grlića maternice, javnozdravstvenu akciju podizanja svijesti žena o važnosti redovitih ginekoloških pregleda, cijepljenju protiv HPV-a te brizi za vlastito zdravlje.

A o tome da je upravo prevencija ključna u borbi protiv ove zloćudne bolesti, medicinari iz te srednje škole osvještavaju i svoje kolege nemedicinskih zanimanja, ali i nastavnike, naglašavajući da je taj karcinom najpreventivniji i da se, ako se otkrije u lokaliziranom stadiju, može vrlo uspješno izliječiti.

Usto, stalno i glasno govore i o važnosti čovjekova kretanja, raznolikosti prehra-

ne i hidratacije organizma radi njegova optimalnoga funkcioniranja. U svakoj temi kojom se bave ističu važnost individualnoga pristupa čovjeku, a sa svojim se nastavnicima Ivanom Kacunom, Renatom Tisaj i Đurđicom Hlapčić slažu da je najvažnije naučiti nositi se sa stresom kojeg, nažalost, u ovim izazovnim vremenima ne nedostaje, navode iz Srednje škole Čakovec.

UČENICI U OŠ TOMAŠA GORIČANCA MALA SUBOTICA POHAĐAJU DOMAĆINSTVO

Naučili su zamijesiti tijesto, a jednako su vješti i s iglom i koncem – Jednostavne i praktične savjete učenici s veseljem upijaju od svoje učiteljice Jasminke Drabić – navodi ravnateljica škole Željka Štampar Zamuda, kojoj je drago što su povratne reakcije roditelja odlične.

godine, a ovu izvannastavnu aktivnost vodi učiteljica razredne nastave Jasminka Drabić.

Zbog epidemioloških priIako je Domaćinstvo kao predmet u školama ukinut lika, ove se godine provodi početkom 90-ih godina, samo u 3.b razredu, a učenici danas ga sve više škola u Hr- su aktivnost prihvatili s oduvatskoj uvodi kao izvanna- ševljenjem. Naučili su zamistavnu aktivnost. Potrebu jesiti dizano tijesto za klipiće i kruh, rezati voće i kuda se učenicima objasni hati kompot od kako šivati, kuhajabuka. Jednati, peglati još ko vješti bili niz korisnih su s iglom životnih – Učenici vole i koncem, vještina, raditi rukama i stvarati kada su uv idjel i uči l i su i u nešto novo, ali im šivati Osnovnedostaje preciznosti, g u mb e noj školi i platno.

Tomaša spretnosti i brzine Planova Gori– navodi Jasminka i ideja do č a nc a kraja školMa la SuDrabić. ske godine botica. ima još puno: od glačanja, slaVještine ganja odjeće, postavKao razlog uvođenja Domaćinstva ističu da in- ljanja stola… S obzirom na teres učenika u posljednje entuzijazam učenika, sve će vrijeme naveliko zaokupljaju se to s radošću i realizirati, tehnika, misleći na online navode iz Osnovne škole u nastavu kao i na igranje igri- Maloj Subotici.

– Primijetila sam kod učeca, stoga se tu itekako javlja potreba za razvoj i drugih nika da vole raditi rukama i stvarati nešto novo, da ih kompetencija učenika.

U Osnovnoj školi Tomaša takav rad opušta i razveseGoričanca Domaćinstvo su ljava, ali i da im nedostaje uveli od početka ove školske preciznosti, spretnosti i br-

zine. Smatram da je moguće poboljšati motoričke vještine kod učenika putem zanimljivih aktivnosti na satovima domaćinstva. Isto tako, vrlo je važno da učenici, osim zahtjevnih obrazovnih predmeta, imaju i nastavu na kojoj će se međusobno družiti i opuštati te se putem praktičnih znanja i aktivno-

PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

Putem praktičnih znanja i aktivnosti, školarci se pripremaju za svakodnevni život sti pripremati za svakodnevni život – navela je učiteljica Jasminka Drabić.

– Odlično je što škola može pružiti učenicima aktivnost koja učenike priprema na život, to je doslovno škola za život. Jednostavne i praktične savjete učenici s veseljem upijaju od svoje učiteljice.

Drago mi je da su povratne reakcije roditelja odlične.

Nadamo se da će epidemiološka situacija dozvoliti da isto ponudimo većem broju učenika – napominje ravnateljica škole Željka Štampar Zamuda.

PRIJAM ZA OSVAJAČE MEDALJA NA MEĐUNARODNOJ PRIRODOSLOVNOJ OLIMPIJADI MLADIH

Predsjednik ugostio brončanu gimnazijalku Emu Novak Predsjednik Republike Zoran Milanović ugostio je 1. veljače nagrađene učenike koji su sudjelovali na 18.

Međunarodnoj prirodoslovnoj olimpijadi mladih (IJSO – International Junior Science Olympiad) te njihove mentore.

Olimpijada mladih se održala u hibridnom obliku od 12. do 21. prosinca 2021. u organizaciji Ujedinjenih Arapskih Emirata, a na natjecanju je sudjelovalo 290 učenika iz 59 država.

Sudionici natjecanja zadatke su rješavali u svojim matičnim državama. Učenici iz Hrvatske osvojili su dvije srebrne i četiri brončane medalje. Dobitnici srebrne medalje su Karlo Ahel iz Gimnazije Andrije Mohorovičića u Rijeci i Roko Marić

mali na Kemijskom, Fizičkom i Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, a mentori koji su sudjelovali u odabiru i pripremama učenika te pripremi laboratorija i prijevodima zadataka na natjecanju

Olimpijada mladih održana je u hibridnom obliku u organizaciji Ujedinjenih Arapskih Emirata iz XV. gimnazije u Zagrebu, a brončane Ema Novak iz Gimnazije Josipa Slavenskog u Čakovcu, Kim Radešić iz Gimnazije Pula u Puli, Luka Du-

plančić iz XV. gimnazije u Zagrebu i Karlo Domijan iz prve Sušačke hrvatske gimnazije u Rijeci.

Učenici su se za natjecanje pripre-

djelatnici su PMF-a Tajana Begović, Danijel Namjesnik, Andreja Lucić, Petra Cvjetko, Karolina Matejak Cvenić i Krešo Zadro.

U izvedbi natjecanja i organizaciji slobodnog vremena učenika mentorima su pomagali i studenti PMF-a, a sudjelovanje na Olimpijadi financiralo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, rečeno je na sastanku.

Učenici osvajači medalja na Olimpijadi mladih razgovarali su s predsjednikom Milanovićem i o svojim planovima daljnjeg školovanja, pri čemu su svi najavili kako žele studirati u Hrvatskoj. Uz učenike, osvajače medalja na Međunarodnoj prirodoslovnoj olimpijadi mladih, bili su njihovi mentori Krešo Zadro, Andreja Lucić i Tajana Begović, a uz predsjednika Milanovića na sastanku je bio posebni savjetnik Predsjednika za ekonomiju Velibor Mačkić.

14 Kulturni obzor

Regionalni tjednik || 9. veljače 2022., br. 284

PRELOG: MARTINA JAKŠIĆ RODIGER VODITELJICA ZBORA

KULTURNI OBZOR

Upravni odbor Pjevačkoga zbora Grada Preloga odabrao je novu stručnu voditeljicu Zbora. Nakon što su četiri kandidatkinje predale potpune prijave, Odbor ih je pozvao na osobno predstavljanje i upoznavanje s uvjetima rada. Tako je poziciju dobila Martina Jakšić Rodiger, mag. prof. glazbe.

– Danas nam je više nego ikad potrebna nova snaga i poticaj za radost života. To nam svakako može dati pjesma, jer prava

pjesma dira srce. U planu imamo nove projekte koje želimo pokrenuti na nivou Grada. Za svaki rad i realizaciju projekata potrebni su ljudi koji su entuzijastični, koji žele svoje kvalitete utkati u život društva.

Stoga pozivamo nove članove, i muškarce i žene, da nam se pridruže. Molimo vas da se prijavite na mail predsjednice, a.trstenjak76@gmail.com, ili na broj mobitela 098/162-4033 – poručuju iz Zbora.

MINISTARSTVO KULTURE ZA KNJIŽNU I KNJIŽNIČNU DJELATNOST OVE GODINE IZDVAJA GOTOVO 18 MILIJUNA KUNA

U Međimurje za knjižnice 400-tinjak tisuća kuna Osim gradskih knjižnica u Čakovcu, Prelogu i Murskome Središću, sredstva će dobiti i ustanove istog tipa u Kotoribi, Goričanu i Šenkovcu, ali i Centar za kulturu Čakovec te Književni krug Prelog PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

kao podlogu za kriterije vrednovanja programa pristiglih na Poziv. Na temelju zadanih kriterija i smjernica Ministarst vo kulture i te uvidom u dokumentaciju medija Republike Hrvat- odlučeno je da će se 127 proske objavilo je da će se za grama akcija i manifestacija u knjižnicama sufinancirati knjižničnu djelatnost u ovoj s ukupno 597.500 god in i dod ijel iti kuna, dok se za sredstva u uku28 razvojnih pnom iznosu Kristian programa od gotovo Novak dobit će kao što su 18 milijuseminari, na kuna.

42.000 kuna potpore radionice To č n ije, i stručno za svoj novi roman na Poziv usavrza predradnog naslova šavanje laganje k njižniprogra“Posljednji branitelji čara sufima javImopanema” nancira s gon i h pot retovo milijun, ba u kulturi odnosno 959.500 za programsko kuna. Najveći dio područje knjižnične djelatnosti pristiglo je 418 “kolača” - 16.398.000 kuna prijava, od kojih će 388 pro- - ide pak za 223 programa grama u tri potprogramska nabave građe (i knjižne i područja biti sufinancira- neknjižne) u knjižnicama. na ukupnim iznosom od 17.955.000 kuna.

Građa i događanja Služba za arhivsku i knjižTako će Knjižnica “Nikola ničnu djelatnost analizirala Zrinski” Čakovec za nabavu je poslovanje svih narod- građe za knjižnicu dobiti nih knjižnica u Republici 290.000, a za Bibliobusnu Hr vatskoj te cjelokupne službu još 30.000 kuna. U knjižnične djelatnosti u po- Knjižnicu i čitaonicu Gradručju narodnih knjižnica da Preloga stiže pak za tu

324.000 kuna dobiva čakovečka Knjižnica “Nikola Zrinski”, što je daleko najviše od svih međimurskih ustanova toga tipa

Kristian Novak

djelatnost iznos od 40.000 kuna.

Knjižnici i čitaonici u Goričanu za istu je svrhu dodijeljeno 25.000 kuna, a isti iznos dobivaju Gradska knjižnica i čitaonica Mursko Središće, Knjižnica i čitaonica u Kotoribi te Knjižnica i čitaonica Općine Šenkovec. Osim toga, čakovečkoj

Knjižnici stižu i 4000 kuna za program “Heklice u knjižnici” - radionice za učenje novih vještina i čitateljski klub, dok će Književni krug Prelog za književnu manifestaciju “Priločki velikani” dobiti 10.000 kuna. Centru za kulturu u Čakovcu iz domene vizualnih umjetnosti dolazi 10.000 kuna za go-

dišnju izložbenu djelatnost.

Objavljeni su i rezultati Javnog poziva za dodjelu potpora za poticanje književnog stvaralaštva u 2022. godini, a sredstva će dobiti i neki autori iz Međimurja ili međimurskog podrijetla.

Tako su, primjerice, Kristianu Novaku dodijeljene 42.000 kuna za novi roman radnog naslova “Posljednji branitelji Imopanema”.

Andrijana Kos-Lajtman za zbirku poezije “Žena koralj” dobit će 21.000 kuna, dok isti iznos ide i za roman “Mrtva žena govori glasnije” Željke Horvat-Čeč.

U PETAK, 11. VELJAČE, U MUZEJU MEĐIMURJA OTVORENJE IZLOŽBE FOTOGRAFA ZORANA KOLARIĆA

U Izložbenome salonu Muzeja Međimurja u petak, 11, veljače, u 18 sati otvara se izložba čakovečkoga fotografa Zorana Kolarića pod nazivom “Čovjek i grad”, čime počinje nova izložbena sezona Muzeja.

– Ovaj fotograf iznimnog senzib i l i t e t a s vo j a t a n ko ć ut n a o p ažanja urbanih prostora donosi nam na izložbi “Čovjek i grad”.

U Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec predstavit će svoj rad u 38 crno-bijelih fotografija. Svaka njegova fotografija plod je zaustavljene ljudske radnje u urbanom prostoru nekog od europskih gradova – kažu iz Muzeja.

Njegove iznimne kompozicije nastale su u Istanbulu, Adani, Puli, Pragu, Šibeniku, Lisabonu, San Marinu, Riminiju, Skopju, Čakovcu, Zagrebu, Bujama i Subotici.

O autoru

Zoran Kolarić (1971.) rođen je u Čakovcu, gdje i danas živi. Fotografijom se bavi posljednjih desetak godina. U svom fotografskom radu usredotočen je na ulično-dokumentarnu fotografiju, portret, akt i plesnu fotografiju. Dosad je imao dvije samostalne izložbe te je sudjelovao na više od sto skupnih međunarodnih i domaćih fotografskih izložbi.

Njegove fotografije nagrađene su više od 50 puta u Hrvatskoj i inozemstvu. Član je Fotokluba Zagreb, Fotokluba Čakovec te Foto kluba Klik Sveta Nedjelja. Također, dijelom je neformalnog fotokolektiva nekolicine hrvatskih fotografa s kojima je povezan interesom za uličnu fotografiju te zajedničke fotoprojekte. Djeluje i u području popularizacije fotografije uz fotografske radionice koje vodi u sklopu hrvatskih fotoklubova te čakovečkoga projekta Fotkenzi.me.

Radi na priručniku o uličnoj fotografiji koja bi trebala izići iz tiska do kraja 2022. godine te na monografiji s temom ulične fotografije.

FOTO: ZORAN KOLARIĆ

Razgledajte 38 fotografija o odnosu čovjeka i grada!

Kulturni obzor

9. veljače 2022., br. 284 || Regionalni tjednik

15

PJESMA I SPOT “KAD SE ZBROJI DOBRO I LOŠE” CVETKA & LISJAKA Nedavno smo pisali o projektu snimanja serije o starim Slavenima i drugim narodima na kojem surađuju Anton Lisjak i Marin Cvetko. Ovoga puta Cvetko nas je iznenadio snimivši pjesmu pod nazivom “Kad se zbroji dobro i loše” i prateći videospot. Sam je napisao glazbu i stihove, a za aranžman su zaslužni Krunoslav Lajtman i Marko Lajtman, poznati glazbenici iz Male Subotice.

– Spot smo snimali Ivan Lisjak i ja. Zajedno smo u vlasništvu tvrtke koja se bavi filmskom

i videoprodukcijom – kaže Marin, koji je sam i montirao video u kojem glume Tea Šimić i Damir Kahrimanović. Ovo je njegov debitantski singl, a glazbom se kao hobijem već dugo bavi. Dodaje da su on i kolega iz tvrtke imali ideju za spot, a ova se pjesma činila pogodnom za pratnju. Uskoro su se pridružili aranžeri Krunoslav (gitare, glasovir, saksofon) i Marko (producent i programer bubnjeva).

– Priča spota odvija se u Zagrebu, pretežno na Gornjem gradu, a dio gdje sam ja s gitarom

posve prati tekst i sniman je u mojoj sobi. Ubrzo bih volio snimiti i cijeli album na kojem bi se također nalazile uglavnom šansone. Volio bih izraziti veliko razočaranje s današnjim stanjem u svijetu glazbe. Jednostavno me žalosti činjenica da jeftine pjesme koje nemaju veze s istinskim pojmom glazbe zadobivaju ogromnu popularnost - zaključio je Marin. Videospot možete pogledati u mrežnoj verziji ovoga članka na našem portalu regionalni.com.

KONTROVERZNO RJEŠENJE GRADONAČELNICE PRIHVATILO GRADSKO VIJEĆE

Karolina Juzbašić umjesto Dejana Buvača u Upravnom vijeću CZK-a Buvač ne samo da obnaša funkcije predsjednika Zajednice HKUU Međimurske županije, tajnika Pjevačkoga zbora “Josip Štolcer Slavenski”, člana Kulturnog vijeća Čakovca, redatelja i glumca u mnogim predstavama Dječjega gradskog kazališta Čakovec, KD “Štolcer” i drugih društava, već je i predsjednik UO Hrvatskoga sabora kulture PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

Na nedavno održanoj 6. sjednici Gradskog vijeća Čakovca, Vijeće je donijelo i neke odluke koje se tiču gradskih kulturnih i obrazovnih institucija. Gradonačelnica Ljerka Cividini pritom je objasnila kako je u 2022. poseban naglasak na izradi projektne dokumentacije kao preduvjetu prijave na natječaje za sufinanciranje.

– Iz decentraliziranih sredstava financirat ćemo izradu projektne dokumentacije za obnovu i dogradnju Umjetničke škole “Miroslav Magdalenić” u Čakovcu te dogradnju školske sportske dvorane i pripadajućih učionica u OŠ Kuršanec. Uz izgradnju nove zgrade Centra za odgoj i obrazovanje, izradu dokumentacije za dogradnju II. osnovne škole,

daljnje korake u izgradnji IV. osnovne škole, za što su sredstva osigurana u državnom, odnosno gradskom Proračunu, krenuli smo u stvaranje uvjeta za uvođenje cjelodnevne nastave u svim gradskim školama. To je direktno ulaganje u budućnost našega grada, jer će ove investicije omogućiti još kvalitetnije obrazovanje našim učenicima, a učiteljima radne uvjete kakve zaslužuju – objasnila je čakovečka gradonačelnica.

Logika u propisima?

Izglasana je Odluka o imenovanju v. d. ravnateljice Knjižnice “Nikola Zrinski” Čakovec, što je funkcija koju obavlja dosadašnja ravnateljica ustanove Ljiljana Križan. Pritom su prihvaćena i rješenja o razrješenju i imenovanju člana Upravnog vijeća Centra za kulturu Čakovec, što je odluka koja se pokazala posebno kon-

Posebno je zanimljiva činjenica da Buvaču nikakvi propise ne brane da bude članom čakovečkoga Kulturnog vijeća, no istodobno zbog “neprebivanja” na području Grada ne može biti u Upravnom vijeću CZK-a

– Ako se ne riješi situacija, prikupit ćemo potpise potpore svih članica Gradske zajednice kulture i ostalih eminentnih stručnjaka iz područja kulture i ako treba osobno dostaviti gradonačelnici – ističe Nikola Kotur, predsjednik Gradske zajednice kulture Čakovec i član Kulturnog vijeća Grada Čakovca.

troverznom. Navodno zbog neispunjenja uvjeta mjesta prebivališta propisanog pravilnikom/javnim pozivom, odnosno Statutom CZK-a, dužnosti je iz Upravnog vijeća razriješen Dejan Buvač.

Naime, Buvač je veći dio života proveo u Čakovcu, no trenutačno živi u Nedelišću, što dosad nije predstavljalo

problem. Valja napomenuti da je izrazito istaknut kulturni djelatnik, koji ne samo da obnaša funkcije predsjednika Zajednice hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije, tajnika Pjevačkoga zbora “Josip Štolcer Slavenski” Čakovec, člana Kulturnog vijeća Čakovca, redatelja i glumca u mnogo-

brojnim predstavama Dječjega gradskog kazališta Čakovec, Kazališne družine “Štolcer” i drugih društava, već je i predsjednik Upravnog odbora Hrvatskoga sabora kulture, što je krovna organizacija udruženja kulturno-umjetničkog amaterizma u Hrvatskoj. Jasno je, dakle, da unatoč “ključnom uvjetu” života na području Grada Čakovca, itekako ispunjava uvjete članstva u vijeću bilo koje kulturne ustanove na području Međimurja i šire. Umjesto njega u Upravno vijeće CZK-a od 1. veljače imenovana je Karolina Juzbašić, članica čakovečkoga Gradskog vijeća.

Sramotna odluka

Buvača podržavaju mnogi istaknuti pojedinci s područja Međimurja. Među njima je i Nikola Kotur, predsjednik Gradske zajednice kulture Čakovec te također član Kul-

turnog vijeća Grada Čakovca.

– Dejan duže, a ja nekih 20 godina doprinosim, borim se i zalažem za naše udruge na području Grada Čakovca. Ni on, a ni ja nismo iz Čakovca, ali smo Čakovcu dali i srce i dušu za amaterizam i kulturu.

Zato je odluka u svakom slučaju sramotna. Sramota je što se politika počela mješati i u kulturu i da se stvaraju mjesta za podobne, a ne za one koje bi trebali i dalje doprinositi našoj zajednici. Dejan je iznimna osoba koja je više od bilo koga doprinijela razvoju kulturnoumjetničkog amaterizma i mislim da se na takav način ne odnosi prema takvim osobama. Ako se ne riješi situacija, prikupit ćemo potpise potpore svih članica Gradske zajednice kulture i ostalih eminentnih stručnjaka iz područja kulture i ako treba osobno dostaviti gradonačelnici – zaključuje Nikola Kotur.

DRAMEDIJA U REŽIJI JOACHIMA TRIERA NA TRIBINI ČČ 10. VELJAČE PA SVE DO VALENTINOVA

Romansa “Najgora osoba na svijetu” u CZK-u Čakovec U sklopu Tribine “Čakovec četvrtkom” 10. veljače u Centru za kulturu s početkom u 20 sati prikazat će se komedija “Najgora osoba na svijetu”, nastala u koprodukciji Norveške, Francuske, Švedske i Danske. Film je režirao Joachim Trier, koji je uz Eskila Vogta zaslužan i za scenarij. Glume Renate Reinsve i Anders Danielsen Lie. – Popularni norveški redatelj Joachim Trier ovoga puta donosi pronicljivu dramediju o potrazi za ljubavi i smislom

u suvremenom Oslu. Julie uskoro navršava tridesetu i život joj je u rasulu. Zapustila je svoje talente, a veza sa starijim i uspješnim Akselom više je ne ispunjava. Kada na zabavi upoznaje mladog i šarmantnog Eivinda, Julie prekida s Akselom i baca se u novu vezu kako bi dala vjetar u leđa svom ustajalom životu. No, shvatit će da je za neke životne odluke ipak prekasno – stoji u opisu filma.

Osim na Tribini, djelo možete pogledati još i u petak,

11. veljače u 18 sati te subotu i ponedjeljak, 12. i 14. veljače s početkom u 20 sati. Film je osvojio mnoge nagrade te je prikazan na raznim festiva lima: spomenimo Cannes Film Festival 2021 (najbolja glumica), Toronto Film Festival, BFI London Film Festival, Karlovy Vary Film Festival, Chicago Film Festival, Vancouver Film Festival i Reykjavik Film Festival. Traje 127 minuta, preporučuje se starijima od 12 godina, a cijena ulaznice

je 30 kuna (Tribina ČČ), odnosno 25 kuna (redovni program).

O redatelju

Međunarodno priznat redatelj i scenarist Joachim Trier rođen je u Kopenhagenu. Autor je kritičkih uspješnica “Repriza” (2006.), “Oslo, 31. kolovoza” (2011.), “Glasnije od bombi” (2015.) i “Thelma” (2017.), napisanih u suradnji s Eskilom Vogtom.

Filmovi su mu prikazivani i nagrađivani na nizu među-

narodnih festivala, uključujući Cannes, Sundance, Toronto, Karlovy Vary i dr.

”Najgora osoba na svijetu” u Cannesu je nagrađen za najbolju glumicu.

16 Duplerica

Regionalni tjednik || 9. veljače 2022., br. 284

PRIČA O 29-GODIŠNJOJ HRABROJ ŽENI POVOD

Varaždinka Matea dva puta je sam jaku motivaciju, a to je m

Matea Meden bitku za život vodila je dva puta, i to prvi put s 10 godina, a onda s 27. Akutna limfoblastična leukemija prvi joj je put dijagnost dvije godine primila matične stanice donora. Uslijedile su brojne teške reakcije na presađivanje i jake lijekove, a kući je pušte PIŠE: MARTINA LONČAR-PETRINJAK mlpetrinjak@regionalni.com

Svjetski dan borbe protiv raka obilježava se 4. veljače.

Dva dana kasnije, 6. veljače, 29-godišnja Varaždinka Matea Meden slavi svoj “drugi rođendan” jer su na taj dan prije dvije godine donorske matične stanice zamijenile njezine, nakon čega je iz svoje borbe protiv raka krvi izašla kao pobjednica.

Matea je bitku za život s leukemijom vodila dva puta, i to prvi put s 10 godina, a onda s 27. Akutna limfoblastična leukemija prvi joj je put dijagnosticirana 2002. godine, kada je pohađala 4. razred II. osnovne škole Varaždin.

2002.

Uoči transplantacije, vrećica s matičnim stanicama

Rujan 2021.

Matea je 6. veljače proslavila “drugi rođendan”

– Kad sam bila mala, bila sam općenito slaba i boležljiva. Često sam imala temperaturu i prehlade, a zakompliciralo se kada su počeli bolovi u koljenu i trbuhu. Završila sam u OB Varaždin i kad su mi izvadili krv, shvatili su da je problem veći te me uputili u Zagreb, gdje su mi napravili punkciju i 30. travnja 2002. sam u KBC-u Zagreb na Šalati počela s liječenjem. Primala sam samo kemoterapiju, transplantacije tada još nisu bile toliko aktualne u Hrvatskoj.

Imala sam centralni venski kateter, koji ide kroz aortu, na njega se daje infuzija i kroz njega se može vaditi krv. Jedno vrijeme sam provela u bolnici, a kada sam bila bolje, vikendima sam odlazila doma – ispričala nam je Matea.

U 5. razredu imala je nastavu kod kuće, bilo je moguće dogovoriti sa školom da joj učitelji dolaze doma, a u školske se klupe vratila sredinom 6. razreda.

Na redovne kontrole odlazila je pet godina jer je to najčešće razdoblje u kojem se bolest može vratiti, a nakon toga je vadila krv jednom godišnje. Osim toga, akutna limfoblastična leukemija je vrsta “dječje” leukemije, no očito može zahvatiti i odrasle, pokazat će se kasnije.

– Tada nikad nisam bila u potpunosti svjesna svoje bolesti, nisam znala koliko je stvarno opasno i što mi se sve može dogoditi. Znala sam da je to rak krvi i da je teško, ali nisam to gledala kao nešto smrtonosno.

Od onih dana iz bolnice sjećam se samo jedne alergijske reakcije na neki lijek i tada sam dobila temperaturu 41,5 i sva sam se tresla. Sjećam se sternalnih i lumbalnih punkcija. Sternalne se rade da se vidi koliko ima blasti, loših stanica u krvi, a lumbalne se rade da se vidi nije li se rak proširio u centralni živčani sustav i usput se primaju lijekovi. Sjećam se još da su sestre bile jako dobre. Kada osoba prima kortikosteroide, apetit joj

je obično jako dobar, pa znam da su sestre meni i još jednoj curi pekle palačinke u pola noći – prisjetila se Varaždinka.

Nakon što je dobila prvu veliku bitku, Matea je nizala uspjehe na drugim životnim poljima: redovito je osvajala medalje u streličarstvu na državnim te velikim europskim i svjetskim natjecanjima, završila Drugu gimnaziju Varaždin i upisala studij predškolskog odgoja na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli jer je još tijekom svojih vrtićkih dana znala da, kada odraste, želi biti teta u vrtiću. Tijekom fakultetskog obrazovanja u Puli je upoznala Kristiana, za kojeg se 2016. udala, a 2017. dobili su sina Benjamina.

2019.

Miran obiteljski život prestao je biti miran u ljetu 2019. godine, kada su joj se na nogama počele pojavljivati neobjašnjive masnice.

– Dobila sam masnice po nogama i otrovala si želudac u svibnju 2019. godine. Vađenje krvi pokazalo je da su mi trombociti niski, ali nije se činilo da je nešto ozbiljno. U to sam vrijeme završavala staž. No dobivala sam sve više masnica po nogama, veličine šake, plave,

Dan prije transplantacije ju je, priznaje, uhvatila panika, no ohrabrilo ju je pismo koje je primila od donora ljubičaste, bezbolne, i bilo ih je puno. Išla sam opet vaditi krv u srpnju i čim su došli nalazi, zvao me doktor opće prakse u Puli da moram hitno na Hematologiju.

Došla sam i kad je doktorica vidjela nalaz, rekla je da moram odmah ići na sternalnu punkciju da vidimo što se događa jer su se blasti već nalazile u krvi – govori Matea i dodaje da je nalaz trebao biti gotov u 13 sati, no liječnik ju je nazvao već u 11, rekavši da dođe što prije i da nije dobro.

I tada su se sumnje potvrdile i uslijedio je šok.

– Kiki je bio sa mnom, uzeo nalaz i rekao: “Vratilo se.” U dogovoru s pulskom hematologinjom, koja je došla u kontakt s doktoricom Duraković na Rebru, dogovorila sam da već sutradan počinjem s liječenjem.

Umjesto onog centralnog venskog katetera, sada su mi ispod ključne kosti ugradili port, mali potkožni uređaj koji služi za vađenje krvi, primanje infuzije, kemoterapije i svih lijekova koji idu venski, kako me ne bi stalno pikali po rukama. Odradila sam

pet ciklusa kemoterapije, svaki je trajao otprilike mjesec dana.

Većinu sam primala u dnevnoj bolnici, stalno sam išla u Zagreb na kontrole… – objasnila je Matea, koja je kemoterapiju podnijela fizički i psihički jako dobro, s osmijehom i vodeći se mišlju da će sve biti u redu.

– Od prvog trena sam bila pozitivna. Znala sam da to moram odraditi i da nema druge opcije.

Imala sam jaku motivaciju, a to je moje dijete, koje sam s dvije godine ostavila s tatom u Puli, dok sam ja otišla u Varaždin živjeti k svojoj majci jer je tako bilo praktičnije i sigurnije zbog vrlo čestih odlazaka u bolnicu.

Tijekom cjelokupnog liječenja u Zagreb me stalno vozio moj tata i ondje čekao da završim s terapijama. I danas je moj glavni vozač kada dođemo u Varaždin.

U bolnici sam si dane ispunjavala tako da sam gledala TV, čitala knjige na laptopu, pisala blog… kada mi je bilo dobro. Kada mi je bilo loše, nisam ništa radila jer se nisam mogla ni javiti na telefon, a glavna stvar mi je bila zvono za sestre – ističe.

Transplantacija i pismo

Nadalje, budući da se radilo o relapsu, odnosno povratku bolesti, liječnici su joj još na početku liječenja rekli da će trebati transplantaciju matičnih stanica, rekla je Varaždinka, objasnivši zatim razliku između autologne i alogenične transplantacije.

Autologna transplantacija je presađivanje vlastitih, prethodno prikupljenih i zamrznutih matičnih stanica, a kod alogenične bolesnik prima matične stanice člana obitelji, najčešće brata ili sestre, ili osobe s kojom pacijent nije u srodstvu, ali s podudarnim antigenima tkivne snošljivosti (HLA podudarnost).

Matea je prošla alogeničnu transplantaciju. Tražili su joj donora sa stopostotnom HLA podudarnošću budući da se radilo o relapsu bolesti nakon 17 godina, što je vrlo rijedak slučaj. Cilj je zamjena bolesnoga krvotvornog sustava primatelja onim zdravim.

Tako je u prosincu 2019. završila s kemoterapijom i čekala poziv na transplantaciju.

– 29. siječnja 2020. sam došla u sterilnu sobu na Rebro. To je soba u kojoj si sam, nema prozora, s ventilacijom i bez izlaza, odnosno jednom kada uđeš, dugo nema izlaska. Imala sam kupaonicu s WC-om i mali hodnik u kojem se doktori i sestre pripremaju za ulazak k meni, stavljaju na sebe zelene kute, maske, rukavice i sve što ide. U normalnim okolnostima posjeti su dozvoljeni preko stakla i telefona, ali tada je bila sezona gripe, pa posjeti nisu bili dozvoljeni, a onda zbog korone.

Počela je pripremna kemotera-

Duplerica

9. veljače 2022., br. 284 || Regionalni tjednik

17

DOM SVJETSKOG DANA BORBE PROTIV RAKA

e pobijedila leukemiju: “Imala moje dijete koje me čekalo”

ticirana 2002. godine, kada je pohađala 4. razred osnovne škole. U nedjelju, 6. veljače, proslavila je svoj “drugi rođendan” jer je na taj dan prije tena 19. ožujka 2020., nakon 51 dana boravka u bolničkoj sterilnoj sobi. Kod kuće su je čekali suprug Kristian i sin Benjamin.

pija, koja uništava sve u tijelu, sve moje matične stanice, kako bi tijelo pripremila za donorske matične stanice, odnosno kako bi prihvat bio što uspješniji.

Terapija je trajala šest dana, a dan prije transplantacije sam imala odmor – govori.

Matične stanice primila je 6. veljače. Dan prije ju je, priznaje, uhvatila panika, no ohrabrilo ju je pismo koje je primila od donora, zajedno s vrećicom matičnih stanica, sličnom onoj u kakvoj se prima krv. Pacijenti inače barem dvije godine od transplantacije ne smiju znati ništa o donoru i obrnuto te je nemoguća ikakva komunikacija. No pismo podrške bez ikakvih informacija ovog je puta prošlo i, kaže Matea, puno joj je pomoglo.

– Pismo mi je na neki način došlo kao šamar jer sam shvatila: “Ako on, koji me ne poznaje, zna da ja to mogu, onda mogu,

i sad ću to odraditi.” Pismo su pročitali i doktori i sestre i svi smo plakali jer je bilo jako emotivno. Ono što još nisam smjela znati, ali sam vidjela na vrećici, je da je moj donor Nijemac. Na vrećici su ostali zabilježeni spol i datum rođenja, dečko je navršio 20 godina nekoliko dana prije nego što je darovao matične stanice. Šokirala me činjenica da je tako mlad – otkriva naša sugovornica i navodi da je transplantacija prošla dobro, kao da prima običnu infuziju.

Komplikacije

No najgore je tek slijedilo. Počeli su se javljati razni problemi, prvo ginekološki.

– Završila sam na UZV-u zdjelice i zaključili su kako bi bilo dobro da naprave kirurški zahvat, otvore zdjelicu, da vide u čemu je problem, a ja sam bila bez leukocita, nisam imala nikakvu krvnu sliku. Dežurna

doktorica je, srećom, to stopirala jer da su to napravili, više se ne bih probudila. Odveli su me u Petrovu, gdje mi je ginekolog Despot spasio život – ispričala je.

Osim toga, kada se stvaraju krvne stanice, najčešće bole velike kosti, kao što su ključna kost, zdjelica, koljena i slično, no reakcija je individualna od osobe do osobe, može biti blaža ili jača. Matea je bila loše sreće jer je dobila strašnu reakciju, bol u cijelom tijelu.

– Utrnule su mi ruke i noge, nisam više mogla sama hodati te sam primala morfij i tramal.

CT glave je pokazao da je sve u redu. Radili su mi još jednu lumbalnu punkciju jer su mislili da mi se bolest proširila u živčani sustav, ali nije, nego su mi našli neki virus koji, srećom, nije bila leukemija. Nakon nekoliko dana su otkrili da imam i gripu tipa B. Devet dana sam se mučila s visokom temperaturom koja se nije mogla spustiti jer nisam imala imunitet, bez kojeg sve te bolesti koje bi trebale trajati par dana traju po dva-tri tjedna. Zatim sam počela kašljati i gubiti zrak u plućima. RTG je pokazao zamućenje lijevog plućnog krila, pa sam nekoliko dana provela na kisiku. Napravili su mi i biopsiju kože jer sam dobila GvHD kože – opisala je Matea mučno razdoblje te objasnila što je GvHD (Graft-versus-host disease).

To je reakcija tijela na strane matične stanice, a može se manifestirati vrućicom, osipom, povraćanjem, oboljenjem jetre, proljevom, bolovima u trbuhu i mršavljenjem. Zahvaća pluća, crijeva, kožu i jetru. Zapravo je

to dobar znak jer pokazuje da se donorove stanice dobro “hvataju”, no može izazvati teške reakcije. Akutan GvHD je unutar 100 dana od transplantacije, a ako reakcija traje duže, onda je riječ o kroničnom GvHD-u.

– Početkom ožujka imala sam GvHD jetre, kože, pluća i crijeva te gripu i visoku temperaturu. Napravili su mi sternalnu punkciju i dobru vijest saznala sam 4. ožujka, a to je da više nemam blasti, da su moje matične stanice nestale, odnosno da su donorske stanice napravile svoj posao. Hematološki sam tada bila u redu, ali drugi nalazi su

Zbog jakih lijekova, kortikosteroida, propale su joj kosti, pa je u srpnju prošle godine operirala lijevi kuk, a sad očekuje poziv za operaciju desnog mi svakim danom bili sve gori, jetra mi je odlazila, pa sam pala u depresiju. Još uvijek nije bilo posjeta, nije bilo nikog mog da me zagrli i stisne ruku. Zato su jednom ipak pustili moju mamu da mi dođe i jednom mog supruga Kikija. Uvjerili su me da izdržim u bolnici još malo i da je najgore iza mene.

Zapravo me u svemu tome najviše držalo to što sam se skoro

svaku večer, tj. onda kada sam u kojoj se provjeravaju blasti. to bila u stanju, čula s Benijem. Promijenila mi se krvna grupa, Stalno mi je govorio: “Mama, dobila sam je od donora. Pijem donesi džema.” Donijela sam jako malo terapije, skoro ništa, mu kasnije vrećicu bolničkog i osjećam se dobro. Još sam džema – ispričala je hrabra slaba, ali trudim se biti najbolje što mogu. Zahvalna sam svojoj Varaždinka.

Kući je puštena 19. ožujka doktorici Zinaidi Perić, koju 2020., nakon 51 dana boravka mogu nazvati u bilo koje doba u toliko joj već mrskoj sterilnoj dana, cijelom liječničkom timu, sobi. Nuspojave su se nastavi- doktorima i sestrama s odjela, le, pa se tako borila s visokim kao i ekipi s fotofereze. Cijelo to tlakom i oko mjesec dana s vrijeme bili su divni, stvarno su upalom mjehura, jetra je pro- se trudili da mi pruže najbolju padala, nalazi i dalje nisu bili moguću skrb, a sa sestrama s dobri. Ali po dolasku kući srce Rebra ostala sam i dalje u konse vratilo na svoje mjesto jer je taktu, postale smo prijateljice. konačno mogla zagrliti sina i Naravno, u svemu su mi od supruga. Uz psihički preokret beskrajnog značaja bili obitelj i nabolje, strogo vođenje brige o prijatelji, koji su mi pomogli da tome da konzumira isključivo iz sebe izvučem zadnju snagu termički prerađenu hranu, pije kada je bilo najteže – govori isključivo iz svoje čaše, ne jede Matea, koja je ovih dana predala proizvode iz ambalaže koji dugo zahtjev za upoznavanje donora, stoje otvoreni, ne dodiruje ništa mladog čovjeka koji joj je spasio izvan vlastite kuće, uz ljubav život. i potporu obitelji, nalazi su se Nadalje, nakon što obavi i konačno počeli popravljati. drugu operaciju, tu su pla– U svibnju, 100 dana novi za budućnost. Kao nakon transplantateta u vrtiću više ne može raditi, pa cije, saznala sam ima ambiciju da blasti i daShvatila sam da su upisati drulje nema te da je trang i f a k u lneke stvari u životu tet, neku spla nt apotpuno nebitne i da v r s t u cija bila menaduspješna. nije svaki problem pravi Jetra mi i ž ment a, problem, kako si ga mi dalje nije nakon sami znamo bi la stačega će moći radibilna, donapraviti.” ti posao koji bila sam kron ij e f i z i č k i n ičn i GvHD zahtjevan. Volje jetre, ali nalazi su joj ne nedostaje, a tijese polako popravljali.

U međuvremenu sam nakon kom bolesti je naučila i pokoju presađivanja počela s intenziv- životnu lekciju.

– Shvatila sam da su neke nom terapijom, fotoferezom.

Tijekom fotofereze se iz krvi iz- stvari u životu potpuno nebitne dvajaju stanice, dodaje se lijek, i da nije svaki problem pravi ozrači se i stanice se vraćaju u problem, kako si ga mi sami krv. To je bezbolno i ne izaziva znamo napraviti. U toj sam sinuspojave, osim osjetljivosti na tuaciji saznala i tko su mi pravi Sunčevu svjetlost, koju sam 24 prijatelji. Svima koji se nalaze sata nakon toga morala izbjega- u sličnoj situaciji poručila bih vati. Na fotoferezu sam išla ne- da idu glavom kroza zid, sve se koliko puta tjedno, terapije su se može. Teško je i zahtjevno, ima s vremenom rijedile, a ukupno dana kada ne vidiš izlaz, ali sve je trajala osam mjeseci. U pro- prođe. Svaka nuspojava i bol, sincu 2020., kada sam primila sve prođe i dođu ljepši dani. Čak zadnju tu terapiju, jetra mi se i kosa, obrve i trepavice, koje već malo stabilizirala – rekla je. sam izgubila i zbog čega sam se osjećala loše, ponovno narastu.

Sadašnjost i planovi za Možda pomogne i ono što je meni pomoglo da se osjećam budućnost Ono što je uslijedilo bilo je sigurnije, a to je da sam sve svopropadanje kosti od jakih lije- je terapije i nuspojave bilježila kova, kortikosteroida. Dobila u bilježnicu, tako mi se činilo je osteonekrozu obaju kukova da imam sve pod kontrolom. I i koljena, pa je hodati mogla za kraj, na Facebooku imamo samo uz štake. U srpnju 2021., međunarodnu grupu podrške kada je smanjena količina li- “SuperCure protiv leukemije i jekova koje je konzumirala, limfoma”, u koju su dobrodošle operirala je lijevi kuk i dobila sve žene s ovim dijagnozama – endoprotezu. Rehabilitaciju je zaključila je hrabra Varaždinka odradila u Rovinju, a trenutno kojoj život više nikada neće čeka poziv za operaciju desnoga biti onakav kakav je bio prije kuka i želja joj je što prije riješiti ljeta 2019., ali se veseli svakom novom danu provedenom sa se štaka za hodanje.

– Sada idem na kontrole svojim sinom i suprugom, zbog svaka tri mjeseca, izvadim krv kojih je, naposljetku, i izvojevala i napravim sternalnu punkciju, svoju najveću bitku.

18 Sport

Regionalni tjednik || 9. veljače 2022., br. 284

VARAŽDINCI DEKLASIRALI MEĐIMURJE U GENERALKI

SPORT

Nogometaši Varaždina odigrali su posljednju pripremnu utakmicu uoči početka nastavka natjecanja u Prvenstvu Druge hrvatske nogometne lige.

Varaždinci su na domaćem travnjaku s uvjerljivih 8:0 deklasirali trećeligaša Međimurje. Varaždin je do početnog vodstva stigao u 16. minuti preko Tonija Teklića. U 33. minuti na 2:0 je iz slobodnog udarca povisio Igor Postonjski, da bi samo četiri minute kasnije nakon ubačaja iz kornera za 3:0 ponovno zabio Teklić. Pred odlazak na odmor

precizan je bio i Stjepan Igrec, koji povisuje vodstvo Varaždina na visokih 4:0. U jednakom ritmu Varaždinci nastavljaju i u drugom poluvremenu. Za nastavak golijade pobrinuo se Igrec u 69. minuti svojim drugom pogotkom. Samo tri minute kasnije na 6:0 povisuje Matej Senić. Konačni rezultat s dva pogotka u dvije minute postavlja Mateo Topić u samoj završnici susreta. U subotu, 12. veljače, Varaždin u susretu 16. kola dočekuje momčad Orijenta. Utakmica se igra s početkom u 13 sati. (rp)

SANDRO MEŠTRIĆ OD KNEGINCA, VARAŽDINA DO SLOVENSKE RIBNICE I NA KONCU KIELCEA

“Živim za takav angažman, ovo je velika motivacija” Kneginčanin će se višestrukom osvajaču poljskog prvenstva i osvajaču Lige prvaka 2016. godine pridružiti u sezoni 2023./2024.

PIŠE: IVAN TOMAŠKOVIĆ ivan@regionalni.com

Kneginčanin Sandro Meštrić (25) potpisao je četverogodišnji ugovor s jednom od najboljih rukometnih momčadi na svijetu, Łomżom Vive Kielce. Riječ je o momčadi koju vodi veliki Talant Dujšebajev, a glavne zvijezde su naš Igor Karačić,

U posljednjim sezonama bio je najbolji golman Premijer lige, a prošle zime u svoje redove doveo ga je francuski prvoligaš Pays d’Aix UC braća Alex i Daniel Dujšebajev, Francuzi Dyan Nahi i Nicolas Tournat te njemački vratar Andreas Wolff.

Sandro će se višestrukom osvajaču poljskog prvenstva i osvajaču Lige prvaka 2016. godine pridružiti u sezoni 2023./2024.

Nije iznenađenje

– Nije me iznenadilo kad su me kontaktirali iz Kielcea jer

radim i borim se za takve angažmane, no nakon poziva jedne od najboljih rukometnih ekipa na svijetu vrlo ste zadovoljni.

Sve smo riješili u Varaždinu i u ljetu će biti prilike da upoznam grad, Klub i suigrače. Vjerujem da ću u takvom klubu još samo dodatno napredovati. To mi je velika motivacija, a trudit ću se Klubu pomoći osvajati poljska prvenstva i ostvarivati što bolje rezultate u Ligi prvaka – naglasio je Sandro Meštrić, koji je karijeru započeo u rodnom Knegincu, potom je branio za rukometne niželigaše Trnovec i Vidovec, da bi 2014.

Ogromnu ulogu godine stigao u Gradski ruu njegovoj karijeri kometni klub imao je Mario Va r a ž d i n 1930, gdje se Posarić, trener afirmirao. U vratara u GRK p o s lje d nji m sezonama bio je vimo suradVaraždin 1930 najbolji golman nju – otkrio je Premijer lige, a 25-godišnjak. prošle zime u svoje redove doveo ga je francuObilazni put ski prvoligaš Pays d’Aix UC. Rukometaši su do najboljih Francuzi su Varaždinca doveli svjetskih klubova došli preko nakon što se na Svjetskom PPD-a Zagreb, no Sandro je do prvenstvu u Egiptu ozlijedio najbolje momčadi svijeta trebao Wesley Pardin. ići obilaznim putom.

– Bilo je prekrasno u Francu– Nikad nije postojao ozbiljskoj. Jedna viša razina. Na vama niji kontakt Zagreba za mene. je samo da razmišljate o ruko- Kontaktirali su me jedino iz metu. Na kraju smo osvojili 4. Nexea, i to kad sam počeo bramjesto u Ligi, no nije postojalo niti u Sloveniji – ističe Meštrić, zanimanje Francuza da nasta- koji je zahvalio dvojici svojih

Karijeru je započeo u rodnom Knegincu, potom je branio za rukometne niželigaše Trnovec i Vidovec, da bi 2014. godine stigao u Gradski rukometni klub Varaždin 1930, gdje se afirmirao

Slovenska liga

bivših trenera.

U njegovoj karijeri izmijenilo se mnoštvo trenera, no najviše duguje dvojici.

– Mnogo dugujem Mariju Posariću, treneru vratara u Varaždinu. Zbog njega sam rukometni golman, no izgradio me kao čovjeka, praktički odgojio. Također, hvala i Slaviši Đukanoviću iz Pays d’Aixa, od kojeg sam mnogo naučio – ističe Meštrić, koji sa slovenskim prvoligašem Rikom Ribnica drži 3. mjesto najvišeg ranga slovenskog rukometa.

Najbolji je golman Lige, a u prosincu je proglašen igračem mjeseca.

– Slovenska liga je na vrlo visokom nivou. Igraju mnogi igrači iz Hrvatske, koji, po meni, neobjašnjivo nisu dobili pravu priliku. Naravno, nije kao francuska liga, koja je uz Bundesligu najjača na svijetu, no moramo priznati da su nas Slovenci odavno prestigli.

Kontinuirano se ulaže u infrastrukturu, a sve s dugoročnim planovima – dodao je Meštrić, koji se s Ribnicom bori za ulazak u europska natjecanja.

– Bit će žestoka borba za 3. i 4. mjesto, koja vode u Europu, nadam se da ćemo uspjeti – dodao je mladić koji je završio sportsku gimnaziju u Varaždinu, a na Međimurskom veleučilištu stekao je zvanje prvostupnika ekonomije.

Također, jedno je vrijeme trenirao i stolni tenis, no ubrzo se posvetio samo rukometu.

– U slobodno vrijeme družim se s prijateljima i obitelji, koji su mi velika podrška. Živim rukomet. Kad nisam s ekipom na treningu, individualno radim, a dosta vremena provodim u rukometnim analizama – zaključio je Meštrić.

ODIGRANO 13. KOLO 1. HRVATSKE RUKOMETNE LIGE ZA ŽENE

U susretu 13. kola 1. hrvatske rukometne za žene, igračice Zrinskog su poražene na gostovanju protiv Splita rezultatom od 30:24. Čakovčanke su raspoloženim domaćim rukometašicama uspjele ravnopravno parirati tek prvih 15-ak minuta igre.

Uslijedio je period u kojem se Splićanke u svega pet minuta odvajaju na pet golova razlike (11:6). Na odmor se otišlo s vodstvom Splita od 17:10.

U nastavku susreta još veća dominacija domaćih igračica koje u 41. minuti imaju pred-

nost od 23:13. U završnih pet minuta utakmice Čakovčanke s nekoliko uspješno odrađenih napada uspijevaju ublažiti konačni poraz.

– Nama se ponovno u pr vom poluvremenu dogodila rupa u igri od 15 minuta kada smo napravili hrpu tehničkih pogrešaka i omogućile domaćoj ekipi da se odvoji. Nama predstoji da na treninzima radimo još bolje, detektiramo zašto nam se događaju ti padovi u igri i pokušamo ih popraviti. Čestitam ekipi Splita na

zasluženoj pobijedi – prokomentirala je trenerica i igračica Zrinskog Dragica Džono.

Najučinkovitija igračica u redovima Zrinskog bila je Hannah Vuljak s pet golova.

Jedan manje je zabila Sara Krizmanić, dok su se po tri puta među strijelce upisale Melani Balić i Lea Vukojević.

Na vratima je Marta Kozjak skupila šest obrana, a Ana Ugrin četiri. Splićanke je sa sedam golova predvodila Klara Birtić.

Unatoč porazu, Čakov-

čanke su ostale na visokom 5. mjesto na prvenstvenoj tablici sa 16 osvojenih bodova. Po dva boda više imaju Dalmatinka i Bjelovar.

Utakmicu 14. kola protiv koprivničke Podravke Zrinski igra već u srijedu, 9. veljače, s početkom u 19.30.

Utakmica se igra ranije zbog obveza Podravke u europskoj Ligi prvakinja. Gošće će s klupe voditi donedavni trener Zrinskog Goran Mrđen, a na parketu će biti i dojučerašnja igračica čakovečkog prvoligaša Gabriela Gudelj.

FOTO: PIXINO

Čakovčanke poražene u gostima kod Splita

Sport

9. veljače 2022., br. 284 || Regionalni tjednik

19

ČAKOVEC: PRIJAM ZA DRŽAVNE PRVAKE U KUGLANJU KOŠAKA I GOSARIĆA Denis Košak, dvostruki seniorski prvak Hrvatske, i Franjo Gosarić, seniorski prvak Hrvatske u tandemu s Košakom, ujedno prvaci Međimurja u paru te Zoran Jagić, tajnik Kuglačkog kluba “Željezničar” Čakovec i glavni tajnik Hrvatskoga kuglačkog saveza, svojim su se vrhunskim rezultatima pohvalili na prigodnom prijmu kod gradonačelnice Grada Čakovca Ljerke Cividini. Čakovečki kuglači na nastupu početkom

godine postigli su povijesne uspjehe za svoj klub, ali i međimursko kuglanje. Tako je Košak postao prvi međimurski kuglač koji je uzeo titulu pojedinačnog seniorskog prvaka Hrvatske i dan kasnije zajedno s partnerom Gosarićem postao seniorski prvak Hrvatske u tandemu. S ponosom su naglasili da su na tom putu pritom svladali i profesionalce, hrvatske reprezentativce, što dovoljno govori o kvaliteti Kluba i ekipe

koja trenira dvaput tjedno. Čakovečki klub “Željezničar” godinama se natječe u 1. hrvatskoj kuglačkoj ligi te je iz sezone u sezonu sve bolji i prepoznatljiviji u hrvatskim okvirima. U ovom trenutku je najuspješniji kuglački klub iz Međimurja.

Gradonačelnica Cividini je čestitala prvacima na novim vrhunskim rezultatima kojima su bez sumnje zadužili čakovečki i međimurski sport.

ATLETIKA

Čakovčanima dvije medalje Dvoransku sezonu članovi Atletskog kluba Međimurje započeli su na Otvorenom prvenstvu Zagreba i Pojedinačnom prvenstvu Hrvatske za mlađe seniorke i seniore. Na prvome natjecanju istaknuo se Sven Todorović, koji u bacanju kugle zauzeo 2. mjesto s rezultatom od 13,64, dok je na mlađeseniorskom ogledu 2. mjesto i srebrnu medalju osvojila Ana Dobša, istrčavši osobni rekord od 2:13,68. Na korak do medalje bila je Marlena Babić u troskoku u kojem je zauzela 4. mjesto s 10,42, dok je Nino Blažić u utrci na 400 metara s vremenom 53,59 zauzeo 7. mjesto. Odličan nastup u utrci na 800 metara za mlađe seniorke ostvarile su i sestre Tena i Lea Marodi koje su osvojile 5. i 6. mjesto s 2:16,03, odnosno 2:18,67.

DVORANSKO PH ZA JUNIORKE I JUNIORE

KARATE

Ana Dobša osvojila zlato, bronca za Karla Bogdana Ana je cijelo vrijeme kontrolirala utrku i u odličnom finišu bila neuhvatljiva za suparnice te se potpuno zasluženo okitila titulom najbolje juniorke na 800 metara PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com

Hrvatski akademski atletski klub Mladost bio je organizator Pojedinačnoga dvoranskog prvenstva Hrvatske za juniorke i juniore.

Titulom dvoranske prvakinje Hrvatske okitila se Ana Dobša, članica Atletskog klub Međimurje. Ana je još jednom potvrdila svoju dominaciju te osvojila zlatno odličje u utrci na 800 metara. Ovim rezultatom Ana je nastavila niz započet tjedan dana ranije kada je u konkurenciji mlađih juniorki osvojila srebrno odličje.

– Utrka u juniorskoj konkurenciji neće biti upamćena

po istrčanom rezultatu od ju za nastup među najboljim 2:15,40, jer se radilo o tak- juniorkama i juniorima Hrtičkom nadmetanju s ciljem vatske imali su i mlade nade osvajanja titule najbolje Atletskog kluba Međimurje.

Nevia Fotak se tako ju n iorke H r vat ske uspješno nosila s na 800 metara, mnogo starijim već po tome suparnicama što je Ana Slijedi Pojedinačno i skoči la cijelo vriudalj 5,37 jeme kondvoransko prvenstvo metara trolirala Hrvatske za pritom utrku osvojivši i u o dkadetkinje i kadete 5. mjeličnom te mlađe kadetkinje i sto, Nino finišu Blažić bio bila nekadete je šestoplauhvatljiva sirani u utrci za suparnina 400 metace – poručili ra dok se Marlena su iz čakovečkog Babić u troskoku plasiatletskog kluba.

Za ovo natjecanje bile su rala na 7. mjesto.

Boje međimurskih atletipotrebne norme, a privilegi-

čara je branio i Karlo Bogdan, član Atletskog kluba Mursko Središće, koji je s izvrsnim vremenom 7,07 na 60 metara osvojio 3. mjesto i brončanu medalju. Njegove klupske kolegice, sestre Tena i Lea Marodi su utrku na 800 metara završile na 5., odnosno 6. mjestu.

Nova atletska uzbuđenja su na rasporedu već ovog vikenda. U Zagrebu u organizaciji Atletskog klub Agram održat će se Pojedinačno dvoransko prvenstvo Hrvatske za kadetkinje i kadete te mlađe kadetkinje i kadete, a najbolje međimurske atletičare u toj konkurenciji predvodit će Nevia Fotak koja slovi za jednu od favoritkinja za osvajanje odličja.

Četiri medalje za članove Mihovila U dvorani Atona u Nedelišću održan je međunarodni karate turnir “Grand Prix Međimurje 2022.” na kojem su nastupili i članovi Karate kluba Mihovil iz Preloga, osvojivši pritom četiri medalje. Dalia Šestak je u kategoriji djevojčica 7 - 8 godina do 33 kilograma bila srebrna, dok je u kategoriji djevojčica 9 - 10 godina bila brončana. Jakov Glavina je u konkurenciji dječaka do 54 kilograma zauzeo 3. mjesto, a isti je rezultat postigao i Ivan Berljak u konkurenciji kadeta do 56 kilograma. Zapaženi rezultat postigla je i Lea Berljak u kategoriji djevojčica. Na natjecanju su karatiste vodili treneri Maja Šestak i Luka Marđetko.

U SISKU ODRŽANO REGIONALNO PRVENSTVO HRVATSKE REGIJE IV U PLIVANJU

Novi sjajan nastup mladih čakovečkih plivača U Sisku je u organizaciji Plivačkog kluba Sisak Janaf održano Regionalno prvenstvo Hrvatske Regije IV. Plivalo se u 25 metarskom bazenu, a boje Čakovečkog plivačkog kluba su branili: Lana Pintarić, Maja Cmrečnjak, Bruna Karlovčec, Nela Kovačić, Zoa Vinko, Ida Levačić, Dora Kovačević, Martin Golub, David Kolarić, Oleg Jeđut, Andro Rapaić, Bruno Novak, Timon Mrazović, Šime Urem i Eduardo Pigac. Na rasporedu je bilo ukupno 17 pojedinačnih

disciplina u kategorijama početnika, mlađih kadeta i kadeta.

Lana Pintarić bila je srebrna na 100 m leđno, dok je bronce osvojila na 400 m slobodno i 200 m leđno.

Martin Golub je osvojio zlato na 100 m leđno, srebro na 400 m slobodno, dok je na 100 slobodno bio brončani. Četiri medalje osvojio je Oleg Jeđut. Do prvog mjesta je doplivao na 50 m prsno.

Srebro je osvojio na 100 m prsno, dok je brončani bio u

utrkama na 400 m slobodno i 100 m leđno. Dvije srebrne medalje je dohvatio David Kolarić i to na 100 m leptir i 200 m mješovito, dok je brončani bio na 50 m leptir.

Timon Mrazović bio je 3. na 200 m slobodno. Odlične su bile i štafete ČPK-a. Štafeta u sastavu Golub, Jeđut, Kolarić i Mrazović bila je zlatna na 4 x 100 metara mješovito i na 4 x 100 metara slobodno među mlađim kadetima, dok su na 4 x 100 metara slobodno među kadetima bili brončani. Štafe-

ta u sastavu Vinko, Kovačić, Karlovčec i Levačić je na 4 x 100 metara mješovito bila brončana. Čakovečke plivače u Sisku su vodili Luka Dodlek i Antonio Šantek.

Već ovog vikenda Čakovčane očekuje novi plivački izazov. U subotu i nedjelju, 12. i 13 veljače, u Zagrebu se održava Prvenstvo Hrvatske na kojem su pravo nastupa uz kvalifikacije izborili Maja Cmrečnjak, Lana Pintarić i Mario Beliga.

20 Zeleni kutak

Regionalni tjednik || 9. veljače 2022., br. 284

LOKALNIM AKCIJSKIM GRUPAMA 251 MILIJUN KUNA Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u poljoprivredi završila je postupak dodjele sredstava iz prijelaznog razdoblja 2021.

- 2022. i s 54 lokalne akcijske grupe (LAG) ugovorila dodatnih 251 milijuna kuna za provedbu lokalnih razvojnih strategija.

Sredstva iz novog programskog razdoblja 2021. - 2027. na raspolaganju su LAG-ovima za daljnju distribuciju kori-

ZELENI KUTAK

snicima u skladu s lokalnom razvojnom strategijom svakoga pojedinog LAG-a.

Od ukupno 251 milijun kuna, gotovo 195 milijuna namijenjeno je distribuciji korisnicima putem LAG natječaja za različite operacije iz Programa ruralnog razvoja, sve u skladu s lokalnom razvojnom strategijom. Glavni uvjet za prijavu na LAG Natječaj bio je da korisnik ima sjedište na LAG području te se projekt mora provoditi na tom području.

ULAGANJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE (HEP

OPĆINA OREHOVICA

Nova lokacija za dovoz biljnih ostataka Obavještavaju se mještani Općine Orehovica da je na dosadašnje lokacije vuzmenki (Podbrest - baza, Vularija - staro nogometno igralište, Orehovica - kod groblja) zabranjeno dovoženje biljnih ostataka od orezivanja drveća i grmova iz vrtova.

Naime, dosadašnje lokacije nalaze se preblizu zgradama i šumama pa prilikom kontroliranog paljenja vuzmenki koje su provodili nadležni DVDovi ipak postoji veliki rizik od požara te ugrožavanja života i imovine.

Kako se na dosadašnje lokacije uz biljne ostatke od orezivanja dovodio i ostali otpad te zemlja usprkos redovitom nadzoru, čišćenje ostataka od vuzmenki iziskuje velika financijska sredstva iz općinskog Proračuna.

Nadalje, s obzirom na aktualnu situaciju s COVIDom 19 i ograničenja okup-

U SKLADU S PRIRODOM

ljanja na javnim mjestima u posljednje tri godine, odgađalo se tradicionalno spaljivanje vuzmenke, što će najvjerojatnije biti slučaj i ove godine.

Iz Općine obavještavaju mještane naselja Podbrest, Orehovica i Vularija da ostatke iz vrta zbrinu u skladu s Odlukom o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Općine Orehovica, odnosno odlaganjem u spremnike, vreće za biootpad ili na vlastitom kompostiralištu.

Ako ipak iz nekog razloga postoji potreba za dovozom biljnih ostataka, nova lokacija za dovoz je u Vulariji, na lokaciji bivše sanirane deponije “Prosišće” (nastavak Dravske ulice) uz obveznu prethodnu najavu u Jedinstveni upravni odjel Općine Orehovica na broj telefona 635-275.

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor,

predsjednica Udruge “Biovrt - u skladu s prirodom” Pola ko na m opet dolazi to vrijeme koje neopisivo veseli sve vrtlare/-ice– nova vrtlarska sezona, novi početak. I nova sjetva.

Mnogi već nestrpljivo prebiru sjeme, planiraju vrt, rade popise i nabavljaju sjeme… a neki čak i već siju. Iako mi sjetva i prve biljčice donose veliko veselje, ipak me je iskustvo naučilo da nije potrebno žuriti.

Pa ni kod sjetve u zatvorenom, ako uzgajamo presadnice za uzgoj na otvorenom.

Premalo svjetla

U Međimurju će se graditi sunčana elektrana, vrijedn

U planu je ugradnja 23.114 modula hrvatskog proizvođača fotonaponskih modula varaždins Sveta Marija pokraj Hidroelektrane Dubrava te će zauzimati površinu od ok Pokraj Hidroelektrane nje značajne količine drvne Dubrava, na području Op- mase, približnog volumena ćine Sveta Marija, gradit će 1400 prostornih metara. Ta se najveća hrvatska sunčana će se drvna masa pretvoriti u elektrana. U planu je ugrad- sječku koja će se koristiti kao nja 23.114 modula snage od pogonsko gorivo na lokaciji 535 Wp hrvatskog proizvo- kogeneracijske elektrane đača fotonaponskih modula na biomasu BE-TO Sisak varaždinske tvrtke Solvis, – objavili su iz Hrvatske koji će biti montirani na 889 elektroprivrede (HEP).

Veliki dio ugrađene oprečeličnih stolova, a prostime bit će hrvatske prorat će se na površini od i z vo d nj e p a ć e oko 17,6 hektara. tako i nekoliko Rok izvođenja Končarevih radova je 11 društava mjeseci.

Radom SE Donja projekt – ElekDubrava tijekom 30 podupritrana će jeti svobiti makgodina izbjeći će se jim prois i m a l ne emisija od 167.000 zvodima izlazne i rješe(priključtona ugljikova njima, a ne) snage dioksida okosn ica 9,99 MW, digitalizacije odnosno post rojenja 12, 35 MW bit će Končareva instalirane snage.

SW platforma PROZA. Očekivana godišnja Tvrtki Končar - inženjeproizvodnja sunčane elektrane Donja Dubrava je 14,8 ring za energetiku i tranGWh, a njenim će se ra- sport to je novi projekt nadom tijekom 30 godina rada kon solarne elektrane Vis i izbjeći emisija od 167.000 potpisivanja ugovora za dvije tona ugljikova dioksida. fotonaponske elektrane ukuKao specifičnost lokacije na pne snage 13,5 MW za INA kojoj će se izgraditi SE Donja Grupu. Riječ je o izgradnji Dubrava ističe se postoja- sunčanih elektrana Virje i

Sisak, modernih solarnih elektrana koje će zajedno proizvoditi 16.000 MWh električne energije godišnje, što je, napominju, prosječna potrošnja 4800 kućan-

stava u gradovima veličine poput Makarske ili Jastrebarskog.

– Sunčana elektrana Virje smjestit će se na prostoru Ininih objekata prerade plina Molve,

Kad se sije paprika i zašto baš u to vrijeme?

Naime, još je daleko proljeće i razdoblje kad selimo presadnice na otvoreno nakon zadnje opasnosti od mraza – a to je u kontinentalnom dijelu druga polovica svibnja. Osim toga, još je uvijek premalo dnevnog svjetla koje je biljkama neophodno za dobar rast i razvoj pa u ovo doba godine mogu nerijetko biti previše izdužene u potrazi za svjetlom. Priroda nas je s razlogom stavila sad na “godišnji odmor” od vrtlarenja, pa uživajmo i malo u planiranju vrta bez “konkretnih aktivnosti”. U ovo doba više volim zamišljati

i maštati o mome budućem vrtu, nego konkretno sijati.

Kod prerane sjetve često se biljke samo dugo nepotrebno muče u zatvorenom prostoru pa onda i ja radi toga brinem.

Ipak postoji idealno vrijeme za sve. Što se tiče sjetve, slušam svoja iskustva i iskustva svo-

je bake. Prvo krećemo s sjet vom p a p r i ke (c h i l l i papričica, feferona, patlidžana i peruanske jagode) sredinom veljače.

To nije samo moje iskustvo, to je “narodna predaja” u našem Međimurju - paprika se sije oko Fašnika. Doduše ove godine je Fašnik kasnije, ali računa se da je to većinom termin sredinom veljače. U to doba godine, moja je baka uvijek pripremila velike duge tegle, ispunila ih zemljom, posijala papriku, prekrila to najlonom i onda još novinama. I stavila

kraj peći na drva. Tako je sjeme imalo potrebnu toplinu kraj peći, ali i pogodnu mikroklimu za klijanje s dovoljno vlage ispod zaštitnog sloja najlona i novina.

I do 30 dana

I onda smo čekali. Provjeravali. Dizali novine i najlon dok konačno nismo ugledali mlade klijance kako se počinju uzdizati i tražiti svjetlo. To je bio trenutak kada je baka selila tegle na sunčanu, južnu prozorsku dasku. I još uvijek to tako radi. Paprika zna nicati i do 30 dana pa se ponekad dugo čeka da budemo sigurni hoće li niknuti ili ne. Ako paprika slučajno ne bi niknula, ostalo je

Zeleni kutak

9. veljače 2022., br. 284 || Regionalni tjednik

MESO IZ HRVATSKE ODSAD I NA JAPANSKOM TRŽIŠTU, U RESTORANIMA Mesna industrija PIK Vrbovec u siječnju realizirala prvu isporuku mesa namijenjenu japanskom tržištu, za tamošnje restorane.

– Japan je drugi najveći uvoznik mesa i mesnih prerađevina na svijetu, prije svega kvalitetne junetine, i stoga vjerujemo da je riječ o potencijalno vrlo važnom tržištu za PIK. Ponosni smo što smo prva hrvatska mesna industrija koja svoje meso izvozi u Japan. Ovo je još jedna potvrda kvalitete hrvatske stočarske proizvodnje i odlična vijest

za domaće proizvođače općenito – izjavio je predsjednik Uprave te tvrtke Slaven Ružić.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković objasnila je da je prošle godine omogućen izvoz proizvoda ribarstva, mješovitih proizvoda te sirovih i soljenih koža u Izrael, mlijeka i mliječnih proizvoda u Libiju, ovaca i koza te mesa goveda u Iran, hrane za kućne ljubimce u Albaniju, sladoleda u Kostariku te želatinskih kapsula u Egipat. Također, ove godine je realiziran izvoz našega junećeg

mesa u Japan.

– Japanci su poznati po tome da puno pažnje posvećuju baš svakom detalju. Izrazito su zahtjevni kad je u pitanju kvaliteta sirovine, obrada te pakiranje gotovih proizvoda, a iskazali su i preferencije za sirovinu domaćeg podrijetla. Stoga je, pored prilike za plasman visokovrijednih proizvoda na prestižno japansko tržište, ovaj izvoz i sjajna referenca za hrvatske proizvode i na drugim tržištima – ističu iz Ministarstva poljoprivrede.

P) U OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE

ti najveća hrvatska na 58 milijuna kuna

e h ,

FOTO: SILVIO BENČ

ske tvrtke Solvis. Sunčana elektrana nalazit će se na području Općine ko 17,6 hektara. Rok izvođenja radova je 11 mjeseci.

t

21

na tom području. Prilikom izgradnje koristit će se najnovija tehnološka rješenja, radovi započinju u proljeće 2022. godine, a završetak izgradnje očekuje se tijekom 2023. godine – kažu u kompaniji.

Očekivana godišnja proizvodnja sunčane elektrane Donja Dubrava je 14,8 GWh

a elektrana Sisak gradit će se na industrijskoj lokaciji i jedan je od mnoštva projekata transformacije spomenute lokacije u moderan industrijski centar

HEP u pogonu ima sunčane elektrane Kaštelir 1 (priključne snage 1 MW) i Kaštelir 2 (2 MW), Vis (3,5 MW), Marići (1 MW) i Kosore Jug, Vrlika (2,1 MW).

Uskoro će s radom početi i sunčane elektrane Stankovci (2,5 MW) i Obrovac (7,35 MW). Očekivanom godišnjom proizvodnjom električne energije od oko 11,3 milijuna kWh SE Obrovac, vrijedna 52 milijuna kuna, moći će zadovoljiti potrebe više od 3500 kućanstava. Ovakve elektrane

dio su HEP-ova plana da do 2030. godine u sunčanim elektranama ima 350 MW instalirane proizvodne snage. Hrvatska elektroprivreda također do 2030. godine planira povećati udjel obnovljivih izvora energije na više od 50 posto, što će pokušati ostvariti povećanjem snage i proizvodnje postojećih hidroelektrana, izgradnjom novih hidroelektrana i investiranjem u sunčane elektrane i ostale obnovljive izvore energije, poput vjetroelektrana kakva je lani podignuta u Korlatu, osam kilometara sjeverozapadno od Benkovca, priključne snage 58 MW i očekivane godišnje proizvodnje od oko 170 GWh, što je jedan posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Proizvedena električna energija od VE Korlat bit će dovoljna za opskrbu više od 50.000 kućanstava, a vrijednost investicije je oko 500 milijuna kuna. Vjetroelektrana ima 18 vjetroagregata sa stupovima visokima 114 metara i promjera rotora od 131 metra. HEP je izgradio i dvije kogeneracijske elektrane na biomasu u Osijeku i Sisku.

ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

Obavezno raspisivanja natječaja za zakup Cilj novog Zakona je ubrzano, učinkovito, pravedno i transparentno raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem te smanjenje administrativnih zapreka Vlada Republike Hr vatske je na sjednici održanoj u četvrtak, 3. veljače, usvojila konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Glavne odrednice novog Zakona odnose se na obvezu dostave i izrade gospodarskih programa, elektroničku provedbu javnog natječaja, uspostavljanje novog sustava bodovanja u skladu sa strateškim ciljevima, uz obvezu raspisivanja natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta u roku od 3 mjeseca te mnoge druge. Navedene izmjene i dopune Zakona imaju za cilj smanjenje postojećih administrativnih zapreka te ubrzano, učinkovito, pravedno i transparentno raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države.

Izmjenama se predlaže sustav bodovanja koji nagrađuje dosadašnje uredno ispunjavanje ugovora, vrednuje doprinose razvojnim ciljevima, osobito potrebu boljeg povezivanja ratarstva i stočarstva te sadnju trajnih nasada i visokovrijednih povrtnih kultura uz poticanje prerade. Skraćuju se rokovi obrade natječaja i predviđa digitalizacija prijave i obrade.

Novi Zakon ne propisuje

privremeno korištenje kao oblik raspolaganja poljopri-

Sustavom bodovanja nagrađivat će se dosadašnje uredno ispunjavanje ugovora vrednim zemljištem u vlasništvu države, a jedinice lokalne samouprave su dužne u roku od tri mjeseca od dobivanja suglasnosti na Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspisati javni natječaj

za zakup slobodnog poljoprivrednog zemljišta i onog koje se koristi bez valjane pravne osnove te u istom roku raspisati javni natječaj za zakup ukoliko su već dobile suglasnost na Program. Radi bolje kontrole samog postupka u Povjerenstvu za provedbu natječaja za zakup i prodaju će sudjelovati i predstavnik Ministarstva poljoprivrede.

– Poljoprivredno zemljište je od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, a ovim izmjenama se sprječava devastacija poljoprivrednog zemljišta neumjerenim parcelacijama i osigurava strateški interes putem prava prvokupa države – poručuju iz Ministarstva poljoprivrede.

ODRŽAN RADNI SASTANAK KAO UVOD U OVOGODIŠNJI SAJAM AGRO ARCA dovoljno vremena da se sjetva ponovi. Realno, ako posijete papriku i početkom travnja u zatvorenom, stići će narasti za presadnju u svibnju.

Ja doduše nemam peć na drva, ali dio ove prakse sam zadržala. I u prvu sjetvu krećem – sredinom veljače.

A ako želite naučiti kako posijati vlastite presadnice – za vas sam pripremila online edukaciju “Sjetva i uzgoj presadnica u kućnim uvjetima”, u kojoj vas vodim korak po korak: uz odabir posuda, pripremu supstrata, sjetvu i održavanje presadnica za sadnju na otvoreno. Više o edukaciji potražite na www. biovrt.com.

Predstavljanje inovacija u poljoprivredi, ideja, proizvoda…

Udruga inovatora Hrvatske organizira 13. sajam Agro Arca, međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji, koji će se po drugi put održati u Gradu Prelogu, i to od 13. do 15. svibnja 2022. u Sportsko-rekreacijskom centru “DG Sport” Prelog.

U prostoru Poduzetničkog centra Prelog održan je radni sastanak kao uvod u ovogodišnji sajam, čiji su organizatori Grad Prelog i Udruga inovatora Hrvatske. Sajam su predstavili tajnik Udruge inovatora Matija Žugec te voditeljica projekta Agro Arca Silvana Slivar.

Domaći i inozemni sudionici

sajma Agro Arca prepoznali su vrijednost i korisnost projekta, jer im on otvara prostor za kvalitetan iskorak prema tržištima zemalja u okruženju, a prije svega tržištu Europske unije. Svake godine na izložbenom prostoru izlagači promoviraju domaćoj i inozemnoj poslovnoj javnosti 200-tinjak inovacija, eko ideja, proizvoda i novih proizvoda, mehanizaciju i tehnologiju u poljoprivredi. Predstavit će se i brojna lokalna obiteljska i poljoprivredna gospodarstva iz Međimurja i okolice.

Osim toga, na prostoru sajma Agro Arca 2022 bit će organizirano nekoliko tematskih skupova vezanih uz poljoprivredu

i prehrambenu industriju, kao i radionice za učenike osnovnih i srednjih škola. Predviđeno je da se u okviru pojedinih tema promoviraju programi i projekti pokrovitelja, supokrovitelja, sponzora, iz područja poduzetništva, obrtništva i zadrugarstva. Agro Arca 2022 bit će obogaćena i brojnim popratnim sadržajima. Pokrovitelj je Ministarstvo poljoprivrede.

– Samo zajedništvom možemo stvoriti okruženje za inovativno i konkurentno gospodarstvo u kojem će znanje, iskustvo i kreativnost poljoprivrednog potencijala Hrvatske doći do punog izražaja – poručili su iz Udruge inovatora Hrvatske.

22 Zeleni kutak

Regionalni tjednik || 9. veljače 2022., br. 284

NA TRŽIŠTU USKORO KONZUMNA JAJA S OZNAKOM “DOKAZANA KVALITETA” Ministarstvo poljoprivrede izradilo je Vodič o nacionalnom sustavu kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda “Dokazana kvaliteta” za konzumna jaja, kao i priručnik s uputama za korištenje tog znaka te vodič kojim su predloženi primjeri njegova navođenja na prodajnim mjestima.

Naime, u rujnu 2021. godine Ministarstvo poljoprivrede donijelo je Rješenje

o priznavanju oznake “Dokazana kvaliteta” za konzumna jaja, a podnositelj zahtjeva je Udruga za znanost o peradi te se konzumna jaja s novom oznakom uskoro mogu naći na tržištu.

Putem jedinstvenog znaka na ambalaži konzumnih jaja “Dokazana kvaliteta – Hrvatska” potrošač će biti informiran da kupuje jaja domaćeg podrijetla i više kvalitete iz kontrolirane proizvodnje.

Najznačajniji preduvjeti za ostvarivanje prava na korištenje znaka “Dokazana kvaliteta – Hrvatska” za konzumna jaja je pravilan odabir hibrida kokoši nesilica te primjena propisane tehnologije proizvodnje koja uključuje način držanja, kvalitetnu hranidbu, održavanje svih postupaka zaštite zdravlja i dobrobiti kokoši nesilica, ističu iz Ministarstva poljoprivrede.

OBLJETNICA PROGLAŠENJA ZAŠTITE PLATANE U NEDELIŠĆU

Ponosnoj dami ogromne krošnje i jakog debla predviđaju još stotine godina života Platana u središtu naselja Nedelišće zaštićena je 4. veljače 1963. godine i prvi je zaštićen objekt prirode na području između Mure i Drave, odnosno prvi zaštićen prirodni objekt u Međimurskoj županiji AUTOR: JU MEĐIMURSKA PRIRODA FOTO: DAVORIN MANCE

skoj županiji. Službena zaštita datira od 4. veljače 1963. godine i time je započela era sasvim drukčijeg pogleda i vrednovanja međimurske prirodne baštine.

Zaštita prirode u Međimurju službeno je započela proglašenjem zaštite jednog jedinog stabla – ogromne stare platane u središtu naselja Nedelišće. Ta golema platana zaštićena je dana 4. veljače 1963. godine. Otad do danas najvrednija prirodna područja u Međimurju malopomalo bivala su zaštićena.

Platane su dugovječne. Otporne su na gradska onečišćenja i stoga se često sade uzduž prometnica kao drvo-

Druga najveća platana u Hrvatskoj

U proljeće 2019. godine platanu su dotjerivali obučeni penjači orezivanjem suhih grana i sidrenjem krošnje red ili u parkovima kao ukras.

Nedelišćanskoj platani stručnjaci predviđaju još stotine godina života. Povremeno mora na uljepšavanje, a kako to izgleda, može se vidjeti na kanalu na Youtubeu “Međimurske prirode” i videozapisu Poruka struke iz visoke krošnje platane iliti Ponosna dama na uljepšavanju.

Osim tog filma, na tom se kanalu može pogledati i niz

drugih na temu prirodoslovne povijesti Međimurja, ali i aktualnih aktivnosti Javne ustanove Međimurska priroda. Dio je to zanimljivosti i poučnih video sadržaja koji doprinose vrednovanju međimurske prirodne baštine i njezinog pravilnog pozicioniranja u globalni kontekst zaštite prirode.

Prvi zaštićen objekt prirode u Međimurju

”Jedan će platan ostati zla-

tan” krilatica je koja krasi jednu od stranica vrijednog knjižnog izdanja pod naslovom Na početku bijaše stablo. Knjiga je objavljena 2013. godine u nakladi Javne ustanove “Međimurska priroda” u ime obilježavanja 50 godina zaštite prirode u Međimurju. Već iduće godine ta će se brojka zaokružiti na punih šezdeset godina. Svim tim godinama i događanjima, ali i mnogo duže, svjedoči jedno stablo, zlata vrijedno.

Nalazi se u Nedelišću, na adresi Trg Republike 16, u

Ogromna krošnja i stablo platane svima su prepoznatljivi i znani kao simbol Nedelišća blizini popularnog i gotovo svima odnekada poznatog

nedelišćanskog restorana.

Ogromna krošnja i stablo platane svima su prepoznatljivi i znani kao simbol Nedelišća. Mnogi su čuli i za ekološku Udrugu Platana iz Nedelišća, ali tek manji je broj onih koji znaju povijesnu vrijednost tog stabla. Osim što je simbol tog naselja, platana u Nedelišću prvi je zaštićen objekt prirode na području između Mure i Drave, odnosno prvi zaštićen prirodni objekt u Međimur-

Prema procjenama struke stara je preko tristo godina.

Popularno se naziva i “birov hrast”. Iako nije hrast, taj je naziv dobila jer raste kraj kuće u kojoj je nekad živio “birov”, predsjednik mjesta odnosno seoski starješina. U proljeće 2019. godine dotjerivali su ju obučeni penjači – arboristi – orezivanjem suhih grana i sidrenjem krošnje. Time je poboljšan vitalitet stabla i produžen očekivani životni vijek. Ta ponosna dama je prije dvije godine imala prsni opseg 627 cm pa je druga najveća platana u Hrvatskoj.

Tko je zasadio stablo platane u Nedelišću? Pisani trag o tome ne postoji, iako su u Nedelišću u vrijeme Zrinskih tiskane prve hrvatske knjige, a nedelišćanska tiskara bila je među najstarijim tiskarama na ovim prostorima. Može se tek nagađati o namjeri onog tko je zasadio to stablo.

Možda je htio hladovinu ispred svog doma ili novi ukras svog mjesta. A možda je to bio neki vojnik tadašnjih vojski koje su prolazile ovim krajevima i koji je poželio zasaditi stablo mira i prijateljstva. Tko god da je bio, dobro je učinio.

Zeleni kutak

9. veljače 2022., br. 284 || Regionalni tjednik

23

MEĐUNARODNI DAN MOČVARA I MOČVARNIH STANIŠTA

U posljednjih stotinu godina nestalo više od polovice svih močvarnih područja U Hrvatskoj su močvare najviše vezane uz rijeke i njihova ušća, a uključuju poplavne šume, poplavne livade, rukavce i mrtvice. Postoje i mediteranske močvare poput Vranskog jezera, otočnih blata i muljevitih obala. To su i umjetna područja, npr. plitke stajačice nastale iskapanjem sedimenta (šljunka i pijeska) te ribnjaci.

TEKST I FOTO: GORAN ŠAFAREK

Svake godine 2. veljače obilježava se Međunarodni dan močvara i močvarnih staništa.

Upravo je 2. veljače 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana konvencija o zaštiti močvarnih staništa. Ramsarska konvencija o močvarama međuvladin je ugovor koji pruža okvir za nacionalno djelovanje i međunarodnu suradnju za očuvanje i mudro korištenje močvara i njihovih resursa, a do danas ju je potpisala 171 zemlja svijeta te je 2414 močvara istaknuto kao močvarna područja od međunarodne važnosti.

Biološka proizvodnja

Niz stoljeća močvare su smatrane najgorim plodom majke prirode. Za razliku od širokih planinskih pogleda s kristalno čistim zrakom, močvare, bare i kako ih sve ljudi prozvali, čista su im suprotnost. Oni koji i nisu nikad ušli u nju i iskusili je na takav način, u močvari nisu vidjeli ništa drugo negoli bezvrijedno i neplodno tlo. Razvoj tehnologije u Europi je čovjeku pružao sve veću moć te su se ta područja našla među prvima na udaru. Isušivana su i zatrpavana, pretvarana u oranice, livade, čak i naselja. Naročito je to bilo izraženo u nizinama srednje i zapadne Europe.

Razvojem moderne znanosti i popularizacijom prirode u drugoj polovici 20. stoljeća ustaljena je slika močvara počela blijediti. Biolozi su počeli uviđati da je to stanište iznimno vrijedno i da ih je prigrlio veliki broj vrsta živih organizama. Još jedna osobitost iskače u oči, a to je biološka proizvodnja. Taj za većinu ljudi apstraktni pojam označava stvaranje žive tvari iz nežive, od najjednostavnijih organizama pa do biljaka koje iz neživih tvari stvaraju pomoću

energije sunca velike organske molekule. Na tome se temelji zatim cijeli niz organizama koji se njima hrani, sve do krajnjih predatora kao što su primjerice orlovi i štuke. Močvarna su područja važna zbog velike biološke raznolikosti te se često uspoređuju s tropskim kišnim šumama. One su središta biološke raznolikosti i biljaka i životinja. Golema količina hrane privlači i organizme koji nisu usko vezani za močvaru.

Močvarna staništa se prostiru po cijeloj površini našeg planeta, po nekim procjenama prekrivaju četiri do šest posto površine kopna Zemlje. Mogu se naći na svakom kontinentu izuzev Antartike, pod raznim imenima. Kao tresetišta, cretovi i tundre u hladnim i vlažnim područjima; uzduž rijeka i posebno u njihovim deltama; kao obalne lagune i mangrove, slane močvare uz morsku obalu i mineralne vodene površine u pustinjskim krajevima. Više od polovice ih se nalazi međutim u tropskim krajevima, što s obzirom na veliku količinu padalina nije nikako čudno. U Hrvatskoj su ona najviše vezana uz rijeke i njihova ušća, a uključuju poplavne šume, poplavne livade, rukavce i mrtvice. Bogate su i mediteranske močvare poput Vranskog jezera, otočnih blata i muljevitih obala. To su i umjetna područja, npr. plitke stajačice nastale iskapanjem sedimenta (šljunka i pijeska) te ribnjaci.

Zaštićeni lokaliteti

Znanstvenici su još nešto uočili: površine pod močvarama u kojem god obliku neprestano se smanjuju. Po nekim procjenama je u zadnjih sto godina nestalo više od polovice močvara na svijetu. Močvare nestaju frapantnom brzinom, a nove danas više ne nastaju.

Plitke su i lako se isušuju. Povrh toga iza njih zbog nataloženog mulja ostaje vrlo plodno tlo.

Doista, najveći poticaj isuši-

vanja močvara u svjetskim okvirima je bio stvaranje novih poljoprivrednih površina.

Da bi se spriječilo daljnje uništavanje, ali i ukazalo na vrijednost močvara, sada već daleke 1971. godine je u Iranu potpisana poznata Ramsarska konvencija. Temeljni koncept Ramsara je razumno korištenje močvara. Ona obvezuje zemlje potpisnice, među njima i Hrvatsku, na opće očuvanje močvara i mora se predložiti barem jedno područje na Ramsarski popis. Republika Hrvatska na popisu ima ne samo jedan, već četiri takva: Crnu Mlaku, dolinu Neretve, Kopački rit i Lonjsko polje.

Usprkos tomu, močvare su u Hrvatskoj danas najugroženija staništa. One su sada ostaci nekad vrlo brojnih vlažnih područja uz rijeke Dravu, Savu, Dunav i drugih manjih rijeka. Nekad je uz Dravu i Savu postojao jedinstveni i gotovo neprekinut pojas močvara, no razvojem ljudskog društva toga više nema. One koje i preostaju, većinom su znatno smanjene i isprekidane, a i njima je sudbina crna. To se posebice odnosi

na močvare uz rijeku, tzv. mrtvice s ograničenim životnim vijekom. Stvaraju ih rijeke iz starih meandrara ili rukavaca, no odsječeni od matice se sasvim prirodnim procesom starenja zatrpavaju i pomalo isušuju. Kako ih rijeka svojom prirodnom dinamikom međutim stalno stvarala, ukupna površina močvara je ostajala više manje stalnom. Reguliranjem rijeka one danas više ne mijenjaju korito i ne stvaraju meandre, pa ni močvare. Čak i tako osakaćena, Hrvatska u europskim okvirima još obiluje tim vrijednim dijelom pejzaža. Hrvatska sa svojim močvarnim područjima daleko odskače u Europi. Ne postoje nigdje u Europi tako dobro očuvane poplavne šume, primjerice hrasta lužnjaka.

Zatim, tu je pašnjačko područje Lonjskog polja i veličanstveni Kopački rit. Dva posljednja su ujedno i najveća močvarna područja u kontinentalnoj Hrvatskoj. U Hrvatskoj su najgore prošle mediteranske močvare, posebice dolina Neretve kao najveća od njih. To je područje nekad bila nepregledna močva-

ra, danas je međutim velikim dijelom pretvorena u plantaže mandarina, lubenica i ostalog voća i povrća. Nestale su i mnoge muljevite močvarne morske obale, žrtve urbanizacije.

Prirodni pročišćivači

Po svojim odlikama, močvare predstavljaju možda najdivljiji dio prirode. Kao i sve u prirodi, granice podjele tipova močvara su umjetne no općenito to su plitke vodene površine. To je granica kopna i vode, gdje voda ima strahovit utjecaj na kopno. To su stajaće ili sporotekuće vode, a plitkoća ih razlikuje od jezera.

Zbog toga je cijeli stupac vode osvijetljen s posljedicom da cijeli volumen vode proizvodi organsku tvar. Biljke i alge bujaju pa je voda često prožeta biljkama. Na rubu bujaju trska, rogoz i ostale ukorijenjene biljke. Na vodi plutaju lopoč, lokvanj, vodene leće, a mrijesnjak, krocanj i ostale biljke rastu pod površinom, jedino cvjetovi probijaju za razmnožavanja. Ljeti je temperatura vode visoka, a zbog velike biomase, biljke trule i na dnu

se taloži mekani mulj.

Močvare su iznimno važne za obnavljanje populacija riba, kako u rijekama, tako i u moru.

Riba dolazi u proljeće iz mora i rijeka u ta spora i mirnija područja, izmrijesti se, a kasnije se mlada riba vraća natrag. U našim mediteranskim močvarama i rijekama živi čitav niz endema. Možda nema boljeg primjera značaja močvara za divlji svijet od ptica. Među svim tipovima staništa, močvarna su zasigurno najbogatija ptičjim svijetom. Zbog svoje plitkosti je sva hrana dostupna pticama. Koliko su ta staništa važna za ptice pokazuje podatak da od 415 europskih ptica njih 172 su više ili manje vezana uz takvu vrstu područja.

Još je dojmljiviji podatak da u močvarnim ekosistemima živi 40 posto svih vrsta živih bića na planeti!

Nova saznanja brišu močvarama status bezvrijednog zemljišta, ističu njihovu vrijednost za zdravlje i blagodat ljudi (usluge ekosustava). Glavna osobitost im je tvar života – voda. Osim što predstavljaju zalihu te dragocjene tekućine, močvarna područja su njezini prirodni pročišćivači. Skupljaju zagađene vode okolnog područja da bi ih močvarne biljke kao što je trska potom preradile i očistile. Iz vode na taj način nestaju fosfati i dušikovi spojevi, osnovni sastojci umjetnih gnojiva u poljoprivredi i ostalih umjetnih t vari. Močvarna voda lišena zagađenja tako polako curi u podzemlje odakle se u konačnici dobiva kvalitetna voda za piće. Neke močvare toliko su uspješni pročistači da uklanjaju gotovo sve zagađenje i prije nego što voda dospije u podzemlje! Močvarne biljke također uklanjaju toksične tvari i štetne bakterije. Poseban značaj močvara je u zaštiti ljudske imovine od poplava, što one čine bolje od brana i regulacijskih radova.

24 AUTOsti

Regionalni tjednik || 9. veljače 2022., br. 284

TOYOTA ZAPOČINJE EUROPSKU PROIZVODNJU 2. GENERACIJE MODULA GORIVNIH ČLANAKA Toyotin cilj je ugljično neutralno društvo. Za postizanje tog cilja, kompanija razvija nekoliko tehnologija elektrifikacije, uključujući vodik koji smatra jednim od najvažnijih temelja za smanjenje CO2. Toyotina posvećenost vodiku nadilazi putničke automobile i kompanija svoju tehnologiju vodikovih članaka čini dostupnom u modulima jednostavnima za korištenje za razne primjene. Radi podrške širenju svoje tehnologije vodika iz automobila na druge namjene, sustav gorivnih članaka

VREMEPLOV

14. veljače 1896.

je Edward Prince of Wales, kasnije poznatiji kao King Edward VII, postao prvi član britanske kraljevske obitelji koji je vozio motorno vozilo.

Prodaja po top modelima u prosincu 2021. model

količina

udio, %

1

Dacia Duster

189

7,61%

2

Škoda Octavia

130

5,23%

3

Hyundai Tucson

118

4,75%

4

Dacia Sandero

95

3,82%

5

Renault Clio

76

3,06%

6

Kia XCeed

74

2,98%

7

Renault Twingo

71

2,86%

8

Toyota Corolla

53

2,13%

9

Hyundai i20

52

2,09%

10

Volkswagen T-Roc

52

2,09%

11

Kia Ceed

46

1,85%

12

Renault Megane

44

1,77%

13

Kia Stonic

43

1,73%

14

Hyundai i30

40

1,61%

15

Toyota Yaris Cross

40

1,61%

ostali

1361

54,79%

2484

100%

16

UKUPNO

Izvor: Promocija Plus

20.000 kuna eko bonusa i četiri zimska kotača možete ostvariti pri kupnji 100% električnog Citroëna ë-C4 do kraja ožujka 2022. Sve fizičke osobe na poklon dobivaju kućni punjač wallbox, a dodatna pogodnost za kupce je pet godina jamstva i servisiranja. Do kraja ožujka odmah za isporuku je dostupan i Citroën C3 s pet godina jamstva, četiri zimska kotača i bogatom serijskom opremom. Citroën C3 Feel PureTech 83 u ponudi je tako s cijenom već od 112.401 kn i mjesečnom ratom već od 1.110 kn/mjesečno.

iz Toyote Mirai je preoblikovan u kompaktne module gorivnih članaka. Zbog toga je u siječnju 2022. Toyota započela proizvodnju 2. generacije modula, temeljenih na naprednoj 2. generacije sustava gorivnih članaka. Toyota je započela razvoj gorivnih članaka još 1992. godine i otad neprekidno dorađuje svoju tehnologiju vodika. Ovu novu, drugu generaciju modula gorivnih članaka će isto tako sastavljati proizvodni tim u Europi, u Bruxellesu.

TEST: VOLVO XC40 T5 RECHARGE R-DESIGN

Na pola puta Volvova težnja da se pretvori u čisto električnu marku vodi putem hibridne tehnologije. Nakratko smo se uključili na to putovanje, a naše prijevozno sredstvo bio je kompaktni SUV XC40 T5 Recharge.

UREĐUJE: DALIBOR FLAJPAN FOTO: MIKLOŠ LANG

Oznaka Recharge se odnosi na cijelu obitelj plug-in hibridnih ili čisto električnih varijanti Volvo modela kojima je zajednička osobina da im je za svakodnevnu upotrebu potreban kabel za punjenje.

Model koji ovdje testiramo je XC40 T5 Recharge – kompaktni plug-in hibridni SUV, a u ponudi švedske marke smjestio se uz bok električnog XC40 Recharge Pure Electric i klasičnim motorom pokretanog XC40 T4. Stigao je ubrzo nakon predstavljanja čisto električne verzije – simbola budućnosti Volva, njihovog prvog potpuno električnog automobila, a ujedno i prvog u nizu od pet modela s električnim pogonom koje Volvo namjerava staviti na tržište u sljedeće tri godine.

XC40 T5 Recharge uzima ono najbolje iz oba svijeta. Kao punjivi hibrid može prelaziti na desetine kilometara isključivo na struju, što je idealno za gradske uvjete vožnje. Izuzetno je tih, čvrst i snažan automobil.

Bez obzira na visoku masu, a zahvaljujući pozamašnoj kombiniranoj snazi oba motora – električnog i turbo-benzinskog koji mogu raditi odvojeno ili u sinergiji – spretan je i zabavan na cesti.

Jedina zamjetna razlika na vanjštini vozila je poklopac priključka za punjenje strujom, na lijevom prednjem blatobranu.

Ispod haube se nalazi trocilindrični 1,5-litreni benzinski motor od 180 KS, a pomaže mu i elektromotor koji isporučuje maksimalnu snagu od 82 KS. Za napajanje elektromotora služi baterija kapaciteta 10,7 kWh, smještena u podnici vozila.

Tri su različita načina rada vozila: Pure, Hybrid i Power.

Prvi omogućuje vožnju s nultim emisijama do maksimalne brzine od 125 km/h i uz domet do 45 km. Drugi kombinira potencijal benzinskog motora s okretnim momentom električnog pogona.

Treći, termo-električni način rada nudi optimalnu kombinaciju u pogledu performansi – do kraja koristi svaku konjsku snagu benzinca, uz maksimalnu podršku elektromotora, ali pri tome stavlja na stranu pojam ekonomičnosti.

Hibridni način rada zasigurno je najprikladniji za svakodnevnu

Tehnički podaci: XC40 T5 Recharge R-Design obujam kombinirana snaga okretni moment mjenjač masa praznog vozila prosječna potrošnja CO2 / Euro norma

obujam prtljažnika

spremnik goriva dimenzije (d x š x v) najveća brzina ubrzanje 0-100 km/h gume dužina testa cijena testiranog modela

1.477 ccm 262 KS 425 pri 1.500 o/min 7-stupanjski automatski 1.812 kg 2,0 WLTP / na testu 8,8 l/100 km 46 g/km / Euro 6 460–1336 l 48 l 4.425 x 1.873 x 1.652 mm 180 km/h 7,3 s 235/50 R19 461 km 444.839 kn

upotrebu jer omogućuje uravnoteženje potrošnje goriva i električne energije. Performanse koje proizvođač navodi doista su respektabilne, zapravo su sportske: ubrzanje od 0 do 100 km/h za 7,3 sekunde i tvornički ograničena najveća brzina od 180 km/h, kao kod svih Volvo automobila. Tijekom našeg testa uvijek nas je iznova oduševljavala tišina u vožnji. Premda na jači pritisak gasa automobil smjesta “grabi” naprijed, motor se i tada jedva čuje! Posljedica je to sjajne zvučne izolacije trocilindričnog turba, a elektromotor je po prirodi bešuman.

Dodatan pogon na struju učinkovito “pokriva” ionako minimalne prekide automatskog mjenjača kod izmjena brzina što povećava opći osjećaj udobnosti i ostavlja dojam veće snage od stvarne – subjektivno i do 300 KS. Dobro je tada znati da u serijsku opremu spadaju svi mogući sustavi aktivne sigurnosti koji su, na naše zadovoljstvo, ovdje funkcionirali precizno i pružili rijetko viđenu pouzdanost.

Vozeći laganijim tempom i s “do vrha” napunjenom baterijom T5 će se približiti deklariranoj vrijednosti potrošnje goriva od svega dvije litre. Stoga je savjet da utičnicu koristite svakodnevno, čim se za to ukaže prilika, primjerice po povratku

s posla ili prilikom svakog parkiranja u javnim garažama. Za punjenje baterije je potrebno 3 do 4 sati ako se koristi izmjenična struja (11 kW) odnosno 4 do 8 sati ako se puni iz obične kućne utičnice. Tako smo je i mi punili, koristeći običan produžni kabel i sve je prošlo bez problema. Spomenimo tu kako u drugi spremnik staje 48 litara benzina. Realna ukupna autonomija na testu kretala se između 500 i 800 kilometara, ovisno o načinu vožnje. Mada, moramo to priznati, zbog osjećaja luksuza gotovo beskrajne snage koja je stalno na raspolaganju teško je bilo voziti se “penzionerski”. Otuda nešto viša potrošnja goriva na testu, uz opasku da discipliniraniji vozači mogu postići i daleko niže prosjeke.

Cijena švedskog paketa napredne tehnologije očekivano nije mala. Testni XC40 T5 Recharge R-Design, s brojnom dodatnom opremom stoji 444.839 kuna do registracije, a u kalkulaciju valja uzeti i državne poticaje – u pravilu minus 40.000 kuna. Uz nešto niže, a itekako odlične pakete opreme Inscription Expression, modeli XC40 T4 Recharge i XC40 T5 Recharge osjetno su povoljniji – koštaju 336.524 odnosno 344.173 kuna.

Mikloš Lang

AUTOsti

9. veljače 2022., br. 284 || Regionalni tjednik

25

SEAT OTVARA REVOLUCIONARNI CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ BATERIJA U JUŽNOJ EUROPI Društvo SEAT S.A. tvorilo je Centar za testiranje energije (TCE), novi centar za istraživanje i razvoj baterija za električna i plug-in hibridna vozila, u koji je poduzeće uložilo više od 7 milijuna eura.

Smješten u Tehničkom centru automobilskog proizvođača u Martorellu, TCE se upotrebljava za razvoj i ispitivanje performansi energetskih sustava za električna i hibridna vozila marki CUPRA, SEAT i SEAT MÓ te drugih marki Volkswagen koncerna.

Revolucionarni TCE sastavni je dio globalne mreže

za istraživanje i razvoj Volkswagen koncerna te je prvi takav centar koncerna u Europi izvan Njemačke, uz one koje ima u Kini i Sjedinjenim Američkim Državama. TCE predstavlja daljnji korak u elektrifikacijskoj strategiji poduzeća, a planirano je da postane ključnim elementom projekta društva SEAT S.A. usmjerenim na predvođenje elektrifikacije španjolske automobilske industrije.

TCE je dio investicijskog plana vrijednog 5 milijardi eura koji je poduzeće najavilo za elektrifikaciju svojih vozila i objekata.

Novi Lexus NX 450h+ proglašen najboljim plug-in hibridnim vozilom u UK Lexus NX 450h+ proglašen je najboljim plug-in hibridnim vozilom godine prema rezultatima ankete prestižnog automobilskog časopisa „What Car?”.Ova nagrada potvrda je uspješnog početka za potpuno novi premium SUV model srednje veličine, prvi plug-in hibridni električni model marke Lexus. Časopis „What Car?” priznanje je odao i kabrioletu Lexus LC 500 i dodijelio mu titulu najboljeg kabrioleta u klasi luksuznih vozila. Lexus NX 450h+ model ispisuje novo poglavlje u povijesti marke Lexus, s novim pravcima u

dizajnu, novim pogonskim sklopovima i značajnim poboljšanjima dinamičkih performansi. Tehnološke inovacije obuhvaćaju vrhunsku multi-

medijalnu opremu i opremu za povezivanje te poboljšane sustave za aktivnu sigurnost i pomoć pri vožnji Lexus Safety System+.

Nissan najavljuje posve novo kompaktno električno vozilo za europsko tržište Nissan je najavio da posve novo kompaktno električno vozilo dolazi na europska tržišta. Novi automobil, koji

će se proizvoditi u Renault ElectriCityju u Francuskoj, naslijedit će kultni Nissan Micra kao osnovni model Nissanove

ponude. Posve novi električni gradski automobil dodatno će obogatiti Nissanovu novu ponudu. Automobil koji je predstavljen kao dio novog strateškog plana Alijanse za 2030. dizajnirao je Nissan, a proizvest će ga Renault na Alijansinoj platformi CMF B-EV. Ova platforma omogućuje proizvođačima da zadrže prepoznatljiv izgled svojih proizvoda, kao što je prikazano u skici dizajna novog vozila.

Peugeot 9x8 osvojio je nagradu za najljepši hiperautomobil Hiperautomobil Peugeot 9X8, predstavljen u srpnju 2021., osvojio je članove žirija Međunarodnog festivala automobila i zaljubljenike u automobilski dizajn. Peugeot 9X8, trkaći automobil najnovije generacije, koji bi trebao debitirati 2022. na FIA-inu Svjetskom prvenstvu u utrkama izdržljivosti (WEC), preuzima sva suvremena estetska obilježja svojstvena marki Peugeot: mačkasti izgled, fluidne linije koje ističu njegov sportski karakter, bokove uglađenog i strukturiranog dizajna, ali i svjetlosne potpise u obliku tri linije koje podsjećaju na kandžu lava.

Zahvaljujući svojoj istančanosti

i profinjenosti Peugeot 9X8 pobuđuje emocije i utjelovljuje brzinu. Peugeot 9X8 već pred-

stavlja jedinstveno postignuće, estetsku i tehničku revoluciju i veliki pothvat u svijetu dizajna.

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO

26 Mali oglasi

MALI OGLASI

Regionalni tjednik || 9. veljače 2022., br. 284

7Plus Regionalni tjednik

OSTALA PRIJAMNA MJESTA:

Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12 (na Gradskoj tržnici) Tel.: 042/290-774

MURSKO SREDIŠĆE Pogrebno poduzeće Margareta Frankopanska 7, telefon: 040/543-247 Radno vrijeme: pon - pet: 8 - 18 sati, subotom: 8 - 15 sati

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

KUĆE QUEEN STELA nekretnine – obratite nam se s povje renjem! Pavlinska 5, Varaždin. Tel.: 042/320 - 991, M o b. : 0 9 9 / 2 4 0 6993 ozn.879c

VOZILA KUPUJEM auto mobil ili skuter i s ve o d To m o s a , može i odjavljeno (oštećeno). Može i novije. Povoljno.

Isplata odmah.

Mob.: 098/9656 624 ozn.2418

POSAO SOBOSLIKAR I ŽBUKER – soboslikarski poslov i i poslov i strojnog žbukanja.

Njemačko poduzeće, stalni radni odnos, cjelogodišnje zaposlenje. Mje sto rada: Frankfurt, Njemačka. Mob.: 0 9 8/993- 636 4 ili velimir.biosic@ap,personal.com ozn.

685c

USLUGE ODČEPL JIVANJE o d vo d a s t r oj e m (w c , k u h i nj e. . .), garanc ija, isku stvo. “ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c V O D O I N S TA L A TER BAN: nove instalacije, adapt a c ij e, s i tn i p o -

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi.

Uređenje potkrovlja knauf pločama.

KROV ČAKOVEC .

Tel. 099/639-9932 ozn.1c pravci, keramika.

Mob. 0 9 8/710 301, 095/801-1776 ozn.209c O D Č E P L J I VA N J E svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, m o b . : 0 9 8 / 9 3 17570 ozn.184c IZRADA KROVIŠTA, nadstrešnica, sjenica, građ. limarije, stubišta, nazvati na : 098/417-373 ozn.3471 PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.: 098/284-922 ozn. 205c SELIDBE – dostava namještaja, bijele tehnike, odvoz šute u vrećama i granja, čistimo tavane, podrume, praznimo kuće, stanove, odvozimo dotrajali namještaj, bijelu tehniku, mob.: 098/9 0 6 - 0 658 ozn.352c S TA B L A RUŠIMO – orahe borove, trešnje, odvoz granja osiguran.

Vr tove frezamo,, živ ice šišamo, m o b . : 0 9 9 / 6 6 1-

Primjedbe za distribuciju novina na mobitel: 095/700-7005

8353 ozn.352c NA JPOVOL JNIJI PRIJEVOZ šljunka, sipine, zemlje za vrt, pilanska drva.

Uređenje dvorišta, i s ko p i i n av oz i , Mob.: 0 99/3530 180. ozn. 600c USLUGA PRIJEVOZA kiperom s dizalicom: šljunak, sipina, roba na paleti, granje. Mob.: 091/114-0598 ozn.

2d H O R T I K U LT U R A ARBOR d.o.o. – rušenje i opiljavanje stabala svih vrsta i veličina u urbanim sredinama, mob.: 0 91/11 4 - 059 8 ozn.2d

ŽIVOTINJE SVINJA za klanje, mob.: 0 9 9/518 7637 ozn.577 PRODAJU se odojci oko 25 kg. Mob.: 0 91 /3 67 - 1 43 6 ozn.562 K VALITETNA SVINJA za klanje 200 kg, 11,0 0 kn/kg, Var ažd in , m o b.: 091/573- 8908 ozn.596 PRODAJU se debele svinje, 3 komada te odojci, moguće kl anje. Mob.: 091/50 6 - 5253 ozn.586

OSTALO SOK OD ARONIJE, 100% matični sok, vrhunske kvalite-

te. Pomoć kod dijabetesa, jačanja imuniteta, bolesti srca i krvnih žila, štiti od bakterija i virusa, povoljno djeluje na probavni sustav, ima protuupalna svojstva, štiti zdravlje urinarnog sustava, stimulira rad štitnjače. Mob.: 098/455-313 ozn.3a

KREDITI

ZAPOSLENICI I UMIROVLJENICI do 300.000,00 kn, MOGUĆNOST OTPLATE TR A JNIM NALOGOM, zatvaranje blokada i neurednosti.

Putni troškovi , dnevnice i terenski dodaci u kreditnu sposobnost, radni odnos na određeno. Male mirovine, umirovljenici iznad 75 g starosti.

Mob.: 091/203-4666, tel.: 0 42/561-192 ozn.568c

POZNANSTVA VRUĆE SEXY teme za Tebe i mene, javi se neka akcija krene. Od 0-24 na 064/400-400. Tel./ mob.: 2,33 kn/3,58 kn/min ozn.166c SAMCI m/ž ima m o p a r tn e r a z a vas, nazovite s povjerenjem, mob.: 0 9 2 /3 8 2 -7 3 9 6 ozn.560

Oglasi

9. veljače 2022., br. 284 || Regionalni tjednik

27

ARONIJA

superljekovito voće Aronija je biljka iz Sjeverne Amerike koja je odličan izvor antioksidanata i ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćuje od štetnih tvari i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja.

• • • • • • • • • •

Sprečava bolesti srca i krvnih žila Regulira krvni tlak Jača imunitet Štiti zdravlje urinarnog sustava Ima antiupalna svojstva Stimulira rad štitnjače Poboljšava pamćenje i koncentraciju Regulira razinu šećera u krvi Povoljno djeluje na probavni sustav Štiti od virusa i bakterija

5kn0

135,74 kn 90 tableta

Cijena 1 litre 1oo % čistog soka aronije

3k0n

Cijena 0,5 litre 1oo % čistog soka aronije

Mogućnost kupnje 100 % čistog soka na mobitel: 098/455-313

6+1S

GRATI

PRIJAMNI URED ZA MALE OGLASE, ZAHVALE I SJEĆANJA Prijamni ured Varaždin Augusta Šenoe 12, Varaždin (Gradska tržnica, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) 042/290-774 malioglasi@regionalni.com

POTRAŽITE

Radno vrijeme za stranke: Ponedjeljak: 7.30 - 12 h Utorak: 7.30 - 14 h Srijeda, četvrtak: 7.30 - 15 h Petak: 7.30 - 14.30 h

svoj primjerak Regionalnog tjednika

Ognjena Price

a Jelačića

Trg bana Josip

Gradska tržnica Varaždin

na Iva

ovića

n Iva

d Prera

Gaja

cin ak aS ević

ulj uk aK

Petra

g sko

noe

ulica Uska

Ljudevita

u vašoj blizini!

e sta Š

u Aug

na nekoliko lokacija

Bakačeva ulica

Gradska vijećnica

Korzo

Prva gimnazija Varaždin

Pavlinska ulica FOI Varaždinska katedrala

vića ulje Kuk

MALE OGLASE, ZAHVALE I SJEĆANJA uplatite i

g sko cin Sak

INTERNET BANKARSTVOM, NA POŠTI ILI BANCI 1. Proslijedite tekst na mail malioglasi@ regionalni.com radi obračuna cijene.

2. Na vaš mail šalje se obračunata cijena i žiro-račun na koji uplaćujete uslugu.

3. Nakon uplate potrebno je potvrdu o uplati poslati na mail.

28 Oglas

Regionalni tjednik || 9. veljače 2022., br. 284

Zahvale i sjećanja

9. veljače 2022., br. 284 || Regionalni tjednik

29

SJEĆANJE na

VERONIKU BALAŠKO iz Kotoribe 29. 1. 2017. – 29. 1. 2022.

Vrijeme zaborav donijelo nije, još živiš u našim mislima i molitvama.

Kći Jadranka, zet Zvonko Delimar, unuka Dorotea sa Emilom, unuk Vedran sa Anitom, praunuci Leon i Tilia Žvorc

SJEĆANJE na dragu mamu i baku

VERONIKU BALAŠKO iz Kotoribe 29. 1. 2017. – 29. 1. 2022.

Voljeni nikad ne umiru, sve dok žive oni koji ih se sjećaju.

Sin Vitomir Balaško, snaha Gordana, unuci Vanja i Tin

SJEĆANJE na drage baku i djeda

BALAŠKO ROZIKU

i

2. 2. 2005. – 2. 2. 2022.

POSLJEDNJI POZDRAV prijateljici

FRANJU 8. 2. 1984. – 8. 2. 2022.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na vas.

I dalje živite u našim mislima i snovima.

Unuka Jadranka Delimar s obitelji i unuk Vitomir Balaško s obitelji

JASNI OREŠKI SILAJ iz Belice preminuloj u 52. godini, nakon kratke, teške i opake bolesti, protiv koje se nije mogla boriti i koja ju je pobijedila. Otišla je prerano i prebrzo kolegica i prijateljica Jasna.

POSLJEDNJI POZDRAV našem suprugu, ocu, djedu, svekru i tastu

Navek si bila med nami, vesela, dobre volje, spremna pomoći sakome bilo riječima ili razgovorom i navek s osmehom.

Nigdar nisi pokazala da te nekaj moći, da imaš nekve probleme.

Jer mi smo bili tu na poslu s tebom navek spremni da ti pomognemo ako treba onak kak si ti nam navek pomagala.

Tvoj pogled, Tvoj mirni glas, bodo živeli večno tu i bodo dio nas.

Tvoja ljubav i dobrota žive i dalje i živjet će v nama v sakem trenutku našega života.

DR. FRANJI HORVATU

Neka te dragi Bog primi u svoje naručje, neka Ti podari mir Božji, a

1. 11. 1932. – 3. 2. 2022.

anđeli čuvari neka Te čuvaju po noći i danu i neka Te prati vječno

Otišao je naš dragi deda Franjo.

Putuj mirno i čekaj nas u vječnosti!

svjetlo te da imaš mir vječni.

Znaj draga Jasna, iako se nismo dugo poznavale uvijek smo se slagale i ja sam Te uvijek poštivala i cijenila Tvoje savjete.

Hvala Ti najljepša od srca, draga prijateljice Jasna u mojim mislima ostat ćeš zauvijek u lijepom sjećanju.

Tvoja kolegica, prijateljica Nena s obitelji iz Kotoribe.

Vječna Ti slava i hvala za sve.

Tvoji neutješni: supruga Jovanka, sin Nenad i snaha Maja, kći Renata i zet Ivica, unučad Aco, Nina, Jana i Bruno, prija Ana i sva ostala tugujuća rodbina, prijatelji i znanci

„Doviđenja, dragi, bez ruke, bez slova, Nemoj da ti bol obrve povije.

Umrijeti nije ništa na ovom svijetu nova, Ali ni živjeti baš nije najnovije.“ (S. Jesenjin)

30 S raznih strana

Regionalni tjednik || 9. veljače 2022., br. 284

IMPROVGRUPA.002: MAJA BAKSA I TATJANA ŽIŽEK GOŠĆE IMPUT-a Improvgrupa.002 međimurska je improvizacijska glumačka trupa s intrigantnom idejom: u obliku skečeva na licu mjesta smišljati replike, situacije, pokrete i druge elemente zamišljenih situacija. Članovi trupe su Bruno Kontrec, Mario Jakšić, Silvio Štefanac, Kristina Štebih, Marko Baksa, Alen Barbić te Dalibor Strišković. Još u listopadu su počeli s

S RAZNIH STRANA

izvrsno primljenom tribinom IMPUT (IMProvizacije UTorkom) u čakovečkom Prostoru, koja se održava jednom mjesečno, a tako će biti i 15. veljače s početkom u 20 sati.

– Budući da je veljača mjesec ljubavi, ovoga puta ugostit ćemo dvije dame!

– kažu iz Grupe. Njihove će gošće tako biti “glumica na pauzi” Maja Baksa i psihologinja Tatjana Žižek.

- kajkavski fitonimi (XXXVI.)

Ste vidli babljega klimpača?

Mortik je, a ne znate!

Visibaba je zeljasta biljka iz porodice sunovratki, koje se još nazivaju “zvanikovkama”, a pripadaju redu šparagolikih biljaka. Zvanikovke svoje ime duguju biljnom rodu zvanika, dok se izraz “sunovratke” razvio od drugog imena za rod narcisa...

PIŠE: IVAN-GORAN HERMAN igherman@regionalni.com

“Zvanikovke” Zvone, zvone zvanikovke, sonce dozivlju, Vu vrbovju, vu grmu, v živici, vu husti, Ti bablji klimpač, podremušak, cinglica, Svud gdo se cinglić proletju veseli.

Zvonca zvone, sonce dozivlju.

Vise pri grabi, vise na livadi, Spod grma, vu šibljaku, vu husti zvone, Proletje daj dojdi, stiha se mole, Z suhega listja zvone, zvone.

Ti lepa, ti bela zdaj ponad sveg, Pak z dalek zgledi da je na travnik Pal sponova sneg.

Ljerka Varga

FOTO: ZORAN KOLARIĆ

U prošlome smo broju spominjali lepe dečke, odnosno cinije kao zanimljive biljke koje su poznate u mnogim dijelovima svijeta. Nastavljamo sa zanimljivim imenima ostalih biljaka koje rastu u našem kraju poput drveća i cvijeća, ali i drugih povezanih pojmova!

Sunovratiti se

Tek je početak veljače, a već su neki od šetača, osobito oni koji su nedavno sudjelovali “Kulavec”, “dremuljka”, “bablji klimpač”, “cinglica”, “mali zvonček”, “podremušak”, “dremovac” i “debeloglavka... Sve su isti nazivi za istu biljku!

na Vincekovu pohodu, javili da su se pojavile - visibabe!

Današnje pitanje koje vam postavljamo glasi: znate li kako su stari kajkavci nazivali visibabe? Naletjeli smo na

mnogobrojna imena, među kojima su se nalazila i ova: “kulavec”, “dremuljka”, “bablji klimpač”, “cinglica”, “mali zvonček”, a od nekajkavskih i “podremušak”, “dremovac” i “debeloglavka”.

Visibaba je zeljasta biljka iz porodice sunovratki, koje se još nazivaju “zvanikovkama”,

a pripadaju redu šparagolikih biljaka. Jedna je od najranijih proljetnica, a naraste do 20 centimetara. Zvanikovke svoje ime duguju biljnom rodu zvanika, dok se izraz “sunovratke” razvio od imena sunovrata, što je drugi termin za biljku i biljni rod narcisa. Pripadnice porodice imaju lukovice ili podzemne

stabljike, duge uske listove i privlačne cvjetove.

Baba gljive bere...

Pritom je riječ na standardu nastala, naravno, od glagola “visjeti” i imenice “baba”. Glagol se razvio iz praslavenskog “visěti”, dok je “baba” istog podrijetla. Potonji se pojam mogao

odnositi na staru ženu, baku, primalju ili vješticu. Primijetimo da izraz u kontekstu stare žene i danas upotrebljavamo u nepromijenjenu obliku, dok se “baka” razlikuje samo u jednom glasu, a alternativni termin za primalju jest “babica”. Sjetimo se i babe Jage, bića iz slavenske mitologije koje se prikazuje kao vještica. U ruskim pričama leti zrakom u čarobnom kotlu, a vlastite tragove briše metlom napravljenom od srebrne breze. Živi u kolibi na kokošjim ili

baziliskovim nogama.

Nije sasvim poznato kako je nastao naziv “kulavec”, no to bi moglo biti povezano s oblikom cvijeta kad je zatvoren, pri čemu doista podsjeća na kulu ili toranj neke vrste. Postoje i spekulacije da se radi o iskrivljenu obliku izraza “skulavec”, no nema činjenica koje bi mogle potkrijepiti tu tezu.

Na kraju prilažemo lijepu kajkavsku pjesmu o zvanikovkama autorice Ljerke Varge sa stranice Očaravanje.

IZBORNA SJEDNICA SKUPŠTINE SPORTSKO-RIBOLOVNOGA DRUŠTVA “SOM” IZ KOTORIBE

FOTO: SRD SOM

U godini 70. obljetnice novi predsjednik Zoran Lipić Svoju izbornu sjednicu Skupštine predzadnje je siječanjske subote u prostorima kotoripskoga Doma kulture održalo članstvo lokalnoga Sportsko-ribolovnog društva “Som”. Predsjednik Željko Sabolić pritom je predstavio izvještaj o radu udruge tijekom protekloga perioda.

Okupljenima je tako objasnio da su timovi Društva nastupili na čak 74 natjecanja, što podrazumijeva različite rangove: od najvišega državnog seniorskog do kadetskoga društvenog. Što se pak liga tiče, svoje su vještine prezentirali u sklopu 1. hrvatske seniorske lige, 1. županijske seniorske lige, županijske Feeder lige, kao i individualno u hrvatskoj Ligi mladeži te ligi mastera, veterana i kadeta Međimurske županije.

Osim toga, članovi su bili dijelom svih manifestacije i događanja lokalnog karaktera kao što su Dani Kotoribe i Božićni sajam. Redovito su održavali okoliš vodnog bogatstva svoga okruženja, ali i organizirali tradicionalnu akciju skupljanja otpadnog metala. Financijski izvještaj podnio je blagajnik Željko Dolenec. U njemu je financijsko stanje Društva okarakterizirano stabilnim.

Uslijedio je izbor novoga vodstva udruge, kao i članova Upravnog i Nadzornog odbora. Upravni odbor tako čine Dražen Kos, Zoran Lipić, Drago Filipašić, Oliver Pogorelec, Vanja Radmanić, Željko Sabolić, Zvonimir Brkljačić, Stanislav Sović, Hinko Virgej, Ivica Jakupak, Ivica Horvat, Josip Dolenec, Denis Špilak, Dragutin Str-

bad, Darko Vuk, Nikola Seličanec, Drago Pogorelec, Antun Novak, Ivana Sučić, Željko Dolenec, Zlatko Talaš, Zvonimir Dravec i Nikola Filipašić. Predsjednik Nadzornog odbora u ovome mandatu je Damir Sučić, a članovi Đuro Golubić i Anđelko Radmanić. Novi predsjednik “Soma” pak je Zoran Lipić. Funkciju dopredsjednika obnašat će Oliver Pogorelec, tajnika Vanja Radmanić, a blagajnik ostaje isti - Željko Dolenec. Na samome kraju sjednice izglasani su plan rada i financijski plan. Društvo ove godine inače obilježava 70 godina od utemeljenja.

Sjednici je prisustvovao kotoripski načelnik Dario Friščić, koji je članove pohvalio na angažmanu te ih je pozvao da i dalje uspješno surađuju kao i dosad.

S raznih strana

9. veljače 2022., br. 284 || Regionalni tjednik

31

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – DO VIKENDA RELATIVNO TOPLO Utorak nam donosi suho i djelomično sunčano vrijeme. Noćna temperatura od -3 do 0, a danju će se temperatura kretati do 10°C. U srijedu pretežno sunčano i još malo toplije uz većinom slab jugozapadni vjetar. Jutarnja temperatura malo ispod nule uz slab mraz, a dnevni maksimalac mogao bi ponegdje narasti do 12 ili 13 stupnjeva. U četvrtak vrlo slično, suho, većinom sunčano i iznadprosječno toplo. Ujutro oko nule, a dnevna temperatura možda čak i blizu 15 Celzijevih stupnjeva.

Dio prognostičkih izračuna pokazuje da malo

oborina može biti u petak, osobito poslijepodne ili navečer. Popodne ili navečer bi trebao zapuhati sjeveroistočni vjetar. Dnevna temperatura između 7 i 10°C. Nakon te kratke promjene, za subotu, nedjelju i ponedjeljak veća je vjerojatnost suhog vremena. Imat ćemo dosta oblaka i povremeno jak sjeveroistočni vjetar pa bi ostalo nešto hladnije.

Mala je mogućnost za rijetke slabe oborine.

Noćna temperatura vjerojatno će biti oko ili malo ispod nule, a najviša dnevna između 4 i 7 Celzijevih stupnjeva. Ipak nešto primjere-

nije datumu. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 7.2.)

TJEDNI HOROSKOP

ROĐENI:

Djevojčice: Nika Lipović, Mia Mujkanović, Dora Vesnica Sabol, Lea Brisar, Lota Rodinger, Pavla Munđar, Natali Petek Dječaci: Lukas Hošpel, Lukas Glavina, Saša Zdravković, Mateo Lilek, Elis Šantek, Neo Žunić, Ven Vurušić, Vinko Varošanec, Ian Bogović, Lucas Vrzan, Noel Petek

UMRLI: Zdenka Krčmar r. Rešetar, Nada Horvat r. Mošmondor, Josip Šoštarić, Mirko Cerovec, Dragutin Juras, Kristina Kutnjak r. Nemec, Stjepan Kosmač, Mirko Vurušić, Zorka Vugrinec r. Kompar, Ivan Trupković, Marija Sever r. Jakopić, Ivan Varga, Antun Mikac, Augustin Lukša, Vesna Vidović r. Ružić, Luka Bodlović, Darko Marković, Katarina Tomšić r. Novak, Marija Šipuš r. Grašić, Franjo Tkalec, Marija Drk r. Jambrošić, Ana Obadić r. Jarni, Rudolf Marčec, Katarina Milica Dučić r. Kolar, Matija Bogdan, Krešo Makar, Antun Žganjar, Matija Furdi, Dragutin Špilek, Dražen Hamer, Magdalena Kutnjak r. Hren, Katarina Špicar r. Pintarić, Antun Zver, Viktorija Kutnjak r. Ratajec, Marija Kalšan r. Židov

Stalni pritisak zbog posla potpuno će vas fizički i psihički iscrpiti. Situacija nikako da se normalizira i imate osjećaj da sve čega se dotaknete ne završi dobro. Ipak, pokušajte pronaći svoj mir jer ovakva situacija neće potrajati.

Osim toga, imate i probleme financijske naravi. U ljubavi nemojte dozvoliti da ovo vaše trenutno neraspoloženje ima za posljedicu svađe s partnerom.

Zdravlje – vrlo vjerojatna je prehlada, pa se naoružajte vitaminima.

RAK

U ovom tjednu očekujte pokretanje posla koji je jedno vrijeme bio na čekanju. Napokon ćete dobiti lijepe vijesti i informacije koje će vam puno značiti. To ipak ne znači da sada možete odahnuti i ništa ne raditi. No sve to vama nije prvi put i dobro znate kako stvari postaviti na pravo mjesto. U ljubavi vam je napeto i možete očekivati dosta neugodnih događaja. Slobodnima se nude nova poznanstva i neki zanimljivi ljudi. Zdravlje – odmarajte se i dobro se naspavajte!

U poslu ćete pronaći formulu za uspjeh.

To vam sigurno donosi novac, a i nove poslovne suradnje. Budući da će se stvari odvijati brzo, pripazite da ne napravite neku grešku, pa ne govorite o svojim planovima.

Novca imate dovoljno, a nešto će stići i neplanirano. Pripazite jedino kako ga trošite. Ljubav – s partnerom morate obaviti ozbiljan razgovor ako želite neke stvari raščistiti. Slobodnima predstoji puno svakakvih događaja. Zdravlje – oprez u prometu.

Maratela mreže d.o.o., 072700700, +18

064/555-450 Tel:3,49kn/min, Mob:4,78kn/min

FOTOREPORTER Ivan Agnezović, foto@regionalni.com

RIBE

(20. 1. – 18. 2.)

U poslu će biti dosta problema. Sve što namjeravate napraviti dobro prije isplanirajte, dobro razmislite. Dobit ćete informacije o pokretanju novog posla, no sve ipak neće ići glatko i bit će problema sa suradnicima. Zato upotrijebite svu diplomaciju da to prevladate. U ljubavi niste zadovoljni, pa pokušajte biti nježniji prema partneru – bit ćete ugodno iznenađeni. Samci će dobiti priliku da riješe nešto iz prošlosti.

Zdravlje – čuvajte se ozljeda.

Telefonski sex uživo! 0-24

Posao polako privodite kraju i sve što je bilo ostavljate iza sebe. Naravno, to znači da samo pripremate teren za novi posao. Već sad neke stvari sjedaju na mjesto, a nazire se i rješenje jednog posla. Vjerujete u budućnost i nikakve prepreke neće vas pokolebati u vašim ciljevima. Što se ljubavi tiče, neke biste stvarili trebali jednom zauvijek riješiti sa svojim partnerom. Slobodni će imati puno lijepih događaja.

Zdravlje – budite pažljivi za volanom.

VODENJAK

JARAC

(22. 12. – 19. 1.)

Varaždinke i Međimurke!

STRIJELAC

(22. 11. – 21. 12.)

(23. 10. – 21. 11.)

Posao koji ste pokrenuli dobro se razvija, pa je izgledno da ćete ostvariti i dobar financijski rezultat. lpak, budite oprezni u trošenju. Osim toga, očekuju vas povoljne vijesti u vezi novog posla, pa će to rezultirati novim obvezama. No bez brige, sve ćete to uspješno riješiti.

U ljubavi moglo bi se reći da je dobro, još samo da prestanete gnjaviti partnera ljubomornim scenama. Slobodni su pred iskušenjem i neće im biti lako.

Zdravlje – više tekućine i krećite se.

Nazovi napaljene

U poslu nastupa neka čudna faza.

Taman jedan problem riješite, a već se pojavi novi. Dobra je vijest što sa svojim sposobnostima i neiscrpnom energijom uspijevate sve to riješiti.

Sretno! Ljubav – malo dobro, malo loše. Puno je među vama nervoze i nerazumijevanja. Malo se strpite i to će se riješiti. Slobodni će imati puno prilika, no pojavljuje se gotovo sigurno netko iz prošlosti. Dobro razmislite!

Zdravlje – oprez u prometu.

ŠKORPION

VAGA (23. 9. – 22. 10.)

NOVINARI Ivan Tomašković (urednik portala) ivan@regionalni.com Amalija Šašek, asasek@regionalni.com Robert Peharda, rpeharda@regionalni.com Mirna Grabar, mgrabar@regionalni.com Ivan-Goran Herman, igherman@regionalni.com Sandra Županić, szupanic@regionalni.com Martina Lončar-Petrinjak, mlpetrinjak@regionalni.com

DJEVICA

(23. 8. – 22. 9.)

(23. 7. – 22. 8.)

U poslu ste isključivo orijentirani prema ciljevima koje ste si zadali i koji su vam bitni. Mogućnost problema u komunikaciji sa suradnicima postoji, a bit ćete i prilično nervozni. To će se sve polako smiriti i očekuju vas lijepe vijesti na koje već duže vrijeme čekate. U ljubavi nailazite na manje teškoće s partnerom. Slobodni pripadnici znaka skoro sigurno će se vratiti osobi iz svoje prošlosti. Ako je to ono što zaista želite – pokušajte! Zdravlje – mogući bolovi u kostima i zglobovima.

V.D. GLAVNOG UREDNIKA Josip Novak, jnovak@regionalni.com

U poslu se nastavlja dobro razdoblje za vas, pa vas očekuju povoljne vijesti, i to prije svega vezane za financije. Moglo bi to uključiti i dosta papirologije, dosta toga ćete morati popravljati, a možda i zakonski regulirati. Sve u svemu, puno posla, ali i dobrih rezultata. U ljubavi nije baš bajno, ali nije ni loše. Partner vam prepušta da rješavate probleme, no ta će faza brzo proći. Slobodnima predstoji dosta izlazaka, ali dalje od flerta neće stići. Zdravlje – čuvajte grlo.

LAV

(21. 6. – 22. 7.)

UPRAVA Sandra Vlahek

(21. 5. – 20. 6.)

(20. 4. – 20. 5.)

U ovom razdoblju posebnu pažnju posvetite papirologiji s kojom se susrećete na poslu, dobro sve proučite.

Nisu vam svi suradnici skloni, a nisu baš ni korektni, pa će to malo otežati vaš posao. Što se ljubavi tiče, ni tu niste baš sretne ruke, pa pripazite da ne dođe do ozbiljne svađe. Samcima se otvara mogućnost raznih veza, a i bivše ljubavi su tu negdje, no to bi vas moglo vratiti i u bivše probleme.

Zdravlje – moguće upale i infekcije.

IMPRESSUM

BLIZANCI

BIK

OVAN (21. 3. – 19. 4.)

Na poslu je stalno prisutna nervoza. Čim netko kaže nešto što vam se ne sviđa, odmah grubo reagirate.

Budite otvoreni prema suradnicima, razgovarajte i sami ćete vidjeti kako će se atmosfera na poslu popraviti. Osim toga, očekuju vas dobre vijesti, a i stiže vam neki novac. U ljubavi prisutne su sitne svađice. Samci će dobivati puno poziva za društva i druženja, no sve je to bez pravog sadržaja. Zdravlje – živite u stalnom stresu.

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Zagrebačka 38, 42000 Varaždin

MARKETING: Tel. 042/290-778 Tel. 042/290-781

GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić, vlatka@regionalni.com Željka Biškup, zbiskup@regionalni.com Lucia Hojski, lhojski@regionalni.com SURADNICI Denis Peričić Dalibor Flajpan PRODAJA: Zdenka Jagić, voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com, marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Vedran Bunić vbunic@regionalni.com Tel. 042/290-781 PREDAJA MALIH OGLASA I OSMRTNICA: Ljiljana Simić, ljsimic@regionalni.com malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774

(19. 2. – 20. 3.)

U poslu problemi se gomilaju i jednostavno ne znate kako se postaviti prema njima. Ovo vam je razdoblje na poslu zaista jako stresno i naporno. Sve to neće više dugo trajati i za vas dolazi puno povoljnije vrijeme. Nemojte sad posustati jer dobre stvari stižu vrlo brzo. Ljubav – ni tu niste baš zadovoljni, ali nemojte se svađati s partnerom.

To vam sada zaista ne treba. Slobodni će puno izlaziti, ali nije to ništa ozbiljno.

Zdravlje – pokušajte se odmoriti.

MALI OGLASI, ZAHVALE I SJEĆANJA: Tel. 042/290-774

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-775

Male oglase osim u prijamnom uredu na Gradskoj tržnici u Varaždinu možete uplatiti i internet bankarstvom, na pošti ili banci.

Postupak je slijedeći: proslijedite tekst na mail malioglasi@regionalni.com radi obračuna cijene. Na vaš mail šalje se obračunata cijena i žiro-račun na koji uplaćujete uslugu. Nakon uplate potrebno je potvrdu o uplati poslati na mail. Za sve informacije obratite se na telefon 042/290-774.

Augusta Šenoe 12 (Gradska tržnica Varaždin, prolaz iz Kukuljevićeve ulice) Radno vrijeme za stranke: pon: 7,30 - 12 h, uto: 7,30 - 14 h, sri, čet: 7,30 - 15 h, pet: 7,30 - 14,30 h TISKARA Slobodna Dalmacija

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ne odgovara za istinitost podataka oglasa. Tekstovi koji se označuju u zaglavlju stranice imenom oglašivača (tvrtke, općine, grada, političke stranke…) plaćeni su tekstovi.

32 Zadnja

Regionalni tjednik || 9. veljače 2022., br. 284

SERJOJNSKI FAŠNIK U MURSKOM SREDIŠĆU IPAK ĆE SE ODRŽATI 27. VELJAČE Uz poštovanje svih epidemioloških mjera i u smanjenom obliku, tradicionalni Serjojnski fašnik u Murskom Središću održat će se 27. veljače s početkom u 15 sati. Da bi se ispoštovale propisane mjere, sudjelovat će samo fašničke grupe s gradskoga područja Murskog Središća. Ukoliko dođe do novog popuštanja mjera, fašničkom veselju moći će se priključiti i ostale udruge.

Povorka će krenuti od osnovne škole, uli-

cama Vladimira Nazora i Frankopanskom te će se gradskim parkom spustiti na šetnicu.

Središnji dio programa bit će održan kod ljetne pozornice. Krivac za sve zlo i naopako u prošloj godini, popularni Francek, tradicionalno će biti spaljen i bačen u rijeku Muru.

– Nekoliko godina unatrag pokazalo se da je Serjojnski fašnik itekako prepoznatljivi te je godinama privlačio brojne skupine s više stotina maškara. Serjojnski fašnik jedan je

od najstarijih fašnika u Međimurju i želja je da se u organizaciju uloži više financijskih sredstava što će omogućiti širenje formata s još više fašničkih skupina. Središnje okupljanje ubuduće će se održavati isključivo na dan kada pada fašnik u kalendaru. Turistička zajednica Grada Murskog Središća članica je Hrvatske udruge karnevalista što daje sasvim drugačiji značaj fašnika – poručuju iz Grada.

NASTAVLJA SE FAŠNIČKA PRIČA U ČAKOVCU

Međimurski fašnik održat će se 26. i 27. veljače DUGA I BOGATA POVIJEST

O Međimurskom fašniku Grad Čakovec i Međimurje imaju dugu i bogatu povijest fašnika, a proteklih godinu ili dvije ta se tradicija, usprkos svim ograničenjima koje je izazvala epidemija koronavirusa, uspjela sačuvati te se nastavlja i ove godine.

Proteklih su se godina u gotovo u svim dijelovima Međimurja organizirale fašničke povorke, a centralni fašnički događaj bio je u centru Čakovca, gdje su se uz tradicionalne međimurske maske: pikače, lafre, čaplje, mukavce, maškore, krave, uz veselo druženje, pjesmu i ples, mogle vidjeti i maske iz cijele Hrvatske i susjednih zemalja.

U centru Čakovca povorku je redovno činilo više od tisuću sudionika koji su prodefilirali središtem najvećega međimurskoga mjesta, a maštovitost domaćih sudionika,

ali i onih iz susjednih županija i država, nije izostajala.

Vrhunac je Međimurskog fašnika nastupio kod spaljivanja fašnika, centralne figure karnevalskih običaja, koji je okrivljen za sva negativna zbivanja i pojave u zadnjih godinu dana.

U Čakovcu su se, osim tradicionalnih međimurskih, mogle vidjeti i maske iz susjednih županija i država Na kraju službenoga dijela fašničke ceremonije odabrane su najbolje, najljepše i najkreativnije maske koje ni ove godine, vjerujemo, neće izostati, već će najaviti sretniju, zdraviju i veseliju 2022. godinu.

Iz Turističke zajednice grada Čakovca navode da će se Fašnik održati sukladno trenutnoj situaciji i epidemiološkoj procjeni stanja PIŠE: MIRNA GRABAR mgrabar@regionalni.com

Već više od pola stoljeća u Čakovcu se održava Međimurski fašnik, turistička manifestacija koja promocijom tradicije ovoga kraja okuplja velik broj sudionika te predstavlja jedan od najvećih kulturno-tradicijskih događaja sjeverozapadne Hrvatske.

Centralni događaj

Turistička zajednica grada Čakovca osnovana je 1964. godine upravo s prvenstvenom namjerom organizacije Međimurskog fašnika, kako bi se sačuvale tradicijske maske i tradicija maskiranja u Čakovcu i Međimurju te je tijekom godina Međimurski fašnik postao centralni fašnički događaj u Međimurju i šire. Nadolazeći 58. Međimurski fašnik u Čakovcu održat će se 26. i 27. veljače.

– Ovim putem vas pozivamo da budete dio fašničke priče u Čakovcu, da pripremite svojem maske i da otjerate koronu.

Svoje prijave pošaljite putem prijavnice zaključno do 18. veljače – napominju iz TZ grada Čakovca, navodeći da prijavnice

FAŠNIK PUTEM DRUŠTVENIH MREŽA

Vrtićarci i ove godine veseli sudionici “Međimurskog fašnika” Najmlađi stanovnici Čakovca i njihove odgojiteljice i odgojitelji dugogodišnji su veseli sudionici “Međimurskog fašnika”, a tako će biti i ove godine.

Kako njihove maske uvijek iznova oduševe i nasmiju, Turistička zajednica grada Čakovca objavila je poziv u kojem poziva djecu i odgojitelje da im pošalju fotografije vrtićkih skupina i podijele s njima kako su obilježili ovogodišnji fašnik.

– Fotografije nam dostavite putem naše Facebook stranice, a uz objavljenu fotografiju napišite naziv skupine i navedite naziv vašeg vrtića. Turistička zajednica grada Čakovca i ove će godine podijeliti nagrade za najmaske, odnosno najskupine. Osvojit će ih pet fotografija s najviše lajkova. Prijave traju do 21. veljače, a pobjednike ćemo objaviti na sam fašnik, u utorak 1. ožujka – poručuju iz gradske Turističke zajednice.

primaju putem pošte i e-maila te da će Međimurski fašnik održati sukladno trenutnoj situaciji i epidemiološkoj procjeni stanja.

Također, pozivaju se i svi zainteresirani objekti poput prodavaonica, cvjećarnica, pekarnica, ugostiteljskih objekata i svih ostalih poslovnih objekta na području Grada Čakovca, da se uključe u uređenje svojih poslovnih prostora na temu “Međimurski fašnik”.

– Fotografije nam dostavite putem naše Facebook stranice

najkasnije do 19. veljače, gdje će naši dragi sugrađani moći glasati za najbolje uređeni prostor.

Uz objavljenu fotografiju napišite naziv poslovnog prostora.

Kako svaki fašnik u Čakovcu završava podjelom nagrada i mi ćemo, na sam Fašnik, u utorak, 1. ožujka, objaviti i nagraditi pobjednike – pojasnili su iz TZ Grada Čakovca, a detalji prijave mogu se pronaći na web stranici gradske Turističke zajednice.

Dodajmo da je otvorena i ponuda za postavljanje i skida-

KARIKATURA

nje ukrasnih trakica povodom nadolazećeg Međimurskog fašnika u Ulici kralja Tomislava i u J.J. Strossmayera, pri čemu Turistička zajednica grada Čakovca osigurava ukrasne trakice, dok sav potrošni materijal za postavljanje osigurava ponuđač. Rok za postavljanje trakica je 22. veljače, a ponuda se može dostaviti najkasnije do 11. veljače.

– Vidimo se na Međimurskom fašniku u Čakovcu! – poručuju iz TZ grada Čakovca.

crta: Željko Pilipović